Strukovni Kurikulum Medicinska Sestra PDF

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
Medicinska sestra/
tehniar ope njege
Sadraj
1. Opi dio........................................................................................................................................................ 3
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ........................................................................................ 3
1.2. Cilj kurikuluma ................................................................................................................................. 3
1.3. Trajanje obrazovanja..................................................................................................................... 3
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ........................................................................ 3
2. Nastavni plan i program ........................................................................................................................ 4
2.1. Nastavni plan .................................................................................................................................... 4
2.2. Nastavni program ........................................................................................................................... 6
2.2.1. Opeobrazovni dio ..................................................................................................................... 6

2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................................................... 166
2.2.3. Izborni strukovni moduli ....................................................................................................... 302
2.2.4. Zavrni rad............................................................................................................................... 277
3. Okruenje za uenje .............................................................................................................................. 303
4. Kadrovski uvjeti ....................................................................................................................................... 304
5. Minimalni materijalni uvjeti ................................................................................................................. 307
6. Referencije dokumenta ......................................................................................................................... 324
6.1. Referentni brojevi ........................................................................................................................... 324
6.2. Predlagatelji i nadnevak izradbe prijedloga kurikuluma .................................................. 324
6.3. Nadlena institucija za odobrenje kurikuluma i nadnevak prihvaanja prijedloga 324
2
1. Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

Medicinska sestra/tehniar ope njege
1.2. Cilj kurikuluma

Osposobiti uenika/cu za samostalno i/ili u strunom timu (zdravstvenom i
multidisciplinarnom) pripremanje i provedbu ope njege - sukladno prihvaenim
standardima, zakonskim obvezama i profesionalnoj etici - uz razvijanje profesionalne
savjesnosti i humana odnosa prema korisniku zdravstvene skrbi.
1.3. Trajanje obrazovanja

Pet godine obrazovanja.
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Uvjet upisa je deset godina opeg obrazovanja i ostali uvjeti prema:
- Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN, 30/09.):

o lanku 5. st. 3. - Iznimno, polaznicima programa za stjecanje zdravstvenih
kvalifikacija, nakon zavrenog dvogodinjeg opeobrazovnog dijela
strukovnog obrazovanja, izdaje se svjedodba iji sadraj i oblik propisuje
ministar;
o lanku 20. st. 1. - Uvjeti za upis polaznika u srednje strukovno obrazovanje

su: zdravstvena sposobnost, posebne psihofizike sposobnosti, prethodno
steena razina kvalifikacije te drugi uvjeti propisani kurikulumom.
- Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN, 87/08., 86/09.,
92/10., 105/10., 90/11., 16/12.):
o lanku 72. st. 4. (NN, 87/08.):- Uenici koji na kraju kolske godine imaju
prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u vii razred;
o lanku 79. st. 1. (NN, 87/08.)- Tijekom srednjeg obrazovanja uenik moe dva
puta ponavljati razred, a isti razred moe ponavljati samo jednom;
o lanku 82. st. 2. (NN, 87/08.)- Srednje obrazovanje uenika u strukovnim i

umjetnikim programima obrazovanja, koji traju najmanje etiri godine,
zavrava izradbom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole,
o i ostalim lancima Zakona.
3
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan

I. Opeobrazovni dio
I. razred II. razred

R.
Nastavni predmeti P VJ P VJ
b.
tj./god. tj./god. tj./god. tj./god.
1. Hrvatski jezik 5/175 5/175
2. Strani jezik 3/105 3/105
3. Latinski jezik 2/70 2/70
4. Matematika 3/105 3/105
5. Kemija 2/70 2/70
6. Biologija 3/105 2/70
7. Fizika 2/70 2/70

8. Povijest 2/70 2/70
9. Geografija 2/70 2/70
10. Tjelesna i zdravstvena kultura 2/70 2/70
11. Informatika 1/35 2/70
12. Vjeronauk/Etika 1/35 1/35
13. Izborni predmet 2/70 2/70
UKUPNO 28/980 2/70 26/910 4/140
II. Strukovni dio
III. razred IV. razred V. razred

R.
Nastavni predmeti
b. P VJ P VJ P VJ
tj./god. tj./god. tj./god. tj./god. tj./god. tj./god.
1. Sociologija 1/37
2. Psihologija 2/74
3. Naela pouavanja 2/74
4. Etika u sestrinstvu 2/74 1/37
5. Anatomija i fiziologija 4/148
6. Patologija 2/74
7. Bakteriologija, virologija i parazitologija 2/74 1/37
8. Biokemija 2/74
9. Biofizika 1/37
10. Radiologija 1/37
11. Farmakologija 2/74
12. Dijetetika 2/68 1/34
13. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti skrbi 2/74
14. Metodika zdravstvenog odgoja 1/34 2/68
15. Naela administracije 1/37
16. Higijena preventivna medicina 3/111 1/37
17. Opa naela zdravlja i njege 2/74 1/37
18. Zdravstvena njega opa 2/74 6/222
19. Zdravstvena njega - specijalna 2/74 4/148 2/68
20. Zdravstvena njega kirurkih bolesnika opa 2/74 4/148
21. Zdravstvena njega kirurkih bolesnika specijalna 1/34 7/238
22. Zdravstvena njega majke 1/34 4/136
23. Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta 1/37 4/148
24. Zdravstvena njega bolesnog djeteta i adolescenta 1/37 3/111
25. Zdravstvena njega zatita mentalnog zdravlja 1/37 1/37
26. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1/34 3/102
27. Zdravstvena njega starijih osoba 1/34 3/102
28. Zdravstvena njega u kui 1/34 3/102
29. Izborni predmet
Profesionalna komunikacija u sestrinstvu 1/37 2/74
Hrvatski znakovni govor 1/37 2/74
Osnove fizikalne i radne terapije 1/37 2/74
Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zatiti 1/37 2/74
Hitni medicinski postupci 1/37 2/74
Kronine rane 1/37 2/74
Instrumentiranje 2/68
Vjetine medicinske sestre/tehniara u gipsaonici 2/68
Intenzivna zdravstvena njega 2/68
Sestrinska skrb u jedinici za dijalizu 2/68
30. Zdravstvene vjebe 120 120 240
17/629 17/629 31/105
UKUPNO 21/777 21/777 8/272
+120 +120 4+240
5
2.2. Nastavni program
Strukovni kurikulum provodi se kroz opeobrazovne predmete i strukovne module.
2.2.1. Opeobrazovni dio
Trajanje opeobrazovnoga kurikuluma: dvije godine, I. i II. razred
Opi odgojno-obrazovni ciljevi:
osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov

intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s
njihovim sposobnostima i sklonostima
razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta
promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga
identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima,
ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim
vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za
ivljenje u multikulturnomu svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za
djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva
osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,
osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnome kontekstu prema
zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, znanstvenih spoznaja i postignua
poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i stvaralatvo u uenika
osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
Navedeni ciljevi i vrijednosti trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnog obrazovanja i

svakodnevnoga kolskog ivota. Vrijednosti te opi ciljevi odgoja i obrazovanja koji
proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve uitelje, nastavnike i strune suradnike, u svim
odgojno-obrazovnim ciklusima, podrujima i predmetima, kolskim i izvankolskim
aktivnostima.
Kako bi kole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju suraivati s
obiteljima i lokalnim zajednicama radi postizanja opih ciljeva kurikuluma.
Odgoj i obrazovanje usmjereni na uenika
Nacionalni okvirni kurikulum promie nastavu usmjerenu na uenika. Ona

podrazumijeva:
prilagodbu nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim

potrebama i sposobnostima uenika kako bi se osigurao odgojno-
-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca
odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno
djelovati na razvoj svih podruja uenikove osobnosti
planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima
uenika, pripremajui razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo
nastave
prihvaanje razliitih stilova uenja uenika, kao i razvojnih razlika izmeu
djeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito
uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e
omoguiti aktivno, samostalno uenje i praktinu primjenu nauenoga
uporabu glavnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji
potiu sudjelovanje, promatranje, samostalno istraivanje, otkrivanje,
zakljuivanje, znatielju te uenje kako uiti
stvaranje ugodnoga razrednog i kolskog ozraja koje e odravati
zanimanje i motivaciju uenika za uenje te e ueniku pruiti osjeaj
sigurnosti i meusobnoga potivanja
prepoznavanje i praenje darovitih uenika i uenika s tekoama u uenju
i ponaanju.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika

rada. Predlau se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i
nastavnicima pruaju mogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje
programskih ciljeva. Radi se o sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odluivanju te
omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja. Svoju punu potvrdu
nalaze sljedee metode, oblici i naini rada: istraivaka nastava, iskustvena nastava,
projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup ueniku,
interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadraja prema naelima
meupredmetne povezanosti, problemsko uenje, uenje u parovima, uenje u
skupinama i slino.
U ostvarivanju nastave potrebna je redovita i trajna suradnja i dogovor uitelja i
nastavnika u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadraja s
drugim odgojno-obrazovnim podrujima i/ili predmetima, razmjene miljenja o
metodama, sredstvima pouavanja i mogunostima organizacije nastave.
Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje kole podrazumijeva redovitu i trajnu suradnju
s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i
obrazovanja u koli, odnosno u nastavi svakoga pojedinoga predmeta.
7
Meupredmetne teme
Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadraja i/ili modula

pridonose meusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta
u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju razliite temeljne i strukovne kompetencije uenika.
Ostvarivanje meupredmetnih tema u nadletvu je kole. kole razrauju
meupredmetne teme i odreuju na koji e ih nain ostvariti. Meupredmetne teme kole
mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost razvoja meupredmetnih kompetencija
uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete, ostvaruju zajednikim
projektima ili modulima.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove
meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
Opis meupredmetne teme

Svrha je pouavanja Osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i
kritiki procjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na
njihovo vlastito miljenje i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i
ivot, pozitivan odnos prema drugima i konstruktivno sudjeluju u drutvenom ivotu.
Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj omoguuje uenicima izgraivanje
komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti, jaanje
samopotovanja, stjecanje vjetina suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanje
zrelih stajalita o drugima i sebi. Takoer im omoguava razvoj vjetina potrebnih za
izraavanje i zadovoljavanje vlastitih potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti,
donoenje odluka i suradnju s drugima.
Ciljevi meupredmetne teme

Uenici e:
razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet

razviti organizacijske sposobnosti za donoenje odluka, postavljanje
ciljeva, rjeavanje problema, planiranje i voenje
stei vjetine razvijanja dobrih odnosa prema vrnjacima, razumijevanja
poloaja i miljenja drugih uenika radi razvoja prihvaenosti u drutvu
razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje
problema raspravom, razgovorom i dijalogom
razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stajalita i postupaka
prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga
ponaanja, uzajamnoga pomaganja i prihvaanja razliitosti
odgovorno izvravati preuzete zadatke
razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u
skupini, razredu, skupovima i sl.).
8
ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZATITA OKOLIA

Meupredmetnom temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-
-obrazovnim podrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika
prema svome zdravlju i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i
odrivom razvoju. Zdravljem su obuhvaeni svi njegovi aspekti: tjelesno, mentalno,
emocionalno i socijalno zdravlje. Uenike se potie na trajno usvajanje zdravoga ivotnog
stila zdrave i uravnoteene prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i primjerene
tjelesne aktivnosti te odgovorna odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih
odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i dr.
Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue
opasnosti, ali i posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota u
prometu, pri rukovanju novcem, razliitim alatima, opremom i tvarima, u
svakodnevnomu radu, u odnosima s drugim ljudima i drugo. Osposobljava ih se za
donoenje odgovornih i osvijetenih odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i
zatitnih radnji u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama.
Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i
uspostavljaju viestruke i raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i
kulturnih dimenzija okolia. Razvijaju razumijevanje za sloenost problema to ih u
odnosu na okoli donose promijenjeni uvjeti ivota te drutveni, gospodarski i tehnoloki
razvoj. Uenici izgrauju pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potrebu ouvanja
kvalitete okolia te racionalno koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti
kao to su obzirnost, umjerenost, tedljivost, solidarnost i potovanje prema sebi, drugim
ljudima, prirodi, okoliu i njegovim izvorima i zalihama za sadanje i budue narataje,
biolokoj i kulturnoj raznolikosti te planetu Zemlji u cijelosti.

Uenici e:
usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna pokretljivost

i odluke o vlastitom ponaanju i odnosima s drugim ljudima utjeu na
tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje
donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svog izbora
razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne,
potovanjem ispunjene odnose s razliitim ljudima u raznolikim
situacijama, ukljuujui posao, dom i iru zajednicu
stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u
razliitim situacijama te razviti vjetine sigurnoga ponaanja i postupanja
biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i
opasnostima u razliitim situacijama
pravodobno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim
situacijama, pruajui pomo sebi i drugima te znajui kome se i kako
obratiti za strunu pomo
razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora
i zaliha, zasnovan na razumijevanju utjecaja razliitih imbenika te na
promjene u njemu ili njegovo unitavanje.
9
UITI KAKO UITI

Svrha je razvoja kompetencije Uiti kako uiti osposobiti uenike da znaju uinkovito
organizirati i upravljati vlastitim uenjem te razviti pozitivno stajalite prema uenju.
Kompetencija Uiti kako uiti osnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji
obrazovni i profesionalni razvoj uenika. Ona ukljuuje ove elemente: osposobljenost za
organiziranje i praenje usvajanja, obradbe i vrjednovanja novoga znanja, vjetina,
sposobnosti i stajalita te njihove primjene u razliitim situacijama. Ona ukljuuje i
znanje o strategijama i metodama uenja, osposobljavanje uenika za procjenjivanje i
odabiranje strategija i metoda uenja koje mu najbolje odgovaraju, osposobljavanje
uenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje te donoenje odluka o vlastitom
obrazovnome putu.

Uenici e:
razlikovati injenice od miljenja

znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traiti, procijeniti
pouzdanost i koristiti se informacijama iz razliitih izvora (rjenici, atlasi,
enciklopedije, internet i ostali mediji)
stei vjetine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i
problemima s drugima i doi do zajednikih rjeenja
stei znanja i vjetine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim
uenjem, posebice vremenom posveenom uenju
znati odabrati odreene tehnike i strategije uenja te procijeniti jesu li one
dobre za uenike
razviti pozitivno stajalite prema stjecanju novoga znanja i prema uenju
openito
biti osposobljeni za primjenu steenoga znanja i vjetina u razliitim
situacijama
preuzeti odgovornost za vlastito uenje i postignut uspjeh uenja.
PODUZETNITVO

Osnovni je cilj razvoja poduzetnike kompetencije u uenika razvoj osobina linosti te
znanja, vjetina, sposobnosti i stajalita potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene
poduzetne osobe. Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poticajnih,
stvaralakih i samostalnih osoba spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika,
kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim
znanjima iz podruja gospodarstva i voenja poslova. U osnovi razvoja poduzetnike
kompetencije kao meupredmetne teme koja se razvija kroz sve predmete je razvoj
poduzetne osobe osposobljene za uoavanje prilika u kojima svoje ideje mogu pretvoriti
u djelatnost ili pothvat u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito.
10
Uenici e:
biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih

ciljeva
znati planirati svoj rad i ostvarivati planove
razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebice u uenju
biti osposobljeni za prilagodbu novim situacijama, idejama i tehnologijama
razviti stvaralaki pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i
sukobima te natjecanju
razviti vjetine samovrjednovanja i kritikog odnosa prema vlastitom
uspjehu, odnosno neuspjehu
razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet
upoznati radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu
stei temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja posla
osvijestiti vanost i mogunosti samozapoljavanja.
UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnog
nastavnog pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima
multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje
trenutani pristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta
omoguujui ujedno i njihovo pretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih
sposobnosti samostalnog uenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih
sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema uenju, unaprjeenju naina na
koji uenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rjeavanju problema i istraivanju.
Uinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim
situacijama daje bitan doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u podruju tehnike i
informatike.
Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno
omoguiti svim uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i
tako dobiti mogunost za istraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire kako bi
stekli vjetine razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa strunim
sadrajima razliitim tehnikama.

Uenici e:
biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za

odreene situacije te vrjednovati odgovarajue izvore informacija
biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logian, saet i precizan
nain
racionalno i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju
za:
traenje i prikupljanje informacija te njihovu pohranu, pretraivanje,
obradbu i organizaciju
11
analizu i sintezu strukturiranih informacija
istraivanje, modeliranje i simuliranje razliitih procesa i pojava u prirodi i
drutvu
rjeavanje problema u razliitim situacijama
stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala
uinkovito samostalno uenje sluei se raunalom kao medijem
komunikaciju i suradnju s drugima
razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u
drutvu i njezinim posljedicama
razviti kritino i misaono stajalite o pitanjima vezanima za valjanost i
pouzdanost dostupnih informacija te o pravnim i etikim naelima
interaktivnoga koritenja tehnologijama informacijskoga drutva.
GRAANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno
dravljane. Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje
pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge.
Meu znaajnije elemente ove meupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine,
sposobnosti i stajalita koji razvijaju demokratsku svijest uenika i potiu ih na aktivno i
uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i
drutvu, pridonose razvoju vlastitog identiteta, boljem upoznavanju i potovanju drugih
te senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima
demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.
Kvalitetnijim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem
razliitosti drugih, uenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s
drugim uenicima i okolinom. Integrirajuim temama graanskog odgoja i obrazovanja
unaprijedit e se suradnja kole, obitelji, lokalne zajednice i drutva.

Uenici e:
stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i

procesa u vlastitome drutvu, Europi i na globalnoj razini
razviti pozitivno gledite i zanimanje za stvaralako i uinkovito
sudjelovanje u ivotu kole i neposredne zajednice u kojoj ive
razviti pozitivno stajalite i interes za stvaralako i uinkovito sudjelovanje
u drutvenom ivotu kao odrasli graani
razviti svijest o pravima, dunostima i odgovornostima pojedinca,
jednakopravnosti u drutvu, potovanju zakona, snoljivosti prema drugim
narodima, kulturama i religijama te razliitosti miljenja
biti osposobljeni za kritiko prosuivanje drutvenih pojava
biti osposobljeni za koritenje i procjenu razliitih izvora informiranja pri
donoenju odluka i prihvaanju obveza.
12
PREDMETI
HRVATSKI JEZIK
Uvod
Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaa tri nastavna podruja:
a) hrvatski jezik
b) jezino izraavanje
c) hrvatsku i svjetsku knjievnost.
Program Hrvatskoga jezika za zanimanje medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene

njege (nastavni plan: 1. godina 175 sati; 2. godina 175 sati) sadrajno je, metodoloki i
koncepcijski u skladu s Programom hrvatskoga jezika za osnovnu kolu.
Program Hrvatskoga jezika za osnovnu kolu i program Hrvatskoga jezika za zanimanje

medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege ine zajedniki sustav jezinoga i
knjievnoga odgoja i naobrazbe.
Program predvia gradivo nuno za stjecanje spoznaja o materinskome jeziku, za

praktino sluenje jezikom u razliitim priopajnim oblicima i u razliitim govornim
situacijama na usmenoj i pisanoj razini te upoznavanje temeljnih knjievnih djela
hrvatske i svjetskih knjievnosti kao duhovnih, estetskih i povijesnih pojavnosti.
Nastavni sadraji i obrazovna postignua uenika rasporeeni su sustavno i

meuzavisno. Povezana su programska nastavna podruja (jezik, jezino izraavanje,
knjievnost), naglaena je integracija teorijskih s praktinim sadrajima koja uenicima
omoguuje samostalno oblikovanje razliitih vrsta tekstova u govoru i pismu.
Sadraji Hrvatskoga jezika ukljueni su u nastavu knjievnosti te govornoga i pisanog

jezinog izraavanja kao jezikoslovna uporita u interpretacijama knjievnih tekstova.
Program nastave jezinoga izraavanja pretpostavlja praktini rad, vjebe uenika u
govorenju, itanju, pisanju i sluanju, pri emu uenici proiruju umijea, vjetine i
navike steene u osnovnoj koli. Nastava pravopisa integrirana je u nastavu jezika i
usvaja se po naelu kontinuiteta.
Tijekom kolske godine piu se dvije kolske zadae.
Svrha
Svrha je nastave programa Hrvatskoga jezika stjecanje temeljnih znanja, sposobnosti,

vjetina, navika i vrijednosti potrebnih za primjenu svih oblika jezine komunikacije te
upoznavanje s hrvatskom i svjetskom knjievnom batinom.
13
Temeljni ciljevi nastavnoga plana i programa:
- povezati osnovnokolska jezina znanja s novim jezinim sadrajima i

postignuima;
- istraiti sustav hrvatskoga standardnog jezika na fonolokoj, gramatikoj,
leksikoj, stilistikoj, pravogovornoj i pravopisnoj razini;
- primijeniti temeljna komunikacijska i jezina znanja i vjetine te razviti elju
uenika za trajnim usvajanjem novih znanja o hrvatskome standardnom jeziku
i njegovom savrenijom uporabom u usmenome i pisanom obliku;
- opisati povijest hrvatskoga jezika radi razumijevanja povijesnih okolnosti u
kojima se razvijao hrvatski jezik;
- razlikovati standardni jezik i zaviajni idiom;
- usvojiti temeljna znanja o teoriji i povijesti knjievnosti te knjievnoj kritici;
- utvrditi najvanija reprezentativna djela hrvatske i svjetske knjievnosti;
- razumjeti tekstove razliitih funkcionalnih stilova;
- dragovoljno itati knjievna djela s razumijevanjem;
- djelovati u skladu s graanskim i nacionalnim odgojem, uvaavajui naela
drutvenoga suivota i demokracije.
14
Programska podruja, nastavne cjeline, nastavni sadraji i obrazovna
postignua
1. razred (175 sati)
Nastavno podruje: Hrvatski jezik
Nastavna Obrazovna postignua

Nastavni sadraji
cjelina
- oblikovati, poslati i razumjeti

poruku
Jezik i Komunikacija (priopivanje)
komunikacija - utvrditi i ukloniti razloge
nerazumijevanja poruke
- prepoznati neverbalnu
Jezik kao sustav znakova komunikaciju
- usvojiti pojmove komunikacija

Narav jezinoga znaka (sporazumijevanje) i poruka
- prepoznati posljedice uspjene i

neuspjene komunikacije
Izraz i sadraj jezinoga znaka
- definirati jezik kao sustav
znakova
- ostvarivati jezik govorom i

pismom
- prepoznati razliku izmeu

govora i pisma
- usvojiti pojmove jezikoslovlje
(lingvistika) i jezikoslovac
(lingvist)
- prepoznati i imenovati hrvatska

narjeja
Standardni jezik Osnovne znaajke hrvatskoga
i narjeja standardnog jezika - razlikovati narjeja od
standardnoga jezika
- utvrditi razlike izmeu narjeja

Hrvatska narjeja
i standardnoga jezika
- govoriti i pisati zaviajnim

Potreba uenja standardnoga narjejem
jezika
- osvijestiti potrebu cjeloivotnog
uenja standardnoga jezika
- utvrditi nastanak glasova

standardnoga jezika
Akustika i Nastanak i podjela glasova
artikulacijska - prepoznati glasove s obzirom
svojstva glasova na njihovu zvunost, mjesto i
15
nain tvorbe
Glasovne promjene - prepoznati i definirati glasovne

promjene
(jednaenja, nepostojano a,
palatalizacija, sibilarizacija,
Pravogovor jotacija, promjena l u o)
- primjenjivati govorne vrjednote

hrvatskoga standardnog jezika
(naglasak, intonacija, intenzitet,
Fonemi , d, , tempo, stanka)
Alternacije ije/je/e/i - pravilno izgovarati glasove i
glasovne skupine hrvatskoga
standardnoga jezika
- razlikovati i pravilno izgovarati
foneme /, d/ i alternacije
ije/je/e/i
Funkcionalna Fonem - usvojiti pojmove: fonem (glas),

svojstva glasova fonetika, fonologija
Fonetika i fonologija
- prepoznati i definirati fonem
- objasniti razlikovna obiljeja
Razlikovna obiljeja fonema
fonema
Grafijski sustav Grafem - usvojiti pojam grafem (slovo)

hrvatskoga
- prepoznati i definirati grafem
standardnoga
jezika Govorni i pisani jezik - razlikovati govorni i pisani jezik
- usvojiti osnovna pravila

primjene pravopisnih znakova
Pravopisni znaci: vrste i sluba;
osnovna pravila primjene - utvrditi vrste i slubu
pravopisnih znakova
- primijeniti osnovna pravopisna

pravila
- pravilno pisati strune nazive
Prozodijski Glavne znaajke prozodijskoga - prepoznati glavne znaajke

sustav sustava hrvatskoga standardnoga prozodijskoga sustava
hrvatskoga jezika hrvatskoga standardnoga jezika
standardnoga
- prepoznati naglaene i
jezika
nenaglaene rijei
Naglaene i nenaglaene rijei
- utvrditi obiljeja naglaenih i
nenaglaenih rijei
Enklitike i proklitike
- pravilno naglaavati enklitike i
proklitike
Fonostilistika i Stilska obiljeenost fonolokih - prepoznati stilsku obiljeenost

grafostilistika jedinica impresivna i ekspresivna fonolokih jedinica
svojstva
- objasniti impresivna i
Stilski obiljeena uporaba ekspresivna svojstva fonolokih
16
pravopisnih i grafijskih znakova jedinica
- prepoznati stilski obiljeenu

uporabu pravopisnih i grafijskih
znakova
Morfologija - usvojiti pojmove: morfem,

morfologija
Morfem
- prepoznati i definirati morfem
- utvrditi obiljeja morfema
Vrste morfema
- prepoznati i imenovati vrste
morfema
Morfem, osnova i korijen
- razlikovati morfem, osnovu i
korijen
Morfem i rije - objasniti odnos morfema i rijei
- samostalno oblikovati rijei
- usvojiti kriterije razdiobe rijei

na vrste
Vrste rijei
Kriteriji razdiobe rijei na vrste - imenovati promjenjive i
nepromjenjive rijei
- prepoznati i razlikovati vrste

rijei
Imenice - definirati imenice kao vrstu

rijei
Promjenjive
rijei - prepoznati rod, broj i pade
imenica
- usvojiti sklonidbu imenica
- razlikovati ope imenice i

Zamjenice vlastita imena
- pravilno pisati hrvatska i strana
imena
- definirati zamjenice kao vrstu
rijei
- utvrditi funkciju zamjenica
- razlikovati vrste zamjenica

Pridjevi
- usvojiti sklonidbu zamjenica
- pravilno pisati zamjenice
- definirati pridjeve kao vrstu

rijei
- razlikovati rod, broj i pade

pridjeva
- razlikovati odreene i
neodreene pridjeve
- usvojiti sklonidbu i
17
stupnjevanje pridjeva
- razlikovati pridjeve po znaenju
- pravilno pisati pridjeve
Brojevi - definirati brojeve kao vrstu

rijei
- razlikovati vrste brojeva
- usvojiti promjenu brojeva

- pravilno pisati brojeve
- definirati glagole kao vrstu

Glagoli
rijei
- prepoznati i objasniti glagolsko

vrijeme, nain, vid i stanje
- razlikovati glagole po objektu
- usvojiti sprezanje glagola
- prepoznati pomone glagole i

njihovo znaenje
- pravilno pisati negaciju uz

glagol
Jednostavni i sloeni glagolski
oblici glagolska vremena - razlikovati jednostavne i
sloene glagolske oblike za
sadanjost, prolost i budunost
- pravilno rabiti jednostavne i

sloene glagolske oblike u
govorenju i pisanju
Nepromjenjive Prilozi - imenovati i definirati

rijei nepromjenjive vrste rije
- razlikovati priloge, prijedloge,
Prijedlozi
veznike, estice i usklike
- prepoznati priloge mjesta,
Veznici vremena i naina, este
prijedloge, prave veznike i este
usklike u reenici i tekstu
estice (knjievnome i neknjievnom)
- pravilno rabiti prijedloge s(a) i

Usklici k(a); gdje, kamo, kuda
- pravilno rabiti veznike i usklike

u govorenju i pisanju
Morfostilistika Stilski obiljeena poraba oblika - prepoznati stilski obiljeenu

porabu oblika u knjievno-
-umjetnikim tekstovima
Povijest jezika Poetci hrvatske pismenosti - utvrditi vrijeme i znaajke

poetaka hrvatske pismenosti
- imenovati pisma hrvatskoga
18
Pisma hrvatskoga jezika jezika
- prepoznati glagoljicu kao

hrvatsko pismo
Prvi hrvatski rjenik
- imenovati prvi hrvatski rjenik
- usvojiti temeljne podatke o

Prva hrvatska gramatika
prvoj hrvatskoj gramatici
Nastavno podruje: Jezino izraavanje
Nastavna Nastavni sadraji Obrazovna postignua

cjelina
Sluanje i Sluanje kao jezina djelatnost - sluanjem prepoznati bitna

govorenje obiljeja jezine djelatnosti
govorenja
Govorenje kao jezina djelatnost
- pravilno i razgovijetno izgovarati
glasove, rijei, reenice i tekst
Govorenje i pravogovor - prepoznati potrebu za razliitim
govornim vrstama
Neutralno i stilski obiljeeno - povezati govorenje i pravogovor u

govorenje razliitim govornim situacijama
- usporediti pisani i govorni oblik

jezika
Vrjednote govorenoga jezika
- na primjerima utvrditi ulogu i
vanost vrjednota govorenoga
Govorenje, sluanje i utnja jezika
- osvijestiti vanost utnje i

sluanja
Pisanje Pisanje kao jezina djelatnost - razlikovati govorni i pisani sustav

hrvatskoga standardnoga jezika
- izdvojiti bitna obiljeja jezine

djelatnosti pisanja
Glavne znaajke pisanja kao
- osvijestiti vanost primjene
jezine djelatnosti
pravopisnih pravila za uinkovitu
pisanu komunikaciju
- primjereno rabiti pravopisne i

reenine znakove u razliitim
pisanim oblicima
- prepoznati potrebu za razliitim

Pisanje, pravopis i grafostilistika pisanim vrstama
- pravilno pisati glasove, rijei,
reenice i tekst
- povezati reenice u smisleno i
19
logiki oblikovan tekst
- pisati prikladnim rjenikom i

stilom
itanje - sluanjem razlikovati pravilno od

Glavne znaajke itanja kao
nepravilnoga itanja
jezine djelatnosti
- izdvojiti obiljeja pravilnoga
itanja
- objasniti ulogu reeninih i

Vrste itanja interpunkcijskih znakova te njihovu
svezu s izgovornim vrjednotama
- naglas pravilno proitati poznati

tekst
Usmjereno itanje
- sluanjem prepoznati razliku
izmeu itanja knjievnoga i
neknjievnoga teksta
- itati s razumijevanjem razliite
Interpretativno itanje
vrste tekstova u sebi i naglas
- interpretativno itati tekst
- razlikovati umjetnike i
Vrste teksta neumjetnike tekstove
Tekst
- prepoznati i objasniti vrste
tekstova: opis, pripovijedanje,
monolog, dijalog
Opis kao vrsta Glavne znaajke logike i jezine - prepoznati glavne znaajke opisa
teksta organizacije opisa kao vrste teksta
- razlikovati vrste opisa na temelju

slunoga primanja (subjektivne i
Vrste opisa
objektivne; umjetnike i
znanstvene; dinamine i statine;
Umjetniki i znanstveni opis opise vanjskog i unutarnjega
prostora)
- itati s razumijevanjem razliite

Dinamini i statini opis vrste opisa u sebi i naglas
- opisati (portretirati) knjievni lik

Opis vanjskog i unutarnjega na temelju plana opisa
svijeta - izraditi plan opisa pojma,
predmeta ili procesa iz struke
Dijalog i Dijalog - prepoznati dijalog kao nain

monolog oblikovanja teksta
- utvrditi vrste dijaloga

Vrste dijaloga
- oprimjeriti jezino oblikovanje
dijaloga: jezina ekonomija i
20
vrjednote govornoga jezika
Uspostava dijaloga - razlikovati dijalog u razgovoru i

umjetnikome djelu (drami, filmu)
- prepoznati monolog kao nain

Voenje dijaloga
oblikovanja teksta
Dijalog u razgovoru i u
- razlikovati monolog u razgovoru i
umjetnikome djelu
umjetnikomu djelu
- prepoznati unutarnji monolog
Monolog
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavne Obrazovna postignua

Nastavni sadraji
cjeline
Knjievnost Knjievnost: naziv i pojam, - usvojiti pojmove umjetnost,

rodovi i vrste knjievnost, knjievni rodovi i vrste
- objasniti pojmove povijest

knjievnosti i teorija knjievnosti
Povijest i teorija knjievnosti
- utvrditi glavne znaajke knjievne
Knjievna kritika
kritike
Usmena i pisana
- razlikovati usmenu i pisanu
knjievnost knjievnost
Odnos knjievnosti i jezika - imenovati vrste umjetnosti
Knjievnost i druge umjetnosti - objasniti vezu jezika i knjievnosti
Knjievnost i drutvo - utvrditi vezu knjievnosti, drugih
umjetnosti i drutva
Lirika Pojam i razvoj lirike - objasniti pojam i razvoj lirike
Znaajke lirike - prepoznati znaajke lirike na

odabranim tekstovima
- razlikovati vrste lirskih pjesama po

Vrste lirskih pjesama
temi: domoljubne, socijalne, ljubavne,
(tematska podjela)
pejzane, misaone, duhovno-religiozne
- razlikovati lirske oblike: himna, oda,
Lirski oblici: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, sonet,
elegija, ditiramb, balada, epigram, epitaf
sonet, epigram, epitaf
- objasniti pjesmu u prozi
- prepoznati dijalektalnu poeziju

Dijalektalno pjesnitvo
21
- interpretirati odabrane lirske pjesme
Tekstovi:
Antun Mihanovi, Horvatska domovina

(himna)
Petar Preradovi, Rodu o jeziku (oda,

domoljubna)
Vladimir Nazor, Cvrak (ditiramb)

Antun Gustav Mato, Jesenje vee
(sonet, pejzana)
Josip Pupai, Zaljubljen u ljubav

(ljubavna)
Dobria Cesari, Vagonai (misaona -
socijalna)
Nikola op, Kuda bih vodio Isusa

(duhovno-religiozna)
Fran Maurani, Svemir (pjesma u

prozi)
Drago Gervais, Tri nonice; Dragutin

Domjani, Ciklame, krvave ciklame
(dijalektalno pjesnitvo)
Hasanaginica (narodna balada)
Epika Pojam i razvoj epike - objasniti pojam i razvoj epike
Znaajke epike - prepoznati znaajke epike na

odabranim tekstovima
- razlikovati epske vrste (ep, basna,

Epske vrste i oblici:
bajka, novela, pripovijetka, roman)
ep, pripovijetka, novela, roman
- razlikovati jednostavne epske oblike:
bajka, basna, mit, legenda, anegdota,
Jednostavni epski oblici: saga, vic
bajka, basna, mit, legenda, - identificirati sastavnice strukture

anegdota, saga, vic proznoga teksta (tema, likovi, vrijeme,
prostor, fabula)
- prepriati fabulu proznoga teksta
(usmeno i pisano)
- opisati i karakterizirati likove u
proznome tekstu
- interpretirati odabrane prozne

tekstove
Tekstovi:
Homer, Ilijada (ulomci)
Ezop ili J. de la Fontaine (odabrana

basna)
Ivana Brli Maurani (odabrana bajka)
22
Vjekoslav Kaleb, Gost
J. D. Salinger, Lovac u itu
Drama Pojam, razvoj i vrste drame - objasniti pojam i razvoj drame
Znaajke dramske knjievnosti - usvojiti glavne znaajke dramske

knjievnosti
- prepoznati i razlikovati dramske

Komedija
vrste
- objasniti obiljeja dramskih vrsta:

Tragedija komedije, tragedije i drame (u uemu
smislu)
Drama - razlikovati dijalog i monolog
- utvrditi dramsku radnju i dramske

osobe
- izdvojiti kompoziciju drame

- interpretirati odabrane dramske
tekstove
Tekstovi:
Sofoklo, Antigona
Marin Dri, Novela od Stanca
Diskurzivni Pojam, razvoj i vrste - prepoznati i definirati diskurzivne

knjievni oblici diskurzivnih oblika oblike (putopis, esej, lanak, kritika,
feljton)
- objasniti znaajke putopisa i eseja
Znaajke diskurzivnih
knjievnih oblika - nabrojati ostale knjievno-
-znanstvene oblike (dnevnik, memoari,
autobiografija)
Putopis
- interpretirati odabrane tekstove
Esej
Tekstovi:
Antun Nemi, Putositnice (ulomak),

ili M. Pei, Skitnje (ulomak)
M. de Montaigne, O odgoju (ulomak)
Klasina Temeljna civilizacijska djela - opisati knjievnost pretpovijesnoga

knjievnost doba
- izdvojiti temeljna civilizacijska djela:

Biblija, Talmud, Kur'an, Gilgame,
Mahabharata
Biblija - prouiti odabrane tekstove iz Biblije
- prepoznati vanost Biblije kao jednog
od temeljnih civilizacijskih djela
- pojmovno utvrditi klasinu
knjievnost (starogrka i starorimska
Klasina knjievnost grka i
23
rimska knjievnost)
- imenovati glavne predstavnike i djela

(Homer, Eshil, Sofoklo, Plaut)
Tekstovi:
Biblija (odabrani tekstovi iz Starog i
Novoga zavjeta)
Eshil, Okovani Prometej (ulomci)
Plaut, krtac (ulomci)
Srednjovjekovna Trubadurska lirika - utvrditi trajanje i glavna obiljeja

knjievnost srednjovjekovne knjievnosti
- imenovati najpoznatija djela i
Biblijski i liturgijski tekstovi
knjievne vrste
- uoiti vanost srednjega vijeka kao

Najstariji hrvatski pisani poetka hrvatske pismenosti i hrvatske
spomenici pripadnosti kranskoj europskoj
civilizaciji
irilometodska tradicija - nabrojiti najvanija ostvarenja

hrvatske knjievnosti i pismenosti
- usvojiti pojam tropismenosti i
Povijesni i pravni tekstovi trojezinosti hrvatske pismenosti
- prepoznati najvanije spomenike

Crkvena i svjetovna proza, pismenosti na glagoljici, irilici i latinici
drama i prikazanja - objasniti vanost Baanske ploe

Baanska ploa hrvatske srednjovjekovne knjievnosti
Tekstovi:
Baanska ploa
Ljetopis popa Dukljanina (ulomak o
smrti kralja Zvonimira)
ibenska molitva (ulomak)
Svit se kona (ulomak)
Humanizam, Humanizam i predrenesansa - objasniti pojmove humanizam,

predrenesansna predrenesansa i renesansa
i renesansna
- utvrditi trajanje predrenesanse i
knjievnost Renesansa kao kulturni i
renesanse u europskoj i hrvatskoj
knjievni pokret
knjievnosti
- prepoznati oblike i glavna obiljeja

Europska renesansa renesansne knjievnosti
- imenovati glavne predstavnike

Knjievni oblici i znaajke europske renesansne knjievnosti i
renesansne knjievnosti njihova temeljna djela
- imenovati humanistika sredita u
24
Europi i Hrvatskoj
- imenovati glavne pisce i djela

hrvatskoga latinizma
Hrvatski latinizam
- utvrditi najvanije vrste i oblike
Renesansa u hrvatskoj
hrvatske knjievnosti humanizma i
knjievnosti
renesanse
- imenovati hrvatske renesansne pisce

i njihova najpoznatija djela
- usvojiti glavne znaajke knjievnoga

stvaralatva Marka Marulia
- obrazloiti vanost Marka Marulia za

hrvatsku knjievnost
Knjievno stvaralatvo Marka
Marulia - interpretirati odabrane tekstove
Tekstovi:
Dante Alighieri, Boanstvena komedija

(odabrano pjevanje iz Pakla)
Francesco Petrarca, Kanconijer

(odabrani sonet)
Giovanni Boccaccio, Dekameron
(odabrana novela)
William Shakespeare, Hamlet
Marko Maruli, Judita (ulomci)
Hanibal Luci, Jur nijedna na svit vila
iko Meneti, Prvi pogled
Marin Dri, Dundo Maroje (ulomci)
Barok Katolika obnova, - objasniti katoliku obnovu i

protureformacija protureformaciju
- usvojiti pojam baroka

Barok - pojam, trajanje, - utvrditi trajanje razdoblja baroka u
znaajke europskoj i hrvatskoj knjievnosti
- izdvojiti najvanija obiljeja i

knjievne oblike barokne knjievnosti
Europski barok
- imenovati najvanije europske i
hrvatske barokne pisce i njihova
Hrvatski barok najpoznatija djela
- izdvojiti znaajke hrvatske

knjievnosti baroka: dubrovako-
-dalmatinski, kajkavski, slavonski
barok, barok ozaljskoga kruga,
bosanski franjevci
- usvojiti glavne znaajke knjievnoga

stvaralatva Ivana Gundulia
- obrazloiti znaaj knjievnoga
25
stvaralatva Ivana Gundulia za
hrvatsku kulturu i knjievnost
Knjievno stvaralatvo Ivana
Gundulia - interpretirati odabrane tekstove
Tekstovi:
Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga

(ulomci); Dubravka (ulomci); Osman
(ulomci)
Ana Katarina Zrinska, Putni tovaru
(ulomak)
Klasicizam i - usvojiti pojmove klasicizam i

prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo
Klasicizam kao europski pokret
- objasniti najvanija obiljeja
knjievnosti klasicizma i knjievne
Prosvjetiteljstvo oblike
- imenovati najznaajnije europske

pisce i njihova najpoznatija djela
Klasicizam i prosvjetiteljstvo u - imenovati najvanije hrvatske pisce i

hrvatskoj knjievnosti njihova najpoznatija djela u razdoblju
klasicizma i prosvjetiteljstva
Tekstovi:
Molire, Umiljeni bolesnik
Matija Antun Relkovi, Satir iliti divji

ovik (ulomak)
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni
naroda slovinskoga (ulomak)
Predromantizam Europski predromantizam - usvojiti pojmove predromantizam i

i romantizam romantizam
- utvrditi vremenski okvir romantizma

Europski romantizam pojam,
u europskim knjievnostima
trajanje, znaajke
- izdvojiti glavne znaajke europskih
knjievnosti romantizma (pojam:
svjetska bol, pokreti: Sturm und
Drang, jezerski pjesnici)
francuskoga, njemakog, talijanskog,
ruskog i poljskoga romantizma,
Europski romantizam pisci i romantizma u nordijskim zemljama,
djela engleske jezerske pjesnike i njihova
najpoznatija djela
Tekstovi:
Edgar Allan Poe, Gavran
26
Alphonse de Lamartine, Jezero
William Wordsworth, Sunovrati
Johann W. Goethe, Patnje mladog

Werthera
Nastavno podruje: Hrvatski jezik
Nastavna Obrazovna postignua

Nastavni sadraji
cjelina
Povezivanje Vrste spojeva rijei: - ralaniti reenicu kao strukturnu

rijei jedinicu kojom se izrie obavijest
reenica i sintagma
- povezivati rijei u reenicu primjenjujui
pravila sastavljenoga i rastavljenoga
Sintaksa pisanja rijei i pravila pisanja pravopisnih
znakova
Reenica Jednostavna i sloena reenica - prepoznati vrste rijei u reenici i

odrediti njihovu slubu u reenici
- prepoznati i usvojiti priopajnu svrhu
Izjavne, upitne i uskline
reenica uporabom toke, upitnika i
reenice
usklinika
- prepoznati povezanost subjekta i

lanovi reeninoga ustrojstva: predikata s ostalim lanovima
predikat, subjekt, objekt, reeninoga ustrojstva
prilona oznaka, atribut i
- razlikovati subjekt, predikat, objekt,
apozicija
prilonu oznaku, atribut i apoziciju
- primjereno oznaiti sadrajnu

Reenini znakovi (smislenu) vezu meu reenicama
uporabom ostalih znakova (zarez,
dvotoje, trotoje, crtica, zagrade)
- prepoznati ulogu reda rijei za znaenje

reenice (osnovni, aktualizirani)
- pisati reenice prema zadanome modelu

Red rijei u reenici sklapanjem svih reeninih dijelova
- pisati reenice primjenjujui pravila

pravopisne norme o reeninim i
pravopisnim znakovima
Nezavisnosloene reenice
- imenovati nezavisnosloene i
zavisnosloene reenice
- razlikovati nezavisnosloene i
27
Zavisnosloene reenice zavisnosloene reenice
Funkcionalni Stilistika - usvojiti pojmove stilistika, stil

stilovi
Knjievno-umjetniki stil - prepoznati na primjerima glavne
hrvatskoga
leksike znaajke knjievno-
standardnoga Publicistiki stil
umjetnikoga, publicistikog,
jezika Razgovorni stil razgovornog i administrativnoga stila
Administrativni stil
Leksikologija Rije i leksem - usvojiti pojmove leksem, leksikologija,

semantika
Leksikologija i semantika
- razlikovati izraz i sadraj leksema
Izraz i sadraj leksema
- utvrditi jednoznanost i vieznanost
Jednoznanost i vieznanost
leksema
- definirati sinonime, antonime i

Sinonimija i sinonimi homonime
Antonimija i antonimi - objasniti pojmove sinonimija,
Homonimija i homonimi antonimija, homonimija
- na primjerima utvrditi vremensku i
podrunu raslojenost leksika
Vremenska raslojenost leksika
- izdvojiti primjere meujezinih dodira i
Podruna raslojenost leksika leksikoga posuivanja
- osvijestiti jezini purizam i vanost

Jezini purizam i jezina kultura jezine kulture
Frazeologija i frazem - usvojiti pojmove frazem i frazeologija
- prepoznati frazem
Rjenici - prepoznati vrste rjenika

- usvojiti naine sastavljanja rjenika i
njegove sastavnice
Opi i struni leksik
- razlikovati opi i struni leksik
Struni nazivi i profesionalizmi
- usvojiti strune nazive i profesionalizme
- aktivno rabiti opi i struni leksik
Povijest jezika Hrvatski jezik u 20. stoljeu - osvijestiti drutveno-politike prilike i

razvoj hrvatskoga jezika u 20. stoljeu
- objasniti razdoblja razvoja hrvatskoga

jezika u 20. stoljeu
- izdvojiti najvanija djela i dogaaje za

razvoj hrvatskoga jezika
- procijeniti vanost borbe za hrvatski

jezik u odnosu na srpski jezik
- usvojiti stajalite o potrebi njegovanja i

uvanja jezika kao izraza identiteta
svakog pojedinca i naroda
28
Nastavno podruje: Jezino izraavanje
Nastavna cjelina Nastavni sadraji Obrazovna postignua
ivotopis ivotopis (biografija) kao vrsta - usmjereno itati tekst ivotopisa

teksta (biografije) usvajajui njegovu loginu
i jezinu organizaciju
- utvrditi ulogu injenica u oblikovanju

Logika i jezina organizacija
ivotopisa i razlikovanje injenica po
ivotopisa
vanosti
- razlikovati vrste ivotopisa prema
ivotopis prema stilskim stilskim znaajkama - subjektivni
znaajkama (literarizirani) i objektivni (poslovni,
slubeni)
Vlastiti ivotopis - napisati radni ivotopis primjenjujui

pravopisnu normu
Prikaz - prepoznati obiljeja prikaza kao vrste

Prikaz kao vrsta teksta teksta
- razlikovati usmeni i pisani prikaz
Usmeni prikaz - utvrditi tematsku raznolikost prikaza
- pripremiti usmeni prikaz strunoga

lanka
Pisani prikaz
- napisati struni prikaz
Raspravljanje - izdvojiti obiljeja usmene i pisane

Usmena i pisana ocjena, kritika ocjene
- usmeno iskazati kritiku
Struno nazivlje u raspravi - primijeniti struno nazivlje u raspravi
Trodjelnost rasprave - utvrditi trodjelnost rasprave:

postavljanje teze, dokazivanje,
prihvaanje ili odbacivanje, preoblika
teze
Upuivanje Upravne, tehnike, poslovne i - itati s razumijevanjem razliite vrste

druge upute upuivakih tekstova (u sebi i naglas)
- obrazloiti znaajke upuivakih

tekstova
- napisati struni upuivaki tekst
primjenjujui pravopisnu normu
29
Tumaenje Analitiko i sintetiko izlaganje - utvrditi logiku i jezinu te
organizaciju tumaenja
(objanjavanje,
- objasniti na primjerima usmeno i
obrazlaganje)
pisano tumaenje
- razlikovati analitiko i sintetiko

Struni lanak tumaenje
- usmeno tumaiti struni lanak
Govorna i pisana Privatna i slubena govorna - sluanjem prepoznati vrstu

komunikacija komunikacija komunikacije (privatna, slubena)
- primijeniti steeno znanje u
samostalnom oblikovanju privatnoga i
slubenoga razgovora
- sluati sugovornika uvaavajui

Komunikacijski bonton razliita miljenja
- tematski i stilski razlikovati privatno i

slubeno pismo
Pismo (privatno i slubeno) - sastaviti poslovno pismo

primjenjujui pravopisnu normu
- sastaviti brzojavku primjenjujui

pravopisnu normu
- napisati priopenje (vijest, obavijest,

Brzojavka oglas)
- uoiti mjesto i funkciju ivotopisa u

strukturi molbe (ponude) kao
administrativne vrste teksta
Priopenje
- itati s razumijevanjem tekstove
pisane administrativnim stilom
Molba, ponuda, alba, - napisati molbu (ponudu), ispuniti

administrativni obrasci administrativni obrazac primjenjujui
pravila pravopisne norme
- razlikovati vrste dnevnika: osobni,

struni, dnevnik itanja
- voditi struni dnevnik
Dnevnik
- definirati jezine i stilske znaajke
usmenoga i pisanoga priopenja
- pripremiti usmeno priopenje
- voditi poslovni razgovor

Zapisnik, priopenje, poslovni - usvojiti osnovna obiljeja i strukturu
razgovor vijesti, obavijesti, oglasa
- napisati reklamni tekst, zahvalnicu,
pozivnicu, saalnicu
Kratki komunikacijski tekstovi
30
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna cjelina Nastavni sadraji Obrazovna postignua
Ilirizam Hrvatski romantizam - usvojiti pojam ilirizma te

najvanija obiljeja knjievnosti
- objasniti drutveno-politike i
Hrvatski narodni i knjievni
kulturne ciljeve hrvatskoga
preporod knjievni oblici i
narodnog preporoda
znaajke
- objasniti Gajevu reformu
pravopisa i uvoenje
Ilirizam uloga knjievnosti u jedinstvenoga hrvatskoga
buenju nacionalne svijesti knjievnog jezika
- utvrditi glavna stilska obiljeja i

Gajeva reforma pravopisa domoljubni duh preporodne
knjievnosti
- imenovati glavne predstavnike i
njihova najpoznatija djela
- usvojiti osnovna obiljeja
Pjesnitvo Petra Preradovia pjesnitva Petra Preradovia
Tekstovi:
Stanko Vraz, Otkud modre oi?
Petar Preradovi, izbor iz

pjesnitva
Ivan Maurani, Smrt Smail-age

engia (ulomci)
Protorealizam enoino doba - razlikovati obiljeja knjievnosti

romantizma i realizma
- usvojiti pojmove protorealizam i

Knjievno stvaralatvo Augusta
enoino doba te obiljeja
enoe
knjievnosti realizma
- izdvojiti vanost djelovanja A.

enoe za hrvatsku kulturu
- usvojiti glavne znaajke

knjievnoga stvaralatva A. enoe

Tekstovi:
August enoa, Budi svoj,

Zlatarovo zlato
Realizam Realizam u europskim - usvojiti pojam realizma

knjievnostima pojam,
- utvrditi trajanje i glavne
31
trajanje, znaajke znaajke razdoblja realizma u
europskim knjievnostima
- imenovati najpoznatije europske

Europski realizam pisci i djela
pisce razdoblja realizma i njihova
najvanija djela
Naturalizam - prepoznati obiljeja knjievnosti
naturalizma
naturalizma i njihova najpoznatija
djela
- izdvojiti i osuvremeniti uoene

Realizam u hrvatskoj teme i probleme u realistinom
knjievnosti romanu
- istraiti obiljeja realizma u
tekstovima hrvatske knjievnosti
Regionalizam hrvatske
knjievnosti realizma - objasniti regionalizam kao
znaajku hrvatske knjievnosti
realizma
- imenovati hrvatske pisce

razdoblja realizma i njihova
najvanija djela
- izdvojiti knjievne vrste
- usvojiti osnovna obiljeja

Pjesnitvo S. S. Kranjevia
pjesnitva S. S. Kranjevia
Tekstovi:
Honor de Balzac, Otac Goriot
Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina

(ulomci)
Ksaver andor Gjalski, Perillustris

ac generosus Cintek (ulomci)
Ante Kovai, U registraturi

(ulomci)
Josip Kozarac, Tena (ulomci)
V. Novak, Posljednji Stipanii

S. S. Kranjevi, izbor iz
pjesnitva
Modernizam i moderna Modernistiki pokreti u - prepoznati obiljeja moderne i

europskim knjievnostima modernistikih pokreta u
knjievnome tekstu
- objasniti znaajke modernistike

Parnasovstvo i simbolizam
poezije proze i drame
- imenovati europske pisce

modernizma i njihova najpoznatija
32
djela
- identificirati vezu hrvatskoga i

europskoga modernizma
- usvojiti znaajke i knjievne

Moderna u hrvatskoj knjievnosti
oblike hrvatske moderne
- objasniti razvoj polemike i
knjievne kritike
- imenovati hrvatske pisce
razdoblja moderne te njihova
najvanija djela
Knjievno stvaralatvo A. G.
Matoa - prepoznati glavne znaajke
knjievnoga stvaralatva A. G.
Matoa
Tekstovi:
Charles Baudelaire, Albatros i

Suglasja
Henrik Ibsen, Nora (Lutkina kua)

Janko Leskovar, Misao na vjenost
Antun Gustav Mato, 1909. i

Utjeha kose, Cvijet sa raskra
Vladimir Vidri, Dva pejsaa
Ivan Kozarac, uka Begovi

(ulomci)
Knjievnost 20. Avangarda i modernistiki - usvojiti pojmove avangarda,

stoljea pokreti nadrealizam i ekspresionizam
Stilski pluralizam - potvrditi stilski pluralizam
- izdvojiti obiljeja i predstavnike

knjievnosti I. razdoblja (1919.
Knjievnost I. razdoblja (1919.
1929.)
1929.)
- upoznati osnovna obiljeja
ekspresionizma u knjievnosti
Ekspresionizam u hrvatskoj
- usporediti obiljeja moderne s
knjievnosti
avangardnim obiljejima na
odabranim primjerima pjesnitva
Pjesnitvo A. B. imia A. B. imia
- objasniti glavne znaajke

egzistencijalizma, teatra apsurda,
Avangardno kazalite avangardnoga kazalita i epskoga
teatra
Knjievnost II. razdoblja (1929. - izdvojiti obiljeja i predstavnike

1952.) knjievnosti II. razdoblja (1929.
1952.)
33
Knjievno stvaralatvo Miroslava - utvrditi znaenje knjievnoga
Krlee stvaralatva Miroslava Krlee za
hrvatsku knjievnost
- imenovati Krleina najznaajnija

djela
Pjesnitvo Tina Ujevia
- objasniti znaenje knjievnoga
stvaralatva Tina Ujevia, Dobrie
Pjesnitvo Dobrie Cesaria Cesaria i Dragutina Tadijanovia
za hrvatsku knjievnost
- prepoznati univerzalnost
Pjesnitvo Dragutina Ujevievih, Cesarievih i
Tadijanovia Tadijanovievih pjesnikih tema
- utvrditi promjene u hrvatskoj

knjievnosti, usmjerenost na
europske i svjetske uzore te
Druga moderna u hrvatskoj
povezanost s domaom tradicijom
knjievnosti, 1952. 1969.
- prepoznati primjer enske
poezije i poslijeratne ljubavne
Pjesnitvo Vesne Parun lirike
- prepoznati glavna obiljeja

modernoga hrvatskog romana
(tehnike pripovijedanja, stilska
Moderni hrvatski roman sredstva, psiholoki tipovi
osobnosti na primjerima likova iz
romana)
- kritiki prikazati rat i nasilje
- uoiti tematske i jezino-stilske

posebnosti postmodernistike
knjievnosti na odabranim
pjesnikim i proznim tekstovima
Suvremena hrvatska knjievnost
(intertekstualnost i
(1970. 1990.)
intermedijalnost)
- imenovati stilove
postmodernistikoga razdoblja
(fantastiari, proza u trapericama,
knjievnost u dijaspori, ensko
Postmoderna knjievnost pismo, autobiografska proza,
postmodernistika poezija)
- dragovoljno itati novostvorena

knjievna djela po osobnome
izboru
Tekstovi:
Sergej A. Jesenjin, izbor iz

pjesnitva
Franz Kafka, Preobrazba

Marcel Proust, Combray (ulomci)
34
Antun Branko imi, izbor iz
pjesnitva
Ivo Andri, Ex Ponto (ulomci)
Miroslav Krlea, Snijeg
Miroslav Krlea, Gospoda

Glembajevi
M. Krlea, Povratak Filipa

Latinovicza (ulomci)
Tin Ujevi, izbor iz pjesnitva
Dobria Cesari, izbor iz pjesnitva
Dragutin Tadijanovi, izbor iz

pjesnitva
E. Ionesco, elava pjevaica ili

Stolice (ulomci)
Ranko Marinkovi, Ruke (izbor iz

zbirke pripovijedaka)
Vesna Parun, izbor iz pjesnitva
Josip Pupai, izbor iz pjesnitva

Jure Katelan, izbor iz pjesnitva
Ivan Slamnig, Barbara
Slavko Mihali, Majstore, ugasi

svijeu
Ivo Brean, Predstava Hamleta u

selu Mrdua Donja
Pavao Pavlii, Koraljna vrata
Izborna djela:
Goran Tribuson, Ne dao Bog
veeg zla
Miro Gavran, Judita
35
MATEMATIKA
Opis predmeta
U drutvu utemeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je svakodnevno kritiki

misliti o sloenim temama, interpretirati dostupne informacije, analizirati i prilagoditi se
novim situacijama, donositi utemeljene odluke, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te komunicirati ideje i miljenja. Budui da matematika izuava
kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira
sluajne pojave, promatra i opisuje promjene u razliitim kontekstima, te daje precizan
simboliki jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumaenje i
komunikaciju ideja, matematiko obrazovanje uenicima omoguava stjecanje znanja,
vjetina, sposobnosti, naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno
sudjelovanje u takvom drutvu.
Tijekom matematikog obrazovanja uenici spoznaju ulogu i vanost matematike u

zdravstvenoj struci i svakodnevnom ivotu. U nastavnom procesu nove matematike
koncepte, prikaze, vjetine i procese trebaju povezivati s ve poznatima, s kojima imaju
iskustva i koje znaju rabiti. Trebaju se baviti matematikim problemima koji proizlaze iz
svakodnevnih, realnih i smislenih situacija i time uspostaviti poveznice izmeu
matematike i svakodnevnog ivota te drugih nastavnih predmeta i zdravstvene struke.
Treba im dati dovoljno prilika za primjenu matematike u proirivanju i primjeni svojih
znanja, vjetina i sposobnosti. Primjerene matematike aktivnosti i istraivanja uenici
trebaju izvoditi samostalno i timski, to e ih osposobiti za pristup problemima koji
ukljuuju primjenu matematike u raznolikim kontekstima.
Opi ciljevi predmeta
Uenici e:
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese, te uspostaviti i razumjeti
matematike odnose i veze
biti osposobljeni za samostalno i timsko rjeavanje matematikih problema te
primjenu matematike u svakodnevnom ivotu, drugim nastavnim predmetima i
zdravstvenoj struci
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te
svijest o svojim matematikim postignuima
biti osposobljeni za prostorno miljenje te logiko zakljuivanje
primjereno prikazati i uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
36
Uenika postignua i nastavni sadraji
Nastavna Uenika postignua Nastavni sadraji

cjelina
I. MATEMATIKI PROCESI
Prikazivanje i Uenici e: Matematiki proces Prikazivanje i

komunikacija organizirano prikazati matematike komunikacija ne pouava se kao
objekte, ideje, postupke i rjeenja zasebna nastavna cjelina ve se
rijeima, crteima, dijagramima, ostvaruje pri pouavanju i uenju
grafovima, listama, tablicama, svih nastavnih sadraja
brojevima, simbolima i misaono organiziranih u matematike
odabrati i primijeniti prikladan prikaz koncepte Brojevi, Algebra i
u skladu sa situacijom i namjerom
funkcije, Oblik i prostor, Mjerenje
povezati razliite prikaze i prelaziti iz i Podatci. Isticanjem ovog procesa
jednih u druge
nastavnike se izravno potie na
prikupiti i interpretirati informacije kreiranje raznolikih didaktikih
primjerenog matematikog sadraja
situacija s uenikim aktivnostima
iz raznovrsnih izvora
u kojima uenici samostalno i
izraziti ideje, rezultate i znanje
timski prikazuju i komuniciraju
jasnim govornim i matematikim
jezikom kroz razliite medije matematike objekte, ideje,
(usmeno, pisano, vizualno i dr.) postupke i rjeenja.
raditi u skupinama uz razmjenu i
sueljavanje ideja, miljenja i
stavova.
Povezivanje Uenici e: Matematiki proces Povezivanje
uspostaviti i razumjeti veze i odnose ne pouava se kao zasebna
meu matematikim objektima, nastavna cjelina ve se ostvaruje
idejama, pojmovima, prikazima i tijekom pouavanja i uenja
postupcima konkretnih matematikih
usporediti, grupirati i klasificirati sadraja. Isticanjem ovog procesa
objekte i pojave prema zadanom ili nastavnike se izravno upuuje na
izabranom kriteriju kreiranje didaktikih situacija s
povezati matematiku s vlastitim uenikim aktivnostima u kojima
iskustvom, svakodnevnim ivotom,
uenici matematiku povezuju
drugim nastavnim predmetima i
zdravstvenom strukom. unutar sebe ili je prepoznaju i
primjenjuju u razliitim
nematematikim kontekstima.
Logiko miljenje, Uenici e: Matematiki proces Logiko

argumentiranje i postaviti matematici svojstvena miljenje, argumentiranje i
zakljuivanje pitanja (Postoji li? Ako da, koliko? zakljuivanje ne pouava se kao
Kako emo ih pronai? Zbog ega? i zasebna nastavna cjelina ve se
dr.), te stvoriti i istraiti na njima ostvaruje tijekom pouavanja i
zasnovane matematike pretpostavke uenja konkretnih matematikih
obrazloiti odabir matematikih sadraja. Isticanjem ovog procesa
postupaka u nekoj situaciji i utvrditi nastavnike se izravno upuuje na
smislenost dobivenoga rezultata
kreiranje matematikih situacija u
logiki zakljuiti u matematikom,
kojima uenici samostalno i timski
svakodnevnom i strukovnom
kontekstu. promiljaju i zakljuuju.
37
Rjeavanje Uenici e: Matematiki proces Rjeavanje
problema i postaviti i analizirati jednostavniji problema i matematiko
matematiko problem, isplanirati njegovo modeliranje ne pouava se kao
modeliranje rjeavanje odabirom odgovarajuih zasebna nastavna cjelina ve se
matematikih pojmova i postupaka, ostvaruje pri pouavanju i uenju
rijeiti ga, te interpretirati i konkretnih matematikih
vrednovati rjeenje i postupak
sadraja. Uenike treba sustavno
primijeniti matematike pojmove i
poticati na samostalno i timsko
postupke u svakodnevnom ivotu,
postavljanje i rjeavanje njima
zdravstvenoj struci primjerenih matematikih
izgraditi novo matematiko znanje problema te primjenu matematike
rjeavanjem problema i u nematematikim situacijama.
modeliranjem situacija.
Primjena Uenici e: Matematiki proces Primjena
tehnologije istraiti i analizirati matematike tehnologije ne pouava se kao
ideje, eksperimentirati s njima, te zasebna nastavna cjelina ve se
provjeriti pretpostavke pomou ostvaruje pri pouavanju i uenju
depnih raunala, primjenskog konkretnih nastavnih sadraja.
raunalnog programa za izradu Nastavnike se izravno upuuje na
proraunskih tablica i raunalnog
kreiranje didaktikih situacija u
programa dinamine geometrije
kojima uenici rabe dostupnu
racionalno i uinkovito rabiti
informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju za prikupljanje,
organiziranje, prikazivanje, tehnologiju. Pod nazivom depno
prezentiranje i razmjenu podataka i raunalo podrazumijeva se tzv.
informacija, za rjeavanje problema i znanstveni kalkulator s
modeliranje, te u situacijama kojima mogunou raunanja s
su u sreditu interesa matematike razlomcima te osnovnim
ideje (u svrhu rastereivanja od
statistikim funkcijama.
raunanja i grafikog prikazivanja)
objasniti prednosti i nedostatke
primjene tehnologije u konkretnoj
matematikoj situaciji.
II. MATEMATIKI KONCEPTI
Brojevi Uenici e: Skupovi N, Z, Q i R

razlikovati prirodne, cijele, racionalne
i realne brojeve Apsolutna vrijednost realnog broja
rabiti raznovrsne zapise brojeva Brojevni pravac
(razlomak, postotak, decimalni zapis,
znanstveni zapis) i oznake za Raunske operacije u skupu R
intervale realnih brojeva ([a, b], [a, (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
b, a, b] i a, b) dijeljenje, potenciranje i
prikazati na brojevnom pravcu i s korjenovanje)
njega oitati cijele brojeve, racionalne
Procjena i zaokruivanje
brojeve zapisane kao razlomak ili
decimalni broj, te intervale realnih
brojeva
usporediti realne brojeve zapisane
istovrsnim ili raznovrsnim zapisima
odrediti apsolutnu vrijednost realnih
brojeva
napamet zbrojiti, oduzeti, pomnoiti i
kvadrirati prirodne brojeve do 10 te
prepoznati potpune kvadrate u skupu
38
prirodnih brojeva do 100
metodama pisanoga rauna u
raunski jednostavnim situacijama
zbrojiti, oduzeti, pomnoiti, podijeliti i
cjelobrojnim eksponentom potencirati
cijele brojeve te racionalne brojeve
zapisane u obliku decimalnih brojeva,
razlomaka i u znanstvenom zapisu
pomou depnog raunala zbrojiti,
oduzeti, pomnoiti, podijeliti,
potencirati i korjenovati cijele brojeve
te racionalne brojeve zapisane u
obliku decimalnih brojeva, razlomaka
i u znanstvenom zapisu
prepoznati i pri raunanju rabiti
osnovna svojstva i meusobne veze
raunskih operacija zbrajanja,
oduzimanja, mnoenja, dijeljenja,
potenciranja cjelobrojnim
eksponentom i korjenovanja (drugi
korijen)
procijeniti i zaokruiti rezultat
raunanja
u konkretnim raunskim situacijama
promiljeno izabrati izmeu raunanja
napamet, pisanog raunanja ili
uporabe depnog raunala
primijeniti brojeve, njihove zapise i
raunske operacije u modeliranju
jednostavnih problema iz
matematike, svakodnevnog ivota,
drugih nastavnih predmeta i
zdravstvene struke.
Algebra i funkcije Uenici e: Postotci i promili
uvrstiti konkretne vrijednosti u
Omjeri i razmjeri
formulu i izraunati vrijednost
preostale veliine Raun smjese i raun diobe
primijeniti postotke i promile te
Proporcionalnost i obrnuta
postotni i promilni raun u
jednostavnim konkretnim situacijama proporcionalnost
iz svakodnevnog ivota, drugih Linearna funkcija
nastavnih predmeta i zdravstvene
struke Linearne jednadbe i nejednadbe
prepoznati i primijeniti omjere i Sustavi dviju linearnih jednadbi s
razmjere te produeni razmjer u
dvjema nepoznanicama
jednostavnim konkretnim situacijama
iz svakodnevnog ivota, drugih Potencije i korijeni
struke Algebarski izrazi i razlomci
prepoznati i primijeniti raun smjese i
raun diobe u jednostavnim
konkretnim situacijama iz
svakodnevnog ivota, drugih
struke
prepoznati i primijeniti
proporcionalnost i obrnutu
39
proporcionalnost u jednostavnim
konkretnim situacijama iz
struke
grafiki prikazati proporcionalne
veliine
prepoznati linearnu funkciju zadanu
formulom, tablicom pridruenih
vrijednosti i grafom te interpretirati
znaenje koeficijenata linearne
funkcije zadane formulom
odrediti funkcijske vrijednosti
linearne funkcije
tablino, formulom i grafiki prikazati
linearnu funkciju i prijei iz jednog
naina zadavanja u drugi
odrediti nultu toku linearne funkcije i
sjecite njenog grafa s y-osi
raunski i priblino grafiki rijeiti
linearnu jednadbu, linearnu
nejednadbu i sustav dviju linearnih
jednadbi s dvjema nepoznanicama
primijeniti linearne funkcije, linearne
jednadbe i nejednadbe te sustave
dviju linearnih jednadbi s dvjema
nepoznanicama u modeliranju
matematike, svakodnevnog ivota,
drugih nastavnih predmeta i
zdravstvene struke
pomnoiti i podijeliti potencije
jednakih baza, te potencije jednakih
racionalnih eksponenata
potencirati potenciju
rabiti formule za kvadrat binoma i
razliku kvadrata
zbrojiti, oduzeti, pomnoiti i podijeliti
jednostavne algebarske izraze i
razlomke
rastaviti na faktore jednostavne
algebarske izraze i skratiti
jednostavne algebarske razlomke
primjenjujui svojstva raunskih
operacija u skupu realnih brojeva.
Oblik i prostor Uenici e: Toka i pravac u pravokutnom
nacrtati u pravokutnom koordinatnom koordinatnom sustavu u ravnini
sustavu u ravnini toku zadanu
koordinatama i pravac zadan Osnovni geometrijski oblici u
jednadbom, te oitati koordinate ravnini i njihova svojstva
toke
Sukladnost i slinost trokuta
odrediti udaljenost toaka zadanih
koordinatama na brojevnom pravcu
odrediti udaljenost toaka u ravnini
zadanih koordinatama u pravokutnom
koordinatnom sustavu
40
odrediti jednadbu pravca zadanog
tokom i koeficijentom smjera
odrediti jednadbu pravca zadanog
dvjema tokama rabei sustav dviju
linearnih jednadbi s dvjema
nepoznanicama
primijeniti uvjet usporednosti dvaju
pravaca
prepoznati, imenovati, opisati i
klasificirati osnovne geometrijske
oblike u ravnini (pravac, duina, kut,
trokut, etverokut, krunica, krug,
kruni isjeak)
prepoznati, opisati, usporediti i
primijeniti osnovna svojstva trokuta i
paralelograma u svrhu crtanja,
mjerenja, raunanja i zakljuivanja
rabiti pouke o sukladnosti trokuta u
svrhu crtanja, mjerenja, raunanja i
zakljuivanja
rabiti pouke o slinosti trokuta u
svrhu crtanja, mjerenja, raunanja i
zakljuivanja
rabiti geometrijski pribor i jednostavni
raunalni program za crtanje,
raunanje, rjeavanje praktinih
zadataka i zakljuivanje.
Mjerenje Uenici e: Mjere i mjerne jedinice
usporediti, procijeniti i izmjeriti
duljinu, obujam, masu, vrijeme i Opseg i povrina trokuta,
temperaturu u standardnim mjernim paralelograma i kruga
jedinicama
Priblino odreivanje povrine
preraunati standardne mjerne
jedinice za duljinu, povrinu, obujam Pitagorin pouak i njegov obrat
(u litrama i kubnim metrima), masu,
Pouak o obodnom i sredinjem
vrijeme, temperaturu i novac
kutu
izraunati opseg trokuta, etverokuta
i kruga
izraunati povrinu trokuta,
paralelograma i kruga
procijeniti i priblino odrediti povrinu
nepravilnog oblika u ravnini
primijeniti proporcionalnost i slinost
u mjerenju
primijeniti Pitagorin pouak i njegov
obrat
primijeniti formule za zbroj unutarnjih
kutova trokuta i etverokuta
primijeniti pouak o obodnom i
sredinjem kutu, naroito Talesov
pouak o obodnom kutu nad
promjerom kruga
odabrati primjerene mjerne jedinice i
mjerne ureaje
primijeniti mjerenje i mjerne jedinice,
naroito opseg i povrinu, pri
41
rjeavanju jednostavnih problema u
svakodnevnim situacijama, drugim
nastavnim predmetima i zdravstvenoj
struci (npr. izraunati energetsku
vrijednost (kJ/kcal) hrane).
Podatci Uenici e: Prikupljanje podataka
prikupiti podatke iz primarnih izvora
(tzv. primarni podatci) pomou Razvrstavanje i organizacija
upitnika i eksperimenta, biljeei podataka
opaanja, mjerenja i/ili rezultate, te
Prikazivanje podataka
raspraviti je li metoda prikupljanja
podataka valjana itanje i tumaenje podataka
prikupiti podatke iz sekundarnih
Srednje vrijednosti
izvora (tzv. sekundarni podatci)
razvrstati i organizirati diskretne (npr.
krvna grupa, spol, boja oiju) i
kontinuirane (npr. visina, tjelesna
masa, temperatura) primarne i
sekundarne podatke
prikazati podatke na primjeren nain
pomou tablice i krunog dijagrama te
stupastog dijagrama i histograma s
pravilno oznaenim osima, nazivima,
skalama te razredima jednake irine
proitati, protumaiti i donijeti
zakljuke o primarnim i sekundarnim
podatcima prikazanima tablicom,
dijagramom (ukljuujui stupasti
dijagram, viestruki stupasti
dijagrami, kruni dijagram) i drugim
grafikim prikazima
odrediti i primijeniti srednje
vrijednosti (aritmetika sredina,
medijan, mod) niza numerikih
podataka
prikupiti, organizirati, prikazati i
protumaiti podatke iz svakodnevnog
ivota, drugih nastavnih predmeta i
zdravstvene struke
rabiti depno raunalo i primjenski
program za izradu proraunskih
tablica za organizaciju i prikazivanje
podataka.
Nastavna cjelina Uenika postignua Nastavni sadraji
I. MATEMATIKI PROCESI
Prikazivanje i Uenici e: Matematiki proces

komunikacija organizirano prikazati Prikazivanje i komunikacija ne
matematike objekte, ideje, pouava se kao zasebna
postupke i rjeenja rijeima, nastavna cjelina ve se
crteima, dijagramima, ostvaruje pri pouavanju i
42
grafovima, listama, tablicama, uenju svih nastavnih sadraja
brojevima, simbolima i misaono organiziranih u matematike
odabrati i primijeniti prikladan koncepte Brojevi, Algebra i
prikaz u skladu sa situacijom i funkcije, Oblik i prostor,
namjerom Mjerenje i Podatci. Isticanjem
povezati razliite prikaze i ovog procesa nastavnike se
prelaziti iz jednih u druge izravno potie na kreiranje
prikupiti i interpretirati raznolikih didaktikih situacija
informacije primjerenog
s uenikim aktivnostima u
matematikog sadraja iz
raznovrsnih izvora kojima uenici samostalno i
timski prikazuju i komuniciraju
izraziti ideje, rezultate i znanje
jasnim govornim i matematikim matematike objekte, ideje,
jezikom kroz razliite medije postupke i rjeenja.
(usmeno, pisano, vizualno i dr.)
raditi u skupinama uz razmjenu
i sueljavanje ideja, miljenja i
stavova.
Povezivanje Uenici e: Matematiki proces
uspostaviti i razumjeti veze i Povezivanje ne pouava se kao
odnose meu matematikim zasebna nastavna cjelina ve
objektima, idejama, pojmovima, se ostvaruje tijekom
prikazima i postupcima pouavanja i uenja konkretnih
usporediti, grupirati i klasificirati matematikih sadraja.
objekte i pojave prema zadanom Isticanjem ovog procesa
ili izabranom kriteriju nastavnike se izravno upuuje
povezati matematiku s vlastitim na kreiranje didaktikih
iskustvom, svakodnevnim
situacija s uenikim
ivotom, drugim nastavnim
predmetima i zdravstvenom aktivnostima u kojima uenici
strukom. matematiku povezuju unutar
sebe ili ju prepoznaju i
primjenjuju u razliitim
nematematikim kontekstima.
Logiko miljenje, Uenici e: Matematiki proces Logiko

argumentiranje i postaviti matematici svojstvena miljenje, argumentiranje i
zakljuivanje pitanja (Postoji li? Ako da, zakljuivanje ne pouava se
koliko? Kako emo ih pronai? kao zasebna nastavna cjelina
Zbog ega? i dr.), te stvoriti i ve se ostvaruje tijekom
istraiti na njima zasnovane pouavanja i uenja konkretnih
matematike pretpostavke
matematikih sadraja.
obrazloiti odabir matematikih Isticanjem ovog procesa
postupaka u nekoj situaciji i
nastavnike se izravno upuuje
utvrditi smislenost dobivenoga
rezultata na kreiranje matematikih
logiki zakljuiti u situacija u kojima uenici
matematikom, svakodnevnom i samostalno i timski promiljaju
strukovnom kontekstu. i zakljuuju.
Rjeavanje problema Uenici e: Matematiki proces Rjeavanje

i matematiko postaviti i analizirati problema i matematiko
modeliranje jednostavniji problem, isplanirati modeliranje ne pouava se kao
njegovo rjeavanje odabirom zasebna nastavna cjelina ve
odgovarajuih matematikih se ostvaruje pri pouavanju i
pojmova i postupaka, rijeiti ga, uenju konkretnih
te interpretirati i vrednovati
43
rjeenje i postupak matematikih sadraja.
primijeniti matematike Uenike treba sustavno poticati
pojmove i postupke u na samostalno i timsko
svakodnevnom ivotu, drugim postavljanje i rjeavanje njima
nastavnim predmetima i primjerenih matematikih
zdravstvenoj struci
problema te primjenu
izgraditi novo matematiko matematike u nematematikim
znanje rjeavanjem problema i
situacijama.
modeliranjem situacija.
Primjena tehnologije Uenici e: Matematiki proces Primjena
istraiti i analizirati matematike tehnologije ne pouava se kao
ideje, eksperimentirati s njima, zasebna nastavna cjelina ve
te provjeriti pretpostavke se ostvaruje pri pouavanju i
pomou depnih raunala, uenju konkretnih nastavnih
primjenskog raunalnog sadraja. Nastavnike se
programa za izradu
izravno upuuje na kreiranje
proraunskih tablica i
raunalnog programa dinamine didaktikih situacija u kojima
geometrije uenici rabe dostupnu
racionalno i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju za prikupljanje, tehnologiju. Pod nazivom
organiziranje, prikazivanje, depno raunalo
prezentiranje i razmjenu podrazumijeva se tzv.
podataka i informacija, za znanstveni kalkulator s
rjeavanje problema i
mogunou raunanja s
modeliranje, te u situacijama
kojima su u sreditu interesa razlomcima te osnovnim
matematike ideje (u svrhu statistikim funkcijama.
rastereivanja od raunanja i
grafikog prikazivanja)
objasniti prednosti i nedostatke
primjene tehnologije u
konkretnoj matematikoj
situaciji.
II. MATEMATIKI KONCEPTI
Brojevi Uenici e: Raunanje u skupu R

napamet i metodama pisanoga
rauna u raunski jednostavnim Logaritam pozitivnog broja
situacijama vjeto zbrojiti, Procjena i zaokruivanje
oduzeti, pomnoiti, podijeliti i
potencirati cijele brojeve te
racionalne brojeve u razliitim
zapisima
pomou depnog raunala vjeto
zbrojiti, oduzeti, pomnoiti,
podijeliti, potencirati i
korjenovati cijele brojeve te
racionalne brojeve u razliitim
zapisima
u raunski jednostavnim
situacijama odrediti logaritam
pozitivnog broja po danoj bazi
rabei definiciju logaritma
pomou depnog raunala
odrediti logaritam pozitivnog
broja po danoj bazi
44
prepoznati i pri raunanju vjeto
rabiti osnovna svojstva i
meusobne veze raunskih
operacija zbrajanja, oduzimanja,
mnoenja, dijeljenja,
potenciranja i korjenovanja
procijeniti i zaokruiti rezultat
raunanja
u konkretnim raunskim
situacijama promiljeno izabrati
izmeu raunanja napamet,
pisanog raunanja ili uporabe
depnog raunala
primijeniti brojeve i njihove
zapise, ukljuujui logaritme, te
raunske operacije u modeliranju
matematike, svakodnevnog
ivota, drugih nastavnih
predmeta i zdravstvene struke.
Algebra i funkcije Uenici e: Postotci, promili, omjeri i
izraziti jednu veliinu u formuli razmjeri
pomou preostalih
Raun smjese, raun diobe,
primijeniti postotke i promile te
proporcionalnost i obrnuta
postotni i promilni raun u
konkretnim situacijama iz proporcionalnost
svakodnevnog ivota, drugih Kvadratna funkcija
nastavnih predmeta i
zdravstvene struke Kvadratne jednadbe
prepoznati i primijeniti omjere i Eksponencijalna funkcija
razmjere te produeni razmjer u
konkretnim situacijama iz Eksponencijalne jednadbe
nastavnih predmeta i Logaritamska skala
zdravstvene struke
primijeniti raun smjese i raun
diobe u konkretnim situacijama
iz svakodnevnog ivota, drugih
zdravstvene struke
prepoznati i primijeniti
proporcionalnost i obrnutu
proporcionalnost u konkretnim
situacijama iz svakodnevnog
predmeta i zdravstvene struke
vjeto rabiti formule za kvadrat
binoma i razliku kvadrata
prepoznati kvadratnu funkciju
zadanu formulom i grafom te
interpretirati znaenje vodeega
koeficijenta i diskriminante
kvadratne funkcije zadane
formulom
kvadratne funkcije
tablino, formulom i grafiki
45
prikazati kvadratnu funkciju i
prijei iz jednog naina
zadavanja u drugi
odrediti nulte toke kvadratne
funkcije te minimum i
maksimum kvadratne funkcije
(tjeme parabole)
raunski i priblino grafiki
rijeiti kvadratnu jednadbu u
skupu realnih brojeva
primijeniti kvadratne funkcije i
kvadratne jednadbe u
modeliranju jednostavnih
problema iz matematike,
zdravstvene struke
vjeto raunati s potencijama i
korijenima
prepoznati eksponencijalnu
funkciju zadanu formulom i
grafom
eksponencijalne funkcije
tablino i grafiki prikazati
eksponencijalnu funkciju zadanu
formulom
raunski rijeiti jednostavnu
eksponencijalnu jednadbu
primijeniti eksponencijalne
funkcije i eksponencijalne
jednadbe u modeliranju
matematike, svakodnevnog
predmeta i zdravstvene struke
primijeniti logaritme i
logaritamsku skalu u
modeliranju jednostavnih
problema iz matematike,
zdravstvene struke.
Oblik i prostor Uenici e: Osnovni geometrijski oblici u
rabiti sa sigurnou pravokutni ravnini i njihova svojstva
koordinatni sustav u ravnini i u
njemu prikazati toku i pravac u Osnovni geometrijski oblici u
svrhu crtanja, mjerenja, prostoru i njihova svojstva
raunanja i zakljuivanja
prepoznati i sa sigurnou rabiti
osnovna svojstva jednostavnih
geometrijskih oblika u ravnini,
ukljuujui sukladnost i slinost
trokuta
prepoznati, imenovati, opisati i
klasificirati osnovne
geometrijske oblike u prostoru
46
(uspravna prizma, pravilna
piramida, valjak, stoac, kugla)
prepoznati osnovne geometrijske
oblike u ravnini (duina, trokut,
etverokut, krug i kruni isjeak)
kao elemente geometrijskih
oblika u prostoru (visina,
osnovka, strana, poboka, plat)
rabiti geometrijski pribor i
jednostavni raunalni program
za crtanje, raunanje, rjeavanje
praktinih zadataka i
zakljuivanje.
Mjerenje Uenici e: Mjere i mjerne jedinice
preraunati sa sigurnou
standardne mjerne jedinice za Opseg i povrina osnovnih
duljinu, povrinu, obujam (u geometrijskih oblika u ravnini
litrama i kubnim metrima),
Oploje i obujam osnovnih
masu, vrijeme, temperaturu i
geometrijskih oblika u prostoru
novac
primijeniti sa sigurnou
proporcionalnost, slinost,
Pitagorin pouak i njegov obrat
te osnovne formule za opseg i
povrinu u mjerenju
izraunati oploje i obujam
kocke i kvadra
uspravne prizme
pravilne trostrane i
etverostrane piramide
valjka, stoca i kugle
odabrati primjerene mjerne
jedinice i mjerne ureaje
primijeniti mjerenje i mjerne
jedinice, naroito oploje i
obujam, pri rjeavanju problema
u svakodnevnim situacijama,
zdravstvenoj struci.
Podatci Uenici e: Prikupljanje podataka
radei timski, isplanirati,
organizirati i provesti statistiko Razvrstavanje i organizacija
istraivanje podataka
prikazati podatke pomou Prikazivanje podataka
tablice, krunog i stupastog
dijagrama, histograma i linijskog itanje, tumaenje i analiza
dijagrama (razlomljenog podataka
diskretni podatci na x-osi, a
kontinuirani na y-osi;Srednje vrijednosti i mjere
kontinuirani podatci na obje osi) rasprenosti niza numerikih
proitati, protumaiti i donijeti podataka
zakljuke o primarnim i
sekundarnim podatcima
47
prikazanima tablicom,
dijagramom (ukljuujui
stupasti dijagram, dvostruki
stupasti dijagram, kruni
dijagram, linijski dijagram,
percentilnu krivulju) i drugim
grafikim prikazima
odrediti, usporediti i protumaiti
srednje vrijednosti (aritmetika
sredina, medijan, mod, kvartili,
percentili) i mjere rasprenosti
(raspon, interkvartilni raspon)
niza numerikih podataka
protumaiti utjecaj dodavanja ili
uklanjanja jednog ili vie
podataka na srednje vrijednosti
niza numerikih podataka
usporediti slinosti i razlike
izmeu dva srodna skupa
podataka rabei razne strategije
(npr. prikazivanjem podataka
pomou tablica crtica ili
viestrukog stupastog
dijagrama; usporedbom srednjih
vrijednosti i mjera rasprenosti;
opisujui oblik grafikog prikaza
podataka)
prepoznati grafove u kojima se
manipulira podatcima (npr.
grafove koji prenaglauju
promjenu poinjui na
vertikalnoj osi od toke
pridruene broju veem od nule)
razlikovati reprezentativni
uzorak, sluajni uzorak i
populaciju
protumaiti trendove u
podatcima
rabiti depno raunalo i
primjenski program za izradu
proraunskih tablica za
organizaciju i prikazivanje
podataka.
Didaktike upute
Ovaj nastavni program matematike prepoznaje razliitosti uenika i temelji se na

uvjerenju da svi uenici mogu nauiti matematiku te da zasluuju kvalitetno matematiko
obrazovanje. Program prepoznaje da uenici usvajaju matematika znanja i razvijaju
matematike vjetine na razliite naine i razliitom brzinom te da su im za to potrebni
raznovrsni nastavni materijali i izvori znanja. On podrava pravednost promovirajui
aktivno ukljuivanje svih uenika u nastavni proces te jasno definirajui znanja i vjetine
koje uenici trebaju pokazati na kraju svake nastavne godine. Prepoznaje razliite stilove
uenja i od nastavnika oekuje primjenjivanje razliitih nastavnih pristupa, metoda i
naina vrednovanja. Podrazumijeva se da e nastavnici prilagoditi nastavne pristupe
potrebama uenika i ciljevima uenja.
48
Program je dizajniran da pomogne uenicima izgraditi vrsto konceptualno razumijevanje
matematike koje e im omoguiti primjenu znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu,
zdravstvenoj struci i drugim nastavnim predmetima, te daljnje obrazovanje. Temelji se
na uvjerenju da uenici najbolje ue matematiku kada imaju mogunost sami istraivati
ideje i koncepte rjeavajui probleme uz pomo nastavnika koji ih paljivo vodi do
razumijevanja matematikih principa na kojima se temelje.
Nastavni program matematike sustavno je organiziran u dvije dimenzije matematike

procese i matematike koncepte. Pritom, matematiki procesi opisuju tzv. ope
matematike kompetencije, tj. uenike vie kognitivne sposobnosti i vjetine iji razvoj
nastava matematike mora omoguiti. To su:
prikazivanje i komunikacija
povezivanje
logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje
rjeavanje problema i matematiko modeliranje
primjena tehnologije.
Ove su matematike kompetencije zapravo procesi putem kojih uenici usvajaju i
primjenjuju matematiko znanje i vjetine. Vano je naglasiti da su svi procesi
meusobno povezani. Primjerice, pri rjeavanju problemskih zadataka uenici bi morali
objasniti svoje naine rjeavanja i smislenost metoda koje su pritom primijenili.
Nastavnik ih tada treba navoditi na stvaranje pretpostavki te objanjavanje smislenosti
njihovih rezultata u usmenom ili pisanom obliku. Komunikacija i osvrt na rijeene
probleme potiu uenike na dodatno artikuliranje svojih razmiljanja, sagledavanje
problema iz razliitih perspektiva i usporedbu razliitih metoda rjeavanja. Time se potie
tzv. proces metakognicije koji uenike dalje potie na prilagodbu svojih metoda te
stvaranje poveznica izmeu matematikih koncepta kako bi to uinkovitije doli do
preciznih i tonih rjeenja.
Naravno, stjecanje npr. vjetina komuniciranja i suradnikog rada bit e mogue jedino
ukoliko uenici u nastavnom procesu dobiju dovoljno prilika za njihovo prakticiranje
nizom raznih aktivnosti. Ovime je poslana jasna poruka da u nastavi matematike treba
preferirati tzv. metode aktivne nastave u kojima dominiraju uenike timske i samostalne
aktivnosti, a ne one, mahom tradicionalne, nastavne metode u kojima je dominantna
uloga nastavnika. Bitno je istai da se matematiki procesi ne pouavaju kao zasebne
nastavne cjeline ve se trebaju uklopiti u sve nastavne sadraje i obje godine uenja
matematike. Uenici moraju rjeavati problemske zadatke, stvarati poveznice izmeu
matematikih ideja i koncepata, komunicirati, logiki misliti, argumentirati svoje tvrdnje,
donositi zakljuke i primjenjivati tehnologiju kako bi izgradili svoja matematika znanja,
razumijevanje koncepata i vjetine koje se od njih zahtijevaju na pojedinoj razini.
Nastava matematike stoga se ne smije ograniiti na iskljuivo nizanje jednostavnih i
tehniki zahtjevnijih rutinskih zadataka. Cilj je uenike razviti u kreativne i fleksibilne
mislioce s pozitivnim stavom prema matematici, otvorene prema postavljanju i
rjeavanju matematikih problema i uporabi matematike u raznovrsnim situacijama iz
svakodnevnog ivota, zdravstvene struke i drugih nastavnih predmeta.
Drugu dimenziju uenikih postignua odreuju matematiki koncepti. Organizirani su u

pet domena:
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
49
a definiraju nastavne sadraje koje uenici trebaju savladati tijekom dvije godine uenja
matematike. Za obje su godine navedene iste nastavne cjeline, ime se eli naglasiti
unutranja povezanost matematike i kontinuitet u njezinom uenju. Naravno, konkretni
nastavni sadraji i uenika postignua razlikuju se od razreda do razreda, a aktivni
glagoli upotrijebljeni u iskazima postignua sugeriraju razinu (dubinu i irinu) do koje u
pouavanju i uenju treba ii. Pritom su u drugom razredu na vioj razini ponovljena
postignua iz prvog razreda najvanija za zdravstvenu struku, kao i ona koja su nuna
za savladavanje gradiva drugog razreda. Njihovim isticanjem osigurava se i praenje
uenikog napredovanja u uenju matematike. U uenikim postignuima za sve
koncepte naglasak je stavljen na temeljna znanja i vjetine, ali i na primjene u
svakodnevnim situacijama, zdravstvenoj struci i drugim nastavnim predmetima.
50
INFORMATIKA
Opis predmeta
Dananja primjena znanja u podruju medicine zasniva se na kvalitetnom koritenju

raznih dijagnostikih instrumenata i ureaja koji su upravljani raunalom, tovie i u sebi
imaju ve razraenu obradu ulaznih podataka. ivimo u trenutku digitalnih
videokomunikacija koje omoguuju i vizualni pristup medicinskim znanjima u svakoj
zdravstvenoj ustanovi. Vanost poznavanja informacijsko-komunikacije tehnologije je tim
vie nuna za sve sudionike u pruanju usluga u zdravstvu. Isto tako racionalizacija
trokova u sustavu zdravstva zasniva na mogunosti koritenja podataka kako o
pacijentima tako i o znanstvenim i strunim informacijama iz cijeloga svijeta.
Primjena i razvoj znanosti, posebice prirodnih i tehnikih, u velikoj mjeri ovisi o primjeni
informacijsko-komunikacijske tehnologije kao i razvijenosti logikih disciplina i
stvaralakih sposobnosti pri rjeavanju razliitih problema. U mnogim se predvianjima
razvitka znanosti informatika po svojoj vanosti izjednauje s matematikom i prirodnim
znanostima. Posebice se vana uloga informatici predvia u biologiji i znanosti o ivotu (u
razvitku je nova disciplina bioinformatika). U predstojeem razdoblju informatika e,
sasvim je izvjesno, biti preduvjet uspjenog rada i cjeloivotnog uenja .
Tijekom svojeg srednjokolskog informatikog obrazovanja uenici e stei umijea

uporabe dananjih raunala i primjenskih programa, upoznati se s osnovnim naelima i
idejama na kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i komunikacijska
tehnologija te razviti sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije
u razliitim podrujima, posebice medicinskom. U okviru nastavnog predmeta uenici e
nauiti djelotvorno upotrebljavati raunala i biti sposobni ugraditi osnovne zamisli
algoritamskoga naina razmiljanja u rjeavanje svakodnevnih problema. Umijea,
temeljna znanja i rjeavanje problema tri su vane sastavnice informatikog obrazovanja
koje se nuno odvija uz samostalno koritenje raunala. Rjeavanje jednostavnih
problema vezanih za struku temelji se na samostalnom i timskom radu koji e se razvijati
kroz nastavni predmet informatika.
Opi ciljevi predmeta
Uenik e:
stei vjetine i usvojiti procese i koncepte potrebne za koritenje raunala
prikazivati i obraivati podatke koritenjem primjenskih programa
usvojiti temeljna informatika znanja vana za razumijevanje rada raunala
upotrebljavati komunikaciju posredstvom razliitih medija
usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja i analize podataka
analizirati i kritiki ocijeniti prikupljene informacije
razviti logike misaone procese
razviti algoritamski nain razmiljanja
biti osposobljen za samostalno i timsko rjeavanje jednostavnijih problema iz
vlastitog ivota i zdravstvene struke primjenom informacijske i komunikacijske
tehnologije
biti pripremljen da moe usvojiti koritenje specifinih raunalnih programa iz
podruja zdravstva
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
51
Uenika postignua i nastavni sadraji
1. razred (35 sati)
Nastavna Uenika postignua Nastavni sadraji

cjelina
Poznavanje i Uenici e: Graa raunala:

koritenje imenovati i grupirati prema namjeni Koritenje osnovnih U/I
informacijsko- osnovne dijelove raunala jedinica i vanjskih memorija
komunikacijske stei vjetinu koritenja vanjskih Von Neumannov model
tehnologije dijelova raunala (ulazno izlazne
raunala
jedinice, vanjske memorije i sl.)
nabrojati funkcionalne dijelove Programska oprema raunala:
raunala i opisati osnovni princip Operacijski sustav, pojam
rada raunala osnovne operacije
razlikovati pojmove sklopovlje i Rad s datotekama i mapama
programi (hardver i softver)
objasniti zadau operacijskog
sustava kao osnovnog programa
koji osigurava skladno djelovanje
svih dijelova raunala
stei vjetinu rada u grafikom
okruenju (GUI suelje)
razlikovati pojam datoteke i mape te
znati osnovne postupke vezane za
rad s mapama i datotekama
(ukljuujui i prepoznavanje vrste
datoteke).
Prikupljanje Uenici e: Mree raunala:
podataka i identificirati razliku izmeu pojmova Vrste mrea, pojam interneta,
raunalne mree podatak, informacija, znanje osnovne usluge interneta,
upotrebljavati osnovne usluge nain spajanja na internet
interneta (elektroniku potu,
Etika naela:
pregledavanje mrenih stranica,
drutvene mree), Zatita identiteta, pristojnost,
opisati osnovne pojmove vezane za autorska prava, valjanost i
mree (davatelj usluge, preglednik, kvaliteta informacija i podataka
trailica, klijent program, server)
uvaavati etika naela pri
koritenju mrenih usluga
otkriti da informacijski i
komunikacijski sustavi omoguuju
razmjenu informacija izmeu ljudi,
strojeva i ljudi, te izmeu strojeva,
Obrada i prikaz Uenici e: Obrada teksta:
podataka koristiti napredni program za Pisanje, oznaavanje, brisanje,
obradu teksta te koristiti razliite umetanje, ispravljanje,
raspoloive postupke za ureivanje koritenje programa za jezinu
teksta
provjeru, umetanje simbola,
ovladati osnovnim oblikovanjem oblikovanje stranice i cijelog
stranice i cijelog dokumenta
dokumenta, pohranjivanje.
ispisivati pripremljeni tekst na
pisau
osmisliti kako prezentirati zadanu Izrada prezentacija:
52
temu (odabir podataka, slika i sl.) Oblikovanje slajda, dodavanje
programskim pomagalom za novog slajda, umetanje slika i
pripremanje prezentacije izraivati crtea, koritenje animacijskih
slajdove s tekstom, vlastitim efekata, izvoenje
crteima i crteima i slikama iz prezentacije, koritenje uputa
galerija te audio i video zapisima
(programi za pomo).
dodavati animacijske efekte na
slajdove
pripremiti prezentaciju za izvoenje
i obaviti njezino izvoenje.
2. razred (70 sati)
Nastavna cjelina Uenika postignua Nastavni sadraji
Poznavanje i Uenici e: Graa raunala:

koritenje prepoznati da su komponente Prikaz podatak u raunalu,
informacijsko- raunala sastavljene od digitalnih veliine i mjerne jedinice koje
komunikacijske mikroelektronikih sklopova se koriste kod opisivanja
tehnologije vrednovati svojstva raunala i raunala, osnovni logiki
meusobno usporeivati raunala sklopovi.
(brzina rada procesora, broj i duljina
registara, veliina spremnika,
kapacitet diskova, brzina prijenosa
izmeu pojedinih dijelova raunala
ocijeniti veliinu diskovnog prostora
potrebnog za smjetanje
multimedijskih sadraja te potrebne
brzine za njihov prijenos u stvarnom
vremenu.
Prikupljanje Uenici e: Mree raunala:
podataka i protumaiti da se komunikacijski Nain spajanja na internet
raunalne mree sustav sastoji od izvorita, (potrebno sklopovlje i
prijenosnog puta i odredita programi), brzine prijenosa
prepoznati da se informacije moraju podataka, ostale usluge na
prikladno kodirati i prenositi po internetu.
dogovorenim pravilima
protokolima Etika naela:
prepoznati strukturu i naine te Zatita identiteta, pristojnost,
brzine komuniciranja u internetu autorska prava, valjanost i
vrednovati kvalitetu sadraja te kvaliteta informacija i
obraivati sadraje dobavljene podataka.
posredstvom interneta
objasniti usluge kupovanja roba i
usluga putem interneta
Obrada i prikaz Uenici e: Obrada teksta:
podataka ovladati oblikovanjem stranice i Oblikovanje stranice i cijelog
cijelog dokumenta dokumenta, porubnica, broj
pripremati tekst s vie stupaca s stranica, zaglavlja i podnoja,
umetanjem crtea i tablica tablice, slike, pretraivanje,
prepoznati osnovne elemente ispisivanje na pisa.
prozora koji se koristi kao radna
Oblikovanje slika:
povrina programskog pomagala za
53
tablino raunanje Poveavanje, umanjivanje,
programskim pomagalom ureivati podeavanje kontrasta,
slike (vlastite ili dobavljene iz drugih izrezivanje.
izvora)
Tablini prorauni:
oblikovati tablice (mijenjati
dimenzije redaka i stupaca, Oblikovanje tablica,
mijenjati veliine i oblike znakova, oblikovanje elija, jednostavna
obrubljivati tablice) obrada podataka, izrada
upotrebljavati prikladne formate grafikona.
brojeva
obavljati tablina izraunavanja
uporabom formula
znati prikazati podatke prikladnim
grafikonom
upotrebljavati tablice za razliite
primjene.
Algoritamsko Uenici e: Tablini prorauni:
rjeavanje stvarati jednostavne programe koji Primjena naredbe grananja u
problema e se sastojati od instrukcija ulaznog tablinom proraunu, filtriranje
dijela preko kojeg se unose podatci, podataka.
instrukcija sredinjeg dijela u kojem
se obavlja raunanje i instrukcija Algoritmi i njihov prikaz:
izlaznog dijelu u kojem se rezultat Slijedna struktura, naredba
izraunavanja predouje ovjeku, grananja, naredba
spoznati da se svaki program mora ponavljanja.
ispitati kako bi se utvrdila njegova
Jednostavni algoritmi s
ispravnost
brojevima i slovima.
upotrebljavati programske strukture
za donoenje odluka i ostvarenje Grafiki prikaz algoritama
grananja u programima Implementacija u primjerenom
upotrebljavati programske petlje kod programskom jeziku
kojih se isti niz instrukcija ponavlja
do ispunjenja nekog zadanog uvjeta,
upotrebljavati programske strukture
za donoenje odluka i ostvarenje
grananja u podruju tablinih
prorauna
Didaktike upute
Program je sainjen tako da pomogne uenicima izgraditi vrsto konceptualno

razumijevanje informatike koje e im omoguiti primjenu znanja i vjetina te stvoriti
dobar temelj za daljnje obrazovanje. Temelji se na uvjerenju da uenici najbolje ue
kada imaju mogunost sami istraivati ideje, procese i koncepte rjeavajui probleme uz
pomo nastavnika koji ih paljivo vodi do razumijevanja principa informacijske i
komunikacijske tehnologije. U tom smislu kod realizacije programa informatike treba
postojati prilagodljivost novim tehnolokim rjeenjima i novim primjenskim programima.
Jedna od temeljnih zadaa je razvoj vjetina i misli koji e omoguiti koritenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije u budunosti. Kako bi se ostvarila navedena
zadaa nuno je da je za svakog pojedinanog uenika predvieno zasebno radno mjesto
s raunalom. Takoer je vano da broj uenika u informatikoj uionici ne bude vei od
16, radi uinkovitog praenja rada uenika. Za realizaciju programa potrebno je osigurati
primjerena raunala, mrene resurse i licencirane programe. Preporua se dio programa
realizirati i kroz e-uenje, kako bi uenici upoznali i taj vid savladavanja novih znanja i
54
vjetina, isto tako preporua se koritenje pomonih programa i pisanih materijala
(udbenici, upute).
Ovaj nastavni program informatike podrazumijeva da uenici usvajaju i razvijaju

informatika znanja i vjetine na razliite naine i razliitom brzinom te da su im za to
potrebni raznovrsni nastavni materijali i izvori znanja. On podrava pravednost
promovirajui aktivno ukljuivanje svih uenika u nastavni proces te jasno definirajui
znanja i vjetine koje uenici trebaju pokazati na kraju svake nastavne godine.
Prepoznaje razliite stilove uenja i od nastavnika oekuje da primjenjuju razliite
nastavne pristupe, metode i naine vrednovanja. Podrazumijeva se da e nastavnici
prilagoditi nastavne pristupe potrebama uenika i ciljevima uenja.
Program se treba realizirati primjenom razliitih metoda rada: usmeno izlaganje,

razgovor, itanje i rad s pisanim materijalom, objanjavanje, demonstracija, rasprava,
kao i primjenom razliitih oblika rada od frontalnog, samostalnog, rada u paru, rada u
skupini do timskog rada.
Cilj je potaknuti uenike da postanu kreativni i fleksibilni mislioci s pozitivnim stavom

prema informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, otvoreni prema postavljanju i
rjeavanju raznih problema i uporabi raunala u raznovrsnim situacijama iz
svakodnevnog ivota, zdravstvene struke i drugih nastavnih predmeta.
Nastavni program informatike sustavno je organiziran u etiri domene. To su:
- Poznavanje i koritenje informacijsko-komunikacijske tehnologije
- Obrada i prikaz podataka
- Prikupljanje podataka i raunalne mree
- Algoritamsko rjeavanje problema,
a definiraju nastavne sadraje koje uenici trebaju svladati tijekom dvije godine uenja
informatike. Neke nastavne cjeline navedene su u obje godine uenja, ime se eli
naglasiti unutranja povezanost informatike i kontinuitet u njezinom uenju. Naravno,
konkretni nastavni sadraji i uenika postignua razlikuju se od razreda do razreda i
pretpostavljaju razvoj viih kognitivnih procesa.
U uenikim postignuima za sve koncepte naglasak je stavljen na temeljna znanja i

vjetine, ali i na primjene u svakodnevnim situacijama, zdravstvenoj struci i drugim
nastavnim predmetima. Navedeni ishodi pratit e se primjenom razliitih oblika
provjeravanja i praenja uenikova napretka: usmena provjera, pisana provjera, provjera
rada na raunalu, seminarski rad, domae zadae, a samo vrjednovanje kroz elemente
usvojenosti sadraja i primjene sadraja.
55
POVIJEST
Uvod
Kurikulum povijesti za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre/tehniar ope

zdravstvene njege ima cilj dopuniti znanja, vjetine i kompetencija u podruju povijesti.
Nastava povijesti u srednjoj koli je drugi ciklus uenja u kojem uenici na temelju
osnovnokolskog obrazovanja trebaju produbiti historijske spoznaje. Nastava povijesti
uenicima treba olakati razumijevanje suvremenog svijeta i snalaenje u njegovim
mnogobrojnim identitetima (kulturnih, nacionalnih, regionalnih, socijalnih, spolnih,
rodnih) na temelju znanstvene interpretacije prolosti.
Temeljni ciljevi nastavnog plana i programa:
- razvijanje radnih navika, tolerancije i pozitivnog stava prema razliitim kulturnim i

civilizacijskim dostignuima, kritikog odnosa prema povijesnim osobama,
pozitivnog stava prema mirnom rjeavanju sukoba, uoavanje vanosti ouvanja
kulturne batine svojega zaviaja, domovine, europske i svjetske kulturne batine
te pripremanje za ivot u kojem e biti spremni doprinositi razvoju ljudskih i
graanski sloboda, prava i obveza kao temelja solidarnosti u suvremenom
demokratskom drutvu
- razlikovati razliite pristupe u tumaenju istih dogaaja i pojava te objasniti
razloge zbog kojih nastaju razliite interpretacije
- razumijevati i vrednovati nacionalni povijesni i kulturni identitet u odnosu prema
povijesnim i kulturnim identitetima Europe i ostatka svijeta
- razumijevati glavne pojmove i usvojiti rjenik koji omoguava samostalno
traenje, razvijanje i koritenje znanja o povijesnim pitanjima
- razvijati sposobnost kritikog koritenja razliitih povijesnih izvora informacija i
djelatno ih upotrebljavati (saimati, razjanjavati, usustaviti) te tako pripremati
uenike za cjeloivotno uenje
- istraiti i objasniti demografske i ekonomske procese te utjecaj jednih na druge
- koristiti suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao dodatne izvore
informacija
- razvijati sposobnost interpretiranja drutveno-povijesnih pojava i procesa
- razvijati sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka
- usvajanje ponaanja koja razvijaju samopotovanje kod uenika
- istraiti i raspraviti ekoloka pitanja te prikazati posljedice razliitih postupaka s
obzirom na ouvanje okolia, ivota i drutva.
1. razred
Nastavna cjelina Obrazovno postignue Nastavni sadraj
Uvod u uenje - pravilno koristiti i razumjeti povijesnu Povijest i njezino

povijesti terminologiju znaenje
- razlikovati povijesne izvore i uoiti njihovu

vanost
- snalaziti se u vremenu i prostoru
56
ivot i kultura - protumaiti nastanak i razvojem Opa obiljeja ivota
ljudi u ovjeanstva kroz prapovijesna razdoblja, i kulture ljudi u
prapovijesno doba povezati obiljeja prostora s nainom ivota, prapovijesno doba
- uoiti slinosti i razlike s nainom ivota u Dananji hrvatski

prapovijesno doba na naem prostoru prostor u
prapovijesno doba
- interpretirati povezanost znaajki kulture s
obiljejima prostora
- primijeniti pojam kultura u interpretaciji
- primijeniti pojam civilizacije na tumaenje Civilizacije starog

povijesnog razvoja istoka
Stari vijek
- odrediti vremenski i prostorni razvoj (Mezopotamija,
razliitih drutveno-pravnih sustava i Egipat, sredozemna
institucija vlasti prednja Azija -
idovi, Feniani)
- usporediti i sueliti sveukupne dosege tih
civilizacija Antika grka
- objasniti egejski svijet (raznolikosti i Antiki Rim

poveznice u svim segmentima)
Hrvatski prostor u
- utvrditi korijene demokracije i temelje antiko doba
europske kulturne batine
- imenovati najznaajnije antike

historiografe i protumaiti njihov pristup
povijesti
- navesti najvanije antike lijenike i

protumaiti njihov pogled na zdravlje i
lijeenje
- navesti i primjenjivati Hipokratove poglede

na rad zdravstvenih radnika
- identificirati razvoj sljedee civilizacije na

temeljima osvojene u svim elementima
organiziranja drutva i drave
- uoiti povezanost mijenjanja oblika vlasti

obzirom na prostorno i demografsko irenje
- objasniti razloge prihvaanja kranstva

- prepoznati grki i rimski doprinos u
stvaranju europske antike batine
- razvijanje pozitivnog stava prema razliitim

kulturnim i civilizacijskim dostignuima
- interpretirati vlastito kulturno naslijee
toga doba (potkrijepiti primjerom iz
zaviajnog podruja)
- protumaiti kasnoantiko utemeljenje Seobe naroda

ranosrednjovjekovnog drutva
Europa i svijet u Europa nakon seobe
ranom srednjem - protumaiti uzroke, tijek i posljedice seobe naroda
57
vijeku (V do XI st) naroda Bizant
- razvijati pozitivan stav o preslojavanju Arapski svijet

civilizacija
Franaka drava
- vrednovati proimanju kulturnih utjecaja u
Feudalizam
srednjem vijeku
Europa od raspada
- analizirati ustroj srednjovjekovnih drava u
Franakog carstva do
Europi i Sredozemlju
kriarskih ratova
- prikazati gospodarske odnose u ranom
srednjem vijeku
- opisati razvoj slavenskih drava te kulturne

i vjerske utjecaje na njih - pokazati kako se
kranstvom koriste jedni da bi pokorili
druge
- opisati razvoj feudalizma
- opisati razvoj odnosa u crkvi te odnose

drave i crkve
- opisati promjene u umjetnosti
- navesti najznaajnije ranosrednjovjekovne

historiografe i protumaiti njihov pristup
povijesti
- opisati doprinose znanstvenom razvoju

ovjeanstva
- opisati doseljenje i etnogenezu Hrvata Doseljenje Hrvata -

organizacija drave
Hrvatska u ranom - objasniti proces pokrtavanja Hrvata
srednjem vijeku Hrvatska neovisna i
- objasniti razvoj ranosrednjovjekovnih
(od VI. do kraja priznata europska
drava na podruju Hrvatske
XI. st.) drava
- opisati djelatnost hrvatskih vladara
Hrvatsko kraljevstvo
- razvijati stav uenika o vanosti dravne u X. stoljeu: kralj
samostalnosti i meunarodnog priznanja Tomislav
- usporediti hrvatska i europska kulturna Procvat Hrvatske u
dostignua toga doba (potkrijepiti doba Kreimira IV. i
primjerima iz zaviajnog podruja) Dmitra Zvonimira
Razvoj kulture u
doba narodnih
vladara
- analizirati drutveni razvoj u Europi u Europa u usponu:

razvijenom srednjem vijeku razvoj gradova,
Svijet i Europa u
trgovine i obrta
razvijenom i - ukazati na utjecaj klimatskih faktora u
kasnom srednjem sprezi s gospodarskim i drutvenim Uloga crkve u
vijeku imbenicima na razvoj ljudskog drutva srednjovjekovnom
drutvu
-izdvojiti znaaj crkve u tim procesima
Srednjovjekovne
-prosuditi znaaj i posljedice osvajakih
civilizacije i kriarski
ratova
ratovi
58
-opisati razvoj stvaranja srednjovjekovnih Zemlje europskog
drava zapada od 12. do 15.
st.
-definirati pojam parlamenta i gradsku
komunu Uspon osmanlijskog
sultanata
-ukazati na pojavu dinastije Habsburg koja
preuzima prijestolje njemakih careva Kultura
srednjovjekovnog
-opisati razvoj irenja osmanlijskog
drutva
sultanata
-razlikovati znaajke romanike i gotike
-usporediti kulturna dostignua u Europi i

Hrvatskoj (potkrijepiti primjerima iz Europe i
zaviajnog podruja)
-opisati razvoj srednjovjekovne

historiografije
-opisati razvoj srednjovjekovne medicine-

objasniti doprinos crkvenih redova njezi
bolesnih
- objasniti politike promjene u Hrvatskoj, dinastike promjene:

dolazak Arpadovia
Hrvatske zemlje u -protumaiti nastanak stalea
razvijenom i hrvatske zemlje za
-prosuditi ulogu gradova
kasnom srednjem vrijeme Arpadovia
vijeku -procijeniti ulogu obitelji ubi
hrvatske zemlje za
-povezati i usporediti uzroke i posljedice Anuvinaca
odvojenog razvoja hrvatskih podruja i tue
Dalmacija pod
utjecaje na naa podruja
mletakom vlau
-sortirati posljedice turskih osvajanja za
turske provale u
hrvatska podruja
Hrvatsku
-ocijeniti povijesni poloaj bosanske drave
drutveni i
u srednjem vijeku
gospodarski odnosi
-povezati i interpretirati stanje u drutvenim hrvatskog
i gospodarskim odnosima hrvatskog srednjovjekovlja
srednjovjekovlja
kultura Hrvata u
-usporediti povijesni razvoj srednjovjekovlja srednjem vijeku
u Europi i Hrvatskoj
-na primjerima iz zaviaja analizirati

povijesne izvore
-opisati razliite srednjovjekovne civilizacije svijet u osvit novog

na prostoru Azije i predkolumbovske doba
Svijet u novom
Amerike
vijeku (XV do Europa otkriva novi
XVIII. st.) -razlikovati uzroke i posljedice zemljopisnih svijet
otkria za domoroce i Europljane,
humanizam i
-prouiti utjecaje koji dovode do razvoja renesansa
humanistikog pogleda na svijet
protestantska
-identificirati povezanost renesanse s reforma i katolika
59
antikom i srednjovjekovnom kulturom i obnova
-prosuditi znaenje humanizma i renesanse apsolutne monarhije

za svjetsku batinu na europskom
zapadu
-navesti sredita humanizma i renesanse u
Europi i Hrvatskoj
-integrirati utjecaj humanizma i renesanse
na razvoj hrvatske umjetnosti i znanosti,
imenovati istaknute hrvatske humaniste te
analizirati i razvrstati njihova djela, opisati
gradove i graevine na stale u razdoblju
renesanse u hrvatskoj
-opisati razvoj apsolutistikih drava
-povezati uzroke reformacije, prikazati njene

ideje i smjerove irenja
-objasniti protureformaciju i navesti njene

posljedice
-opisati razvoj novovjekovne historiografije
-opisati razvoj novovjekovne medicine
-razlikovati i analizirati viestruke uzroke Hrvatska meu

ulaska Hrvatske meu zemlje habsburke zemljama
Hrvatska u novom
krune habsburke krune
vijeku(od poetka
XVI do poetka -opisati kljune bitke s osmanskim carstvom Hrvatska u doba
XVIII stoljea) najvee Turske
-prikazati uzroke i posljedice zrinsko-
opasnosti
frankopanskog otpora, vrjednovati zrinsko-
frankopanski otpor otpor bekom
centralizmu i
-grupirati hrvatsko stanovnitvo na raznim
apsolutizmu
podrujima pod tuom vlau i
hrvatska podruja i
usporediti posljedice na razne slojeve
stanovnitvo za
drutva
vrijeme mletake i
-opisati procese dalmatinske povijesti u osmanlijske vlasti
ranom srednjem vijeku
oslobaanje
-prosuditi znaenje ratova za osloboenje od hrvatskih krajeva od
osmanlija turske vlasti
-opisati i ilustrirati proces formiranja hrvatska kultura od
hrvatski granica, povezati s oslobaanjem od XVI. do poetka
Turaka XVIII. st.
-definirati karakteristike baroka i
interpretirati njegov utjecaj na tlu hrvatske u
svim oblicima umjetnosti i znanosti
-potkrijepiti zaviajnim primjerima
60
2. razred
- protumaiti privredne odnose u Europi i Europa potkraj

svjetsku privredu u XVIII. st. - opisati borbu XVIII. st
Europa i svijet i za prevlast u svjetskoj privredi izmeu
u XVIII. i na europskih zemalja. Prosvjetiteljstvo
poetku XIX. st. - opisati tipove politikih ureenja u
Razvoj Sjedinjenih
europskim dravama (parlamentarizam,
Amerikih Drava
apsolutistika monarhija, prosvijeeni
apsolutizam). Francuska revolucija
-obrazloiti prosvjetiteljstvo i njegove ideje o
reformi drutva i politikog sustava. Napoleonovi ratovi
-opisati ameriki rat za nezavisnost
Beki kongres
-usporediti postavke Deklaracije
Nacionalni pokreti i
nezavisnosti s onima iz francuske
revolucije u Europi
Deklaracije
-analizirati uzroke,povod, tijek i posljedice

francuske revolucije
-sueliti stanje u Europi s pojavom Napoleona
-prosuditi odluke Bekog kongresa

(teritorijalne promjene, uloga sv. Alijanse)
-opisati meunarodni sustav Svete alijanse

- opisati ideologije liberalizma,
konzervativizma i socijalizma
- opisati i analizirati nacionalistike pokrete
- objasniti revolucionarne pokrete u Europi
-opisati umjetnost klasicizma i romantizma.
-objasniti vezu umjetnosti i politike
-vrednovati utjecaj prosvijeenih ideja na Prosvijeeni

Hrvatsku apsolutizam
Hrvatska od
kraja XVIII. do -vrednovati utjecaj Francuske revolucije i Hrvatska u doba
sredine XIX Napoleonovih osvajanja na Hrvatsku Napoleona
stoljea
-izdvojiti vanost pojave pokreta za sjedinjenje Pretpreporodno
Dalmacije s ostatkom Hrvatske doba
-grupirati drutvene, kulturne, politike i Hrvatski narodni
gospodarske prilike u Hrvatskoj uoi preporod
preporoda
Ban Josip Jelai
-argumentirati politiki program i vanost za
razvoj moderne hrvatske jezika, nacije,
kulture
-prosuditi izvore iz navedenog razdoblja
-izdvojiti dogaaje u Hrvatskoj u proljee

1848.-1850.
-raspraviti hrvatsko-maarski rat u kontekstu
zbivanja u Habsburkoj monarhiji
-potvrditi vanost demokratizacije i
modernizacije drutva
61
-usporediti ciljeve 1848. u Hrvatskoj i ostalim
dijelovima Austrijskoga Carstva
-potvrditi primjerima iz zaviaja
- Protumaiti proces industrijalizacije i Doba tehnikih

mehanizme ekonomskih kriza i industrijskih otkria i novi izvori
Svijet i Europa u revolucija energije
drugoj polovici -obrazloiti posljedice razvoja znanosti i
XIX stoljea tehnologije na svakodnevni ivot Europske drave i
SAD u drugoj
-ukazati na razliite izvore energije te otkriti
polovici XIX. st.
problem zagaenja okolia i zatite javnog
zdravlja Drutvene promjene
u 2.polovici XIX st.
-suprotstaviti ubrzani razvoj starih
nacionalnih drava s ustrojavanjem i
razvitkom mladih
-ilustrirati nastanak novih drava na Balkanu
kao posljedice razrjeenja Istonog pitanja
-objasniti ukidanje starih drutvenih odnosa i

slojeva i pojavu novih
-utvrditi znanja o posljedicama razvoja

kapitalistikog drutvenog sistema
-opisati razvoj medicine i opisati i vrednovati

nastanak modernog sestrinstva
-vrjednovati novi apsolutizam u Banskoj Neoapsolutizam i

Hrvatskoj Sabor 1861
Hrvatska u
drugoj polovici -interpretirati zakljuke Sabora 1861.god. Hrvatsko-ugarska
XIX st. nagodba
-ocijeniti vanost pojave stranaka
Ban Ivan Maurani
-prikazati znaaj hrvatsko-ugarske nagodbe
Narodni preporod
-potvrditi ulogu bana I. Maurania
Hrvata u Dalmaciji i
-usporediti nacionalne preporode Hrvata u Istri.
Dalmaciji, Istri , Gradianskih Hrvata i bakih
Gradianski Hrvati i
Hrvata u Ugarskoj(potkrijepiti primjerima iz
baki Hrvati u
zaviajne povijesti)
Ugarskoj
-revidirati ulogu Khuena Hedervary-a
Banovanje Khuena
-analizirati i usporediti buenje politikog Hedervarya
ivota u razliitim dijelovima Hrvatske
Hrvatska politika
-navesti glavna obiljeja austrougarske vlasti u nakon Khuenovog
BiH, ispitati poloaj hrvatskog naroda i crkvene odlaska
prilike; istraiti pojavu politike imperijalizma-
Austrougarska vlast
navesti gospodarske i politike uzroke
u BiH
iseljavanja Hrvata
-potkrijepiti primjerima iz zaviaja
-prosuditi imperijalistike tenje i njihov Uzroci I. svjetskog

utjecaj na pojavu svjetskog rata rata
Svijet i Europa u
62
prvoj polovici XX. -ocijeniti posljedice novih nain ratovanja, Prvi svjetski rat
st. nova oruja, nove probleme u
Posljedice I.
znanostima,medicini, svakodnevnom ivota
svjetskoga rata;
-klasificirati posljedice I.svj.rata Versajska mirovna
konferencija i Liga
-odabrati primjere europske demokracije
naroda
-analizirati napredak i krize u gospodarstvu u
Versajski sustav
meuratnom razdoblju
Faizam u Italiji
- protumaiti i vrednovati razliite naine
izlaska iz krize. Velika gospodarska
kriza
- prikazati uzroke pojave totalitarnih reima,
usporediti glavne znaajke Nacizam u
Njemakoj
- prikazati nastanak, razvoj i politiku faizma
- opisati veliku ekonomsku krizu. Sovjetska Rusija
- opisati nastanak i razvoj nacizma
- opisati sustav vlasti nacista
- Vrednovati rasistiku i eugeniku politiku
nacista.
-opisati razvoj Sovjetskog Saveza u
meuratnom razdoblju.
- opisati razvoj meunarodnih odnosa u
tridesetim godinama
-protumaiti poloaj Hrvatske unutar Austro- Hrvatska tijekom I.

Ugarske za vrijeme rata, vrednovati vanost svjetskoga rata
Hrvatska u prvoj
djelovanja hrvatskih politiara u zemlji i
polovici XX st. Drava Slovenaca,
inozemstvu
Hrvata i Srba
-rekonstruirati tijek stvaranja DSHS i KSHS ,
Ukljuivanje
njihove probleme i razliite zamisli o ustroju
Hrvatske u
nove drave
Kraljevinu Srba,
-ocijeniti poloaj Hrvatske u Kraljevini SHS Hrvata i Slovenaca
-opisati Radiev nacionalni pokret Hrvatska u vrijeme

monarhistike
-prosuditi uzroke i posljedice monarhistike
diktature
diktature
Banovina Hrvatska
-interpretirati hrvatsko pitanje i uzroke
nastanka Banovine Hrvatske
- opisati i vrednovati djelatnost sestara

pomonica i kole narodnog zdravlja
-prepoznati uzroke i povod II. svjetskog rata II. svjetski rat
Svijet i Hrvatska -prepoznati utjecaj totalnog rata na civilno Nezavisna Drava

za vrijeme II stanovnitvo Hrvatska
svjetskog rata
-procijeniti stradanja ljudi, kolaboracionizam i Narodno-
vrednovati razne oblike otpora oslobodilaki pokret
-zapamtiti Holokaust etniki pokret
-razlikovati politike dogovore Antifaistika

Hrvatska
-opisati nastanak NDH, vrednovati politiki
sustav NDH
63
-opisati program i djelovanje
narodnooslobodilakog pokreta
-opisati program i djelovanje etnika
- opisati i vrjednovati razvoj organa

antifaistike vlasti u Jugoslaviji
-vrednovati genocide i ratne zloine
-opisati meunarodni sustav nakon II. Svijet u vrijeme

svjetskoga rata, vrjednovati meunarodnu hladnog rata
Europa i svijet u
zatitu ljudskih prava i ulogu organizacije UN-a
drugoj polovici Krizna arita u
XX. st. -zakljuiti o posljedicama za svakodnevni ivot svijetu
-usporediti razlike Istoka i Zapada, usporediti Raspad

svakodnevni ivot obiju strana komunistikih
sustava u Europi
-definirati pojam hladni rat, eljezna zavjesa,
blokovska politika Procesi i znaenje
europskog
-procijeniti ulogu UN-a
udruivanja
-navesti krina arita i usporediti s dananjom
Znanost, kultura i
situacijom
sport XX. st.
- objasniti gospodarske i politike uzroke
raspada realnog socijalizma
-ocijeniti vanost procesa europskog
udruivanja
-opisati znanstveni, tehnoloki razvoj,

promjene u svakodnevnici
-opisati razvoj medicinskih znanosti
-prikazati, opisati i vrednovati politika, Hrvatska u sastavu

ekonomska i drutvena obiljeja socijalizma u druge Jugoslavije
Hrvatska u
II Jugoslaviji
drugoj polovici Hrvatsko proljee
XX. st. -vrednovati meunarodni poloaj
Kriza
-sortirati promjene u gospodarstvu i drutvu, jugoslavenskog
suprotstaviti proklamirano federativno socijalizma
ustrojstvo drave naspram centralistikog
Nastanak
-protumaiti krize reima 60-tih i usporediti s samostalne hrvatske
uzrocima Hrvatskog proljea drave
-opisati ekonomsku, politiku i drutvenu Domovinski rat

krizu 80-tih 1991.
-opisati i vrednovati velikosrpsku politiku Zavrne operacije

Domovinskog rata
-interpretirati uzroke, povod, tijek i posljedice
Domovinskog rata Republika Hrvatska
u meunarodnim
-prosuditi tko je agresor ,a tko rtva, opisati
integracijama
ulogu susjednih zemalja (BiH)
-grupirati posljedice rata na politike,
drutvene, gospodarske, demografske i
kulturoloke
64
-opisati drutveni, ekonomski i politiki razvoj
samostalne Hrvatske
-vrednovati meunarodnu djelatnost RH
Didaktike upute
Saimanje povijesti na dvogodinje uenje zahtjeva primjenjivanje onih metodikih

postupaka koji kroz egzemplarnu nastavu, upotrebu shema politikog ureenja i
povijesnog razvoja usredotouje uenike na drutvena kretanja i povijesne procese.
Primjere valja odabirati u lokalnoj, hrvatskoj i europskoj povijesti kako bi se uz
rastereenje uenika postiglo i jasno pozicioniranje Hrvatske u njezino europsko
okruenje. Naroitu panju treba posvetiti integriranju sadraja vezanih uz povijest
medicine i sestrinstva kako bi povezivanjem razvoja medicinske struke dodatno pribliili
nastavne sadraje. Isto tako upotrebom shematskog prikazivanja drutvenih procesa i
povijesnih dogaaja nastava povijesti pribliit e se metodama izlaganja u matinoj struci
uenika.
Nastavnici trebaju posvetiti panju povezivanju sadraja koji govore o tehnolokom,

znanstvenom i kulturnom razvoju tako da uenici dobiju jasnu sliku povijesnog
kontinuiteta na tim podrujima. Nastava povijesti treba doprinijeti i razvoju
komunikacijskih kompetencija uenika. Na temeljima vjetina koje su uenici stekli u
osnovnoj koli treba razvijati vjetine usmenog i pismenog izraavanja te izrade
kronolokih pomagala (lente vremena i kronolokih tablica), koritenja i izrada povijesnih
karata i modela. Pri tome treba ravnopravno koristiti informatika sredstva.
65
GEOGRAFIJA
Uvod
Nastavni plan i program Geografije za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre ima cilj
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije uenika u podruju Geografije i
osposobiti ih prije svega za zanimanja u zdravstvu.
Opi ciljevi
usvojiti znanja o vanim pojavama i procesima u prirodi,

uoiti vanost postignua prirodnih znanosti u razvoju civilizacije,
znati nai pouzdane informacije iz raznih izvora te uoiti njihovu vanost u
usvajanju znanja,
razviti i primijeniti vjetinu orijentacije u prirodi te koristiti mjerne instrumente u
prouavanju elemenata prirodne osnove,
istraiti meuzavisnost prirodnih i drutvenih pojava na Zemlji,
analizirati, vrjednovati i interpretirati prikupljene podatke, znati prikazati rezultate
opaanja i mjerenja grafikonom, tablicom, tematskom kartom,
razviti kartografsku pismenost, koristiti informacijsku tehnologiju u prikupljanju,
obradi i prikazivanju podataka,
opisati i objasniti prirodne pojave pomou osnovnih geografskih koncepata,
koristiti modele u objanjenju prirodnih pojava,
usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema
uporabi prirodnih bogatstava prema konceptu odrivog razvoja, uvajui prirodnu
ravnoteu i bioloku raznolikost
usvojiti znanja o drutvenim odnosima i procesima, o drutvenim i

prostornim strukturama i kontekstu u prolosti i sadanjosti, te promiljati
o njihovu znaenju za budunost
razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih i drutveno-geografskih pojava
i procesa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini
objasniti odnose ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni,

gospodarski razvoj ovjeka i drutva
razumjeti i poznavati prostorni, nacionalni i kulturni identitet u odnosu
prema kulturnim identitetima Europe i ostatka svijeta,
usvojiti meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i
prihvaanje drugoga i drukijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu,
rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku pripadnost
stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja poloaja hrvatskoga
drutva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa,
razumjeti demografske i ekonomske procese, tj. kako ljudi proizvode,
razmjenjuju i kako se koriste dobrima,
razumjeti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele
prirodnih i steenih dobara
66
razumjeti ekoloka pitanja i prikazati posljedice razliitih postupaka s
obzirom na ouvanje okolia, ivota i drutva te razviti spremnost za
djelovanje na ouvanju okolia,
razviti sposobnost prepoznavanja problema i pitanja na koja treba pronai
odgovor, planiranja i provoenja istraivanja, oblikovanja argumentiranih
zakljuaka te iznoenja ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite
svrhe i za razliitu publiku
razviti pozitivan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti
i vrijednosti koje omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u
osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju
razviti pozitivni stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora,
pripravnost za cjeloivotno uenje te preuzeti odgovornost za vlastito
uenje i profesionalni razvoj
Obrazovna postignua i nastavni sadraji
1. razred (70 sati) - prirodoslovno podruje
Povijest znanosti i - opisati razvoj geografije kao Uvod u geografiju

razvoj civilizacije znanosti, nabrojiti grane i discipline
geografije i objekt prouavanja Podjela i razvoj geografije
pojedinih grana Medicinska geografija i
- objasniti doprinos geografije
geomedicina
tumaenju prirodno i drutveno-
geografskih pojava i procesa
- objasniti vanost medicinske
geografije i geomedicine
Zemlja u Sunevu - objasniti strukturu svemira, Sunev Svemir
sustavu i Svemiru sustav i teoriju velikog praska
Sunev sustav
- opisati na temelju promatranja
Gibanja Zemlje
glavne objekte u Svemiru: zvijezde,
zvijea, galaksije i nakupine
galaksija
- opisati postanak Zemlje
- povezati uzroke i posljedice gibanja

Zemlje
-objasniti utjecaj gibanja Zemlje na

ljude (sezonska pojava zdravstvenih
problema)
- navesti primjere dostignua

svemirske medicine
Orijentacija u - rabiti planove naselja, topografske Odreivanja poloaja na

prostoru i karte, kompas i GPS za kretanje u Zemlji
predoavanje prostoru
67
prostornih pojava -razlikovati suvremena tehnika Orijentacija u prostoru
i procesa sredstva za orijentaciju i objasniti
njihovu primjenu Predoavanje prostornih
- rabiti informacijsku i komunikacijsku pojava i procesa
tehnologiju u analizi i interpretaciji Geografska karta
kartografskih i grafikih prikaza
prostornih struktura i prostornih Izrada tablica, grafikona i
sustava tematskih karata
- objasniti imbenike lokacije i GIS

upravljanje prostorom prema
konceptu odrivog razvoja
- razlikovati osnovne kartografske

pojmove
- predoiti prostorne pojave i procese
(posebno medicinske sadraje) na
temelju zadanih i samostalno
prikupljenih podataka koristei se
skicama, grafikonima, tablicama,
tematskim kartama i raunalnim
programima
- rabiti jednostavne raunalne
programe za predoavanje
prostornih pojava i procesa
Prirodna osnova Reljef Zemlje

Zemlje
Geoloka prolost Zemlje
-opisati razlike meu elementima
prirodne osnove na lokalnoj, Minerali i stijene
regionalnoj, nacionalnoj i
Zonalna graa Zemlje
kontinentalnoj razini
-istraiti i analizirati prirodno- Globalna tektonika ploa
geografske procese na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i Endogeni procesi i oblici
kontinentalnoj razini reljefa Egzogeni procesi i
-objasniti prirodne pojave i interakcije oblici reljefa
pozivajui se na osnovne principe
prirodnih znanosti i koristiti Vrijeme i klima
znanstveno nazivlje
Klasifikacija klima
- objasniti povezanost toplinskih
pojaseva i irenja zaraznih bolesti Promjena klime
- analizirati bioprognozu vremena
-navesti primjere dostignua Klima i zdravlje
medicinske geologije Tlo
- opisati povezanost dezertifikacije i
zdravlja Klimatsko-vegetacijske
- analizirati utjecaj prirodno- zone
geografskih faktora na pojavu i
razvoj bolesti Svjetsko more
- koristiti istraivake metode u
Svojstva i gibanja mora
prikupljanju, obradi te prikazivanju
rezultata istraivanja (npr. analizirati Vode na kopnu (voda u
kakvou vode oblinjeg vodenog podzemlju, tekuice, jezera,
toka)
movare)
- raspraviti i obrazloiti zakljuke
istraivanja Led na Zemlji
68
Prirodna - istraiti odnos ovjeka prema Prirodna bogatstva
bogatstva i odrivi prirodnim bogatstvima u zaviaju,
Hrvatskoj i svijetu Odnos ovjeka prema
razvoj
- procijeniti mogunosti poveanja prirodnim bogatstvima
zatienih podruja u Hrvatskoj i
Oneienje zraka, voda i
svijetu
tla
- objasniti vanost racionalnog
koritenja tla, pitke vode i drugih Zatiena podruja
prirodnih bogatstava
- objasniti koncept odrivog razvoja i
nunost pravedne raspodjele
prirodnih i steenih dobara
- predstaviti analize razmatranih

problema na razliite naine
(odgovori na pitanja, osmiljeno
pisano izraavanje, opisi i
objanjenja, grafike metode i dr.)
- raspravljati problematiku o globalnoj
promjeni klime i njezin utjecaj na
zdravlje
69
2. razred (70 sati) - drutveno-humanistiko podruje
Pojedinac, identitet, - opisati djelovanje svjetskih Prostor i poloaj Republike

kultura i drutvo organizacija (UN, WHO, Crveni kri) Hrvatske
te europskih integracija, posebice
Poloaj Republike Hrvatske u
strukturu EU, njezine glavne ciljeve i
svjetskim organizacijama
vrijednosti te raznolikosti i kulturne
identitete u Europi Poloaj Republike Hrvatske u
europskim integracijama
- objasniti procese europskog
integriranja i globalizacijske procese Europska unija
te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo Globalizacija
- obrazloiti vanost poznavanja i Identitet
pozitivnoga vrjednovanja nasljea i
vlastitoga identiteta kao hrvatskih,
europskih graanina i graanina
svijeta
- izraziti svijest o osobnoj i
zajednikoj odgovornosti
Ljudi, prostor i okoli - opisati i objasniti drutvene Razvoj naseljenosti

strukture u svijetu
Razmjetaj stanovnitva
- objasniti prirodno i prostorno
Ope kretanje stanovnitva
kretanje stanovnitva i povezanost
sa zdravljem Prirodno kretanje
stanovnitva
- objasniti utjecaj svjetskih religija
na kulturu, tradiciju, umjetnost, Prostorno kretanje
gospodarstvo i nain ivota stanovnitva
- analizirati problem zloporabe Populacijska politika

djejeg rada Bioloki sastav stanovnitva
- sustavno pratiti i objasniti Drutveno-gospodarski sastav
drutvene dogaaje iz raznih stanovnitva
izvora informacija
Kulturno-antropoloki sastav
- usporediti prostorne sustave u stanovnitva
mjestu, zaviaju, Hrvatskoj, Europi
i svijetu Prostorni sustavi primarnih
djelatnosti
- objasniti prostorne sustave
primarnih, sekundarnih i tercijarnih Prostorni sustavi sekundarnih
djelatnosti djelatnosti
- analizirati ovisnost gospodarskog Prostorni sustavi tercijarnih

razvoja o izvorima energije djelatnosti
- objasniti energetsku uinkovitost,
Ljudske djelatnosti,
usporediti obnovljive s
neobnovljivim izvorima energije te organizacija prostora i okoli
raspraviti prednosti i nedostatke Naseljenost i naselja
pojedinih izvora energije
70
- analizirati probleme vodoopskrbe u
svijetu
- analizirati razvoj ljeilinog i
zdravstvenog turizma
- navesti primjere dostignua iz

telemedicine
- istraiti i raspraviti ekoloka

pitanja te prikazati posljedice
razliitih postupaka s obzirom na
ouvanje okolia i zdravlje
- analizirati naine na koje se
zbrinjava otpad na lokalnoj i
globalnoj razini
- opisati promjene ekosustava te
analizirati uoljive i predvidjeti
mogue posljedice toga djelovanja
na lokalnoj i globalnoj razini
- izraziti spremnost za djelovanje na
ouvanju okolia
- pratiti i obiljeavati znaajne
datume koji su u funkciji odrivog
razvoja i brige za okoli
Ljudi, drutvo i - opisati temeljne gospodarske Gospodarski sustavi

gospodarstvo pojmove, sustave i razvojne
Fiskalni, bankarski i
trendove
monetarni sustav
- opisati i objasniti temeljne
Poduzetnitvo
pojmove vezane za poduzetnitvo
Povezanost demografskih i
- istraiti i objasniti demografske i
ekonomskih procesa
ekonomske procese te utjecaj
jednih na druge Opi pokazatelji gospodarskog
razvoja
- analizirati ovisnost gospodarskog
razvoja sa stajalita razliitih Gospodarska razvijenost i
drutvenih skupina i prikazati ih na stanovnitvo
razliite naine
- objasniti meuovisnost razliitih Nejednaki gospodarski i
dijelova svijeta i procijeniti utjecaj regionalni razvoj
globalizacije na Proizvodnja, potronja i
proizvoae, potroae, zdravlje i globalizacija
okoli
- opisati elemente, strukturu i naine
funkcioniranja gospodarskog
sustava u Republici Hrvatskoj, kao
i fiskalni, bankarski, monetarni
sustav RH i EU te trite kapitala
- istraiti kriterije za mjerenje

razvijenosti gospodarstva
- usporediti drave prema
razvijenosti
- objasniti dostupnost zdravstvene
71
djelatnosti u razliitim
gospodarskim sustavima
- argumentirano objasniti i na
vlastitom primjeru opisati vanost
potroake etike i otpornosti na
reklamne manipulacije
- objasniti naine kako zatititi svoja

potroaka prava, zdravlje, novac i
okoli
- obrazloiti zato i kako treba

tedjeti
- objasniti zato je rad temeljna
drutvena vrijednost
- objasniti zato se plaanjem
proizvoda i usluga dio sredstava
izdvaja za zajednike drutvene
potrebe, te protumaiti posljedice
utaje poreza.
Politiki sustav, - moi se sluiti zakonima i Politiki sustav

graani i ljudska odredbama Ustava Republike
Drutveni i gospodarski
prava Hrvatske u rjeavanju drutvenih i
problemi
gospodarskih problema i razvoja
demokracije Ljudska prava
- pojasniti i prosuditi vlastitu ulogu i Graanska odgovornost

odgovornost prema obitelji, koli i
drutvenoj zajednici
- suraivati u ivotu kole, ue
zajednice i drutva te preuzimati
odgovornosti za ostvarivanje
zajednikih ciljeva
- pokazati odgovornost i
poduzetnost za rjeavanje
drutvenih problema i za
sudjelovanje u drutvenom ivotu
- kritiki procijeniti imbenike koji
prijete pravednim i mirotvornim
odnosima u irem ivotnom
okruenju
Didaktike upute
- nastavne metode: usmeno izlaganje, demonstracija, rad na tekstu, izravna i
neizravna grafika metoda, terenski rad, projektna nastava
- nastavna sredstva i pomagala: geografske karte, atlasi, satelitske snimke,
prozirnice, raunalna tehnologija i multimedijalne prezentacije, internet, grafiki
prikazi, tekstualni materijal
- oblici rada: frontalni, samostalni rad i istraivanje, rad u paru, rad u skupinama
- vrjednovanje: navedeni ishodi vrednovat e se kroz sljedee oblike i elemente:
72
- oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad (projekt, prezentacija,
istraivanje)
- elementi: usvojenost nastavnih sadraja, uoavanje pojava i procesa, geografske

vjetine
73
FIZIKA
Uvod
Fizika je u temeljima dananje i sutranje civilizacije i osnova je primijenjenih znanosti i

tehnologija. Vaan i karakteristian u fizici je eksperimentalni pristup koji omoguuje
viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i
opisivanje. Stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Rezultati se
pokusa opaaju, opisuju, izmjere i brojano izraze, a zatim se logikim zakljuivanjem
spoznaju zakoni povezanosti izmeu razliitih pojava. Fizika ima dva lica empirijsko, koje
se slui opaanjem i mjerenjem, te racionalno, koje se slui logikim razmiljanjem i
matematikim zakljuivanjem, pa otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa,
eksperimentalni i teorijski. Zakonitosti su fizike osnova za primijenjenu znanost kao to
je medicina. Teko je zamisliti snalaenje u svakodnevnom i profesionalnom ivotu bez
manjeg ili veeg znanja zakona fizike. Mnoga znanja, vjetine i kompetencije kojima se
ljudi koriste stjeu se uenjem fizike: kreativno rjeavanje problema, suradniki rad u
timu, uinkovita uporaba tehnologije i vrjednovanje cjeloivotnog uenja. Fizikalna
pismenost ukljuuje kompetencije koje osobi omoguuju promatranje pojava,
razmiljanje o njima i razumijevanje objanjenja pojava te kreativno odluivanje i
poduzimanje akcija.
Nastavni plan i program fizike za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre ima glavni cilj
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije uenika u podruju fizike i osposobiti ga prije
svega za zanimanje u zdravstvu.
Opi ciljevi nastavnog plana i programa
Uenici e:
- proiriti i formalizirati znanja steena u osnovnoj koli

- primijeniti fizikalne koncepte, zakonitosti, teorije i modele u zanimanju medicinske
sestre
- ovladati fizikalnim postupcima i metodama mjerenja koje se primjenjuju u
medicini
- rjeavati kvalitativne i kvantitativne zadatke iz fizike u podruju vanom za
zanimanje medicinske sestre
- objasniti razvitak i primjenu moderne tehnologije te koristiti informacijsku i
komunikacijsku tehnologiju
- raspraviti prednosti i nedostatke pojedinih izvora energije i povezati svaki izvor
energije s rizikom tetnog utjecaja
- povezati praktino i teorijsko oitovanje fizikalnih zakonitosti pri izvoenju pokusa
- primijeniti znanstveni pristup u rjeavanju problema od hipoteze do zakljuka te
prihvatiti suradniki rad u skupini i razliito miljenje o problemu
74
1. razred (70 sati)
Nastavna cjelina Obrazovna postignua Nastavni sadraji
Gibanja Uenici e: Put i pomak. Brzina.

Akceleracija. Jednoliko i
- primijeniti pojmove pomak, put,
jednoliko ubrzano
brzinu i akceleraciju na pravocrtnim
pravocrtno gibanje.
gibanjima i na jednolikom krunom
Slobodni pad. Kruno
gibanju
gibanje.
- iskazati i pretvarati mjerne jedinice
fizikalnih veliina u SI-sustavu
- prikazati grafiki vremenske

ovisnosti kinematikih veliina pri
pravocrtnim gibanjima
Sile i polja Uenici e: Sila i masa. Koliina gibanja

i impuls sile. Newtonovi
- opisati silu i objasniti vektorska
zakoni gibanja. Sila tea,
pravila zbrajanja sila i dobivanje
trenje, elastina sila.
rezultantne sile, te rastavljanje sile
Centripetalna sila.
na komponente
Gravitacijska sila i polje.
- opisati impuls sile i koliinu
Vanjski tlak na fluide.
gibanja
Hidrostatski i atmosferski
- primijeniti 1., 2. i 3. Newtonov tlak. Uzgon.
zakon gibanja
Coulombov zakon.
- primijeniti silu teu, trenje i Elektrino polje. Magneti i
elastinu silu magnetsko polje.
- izmjeriti i primijeniti centripetalnu
silu
- primijeniti opi zakon gravitacije
- objasniti i primijeniti koncept tlaka

i djelovanje sila u tekuinama i
plinovima
- opisati elektrini naboj te

primijeniti Coulombov zakon i
osnovne pojmove za elektrino polje
- opisati magnetsko polje stalnog

magneta
Rad i energija Uenici e: Mehaniki rad. Energija.

Snaga i korisnost.
- primijeniti koncepte rada, snage,
kinetike i potencijalne energije Protjecanje fluida.
Jednadba kontinuiteta.
- objasniti zakon ouvanja
Bernoullijeva jednadba i
mehanike energije
njezina primjena. Rad i
75
- primijeniti zakon ouvanja energije snaga pri protjecanju fluida.
na fluide
Toplinsko rastezanje vrstih
- objasniti unutarnju energiju, tvari i tekuina. Plinski
temperaturu, toplinu, toplinski zakoni. Toplinski kapacitet
kapacitet tijela tijela i naini prijelaza
toplina. Mjerenje
- opisati zakonitosti toplinskog
temperature. Richmannovo
rastezanja vrstih tvari, tekuina i
pravilo. Zakoni
plinova
termodinamike.
- opisati naine prijelaza topline
Elektrini potencijal i napon.
- mjeriti temperaturu (temperatura Elektrini kapacitet i
ljudskog tijela) i raspraviti kondenzatori.
temperaturne ljestvice
Zakon ouvanja energije.
- primijeniti zakone koji opisuju
idealni plin i zakone termodinamike
- objasniti i primijeniti elektrinu

potencijalnu energiju i napon na
membrani ivane i miine stanice
- objasniti kapacitet kondenzatora i

primijeniti na staninu membranu
koja zajedno s citoplazmom i
izvanstaninom tekuinom ini
polupropusni kondenzator
- primijeniti zakon ouvanja energije

u mehanikim, toplinskim i
elektromagnetskim sustavima
2. razred (70 sati)
Elektrodinamika Uenici e: Elektrina struja. Elektrini

otpor. Ohmov zakon. Izvori
- objasniti pojmove koji opisuju i o
napona. Spajanje otpornika.
kojima ovisi gibanje elektrinog
Rad i snaga elektrine struje.
naboja i primijeniti ih na strujne
Magnetska sila na vodi kojim
krugove istosmjerne i izmjenine
tee struja u magnetskom
struje
polju. Magnetska sila na naboj
- mjeriti napon, elektrinu struju i u gibanju u magnetskom
otpor i primijeniti Ohmov zakon na polju. Magnetsko polje
strujne krugove istosmjerne i elektrine struje.
izmjenine struje Elektromagnetska indukcija.
- primijeniti magnetski uinak Naelo generatora i
elektrine struje te djelovanje sile na izmjenina struja. Elektrini
naboj u gibanju i na vodi kojim tee transformator. Teslin
struja u magnetskom polju transformator.
- izvesti pokusom i primijeniti

Faradeyev zakon indukcije
76
- objasniti djelovanje struje na ivi
organizam, ljudsko tijelo kao
elektrini vodi
- opisati i primijeniti rad i snagu

elektrine struje
- objasniti primjenu
visokofrekventnih izmjeninih struja
u medicini
Titranje, valovi, zvuk Uenici e: Harmonijsko titranje.

Matematiko njihalo
- objasniti i primijeniti harmonijsko
titranje i pojavu rezonancije Prigueno i prisilno titranje.
Rezonancija.
- opisati uinke titranja na ljudsko
tijelo Nastanak valova i
karakteristine valne veliine.
- primijeniti opis valnoga gibanja i
Odbijanje i lom valova. Ogib
zvunih valova
valova. Interferencija valova i
- objasniti primjenu ultrazvuka u stojni val. Valovi zvuka.
medicini Dopplerov uinak.
- pokazati i opisati Dopplerov uinak
kao karakteristinu valnu pojavu te
opisati njegovu primjenu u
medicinskoj dijagnostici (color-
dopler krvnih ila)
Elektromagnetski Uenici e: Elektromagnetski titraji.

valovi i svjetlost Nastajanje i rasprostiranje
- opisati elektromagnetsko titranje i
elektromagnetskih valova.
spektar elektromagnetskih valova
Spektar elektromagnetskih
- objasniti primjenu valova.
elektromagnetskih valova u
Zakoni geometrijske optike.
prijenosu informacija na daljinu
Zrcala. Lom i disperzija
- objasniti primjenu svjetlosti. Optike lee i
elektromagnetskih valova u ljudsko oko. Laser i primjena.
medicinskoj dijagnostici i utjecaj na Interferencija i difrakcija
ljudsko zdravlje svjetlosti. Polarizacija
- raspraviti podjelu svjetlosti.
elektromagnetskog zraenja na
neionizirajue i ionizirajue
- primijeniti zakone geometrijske i

valne optike na svjetlost
Atomi, atomska Uenici e: Fotoelektrini uinak. Valno-

jezgra estina obiljeja pri opisu
- objasniti pojmove, ideje i teorije
prirode. Razvoj modela
koje opisuju atom, atomsku jezgru,
atoma. Primjena spoznaja o
pojavu radioaktivnosti i
atomu (CT, NMR). Struktura
kvantiziranost
atomske jezgre.
- opisati i objasniti valno estinu Radioaktivnost. Zakon
prirodu materije na primjeru radioaktivnog raspada.
fotoelektrinog uinka i ogiba Nuklearne sile i energija
77
elektrona vezanja.
- opisati zakon radioaktivnog Nuklearna energija. Evolucija

raspada Sunca.
- objasniti primjenu nuklearne Detekcija ionizirajueg

energije zraenja i djelovanje na
ovjeka.
- opisati evoluciju Sunca i njegova
zraenja
- opisati starost Zemlje u odnosu na
Svemir te ustvrditi vremensko
razdoblje postojanja Homo sapiensa
na Zemlji
- objasniti djelovanje ionizirajueg
zraenja na ljudski organizam
Popis preporuenih pokusa

1) Odreivanje gustoe papira
2) Odreivanje konstante elastinosti opruge
3) Odreivanje centripetalne sile
4) Odreivanje gustoe vrstoga tijela pomou uzgona u tekuini
5) Odreivanje gustoe tekuine pomou U-cijevi
6) Odreivanje prosjene temperature ljudskog tijela u razrednom odjelu
7) Odreivanje specifinoga toplinskoga kapaciteta
8) Provjeravanje Boyle-Mariotteovog zakona
9) Provjeravanje Faradeyevog zakona indukcije
10) Provjeravanje zakona odbijanja svjetlosti na ravnome zrcalu
11) Odreivanje apsolutnoga indeksa loma stakla
12) Odreivanje arine daljine lee
13) Demonstriranje hidrostatskog tlaka
14) Demonstriranje uzgona
15) Demonstriranje Bernoullijeva efekta
16) Demonstriranje Oerstedovog pokusa
Didaktike upute
Detaljno planiranje nastave na pojedinoj temi podrazumijeva razradu oekivanih

postignua na razini mjerljivosti, odnosno tako napisano svako oekivano postignue od
uenika za koje s visokom pouzdanou moemo oblikovati pitanje ili zadatak za
vrjednovanje ostvarenosti postignua. Razraena oekivana postignua te pitanja i zadaci
kojima vrednujemo postignua upuuju na nain pripreme tijeka nastave. Primijenjene
nastavne strategije, koje ukljuuju metode, oblike rada i ostale organizacijske sastavnice
nastave, trebaju biti usklaene s oekivanim postignuima i kriterijima vrednovanja te s
osnovnom idejom programa. Osnovna je ideja nastavnog programa obrada temeljnih
fizikalnih koncepata cjelovito na jednom mjestu u svim podrujima fizike, a zatim njihova
detaljna razradba na primjerima u podruju djelovanja medicinske sestre.
Nastavni program treba ostvarivati od popularno-fenomenoloke razine i rjeavanja

kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja kvantitativnih problema i zadataka.
Zajednika zadaa svih sudionika nastavnog procesa treba biti razumijevanje fizikalnog
smisla pa je konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
78
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-matematiki opis i to samo
onaj koji su uenici svladali u matematici.
Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje uenika treba maksimalno integrirati u nastavni

proces i provoditi najmanje na tri razine: usvojenost temeljnog znanja, konceptualno
razumijevanje i primjena.
79
KEMIJA
Temeljni ciljevi
Nastavni plan i program Kemije za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre ima cilj
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije uenika u podruju Kemije i osposobiti ih prije
svega za zanimanja u zdravstvu
Uenici e:
- usvojiti znanja, vjetine i sposobnosti koje se odnose na pravilno

razumijevanje osnovnih kemijskih zakonitosti temeljena na prirodnim
zakonitostima i znanstvenim istraivanjima
- prihvatiti vanost znanja i znanstvenog istraivanja za napredak zdravstvene
struke
- pravilno i sigurno rukovati osnovnim laboratorijskim priborom i kemikalijama

potrebnim za rad u struci
- pravilno primjenjivati steena kemijska znanja u zdravstvu i svakodnevnom
ivotu u sklopu odriva razvoja zajednice
- utvrditi vanost cjeloivotnog uenja i nastavka profesionalnog obrazovanja
- osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom
pojedincu i njegovim potrebama u buduem zanimanju
-
1. razred (70 sati)
NASTAVNE TEME OBRAZOVNA POSTIGNUA NASTAVNI

SADRAJI
- osvijestiti kod uenika vanost kemije

u svakodnevnom ivotu
Uvod u predmet - uoiti njenu povezanost s ostalim Kemija - prirodna
nastavnim predmetima u strukovnom znanost
podruju
- prepoznati vanost kemije za
zanimanje
- povezati kemiju kao prirodnu znanost
sa ostalim prirodnim znanostima
- upoznati smjese tvari i vrste smjesa
- razlikovati smjese tvari od kemijskih
Podjela tvari, spojeva iste tvari i smjese
fizikalne i kemijske - uoiti da tvari u prirodi najee
promjene dolaze kao smjese
- opaati i razlikovati fizikalne i
kemijske promjene tvari
Svojstva tvari
- upoznati postupke odjeljivanja smjese
(filtracija, sublimacija, destilacija,
kromatografija, dijaliza, elektroforeza)
- primijeniti postupke odjeljivanja
- samostalno izvoditi jednostavnije
pokuse, rijeima i crteom opisati
80
rezultate izvedenih pokusa Postupci odjeljivanja
- definirati grau atoma

- upoznati znaajke subatomskih
Struktura atoma estica Struktura atoma
- razlikovati protonski i nukleonski broj,
te pomou njih odrediti broj
subatomskih estica u atomu
- objasniti to su izotopi i izobari
- upoznati vrste radioaktivnog zraenja
i primjenu radioaktivnih izotopa u
medicini
- objasniti grau elektronskog omotaa Izotopi i izobari
- uvjebati prikazivanje elektronskih
Radioaktivnost
konfiguracija elemenata
Elektronska
konfiguracija atoma
- nauiti simbole kemijskih elemenata

glavnih grupa PSE i znaajnijih
Periodni sustav prijelaznih elemenata Periodni sustav
elemenata - razumjeti strukturu PSE elemenata
- uoiti ovisnost poloaja elemenata u
PSE o grai njihovih atoma
- koristiti se PSE
- objasniti to je kemijska veza
- uoiti da pri nastajanju ionske veze
Veze izmeu atoma i elektroni prelaze s jednog atoma na Kemijske veze
molekula drugi Ionska veza
- usvojiti pojam kationa i aniona
- prikazati nastajanje ionske veze
Lewisovom simbolikom
- uoiti svojstva ionskih spojeva
- objasniti izmeu kojih atoma dolazi do
nastajanja kovalentne veze
- prikazati nastajanje zajednikih
elektronskih parova
- prikazati nastajanje jednostruke,
dvostruke i trostruke veze Lewisovom
simbolikom
- navesti svojstva kovalentnih spojeva Kovalentna veza
- definirati pojmove elektronegativnost
atoma i polarnost molekula
- povezati elektronegativnost atoma s
vrstom kemijskih veza
- prikazati nastajanje vodikove veze
- upoznati vanost vodikove veze za
ivi svijet
81
- usvojiti pojam Van der Waalsovih sila
i metalne veze
- opisati ovisnost svojstava tvari o vrsti
veze na primjeru ionskih, atomskih,
molekulskih kristala i kristala metala
Vodikova veza
Metalna veza
- ponoviti osnovne fizike veliine i

jedinice meunarodnog sustava mjera
Kemijski raun - definirati pojam relativne atomske i Relativna atomska
relativne molekulske mase masa
- izraunati relativnu molekulsku masu,
Relativna molekulska
masu atoma i masu spoja
masa
- izraunati maseni udio elemenata u
spoju
- definirati pojam mola
- povezati mol s masom i brojnou
estica
Maseni udio
- usvojiti pojam molarne mase i
molarnog volumena elemenata u spoju
- uvjebati rjeavanje zadataka na Mnoina tvari i
osnovu molarnih veliina
brojnost jedinki
Molarna masa i
molarni volumen
- razlikovati kvalitativno i kvantitativno

znaenje kemijskih simbola, formula i
Kemijske formule i jednadbi Kvalitativno i
jednadbe - razlikovati pojmove reaktant i produkt kvantitativno znaenje
- pravilno primijeniti kemijsku simboliku kemijskih formula i
pri pisanju jednadbi kemijskih jednadbi
reakcija
- primijeniti usvojeno gradivo
kemijskog rauna na kemijsku
jednadbu
- uvjebati rjeavanje zadataka Stehiometrija
kemijskih reakcija
- usvojiti pojmove disperzni sustav,

disperzna faza i disperzno sredstvo
- objasniti podjelu disperznih sustava Vrste i podjela
na osnovi veliine estica disperzne disperznih sustava
Disperzni sustavi faze
- nabrojiti vrste disperznih sustava
- objasniti povezanost koloida i ivih
bia
- opisati sol i gel oblik
82
- objasniti primjenu dijalize u medicini Koloidne otopine
- usvojiti pojam pravih otopina i
topljivosti dijaliza,
- razlikovati nezasiene, zasiene i
prezasiene otopine
- povezati entalpiju, energiju hidratacije Prave otopine
i energiju reetke
- objasniti egzoterman i endoterman
proces otapanja
Energetske promjene
pri otapanju
- definirati maseni i volumni udio

otopljene tvari u otopini
Iskazivanje sastava - uvjebati rjeavanje zadataka Maseni i volumni udio
otopina - opisati pripravu otopine odreenog
masenog i volumnog udjela
- definirati masenu i mnoinsku
koncentraciju otopine
- uvjebati rjeavanje zadataka
- opisati pripravu otopine masene i
mnoinske koncentracije
- objasniti postupak razrjeivanja Koncentracije otopina
otopina
- uvjebati rjeavanje zadataka
- pripraviti razrijeenu otopinu
Razrjeivanje otopina
- definirati teorije kiselina i baza

- napisati nazive i formule temeljnih
Kiseline, baze i soli kiselina i baza Kiseline i baze
- prikazati kemijskim jednadbama
disocijaciju kiselina i baza, te navesti
imena nastalih iona
- upoznati pH vrijednost
- objasniti primjenu indikatora
- opisati dobivanje soli
- definirati neutralizaciju
- napisati odgovarajue jednadbe pH vrijednost
kemijskih reakcija i nazive nastalih
soli
- definirati hidrolizu
- predvidjeti pH otopine nakon hidrolize
- objasniti djelovanje pufera Dobivanje soli
Hidroliza
Puferi
- usvojiti pravila za odreivanje

oksidacijskog broja
83
Procesi oksidacije i - uvjebati odreivanje oksidacijskog Oksidacijski broj
redukcije broja na primjerima
- razlikovati oksidaciju od redukcije
- rijeiti jednostavnije redox-procese
- ukazati na vanost redox- procesa u
svakodnevnom ivotu
Oksidacija i redukcija
Redox-procesi
- objasniti razliku izmeu elektrolita i

neelektrolita
Osnove - prikazati procese na elektrodama pri
elektrokemije elektrolizi vode
- prikazati procese na elektrodama pri
elektrolizi taline i vodene otopine Elektroliza vode
NaCl, te vodenih otopina soli
- opisati galvanski lanak
- uoiti razliku izmeu redox-procesa Elektroliza talina i
elektrolize i galvanskih lanaka vodenih otopina soli
Galvanski lanci
2. razred (70 sati)
NASTAVNE TEME OBRAZOVNA POSTIGNUA NASTAVNI SADRAJI
- definirati bitne ili esencijalne elemente
Vanost prouavanja - objasniti pojam homeostaze

anorganske kemije
- uoiti ulogu elemenata u izgradnji Bioloki znaaj
organizma i njegovu odravanju elemenata
- upozoriti uenike na nunost pravilne

prehrane
- ukazati na bioloko djelovanje tvari

Raspored elemenata u
periodnom sustavu
Periodni sustav
elemenata i svojstva - ponoviti povezanost PSE sa strukturom
elemenata atoma
- ukazati na slinost svojstava elemenata
iste skupine
Periodinost fizikalnih i
- objasniti periodinost svojstva
kemijskih svojstava
elemenata: radijus atoma, energija
elemenata
ionizacije, afinitet prema elektronu,
elektronegativnost
84
Metali - prouiti i usporediti rasprostranjenost Pojavni oblici metala u
metala u Zemljinoj kori prirodi i opa svojstva
metala
- ponoviti svojstva metala na temelju
metalne veze
- prikazati jednadbe nastajanja metalnih

oksida, sulfida i klorida
Alkalijski metali - uoiti poloaj alkalijskih metala u PSE, te Alkalijski metali

slinost fizikalnih i kemijskih svojstava
- prouiti zastupljenost alkalijskih metala u
prirodi
- opisati fizikalna i kemijska svojstva
natrija - navesti najvanije spojeve natrija Natrij i spojevi natrija
(NaCl, Na2CO3, NaHCO3), njihova svojstva
i upotrebu
- opisati fizikalna i kemijska svojstva kalija
- navesti najvanije spojeve kalija (KOH,

KCl, K2CO3, KMnO4), njihova svojstva i Kalij i spojevi kalija
upotrebu
- uoiti poloaj zemnoalkalijskih metala u

PSE, te slinost fizikalnih i kemijskih
Zemnoalkalijski Zemnoalkalijski metali
metali - prouiti zastupljenost zemnoalkalijskih
metala u prirodi
- opisati fizikalna i kemijska svojstva

kalcija i magnezija
- prepoznati da su kalcij i magnezij bitni

makroelementi za ivi svijet Kalcij i spojevi kalcija
- prepoznati najvanije spojeve kalcija
(sulfati, karbonati, kloridi), njihova

svojstva i upotrebu
- prepoznati da najvanije spojeve

magnezija, njihova svojstva i upotrebu Magnezij i spojevi
magnezija
Prijelazni elementi - definirati fizikalna i kemijska svojstva eljezo

eljeza
- prepoznati vanost eljeza kao biogenog

Bioloko djelovanje
elementa
prijelaznih elemenata u
- opisati bioloko djelovanje elemenata u tragovima
tragovima (kadmij, olovo, iva, kobalt,
bakar) i ukazati na vanost
- odrediti poloaj nemetala u PSE
85
Nemetali - nabrojiti osnovna svojstva nemetala Opa svojstva
nemetala
- uoiti vezu izmeu razliitosti
agregacijskih stanja i strukture
- ukazati na vanost nemetala
- uoiti poloaj halogenih elemenata u PSE
Halogeni elementi - navesti fizikalna i kemijska svojstva Halogeni elementi

- naglasiti bioloko djelovanje halogenih
elemenata i njihovu ulogu u organizmu
- objasniti fizikalna i kemijska svojstva
halogenovodika
Halogenovodici
- ukazati na poloaj halkogenih elemenata

u PSE i njihova fizikalna i kemijska
Halkogeni elementi Halkogeni elementi
svojstva
- definirati fizikalna i kemijska svojstva

kisika i ozona. Kisik i ozon
- opisati upotrebu kisika i ozona

- navesti laboratorijsko dobivanje kisika
- opisati procese oneiivanja zraka i
ukazati na opasnost od kiselih kia i Voda
ozonskih rupa
- ponoviti svojstva vode i njezin znaaj za

ivi svijet
- primjena vodikova peroksida u medicini
- navesti fizikalna i kemijska svojstva

sumpora
- navesti upotrebu sumpora i spojeva Sumpor

sumpora (sumporovodika, sumporovih
oksida i sumporne kiseline)
- uoiti slinosti i razlike izmeu elemenata

15. skupine.
Duikova skupina Duik
elemenata - navesti fizikalna i kemijska svojstva
duika i zastupljenost duika u prirodi

amonijaka
- prikazati jednadbama kemijskih reakcija

dobivanje amonijaka Amonijak, duikovi
- ukazati na djelovanje duikovih oksida i oksidi i duina kiselina
duine kiseline
- uoiti slinosti i razlike izmeu

elemenata 14. skupine
Ugljikova skupina Ugljik i spojevi ugljika
elemenata - razlikovati alotropske modifikacije ugljika
i njihova svojstva
86
- nabrojati anorganske spojeve ugljika i
opisati njihova svojstva i upotrebu
- istaknuti razloge postojanja velikog

broja ugljikovih spojeva - znaaj organskih
Uvod u organsku Uvod u organsku
tvari u suvremenom svijetu
kemiju kemiju
- demonstrirati neke razlike u kemijskim
svojstvima anorganskih i organskih
spojeva Kvalitativna analiza
organskog spoja
- definirati sastav organskih spojeva te
zajednika fizikalna i kemijska svojstva
- izraunati empirijsku i molekulsku Odreivanje formule
formulu iz masenih udjela elementa u organskog spoja
spoju i odrediti molarne mase organskog
spoja
- opisati povezivanje ugljikovih atoma
Ugljikovodici - uoiti prostorni raspored kovalentnih Ugljikovodici

veza ugljikova atoma ( sp3 hibridizirani C
Alkani
atom)
- razumjeti tetraedrijski raspored
- savladati pisanje strukturne, saete i

molekulske formule alkana
- objasniti strukturu alkana

- usvojiti pravila nomenklature alkana
prema IUPAC - u Nomenklatura alkana
- razlikovati alkane u homolognom nizu
- razumjeti to su konstitucijski izomeri

- opisati znaenje primarnog,
sekundarnog, tercijarnog i kvarternog C-
atoma

alkana
- uoiti produkte gorenja alkana Fizikalna i kemijska
- razumjeti supstitucijske reakcije alkana svojstva alkana
- objasniti strukturu i nomenklaturu

cikloalkana
- utvrditi konformacijske stereoizimere Cikloalkani

cikloheksana
- opisati kemijska svojstva ciklopropana i
ciklobutana
- uoiti da je dvostruka veza uzrok
reaktivnosti alkena Alkeni
- uvjebavati nomenklaturu alkena na
87
primjerima
- objasniti planarnost dvostruke veze, (

sp2 hibridizirani C-atom)
- razlikovati cis-stereoizomere i trans-

Fizikalna i kemijska
stereoizomere
svojstva alkena
- navesti i objasniti fizikalna svojstva
alkena - prikazati adicijske reakcije na
dvostruku vezu (vode, halogenovodika,
halogena i vodika) Alkini
- objasniti nezasienost alkina
- usvojiti nomenklaturu alkina

- navesti fizikalna i kemijska svojstva Fizikalna i kemijska
alkina - prikazati reakcije adicije na svojstva alkina
trostruku vezu
- definirati osnovne karakteristike etina

(svojstva, upotreba i dobivanje)
- utvrditi uzrok aromatinosti
- opisati strukturu benzena kao Areni

najjednostavnijeg aromatskog
ugljikovodika - usvojiti nomenklaturu
arena
Svojstva arena
- shvatiti fizikalna i kemijska svojstva
arena - usvojiti supstitucijske i adicijske
reakcije arena
Ugljikovi spojevi s - razlikovati funkcionalne skupine
kisikom
Alkoholi
Alkoholi, fenoli i alkohola
eteri
- razlikovati primarne, sekundarne i
tercijarne alkohole, te jednovalentne,
dvovalentne i trovalentne alkohole Fizikalna i kemijska
- definirati fizikalna svojstva alkohola svojstva alkohola
- shvatiti utjecaj hidroksilne skupine na

topljivost, talite i vrelite alkohola Vani alkoholi
- pokazati da se alkoholi ponaaju kao
kiseline i baze
Fenoli
- opisati i objasniti supstitucijske reakcije
prepoznati svojstva, dobivanje i uporabu Eteri
metanola, etanola, glikola, glicerola
- upoznati osnovna fizikalna i kemijska

svojstva i uporabu
- definirati to su eteri
- navesti njihova fizikalna i kemijska
svojstva
88
- imenovati etere
- opisati osnovna svojstva i uporabu etera

(dietileter)
- ukazati na vanost karbonilne skupine
Aldehidi i ketoni - navesti fizikalna svojstva aldehida i Aldehidi i ketoni

ketona
- jednadbama kemijskih reakcija prikazati

Reakcije aldehida i
nastajanja aldehida i ketona
ketona
- opisati svojstva i uporabu metanala,
etanala i acetona

karboksilnih kiselina i njihovih derivata
Karboksilne kiseline i Karboksilne kiseline i
njihovi derivati - opisati fizikalna svojstva karboksilnih njihovi derivati
kiselina i njihovih derivata
- razlikovati nastajanje karboksilne
kiseline i njihovih derivata
Kemijska svojstva
- objasniti njihova kemijska svojstva
karboksilnih kiselina
- opisati redoslijed porasta kiselosti nekih
kemijskih spojeva i reakcije neutralizacije
karboksilnih kiselina s luinama
- imenovanje soli
- opisati svojstva, dobivanje i uporabu

mravlje i octene kiseline
- jednadbama kemijskih reakcija prikazati

esterifikaciju i hidrolizu estera
- usvojiti nomenklaturu, svojstva i

upotreba estera (nitroglicerin, Esteri
acetilsalicilna kiselina)
- objasniti strukturu i nomenklaturu Amini

amina
Duikovi derivati
ugljikovodika - navesti fizikalna i kemijska svojstva,
dobivanje i uporabu amina
Metode rada: usmeno izlaganje, razgovor, praktian rad, rad na tekst, demonstracija
Oblici uenja: frontalni oblik rada, individualni oblik rada, rad u paru, rad u skupinama
Praenje i ocjenjivanje ishoda
89
Navedeni ishodi vrednovat e se kroz sljedee oblike i elemente:
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, praktini rad (rjeavanje zadataka, seminarski
rad, prezentacija, domae zadae, radne biljenice).
Elementi:
Usvojenost sadraja (pojmovi, pravila, naela, zakonitosti, formule, izvodi)

Primjena znanja (kemijski raun, nomenklatura anorganskih i organskih spojeva,
rjeavanje problemskih zadataka) stvaranje sadraja.
Aktivnost i odnos prema radu (aktivnost na nastavi, referati, domaa zadaa )
90
BIOLOGIJA
Uvod
Dostignua i spoznaje bioloke znanosti imaju neposredan utjecaj na svakodnevni

ivot ljudi, ali se reflektiraju i posredno, utjeui na oblikovanje svjetonazora
svakog pojedinca. Rezultati biolokih istraivanja utjeu na razvoj modernih
tehnologija, tehnika i metodologija u podruju medicine, zdravstva i higijene,
farmaceutske i prehrambene industrije, proizvodnje hrane, uzgoju biljaka i
ivotinja te u podruju zatite okolia i ouvanja bioraznolikosti. kolsko uenje
Biologije svakako ne moe slijediti cjelokupni nagli razvoj matine znanosti, ali
treba omoguiti ueniku stvaranje slike svijeta koja e biti utemeljena na
suvremenim znanstvenim spoznajama. Uei Biologiju uenici trebaju stei
fundamentalna znanja u podruju glavnih grana matine znanosti, kako bi stekli
temeljnu bioloku pismenost kao svojinu i alat graanina suvremenog
demokratskog drutva.
Uenjem Biologije, uenici razvijaju i vjetine, poevi od manualne spretnosti i

umijea koritenja pribora za praktian rad, do promatranja, opisivanja,
izdvajanja bitnog, zakljuivanja, prezentiranja i rada u timu. Uenje Biologije
ciljano utjee i na afektivnu domenu uenikog razvoja, usvajanjem potovanja
prema ivotu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim ivim
biima, kao i odgovornost za ouvanje prirode, okolia, vlastitog i tueg zdravlja.
Uenje Biologije u srednjoj koli omoguuje uenicima nastavak kolovanja u
podruju biologije na visokokolskoj razini te kolovanje za struke ili specijalizacije
u podruju primijenjene biologije. Predmet Biologija u obrazovanju buduih
medicinskih sestara ima vanu zadau izgradnje temelja za sve medicinske
strune predmete.
U programu za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre nastavni plan i program

Biologije ima cilj stjecanja opih uenikih znanja i vjetina u podruju biolokih
znanosti i primijenjene biologije te specifinih znanja i vjetina koje e pridonijeti
stjecanju kompetencija za zanimanja u zdravstvu.
Opi ciljevi nastavnog plana i programa:
Uenici e:
dopuniti i proiriti znanja o vanim pojavama i procesima u ivoj prirodi
vanim za zanimanje medicinske sestre
usvojiti osnovne bioloke koncepte i koristiti temeljno struno bioloko
nazivlje u objanjavanju pojava i procesa u ivome svijetu
upoznati ivotni ciklus ivih bia, razliitosti grae tijela s obzirom na funkcije,
grau ive stanice, vanost gena i ulogu u nasljeivanju
usvojiti znanja potrebna za ouvanje bogatstva prirode, odranja prirodne
ravnotee i bioloke raznolikosti
91
primijeniti steena bioloka znanja u tumaenju medicinskih naela i
postupaka
Nastavna Uenika postignua Obrazovni sadraji

cjelina
Uenici e: - definicija biologije kao
Istraivanja i - definirati biologiju kao
prirodne znanosti i njezina
komuniciranje znanost o ivotu i odrediti
u njezino mjesto unutar prirodnih podjela (grane)
prirodoslovlju znanosti
- ope osobine (svojstva)
- navesti grane biologije i
opisati njihovo podruje ivih bia (stanina graa,
istraivanja (citologija,
podraljivost,
genetika, anatomija,
histologija, ekologija, evolucija, prilagodljivost, ishrana,
fiziologija, botanika, zoologija,
kretanje, metabolizam,
mikrobiologija)
- izvesti pokuse i njima rast i razvoj,
objasniti ope osobine
razmnoavanje (spolno,
(svojstva) ivih bia
- navesti i definirati nespolno), nasljeivanje,
organizacijske razine ivoga
individualnost, starenje i
svijeta
- navesti primjere primjene smrt)
biologije u svakodnevnom
- organizacijske razine
ivotu
- provesti zadani pokus ili ivoga svijeta
promatranje i koristiti
- primjena biologije u
istraivake metode
prikupljanja, obrade i svakodnevnom ivotu
prikazivanja rezultata te
- naela istraivanja u
raspraviti i obrazloiti zakljuke
- imenovati osnivaa bioloke biologiji
sistematike
- sistematika ivoga svijeta
- objasniti na primjerima naela
bioloke sistematike (Linne, bioloka nomenklatura,
- objasniti na primjerima naela
taksonomija, podjela na
binarne nomenklature
- razvrstati iva bia u carstva nadcarstva i carstva)
- navesti da su sva iva bia - biogeni elementi
Materijali i njihova izgraena iz kemijskih (biogenih)
- glavni anorganski
svojstva elemenata i objasniti ulogu ugljika u
grai organskih molekula spojevi, svojstva i uloge u
- razlikovati zastupljenost kemijskih
organizmu (voda,
elemenata u ivoj i neivoj prirodi
- objasniti znaenje anorganskih ugljikov(IV) oksid, soli...)
soli
- glavni organski spojevi,
(minerala) u tjelesnim tekuinama
i vrstim strukturama (zubi, kosti, podjela, osnovna graa,
ljuture)
svojstva i uloge
- razlikovati organske od
anorganskih molekula (ugljikohidrati, lipidi,
- objasniti znaenje ugljikovog(IV)
92
oksida i vode za odravanje ivota bjelanevine, nukleinske
- objasniti meusobni odnos
kiseline
monomera i
polimera na primjeru - biosinteza proteina
ugljikohidrata, lipida, bjelanevina i
nukleinskih kiselina
- za svaku skupinu bioloki vanih
molekula (ugljikohidrata, lipida,
bjelanevina i nukleinskih kiselina)
navesti i opisati osnovnu graevnu
jedinicu, ulogu i primjer
- navesti osnovnu podjelu
ugljikohidrata i opisati svojstva
najeih mono-, di- i polisaharida
- navesti osnovnu podjelu lipida i
objasniti zajednika svojstva lipida
- analizirati ulogu masti, ulja,
fosfolipida i steroida u
svakodnevnom ivotu
- navesti uzroke raznolikosti
bjelanevina
kao preduvjeta bioloke
raznolikosti
- objasniti kako enzimi ubrzavaju
kemijske
reakcije
- objasniti replikaciju DNA i njezino
znaenje
- razlikovati DNA i tri tipa RNA i
njihove uloge
- opisati kako geni upravljaju
ivotnim
procesima (biosinteza proteina)
- opisati povijest otkria i metode - otkrie stanice i stanina
Bioraznolikost istraivanja stanica
teorija
- objasniti zato viruse smatramo
esticama na granici ivoga i - metode istraivanja
neivoga svijeta
stanice (mikroskopi,
- razlikovati viruse prema tipu
nukleinske kiseline i prema kultura stanica, stanino
domadaru
frakcioniranje,
- opisati osnovnu grau virusa na
primjeru TMV i bakteriofaga autoradiografija)
- opisati umnoavanje virusa na
- virusi (osnovna graa,
primjeru bakteriofaga i povezati ga
s mehanizmom izazivanja bolesti podjela, svojstva,
- nabrojati najee i najopasnije
umnoavanje, viroze,
viroze kod
ljudi i ivotinja (npr. prehlada, cijepljenje, uzgoj....);
gripa, bjesnoa, AIDS...)
viroidi i prioni
- objasniti na primjerima
preventivno cijepljenje - prokariotska stanica:
- navesti da virusi mogu izazvati i
graa i uloga pojedinih
tumore na
primjeru spolno prenosivog HPV dijelova
- na primjeru opisati kako se virusi
- bakterije podjela prema
uzgajaju u virolokim laboratorijima
- razlikovati grau viroida i priona i obliku, ishrani, bojenju;
navesti bolesti koje uzrokuju
razmnoavanje; uzgoj,
- navesti organizme koji pripadaju u
domene (nadcarstva) Archaea i
93
Eubacteria (Monera) patogene bakterije i bolesti
- opisati osnovnu grau
koje uzrokuju, lijeenje
prokariotske stanice i navesti ulogu
pojedinih dijelova (antibiogram), higijena i
- navesti podjelu bakterija prema
prevencija, znaenje za
obliku
- objasniti nain diobe bakterija ivot na Zemlji
- opisati ulogu endospore
- eukariotska stanica: vrste;
- opisati raznolikost bakterija prema
tipu ishrane graa i uloga pojedinih
- razlikovati pojmove simbiont i
dijelova (biomembrane,
parazit na primjeru E. coli
- opisati kako se uzgajaju bakterije prijenos tvari, citoplazma,
- opisati pojam patogenost i
ER i ribosomi, GA i
navesti putove ulaska bakterija u
organizam lizosomi, jezgra,
- navesti neke bakterijske bolesti i
mitohondriji)
opisati preventivne mjere protiv
zaraznih bolesti
- objasniti to su antibiotici i opisati
njihovu ulogu
- opisati ulogu bakterija u kruenju
duika u prirodi
- navesti primjere korisne uloge i
primjene bakterija u biosferi i u
ivotu ovjeka
- usporediti grau bakterija i
cijanobakterija i objasniti vanost
cijanobakterija za ivot na Zemlji
- objasniti organizaciju eukariotske
stanice
- razlikovati grau i funkcije biljne i
ivotinjske stanice
- opisati grau i ulogu staninih
organela
- opisati grau i objasniti ulogu
stanine membrane
- usporediti naine prolaska tvari
kroz membranu (pasivno, aktivno -
Na/K crpka)
- razlikovati endocitozu i egzocitozu
- odrediti metabolizam kao skup - metabolizam
ivotni svih biokemijskih procesa u stanici
- plastidi i fotosinteza
procesi - opisati grau kloroplasta i
objasniti proces fotosinteze u biljci - mitohondriji i stanino
- navesti vrste plastida i opisati
disanje aerobno i
njihove uloge
- opisati grau mitohondrija i anaerobno (vrenja)
objasniti stanino disanje
- hrana i energija (zdrava
- objasniti energetsku ulogu ATP-a
- objasniti vrenje kao proces kojim prehrana, poremeaju
anaerobni
prehrane, dijete)
mikroorganizmi dolaze do energije
- povezati grau i ulogu DNA s - jezgra graa i uloge
graom kromosoma
(kromatin, kromosom)
- navesti da su broj, graa i oblik
kromosoma stalni i karakteristini - stanini ciklus
za vrstu
- mitoza svrha i rezultat
- opisati ivotni ciklus stanice
- opisati tijek mitoze - mejoza - svrha i rezultat
- opisati tijek mejoze i navesti
94
temeljne znaajke mejoze - biljna tkiva (osnove)
(redukcija broja kromosoma u
- biljni organi (osnove)
gametama i rekombinacija
roditeljskih kromosoma) - ivotni ciklus biljke
- objasniti slinosti i razlike izmeu
cvjetnjae
mitoze i mejoze
- uoiti znaaj diferencijacije stanica - embriogeneza
u pogledu stvaranja tkiva, organa i
viestaninoga organizma
- navesti zametne listie: ektoderm,
mezoderm, endoderm i povezati ih
s organima i organskim sustavima
koji iz njih nastaju
- navesti vrste ivotinjska tkiva i - ivotinjska tkiva
ovjek i usporediti njihovu grau s - znaajke, uloge i usporedba
zdravlje funkcijom
sustava ivotinja i ovjeka
- usporediti povezanost grae i
uloge pojedinih organskih sustava: (pokrovni, potporni,
pokrovnog, potpornog i miinog, miini, dini, optjecajni,
dinog, optjecajnog, probavnog, probavni, ekskretorni,
ekskretornog, ivanog i osjetilnog
ivani i osjetilni) na
sustava
- objasniti evolucijski razvoj tipinim predstavnicima
organskih sustava s obzirom na - evolucija organskih
prilagodbe nainu ivota sustava
- opisati najee bolesti pojedinih
- bolesti organskih
organskih sustava (uzroke
nastanka, glavne simptome i naine sustava i prevencija
prevencije i lijeenje) i povezati ih s - zdravstvena kultura i
rizinim ponaanjem naela osobne higijene
- raspraviti vanost brige o
- vrste ovisnosti
vlastitome zdravlju
- navesti metode kontracepcije te - metode planiranja
objasniti vanost planiranja obitelji obitelji
- navesti vrste ovisnosti i negativne - uvaavanje razliitosti
pojave koje ugroavaju zdravlje i
ivotni ciklus ovjeka
ivot
- raspraviti razliita stajalita
vezana uz spolnost, razlike u
spolnoj orijentaciji, pobaaju i
kontracepciji
2. razred (70 sati)
- odrediti podruje istraivanja i - nasljedna tvar, geni, DNA

Nasljeivanje mjesto genetike meu drugim
- Mendel i zakoni
i evolucija biolokim disciplinama
- razlikovati pojmove nasljedne nasljeivanja
tvari i nasljednih svojstava
- vezani geni i kromosomska
- objasniti pojmove genotip i
fenotip teorija nasljeivanja
- objasniti pojmove klona i
- genetika ovjeka
populacije na primjerima iz ivota
95
- objasniti kromosomsku teoriju - spolni kromosomi i spolno
nasljeivanja
vezano nasljeivanje
- razlikovati i objasniti temeljnu
grau, broj i vrste kromosoma te - mutacije
kromosomske garniture
- nasljedne bolesti
- usporediti genske sustave
virusa, - modifikacije
bakterija i eukariota
- citoplazmatsko nasljeivanje
- navesti uloge plazmida
- poznavati osnovna naela - tumori
odreivanja spola (X, Y
- genetika bakterija i virusa
kromosomi)
- razlikovati uzroke varijabilnosti - kloniranje
(mutacije, modifikacije,
- genetiko inenjerstvo
rekombinacije, krianje)
- analizirati znaenje nezavisnog - populacijska genetika
razdvajanja homolognih
- ovjek i genetika
kromosoma i krosingover
- razlikovati dominantna i
recesivna svojstva
- objasniti pojmove: alel,
homozigotni i heterozigotni
organizmi
- objasniti na primjerima
monohibridno, dihibridno i
intermedijarno krianje
- primijeniti Mendelove zakone u
rjeavanju zadataka razliitih
tipova krianja
- objasniti na primjerima multiple
alele
- definirati mutacije te navesti
primjere
- razlikovati vrste mutacija (gena,
grae i broja kromosoma) i
navesti uzroke mutacija
- navesti uestalost tetnih i
korisnih mutacija
- povezati neke nasljedne bolesti
sa poloajem gena na spolnim
kromosomima
- primijeniti spoznaje o
mutacijama u ovjeka u
rjeavanju zadataka
- navesti primjere kromosomskih
aberacije u ovjeka
- objasniti nasljeivanje hemofilije
pomou rodoslovlja
- povezati pojavu mutacija s
malignim oboljenjima i raspraviti
o rizinim imbenicima i rizinim
ponaanjima
- opisati osnovne metode
prouavanja nasljeivanja u ljudi
- opisati primjenu DNA u
tehnologiji
- definirati ekologiju kao - ekologija predmet istraivanja
Ekosustavi interdisciplinarnu znanost i - ekoloki imbenici, ekoloka
odrediti njezino podruje valencija
istraivanja -abiotiki ekoloki imbenici
- objasniti na primjerima (temperatura, svjetlost, voda i
96
temeljne ekoloke pojmove vlanost)
(ekoloki imbenici, - biotiki ekoloki imbenici (odnosi
ekoloka valencija, vrsta, meu jedinkama iste vrste; odnosi
populacija, biocenoza, meu jedinkama razliitih vrsta)
biotop, ekosustav, biom, - biocenoza, ekosustavi, biomi i
biosfera, ekoloka nia) biosfera podjela, svojstva, sastav,
- opisati osnovne osobine raspored i promjene
proizvoaa, potroaa i - odnosi prehrane u biocenozi
razlagaa - kruenje tvari i protjecanje energije
- objasniti odnose izmeu (voda, kisik, ugljik, duik, fosfor)
lanova hranidbenog lanca
(mree, piramide)
- na primjerima objasniti
biogeokemijske cikluse
(vode, kisika, ugljika,
duika, fosfora)
- sistematizirati poremeaja - poremeaji ekosustava zbog
Odrivi razvoj ekosustava zbog utjecaja utjecaja ovjeka (unitavanje uma,
ovjeka te analizirati melioracija, unitavanje vrsta,
primjere iz medija i promjena sastava biocenoza,
predvidjeti mogue oneienje vode, tla, zraka) i
posljedice zatita prirode
- razlikovati koncept zatite - uloga ekologije u rjeavanju
prirode i zatite okolia suvremenih problema ovjeka
- navesti glavne kategorije (upravljanje zatienim podrujima,
zatite prirode (NP, stroge eko-turizam, NATURA 2000, odrivi
rezervate, parkove prirode, razvoj, porast ljudske populacije,
zatiene vrste) i obrazloiti urbanizacije, proizvodnja hrane,
potrebu njihova osnivanja ljekovite biljke)
- analizirati na primjerima - vani datumi za ekologiju i zatitu
vanost ekologije u prirode (22. 04. Dan planete Zemlje,
rjeavanjima suvremenih 22. 03. Dan voda; ... 05. Dan
problema ovjeka bioraznolikosti; 05. 06. Dan zatite
- analizirati na primjerima okolia...)
povezanost bioloke - vani meunarodni sporazumi
raznolikosti i odrivog (konvencije..)
razvoja
- objasniti vanost
obiljeavanja vanih datuma
za zatitu prirode i okolia
- raspraviti vrijednost i
znaenje meunarodnih
konvencija
Didaktike upute
Nastavu Biologije treba temeljiti na iskustvu i neposrednom uenikom doivljaju.

Nova se znanja konstruiraju na temeljima ivotnog iskustva i predznanja, uz
ostvarivanje naela zornosti te izvoenje eksperimenta i istraivanje izvorne
stvarnosti kad god je to mogue. Mnoge e bioloke teme, posebno one koje su
obraivane i u osnovnoj koli dati mogunost uenikog samostalnog rada, poput
istraivanja razliitih izvora informacija (literatura, internet, eksperiment, terensko
istraivanje, ankete i intervju) radi dopunjavanja i proirivanja znanja i spoznaja.
Pri tome je uloga nastavnika ponajprije u usmjeravanju uenike pozornosti i
njihovih aktivnosti te pruanju pomoi pri usustavljivanju, organiziranju i
vrednovanju novih informacija i spoznaja. Mnoge teme programa Biologije daju
mogunost ciljanog rada na oblikovanju stavova i uenikog sustava vrijednosti pa
97
njihovu obradu valja organizirati kroz aktivnosti koje ukljuuju argumentirano
iznoenje i sueljavanje miljenja i stavova: analize problemskih situacija,
simulacije situacija i igranje uloga, rasprava u manjim grupama i slino. Osim to
praktian rad izravno pospjeuje razvoj kognitivnih postignua, on ima znaajnu
ulogu razvijanja vjetina od vanosti za zanimanje medicinske sestre. Stoga je u
nastavnom programu Biologije ostvarivanje praktinih radova nuno. Nastava
Biologije treba rezultirati opom biolokom pismenou, odnosno poznavanjem
biolokih sadraja na razini ope kulture i ivotne primjenjivosti, ali ujedno
Biologija u obrazovanju profila medicinske sestre ima iznimno vanu zadau
pripremanja uenika za sadraje njihove budue struke.
Pri izradi izvedbenih nastavnih programa valja detaljnije razraditi obrazovna

postignua s obzirom na razine na kojima se oekuje da e razliiti uenici
ostvariti pojedino postignue, a s ciljem da to vei broj uenika usvoji vie razine
bioloka znanja (razumijevanje, primjena, analiziranje, vrjednovanje). Takva e
razradba omoguiti oblikovanje pitanja za provjeru usvojenosti svakog izdvojenog
postignua, kako bi vrjednovanje doista mjerilo stupanj ostvarenosti postavljenih
ciljeva obrazovanja.
Koritenje razliitih sastavnica u praenju i ocjenjivanju uenikog napretka,

reflektira cjelovitost pristupa u vrednovanju razliitih komponenata (znanja,
sposobnosti i vjetina) koje ine potrebne ope i specifine strune kompetencije
buduih medicinskih sestara. Sastavnice koje e nastavnik koristiti, nain praenja
i nain izvoenja pojedinih ocjena te izvoenja zakljune ocjene moraju biti
transparentni i uenicima objanjeni ve na poetku nastavne godine.
98
NJEMAKI JEZIK I ENGLESKI JEZIK
Uvod
Strani su jezici dio kulturnoga bogatstva naega drutva i svijeta u kojem ivimo i
radimo.
U vremenu uznapredovale medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih
razmjera, poznavanje stranih jezika pridonosi osjeaju osobnog ispunjenja i zajednikoga
razumijevanja, osjeaju da smo pripadnici globalnoga civiliziranog drutva u kojem
moemo ravnopravno i kritiki pribaviti informacije, koristiti razne izvore znanja, tj.
poboljati mobilnost na privatnome i profesionalnom planu u okviru meunarodnih,
interkulturalnih kontakata. Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku stoga
predstavlja jednu od kljunih kompetencija koju pojedinac treba stei kako bi se snaao i
poboljao svoje mogunosti u sve dinaminijem svijetu rada.
Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika
Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na promjene u suvremenom drutvu koje

zahtijevaju jezine i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim
situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost za rjeavanje problema i sl.
Prioritet razvoja obrazovnog sustava Republike Hrvatske je pribliavanje europskim

standardima a jedan od uvjeta njegovog ostvarivanja je i usklaivanje nastavnih
programa za strane jezike s europskim standardima. U promiljanju ciljeva i sadraja
nastave stranih jezika integrirane su i prihvaene europske razine i standardi jezinih
kompetencija uenja stranih jezika, uz potivanje nacionalnih posebnosti glede potreba
uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta kolskoga sustava.
Osnovni cilj suvremene nastave stranih jezika jest usmena je i pisana komunikacijska
kompetencija. Nastava stranih jezika usmjerena je na uenika kao subjekta nastavnoga
procesa i na stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za razvoj njegove
samostalnosti za cjeloivotno uenje.
Kroz uenje stranih jezika razvijaju se ujedno i interkulturalne kompetencije; kako cijeniti
razliite zemlje, kulture, zajednice i ljude. Usporeujui razliite kulture dobiva se i uvid u
vlastitu kulturu i drutvo.
Koncepcija plana i programa engleskoga/njemakoga jezika za zanimanje medicinske

sestre temelji se na teorijskim odrednicama i ciljevima suvremene nastave stranih jezika,
to znai da e se kod uenika razvijati sposobnost uporabe stranog jezika u spoznajnoj,
komunikacijskoj i drugim jezinim funkcijama.
99
Razina jezine kompetencije
Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije uzete su u obzir smjernice

Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje 1 i
Europskog jezinog portfolia2. Po zavretku 2. razreda strukovne kole za zanimanje
medicinske sestre ope njege, uenici bi u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u
engleskom/njemakom jeziku mogli ostvariti razinu A2+.
Temeljni ciljevi nastavnog plana i programa
- osposobiti uenika za usmenu i pisanu komunikaciju na njemakom/engleskom jeziku o

razliitim temama iz svakodnevnog ivota.
- proiriti opu kulturu uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u
kojima se govori engleski/njemaki jezik.
Kroz uenje stranog jezika kod uenika razviti svijest: o znaenju viejezinosti, duhu
tolerancije, kozmopolitizmu, humanizmu i internacionalizmu.
Zadaci nastave njemakog/engleskog jezika su:
- razviti sve etiri jezine vjetine,

- ovladati osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim znanjem,
- upoznati kulturu naroda iji se jezik ui te razumjeti i potivati druge kulture,
- razviti motivaciju za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,
- razviti samopouzdanje i samopotovanje,
- razviti samostalnost i kreativnost,
- razviti sposobnost sluanja i meusobnog uvaavanja,
- osposobiti uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno

ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti),
- razviti spoznajne sposobnosti vie razine, i to analize, sinteze, primjene i vrednovanja,
- osposobiti uenika za cjeloivotno uenje i obrazovanje
1
Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt,
2001
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, Zagreb: kolska knjiga, 2005
2
www.coe.int/T/DG4/Portfolio/documents/assessment_grid_english.doc
Europska jezina mapa, Zagreb: kolska knjiga, 2005.
100
Nastavna cjelina Obrazovno postignue Nastavni sadraj Korelacije
1. Ja i svijet oko - predstaviti sebe i druge

mene (obitelj, prijatelji i slino),
- usvojiti i primjenjivati
1.1. Predstavljanje Hrvatski
osnovne obrasce uljudnog
jezik
ophoenja na stranome sebe i drugih
jeziku
- opisati razliite osobe
(ime, starost, zanimanje,
karakter, vanjtina, 1.2 kola
aktivnosti u slobodno Etika
vrijeme), postavljati
pitanja
- opisati put od kue do

kole jednostavnim i 1.3 Kua (obitelj,
sloenim reenicama, Vjeronauk
stanovanje)
- aktivno upotrebljavati
vokabular vezan uz obitelj,
kolu, stanovanje
- imenovati kolske
predmete,
razgovarati o koli,
rasporedu i kolskim
predmetima, ocjenama,
radnim navikama,
interesima, trajanje
nastave
- prezentirati idealnu
nastavu/kolu
- opisati mjesto stanovanja

(lokacija, raspored
prostorija, namjetaj,
predmeti u stanu)
- usvojiti i aktivno
upotrebljavati vokabular
vezan uz opis
svakodnevnih obaveza u
obitelji i kod kue
2. Slobodno 2.1. Hobi Tjelesna i

- opisati hobi, nain
vrijeme zdravstvena
provoenja slobodnog
kultura
vremena
- razgovarati o prijateljstvu
2.2. Kuni ljubimci
i o druenju u slobodno Biologija
vrijeme, opisati prijatelje
- opisati svog kunog

Etika
ljubimca
2.3. Izlasci
101
- dogovoriti izlazak,
predloiti, prihvatiti ili
odbiti poziv
- uoiti vanost pravila

ponaanja u javnim
prostorima/ institucijama
3. Hrana - usvojiti vokabular vezan 3.1. Prehrambene Biologija

uz prehrambene navike
navike
(namirnice, jela, obroci)
- opisati pripremu nekog
jednostavnijeg jela ( npr.
predstaviti neko nacionalno 3.2. Piramida zdrave Kemija
jelo)
prehrane
- razgovarati o zdravoj i
nezdravoj prehrani (namirnice)
- voditi razgovor u
trgovini, u restoranu, na 3.3. U restoranu u Psihologija
trnici, u pekarnici,
trgovini
slastiarnici ...
4. Moda - imenovati razliite 4.1. Mladi i moda Psihologija

odjevne predmete
- razgovarati o razliitom
4.2. Modni trendovi Etika
nainu odijevanja prema
razliitim prigodama
- voditi razgovor u trgovini

odjeom (veliina, 4.3. Oglaavanje
atraktivnost, cijena
odjevnog predmeta)
- prepoznati utjecaj
reklame na stav i
odijevanje mladih
5. Priroda - usvojiti vokabular vezan 5.1. Ekologija Biologija -

uz biljni i ivotinjski svijet ekologija,
zoologija,
- razgovarati o ouvanju
5.2. Biljni i ivotinjski botanika
ovjekove okoline i
ponaanju u zatienim svijet Kemija
podrujima
Geografija
- upoznati se s klimatskim 5.3. Klimatske
promjenama, globalnim
zatopljenjem, te promjene
opasnostima koje prijete
naoj planeti
6. Putovanja i - opisati svoje rodno 6.1. Znamenitosti Geografija

praznici, mjesto, odnosno glavni
multikulturalnost Republike
grad Hrvatske i njegove
znamenitosti Hrvatske Povijest
- opisati i razgovarati o
102
kolskim praznicima u
zemljama njemakog
6.2. Razliite kulture, Hrvatski
govornog podruja i
jezik
usporediti sa kolskim i vanost uenja stranih
praznicima u Hrvatskoj jezika: EU, povezanost
- uoiti slinosti i razlike kultura Geografija
izmeu vlastite i kulture
jezika koji se ui u
aspektima svakodnevnog Etika
ivota
- razgovarati o Vjeronauk
prolim/buduim
(kolskim) praznicima
- koristiti poznate
informacije o vlastitoj, 6.3. kolski praznici i
stranoj i drugim kulturama
kako ih provesti
te ih povezati s novim
situacijama i kontekstima i
kritiki razmiljati
- napraviti plan i izvijestiti

o buduem putovanju
7. - opisati jednu zemlju 7.1. Zemlje Geografija

Zemljoznanstvene njemakog/engleskog njemakog/engleskog
teme govornog podruja
(geografski poloaj, govornog Povijest
gradove, prirodne ljepote i podruja
znamenitosti),
7.2. Usporedba Likovna i
aktivno upotrebljavati glazbena
ivotnih stilova
vokabular vezan uz nain umjetnost
ivota u toj zemlji, (grad-selo)
usporediti s Hrvatskom
7.3. Usporedba ivota
Hrvatski
- razgovarati o
u Hrvatskoj jezik -
prednostima i/ili
i zemljama knjievnost
nedostacima ivota na
selu, u gradu njemakog/
- uoiti slinosti i razlike engleskog
izmeu razliitih kultura i
usporediti ih s vlastitim govornog
ivotom i okruenjem podruja
Gramatike strukture
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u

predloenim jezinim strukturama. Na kraju 1. razreda uenici bi trebali vladati
sljedeim jezinim strukturama:
103
Za engleski jezik Za njemaki jezik
Imenice Imenice
vrste rod
rod broj
broj: jednina/mnoina (pravilna pade (deklinacija imenica)

nepravilna)
n- deklinacija
posvojni genitiv, fraze s of
Zamjenice
Zamjenice
osobne
osobne zamjenice
posvojne
posvojne zamjenice
povratne
pokazne zamjenice
odnosne
upitne zamjenice
neodreene zamjenice: jemand, niemand,
Pridjevi man
posvojni pridjevi upitna zamjenica: wer, was, welcher/e/es,
was fr ein/e
pokazni pridjevi
pokazna zamjenica dieser/e/es
pridjevi za izraavanje koliine
Pridjevi
particip pridjeva s nastavcima -ing i -ed
atributivna uporaba
komparacija pridjeva (pravilna
nepravilna) predikativna uporaba
komparacija za izraavanje jednakosti tri tipa deklinacije pridjeva
(as/so as)
komparacija pridjeva
Prilozi
Prilozi
Vrste: mjesta, vremena (odreeni
neki prilozi mjesta, vremena, naina i
neodreeni)
uzroka
lanovi
stupnjevanje priloga
neodreeni
lanovi i njihova uporaba
odreeni
odreeni
nulti
neodreeni
Brojevi
nulti
glavni
Brojevi
redni
redni
Prijedlozi
glavni
vremena
Prijedlozi uz
mjesta
dativ
kretanja
akuzativ
uzroka
dativ i akuzativ
Veznici
Glagoli
and, yet, or, so, when, until, since, if,
jednostavni
104
although, etc. sloeni
Glagoli pravilni
pomoni glagoli be, do, have nepravilni
modalni glagoli - can, may, must, shall, modalni

will
pomoni
Glagolska vremena
glagolska vremena i oblici:
prezent (Present Simple, Present
- prezent
Continuous) - preterit
prolost (Past Simple, Past Continuous) - perfekt
- futur
perfekt (Present Perfect Simple) - imperativ
- infinitiv
futur (will/shall, be going to) - infinitiv + zu
Pitanja rekcija nekih uestalih glagola
da/ne pitanja Sintaksa
wh - pitanja proste i sloene (redoslijed rijei)
Frazalni glagoli nezavisno sloene reenice s veznicima:

und, aber, oder, denn
oblici s -ing
zavisno sloene reenice uz veznike: weil,
gerund
dass, wenn
Sintaksa
Negacija: nicht, nein, kein/e
proste reenice
sloene reenice (redoslijed rijei)
Tvorba rijei
prefiksi, sufiksi, sloenice, izvedenice
Jezine funkcije (obrazovni ishodi)
U okviru obraenih tema i jezinih struktura uenik e moi; predstaviti sebe, lanove
obitelji i prijatelje, izraziti srodnost i pripadnost odreenoj sredini, razgovarati o
problemima mladih, problemima vezanih uz odnos s roditeljima i vrnjacima, izraziti
miljenje i stavove o ouvanju okolia, opisivati aktivnosti u slobodno vrijeme, planirati
praznike, davati savjete i razlikovati upute kako stii na odreeno mjesto, izraziti
suglasje i nesuglasje, postaviti i odgovoriti na pitanja, usvojiti vokabular vezan uz
prehrambene navike, biljni i ivotinjski svijet, imenovati razliite odjevne predmete,
opisati svoje mjesto odnosno glavni grad, te jednu od zemalja engleskog/njemakog
govornog podruja i razgovarati o razlikama, prednostima i nedostacima ivota na
selu/gradu.
Vjetine i sposobnosti
105
Sluanje
Uenik e moi: razumjeti upute za rad na satu koje daje nastavnik na

njemakom/engleskom jeziku, razumjeti pitanja koja se odnose na osobno iskustvo,
svakodnevne jednostavnog dijaloga koji se odnosi na potvrdne i nijene zapovijedi u
okviru pratiti standardni govor, razumjeti fraze i najee neposrednu situaciju, te
upotrebljavane rijei s podruja od neposrednog osobnog interesa (na primjer, u
kupovini, obitelji, koli, itd.), globalno, selektivno, a ovisno o sadraju i vrsti teksta i
detaljno razumjeti razliite kratke, jasne i jednostavne poruke, obavijesti, razgovore,
izvjea na standardnom jeziku o poznatim temama, verbalnim i neverbalnim
reakcijama pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema sluanju raznovrsnih tekstova.
itanje
Uenik e: razumjeti oznake u rjenicima, itati ispravno i sa razumijevanjem uz ispravnu

intonaciju, proitati kratke tekstove koji sadre poznate rijei/fraze iz svakodnevnog
ivota ili jednostavne upute, pronai odreenu informaciju u tekstu u kojem se koristi
jednostavan jezik (razglednica, pismo, vozni red, jelovnici, vremenska prognoza),
globalno, selektivno i detaljno razumjeti razliite neto sloenije tekstove na
standardnom jeziku kao i jednostavnije primjerene izvorne tekstove s tematikom iz
vlastitog podruja interesa, kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora te
interpretirati dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati, uoiti
znaajke razliitih vrsta tekstova.
Govorenje
Uenik e: odgovarati i postavljati pitanja, opisivati likove i situacije, izvijestiti o nekim
dogaajima, ukratko prepriati proitani tekst, voditi krae dijaloge prema zadanome
modelu, izraziti svoje miljenje o nekoj poznatoj temi (za i protiv), sudjelovati u
jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati , koristiti jednostavne
restoranu) jednostavne transakcije (u kupovini, u nauene izraza, vokabulara i osnovne
gramatike strukture kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude,
mjesto gdje ive i sl. , sudjelovati u kratkim dijalozima u drutvu, premda obino nee
razumjeti dovoljno da bi sam mogao odravati razgovor.
Pisanje
Uenik e: napisati biljeke i saetak nakon sluanja ili itanja teksta, napisati osnovne
natuknice o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu i od natuknica sastaviti cjeloviti
tekst; napisati poruku i razglednicu prema zadanom uzorku, uspjeno savladavati
jednostavnije vjebe kreativnog pisanja, primjenjujui pravopisna pravila, ispunjavati
jednostavne obrasce, pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, pisati
diktat primjerene teine te jednostavne tekstove iz svakodnevnog ivota.
Prevoenje
Uenik e moi prevesti jednostavne reenice ili krae primjerene tekstove na hrvatski i
njemaki/engleski jezik.
Izgovor i intonacija
- izgovarati specifine glasove engleskoga/ njemakoga jezika u rijeima
106
- reproducirati reenice s odgovarajuom reeninom intonacijom
Kultura i civilizacija
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska

podruja i jezine funkcije kao npr. ivot u europskom okruenju, zatita okolia,
znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama engleskoga/ njemakoga
govornoga podruja i EU, o vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene
umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, porta i zabave.
Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti
tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o ivotu uenika, ulomak/ulomci iz

romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogunosti, barem
jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i djela iz
engleske/njemake knjievnosti poznati iz
nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
Interkulturalne kompetencije (obrazovni ishodi):
Uenici e: upoznati slinosti i razliitosti izmeu svoje zemlje i zemalja

engleskog/njemakog govornog podruja u podruju kulture, edukacije, slobodnog
vremena, naina ivljenja a u okviru zadanih tema, navikavati se na uljudnu
komunikaciju sa pripadnicima kulture o kojoj ue, komunicirat e i ponaati se u
svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue,
obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima, potivat e tradiciju, obiaje, navike
drugih ljudi i razliitost pojedinih vjeroispovijesti.
Strategije uenja i sluenja znanjem (obrazovni ishodi):
Tijekom este godine uenja uenici bi trebali upoznati, isprobati i ovisno o individualnim
odlikama uenja primjenjivati sljedee strategije uenja i sluenja postojeim znanje:
sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui

mobilizirati predznanje putem asocijacija
meusobno usporeivati strane jezike
sluiti se vizualnim elementima u svrhu memoriranja jezinih sadraja i kao
pomoi pri razumijevanju
zakljuiti o znaenju na osnovi jezinih poticaja
traiti informacije prema nekom naelu
predviati i preispitivati pretpostavke
sastaviti listu prema nekom naelu
ispuniti ili dopuniti tablicu
raditi biljeke
uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije
razvrstavati prema pravilnostima i analogijama
primijeniti pravilo
provjeriti u gramatikom pregledu
sluiti se rjenikom
tematski usustavljivati leksik
promijeniti perspektivu govornika
107
sustavno/redovito ponavljati
koristiti tehnike memoriranja
uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja
odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje
uiti u suradnji s drugima
koristiti se medijima (tv, internet, tisak) i edukacijskim programima
razviti svijest o vlastitom napretku, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne
procjene
prezentirati rezultate individualnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
obraenih tema
Didaktike upute
Nastavne metode i oblici rada
Raznolikost nastavnih sadraja i aktivnosti, tj. oblika i metoda rada doprinijet e kako
motivaciji uenika tako i ugodi pri uenju.
1. Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz

raznolike nastavne aktivnosti (izlaganje, razgovor, pripovijedanje, prepriavanje,
raspravljanje, dramatizaciju, vizualno-slune metode).
2. Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu
udjela frontalnoga rada i postupnoga poveanja udjela individualnoga rada, rada u
skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko
uenje te se poveava udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati, po
mogunosti, na stranom jeziku.
3. Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na
postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod
rada na stanicama uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom
uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i rjeavaju zadatke koji se razlikuju od
stanice do stanice kako po sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu
zahtijevaju pri rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja uitelja/uiteljica i
uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.)
koji e se obraivati u predstojeem kratkoronom razdoblju.
4. Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.)
ukljuuje i koritenje novih medija (CD-romova i interneta, LCD projektora, Power Point
prezentacija, interaktivnih online vjebi i dr.).
Vrjednovanje
Poznato je da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da

pokae to zna i moe na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu
a ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj
komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da treba zanemariti
pogreke uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku
u komunikaciji (kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor
do te mjere iskrivljen da se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici
uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je tono prenijeli.
Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja.
Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na satu.

Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine.
Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama.
108
Svako pozitivno postignue valja obrazloiti, primjereno pohvaliti i nagraditi.
Svako negativno postignue valja obrazloiti, pohvaliti ono to je dobro, ukazati
na mogunosti/strategije uklanjanja pogreaka.
Obrazovna postignua se kontinuirano vrednuju pomou razliitih elemenata i oblika

praenja i provjeravanja napretka prema unaprijed utvrenim elementima ocjenjivanja u
skladu s vaeim Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u srednjoj koli, uz
jednostavne oblike samoprocjene/samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uenika.
To pretpostavlja ukljuivanje uenika u donoenje odluka i preuzimanju odgovornosti za
svoje uenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrjednovanja pomau
uenicima da bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu samostalnost u uenju i
odluivanju i pomae im da ue i primjenjuju znanja u svakodnevnom ivotu.
Elementi provjere i vrednovanja:
razumijevanje obraenih jezinih sadraja sluanjem i itanjem

govorna aktivnost na planu reprodukcije u okviru obraenih sadraja
govorna aktivnost na planu produkcije u okviru obraenih sadraja
pismeno izraavanje
usvojenost rjenika i jezinih struktura u okviru obraenih sadraja
usvojenost odabranih sadraja iz kulture i civilizacije
aktivnost na nastavi
Naini praenja i vrednovanja:
Usvojenost vjetine govora moe se provjeriti na osnovi sudjelovanja u dijalozima i

dramatizacijama, reprodukciji obraenih sadraja, verbalne reakcije na verbalni ili
neverbalni poticaj i sl.
Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i vie minutnih provjera znanja i vjetina,
usvojenost jezinih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, kolskih zadaa, kraih
pismenih provjera znanja i ispita znanja.
kolska zadaa je razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te

vjetine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se
zadaa moe pisati u zasebnu biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga
razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja
polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja, razvija se vjetina pisanja kao
proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa moe biti
prepisivanje izmijeanih reenica, nadopuna teksta, voeni ili polu voeni sastavak, a
moe imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim
kolske zadae zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim
Pravilnikom o nainu praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se
sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje kolskih zadaa: 1. zadaa: od 1. do 15.
studenoga; 2. zadaa : od 8. do 15. prosinca; 3. zadaa: od 15. do 30. oujka; 4.
zadaa: od 15. do 31 svibnja. Ne bi trebalo pisati 2. kolsku zadau nakon 15. prosinca,
a 4. nakon 31. svibnja.
Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj,
reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost utvrivanja napretka i
vrednovanja. Evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata, kao praenje
postignua uenika, a ne kao izolirani in. Posebno je vano da se postupci kojima se
provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu. Prije pristupanja pisanju
pismenih ispita znanja vano je dobro uvjebati i ponoviti gradivo koje e biti evaluirano.
Nuno je staviti naglasak na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak
nagraditi na primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na
kojima treba uloiti vie truda. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o
ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna).
109
Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje
planiranje nastavne grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo
dijagnostiku ulogu i ne ocjenjuje se. Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako
bi stekli uvid u svoje znanje.
Uenike valja poticati na razne oblike samoprocjene/samo vrjednovanje (portfolio) i

meusobnu procjenu znanja, vjetina i sposobnosti. Ne provjerava se usvojenost jezinih
struktura za koje se u Nastavnom planu i programu navodi da ih uenici usvajaju na
razini prepoznavanja.
Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike
uenika. Vrlo je vano da je zadaa zadana tako da je uenici mogu svladati sami, bez
pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, primjerice
napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, rijeiti
radni listi, odgovoriti na pitanja, rijeiti neki zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku,
napisati krai voeni sastav prema zadanom modelu, pronai znaenje rijei, ispisati iz
teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju i sl. Redovitim pregledavanjem domaih
zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim
pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogrjeke i
potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domae
zadae mogu ukljuivati i rad na projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka
u enciklopedijama, rjenicima, na internetu, priprema prezentacija i sl.
Vanjsko vrjednovanje
Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega

vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao to su
nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsjeka kolovanja koja priprema i provodi
Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja.
2. razred
Uvod
Strani su jezici dio kulturnoga bogatstva naega drutva i svijeta u kojem ivimo i
radimo. U vremenu uznapredovale medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti
globalnih razmjera, poznavanje stranih jezika pridonosi osjeaju osobnog ispunjenja i
zajednikoga razumijevanja, osjeaju da smo pripadnici globalnoga civiliziranog drutva
u kojem moemo ravnopravno i kritiki pribaviti informacije, koristiti razne izvore znanja,
tj. poboljati mobilnost na privatnome i profesionalnom planu u okviru meunarodnih,
interkulturalnih kontakata.
Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku stoga predstavlja jednu od kljunih

kompetencija koju pojedinac treba stei kako bi se snaao i poboljao svoje mogunosti
u sve dinaminijem svijetu rada.
Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika
110
Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na promjene u suvremenom drutvu koje
zahtijevaju jezine i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim
situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost za rjeavanje problema i sl.
Prioritet razvoja obrazovnog sustava Republike Hrvatske je pribliavanje europskim

standardima a jedan od uvjeta njegovog ostvarivanja je i usklaivanje nastavnih
programa za strane jezike s europskim standardima. U promiljanju ciljeva i sadraja
nastave stranih jezika integrirane su i prihvaene europske razine i standardi jezinih
kompetencija uenja stranih jezika, uz potivanje nacionalnih posebnosti glede potreba
uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta kolskoga sustava.
Osnovni cilj suvremene nastave stranih jezika jest usmena je i pisana komunikacijska
kompetencija. Nastava stranih jezika usmjerena je na uenika kao subjekta nastavnoga
procesa i na stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za razvoj njegove
samostalnosti za cjeloivotno uenje.
Kroz uenje stranih jezika razvijaju se ujedno i interkulturalne kompetencije; kako cijeniti
razliite zemlje, kulture, zajednice i ljude. Usporeujui razliite kulture dobiva se i uvid u
vlastitu kulturu i drutvo.
Koncepcija plana i programa engleskoga/njemakoga jezika za zanimanje medicinske

sestre temelji se na teorijskim odrednicama i ciljevima suvremene nastave stranih jezika,
to znai da e se kod uenika razvijati sposobnost uporabe stranog jezika u spoznajnoj,
komunikacijskoj i drugim jezinim funkcijama.
Razina jezine kompetencije
Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije uzete su u obzir smjernice

Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje 3 i
Europskog jezinog portfolia4. Po zavretku 2. razreda strukovne kole za zanimanje
medicinske sestre ope njege, uenici bi u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u
engleskom/njemakom jeziku mogli ostvariti razinu A2+.
- osposobiti uenika za usmenu i pisanu komunikaciju na njemakom/engleskom jeziku o

razliitim temama iz svakodnevnog ivota.
- proiriti opu kulturu uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u
kojima se govori engleski/njemaki jezik.
3
Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt,
2001
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, Zagreb: kolska knjiga, 2005
4
www.coe.int/T/DG4/Portfolio/documents/assessment_grid_english.doc
Europska jezina mapa, Zagreb: kolska knjiga, 2005.
111
Kroz uenje stranog jezika kod uenika razviti svijest: o znaenju viejezinosti, duhu
tolerancije, kozmopolitizmu, humanizmu i internacionalizmu.
Zadaci nastave njemakog/engleskog jezika su:
- razviti sve etiri jezine vjetine,
- ovladati osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim znanjem,
- upoznati kulturu naroda iji se jezik ui te razumjeti i potivati druge kulture,
- razviti motivaciju za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,

- razviti samopouzdanje i samopotovanje,
- razviti samostalnost i kreativnost,

- razviti sposobnost sluanja i meusobnog uvaavanja,
- osposobiti uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno

ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti),
- razviti spoznajne sposobnosti vie razine, i to analize, sinteze, primjene i vrednovanja,
- osposobiti uenika za cjeloivotno uenje i obrazovanje
2.razred (105 sati)
Nastavna cjelina Obrazovno postignue Nastavni sadraj Korelacije
1. Mediji i suvremena - upoznati razliite vrste 1.1. Internet Raunalstvo

komunikacija medija i razgovarati o
njihovim prednostima i
nedostacima
- koristiti suvremene 1.2. Drutvene mree i Fizika

medije kao pomo pri mobitel
uenju
- kritiki se odnositi
prema razliitim vrstama
medija i njihovom 1.3. Ostali mediji (TV,
Hrvatski jezik
koritenju radio, novine)
- pratiti aktualna
zbivanja, interpretirati
dobivene informacije i
na temelju njih
samostalno zakljuivati
112
2.1. Vanost bavljenja Tjelesna i
- uoiti vanost bavljenja portom zdravstvena
2. port
portom kultura
- usvojiti nazive
2.2. Istaknuti hrvatski
pojedinih vrsta portova
portai Povijest
i portske opreme
- razgovarati o pojedinim
portaima, portovima i 2.3. Meunarodni
portskim priredbama portski dogaaji
Geografija
(Olimpijske igre)
3. Zdravlje - imenovati dijelove 3.1. Dijelovi tijela Biologija

tijela, razgovarati o
zdravlju i bolestima
3.2. Prevencija Psihologija
-voditi dijalog u
zdravlja
lijenikoj ordinaciji;
znati opisati tegobe
- davati savjete u 3.3. Ovisnosti

imperativu o prestanku
puenja, pravilnoj Sociologija
prehrani, zdravom ivotu
i slino
Etika
- opisati vrste ovisnosti
te definirati tetnosti i
posljedice ovisnosti na
ljudski organizam
4. Europsko - uoiti slinosti i 4.1 Mladi u europskom Geografija

okruenje, razliitosti u ivotu okruenju
multikulturalnost mladih, razliitim
kulturama
4.2. Euro zajednika
- primijeniti prikladne
europska valuta
obrasce ponaanja u
poznatim situacijama te
iskuati nove obrasce Politika i
4.3. Gospodarenje
gospodarstvo
ponaanja u nepoznatim vlastitim novcem
situacijama (deparac)
otvoreno, radoznalo i Etika

empatino reagirati na 4.4. Novac mjerilo
strane i nerazumljive vrijednosti?
sadraje, ponaanja i
situacije
- usvojiti izraze uz temu
novac
- razgovarati o
svakodnevnim
potrebama i o troenju
deparca, kako tedjeti
113
- usporediti euro i
nacionalnu valutu
- voditi razgovor prilikom

plaanja rauna u
trgovini i restoranu
- formirati stav o novcu
kao mjerilu vrijednosti
5. Obrazovanje za - opisati zamisao svog 5.1. Moje budue Hrvatski jezik

budunost ivota u budunosti zanimanje (CV, job
(zanimanje, obitelj...) intervju)
- govoriti o stvarima
koje bismo uinili kad 5.2. Svijet budunosti
bismo mogli Geografija
- predvidjeti ivot u
5.3. Moja budunost
budunosti i razgovarati
Raunalstvo
o najnovijim tehnolokim
dostignuima i njihovoj
primjeni Fizika
6. Meuljudski odnosi - razgovarati o razliitim 6.1. Emocije Psihologija

vrstama emocija (ljubav,
potovanje, mrnja,
strah, ...) Sociologija
- opisati prvu 6.2. Generacijski jaz

mladenaku ljubav Vjeronauk
- uoiti razlike izmeu
starijih i mlaih osoba te
razlike meu spolovima 6.3. Razlike meu Etika
spolovima
- prihvatiti vrijednosti
kao to su prijateljstvo,
suradnja, altruizam i
tolerancija te htjeti
aktivno i odgovorno
sudjelovati u pitanjima
relevantnima za
zajednicu
7. Kultura i - definirati geografske 7.1. Geografske Geografija

civilizacija zemalja osobitosti neke od osobitosti
njemakog/engleskog zemalja njem./eng.
govornog podruja govornog podruja
7.2. Umjetnost
- opisati povijesne i
kulturne znamenitosti Povijest
- predstaviti jednu 7.3. Povijesne i
stilsku epohu u kulturne znamenitosti
umjetnosti i navesti Glazbena i
likovna umjetnost
najznaajnije
predstavnike
- razgovarati o jednom Hrvatski jezik i

114
umjetnikom (likovnom knjievnost
ili knjievnom) djelu
Gramatike strukture
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u

predloenim jezinim strukturama. Na kraju 2. razreda uenici bi trebali vladati
sljedeim jezinim strukturama:
Za engleski jezik Za njemaki jezik
Imenice Imenice
sloene i viestruko sloene imenice imenice izvedene od pridjeva i njihova

deklinacija
Zamjenice
sloene imenice
odnosne zamjenice
lan - uporaba odreenog, neodreenog i
povratne i povratno posvojne zamjenice
nultog lana u odreenom kontekstu
Pridjevi
Pridjevi - pridjevi s prijedlozima
particip pridjeva s nastavcima -ing i -ed
atributivna i predikativna uporaba
komparacija pridjeva (pravilna pridjeva
nepravilna)
sva tri tipa deklinacije pridjeva -
komparacija za izraavanje jednakosti ponavljanje
(as/so as)
pridjevi izvedeni iz participa glagola
Prilozi
stupnjevanje pridjeva i atributna uporaba
vrste:mjesta, vremena (odreeni
Zamjenice - sve vrste zamjenica i njihova
neodreeni))
deklinacija ponavljanje
Prijedlozi
Glagoli:
uzroka
ponavljanje glagolskih vremena
Veznici
glagoli s prijedlozima
and, yet, or, so, when, until, since, if,
pasiv prezenta, preterita
although, etc.
pluskvamperfekt
Glagolska vremena
particip prezenta i particip perfekta kao
perfekt (Present Perfect Continuous, Past
atributi
Perfect, Past Perfect Continuous)
konjunktiv preterita pomonih, modalnih,
futuri (Present Continuous for future)
jakih i slabih
Glagolski oblici
glagola
aktiv, pasiv (Present Simple, Past
wrde + Infinitiv
Simple, Present Perfect, Future Simple)
Prijedlozi
Neupravni govor (slaganje glagolskih
vremena) s dativom
Sintaksa s akuzativom
viestruko sloene reenice s dativom i akuzativom
kondicionalne reenice (prvi i drugi s genitivom
115
kondicional) Prilozi - sve vrste priloga
vremenske i odnosne reenice Sintaksa
red rijei u zavisnoj i nezavisnosloenoj

reenici
neupravna pitanja
izraavanje elje
Reenice:
vremenske s wenn, als
uzrone s weil, da i denn
pogodbene (wenn-, falls-Stze)
namjerne s damit, te skraene s um+zu

+infinitiv
Jezine funkcije (obrazovni ishodi)
Uenik e moi razgovarati o problemima vezanim uz odnos meu naratajima, o

vanosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim
narodima i kulturama, o blagdanskim obiajima, o elementima kulture i civilizacije,
povijesti, znamenitim osobama i zemljama engleskoga/njemakog govornog podruja te
usporediti ih s Hrvatskom, o razlikama, o svojim interesima i ponaanju mladih, o
oekivanjima i planovima za budunost, prepriati osobne doivljaje i iskustva,
raspravljati o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja, izvijestiti o
putovanju, snalaziti se u stranoj zemlji kao turist, izraavati stavove o ekolokim
problemima i ugroenim vrstama, izraavati molbu, zahtjev, zahvalu, elju, slaganje i
neslaganje, obveze i dunosti, upoznati razliite vrste medija i razgovarati o njihovim
prednostima i nedostacima, uoiti vanost bavljenja portom, opisati dijelove tijela i
govoriti o zdravlju i ovisnostima i usvojiti izraze uz temu novac.
Vjetine i sposobnosti (obrazovni ishodi)
Sluanje
Uenik e: samostalno koristiti razne izvore na engleskom/njemakom jeziku ukljuujui

elektronske medije i edukacijske programe, izraziti zadovoljstvo sluanjem te aktivnim
sudjelovanjem i primjerenim reakcijama pokazati razumijevanje slunih tekstova,
reagirati na naputke i naredbe na stranom jeziku, povezati vidne i zvune sadraje,
globalno, selektivno a ovisno o vrsti teksta i detaljno razumjeti neto sloeniji tekst,
uoiti izgovor i intonaciju izvornih govornika, svladati razlike u izgovoru glasova i
glasovnih skupina njemakoga/engleskog jezika u odnosu na materinski jezik, razumjeti
glavne poruke nekih radijskih i televizijskih programa o tekuim dogaajima ili temama
od osobnog i profesionalnog interesa,.
Govorenje
Uenik e: verbalno reagirati na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija,
postavljati pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovarati
na takva pitanja, reproducirati i samostalno voditi dijalog u okviru poznate tematike,
116
imenovati i opisivati predmete, osobe, radnje, situacije i dogaaje, prepriati slijed
dogaaja, te prezentirati rezultate individualnoga i/ili skupnoga rada.
itanje
Uenik e: stei pozitivan odnos prema itanju na stranome jeziku, samopouzdanje pri
itanju te interes i
motivaciju za usvajanje jezika, globalno, selektivno i detaljno razumjeti razliite neto

sloenije tekstove poznate tematike ukljuujui krae knjievne forme i uoiti osnovne
znaajke razliitih vrsta tekstova, kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora te
interpretirati dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati, povezati
tekst s vlastitim iskustvom i znanjem o svijetu te s buduim zanimanjem.
Pisanje
Uenik e moi: ispunjavati obrasce, dopunjavati tekst rijeima prema predloku ili bez
predloka, dopunjavati dijelove teksta koji nedostaju, pisati natuknice i biljeke na osnovi
zvunog ili pisanoga teksta, napisati saetke, napisati krai sastav prema zadanomu
modelu, napisati estitku, razglednicu, pismo, poruku, SMS poruku i elektroniko pismo.
Prevoenje
Uenik e moi prevesti krae primjerene tekstove na hrvatski i njemaki/engleski jezik.
Izgovor i intonacija
- izgovarati specifine glasove engleskoga/ njemakoga jezika u rijeima
- reproducirati reenice s odgovarajuom reeninom intonacijom
Kultura i civilizacija
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su u predviena tematska

podruja i jezine funkcije kao npr. ivot u europskom okruenju, povijesne i
kulturne znamenitosti, medijska povezanost, znanost i umjetnost. Upoznaju se
zanimljivosti o zemljama engleskoga/ njemakoga govornoga podruja i EU, o vlastitoj
zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz
svijeta umjetnosti, znanosti, porta i zabave.
Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti
tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o ivotu uenika, zanimljiv lanak iz

asopisa za mlade, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom
odrastanja, uz, po mogunosti, barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih
knjievnih djela, likovi i djela iz engleske/njemake knjievnosti poznati iz nastave
hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
Interkulturalne kompetencije (obrazovni ishodi):
Uenici e: se upoznavati sa kulturom svoje zemlje i bolje ju cijeniti, prihvatiti potrebu

tolerantnog i empatinog ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih kultura kao i
117
postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu njihove razgradnje, upoznavati neke
osnovne razlike izmeu svoje kulture i kulture naroda sa njemakog/engleskog govornog
podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom/njemakom i u
materinskom jeziku uenika, ponaati se u svakodnevnim situacijama na nain koji je
prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, na primjer govor tijelom, koji se razlikuje od
kulture do kulture, fleksibilnije reagirati u komunikaciji te na neto sloeniji nain
zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne informacije u svrhu razumijevanja kulturoloki
uvjetovanih sadraja ukljuujui i proirenje stereotipnih predodbi; otvoreno, radoznalo
i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja i situacije; opisati
povijesne i kulturne znamenitosti jedne od zemalja engleskog/njemakog govornog
podruja, predstaviti jednu stilsku epohu u umjetnosti i navesti najznaajnije
predstavnike.
Strategije uenja i sluenja znanjem (obrazovni ishodi)
Tijekom sedme godine uenja uenici bi trebali upoznati, isprobati i ovisno o

individualnim odlikama uenja primjenjivati sljedee strategije uenja i sluenja
postojeim znanjem:
sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui

mobilizirati predznanje putem asocijacija
meusobno usporeivati strane jezike
razviti kognitivne i metakognitivne strategije uenja pri rjeavanju zadataka:
predvidjeti sadraj teksta na osnovu naslova
koristiti kontekst radi lakega razumijevanja, analizirati, saimati
ovladati tehnikama preglednoga biljeenja
razvrstavati prema pravilnostima i analogijama
uoiti korake koji vode do odreenoga cilja
sustavno/redovito ponavljati
traiti informacije prema nekom naelu
predviati i preispitivati pretpostavke
pronalaziti kljune rijei u tekstu
ispuniti ili dopuniti tablicu
koristiti vizualne elemente radi memoriranja jezinih sadraja ( podcrtavanje,
zaokruivanje i sl.)
koristiti ilustracije kao pomona sredstva za razumijevanje sadraja teksta
koristiti strategije, kao npr. oluju ideja (brainstorming), misaone mape (mind
maps)
dopuniti, otkriti ili primijeniti pravilo
provjeriti pravilo u gramatikom pregledu
promijeniti perspektivu govornika
promijeniti tekstnu vrstu
primijeniti tehnike memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi,
antonimi i dr.) u svrhu zapamivanja jezinih sadraja
koristiti popis rijei u udbeniku
koristiti jednojezine rjenike kao pomona sredstva za traenje znaenja rijei i
naina pisanja odreene rijei
uviati mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika
usustavljivati rijei po tematskim podrujima
zakljuiti o znaenju na osnovi jezinih poticaja
koristiti se medijima (tv, internet, tisak) i edukacijskim programima
razviti svijest o vlastitom napretku
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (portfolio, Europski jezini
portfolio)
razviti samostalno i suradniko uenje te koristiti kljune metode pri radu u
parovima ili malim grupama
118
prezentirati rezultate individualnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
obraenih tema
Didaktike upute
Nastavne metode i oblici rada
Raznolikost nastavnih sadraja i aktivnosti, tj. oblika i metoda rada doprinijet e kako
motivaciji uenika tako i ugodi pri uenju.
1. Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz

raznolike nastavne aktivnosti (izlaganje, razgovor, pripovijedanje, prepriavanje,
raspravljanje, dramatizaciju, vizualno-slune metode).
2. Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu
udjela frontalnoga rada i postupnoga poveanja udjela individualnoga rada, rada u
skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko
uenje te se poveava udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati, po
mogunosti, na stranom jeziku.
3. Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na
postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod
rada na stanicama uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom
uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i rjeavaju zadatke koji se razlikuju od
stanice do stanice kako po sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu
zahtijevaju pri rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja uitelja/uiteljica i
uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.)
koji e se obraivati u predstojeem kratkoronom razdoblju.
4. Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.)
ukljuuje i koritenje novih medija (CD-romova i interneta, LCD projektora, Power Point
prezentacija, interaktivnih online vjebi i dr.).
Vrjednovanje
Poznato je da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da

pokae to zna i moe na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu
a ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj
komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da treba zanemariti
pogreke uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku
u komunikaciji (kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor
do te mjere iskrivljen da se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici
uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je tono prenijeli.
Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i
ocjenjivanja.
Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na satu.
Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine.
Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama.
Svako pozitivno postignue valja obrazloiti, primjereno pohvaliti i nagraditi.
Svako negativno postignue valja obrazloiti, pohvaliti ono to je dobro, ukazati
na mogunosti/strategije uklanjanja pogreaka.
Obrazovna postignua se kontinuirano vrednuju pomou razliitih elemenata i oblika

praenja i provjeravanja napretka prema unaprijed utvrenim elementima
ocjenjivanja u skladu s vaeim Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u
srednjoj koli, uz jednostavne oblike samoprocjene/samoocjenjivanja te meusobnog
119
ocjenjivanja uenika. To pretpostavlja ukljuivanje uenika u donoenje odluka i
preuzimanju odgovornosti za svoje uenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici
samovrjednovanja pomau uenicima da bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu
samostalnost u uenju i odluivanju i pomae im da ue i primjenjuju znanja u
svakodnevnom ivotu.
Elementi provjere i vrednovanja:
razumijevanje obraenih jezinih sadraja sluanjem i itanjem

govorna aktivnost na planu reprodukcije u okviru obraenih sadraja
govorna aktivnost na planu produkcije u okviru obraenih sadraja
pismeno izraavanje
usvojenost rjenika i jezinih struktura u okviru obraenih sadraja
usvojenost odabranih sadraja iz kulture i civilizacije
aktivnost na nastavi
Naini praenja i vrednovanja:
Usvojenost vjetine govora moe se provjeriti na osnovi sudjelovanja u dijalozima i

dramatizacijama, reprodukciji obraenih sadraja, verbalne reakcije na verbalni ili
neverbalni poticaj i sl.
Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i vie minutnih provjera znanja i vjetina,
usvojenost jezinih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, kolskih zadaa, kraih
pismenih provjera znanja i ispita znanja.
kolska zadaa je razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te

vjetine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se
zadaa moe pisati u zasebnu biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga
razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja
polaznoga teksta ili
slikovnoga odnosno vidnoga poticaja, razvija se vjetina pisanja kao proces koji rezultira
kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa moe biti prepisivanje izmijeanih
reenica, nadopuna teksta, voeni ili polu voeni sastavak, a moe imati i
komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske
zadae zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim
Pravilnikom o nainu praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se
sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje kolskih zadaa: 1. zadaa: od 1. do 15.
studenoga; 2. zadaa : od 8. do 15. prosinca; 3. zadaa: od 15. do 30. oujka; 4.
zadaa: od 15. do 31 svibnja. Ne bi trebalo pisati 2. kolsku zadau nakon 15. prosinca,
a 4. nakon 31. svibnja.
Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj,
reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost utvrivanja napretka i
vrednovanja. Evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata, kao praenje
postignua uenika, a ne kao izolirani in. Posebno je vano da se postupci kojima se
provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu. Prije pristupanja pisanju
pismenih ispita znanja vano je dobro uvjebati i ponoviti gradivo koje e biti evaluirano.
Nuno je staviti naglasak na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak
nagraditi na primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na
kojima treba uloiti vie truda. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o
ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna).
Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje
planiranje nastavne grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo
dijagnostiku ulogu i ne ocjenjuje se. Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako
bi stekli uvid u svoje znanje.
120
Uenike valja poticati na razne oblike samoprocjene/samo vrjednovanje (portfolio) i
meusobnu procjenu znanja, vjetina i sposobnosti. Ne provjerava se usvojenost jezinih
struktura za koje se u Nastavnom planu i programu navodi da ih uenici usvajaju na
razini prepoznavanja.
Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike
uenika. Vrlo je vano da je zadaa zadana tako da je uenici mogu svladati sami, bez
pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, primjerice
napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, rijeiti
radni listi, odgovoriti na pitanja, rijeiti neki zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku,
napisati krai voeni sastav prema zadanom modelu, pronai znaenje rijei, ispisati iz
teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju i sl. Redovitim pregledavanjem domaih
zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim
pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogrjeke i
potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domae
zadae mogu ukljuivati i rad na projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka
u enciklopedijama, rjenicima, na internetu, priprema prezentacija i sl.
Vanjsko vrjednovanje
Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega

vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao to su
nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsjeka kolovanja koja priprema i provodi
Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja.
121
LATINSKI JEZIK
Uvod
Osnovna je svrha uenja latinskog jezika omoguiti uenicima stjecanje znanja, razvoj
sposobnosti i vjetina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom,
komunikacijom i kulturom, no uei latinski jezik u medicinskim programima uenici u
konanici dobivaju i mogunost puno lakeg, breg i potpunijeg svladavanja programa
predmeta struke uz puno razumijevanje profesionalne sestrinske komunikacije.
U predmetima Jezino-komunikacijskoga podruja jezik je istovremeno i sadraj i

sredstvo uenja i pouavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim, ali i drugim,
stranima) temelj je za uenje tijekom cijeloga ivota openito, a u ovoj struci naglaeno.
Budui je latinski jezik kao sredstvo izraavanja unutar struke podloga svim ostalim
podrujima i predmetima tijekom kasnijeg strukovnog odgoja i obrazovanja, a esto i
jedini oblik kojim se uenicima posreduje sadraj nastavnoga predmeta ovladavanje
znanjima u latinskom jeziku izravno utjee na uspjeh u svladavanju znanja u mnogim
strukovnim predmetima.
Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja latinskog jezika i znanja o njemu kao opega
kulturnoga dobra, razvijati potovanje prema tom jeziku, njegovoj knjievnosti i kulturi
jer se kroz to nasljee doprinosi razvoju nacionalnog identiteta. Uenjem latinskog moe
se kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima i
kulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj i Europi.
Dodatno valja napomenuti da je grki jezik i terminologija podloga razvoju latinskog

medicinskog izriaja te je potrebno usvojiti i osnove itanja alfabeta, usvajanje izgovora
grkih termina i njihovo prepoznavanje unutar medicinskog leksika kako latinskog, tako i
hrvatskog i ostalih modernih jezika.
Nastavni plan i program latinskog jezika za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre ima
cilj dopuniti znanja, vjetine i kompetencije uenika u podruju latinskog jezika i
osposobiti ih prije svega za zanimanja u zdravstvu.
Temeljni ciljevi nastavnog plana i programa
Uenici e (tijekom kolovanja):
stei potrebne razine itanja i pisanja te razumijevanja, prevoenja i interpretacije

tekstova na latinskom jeziku kljune za uenje, rad i ivot;
nauiti koristiti latinski jezik u raznim situacijama u meudjelovanju sa
sugovornicima u privatnoj i profesionalnoj sestrinskoj komunikaciji;
122
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim strunim jezikoslovnim
pojmovima i tekstnim vrstama;
razumjeti razliite medijske jezike te ih uspjeno rabiti u uenju i komunikaciji,
posebno informacijsko-komunikacijske tehnologiju;
znati pronalaziti i koristiti razliite izvore informacija, procjenjivati njihovu
pouzdanost i korisnost za prouavanje odreene teme, prepoznavati njihov
kontekst i autorovu namjeru;
razvijati istraivaku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i rjeavanjem
problema stjeui time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim
uspjehom;
nauiti postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, osposobiti se za kritiko
prosuivanje drutvenih pojava i cjeloivotno uenje
razvijati razumijevanje, zanimanje, potovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i
knjievnost, kao i za kulture, knjievnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj,
Europi i svijetu;
usvojiti humanistike vrijednosti (npr. prijateljstvo, suradnja, altruizam)
1. razred (70 sati)
Nastavna
cjelina Obrazovna postignua Nastavni sadraj
pravila itanja i pisanja (klasini i

ovladati specifinostima izgovora i
tradicionalni)
pravopisa
nomina osnovni rjeniki oblik,
ovladati osnovnim gramatikim
deklinacije (1. 5.)
kategorijama i primjenjivati ih
Morfologija adiectiva osnovni rjeniki
osvijestiti pozitivan stav prema
promjenjive oblik, deklinacije, komparacija
itanju i pisanju stranih rijei
vrste rijei (pravilna i nepravilna)
stei potrebu za pravilnim
verba osnovni rjeniki oblik,
itanjem, pisanjem i
oblici akt/pas prez. osnove
razumijevanjem konteksta
(odreivanje osnove, tvorba
uoiti veze s materinjim i stranim
indikativa prezenta, imperfekta i
jezicima
futura I)
Morfologija prepoznati i imenovati vrstu rijei,
prijedlozi, prilozi (tvorba i
ostale vrste primijeniti i povezati u kontekst
komparacija), brojevi, zamjenice
rijei usporediti s materinjim i stranim
(osnovni oblici u N)
jezicima
svladati uporabu dvojezinog
opi i struni (termini unius verbi,
rjenika
Vokabular jednostavne sintagme, sloenije,
razumjeti propisani fond rijei
composita...) vokabular
usvojiti osnovne strategije
dicta et sententiae
suradnikog i individualnog uenja
samostalno i uz pomo rjenika
analizirati i prevesti sintagme,
strukovne fraze, jednostavne
sadrajno prikladni tekstovi
Sintaksa reenice i krae prilagoene
originalni ili prilagoeni (iz
tekstove
udbenika i drugih izvora)
staviti reenice i tekstove u
civilizacijski i knjievno-povijesni
kontekst i objasniti poruku
itati mitoloke prie i tekstove postanak Rima, mitoloki i
Civilizacijski civilizacijskog sadraja povijesni, razvoj antike
sadraji upoznati kulturoloko i civilizacije uope
civilizacijsko ishodite, mitoloke prie i tekstovi
uoiti i prepoznati povezanost civilizacijskog, knjievno-
123
vlastita nasljea s cjelokupnim povijesnog i strukovnog sadraja
dostignuima antike i europske razvoj lat. jezika sve do
civilizacije romanskih jezika, latinizmi u
odabrati, vrednovati i preporuiti hrvatskom svakodnevnom
koritenje raznih izvora govoru, latinski u knjievnom i
pravnom biu Hrvatske kroz
stoljea
2. razred (70 sati)
Nastavna
cjelina Obrazovna postignua Nastavni sadraj
nomina deklinacije, osobitosti

samostalno primijeniti znanja o adiectiva deklinacije,
osnovnim gramatikim kategorijama; komparacija, osobitosti
stvarati i kreirati nove oblike verba oblici prez. osnove
argumentirati razumijevanje (indikativi prezenta, imperfekta i
konteksta futura I, imperativ, infinitiv) akt.
Morfologija staviti u odnose novonastale oblike i i pas., isto za esse, tvorba oblika
njihovo znaenje u tekstu te perfektne osnove (indikativi) i
argumentirati iru poruku participske osnove (indikativi);
primijeniti strategije suradnikog verba anomala, deponentia,
uenja semideponentia, impersonalia,
usporediti s materinskim i stranim defectiva; participi, gerundiv,
jezicima gerund
ostale vrste rijei
primijeniti znanje uporabe rjenika, terminologija grkog podrijetla
razumjeti propisani fond rijei alfabet i pravila itanja
ralaniti nove rijei, usporeivati s tvorba rijei pomou sufiksa ili
ve usvojenim vokabularom prefiksa
citirati i upotrebljavati izraze i izreke u dicta et sententiae;
Vokabular odgovarajuem kontekstu composita verborum
koristiti u pripremi prezentacije grecizmi i latinizmi u
vlastitih radova suvremenim jezicima (u
usporeivati i procjenjivati tue svakodnevnom govoru kao i u
radove meta-jezicima pojedinih
usvojiti humanistike vrijednosti znanstvenih disciplina)
analizirati i razlikovati osnovne
funkcije rijei u reenicama
analiza i prijevod sintagmi,
samostalno uz pomo rjenika
jednostavnijih jezinih
prevesti reenice, ope i strukovne
konstrukcija (perifrastine konj.)
fraze ili jednostavnije tekstove
Sintaksa ili reenica tj. dijelova
(originalne ili prilagoene)
originalnog teksta
stvoriti radoznalost i pozitivan odnos
sadrajno prikladni tekstovi
prema prijevodu i razumijevanju
originalni ili prilagoeni (iz
teksta
udbenika i drugih izvora)
formulirati poruke te staviti u iri
kontekst
identificirati kulturoloko i
civilizacijsko ishodite, utvrditi mitoloke prie i tekstovi iz
povezanost vlastita nasljea s raznih izvora
Civilizacijski cjelokupnim dostignuima antike i pisci od poetaka razvoja
sadraji europske civilizacije antikih kultura sve do srednje- i
interpretirati prie i podatke iz novovjekovnih spisa naih i
povijesti, knjievnosti i civilizacije europskih latinista prema
odabrati, vrednovati i koristiti razne odabranim djelima u udbeniku
izvore
124
Didaktike upute
Elementi ocjenjivanja 1. razred

Naziv elementa Obrazloenje
vokabular opa i strukovna terminologija u osnovnom obliku, izvedenim
oblicima, sloenijim sintagmama
usvojeno znanje jezine zakonitosti usvojene barem na planu reprodukcije uz
pojedine jednostavne primjere; poznavanje nekih osnovnih
kulturoloko-civilizacijskih pojmova
primjena vjetina prepoznavanja ili tvorbe oblika te njihovo prevoenje
odgovarajuim izrazima u hrvatskom jeziku i uporaba u
odgovarajuoj situaciji, prepoznavanje slinosti i poveznica s
nekim drugim podrujima (jezici, drutveni, prirodni predmeti,
predmeti struke, ope kulturna znanja, svakodnevni ivot,
okoli...)
samostalni rad sve aktivnosti uenika koje radi u koli prema zadanom obrascu,
domae zadae, referati, plakati, seminarski radovi prema
zadanoj ili slobodno odabranoj temi; svi se radovi vrednuju
jednako bilo individualno ili kao dio grupnog uratka
Kriteriji ocjenjivanja
Ocjena Obrazloenje
dovoljan prepoznavanje znaenja rijei u osnovnom obliku, izvedenim
oblicima, sloenijim sintagmama, usvojenost osnovnih jez.
zakonitosti i civ. pojmova
dobar primjena usvojenih jezinih zakonitosti; mogunost analize ili
tvorbe oblika, usvojena osnovna tehnika prevoenja, poznavanje
veeg broja kulturoloko-civilizacijskih pojmova
vrlo dobar vjetina prepoznavanja ili tvorbe oblika , prevoenja veih cjelina
na hrvatski jezik, poznavanje velikog broja strunih termina i
njihove uporabe u odgovarajuoj situaciji, povezivanje sa
hrvatskim ili str. jezikom, usvojenost veeg broja pojmova iz
knjievnosti, kulturno-civilizacijskih sadraja i mitologije
odlian potpuno vladanje primjenom jezika u usmenom i pismenom
izraavanju, odlino poznavanje vokabulara, sposobnost
prevoenja i s hrvatskog na latinski, odlino snalaenje u svim
elementima ocjenjivanja, potpuna samostalnost u radu
Elementi ocjenjivanja 2. razred

Naziv elementa Obrazloenje
vokabular sve vrste rijei u osnovnom obliku, izvedenim oblicima, sloenijim
sintagmama
usvojeno znanje jezine zakonitosti usvojene barem na planu reprodukcije uz
pojedine jednostavne primjere; poznavanje nekih osnovnih
kulturoloko-civilizacijskih pojmova
primjena vjetina prepoznavanja ili tvorbe oblika te njihovo prevoenje
odgovarajuim izrazima u hrvatskom jeziku i uporaba u
odgovarajuoj situaciji, prepoznavanje slinosti i poveznica s
nekim drugim podrujima (jezici, drutveni, prirodni predmeti,
predmeti struke, ope kulturna znanja, svakodnevni ivot,
125
okoli...)
samostalni rad sve aktivnosti uenika koje radi u koli prema zadanom obrascu,
domae zadae, referati, plakati, seminarski radovi prema
zadanoj ili slobodno odabranoj temi; svi se radovi vrednuju
jednako bilo individualno ili kao dio grupnog uratka
Kriteriji ocjenjivanja
Ocjena Obrazloenje
dovoljan prepoznavanje znaenja rijei u osnovnom obliku, izvedenim
oblicima, sloenijim sintagmama, usvojenost osnovnih jez.
zakonitosti i civ. pojmova
dobar primjena usvojenih jezinih zakonitosti; mogunost analize ili
tvorbe oblika, usvojena osnovna tehnika prevoenja, poznavanje
veeg broja kulturoloko-civilizacijskih pojmova
vrlo dobar vjetina prepoznavanja ili tvorbe oblika , prevoenja veih cjelina
na hrvatski jezik, poznavanje velikog broja strunih termina i
njihove uporabe u odgovarajuoj situaciji, povezivanje sa
hrvatskim ili str. jezikom, usvojenost veeg broja pojmova iz
knjievnosti, kulturno-civilizacijskih sadraja i mitologije
odlian potpuno vladanje primjenom jezika u usmenom i pismenom
izraavanju, odlino poznavanje vokabulara, sposobnost
prevoenja i s hrvatskog na latinski, odlino snalaenje u svim
elementima ocjenjivanja, potpuna samostalnost u radu
Metode rada: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad na tekstu, objanjavanje,

pisanje, ERR
Vrjednovanje - navedeni ishodi vrednovat e se putem ve navedenih kriterija i
elemenata kroz slijedee oblike -
- pisana provjera (rjeavanje zadataka na satu, provjere znanja te primjene
usvojenog, kolske zadae)
- usmena provjera (itanje, izgovor, usvojenost pojmova, analiza i prijevod
teksta)
- seminarski radovi, referati, prezentacije, domae zadae
126
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Uvod
Dvogodinji nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture sadrajno je,

metodoloki i koncepcijski u skladu s Programom tjelesne i zdravstvene kulture za
osnovnu kolu. Program predvia usvajanje neophodnih znanja za mogunost
cjeloivotnog bavljenja sportskim aktivnostima, kao i stjecanje spoznaja o potrebi
cjeloivotnog vjebanja u funkciji ouvanja zdravlja. Program nastave tjelesne i
zdravstvene kulture uenica/ka za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehniar ope
zdravstvene njege pretpostavlja teorijsko-praktini rad pri emu uenici proiruju
umijea, vjetine i navike steene u osnovnoj koli.
Svrha
Svrha je nastave dvogodinjega programa tjelesne i zdravstvene kulture stjecanje
temeljnih znanja, sposobnosti, vjetina, navika i vrijednosti potrebnih za primjenu raznih
oblika sportskih aktivnosti te upoznavanje s hrvatskom kulturno-portskom batinom.
- Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture zadovoljiti bioloke, psiholoke i socijalne potrebe

ovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja odreenih potreba kojima se
uveavaju adaptivne i stvaralake sposobnosti u suvremenim uvjetima ivota i rada te
osposobljavanje uenica/ka za cjeloivotno bavljenje tjelesnim vjebanjem. Uz to, cilj je
tjelesne i zdravstvene kulture i razvijanje zdravstvene kulture radi ouvanja i promicanja
osobnog zdravlja i zdravlja svoje okoline te radnih i drugih sposobnosti.
Zadae su tjelesne i zdravstvene kulture:
povezati osnovnokolska motorika znanja s novim sadrajima i postignuima;

usvijestiti potrebu za trajnim bavljenjem tjelesnim vjebanjem;
pospjeiti usvajanje novih motorikih znanja i razvoj odreenih osobina i
sposobnosti znaajnih za trajno bavljenje odreenom kineziolokom aktivnou;
njegovanje zdravstvene kulture radi poveavanja otpornosti organizma na tetne
utjecaje suvremenog naina ivota i rada;
upoznati povijest porta radi razumijevanja uloge i znaaja porta u razvoju
drutva;
stjecanje temeljnih znanja o prehrani i utjecaju na zdravlje;
stjecanje bitnih informacija za primjenu u urgentnim situacijama;
teorijsko-praktino osposobljavanje uenika za stalnu primjenu odgovarajueg
tjelesnog vjebanja kao dijela kulture ivljenja i to:
- o utjecaju tjelesnog vjebanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine
organske sustave, posebice sa stajalita promicanja i ouvanja zdravlja,
- o nainu prevencije i sanacije poremeaja uslijed nekretanja ili posljedica
prouzroenih obavljanjem odreenog zanimanja.
127
Specifinosti u odnosu na izbor zanimanja
Zdravlje i bio-psiho-socijalni rast i razvoj uenika ove dobi osnovni su preduvjet za sve
ivotne, radne, stvaralake i kulturne aktivnosti u kasnijem razdoblju ivota. Svrha je
odgojno-obrazovnih postupaka pozitivan utjecaj na mnoga obiljeja antropolokog
statusa te utjecati na ukupno zdravlje uenika i na djelotvornije funkcioniranje svih
organa i organskih sustava kao svojevrsnoj prepreci pojave mnogih neeljenih posljedica,
a ako do njih i doe, lake se svladavaju. Uenice/ke treba educirati za svakodnevno
tjelesno vjebanje i osposobiti ih da vode rauna o svome zdravlju i da budu odgovorni
za njega. Rjeenja treba traiti u odgoju za zdrav nain ivljenja u kojem vanu ulogu
imaju kinezioloke aktivnosti u slobodno vrijeme.
U program nastave preporuuju se kinezioloke aktivnosti koje e stimulativno i
korektivno utjecati na razvoj kraljenice i koje e poboljati funkciju krvoilnog i dinog
sustava.
Programske cjeline mogu se sastaviti iz sljedeih skupina kineziolokih aktivnosti:

1) - atletika, 2) - koarka,
- portska gimnastika, - odbojka,

- ples, - rukomet,
- aerobik - nogomet,
- ritmiko-portska gimnastika,
- borilaki portovi.
Odabir sadraja osnovnoga programa svodi se na produbljivanje i proirivanje motorikih

znanja, razvoj sposobnosti i osobina, s teitem na poboljanje motorikih i
funkcionalnih sposobnosti uenica i uenika te otklanjanje negativnih utjecaja tijekom
ubrzanog rasta u ovoj dobi.
Sadraji dopunskoga programa nisu strogo odreeni. Dopunskim programom mogu se

obogatiti ivotna iskustva uenica/ka uvoenjem u nove aktivnosti, utjecati na
smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine uenica/ka i pripremiti ih za
bavljenje tjelesnim vjebanjem tijekom dueg radnog i ivotnog razdoblja.
Teite aktivnosti treba usmjeriti na portove u kojima dolazi do izraaja samostalno

uenje i mogunost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnou, kao to su:
1) - stolni tenis, - koturaljkanje
- klizanje, - plivanje,
- skijanje, - badminton,
- biciklizam, - planinarenje
- tenis, - orijentacijsko tranje.
2) - fitnes, pilates, jedrenje, kuglanje te portovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne

sredine, kao i one koje e se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
128
Dio navedenih aktivnosti i portova moe se implementirati u redoviti nastavni proces
ako to uvjeti rada omoguuju, a dijelom uenici imaju mogunost proiriti znanja i
razvijati sposobnosti steene u osnovnom programu na druge portove i aktivnosti iz
dopunskog programa u drugim organizacijskim oblicima rada: izvannastavnim
aktivnostima, izvankolskim aktivnostima, izletima, natjecanjima, portskim kampovima
u zimskom ili ljetnom razdoblju.
Program tjelesne i zdravstvene kulture za uenice/ke koji se nalaze u razdoblju

zdravstvenoga oporavka
Poslije svake ozljede ili preleane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na razliite
promjene, na vrstu i intenzitet optereenja. Zato je prijeko potrebno da se program
tjelesne i zdravstvene kulture izrauje i primjenjuje po naelima, koja vrijede za izradbu i
provoenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za uenike oteenoga zdravlja.
Prema tomu, za svakoga uenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi
poseban program, koji ima zadau to ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.
Jednako tako potrebno je izraditi poseban program za uenice/ke s kroninim bolestima
(astma, alergije, epilepsija, dijabetes, bronhitis itd.). U remisiji tih bolesti prijeko je
potrebno da se i ovim uenicima omogui ukljuivanje u program nastave tjelesne i
zdravstvene kulture.
1. razred (/m) (70 sati)
Nastavna Obrazovna postignua Nastavni sadraji

cjelina
Tranja - usvajanje racionalne tehnike (/m)

tranja iz razliitih poetnih
poloaja Ciklino kretanje razliitim
- uenici e stei znanja o tempom do 8 minuta.
individualnom doziranju
Tranje kratkih dionica
volumena optereenja u skladu
letee 20 do 40 m.
s osobnim potencijalnim
mogunostima Tranje duih dionica s visokim
- stei spoznaju o mogunostima startom 60 do 80 m.
unapreenja vlastitih fizikih
sposobnosti (kao posljedica tafetno tranje tehnika
redovitog, pravilnog vjebanja) primopredaje
palice, odozdo.
Individualna dostignua, 800

m/, 1000 m/m.
Prijelaz preko razliitih

prepreka.
Skokovi - poveanje sposobnosti i (/m)

umijea svladavanja razliitih
prepreka po visini ili duljini Skok u dalj koranom tehnikom
129
- 1,5 korak.
Skok u vis (stradle, flop)

Individualna motorika
dostignua
Bacanja - poveanje sposobnosti (/m)

senzorne i motorike
usklaenosti Bacanje medicinke od 2 kg
suvanjem.
Bacanje loptica u dalj i u cilj.
Vis, upor, - poveanje sposobnosti i ()

penjanje umijea svladavanja razliitih
vrsta gibanja Njihom strance premah
odnono na niu pritku, (R).
Klimom premah zgreni, (R).
Iz visa leeeg prednjeg uzmah

na viu pritku
odrivom jedne noge, (R).

(/m)
Vie premeta strance

povezano.
Kolut naprijed kroz stoj na

rukama.
Penjanje na mornarskim
ljestvama.
(m)
Njih u potporu i uporu na

ruama.
Saskok u prednjihu s okretom

za 180- rue.
Naupor zavjesom o potkoljeno
prea.
Kovrtljaj nazad iz upora

prednjeg prea.
Sklopka s povienja (s vrata).

Sklopka s glave.
Ravnoteni - poveanje umijea i ()

poloaji sposobnosti izvoenja
viestrukih zadaa u uvjetima Naskok u upor uei, galop
razliitih podloga naprijed,
otvoreno-zatvoreni poskok,
maji skok, letei skok,
okreti u unju i usponu na
obje noge za 180 - greda 40,
80 cm.
Vie elemenata povezano,
130
vjeba na gredi 40, 80cm.
Preskoci, poskoci - poveanje umijea i stjecanje (/m)

sigurnosti za savladavanje
razliitih prepreka Odboka u lijevu i desnu
stranu.
Prednoka iz kosog zaleta
Skokovi uvito na elastinom

stolu.
Pruen skok s okretom za 180
(mini trampolin).
Plesne strukture - usvajanje razliitih plesnih ()

struktura radi lake drutvene
komunikacije i sadrajnijeg Kruenje rukama u eonoj,
koritenja slobodnog vremena bonoj i vodoravnoj ravnini
- upoznavanje s hrvatskom obruem, loptom, vijaom u
kulturnom batinom mjestu i kretanju
- razvijanje samopotovanja,
empatije, tolerancije i Zamasi i kruenja pruenom
kreativnosti u socijalnim nogom u eonoj i bonoj
kontaktima ravnini.
- uenici e znati djelotvorno
koristiti naueno i bit e Krini okreti valom za 180 i
osposobljeni za individualno 360 u obje strane.
provoenje tjelesne aktivnosti
Spiralni okret u lijevu i desnu
stranu.
Poskoci vijaom u kretanju

pruenom nogom u
prednoenju, zanoenju i
odnoenju.
Poskoci u mjestu
prednoenjem,
zanoenjem i odnoenjem uz
bacanje i hvatanje lopte.
Jelenji skok.
Korak valcera, poloneze;

kretanje u obje strane uz rad
nogu i ruku u raznim tlocrtnim
oblicima.
Realizacija kretnjom 2/4, 3/4 i
4/4 ritminog obrasca.
Drutveni plesovi: valcer,

polka, (/m).
Izbor narodnih tradicijskih
plesova iz okruenja, (/m).
Povezati vie elemenata u male
sastave koreografije uz
glazbu u trajanju do 45 sec.
().
131
Borilake vjebe - usvajanje odreenog fonda (/m)
motorikih informacija prijeko
Padovi: naprijed, nazad i u
potrebnih za djelotvorno
stranu.
rjeavanje potreba razvoja i
ouvanja zdravlja, rjeavanje Bacanje: preko ramena, nono
svakodnevnih motorikih i runo
zadataka, a posebice zadaa u Zahvati dranja
posebnim situacijama
upoznavanje sa tradicijama u
portu i ivotu drugih drava
Igre - razvijanje pravilnih stavova (/m)

prema dogaanjima u portu,
te poduzimanje mjera za Elementarne i tafetne igre
uvanje i promicanje porta Voenje lopte lijevom i desnom
- upoznavanje s hrvatskom
rukom s promjenom brzine i
portskom batinom
smjera kretanja (R i K).
- teorijsko-praktino
osposobljavanje uenica/ka za Hvatanje i dodavanje lopte
stalnu primjenu odgovarajueg jednom i objema rukama u
portsko rekreacijskog
mjestu i kretanju s promjenom
vjebanja kao dijela kulture
ivljenja i sadrajnijeg brzine i smjera kretanja (R i K).
koritenja slobodnog vremena Pobiranje lopte jednom rukom
- razvijanje tolerancije i
uz pomo druge i
nenasilja u portu
- uenici e biti osposobljeni objema rukama odozdo (R i K).
odabrati i primijeniti naueno
kako bi rijeili problem ili Ubacivanje lopte u ko iz
zadatak u konkretnoj novoj kretanja, nakon voene ili
situaciji dodane lopte polaganjem i skok
- osvrt na svjetski poznate i utom (K).
proslavljene hrvatske portae
koji su ambasadori i promotori Udarci na vrata s mjesta i iz
nae domovine kretanja (R).
- uenici e spoznati osobne
mogunosti i vlastite Sustavi igre u napadu (R).
vrijednosti, a time ojaati Sustav obrane 6:0, 5:1 (R)
samopouzdanje
- uenici e usvojiti socijalne Odbijanje lopte donje i vrno,
vjetine za djelotvorno srednje i visoko iz osnovnog
rjeavanje sukoba odbojkakog stava i kretanja
(O).
Gornji (tenis) servis (O).
Sme iz zaleta sunonim

odrazom (O).
Blok: pojedinani (O).
Igra taktika igre u obrani i

napadu (K,R,O,N)
(m)
Voenje lopte unutarnjim i

vanjskim dijelom hrpta stopala
s promjenom brzine i pravca
kretanja (N).
132
Udarci sredinom hrpta stopala i
unutarnjom stranom stopala
(N).
Primanje lopte unutarnjom

stranom stopala (N).
Dodavanje lopte nogom (N).
Oduzimanje lopte: prednje (N).

Igra "mali nogomet".
- stei obavijesti o stvaranju, (/m)

Dinamike upotrebi i prijenosu
energetskih tvari te uvanju i Primjenom submaksimalnih
vjebe snage
promicanju zdravlja dinamikih podraaja i
- vii nivo motorikih i eksplozivnih dinamikih
funkcionalnih sposobnosti podraaja, utjecati na
- poveanje miine mase i poveanje miine mase,
redukcija potkonog masnog posebno miia trupa.
tkiva
- uenici e znati dozirati
optereenje prema osobnim
mogunostima
- usvajanje znanja o vanosti
odravanja redovitih
higijenskih navika
Ope pripremne - poznavanje dijelova tijela (/m)
vjebe sa i bez (anatomski i fizioloki)
pomagala - poznavanje poloaja tijela u Vjebe za jaanje, istezanje,
prostoru (terminologija ope oputanje i labavljenje miia
pripremnih vjebi)
Vjebe disanja/ tehnike disanja
- poznavanje sprava i pomagala
te mogunosti njihova Vjebe za razvoj prostorne
koritenja u radu orijentacije u zatvorenom i
- poznavanje kompleksa vjebi i
njihov utjecaj otvorenom prostoru
- pravilno izvoenje vjebi
Kompleksi vjebi
- napredak u razvoju motorikih
dimenzija
- napredak u prostornoj
orijentaciji
- uenici e spoznati vanost
OPV u pripremi za sudjelovanje
u portskoj aktivnosti
2. razred (/m) (70 sati)
Nastavna Obrazovna postignua Nastavni sadraji

cjelina
Tranja - uenici e stei znanja o (/m)

individualnom doziranju volumena
optereenja u skladu s osobnim Ciklino kretanje razliitim
potencijalnim mogunostima tempom do 10 minuta.
- uenici e upoznati olimpijske
Brzo tranje dionica 20 do
portove i discipline
60m iz visokog i niskog
- usvajanje racionalne tehnike
133
tranja iz razliitih poetnih starta.
poloaja
- poveanje funkcionalne Tranje duih dionica do
sposobnosti kao preduvjet dobre 120m.
radne uinkovitosti
Individualna dostignua, 100,
800, 1000 m.
tafetno tranje 4 x 60m
prema pravilu IAAF-a.
Orijentacijsko tranje.
Savladavanje prepreka u
prirodnim uvjetima.
Skokovi - osposobljavanje poveanjem (/m)

sposobnosti i umijea svladavanja
razliitih prepreka u visinu ili Skok u dalj individualna
daljinu motorika dostignua.
- usvajanje tehnike skoka udalj i
Skok u vis individualna
skoka uvis
motorika dostignua
Bacanja - poveanje preciznosti i (/m)

koordinacije senzornih i motorikih
sposobnosti Bacanje loptica razliite teine
u cilj i daljinu zaletom.
Bacanje medicinke od 3 kg
suvanjem
Vis, upori - poveanje sposobnosti i umijea ()

svladavanja razliitih prepreka
Klimom premah raznoni
(dvR).
Upor prednji na vioj pritci,

spust naprijed
u vis leei prednji (dvR).

Premet strance iz zaleta i
poskoka.
Stoj na rukama, kolut
naprijed.
(m)
Kolut nazad kroz stoj na

rukama.
Njihom kroz vis strmoglav do

upora stranjeg karike.
Vis prednji klimom ili

zgibom uzmah prednji
prea.
Sklopka s glave.
Premet naprijed.
134
- utjecaj na razvoj prostorne ()
Ravnoteni orijentacije
razvoj osjeaja za ritam Naskok premahom jedne
poloaji -
noge odnono
do upora jaueg; polkin

korak, tupfer,
kare naprijed, vaga iz skoka,
saskok jelenji, saskok uvito
greda 40 80 cm.
(m)
Vaga bono otklonom i

odnoenjem.
Preskoci - uenici e biti osposobljeni za (/m)

prelazak razliitih prepreka
- uenici e usvojiti znanja o Prednoka.
spreavanju povreda pri tjelesnom Skokovi na elastinom stolu
vjebanju i savladavanju prepreka
prednono,
- primjena i usavravanje usvojenih
vjetina u problemskim raznono, prueno i s
situacijama okretom do 360.
Raznoka i zgrka sa
zanoenjem.
Borilake - usvajanje odreenog fonda (/m)

vjebe motorikih informacija prijeko
potrebnih za djelotvorno Bacanje: bono i nono.
rjeavanje potreba razvoja i Obrana od udaraca, zahvata
ouvanja zdravlja, rjeavanje
dranja i guenja
svakodnevnih motorikih
zadataka, a posebice zadaa u Udarci rukama i nogama
posebnim i hitnim situacijama
135
- uenice/ci e usvojiti razliite ()
Plesne plesne strukture radi lake
drutvene komunikacije i Zamasi i kruenja impulsom s
strukture
sadrajnijeg koritenja slobodnog trakom u
vremena
mjestu i kretanju.
- razvijanje motorikih sposobnosti
(koordinacije pokreta, Zamasi i kruenja pruenom
fleksibilnosti, ravnotee) nogom u kretanju plesnim
- razvoj osjeaja za ritam koracima (valcer, polka,
senzornih i motorikih sposobnosti
galop).
- razvijanje kulturnih oblika zabave,
potovanja hrvatske tradicije i Spiralni okret s loptom u obje
kulture strane.
- razvoj emocionalne stabilnosti
- iskazivanje kreativnosti, vlastite Okret iz poskoka za 180 i
osobnosti, samopotovanja te 360 u obje strane.
potovanja i tolerancije prema
tuim tradicijama i izriajima Otvoreni zatvoreni poskok
na mjestu i u kretanju.
Skok "kare" povezano

naprijed nazad.
Preskakivanje vijae naprijed

i nazad krianjem ruku.
Letei skok vijaom.
Vaga zanoenjem iz okreta

za 360.
Vaga iz skoka kadet.
Vaga iz leteeg skoka.
Sinusoida tranjem, niskim

leteim skokovima uz
voenje lijeve i desne ruke.
Realizacija ritmova slobodnim
izborom sprave i glazbene
pratnje koreografije do 60
sekundi.
(/m)
Drutveni plesovi: tango i

rock plesovi.
Izbor narodnih tradicijskih
plesova iz okruenja.
Igre - razvijanje pravilnih stavova prema (/m)

dogaanjima u portu, te
poduzimanje mjera za uvanje i Elementarne i tafetne igre.
promicanje porta Voenje lopte lijevom i
- razvoj tolerancije i nenasilnog
desnom rukom naizmjence,
rjeavanje moguih konflikata u
nisko, visoko i dokorakom
portskim dogaanjima
(K).
- teorijsko-praktino Dodavanje lopte objema

osposobljavanje za stalnu rukama od tla, s grudi iznad
primjenu odgovarajueg portsko ramena i glave te jednom
136
rekreacijskog vjebanja kao dijela rukom sa strane i od tla iz
kulture ivljenja i sadrajnijeg kretanja (K).
koritenja slobodnog vremena
Pivotiranje (K).
- utjecati na razvoj kulture Slobodno bacanje (K).

portskog ponaanja i praenja
Fintiranje s promjenom
portskih dogaanja
smjera i naina dodavanja
lopte (K).
- uenice e stei znanja i naviku za
unapreivanje i ouvanje zdravlja i Oduzimanje lopte pri voenju
zdrave okoline i ubacivanju u ko (K).
- usvajanje sustava vrijednosti koji
Osobna obrana preuzimanjem
pomae jaanju samokontrole u
iskazivanju osobnosti igraa (K).
Blokade, kombinacije napada
i obrane s dva igraa, s tri
igraa, s jednim centrom (K).
Igra na dva koa s primjenom

pravila (K).
Donje odbijanje lopte jednom

rukom srednjih i niskih
povaljkom (O).
Dizanje lopte na sme (O).
Individualni napad servisom i

smeom (O).
Obrana u stranjoj liniji (O).
Blok pojedinani i grupni (O).
Taktika napada putem tree

lopte(O).
Igra preko mree s
primjenom pravila (O).
Udarci lopte na vrata s
otklonom u suprotnu stranu
(R).
Obrana udarca sa strane -

tehnika vratara (R).
Blokiranje jednom i objema
rukama (R).
Primanje lopte preuzimanjem
(R).
Napad s 9m (R).
Individualni i skupni
protunapad (R).
Sustav kombinirane obrane

5:1, 4:2 (R).
Napad na kombiniranu obranu
137
(R).
Igra u napadu i obrani u

specifinim uvjetima (R).
(m)
Izvoenje poluvolej i volej

udaraca (N).
Oduzimanje lopte izbijanjem

(N).
Dribling (prelaenje
protivnikog igraa)
unutarnjom i vanjskom
stranom stopala (N).
Igra na dvoja vrata uz

primjenu pravila (N).
Dinamike - stei obavijesti o stvaranju, (/m)

vjebe snage upotrebi i prijenosu energetskih
tvari te uvanju i promicanju Pripremne vjebe za
zdravlja pojedinca odravanje ravnotee
- vii nivo motorikih i funkcionalnih izmeu miine mase tijela i
sposobnosti potkonog masnog tkiva,
- poveanje miine mase i posebice vjebe fleksibilnosti
redukcija potkonog masnog tkiva primjenom dinamikih vjebi
u serijama.
- poznavanje dijelova tijela (/m)

(anatomski i fizioloki)
- poznavanje poloaja tijela u Kompleksi vjebi za jaanje,
prostoru (terminologija ope istezanje, oputanje i
ope
pripremne pripremnih vjebi) labavljenje miia
vjebe - poznavanje sprava i pomagala te
mogunosti njihova koritenja u Vjebe disanja / tehnike
- sa i bez radu disanja
pomagala - poznavanje kompleksa vjebi i Vjebe za razvoj prostorne
njihov utjecaj na organizam
orijentacije u zatvorenom i
- uenici e znati sastaviti kompleks
vjebi prema osobnim otvorenom prostoru
zdravstvenim potrebama
- pravilno izvoenje vjebi
- napredak u razvoju motorikih
dimenzija
- napredak u prostornoj orijentaciji
Didaktike upute
Metode rada
a) nastavne metode - metoda usmenog izlaganja,
- metoda demonstracije,
- metoda postavljanja i rjeavanja motorikih
zadataka,
138
b) metode vjebanja - metode standardno ponavljajueg vjebanja,
- metode promjenljivog vjebanja,
- situacijska metoda vjebanja
c) metode uenja - sintetika metoda,
- analitika metoda,
- kombinirana metoda
Metodiki organizacijski oblici rada
Frontalni oblik rada, individualni oblik rada, grupni oblik rada, sloeni metodiki oblici
rada
Vrjednovanje ishoda
Provjera MZ, MS, MD, FS i odgojnih zadaa.
Praenje i vrjednovanje rada uenika provoditi uvaavajui aktualno stanje njihova

antropolokog statusa, realne mogunosti svakog pojedinog uenika i njegov cjelokupni
napredak tijekom kolske godine.
Oblici: inicijalno, tranzitivno i finalno provjeravanje.
Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje programa
PROSTOR OPREMA
Otvoreni i zatvoreni Stol za stolni tenis, gimnastike sprave i pomagala prema

sportski prostori s standardu za opremanje portskih igralita i dvorana
prateim higijenskim (vedske ljestve, vedske klupice, niska i visoka greda,
prostorijama, Sportska trambulin, vedski sanduk, koevi za koarku, odbojkaka
dvorana, teretana, mrea i stalci, stalci za skok u vis, strunjae raznih debljina i
igralita veliine, razni portski rekviziti za izvoenje nastave, lopte,
unjevi, vijae, palice, medicinke, buice, utezi, AV
- prema pedagokom
sredstva...), prema pedagokom standardu
standardu
139
ETIKA
Uvod
Nastavni plan i program ETIKE u programu za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre je

opeobrazovni nastavni sadraj, koji upoznaje i osposobljava uenike za suoavanje s
temeljnim moralnim izazovima dananjice. Nastavni plan i program razmatra moralna
pitanja na tri temeljne razine: a) osobni moralni razvoj; b) moralne vrednote i norme u
drutvu i zajednici; c) profesionalni izazovi: bioetika i etika i d) Etika ili o razboritom
ivotu
Temeljni ciljevi
Usvojiti etika znanja, razvijati sposobnosti moralnog prosuivanja, etikog

argumentiranja i orijentiranja uenika u ivotu ime se pridonosi stjecanju ljudskih,
graanskih i profesionalnih moralnih kompetencija.
1. razred (35 sati)

2. razred (35 sati)
I. GODITE
U potrazi za identitetom - osvijestiti i objasniti a) Jedan svijet mnotvo problema:

temeljne moralne moralni problemi i izazovi naeg doba
probleme i izazove (nasilje i rat, siromatvo i glad u
modernog svijeta . svijetu, tehnike prijetnje prirodi,
ravnodunost i otuenost ljudi, sukobi
vrednota i autoriteta, generacijski
- analizirati vrijednosne jazovi)
orijentacije i moralne b) Ljudska egzistencija i etiko
zahtjeve motrite ( uenje i sumnja,
prekoraivanje pojavnog i danog,
suosjeanje s drugima, potraga za
- usvojiti ideju graenja uporitima, to trebam initi?, kako
osobnog identiteta kroz trebam ivjeti?)
vrijednosna c) U potrazi za identitetom
140
prosuivanja (vrijednosne orijentacije i moralni
zahtjevi, svijest o drugima i
samosvijest, razotkrivanje u
djelovanju, identitet se gradi u
komunikaciji
-objasniti razliite a) Nagoni, osjeaji i um (od

motivacijske imbenike nagonskog reagiranja do umne
Izazovi odrastanja i
ljudskog psihikog samokontrole, znaaj i vrijednost
sazrijevanja: psihika ivota: nagone, emocija u ljudskome ivotu, vanost
integracija osjeaje, um i vanost razborite uravnoteenosti i
njihove razborite usklaenosti ljudskog psihikog
usklaenosti ivota)
b) Sloboda djelovanja i odgovornost
- objasniti vanost
(ogranienja slobode, sloboda
emocija i samokontrole
nasuprot samovolji, odgovornost u
- usvojite ideju djelovanju)
odgovornosti kao druge c) Moralne vrednote i norme. Savjest
strane slobodnog (osobni ciljevi i pravila zajednikog
djelovanja ivota, potreba za vrjednovanjem
-usvojiti vanost vlastitih i tuih djela, grinja savjesti,
moralnih vrednota, vrste savjesti)
normi i savjesti
Socijalna integracija: od - usvojiti pojmove i a) Ljudska egzistencija u privatnim i

prihvaanja socijalnih uloga do moralne zahtjeve javnim odnosima ( intimnost i
racionalnog prihvaanja uzajamnosti, obzirnosti, povjerenje, naklonost i ljubav,
principa suosjeanja, potovanja uzajamnost, odgovornost i pravednost
drugih, odgovornosti i u odnosima)
pravednosti b) Moralne navike, obiaji i socijalne
uloge ( (sloenost drutvenog ivota:
- razlikovati privatne i
razumijevanje, komunikacija i
javne odnose i tome
koordinacija, konzervativni i kritiki
odgovarajue socijalne
aspekti morala)
uloge
c) Moralna prava i moralne dunosti.
-objasniti i usvojiti Etiko opravdanje djelovanja
pojmove moralnih prava (zatiena sloboda osobe i
i dunosti, te etiko odgovornost prema drugome ovjeku i
opravdanje moralnog zajednici, racionalno opravdanje
djelovanja djelovanja)
Orijentacije i zamke na - objasniti i usvojiti a) Nametnute potrebe i masovna

ivotnom putu pojam nametnutih kultura (indoktrinacije, manipulacije,
potreba, predrasuda, guenje kritike svijesti i prava na
indoktrinacija i pitanje i posebnost, predrasude i
manipulacija, nasilje, svemo novca i trita)
b) Zadovoljstvo i dobrobit (ciljevi,
vrijednosti i smisao ljudskog
- kritiki obrazloiti djelovanja, preputanje vanjskim
svijet spektakla i stvarima ili voenje vlastita ivota,
prividne svemoi novca imati ili biti)
c) Poroci i vrline (zavodljivost poroka
ili izgubljena svijest o cjelini ivota,
- obrazloiti pojmove vrijednost vrlina ili smislene ravnotee
141
vrline i poroka izmeu neogranienih elja i potreba
za dobrim ivotom, obzirnost i
potovanje, istinoljubivost i
pravinost)
Moralna dimenzija ivota a) Smisao i normativna snaga

moralnih zahtjeva ( usklaivanje
zajednikog ivota i postignue
uzajamnih prednosti)
b) Moralna prava osobe (zatiena
sloboda djelovanja pojedinca,
izmeu prava na posebnost osobe i
sudjelovanja u zajednikim
vrednotama)
c) Dostojanstvo osobe i razborito
opravdanje individualnih putova i
ciljeva ( samopotovanje,
uvaavanje i potovanje drugih,
sukob osobnih zahtjeva i
opravdanost etikih principa koji
utvruju prava prvenstva)
II. GODITE
ovjek u krugovima zajednitva
- usvojiti znaaj i a) Susret s drugim. Roditeljstvo,

smislenost moralnih ivot u obitelji, prijateljstvo,
ovjek u odnosima otvaranje za
zahtjeva za osobni i
dijalog.
drutveni ivot
b) Ljubav. Odnosi meu spolovima,
-razumjeti univerzalna
odgovornost.
moralna prava osobe
c) Autoritet (autoritativnost i
- usvojiti pojam autoritarnost potovanje osobe,
dostojanstva osobe mo i uporaba moi)
-objasniti i usvojiti
vanost komunikacije s
drugima kao uvjet
vlastitog identiteta
- vanost ljubavi i
autoriteta u socijalnim
odnosima
Sukobi u odnosima
a) Egoizam i njegove granice.
- objasniti i usvojiti
Izvori egoizma, forme i stupnjevi
pojmove egoizma i
egoizma.
altruizma
-opravdanosti vlastitog Razlike i legitimnost interesa.

interesa i potreba Imati biti, biti i trebati,
drutvene suradnje moralno obzirna i
-usvojiti miroljubive i pragmatina odluka,
142
civilizirane naine pravednost u odluci.
rjeavanja sukoba b) Sukob i suradnja Zadovoljenje
osobnog interesa, egoizam i
altruizam, rat i mir, terorizam
Sloboda i moral: reguliranje -usvojiti pojam a) Sloboda i granice slobode.
odnosa odgovorne slobode Odgovorna sloboda, sloboda
drugoga, samovolja.
- usvojiti zahtjev b) Zlatno pravilo. Vrline, srea,
obzirnosti i zlatnog dijalog uzajamnost,
pravila suosjeanje.
c) Osoba i institucija. Osobnost i
-obrazloiti vanost ivot u zajednici, potivanje
institucija i normi u drutvenih pravila i
zajednikom ivotu zakona.
Drutveni odnosi i drava -obrazloiti razliku a) Graansko drutvo i drava

izmeu civilnog drutva i Heterogenost graanskog drutva,
drave suivot
i tolerancija, pravna drava.

b) Vrijednost demokracije i njezini
dometi. Demokracija u
- objasniti vrijednost izvornom i
demokracije suvremenom obliku, opasnosti
za
demokraciju, etike vrijednosti
demokracije.
c) Ljudska prava. Graanska i
politika prava, ekonomska i
- usvojiti vanost socijalna prava, kulturna
moralne ideje ljudskih prava, ekoloka prava, pravo
prava na razliitim na posebnost, pravo na razliku
razinama ivota i pravo na privatnost.
ovjeanstvo i globalizacija a) Globalno drutvo i

meunarodna
-objasniti pozitivne i zajednica. Regulacija
negativne vidove meunarodnih odnosa,
globalizacije konvencije, deklaracije, institucije.
b) Pravednost u meunarodnim
odnosima. Etike vrijednosti i
ope dobro u meunarodnim
odnosima, pravedna raspodjela
dobara, mirotvorstvo i
vjeni mir.
- obrazloiti potrebu za
c) Pozitivni i negativni oblici
pravednosti i mirom u
globalizacije. Interkulturnost
meunarodnim
odnosima multikulturnost, eksploatacija i
poticanje razvoja,
neokolonijalizam i
ravnopravnost, problemi treeg
svijeta, meunarodni terorizam
humanitarna solidarnost.
143
Program za obrazovanje stjecanje kvalifikacije medicinska sestra, sastavljen je u okviru
predvienog etverogodinjeg nastavnog plana s jednim satom tjedne nastave. Kako se
za ope obrazovne predmete predvia ostvarenje nakon dvije godine, zavretak etikog
obrazovanja moe se organizirati i nakon dvije godine, ali se etverogodinji program u
poveanoj satnici mora ostvarit nastavnim sadrajima koje rezultiraju obrazovnim
postignuima predvienim u III. i IV. goditima
III. GODITE
ovjek u svijetu prirode
-usvojiti razliku izmeu a)Antropocentrizam i

antropocentrikog i biocentrizam (ovjek
ovjek u cjelini ivota
biocentrikog stajalita kao gospodar prirode.
ovjek kao prvi meu
- objasniti meuovisnost
jednakima.
ljudskog, ivotinjskog i
Biodiverzitet.)
biljnog svijeta
b) ovjek i ivotinjski
svijet ( Prava ivotinja.
-ovjek kao osoba, Iskoritavanje ivotinja.
drutveno bie, bie vrste, Zatita ugroenih vrsta)
planetarno bie c) ovjek i svijet biljaka.
(Fotosinteza kao uvjet
opstanka ivota.
Manipulacije
vegetacijom.
Agrokultura i
hortikultura)
a)Opstanak i preivljavanje
(Prijetnje od samounitenja.
Bioetika kao odgovor -usvojiti stajalite
Tko je odgovoran. Kako
odgovornosti pred
preivjeti u budunosti)
problemima i izazovima
dananjice b) Kvaliteta ivota.
(Poboljanje kvalitete ivota
kao izazov. Kako bolje
-usvojiti ideju odrivog ivjeti. Kakav ivot elimo.
razvoja i odgovornost Odrivi razvoj. Glad i
prema buduim naratajima demografska eksplozija)
c) Odgovornost u
tehnolokoj civilizaciji. (
Tehnoloka izvedivost i
-usvojiti potrebu za etikim etika dopustivost. Etika i
prosuivanjem tehnikog tehnologija)
napretka
144
a)Ekoloki pokret i ekoloka
etika. Briga za zatitu
Ekologija i zatita okolia -usvojiti odgovornost i etiki
okolia. Ekoloka
stav prema okoliu i
odgovornost. Etika i
uvjetima ivota
ekologija.
b)Okoli kao zajednika
kua. Ekosustavi.
-razviti i njegovati ekoloku Oneienje i globalno
svijest zatopljenje. Dogovor s
prirodom.
c)Ekoloka svijest. Osobna

angairanost. Parkovi
prirode. Poumljavanje.
Odlagalite otpada.
-objasniti i opasnosti a) Biologija, evolucija i

eugenike eugenika. Podrijetlo ivota.
Evolucionizam. Eugenika
Bioetika i biologijske pomo prirodnoj selekciji.
znanosti
b)Genetika i biotehnologije.
-usvojiti odgovorno 'Graak i Dolly'. Projekt
stajalite i razmotriti 'genom'. Genetiko
razloge za i protiv iroke inenjerstvo. Genska
primjene biotehnologija terapija. Kloniranje.
c)Sloboda istraivanja i
odgovornost znanstvenika.
Znanje je mo.
-usvojiti etiki imperativ Ogranienost slobode.
odgovornosti znanstvenika i Opstanak i znanosti.
etike zahtjeve koji se
postavljaju pred svaku
profesiju
-objasniti etike probleme a)Etika humanih

genetskog inenjeringa reproduktivnih tehnologija.
Medicinska bioetika
Status ljudskog embrija.
Manipulacije ljudskim
-objasniti etike aspekte
ivotom. Pobaaj.
pobaaja
b)Etika transplantacije
organa. Doniranje organa.
-objasniti etike aspekte Trgovina organima. Tko ima
transplantacije prednost.
-njegovati kulturu doniranja c)Etika umiranja i smrti.
organa Problem smrti. Mozak i
-objasniti prijepore u smrt. Patnja i palijativna
poimanju poetka i kraja medicina. Eutanazija.
ivota
145
IV. GODITE
Etika ili o razboritom ivljenju
Nastavna cjelina Obrazovno postignue Nastavni sadraji
Moral, moralna uenja i - usvojiti osnovne spoznaje a) Aristotelovo i Kantovo

etika o utemeljenje etike.
Feministika etika skrbi. (
klasinim nainima
Aristotelovo utemeljenje
utemeljenja etike ( Aristotel
etike: razboriti i krepostan
i Kant), ali i o suvremenim
ivot vodi ljudskoj
nainima utemeljenja
dobrobiti; Kantovo
(feministika etika skrbi)
utemeljenje etike: u
moralnom djelovanju
- usvojiti naine etikog ovjek se potvruje kao
argumentiranja i racionalno bie; feministika
komuniciranja etika skrbi: primarna
vanost osobnog odnosa,
- osvijestiti razdiobu etikih suosjeanja i brige za
teorija shodno tome pridaju potrebitu osobu)
li najvei znaaj motivima b) Argumentacija u etici (
djelovanje, posljedicama etiki test poopivosti
djelovanja, ili karakternom zahtjeva, uvjerljivost i
oblikovanju djelatnice/ka prihvatljivost razloga u
opravdanju djelovanja)
c) Izgradnja i razdioba
etikih
teorija ( etike vrlina, etike
posljedica, etike dunosti)
Ljudsko iskustvo i etika -osvijestiti pojam a) Ljudsko iskustvo

perspektiva stupnjevitosti moralnog (svjesnost djelovanja prema
razvoja osobnim moralnim naelima
i u kontekstu djelovanja
drugih)
b)Konfrontacija u djelovanju
-upoznati i usvojit znaenja (prepoznatljivost osobnih
pojmova: amoralizam, interesa i etikog
skepticizam i egoizam djelovanja)
- usvojiti naela c) Utemeljenje etike
kontinuiteta etike od (ovladavanje pojmom opeg
utemeljenja do dobra kao trajnim naelom
opravdanosti trajne u djelovanju)
egzistencije
- spoznati sloenost a) Etika osobnih odnosa (

moralnog ivota i komunikacija i povjerenje,
Podruja etikog
146
prosuivanja podijeljenost na podruja uzajamnost i prijateljstvo,
privatnih odnosa, podruje ljubav, etika spolnosti)
drutvenih i politikih
b) Etika drutvenih i
odnosa i podruje
politikih odnosa
profesionalnih etika i
(odgovornost, pravednost,
posebnih situacija
solidarnost; odgovornost
nositelja javnih slubi,
odgovornost i aktivnost
graanina, kritika i
razborita javnost,
gospodarska etika)
c) Posebna podruja
etikog prosuivanja (tzv.
primijenjene etike,
- uoiti da moralni ivot profesionalne etike, etike
zahtijeva sloenu ravnoteu posebnih situacija). Izbor
izmeu posebnih jedne od tema: etika i
privrenosti i univerzalnih tehnologija: izmeu
dunosti tehnike izvedivosti i
moralne dopustivosti. Etika
masovnih medija: izmeu
svijeta
spektakla, manipulacija,
raspirivanja destruktivnih
strasti i nezajaljivosti
profita, s jedne strane, i
odgovornosti prema istini,
javnoj rijei i publici, s
druge strane. Etika i odgoj:
izmeu
indoktrinacije i poticanja
refleksivne autonomije
uenika)
-ovladati svijeu razlike a)Racionalnost i razboritost,

moralne osobe i moralnog dobro i ispravno
Etiko opravdanje moralnog
djelovanja (propitivanje odnosa u
djelovanja
djelovanju)
b)Savjest, odgovornost i
-razlikovati podruje
samopotovanje
moralnih prava i moralne
(propitivanje odnosa
dunosti
moralnog stava)
c)Sloenost moralne i ope

-osvijestiti pojmove: pravednosti (struktura i
pravednost, paternalizam, znaaj tolerancije, etika
tolerancija i mir vrednota mira)
-upoznati strategije a)Zlatno pravilo i Veo

poopivosti u etikim neznanja(Kant i Rawles)
Etika argumentacija i
prosuivanjima
etike teorije b) Etika vrlina,
-upoznati naine izgradnje i konzekvencionalistike i
147
razdiobe etikih teorija deontoloke etike
-ovladati etikim pristupom c) Suoavanje s moralnim

moralnim problemima problemom i koraci k etikoj
svakodnevnoga ivota refleksiji
Didaktike upute
Nastavnici e u operativnim programima predloiti nastavne metode primjerene

odreenoj temi i uenicima s kojima se radi. Pomo u odabiru primjerenih nastavnih
metoda i metodikih scenarija mogu im pruiti postojei metodiki prirunici uz udbenik
etike za I. i III. razred gimnazija
Vrjednovanje
Elementi za vrjednovanje uenikih postignua utvreni na strunom skupu nastavnika

2009. (mrena stranica: www.azoo.hr)
148
VJERONAUK
Uvod
Nastavni plan i program Vjeronauka za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre ima cilj
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije uenika u podruju Vjeronauka i osposobiti ih
prije svega za zanimanja u zdravstvu te omoguuje uenicima stjecanje religioznih
kompetencija.
Katoliki vjeronauk u koli, po svom temeljnom sadraju, odgojnoj i obrazovnoj zadai,

najprije se usredotouje na osobu Isusa Krista u otajstvu Presvetoga Trojstva. Jednako
tako usredotouje se na povijest spasenja, osobito na Kristovo otkupiteljsko djelo, nauk i
tradiciju Katolike crkve, na njezine povijesne kulturalne i umjetnike izriaje, kao i na
ukupan prinos kranske vjere koji uenike vodi prema njihovoj punoj ljudskoj i
kranskoj zrelosti. Cilj mu je omoguiti cjelovit i skladan odgoj ljudske osobe koja je
sposobna kritiki promiljati duhovnu, kransku, kulturnu, tradicijsku i ukupnu stvarnost
koja ju okruuje. Taj cilj omoguuje ueniku da slobodno, svjesno i odgovorno donosi
osobnu odluku, oblikuje osobne stavove vjere, da postigne vana ivotna uvjerenja i
moralne vrjednote po kojima moe ostvariti miran, radostan i plodan ivot u ljudskoj i
crkvenoj zajednici.
Treba imati u vidu da se vjeronauk, u skladu s postojeim dokumentima, naelno izvodi

po dva kolska sata tjedno od prvog do etvrtog razreda. Kako preduvjeti provedbe dva
sata vjeronauka tjedno nisu ostvareni, Program je nuno prilagoditi postojeoj satnici, a
vjerouitelji e satnicu prilagoditi godinjem programu svoje kole.
1. razred (35 sati)
Nastavna Nastavni sadraj

Odgojno-obrazovna postignua
cjelina
1. Poznavati neka bitna ivotna pitanja i

njihovu ivotnu vanost; razumjeti
1. U potrazi za 1. U vrtlogu svijeta i ivota
temeljne odgovore na pitanja: odakle
smislom ivota
smo, kamo idemo i koja je budunost
svemira, svijeta i ovjeka?; spremnost
prihvaanja vlastitog mjesta u svijetu i
otvorenost trajnom traenju odgovora i
uporita na temeljna pitanja smisla
149
ivota
2. Navesti bitna obiljeja ljudske

osobnosti; otkriti jedinstvenost i
originalnost svake ljudske osobe;
razumjeti vlastite sposobnosti
razmiljanja, doivljavanja i 2. Upoznaj samoga sebe
odluivanja; prihvatiti sebe kao
jedinstvenu osobu pozvanu na Vlastitosti ljudske osobe
zajednitvo i suradnju s drugim
osobama.
3. Razumjeti povezanost svagdanjeg

ivota s pitanjem smisla ivota;
prepoznati kriterije na temelju kojih
ivot izgleda smislenim ili besmislenim;
opisati
tumaenja razliitih znanosti (filozofije,

psihologije, medicine) i svjetonazora o
patnji i smislu ivota; otkriti vanost 3. Smisao i besmisao ivota
osobnog napora u traenju ivotnog
smisla, nade i optimizma.
4. Razlikovati trenutani, partikularni i

univerzalni smisao; prepoznati
povezanost izmeu pitanja o smislu i
4. Kranska vjera kao odgovor
pitanja o Bogu; poznavati razliite
Smisla
poglede i odgovore na pitanje smrti radi
ispravne spoznaje o ovjekovoj
besmrtnosti.
5. Razumjeti vanost kritike prosudbe

razliitih ponuda koje donosi ivot i
zauzimanja vlastitog stava i izbora;
poznavati vlastite talente i sposobnosti;
spremnost na izgradnju osobnog ivota,

vlastitog ivotnog projekta i boljeg
svijeta. 5. ivjeti kao protagonist
ivotna uporita
1. Uoiti da se sav ljudski ivot temelji 1. Vjera - iskonska ljudska

na vjerovanju i povjerenju; poznavati potreba
2. ovjek -
religiozno bie glavna obiljeja vjere u Boga;
otvorenost izgradnji vlastitog odnosa
prema Bogu, prema vjeri, prema
religioznom fenomenu uope.
2. Objasniti pojam religije; navesti

kljune odrednice religije; navesti
osnovne pojavne oblike religioznosti;
otkriti religiozno obiljeje ljudske 2. ovjek je po naravi
naravi; zakljuiti koja su temeljna religiozan
pitanja na koja religija nastoji dati
odgovor; spremnost na izgradnju zrele
religioznosti otvorene Bojim poticajima
150
i pozivu na ivot pun smisla.
3. Zakljuiti koja su temeljna pitanja na

koja religija nastoji dati odgovor; uoiti
razvojni put religije kroz povijest;
protumaiti razliku izmeu naravne i
nadnaravne Objave; odrediti koje su to
Objavljene religije; nabrojiti velike
svjetske religije; otkriti vanost i smisao
religijskih obreda, molitve, rtve
4. Objasniti razliku izmeu 3. Razvoj religije

monoteistikih i politeistikih religija;
navesti vjerovanja i svjetonazore
dalekog Istoka koji ne poznaju pojam
osobnoga Boga ili boanstva; poznavati
neke temeljne znaajke istonjakih
religija; razumjeti odnos pojedinih
velikih religija prema socijalnoj,
kulturnoj i politikoj stvarnosti.
5. Imenovati tko je zajedniki praotac

triju velikih monoteistikih religija;
nabrojiti i objasniti temeljne odrednice
idovstva: sv. spisi, vjerovanje, kult i
moral; navesti slinosti i razlike izmeu
4. Politeistike religije i religije
Pashe i Uskrsa; navesti temeljna
bez boanstva i osobnoga Boga
razdoblja idovske povijesti; nabrojiti i
objasniti temeljne odrednice Islama:
utemeljitelj, sv. spisi, vjerovanje, kult i
moral; navesti i objasniti pet stupova
islama; poznavati bitna obiljeja
Kranstva, od Krista objavitelja i
njegova nauka, do drugih
monoteistikih obiljeja kranske
religije; izgraivati stav potovanja
duhovnih vrijednosti razliitih religija,
kultura i civilizacija.
5. Monoteistike religije
6. Izdvojiti temeljne injenice kranske
vjere objavljene u Isus Kristu i
razumjeti koja je posebnost kranstva
u odnosu na druge monoteistike
religije; nabrojiti etiri osnovna oblika
dijaloga s nekranskim religijama;
usvojiti stav potovanja
prema drugim religijama; razvijati

sposobnosti meureligijskoga dijaloga te
uvaavanja tuih stajalita i miljenja
na podruju vjere i ivota.
6. Posebnost kranstva u
odnosu na druge religije
151
1. razumjeti pojam Objave; navesti 1. Kranska objava i njezino
primjere nadnaravne Objave iz Staroga i prenoenje
3. Kranska
Novoga zavjeta; prepoznati naine
objava i sveto
prenoenja Objave; uoiti i objasniti
pismo
razliite vrste i obiljeja Objave;
razumjeti Boju Objavu kao zahtjev koji
trai ovjekov slobodni odgovor; shvatiti
ulogu crkvenog Uiteljstva u tumaenju
Objave i s povjerenjem oslukivati
njegove poticaje.
2. Protumaiti tvrdnju Biblija je rije

Boja; prepoznati Bibliju kao temelj
kranske vjere; objasniti pojam,
nastanak, strukturu, povijesni i
zemljopisni okvir Biblije; navesti autora
Biblije, jezike kojima su pisane biblijske
knjige (u izvorniku) i neke najvanije
prijevode (LXX, Vg.); navesti podjelu 2. Biblija kao pisana Boja rije
biblijskih knjiga prema nekim glavnim i pristup Bibliji
knjievnim vrstama; prepoznati i
primijeniti nain citiranja biblijskih
knjiga, poglavlja i redaka.
3. Razumjeti i naznaiti biblijsku poruku

kroz odnos ovjeka i Boga te
meuljudske odnose u nekoliko tema:
istina, pravednost, milosre, ljubav i
vjernost.
4. Prepoznati Bibliju kao istinu vjere u

3. Biblijski govor o Bogu
kojoj ovjek trai i pronalazi odgovore
na najvanija egzistencijalna pitanja;
poznavati vrijednost itanja Svetog
Pisma u liturgiji i svakodnevici;

razumjeti proetost suvremene kulture
biblijskim motivima i navesti primjere iz
knjievnosti, umjetnosti, arhitekture; 4. Biblija u ivotu krana
otvoriti se poticajima Duha koji dolaze
itanjem i razmatranjem Boje rijei
sadrane u Bibliji.
1. Razlikovati nekranske i kranske 1. Isus - povijesna osoba

izvore koji govore o Isusu kao
4. Isus Krist -
povijesnoj osobi; uoiti vanost i
vrhunac objave
podudarnost nekranskih i kranskih
izvora o Isusu; prepoznati koji izvori
prikazuju Isusa Krista kao pravog Boga i
pravog ovjeka; navesti osnovne
povijesne injenice o Isusu iz Nazareta.
2. Objasniti znaenje Isusova imena

(najee nazive) i prepoznati Isusov
stil i program djelovanja; uoiti ljudske
crte Isusove osobe, nain pristupa i
152
postupanja prema ljudima ime je
neodoljivo privlaio; otkriti posebnost
Isusova lika koji ostaje trajni izazov i
nadahnue za vlastiti ivot. 2. Isusov lik i tajna njegove
osobe
3. Protumaiti pojam Kraljevstva
Bojeg; uoiti Kristovu poruku
(Kraljevstvo Boje) kao ispunjenje
temeljnih ovjekovih tenji; povezati
Isusov govor o Kraljevstvu s njegovim
udesima (djelovanjem u korist
ovjeka), poznavati temeljne poruke
Isusova Govora na Gori; pobuditi stav
otvorenosti i prihvaanja Isusove
poruke s Gore u osobnom i drutvenom
ivotu.
4. Razumjeti razlog i smisao Isusove

3. Navjetaj kraljevstva
smrti; objasniti Isusov stav bezuvjetnog
Bojega
prihvaanja svakog ovjeka; razumjeti
to znai ivjeti u skladu s vjerom u
Isusa Krista; razumjeti Kristovo
uskrsnue kao poetak i zalog sveopeg
uskrsnua; osjetiti
radost Uskrsa i graditi vlastiti ivot u

vjeri i nadi Kristova uskrsnua.
5. Spoznati najdublju istinu o Isusu

Kristu: on je pravi Bog i pravi ovjek;
4. Isusovo otkupiteljsko djelo
razumjeti da je Isus Krist jedini
posrednik izmeu Boga i ljudi - jedini
Spasitelj i otkupitelj; razumjeti
vrijednost spasenja ovjeka, stvorenja i
svijeta, ostvarenog u Isusu Kristu.
6. Poznavati naine Kristove otajstvene

prisutnosti u sakramentima, Crkvi i 5. Isus Krist - pravi Bog i pravi
svijetu, osobno se suoiti s Isusom ovjek
Kristom i njegovom porukom; graditi
put, stavove i krjeposti vlastitog
nasljedovanja Krista.
6. Zajednitvo s Kristom
1. Razlikovati prirodoznanstveni i 1. Prirodoznanstvena

biblijski pristup stvarnosti i stvaranju tumaenja nastanka svijeta
5. Tajna
svijeta i ovjeka; poznavati znanstvene
stvaranja -
teorije o postanku svemira; uoiti i
govor znanosti
razumjeti razliite pristupe o nastanku
i govor vjere
ovjeka; otkriti kozmiku i duhovnu
jedinstvenost i neponovljivost svakog
pojedinog ovjeka kao ljudske osobe.
153
2. Razumjeti i objasniti biblijski govor o
postanku svijeta i ovjeka prema Post
1,1-2,4 b; protumaiti znaenje pojma
ovjek slika Boja; razumjeti trajnost
procesa stvaranja i ulogu ovjeka kao 2. Biblijsko-vjerniki pristup
sustvaratelja; razumjeti Boju nakanu stvaranju
da je svijet povjeren ovjeku na
odgovorno upravljanje; navesti primjer
poznatih znanstvenika koji su bili
osvjedoeni vjernici.
3. Uoiti podruje prirodnih znanosti i

podruje vjere; poznavati pojam, naine
i metode znanstvenih spoznaja i njihove
granice; otkriti dodirne toke znanosti i
vjere; razumjeti nepostojeu dvojbu
"vjera ili znanost" i uoiti vanost
njihova uzajamnog prihvaanja i
nadopune u otkrivanju cjelovite slike
svijeta i ovjeka.
3. Odnos vjere i prirodnih

znanosti
2. razred (35 sati)
Nastavna Nastavni sadraj

Odgojno-obrazovna postignua
cjelina
1. Navesti imbenike koji utjeu na 1. Mladi ovjek u hodu

razvoj osobnosti; objasniti razliku prema slobodi i zrelosti
1. Sloboda
izmeu zrele i nezrele osobnosti;
izbor i
navesti najee potekoe
odgovornost
adolescentne dobi (u odnosu prema
prijateljima, vrnjacima, odraslima,
kolskim obvezama, suprotnom
spolu...);
razumjeti obitelj kao temelj za razvoj

osobnosti; razlikovati naine shvaanja
slobode; otkriti bioloku, psiholoku i
drutvenu uvjetovanost slobode;
razlikovati slobodu "od" i slobodu "za";
razumjeti povezanost slobode i
tolerancije; objasniti razliku izmeu
vanjske i unutarnje slobode; shvatiti
slobodu kao ovjekov poziv i vrhunsko
ostvarenje; otkriti i prihvatiti Isusa kao
istinskog osloboditelja.
2. Otkriti vanost prijateljstva za osobno
dozrijevanje; objasniti ulogu
154
prijateljstva u procesu razvoja
osobnosti; razumjeti to pomae
ostvarenju prijateljstva, a to ga
onemoguuje; navesti obiljeja i razlike
izmeu zaljubljenosti i zrele ljubavi; 2. Ususret drugome
protumaiti vanost zrele ljubavi kao
norme ljudske spolnosti i odnosa meu
spolovima; otkriti duboku povezanost
ljudske spolnosti, zrele ljubavi i
odgovornosti u intimnom zajednitvu i
stvaranju novog ivota.
3. Usporediti i kritiki prosuivati
vladajue vrjednote u obitelji i izvan
nje; razumjeti povezanosti izmeu
adolescentne krize i razliitih oblika
bijega od stvarnosti (droga, alkohol);
prepoznati trajne ivotne vrjednote i
znati napraviti izbor i
3. U potrazi za vrjednotama
ljestvicu vrjednota, ljudskih i
kranskih.
1. Razumjeti kako Crkva shvaa samu 1. Ustanovljenje Crkve i

sebe; navesti ine kojima je Isus pripadnost Crkvi
2. ivot s crkvom
i u crkvi ustanovio Crkvu; prepoznati znaenje
susreta s Uskrslim i dogaaja
Pedesetnice za nastajanje prve Crkve;
razumjeti bitna obiljeja Crkve: jedna,
sveta, katolika i apostolska; razlikovati
4 bitne oznake Crkve: sluenje,
zajednitvo, slavljenje i navijetanje
(svjedoenje) vjere.
2. Poznavati biblijske temelje

sakramenata inicijacije; shvatiti
otajstveno milosno obiljeje
sakramenata inicijacije i njihovih
obrednih znakova u liturgiji Crkve;
razumjeti doktrinarni izriaj otajstvenog
znaenja pojedinih sakramenata 2. Sakramenti kranske
kranske inicijacije darovi
milosnoga ivota i
inicijacije (krtenje, potvrda,
euharistija) za ivot krana u osobnom, zajednitva
crkvenom i drutvenom ivotu; uoiti
unutranju povezanost sakramenata,
sakramenta krtenja, potvrde i
euharistije u izgradnji kranskoga
ivota i svjedoenja; razumjeti vanost
euharistije za ivot Crkve i svoj
vlastiti ivot; otkriti i prihvatiti svoje
mjesto u Crkvi i svoju odgovornost za
Crkvu.
155
3. Objasniti univerzalnost Crkve i
razlikovati veze jedinstva Crkve;
razlikovati slube i karizme u Crkvi i
navesti primjere jednog i drugog; uoiti
krsno i sluiteljsko dostojanstvo, mjesto
i zadau mukarca i ene u ivotu
Crkve; poznavati mjesto i ulogu laika u
ivotu Crkve; nabrojiti i poznavati
osnovna obiljeja 3 stupnja svetoga
3. Slube i karizme u Crkvi
reda; uoiti vanost i potrebu vjernike
slobodno i radosno
molitve i zalaganja za duhovna zvanja.
ivljenje evanelja
4. Uoiti prisutnost Crkve u svim
kulturama i narodima i shvatiti njezinu
univerzalnost s obzirom na njezino
spasenjsko poslanje; uoiti znakove i
poznavati podruja misijskog i
evangelizacijskog djelovanja Crkve;
objasniti pojam Crkve kao zajednitva
prema Drugom vatikanskom saboru;
objasniti pojam, vanost i ciljeve
ekumenizma; osjetiti potrebu vlastitog 4. Jedna Crkva u mnotvu
angairanja na polju ekumenizma i Crkava prema punom
moliti za jedinstvo svih krana. zajednitvu
5. Otkriti Marijinu ulogu i mjesto u

povijesti spasenja; poznavati odlike
Marijine vjere po kojima je uzor vjeri
Crkvi i svim vjernicima; razumjeti
Marijinu ulogu u Kristovu ivotu i djelu
Kristova otkupljenja; navesti neke
oblike tovanja
Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u

hrvatskome narodu; otkriti Marijino
mjesto u svom vlastitom ivotu i slijediti
primjer njezine vjere i povjerenja u
Boga. 5. Marija uzor vjere i
majka Crkve
1. Prepoznati obiljeja i strukturu prve 1. Susret s antikim

kranske zajednice; prepoznati ulogu i svijetom evaneoska
3. Zajednica koja
znaenje ivota i djelovanja sv. Pavla; sloboda i muenitvo
oslobaa i slui
prepoznati potekoe s kojima se
povijest crkve
susretala prva Crkva u svom okruenju
(meu idovima, u susretu s antikim
svijetom i u
Rimskom carstvu); razumjeti uzroke,
posljedice i znaenje progona Crkve u
Rimskom carstvu; objasniti pojam
muenitva i nabrojiti najpoznatije
ranokranske muenike na naim
prostorima; objasniti znaenje cara
156
Konstantina i cara Teodozija za povijest
Crkve.
2. Navesti glavna vjerovanja starih

Hrvata prije pokrtenja (staroslavenska
vjerovanja); objasniti proces
pokrtavanja Hrvata i razvoj kranstva
na naem prostoru; razumjeti znaenje
veza s papom za nastajanje hrvatske 2. Kranstvo na hrvatskom
drave; prepoznati jezinom podruju u
srednjem vijeku
povezanost poetaka pismenosti u
Hrvata s Crkvom (glagoljica).
3. Prepoznati pojavu i razvoj
redovnitva, osnivanje kola i
sveuilita, promicanje pismenosti i
kulture, ukidanje ropstva, laiku
investituru i Grgurovsku obnovu kao
najvanije doprinose Crkve u srednjem
vijeku; upoznati vjerodostojne injenice
i
razumjeti problematiku kriarskih 3. Crkva u srednjem vijeku

ratova i inkvizicije kao tamne strane od duhovnog i kulturnog
Crkve srednjega vijeka; kritiki i procvata do ratova i raskola
objektivno protumaiti pozitivne i
negativne strane Crkve u srednjem
vijeku; navesti uzroke i razumjeti
posljedice Istonog raskola 1054.
godine; navesti temeljna obiljeja
Pravoslavlja i razlike u odnosu na
Katoliku Crkvu; razvijati sposobnost
uvaavanja tuih stajalita i miljenja;
uoiti odgovornost sviju za zajedniki
ivot u drutvu i Crkvi.
4. Poznavati neke naine i oblike

organiziranja po kojima se Katolika
Crkva brinula za siromane, bolesne,
odbaene; otkriti ulogu prosjakih
redova u navjetenju i svjedoenju
evanelja u doba krize Crkve; poznavati
ulogu dominikanaca i franjevaca u
ivotu Crkve u hrvatskome narodu;
poznavati ulogu Crkve u organiziranju
4. Crkva kranskoga
visokog kolstva u Hrvatskoj, osobito
sluenja siromanima -
biskupa Kaotia.
dominikanci i franjevci (13.-
5. Otkriti vanost opismenjavanja i 14. st.)
knjige za duhovni i kulturni ivot
naroda, upoznati ulogu Marka Marulia
u stvaranju hrvatskoga i europskoga
humanizma; poznavati osnovne
injenice iz razdoblja islamizacije
hrvatskih i katolikih prostora, navesti
157
neke podatke o ulozi Crkve, sveenika i
redovnika u ouvanju vjere i kulture
5. Crkva u doba humanizma
hrvatskoga naroda u doba Otomanske
promicanje vjere, tradicije
okupacije; uoiti vanost poznavanja
i kulture
vlastitih korijena (obiteljskih,
nacionalnih, vjerskih, povijesno
kulturolokih) te poznavanja i
potovanja drugih vjera i kultura.
6. Navesti uzroke te objasniti tijek i

ishode Zapadnog raskola; nabrojiti
reformatore i objasniti glavne crte
njihova nauka (Martin Luther, Jean
Calvin, Urlich Zwingli); opisati nastanak
i specifinosti anglikanske Crkve;
razumjeti znaenje Tridentskog
sabora u obnovi Crkve nakon
reformacije; upoznati znaajnu ulogu
isusovaca u sveopoj obnovi Crkve i
opisati misijski pokret u obnovi Crkve.
7. Razumjeti situaciju Crkve u vrijeme 6. Vrijeme dubokih podjela

Francuske revolucije; poznavati reformacijska kriza i
djelovanje i potekoe Crkve u doba obnova Crkve
prosvjetiteljstva, humanizma i
renesanse (Deizam, racionalizam,
sekularizacija, liberalizam, ateizam);
prepoznati neke zasluge pojedinaca iz
redova Crkve u naem narodu na
razliitim podrujima drutvenog ivota
(Augustin Kaoti, Andrija Kai-Mioi, 7. Crkva i moderno doba
Josip Juraj Strossmayer, Bartol Kai, duhovni, prosvjetni i
Ruer Bokovi, Stjepan Glava, Juraj kulturni preporod
Haulik).
8. Prepoznati doprinos Crkve u razvoju

znanosti i demokracije te njezino
zalaganje za socijalnu pravdu; nabrojiti
novine koje u Crkvu donosi II.
Vatikanski sabor; razumjeti razloge
stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih
sustava (nacizam, komunizam) 8. Crkva u suvremenom
i tijekom Domovinskog rata; nabrojiti svijetu sluiteljica ovjeka
hrvatske svece i blaenike. i ovjeanstva
1.Navesti definiciju molitve i razumjeti 1. Molitva Crkve, osobna i

molitvu kao temeljni ljudski stav pred zajednika molitva
4. S crkvom na
putu vjere i Bogom; na primjerima psalama
raspoznati vrste molitve; otkriti vanost
slobode
molitva, slavlje, molitve u Isusovu ivotu; razlikovati
liturgijsku i privatnu molitvu; navesti
svjedoenje osnovne kranske molitve; razumjeti
povezanost molitve i ivota; razumjeti i
158
doivjeti kransku meditaciju kao dublji
oblik molitve; obrazloiti vanost
osobne molitve tijekom dana, tjedna i u
kranskoj zajednici; opisati neke
molitvene izriaje i geste; razvijati
osjeaj za duhovnu dimenziju
postojanja i razvijati sposobnosti
gledanja, doivljavanja i kontemplacije
(naglasiti vanost mira i samoe u
ljudskom ivotu ).
2. Uvidjeti i objasniti zato je ovjeku za

ivot i vjeru potrebna zajednica; otkriti 2. Slaviti ivot u crkvenom
povezanost slavlja i druenja; poznavati zajednitvu i slavljima
naine crkvenog organiziranja, druenja
i slavlja mladih vjernika; otkriti crkveno
zajednitvo kao put mladenakog
vjernikog ivota; prepoznati vanost
doprinosa mladih u crkvenim i
liturgijskim slavljima Crkve.
3. Prepoznati biblijsko utemeljenje i

mogunosti dobrovoljnog kranskog
sluenja; razumjeti i opisati Isusov
3.Dobrovoljstvo kao oblik
primjer sluenja i radikalnost toga
opeljudskog i kranskog
sluenja;
sluenja
otkriti i poznavati razliite oblike
kranskog sluenja kroz povijest,
osobito brigu Crkve za mlade,
naputene, siromane i potrebite;
poznavati oblike dobrovoljnog sluenja
mladih u razliitim socijalnim
ustanovama; prihvatiti dobrovoljnost i
dobrovoljno sluenje drugima kao izraz
vlastitog ivotnog i vjernikog
opredjeljenja; razvijati sposobnost za
drutveni angaman, tj. za aktivno i
odgovorno sudjelovanje u ivotu
drutva (osuda nepravde, borba za
pravdu) te spremnost izgradnje
ovjenijeg drutva.
Didaktike upute
1. razred
Prijedlozi za metodiku obradu:
1.1. Tko smo, odakle dolazimo, kamo idemo? (usp. U. De Vanna, S adolescentima, str.
128-129.);
159
kritiki analizirati i interpretirati knjievne tekstove ivotno-problemske tematike i voditi
razgovor o dobivenim rezultatima; odgovoriti na pitanje: imam li ja budunost? pismeno
izrei iskustva vezana uz pitanje smisla, odnosno uz granine situacije ljudskog ivota.
1.2. Glazbeno-egzistencijalna igra upoznavanja; intervju partnera; napisati vlastiti

portret na temu: ovjek je jedino bie koje moe rei "ja"; fotogovorom pospjeiti
upoznavanje sebe i drugih (simbolika fotografija) te voditi razgovor na temu
prepoznavanja razliitih karakternih osobina; pisanje kratkih razmiljanja na temelju
aforizama ili nekih epiteta koja mi se najee pridijevaju; izrada kataloga poeljnih
karakternih i ljudskih osobina i opredjeljenja koji mi mogu pomoi u prihvaanja sebe
sama kao i uzajamnog potovanja, zahvalnosti i priznanja drugih ljudi.
1.3. Prikazati kratki filmski isjeak ili dijapozitive (npr. "Zato umrijeti u dvadesetoj?" ili
"Smisao
postojanja - odnos s drugima") s voenim razgovorom i prosudbom uoenih mogunosti
primjene na ivot; stvaranje problemske situacije i rasprava na temu smisla i besmisla
ivota s pitanjima bolesti i trpljenja, zdravlja i sree; kritiko itanje tekstova,
razmiljanja i poruka o smislu ivota; oblikovati ljestvicu vrjednota.
1.4. Pribiranje ivotnih iskustava i voeni razgovor na temelju konkretnih ivotnih

primjera o razlici izmeu trenutanog i opeg smisla; pripremljena rasprava na temu: to
znai umrijeti? (usp. U. De Vanna, S adolescentima, str. 88.), str. 69-72.; analiza i
interpretacija biblijskih, kranskih i nekranskih pristupa problemu smrti i ivota nakon
smrti; pismeno izraziti iskustva vezana uz pitanje smisla, odnosno uz granine situacije
ljudskoga ivota; voditi razgovor o suprotnostima izmeu kranskog shvaanja ivota
nakon smrti, vjeri u uskrsnue mrtvih i kranskoj nadi u odnosu na govor o
reinkarnaciji; napraviti plakat na temu uskrsnua i vjenog ivota (Kristova obeanja i
vjera krana u uskrsnue i vjeni ivot).
1.5. Analizirati, interpretirati i dramatizirati prispodobu o talentima; napraviti kratki
sastav na misao I. Andria, "Ja moram nou da se diem..." (usp. T. Ivani, Susret sa
ivim Bogom, str. 37); voenim razgovorom traiti uporine toke u stvaranju nacrta
vlastitog ivotnog puta i ostvarenja; oblikovati hijerarhiju ivotnih izbora i ciljeva i
odrediti zadatke za njihovo postignue; opisati obiljeja mlade osobe kao protagonista u
izvrenju vlastitog dara i zadatka.
2.1. Pronai to vie rijei koje u sebi imaju korijen "vjera"; problemsko sueljavanje i
rasprava na temu: je li mogue ivjeti bez povjerenja u ljude, od roditelja i prijatelja do
nepoznatih ljudi?; kritiko prosuivanje pripadnih tekstova i voeni razgovor s temom:
mladima se ponekad ini da su slobodniji bez "tereta" vjere. Je li doista tako?
2.2. Pronai primjere religioznosti suvremenog ovjeka. Uoiti razliku izmeu prave i
krive religioznosti; analizirati ovjekovu religioznu e u Iv 4, 1-42 (Isus i Samarijanka);
analizirati i kritiki prosuivati mogunost spoznaje Boga posredstvom vidljiva svijeta
prema Rim 1, 18-32; rad u grupi ili u paru na temu "Moj odnos prema Bogu"; napisati
pojedinani odgovor na navedenu temu: Bog ili svjetlo idola?
2.3. Asocijacijska vjeba, prouavanje povijesnih zemljovida s podatcima o razvoju

ljudske povijesti, religioznosti i civilizacije; navoenje i tumaenje rijei vezanih uz svijet
religije (npr. obred, molitva, rtva, vjerovanja...).; itanje i interpretacija tekstova;
izrada plakata; fotogovor.
2.4. Napraviti usporednu liniju razvoja svjetskih religija i civilizacija; izraditi tabelu
slinosti i razlika politeistikih religija; voeni razgovor o povezanosti religijskih tradicija s
kulturom velikih naroda koje su kolijevka velikim religijama; istraivanje nekih bitnih
obiljeja tih religija; pripovijedanje i izlaganje; izrada plakata ili mentalne mape.
2.5. Pronai primjere i mjesta susreta s vjernicima idovima i muslimanima; izraditi
tabelu slinosti i razlika monoteistikih religija; pripremiti i organizirati posjet zajednici
neke od objavljenih religija. Istraivanje; izlaganje; razgovor; prouavanje zemljovida;
itanje i interpretacija tekstova; izrada plakata; upoznavanje i interpretacija molitava i
pjesama iz idovstva i islama; dijamontae; fotogovor.
160
2.6. Analizirati i kritiki prosuivati pojedine ulomke dokumenta "Nostra aetate"
odgovarajui na pitanje: to Crkva kae o drugim religijama?; shematski prikazati
temeljne spoznaje o religioznosti i obraenim religijama; voeni razgovor o stoernim
injenicama kranstva i njihovu znaenju za konkretan ivot krana; usporedno itanje
i vrjednovanje biblijskih i drugih knjievno-umjetnikih tekstova; filmovi; fotogovor.
3.1. Izraditi povijesnu liniju najvanijih dogaaja biblijske objave; u skupnom radu
analizirati tekst Dei Verbum 7 i izdvojiti bitne oznake kranske objave; biblijskim
primjerima pokazati da je usmena predaja iva stvarnost koja prethodi Svetom pismu i
potom pisanoj predaji; radom u skupinama analizirati i prosuditi razlike izmeu javne i
privatne objave, prosvjetljenja i mistinih vienja stavljajui ih u kontekst dananjih
fenomena ukazanja i mistinih iskustava.
3.2. Asocijacije, voeni razgovor i tumaenje pojma nadahnua Svetoga Pisma;
pronalaenje tipinih oznaka hebrejskog jezika i stila u knjizi Postanka; analiza i
interpretacija razliitih biblijskih knjievnih vrsta i oblika; suoblikovanje biblijskog teksta i
viedimenzionalno tumaenje Biblije; analiza i kritika prosudba biblijskih mjesta koja
neke sekte krivo tumae; izraditi zemljopisnu kartu nekih vanijih biblijskih mjesta i
krajeva; skupna analiza nekih poznatijih umjetnikih djela nadahnutih Biblijom (u
knjievnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, arhitekturi).
3.3. Analiza, interpretacija i aktualizacija izabranih biblijskih tema i tekstova te oblikovati

pitanja za biblijski kviz; pronai biblijske tekstove koji govore o Bojim vlastitostima i
Bojem pozivu ovjeku na istinu, pravednost, milosre, ljubav i vjernost te analizirati
njihove poruke s primjenom na ivot prikladnim biblijskim metodama.
3.4. Praktini rad s Biblijom: kako pronalaziti biblijska mjesta i kako itati Bibliju, osobno
i u zajednici; radom u skupinama prikazati konkretnu mogunost organiziranja i rada
biblijskih skupina i kruoka; meditacija odabranog biblijskog teksta uz prikladnu glazbu;
usporedna analiza i interpretacija tematski bliskih biblijskih i knjievno-umjetnikih
tekstova.
4.1. Radom u skupinama analizirati i izdvojiti poruku teksta Lk 2,1 i Lk 3, 1-3. (to
doznajemo o Isusovoj povijesnosti?); usporedno analizirati neke vanije nekranske i
kranske izvore o Isusu i izdvojiti bitne povijesne injenice; potraiti u dodatku Novog
zavjeta kronoloku tablicu i pronai osobe koje su navedene u Lukinu tekstu, kritiki ih
smjetajui u povijesni okvir; napraviti povijesnu kronologiju dogaaja Isusova ivota;
pogledati i razgovarati o kratkoj video-projekciji o Isusovu ivotu; napraviti otuivanje
motiva iz Isusova ivota, odnosno uklapanje tradicionalnog likovnog prikaza Isusova
ivota u suvremeni likovni ambijent ili obrnuto.
4.2. Voeni razgovor na temu: kako u mojoj okolini ljudi gledaju na Isusa i je li on moda
posljednji "tabu" o kojem se ne govori?; napraviti vlastitu "sliku o Isusu"?; ostvariti
perspektivno biblijsko pripovijedanje o Isusu s aspekta nekog lika koji je Isusa dobro
poznavao (npr. apostoli Petar i Ivan); u skupnom radu interpretirati rijei poznatog
knjievnika: "Zapad je izgubio Krista i zbog toga umire, jedino zbog toga". (Dostojevski);
pogledati kod kue film o Isusu i nakon toga o njemu razgovarati (npr. F. Zeffirelli, Isus
iz Nazareta).
4.3. U skupnom radu analizirati neke suvremene poruke i glasove na razliitim

podrujima ivota koji ovjeku nude uspjeh, sreu i blagostanje te nainiti kriterije
pristupa tim glasnicima i porukama i s obzirom na njihovu vjerodostojnost, snagu i
ostvarenje; kritiki prosuditi kriterije razlikovanja i prihvaanja Boje rijei i Boje poruke
meu tolikim rijeima i ponudama; pisanje vlastite prispodobe o Kraljevstvu Bojem ili
eseja na temu: Kako zamiljam Boje kraljevstvo istine, pravde, ljubavi i mira?; kreativni
rad: mladi u ostvarenju Kraljevstva Bojeg u obitelji, koli i gradu; analiza i prosudba
161
izabranih poruka na Gori i njihova aktualnost za nae vrijeme; grafiko oblikovanje
poziva Govora na gori; pisanje kratkog sastava na neku od poruka Govora na Gori.
4.4. Usporedba biblijskih tekstova o Kristovoj smrti i uskrsnuu i izdvajanje razloga

njegove smrti; prosuditi okolnosti i smisao Kristove muke i smrti u svjetlu tadanjih
drutvenih, politikih i vjerskih okolnosti; problemski diskutirati na temu: to bi bilo da
nije Kristova uskrsnua?; usporediti neke spoznaje o Torinskom platnu i evaneoske
izvjetaje o Isusovoj smrti.
4.5. Izdvojiti i analizirati biblijske mesijanske tekstove i pronai mesijanska obeanja;
izdvajanje, analiza i tumaenje temeljnih istina vjere u Kristovo ovjetvo i boanstvo
prema Nicejsko-carigradskom vjerovanju; problemski analizirati i kritiki prosuditi vjeru
Crkve: Krist je jedini Spasitelj svih ljudi; napisati pismo Kristu kojim se izrie vlastito
povjerenje u Njega te vjera u Njegovo boanstvo i ovjetvo.
4.6. Razgovor o mogunostima svakodnevnog susreta s Kristom i analizirati mogunosti

susreta s njim u sakramentalnoj stvarnosti, u molitvi, u obitelji i koli, u susretima s
ljudima, osobito potrebnima; analizom dokumentarnih i simbolikih fotografija
prosuivati razne ivotne situacije i oblike ovisnosti, ropstva i idola; navesti mogunosti i
putove izlaska iz krize i ropstva ovisnosti; oblikovati nacrt vrjednota koje oslobaaju,
vode istinskom ivotu, pripadnosti Kristu i nasljedovanju njegova puta; prikladnom
pjesmom izraziti spremnost hoda Kristovim putem.
5.1. Analizirati i kritiki prosuditi razliite pristupe i teorije o nastanku svijeta i ovjeka;
skicirati teorijsku liniju evolucije i tono u njoj odrediti ovjekovo mjesto; prouiti otkria
fiziara S. W. Hawkinga i izdvojiti bitne spoznaje; skicirati na plakatu razne teorije o
nastanku svijeta i svemira.
5.2. Iznositi asocijacije na pojam "stvaranje"; odgovoriti na pitanje: stvara li ovjek?;

"Vrua stolica" - interioriziranje i produbljivanje teme (usp. F. W. Niehl 212 metoda,
185); pronai odreene "neloginosti" i nejasnoe u biblijskim tekstovima o stvaranju
(npr. redoslijed stvaranja i sl.) i kritiki odgovoriti mogu li se najnovija znanstvena
dostignua o postanku i razvoju svemira pomiriti s Biblijom; voeni razgovor o ovjeku -
slici Bojoj, njegovoj vrijednosti i pronai primjere nijekanja i ugroavanja slike Boje u
ovjeku; u pismenom radu razmiljati o sebi kao traitelju na temelju teksta: "Eh, da mi
je razumjeti svijet oko nas, kako i zato postoji, valjda bih tada dokuio i smisao vlastita
postojanja, odnosno pronaao vrstu toku svoje egzistencije"? (Arhimed).
5.3. Stvaranje problemske situacije i rasprava na temu: mogu li prirodne znanosti

odgovoriti na pitanja iz duhovnog podruja; voeni razgovor na temu odnosa prirodnih i
humanistikih znanosti dosezi i granice; analizirati i protumaiti odnos vjere i razuma,
vere i znanosti; napraviti plakat s katalogom velikih prirodoznanstvenika i teologa i
njihovim mislima o odnosu vjere i prirodnih znanosti.
2. razred
Prijedlozi za metodiku obradu:
1.1. Vezani ueniki razgovor i prosudba razliitih modela zrelosti i uspjeha u ivotu s
pitanjima: Tko je, kada i kako odrastao?; analizirati nekoliko medijskih promidbenih
poruka s prosudbom o tome li mogue ostati slobodan i biti vezan za osobe i stvari;
napraviti program sretne i uspjene obitelji; voeni razgovor o mogunostima i
granicama nae slobode; analizirati slobodu "od" i slobodu "za" prema Gal 5, 13-26;
analizirati tekstove o ponudi Isusove slobode (rad u grupama): Mt 4, 1-11; Mt 12, 9-14;
162
Iv 10,14-18; Mk 7, 1-22.; napraviti pisani tekst ili likovnu ilustraciju o tome to mi
omoguuje, a to onemoguuje punu slobodu.
1.2. Programirano konfliktno igranje uloga meu prijateljima; napraviti test prijateljstva i
igru povjerenja; voeni razgovor o potrebi pravog prijatelja i zaprekama prijateljstvu;
provesti asocijaciju na rije ljubav i problemski voditi diskusiju o razlici izmeu ljubavi,
flerta i zaljubljenosti; prikupiti materijale iz novina i asopisa za mlade i izraditi plakat s
porukama koje im oni nude na podruju ljubavi, spolnosti i osjetilnosti; prosuditi tekstove
nekih zabavnih pjesama s porukom ljubavi; analizirati shvaanje spolnosti i ljubavi u
Bibliji prema Post 1, 27 i Post 2, 21-25; analizirati i kritiki produbiti oznake ljubavi
prema 1 Kor 13, 4-8.; izraditi skicu stupnjeva u sazrijevanja u ljubavi, od privlanosti i
flerta do prave ljubavi koja je u slubi radosti i ivota.
1.3. Asocijacija na pojmove tradicionalno i moderno i rasprava na temu: moe li
mladi ovjek uvati i odravati tradicionalne vrijednosti i biti moderan; prikupljanje i
analiza tekstova iz asopisa i novina s nakanom prosudbe o tome jesmo li ovisni o
medijima, manipuliraju li nama i kakav utjecaj na nas imaju razliite poruke, idoli i modni
trendovi; voeni razgovor o tradicionalnim vrjednotama koje se gaje u obiteljima i u
naem narodu; otkriti dobre i loe strane medija i suvremenih ponuda, osobito onih koje
vode razliitim ovisnostima (droga, alkohol); istraiti najtee vrste ovisnosti u svome
gradu (statistiki podaci, analiza, uzroci); napraviti ljestvicu vrjednota koje vode ljudskoj
i kranskoj zrelosti. 2.1. Asocijacije i voeni razgovor o pojmu Crkva; analizirati
ponuene tekstove Evanelja i iz Djela apostolskih te pronai mjesta ustanovljenja Crkve
i rekonstruirati ivot prve Crkve; u pripremljenoj diskusiji otkriti slinosti, razlike i
potekoe ivota prve Crkve i Crkvu u dananjem vremenu; asocijacije na novozavjetne
slike Crkve i pojanjenje nekih vanih obiljeja (kua Boja, zajednitvo svetih, Narod
Boji, Tijelo Kristovo); protumaiti kranske istine o Crkvi da je jedna, sveta, katolika
i apostolska.
2.2. Obraditi biblijsku podlogu sakramenata kranske inicijacije krtenje, potvrdu i
euharistiju, te na produbljen nain otkriti sakramentalne znakove i potrebu
sakramentalnog ivota vjernika; podijeliti uenicima zadatak (rad u grupama) da
pronau tekstove iz "obrednika" sakramenata inicijacije: analiza i razgovor; istraivati
doktrinarne sadraje pojedinih sakramenata i otkrivati otajstva vjere koja oni u sebi
sadre; projicirati dijafilm i potom razgovarati o znaenju i upotrebi vode, ulja, kruha i
vina u ljudskom ivot te ih povezati sa simbolikom tih tvari u sakramentima; u tablicu s
tri stupca ispuniti rubrike za svaki od sakramenata inicijacije: predvoditelj slavlja, naini
slavlja, mjesta slavlja te rjeenja
usporeivati, nadopunjavati i ispravljati; pronai tekstove iz "obrednika" sakramenata
inicijacije: analiza na satu; izrada osobne "mape" primanja sakramenata inicijacije
(fotografije, i dr.); razgovor o vanosti kumstva kod sakramenta krtenja i potvrde;
anketa, iznoenje vlastitih miljenja i voeni razgovor o pohaanju svete mise i primanju
svete priesti: uestalost, glavna motivacija (ne) prieivanja.
2.3. Prikazivanje filma i razgovor o vanim dogaajima nastanka Crkve (video-projekcija

iz serije "Anno Domini"); analiza i interpretacija biblijskih tekstova o ulozi apostola Petra i
drugih apostola u prvoj Crkvi; prikupljanje materijala i izrada plakata s prikazom
evangelizacijskog ustroja i poslanja Crkve, od Pape i crkvenog Uiteljstva do sveenika i
laika u upnim zajednicama; prikazati strukture upnih vijea i bazinih zajednica;
protumaiti znaenje pojmova karizmatinost i institucionalnost Crkve i prikazati crkveni
ustroj i strukture; izlaganje s tumaenjem slube, jedinstva i razlika izmeu pape,
biskupa, sveenika i vjernika laika u Crkvi; poblie upoznati i objasniti narav i znaenje
sakramenta svetog reda i hijerarhijski ustroj Crkve; - podijeliti referate (anketa: razgovor
sa sveenikom; izlaganje prema Dekretu o odgoju i obrazovanju sveenika, ); voditi
163
diskusiju o mjestu i ulozi vjernika laika u ivotu Crkve i drutva i odrediti podruja
laikoga djelovanja.
2.4. Analizirati biblijske tekstove i crkvene dokumente o poslanju i zadai Crkve u svijetu,
meu razliitim kulturama i narodima; upoznati razliite kranske Crkve koje su prisutne
u naem mjestu i/ili blioj okolini; odrediti bitna obiljeja i veze jedinstva Kristove Crkve;
analizirati dekret o ekumenizmu "Unitatis redintegratio" Drugoga vatikanskog sabora;
naznaiti bitne korake u ekumenskom nastojanju oko jedinstva Kristove Crkve.
2.5. Navesti i interpretirati neke biblijske i otake tekstove te tekstove crkvenih
dokumenata o Marijinoj ulozi u povijesti spasenja; pravljenje plakata s vanijim imenima
koje Crkva pridaje Mariji; promatranje i interpretacija slika s marijanskom i mariolokom
tematikom, uz katalog pitanja i voeni razgovor o prikupljenim podatcima; pisanje
kratkog eseja o Mariji; izrada zemljovidne karte Crkve u Hrvata s nekim vanijim
marijanskim svetitima i titulama koje joj se u njima pridaju.
3.1. Analizirati biblijske tekstove o irenju prve Crkve i Pavlovu misionarenju; voeni
razgovor o prilikama u kojima se dogaalo irenje kranstva; promatranje zemljovida i
skiciranje mentalne mape Pavlovih putovanja u nastojanju oko irenja kranstva;
pripovijedanje i izlaganje o ranokranskim muenicima na hrvatskom prostoru; film o
povijesnim dogaanjima iz ranokranskih vremena na hrvatskim prostorima; izrada
plakata; izrada umne mape.
3.2. Prouiti sudski zapisnik o Kvirinu Sisakom koji je pogubljen za vrijeme cara
Dioklecijana (usp. . Kusti, Mali klju povijesti Crkve u Hrvata, str. 235-236); pronai i
analizirati narodne pripovijetke koje govore o vjerovanju starih Hrvata; posjetiti po
mogunosti neke ranokranske spomenike na naim prostorima; napraviti pano sa
fotografijama i crteima starohrvatskih crkvica; gledanje isjeka povijesno-
dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati.
3.3. Istraivanje tekstova i dokumenata; voeni razgovor o razlozima udaljavanja Istoka

i Zapada te raskola meu kranima; pripovijedanje i izlaganje; rasprava (parlaonica);
film; izrada plakata; izrada umne mape.
3.4. Voeni razgovor o ulozi Crkve u pomaganju ljudima, osobito siromanima i brigu
Crkve i drave za njih; na temelju dokumenata analizirati razloge krize Crkve i ivota
krana navedenog razdoblja, pripovijedanje i izlaganje povijesnih dogaaj i injenica o
djelovanju dominikanaca i franjevaca u naim krajevima; rasprava (parlaonica); izrada
plakata; izrada umne mape; gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a,
Kranstvo i Hrvati.
3.5. Istraivanje povijesnih dokumenata i injenica; upoznavanje s djelom Marka

Marulia za vjerski i kulturni ivot naroda; analiza nekih dokumenata, pripovijedanje i
izlaganje povijesnih dogaaja i injenica oko islamizacije naih prostora; analiza i
interpretacija povijesnih i knjievno-umjetnikih tekstova; rasprava (parlaonica); film;
izrada plakata; izrada umne mape; osobna istraivanja uenika i pisanje kratkih referata
o pojedinim temama.
3.6. Predstavljanje i istraivanje vanijih injenica i dokumenata; voeni razgovor o

uzrocima i posljedicama protestantske reformacije; pripovijedanje i izlaganje; analiza i
interpretacija tekstova; rasprava (parlaonica); izrada plakata; izrada umne mape;
gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati.
3.7. Istraivanje, analiza i interpretacija izabranih povijesnih tekstova i dokumenata;
izrada plakata i mentalne mape o vanijim povijesnim dogaajima i injenicama; prouiti
statut katedralne kole u Zagrebu iji je utemeljitelj bio bl. Augustin Kaoti (usp. F.
anjek, Kranstvo na hrvatskom prostoru, str. 174-177.); pripremiti referate o
164
doprinosu dominikanaca, isusovaca i pavlina u razvoju visokog kolstva u Hrvatskoj;
gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati.
3.8. Analiza videoprojekcije: "Katolika crkva u Hrvata", Kranska sadanjost, Zagreb;

upoznavanje bitnih injenica Hrvatskog katolikog pokreta i voeni razgovor o ulozi Crkve
u duhovnom, kulturno i moralnom ivotu naroda; analizirati neke govore kardinala
Stepinca u vrijeme Drugoga svjetskog rata; prouiti propovijed pape Ivana Pavla II.
prigodom proglaenja blaenim kardinala Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici 3.10. 1998.;
izrada mape s prikazom Katolike Crkve u hrvatskom narodu i Katolike Crkve u
Hrvatskoj; analiza uloge Svete Stolice u priznanju hrvatske neovisnosti; gledanje isjeka
povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati.
4.1. Na primjerima otkrivati zajednike i razlikovne elemente molitve u religijama;

pronalaenje i analiza psalama; pronalaenje tekstova o Isusu kao molitelju; itanje i
analiza molitava i molitvenih obrazaca; voeni razgovor o potrebi, vanosti i praksi
molitve u kranskom ivotu; analiza i interpretacija tekstova o molitvi i molitvenih
tekstova; pantomima i scensko prikazivanje molitvenih gesta; pisanje i izgovaranje
molitve; meditacija uz promatranje reprodukcija i glazbenu pratnju; izrada mentalne
mape; sluanje meditativne crkvene glazbe.
4.2. Izmjena iskustava, analiza novinskih tekstova i poruka mladima te voeni razgovor
o potrebi druenja meu mladima; itanje s analizom i interpretacijom odabranih
tekstova; promatranje i interpretacija fotografija; likovno i pismeno izraavanje; izrada
plakata, razgovor o preprekama i potekoama u meusobnim susretima; scensko
izraavanja; rjeavanje problemskih situacija; istraivanje mogunosti druenja meu
mladim kranima i izrada zidnih novina.
4.3. Problemsko pitanje i rasprava o spremnosti dananjih ljudi na sluenje drugima:

sluenje ili briga samo za sebe (sebinost); analiza i tumaenje biblijskih tekstova koji
govore o Kristovu i kranskom primjeru sluenja potrebnima; promatranje i analiza
sadraja dokumentarnih i simbolikih fotografija o problemima socijalnog siromatva i
mogunostima pomaganja; igra uloga, promjena perspektive u interpretaciji sadraja
dokumentarne i simbolike fotografije; napraviti skicu o tome kako postati lan
dobrovoljnih udruga mladih i to se moe initi; izrada plakata na temu dobrovoljstva.
Vrjednovanje
Budui da su nastavni ciljevi formulirani u obliku postignua koja se oekuju od uenika

na kraju odgojno-obrazovnoga procesa, oni ujedno slue kao smjernice za vrjednovanje.
Zato ih se ne donosi kao zasebni element programa. Treba imati na umu da se
vrjednovanje uenja i nastave te praenje i ocjenjivanje uenika dogaa kroz itav
nastavni proces te se ne smije svesti na tradicionalno zakljuno ispitivanje i ocjenjivanje.
Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje obuhvaa sva podruja ciljeva odnosno odgojno-
obrazovnih postignua: kognitivno, afektivno i operativno.
165
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
Naziv modula Temeljne drutvene znanosti u sestrinstvu
Popis strukovnih jedinica ishoda uenja iz standarda kvalifikacije koji

se ostvaruju kroz ovaj modul:
Popis strukovnih
jedinica ishoda 1. Naela sestrinske etike
uenja iz
2. Psiholoke zakonitosti
standarda
kvalifikacije 3. Socioloki aspekti sestrinstva
4. Pedagogija.
Kako uiti i raditi s ovim modulom:
Uenik/ca e prepoznati obitelj kao osnovnu jedinicu drutva i temelj

svakoga pojedinca. Objasnit e vanost odgoja u stjecanju
cjelokupnih ovjekovih mogunosti. Protumait e osobine i imbenike
koji utjeu na razvoj linosti. Povezat e djelovanje psihikih
imbenika na nastanak i tijek bolesti. Opisat e pojmove etika, moral,
moralno naelo, moralna obiljeja, moralne vrijednosti, moralna
Cilj modula svijest, moralna savjest, objektivne moralne norme, bioetika,
deontologija i medicinska deontologija. Znat e uvati profesionalnu
tajnu. Primjenjivat e naela sestrinske etike i potovati ovjekovo
pravo na izbor. Prepoznat e i primijeniti primjerene oblike
komunikacije. Opisat e utjecaj drutva, zdravstvene i socijalne
politike na razvoj sestrinske profesije i sveukupnoga zdravlja
pojedinca.
Opis modula:
Modul se ostvaruje kroz sljedee nastavne predmete:
1. Etika u sestrinstvu u treoj godini uenja (fond sati: 74 sata

predavanja i 37 sati vjebe; 4 kreditna boda)
2. Psihologija u treoj godini uenja (fond sati: 74 sata

predavanja; 4 kreditna boda)
Kroz koji(e)
3. Naela pouavanja u treoj godini uenja (fond sati: 74 sata
nastavni(e)
predmet(e) se
ostvaruje ovaj 4. Sociologija u etvrtoj godini uenja (fond sati: 37 sati
modul: predavanja; 2 kreditna boda).
Da bi uenik/ca ostvario navedene kreditne bodove, osim ukupnoga

fonda nastavnih sati, potrebni su i ostali oblici samostalnog uenja
precizirani pojedinim ishodima.
Modul predstavlja uinkovitu kombinaciju teorijske i praktine

nastave.
166
Razradba modula - Nastavni predmet(i) po godinama i ishodima uenja
Naziv predmeta
u treoj godini Etika u sestrinstvu
uenja
1. Opisati osnovne pojmove: etika, moral, moralno naelo,

moralna obiljeja, moralne vrijednosti, moralna svijest,
moralna savjest, objektivne moralne norme, bioetika,
deontologija, medicinska deontologija
2. Opisati poetke medicinske etike i deontologije

3. Objasniti moralne osobine linosti
Kroz ovaj
predmet u treoj 4. Primijeniti naela sestrinske etike - etiki kodeks medicinskih
godini uenja sestara
polaznik e stei 5. Objasniti potovanje ovjekova prava na izbor
sljedee ishode
uenja: 6. Objasniti i uvati profesionalnu tajnu
7. Objasniti potovanje bolesnikove obitelji

8. Objasniti odnos medicinske sestre prema drugim zdravstvenim
djelatnicima
9. Nabrojiti etike dvojbe suvremene medicine
10. Objasniti potovanje ljudskoga ivota od roenja do smrti
Razradba:
Nastavne cjeline: Razradba Nastavne teme:
Etika
Moral
Uvod osnovni
Bioetika
pojmovi etike
Deontologija
Medicinska deontologija
Hipokratova prisega
Antika Grka
Rimski zakoni
Poetci
Srednji vijek
medicinske etike
i deontologije Devetnaesto stoljee; dvadeseto stoljee
Opa deklaracija o ljudskim pravima
enevska deklaracija, deklaracije rezolucije preporuke na etikoj

razini
Podjela etikih uenja

Etika vrline
Pregled povijesti
Kranska etika vrline
etikih uenja
Teleoloka etika
Deontoloka etika
167
Etika skrbi
Vladanje sobom
Moralne osobine
Odnos prema bolesniku, njegovoj obitelji, suradnicima
linosti
Etika u sestrinskim komunikacijama
Etiki kodeks medicinskih sestara
Potovanje ovjekova prava na izbor

Prava bolesnika
Etiki kodeks Profesionalna tajna
medicinskih
sestara Potovanje i zatita ovjeka
Komunikacija s bolesnikom tienikom
Medicinska sestra bolesnikova obitelj

Medicinska sestra i bolesnik /tienik
Odnosi prema drugim zdravstvenim djelatnicima
Potovanje ljudskoga ivota od roenja do smrti

Eutanazija
Pobaaj
Etike dvojbe
Presaivanje organa
suvremene
medicine Dostojanstvo umiranja naela skrbi za neizljeive i umirue
pacijente
Hospicij
Medicinska sestra zagovornik ivota
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja

kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje
Napomena usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Vjebe se izvode u kolskom kabinetu i bolnikom odjelu u skupinama

od 8 do 10 uenika.
Ostalo:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje, objanjavanje,

Metode i oblici problemska nastava, rasprava, seminari uenika, praktini rad
rada: Oblici: frontalni rad, individualni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama
Oblici uenja: Samostalno uenje, seminarski rad
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja

praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samovrjednovanje i
vrjednovanja vrjednovanje, domaa zadaa
polaznika
Literatura:
Prli, N.: Etika zdravstvenih djelatnika, u: Zdravstvena njega,

Literatura za VII. izd., kolska knjiga, Zagreb, 2003.
nastavnike:
Zurak, N., i suradnici: Medicinska etika, Zagreb, 2007.
168
vajger, A., ur.: Medicinska etika, priruno tivo, II. izdanje,
Sveuilite u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 1995.
Znidari, .: Medicinska etika I, Centar za bioetiku FTIDI

Zagreb, Zagreb, 2004.
Etiki kodeks, HKMS, Zagreb, 2005.

Etiki kodeks, ICN, 2005.
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

uenike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
169
Naziv predmeta
u treoj godini Psihologija
uenja
1. Opisati povijesni razvoj psihologije i metode suvremene

psihologije
2. Povezati funkcioniranje ljudskoga tijela (osobito ivanoga

sustava) s psihikim procesima
3. Opisati pojedine psihike procese i njihove zakonitosti

(percepcija, miljenje, uenje, pamenje...)
Kroz ovaj 4. Primijeniti zakonitosti psihikih procesa u vlastitome radu -
predmet u treoj uenju
godini uenja
5. Razlikovati osnovne emocije
polaznik e stei
sljedee ishode 6. Objasniti osnovne ljudske potrebe i pojave kad te potrebe nisu
uenja: zadovoljene
7. Objasniti osobine linosti kao i imbenike koji utjeu na razvoj
linosti
8. Povezati utjecaj psihikih imbenika (npr. stres) na nastanak i
tijek bolesti
9. Opisati psihike reakcije hospitaliziranih bolesnika, kroninih
bolesnika te osoba s invaliditetom
Razradba:
Predmet izuavanja psihologije
Psihologija kao Povijesni razvoj psihologije

znanost Metode psihologije
Tehnike prikupljanja podataka u psihologiji
Utjecaj ivanog i endokrinoga sustava na psihike procese i

ponaanje
Bioloke osnove Graa i funkcija ivane stanice
ponaanja
ivani sustav
Endokrini sustav
Osjet
Osjetilni sustavi
Poremeaji u radu osjetilnih sustava

Percepcija
Osjet i percepcija
Zakonitosti percepcije
Poremeaji percepcije
Bol
Psiholoke odrednice bola
170
Suzbijanje bola
Uenje
Metode uenja
Uenje i Pamenje
pamenje Metode ispitivanja pamenja
Zaboravljanje
imbenici uspjenog uenja i pamenja
Odreenje inteligencije
Inteligencija Mentalna retardacija
Mjerenje inteligencije
Emocije
Vrste emocija
Emocije Izraavanje emocija
Tjelesne promjene kod emocija

Emocionalna stanja bolesnika
Motivacija
Ljudske potrebe bioloke i psihosocijalne
Hijerarhija potreba
Motivacija
Sukob potreba i vrste konflikata
Frustracija
Reagiranje u frustraciji i obrambeni mehanizmi
Stres i stresori
Tjelesne bolesti i medicinski tretman kao izvor stresa

Stres
Suoavanje sa stresom
Posljedice stresa
to je linost
Razvoj linosti
Linost Osobine linosti

Stajalita, stereotipi i predrasude
Metode ispitivanja linosti
Osnovni pojmovi komunikacije
Verbalna komunikacija i zapreke u verbalnoj komunikaciji

Meuljudska
Oblici neverbalne komunikacije
komunikacija
Komunikacija s bolesnicima
Komunikacija s neizljeivim bolesnicima
Problemi prilagodbe kod hospitalizacije

Psihike tekoe
hospitaliziranih Hospitalizacija djece
171
bolesnika Uloga zdravstvenih djelatnika u ublaavanju psihikih tegoba
hospitaliziranih bolesnika
Utjecaj kroninih bolesti na psihika stanja
Tjelesne bolesti i Uloga zdravstvenih djelatnika u radu s kroninim bolesnicima

psihika stanja Invalidna stanja i psihike tekoe invalida
Stajalita prema osobama s tjelesnim oteenjima
Nastavni proces 100% vremena slui za povezivanje usvojenih

Napomena
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje, objanjavanje,

Metode i oblici rasprava, seminari uenika
skupinama

polaznika
Literatura
Bratko, D.: Psihologija - udbenik za gimnazije, 2002.
Kolega, M.: Prirunik za nastavnike, 2002.
verko, B.: Psihologija udbenik za gimnazije, 1992.

Literatura za
Havelka, M.: Zdravstvena psihologija, 1998.
nastavnike:
Havelka, M.; evo, Lj.: Prirunik za nastavnike, 2002.
Krizmani, M.: ivot s razliitima, Profil, 2010.
Kbler- Ross, E.: Razgovori s umiruima, Oko tri ujutro, 2007.

172
Naziv predmeta
u treoj godini Naela pouavanja
uenja
1. Objasniti pedagoke pojmove kroz ivotne primjere
2. Protumaiti povezanost drutveno-povijesnih okvira i ivotnih

vrijednosti kao osnove odgoja
Kroz ovaj 3. Objasniti vanost odgojnog utjecaja kroz sva odgojna podruja
predmet u treoj za razvoj sveukupnih ovjekovih mogunosti
godini uenja
polaznik e stei 4. Razlikovati razliite vrste utjecajnih razvojnih tekoa i metode
sljedee ishode rada s tom populacijom
uenja: 5. Protumaiti vanost obitelji kao osnovne jedinice drutva i
temelja razvoja svakog pojedinca
6. Primjenjivati asertivno izraavanje stajalita i vjetine

komuniciranja s razliitom skupinama i pojedincima
Razradba:
Pojam pedagogije
Odgoj i Povijest i vanost pedagoke znanosti

pedagogija Ciljevi, norme i vrijednosti u odgoju
Mo i granice odgojnoga djelovanja
imbenici odgoja
Provedba i
organizacija Metode odgojnoga rada
odgoja
Sredstva odgojnoga rada
Tjelesni odgoj
Intelektualni odgoj
Temeljna
Moralni odgoj
odgojna podruja
Radni odgoj
Estetski odgoj
Obitelj kao temelj odgoja
Realizatori Odgojni stilovi

odgoja imbenici krize u obitelji
Pedagoka kultura roditelja
Odgoj u predkolsko doba

Odgoj u odnosu
na ivotnu dob kolska pedagogija
odgajanika
Adolescencija
Odgoj u Vrste domova i njihove posebnosti

domskim
Zbrinjavanja djece bez roditeljske skrbi
uvjetima
173
Cilj i zadatci specijalne pedagogije
Oblici i metode rada s osobama s intelektualnim oteenjima

Specijalna
Oblici i metode rada s osobama oteena vida
pedagogija
Oblici i metode rada s osobama oteena sluha i govora
Oblici i metode rada s osobama s tekoama u ponaanju
Slobodno vrijeme Slobodno vrijeme kao mogunost razvitka osobnosti

Napomena
Ostalo:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu, objanjavanje,

skupinama

polaznika
Literatura:
Vukasovi, A.: Pedagogija, ALFA dd. HKZ MI., Zagreb, 1995.
Bognar, L.; Matijevi, M.: Didaktika, kolska knjiga, Zagreb,

2002.
Desforges, C.: Uspjeno uenje i pouavanje, Educa, Zagreb,

2001.
Matijevi, M.; Radanovi, D.: Nastava usmjerena na uenika,
kolske novine, Zagreb, 2011.
Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijea, EDUCA, Zagreb,
Literatura za 2001.
nastavnike:
Meyer, H.: to je dobra nastava?, Erudita, Zagreb, 2005.
Apel, H.J.: Predavanje uvod u akademski oblik pouavanja,

Erudita, Zagreb, 2003.
Terhart, E.: Metode pouavanja i uenja, EDUCA, Zagreb,

2001.
Klippert, H.: Kako uspjeno uiti u timu, EDUCA, Zagreb, 2001.
Jensen, E.: Super nastava, Nastavne strategije za kvalitetnu

kolu i uspjeno uenje, EDUCA, Zagreb, 2003.

174
Naziv predmeta Sociologija
u etvrtoj godini
uenja
1. Opisati povijesni razvoj sociologije i osnovne socioloke teorije

2. Objasniti funkciju obitelji u drutvu
Kroz ovaj
predmet u 3. Povezati utjecaj zdravstvene i socijalne politike na cjelokupno
etvrtoj godini zdravlje populacije
uenja polaznik 4. Objasniti utjecaj volonterskoga rada na dobrobit pojedinca i
e stei sljedee drutva
ishode uenja:
5. Opisati utjecaj drutva na sestrinsku profesiju kroz povijest
6. Objasniti elemente profesionalizacije sestrinstva
Razradba
Nastavne cjeline Razradba Nastavne teme
Sociologija - Pojam drutva

znanost o
Drutveno djelovanje i drutvena struktura
drutvu
Nastanak i razvoj Osnivai sociologije

sociologije Teorijske perspektive u sociologiji
Tipovi drutava tijekom povijesti
Kultura i drutvo Komponente kulture (simboli, jezik, norme, vrijednosti)

Kultura u suvremenomu drutvu
Tipovi socijalizacije i drutvene uloge

Socijalizacija i
imbenici socijalizacije
identitet
Socijalna kontrola i devijantnost
Socijalna Socijalna interakcija

interakcija,
Drutvene skupine
skupine i
organizacije Organizacije i birokracija
Obitelj i funkcija obitelji

Obitelj i kola Suvremena obitelj: promjene i problemi
Obrazovanje i drutvena nejednakost
Sustav Drutvene funkcije religije

vjerovanja:
Religija u modernomu drutvu
religija i
ideologija Ideologija i funkcije ideologije
Uloga civilnoga drutva

Mo i politika
Volonterski rad
Drutvene Gradovi i urbanizacija

promjene Ekoloke promjene
175
Povijest znanosti
Znanost, metode
istraivanja i Metode istraivanja
teorije
Modernost i postmodernost
Drutvene Pojmovna odreenja (drutvena diferencijacija, drutvena

nejednakosti u stratifikacija, drutvene razlike i nejednakosti)
zdravlju i
Zdravstvene nejednakosti
zdravstvenoj
zatiti
Medicinske Sociologijsko odreenje pojma profesije

profesije Lijenika profesija
Povijesna perspektiva
Medicinske
Razvoj elemenata profesionalizacije sestrinstva i zapreke
sestre i
profesionalizaciji
sestrinstvo
Kliniko sestrinstvo

Napomene:
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Fanuko, N.: Sociologija, Profil, Zagreb, 2008.

Literatura za Cerjan Letica, G.; Letica, S.; Babi Bosanac, S.; Mastilica,
nastavnike: M.; Orekovi, S.: Medicinska sociologija, Medicinska naklada,
Zagreb, 2003.

176
Naziv modula Temeljne medicinske znanosti

- Graa i funkcija ljudskoga tijela

- Osnove mikrobiologije
Popis strukovnih
jedinica ishoda - Kemija u medicini
uenja iz
- Fizika u medicini
standarda
kvalifikacije - Poremeaj grae i funkcije ljudskoga tijela
- Osnove radiologije
- Primjena lijekova
- Dijetalna prehrana
Uenik/ca e protumaiti grau, smjetaj i funkciju organa ovjekova

tijela. Usporedit e funkciju zdravoga i bolesna organa, organskoga
sustava i ovjejega tijela kao cjeline.
Objasnit e odvijanje i regulaciju metabolikih procesa u organizmu

zdrava ovjeka te biokemijskih osnova brojnih bolesti. Razlikovat e
Cilj modula osnovne promjena organa nastale zbog bolesti. Objasnit e osnovne
bioloke znaajke i patogena svojstva mikroorganizama koji uzrokuju
bolest. Koristit e opa naela: djelovanja lijeka, sudbine lijeka u
organizmu, terapijskomu i tetnom uinku. Izloit e naine primjene
lijekova. Prepoznat e hranu kao lijek i izraunati energetske potrebe
organizma s obzirom na dob i zdravstveno stanje korisnika. Pripremit
e korisnika za poznavanje osnovnih pretraga u radiologiji.
Opis modula:
1. Anatomija i fiziologija u treoj godini uenja (fond sati:148 sati

predavanja; 5 kreditnih bodova)
2. Bakteriologija, virologija i parazitologija u treoj godini uenja

(fond sati: 74 sata predavanja i 37 sati vjebe; 4 kreditna
boda)
Kroz koji(e) 3. Biokemija u treoj godini uenja (fond sati: 74 sata

nastavni(e) predavanja; 4 kreditna boda)
predmet(e) se 4. Biofizika u etvrtoj godini uenja (fond sati: 37 sati
ostvaruje ovaj predavanja; 2 kreditna boda)
modul:
5. Patologija u etvrtoj godini uenja (fond sati: 74 sata
6. Radiologija u etvrtoj godini uenja (fond sati: 37 sati
7. Farmakologija u etvrtoj godini uenja (fond sati: 74 sata
8. Dijetetika u petoj godini uenja (fond sati: 68 sati predavanja i
177
34 sata vjebi; 4 kreditna boda)
Da bi uenik ostvario navedene kreditne bodove, osim ukupnoga


nastave.
178
Naziv predmeta
u treoj godini Anatomija i fiziologija
uenja
1. Primijeniti osnove latinskoga jezika u opisu grae ljudskoga

tijela
2. Opisati dijelove sustava i organa

Kroz ovaj
predmet u treoj 3. Opisati toan funkcijski slijed organa/struktura u organskomu
godini uenja sustavu
polaznik e stei 4. Objasniti funkciju sustava i organa
sljedee ishode
uenja: 5. Prepoznati organ/strukturu na anatomskim modelima
6. Interpretirati osnovne topografske odnose u ljudskomu tijelu
7. Prepoznati orijentacijske ravnine unutar ljudskoga tijela
Razradba:
Uvod u predmet
Organizacija ovjejega tijela

Uvod
Graa i funkcija stanice
Vrste i funkcije tkiva
Graa i funkcija kosti
Kosti glave
Kotani sustav Kosti trupa i prsnoga koa
Kosti gornjih udova
Kosti donjih udova
Graa i fiziologija zglobova
Sustav zglobova Podjela zglobova
Mehanika zglobova
Miino tkivo i fiziologija miia
Miii glave
Miini sustav Miii vrata i lea
Miii prsnoga koa i abdomena
Miii gornjih i donjih udova
179
Podjela ivanoga sustava
Graa i funkcija ivanoga sustava
Veliki mozak
ivani sustav Mali mozak i modano deblo
Kraljenika modina i mozgovnice
Modani i modinski ivci
Autonomni ivani sustav
Graa i funkcija oka
Graa i funkcija uha

Sustav osjetila
Osjet okusa i njuha
Koa i kona osjetila
Krv
Poloaj i graa srca
Krvoilni sustav
Arterijski sustav
Srce i krvoilni
sustav Venski sustav
Limfni sustav
Fiziologija krvoilnoga sustava
Fiziologija fetalnoga sustava
Nespecifini mehanizam tjelesne obrane

Imunosni sustav
Specifini mehanizam tjelesne obrane
Gornji dini putevi
Dini sustav Donji dini putevi
Fiziologija disanja
Osnovna naela fiziologije probavnoga sustava
Usna upljina i drijelo
Jednjak i eludac
Probavni sustav i
metabolizam Graa i funkcija crijeva
Jetra i guteraa
Metabolizam i termoregulacija
180
Uloga hormona u organizmu
Hipofiza
Sustav
endokrinih titna lijezda
lijezda
Nadbubrena lijezda
Dotitna lijezda i guteraa
Graa mokranoga sustava

Mokrani sustav
Fiziologija mokranoga sustava
Spolni sustav mukarca

Spolni sustav
Spolni sustav ene

Napomena
Ostalo:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu, itanje,

Metode i oblici objanjavanje, rasprava, crtanje, seminari uenika
skupinama

vrjednovanja vrjednovanje
polaznika
Literatura:
Literatura za Jalovec, D.; Andreis, I.: Anatomija i fiziologija, udbenik za 1.

nastavnike: razred srednje medicinske kole, kolska knjiga, 2009.

181
Naziv predmeta Bakteriologija, virologija i parazitologija
u treoj godini
uenja
1. Interpretirati fizioloku floru ovjeka
2. Objasniti morfologiju i fiziologiju bakterija
3. Opisati grau i osobine virusa

Kroz ovaj
predmet u treoj 4. Objasniti morfologiju i fiziologiju parazita
godini uenja
polaznik e stei 5. Ukazati na djelovanje mikroorganizama u makroorganizmu
sljedee ishode
6. Razlikovati laboratorijske pretrage u svrhu identifikacije
uenja: mikroorganizama
7. Navesti uvjete potrebne za nastanak infekcije
8. Interpretirati obranu organizma i oblike imunosti na infekcije
Razradba
Povijesni razvoj mikrobiologije
Fizioloka flora ovjeka

Uvod
Podjela i vrste mikroorganizama
Uvjeti za razvoj zaraznih bolesti
Opa i specijalna Morfologija i fiziologija bakterija

bakteriologija
Bakterijski otrovi
Genetika bakterija
Laboratorijska dijagnostika bakterijskih infekcija
Uzimanje, dostava i pohrana biolokih uzoraka
Aseptiko rukovanje biolokim uzorkom
Podloge za kultivaciju mikroorganizama
Nasaivanje biolokih uzoraka na podloge

Mikroskopiranje biolokih uzoraka
Oitavanje antibiograma
Opa i specijalna Morfologija virusa

virologija
DNA i RNA virusi
Laboratorijska dijagnostika virusnih infekcija

Izolacija virusa
Brzi postupci otkrivanja virusa
Parazitologija Morfologija i fiziologija parazita
Osnovni nametnici patogeni za ovjeka
182
Laboratorijska dijagnostika parazitskih bolesti
Makroskopske i mikroskopske pretrage na parazite
Analni otisak
Prevencija i lijeenje parazitskih bolesti
Osnove Imunoloki sustav

imunologije
(Ne)specifina otpornost organizma
Imunoloke reakcije
Imunoloke preosjetljivosti
Laboratorijski postupci u imunologiji
Primijenjena Higijena osoblja i okoline

mikrobiologija
Hospitalna infekcija
Izolacija i nadzor zaraznih bolesnika
Zakonska obveze prijave zaraznih bolesti
Djelovanje fizikalno-kemijskih initelja na mikroorganizme
Napomena Nastavni se proces 26% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja

usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Vjebe se izvode u mikrobiolokom laboratoriju u skupinama od 5 do
7 uenika.
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu, problemska

Metode i oblici nastava
rada: Oblici: frontalni oblik rada, individualni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama

polaznika
Literatura
Mlinari Galinovi, G.; Ramljak eo, M. i sur.: Specijalna

medicinska mikrobiologija i parazitologija, Merkur A.B.D.
Zagreb, 2003.
Literatura za
nastavnike: Preseki, V.: Virologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
Volner, Z.; Batini, D.: Opa medicinska mikrobiologija i
imunologija, Udbenik Visoke zdravstvene kole, Profil, 2005.

uenike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
183
Naziv predmeta Biokemija
u treoj godini
uenja
1. Objasniti strukturu biomolekula

2. Koristiti nomenklaturu po pravilima Meunarodne unije za istu
i primijenjenu kemiju (IUPAC)
Kroz ovaj
predmet u treoj 3. Ukazati na specifino djelovanje biomolekula, svojstva i ulogu
godini uenja u metabolizmu
polaznik e stei
4. Objasniti metabolike procese u ljudskom organizmu
sljedee ishode
uenja: 5. Ukazati na vanost zdrave prehrane
6. Objasniti probavne procese

7. Ukazati na sastav i vanost tjelesnih tekuina u organizmu
Razradba
Podjela Statika i dinamika biokemija

biokemije
Voda u Uloga i zastupljenost vode u organizmu

organizmu
Mineralne soli u Podjela i uloga mineralnih soli u organizmu

organizmu Kiralnost i optika aktivnost molekula
Monosaharidi
Ugljikohidrati
Disaharidi
Polisaharidi
Nomenklatura i podjela aminokiselina
Aminokiseline i Fizikalna i kemijska svojstva aminokiselina

proteini Peptidna veza
Proteini
Struktura proteina
Enzimi Enzimi, podjela i graa

Inhibitori kod enzima
Masti i ulja
Lipidi
Fosfolipidi
Kolesterol
Steroidi
une kiseline
Vitamini topljivi u vodi

Vitamini
Vitamini topljivi u mastima
Dinamika Anaboliki i kataboliki procesi

biokemija
184
Metabolizam ugljikohidrata
Metaboliki
Metabolizam proteina
procesi
Metabolizam lipida
Prehrambena piramida
Zdrava prehrana
Raznovrsnost namirnica i potrebe organizma
Probava u ustima
Probavni procesi Probava u elucu
Probava u tankome crijevu

Biokemijski procesi u debelome crijevu
Kvalitativna i kvantitativna analiza krvi

Interpretacija biokemijskog nalaza krvi
Krv i ostale
Limfa
tjelesne tekuine
Likvor
Urin

Napomena
Ostalo

Metode i oblici seminari uenika
skupinama

polaznika
Literatura
Literatura za Karlson, A: Biokemija, kolska knjiga, 1993.

nastavnike: Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, 2011.

185
Naziv predmeta Biofizika
u etvrtoj godini
uenja
1. Navesti ulogu i znaenje fizike u medicini

2. Prepoznati tipove poluga u organizmu
3. Opisati krv kao fluid
Kroz ovaj
4. Prepoznati ljudski organizam kao izvor elektrinoga potencijala
predmet u
5. Razlikovati elektrino i magnetsko polje i djelovanja na
etvrtoj godini
organizam
uenja polaznik
6. Navesti vrste elektromagnetskoga zraenja i djelovanja na
e stei sljedee
organizam
ishode uenja:
7. Objasniti kako funkcioniraju sluni organi
8. Izrei vanost razliitih instrumenata i pretraga koji se koriste
u medicinskoj praksi
Razradba
Biofiziki temelji Biotransporti

fiziologije Membranski potencijal
Fizika uha i sluha

Biofizika osjetila
Fizika oka i vida
Biomehanika kotano-miinoga sustava

Biomehanika
Poloaji i pokreti tijela
Fizika srca i Hemoregulacija, naprezanje krvnih ila

cirkulacije Elektrokardiograf (EKG)
Pluni volumeni
Fizika plua i
Mehanika disanja
disanja
Izmjena plinova u pluima
Napomena Nastavni proces 100% vremena slui za povezivanje usvojenih

Ostalo

Metode i oblici seminari uenika
skupinama

praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samovrjednovanje i
vrjednovanja
vrjednovanje, domaa zadaa
polaznika
Literatura
Literatura za Jankovi, S. i Eterovi, D.: Fizikalne osnove i kliniki aspekti
186
nastavnike: slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, 2002.
Klanfar, Z.: Biofizika, radiologija i nuklearna medicina za
medicinske sestre, Zdravstveno uilite, Zagreb - udbenik u
pripremi
e-learning - koritenje elektronikih medija
187
Naziv predmeta
u etvrtoj godini Patologija
uenja
1. Navesti osnovne pojmove oteenja grae ovjejega tijela kao

cjeline
2. Opisati oteenja grae dijelova sustava i organa
3. Objasniti poremeaj funkcije sustava i organa

Kroz ovaj 4. Protumaiti oteenje grae pojedinog organa u ovjejemu
predmet u tijelu
etvrtoj godini
5. Interpretirati poremeenu funkciju pojedinog organa u
uenja polaznik
ovjejemu tijelu
e stei sljedee
ishode uenja: 6. Kategorizirati oteenja grae u pojedinom organu
7. Prepoznati po ivot opasne poremeaje funkcija

8. Navesti vrste po ivot opasnih oteenja grae organa
9. Iskazati vanost poremeaja krvnog optoka za ovjeje tijelo

kao cjelinu
Razradba:
Definicija patologije i patofiziologije
Dunosti patologa i metode rada u patologiji i patofiziologiji razudba
Pripreme tkiva za mikroskopiranje

Uvod u
patologiju i Mikroskopska pretraga tkiva
patofiziologiju
Biopsija
Citoloka pretraga
Patomorfoloka dijagnoza
Definicija zdravlja
Definicija bolesti
Anatomska podjela bolesti
Zdravlje i bolest Simptomi i znakovi bolesti
Klasifikacija bolesti
Obiljeja glavnih ivotnih doba ljudskoga ivota i bolesti koje se u

njima pojavljuju
Definicija stanice
Izgled i sastavni dijelovi stanice

Oteenje
Fiziologija stanice
stanice
Vrste oteenja stanice
Uzroci oteenja stanice
Prilagodbe Definicija prilagodbi
188
Atrofija vrste, kliniki primjeri
Hipertrofija - fizioloka, radna
Hiperplazija - hormonska, patoloka
Metaplazija - kliniko znaenje
Definicija smrti stanice i tkiva
Smrt stanice i Apoptoza - fizioloka, patoloka

tkiva Nekroza - uzroci, vrste i kliniki primjeri
Ishod nekroze
Definicija smrti
Agonija
Smrt
Oblici i vrste smrti
Znakovi smrti - rani, sigurni, kasni
Definicija upale
Uzroci
Podjela upale prema trajanju, izgledu i smjetaju
Patofiziologija upale
Upala
Stanice u upali
Cijeljenje upale i rane
Kliniki znakovi i simptomi upale
Patofiziologija vruice
Definicija boli
Patogeneza i vrste boli

Bol
Klinike znaajke boli
Neke posebne vrste boli - srana bol, glavobolja
Odjeljci tjelesnih tekuina
Odnos tkivnih tekuina

Regulacija prometa vode i elektrolita
Poremeaji
prometa vode i Poremeaj prometa vode i elektrolita - dehidracija
elektrolita
Definicija edema
Vrste i kliniki vani edemi
Patogeneza edema
Krvarenje
Poremeaji zgruavanja krvi - tromboza: uzroci
Poremeaji Klinike posljedice tromboze

krvnog optoka Embolija - vrste embolusa
Kliniko znaenje embolije
Infarkt - uzroci
189
Morfologija infarkta, srani i modani infarkt
ok - uzroci
Patofiziologija
Klinike manifestacije oka
Definicija
Podjela
Obiljeja dobroudnih i zloudnih novotvorina

Uzroci
Novotvorine
Mikroskopska slika novotvorina
Klinika obiljeja
Prevencija i rano otkrivanje novotvorina

Epidemiologija novotvorina
Definicija svijesti
Poremeaji svijesti
Modano krvarenje
Poremeaji
Ozljede sredinjega ivanog sustava
svijesti
Upalne bolesti sredinjega ivanog sustava
Epilepsija
Alzheimerova bolest
Nastavni se proces 100% vremena slui za povezivanje usvojenih

Napomena
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura
Damjanov, I.; Juki, S.; Nola, M.: Patologija, 3. izd.,

Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Jelakovi, A.; Andreis, I.: Patologija i patofiziologija, kolska

Literatura za
knjiga, Zagreb, 2006.
nastavnike:
Juki, S.; Damjanov, I.: Opa patologija, Medicinska naklada,
Zagreb, 2002.
Kumar, V.; Cotran, R. S.; Robins, S. L.: Osnove patologije,
190
kolska knjiga, Zagreb, 1994.
Damjanov, I.; Blaievi, V.: Patologija i patofiziologija,

udbenik za srednje medicinske i zdravstvene kole,

191
Naziv predmeta Radiologija
u etvrtoj godini
uenja
1. Opisati povijesni razvoj radiologije i radiografije

2. Objasniti osobine rendgenskih zraka
Kroz ovaj
predmet u 3. Opisati dijelove rendgenske aparature
etvrtoj godini
4. Opisati naine i vrste snimanja u radiologiji
uenja polaznik
e stei sljedee 5. Pripremiti pacijenta za radioloki postupak
ishode uenja:
6. Koristiti zatitu od zraenja pri radiolokom postupku
7. Prepoznati posljedice zraenja
Razradba
Povijesni razvoj radiologije

Povijesni razvoj Razvoj radiografije
radiologije
Osobine rendgenskih zraka
Naela radioloke procedure

Radioloke dijagnostike metode
Radiologija u
Radioloke metode prikazivanja bolesnika s neurolokim i psihikim
dijagnostici i
tegobama
terapiji
Digitalne metode prikazivanja
Radioloke metode u suvremenomu lijeenju
Zadae Priprema bolesnika za radioloku i nuklearnu dijagnostiku

medicinske
Priprema i zbrinjavanje bolesnika pri radiolokim i nuklearnim
sestre u
terapijskim postupcima
radiologiji
Posljedice izlaganja organizma ionizirajuemu zraenju

Osnove detekcije ionizirajuega zraenja
Naela zatite od zraenja
Zatita od Organizacija zatite od zraenja

ionizirajuega Specifini vidovi zatite pacijenta i izloenih radnika od ionizirajuega
zraenja zraenja
Osobna dozimetrija
Zakonski propisi o zatiti od zraenja
Europski standardi
Utjecaj rendgenskih zraka na ljudsko zdravlje

Posljedice
Posljedice izlaganja organizma ionizirajuemu zraenju
zraenja
Zbrinjavanje oteenja nastalih zraenjem
192
Napomena
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu, problemska

Metode i oblici nastava
rada: Oblici: frontalni oblik rada, individualni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama

polaznika
Literatura
Jankovi, S.: Radiologija, Medicinski fakultet u Splitu (u tisku)
Klanfar, Z.: Biofizika, radiologija i nuklearna medicina za

Literatura za
medicinske sestre, Zdravstveno uilite, Zagreb - udbenik u
nastavnike:
pripremi

193
Naziv predmeta Farmakologija
u etvrtoj godini
uenja
1. Nabrojiti osnovne skupine lijekova

2. Razlikovati oblike lijekova
3. Objasniti naine unoenja lijekova u organizam

Kroz ovaj
4. Opisati osnovna pravila pri pripremi i primjeni lijekova
predmet u
etvrtoj godini 5. Opisati osnovne procese pri resorpciji lijekova
uenja polaznik
6. Protumaiti nuspojave lijekova
e stei sljedee
ishode uenja: 7. Objasniti naine uvanja lijekova
8. Razlikovati vrste lijekova prema terapijskom uinku
9. Klasificirati osnovne skupine lijekova prema Anatomsko-

-terapijskoj-kemijskoj klasifikaciji (ATC)
Razradba
Osnovna saznanja o lijekovima i nomenklatura

Pojam, oblici i podrijetlo lijeka
Nain primjene i doziranja lijeka
Resorpcija i distribucija lijeka
Osnovni principi djelovanja lijeka
Metabolizam i odstranjivanje lijeka

Osnove
Interakcija lijekova i neeljene reakcije na lijekove
farmakologije
Ovisnosti o lijeku
Placebo
Kancerogeno i teratogeno djelovanje lijekova

Obradba recepta
Osnove zakonskih propisa o lijekovima

uvanje lijekova
Lijekovi za sniavanje temperature (antipiretici)

Kemijski
Lijekovi za suzbijanje boli (analgetici)
posrednici
Protuupalni i imunosupresivni lijekovi
Lijekovi s djelovanjem na sranu aktivnost

Djelovanje
lijekova na Primjena vazoaktivnih lijekova (antihipertenzivi, diuretici i periferni
glavne organske vazodilatatori)
sustave: srce i Lijekovi koji djeluju na kontrolu tonusa glatkoga miia krvnih ila
krvoilni sustav
Lijekovi koji djeluju na aterosklerozu i metabolizam lipoproteina
Krvotvorni sustav Lijekovi s djelovanjem na koagulacijsku kaskadu
194
Lijekovi s djelovanjem na krvotvorne tvari
Zamjene za krv i perfuzijske otopine
Rinolitici
Dini sustav Lijekovi za ublaavanje kalja
Lijekovi za lijeenje astme
Lijekovi koji djeluju na bubrege

Mokrani sustav Lijekovi koji mijenjaju pH urina
Lijekovi koji mijenjaju izluivanje organskih molekula
Lijekovi koji se rabe za inhibiciju ili neutralizaciju izluevine eluane

kiseline
Lijeenje infekcije Helicobacter pylori
Lijekovi koji tite sluznicu
Lijekovi koji potiu na povraanje

Probavni sustav
Lijekovi koji djeluju na sprjeavanje povraanja
Lijekovi koji djeluju na kretnje (motalitet) probavnoga sustava
Lijekovi za kroninu upalnu bolest crijeva

Lijekovi koji djeluju na bilijarni sustav
Lijekovi koji djeluju na bolesti metabolizma i prehrane
Lijeenje eerne bolesti
Kontrola glukoze u krvi

Lijeenje pretilosti
Endokrini sustav
Lijekovi koji se rabe u lijeenju bolesti lijezda s unutranjim
luenjem
Kontracepcijska sredstva
Reproduktivni Endokrina kontrola reprodukcije i lijekovi koji na nju utjeu

sustav Kontracepcijska sredstva
Lokalno lijeenje dermatoza

Koa Topini pripravci (keratolitici, antiflogistika sredstva i adstringentna
sredstva, antipruritina sredstva, kortikosteroidi)
Kemijska transmisija i djelovanje lijekova na sredinji ivani sustav
Lijeenje neurodegenerativnih poremeaja (ishemijsko modano

oteenje, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest)
Opi anestetici
ivani sustav Anksiolitici i hipnotici

Antipsihotici
Lijekovi za afektivne poremeaje

Antiepileptici
Stimulansi sredinjega ivanog sustava
195
Ovisnost o lijekovima i zlouporaba lijekova
Lokalni anestetici
Antibakterijski lijekovi
Antivirusni lijekovi
Lijekovi koji se
primjenjuju u Antimikotici
lijeenju infekcija Lijekovi protiv protozoa
i karcinoma
Antihelmintici
Kemoterapija malignih tumora
Genska terapija
Otkrivanje i
Komercijalni vidovi
razvoj lijekova
Kliniko ispitivanje

Napomene:
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Rang, H.P.; Dale, M.M.; Ritter, J.M.; Moore, P.K.:

Farmakologija, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2006.
Literatura za
nastavnike: Osnove klinike farmakologije / urednici Igor Franceti, Dinko
Vitezi, Zagreb, Medicinska naklada, Udbenici Sveuilita u
Zagrebu, 2007.

196
Naziv predmeta Dijetetika
u petoj godini
uenja
1. Opisati metabolizam hranjivih tvari i vode

2. Objasniti zdravu prehranu
3. Izraunati energetske potrebe organizma s obzirom na dob i

Kroz ovaj zdravstveno stanje
predmet u petoj
4. Protumaiti dijetalnu prehranu
godini uenja
polaznik e stei 5. Razlikovati dijetu kod akutnih i kroninih bolesti
sljedee ishode
6. Navesti osobitosti prehrane operiranih bolesnika
uenja:
7. Interpretirati poremeaje prehrane
8. Usporediti prehranu osoba razliite dobi i kategorija
9. Razlikovati vrste vegetarijanstva
Razradba
Fiziologija Prehrana kao osnovni imbenik odravanja ivota

prehrane Zadae hrane u organizmu
Metabolizam bjelanevina
Metabolizam masti
Fiziologija Metabolizam ugljikohidrata

probave Metabolizam vitamina
Metabolizam minerala
Uloga vode u organizmu
Posljedice Bolesti i stanja izazvana nedovoljnom i nepravilnom prehranom

deficitarne
prehrane
Prehrana s Djeja dob i adolescencija

obzirom na
Starija dob
ivotnu dob,
kategorije i Graviditet i laktacija
zdravstveno Prehrana portaa
stanje
Zadae medicinske sestre u prikupljanju podataka vanih za

planiranje prehrane
Planiranje
jelovnika Zadae medicinske sestre u suradnji s dijetetskim timom
Glavni i sporedni obroci
Higijena prijevoza
Higijena ivenih
Skladitenje
namirnica
Higijena osoblja
197
Otrovanje patogenim mikroorganizmima u hrani
Prehrana kod bolesti usne upljine, drijela, jednjaka i eluca
Osnove dijetalne Prehrana kod bolesti crijeva

prehrane kod Prehrana kod akutnih i kroninih bolesti jetara
bolesti
probavnoga Prehrana kod bolesti unoga mjehura i unih vodova
sustava Prehrana kod bolesti guterae
Prehrana kod eerne bolesti
Prehrana kod kroninoga zatajivanja srca

Osnove dijetalne
prehrane kod Prehrana kod infarkta miokarda
bolesti srca i Prehrana kod arterijske hipertenzije
krvnih ila
Prehrana kod hiperlipidemije i ateroskleroze
Prehrana kod febrilnih bolesnika

Osnove dijetalne
prehrane kod Prehrana kod opstrukcijske bolesti plua
bolesti dinoga Prehrana kod tuberkuloze plua
sustava
Prehrana kod malignih bolesti
Osnove dijetalne Prehrana kod bolesti mokranih puteva

prehrane kod Prehrana kod bolesti bubrega
bolesti
mokranoga Kempnerova dijeta
sustava Prehrana kod hemodijalize
Dijetalna Prehrana kod anemije

prehrana kod
Prehrana kod leukemije
bolesti krvi i
krvotvornih Prehrana bolesnika u sterilnoj jedinici
organa
Prehrana kod akutnih zaraznih bolesti

Dijetalna
prehrana kod Dijeta kod crijevnih zaraznih bolesti
zaraznih bolesti
Dijeta bolesnika sa sepsom
Vegetarijanska Oblici vegetarijanske prehrane

prehrana Makrobiotika
Dijetetski Vrste dijetetskih pripravaka

tvorniki
Zadae medicinske sestre u primjeni dijetetskih tvornikih pripravaka
pripravci

Napomena
Ostalo

skupinama
198
vrjednovanja zajednika evaluacija rada, domaa zadaa, radne mape
polaznika
Literatura
Frankovi, S.: Zdravstvena njega odraslih prirunik za studij

sestrinstva, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
Literatura za ivkovi, R.: Dijetetika, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.

nastavnike: ivkovi, R.: Hranom do zdravlja, Medicinska naklada, Zagreb,
2000.

199
Naziv modula Sestrinstvo u zajednici

Popis strukovnih - Zakonodavstvo

jedinica ishoda - Sustav osiguranja i unaprjeenja kvalitete rada
uenja iz
- Tehnike rada s korisnikom i njegovom obitelji
standarda
kvalifikacije - Pouavanje korisnika i drugih u okviru radnoga procesa
- Administrativni poslovi u sestrinstvu
- Komercijalni poslovi u sestrinstvu
Uenik/ca bit e osposobljen/a primjenjivati zakone koji reguliraju i

propisuju njegov/njezin djelokrug rada. Radit e sukladno zakonima
drave u kojoj radi. Prepoznat e vanost Komore medicinskih sestara
kao strukovne samostalne organizacije sa svojstvom pravne osobe i
Cilj modula
javnim ovlastima. Upoznat e se s radom profesionalnih udruga. Pratit
e promjene propisa. Primjenjivat e suvremenu informacijsku
tehnologiju. Ukljuit e se u zdravstveni odgoj pojedinca i zajednice.
Rukovat e s tehnikama rada s pojedincem, u skupini i zajednici.
Opis modula:

1. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti skrbi u
etvrtoj godini uenja (fond sati: 74 sata predavanja; 2
kreditna boda)
Kroz koji(e) 2. Naela administracije u etvrtoj godini uenja (fond sati: 37

nastavni(e) sati predavanja; 2 kreditna boda)
predmet(e) se 3. Metodika zdravstvenog odgoja u petoj godini uenja (fond sati:
ostvaruje ovaj 34 sata predavanja i 68 sati vjebi; 4 kreditna boda)
modul:

nastave.
200
Naziv predmeta Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti skrbi

u etvrtoj godini
uenja
1. Objasniti svoje odgovornosti i odgovornosti u odnosu na

aktualno europsko i nacionalno zakonodavstvo, nacionalne
smjernice i lokalnu politiku i protokole
2. Objasniti dunost prijave svakog postupka ili propusta u skrbi
koji bi mogli biti tetni za bolesnika
Kroz ovaj
predmet u 3. Imenovati od koga treba traiti savjet u situacijama izvan
etvrtoj godini djelokruga sestrinskoga rada
uenja polaznik 4. Objasniti pojmove: standardi i normativi u zdravstvenoj njezi
e stei sljedee
ishode uenja: 5. Koristiti indikatore za procjenu kvalitete rada
6. Definirati mjerljive ciljeve kvalitete
7. Primijeniti postupke osiguranja kvalitete smjernice za rad

(radni postupci i upute)
8. Koristiti standardiziranu sestrinsku dokumentaciju
Razradba
Zdravstvena politika
imbenici koji utjeu na zdravstvenu politiku
Zdravstvena i Cilj i smisao zdravstvene politike

socijalna politika Programi mjera zdravstvene zatite
Socijalna politika i njezin utjecaj na zdravstvo/zdravlje
imbenici koji utjeu na socijalnu politiku
Zakonski propisi Zakonski propisi u zdravstvu:

- Zakon o zdravstvenoj zatiti
- Zakon o lijenitvu
- Zakon o sestrinstvu
- Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti
- Zakon o ljekarnitvu
- Zakon o zdravstvenom osiguranju
Mjere Naela zdravstvene zatite

zdravstvene
Zakonodavstvo (provedba u praksi, promicanje zdravlja, sprjeavanje
zatite
bolesti)
Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija, lijeenje i rehabilitacija
Zdravlje za sve
Ljudska prava i Zakon o pravima pacijenata

prava pacijenata
Opa deklaracija o ljudskim pravima
201
Prava osoba s invaliditetom
Prava djeteta
Napomena Nastavni proces 100% vremena slui za povezivanje usvojenih

Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Zakonski propisi u zdravstvu:
- Zakon o zdravstvenoj zatiti, NN, 121/2003.

- Zakon o lijenitvu, NN, 121/2003.
Literatura za - Zakon o sestrinstvu, NN, 121/2003.

nastavnike: - Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, NN, 121/2003.
- Zakon o ljekarnitvu, NN, 121/2003.
- Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN, 105/2006.
- e-learning - koritenje elektronikih medija

202
Naziv predmeta Metodika zdravstvenog odgoja
u petoj godini
uenja
1. Objasniti osnovne pojmove: zdravstveni odgoj, zdravstveno

prosvjeivanje, zdravstvena propaganda
2. Opisati vanost poznavanja potreba pojedinca, skupine za

provedbu zdravstvenog odgoja
3. Prepoznati obrambene reakcije
4. Sudjelovati u pouavanju korisnika i njegove obitelji o

zdravstvenoj njezi
Kroz ovaj
predmet u petoj 5. Primijeniti tehniku rada u maloj skupini na odabranu
zdravstvenu odgojnu temu
godini uenja
polaznik e stei 6. Napisati strukturirani intervju prema temi zavrnoga rada
sljedee ishode
uenja: 7. Izraditi plan zdravstvenog odgoja, pamtilice za rad sa
skupinom djece, kolske djece i adolescenata
8. Izraditi plan zdravstvenog odgoja, pamtilice za rad sa

skupinom kroninih bolesnika
9. Poznavati psihofizike posebnosti uzimajui u obzir dob i

zdravstveno stanje korisnika
10. Pouavati u skladu s profesionalno-etikim i naelima uvanja

profesionalne tajne
Razradba:
Povijesni razvoj zdravstvenog odgoja i prosvjeivanja

Uvod u predmet
Pojam zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjeivanja
Metode i naela zdravstvenog odgoja
Zadae medicinske sestre u zdravstvenom odgoju i zdravstvenom

prosvjeivanju
Stajalita: stjecanje stajalita, naela stjecanja stajalita, referencije

Primjena znanja skupine, uloga obitelji
iz psihologije u
provedbi Potrebe, vrste potreba
zdravstvenog
Frustracije, reakcije na frustraciju
odgoja
Motivacija u zdravstvenom odgoju, pogrjeke pri motivaciji
Komunikacija: pojam, vanost u zdravstvenom odgoju
Osnove komunikacijskih vjetina
Nastavna Nastavna sredstva, nastavna pomagala

sredstva
u zdravstvenom Podjela nastavnih sredstava (auditivna, vizualna, audiovizualna)
odgoju Nastavna sredstva u zdravstvenom odgoju
203
Rad s velikom skupinom: priprema predavanja
Metode rada u
zdravstvenom Tehnika predavanja, predava
odgoju Znaajke sluatelja
Tehnike rada s velikom skupinom
Panel rasprava, Philips 66

Rad s malom skupinom, vrijednosti rada u maloj skupini
Znaajke skupine
Funkcije i uloge, voenje
Dunosti predsjednika rasprave (diskusije)
Tekoe u radu s malom skupinom
Tehnike rada s malom skupinom: tehnika rizika, tehnika igranja tuih

uloga
Sociometrija
Rad s pojedincem
Zdravstvena Zdravstvena zatita i zdravstveni odgoj trudnica, ena

zatita i
zdravstveni Zdravstvena zatita i zdravstveni odgoj djece, kolske djece i
odgoj adolescenata
Zdravstveni odgoj starijih osoba, invalida i kroninih bolesnika
Zdravstveno-odgojni rad u bolnicama, opi program

Zdravstveno-
-odgojni rad u Posebni program, specifinosti na pojedinim odjelima (kirurki,
bolnicama interni, zarazni, djeji.)
Zdravstveno-odgojna sredstva u bolnici
Zdravstveno- Zdravstveno-odgojni rad u udrugama bolesnika (dijabetiara,

-odgojni rad u hipertoniara...)
udrugama
Napomena
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika, i to u ustanovama
pruateljima strukovnog obrazovanja propisanim kurikulumom i
kolskim kurikulumom.
Ostalo:

Metode i oblici rasprava, demonstracija, seminari uenika, praktini rad
skupinama

polaznika
Literatura:
204
Ili, V.; Ili, R.: Metodika zdravstvenog odgoja, prirunik za
uenike, K, Zagreb, 2005.
Literatura za Ili, R.: Metodika zdravstvenog odgoja, prirunik za

nastavnike: nastavnike, K, Zagreb, 2002.
Bognar, L.: Metodika odgoja, Sveuilite J. J. Strossmayera u

Osijeku, Osijek, 1999.

205
Naziv predmeta
u etvrtoj godini Naela administracije
uenja
1. Razlikovati zakonske propise u podruju zdravstva
2. Voditi sestrinske i druge zapise u okviru svojih kompetencija
3. Pripremiti podatke za statistiku obradbu izvrenja

zdravstvenih usluga, potronoga materijala, lijekova i
incidentnih sluajeva
4. Primijeniti suvremenu informatiku tehnologiju
Kroz ovaj 5. Koristiti mjere za osiguranje povjerljivosti podataka

predmet u
6. Pohraniti sestrinske i druge zapise
etvrtoj godini
uenja polaznik 7. Sudjelovati u naruivanju, prijamu, nadzoru i racionalnom
e stei sljedee koritenju lijekova, sanitetskog i potronoga materijala
ishode uenja:
8. Sudjelovati u odravanju i sigurnom rukovanju medicinskim
ureajima
9. Pratiti zahtjeve trita zdravstvenih usluga i potrebe korisnika
10. Sudjelovati u promidbi zdravstvene i socijalne ustanove u

skladu sa zakonom
11. Sudjelovati u prepoznatljivosti ustanove na tritu

zdravstvenih usluga
Razradba:
Administrativni poslovi u zdravstvu

Administrativni
Dokumentacija vezana uz administrativne poslove u zdravstvu
poslovi
Arhiviranje dokumentacije
Struktura i organizacija zdravstvenih podataka

Struktura bolnica i bolnikih odjela
Informacijski
sustavi u Medicinski jezik i sustavi klasifikacija
zdravstvu
Informatiki vidovi medicinske dokumentacije
Informacijska tehnologija u skrbi bolesnika
Zadae medicinske sestre u prikupljanju podataka

Zadae
medicinske Osnovna naela u dokumentiranju podataka
sestre u Voenje medicinske, sestrinske i druge dokumentacije
zdravstvenoj
administraciji Zadae medicinske sestre u komunikaciji i administraciji u
elektronikom obliku
Upravljanje podatcima i potpora odluivanju u sestrinstvu

Sigurnost i
zatita podataka Tonost i sigurnost podataka
206
Povjerljivost, pohranjivanje i zatita podataka
Zakon o uvanju podataka
Oblici promocije
Prezentiranje
zdravstvene Promocija zdravstvene ustanove
ustanove Komunikacijske vjetine potrebne za promidbu ustanove

Napomena
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Kern, J.; Petroveki, M.: Medicinska informatika, Medicinska

naklada, Zagreb, 2009.
Van Bemmel, J.H.; Musen, M.A.: Handbook of Medical
Informatics, Springer-Verlag, Heidelberg, 1997. (web-izdanje)
Literatura za Coiera, E.: Guide to health informatics, drugo izdanje, London,
nastavnike: Arnold, 2003.
Shortliffe, E.; Cimino, J.J.: Biomedical Informatics: Computer
Applications in Health
Care and Biomedicine, New York, Springer, 2006.
207
Naziv modula Javno zdravstvo i zdravstvena zatita

Popis strukovnih
Medicinski otpad
jedinica ishoda
uenja iz Komunikacija s timom suradnika
standarda Promicanje osobnoga profesionalnog razvoja i razvoja profesije
kvalifikacije
Osnove zdravstvene njege
Zatita zdravlja
Uenik/ca e se upoznati s osnovnim zadaama i vjetinama

medicinske sestre/tehniara ope njege. Prepoznat e utjecaj brzoga
razvoja znanosti na struku te potrebe stalnog uenja i
profesionalizacije. Izabrat e timski rad, suradnju i bolesnika kao
Cilj modula
partnera u rjeavanju problema. Imenovat e socijalne vidove
zdravlja i bolest. Koristit e raspoloive resurse u provedbi
preventivnih mjera zatite i poboljanja zdravlja pojedinca i zajednice.
Potovat e razliitost.
Opis modula:
1. 0pa naela zdravlja i njege u treoj godini uenja (fond sati:

70 sati predavanja i 35 sati vjebe; 5 kreditnih bodova)
Kroz koji(e)
2. Higijena-preventivna medicina u etvrtoj godini uenja (fond
nastavni(e)
sati: 70 sati predavanja i 35 sati vjebi; 5 kreditnih bodova)
predmet(e) se
ostvaruje ovaj Da bi uenik ostvario navedene kreditne bodove, osim ukupnoga
modul: fonda nastavnih sati, potrebni su i ostali oblici samostalnog uenja

nastave.
208
Naziv predmeta
u treoj godini Opa naela zdravlja i njege
uenja
1. Objasniti osnovne pojmove vezane uz zdravlje i bolest
2. Analizirati naela, mjere i razine zdravstvene zatite
3. Razlikovati ustanove zdravstvene zatite
4. Razlikovati osoblje zaposleno u ustanovama zdravstvene skrbi
5. Analizirati organizacijske modele zdravstvene njege

Kroz ovaj
predmet u treoj 6. Sudjelovati u pripremi bolesnike sobe sukladno potrebama
korisnika
godini uenja
polaznik e stei 7. Prepoznati potrebne higijenske uvijete za sprjeavanje infekcija
sljedee ishode
uenja: 8. Koristiti mjere osobne zatite
9. Primijeniti smjernice pri pojavi intrahospitalnih infekcija
10. Samostalno provoditi mjere izolacije zaraenih osoba
11. Provoditi zatitu zdravlja i okolia u radu s opasnim lijekovima i

priborom (uvanje, primjena, uklanjanje)
12. Koristiti opremu i materijale za rad na propisan nain
Razradba:
Nastavne
Razradba Nastavne teme:
cjeline:
Uvod u predmet plan i program rada

Uvod u predmet
Kriteriji ocjenjivanja i priprema za vjebe
Zdravstvena njega cilj i smisao

Naziv tradicionalne njege i zdravstvene njege u djelatnosti medicinskih
sestara
Definicija njege bolesnika
Zdravstvena
njega cilj i Definicija zdravstvene njege
smisao Odnos njege bolesnika i zdravstvene njege
Definicija medicine
Podjela medicine
Odnos zdravstvene njege i medicine
Uvod poetci medicine
Medicina primitivnih naroda

Povijesni razvoj
Medicinske kulture staroga vijeka
medicine
Medicina u srednjovjekovlju
Medicina u novovjekovlju
209
Tradicionalizam u podruju njege bolesnika
Povijesni razvoj Sestrinstvo u nastajanju

sestrinstva Javljanje potreba za institucionalnom njegom
Povijesni razvoj obrazovanja sestara u Hrvatskoj
Naela zdravstvene zatite
Zdravstvena Mjere zdravstvene zatite

zatita Organizacija i provedba zdravstvene zatite
Vrste zdravstvenih ustanova
Broj zdravstvenih djelatnika
Zdravstveni Obrazovanje medicinskih sestara

djelatnici Djelokrug rada medicinskih sestara
Odjea zdravstvenih djelatnika
Organizacija zdravstvene njege
Glavna sestra bolnice

Glavna sestra odjela
Glavna sestra odsjeka

Organizacija
Sobna sestra
zdravstvene
njege Organizacijski modeli zdravstvene njege (funkcionalni, primarni,
timski)
Organizacija zdravstvene njege prema broju izvritelja
Organizacija rada na bolnikom odjelu
Primanje bolesnika u bolnicu i otputanje
Utvrivanje potreba za zdravstvenom njegom

Proces Planiranje zdravstvene njege
zdravstvene
njege Provedba zdravstvene njege
Evaluacija zdravstvene njege
Smjetaj bolnica
Tipovi bolnica prema izgradnji
Bolnica, bolniki Organizacija rada u bolnici

odjel Bolniki odjel
Bolesnika soba
Nusprostorije na bolnikom odjelu
Namjetanje kreveta bez bolesnika

Presvlaenje kreveta bez bolesnika
Bolesniki krevet Namjetanje kreveta bolesniku u leeemu poloaju

Presvlaenje kreveta bolesniku u leeemu poloaju
Namjetanje kreveta bolesniku u povienu poloaju
210
Presvlaenje kreveta bolesniku u povienu poloaju
Krevet inkontinentnoga bolesnika
Uvjeti potrebni za nastanak infekcije
Borba protiv infekcije
Antisepsa, asepsa
Dezinfekcija
Sprjeavanje Metode dezinfekcije

infekcija Sterilizacija
Metode sterilizacije
Organizacija jedinice za sterilizaciju
Intrahospitalne infekcije i njihovo sprjeavanje

Pranje i dezinfekcija ruku

Vjebe se izvode u skupini od 8 do 10 uenika u klinikim/bolnikim
odjelima nastavne baze.
Ostalo:

skupinama, radne mape

polaznika
Literatura:
Fukar, G.: Proces zdravstvene njege, Medicinski fakultet

Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1992.
Fukar, G.: Sestrinske dijagnoze, HUSE, Zagreb, 1992.
Henderson, V.: Osnovna naela zdravstvene njege, HUSE i
HUMS, Zagreb, 1994.
Literatura za Prli, N.: Zdravstvena njega, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
nastavnike: Brown, P.: Florence Nightingale: predana britanska zaetnica i
pobornica suvremene slube medicinskih sestara, 3P&T
Zagreb, 1995.
Appling, SE. et al.: Handbook of nursing procedures,
Springhouse: Springhouse Corporation, 2001.
Sorensen, KC.; Luckmann, J.: Basic nursing a
211
psychophysiologic approach, W.B. Saunders Company
Philadelphia, 1994.
Juchli, L.: Pflege. Praxis und Theorie der Gesundheits und
Krankenpflege, Georg Thieme Verlag, Stuttgart, 1994.
Rosdahl, CB.: Textbook of basic nursing, J.B. Lippincott
Company, Philadelphia, 1995.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
Literatura za
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
uenike:
212
Naziv predmeta
u etvrtoj godini Higijena i preventivna medicina
uenja
1. Koristiti strunu terminologiju i komunikaciju na stranome jeziku

2. Demonstrirati primopredaju slube/smjene
3. Primijeniti suvremenu informatiko-komunikacijsku tehnologiju

u praksi
Kroz ovaj 4. Objasniti sudjelovanje u projektima strunoga tima

predmet u 5. Analizirati vlastiti rad (samoprocjena)
etvrtoj godini
uenja polaznik 6. Objasniti pojmove: medicinski otpad, infektivni otpad, otri
e stei sljedee otpad, komunalni otpad
ishode uenja: 7. Provoditi pravilno rasporeivanje medicinskog otpada
8. Provoditi obiljeavanje otpada prema zakonskim propisima

9. Demonstrirati uklanjanje kontaminiranoga materijala, pravilno
rasporeivanje i pripremu za transport
10. Voditi dokumentaciju o zbrinjavanju opasnog otpada
Razradba:
Uvod u higijenu i Pojmovi: zdravlje, higijena, prevencija, ekologija, incidencija,

preventivnu prevalencija, morbiditet, mortalitet, suzatita, samozatita, timski rad,
medicinu samoprocjena
Definicija zdravlja
imbenici koji utjeu na zdravlje
Kvaliteta ivota
Zdravlje
imbenici koji utjeu na kvalitetu ivota
Mjerenje kvalitete ivota
Zdravstvena zatita
Utjecaj drutva na zdravlje:

Drutvo i
zdravlje nejednakost, siromatvo, sukobi, nasilje, rat
Primarne i sekundarne drutvene zajednice
Zdravlje u zajednici:
Zajednica i
- povijest zdravlja
zdravlje
- metode procjene zdravlja
- metode intervencije
213
Ekoloki koncept zdravlja
Fizikalni imbenici okolia i zdravlje
Kemijski imbenici- ekoloki otrovi
Vrste otpada
Okoli i zdravlje Opasni otpad
Rasporeivanje medicinskog otpada
Transport medicinskog otpada
Dokumentacija o zbrinjavanju opasnog otpada
Zakonski propisi
Zdravstvene usluge
Intervencije:
Ouvanje i
poboljanje - sistematski pregledi
zdravlja
- screening
- suzatita i samozatita
Zdravlje u zajednici:
- definicija
Zajednica i
- povijest zdravlja
zdravlje
- metode procjene zdravlja
- metode intervencije
Postupak ocjene zdravstvenoga stanja stanovnitva
Prikupljanje, analiza i interpretacija podataka iz zdravstvenoga sustava

Zdravstvena
Praenje zdravstvenoga stanja puanstva
statistika
Pokazatelji ivotnih dogaaja, evidencije i dokumentacije
Slubeni statistiki obrasci
Struna terminologija
Struni sastanci u zdravstvenoj/socijalnoj ustanovi
Vizita
Rad u timu Primopredaja slube
Rad na projektu u strunome timu
Rad u multidisciplinarnome timu
Samoprocjena

Vjebe se izvode ovisno o organizacijskim uvjetima propisanim

kolskim kurikulumom i kapacitetima javno-zdravstvenih i odgojno-
214
-obrazovnih ustanova, i to u skupinama od 8 do 10 uenika.
Ostalo:

skupinama

vrjednovanja vrjednovanje, domaa zadaa, radne mape
polaznika
Literatura:
Kovai, L.: Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zatiti,

Literatura za Jaki, .; Kovai, L.: Socijalna medicina, Medicinska naklada,
nastavnike: Zagreb, 2000.
Zbirka zdravstvenih zakona s obrazloenjem, Zagreb, 2003.
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
uenike: sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
215
Naziv modula Sestrinska skrb

Organizacija rada i planiranje sestrinske skrbi
Provodni ishodi zdravstvene njege:5
1. Objasniti proces sestrinske skrbi

2. Sudjelovati pri utvrivanju prioriteta i ciljeva sestrinske skrbi
3. Isplanirati osobni rad prema planu sestrinske skrbi
4. Provesti prijam, premjetaj i otpust korisnika prema
standardima
5. Analizirati izvore podataka za planiranje osobnih postupaka
6. Analizirati planirane osobne postupke u zdravstvenoj njezi
7. Sudjelovati u planiranju mjera i postupaka edukacije korisnika
8. Sudjelovati u planiranju materijalnih i drugih resursa.
Prijam, otpust, premjetaj i smrt korisnika

Provodni ishodi zdravstvene njege:
Popis strukovnih
jedinica ishoda 1. Sudjelovati pri prijamu, otpustu i premjetaju korisnika
uenja iz 2. Sudjelovati u njezi umiruega i umrla korisnika
standarda 3. Pripremati potrebnu dokumentaciju za prijam, otpust i
kvalifikacije premjetaj
4. Demonstrirati postupke za sigurnu skrb korisnika
5. Demonstrirati postupke za dostojanstvenu skrb korisnika
6. Provoditi primjerenu i strunu komunikaciju s korisnikom i
obitelji.
Priprema i prilagodba prostora za provedbu sestrinskih

postupaka

1. Pripremiti bolesniku sobu
2. Pripremiti prostor za provedbu medicinsko-tehnikih
zahvata
3. Prilagoditi prostor prema mogunostima i potrebama
korisnika
4. Osigurati mikroklimatske uvjete
5. Osigurati privatnost
6. Raspremiti i dezinficirati prostor prema standardima
Priprema opreme, pribora i materijala za provedbu sestrinskih
5
Provodni ishod je termin koji oznaava trajna i temeljna znanja, vjetine i sposobnosti koje se u sve tri
godine pouavanja zdravstvene njege ponavljaju i usavravaju u primjeni.
216
postupaka
1. Provjeriti ispravnost opreme, pribora i materijala sukladno

standardima
2. Pripremiti pribor za osnovne sestrinske postupke
3. Raspremiti pribor nakon sestrinskih postupaka
4. Provesti mehaniko ienje instrumenata i opreme prema
standardima
5. Dezinficirati instrumente i opremu prema standardima
6. Pripremiti instrumente i materijal za sterilizaciju
7. Primijeniti postupak sterilizacije instrumente.
Promatranje i fizioloka mjerenja

1. Promatrati vanjski izgled

2. Procijeniti vitalne funkcije
3. Mjeriti vitalne funkcije razliitom aparaturom
4. Promatrati stanje svijesti
5. Provesti tjelesna mjerenja
6. Skrbiti o dostojanstvu korisnika tijekom promatranja i
fiziolokih mjerenja
7. Dokumentirati izmjerene vrijednosti i rezultate promatranja
8. Izvijestiti o izmjerenim vrijednostima i rezultatima
promatranja.
Pomo pri disanju
1. Objasniti pojmove vezane uz disanje

2. Objasniti na to se usmjerava pozornost pri procjeni disanja
3. Prepoznati nepravilnosti u disanju
4. Primijeniti sestrinske postupke u njezi korisnika s oteanim
disanjem
5. Primijeniti postupke pri olakavanju disanja
6. Koristiti pomagala za olakavanje disanja
7. Provesti postupke za odravanje prohodnosti dinih puteva
8. Sudjelovati u stvaranju povjerljiva i sigurnog odnosa s
korisnikom u pruanju pomoi pri disanju.
Pomo pri unosu hrane i tekuine
1. Prikupiti podatke o osobitostima unosa hrane i pia

2. Izvijestiti o osobitostima pri unosu hrane i tekuine
3. Pomoi pri dostojanstvenom i sigurnom hranjenju i unosu
tekuine
4. Provodi hranjenje prirodnim i umjetnim nainima hranjenja
5. Pomoi pri koritenju pomagala za hranjenje
6. Kontrolirati podjelu hrane
7. Poticati korisnika (i okolinu) da konzumira odgovarajuu hranu
217
i tekuinu
8. Odlagati otpad u skladu s dogovorenim procedurama
9. Dokumentirati unos hrane i tekuine
10. Izvijestiti o moguim odstupanjima ili propustima.
Pomo pri eliminaciji

1. Izvijestiti o osobitostima eliminacije
2. Pomoi pri koritenju pomagala
3. Osigurati udobnost korisniku tijekom i nakon eliminacije
4. Dokumentirati eliminaciju
5. Izvijestiti o moguim odstupanjima.
Pomo pri tjelesnoj aktivnosti
1. Procijeniti pokretljivost korisnika

2. Izvijestiti lanove tima za njegu o pokretljivosti korisnika
3. Poticati na promjenu poloaja i samostalnost
4. Pomoi pri promjeni poloaja tijela korisnika i koritenju
pomagala za kretanje
5. Objasniti vrste poloaja
6. Sudjelovati u postupcima sprjeavanja i tretiranja komplikacija
dugotrajnoga mirovanja
7. Skrbiti o dostojanstvu i sigurnosti korisnika tijekom tjelesne
aktivnosti
8. Dokumentirati provedene intervencije sestrinske skrbi.
Pomo pri obavljanju osobne higijene i odijevanju
1. Opisati vanost dostojanstvenoga i sigurna odravanja osobne

higijene
2. Poticati korisnika u aktivnostima odravanja osobne higijene i
odijevanja
3. Objasniti posebnosti oblaenja i svlaenja korisnika ograniene
pokretljivosti ili nepokretnoga
4. Demonstrirati kupanje, pranje kose, brijanje i toaletu usne
upljine nepokretnoga korisnika
5. Primijeniti pomagala pri obavljanju osobne higijene i
odijevanja
6. Razlikovati promjene na koi i sluznici korisnika
7. Odabrati pravilan nain zbrinjavanja istoga i neista rublja
8. Dokumentirati provedene intervencije sestrinske skrbi.
Pomo pri odravanju tjelesne temperature

1. Izmjeriti tjelesnu temperaturu
218
2. Pomoi pri regulaciji tjelesne temperature
3. Koristiti pomagala za regulaciju tjelesne temperature
4. Provesti regulaciju tjelesne temperature pazei na sigurnost,
dostojanstvo i udobnost korisnika
5. Dokumentirati provedene postupke
6. Izvijestiti o uspjenosti provedenih postupaka.
Pomo pri odmoru i spavanju
1. Objasniti vanost odmora i spavanja zdrave i bolesne osobe

2. Izvijestiti lanove tima za njegu o stanju odmora i spavanja
pri odstupanju od normalnoga
3. Opisati neugodne podraaje koji onemoguuju odmor i
spavanje
4. Pripremiti krevet korisniku
5. Pripremiti korisnika za spavanje i odmor
6. Skrbiti o dostojanstvu i sigurnosti korisnika pri odmoru i
spavanju
7. Primijeniti propisana sredstva za spavanje u odreeno vrijeme
8. Opisati bolnike krevete pokretnog i nepokretnoga korisnika.
Sestrinsko-medicinski postupci
1. Promatrati stanje korisnika (izgled, stanje svijesti, vitalne

funkcije, pokretljivost)
2. Sudjelovati pri pregledu i provedbi planiranih sestrinskih
intervencija
3. Provoditi propisane postupke sestrinske skrbi
4. Pripremati lijekove prema propisanim pisanim naputcima
5. Primjenjivati lijekove prema propisanim pisanim naputcima
sukladno zakonskim propisima
6. Sudjelovati u pripremi i izvoenju osnovnih dijagnostiko-
-terapijskih zahvata
7. Skrbiti o dostojanstvu i sigurnosti korisnika tijekom provedbe
sestrinsko-medicinskih postupaka.
Hitna medicinska stanja
1. Prepoznati stanja koja ugroavaju ivot korisnika

2. Sudjelovati u postupcima pri neposrednoj ivotnoj ugroenosti
korisnika
3. Provoditi postupke osnovnog odravanja ivota korisnika
4. Primijeniti pribor za periferno otvaranje venskoga puta
5. Skrbiti o setu za reanimaciju
6. Odabrati postupak za uinkovito zaustavljanje krvarenja
7. Razlikovati traumu od politraume
8. Skrbiti o dostojanstvu i sigurnosti korisnika tijekom postupaka
hitnoga zbrinjavanja.
Skrb o korisniku u kui
219
1. Uspostaviti odnos povjerenja s korisnikom i njemu bitnim
osobama
2. Prilagoditi uvjete u kui za provedbu zdravstvene njege
3. Pripremiti materijal, pribor i opremu za provedbu postupaka
zdravstvene njege
4. Provoditi planirane postupke zdravstvene njege
5. Provoditi dijagnostike i terapijske postupke prema
smjernicama u okviru svojih kompetencija
6. Pruiti podrku obitelji u skrbi za oboljeloga lana
7. Sudjelovati u provedbi palijativne skrbi korisnika
8. Suraivati s multidisciplinarnim timom
9. Razlikovati zakonske propise u djelatnosti zdravstvene njege u
kui
10. Voditi sestrinske i druge zapise u okviru svojih kompetencija.
Uenik/ca e stei znanja i vjetine za obavljanje poslova i zadataka

medicinske sestre/tehniara ope njege: procjenu stanja bolesnika;
pomo bolesniku pri: disanju, hranjenju, eliminaciji, kretanju, odmoru
i spavanju, odravanju osobne higijene, odijevanju, odravanju
tjelesne topline, sigurnosti, komunikaciji, radu i rekreaciji, uenju i
Cilj modula zadovoljavanju vjerskih potreba.
Primijenit e znanja i vjetina sestrinske prakse u skrbi za majku,

novoroene, dijete i adolescenta, odrasloga pacijenta s razliitim
bolestima i nainima lijeenja, psihijatrijskoga bolesnika. Razvit e
holistiki pristup u skrbi za zdravog i bolesnoga pojedinca, obitelj i
zajednicu.
Opis modula:
- Zdravstvena njega - opa u treoj godini uenja (fond sati: 74

sata predavanja i 222 sata vjebe; 7 kreditnih bodova)
- Zdravstvena njega - specijalna u etvrtoj godini uenja (fond

sati: 74 sata predavanja i 148 sati vjebe; 7 kreditnih bodova)
i u petoj godini uenja (fond sati: 68 sati vjebi; 2 kreditna
boda)
- Zdravstvena njega kirurkog bolesnika - opa u etvrtoj godini
Kroz koji(e)
uenja (fond sati: 74 sata predavanja i 148 sati vjebi; 7
nastavni(e)
kreditnih bodova)
predmet(e) se
ostvaruje ovaj - Zdravstvena njega kirurkog bolesnika specijalna u petoj
modul: godini uenja (fond sati: 34 sata predavanja i 238 sati vjebi;
8 kreditnih bodova)
- Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenata u treoj

godini uenja (fond sati: 37 sati predavanja i 148 sati vjebi; 7
kreditnih bodova)
- Zdravstvena njega bolesnog djeteta i adolescenta u etvrtoj
kreditna boda)
- Zdravstvena njega majke u petoj godini uenja (fond sati: 34

220
sata predavanja i 136 sati vjebi; 6 kreditnih bodova)
- Zdravstvena njega - zatita mentalnog zdravlja u etvrtoj

kreditna boda)
- Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika u petoj godini

uenja (fond sati: 34 sata predavanja i 102 sata vjebi; 6
kreditnih bodova)
- Zdravstvena njega starijih osoba u petoj godini uenja (fond
sati: 34 sata predavanja i 102 sata vjebi; 6 kreditnih bodova)
- Zdravstvena njega u kui u petoj godini uenja (fond sati: 34

sata predavanja i 102 sata vjebi; 6 kreditnih bodova).

nastave.
221
Naziv predmeta
u treoj godini Zdravstvena njega - opa
uenja
Uenik e kroz provodne ishode uenja stei osnovna znanja i

vjetine iz podruja zdravstvene njege:
Kroz ovaj 1. Primijenit e aseptike uvjete u radu

predmet 2. Zbrinut e korisnika na osnovi procjene njegovih osnovnih
potreba, potujui njegovo dostojanstvo i sigurnost
polaznik e stei
3. Sudjelovat e ili samostalno provesti medicinsko-sestrinske
ishode uenja: postupke (promatranje izgleda bolesnika, mjerenje vitalnih
funkcija, primjena lijekova, izvoenje klizme i kateterizacije
mokranoga mjehura)
4. Izvesti uzimanje biolokih uzoraka za laboratorijsku analizu
5. Objasniti bolesniku svaku planiranu sestrinsku intervenciju
(komunikacija).
Razradba:
Nastavne
Razradba Nastavne teme:
cjeline:
Uvod u predmet Uvod u predmet plan i program rada

Kriteriji ocjenjivanja i priprema za vjebe
Vanjski izgled bolesnika

Stanje svijesti
Nesvjestica zadae sestre pri sprjeavanju nesvjestice

Koma zadae sestre kod bolesnika u komi
Puls frekvencija, ritam, mjerenje i ubiljeavanje

Krvni tlak mjerenje krvnoga tlaka
Promatranje i Tjelesna temperatura povienje, mjerenje, biljeenje
fizioloka
mjerenja Pomo pri odravanju tjelesne temperature
Zdravstvena njega bolesnika s visokom tjelesnom temperaturom

Disanje frekvencija, dubina, ritam, patoloki oblici disanja
Pomo pri disanju

Zadae sestre kod bolesnika s oteanim disanjem
Respiratorne komplikacije
Zadae sestre pri sprjeavanju respiratornih komplikacija
Ostala tjelesna mjerenja tjelesna visina, tjelesna masa, obujam
Pokretljivost bolesnika i poloaji bolesnika u krevetu
Prisilni poloaji bolesnika

Pomo pri
tjelesnoj Komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem
aktivnosti
Dekubitus zadae sestre pri sprjeavanju dekubitusa
Sestrinske intervencije kod bolesna s dekubitusom
222
Tromboza, tromboflebitis
Zadae sestre pri sprjeavanju tromboflebitisa, tromboze i plune

embolije
Zadae sestre kod bolesnika s trombozom vena
Kontrakture
Zadae sestre pri sprjeavanju kontraktura
Vanost odravanja osobne higijene
Pomo pri Odravanje osobne higijene nepokretnih bolesnika (dnevna,

obavljanju djelomina, povremena njega bolesnika)
osobne higijene i Njega oboljele usne upljine
odijevanju
Uljivost depedikulacija
Pomo pacijentu pri odabiru odgovarajue odjee, odijevanju i
svlaenju
Pomo pri unosu Organizacija prehrane bolesnika u bolnici

hrane i tekuine Zadae sestre pri hranjenju bolesnika
Umjetni naini hranjenja
Izluivanje, eliminacija otpadnih tvari

Mokraa urin - osobine mokrae u zdrave odrasle osobe
Patoloki nalazi u mokrai
Stolica osobine stolice u zdrave odrasle osobe
Kaalj i iskaljaj - zadae sestre kod bolesnika sa suhim i

Pomo pri neproduktivnim kaljem
eliminaciji
Zadae sestre kod bolesnika s vlanim i neproduktivnim kaljem
Zadae sestre u bolesnika koji iskaljava krv
Povraanje - uzroci povraanja

Zadae sestre kod bolesnika koji povraa
Hematemeza
Znojenje i postupak s bolesnikom koji se prekomjerno znoji
San
Pomo bolesniku Poremeaji sna i spavanja
pri odmoru i
spavanju Utjecaj vanjskih i unutarnjih initelja na san i njegovu kvalitetu
Procjena sna i potrebe za snom i odmorom
Priprema bolesnika za spavanje
Verbalna i neverbalna komunikacija (komuniciranje pisanjem,

Izraavanje gestama, itanjem s usana)
potreba i
Zapreke u komunikaciji
osjeaja
Sluna terapija (razgovor, glazba, zvukovi)
Prakticiranje Osnovne ljudske slobode

religije
223
Religija
Meureligijska tolerancija
Produktivna i Radna terapija

rekreativna
Prilagodba i omoguavanje rada, uenja i rekreacije
aktivnost
korisnika te Educiranje korisnika o ouvanju psihofizikoga zdravlja
uenje
Uzimanje mokrae za pretrage

Kateterizacija mokranoga mjehura
Mjerenje diureze i specifine teine urina

Sestrinsko-
-medicinski Uzimanje stolice za pregled i pretrage
postupci
Klizma
Zadae medicinske sestre pri primjeni klizme
Uzimanje iskaljaja za laboratorijske pretrage
Ispiranje eluca
Oblici lijekova
Unoenje lijekova u organizam
Zadae sestre pri pripremi, podijeli i primjeni lijekova (peroralno,
Podjela i parenteralno i lokalno)
primjena
Intravenska infuzija, vrste infuzijskih otopina
lijekova
Zadae sestre pri davanju intravenske infuzije
Lijeenje kisikom - indikacije za lijeenje kisikom
Primjena kisika
Naini davanja kisika
Laboratorijske i Laboratorijske pretrage - uzimanje uzoraka krvi za laboratorijske

instrumentalne pretrage
pretrage Instrumentalne pretrage
Njega umiruega bolesnika

Njega umiruega
bolesnika i Dostojanstvena skrb o umiruoj osobi
postupak s Postupak nakon smrti
umrlim
Dokumentacija za premjetaj umrloga

Vjebe se izvode u skupini od 8 do 10 uenika na klinikim/bolnikim

Napomena odjelima nastavne baze.
Uspjenim svladavanjem nastavnih sadraja uenik/ca e biti

osposobljen:
224
2. Dokumentirati izmjerene vrijednosti i rezultate promatranja
3. Pomoi pri promjeni poloaja tijela korisnika i koritenju

pomagala za kretanje
4. Demonstrirati kupanje, pranje kose, brijanje i toaletu usne

upljine nepokretnoga korisnika
5. Sudjelovati u postupcima sprjeavanja i zbrinjavanja
komplikacija dugotrajnoga mirovanja
6. Odabrati pravilan nain zbrinjavanja istoga i neista rublja
7. Pomoi pri sigurnom hranjenju i unosu tekuine
8. Primijeniti propisanu terapiju
9. Skrbiti o dostojanstvu i sigurnosti korisnika tijekom provedbe

sestrinsko-medicinskih postupaka.
Ostalo:
skupinama

polaznika
Literatura:
Fukar, G.: Sestrinske dijagnoze, HUSE, Zagreb, 1992.
Henderson, V.: Osnovna naela zdravstvene njege, HUSE i
HUMS, Zagreb, 1994.
Prli, N.: Zdravstvena njega, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
Brown, P.: Florence Nightingale: predana britanska zaetnica i
pobornica suvremene slube medicinskih sestara, 3P&T
Zagreb, 1995.
Literatura za
Appling SE. et al.: Handbook of nursing procedures,
nastavnike:
Springhouse: Springhouse Corporation, 2001.
Sorensen, KC.; Luckmann, J.: Basic nursing a
psychophysiologic approach, W.B. Saunders Company
Philadelphia, 1994.
Juchli, L.: Pflege. Praxis und Theorie der Gesundheits und
Krankenpflege, Georg Thieme Verlag, Stuttgart, 1994.
Rosdahl, CB.: Textbook of basic nursing, J.B. Lippincott
Company, Philadelphia, 1995
ukljek, S.: Osnove zdravstvene njege, Zdravstveno
225
veleuilite, Zagreb, 2005.
Prli, N.: Zdravstvena njega, prirunik za nastavnike, kolska
epec, S. i sur.:Standardizirani postupci u zdravstvenoj njezi,
HKMS, Zagreb, 2010.
Grupa autora: Sestrinske dijagnoze, HKMS, Zagreb, 2011.
226
Naziv predmeta Zdravstvena njega - specijalna
u etvrtoj godini
uenja
Provodni ishodi zdravstvene njege

Uenik/ca e usavravati vjetine usvojene u prethodnom razredu iz
predmeta Zdravstvena njega - opa:
Kroz ovaj 1. Primijenit e osobitosti organizacije rada na odjelima za bolesti

predmet unutarnjih organa te zaraznih bolesti
polaznik e stei 2. Pripremit e i zbrinuti bolesnika nakon dijagnostikih i
terapijskih postupaka s razliitim bolestima unutranjih organa
ishode uenja:
i organskih sustava te zaraznih bolesti
3. Primijenit e vjetine sestrinske skrbi nakon promatranja i
procjene osnovnih potreba
4. Razvijat e odnos prema timskome radu.
Razradba
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti srca i krvnih ila

njega bolesnika
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima srca i krvnih ila
s bolestima srca
i krvnih ila Promatranje bolesnika s bolestima srca i krvnih ila
Priprema bolesnika s kardiovaskularnim bolestima za dijagnostike

postupke
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima srca i krvnih ila
Sestrinska skrb kod:

- bolesti koronarnih krvnih ila
- srane dekompenzacije
- plunog edema
- tumora srca
- intenzivne koronarne skrbi
- arterijskoga krvnog tlak (visoki, niski)

- poremeaja venske cirkulacije
Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima srca i krvnih ila
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti dinoga sustava

njega bolesnika
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima dinoga sustava
s bolestima
dinoga sustava Promatranje bolesnika s bolestima dinoga sustava
Priprema bolesnika s bolestima dinoga sustava za dijagnostike

postupke/metode
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima dinoga sustava

- astme
227
- kronine opstruktivne bolesti plua
- upale plua (akutne, kronine)
- tuberkuloze
- profesionalne plune bolesti
- tumorske bolesti dinoga sustava

Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima dinoga sustava
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti probavnoga sustava

njega bolesnika
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima probavnoga sustava
s bolestima
probavnoga Promatranje bolesnika s bolestima probavnoga sustava
sustava Priprema bolesnika s bolestima probavnoga sustava za dijagnostike
postupke
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima probavnoga sustava
Sestrinska skrb bolesnika s:

- boleu jednjaka
- ulkusnom boleu
- upalnom boleu crijeva
- cirozom jetara
- alkoholnom boleu jetara
- boleu bilijarnoga sustava

- upalnom boleu guterae
- tumorskom boleu probavnoga sustava
Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima probavnoga

sustava
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti mokranoga sustava

njega bolesnika
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima mokranoga
s bolestima
sustava
mokranoga
sustava Promatranje bolesnika s bolestima mokranoga sustava
Priprema bolesnika s bolestima mokranoga sustava za dijagnostike
postupke
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima mokranoga sustava
- akutnom bubrenom insuficijencijom
- kroninom bubrenom insuficijencijom
- infekcijom mokranoga sustava

- opstrukcijom mokranoga sustava (litijaza, kamenci)
- tumorskom boleu mokranoga sustava

Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima mokranoga
sustava
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti lijezda s unutranjim

228
njega bolesnika izluivanjem
s bolestima
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima lijezda s
lijezda s
unutranjim izluivanjem
unutranjim
izluivanjem Promatranje bolesnika s bolestima lijezda s unutranjim izluivanjem
Priprema bolesnika s bolestima lijezda s unutranjim izluivanjem za

dijagnostike postupke
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima lijezda s unutranjim

izluivanjem
- boleu hipotalamusa, adenohipofize i neurohipofize
- boleu titaste lijezde

- boleu nadbubrene lijezde
- boleu dojke i jajnika
- boleu testisa
- eernom boleu
- osteoporozom
- tumorskom boleu endokrinoga sustava
Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima lijezda s

unutranjim izluivanjem
Zdravstvena Sestrinska skrb bolesnika s:

njega bolesnika
- akutnim komplikacijama eerne bolesti
s
komplikacijama - kroninim komplikacijama eerne bolesti
eerne bolesti Zdravstveno-odgojni rad medicinske sestre kod pojave komplikacija
eerne bolesti
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za zarazne bolesti

njega bolesnika
Bolnike infekcije
sa zaraznim
bolestima Promatranje bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti
Dijagnostiki postupci bolesnika sa zaraznim bolestima
- akutnim i kroninim crijevnim zaraznim bolestima
- streptokoknim i osipnim bolestima (arlah, crveni vjetar)
- upalom srane opne
- upalnim virusnim bolestima jetara
- upalom modanih ovojnica i mozga

- tetanusom
- sindromom steene imunodeficijencije

- emergentnim bolestima (ptija gripa, teki akutni respiratorni
sindrom)
Socijalno-medicinski vidovi zaraznih bolesti
229
Stigmatizacija bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti
Zdravstveni odgoj bolesnika sa zaraznim bolestima i lanova obitelji


odjelima za unutarnje bolesti - nastavne baze.

osposobljen:
1. Navesti organizaciju rada na klinici/odjelu za bolesti unutarnjih
organa te zaraznih bolesti
2. Procijeniti stanje bolesnika oboljela od bolesti pojedinih organa

i organskih sustava te zaraznih bolesti
3. Pripremiti bolesnika za dijagnostike i terapijske postupke

oboljelog od bolesti pojedinih organa i organskih sustava te
zaraznih bolesti
4. Opisati dijagnostike i terapijske postupke kod bolesnika
oboljela od bolesti pojedinih organa i organskih sustava te
zaraznih bolesti
5. Objasniti sestrinsku skrb kod bolesnika oboljela od bolesti

pojedinih organa i organskih sustava te zaraznih bolesti
6. Primijeniti vjetine sestrinske skrbi kod bolesnika oboljela od

bolesti pojedinih organa i organskih sustava te zaraznih bolesti
7. Primijeniti zdravstveni odgoj oboljelog od bolesti pojedinih

organa i organskih sustava te zaraznih bolesti.
Ostalo

Metode i oblici rasprava, demonstracija, crtanje, seminari uenika, praktini rad
skupinama

polaznika
Literatura
Broz, LJ.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.; Not, T.:

Zdravstvena njega, prirunik za nastavnike, kolska knjiga,
Zagreb, 2002.
Literatura za Broz, Lj.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.: Zdravstvena njega

nastavnike: internistikih bolesnika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
Broz, Lj.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.; Not, T.:
Zdravstvena njega neurolokih i infektivnih bolesnika te
starijih osoba, udbenik, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
230
Vrhovac, B.; Franceti, I.; Jaki, B.; Labar, B.; Vuceli, B.:
Interna medicina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
Hadi, N. i suradnici: Prirunik interne medicine, dijagnostika i

terapija, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
ivkovi, R.: Interna medicina, Medicinska naknada, Zagreb,

2005.
Mrsi, M.: Leukemija, KBC Zagreb, Zagreb, 2009.

Begovac, J. i suradnici: Infektologija, Profil, 2008.
Grupa autora: Sestrinske dijagnoze, HKMS, Zagreb, 2011.


231
Naziv predmeta Zdravstvena njega - specijalna
u petoj godini
uenja

predmeta Zdravstvena njega - opa i specijalna:
Kroz ovaj
1. Primijenit e osobitosti organizacije rada na klinici/odjelima za
predmet neurologiju, dermatovenerologiju i bolesti unutarnjih organa
polaznik e stei 2. Pripremit e i zbrinuti bolesnika nakon dijagnostikih i
ishode uenja: terapijskih postupaka
3. Primijenit e vjetine sestrinske skrbi nakon promatranja i
procjene osnovnih potreba
4. Razvijat e odnos prema timskome radu.
Razradba
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti ivanoga sustava

njega bolesnika
Promatranje bolesnika s bolestima ivanoga sustava
oboljelih od
bolesti ivanoga Dijagnostiki postupci bolesnika oboljelih od bolesti ivanoga sustava
sustava Sestrinska skrb bolesnika s:
- cerebrovaskularnom boleu
- paroksizmalnim poremeajima svijesti
- poremeajima pokreta
- demijelinizacijskom boleu sredinjega ivanog sustava
- vrtoglavicom
- neuromiinom boleu
Bol i bolni sindromi

Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima ivanoga sustava
Zdravstvena Organizacija rada na odjelu za bolesti krvi i krvotvornih organa

njega bolesnika s
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima krvi i krvotvornih
bolestima krvi i
organa
krvotvornih
organa Promatranje bolesnika s bolestima krvi i krvotvornih organa
Priprema bolesnika s bolestima krvi i krvotvornih organa za

dijagnostike postupke
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima krvi i krvotvornih organa

- bolestima eritrocita
- bolestima krvarenja (hemofilija)

- bolestima bijelih krvnih stanica
- tumorskim bolestima krvi i krvotvornih organa
232
Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima krvi i krvotvornih
organa
Zdravstvena Organizaciji rada na odjelu za bolesti miia i zglobova

njega bolesnika s
Zdravstveni tim za lijeenje bolesnika s bolestima miia i zglobova
bolestima miia
i zglobova Promatranje bolesnika s bolestima miia i zglobova
Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima miia i zglobova
Sestrinska skrb bolesnika s bolestima miia i zglobova

Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima miia i zglobova
Rehabilitacija bolesnika s bolestima miia i zglobova
Zdravstvena Medicinska sestra u zdravstvenome timu za lijeenje bolesnika s

njega bolesnika s bolestima imunolokoga sustava
bolestima
Promatranje bolesnika s bolestima imunolokoga sustava
imunolokoga
sustava Dijagnostiki postupci bolesnika s bolestima imunolokoga sustava
- alergijskim bolestima
- autoimunosnim bolestima
Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima imunolokoga

sustava
Organizacija rada na odjelu za kone i spolne bolesti
Promatranje bolesnika oboljelih od konih i spolnih bolesti
Dijagnostiki postupci bolesnika s konim i spolnim bolestima
- bolestima koe i sluznica uzrokovanih virusima, bakterijama,

parazitima, gljivama i kvascima
- oteenjima koe fizikalnim i kemijskim utjecajima

Zdravstvena - alergijskim bolestima koe
njega bolesnika
s konim i - neurogenim i psihogenim manifestacijama na koi
spolnim - bolestima lojnica i folikula dlaka
bolestima
- bolestima noktiju, kose i vlasita
- tumorima koe
- malignim melanom
Zdravstvena njega bolesnika sa spolnim bolestima
Zdravstvena njega bolesnika s psorijazom
Zdravstveni odgoj bolesnika s konim i spolnim bolestima i lanova

obitelji


odjelima za unutarnje bolesti - nastavne baze.
233
osposobljen:
1. Navesti organizaciju rada na klinici/odjelu za neurologiju,
dermatovenerologiju i bolesti unutarnjih organa
2. Procijeniti stanje bolesnika oboljela od bolesti ivanoga

sustava, konih i spolnih te bolesti unutarnjih organa
3. Pripremiti bolesnika za dijagnostike i terapijske postupke

oboljelog od bolesti ivanoga sustava, konih i spolnih te
bolesti unutarnjih organa
4. Opisati dijagnostike i terapijske postupke kod bolesnika
oboljela od bolesti ivanoga sustava, konih i spolnih te
bolesti unutarnjih organa
5. Objasniti sestrinsku skrb kod bolesnika oboljela od bolesti

ivanoga sustava, konih i spolnih te bolesti unutarnjih
organa
6. Primijeniti vjetine sestrinske skrbi kod bolesnika oboljela od
bolesti ivanoga sustava, konih i spolnih te bolesti unutarnjih
organa
7. Primijeniti zdravstveni odgoj oboljelog od bolesti ivanoga

sustava, konih i spolnih te bolesti unutarnjih organa.
Ostalo
skupinama

polaznika
Literatura
Demarin, V.; Trkanjec, Z.: Neurologija, Medicinska naklada,
2008.
Lipozeni, J.: Dermatovenerologija, Naklada Zadro, Zagreb,
1999.
Broz, Lj.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.: Zdravstvena njega

internistikih bolesnika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
Literatura za Broz, Lj.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.; Not, T.:

nastavnike: Zdravstvena njega neurolokih i infektivnih bolesnika te
starijih osoba, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
upak, K.; Gabri, N.; Cerovski, B.: Oftalmologija, Globus,

Zagreb, 2004.
eli, M.; Dorn, V.: Strabizam i nistagmus, Medicinska

234

235
Naziv predmeta Zdravstvena njega kirurkog bolesnika - opa
u etvrtoj godini
uenja
Uenik/ca e kroz ishode uenja stei osnovna znanja i vjetine iz

predmeta Zdravstvena njega kirurkih bolesnika - opa:
1. Primijenit e postupke asepse i antisepse, dezinfekcije i
Kroz ovaj sterilizacije na kirurkom odjelu
predmet polaznik 2. Koristit e znanja i vjetine iz podruja sestrinske skrbi prije i
poslije operacije, uvaavajui individualne potrebe bolesnika
e stei ishode
3. Sudjelovat e u izvoenju postupaka zbrinjavanja ivotno
uenja: ugroena pojedinca
4. Pripremit e bolesnika i pribor za transfuziju i prepoznati
nuspojave transfuzijskoga lijeenja
5. Razlikovat e vrste zavoja i njihovu svrhu
6. Sudjelovat e u previjanju kirurke rane
7. Provodit e prehranu kirurkog bolesnika
8. Primijenit e profesionalnu komunikaciju u timskome radu.
Razradba
Organizacija rada na kirurkom odjelu

Organizacija rada Organizacija rada na hitnome kirurkom prijamu
na kirurkom
odjelu Sprjeavanje intrahospitalnih infekcija na kirurkom odjelu
Provedba asepse i antisepse na kirurgiji
Prijem bolesnika na kirurki odjel

Prijam bolesnika
Relativne i apsolutne indikacije za kirurki zahvat
na kirurki odjel
Rizini imbenici za kirurki zahvat
Psiholoka priprema za operaciju
Fizika priprema bolesnika za operaciju

Opa
prijeoperacijska Priprema bolesnika za minimalno invazivne kirurke zahvate
priprema (laparoskopska i mala kirurgija)
bolesnika
Priprema bolesnika za hitni kirurki zahvat
Rutinske i specijalne pretrage
Neposredna Priprema bolesnika dan prije operacije

prijeoperacijska
Priprema bolesnika na dan operacije
priprema
bolesnika
Zdravstvena Vrste anestezije

njega bolesnika u
Zadaa medicinske sestre u anesteziolokomu timu
operacijskome
prostoru Skrb za bolesnika tijekom anestezije
236
Zadaa medicinske sestre u kirurkome timu
Vrste rana
Primarna obradba rane
Cijeljenje rana
Postupci s Osnovni kirurki instrumenti i ivai materijal, set za previjanje

kirurkom ranom
Priprema bolesnika, pribora, prostora i osoblja za previjanje kirurke
rane
Previjanje kirurke rane
Zavojni materijal, vrste zavoja
Zdravstvena Svrha i vrste kirurke drenae

njega bolesnika s
Provedba intervencija u zbrinjavanju bolesnika s drenaom
drenaom
Neposredna poslijeoperacijska zdravstvena njega
Soba za buenje
Jedinica intenzivnoga kirurkog lijeenja
Nadzor bolesnika u ranome poslijeoperacijskome razdoblju

Opa
poslijeoperacij- Zbrinjavanje bolesnika s poslijeoperacijskim tekoama
ska zdravstvena
Prepoznavanje i sprjeavanje poslijeoperacijskih komplikacija
njega
Klasifikacija oka (hipovolemiki, kardiogeni, septiki, anafilaktiki,
neurogeni i traumatski ok)
Zbrinjavanje bolesnika u oku
Poremeaj acido-baznoga statusa
Naela transfuzijskoga lijeenja
Transfuzija Priprema bolesnika i pribora za transfuziju
Komplikacije (nuspojave) transfuzijskoga lijeenja
Prehrana Prehrana kirurkog bolesnika

bolesnika nakon Zadae medicinske sestre kod peroralne, enteralne i parenteralne
operacije prehrane
Opi postupak na mjestu nesree
Pristup unesreenome na mjestu nesree

Uvod u hitne
medicinske Pruanje pomoi - od procjene unesreenog do aktivnih mjera pomoi
postupke
Trijaa
Transport unesreenoga
Zadae medicinske sestre u timu hitne medicinske pomoi

Stanja koja neposredno ugroavaju ivot unesreene osobe
Hitni medicinski
Kardio-pulmonalna reanimacija
postupci
Krvarenje
Guenje
237
Zadae spasioca kod:
- utapanja
- dekompresijske bolesti
Hitni medicinski
postupci kod - hipertermikih stanja
poremeaja
- hipotermikih stanja
izazvanih
vanjskim - strujnog udara
imbenicima
- trovanja
- ugriza
- radijacijskih sindroma.

Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika u kolskom

praktikumu opremljenom kao bolesnika soba na kirurkom odjelu.
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika na

klinikim/bolnikim kirurkim odjelima nastavne baze.

osposobljen:
1. Navesti organizaciju rada na klinici/odjelu kirurgije
2. Pripremiti bolesnika za kirurki zahvat
Napomena 3. Objasniti sestrinsku skrb za bolesnika tijekom anestezije
4. Pripremiti bolesnika, pribor, prostor i sebe za previjanje

kirurke rane
5. Previti kirurku ranu prema standardu
6. Objasniti intervencije u zbrinjavanju bolesnika s drenaom
7. Primijeniti sestrinsku skrb kod bolesnika poslije operacije
8. Objasniti zadae medicinske sestre kod peroralne, enteralne i

parenteralne prehrane
9. Pripremiti bolesnika i pribor za transfuziju

10. Objasniti zadae medicinske sestre u pruanju hitne
medicinske pomoi
Ostalo

skupinama

polaznika
238
Literatura
Prli, N.; Rogina, V.; Muk, B.: Zdravstvena njega 4., K,

Zagreb, 2005.
Jasprica-Hrelec, J.: Hitna medicinska pomo u izvanbolnikim

uvjetima, Jaspra, Zagreb, 1997.
Hrvatsko drutvo za reanimatologiju Hrvatskog lijenikog

Literatura za
zbora: Napredno odravanje ivota, prirunik za teajeve,
nastavnike:
2010.
Prpi, N.: Kirurgija, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

Gvodak, M.; Tomljanovi, B.: Temeljni hitni medicinski
postupci, HKMS, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zagreb,
2011.

239
Naziv predmeta Zdravstvena njega kirurkog bolesnika - specijalna
u petoj godini
uenja

Kroz ovaj predmeta Zdravstvena njega kirurkih bolesnika - opa:
predmet polaznik
1. Primijenit e osobitosti organizacije rada na kirurkim odjelima
e stei ishode
pojedinih specijalnosti
uenja: 2. Provodit e sestrinsku skrb prije i poslije operacije na
pojedinim organima ili dijelovima tijela, uvaavajui
individualne osnovne potrebe bolesnika
3. Primijenit e zdravstveni odgoj poslije operacije.
Razradba
Sestrinska skrb bolesnika s ozljedom glave

Zdravstvena
njega Prijeoperacijska priprema bolesnika za neurokirurki zahvat
neurokirurkog
Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacija u
bolesnika
neurokirurgiji

Zdravstvena
- kirurkim zahvatima na srcu
njega bolesnika s
operacijom na - transplantacijom srca
srcu i krvnim
- operiranim krvnim ilama
ilama
Zdravstveni odgoj kardiovaskularnog bolesnika
Prijeoperacijska priprema bolesnika za operaciju na pluima/prsnome

Zdravstvena
kou
njega bolesnika s
operiranim Sestrinska skrb bolesnika s ozljedama prsnoga koa
prsnim
Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika s operacijom plua/
koem/pluima
prsnoga koa
Sestrinska skrb bolesnika s operacijom titnjae

Zdravstvena
njega bolesnika s
operacijom
titnjae
Prijeoperacijska priprema bolesnice za operaciju dojke

Zdravstvena
njega bolesnice s Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnice s operacijom dojke
operacijom dojke Zdravstveni odgoj bolesnika/ce s operiranom dojkom

Zdravstvena
- akutnim abdomenom
njega bolesnika s
operacijom - ozljedama trbuha
probavnoga
- hernijom
sustava
- krvarenjem iz gornjih dijelova probavnoga sustava
240
- krvarenjem iz donjih dijelova probavnoga sustava
- operacijom jednjaka, eluca i dvanaesnika
- akutnim apendicitisom
- tumorima crijeva
- kolostomom
- operacijom na unome mjehuru, uovodu
- transplantacijom jetara
- operacijama na guterai i slezeni
Zdravstveni odgoj operiranog bolesnika
Sestrinska skrb za bolesnika s:
Zdravstvena - operacijama bubrega

njega bolesnika s - transplantacijama bubrega
operacijom
mokranoga - operacijom prostate
sustava - operacijom mokranoga mjehura i mokranih puteva
Zdravstveni odgoj operiranog bolesnika
Zdravstvena Prva pomo kod prijeloma i iaenja u sustavu za kretanje

njega bolesnika s
Zbrinjavanje bolesnika s prijelomom kostiju i zglobova
prijelomom
kostiju i zglobova
Prva pomo kod sumnje na ozljedu kraljenice i kod ozljede

Zdravstvena
kraljenice
njega bolesnika s
ozljedom Skrb o bolesniku s ozljedom kraljenice
kraljenice
Zdravstvena njega bolesnika s operacijom kraljenice
Prva pomo kod opeklina

Zdravstvena
njega bolesnika s Postupci kod prijama bolesnika s opeklinama
opeklinama
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Zdravstvena njega bolesnice kod hitnih stanja u ginekologiji
Zdravstvena Skrb za bolesnicu s operacijom:

njega bolesnice s - maternice
ginekolokim
operacijskim - jajnika i jajovoda
zahvatom - vanjskih spolnih organa
Zdravstveni odgoj bolesnice s ginekolokim zahvatom
Priprema bolesnika za osnovne dijagnostike postupke u oftalmologiji

Zadatci u provedbi medicinsko-tehnikih i terapijskih postupaka kod
Zdravstvena ozljede i nakon operacije oka
njega bolesnika s
Komunikacija sa slabovidnim osobama
operacijom oka
Organizacija rada na odjelu za one bolesti
Dijagnostiki postupci bolesnika s onim bolestima
241
Sestrinska skrb za bolesnika:
- s poremeajima vida
- s upalom oka
- s tumorima oka
- s daltonizmom
- s glaukomom
- s kataraktom
- sa stranim tijelom u oku
Zdravstveni odgoj bolesnika s onim bolestima

Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika.

osposobljen:
Napomena 1. Provesti prijeoperacijsku pripremu bolesnika za kirurki zahvat
na pojedinim organima i/ili dijelovima tijela
2. Objasniti sestrinsku skrb za bolesnika poslije kirurkog zahvata

na pojedinim organima i/ili dijelovima tijela
3. Provesti zdravstvenu njegu operiranog bolesnika
4. Primijeniti zdravstveni odgoj kod bolesnika poslije kirurkog

zahvata na pojedinim organima i/ili dijelovima tijela.
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura

Zagreb, 2005.

Literatura za Hrvatsko drutvo za reanimatologiju Hrvatskog lijenikog
nastavnike: zbora: Napredno odravanje ivota, prirunik za teajeve,
2010.

242
2011.

243
Naziv predmeta Zdravstvena njega zdravoga djeteta i adolescenata
u treoj godini
uenja

predmeta Zdravstvena njega zdravoga djeteta i adolescenta:
Kroz ovaj 1. Razlikovat e osobitosti pojedinoga razvojnog razdoblja djeteta

predmet i adolescenta
2. Primijenit e postupke pravilne osobne higijene, previjanja i
polaznik e stei
oblaenja djeteta te objasniti osobitosti prirodne i umjetne
ishode uenja: prehrane
3. Brinut e o sigurnosti djeteta i ureenju okolia
4. Prepoznat e zlostavljano ili zanemarivano dijete/adolescenta i
postupiti prema protokolu
5. Koristit e primjerenu komunikaciju s obzirom na dob djeteta i
adolescenta.
Razradba
Povijesni pregled drutvene brige o djetetu
Deklaracija o pravima djeteta

Uvod u
zdravstvenu Konvencija o pravima djeteta
njegu djeteta i UNICEF
adolescenta
Prava djeteta
Kvalitetno roditeljstvo
Oblici zlostavljanja
Zlostavljano Prepoznavanje zanemarivanja i zlostavljanja djeteta

dijete
Protokol postupanja pri sumnji na zanemarivanje i zlostavljanje
djeteta
Ustanove za zatitu djece
Zdravstvena Cijepljenje (kalendar cijepljenja)

zatita djeteta Zatita zdravlja zubi
Primarna prevencija
Razdoblja u razvoju djeteta i adolescenta

Fizioloke promjene kod novoroeneta
Osobitosti
djejeg Refleksi
organizma Vitalne funkcije
Potrebe za vodom
Psihomotorni razvoj djeteta

Psihofiziki
Tjelesni razvoj djeteta
razvoj djeteta
Pubertet
244
imbenici koji utjeu na zdravlje djeteta i adolescenta
Igra i uenje
Novoroene
Pribor i oprema za doek novoroeneta

Higijena
Provedba osobne higijene djeteta, previjanje i oblaenje
zdravoga djeteta
Posljedice loe njege
Uzimanje somatskih mjera
Osnovni sastojci hrane

Energetske potrebe djeteta i stanje uhranjenosti
Prehrana Prirodna prehrana

zdravoga djeteta Umjetna prehrana
Dohrana
Zdrava prehrana djeteta i adolescenta
Ureenje doma prema naelima sigurnosti

Sigurnost Sigurna djeja igralita
djeteta i
Ureenje ustanova koji skrbe o djeci na siguran nain
sprjeavanje
ozljeda kod Ureenje djejih ambulanti po naelima sigurnosti djeteta
djece Edukacija roditelja o sprjeavanju ozljeda u kui i aktivnostima
slobodnoga vremena

Vjebe se izvode u skupini od 8 do 10 uenika u kolskom praktikumu

opremljenom kao bolesnika soba na pedijatrijskom odjelu.
Vjebe se izvode u skupinama u pedijatrijskoj ambulanti pri domovima

zdravlja nastavne baze, i to u skladu sa kolskim kurikulumom,
uvjetima i kapacitetima ustanove.
osposobljen:
1. Opisati povijesni pregled drutvene brige o djetetu
Napomena
2. Primijeniti protokol postupanja pri sumnji na zanemarivanje i
zlostavljanje djeteta
3. Navesti mjere primarne prevencije u zdravstvenoj zatiti
djeteta
4. Objasniti razdoblja u razvoju djeteta i adolescenta
5. Opisati psihomotorni razvoj djeteta
6. Demonstrirati osobnu higijenu djeteta, previjanje i oblaenje
7. Objasniti osobitosti prirodne i umjetne prehrane

8. Povezati sigurnost djeteta s ureenjem njegova okolia.
Ostalo
245
skupinama

polaznika
Literatura
Broe, V.: Pediatric nursing careplans, 2. izd., Little Brown and

company Boston, Toronto, 1985.
Delmars Textbook of Basic Pediatric Nursing, Delmar
Publishers, 1999.
Fenwick, E.: Njega majke i djeteta, tree izdanje, Mozaik
Literatura za Mardei, D. i suradnici: Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb,
nastavnike: 2002.
vel, I.; Grguri, J.: Zdravstvena zatita djece, kolska knjiga,
Zagreb, 1996.
UNICEF Ured za Hrvatsku: Dojenje, prirunik za zdravstvene
djelatnike, Komisija za koordinaciju pomoi i zdravstvenu
zatitu djece u izvanrednim uvjetima, Zagreb, 1993.
korisni dokumenti i linkovi: Ljudska prava, Prava djeteta,
Bolnica prijatelj djece

uenike nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
246
Naziv predmeta Zdravstvena njega bolesnoga djeteta i adolescenta
u etvrtoj godini
uenja

Uenik/ca e usavravati vjetine usvojene u prethodnome razredu iz
predmeta Zdravstvena njega zdravoga djeteta i adolescenta:
1. Primijenit e osobitosti rada na djejem odjelu i prijama

Kroz ovaj bolesnoga djeteta i adolescenta
predmet 2. Primijenit e znanja i vjetine iz osobne higijene, previjanja,
polaznik e stei oblaenja i prehrane bolesnoga djeteta
ishode uenja: 3. Obavit e promatranje djeteta i adolescenta s obzirom na
osnovne potrebe
4. Sudjelovat e pri pregledu djeteta i uzimanju biolokog
materijala za pretrage
5. Prepoznat e posebnosti u sestrinskoj skrbi nedonoeta i
vitalno ugroena djeteta i adolescenta
6. Komunicirat e s pratnjom djeteta i adolescenta.
Razradba
Postupci kod prijama djeteta u bolnicu
Prijam djeteta u Prava djeteta u bolnici

bolnicu i Bolnica - prijatelj djeteta
organizacija
zdravstvene Hitna stanja u pedijatriji
njege Naela njege i lijeenja djeteta u bolnici
Uloga sestre na djejem odjelu
Priprema pribora, prostora i djeteta za provedbu osobne higijene

Osobna higijena Kupanje, previjanje, oblaenje
bolesnoga
djeteta Sprjeavanje posljedica loe njege
Sprjeavanje komplikacija nastalih dugotrajnim leanjem
Naini unoenja hrane

Prehrana
bolesnoga Specifinosti prehrane bolesnoga djeteta
djeteta
Hranjenje djeteta boicom, licom i sondom
Vanjski izgled bolesnoga djeteta
Vitalni znaci
Promatranje Pokretljivost
bolesnoga
djeteta Stanje svijesti
Izluevine
Bol
247
Zadaa sestre Priprava djeteta za provedbu medicinsko-tehnikih zahvata
kod osnovnih Dranje djeteta pri izvoenju medicinsko-tehnikih zahvata
medicinsko -
Provedba terapije
-tehnikih
zahvata Uzimanje biolokih materijala za pretrage
Prva njega nedonoeta u raaonici

Transport i smjetaj u novoroenaku jedinicu intenzivne skrbi
Zdravstvena
njega Posebnosti u zdravstvenoj njezi nedonesenoga djeteta
nedonoeta
Prehrana nedonoeta
Zdravstveni odgoj roditelja

- infekcije gornjih dinih puteva u djejoj dobi
Zdravstvena
- infekcije donjih dinih puteva u djejoj dobi
njega djeteta
oboljela od - astme
bolesti dinoga
- cistine fibroze
sustava
- tuberkuloze
Zdravstveni odgoj roditelja i djeteta

Zdravstvena
- priroene srane grjeke
njega djeteta
oboljela od - reumatske vruice
bolesti srano-
- ostalih sranih bolesti u djejoj i adolescentskoj dobi
-ilnoga sustava
- priroene i steene bolesti usne upljine
- bolesti jednjaka
Zdravstvena
njega djeteta s - bolesti eluca
poremeajem - akutne i kronine bolesti crijeva
prehrane
- poremeaja u apsorpciji hrane
- poremeaja uhranjenosti

- alergijskoga rinitisa
Zdravstvena - astme u djejoj i adolescentskoj dobi
njega djeteta
oboljela od - urtikarije
alergija i - angioedema
alergijskih
bolesti - alergije na hranu i lijekove
- anafilaktikoga oka
248
Zdravstvena
njega djeteta - anemije
oboljela od
- leukemije
bolesti krvi i
krvotvornih - poremeaja zgruavanja krvi
organa

Zdravstvena
njega djeteta - febrilnih konvulzija
oboljela od
- epilepsije
bolesti
sredinjega - cerebralne djeje paralize
ivanog sustava Zdravstveni odgoj roditelja i djeteta
- bolesti hipofize
Zdravstvena
njega djeteta - bolesti titaste lijezde
oboljela od
- bolesti nadbubrene lijezde
endokrinolokih
bolesti - dijabetesa u djejoj i adolescentskoj dobi

Zdravstvena
- bolesti bubrega i mokranih puteva
njega djeteta
oboljela od - infekcije mokranih puteva
urogenitalnih
- bolesti genitalnih organa
bolesti


praktikumu opremljenom kao bolesnika soba na pedijatrijskom
odjelu.
Vjebe se izvode u domovima za djecu bez odgovarajue roditeljske

skrbi nastavne baze u skupinama. Izvode se u skladu sa kolskim
kurikulumom, uvjetima i kapacitetima ustanove u skupinama od 8 do
Napomena 10 uenika.
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika u ustanovama za

djecu i mlade s tekoama u razvoju. Izvode se u skladu sa kolskim
kurikulumom, uvjetima i kapacitetima ustanove.

osposobljen:
1. Opisati prijam djeteta u bolnicu i organizaciju zdravstvene
njege
2. Demonstrirati osobnu higijenu bolesnoga djeteta, previjanje i
oblaenje
249
3. Objasniti specifinosti prehrane bolesnoga djeteta
5. Izvesti osnovne medicinsko-tehnike zahvate
6. Opisati zdravstvenu njegu nedonoeta
7. Objasniti sestrinsku skrb kod djeteta oboljela od bolesti

pojedinih organa i organskih sustava
8. Primijeniti zdravstveni odgoj roditelja i djeteta oboljela od

bolesti pojedinih organa i organskih sustava
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Broe, V.: Pediatric nursing careplans, 2. izd., Little Brown and

company Boston, Toronto, 1985.
Delmars Textbook of Basic Pediatric Nursing, Delmar
Publishers, 1999.
Fenwick, E.: Njega majke i djeteta, tree izdanje, Mozaik
Literatura za Mardei, D. i suradnici: Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb,
nastavnike: 2002.
vel, I.; Grguri, J.: Zdravstvena zatita djece, kolska knjiga,
Zagreb, 1996.
UNICEF - Ured za Hrvatsku: Dojenje, prirunik za zdravstvene
djelatnike, Komisija za koordinaciju pomoi i zdravstvenu
zatitu djece u izvanrednim uvjetima, Zagreb, 1993.
korisni dokumenti i linkovi: Ljudska prava, Prava djeteta,
Bolnica - prijatelj djece

250
Naziv predmeta Zdravstvena njega majke
u petoj godini
uenja

Kroz ovaj podruja zdravstvene njege majke:
predmet polaznik
1. Objasnit e mjere zdravstvene zatite ena
e stei ishode
2. Pripremit e enu i pribor za uzimanje materijala za
uenja: laboratorijske pretrage
3. Primijenit e znanja i vjetine pri ginekolokom pregledu,
tijekom trudnoe, poroda i babinja
4. Sudjelovat e u zdravstvenom odgoju ena.
Razradba
Zdravstvena zatita ena
Zadae medicinske sestre u pripremi za ginekoloki pregled
Zdravstvena Zadae medicinske sestre pri izvoenju osnovnih dijagnostikih

zatita ena postupaka
Preventivne mjere kod spolno prenosivih bolesti
Zdravstveni odgoj
Zatita i planiranje obitelji
Kontracepcija
Neplodnost
Planiranje obitelji
Poremeaji menstrualnoga ciklusa
Menopauza i postmenopauza
Zdravstveni odgoj
Zadae sestre u pripremi trudnice za ginekoloki pregled i osnovne

dijagnostike pretrage u trudnoi
Znaci trudnoe
Trudnoa Promjene u trudnoi
Zdravstvena njega trudnice

Zdravstvena njega trudnice kod ugroene i poremeene trudnoe
Zdravstveni odgoj trudnice
Prijem rodilje u bolnicu
Zadae medicinske sestre tijekom poroda

Porod
Porodna doba
Zdravstvena njega rodilje
Promjene nakon poroda

Babinje Zdravstvena njega babinjae
Zdravstvena njega nakon carskoga reza
251
Zdravstveni odgoj babinjae
Odnos drutva prema oboljelima od raka
Javno-zdravstvena djelatnost medicinske sestre pri ranom otkrivanju

Problem malignih oboljenja
neizljeive bolesti
Vrste terapije kod malignih oboljenja
Komunikacija medicinska sestra - bolesnica

Vjebe se izvode u skupini od 8 do 10 uenika u kolskom praktikumu

opremljenom kao bolesnika soba na ginekolokom odjelu.
Vjebe se izvode u skupini od 8 do 10 uenika na klinikom/bolnikom
odjelu nastavne baze.

osposobljen:
Napomena 1. Opisati mjere zdravstvene zatite ena
2. Objasniti zadae sestre u pripremi ene za ginekoloki pregled

i osnovne dijagnostike pretrage
3. Objasniti mjere zdravstvene zatite ena
4. Navesti zadae sestre u skrbi za enu tijekom trudnoe,

poroda i babinja
5. Provesti zdravstveni odgoj ena
6. Objasniti aktivnosti medicinske sestre pri ranom otkrivanju

malignih bolesti kod ena.
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Reeder/Martin Maternity nursing, 16th Edition, Family,

Newborn, and Women's Health Care, J.B. Lippincott Company,
Philadelphia, Pennsylvania, 1987.
Literatura za Habek, D.: Porodnitvo i ginekologija, K, Zagreb, 2005.

nastavnike: Pecigo-Kljukovi, K.: Zdravstvena njega trudnice, rodilje i
babinjae, kolska knjiga, Zagreb, 1998.
Prli, N.; Rogina, V.; Muk, B.: Zdravstvena njega 4, kolska
252
253
Naziv predmeta Zdravstvena njega - zatita mentalnoga zdravlja
u etvrtoj godini
uenja

Uenik/ca ce usavravati vjetine usvojene u prethodnoj godini uenja
/psihologija/
Kroz ovaj 1. Objasniti utjecaj bio/psiho/socijalnih imbenika na mentalno
predmet polaznik zdravlje pojedinca
e stei ishode
uenja: 2. Prepoznati krizna stanja
3. Primijeniti terapijsku komunikaciju
4. Sudjelovati u zatiti mentalnoga zdravlja djece i mladih
Razradba
Definicija mentalnoga zdravlja i bolesti
Primarna i sekundarna prevencija u zatiti mentalnoga zdravlja
Mentalna Tercijarna prevencija

higijena Rehabilitacija
Timski rad u zatiti mentalnoga zdravlja
Uloga medicinske sestre u zatiti mentalnoga zdravlja
Teorije razvoja linosti
S. Freud
Razvoj i
E. Erikson
struktura linosti
Piaget
Maslowljeva hijerarhija potreba
Utjecaj socijalnih Drutveno-ekonomski imbenici

imbenika na
Kulturno-civilizacijski imbenici
mentalno
zdravlje Moralno-etiki imbenici
pojedinca
Razvoj spolnog identiteta

Psihodinamika Seksualne disfunkcije
spola i odnosa
meu spolovima Partnerski odnosi
Mentalno-higijenski problemi braka
Prenatalna, natalna i postnatalna zatita

Zatita
mentalnoga Utjecaj okoline na rani djeji razvoj
zdravlja djece i Obitelj i njezina uloga u zatiti mentalnoga zdravlja djece i mladih
mladih
kolsko okruenje
254
Utjecaj vrnjaka na mentalno zdravlje mladih
Disfunkcionalna obitelj
Obiteljska terapija
Terapijsko okruenje
Odnos sestra-korisnik
Vjetine terapijske komunikacije

Terapijska
Aktivno sluanje
komunikacija
Vjetine pregovaranja
Vjetine uvjeravanja
Liaison terapija
Pojmovni stres, kriza, krizno stanje

Reakcija na stres
Krizna stanja Fizioloke i psiholoke reakcije na stres
Mehanizmi obrane
Krizne intervencije


praktikumu za zdravstvenu njegu, i to u skladu sa kolskim
kurikulumom, uvjetima i kapacitetima ustanove.
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika u klinici za

psiholoku medicinu, i to u skladu sa kolskim kurikulumom, uvjetima
i kapacitetima ustanove.
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika u dnevnoj bolnici

klinike za psihijatriju, i to u skladu sa kolskim kurikulumom,
uvjetima i kapacitetima ustanove.
osposobljen:
Napomena 1. Objasniti definiciju mentalnoga zdravlja i bolesti
2. Razlikovati primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju te
rehabilitaciju
3. Navesti ulogu sestre u zatiti mentalnoga zdravlja
4. Obrazloiti teorije u razvoju linosti
5. Interpretirati utjecaj razliitih imbenika na mentalno zdravlja
6. Opisati razvoj spolnog identiteta
7. Analizirati partnerske odnose

8. Povezati utjecaj okoline na rani djeji razvoj
9. Demonstrirati vjetine terapijske komunikacije

10. Usporediti pojmove stres, kriza, krizno stanje i krizne
intervencije.
255
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Pasquali, E.A.; Drnold, H.; DeBasio, N.: Mental Health Nursing,

Mosby Company, 1989.
Literatura za Moravek, D.: Psihijatrija, Medicinska naklada, 2000.

nastavnike: Muaevi, V.: Psihijatrija, Medicinska naklada, 1995.
Nikoli, S.:Psihijatrija djeje i adolescentne dobi, kolska


256
Naziv predmeta Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika
u petoj godini
uenja

Polaznik e usavravati vjetine usvojene u prethodnom razredu iz
predmeta Zdravstvena njega- zatita mentalnoga zdravlja:
Kroz ovaj
predmet polaznik 1. Primijenit e osobitosti rada na psihijatrijskim odjelima i
posebnosti prijama bolesnika
e stei ishode
2. Provodit e sestrinsku skrb kod specifinih poremeaja, bolesti i
uenja: stanja, uvaavajui osnovne potrebe bolesnika, dostojanstvo i
tajnost podataka
3. Prepoznat e hitna stanja na psihijatrijskom odjelu
4. Razlikovat e oblike rada/pomoi psihijatrijskim bolesnicima u
bolnici, kunoj njezi i zajednici.
Razradba
Odnos drutva prema psihijatrijskome bolesniku
Predznanstvena i znanstvena faza u razvoju psihijatrije
Povijesni pregled Razvoj psihijatrije do 19 st.

psihijatrije i skrbi Razvoj psihijatrije u 20 st.
za
psihijatrijskoga Suvremeni pristup psihijatrijskoj skrbi
bolesnika Opa i etika naela u zbrinjavanju psihijatrijskih bolesnika
Sprjeavanje stigmatizacije psihijatrijskih bolesnika
Stajalita i predrasude u psihijatriji
Vrste psihijatrijskih ustanova

Organizacija Organizacija rada na odjelu za psihijatriju
psihijatrijske
slube Zadae medicinske sestre na odjelu za psihijatriju
Naela zdravstvene njege u skrbi za psihijatrijskoga bolesnika
Prijam bolesnika na odjel
Cjelovito promatranje i praenje ponaanja
Prepoznavanje hitnih stanja

Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama
Pristup
psihijatrijskome Suglasnost bolesnika za lijeenje, dijagnostike i terapijske postupke
bolesniku
Prisilno zadravanje
Prisilna hospitalizacija
Komunikacija s psihijatrijskim bolesnikom i njegovom obitelji

Otpust psihijatrijskoga bolesnika
Osnovne pretrage u psihijatriji

Dijagnostiki
postupci u Psiholoka priprema bolesnika
psihijatriji
Psihologijska, socijalna i pedagoka obradba
257
Sestrinska skrb za bolesnika s:
- shizofrenijom
- bipolarnim afektivnim poremeajem
- depresijom
Zdravstvena - alkoholizmom i drugim ovisnostima
njega
- psihoorganskim sindromom
psihijatrijskih
bolesnika kod - delirijem
specifinih
- demencijom
poremeaja,
bolesti i stanja - posttraumatskim stresnim poremeajem
- anksioznim poremeajem
- poremeajem prehrane: anoreksija i bulimija

- sumranim stanjem
Zbrinjavanje osoba u akutno opijenom stanju

Suicidalni bolesnik
Psihofarmakoloko lijeenje
Zadae Oblici socioterapije: mala skupina, velika skupina, radna i okupacijska
medicinske terapija, muzikoterapija, art-terapija
sestre u lijeenju
Lijeenje u socioterapijskim zajednicama
psihijatrijskih
bolesnika Klubovi lijeenih alkoholiara
Elektrostimulacijska terapija (elektroneuromodularna terapija)
Psihijatrija u Oblici pomoi psihijatrijskim bolesnicima u zajednici

zajednici Zbrinjavanje psihijatrijskih bolesnika u kunoj njezi

Vjebe se izvode u skupinama u klinikim/bolnikim psihijatrijskim
odjelima nastavne baze. Izvode se u skladu sa kolskim
kurikulumom, uvjetima i kapacitetima ustanove. Najee se razred
dijeli u tri skupine.
Uspjenim svladavanjem nastavnih sadraja polaznik e biti
osposobljen:
Napomene: 1. Navesti povijesni pregled psihijatrije i skrbi za psihijatrijskoga
bolesnika
2. Opisati organizaciju psihijatrijske slube
3. Objasniti pristup psihijatrijskome bolesniku
4. Pripremiti duevnoga bolesnika za dijagnostike postupke
5. Primijeniti vjetine sestrinske skrbi psihijatrijskih bolesnika kod

specifinih poremeaja, bolesti i stanja
6. Objasniti zadae medicinske sestre u lijeenju psihijatrijskih

bolesnika
258
7. Navesti oblike skrbi za psihijatrijskoga bolesnika u zajednici.
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Moravek, D.: Psihijatrija, Medicinska naklada, 2000.

Jakovljevi, M.: Psihijatrija za vie medicinske sestre, A. G.
Literatura za
Mato, 1995.
nastavnike:
Goreta, M.: Psihijatrija i zakon, Psihijatrijska bolnica Vrape,
1998.

259
Naziv predmeta
u petoj godini Zdravstvena njega starijih osoba
uenja

Polaznik e kroz ishode uenja stei osnovna znanja i vjetine iz
podruja zdravstvene njege starijih osoba:
Kroz ovaj 1. Razlikovat e fizioloke i psiholoke promjene u starijoj dobi
predmet polaznik
2. Prepoznat e zdravstvene probleme u starijoj dobi i pruiti
e stei ishode
pomo u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, uvaavajui
uenja:
osobitosti starijih korisnika
3. Usporedit e izvaninstitucijsku i institucijsku skrb za starije

osobe
4. Ilustrirat e postupke usmjerene na aktivno zdravo starenje.

Razradba:
Osnovni pojmovi Starost i starenje

o starosti i Gerontologija
starenju
Drutveni vidovi starenja
Fizioloke promjene u grai i funkciji organa i organskih sustava u
Bioloko starenje
starijoj dobi
Psiholoko Psiholoke promjene u starijoj dobi

starenje Najei psiholoki problemi starije dobi
Socijalno Razvojni zahtjevi starije dobi

starenje Prilagodba na promjene ivotnoga stila, socijalnih uloga i odnosa
Gerijatrija - Osnovne znaajke medicine starije dobi

medicina starije
Najei zdravstveni problemi starijih osoba
dobi
Zdravstvena Pomo pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, uvaavajui

njega starijih osobitosti starijih korisnika
osoba Sindrom 4N
Dijagnostiki i Mjerenje vitalnih funkcija kod starijih osoba

terapijski
Primjena lijekova kod starijih osoba
postupci
Modele skrbi za Izvaninstitucijska skrb za starije osobe

starije osobe Institucijska skrb za starije osobe
Promocija aktivnoga zdrava starenja

Zdravo starenje
Sprjeavanje pojave bolesnoga starenja
Stajalita o Najee predrasude o starosti i starenju

starosti i starenju Diskriminacija starijih osoba

260
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika u domovima za

starije i nemone osobe nastavna baza. Izvode se u skladu sa
kolskim kurikulumom, uvjetima i kapacitetima ustanove.
Uspjenim svladavanjem nastavnih sadraja polaznik e biti

osposobljen:
1. Objasniti osnovne pojmove o starosti i starenju
2. Opisati fizioloke promjene u starenju

3. Objasniti osnovne znaajke psiholokih promjena u starijoj
dobi
4. Opisati razvojne zahtjeve starije dobi
5. Opisati najee zdravstvene probleme starijih osoba

6. Razlikovati fizioloko i patoloko starenje
7. Pomoi pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba,

uvaavajui osobitosti starijih korisnika
8. Objasniti osnovne modele skrbi za starije osobe
9. Provoditi mjere za unaprjeenje zdravlja starijih osoba
10. Razviti pozitivna stajalita o starosti i starijim osobama.
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Broz, LJ.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.; Not, T.:

Literatura za Zdravstvena njega 3, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
nastavnike: Prli, N.: Zdravstvena njega, Udbenik za uenike srednjih
medicinskih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

261
Naziv predmeta
u petoj godini Zdravstvena njega u kui
uenja
Polaznik e kroz ishode uenja stei osnovna znanja i vjetine iz

podruja zdravstvene njege u kui:
1. Primijenit e zakonske propise u djelatnosti zdravstvene njege

u kui
Kroz ovaj
predmet u petoj 2. Komunicirat e s multidisciplinarnim timom i lanovima obitelji
godini uenja u provedbi skrbi o korisniku
polaznik e stei 3. Pripremit e materijal, pribor i opremu za provedbu
sljedee ishode zdravstvene njege u kui
uenja:
4. Provodit e planirane dijagnostike i terapijske postupke
sestrinske skrbi (u okviru kompetencija) u prilagoenim
uvjetima u korisnikovoj kui
5. Evidentirat e posjete korisnicima u propisanu dokumentaciju.
Razradba:
Sestrinska skrb Patronana sestrinska skrb

u kui Zdravstvena njega u kui
Planiranje i priprema kunog posjeta
Kuni posjet Komunikacija i interakcija u prvom kunom posjetu
Tijek kunog posjeta
Procjena potreba Prikupljanje podataka o korisniku, obitelji i njihovoj okolini

i planiranje
Procjena potreba i planiranje zdravstvene njege
zdravstvene
njege u kui
Priprema za Priprema medicinske sestre

provedbu
Priprema i prilagodba prostora, opreme i pribora
sestrinskih
postupaka u kui Priprema korisnika
Provedba Pomo korisniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

planirane
zdravstvene
njege u kui
Sprjeavanje Najee komplikacije izazvane dugotrajnim mirovanjem

komplikacija kod Procjena rizika za razvoj komplikacija kod dugotrajnog mirovanja
dugotrajnog
mirovanja Mjere sprjeavanja komplikacija
Provedba Promatranje vanjskog izgleda korisnika

dijagnostikih i
Mjerenje vitalnih funkcija
terapijskih
postupaka u kui Uzimanje materijala za laboratorijske pretrage
prema Kateterizacija mokranoga mjehura
smjernicama
262
Primjena klizme
Postavljanje i promjena nazogastrine sonde
Priprema i primjena lokalne i peroralne terapije
Priprema i primjena parenteralne terapije
Primjena kisika u kui

Previjanje rana
Potrebe obitelji tijekom bolesti

Potpora obitelji s
Edukacija lana obitelji, njegovatelja o postupcima njege bolesnika
bolesnim lanom
Palijativna Sestrinska skrb o umiruim bolesnicima u kui

sestrinska skrb u
Potpora obitelji umiruega bolesnika
kui
Rad medicinske sestre u multidisciplinarnomu timu

Suradnja
Naela komunikacija sa suradnicima
Zakonski propisi Zakonski propisi iz podruja zdravstva

o zdravstvenoj
Pravilnici i ostali akti HKMS-a i HZZO-a
njezi u kui
Dokumentacija u Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kui

zdravstvenoj Ostala dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kui
njezi u kui
Vjebe se obavljaju u kui korisnika


praktikumu. Izvode se u skladu sa kolskim kurikulumom, uvjetima i
kapacitetima ustanove.
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Mojsovi, Z. i suradnici: Sestrinstvo u zajednici, Prirunik za

Literatura za studij sestrinstva 1. dio, Visoka zdravstvena kola, Zagreb,
nastavnike: 2004.
Prli, N.: Zdravstvena njega, Udbenik za uenike srednjih
263
imunec, D.: Smjernice za postupke u zdravstvenoj njezi u

kui, HKMS, Zagreb, 2009.

264
Naziv modula Klinike vjebe

- Organizacija rada i planiranje sestrinske skrbi
- Prijam, otpust, premjetaj i smrt korisnika

- Priprema i prilagodba prostora za provedbu sestrinskih
postupaka
- Priprema opreme, pribora i materijala za provedbu sestrinskih
Popis strukovnih postupaka
jedinica ishoda
- Promatranje i fizioloka mjerenja
uenja iz
standarda - Pomo pri disanju
kvalifikacije koji
- Pomo pri unosu hrane i tekuine
se ostvaruju kroz
ovaj modul: - Pomo pri eliminaciji
- Pomo pri tjelesnoj aktivnosti
- Pomo pri obavljanju osobne higijene i odijevanju

- Pomo pri odravanju tjelesne temperature
- Pomo pri odmoru i spavanju
- Sestrinsko-medicinski postupci
- Hitna medicinska stanja
- Skrb o korisniku u kui
Polaznik/ca e primijeniti znanja i vjetina sestrinske prakse

Cilj modula
primjereno godini uenja.
Opis modula:
Kroz koji(e) 1. Zdravstvene vjebe I nakon tree godine uenja (120 sati
nastavni(e) vjebi)
predmet(e) se 2. Zdravstvene vjebe II nakon etvrte godine uenja (120 sati
ostvaruje ovaj vjebi)
modul:
3. Zdravstvene vjebe III tijekom pete godine uenja (240 sati, u
to je ukljuen i zavrni rad)
265
3. razred
Bolniki odjeli Organizacija rada na odjelu
Bolniki odjel/bolesnika soba
Prostorije na odjelu
Kuni red
Organizacija Primopredaja slube

zdravstvene njege
Vizita
Provedba Priprema materijala i pomagala za izvoenje postupaka u

zdravstvene njege zdravstvenoj njezi
Provedba postupaka zdravstvene njege prema izraenomu planu

zdravstvene njege
Izvjeivanje o provedenim postupcima
Sprjeavanje Priprema materijala za dezinfekciju

infekcija
Priprema materijala za sterilizaciju
Postupci sprjeavanja bolnikih infekcija
Pranje i dezinfekcija ruku
Transport biolokog materijala
Primjena zatitnih sredstava
Razvrstavanje medicinskog, infektivnog, otrog i komunalnog otpada
Higijena okoline Dezinfekcija okoline bolesnika

bolesnika
Prilagodba osvjetljenja bolesniku
Bolesniki krevet Pripremanje posteljnoga rublja
Prilagodba standardnoga bolesnikog kreveta potrebama bolesnika
Prilagodba specijalnoga bolesnikog kreveta potrebama bolesnika
Dezinfekcija bolesnikoga kreveta
Namjetanje Namjetanje zatvorenoga bolesnikog kreveta

kreveta
Namjetanje kreveta pokretnomu bolesniku
Namjetanje kreveta nepokretnomu bolesniku
Presvlaenje kreveta pokretnomu bolesniku
Presvlaenje kreveta nepokretnomu bolesniku
Zbrinjavanje prljave posteljine i posteljnoga rublja prema stupnju
266
infektivnosti
Higijena bolesnika Pomo pri tuiranju
Kupanje nepokretnoga bolesnika
Higijena kose nepokretnoga bolesnika
Higijena brade brijanje
Pranje zuba nepokretnomu bolesniku
Njega bolesne usne upljine
Pomo pri presvlaenju i oblaenju bolesnika
Uporaba pomagala za inkontinenciju
Pokretljivost Promjena poloaja nepokretnomu bolesniku

bolesnika i
poloaji njegova Premjetanje bolesnika iz kreveta na kolica i/ili stolac
tijela
Uporaba pomagala za kretanje ili promjenu poloaja
Sprjeavanje Provedba mjera za sprjeavanje dekubitusa

komplikacija
dugotrajnoga Provedba postupaka zbrinjavanja bolesnika s dekubitusom
mirovanja
Provedba mjera za sprjeavanje tromboze i/ili tromboflebitisa
Provedba postupaka zbrinjavanja bolesnika s trombozom i/ili

tromboflebitisa
Provedba mjera za sprjeavanje respiratornih komplikacija
Provedba mjera za sprjeavanje nesvjestice pri ustajanju iz kreveta
Provedba mjera za sprjeavanje kontraktura
Mjerenje vitalnih Pripremanje pribora i bolesnika za mjerenje temperature, krvnoga

funkcija tlaka, disanja i pulsa
Zbrinjavanje bolesnika i pribora nakon mjerenja temperature,

krvnoga tlaka, disanja i pulsa
Biljeenje izmjerenih vrijednosti u medicinsku i sestrinsku

dokumentaciju
Prepoznavanje kritinih vrijednosti vitalnih funkcija i izvjeivanje
Provedba mjera sniavanja tjelesne temperature
Prehrana i Podjela hrane i hranjenje bolesnika

hranjenje
bolesnika Praenje prihvaanja hrane bolesnika
Biljeenje unosa hrane i tekuine
Eliminacija Prepoznavanje patolokih promjena (promatranje uzoraka stolice i

otpadnih tvari urina)
267
Davanje posude za nudu
Medicinsko- Pripremanje bolesnika za medicinsko-tehnike postupke

-tehniki postupci
Pripremanje pribora za kateterizaciju mokranoga mjehura
Pripremanje pribora za klizmu i primjena klizme
Pripremanje pribora za peroralnu primjenu lijekova
Primjenjivanje lijekova lokalno i enteralno
Pripremanje pribora za parenteralnu primjenu lijekova
Primjenjivanje lijekova u kou, pod kou i u mii
Pripremanje bolesnika za lijeniki pregled
Pripremanje pribora za uzimanje uzoraka krvi, urina i stolice za

laboratorijske pretrage
Pripremanje pribora za uzimanje iskaljaja
Pripremanje pribora za uzimanje obrisaka
Transport biolokih uzoraka do laboratorija
268
4. razred
Nastavne Razradba Nastavne teme

cjeline
Zadae Sudjelovanje u prikupljanju podataka

medicinske
sestre u Voenje medicinske, sestrinske i druge dokumentacije u zdravstvu
zdravstvenoj
Sudjelovanje u voenju medicinske komunikacije u elektronikom
administraciji
obliku
Provedba Priprema materijala i pomagala za izvoenje postupaka u zdravstvenoj

zdravstvene njezi
njege
Provedba postupaka zdravstvene njege prema izraenomu planu
zdravstvene njege
Izvjeivanje o provedenim postupcima
Radiologija u Pripremanje bolesnika za radioloku i nuklearnu dijagnostiku

dijagnostici i
terapiji Pripremanje bolesnika za radioloke i nuklearne terapijske postupke
Zbrinjavanje bolesnika nakon radiolokih i nuklearno-terapijskih

postupaka
Zdravstvena Pripremanje pribora za provedbu elektrodijagnostikih pretraga

njega bolesnika
s bolestima Pripremanje bolesnika za elektrokardiogram i ergometriju
srca i krvnih
Snimanje elektrokardiograma
ila
Pripremanje bolesnika za invazivne pretrage u kardiologiji
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon koronarografije
Zdravstvena Uzimanje iskaljaja za mikrobioloku pretragu

njega bolesnika
s bolestima Postavljanje bolesnika u optimalni poloaj za olakano disanje i
dinoga sustava iskaljavanje
Pripremanje bolesnika i pribora za primjenu inhalacijske terapije
Pripremanje bolesnika i pribora za oksigenoterapiju
Pripremanje bolesnika za bronhoskopiju
Zbrinjavanje bolesnika nakon bronhoskopije
Pripremanje bolesnika za spirometriju
Zdravstvena Zdravstvena njega bolesnika s bolestima mokranoga sustava

njega bolesnika
s bolestima Mjerenje diureze
mokranoga
Vaganje bolesnika
sustava
Sudjelovanje u pripremanju bolesnika za biopsiju bubrega
269
Zdravstvena Pripremanje bolesnika za dijagnostike pretrage probavnoga sustava
njega bolesnika
s bolestima Pripremanje bolesnika za abdominalnu punkciju
probavnoga
Pripremanje pribora za abdominalnu punkciju
sustava
Provedba postupaka zbrinjavanja bolesnika, pribora i ascitesa nakon
abdominalne punkcije
Pripremanje enteralne pumpe
Provedba postupaka zbrinjavanja bolesnika s kolostomom
Zdravstvena Procjenjivanje pokretljivosti bolesnika

njega bolesnika
s bolestima Izvjeivanje o pokretljivosti bolesnika
lokomotornoga
Koritenje pomagala za kretanje
sustava
Zdravstvena Pripremanje glukometra i mjerenje glukoze u krvi

njega bolesnika
s bolestima Primjenjivanje test-trake za odreivanje prisutnosti glukoze i ketonskih
endokrinoga tijela u urinu
sustava
Izvjeivanje i biljeenje nalaza
Pripremanje inzulinskog injektora i pribora za subkutanu primjenu

lijekova
Davanje inzulina
Izraunavanje idealne tjelesne mase
Izraunavanje dnevnih kalorijskih potreba bolesnika s dijabetesom
Zdravstvena Dezinficiranje obrnute izolacije

njega bolesnika
oboljelih od Pripremanje bolesnika za sternalnu punkciju i biopsiju kosti
bolesti krvi i
Zbrinjavanje bolesnika nakon sternalne punkcije i biopsije kosti
krvotvornih
organa
Zdravstvena Sudjelovanje pri prijamu bolesnika na kirurki odjel

njega
kirurkoga Opa i neposredna prijeoperacijska priprema bolesnika
bolesnika -
Transport bolesnika u operacijsku dvoranu
opa
Opa poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika
Transport bolesnika iz operacijske dvorane na odjel
Pripremanje pribora i materijala za mijenjanje zavoja
Rukovanje osnovnim kirurkim instrumentima
Promjena zavoja na operacijskoj rani koja cijeli per primam
Zdravstvena Sudjelovanje pri prijamu i trijai zaraznoga bolesnika
270
njega bolesnika Izolacija zaraznoga bolesnika
sa zaraznim
bolestima
271
5. razred
Nastavna cjelina Razradba Nastavna tema
Zadae medicinske Komunikacija u pisanom i elektronikom obliku

sestre u zdravstvenoj
administraciji Biljeenje podataka u medicinsku dokumentaciju
Arhiviranje medicinske dokumentacije
Zdravstvena njega Sudjelovanje pri prijamu i trijai zaraznoga bolesnika

bolesnika sa
zaraznim bolestima Izolacija zaraznoga bolesnika
Zdravstvena njega Pripremanje bolesnika za elektroencefalografiju

neurolokih bolesnika
Provedba postupaka zbrinjavanja bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega Prepoznavanje komplikacija eerne bolesti

bolesnika s
komplikacijama Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s akutnim i kroninim
eerne bolesti komplikacijama
Sudjelovanje u edukaciji bolesnika oboljela od eerne bolesti
Zdravstvena njega Promatranje onkolokih bolesnika

onkolokih bolesnika
Komuniciranje i potpora onkolokome bolesniku
Njega koe bolesnika na radioterapiji
Praenje bolesnika na radioterapiju
Zdravstvena njega Primjenjivanje obloga, masti i krema

bolesnika sa spolnim
i konim bolestima Pripremanje bolesnika za krioterapiju
Zdravstvena njega Provedba zdravstvene njege djeteta s motorikim i intelektualnim

bolesnoga djeteta i tekoama
adolescenta
Upoznavanje organizacije rada na djejem odjelu
Sudjelovanje pri prijamu djeteta u bolnicu
Mjerenje i biljeenje vitalnih funkcija
Mjerenje i biljeenje somatskih parametara
Pripremanje pribora i prostora za provedbu osobne higijene
Provedba osobne higijene djeteta
Prematanje dojeneta
Cjelovito promatranje djeteta
Primjenjivanje postupaka sprjeavanja posljedica loe njege
Provedba hranjenja djeteta boicom i/ili liicom
272
Hranjenje djeteta na sondu
Izvjeivanje i biljeenje o provedenim postupcima
Priprema djeteta za provedbu medicinsko-tehnikih zahvata
Dranje djeteta pri izvoenju medicinsko-tehnikih zahvata
Uzimanje biolokih materijala za pretrage
Pripremanje pribora i djeteta za primjenu lijekova
Primjenjivanje peroralne terapije
Komuniciranje s djetetom kroz igru
Zdravstvena njega Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operativnog zahvata

kirurkoga bolesnika na glavi i mozgu
- specijalna
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije titnjae
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije na

pluima/prsnome kou
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika/ice nakon operacije dojke
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s akutnim abdomenom i

ozljedom trbuha
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije jednjaka,

eluca i crijeva
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije na

unome mjehuru, uovodu i jetrima
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije hernije
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije bubrega,

mokranih puteva i mokranome mjehuru
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije prostate
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s ozljedom kraljenice
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije kraljenice
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije kostiju i

zglobova
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon amputacije

ekstremiteta
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije na srcu i

krvnim ilama
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s opeklinama
Zdravstvena njega Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnice kod hitnih stanja u

bolesnice s ginekologiji
ginekolokom
273
operacijom Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnice nakon operacije maternice,
jajnika i jajovoda
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnice nakon operacije vanjskih

spolnih organa
Zdravstvena njega Pripremanje prostora i pribora za ginekoloki pregled

majke
Pripremanje bolesnice za ginekoloki pregled
Dezinfekcija instrumenata nakon ginekolokoga pregleda
Sudjelovanje u zbrinjavanju babinjae
Zdravstvena njega Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s ozljedom uha i nosa

bolesnika s bolestima
uha, grla i nosa Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije na uhu,
grlu i nosu
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika nakon operacije

paranazalnih sinusa
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s traheostomom
Zdravstvena njega Sudjelovanje u prijamu bolesnika na oni odjel

bolesnika s
onim bolestima Provedba osnovnih dijagnostikih postupaka kod bolesnika s
onim bolestima
Sudjelovanje pri primjeni terapije kod bolesnika s onim

bolestima
Promjena zavoja nakon operativnoga zahvata na oku
Sudjelovanje u zdravstvenom odgoju bolesnika s onim bolestima
Zdravstvena njega Sudjelovanje pri prijamu psihijatrijskoga bolesnika na odjel

psihijatrijskoga
bolesnika Praenje bolesnikova ponaanja
Prepoznavanje alarmantnoga stanja
Pripremanje psihijatrijskoga bolesnika za pretrage
Sudjelovanje u zbrinjavanju bolesnika s delirijem
Sudjelovanje u okupacionoj terapiji kod psihijatrijskih bolesnika
Sudjelovanje pri otpustu psihijatrijskoga bolesnika
Zdravstvena njega Cjelovito promatranje starijih osoba

starijih osoba
Provedba osobne higijene starijih osoba
Sudjelovanje u sprjeavanju komplikacija izazvanih dugotrajnim

mirovanjem kod starijih osoba
Nadziranje primjene lijekova kod starijih osoba
274
Provedba pravilne prehrane i hranjenje starijih osoba
Sudjelovanje u psihikoj potpori starijim osobama
Zdravstvena njega u Sudjelovanje u izradbi plana zdravstvene njege u kui

kui
Pripremanje materijala i pomagala za izvoenje zdravstvene
njege u kui
Provedba postupaka zdravstvene njege prema izraenome planu
Sudjelovanje u edukaciji obitelji za odravanje higijene bolesnika
Sudjelovanje u edukaciji bolesnika i obitelji za odravanje

kolostomom
Uzimanje materijala za laboratorijske pretrage kod nepokretnih i

polupokretnih bolesnika u kui
Biljeenje provedenih postupaka u medicinske i sestrinske liste
Izvjeivanje patronane slube o provedenim postupcima
275
2.2.3. Izborni strukovni moduli
Naziv modula Izborni strukovni modul
Popis izbornih strukovnih jedinica ishoda uenja iz standarda

kvalifikacije koji se ostvaruju kroz ovaj modul:
- Komunikacija u sestrinstvu
- Hrvatski znakovni govor
- Osnove fizikalne i radne terapije

Popis izbornih
strukovnih - Medicinska sestra u ordinaciji
jedinica ishoda
- Hitna medicinska pomo
uenja iz
standarda - Kronine rane
kvalifikacije
- Sestrinski postupci u operacijskome bloku
- Osnove rada u gipsaonici
- Zdravstvena njega u jedinici anestezije, reanimacije i

intenzivnoga lijeenja
- Zdravstvena njega u jedinici za dijalizu
Polaznik/ca e ovim modulom stei znanja i vjetine kojim e

nadopuniti i proiriti znanje i vjetine u pojedinim podrujima
sestrinskoga rada. Polaznik/ca e biti osposobljen/a za rad u
Cilj modula operacijskome bloku, jedinici intenzivne skrbi, gipsaonici, jedinici za
dijalizu, komunikaciji u sestrinstvu te komunikaciji s gluhim i
nagluhim osobama. Pripremit e se za rad u primarnoj zdravstvenoj
zatiti.
Opis modula:
1. Profesionalna komunikacija u sestrinstvu u treoj godini uenja

(fond sati: 37 sati predavanja i 74 sata vjebi; 4 kreditna
boda)
2. Hrvatski znakovni jezik u treoj godini uenja (fond sati: 37

sati predavanja i 74 sata vjebi; 4 kreditna boda)
Kroz koji(e)
3. Osnove fizikalne i radne terapije u treoj godini uenja (fond
nastavni(e)
sati: 37 sati predavanja i 74 sata vjebi; 4 kreditna boda)
predmet(e) se
ostvaruje ovaj 4. Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zatiti u etvrtoj
modul: godini uenja (fond sati: 37 sati predavanja i 74 sata vjebe;
4 kreditna boda)
5. Hitni medicinski postupci u etvrtoj godini uenja (fond sati: 37

sati predavanja i 74 sata vjebi; 4 kreditna boda)
6. Kronine rane u etvrtoj godini uenja (fond sati: 37 sati
predavanja i 74 sata vjebi; 4 kreditna boda)
7. Instrumentiranje u petoj godini uenja (fond sati: 68 sati
276
vjebi; 4 kreditna boda)
8. Vjetine medicinske sestre/tehniara u gipsaonici u petoj

godini uenja (fond sati: 68 sati vjebi; 4 kreditna boda)
9. Intenzivna zdravstvena njega u petoj godini uenja (fond sati:

68 sati vjebi; 4 kreditna boda)
10. Zdravstvena skrb u jedinici za dijalizu u petoj godini uenja
(fond sati: 68 sati vjebi; 4 kreditna boda).
Da bi polaznik ostvario navedene kreditne bodove, osim ukupnoga

nastave.
277
Naziv predmeta
u treoj godini Profesionalna komunikacija u sestrinstvu
uenja
1. Objasniti osnovne pojmove vezane uz komunikaciju u

zdravstvu
2. Sudjelovati pri prikupljanju informacija
Kroz ovaj 3. Komunicirati s korisnicima razliite ivotne dobi
predmet u treoj 4. Primijeniti komunikacijske vjetine s korisnicima koji boluju od
godini uenja neizljeivih bolesti
polaznik e stei 5. Sudjelovati u komunikaciji s osobama ogranienih
sljedee ishode komunikacijskih sposobnosti
uenja: 6. Sudjelovati u priopavanju loih vijesti
7. Sudjelovati u komunikaciji s obitelji korisnika
8. Sudjelovati u komunikaciji unutar tima
9. Sudjelovati u komunikaciji sa strunom javnou i medijima.
Razradba:
Komunikacijski lanac
Komunikacijski Verbalna komunikacija

proces Neverbalna komunikacija
Zapreke u komunikaciji
Vjetine davanja povratne informacije
Vjetine davanja uputa
Komunikacijske i Aktivno sluanje

socijalne vjetine Reflektiranje
Parafraziranje
Vjetine nagovaranja
Utjecaj stajalita, uvjerenja i oekivanja na komunikaciju
Opaanje i komunikacija
Odnosi u Empatija
komunikaciji Asertivnost
Agresivnost
Neasertivnost
JA, Ti, MI poruke
Vrste poruka Bezline poruke

Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija
Uzroci i posljedice sukoba

Razine sukoba
Sukob
Nenasilna komunikacija
Nenasilno rjeavanje sukoba
278
Komunikacija s djecom
Komunikacija s
osobama razliite Komunikacija sa starijim osobama
dobi
Komunikacija s vrnjacima
Potrebe za komunikacijom bolesne osobe

Odnos
medicinska Profesionalna komunikacija
sestra - bolesnik
Komunikacija unutar tima
Uenici tijekom nastave uvjebavaju komunikacijske vjetine u

razliitim situacijama, uvjebavaju nenasilno rjeavanje sukoba.
Napomena
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika, i to ovisno o
organizacijskim uvjetima propisanim kolskim kurikulumom i
kapacitetima javno-zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova.
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Literatura za Luanin, D.; Despot Luanin, J.: Komunikacija u zdravstvu,

nastavnike: Naklada Slap, 2010.

279
Naziv predmeta
u treoj godini Hrvatski znakovni jezik
uenja:
1. Objasniti vanost hrvatskoga znakovnog jezika u komunikaciji

s gluhim osobama
2. Opisati nain ivota i kulturu gluhih osoba
Kroz ovaj 3. Koristiti jednorunu i dvorunu abecedu u komunikaciji s

predmet u treoj gluhim osobama
godini uenja
polaznik e stei 4. Upotrijebiti neverbalnu komunikaciju mimiku, pokrete tijela u
sljedee ishode komunikaciji s gluhim osobama
uenja:
5. Koristiti znakovno medicinsko nazivlje u komunikaciji s gluhim
osobama
6. Koristiti znakovno nazivlje opih pojmova iz svakodnevnoga

ivota u komunikaciji s gluhim osobama.
Razradba:
Povijesni vidovi u odnosu prema gluhoi
Predrasude
Kultura gluhih
osoba Nain ivota i kultura gluhih osoba
Uspjene i priznate gluhe osobe
Oblici i vrste oteenja sluha

Oteenja sluha
Tekoe u komuniciranju koje proizlaze iz vrste oteenja sluha
Jednoruna abeceda, poloaji ake, gestovno-mimiki znakovi

Parametri izvoenja gestovnih znakova
Artikulator
Jednoruna
abeceda Mjesto artikulacije
Artikulacija samoga pokreta
Komunikacija (itanje definicije gestovnoga znaka)
Dvoruna abeceda
Dvoruna Gestovno-mimiki znakovni parametri izvoenja gestovnih znakova
abeceda
Komunikacija (itanje definicije gestovnoga znaka)
Mimika
Neverbalna
komunikacija Pokreti tijela u komunikaciji s gluhim osobama
280
Komunikacija
Ljudi i odnosi meu ljudima
Linost i njezine znaajke
Um (intelekt)
Osnove
znakovnoga ivot i zdravlje
jezika kroz
podruja iz Snalaenje u prostoru
ivota
Vrijeme i godinja doba
Jelo i pie
Osobno ureivanje
Obrazovanje i struna sprema
Brojevi
Osnove Znakovno medicinsko nazivlje u komunikaciji s gluhim osobama

znakovnoga
jezika iz podruja
medicine

Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika.
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Literatura za egota, I. i sur.: Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje, Kako

nastavnike: komunicirati s gluhim pacijentom, Medicinska naklada, Zagreb,
2010.
281
Naziv predmeta u
treoj godini Osnove fizikalne i radne terapije
uenja
1. Razlikovati pojmove: fizikalna medicina, fizikalna terapija,

radna terapija i medicinska rehabilitacija
2. Opisati fizioloke uinke medicinske masae

Kroz ovaj predmet
u treoj godini 3. Objasniti terapijske vjebe iz podruja kineziterapije
uenja polaznik e 4. Koristiti kineziterapijske vjebe u zdravstvenoj njezi
stei sljedee
ishode uenja: 5. Opisati oblike radne terapije za razliite skupine (kategorije)
korisnika
6. Suraivati s lanovima multidisciplinarnog tima u primjeni

fizikalne, radne i okupacijske terapije
Razradba:
Fizikalna medicina
Znaenje fizikalne
Fizikalna dijagnostika
medicine
Fizikalna terapija
Zadae sestre u rehabilitacijskome timu

Metode klasinoga lijeenja
Medicinska
Specifinosti zdravstvene njege bolesnika u rehabilitaciji
rehabilitacija
Pomagala u rehabilitaciji
Podjela masae
Fizioloki uinci masae

Osnove medicinske
masae Masane tehnike za razliite kategorije (uzrast, spol, invalidnost,
zdravstvene indikacije)
Aktivni i pasivni pokreti

Vjebe disanja
Kineziterapija u Poloaji bolesnika u sprjeavanju komplikacija dugotrajnoga

zdravstvenoj njezi mirovanja
Uporaba pomagala za svladavanje arhitektonskih barijera

Kineziterapijski postupci kod respiratornih bolesti
Hidroterapija (oblozi, kupke, tehnika primjene)

Fizikalna terapija u
Terapija hladnoom
zdravstvenoj njezi
Fizikalna terapija u kui bolesnika ili onesposobljene osobe
Radna i Tjelesna invalidnost klasifikacija i znaajke

okupacijska Zadae medicinske sestre u posebnosti rada s korisnicima radne i
terapija
okupacijske terapije
282
Oblici radne i okupacijske terapije za razliite skupine korisnika
Suradnja medicinske sestre s lanovima multidisciplinarnog tima u

kreiranju radne i okupacijske terapije
Vjetina komunikacije s korisnicima radne i okupacijske terapije
Invalidski port

Napomena
Ostalo:

skupinama

vrjednovanja vrjednovanje
polaznika
Literatura:
urkovi, B.: Fizikalna i rehabilitacijska medicina, Medicinska

Literatura za Jaji, I.: Fizikalna medicina i opa rehabilitacija, Medicinska
nastavnike: naklada, Zagreb, 2000.
Jaji, I.; Jaji, Z.: Fizikalna i rehabilitacijska medicina,
Kavanagh, W.: Osnove masae, Profil, Zagreb, 2010.
283
Naziv predmeta u
etvrtoj godini Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zatiti
uenja:
1. Provoditi postupak naruivanja korisnika na lijenike preglede

prema propisima
2. Osigurati ugodno okruenje u ekaonici i drugim prostorijama

ordinacije
3. Provoditi zdravstveni odgoj
Kroz ovaj izborni 4. Voditi sestrinsku i drugu dokumentaciju

predmet u etvrtoj
godini uenja 5. Pratiti stanje i valjanost lijekova, sanitetskog i potronoga
polaznik e stei materijala
sljedee ishode
6. Provoditi mehaniko ienje, dezinfekciju i sterilizaciju radnoga
uenja:
prostora, medicinskih instrumenata i opreme
7. Primijeniti mjere osobne zatite i zatite zdravlja korisnika
8. Zbrinuti medicinski i drugi otpad prema vaeim zakonskim

propisima
9. Prezentirati promociju pruanja zdravstvenih usluga ordinacije.
Razradba:
Vanost uinkovita naruivanja korisnika

Naruivanje
Vrste naruivanja korisnika
korisnika
Telefonsko naruivanje
Ureenje prostora ordinacije za sigurno i uinkovito pruanje

Unutranji prostor zdravstvene zatite u ordinaciji
i okoli ordinacije
Okruenje za ugodan boravak korisnika
Dijagnostiki i Priprema prostora, opreme i pribora za provedbu dijagnostikih i

terapijski postupci terapijskih postupaka
u ordinaciji Provedba dijagnostikih i terapijskih postupaka prema standardu
Metode promocije zdravlja
Zdravstveni odgoj Pouavanje korisnika i njegove obitelji o zdravstvenoj njezi
Izradba zdravstveno-odgojnoga tiskanog materijala
Zakonske propisi u podruju zdravstva
Sestrinska dokumentacija
Administrativni
poslovi medicinske Evidencije izvrenja zdravstvenih usluga, potronoga materijala,
sestre u ordinaciji lijekova i incidentnih sluajeva
Primjena suvremene informatike i komunikacijske tehnologije u
administraciji
284
Upravljanje Naruivanje, razvrstavanje i uvanje lijekova, sanitetskog i potronoga
lijekovima, materijala
opremom i
Rukovanje i odravanje medicinske i druge opreme
potronim
materijalom
Zbrinjavanje Zbrinjavanje medicinskog otpada prema zakonskim propisima
medicinskog i
Zbrinjavanje drugih vrsta otpada (papir, elektroniki otpad i sl.)
drugog otpada
Mjere zatite Mehaniko ienje, dezinfekcija i sterilizacija radnoga prostora,
zdravlja u medicinskih instrumenata i opreme
ordinaciji Mjere osobne zatite
Promocija Razvoj prepoznatljivosti ordinacije na tritu zdravstvenih usluga

ordinacije na
Oglaavanje rada ordinacije prema zakonskim propisima
tritu
zdravstvenih
usluga

Napomena
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Mojsovi, Z. i suradnici: Sestrinstvo u zajednici, Prirunik za

studij sestrinstva 1. dio, Visoka zdravstvena kola, Zagreb,
2004.
Literatura za
Robinson, J.: Scope & Standards of Practice for Professional
nastavnike:
Ambulatory Care Nrsg, 8th Edition, AAACN, 2010.
Prli, N.: Zdravstvena njega, Udbenik za uenike srednjih
285
Naziv predmeta Hitni medicinski postupci
u etvrtoj godini
uenja:
1. Pruiti prvu medicinsku pomo sukladno nacionalnim

smjernicama
Kroz ovaj izborni 2. Navesti osobitosti medicinske prve pomoi

predmet u
etvrtoj godini 3. Sudjelovati u pruanju medicinske pomoi na mjestu nesree
uenja polaznik
e stei sljedee 4. Sudjelovati u zbrinjavanju ivotno ugroena korisnika
ishode uenja:
5. Sudjelovati u zbrinjavanju ozljeda i prijeloma
6. Sudjelovati u transportu ivotno ugroena korisnika.
Razradba
Povijesni razvoj prve pomoi

Uvod u hitnu
medicinsku Zadatci pravilne i pravodobne prve pomoi
pomo
Znaenje prve pomoi
Stanje neposredne ivotne ugroenosti
Utvrivanje stanja svijesti

Utvrivanje stanja disanja
Utvrivanje stanja rada srca
Stavljanje ozlijeenoga u pravilan poloaj
Postupak na Skidanje obue i odjee

mjestu nesree Postupak kod nesvjesnoga stanja
Postupak kod guenja

Postupak kod prestanka disanja
Postupak kod prestanka rada srca

Postupak kod krvarenja
Transport ivotno ugroene osobe
Najei uzroci prestanka disanja
Indikacije i kontraindikacije za primjenu umjetnoga disanja
Metode umjetnoga disanja (usta na usta, usta na nos, usta na nos i

Odravanje usta, usta na masku)
prohodnosti
dinih puteva Umjetno disanje manualnim respiratorom sa samoireim balonom
(AMBU), uz pomo ezofagealnog opturatora
Opasnosti (komplikacije) pri izvoenju umjetnoga disanja

Mjere zatite od infekcije
Umjetno Kardijalni arest

odravanje
286
krvotoka Vanjska masaa srca
Kardiopulmonalna reanimacija kod odrasle osobe
Kardiopulmonalna reanimacija kod djeteta
Prekordijalni udarac
Defibrilacija
Primjena lijekova u kardiopulmonalnoj reanimaciji
Kontrola uspjenosti kardiopulmonalne reanimacije
Metode zaustavljanja krvarenja (digitalna kompresija, izravan pritisak

na ranu, elevacija ekstremiteta, kompresivni zavoj, podvezivanje
ekstremiteta)
Krvarenje Unutarnje krvarenje
Vanjsko krvarenje
Osobna zatita pri zaustavljanju krvarenja
Prepoznavanje oka
ok
Osnovna naela u zbrinjavanju bolesnika u stanju oka
Utapanje
Hitni medicinski Udar elektrine struje i groma
postupci kod
poremeaja Hipertermija
izazvanih Hipotermija
fizikalnim
Dekompresivna bolest
agensima
Radijacijski sindrom
Zatvorene ozljede (blast ozljede, Crushov sindrom)
Otvorene ozljede
Postupak s ranom
Ozljede
Penetrantne ozljede toraksa
Penetrantne ozljede abdomena
Postupak s amputiranim dijelom tijela
Sredstva i pravila imobilizacije

Transportna imobilizacija
Prijelomi kostiju
Imobilizacija kraljenice
Imobilizacija ekstremiteta
Vrste zavoja
Zavoji
Primjena zavoja
Postupak pri opeklinama
Opekline i Opekline fosforom i napalmom

smrzotine Lokalna oteenja hladnoom
Postupak pri smrzotinama
287
Trovanja psihotropnim lijekovima
Trovanja alkoholima
Trovanje ugljinim monoksidom
Trovanje korozivnim sredstvima (kiseline i luine)

Akutna trovanja
Trovanje hranom
Trovanje pesticidima
Ubodi otrovnih kukaca i ivotinja

Ugriz zmije

Vjebe se izvode u kolskom praktikumu i ustanovi za pruanje hitne
medicinske pomoi nastavne baze u skupinama od 8 do 10 uenika.
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura

2011.
Literatura za
Jaspica-Hrelec, V. i sur: Hitna medicinska pomo u
nastavnike:
izvanbolnikim uvjetima, Jaspra, Zagreb, 1997.
Sklepi, S.: Hitni medicinski postupci:prethospitalno, Zrinski,

akovec, 1996.

288
Naziv predmeta u Kronine rane
4. godini uenja
Kroz ovaj predmet 1. Objasniti fiziologiju cijeljenja rane i imbenike koji utjeu na
u 4. godini uenja zastoj u cijeljenju
polaznik e stei 2. Navesti osobitosti kroninih rana
sljedee ishode 3. Opisati dijagnostike postupke kod kroninih rana
uenja: 4. Pripremiti bolesnika za dijagnostike postupke
5. Previti kroninu ranu prema vaeem standardu
6. Razlikovati postupke u konzervativnom i kirurkom lijeenju
kroninih rana
7. Primijeniti postupke u prevenciji nastanka kronine rane,
infekciji kronine rane i hospitalnih infekcija
8. Razviti odgovornost za ekonomino i svrhovito koritenje
pribora i materijala
9. Primijeniti timski rad i humani odnos prema radu i bolesnicima
10. Koristiti zdravstveno-odgojne metode u radu s bolesnikom s
kroninom ranom i njegovom obitelji
Razradba:
Uvod u kronine Epidemiologija kroninih rana

rane
Prevencija nastanka kronine rane
Anatomija i Anatomija koe i pripadajuih struktura

patofiziologija
Fiziologija cijeljenja rane
Patofiziologija kronine rane
Poremeaji u cijeljenju rane
Zdravstvena njega Holistiki pristup bolesniku

bolesnika
Medicinska sestra u timu za lijeenje kroninih rana
s kroninom
ranom Plan zdravstvene njege bolesnika s kroninom ranom
Sestrinske liste (sestrinska dokumentacija)
Podjela Tlani vrijed

kroninih
Potkoljeniki vrijed
rana i
algoritam Dijabetiko stopalo
dijagnostikih
Opekline
postupaka
Atipine rane
Dijagnostiki postupci kod kroninih rana
Tlani vrijed Klasifikacija, ljestvice, patofiziologija dekubitusa
imbenici rizika u razvoju dekubitusa

Prevencija dekubitusa
Sestrinska skrb bolesnika s dekubitusom

Konzervativno lijeenje potporne obloge u tretiranju dekubitusa
Kirurki i rekonstruktivni postupci u lijeenju dekubitusa
289
Zdravstveni i socijalni vidovi bolesnika s dekubitusom
Potkoljenini vrijed Etiologija i patogeneza potkoljeninog ulkusa

Prevencija potkoljeninog ulkusa
Sestrinska skrb bolesnika s potkoljeninim ulkusom
Konzervativno lijeenje potkoljeninog ulkusa
Operativno lijeenje potkoljeninog ulkusa
Zdravstveni i socijalni vidovi nastanka potkoljeninog ulkusa
Dijabetiko stopalo Prevencija dijabetikog stopala
Sestrinska skrb bolesnika s dijabetikim stopalom

Konzervativno lijeenje dijabetikog stopala
Operativni postupci
Specijalna rehabilitacija i protetika dijabetikog stopala

Zdravstveni odgoj bolesnika s dijabetikim stopalom i njegove obitelji
Opekline Patofiziologija i vrste opeklina

Tretman opeklina ovisno o stupnju opekline
Sestrinska skrb bolesnika s opeklinama

Rekonstrukcijski operativni zahvati opeklina
Rehabilitacijski postupci bolesnika s opeklinama
Atipine rane Definicija i podjela atipinih rana

Specifinosti lijeenje atipinih rana
Sestrinska skrb bolesnika s atipinim ranama
Infekcija Ope mjere sprjeavanja hospitalnih infekcija
Kliniki znaci infekcije
Najei uzronici infekcije kronine rane
Indikacije za antibiotsku terapiju

Specifinosti u sestrinskoj skrbi bolesnika s inficiranom ranom

Vjebe se izvode na bolnikim odjelima u skupinama od 8 do 10
uenika.
Ostalo:
Metode i oblici Metode: usmeno izlaganje, razgovor, rad na tekstu, objanjavanje,

rada: rasprava
Oblici: frontalni rad, individualni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama
Oblici uenja: Samostalno uenje

praenja i
290
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samovrjednovanje i
polaznika vrjednovanje, domaa zadaa
Literatura:
Literatura za
Huljev, D.: Skripta kronine rane u izradbi
nastavnike:
Hanevi, J.: Kronina rana, Naklada Slap, Zagreb, 2006.
itum, M.; Soldo-Beli, A.: Kronine rane, KB Sestre
milosrdnice, Naklada Slap, Zagreb, 2006.
Antoljak, T.; Hanevi, J.: Rana, Naklada Slap, Zagreb, 2010.
Hanevi, J.: Prevencija, detekcija i lijeenje dekubitusa,
Naklada Slap, Zagreb, 2009.
EWMA position document, http://ewma.org/english/position-
documents.html
Understanding compression therapy
Topical negative pressure in wound management
Identifying criteria for wound infection
Management of wound infection
Hard-to-heal wounds. Holistic approach
Pain at wound dressings change
Wound bad preparation in practice
Simpoziji HUR-a, Suplementi asopisa Acta Medica

Croatica, http://www.huzr.hr
Tlani vrijed (dekubitus)
Potkoljenini vrijed (Ulcus cruris)
Dijabetiko stopalo
Kronine rane lokalno lijeenje izazov za kliniare
291
Naziv predmeta Instrumentiranje
u petoj godini
uenja
1. Imenovati opremu i pribor u operacijskoj dvorani
2. Analizirati dokumentaciju
3. Koristiti mjere antisepse i asepse

Kroz ovaj 4. Demonstrirati kirurko pranje ruku i sterilno oblaenje
predmet u petoj
godini uenja 5. Primijeniti mjere osobne zatite
polaznik e stei 6. Objasniti neposrednu prijeoperacijsku pripremu
sljedee ishode
uenja: 7. Razlikovati pripremu bolesnika s obzirom na posebnosti
8. Pripremiti kirurke instrumente i ivai pribor
9. Pripremiti setove za pojedine zahvate

10. Pokazati tehniku instrumentiranja kod pojedinih zahvata.
Razradba
Organizacija rada Oprema i pribor u operacijskoj dvorani

u operacijskome Medicinska i sestrinska dokumentacija u praenju bolesnika tijekom
bloku operacijskoga postupka
Antisepsa i asepsa
Osiguravanje
aseptinih uvjeta Priprema instrumentarke za operaciju
u operacijskome Kirurko pranje ruku
bloku
Oblaenje sterilnog ogrtaa i rukavica
Mjere osobne zatite
Neposredna prijeoperacijska priprema
Poloaji i smjetaj bolesnika za operaciju

Prihvat bolesnika
Posebnosti u pripremi djeteta
u operacijski blok
Priprema rizinoga bolesnika za operacijski zahvat
Posebnosti u pripremi hitnih operacija
Osnovni kirurki instrumenti
Odravanje kirurkih instrumenata

Kirurki
Vrste kirurkih niti
instrumenti
Igle za ivanje
Zavojni materijali
Set za obradbu rane po Friedrichu
Tehnika Set i tehnika instrumentiranja kod:

instrumentiranja - laparotomije
- torakotomije
292
- traheotomije
- kotano-zglobnih operacija
- transplantacijskih operacija
Vrste anestezije
Osnovna anestezioloka oprema i pribor

Anestezija
Zadae sestre u pripremi bolesnika za anesteziju
Nadgledanje (monitoring)

Napomena kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Vjebe se izvode u skupinama od 8 do 10 uenika u operacijskom bloku

pri klinikom/bolnikom centru nastavne baze.
Ostalo

Metode i oblici
rasprava, demonstracija, crtanje, seminari uenika, praktini rad
rada:
Oblici: frontalni rad, individualni oblik rada, rad u paru, rad u skupinama

polaznika
Literatura
Prli, N.; Rogina, V.; Muk, B.: Zdravstvena njega 4., K, Zagreb,
2005.
Literatura za
nastavnike: Hrvatsko drutvo za reanimatologiju Hrvatskog lijenikog zbora:
Napredno odravanje ivota, prirunik za teajeve, 2010.
Gvodak, M.; Tomljanovi, B.: Temeljni hitni medicinski postupci,
HKMS, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zagreb, 2011.

293
Naziv predmeta
u petoj godini Vjetine medicinske sestre/tehniara u gipsaonici
uenja
1. Objasniti pojmove: hitna kirurgija, prijelom, udlaga, gipsanje,

bol
2. Objasniti vrste prijeloma
Kroz ovaj izborni 3. Objasniti osnove oitavanja RTG-snimaka
predmet u petoj
4. Objasniti vrste udlaga
godini uenja 5. Demonstrirati poloaje bolesnika za gipsanje
polaznik e stei
6. Imenovati vrste potrebnoga zavojnog materijala
sljedee ishode 7. Demonstrirati uklanjanje instrumenata, aparata i potronoga
uenja:
materijala nakon gipsanja
8. Objasniti postupke s bolesnikom u gipsaonici
9. Objasniti naine suzbijanja boli nakon prijeloma.
Razradba:
Graa i funkcija Graa i funkcija miia

lokomotornoga
Graa i funkcija skeleta
sustava
Uloga sustava za kretanje
Ozljede sustava Mehanizam nastanka prijeloma

za kretanje Vrste prijeloma
Podjela prijeloma
Lijeenje Operacijsko lijeenje prijeloma

prijeloma Konzervativno lijeenje prijeloma
Vrste sadrenih zavoja

Sadrena longeta, dorazalna podlaktina longeta, nadlaktina longeta,
abdukcijska udlaga na ruci, potkoljenina longeta, natkoljenina
Imobilizacija longeta, tutor longeta, cirkularni sadreni zavoj, cirkularni podlaktini
sadrenim zavoj, torekobrahijalni cirkularni zavoj, visei sadreni cirkularni zavoj,
zavojima cirkularni potkoljenini zavoj, cirkularni natkoljenini zavoj, zdjelini
sadreni zavoj
Indikacije za postavljanje sadrenih zavoja
Postavljanje sadrenih zavoja
Ortopedska Vrste ortopedskih pomagala

pomagala Postavljanje ortopedskih pomagala
Priprema i postavljanje bolesnika u odreeni poloaj ovisno o vrsti

Provedba
zahvata
medicinsko-
-tehnikih Provedba medicinsko-tehnikih postupaka prema standardu
postupaka
Zdravstveni odgoj bolesnika sa sadrenim zavojem
Sprjeavanje Mehaniko ienje i dezinfekcija instrumenata, aparata, radnih

infekcija u povrina i ostalih sredstava rada
294
gipsaonici Sterilizacija kirurkih instrumenata
Rad u zoni Mjere zatite od ionizirajuega zraenja

ionizirajuega
zraenja
Dokumentacija Dokumentiranje rada u gipsaonici

Napomena kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Vjebe se izvode u skupini od 8 do 10 uenika u gipsaonici.
Ostalo:

skupinama

polaznika
Literatura:
Prpi, I. i sur: Kirurgija, Prirunik za uenike srednjih

medicinskih kola, K, Zagreb, 1995.
Prpi, I. i sur: Kirurgija za medicinare, K, Zagreb, 1995.
Literatura za Prpi, I.: Kirurgija za vie medicinske kole, Medicinska
nastavnike: naklada, Zagreb, 1996.
Bradi, I. i sur: Kirurgija, Medicinska naklada, Zagreb, 1995.
oa, T.; Sutli, .; Stanec, Z.; Tonkovi, I. i sur: Kirurgija,
Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
295
Naziv predmeta Intenzivna zdravstvena njega
u petoj godini
uenja
1. Objasniti indikacije za prijam korisnika u jedinicu intenzivnoga

lijeenja
2. Sudjelovati u transportu i prijamu ivotno ugroena korisnika
Kroz ovaj izborni 3. Primijeniti medicinsko-tehniku opremu i ureaje za intenzivnu
predmet u petoj skrb (objanjavanje svrhe, rukovanje, odravanje)
godini uenja 4. Sudjelovati u provedbi napredne metode oivljavanja i
polaznik e stei intenzivne skrbi korisnika u jedinici intenzivnoga lijeenja
sljedee ishode
uenja: 5. Sudjelovati u postupcima invazivnih i neinvazivnih metoda
dijagnostike i terapije
6. Sudjelovati u njezi/skrbi umiruega i umrla korisnika
7. Objasniti najee etike dvojbe vezane uz intenzivno lijeenje.
Razradba
Organizacija rada Definicija i svrha jedinice intenzivne njege/lijeenja

u jedinici
Standardi vezani uz prostor, opremu i osoblje
intenzivne njege/
lijeenja Osnovna naela u organizaciji rada
Ovlasti medicinske sestre u zdravstvenome timu
Sprjeavanje Posljedice intrahospitalne infekcije, uzimajui u obzir ishod, duljinu i

intrahospitalnih trokove lijeenja
infekcija
Zadae sestre u provedbi higijenskih mjera
Zadae sestre u provedbi dezinfekcije i sterilizacije
Izolacija bolesnika
Zadae sestre u sprjeavanju ubodnih incidenata
Zadae sestre u postupcima s otpadnim i kontaminiranim materijalom

Provedba osobne zatite i zatite okoline
Zadae sestre u biljeenju i prijavi intrahospitalnih infekcija
Prijam bolesnika Kriteriji za smjetaj bolesnika u jedinicu intenzivne njege/lijeenja

u jedinici
Zadae sestre u pripremi kreveta, aparata i pribora za prijam
intenzivne
bolesnika
njege/lijeenja
Osnovni i specijalni monitoring kod ivotno (vitalno) ugroena
bolesnika
Procjena razine samostalnosti
Zadae sestre u kardiopulmonalnoj reanimaciji

Zadae sestre u komunikaciji sa ivotno (vitalno) ugroenim
bolesnikom i njegovom obitelji
Zdravstvena Zadae sestre u odravanju disanja ivotno (vitalno) ugroene osobe

njega bolesnika u
Zadae sestre u odravanju osobne higijene bolesnika
jedinici
296
intenzivne njege/ Zadae sestre pri eliminaciji
lijeenja
Zadae sestre u primjeni umjetne prehrane
Zadae sestre u sprjeavanju komplikacija smanjene pokretljivosti
Etika naela u provedbi zdravstvene njege ivotno (vitalno)

ugroena bolesnika
Zdravstveni odgoj
Zadae sestre u Zadae sestre u uzimanju biolokoga materijala za laboratorijske

izvoenju pretrage
medicinsko-
Zadae sestre u pripremi za uspostavu perifernoga i sredinjega
-tehnikih
venskog puta
zahvata u jedinici
intenzivne Zadae sestre u pripremi za primjenu lijekova
njege/lijeenja Zadae sestre u pripremi za primjenu kardiovaskularne terapije
Zadae sestre u pripremi za primjenu respiratorne terapije
Zadae sestre u pripremi za podrku bubrenoj funkciji
Zadae sestre u pripremi za specijalne dijagnostike zahvate
Poslovna Medicinska i sestrinska dokumentacija u jedinici intenzivne

sestrinska njege/lijeenja
komunikacija
Zadae sestre u voenju dnevnih lista, obrazaca i protokola u
intenzivnoj zdravstvenoj njezi
Etika naela u koritenju medicinske i sestrinske dokumentacije
Usmena i pisana primopredaja
Komunikacija sestre sa zdravstvenim timom, bolesnikom i njegovom

obitelji

kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomene: Vjebe se izvode u skupinama u jedinici za anesteziju, reanimaciju i
intenzivno lijeenje nastavna baza. Najee se razred dijeli u tri
skupine, ovisno o kapacitetu i organizaciji nastavne baze.
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura

Literatura za
Zagreb, 2005.
nastavnike:
297
Hrvatsko drutvo za reanimatologiju Hrvatskog lijenikog

zbora: Napredno odravanje ivota, prirunik za teajeve,
2010.

2011.

298
Naziv predmeta u Sestrinska skrb u jedinici za dijalizu
petoj godini
uenja:
1. Objasniti postupak dijalize
2. Pripremiti prostor za dijalizu
3. Pripremiti korisnika za dijalizu

Kroz ovaj izborni
4. Sudjelovati u provedbi dijalize
predmet u petoj
godini uenja 5. Prepoznati komplikacije
polaznik e stei
6. Pomoi pri zadovoljavanju osnovnih zdravstvenih potreba
sljedee ishode
korisnika
uenja:
7. Primijeniti standardne mjere zatite za sprjeavanje infekcija
8. Raspremiti prostor i pribor
9. Dokumentirati provedene postupke.
Razradba
Prostorije u jedinici za dijalizu
Oprema i pribor u jedinici za dijalizu

Jedinica za dijalizu Priprema prostora dijalizu
Medicinska i sestrinska dokumentacija u praenju bolesnika tijekom

dijalize
Ekstrakorporalna hemodijaliza
Akutna hemodijaliza
Kronina hemodijaliza
Zadae sestre kod bolesnika s arteriovenskom fistulom
Zadae sestre kod bolesnika s centralnim venskim kateterom

Zadae sestre kod bolesnika s arteriovenskom sintetskom
premosnicom - graft
Vrste dijalize
Komplikacije hemodijalize i zadae sestre
Pribor za hemodijalizu
Intrakorporalna ili peritonealna dijaliza

Zadae sestre kod toalete peritonealnoga katetera
Komplikacije peritonealne dijalize i zadae sestre

Tekuine za peritonealnu dijalizu osmotski agens
Pribor i materijal za provedbu peritonealne dijalize
Prijam bolesnika u jedinicu za dijalizu
Priprema bolesnika za hemodijalizu

Provedba dijalize
Priprema aparata za hemodijalizu
Ostali materijal za hemodijalizu krvne linije (arterijske i venske),

299
dijalizator, koncentrati za dijalizu, igle za punkciju, destilirana voda
Punktiranje fistule
Mjerenje vitalnih funkcija
Promatranje i biljeenje tijeka hemodijalize brzina protoka krvi,

duina trajanja dijalize, brzina protoka dijalizata
Uzimanje uzoraka krvi za ordinirane laboratorijske pretrage
Primjena antikoagulantne terapije tijekom hemodijalize

Priprema bolesnika za peritonealnu dijalizu
Priprema pribora i tekuina za peritonealnu dijalizu
Izvoenje peritonealne dijalize
Cjelovito promatranje bolesnika

Promatranje i biljeenje tijeka peritonealne dijalize
Prehrana bolesnika na dijalizi

Zdravstveni odgoj bolesnika s bubrenom insuficijencijom
Edukacija obitelji bolesnika na dijalizi
Standardne mjere sprjeavanja intrahospitalnih infekcija
Mjere osobne zatite

Osiguravanje
Raspremanje i dezinfekcija pribora prema standardima
aseptinih uvjeta
Razvrstavanje medicinskog, infektivnog, otrog i komunalnog otpada
Dezinfekcija aparata za hemodijalizu
Dezinfekcija prostora u jedinici za dijalizu

kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomene: Vjebe se izvode u skupinama u klinikom/bolnikom odjelu za
hemodijalizu. Najee se razred dijeli u tri skupine, ovisno o
kapacitetu i organizaciji nastavne baze.
Ostalo

skupinama

polaznika
Literatura
Broz, LJ.; Budisavljevi, M.; Frankovi, S.: Zdravstvena

Literatura za
njega, Prirunik za nastavnike, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
nastavnike:
Vrhovac, B.; Franceti, I.; Jaki, B.; Labar, B.; Vuceli, B.:
300
Interna medicina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
Hadi, N. i suradnici: Prirunik interne medicine, dijagnostika

i terapija, kolska knjiga , Zagreb, 1990.
ivkovi, R.: Interna medicina, Medicinska naknada, Zagreb,

2005.
ivkovi, R.: Dijetetika, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
ivkovi, R.: Hranom do zdravlja, Medicinska naklada,

Zagreb, 2000.
Nissenson, A. R., Fine R. N.: Clinical dialysis, 4.ed. New York,

Chicago, San Francisco...etc.: Mc Graw Hill, 2005.

301
2.2.4. Zavrni rad
Provodi se temeljem Pravilnika o izradbi i obrani zavrnoga rada (Narodne novine, broj
118/09., od 30. rujna 2009. godine.).
Na temelju lanka 82. stavka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli (NN, broj 87/08. i 86/09.) polaznici izrauju i brane zavrni rad iz podruja
Zdravstvene njege sukladno Pravilniku o izradbi i odbrani zavrnog rada (u daljnjem
tekstu: Pravilnik). Polaznici tijekom pete godine obrazovanja odabiru temu za zavrni rad
u suradnji s nastavnicima struke - nositeljima tema.
lanak 8. stavak 6. Pravilnika imenuje izradbu zavrnoga rada kao praktini rad s
elaboratom. Prema odabiru tema zavrnoga rada praktini rad zdravstvene vjebe
obavljat e u ustanovama (klinikim bolnikim centrima, bolnicama, domovima
umirovljenika) sukladno potrebama korisnika za zdravstvenom zatitom. Polaznik 70 sati
praktinoga rada zdravstvenih vjebi obavlja tijekom drugoga polugodita pete godine
obrazovanja (7 radnih sati u 10 radnih dana, ukljuujui i subote).
Tijekom izradbe zavrnoga rada izrauje elaborat u kojemu struno izlae i temeljito
obrauje potrebe za zdravstvenom njegom. Realizacija izradbe i obrane zavrnoga rada
predstavlja suradnju strukovnih nastavnika nositelja teme i slubenoga mentora
(medicinske sestre prvostupnice), koji se polazniku dodjeljuje od strane zdravstvene
ustanove u kojoj obavlja zdravstvene vjebe praktini rad.
302
3. Okruenje za uenje
Ustanova pruatelj strukovnog obrazovanja:
Uvjeti propisani Dravnim pedagokim standardom srednjokolskog sustava odgoja i

obrazovanja, Nakladnik MZO, Zagreb, 2008.
Druge ustanove:
Zdravstvene ustanove: primarne, sekundarne i tercijarne razine
Ustanove socijalne skrbi za: djecu i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi, djecu i
mlade s tekoama u razvoju, osobe s invaliditetom te za starije i nemone osobe
Odgojno-obrazovne ustanove: predkolske ustanove, osnovne kole, srednje kole, centri

za odgoj i obrazovanje.
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba
Etika u sestrinstvu Bacc. med. techn., Struni studij sestrinstva

Dipl. medicinska sestra Sveuilini studij sestrinstva
Psihologija magistar/magistra Sveuilini studij psihologije

psihologije
Sociologija magistar/magistra Sveuilini studij sociologije

sociologije
Naela pouavanja magistar/magistra Sveuilini studij pedagogije

pedagogije
Anatomija i fiziologija Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

diplomski sveuilini studij
medicine
Bakteriologija, virologija i Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

parazitologija diplomski sveuilini studij
medicine
Biokemija Magistar/magistra kemije Sveuilini studij kemije
Dipl. ing. biokemije
Biofizika Magistar/magistra fizike Sveuilini studij fizike
Patologija Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

medicine
Radiologija Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

medicine
Farmakologija Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

Magistar/magistra farmacije
medicine
Sveuilini studij farmacije
Dijetetika Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva
Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

Magistar/magistra
medicine
nutricionizma
Sveuilini studij
nutricionizma
Opa naela zdravlja i Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

njege
Socijalno i zdravstveno Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i
zakonodavstvo i pravni diplomski sveuilini studij
aspekti skrbi medicine
Higijena preventivna Doktor/doktorica medicine Integrirani preddiplomski i

medicina diplomski sveuilini studij
Bacc. med. techn.
medicine
Dipl. medicinska sestra
Struni studij sestrinstva
Sveuilini studij sestrinstva
Naela administracije Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

medicine
Metodika zdravstvenog Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

odgoja
Zdravstvena njega - opa Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva
Zdravstvena njega - Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

specijalna
Zdravstvena njega Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

kirurkog bolesnika - opa

kirurkog bolesnika -
specijalna

zdravoga djeteta i
adolescenta

bolesnoga djeteta i
adolescenta
Zdravstvena njega majke Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

Zdravstvena njega - Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

zatita mentalnoga
zdravlja

psihijatrijskih bolesnika
Zdravstvena njega starijih Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

osoba
Zdravstvena njega u kui Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

305
Profesionalna komunikacija Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva
u sestrinstvu
Hrvatski znakovni jezik Magistar/magistra Edukacijsko-rehabilitacijski

logopedije sveuilini studij
Magistar/magistra Sveuilini studij pedagogije

edukacijske rehabilitacije
Sveuilini studij psihologije
Magistar/magistra
pedagogije
Magistar/magistra
psihologije
Osnove fizikalne i radne Bacc. physioth. Struni studij fizioterapije

terapije
medicine
Medicinska sestra u Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

primarnoj zdravstvenoj
zatiti
Hitni medicinski postupci Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

medicine
Kronine rane Struni studij sestrinstva

Bacc. med. techn.
Sveuilini studij sestrinstva
Dipl. medicinska sestra
Integrirani preddiplomski i
Doktor/doktorica medicine diplomski sveuilini studij
medicine
Instrumentiranje Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva
Vjetine medicinske Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

sestre/tehniara u
gipsaonici
Intenzivna zdravstvena Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

njega
Sestrinska skrb u jedinici Bacc. med. techn. Struni studij sestrinstva

za dijalizu
306
5. Minimalni materijalni uvjeti
Nastavni predmet Oprema Prostor
Etika u sestrinstvu Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene
Stolci s naslonom za uenike

Stol za nastavnike s raunalom
Stolac s naslonom za nastavnike

Trodijelna kolska ploa
LCD projektor s projekcijskim

platnom
Prikljuak na internet
Zidna ploha za izlobe
Ormari, vitrine, police
Psihologija Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene


platnom
Sociologija Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene



platnom

Naela pouavanja Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene


platnom

Anatomija i fiziologija Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

za strukovnu nastavu


platnom

Demonstracijski stol sa stolcem s
razvodnom ploom za elektrinu
struju i prikljukom vode
Demonstracijski pokretni stoli
Visee vitrine
Anatomski modeli po topografiji
Bakteriologija, Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

virologija i za strukovnu nastavu
parazitologija i/ili mikrobioloki
Stol za nastavnike s raunalom laboratorij

platnom

Visee vitrine
Po jedan mikroskop za
308
mikroskopiranje u paru
Biokemija Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica


platnom

Visee vitrine
Periodiki sustav elemenata
Biofizika Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica


platnom

Visee vitrine
Model oka
Model uha
Patologija Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

309

platnom


Visee vitrine
Radiologija Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene
Stolci s naslonom za uenike Radioloki

kliniki/bolniki odjel -
nastavne baze

platnom
Farmakologija Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene


platnom
Dijetetika Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

i/ili odjel za pripremu
Stol za nastavnike s raunalom hrane u zdravstvenoj
Stolac s naslonom za nastavnike ustanovi
310
platnom

Visee vitrine
Opa naela zdravlja i Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

njege
Stolci s naslonom za uenike Specijalizirana uionica
Stol za nastavnike s raunalom kolski praktikum
Stolac s naslonom za nastavnike Kliniki/bolniki odjeli -

nastavne baze

platnom

Standard opreme istovjetan

bolesnikoj sobi / bolesniki krevet,
noni ormari, stoli za serviranje
hrane, zatitne ograde
Stalak za infuziju, trapez
Princeza, pokretni stolac

Osobno i posteljno rublje, pomagala
za inkontinenciju
Fantom lutke i modeli
Pribor za osobnu higijenu
Pribor za primjenu peroralne i

parenteralne terapije
Pribor za izvoenje kateterizacije
Pribor za izvoenje klizme

Pribor za uvoenje nazogastrine
sonde
Enteralni pripravci
Aplikatori za primjenu kisika

Pribor za vaenje krvi
Tlakomjer i slualice
311
Toplomjeri - na ivu, digitalni i
elektronski
Socijalno i zdravstveno Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

zakonodavstvo i pravni
aspekti skrbi

platnom

Higijena preventivna Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

medicina za strukovnu nastavu

platnom

Visee vitrine
Naela administracije Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene


platnom
Metodika zdravstvenog Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

odgoja
312

platnom

Zdravstvena njega - Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

opa

Stolac s naslonom za nastavnike Kliniki/bolniki odjeli -
nastavne baze
platnom


hrane, zatitne ograde, stalak za
infuziju, trapez, princeza, pokretni
stolac, naslonja, stol i stolci,
osobno i posteljno rublje, pomagala
za inkontinenciju


sonde
Enteralni pripravci

elektronski
313
specijalna
Stolci s naslonom za uenike kolski praktikum
Stol za nastavnike s raunalom Kliniki/bolniki odjeli za

unutarnje bolesti -
nastavne baze
platnom

hrane, zatitne ograde, stalak za
infuziju, trapez, princeza, pokretni
stolac, naslonja, stol i stolci i sl.
Setovi s priborom za izvoenje

pojedinih intervencijskih postupaka
zdravstvene njege
Elektrokardiograf
Glukometar
Infuzor, perfuzor
Umreeno raunalo
Audiosredstva, videosredstva
Nepokretna i prenosiva ploa

Platno za projekciju
Grafoskop
Druga nastavna sredstva i
pomagala
Zdravstvena njega Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

opa
Stolac s naslonom za nastavnike kolski praktikum

opremljen kao
bolesnika soba na
LCD projektor s projekcijskim kirurkom odjelu
platnom
Kliniki/bolniki kirurki
Prikljuak na internet odjeli - nastavne baze
314
Specijalni krevet , lutka (operirani
bolesnik), dezinficijensi, zavojni
materijal, kirurki set, kirurki
instrumenti, pribor za ivanje rane,
drenovi, kisik - oprema za centralni
kisik, setovi za infuziju, transfuziju
.
LCD, raunalo

specijalna
opremljen kao
bolesnika soba na
Trodijelna kolska ploa kirurkom odjelu
LCD projektor s projekcijskim Kliniki/bolniki kirurki
platnom odjeli - nastavne baze

Specijalni krevet, model lutke s

ranama, ozljedama, kolica za
previjanje, zavojni materijal,
kirurki instrumenti, otopine za
previjanje rana, pomagala za
stome, stalci za infuziju, drenovi i
drenani sustavi, setovi i sustavi za
davanje infuzije, transfuzije,
parenteralnu prehranu centralnom
venom, udlage za prijelome donjih
ekstremiteta, kolski defibrilator,
tubusi, stetoskop, tlakomjer, modeli
za oivljavanje odraslih i djeteta,
udlage za imobilizaciju, torbe za
prvu pomo
DVD filmovi (postupci oivljavanja,

otvaranje zaepljenih dinih puteva,
defibrilacija)

zdravoga djeteta i
adolescenta
opremljen kao
bolesnika soba na
Trodijelna kolska ploa pedijatrijskom odjelu
LCD projektor s projekcijskim Pedijatrijska ambulanta
platnom pri domovima zdravlja -
Prikljuak na internet nastavna baza
Djeji vrtii - nastavna
315
Zidna ploha za izlobe baza
Model lutke dojeneta -

muko/ensko
Pribor za osobnu higijenu i

prematanje
Pribor za prehranu
Vaga
Tlakomjer i stetoskop

bolesnoga djeteta i
adolescenta
opremljen kao
bolesnika soba na
Trodijelna kolska ploa pedijatrijskom odjelu
LCD projektor s projekcijskim Kliniki/bolniki
platnom pedijatrijski odjeli -
Prikljuak na internet nastavne baze
Zidna ploha za izlobe Domovi za djecu bez

odgovarajue roditeljske
Ormari, vitrine, police skrbi - nastavne baze
Model lutke dojeneta - Ustanove za djecu i
muko/ensko mlade s tekoama u
Pribor za osobnu higijenu i razvoju
prematanje,
Pribor za prehranu
Vaga
Tlakomjer i stetoskop
Zdravstvena njega Model lutke: Uionica ope namjene

majke
- anatomski model zdjelice Specijalizirana uionica
- modeli pupka kolski praktikum

opremljen kao
- model dojke
bolesnika soba na
- model novoroeneta ginekolokom odjelu
Pribor za dojenje Kliniki/bolniki
Vaga ginekoloki odjeli -
nastavne baze
Tlakomjer
Test-trakice za urin
Centimetar, pelvimetar
Pribor i materijal za ginekoloki
pregled
Sestrinska dokumentacija
316
zatita mentalnoga
Stolci s naslonom za uenike kolski praktikum za
zdravlja
zdravstvenu njegu
Klinika za psiholoku
medicinu
Dnevna bolnica klinike
LCD projektor s projekcijskim za psihijatriju
platnom

psihijatrijskih bolesnika
Stolci s naslonom za uenike Kliniki/bolniki
psihijatrijski odjeli -
nastavne baze

platnom


starijih osoba
Stolci s naslonom za uenike Domovi za starije i
nemone osobe -
nastavna baza

platnom
Zdravstvena njega u Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

kui


platnom
317

hrane, zatitne ograde
Stalak za infuziju, trapez

Princeza
Pokretni stolac
Sobno i posteljno rublje
Pomagala za inkontinenciju


sonde
Enteralni pripravci

elektronski
Profesionalna Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

komunikacija u
sestrinstvu

platnom

Osnove fizikalne i radne Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

terapije za strukovnu nastavu
318

platnom
Demonstracijski stol sa stolcem i s

Visee vitrine
Specijalni krevet , lutka, pomagala
za kretanje, sredstva za masau
Hrvatski znakovni jezik Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene


platnom
Medicinska sestra u Radni stolovi za uenike Uionica specijalizirane

primarnoj zdravstvenoj namjene
zatiti
Ordinacija primarne
zdravstvene zatite

platnom

Kronine rane Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica

Stolci s naslonom za uenike i/ili bolniki odjeli
319
platnom
Demonstracijski stol sa stolcem i s

Visee vitrine
Specijalni krevet , lutka, zavojni

materijal, kirurki setovi, kirurki
instrumenti, kolica za previjanje,
otopine za previjanje rana, obloge
za lokalni tretman kroninih rana
Hitni medicinski Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

postupci
Stolci s naslonom za uenike kolski praktikum
Stol za nastavnike s raunalom Ustanova za pruanje

hitne medicinske pomoi
- nastavna baza

platnom
Specijalni krevet
Model lutke s ranama, ozljedama

Kolica za previjanje
Kirurki instrumenti
Zavojni materijal, otopine za
previjanje rana
Pomagala za stomu
Drenovi i drenani sustavi
Stalci za infuziju, setovi i sustavi za

davanje infuzije, transfuzije ,
venom
Udlage za imobilizaciju
kolski defibrilator, tubusi,
stetoskop, tlakomjer
Modeli za oivljavanje odraslih i
320
djeteta
Torbe za prvu pomo.

defibrilacija)
Instrumentiranje Radni stolovi za uenike Specijalizirana uionica
Stolci s naslonom za uenike Operacijski blok pri

klinikim/bolnikim
centrima - nastavnim
Stolac s naslonom za nastavnike bazama

platnom
Specijalni krevet

Kirurki instrumenti
previjanje rana
Pomagala za stomu

venom

djeteta
Torbe za prvu pomo

defibrilacija)
321
Vjetine medicinske Radni stolovi za uenike Uionica za opu
sestre/tehniara u namjenu
gipsaonici
Gipsaonica

platnom
Intenzivna zdravstvena Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

njega
Stolci s naslonom za uenike Klinika /bolnica
Stol za nastavnike s raunalom Jedinica za anesteziju,

reanimaciju i intenzivno
lijeenje - nastavna baza

platnom
Specijalni krevet
Kirurki instrumenti

previjanje rana
Pomagala za stomu

venom

djeteta
Torbe za prvu pomo
322
defibrilacija)
Zdravstvena skrb u Radni stolovi za uenike Uionica ope namjene

jedinici za dijalizu
Stolci s naslonom za uenike Kliniki/bolniki odjel za
hemodijalizu

platnom

Specijalni krevet
Model lutke
Model ruke za venepunkciju
Model polupropusne membrane -

umjetni bubreg
Kirurki instrumenti
previjanje rana
Pomagala za stomu

venom
Igle za punkciju fistule


djeteta
Torbe za prvu pomo

defibrilacija, punkcija fistule, tijek
ekstrakorporalne dijalize, tijek
izmjene tekuina peritonejska
dijaliza)
323
6. Referencije dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kd standarda kvalifikacije: SK-1201/11-02-51/11-02

Naziv sektora: Zdravstvo i socijalna skrb
ifra sektora: 12
Naziv podsektora:
ifra podsektora:
6.2. Predlagatelji i nadnevak izradbe prijedloga

kurikuluma
Opeobrazovni dio Strukovni dio
Ime i prezime, institucija Asja Jelakovi, kola za medicinske

sestre Mlinarska, Zagreb
Ime i prezime, institucija
Nada Prli, Medicinska kola Osijek
Irena Habazin, kola za medicinske

sestre Vinogradska, Zagreb
Voditelj:
Marica Bakin Batnoi, kola za
medicinske sestre Mlinarska, Zagreb
Verica Elvei, Medicinska kola Ante

Kuzmania, Zadar
Ana Tomljanovi, ASOO
Voditeljica: Vlatka Klanja, ASOO
Zagreb, 2011. godine
6.3. Nadlena institucija za odobrenje kurikuluma i

nadnevak prihvaanja prijedloga
Provjera Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih:

Provjera Agencije za odgoj i obrazovanje:
Odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta:

Nadnevak sljedee revizije:

Strukovni Kurikulum Medicinska Sestra PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strukovni Kurikulum Medicinska Sestra PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ........................................................................................ 3

1.2. Cilj kurikuluma ................................................................................................................................. 3

1.3. Trajanje obrazovanja..................................................................................................................... 3

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ........................................................................ 3

2. Nastavni plan i program ........................................................................................................................ 4

2.1. Nastavni plan .................................................................................................................................... 4

2.2. Nastavni program ........................................................................................................................... 6

2.2.1. Opeobrazovni dio ..................................................................................................................... 6

4. Kadrovski uvjeti ....................................................................................................................................... 304

5. Minimalni materijalni uvjeti ................................................................................................................. 307

6. Referencije dokumenta ......................................................................................................................... 324

6.1. Referentni brojevi ........................................................................................................................... 324

6.2. Predlagatelji i nadnevak izradbe prijedloga kurikuluma .................................................. 324

6.3. Nadlena institucija za odobrenje kurikuluma i nadnevak prihvaanja prijedloga 324

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

1.2. Cilj kurikuluma

1.3. Trajanje obrazovanja

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Uvjet upisa je deset godina opeg obrazovanja i ostali uvjeti prema:

- Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN, 30/09.):

o lanku 20. st. 1. - Uvjeti za upis polaznika u srednje strukovno obrazovanje

o lanku 82. st. 2. (NN, 87/08.)- Srednje obrazovanje uenika u strukovnim i

2.1. Nastavni plan

I. razred II. razred

6. Biologija 3/105 2/70

7. Fizika 2/70 2/70

II. Strukovni dio

III. razred IV. razred V. razred

Strukovni kurikulum provodi se kroz opeobrazovne predmete i strukovne module.

2.2.1. Opeobrazovni dio

Trajanje opeobrazovnoga kurikuluma: dvije godine, I. i II. razred

Opi odgojno-obrazovni ciljevi:

osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov

Navedeni ciljevi i vrijednosti trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnog obrazovanja i

Nacionalni okvirni kurikulum promie nastavu usmjerenu na uenika. Ona

prilagodbu nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim

Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika

Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadraja i/ili modula

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Opis meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet

Opis meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna pokretljivost

Opis meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

razlikovati injenice od miljenja

Opis meupredmetne teme

biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih

UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Opis meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za

GRAANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Opis meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i

Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaa tri nastavna podruja:

c) hrvatsku i svjetsku knjievnost.

Program Hrvatskoga jezika za zanimanje medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene

Program Hrvatskoga jezika za osnovnu kolu i program Hrvatskoga jezika za zanimanje