SVEUILITE

Oracle 11g

SEMINARSKI RAD

Luka Niki

Zagreb, 2015
 SVEUILITE

Luka Niki

Oracle 11g
SEMINARSKI RAD

2
Sadraj

1. UVOD ..................................................................................................................................... 4
2. POVIJEST TVRTKE ORACLE ............................................................................................ 5
3. O SAMOJ VERZIJI ORACLA .............................................................................................. 6
4. ARHITEKTURA I DIZAJN BAZE ....................................................................................... 7
5. LOGIKA STRUKTURA PODATAKA ............................................................................... 8
6. SUSTAVSKA MEMORIJA................................................................................................. 11
7. ADMINISTRACIJA KORISNIKA ..................................................................................... 12
8. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 15
9. LITERATURA ..................................................................................................................... 16

3
1. UVOD

Tema ovoga seminara je Oracle, tonije verzija Oracle 11g. Prije nego to ponemo pisati o
samom Oracl-u napisat emo kratak pregled o bazama podataka te njihovoj vanosti kako bi
to bolje razumjeli kako vanu ulogu odigravaju. U dananje vrijeme, a isto tako kao i prije,
poslovanje je bilo nezamislivo i jako teko bez potpore baze podataka. Informacije i danas
imaju ulogu najsnanijeg orua u borbi protiv konkurencije. Baza podataka koja prua
pravovremena podatke ujedno predstavlja i prednost u trinom nametanju.

Baze podataka predstavljaju zbirku zapisa koji su pohranjeni u raunalo na odgovarajui

nain tako da joj se raunalni program moe obratiti prilikom odgovaranja na odreenu vrstu
problema. Predmeti koji se vraaju kao odgovor na upit postaju informacije koje se tada mogu
iskoristiti za donoenje odluka. Budui da postoje nedoumice kod osoba koje su tek poeli
uiti o bazama podataka bitno je razjasniti dvije stvari: baza podataka se odnosi na zbirku
zapisa, a sustav za upravljanje bazom podataka je aplikacijska raunarska podrka u kojoj se
izgrauje i obrauje baza podataka( prema wikipedia). Sustav za upravljanje bazom podataka
skraeno nazivamo SUBP.

Sada kada smo dali osnovni pogled na baze podataka te to one predstavljaju, poet emo
obraivati temu naeg seminara. Prvo emo neto rei o povijesti same tvrtke i njihovim
osnivaima. Zatim emo opisati arhitekturu sustava, objasniti logiku i fiziku strukturu, rei
poneto o administraciji korisnika itd.

4
2. POVIJEST TVRTKE ORACLE

Tvrtka Oracle osnovana je od strane trojice prijatelja koji su uoili poslovni potencijal kod
relacijskih baza podataka. Tvrtka je u poetku osnovana od strane Larrya Eliisona tako to je
prouavanjem relacijskih baza podataka primijetio kako bi mogao ostvariti profit na tom
podruju te su tako danas izrasli u jednu od vodeih IT-a tvrtki u svijetu.

Larry Ellison je 1977. godine osnovao tvrtku Software Development Laboratories(SDL)

zajedno sa prijateljima Bobom Minerom i Edom Oatesom. Nije trebalo dugo vremena proi
kako bi poeli ostvariti profit i usvojiti povjerenje kod kupaca. Zbog svoje inovativnosti i
udovoljavanju zahtjevima svojih kupaca stekli su iroku popularnost. 1979. Godine izbacili
su na trite Oracle Version 2 koji je bio prvi komercijalni sustav za upravljanje bazom
podataka, te tvrtka mijenja naziv u Relational Software Inc(RSI). 1989 godine. Tvrtka
ponovno mijenja naziv u Oracle Corporation te su odluili zadrati taj naziv.

Tvrtka i danas nudi iroku ponudu rjeenja za razliita podruja IT sektora, no primarni
proizvod je bio i ostao sustav za upravljanje bazama podataka. Osim SUBP-a Oracle ima niz
razvijenih sustava poput: sustavi koji omoguuju tvrtkama da na efikasan nain upravljaju
odnosima s kupcima(CRM - (Customer Relationship Management) ), ERP (Enterprise
Resource Planning) sustavi koji omoguuje tvrtkama da na efikasan nain upravljaju svojim
zalihama, odnosima s kupcima,prodajom, dobavljaima i svime onime to je potrebno za
poslovanje jednog poduzea. Danas tvrtka Oracle ima podrunice u 145 zemalja te preko
80,000 osoba zaposlenih to dovoljno govori o njezinom uspjehu te irokoj primjeni
proizvoda.

5
3. O SAMOJ VERZIJI ORACLA

Svaka verzija BP donosila je nove mogunosti pa su te tako poeli i javljati verzije poput
Oracle 8i(slovo i oznaava Internet). Naime, s razvojem interneta javljaju se i novosti u ovim
verzijama: primjena Java virtualne okoline, primjena objektno orijentiranog razvoja te niza
mnogih drugih moguosti. Jedna od znaajnijih verzija je Oracle9i koja je putena na trite
2001 godine te je donijela 400 novih dodataka u bazi. Tako dolazimo do nae verzije Oracle
11g. Za razliku od komercijalne, Oracle Database 11g koju moemo pronai besplatno ima
odreene nedostatke, a to su ni vie ni manje nego ogranienja. Neka ogranienja koja se
javljaju u besplatnoj verziji su maksimalno pohranjivanje do 1GB podataka, koritenje
maksimalno 1GB radne memorije (RAMA-a) itd.

Prije Oracla, drugi softveri za upravljanje bazom podataka su koristili hijerarhijski model u
kojem su se podaci uvali u obliku strukture nalik stablu. Budui da Oracle nudi iroku paletu
mogunosti nije udno da ima izrazitu visoku cijenu. Treba napomenuti da kupnjom ovoga
sustava korisnik dobiva sigurnu i efikasnu bazu podataka koje moe nai na tritu. Javljanje
slova g u verziji 11 se vee na grid koje u raunarstvu predstavlja: (Grid se definira kao
raunalna okolina koja omoguava povezivanje raspodijeljenih sredstava u dinamike
zajednice koje se nazivaju virtualne organizacije. Povezivanjem sredstava u grid stvara se
privid raunala s velikim brojem komponenata: memorije, procesora, spremita i ostalih
ureaja. Dodatno, ostvaruje se bolje iskoritenje pojedinih sredstava te se korisnicima i
aplikacijama omoguava transparentan pristup udaljenim sredstvima. U definiciji grida tri su
bitna pojma koja su u nastavku detaljnije razmotrena: povezivanje, sredstva i virtualne
organizacije.) Prema: cro-ngi.hr.

Budui da je pojam grid ima iroko znaenje, na njega se neemo puno obazirati. Ukratko
moemo rei da sustav mora zadovoljavati odreene uvjete kako bi se mogao nazvati gridom.
Oracle podrava grid raunalstvo uz tehnologija EM i RAC, u ije detalje u ovom seminaru
neemo ii.

6
4. ARHITEKTURA I DIZAJN BAZE

Oracle baza se sastoji od datoteka koje su pohranjene na disku te memorijskih procesa i

struktura koje se pokreu na baznom serveru. Procesi i strukture ine instancu baze. Svaki
korisnik baze podataka pristupa bazi pomou korisnikog rauna. Svaki raun sadri ime i
lozinku koji su jedinstveni za tu bazu. to se tie podjele datoteka razlikujemo 3 vrste a to su:
kontrolne, podatkovne i datoteke logovi ili povratne datoteke.

Kontrola datoteka koja je veliine svega par megabajta te je kljuna za rad baze. Biljei ime
baze podataka, fiziku lokaciju podataka, datum i vrijeme kreiranja te svaka baza mora imati
barem jednu kontrolu datoteku. U njoj se nalaze i informacije o kopijama koje su potrebne u
sluaju oporavka baze. Podatkovna datoteka sadri poslovne podatke. Veliina im moe biti
od nekoliko megabajta do vie gigabajta te predstavljaju repozitorij za podatke. Svaka
podatkovna datoteka sadri jedan ili vie segmenata(tablice,indeksi). Korisnici i programeri
pristupaju tim segmentima i gledaju podatke. Svaka podatkovna datoteka se sastoji od
blokova i veliina im je fiksna te moe biti u rasponu od 2KB do 64KB. U sluaju oteenja
jedne ili vie podatkovnih datoteka datoteke logovi koriste svoje transformacijske vektore.

Dakle, vektori se primjenjuju kako bi izvrile transformacije nad podacima te na taj nain
vratile bazu u prethodno stanje. Vano je jo napomenuti da svaki put kada korisnik izvri
neku promjenu nad podacima, ta promjena se prvo zapisuje u log datoteke a nakon toga u
podatkovne datoteke. Sada kada smo naveli tri najvanije skupine datoteka koje skupa ine
fiziku strukturu podataka, rei emo poneto i o logikoj strukturi.

7
5. LOGIKA STRUKTURA PODATAKA

U prethodnom dijelu kada sam spominjali strukture podataka naveli smo fizike strukture
koje su prisutne u Oracle11g te emo sada spomenuti i rei poneto i o logikoj strukturi. No,
prije nego to ponemo razjanjavati logiku strukturu, objasnit emo osnovne principe tj.
osnovna pitanja kao to su :

Kako se struktura definira?

to su to uope struktura podataka?
Koja je uope razlika izmeu logikih i fizikih struktura podataka?

Prema wikipediji: Struktura podataka (eng. data structure) je nain na koji se podatak zapisuje
u raunalo. Podatak se moe zapisati koritenjem raznih algoritama. Struktura se definira
skupom elemenata i relacijama meu elementima. Ako se radi o strukturama podataka,
elementi su slogovi, a relacije su veze izmeu slogova.

Razlika izmeu logikih i fizikih struktura podataka je u tome da: logika struktura podataka
predstavlja sadraj slogova sa pogleda(view) kako ih koristi programer, dok fizike razina se
odnosi na fiziki prikaz i raspored podataka na jedinicama vanjske memorije. Vano je
napomenuti da jednoj logikoj strukturi moe odgovarati vie fizikih struktura, dok kod
jedne fizike strukture moe odgovarati samo jedna logika struktura.

8
 (Izvor: www.element.hr)

Treba napomenuti da se razlikom izmeu fizike i globalne logike razine postie fizika
neovisnost podataka, dok se razlikovanjem lokalne logike i globalne logike razine postie
logika neovisnost. Programi i korisnici dobivaju ili pohranjuju podatke posredstvom DBMS-
a, to znai da ne pristupaju izravno fizikoj bazi. Komunikacija korisnika s DBMS-om se
odvija na lokalnoj logikoj razini. To znai da DBMS prevodi korisnike zahtjeve za
podacima na transparentan nain s lokalne logike razine na globalnu logiku razinu, a zatim
zahtjeve realizira kao ekvivalentne operacije na fizikoj razini.

9
Sada kada smo poblie objasnili razliku izmeu fizike i logike strukture podataka, objasnit
emo kako je to realizirano u naem sustavu. Ve smo spomenuli kako logike strukture
podataka predstavljaju sadraje slogova sa pogleda kako ih koristi korisnici ili programeri. Ta
logika struktura su zapravo segmenti. Najvaniji segmenti su tablice, indeksi i undo segmenti
(oni segmenti koji sadre prijanje verzije podataka). U prethodnom dijelu smo napravili
kratak uvod u razlike izmeu logikog i fizikog modela. Ta razlika je ovdje ostvarena
pomou tablespace-ova. Vano je spomenuti da programeri vide segmente, a sistemski
administratori datoteke na disku. Dok se tablespace fiziki sastoji od jedne ili vie
podatkovnih datoteka, logiki je kolekcija jednog ili vie segmenata.

Baza mora imati najmanje dva tablespace-a, a to su SYSTEM I SYSAUX tablespace. U

njima se nalaze informacije o svim objektima u bazi. Ako se segment iri dodjeljuju mu se
novi blokovi, jer se segment kako smo i rekli- sastoji od blokova. Vano je spomenuti da se
ne dodaje jedan po jedan blok, nego se oni grupiraju u extent-e, koji se sastoji od vie slijedno
poredanih blokova unutar podatkovne datoteke. U kontrolnoj datoteci su pohranjene veze
izmeu podatkovnih datoteka i tablespace-ova, odnosno za svaku podatkovnu datoteku postoji
zapis koji govori kojem tablespac-u pripada. Budui da su u kontrolnoj datoteci pohranjene
lokacije podatkovnih datoteka koje ine SYSTEM i SYSAUX tablespace-ove nemogue je
pokrenuti instancu baze bez nje. Kako smo i prije rekli u SYSTEM i SYSAUX se nalaze
informacije o svim objektima u bazi.

10
6. SUSTAVSKA MEMORIJA

Za sustavku memoriju Oracle koristi system global area (SGA) tj. sustavsko globalno
memorijsko podruje. SGA memorijski segment se sastoji od 6 segmenata:

Buffer cache

Log buffer

Shared pool

Large pool

Java pool

Streams pool

Dok su prva tri obavezna, posljednja tri su opcionalna. Najkompleksniji SGA segment je
Shared pool koji se sastoji od etiri manja segmenta:

Library cache koji sadri kompajlirane SQL naredbe koje su se pokretale u prolosti.

Data dictionary cache koji sadri podatke poput: tablica, indeksa i slinog, odnosno
svega onoga to se nedavno koristilo.

PL/SQL area

SQL query and PL/SQL function result caches Zbog estog postavljanja istih upita
vie puta rezultati takvih upita se spremaju u ovaj segment.

11
7. ADMINISTRACIJA KORISNIKA

Kao to smo ve spomenuli korisnici se spajaju na bazu pomou korisnikog rauna. Svaki
korisniki raun ima definirane privilegije i prava nad objektima u bazi. Budui da ne bilo
praktino dodjeljivati zasebno privilegije korisnicima uveden je sistem dodjeljivanja rola.
Privilegije se grupiraju u role, koje se zatim mogu dodijeliti korisnicima. Kako bi korisnik
mogao koristiti bazu svakom se korisnikom raunu moraju dodijeliti odreene privilegije.
Kreiranje objekata, spajanje na bazu i slino omoguuju sistemske privilegije. Mijenjanje
podataka u tablicama, izvoenje upita i slino, omoguuju prava nad objektima. Da bi novi
korisnik uope mogao izvesti bilo kakvu akciju: od spajanja do kreiranja tablica, upita i
slino, moraju mu se dodijeliti prava za to. Isto tako mogue je korisniku omoguiti da svoja
prava prenosi drugim korisnicima.

Dok se novim korisnicima ne dodjeli CREATE SESSION privilegija, oni ne mogu nita
raditi. Isto tako kako bi mogli kreirati tablice mora im se dodijeliti SELECT TABLE i
CREATETABLE privilegija. Dakle za bilo kakvo doputenje za neku vrsta rada u bazi,
korisnik treba imati dozvolu za to. U nastavku emo u par slika pokazati na koji nain je
mogue kreirati Oracle bazu podataka iji korisnici imaju pune administratorske dozvole .

12
13
14
8. ZAKLJUAK

Danas kod svakodnevnih poslova i zadataka pohrana i dobivanje potrebnih informacije,

njihove uvanje i sigurnost je od presudne vanosti. Oracle 11g se pokazao izvrsnim u
rjeavanju bilo kakvog problema i stoga nimalo ne udi to je danas omiljeno rjeenje u
poduzeima. Iako je dosta skup, njegova cijena je opravdana i svaka ozbiljnija tvrtka je
spremna uloiti u ovaj proizvod. Za one koji ele upoznat ovaj sustav na edukacijski nain,
Oracle je ponudio svoj proizvod Database Express Edition potpuno besplatno za rad. Za
kreiranje baze u Oraclu smo prikazali kao unoenje SQL naredbi. Postoji jo nekoliko naina
kreiranja baza, meu kojim je najlake preko (DBCA - Database Configuration Assistant)
alata sa grafikim sueljem. Gubitak podataka je nedopustiv u bilo kojem poduzeu.
Informacije su od presudne vanosti, stoga je vano imati pouzdanu bazu koja isto tako nudi
mogunost povijesnog pregleda podataka. Povijesni pregled predstavlja temelj za potporu u
poslovnom odluivanju. Bilo da nam trebaju brze transakcije nad podacima ili bilo kakva
druga usluga, Oracle nudi sve mogunosti. Stoga nimalo ne zauuje njegova visoka cijena na
tritu, uz iroku paletu mogunosti koje nudi,omjer uloenog i dobivenog je odlian.

15
9. LITERATURA

[1] https://en.wikipedia.org/wiki/Oracle_Database#Bibliography

[2] https://sh.wikipedia.org/wiki/Oracle

[3] https://www.vbz.hr/knjiga/alapat-sam-r-oracle-baze-podataka-11g--database

[4] https://hr.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka

[5] https://hr.wikipedia.org/wiki/Sustav_za_upravljanje_bazom_podataka

[6] http://www.oracle.com/us/corporate/oracle-fact-sheet-079219.pdf

[7] http://www.cro-ngi.hr/tehnologije/grid/

[8] http://www.baze-podataka.net/

[9]
http://www.ftn.kg.ac.rs/publikacije/IT/3%20linkovi%20i%20prilozi/_private/Organizacija%2
0podataka/Ostale%20strane/Organiyacija%20podataka-prilog.htm

[10] https://element.hr/artikli/file/1710

[11] http://www.znanje.org/abc/tutorials/accessMMX/01/Baze_podataka.htm

[12]http://sigurnost.zemris.fer.hr/ostalo/2009_vrbanic/Sigurnost_podataka_u_Oracle_bazi.pdf

[13]
http://www.oracle.com/technology/software/products/database/oracle11g/112010_win32soft.
html

[14] http://www.bug.hr/mreza/tekst/grid-racunalstvo/52196.aspx

16