OCU

PO SINU
U DUHU SVETOME

i Marijinom zagovoru
ENCIKLOPEDIJSKI PRIRUNIK POBONOSTI KATOLIKE CRKVE

Priredio p. Miljenko Suac SMM

ZAGREB 2016

1
Predgovor o namjeni i koritenju prirunika

Dragi brate, potovana sestro u Kristu eljeli smo sabrati na jednom mjestu sve
velikepobonosti Katolike Crkve na ast pojedinih otajstava nae vjere slijedei ivot naega
Gospodina i liturgijsku godinu. Dugi niz godina, jo od studentskih dana, skupljali smo ove,
uglavnom svetake, materijale na raznim eurropskim jezicima i prireivali razliite prirunike za
pojedine pobonosti.

Odluili smo sabrati sve ove materijale i darivati ih Crkvi u Hrvata i u digitalnom obliku.
Pobonosti su izraz tovanja Boga i ljubavi Crkve i pojedinog vjernika prema naem Gospodinu
Isusu Kristu, Gospi, anelima, svecima u skladu s Bojom objavnom, naukom tradicijom Crkve.
Pobonosti su uglavnom usredotoene na pojedina otajstva Kristov ivota, ali treba odmah naglasiti
da su u biti u svakom od tih otajstava asti osoba Isusa Krista kao takva ali pod odreenim vidikom
i u odreenom trenutku njegova ivota.

Pobonosti su sloene tako da slijede ivot Isusov, dakle izravno primjenjive i na liturgijsku
godinu, doae, boino vrijeme, korizma, vazmeno vrijeme. Osim pobonosti usredotoenih na
otajstva Isusa Krista, donosimo i pobonosti Bogu Ocu, Duhu Svetome, svecima, anelima,
pobonosti za pomo umiruima i duama u istilitu.
Pojedini dijelovi prirunika se osim u liturgijsko godini mogu koristiti u raznim prigodama,
kao to su hodoaa, proslave zatitnika, u izradi pastoralnih listia, prirunika, oglasnih ploa itd.
Dao Bog, majka Boja i zagovor sv. Ljudevita da irenje ovog prirunika donese obilne
duhovne plodove u naem hrvatskome narodu.

p. Miljenko Suac SMM misionar monfortanac

Spomendan sv. Ljudevita 28. 04. 2016. Zagreb

2
 SADRAJ
Predgovor o namjeni i koritenju prirunika.................................................................................. 2

OSNOVNI KRANSKI VJERONAUK...................................................................................... 16

1. Temeljni kranski nauk ............................................................................................................. 16

Bog Biblija ili Sveto Pismo Stvaranje Ljudski rod Grijeh Isus Krist Marija, Majka Isusova
i naa Majka u vjeri Crkva, socijalni nauk Crkve Redovnitvo; smrt i ivot vjeni

2. Milost i sedam svetih sakramenata............................................................................................. 20

Milost
Krtenje
Potvrda- krizma
Euharistija ili Sveta misa
Ispovijed ili pokora
Bolesniko pomazanje
Sveeniki red
enidba

3. Smisao ljudskog ivota, kranski ivot i savjest, molitva, Boji zakon, te saeci vjere
u obrasce koje bi svaki kranin trebao shvatiti i o njima razmiljati........................................ 25

Smisao ljudskog ivota, kranski ivot i savjest Molitva razgovor kranina s Bogom Zakon
Boji Glavne istine vjere Najvea zapovijedi Deset Zapovijedi Bojih Crkvene zapovijedi
Glavne kreposti (teologalne i stoerne) Duhovna djela milosra Tjelesna djela milosra Sedam
glavnih grijeha est grijeha protiv Duha Svetoga etiri u nebo vapijua grijeha Devet tuih
grijeha in vjere in ufanja in ljubavi in savrenog pokajanja.

4. Ispit savjesti i praktine upute za ispovijed odrasli i djece

Praktine upute kako se obavlja ispovijed Ispit savjesti za odrasle Ispit savjesti za djecu..29

OSNOVNE KRANSKE MOLITVE.......................................................................................... 33

1. Osnove molitve
Znak kria Oe na Zdravo, Marijo Slava Ocu Apostolsko vjerovanje Anelu uvaru
Aneo Gospodnji Kraljice neba Zdravo Kraljice Zaziv Duha Svetoga

2. Molitva Razmatranja
Lectio divina Razmatranje svetoga pisma
Meditacija i metoda za razmatranja

3. Molitve za posebne prigode i nakane

Jutarnja molitva
Veernja molitva
Prije jela
Poslije jela
Za unutarnje ozdravljenje
Protiv svakoga zla
3
 Predanje ivota Isusu Kristu
Strelovite molitve

POBONOST BOINOM OTAJSTVU I DJETETU ISUSU...................................................41

Boina devetnica s razmatranjima sv. Alfonsa Marije Liguoria

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa
Molitve svetaca na ast Boinog otajstva i Djeteta Isusa
Boini himan Djetetu Isusu
Devetnica Djetetu Isusu
Krunica Djeteta Isusa
Razmatranja o Boiu i pobonosti Djetetu Isusu

POBONOST SVETOJ OBITELJI............................................................................................... 65

Molitve Svetoj Obitelji

Himan Svetoj Obitelji
Litanije Svetoj Obitelji
Krunica Svetoj Obitelji
Razmatranja o Svetoj Obitelji
Litanije Bojoj Providnosti

POBONOST PRESVETOM SRCU ISUSOVU.......................................................................... 75

Predgovor
1. Devetnica Srcu Isusovu sv. Alfonsa Marije Liguorija
2. Litanije Srca Isusova
3. Molitve svetaca i duhovnih velikana Srcu Isusovu
4. Razmatranja svetaca o Srcu Isusovu
5. Povijest pobonosti Srcu Isusovu od poetaka do posvete svijeta i uspostave svetkovine
1. Redovnici srednjega vijeka - zaetnici tovanja Srca Isusova
2. Druba Isusova i redovnice Pohoenja pretee sv. Margarete
3. Sv. Ivan Eudes
4. Srce Isusovo i sv. Margareta Marija Alacoque
5. etiri velika ukazanja Srca Isusova sv. Margareti Alacoque
6. Od ukazanja sv. Margareti do uspostave svetkovine Srca Isusova i posvete svijeta
Boanskom Srcu Isusovu
7. Pobonost Srcu Isusovu dar Neba za moderna vremena
8. Teoloki temelj pobonosti Srcu Isusovu
9. Zato je lipanj posveen Srcu Isusovu?
6. Obeanja srca Isusova i nae spasenje
1. Obeanja Srca Isusova
2. Veliko obeanje Srca Isusova, pobonost devet prvih petaka i nae vjeno spasenje
7. Posebne pobonosti i molitve Srcu Isusovu
1. Zlatna krunica
2. Posveta Srcu Isusovu osobna i obitelji
3. Kratki zazivi presvetom Srcu Isusovu obdareni oprostima
4. Pronja presvetom Srcu Isusovu
5. Dragocjeno prikazanje zasluga presvetog Srca Isusova kao zadovoljtina za svoje
grijehe
6. Molitve
a. da se po Isusovoj elji to vie rairi pobonost prema njegovom Srcu
b. Presvetom Srcu Isusovu za due u istilitu;

4
 c. Za umirue
d. Naknada za uvrede nanesene euharistijskom Srcu Isusovu
8. Poticajni primjeri pobonosti Srcu Isusovu

POBONOST PRESVETOM OLTARSKOME SAKRAMENTU............................................132

1. Devetnica Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu

2. Litanije Presvetom Oltarskom sakramentu
3. Molitve svetaca Euharistijskom Isusu
4. Priprava i zahvala za svetu Priest sa svecima
4.1. Svetake molitve priprave za priest
4.2. Svetake molitve zahvale za priest
4.3. Molitva nakon priesti za koju je Crkva udijelila potpuni oprost
5. Priesti se po Mariji prema uputama sv. Ljudevita Montfortskoga
6. Krunica Presvetom Oltarskom Sakramentu
7. Razmatranja i misli svetaca o Euharistiji i priesti

Dodatak: Svetogrdna oskvrnua Euharistiskog Isusa u posveenim hostijama

na crnim misama: svjedoanstvo jednog egzorciste

POBONOST PREDRAGOCJENOJ KRVI KRISTOVOJ...................................................... 179

Predgovor
1. Povijest tovanja presvete Krvi Kristove od poetaka do uspostave svetkovine
Krvi Kristove
2. Devetnica na ast Krvi Kristove
3. Litanije Presvetoj Krvi Isusovoj
4. Molitve svetaca i duhovnih velikana Presvetoj Krvi Kristovoj
5. Razmatranja svetaca iduhovnih velikana o Presvetoj Krvi Kristovoj
6. Pobonost Krvi Kristovoj u iskustvima svetaca i duhovnih velikana
7. Posebne pobonosti i naini aenja Krvi Kristove
7. 1. Sveta Misa: Gospodin Isus je ustanovio euharistijsku rtvu svoga Tijela i Krvi
7. 2. Razmatranja o Muci i Krvi Kristovoj
7. 3. Molitve krunica na ast Krvi Kristove
a. Krunica Krvi Kristove
b. Krunica Presvetom Oltarskom Sakramentu Tijela i Krvi Kristove
7. 4. Molitve sedam prikazanja Predragocjene Krvi Kristove
a. Sedammolitava svete Brigite
b. Sedam prikazanja Krvi Kristove
c. Sedam prikazanja Krvi Kristove po Marijinom zagovoru
d. Sedam prikazanja Presvete Krvi protiv sedam glavnih grijeha
e. Razmatranje o sedam prolijevanja Krvi Kristove
7. 5. Svetkovina i mjesec Predragocjene Krvi Kristove
7. 6. Pobonost Predragocjenoj Krvi Kristovoj kao pomo duama u istilitu i
sredstvo sprjeavanja tekih grijeha
a. Pobonost presvetoj krvi Isusovoj olakava muke duama u istilitu
b. Isusovo veliko obeanje za pomo duama u istilitu dano sv. Gertrudi
Velikoj
c. Pobonou presvetoj krvi Kristovoj moe sprijeiti mnoge teke grijehe
7. 7. Prinositi u duhu krv Isusovu Bogu; jo jedan nain, kako moemo astiti Krv
Kristovu
7. 8. Zazivi Presvetoj Krvi Isusa Krista
8. Molitve Krvi Kristovoj s posebnim nakanama

5
 Posveta predragocjenoj krvi Kristovoj
Posveta i dnevno prikazanje Ocu u sjedinjenju s Krvi Kristovoj
O dragocjena Isusova Krvi
Pouzdanje u Kristovu Krv (Za one koji se bore za osloboenje od ovisnosti)
Za milost oprotenja
Za milost dobre smrti
Molitva za umirue
Preporuke umiruih
Pomirne molitve za due u istilitu
Molitva na ast presvetoj Krvi Isusovoj
9. Svetita Krvi Kristove u svijetu i hrvatsko svetite Krvi Kristove u Ludbregu
a. Ostaci i aenje presvete Krvi Kristove u svijetu i kod nas u Ludbregu
b. Poznatija svetita u Italiji
10. Poticajni primjeri pobonosti Krvi Kristovoj

Dodatak: Molitve za oslobaanje od moi tame za privatnu upotrebu vjernika

iz novog obreda za Egzorcizam i od don Amotha

POBONOST MUCI KRISTOVOJ.............................................................................................244

Predgovor
1. Crkveni nauk o Muci Isusovoji njenom tovanju u pukoj pobonosti
2.1. Razmatranja o vanosti tovanja Muke Kristove i duhovnih plodova koji iz tog proizlaze
2. 2. Razmatranja o Muci Kristovoj
2. 3. Litanije na ast Muke Kristove
2. 4. Molitve na ast Muke Kristove

POBONOST SV. KRIU KRISTOVU...................................................................................... 270

Molitve
Razmatranja
Litanije
Krini put

POBONOST RANAMA ISUSOVIM......................................................................................... 283

Sestra Marija Marta Chambon i Pobonost Ranama Isusovim

Sveta Ura i Krunica svetim Ranama
Molitve svetaca i duhovnih velikana Ranama Isusovim
Petnaest molitava sv. Brigite
Razmatranja i molitve o Marijinom sudjelovanju u Muci Kristovoj
Pobonost Muci i Ranama Isusovim u duhovnom iskustvu svetaca

POBONOST PRESVETOM IMENU ISUSOVU..................................................................... 304

1. 1. Povijest pobonosti imenu Isusovu

1. 2. Litanije i krunica Presvetom Imenu Isusovu
1. 3. Devetnica nadoknadeza psovke
1. 4. Pohvale Imenu Bojemu u naknadu za psovke
1. 5. Isusova krunica
1. 6. Molitve i razmatranja svetaca o Imenu Isusovu

6
POBONOST PREMA PRESVETOJ GLAVI GOSPODINA ISUSA KRISTA......................315

2. 1. Povijest i teoloki temelji pobonosti Isusovoj glavi

2. 2. Molitve i litanije Glavi Isusovoj

POBONOST PRESVETOM LICU ISUSOVU........................................................................ 318

3. 1. Povijest pobonosti licuIsusovu

3. 2. Obeanja Isusa Krista vjernicima koji budu tovali njegovo Presveto Lice
3. 3. Molitve svetaca i duhovnih velikana svetom Licu
3. 4. Molitve nadoknade, posveta i litanije presvetom Licu
3. 5. Devetnica i trodnevnica svetom Licu Isusovu
3. 6. Medaljica Presvetog Lica Isusova
3. 7. Pobonost svetom Licu u iskustvima svetaca i duhovnih velikana

CRKVENI NAUK O USKRSNUU ISUSOVU, LIRURGIJI I NJEGOVU TOVANJU U

PUKOJ POBONOSTI.............................................................................................................. 333

1. 1. Katekizam katolike Crkve

1. 2. Uskrsno otajstvo u pukoj pobonosti i liturgiji prema Direktoriju

POBONOSTI POVEZANOSTI MARIJE S OTAJSTVOM ISUSOVA USKRSNUA........340

POBONOST BOANSKOMU MILOSRU........................................................................... .346

3. l. Kristove rijei svetoj sestri Faustini Kowalskoj

3. 2. Veliko obeanje Milosrdnog Isusa za pomo umiruima
3. 3. Krunica na ast Boanskog Milosra
3. 4. Devetnica na ast Boanskomu Milosru
3. 5. Zazivi Boanskomu Milosru

POBONOST USKRSNOM OTAJSTVU................................................................................... 349

4. 1. Put svijetla - Via lucis

4. 2. Molitve Uskrslom Isusu
4. 3. Zazivi hvale i slave uskrsnuu Isusovu
4. 4. Razmatranja svetaca i duhovnih velikana o Uskrsnuu Isusovu

POBONOST UZAAU ISUSOVU........................................................................................ 369

Devetnica
Molitve
Razmatranja

POBONOST DUHU SVETOMU............................................................................................... 373

Uvod
Devetnica Duhu Svetomu
Litanije Duhu Svetomu
Molitve svetaca Duhu Svetomu
Zaziv Duha Svetoga
Himan Duhu Svetomu
Razmatranja svetaca o Duhu Svetome
Tri krunice Duhu Svetome

7
 Dodatak
Jasne granice za molitve ozdravljenja
Novi obrednik egzorcizma
Molitve za ozdravljenje i osloboenje od utjecaja avolskoga
Deset pravila za borbu protiv avla

POBONOST BOGU OCU...........................................................................................................414

6. 1. Oe na i molitve svetaca Bogu Ocu
6. 2. Krunice Bogu Ocu i devetnica
6. 3. Litanije Bogu Ocu
6. 4. Hvale i zazivi vjenom Ocu

POBONOST PRESVETOM TROJSTVU.................................................................................423

7. 1. Devetnica Presvetom Trojstvu

7. 2. Litanije Presvetom Trojstvu
7. 3. Aneoska krunica Presvetom Trojstvu

MOLITVE SVETACA BOGU OCU.............................................................................................430

MOLITVE SVETACA BOGU SINU............................................................................................ 442

MOLITVE SVETACA BOGU DUHU SVETOME.....................................................................456

MOLITVE PRESVETOM TROJSTVU...................................................................................... 449

POBONOST MAJCI BOJOJ MARIJI U KRISTOVIM OTAJSTVIMA...........................478

Predgovor
1. Nauk crkve o tovanju Gospe u pukoj pobonosti i Isusovimaotajstvima

KRUNICA, SAETAK CIJELOG EVANELJA...................................................................... 482

Metoda molitve krunice po uputama i razmatranjima sv. Ljudevita Montfortskoga

BEZGRENOZAEE BLAENE DJEVICE MARIJE......................................................... 495

3. 1. Devetnica Bezgrenoj s razmatanjima iz djela sv. Maksimilijana Kolbea

3. 2. Molitve i litanije Bezgrenoj

MARIJA U OTAJSTVU UTJELOVLJENJA SINA BOJEGA............................................... 503

4. 1. Devetica navijetenju utjelovljenja Sina Bojega Blagovijesti - s razmatranjima iz

djela sv. Ljudevita Montforskoga
4. 2. Molitve i Litanije Utjelovljenja Sina Bojega

MARIJA U OTAJSTVU ISUSOVA ROENJA.......................................................................... 511

5. 1. Devetnica otajstvu roenje Gospodnjeg

5. 1. Molitve Mariji u otajstvu roenje Gospodnjeg

8
MARIJA U OTAJSTVU MUKE I SMRTI ISUSA KRISTA......................................................513

6. 1. Devetnica alosnom srcu Marijinu

6. 2. Litanije prealosne Djevice Marije
6. 3. Molitve i razmatranja svetaca
6. 4. Gospin pla

MARIJA U OTAJSTVU ISUSOVA USKRSNUA.................................................................... 528

7. 1. Majin as
7. 2. Susret Uskrsnuloga s Majkom i Vazmeni pozdrav Majci Uskrsnuloga
7. 3. Govor nauiteljstva Crkve o prvom ukazanju uskrslog Isusu svojoj Majci Mariji
7. 4. Kraljice neba, raduj se

DUH SVETI I MARIJA.................................................................................................................534

8. 1. Nauk Crkve
8. 2. Marija, zarunica Duha Svetoga po nauku sv. Ljudevita Montforskoga
8. 3. Molitve

UZNESENJE B. D. MARIJE - VELIKA GOSPA....................................................................... 538

9. 1. Devetnica uznesenju Blaene Djevice Marije s razmatanjima iz djela sv. Bernarda

9. 2. Lauretanske litanije i molitve na ast Marijina uznesenja

POBONOST MAJCI BOJOJ MARIJI U LITURGIJSKOJ GODINI I TRADICIJI

CRKVI.............................................................................................................................................546
Predgovor

SVECI O POBONOSTI MARIJI...............................................................................................546

POBONOST MARIJI U LITURGIJSKOJ GODINI

ZA SVE NJENESVETKOVINE, BLAGDANE I SPOMENDANE...........................................548

8. Prosinca........................................ Bezgreno zaee blaene Djevice Marije

25. Prosinca...................................... Roenje Gospodnje Boi
Nedjelja u boinoj osmini ..............Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa
1. sjenja...........................................Sveta Bogorodica Marija
2. veljae..........................................Prikazanje Gospodinovo u hramu Svijenica
11. veljae.........................................Gospa Lurdska
25. oujka......................................... Navjetenje Gospodnje Blagovijest
13. svibnja........................................Fatimska Gospa- godinjica ukazanja
31. svibnja........................................Pohod B.D.Marije
Subota poslije svetkovine Presvetog Srca Isusova............Bezgreno Srce Marijino
16. srpnja.......................................... Blaena Djevica Marija od brda Karmela
5. kolovoza....................................... Posveta bazilike svete Marije velike (Gospa snjena)
15. kolovoza..................................... Uznesenje B.D.Marije- Velika Gospa
22. kolovoza..................................... B.D. Marija Kraljica
8. rujna..............................................Roenje B.D.Marije-Mala Gospa
15. rujna............................................B.D.Marija alosna
7. listopada.......................................B.D.Marija od krunice Kraljica svete krunice
21. studenog.....................................Prikazanje B.D.Marije- Gospa od zdravlja

9
KRATKO RAZMATRANJE ZDRAVO MARIJE...................................................................... 571

POBONOST TRI ZDRAVO MARIJE.......................................................................................573

GOSPINA KRUNICA.................................................................................................................... 577

MOLITVE MARIJI ZA SVAKI DAN U TJEDNU..................................................................... 577

SEDAM MARIJINIH RADOSTI................................................................................................. 582

SEDAM MARIJINIH ALOSTI..................................................................................................581

POBONOST GOSPI OD POJASA............................................................................................ 582

POBONOST MAJCI BOJOJ OD SUZA ............................................................................... 582

KRUNICA NA AST MARNIJIH POVLASTICA.................................................................... 583

O KARMELSKOM KAPULARU.............................................................................................. 585

UDOTVORNA MEDALJICA.................................................................................................... 592

NEPRESTANI IN LJUBAVI...................................................................................................... 594

POSVETA ISUSU KRISTU PO MARIJI.................................................................................... 595

POBONOST BEZGRENOM SRCU MARIJINU.................................................................. 601

1. Povijest tovanja i pobonosti Srca Marijina u Katoliko Crkvi

2. Devetnica presvetom Srcu Marijinu iz djela sv. Ivana Eudesa
3. Litanije Preistoga Srca Marijina
4. Devetnica alosnom Srcu Marijinu
5. Molitve svetaca i pape Srcu Marijinu
6. Krunica Presvetom Srcu Marijinu
7. Razmatranja svetaca o Mariji
8. Gospina ukazanja u Fatimi, posveta Bezgrenom Srcu Marijinu,
pobonost pet prvih subota i obeana milost vjenog spasenja
9. Katekizam o pobonosti Preistom i Bezgrenom Srcu Marijinu
10. Poticajni primjeri za tovanje i pobonost Mariji

NAJLJEPE MOLITVE SVETACA MARIJI ZA SVAKI DAN U MJESECU.......................640

POBONOST SV. JOSIPU........................................................................................................... 672

Predgovor
1. Povijest i pojam tovanja sv. Josipa
2. Devetnica sv. Josipuod sv. Alfonsa Marije Liguorija
3. Litanije sv. Josipa
4. Devetnica sv.Josipu iz karmelske tradicije
5. Molitve svetaca i duhovnih velikana sv. Josipu
6. Razmatranja svetaca i uiteljstvo crkve o sv. Josipu
7. Pobonost sv. Josipu u duhovnim iskustvima svetaca
8. Posebne pobonosti sv. Josipu
1. Svetiplat u ast sv. Josipu
2. Sedam alosti i radosti sv. Josipa

10
 3. Krunicasv.Josipa
9. Molitve sv. Josipu u posebnim potrebama
Osobna posvetna molitva
Za milost sretne smrti
Za due u istilitu
Za istou
Za obitelj
U nevolji
Za posao
10. Teoloka razmiljanja o sv. Josipu
1. Mo zagovora sv. Josipa
2. Sv. Josip je i u nebu uz presvetu Bogorodicu
3. Sv. Josip je i u Nebu najblii Isusu iza Majke Boje
4. Sv. Josip po osobnoj svetosti i veliini svojih zasluga je odmah iza Majke Boje
5. Svetost sv. Josipa
11. Sv. Josip zatitnik Katolike Crkve
12. Sv. Josip zatitnik nam drage domovine Hrvatske
1. Povijesni prikaz posvete Hrvatske drave i naroda sv. Josipu
2. Posvetna molitva Domovine svetom Josipu
3. Nacionalno svetite sv. Josipa u Karlovcu
4. Bratovtina sv. Josipa za pomo umiruima
5. Svjedoanstva o uslianjima po zagovoru sv. Josipa

POBONOST ANELIMA BOJIM..........................................................................................727

Predgovor
1. Crkveni nauk o Anelima, njihovu tovanju i ulozi u duhovnom ivotu
2. O hijerarhiji, podjeli i imenima Anela
3. Pobonost svim svetim Anelima Bojim
3. 1. astimo sv. anele
3. 2. Molitve Mariji kraljici i anelima Bojim
3. 3. Krunica svetim anelima da nam isprose potrebne kreposti
3. 4. Devetnica aneoskim korovima
3. 5. Litanije svetim anelima
4. Pobonost sv. Mihaelu Arknaelu
4. 1.Sv. Mahaelu Bibliji i crkvenom nauku
4.2. Ukazanja sv. Mihaela Arknaela na kranskom Istoku i Zapadu
4. 3. Sv. Mihael zatitnik umiruih i molitve sv. Arknaelu za sretnu smrt
4. 4. Devetnica sv. Mihaelu Arkanelu
4. 5. Litanije svetog Mihaela Arkanela
4. 6. Krunica svetom Mihaelu Arkanelu i svetim anelima
4. 7. Vienje i molitva svetom Mihaelu arkanelu pape Leona XIII
4. 8. Molitve, zazivi i posveta sv. Mihaelu Arkanelu
4. 9. Blagoslov i postavljanje kapulara svetog Mihaela
4. 10. Razmatranja o sv. Mihaelu Arkanelu
5. Pobonost sv. Gabrijelu Arknaelu
5. 1.Sv. Gabrijel u Bibliji i crkvenoj tradiciji
5. 2. Devetnica sv. Gabrijelu Arkanelu
5. 3. Molitve i zazivi sv. Gabrijelu Arkanelu
6. Pobonost sv. Rafaelu Arkanelu
6. 1.Sv. Rafael u Bibliji i crkvenoj tradiciji
6. 2. Devetnica sv. Rafaelu arkanelu

11
 6. 3. Trodnevnica svetom Rafaelu
6. 4. Molitve i zazivi sv. Rafaelu Arkanelu
7. Pobonost Anelu uvaru
7. 1. O pobonosti prema Anelu uvaru.
7. 2. Devetnice i trodnevnica Anelu uvaru
7. 3. Litanije sv. Anelu uvaru
7. 4 Molitve, zazivi i posveta Anelu uvaru
7. 5. Razmatranja o pobonosti Anelu uvaru
8. Pobonost Anelu utjehe Isusove muke u Getsemanskom vrtu
8. 1. Molitva Anelu Isusove utjehe u Getsemanskom vrtu
9.Aneli u iskustvima svetaca i duhovnih velikana

POBONOST SVECIMA BOJIM............................................................................................. 783

Predgovor
1. Katekizam Katolike Crkve ui
2. Litanije svih svetih
3. Praktine upute kako koristiti molitve svecima iz ove knjiice

SIJEANJ

(hrvatski sveci i blaenici su naglaeni)

2. sijenja:.............................sv. Bazilije veliki i sv. Grgur nazijanski biskupi

15. sijenja:...........................sv. Anastazija (Stoija)
...............................................sv. Pavao, pustinjak
17. sijenja: ..........................sv. Antun Pustinjak
20. sijenja:...........................sv. Fabijan i Sebastijan
21. sijenja:...........................sv. Agneza, djevica i muenica
22. sijenja:...........................sv. Vinko, akon i muenik
24. sijenja:...........................sv. Franjo Saleki
28. sijenja:...........................sv. Toma Akvinski
31. sijenja:...........................sv. Ivan Bosco

VELJAA

3. veljae:..............................sv. Bla (Vlaho)

10. veljae:............................bl. Alojzije Stepinac
11. veljae:............................sv. Gema Galgani
14. veljae:............................sv. Valentin
21. veljae:............................sv. Petar Damiani,
23. veljae:............................sv. Polikarp, muenik

OUJAK

7. oujka:...............................sv. Perpetua i Felicita

8. oujka:...............................sv. Ivan od Boga
9. oujka:...............................sv. Franciska Rimska
19. oujka:.............................sv. Josip

12
TRAVANJ

2. travnja:...............................sv. Ivan Pavao II.

4. travnja:...............................sv. Izidor, biskup
23. travnja:.............................sv. Juraj
25. travnja:.............................sv. Marko, apostol i evanelist
26. travnja:...........................bl. Jakov Zadranin
27. travnja:...........................bl. Ozana Kotorska
28. travnja:.............................sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski
29. travnja:.............................sv. Katarina Sijenska
SVIBANJ

1. svibnja:..............................sv. Josip Radnik

3. svibnja:..............................sv. Filip i Jakov apostoli
4. svibnja:.............................bl. Julijan iz Bala
7. svibnja:..............................sv. Dujam
...............................................bl. Marija Luiza od Isusa ( Trichet)
10. svibnja:...........................bl. Ivan Merz
12. svibnja:...........................sv. Leopold Mandi
14. svibnja:............................sv. Matija, apostol
22. svibnja:............................sv. Rita iz Cascie
26. svibnja:............................sv. Filip Neri

LIPANJ

4. lipnja:.................................sv. Kvirin, biskup sisaki

13. lipnja:...............................sv. Ante Padovanski
15. lipnja:...............................sv. Vid
21. lipnja:...............................sv. Alojzije Gonzaga
24. lipnja:...............................roenje Ivana Krstitelja
29. lipnja:...............................sv. Petar i Pavao, apostoli

SRPANJ

3. srpnja:................................sv. Toma, apostol

5. srpnja:................................iril i Metodije, slavenski apostoli
6. srpnja:................................sv. Marija Goretti
9. srpanj:..............................bl. Marije Propetog Isusa Petkovi
11. srpnja:..............................sv. Benedikt, opat
15. srpnja:..............................sv. Bonaventura
20. srpnja:..............................sv. Ilija
25. srpnja:..............................Sv. Jakov stariji, apostol
26. srpnja:..............................Ana i Joakim, roditelji BDM
27. srpnja:..............................sv. Kristofor
31. srpnja:..............................sv. Ignacije Loyolski

KOLOVOZ

1. kolovoza:...........................sv. Alfonz Marija Liguori, biskup i crkveni nauitelj

3. kolovoza:..........................bl. Augustin Kaoti
4. kolovoza:...........................sv. Ivan, Marija Vianney
8. kolovoza:...........................sv. Dominik

13
10. kolovoza:.........................sv. Lovro, akon
11. kolovoza:.........................sv. Klara
14. kolovoza:.........................sv. Maksimilijan Marija Kolbe
16. kolovoza:.........................sv. Rok
20. kolovoza:.........................sv. Bernard iz Clairvauxa, crkveni nauitelj
23. kolovoza:.........................sv. Rua Limska
24. kolovoza:.........................sv. Bartolomej, apostol
27. kolovoza:.........................Sv. Monika
28. kolovoza:.........................sv. Augustin, crkveni nauitelj

RUJAN

5. rujna:.................................sv. Majka Terezija iz Kalkute

7. rujna:................................sv. Marko Krievanin
13. rujna:...............................sv. Ivan Krizostom - Zlatousti
21. rujna:...............................sv. Matej, apostol i evanelist
23. rujna:...............................sv. pater Pio
27. rujna:...............................sv. Vinko Paulski
30. rujna:...............................sv. Jeronim, crkveni nauitelj

LISTOPAD

1. listopada:...........................sv. Terezija od Djeteta Isusa

4. listopada:...........................sv. Franjo Asiki
6. listopada:...........................sv. Bruno, opat
15. listopada:.........................sv. Terezija Avilska, crkvena nauiteljica
17. listopada:.........................sv. Ignacije Antiohijski
18. listopada:.........................sv. Luka, evanelist
22. listopada:.........................sv. Donat
23. listopada:.........................sv. Ivan Kapistranski
28. listopada:.........................sv. imun i Juda Tadej, apostoli

STUDENI

8. studenoga:........................bl. Gracije kotorski,

11. studenoga:........................sv. Martin iz Toursa, biskup
14. studenoga:......................sv. Nikola Taveli, muenik
22. studenoga:.......................sv. Cecilija
30. studenoga:.......................sv. Andrija, apostol

PROSINAC

3. prosinca:............................sv. Franjo Ksaverski, misionar

6. prosinca:............................sv. Nikola, biskup
7. prosinca:............................sv. Ambrozije
13. prosinca:..........................sv. Lucija
14. prosinca...........................sv. Ivan od Kria
15. prosinca:..........................sv. Kristina
26. prosinca:..........................sv. Stjepan, prvomuenik
27. prosinca:..........................sv. Ivan, apostol i evanelist

14
POBONOSTI ZA POMO UMIRUIMA............................................................................... 837

Predgovor
1. Bolest, bolesniko pomazanje i kranska smrtprema nauku Crkve
2. Molitve za sretnu smrt i umirue
3. Litanije za umirue i preporuke umiruih
4. Isusovo obeanje milosti vjenog spasenja umiruimapored kojih se bude molilakrunica na ast
Boanskog Milosra
5. Nauk Crkve o zadnjim stvarima ovjeka: smrti, sudu, raju, istilitu i paklu
6. Razmatranjasvetaca o smrti i sudu Bojemu
7. Bratovtina sv. Josipa za pomo umiruima

POBONOSTI ZA POMO DUAMA U ISTILITU........................................................... 866

1. Nauk Crkve o molitvi za pokojne

2. Devetnicaza due u istilitu
3. Litanije za due u istilitu
4. Herojski in ljubavi prema svetim duama u istilitu
5. Isusovo veliko obeanje za pomo duama u istilitu dano sv. Gertrudi Velikoj
6. Molitve i razmatranja svetaca i duhovnih velikana za due u istilitu
7. Crkveni nauk o oprostima za ive i pokojne
8. Duhovna iskustva svetaca vezana uz teme smrti i istilitu

15
 OSNOVNI KRANSKI VJERONAUK

1. Temeljni kranski nauk

Bog: Vjerujemo u Boga iako ga ne vidimo tjelesnim oima, jer za to imamo razumno
opravdanje. Gravitacija je nevidljiva sila, ali postoji. Ni zrak ne vidimo, ali ga diemo i odrava
nam ivot. Tako vjerujemo u nevidljivog Boga koji je stvorio ovaj vidljivi svemir, jer svemir sam od
sebe se nije mogao stvoriti. Vjeru u Boga imali su ljudi svih vremena, ukljuivi i brojne
znanstvenike. Vjera nije iracionalna ve nadracionalna. Ona i filozofija-znanost se ne iskljuuju,
nego jedna drugu dopunjuju, jer Bog je izvor sve istine i znanja; u njemu nema proturjeja.
Samo je jedan Bog, ali ga ljudi radi svog ogranienog i slabog razuma zamiljaju u raznim
oblicima i nazivaju raznim imenima. Bog je nestvoreni bestjelesni Duh, koji se objavio u Bibliji te
tako znamo da postoji u tri Boanske Osobe ili Trojstvu: Otac i Sin i Duh Sveti. Sve tri Osobe
meusobno se razlikuju ali imaju jednu te istu Boansku prirodu/narav i djelovanje izvan sebe.
Bogu Ocu pripisujemo stvaranje, Bogu Sinu otkupljenje, a Bogu Duhu Svetomu posveenje svijeta.
Duh Sveti, Gospodin i ivotvorac, govorio je po prorocima. Tako je nastala Biblija ili Sveto Pismo.
On rasvjetljuje, oivljava i upravlja Crkvom. Duh Sveti je prisutan u dubini nae due ako ivimo u
milosti Bojoj i u cijelom svijetu, te kao blagi vjetar, potie nas na dobro. Oca i Sina i Duha
Svetoga astimo i slavimo, kao "jednobitno i nerazdjeljivo Jedinstvo u Trojstvu, Trojstvo u
Jedinstvu".
Bog je sama ljubav, istina, ljepota, ivot. Bog je svemogui, vjeni jer oduvijek i zauvijek
postoji, posvudanji, sveznajui, mudri, pravedan te nagrauje dobro i kanjava zlo, milosrdan pa
oprata sve grijehe kad se pokajemo, slobodan, sretan i blaen, dobar i bogat pa svima daje, a od
nikoga nita ne potrebuje, jednostavan, svet, suveren, vrhovni, apsolutni, potpuno i beskrajno
savren. Bog nije ni muko ni ensko ve nadilazi sve spolne razlike i sve stvorenje. "Ja jesam Koji
Jesam" (Izlazak 3:14). Tajnu Boje naravi i Presveto Trojstvo ne moemo do konca razumijeti, niti
ju jezik moe dovoljno izraziti, no ni najvei uenjaci ne razumiju potpuno sitni atom, daleko manji
od estice praine. Boje Bie i mo, naslutimo u velebnom svemiru kojega je Bog stvorio, i jo
bolje shvaamo vjerom u Boju Objavu, a tek poslije smrti due u Nebu vide Boga kakav On jest.

Biblija ili Sveto Pismo. Biblija je sveta knjiga kranstva i Crkve; za sve kranske
zajednice ona je Rije Boja. Sveto Pismo jer je od Boga nadahnuto, zaista i jest Rije Boja.
Ovime se potvruje istina vjere: Bog se objavio, Bog je govorio neko a i danas govori po Pismu
ako ga se prihvaa i shvaa u zajednitvu sa Crkvom! Da bi se ispravno shvatila Biblija vaan je
kulturni kontekst njenog nastajanja. Govorei o nadahnuu treba naglasiti da je Biblija Rije Boja
sadrana u ljudskoj rijei te da su biblijski pisci bili autori u pravom smislu te rijei. Poto oni
pripadaju odreenom prostoru, vremenu, narodu i kulturnom krugu, njihov nain izraavanja je
svojstven miljeu u kojem su ivjeli.
Povijest i Objava Boja su temelji za shvaanje same sutine Biblije kao spisa nezaobilazne
postavke biblijske teologije koji svoje polazite ima upravo u pojmu Rijei Boje. Rije Boja po
kojoj Bog stvara i uzdrava svijet (usp. Post 1) prema SZ-nom shvaanju odreuje i prirodne
zakone (usp. Ps 33,4-9) se objavila u povijesti Starog zavjeta objavila, a utjelovila i postala
ovjekom koji se zove Isus Krist i o tome govori Novi zavjet.
Povijest Staroga zavjeta. Rekli smo da Bog ulazi u povijest i u njoj se objavljuje. Nakon to
u prvoj knjizi Biblije knjizi Postanka se u prvih 11 poglavlja govori o nastanak svijeta, grijehu prvih
ljudi i opoj povijesti do velikog potopa u 12. poglavlju zapoinje povijest Abrahama koje je ivio
negdje 19-18 stoljea prije Krista, a s njim e poeti povijest izabranog Bojeg naroda Izraela. Ta
postupnost Boje objave u gotovo 2000 godina prije Krista je opisana u 46 knjiga Staroga zavjeta
koje Crkva prihvaa kao nadahnute.
Povijest Novoga zavjeta zapoinje sa likom i djelom Isusa Krista koji je Sin Boji postao
ovjekom i po muci i uskrsnuu ispuno sva Boja obeanja i ostvario nae spasenje. Novi zavjet se
sastoji od 27 knjiga od kojih su najvanija 4 evanelja jer im je u sreditu ivot Isusa Krista. A

16
Crkva ui da cijelo Sveto Pismo, pa i Stari zavjet ali u obliku slika i buduih nagovjetaja, govori o
Kristu i u njemu se ispunja.

Stvaranje: Bog je htio da podijeli svoju ljubav i bogatstvo ivota sa drugim biima i usrei ih,
pa je dobrovoljno stvorio sve vidljivo i nevidljivo iz niega. Ljudi samo prerauju stvorene stvari a
ni kapljicu vode ne mogu stvoriti iz niega, bez postojeeg materijala. Sva stvorenja nose neki trag
svog Stvoritelja. Prva knjiga Biblije - Knjiga Postanka opisuje stvaranje svijeta i ovjeka, no bez
znanstvenih detalja.
Bog je stvorio neivu materiju koja se sastoji od sitnih nevidljivih atoma/elementa (tim se bavi
fizika). Postoje 92 vrste prirodnih atoma od kojih je graen sav svemir: zemlja (jedino poznato
mjesto u svemiru sa uvjetima za ivot), mjesec, planete, sunce, i na milijarde zvijezda veih od
zemlje a vidljivih samo oko 3.000 prostim okom. "Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod
nebeski djelo ruku Njegovih" (Psalam 19:2). Razne kombinacije atoma ine molekulu (tim se bavi
kemija) od koje se sastoji geni i stanica, a od nje organi (list, plua, itd.) fjaka, ivotinja i ljudskog
tijela.
Bog je stvorio biljke, koje rastu i mnoe se ali su nepokretne. Znanost poznaje oko 350.000
vrsta biljaka. Bog je stvorio ivotinje koje imaju mo rasta, mnoenja, kretanja i uvstva. One
nemaju razuma ni slobodne volje. Ima ih oko milion vrsta. ivotinje, biljke i ljudsko tijelo prouava
biologija.
Bog je stvorio ljudska bia sa tijelom i besmrtnom duom. Ateistika teorija evolucije ui da
je ivot sam nastao iz mrtve materije, a ovjek se postepeno razvio od ivotinja. No, i znanstvena
evidencija uvia brojne nedosljednosti u tome lancu na primjer nagla pojava fosila, nedostatak
prelaznih fosila, a jo vie pojava racionalne due i duha kod ovjeka po emu se on bitno razlikuje
od svih drugih stvorenja, te su i brojni znanstvenici suglasni sa stvaranjem ivota od Boga.
Bog je stvorio i nevidljive anele-bestjelesne, besmrtne duhove sa razumom i slobodnom
voljom. Neki aneli postali su buntovnici protiv Boga i u tome je zaetak tajne grijeha i zla, te ih
danas nazivamo zli dusi ili avoli. Poglavica avola je Sotona. Dobri aneli koji su ostali vjerni
Bogu u nebu uvaju i tite nas, a avoli koji su u paklu napastuju nas i navode na zlo, te lukavo
uznemiruju sav svijet (vidi Luka 8, Ivan 6).
Bog je Gospodar stvorenja i povijesti. Sve to je stvorio, Bog ljubi uzdrava i na razne
naine upuuje k dobru - osobito ljude, kojima je dao na suupravljanje zemlju, biljke i ivotinje. To
Boje upravljanje se zove Providnost Boja.

Ljudski rod: Bog je sve stvorio ali na poseban nain je na svoju sliku i priliku stvorio
ovjeka. Ljudsko bie (muko, ensko) je materijalno i duhovno: sastoji se od tijela i besmrtne
due. ovjek ime moi shvaanja i ljubavi, rasta, mnoenja, kretanja, uvstva, razuma i slobodne
volje. Tijelo ukljuivi 5 osjetila sastoji se od bezbrojnih stanica a sve skupa zajedno u ovjeku dri
duh. Razum ukljuuje miljenje i savjest - praktino rasuivanje o dobru i zlu. Volja ili srce
ukljuuje odluku, uvstva ili emocije kao ljubav, nada, strah i alost. Ljudska osoba, pojedinac je
socijalno ili drutveno bie koje ivi i razvija se u zajednicama kao obitelj, crkva, drava, i cijelo
drutvo-globalni svijet. Razumom ovjek moe i treba da spozna postojanje Boga, a slobodnom
voljom da ga prihvati, prizna i uvijek ljubi kao dijete svoga Oca, te ostvari zrelu ljubav u svome
ivotu na zemlji. To je svrha ljudskog ivota na zemlji, srea i dostojanstvo ljudske osobe.
Prvog ovjeka i enu - Adama i Evu, Bog je stvorio u milosti na sliku i priliku svoju u
zemaljskom raju, sa eljom da zauvijek ive s Bogom u vjenom blaenstvu. Adam i Eva kao i
svaki mu i ena bili su razliiti u spolu, a ravnopravni i komplementarni. U kunji, Adam i Eva
nisu bili vjerni Bogu. Zavedeni od avla sa primamljivim, ali lanim obeanjem, oni su postali
neposluni Bogu. To je prvi ili istoni grijeh ljudi, koji je ranio i poremetio njihovo bie i narav:
izgubili su milost Boju, i na sebe navuku svakojaki nered, nutarnju podijeljenost, pokvarenost,
mane, poude, sklonost na grijeh, patnju i smrt. Ovaj istoni grijeh i njime ranjenu narav kod zaea
i roenja nasljeuju svi potomci Adama i Eve, svi ljudi cijelog svijeta.

17
 U povijesti svijeta grijeh je korijeniti razlog za svaku vrstu zla: bogohule, ratove, bolesti,
bludnosti, zablude, krae, prevare, sporove, mrnje, podjele meu i narodima i drugim grupama,
ratove, itd.

Grijeh: Grijeh je uvreda Bogu: "Tebi, samo tebi ja sam zgrijeio i uinio sto je zlo pred
tobom" (Ps 51,6). Grijeh se die protiv ljubavi Boje prema nama, udaljuje od nje naa srca. Kao i
prvi grijeh, svaki grijeh je neposlunost, buna protiv Boga, radi volje da ovjek postane "kao bog"
spoznajui i odreujui dobro i zlo (Post 3,5). Grijeh je dakle "ljubav prema sebi sve do prezira
Boga". Zbog tog oholog uzdizanja samog sebe grijeh je dijametralno oprean poslunosti Bogu.
Grijeh je prekraj protiv razuma, istine, ispravne savjesti; prijestup je istinske ljubavi prema
Bogu i blinjemu, zbog izopaene privrenosti sebi i nekim dobrima. On ranjava ovjekovu narav i
ugroava ljudsku solidarnost; definiran je kao "rije, in ili elja protiv vjenog zakona".

Isus Krist: Gospodin Isus Krist je najvea osoba u povijesti svijeta. On je Sin Boji postao
ovjekom da spasi ljude. Od njegovog roenja u Betlehemu rauna se nova kranska era. O
povijesnom postojanju Isusa Krista svjedoe neki svjetovni povjesniari, tog doba na primjer
rimski povjesniar Tacit. U Novom zavjetu na poseban nain o Isusovu ivotu govore 4 evanelista
Matej, Marko, Luka i Ivan.
Isus Krist je druga Osoba Presvetog Trojstva - Sin i Rije Boja, koji ima Boansku Narav
od vjenosti, a ljudsku je narav primio u tajni utjelovljenja kad je bio zaet po Duhu Svetom od
Marije Djevice, pravi ovjek u svemu osim u grijehu. Ime Isus znai na hebrejskom Spasitelj, a
Krist na grkom znai pomazanik isto to znai hebrejski Mesija. Isus je postao ovjekom, da spasi
ovjeka, uniti smrt i svim ljudima pribavi milost i mogunost vjenog ivota s Bogom. Crkva
danas ui da od Kristove muke smrti i uskrsnue duhovnu korist imaju svi ljudi a ne samo Krani.
Isus je ivio u Nazaretu u obitelji Marije i Josipa koji mu je bio pooim, i posluno im
pomagao. Radio je svojim rukama kao tesar. Negdje oko tridesete godine svog ivota, Isus poinje
javno djelovanje: propovijeda evanelje mudrosti, milosti i pravde uei ljude to treba vjerovati i
initi da ostvare cilj svog ivota, vjeno spasenje. Njegova poruka bila je jednostavna, ali duboka,
esto izraena slikovito. Ona je bila poticaj svijetu da se svijet preporaa na bolje. Sr te nauke je:
ljubav Boga i blinjega. Isus je inio i udesa: lijeio bolesne, utiavao oluju na moru, izgonio
avle, i uskrsivao je mrtve. On je put, istina i ivot.
Na veliki Petak, Isus iako je bio nevin raspet na kri na Golgoti ili Kalvariji kod Jeruzalema
za vrijeme vladavine Poncija Pilata u Judeji. Crkva danas ui da je umro za grijehe svih ljudi te da
su u tom smislu svi i za to odgovorni. Trei dan Isus je uskrsnuo od mrtvih. Svojom ljubavlju,
trpljenjem, smru na kriu i uskrsnuem Isus je zavrio svoju zadau, pobijedio je avla, grijeh i
smrt: proslavio Boga i ostvario spasenje ljudima.
etrdeseti dan po uskrsnuu Krist je uzaao na nebo, ali je i dalje nevidljivo u Duhu
Svetome prisutan u Crkvi, koju je osnovao da nastavi njegovo spasonosno djelo do sudnjeg dana,
kad se on vrati.

Marija, Majka Isusova i naa Majka u vjeri: Blaena Djevica Marija roena je pred oko
2.000 godina u Palestini od pobonih idovskih roditelja Joakima i Ane. Bojom milou od svog
zaea pa do kraja ivota, bila je bez grijeha. ivjela je u djevianskom braku sa svojim muem sv.
Josipom. O Mariji svjedoe Biblija i Crkvena Predaja.
Marija je na navijetaj arkanela Gabrijela zaela Isusa Krista po snazi Duha Svetoga, rodila
ga i dalje ostala djevica. Ona se zove i jest Majka Boja-Bogorodica jer je rodila Sina Bojega Isusa
koji je istovremeno i Bog i ovjek. Sin Boji oduvijek postao je Sin ovjeji u Marijinu krilu.
Svojom ljubavlju i vjernou Bogu, Marija poglavito kada je bila pod Isusovim Kriem kada je on
umirao za spasenje ljudi i ostavio je Mariju nama za Majku, je sudjelovala u ljudskom otkupljenju.
Cijeli svoj ivot Marija je vjerno, primjerno i skromno u ljubavi sluila svoju obitelj i blinjega. Na
kraju ivota bila je uzeta na nebo, duom i tijelom. Marija je savreno sveta ljudska osoba, Majka
Crkve - svih nas i uvijek je spremna pomoi nam i moliti Boga za nas.

18
 Crkva: Crkva je zajednica vjernika koji vjeruju da je Isus Sin Boji postao ovjekom, da je
umro i uskrsnuo za nae spasenje. Dakle Crkvu je osnovao sam Isus Krist, a njegovi apostoli (Sv.
Petar, Pavao, itd.) i drugi Krani irili su je po cijelom svijetu.
Crkva je Boji Narod, zajednica vjernika laika i sveenstva, i Mistino Tijelo Kristovo.
Crkva Kristova je jedna, sveta, katolika i apostolska. Krist je glava Crkve i posveuje ju svetim
sakramentima i drugim sredstvima. Crkva je katolika, tj. Opa, za sve ljude i sva vremena te
posjeduje puninu duhovne mudrosti i blaga. Crkva je apostolska, jer njom upravljaju nasljednici
apostola biskupi na elu sa vidljivim poglavarom Papom u Vatikanu koji je nasljednik sv. Petra.
Crkva e po Isusovoj rijei trajati do sudnjeg dana.
Crkva, dobra majka i Uiteljica, preko Pape biskupa i sveenika, u ime Isusovo kao da sam
Isus ui, nas ui Kristov put vjenog spasa koji podrazumijeva ivot vjere i injenje dobrih djela.
Sveti Duh Papi biskupima, sveenicima i vjernicima koji ostaju u zajednitvu Crkve omoguuje
pravilno tumaenje Biblije, posebno spornih dijelova, te uenje stvari koje nisu u Bibliji
Crkva neprestano tuje Boga po cijelom svijetu sa Liturgijom/bogoslujem. Pastirskom
brigom ona dijeli narodu sakramente i druge blagodati te tokom godine po Crkvenom kalendaru
slavi Boga i njegova djela, otajstva Isusova ivota, ivote Marije i svetaca, blagdanima kao to su:
nedjelje, Boi, Uskrs, Petrovo i Pavlovo, Velika Gospa, itd.
upa, voena upnikom-sveenikom, je osnovna zajednica Crkve i centar duhovnog blaga.
Vie upa sainjava biskupiju na elu sa biskupom, a sve biskupije u svijetu ine Katoliku Crkvu.
Zajednitvo i uzajmna pomo, svih lanova Crkve/Krana na zemlji, uistilitu i nebu, zove se
Opinstvo Svetih.
Zbog povijesnih razloga i raskola Crkva koja je u poecima bila jedna i jedinstvena se
podijelila na vie zajednica te danas oko 30% puanstva svijeta danas su Krani, a od njih 60%
Rimokatolici. Ostali krani pripadaju drugim zajednicama.

Socijalni nauk Crkve: Crkva primjenjuje naela Bojeg zakona (moralnost, etike na
drutvene odnose i zastupa: pravo na ivot od zaea do prirodne smrti, slobodu vjere, udruivanja i
izraavanja, ravnopravnom svih osoba, privatno vlasnitvo i poduzetnitvo u ekonomiji, prioritet
rada pred kapitalom, humani standard ivota za sve (hrana, odjea, stan, medicina, posao),
racionalnu ekologiju, demokraciju, smanjenje naoruanja ukljuivi nuklearnog, mir i ljudsku
solidarnost - i okviru istine, drutvene pravde i opeg dobra, svrha drave, politika vlasti je da u
drutvu brani pravdu, i dostojanstvo svih graana (djeca, bolesnici, starci, itd.).

Redovnitvo: Bogu posveene osobe redovnici i redovnice ive po Isusovim evaneoskim

Savjetima (siromatvo, istoa, poslunost), da se na poseban nain sjedine s Bogom u ljubavi,
svjedoe za njega i da koriste Crkvi i blinjemu dobrim djelima. To je u ovom ivotu savrenije
zajednitvo s Bogom. Postie se milou, vjerom, ljubavlju, meditacijom/razmiljanjem, dobrim
djelima. molitvom i postom - askeza, te kontemplacijom i sakramentima.

Smrt i ivot vjeni: etiri posljednje ovjeje stvari jesu: smrt, sud, raj, i pakao. Smrt je
posljedica Adamovog grijeha. Svaki ovjek mora umrijeti. Svaki dan na svijetu umire preko
200.000 ljudi. Dua se odijele od tijela i ide u vjenost, a tijelo nakon dostojnog pogreba, u grob i
prah. Kao to tjelesnim roenjem prvi put ugledamo ovaj svijet, tako poslije smrti ugledamo nove
horizonte vjenosti - van vremena i prostora.
Odmah poslije smrti ovjek daje raun o svom ivotu pred Bogom, na posebnom sudu. One
koji ljube Boga i nemaju smrtnog grijeha, i imaju milou proienu duu Bog prima u kraljevstvo
nebesko gdje gledaju Boga licem u lice u vjenoj sredini. Oni koji umru u stanju due bez smrtnoga
grijeha a nisu potpuno slobodni od posljedica uinjenih grijeha za vrijeme svoga ivota, moraju biti
oieni te idu u istilite da oiste duu i budu pripremljeni da mogu ui u raj. Duama koje su u
istilitu pomoi doi svojim molitvama a posebno misama.

19
 Oni koji umru u nepokajanom smrtnom grijehu, osudili su se sami i Bog ih osuuje na
vjeni pakao, gdje je velika bol radi odijeljenosti od Boga svog Stvoritelja i zbog promaaja razloga
svog postojanja i ivota.
Sa Kristovim ponovnim i zadnjim dolaskom, doi e kraj vremena i povijesti svijeta kakvog
danas poznajemo. Krist e tada uskrsnuti tijela mrtvih i tada e biti opi sud za cjelokupnu povijest
svih ljudi, sudnji dan. Konano, Bog e obnoviti nebo i zemlju u novo i slavno stvorenje. Vidi:
Matej 24,25; Rimljani 8:19-23. Stvoreni smo za vjenu sreu i blaenstvo s Bogom. Nije kasno
pokajati se za svoje grijehe i obratiti k Bogu do zadnjeg uzdisaja, ali nitko ne smije proraunato
odgaati svoje obraenje i oslobaanje od zla i grijeha koje nosi u svojoj dui.

2.Milost i sedam svetih sakramenata

Milost: Katekizam katolike Crkve nas ui da nae opravdanje ili spasenje dolazi od Boje
milosti. A milost definira kao naklonost, niim zasluenu pomo koju nam Bog daje da bismo
odgovorili njegovu pozivu: da postanemo sinovi i keri Boje, posinci, sudionici boanske naravi i
ivota vjenoga.
Tu se onda prirodno namee pitanje sudjeluje li i kako u tom postupku opravdanja ovjek sa
svojom slobodnom voljom. Na prvo pitanje crkveni nauk odgovara potvrdno: Bog je htio ovjeka
prepustiti u ruke njegove vlastite odluke (Sir 15,14), tako da sam od sebe trai Stvoritelja i da
slobodno prianjajui uza nj doe do potpunog i blaenog savrenstva.
Dakle meusobni odnos Boje milosti i ovjekove slobodne volje u tom procesu, ostaje
misterij ili tajna, koju crkveno uiteljstvo potvruje.
Milost Duha Svetoga daje nam Boju pravednost. Sjedinjujui nas po vjeri i krtenju s
mukom i uskrsnuem Kristovim, Duh Sveti nas ini dionicima Kristova ivota. Opravdanje, kao i
obraenje, ima dvostruki vid. Na poticaj milosti ovjek se okree prema Bogu i udaljuje od grijeha;
tako prima oprotenje i pravednost odozgor. Opravdanje ukljuuje oprotenje grijeha, posveenje i
obnovu unutranjega ovjeka. Opravdanje nam je zaslueno Kristovom mukom. Daje nam se po
krtenju. Suobliava nas s pravednou Boga koji nas ini pravednima. Cilj mu je slava Boja i
Kristova te dar ivota vjenoga. To je najizvrsnije djelo Bojega milosra. U djelu milosti Boja
inicijativa pretjee, pripravlja i potie slobodan ovjekov odgovor. Milost odgovara najdubljim
tenjama ljudske slobode; poziva je na suradnju sa sobom te je usavruje.
Posvetna milost je nezaslueni dar kojim nam Bog dariva svoj ivot; Duh Sveti nam je
ulijeva u duu da je ozdravi od grijeha i posveti. Naa zasluga pred Bogom samo je posljedica
njegova slobodnog nauma da ovjeka pridrui djelu svoje milosti. A zasluge i duhovni rast due se
dogaaju po molitvi i injenju dobrih dijela. Bog eli da mi ljudi na takav nain suraujemo u
ostvarenju naeg spasenja. Jo je sv.Augustin kazao da Bog koji te stvorio bez tebe, bez tebe te nee
spasiti. Pa ipak i te zaslugu treba u prvom redu pripisati Bojoj milosti, a tek onda ovjekovoj
suradnji. I sama ovjekova zasluga pripada Bogu. Posvetna milost se gubi u dui po injenjem
tekih ili smrtnih grijeha, a dok laki grijesi gase djelovanje milosti u dui i prijee duhovni rast.
Izgubljena posvetna milost se zadobiva po dobro obavljenoj ispovijedi.
"Svi vjernici, bilo kojeg stalea i stupnja pozvani su na puninu kranskog ivota i na
savrenstvo ljubavi". "Kranskom je savrenstvu samo jedna granica: da nema granica".

Isus Krist je dao Crkvi sredstva za dijeljenje Boje milosti: sedam svetih sakramenata ili
tajna, otajstava. Sakramenti su vidljivi znaci nevidljivog djelovanja Boje milosti, djelotvorni su
snagom Duha Svetoga i posredstvom sveenika. Vanjski nain i oblik vrenja sakramenta, naziva se
Obred.
ovjek ima skoro beskrajnu razumnu mo, ali duhovne stvari razumijeva na materijalni
nain putem ogranienih osjetila kao vid i opip. Svaki sakrament ima vidljivi znak (voda, kruh, itd.)
i daje osobi nevidljivu milost. Dostojno primanje sakramenata lijei grijeh, posveuje nas i vodi u
ivot vjeni.

20
 Krtenje

Krtenjem postajemo dionici Kristove muke smrti i uskrsnua, dionici njegova ivota
dobivamo oprotenje istonog i drugih grijeha ako se osoba krsti kao odrasla, novi ivot milosti,
pravo na ostale sakramente, postajemo lanovi Crkve-Krani.
Uskrsli Isus je zapovjedio "Poite i uinite mojim uenicima sve narode krstei ih u Ime
Oca i Sina i Duha Svetoga i uei ih uvati sve sto sam vam zapovjedio!" (Mt 28,19-20).
Krtenje jest roenje na novi ivot u Kristu. Po Gospodnjoj volji ono je nuno za spasenje,
kao i sma Crkva u koju krtenje uvodi. Bitni je obred krtenja uranjanje krtenika u vodu ili
izlijevanje vode na njegovu glavu uz zazivanje Presvete Trojice, tj. Oca, Sina i Duha Svetoga.
Krsni plod ili krsna milost bogata je stvarnost koja sadri: oprotenje istonog grijeha i svih
osobnih grijeha, roenje na novi ivot kojim ovjek postaje posinjenim djetetom Boga Oca, udom
Kristovim, hramom Duha Svetoga. Istim cinom krtenik se pritjelovljuje Crkvi, Kristovu Tijelu, i
postaje dionik njegova sveenitva.
Krtenje utiskuje krteniku u duu neizbrisiv duhovni biljeg, karakter, koji vjernika
posveuje za bogosluje kranske vjere. Zbog toga peata krtenje se ne moe ponoviti.
Ve od najstarijih vremena krtenje se dijelilo i djeci. Djeca se krste u vjeri Crkve. Ulaz u
kranski ivot vodi k pravoj slobodi. Glede djece umrle bez krtenja, liturgija Crkve nas poziva da
imamo pouzdanje u Boje milosre te se molimo za njihovo spasenje. U sluaju nude svatko moe
krstiti, uz uvjet da ima nakanu initi ono sto ini Crkva te izlije vodu krteniku na glavu govorei:
"Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga".
Krtenje je vidljivi znak da postajemo slini, "suoblieni" Isusu Kristu, slini Njemu u
njegovoj smrti, ukopu i uskrsnuu. Stoga su prvi krani krtenje rado slavili u svetoj vazmenoj
noi kad Crkva slavi Kristov prijelaz s ovog svijeta k Ocu po smrti i uskrsnuu. Kao to je on kroz
smrt doao do slave uskrsnua, tako i krtenik kroz vodu krtenja dolazi do novog ivota u Kristu.

Potvrda - krizma

Sakramenat krizme je punina i potvrda krtenja. Duh Sveti koji se prima u potvrdi je Boji
dar koji kranina proima i potie da odvano i otvoreno svjedoi u svijetu za Krista i da radi na
ostvarivanju njegova kraljevstva na zemlji. U Novom Zavjetu itamo: "Kada su apostoli u
Jeruzalemu uli da je Samarija prigrlila rije Boju, poslae k njima Petra i Ivana. Oni sioe i
pomolie se za njih da bi primili Duha Svetoga. Jer jo ni na koga od njih ne bijae sisao; bijahu
samo krteni u ime Gospodina Isusa. Tada polagahu ruke na njih, i oni primahu Duha Svetoga" (Dj
8,14-17).
Potvrda usavruje krsnu milost; ona je sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje
ukorijeni u boansko posinstvo, da nas vre pritjelovi Kristu, da ukrijepi nasu vezu s Crkvom te
nas tjenje pridrui njezinom poslanju i pomogne da kransku vjeru svjedoimo rijeju i djelima.
Potvrda, kao i krtenje, u duu krana utiskuje duhovni biljeg ili neizbrisiv karakter; zato se ovaj
sakrament moe primiti samo jednom u ivotu.
Na Istoku se ovaj sakrament dijeli neposredno po krtenju; nakon ega slijedi sudjelovanje u
euharistiji. Ta predaja istie jedinstvo triju sakramenata kranske inicijacije. U latinskoj Crkvi ovaj
se sakrament dijeli kada kranin dozrije do dobi razuma, a njegovo je slavlje redovito pridrano
biskupu. To oznauje da ovaj sakrament uvruje crkveni vez.
Potvrenik koji je dostigao dob razuma treba, primajui sakrament, ispovjediti vjeru, biti u
stanju milosti, imati nakanu da primi sakrament te biti spreman prihvatiti zadau Kristova uenika i
svjedoka, u crkvenoj zajednici, i u zemaljskim poslovima.
Bitni obred potvrde je pomazanje svetom krizmom na elu krtenoga uz polaganje ruke
podjelitelja i rijeci, u latinskom obredu: "Primi peat Dara Duha Svetoga".

21
 Darovi i plodovi Duha Svetoga
Crkva ui da sakrament potvrde pridonosi rastu i produbljenju krsne milosti: dublje nas
ukorjenjuje u boansko posinjenje, po kojem govorimo: "Abba, Oe!" (Rim 8,15);vre nas
sjedinjuje s Kristom; umnaa u nama darove Duha Svetoga; usavruje nas vez s Crkvom
(KKC1303) i nabraja darove Duha Svetoga koja dobivamo u ovom sakramentu koje emo malo
pojasniti:

Mudrost- daje da kuamo slast Boje Rijei, njenost njegove ljubavi i beskrajni mir koji dolazi u
nau duu kao odgovorimo na Boji poziv a dar pomae donoenja dobrih odluka vanih za ivot
Razum- daje da znamo gledati na ivot i u njemu otkriti prisutnost Boje Ljubavi koja nas poziva
da ljubimo a pomae nam u sposobnosti razboritog rasuivanja
Savjet- nadahnjuje nam to trebamo traiti od Gospodina i da se ponaamo dosljedno dostojanstvu
poziva na koji smo pozvani, a pomae nam u prihvaanju svih dobrih savjeta od onih koji su nam
poslani.
Jakost- jaa nau vjeru, daje da nae srce postane blago i spremno u oslukivanju volje Boje, a
dar pomae da moemo ostati dosljedni u vjeri.
Znanje- ini nas sposobnima slijediti Isusa na putu ivota koji nam je objavljen i koji nam predlae
Boja rije dan za danom, dar pomae pri prihvaanju istine i osobnog napretka.
Pobonost- oblikuj u nama svijest da smo ljubljena djeca Oeva a dar pomae da se obraamo
Bogu s potovanjem.
Strah Boji- pomae nam da se uvamo grijeha, bojei se uvrijediti Boga iz sinovskog potovanja
prema Bojem Velianstvu.
Dakle vjerski, duhovni i moralni ivot krana podravaju i pomau darovi Duha Svetoga.
To su trajna nutarnje raspoloenja koja ovjeka ine poslunim poticajima Duha Svetoga. A plodovi
Duha Svetoga su posljedice prisutnosti Svetoga Duha u kraninovu ivotu. Jedan od glavnih
razloga zato Sveti Duh dolazi u kraninov ivot jest taj da ga promijeni. Djelo Svetoga Duha jest
oblikovati nas prema Kristovoj slici, inei nas slinijima Njemu. A 12 plodova Duha Svetoga u
dui vjernika su: Ljubav, Radost, Mir, Strpljivost, Dobrostivost, Dobrota, Velikodunost, Blagost,
Vjera, Skromnost, Suzdrljivost, ednost.

Euharistija ili Sveta misa

Euharistija je, uz krtenje i potvrdu, jedan od tri osnovna sakramenta uvoenja u kranstvo.
Krist je stvarno prisutan u Euharistiji pod prilikama kruha i vina; ne samo da mu se klanjamo i
divimo ve da ga i blagujemo. On je tu da bude naa hrana za nadnaravni ivot kojeg smo primili u
krtenju. Sam je rekao: Ako tko jede od ovoga kruha ivjet e zauvijeke i Tko jede tijelo moje i
prije krv moju, ima ivot vjeni u meni ostaje i ja u njemu" (Iv 6,51.54.56).
Euharistija je srce i vrhunac ivota Crkve, jer njome Krist Crkvu i sve njezine lanove
pridruuje svojoj rtvi hvale i zahvaljivanja, koju je jednom zauvijek na kriu prinio Ocu; po ovom
sakramentu on izlijeva milost spasenja na svoje Tijelo - Crkvu.
Obred svete mise uvijek obuhvaa: uvodni dio i in pokajanja, navjeivanje Boje rijei,
zahvaljivanje Bogu Ocu za sva njegova dobroinstva, naroito za dar Sina, zatim posveenje ili
pretvorba kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv koje ini Duh Sveti kada sveenik izgovrara Isusove
rijei ustanove euharistije i sudjelovanje u liturgijskoj gozbi primanjem Krista u sv. priest te
zavrni blagoslov. Sve to tvori jedinstven bogotovni in, obred svete mise.
Euharistija je spomen-in Kristova Vazma: to jest djela spasenja koje je Krist izvrio
ivotom, smru i uskrsnuem, a koje se uprisutnjuje po liturgijskom cinu. Krist, veliki i vjeni
sveenik Novoga Saveza, djelujui po slubi sveenika, prinosi euharistijsku rtvu. I taj isti Krist,
stvarno prisutan pod prilikama kruha i vina, prinos je euharistijske rtve.

22
 Posveenjem se izvruje pretvorba kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu. Pod posveenim
prilikama kruha i vina, istinski, stvarno i bitno, biva prisutan sam Krist, ivi i proslavljeni, njegovo
Tijelo i Krv, zajedno sa svojom duom i svojim boanstvom.
Ukoliko je rtva, Euharistija se prinosi, i kao zadovoljtina za grijehe ivih i mrtvih, i zato
da se od Boga dobiju duhovna ili vremenita dobra. Tko eli Krista primiti u euharistijskoj priesti,
mora biti u stanju milosti. Tko je svjestan da je sagrijeio smrtno, ne smije pristupiti Euharistiji a da
nije prethodno primio odrjeenje u sakramentu ispovijedi ili pokore.
Sveta priest Tijelom i Krvlju Kristovom poveava jedinstvo priesnika s Gospodinom,
oprata mu lake grijehe i uva ga od tekih. Primanje ovog sakramenta utvruje jedinstvo Crkve,
otajstvenog Kristova Tijela, jer jaca veze ljubavi priesnika i Krista.
Crkva ivo preporuuje vjernicima da primaju svetu priest svaki put kad sudjeluju u slavlju
Euharistije; a obvezuje ih da to uine barem jedanput u godini.
Budui da je u oltarskom sakramentu prisutan sam Krist, treba ga astiti poklonstvenim
tovanjem. "Pohod presvetom Sakramentu dokaz je zahvalnosti, znak ljubavi i dunost priznanja
Kristu Gospodinu".
Budui da je Krist preao s ovoga svijeta k Ocu, u Euharistiji nam daje zalog budue slave
kod njega: sudjelovanje u svetoj rtvi poistovjeuje nas s njegovim Srcem, podupire nam snage na
putu ivota, budi enju za ivotom vjenim i ve sada nas sjedinjuje s nebeskom Crkvom, s
blaenom Djevicom Marijom i svima svetima.
Posebna panja se pridaje spremanju djece za ovaj sakramenat. U upama se, nakon obuke
za vrijeme trajanja upnoga vjeronauka, prireuje zajedniko misno slavlje prve priesti. Prvoj
priesti prethodi i prva ispovijed. Preporuuje se da prva ispovijed ima svoje posebno obiljeje.
Najbolje je da se obavi tjedan dana prije priesti u obliku pokornikog bogosluja.

Ispovijed ili pokora

Po milosti koju smo primili na krtenju postali smo djeca Boja, Kristova braa i sestre i
lanovi Crkve. Po krsnim obeanjima i po sakramentu krizme opredijelili smo se za Krista te
Boanski ili milosni ivot u nama podravamo, hranimo i razvijamo dostojnim primanjem svete
priesti, osobnim molitvama i kranskim ivotom. U tom ivotnom opredjeljenju i boanskom
ivotu kranin bi trebao ostati i neprestano napredovati.
Na alost rijetki su koji ustraju. esto se iznevjerimo svojim krsnim obeanjima, ne ivimo
po Evanelju, postanemo neposluni Bogu i time inimo zlo koje nazivamo grijeh. Grijeh je krenje
Boje volje koju Bog izraava preko svoje objave, kroz svoju Crkvu, kroz savjest svakog pojedinca.
Bog nam se ne osveuje radi grijeha nego nas potie da se obratimo i traimo oprotenje, iako
posljedice grijeha ostaju u dui pa i nakon ispovijedi, a to su naruene kreposti i poveanje poude i
sklonosti due na zlo to se treba nadoknaditi uzornim kranskim ivotom.
Uskrsli Isus je dao vlast opratanja grijeha svojoj Crkvi kad je kazao apostolima: Primite
Duha Svetoga! Kojima oprostite grijehe, oproteni su im; kojima zadrite zadrani su im (Iv 20,
22-23).
Sakrament ispovijedi sastoji se od triju pokornikovih ina i od sveenikova odrjeenja. ini
pokornika jesu, kajanje, oitovanje ili ispovijed svojih grijeha, te odluke da e initi pokoru za
grijehe. Tko eli zadobiti pomirenje s Bogom treba ispovjediti sve svoje teke grijehe koje je uinio
od zadnje ispovijedi ili koje prije nije ispovijedao, a Crkva preporua ispovijedanje i lakih grijeha.
Za ispovijed se treba pripraviti. Sveenik pokorniku nalae kao zadovoljtinu za grijehe pokoru
koju treba izmoliti.
Katekizam katolike Crkve ui da: Duhovni uinci sakramenta Pokore jesu: a.) pomirenje
s Bogom; b.) otputenje vjene kazne zasluene smrtnim grijesima; c.) otputenje, barem
djelomino, vremenitih kazni kao posljedica grijeha; d.) mir i spokoj savjesti; d.) poveanje
duhovnih snaga za kransku borbu (br. 1496)

23
 Bolesniko pomazanje

Isus je sve vanije zgode ljudskoga ivota posvetio svojim sakramentima, tako je ustanovio i
sakramenat bolesnikog pomazanja za one koji teko boluju. Za zemaljskoga ivota posebnu panju
pokazao je prema bolesnicima. Bolesnike je pohaao i lijeio. Kad je svoje apostole slao u svijet da
propovijedaju, od njih je traio da lijee bolesnike. Sveti Marko svjedoi da su apostoli mnoge
bolesnike mazali uljem i ozdravljali ih (Mk 6, 13). Sveti Jakov svjedoi najstariju praksu Crkve
podjeljivanja bolesnikog pomazanja bolesnima: Boluje li tko meu vama, neka dozove crkvene
starjeine! Oni neka mole nad bolesnikom i neka ga mau uljem u ime Gospodnje, pa e molitva
uinjena vjerom spasiti bolesnika. Gospodin e ga podii i, ako je uinio grijehe, oprostit e mu se
(Jak 5, 14-15).
Kranska je praksa da vjernici pozovu sveenika kada imaju bolesnika u obitelji. Tom
prigodom ukuani pripreme bolesnika na sveenikov dolazak. Uz bolesnika se postavi kri,
blagoslovljena voda i votana svijea. Ako je u mogunosti, bolesnik e se ispovjediti i priestiti.
Kod podjele bolesnikog pomazanja sudjeluju svi ukuani u molitvi za bolesnika. Crkva
preporuuje da se sakrament bolesnikog pomazanja slavi kod svakog teeg oboljenja, prije
zahtjevnih operacijskih zahvata. Mogue ga je primiti i vie puta, tj. Kad nakon izvjesnog
poboljanja ili ozdravljenja bolest ili nemo ponovno nastupe. Rije je o sakramentu koji se daje
kao okrjepa za noenje i prihvaanje bolesti. Uiteljstvo Crkve preporua zajedniko slavlje
sakramenta bolesnikog pomazanja u odreene dane u godini.
Prema nauku Crkve plodovi posebne milosti sakramenta bolesnikog pomzanja jesu:
bolesnik se sjedinjuje s Kristovom mukom za dobro svoje i Crkve; prima potporu, mir i ohrabrenje
da kranski podnosi tegobe bolesti ili starosti; prima oprotenje grijeha, ako ga nije mogao primiti
u sakramentu pokore; dobiva zdravlje, ako to koristi duhovnom spasenju; pripravlja bolesnika za
prijelaz u vjeni ivot. (KKC 1532)

Sveeniki red

Crkva kao Boji narod, i kao zajednica onih koji vjeruju u Isusa Krista, po Isusovoj volji
ima i svoje predvoditelje: papu, biskupe, sveenike i akone. Sveti red se sastoji od tri stupnja:
akonat, prezbiterat i episkopat.
Sluba akona sastoji se u propovijedanju, dijeljenju blagoslovina i nekih sakramenata,
pomaganja u liturgiji, pastoralu i u karitativnom djelovanju.
Prezbiter - sveenik je pomonik i suradnik biskupu pod ijim vodstvom upravlja upom ili
obavlja druge apostolske slube. Svi sveenici na elu sa svojim biskupom sainjavaju jedan
prezbiterij ili sveeniki kolegij.
Biskup je punina i vrhunac svetoga reda, a prima se posebnim sakramentalnim obredom. Po njemu
se na biskupe prenosi apostolska sluba i daje im se ovlatenje da u zajednitvu s papom upravljaju
svojom biskupijom. Biskupi su u svojim biskupijama odgovorni uitelji i pastiri. Na svom teritoriju
biskupije imaju upravnu, sudsku i izvrnu vlast u pitanju vjere i crkvenog ivota. Na elu s papom
sainjavaju kolegij biskupa, koji nastavlja slubu apostolskog zbora. Papa, biskupi i sveenici u
zajednitvu s njime u ime Isusovo vre slubu posveivanja, nauavanja i upravljanja narodom
Bojim. Oni imaju vlast i milost da tumae Kristovu nauku i vjernicima dijele sakramente.
Papinstvo nije zasebni red nego vrhovna vlast i najodgovornija sluba u Crkvi. Kao
nasljednik svetog Petra, papa je i rimski biskup i vrhovni poglavar cijele Crkve. U upravljanju
Crkvom pomau mu biskupi i kardinali.

enidba

Bog je enidbu ustanovio u raju kad je ovjeka stvorio kao mukarca i enu. Isus je tu
boansku ustanovu uzdigao na dostojanstvo sakramenta. enidba je sakrament, te milost toga
sakramenta usavruje supruniku ljubav, uvruje njihovo nerazrjeivo jedinstvo, i posveuje ih

24
na putu u vjeni ivot, sakrament u kojem Bog svojim vjernicima daje pravo i dunost da budu
roditelji, te milost da mogu izvriti svoje enidbene dunosti. Brak vee mua i enu na vjernost do
groba, daje im milost i pravo da budu pomo drug drugu, te roditelji i duhovni i tjelesni odgojitelji
djece.
Kranski brak zapravo je mala kuna Crkva koja sudjeluje u stvaranju kranske
zajednice. enidba je objava Saveza izmeu Krista i Crkve. Zajednitvo Krista i Crkve djeluje na
zajednitvo mua i ene, koje se ispunjuje ivotom to naizmjenino izmeu Krista i Crkve struji
milou i istinom koju je Krist darovao svojoj Zarunici - Crkvi. Kranska enidba je u svojoj biti
slika i udionitvo u savezu ljubavi izmeu Krista i Crkve.
enidbena privola, na koju se obvezuje enik i nevjesta, bitni je inilac sakramenta enidbe.
To znai da ovaj sakramenat ne podjeljuje ni Crkva ni sveenik, nego da ga jedno drugom
podjeljuju enik i nevjesta kada izriu svoj pristanak u obliku koji priznaje Crkva.
Kranska enidba je naravna ustanova i sakrament. Sakrament enidbe obvezuje pred
Bogom i pred kranskom zajednicom. Kao savez ljubavi i ivota mora biti obiljeen vjerom Crkve
koja e se oitovati u izvrenju branih obveza.
Kranska enidba sklapa se u crkvi pred svjedocima i predstavnikom Crkve na obredu
vjenanja. Privola oituje one biblijske rijei da ovjek ne smije rastavljati ono to Bog zdruuje.

3. Boji zakon, kranski ivot i savjest te saeci vjere u obrasce koje bi svaki kranin
trebao shvatiti i o njima razmiljati

Smisao ljudskog ivota, kranski ivot i savjest: ovjek redovito sebi postavlja pitanje o
porijeklu svijeta, samoga sebe i smisla kranskoga ivota? Koja je svrha njegova ivota? Od kuda
dobro i zlo, koji je smisao svega, poglavito patnje i smrti? Ima li put do ostvarenja potpune sree i
ivota zauvijek? to eka ljude nakon smrti? Na ta velika pitanja ljudske egzistencije ovjek ne
nalazi odgovor, no ljudi su oduvijek i posvuda postavljali ta pitanja u svojoj nutrini i nastojali
saznati odgovore. Isus je doao na ovaj svijet i izjavio: Ja sam put istina i ivot, tko ide za mnom ne
hodi u tami nego e imati svjetlo ivota Tko vjeruje u Sina ovjejega ima ivot vjeni.
Krani dakle nalaze odgovore na sva svoja pitanja slijedei Isusa Krista i u zajednitvu s
njime. Kranin je dakle kranin upravo zato to slua i nastoji provesti u praksu ono to je Isus
nauavao. Bog je svakog ovjeka obdario darom razuma i savjesti da raspoznaje dobro od zla i dao
mu je slobodu da pristaje uz jedno ili drugo. Zato kranin vri svoj izbor izmeu dobra i zla ne
samo u skladu s razumom nego i gledajui Isusa kao primjer te slijedei znakove Duha Svetoga i
nauk Crkve. Njegovo je pravo i dunost slijediti svoju savjest. Ali to pravo kranin priznaje i
ljudima drugih uvjerenja jer konano samo Bog e svakoga suditi.

Molitva razgovor kranina s Bogom: Krani mole zajedniki u Crkvi, a ta molitva

nazvana liturgijskom je najvanija molitva, poglavito sveta misa. Zbog toga vjernik se treba
ozbiljno truditi da sabrano sudjeluje na misi. Drugi oblici zajednike molitve su molitva u obitelji ili
s nekom grupom vjernika. Ali osim zajednike molitve kranin treba i osobno moliti i razgovarati s
Bogom.
Molitva je svako uzdizanje due k Bogu. Zato se moe moliti na razliite naine: ako samo u
svojoj nutrini mislima i eljama razgovaramo s Bogom; to je nutarnja molitva; ako misli i elje
popratimo i rijeima; to je usmena molitva; ako razmiljamo tekstovima sv. Pisma ili svetaca, o
svetim istinama nae vjere ta molitva se zove razmatranje ili meditacija.
Kranin pred Bogom nije prosjak nego ljubljeno dijete koje se Bogu ne obraa samo onda
kad treba njegovu pomo, nego uvijek i redovito u svemu u radostima i alostima, kad treba Bogu
odati ast i slavu, zahvaliti mu i moliti za oprotenje, neto traiti.
Kranin se moli Bogu: svako jutro i svaku veer; prije i poslije jela; kod slube Boje; kad
crkveno zvono poziva na molitvu; u nevolji i napasti; u svakom vanijem poslu
Moliti se treba: pouzdano, jer Krist nam je obeao: "to god zamolite u moje ime, uinit u
to"; ponizno, jer moramo biti svjesni da smo bezvrijedni po sebi, a sva naa vrijednost dolazi od

25
Boje dareljivosti; predano, to jest onako kao Isus na Maslinskoj gori: "Ne moja volja, nego tvoja
volja neka bude!"; ustrajno, jer Bog i svece pusti nekad da za jednu milost mole godinama.
Molitva je: rjeenje za mnoge probleme - potrebno je da ljudi ponovno ponu moliti, i sve bi
se promijenilo i popravilo; pomirenje i ljubav izmeu Boga i ovjeka - Isus je obnovio dijalog
izmeu Stvoritelja i stvorenja; bila ivot svetaca - svi su oni bili ljudi molitve; ivotna potreba
vjernika kao to je jelo potrebno za fiziki ivot, tako je molitva potrebna za ovjekov duhovni
ivot; naa poveznica s Bogom - ovjekova usmjerenost prema zajednitvu s Bogom se najbolje
ostvaruje molitvom; na instrument spasenja - samo onaj koji moli pobjeuje snage zla, sposoban je
za obraenje, sposoban je izabrati Boga i ljubiti ga na najpotpuniji nain, i na koncu dobiva od Boga
milost spasenja.
Priprava za molitvu. Kada se elite moliti, odvojite tono onoliko vremena koliko elite
provesti u molitvi. Odaberite mjesto gdje ete biti pribrani. Zauzmite udoban poloaj (sjedenje,
kleanje, leanje, etnja...) i opustite se. Tako pripravljate svoj duh i tijelo za susret s Bogom u
molitvi.

Zakon Boji: Bog ljubi sve ljude i eli da svi imaju puninu ivota i sreu. Zato nam je dao
svoj nauk, zakon i zapovijedi, da nam kao karta i pravila, pokazuje put k Bogu i vjeni ivot. A
sama bit Bojeg zakona je ljubav prema Bogu i blinjemu. Uz ljubav prema Bogu svim biem Isus
uporno naglaava ljubav prema blinjemu: Sve to elite da ljudi ine vama, to inite i vi njima.
Boji zakon je dobar i temelj je svih ljudskih sloboda, prava i dunosti, kao i svih dobrih ljudskih
zakona. Dobro je prisutnost svih potrebnih savrenstava; grijeh-zlo je nedostatak potrebnog dobra.
Krenje Bojeg zakona i gaenje vlastite savjesti mislima, rijeima, djelima i propustom je grijeh.
Grijeh je najvee zlo na svijetu i izvor svega zla. Grijeh je prevarljiv, on zasljepljuje,
zatupljuje i djeluje kao otrov i rak: razorno i smrtno. Prekraj vane zapovijedi sa jasnom
spoznajom da je neto to inimo zlo i to inimo slobodnim pristankom, je teki ili smrtni grijeh
koji vodi k odjeljenju od Boga - izvora ivota, i u vjenu propast, pakao, ako se ne pokajemo.
Grijeha se moemo osloboditi po ispovijedi zaslugama Gospoda naeg Isusa Krista i sa pokajanjem
i molitvom Boga za oprotenje: "traiti''oprost i sam oprostiti" (Luka 18:13, 22:62, 23:42; sv. Ivan
Pavao II u Zagrebu 1994.). "Padne li pravednik i sedam puta on ustaje" (Izreke 24:16). Bog
svakome daje milost ili snagu da ivi po njegovoj volji i zakonu: ini dobro i kloni se zla - odbije
napast (napast nije grijeh dok se svjesno ne prihvati) te se pokaje za prole grijehe. Poboni ivot
ukljuuje: vjeru, dobra djela, post, prinoenje Bogu svojih boli i problema, molitvu i sakramente. Za
uspjeh u svemu treba vjeba i praksa. Tako je i u duhovnom ivotu. U suradnji sa Bojom voljom i
milou, dobro djelo zamjeni loe djelo, a mnogo dobrih djela stvaraju dobre navike i karakter, koji
vodi u savrenstvo, svetost te sretnu vjenu sudbinu - zajednitvo s Bogom. Zakon Boji nalazi se i
u naoj pravilno i dobro odgojenoj savjesti, Bibliji, Tradiciji Crkve, pa i u pravednim zakonima
drave.

Glavne istine vjere: 1. Samo je jedan Bog a u Bogu su tri boanske osobe, Otac, Sin, Duh
Sveti. 2. Bog je sve stvorio, sve uzdrava i svime upravlja. 3. Ljudska je dua besmrtna. 4. Sin je
Boji postao ovjekom i otkupio nas svojom smru na kriu. 5. Milost je Boja potrebna za
spasenje. 6. Bog e dobro nagraditi vjenom nagradom a zlo kazniti vjenom kaznom.

Najvea zapovijedi: 1. Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom
svojom, svom pameu svojom. 2. Ljubi blinjega svoga kao sebe samoga. Ove dvije zapovijedi
sadre sav Boji zakon i zahtjevaju da odravamo Boje i Crkvene zapovijedi te vrimo djela
milosra. Isus nam kae: "to nee da drugi tebi ini, ne ini ni ti drugima". Vidi: Matej 22:34-40;
Luka 6:31,10:25-37; 1 Korinani 13.

26
 Deset Zapovijedi Bojih
1. Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene.
2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
3. Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji.
4. Potuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji.
5. Ne ubij.
6. Ne sagrijei bludno.
7. Ne ukradi.
8. Ne reci lana svjedoanstva.
9. Ne poeli tueg enidbenog druga.
10. Ne poeli nikakve tue stvari.

Blaenstva: Blaeni siromasi u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko! Blaeni alosni,
jer e se utjeiti! Blaeni krotki, jer e batiniti zemlju! Blaeni koji gladuju i eaju pravde, jer e
se nasititi! Blaeni milosrdni, jer e milosre postii! Blaeni koji su ista srca, jer e Boga gledati!
Blaeni mirotvorci, jer e se zvati sinovi Boji! Blaeni koji su progonjeni radi pravednosti, jer je
njihovo kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas - zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slau
protiv vas! Radujte se i kliite: velika je plaa vaa na nebesima!

Crkvene zapovijedi
1. Prisustvovati misi u nedjelje i zapovijedane blagdane i ne raditi teake poslove bez potrebe.
2. Postiti i ne mrsiti u odreene dane. (Post na istu srijedu i Veliki petak od 21. do 60. godine
ivota doputa jedan puni obrok i dva mala oba manja nego jedan puni. Prije Priesti ne jesti ni piti
najmanje jedan sat. Nemrs: ne jede se meso na istu srijedu i korizmene petke od 14. godine do
smrti).
3. Ispovjediti smrtne grijehe najmanje jednom godinje o Uskrsu. (Zatajiti teki grijeh u ispovijedi
je teki grijeh). Primiti Priest najmanje jednom godinje o Uskrsu. (Primiti Priest u tekom
grijehu je teki grijeh).
4. Drati se enidbenih zakona Crkve.
5. Doprinositi za Crkvene potrebe.

Glavne kreposti (teologalne i stoerne)

1. Vjera - vjera u Boga i Njegovu objavu.
2. Ufanje - nada u Boje obeanje.
3. Ljubav - ljubav (caritas) Boga i blinjega.
4. Razboritost - pravilno rasuivanje o onome to trebamo ili ne trebamo initi, posebno u
praktinim stvarima.
5. Pravednost - svakome daje to ga pripada; potenje.
6. Jakost - uvijek ini dobro bez obzira na potekoe.
7. Umjerenost - obuzdava nae prohtjeve i spreava zloupotrebe uitaka kao seksualnost i pie, te
nas usmjeruje na pristojne u odijevanju posebno enskoj modi, dobru higijenu kao ne pljuvanje na
ulicu, kulturnost, itd; zlatna sredina.

Duhovna djela milosra

1. Dvoumna savjetovati.
2. Neuka pouiti.
3. Grenika pokarati
4. alosna i nevoljna utjeiti.
5. Uvredu oprostiti.
6. Nepravdu strpljivo podnositi.
7. Za ive i mrtve Boga moliti.

27
Tjelesna djela milosra
1. Gladna nahraniti.
2. edna napojiti.
3. Siromaha odjenuti
4. Putnika primiti.
5. Bolesna i utamnienika pohoditi.
6. ZarobIjenike i prognanike (izbjeglice) pomagati.
7. Mrtva pokopati.

Sedam glavnih grijeha

1. Oholost - pretjerano i krivo uvjerenje o svom vlastitoj veliini i znaenju.
2. krtost - neumjerena tenja za zemaljskim bogatstvom.
3. Bludnost - neuredna tenja za seksualnim uicima.
4. Srditost - gnjev ili neuredno izraavanje negodovanja.
5. Lakomost - neumjereno uivanje jela i pia.
6. Zavist - ljubomora zbog sree svog blinjega.
7. Lijenost - nemarnost u vjeri, radu i u vrenju dunosti.

est grijeha protiv Duha Svetoga

1. Ufati se previe (neopravdano) u milosre Boje.
2. Zdvajati ili oajavati o milosti Bojoj.
3. Protiviti se priznatoj istini kranske vjere.
4. Zavidjeti blinjemu milost Boju.
5. Odbijati tvrdokorno spasonosne opomene.
6. Ustrajati u nepokori.

etiri u nebo vapijua grijeha

1. Hotimino ubojstvo.
2. Sodomski grijeh (protunaravni in bludnosti).
3. Tlaenje ubogih osobito udovica i sirota.
4. Uskraivanje zasluene plae.

Devet tuih grijeha

1. Savjetovati blinjega na grijeh.
2. Zapovijedati grijeh.
3. Privoliti blinjega na grijeh.
4. Nagovarati na grijeh.
5. Hvaliti tui grijeh.
6. utjeti na tui grijeh.
7. Sakrivati tui grijeh.
8. Pomagati blinjemu u grijehu.
9. Braniti tui grijeh.
Grijeh je i sablanjavati - dati drugima loi primjer.

in vjere: Vjerujem vrsto sve to je Isus Krist uio i to sveta Katolika crkva predlae vjerovati,
jer si to objavio Ti, Boe, koji si nepogrjeivo istinit. U toj vjeri elim ivjeti i umrijeti. O, Boe,
umnoi moju vjeru!

in ufanja: Ufam se u Te, Boe moj, da e mi po zaslugama Isusove muke i smrti i po mojim
dobrim djelima, uinjenima Tvojom pomou, oprostiti grijehe i dati nebesku slavu. U to se ufam
zato, jer si to obeao Ti, Boe moj, koji si u svojem obeanju stalan i vjeran. O, Boe, uvrsti moje
ufanje!

28
in ljubavi: Ljubim Te, Boe moj, svim svojim srcem i duom, vie nego sve drugo na svijetu, jer
si dostojan svake ljubavi, i radi Tebe ljubim svoga blinjega kao sama sebe. O, Boe, uei ognjem
svoje ljubavi moje srce!

in savrenog pokajanja: Moj Boe, kajem se i alim od svega srca, to grijesima uvrijedih Tvoju
neizrecivu dobrotu. vrsto odluujem da Te uz pomo Tvoje milosti neu vie vrijeati, da u za
svoje grijehe initi dostojnu pokoru i uvati se grene prigode. Amen.

4. Ispit savjesti i praktine upute za ispovijed odrasli i djece

Praktine upute kako se obavlja ispovijed

Pokornik (osoba koja se ispovijeda): Hvaljen Isus i Marija! U ime Oca i Sina i Duha
Svetoga. Skrueno ispovijedam svoje grijehe od zadnje ispovijedi koja je bila prije (tjedan, mjesec,
ili toliko godina).
Pokornik nakon toga ispovjedi svoje grijehe kojih je svjestan nakon ispita savjesti od svoje
zadnje ispovijedi. Teke grijehe treba ispovjediti po broju i vrsti (na primjer opsovao sam Boga 3
puta, tri nedjelje nisam iao na misu, a ako se ne sjea tonog broja onda se kae periodino koliko
esto pada u tu vrstu grijeha, na primjer jedanput dnevno, jednom tjedno i slino).
Sveenik: Kratkim razgovorom ili nagovorim potakne pokornika, naloi mu pokoru za
njegove grijehe i kae mu da moli kajanje.
Pokornik moli in kajanja: Kajem se od svega srca svoga to uvrijedih Boga, najvee i
najmilije dobro. Mrzim sve svoje grijehe i tvrdo odluujem da vie neu grijeiti.
Sveenik: Nakon toga moli molitvu odrjeenja od grijeha a kad je zavrio kae: Gospodin
ti je otpustio sve grijehe, poi u miru.
Pokornik odgovara: Bogu hvala.

Ispit savjesti za odrasle

Deset Bojih zapovijedi su temeljne za kranski moral:

Isus ui: Dok je izlazio na put pritra neki ovjek i pade pred njim na koljena i upita ga:
Uitelju dobri, to moram initi da batinim ivot vjeni? Zato me zove dobrim - ree mu Isus.
Samo je jedan dobar Bog. Zna zapovijedi: Ne ubij! Ne ini preljuba! Ne kradi! Ne svjedoi lano!
Potuj oca i majku (Mk 10, 17 19).

Katekizam katolike Crkve ui: Uiteljstvo pastira Crkve u moralnim pitanjima redovito se
vri u katehezi i u propovijedanju... Na taj se nain, od pokoljenja u pokoljenje, pod vodstvom i
budnou pastira, prenosi poklad (batina) kranskog morala to ga sainjava znaajna cjelina
normi, zapovijedi i kreposti koje proistjeu iz vjere u Krista a oivljava ih ljubav. Ta je kateheza
tradicionalno, uz Vjerovanje i Oe na, uzela kao temelj i Deset Bojih zapovijedi koje izraavaju
naela moralnog ivota to vrijede za sve ljude (Katekizam. br. 2033).

ISPIT SAVJESTI
prema Deset Bojih zapovijedi:

1. zapovijed: Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemaj drugih Bogova uz mene.

Ova zapovijed se opsluuje tako da vjerujemo u Boga i sve istine vjere. tujemo Boga, imamo
povjerenja u njegovu pomo, ufamo se, ljubimo ga. Svaki dan molimo za sebe i druge. itamo
Bibliju i duhovno tivo, nastojimo ivjeti u duhu Evanelja primajui ivot kao dar iz Boje ruke.
Potujemo Gospu, svece i anele.

29
Grijesi protiv prve zapovjedi: Nisam molio, molio sam brzo i rastreseno osobno ili na misi;
izrugivao vjeru i vjerske istine, svojevoljno u njih sumnjao i odbacivao Boga, nisam se trudio
dublje shvaati svoju vjeru; bio praznovjeran i bavio se, pohaao ili drugima preporuivao
alternative prakse (horoskopi, magija, vraanje...); inio svetogre, priestio se u tekom grijehu a
da se nisam prije ispovjedio; ogovarao, klevetao izrugivao druge osobe, vjernike, sveenike ili Bogu
posveene.

2. zapovijed: Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.

Ova zapovijed se opsluuje tako da potujemo ime Boje i imena svetaca. Zakletvu polaemo samo
po potrebi i po isitni. Ispunimo zavjet koji smo obeali.

Grijesi protiv druge zapovjedi: Lakoumno izgovarao ime Boe, psovao Boga, Gospu, svece, male
psovke i rune rijei, proklinjao sebe ili druge, nisam ispunio dani zavjet.

3. zapovijed: Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji.

Ova zapovijed se opsluuje tako da ne radimo teki posao nedjeljom, sudjelujemo na nedijeljenoj
svetoj Misi.

Grijesi protiv tree zapovjedi: Bez velike potrebe i obaveze radio teki posao nedjeljom i druge na
to silio. Svojevoljno i bez opravdanog razloga propustio nedjeljnu misu; bio rastresen na misi i
druge ometao.

4. zapovijed: Potuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji.

Ova zapovijed se opsluuje tako da: se potuju roditelji i stariji u ljubavi, a roditelji su duni
svjedoiti svojim ivotom ljudski i kranski moral.

Grijesi protiv etvrte zapovjedi:

Za roditelje : svaao se, odgajao djecu bez ljubavi, nisam im davao dobar primjer kranskog i
moralnog ivota, bio grub, popustljiv, nanosio obitelji tetu vlastitim porocima i loim drutvom. Za
djecu: neposluan roditeljima i starijima, ljutio ih, prezirao, loe o njima govorio, nisam im
pomagao.

5. zapovijed: Ne ubij!

Ova zapovijed se opsluuje tako da ivimo razborito i umjereno; brinemo se za ivot i tjelesno
zdravlje; radom se skrbimo za potrebno u ivotu; trudimo se oko svojega spasenja i spasenja
blinjega.

Grijesi protiv pete zapovjedi: Sve to naruava vlastito tjelesno i duevno zdravlje i blinjega:
srdba, mrnja, opijanje, puenje, droga; druge grdio, bio lijen, ovisan o gledanju TV i raunala,
tukao se, ranio drugoga, uinio ili poticao na abortus, koritenje abortivnih sredstava, elio ubojstvo
ili samoubojstvo.

6. zapovijed: Ne sagrijei bludno.

Ova zapovijed se opsluuje tako da u vlastitoj seksualnosti nastojimo biti isti u mislima, rijeima i
djelima i molimo za to; biti svoj gospodar i ne dopustiti da strasti i pouda ovladaju duom.
Za oenjene: uvati i potivati branu istou.

30
Grijesi protiv este zapovjedi: Pristajao na neiste misli, gledao erotske sadraje, priao neiste
prie i viceve, sagrijeio bludno sam sa sobom; sagrijeio bludno s drugom osobom, prostitucija i
njeno prakticiranje, uinio brakolomstvo, nisam potivao brane dunosti i branu istou.

7. zapovijed: Ne ukradi.

Ova zapovijed se opsluuje tako da budemo pravedni, svakome vratimo ono to mu pripada;
potujemo tue; tetu nadoknadimo; ukradeno vratimo.

Grijesi protiv sedme zapovjedi: Drugima nanio tetu prijevarom, nevaljalim radom, bio lijen krt;
potajno krao privatniku ili dravi, tue pronaeno nisam vratio, plau koju je drugi zaradio sebi
zadravao, druge izrabljivao; ukradeno nisam vratio. (Da bi ispovijed bila valjana ukradeno treba
vratiti vlasniku, a ako ne znam tko je vlasnik vrijednost treba dati za potrebe siromaha).

8. zapovijed: Ne lai.

Ova zapovijed se opsluuje tako da ljubimo istinu; govorimo trezveno i razborito ono to mislimo;
to obeamo da izvrimo; budemo diskretni jer svatko ima pravo na svoju privatnost.

Grijesi protiv osme zapovjedi: Lagao kako bi se hvalio, oholio se a druge ponizivao; pohlepa za
dobitkom; ogovarao (a to znai nepotrebno iznosio tue pogrjeke i mane), klevetao (a to znai
uveliavao ili izmiljao pogrjeke i mane drugih osoba); nakodio tuem dobrom glasu i asti.

9. zapovijed: Ne poeli ene blinjega svoga!

Ova zapovijed se opsluuje tako da uvamo enidbenu vjernost u vlastitom braku; ne razaramo tui
brak ni eljom ni djelom.

Grijesi protiv devete zapovjedi: elio i napastavo tuu enu. Uinio brakolomstvo i preljub s
tuim branim drugom.

10. zapovijed: Ne poeli nikakve tue stvari!

Ova zapovijed se opsluuje tako da se ponaamo prema drugima onako kako elimo da se drugi
ponaaju prema nama; pazimo na svoje elje, odbacujemo i misao na nepoteno bogatstvo;
doprinosimo za potrebe drutva i crkve.

Grijesi protiv desete zapovjedi: Nepravedno elio i hlepio za tuim stvarima.

Kako se sauvati od ponovnog pada u isti grijeh?

Vjernik je duan paziti na svoj kranski i duhovni ivot. Nastojati svakodnevno gajiti stil
obraenja, a to znai moliti i raditi na poboljanju svoga vjerskog i moralnog ivota. Treba zato
molitvom i razmiljanjem usvajati nutarnju svijest o ljepoti Bojoj, o plemenitosti iste savjesti i
uvjerenje o rugobi i zlobi grijeha.
Treba izbjegavati prigode u svakodnevnom ivotu koje navode na grijeh. Koliko je do
njegove slobodne volje duan je odbacivati pristajanje na grijeh u svom srcu i svijesti, moliti Boga
da mu udjeli odbojnost prema grijehu. Kada se u srcu i razumu dogaa poetak napasti, molitvom
se treba u svojoj nutrini utei Bogu.
Da bi pobijedio vlastite sklonosti na zlo, vjernik se treba vie moliti, ukljuujui molitvu za
krjepost koja je slaba u dui te treba savladavati samoga sebe inei male rtve Bogu u
svakodnevnici kako bi ojaao njegovu volju za dobro.

31
 Na primjer, ako je dua sklona pasti u srdbu, treba je odbacivati u svojoj volji, vie openito
moliti Boga, ali i posebno za krjepost blagosti, izbjegavati prigode koje je dovode do pada u srdbu
i initi male rtve pokore odricanja kako bi njena volja u Bogu ojaala za dobro.
Usprkos tomu oni koji prakticiraju vjeru, imaju svijest o vlastitoj slabosti i potrebi este
ispovijedi.

Koliko se esto ispovijedati i koji su posebni duhovni uinci ispovijedi

Da bi se praktino ivjela vjera, svakako bi se trebalo ispovjediti za najvee svetkovine nae

vjere Boi i Uskrs, a dobra praksa vjere je ispovijedati se jedanput puta mjeseno. U svakom
sluaju dobro se ispovjediti im prije nakon ponovnog pada u teki grijeh. I to zbog razloga to
Crkva ui da je sakrament ispovijedi od velike pomoi na putu ivljenja vjere.

Katekizam katolike Crkve ui: Duhovni uinci sakramenta Pokore jesu: a.) pomirenje s
Bogom; b.) otputenje vjene kazne zasluene smrtnim grijesima; c.) otputenje, barem djelomino,
vremenitih kazni kao posljedica grijeha; d.) mir i spokoj savjesti; d.) poveanje duhovnih snaga za
kransku borbu (Katekizam br. 1496)

Poznata je izreka sv. Terezije Avilske: O koliki su propali zbog manjkave ispovijedi.
Ispovijed je manjkava ako osoba svjesno zataji teki grijeh, ako se ne kaje, ako nema odluku da
nee vie grijeiti te ako ne ivi minimum zauzetog kranskog ivota.
Osoba koja se dobro ispovijeda, moe ponovno pasti ali svaki put se odluuje i Boga i
ponovno zapoinje borbu za vjerodostojan kranski ivot.

Ispit savjesti za djecu

Sada u se sjetiti svojih grijeha od posljednje ispovijedi, koja je bila...

1. Jesam li svaki dan molio ujutro, u podne, naveer; prije i poslije jela? Jesam li redovito polazio
vjeronauk? Jesam li gdje zatajio svoju vjeru od straha ili stida?
2. Jesam li psovao male psovke? Jesam li psovao velike psovke: Boga, Isusa, Majku Boju, sveca?
Koliko puta? Jesam li se zaklinjao Bogom ili nedostojno spominjao Boga?
3. Jesam li svojom krivnjom zanemario svetu Misu u nedjelju ili blagdane? Koliko puta? Jesam li u
crkvi bio nemiran ili nepoboan?
4. Jesam li bio neposluan i prkosan svojim roditeljima, starijima, u koli? Jesam li, usprkos
njihovoj zabrani, gledao TV, iao u kino ili kamo drugamo? Jesam li se starijima rugao?
5. Jesam li se svaao ili se tukao? Jesam li koga mrzio? Jesam li koga naveo na kakav grijeh?
6. Jesam li rado to besramno mislio, gledao, itao, govorio? Jesam li to besramno inio? Sam ili s
drugima?
7. Jesam li to ukrao ili naeno zatajio? Jesam li roditeljima uzimao novaca? Koliko?
8. Jesam li lagao? Pretvarao se?
9. Jesam li u zabranjene dane jeo mesa?
10. Jesam li bio ohol, rado se hvalisao? Jesam li bio krt, zavidan, prodrljiv, lijen, neuredan? Imam
li jo koji grijeh?

Pred sveenikom

Hvaljen Isus! U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Skrueno ispovijedam svoje grijehe koje sam uinio od posljednje ispovijedi. Ispovjedio sam se...
(kada?) Sagrijeio sam ovo:

32
1. Molitve? Vjeronauk?
2. Psovke i kletve?
3. Sveta Misa?
4. Roditelji i stariji?
5. Svae?
6. Besramno?
7. Krae?
8. La?
9. Drugi grijesi?

Molim pokoru i odrjeenje.

Sveenik kae to treba izmoliti za pokoru a nakon toga se moli kajanje: Kajem se od svega srca
svoga to uvrijedih Boga, najvee i najmilije dobro. Mrzim sve svoje grijehe i tvrdo odluujem da
vie neu grijeiti.

Sveenik moli odrjeenje od grijeha i kae: Gospodin ti je otpustio grijehe idi u miru. Odgovara se.
Bogu hvala.

OSNOVNE KRANSKE MOLITVE

Molitva: Molitva je razgovor s Bogom, a potrebna je dui da bi mogla ivjeti u milosti kao i
disanje tijelu . U molitvi se Bogu klanjamo i zahvaljujemo za sve dobro i molimo ga za Boju
milost i nae duhovne i tjelesne potrebe. Molimo za ive i za pokoj mrtvih. Trebamo moliti svaki
dan, a Bog e nam ve odgovoriti na svoj nain (Matej 6,7,18). Molitva moe biti i privatna i
zajednika (Misa, itd.). Molimo i Mariju, anele, svetce pa i prijatelje, da se mole Bogu za nas.
Moemo moliti svojim rijeima, ili opim molitvama kao "Hvala Bogu", "Gospodine smiluj se", ili
slijedee uobiajene kranske molitve.

1 Osnove molitve

Znak kria: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Oe na: Oe na, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje. Doi kraljevstvo Tvoje. Budi volja
Tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh na svagdanji daj nam danas. I otpusti nam duge nae,
kako i mi otputamo dunicima naim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.

Zdravo, Marijo: Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti meu enama,
i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Sveta Marijo, Majko Boja moli za nas grjenike, sada i na
asu smrti nae. Amen.

Slava Ocu: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda i u
vijeke vjekova. Amen.

Apostolsko vjerovanje: Vjerujem u Boga, Oca svemoguega, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa
Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina naega, koji je zaet po Duhu Svetom, roen od Marije
Djevice, muen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan; saao nad pakao; trei dan uskrsnuo
od mrtvih; uzaao na nebesa, sjedi s desna Boga Oca svemoguega; odonud e doi suditi ive i
mrtve. Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoliku, opinstvo svetih, oprotenje grijeha,
uskrsnue tijela, i ivot vjeni. Amen.

33
Anelu uvaru: Anele uvaru mili! Svojom snagom me zakrili. Prema Bojem obeanju, uvaj
mene nou, danju. Osobito, pak, me brani, da mi duu grijeh ne rani. A kad s ovog svijeta poem,
sretno da u nebo doem, da se ondje s tobom mogu vijekom klanjat' dragom Bogu. Amen.

Aneo Gospodnji: Aneo Gospodnji navijestio Mariji, I ona je zaela po Duhu Svetomu. Zdravo
Marijo... Evo slubenice Gospodnje. Neka mi bude po rijei tvojoj. Zdravo Marijo... I Rije je
tijelom postala, I prebivala meu nama. Zdravo Marijo... Moli za nas, sveta Bogorodice, Da
dostojni postanemo obeanja Kristovih. Pomolimo se. Milost svoju, molimo, Gospodine, ulij u due
nae, da mi, koji smo po anelovu navjetenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina Tvoga, po muci
njegovoj i kriu, k slavi uskrsnua privedeni budemo. Po istom Kristu, Gospodinu naemu. Amen.
Slava Ocu...

Kraljice neba: (Moli se umjesto "Aneo Gospodnji" od Uskrsnog bdijenja do Duhova.) Kraljice
neba, raduj se, aleluja. Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja. Uskrsnu, kako je rekao, aleluja. Moli
za nas Boga, aleluja. Veseli se i raduj, Djevice Marijo, aleluja. Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu,
aleluja. Pomolimo se. Boe, koji si se udostojao razveseliti svijet uskrsnuem Sina svoga,
Gospodina naega Isusa Krista, daj, molimo Te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji, postignemo
radosti vjenoga ivota. Po istom Kristu, Gospodinu naem. Amen.

Zdravo Kraljice: Zdravo Kraljice, Majko milosra, ivote, slasti i ufanje nae, zdravo! K tebi
vapijemo, prognani sinovi Evini. K tebi uzdiemo, tugujui i plaui u ovoj suznoj dolini. Svrni,
dakle, Zagovornice naa, one svoje milostive oi na nas te nam poslije ovoga progonstva pokai
Isusa, blagoslovljeni plod utrobe tvoje. O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.

Zaziv Duha Svetoga: O, doi, Stvore, Due svet, Pohodi due vjernika, Poteci vinjom milosti, U
grudi tono stvori ih. Ti naziva se Tjeitelj, Blagodat Boga Svevinjeg, Studenac ivi, ljubav, plam,
i pomazanje duhovno. Darova sedam razdaje, Ti prste desne Oeve, Od vjenog Oca obean, Ti
puni usta besjedom. Zapali svjetlo u srcu, Zadahni duu ljubavlju, U nemoima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka. Dumana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, Ispred nas idi, vodi
nas, Da svakoga zla se klonimo. Daj Oca da upoznamo i Krista Sina Njegova i u Te, Duha Njihova,
Da vjerujemo sveudilj. Sva slava Ocu vjenomu i uskrslomu Sinu mu Sa Tjeiteljem presvetim.
Nek bude sad i uvijeke. Amen.

2. Molitva Razmatranja

Lectio divina Razmatranje svetoga pisma kao vana kranska molitva

Sveto Pismo je najvanija knjiga kranske molitve. Trebamo se potruditi ne samo da

upoznamo Boju Rije nego da s Biblijom u ruci molimo. Jo je sveti Jeronim govorio: Tko ne
pozna Sveto Pismo ne pozna ni Krista. No nije dosta upoznati Isusa u Evanelju nego, kako ui
cijela tradicija, trebamo ui u dijalog s Isusom koji osobno je prisutan u Svetom Pismu te se otkriva
po vjeri. Naalost mnogi krani skoro nikada ne koriste Sveto Pismo u svojoj osobnoj molitvi.
Ovim bismo eljeli potai na takvu molitvu dajui temeljne smjernice kako osobno moliti sa
Biblijom u ruci.
Lectio divina je itanje Sv.Pisma s vjerom u jednom ozraju molitve i sabranosti, vjerujui
da se nalazimo pred tajnom osobne Boje prisutnosti. Sam Bog po svojoj Rijei nam govori dok mi
sa nae strane nastojimo biti prisutni i ui u dijalog s Bogom u duhu sluanja, ljubavi i preputanja
Boijoj volji. Ne radi se samo o itanju i studiranju Sv.Pisma jer nas ono vodi samo do jednoga
intelektualnog napora i razumijevanja nego nastojimo mi kao osoba sa cijelim svojim biem biti
prisutni pred Bogom koji nam govori.

34
 Temeljne misli koje nas vode prilikom itanja Biblije

Prvo i najdublje uvjerenje koje imamo po vjeri kada itajui molimo sa Sv.Pismom jest
slijedee: ako u molitvi ovjek govori Bogu i moli Boga u itanju Biblije Bog govori ovjeku te
moramo ponizno oslukivati Rije Boju.
Crkva ima duboko uvjerenje da je Biblija nadahnuta Rije koja s neba dolazi, da u
ljudskoj rijei i po ljudskoj rijei imao Boju Rije koja je upuena ovjeku.
Isti tako trebamo shvatiti da je to ivua Rije. Sam Bog je prisutan u svojoj Rijei i potie nas na
sluanje. Sveti Grgur Veliki je govorio sluajui njegovu Rije kao da vidi usta koja ti govore.
Sveto pismo je nadahnuto a to moemo vidjeti i kao trajno nadahnue. Rije koju itamo s vjerom i
pobono molimo je udesno oploena Duhom Svetim koji ju proima i ini djelatnom. Tajna
osobne Boju prisutnost. To je in kojim Bog sam kao sugovornik kuca na vrata naega bia. Od
tuda proizlazi djelatna i spasenjska uinkovitost Boje Rijei.
Kranska tradicija je otkrila jo jednu tajnu Boije Rijei te s dubokom uvjerenjem svjedoi
da se cijelo Sveto Pismo stijee u osobu Isusa Krista. Cijelo pismo je samo jedna knjiga i ta knjiga
je Krist (Hugo od Sv.Viktorija) Isus Krist, utjelovljeni Sin Boji, je osobno punina objave. Tako
da smisao Boje Rijei nije apstraktna bezosobna istina nego osoba Isusa Krista koji ljubavlju
privlai sve one koji mu povjeruju.

Kako moliti itajui Sveto Pismo?

1.Pripraviti se na itanje i molitvu: Trebamo znati da itajui s vjerom Sv.Pismo mi se nalazimo

u Bojoj prisutnosti. Moramo nastojati oistiti srce, stvoriti ozraje mira i sabranosti te nastojati ui
u stav oslukivanja i sluanja.
2. itanje Sv.Pisma kao razgovor: Razgovor s Bogom ili jo podrobnije sada mi sam Bog
govori treba da ue u nau svijest. Kao posljedica toga trebamo njegovati tipino biblijski stav
due otvorenosti i sluanja Boga. Iz toga proizlazi jedan osobni odnos s Bogom jer po dijalogu mi
otkrivamo nau temeljnu sposobnost odluivanja i ljubavi. Bog sugovornik nam upuuje Rije i mi
mu moemo odgovoriti. Ovaj razgovor moemo podijeliti u tri dijela:
Lectio samo itanje svetoga teksta: Tekst koji itamo i tako elimo moliti ne smije biti previe
dug. Preporua se uzeti jednu knjigu iz Biblije, za one koji nemaju temeljitu biblijsku kulturu bolje
je poeti s evaneljima, i molei itati tu knjigu u kontinuitetu od poetka do kraja itajui svaki
dan po jedan odlomak.
Kada itamo podsvijstimo sebi da nam sam Bog govori. Ne radi se o itanju bilo kakve knjige. Jo
prije itanja koje mora biti paljivo preporua se sabranost i zazivanje Duha Svetoga te jedno
radosno iekivanje da nam Bog uputi svoju Rije. Dok itamo trebamo uiniti sve da shvatimo i
razumijemo tekst koji samo itali.
Meditatio- meditiranje teksta koji smo proitali: Trebamo se smiriti otvoriti srce i duu da Boja
Rije koju smo itali nae prostor i odjek u naem srcu. Dopustiti da Rije doe do dubina naega
bia i tu nam govori. Moemo paziti na otpore koji se javljaju te moliti Isusa prisutna u Duhu
Svetome da nas poui, oslobodi i izlijei. Dopustiti Bogu da govori ne samo razumu koji je aktivan
pri itanju nego cijeloj naoj osobi.
Contemplalatio- kontemplacija: To je jedan jednostavni in ljubavi koji moemo pobuditi i srcu.
Gledati s ljubavlju Boga koji nam govori i dolazi u susret te ljubiti Rije koji nam je uputio.
Kontemplacija ima duboko vjersko znaenje te se oituje u klanjanju, slavi, zahvaljivanju,
ispovijesti vjere. Tako molitva postaje himan zahvale Bogu.

Cijela povijest spasenja i put kranske molitve sve do vrhunaca mistike i svetosti se nalaze ovom
okviru Boga koji upuuje svoju Rije i odgovora koji na tu Rije daje ovjek. Kranska liturgija
Rijei i Lektio Divina vjerno odraavaju tu temeljnu karakteristiku molitve.

35
 Meditacija i metoda za razmatranja

U kranstvu je jo od samih poetaka razmiljanje ili meditacija o Bogu, vjeri, vjerskim

istinama bilo je najue povezana s molitvenim pristupom svetopisamskim ali i svetakim
tekstovima. Meditirati, razmatrati u biblijskom smislu znai u molitvenom ozraju traiti volju
Boju kako bi je se zatim moglo prakticirati, ivjeti i opsluivati. U kranskoj tradiciji meditirati
podrazumijeva upoznati Isusa preko njegove rijei kako bi ga vjernik, uzljubio i ozbiljno nastojao
oko njegova nasljedovanja.
U tom smislu meditacija zapoinje polaganim itanjem teksta i razvija se u smjeru molitve i
kontemplacije. To sluanje rijei budi i potie pozitivan odgovor u vjeri. Kranska meditacija nije
neka tehnika koja bi zatvarala osobu u sferu vlastitosti ljudskog duha koji trai svoje savrenstvo,
nego uvodi vjernika u dijalog s Bogom. Dua upravo u svjetlu toga dijaloga postupno iskustveno
sve vie upoznaje Boga samoga, dinamike duhovnog ivota pa onda u tom svjetlu i samu sebe sve
do sri svoga bia.
Duhovna je literatura istraivala metode i dinamike koje vjerniku mogu biti na pomo u toj
zahtjevnoj pobonoj praksi. Taj klasini nauk saima u nekoliko reenica se moe saeti ovako.
Temelj molitve i sveg duhovnog u ivotu jest razmatranje (meditatio). Bez njega se sui i vene i
molitveni i krjeposni ivot. Razmatranje je ona osnovna snaga koja stavlja u pokret itav duhovni
ivot. Kransko razmatranje ima trostruku svrhu: da preko njega bolje upoznamo Boga i vjerske
istine, da ih vie zavolimo i spremnije vrimo. Tri odrednice mislene molitve su: 1. metodiko
razmiljanje o Bogu i o istinama koje nas spaavaju i posveuju; cilj mu je stjecanje jakih, ivih
kranskih uvjerenja po kojima se ivi i za koja se umire. Razmatranje je razumsko ukorijenjivanje
nae vjere radi sjedinjenja s Bogom; 2. ono to razmatranje ini molitvom i pretvara ga u radnu
energiju jest afektivno usvajanje razmatranih istina. Ono to je um spoznao srce treba da uzljubi.
Um i srce skupa grade i ovjeka i vjernika. Preko uvstva divljenja, enje i ljubavi katolike istine
postaju sastavni dio naega bia. Meditacija obuhvaa i racionalne i dubinske (intuitivne) slojeve
ljudske osobnosti.
Vjernik razmatrajui ne ostaje samo mislilac, on postaje gorua vatra; 3. razmatranje se ne
zaustavlja na afektivnoj razini, ono ide do kraja, do ina, do ostvarenja. Tu volja preuzima svoju
ulogu i donosi praktine odluke. Razmatranje nije ni studij ni poezija ve iskrena borba za
savrenstvo. Meditacija je sabiranje i usredotoenje duhovnih snaga, akumulacija novih energija za
akciju. Ona molitvu ini pobonou, a pobonost ivotom kranina.
Razmatranje je, dakle, umno razmiljanje, uvstveno prihvaanje i voljno ostvarivanje kranskih
istina. Ono je doista uzdignue due k Bogu, opajanje vjenim vrednotama, promatranje svijeta i
ivota boanskim oima, jedinstveni pogled na svijet, usmjerenje za ivot, nadnaravno vrednovanje
svega spoznatoga i doivljenoga. Nije isto to i razmiljanje o prirodi i njenim pojavama, kao ni
obina vjerska meditacija o odnosima Boga i svijeta, kakvu poznaju i mnoge razvijene naravne
religije (joga, zen, budizam, antropozofija i sl.). Poetak kranskoga razmatranja bio je u
razmiljanju o Svetom pismu, najprije privatnom pa onda skupnom (monasi). U srednjem vijeku su
se uobiavala razmatranja o Isusovu ivotu. Razmatranje je polako ulo u sva redovnika pravila
(poevi od benediktinaca). Crkva ga je stavila u dnevnu dunost svim redovnicima, sveenicima i
sjemenitarcima, a Drugi vatikanski koncil ga preporuuje i laicima. Danas je postalo
opeprihvaena asketska vjeba.
Da bi pomogli naim vjernicima moliti razmiljajui razmatrajui o vjeri donosimo
jednu poznatu metodu francuske kole duhovnosti za to koja im moe biti na pomo. Teoloka
promiljanja e proimati duhovnost francuske kole ii e sve do razraivanja praktine metode
meditacije koja ima za zadau da oblikuje stil ivljenja duhovnosti u svakodnevnici

1. Priprava za razmatranje: Kod razmatranja ili meditacije uvijek imamo pripravu i to

daljnju, bliu i neposrednu. Daljnja priprava za razmatranje je u biti trajni napor da uskladimo svoj
ivot s Evaneljem po mrtvljenju, obraenju, sabranosti, poniznosti itd. To su preduvjeti za dobro

36
obavljeno razmatranje koje je na poetku nesavreno, a zatim se krjeposti sve vie ukorjenjuju u
dui kako napreduje u meditaciji.
Blia priprava se sastoji u tome da prije razmatranja itamo ili sluamo o predmetu o kojemu
elimo razmatrati, a to za nae molitelje moe biti neki tekst iz Biblije ili neki tekst iz ovog
molitvenika. Na tu temu treba misliti, buditi u srcu uvstva i osjeaje koji su s time u skladu.
Potruditi se oko razmatranja gorljivo, pouzdano, ponizno, elei ljubiti Boga, slaviti ga i postati
bolji kranin. Tako dua postaje spremana da razgovara s Bogom.
Neposredna priprava koja je poetak razmatranja, sastoji se u tome da se stavimo u Boju
prisutnost, da postanemo svjesni Boje prisutnosti koju nalazimo posvuda, a na poseban nain u
naem srcu, i u Presvetom oltarskom sakramentu. Dobro je uiniti in poniznosti pred Bogom,
zazvati Duha Svetoga imajui svijest da sami ne moemo moliti kako treba, traiti zagovor Majke
Boje, sv. Josipa ili kojeg drugog sveca.
2. Korpus (glavni dio) razmatranja: Ideja vodilja je naa privrenost, nae ucjepljenje u
osobu Isusa Krista da tako Bogu dostojno iskaemo dune ine tovanja, klanjanja i slave. Tri su
bitna ina u ovoj metodi razmatranja:
a) Klanjanje (Isus pred oima)
- razmatranjem promatramo neko Boje savrenstvo (mudrost, ljubav, pravednost,
sveprisutnost) ili neku krjepost Isusa Krista (uzimajui za meditaciju tekstove Evanelja
promatramo, na primjer, Isusovu ljubav prema siromasima, milosre kod opratanja grijeha,
mudrost i blagost u odnosu s ljudima, predanje u volju Boju u Getsemanskom vrtu, strpljenje i
ljubav na kriu);
- iskazujemo ine klanjanja, divljenja, zahvaljivanja, radosti i alosti.
b) Sjedinjenje (Isus u srcu)
- trebamo postati svjesni da su i nama potrebne i korisne Isusove krjeposti o kojima
razmatramo;
- u svjetlu razmatrane krjeposti promotrimo svoj ivot s osjeajem kajanja za prolost,
nedostojnosti u sadanjem trenutku i elji da u budue budemo to suoblieniji Isusu Kristu;
- moliti Boga za krjepost o kojoj smo razmiljali. Posebno da postanemo dionici krjeposti
Isusa Krista o kojoj razmiljamo. Ako razmatramo o Isusu u Getsemanskom vrtu i o krjeposti
poniznosti i predanja u volju Boju molimo zazivom: Neka milost otajstva muke Isusove u
Getsemanskom vrtu sie u moju duu i uini je doista poniznom, dionicom Isusove poniznosti;
- nakon toga treba moliti i za druge potrebe Crkve te za osobe za koje smo duni moliti.
c) Sudjelovanje (Isus u naem djelovanju) i odluke
- pod utjecajem milosti odluimo se vjebati u krjeposti o kojoj razmiljamo donosei barem
jednu konkretnu odluku vezanu uz to koju emo nastojati provesti u djelo tijekom dana (na primjer,
biti strpljiv prema nekoj osobi ili u nekoj situaciji);
- obnoviti odluku kod ispitivanja savjesti i vidjeti jesmo li je ostvarili;
d) Molitva pronje
- treba s pouzdanjem moliti Boga za pojedine stvari, osobe ili za velike potrebe Crkve
(misije, obraenje grjenika, umirue, due u istilitu).
3. Zakljuak: Zahvaliti Bogu za tolike primljene milosti, zamoliti ga oprotenje za
pogrjeke i nemarnosti u ovoj vjebi, moliti ga da blagoslovi nae odluke za danas, itav ivot i na
smrtni as, napraviti kratku duhovnu misao kiticu za taj dan, tj. izabrati neke misli koje su nas
jae zaokupile i sjetiti ih se tijekom dana, sve povjeriti Majci Bojoj molei: Pod tvoju se obranu
utjeemo...

Razmatrajui po ovoj metodi Sveto pismo, tekstove iz ovog molitvenika ili svetu krunicu,
dinamika molitve se usredotouje na motrenje Isusa i Marije, njihovih krjeposti i nutarnja stanja te
na odreeni nain pomae osobi koja moli distancirati se od sebe, svojih potekoa i problema koji
esto u meditaciji izbiju u prvi plan te tako prijee da molitva donese svoje plodove i da osoba bolje
vidi svoj nutarnji ivot nasljedovanja Isusa Krista. Meditirati na ovaj nain ima jo jednu prednost.
Vjernik dok meditira, istovremeno moli i za rast u krjepostima i pristajanje uz Krista to trajno

37
ostaje sama bit duhovnoga puta. Naravno da moemo i trebamo razmatrati i dok obavljamo bilo
koju molitvu i pobonost. Za to nam mogu posluiti i tekstovi koje donosimo u ovom molitveniku.

3. Molitve za posebne prigode i nakane

Donosimo ovdje samo neke prigodne molitve a za sve ostale pogledajte cjelinu 4.5.8. ovog
marijasnkog molitvenika pod naslovom Molitve Gospi Otaraskoj i Krasnarskoj za posebne
nakane. Napominjemo da se jutarnja i veernja molitva ne mogu svesti samo na molitve koje slijede
nego je dobro redovito moliti i neke od molitava i pobonosti koje donosimo u molitveniku. U biti
jutarnja i veernja molitva su dnevne molitve prikazanja i zahvale Bogu za dan koji se proivio.

Jutarnja molitva: Boe, ljubim Te, jer si neizmjerno dobar. Gospodine, Boe svemogui,
koji si dao da nam osvane ovaj dan, uvaj nas svojom moi da danas ne padnemo ni u koji grijeh,
ve da uvijek budu pravedne pred Tobom nae misli, rijei i djela. Po Kristu, Gospodinu naem.
Amen. Isuse, Marijo, Josipe, budite mi u pomoi i po danu i po noi. Amen.

Hvala Ti, Boe, za jo jedan dan koji upravo zapoinje. Zahvaljujem Ti za proteklu no koju
si dao za odmor i san, kako bismo preko dana mogli dobro raditi i Tebe ivotom slaviti. Molim Te,
budi uza me tijekom itavoga dana. Ne dopusti da ikad zaboravim kako Ti u svakom trenutku dobro
zna moje misli, uje moje rijei i vidi moja djela. Boe moj, naui me da dobro upotrijebim
vrijeme koje mi daje; da predvidim tekoe i da se ne uznemirujem; da iskoristim na dobro
doivljene pogreke, da ne odem na krivi put. Naui me misliti na budunost, spojiti vedro
raspoloenje i gorljivost, revnost, briljivost i mir. Bdij nada mnom dok radim, ispuni prazninu u
mojim djelima. Naui me da budem velikoduan, da inim dobro, ne uzvraam za zlo, da sve ljude
ljubim uvijek velikoduno. Neka sve to bude na slavu Presvetog Trojstva! Po Kristu Gospodinu
naemu!

Veernja molitva: Obavi ispit savjesti o proteklom danu, moli od Boga oprotenje za svoje
grijehe i odlui da e se ubudue uvati od grijeha. Zatim moe izmoliti:

Hvala Ti, Gospodine, za jo jedan dan. Hvala za dananji kruh koji si mi dao i za sve ime
uzdravam svoj ivot. Hvala Ti za sve dobro koje si mi danas iskazao, za kunje kroz koje si me
proveo, i za jo jedan dan, da ga mogu proivjeti Tebi na slavu. I za pomo koju si mi pri radu i u
ivotu pruao, hvala. I za ljude koje susretoh, za one s kojima sam dijelio tegobe proteklog dana, za
sve hvala.
U ruke Tvoje, Gospodine, predajem duh svoj. Ti si me otkupio, Gospodine, Boe vjerni.
Tebi prikazujem svoje spavanje i svaki trenutak noi koji je preda mnom. Molim Te da nada mnom
bdije, da me titi, brani i uva dok spavam, da se mogu u miru odmoriti. Stoga se stavljam u
tvoje Presveto Srce i pod okrilje Gospe, moje Majke. Tvoji sveti aneli neka budu uza me i neka me
uvaju u miru, i Tvoj blagoslov neka bude nada mnom. uvaj me, Gospodine, kao zjenicu oka;
sjenom krila svojih zakloni me! Zdravo Marijo...

Zahvaljujemo Ti, svemogui Boe, za sva dobroinstva Tvoja, koji ivi i kraljuje u sve
vijeke vjekova. Amen.

38
 Prije jela:
Blagoslovi, Gospodine, nas i ove Tvoje darove koje emo po Tvojoj dareljivosti blagovati.
Po Kristu, Gospodinu naemu. Amen. Oe na...
ili
Boe, od koga sve imamo, zahvaljujemo Ti na Tvom daru. Ti nas hrani, jer nas ljubi.
Blagoslovi to nam daje! Boe, oi svih nas ekaju na Te, i Ti im daje hranu u pravo vrijeme.
Otvara svoju ruku i sve to ivi blagoslivlja. Ti nam daje na svagdanji kruh. Dobri Boe,
blagoslovi ga! Amen!

Poslije jela
Zahvaljujemo Ti, Svemogui vjeni Boe na svim dobroinstvima tvojim, koji ivi i
kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Slava Ocu...
ili
Boe, nek Ti je hvala i slava za jelo i pie i za sve dobro. Ti daje i eli uvijek davati. Boe,
nagradi sve koji nam u Tvoje ime ele dobro initi i daruj im vjeni ivot. Hvala Ti na svim
darovima koje smo od Tebe primili. Amen.

Za unutarnje ozdravljenje: Gospodine Isuse, Ti si doao da ozdravi ranjena i tjeskobna

srca, molim Te da ozdravi traume koje izazivaju nemire u mom srcu; molim Te, na poseban nain,
da ozdravi ono stoje uzrok grijehu. Molim Te da ue u moj ivot i ozdravi me od duevnih rana
koje su me snale u djetinjoj dobi i od onih rana zadobivenih tijekom cijeloga ivota. Gospodine
Isuse, Tebi su poznati moji problemi, sve ih stavljam u Tvoje Srce. Molim Te, u snazi one velike
rane otvorene na Tvom Srcu, da ozdravi male rane na mom srcu. Ozdravi rane u mom sjeanju, da
nita od onoga to mi se dogodilo ne bude izvorom boli, tjeskobe i zabrinutosti. Ozdravi,
Gospodine, sve one rane koje su u mom ivotu prouzroile korijene grijeha. Hou oprostiti svima
onima koji su me uvrijedili, pogledaj na one nutarnje rane zbog kojih nisam sposoban oprostiti. Ti,
koji si doao izlijeiti srca slomljena, ozdravi moje srce. Ozdravi, Gospodine, one moje intimne
rane koje su uzrok tjelesnim bolestima. Darujem Ti svoje srce, primi ga, Gospodine, oisti ga i daj
mi osjeaje Tvoga Boanskog Srca. Pomozi mi da budem ponizan i blag. Udijeli mi, Gospodine,
ozdravljenje od boli koja me pritie zbog smrti dragih osoba. Daj da mogu ponovno zadobiti mir i
radost zbog sigurnosti da si Ti Uskrsnue i ivot. Uini me vjerodostojnim svjedokom Tvoga
Uskrsnua, Tvoje pobjede nad grijehom i smru, Tvoje prisutnosti kao ivoga meu nama. Amen.
(molitva koju je sastavio don Gabrijel Amorth)

Protiv svakoga zla: Oe Sine i Due Sveti, Presveta Trojice, Bezgrena Djevice, aneli,
arkaneli, svi sveti u raju, siite na mene. Otjeraj od mene sve zle sile, uniti ih, razori ih, da se
mogu osjeati dobro i initi dobro. Otjeraj od mene arolije, vraanja, crnu magiju, crne mise,
praznovjerja, navezanosti, prokletstva, zlo oko: avolsko uznemirivanje, avolsko posjednue; sve
ono to je zlo, grijeh, zavist, ljubomora, nevjernost; fiziku, duevnu, moralnu, duhovnu bolest.
Odagnaj ova sva ta zla u pakao, da nikada vie ne uznemiruju ni mene niti jedno drugo stvorenje
Boje. Snagom Boga Svemoguega, u Ime Isusa Krista Spasitelja, po zagovoru Bezgrjene Djevice,
neka me napuste svi neisti dusi, sva bia koja me uznemiruju, neka me zauvijek ostave i odu u
vjeni pakao, vezani od sv. Mihovila Arkanela, od sv. Gabrijela, od sv. Rafaela, od naih Anela
uvara, zgaeni pod petom presvete Djevice Marije. (molitva koju je sastavio don Gabrijel Amorth)

Predanje ivota Isusu Kristu

Isuse, ja vjerujem da si Ti Sin Boji. Vjerujem da si iao na Kri radi mojega opravdanja i da
si u svome tijelu uzeo moje grijehe, bolest i siromatvo, poraz i vjenu smrt, da si uskrsnuo i kao
pobjednik sjedi s desna Ocu u nebesima. Tebi, kome je predana sva vlast na nebu i zemlji,
predajem svoj ivot. Prihvaam Te za svog Gospodara i Spasitelja, tebi se posveujem. Ti si od
sada Gospodar: mojega ivota i mojega braka, moje obitelji i moje djece, mojih poslova, moje

39
obitelji, moje prolosti, sadanjosti i moje budunosti. Neka moj ivot bude na savu Presvetog
Trojstva u iekivanju punine ivota u vjenosti. Amen.

Strelovite molitve

Ovakve su molitvice nazvane "strelovite" jer su kao zazivi proeti ljubavlju koje esto tijekom dana
moemo odaslati u nebo. Po njima Bog vidi kako na nj mislimo tijekom dana. Moemo izabrati
neku od ovih molitava i esto je ponavljati tijekom dana.

- Isuse, blaga i ponizna Srca, uini srce moje po Srcu svome.

- Sve za Tebe, Presveto Srce Isusovo!
- Slatko Srce mog Isusa, daj da Te ljubim sve vie!
- Slatko Srce Marijino, budi moje spasenje!
- Isuse, Marijo, Josipe! Ja vas ljubim spasite due!
- Isuse moj, smiluj mi se!
- Isuse, Tebi ivim. Isuse, Tebi umirem.
- Isuse, Tvoj(a) sam u ivotu i u smrti.
- Zdravo, kriu, jedina nado!
- Krvi Kristova blagoslovi me, posveti me.
- Krvi Kristova blagoslovu tu osobu!

40
 POBONOST BOINOM OTAJSTVU, DJETETU ISUSU
I SVETOJ OBITELJI

Sadraj

Predgovor

POBONOST BOINOM OTAJSTVU I DJETETU ISUSU

Boina devetnica s razmatranjima sv. Alfonsa Marije Liguoria

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa
Molitve svetaca na ast Boinog otajstva i Djeteta Isusa
Boini himan Djetetu Isusu
Devetnica Djetetu Isusu
Krunica Djeteta Isusa
Razmatranja o Boiu i pobonosti Djetetu Isusu

POBONOST SVETOJ OBITELJI

Molitve Svetoj Obitelji

Himan Svetoj Obitelji
Litanije Svetoj Obitelji
Krunica Svetoj Obitelji
Razmatranja o Svetoj Obitelji
Litanije Bojoj Providnosti

Predgovor

Dragi brate, potovana sestro u Kristu elimo objaviti na jednom mjestu sve velike
pobonosti Katolike Crkve na ast pojedinih otajstava nae vjere slijedei ivot naega Gospodina
i liturgijsku godinu.
Boi je svetkovina koju hrvatski katoliki puk na posebno dubok i radostan nain
doivljava i slavi. Boino vrijeme je povlateno i za pobonost Djetetu Isusu i Svetoj Obitelji, ali
ne jedino. U Katolikoj tradiciji molitve na ast ovih otajstava moemo moliti tokom cijele
liturgijske godine. Na poseban nain u svim obiteljskim potrebama se moemo uvijek utjecati
Svetoj Obitelji.
Vie godina i na vie evropskih jezika smo prikupljali materijale sabrane u ovoj knjiici pa
ne donosimo citate svih molitvenika i knjiica u kojima smo pronali molitve kako ne bismo time
nepotrebno opteretili itatelje. Napominjemo da su razni svetaki tekstovi koji se nalaze pod
naslovom Molitve svetaca na ast Boinog otajstva i Djeteta Isusa u nakanama autora bili
poezije. Budui da je teko prevoditi poezije a da se ne izgubi smisao mi smo te tekstove doslovno
preveli i dobili molitve ili molitvene nagovore. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove
knjiice donese obilje duhovnih plodova u hrvatskom narodu na veu slavu Boju.

Pater Miljenko Suac s.m.m. misionar montfortanac

41
 POBONOST BOINOM OTAJSTVU I DIJETETU ISUSU

1.1. BOINA DEVETNICA

sv. Alfons Marija Liguori

(Sv. Alfons je ovu devetnicu je zamislio kao pripravu za slavljenje Boia. Molitva devetnice
poinje 16. prosinca)

Prvi dan: O LJUBAVI BOJOJ DA JE POSTAO OVJEKOM

Promatraj beskrajnu ljubav koju nam je Bog iskazao kad je postao ovjekom kako bi nam
zadobio vjeno spasenje. Adam na prvi otac je sagrijeio, i pobunio se protiv Boga te je bio
izagnan iz Raja i osuen na smrt skupa s nama, njegovim potomstvom. Ali evo Sin Boji videi
izgubljena ovjeka da bi ga oslobodio od smrti prikaza sebe postajui ovjekom i odlui da e za
njega umrijeti na Kriu. Ali Sine, kao da mu je tada govorio Otac, promisli jer e na zemlji morati
voditi ponizan i muan ivot. Morati e se roditi u hladnoj talici, biti poloen u ivotinjske jaslice.
Morati e bjeati u Egipat da bi izbjegao Herodovim rukama. Vratei se iz Egipta ivjeti e kao
zanatlija u siromanoj radionici, ponizan i prezren. Konano u muci e od boli izdahnuti na Kriu.
postien i naputen od svih. A Sin kao da odgovara Ocu: Nita zato svime sam zadovoljna samo da
spasim ovjeka.
ta bi se reklo da neki Princ, videi mrtvoga crva iz samilosti prema njenu eli postati crv i
oprati ga u svojoj krvi, umrijeti za njega da bi mu dao ivot? Vie od toga je za mene uinila Vjena
Rije, koja budui da je Bog je hitjela postati crv kao mi, umrijeti za nas da bi nam zadobila
izgubljeni ivot u Boanskoj milosti. Sin Boji videi da po tolikom darovima koje nam je dao ne
moe zadobiti nau ljubav ta uini? Postade ovjekom i dade nam sama sebe. ovjek prezirui
Boga, kae sv. Fulgencije, udalji se od njega, ali Bog ljubei ovjeka doe s Neba kako bi ga
pronaao. A zato je doao? Doao je da bi ovjek spoznao koliko ga Bog ljubi i da barem tako iz
zahvalnosti uzljubi Boga. I ivotinje koje idu za nama postanu ljubljene, a mi zato smo tako
nezahvalni s Bogom koji silazi s Neba na zemlju kako bi ga ljudi uzljubili? Jednoga dana neki
sveenik molei i izgovarajui rijei u misi I Rije je tijelom postala primijeti da neki ovjek ne
uini ni najmanji znak potovanja vidje kako ga avao udari i prekori rijeima: Ah, nezahvalnie,
da je Bog toliko uinio za mene koliko je uinio za tebe bio bih stalno prignut licem do zemlje
zahvaljujui mu.
Molitva: O veliki Sine Boji postao si ovjekom da bi te ljudi uzljubili. Ah gdje je ljubav
ljudi? Ti si dao krv i ivot za spasenje naih dua, a zato smo mi tako nezahvalni pa umjesto da te
ljubimo preziremo te s toliko nezahvalnosti. Moj Gospodine ja sam bio jedan od onih koji su te vie
vrijeali, ali tvoja muka je moja nada. Iz ljubavi po kojoj si postao ovjekom i umro na Kriu
oprosti mi sve grijehe kojima sam te povrijedio. Ljubim te utjelovljena Rijei, ljubim te moj Boe,
ljubim te beskrajna dobroto i kajem se za sve grijehe, htio bih od boli kajanja umrijeti. Isuse udijeli
mi svoju ljubav da vie ne ivim nezahvalan prema tebi koji si mi toliku ljubav iskazao. elim te
zauvijek ljubiti. Udijeli mi svetu ustrajnost. O Marijo Majko Boja i majko moja isprosi mi od
tvoga Sina milost da ga uvijek ljubim sve do smrti.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

Drugi dan: O BOJOJ LJUBAVI KAD SE RODIO KAO DIJETE

Sin Boji koji je iz ljubavi doao k nama mogao je postati ovjekom pojavljujui se u
odrasloj dobi, kao to se pojavio Adam kad je bio stvoren, ali jer djeca znaju privui vie ljubavi
onih koji ih gledaju zato se je i on htio na zemlji pojaviti kao dijete. I to kao najsiromanije i
prezrenije dijete koje se rodilo. Sv. Petar Krizolog pie: Tako se htio roditi na Bog jer je htio da na
taj nain bude ljubljen. Jo je prorok Izajija prorekao da se Sin Boji treba roditi kao dijete i tako se

42
nama potpuno dati iz ljubavi koju nam je posvjedoio: Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan (Iz
9,6).
Ah moj Isuse, moj najvei i istinski Boe to te je s Neba privuklo da se rodi u alici ako ne
ljubav koju ima prema ljudima. Tko te je iz krila Oeva vodio i poloio u jaslice? Tko te je od
kraljevanja iznad zvijezda poloio da poiva na slamici? Tko te izmeu aneoskih korova doveo
da bude meu dvije ivotinje? Ti koji svetim plamenom raspaljuje Serafine sad se trese od
hladnoe u jednoj tali. Ti koji pokree nebesa i sunce sada da bi se pomaknuo treba nekoga tko
e te primiti u naruje. Tebi koji provia hranu ljudima i ivotinjama sad je potrebno malo mlijeka
da te uzdri u ivotu. Tebe koji si radost Neba sada ujem kako plae i udie. Kai mi tko te je do
tih bijeda doveo. to uini, uini ljubav kae sv. Bernard, uinila je to ljubav koju ima za ljude.
Molitva: O drago moje Dijete kai mi to si doao raditi na ovoj zemlji, to trai ? Ah, ve
shvaam doao si umrijeti za mene da bi me oslobodio od Pakla. Doao si traiti mene, izgubljenu
ovcu, da vie ne bjeim nego da te ljubim. O moj Isuse, moje blago, ivote moj, ljubavi moja i sve
moje, ako tebe ne ljubim koga da ljubim? Gdje mogu pronai oca, prijatelja, zarunika ljupkijeg od
tebe koji bi me vie ljubio? Ljubim te dragi moj Boe, ljubim te jedino moje dobro. ao mi je to
sam bio toliko godina u svijetu a nisam te ljubio, naprotiv vrijeao sam te i prezirao. Oprosti mi
ljubljeni moj Otkupitelju, daj da se pokajem za takvo svoje ponaanje. Kajem se svom duom.
Oprosti mi i udijeli mi milost da se vie ne odijelim od tebe i da te ljubim cijelog preostalog ivota.
Ljubavi moja sav se tebi predajem, primi me, ne odbi me iako to zasluujem. Marijo ti si moja
odvjetnica, ti e mi svojim molitvama zadobiti sve to elim od tvoga Sina; moli ga da mi oprosti i
da mi da svetu ustrajnost sve do smrti.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

Trei dan: O ISUSOVU SIROMANOM IVOTU OD SAMOG ROENJA

Bog je predvidio da u vremenu kad se ima roditi njegov Sin na zemlji izie naredba careva
da se svatko ide upisati na popisu stanovnitava u mjestu porijekla. I tako budui da je Josip sa
svojom zarunicom morao ii u Betlehem da se upie doe vrijeme Mariji da rodi. Nije bila
prihvaena u kuu, a ni u prenoitu za siromahe te je bila je primorana tu no provesti u talici i u
njoj poroditi nebeskoga Kralja. Da se Isus rodio u Nazaretu, istina bio bi se rodio kao siromah, ali bi
barem imao suhu sobicu, malo vatre, tople povoje i ugodniju kolijevku.
Ali ne, on se htio roditi u onoj hladnoj talici, bez ogrijeva, htio je da mu jasle budu
kolijevkom, da mu malo grube slame poslui za kreveti, a sve to kako bi vie trpio. Uimo dakle u
Betlehemsku talicu, ali uimo s vjerom. Ako uemo bez vjere, vidjeti emo samo jedno siromano
dijete koje pobuuje samilost, diviti se njegovoj ljepoti, dijete koje plae zbog hladnoe i neudobne
slame koja ga probada. Ali ako uemo s vjerom vidjeti emo daje to Dijete Sin Boji koji je iz
ljubavi prema nama doao na zemlju, i toliko trpi da bi zadovoljio za nae grijehe. Pa kako je
mogue ne zahvaliti mu i ne ljubiti ga?
Molitva: O slatko moje dijete, kako sam, znajui koliko si trpio za mene, mogao biti tako
nezahvalan i tako te povrijediti? Te tvoje suzice kojima plae, to siromatvo koje si izabrao iz
ljubavi prema meni potiu me na nadu u oprotenje grijeha kojima sam te povrijedio. Kajem se moj
Isuse, za svaki put kad sam ti okrenuo lea i ljubim te vie od svega. Boe moj i sve moje! od sada
pa nadalje ti e biti moje jedino blago i jedino dobro. Kaem ti sa sv.Ignacijem Loyolskim: Daj
mi tvoju ljubav, daj mi tvoju milost i dovoljno sam bogat. Nita drugo ne elim, niti traim, samo ti
si dovoljan, Isuse moj, ivote moj i ljubavi moja.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

43
 etvrti dan: O ISUSOVU PONIZNOM IVOTU OD SAMOG ROENJA

Svi znaci koje je aneo dao pastirima po kojima e pronai Spasitelja koji je roen su
odraavali poniznost. I neka vam ovo bude za znak: Nai ete Djetece povijeno u pelene gdje lei u
jaslama (Lk 2,12). To je znak ree aneo po kome ete pronai novoroenog Mesiju, povijen lei u
ivotinjskim jaslicama u jednoj tali. Tako se htio roditi kralj Neba, Sin Boji kad je doao unititi
oholost koja je bila uzrokom gubljenja ovjeka.
Jo su proroci navijestili da e s naim Otkupiteljem postupati kao s najbijednijim
ovjekom na zemlji, nasienim pogrdama. Koliko li je prezira pretrpio Isus od ljudi na zemlji.
Drali su ga izjelicom i pijanicom, vraem, bogohulnikom, krivovjernikom. Koliko li je pretrpio
patnje za vrijeme svoje muke, bio je naputen od uenika, jedan od njih ga je prodao za trideset
denara, drugi zanijeka da ga je poznavao, voen je vezan ulicama, bievan kao rob, smatran
luakom, ismijavanim kraljem, pljuvali su mu u lice i konano je umro prikovan na kri izmeu
dvojice razbojnika kao najgori zloinac na zemlji. Dakle, kae sv. Bernard, s najplemenitijem od
svih su postupali kao s najbijednijim, a jedan drugi svetac dodaje koliko je bjedniji toliko mi je
drai, koliko mi izgleda slabiji, prezreniji toliko si mi drai i ljubezniji moj Otkupitelju.
Molitva: O moj slatki Spasitelju, koji si toliko prezira zagrlio meni za ljubav, ja nisam
mogao podnijeti jednu rije uvrede a da nisam odmah mislio osvetiti se. Ja koji sam toliko puta
zasluio da budem muen od avli u Paklu. Stidim se pojaviti pred tobom ja grenik i oholica.
Gospodine ne odagnaj me od svoga lica iako to ja zasluujem. Rekao si da ne zna prezreti srce
koje se kaje i ponizuje. Kajem se za sve uvrede koje sam ti nanio. Oprosti mi moj Isuse, ne elim te
vie vrijeati. Ti si meni za ljubav toliko uvreda pretrpio, ja tebi za ljubav elim trpjeti sve uvrede
koje e mi doi u ivotu. Ljubim te moj prezreni Isuse, za mene prezreni, ljubim te vie od svega
drugoga. pomozi mi da te uvijek ljubim i da sve za tebe podnosim. O Marijo preporui me tvome
Sinu i moli Isusa za mene.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

Peti dan: O ISUSOVU PROGONJENOM IVOTU OD SAMOG ROENJA

Isus Krist je mogao spasiti ovjeka bez trpljenja i smrti, ali nije htio. D bi nam pokazao
koliko nas ljubi izabrao je progonjeni ivot. Zato ga prorok Izajija i naziva ovjekom boli jer je
Isusov ivot trebao biti prepun boli. Njegova muka nije poela u trenutku smrti nego od poetka
njegova ivota. im se rodio bio je poloen u talicu gdje je sve za Isusa bilo muno. Njegov vid je
trpio jer je vidio samo grubi i hrapavi zid tale. Njuh je trpio od izmeta ivotinja koje su tu bile.
Dodir je trpio jer ga je bola slama na kojoj je leao. Malo nakon roenja je morao bjeati u Egipat
gdje je vie godina svoga djetinjstva ivio siromaan i prezren. Malo se razlikovao i ivot u
Nazaretu i eto ga na kraju njegova ivota u Jeruzalemu gdje e umrijeti na kriu u tolikom mukama.
Cijeli Isusov ivot je bio trajno trpljenje, naprotiv dvostruko trpljenje jer je imao pred oima
sve muke koje e morati podnijeti sve do smrti. Sestra Marija Magdalena Orsini jednog dana alei
se pred raspelom ree: Moj Gospodine tri si tri sata bio pribijen na kri, a ja godinama trpim ovu
muku. A Isus joj odgovori: Ah, neznalico to to govori? Ja sam jo od majinske utrobe trpio sve
muke mog ivota i smrti. Isusa nisu toliko alostile muke i trpljenja jer ih je on svojevoljno
podnosio, koliko su ga alostili nai grijesi i naa nezahvalnost prema njegovoj ljubavi. Sestra
Margerita od Cortone nije prestajala oplakivati grijehe kojima je uvrijedila Boga te joj jednoga dana
ispovjednik ree: Margerita prestani plakati jer ti je Bog ve oprostio. A ona mu odgovori: Ah
oe, kako da prestanem plakati znajui da sam cijeli ivota Isusa alostila svojim grijesima.
Molitva: Isuse draga moja ljubavi moji grijesi su te alostili cijeli tvoj ivot. Ah, moj Isuse
kai mi to moram initi da mi oprosti jer to elim uiniti. Kajem se o najvee dobro, za sve
grijehe kojima sam te uvrijedio. Kajem se i ljubim te vie od sebe samoga. Osjeam u sebi veliku
elju da te ljubim, ti mi daje tu elju, daj mi snage da te toliko ljubim. Pravedno je da te ljubim
toliko koliko sam te vrijeao. Prisjeaj me uvijek na ljubav koju si dao tako da moja dua uvijek

44
gori za tebe iz ljubavi, da na tebe uvijek misli, tebe eli i nastoji ti se dopasti. O Boe ljubavi ja koji
sam nekada bio robom Pakla sada se potpuno tebi predajem. Primi me iz samilosti i vei me svojom
ljubavlju. Moj Isuse od sada pa nadalje elim ivjeti uvijek te ljubei i ljubei te elim umrijeti. O
Marijo majko i nado moja pomozi mi da ljubim tvoga i moga dragog Boga, za tu te milost molim i
od tebe se nadam zadobiti je.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

esti dan: O MILOSRU BOGA KOJI JE S NEBA SIAO NA ZEMLJU DA BI NAS

SPASIO
Sv. Pavao kae: Ali kad se oitova dobrota Boga naega Spasitelja i njegova ljubav prema
ljudima. (Tit 3,4). Kad se pojavio Sin Boji na zemlji tada se dakle oitova Boja dobrota prema
nama. Sv. Berand pie da je prije bila oitovan mo Boja u stvaranju svijeta, mudrost u
uzdravanju, ali Boje milosre se najvie oitova kad je Sin Boji postao ovjekom da bi svojom
mukom i smru otkupio izgubljene ljude. Koje bi nam vee milosre mogao iskazati Sin Boji kad
je ve uzeo na sebe patnje koje smo mi zasluili? Evo roen je kao slabo Djetece, povijen u
jaslicama. Sam se ne moe ni kretati, ni hraniti. Marija mu treba dati malo mlijeka da bi preivio.
Evo ga zatim pred Pilatom vezana za stup, ne moe se odvezati, gdje je bievan od glave do pete.
Evo ga na putu za Kalvariju kako nosi kri i vie puta pada i na kraju evo ga pribijena na sramotno
drvo kria gdje e zavriti svoj ivot u mukama.
Isus Krist je svojom ljubavlju htio zadobiti ljubav naih srdaca i zato nije htio poslati nekog
anela da nas otkupi, nego je htio on sam doi da nas spasi. Da nas je aneo otkupio, ovjek bi
trebao podijeliti svoje srce ljubei Boga kao Stvoritelja, a anela kao otkupitelja, ali Bog koji hoe
cijelo ljudsko srce, budui da je bio Stvoritelj htio je postati i otkupitelj ovjeka.
Molitva: O dragi moj Otkupitelju gdje bi ja bio sada da me ti nisi s toliko strpljenja
podnosio, da si dopustio da umrem kad sam bio u grijehu? Budui da si me do sada ekao, moj
Isuse, brzo mi oprosti prije nego me smrt zadesi optereena tolikom krivnjama kojima sam te
uvrijedio. Kajem se, o najvee dobro, da sam te tako uvrijedio, htio bi umrijeti od kajanja. Ti ne
moe ostaviti duu koja te trai, ako sam te u prolosti ostavio, sada te traim i ljubim. Da o moj
Boe ljubim te vie od svega, ljubim te vie od sebe samoga. Pomozi mi Gospodine da te sve vie
ljubim u ivotu koji mi preostaje. Ne traim drugo, tome se nadam. Marijo majko moja, moli za
mene. Ako se ti moli za mene siguran sam da u zadobiti milost.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

Sedmi dan: O PUTOVANJU DIJETETA ISUSA U EGIPAT

Sin Boji je s Neba doao da bi spasio ljude, ali im se rodi ljudi su ga poeli na smrt
progoniti. Herod bojei se dae mu ovo dijete oduzeti kraljevstvo planira kako ga ubiti. Sv. Josip je
u snu bio obavijeten da uzme Isusa i njegovu Majku i bjei u Egipat. Josip obavijesti Mariju i
spremno poslua, uze neto alata od svoga zanata koji e mu posluiti da bi radio i preivio u Egiptu
skupa sa svojom siromanom obitelji. Marija sa svoje strane uzima siromani zaveljaj rublja koji
e posluiti novoroenom svetom Djetetu zatim se pribliava kolijevci i u suzama govori svome
Sinu koji spava: O moj Sine i Boe ti si doao s Neba kako bi spasio ljude, a oni im si se rodio
trae da te ubiju. Uze dijete sa suzama i te iste noi skupa sa sv.Josipom poe na put.
Promatrajmo koliko su trpjeli sveti hodoasnici na tako dugom putu i bez ikakve ugodnosti.
Dijete jo nije moglo hodati te su ga naizmjenine morali nositi u naruju Marija i Josip. Na putu za
Egipat pustinjska zemlja na otvorenom im je bila jedino mjesto za leaj nou. Djetece je plakalo
zbog hladnoe a Marija i Josip iz samilosti. A tko ne bi plakao videi Sina Bojega, siromanog
progonjenog kako bjei lutajui po zemlji da ne bude ubijen od svojih neprijatelja.
Molitva: O drago moje Dijete plae i to s pravom jer si tako progonjen od ljudi koje toliko
ljubi. O moj Boe kojega sam i ja svojim grijesima progonio, znaj da te sada ljubim vie do sebe

45
samoga i nemam vee muke od prisjeanja da sam prezirao tebe najvee dobro. Oprosti mi moj
Isuse i dopusti mi da te nosim u mom srcu cijelog puta mog ivota koji mi preostaje te da mogu s
tobom ui u vjenost. Toliko puta sam te odagnao iz moje due vrijeajui te, ali sad te ljubim vie
od svega i kajem se to sam te uvrijedio. Ljubljeni moj Gospodine, ne elim te vie ostaviti, a ti mi
daj snage da se oduprem napastima, ne dopusti da se od tebe vie odvojim, daj da radije prije
umrem nego da ponovno izgubim tvoju milost. O Marijo nado moja daj da uvijek ivim i umrem
ljubei Boga.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

Osmi dan: O BORAVKU DIJETETA ISUSA U EGIPTU I NAZARETU

Na Otkupitelj je proveo svoje djetinjstvo u Egiptu tijekom 7 godina ivei siromano i

prezreno. Tu su Marija i Josip bili nepoznati stranci te nisu imali ni prijatelja ni poznanika. Obitelj
se jedva uzdravala od rada svojih ruku. Siromana je bila njihova kua, njihov krevet, njihova
prehrana. U toj kuici Marija je hranila dijete na svojim grudima zatim rukom. Uzimala je iz
zdjelice komadie kruha natopljena vodom stavljala ih u sveta Sinova usta. U toj kuici je Marija
saila prvi haljinicu Isusu i dijete je nesigurnim korakom prohodalo i vie puta padalo kao i sva
druga djeca. Tu je ono poelo zamuckujui izgovarati svoje prve rijei. O kojeg li uda na to se
sveo Bog nama za ljubav. Jedan Bog da drhti, da padne hodajui, da zamuckujui progovara!
Slian siromaan i umrtvljen ivot je provodio Isus kad se vratio iz Egipta u Nazaret. Tu je
on sve do dobi od trideset godina radio kao radnik u radionici sluajui Josipa i Mariju: I bijae im
posluan (Lk 2, 51). Isus je odlazio po vodu, otvarao i zatvarao radionicu, meo kuu, skupljao
otpatke od deveta za ogrjev, trudio se cijeli dan pomoi Josipu u njegovu poslu. O kojeg li uda!
Jedan Bog da slui kao radnik, Bog da mete kuu, Bog koji je jednim inom stvorio svijet i koji
kada zaeli sve moe unititi da obrauje drvo. Ah, samo misao na ovo bi nas morala upaliti
ljubavlju. A kako tek je slatko promatrati pobonost kojom je Isus molio, njegovo strpljenje u radu ,
spremnost sluanja, umjerenost u prehrani, blagost i ljupkost u razgovorima. Svaka njegova rije i
svako Isusovo djelo je bilo tako sveto da je sve oaravalo, a pogotovu Mariju i Josipa koji su ga
uvijek promatrali.
Molitva: O Isuse Spasitelju kada mislim da ti moj Bog si toliko godina zbog ljubavi prema
meni ivio skrovito i prezreno u siromanoj kuici kako bi ja mogao uditi za uicima, astima
svjetovnim bogatstvima. Odriem se svega i elim biti tvoj drug na ovoj zemlji, siromaan kao ti,
umrtvljen kao ti, prezren kao ti, tako se nadam da u moi jednoga dana uivati tvoje drutvo u
Raju. Kakva kraljevstva, kakva blaga, Ti si Isuse jedino moje dobro. Beskrajno mi je ao to sam te
u prolosti vrijeao i odbacio tvoje prijateljstvo kako bi ugodio mojim hirovima. Kajem se iz svega
srca. Ubudue u radije tisuu puta izgubiti ivot nego li tvoju milost. Boe moj ne elim te vie
uvrijediti nego te elim uvijek ljubiti. Pomozi mi da budem vjeran do smrti. Marijo ti si utoite
grenika, ti si moja nada.

Litanije u ast Boanskog Djeteta Isusa (st. 46)

Deveti dan: O ISUSOVOM ROENJU U ATLICI U BETLEHEMU

Budui da je bila izdana zapovijed rimskog cara Augusta da se svatko ide upisati na popis u
mjesto roenja, Josip sa svojom enom Marijom poe u Betlehem. O Boe koliko li je trpjela
Presveta Djevica tokom ovog putovanja koje je trajalo 4 dana po planinskim putovima zimi uz
vjetar, hladnoi i kiu. Kad su doli na odredite doe Mariji vrijeme za porod. Josip poe traiti u
mjestu neku kui gdje bi Marija mogla roditi, ali budui da su bili siromani bili su odbijeni od
svih, udaljeni iz prenoita gdje su drugi siromasi bili primljeni. Tada te noi izioe iz grada i
naoe neku talicu gdje ue Marija. A Josip joj ree: eno moja kako moe boraviti ovdje ove
noi u tako vlanom i hladnom mjestu i ovdje poroditi, zar ne vidi da je to tala za ivotinje?

46
 Marija mu odgovori: O moj Josipe, istina je i da je ova tala kraljevska palaa u kojoj eli
biti roen Sin Boji. Evo ve je dolo vrijeme poroda. Djevica Marija u ekstazi na koljenima u
molitvi vidje talicu svu obasjanu velikim svjetlom, spusti pogled prema zemlji i vidi ve je roen
Sin Bojeg, njeno Djetece na zemlji kako se trese od hladnoe i plae. Ona mu se prvo klanja kao
svome Bogu a zatim ga uzima u naruje i obavije siromanim povojima koje je sobom imala, i
konano tako povijena ga poloi da lei u jaslicama na slamu. Eto kako se htio roditi Sin Vjenoga
Oca iz ljubavi prema nama. Sv. Marija Magdalena Pazika kae da due zaljubljene u Isuse Krista
stoje pored nogu svetog Djeteta i trebaju initi ono to su uinile ivotinje u talici u Betlehemu
koje su ga svojim dahom grijale, tako due trebaju grijati Isusa uzdasima svoje ljubavi.
Molitva: Ljubljeno moje Djetece ne bi se usudio biti u podnoju tvojih nogu da ne znam da
me ti poziva da ti priem. Ja sam svojim grijesima uzrokovao tvoje tolike suze u talici u
Betlehemu. A Ti kad si ve doao na zemlju da oprosti raskajanim grenicima, oprosti i meni koji
se jako kajem to sam povrijedio tebe moga Boga i Spasitelja koji si tako dobar i toliko me ljubi.
Ti ove noi daje velike milosti tolikim duama, utjei i moju duu. Milost koju traim je da te od
sada ljubim svim srcem, zapali me svojom svetom ljubavlju. Ljubim te Boe moj koji si zbog mene
postao Djetetom. Ne dopusti da te ostavim. O Marijo Majko moja, ti sve moe svojim molitvama,
ne traim drugo do li da ti moli za mene.

LITANIJE U AST BOANSKOG DJETETA ISUSA

Gospodine, smiluj se.

Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.
Kriste, uj nas.
Kriste, uslii nas.
Oe nebeski, Boe, smiluj nam se.
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe, smiluj nam se.
Due Sveti, Boe, smiluj nam se.
Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj nam se.

Djetece Isuse, pravi Boe. smiluj nam se!

Djetece Isuse, Sine Oca vjenoga,
Djetece Isuse, Rijei tijelom postala,
Djetece Isuse, Oe vjenosti,
Djetece Isuse, eljo naroda,
Djetece Isuse, oekivanje pravednika,
Djetece Isuse, ljubime svih svetih dua,
Djetece Isuse, zaeto po Duhu Svetom,
Djetece Isuse, koje se nisi ustruavalo krila Djeviina,
Djetece Isuse, koje si uzelo oblije sluge,
Djetece Isuse, koje si pohodilo Elizabetu u krilu svoje djevianske Majke,
Djetece Isuse, eljom od Marije i Josipa iekivano,
Djetece Isuse, od Djevice u Betlehemu roeno,
Djetece Isuse, u pelene povij eno i jasle poloeno,
Djetece Isuse, koga su aneli navijestili i pastiri pohodili,
Djetece Isuse, kod obrezanja ranjeno,
Djetece Isuse, kojemu je bilo nadjenuto preslavno ime Isus,
Djetece Isuse, kojemu su se poklonili Mudraci,
Djetece Isuse, koje je Djevica Marija u hramu prikazala,
Djetece Isuse, koje je Herod progonio,
Djetece Isuse, koje je sveti Josip s Majkom poveo u Egipat,
Djetece Isuse, uitelju poniznosti i poslunosti,

47
Jaganje Boji, koji uzima grijehe svijeta, Oprosti nam Gospodine!
Jaganje Boji, koji uzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji uzima grijehe svijeta, smiluj nam se!

Pomolimo se: Boe, Tvoj se Jedinoroenac pojavio u naem ljudskom tijelu, te smo spoznali da
nam je izvana slian. Daj, molimo Te, da nas On iznutra, u duhu, obnovi. Po Kristu, Gospodinu
naem. Amen. (Iz molitvenika "Uslubi malog Isusa", s odobrenjem Nadbiskupskog stola u
Zagrebu, 11. rujna 1978.)

MOLITVE SVETACA NA AST BOINOG OTAJSTVA I DJETETA ISUSA

Boi
(Sv.Ljudevit Montfortski)

Rodio nam se veliki uitelj, novi kralj nam zapovijeda iz kolijevke. Brzo, brzo pripravimo
se, idemo ga vidjeti, idimo na koljenima. Naselja odjekuju od radosne pjesme anela, Sin Boji
postao ovjekom, utjelovljen tu je. Pohitimo, on je Mudrost ija slast oarava nae srce. Neka sve
odzvanja, divimo se, Bog je uzeo tijelo da bi nas izvukao iz Pakla. Na slami je malen i siromaan,
usred noi. Brzo, brzo poklonimo mu se jer je Bog koji se rodio za sve. Divim mu se kako udi,
eli imati nad nama neku vlast. Brzo, brzo pripravimo se, on nam svima eli govoriti. On trai ali ne
novce, nego da ga uje dobro i gorljivo srce. Brzo, brzo, darujmo mu srce, gorljivo srce ljubljenom
Spasitelju.
Svjetlo u nitavnosti, beskrajnost u zatoenitvu. Brzo, brzo, darujmo mu srce, srce ljubavi
ljubeznom Spasitelju. Mo u nemoi, svjetlo u ovoj tami. Brzo, brzo, darujmo mu srce, ponizno
srce poniznom Spasitelju. Siromana talice, udesna palao, tvoje siromatvo u biti je bogato.
Odstupi svijete ako ne ide samnom u talu. O Djevice Marijo puna svetosti, milosti i ljepote,
blagoslivljam te, slavim te brzo, brzo uzmi moje srce i daruj ga Isusu, mome Spasitelju. Neka ga svi
slave, mali i veliki, ueni i neuki. Okrunimo ga, dajmo mu ezlo u ruke, On je najvii Kralj. Brzo,
brzo, prikaite mu svoje srce. Ono je dar koji ljubi taj slatki Spasitelj. Oaran sam videi te
ljubeznoga, na moju radost poljubit u te. Brzo, brzo moj slatki Spasitelju zauvijek uzmi moje srce.
Sva vlast, slava i slast je u tebi pobjedniko Djete. Majko moja Marijo uzmi moje srce i daruj ga
Isusu mome Spasitelju.

Boi za anele
(Sv.Ljudevit Montfortski)

Previsoki, neshvatljivi, vjeni i svemogui, roditi e se sada. Je li to mogue? Vjeni dan

bez zalaska, Rije tiine, Svemogui je postao Dijete. Ispovijedajmo, klanjajmo se, slavimo,
ljubimo, zahvaljujmo naem Bogu koji je postao Dijete. Dobri Bog se rodio zbog ljudi, da ih uini
blaenima, i mi kao i oni sve njemu dugujemo. Poimo u podnoje njegovim nogama odloimo
vijence nae slave. Kaimo mu radosno: Preslatko Dijete, naa dobra su u tebi, kraljuj nad nama,
samo od tebe dolazi naa pobjeda.
O Serafini u vaem ognju ljubavi pjevajte slavu Bogu na visini, a milost i mir na nizini duama
dobre volje: O Sine Svevinjega, o vjena Mudrosti, tvoje ime je slavno, slavimo te, klanjamo ti,
blagoslivljamo te premda si u smrtnom tijelu. O pastiri, o vjerno stado, sloite vae glase s naim,
Bog se za sve rodio, eto radosne vijesti. Ostavite vae jaganjce, trite istinitoga, traite dobro, za vas
je roen, eka vas. Premda je uzvieno eka vas to malo Djetece na slamici u talici.
asni je to dan, uzvieni Bog u ljudskoj naravi nam je postao slian. Poimo poklonimo mu
se, zahvalimo mu, blagoslivljajmo svi tu njegovu ljubav. Dodvarajmo se tom Bogu ljubavi, svi
jedan iza drugoga poimo jer on je na zajedniki uitelj. O ista i boanska Majko divimo se tvojoj

48
dobroti, jer si dala ivot Spasitelju. istoo bez premca, duboka poniznosti, ti si oarala Gospodina.
Preljubezno Srce, on nam se darovao, utjelovio se, objavimo svijetu to udo.

Boi za pastire
(Sv.Ljudevit Montfortski)

Pastiri dokuda dolaze te milozvune melodije od kojih odjekuje pustinja? Prijatelji, to su

aneoski korovi, Bog se rodio za nas i to je razlog njihove slave. Pastiri, pastiri, ne oklijevajte, brzo,
brzo svi ga potraite. Aneli su nas obavijestili, da nije daleko od nas, rodio se u talici, Kralj se
rodio u talici, prijatelji pa to je nevjerojatno. S vjerom poimo pastiri jer on je tu. Kao znak
zahvalnosti ponesimo tom Novoroenetu neke darove ili jednog jaganjca jer je zbog nas postao
Djetetom. Poimo i prikaimo tom Spasitelju najbolje to imamo.
Pozdravljamo te isekivano Djetece, dobro dolo meu nas, doli smo te astiti, mi smo
neuglaeni siromasi i podnesite na naglasak i neznatnu prisutnost. A Isus im govori: Dobro doli
pastiri, vas sam prve pozivao po anelima svijetla. U vaoj jednostavnosti donosite mi darove koje
volim, doite u ljubavi, pribliite se s pouzdanjem. Pastiri: Gospodine koji su tvoji planovi, nisi
li Ti Kralj i Gospodar, zato si se, dakle, rodio u jednoj talici, zbog ega si izabrao tako siromano
i bijedno stanje? To nas sve iznenauje u duhu. Nitko od nas ne razumije.
Isus: Pastiri, nije mi stalo da se rodim kao moni kralj u bogatom i udobnom dvorcu.
Izabrao sam poniznost, da se nju pone vrednovati, izabrao sam siromatvo da bi druge obogatio
svetou. Pastiri: Premda mi drugaije mislimo, potpuno ti vjerujemo, po mudrosti koja od tebe
dolazi, smatrati emo au na bijedni stale, nae siromatvo bogatstvom. Pastiri koje li asti da
naliimo naem slatkom Spasitelju! O kako je lijepo to Djetece, kako je dobro biti pored njegove
kolijevke! O kad bi zauvijek tu mogli ostati kuali bi svete radosti koje donosi taj mali uitelj. Svi
emo ga rado pohoditi, ah udovoljite naim eljama. Pjevajmo, pjevajmo svi u jedan glas,
blagoslivljamo te tisuu puta Presveta Djevice Marijo svima nam donosi ivot dajui nam plod
ivota. Iz ljubavi nam dopusti da ostanemo ovdje s vama.
Isus: Ostanite pastiri, boravite samnom sve dok elite. I ja sam kuam zbog toga veliku
radost, samo mi darujte vae srce. Taj veliki dar ja ljubim. Najvie me asti tko me njeno ljubi
Pastiri: Evo naih srdaca Djetece Isuse, ona su siromana krepostima, obogati ih milou da bi ti
ovdje neprestano pjevali jer ti nam ovdje daje mjesta. Dijete Isuse, svojom ljubavlju nad nama
kraljuj dan i no .
Boi za djecu
(Sv.Ljudevit Montfortski)

Djeco kau da se rodio Bog, tko ljubi neka me slijedi idemo tom malom uitelju, spremno i
urno idimo. Idemo djeco poljubiti njegove povoje. Zamuckujui pjevajmo mu hvale, pozdravimo
ga, budimo mu po volji. Mali nebeski kralju sve te salvi, primi nae djetinje pohvale, pozdravljamo
te, blagoslivljamo te. to te odvelo u talicu, uinilo bijednim i siromanim. Svi te molimo doi k
nama. Primiti emo te sa tvojom Majkom, sluiti emo ti na sve naine, bit e ti dobro, nita ti nee
nedostajati.
Isus: Bog sam, ali ljubim siromatvo, prezire i patnju, dobro mi je ovdje, i ja sam tako
odabrao. Moji mali prijatelji, vaa dobrohotnost biti e nagraena, jer iako sam Dijete, svemogu
sam. Gledajte ovdje u meni vae djetinjstvo, a ja vidim u vama, nevinost, jednostavnost i ljubav.
Ukrasite vae srce, ono je moje boravite, u njemu je moja veliina, uvijek mi se dopada, ono je dar
za mene, moj tamjan.
Djeca: Uzmi nebeski Kralju naa djetinja srca i po svojoj moi kraljuj u njima. Ono to
imamo to ti darujemo. Djeco kako je dobro boraviti u talici, o vi mali pupoljci kako ste ljupki,
mali jaganjii kako ste lijepi! Dijeca: Ne elimo da nas se vie mazi, naao sam Isusa prepuna
njenosti, o kako je dobar, on je boanski! Prije nego odete na ljubljeni brate udostoj blagosloviti
nas s vaom majkom. O Isuse zbogom, o Marijo Zbogom!

49
 Boi za kraljeve
(Sv.Ljudevit Montfortski)

O veliki kraljevi vidite li jednu novu, udesnu, veliku i lijepu nebesku zvijezdu? Ona
navijeta da se rodio Spasitelj, poimo se pokloniti tom velikom uitelju. Idimo, sve ostavimo bez
umovanja o tom dogaaju, ne oklijevajmo ni trenutka. Ne osjeate li neku novu slast? To je glas
Boji koji vas zove. Slijedimo sa svom sigurnou tu nebesku baklju, u njenom svjetlu traimo
Novoroene. Dolazi izdaleka da nam pokae da nas ljubi, uputimo se da mu uzvratimo ljubav.
Zvijezda se zaustavi tu. to! na tako siromanom mjestu? Bit e da se tu rodio na pravi Bog, pa to
je nevjerojatno, bilo kako da je uimo u talicu.
Uistinu evo onoga koga mi traimo, on je na Bog, zaustavimo se, siimo, s potovanjem u
ljubavi i tiini poklonimo se podnoju noga tog djeteta. Isus: Vi kraljevi ste se namuili zbog
mene, divim se vaoj vjeri, podignite se, pribliite se milosti, doite meni da vas zagrlim.
Kraljevi: Pozdravljamo te drago dijete, moni kralju kraljeva, doli smo podloiti se tvojim
zakonima, klanjamo se tvojoj svemogunosti, skrivenoj pod tim krhkim prilikama. Udostoj se
primiti ovo zlato kao moni kralj, kao pravi Bog primi ovaj tamjan, a kao obian smrtnik primi
miru, naa ezla su podlona tvom kraljevstvu.
Isus: Prihvaam te darove, prihvaam iskazane mi asti, elim vas napuniti dobrima, bit u
prema vama najvelikoduniji, kuati ete moje najnjenije slasti. Kraljevi: Prijatelji osjeate li
neizrecivu slast koja se kua pored ovog milog Spasitelja. Izgleda da nema sline radosti ovoj koja
se osjea tu u talici. Klanjajmo se tom dobroudnom Jaganjcu, padnimo na koljena u podnoje
njegovih jaslica. Dijete je ali mu se trebam klanjati, malen te ali je ljubak. Majko lijepe ljubavi neka
te posvuda slave jer si nam dala to Boansko Djetece, jer si dala svjetlo danu, ljudsko bie
istinskom Bogu, ivot naeg Oca.
Tvoj primjer Isuse nam jasno pokazuje da je veliina u poniznosti, dobrota u trpljenju, a istinsko
dobro u siromatvu. Ti uzdie naa srca tvojom poniznou, osvaja ih svojim siromatvom,
pobijedi potpuno u njima blagoslovi ih po svojoj svetoj Majci. Ne moemo ovdje dugo ostati i
kontemplirati tvoju privlanu ljepotu, prije nego li poemo blagoslovi nas milou i zauvijek u
naem srcu zauzmi mjesto. Isus: Prijatelji idite u miru pod mojom zatitom, navijetajte posvuda
slavu moga imena, vjerujete u mene, vodite druge do vjere i bit ete veliki kraljevi u mojoj slavi.

Boi pobonih dua

(Sv.Ljudevit Montfortski)

Vidite li to drago Dijete u siromanoj talici? To je svemogui Gospodin, istinski Bog,

okrunjeni uitelj, onaj koji sve dri u svojoj ruci, Bog nad vojskama. To milo Dijete danas nam
govori u tiini, a svi mi govorimo o njemu, njegovu boanskom djetinjstvu. U njegovom krajnjem
siromatvu razabire se velika ljubav. Sve nam govori: Pogledajte tu ljubav, vidite kako nas ljubi.
Dvije siromane ivotinje, alica, povoji su novi kantori koji pjevaju njegove slave. Ljubimo tog
dobrog malog kralja govore oni njenim glasom, ali treba imati jaku vjeru da bi ih se moglo uti.
Kako je lijepo vidjeti Spasitelja u krilu njegove Majke. On se naslanja na njeno Srce na tako
sladak nain. Ljubi je njeno, priljubljuje se njoj i grli je. Ti osmjesi, njeni i ljupki izgled ispunjaju
Majku milou. Kako je velik taj nebeski Kralj, divan je maleni ljubak. Njegovo boansko lice je
privlano, njegove slatke oi su otajstveno lijepe govore bez rijei. On navijeta poniznost,
nevinost, ljubav, trpljenje. O kako rjeito govori jer govori primjerom. On oarava, istinski dodiruje
onoga tko ga promatra.
Tko e razumjeti to li Djetece govori Bogu svome Ocu za nas, jer je postao malenim da bi
ublaio njegov gnjev. Njemu danas iskazuje beskrajnu salvu i eli se pojavit pred njim kao hostija.
O Oe svjetla pogledaj svoga ljubljenoga Sina, posluaj njegov maleni pla, njegove malene
molitve. Moli te u tiini, govori svojim suzicama. Zbog njegovog sadanjeg stanja smiri svoju
srdbu, odloi oruje. O Isuse tvoj plan, raajui se u talici, je pronai u mom srcu ugodan
boravak. Doi dakle sada i otpoini slavan. Pobijeen sam od jednog Djeteta slatkom pobjedom.

50
 Boi gorljivih dua
(Sv.Ljudevit Montfortski)

Veliki uitelju silazi s nebesa na ovo mjesto da bi nas pouio o sredstvima po kojima
zadobiti sreu. Ali ne vidim nikoga tko bi od tebe uio, jao naputa te se. Oprosti Isuse, oprosti. O
divni Gospodine tvome velianstvu dajem zadovoljtinu za siromane grenike. Najbolje Dijete
dopusti meni da idem po svem svijetu i kaem svima da dou tebi govoriti. krtcu misli samo na
novac i na blago, ivi u obilju, nita ti ne nedostaje, a to ljubezno Dijete dolazi u siromatvo jedne
tale i kua njenu tvrdou.
Ohola stvorenja naii ete na greben na ljubeznoj pomrini tog Boanskog sunca. Moe li ti
rasti, uzdizati se iznad svih i vidjeti Kralja slave kako se snizuje do nas? Doi svjetovni ovjee
kontempliraj to dijete na tebe je red. Tvoj ivot i tvoj primjer opiru se njegovoj ljubavi. Isus u
trpljenju zadovoljava svoje elje, a ti u obilju udovoljava svim tvojim ugodama. O kraljevi ovoga
svijeta vi imate palae, u obilju ste i imate poslugu, a talica je utoite Gospodara nad
gospodarima. On je u oskudici i bez slugu.
O nevjerni krani zato se zaustavljate na tisuama ispraznosti koje e trebati ostaviti.
Doite u jednu talu naite u Djetetu istinsku radost i neprolazno dobro. On vam govori po mojim
ustima da vas arko ljubi. Sve to vi trpite njega beskrajno dira. Trpite li bijedu, on e vas izvui,
imate li ir on e vas ozdraviti. On je pun ljubavi, uinio svima sve. Divan je uitelj, preisti
zarunik, njean prijatelj, dobar lijenik. Poimo ne ekajmo nita sve stavimo u njegove ruke.

Boi duhovnih dua

(Sv.Ljudevit Montfortski)

Bog kako bi spasio ljude je naao udesno iznaae. Postao je ono to smo mi, da bi mi
mogli postati ono to je On. Taj previsoki Gospodin se snizuje da bi nas uzdigao na nebesa. Silazi k
naoj niskosti da bi nas obdario svojim slavnim biem. Sveo je sebe do nemoi da bi nas uinio
svemoguima, postao je Djetetom, da bi mi ivjeli zauvijek. Da bi nas obogatio njegovo velianstvo
se osiromailo, da bi nas zamilovao taj veliki Gospodin je postao siromaan i malen. Da bi skrio
nae okove sebe je stavio u vezove. Nae je muke uze na sebe kako bi nas obdario svojim radostima
i dobrima.
Bog je postao nama slian iz beskrajne ljubavi, pravedno je i razborito da ga nasljedujemo i
njemu sliimo. Donesimo Isusu zlatni vijenac kako bi ga uresili jer je on ostavio svoj nebeski kako
bi nas okrunio. Dajmo mu radije svoje due koje su najljepi ukras. Otvorimo naa srca njegovim
plamenovima jer On eli da u njima bude njegovo boravite. Poimo u duhu u talicu poljubiti
njegove malene nogice i kaimo mu: Ljubezno Dijete, neogranieno kraljuj nad nama. Slatki Isuse
u tom asu uzdemo naa srca, neka ona postanu tvoje boravite jer ti si najslai od svih
pobjednika. Blagoslovljena ti o Marijo koja nam ini dobro i daruje nam ivot dajui nam tog
ljubljenog Spasitelja.

Boi Marijine djece

(Sv.Ljudevit Montfortski)

Draga djeco Marijina blagoslivljate Gospodina jer je nju ispunio milou i slau. Po njoj je
divni Gospodin postao Dijete, poimo svi i estitajmo joj, idemo ponizno pohoditi tu divnu Majku.
O divna Djevice, o zauujue udo, o dobra Majko tvoja srea je velika. Naa takoer jer si nam
dala ivot jer si slomila nae okove, budi blagoslovljena tisue puta. Prorotva Staroga zavjeta su se
ispunila u tvom Djetetu. Po tebi je Nebo dobilo novu radost, zgazila si glavu avlu i zadobila
oprotenje grijeha nevjernima. To si uinila bez rata, po jednom pristanku koji je cijela zemlja
udno eljela. Slava, ast i blagoslov tvojoj vjeri, Spasitelj je nama doao jer si ti vjerovala rijei
jednog anela.

51
 Kako si ljupka u svojoj istoi, kako si mona u svojoj poniznosti. Oarala si Boga i uinila
da se On snizi. Privuen tvojom ljepotom, nije se mogao obraniti pa je uzeo je nae ovjetvo. Po
tebi mona kraljice Bog silazi k naoj niskosti, a ljudska narav se uzdie do nebesa. O divnog li
uda! Bog postaje na brat, Ti oblikuje svoga Stvoritelja, Spasitelj postaje Dijete. Taj moni Vladar
se uistinu pokazao velikim stvarajui tebe, svoje najbolje remek djelo.
Sve je u tebi tajna, ali najvee je otajstvo jer si porodila bez boli, s au ostajui Djevica
postala si Majkom. Isus ljubi i talicu, ali vie od svega tvoje Srce. Ono je njegovo ugodno
poivalite, njegova asna palaa. Od tvoga krila je uinio najslavnije prijestolje, u kojemu on
pokazuje svoje veliine, oprata grenicima, daje milost. O slatke njenosti, njeni osmjesi, sveta
milovanja kojima si obasipala dragog Sina. Sretnog li tvoga krila ista i vjerna Djevice jer si
obuhvatila beskonanoga, jer si nosila i hranila Vjenu Mudrost.

Molitva djetetu Isusu

Sv. Alfons Marije Liguori

Moj Isuse, Sine Boji Stvoritelju Neba i zemlje, Ti u jednoj hladnoj talici ima jasle za
kolijevku, malo slame za krevet i siromanu odjeu. Aneli Te okruuju i slave ali ne umanjuje
tvoje siromatvo. Predragi Isuse, Otkupitelju na, to si siromaniji to te vie ljubim, jer si zagrlio
siromatvo da nas privue tvoja ljubav. Da si se rodio u palai, da si imao kolijevku od zlata, da su
te sluili najvei zemaljski kraljevi ljudi bi te vie potovali, ali manje ljubili; umjesto toga ova
talica gdje lei, ovo grubo odijelo, slama na kojoj poiva, jasle koje ti slue za kolijevku; sve to
potie naa srca da Te ljube! Rei u ti sa sv.Bernardom:to vie postaje siromaan zbog mene to
si drai mojoj dui! Jer ako si takav postao, to si uinio dan nas obogati svojim dobrima, to jest
tvojom milou i slavom. Isuse tvoje siromatvo je ponukalo tolike svece da sve ostave: bogatstva,
asti, krune, da bi ivjeli siromani s Tobom siromahom. O moj Spasitelju pomozi mi da ne budem
navezan na zemaljska dobra, da budem dostojan tvoje svete ljubavi da Te posjedujem, beskrajno
Dobro. Jo u te moliti sa sv.Ignacijem Loyolskim: Daj mi tvoju ljubav i bit u bogat, ne traim
drugo, dosta je imati samo Tebe, moj Isuse, moj ivote, moje Sve! Ljubljena majko Marijo isprosi
mi milost da ljubim Isusa i da uvijek budem od njega ljubljen! Amen

Kralju Neba iznad zvijezda silazi

Sv. Alfons Marije Liguori

Kralju Neba iznad zvijezda silazi i dolazi u hladnu talicu. O moje boansko Dijete vidim
te kako dre. O blaeni Boe koliko te stajala ljubav prema meni. Tebi koji si svijeta Stvoritelj
moj Gospodine nedostaju povoji i ogrjev. Drago izabrano Djetece zaljubljujem se u tvoje
siromatvo jer si iz ljubavi postao siromah. Ti koji uiva radost Boanskog krila zato dolazi da bi
trpio u ovome svijetu? Slatka ljubavi moga srca, gdje te tvoja ljubav odvede. O moj Isuse za koga
toliko trpi? Trpi iz ljubavi prema meni.
Ma zato eli toliko trpjeti, zato cviliti? Zarunie moj, ljubljeni Boe, tko te primora na
trpljenje? Ah moj Gospodine ti ne plae zbog patnje nego iz ljubavi. Ali i poslije tako velike
iskazane ljubavi nisi ljubljen. O ljubljeni mog srca, ako je nekad tako i bilo sada samo tebe udim.
Predragi ne plai vie jer te ljubim. Spavaj moje Djetece, ali srce ne spava, ne, nego sve vrijeme
bdije. Lijepi moj, isti jaganjcu kai mi na to misli? O beskrajna ljubavi mislim da odgovara:
Umrijeti za tebe. Dakle, Ti o Boe misli kako e umrijeti za mene pa kako bi mogao neto
drugo ljubiti. O Marijo nado moja, ako tako malo ljubim tvoga Isusa, ne ljuti se, ljubi ga ti za mene
ako ga ja ve ne znam ljubiti.

Majko moga Gospodina

(Sv.Ildefons iz Toleda )
Majko moga Gospodina, Slubenice svoga Sina, Roditeljko Stvoritelja svijeta, molim te,
udjeli mi Duh tvoga Sina Isusa Krista, da ja mogu imati Isusa u onome Duhu po kojemu si ga ti

52
rodila, da moja dua primi Isusa u Duhu po kojemu si ti u tvome tijelu zaela Isusa, da ja mogu
spoznati Isusa u onome Duhu po kojemu si ti spoznala da u svom krilu nosi i da e roditi Isusa.
Daj da ja ljubim Isusa u onome Duhu u kojemu si mu se Ti klanjala kao Gospodinu i motrila ga kao
Sina. Amen

Predraga Majko
( Sv.Tereza od Djeteta Isusa)

Nitko ne eli primiti u gostinjac siromane strance, mjesta ima za bogate. Mjesta ima za
velikae a u jednoj talici Kraljica neba mora roditi Boga. Predraga Majko, ljubezna Majko dostojna
ljubavi, kolika je tvoja veliina u tako siromanom mjestu. Kada vidim Vjenog obavijenog u
povoje, kada ujem posluni krik Boje Rijei, predraga Majko, ne zavidim vie anelima jer njihov
moni Gospodin je moj dragi brat. Ljubim te Marijo, po tebi je na naim obalama procvao boji
cvijet! Amen.

Doite narodi
( Sv Grgur iz Nise)

Doite narodi, pjevajmo svi onome koji se rodio od Djevice. Ohrabrimo se voeni glasom
arkanela i kliknimo svetoj Djevici. Zdravo puna milosti. Marija je postala za nas izvor ivota,
izvor svjetla onima koji vjeruju u Krista jer je Ona ta od koje dolazi duhovno svjetlo. Zdravo puna
milosti, Gospodin je s tobom i od tebe nam dolazi onaj koji je savren u svetosti i onaj u kome
prebiva punina boanstva. Zdravo puna milosti, Gospodin je s tobom! Onaj koji sve posveuje je sa
Slubenicom Gospodnjom, s Bezgrenom najljepom je Najljpi od sinova ljudskih da bi spasio
ovjeka stvorena na svoju sliku rodio se u talici. Amen.

Danas pjevaju aneli

sv. Antun Padovanski

Zahvaljujemo ti sveti Oe, jer u otrini zimske studeni ini da za nas buja proljetno vrijeme.
Za Boi svoga blagoslovljenoga Sina Isusa, doista, to ga slavimo u vrijeme zimske studeni,
pripravlja nam proljetno vrijeme ispunjeno svakom milinom. Danas je Djevica blagoslovljeno tlo
to ga je sam Bog posvetio rodila Sina Bojega bujnu travu to je hrana za one koji se obrate. Danas
pjevaju aneli: Slava Bogu na visini. Danas se mir i spokoj opet izlijevaju nad svijet.

Dijete Isus radost moje due

Sv. Faustina Kowalska

Malo dijete Isus je za vrijeme sv. mise radost moje due. esto nema nikakve udaljenosti.
Vidim jednog odreenog sveenika koji ga dovodi. Velikom enjom oekujem svetkovinu Kristova
roenja. Oekivanje doivljavam zajedno s Presvetom Majkom.
O vjeno svjetlo to dolazi na ovu zemlju, prosvijetli moj razum i ojaaj moju volju da ne
zatajim u vrijeme velikih kunji. Neka tvoje svijetlo protjera sve sjene sumnji. Neka tvoja svemo
bude kroz mene djelatna. Ja se uzdam u Tebe, vjeno svjetlo. Ti, Dijete Isuse, meni si uzor u
ispunjavanju volje tvoga Oca. Ti ree: Idem vriti tvoju volju. Uini da i ja u svemu vjerno
ispunjam Boju volju. O Dijete Boje, daj mi tu milost.

Otac nam dade Sina

Sv. Terezija Avilska

Otac nam dade svoga jedinoga Boanskog Sina, u jednoj talici je roeno za nas Djetece.
Od sada je ovjek Bogu sliniji i svako srce klike: Umrimo za njega iz ljubavi. Gledaj i promatraj

53
koliko se mora ljubiti ako nevino i njeno Dijete silazi ovdje dolje da bi trpjelo. On ostavlja slavu i
sjaj sedmog neba: Umrimo za njega iz ljubavi. Gospodaru Neba k nama silazi tako siromaan da
nema niti pokriva. Naslauje se siromatvom, bude nam uitelj. Ali okrutni i nezahvalni ljudi
usprkos svih tvojih darova za nagradu ti pripremaju trnje, krieve i patnje. Takva mrana
nezahvalnost me mori i razdire moje srce: Umrimo za njega iz ljubavi.

Za Bogojavljenje
Sv. Terezija Avilska

Svi sloni radosno poimo Mesiji. Sva proroanstva su se udesno u njemu ispunila. Neka
skupa s kraljevima njemu poe i moje stado. udesne darove nek mu svatko donosi. Marijo raduj se
jer u Djetetu moni kraljevi prepoznaju onoga koji svime upravlja. Prijatelju ne insistiram da
uvjeravam, ali ako je Bog tu ti mu daruj svoje srce. On od tebe to trai.

O Djetece moje jedino blago

Sv. Terezija od Djeteta Isusa

O Dijete moje jedino blago, preputam se tvojim boanskim eljicama. Ne elim druge
radosti osim da tebi budim osmijehe. Utisni u mene tvoje milosti i djeje kreposti, da bi na dan
moga roenje za Nebo aneli i sveci u meni prepoznali tvoju malu zarunicu.

Isuse ti zna mi ime

Sv. Terezija od Djeteta Isusa

Isuse ti zna mi ime, doziva me okom svojimsva predana Ti me zove: Ja u ravnati

amcem tvojim. Djetinji ti sitni glas, o udesnog uda! Djetinji ti sitni glas, miri valove u jedan
as, tia vjetar sav. Ako srce sna ti udi dok oluja iri stravu ti na moje spusti grudi plavu svoju malu
glavu. Kako drag je smijeak tvoj, dokle sniva tako. Lijepo Dijete, spase moj, sve ljuljukat lik u
tvoj, pjevat slatki poj!

Otajstvo hladne talice

(Bl. Elizabeta od Presveto Trojstva)

Onaj kome se klanjaju aneli poiva u siromanim povojima. Zar bi mogla na dan Boia
sumnjati u njegovu ljubav? Ponizni Isuse, boanski uzore, bit u vjerni jaganjac tvoga stada,
slijediti u te nosei moj kri sluajui samo tvoju rije.
U ovoj hladnoj siromanoj talici kako si lijepo Djetece Isuse! O Milosti, o udesne li tajne
zbog mene si doao. Nebeski Otac gledajui krajnju bijedu svoje djece koju je ljubio dade nam
svoga ljubljenoga Sina. O slatki jaganje, malo Djetece, ti si vjeno istinsko svjetlo, onaj koji
dolazi iz krila Oeva da nam sve o njemu kae. O svjetlo slatko vienje! u meni u mojoj dui
ispunja se uzvieno otajstvo, obnavlja se Utjelovljenje! Ne ivim vie ja nego On ivi u meni! A to
je praskozorje gledanja licem u lice, iako u vjeri, ve je vjeno koje nikada ne prestaje. Doi objavi
nam otajstvo i sve tajne Oeve, vodi nas iz svjetla u svijetlo sve do krila Presveto Trojstva.
Kako je lijepo u dubokoj utnji uvijek ponovno sluati te, radovati se u miru tvojoj
prisutnosti i predati se potpuno tvojoj ljubavi. O isti slatki Jaganje, moje jedino sve, Ti poznaje
veliku glad tvoje male zarunice. Gladna je i htjela bi jesti Uitelju, da od tebe bude potroena, da
se tebi preda, da bude potpuno uzeta. Neka bude tobom potpuno proeta, ona koja ivi samo za
tebe, tvoje vlasnitvo, tvoja ivua hostija od tebe istroena na kriu. Da li sam dobro sluila, dobro
te hranila Isuse? Da li si kuao nasladu u ovoj tvojoj malenoj?

54
 Boi u meni
(Bl. Elizabeta od Presveto Trojstva)

Vidjela sam svjetlu zvijezdu koja mi je pokazivala jaslice mog Kralja. U miru noi otajstvo
izgleda kao da je prema meni hodilo, zatim iznenada uh glas anela Bojega kako mi govori:
Saberi se, otajstvo se u tebi ba dogodilo, u tvojoj dui. Isus, svjetlo Oevo u tebi se eli utjeloviti,
zagrli skupa sa Djevicom Majkom tvoga ljubljenoga, tvoj je
Glasnik kraljev me zove, dobro znam da je to Zarunik! Kai mi to da mu dadnem u ovoj
novoj zori, njemu tako blagom i monom? Aneo mi ree: Tvoje jedino poslanje na zemlji je
ljubiti, uranjati u cjelovito otajstvo koje ti je objavio. Zarunik me svojim glasom zove: Doi.
Svijetla zvijezda njegova Bogojavljenja se die. Gospodine daj mojoj dui tvoju ljubavi i vjeru.
Due Sveti uveaj tvoj plamen u meni sjedini me jae s Nebeskim Kraljem.

BOINI HIMAN DJETETU ISUSU

Od istoka sunanoga
Do nakraj svijeta bijeloga
Vladaru Kristu pjevajmo,
Kog rodi Djeva Marija.

U ovjeju priliku
Zaodijeva se Stvoritelj,
Da Tijelom tijelo izbavi
I stvora svog ne izgubi.

U Majku onu nevinu

Nebeska milost ulazi.
Otajstva nosi Djevica
Njoj samoj nedokuiva.

Od grudi onih stidljivih

Najednom Crkva postaje,
Nedotaknuta, bez mua
Boanskog Sina zainje.

I raa sveta Rodilja

Kog prorekao Gabrijel,
Kog pozdravljao veselo
Iz krila majke Krstitelj.

Na sijena eto lei On

U jaslama, a mlijeka kap
To sva je hrana Onomu
to tia glad i pticama.

Sav Raj se Bogu raduje

I pjevaju mu aneli,
A Pastir, svijeta Stvoritelj,
Pastirima se otkriva.

Sva slava Tebi, Isuse,

55
Kog rodi Djeva Marija,
I Ocu s Duhom preblagim
U vjene vijeke vjekova. Amen.

MILOSRDNI PRAKI MALI ISUS

U panjolskoj izmeu Kordobe i Sevilje, stajae nadaleko poznati samostan, kojeg su do

temelja sruili Mauri (muslimani). Oko ruevina samostana zadrae se preostala siromana braa,
rijetke dobrote, koja su sa ljubavlju astila Djetece Isusa.
Iznenadno, jednog dana stane pred brata Josipa dijete naroite draesti i ara. Ree bratu
Josipu: "Ti uistinu dobro i brzo mete. Pod blista istoom, no reci mi brzo moe li ti takoer
dobro i brzo izmoliti "Zdravo. Marijo?" "Da", odgovori ljubazno brat Josip. "Onda. molim te, uini
to odmah." Djetece takoer sklopi ruice na molitvu i sa bratom Josipom izmoli "Zdravo, Marijo."
no kod rijei "i blagoslovljen plod utrobe tvoje" klikne djetece: "To sam JA," i ieznu.
Brat Josip se uplai, no bi mu jasno, da je uistinu vidio Maloga Isusa. Sa enjom zavapi:
"Vrati se, o dragi Mali Isuse! Ja umirem od enje za Tobom."
Prohujae mnoge i mnoge godine, a brat Josip je u svom srcu uvao oprotajni smijeak
djeteca. Jednog dana zauje fini glasi, koji mu ljubazno naloi, da iz voska izradi kipi: "Oblikuj
Me onakvog kao to si Me vidio!" Brat Josip s ljubavlju se preda poslu, osjeajui rad svojom
svetom dunou. Nastajahu kipii, jedan ljepi od drugog. Neoekivano, u njegovoj siromanoj
samostanskoj eliji okrue ga ete Anela. Na pragu vrata pojavi se Mali Isus i ree: "Tu sam.
Doao sam. Pogledaj Me! Sada moe jo Mom boanskom Licu dodati rajski izraz." U ekstazi
brat Josip digne lice prema svom visokom gostu, padne na koljena i suzama ljubavi obliveno lice
zari u ruke. "Djelo je uspjelo."
Nakon smrti javi se brat Josip svom prioru i zamoli ga da kipi odnese u crkvu. Prior to
uini iz zahvalnosti prema bratu Josipu i u sveanoj procesiji unese kip u crkvu. Ponovno mu se javi
brat Josip i ree: "Ovaj kip koji sam ja najnedostojniji uinio, nije odreen za vas. Vi ga se trebate
sjeati s ljubavlju i zahvalnou. Ove e godine doi k vama kneginja donna Isabela Mariquez de
Lara, koja e uskoro udati svoju kerku Mariju, kojoj e darovati ovaj kipi. Marija e ga odnijeti
daleko od domovine panjolske u eku. On e se astiti u Pragu i pomagat e im u tekim danima.
Iz tog kipa izlijevat e se mir, milost i milosre i izlit e se na tu zemlju. Puk e ga astiti i zvati ga
zauvijek svojim Kraljem, a On e ih bogato nagraivati. Kao "MILOSRDNI PRAKI MALI ISUS"
bit e zazivan od svih naroda i nacija.
On e dijeliti blagoslov i pomo dovijeka na svakom mjestu zemlje. U 17. stoljeu udala se
panjolska kneginja Polixena za Adalberta plemenitog Lobkovia u Pragu. Za vjenani dar dobila je
od svoje majke Marije Marinquez de Lara Kip Djeteta Isusa, koji se astio u toj obitelji kao
udotvoran. Nakon smrti svog supruga Adalberta 1623. godine, provela je kneginja Maria Polixena
ivot u poniznosti i isticala se naroitom ljubavlju prema blinjemu. Bila je naroito povezana s
karmelianima. Kada je car Ferdinand II. premjestio svoju rezidenciju iz Praga u Be karmeliani
padoe u siromatvo i glad. On je bio njihov pokrovitelj i dobroinitelj.
Kneginja Lobkovi odlui darovati kip, svoje najskupocjenije obiteljsko blago, najdrae to
je ponijela iz svoje domovine panjolske. Ree: "Predajem vam ono to mi je najdrae na svijetu.
astite ovo Boansko Djetece i budite sigurni nikada neete biti gladni i vie nita nee manjkati u
samostanu." Tako i bijae. Na samostan se izli Boji blagoslov. Djetece se iskae kao brini
hranitelj, moni zatitnik i pomonik u nevolji. Samostan bi preplavljen duhovnim i materijalnim
dobrima.
Promicatelj pobonosti Djetecu bio je o. iril od Majke Boje. Naalost, neprestani ratni
nemiri u ekoj prisilie karmeliane da odu u Munchen. Mnogi redovnici bijahu izgnani ili
uhieni, crkva oskvrnuta, a kip Djeteta baen iza oltara. S potrganim ruicama morao je "Isusek"
ostati dugo vremena. Tek nakon 7 godina vratio se o. iril u Prag. U suzama otkri kip Malog Isusa.
Utonuvi u pobonost Djetecu zau glas: "Imajte smilovanja za mene, pa u i ja biti milosrdan

56
vama. Dajte mi moje ruice i ja u vam dati mir. to Me vie budete astili, to u vas vie
blagoslivljati."
O. iril ode odmah prioru. Nakon velikih tekoa urede kip i stave ga iznad bogato
pozlaenog svetohranita glavnog oltara na aenje. Redovnici i graani revno dolazie kipu i
moljae. Zahvaljujui o. irilu Boansko Djetece dobilo je kapelicu iza glavnog oltara. Na blagdan
Imena Isusovog bijae posveena i od tada se na taj dan poetkom sijenja odrava glavna
sveanost "Milosrdnom prakom Malom Isusu". Plamen ljubavi prema Djetecu irio se sve dalje i
dalje, i tako se pobonost ubrzo proiri svijetom.
Svakog 25.-og u mjesecu sjeajmo se roenja naeg Otkupitelja. Odravajmo na taj dan
osobite pobonosti Djetecu Isusu. Neke od njih donosimo u nastavku ove knjiice. "Mali Kralj"
nam je rekao da smo svi mi Njegova kraljevska djeca, a time i batinici Nebeskog kraljevstva.
Molimo se stoga puni pouzdanja Malom Isusu u svakoj potrebi duhovnoj i tjelesnoj.
Brojna su se udesa dogodila po zagovoru Milosrdnog prakog Malog Isusa. Ve gotovo
etiri stoljea, ovo obeanje nadahnjuje pobonost i ljubav prema Djetetu Isusu. Izvorni je kip
obnovljen (veliine oko 50 cm), i uva se u Crkvi Marije od Pobjede u Pragu.

DEVETNICA DJETETU ISUSU

Liturgijsko vrijeme prikladno za moliti Boinu devetnicu sv. Alfonsa Liguorija je samo
neposredna priprava za Boi. Pa ipak u katolikoj pobonoj tradiciji su nastajale druge molitve i
devetnice Djetetu Isusu koje se mogu moliti tijekom cijele godine. Meu najpoznatija svetita
Djetetu Isusu u Katolikoj Crkvi spada ono u Pragu. Donosimo devetnicu koja je nastala uz
tovanje Djeteta Isusa vezano uz to svetite a rairila se diljem svijeta te je objavljena u mnogim
molitvenicima na gotovo svim evropskim i svjetskim molitvenicima. Ova devetnica se moe moliti
tokom cijele godine svaki puta kada elimo isprositi neku milost od Djeteta Isusa.

PRVI DAN: O dijete Isuse evo me pred tvojim nogama. Tebi koji si sve obraam se. Toliko
mi treba tvoja pomo. Pogledaj me samilosno jer si svemoan i pomozi mi u mojoj potrebi.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu
Zaziv: Isuse po tvome svetom djetinjstvu udijeli mi milost (navesti molbu) za koju te sada
molim, ako je ona u skladu sa tvojom voljom i mojim dobrom. Ne gledaj na moju nedostojnost,
nego na moju vjeru i tvoje beskrajno milosre.
Molitva: Isuse slatko sjeanje koje obraduje srce, slatka prisutnosti od tebe nema nieg
blaeg, niti se uje ieg radosnijeg od tebe Isuse, Sine Boji. Isuse nado onih koji se kaju, o kako si
samilosan prema onima koji te zazivaju, dobar prema onima koji te trae, a to si tek onima koji te
pronau? Ne moe to jezik izraziti, niti se da opisati, samo tko je kuao moe razumjeti to znai
ljubiti Isusa. Isuse budi naa radost, Ti koji si naa budua nagrada. Neka u tebi bude naa slava u
vijeke vjekova.
O Boe koji si svoga Jedinoroenog Sina uinio Spasiteljem ljudskoga roda i predodredio da
se zove Isus udijeli nam milost da s Onim ije ima astimo na zemlji budemo zauvijek u vjenosti.
Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

DRUGI DAN: O sjaju Nebeskog Oca na ijem licu odsijeva svjetlo Boanstva duboko ti se
klanjam i ispovijedam da si Ti uistinu Sin Boji Ponizno ti prikazujem i predajem cijelo moje bie.
O moj Boe, najvee dobro, udijeli mi milost da se nikada od tebe ne odijelim.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

TREI DAN: O sveto Dijete Isuse promatrajui tvoje lice s kojeg se zari slatki osmjeh
osjeam se proet dubokim povjerenjem. O da, svemu se nadam od tvoje dobrote. Obasjaj mene i
sve moje drage tvojim osmjesima milosti te u ja tako slaviti tvoje beskrajno milosre.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

57
 ETRVRTI DAN: O Dijete Isuse ti koje si okrunjeno priznajem te za moga apsolutnog
Gospodara. Ne elim vie sluiti avlu, mojim strastima i grijehu. Kraljuj Isuse u ovom siromanom
srcu i uini da bude tvoje zauvijek.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

PETI DAN: Promatram te slatki moj Spasitelju obuena u grimizni plat tvoje boanske
odjee. Izgleda mi kao da je od krvi, one krvi koju si za mene prolio. Dijete Isuse daj da
odgovorimo na tvoju toliku rtvu i ne odbijam da s tobom i za tebe trpim kad mi poalje neku
patnju.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

ESTI DAN: O preljubezno Dijete promatrajui te kako pridrava u ruci svijet moje srce
se ispunja radou. Meu mnogobrojnim biima koje uzdrava sam i ja. Ti me vidi, uzdrava
svakog asa, uva me kao tvoju svojinu. Bdij Isuse nad ovim siromanim biem i izii u susret
mojim mnogobrojnim potrebama.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

SEDMI DAN: Na tvojim grudima Dijete Isuse blista jedan kri. On je znak naeg
Otkupljenja, I ja moj Boanski Spasitelju imam moj kri, koji iako je lagan, preesto me pritjee.
Pomozi mi da ga plodonosno nosim. Ti dobro zna kako sam slab i krhak.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

OSMI DAN: Na tvojim grudima Isuse skupa sa kriem vidim i malo zlatno srce, simbol
tvoga po beskrajnoj njenosti uistinu zlatnog Srca. Ti si istinski prijatelj koji se velikoduno daruje
i rtvuje za ljubljenu osobu. Promi i mene Gospodine arom tvoje ljubavi i naui me da
odgovaram na tvoju ljubav.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

DEVETI DAN: Tvoje desnica veliki Maliane koliko li je blagoslova udijelila onima koji te
aste i zazivaju. Blagoslovi i mene o Dijete Isuse, moju duu, moje tijelo, moje potrebe i ispuni
moje elje. Samilosno usliaj moje pronje da blagoslivljam svaki dan tvoje sveto ime.
Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu Zaziv i molitva kao kod prvog dana.

1.4. KRUNICA DJETETA ISUSA

(Nain moljenja)
Ljubei medaljicu moli se:
Presveto Trojstvo mi ti prikazujemo sve poklone srca svetog Djeteta Isusa.

Na svako od tri zrna moli se:

I Rije je tijelom postala i prebivala meu nama. Oe na ....

Na svako od dvanaest zrnaca krunice moli se otajstvo: I Rije je tijelom postala i prebivala meu
nama. Zdravo Marijo ....

Prije svake Zdravo Marije obino se kae otajstvo:

1. Utjelovljenje
2. Pohod Blaene Djevice Marije Elizabeti
3. Roenje
4. Poklon Pastira
5. Obrezanje

58
6. Poklon Triju Kraljeva
7. Prikazanje Isusovo u hramu
8. Bijeg u Egipat
9. Boravak u Egiptu
10. Povratak u Nazaret
11. ivot Isusov u Nazaretu
12. Isus u hramu meu uiteljima i pismoznancima

Zahvalna molitva Malom Isusu

Boansko Dijete Isus, znam da me voli i da me nee nikada napustiti. Zahvaljujem ti za tvoju
prisutnost u mom ivotu. udotvorno Dijete, vjerujem u Tebe i tvoje obeanje mira, blagoslova i
slobode od svih nevolja. U tvoje ruke stavljam sve svoje brige i potrebe. Gospodine Isuse,
pouzdajem se u tvoje neizmjerno milosre i ljubav. elim te slaviti i astiti sada i uvijek. Amen.

1.5. RAZMATRANJA O BOIU I POBONOSTI DIJETETU ISUSU

Isusovo poroene i Marijino trajno djevianstvo: Katolika vjera nas ui da Crkva

ispovijeda stvarno i trajno Marijino Djevianstvo i u porodu utjelovljenog Sina Bojega. Doista
roenje Krista nije njezinu djeviansku netaknutost umanjilo nego posvetilo. (Katekizam Katolike
Crkve br. 499).
Bog je Mariju svoju Majku odlikovao vanrednim povlasticama. Duh Sveti je ve po proroku
Izajiji nagovijestio da e roditi Sina a ostati Djevica (Iz 7,14). Marija nije nikada upoznala mua.
Zaela je po Duhu Svetome. Nije outjela nikakvih posljedica to majke trpe obino pri porodu i
poslije poroda. Sv. Jeronim kae da je Isus iziao iz krila Marijina kao to prolaze sunane zrake
kroz staklo, a da ga ne razbiju. Tako ni Isus svojim porodom nije ozlijedio djevianstvo Marijino
nego ga jo vie posvetio. Materinstvo s djevianstvom je Bog samo u Mariji spojio!
Sv. Bernard se najvie divio ovoj Marijinoj povlastici. Jer sve drugo kae to ima Marija
imanju i drugi sveci Boji, premda nemaju u istoj mjeri u kojoj je Bog Mariji udijelio sve milosti i
kreposti, ali samo Marija je i Djevica i Majka. Po tome joj nitko nije slian, to je samo Marijina
Povlastica. Divimo se vanrednoj povlastici preslavne Majke Boje i astimo je dubokom
poniznou. Molimo je da nam isprosi svojom velikom mou od svoga Sina pomo u napastima
protiv svete istoe. Bog nas povlasticom kojom je uresio Mariju ui kako mu je mila krepost
istoe a odurna i najmanja neistoa. ( M. Kulunic D.I. , Zvijezda mora, Zagreb 1931, st. 18-20).

Sv. Maksimilian Kolbe S Bezgrenom pred jaslicama: Na to si mislila Ti o Bezgrena

kad si po prvi puta poloila boansko Djetece na ono malo slamice? Koji osjeaji su bujali u tvom
srcu kad si ga povijala, privijala svome Srcu i dojila na svojim grudima? Znala si tko je to Djetece,
jer su proroci o njemu govorili, a ti si ih razumijevala bolje od svih farizeja i uitelja Pisma. Duh
Sveti ti je dao neusporedivo vie svjetla nego li svim drugim duama skupa. Koliko li je otajstava
Isusovih Duh Sveti koji je ivio i djelovao u tebi objavio samo tvojoj bezgrenoj dui.
Ve od trenutka Navjetenja Presveto Trojstvo po arkanelu Gabrijelu ti je na jasan nain
predoilo plan otkupljenja i ekalo od tebe odgovor. U tom trenutku Ti si bila svjesna na to
pristaje i ija e Majka postati. A sada evo ga pred tobom u liku slabog novoroeneta. Koji li
osjeaji poniznosti, ljubavi, zahvalnosti su se budili u tvom Srcu dok si se divila poniznosti,
ljubavi i zahvalnosti koju je utjelovljeni Bog iskazivao prema tebi. Molim te ispuni i moje srce
poniznou, ljubavlju i zahvalnou! ( Gli scritti di san. Massimilano Kolbe III, Firenze 1978, st.
547).

59
 BOI I PRESVETA EUHARISTIJA
(Sv. Julijan Eimard)

Veza izmeu Betlehema i dvorane Zadnje veere nerazdruive su, i jedna i druga
upotpunjuje. Prouimo ih danas! Euharistija je posijana u Betlehemu. to je Euharistija ako ne
penica odabranih, kruh ivota? A penica se sije. Penica treba pasti u zemlju, proklijati, sazreti,
poeti se i samljeti, kako bi se od nje uinio kruh koji hrani.
Raajui se na slami u talici Rije je pripremila svoju Euharistiju. Euharistija je zadnja
svrha svih Isusovih otajstava, ona je njihova dopuna. Isus je doao sjediniti se s ovjekom. Za
vrijeme ivota svoga sklopio je s njim savez milosti, savez primjera i zasluga. Ali tek u Euharistiji
se je imalo dovriti najsavrenije jedinstvo, za koje je ovjek sposoban na ovom svijetu. Ne valja
gubiti s vida tu boansku zamisao i taj cilj to ga je na Gospodin zasnovao, ako elimo shvatiti
plan Boji: udruenje milosti po tajnama svoga ivota i svoje smrti, udruenje tijela i osoba u
Euharistiji, a jedno i drugo nas priprema za konano udruenje u slavi.
Kao to putnik svoj cilj nikada ne gubi s vida i sve svoje korake upravlja prema njemu, tako
je u itavom svom ivotu Isus potajno spremao Presvetu Euharistiju. Ta je nebeska penica posijana
u Betlehemu, kui kruha. Gledajte je na slami, a ta je zgnjeena, izmrvljena slama bijedno
ovjeanstvo koje je po sebi neplodno. Isus gaje ponovo podigao u sebi. On mu je vratio ivot i
uinio ga plodnim: "Ako zrno padnuvi na zemlju umre donosi plod".
Danas je to Boansko zrno posijano. Njegove su suze vlaga koja e pridonijeti da uzraste i
postat e lijepo. Betlehem je na breuljku koji gleda u Jeruzalem. Kada taj klas sazri, nagnuti e se
prema Kalvariji, gdje e biti samljeven, gdje e biti stavljen u pe muka, da postane kruh ivota.
Mudraci e doi jesti, a On e im pruiti uitak. Poziva ih na kraljevski pir Janjeta: "Mudraci hite ka
kraljevskoj gozbi". Mudraci su tu predstavljali kraljevske due. koje znaju same sobom vladati i
koje se danas hrane sv. Prieu.
Veza izmeu Spasiteljeva roenja u Betlehemu i Presvete Euharistije promatrane kao
Sakrament, nalaze se i onda kada se Presv. Euharistija promatra kao rtva. Pravo se Janjece rodilo
u Betlehemu. Isus se rada kao janje u talici i kao to i ono, ne poznaje nego svoju Majku. On se je
ve nudio za rtvu, te je prvi njegov vapaj: "Oe, Tebi se vie ne mile ni rtve, ni prinosi zakona, ali
si mi Ti dao tijelo, evo ga". To je tijelo uvjet da On bude rtvovan, zato mu je dano i Isus se nudi
svom Ocu. Gojit e se to maleno Janje uz svoju Majku, koja e za etrdeset doi do tajne njegove
rtve. Ona e ga hraniti istim i djevianskim mlijekom, te e Ga uvati za dan rtve. Taj e znaaj
rtve biti na Njemu tako oznaen, da Ga sv. Ivan prvog dana njegova javnog ivota nee znati
drugaije oznaiti nego imenom Boanskog Jaganjca: Evo Jaganjac Boji, evo koji uzima grijehe
svijeta!
rtva poinje u Betlehemu, a dovrava se na oltaru u sv. Misi. Kako je dirljiva ona sv. Misa
o ponoi po svem kranskom svijetu! Vjernici je dugo vremena unaprijed ele, sretni su kada joj
svake godine iznova prisustvuju. Tko da je naem Boiu one ari, naim pjesmama ono veselje,
naim srcima ono oduevljenje, ako ne Isus koji se bitno rada na oltaru, premda je u razliitom
stanju? Ne smjeraju li nae pjesme, nae duboko tovanje ravno na njegovu osobu? Predmet je nae
svetkovine prisutan i mi stvarno polazimo u Betlehem i tu ne nalazimo uspomenu ili sliku, nego bi
samo Boansko Dijete!
Pogledajmo jo kako Euharistija poinje u Betlehemu. Tu je Emanuel koji hoe stanovati sa
svojim pukom. Danas poinje ivjeti s nama, Euharistija e ovjekovjeiti njegovu prisutnost. Tu je
Rije postala tijelo, a u Sakramentu, da nam dade svoje tijelo. Boanska Rije postaje kruhom, da
ga moe blagovati.
U Betlehemu zapoinje Isus izvravati krepost svog sakramentalnog ivota. Tu skriva svoje
boanstvo kako bi ovjeka pribliilo Bogu. Tu skriva svoju boansku slavu, da malo pomalo doe
do toga da sakrije i svoje ovjetvo. Svoju mo vee uz slabost udova jednog djeteta, a poslije e je
vezati pod Svetim Prilikama. Isus je u Betlehemu siromaan, lien svoga posjeda. On Stvoritelj i
Gospodar svih stvari: talica nije njegova, daju mu je ljudi: sa svojom Majkom ivi od darova

60
pastira i od doprinosa Mudraca. A kasnije e u Euharistiji traiti u ovjeku zakon i malo brana za
tvar Sakramenta, odijelo za svog sveenika i svoj oltar.
U Betlehemu jo nalazimo poetak Euharistijskog klanjanja. Marija i Josip prvi su klanjaoci
utjelovljenja Rijei: oni vjeruju vrsto, njihova je vjera krepost. Pastiri se i Mudraci klanjanju
zajedno s Marijom i Josipom.
Marija se sva daje u slubu svome Sinu, sva pomnjiva da predusretne i zadovolji njegove i
najmanje elje. Pastiri nude svoje pri proste darove, mudraci svoje gospodske darove, to je sve
klanjanje Bogu. I Euharistija e isto tako biti stajalite svih stalea i sredita katolikog svijeta.
Iskazivati e joj se ovo dvostruko klanjanje: nutarnje klanjanje vjere i ljubavi, i vanjsko klanjanje po
sjajnim dvorima, crkvama i prijestoljima gdje e biti izloen Bog - Hostija.
Roenje naeg Spasitelja namee mi jo jednu drugu misao. Aneli navjetaju pastirima
spasitelja ovim rijeima: "Danas vam se rodio Spasitelj". to to znai? - Poinje novi svijet,
Adamovo se rui i nadomjeta se djelom Boanske obnove. Dva su Adama, otac izroenog naroda
iz zemlje - zemaljski, a drugi Adam. otac preporoenog naroda iz Neba - nebeski. Drugi Adam e
sve obnoviti to je prvi unitio. Ali zapamtite, ta se obnova na zemlji ne vri nego po Presvetoj
Euharistiji!
Glavna toka Adamova grijeh, velika obmana avolske napasti, bijae sadrana u ovoj
izreci: "Bit ete kao bogovi". Postati ete slini Bogu! - A zapravo postadoe slini ivotinjama.
Gospodin dolazi uzeti obeanje Sotone da nam ga ponovi, ali i ispuni. Sotona e biti uhvaen u
velikoj zamci. Da, mi emo postati slini Bogu blagovanjem njegova Tijela i njegove Krvi.
Neete umrijeti. - Besmrtnost primamo u sv. Priesti kao stalan zalog: "Onaj koji blaguje
moje Tijelo i pije moju Krv, ima ivot vjeni i Ja u ga uskrisiti u posljednji dan", Gospodin nam
obeava vjeni ivot. Vremeniti, istina gubimo, ali to i nije ivot koji bi bio dostojan tog imena, to
je samo put k pravom ivotu.
Biti ete slini Bogu. Stale se mijenja ako se popnemo na savrenije stanje: puanka
postaje kraljicom kada je kralj uzme za enu. Na nas Gospodin zdruuje sa svojim Boanstvom
kada nam udijeli sama sebe. Mi postajemo njegovo Tijelo i njegova Krv; primamo nebesko i
boansko kraljevstvo Stvoritelj evo s Isusovim utjelovljenjem ljudska je narav bila sjedinjena s
boanskom, a sv. Priest nas pojedince sjedinjuje s Bogom i ini nas sudionicima Boje naravi.
Tjelesna hrana pretvara se u nae tijelo, a po sv. Priesti se mi pretvaramo u Onoga koga blagujemo,
postajemo udovi Boji. U Nebu emo biti u toliko veoj slavi, ukoliko se pretvorimo u Isusa Krista
estim primanjem njegova presvetog Tijela.
Napokon, znati ete sve. Gdje se ui ta dobra mudrost ako ne u sv. Priesti? Sluajte to
kae Gospodin svojim apostolima nakon to ih je priestio: "Neu vas vie zvati slugama .... nego
prijateljima svojim, jer sve to sam uo od svoga Oca, objavio sam vam". U presvetoj Euharistiji je
sam Bog na Uitelj.
Eto kako Presveta Euharistija dopunjava obnovu zapoetu u jaslicama. Veselimo se dakle
lijepom danu kada se rada boansko sunce Euharistije. Neka naa zahvalnost nikada ne rastavlja
jaslice od oltara, utjelovljenu Rije od Boga-ovjeka, koji je postao kruh ivota u Presvetom
Sakramentu.

Dijete Isus ukljui me u more tvog milosra

(Sv. Faustina Kowalska)

O ista Djevice, Ti si danas na putu i ja takoer putujem. Osjeam da dananje putovanje

ima svoje znaenje. O Djevice, to zrai tako ista kao kristal, posve udubljena u Boga, Tebi
poklanjam svoj nutarnji ivot. Uini sve to tako da bude ugodno tvojem Sinu. O moja Majko, vrue
elim da mi podari za vrijeme polnoke malo Dijete Isusa. I ja osjeah u dubini due tako ivu
Boju nazonost, da sam svjesno morala suzdrati radost, da ne bih izvanjski pokazala to se
dogaa u mojoj dui.
Prije veere otioh kratko u kapelu, da bi u duhu lomila boini kruh s onim osobama koje
su bliske mom srcu. Predstavila sam ih Gospodinu imenom i molila milost za njih. To jo nije bilo

61
sve. Preporuila sam Gospodinu progonjene, trpee i one to ne poznaju njegovo Ime i posebno
jadne grjenike. O Dijete Isuse, srdano Te molim, ukljui sve u more tvog neshvatljivog milosra.
O slatko, malo Dijete Isus, primi moje srce, neka Ti bude ugodnim i udobnim stanom. O neizmjerno
Visoanstvo, o kako si nas slatko hranio. Ovdje nema nikakvog gromovskog straha velikog Jahve.
Ovdje je slatki, mali Isus.
Ovdje se ne plai niti jedna dua, premda tvoja slava nije umanjena, nego samo skrita.
Nakon veernjeg objeda osjeala sam se jako umornom i bolesnom. Morala sam lei, ali probudih
se s Presvetom Majkom sve do dolaska Djeteca.
25. prosinca 1936. Polnoka. Za vrijeme sv. Mise sasvim me proe Boja nazonost.
Neposredno prije pretvorbe ugledah Majku, malo Dijete Isusa i Starca. Presveta Majka mi ree:
"Moja keri Faustina, ovdje ti je najdragocjenije blago" i prui mi Dijete Isusa.

Dijete Isus prua ruice prema meni

(Sv. Faustina Kowalska)

Prije polnoke htjela sam ostati budnom, ali ne mogah. Odmah sam zaspala, jer sam se
osjeala jako loe. Ali kod zvonjave za polnoku skoi odmah. No, obukla sam se s velikom
mukom, jer mi je postajalo sve loije.
Kada sam dola na polnoku, uronila sam na poetku sv. Mise u duboku pobonost. Vidjela
sam jaslice u Betlehemu pune svjetlosti. Presveta Djevica je umotavala Isusa u pelene. Bila je
uronjena u Ljubav. Sveti Josip je jo spavao. Tek kada je Majka Boja poloila Dijete Isusa u jaslice
Josipa je probudilo svjetlo Boje. Takoer on je molio. Nakon nekog vremena ostadoh sama s
malim Isusom. Ispruio je svoje ruice prema meni i razumjeh da Ga trebam uzeti u ruke. Isus
nasloni svoju glavicu na moje srce, a svojim dubokom pogledom dao mi je razumjeti da se On
ugodno osjea na mom srcu. U tom trenutku Isusa nestade i zvonce zazvoni za sv. Priest. Moja
dua onemoa od radosti.
Na kraju sv. Mise bila sam tako iscrpljena da sam morala napustiti kapelu i otii u svoju
eliju. Nisam mogla otii na zajedniki aj. Moja je radost bila velika za vrijeme blagdana, jer sam
ostala neprestano sjedinjena s Gospodinom. Vidjela sam da svaka dua ezne za Bojom utjehom,
ali ne eli se nikako odrei ljudskih zadovoljstava. Ipak te dvije stvari ne mogu se nikako spojiti.

Kranine upoznaj svoje dostojanstvo

Predragi, radujemo se jer nam se danas rodio na Spasitelj. I ne smijemo biti alosni danas
kada slavimo roendan ivota. Gospodin je unitio strah od smrti i obradovao nas obeanjem da e
nam dati ivot vjeni. I neka se nitko ne odvaja iz ove radosti. Svi imamo jedan jedini razlog opeg
veselja: na je Gospodin unitio grijeh i smrt, i kao to nikoga nije naao bez grijeha, tako je doao
sve nas spasiti. Neka se raduje pravednik, jer se pribliava pobjedi. Neka se veseli i grjenik, jer je
pozvan na oprotenje. Neka klie od radosti i nekrteni, jer je pozvan na ivot.
Kada se ispunilo vrijeme koje je odredila nedokuiva i duboka Boja Providnost, Boji Sinje
preuzeo ljudsku narav, kako bi je izmirio s njezinim Stvoriteljem. Tako je avao uzronik smrti,
svladan od one iste naravi, koju je sam prije svladao.
Kada se Gospodin Isus rodio aneli su veselo pjevali Slava Bogu na visini, na zemlji mir
ljudima dobre volje. Vidjeli su da je nebeski Jeruzalem sagraen od svih 62 naroda svijeta. Koliko li
se moraju radovati bijedni ljudi tome neizrecivom djelu Boje dobrote, kada mu se toliko vesele i
nebeski aneli!
Predragi, zahvalimo stoga Bogu Ocu po njegovu Sinu u Duhu Svetome, koji nam se
smilovao radi svoje velike ljubavi kojom nas je ljubio, i jer smo po grijehu bili mrtvi, oivio nas je
po Kristu, da po Njemu budemo novo stvorenje i njegovo novo djelo. Stoga svucimo staroga
ovjeka s njegovim djelima i odrecimo se putenosti, kada smo ve postali dionici Kristova roenja.

62
Kranine, upoznaj svoje dostojanstvo i kada si postao dionik boanske naravi, nemoj se grjenim
ivotom vraati na prijanju podlost! Sjeti se koje li si glave i kojeg li si tijela ud! Ne zaboravi da si
izbavljen od vlasti tmina i prenesen u divno Boje kraljevstvo.
Po sakramentu Krtenja postao si hramom Duha Svetoga. Nemoj svoga Gospodina istjerati
iz svoga srca zlim djelima i nemoj se ponovo predati u slubu vraga, jer te je Krist skupo platio,
platio Te svojom svetom Krvlju.

Mali Isuse i veliki Boe umnoi nam vjeru i ufanje!

(bl. Alojzije Stepinac)

Dragi vjernici! Sv. Luka Evanelist poinje svoj izvjetaj o roenju Isusovu rijeima: "U
ono vrijeme izae zapovijed od cara Augusta da se popie sav svijet" (Lk 2, 1). Kada je car izdavao
tu zapovijed, nije sigurno ni slutio, da je orue u rukama Svevinjega, koji se njegovom zapovijedi
htio posluiti, kako bi ostvario svoje planove. Ve je na usta Izaije progovorio Bog: "Moje misli
nisu vae misli i moji putovi nisu vai putovi - govori Gospod. Kao to je daleko Nebo od Zemlje,
tako su jo dalje moji putovi od vaih putova i moje misli od vaih misli! (Iz 55, 8).
Tako je bilo i u ovom sluaju sveopeg popisa, koji je naredio car August. Jer to je htio
ovim popisom car, a to je htio Bog Otac nebeski? Car je htio znati koliko ima puanstva u
Rimskom carstvu. Htio je znati kako je jak i moan vladar. Htio je znati koliko ljudi mora plaati
porez. To su bile uglavnom misli cara Augusta kada je naredio popis. Misli dakle, isto zemaljske, a
moda jo vie tate i isprazne.
A Bog, Otac nebeski posluio se tom odlukom za neto sasvim drugo. Nastupila je naime
bila punina vremena, o kojoj su govorili proroci tisue godina unatrag. Punina vremena iza tolikih
stoljea oekivanja, a o kojoj govori sv. Pavao: "A kada doe punina vremena, odasla Bog Sina
svojega, roena od ene, pokorna zakonu, da iskupi one koji bijahu pod zakonom i primi
posinatvo" (Gal 4. 4). I taj Sin Boji, Isus Spasitelj na, imao se roditi u Betlehemu, gradu dosta
udaljenom od Nazareta, gdje je boravila Majka Boja sa sv. Josipom, kako bi se pokorila zapovijedi
i pola na daleki put sa svim neugodnostima, koje su tim putom bile vezane. ovjek snuje, a Bog
odreuje.
Isus Krist dolazi dakle, na svijet ne u Nazaretu. nego u Betlehemu, to znai "mjesto kruha",
jer je On ivi" kruh nebeski, koga Bog alje ljudima za hranu. On dolazi po odluci Bojoj, a po
nehotinoj odredbi Carevoj, ali po odluci Bojoj, dolazi na svijet u tali, da i najsiromaniji i
najbjedniji razumiju, da su vrata k Njemu otvorena svim ljudima dobre volje, i da i bogati razumiju,
daje sav sjaj ovoga svijeta samo bijedna tala za Onoga, koji je Gospodar nebesa. On dolazi na
svijet u potpunoj skrivenosti, jer Ga je ve pred tisuu godina kao takvog navijestio Izaija prorok: "
Zaista, ti si Bog skriveni, Bog Izraelov Spasitelj!" (Iz 45, 15). Indirektno, zbog zapovijedi careve,
ali zapravo po Bojoj odluci, dolazi na svijet u jaslicama, jer nije bilo mjesta u gostionici. Dolazi na
svijet u jaslicama, kamo se stavlja hrana ivotinjama, jer je i On siao s Neba na Zemlju, da bude
ovdje hrana ljudskim duama.
Radi odluke careve o popisu dolazi Mali Isus na svijet u hladnoj i tamnoj noi, jer nema za
Njega svijetle i tople sobe. Ali Bog Otac je htio pokazati time svu bijedu ovjeanstva, kojemu je
prije dolaska Sina Bojega nedostajala toplina ljubavi i prema Bogu, i prema blinjemu, i koje je
lutalo u tami neznabotva i ve se poelo smrzavati i umirati. Zapovijed careva liila je Isusa i ono
malo udobnosti to ju je imao u Nazaretu. tako da dolazi na svijet u potpunom siromatvu. Ali
desilo se to po Bojoj odluci, da ljudi shvate kako put u Nebo nije put sjetilnih uitaka, kakvim je
bilo odano staro poganstvo, nego put odricanja i samoprijegora.
Brao! Nedokuivi su za nas putovi Boji. Vjeni neizmjerni Bog ini i danas velika djela i
na Nebu i na Zemlji, i tko bi shvatio misli njegove i sudove njegove? Ta kako bi mogao bijedni crv,
koji pue po podu velebnog Bojeg hrama, shvatiti svu njegovu veliinu, i misli Majstora koji je to
gradio? Mi smo danas svjedoci najveih zbivanja na Zemlji. Svjedoci, kada su se uhvatile u kotac
milijunske vojske kao nikada do sada. Svjedoci, kada svijetu prijeti pogibelj, da nestane svakog
traga kranskoj civilizaciji. Svjedoci, kada se malo njih raduje, ali mnogo njih plae i uzdie.

63
Svjedoci, kada su milijuni posumnjali, postoji li jo uope neko bie koje vodi brigu o ovome
svijetu i njegovim bijednim stanovnicima.
A ipak? Kako juer, tako i danas i uvijek vrijedi rije knjige Mudrosti: "Tua autem Pater
providentia guber- nat! - Tvoja pak Oe providnost upravlja!" (Mudr 14. 3). Samo luda moe
posumnjati, da li Bog ima jo kakav udio u zbivanjima na ovome svijetu. Jer vjeran kranin znade,
da nema veliine na ovome svijetu pred kojom bi strepio Gospod Bog, niti sitnice koja bi izmakla
oku njegovu, niti skruena srca, kojemu se ne bi htio smilovati. niti zloin, koji ne bi mogao kazniti.
Kleei dakle, danas u duhu pred Malim Isusom u jaslicama, oivimo u sebi vjeru i ufanje u Boju
providnost. Ta zar je veliki Bog manje moan, dobar i mudar danas, nego li je bio onda kada je
patrijarhu Abrahamu izveo iz njegova obitavalita. i odveo u nepoznatu zemlju, da ga uini Ocem
tolikih pokoljenja?
Zar je manje moan, dobar i mudar danas, nego li je bio onda. kada je dozvolio da nevini
Josip bude prodan u Egipat kao rob i onda ga uini spasiteljem oca i brae, i toliko drugih dua? Zar
je manje moan, dobar i mudar danas, nego li je bio onda. kada je pustio da Mojsije bude izloen u
koarici u Nilu samo zato, da ga odgoji i osposobi kasnije za spasitelja svoga naroda? Zar je manje
moan, dobar i mudar danas, nego li je bio onda, kada je na udesan nain pomou gavrana hranio
Iliju, proroka u pustinji, strpljivog Joba nanovo obogatio i uzveliao vie nego prije one teke
kunje, Davida odveo od stada i nakon tekih kunji uinio kraljem Izraela, Juditu spasiteljicom
naroda?
A to nabrajati dalje, kada o ljubaznoj providnosti Bojoj govori svaki dan, svaka travka,
svaki crvi, svaka ptica, svaka riba, svaka zvjerka, svaki potoi, svaka zvijezda, zrak i more, nebo i
zemlja. Moda je najlake izrazimo rijeima proroka Habakuka: "I hvale je njegove puna zemlja!"
(Hab 3. 3).
Padnimo dakle danas na koljena pred Isusom u jaslicama i istresimo srce svoje pred Njim.
Mali Isuse i veliki Boe, umnoi nam vjeru i ufanje! Umnoi nam vjeru, da se nita ne zbiva bez
tvoga doputenja na Zemlji. Umnoi nam vjeru, da se nita ne moe desiti nikom od nas osobno
prije, nego Ti da dozvolu. Umnoi nam ufanje, da Ti eli u svim stvarima ne nau nesreu, nego
nae istinsko dobro. eli ga sigurno i pod ovim tekim udarcima, koji stiu ovjeanstvo, jer zato
si konano siao na Zemlju - kako nas ui i naa lijepa Boina pjesma:
S Neba sie doli radi grjeni ka, rodi se u tali radi ovjeka!
Mali Isuse i veliki Boe, umnoi nam vjeru i ufanje! Onda emo i kroz ovu najteu svjetsku
oluju proi bez straha i tete, jer nita ne manjka onima, koji Tebe ljube! (Katoliki list br. I. 1942.)

64
 2. POBONOST SVETOJ OBITELJI

Crkva slavei blagdan svete obitelji s dubokim potovanjem promatra sveti ivot u
skrovitosti Isusa, Marije i Josipa. Pristajanje vjerom na Boji plan spasenja kranska zajednica
postaje jedna Boja obitelj i sveeniki narod osposobljen da svoj ivot prikae Bogu kao rtvu
ugodnu iz ljubavi. Svaka je obitelj pozvana da u suivotu odrava sliku svete Obitelji iz Nazareta. U
njoj vidimo potpuno ostvarenu uzajamnu suradnju i savren odgovor na Boji plan spasenja. U
katolikoj tradiciji raale se su mnoge pobonosti na ast Svete Obitelji. Donosimo one do kojih
smo uspjeli doi.

2.1. MOLITVE SVETOJ OBITELJI

Svetoj Obitelji zajednici ljubavi

( sv. Ivan Pavao II)

Sveta Obitelji zajednico ljubavi Isusa, Marije i Josipa uzore i ogledalo svakoj kranskoj
obitelji tebi posveujemo nae obitelji. Otvori srce svake obitelji da prihvati vjeru, da primi Boju
Rije, da svjedoi ljubav, da postane izvor novih svetih zvanja. Prosvijetli duh roditeljima da
brinom ljubavlju, mudro i ljubeznom pobonou sigurno vode djecu prema duhovnim i vjenim
dobrima. Probudi u duama mladih istu savjest i slobodnu volju da rasu u milosti i mudrosti
velikoduno prihvaajui dar Bojeg poziva. Sveta Obitelji iz Nazareta isprosi nam milost da svi mi
nasljedujemo ustrajnu molitvu, velikodunu poslunost, dostojanstveno siromatvo i djeviansku
istou koje si ti ivjela da otvorimo svoju duu za vrenje volje Boje te da brini i nenametljivo
pratimo one koji su meu nama pozvani da iz bliega slijede Gospodina Isusa Krista koji je dao
samoga sebe za nas. Amen.

Molitva zagovora Svete Obitelji za nau obitelj

( sv. Ivan Pavao II)

Boe od kojega dolazi svako oinstvo na nebu i na zemlji, Oe koji si Ljubav i ivot, neka
svaka obitelj na zemlji posredstvom tvoga Sina Isusa Krista, roena od ene i posredstvom Duha
Svetoga, izvora Boje ljubavi postane istinsko svetite ivota i ljubavi za nove narataje koji se
uvijek obnavljaju. Neka tvoja milost vodi misli i djela supruga prema dobru njihovih obitelji i svih
obitelji svijeta. Neka mladi narataji nau u obiteljima oslonac za razvoj svoje osobnosti i rast u
ljubavi i istini. Neka se ljubav ojaana milou sakramenta braka pokae jaom od svake slabosti i
krize kroz koje, ponekad prolaze nae obitelji. Boe molimo te po zagovoru Svete Obitelji iz
Nazareta, da Crkva u svim narodima na zemlji moe plodno vriti svoje poslanje u obiteljima i po
obiteljima. Ti si ivot, Istina i Ljubav u zajednitvu sa Sinom i Duhom Svetim. Amen.

eno, Majko i Zarunice

(sv. Ivan Pavao II)

O Marijo Majko Isusova, zarunice Josipa zanatlije, u tvome Srcu su sabrane radosti i napori
svete Obitelji. Trenutke patnje prikazivala si Bogu imajui uvijek povjerenja u njegovu Providnost.
Molimo te zatiti sve ene koje se svakodnevno mue kako bi njihova obitelj mogla ivjeti u
djelotvornom skladu. Isprosi im milost da budu ene kranski mudre, iskusne u molitvi i
ljudskosti, jake u nadi i progonstvima, kao Ti, nositeljice istinskog mira.
Ljubezna Majko naeg Spasitelja, tebi povjeravam sve obitelji, poglavito mueve i supruge
koji se nastoje ugledati na tvoju obitelj u Nazaretu. Zagovaraj roditelje i djecu da bi njihova ljubav
bila jaka i vjerna kao ljubav koja je ispunjala tvoje Bezgreno Srce.

65
 Sveta Obitelji klanjam se otajstvu vaeg skrovitog ivota
(Papa Pavao VI)

Gospodine Isuse! Ti sie s Josipom i Marijom, doe u Nazaret i bijae im posluan. A Majka
je tvoja brino uvala sve uspomene u svom Srcu. Ti si napredovao u mudrosti, dobi i milosti kod
Boga i ljudi (Lk 2,51). Pratim vas i ulazim u vau siromanu kuicu koju ste posvetili molitvom,
radom, govorom i utnjom. Padam niice i klanjam se otajstvu vaeg skrovitog ivota.
Sjedinjen s vama u molitvi postao sam lan Svete Obitelji koja brani i pomae svoje
molitelje. Sveta Obitelj koja je bila uvarem dara boanske Mudrosti, svjedokom istine i ljubavi
privela je svoju brai i sestre svjetlu koje obasjava tamu, pobjeuje strah i navijeta uskrsnue. O
Isuse sjaju Svete nazaretske Obitelji, blagoslovi moju Crkvu u malom, moju obitelj, pomozi moju
vjeru, podupri moja nastojanja i proiri prostore moje ljubavi. Amen.

Sv. Josipu uvaru Svete Obitelji

(Bl. papa Ivan XIII)

Sv. Josipe, uvaru Isusov, isti Marijin zarunie koji si proveo ivot savreno ispunjajui
zadau, radom svojih ruku uzdravao si Svetu nazaretsku Obitelj. titi molim te, one koji se s
povjerenjem tebi obraaju. Ti zna njihove enje, njihove tjeskobe i nade. Tebi se utjeu jer znaju
da e nai onoga koji e ih razumjeti i tititi. I ti si probao kunju i umor. I pored obaveza
svakodnevnog ivota, tvoja je dua bila ispunjena najdubljim mirom i neizrecivom radou zbog
blizine Sina Bojega koji ti je bio povjeren i Marije njegove preslatke Majke. Neka oni koji se tebi
utjeu osjete da nisu sami u svom radu ve da znadu Isusa otkriti pored sebe, prihvatiti ga milou i
vjerno ga uvati kao to si ti to inio.
Daj da u svakoj obitelji, u svakoj radionici gdje krani rade to mjesto bude posveeno ljubavlju,
strpljivou, pravednou i nastojanjem da se dobro radi kako bi se postiglo obilje darova nebeskog
blagoslova.
Posveta obitelji Svetoj Obitelji
( Iz molitvenika Pregate)

O Isuse na preljubezni Otkupitelju koji si nas svojom mukom spasio htio si obasjati svijet
svojim naukom i primjerom vei dio svoga ivota si proveo ponizno podloan Mariji i Josipu u
siromanoj kuici u Nazaretu posveujui Obitelj koja je uzor svim kranskim obiteljima.
Dobrohotno primi nau obitelj koje se sada tebi predaje i posveuje. titi je, uvaj u svetom strahu,
miru, razumijevanju i slozi kranske ljubavi da bi ona suobliujui se boanskom uzoru tvoje
obitelji mogla postii vjeno blaenstvo.
Marijo ljubezna Isusova i naa Majko svojim samilosnim zagovorom uini da tvoj Sin primi
ovu poniznu posvetu i isprosi nam njegovu milosti i blagoslov. Sv. Josipe, isti uvaru Isusa i
Marije pomozi nam tvojim molitvama u svakoj duhovnoj i materijalnoj potrebi da bi mogli skupa s
tobom u vjenosti blagoslivljati naeg boanskog Otkupitelja Isusa. Amen.

2.2. LITANIJE SVETOJ OBITELJI

(Za privatnu upotrebu, iz molitvenika Pregate)

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!

Oe, nebeski Boe,smiluj nam se!

Sine Otkupitelju svijeta Boe!
Due Sveti Boe!

66
Sveto Trojstvo jedan Boe!

Isuse, Sine Boga ivoga, koji si postao ovjekom iz ljubavi prema nama te tako posvetio i
oplemenio obiteljske veze smiluj nam se!
Isuse, Marijo i Josipe, Sveta Obitelji
Sveta Obitelji, sliko Presveto Trojstva na zemlji
Sveta Obitelji savreni uzore svih kreposti
Sveta Obitelji koja nisi bila prihvaena u Betlehemu
Sveta Obitelji slavljena od anela
Sveta Obitelji koju su poastili pastiri i kraljevi
Sveta Obitelji koju je slavio sveti prorok imun
Sveta Obitelji progonjena i primorana bjeati u tuu zemlju
Sveta Obitelji koja si u Egiptu skriveno ivjela
Sveta Obitelji najvjernija Bojim Zakonima
Sveta Obitelji uzore kranskim obiteljima roenima u Duhu
Sveta Obitelji ija glava sv.Josip je uzor oinske ljubavi
Sveta Obitelji u kojoj Marija Majka je uzor majinske ljubavi
Sveta Obitelji u kojoj Isus je uzor poslunosti i sinovske ljubavi
Sveta Obitelji zatitnie svih kranskih obitelji
Sveta Obitelji nae utoite u ivotu i nado u trenutku smrti

Od svega to nam moe oduzeti mir i jedinstvo srdaca, Sveta Obitelji .oslobodi nas
Od oajavanja naih dua, Sveta Obitelji
Od navezanosti na zemaljska dobra, Sveta Obitelji
Od elje za ispraznou, Sveta Obitelji
Od ravnodunosti u sluenju Bogu, Sveta Obitelji
Od zle smrti, Sveta Obitelji

Po savrenom sjedinjenju vaih srdaca, Sveta Obitelji .. Uslii nas!

Po vaem siromatvu i poniznosti, Sveta Obitelji
Po savrenoj poslunosti koja je bila meu vama, Sveta Obitelji
Po vaim alostima i pretrpljenim patnjama, Sveta Obitelji
Po vaem radu i potekoama, Sveta Obitelji
Po vaoj molitvi i utnji, Sveta Obitelji
Po savrenstvu vaeg djelovanja, Sveta Obitelji

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Pomolimo se: Boe, ti nam u Svetoj Obitelji daje divan uzor obiteljskih kreposti i uzajamne
ljubavi. Daj da je nasljedujemo te postignemo vjenu radost u tvom domu. Po Gospodinu naemu
Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

2.3. KRUNICA SVETOJ OBITELJI

U Katolikoj Crkvi se posljednjih desetljea ukorijenila pobona praksa molitve tipa

krunice na ast razliitih otajstava nae vjere, pa tako imamo i krunicu na ast Svete Obitelj. Ona
je objavljena u mnogim molitvenicima na raznim evropskim jezicima. Moli se na obinu Gospinu
krunicu.
Vjerovanje Oe na Zdravo Marijo Slava Ocu

67
 Prvo otajstvo: SVETA OBITELJ DJELO BOIJE: Na pragu Novog zavjeta kao i staroga
imamo jednu obitelj. Dok su Adam i Eva po grijehu bili uzrokom pada ovjeanstva i zla u svijetu
dotle Marija i Josip predstavljaju vrhunac svetosti koja se preko njih proirila po cijeloj zemlji. Isus
Otkupitelj je poeo svoje djelo spasenja po ovom djevianskom i svetom savezu Marije i Josipa po
kojemu on pokazuje svoju volju da oisti i posveti obitelji kolijevke ivota i svetita ljudske ljubavi.
Molimo da bi Duh Sveti po uzoru na Svetu nazaretsku Obitelj obnovio kranske obitelji.
Za svako otajstvo: Oe na Zaziv (ponavlja se 10 puta): Zdravo Isuse, Marijo i Josipe,
Sveta nazaretska Obitelji, blagoslovljena od Boga i blagoslovljen je Sin Boji koji se u tebi rodio.
Sveta Obitelji tebi se posveujemo vodi nas i podravaj, u ljubavi titi nas i nae obitelji. Amen.
Slava Ocu

Drugo otajstvo: SVETA OBITELJ U BETLEHEMU: Isusovo roenje u Betlehemu se dogodilo u

ovoj jedinstvenoj obitelji u povijesti ovjeanstva. U siromanoj talici Sin Boji se po prvi puta
odmorio na krilu svoje Bezgrene Majke i poinuo u krilu svog preistog pooima, a oni su mu se
poklonili kao pravom Bogu. Molimo da nam Marija i Josip isprose milost da ljubimo Isusa iznad
svega te da mu se klanjamo kao Bogu. (Molitve kao kod prvog otajstva).

Tree otajstvo: SVETA OBITELJ U HRAMU: Prikazanje prvoroenaca u hramu bijae

obaveza Mojsijeva zakona za sve obitelji u Izraelu. Kad su Marija i Josip prikazivali Isusa u hramu
prorok imun objavi svijetu Spasitelja i Marijino sudjelovanje u tajni otkupljenja. Molimo da Crkva
i sve obitelji na zemlji budu posveene Svetoj Obitelji. (Molitve kao kod prvog otajstva).

etvrto otajstvo: BIJEG SVETE OBITELJI U EGIPAT: Kao to je Izraelski narod

boravio u Egiptu i po Bojem djelu iz njega se vratio u obeanu zemlju tako i Sveta Obitelj po
Bojoj Providnosti upozna progonstvo i povratak u domovinu. Molimo da i mi pristanem potpuno
uz odredbe Boje Providnosti te suraujemo na irenju Radosne vijesti. (Molitve kao kod prvog
otajstva).

Peto otajstvo: IVOT SVETE OBITELJI U NAZARETU: astimo skroviti ivot Svete Obitelji
u Nazaretu. Ovaj skriviti ivot u ljubavi i poslunosti je kola Evanelja. Ovdje uimo gledati,
sluati, misliti i upoznavati koja se velika tajna snaga nalazi u objavi Sina Bojega koji najvei dio
svoga ivota na zemlji provede u molitvi, skrovitosti i radu u Svetoj Obitelji. Molimo da se u
obiteljima stvori isto duhovno ozraje koje je vladalo u Nazaretskoj obitelji. (Molitve kao kod
prvog otajstva).

2. 4. RAZMATRANJA O SVETOJ OBITELJI

2.4. Razmatranja o Svetoj Obitelji Primjer Nazareta

(papa Pavao IV)

Nazaretska je kua kola u kojoj se poinje upoznavati ivot Kristov. To je zapravo kola
Evanelja. Ovdje najprije uimo gledati, sluati, misliti i potpuno upoznati koja se velika i tajna
snaga nalazi u ovoj vrlo jednostavnoj, poniznoj i divnoj objavi Sina Bojega. Ujedno moda i
nauimo pomalo Ga nasljedovati.
Ovdje zapravo shvaamo nain i put kojim lako moemo upoznati tko je Krist. Ovdje
osobito razumijemo koliko treba cijeniti ono to se odnosi na njegov boravak meu nama, a to
nekako ukljuuju: mjesta, vremena, obiaji, govor, sveti obredi, napokon sve ime se Isus sluio da
se oituje svijetu. Ovdje sve ima glas, sve ima znaenje.
Doista, ovdje u ovoj koli uviamo zato se mora odravati duhovna stega, ako netko eli slijediti
nauk Evanelja i biti Kristov uenik.
O, kako bismo se rado htjeli vratiti na svoje djetinjstvo i ponovo se povjeriti ovoj poniznoj, a
ujedno tako uzvienoj Nazaretskoj koli. O, kako bismo arko eljeli obnoviti svoja nastojanja da

68
stjeemo pravo ivotno znanje uz Mariju, i razumijevanje boanskih istina. Ali ovdje smo se
zaustavili samo kao hodoasnici i prisiljeni smo se odrei te elje, jer razabiremo da se na ovom
svijetu ne moe nikada potpuno dovriti rad oko upoznavanja Evanelja. Neemo ipak otii, a da iz
Nazareta ne uputimo na brzu ruku i kao usput, nekoliko kratkih napomena.
Nazaret nas najprije ui utjeti. O, kada bi u nama ojaala cijena utnje, toga divnog i tako
potrebnog svojstva due, u vrijeme kada na nas u ovome uzburkanom i odve uznemirenom ivotu,
u ovo nae doba, juria toliko povika, galame i vike. O, nazaretska utnjo, ui nas da budemo
uvreni u dobrim mislima, zaokupljeni nutarnjim nadahnuima, da budemo dobro pripravni
sluati tajne Boje savjete i upute istinskih uitelja.
Ui nas koliko je potrebno i koliko vrijedi spremanje, nauk, razmatranje, osobni i skroviti
nain ivota, molitva koju u tajnosti vidi samo Bog. Osim toga, ovdje upoznajemo domai nain
ivota. Neka nas upravo Nazaret podsjeti to je obitelj, zajednitvo obiteljske ljubavi, ozbiljna i
sveta ljepota obitelji, sveto i nepovredivo vlasnitvo obitelji; neka nam pokae kako je sladak odgoj
u obitelji, koji ne moe nita drugo zamijeniti; neka nas naui koja je prirodna uloga obitelji u
drutvenom poretku.
Ovdje napokon upoznajemo obvezu rada. O Nazaretu, o kuo drvodjeleva Sina, elimo
najradije ba ovdje shvatiti i proslaviti, dodue strogi, ali otkupiteljski zakon ljudskog rada. Ovdje
elimo tako obnoviti dostojanstvo rada da to svi doznaju. U ovoj kui elimo podsjetiti i na to da
rad ne moe biti sam sebi svrhom, nego da svoju slobodu i vrijednost prima ne samo iz gospodarske
vanosti, nego i zato to nas upravlja prema divnome cilju.

Prava vrijednost rada

(Bl. Alojzije Stepinac)

Drage uenice domainske kole! Blagdan svete Obitelji, koji nam Crkva svake godine
dovodi pred oi, pun je, moda vie nego ikoji drugi, mnogih i divnih pouka za ljudski ivot. Svaki
stale, svako doba, svaki spol nai e u svetoj Obitelji primjera koji mu mogu posluiti za napredak
u ovom ivotu i za postignue vjenoga ivota. Ali na jedan primjer napose, htio bih danas svrnuti
vae oi, a to je primjer rada. Sveta Obitelj nas ui da svaki ovjek mora raditi. Sveta Obitelj ui nas
da je rad asna stvar. Sveta Obitelj ui nas da najprije vrimo svoje staleke dunosti. Sveta Obitelj
ui nas da svaki rad mora pratiti molitva. Sveta Obitelj ui nas da rad donosi blagoslov za vremeniti
i vjeni ivot. Pogledajmo ove istine, kako bi se nauili pravo cijeniti rad i tako izbijemo koristi za
vremeniti i vjeni ivot.
Sveta Obitelj ui nas da ovjek mora raditi! U Sv. Obitelji ponajprije radi Sv. Josip, koji je
glava Sv. Obitelji i odgovoran za njezino uzdravanje. U Sv. Obitelji radi Blaena Djevica Marija,
koja vri ulogu domaice. Radi Isus Krist, im mu to sile doputaju i dok god ne pone s drugim
radom, s javnim propovijedanjem Evanelja. Mora dakle, raditi i svaki od nas, bez razlike kako se
zvao, koji nije sprijeen boleu ili mu je inae onemoguen rad. Zato? Pred padom prvog ovjeka,
rad je bio zabavan. Nakon pada prvog ovjeka, Bog mu za kaznu zabavu mijenja u osjetljivu
pokoru, kada izree sud nad Adamom:
"U znoju lica svoga jesti e kruh. dok se ne vrati u zemlju od koje si uzet!" (Post 3, 19).
Ako bi ovjek pokuao prestupiti ovu odredbu, onda moe biti siguran, da si sam potpisuje smrtnu
osudu. Jer, recite mi, to bi bilo od ljudskog drutva, kada bi svi ljudi prestali obraivati zemlju?
Neminovna posljedica toga bila bi glad, a onda propast svega ovjeanstva. Zato svaki normalan
ovjek uti u sebi potrebu za radom, kao to kae lijepo strpljivi Job: "ovjek je stvoren za rad, a
ptica za let!" (Job 5, 7).
Kako bijedno u poredbi s Blaenom Djevicom Marijom izgledaju one ene naega doba,
koje sate i sate gube pred ogledalom za mazanje usnica, za razne druge ludorije umjesto da rukama,
koje je dao Bog, poslue da u redu dre kuu i obitelj, da umnaaju njezino blagostanje, unose u nju
zadovoljstvo, radost i veselje. Takvim enama, takvim domaicama, valjalo bi staviti pred zrcalo,
pred kojim gube vrijeme, natpis iz Sv. Pisma: "Idi k mravu lijenino i promatraj putove njegove i
ui se mudrosti!" (Izr 6, 6).

69
 Sveta Obitelj nas ui daje rad asna stvar! Jer to moe biti asnije od onoga, to je sam Sin
Boji svojim primjerom i svojim naukom posvetio. Nita se ne udimo starim poganima, koji su
tjelesni rad smatrali za sramotu, jer kada nisu poznavali pravoga Boga, nisu poznavali ni onoga, to
iz objave Boje izvire. To je neznanje rasprio svojim primjerom Isus Krist. Za hranitelja odabire si
drvodjelju, Sv. Josipa. S njime u zajednici radi sve do svoje tridesete godine ivota. Za svoje
apostole nije odabrao ohole filozofe, bilo grke bilo rimske, nego siromane ribare galilejske, koji
su svojim rukama zaraivali kruh svagdanji. Nije dakle nita poniavajue za enu, pa nosila ba i
doktorski naslov, zasukati rukave i raditi u kui, ako nije niim sprijeena. Nego je znak plitkoga
uma i ohola srca, kada se netko stidi svakodnevnog posla u kui, zato to je moda iz imunije
obitelji ili "plemenitijeg" roda.
Majka Boja je bila kraljevskog roda, pa se nije stidjela niti jednog posla, to ga sobom
donosi zvanje ene. A Isus Krist bio je i jest "Kralj kraljeva i Gospodar gospodara" (1 Tim 6, 15), pa
se nije stidio rei: "Nisam doao da drugi meni slue, nego da Ja drugima sluim!" . Nije zato nita
udno, ako danas ve i drava iz isto materijalnih interesa uspostavlja "asnu radnu slubu".
Sveta Obitelj ui nas, da najprije radimo ono, na to smo obavezni prema svom zvanju.
Danas se ljudsko drutvo ralanilo u bezbroj zvanja, jer tako iziskuju potrebe ivota naega doba.
Sva ta bezbrojna zvanja slina su mnogim udovima jednoga tijela. Sva ta zvanja slina su mnogim
kotaiima, koji zadiru jedan u drugi, da ura moe normalno raditi. I same razumijete, da sat ne bi
mogao pravilno funkcionirati, ako svaki kotai ne bi bio na svome mjestu. I itavo ljudsko tijelo
moralo bi klonuti, ako bi recimo, eludac otkazao svaku funkciju.
I u itavom ljudskom drutvu moraju nastati smetnje, ako se poinju zanemarivati staleke
dunosti. Izgleda dakle, ne samo komino, nego postaje i tragino, kada vidimo danas s kakvom
lakoumnou ena odbacuje poziv revne domaice, majke ili odgojiteljice djece, pa stavlja puku na
rame, bilo pod titulom "drugarice" ili kojom drugom, kako bi vojevala u umi, za slobodu naroda.
Bilo bi svakako zanimljivo znati, koliki je postotak od tih doao onamo zato, to su pazile na svoju
ensku ast i potenje? A jer su tako malo pazile i paze na nju, zato e se na lakoumnima i
neraskajanima sigurno ispuniti ona teka rije Sv. Pisma: "Svaka ena koja je bludnica, biti e
zgaena kao smee na ulici!" (Sir 9, 10).
Sveta Obitelj ui nas da svaki rad mora pratiti molitva. Koliko god Katolika crkva cijeni
rad, toliko je opet daleko od toga da bi slijedila zablude naega vremena, koje su od rada stvorile
idole, smatrajui daje on sam izvor svemu blagostanju i dovoljan usreiti ovjeka sama po sebi. Ne!
Naa narodna poslovica lijepo kae i vrijedno ju je zapamtiti - kako dolo, tako i prolo! to se bez
Boga stvori i stekne, slino je jabuci u koju se odmah u zametku uvalio crv. Izgleda da miruje, ali ju
ipak konano izgrize, te pada sa stabla bez koristi. Nauite se zato, drage uenice, da vaem radu
prethodi molitva, prati ga i zavri, kao to ste neko uile: "Djela naa molimo Te, Gospodine,
milou svojom preteci i pomou prati, da svaka naa molitva i rad s Tobom vazda zapoinje i po
Tebi zapoet da se dovri po Kristu Gospodinu naemu". Da to nije nikakva bajka, nego ista istina,
dovoljno je da se sjetite apostola na ribolovu. "Hajde u dubinu i bacite svoje mree za lov", poziva
Krist apostole. A imun Petar odgovori: "Uitelju, svu smo se no trudili i nita nismo uhvatili, ali
na tvoju rije bacit u mreu" (Lk 5, 4- 7). I uinivi to uhvatie veliku mnoinu riba, da im se
mrea razdirala. Istina je dakle ona rije - s molitvom li zane svoje djelo, pola si ga svrio
zacijelo!
Sv. Obitelj ui nas konano, da takav rad donosi blagoslov za vremenit i vjeni ivot. Rad je
teak i nesnosan teret samo za onoga, koji ga gleda ljudskim oima, a ne oima vjere. Jer kada se
rad promatra oima vjere, onda se ispunjava ona rije Isusa Krista: "Jaram je moj sladak i breme je
moje lako!" (Mt 11, 30). Korijen rada je dodue gorak, ali plod mu je sladak. Zato se uvijek vie
zadovoljnih ljudi nae meu revnim radnicima, nego li meu pospanim lijeninama. A osim toga,
kako se moe i zamisliti materijalno blagostanje pojedinca, obitelji, naroda, drave, ako se ruke
budu prekriile u krilu, umjesto zasukali rukavi za rad? I zar bi mnogi kukao u starosti, da je znao
iskoristiti vrijeme u mladosti i poteno raditi? Kada su jednog siromanog Rimljanina, koji je
svojim marljivim radom stekao imetak, optuili za arobnjatvo i doveli pred senat, donese on svoje

70
orue i pokae ga uz rijei: "Evo moje arobnjatvo. Naalost ne mogu vam jo pokazati i teki
znoj, jer se ve posuio".
Ali poteni rad osigurava nam i vjeni ivot. Jer ako je on od Boga naloen kao pokora
nakon pada Adamova, to je onda sigurno, ako je vren s pravom nakanom, vrijedan toliko koliko i
molitva. Vidite li dakle, drage uenice, kakvo se golemo blago krije u potenom radu! Osigurava
nam mir srca, die u nama ponos, unosi zadovoljstvo u obitelj, podie obiteljsko i narodno
blagostanje, jami nam vjeni ivot prema rijeima Kristovim: "Dostojan je radnik svoje plae!"
(Lk 10, 7). Katoliki list br. 7, (1943) 73-74

2.5. Primjeri i poticaji na pobonost Djetetu Isusu i Svetoj Obitelji

1. Pripovijeda se da je neka pobona ena htjela znati koje su due Isusu najdrae. Jednog
dana pod sv. Misom prilikom podizanja posveene Hostije vidjela je Dijete Isusa na oltaru i s njim
tri djevice. Isus se pribliio prvoj i iskazivao joj njenost. Pribliio se drugoj otklonio s njenog lica
veo, udario je i okrenuo joj leda; malo nakon toga, vidjevi da se jako oalostila, Dijete Isus je sa
velikom profinjenou i njenou utjei. Pribliio se treoj, uzeo je pod ruku, udario je i otjerao od
sebe. Sto je vie bila udarana i odbijana u veoj poniznosti mu se pribliavala i ila za Njim. I tako
vienje prestade. Pobona je ena imala veliku elju saznati znaenje vienja. Ponovno joj se
ukazao Isus i rekao: "Na zemlji drim tri vrste dua koje me ljube. Prve me ljube ali njihova ljubav
je tako slaba. Ako nisu pomilovane duhovnim utjehama uznemiruju se i nalaze u opasnosti da mi
okrenu lea. Prva djevica predstavlja te due. Druga djevica je slika onih koji me ljube jaom
ljubavlju ali imaju potrebu s vremena na vrijeme biti utjeene. Trea je slika jakih dua koje, iako su
uvijek u suhoama bez duhovnih utjeha ine sve to mogu da mi se dopadnu. Te due ja najvie
ljubim".
2. Pripovijeda Pelbarto da je ivio neki vojnik pun poroka. Imao je vrlo pobonu enu.
Budui da ga nije uspijevala urazumiti, esto mu je preporuivala da izmoli jednu Zdravo Mariju
svaki dan pred slikom Presvete Djevice. Jednog dana dok je bio na putu odluio je sagrijeiti ue u
neku Crkvu u kojoj je bila slika Marije s Djetetom Isusom. Klekne i izmoli jednu Zdravo Mariju.
Tada ugleda da je Dijete koje je Gospa drala u naruju promijenilo izgled i postalo obliveno krvlju.
Vojnik uskliknu: "O koji je drznik tako postupao prema Djetetu?!" Marija mu odgovori: "Vi grenici
tako postupate s mojim Sinom". Njega to duboko potrese i sa suzama u oima zamoli Mariju
nazivajui je Majkom milosra da mu isprosi oprotenje.
Ona mu odgovori: "Vi grenici me nazivate Majkom milosra, ali ne proputate da me inite
i majkom alosti i bijede". Grenik je nastavio svoju pronju a Marija se okrenula k svome Sinu i
zamolila oprotenje za njega. Izgledalo je kao da e je Isus odbiti, ali mu Marija ree: "Sine, neu se
dii ispred tvojih nogu dok ne oprosti ovom oaloenom koji se meni utjee". Isus joj tada ree: "
Majko moja, nikad ti nita nisam odbio. Ti eli da mu bude oproteno, neka ti bude. Kao znak
pratanja elim da mi doe poljubiti ove rane". Vojnik se pribliio i dok je ljubio rane Djeteta Isusa
one su se zatvarale i nestajale. Vratio se kui, zamolio i enu da mu oprosti i do smrti proveo uzoran
kranski ivot u pokori.
3. Pripovijeda se da je poboni engleski djeak Edmund u drutvu druge djece prolazio
panjakom s pobonou i ljubavlju u srcu prema Isusu Kristu. Tada mu se pribliilo neko dijete i
pozdravilo ga: "Edmunde neka te Bog spasi". Upitalo ga je da li ga poznaje. Djeak je odgovori da
ne. Dijete je nastavilo: kako ne kad sam uvijek uza te. Ako me eli upoznati pogledaj mi elo.
Edmund pogleda bolje i vidje da na elu pie: Isus Krist, Kralj. Dijete Isus je tada nadodalo: "To je
moje ime. elim da na spomen ljubavi koju imam prema tebi svaku veer na svom elu napravi
znak kria prizivajui moje ime. Ono e te osloboditi od iznenadne smrti, kao i svakoga tko to bude
inio". Otada se Edmund uvijek tako ponaao. Jedanput mu je sam avao uhvatio ruku da ne ini
znak kria i ne zaziva ime Isusovo, ali ga je on pobijedio molitvom. avao je dodao daje to ime
najjae oruje protiv njega.
4. asna sestra Ivana od Isusa i Marije, franjevka, jednog je dana meditirala o Djetetu Isusu
koje je progonio Herod. Zaula je veliku buku u kui kao da netko nekoga goni. Zatim je ugledala

71
prelijepo Dijete pred sobom koje joj ree: "Moja Ivana, pomozi mi i spasi me, ja sam Isus
Nazareanin, bjeim od grenika koji me progone gore od Heroda. ele me ubiti, spasi me ti
svojom ljubavlju".
5. Pripovijeda se u ivotu p. Zucchia, isusovca, koji je bio vrlo poboan Djetetu Isusu i
sluio se sliicama da zadobije due za Boga. Jednog dana je dao sliku Djeteta Isusa nekoj djevojci
koja je uvala nevinost due. Nije bila osobito pobona i nije ni pomiljala na redovniki poziv. Ona
je prihvatila dar i upitala to da radi s tim Djetetom. Poboni isusovac joj ree da ga stavi na stalak
klavira koji je voljela svirati. Tako je djevojka esto promatrala tu sliku. Malo po malo u njenom se
srcu poela buditi pobonost i elja za savrenstvom. Nakon nekog vremena otila je p. Zucchiju i
rekla mu da ju je Dijete privuklo svojom ljubavlju. Pomalo se oslobaajui je od svih zemaljskih
ljubavi ona odlui postati redovnica.
6. Slubenica Boja, asna sestra Margareta od Presvetog Sakramenta dobila je od Boga
posebno poslanje da iri pobonost prema Djetetu Isusu. Jednoga dana poslije svete Priesti Dijete
Isus joj se ukaza i ree: "Po Priesti u te uiniti dionicom moje nevinosti i jednostavnosti, koje sam
imao u djetinjstvu. Odvojio sam tvoje srce od ljubavi i sklonosti prema grijehu, a ubudue u te sve
vie oslobaati od nesavrenosti. Nee vie sluati zemaljski govor i ja u iz dana u dan u tebi
proizvoditi nove uinke milosti. Sudjeluj u stanju i otajstvu moga djetinjstva. Izabrao sam te da
asti moje Djetinjstvo i nevinost. elim te poastiti posebnim zavjetima i elim da se otajstvo
moga Djetinjstva asti na zemlji." Jednom drugom prilikom Isus je od sestre Margarete traio da
ini pokoru i zadovoljtinu za grijehe naroda. Daje utjeio kazao joj je: "Moja zarunice, ne boj se,
ja u s tobom raditi, crpi snagu iz blaga moga Djetinjstva, po zaslugama tog otajstva nad- vladat e
sve potekoe". (Primjeri su preuzeti iz Opere ascetiche sv. Alfonsa Marije Liguorija. Torino
1845. st. 390-392)

DOI MALI ISUSE

Ovaj se dogaaj zbio u jednoj maloj maarskoj upi u vrijeme komunizma i progona Crkve.
Djeca, pouena u vjeri u svojim obiteljima, rado su dolazila na upski vjeronauk i redovito
pristupala Svetim Sakramentima.
Medu njima se osobito isticala desetogodinja djevojica Anelina. Primjer svima u svemu,
a osobito u hrabrom svjedoenju vjere. Zbog toga je u koli esto imala velikih problema od strane
svoje uiteljice Gertrude, uvjerene ateistice, iji je i bio zadatak unititi vjeru u narodu, osobito u
srcima djece. Da bi imala snage izdrati sve to Anelina zamoli upnika da joj dozvoli svaki dan
primati Isusa u Sv. Priesti. To je jo vie raestilo njenu "drugaricu", koja je uvijek pronalazila
nove naine daje ponizi. Nekoliko dana prije Boia smatrala je da je napokon pronala nain kako
e u Anelini. a time i u ostaloj djeci unititi vjeru.
Dijete, rekla je - ako te roditelji zovu, to ini? Dolazim. Zamisli Oni zovu umrlu baku?
Ona ne dolazi. Kada bi zvali Crvenkapicu i njenu bakicu i one ne bi dole? Ne. jer su iz bajke.
Naravno, a sada emo neto isprobati. Anelina, izai iz razreda. Dijete je izalo. A sada djeco,
rekla je uenicima, zovite je svi. Svi zajedno! Anelina. Anelina! - svih trideset grla zvalo je
prijateljicu. Anelina je dola, sami vidite draga djeco.
Ako netko postoji, na zov dolazi. Ali ako ne postoji - nee doi! Ima li nekoga meu vama
tko jo vjeruje da postoji Dijete Isus? Da - odazvali su se neki hrabri. A ti Anelina, vjeruje li da e
Dijete Isus uti i doi? Da, vjerujem! Onda sada viite svi zajedno: Doi Mali Isuse! utnja.
Odjednom mala Anelina stane na sredinu razreda. Onda dobro, mi emo Ga dozvati. Viimo
zajedno: Doi Mali Isuse! Sva djeca podigla su ruke. Plamteim oima, sa srcima punim vjere i
pouzdanja poela su vikati ... Doi Mali Isuse! Uiteljica im nareuje da prestanu. Sve su oi
usmjerene prema Anelini. Tiina .... Odjednom je glas Anelinin prekinuo utnju. Jo zovimo!
Tada je nastao gromoglasni usklik koji bi sruio zidove: Doi Mali Isuse!
I najednom vrata se sama otvorie i u razred ue bljetavo svjetlo. Svjetlost je rasla i
oblikovala se u kuglu, razilazei se na sve strane, iz koje je izalo Maleno Djetece, tako lijepo
kakvo djeca nikada nisu vidjela. Djetece im se par minuta smjekalo nita ne govorei, a zatim je

72
polako nestajalo. Odjednom je utnju prekinuo vrisak uiteljice. On je doao! Istrala je viui iz
razreda i tresnula vratima. Anelina je mirno rekla prijateljicama: Vidite, On postoji, zato se sada
zahvalimo Svi su kleknuli i izmolili Oe na, Zdravomariju, Slava Ocu .... zvono je zazvonilo.
Napustili su razred .... Dogaaj se brzo proirio. Saznao je upnik i sasluavi ih rekao - sve mora
da je istina. Evo dokaza to znai mo molitve koja proizlazi iz vjere. Vjera prenosi brda. Svi koji
vjeruju i tuju Dijete Isusa dobivaju posebne milosti u svim potrebama. Uiteljica je poludjela,
zavrila u umobolnici i stalno ponavljala: On je doao! - i tako nesvjesno svjedoila ono protiv ega
se borila. (s poljskog preveo p. Andrzej Wosco)

Pismo Malom Isusu

Samo sam dva puta u ivotu prekrio slubenu tajnu i otvorio tue pismo, priao je
umirovljeni potanski slubenik M. M. Bilo je to prije Prvog svjetskog rata, kada sam vodio potu u
jednom malom slavonskom selu.
Bliio se Boi i posla je bilo na pretek. Razvrstavajui pisma iz potanskih sanduia, dolo
mi je pod ruku jedno pismo bez marke sa naslovom: "Dragom Malom Isusu u Nebo!" Poiljatelj
nije bio naznaen. Dugo sam gledao pismo, oito pisano djejom rukom. Po pravilu slube trebao
sam ga spaliti. No, to nisam uinio. Otvorio sam ga, slutei mu sadraj.
Na obinom listu kolske teke, uz dosta greaka, pisalo je:
"Dragi Mali Isuse!
Ti e ovoga Boia slati darove dobroj djeci. Za mene sigurno nisi znao, jer nisam nikada nita
dobio. Mama je bolesna. Ja moram uvati maloga brata i seku, pa ti nisam mogao prije pisati. Tata
jako pije i tue me. Molim te, dragi Isuse, nemoj me zaboraviti."
Tunjica Kopori, uenik II razreda, Ciglana

Toga Boia Mali je Isus usliao zaboravljenog Tunjicu. Dobio je veliki paket sa darovima u
odjei, igrakama i slatkiima. to sam mogao drugo nego darovati djeaka, da mu taj Boi
nainim sretnim i radosnim. Mali je Isus oito mene odabrao da uinim djelo kranskog milosra.
Nakon toga stiglo je drugo pismo sa istom adresom. Ovaj puta sam ga otvorio bez razmiljanja. U
njemu je pisalo:

Dragi Mali Isuse!

Dobio sam veliki paket. Hvala ti! Kako sam se obradovao svemu, a posebno cipelama i slikovnici.
Mama je plakala. Ti si mi sigurno slao i prije, samo je to na potar pokrao. Jo jednom hvala.
Tunjica (Glasnik Srca Isusova i Marijina br. 12 1951.)

DODATAK: LITANIJE BOJOJ PROVIDNOSTI

Uvodna napomena: Cijeli Isusov i Marijin ivot je pod znakom Boje Providnosti, ali na
poseban nain se to oituje u Evaneljima djetinjstva Isusova i dogaajima vezanim uz Svetu
Obitelj. Zbog toga u sklopu ovih Pobonosti naim itateljima po prvi puta objavljene na
hrvatskom, donosimo i Litanije Boje Providnosti koje moemo moliti u svim naim potrebama s
velikim pouzdanjem u Boga koji provia i u naem ivotu.

LITANIJE BOJOJ PROVIDNOSTI

(za privatnu upotrebu- Imprimatur, Torino, 13. 07. 1960. Generalni vikar V.Rossi))

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!

73
Oe, nebeski Boe,smiluj nam se!
Sine Otkupitelju svijeta Boe!
Due Sveti Boe!
Sveto Trojstvo jedan Boe!

Providnosti Boja dostojna ljubavi anela i ljudipomozi nam!

Providnosti Boja koja iz Srca Isusa Krista proizlazi
Providnosti Boja koja upravlja svakom stvari po mjeri
Providnosti Boja nado za nae spasenje
Providnosti Boja utjeho duama za vrijeme njihova ivotnog hodoaa
Providnosti Boja putu neba
Providnosti Boja vjerni vodiu u svim opasnostima
Providnosti Boja dostojna djeliteljice milosti
Providnosti Boja blago skriveno koje svaki vjernik moe otkriti
Providnosti Boja potporo pravednika
Providnosti Boja nado naputenih grenika
Providnosti Boja pomoi u svim naim potrebama
Providnosti Boja miru u svim olujama
Providnosti Boja miru ljudskoga srca
Providnosti Boja utoite alosnih
Providnosti Boja hrano izgladnjelih
Providnosti Boja izvore utjehe
Providnosti Boja pomoi siromaha
Providnosti Boja pomoi udovica i siroadi
Providnosti Boja dobroto Boja koja ne ostavlja nijednoga stvora
Providnosti Boja oznako kojoj trebamo dati svaku ast i poklon
Providnosti Boja blagosti Boja koja nikog ne prisiljava te sve s ljubavlju rasporeuje
Providnosti Boja jakosti Boja kojoj nitko ne moe promijeniti ni ponititi odluka
Providnosti Boja koja nadilazi svaki razum i kojoj ne moemo istraiti putove
Providnosti Boja savreno pravedna u kojoj nema nikakve nepravde
Providnosti Boja koja tjei umorne i optereene
Providnosti Boja koja iz zla izvodi na dobro
Providnosti Boja koja ponizuje ohole a uzvisuje ponizne
Providnosti Boja koja otvara tamnice pravednicima i kida njihove okove
Providnosti Boja koja gladne siti dobrima a bogate otputa prazne
Providnosti Boja itnico neiscrpna
Providnosti Boja blago otvoreno za siromahe
Providnosti Boja koja spreava oajavanje u protivtinama
Providnosti Boja koja daje umjerenost radosti u blagostanju
Providnosti Boja koja si pripremila krilo Djevice da postane prebivalite Sina Bojega
Providnosti Boja koja si upravljala ivotom i smru Isusa Krista za nae spasenje

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Pomolimo se: Vjeni Boe koji si se udostojao svrnuti na nas svoj pogled daruj nam milost da se
potpuno predamo Tvojoj Providnosti u ovom prolaznome svijetu te da tako jednoga dana dospijemo
u vjeni ivot. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

74
 POBONOST PRESVETOM SRCU ISUSOVU

Sadraj

Predgovor
1. Devetnica Srcu Isusovu sv. Alfonsa Marije Liguorija
2. Litanije Srca Isusova
3. Molitve svetaca i duhovnih velikana Srcu Isusovu
4. Razmatranja svetaca o Srcu Isusovu
5. Povijest pobonosti Srcu Isusovu od poetaka do posvete svijeta i uspostave svetkovine
1. Redovnici srednjega vijeka - zaetnici tovanja Srca Isusova
2. Druba Isusova i redovnice Pohoenja pretee sv. Margarete
3. Sv. Ivan Eudes
4. Srce Isusovo i sv. Margareta Marija Alacoque
5. etiri velika ukazanja Srca Isusova sv. Margareti Alacoque
6. Od ukazanja sv. Margareti do uspostave svetkovine Srca Isusova i posvete svijeta
Boanskom Srcu Isusovu
7 . Pobonost Srcu Isusovu dar Neba za moderna vremena
8. Teoloki temelj pobonosti Srcu Isusovu
9. Zato je lipanj posveen Srcu Isusovu?
6. Obeanja srca Isusova i nae spasenje
1.Obeanja Srca Isusova
2. Veliko obeanje Srca Isusova, pobonost devet prvih petaka i nae vjeno spasenje
7. Posebne pobonosti i molitve Srcu Isusovu
1. Zlatna krunica
2. Posveta Srcu Isusovu osobna i obitelji
3. Kratki zazivi presvetom Srcu Isusovu obdareni oprostima
4. Pronja presvetom Srcu Isusovu
5. Dragocjeno prikazanje zasluga presvetog Srca Isusova kao zadovoljtina za svoje
grijehe
6. Molitve
a. da se po Isusovoj elji to vie rairi pobonost prema njegovom Srcu
b. Presvetom Srcu Isusovu za due u istilitu;
c. Za umirue
d. Naknada za uvrede nanesene euharistijskom Srcu Isusovu

8. Poticajni primjeri pobonosti Srcu Isusovu

Predgovor

Meu najrairenijim pobonostima u Katolikoj Crkvi je svakako pobonost Presvetom Srcu

Isusovu. Ne radi se o jednoj pobonosti meu mnogima nego je pobonost Srcu Isusovu uzdignuta
u Crkvi na posebno mjesto i nalazi se u sreditu objave. Brojni su papinski dokumenti koji o tome
piu, a nama se kao najbolji uvod u ovu knjiicu ini citat iz Direktorija o pukoj pobonosti i
liturgiji kojeg je izala Kongregacija za Bogotovlje i disciplinu sakramenata 2001. godine u Rimu.
Shvaen u svjetlu boanskoga Pisma, izraz Srce Isusovo oznauje samo Kristovo otajstvo,
cjelokupnost njegova bia, njegove osobe, razmatrane u svojoj najintimnijoj i bitnoj jezgri: Boji
Sin, nestvorena mudrost; beskrajna ljubav, poelo spasenja i posveenja za itavo ovjeanstvo.
Srce Isusovo je Krist, utjelovljena i spasiteljska Rije koja je, po sebi, nutarnja - s beskrajnom
boansko-ljudskom ljubavlju - u Duhu protegnuta prema Ocu i prema ljudima, svojoj brai i
sestrama.

75
 Kao to su esto podsjeali rimski pape, pobonost Srcu Isusovu ima vrst temelj u Svetome
pismu. Isus, koji je jedno s Ocem (Iv 10,30), poziva svoje uenike na ivljenje u prisnome
zajednitvu s njim, na usvajanje njegove osobe i njegove rijei kao pravila ponaanja, a sebe
samoga objavljuje kao uitelja krotka i ponizna srca (Mt 11,29). Moe se na stanovit nain rei
da je pobonost Srcu Isusovu prijevod u bogotovne okvire onoga pogleda, koji e prema prorokoj
i evaneoskoj rijei, svi kranski narataji usmjeriti prema onome koji je proboden (usp. Iv 19,37;
Zah 12,10), tj. prema Kristovu boku probodenu kopljem iz kojega je potekla krv i voda (usp. Iv 19,
34), simbol udesna otajstva cijele Crkve.
Ivanovski tekst, koji pripovijeda o pokazivanju Kristovih ruku i njegova boka uenicima (usp.
Iv 20,20) i poziv koji Isus upuuje svetomu Tomi da prui svoju ruku i da ju stavi u njegov bok
(usp. Iv 20, 27) takoer je imao znatan utjecaj u nastanku i u razvoju crkvene pobonosti prema
Presvetome Srcu.
Ti i drugi tekstovi koji predstavljaju Krista kao vazmenoga Jaganjca - pobjedonosna, premda
rtvovana (usp. Otk 5,6) - bili su predmetom trajna razmatranja svetih Otaca, koji su otkrili njihova
doktrinarna bogatstva i ponekad vjernike pozivali da prodru u otajstvo Krista kroz otvorena vrata
njegova boka. Ovako pie sveti Augustin: Ulaz je pristupaan: Krist je vrata. I za tebe se otvorio
kada je njegov bok otvorilo koplje. Sjeti se to je iz njega izalo. Izaberi dakle gdje ti moe ui. Iz
boka Gospodina koji je visio i umirao na kriu provrela je krv i voda kada je bio proboden kopljem.
U vodi je tvoje proienje, u krvi tvoje otkupljenje.
Pobonost prema Presvetome Srcu predstavlja veliki povijesni izraaj pobonosti Crkve prema
Isusu Kristu, svome Zaruniku i Gospodinu. Ona zahtijeva temeljni stav koji se sastoji od obraenja
i zadovoljtine, ljubavi i zahvalnosti, apostolske zauzetosti i posvete prema Kristu i njegovu
spasenjskome djelu. Zbog toga ju Apostolska stolica i biskupi preporuuju, promiu njezino
obnavljanje: u jezinim i ikongrafskim izraajima; u posvjeivanju njezinih biblijskih korijena i
njezine povezanosti s najveim istinama vjere; u potvrdi primata ljubavi prema Bogu i blinjemu
kao bitnu sadraju te pobonosti.(Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji str.137.s.)
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i
prirunika iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim
evropskim jezicima. Dao Bog da Srce Isusovo po zagovoru Majke Boje objavljivanjem ove
knjiice udijeli obilje milosti i duhovnih plodova u hrvatskom narodu.

2. 2. 2006. Blagdan prikazanja Gospodinova u hramu - Svijenica

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. DEVETNICA SRCU ISUSOVU

( Sv. Alfons Marija Liguori)

Prvi dan: Ljupko Srce Isusovo

Tko je u svemu ljubak nuno je obljubljen. Ah, kad bism se mi potrudili upoznati sve lijepe
strane ljupkog Isusa Krista, svi bismo bili sretni ljubei ga. I koje bi srce meu svim srcima moglo
biti ljupkije od Srca Isusova? Njegovo Srce je potpuno isto, sveto, puno ljubavi prema Bogu i
blinjemu. Slava Boja i nae dobro su jedine elje Isusova Srca. U njegovu Srcu sva je Oeva
milina i slast. U njemu kraljuju sva savrenstva i sve kreposti: najgorljivija mogua ljubav prema
Bogu, njegovu Ocu, sjedinjena s najveom moguom poniznou i potovanjem; najvea smetenost
zbog naih grijeha koje je uzeo na sebe, sjedinjena s najveim povjerenjem njenog Sina; najvee
gnuanje na nae grijehe sjedinjeno sa ivom samilou prema naim bijedama; najvea muka
skupa sa savrenim predanjem u volju Boju. Tako da se u Isusu nalazi sve to je dostojno ljubavi.
Neki su skloni ljubiti osobe zbog njihove ljepote, drugi zbog nevinosti ili blagosti ili pobonosti.
A kad bi postojala neka osoba koja bi imala sve ove i druge kreposti tko bi mogao ne ljubiti je? Kad
bismo i na daljinu uli da postoji neki princ lijep, ponizan, uljudan, poboan, pun ljubavi, sa svima
blag, koji uzvraa dobrom onima koji mu ine zlo, iako ga ne bi poznavali, a ni on nas, u njega

76
bismo se zaljubili i bili bismo potaknuti ljubiti ga. A Isus Krist koji ima sve ove kreposti u najviem
stupnju, i tako nas njeno ljubi, pa kako je mogue da je tako malo ljubljen od ljudi, da on nije
predmet sve nae ljubavi? Oh, Boe moj, Isus koji je jedini ljubak i koji nam je iskazao tolike
znakove svoje ljubavi, izgleda da je samo on bez sree s nama, ne uspijeva vidjeti da je obljubljen,
kao da ne bi bio dovoljno dostojan nae ljubavi! Zbog toga su plakale sv. Rua Limska, sv. Katarina
enovska, sv. Tereza Avilaska, sv. Marija Magdalena Pacika, koje kad su vidjele veliku
nezahvalnost ljudi plaui su uzvikivale: Ljubav nije ljubljena, ljubav nije ljubljena!
Molitva: Ljubljeni moj Otkupitelju to bi mi dostojnije izvan tebe mogao zapovjediti ljubiti
vjeni Otac? Ti si ljepota Raja, ti si ljubav Oeva, u tvom Srcu je sjedite svih kreposti. O ljubljeno
Srce mog Isusa ti zasluuje ljubav svih srdaca. Jadno i nesretno srce koje te ne ljubi. Takvo
nesretno srce je bilo i moje u vremenu kad te nisam ljubio, ali ne elim nastaviti biti nesretan.
Ljubim te i elim te zauvijek ljubiti moj Isuse. U prolosti sam bio zaboravio na tebe a sada to
oekujem? Moda oekujem da me ti zbog moje nezahvalnosti zapusti i zaboravi na mene? Ne
dragi moj Spasitelju, ne dopusti to. Ti si Boja ljubav, pa zar da ne bude i ljubav jednog bijednog
grenika poput mene prema kojemu si bio tako dobar i ljubio si ga?
Blaeni plamenu koji gori u zaljubljenom Srcu Isusovu, upaliti i u mom siromanom srcu
blaeni plamen koji je Isus s Neba doao zapaliti na zemlji. Saezi i uniti sve neiste ljubavi koje
ive u mom srcu i sprjeavaju da bude potpuno tvoje. O Boe moj, uini da moje srce ivi samo
zato da te ljubi, tebe moga Spasitelja. Ako sam te nekada prezirao sada znaj da si ti moja jedina
ljubav. Ljubim te, ljubim te, ljubim te i ne elim ljubiti nita drugo osim tebe. Ljubljeni moj
Gospodine neka ti ne bude odbojno da te ljubi jedno srce koje te je u prolosti preziralo. Pokazati
anelima srce koje te je nekada vrijealo i preziralo a sada te ljubi neka bude tvoja slava. Presveta
Majko Marijo, nado moja, pomozi mi. Moli Isusa da me svojom milou uini onakvim kakvim me
on eli. Litanije Srca Isusova str. ....

Drugi dan: Srce Isusovo koje ljubi

Oh kad bismo shvatili ljubav kojom gori Srce Isusovo prema nama! On nas toliko ljubi da
kad bi se sjedinila sva ljubav svih ljudi, anela i svetaca sa svim njihovim snagama ne bi se dobio ni
tisuiti dio ljubavi kojom nas Isus ljubi. On nas ljubi beskrajno vie nego li mi ljubimo sami sebe.
Ljubio nas je do pretjeranosti. Koja bi mogla biti vea pretjeranost od toga da Bog umre za
stvorenja? Ljubio nas je do kraja. Bog nas je ljubio oduvijek. U vjenosti nije postojao nijedan
trenutak kad Bog nije mislio na nas i nije ljubio svakoga ponaosob. Iz ljubav prema nama je postao
ovjekom, teko ivio i umro za nas na Kriu. On nas je, dakle, vie ljubio od svoje asti, svog
odmora i samoga ivota budui da je sve rtvovao da bi nam pokazao veliinu svoje ljubavi. Pa zar
to nije preobilna ljubav koja zauuje anele i Raj za svu vjenost? Njegova ljubav ga je potakla da
jo i danas ostane s nama u Presvetom Sakramentu kao na prijestolju svoje ljubavi, gdje on boravi u
komadiu kruha, bez pokreta i sjetila, izgleda da potpuno ponitava svoje Velianstvo te kao da je tu
samo da bi obavljao slubu ljubavi prema ljudima. Ljubav eli trajnu prisutnost osobe koju ljubi. Ta
ljubav i elja je potakla Isusa da ostane s nama u Presvetom Sakramentu.
Zaljubljenom Gospodinu je izgledalo premalo provesti s nama kao ovjek trideset godina pa je,
kako bi pokazao svoju elju da bude uvijek s nama, elio uiniti najvee od svih udesa, ustanovio
je Euharistiju. Djelo otkupljenja je ve bilo uinjeno, ljudi su se bili izmirili s Bogom, emu je
sluilo Isusu ostati na zemlji u Presvetom Sakramentu? Ah, on je ostao jer se ne moe rastaviti od
ljudi jer s nama pronalazi svoje radosti. Ta ljubav je toliko proela njegovo Srce da ga je navela
postati hranom naih dua kako bi se s nama sjedinio i uinio naa srca jednim s njegovim Srcem. O
koje li divote! O preobilje ljubavi Boje. Jedan sluga Boji je govorio: Kad bi neto moglo
uzdrmati moju vjeru u otajstvo Euharistije to ne bi bila sumnja kako kruh moe postati tijelo i kako
Isus moe biti na vie mjesta i cio saet u tako malo prostora jer bih odgovorio da je Bogu sve
mogue. Ali ako me se pita kako to da je Srce Isusovo toliko ljubilo ovjeka da je postalo njegovom
hranom, ne bih znao to drugo odgovoriti osim rei da je to istina vjere koja nadilazi moj razum te
kako se Isusova ljubav ne moe razumjeti. O ljubavi Srca Isusova daj da te ljudi upoznaju i
uzljube!

77
 Molitva: O ljubljeno Srce mog Isusa, Srce zaljubljeno u ljude, Srce stvoreno kako bi ljude
ljubilo, kako je mogue da ti ljudi ne uzvraaju ljubavlju te da te vrijeaju? Ah, bijednog li mene i
ja sam bio meu tim nezahvalnicima koji te nisu znali ljubiti. Oprosti mi moj Isuse, ovaj veliki
grijeh, da nisam ljubio tebe koji si me prvi toliko ljubio i koji nisi mogao nita vie uiniti kako bih
te ja uzljubio. Uviam da zbog vremena u kome sam se bio odrekao ljubavi prema tebi zasluujem
da budem osuen i tako te vie nikada ne bih mogao ljubiti. Ah ne, moj dragi Spasitelju, kazni me
svakom drugom kaznom samo tom ne. Udijeli mi milost da te ljubim a zatim dopusti da trpim bilo
kakvu patnju koju hoe. Kako bi se mogao bojati takve kazne kad mi ti daje slatku i dragu
zapovijed da ljubim tebe, moga Boga? Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim!
Da moj Boe, ti eli da te ljubim i ja te elim ljubiti, ne elim ljubiti nita drugo do li tebe. O
ljubavi Srca Isusova ti si moja ljubav. O ljubavlju zapaljeno Srce Isusovo raari moje srce. Ne
dopusti da ja ubudue niti za jedan trenutak ivim bez tvoje ljubavi, radije me prije ubij, uniti nego
da pokaem svijetu tu uasnu nezahvalnost, da ja toliko ljubljen od tebe poslije tolikog svijetla koje
sam primio ponovno prezrem tvoju ljubav. O ne, Srce Isusovo ne dopusti to. Isuse, ufam se u Krv
koju si za mene prolio da u te uvijek ljubiti i da e me ti uvijek ljubiti. Ova ljubav izmeu mene i
tebe nee nikada prestati. Marijo, ti koja toliko eli vidjeti da je Isus ljubljen, vei me, stisni me
uz Srce Isusovo tako da se nikad vie od njega ne odvojim. Litanije Srca Isusova str. ....

Trei dan: Srce Isusovo koje eli biti ljubljeno

Isus nas ne treba. On je s naom ili bez nae ljubavi jednako blaen, bogat i moan, kae sv.
Toma Akvinski. Srce Isusovo, jer nas toliko ljubi, eli nau ljubav kao da mu je ovjek potreban i
kao da njegova srea zavisi o ovjeku. Tome se udio i Job kad je govorio: to je ovjek da ga ti
toliko cijeni, da je tvome Srcu toliko prirastao? (Job 7,17). Kako, a jedan Bog eli i trai s toliko
skrbi ljubav jednog crva! Velika bi stvar bila da je Bog samo dopustio da ga ljubimo. Da neki
podanik kae svome kralju: Gospodine ljubim te!, smatrali bi ga presmionim. A to bi se tek reklo
kad bi kralj rekao podaniku: eli li me ljubiti? Tako se ne ponizuju ni zemaljski kraljevi, a Isus
koji je kralj Neba, s toliko ustrajnosti trai nau ljubav: Daj mi sine srce svoje i neka oi tvoje
raduju moji putovi. (Izr 23,26). A ako izgnaju Isusa iz koje due, on ne odlazi, nego stoji na vratima
srca te zove i kuca kako bi uao: Stojim na vratima i kucam (Otk 3,20), i moli da mu se otvori
nazivajui duu sestrom i zarunicom: Otvori mi sestro moja, zarunice moja (Pj 5,20).
Srce Isusovo pronalazi svoje najvee slasti kad vidi da ga ljudi ljube i tjei se kad mu neka dua
kae i esto ponavlja: Boe moj, Boe moj, ljubim te. Sve to je plod velike ljubavi kojom gori
Srce Isusovo. Tko ljubi, nuno eli biti ljubljen. Srce trai srce, ljubav trai ljubav. Koji o Bogu
razmiljaju, ne bi li ga trebali i ljubiti - kae sv. Bernard. A i sam Bog je kazao: to trai tvoj Bog
od tebe osim da ga se boji, da hodi njegovim putovima i da ga ljubi? (Izl 10, 12). Poruuje da je
on dobri pastir koji, kada pronae izgubljenu ovcu, tjei se i sve zove: Radujte se sa mnom jer sam
naao izgubljenu ovcu (Lk 15,6). Pouava nas da je dobri otac koji, kad mu se izgubljeni sin vraa
ne samo da mu oprata nego ga i njeno grli. Kae nam da tko ga ne ljubi osuen je na smrt: Tko ne
ljubi ostaje u smrti (1 Iv. 3,14). A kada susretne nekoga tko ga ljubi, zadrava ga uza se i sjedinjuje
se s njime: Tko ostaje u ljubavi u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4,16). Pa nakon toliko pronji,
tolike skrbi, tolikih obeanja i prijetnji hoemo li ostati nepokretni i ne ljubiti Boansko Srce koje
toliko eli da bude ljubljeno?
Molitva: Predragi moj Otkupitelju, rei u ti sa sv. Augustinom, ti mi zapovijeda da te
ljubim, a ako te ne ljubim prijeti mi Paklom, a koja vea nesrea bi mi se mogla dogoditi od toga
da budem lien tvoje ljubavi? O Srce Isusovo, ako me eli prestraiti samo mi zaprijeti da u ivjeti
bez da tebe ljubim. Ova prijetnja me strai vie od tisuu Pakala. O Boe moj, kad bi osuenici
usred Pakla tebe ljubili Pakao bi brzo postao Rajem, a kad te sveci u Nebu ne bi mogli vie ljubiti,
Raj bi brzo postao Pakao. Tako je govorio sv. Augustin.
Boansko Srce mog ljubljenog Gospodina, vidim da za svje grijehe zasluujem biti ostavljenim
od tvoje milosti i time osuen da te vie ne ljubim, ali shvaam da ti eli da te ljubim i u sebi
osjeam veliku elju da te ljubim. Ta moja elja dar je tvoje milosti, ti si mi je udijelio, daj mi i
jakosti da je ostvarim te da ti od danas uistinu svim srcem ponavljam: Boe moj ljubim te, ljubim

78
te, ljubim te... Ti eli moju ljubav a ja elim tvoju ljubav. Zaboravi Isuse moje grijehe iz prolosti, i
zauvijek se ljubimo. Ti me nee ostaviti, a ja neu ostaviti tebe. Zauvijek e me ljubiti i ja u te
zauvijek ljubiti. Tvoje zasluge Isuse su moje ufanje. Daj da te sve vie ljubim, vie od bilo kojeg
grenika koji te je najvie povrijedio. Bezgrena Djevice, pomozi mi, moli Isusa za mene. Litanije
Srca Isusova str. ....

etvrti dan: Oaloeno Srce Isusovo

Nije mogue shvatiti koliko je Srce Isusovo nama za ljubav na zemlji bilo oaloeno i kao
posljedicu toga ne suosjeati s njime. On sam nam kae da je njegovo Srce bilo oaloeno tolikom
mukom da je samo ona bila dovoljna da umre iz iste boli, da ga boanstvo udom nije sprijeilo da
ne umre. alosna je dua moja do smrti (Mk 14,34). Najvea bol Srca Isusova u Getsemaniju koja
ga je toliko oalostila nije bilo vienje patnje, muenja i uvreda koje su mu ljudi pripravljali, nego
nezahvalnost i hladnoa prema njegovoj beskrajnoj ljubavi. Sve razluujui on je vidio sve grijehe
koje emo uiniti poslije njegove muke i tako gorke i sramotne smrti. Poglavito je predviao tolike
uasne uvrede koje e ljudi uiniti njegovom ljubeznom Srcu koje nam je kao ostavtinu ostavio u
Presvetom Oltarskom Sakramentu. O Boe moj kako sve nisu vrijeali Isusa u ovom Sakramentu
ljubavi prema ljudima!
Neki su ga pogazili, drugi bacili na smee, trei se njime koristili kako bi avlu iskazivali ast!
Pa ipak, vienje svih tih grozota nije sprijeilo Isusa da nam ostavi ovaj veliki zalog i svjedoanstvo
svoje ljubavi. On beskrajno mrzi grijeh, ali ljubav prema nama izgleda da je u njemu nadvladala tu
odbojnost prema grijehu jer je radije dopustio da se poine tolika svetogra Presvetom Sakramentu
nego da lii te boanske hrane due koje ga ljube. Pa zar to nije dovoljno da ljubimo Srce Isusovo
koje nas je toliko ljubilo? Moda Isus nije dovoljno uinio da zaslui nau ljubav? Hoemo li jo
biti nezahvalni i samoga ostaviti Isusa u Svetohranitu, kako to ini veina ljudi? Neemo li se
radije sjediniti s malim brojem pobonih dua koja ga znaju prepoznati pa izgaraju iz ljubavi vie
negoli svijee koje gore pred svetohranitem. Tu Srce Isusovo gori ljubavlju za nas, pa zar da mi u
njegovoj prisutnosti ne izgaramo za njega?
Molitva: O klanjanja dostojni i dragi moj Isuse, evo do tvojih nogu onoga koji je toliko
oalostio tvoje najljupkije Srce. O Boe moj, kako sam mogao tako ogoriti Srce koje me je toliko
ljubilo i nije nimalo pazilo na sebe kako bih ga ja uzljubio! Ali utjei se, da tako kaem, dragi moj
Spasitelju, i znaj da moje srce ranjeno tvojom milou i tvojom ljubavlju sada kua toliko kajanje za
uvrede kojima sam te povrijedio da bi od muke htjelo umrijeti. Ah moj Gospodine, kad bi mi dao
toliku bol kajanja za moje grijehe koju si ti imao za vrijeme svoga ivota.
Vjeni Oe, prikazujem ti muku i alost koju je tvoj Sin trpio za moje grijehe i po njima molim
da mi udijeli tako veliku bol za uvrede kojima sam te uvrijedio, tako da uvijek ivim oaloen i
raskrajan na pomisao da sam prije povrijedio tvoje prijateljstvo. A ti moj Isuse, od danas mi udijeli
takvu odbojnost prema grijehu da prezirem i najmanji grijeh mislei da vrijeam tebe koji ne
zasluuje uvrede ni male ni velike nego beskrajnu ljubav. Ljubljeni moj Gospodine, sada mrzim
sve to te vrijea i ubudue ne elim ljubiti nita drugo nego ono to ti ljubi. Pomozi mi. Isuse moj,
daj mi snage, udijeli mi milost da te uvijek zazivam i ponavljam: Isuse moj, udijeli mi svoju
ljubav, daj mi svoju ljubav. A ti Marijo, isprosi mi milost da uvijek molim: Majko moja, daj da
ljubim Isusa. Litanije Srca Isusova str. ....

Peti dan: Milosrdno Srce Isusovo

Gdje bismo mogli pronai njenije i milosrdnije srce od Srca Isusova koje bi imalo vie
samilosti prema naim bijedama? Njegova samilost ga je potakla da sie s Neba na zemlju, ona ga
je potakla da kae da je on dobri pastir koji je doao dati ivot kako bi spasio svoje ovce. Kako bi
nama grenicima zadobio oprotenje: sebe nije potedio, i htio se rtvovati na Kriu kako bi svojom
mukom zadovoljio za nae kazne. To milosre i samilost nam poruuje: Zato da umrete dome
Izraelov, obratite se i ivite (Ez 18, 31). Ljudi, jadna moja djeco zato elite biti zauvijek osueni
bjeei od mene? Ne vidite li da odvajajui se od mene idete u susret vjenoj smrti? Ja vas ne elim

79
vidjeti osuene, ne gubite povjerenje ako elite uvijek moete meni vratiti i ponovno zadobiti ivot.
Obratite se i ivite.
Njegovo milosre ga potie da kae da je on onaj milosrdni otac koji, iako vidi da ga je sin
prezreo, ako se vrati raskrajan, ne goni ga nego ga njeno grli i zaboravlja sve njegove uvrede.
Ljudi ne ine tako, oni i kad prataju uvijek se sjeaju uvreda i osjeaju elju za osvetom, a ne
osveuju se jer se boje Boga. Ili uvijek osjeaju veliku odbojnost kad razgovaraju ili se zadravaju s
osobama koje su ih uvrijedile. Ah moj Isuse, ti oprata grenicima i ne suspree se dati se itav
njima u svetoj priesti u ovom ivotu, i cio u vjenosti u slavi a da ne osjea ni najmanju odbojnost
ni na Nebu ni na zemlji kada grli duu koja te je uvrijedila. Pa gdje bi se moglo pronai srce tako
ljupko i milosrdno kao to je tvoje, dragi moj Spasitelju?
Molitva: Milosrdno Srce Isusovo, smiluj mi se. Slatko Srce Isusovo, smiluj mi se. Sada ti to
kaem, a ti mi udijeli milost da to mogu uvijek ponavljati. Prije kad sam te vrijeao dragi moj
Otkupitelju, nisam zasluivao nijednu od milosti koje si mi davao. Ti si me stvorio, dao mi toliko
svjetla, a sve bez mojih zasluga. Ali nakon to sam te uvrijedio nisam zasluio tvoju milost nego
sam zasluio da me napusti, pa i sam Pakao. Tvoja samilost te je potakla da me strpljivo iekuje i
sauva u ovom ivotu kad sam ja ve bio u tvojoj nemilosti. Tvoje milosre me je prosvijetlilo i
pozvalo na oprotenje grijeha, udijelilo mi kajanje za moje grijehe i elju da te ljubim, a sada se
nadam da sam u tvojoj milosti.
Ne prestani, moj Gospodine, iskazivati mi svoje milosre! Molim te za milost da mi nastavi biti
milosrdan. Molim te da vie ne budem ne zahvalan. Ljubavi moja, elim te uvijek ljubiti, ne molim
da mi ponovno iskae milosre ako ti okrenem lea, to bi bila preuzetost svjesno se odvajajui od
tebe, nego molim da se nikad vie od tebe ne odvojim. To molim i tebe Marijo, Majko moja, ne
dopusti da se odijelim od svoga Boga. Litanije Srca Isusova str. ....

esti dan: Velikoduno Srce Isusovo

Osobe dobroga srca ele svakome udovoljiti, a posebno onima koji su oaloeni i u potrebi.
A gdje bismo mogli pronai osobu koja ima bolje srce od Isusa? Budui da je on vrhunsko dobro,
ima najveu elju da nas obdari svojim blagom. Tako da ne oskudjevate ni u jednoj milosti dok
ekate objavljenje Gospodina naega Isusa Krista (1 Kor 1,7). Zbog toga je on postao siromahom
da bi nas obogatio kako nam kae apostol Pavao: Kako je radi od bogataa vas postao siromahom
da bi vi postanete bogatai njegovim siromatvom (2Kor 8,9). Zbog toga je i htio ostati s nama u
Presvetom Oltarskom Sakramentu gdje je uvijek s rukama punim milosti koje eli udijeliti onome
tko ga pohodi, kako je to u jednom vienju vidio Baltazar Alvarez. S tim ciljem se cio daruje nama
po Priesti, dajui nam do znanja da nam nee uskratiti svoja dobra ako nam ve daruje samoga
sebe: Kako nam nee dati sve ostalo s njime (Rim 8, 32).
U Srcu Isusovu mi nalazimo svako dobro i svaku milost koju elimo i traimo. Srce Isusovo
je izvor svih milosti otkupljenja, poziva, prosvjetljenja, oprotenja, pomoi, odbijanja napasti,
jakosti u protivtinama. Da, jer bez njegove pomoi ne bismo mogli uiniti nikakvo dobro: Bez
mene ne moete nita uiniti (Iv 15,5). A ako u prolosti niste primili dovoljno milosti, nemojte se
tuiti na mene, tuite se na vas koji ih niste traili: Do sada niste nita u moje ime molili. Molite i
primit ete da vaa radost bude potpuna (Iv16, 24). O kako je lijepo i velikoduno Srce Isusovo
svakome tko se njemu utjee: Tko u nj vjeruje nee se razoarati (Rim 10,11). O koje velike milosti
primaju due koje ih brino mole u Isusa Krista: Jer ti si Gospodine dobar i rado prata svima koji
te zazivaju (Ps 86,5). Poimo uvijek Srcu Isusovu, s povjerenjem molimo i sve emo zadobiti.
Molitva: O moj Isuse ti se nisi ustruavao dati mi svoje Tijelo i Krv, a ja se ustruavam da
tebi predam moje bijedno srce? Ne, dragi moj Otkupitelju, sav se tebi predajem, predajem ti svoju
volju, primi me i sa mnom raspolai kako eli. Ja sam nemoan, ali imam ovo srce koje si mi ti
darovao koje mi nitko ne moe oduzeti. Mogu mi oduzeti stvari, ivot, krv, ali ne i srce. Svojim
srcem te mogu i elim ljubiti. Boe moj naui me da potpuno zaboravim na samoga sebe, to
trebam initi da stignem do iste ljubavi prema tebi. Ti si mi u svojoj dobroti nadahnuo tu elju.
Osjeam veliku elju da budem po tvojoj volji, a kako bih to uspio sve traim od tebe i molim
pomo.

80
 Na tebe ljubezno Srce Isusovo, spada da uini tvojim moje siromano srce koje ti je u
prolosti bilo toliko puta nezahvalno i zbog svoga grijeha lieno tvoje ljubavi. Srce Isusovo, uini
da moje srce bude zapaljeno ljubavlju prema tebi, da moja volja bude sjedinjena s tvojom voljom,
da tako elim samo ono to ti hoe, da tvoja volja za mene od danas bude pravilo u svim mojim
djelima, mislima, inima i eljama. Nadam se Gospodine da mi nee uskratiti milost da sve ovo
provedem u djelo, a ja danas padam niice do tvojih nogu i prihvaam u miru sve to ti o meni
odlui, bilo u mom ivotu bilo u smrti. Blaena ti, o Bezgrena Majko Marijo, ije Srce se uvijek
slagalo s voljom Srca Isusova. Isprosi mi, Majko moja, da ubudue elim samo ono to eli ti i tvoj
Sin. Litanije Srca Isusova str. ....
Sedmi dan: Zahvalno Srce Isusovo
Srce Isusovo je tako zahvalno da on, im vidi neko nae i najmanje djelo uinjeno njemu za
ljubav, neku malu rije izreenu njemu na slavu ili svojevoljnu dobru misao njemu po volji, odmah
nam sve nadoknauje. On je tako zahvalan da uzvraa stostruko. Zahvalni ljudi za uinjeno dobro
djelo uzvraaju jedanput, kako se to obino kae i tako izraze svoj osjeaj zahvalnosti te vie i ne
misle na to. Isus Krist ne postupa tako s nama. On svako dobro djelo uinjeno njemu po volji
stostruko nagrauje ve u ovom ivotu, a u drugom ivotu nagrauje nas beskonano puta svaki as
za cijelu vjenost. Pa tko bi bio tako nemaran da ne ini sve to moe da udovolji tako zahvalnom
Srcu?
Ah Boe moj, pa to ekaju ljudi da budu po volji Isusovoj? Kako moemo biti tako
nezahvalni prema naem Spasitelju? Pa da je prolio samo jednu kapljicu svoje Krvi za nas, isplakao
samo jednu suzu za nae spasenje, bili bismo mu beskrajni dunici jer bi one imale beskrajnu
vrijednost kod Boga za isprositi nam svaku milost. A Isus je htio za nas zaloiti sve asove svog
ivota, dati za nas sve zasluge, muke, uvrede, krv i ivot, tako da smo ne jednom nego tisue puta
duni zahvaljivati mu i ljubiti ga. Ajme, mi smo zahvalni i prema ivotinjama; ako nam neki domai
pas pokae znak privrenosti izgleda kao da nas primorava da ga ljubimo, pa kako moemo biti
tako nezahvalni prema Bogu? Boja dobroinstva prema ljudima izgleda kao da mijenjaju narav i
postaju uvrede kada se umjesto zahvalnosti i ljubavi zbog njih, Bogu uzvraa uvredama i prezirima.
Prosvijetli Gospodine te nezahvalnike da spoznaju ljubav kojom ih ljubi.
Molitva: O ljubljeni moj Isuse, evo do tvojih nogu nezahvalnika. Bio sam tako zahvalan
prema stvorenjima, samo prema tebi sam bio nezahvalan. Prema tebi koji si umro za mene i nisi
mogao vie uiniti za mene kako bi te uzljubio. Tjeim se da je tvoje Srce dobrohotno i beskrajno
milosrdno da e zaboraviti na sve uvrede koje sam ti nanio, a sada te ljubim vie od svega, vie od
samog sebe. Kai mi to hoe od mene i s tvojom milou ja sam spreman to i uiniti.
Vjerujem da si me ti stvorio, da si dao svoj ivot i Krv za mene , vjerujem da si zbog mene ostao
u Presvetom Oltarskom Sakramentu i zbog toga ti zahvaljujem, ljubavi moja. Ne dopusti da nakon
tolikih tvojih dobroinstava i svjedoanstava ljubavi budem ubudue nezahvalan prema tebi. Privuci
me k sebi, zagrli me i ne dopusti da u ivotu koji mi preostaje budem nezahvalan i da te ogorujem.
Dosta moj Isuse, previe sam te vrijeao, od sada te elim ljubiti. O kad bi se mogle vratiti
izgubljene godine! Ali ne one se vie ne vraaju i ostalo mi je jo malo vremena za ivjeti. Bilo ga
puno ili malo, elim ivjeti samo zato da tebe ljubim, najvie dobro koje zasluuje beskrajnu i
vjenu ljubav. Marijo Majko moja, ne dopusti da vie budem nezahvalan prema tvome Sinu, moli
Isusa za mene. Litanije Srca Isusova str. ....

Osmi dan: Prezreno Srce Isusovo

Nema vee muke jednom srcu koje ljubi nego li vidjeti da je prezrena njegova ljubav, i to
toliko koliko su bili vei znakovi ljubavi kojom je ljubilo i vei preziri na koje je ljubav naila.
Kada bi se neki ovjek odrekao sveg svoga imanja i poao ivjeti u pustinju, hranio se biljem,
spavao na zemlji, trapio se pokorom, i na kraju da ga ubiju zbog Isusa Krista, kako bi uzvratio za
muke, Krv i ivot koje je ovaj veliki Sin Boji dao njemu za ljubav? Kada bi se rtvovali svaki as
sve do smrti, sigurno ne bismo nadoknadili ni u najmanjoj mjeri ljubav koju nam je Isus iskazao
dajui nam se u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Jedan Bog da se skrije pod prilikama kruha i
vina kako bi postao hrana stvorenjima! O Boe moj, kako ljudi uzvraaju i zahvaljuju Isusu Kristu?

81
Prezirui njegove zakone i nauk, tako ga pogruju kako ne bi postupali ni s neprijateljem ili robom
ili najveim bijednikom na zemlji.
Moemo li misliti na sve te uvrede i grozote koje su nanijeli Isusu i koje mu nanose
svakodnevno, a da ne osjetimo silnu muku i ne nastojimo svojom ljubavlju nadoknaditi za njih
beskrajnoj ljubavi njegova Srca koje je u Presvetom Sakramentu zapaljeno ljubavlju prema nama i
eljno da nam daruje svoja blaga i samoga sebe, spremno da nas prihvati u svoje Srce uvijek kad ga
pohodimo? Tko doe k meni neu ga izbaciti vani (Iv 6,37). Mi smo se navikli sluati o stvaranju,
utjelovljenju i otkupljenju: Isus roen u tali, umro na Kriu. O Boe moj kad bismo znali da je neki
drugi ovjek toliko uinio za nas ne bi mogli ne ljubiti ga. Izgleda da samo Bog, da tako kaemo,
ima takovu nesretnu sudbinu, koji je sve uinio kako bi ga ljudi uzljubili, a umjesto toga vidi da je
vrijean i preziran. Sve se to dogaa jer ljudi zaborave ljubav kojom ih Bog ljubi.
Molitva: O Srce mog Isusa, ponore milosra i ljubavi, kako da ne umirem od alosti
promatrajui tvoju dobrotu prema meni i moju nezahvalnost. Ti moj Spasitelju, nakon to si me
stvorio dao si mi i svoju Krv i svoj ivot, predao si se na muku i smrt iz ljubavi prema meni. I kao
da time nisi bio zadovoljan iznaao si nain da se svakodnevno rtvuje za mene u Presvetoj
Euharistiji. Ni uvrede koje si predviao da e ti se nanijeti u Euharistiji nisu te prijeile da se izloi
u ovom Sakramentu Ljubavi. O Boe moj, pa kako mogu biti tako nezahvalan a da ne umrem od
srama?
Gospodine, dokini moju nezahvalnost, rani moje srce svojom ljubavlju i uini da budem sav
tvoj. Sjeti se Krvi i suza koje si za mene prolio i oprosti mi. Neka ne budu za mene uzaludne tolike
tvoje Muke. Iako si me ti vidio tako nedostojnoga i nezahvalnoga prema tvojoj ljubavi, nisi prestao
ljubiti me ni kad te ja nisam ljubio niti elio da me ti ljubi. Koliko vie se trebam ufati u tvoju
ljubav sada kad ne elim drugo osim da te ljubim i da budem ljubljen od tebe. Ah, udovolji potpuno
ovoj mojoj elji, ili bolje tvojoj elji jer si mi je ti udijelio. Uini da danas bude dan moga
potpunoga obraenja, tako da te ponem ljubiti i da nikad ne prestanem ljubiti te, najvie dobro. Daj
da u svemu umrem samome sebi, da ivim samo za tebe, da gorim tvojom ljubavlju. O Marijo tvoje,
Srce je bilo blaeni oltar na kome je uvijek bio zapaljen plamen Boanske ljubavi. Draga moja
Majko, daj da budem tebi slian, moli za mene svoga Sina koji uiva poastiti te tako da ti ne odbije
nijednu tvoju pronju. Litanije Srca Isusova str. ....

Deveti dan: Vjerno Srce Isusovo

O koliko je vjerno lijepo Srce Isusovo prema onima koje zove na svoju ljubav. Vjeran je
onaj koji vas poziva: on e to i uiniti (l Sol 5, 24). Boja vjernost nam doputa da se svemu
nadamo iako nita ne zasluujemo. Ako smo izagnali Boga iz naega srca, otvorimo mu vrata i on
e prema svome obeanju odmah ui: Evo na vratima stojim i kucam, poslua li tko moj glas i
otvori mi vrata, unii u k njenu i veerati s njime i on sa mnom (Otk 3,20). Ako elimo milost,
traimo je od Boga u ime Isusa Krista, a on nam je obeao da emo je zadobiti. to god zaitete
Oca u moje ime dat e vam (Iv 14,13). Ako smo napastovani, poloimo svoju nadu u njegove
zasluge, i on nee dopustiti da nas neprijatelji napastuju preko naih snaga. Ta vjeran je Bog nee
dopustiti da budete kuani preko svojih sila, nego e s kunjom dati i dobar ishod da moete
izdrati ( l Kor 10, 13). O koliko je bolje osloniti se na Boga nego na ljude! Koliko puta ljudi
obeaju a ne odre obeanje, ili jer lau kad obeavaju, ili jer nakon obeanja mijenjaju odluku.
Bog nije ovjek da bi slagao, nije sin Adama da bi se kajao (Br 23, 19). Bog ne moe biti nevjeran
svojim obeanjima, ne moe lagati jer je sama istina; ne moe promijeniti svoju volju jer sve to on
eli je dobro i pravino.
Obeao je da e primiti svakoga tko mu doe, pomoi svakome tko trai pomo, ljubiti svakoga tko
njega ljubi, pa zar to da ne uini. Ah, kad bismo i mi bili vjerni Bogu kako je on vjeran nama!
Koliko smo mu puta u prolosti obeali da emo biti njegovi, da emo mu sluiti i ljubiti ga, a zatim
smo ga izdali, napustili njegovu slubu te se predali i podloili avlu. Molimo da nam da snage da
ubudue budemo vjerni. Ah, blago nama ako budemo skupa sa Srcem Isusovim vjerni u onim
malim stvarima koje trai od nas. On e biti vjeran nagraujui nas prevelikom nagradom, i rei e

82
nam to je obeao svojim vjernim slugama: Doi slugo dobri i vjerni! U malom si bio vjeran, nad
mnogim u te postaviti! Ui u radost gospodara svoga (Mt 25, 21).
Molitva: Dragi moj Otkupitelju, ah da sam bio tebi vjeran kako si ti bio vjeran prema meni!
Uvijek kad sam ti otvorio svoje srce uao si i oprostio mi prihvatio me u svoju milost, uvijek kad
sam te zvao priskoio si mi u pomo. Srce Isusovo, ti si bilo meni vjerno a ja nisam bio vjeran tebi.
Obeao sam toliko puta da u ti sluiti, zatim sam ti toliko puta okrenuo lea, obeao sam ti svoju
ljubav a zatim sam ti je toliko puta uskratio, kao da si Ti, moj Boe, koji si me stvorio i otkupio,
manje dostojan ljubavi negoli stvorenja i moje bijedne svojevolje zbog kojih sam te ostavio. Oprosti
mi moj Isuse. Spoznajem svoju nezahvalnost i prezirem je. Priznajem da si ti beskrajna dobrota i
zasluuje beskrajnu ljubav, pogotovu moju ljubav, jer nakon to sam te toliko puta uvrijedio ti si
me i dalje ljubio. Jadan li sam ako zauvijek propadnem!
Milosti koje si mi udijelio i znakovi tvoje posebne ljubavi, o Boe moj, bili bi pakao moga
pakla. Ali ne, ljubavi moja, smiluj mi se, ne dopusti da te vie ostavim i tako propadnem, kako to
zasluujem, da ne padnem u pakao te uvredama i mrnjom uzvratim za ljubav koju si mi iskazao.
Ah zaljubljeno i vjerno Srce Isusovo, upali moje bijedno srce da gori za tebe kao to tvoje Srce gori
za mene. Isuse moj, ini mi se da te sada ljubim, ali premalo, uini da te puno ljubim i da budem
vjeran do smrti. Tu milost od tebe traim skupa s milou da te uvijek slijedim i traim. Daj da
radije umrem nego da te ponovno izdam. O Marijo majko moja, pomozi mi da budem vjeran tvome
Sinu, amen. Litanije Srca Isusova str. ....

2. LITANIJE SRCA ISUSOVA

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski Boe (smiluj nam se!)
Sine, Otkupitelju svijeta Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Srce Isusa, Sina Oca vjenoga, Srce Isusovo, u krilu Djevice Majke od Duha Svetoga sazdano,
Srce Isusovo, s Rijeju Bojom bitno sjedinjeno,
Srce Isusovo, velianstva beskrajnoga,
Srce Isusovo, hrame Boji sveti,
Srce Isusovo, atore Vinjega,
Srce Isusovo, kuo Boja i vrata nebeska,
Srce Isusovo, arko ognjite ljubavi,
Srce Isusovo, pravde i ljubavi posudo,
Srce Isusovo, dobrote i ljubavi puno,
Srce Isusovo, kreposti sviju bezdno,
Srce Isusovo, svake hvale predostojno,
Srce Isusovo, kralju i sredite sviju srdaca,
Srce Isusovo, u kojem je sve blago mudrosti i znanja,
Srce Isusovo, u kojem prebiva sva punina boanstva,
Srce Isusovo, koje je Ocu vrlo omiljelo,
Srce Isusovo, od kojega punine svi mi primismo,
Srce Isusovo, eljo bregova vjenih,
Srce Isusovo, strpljivo i mnogoga milosra
Srce Isusovo, bogato za sve koji zazivaju Tebe,
Srce Isusovo, izvore ivota i svetosti,
Srce Isusovo, pomirilite grijeha naih,

83
Srce Isusovo, nasieno pogrdama,
Srce Isusovo, satrveno zbog opaina naih,
Srce Isusovo, do smrti posluno,
Srce Isusovo, kopljem probodeno,
Srce Isusovo, izvore sve utjehe,
Srce Isusovo, ivote i uskrsnue nae,
Srce Isusovo, mire i pomirenje nae,
Srce Isusovo, rtvo za grijehe,
Srce Isusovo, spasenje onima koji se u Te ufaju,
Srce Isusovo, ufanje onima koji u Tebi umiru,
Srce Isusovo, milino sviju svetih,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se!
Isuse, blaga i ponizna Srca, Uini srce nae po Srcu svome!

Pomolimo se! Svemogui vjeni Boe, pogledaj na Srce preljubljenoga Sina svojega i na hvale i
zadovoljtine, koje u ime grenika Tebi prikazuje, i njima, koji milosre Tvoje mole, Ti oprotenje
udijeli umilostivljen, u ime istoga Sina svojega Isusa Krista, koji s Tobom ivi i kraljuje u vijeke
vjekova! Amen!

3. MOLITVE SVETACA I DUHOVNIH VELIKANA SRCU ISUSOVU

Posveta Srcu Isusovu

Sv. Marija Margareta Alakok

Ja N.N. darujem i posveujem presvetom Srcu Gospodina naega Isusa Krista svoju osobu i
svoj ivot, svoja djela, muke i patnje, da od sada jedino njega tujem, ljubim i slavim. To je moja
vrsta odluka: da budem sva njegova, da njemu za ljubav inim sve, odriui se svega to bi njemu
moglo biti mrsko. Tebe dakle, o Presveto Srce, odabirem za jedini predmet svoje ljubavi, za
zatitnika svoga ivota, za sigurnost svoga spasenja, za lijek protiv svoje slabosti i nestalnosti, za
nadoknadnika svih pogreaka svoga ivota i za svoje sigurno utoite.
Budi Ti, o predobro Srce, moje opravdanje pred Ocem svojim, i odvrati od mene zasluene
udarce njegove srdbe. O Srce puno ljubavi, u tebe postavljam sve svoje ufanje jer se bojim svega
od svoje zloe i slabosti, svemu se nadam od tvoje dobrote. Uniti u meni sve to bi Ti moglo biti
neugodno ili protivno. Neka se tvoja ista ljubav usadi u moje srce, da nikada na te ne zaboravim,
niti da se od tebe rastavim. Zaklinjem te tvojom neizmjernom dobrotom, da moje ime bude uvijek
upisano u tebi. Sva moja srea i slava neka bude u tome da ivim u umrem kao tvoj rob.

Svesrdna pronja Srcu Isusovu

Sv. Marija Margareta Alakok

Sva sniena u dui bacam se preda te, presveto boansko Srce Isusovo da Ti prikaem svoju
hvalu, da Ti se poklonim, da te ljubim i slavim koliko god mogu. Tebi kao najmilijem prijatelju
due svoje, izruujem sve svoje potrebe i nude, sve nevolje, siromatvo zaputenost, slabost,
lijenost, mlakost, sve rane svoje due i molim te usrdno, neka te to gane na suut te mi pritjee u
pomo po svom milosru. O Srce ljubavi, spasi me! Zaklinjem te sa svim to te moe ganuti, da
meni i svima koji su u jednakoj pogibelji za spasenje, udijeli milost konane ustrajnosti u milosti i
ljubavi svojoj.
Ah Srce Boansko, ne daj da propadnem zbog svojih opaina. Uini sa mnom to god hoe,
samo neka ostanem vazda u tvojoj ljubavi. Nemoj me odbaciti od sebe, jer sve ufanje stavljam u
tebe. Molim te i zazivam te kao jedino spasenje od svakoga zla, a najvie od grijeha. Uniti ga u
84
meni i oprosti mi sve zlo to ga poinih protiv tebe. Kajem se za sve ime te uvrijedih, i od srca te
molim da mi oprosti. O svake ljubavi predostojno Srce, daj da i svi koji se preporuie molitvi
mojoj i za koje sam duna moliti, osjete tvoju presvetu zatitu. O srce milosra, omekaj tvrda srca
grenika i okrijepi due pokojnika u istilitu. Budi utoite umiruima, utjeha potitenima i
nemonima, a napokon budi meni, o Srce ljubavi, sve u svemu. Osobito budi utoite dui mojoj na
asu smrti moje, te je onda primi u naruaj milosra svoga. Amen.

Srce koje gori ljubavlju, klanjam Ti se

Sv. Marija Margareta Alakok

O preljubljeno Srce moje jedine ljubavi, Isusovo Srce! Budui da te ne mogu ljubiti, astiti i
slaviti sukladno veliini elje koju mi Ti daruje, pozivam Nebo i zemlju da to ine za mene i
sjedinjujem se sa goruim Serafinima kako bih te ljubila. O Srce koje gori ljubavlju, koje
raspaljuje Nebo i zemlju najiim svojim plamenovima, kako bi sagalo sve da bi sva stvorenja
odisala tvoju ljubav, uini ili da umrem ili da trpim ili barem me preobrazi svu u srce kako bih te
ljubila izgarajui u tvom ivom plamenu. O boanska vatro, najii plamenu Isusa, moje jedine
ljubavi, raspali me bez potede, saezi me, zato me jo uvijek tedi? Ne zasluujem nego plamen i
za vatru sam prikladna. O iste ljubavi Neba i zemlje, doite u moje srce i saezite me tako da
postanem sam pepeo.
O plamenu Boanstva koji raspaljuje, doi, doi, izlij se u mene, zapali me, saezi me u
plamenu koji oivljuje one koji u njemu umiru. O ugano Srce koje ivi iz ljubavi, svetite
Boanstva, hramu uzvienog Velianstva, rtveniku boanske ljubavi, Srce koje gori ljubavlju za
Boga i za mene, klanjam Ti se, ljubim te, rastaem se iz ljubavi i potovanja pred tobom.
Sjedinjujem se sa tvojim svetim krepostima, elim gorjeti tvojom ljubavlju i ivjeti tvojim ivotom.
Koje li radosti znati da si sretan i zadovoljan! O koliko elim sudjelovati u tvojim milostima,
patnjama, slavi i koliko bih eljela radije umrijeti i trpjeti nego uvrijediti te. Neka moj ivot bude
ostajati u tiini, ponitena pred tobom kao svjetiljka koja gori i izgara pred Presvetim Sakramentom.
Ljubiti, trpjeti i umrijeti. Amen.

Beskrajna blaga Srca Isusova

(sv. Ljudevit Montfortski)

Evo najveeg uda koje sam opjevao, sluajte predodreenici i sjedinite s mojom vae
melodije. Uzdiem se iznad samoga sebe, uspinjem se do blaenika i uzlazim do Najvieg meu
kraljevima, uzvienijem od svih nebesa. to vidim? Cijelo se Nebo divi, cijelo Nebo je zaueno,
vidim ono to ne mogu izrei, doi kontempliraj predodreenie. Aneli, molim vas kaite mi to je
taj lijepi plamen koji odsjajva? To je Srce Marijina Sina i Jedinoroenoga Sina Bojega. Smrtnie, s
anelima se klanjaj Srcu kojemu se treba klanjati, navjetaj i pjevaj slave Srcu koje je ljubav ranila.
Veliko otajstvo slave koje se ovdje na zemlji uope ne shvaa! I treba puno vjere za vjerovati kada
ga srce ne kua.
To Srce, ako neka osoba k njemu doe, slavi Boga svoga Stvoritelja, slavi njegovo milosre
i iskazuje mu savrenu ast. O kojeg li uda, Ono se svaki as ponizuje pred svojim Ocem, slavi,
klanja se i mono za nas zagovara. O neizrecivo udo! Srce puno Boanstva! Srce beskrajno
dostojno klanjanja u Presvetom Trojstvu. O koje li plamenove prema svom Ocu u visine dan i no
uzdie to Srce! O kako ljubi ovjeka svog brata istom i goruom ljubavlju! O veliko Srce, o gorua
penice! O udesni ognju koji obilno iarava plamen da zapali. Nebo i zemlju! Budui da je Srce,
neprestano nas ljubi svakog asa, ljubi nas kao samoga sebe, preobilno, beskrajno.
To je Srce uzvienih srdaca, Srce istinskih predodreenika, vea rtva od svih rtava, koje
oprata njihove grijehe. Iz tog Srca najsvetije due, najvei prijatelji Spasiteljevi crpili su najie
plamene, neizrecivu gorljivu ljubav. Evo istinskoga blaga milosti Isusa Krista, udesnog izvora svih
darova Duha Svetoga. Tu je izvor ivota iz kojega su crpili svi sveci, lijepi plamen kojim su im srca
bila zapaljena. U tom Srcu se nalazi sve oruje, najvee skladite, za pobijediti svako zlo

85
prihvaanjem svete iste milosti. To je sveto utoite gdje se moe pobjei od svakog grijeha, gdje i
najnesavrenije due lagano postaju svete.
Evo utvrena grada u kojem se nikada ne vrijea, istinske potopne korablje koja nikada nije
potonula. To veliko otvoreno Srce dira i razoruava Boga osvetnika, rana Srca i boanska usta koja
mole milost ine ga pobjednikom. Nikada u tom Srcu, Bog Otac nije udario siromanog grenika.
Isusovo Srce smiruje njegovu srdbu i zadobiva pratanje i milost. Tu su sveta vrata boravita
Zarunika u kojem je ista dua opojena najslaim vinom ljubavi. U tom Srcu dua je ispunjena
miomirisom najljepih parfema, zapaljena nesvakodnevnom vatrom. To Srce je ivua korablja koja
sadri sav zakon, tajne nevinih dua i otajstva vjere.
U svom Srcu na Uitelj oblikuje sve tajne svoje ljubavi, prije nego li je objavi i jednog
dana ostvari. Njegovo Srce je smislilo rijei prije nego li ih je izreklo, mislilo na udesa prije nego
to su uinjena. S tog izvora svjetla crpe ljubljeni Isusa Krista najvea otajstva i najvee darove
Duha Svetoga. Na tom izvoru nevinosti oblikovali su se svi sveci, u njemu su se rodili i ostvarili svi
njihovi planovi. To Srce je otvor u stijeni gdje se nalazi slatki mir, ono je Raj na zemlji gdje borave
savreni ljudi. Na tom mjestu se odmaraju najvei Isusovi prijatelji, i u njegovu Srcu se pripravljaju
za najuzvienije kreposti. O veliko Srce, o duboki ponore duboke poniznosti, o veliko Srce, o
uzvieno prijestolje savrene ljubavi.
O veliko Srce, udo svijeta, koje sadri sve u istini, Nebo, zemlju, more i svu svetost
Trojstva. Slavei to divno Srce dostojno klanjanja, slavim i divno Srce njegove Majke koje je usko s
njim sjedinjeno. Ne klanjam se samo slavnom Srcu moga Boga, nego u njemu astim Srce Kraljice
Neba. Krani, po Marijinom Srcu ljubi se Srce Isusovo, jer je Isus zaivio po njenom Srcu i njenim
krepostima. Od krvi iz njenog gorueg Srca je oblikovano Srce Isusovo. Oni su samo jedno srce i
jedna dua, jedno i drugo moraju biti ljubljeni. Due, nepodijeljene se izgubite u ta dva udesna
Srca, i jedno i drugo vas potiu da vidite njihova dva Srca kao jedno. Drage due, uspinjite se
skrovito, po tom njenom Marijinom Srcu do Srca previnjega. Brzo ete postati savrene ljubei to
Srce kako dolikuje. BOG SAM.

Preobilna ljubav Srca Isusova

(sv. Ljudevit Montfortski)

Poimo do kraja svetita, uimo u to udesno Srce da ljubimo po njegovu uzoru i motrimo
njegovu preobilnu ljubav. Promatrajmo u Marijinom krilu malo Srce djeteta koje je sama vatra i
koje puno Duha Svetoga vie: Ljubav, ljubav, ljubav prema Bogu! Spremno je moje Srce, Boe
Oe, vriti volju tvoju. Ve u krilu moje Majke podlaem se u istini. Klanjam ti se i ljubim te, evo
me, raspolai sa mnom. Stavljam usred samoga sebe tvoj kri i zakon. Ve od sada vidim da trebam
prigrliti Kri i na njemu umrijeti. elim to, moj Boe, to izabirem. Moja ljubav vie ne moe trpjeti
da ljudi propadaju. elim umrijeti, umirem od elje da zaustavim njihovo gubljenje. Majko moja, ti
si mi najdraa, ispunjam te svojim milostima, da bi bila majka i utoite grenika.
To Srce u ljubavi koja ga potie ide u susret Ivanu, svome Prethodniku, i ispunja njegovo
srce radou, milou i slau. U cijelom svom djetinjstvu po preobilnom trpljenju i velikom
siromatvu Isus nam pokazuje preobilje ljubavi. Iz svoje tale svima nam navijeta da mu je Srce
preljupko, da je tako siromaan u jaslicama, da izgleda nevoljan. Budui da jo ne moe umrijeti,
ljubav potie njegovo Srce da bude obrezan kako bi trpio i dao nam svoju krv. Evo rtve u hramu,
on zadovoljava Bojoj srdbi, iskazuje mu uzvienu ast i potpuno se za nas prikazuje. Ako bjei u
Egipat, pod tom slabou prikriva elju za naim spasenjem, ljubav ga goni, trai nas, eli nas nai.
O ljubezno i slatko Srce koje s djecom razgovara, blago govori i svojom privlanou
pobjeuje. Da bi za nas zadobio pobjedu podlae se svojim roditeljima, kako bismo mi zasjali u
slavi on se sakrio kroz trideset godina. Srce ide tamo gdje ga ljubav goni, eli nas pronai. Slab je,
zadihan, umoran od puta sjeo je na zdencu ali ne kako bi se odmorio nego zbog Samarijanke koju
eli spasiti i zadobiti. Kojom li je mudrou Srce puno milosra zadobilo tu grenicu! To je udo
ljubavi. S najveom ljupkou svoga njenog i slatkog Srca obratio je Magdalenu i branio je od

86
svih. Divimo se ljubeznom nainu kako je bez strogosti spasio enu preljubnicu iz ruku onih koji
su je optuivali.
Vidite li kako se ponizuje pored nogu nesretnog Jude. Njegovo Srce mu govori, vie mu:
Prijatelju moj, ne osuujem te. Plae i uzdie, ali Juda nije time dirnut. O njeno Srce puno
ljupkosti, uistinu nisi poznato! Ljubav mu oduzima ivot, ini da nadivi smrt. On ostaje u
Euharistiji. O Srce Isusovo kako je jaka tvoja ljubav! U vrtu plae i vie, bori se za nas, u agoniji je
shrvano od naih udaraca. Ne plae zbog samoga sebe iako njegova krv kapa u jarak. Budui da nas
to sveto Srce ljubi, ne moe podnijeti nae gubljenje. Njegovo Srce u toj uasnoj borbi s naporom
sve nadvladava, zbog nas je osjetljivo, die se i ide u susret smrti. Barbarski ga predaju kao nijemo
janje mesaru, a on se ne tui, ne prigovara. Uzimaju ga, veu, tisue puta udaraju, pribijaju avlima,
razapinju, a njegovo Srce je uvijek tako blago. Smatra nitavim sva trpljenja koja je pretrpio i zla
koja su mu uinili. Njegovo Srce puno beskrajne ljubavi kae: Udarajte, udarajte jo vie,
zadovoljan sam da me se dotue, da se prolije sva moja krv samo da ljudima bude oproteno samo
da oni ne budu izgubljeni.
Motrimo kako Isus u svom Srcu skuplja malo snage i jakosti kako bi zadobio milost za svoje
ubojice i grenike. Njegovo Srce vie nego usta kae: Oe moj oprosti im, koliko vie zbog njihova
zla trpim, to ti vie umanjuje moju bol. Na kraju je umrlo Srce ili, radije, nije izgubilo ivot. Jo je
puno elje da trpi i nakon prijelaza. Otac je usliao njegove molitve, njegov bok je proboden i iz
njega je potekla rijeka vode, krvi i ljubavi. Konano se penica otvorila, veliko Srce je probodeno,
konano je otkriveno zato je Isus toliko trpio. Motrei plamen kojim je izgaralo to Srce osjea se
olakanje, jer koplje mu je otvorilo prolaz da ue u srca grenika. S tih krvavih usta ve stoljeima
su izreene rijei jednim umiruim i ivuim glasom koje jedva razumijem. BOG SAM.

Isusove rijei koje otkrivaju velika dobra pobonosti njegovom Presvetom Srcu
(sv. Ljudevit Montfortski)

Grenici, poimo Srcu Isusa Krista, njega treba sluati kako bi nam udijelio raskajano Srce.
Srce je moje jako edno. On neprestano govori edan sam. Kod tebe, draga pokornika duo,
on trai olakanje. Pomijeaj svoje suze s mojom krvlju jer oplakuje svoje grijehe, ne boj se,
odloio sam oruje jer je tvoje srce raskajano. Kako bi udvostruio svoju pokoru, pokornie, ui u
moje Srce, da bi me ljubio beskrajnom ljubavlju, ui u moje Srce koje te toliko ljubi. Kajui se kao
to ini ti si moja najslaa pobjeda, Nebo i moje Srce se raduju, nad tvojim pokajnikim suzama se
naslaujem. Iako te ljubim i opratam ti, ipak se u suzama kaj neprestano jer ja kraj krunim a ne
poetak.
Moje Srce su prsa, koja ti dajem da se hrani kako bi postao jak i vjeran, kako bih te
raskajao bez da te ostavim. Kamo bjei, grenie prepun grijeha? Zato se udaljava od mene? Past
e u ponore, moje Srce te zove, priblii se. Vrijea me jer sam ja dobar, ali moje Srce odlae
osvetu kako bi ti udijelilo oprotenje. Vii svom Bogu: Milosre. uje li me? Ja sam tvoj
Spasitelj, po meni ga Bog daje i grenik nalazi milost. U mom Srcu je oprotenje, izvan njega nema
pratanja, u mom Srcu je nada, bez njega grenik zauvijek propada. Ako moje Srce puno slatkog
plamena ne moe zadobiti tvoje, o okrutnie, ti mi para duu i tvoje srce probada moje.
Ali tada moje Srce, protivno samom sebi, protiv tebe e bijedni stvore koji nisi htio moj mir
zauvijek vikati: Osveta. Zbog skrajnosti tvog nepokajanja i preobilja moje ljubavi za svu vjenost
bit u veliki osvetnik. Tako grenicima do konca svijeta otvaram svoje Srce puno ljubavi, ali kada
treba na ljubav odgovoriti, prema njemu su samo hladni. Nogama se gaze sve moje muke, moja
Krv, moje Srce i moja ljubav i usprkos Krvi iz mojih vena zlo me titi. Doi mom Srcu, vjerna
duo. Hoe li me i ti ostaviti? Doi piti na vjenom izvoru koji otvrdla srca odbacuju. Duo, treba
li svjetla? Moje je Srce Boansko sunce gdje sve due i najprostije postanu sjajne kao kerubini.
Moje Srce jaa due, mono je svojom privlanou. Srce moje izmiruje, ono je sredite
mira. Doite brzo u moje Srce, daleko od buke, ono je kua savrenih u kojoj nema grijeha, nema
uvreda. Svijet ne poznaje njegove tajne. Odmori se, draga duo, odmori se na mom Srcu, ono je
krevet od cvijea. Budui da moje Srce sve sadri, ne rastresaj se, ne idi drugdje. Je li ti dua mlaka

87
i uspavana, je li tvoje srce lijeno? Moje Srce e je uiniti gorljivom, i od patuljka e uiniti diva.
Tvoje srce je alosno jer te napada zli duh? Moje Srce je puno radosti i iz srca izgoni tugu. Jesi li
edan? Doi piti na Spasiteljevu izvoru, pie slave, plamena i gorljivosti. eli li boansku Mudrost
koja ini mudrim po Bogu? eli li tu boansku opojenost? Moje Srce je prijestolje njenog
plamena? eli li izgarati do mile volje? Brzo se baci u moje Srce, ono je plamen, ono je penica
gdje brzo ljubav pobjeuje.
Ako eli ljubiti Mariju beskrajnom ljubavlju, molim te ljubi je po mom Srcu, jer je ono s
njenim Srcem sjedinjeno. Naa su Srca bila samo jedna rtva kad smo ovdje dolje ivjeli, usko su
sjedinjena i u Nebu i ine samo jednu ljubav. Poboniku koji isto ljubi i ljubezno potaknut klanja
se mom Srcu, obeao sam i ponovno obeajem sva moja blaga. Ako vi kraljevi elite ljubiti moje
pobjedniko Srce, bit ete u obilju i pobijediti ete u svim vaim borbama. U mom Srcu je svaka
pobjeda nad vaim i mojim neprijateljima. U mom Srcu je sva moja slava, sva moja blaga i dobra.
ista duo, otvori svoje srce ili radije ui u moje Srce, ostavi stvorenja i u mom Srcu posjeduj sva
dobra. Pretrpio sam tisue i tisue uvreda da bih sada bio tvoj. aenjem nadoknadi za njih, moje
Srce te to arko moli. BOG SAM.

Uvrede uinjene Srcu Isusovu

(sv.Ljudevit Montfortski)

Sluajte moj boanski pla, prijatelji Srca moga Spasitelja, otvaram svoje grudi kako bih
olakao svoje srce. Govori moje srce, viite moje suze, uzdiite i plaite tisuu puta. Osjeam da
ivim kao uzbuen, nemam ni glasa ni rijei. Pitat ete me zato je moje srce alosno, zato
uzdiem i plaem. Ah, moj Isus je vrijean. Svi idolopoklonici zaboravljaju na njega, preziru
Nebeskog kralja, Turci i idovi ga nijeu. Isus je od njih odbaen. Koliko gnusnih krivovjernika ga
je oskvrnulo u Presvetom Sakramentu. Njihov avolski bijes treba nas toliko zauditi. Nebo i
zemlja skupa oplakuju ta svetogra. Moje srce plae i ruka drhti opisujui te okrutnosti.
Oni ine groznu uvredu njegovu Oinskom savezu govorei da je Presveti Oltarski
Sakrament samo slika a ne stvarnost. O koje li su uvrede te rijei koje negiraju stvarnost, one
njegove istinite rijei smatraju ispraznima. Nemajui vie vjeru za tit, vrijeaju ga tisue puta, srde
se, bjesne. Ponovno ga stavljaju na Kri. Jedni ele posveene hostije baciti bjesnim ivotinjama,
drugi ele njihove dijelove baciti u blato. O udnih li stvari, jedni depnim noiem probadaju to
Srce puno ljubavi, drugi ga bacaju u vrelu vodu, trei u vatru. Ajme, kako se po avolskoj
umjenosti hostije predaju avlu, gdje se po avolskom umijeu od njih ini grozan otrov.
Promotrimo loe katolike koji bi svojom pobonou trebali braniti Isusa od heretika, a
nadilaze ih u grozotama. Nae su Crkve naputene, nitko se danima - ma to kaem - godinama ne
klanja naem Bogu i njegovoj uzvienosti. Mnogi dolaze u nae Crkve ali ne toliko zbog Isusa
Krista nego zbog navike ili primjera drugih, a uope nemaju Isusa u srcu. esto je na Uitelj i
Kralj slave naputen u naim Svetohranitima, nitko ga se ne sjea, od svih je zaboravljen. Dok Srce
Isusovo misli ispuniti nas svojim darovima, mi smo prema njemu indiferentni i hladni. Koliko
zlobnika je protiv njegova Srca, koliko sramotnih ina, posvuda, koliko neednosti i svetogra.
Pogledajte nesretnika koji je vjeroloman i onoga koji psuje njegovo sveto ime, nitko ne primjeuje
te uvrede, smiju im se skupa sa avolima.
Nikad se zemlja nije vidjela tako puna Bojih neprijatelja, posvuda grijesi s ratovima, a Isus
ve odavno to oplakuje. Nitko se ne udi, najvei grijesi se smatraju kao nita. Ne plae li Isus?
Ajme nitko ne razumije, svatko misli samo na sebe. Niti u Crkvi, njegovoj kui, ne tede
Gospodina, nitko se ne udi da je tisue puta pogaen. Pogledaj onog ovjeka svijeta, tog idola
ispraznosti koji se svojim uznositim manirama s Bogom prepire. Pogledajte kako se ona postavlja
pored neukraenog oltara, pogledajte kako je ureena, a Isusa se ne uzima u obzir. Koliko sastanaka
u Crkvi naeg Boga. Koliko ljudi i ena propadaju ba na tom svetom mjestu. Koliko ispraznog
prianja, koliko smijeha, razgovara se kao na trnici, kojih li bezobraznih navika, a Bog trpi sve te
grijehe. ednost, potovanje i panju muslimani prakticiraju u damijama, a kod krana zbrka i
mete.

88
 Pogledajte Crkve, siromane i zaputene pored tih uzvienih dvoraca u kojima su gospodin i
gospoa u obilju. Ajme, koliko li je nesretnih sveenika, vukova u janjeoj koi, juda, nesretnih
izdajica, okrutnijih od svih muitelja. Tako, dakle, ovjek vrijea ljubezno Srce Spasitelja. To li je
zahvalnost? Velike li uvrede koja srce para. Koje li beutnosti, bezumnik u crkvi iskaljuje sve
svoje bjesove gdje je Isus prognan iz mnogih srdaca. Da li emo i mi imati kameno srce i ne
sudjelovati u njegovim patnjama? Ah, trpimo skupa s njim na zemlji, s njegovom krvlju
pomijeajmo svoje suze. Kae nam kao i apostolima:
Hoe li me ostaviti moji prijatelji, hoete li me napustiti i sjediniti se s mojim
neprijateljima? Ah, trpim uvrede mojih oitih neprijatelja, ali i oni koje beskrajno ljubim, moji
prijatelji vrijeaju me! Prijatelji, plaite! Moje Srce je u agoniji, napada me se u mojoj kui, izdaju
me, nijeu me, mijenjaju moju Krv u otrov. Moje Srce s gorinom vie, pogoeno grijehom: hoete
li svi imati otvrdla srca, zar nitko nee biti dirnut? Ako me vi vjernici napustite, bit u ostavljen od
svih. Mogu li ii nevjernicima? Oni me manje od vas poznaju. Moje Srce vas ljubi i trai, zbog vas
je probodeno. Uzdiem, otvorite mi svoja srca, ah hou li biti naputen. BOG SAM.

Vjebe pobonosti Srcu Isusovu

(sv. Ljudevit Montfortski)

Grenici, predajte se Srcu Isusovu kako biste izbjegli nevoljama. Vidim bieve i gromove
koji prijete grenicima. Ljubimo njegovo Srce, jer ljubav trai uzvraenu ljubav. Gorljivo i isto
ljubimo dan i no. Nebo mu se klanja i nas poziva da mu se ovdje dolje klanjamo. Poklonimo mu
se, dakle, jer veliko Boje Srce to zasluuje. Zbog ljubavi i pravednosti trebamo mu se posvetiti.
Uinimo, uinimo danas tu rtvu prikazanja bez privrenosti. S aneoskim korovima pjevajmo
Boanskom srcu i njegovoj uzvienosti. Govorimo o njemu, propovijedajmo bez straha o njegovim
veliinama i arima, uzdiimo i bez prestanka plaimo zbog onih koji ga ne poznaju.
Kao naknadu za hladnou tolikih loih krana pohodimo ga esto. To dobro Srce nas na to
potie, eli nas ispuniti svojim dobrima. S istim i vjernim srcem punim pobonosti kuajmo
njegovu vjenu slast u svetoj Priesti. Poimo, goruim napitkom ljubavi istopimo led nae due u
tom Srcu. Idimo crpsti sve milosti iz tog obilnog spremita. Budimo puni zahvalnosti za njegova
bezbrojna dobra. Imajmo uvijek njegovu prisutnost u naim srcima i domovima. Molim vas,
sjedinimo se kako bismo skupa pobijedili avla upisujui se u bratovtine koje je Crkva podigla
njemu u ast. U naim mukama, patnjama i najveim udarcima poloimo u njega svoju nadu. Srce
Isusovo je za nas, nama naklonjeno.
Da bi nada bila istinska, treba izbjegavati grijeh, boraviti u rani Srca Isusova usprkos svih
osjeaja. On je uzor naeg ivota, imajmo njegove osjeaje, trudimo se da srcem slijedimo osjeaje
njegova Srca, da idemo za njim, slijedimo ga. U siromatvu ili obilju, u radosti i alosti, u onome
to inimo ili mislimo, bez prestanka se s njime sjedinjujmo, da bismo imali srce po Srcu Bojemu i
postali gorljivi ljudi puni milosti. Najkorisnije i najslavnije za Boga, najblie evanelju je initi
nadoknadu njegovoj asti. Potrudite se da nadoknadite za uvrede koje se ine Srcu Isusovu, usprkos
tijelu, svijetu i avlu. Dok tisue tjelesnih dua trae samo svoje dobro, vjerne due traite Isusa,
zbog njegove asti ne tedimo se ni u emu. BOG SAM.

Molitva nadoknade Srcu Isusovu

(sv. Ljudevit Montfortski)

Srce Boje, o divno Srce, predmetu svih mojih ljubavi, beskrajno ljupko Srce koje me uvijek
ljubi. Iako sam krajnje siromaan i bijedan, iako sam najvei grenik, Isuse elim tvome Srcu i
njegovoj uzvienosti prikazati molitvu asne nadoknade. Oprosti svim nevjernicima sve, to su
usprkos tvojoj oinskoj dobroti tebe napadali i tako se zauvijek gube. Oprosti svim raskolnicima
koji se odvajaju od jedinstva s tobom, oprosti svim krivovjernicima koji poriu tvoje istine. Ah,
oprosti sve njihove surovosti, sve nedostojnosti, sve bjesove i okrutnosti. Oprosti Boansko Srce,

89
zaboravlja se tvoje Srce u Presvetom Oltarskom Sakramentu, oprosti svim zlim kranima koji ga
neprestano obeauju.
Oprosti njihove drskosti, nedostojne susrete, oprosti tolika nepotovanja kojim se kaljaju
tvoji sveti oltari. ak se i tvoje Srce probada, to se ne ini ni samom avlu. Molim te oprosti im
nevjere i psovke. Oprosti loim sveenicima i tvojim prikrivenim neprijateljima. Oprosti za tisue i
tisue udaraca onima koji te primaju u stanju grijeha. Usprkos tebi oduzimaju ti ivot u mnogim
srcima, ajme u njima te razapinju. Plaite moje oi, tecite moje suze. Oprosti tolikim slabim
duama, koje drijemaju pored tvojih oltara, za njihova uprljana srca koja te potiu da ih izbaci iz
svojih usta.
Smiluj se i meni to sam pristupio tebi u krajnjoj mlakosti srcem punim grijeha. Oprosti
moje lijenosti, moju nemarnu pripravu i moju groznu ravnodunost prema svetoj Priesti. Oprosti
moje nezahvalnosti nakon tolikih primljenih dobroinstava, moju premalu brigu da te nasljedujem u
tvojim krepostima. O moj Isuse, milosre za sve moje grijehe, ako mi se tvoje Srce ne smiluje
zauvijek sam izgubljen. Srce moje, moe li biti bezosjeajno prema svim uvredama Srca Isusova?
Ne, ne to je nemogue, ono se je zbog mene istroilo. Pa da te i neki nevjernik, musliman, do te
mjere ljubio, o buntovno srce ti bi ga ljubilo, a Srce Isusovo uope ne ljubi. Ljubezno Srce, grlim
te, tebi se potpuno predajem, pravedno je da to uinim jer si me ti prvi ljubio.
Ah, kad bih isplakao toliko suza koliko je kapljica vode u moru zbog tolikih koje vidim da
se bore s orujem protiv Srca koje bi trebalo ljubiti. Ah, zato ne mogu trati svom zemljom i
posvuda vikati: Grenici ne borite se protiv tako ljubeznog Srca. O kad bih mogao uiniti tisue
nadoknada, pa sve da me vuku s konopcem oko vrata, samo da zadovoljim za te krvnike grozote,
pa i kad bi me zbog toga proglasili luakom. O Srce Isusovo, kad bih mogao usaditi te u sve due i
sva srca ljudi i tebi podloiti srca kraljeva i vladara.
Kad bi barem ove pisane rijei sve bile propovjednici i nadoknadile sve uvrede Boanskom
Srcu i isprosile milost itatelju. Posvuda idite, topite led, unitavajte grijehe, astite Boga, ne
prikrivajte se. Pa zar ne bih morao rei ono to kuam i osjeam? Viite, olakajte moje muenitvo.
Progovori Ti, o Svemogui. Svojom moi podigni nove propovjednike kako bi obznanili tvoju
beskrajnu ljubav i razglasili tvoje veliine.
Po svetom Marijinom Srcu, slava i ast tebi moj Isuse, usliaj to Srce koje te moli i najvie
asti. O Presveto Srce, zbog njenih grudi i njenog krila u kome te nosila, oprosti nevjernicima
njihove prevelike grijehe. Oaran tvojim boanskim plamenom kojeg je prepuno tvoje Srce, bez
odlaganja otvaram ti svoje grudi, Boansko Srce ui u moje krilo. Ako je moja pronja presmiona,
odstrani iz mog srca grijeh, tako da u ovom ivotu nemam drugog srca osim tvoga Srca.

Srcu Isusovu za grenike

Sv. Veronika Julijani

Gospodine moj i Spasitelju, Isuse Kriste, ne molim milost tvoga presvetog Srca samo za
sebe, ve vapijem k tebi i za spasenje nevoljnih grenika koje si otkupio svojim dragocjenom
Krvlju. Daj da svi dou k tvome Srcu, tom izvoru, tome moru neizmjerne ljubavi, da se u njemu
oiste od svojih grijeha, i da od sada i do vijeka ljube jedino tebe, jedinog zarunika svoje ljubavi.
Udijeli svima, kao i meni, blaeni ivot u svome Srcu. Amen.

Isuse daj mi srce puno ljubavi prema Tebi

Sv. Toma Akvinski

Isuse koji me toliko ljubi, molim te usliaj me. Daj da tvoja volja bude moja elja, moja
strast i moja ljubav, daj da ja ljubim sve to je tvoje a pogotovu Tebe samoga. Daj mi srce puno
ljubavi za tebe da me nita ne moe udaljiti od tebe. Daj mi srce jako i vjerno, koje se nita ne boji i
nikada ne sustaje, srce pravedno koje ne poznaje krive putove zla, srce nepobjedivo uvijek spremno
da se bori, srce hrabro koje se ne zaustavlja pred preprekama, srce blago i ponizno kao to je tvoje,
Gospodine Isuse.

90
 Svagdanja molitva presvetom Srcu Isusovu
(sv. Gertruda)

Pozdravljam Tebe, presveto Srce Isusovo, ivo i neprekidno vrelo vjenoga ivota,
neizmjerno blago Boanstva, gorua pei Boanske ljubavi. Ti si mjesto mojega pokoja i moje
utoite. O moj ljubezni Spasitelju, raspali moje srce arkom ljubavlju! Izlij u moju duu velike
milosti, kojih je Tvoje Srce vrutak, te daj da moje srce uvijek bude s Tvojim Srcem tako zdrueno
da Tvoja sveta volja bude ravnalo mojih elja i svih mojih djela! Amen!

Posveta Kristu kralju

(Na njegov blagdan, Pijo XI. 8. V, 1929)

Isuse preslatki, Otkupitelju ljudskoga roda, pogledaj na nas pred oltarom tvojim preponizno
prostrte. Tvoji smo, tvoji hoemo da budemo; a da moemo s tobom to vre bili sjedinjeni, evo
se danas svaki od nas drage volje posveuje Tvome Presvetomu Srcu. Tebe, istina, mnogi nisu
nikada upoznali; tebe su prezrevi zapovijedi tvoje, mnogi odbacili. Smiluj se jednima i na drugima,
predobrostivi Isuse, i sve ih privuci svetomu Srcu svojemu. Kralj budi, Gospodine, ne samo
vjernima, koji se nisu ni u jedno vrijeme udaljili od tebe, nego i rasipnim sinovima, koji su te
ostavili: uini da se ovi u kuu oinsku brzo povrate, da od bijede i gladi ne poginu. Kralj budi
onima, koje ili kriva miljenja zavaravaju ili nesloga rastavlja, i prizovi ih natrag u luku istine i
jedinstvu vjere, da naskoro bude jedno stado i jedan pastir. Kralj budi napokon svim onima, koji se
jo u tami krivobotva nalaze, i ne krati se privesti ih u svoje kraljevstvo. Svrni napokon svoj
milosrdni pogled na potomke onoga naroda, koji je tako dugo bio narod izabrani; a krv, neko na
njih izazvana, neka sada i na njih sie kao otkupljenje vrelo ivota. Udijeli, Gospodine, Crkvi
svojoj sigurnu i potpunu slobodu, udijeli svima narodima mir i red; uini, da s obadva stoera
zemlje jedan odlijee glas: Budi hvala Boanskomu Srcu, po kojem nam je steeno spasenje, njemu
slava i ast u vijeke. Amen.

Pozdrav Srcu Isusovu

(sv. Faustina Kowalska)

Pozdravljam Te premilosrdno Srce Isusovo, ivo vrelo svih milosti, jedino mjesto utoita,
to nas titi, ti nas eli vodom osvjeiti. Pozdravljan Te premilosrdno Boje Srce, neistraivi
izvore ljubavi. Iz Tebe nama grenicima iznie ivot, vrelo to nam sreu nudi. Pozdravljam Te
ranjeno Srce Isusovo, ti zrai smilovanjem, otvoreno za nas, iz Tebe ivot crpimo, i uzdamo se u
milosre Tvoje. Pozdravljam Te dobroto Srca Gospodinova, nikad shvaena, nikad istraena, kao
majka si nam blizu, milosrdna uvijek nas ljubavlju pronalazi.

Usamljenost
(sv. Faustina Kowalska)

Usamljenosti, ti moj dragi asu! Oko Tvog Srca, Gospodine, radosno obilazim. Sama, ali
uvijek s Tobom povezana, na Tvom Srcu odmara se moja dua, Gospodine. Srce ispunjeno Tobom i
Tvojom ljubavlju, dua izgara najistijim arom, svijetlim plamenom.
Usprkos praznini, nije ostala usamljena. U Tvom krilu ona poiva, zdrava i
vesela.Usamljenosti, ti vrijeme najvie druevnosti! Naputena od stvorenja oko mene, uranjam u
more Tvojeg boanstva, i Ti prislanja uho mojem srcu. Sada razumijem, Isuse, da me u mojoj
ljubavi prema Tebi ne moe nita zadrati, ni bol niti protivtine, ni vatra niti ma, ak ni smrt.
Osjeam se jaom nego sve to. Nita se ne moe usporediti s ljubavlju. Vidim, da najmanje stvari
koje za Boga uini dua koja ga iskreno ljubi, imaju neizmjernu vrijednost u oima Njegovih svetih.

91
 Nikakva oluja ne moe zakloniti tvoj pogled
(sv. Faustina Kowalska)

O moj Isuse, usred patnji i muka osjeam se Tvojim Srcem maena. Daje mi osjeati to je
skriveno u posudama, i pritie me, kao majka, na Svom krilu. Moj Isuse, usred praznine i uasa,
zamjeuje moje srce Tvoje oko, boanski pogled. Nikakva oluja ne moe mi ga skriti, ti mi
poklanja sigurnost u ljubavi i srei.
Moj Isuse, usred bijede ovog ivota, ti zrai kao svjetlo, uva nas od razbijanja. U svojoj
tjeskobi ne nadam se uzaludno, pouzdajem se u silu Tvojeg milosra. Skroviti Gospodine, u borbi
posljednjeg asa, izlij milosti na moju duu, da naputajui ovaj svijet odmah Tebe naem, licem u
lice gledam- vidim.
Moj Isuse, okruena mnogim opasnostima, idem radosno kliui kroz ivot jer o Tvoje Srce,
puno ljubavi i ara, razbija se zla misao i bijes Neprijatelja.

Boraviti u tvom Srcu

(sv. Bernard)

Kada smo jednom doli preslatkomu Srcu tvojemu, Gospodine Isuse, i dobro nam je ovdje biti, ne
emo dopustiti, da se otkinemo od njega, o kojem je pisano: Koji odstupaju od tebe, na zemlji e se
napisati. A to s onima, koji pristupaju? Ti sam nas ui. Ti si rekao onima, to tebi dolaze: Radujte
se, jer su imena vaa napisana na nebesima. Pristupajmo dakle tebi, pa emo se radovati i veseliti s
tobom spominjui se tvoga Srca. O kako li je dobro i kako ugodno stanovati u Srcu Isusovu! Radije
u sve dati, sve misli i osjeaje due promijeniti, poloiti sve svoje u Srce tvoje, Gospodine Isuse, i
bez prijevare e me ono braniti.
U ovaj hram, u ovu svetinju nad svetinjama, k ovoj krinji zavjetnoj dolazit u klanjati se, i hvalit
u ime Gospodnje govorei s Davidom: Naao sam, srce svoje, da se molim Bogu svojemu, i ja sam
naao Srce kralja, brata i prijatelja dobrostiva, tvoje, Isuse. Pa zar se neu klanjati? Naavi dakle
Srce tvoje i moje, preslatki Isuse, molit u se tebi, Bogu svojemu. Pripusti samo u svetite due
svoje molitvu moju, pae mene cijeloga privuci u svoje Srce. O, od svih najljepi Isuse, oslobodi
me od mojega bezakonja i od grijeha mojega oisti me, da oien od tebe tebi preistomu mogu
pristupiti i da dostojan budem boraviti u tvom Srcu sve dane ivota svojega i vriti tvoju volju.
Jer zato je proboden tvoj bok, da se nama otvori ulazak. Srce tvoje je zato ranjeno, da u njemu i u
tebi od izvanjskih smutnji zatieni moemo boraviti. Ali jo je i zato ranjeno, da kroz ranu koju
gledamo vidimo nevidljivu ljubav. Kako se moe ar tvoje ljubavi bolje pokazati, nego tako da si
dopustio da ne samo tvoje tijelo nego i samo Srce kopljem bude probodeno? Tjelesna rana pokazuje
duhovnu ranu. Tko da ne ljubi Srce tako ranjeno? Daj nam dakle, Isuse dragi, da dok smo jo u
tijelu, koliko moemo, ljubimo, tujemo, grlimo tebe ranjenika naega, kojemu su bezboni ljudi
proboli ruke i noge, prsa i Srce; i dostoj se nae tvrdo i nepokorno srce ljubavlju svojom vezati i
raniti. Amen.

O, Ljubavi tog Boanskog Srca, koja si toliko ljubila

(Bl. Marija od Isusa Delvil)

O, Ljubavi tog Boanskog Srca, koja si toliko ljubila sve do iscrpljenosti da zasvjedoi svoju
ljubav! Dopustite mi da dodam: O, boanske boli tog Srca koje je toliko patilo, koje je uronilo u
agoniju da je uini nerazdvojnom druicom svakog od njegovih kucaja na zemlji, koje se dalo
probosti i dalo se sve do posljednje kapi svoje krvi u samoj smrti i koje je ostalo otvoreno da bismo
u njemu itali u isti mah njegovu ljubav i njegovo muenitvo!
Pogledajmo krajnosti i tajne dubine te ljubavi za nas, proniknimo u tu krvavu ranu i uronimo u taj
ocean boanske gorine. Tu suosjeajmo; ljubimo dijelei bol, dajmo zadovoljtinu za ono to je
nagomilalo te gorke valove; ljubimo ljubav koja se daje, koja se rtvuje. On je toliko ljubio, ljubimo
ga. Toliko je patio, i jo je edan, edan naih vlastitih patnja, za slavu Oevu i za spas dua, u svaki

92
as. On se rtvuje na oltaru kao Euharistijska rtva, i tamo On eka rtve ranjene, nae due, da ih
povede sa sobom, da ih prinese i rtvuje u istoj rtvi.

Molitva duboko ranjenom Srcu Kristovu

(Sv. Katarina Sijenska)

Neprocjenjiva, slatka ljubavi Srca Isusova! Rana na tvome tijelu, tvoj otvoreni bok prua
nam toplinu tvoje gorue ljubavi. Ti, vjeni Boe, pokazao si nam se vidljivim i dao si nam vidljivu
cijenu svoje krvi, tako da i malenkost naega uma nema nikakve isprike da se ne uzdigne iznad
sebe. Ti si se, naime, tako snizio dok je u isto vrijeme ta tvoja niskoa zdruena s veliinom.
Snagom ljubavi neka se uzdigne ljudski um i osjeaj, promatrajui niskou tvog ponienja, da tako
upozna veliinu i uzvienost tvoje ljubavi, vjeno Boanstvo. Ti si sam rekao, slatka i ljubazna
Rijei: "Kad budem uzdignut sa zemlje, sve u privui k sebi" (Iv 12,32). Kao da si time htio rei:
"Ako sam se ja snizio, ponizivi se sve do sramotne smrti na kriu, time sam privukao vaa srca do
uzvienosti boanstva i nestvorene ljubavi."
Zaista, tako privueno ljudsko srce privlai sa sobom osjeaje i sve duevne moi sa svim
svojim djelima duevnim kao i vremenitim. Sve je naime stvoreno da slui ovjeku. Zato kad je
ovjek tako privuen, onda je sve povueno s njime. Time si rekao svu istinu: "Kad budem uzdignut
sa zemlje, sve u privui k sebi". Neprocjenjiva, slatka ljubavi, nakon to si se predao na tolike
muke, inilo ti se kao da jo nisi dao sve za spas dua. Ljubav je uzrok svemu tome. Ne udim se
tome, jer je tvoja ljubav, Isuse, neizmjerna, dok je kazna ograniena. Zato je bio tei kri same elje
negoli kri tjelesnih patnja i boli.
Isuse, preslatka ljubavi! Zaista si me ljubio, time si me pouio kako moram ljubiti samu
sebe, kao i svoju brau, koje si toliko ljubio, iako nisi imao nikakve potrebe za nama kao to
mi imamo potrebe za tobom. Zato je dolino da nae due uivaju i gladuju za duama nae brae.
Nikakva druga hrana ne smije nas veseliti osim da im pomaemo i da se brinemo za njih. Da s
veseljem primamo kazne i patnje da bismo ih to vie ljubili. To je bila hrana naeg Spasitelja.
Slatki Isuse! Isuse, ljubavi!

Zvat e ga ljubavno Srce

(Sv. Veronika Giuliani)

ini mi se da se prisjeam kako mi je Gospodin, prigodom priesti, mnogo puta, dao na

znanje, kako eli ukloniti ranjeno srce. Nekoga jutra mi je pokazao srce u plamenu, i govorio: Ovo
pripada tebi, njime u nadomjestiti tvoje ranjeno srce u grudima. Zvat e ga ljubavno srce, to e
boraviti u tebi, sa svim to je ondje imalo ranjeno srce, jer s njim ne moe ivjeti, poto je skroz na
skroz probodeno, a i ponovno u ga raniti jo vie. Kako bi se moglo oduprijeti ovim mojim
ljubavnim alama, postavljam istu ljubav za okrepu ljubavi.
Dok je ovako govorio, uinilo mi se da mi je iz prsiju izvadio srce i stavio u srce, to ga je
drao u rukama. Uinilo mi se da vidim ono ranjeno srce sa vie razliitih rana. Ljubav drugoga
srca uiala je svojim plamenom ranjeno srce, i izgledalo mi je da vidim spomenute rane kao da su
sada izvedene. Ona ih je vatra ponovo obnavljala, i gledala sam kako krvare. Uinilo mi se da je
Gospodin stavio spomenuta srca u svoje grudi, uz rijei: Zarunice moja, namjera mi je velika
djela uiniti s tobom.
Rekavi to, povratio je oba srca u moje grudi. Jasno je kako ne mogu opisati ono to je u
onom asu osjeala moja dua. ini mi se da se sjeam kako mi je Gospodin dao na znanje i na
uivanje neto od svoje ljubavi, i ostavio u meni veliki plamen, tako da nisam mogla ivjeti. inilo
mi se da u izgorjeti, urila sam po vodu, i stavljala sam mokre rupce na stranu srca; ali bez ikakve
pomoi. U trenutku svi su bili suhi. Kuala sam piti mnogo vode, ali sam ponovo osjeala da u
izgorjeti. Oh Boe! Koliku sam muku osjetila, da se svladam i ne uinim nita izvana to bi svratilo
pozornost na me. Boravila sam posve sama koliko sam mogla na nekom skrovitom mjestu. Koji put
sam veoma jako vikala: O ljubavi, o ljubavi, kad e me doista spaliti?

93
 Svata sam radila i govorila, ali se ne sjeam. Sve mi se to dogaalo vie puta. O tome u
govoriti u spisima, to u za budunost pisati o svemu kako mi se dogaalo u ovom prikazu od dva
srca. ini mi se da je ovako dovoljno. Bogu hvala! [...] ini mi se da se sjeam kako je, vie puta,
kroz nekoliko dana, Gospodin vadio ranjeno srce. Ostavljao je samo ljubavno srce. Kroz to vrijeme
ostala sam bez onoga obinoga otkucaja srca, to smo ga navikli imati; osjeali su se izvana izvjesni
udarci, ali jaki, pa ako je netko ondje povie drao ruku, nije uspio. Radila sam sve to se odnosilo
na moju slubu, ali uz veoma veliku muku!..Mnogo puta mi je ponestalo daha, a zbog onih jakih
udaraca podnijela sam smrtnu borbu. Sve su mi tjelesne moi klonule, ali u jednom trenutku,
osjetila sam kako mi se povraa, a iz enje za trpljenjem poela sam govoriti:
Jo vie krieva! Jo vie muka! Snagu mi je povraalo trpljenje. To sam se uvjerila vie
puta. Kroz to vrijeme, to sam ga tada tako provodila, nou se nimalo nisam mogla odmoriti.
Redoviti noni poinak bio je sveden na tri sata; ali, poslije mnogo vremena, to je slijedilo, poela
sam sa samo dva sata. Sad mi je dovoljan jedan sat, a koji put nita. Pravom poinku dala sam ime -
trpljenje.
Ove noi, presveta Bogorodica, pri vaenju ranjenog srca, dala mi je na znanje kako ona i
njezin boanski Sin ele obnoviti moju duu raznim milostima. U istom trenutku, dolo je u me
ljubavno srce, i pala sam u zanos, pri emu mi se dua posve izmijenila; i tu je bila takoer, odmah,
ona milost, to se sastoji skupa od tri milosti. Boanska je ljubav jako djelovala, da sam izgledala
izbezumljena; molila sam trpljenje i boli; meutim, trpljenje me je jo vie uinilo bezumnom, jer je
vlastito ljubavi rasti u trpljenju. Sve se to dogaalo u intimnosti due, koja se nalazila u onom
Bojem neizmjernom i beskrajnom moru. Boga se, naime, ne moe shvatiti, a kao ni razumjeti
njegovu veliinu i neizmjernost. uvajui u sebi njegovu prisutnost, dua mi se gubi ondje, tu pliva
poput ribe u vodi, i ne nalazi drugog puta osim u Bogu, za Boga, s Bogom.
Ljubavno srce priopuje tada dui samu svoju ljubav, liava je svega, i hoe da on u njoj bude
sam na djelu. O njegovoj se djelatnosti ne moe rijeima govoriti. On se nikada ne preputa neradu;
uvijek se vie oituje na skroviti nain; njega tjelesne oi ne vide, pa im to samo umnaa muku i
patnju. Tijelo nije sposobno za boansku ljubav; topi se kao vosak na suncu; nije svjesno toga. Ono
je na muilitu; ne uvia priopenja. Ono isto to je imalo ranjeno srce, u Isusovim i Marijinim
rukama, dua je dobivala putem ljubavi. Spomenuto je srce zatim dobilo mnotvo milosti i bilo je
znatno obnovljeno s odlinim i pojedinanim inima. Sad ga je postavljao na svoje grudi; onda ga je
Blaena Djevica stavljala u svoje srce, izranjeno sa sedam maeva; i, tada, pozvae k sebi one
anele, postavljala je spomenuto srce u one presvete kalee, uzimala ga u ruku i pokazivala svima
onim svecima kao znak pobjede svojih milosti. Govorim i neto priam, ali o tome ne mogu nita
vie rijeima prikazati.

Molitva nadoknade Euharistijskom Srcu Isusovu

(sv. Alfonz Marija Liguori)

O ljubezno Srce mog Isusa, stvoreno samo zato da ljubi stvorenja, zapali svojom ljubavlju
moje srce. Ne dopusti da ijedan trenutak ivim bez tvoje ljubavi, radije mi oduzmi ivot, uniti me,
ali ne dopusti toliku moju nezahvalnost da, nakon to si me toliko ljubio i dao mi bezbrojne milosti
i darove, ja ponovno ponem prezirati tvoju ljubav.
Gospodine moj Isuse Kriste, koji iz ljubavi prema ljudima dan i no boravi u ovom
Sakramentu, te pun milosra i ljubavi zove i prima sve koji dolaze da te pohode: ja vjerujem da si
prisutan u presvetom oltarskom Sakramentu. Smjerno ti se klanjam i hvalim te za tolike milosti
koje si mi udijelio, osobito to si mi darovao svoju Majku Mariju za moju zatitnicu i to si me
pozvao, da te u ovoj crkvi pohodim.
Sada pozdravljam premilo Srce tvoje, a s tri razloga hou da ga pozdravim: prvo, da ti zahvalim za
tako veliki dar; drugo, da zadovoljim za sve uvrede, to ti ih u ovom Sakramentu nanose tvoji
neprijatelji; tree, kanim ti se ovim pohodom pokloniti na svim mjestima na zemlji, na kojima te u
presvetom Sakramentu najmanje tuju i najvie na te zaboravljaju.

94
 Isuse moj, ljubim te od svega srca svoga. Kajem se to sam dosada toliko puta uvrijedio
tvoju neizmjernu dobrotu. Odluujem da te odsada uz tvoju milost neu vie uvrijediti. A sada evo,
svega sebe, kako ve jesam nevoljan, tebi posveujem, i svu volju, osjeaje, elje i stvari darujem
tebi i odriem ih se.
U budue uini sa mnom i s mojim stvarima sve, to hoe. Samo te molim i elim, da mi
dade da te ljubim, da u dobru ustrajem do smrti, da volju tvoju potpuno izvrim. Preporuam ti
due u istilitu, osobito one koje su tovale presveti oltarski Sakrament i blaenu Djevicu Mariju.
Preporuam ti i sve nevoljne grjenike. Napokon, ljubazni moj Spasitelju, sjedinjujem sva uvstva
svoja sa uvstvima premiloga Srca tvoga; i tako sjedinjena prikazujem ih vjenome Ocu tvomu,
molei ga u tvoje ime da ih tebi za ljubav primi i uslii. Amen.

Dao si nam Srce svoga Sina

(Sv. Ivan Eudes)

Gospodine Boe, Oe milosra, u svojoj beskrajnoj dobroti dao si nam ljubljeno Srce svoga
predragoga Sina. Udijeli naim srcima da budu sjedinjena s njegovim Srcem, da bi naa ljubav bila
savrena. O preljubezno Srce moga Spasitelja, budi ti srce moga srca, dua moje due, duh moga
duha, ivot mog ivota. O milosrdno Srce Isusovo, utisni u naa srca savrenu sliku tvog milosra,
kako bismo ispunili tvoju zapovijed: Budite milosrdni kao to je milosrdan Otac va nebeski.

Znati ljubiti
(Sv. Ivan Eudes)

O Presveto Srce Isusovo, ti si beskrajno dostojno svake ljubavi. Dosta mi je to znati da se

moje srce ne moe nikada nasititi ljubavi prema tebi, koji ne moe nikada biti dovoljno ljubljen. O
Ljubezno Srce, ako te ljubim, to sigurno nije zbog mene samoga. Ne traim rajske radosti zbog njih
samih, niti utjehe nebeske ljubavi, nego traim Boga koji je njihov izvor.
O ljubljeni moj Spasitelju, naui me to trebam initi kako bih doao do istoe tvoje
ljubavi, udijeli mi tu ljubav i duboku poniznost bez koje se ne bih mogao tebi svidjeti, a ti izvri na
meni tvoju svetu volju.
O Srce Isusovo, beskrajno blago svake vrste dobra, budi ti moje jedino blago, utoite i
obrana. Tebi se utjeem u svim mojim potrebama. Kada bi me sva ljudska srca prevarila i napustila,
vjerujem da me predobro i vjerno Srce Isusovo nee nikada napustiti. O presveto Srce Isusovo, budi
ti nadoknada mojim grijesima, zatita u mom ivotu, utoite u mojoj smrti. Tu istu milost molim za
sve grenike, umirue, oaloene i za sve ljude, kako bi se vrijednost tvoje krvi na sve primijenila,
ukljuujui due u istilitu. Usuujem se to te moliti, Presveto Srce, i neu prestati traiti tu milost
do zadnjeg moga daha. Amen.

O ljubezno Srce
(Sv. Bonaventura)

O ljubezno Srce mog Isusa, htjelo si biti probodeno kopljem kako bi mi pokazalo preobilje
tvoje ljubavi i postalo boravite moje due. Kada u tebe uem, sveano u navijestiti: Ovo je moje
vjeno boravite, ovdje u boraviti jer sam Srce Isusovo odabrao za svoj dom. Isuse moj, to prije
uvedi moju duu kroz ranu tvoga boka u tajnu tvog preljubeznog Srca, kako bi se oistila, ukrasila i
zapalila tvojom ljubavlju te tako zaboravila na zemaljske brige i mislila samo kako tebe ljubiti, o
moj raspeti Boe. Amen.

95
 Srce Bogoovjeka Isusa Krista
(Sv. Brigita vedska)

Majka Boja je rekla Brigiti: "Srce moga Sina nadasve je slatko poput meda i posve isto
poput najieg izvora, jer iz Njega izlazi sve to je kreposno i dobro, kao iz izvora. To je najslae
Srce! to je za nekog mudrog ovjeka slae nego misliti na ljubav koju je pokazao Sin Boji kod
stvaranja i otkupljenja, kod svojih muka i poslova, kod svojih propovijedi i pouka, u svojoj
prijaznosti i strpljivosti prema ljudima?
Njegova ljubav ne tee poput vode, ve je ona stalna i ostaje, i sve obuhvaa; ona se nudi
ovjeku do posljednjeg trenutka njegova ivota. Kada bi ovjek kao jadni grenik stajao ve na
vratima vjene propasti, ali od tamo jo zazvao za pomo, s voljom da se popravi, bio bi jo
ugrabljen od vjene propasti." (Objave, knjiga IV., pogl. 101)

Milost kljua iz Isusova Srca po Mariji

(sv. Maksimilijan Kolbe)

Blagoslovljena Djevice, dostoj se primiti moju molbu. Bezgreno zaee, Kraljice neba i
zemlje, Utoite grenika, Majko preljubezna, kojoj je Bog povjerio sve milosre - evo me pred
tobom, evo siromanog grenika. Molim te, primi me kao svoje vlasnitvo. Djeluj u meni po svojoj
volji, u mojoj dui, u mom srcu, u mom ivotu, na asu smrti, u vjenosti. Raspolai sa mnom kako
ti eli, samo da se ostvari ono to je o tebi reeno: "ena e satrti glavu zmiji", ti e unititi hereze
u cijelom svijetu! Da u tvojim bezgrenim rukama, bogatim milosrem, postanemo sredstvo tvoje
ljubavi, sredstvo koje e moi oivjeti i razveseliti mnoge nemarne ili zavedene due. Tako e se
bez kraja iriti kraljevstvo boanskog Srca Isusova. Zaista, samo tvoja prisutnost privlai milost,
koja preobraava i posveuje due. Jer milost kljua iz Isusova boanskog Srca na nas preko tvojih
majinskih ruku!

4. RAZMATRANJA SVETACA O SRCU ISUSOVU

Srce Isusovo trai zadovoljtinu i posvetu

(Sv. Margareta Marija Alacoque)

Sv. Margareta Marija Alacoque odreeno pie (Autobiografija, str. 365.): Sveto Srce trai
due zadovoljtine, koje e mu uzvratiti ljubav i koje e s dubokom poniznou prositi od Boga
oprotenje za sve nepravde koje mu se ine. Svetica pripovjeda: Jedanput, u vrijeme poklada,
ukaza mi se poslije priesti na Spasitelj u liku Evo ovjeka s kriem, sav u ranama i modricama.
Njegova je boanska krv tekla sa svih strana, i govorio mi je veoma tunim glasom: Zar nema
nikoga, tko bi imao samilosti prema meni i tko bi htio uzeti udjela u mojoj boli, u ovom saalnom
stanju, u koje me stavljaju grijesi, osobito ovih dana ?
Pala sam, veli odabranica Isusova Srca, k njegovim presvetim nogama u suzama i jecajima.
On mi stavi na lea svoj teki kri, pun bodljika. Osjeajui se zgnjeena pod tolikim teretom,
poela sam bolje shvaati teinu i zlou grijeha... Tisuu puta bih se voljela baciti u Pakao, nego
hotimino uiniti samo jedan grijeh . .. Govorila sam: Prokleti grijeh! Kako si vrijedan prezira, zbog
nepravde koju ini mome dobrom Gospodaru! I Isus mi ree: Nije dovoljno nositi taj kri, nego
mora visjeti sa mnom, da mi uini vjerno drutvo, sudjelujui u mojim bolima, u preziru, u
sramoti i drugim nedostojnostima, kaje trpim. Gorinama, koje u uiniti da okua, moi e u
stanovitoj mjeri ublaiti one gorine, koje grjenici svojim grjenim zabavama ulijevaju u moje
sveto Srce. Ti mora bez oklijevanja sa mnom jecati, da postigne od moga Oca, zbog ljubavi, koju
ima prema mome Srcu, milosre u korist grjenika.
Sv. Margareta ostavila nam je i ovo zapisano: Nema sigurnijeg sredstva spasenja, nego se
posvetiti Boanskom Srcu naega Gospodina. On nee pustiti, da propadne bilo tko od onih, koji su
mu posveeni. Oni e u njegovu presvetomu Srcu nai utoite u svim okolnostima ivota, a

96
poglavito na asu smrti. Ja ne mogu vjerovati, da bi mogla propasti dua koja je posveena svetom
Srcu. Utjene rijei, zar ne? to onda oklijevamo, kad imamo zavidnu priliku da se vjeno
osiguramo!? Boansko Srce oekuje od nas i tu odanu gestu, jer iskrena posveta izraava puninu
nae odanosti, ljubavi i potpunog sinovskog irokogrudnog predanja.
Sv. Margareta nam je ostavila napisanu i ovu pouku: Isus Krist hoe da mu prijatelji
njegova Srca dadu sve. Ili sve ili nita !... On zahtijeva potpunu rtvu itavoga naeg duhovnog i
tjelesnog bia, nae slobode, nae vlastite volje, naega srca, naega vremena i svake nae
aktivnosti, svake misli i svake rijei. Moramo mu posvetiti svoje tijelo, svoju duu, svoje srce i
svaku svoju duevnu mo, pa se time sluiti samo za njegovu ljubav i njegovu slavu. Moramo
ujediniti svoju duu s njegovom, i tako je sauvati od grijeha, ujediniti svoje srce s njegovim, da on
u njemu uniti sve ono to se njemu ne dopada...Sveto e Srce Isusovo biti veoma veselo, ako mi
esto obnavljamo takav in posvete.

Posveta Srcu Isusovu

(Papa Pijo X)

Veliki teolog i promicatelj pobonosti Srcu Isusovu, znaajni papa Pijo XI. u enciklici od 8.
V. 1928. pie: Sigurno je, da medu razliitim pobonostima, kojima se asti presveto Srce, treba
na prvo mjesto staviti i spomenuti posvetu, kojom sebe i sve svoje prinosimo Srcu Isusovu,
priznajui da smo sve to dobili od vjene Boje ljubavi. Na je Spasitelj objavio nevinoj uenici
svoga Srca sv. Margareti Mariji koliko eli da ga ljudi aste tom pobonou. Nije to stoga elio da
mu se dade to ga po pravu ide, nego ga je na to potakla neizmjerna ljubav prema nama. Prva je od
svih izvrila tu pobonost sama Svetica, sa svojim duhovnim ocem Klaudijem de la Colombiere.
Nasljedovali su ih s vremenom pojedini ljudi, potom privatne obitelji i zajednice, napokon sami
vladari, gradovi i kraljevstva ... U prolom stoljeu, a i u naem, dovele su spletke nevjernika dotle,
te je zavladalo miljenje da Krist Gospodin nema vrhovnoga gospodstva. Crkvi navijestie rat
odlukama, protivnim Bojem i naravnom pravu. Dapae se vikalo: Neemo da ovaj vlada nad
nama! (Lk 19, 14) I gle, upravo po spomenutoj posveti zaorio je jednoduno posve protivan glas
tovatelja presvetoga Srca, koji je traio njegovu slavu i branio njegova prava: Treba da Krist vlada
(1. Kor. 15,25) Doi kraljevstvo tvoje. To napokon urodi sretnim dogaajem: Na poetku ovoga
stoljea, uz klicanje svega kranstva posvetio je na predasnik Leon XIII. presvetomu Srcu sav
ljudski rod, koji po priroenom pravu pripada Kristu, u kojem su opet ujedinjene sve stvari (Ef. l,
10).

Iz Kristova Srca rodila se Crkva

(sv. Bonaventura)

Promisli i ti, otkupljeni ovjee, tko je, kako velik i kakav ovaj koji za te visi na kriu, ija
smrt oivljuje mrtve, ije preminue ali i nebo i zemlja, a tvrdo stijenje puca.
S druge pak strane, da bi se iz boka Krista usnuloga na kriu stvorila Crkva, i ispunilo Pismo
koje kae: Gledat e onoga koga su proboli, boanskim odreenjem je doputeno da jedan od
vojnika kopljem probode i
otvori onaj sveti bok, sve dok se s krvlju i vodom ne izli cijena naeg spasenja; ono je iz
izvora, to jest iz skrovita Srca, izalo, snagu dalo otajstvima Crkve da podjeljuje milosni ivot, te
da onima koji ve u Kristu ive bude napitak izvora ivog koji struji u ivot vjeni.
Ustani dakle, prijateljice Kristova, i budi poput golubice u spiljama kamenim, u skrovitima
vrletnim; ondje poput vrapca koji nalazi sebi kuu bdij bez prestanka; ondje usta svoja primakni da
s radou crpi vodu iz izvora Spasenja. On je naime izvor. On je rijeka to je izvirala u Edenu i
odatle se granala u etiri kraka te, izlijevajui se u pobona srca, oplouje i navodnjava svu zemlju.
ivom eljom tri k tom izvoru ivota i svjetlosti, ti Bogu odana duo, pa iz dna svoga srca
njemu zavapi: O neizrecivi uresu velikoga Boga i najii sjaju vjenoga svjetla, ivote to svaki
ivot oivljuje, svjetlosti to svako svjetlo svjetlou napaja te ini da mnogobrojna svjetla trajno

97
blistaju pred prijestoljem tvoga boanstva sve od prvog praskozorja! O vjeno i nepristupno, sjajno
i slatko vrelo izvorno koje je skriveno od oiju svih smrtnika, ti si bez dna, dubina ti je beskrajna,
irina neobuhvatna, istoa ne-pokvarljiva.
Odatle istjee rijeka koja razveseljuje grad Boji da uz radosno klicanje i hvalopojke
otpjevamo tebi hvalospjeve i iskustvom posvjedoimo kako je u tebi izvor ivotni i tvojom
svjetlou svjetlost vidimo.

Dobro je boraviti u Srcu Isusovu

(sv. Bonaventura)

Kliimo i radujmo se sjeajui se Boanskog Srca. Dobro je i ugodno boraviti u tom Srcu.
tvoje Srce, o Dobri Isuse, bogato je blagom, dragocjeni biser koji smo otkrili u tajni tvog
probodenog tijela. Bio ti je proboden bok da bismo mi po vidljivoj rani vidjeli nevidljivu ranu, jer
tko gori ljubavlju ranjen je od ljubavi. Pa tko da ne ljubi tako ranjeno Srce? Tko da ne odgovori
onome tko je toliko zaljubljen? Tko da se ne privije u naruje tako istom zaruniku? Mi koji jo
ivimo u tijelu trudimo se koliko nam je to mogue, ostanimo u Srcu koje nas ljubi. Molimo Isusa
da uzme nae srce jo uvijek otvrdlo i neraskajano, sjedini nas vezom svoje jake ljubavi, i udostoji
se raniti nas strijelom ljubavi svoga Srca.

Srce koje daje s radou

(Sv. Albert Veliki)

Srce Isusovo je bilo ranjeno kopljem, koje je probolo njegov bok, da bismo mi nauili
uvijek ostati u njemu i nikada se ne udaljiti od tog Srca punog ljubavi. Isus je kuao alost i muku,
budui da je bio potpuno ovjek uistinu je doivljavao nae osjeaje i trpio muke u svom srcu, tako
da je nutarnja muka prethodila vanjskoj. Ovaj veliki Kralj i Sveenik, dajui nam svoje darove,
uinio je to s velikom radou. Sigurno se obradovao u svom Srcu videi da se njegova velika
ljubav razdala po svetoj priesti, u kojoj se dogaa savreno sjedinjenje njega i njegovih udova.

Isusovo Srce, milosre Boje

(sv. Ivan Pavao II.)

Tko vidi mene, vidi i Oca (Iv 14,9). Crkva priznaje milosre Boje, Crkva ivi od Njega,
od ogromnog iskustva vjere i pouavanja, ukoliko stalno promatra Krista. I usmjeravajui se na
Njega napunja se, usmjerena na Njegov ivot i evanelje, na Njegov kri i uskrsnue, na
sveobuhvatnu tajnu. Sve to je vizija" Kristova u ivoj vjeri Crkve i u uenju pribliava nas
viziji" Oevoj u svetosti Njegovog milosra. Crkva, ini se, na sasvim poseban nain i priznaje i
tuje milosre Boje ako se obrati Srcu Isusovu.
Pribliavanje Kristu u tajni Njegova Srca omoguuje nam da u izvjesnoj mjeri doemo do
jedne sredinje toke koja je istovremeno najlake pristupana i na razini ovjeka. Ta toka je
objava milosrdne ljubavi Oeve i sredinji sadraj mesijanskog poslanstva Sina ovjejega.
Srce Isusovo su proboli iz kojega je potekla voda i krv. Otkupiteljeva Ljubav je poetak
izbavljenja, izvor naega spasenja i radi naega spasenja je ustanovljena naa Crkva .ivi Krist i
sada i danas nas ljubi i dariva nam svoje Srce kao izvor otkupljenja. Jer uvijek ivi da posreduje
za nas. (Heb 7,25) Ljubav ovoga Srca u svakom trenutku grli nas i cijeli svijet. A ipak, kako malo
uzvraaju ljubav ovom Srcu koje je tako ljubilo svijet.
U Euharistiji slavimo stvarnu i obnavljajuu prisutnost rtve na kriu, u kojoj je otkupljenje
vjeno prisutan dogaaj koji je neodvojivo povezan uz posredovanje samoga Otkupitelja. U
presvetoj Euharistiji sjedinjujemo se s Kristom samim, s jedinim sveenikom i s jedinom rtvom
koja nas ukljuuje u pokret njegovog predanja i klanjanja, s Njim, koji je izvor svih milosti. U
presvetoj Euharistiji, to je takoer smisao vjenog slavljenja, stupamo u struju ljubavi iz koje

98
potjee svaki unutranji napredak i apostolska uspjenost: A ja, kad budem podignut sa zemlje, sve
u ljude privui k sebi." (Iv 12,32)

Otkriveno je otajstvo ljubavi

(Sv. Bernard)

Oito krivo govori tko kae: Previe je velik moj grijeh da bi se mogao oprostiti (Izl
4,13). Kada meni neto nedostaje, s povjerenjem to dobivam iz Srca Isusova jer je ono puno
milosra i postoje putovi kojima dijeli svoje milosti. Probili su njegove ruke i noge, otvorili su mu
bok kopljem i po ovim ranama ja mogu crpsti meda iz peine i ulja iz tvrde stijene (usp. Pnz
32,13), to jest kuati i vidjeti kako je dobar Gospodin. On je gajio misli mira a ja to nisam znao.
Uistinu tko je upoznao misao Gospodnju i tko mu je bio savjetnik? (usp. Rim11, 13).
avli koji su mu proboli ruke i noge za mene su postali klju koji otvara, kako bih ja mogao
kuati kako je sladak Gospodin? to vidim po tim ranama? Rane kao da imaju svoj glas i viu da je
u Kristu Bog sa sobom pomirio svijet. Koplje je probolo njegov bok te je otvoren pristup njegovu
Srcu i ono nam se pribliilo, te zato zna biti samilosno s mojim slabostima. Po ranama njegova
tijela pokazuje nam se iskonska ljubav Isusova Srca, otkriveno je otajstvo njegove ljubavi,
objavljeno krilo milosra naeg Boga. Uistinu, na koji drugi nain bi se moglo pokazati da si blag i
milosrdan i kako bi mogla bolje zasjati tvoja ljubav, ako ne po rani tvoga Srca? Nitko ne moe
pokazati veu ljubav od toga da dadne svoj ivot za onoga tko je osuen na smrt?

Isusovo Srce, utoite nae

(Sv. Antun Padovanski)

Tko e mi dati golubinja krila, da odletim, otpoinem i nastanim se u peini te da budem

slian golubici, koja gradi sebi gnijezdo u pukotinama peine, na visokim mjestima? (Ps 55, 79
prema Vulgati).
Peina je na Gospodin Isus Krist. A pukotina peine je rana u njegovu svetom boku. Rana
u boku vodi k Spasiteljevu Srcu. I tamo, k toj luci spasenja, poziva On due. Tu on eli biti
Zarunikom. Kad se golubica krije u pukotinama, hoe ne samo da se spasi od grabeljivaca, nego
tamo sebi gradi i stan, u kojemu bi mogla mirno stanovati. Slino ini i revna dua, koja, im nae
Srce Isusovo, ne samo da u njemu sagradi svoj stan protiv svih napasti, nego u njemu nalazi i
sigurno mjesto slatkoga poinka.
Ne moe se zadovoljiti samo time, da ostane na ulazu u pukotinu, mora prodrijeti u dubinu.
Kod otvora Isusova boka ve e se nai krv, koja se prolila za nae otkupljenje. Ali mora ii do
samoga vrela, iz koga je potekla krv, do samoga Srca Isusova. Tamo e uivati svjetlo, utjehu i
siguran mir. Golubica gradi gnijezdo od slame. Od ega mi gradimo svoje gnijezdo? Onaj koji nam
je dao mjesto za stan, dao nam je takoer i slamu, to jest primjer svoje poniznosti i krotkosti. Svijet
prezire ove kreposti kao to prezire i slamu. Ali ti njima sagradi stan u dubokoj pukotini peine u
Srcu Isusovu!
Srce puno ara
(Sv. Bernardin Sijenski)

O ljubavi, koja sve rastapa, u kakvo si stanje zbog naeg otkupljenja dovela naeg Prijatelja? Da
potop ljubavi sve poplavi, veliki su bezdani polomili svoje brane, to jest dubine Srca Isusova.
Okrutno je koplje prodrlo do dna ne potedivi niega. Otvor na boku upoznaje nas s ljubavlju Srca
Isusova sve do njegove smrti i poziva nas da poemo k toj neiskazanoj ljubavi, koja je potakla njega
da doe k nama. Hajdemo, dakle, k njegovu Srcu, k srcu dubokomu, srcu tajnomu, srcu koje misli
na sve, srcu koje sve zna, srcu koje ljubi ili, radije, koje gori od ljubavi. Vrata su otvorena. Po tome
shvatimo estinu njegove ljubavi. I srcem, slinim njegovu, uimo u ovu tajnu, koja je sve dotle
bila sakrita. A otkrivena je, da tako reemo, kod njegove smrti otvaranjem boka. S ime bolje
usporediti Srce Isusovo zbog njegove gorue ljubavi, negoli s kadionicom, punom arke eravice?

99
 Otkucaji Srca Isusova
(Sv. Gertruda)
Jednoga dana videi kako sestre idu sluati propovijed poalila sam se Isusu: Ti zna, moj
Gospodine, kako bih rado ila sluati propovijed da me ova bolest ne zadrava. A Isus mi je
odgovorio: Hoe li da ti ja odrim propovijed? - Vrlo rado ona odgovori. Tada ju je
Gospodin privukao sebi i prislonio je njeno srce na svoje Boansko Srce. Poslije nekoliko
trenutaka odmora Gertruda je osjetila kako Isusovo Srce kuca dvostrukim divnim i slatkim
otkucajima.
Gospodin joj je tada kazao: Svaki od ova dva otkucaja ini djelo spasenja ljudi na tri
naina. S prvim otkucajem, koji spaava grenike, neprestano zazivam Boga Oca, ublaujem ga i
zazivam milosre. Zatim govorim svim mojim svetima, predoim im sluajeve grenika i potiem
da mole za njih. Na kraju se obraam samom greniku i milosrdno ga pozivam na obraenje
ekajui strpljivo s neizrecivom eljom njegovo obraenje.
S drugim otkucajem, koji ini djelo spasenja pravednika iznad svega pozivam mog Oca
da se sa mnom raduje zbog uinkovitog prolijevanja moje krvi za spasenje pravednika, u ijim
duama se sada naslaujem. Zatim pozivam svu nebesku vojsku da slavi divni ivot pravednika i da
mi zahvale za sve darove koje sam im udijelio i koje u im jo udijeliti. Na kraju se obraam samim
pravednicima utvrujui ih u mojoj ljubavi i potiem ih da napreduju svaki dan iz kreposti u
krepost. I kao to se otkucaji ljudskog srca nikada ne prekidaju, bilo to da ovjek radi, tako ni
djelo moje Providnosti, koja upravlja zemljom i Nebom, ne moe ni za trenutak zaustaviti ovaj
dvostruki otkucaj moga Boanskog Srca.

Isusovo Boansko Srce eli nadoknaditi nae ljudske manjkavosti

(Sv. Gertruda)

Jedne veeri Gertruda je pokuavala svu svoju panju usmjeriti na rijei Slube itanja, ali
budui da je svaki trenutak padala u rastresenost zbog slabosti svoje ljudske naravi, sa alou je
kazala: Koji plod mogu zadobiti od napora koji tako rijetko postie svoj uinak?. Tada Gospodin,
koji nije mogao podnijeti njenu klonulost, uze u vlastite ruke svoje Boansko Srce kao neku
svjetiljku i ree joj:
Evo ti predstavljam moje Boansko Srce, slatki ud divnog Trojstva, kako bi ti od njega
mogla s povjerenjem moliti da nadoknadi za sve tvoje slabosti. Tada e sva tvoja djela biti savrena
u mojim oima. Kao to je vjerni sluga uvijek spreman izvriti volju svoga Gospodara, tako e ti od
sada i moje Srce uvijek biti blizu i nadoknaditi u svakom trenutku tvoje slabosti.
Ova neuvena samilost napuni Gertrudu istovremeno divljenjem i strahom. inilo joj se
neuveno i neprikladno Bojem dostojanstvu da Srce Gospodara svemira, predostojni hram
Presvetoga Trojstva, izvor svakog dobra i milosti, bude kraj nje kao neki sluga koji stoji pored
gospodara spreman nadoknaditi slabosti. A Gospodin se smilovao njenoj nelagodi i ohrabrio ju je
ovom usporedbom:
Da ima lijepi glas i jako ti se svia pjevati, a pored tebe je neka druga osoba koja nema
sluha ni glasa pa ipak dubokim glasom pjeva, tako da ti ne doputa do li otpjevati po koji kratki
otpjev, bila bi uznemirena zato ta osoba ne doputa dugo pjevati tebi koja bi to ugodno i s lakoom
uinila. Na isti nain moje Boansko Srce, koje poznaje krhkost, nepostojanost i slabost ljudske
naravi, eka s najveom eljom da ga ti molitvom pozove, ili samo svojom eljom, da nadoknadi
za tvoje manjkavosti, kako bi uinilo to ti ne uspijeva.

Uzvienost sjedinjenja sa Srcima Isusa i Marije

(Bl. Leon Dehon)

Biti usko sjedinjeni po milosti i ljubavi sa Presvetim Srcem Isusovim i preistim Srcem
Marijinim ovdje na zemlji najvea je mogua stvar koju ovjek moe zadobiti. Mi ivimo da bismo
nastavili sveti ivot koji je na zemlji ivio Isusu Krist. Na krtenju smo se obavezali da emo

100
pripadati Kristu i njega obui, to jest oblikovati u nama. Mi trebamo usvojiti Isusove kreposti,
osjeaje, duh, sklonosti. Isusov ivot i njegovo kraljevanje u naim srcima nas poboanstvenjuje.
Na Gospodin kae sv. Ivan Eudes silazi u nae due i u njima stanuje po milosti da bi nas
preobrazio u sebe samoga. On nas dri snagom Duha Svetoga, kao neku malu hostiju koju eli
posvetiti da bi je sjedinjenu sa sobom prikazao na slavu Oca Nebeskoga: divna rtva, posveenje
koje nas poboanstvenjuje, dragocjeno i neizrecivo uzdignue koje od nas ini nebeska bia, od nas
siromanih i nedostojnih grenika ini krane, svece, sinove i keri Boje.
Srce Isusovo, koje ivi i kraljuje u nama, izvor je svakog bogatstva, ono je najdragocjenije
od svega blaga. Naa je dua kae sv. Ambrozije istinski raj Presvetoga Srca. Usred zemaljskoga
raja bio je izvor vode koji je sve oivljavao i inio plodnim. A u duhovnom ivotu to je Srce
Isusovo, izvor vjenog ivota koji vrije usred kranskih dua kako bi u njih ulio svako obilje
nebeskih blagoslova i uinio ih plodnima u krepostima i zaslugama. Uiniti da u nama vlada Srce
Isusovo na je jedini i najvaniji posao.
1.To je sredstvo za postii na cilj. Mi smo stvoreni za sjedinjenj sa Srcem Isusovim po Srcu
Marijinu, i s Bojim srcem po Srcu Isusovu.
2. To je jedino sredstvo da Bogu ugodimo. Na taj nain ispunjamo elju Nebeskog Oca da u nama
vidi svoga Sina kako kraljuje skupa sa svojom Majkom.
3. To je jedino sredstvo koje imamo na raspolaganju po kome moemo na dostojan nain proslaviti
Boga. Treba da Srce Isusovo u nama i po nama slavi Oca Nebeskoga.
4. To je jedino sredstvo za ispuniti elju samoga Isusa i za dobiti od njega bezbrojne milosti. Nije li
On doao na ovu zemlju kako bi ivio i kraljevao u nama. To nam kae i sam Gospodin po sv. Ivanu
Eudesu: inei da Ja skupa sa svojom Majkom ivim i kraljujem u vama, postat ete istinska djeca
moga Srca. Moje Srce i moje oi biti e uvijek uperene u vae potrebe.
5. Na kraju po ivotu Srca Isusova i Srca Marijina mi postajemo dionici njihovih zasluga i
sjedinjujemo svoja djela s njihovim djelima, i beskrajno se obogaujemo.
Mi smo stvoreni za to sjedinjenje i samo u njemu moemo nai mir i spokoj. Ostanite u
meni i ja u vama govorio nam je na Uitelj to sam vam govorio da bi moja radost bila u vama i
da bi vaa radost bila potpuna (usp. Iv 15,4). Ta radost je sudjelovanje u radosti Utjelovljene Rijei,
i neizrecivom blaenstvu Sina Bojega koji nas sjedinjuje s Ocem. U Srcu Isusovu, kae nam sv.
Lovro Justinijanski nalazi se nutarnji mir, nepomueni spokoj, blaga srea, iva radost, vedro
pouzdanje, zajednitvo ljubavi, oaranje kontemplacije i blagost Duha Svetoga. Srce Isusovo jesu
vrata nebeska.
Sjedinjenje sa Srcem Isusovim i Srcem Marijinim je na ivui raj, a taj je kae sv.
Bernard daleko uzvieniji slai, bogatiji i blai od prvog zemaljskog raja. Uskliknimo sa sv.
Ivanom Eudesom: ivjeli Isus i Marija u naim srcima! U svim srcima ivjela Srca Isusa i Marije!
O ljupko Srce Isusovo budi ti srce moga srca, dua moje due, jedini temelj svih mojih misli, rijei i
djela, due i tijela, svega mog bia. Amen.

Vjebe sjedinjenja sa Presvetim Srcem Isusovim i Bezgrenim Srcem Marijinim

(Bl. Leon Dehon)

Prvi uvjet za nae sjedinjenje sa Srcem Isusovim i Marijinim je da ostanemo u Bojoj

milosti i ne navezujemo se na stvorenja. Na krtenju poinje nae sjedinjenje sa Srcem Isusovim i
Marijinim. Od dobi kad doemo do upotrebe razuma moramo sve initi kako bismo sauvali i
razvili to nebesko sjedinjenje i kraljevanje Isusova Srca u naim srcima. Prvi uvjet je da ostanemo u
Bojoj milosti jer kad smo u milosti tada smo u Isusu i Isus u nama, njegovo Srce je sjedinjeno sa
srcem siromanog stvorenja. A da bi Srce Isusovo i Srce Marijino potpuno u nama ivjelo i
kraljevalo, treba dodati i ostale stvari. Trebamo gledati svijet i uvati se od duha svijeta,
nenavezivati se na stvorenja. Koliko budem vie slobodni i ne nevezani na nas same i na stvorenja
toliko emo vie osjetiti uinkovitost i prisutnost Srca Isusova i Srca Marijina.
Drugi uvjet je ivjeti od vjere i ostati u ljubavi. Sv. Pavao nas ui da Isus stanuje u naim
srcima po vjeri. Po vjeri se dogaa razvoj milosti u dui. Ona kae sv. Ambrozije otvara vrata

101
srca naem Gospodinu i on dolazi nastaniti se u naim duama. Kako bismo rasli u ivoj vjeri
navikavajmo se gledati Srce Isusovo i Srce Marijino u svemu to inimo. To neka nam bude
najvanija vjeba nae pobonosti. Trudimo se da nasljedujemo Srce Isusovo, njegove kreposti,
njegova otajstva, usvajajmo njegove boanske nakane. Ali to nije sve, trebamo se esto vjebati u
njegovoj ljubavi.
Vjera zasadi kae sv. Grgur veliki u nama ivot Isusa Krista, ali samo ljubav i vjernost
njegovoj ljubavi ini da to stablo raste u nama i donosi obilne plodove za Nebo. Isus tako malo po
malo u nama ozdravlja sve izranjeno i uzdie sve propadljivo, ispunja duu nebeskim milostima i
samim sobom sve to dua marljivo radei njemu predaje, sve svoje pobonosti, mrtvljenja i djela, s
ciljem da se u njoj oblikuje Isus sam.
Tree. Priest i duhovna priest u nama jaa sjedinjenje sa Srcem Isusovim i Srcem
Marijinim. Po tom sakramentu kae sv. Toma - milost se poveava u nama, duhovni ivot se
usavruje, jer se savrenstvo sastoji u sjedinjenju s Bogom. Euharistija je ustanovljena da bi
dopunila u nama uinkovitost ostalih sakramenata po kojima nam Gospodin daruje svoju milost i
svoj ivot. Oni koji se dobro hrane - kae sv. Franjo Saleki - osjeaju kako im se cijelo tijelo jaa.
Isto tako oni koji se dobro prieuju osjeaju da Isus Krist, koji je njihova hrana, otvara svoje Srce
i daruje se svim dijelovima njihove due i tijela. On sve isti, sve oivljava. On ljubi u njihovu srcu,
shvaa u njihovom razumu, die u njihovim grudima, gleda njihovim oima, govori njihovim
jezikom i tako dalje. On ini sve u svima. Tada ne ivimo vie mi, nego Isusu ivi u nama. O kada
e to biti? Pa ipak uim vas to treba traiti, to eljeti, iako se to ostvaruje malo po malo. Ponizno
teimo i s pouzdanjem se prieujmo.

Srce Isusovo je uzor i pravilo naeg ivota

(Sv. Ivan Eudes)

Nikada neemo moi dovoljno razmatrati milost da nam je Isus htio dati svoje boansko
Srce. Zamislite ovjeka kojeg njegov kralj toliko ljubi da moe uistinu rei: Kraljevo srce je moje,
dobio sam u posjed srce kralja. Koje li sree za njega, koje radosti! A to je naa stvarnost. To je
nepobitna istina. Kralj kraljeva nas tako arko ljubi da svatko od nas moe uistinu rei: Srce
Isusovo je moje, dobio sam u posjed Srce moga Spasitelja.
Srce Spasiteljevo je moje i to iz vie razloga. Prvo jer mi ga je dao Otac nebeski. Zatim je
moje jer mi ga je dala Presveta Djevica. Moje je jer mi ga je dao Duh Sveti. Na kraju moje je jer mi
ga je tisuu i tisuu puta sam Isus darovao. On mi ga je darovao ne samo da bude moje utoite,
sklonite u svim potrebama, moje blago, nego da bude i moj uzor i pravilo mog ivota i mojih djela.
To pravilo elim stalno prouavati kako bih ga vjerno slijedio.
Brino elim promatrati to Srce mog Isusa mrzi a to ljubi kako bih i ja mrzio to ono mrzi
i ljubio to ono ljubi. Vidim da je Isus mrzio i da mrzi samo jednu jedinu stvar; grijeh. On nema
nikakvu mrnju prema naoj slabosti i bijedi. idove koji su ga toliko progonili, rimsku vlast koja
ga je tako okrutno muila, je li Srce Isusovo mrzilo? Ne, naprotiv, ono ih ispriava kod Oca
nebeskoga u najokrutnijem muenju i smrti na kriu i moli da im oprosti. To je pravilo koje ja elim
slijediti iz ljubavi prema mome Spasitelju. Samo u grijeh mrziti a ljubit u sve to on ljubi, a svima
koji me budu mrzili koliko god mognem, pomou Boje milosti, ini u dobro.
ujem kako mi moje pravilo kae: Teite u vaim srcima za im treba da teite u Isusu
Kristu. Imajte u vaim srcima osjeaje Isusa Krista. Koje osjeaje nalazim u njegovu ivotu? Ja ih
pronalazim est.
1. Osjeaji ljubavi koje Isus ima prema svom nebeskom Ocu i za njegovu svetu volju. On je toliko
ljubio svoga nebeskog Oca da se rtvovao za njega, a spreman je jo milione puta rtvovati se za
njegovu slavu. On toliko ljubi njegovu oinsku volju da za vrijeme svoga zemaljskog ivota nije
nikada inio svoju volju, nego je u vrenju volje Oeve nalazio svoje zadovoljstvo. Moje je jelo
vriti volju onoga tko me poslao (Iv 4, 34).

102
2. Osjeaji odbojnosti i gnuanja prema grijehu, kojeg je toliko mrzio i prezirao da se predao na
milost i nemilost svojim neprijateljima i prihvatio patnju kria kako bi unitio grijeh, to pakleno
udovite.
3. Osjeaje potovanja i ljubavi prema kriu i trpljenju, koje je njeno ljubio do te mjere da u Duhu
Svetom dan trpljenja naziva svojim asom.
4. Osjeaje ljubavi koje ima prema svojoj predragoj Majci, koju je ljubio vie nego sve svece i
anele skupa.
5. Osjeaje ljubavi prema nama ljudima, koje je strastveno ljubio tako da izgleda kae sv.
Bonaventura - da je sebe do krajnjih granica dao njima za ljubav.
6. Osjeaje odbojnosti i prezira prema duhu svijeta, kojeg je smatrao odbaenim i za koji nije ni
molio: Ne molim za ovaj svijet (Iv 17,9).
Evo boanskih pravila koja elim iz ljubavi prema tebi opsluivati, o moj Spasitelju. elim ljubiti
svim srcem, svom duom i svom snagom svoga Boga i potpuno se zaloiti kako bih vrio njegovu
svetu volju. elim mrziti svaki grijeh i svaku nepravdu da bih radije umro nego li na njih pristao. O
Srce mog Isusa daj da te uistinu ljubim.

Isus nam je dao svoje Srce da bi bilo nae srce

(Sv. Ivan Eudes)

Isus nam nije dao svoje srce samo za uzor i pravilo ivota nego i da bi postalo nae srce,
kako bismo mi po njegovu Boanskom Srcu mogli iskazati dostojnu ast Bogu. Mi smo Bogu duni
pet velikih stvari: 1. klanjati se njegovu velianstvu; 2. zahvaljivati Bogu na nebrojenim
dobroinstvima kojima nas je obdario i koja nam trajno daruje; 3. zadovoljiti Boanskoj pravdi za
nebrojene grijehe i propuste koje smo uinili; 4. slaviti ga; 5. moliti kako bi dobili sve potrebno za
duu i tijelo.
Koje sredstvo moemo koristiti kako bismo ispunili sve te dunosti na nain dostojan Boga?
To je nama nemogue. Jer kada bismo imali sve duhove i srca svih ljudi i anela i njima sa svom
gorljivou pokuali dostojno Boga ljubiti i potpuno zadovoljiti njegovoj pravdi to ne bi bilo nita u
odnosu na dunosti koje imamo prema Bogu. Ali evo imamo naeg dobrog Spasitelja. On nam je
dao sredstvo za potpuno ispuniti pred Bogom nae obaveze, a to je njegovo Boansko Srce koje
nam je dao da ga koristimo kao nae vlastito srce za klanjati se Bogu, ljubiti ga koliko Bog to
zasluuje i za ispuniti sve nae dunosti pred njegovim uzvienim Velianstvom. Vjena ti hvala i
slava moj predobri Isuse za taj beskrajno dragocjeni dar. Neka te zbog toga svi aneli i sva tvoja
stvorenja beskrajno blagoslivljaju.
O koje li sree i dobroinstva za nas imati na dar tvoje Boansko Srce. O Kako smo bogati!
Koje li blago posjedujemo! Koliko li smo ti duni zahvaljivati moj, Boanski Spasitelju! Ti moli
Oca da budemo jedno s njime i s tobom, kao to si Ti u njemu i on u tebi, te stoga eli da imamo
jedno srce s Ocem i s tobom. Ti si nas uinio djecom Oca iji si ti Jedinoroeni Sin i zato nam
daruje svoje Srce kako bismo s tobom ljubili tvoga Oca jednim, tvojim Srcem. Ti nas uvjerava da
nas Otac ljubi istom ljubavlju kojim je tebe ljubio, da si njih ljubio kao to si mene ljubio, (Iv
17,23) i da te ljubimo istim Srcem kojim te je ljubio Otac, kao to je Otac mene ljubio tako sam i ja
vas ljubio (Iv 15,9). Zato nam i daruje svoje Srce da bismo mi ljubili njega Srcem kojim On ljubi
nas.
to mi moemo uiniti kako bismo se posluili tim darovanim nam Srcem i iskazali Bogu
dostojnu ast i slavu? Kao prvo, trebamo se odrei nas samih, naeg srca koje je uvijek ranjeno
grijehom i sebeljubljem, a zatim se trebamo predati i posvetiti Srcu Isusovu, s njim se sjediniti u
svemu to radimo s njegovom poniznou, ljubavlju i svim drugim krepostima, kako bismo ljubili,
slavili i astili Boga s Boanskim Srcem.
O moj Spasitelju, iskoristi snagu svojih svemonih ruku da me oslobodi od mene samoga i
sa sobom sjedini, da izvadi moje bijedno srce i umjesto njega dadne mi svoje Boansko Srce.
Tada u te ljubiti svim srcem, to jest Isuse ljubit u tebe tvojim velikim Srcem koje e biti moje.

103
 Duboka poniznost Srca Isusova
(Sv. Ivan Eudes)

Imati nisku misao o sebi samome i prezirati sebe, ne cijeniti i mrziti slavu i ast svijeta,
ljubiti skrovitost i ponienje - 3 su uinka istinske poniznosti. To je krepost koja ima bezbroj
stupnjeva jer imamo puno razloga za poniziti se, meu kojima su tri glavna. Prvi je nae nitavilo,
ponor samozataje i ponienja. Drugi je beskrajno velianstvo Boje, jer svaka veliina pred Bogom
je nitavnost. Trei je grijeh, jer nas Bog moe s razlogom baciti u nitavilo zbog naih grijeha.
Srce Isusovo, iako je bilo bez grijeha, vie se od drugih ponizivalo. On je vidio da je njegova
ljudska narav, stvorena, proizila iz nitavila, a s druge strane poznavao je Boju uzvienost, te ga
je to u njegovoj ljudskoj naravi dralo u neshvatljivoj poniznosti.
Da bismo shvatili drugi uinak poniznosti u Srcu naeg Otkupitelja promotrimo kolikim
prezirom je odbacivao ast i slavu u svijetu. On premda je jedinoroeni Sin Boji jednak Ocu, kralj
slave, a htio je pokazati samo neto od svoje moi i veliine, skrivajui gotovo sve, i u svom ivotu,
nakon uskrsnua i u Presvetom Sakramentu gdje je sada slavan i besmrtan. Kad su ga idovi htjeli
uiniti kraljem pobjegao je pred njima govorei da njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta.
Promotrite zatim sva ponienja i samozataje koje je doivio za svoga ivota, kod roenja,
bijega u Egipat, u javnom djelovanju i Muci i znajte da je sve to boanska ljubav za njega unaprijed
priredila i da ih je on svim srcem prihvatio.

Srce Isusovo je Marijino srce

(Sv. Ivan Eudes)

Kao to Marijino djeviansko Srce ljubi svoga Sina vie nego svi aneli i sveci skupa tako i
Isusovo Boansko Srce vie ljubi Srce Marijino nego sva druga stvorenja. Prikaimo Srcu Isusovu i
ljubav njegove blagoslovljene Majke kao nadoknadu za sve nae propuste u ljubavi i sluenju i
prikaimo predostojnoj Isusovoj i naoj Majci Srce njenog Sina kao nadoknadu za sve nae
nezahvalnosti i nevjernosti u njenoj slubi.
Presveta Djevica je, nakon Boga, prvi predmet ljubavi Srca Isusova, ali je Srce Isusovo i
Marijino Srce zbog vie razloga. 1. Jer joj ga je darovao vjeni Otac. 2. Jer joj ga je darovao njen
Sin. 3. Jer joj ga je darovao Duh Sveti. Slava tebi, Presveto Trojstvo, zbog tog dragocjenog dara
koji si dalo naoj i Bojoj Majci. Prikazujem ti Presveto Trojstvo Boansko Srce Isusovo i
bezgreno Srce Marijino za mene. Sjedinjujem s njihovim srcima moje siromano srce i srca svih
ljudi i molim da u njima uzme trajnu vlast.

Marija i Presveto Srce Isusovo

(Monsignor Andrien Garnier)

tovanje Srca Isusova toliko je staro kao i Crkva. Ve je sv. Ivan apostol kod posljednje
veere poivao na Gospodnjim grudima. Jo prije nego sv. Mariji Margareti, Spasitelj je pokazao
svoje Srce rimskom vojniku, koji mu ga je otvorio kopljem. U novija vremena, na poticaj sv. Ivana
Eudesa koji je na poetku XVII. vijeka mnogo propovijedao i pisao o Srcu Isusovu, i na poticaj
samog Spasitelja koji se ukazao svetoj Margareti Alacoque, ova se pobonost brzo proirila po
itavom katolikom svijetu kao znak vremena,
tovanje Srca Isusova - tako se izraava kardinal Pie - novi je oblik onog tovanja, to ga je
Crkva nauavala i vrila u sva vremena". Ovo se tovanje odnosi u prvom redu na tjelesno
Spasiteljevo Srce kao na prvi i neposredni svoj predmet; na ono srce koje je kucalo u grudima Boga
ovjeka, te je vrijedno tovanja kao i sva ljudska Kristova narav, radi njezina sjedinjenja s drugom
Boanskom Osobom. U drugom redu, ova se pobonost, prelazei -preko srca, odnosi na ljubav,
koja prema obinom shvaanju ljudi izvire iz srca i iji je ono simbol.
A ljubav Srca Isusova nije nita drugo nego neizmjerna Boja ljubav prema ljudima; ljubav
onoga Boga koji se, da spasi ljudski rod, zaodjenuo naom ljudskom naravi, na kriu umro, a sada

104
na naim oltarima u Euharistiji da bude hranom naih dua i prui nam neprekidni dokaz svoje
neizmjerne ljubavi. Uzevi dakle stvar strogo onako kakva jest, blagdan Srca Isusova moe se zvati
blagdan ljubavi. Zaziv Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se, uzet iz litanija. Srca Isusova, mogao bi
glasiti ovako: Isuse, utjelovljeni Boe, radi tvoga Srca koje je simbol tvoje ljubavi, smiluj nam se.
Prouavajui povijesni razvoj ove pobonosti vjerojatno se ne varamo, ako ustvrdimo da je
Bog htio da se ova pobonost, ivo rasplamsa i proiri ba u onom vijeku u kome je ljubav ljudskih
srdaca prema Bogu bila jako ohladila, pa su bili potrebni novi motivi i poticaji, da se probudi. Ovu
misao naglaava papa Lav XIII. god. 1899. enciklici u kojoj poziva ljudski rod da se posveti Srcu
Isusovu.
Kad je Crkva, kae spomenuti papa, jo na samom poetku svoga postojanja jecala i
uzdisala pod jarmom careva, pokazao se na nebu jednom mladom caru Konstantinu znak kria. To
je bio predznak skore i sjajne pobjede. Danas se pojavio pred naim oima jedan drugi nebeski
znak, vrlo sretan predznak pobjede to dolazi. To je Presveto Srce Isusovo, koje se popelo na kri i
svijetli bljetavim sjajem meu ljudima. Mi moramo staviti u njega svu svoju nadu. Njemu se
moramo moliti, da spasi ovjeanstvo. Samo od njega trebamo oekivati spasenje".
Papa Pio XI se jednako izraava u enciklici u kojoj govori o dunosti davanja zadovoljtine
Presvetom Srcu Isusovu. Kae: "Kao to je Bog nekada htio da se pred oima ljudskog roda, koji se
spasio u lai, pokae sjajna duga kao simbol pomirenja, isto tako se u mutnim vremenima prolog
stoljea rairio jansenizam, ta najgora hereza i neprijateljica ljubavi, predstavljajui nam Boga ne
kao Oca, nego kao neumoljiva i nemilosrdna suca, isto tako htjede da se pred nama pokae Presveto
Srce Isusovo kao simbol mira i ljubavi i kao znak pobjede. Nastojmo dakle shvatiti misao i duh
Crkve u naa vremena te se oduevimo za divnu pobonost prema Srcu Isusovu.
Ima mnogo vanih razloga koji nas ovlauju, da Majku Boju zovemo Gospom Srca
Isusova, pa da spomenemo njezino ime svaki put kad govorimo o ovoj pobonosti. Prije svega, nije
li Marija bila ona ena, koja je dala tjelesno Srce, kad je na rije arkanela Gabrijela pristala? A
kad se tajna i ostvarila, tko je bio prvi tovalac toga Srca prvi poklonik ovjeka nego Marija? Tko
ga je ljubio u Betlehemu, u Nazaretu i svagdje drugdje, i to ljubavlju koja daleko nadvisuje ljubav
sviju svetaca i svetica, nego opet Marija?
Marija se zove Gospom Srca Isusova i zato, jer vri osobiti utjecaj i vlast nad ovim
boanskim Srcem. To je vlast koju ona ima nad Isusom i njegovim Srcem po samom Bojem
odreenju, i kojoj vlasti Isus, da tako kaem, ne moe odoljeti. To je mislio i slavni Bossuet, kad je
rekao, da sinovska ljubav ide ispred majinske i da sin mora vie ljubiti majku nego majka sina.
Srce Isusovo postaje Mariji sklono jo prije nego mu ona prikae svoje molbe.
Neki se poboni pisac (Mgr. de la Bouillerie) ovako izraava o tome: Jednoj majci nije
nita drae nego srce njezina sina, a srce dobrog sina ne ljubi nikoga tako kao svoju majku. Srce je
Isusovo na neki nain vlasnitvo i djelo Marijina Srca, jer je sam boanski Spasitelj htio, da njegovo
Srce bude apsolutno pristupano i posluno svakoj Marijinoj elji i pronji. Obini puk to dobro
shvaa. Da izrazi snagu i vlast koju Marija ima nad Srcem svoga Sina, naziva Majku Boju "nadom
onih koji su izgubili svaku nadu". to nitko drugi ne bi dobio od Boga, pa ni svi ljudi skupa, to
moe Blaena Djevica Marija.
Tko moe naslutiti dokle see Marijina vlast i ovaj slatki pritisak, koji ona izvodi na
boansko Srce naega Spasitelja? Kardinal Pie primjenjuje na' Mariju rijei, to ih je izraelski narod
na usta Mardokaja upravio kraljici Esteri: "Govori ti mjesto nas". Nema sumnje, da je Srce Isusovo
otvoreno svima, velikima i malima, siromanima i bogatima, grjenicima i pravednima. Ali nema
sumnje ni u to, da nitko tako ne pozna sve prilaze koji vode u ovo presveto Srce kao Marija, koja je
tako dugo sluala i biljeila njegove otkucaje. Dapae, moemo tvrditi jo vie. Budui da je Marija
Majka Isusova, ona dobro pozna sve misli i njenosti Isusova Srca, pa budui da je ona i naa
Majka, njoj su isto tako dobro poznate sve slabosti, nevolje i potrebe naeg srca.
Koliko velikih milosti moemo i trebali bismo moliti od boanskog Srca Isusova! Milost
pobonosti, hrabrosti, ustrajnosti. Milost, da se hrabro odupremo kukaviluku, u koji nas baca
ljudski obzir. Milost da se pobjedonosno odupremo niskim napastima. Milostda boansko Srce
doskoi manjkavostima naih svakidanjih molitava itd.

105
 Ime koje dajemo Mariji, kad je zovemo Gospodaricom Srca Isusova, novi je dragulj u kruni
njezine slave. ovjeku je drago, kad zna, da vue lozu od plemenita roda. A gdje treba traiti izvor
neusporedive veliine i plemenitosti Blaene Djevice, ako ne u neizmjernom milosru i bogatstvu
Srca Isusova? Tu kljua izvor sve njezine plemenitosti. Kardinal Pie s pravom je pisao: "Naslov
Gospodarica Presvetog Srca Isusova koji dajemo Mariji jedan je od najljepih klasova, u snopu
asti, koje na vijek iskazuje Presvetoj Majci Bojoj".
Ovim zazivom iskazuje se takoer ast i samom Srcu Isusovu. Mi zapravo svaki put,kad se
divimo ljepoti prirode slavimo samoga Boga, koji je izvor svake stvorene ljepote. Mi se tada
divimo i zahvaljujemo Njemu. Nee li dakle svaki Marijin tovalac, poto se nadivio ljepoti i
dobroti Majke Boje, biti automatski potaknut, upravo prisiljen, da se divi i pjeva pjesme hvale
samoj nestvorenoj ljepoti i dobroti, Bogu samome?

Pogledaj u moje blago Srce: Peku me zrake milosra

(Sv. Faustina Kowalska)

Obnova zavjeta. Odmah ujutro, nakon buenja, uronio je savreno moj duh u Boga - u ocean
ljubavi. Za vrijeme Sv. mise dospjela je moja ljubav prema Njemu do vrhunca. Nakon obnove
zavjeta i Sv. priesti iznenada ugledah Isusa koji mi ljubazno ree: "Keri moja, pogledaj u moje
blago Srce". Kad sam pogledala u Presveto Srce, izioe jednake zrake iz njega, kao na slici - kao
krv i voda, a ja shvatih kako je veliko Gospodnje milosre. Opet mi blago ree Isus: "Keri moja,
kazuj sveenicima o Mom nepojmljivom milosru. Peku me zrake milosra. Na due ih elim izliti.
Due ne ele pokloniti nimalo vjere Mojoj dobroti". Iznenada nesta Isus. Preko cijelog dana ostade
moj duh u osjetnoj Bojoj blizini, usprkos buke i razgovora koji su uobiajeni nakon duhovnih
vjebi. Sve to me nije smetalo. Moj duh bio je u Bogu, iako sam izvanjski sudjelovala u
razgovorima i ak posjetila Derdy.

Bolila me nezahvalnost prema Bogu

(Sv. Faustina Kowalska)

Kad sam ostala na klanjanju od 9 do 10 sati, bile su nazone jo etiri sestre. Pribliavala
sam se oltaru i zapoela razmatrati muku Isusovu. U tom trenutku zahvatila je uasna bol moju duu
zbog nezahvalnosti brojnih dua, koje ive u svijetu. Posebno me bolila nezahvalnost od Boga
izabranih dua. Manjkava je svaka predodba i svaka usporedba. S obzirom na ovu uasnu
nezahvalnost osjeala sam kao da mi puca srce. Naputale su me moje tjelesne snage, pala sam na
lice i nisam mogla suzbiti svoje glasno plakanje. Kad god bih mislila na veliko Boje milosre i na
nezahvalnost dua, moje srce bilo je proeto boli i mogla sam shvatiti kako to jako vrijea Preslatko
Srce Isusovo. Goruim srcem obnovila sam svoj in rtvovanja za grenike.
Radosno i spremno poljubila sam kale gorine, kojeg svednevice primam u Sv. Misi. To je
mali dio kojeg mi je Isus odredio zauvijek i kojeg nikom neu predati. Neprestano u tjeiti
preslatko Euharistijsko Srce. Svirat u zahvalne pjesme na strunama moga srca a patnja e biti
njihov zvuan ton. Marljivo u istraivati ime mogu obradovati danas Tvoje Srce. Dani ivota nisu
jednolini. Kad crni oblaci prekriju sunce, pokuat u kao orao probiti oblake, da bih drugima
pokazala kako se sunce nije ugasilo.
Doimlje me se da mi Bog doputa prozraiti malo zavjesu da zemlja ne sumnja u Njegovu
dobrotu. Bog ne podlijee potamnjenju ili promjeni. On je vjeno Jedan i Isti. Njegovoj volji ne
moe se nita usprotiviti. U sebi osjeam neku veu snagu od ljudske. Osjeam hrabrost i snagu po
milosti koja je u meni. Razumijem ove due koje trpe i protiv svake nade, jer sam tu vatru iskusila
na samoj sebi. Ali Bog ne daje nita to bi nadilazilo snage. esto sam ivjela u nadi protiv svake
nade i svoje sam pouzdanje uzdigla sve do potpunog povjerenja u Boga. Neka se sa mnom dogaa
ono to je on oduvijek odluio.

106
 5. POVIJEST POBONOSTI SRCU ISUSOVU OD POETAKA DO POSVETE
SVIJETA I USPOSTAVE SVETKOVINE

1. Redovnici srednjega vijeka - zaetnici tovanja Srca Isusova

S pravom francuski teoloki pisac Tanquerey veli: Za prvih 10 stoljea pripravljao se put
pobonosti Srcu Isusovu promatrajui i tujui Kristove rane, osobitu ranu boka Isusova, kao
simbol njegove ljubavi, bogoljubno sklonite u kome pobone due trae milost, zatitu i mir.
Duga i daleka priprava imala je utrti put izrazitom tovanju tjelesnog Srca Isusova, simbola Boje
ljubavi.
Prve tragove tovanja Srca Isusova susreemo u XII. st. Uz ranu svetog boka poinje se
isticati Srce, kao znak ljubavi Isusa Krista. Time se otvara prva faza istinskoga tovanja ovoga
svetoga Srca, ija su vrata ljubavi otvorena svim ljudima.
Sigurne dokaze o tovanju Srca Isusova imamo u 13 st. U knjizi Tajanstvena loza, koju je
napisao sv. Bernard, itamo meu ostalim i ovo: Proboli su kopljem bijesne mrnje na Boga
Presveto Srce, koje je ve prije bilo probodeno kopljem ljubavi . . . Kad smo doli do preslatkoga
Srca Isusova i poto je dobro tu ostati, ne udaljujmo se lako od njega... Pristupit emo, dakle, k tebi
i radovat emo se imajui na pameti tvoje Srce. O kako je dobro i kako je slatko stanovati u ovom
Srcu! Pravo je blago, odabrani biser tvoje Srce, dobri Isuse !
Kad je govor o poecima tovanja svetoga Srca, onda na prvom mjestu moramo spomenuti
dvije roene sestre odlinoga roda, koje su bile vrlo izobraene u svjetovnoj knjievnosti i teologiji,
obje benediktinke samostana Helfta u Saskoj, naime sv. Metildu (+ 1298) i sv. Gertrudu (+ 1303).
U Objavama sv. Metilde itamo i ovo: Gospodin joj pokaza ranu svoga preslatkog Srca
i ree: Ui ovamo, da poiva. I ona ue s radou u Boje Srce. Pa opet: Ree Gospodin: .Dajem
ti svoje Srce kao zalog..., dajem ti svoje Srce kao kuu utoita. Jednom iza sv. Priesti uze joj Isus
srce due i privine ga uz svoje, od dva srca uini jedno. Gotovo za svakog ukazanja primila bi po
kakav poklon od Isusova Srca.
Njezina sestra sv.Gertruda, se rodila 1256., ula je u samostan Helfta kao djevojica od pet
godina. U prvim godinama kolovanja strastveno je itala klasike. U 25-oj godini temeljito se
preobrazi, ostavi klasike, a sasvim se dade Gospodinu. U Glasniku boanske ljubavi pie: K
ovomu si jo dodao svoje predragocjeno prijateljstvo, onaj plemeniti koveg Boanstva, to jest
Boansko svoje Srce, da bude vrhunac mojih radosti. Na svetkovinu sv. Ivana Evaneliste ukaza
joj se ovaj svetac, povede je Gospodinu, te su oboje poivali u Isusovu naruju, da mogu odatle
lake crpsti slatkou i utjehu boanskoga Srca.
Franjevaki Red, jedan od najveih redova srednjega vijeka, dao je izrazitih i velikih
tovatelja ranjenoga Srca Bojega Sina. Isus je jednom u vienju rekao sv. Margareti, da je sv.
Franjo Asiki jedan od najveih miljenika njegova presvetoga Srca. I upravo njega joj je dao
za duhovni uzor. Ta injenica mnogo govori.
Meu velikim franjevakim svetakim likovima na prvom mjestu moramo istaknuti sv.
Antuna Padovanskoga i jednu zgodu iz njegova ivota. 1226. g. govorio je Boji ugodnik u opatiji
sv. Martina u Limogesu (u Francuskoj) o uzvienosti redovnikoga ivota. Tom prilikom upustio se
znameniti govornik u propovijed o boravku due u Srcu Isusovu.
Klarisa s. Baptista Varani (14581527) bila je obdarena izvanrednim vienjima. U svojoj
biografiji veli na jednom mjestu: Nikakvo udo, preslatki Isuse, to elim ui u tvoje Srce. Ta ti si
mi ve pokazao u njemu moje ime, napisano zlatnim slovima.. .
Dominikanci su ve od prvih dana ustanovljenja svetkovali u petak po tijelovskoj osmini sv.
Rane Isusova boka. U oficiju za taj dan pobono su pjevali: Slatko koplje, bok te Boji posve
krvlju oblio, slatki otrac Srcem Bojim u krv je zaronio. Tako Boji tajni dar spas je grjenima
donio. Ivan Tauler (+ 1361) u propovijedi o pet Isusovih rana veli: Bjeite sa svom svojom
ljubavi u boansko, otvoreno, ljubazno Srce, da vas Isus ondje sa sobom sjedini.
Bl. Henrik Suzo opisuje u autobiografiji, kako je jednom bio oklevetan i zbog toga jo i od
prijatelja raaloen. Na to je u svetakoj strpljivosti uskliknuo: Tuim se zbog toga izmuenom

107
Srcu Isusa Krista! A zatim u ime Krista sam odgovara: Treba ui u moj otvoreni bok, u moje Srce
ranjeno ljubavlju i ondje se zatvoriti, ondje se nastaniti i prebivati.
Sv. Katarina Sijenska (+ 1380) pita Isusa zato mu je bok i Srce probodeno. On odgovara: Da ga
vidite otvoreno, kako biste razumjeli da vas je ono ljubilo mnogo vie, nego sam vam mogao
dokazati ogranienom boli.
Sv. Katarini moemo pridruiti i s. Margaretu Ebner (+1351), s. Adelhajdu Longmann i
ostale dominikanke. Kartuzijance predstavlja Ludolf Saksonski, Lanspergije i drugi. I ostali redovi
srednjega vijeka imali su istaknute lanove, koji su Srce Isusovo astili arkom i pravilnom
pobonou. Zakljuak je stvaran i jasan kad tvrdimo da su redovnici srednjega vijeka zaetnici i
pokretai istinske pobonosti Srcu Isusovu.

2. Druba Isusova i redovnice Pohoenja pretee sv. Margarete

Druba Isusova, koju je Boja Providnost poklonila Kristovoj Crkvi u osvit novoga vijeka,
imala je pred sobom dalekosene ciljeve, koji su smjerali na duhovnu obnovu i opi preporod
ljudskoga drutva, rastoenog prema kranskoj konstataciji poganskim nastojanjima
pseudohumanista. Meu brojnim orujima, koje je isusovaka druba upotrijebila, da zaustavi
dekristijanizaciju i opi rasap ovjeanstva, poglavito mjesto zauzima pobonost i tovanje
ranjenoga Srca Sina Bojega, koje ostaje najizrazitiji simbol rtvovane ljubavi i samoprijegora. U
krilu Drube Isusove nikli su brojni duhovni velikani, koji su poput velikog Ignacija neumorno
prakticirali pobonost Isusovu Srcu i tako pripremali stazu Bojoj odabranici sv. Margareti.

Za sv. Kanizija
znamo da je jo od mladih dana tovao Srce Isusovo. Ta je pobonost bila svagdanje sunce
njegovoga duhovnog ivota. On se u svojim pobonim oitovanjima sluio molitvama iz djela svete
benediktinke Metilde.

O. Jakov Alvarez de Paz

(15601620) napisao je djelo Traenje mira ili nauka molitve. u kojem doslovno pie:
Gledajui Uiteljevo Srce vidjet e dvanaest vrsta istoe. Ono je bilo isto: 1.od svake ljubavi
prema vremenitim dobrima: 2. od svake krive nakane; 3. od svake zemaljske sklonosti; 4. od svake
elje da se svidi ljudima; 5. od svake nekorisne misli; 6. od svake suvine skrbi; 7. od svake
kodljive alosti; 8. od svakog tatog zadovoljstva sa samim sobom; 9. od svakog traenja ljudske
utjehe; 10. od svakog skrupula ili nemirnog stanja; 11. od svake nestrpljivosti; 12. od svake ljage
svojeglavosti. Hvali svoga Gospodina Isusa zbog te istoe njegova Srca, eli takvu istou za
sebe, moli je za se svim arom, radi sa zanosom da je postigne, i tako e obnoviti svoje srce.

O. Gapar Druzbicki
(15621662) napisao je na latinskom jeziku djelo: Srce Isusovo cilj srdaca. To je
zapravo prvi potpuni molitvenik Srca Isusova. U uvodu pie: Pobone vjebe u ast Srcu
Gospodina Isusa, to ih ima u rukama, smjeraju posebno na tjelesno Srce Isusovo. Ovim izrazom
poboni pisac pribliio se pojmu kulta Srca Isusova, kako je iskristaliziran prilikom ukazanja
poniznoj Bojoj redovnici sv. Margareti, privilegiranoj kerci ranjenoga Srca.
Mogli bismo i dalje nizati istaknute pobonike Bojemu Srcu, koji su nikli u plodnom
perivoju sv. Ignacija. Ali i ovaj kratki pregled kroz XVI. i XVII. st. nesumnjivo nam svjedoi, da je
Druba Isusova neposredno krila put sv. Margareti.
Tu istu zadau imale su i redovnice od Pohoenja. Sv. Franjo Saleki, ponizni biskup i
strpljivi duhovni voa odabranih dua, nigdje posebno ne raspravlja o Srcu Isusovu, ali ga veoma
tuje. On pie sv. Ivani Chantal: Smislio sam, draga majko, da uzmemo za grb kue Pohoenja,
ako je Vama po volji, jedno jedincato srce, probodeno s dvije strijele, ovijeno vijencem od trnja u
komu e biti usaen kri. K tomu e u to srce biti urezana imena Isus i Marija . . . Umirui Spasitelj
dao nam je ivot kroz ranu svoga svetog Srca. Moda ne e biti na odmet spomenuti da je papa

108
Pijo IX. proglaujui nauiteljem Katolike Crkve sv. Franju Salekoga posebno istakao njegovu
ulogu u razvoju pobonosti Isusovu Srcu.

Sv. Ivana Chantal

nasljedovala je u pobonosti Srcu Isusovu svoga duhovnog oca sv. Franju Salekog. Svojim
duhovnim kerima, redovnicama od Pohoenja, pie: Budite istinski ponizne, blage i jednostavne,
da tako vae srce ... bude pravo Isusovo srce... Bog nam je dao milost da budemo u njegovu svetom
Srcu i ive i mrtve.

3. Sv. Ivan Eudes

Sv. Ivan Eudes rodio se 14. XI. 1601. u okolici Argentana (Francuska). Roditelji su mu bili
veoma poboni. Po zavjetu Gospi isprosili su ga od Boga. Kao dijete resila ga je posebna ljubav
prema Presvetomu Sakramentu, vanredna velikodunost u opratanju uvreda i velika istoa. U
etrnaestoj godini uinio je zavjet vjene istoe. U Caenu je polazio kolu kod otaca isusovaca i
sve zavrio s odlinim uspjehom. Htio je ui u Oratorij O. Petra de Berulle, ali je morao dugo lomiti
protivljenje roditelja koji su ga htjeli oeniti.
U dvadesetoj godini primio ga je u Oratorij sam osniva. Nasljedovao je o. de Berullea u
krepostima i u pobonosti prema utjelovljenoj Rijei. Pravilno je mislio da je Euharistija -ekstenzija
utjelovljenja kroz vjekove. Smatrao se nedostojnim naslijediti Mariju u raanju Sakramenta. Nakon
solidne priprave slavio je prvu Misu na Boi 1625. Poznata je njegova rije, da bi za dostojno
prikazivanje sv. Mise trebale tri vjenosti: jedna za pripravu, druga za slavljenje, a trea za zahvalu.
Originalno i sasvim opravdano!
Eudes je smatrao da moe biti pravi sveenik samo onda, kad postane rtva. inio je
veliku pokoru. Oko 1827. pojavi se kuga u njegovu rodnom mjestu. O. de Berulle mu dozvoli,
da bude rtva za svoj narod. Neumorno je pomagao zaraenima. Nagovorio je svoje
sugraane da se zavjetuju Mariji. Kad je kod njih jenjala kuga vratio se u Pariz. Zatim odlazi u
Caen. I tamo se douljala kuga. Teko je obolio. Nakon bolesti posvetio se
misionarenju. Odrao je 110 pukih misija.
Potrebno je napomenuti da su te misije trajale po est tjedana, a katkada i po koji mjesec.
Imao je dvadeset i pet pomonih misionara. Bio je veliki govornik, posjedovao je krasan
izgled, ugodan glas, ist jezik, veliku uenost i zamjernu svetost. Na njegove propovijedi hrlilo
je brojno sluateljstvo, kadto i do 40 tisua. Drugi sv. Vinko Fererski. Bio je lav na
propovjedaonici, a jaganjac u ispovjedaonici. U tridesetpetoj godini uinio je zavjet s Kristom:
Nita protiv Boje volje! Zavjet je potpisao vlastitom krvlju.
1643. naputa Oratorij zbog neshvaanja novog upravitelja i osniva Kongregaciju Isusa i
Marije s tri cilja: formiranje klera u sjemenitima, puke misije i irenje tovanja Srca Isusova i
Marijina. Utemeljio je i jednu ensku kongregaciju.
Papa Leon XIII. nazvao je sv. Ivana Eudesa zaetnikom, autorom liturgijskog tovanja Srca
Isusova i Srca Marijina. Sv. Pijo X. ga u dekretu beatifikacije naziva ocem, uiteljem i apostolom
ove pobonosti. Sastavio je Misu Srca Isusova, asoslov Srca Isusova i Marijina. Pisao je mnogo o
Srcu Isusovu i Marijinu. Napadali su ga jansenisti i kolege sveenici. Nazivali su ga neznalicom,
tvrdoglavcem i heretikom. Po itavoj Francuskoj irio se spis, u kojem mu se spoitavaju trideset i
tri zablude. Sve je mirno podnio, uivajui neizmjerno to je vidio u mnogim biskupijama ve
ostvarenu svetkovinu boanskoga Srca Isusova.
Svetac tvrdi da je po Marijinom Srcu doao do Srca Isusova: O ljubavi, plamen tvoga Srca
Marijo mi je dopustio da uem u tako dobro Srce moga Isusa. O Srce prepuno milosra i ljubavi,
daj da umrem iz ljubavi, tebi za ljubav. O Srce moga Isusa uroni moje siromano srce u svoje Srce,
pozovi me na tvoju nebesku gozbu koja daje ivot duama, iako nisam dostojan, daj da pijem vino
tvojih utjeha. Neka tvoja Boanska ljubav ispuni praznine koje su u meni. Neka preobilje tvoga
Srca nadoknadi moju mlakost i nedostojnost.
Posljednjih dana ivota teko je obolio i silno je trpio. Pred smrt je zanosno govorio
prisutnim duhovnim sinovima o Raju i o vjenosti, kao da sve to ve posjeduje. Umro je 19. VIII.

109
1680. u isti sat kad i Krist na kriu, kako je uvijek elio. Pijo XI. proglasio ga je svecem 31. V.
1925. Veliki promicatelji pobonosti Srcu Bojega Sina neka nam budu trajnim uzorima!

4. Srce Isusovo i sv. Margareta Marija Alacoque

Sv. Ivan Eudes, kako smo naglasili u prethodnom poglavlju bio je zaetnik liturgijskog
tovanja Srca Isusova i Marijina. Spomenuli smo, da ga je papa sv. Pijo X. u dekretu beatifikacije
od 11. IV. 1909. nazvao: 1. ocem javnoga tovanja Srca Isusova. jer se pobrinuo da se meu
njegovim sinovima, jo od ustanovljenja Kongregacije sveenika, slavi svetkovina Srdaca Isusa i
Marije; 2. uiteljem kulta i pobonosti svetih Srdaca, jer je sastavio vlastiti oficij i Misu u
njihovu ast; 3. apostolom tovanja i aenja Kristova i Marijina Srca, jer se trudio svim srcem,
da se njihovo spasonosno tovanje rairi po svim krajevima.
U osobi ovog poduzetnog i aktivnog sveca kao da je zavrena duga povorka velikih
pojedinaca, koji su posebnim tovanjem ranjenoga Srca Bojega Sina izvrili sve priprave za veliku
pobjedu rtvovane boanske ljubavi. Bila je potrebna duga priprava kroz stoljea od sv. Bernarda
pa sve do sv. Ivana Eudesa, kako bi Boje nakane mogle u cijelosti biti izvrene, i to savreno i
openito.
I sama ta injenica uvlai nas neodoljivo i snano u tajnovite i dalekosene tajne beskrajne
Boje Providnosti, koja je uzviena u svim svojim oitovanjima, nastojanjima i uspjesima.
Razmatranje Bojih putova uvruje u naim katolikim duama odano uvjerenje i svesrdno
predanje u ruke Vjenoga Oca, koji sve vodi sigurnom cilju pravoga ivota i slave. Oita je istina,
da se Bog za ostvarenje svojih namjera slui ljudima koje je stvorio i koje uzdrava na ovom
svijetu. To ne znai da on ne bi mogao na drugi nain izvriti svoje elje i nakane.

ivotni put sv. Margarete. Isus je odabrao za apostola svoga boanskog Srca u novom
vijeku sv. Margaretu-Mariju Alacoque. Mi se sasvim opravdano, kao ljudi, pitamo zato? Ovo se
pitanje ne pojavljuje na naim usnama jedino onda kad je govor o Mariji, Bojoj Majci, jer
intuitivno shvaamo da je ona opravdano odabrana za Majku Vjene Rijei. to je, dakle,
preporuilo sv. Margaretu, da je na nju palo Boje oko, kad je vjena Providnost odluila na
poseban nain rasplamsati steeno blago Utjelovljenja i kalvarijske rtve u novim vremenima?
Zar je ona jedina mogla pruiti toliki duhovni oslonac, o koji bi jedino mogla zapeti poluga
Boje moi? Zar je samo ona mogla darovati zalog zadovoljtine? Ovdje nam dolazi u sjeanje
i jedna njezina znaajna izjava: ini mi se, da bih htjela imati tisuu tjelesa da mogu trpjeti, i
milion srdaca da mogu ljubiti! to? Da li smo time sve rijeili? Moda je najbolje rei: Boanska
volja nesumnjivo je imala veliko opravdanje, kad je u providnosni plan ulanila sv. Margaretu,
skrivenu i nepoznatu redovnicu poslune due i irokogrudna srca.
Ali ne zaboravimo uzeti u razmatranje Isusove rijei, koje je on upravio sv. Margareti za
prvoga velikoga ukazanja svoga presvetoga Srca: Da se izvedu ove velike namjere, odabrao sam
upravo tebe, koja si nedostojna i potpuna neznalica, da tako zapravo sve sam uinim! U istom
duhu izrazio se Krist u etvrtom velikom ukazanju, kad joj je kazao: O bezazlena bijednice, zar ne
zna, da se ja sluim najslabijim biima, kako bih postidio jake! Mi smo duboko zahvalni svetom
Srcu to je meu nama odabralo sv. Margaretu i preko nje nam objavilo visove svoje ljubavi.
Margareta je dijete XVII. stoljea. Rodila se 22. srpnja 1647. u selu Lautecour, pokrajine
Charolois u Francuskoj. Njezin otac Klaudije Alacoque pripadao je intelektualnoj eliti francuskog
drutva, bio je sudac. Majka joj se zvala Filiberta Lamyu. Prvi svjesni in male Margarete oitovao
se u izvanrednoj odbojnosti prema bilo kojem grijehu. I najmanja ljaga bila mi je nesnosnom
mukom - pie u autobiografiji. Kao djevojica od etiri godine boravila je neko vrijeme kod svoje
kume, koja je imala dvije sluavke. Jedna od njih joj je bila veoma ljubazna, a druga jako otra.
Zanimljivo je da je mala Margareta vie voljela ovu drugu, jer je bila u posvetnoj milosti, a ne onu
ljubaznu, koja je nosila grijeh na svojoj dui. Nevina dua osjeala je spontano bijedu grijeha i
mrzila ga od svega srca.

110
 Ljiljanska djevojica osjeala je u prvim trenucima ivotnog buenja nebeski zanos za
istoom. Otajstveni glas, koji je neodoljivo odzvanjao u dubini mladoga srca, nukao ju je na
prostoduno prikazanje: Moj Boe, tebi posveujem svoju nevinost, tebi zavjetujem vjenu
istou. To je jednom iskreno rekla Kristu, zaruniku nevinih dua, za vrijeme podizanja na sv.
Misi. Mala Margareta, dragi Boji biser, u prvom osvitu mladoga bia zaneseno je zavoljela
molitvu. Druga se djeca nestano igraju, a ona se skriva u umicu i moli. Krunicu moli na
koljenima.
U osmoj godini izgubila, je dragoga oca. Njezin je mladi ivot bio prepolovljen. Majka ju je
predala u zavod sestara Klarisa u Charolles, koje su imale dunost da njezinu ivotnu stazu usmjere
pravim Bojim putem, obogate njezin mladi um potrebnim spoznanjem, a duu uljepaju
kreposnom izgradnjom. U devetoj godini primila je prvu Priest. Njezin intimni poljubac Kristu u
asu neizrecivog jedinstva imao je nedogledno znaenje za razvoj njena mladog ivota. Od tada
Margareta manje tei za zabavama.
Plemenite su i idealne naravne duhovne sklonosti, koje se oituju u mladim nadobudnim
duama. Ali dobre tenje ne znae prokuanu krepost. Izgradnja napreduje polako, a krepost se
postie ustrajnim vjebanjem. Najbolje je sredstvo napretka bol. Margareta je bolovala u ranoj
mladosti etiri godine. Zavjetovala se Gospi i odmah je udesno ozdravila. Time joj je Gospodin
iskazao neobinu sklonost, panju i ljubav.
Nakon bolesti kod Margarete se zapaala nestana elja za zabavama i ispraznim
uljepavanjem, a motiv je bio dopadnost. Ova pojava oitovala je mladoj djevojici, da sve Evine
kerke boluju od neuglednih sitnica, koje treba otkloniti, ako elimo ostvariti pravu svetost. I dragi
Bog je zapoeo istiti ovu mladu duu. Kunu Kalvariju sainjavale su njezina baka, teta po ocu i
sluavka. U Bojoj koli trpljenja brusio se ovaj mali biser. Kunje su bile uspjene. Margareta je
uzljubila trpljenje.
Usporedo s enjom za trpljenjem Margareta je osjetila da je razmatranje veoma veseli. To
je vana toka duhovnog ivota. Nama je poznato, iz Margaretina ivota, da ju je sam Krist
pouavao pravom razmatranju. Ako jo k tome dodamo njezinu arku elju za sv. Prieu, koja se
poela zapaati u isto vrijeme i ako ne propustimo iz vida injenicu, da je poela zaneseno ljubiti
Presveti Sakrament i da pred njim nije nikada osjeala umora, onda moemo sa sigurnou ustvrditi,
da je njezin duhovni ivot doivio preobrazbu i uputio se stazom koja e je uza sve eventualnosti
sigurno dovesti do Bojeg Srca.
Prva oitovanja duhovnoga poleta bila su izraena u mladenakoj ljubavi prema siromasima.
Margareta ih je materijalno pomagala, dvorila cjelivala njihove rane. Jo veu ljubav pokazala je
prema siromanoj djeci, koju je okupljala i uila ih katekizam.
Sasvim je oito, da je Margaretina dua poela eznuti za pravom svetou. Isus joj je
saopio, da e to najlake postii, ako zavjetuje evaneoske zavjete: istou, posluh i siromatvo.
Margareta je na prvi mah razumjela Kristov savjet i htjela ga objeruke prihvatiti. No, majka se
usprotivila njezinoj plemenitoj elji da postane redovnica i htjela ju je udati, jer je uglednih prosaca
bilo i na pretek. Tada su za Margaretu nastali dugi dani kunje i rtve. Isus joj se ukazuje u ranama i
kori je zbog neodlunosti, a duh svijeta u ljubavnoj obrazini zlonamjerno se pribliio i lano
aputao...
Konano je ipak nadjaala ljubav. Majka joj je dopustila da moe poi u samostan. Ali u
koji ? U urulinke? Ne! Ona eli u samostan Marijinih Keri od Pohoenja. U to vrijeme opet joj je
oboljela majka. Nemojmo obescijeniti ni ovaj kri, niti ga shvatiti kao sluajni dogaaj u
Margaretinu ivotu. Ova prigoda je uvjetovala da je njezina davna elja za kriem draesno
procvala. Tada se izbrusio onaj njezin znaajni poklik: O moj dragi Spasitelju, kako bih bila sretna,
kad bi ti odrazio u meni svoju patniku sliku!
U ivotnom razdoblju dok jo nije prela prag samostana, Margareta nije imala sree esto
se prieivati, iako je za Kristom ivo eznula. Rijetke dane duhovnog blaenstva ovako opisuje:
Dan uoi sv. Priesti bila bih tako zaronjena u utnju, da sam samo s velikom mukom mogla
govoriti. A kad bih se priestila, ne bih htjela ni jesti, ni piti, ni gledati, ni govoriti, od veliine

111
utjehe i mira, to sam osjeala. I sakrivala sam se, koliko sam mogla, da se nauim ljubiti svoje
najvie Dobro, to me je toliko nukalo da mu uzvratim ljubav za ljubav... Sretna nevina Margareta!
U koli boanske ljubavi iskristaliziralo se geslo Margaretina ivota: Ili umrijeti ili
pobijediti! Kad je Margaretina majka pristala, da joj kerka stupi upravo u eljeni red Pohoenja, i
kad su mladoj sretnici spomenuli samostan u Paray-le-Monialu, ona je osjetila u srcu tajnoviti glas,
koji joj je aptao: Da! Tu hou da bude!
U dvadesettreoj godini ivota ula je u samostan. Razumljivo da je njezina majka veoma
plakala, da je rodbina bila tuna. Znaajno je istaknuti da ona nije ni suze prolila! U dui su joj
odzvanjale Kristove rijei: Pusti neka mrtvi ukopavaju svoje mrtve, a ti poi te osvajaj
kraljevstvo Boje. (Lk. 9,60)
U duhovnom perivoju samostana od Pohoenja u Paray-le-Monialu mlada se kandidatkinja i
nehotice isticala meu svojim kolegicama veom duhovnom izgraenou. Pita svoju uiteljicu, da
je poui kako e to bolje razmatrati. Dala joj je prekrasan savjet: Postavi se pred Gospodina kao
platno pred slikara! Taj je savjet Margareta oivotvorila. U samostanu je mogla ostvariti elju da
dugo moli. Molila je uistinu veoma dugo, sate i sate, i to ne samo po danu, nego i po noi u svojoj
postelji. Kadto je to znalo dosei sedam, osam pa i dvanaest sati.
6. XI. 1672. Margareta je poloila redovnike zavjete. Tada se osjetila sretnom zarunicom,
koja samo Kristu pripada. Ona je osjeala nazonost boanskoga Zarunika, koji je ujedinio svoje
srce s njezinim. Gledala sam ga, osjeala sam ga uza se i sluala sam ga mnogo bolje, nego li se to
moe tjelesnim osjeajima... izjavila je sretna Margareta. Krist je tjei i priopuje joj za
duhovnih vjebi 1678.: Jedi i pij sa stola mojih slatkih uitaka, da se okrijepi i srano stupa, jer ti
valja prijei dug i hrapav put... Margareta je spremno koraala na stazi boanske izgradnje, koja ju
je vodila ususret ranjenom Srcu.
Ne zaboravimo nikada, poboni tovatelji Isusova Srca, da je boanska pedagogija spoj
Tabora i Kalvarije! Margareta je i u samostanu pobolijevala od razliitih bolesti. Jednom joj je
ruica od kotaa na bunaru izbila nekoliko zubi i istrgla komadi mesa s lica. Duevne patnje su jo
tee. Njih je sotona Margareti naprtio u obilnoj mjeri. U samostanima ive ljudi, koji uvijek u sebi
nose klicu ljudske nesavrenosti i prirodne sklonosti na zlo.
Sama je sv. Terezija Avilska u dugoj praksi ustanovila da su redovnike osobe esto puta
velika zapreka jedna drugoj na duhovnom putu. To je iskusila i Margareta. Nesavrenije sestre su je
napadale, njezina su vienja pripisivale sotoni, proglaavale su je opsjednutom, kropile
blagoslovljenom vodom, i slino. Poglavarstvo reda bilo joj je odgodilo zavjetovanje, jer je
navodno izvanredna i ne odgovara samostanskoj zajednici. Uza sve to, Krist je od Margarete traio
posluh. Kad se saznalo za to, odobrili su joj zavjetovanje.
Sve ove komponente Margaretina redovnikog ivota izgradile su kod nje proivljenu
enju za kriem. Krist joj je jednom pokazao kri posut cvijeem. Pouio ju je, da e cvijee
otpasti, a trnje ostati! To je neminovna logika pravog duhovnog ivota.
Zanimljivo je promatrati bruenje svetosti kod odabranih dua. Margareta je za vrijeme
kandidature osjeala posebnu sklonost prema jednoj kolegici. Krist je opominje, jer on nee
podvojenosti. On hoe savrenu posrednicu svoga ranjenog Srca. Rekao joj je otvoreno: Prevelika
me moja ljubav navela, da ti budem uiteljem, da te uim i odgajam na svoj nain i prema mojim
nakanama. U Kristovoj koli Margareta se oistila od stvorova, laganog samoljublja, sitnih tatina.
U tim je trenucima Isusova nazonost bila za nju bolna, ali i spasonosna.
Margareta je znala da e je razmatranje Kristovih patnja dovesti do odluke o naknadi i
zadovoljtini. Ona je stavila ljubav pod rvanj rtve, da je usavri do neizmjernosti. U ovoj
perspektivi ne iznenauje nas opis vienja Presvetoga Trojstva: inilo mi se, da mi vjeni Otac
daje vrlo veliki kri, pun trnja i okien svim drugim oruima Muke, i veli mi: Evo, keri, dajem ti
isti dar kao i svojemu Sinu! A ja u te, ree mi gospodin Isus Krist, pribiti na nj, kao to sam i
sam bio pribit, i bit u ti vjeran drug. Trea mi od tih presvetih Osoba ree, da je Ona sama
ljubav i da e ona sve dovriti istei me...
Izgraenu Margaretu odabralo je Srce Isusovo za svog novovjekog apostola i posrednika,
kada je u naim danima htjelo duhovno obnoviti svijet. Margareta je umrla 17. XI. 1690. Lijenik je

112
izjavio: Ljubav je bila jedini uzrok njezinih boli i njezine smrti! Papa Benedikt XV. proglasio ju
je svetom 16. V. 1920.

5. etiri velika ukazanja Srca Isusova sv. Margareti Alacoque

Nakon saetog presjeka ivotnog duhovnog puta sv. Margarete, privilegirane odabranice
rtvovanog Isusova Srca, opravdano nas zanimaju velika ukazanja, kojima je Krist odlikovao svoju
dragu sveticu. Zanimaju nas ona etiri ukazanja Srca Isusova, jer je u njima izraena velika ljubav
Neba prema kranima novoga vijeka.
Prvo veliko ukazanje Srca Isusova vjerojatno je bilo 1673. Sv. Margareta je za vrijeme
odmora, koji je bio predvien samostanskim dnevnim rasporedom, iskoristila priliku da se pobono
pokloni presvetom Oltarskom Sakramentu. Evo, to ona pie u autobiografiji:
Osjetih se tako snano proeta Bojom nazonou, da zaboravih i sebe i mjesto na
kojemu sam se nalazila, pa se predadoh tomu boanskomu Duhu izruujui svoje srce sili njegove
ljubavi. On me ostavi da dugo poivam na njegovim boanskim grudima, gdje mi otkri divote svoje
ljubavi i neiskazane tajne svoga presvetoga Srca, koje mi je do tada sakrivao. Otkri mi ih po prvi
put, ali tako zbiljski i osjetljivo, da nisam mogla sumnjati ... Ree mi: Moje Boansko Srce toliko
ljubi ljude, da ne moe vie u sebi zadrati plamen arke ljubavi, pa treba da ga iri tvojom
pomoi. Treba se oitovati ljudima, kako bi ih obogatilo svojim dragocjenim blagom, to ga
otkrivam tebi, a koje sadri sve posveujue i spasonosne misli, koje su potrebne da se oni izvuku iz
bezdana propasti . . .
Nakon ovih spasonosnih priopenja Isus je uzeo Margaretino srce, stavio ga u svoje
raareno u boanskoj ljubavi, opet vratio u njezine djevianske grudi. Margareta je u tom
nezaboravnom trenutku plovila beskrajnim morem nebeskog zanosa i miline. Boanski znak u
prvom velikom ukazanju bila je zatvorena sveta rana Isusova boka. A otvorena pouka, koja
rezultira iz svega jest: Srce Isusovo ljubi ljude i hoe, iz ljubavi, da ih sve spasi!
Drugo veliko ukazanje Srca Isusova zbilo se 1673. ili 1674. Margareta je vidjela sveto Srce
Isusovo izvan Kristova tijela. Motrila ga je na ognjenom prijestolju, bilo je prozirno kao kristal,
sjajnije od sunca, oznaeno predivnim zrakama. Na njemu je jasno vidjela ranu, motrila ga je
ovijena trnovom krunom, a u nj je bio usaen kri. Sve je to Margareta promatrala svojim oima.
Krist je tumaio Margareti da sve njegove muke izviru iz ljubavi prema ljudima. Od utjelovljenja
On je u svom Srcu nosio krvavi kri bola i muke.
Isus me poui, veli sv. Margareta, kako je od ive elje da ga ljudi ljube i da ih povue s
puta propasti, u koju ih hrpimice rui sotona, naumio objaviti ljudima svoje Srce i dati im u ovim
posljednjim stoljeima ovaj zadnji napor svoje ljubavi, predmet i pomagalo tako prikladno da ih
uputi na pravu ljubav prema njemu...
Za drugog velikog ukazanja Isus trai otvoreno, da bude aen u liku tjelesnoga Srca.
tovateljima je obeao mnogovrsne blagoslove. Time je Krist jasno i nedvojbeno izrazio svoje
boanske i dalekovidne elje.
Tree je veliko ukazanje Srca Isusova sasvim vjerojatno bilo 1674. Evo to o tom pie sv.
Margareta :
Jednom, kad je bio izloen presveti Sakrament..., ukaza mi se Isus Krist. . ., sav blistajui u
slavi, sa svojih pet rana, sjajnih kao pet sunaca. Iz toga su svetoga ovjetva izlazili plamenovi sa
svih strana, naroito iz njegovih boanskih grudi, koje su naliile na arki oganj, i otvorivi se
grudi, otkrivale mi ljubazno Srce koje ljubi i koje je bilo ivim vrelom tih plamenova.
Isus se za treega ukazanja tuio Margareti na nezahvalnost ljudi. Zahtijeva da se na tu
nakanu prieuje, posebno u prve petke svih mjeseci. Trai da obavlja getsemansku uru, u noi od
etvrtka na petak od 23 do 24 sata i obeava joj dati poklon, dio svoje smrtne alosti iz Maslinskog
vrta. Jasno su izraena tri vana momenta za ovog ukazanja: Ljubav prezrena - ljubav rtvovana -
ljubav pomirbena.
etvrto veliko ukazanje Srca Isusova zbilo se u osmini Tijelova 1675., vjerojatno 16. lipnja.
Margareta je bila pred Presvetim Sakramentom. Isus joj se ukazao u tjelesnom liku, sa Srcem na

113
grudima. Taj prizor je ovjekovjeen na nebrojenim slikama svetoga Srca. Tom prilikom Isus je
rekao:
Gle ovo Srce, koje je toliko ljubilo ljude, te se posve iscrpilo i unitilo da im dokae svoju
ljubav, a za uzvrat od veine primam samo nezahvalnost, koju mi iskazuju u ovom Sakramentu
ljubavi svojim nepotovanjem i svetogrima, hladnoom i prezirom. A najvie me boli to tako rade
srca, koja su mi posveena. Stoga traim od tebe, da prvi petak iza osmine presvetoga Sakramenta
bude odreen za posebnu svetkovinu, kojom e se astiti moje Srce tako, da se na taj dan prima sv.
Priest, da mu se javnim priznanjem nadoknauje za rune uvrede to ga snalaze dok je izloen na
oltaru. Takoer ti obeavam, da e se moje srce rairiti i izliti u obilju darova svoje boanske
ljubavi na one koji mu dadu tu ast i koji porade da mu se ona daje.
Treba li objanjenje ovim Kristovim rijeima ili uope ukazanjima njegova boanskog Srca
sv. Margareti? - Ne! Kristove su nakane jasne! Margareta je odabrana za novovjekovnog
evanelistu ranjenoga Srca Bojega Sina. Blaen ovjek koji odgovori eljama Srca Isusova!

Sv. Margareta Marija Alacoque i Klaudije de la Colombiere. Daj mi pomagalo - ree sv.
Margareta Isusu za etvrtog velikog ukazanja - kojim u izvesti, to zapovijeda - Potrai moga
slugu, veli Isus, i reci mu, kako ja hou, da uini to god moe za uvoenje ove pobonosti i da
razveseli time moje Boansko Srce. Neka ne klone zbog potekoa na koje e naii. Bit e ih. Neka
zna, da je svemoan onaj, koji se ne uzda u se, nego sve svoje pouzdanje stavlja u me!
Tko je taj ovjek o kojemu govori Isus Margareti? Poetkom 1675. doe isusovac Klaudije
de la Colombiere u Paray za upravitelja isusovake rezidencije. Kad je prvi put odrao govor
redovnicima od Pohoenja, u Margaretinoj dui progovorio je Krist: To je onaj kojega ti aljem!
O. Klaudije rodio se 2. II. 1641. u Delfinatu u Francuskoj. Mladost je proveo kreposno.
Stupio je u Drubu Isusovu i ubrzo se prouo u Lionu i drugdje kao vrstan profesor a naroito kao
govornik. Prije reenja bio je uitelj dvojici sinova poznatog ministra Colberta.
Srce Isusovo dovelo je o. Klaudija u Paray da postane pomonik sv. Margareti u velikom
djelu apostolata ranjene Ljubavi. Margaretu su bili neki proglasili rtvom iluzije sotonskih
prijevara, pa su nad njom molili i egzorcizam. Njezina poglavarica povjeri o. Klaudiju da ispita
Margaretin sluaj. Nakon dugih istraivanja, razmiljanja i molitava o. Klaudije donese zakljuak o
ispravnosti Margaretinih objava. Za to uvjerenje podnio je mnogo kritike. Ali on se na to nije uope
osvrtao. Na prvi petak iza osmine Tijelova, 21. VI. 1675., posvetio se Srcu Isusovu. Istoga dana
obavila je takoer posvetu Srcu Isusovu i sv. Margareta.
Tako se ispunilo njezino vienje, koje je imala, dok je jednom otac Klaudije misio u
njihovoj crkvi. Ukazalo joj se, naime, Srce Isusovo kao gorua pe. Vidjela je uz Srce Isusovo jo
dva srca, koja su ula u Kristovo Srce, da se s njime sjedine.
O. Klaudije bio je premjeten u Englesku za propovjednika na dvor vojvotkinje Marije od
Este koja je bila udata za vojvodu od Yorka, potonjega kralja Jakova II. U Londonu je otac Klaudije
uspjeno irio pobonost Srcu Isusovu. Zle due to nisu mogle podnositi. U dva sata poslije ponoi
24. XI. 1678. bio je uhapen i baen u tamnicu, navodno zbog veleizdaje drave. Pred sudom se za
to divno obranio. Ali nije se mogao obraniti od optube da je mnoge anglikance obratio Srcu
Isusovu. Zato ostade u tamnici gdje je prisustvovao smrti mnoge svoje duhovne brae isusovaca. Na
intervenciju francuskoga kralja Ljudevita XIV. puten je na slobodu, ali je morao otii iz Engleske.
Zbog bolesti, koja je bila posljedica zatvora, napustio je zemlju progonstva tek 1679.
Posjetio je Paray, kad je Margareta bila u velikim napastima. Otiao je na slubu u Lion. Zbog
promjene zraka opet doe u Paray. Zdravlje mu je bilo sve slabije. Lijenici mu svjetovae da poe
u rodni kraj. Margareta mu saopi da Isus trai u Parayu rtvu njegova ivota. Htio je udovoljiti
redovnikoj poslunosti, ali bolest ga sprijei. Naskoro je umro u Parayu. Nad njim se savreno
ispunila rije sv. Margarete: O kako je slatko umrijeti onomu, koji je vjerno sluio Srcu Isusovu!

114
 6. Od ukazanja sv. Margareti do uspostave svetkovine Srca Isusova i posvete svijeta
Boanskom Srcu Isusovu

Put do uspostave svetkovine Srca Isusova. Naa je nakana, da donesemo to jasniji pregled
povijesnog razvitka uzviene pobonosti Srcu Isusovu. Uvjeren sam, da kranski vjernici dijele sa
mnom miljenje o opravdanosti ovog izlaganja, i da e povijesne injenice pozitivno utjecati na
buenje nae osobne pobonosti prema ranjenome Srcu naega Spasitelja.
Uvjeren sam da nas sasvim opravdano zanima i razvoj pobonosti objavljenoga Srca od
smrti sv. Margarete do danas, jer emo samo na taj nain stei zaokruenu i potpunu sliku o itavom
pitanju. Toj temi posveujemo ovo izlaganje.
Vidjeli smo da se u godinama 1672. do 1675. Srce Isusovo javno objavilo nama ljudima
preko ponizne redovnice sv. Margarete-Marije Alacoque. U tim ukazanjima Krist je jasno i otvoreno
izrazio svoje boanske elje, koje bismo mogli saeti u etiri toke: 1. Srce Isusovo bezuvjetno hoe
da bude tovano u tjelesnom liku, simbolu njegove neizmjerne boanske ljubavi prema svim
ljudima. 2. Kristovo objavljeno Srce apsolutno zahtijeva da bude aeno javnim tovanjem. 3. Srce
Bojega Sina trai za se posebnu svetkovinu, i to u prvi petak po tijelovskoj osmini. 4. Ranjeno
Isusovo Srce trai opu nadoknadu za nebrojene uvrede koje mu ljudi svaki dan obilno nanose. U tu
svrhu posebno trai naknadnu sv. Priest koja je mono sredstvo zadovoljtine i lako pristupano
svakom vjerniku. Naknadnu priest Srce Isusovo naroito eli u prve petke u mjesecu.
Iz dosadanjeg izlaganja vidljivo je da je u drugoj polovini XVII. st. umro sv. Ivan Eudes,
zaetnik, promicatelj i ostvariva liturgijskog tovanja Srca Isusova. Za njim je poletio u krilo
proslavljenoga Srca i sv. Klaudije de la Colombiere.
Moda nam se na prvi mah i to nehotice, nakon svih ovih nabrajanja i izlaganja, pojavi pred
oima svijesti neoekivano, ali ne ba isprazno pitanje: Zar e njihovom smru zastati ovo veliko
djelo? O, ne! Tek sada i poinje veliko osvajako djelo boanskoga Obnovitelja, koji je u danima
novoga vijeka i otvorio svoje Srce da ljudi naih dana kroz otvorenu ranu upoznju veliku ljubav i
velikoduno joj odgovore. Vrijeme iza objavljenja Srca Isusova jest vrijeme njegovih pobjeda i
trijumfa.
Godinu dana prije smrti sv. Margarete isusovac o. Croiset napisao je djelo o Srcu Isusovu
(1689). Godinu dana po njezinoj smrti izdao je novo izdanje s dodatkom ivotopisa Boje
odabranice. Red Pohoenja i Druba Isusova neumorno su i ivo irili pobonost Boanskomu
Srcu. Prijem kod tadanjih vjernika bio je izvanredan, ali ne zbog novosti pobonosti, nego zbog
uzvienosti samog predmeta i spasonosnih uinaka. Meutim, ova novost u Kristovoj Crkvi
uzbudila je jaku i veliku opoziciju.
Nemojmo zakljuiti napreac, da su protivnici nove pobonosti bili iskljuivo iz redova
jansenista. Istina, jansenisti su predvodili tu borbu, jer njihovo hladno srce nije moglo izdrati
blagotvorni ar topline i ljubavi Isusova Srca. Ali i meu samim katolicima bilo je protivnika
zapoetoj pobjedi svetoga Srca. Neki su od njih dobronamjerno smatrali ovu novost sektom, koja bi
mogla uznemiriti itavu Crkvu i nanijeti joj brojne neugodnosti. Samo ime ove pobonosti postalo
je nedrago, odbojno, na sam njen spomen toliki su se vrijeali. I u samom Redu od Poboenja i u
Drubi Isusovoj slubeni predstavnici bili su sasvim oprezni, to je samo po sebi razumljivo i
preporuljivo, ali nipoto nisu bili protivni novoj pobonosti, kao takvoj. Izmeu ova dva nakovnja
brusila su se miljenja, taloila uvjerenja, klesao ispravan pojam.
Istovremeno dok je bilo u jeku prvi otpor prema pobonosti Srcu Isusovu, mnoe se
bratovtine u ast svetoga Srca, podiu se kapele, posveuju oltari, odravaju brojne propovijedi.
Cijela Francuska ve zna za ovu pobonost. Doprla je brzo i do Kanade, zatim sve do krajnjega
Istoka. Meu tadanje revne promicatelje nove pobonosti ubrajamo Boudona, Simuna Gourdana i
druge. Brojne redovnike zajednice, rasijane po itavom katolikom svijetu, otvaraju irom vrata
pobonosti Srcu Isusovu, to je po sebi i shvatljivo ako poznajemo bar bitne obrise nutarnje
redovnike konstitucije. Moda je najzgodnije odmah nadovezati i naglasiti da su samostani
najaktivniji i najbolji promicatelji pravih pobonosti. To se obistinilo i u ovom sluaju. I jo neto.

115
Boje je djelo nemogue zaustaviti u pobjednikom naletu. to vie protivnika, to sigurnija
pobjeda!
Poslije obilnih uspjeha koje je postigla pobonost Srcu Isusovu u prvim godinama nakon
sveanih ukazanja Krista sv. Margareti, neto osobnom izgradnjom pojedinaca, a jo vie
znaajnom duhovnom obnovom unutar Katolike Crkve sazreo je zahtjev da se od Pape zatrai
odobrenje svetkovine Presvetom Srcu Isusovu. Prvi pokuaj u tom pravcu uinili su Isusovci i
redovnice od Pohoenja. Sv. Stolica prema svojoj ustaljenoj praksi oprezno je motrila sve te pojave,
pokrete i nastojanja i u zreloj utnji ekala razvoj itave stvari, a jo vie plodove, koji e
najrjeitije progovoriti za ili protiv. Time je i katolikim teolozima pruena mogunost svestranog i
slobodnog promatranja itavoga pitanja u svoj svojoj sloenosti i dalekosenom znaenju.
Ipak je Vatikan jo od prvih primljenih molbi savjetovao redovnicama da se za razliita
odobrenja u vezi sa svetkovinom i pobonou prema Srcu Isusovu obraaju svojim biskupima, koji
su u tom nadleni i mjerodavni. I doista, tim putem dolo je do proslave blagdana Srca Isusova u
Besanconu (1694), Longresu, Digioneu itd. Stvar je, moe se rei, dobro prohodala.
Ve 1693.g. Rim je odobrio bratovtine Srca Isusova i podijelio im oproste. To je obradovalo brojne
pobonike ranjenoga Srca, ali oni su ciljali jo i dalje. Oni su svakako htjeli odobrenje blagdana.
Konano je Klement XIII. na molbu poljskih biskupa, uzeo u svestrano razmatranje pitanje
svetkovine i pobonosti Srcu Isusovu. Predlagai su mu podastrli temeljitu i sveobuhvatnu
dokumentaciju. Nakon zrelog uvida u stvar, Sv. Zbor Obreda izrazio se u prilog odobrenja
svetkovine boanskoga Srca. Papa je potvrdio odluku Kongregacije. Obrazac Mise u ast Isusova
Srca za Poljsku i za nadbratovtine svetoga Srca odobren je 11. V. 1765. Red od Pohoenja postigao
je 10. srpnja iste godine odobrenje svetkovine za svoju redovniku zajednicu. Iste godine francuski
je episkopat gotovo slubeno usvojio svetkovinu Srca Isusova i uveo je skoro u sve svoje biskupije.
Njihov primjer slijedile su i druge katolike biskupije, redovnike zajednice itd. Svi su se
urili, da budu dionici ponuenog privilegija. U dokumentu Sv. Zbora Obreda iz 1856. kae se, da
gotovo nema crkve na svijetu koja nije dobila ovu povlasticu. Istina, sve je to bilo samo privilegij,
samo je bilo dozvoljeno svetkovanje blagdana Srca Isusova, a jo nije bilo nareeno. Meutim, sve
ove injenice daju nam nesumnjivo naslutiti da je pobjeda na pomolu. Na molbu francuskih biskupa
uveo je Pijo IX. 1856. obaveznu svetkovinu Srca Isusova za itavu Katoliku Crkvu.

Put do posvete cijeloga svijeta Srcu Isusovu. Dosada iznesene povijesne injenice svjedoe
nam otvoreno i jasno o ivom vrenju pobonosti prema preslatkom Srcu Bojega, Sina, koje je
zapoelo od asa sveanoga ukazivanja sv. Margareti i poveavalo se iz dana u dan sve jae i
istaknutije. Nas, posebne prijatelje ranjenoga Srca, ova pojava nimalo ne iznenauje. Mi se uvijek i
u svakoj slinoj zgodi, a pogotovo kad se radi o boanskom Srcu ljubavi, sjeamo Kristovih rijei:
Dooh da oganj bacim na zemlju, pa to hou, nego da se zapali? (Lk12,49) s druge strane,
uvijek moramo imati u vidu da je katolika dua stvorena za irokogrudne izljeve odanosti i ljubavi.
Dosljedno, boanska rtvovana dobrota jedina je bila u mogunosti tu ucijepljenu duhovnu sklonost
razviti do zamjernih visina zanosa. Kao potkrepu nae tvrdnje moemo navesti ve spomenutu
peticiju poljskih biskupa na Klementa XIII. iz g. 1765., u kojoj se navodi, da u samoj Poljskoj do
toga vremena postoji najmanje 1090 bratovtina Srca Isusova. Ovo ubrzano osnivanje bratovtina
rjeito govori o opem gibanju i zanosu za pobonost presvetomu Srcu.
Razumljivo je samo po sebi da su pojedinane posvete Srcu ljubavi, dobrote i rtve bile
veoma brojne. Njihov broj poznaje samo dobro Kristovo Srce koje posebnim plamom gori prema
svakomu svomu poboniku i napunja ga blagoslovom.
Usporedo s pojedinanim posvetama, osnivanjem bratovtina i slino, sazrijeva i saznanje o obvezi
ljubavi za naknadom ranjenomu Srcu Otkupitelja svijeta. Odvane due rtve predstavljaju za
Crkvu idealni dio Kristova duhovnoga stada.
Kad je slubena crkvena vlast odobrila i uvela blagdan Srca Isusova, oduevljenje i zanos
meu katolicima raste sve vie i jae. To je sasvim razumljivo, jer su tim inom rasprene
kojekakve eventualne sumnje, a itava stvar oslonjena je na temelje vjenog i nepogrjeivog
boanskog autoriteta.

116
 Odmah su se pourili mnogi biskupi da boanskom Srcu posvete svoje biskupije.
Redovniki poglavari nasljedovali su njihov primjer i obavili posvetu svojih duhovnih zajednica.
Stopu u stopu slijedila su ih razliita drutva unutar nae Crkve. Vanjski trijumf Srca Isusova u
novom vijeku obiljeavju sveane posvete mnogih drava, dok konano nije dolo i do same
posvete itavoga svijeta boanskom Srcu ljubavi i milosti.
Junoamerika republika Ekvador obavila je prva 15. VI. 1873. posvetu ranjenomu
Srcu Boga-ovjeka, duhovnoga kralja itavoga svijeta. Ovu sveanu i znaajnu posvetu obavio je
sam predsjednik republike neumrli muenik Garcia Moreno uz sudjelovanje uglednih senatora i
narodnih zastupnika, vojske i mornarice i brojnih graana. Posveta ove katolike zemlje izvrena je
u katedrali prijestolnice Quito pred kipom Srca Isusova, koji prikazuje Krista kako otvara svoje
preslatko Srce i svoje premilostive ruke iri u zagrljaj ljubavi. Naglasio sam, da je posvetu uinio
predsjednik Moreno. Dvije godine poslije obavljene posvete Garcia Moreno umire mueniki od 11
uboda, koje mu je zadao noem razbojnik potplaen od masonerije. U asu razbojstva ubojica mu je
doviknuo u uho: Umri, bijedni zatornie slobode! Moreno mu je odgovorio mirno i svetaki,
dostojno viteza Srca Isusova: Bog ne umire!!
U isto vrijeme stiu brojne molbe Piju IX., da posveti itav svijet Srcu Isusovu (1870
1871). Takvu molbu uputio je tuluki nadbiskup Desprez. Zatim isto moli i tadanji direktor
Apostolata Molitve o. Ramiere (u travnju 1875), ali ne samo u svoje ime, nego u ime itavoga
lanstva. Njegovu molbu potpisalo je i 525 biskupa. Papa je kao odgovor na te molbe dao odobrenje
posvetnoj formuli Srcu Isusovu koju je preporuio za privatnu i javnu upotrebu. To je odobrenje
uinjeno na dvjestogodinjicu ukazanja Srca Isusova sv. Margareti. Taj datum 16. VI. 1875.
smatraju povjesniari pobonosti i tovanja Srca Isusova veoma znaajnim.
Veliki i dalekovidni papa Leon XIII. imao je zavidnu i jedinstvenu sreu, da je mogao
obaviti posvetu itavoga svijeta boanskomu Srcu Krista -Kralja. On je 25. V. 1889. izdao glasovitu
encikliku o posveti ljudi Presvetomu Srcu Isusovu (Annum Sacrum Sveta Godina), kojom
nareuje da se 11. lipnja spomenute godine ima posvetiti Srcu Isusovu sav katoliki svijet i itav
ljudski rod. Sam papa obavio je u svojoj kapeli posvetu svijeta ranjenomu Srcu Spasitelja svijeta, u
noi koja je spajala XIX sa XX st. U isto vrijeme obavio je istu posvetu u ime Kristova namjesnika
u sredinjoj bazilici kranstva, u crkvi apostolskog prvaka sv. Petra u Rimu, glasoviti i vrijedni
kardinal Rampolla. Toj javnoj i sveanoj posveti prisustvovali su brojni vjernici kao predstavnici
itavoga svijeta.
Ovaj nezaboravni in Leona XIII. predstavlja i jest najvei vanjski novovjeki trijumf Srca
Isusova, ispunjenje njegovih boanskih elja, izraenih za sveanih ukazanja sv. Margareti.
Boansko Srce eli kraljevati i ispuniti ljubavlju sve stoere zemlje. I itav svijet je malen njegovim
boanskim eljama, koje su neizmjerne, vjene i savrene. Nakon posvete svijeta Srcu Isusovu
zaredale su jo ee i istaknutije brojne posvete gotovo svih katolikih drava, biskupija i svetita.
Biskupi Crkve u Hrvata su 1923. prigodom Euharistijskog kongresa u Zagrebu posvetili hrvatski
narod Srcu Isusovu.

7 . Pobonost Srcu Isusovu dar Neba za moderna vremena

Nema sumnje da su vjernici objeruke prihvatili pobonost i tovanje Srca Isusova, netom
to se to tovanje preko sv. Margarete objavilo novovjekim ljudima pa tako i kod nas u Hrvatskoj.
Na alost povijesne injenice o tome nisu sakupljene ni obraene. No poznato je da je kratko
vrijeme nakon ukazanja presvetoga Srca sv. Margareti izala na hrvatskom jeziku knjiica-
molitvenik: Novena na szlavu Prisvetoga Sarza Jasusova, koja je odmah bila razgrabljena, iako se
kod nas vrlo malo italo. Neto kasnije tiskano je u Zagrebu Sercze Jeszuszovo, koje je doivjelo
nekoliko izdanja. Ovo je oit znak o dobrom prijemu uzviene pobonosti kod naih davnih prea.
Sve nas to neobino veseli.
Kroz posljednjih sto i pedeset godina kod nas je o Srcu Isusovu tiskano dosta knjiga,
molitvenika, propovijedi i pjesama. Tu je pobonost propagirao dugo i obilno Glasnik Srca

117
Isusova, nekad najitaniji vjerski glasnik u Hrvatskoj. Brojne bratovtine, drutva, crkve, kapele,
oltari, kipovi i slike svjedoe o bujnom procvatu ove pobonosti i u prolosti i u sadanjosti.
Meutim mnoge su stvari naim vjernicima poznate i u ivom sjeanju, pa emo radije
prijei na novu temu: Srce Isusovo i nae doba. Ve smo citirali rijei sv. Margarete, kojima
opisuje drugo veliko ukazanje
Srca Isusova: On me poui, kako je od ive elje da ga ljudi ljube i da ih odvue s puta
propasti, u koju ih hrpimice rui sotona, zamislio objaviti ljudima svoje Srce i dati im u ovim
posljednjim stoljeima ovaj posljednji napor svoje ljubavi, predmet i pomagalo tako prikladno, da
ih skloni na pravu ljubav prema njemu, skupa sa svim blagom ljubavi, milosra, milosti i spasenja,
to je u njemu...
Spomenuli smo vienje sv. Gertrude, koje je imala na dan sv. Ivana Evanelista. Ona je u
tom sretnom asu promatrala s apostolom ljubavi kroz ranu na boku Isusovo ranjeno Srce. Svetica
je upitala apostola zato nije opisao miline kucaja Kristova Srca, koje je osjetio, dok je bio
naslonjen na svete grudi. Ivan joj je odgovorio: Izrei slatkou tih kucaja, to je bilo sauvano za
sadanja vremena, da zagrije ostarjeli i u ljubavi ohladnjeli svijet, kad uje ove stvari.
Crkveni dostojanstvenik, ije nam ime nije poznato, izrazio se u istom duhu, kad je rekao:
aenje Srca Isusova sauvano je za posljednja vremena kao znak Boje ljubavi, koja hoe da se
tim obilnije izlijeva to se svijet vie blii koncu. To aenje titi vjeru i pobuuje pobonost usred
zabluda i nastranosti naega vremena.
Papa Pijo XI. dijeli takoer uvjerenje da je tovanje Srca, Isusova iz providnosnih razloga,
rezervirao za nae dane, pa i pie u enciklici Milosrdni Otkupitelj (od 8. V. 1928.): Meu
drugim dokazima neizmjerne dobrote naega Otkupitelja najvie sja ovaj: Kad je ohladnjela ljubav
Kristovih vjernika, stupi pred nas sama boanska ljubav, da je astimo posebnim tovanjem. Tad se
irom otvori dragocjena crkvena riznica onom pobonou, kojom astimo Presveto Srce Isusovo, u
kojem je sve blago mudrosti i znanja (Kol. 2,3).
Negda je Bog htio da ljudskom rodu, koji je izlazio iz Noine lae, zasja u znak sklopljenog
prijateljstva, duga, koja se pokazala u oblacima (Post 2,14). Slino se zbilo i u burno novije
doba. Njim je plazilo krivovjerje, podmuklije od sviju, jansenistiko, protivno Bojoj ljubavi i
pobonosti. Ono je propovijedalo da ne smije Boga toliko ljubiti kao oca, nego ga se vie bojati
kao neumoljivog suca. Tad pokaza dobrostivi Isus narodima svoje presveto Srce kao zastavu mira i
ljubavi, koja navjeuje sigurnu pobjedu u borbi.... Ako je Krist u nae dane i za nas otkrio svoje
ranjeno Srce, zato se ustruavamo ui u ovaj hram preporoditeljske ljubavi!?

8. Teoloki temelj pobonosti Srcu Isusovu

Papa Pijo XII. naglaava u uvodnim rijeima enciklike o katolikom nauku tovanja Srca
Isusova, Haurietis aquas Crpst ete vodu, da je nemogue nabrojiti sva ona duhovna dobra, koja
je tovanje Isusova Srca unijelo u kranske due. Zatim upozorava na krive koncepcije i bojazni od
kulta Presvetoga Srca. Stoga Papa i ima elju da vjerno izloi pravu narav ove uzviene pobonosti.
Kroz itavo Papino izlaganje protee se zlatna nit Boja Ljubav. Ona dominira u Starom Zavjetu,
ona je naroito dola do izraaja u Novom Zavjetu po djelu Otkupljenja. To izriito ispovijedaju
sveti Oci Istoka i Zapada.
U daljnjem izlaganju Pijo XII. precizira da je Krist imao pravo ljudsko tijelo i pravo ljudsko
srce. To je zahtijevala njegova otkupiteljska sluba. Stoga se punim pravom smatra Srce
Utjelovljene Rijei kao poglaviti znak i simbol one trostruke ljubavi, kojom boanski Otkupitelj
neprestano ljubi vjenoga Oca i sve ljude. Simbol je naime one boanske ljubavi koju dijeli s Ocem
i Duhom Svetim, ali koja se ipak samo u njemu, kao u Rijei, koja je postala tijelom, oituje nama
po krhkom i prolaznom tijelu, jer se u njemu nastani utjelovljena sva punina boanstva. Nadalje
je simbol one predragocjene ljubavi koja, nakon to je ulivena u njegovu duu, obogauje Kristovu
ljudsku volju i osvjetljuje i upravlja njezine ine savrenim dvostrukim znanjem, to jest blaenim, i
danim ili ulivenim. I napokon i to na nain vie naravan i izravan simbol je senzibilnog
osjeaja, jer je tijelo Isusa Krista, oblikovano po Duhu Svetom u krilu Djevice Marije, bilo

118
obdareno savrenom mou osjeanja i percipiranja, dakako mnogo vie nego sva druga ljudska
tjelesa. Ovu trostruku ljubav dokazuju sva Kristova djela.
Iz citiranog je oito da je blii tvarni predmet kulta Srca Isusova njegovo tjelesno Srce. To je
Srce kucalo pod Marijinim Srcem kroz devet mjeseci. To je Srce kucalo na ovoj zemlji kroz sve
dane Isusova ivota. To je Srce bilo na kriu pravim kopljem nemilosrdno probodeno. Iz njega je
curila Predragocjena Krv. To je Srce sada proslavljeno u Nebu. To je Srce i sada ivo pod
sakramentalnim prilikama u naim svetohranitima. To je Srce Boga-ovjeka. Ono je simbol
trostruke boanske ljubavi, najveeg dometa dobrote i milosra.
Formalni objekt, ili jasnije reeno razlog, zbog koga je Srce Isusovo dostojno posebnoga
tovanja, jest neizmjerno dostojanstvo osobe boanske Rijei. To rezultira i iz svega to smo ve
dosada rekli. Posebni opet razlog zbog kojega tujemo Isusovo Srce ispred drugih dijelova Kristova
tijela jest to to nam ono oituje i predstavlja neizmjernu ljubav milosrdnog Spasitelja ovjeanstva,
kako smo ve naglasili malo prije citirajui Pija XII.
Zajedniko je miljenje katolikih teologa da Presveto Isusovo Srce oituje u potpunosti i
stvorenu i nestvorenu ljubav. Taj je zakljuak osnovan na izloenoj istini o osobnom sjedinjenju
bogoovjeanske naravi u osobi Isusa Krista. Ljubav Kristova, veli spomenuti kardinal Billot, jest
bogoovjeje, jer obuhvaa nestvorenu ljubav Rijei i stvorenu ljubav ljudskoga srca.
Poklonimo se veliajnim tajnama, u koje ne moemo prodrijeti umom, ali ih barem moemo
osjetiti duom i srcem. Poklonimo se ljubavi, koja je vjena i nestvorena, ali je odluila procvjetati
u svetom vrtu neokaljane ljudske naravi. Klanjajmo se veliinama dobrote, koja je neizmjerna i
edna nae sree !.. .
Pobonost Srcu Isusovu mnogo je ira od samoga kulta. Kult obuhvaa samo poklonstvo.
Naprotiv, pobonost obuhvaa sve one ine kojima priznajemo Kristovu ljubav. A praktino
priznanje te ljubavi ukljuuje u sebi nebrojene mogunosti oitovanja i iroko podruje ivotvornog
izraaja. Prema tome, pobonost ranjenomu Srcu moe se izraziti na mnogo naina.
Na prvom mjestu dobrostiva Kristova ljubav trai od nas uzvraenu ljubav. Isusovo Srce
neprestano gori ljubavlju prema nama, jer Bog uvijek ljubi. A princip je boanske ljubavi uzajamno
kolanje i uzvraanje istim darom. Mi smo sinovski obvezani -slinim poklonom uzvratiti Bogu na
izljeve dobrote i milosti. Stoga se i pourio apostol ljubavi, evanelist Ivan, upozoriti nas na ovu
dunost, pa nam u prvoj poslanici dovikuje: Mi, dakle, ljubimo Boga, jer je Bog prije ljubio nas!
Ugodna obveza! Zar je potrebno opominjati nas na ovakve slatkoe?
Kako emo izraziti svoju odanost Kristu, to je preputeno mnogobrojnim mogunostima
koje posjedujemo. Ljubav osjeajima, rijeima i djelima. Posebno se od nas trai, da se ta ljubav
odrazi u nasljedovanju kreposti Srca Isusova, jer je to najjai dokaz odanosti, a ujedno i najkrai put
do postignua to vee svetosti.
Prava ljubav neumoljivom logikom vodi nae due do stvarnog izraaja naknade, do ostvarenja
zadovoljtine za nebrojene uvrede, koje se svaki as nanose Bogu. Ljubav bez suosjeanja nije
prava ljubav. Prava se ljubav rtvuje i dariva ! .. .
Darivanje ljubavi Bogu u jednom ili drugom obliku budi u nama pouzdanje, ivotnu krepost
sigurnosti. Nekom neodoljivom silom naemo se pred najveim svetitem prokuanog pouzdanja,
pred Kristovim otvorenim Srcem. Spontano saznajemo da je tu nae nenadoknadivo utoite, jer je
u Isusovu Srcu najljepi oltar presvetoga Trojstva!
Vjerujem da nee biti suvino upozoriti, kad ve objanjavamo pojmove kako se ne smiju
poistovjetiti pobonost Srcu Isusovu i pobonost Presvetom Sakramentu . To su dvije srodne, ali ne
identine pobonosti pod razliitim imenom. Moglo bi se u nekom smislu rei, da su to dvije
razliite pobonosti. Kako?
Materijalni blii objekt pobonosti svetom Sakramentu jest itavo Kristovo tijelo pod
euharistijskim prilikama. A posebni je razlog: Oltarski Sakrament sadri pravo, stvarno,
supstancijalno Tijelo i Krv Isusa Krista, Boga i ovjeka. Obje pobonosti imaju i zajednikih
elemenata. Objema je daljnji materijalni objekt osoba Krista. Posjeduju i zajedniki cilj, a taj
je da obje promiu ljubav prema Isusu, Bojem Sinu, Otkupitelju ljudskoga roda, najveem
prijatelju dua. Ve smo rekli da Srce Isusovo ivo kuca u Euharistiji. A poznato nam je da

119
pobonost ranjenomu Srcu vodi izravno k svetohranitu, jer je naknadna priest jedan od bitnih
elemenata ove pobonosti i uvjet za postizanje velikoga obeanja beskonane sree u posjedovanju
Raja. Euharistijsko Srce Isusovo, raari nas ljubavlju!

9. Zato je lipanj posveen Srcu Isusovu?

Lipanjska je pobonost novijeg datuma. Nije tako stara kao svibanjska, koja datira jo od bl.
Henrika Suzo (+ 1365), a. kao javna pobonost odrana je prvi put 1784. u Ferrari, u Italiji. Jednoga
svibanjskog jutra u prvoj polovini XIX. st. molila se iza sv. Priesti dobra, nevina dua
Anelka od sv. Kria u zavodu Nae Gospe u Parizu. Molila je od Isusa milost da je prime u
Zbor Marijine Djece. Dok je pobono molila, Duh Sveti joj nadahnu korisnu misao. U
mladenakoj dui pobone Anelke pojavi se pitanje: Zato ne bismo mogli imati jedan mjesec u
godini, koji bi bio posveen Srcu Isusovu, kad ve imamo mjesec posveen Majci Bojoj?
Ovu plemenitu misao priopi Anelka svojoj poglavarici, koja to spomene parikom
nadbiskupu. Njemu se ovaj prijedlog neobino svidio, pa stoga i dopusti 1834., da se u njegovoj
nadbiskupiji lipanj posveti Srcu Isusovu. Gesta parikog nadbiskupa djelovala je pozitivno i na
ostale njegove istomiljenike, pa je lipanjska pobonost poela osvajati katoliki svijet. Kroz
kratko vrijeme pobonost Srcu Isusovu obuhvatila je itavu Katoliku Crkvu. Papa Pijo IX.
podijelio je 1873. posebne oproste onima koji obavljaju lipanjsku pobonost na ast Srca Isusova.
To isto uinio je 8. VIII. 1906. sv. Pijo X.
Prema jasno i nedvojbeno izraenom naelu vrhovnoga autoriteta u Katolikoj Crkvi,
pobonost Srcu Isusovu je najuzvienija od svih pobonosti, koje posjedujemo u svojoj duhovnoj
riznici. Uvjerenje Crkve o ovom pitanju izrazio je saeto, ali odreeno imun Gourdan, poboni i
ueni pisac 1711. g. On veli: Izmeu svih pobonosti, pobonost Srcu Isusovu je najsvetija,
najstarija, najvie odobrena, najsavrenija, najkorisnija, najmilija naemu Gospodinu i
najpotrebnija. Svaku od svojih tvrdnja rainio je pisac jasno i jezgrovito.
Pobonost Srcu Isusovu, veli on, jest najsvetija, jer ona u Isusu Kristu asti ono to je u
Njemu najvie duhovno i najvie ujedinjeno s Njegovim Ocem; to je najvie posveujue za
Crkvu... Za potkrepu tvrdnje, da je pobonost Srcu Isusovu najstarija pobonost dosta je sjetiti se,
kako je ta pobonost poela u onom trenutku, kad ga je vojnik probo kopljem na Kalvariji. Prvi
poklonici bili su alosna Gospa, Ivan, Magdalena i pobone ene. Oni su zapoeli pobonost
ranjenom Kristovom Srcu.
Pobonost Isusovu Srcu nosi na sebi peat najviih odobrenja, jer sve stranice Sv. Pisma ne
govore nam drugo, nego da treba obnoviti nae srce ... A sve to ne moemo izvriti, ako sebi ne
postavimo kao uzor Srce koje ima u najeminentnijem znaenju sva ta rijetka svojstva. Takvo srce ne
moe biti nego samo Srce Isusovo.
Prema uvjerenju spomenutoga pisca, pobonost je Srcu Sina Bojega najsavrenija, jer je
izvor svih drugih pobonosti. Srce je Isusovo neizmjerna riznica, odakle su presveta Djevica i svi
Sveti crpili milosti, dobra, svetost. Ova je pobonost najkorisnija, jer nas ui da moramo imati
poput Isusa srce isto, blago i ponizno... Najmilija je naem Gospodinu pobonost Srcu Isusovu,
jer tko je poboan Presvetom Srcu, taj asti i njegovu boansku osobu, ispravno zakljuuje
produhovljeni pisac. I na koncu umni pisac tvrdi da je pobonost Kristovom Srcu najpotrebnija,
jer ona ide za tim da nas uini istog duha s Isusom. ( Povijest pobonosti Srcu Isusovu je u saetom
obliku preuzeta iz M. Validi, Ranjeno Boje Srce, str. 14-43. izdano s odobrenjem Nadb. duh.
stola u Zagrebu 6.3. 1963, br. 853)

6. OBEANJA SRCA ISUSOVA I NAE SPASENJE

1. Obeanja Srca Isusova

Samo je po sebi razumljivo, da to god Bog radi, sve radi s odreenim ciljem. To je vlastitost
svakoga razumnog bia, a pogotovu najmudrijega Bia, koje je izvor svakoga znanja. Nijekati ovu

120
vlastitost Bogu znailo bi neobino ga poniziti ili, jo bolje reeno, pokuati oduzeti mu boansku
veliinu.
Razvoj pobonosti Srcu Isusovu, a jo vie njegove odreene izjave i precizirani zahtjevi
jasno oituju nakane i elje Srca Bojega Sina. Krist je objavom svoga Srca htio u prvom redu
ugrijati beskrajnom ljubavlju duhovno ohladnjeli svijet, zatim povratiti u prozeble due proljee
milosti i ivot Bojeg djetinjstva, osloboditi due od sotonskih prevara, osigurati duama dobre
volje i plemenitih nastojanja lagani uspon na putu usavrenja, pokazati revnim i vjernim sinovima
putove rtve, apostolata i postignua solidne katolike svetosti, a kontemplativnim izabranim
sretnicima da jo na ovoj zemlji mogu na njegovim svetim grudima osjetiti kucaje nestvorene i
stvorene ljubavi, osjetiti predokus rajskoga blaenstva. Zar nisu divne nakane i uzvieni ciljevi Srca
ljubavi i dobrote?!
Dvije su vrste obeanja koja je Srce Isusovo dalo kranima preko sv. Margarete. Prva se
odnose na one koji prakticiraju pobonost Srcu Isusovu, a druga na apostole pobonosti ranjenomu
Srcu, jer oni uvijek sainjavaju elitni dio Bojega drutva.
Ako izuzmemo Veliko Obeanje i ona obeanja koja se odnose na iritelje pobonosti
svetom Srcu, ostaje nam deset razliitih obeanja, koja je Isusovo Srce izreklo u prilog svojih
brojnih tovatelja. Moemo ih podijeliti u tri kategorije prema nutarnjem loginom sadraju. S
obzirom na openite uinke uzviene pobonosti o kojoj govorimo Srce Isusovo je obealo svima
svojim tovateljima bogate blagodati:

1. Bit u im utoite u ivotu, a osobito na smrti.

2. Dat u im sve milosti, koje su potrebne njihovu staleu.
3. Izlit u obilan blagoslov na sve njihove pothvate.
4. Utjeit u ih u svim, njihovim alostima.
5. Stavit u mir u njihove obitelji.

S obzirom na duhovno stanje pojedinih tovatelja, Srce je Isusovo dalo etiri znaajna obeanja. U
njima se prvenstveno ogleda djelovanje same pobonosti.

6. Grjenici e u mom Srcu nai vrelo i ocean milosra.

7. Mlaki e postati gorljivi.
8. Gorljivi e doi do velike savrenosti.
9. Dat u sveenicima snage, da ganu i najtvra Srca.

10. Obeanje openitog znaenja odnosi se na blagoslov mjesta. Krist je rako: Blagoslovit u ona
mjesta, gdje bude izloena i tovana slika moga Srca.

Evo jednog primjera Sveenik N. iz Strasburga pripovijeda: Grjenom i ohladnjelom katoliku

oboljela je majka. Zamoli on redovnice iz oblinjega samostana za jednu sestru bolniarku.
Bolesnica je bila dobra i plemenita dua. Kako zlo redovito ne dolazi samo, naskoro teko oboli i
sin.
Majka moli kapelana da nastoji oko obraenja njezina zalutalog djeteta. Kapelan je pokuao, ali sve
je bilo uzalud. Doao je i sveenik koji nam ovo pria, ali ni on nije odmah uspio. Ipak se nije
dao smesti. U bolesnikovoj kui nije bilo ni jedne svete slike. Najprije kapelan dade sestri
bolniarki krii za bolesnika, ali on ga ukloni u majinu sobu. Drugi sveenik, inae prijatelj
bolesnika, posla mu krasnu sliku Srca Isusova. Bolesnik nije pristao da mu se objesi u sobi.
Odlazim i ja - veli sestra bolniarka - jer ne elim ostati u kui, gdje ne moe biti slika Srca
Isusova! Kad je vidio bolesnik, da nema kud-kamo, pristade da se slika objesi u njegovoj sobi.
Srce je Isusovo blagoslovilo obilatom milou bolesnikov stan. Najprije je poeo moliti sa sestrom,
zatim je poeo drati u rukama krii i izgovarati strelovite molitvice ranjenomu Srcu Isusa Krista.
Napokon se ispovjedio, priestio i primio sveto pomazanje. Sutradan, za vrijeme molitve Srcu
Isusovu, udari ga kap. Nakon tri dana bio je mrtav! Rjeitom primjeru ne treba nita dodavati!

121
 Srce Isusovo ne moe nikoga zaboraviti, osobito ne svoje revne apostole. Njima je izloilo brojna
obeanja, da ih bodre u radu i nastojanju. Evo kako ih nabraja panjolski katoliki list Mesajero
(Glasnik):

1. Bit e im otvorene sve boanske riznice.

2. Apostolima presvetoga Srca zajamena je s prijateljstvom ovoga boanskog Srca i zatita
presvete Djevice i Svetaca.
3. Brzo e napredovati na putu savrenosti. Isusovo Srce e ih posvetiti i proslaviti.
4. Primit e milost ist, ljubavi prema Bogu.
5. Privui e osobiti blagoslova na svoju domovinu i na svoju obitelj.
6. Za djela apostolskih radnika, koji ire ovu pobonost, pridrani su obilati blagoslovi, i oni e
postii velika obraenja.
7. Imena onih koji budu irili ovu pobonost bit e zapisana u mome Srcu, odakle se nikada ne e
izbrisati.
8. Upoznat e tajne Kria i shvatit e njegovu zaslugu i vrijednost, a u kunjama svoga apostolata
primit e snagu i utjehu.
9. Postii e milost ustrajnosti i milost dobre smrti.
10. Isto moje presveto Srce bit e im nagrada i vjena plaa.

U primjeru O. Mateja Crowley vidjeli smo i oivotvorena sva ova obeanja Srca ljubavi i
beskrajne boanske dobrote. Koji nas osjeaji obuzimaju dok sluamo sva ova oitovanja
boanskoga Srca, koja iskljuivo i samo smjeraju na nau duhovnu korist? Ja sam uvjeren, da se
svako pobono katoliko srce ugodno lecnulo izljevom nebeske milosti, koja hoe da nas usavri i
usrei.
Nakana je Srca Isusova da nam objavom brojnih i bogatih obeanja uini ovu pobonost
nada sve slatkom i ugodnom. Kad malo ohladi osjeaj iste ljubavi, koja nastaje, usavruje se i radi
iz savrene odanosti prema Bogu, vjenoj dobroti, kad sustanu nae duhovne sile i mi se osjetimo
malo pospani i umorni, kad sjena sumnje pone podgrizati temelje nae sree, onda je potrebno
sjetiti se svih obeanja Kristova otvorenog Srca, pa e se smiriti valovlje previranja i straha, a
naom duom razlit e se osjeaj eline izdrljivosti i odane priljubljenosti svemonoj ljubavi!
Nas katolike ne plai strah da obeanja ne e biti izvrena. Bog jo nikoga nije prevario, jer
je on savrena dobrota. On e i nad nama u potpunosti ispuniti svoja obeanja, koja je sveano dao!
G. 1882. tiskao je neki ameriki katolik openita obeanja Srca Isusova na oko dvjesta jezika.
Njegov letak krasila je slika svetoga Srca. Do nas nije dopro taj listi ali mi imamo utisnuta u srcu
sva obeanja Kristove dobrote, koja nas jaa, usavruje i posveuje! Veselimo se, to smo lanovi
velike obitelji Srca Isusova! Mi smo osigurani na putovanju put neba. Na je put staza k Srcu
Isusovu, gdje nas eka vjeno blaenstvo i srea!

2. Veliko obeanje Srca Isusova, pobonost devet prvih petaka i nae vjeno spasenje

Godinu dana pred smrt, 1689 g. imala je sv. Margareta jo jednom neobinu sreu, da joj je
Srce Isusovo i opet objavilo jedno znaajno obeanje. Svetica ga je opisala, pa njoj prepustimo
rije:
Jednog petka, za vrijeme sv. Priesti, On je rekao ove rijei svojoj nedostojnoj ropkinji:
Obeajem ti u preobilju milosra svoga Srca da e moja svemogua ljubav udijeliti svima onima,
koji se prieste u prvi petak, za devet neprekidnih mjeseci, milost konane ustrajnosti. Oni ne e
umrijeti u mojoj nemilosti, ni bez Sakramenata, jer e im moje Srce u onom posljednjem asu sluiti
kao sigurno utoite.

Ovo je poznato i svima drago obeanje boanskoga Srca, koje je dobilo asnu titulu Veliko
Obeanje Srca Isusova. Ono je uistinu veliko obeanje, jer ljudima osigurava vjeno spasenje. A to

122
je najvaniji problem koji zanima svakoga ovjeka, i oko koga se okree itav na ivot sa svim
dostignuima i uspjesima.
Prije negoli se upustimo u analizu Velikog Obeanja, navest emo vrlo lijepe refleksije, koje
je francuski pisac Bainvel iznio u svome prekrasnom djelu o pobonosti Srcu Isusovu. On o
Velikom Obeanju kae: Obeanje je apsolutno, pretpostavljajui, kao to je oigledno, dobro
obavljene priesti i prema nakanama svetoga Srca. Ono to je obeano, nije ustrajnost u dobru kroz
itav ivot, pa ni primitak pod svaku cijenu posljednjih sakramenata, to proizlazi vie iz konteksta
negoli iz teksta, nego zapravo posljednja ustrajnost, to obuhvaa ispovijed i druge posljednje
sakramente samo u nunoj mjeri. Obeanje se odnosi izravnije na grjenike, negoli na pobone
due. Ono tono odreuje oznaujui odreenu vjebu pobonosti svetom Srcu, to je sv. Margareta
tisue puta openito opetovala, naime, da se pobonici svetoga Srca nee izgubiti.
Za nas je katolike u pitanju vjere, pobonosti i udorea mjerodavan sud Kristove Crkve,
koja nam po svojoj slubenoj uiteljskoj dunosti mora pokazati pravilan put. Crkva je preko
najkompetentnijih svojih predstavnika detaljno i svestrano prouila spise sv. Margarete. U njima
nema nita, to bi trebalo prekoriti, to nije u skladu s katolikom naukom i to bi, dosljedno,
trebalo osuditi. Stoga je Crkva i odobrila pobonost Srcu Isusovu, kako je sadrana u svetiinim
spisima, potvrdila istinitost ukazanja i obeanja Srca Bojega Sina. Papa Benedikt XV. u dekretu
kanonizacije proglaenja svetom, navodi rijei sv. Margarete o Velikom Obeanju i dodaje:
Upravo su to rijei, koje je blagoslovljeni Isus upravio svojoj slubenici. Zar nam ova izjava nije
dragocjena i dostatna?!
Interesantno je istaknuti da Veliko Obeanje poinje propagirati o. Franciosi tek g. 1869,
skoro dva stoljea od saopenja sv. Margareti. Zato je protekao tako dugi period od objave velike
milosti do praktinog okoritavanja tim nebeskim blagom, to zna nedokuiva boanska mudrost,
koja svime ravna i sve u pravo vrijeme ini.
Veliko Obeanje ne smije se shvatiti u smislu suhog bilateralnog ugovora. Moramo uvijek
imati na umu, da je to samo obeanje, koje se mora izvriti po naelima vjernosti u ispunjavanju
datih obeanja a ne iz rigoroznog pojma pravde. Nemojmo ovu pravnu distinkciju shvatiti krivo pa
nepravilno zakljuiti da Krist nije duan uvijek i u svakom sluaju ispuniti konkretno (veliko)
obeanje. Na njegovu Srcu lei ugodna obveza, da sve izvri, i to doslovno prema obeanju. Zar
beskrajnoj boanskoj ljubavi: to treba napominjati? Mora nam biti jasno da naa vozna karta za
raj, koju nam daje Veliko Obeanje treba imati tri peata:

1. Devet dobro obavljenih sv. Priesti i Ispovijedi na nakanu Presvetoga Srca Isusova.
2. Te priesti treba primiti u prve petke u mjesecu.
3. Moraju biti primljene za devet uzastopnih mjeseci.

Nemojmo se uditi uvjetima. Boansko Srce ih je stavilo lagani su i svima pristupani.

Treba ih izvriti tono na dlaku. Nikakav izgovor nas ne opravdava. Slobodni smo, moemo se
okoristiti Bojim darom ako elimo.
Razumljivo je, da moramo imati dobru nakanu pri obavljanju prvih petaka na ast Srca Isusova, jer
bez dobre nakane ne moemo postati dionici Velikoga Obeanja.
Moda bi trebalo opirnije govoriti o spasonosnim uincima, obavljanja prvih petaka? Dosta
je samo podsjetiti se, da devet uzastopnih priesti i ispovijedi i izravno uivanje svemone ljubavi
Srca Isusova znadu tako formirati i uvrstiti na katoliki ivot, da je to milina iskusiti!
to onda ekamo i odugovlaimo? Zar se ne elimo osigurati na svom sudbonosnom
putovanju za kraljevstvo vjenog mira i nebeske sree? Ne vjerujem, da je bilo tko od nas katolika
toliko nemaran prema svojoj dui. Pogledajmo, Srce Isusovo stoji irom otvoreno i poziva nas, da
uniemo u hram sigurnosti. Moda bismo u ovo nae atomsko doba mogli nazvati Srce naega
vjenoga Kralja nebeskom raketom, koja nas sigurno vodi u nebo. Jo se nitko nije razoarao u
Bojim obeanjima! Vjerujmo i mi vrsto ljubavi presvetoga Srca! (Obeanja Srca Isusova su u
saetom obliku preuzeta iz M. Validi, Ranjeno Boje Srce, st. 63-73. izdano s odobrenjem Nadb.
duh. stola u Zagrebu 6.3. 1963, br. 853)

123
 7. POSEBNE POBONOSTI I MOLITVE SRCU ISUSOVU

1. Zlatna krunica
(Moli se na obinu Gospinu krunicu.)

Mjesto Vjerovanja moli se: Slatko srce moga Isusa, daj da Te ljubim sve to vie!
Mjesto Oe na moli se: Vjeni Oe, prikazujem Ti predragocjenu Krv Isusa Krista kao
zadovoljtinu za svoje grijehe, kao pomo svetim duama u istilitu, utjehu umiruima i za
potrebe svete Crkve.
Mjesto Zdravo Marijo moli se: Isuse blaga i ponizna Srca, uini srce moje po Srcu svome!
Mjesto Slava Ocu moli se: Slatko Srce Marijino, budi moje spasenje!
Na koncu se izmoli: Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...

2. Posveta Srcu Isusovu

Meu inima pobonosti presvetom Srcu Isusovu na poseban nain se istie posveta po
kojoj Boanskom Srcu Isusovu prikazujemo nas same, sve to jesmo i posjedujemo, sve
prikazujemo vjenoj Bojoj ljubavi od koje smo sve dobili (papa Pio XI).
Posveta Srcu Isusovu je uzvieni oblik duhovnosti. Ona je utemeljena na ugovoru due i
Isusa. Upravo to se sam Isus udostojao objaviti apostolu njegova Srca u panjolskoj p. Bernardu de
Hoyos, kad mu je govorei o posveti kazao: Ja u misliti na tebe, a ti misli na mene. Ja u se
brinuti o tebi, tvojim stvarima i potrebama, a ti se brini za mene i moje nakane.
Isus se, dakle, obavezuje na posebnu providnost prema dui koja se njemu posveti. Ona se
treba potpuno njemu darovati i imati povjerenja u njega, brinuti se za njegove nakane, koje su
apostolat i spasenje dua, molitvom, rtvom, obavljanjem svakodnevnih dunosti i davanjem ina
zadovoljtine. Posveta se svodi na autentini kranski ivot i nastojanje potpunog vrenja volje
Boje, koji postaje svjedoanstvo, apostolat i navijetanje u sredini gdje ivimo, sukladno s naim
stalekim dunostima.
Naravno da je bit svega toga u kreposnom ivotu kojemu je izvor i uzor Presveto Srce
Isusovo. O tome veliki papa naeg vremena Ivan Pavao II kranskim suprunicima kae: Vama
mladencima, upuujem svoj oinski nagovor da uvijek drite uprti pogled u Srce Isusovo, Srce
Kralja i sredite svih srdaca. Od njega nauite veliki nauk ljubavi, dobrote, rtve, pobonosti, koji
su toliko potrebne svakoj kranskoj obitelji. Iz Srca Isusova crpite snagu, vedrinu, autentinu i
duboku radost vaeg branog ivota. Crpst ete njegove blagoslove ako njegova slika, osim to je
utisnuta u vae srce, bude izloena i aena u vaim obiteljima.
Posvetiti se Srcu Isusovu mogu pojedinci, obitelji, narodi a vie papa je u vie navrata
posvetilo i cijeli svijet.
(Naim itateljima, osim molitve posvete sv. Margarete Alacoque koju mogu nai gore u tekstu,
donosimo obrasce osobne i obiteljske posvete Srcu Isusovu).

Osobna posveta presvetom Srcu Isusovu

Preslatko Srce moga Gospodina Isusa, Tebi posveujem ivot, djela, muke, nevolje, jade,
rad i znoj svoj; za sebe nita ne pridravam, neka sve bude na Tvoju veu slavu. Ve sada
odbacujem sve to bih sluajno uinio, pomislio ili poelio, to bi moglo Tebe uvrijediti. Presveto
Srce moga Otkupitelja, Ti jesi i bit e zauvijek jedini predmet moje ljubavi, pa me kao svoje dijete
uvaj i brani u dui i u tijelu; budi zalog moga spasenja, jakost moje slabosti, oprosti moje grijehe i
budi mi utoite na stranom smrtnom asu. O velikoduno Srce Isusovo, budi mi opravdanje pred
nebeskim Ocem, da me ne zatee njegova pravedna srdba! O Srce koje nas neizmjerno ljubi,
uniti u meni to nije Tebi po volji. Daj, da se u mojoj dui i u mome srcu tako ukorijeni ljubav
prema Tebi, da me nita od Tebe ne moe rastaviti. Radi Tvog neizmjernog milosra urei moje ime

124
u svoje Presveto Srce, da do posljednjeg asa ivota moga bude jedina enja moga srca, jedina
elja moje due i moje vjeno blaenstvo! Amen.

Posveta kranske obitelji presvetom Srcu Isusovu.

(titit u obitelji koje se meni posvete rekao je Isus sv. Margareti)

Presveto Srce Isusovo, Ti si svetoj Margareti oitovalo svoju elju, da zavlada kranskim
obiteljima. Stoga evo, danas Tebi dolazimo, da otvoreno priznamo Tvoje neogranieno gospodstvo
nad naom obitelji. Hoemo da u njoj procvatu kreposti i mir koji si Ti obeao ovdje na zemlji.
elimo da duh ovoga svijeta, koji si Ti osudio, bude to dalje od nas. Zavladaj dakle, premilostivo
Srce, naim razumom, da u Tebe vrsto vjerujemo. Zavladaj naim srcima, da usplamtimo goruom
ljubavi prema Tebi. ar ove ljubavi podravat emo molitvom i estom priesti. Udostoj se o
boansko Srce Isusovo, biti vazda uz nas; udostoj se blagosloviti naa duhovna i vremenita dobra,
posveti svaku nau kransku radost, a nevolje ublai. Ako bi Te tko od nas oalostio milostivo
nam oprosti. A kada smrt zakuca na vrata nae obitelji, da nas lii bilo kojega lana, daj da se svi
podvrgnu tvojoj svetoj volji u nadi, da emo se jednom svi nai u Nebu, da Te uvijek slavimo i
blagoslivljamo. Preisto Srce Marijino i slavni patrijarh sv. Josip neka Ti prinesu ovu nau posvetu i
neka nas podsjeaju na nju sve dane ivota. Slava Srcu Isusovu, Srcu naega Kralja i Oca naega!
Slava Ti i hvala, o boansko Srce Isusovo, to si u naoj obitelji podiglo prijestolje svoga
gospodstva! S nama dijeli radost i alost, da nas svojom neizrecivom ljubavlju vodi putem
vjenoga ivota. Amen.

3. Kratki zazivi presvetom Srcu Isusovu obdareni oprostima

Gotovo da nema osobe, koja kada pone svjesno i osobno ivjeti vjeru i redovito se moliti,
ne pone tijekom dana u raznim trenucima strelovitim molitvama zazivati Boga. Naim itateljima
donosimo vie kratkih zaziva kojima je Crkva udijelila i djelomine oproste, koje mogu ponavljati
tijekom dana te i na takav nain biti u zajednitvu sa Srcem Isusovim.
(Napominjemo da je nauk o oprostima sastavni dio svete batine nae vjere. Katekizam Katolike
Crkve nam o tome govori u brojevima 1471-1479. Poslije Drugog Vatikanskog Koncila,
apostolskom konstitucijom Indulgentiarum doctrina od 1. sijenja 1967., papa Pavao VI. je
obnovio crkvenu disciplinu oprosta. Krajnji cilj oprosta je potai krane na jedan dublji
kranski ivot. A cilj obnove crkvene discipline o oprostima je pojednostavljenje i pribliavanje
prakse oprosta ivotu vjernika. Enchiridion oprosta objavljen 29. lipnja 1968. govori i o oprostima.
Oprost potpun ili djelomian vie nema oprosta koji se mjere danima i godinama- moe se uvijek
primiti za sebe ili za jednog pokojnika. Neke od ovih zaziva moemo lako nauiti napamet i
ponavljati tijekom dana kao kratke zazive).

1. Isuse, blaga i ponizna Srca, uini srce moje po Srcu svome!

2. Presveto Srce Isusovo, u Tebe se uzdam!
3. Presveto Srce Isusovo: Doi kraljevstvo tvoje!
4. Boansko Srce Isusovo: Obrati grenike, spasi umirue, oslobodi siromane due iz istilita.
5. Presveto Srce Isusovo, vjerujem da me ljubi.
6. ast, ljubav i hvala Presvetom Srcu Isusovu.
7. Vjeni Oe, po predragocjenoj Krvi Isusa Krista, proslavi njegovo sveto ime, prema nakani i
eljama njegova Srca, svakog klanjanja dostojna !
8. Slatko Srce Isusovo, smiluj se nama i naoj brai koja ive u zabludi!
9. O Boe moj, prikazujemo za due u istilitu sve ine ljubavi kojima Te je Srce Isusovo slavilo
na zemlji!
10. Sve za Tebe, Presveto Srce Isusovo!
11. Srce Isusovo, izvore svake istoe, smiluj nam se!
12. Slatko Srce Isusovo, budi moja ljubav!

125
13. Srce Isusovo, koje gori ljubavlju prema nama, uezi srca naa ljubavlju prema tebi!
14. Blagoslovljeno bilo boansko Srce i preslatko Ime Gospodina naega Isusa Krista i preslavne
Djevice Marije Majke njegove, u vijeke vijekova!
15. Posvuda bilo ljubljeno Presveto Srce Isusovo!
(Kratki zazivi su preuzeti iz molitvenika Vjeni Srca Isusova objavljena s imprimaturom 26.
oujka.1930, br.856. ibenskog biskupa Jerolima)

4. Pronja presvetom Srcu Isusovu

(Ovu molitvu je svakodnevno molio sv. Pater Pio za sve one koji su se preporuivali
u njegove molitve, a sam je poticao svoje duhovne sinove i keri da mole ovu molitvu.
Pronja se moe moliti i kao devetnica)

1. O moj Isuse, koji si rekao: Zaista vam kaem, molite i primit ete, traite i nai ete,
kucajte i otvorit e vam se, evo, ja kucam, traim i po zagovoru Blaene Djevice tvoje Presvete
Majke molim za milost... Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Presveto Srce Isusovo, vjerujem u Te i ufam se u Te!
2. O moj Isuse, koji si rekao: Zaista, zaista vam kaem, to god zatraite od Oca mojega u Moje
Ime, dat e vam, evo, ja traim od Tvojega Oca u Tvoje ime po zagovoru Blaene Djevice tvoje
Presvete Majke milost.... Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu... Presveto Srce Isusovo, vjerujem u
Te i ufam se u Te!
3. O moj Isuse, koji si rekao: Nebo e i zemlja proi, ali moje rijei nee proi, evo, oslanjajui se
na jamstvo Tvojih rijei, po zagovoru Blaene Djevice tvoje Presvete Majke molim za milost ...
Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... Presveto Srce Isusovo, vjerujem u Te i ufam se u Te!
Pomolimo se! O Presveto Srce Isusovo, Tebi je nemogue ne biti milosrdan prema bijednicima.
Smiluj se nama siromanim grenicima i udijeli nam milost koju Te molimo po zagovoru
Bezgrenog Srca Tvoje i nae drage Majke! Sveti Josipe, pooime i hranitelju Presvetog Srca
Isusova, moli za nas! Zdravo Kraljice...

5. Dragocjeno prikazanje zasluga presvetog Srca Isusova kao zadovoljtine za svoje

grijehe
(Jedna se redovnica klarisa odmah poslije svoje smrti ukazala svojoj poglavarici,
koja je ba za nju molila, i rekla joj da je po ovoj molitvi to ju je svake veeri molila
isplatila sve svoje dugove i da zato vie nisu potrebne molitve za nju)

Vjeni Oe, prikazujem Ti Presveto Srce Isusovo, sa svom Njegovom ljubavlju, sa svim
Njegovim patnjama i sa svim Njegovim zaslugama:
1. da zadovoljim za sve grijehe to sam ih uinio danas i za svega svog ivota. Slava Ocu . . .
2. da se proisti ono dobro to sam ga zlo uinio danas i za svega svog ivota. Slava Ocu ...
3. da Ti nadoknadim za sva dobra djela to sam ih propustio uiniti danas i za svega svog ivota.
Slava Ocu
4. da Ti zahvalim za sva dobroinstva to sam ih primio danas i svega svoga ivota. Slava Ocu . . .
( Za uvodnu napomenu i molitvu imprimatur, Namur, 2. 2. 1963. F. Touusaint, vic.gen)

Molitva da se, po Isusovoj elji, to vie rairi pobonost

Prema njegovom Srcu

O preslatki Isuse, ti ivo eli da se pobonost prema Tvom boanskom Srcu to vie rairi.
A zato? Zbog tvoje gorue ljubavi, da svakoga obaspe svojim milostima i svojim boanskim
arom ogrije, da svi budemo zauvijek s Tobom blaeni! U tu svrhu svakom pojedinom svome
vjerniku neprestano ponavlja to si jednom kazao svetoj Margareti Mariji Alakok: Ah, nastoj da
me svatko upozna, da me svatko ljubi! O premilostivi Otkupitelju, evo me duom i srcem

126
pripravna sluiti ljubavi Tvoga Srca, ali bez tvoje milosti uzaludni e biti, slatki Isuse, svi nai
napori. Stoga smjerno Te molim, prosvijetli me i pomozi mi da moja rije i dobar primjer dirnu
srce naega blinjega, da u svakoj kranskoj obitelji zaivi prava i iva pobonost prema tvom
milosrdnom Srcu. Daj, mili Isuse, da se ova Tvoja i moja gorua elja to prije oivotvore, da
prestane vladati bezvjerstvo i duhovni nemar, a da zavlada iva, djelotvorna vjera, na Tvoju veu
slavu a na nae posveenje i spasenje. Amen.

Molitva za umirue
(Za ovu je molitvu je Crkva udijelila djelomini oprost)

O preblagi Isuse, ljubitelju dua, molim te zbog smrtne muke tvog Presvetog Srca i zbog
boli tvoje bezgrene Majke, operi svojom Krvlju sve grenike cijelog svijeta koji su sada na umoru
te e jo danas (noas) doi na tvoj boanski sud. Srce Isusovo u smrtnoj stisci smiluj se umiruima.
Amen.

Molitva Presvetom Srcu Isusovu za due u istilitu

Premilostivo Srce moga Isusa, zbog neprocjenjive Krvi, koja je iz Tebe potekla, izvedi, molim Te,
to prije sve due iz stranih muka istilita, a osobito due (reci koje), da Ti u Raju usrdnom
pjesmom slave i zahvaljuju Ti. Onima koji e danas (noas) umrijeti, daruj konanu milost, svetu
smrt grenicima pokajanje i duh prave pokore; raskolnike, nevjernike i pogane prosvijetli i
milostivo k sebi privedi. U ovu svrhu prikazujem Ti neizmjerne zasluge Tvoje Muke i smrti;
zasluge Tvoje preiste Majke vazda Djevice i svih anela i svetaca, svete Mise, Priesti, molitve i
sva dobra djela, koja e se danas uiniti po svemu svijetu. Tako budi. 3 Slava Ocu. 3 Pokoj
vjeni.

Naknada za uvrede nanesene Euharistijskom Srcu Isusovu

O presveto Euharistijsko Srce moga Isusa, koje pod prilikom posveena Kruha goruom
ljubavlju za mnom uzdie, duboko Ti se klanjam! Od vijeka si me za sebe odabralo s nakanom da
za Tebe ivim, Tebe nadasve ljubim, a za nagradu mi obealo samoga sebe u vjenom
blaenstvu! Nesretna li mene! Na Tvoje nakane, na Tvoja obeanja nisam se nimalo osvrtao, nisam
ih cijenio, pa sam rastreseno, lakoumno ivio po svojoj opakoj volji, a ne po Tvojim
zapovijedima. U nevolji, u alosti, u progonstvu na Tebe sam, Isuse moj, zaboravljao, pomo izvan
tebe traio!
Euharistijsko Srce Spasitelja moga, radosti i veselje moje prve sv. Priesti i sretnih godina
provedenih u nevinosti u Tvom slatkom prijateljstvu, nakon to sam okusio otrovne slasti varava
svijeta i upoznao im prolaznost i nitavilo, evo, po Tvojoj milosti, vraam se u Tvoje oinsko krilo,
izvan kojega nema mira ni ivota. Gorkim suzama oplakujem svoje neurednosti, a djelima ljubavi
naknadit u svoju nevjernost. O boansko Srce, svakog poklona dostojno, daj mjesta mojoj bijednoj
dui u svojoj presvetoj Rani, da u toj koli ljubavi nauim kako i koliko trebam Tebe ljubiti, koje si
mi dalo neizmjerne dokaze svoje ljubavi!

8. POTICAJNI PRIMJERI POBONOSTI SRCU ISUSOVU

1. Ivan krstitelj Ferrari, advokat i revni lan socijalistikog pokreta, roen je u Italiji. Kao
djeak odgojen je pobono kod isusovaca u kneevini Monaco. Vrlo pobono obavljao je devet
prvih petaka na ast Srca Isusova. Nakon gimnazijskih nauka pohaao je javne kole u San Remu,
ohladio se u vjeri i poao drugom stazom.
Upisao se u socijalistiki pokret i mnogo radio meu radnitvom. Kao sveuilitarac ulanio
se u masonsku lou I Persistenti u Ventimiglia. Postao je pravnik, popularan meu radnitvom i
uvaena linost u administrativnom aparatu opine i pokrajine. Zbog skretanja s prave katolike

127
staze osjeao je u dui teku borbu. Srce Isusovo zvalo ga opet k sebi, jer je izvrenjem pobonosti
prvih petaka postao njegovim posebno privilegiranim djetetom.
Kao student sastao se jednom zgodom sa svojim prefektom, nadstojnikom iz zavoda,
isusovcem. Odbacio je zaas masku nasmijanosti i mira, pa iskreno priznao: Oe, ja sam nesretan.
Nosim pakao u dui. Ne mogu dalje... Sveenik je pokuao iskoristiti sretni trenutak, ali uzalud.
Ferrari se brzo pokajao zbog iskrenosti, obrisao suze i poeo govoriti: Nemogue, oe! Tvrdo sam
vezan. to bi rekli kolege? ...
Ali Srce Isusovo neprestano je kucalo na vratima advokatove savjeti, uza sve njegove
nezahvalnosti, uvrede i uutkivanja grizoduja. I zapoela je pobjeda! Istupio je iz organizacije, dao
ostavku na poloaju opinskog vijenika. Uhvatio ga silan strah pred vjenom osudom. To ga je
dovelo opet na ispovijed. Opu ispovijed obavio je 1905. pred biskupom u Ventimiglia
preuzvienim Daffra. Njemu je predao svoje masonske dokumente. Majina smrt 1907. jo vie ga
pribliila Bogu.
6. svibnja 1908., dok je na sudu prouavao spise u parnici nekog siromaka, kojega je
branio, nenadano izbaci na usta obilno krvi. Trebalo je platiti nevjernost Srcu Isusovu. Poao je u
bolnicu. Bolest se pogoravala, a strpljivost je, sreom, rasla. U najteim bolovima molio se
pobono Srcu Isusovu. Sam nain lijeenja bio je teak, ali iz njegovih usta nitko nije uo jauka.
Hvatala ga groza na spomen svih potekoa, ali se nije dao. Sve je podnosio mirno kao
zadovoljtinu za svoje grijehe, za nebrojene nevjernosti koje je poinio u danima duhovnoga
zaborava.
Kad se mogao dizati iz bolesnikog kreveta, posluivao je nedjeljom kod sv. Mise. Na sv.
Priest pristupao je ee. Pod konac ivota prenijeli su ga u Ventimiglia. Teko je opisati molitvu
njegovih posljednjih dana. Suznih oiju, uzdignutih k nebu, glasno je molio Srce Isusovo da ga
primi k sebi kad bude potpuno proien i kad dobrim primjerom nadoknadi poinjeno zlo.
Da jo neto spomenem. Na poetku pobonoga ivota u zavodu isusovaca bio je Ferrari
obeao nositi uza se sliku Isusova Srca i Gospinu sliku. Kad mu ih je dao upravitelj kolegija,
napisao je na njima: Srca Isusa i Marije bili ti vodii do raja! A on je sam dodao: Sveta Marijo,
moli za me! U godinama duhovnoga otpada brino je uvao ove slike u ladici svoga stola. U
posljednjoj bolesti zahvalno ih je ljubio.
14. travnja 1909. umro je u pouzdanoj ljubavi prema Srcu koje ga je pratilo kroz ivot i
dovelo u luku spasenja, jer je u djeakim danima obavio iskreno i pobono devet prvih petaka u
ast Srca Isusova i tako postao dionik Velikog Obeanja.

2. Srce Isusovo i podrugljivi psova - naslov je naega primjera. Nansijski biskup preuzv.
Tourinase svjedoi za istinitost ovog sluaja, a skriva ime iz opravdanih razloga. N. N. isticao se u
mrnji na Boga, koju je ispoljavao na razne naine, a posebno psovkama i rugalicama. Majka ga je
dodue lijepo odgojila, ali se on s vremenom tako iskvario, da ga nije bilo mogue prepoznati.
1907. polo je jedno hodoae u Paray-le-Monial. U isto vrijeme nae se u tom gradu i ovaj
nesretnik. Poao je iz radoznalosti u crkvu i zapazio na zidu natpis: Sveenicima u dati milost, da
ganu i najtvra srca! To je jedno od obeanja Srca Isusova. Kad je to proitao, sav pobjesni. Rugao
se iz punine pokvarenog srca i govorio: Ba emo vidjeti! I ja u to okuati. Uhvatit emo popove
za rije. I poe se ogledati po crkvi, ne bi li vidio kojega sveenika, da mu pokae sotonsko
raspoloenje.
Dalje pria ovaj bogohulnik: Eto, dolazi k meni sveenik. Gleda me i eka, da mu
progovorim. Iz mojih usta izlazi samo psovka i poruga... Pa dobro, prijatelju moj. ree mi on. Na
samu rije prijatelju moj postajem drzovitiji...Va prijatelj? ... Ah!... Zovite me radije
nevjernikom, izopenim poganinom, sve to hoete, ali nipoto prijateljem...
Rijei na zidu crkve neprestano su izazivale podrugljivo pitanje: to e mi odgovoriti
sveenik? Na moje navale on problijedi, ali ne oda niim da je uzrujan. Nije odgovarao na moj
govor... Ja sam se smijao. On kao da nije ni pazio na to... Bio sam pobjednik... I najednom mi doe
da prasnem u grohotan smijeh i sve mu kaem, kad mi on... ah, jo i sad drem, upravi pitanje:
Prijatelju, je li vam jo iva majka? Ah, Boe, u taj as, na te rijec, kakva borba nastade u mojoj

128
dui. O presveto Srce Isusovo, ti si me ekalo do toga asa. U taj se as moje srce umeka, obliju
me suze i ponem se tresti. Moja majka, je li mogue... Presveto Srce Isusovo!... Pred oi mi dolazi
slika pred kojom sam kao maleno dijete kleao s majkom.... itam rijei to ih je ona umirui
napisala a kojih ja kao da do sada nisam bio svjestan: Sine moj piem ti s kreveta na kojemu
umirem. Umirem od boli, koju si mi zadao svojom nevjerom. Ne proklinjem te, jer se vrsto nadam,
da e te Boansko Srce obratiti....
O majko moja!... I ovaj podrugljivi psova kapitulirao je pred snagom Srca Isusova.
ispovjedio se i priestio. Oistio je svoje srce i usne od psovke i poruge. Na njegovim usnama je
procvao cvijet ljubavi prema Boanskom Imenu i Srcu Isusovu.

3. Sv. Margareta Kortonska (1247 - 1297) je po grjenom ivotu i radikalnom obraenju

druga Magdalena, a po prijateljstvu sa Srcem Isusovim franjevaka Margareta Marija Alacoque.
Margareta se rodila u Laviano u Toskani, Italija. Bog joj je bio poklonio lijepu duu i krasno tijelo,
ali ona je to u mladenakim danima rtvovala zavodljivoj Veneri. Poudni glas tjelesne strasti zanio
ju je u svoj vrtlog i kovitlao tamo-amo. Dobro Srce boanskoga Otkupitelja eljelo je usreiti ovu
duu.
Njezin ljubavnik, s kojim je provodila grjene dane, bio je nenadano ubijen od svojih
neprijatelja. Ostavili su ga u umi, pokrili granjem i liem. Grjena Margareta izgarala je od elje
da ga pronae. Voena suludom strau slijedila je psa, koji ju je doveo do mjesta gdje je leao
ubijeni ljubavnik. Kad ga je odgrnula i vidjela u raspadajuem stanju, sva se zgrozila. U njezinoj
promrzloj dui u tom asu sve se izmijenilo. Njezino opustoeno srce poela je osvjetljivati zraka
novih spoznaja i svjetlijih vidika. Srce Isusovo iskoristilo je ovu priliku da je duhovno obnovi,
preporodi i izgradi..
Margareta je poela plakati nad svojim grjenim mladenakim ivotom. Povratila se u rodno
mjesto, odrezala kosu, obukla pokornike haljine, stavila konop oko vrata i javno pitala oprotenje
od svih koje je prije sablanjavala. Svetom mrnjom urotila se protiv vlastitog tijela, da preko njega
dade zadovoljtinu za mnogobrojne grijehe protiv este Boje zapovijedi.
Povukla se zatim u Cortonu, gdje je franjevci nakon tri godine primie u Trei Red.
Poveavala je pokornike vjebe, spavala je na zemlji s kamenim uzglavljem, javno po ulicama
ispovijedala svoje grijehe, iznakazivala svoje lice itd. Sotona je i opet na nju juriao, ali milost Srca
Isusova i Margaretina odluna volja odnijeli su potpunu duhovnu pobjedu.
U koli boanskoga Srca Margareta se naglim koracima uzdizala na putu savrenstva.
Najomiljeniji predmet njezinih razmatranja bila je Spasiteljeva Muka. U tom ogledalu motrila je.
Boju ljubav i svoju nezahvalnost. To ju je sve vie bodrilo u radu oko savrenstva.
Jednoga dana ukaza se Spasitelj sv. Margareti i ree joj: Stavi svoje ruke u rane mojih
ruku! Svetica se ustruavala, pa ree: O, ne, Gospodine! Na to se otvori rana svetoga boka i kroz
taj otvor ona vidi Isusovo Srce. U zanesenoj ljubavi Margareta zagrli Spasitelja, koji je uznese na
nebo. Drugom zgodom ree joj Isus: Keri moja, ljubi li me? A Margareta e: Ne samo da te,
Gospodine, ljubim, nego elim i htjela bih, kad bi ti to dopustio, biti u tvom Srcu. Isus prihvati:
Ako hoe ui u moje Srce, zato ne ue kroz ranu moga boka?
Margareta je oplakivala svoju prolost i esto govorila: Ah, Gospodine kad bi moje srce
bilo obujmom jednako itavome svijetu i kad bi se cijelo rastopilo u suze i krvav znoj od jaine
boli to sam te uvrijedila, ja ne bih mogla time nadoknaditi ni najmanji od mojih grijeha. Za
jednog ukazanja ree joj Isus: Ne boj se za oprotenja svojih grijeha. Ja sam te odredio da bude za
primjer grjenicima, kako bi oni jasno shvatili da, ako se hoe pripremiti za primanje moje milosti,
mene e uvijek nai spremna da im je dadem, kao to sam dao i tebi...
Jednom je Margareta ivo razmatrala Isusovu Muku. Poela je gorko plakati. Na to joj se
ukaza Isus i ree da je dri blizu svoga kria i da se njegova milost obilato izlijeva na nju kao i kad
je visio na golgotskom kriu. Tom prigodom joj je takoer naglasio: Razmatranje moje Muke jest
najmoniji tit protiv grijeha i najkrai put da postignemo savrenstvo. Preporuio joj je da nikad
ne izgubi iz vida njegove rane, a posebno ranu svetoga Srca!

129
 4. Bl. Majka Marija od Isusa Deluil - Martigny rodila se 28. V. 1841. u Marseilleu, u
Francuskoj. Bila je u potpunom smislu rijei neobino dijete. Marsejski biskup Msgr de Mazenod
izjavio je u njenoj trinaestoj godini: Ona e biti sv. Marija Marsejska. U sedamnaestoj godini ivota,
za duhovnih vjeba kod Sestara od svetoga Srca, Bog joj je oitovao elju, da postane rtva. Svoj
ivotni pristanak upisala je u dnevnik ovim rijeima:
Uini od mene to ti se svidi, ali molim Te da me zatvori u svoje Srce i dade mi neto
trpjeti za tvoju slavu i za tvoju istu ljubav. Bila je prva revniteljica Poasne Strae, drutva
klanjatelja Presvetog Oltarskog Sakramenta, koja je ustanovljena 1863. Za nju ona pie: Poasna
Straa ustanovljena je na Kalvariji, ili, jo bolje, osnovana je u Rani ljubavi Isusova Srca...
Provela je mjesec dana u samostanu od Pohoenja u Bourgu. U tiini i molitvi pred
Presvetim dao joj je Isus shvatiti, da On hoe dua, koje bi njemu prikazivale trajan poklon
zadovoljtine za veoma bolne rane njegova boanskog Srca. Te se due trebaju ujediniti s Bojom
Majkom i u zajednitvu sa sveenikom jednim srcem prinositi rtvu Svete Mise, da tako to
savrenije ujedine svoj prinos s Kristovim. Te due, prema Kristovu naputku, trebaju od itavoga
svoga ivota uiniti neprestanu rtvu ljubavi i zadovoljtine.
Bog je Mariji poslao vrsnog duhovnog vou, dobrog isusovca o. Calage. On je proitao
njezin dnevnik i izjavio joj kako Bog od nje trai da ona bude utemeljiteljica Redovnike drube
zadovoljtine, ija se potreba tako dugo osjeala. Otvoreno joj je kazao da je njezino mjesto meu
djevicama-muenicama, a njezin je ljiljan ljiljan meu trnjem.
Na blagdan Isusova Srca 1868. Marija je osjetila svetaku tenju, da bude rtva. Potpuno se
posvetila rtvovanoj ljubavi. Ideja o Institutu sve vie je sazrijevala. Prvoga petka u listopadu jo
vie se predaje Isusu u svojstvu rtve. U veljai 1869. o. Calage joj nareuje da pie prve nacrte
pravila Drube zadovoljtine i rtve.. Nutarnje i vanjske kunje je ne smuuju. Ona se dri svoga
naela: Ljubiti i trpjeti do krajnjih granica ljubavi i bola!... Papa Pijo IX. odobrava 14. III. 1872.
ideju Instituta sa eljom, da bude to vie odvanih dua, koje e davati Bogu zadovoljtinu i
rtvovati se za Crkvu.
Na svetkovinu Srca Isusova (20. VI.) 1873. osnovala je Marija u Antvverpenu Drubu keri
Srca Isusova. Svrha je instituta: ljubav, zadovoljtina, rtva! Zadovoljtina, za uvrede Isusovu Srcu.
Molitva i rtva za Crkvu i sveenike. Divno, zar ne! G. 1904. postignuto je prvo crkveno odobrenje
Drube od kardinala Richelemya, nadbiskupa u Torinu, Italija. Nova Druba se naglo iri po
Francuskoj, Italiji, Belgiji, Austriji, Njemakoj, vicarskoj i drugdije. Sv. papa Pijo X. podijelio je
22. II, 1909. blagoslov Drubi.
Majka Marija bila je itav ivot rtva. U roditeljskoj kui podnosila je strpljivo mnoge
protivnosti, trpjela je zbog bolesti drugih bia i financijskih nezgoda, podnosila je nutarnje kunje,
skrupule itd. Iskreno je eljela muenitvo. 27. II. 1884. u samostanskom vrtu u Servianne doekao
ju je nenadano anarhist Vjekoslav Chave, samostanski vrtlar otputen zbog slaba vladanja. Ubio ju
je iz pitolja. Njezine posljednje rijei bile su: Opratam mu! ... Za Drubu!...

5. Katarina Marija Volpicelli rodila se u Napulju 1839. Bog ju je obasuo lijepim naravnim
svojstvima. U najranijim godinama strastveno se odala studiju literature i lijepih umjetnosti.
Ispraznost i zabava zanosile su ovu mladu duu. Sanjarila je o dobroj udaji. U isto vrijeme Srce
Isusovo kovalo je plan da osvoji tu plemenitu duu i uini je svojim apostolom.
1854. buknula je u Napulju kuga. Katarinu uhvati silan strah pred smru. Pristupala je esto
na sakramente. Ispovjednik ju je vie puta upozoravao na teko stanje njezine savjesti i molio se
mnogo za nju.
Bog je providnosno uredio da se mlada Katarina susrela s vrsnim ispovjednikom franjevcem
o. Ljudevitom da Casoria. On je uvijek imao velik upliv na nju. On joj je otvoreno rekao: Svijet te
privlai, ali Bog e biti pobjednik! S obzirom na njezin strastveni studij rekao joj je proroki:
Doi e dan, u koji e zatvoriti sve knjige. Isus e ti otvoriti knjigu svoga Srca. Na prvoj stranici
pie Ljubav, na drugoj Ljubav, na treoj takoer Ljubav i tako dalje.
Od toga vremena Katarina se potpuno predala boanskomu Srcu Isusovu. Naroito je gajila
pobonost prema Euharistiji. Iskrena pobonost ju je dovela do uvjerenja, da je Bog zove u

130
Kongregaciju sestara klanjateljica Presvetoga Sakramenta. Stupila je u tu drubu, ali zbog slaba
zdravlja morala je izii i vratiti se kui. To ju je silno boljelo. Srce Isusovo imalo je za nju posebne
namjere.
U rodnoj kui provodila je pravi redovniki i pokorniki ivot. Njezin duhovni voa
dozvolio joj je da u dvadesetprvoj godini ivota, u cvatu mladosti, poloi redovnike zavjete u
svijetu. Ba u to vrijeme umrla joj je dobra majka, a oca udari kap. Dvorila ga je strpljivo i
samoprijegorno etiri godine. 28. II. 1862. obavila je Katarina, po savjetu duhovnog voe, osobnu
posvetu umiruem Isusovom Srcu i obvezala se da e iriti tovanje Srca Isusova i Marijina, i to sa
svim sredstvima koja e joj posluh oznaiti. Nakon te posvete teko oboli, ali brzo i udesno
ozdravi. Imala je vienje: ona je bila na elu povorke djevica oko Isusova Srca. Kasnije joj je bilo
objavljeno znaenje ovoga vienja. Predano se odala odricanju, djelima ljubavi i irenju Apostolata
molitve.
Katarina je veoma trpjela zbog hladnoe kojom se katolici odnose prema Presvetom Sakramentu
Oltara. Stoga se i posvetila itavom ivotnom snagom irenju duha i djela zadovoljtine. U tu svrhu
osnovala je Djelo poklonstvene zadovoljtine i Djelo siromanih Crkava. U Napulju je utemeljila
Trei red Svetoga Srca, koji se kasnije pretvorio u Institut slubenica Svetoga Srca. Katarinino
apostolsko djelo bilo je okrunjeno odobrenjem Svete Stolice i brzim irenjem po svijetu. Ah,
sve to ipak nije prolo bez velikih rtava. G. 1880. zapoela je graditi velianstvenu crkvu Srca
Isusova u Napulju, koja je nakon same etiri godine bila gotova. Ova revna apostolska dua
preminula je 26. XII. 1893. a za nju je papa Leon XIII. rekao: Bila je svetica! Da, bila
je svetica!
6. Petar Barbari rodio se 19. V. 1874. u Klobuku, u blizini Ljubukoga u Hercegovini.
Njegov bogobojazni otac Ante i pobona majka Kata usadili su mu u srce prve klice kreposti i
kranskog savrenstva. Djetinjstvo je proveo pod rodnim krovom, u drutvu trojice brae i triju
sestara. Bio je pastir. Iza osnovne kole proveo je jednu godinu kao trgovaki naunik. Izgarao je od
svete elje da bude sveenik. Poao je u nadbiskupsko sjemenite u Travnik i tu proveo osam
godina. Bio je uzornog vladanja, marljiv i poboan.
U sedmom razredu duhom se pridruio redovnikoj zajednici otaca isusovaca, u kojoj je
kasnije i umro. U proljee 1896. prehladio se na izletu i obolio. Od toga je i preminuo 15. IV. 1897.,
u dvadeset i treoj godini ivota.
Osnovna karakteristika njegova ivota bila je punina ideala. Htio je biti uz Krista. U
sjemenitu je upoznao pobonost Srcu Isusovu i u njoj naao zadovoljenje svih svojih mladenakih
tenja. U koli boanskoga Srca izgradio je svoj duhovni karakter. Na aru Kristove dobrote i on je
rasplamsao ivot, usavrio ljubav, oeliio krepost, postao duhovni vitez Isusove rtve. To je
proimalo itav njegov mladenaki ivot, a posebno se oitovalo u vrijeme bolesti i trpljenja.
Petar se nije zadovoljio da samo svoje srce formira po boanskom uzoru, nego je takoer
htio da u svetitu rtvovanog Srca nau svoj ideal i drugi ljudi. On je meu svojim kolegama u
sjemenitu neumorno irio pobonost Isusovu Srcu. Preko kolskih praznika, poput pravog
apostola, promicao je meu seoskim svijetom ovu dragu pobonost i irio Glasnik presvetog Srca
Isusova. Gdje nije mogao osobno doprijeti, tamo je pismima nastojao rairiti kraljevstvo
probodenog Srca meu mnogim poletnim katolikim duama. Neka on bude uzor hrvatskoj
mladei i svima nama!

131
 POBONOST PRESVETOM OLTARSKOME SAKRAMENTU

SADRAJ

1. Devetnica Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu

2. Litanije Presvetom Oltarskom sakramentu

3. Molitve svetaca Euharistiskom Isusu

4. Priprava i zahvala za svetu Priest sa svecima

4.1. Svetake molitve priprave za priest

4.2. Svetake molitve zahvale za priest
4.3. Molitva nakon priesti za koju je Crkva udijelila potpuni oprost

5. Priesti se po Mariji prema uputama sv.Ljudevita Montfortskoga

6. Krunica Presvetom Oltarskom Sakramentu

7. Razmatranja i misli svetaca o Euharistiji i priesti

Dodatak: Svetogrdna oskvrnua Euharistiskog Isusa u posveenim hostijama na crnim misama:

svjedoanstvo jednog egzorciste

Predgovor

Gospodin Isus je kako nas ui Drugi vatikanski koncil ustanovio euharistisku rtvu
svoga Tijela i Krvi, da ovijekovijei rtvu na kriu kroz stoljea, sve dok ne doe, tako da Crkvi,
svojoj ljubljenoj zarunici povjeri, spomen in svoje smrti i uskrsnua, vazmenu gozbu na kojoj se
On blaguje, dua napunja milou i daje nam se zalog budue slave. Vjernici su pozvani da
sudjeluju u tom otajstvu ne kao nijemi svjedoci, nego da ga kroz obrede razumiju Svetu Misu, pa da
svjesno, pobono i djelatno sudjeluju u tom najviem inu nae vjere. Vjernici su kao zajednica
pozvani prisustvovati cijeloj misi.
Drugi vatikanski Koncil u pastoralnoj konstituciji o svetoj liturgiji kae: Duhovni se ivot
ipak ne sastoji samo do sudjelovanja u svetoj liturgiji. Doista kranin, pozvan da moli u zajednici,
mora uz to ui i u svoju sobu i moliti Oca u tajnosti, dapae kako nas Apostol ui mora moliti bez
prestankaVeoma se preporuuju pobone vjebe kranskog naroda, ako su usklaene s crkvenim
zakonima i propisima, osobiot kad se vre po nalogu Apostolske stolice. (br. 12-13).
Euharistijski kult ne zavrava sa svetom misom, nego u stoljetnoj tradiciji Katolie Crkve
imamo tovanje i pobonost Presvetom Oltarskom Sakramentu izvan Svete Mise. Ipak valja
naglasiti da svaka pobonost Euharistiskom Isusu je u krajnjoj liniji povezana s njegovim
Vazmenim otajstvom jer je Euharistija spomen in njegove Muke Smrti i Uskrsnua. Tako da je
svaka pobonost Presvetom Sakramentu usko sjedinjena sa Misnom rtvom ili jer pripravlja na
njeno slavlje ili jer je kao jedan produetak naeg misnog bogotovlja.
Napominjemo da su i za to tovanje Sveto Pismo i Boanski asoslov najvanije knjige
molitve pred Presvetim. Od marijanskih molitava pred izloenim Presvetim Sakramentom
Kongregacija za bogotovlje i disciplinu u pismu od 15. 1. 1997. sakramenata jedino doputa i
preporua meditativni nain molitve svete krunice u kojoj s Marijom susreemo Isusa u njegovim
otajstvima. Pa ipak i drugi prirunici i tekstovi pogotovu svetaki nam mogu u tome pomoi. Tako i
ova mala knjiica bogata duhovnim sadrajem moe posluiti ba za to tovanje Euharistiskog

132
Isusa, u molitvi, klanjanju, i razmatranju, a moe posluiti kao priprava i zahvala za slavljenje
Euharistije. Odmah napominjemo da bi najbolji nain priprave i zahvale za svetu misu bilo
razmatranje liturgijskih tekstova koji su itani u svetoj misi, pa ipak i ove molitve svetaca imaju
svoju ljepotu i dra.
Svetake molitve, kako se nama ini, imaju jednu posebnu duhovnu snagu jer su pisane od
osoba koje su duboko doivljavale Isusovu prisutnost u Presvetom Sakramentu, iskazivale mu
veliku ljubavi te neto od toga zapisali u svojim molitvama koje mogu i nas potai da veu ljubav
prema Euharistiskom Isusu.
Ve due vremena smo prikupljali ove tekstove na razliitim jezicima i iz razliitih
prirunika i knjiga, pa stoga ne donosimo citate izvora kako ne bismo oteali tekst. Dao Bog i
Majka Boja da ova mala knjiica donese obilje duhovnih plodova u Hrvatskom narodu i potakne
mnoge na veu ljubav prema Euharistiskom Isusu.
U nakani sv. Alfonza tekst koji ima itatelj nije bio zamiljen kao devetnica. Radi se o
meditacijama koje je svetac napisao za svaki dan u oktavariju slavljenja svetkovine Presvetog Tijela
i Krvi Kristove. Budui da je molitva devetnica duboko ukorijenjena u Hrvatskoj katolikoj
pobonoj tradiciji, nama su se te meditacije, iz pastoralnih razloga, dodajui jedan tekst sv.Alfonza
iz djela Pohodi Presvetom Oltarskom Sakramentu, uinile prikladnima i za molitvu devetnice na
ast Euharistiskom Isusu. Moemo meditirati i moliti ove tekstove u okviru slavljenja svetkovine
Presvetog Tijela i Krvi Kristove kao i svaki puta kad elimo zahvaliti Isuse za njegovu svetu
prisutnost u Euharistiji ili moliti za neku milost.
Isto tako napominjemo da je sv.Ljudevit Montforski napisao pijesme na ast Euharistiskom
Isusu za svaki dan u tijednu. Budui da je teko prevodioti poezije bez da se izgubi izvoreni smisao
mi smo te pijesme sv.Ljudevita doslovno preveli te tako na hrvatskom jeziku dobili molitve.

p. Miljenko Suac SMM misionar monfortanac

1. DEVETNICA ISUSU U PRESVETOM OLTARSKOM SAKRAMENTU

(Iz djela sv.Alfonasa Liguorija)

Prvi dan: ISUSOVA LJUBAV U PRESVETOM SAKRAMENTU

Preljubljeni na Gospodin, morajui s ovoga svijeta otii k Ocu, i videi da je doao as

njegove smrti Isus znajui da mu je doao as kada e otii s ovoga svijeta Ocu (Iv 13,1) nije
htio ostavi nas same u ovoj suznoj dolini. I to uini? Ustanovi Presveti Sakrament Euharistije u
kojemu nam je ostavio cijeloga sebe. Nijedan jezik ni govor, pisao je sv.Petar Alkatranski, ne moe
izraziti veliinu Isusove ljubavi prema svakoj dui, i zato zarunik htijui otii s ovoga svijeta, a da
odsutnost ne bude razlog da zaboravimo na njega, ostavio je dui kao spomen in Presveti
Sakrament, u kojemu je On sam ostao, jer nije htio da sjeanje koje e na njega podsjeati duu
bude neto drugo do li On sam.
I evo Isusa, kako nas ui vjera, na tolikim oltarima, u tolikom svetohranitima zatvorena kao
u zatvorima ljubavi, da bi ga mogao pronai svatko tko ga trai. Ali Gospodine govorio je sv.
Bernard to ne prilii tvome velianstvu. A Isusu mu je odgovorio: Dosta je da prilii mojoj
ljubavi. Oni koji idu u Betlehem da vide talicu u koji se rodio Isus doivljavaju puno njenosti.
Isto tako oni ele vidjeti pretorij gdje je bievan, Kalvariju na kojoj je umro, grob u koji je
pohranjen, ali koliko vie njenosti treba biti u naem srcu kada pohodimo samog Euharistiskog
Isusa prisutna u svetohranitu. Sluga Boji Ivan Avilski govorio je da meu svim svetitima ne
moemo nai uzvienije i sabranije svetite od bilo koje crkve u kojoj je prisutan Isus u Presvetom
Sakramentu.
Molitva: O ljubljeni moj Isuse, o Boe zaljubljeni u ljude, to ii mogao vie iznai da bi te
nezahvalni ljudi ljubili? O kad bi te ljudi ljubili, sve bi crkve trajno bile pune osoba koje bi prignute
na koljenima s licem do zemlje zahvaljivali ti i klanjali ti se, gorili bi iz ljubavi prema tebi gledajui

133
te oima vjere skrivenog u svetohranitu. Naprotiv, ljudi zaboravljaju tebe i tvoju ljubav, utjeu se
ovjeku od kojega se nadaju zadobiti neko bijedno dobro, a ostavljaju tebe, moj Gospodine,
naputenog i samog.
O Isuse, kad bih ja mogao nadoknaditi mojim aenjem tolike nezahvalnosti prema tebi.
Kajem se jer sam i ja u prolosti bio kao oni koji su zaboravljali na tebe i zaputali te. Ubudue ne
elim vie tako initi, elim te pohoditi koliko mi je vie mogue. Zapali u moje srce tvojom
ljubavlju, da bih od sada ivio samo da te ljubim i da ti se dopadnem. Ti zasluuje ljubav svakog
srca. Isuse moj ako sam te nekada prezirao, sada samo elim ljubiti te. Ti si moja ljubav i svako
moje dobro. Boe moj i sve moje! Presveta Djevice Marijo, isprosi mi veliku ljubav prema
Presvetom Sakramentu.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

Drugi dan: ISUS JE U SVETOHRANITIMA DA BI GA KOJI ELE MOGLI

PRONAI

Sv.Terezija je govorila da na zemlji ne mogu svi podanici razgovarati s kraljem. Siromasi se

mogu najvie nadati da e po nekom posredniku doi od kralja njihova poruka. A za s tobom
govoriti, Kralju Neba i zemlje ne trebamo nikoga. Svatko tko te eli nalazi te u Presvetom
Sakramentu i moe ti govoriti po svojoj volji i bez ustruavanja. Isus Krist je u Euharistiji zaklonio
svoje velianstvo pod komadiem kruha da bi nas potakao na vee povjerenje i oslobodio svakog
straha da mu se pribliimo. Kao da Isus iz svetohranita svaki as vie: Doite k meni svi vi koji ste
umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti (Mt 11,28). Doite kae, doite siromasi, bolesnici,
progonjeni, pravednici i grenici, i nai ete okrjepu u svim vaim alostima i patnjama. Isus Krist
eli utjeiti svakoga tko se njemu utjee.
On dan i no boravi u svetohranitu kako bi ga svi mogli pronai i kako bi svima udijelio
milost. Zbog toga su se sveci na zemlji rado zadravali pred Isusom u Presvetom Sakramentu, tako
da su dani i noi pred Euharistijom njima izgledali kao trenuci. Ferijska kneginja kada je ula u
samostan i postala klarisa, nikada se nije umarala biti u kapelici pred svetohranitem. Jednoga dana
su je upitali to toliko radi pred Presvetim Sakramentom. Ona je u udu odgovorila: to se radim
pred Presvetim Sakramentom? Zahvaljujem, ljubim i molimo. Sv. Filip Neri je za vrijeme pohoda
Isusu u Euharistiji znao uskliknuti: Evo ljubavi moje, evo sve ljubavi moje. Ah, kad bi Isus bio
naa sva ljubav, i nama bi dani i noi izgledali pred njim kao trenuci.
Molitva: Isuse moj, ubudue kad te budem pohodio u Svetohranitu nadam se i ja da u
moi rei Evo ljubavi moje, evo sve ljubavi moje. Ljubljeni moj Gospodine, elim ljubiti samo
tebe, samo tebe elim jedina ljubavi moje due. Osjeam da umirem od boli kada pomislim da sam
u prolosti ljubio stvorenja vie od tebe, okreui lea Tebi beskrajnom dobru. A Ti si me podnosio
s toliko strpljenja jer nisi htio da budem zauvijek izgubljen, i umjesto da me kazni, ranio si moje
srce tolikim strelicama ljubavi, tako da se nisam mogao oduprijeti tvojoj njenosti te sam Ti se
potpuno predao.
Vidim da me eli potpuno za sebe. Kad ve to eli, uini da tako i bude, jer Ti to treba
uiniti. Odvoji me od svih zemaljskih navezanosti, oslobodi od mene samoga. Daj da samo tebe
traim, o tebi govorim, ivim i umrem za tebe. O Ljubavi mog Isusa, doi i uzmi sve moje srce, i
odvoji me od svih ljubavi koje nisu za Boga i u Bogu. Ljubim Te Euharistiski Isuse, ljubim Te
ivote moj, blago moje, ljubavi moja i sve moje. Marijo, nado moja moli se za mene i isprosi mi
milost da budem potpuno Isusov.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

134
 Trei dan: ISUS NAM JE DAO NAJVEI DAR DAJUI NAM SEBE U
PRESVETOM SAKRAMENTU

Ljubljeni Isus nije bio zadovoljan samo da rtvuje za nas svoj boanski ivot u patnjama i
pogrdama kako bi nam posvjedoio svoju ljubav, nego jo vie kako bi nas potakao da ga ljubimo,
no prije svoje smrti htio je ostaviti samoga sebe za hranu u Presvetoj Euharistiji. Bog je svemogu,
ali nakon to je darovao samoga sebe u Sakramentu ljubavi dui nema to vie dati. Tridentski
koncil kae da Isus dajui se nama u svetoj priesti, daruje nam, da tako kaemo, i sve blago svoje
beskrajne ljubavi.
Kako bi se osjeao poaen podanik, pie sv. Franjo Saleki, kojega bi kralj za stolom
pozvao da s njim ruak. Isusu u Euharistiji nam daje ne samo dio svog ruka, nego cijelo svoje
tijelo: Uzmite i jedite ovo je moje tijelo (Mt 26,26). A sa svojim tijelom daje nam jo, svoju duu i
svoje boanstvo, tako da sv.Ivan Krizostom kae, Gospodin dajui nam samoga sebe u Euharistiji,
dao nam je sve to ima, i ne preostaje mu nita vie to bi nam mogao dati. Sve ja dao za tebe, i
nita nije ostavio za sebe. O divnog li uda Boje ljubavi! Bog koji je gospodar svega, sav je tvoj.
Molitva: Predragi moj Isuse, to si jo mogao uiniti, da bi te ljubili? Daj da upoznamo
preobilje ljubavi po kojemu si postao jelo, kako bi se sjedinio s nama siromanim grenicima. Moj
Otkupitelju Ti si me dakle tako ljubio da se nisi ustruavao toliko puta meni se darovati u svetoj
priesti, a ja sam imao takvu duu, da sam te puno puta izagnao iz mog srca. Ali Ti ne moe
prezreti ponieno srce koje se kaje. Ti si postao ovjek zbog mene, umro si za mene, iao si dotle da
si za mene postao hrana. to si jo mogao uiniti kako bi zadobio moju ljubav? Oh, kad bi mogao
umrijeti od muke svaki put kad se sjetim da sam prezreo tvoju milost. Kajem se ljubavi moja, svim
srcem jer sam te povrijedio.
Ljubim te beskrajna dobroto, ljubim te beskrajna ljubavi. elim samo tebe ljubiti, i ne bojim
se nieg osim ivjeti a ne ljubiti te. Ljubljeni moj Isuse, ne uskrati mi milost da ponovno pohodi
moju duu. Doi, jer radije elim tisuu puta umrijeti, nego te odbiti i elim uiniti sve to mogu da
budem po tvojoj volji. Doi i zapali moje srce svojom ljubavlju. Daj da zaboravi na sve drugo, da
mislim samo na tebe i za tobom udim, najvee i jedino moje dobro. Marijo Majko moja, moli se za
mene, i daj da budem zahvalan za toliku Isusovu ljubav.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

etvrti dan: VELIKA LJUBAV KOJU NAM JE ISUS POKAZAO U PRESVETOM

SAKRAMENTU

Isus, znajui da mu je doao as kad e otii s ovoga svijeta k Ocu, ljubei svoje koji bijahu
na svijetu, do kraja ih je ljubio (Iv 13,1). Isus znajui da je doao as njegove smrti, htio je prije
toga ostaviti nam najvei znak svoje ljubavi, presvetu Euharistiju. Do kraja ih je ljubio, najveom
ljubavlju kako to objanjava sv.Ivan Krizostom. Ljubio je ljude najveom ljubavlju kojom ih je
mogao ljubiti dajui im cijelog sebe. Kad je Isus ustanovio ovaj veliki Sakrament, ostavljajui nam
sebe za jelo? No prije svoje muke. One noi u kojoj bijae izdan, zapisa apostol Pavao, uze kruh,
te zahvali razlomi ga i ree: Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas (1 Kor 11. 23-24). Kad su
ljudi smiljali kako da ga ubiju, On je htio njima dati zadnji i najvei dokaz svoje ljubavi.
Znakovi panje i ljubavi koju su nam prijatelji iskazivali, nakon njihove smrti, ostaju
najdublje urezani u nae srce. Isus je s tom nakanom prije svoje smrti htio ostaviti nam na dar
Presveti Sakrament. Dobro je govorio sv. Toma Akvinski kada ovaj dar nazvao sakramentom i
zalogom ljubavi, a sv. Bernard ga nazva ljubav nad ljubavima, ljubav svih ljubavi, jer je u ovom
sakramentu Isusu Krist ujedinio i ispunio sve druge vidike ljubavi koje nam je iskazao. Sv. Marija
Magdalena Pacika je dan kad je Isus ustanovio Euharistiju nazvala danom ljubavi.
Molitva: O beskrajna Isusova ljubavi dostojna da bude beskrajno ljubljena! Ti si
Gospodine tako zaljubljen u ljude. A kako to da su ljudi tako hladni prema tebi? to si vie mogao
uiniti da ih potakne da te ljube? Isuse moj Ti si tako ljubezan i toliko ljubi, daj Gospodine da te

135
ljudi upoznaju i uzljube. Kada u ja ljubiti tebe kao to si ti ljubio mene. Otvori jo vie moje oi
da uvidim veliinu tvoje dobrote, kako bih sve vie gorio ljubavlju za tebe i ivio po tvojoj volji.
O ljubljeni moje due, da sam te barem uvijek ljubio! Ajme, bilo je trenutaka kad ne samo
da te nisam ljubio, nego sam prezirao tvoju milost i tvoju ljubav. Tjei me bol koju zbog toga
osjeam i nadam se oprotenju po tvome obeanju onima koji se kaju. Tebi moj Spasitelju
upravljam svu moju ljubav, pomozi mi po zaslugama svoje Muke da te ljubim svim svojim silama.
O kad bih umro za tebe, kao to si ti umro za mene! Marijo, majko Boja isprosi mi milost da od
sada samo Boga ljubim.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

Peti dan: O SJEDINJENJU DUE S ISUSOM PO SVETOJ PRIESTI

Sv. Dionizije Areopagita kae da je glavni uinka ljubavi tenja za sjedinjenjem. Isus je
ustanovio svetu priest, da bi se potpuno sjedinio s naim duama. Bio se darovao nama kao uitelj,
uzor i rtva, bilo je preostalo da nam se daruje kao jelo kako bi se sjedinio s nama, jer jelo se
sjedinjuje s onim tko ga jede. To Gospodin uini kad je ustanovio Euharistiju, ovaj sakrament
ljubavi. Isus je dosegao najvei stupanj ljubavi, kae sv. Bernardin Sijenski, kad je dao samoga sebe
za potpuno sjedinjenje kao jelo koje se sjedinjuje s onim tko ga jede. Isus se nije zadovoljio s tim da
se sjedini s ljudskom naravi u Utjelovljenju, nego je htio po priesti pronai nain kako se sjediniti
sa svakim od nas, da sam cio i nepodijeljen postane dar svakome tko ga prima.
Dakle, zapisa sv. Franjo Saleki, ni u jednom drugom inu Spasitelja ne moemo vidjeti
ljupkijeg i njenijeg kao u priesti kada se On ponizuje, da tako kaemo, postaje jelo kako bi proeo
nae due i sjedinio se sa srcem svojih vjernika. Isus, jer nas je gorljivo ljubio htio je sjediniti se s
nama u Euharistiji, tako da postanemo jedno s njime, kako kae sv. Ivan Krizostom. Htio si dakle, o
Boe ljubavi, da tvoje i nae postanu jedno srce kako kae sv.Lovro Justinijani, a to kae i sam Isus:
Tko jede moje tijeloostaje u meni i ja u njemu (Iv 6,56). Tko se prieuje, dakle je u Isusu, i Isus
je u njemu. To nije samo osjeaj, nego stvarno i istinsko sjedinjenje. Kao to se sjedinjuju dvije
rastopljene svijee, kae sv. iril Aleksandriski, tako i tko se prieuje postaje jedno s Isusom
Kristom. Kada se prieujemo pomislimo da i nama Isus Krist kae ono to ree jednog dana
svojoj dragoj slubenici Margareti Ipreskoj: Vidi keri moja, divno sjedinjenje izmeu tebe i mene,
ljubi me dakle i bit emo uvijek sjedinjeni, i nikada se vie neemo rastaviti.
Molitva: O moj Isuse, upravo to ja traim. elim te uvijek traiti u svetoj priesti. Bit emo
uvijek sjedinjeni, i nikada se vie neemo rastaviti. Ja znam da me ti nee nikada ostaviti, ako se ja
prvi ne udaljim od tebe. Bojim se Gospodine da u se ubudue odijeliti od tebe po grijehu, kao to
se ve dogodilo u prolosti. Ne dopusti to, ljubljeni moj Otkupitelju, ne dopusti da se odijelim od
tebe. Sve do smrti sam u opasnosti da te izgubim. Molim te po zaslugama tvoje smrti daj da radije
umrem, nego da te teko uvrijedim. Ponavljam Gospodine, udijeli mi milost i uvijek iznova mi je
udijeljuj da se nikada od tebe ne odijelim.
O Boe moje due, ljubim te i elim te zauvijek ljubiti. Pred Nebom i zemljom kaem da
samo tebe elim i nita drugo. Isuse moj uslii me, samo tebe traim i nita drugo. Marijo Majko
milosra, moli se za mene i isprosi mi milost da se nikada ne odijelim od Isusa te da samo njega
ljubim.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

esti dan: ISUSOVA ELJA DA SE SJEDINI S NAMA U SVETOJ PRIESTI

Isus znajui da je doao njegov as(Iv 13,1) as, koji Isus zove svojim asom, bila je no
u kojoj je poela njegova Muke. A kako tako alostan as, Isus zove svojim asom? Da, jer je to bio
trenutak koji je On elio cijeli ivot. Te noi ustanovio je svetu Euharistiju po kojoj se htio sjediniti
sa svojim ljubljenim duama za koje je ubrzo prolio svoju Krv i dao svoj ivot. Evo kako je o toj

136
noi govorio svojim uenicima. arko sam elio da blagujem s vama ovu pashalnu veeru prije
svije muke (Lk 22,15). Tim je rijeima htio iskazati elju i enju koju je imao da se sjedini s nama
u ovom sakramentu ljubavi. arko sam elio, te rijei, kae sv. Lovro Justinijasnki, su izile u
neizmjernoj ljubavi iz Srca Isusova. Isti plamen koji je tada gorio u Srcu Isusovu i sada gori u svetoj
priesti. Isti poziv koji je Isus uputio svojim uenicima da ga prime i danas svima ponavlja. Uzmite
i jedite, ovo je moje tijelo (Mt 26,26).
Da nas potakne da ga primimo u ljubavi obeava nam Raj. Ako netko jede od ovog kruha
ivjet e zauvijek (Iv 6,51). A ako odbijemo primiti ga prijeti nam smru. Ako ne jedete tijela Sina
ovjejega neete imati ivota u sebi (Iv 6,53). Svi ovi pozivi, obeanja i prijetnje se raaju iz
Isusove elje da se sjedini s nama u svetoj priesti i ljubavi koju nam daruje u njoj. Ne moe se
usporediti nijedna pela koja tako naprasito slijee na cvijet i upija med, ree jednog dana Gospodin
sv. Matildi, samnom kad ja dolazim u due koje me ele. Isus nas ljubi i eli biti ljubljen od nas, jer
nas eli te hoe da i mi njega elimo, kako zapisa sv.Grgur. Blago onoj dui koja ide na priest s
velikom eljom da se sjedini s Isusom Kristom.
Molitva: Klanjanja moj dostojni Isuse, ne moe nam dati vei dokaz svoje ljubavi i
pokazati nam da nas ljubi. Dao si ivot za nas. Ostao si u Presvetom Sakramentu da bi mi tebi
dolazili i blagovali tvoje tijelo. Ti toliko eli da te primimo. Kako moemo spoznati toliko paljivu
ljubav i ne goriti iz ljubavi za tebe! Odstupite zemaljske ljubavi, ostavite moje srce jer vi me
sprjeavate da gorim ljubavlju za Isusa kao to On gori za mene. Koje druge zankove ljubavi
ekam, moj Otkupitelju, vee od onih koje si mi dao? Ti si iz ljubavi prema meni rtvovao svoj
ivot, prihvatio teku i sramotnu smrt. Iz ljubav prema meni skoro si se ponitio postajui jelo u
Euharistiji kako bi cijelog sebe dao meni. O Gospodine daj dopusti da nezahvalan ivim za toliku
dobrotu.
Zahvaljujem Ti za vrijeme koje si mi dao kako bih oplakivao uvrede koje sam ti nanio i
ljubio te u sve dane ivota koji mi prestaju. Kajem se, o najvea dobroto, to sam u prolosti prezreo
tvoju ljubav. Ljubim te beskrajna dobroto, ljubim te najvee blago, ljubim te beskrajna ljubavi
dostojna beskrajne ljubavi. Pomozi mi moj Isuse da iz mog srca izagnam sve ljubavi koje nisu za
tebe, daj da od sada samo tebe elim, traim i ljubim. Ljubljeni moj Gospodine, daj da te uvijek
pronaem, da te uvijek ljubim. Uzmi svu moju volju da nikad vie ne elim nita to je protivno
tvojoj volji. Boe moj, Boe moj, to bi mogao ljubiti, ako ne ljubim tebe koji si svako dobro? Da,
samo tebe elim i nita vie! O Marijo Majko moja, Ti uzmi moje srce i ispuni ga istom ljubavlju
za Isusa.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

Sedmi dan: PO SVETOJ PRIESTI ZADOBIVAMO USTRAJNOST U BOJOJ

MILOSTI

Kada Isus u svetoj Priesti doe u duu sobom donosi svako dobro i milost, a posebno
milost svete ustrajnosti. Glavni uinak svete priesti je hraniti duu koja je prima kruhom ivota.
Sveta priest daje veliku snagu za hoditi putem savrenstva, zato Isus samoga sebe, u Presvetom
Sakramentu naziva kruhom nebeskim. Ja sam kruh ivi koji je siao s Neba (Iv 6,51).
Kako zemaljski kruh uzdrava tjelesni ivot, tako kruh nebeski uzdrava ivot due po ustrajnosti u
Bojoj milosti. Tridentski koncil nauava da je priest lijek koji nas oslobaa od lakih
grijeha i uva od smrtnih grijeha. Papa Inocent III zapisa nas Isus po svojoj muci oslobaa od
poinjenih grijeha, a po Euharistiji od grijeha koje bismo mogli uiniti. Sv. Bonaventura je govorio
da se grenici ne trebaju udaljiti od priesti zato to su bili grenici, pa su se ispovjedili. Naprotiv,
jer su bili grenici moraju se ee prieivati jer koliko je netko nemoniji i bolesniji toliko vie
treba lijenika.
Molitva: Bijedan sam Gospodine, zato se alim na moju slabost videi tolike moje padove?
Kako sam se mogao oduprijeti paklu udaljujui se od tebe koji si naa snaga? Da sam se ee

137
prieivao ne bi me toliko puta pobijedili moji neprijatelji. Ubudue nee biti tako. U tebe se
Gospodine utjeem, o da se ne postidim nikada (Ps 31,2).
Gospodine, ne kao da ne elim vie osloniti se na moje odluke, nego Ti si moja nada, Ti mi
treba dati snage da ne padnem ponovno u grijeh. Ja sam slab, ali me Ti po svetoj priesti ini
jakim u svim napastima. Sve mogu u onome koji me jaa (Fil 4,13). Oprosti mi Isuse sve grijehe
kojima sam te uvrijedio i zbog kojih se kajem svom duom. Odluujem radije umrijeti nego te vie
uvrijediti, oslanjam se na tvoju Muku da e mi pomoi ustrajati u milosti sve do smrti. U tebe se
Gospodine utjeem, o da se ne postidim nikada (Ps 31,2). I rei u to isto sa sv. Bonaventurom tebi
Majko moja Marijo: Tebi se Gospe utjeem, o da se ne postidim nikada.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

Osmi dan: O POTREBNOJ PRIPRAVI I ZAHVALI ZA SVETU PRIEST

Kako to da se mnoge due esto prieuju, pita se kardinal Bona, a tako malo napreduju na
Bojem putu? I odgovara: To se ne dogaa zbog nedostatka nebeskog kruha, nego zbog slabe
priprave osobe koja se prieuje. Vatra odmah zahvati suho drvo, ali ne i zeleno, jer nije prikladno
za izgaranje. Sveci su imali puno koristi od prieivanja jer su se brino pripravljali za priest.
Dvije su glavne stvar koje dua treba uiniti kako bi se pripravila na priest.
Prva je odvojenost od stvorenja i oslobaanje srca od svega to nije Bog i nije za Boga.
Dua mora biti u milosti. Koliko je srce vie zauzeto zemaljskim ljubavima, toliko vie ima zemlje
u njemu, toliko manje mjesta je u srcu za Boju ljubav. Jednoga dana sv. Gertruda je upitala
Gospodina kakvu bi pripravu za priest On htio od nje. Isus joj je odgovorio: Ne elim drugo od
tebe, osim da doe primiti me ispranjena od same sebe.
Druga stvar koja se trai da bi osoba iz priesti zadobila velike duhovne plodove je elja za
primanjem Isusa s nakanom da ga se sve vie ljubi. Gerson kae da na ovoj gozbi ne ostaju oni koji
su siti nego oni koji uvijek gladuju. Dakle prva nakana, kako pie sv.Franjo Saleki, osobe koja se
prieuje mora biti elja za rasti u ljubavi Bojoj. Svetac bi govorio: Mora se primati iz ljubavi
Onoga koji se nama daje iz ljubavi. I zbog toga je Isus sam rekao sv. Matildi: Kada se prieuje,
poeli da me ljubi veom ljubavlju nego li me je do sada ljubilo ijedno srce, a ja u, kao to bi ti
hitjela, primiti tu nakanu kao da je to tvoja ljubav.
Potrebno je zahvaliti se nakon priesti. Bogu nema drae molitve od one nakon svete
priesti. U tim trenutcima dua se treba zadrati u ljubavi i molitvi. Te molitve imaju veu zaslugu
pred Bogom, nego one u drugim trenutcima, jer im se zasluna vrijednost poveava zbog prisutnosti
Isusa Krista koji se sjedinjuje s duom. O molitvi iza priesti kae sv.Tertezija, da Isus prebiva u
dui kao na prijestolju milosti i govori: to hoe da ti uinim? (Mk 10, 51). Duo doao sam
hotimice s Neba da bih te obdario milostima. Trai od mene to eli i koliko eli i biti e
usliana. O koja blaga milosti gube oni koji se premalo zadravaju u molitvi poslije priesti!
Molitva: O Boe ljubavi, Ti nas, dakle, toliko eli obasuti tvojim milostima, a mi se tako
malo trudimo traiti ih. Kolika e biti naa muka u trenutku smrti, kada budemo mislili na ovaj za
nas tetni nehaj. Gospodine moj, zaboravi prolost. Ubudue s tvojom pomou elim se bolje
pripraviti za priest oslobaajui se svih ljubavi koje me prijee primiti milosti koje mi eli
udijeliti. A poslije priesti elim se zadrati koliko vie mogu kako bi zadobio od tebe pomo da
napredujem u tvojoj ljubavi. Udjeli mi milost da to provedem u djelo.
O moj Isuse koliko sam puta u prolosti zapostavio ljubav prema tebi! Vrijeme koje mi jo
daruje da ivim po tvom milosru je za pripraviti se na smrt i nadoknaditi mojom ljubavlju sve
uvrede koje sam ti nanio. elim ga provesti oplakujui moje grijehe i ljubei tebe. Ljubim te Isuse
ljubavi moja, ljubim te jedino moje dobro, smiluj mi se, ne ostavi me! Marijo nado moja, priteci mi
uvijek u pomo svojim zagovorom.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

138
 Deveti dan: ISUS JE S NAMA DO SVRETKA SVIJETA

Evo ja sam s vama sve dane do svretka svijeta (Mt 28,20). Taj na ljubljeni pastir koji je
dao svoj ivot za ovce, nije htio umirui odijeliti se od nas. Evo me, veli on, uvijek s vama: za vas
sam ostao na zemlji u toj Euharistiji. Tu me moete nai kadgod zaelite, da vam pomognem i
tjeim svojom prisutnou. Neu vas ostaviti do svretka svijeta, dokle god budete na zemlji. Htio je
zarunik, veli sv.Petar Alkatranski, ostaviti svojoj zarunici na toj tako dugoj udaljenosti neku
pratnju, da ne ostane sama. Zato je ostavio taj Sakrament u kojemu boravi on sam, a on je najbolja
pratnja koju je mogao ostaviti. Najplemenitiji Gospodine, najljubljeniji Spasitelju, danas te
pohaam na tom oltaru, ali Ti mi vraa pohod drugom ljubavlju kada dolazi k meni u svetoj
priesti.
Tada mi nisi samo prisutan nego me i hrani, i itav se daje meni, tako da mogu istinito
rei: Isuse sada si sav moj. Ti se daruje sav meni da se ja dadnem sav tebi. Ja sam crvi a ti si Bog.
Boe ljubavi, kad u vidjeti da sam stvarno sav tvoj, a ne samo rijeima? Ti to moe uinit.
Poveaj u meni povjerenje zaslugama svoje krvi, da odmah postignem tu milost od tebe, da prije
nego umrem budem sav tvoj, a nita vie svoj. Gospodine Ti usliava svaiju molitvu, uslii danas
moju, ja te uistinu elim ljubiti. To elim svim silama, elim te sluati u svemu, bez interesa, bez
utjehe, bez nagrade. elim ti sluiti iz ljubavi, jedino da se svidim tvome srcu koje me tako
strastveno ljubi. Moja nagrada neka bude da te tebe ljubim.
Molitva: Ljubljeni Sine vjenoga Oca osvoji i primi moju slobodu, moju volju, sve moje,
svega mene i daj me sebi. Ljubim te. traim uzdiem za tobom, volim te. Najljubljenija moja
Gospo, cijela te Crkva naziva i pozdravlja: nado naa. Ti koja si nada sviju, budi i moja nada. Sav
razlog moje nade, mojeg ufanja, tako te Gospe nazvao sv.Bernard i govorio, neka se u te uzdaju oni
koji oajavaju. tako ti elim i ja rei: Majko moja, Ti spasava oajnike, spasi i mene. Ti si sva moja
nada.

Litanije Presvetom oltarskom sakramentu

2. LITANIJE PRESVETOM OLTARSKOM SAKRAMENTU

Gospodine smiluj se!

Kriste smiluj se!
Gospodine smiluj se!
Kriste uj nas!
Kriste uslii nas!
Oe nebeski Boe, (smiluje nam se!)
Sine Otkupitelju svijeta Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo jedan Boe,
Krue aneoski,
Krue zasitni i slasti kraljevska,
Krue ivi koji si s neba siao,
Krue koji daje ivot svijetu,
Krue koji krijepi srce ovjeku,
ito izabranih,
Vino iz kojega niu djevice,
Mano sakrivena.
Duhovna slasti,
Stole preisti,
Hrano i goste, Nebeska zatito protiv grijehu,
Lijee besmrtnosti,
Spomene udesa Bojih,

139
Divo udo nad sva udesa,
Hostijo sveta,
Kaleu blagoslova,
Prinose isti,
Neprestana rtvo,
Preslatka gozbo,
Otajstvo vjere,
Svezo ljubavi,
Okrepo svetim duama,
Poputbino onima koji umiru u Gospodinu,
Zaloe budue slave,
Sakramente pobonosti,
ivotvorni Sakramente,
asni Sakramente,
Presveti Sakramente,
Boe sakriveni,
Rije Tijelom postala,
Milostiv budi, oprosti nam Gospodine!
Milostiv budi, uslii nas Gospodine!
Od nedostojnog primanja Tijela i Krvi ( Oslobodi nas, Gospodine!)
Od poude tijela.
Od poude oiju,
Od oholosti ivota,
Od svakoga grijeha,
Za elju kojom si ovu pashu s uenicima blagovati elio, (Uslii nas Gospodine!)
Za preveliku poniznost kojom si uenicima noge prao,
Za goruu ljubav kojim si ovaj boanski Sakrament naredio,
Za svoju dragocjenu Krv koju si za nas na kriu prolio,
Za sveti tvoj prinos koji si na oltaru ostavio,
Mi grenici (Tebe molimo uslii nas!)
Da se dostoji nau vjeru i tovanje ovoga divnog Sakramenta umnoiti i uzdrati,
Da se dostoji nau goruu elju za primanjem ovoga Kruha nebeskog u nama pobuditi,
Da se dostoji nas za dostojno i esto uivanje presvete Priesti spremne uiniti,
Da se dostoji udijeliti nam dragocjene plodove ovoga ivotvornog Sakramenta,
Da se dostoji pobuivati nas na pohod i klanjanje Presvetom Sakramentu,
Da se dostoji ovim kruhom nebeskim u naem smrtnom asu nas okrijepiti i zatiti,
Sine Boji, molimo te, uslii nas!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!
Kriste uj nas!
Kriste uslii nas!
Gospodine smiluj se!
Oe na Zdravo Marijo
Pomolimo se: Zdravo, predobrostivi Isuse, Sine Boji i Marije Djevice, Boe Spasitelju ovdje
sakriveni, presveto i preslavno Otajstvo, udo nad svim udesima, Tebe hvalim, tebe slavim, tebe
blagoslivljam, a jer je hvala i slava moja slaba zato s Anelima i Arkanelima i sa svim dvorom
nebeskim pjevam slavi tvojoj pjesmu bez svretka govorei: Neka bude hvaljen presveti Sakrament
od svih naroda puka i jezika.
Boe koji si nam u divnom Sakramentu ostavio uspomenu muke svoje, podaj nama, molimo, tako
astiti otajstva Tijela i Krvi tvoje, da vazda osjeamo u sebi plod otkupljenja tvojega! Koji ivi i
kraljuje u vijeke vijekova. Amen!

140
 3. MOLITVE SVETACA EUHARISTIJSKOM ISUSU

Donosimo vie molitava i molitvenih govora svetaca upuenih Euharistiskom Isusu. Iz njih
se lako uoava zaljubljenost tih velikih dua u Isusa prisutna u Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Njihove molitve mogu i nas potaknuti na veu ljubav prema Euharistiji. Ove molitve se mogu uvijek
i na svakom mjestu moliti. Mogu posluiti i kao tekstovi za meditaciju, ali mi drimo da su
najprikladnije za osobno, pa i zajedniko klanjanje Euharistiskom Isusu, bilo da je izloen u
Presvetom Oltarskom Sakramentu, bilo za vrijeme jednostavnog pohoda u neku Crkvu gdje je Isus
prisutan u svetohranitu.

elja za Svetom Prieu

sv. Ljudevit Montfortski

Tisue puta moje te srce eli, moj Isuse, kada e doi? Biti bez tebe je muenitvo, doi
dragi moj zarunie. Bez tebe osjeam krajnju mlitavost. Ljubavi, bez tebe uzdiem dan i no. eli
li da te ljubim? Doi dakle i zapali moju duu ljubavlju. Ja sam izgubljena ovca, Ti o dobri pastiru
uvaj me od vukova, bez tebe bit u rastrgan, doi da prebivam s tobom. Danas te udim krue
ivota, ne ekaj sutra, elim te blagovati, umirem od elje za tobom. Gladan sam, gladan sam, dajte
mi kruha ivota. urno dolazim nasititi se na novoj gozbi. edan sam vode koju si obeao
Samaritanki, daj mi da pijem. Osjeam da se ledi moja siromana dua, neka nebeski plamen sie i
zapali je. Hladan sam, razgori moju duu.
Ja sam slijepac koji vie, Gospodine Isuse smiluj mi se. Sine Davidov i sine Marijin, da
progledam umnoi moju vjeru. Ja sam neizljeivi bolesnik, a Ti me samo jednom rijeju moe
izlijeiti, bez tebe lijenie pun ljubavi sigurno u umrijeti. Gospodine kucam na tvoja vrata, u
velikoj sam potrebi umirem od siromatva, snanim glasom ti viem, udjeli mi milost. Nedostojan
sam pribliiti se svetoj Priesti. Kai Isuse samo jednu rije i postati u dostojan, doi u moj dom.
Doi istinski prijatelju, blago moje, moja jedina sreo, bez tebe sam bijedan, doi i ui u moje srce.

Molitve na as presvetom Oltarskom Sakramentu za svaki dan u tjednu

sv. Ljudevit Montfortski

Nedjeljom: Izvan sam sebe kada gledam Najuzvienije Velianstvo u Presvetom

Sakramentu. U njemu vidim istinskog Boga, u njemu vidim Kralja Slave skrivenog u tami, bez sjaja
i uzvienosti. O, tko to moe povjerovati? Krotki Jaganje tu si kako bi bio na Zagovornik. Dan i
no si prisutan u svetohranitu kako bi zadrao svoje osvetnike ruke spremne kazniti grenika koji
te vrijea. Postao si hostija kako bi ublaio svoj gnjev i bez prestanka molio milosre za nas. Isuste
Ti tu Ocu iskazuje svu ast i slavu, Ti su naa nadoknada jer nas beskrajno ljubi. to nam vie
treba? U svojoj prisutnosti i klanjanju prepun si potovanja i ljubavi za Oevo ime. Tvoje presveto
Srce eli da Otac bude posvuda proslavljen i da mu svi istinski budu podloni u njegovu
kraljevstvu.
Po tebi aneli i svi sveci iskazuju neprestanu slavu Bogu u Nebu. Ono to oni ine u Nebu
mi moemo initi ovdje, jer si ti Isuse s nama da postane sve svima, na uzor. Isuse ponizuje se i
snizuje iz preobilja ljubavi. Tvoja nas ljubav potie da ti uvelike uzvratimo.
Pohodimo dakle Isusa esto u tom velikom Otajstvu. Odgovorimo amen, na svaku njegovu
rije, na sve to ini dan i no astei svoga Oca. O ljubljeni Isuse predajem ti se. Razborito je
potpuno se predati tebi. Doi kraljuj u nama kao u svom hramu, da se u tebi duboko klanjamo Ocu i
savreno ljubimo. Iskai u nama kao i na oltarima savrenu slavu Besmrtnom biu. Presveto Srce
zapomi neizrecivu pjesmu koje samo Ti moe dobro otpjevati. Neka cijelo Nebo odjekuje
neizrecivom radou.

Ponedjeljkom: Onaj koji oarava svece u slavi dan i no je u naim svetohranitima,

skriven u ciboriju. Svemogui u svojoj veliini jednak Ocu, da bi oarao nae srce, tu je u velikoj
tajni. Isuse punino ljubavi i ivota uistinu si prisutan u Euharistiji. Isuse Ti si beskrajno blago jer si

141
Boja Mudrost, a tvoj sjaj nije potamnjen iako si se zbog nas snizio. Ne pazi na sebe u
svetohranitu, daruje se bez da se dijeli na komade, sav svima do te mjere da ne moe vie.
Daruje se svima bez izuzetka, a Ti ne osiromauje. Darovati je tvoja najvea srea, sretan si kad se
daruje.
O tko moe iskazati vjenu slast koju Ti Zarunie prisutan u Euharistiji daje kuati svojim
vjernim prijateljima. Ona je kao izvrsno vino kojemu nema ravnoga, ugodan miris, slatki nektar.
Isuse prepun ljubavi postao si svima sve. Ti si na dragi Zarunik, istinski Bog, blagi uitelj i
lijenik, prijatelj i brat, na ivot i put, nae blago svijetlo. Sva blaga su u tvome Srcu koje je u
svetohranitu kako bi ih ljubezno i velikoduno dijelio kada ne nalazi na prepreke. Tvoje Presveto
Srce arko eli obdariti nas i neprestano nas poziva, ali tko e uti njegov glas?
Doite dragi prijatelji, svi doite, govori nam dobri Uitelj, doite vidite kako je slatko
ljubiti me i upoznavati me. Dajem vam moje tijelo za jelo, jedite jer vas ljubim, pijte velikim
gutljajima moju krv, ugasite e u meni. Isus nas ljubi, ljubimo i mi njega, nije li to dobro?
Ljubezan je, bez straha pribliimo se njemu. elimo li ljubiti kao u vjenoj domovini, idimo
Presvetom Sakramentu da nam raspali srce. Ulij boanski Isuse tvoju milost u nae due, neemo se
vie opirati tvome blagom plamenu. Daj da po tvojoj ljubavi postanemo jaki. Svrni svoj pogled pun
ljubavi na nae siromatvo. Amen.

Utorkom: Presveti oltarski Sakrament je izvrsna kola za nauiti bez rijei i posebnog
umijea u malo vremena znanost svih kreposti i boansku mudrost. Uitelj je ljubezni Isus koji nas
iz Presvetog Sakramenta poduava bez prestanka. Uitelju bez premca prosvjetljuj nae due kao
boansko sunce raari i raspalj nas ljubavlju. U ovom otajstvu Ti si na sveti uzor. Dan i no u
tajnosti sam provodi u djelo ono to nauava. Po poslunosti silazi na oltar. Na glas jednog
smrtnika ne opire se nego dolazi. U svetohranitu tvoje sveto Srce gori velikom ljubavlju. Ti
dolazi spasiti grenike, potie ih i zove.
Ljubav prema poniznosti privlai te iz slave pa skriva svoje velianstvo u siromanom
ciboriju. Tu nas Isuse redovito potie da shvatino da si ponizan i blag kao dobroudni jaganjac. Ne
moe se zamisliti koliko je tvoje strpljenje. Iako esto grenik nepristojno doe i povrijedi tvoje
velianstvo u Euharistiji tvoje presveto Srce sve trpi bez elje za osvetom. Isuse Ti u svetohrnitu
sve vrijeme umire zemaljskim stvarima. U dubokom miru tvoje Srce je prepuno slasti te tvoje
drage kreposti. Podnosi grenike bez ogorenja i bjesa. Euharistija je otajstvo ljubavi ili radije
ljubav sama. Isuse u njoj se zadrava dan i no da bi nam pokazao da nas ljubi. Neprestano nas u
njoj moli da te uzljubimo, da u tebi traimo pravi put.
Kolika li je tvoja ljubav prema Ocu? Beskrajna jer ga ljubi koliko On to zasluuje.
Konano sve kreposti imaju jedini izvor, samo u tvome presvetom Srce koje nam ih daruje. Dragi
prijatelji pohodimo svi tog najveeg kralja, jer je htio ostati s nama da nam pokae koliko nas ljubi.
Od njega emo nauiti umijee pobjede, sredstva za postati savreni i zadobiti slavu. O Isuse
prosvijetli nas, o vjeno svjetlo samo se u tebi nalaze rijei ivota. Oblikuj u nama svoje kreposti i
tvoju ivu sliku, nae srce se nee vie opirati tom boanskom djelu.

Srijedom: Neka sve dane mog ivota i posvuda moj jezik razglauje uzvienost Presvetog
Sakramenta. Doite promatrajmo u njemu Spasitelja naih dua i njegovo presveto Srce koje gori
boanskim plamenom, Srce koje je sama vatra, sami plamen. Srce tvoje Isuse je uvijek otvoreno da
postane na dom i nae utoite. Ono je neosvojiv i utvren grad gdje neprijatelj nikad ne ulazi. Ono
je nesavladivo kraljevstvo mira. Euharistisko Srce Isusovo na sebe trajno preuzima srdbu koju
Vjeni Otac iskazuje prema grenicima koji k njemu dolaze. Tvoje Presveto Srce, po volji Oevoj
ih zaklanja svojim krilima, prekriva ih svojom ljubavlju kako bi dalo zadovoljtinu njegovoj srdbi.
O koje li oinske ljubavi!
O krani odvojite se od svijeta, u Presvetom Sakramentu je Srce koje obiluje svim dobrima.
Doite kuajte u tom vjernom Srcu vie slasti i sree nego li je vae srce moe poeljeti. Ne bojte
se, Isus vas zove. Doi grenie u Euharistiji e nai istinski ivot sa svim dobrima. Doi skloni se
na sigurno u Isusovo Presveto Srce gdje e nai pokajanje i oprotenje svojih grijeha. Gorljive

142
due zato se ustruavate kuati lijepe slasti kojih je Isusovo Srce prepuno? Odmorite se u njemu u
tiini nauite govor svete ljubavi, kako biste onda i vi progovorili s potovanjem u ljubavi.
Moje Presveto Srce, govori Isus, postane sve svim duama koje u njemu borave. Ono daruje,
a ne osiromauje, obogauje, pomae, ohrabruje, bez prestanka titi, pouava, ljubi, grli i vodi. Ono
je za svakog cjelovito bez da se dijeli na komade. Kad nadou velika previranja, preziri i uvrede
doite da vas u njemu utjeim. Vai vas neprijatelji ele unititi? Moje srce neka vam bude zaklon, u
njemu ete ih sve poraziti i ismijati. Doi ista duo, ostavi stvorenja, ekam te u Presvetom
Sakramentu. Ui u moje srce, boravi u njemu, sakrij se, ne boj se niega, jer ono je tvoj dom. Kuaj
u njemu koliko sam dobar, moja ljubljena duo. O Isuse, dakle trebam shvatiti da je tvoja ljubav je
odve njena i jaka. Daj da prebivam u tvom Srcu kako bih pobijedio samog sebe i sve svoje
neprijatelje. Neka samo ono bude moj Raj u kojem e te moje srce zauvijek ljubiti.

etvrtkom: udesan mi izgleda dobri Isus zbog svoje ljubavi. Nisi se zadovoljio biti s
nama 33 godine provedene u radu i muci, nego si iz velike ljubavi htio ostati s nama, kako bi postao
sve svima. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, neka mu se svi klanjaju i ljube ga. Isus ljubi nas
do kraja jer da bi imali slobodan pristup tvojoj svetoj prisutnosti sakrio si svoje boanstvo, sjaj i
uzvienost pod neznatnim prilikama. Izgleda kao da si zaboravio svoje uzvienosti da bi zadobio
naa srca.
Neka bude hvaljen Presveti Sakrament njegova ljubav je beskrajna. Bog nas tako njeno
ljubi da se osiromaio u ovom Sakramentu. Ah, tko moe povjerovati? Daje se cio, a ne dijeli se na
dijelove, daje nam svoje tijelo za jelo, svoju krv za pie, svoju duu i svoje beskrajno bie da bi nas
preobrazio u sebe. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, dostojan je svake slave!
Isuse svojom moi trajno u Sakramentu ini velika uda mijenjajui narav. Iznenaujua je
tvoja ljubav jer se sad sjedinjuje sa stvorenjem. Isuse Ti i dua postajete jedno, sve vam postaje
zajedniko. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament jer Isus nas ljubi bez mjere. Doite k meni,
doite grenici govori vam taj ljubezni Spasitelj, doite muevi i ene, ja sam plamen koji izgara i
moje srce arko eli zapaliti ga u vaim duama. Doao sam s Neba kako bi ga upalio na svakom
mjestu. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, tvoje Srce Isuse je sama vatra. Krani ako elite taj
plamen pristupite mom srcu govori vam Isus, tu se on pronalazi, od tud su ga sveci crpili. Doite
da budete njime upaljeni, irokogrudno ga dajem, trebate samo moliti, a ja ga svima elim dati.
Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, tvoja nas ljubav Isuse potie.
Postao sam va Spasitelj, nosim vas boanskim slovima zapisane u svom Srcu. Moje se Srce
iscrplo za vas, da svi postanete djeca moga Oca. Ono je otvoreno da bi vi mogli u njemu boraviti, da
vas titi, da vam daje olakanje. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, preveliko je to otajstvo.
Krani, iskaimo svetu zahvalnost, uzvratimo svi ljubavlju na ljubav, na Bog to zasluuje. Vode
nae nepravde ne mogu iscrpiti, ni ograniiti njegovu dobrotu. Ali koje li nesree, u prokletstvo idu
grenici koji ne ljube naeg blagog Spasitelja. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, od sada pa
zauvijek. Kaimo blago i njeno: O presveto Srce zapali nas boanskom vatrom. Evo naih srdaca,
neka sagore u plamenu i pokraj tvojih oltara postanu ugodna hostija da dan i no pjevaju slatku
pjesmu ljubavi. Neka bude hvaljen Presveti Sakrament, samo Ti si na ivot. Amen.

Petkom: Posluajte moj pravedan pla, vi koji ljubite mog Spasitelja, bez straha u vam
iznijeti osjeaje moga srca: Zaboravlja se i naputa Isus u Presvetom Sakramentu, uzdiui govorim
pred njim se skoro nitko ne klanja. Kue velikaa su prepune naroda koji im ne olakavaju njihove
muke i tako gube vrijeme, a crkve su naputene, osobe se u njima dosauju, sat vremena im izgleda
kao godina dana. Plaite, plaite moje oi. Vidite Kralja slave naputena na naim oltarima i
zaboravljena od veine smrtnika. udno da je prezren Onaj koji oarava anele svojim boanskim
sjajem. Tecite, tecite moje suze.
esto je Isus mio, u siromatvu boravi, crkve izgledaju kao neureene talice bez ukrasa,
dok velikai svijeta imaju sve ureeno, nita im ne nedostaje, sve je kod njih u sjaju. Velika je tiina,
u kraljevskim odajama, potuje se njihova prisutnost, njihove rijei su zakon, dok se moe vidjeti
ovjeka opaka bez potovanja pred svojim Bogom kako needno obeauje njegovo sveto mjesto.
Najbolji od svih uitelja, nakon to si sve dao, tisue i tisue dua te podmuklo izdaju, izruguju i
143
obesauju. Primaju te u odaje svoga srca u kojim je ve avao po grijehu, te tako tvoje Srce stalno
trpi gorku muku. Vidjelo se krivovjernike kako rue posveena mjesta i kako usprkos katolika gaze
svete hostije nogama. Evo, kako ovjek vrijea svog ljubeznog dobroinitelja. Drhtim dok o tome
mislim, srce mi se para.
Kako se moe ostati bezosjeajan na te prezire i svetogra. Ne, nije to mogue, oplakujmo
uvrede nanesene blagom Isusu. Umjesto tolikih hladnih krana pohodimo ga esto. Njegovo srce
nas na tom potie, eli nas ispuniti dobrima. Da bi dali zadovoljtinu za te uvrede, ljubimo ga
velikom ljubavlju, astimo ga tisuama asti, drugujmo s njim, dostojno astimo njegovo prezreno
Srce, jer to ljubljeno Srce se potpuno za nas dalo.
Kraljuj posvuda, moni uitelju u Presvetom Sakramentu. Veliki Boe nije li vrijeme da
uini da te svi upoznaju? Zaustavi one koji te naputaju, preziru i smiluj se naim raskajanim
srcima. Sva su naa dobra tvoja jer smo ih od tebe primili. Neka tvoje uvrede budu nae, neka na
nas padnu da zadovoljimo za te grijehe rtvom do nogu tvojih svetih oltara.

Subotom: Isuse ne moe ostaviti Mariju, toliko je jaka ljubav koja vas vee, zbog toga si
malo prije svoje smrti ustanovio Euharistiju, da bi nakon svoga Uzaaa odvije na zemlji bio njena
utjeha. Toliko si se naslaivao u njenom preistom krilu tijekom devet mjeseci, da si ponovno htio
vie puta u njoj otpoinuti u tiini. Ti se u njenom Srcu kao na oltaru prikazuje Nebeskom Ocu.
Izgnan iz srca grenih ljudi, Isuse dolazi u njeno Sveto Srce i prima u njemu savrenu ast, jer
njeno Srce Ti pjeva slatku uzvienu pjesmu hvale i salve koju samo ono moe otpjevati kako tebi
dolikuje. Isuse Ti se ugodno odmara na lealjki njene istoe, kua neizrecivu radost u plamenu
njene ljubavi, ali iznad svega njena poniznost te privlai da sie u Nju i oarava tvoje velianstvo.
Isus pun zahvalnosti ini Mariju dionicom sveg svojega blaga, hrani je svojim tijelom koje
je ona u djetinjstvu othranila mlijekom iz svojih preistih prsju. A za uzvrat Ti je hrani svojom
boanskom krvlju. Koju li radost i milinu je ona doivljavala u slatkim trenucima kad je njeno
primala svog ljubljenog Sina. Tada je njeno sveto Srce kliktalo zbog radosti u Isusu svome
Spasitelju. Njeno presveto Srce je plamen, gorui grm koji izgara i koje samo u svom Bogu
pronalazi sebe, svoje boravite i ivot. Gori a ne izgara jer se nikad ne moe previe ljubiti. Ljubav
u tom velikom otajstvu izgleda kao da njihova srca spaja te postaju jedno. Meu njim sve postaje
zajedniko, jer Sin je potpuno u svojoj Majci, a u Mariji se nazire samo njen ljubljeni Sina Isus.
Tada Ona svojom molitvom zadobiva milosre siromanim grenicima. On je njen Sin, Ona je
njegova Majka. Njeno Presveto Srce i preisto krilo razoruaju Isusa.
O krani, vjerna Djevica svojim priestima nam pokazuje svetu pripravu i stav kako
savreno ispuniti nau dunost prema Isusu u presvetom Sakramentu. Nasljedujmo taj savreni
model. Od tebe Djevice Marijo nam je proizalo njegovo Tijelo i Krv koji nas uzdiu do tih visina
da nam i aneli zavide. Budi uvijek i svuda blagoslovljena to nam dade tako dragocjeni dar.
Majko divna, zasadi u naa srca sve svoje kreposti da bi slatki Isus u njima rado boravio.
Zapali svoju ljubav u nama da bi s tobom ljubili tvoga Sina. O Isuse tvoja sveta Majka je naa
savrena nadopuna. Sii urno u nas i sjedini nas s Ocem, ili radije doi u njeno Srce koje e
nadoknaditi nau premalu ljubav. Amen.

Euharistijskom Isus za snagu due i ljubav prema njemu

sv. Franjo Saleki

O moj Isuse, dolazi po priesti u moju duu Ti koji si istinski ivot, daj da umrem svijetu i
ivim samo za tebe. Moj Otkupitelju plamenom svoje ljubavi razori u meni sve to nije po tvojoj
volji i daj mi elju da uvijek ivim po tvojoj volji. Udijeli mi pravu poniznost koja e ljubiti
ponienje i vlastito umiranje, oslobodi me svake elje za pojavnou. Daj mi duh mrtvljenja da sebi
uskratim sve ono to ne vodi tvojoj ljubavi i prihvatim ono to je odbojno sjetilima i sebeljublju.
Udijeli mi potpuno predanje u tvoju svetu volju da prihvaam u miru patnje, bolesti, gubitke, smrt
dragih osoba, suhoe progone i sve to e mi doi iz tvoje ruke. Predajem ti samoga sebe, raspolai
samnom kako eli. Daj mi milost da mogu uvijek obnoviti ovo moje predanje, pogotovu u trenutku

144
moje smrti da ti tada mognem u ljubavi rtvovati svoj ivot sjedinjujui se s tvojom rtvom koju si
prikazao Nebeskom Ocu.
Isuse moj daj mi svijetla da upoznam tvoju dobrotu, da uvidim kako je pravedno ljubiti te
jer si umro za mene i zbog mene ostao u Presvetom Sakramentu. Molim te prosvijetli nevjernike
koji te ne poznaju, krivovjernike koji su izvan Crkve i grenike koji ne ive u tvojoj milosti. Isuse
moj daj da te upoznaju i uzljube. Preporuam ti jo i sve due iz istilita, olakaj im muke i skrati
vrijeme iekivanja da te vide licem u lice. To te molim po tvojim zaslugama, zaslugama tvoje
Majke i svih svetaca.
Boe moj upali me svega svojom ljubavlju, da samo tebe traim i tvoju svetu volju, odagnaj
iz moga srca sve to se tebi protivi. Daj da mogu istinski uvijek rei da samo tebe elim i nita
drugo. Isuse moj daj mi veliku ljubav i pobonost prema tvojoj muci, da drim uvijek pred oima
tvoje patnje i tvoju smrt kako bi se u mom srcu jo vie raarila ljubav prema tebi i kako bi rastao u
elji da ti uzvratim za toliku tvoju ljubav. Udijeli mi veliku ljubav prema Presvetom oltarskom
Sakramentu u kome se pokazala tvoja velika njenost prema nama. Jo te molim daj mi njenu
sinovsku ljubav prema tvojoj svetoj Majci, da je uvijek ljubim, da joj sluim, da se utjeem njenom
zagovoru, da druge navodim da je aste, da imaju povjerenje u njenu zatitu. Daj meni i svima
uvijek veliko povjerenje u zasluge tvoje Muke i zagovor tvoje Majke.
Molim te daj mi milost svete smrti, da te prije nego umrem s velikom ljubavlju primim u
svetoj Poputbini, da u zagrljaju s tobom, gorei iz ljubavi prema tebi s velikom eljom da te vidim
napustim ovaj svijet kako bih po prvi puta zagrlio tvoje noge kad te vidim u vjenosti. Amen.

Molitva Isusu u svetohranitu

sv. Terezija od Djeteta Isusa

O Boe, skriveni u zatvoru svetohranita! S radou dolazim k tebi svaku veer da ti

zahvalim na milostima koje si mi udijelio i da te zamolim za oprotenje za poinjene propuste
tokom dana koji je proao kao san. Isuse, kako bih rado bila sretna da sam bila u potpunosti vjerna!
Naalost, esto sam uveer alosna jer osjeam da sam mogla bolje odgovoriti na tvoje milosti. Da
sam bila vie sjedinjena s tobom, ljubeznija prema sestrama, poniznija i umrtvenija, imala bi manje
boli u susretu s Tobom na razmatranju. Ipak, o Boe moj, daleko od toga da se obeshrabrim radi
svoje bijede, dolazim k tebi s pouzdanjem sjeajui se da ne treba zdravim lijenik nego
bolesnima (Mt 9, 12). Stoga te molim da me izlijei, da mi oprosti, a ja u se, Gospodine, sjetiti
da dua kojoj si vie oprostio, mora te ljubiti vie od drugih (Lk 7, 47).
Prikazujem ti svaki kucaj srca kao in ljubavi i naknade te ih sjedinjujem s tvojim
beskrajnim zaslugama. Zaklinjem te, moj boanski Zarunie, budi ti sam naknada moje due,
djeluj u meni i ne obaziri se na moja opiranja, jednom rijeju, ne elim vie imati drugu volju osim
tvoje, i sutra, s pomou tvoje milosti, zapoet u nov ivot, iji e trenutak biti in ljubavi i
odricanja. Poto sam tako svake veeri dolazila pred tvoj oltar, konano u doi do posljednje veeri
svoga ivota: tada e za mene poeti dan vjenosti bez zalaza, kad u se odmoriti na tvome
Boanskom Srcu od borbi ovoga progonstva! Amen!
Zaboravivi svoje progonstvo, na obalama babilonskim pjevat emo ti najljepe skladbe (Ps
136, 1-4). A poto si ti prava i jedina domovina naih srdaca, nae se pjesme nee pjevati u tuoj
zemlji. Ljubljeno Lice Isusovo! Oekujui dan vjenosti kad emo promatrati tvoju beskrajnu slavu,
jedina je naa elja da se svidimo tvojim boanskim oima, skrivajui i mi svoja lica kako nas na
zemlji nitko ne bi mogao prepoznati. Tvoj zastrti pogled: eto naeg neba, o Isuse!

Poklon Isusu u svetohranitu

sv. Terezije Margarete od Presvetog Srca Isusova

Isuse moj, vjerujem da si u presvetom Oltarskom Sakramentu. Ljubim Te svim srcem

svojim, elim Te svom duom svojom. Budui da Te ne mogu primiti u Presvetom Sakramentu,
doi barem duhovnim nainom u moje srce. Grlim te i zahvaljujem Ti kao da si ve doao. Ne

145
dopusti da se vie ikad od Tebe rastavim. Samo Tebe elim ljubiti, samo se Tebi elim svidjeti.
Isuse, Ljubavi moja, uzmi me svu i posjeduj me svu! O voljo Boja, Ti si ljubav moja! Ti si sva
moja, a ja sam sva Tvoja. Ti si sav moj, a ja sam tvoja! Moj Isuse, zahvaljujem Ti to si me do sada
ekao. Amen.

elja za Euharistijom i sjedinjenjem s Crkvom po prieu

sv. Katarina Sijenska

O uzvieno i vjeno Trojstvo, neprocjenjiva ljubavi. Ako me ti zove: keri, ja uzvraam tebi:
najvii i vjeni Oe. I kako mi ti dariva samoga sebe dok se prieujem tijelom i krvlju tvoga
jedinoroenog Sina, dajui mi se potpuno kao Bog i ovjek, tako, neprocjenjiva ljubavi, ja te molim
da me prieuje mistinim tijelom svete Crkve i opim tijelom kranske religije, jer sam u vatri
tvoje ljubavi spoznala kako hoe da mi dua uiva u ovoj hrani. Amen.

Molitva Euharistiskome Kralju

bl. Papa Ivan XXIII

Isuse, kralju naroda i vjekova, primi iskaze poklon i hvale kojima Ti mi, tvoja posinjena braa,
prinosimo svoj smjerni dug. Ti si kruh ivi, koji je s Neba siao, koji daje ivot svijetu. Veliki
sveenie i rtvo, Ti si se rtvovao na kriu, u krvavoj rtvi zadovoljtine, vjenome Ocu za
otkupljenje ljudskoga roda, a sad se rtvuje svakoga dana na naim oltarima preko ruku tvojih
slubenika, da uspostavi u svakome srcu tvoje kraljevstvo istine i ivota, svetosti i milosti, pravde
ljubavi i mira.
O kralju slave, neka dakle doe tvoje kraljevstvo. Kraljuj sa svoga prijestolja milosti u
srcima malene djece, da sauvaju neokaljan bijeli ljiljan krsne nevinosti. Kraljuj u srcima mladei,
da raste zdrava i ista, posluna glasu onih koji tebe predstavljaju u obitelji, u koli, u Crkvi. Kraljuj
na domaem ognjitu, da roditelji i djeca ive slono u opsluivanju tvoga svetog zakona. Kraljuj u
naoj domovini, da se svi graani, u redu i skladu drutvenih stalea osjeaju sinovima jednog
nebeskog Oca, pozvani da surauju oko zajednikog vremenitog dobra, sretni to pripadaju
jedinstvenom mistinom Tijelu, kojemu je tvoj Sakrament ujedno simbol i nepresuni izvor. Kraljuj
napokon, o Kralju kraljeva i Gospodaru gospodara, nad svim narodima zemlje, i prosvjetljuj
upravitelje pojedinih naroda da, nadahnjujui se na tvom primjeru gaje misli mira a ne alosti.
Euharistiski Isuse, uini da Ti svi narodi slobodno slue, svjesni da sluiti Bogu jest isto to
i kraljevati. Tvoj Sakrament, o Isuse, neka bude svjetlost pametima. snaga voljama, privlana snaga
srcima. Neka bude potpora slabima, utjeha onima koji trpe, spasonosna poputbina onima koji trpe,
zalog budue slave. Amen.

Molitva za sveopi trijumf Euharistije

bl. kardinal Schuster

Preljubljeni moj Isuse, koji si od poetka ljubio ljude, i ljubio si ih do kraja, Ti na svetim oltarima
trajno obnavlja na mistian nain tvoju Pashu. Uini Gospodine da svi povjeruju u tvoj Sakrament
ljubavi, da pohode tebe prisutna u Euharistiji kako bi dobivali nebesku hranu za vjeni ivot. Neka
tvoj stol Gospodine bude zalutalome svijetu prijestolje milosra s kojeg se iri duga mira. Neka tvoj
oltar bude kao onaj koji je podigao Noa nakon opeg potopa, kao onaj koji vidje prorok Ezekijel s
ije desne strane je izvirao veliki potok, isticao iz hrama i pretvarao pustinju u plodnu zemlju.
Krue nebeski, kojega je posvetio Duh Sveti budi za nas otajstvena mana koja u sebi ima sve
Rajske okuse. Krue sveti koji si sabran iz bezbrojnih zrnaca penice skupljenih po poljima, saberi s
etiri strane svijeta u tvoje kraljevstvo Katoliku Crkvu. Jaganje Boji koji svojim rtvovanim
Tijelom hrani vjernike, tvojom Krvlju zacrvenjuje njihove usne kad piju iz tvoga kalea, po
milosti Presvetog Sakramenta oivi nas na zemlji kako bi jednog dana zaivjeli u tebi u Nebu.
Amen.

146
 Kako ti zahvaliti Isuse za udesni dar Euharistije
sv. Luiza de Marillac

Koji je povod Gospodine za to udesno i neshvatljivo djelo presvete Euharistije? Nije li ona
plod zbog tvoje velike elje da se s nama sjedini? Kako te slaviti i iskazati Ti moju zahvalnost za to
udesno iznaae? Doi, potpuno zagospodari u mom srcu i sjedini moju volju s tvojom. elim
brino bdjeti u tvojoj svetoj prisutnosti i iskazati ti svu moju zahvalnost, Boe moj koji si sama
ljubav. Amen.

elja za sjedinjenjem s Isusom u Euharistiji

sv. Luiza de Marillac

Due Sveti, ljubavi Oca i Sina doi oisti i uresi moju duu, da bi se dopala mome Spasitelju
te da ga primim na njegovu slavu i moje spasenje. O Krue aneoski svim srcem te elim! Ne gledaj
na moju nedostojnost koja me udaljuje od tebe, nego pogledaj na tvoju ljubav koja me je toliko puta
privukla i pozvala da ti pristupim. Daruj mi se cio, molim te o Boe moj. Neka tvoje dragocjeno
Tijelo, tvoja sveta dua, tvoje slavno Boanstvo kojim se klanjam u ovom Presvetom Sakramentu
potpuno zaposjednu moju duu. O slatki Isuse! O dobri Isuse!
Boe moj i sve moje, smiluj se svim duama koje si otkupio svojom predragocjenom Krvlju.
Duboko ih rani tvojom ljubavlju kako bi ti postale zahvalne za ljubav koja te je nagnala da se
daruje nama u Presvetom Sakramentu. Prikazujem Ti tvoju vjenu slavu i sve milosti koje si
udijelio Djevici Mariji i svim svetima sa slavom i ljubavlju kojom te vjeno hvale. Amen!

Isusu, kruhu vjenoga ivota

sv.Ivan Bosco
Isuse, moj Gospodine u jednostavnosti srca sa
ivom vjerom klanjam se tebi stvarno prisutnom u sakramentu presvete Euharistije. Ti si
Isuse, kruh koji je s neba siao, kruh koji nas podrava na putu ivota, Ti si izvor ljubavi koji se zna
darovati sve do rtve samoga sebe, Ti si zalog vjenog ivota. Gospodine beskrajna je ljubav koja
te je nagnala da ostane s nama u Presvetom Sakramentu kako bi nam se potpuno darovao.
Isuse udjeli mi milost da svaka moja sakramentalna priesti bude in velike ljubavi i vjere.
O moj Spasitelju daj da sav izgubljen u tebi nauim umrijeti samome sebi kako bi se potpuno
darovao mojoj brai. Gospodine udijeli mi jo milost da sjedinjen s tobom ivim novim i boanskim
ivotom, kako bih jednoga dana pristigao u Nebo gdje u te gledati, ne vie skrivena u sakramentu
nego licem u lice i ljubiti te za svu vjenost. Amen.

Polet due Isusu

sv. Toma Akvinski

O moj dobri Isuse, prisutan u Euharistiji, neka moja dua trajno tebi leti i neka moj ivot
bude in ljubavi. Pomozi mi shvatiti da svako djelo koje ne asti tebe je mrtvo, neka moja
pobonost ne bude iz navike nego trajni polet srca. Isuse, slasti mog ivota, udijeli mi milost da
ostanem u poniznosti bez zahtijeva, u radosti bez rastresenosti, u alosti bez obeshrabrenja, u
strogosti bez osornosti. Udijeli mi milost da govorim bez pretvaranja, da se bojim bez oajavanja,
da se nadam bez preuzetnosti, da ivim isto bez mrlja, da ispravljam druge bez bijesa, da ljubim
bez izvanjskog pretvaranja, da odgajam bez mrmljanja. Amen!
Usta moja uzdiite
sv. Toma Akvinski

Usta moja uzdiite k preslavnome Tijelu glas, i krv dragu proslavite to je proli za sve nas edo
Majke plemenite ljudskog roda Kralj i Spas. Dan je svima smrtnicima, Djeva nam ga porodi, i on
proe siju tlima zrnje rijei Bojih, a na kraju vjernicima divan spomen ostavi. Kad je braom

147
veerao Spas na gozbi posljednjoj, sav je zakon odrao On u hrani vazmenoj, i ko hranu tad je dao
sama sebe drubi svoj.
Gospod zbori i kruh biva svetim tijelom njegovim, likom vina krv se skiva, okom toga ne
vidim, ali sama vjera iva kazuje bezazlenim. Divnoj dakle tajni ovoj, klanjajmo se smjerno mi,
stari zakon rtvi novoj nek se sada ukloni, vjera dui ovjekovoj nek spoznanje dopuni. Bogu Ocu,
Bogu Sinu hvala s pjesmom radosnom, slavimo im veliinu astimo ih duom svom. k Duhu
Svetom nek se vinu glasi s dikom jednakom. Amen.

Klanjam ti se smjerno
sv. Toma Akvinski

Klanjam ti se smerjno, tajni Boe na, to pod prilikama Ti se sakriva, srce ti se moje cijelo
predaje jer dok promatra te svijest mu prestaje. Vid i opip, okus varaju se tu, al za vrstu vjeru dosta
je to uh, vjerujem u svemu Kristu Bogu svom, istine nad ovom nema istinom. Samo Bog na kriu
bjee oku skrit, ovdje je i ovjek tajnom obavit, vjerujem u oba, oba priznajem s razbojnikom isto
skruen vapijem. Rana kao Toma ja ti ne vidim, ipak Bogom svojim priznam te s njim, daj da vjera
moja uvijek ivlje sja, da se ufam u te da te ljubim ja.
Uspomeno smrti Spasa premilog, ivi Krue, to si ivot puka svog, daj da sve od tebe i
moj ivi duh, dokraj ia budi najslai mu kruh. Pelikane njeni, Spasitelju moj, blatna me u Krvi
peri Presvetoj. I kap njena moe svijet da spasi cijel da bez ljage bude posve ist i bijel. Isuse kog
sad mi krije veo taj, arku elju molim, ti mi usliaj, daj da otkrito ti lice ugledam i u slavi tvojoj
blaen uivam. Amen.

Hvali Sion Spasitelja

sv. Toma Akvinski

Hvali Sion Spasitelja, Vou svog i uitelja pjesmama i popijevkom. Uzdiui ga iznad
svega, nee preve hvalit njega niti kojom pohvalom. Slava evo velika je: ivi kruh to ivot daje,
astiti nam je ovaj dan. Kruh to bi kod svetog stola meu dvanaest apostola podijeljen je i
blagovan. Pojmo punom jasnom rijei, neka milo klike jei srdaca nam skladan glas. Blagdan
slavni svetkujemo, ustanovu spominjemo, gozbe to je dade Spas. Novog kralja stol je ovo, na njem
evo Janje novo, starom vazmu doe kraj.
Nesta slika toga trena, ispred zbilje minu sjena, tminu progna sunan sjaj. to sam stvori
ono veer, Krist to isto tvorit ree dovijeka na spomen svoj. Poueni kako treba, prinosimo dare
neba u rtvi spasonosnoj. Nauke nam svete glase: kruh u Tijelo pretvra se, vino u Krv Gospodnju.
Ne shvaamo, ne gledamo, al po jakoj vjeri znamo to van reda biva tu. U dva lika tu se taje, silne
stvri kojim je tek vanjtina razlikom.
Tijelo hrana, krv je pie, Kristovo je ipak bie sve pod svakom prilikom. Kad god prima
nije dio, nije krika nego cio, ljudima se predaje. Jeo jedan, jelo trista svaki prima svega Krista, nit
ga jelom nestaje. Dobar, opak blaguju ga, kob je ipak svakom druga, ivot ili smrtni mrak. Smrt je
zlima, dobrim ie, gledaj isti kruh i pie, a plod tako nejednak. Kad je tajna razlomljena, znaj da
est joj odijeljena ko cjelina vrijedi njena jer u svakom sav je dar.
Nit se mijenja to pri tome, stas il stanje sakritome, prilike se samo lome ne trga se sama
stvar. Aneoske eto hrane, putnici se njome hrane, to je kruh za odabrane, ne daje se svijetu zlom.
Davno mu je spominjanje, Izakovo rtvovanje, Izraelskog Vazma janje, mana hrana pustinjom.
Dobar Pastir, pravo jelo, smiluj nam se Janje bijelo, daj nam hranu svoje tijelo, brani, vodi stado
cijelo k strani ia blaenog. Silni Boe, to nam jesti na zemaljskoj daje cesti, daj nam gore s
tobom sjesti, meu svece ti nas smjesti u Nebu kod stola svog. Amen.

148
 Isus za ljubav u Presvetom Sakramentu
sv. Alfonz Marije Liguori

Moj Gospodine Isuse Kriste, koji toliko ljubi ljude i ostaje dan i no pun ljubavi i
njenosti u Presvetom Sakramentu ekajui, ljubei i prihvaajui sve koji dolaze da te pohode. Ja
vjerujem da si prisutan u Euharistiji. klanjam Ti se iz dubine moga nitavila, zahvaljujem ti za
milosti koje si mi udijelio, posebno jer si uao u moju duu, dao mi za odvjetnicu tvoju Presvetu
Majku Mariju i pozvao me u ovu Crkvu. Danas elim astiti tvoje Srce toliko zaljubljeno u
stvorenja i zahvaliti ti za veliki dar Euharistije, kao naknadu za sve uvrede koje Ti nanose tvoji
neprijatelji u ovom Sakramentu, a na kraju kao zadnji razlog mog pozdrava, ovim pohodom elim
Ti se klanjati na svim mjestima na zemlji gdje si prisutan pod prilikama Svetoga Kruha, pogotovu
gdje si najvie zaputen i sam.
Isuse moj, ljubim Te svim srcem i kajem se to sam toliko puta u prolosti uvrijedio tvoju
beskrajnu dobrotu. Obeajem s tvojom milou da te vie neu vrijeati, i sada bijedan kakav jesam,
potpuno se Tebi posveujem. Odriem se svoje volje i tebi je predajem, posveujem Ti sve ljubavi,
elje i sve to posjedujem. Od danas ini samnom i svim stvarima koje mi pripadaju sve to eli,
Molim Te samo mi udijeli tvoju svetu ljubav, ustrajnost do kraja i savrenu poslunost tvojoj volji.
Preporuujem ti due iz istilita, pogotovu one koje su bile vie pobone Presvetom Sakramentu i
tvojoj Svetoj Majci. Preporuam Ti jadne grenike, i na kraju ljubljeni moj Spasitelju, sjedini sve
moje elje sa eljama tvoga ljubljenoga Srca te ih tako sjedinjene prikai vjenom Ocu kojega
molim u tvoje ime da ih prihvati i uslia. Amen.

O Isuse iz ljubav prema meni si ostao u svetohranitu

sv. Alfonz Marije Liguori

Isus Kriste u Presvetom Sakramentu o kako su s pravom sveci u tebi imali svoje blago, svoje
srce i svoju ljubav. Preljubljeni moj Isuse, iz ljubavi prema meni Ti ostaje dan i no zatvoren u
svetohranitu. Molim te zaposjedni tako moje srce da samo na tebe misli, tebe ljubi, trai i nada se
tebi. Udijeli mi ovu milost. O moj Spasitelju koji si postao Sakramentom, o boanski zarunie
naih dua, kako je lijepo i ljupko iznaae tvoje ljubavi da bi te due ljubile. O vjeni Boe nije ti
bilo dosta da postane ovjekom, niti da umre za nas, nego si nam jo htio dati ovaj neizrecivi
Sakrament za jelo kao zalog Raja. Htio si doi k nama kao djetece u tali, kao zanatlija u svojoj
radnji, umrijeti kao zloinac na kriu, a na kraju ostati kao kruh s oltaraKai mi to si mogao jo
iznai, pa da te ljudi ljube?
O beskrajno dostojna Ljubavi, kad u poeti uistinu odgovarati udesnim iznaaima tvoje
ljubavi? Gospodine elim ivjeti samo zato da te ljubim. emu mi slui ivot ako ga cijelog ne
zaloim u ljubavi za tebe, slatki moj Otkupitelju, koji si predao cijeli svoj ivot za mene? I to bih
mogao ljubiti ako ne ljubim tebe koji si beskrajna ljepota, sama slast, sva dobrota i ljubav? Neka
moja dua ivi samo zato da te ljubi! Neka se moje srce rastopi i istroi iz ljubavi samo pri pomisli
na tvoju ljubav. Neka na samu pomisao na jaslice, Kri i Euharistiju upali se eljom da ini velike
stvari za tebe koji si uinio tolike divne stvari iz ljubavi prema meni.Amen.

Uzdizanje due u ljubavi Isuse Kristu u Presvetom Sakramentu

sv. Alfonz Marija Liguori

Uvodna napomena: Slijedi 26 molitava sv. Alfonza Euharistiskom Isus. One su plod
svetake ljubavi prema Euharistiji. Kao poticaj za molitvu svetac je uzimao biblijske tekstove tako
da svaka molitva poima jednim svetopisamskim tekstom koji je istovremeno i naslov molitve.

1. Iziite, keri sionske, i vidite kralja Salomona pod dijademom kojim ga mati ovjenala na
dan njegove svadbe (Pj 3,11). O keri milosti, due koje ljubite Boga, iziite iz zemaljskih tama i
promatrajte vaeg kralja Isusa, okrunjena trnovom krunom, krunom prezira i boli kojim ga okruni

149
njegova sinagoga na dan njegove svadbe, to jest smrti, po kojoj se s kria zarui s duama.
Ponovno iziite da ga vidite puna ljubavi i milosra sad kad dolazi sjediniti se s vama u Presvetom
Sakramentu ljubavi.
Ljubljeni moj Isuse, toliko te, dakle, kotalo moi doi i sjediniti se s duama u ovom
blagom Sakramentu. Morao si prije pretrpjeti tako gorku i sramotnu smrt. Doi, doi brzo i sjedini
se s mojom duom. Nekada je ona bila tvoja neprijateljica zbog grijeha, ali ti je sada eli za
zarunicu po svojoj milosti. Doi Isuse moj zarunie, ne elim te vie izdati, elim Ti biti uvijek
vjeran. Kao ljubezna zarunica, elim samo tebi ugaati. elim te bezrezervno ljubiti, elim biti sav
tvoj, sav, sav, sav tvoj.
2. Dragi mi je moj struak smirne to mi na grudima poiva (Pj 1,14). Iz struka smirne
nakon to me je naruena kora kao suze izlazi ljekovita tekuina. Na Gospodin u svojoj Muci je
htio prije svoje smrti da iz njegovih rana s tolikom patnjom istee njegova boanska krv, da bi je
svu dao za nas i nae spasenje u ovoj hrani ivota. Doi moj strue smirne, moj zaljubljeni Isuse
zbog tebe trpim i tebe oplakujem kad te promatram izranjena na Kriu, ali kad te primim u ovom
preslatkom Sakramentu postajem blag i ljubezan.
Doi u moju duu, nasiti me svojom ljubavlju, odmori me. Koliko slasti osjeam u mom
duhu kada pomislim da sam primio u sebe mog Spasitelja koji je da bi me spasio htio iskrvariti i
umrijeti na Kriu za mene. Poivaj na mojim grudima. Nikad te vie moj Gospodien neu odbaciti,
nikada vie nee morati otii od mene. elim te uvijek ljubiti, biti uvijek sjedinjen s tobom. Biti u
zauvijek Isusov, Isus e zauvijek biti moj, zauvijek, zauvijek, poivaj na mojim grudima.

3. Dok se kralj odmara na svojim leajima nard moj mirie (Pj 1,12). Kada Isus doe
boraviti u dui po svetoj priesti, oh kako dua sa svjetlom koje donosi ovaj Kralj vidi i spoznaje
svoju malenost. Slino stabljici narda koja je najnia meu drugim biljkama, dua ispovijeda svoju
najveu neznatnost meu svim stvorenjima, te tako poniena kako ugodnim mirisom mirie svome
ljubljenome Kralju koje je poziva da se uvijek sve vie s njim sjedini.
Duo moja ako eli da se u tebi Isus odmara promatraj svoju malenost. Tko si? to
zasluuje? Ponizi se koliko vie moe, odbacujui svako precjenjivanje sebe koje udaljava Isusa
od tebe i sprjeava ga da doe i poine u tebi. Doi ljubljeni moj Otkupitelju, doi k meni, tvojim
boanskim svijetlom daj da upoznam svoju malenost, bijedu i nitavilo kako bi ti mogao rado
poinuti u meni i nikad se vie ne odijeliti od mene.
4. Pravednim mislima mislite o Gospodinu (Mud 1,1). Duo moja zato si tako postidna i
maloduna pred tolikim dobrom i beskrajnom ljubavlju tvoga Gospodina? Kad si postala dostojna
primiti u sebe Isusa, neka se tvoji osjeaji usklade u povjerenju s tolikim Bojim dobrom koji ti
daruje samoga sebe. Istina je da su strani njegovi sudovi, ali oni su strani za ohole i tvrdokorne, a
za ponizne i raskajane koji ga ele ljubiti i sluiti mu njegovi sudovi su milosre i ljubav koji izlaze
iz srca puna samilosti i ljubavi.
Oni su takvi da je David promatrajui Boje sudove obilovao nadom. Uzdam se u rije tvoju
(Ps 119,42). On se tim sudovima radovao i tjeio: Sjeam se Gospodine davnih tvojih sudova i to
me tjei (Ps 119,52). Ovaj veliki Bog je odve paljiv i previe ljubi onoga tko ga trai s ljubavlju.
Dobar je Gospodin onome koji se u nj uzda, dui koja ga trai (Tu 3,25). O koliko je Gospodin
dobar s onima koji nastoje suobliiti svoju volju njegovoj boanskoj volji. Kako je dobar Bog
estitima, onima koji su estita srca (Ps 73,1). Moj Gospodine, ljubavi moja, nado moja, sve moje,
elim te, elim samo tebe ljubiti, tebi se dopasti i initi tvoju volju. Daj da te pronaem, da bue
zadovoljan samnom, da te nikada ne ostavim. Amen. Amen.
5. Dragi moj pokuca. Otvori mi sestro moja, prijateljice moja, golubice moja, savrena
moja (Pj 5,2). Evo rijei koje Isus u Presvetom Sakramentu govori dui koja ga ljubi i eli. Otvori
mi kae, duo tvoje srce i ui u priviti te sebi te e ti sjedinjena samnom po slinosti meni postati
moja sestra, po zajednitvu dobara moja prijateljica, po jednostavnosti koju u ti dati moja golubica,
po daru istoe koju u ti udijeliti bezgrena.
I dalje govori. Otvori jer glava mi je puna rose a kosa nonih kapi (Pj 5,3). Kao da kae:
Promisli moja ljubljena, ekao sam cijelu no tvog neurednog ivota koju si ivjela u tami i zabludi.

150
Evo umjesto da doem s bievima kazniti te dolazim u ovom Sakramentu s kosom punom nebeske
rose kako bih ugasio u tebi plamenove neiste ljubavi prema stvorenjima i upalio blaeno u tebi
plamen moje svete ljubavi. Doi, dakle ljubljeni moj Isuse, uini u meni to eli. Odriem se svake
navezanosti da bih bio sav tvoj i sjedinio se sa tvojom svetom voljom.
6. Neka dragi moj doe u vrt svoj, neka jede najbolje plodove u njemu (Pj 4,16). Kornelije
kae da poziv koji dua koja se eli priestiti upuuje Isusu je ovaj: Doi, ljubljeni moj, u moje
siromano srce, koje u prijanjem nesretnom vremenu nije bilo tvoje, ali sada po tvojoj milosti je
ponovno postalo tvoje. Doi i kuaj u meni one kreposti koje mi ti sam donosi tvojim dolaskom.
Gospodine barem zbog tvoje asti i uzvienosti oisti moju duu, uresi je, upali je svojom ljubavlju,
uljepaj je u tvojim oima da bi postala tvoje dostojno boravite.
7. Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove (Iz 66,11). Sa svetoga oltara Isus tono
ovaj slatki poziv upuuje duama. Doite, kae im, nasitite se mojim boanskim mlijekom koje
vam darujem u ovom Sakramentu dajui vam piti moju krv. Koji to pastir ikada, kae sv. Ivan
Krizostom, svojom krvlju napaja svoje ovce? ak i majke daju dojiljama da hrane njihovu djecu.
Ali ti boanski Pastiru, zaljubljen u due, eli ih hraniti svojom krvlju. Imala je pravo sv. Katarina
Sijenska kad je s udnjom pristupala priesti kako bi se napojila ovim boanskim mlijekom, kao
dijete koje poudno eli sisati mlijeko na grudima svoje majke. Imala je pravo sveta Zarunica
kazati svome ljubljenome: Ljubav je tvoja slaa od vina (Pj 1,1), govorei da je vie cijenila
mlijeko ovog Sakramenta, kako to objanjavaju tumai sv. Pisma, nego sve zemaljske slasti koje su
prolazne i isprazne kao to je prolazna i isprazna slast i radost vina.
O ljubljeni moj Isuse, kad ve hoe danas me napojiti tvojom krvlju u svetoj priesti,
pravedeno je da se rado odreknem svih slasti koje mogu dobiti na zemlji. Svih njih se odriem.
Odluujem i biram radije trpjeti svako zlo sjedinjen s tobom nego li uivati sva zemaljska dobra
daleko od tebe. Dosta mi je radost tebi udovoljiti koji zasluuje nau panju po svaku cijenu.
Molim te daj mi samo tvoju milost i ljubav. To mi dosta mi da budem zadovoljan. Daj mi samo
ljubav prema tebi i tvoju milost govorim ti sa sv. Ignacijem Lojolskim i dovoljno sam bogat.
8. Jedite prijatelji opijte se mili moji (Pj 5,1). Prijatelji, to jest poetnici, koji su tek poeli
uivati boansko prijateljstvo, primajui svetu priest hrane se tijelom Isusa Krista, ali s naporom.
Napredni primaju Isusa s manje napora. A mili oznauju savrene opojene svetom ljubavlju i koji
ive skoro izvan svijeta te zaboravljaju na sve, zaboravljaju takoer i same sebe, jedino se brinu da
ljube i udovolje njihovome Bogu. Ljubljeni moj Isuse, jo nisam savren, ali me ti moe uiniti
savrenim. Nisam tvoj mili zbog mojih pogreaka jer sam bio nezahvalan i nevjeran, ali Ti moe
uiniti da ja to postanem napijajui me na izvorima tvoje ljubavi.
Doi kraljevstvo tvoje. Doi dragi moj Gospodine, posjeduj cijelu moju duu. Potvrdi u
meni tvoje kraljevstvo, samo ti u meni vladaj, samo tvoja ljubav neka zapovijeda a ja u samo nju
sluati. Opij me, opij me tobom, daj da zaboravim na stvorenja, na sebe, svoje interese, na sve, da
ne ljubim nego samo tebe, Boe moj, blago moje, dobro moje i sve moje. Samo za tobom uzdiem,
samo tebe traim, samo na tebe mislim, da se samo tebi dopadnem. Molim te uini to po zaslugama
tvoje muke. To te molim i tomu se nadam.
9. Okrijepite me kolaima, osvjeite jabukama jer sam bolna od ljubavi (Pj 2,5). Dua trpi
od ljubavi kad zaboravi ne sebe i svoje stvari, trai i misli kako udovoljiti svojim ljubljenim
enjama i svetim eljama koje su cvijetovi, i svetim djelima koja su plodovi boanske ljubavi. O
Boe moj u Presvetom Sakramentu, kad ve eli da budem sav tvoj, uini ono to ti eli. Daj da
zaboravim na sve to ne pripada tvojoj ljubavi. Poveaj sve vie moju elju da budem po tvojoj
volji, i daj da ovi cvjetovi ne budu samo cvjetovi nego, neka postanu plodovi, da uinim i pretrpim
neto za tebe koji si toliko uinio i previe pretrpio za mene. O Boe, o Boe moje due, daj da te
ljubim, uistinu ljubim, ne samo rijeima nego i djelima prije nego li doe trenutak moje smrti.
10. Dragi je moj bijel i rumen, istie se meu tisuama (Pj 5,10). Na ljubljeni Isus je bijel
zbog svoje istoe, rumenkast zbog plamena svoje ljubavi. Moj rtvovani Jaganje koji gori
ljubavlju za mene, kad e me uiniti sebi slinim? Kada u goriti ljubavlju za tebe kao to ti gori
za mene? Odriem se svih ljubavi i biram samo tvoju ljubeznu ljubav Boe moj i sve moje. Odlazite

151
od mene stvorenja, to elite od mene? Odlazite neka vas ljubi onaj tko vas trai. Ja elim samo
mog Boga i samo za Boga uvam sve moje osjeaje i cijelo moje srce.
11. Oitovala se dobrota Boga naeg spasitelja i njegova ljubav prema ljudima (Tit 3,4). Sv.
Pavao kae da Bog kad je postao ovjekom je dao svijetu na znanje do koje mjere je velika njegova
dobrohotnost prema nama. Ali ostajui u Presvetom Sakramentu pokazuje nam dokle see njenost
njegove ljubavi prema duama. Sv.Augustin kae ne izgleda kao ludost Isusova rije upuena nama,
koju je kazao one blaene noi: Uzmite i jedite ovo je moje tijelo (Mt 26,25). Ljudi, ree On, da
biste shvatili koliko vas ljubim elim da pristupite i blagujete moje tijelo. O sveta vjero! Tko bi
ikada mogao toliko traiti? Tko bi to mogao ikada pomisliti da Isus nije prvi na to mislio? Neki
Isusovi uenici, kad su to uli iz njegovih usta, to jest da je htio dati njima svoje tijelo za jelo,
rekoe da to bijae odve tvrda rije i da nisu joj mogli povjerovat niti je uti. Tvrd je ovo govor!
Tko ga moe sluati? (Iv 6,60). I nisu ga vie slijedili jer mu nisu htjeli vjerovati, pa ipak vjera nas
tako ui.
Isus nakon svega to je uinio za nas ne trai drugo nego da ga ljubimo kao to je to
Gospodin nekad traio od svoga naroda. Izraele to od tebe trai Jahve, Bog tvoj? Da ga ljubi i da
slui Jahvi, bogu svome svim srcem (Pz 10,12). O preljubljeni moj Isuse, to ti ne daje i obeava
onome tko te ljubi? Obeava mu svoju ljubav. Ja ljubim one koji mene ljube (Izr 8,17) Obeava
svoj zagrljaj i onomu koji ti je lea okrenuo. Vratite se k meni i ja u se vratiti k vama (Zh 1,3).
Obeava da e doi s Ocem i Duhom Svetim i nastanit e se zauvijek u njegovoj dui. Ako me tko
ljubi, drat e moju rije, i moj e ga Otac ljubiti, k njemu emo doi i kod njega se nastaniti (Iv
14,23). I to si vie mogao obeati i dati da bi potakao ljude da te uzljube? Preljubljeni moj
Gospodine, shvaam. Ti eli da te ja ljubim, da te ljubim svim srcem, ako te nisam ljubio, ti me
naui ljubiti te, ti uini da te uzljubim, da te puno ljubim. Uini ono to zapovijeda i zapovijedaj
to eli.
12. Ne gledajte to sam garava to me sunce opalilo (Pj 1,6). Snaga mojih strasti govorila
je sveta zarunica a trebam i ja to rei, moj ljubljeni Isuse me izobliila i potamnila. Crna sam
ali sam lijepa (Pj 1,5). Ako sam crna zbog mojih djela, lijepa sam po tvojim zaslugama, ljubljeni
moj Otkupitelju. Crna sam bila kad sam bila sama i daleko od tebe, ali sad kad sam sjedinjena s
tobom tvoja milost, tvoja ljepota su me uinili lijepom. Da moj Gospodine, tomu se nadam. Budi
uvijek blagoslovljen. Ne dopusti da te vie izgubim i vratim se na staru runou. Ljubim te
beskrajna ljepoto elim da i moja dua bude lijepa da se dopadne tvojim boanskim oima te da je
uvijek moe ljubiti.
13. Povuci me za sobom trimo (Pj 1,4). Ljubljeni moj Isuse budui da ja nisam mogao
uspeti se tebi za ovoga ivota, ti si htio sii k meni, da se sjedini samnom u ovom Sakramentu
ljubavi. Privuci me Gospodine sebi. Ne elim te privui sebi, traei svoje zadovoljstvo, nego elim
da me ti svojim slatkim privlanostima privue sebi, da tako ne elim i ne inim nita osim tvoje
svete volje. Pravo je da sve moje sklonosti ustupe mjesto tvojim svetim odredbama. Sjedini me sa
sobom, da tako sjedinjen i slobodan od zemaljskih ljubavi skupa s tobom trim putem svetih
kreposti, da tako u ovom i drugom ivotu otpoinem samo u tvojoj svetoj volji.
14. Uveo me u odaje vina i pokrio me zastavom ljubavi (Pj 2,4). U ovim odajama vina sv.
Bonaventura vidi svetu priest koja duu kad se priesti sjedinjuje s boanskim Kraljem i daje joj
kuati vino ljubavi koje odagnaje elju za stvorenjima, ulijeva cjelovito urednu ljubav, to jest
potenu prema sebi, velikodunu prema blinjemu, najveu prema Bogu ljubei ga vie od svega jer
On to zasluuje.
O Isuse moj Kralju, jedini Gospodaru moga srca, ti si me uveo u ovu blaenu odaju tvoje
ljubavi, to jest u samoga sebe sjedinjujui me sa sobom po Sakramentu ljubavi. Da, moj Gospodine
osjeam da se mijenja mojem srce. Osjeam svetu elju koja mi daje mir, odbojnost prema neistim
ljubavima i uie istu ljubav prema tebi Boe moj. Isuse moj kad si me ve uveo u ovu lijepu
odaju, ne dopusti da iz nje vie iziem. Kad si se ve sjedinio samnom ne ostavi me vie nikada.
Odvoji me od navezanosti na stvorenja. Sjedinjuj me sve vie s tobom na ovoj zemlji, da se jednog
dana savreno sjedinim s tobom u Nebu, gdje u te ljubiti svim svojim snagama neposredno,
savreno i zauvijek.

152
 15. Dragi je moj siao u svoj vrt k lijehama mirisnog bilja da bere ljiljane (Pj 6,2). Slatki
moj Spasitelju kad ve silazi s Neba kako bi doao u moju duu, daj da po tvojoj milosti ona
postane tvoj vrt da moemo u njoj ubrati ljiljane i druge tebi drage plodove. Oprosti mi ako sam te
povrijedio. Primi me ako sam te ostavio sad kad raskajan ti se vraam. Daruj mi onu istou koju od
mene toliko oekuje. daj mi snage da uinim ono to ti od mene trai. Udjeli mi tvoju istinsku
ljubav da se tako u meni obraduje. rtvujem i prikazujem ti sve svoje skolonosti i elim samo ono
to ti hoe.
16. Govor mu je sladk i sav je od ljupkosti (Pj 5,16). Isus due, koje ga ljube kao zarunika,
potie da samo njega ele, bilo da ih biuje, bilo da ih tjei, bilo da im dopusti osjettiti njegovu
blizinu, bilo odsutnost, jer sve On ini iz ljubavi i da bi bio ljubljen. Isuse, ini samnom to eli,
uvijek u te ljubiti, bilo da sam u utjesi ili progonima, znam da mi sve dolazi iz tvoga ljubeznoga
Srca i da je sve za moje vee dobro.
Moje je srce sigurno Boe, sigurno je srce moje (Ps 108,2). Moja volja je spremna prihvatiti
sve to ti odredi. Blagoslivljati u Gospodina u svako doba (Ps 33,2). U svako doba, bilo meni
sklono ili nesklono, uvijek te elim blagoslivljati i ljubiti moj Stvoritelju. Ne traim, niti zasluujem
utjehe, ja koji sam ti tolike gorine priutio mojim grijesima, traim samo tvoju volju, samo da Ti
bude zadovoljan, ja prihvaam svaku muku. Isuse moj, Isuse moj, daleko ili blizu, uvije u te
eljeti, uvijek traiti, bilo da me tjei ili prekorava, uvijek te elim ljubiti, uvijek zahvaljivati tebi.
17. Tko je ta to dolazi iz pustinje naslonjena na dragoga svoga? (Pj 8,5). Koje su to due
koje ive na zemlji a cijene je kao da je ona pustinja? To su one koje su odvojile srce od vidljivog
svijeta i ive samo u Bogu, kao da drugo ne postoji osim Boga, samo njega ljube, samo njemu ele
biti po volji i na taj nain ive skoro izvan zemlje, iznad koje se uzdiu, kuajui slasti koje imaju
samo oni samo Boga ele i koje stavljaju u Boga svu svoju nadu.
Koje su te sretne due, ako ne one koje se esto u istoj ljubavi sjedinjuju s Isusom u
priesti? Da Gospodine i ja elim biti taj po tvojoj milosti, odvojen od svega i sav tvoj. Svijet e od
sada za mene biti pustinja, izbjegavati u navezanost na bilo koje stvorenje, samo u na tebe misliti,
kao da ne postoji drugo do li ja i ti. Samo u tebe stavljam sve moje pouzdanje, svu moju ljubav
Boe moj ljubljeni, nado moja, ljubavi moja, sve moje.
18. Ako bude poput zida, sagraditi emo na njemu krunite od srebra, ako bude poput vrata
utvrdit emo ih cedrovim daskama (Pj 8,9). Upravo to ini Isus, kad doe u duu po svetoj priesti.
Vidi da je ona odve slab zid za oduprijeti se napadajima pakla, pa je po snazi Presvetog
Sakramenta jaa obranom srebra, to jest svojim boanskim svijetlom. Vidi da je dua vrata koja
lako trunu, pa je On obnavlja daskama jakosti i ustrajnosti koje oznauje cedrovina koja je jako
drvo nepodlono trulei, a titi vrata due osloncima svete ustrajnosti, to jest darovima svetoga
straha, odvojenou od stvorenja, ljubavlju prema molitvi, svetim eljama, a ponajvie darom svete
boanske ljubavi.
Kruh koji daje snagu ovjeku. Isus nas ui da, kao to kruh zemaljski odrava ljudski ivot,
tako kruh nebeski svete priesti odrava ivot due. Onaj koji mene jede ivjet e zbog mene. Tko
jede tijelo moje i pije moju krvi ostaje u meni i ja u njemu (Iv 6,56-57). O moj Isuse, tko je slab i
nevjeran, ako nisam ja? Ti zna koliko sam puta popustio mojim neprijateljima, koliko su puta
razbili vrata, to jest moju volju te su uli ubijajui me tako da sam izgubio tvoje prijateljstvo. Ojaaj
me tvojim svjetlom i tvojom jakou, da te vie ne izgubim i odijelim se od tebe. Dragi moj
Gospodine i Otkupitelju, ako bi te ponovno uvrijedio daj da radije umrem sada kad se nadam da
sam u tvojoj milosti sjedinjen s tobom. Nemam snage, niti elim, ljubljeni moj Isuse, ivjeti bez
tebe. Ali dok ivim, mogu promijeniti odluku i ponovno te izdati kao to sam to ve uinio u
prolosti, pomozi mi. Pomozi mi i ti Marijo i imaj samilosti prema meni. Ti koja si majka
ustrajnosti, isprosi mi ovaj dar od tvoga Isusa, od tebe ga traim, od tebe se nadam zadobit da, od
tebe ga elim.
19. Naoh onoga koga ljubi dua moja, uhvatila sam ga i neu ga pustiti (Pj 3,4). Tako treba
kazati svaka dua sjedinjena s Isusom u Presvetom Sakramentu. Stvorenja ostavite me, iziite iz
mog srca. Ljubio sam vas jer sam bio slijep, sad vas vie ne ljubim, niti vas mogu ljubiti, pronaao
sam vee dobro neizmjerno ljupkije od vas, naao sam u sebi samome mog Isusa koji me je zaveo

153
svojim ljepotama. Mom ljubljenom Isusu sam se sav predao. On me je ve primio za svoju svojinu,
dakle ne pripadam vie sebi. Stvorenja zbogom, nisam vie i neu biti va, ja sam i bit u zauvijek
samo Isusov. I On je ve moj, i bit e zauvijek moj. Uhvatila sam ga i neu ga pustiti. Prihvatio sam
ga u moje srce, primajui ga u svetoj priesti, ubudue privit u ga sebi svojom ljubavlju i neu mu
dopustiti nikada da ode od mene.
Dopusti mi, moj ljubljeni Spasitelju, da te obujmim, da se nikad vie od tebe ne odijelim.
Privijam te sebi, moj Isuse, ljubim te, ljubim te, ljubim te, htio bi te ljubit koliko ti zasluuje. Moje
jedino zadovoljstvo i jedni odmor neka bude ljubiti te i biti tebi po volji. Ti zapovjedi stvorenjima
da me ostave i ne smetaju me. Ah, ako ja to ne elim, nikada stvorenja ne mogu ui u moje srce,
smetati me i odijeliti me od tebe. Ojaaj moju volju, sjedini moje siromano srce sa svojim
boanskim Srcem da bih ja elio uvijek sve to ti eli. Uini to Gospodine, po tvojim zaslugama.
Amen, amen, tomu se nadam, tako neka bude.
20. Ustani sjevernjae, puhni, juni vjetre nad vrtom mojim, neka poteku njegovi mirisi (Pj
4,16). Odstupi od mene sjevernjae, vjetru hladni i tetni zemaljskih ljubavi, a doi ti juni topli
vjetre ljubavi Duha Svetoga koji izlazi iz Euharistiskog Srca Isusova, samo ti pui u mojoj dui
koju je Isus izabrao za vrt svojih naslada. Puhni, da na tvoj daak novi ugodni mirisi svetih kreposti
se ire iz mene. Isuse moj, Isuse moj, Ti to moe uiniti od tebe se tomu nadam.
21. U mom vrtu berem smirnu i balzam svoj (Pj 5,1). Dua koja je primila Isusa treba teiti
ubrati smirnu kako bi mogla uvijek iriti miris kreposti koje se raaju iz mrtvljenja. Jedem med svoj
i sae svoje (Pj 5,1). Slino dua koja ljubi Boga ne zadovoljava se samo s medom, eli i sae te
govori Isusu: Gospodine nisu mi dosta tvoje utjehe, ako mi ne da samoga sebe koji si izvor utjehe,
nisu mi dosta plodovi ljubavi, ako mi ne da sebe koji si predmet moje ljubavi. Naprotiv, moj Isuse,
samo Ti si dovoljan, spreman sam odrei se svih tvojih slasti, da bih imao samo tebe, Boe moj i
svako moje dobro. Ljubim te ne zbog slasti i utjeha, nego zato da budem po tvojoj volji koji eli da
te ljubim i koji zasluuje svaku ljubav dua bilo da ih tjei bili prekorava.
22. Ni u em ja ne oskudijevam, na poljanama zelenim on mi daje odmora (Ps 23,2). O moj
ljubljeni Isuse, kad me ve poziva na gozbu ljubavi, da blagujem tvoje boansko tijelo, to bi mi
jo moglo nedostajati? Gospodin mi je svjetlost i spasenje koga da se bojim? (Ps 26,1). Koga da se
bojim ako Ti svemogui Boe, si moje svijetlo i spasenje? Sav se tebi predajem. Primi me i ini
samnom to eli, kazni me, pokai mi da se ljuti na mene, ubij me, uniti me, ja u ti uvijek rei s
Jobom: Samo da sam tvoj i da tebe ljubim, evo me, zadovoljan sam da se ti prema meni ponaa
kako hoe, da me poniti ako eli.
23. Gle, u dlanove sam te svoje urezao, zidovi tvoji svagda su mi pred oima (Iz 49,16). Evo
ljubezne brige koju Bog ima prema dui koji eli za sebe. Nosi je urezanu u svoje dlanove da je
nikada ne zaboravi, govorei da e prije majka zaboraviti svoje dijete nego li e On zaboravit na
duu koja je u njegovoj milosti. Pa i kad bi koja majka zaboravila svoje dijete ja tebe zaboraviti
neu (Iz 49,15).
Zidovi tvoji svagda su mi pred oima. On stalno bdije pogledom nad odbranom te due, tako
da joj neprijatelji ne mogu nakoditi. Pravednika Gospodine ti blagoslivlja, dobrotom ga svojom
kao titom zaklanja (Ps 5,13). Dobri Bog nas okruuje branei nas svojom dobrohotnom voljom,
koja nam eli svako dobro i oslobaa od svih opasnosti. O moj Boe, beskrajna dobroto, koji me
vie od bilo koga ljubi i eli mi dobro, tebi se predajem, neka mi uzmanjka bilo koja nada, samo
mi ti nemoj uzmanjkati. Znam da se moram potruditi vriti tvoju svetu volju. Drugo ti ne mogu rei.
Evo me, spreman sam i odluan, slatki moj Gospodine, initi ono to ti eli. Neka bude tvoja volja
(Mt 6,10). elim samo vriti tvoju volju. Pomozi mi, inae neu nita dobo uiniti. Naui me ne
samo spoznati nego i uiniti ono to ti eli. Naui me da vrim volju tvoju (Ps. 143,10). Vjeni Oe
daj da i ja mogu uistinu rei ono to je rekao Isus kad je bio na zemlji: Jer ja uvijek inim to je
njemu ugodno (Iv 8,29). Boe moj, to elim, to traim i tomu se nadam po zaslugama tvoga Sina i
njegove svete Majke.
24. Sine moj daj mi svoje srce (Iz 23,26). Duo moja evo to trai od tebe tvoj Gospodin kad
te doe pohoditi, eli tvoje srce i tvoju volju. On se tebi bez pridraja daruje, pravedno je da se i ti
potpuno daruje njemu i vri njegovu svetu volju. Radi tako, da kad te Isus ponovno pohodi po

154
priesti moe se obradovati videi da vri njegovu svetu volju. Isuse elim tebi ugoditi, ojaaj
moju elju, daj mi snage i ini samnom to ti eli.
25. to jo mogoh uiniti za svoj vinograd pa da nisam uinio? Duo moja uje li to ti
kae tvoj Bog: to sam mogao jo uiniti za tebe a nisam uinio? Tebi za ljubav sam postao
ovjekom. Od Gospodara sam postao sluga. Doao sam dotle da sam se rodio u tali kao crv, jer
crvi se raaju u tali. Crv sam a ne ovjek (Ps 21,7). Umro sam za tebe na sramotnom drvu kria.
Posluan do smrti. smrti na kriu (Fil 2,8). to mi je jo preostalo, osim da umrem za tebe. Nitko
nema vee ljubavi od ove da dadne ivot za svoje prijatelje (Iv 15,13). Ali sam vie mislio uiniti, i
uinio tebi za ljubav. Poslije smrti sam htio ostati u Presvetom Sakramentu da ti se sav darujem za
jelo. Reci mi to sam vie trebao uiniti da bi zadobio tvoju ljubav?
Gospodine i Otkupitelju moj, ima pravo, to mogu odgovoriti? Ne znam to ti mogu rei. Ti
si bio previe dobar samnom, a ja nezahvalan prema tebi. Divim se tvojoj beskrajnoj dobroti,
gledam svoju neupuenost i padam ti pred noge govorei: Isuse moj, smiluj mi se koji sam ti na
toliku ljubav uzvratio nezahvalnou. Kazni me, kaem ti, kazni me, ali me ne ostavi, kazni me i
promijeni me. Ne dopusti da vie ivim nezahvalan tebi. Daj da te barem iz zahvalnosti ljubim i da
prije nego li umrem neim nadoknadim tvoju ljubav.
26. Stavi me kao peat na svoje srce (Pj 8,6). Da moj ljubljeni Isuse, kad sam ti ve potpuno
posvetio cijelo moje srce, pravo je da te stavim kao peat ljubavi na njega, da tako zatvorim ulaz
svakoj drugoj ljubavi, da tako svi znaju da moje srce tebi pripada, da samo ti u njemu vlada. Ah
moj Gospodine emu se moe nadati od mene, ako ti to ne uini? Ja mogu samo predati ti moje
siromano srce, da s njime postupa po svojoj volji. Evo tebi ga predajem, posveujem, rtvujem.
Neka bude zauvijek tvoje, ne elim ga vie za sebe. Ako ga ti ljubi uvaj ga. Ne prepusti ga vie u
moje ruke, daj da ti ga vie ne istrgnem iz ruku.
O moj ljubljeni Isuse, o beskrajna ljubavi, kad ve eli da te ljubim, molim te daj da te
ljubim. elim ivjeti samo zato da te ljubim da budem tvoja milina. Ti koji ini tolika udesa kako
bi mogao ui u moje srce po svetoj priesti, uini jo jedno, neka moje srce potpuno tebi pripada,
potpuno cijelo, bez podijeljenosti, bez pridraja, kako bi mogao ponoviti u ovom ivotu i vjenosti
da si ti jedini Gospodin moga srca, jedino moje blago. Okrilje srca moga i batino moja, o Boe
dovijeka (Ps 72, 26). Presveta Marijo majko i nado moja, pomozi mi i sigurno u biti uslian. Amen,
amen, to elim, tome se nadam, tako neka bude.

4. PRIPRAVA I ZAHVALA ZA SVETU PRIEST SA SVECIMA

Odmah napominjemo da bi najbolji nain priprave i zahvale za svetu misu bilo razmatranje
liturgijskih tekstova koji su itani u svetoj misi, pa ipak i ove molitve svetaca imaju svoju ljepotu i
dra. Sveta priest je jedan od najvanijih trenutaka u duhovnom ivotu vjernika. Zbog toga su
sveci na poseban nain doivljavali as kad Isus u priesti ulazi u njihova srca. Sabrali smo
svetake molitve priprave i zahvale za priest do kojih smo doli. One odraavaju veliinu i ljepotu
tih velikih dua i njihovu njenu ljubav prema Euharistiskom Isusu.
Vano je napomenut da ne moemo gledati na svetu priest izdvojeno iz konteksta cjelovitog
slavljena svete mise iji je ona jedan od bitnih dijelova. Zbog toga naglaavao da smisao ovih
molitava nije u tome da se one mole usred mise, neposredno prije priesti ili odmah nakon priesti.
One su priprava i zahvala za svetu priest u jednom irem smislu. Pripravne molitve se mogu moliti
prije poetka mise, a zahvalne nakon njenog svretka. U biti, molei sa svecima ne trebamo se
zaustaviti na njihovim rijeima, nego nastojati oblikovati u dui stav slian njihovome pri primanju
Euharistiskog Isusa. U tom smislu dosta je uzeti jednu ili dvije od slijedeih molitava i moliti ih u
jednom meditativom ozraju. Isto tako, ove molitve mogu posluiti za osobnu adoraciju pred
Presvetim, pa i za meditaciju.

4.1. Svetake molitve priprave za priest

Molitve priprave za priest sv. Alfonza Liguorija: Ni u jednom svom djelu -kae
sv.Franjo Saleki- Spasitelja nije toliko ljubak i njean kao u svetoj priesti u kojoj se On, da tako

155
kaemo, ponitava postajui jelo da bi se sjedinio s naim srcem. Zbog toga je govorio ueni Gerson
da nema prikladnijeg naina za upaliti u nama plamen Boje ljubavi od svete priesti. Isto tako ako
elimo lijeiti nae duhovne slabosti nema prikladnijeg sredstva od svete priesti. On sam dolazi u
svetoj priesti da zapali oganj Boje ljubavi, a kako to pita se Guglielmo da tu moemo promatrati i
avolsko udo te usred tolikog plamena due ostaju hladne prema Boanskoj ljubavi. To proizlazi iz
nepripremljenosti due, a pogotovu iz slabe priprave za priest. Vatra odmah zapali suho drvo, ali ne
i zeleno jer ono nije prikladno za vatru. Sveci su se jako obogaivali po priestima jer su se brino
pripravljali. Sv. Alojzije Gonzaga se tri dana pripravljao za priest a tri dana je zahvaljivao. Zato
treba arko eljeti primiti Isusa u priesti.
in vjere: Evo ga dolazi prelijee brda, preskakuje breuljke (Pj 8,2). O moj ljubljeni
Spasitelju, da bi doao sjediniti se samnom u Presvetom Sakramentu koliko si tekih i vrletnih brda
morao svladati! Od Boga si morao postati ovjekom, beskrajan, morao si postati djetetom, iz
vjenog Oeva krila sii u krilo djevice, od iznad zvijezda sii u talicu, s prijestolja tvoje slave sii
na muilite pravde. I danas Ti iz tvog nebeskog boravita treba sii da bi se nastanio u mojoj dui.
Evo ga za naim zidom, gleda kroz prozore, zaviruje kroz reetke (Pj 2,9). Evo, duo moja, tvoj
ljubljeni Isus gorei istom ljubavlju kojom je za tebe umro na kriu, sad je skriven pod prilikama
Presvetog Sakramenta i to ini? Zaviruje kroz reetke. Kao onaj koji strastveno ljubi i eli da mu
bude uzvraena ljubav, iz Hostije kao iza zatvorenih vrata, gleda a da nije vien, promatra tebe koji
e se danas hraniti njegovim nebeskim tijelom, promatra na to misli, to ljubi, eli, trai, to
e mu prikazati.
Uzdigni se duo moja, pripravi se za primiti Isusa. Prvo mu s vjerom kai, ljubljeni moj
Otkupitelju, dakle, za nekoliko trenutka, sii e u moju duu? O Boe sakriveni i nepoznati
najveem broju ljudi, vjerujem, ispovijedam i klanjam Ti se u Presvetom Sakramentu kao mom
Gospodinu i Spasitelju. Za ispovijest ove vjere rado bih dao i svoj ivot. Ti dolazi da me obogati
svojim milostima i da se sjedini samnom, pa koliko li onda treba biti moje povjerenje u tvoj tako
ljubezni dolazak?
in povjerenja: Duo moja rairi svoje srce, Tvoj Isus ti moe uiniti svako dobro i jako te
ljubi. Nadaj se velikim stvarima od tvog Gospodina koji noen ljubavlju, kao sama ljubav u tebe
dolazi. Da, dragi moj Isuse, nado moja, vjerujem tvojoj dobroti, da e danas kad ti se predam
upaliti u mojim grudima lijepi plamen tvoje iste ljubavi i istinsku elju da budem po tvojoj volji,
da od sada pa nadalje elim samo ono to ti hoe.
in ljubavi: Boe moj, Boe moj, jedini istinski ljubitelju moje due, to si vie mogao
uiniti da te ja uzljubim? Gospodine moj nije ti bilo dosta umrijeti za me, htio si ustanoviti ovaj
veliki Sakrament, da mi se cio daruje, da se same i sjedini svoje Srce sa srcem jednog tako
odbojnog i nezahvalnog stvorenja kao to sam ja. to vie, ti sam me poziva i toliko eli da te
primim. O beskrajna ljubavi. Sav Bog se eli dati meni! Duo moja vjeruje li to? I to ini, to
kae? O Boe, o Boe, o beskrajno ljubljeni, jedini dostojan svake ljubavi, ljubim te svim srcem,
ljubim te vie od bilo ega drugog, vie od sebe samoga, od mog ivota! O kad bi mogao vidjeti da
te svi ljube! O kad bi mogao uiniti da te sva srca ljube koliko zasluuje! Ljubim te Boe, ljubezni
Boe, i sjedinjujem moje siromano srce sa srcem Serafina, sa srcem Presvete Marije i Srcem Isusa
tvoga ljubljenoga Sina. Da te tako ljubim, beskrajna dobroto, ljubavlju kojom te ljube sveci, Marija
i Isus. Ljubim te zato jer si dostojan ljubavi i da budem po tvojoj volji. Iziite iz mog srca zemaljske
ljubavi koje niste za Boga. Presveta Marijo, majko lijepe ljubavi, ti koja toliko eli vidjeti da je
Bog ljubljen, pomozi mi ljubim Boga.
in poniznosti: Duo moja ti dakle, ide se hraniti presvetom tijelom Isusovim? Jesi li
dostojna? Boe moj, tko sam ja, a tko su Ti koji se meni daruje? Je li mogue, moj Isuse, da si Ti
beskrajna istoa elio doi i nastaniti se u mojoj dui koja je toliko puta stjecite tvoga neprijatelja
i kaljua tolikih grijeha? Poznajem moj Gospodine tvoju uzvienost i moju bijedu, stidim se pojavit
pred tobom. elio bih odstupiti od tebe zbog potovanja, ali ako se udaljim od tebe, ivote moj gdje
da idem? Kome da se uteknem? to bi bilo od mene? Ne, ne elim se nikada udaljit od tebe,
naprotiv elim ti se uvijek sve vie pribliiti. Ti eli da te primam kao jelo, poziva me na to.

156
Dolazim, o moj ljubljeni Spasitelju, dolazim primiti te danas ponizan i posramljen zbog mojih
pogreaka, ali s punim povjerenjem u tvoje milosre i tvoju ljubav koje mi daruje.
in kajanja: Koliku bol osjeam u dui Boe moj to te nisam ljubio u prolosti, a umjesto
da sam te ljubio, ja sam udovoljavajui sebi tebe uvrijedio i prezreo tvoju beskrajnu dobrotu,
okrenuo ti lea, odbacio tvoju milost i prijateljstvo. O Boe, svojom slobodnom voljom sam te bio
izgubio. ao mi je Boe moji i kajem se svim srcem. Mrzim lake i teke grijehe koje sam uinio jer
sam povrijedio tebe beskrajnu dobrotu. Nadam se da si mi oprostio, a ako mi nisi jo oprostio,
oprosti mi prije nego li te primim, operi tvojom krvlju moju duu u koju e za malo doi i nastaniti
se.
in elje: Uzdigni se duo moja, doao je blaeni as u koji e tvoj Isus, doi i nastaniti se u
tvom siromanom srcu. Evo Kralja nebeskoga, evo Otkupitelja i Boga koji tebi dolazi. Pripravi se
primit ga s ljubavlju. Zovi ga svojom eljom. Doi moj Isuse, doi u duu koja te eli, prije nego li
se Ti daruje meni, elim ti se predati i predajem ti svoje bijedno srce. Prihvat ga i doi brzo ga
zaposjedni. Doi brzo, Boe moj ne kasni. Jedino i beskrajno moje dobro, moje blago, ivote moj,
raju, ljubavi i sve moje. elio bi te primiti s onom ljubavlju kojim su te primale najsvetije due koje
su te najvie ljubile, kojom te primala tvoja presveta Majka Marija, s njihovim priestima
sjedinjujem ovu moju priest. Presveta Djevice i Majko moja Marijo pristupiti u i primiti tvoga
Sina, htio bi imati tvoje srce i tvoju ljubav kojom se Ti prieivala. Daj mi danas tvog Isuse kao to
si ga dala pastirima i svetim kraljevima. Iz tvojih preistih ruku kanim ga primiti. Kai mu da sam
tvoj sluga, tebi poboan, tako e me On promatrati ljubeznije i vie e me sebi priviti sad kad
dolazi.

Molitva priprave za priest sv. Tome Akvinskoga: Svemogui vjeni Boe, evo pristupam
k sakramentu tvoga jedinoroenoga Sina Gospodina naega Isusa Krista. Pristupam kao bolesnik
lijeniku ivota, neist studencu milosra, slijep suncu vjene svjetlosti, ubog i siromaan
Gospodaru Neba i zemlje. Molim stoga obilje tvoje neizmjerne dareljivosti, da se udostoji
izlijeiti moju nemo, oprati neistou, prosvijetliti sljepou, obogatiti siromatvo, zaodjenuti
golotinju, da aneoski Kruh, Kralja nad kraljevima i Gospodara nad Gospodarima primim tolikom
istoom i vjerom, takvim raspoloenjem i nakanom kako je korisno za spasenje moje due.
Dopusti mi molim te, da primim ne samo sakrament Gospodnjeg tijela i krvi, nego i sve
njegove Boanske uinke. Preblagi Boe, daj mi tijelo svojega Jedinoroenog Sina Gospodina
naega Isusa Krista, koje je uzeo od Djevice Marije, tako primiti da budem dostojan pridruiti se
Njegovu otajstvenom Tijelu i pribrojiti se meu njegove udove. Preljubljeni Oe, dopusti mi da
tvoga preljubljnoga Sina, kojega sada pod prilikama kruha na putovanju kanim primiti, napokon
otkrivena lica uzmognem gledati na vijeke, koji s tobom ivi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga,
Bog po sve vijeke vjekova! Amen.

Molitva priprave za priest sv. Ambrozija: Na gozbi tvog slatkog banketa, Gospodine
Isuse Kriste, ja grenik bez zasluga pristupam sa svetim strahom, s povjerenjem jedino u tvoje
milosre i tvoju dobrotu. Okaljao sam duu i tijelo tolikim grijesima, nisam bdio nad razumom i
jezikom. Zbog toga sveto Boanstvo, strahopotovana uzvienosti, ja bijednik u muci tebi se
utjeem izvore milosra, tebi trim da me izlijei, pod tvoju se odabranu utjeem. S kim se ne
mogu suoiti kao Sucem, eli se suoiti kao Spasiteljem. Tebi Gospodine pokazujem moje rane i
otkivam moju sramoti. Poznajem moje grijehe zbog kojih te se bojim, puno ih je, veliki su, ali se
nadam tvome beskrajnom milosru.
Pogledaj milosrdno na mene Gospodine Isuse Kriste vjeni Kralju, Boe i ovjee koji si
zbog ljudi bio razapet. Uslii me, u tebe stavljam svoju nadu, smiluj se meni koji sam pun bijede i
grijeha, Ti koji nikada ne prestaje izlijevati izvor milosra. Zdravo rtvo Spasenja koja si bila
prikazan na muilitu kria za mene i za sav svijet. Zdravo, predragocijena i asna Krvi, koja izlazi
iz Rana Gospodina Isusa Krista za mene raspeta i pere grijehe cijeloga svijeta. Spomeni se
Gospodine svog stvorenja koje si svojom Krvlju otkupio. Kajem se za svoje grijehe i elim dati
zadovoljtinu za njih. Odstrani od mene milosrdni Oe, sve moje nepravde, moje grijehe, da bih
oien u duhu i tijelu, zasluio dostojno uivati Sveca nad svecima. Daj da mi ovo sudjelovanje u
157
Tijelu i Krvi tvoga Sina, kojega iako nedostojan, kanim primiti bude na otputenje mojih grijeha,
savreno oienje od grijeha, osloboenje zlih primisli, obnavljanje svetih osjeaja, uinkovitost u
djelima koje ti eli te sigurna odbrana due i tijela protiv neprijateljskih zasjeda. Amen.

Molitva priprave za priest sv. Ivana Krizostoma: Gospodine Isuse Kriste, Boe moj
nisam dostojan ni pripravan da ti ue pod krov moj, ali Ti kao prijatelj ljudi eli se nastaniti u
meni, pristupam ti s povjerenjem. Zapovijedaj i ja u otvoriti vrata koja si Ti stvorio i Ti e ui s
tebi priroenim osjeam dobrote. Ui i prosvijetli moj duh obavijen tamom. Vjerujem da e to
uiniti jer nisi odbio javnu grenicu koja je tebi dola u suzama, niti si odbio raskajanog carinika, ni
razbojnika koji je ispovjedio vjeru u tvoje kraljevstvo, niti si ostavio progonitelja koji se obratio.
Primio si u krug svojih prijatelja sve koji su ti raskrajani dolazili, Ti koji si blagoslovljen u svakom
asu sada i zauvijek.
S povjerenjem te molim Isuse: Doi nastani se u meni. Ti koji si uao u kui grenika i
blagovao s njima, udostoj se ui u kuu ovog grenika. Ti si jedini svet Gospodine posveti moju
duu, tijelo, duh i srce. Obnovi me potpuno, ukorijeni tvoju ljubav u cijelo moje bie te uini da
tvoja svetost ostane u meni. Budi Ti Isuse moja pomo i zatita, vodi moj ivot u miru. Uini da
jednog dana budem dostojan biti tebi s desna sa svim tvojim svetima po zagovoru Marije tvoje
Bezgrene majke. Amen.

Molitva priprave za priest sv. Luize de Marillac: Due Sveti, ljubavi Oca i Sina, doi
oisti moju duu i uini je lijepom, da bi mogla biti po volji mojega Spasitelja kako bi ga primila
njemu na slavu i meni na spasenje. Svim srcem elim te krue aneoski. Ne gledaj na moju
nedostojnost koja me udaljuje od tebe, nego pogleda na svoju ljubav kojom me ljubi, promatra i
poziva da Ti pristupim. Daruj se sav meni, molim te Boe moj i uini da tvoje Predragocijeno
Tijelo, tvoja sveta Dua, tvoje slavno Boanstvo kojima se klanjam u Presvetom Sakramentu
potpuno zagospodare samnom. O slatki Isuse, o dobri Isuse!
Boe moj i sve moje, smiluj se svim duama koje si otkupio svojom predragocijenom
Krvlju. Rani due duboko tvojom ljubavlju kako bi ti postale zahvalne za ljubav koja te je nagnala
da nam se daruje u ovom Presvetom Sakramentu. Prikazujem ti slavu koju ima u sebi od vjenosti
i sve milosti koje si udijelio Djevici Mariji i svim Svetima sa slavom koju e Ti u vjenosti
iskazivati u toj istoj ljubavi. Amen.

Molitva priprave za priest sv. Bazilija Velikoga: Gospodine znam da sam nedostojan
primiti tvoje preisto Tijelo i predragocijenu Krv, o Kriste Boe moj, poznajem moje grijehe te
znam da jedem i pijem moju osude ako ne prepoznajem tvoje Tijelo i Tvoju Krv pod prilikama
posveenog kruha i vina,. Ali pun pouzdanja u tvoje milosre, pristupam tebi koji si kazao: Tko
jede moje tijelo i pije moju krv ostaje u meni i ja u njemu. Smiluj mi se dakle Gospodine iako sam
grenik ne postidi me, nego mi budi milosrdan po svome milosru.
Neka me ova sveta otajstva ozdrave, oiste, prosvijetle, obrane, spase i posvete mi tijelo i
duu. Neka udalje od mene svaku matu, svako zlodjelo, svaki avolski utjecaj koji u duhu djeluje
na moje udove. Neka po primanju ovih svetih otajstava poraste prema tebi moja nada i ljubav, neka
poprave moj ivot i uine ga sigurnim kako bi napredovao u kreposti i savrenstvu, opsluivao
zapovijedi i primio tvoga Svetoga Duha. Neka ona budu popudbina, za vjeni ivot i draga obrana
pred tvojim zastraujuim sudom te da mi ne budu na sud i osudu, nego na spasenje. Amen.
Molitva priprave za priest sv. Petra Damjania: Gospodine Isuse koji si istinski svijetlo,
klanjam ti se. Zato doputa da ostanem u tami? Siromaan li sam, klanjam se svijetlu, a biram
tamu, sluim u ljubavi istini, a gubim se u beskorisnim i ispraznim mislima. Gospodine koji si
obasjao paklene ponore svijetlom tvog Boanstva pogledaj na tamni kaos moga srca i ispuni ga
svijetlom tvoje prisutnosti, da stvaralac tame ne moe zadravati moju duu tajanstvenoj tami, ti
koji si se udostojao otkupiti me i koji si vjeno svijetlo prosvijetli me. Ti koji si izlijeio gubavca,
oisti me, Ti koji si uskrisio Lazara iz groba uskrisi i mene sveg runog zbog poroka i grenih
navika. Ti koji si obranio Danijela od lavova, spasi me, koji si izbavio tri mladia iz uarene pei

158
oslobodi me. Ti si otac svijetla, od tebe dolazi svako dobro i svaki savreni dar. Ti si izvor ivota i
zora vjenog spasenja. Amen.

Molitva priprave za priest sv. Ivana Damaanskog: Gospodine Isuse Kriste, Boe na
koji jedini ima vlast otputati ljudima grijehe, Ti koji si sama dobrota i prijatelj ljudi oprosti sve
moje grijehe koje sam svjesno ili nesvjesno uinio i daj da budem dostojan, te da ne zasluim
osudu, sudjelujui u tvojim preistim, boanskim i slavnim Otajstvima koja oivljuju. Neka mi se
ne pretvore u kaznu ili oteanje grijeha, nego neka mi budu na ienje, posveenje, zalog budueg
ivota i nebeskog kraljevstva, zatita i obrana koja udaljava moje neprijatelje i brie moje bezbrojne
grijehe. Slavimo te skupa sa Ocem i Duhom Svetim sada i u vjeke vjekova jer si Bog dobrote,
milosra i ljubavi prema ljudima. Amen.
Molitva priprave za priest sv. Franje Salekoga: O istinska i savrena ljubavi, koje li
ljubavi da silazi u duu mene bijednika? Doi, doi, eljo srca moga, dua moja za tobom ezne.
prikazujem ti Boe ovu moju priest da bi udovoljio tvojoj elji da sie u mene i sjedini se
samnom, Boe moj i sve moje. O kojeg li uda! Boga silazi s Neba, zbog mene i skriva svoje
velianstvo pod krhkim platem prilika kruha i vina. O kako je to istinito Boe moj. Budui da si
ljubio svoje, na poseban nain si ih ljubio na kraju ivota ustanovljujui ovaj Boanski sakrament.
Boe moj Ti si sama dobrota, kako je mogue da mogu ljubiti neto drugo osim tebe? Ah,
Gospodine privuci me sve vie svome Srcu. Vie elim tvoju ljubav i tvoju dobrotu od svega to
mogu nai u svijetu. Ti si moja jedina ljubav. elim samo tebe ljubiti i sve ostaviti da bi te mogao
uzljubiti. Udijeli mi tvoju milost da to uinim jer bez
nje ne mogu nita. Moj ljubljeni Isuse ako eli da te promatram, pogledaj prije Ti na mene i svojim
duhom podigni moj duh.
Ja sam nitavan, nita ne mogu, niti to vrijedim, zato ne ostavi me u nepoznavanju tolikih
milosti koje si mi udijelio. Tebi za ljubav odriem se svake utjehe koju bi mogao osjetiti i
prihvaam svaku patnju koju mi eli poslati u vremenu i nakon moje smrti. Ja sam i bit u sav tvoj,
te se usuujem moliti da mi udijeli ne samo tvoja dobra, nego tebe samoga. elim se priestiti da
bi se s tobom jo vie sjedinio. O Vjeni Oe, prikazujem Ti muku tvoga Sina za moje spasenje i za
spasenje cijelog svijeta. Ne gledaj na moje grijehe, nego pogledaj na ljubav tvoga ljubljenoga Sina
prema nama koja ga je privukla u ovaj Sakrament. Smiluj mi se Boe zbog te njegove ljubavi.
Moj Otkupitelju, priznajem da sam beskrajno nedostojan pristupiti i primit te zbog mojih
grijeha i neproienosti. Zato ti kaem. Nisam dostojan Gospodine. Kad bih te ljubio svom
ljubavlju kojom te ljube svi Serafini, i tada bih bio nepripravan primiti te, ponovno ti kaem: Nisam
dostojan Gospodine. Pa ipak, doi ljubljeni moj Gospodine, i uini u meni ono zbog ega dolazi.
Ja sam bijednik, ali Ti tvoja dobrota ne doputa gledati na moju bijedu. Doi u moju duu i posveti
je, oisti moje srce i zavladaj u njemu, ui u moje tijelo i uvaj ga. Ne odvoji me nikada od tvoje
ljubavi. Plamenu koji izgara saezi, sve to vidi u meni nedostojno tvoje prisutnosti i to moe biti
zaprekom tvojoj milosti i ljubavi. O Marijo, majko mog Otkupitelja, budi milostiva meni
siromanim greniku, moli se za mene da bi po tebi u savrenoj ljubavi zagrlio tvoga Sina, i postao
dua po njegovu Srcu. Amen.

4.2. Svetake molitve zahvale za priest

Molitve zahvale za priest sv. Alfonza Liguorija: Ovaj uvodni komnetar je napisao sam
svetac. Bogu nema drae molitve, niti korisnije duama od zahvale nakon svete priesti. Mnogi
sveti pisci nauavaju da dok u dui traju prilike kruha i vina Isus daruje najvee milosti osobi u tim
trenutcima. Zato neka se svete due pobrinu da se nakon priesti koliko im je vie mogue zadre u
molitvi. asni sluga Boji Ivan Avilski se poslije priesti barem dva sata zadravao u molitvi. Nije
dobro odmah nakon priesti poeti itati, bolje je zadravati se s Isusom u ljubavi razgovarajui s
njime koji je u vama ponavljajui koji zaziv ljubavi. Dua dakle treba znati da molitva poslije
priesti ima veu vanost budui da je sjedinjena s Isusom te molitva ima veu vrijednost zbog
njegove prisutnosti. O koja li blaga milosti prima dua koja se zadrava s Isusom barem pola sata
nakon priesti. Moe moliti slijedee molitve koje ti donosim. Napominjem dui da i kad zavri

159
zahvalnu molitvu za priest treba tokom dana u molitvi zadravati sjedinjenje s Isusom kojega je
primila.
in vjere: Evo moj Bog je ve doao i pohodio me, moj Spasitelj stanuje u mojoj dui, moj
Gospodin je u meni. Doao je da postane moj i uini da ja postanem njegov, tako da sam ja njegov i
on je moj. Isus je sav moj i ja sam sav njegov. O beskrajna dobro! O beskrajno milosre! O
beskrajna ljubavi! Bog dolazi i sjedinjuje se samnom, postaje sav moj. Duo moja koja si sad
sjedinjena s Isusom to e uiniti? Ne kae mu nita? Ne razgovara s Bogom koji je u tebi?
Uzdigni se, ponovno oivi vjeru, promisli da su aneli oko tebe i klanjaju se svome Bogu koji je u
tebi. I ti se klanjaj svom Gospodinu u sebi. Saberi se u sebe i odagnaj svaku drugu misao. Saberi
svu svoju ljubav i priljubi se uz svoga Boga i reci mu:
in prihvaanja: Isuse moj, ljubavi moja, moje beskrajno dobro, sav sam tvoj, budi uvijek
dobrodoao u kuu moje due. Ah moj Gospodine, gdje si to doao, u moje srce gore od tale u
kojoj si se rodio jer je puno sebeljublja i neurednih ljubavi? Kako si samo mogao doi i nastaniti se
u meni? Htio bih ti rei sa sv.Petrom: Udalji se od mene Gospodine, jer sam grenik (Lk 5,8). Udalji
se od mene jer sam odve nedostojan udomiti Boga beskrajne dobrote, idi radije i odmori se u
istim duama koje ti s toliko ljubavi slue.
Ali ne, moj Otkupitelju, to to govorim? Ne odlazi od mene jer ako otie bez tebe sam
izgubljen. Grlim te ivote moj, tebi se privijam. Bijah veliki bezumnik kad sam se od tebe odvojio
iz ljubavi prema stvorenjima. Nezahvalan iz sebe sam te izagnao. Sad se vie ne elim odvojit od
tebe, blago moje, elim ivjeti i umrijeti sjedinjen s tobom. Presveta Marijo, Serafini, sve due koje
ljubite Boga istom ljubavlju posudite mi vau ljubav da bi mom ljubljenom Gospodinu bio ugodno
drutvo.
in zahvale: Boe i Gospodine moj, zahvaljujem ti na milosti koju si mi danas udijelio da si
doao i nastanio se u mojoj dui. Htio bih ti dostojno zahvaliti za dar koji si mi dao. Ah to to
govorim, koja je to dostojna zahvala koju bi ti mogao iskazati ja bijednik? Pater Segneri kae da je
uenje naj prirodniji osjeaj due koja se priestila kad pomisli: Bog u meni, Bog za mene! David
je pjevao: to da uzvratim Gospodinu za sve to mi je uinio? (Ps 116, 12). A ja to da uinim tebi
moj Isuse, koji nakon to si mi dao tolika dobra, danas si mi dao samoga sebe? Blagoslivljaj duo
moja, zahvaljuj Bogu kako bolje umije. Marijo Majko moja, sveti zagovornici, anelu uvaru, sve
due koje ste zaljubljen u Boga: Doite, poujete koji se Boga bojite, pripovijedit u to uini dui
mojoj! Doite, blagoslivljajte i zahvaljujte mome Bogu za mene divei se i slavei ga za prevelike
milosti koje mi je udijelio.
in prikazanja: Dragi moj pripda meni, a ja njemu (Pj 2,3). Kad bi kralj posjetio jednog
pastira u njegovoj kolibi, to bi mu pastir mogao ponuditi osim svoga stada? Kad si ve doao moj
boanski Kralju Isuse, pohoditi me u siromanoj kui moje due, prikazujem ti i darujem cijelu
kui, samoga sebe sa svojom slobodom i voljom. Dragi moj pripada meni, a ja njemu. Sav si se dao
meni, ja se sav tebi dajem. Od sada Isuse ne elim vie pripadati sebi, elim biti sav tvoj. Neka budu
tvoja moja sjetila i poslue mi da budem po tvojoj volji. Koje bi moglo biti vee zadovoljstvo,
govorio je sv.Petra Alkatranski, od toga da ivimo po tvojoj volji najljupkiji, najljubezniji i
najzahvalniji Boe?
Prikazujem ti sve svoje duevne moi, neka budu tvoje. Neka mi sjeanje poslui da se
prisjetim tvojih milosti i tvoje ljubavi, razum da samo na tebe mislim koji uvijek misli na mene i
na moje dobro. Neka mi volja slui da samo tebe ljubim, Boe moj i sve moje, i da elim samo ono
to ti hoe. Prikazujem i rtvujem Ti moj slatki Spasitelju danas samoga sebe i sve to posjedujem,
moja sjetila, misli, elje, ukuse, sklonosti, slobodu, ukratko u tvoje ruke predajem cijelo moje tijelo
i duu. Primi beskrajna uzvienosti rtvu samoga sebe koju ti prikazuje najnezahvalniji grenik koji
je ivio na zemlji koji se sada daje i prikazuje sav tebi. Uini Gospodine u meni i samnom sve to
eli. Doi boanska ljubavi, plamenu koji izgara, saezi u meni sve to je se ne svia tvojim
najistijim oima, kako bi od danas bio sav tvoj i ivio ne samo za vrenje tvojih zapovijedi i
savjeta, nego i svih tvojih elja. Amen. O Marijo, po svojom rukama prikai presvetom Trojstvu
ovu moju posvetu i isprosi mi milost da je primi te da joj budem vjeran do smrti. Amen, amen,
amen.

160
 in pronje: Duo moja to ini? Sad nije vrijeme za gubljenje, naprotiv dragocjeno je i
moe dobiti sve milosti koje trai. Ne vidi li Vjenoga Oca kako te ljubezno promatra videi u
tebi svog ljubljenog Sina, milinu svoju? Odagnaj sve druge misli, oivi vjeru, rairi srce i moli to
eli. Ne uje li samog Isusa kako ti govori: to eli da ti uinim?(Mt 10,51). Duo kai to eli
od mene? Doao sam s nakanom da te obogatim i usliam, moli u povjerenju sve to eli.
O moj slatki Spasitelju, kad si ve doao u mene da mi udijeli milost i eli da te molim, ja
ne traim dobra ovoga svijeta, niti bogatstva, asti i naslade. Udijeli mi molim te veliku elju da
budem po tvojoj volji, veliko svijetlo da spoznam ispraznost, prolaznost ovog svijeta te da
pomognem drugima da te ljube. Promijeni moje srce, odvoji ga od svih zemaljskih ljubavi, daj mi
srce u skladu sa svojom voljom koje e traiti tebe i tvoju svetu ljubav. isto srce stvori mi Boe.
(Ps 50,12). Ja to ne zasluujem, ali Ti zasluuje moj Isuse, kad si ve doao nastaniti se u mojoj
dui. To te molim po tvojim zaslugama, po zaslugama tvoje Majke, te zbog ljubavi koju ima prema
Vjenom Ocu. Amen.

Sv. Alfonz nastavlja sa savjetom i zazivima za nastaviti molitvu poslije priesti te jednu
simpatinu molbu kojoj se i mi, koji smo prireivali knjiicu na hrvatskom jeziku, rado
pridruujemo: Sad se zaustavi na trenutak i moli Isusa neku posebnu milost za sebe ili blinjega. Ne
zaboravi molitvu za grenike i due u istilitu, a moli i za mene koji sam napisao ovu knjiicu za
tvoje dobro. Moe se posluiti ovim zazivima:
-Vjeni Oe, tvoj Sin Isus Krist nam je rekao: Zaista, zaista, ako to zamolite od Oca u moje ime
dat e vam (Iv 16,23). Iz ljubavi prema tvome Sinu koji je u mojim grudima, uslii me i udijeli mi
ono to te molim.
- Molim te Gospodine Isuse Kriste neka snaga tvoje slatke i arke ljubavi obuzme moj duh da bi
umro za tebe koji si se udostojao umrijeti iz ljubavi kako bi zadobio moju ljubav. (Sv. Franjo
Asiki)
- Isuse dobro moje, slatka moja ljubavi, rani i uezi moje srce da cijelo uvijek gori za tebe.
- Isuse i Marijo, slatke moje ljubavi, za vas trpim, da bi bio sav va, a ne vie svoj.(Sv.Alfonz
Rodrigez)
- Neka bude uvijek hvaljen i slavljen Presveti Oltarski Sakrament, neka bude blagoslovljeno
Bezgreno Zaee blaene djevice Marije.

Molitve zahvale za priest sv. Ignacija Loyolskog: Duo Kristova posveti me. Tijelo
Kristovo spasi me. Krvi Kristova napojim me. Vodo iz prsju Kristovih, operi me. Muko Kristova,
okrijepi me. O dobri Isuse, uslii me. U svoje rane sakri me. Ne dopusti da se odijelim od Tebe. Od
neprijatelja zlobnoga brani me. Na asu smrti moje zovni me, i daj da doem k tebi. Da te sa
svetima tvojim hvalim i slavim u vijeke vjekova. Amen.

Molitve zahvale za priest sv. Tome Akvinskog: Gospodine svemogui Oe, vjeni Boe,
zahvaljujem ti jer sigurno ne po mojim zaslugama nego po tvom milosru udostojao si se nasititi
mene grenika i nedostojnog tvoga slugu predragocijenim Tijelom i Krvlju tvoga Sina, Gospodina
naega Isusa Krista. Molim te neka mi ova sveta priest ne bude na sud i osudu, nego moan
zagovor za otputenje mojih grijeha. Neka mi ona bude oruje vjere i tit dobre volje. Neka mi bude
na osloboenje od poroka, utoite protiv poude i strasti, na poveanje ljubavi, strpljenja,
poniznosti, poslunosti i svih kreposti, sigurno utoite protiv zasjeda mojih neprijatelja vidljivih i
nevidljivih. Neka mi donese mir duhovnih i tjelesnih strasti, savreno predanje u tvoje ruke vjeni i
istiniti Boe sree i ispunjenja mojih traenja. Oe molim te da se udostoji dovesti mene grenika
na neizrecivu gozbu gdje e Ti sa tvojim Sinom i Duhom Svetim biti istinsko svijetlo svetima,
savreno blaenstvo, vjena radost, potpuno veselje i savrena srea. Po Isusu Kristu Gospodinu
naemu. Amen.

Molitve zahvale za priest sv. Bazilija Velikog: Isuse Kriste, Gospodine Boe, kralju
vjekova i stvoritelju svih stvari zahvaljujem Ti za svako dobro i milosti koje si mi udijelio, a na

161
poseban nain za priest tvojim preistim Otajstvima. Molim te dobri Boe, prijatelju ljudi uvaj me
pod tvojom zatitom, u sjeni tvojih krila. Daj da do zadnjeg uzdaha dostojno primam tvoja sveta
Otajstva u istoi savjesti na otputenje mojih grijeha i za ivot vjeni, jer Ti si kruh ivota, izvor
posveenja, darovatelj dobara. Tebe skupa sa Ocem i Duhom Svetim slavimo sad i u vijeke vjekova.
Amen.

Molitve zahvale za priest sv. Ivana Krizostoma: Vjerujem Isuse i ispovijedam da si Ti

uistinu Krist, Sin Boga ivoga doao na svijet spasiti grenike od kojih sam prvi ja. Vjerujem da si u
meni po tvom preistom Tijelu i predragocijenoj Krvi. Smiluj mi se, oprosti mi sve moje svjesne i
nesvjesne grijehe koje sam poinio rijeima i djelima. Daj da budem dostojan sudjelovati u tvojim
svetim Otajstvima, da mi to ne bude na sud o osudu, nego za otputenje grijeha i ivot vjeni.
Amen.

Molitve zahvale za priest sv. Bonaventure: Preslatki Isuse promi dubine moje due
tvojom blagou te istinskom, apostolskom i svetom ljubavlju tako da moja dua gori i uvijek se
rastapa od elje i tvoje ljubavi. Samo tebe elim, tebe udim da se istroim pred tvojim
svetohranitima, ne traim nita drugo nego da budem osloboen ovoga tijela i da budem zauvijek s
tobom. Neka moja dua gladuje tebe Krue aneoski , odmoru svetih dua, krue na svagdanji,
krue nadnaravni u kome je svaka slast i koji nas raduje najslaim radostima. Tebe kojega aneli
neprestano ele kontemplirati neka gladuje moja dua, neka se nasiti moje srce, neka se dubine
moje due ispune tvojim slastima da eam tebe izvore ivota, mudrosti, znanja vjenoga svijetla,
neiscrpivi izvore slasti, blago kue Boje.
Neka te uvije moje srce eli, trai, udi za tobom, nalazi, o tebi razmilja i govori ti. Daj da
ja sve inim na tvoju hvalu i slavu u poniznosti, razluivanju, ljubavi, s radou, lakoom i
ustrajnou do kraja. Budi ti uvijek moja vjera, nada, bogatstvo, sva moja slast, jedina moja radost,
moj mir, odmor, utoite, moja pomo, znanost, batina, moje dobro i blago moje u kojemu neka
uvijek budu sigurno ukorijenjeni i moje srce i moj duh. Amen.

Molitve zahvale za priest sv. Ivana Damaanskog: Nalazim se na vratima tvoga hrama,
a jo se ne odvajam od neproienih misli, ali Kriste Boe, koji si opravdao carinika, smilovao se
kananejki, otvorio rajska vrata raskajanom razbojniku, otvori i meni nutrine tvog milosra i u
trenutku kad tebi pristupam i dodirujem te, prihvati me kao to si prihvatio javnu grenicu i
bolesnicu koja je 18 godina krvarila. im je ona dodirnula tvoju haljinu, zadobila je ozdravljenje, a
druga je do tvojih preistih nogu zadobila oprotenje svojih grijeha. Uini da ja bijednik koji sam se
usudio primiti cijelo tvoje Tijelo ne budem spaljen. Prihvati me, kao to si primio onu grenicu,
prosvijetli moje duevne moi, saezi zlobu mojih grijeha. To te molim po zagovoru Marije koja te
je djevianski rodila, i po zagovoru Nebeskih sila. Budi uvijek blagoslovljen u vijeke vjekova.
Amen.

Molitve zahvale za priest sv. Katarine Sijenske: Ah kako eli preslatka Ljubavi, da ja
pozorno promatram i gledam sebe u tebi? Ti hoe da razmatram o stvaranju po kojemu si mi
obdario svojom slikom i prilikom. Osim toga, Ti vrlo velika i vjena istoo, sjedinio si se s glibom
nae ljudske naravi, potaknut ognjem svoje milosrdne naklonosti, a zbog ovog ognja ostavio si nam
hranu. A to je ta hrana? To je kruh anela, najvia i vjena istoa, stoga zahtijeva i trai od due,
koja te prima u ovom preslatkom Sakramentu, da se oisti, a ako bi bilo mogue oistiti anele,
trebalo bi da se oiste prema tom Sakramentu. A kako se isti dua? U ognju tvoje milosrdne
naklonosti Oe , i pranjem svog izgleda u krvi tvoga Sina. Ti, vjeni Oe, jesi onaj stol koji nam
daruje za hranu Jaganjca, tvoga jedinoroenog Sina.

Molitve zahvale za priest sv. Franje Salekoga: O prevelika ljubavi! O Presveta Hostijo,
klanjam ti se u meni. Isuse moj, premalo je jedno srce za ljubiti te, premalo je jedan jezik za slaviti
tvoju dobrotu. O Spasitelju moj, kako Ti zahvaljujem to si pohodio jedno tako siromano stvorenje.

162
Sav se tebi predajem kao znak zahvalnosti za sva tvoja dobra. elim da Ti Isuse ivi u meni. Ti si
moj i ja sam zauvijek tvoj. O ljubavi, o ljubavi, da ne grijeim vie. Nikad neu zaboraviti tvoju
dobrotu i tvoje milosre Isuse Spasitelju moj i slatki goste moje due. Da moj Boe, vjerujem bez
ikakvog traga sumnje da si Ti u mojoj dui i mojim grudima, tvoje Boanstvo je u meni i sjedinjen
sam s njime. Klanjam ti se i astim te kao to bi to uinio maleni crv koji puzi u praini svojeg
nitavila, iskazujem ti moju elju da tebe proslavim. Ma, je li mogue da je se tvoje Beskrajno
Velianstvo udostojalo pohoditi svoj maleni i neznatni stvor.
Srcem punim njenosti, moj slatki Spasitelju, zahvaljujem ti za taj veliki dar. Budi tisue
puta blagoslovljen Boe moj i daj da ti zahvalim koliko Ti to zasluuje. Neka ti zahvali tvoja sveta
Majaka, svi aneli i sveci. Prikazujem ti svu slavu i zahvalu koji su Ti iskazala tvoja stvorenja. O
Boe moj, dolazi da bi se samnom sjedinio, da bi na mene obilno primijenio zasluge tvoje Muke i
posvetio me. Uini dakle u meni sve zbog ega dolazi. O blagi i moni Boe, ne dopusti da se
izgubi plod tvojeg pohoda, sjedni se samnom i povei mene s tobom nerazrjeivom vezom i
savrenom ljubavlju. Sjedini ponor tvoga milosra s ponorom moje bijede i daj da ivim tvojim
boanskim ivotom.
Isuse moj, Ti zna to mi nedostaje, zna da bez tebe ne mogu nita, zna moju slabost,
smiluj mi se. Udijeli mi istou srca, poniznost, ljubav, slaganje s tvojom svetom voljom, jakost
protiv zlih navika, otputenje grijeha, milost da vie ne grijeim, prezir prema svjetovnome duhu
tako da samo tebe ljubim. Udijeli mi strpljenje da tebi za ljubav trpim sve to se dogodi samnom.
Od tebe se svemu nadam. Presveta Djevice, draga moja Majko isprosi mi zbog ljubavi koju prema
tebi ima tvoj Sin milosti za koje molim.
Boe moj, jedino moje dobro, radujem se tvome savrenstvu kao da je moje i sretan sam jer
nita na svijetu ga ne moe naruiti. urno doi uvijek savreni beskrajnih veliina moj Isuse,
ljubavi moja, Boe moj. Doi i uini da postanem sav tvoj. Spasitelju moj, po tvojoj beskrajnoj
dobroti radi koje si siao s Neba, molim te da osjetim uinak tvoje ljubavi, neka moja dua izgara
od tvoje ljubavi. Daj da odbacim sve zemaljske ljubavi, traim samo tebe i mislim samo na tebe.
Neka ljubav iz koje si umro za mene na kriu potakne mene da ja umrem i ivim zauvijek za tebe.
O Boe moje due koji zasluuje da te ljubimo vie od svakog stvorenja, budi jedini predmet mojih
elja, ljubim te vie od svega, vie od samoga sebe. elim biti vjeran tvojoj ljubavi i ne odvojit se
nikada od tebe .
Tebi se predajem s ljubavlju i potovanjem prihvaam tvoju svetu volju za mene i molim te
da se sve dogodi samnom to si oduvijek i u vremenu predodredio za mene. Nadam se jednoga dana
gledati tvoje boansko lice i beskrajnu dobrotu. Boe moj privuci me sebi da te uzljubim, gorim od
tvoje ljubavi i potpuno u njoj sagorim. Sakrij me u samom sebi, da me stvorenja me mogu pronai.
O vjeni Oe, zbog ljubavi tvoga Sina ispuni moje sjeanje svetim mislima koje e me nagnati da
se uvijek sjeam tvoga Sina. Daj da upoznam i uvijek inim sve ono to ti eli od mene. A ti, Due
Sveti ispuni moju volju svetim osjeajima i ostvari u meni sve plodove tvoje ljubavi. Prosvijetli me
svojim svijetlom da hodim ravno k tebi i neka sloboda moje volje bude tvoja.
O Boe moj i sve moje, ne elim traiti nita izvan tebe, jer sve u tebi pronalazim. O
ljubljeni Oe, daj da brino tebi sluim kao to se ti brino skrbi za mene. elio bih da sve moje
misli slue tebi na ast. uvaj me da te vie ne vrijeam. O Utjelovljena Rijei daj da samo tebe
ljubim. Udalji od mene sve prigode koje me dijele od tebe i tvoje ljubavi. Neka moje srce bude
zaokupljeno eljom da te ljubim i da ti sluim, kao prvoj ljubavi. Ti si doao na svijet kako bi
boravio u srcima koja si otkupio svojom krvlju. Neka moje srce potpuno pripada tebi, Ti u njemu
vidi sve moje potrebe, zapali ga ljubavlju i uini spremnim vriti tvoju svetu volju.
Presveta Djevice radujem se s tobom koja si oarala Boje Srce, sjedini me s tvojim Sinom,
zagovaraj me kod njega i isprosi mi milost da uinim sve to On trai od mene. Naui me kako da
ivim kreposti koje si ti ivjela na zemlji. Oslobodi me svake ljubavi koja nije u Bogu, kako bi
Boga ljubio svom snagom. Amen.

163
 4.3. Molitva nakon priesti za koju je Crkva udijelila potpuni oprost

Crkva je za mnoge pobone vjebe udijelila oproste, pa tako i za neke molitve nakon svete
priest. Osobi koja izmoli ovu molitvu svaki put zadobiva djelomini oprost, a nakon svete priesti i
potpuni oprost ako jo doda Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu na nakane svetog oca Pape.

Evo, moj dobri i preslatki Isuse, pred licem se tvojim bacam na koljena i s najveim arom
srca molim te i zaklinjem: utisni mi u srce iva uvstva vjere, ufanja i ljubavi, te pravu pokoru za
moje grijehe i vrstu odluku da ih popravim. To molim promatrajui u sebi i gledajui u pameti
tvojih pet svetih rana i imajui pred oima ono to je prorok David rekao o tebi, dobri Isuse: Proboli
su ruke moje i noge moje, izbrojiti mogu sve kosti moje.

5. PRIESTI SE PO MARIJI PREMA UPUTAMA SV. LJUDEVITA

MONTFORTSKOGA

Sv.Ljudevit u Raspravi o pravoj Pobonosti prema Presvetoj djevici Mariji razrauje

duhovnost posvete Isusu Kristu po Mariji. Na kraju donosi i nauk kako se moe ivjeti duhovnost
posvete u sudjelovanju na euharistiji i na poseban nain kod svete priesti. Marija nas ui da
dublje zaivimo i to sredinje otajstvo kranskog ivota. Ne radi se o tome da mi doslovno
izmolimo cijelu ovu pripravu nego da uemo u duh koji nam svetac poruuje. Montfort bi htio da
stvaramo u dui duhovni stav sjedinjenja s Marijom, slikom Crkve koja u vjeri prihvaa Isusa. Sam
Montfort ostavlja slobodu vjerniku govorei da e mu Duh Sveti koji ostvaruje sjedinjenje s Isusom
da nadahnuti nove sline misli ako se bude vjebao u ovom nainu prieivanja. Priesti se po
Mariji ne iskljuuje mogunost da vjernik molim i druge molitve nakon priesti koje nalazimo u
ovoj knjiici ili da sami zahvaljujemo Gospodinu nego bi nas svetac htio dovesti do nutarnjeg stava
i svijesti da se po Mariji sjedinjujemo s Isusom.

a. Prije priesti

Ponizi se duboko pred Bogom. 2. Odreci se svoga sasvim pokvarenoga dna i svoje priprave,
makar se ne znam koliko priinjala dobra tvome sebeljublju. 3. Obnovi svoju posvetu govorei: Sav
sam tvoj, moja draga Gospodarice, i sve je moje tvoje. Zamoli ovu dobru Majku da ti pozajmi svoje
Srce, da u nj primi njezina Sina s njezinom pripravom.
Prikai joj da bi trpjela slava njezina Sina, kad bi on bio primljen u tvoje tako prljavo i tako
nestalno srce, koje bi Isusu okrnjilo slavu ili ga izgubilo. Ali ako se ona hoe nastaniti kod tebe, da
sama primi svoga Sina, to joj je slobodno zbog vlasti koju ima nad srcima, a njezin e Sin na taj
nain sasvim lijepo biti primljen od nje bez ljage i bez pogibelji da bude uvrijeen ili izgubljen:
Bog je posred nje, poljuljat se nee (Ps 45,6).
Reci joj pouzdano da je sve ono dobra to si joj darovao mali doprinos njezinoj asti, ali da
joj svetom Prieu eli darovati onaj isti dar koji joj je neko darovao vjeni Otac, i da e biti vie
poaena tim darom, nego da joj daruje sva dobra svijeta. Reci joj, napokon, da Isus, koji je ljubi
neizmjerno, eli opet s ugodnou otpoinuti u njoj, premda e se to zbiti u tvojoj dui, prljavijoj i
siromanijoj od staje, u koju mu nije bilo teko doi, jer je u njoj bila ona - Marija. Zamoli je da ti
daruje svoje Srce ovim njenim rijeima: Uzimam te za sve blago svoje. O Marijo, daj mi Srce
svoje!

b. Za vrijeme priesti

Stupajui da primi Isusa Krista, poslije Oenaa, reci mu tri puta: Gospodine, nisam
dostojan ... Govorei prvi put, pomisli na vjenog Oca, pa mu reci da nisi dostojan primiti njegova
jedinog Sina zbog tvojih opakih misli i tvojih nezahvalnosti prema tako dobrome Ocu, ali eto
Marije, njegove slubenice: Evo slubenica Gospodnja, koja to ini mjesto tebe i nadahnjuje ti

164
najvee pouzdanje i nadu kod njegova boanskog Velianstva: Jer si me posebnim nainom utvrdio
u nadi.
Reci zatim Sinu: Gospodine nisam dostojan... da nisi dostojan primiti Ga radi tvojih
nekorisnih i opakih rijei i tvoje nevjernosti u njegovoj slubi, ali ga ipak moli da ti bude milostiv,
jer e ga uvesti u kuu njegove roene Majke i tvoje Majke, i nee mu dati otii dok se ne nastani
kod nje. Uhvatih ga i neu ga pustiti, dok ga ne uvedem u kuu Majke svoje, u lonicu roditeljke
svoje (Pj 3,4). Zamoli ga da ustane i da poe k svom poivalitu i u svoj sveti ator.(usp.Ps 131,8)
Reci mu da se nimalo ne uzda u svoje zasluge, u svoju snagu i u svoje priprave, kao Ezav,
nego u zasluge, snagu i priprave Marije, svoje drage Majke, kao mali Jakov u brigu Rebekinu, i da
se ipak usuuje pribliiti njegovoj svetosti, premda si grenik i pravi Ezav, jer su tvoja snaga i
nakit zasluge i kreposti njegove presvete Majke.
Reci i Duhu Svetomu: Gospodine, nisam dostojan... da nisi dostojan primiti remek-djelo
njegove ljubavi zbog mlakosti i opakosti tvojih djela i tvoga protivljenja njegovim nadahnuima, ali
da je Marija, njegova vjerna Zarunica, sve tvoje uzdanje, pa reci sa sv. Bernardom: Ona je moja
najvea sigurnost, ona je sav razlog moga ufanja.
Moe mu se takoer pomoliti da opet sie u Mariju, svoju nerazdruivu Zarunicu, jer je
njezino krilo jednako isto i njezino Srce jednako ueeno kao to je i neko bilo; i da bez njegova
dolaska u tvoju duu ni Isus ni Marija nee biti oblikovani ni dostojno nastanjeni u tvojoj dui.

c. Poslije svete priesti

Poslije svete Priesti, sabravi se u se i zatvorivi oi, uvedi Isusa u Srce Marijino. Daj Ga
njegovoj Majci, koja e ga primiti ljubezno, smjestiti asno, klanjati mu se duboko, ljubiti ga
savreno, zagrliti ga njeno i iskazati mu u duhu i istini mnoge poasti, koje su nama nepoznate
zbog nae guste tame. Ili se dri sasvim ponizna srca u prisutnost Isusa nastanjena u Mariji; ili se
vladaj kao rob na vratima kraljevskog dvora, gdje je Kralj u razgovoru s Kraljicom; pa dok se oni
razgovaraju i dok ne trebaju tebe, ti poi duhom u nebo i svuda po zemlji i zamoli sve stvorove da
zahvaljuju i aste i ljube Isusa i Mariju mjesto tebe: Doite, poklonimo se... (Ps 94,6).
Ili takoer moli sam Isusa, u zajednici s Marijom, za dolazak njegova kraljevstva na zemlji
preko njegove svete Majke, ili ga moli boansku mudrost, ili ljubav Boju, ili oprotenje grijeha, ili
koju drugu milost, no vazda preko Marije i u Mariji. Gledajui na se poprijeko, reci: Ne obaziri se,
Gospodine, na moje grijehe, nego neka tvoje oi gledaju na Marijinu pravdu, to jest neka oi tvoje
vide u meni samo Marijine kreposti i zasluge. A spominjui se svojih grijeha nadodaj: Neprijatelj
ovjek to uini, a taj moj najljui neprijatelj, koji je poinio ove grijehe, jesam upravo ja. Moe
takoer rei: Od ovjeka opaka i himbena izbavi me (Ps 43,1), ili jo: Ti treba da raste, a ja da se
umanjujem(usp.Iv 3,30). Moj Isuse, ti treba da raste u mojoj dui, a ja da se umanjujem; Marijo, ti
treba da raste u meni, a ja da budem manji nego sam bio. Ili reci ovo: Rastite i mnoite se
(Post.1,28). Isuse i Marijo, rastite u meni i mnoite se vani u drugima.
Bezbroj je drugih misli, koje nam Duh Sveti donosi na pamet, pa e ih donijeti i tebi, ako
bude dobro sabran, umrtvljen i vjeran ovoj velikoj i uzvienoj pobonosti, u kojoj sam te, evo,
pouio. Ali spomeni se da e Isus biti to vie proslavljen to vie pusti Mariju da ona radi u tvojoj
Priesti, a da e to vie pustiti Mariji da radi za Isusa, a Isusu da radi u Mariji, to se dublje ponizi
i bude ih sluao u miru i utnji, ne muei se da gleda, kua i osjea. Jer pravednik ivi o vjeri
svagdje, a osobito u svetoj Priesti, koja je in vjere: Pravednik moj ivi od vjere (Heb 10,38).

6. KRUNICA PRESVETOM OLTRASKOM SAKRAMENTU

U Katolikoj Crkvi se posljednjih desetljea ukorijenila pobona praksa molitve tipa

krunice na ast razliitih otajstava nae vjere, pa tako imamo i krunicu na ast Presvetom
Oltarskom Sakramentu. Ova dva naina molitve krunice na ast Euharistiskom Isusu nalaze se u
mnogim molitvenicima na raznim evropskim jezicima, a objavljena su i u molitveniku Isuse ja se
uzdam u te s odobrenjem nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu od 24. 08. 1976.

165
 Prvi nain moljenja krunice: Moli se na obinu krunicu, to jest svako otajstvo se sastoji iz
Oenaa, 10 Zdravo Marija i 1 Salva Ocu, a nakon rijei Isus se dodaje:

1. koji je ustanovio Presveti Sakrament iz ljubavi prema nama.

2. koji je u sve dane prisutan u Presvetom Sakramentu kao pravi Bog i pravi ovjek.
3. koji je u Presvetom Sakramentu naa rtva do konca svijeta.
4. koji je u Presvetom Sakramentu hrana naih dua.
5. koji je u Presvetom Sakramentu naa snaga u smrti i poputbina.

Drugi nain moljenja krunice: Moli se na obinu krunicu. Zaziv za veliko zrnce se ponavlja
jedanput, za malo 10 puta.

Vjerujem
Tri puta se ponavlja: Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu od sada pa
dovijeka!

Prva desetica: Veliko zrnce: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu

predragocijenu Krv i tajne boli Rane na desnoj ruci svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv
Presvetog Oltarskog Sakramenta!
Mala zrnca: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po Predragocijenoj Krvi
Isusovoj od sada pa dovijeka u naknadu za obeaenja u crkvama poinjena!
Druga desetica: Veliko zrnce: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu
predragocijenu Krv i tajne boli Rane na lijevoj ruci svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv
Presvetog Oltarskog Sakramenta!
Mala zrnca: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po Predragocijenoj Krvi
Isusovoj od sada pa dovijeka u naknadu za greno ponaanje kod svete mise!
Trea desetica: Veliko zrnce: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu
predragocijenu Krv i tajne boli Rane na desnoj nozi svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv
Presvetog Oltarskog Sakramenta!
Mala zrnca: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po Predragocijenoj Krvi
Isusovoj od sada pa dovijeka u naknadu za neudoredno ponaanje kod svete Priesti!
etvrta desetica: Veliko zrnce: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu
predragocijenu Krv i tajne boli Rane na lijevoj nozi svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv
Presvetog Oltarskog Sakramenta!
Mala zrnca: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po Predragocijenoj Krvi
Isusovoj od sada pa dovijeka u naknadu za kletve, psovke, zloupotrebe, svetogra i drskosti protiv
Presvetog Sakramenta!
Peta desetica: Veliko zrnce: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu
predragocijenu Krv i tajne boli Rana svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv Presvetog
Oltarskog Sakramenta!
Mala zrnca: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po Predragocijenoj Krvi
Isusovoj od sada pa dovijeka u naknadu za svetogrdno primanje Presvetog Oltarskog Sakramenta!

7. RAZMATRANJA I MISLI SVETACA O EUHARISTIJI I PRIESTI

Razmatranja i misli svetaca o Euharistiji mogu posluiti i nama u osobnoj molitvi, da po

primjeru tih velikih dua, dublje shvatimo tajnu Isusove prisutnosti i uemo u njegovo pashalno
otajstvo koje se oituje u tom velikom sakramentu ljubavi.

Sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski - Euharistija udesni izum Isusove ljubavi:
Konano, da bi se vjena Mudrost to vie pribliila ljudima i to bolje im pokazala svoju ljubav,
ila je dotle da je postala ovjekom, da je postala Djetetom, postala je siromahom i za ovjeka

166
umrla na kriu. I koliko je puta za vrijeme svoga zemaljskog ivota uzviknula: Doite k meni,
doite svi k meni! Ja sam, ne bojte se; zato se bojite? (usp.Mt 11, 28.). Ta ja sam vam slian, ja vas
ljubim. A vi ste grenici? - Pa upravo njih ja traim. Ja sam prijateljica grenika! Udaljili ste se iz
ovinjaka svojom krivnjom? - Ja sam dobri Pastir! Optereeni ste grijesima, prekriveni gnusobama,
ucviljeni alou? Ba zato treba da doete k meni, jer ja u vas okrijepiti, ja u vas odmoriti!
Htijui zasvjedoiti ovjeku ljubav do smrti koju je prihvatila mjesto njega da ga spasi, i ne
mogavi se od njega odijeliti, nala je divnu tajnu po kojoj e istodobno umrijeti i ivjeti i ostati s
njime do konca vjekova, a to je velianstveno i puno ljubavi iznaae Euharistije. A da ostvari
svoju ljubav u tome otajstvu, nije se acala ni toga da promijeni i preokrene itavu narav.
Budui da nije htjela da samo na izvanjski nain ostane uz ovjeka, nije se skrila pod sjaj
dijamanta ili kojeg drugog dragog kamena, ve se sakrila pod priliku komadia kruha koji je hrana
svojstvena ovjeku, da bi po blagovanju ula u njegovo srce i tamo nala svoju radost i slast. To je
svojstvo onih koji arko ljube. O vjena Mudrosti, Boe, koji sam sebe razdaje iz ljubavi prema
ovjeku!
Ako nas ne takne ova arka elja kojom nas s toliko ljubavi trai i ako nas ne ganu toliki
znakovi prijateljstva ove ljubezne Mudrosti, znajmo da je velika okorjelost naega srca i da smo
vrlo nezahvalni. I ako se, umjesto da je sluamo i traimo, ogluimo na njen poziv i izbjegavamo je,
i ako je, umjesto da je astimo i ljubimo, preziremo i vrijeamo, kakva je naa okrutnost, i kakva
nas eka kazna ve na ovom svijetu! I jer nisu slijedili puta mudrosti, izgubili su spoznaju o dobru,
i jo ostavili svijetu spomenik svoje ludosti, da se ne mogahu sakriti zlodjela njihova. (Iz djela
Ljubav Vjene Mudrosti).

Sv. Toma Akvinski - O dragocjena i zadivljujua gozbo: Jedinoroeni Sin hotei nas
uiniti dionicima svojega Boanstva, uzeo je nau narav da, postavi ovjekom, ljude uini
bogovima. Jer povrh svega toga to god je od naega uzeo, sve nam je dao za spasenje. Tako prinese
svoje tijelo za nae pomirenje kao rtvu na rtveniku kria Bogu Ocu, svoju krv prolio kao cijenu i
ujedno kao kupelj, da se otkupljeni od bijednog ropstva oistimo od svih svojih grijeha. A da bi o
tolikom dobroinstvu u nama ostao nepresuan spomen, ostavio je tijelo svoje za hranu i krv svoju
za pie da ih vjernici uzimaju pod prilikama kruha i vina. Dragocjene li i udesne gozbe,
spasonosne i svakog milja pune! to od te gozbe moe biti dragocjenije? U njoj nam se ne nudi na
blagovanje meso junaca ili jaraca, kao neko u zakonu, ve nam se dlake Krist, pravi Bog. to je
divnije od tog otajstva?
Nema sakramenta koji bi bio spasonosniji od ovoga koji isti grijehe, poveava krepost i
duu napunja obiljem svih duhovnih darova. U crkvi se prinosi za ive i mrtve da bude na korist
svima ono to je za spas sviju ustanovljeno. Naposljetku, nitko nije kadar opisati slast ovog
sakramenta kojim se duhovna slatkoa kua u njenom izvoru, i slavi se spomen one najuzvienije
ljubavi, koju je Krist u muci pokazao. Stoga da bi to snanije u srca vjernika utisnuo tu neizmjernu
ljubav, na posljednjoj veeri kad je, nakon slavljenja Vazama, imao s ovoga svijeta prijei Ocu,
ustanovio je ovaj sakrament, kao vjeni spomen in svoje muke, kao ispunjenje starih slika, ako
najvee udo od svih udesa to ih je uinio, i ostavio je oaloenima zbog njegove odsutnosti
osobitu utjehu. (Iz djela sv.Tome).

Sv. Alfonz Marija de Liguori Kristova ljubav u Euharistiji: Uoi blagdana Pashe Isus,
znajui da mu je doao as kad e otii s ovoga svijeta k Ocu, ljubei svoje koji su na svijetu, iskaza
im do vrhunca ljubav (Iv 13,1). Prije svoje smrti Isus nam je ostavio najvei znak svoje ljubavi
dar Euharistije. Sv. Bernard Sijenski kae da su nam znakovi ljubavi, koji se na samrti iskazuju,
najmiliji i najdulje ih pamtimo. Prijatelji obiavaju na samrti ostaviti dragim osobama neki dar,
odijelo, prsten ili neku drugu dragu uspomenu. A Isus, odlazei s ovoga svijeta, kao skupocjeni dar
svoje ljubavi nije nam ostavio nikakvu odjeu, ni prsten nego svoje tijelo, svoju krv, svoju duu,
svoje boanstvo, svega sebe. dao ti je sve kae sv.Ivan Zlatousti- nita nije za se pridrao.

167
 Tridentski sabor ui da je ovim euharistiskim darom Isus Krist ovjeanstvu ostavio sve
bogatstvo svoje ljubavi. A apostol ?Pavao istie da je Isus ostavio ljudima taj dar upravo one noi
kad su mu oni spremali smrt: Gospodin Isus one noi kad bijae predan uze kruh, zahvali, razlomi i
ree: Uzmite i jedite ovo je tijelo moje za vas (1Kor 11,23). Sv. Bernard Sijenski je napisao kako je
Isus Krist gorio tolikom ljubavlju prema nama da mu nije bilo dosta umrijeti za nas, nego ga je
prekomjerna njegova ljubav prije nego e umrijeti prisilila da uini jo vee djelo da nam svoje
vlastito tijelo dadne za hranu.

S pravom je, dakle, sv.Toma nazvao Euharistiju Sakramentom ljubavi, jer samo je ljubav
navela Isusa Krista da nam u njemu dade svega sebe; naziva ga i zalogom ljubavi, jer ako bismo
ikada posumnjali u njegovu ljubav, u ovom Sakramentu primili smo njegovo jamstvo. Kao da nam
je otkupitelj ostavljajui ovaj dar rekao: Ako ikada posumnjate u moju ljubav, evo, ja vam u ovom
sakramentu samoga sebe ostavljam. Imajui u ruci takav zalog, ne moete sumnjati da vas veoma
ljubim.
Sv.Bernard osim toga, naziva ovaj sakrament, ljubav svih ljubavi budui da ovaj dar obuhvaa sve
druge koje nam je Gospodin udijelio: stvaranje, otupljenje, predodreenje za vjenu slavu.
Euharistija nije dakle samo zalog ljubavi Isusa Krista, nego nam je ujedno i zalog raja koji nas
oekuje. Sv.Filip Neri nazvao je euharistiskog Isusa jednom jedinom rijeju, ljubav. I kad su mu na
samrti donijeli svetu priest uskliknuo je: Evo moje ljubavi, dajte mi moju ljubav.
Prorok Izajija je elio svim objaviti velika djela to ih je Bog uinio u svojoj ljubavi da ga ljudi
ljube: Objavite narodima djela Gospodnja, razglaujete uzvienost imena njegova! (Iz 12,4) A tko
bi ikada mogao pomisliti da e se Utjelovljena Rije sakriti pod prilike kruha i dati nam se za hranu,
da to nije sama uinila? Kae sv.Augustin: ne izgleda li ludost rei jedite Tijelo moje, pijete moju
Krv. Kad je Isus nagovijestio uenicima svoju odluku o ustanovi Euharistije rekavi: Zaista, zaista
vam kaem: ako ne jedete Tijela Sina ovjejega i ne pijete njegovu Krv, nemate ivota u sebi!,
nisu mogli vjerovati da im eli dati svoje tijelo za hranu i tad su otili od njega govorei: Tvrd je to
govor! Tko ga moe sluati? (Iv 6,53). Ali ono to ljudi nisu mogli ni pomisliti, ni vjerovati, mislila
je i uinila velika Kristova ljubav. Uzmite i jedite ovo je Tijelo moje (1Kor 11,24), rekao je svojim
uenicima i svima nama prije nego to je umro. A kakva je to hrana, o Spasitelju svijeta, koju si nam
prije smrti na dar ostavio? Ne nije to obina hrana, nego se ja sam itav vama darujem. (Iz djela
Kako emo ljubiti Isusa).

Sv. Alfonz Marija de Liguori Isus se arko eli sjediniti s nama u Euharistiji: Kada
doe as, sjede Isusa za stol i apostoli s njim. I ree im: Svom sam duom eznuo ovu pashu
blagovati s vama prije svoje muke (Lk 22,14). Svom sam duom eznuo, te Isusove rijei izreene
u noi kad je ustanovio ovaj sakrament ljubavi, izraavaju beskrajnost njegove ljubavi prema nama.
A da ga svatko moe lako primiti, predao nam se pod prilikama kruha, jednostavne i svima
dostupne hrane, a ne skupocjene i rijetke. Daje nam se pod prilikama kruha da moe biti na dohvat
svima. Da nas potakne da ga primamo u svetoj priesti , On nam je uputio ne samo tolike pozive:
Jedite prijatelji, pijte i opijte se, mili moji (Iz 9,5); Hodite jedite od mojega kruha i pijte vina kojeg
sam pomijeala (Pj 5,1); nego nam to i izriito zapovijeda: Ovo je moje tijelo za vas. Ovo inite
meni na spomen (1Kor 11,24). Osim toga privlai nas obeanjem raja: Tko blaguje tijelo moje i
pije krv moju, ima ivot vjeni, i ja u ga uskrisiti u posljednji dan (Iv 6,25), a paklom nam prijeti
ako ga ne budemo primali u svetoj priesti: Ako ne jedete tijela Sina ovijeijega i ne pijete krvi
njegove, nemate ivota u sebi(Iv 6,54). Svi ovi pozivi, obeanja i prijetnje proizili su iz velike
njegove elje da nam doe u ovom sakramentu.
Ali zato Isus Krist toliko eli da ga primamo u svetoj priesti? To nam objanjavaju
sv.Dionizije Areopagita: Ljubav po sebi uvijek tei ezne za sjedinjenjem i sv. Toma Akvinski:
Dvije osobe koje se od srca ljube nastoje postati jedno. To je eto uinila silna ljubav Boja prema
ljudima, ne samo da na se daje u vjenom kraljevstvu, nego eli da je ljudi ve ovdje na zemlji,
preko Euharistije, posjeduju u najbliem sjedinjenju. Evo ga za naim zidom, gleda kroz prozore,
zaviruje kroz reetke(Pj 2,9). On je prisutna u Euharistiji i gleda nas, iako ga mi, dodue ne

168
vidimo. Prisutan je da ga moemo posjedovati, skriva se da ga elimo, i dok ne stignemo u
domovinu, Isus nam se daje i eli se sav s nama sjediniti.
Njegovoj ljubavi nije bilo dosta da nam se sav dade svojim utjelovljenjem, mukom i smru,
nego je ustanovio Euharistiju da se sav dade svakome od nas: Tko jede moje tijelo i pije moju krv,
u meni ostaje i ja u njemu (Iv 6,56). U svetoj Priesti Isuse se doista sjedinjuje s nama i mi s njime
pa stoga sv.Franjo Saleki kae: Euharistija je najnjeniji i najvei znak Kristove ljubavi jer se On
ponitava do tog stupnja da se pretvara u hranu da bi se s nama sjedinio. Sv. Ivan Zlatousti pie da
je Isusova arka ljubav uinila da smo postali jedno s njime. Tolika je, o Boe tvoja ljubav kae
sv.Lovro Giustiniani- da si ovim sakramentom ujedinio svoje tijelo s naim to je uinilo
nerazdvojivim tvoje i srce i nau duu. Sv. Bernard Sienski nastavlja: Time to nam se Isus Krist
daje za hranu, dosegao je najvii stupanj ljubavi jer nam se daje potpuno se s nama sjedinjujui, kao
to se i hrana sjedinjuje s onim koji je blaguje. Sam Isus je slubenici Margareti dYpres, odmah
nakon priesti rekao: Gle keri moja, lijepog li sjedinjenja izmeu tebe i mene. Vie se nikada
neemo odijeliti, ljubi me i ostati emo zauvijek sjedinjeni u ljubavi. (Iz djela Kako emo ljubiti
Isusa)
Sv. Alfonz Marija de Liguori Uinci Euharistije: Tridenstski sabor ui da nas sveta
priest oslobaa os lakih svakodnevnih grijeha i uva od smrtnih. Od lakih grijeha oslobaa nas
objanjava sv.Toma Akvinski tako to nas sama sveta priest potie na djela ljubavi kojim se briu
laki grijesi. a od smrtnih grijeha nas uva tako to Euharistija poveava djelovanje milosti, to nas
uva od teih pogreaka. Pie Inocent III. kako nas je Isus Krist svojim mukom i smru oslobodio
vlasti grijeha, a Euharistijom nas oslobaa mogunosti grijeenja. Euharistija nadalje, pobuuje u
nama Boju ljubav. Bog je ljubav (1Iv 4,8). i oganj to prodire (Pnz 4,24). u naim srcima
svaku zemaljsku ljubav.
Sin Boji je doao na zemlju da zapali taj oganj i drugo ne eli nego da taj sveti oganj gori u
naim duama (usp.LK 12,42). A kakav li plamne boanske ljubavi uie Isus Krist u svakome tko
ga pobono prima u ovom sakramentu! Sv.Katarina Sijenska, promatrajui u rukama nekog
sveenika presvetu hostiju, imala je dojam da se radi o vatrenoj kugli te se udila kako se od tog
plamena nisu zapalila sva ljudska srca. Lice sv.Rue Limske toliko je izaravalo svjetlost da je
druge zabljesnulo, a istovremeno je bilo toliko vrue da bi opeklo one koji bi ga dotakli. Pria se o
sv.Vjenceslavu da bi se pri svojim pohodima Presvetom Sakramentu toliko raario da sluga koji ga
je pratio nije osjeao vie studeni kad bi stupao njegovim tragom po snijegu. Sv.Ivan Zlatousti
potvruje da je Euharistija oganj koji nas toliko uie da svojim plamenom budimo strah i trepet
zlih anela.
Uveo me u odaje vina i pokrio me zastavom ljubavi, kae zarunica u Pjesmi nad
pjesmama (Pj 2,4). Odaja vina je upravo sveta priest pie sv. Grgur Nazijanski koja osobu
toliko opija boanskom ljubavlju da ona zaboravlja i gubi iz vida sve stvorene stvari, zbog ega
zarunica iz Pjesme nastavlja: Okrijepite me kolaima od groa koji e mi vratiti snagu,
jabukama koje e me okrijepiti jer sam bolna od ljubavi (Pj 2,5). Onome tko tvrdi: Ne prieujem
se esto jer ne osjeam ljubav prema Boguovako odgovara Gerson: jer si hladan udaljava se od
vatre? to si hladniji, mora ee pristupati Euharistiji ako doista eli ljubiti Isusa Krista.
Iako mlak- pie sv.Bonaventura-pristupaj Euharistiji s velikim pouzdanjem u Boje
milosre, toliko je vea potreba za lijenikom to smo vie bolesni. Jednako kae sv.Franjo Saleki
u svojoj Filotei: Dvije su vrste osoba koje se moraju esto prieivati: savreni, da se sauvaju u
savrenstvu, i nesavreni, da dou do savrenstva Za esto prieivanje potrebna je dakle badem
velika elja da se posvetimo i da napredujemo u ljubavi prema Bogu. Rekao je Gospodin jednom
sv.Matildi: Kad se prieuje, ini to sa onom ljubavlju kojom se ikada neko srce ljubilo, onoliko
u ljubavi primiti koliko bi je ti eljela dati. (Iz djela Kako emo ljubiti Isusa)

Sv. Alfonz Marija de Liguori Kako i kada pristupati Euharistiji: Uvjerimo se, dakle,
da ne moemo uiniti neto ugodnije Isusu Kristu nego se priestiti, prikladnim raspoloenjem,
kako to dolikuje gostu koga primamo. Rekao sam prikladnim raspoloenjem, a ne dostojnim, jer
kad bi se trailo dostojno raspoloenje, tko bi se ikada mogao priestiti? Samo Bog je dostojan

169
primiti Boga! Drim prikladnim raspoloenjem ono koje je mogue veoma ogranienim stvorenju,
zaodjevenom u Adamovo tijelo. Dovoljno je da se osoba priesti u stanju milosti i ivom eljom da
napreduje u ljubavi prema Isusu Kristu. Samo iz ljubavi treba primati Isusa u priesti govorio je
sveti Franjo Saleki jer nam se On iz ljubavi daje.
to se tie uestalosti prieivanja, tu je potrebno pridravati se miljenja svoga
duhovnoga voe. Treba znati da nikakvo zvanje ni profesija ne prijee estu svetu priest, ako je
duhovnik smatra prikladnom, kako je to dekretom izjavio i papa Inocent XI. Doista, nita nije tako
za nas korisno kao sveta priest. Vjeni Otac je predao svome Sinu Kristu sve boansko bogatstvo:
Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke (Iv 13,3). Stoga s pravom moe kazati onaj koji
primi svetu priest: S njome su mi dola sva dobra (Mud 7,11). Opravdano sv.Vinko Ferreri i
sv.Dionizije tvrde da je sveta priest najdjelotvornije sredstvo za posveenje, korisnije od itava
tjedna posta o kruhu i vodi. (Iz djela Kako emo ljubiti Isusa)
Sv. Ivan Marija Vianney - Poziv na priest: Doite na priest, doite ivite od Isuse kako
biste ivjeli za Isusa. Sva stvorenja trebaju se hraniti da bi ivjela, zato je dobri Bog htio da rastu
drvea i bilje, kao pripravljeni stol na koji dolaze sve ivotinje uzeti hranu koja im je potrebna
Kad je Bog htio dati hranu naoj dui kako bi je uzdrao u ivotnom hodoau, promatrao je sve
stvorene stvari i nije naao nita dostojno due. Tada svrnu pogled na sebe, i odlui dati joj samoga
sebeO duo moja kolika je tvoja veliina kad te samo Bog moe zadovoljiti. Sve to pitate Oca
mojega u moje ime dat e vam. Nikada ne bismo ni pomislili moliti Boga da nam dadne svoga Sina.
Ali ono to ovjek ne moe, ni zamisliti, niti to bi se ikad usudio eljeti, Bog u svojoj ljubavi, je
zamislio, izrekao i ostvario. Da li bismo se ikada usudili kazati Bogu da dadne svoga Sina da umre
za nas, da nam dadne jesti njegovo Tijelo i piti njegovu Krv?
Kada na Gospodin Isus Krist doe nastaniti se u dui, zadovoljan je te ispunja duu radou
i sreom, daje joj velikodunu ljubav da sve radi i trpi kako bi bila njemu po volji. Ne govorite
nismo dostojni. To je istina, ali vam treba priest. Da je Gospodin imao na pameti nae biti
dostojni, ne bi nikada ustanovio sakrament svoje ljubavi, jer nitko na svijetu nije je dostojan, ali On
je mislio na nau potrebu, svi smo u velikoj potrebi. Ne govorite prevelike su nae bijedeRadije
bih vas htio uti kako govorite da ste previe bolesni. A zato ne elite lijek? Velika nesrea
zaboraviti se utjecati ovoj boanskoj hrani kako bi proao kroz pustinju ivota, slino kao kad bi
neka osoba umirala od gladi pored bogato pripremljenog stola.
Koje li radosti za kranina koji ima vjeru kad se vraa sa mise u srcu nosi cijelo Nebo.
Sretne li kue u kojoj ive takvi krani. Kako bi trebalo potovati takve osobe tijekom dana. To je
kao imati u kui, jedno drugo svetohranite gdje je Isus Bog uistinu boravio duom i tijelom. Rei
ete mi ako je to tolika srea zato Crkva im nalae priestiti se samo jednom na godinu? Ta
zapovijed nije za dobre krane, nego za malodune i hladne krane koji su indiferentni za spasenje
svoje due. Na poecima Crkve najvea kazna kojom se moglo kazniti kranina bila je nedopustiti
mu da se priesti svaki puta kad je bio na svetoj misi.
Boe moj kako je mogue da krani ostave svoju siromanu duu, tri, etiri, pet mjeseci bez
ove nebeske hrane. Tako puste svoju duu da umre od gladovanja. Boe moj koje li nesree, koje li
sljepoe, budui da imaju toliko sredstava za izlijeiti duu i tako prikladnu hranu uzdrati je
zdravu. Budui da su krani postajali sve manje osjetljivi za tu svoju nesreu Crkva je na kraju
propisala zapovijed da pristupe priesti barem jedanput godinje. O Boe moj, koje li nesree, kojeg
li zaslijepljena, da jedan kranin bude zapovijeu primoran traiti svoju sreu.

Sv. Katarina Sijenska O rastu u ljubavi i svetom ili svetogrdnom prieivanju: Tada
je ona dua, da poslua upravila svoj duh u istinu, gdje je vidjela da sja krepost pravih uivalaca
Boanstva. A vjeni je Bog govorio: Predraga kekice, hou da ti najprije pokaem dostojanstvo u
koje ih je postavila moja dobrota, da imate vei uzvienost uzvienost i dostojanstvo nego li aneli,
jer sam uzeo vau narav, a ne aneosku.
I kao to se sunce ne moe razdijeliti, tako se ni itav Bog i ovjek ne moe rastaviti u
bjelini hostije. Recimo da se hostija razlomi u svakoj je Krist potpun. I ne smanjuje se u samom
sebi, a tako se i dogaa s ognjem u slijedeem primjeru. kad bi ti imala svijetlo, pa bi doli iz

170
cijeloga svijeta da pale od ovoga svijetla ono ne bi dolo na manje zbog tog paljenja, a ipak bi
svatko imao svoje. Istina je da netko vie a netko manje, ima udjela od ovoga svijetla, jer svatko
prima toliko svjetla koliko donese ogrijeva. da bolje razumije predlaem drugi primjer.
Kad bi bilo mnogo onih koji nose svijee, a netko bi imao manju, a drugi dva ili tri puta
veu te bi ili svi na svijetlo da upale svoje svijee, istina je da se u svakoj upaljenoj svijee bila
ona velika ili mala vidi cijelo svijetlo, to jest ista toplina i svjetlost, a ipak ti bi rekla da ima manje
svijetla onaj koji nosi manju svijeu. Tako se dogaa onomu koji prima ovaj sakrament. ovjek
donosi svoju svijeu, a to je sveta elja kojom se prima i dobiva ovaj sakrament, ali ta je svijea po
sebi ugaena, a pali se primanjem ovog sakramenta. Kaem ugaena jer vi niste nita. Istina je da
sam vam ja dao tvar kojom moete u sebi hraniti ovo svijetlo i primati ga. Ta je tvar ljubav, jer sam
vas stvorio za ljubav, pa ne moete ivjeti bez ljubavi.
Gdje se pali dua koja je tako ustrojena? Na ognju moje boanske ljubavi, ljubei i bojei se
mene i slijedei nauk moje istine. Istina je da se uie vie ili manje, ve prema tome koliko donese
i dade ogrijeva ovom ognju. Zato premda svi imate isti ogrjev, jer ste svi stvoreni na moju sliku i
priliku, te kao krani imate svjetlo svetog krtenja, ipak svatko moe rasti u ljubavi i kreposti,
prema tome koliko se komu svidi, pomou moje milosti. Ne mijenjate vi nadnaravni ivot to sam
vam ga ja dao, ali moete porasti i poveati se u ljubavi, sluei se slobodnom voljom, snagom
kreposti i osjeajem ljubavi, dok imate vremena, jer kad proe vrijeme, neete to moi uiniti. Tako
moete porasti u ljubavi.
S ljubavlju doite da primite ovaj Sakrament, slatko i slavno svjetlo koje sam vam dao da
vam bude podijeljeno od mojih slubenika kao vaa hrana. I toliko ete primiti od ovoga svijetla
koliko donesete ljubavi i arke elje pretpostavljajui da ga primate svega, kako ti objasnih
primjerom o onima koji nose svijee i koji primaju srazmjerno njenoj veliini. A tko bi iao k ovom
slatkom sakramentu s krivnjom smrtnog grijeha, ne prima milost, iako aktualno prima itavog Boga
i ovjeka kako ti rekoh.
A zna li kako stoji dua koja ga prima nedostojno? Ona stoji poput svijee na koju je pala
voda koja kad se priblii ognju, samo cvri, i im je oganj uao u vodu on se gasi i ne ostaje drugo
nego dim. tako ova dua nosi samu sebe kao svijeu koju je primila na krtenju, zatim je na nju
bacila vodu grijeha koja je namoila stijenj milosnog svijetla primljenog na svetom krtenju. Kako
se nije raarila na ognju svete skruenosti ispovjedivi svoj grijeh, pola je na stol oltara da primi
ovo svjetlo. Ali poto dua nije bila raspoloena kako treba za takvu tajnu, pravo svjetlo nije ostalo
s milou nego se je odijelilo od nje, i tako je dua ostala u veoj smetenosti, ugaena od tame,
oteana svojim grijehom. Od ovoga sakramenta osjea samo cianje grinje savjesti, ne zbog
manjkavosti svjetla koje ne moe primiti nikakve povrede, nego zbog vode koja je bila u dui. Ova
je voda sprijeila osjeaj due koji nije mogao primiti ovo svjetlo. (Iz Dijaloga Boanske
Providnosti).

Sv. Ivan Krizostom: Ne biti u smrtnom grijehu i dostojno se priestiti: Kako se ne bi

mogao ispriati, sveenik podie glas, diui ruke prema Nebu tako da ga svi vide kao
glasnogovornika koji svojom rijeju koja odzvanja u tiini poziva neke da pristupe, a druge da
odstupe. I to ne ini toliko gestom ruke, koliko izriito rijeju. Njegova rije, kao da je ruka, udara
nas po uima. On ne poziva kao tuilac, nego kao onaj koji potie da osoba ispita samu sebe. Ne
kae: Ima li netko tko optuuje ovoga? Nego kae ima li netko tko okrivljuje samoga sebe? Uistinu,
kad on kae: Svete stvari su za svete osobe, on kao da govori, ako netko nije u posvetnoj milosti
neka ne pristupa. Sveenik ne kae jednostavno tko je ist od grijeha, nego tko je svet. Uistinu da bi
bili sveti, nije dosta biti bez grijeha, nego treba prisutnost Duha Svetoga u dui i obilje dobrih
dijela. Ne samo, kae Apostol, traim da budete slobodni od blata, nego da imate iste i sjajne due.
Ako Babilonski kralj, birajui meu mladim zarobljenicima izbra one koji su bez mane i
lijepog izgleda (Dn 1,4), koliko vie mi koji smo na gozbi nebeskog Kralja moramo biti lijepi u
dui, nositi ukraene haljine i kraljevsku obuu, to jest trebamo imati lijepu duu, ukraenu zlatom i
opasanu istinom. Tko je u takvom stanju neka pristupi i pije iz kraljevske ae. Naprotiv, ako netko
hoe ui na kraljevsku gozbu, prljav, namrgoen u poderanoj odjei, neka misli ma muku koju e

171
morati podnijeti, budui da nije dosta etrdeset dana za oistiti grijehe koji se uine tijekom godine.
Uistinu, ako za takvo ponaanje nije dosta vjeni oganj, upravo zato i jest vjeni, koliko vie nije
dosta kratko prolazno vrijeme, u kojem moemo initi samo blage pokore, nesposobne da nas
potpuno oiste.
A zato apostol kae, jede i pije svoju osudu, jer ne razabire tijelo Gospodnje (1Kor,11,29)?
Drugim rijeima tko se nedostojno u grijehu prieuje, ne promilja, ne istrauje kako se prilii
veliinu ponuenih dobara i ne razmilja o uzvienosti darova. Uistinu, ako dobro naui tko je
Onaj pred kim se nalazi, te znajui tko je, i kome se daruje, nee ti trebati vie nijedna rije
nagovora. Samo ta spoznaja bit e to dovoljna da bude trezven, izuzev ako je tvoje duhovno stanje
potpuno zlokobno. Zbog toga su meu vama mnogi slabi i bolesni, mnogi umiru (1Kor 11,30).
Ovdje apostol Pavao ne navodi druge primjere, nego govori o Korinanima te to ini njegov govor
jo tvrim.
Govorei: jede i pije svoju osudu, i kriv je, da ne bi izgledalo da govori samo zbog govora,
nabraja dogaaje i poziva se na svjedoke. To ih pogaa vie od prijetnje, jer im to predouje kao
stvarnost koja ve djeluje meu njima. I ne zadovoljava se time, nego Pavao vjerodostojno govori o
vjenoj osudi. Na taj nain on zastrauje na dva naina. Ba tako, jer mnogi se pitaju otkuda dolaze
tolike prerane smrti i duge bolesti, a apostol odgovara da mnoge neoekivane stvari se odgaaju
zbog grijeha.

Bl. Pater Pio - Ljubav prema Euharistiskom Isuse i borba za svakodnevnu priest
protiv avolskih sugestija: Dragi oe neka vas tjei slatka misao da ljubite Isusa te da on puno vie
ljubi vas. Molimo ga za milost rijeima zarunice iz Pjesme nad pjesmama: Poljubi me poljupcem
usta svojih, ljubav je tvoja slaa od vina (Pj 1,2). Koliko puta Isus u presvetom Sakramentu nama
sveenicima dadne ovaj poljubac mira. O da, arko elimo ovaj poljubac iz boanskih usta, a jo
vie budimo zahvalni. Koji bismo drai dar mi bijedni smrtnici mogli vie eljeti od Boga. Ponekad
sam napastovan da propustim svakodnevnu priest, ali sam u prolosti tu napast uvijek pobijedio. A
kako bi oe moj, mogao ivjeti da ne pristupam primiti Isusa svako jutro?
Plaem i mnogo uzdiem kod nogu Euharistiskog Isusa zbog toga, i puno mi puta izgleda da
sam bio utjeen, ali mi se ponekad ini da se Isus skriva mojoj dui. Olovka ne moe opisati to se
dogaa u mojoj dui u trenutcima kad se Isus skriva. Nesigurnost da li sam uvijek odbacio napasti
koje mi vie nego ikad lukavi avao predouje kad pristupam presvetoj priesti. Oe moj, to su
trenutci velike borbe. Ah koliko moram sebe siliti da si ne uskratim toliku okrjepu.
A to me najvie ranjava, oe moj, je misao na Isusa u Euharistiji. Moje srce se osjea kao
privueno jaom snagom prije nego li se ujutro sjedini s njim u priesti. Osjeam toliko veliku glad
i e za njim prije nego li primim da malo nedostaje pa da umrem od tekog disanja. Upravo zato
to ne mogu a da se ne sjedinim s njim ponekad i u visokoj temperaturi idem da blagujem njegovo
tijelo. Ova glad i e umjesto da utihnu nakon to sam ga primio u priesti sve vie rastu. A kad ve
posjedujem ovo najvee dobro, toliko je velika slast da za malo ne kaem Isusu dosta, gotovo ne
mogu vie. Skoro zaboravim da sam u svijetu, razum i srce ne ele vie nita i nekada due vremena
svojevoljno ne elim bilo to drugo.
Ponekad se pitam, da li ima dua koje ne osjeaju da im srce gori boanskim plamenom kad
se nalaze pred Isusom u Sakramentu. Meni to izgleda nemogue, pogotovu ako se to odnosi na
sveenika i redovnika. Moda one due koje kau da ne osjeaju ovaj plamen, ne osjeaju ga zbog
toga to imaju vee srce. Samo ovim dobrohotnim objanjenjem pridruujem im se da ih ne bi
uutkao stidnim izrazom laljivaca.

Sv. Terezija Avilska - O grozoti nedostojnog slavljenja svete mise: Dok sam jedanput
pristupala k priesti vidjela sam duevnim oima jasnije nego tjelesnim dva neastiva jako odvrtana
lika. inilo mi su rogovima obujmljivali grlo jednog sveenika, a vidjela sam u njegovim rukama
svojega Gospodina u Velianstvu koje sam spominjala, u hostiji koju mi je htio pruiti. Jasno vidjeh
da su te ruke njega vrijeale, pa sam shvatila da je ona dua u smrtnom grijehu. Kako je strano.
Gospodine moj, vidjeti vau ljepotu meu tako odvratnim likovima! Oni su bili nekako prestraeni i

172
prestravljeni pred vama, pa se inilo da bi rado pobijegli da ste ih vi pustili da odu. Spopala me tako
velika zbunjenost, da ne znam kako sam se mogla priestiti.
Jako sam se prestraila jer mi se inilo, kad bi vienje bilo od Boga, da Njegovo Velianstvo
ne bi dopustilo da vidim zlo koje se nalazi u onoj dui. Rekao mi je sam Gospodin da molim za
onoga sveenika. On je to dopustio zato da spoznam snagu koju imaju rijei pretvorbe, te kako Bog
ne prestaje biti tamo koliko god bio lo sveenik koji ih izgovara. Usto neka vidim njegovu dobrotu
jer se predaje i u one ruke svoga neprijatelja, i to sve za moje dobro i dobro svih. Shvatila sam
koliko su obavezniji sveenici biti bolji od drugih, kako je strana stvar primati Presveti Sakrament
nedostojno te koliko je neastivi gospodar due koje je u smrtnom grijehu. Jako veliku korist mi
uini da spoznam koliko sam bila duna Bogu. Blagoslovljen neka bude u vijeke vjekova. (Moj
ivot 38. br. 23)

Sv. Terezija Avilska - Priest izvor snage i utjehe: Rije danas ini mi se da znai za
jedan dan, to znai dok bude potrajao ovaj svijet, nita vie. ba jedan dan! A za one nesretnike,
koji se kanjavaju, koji ga nee uivati na onome drugom, nije njegova krivnja ako se puste
pobijediti, jer on ih ne prestaje bodriti do kraja bitke. Nee se imati ime opravdati, niti se tuiti na
Oca zato to im ga je uzeo u najpresudnije vrijeme. Stoga mu i kae njegov Sin, budui da to nije
nego za jedan dan, da mu dopusti prijei meu sluinad. Poto nam ga je Njegovo velianstvo ve
dalo i poslalo na svijet samom njegovom voljom, on nas ne eli ostaviti nezatiene svojom
vlastitom voljom, ve eli ostati odvije s nama, na radost njegovih prijatelja i alost njegovih
neprijatelja. Ta ne moli vie nego za danas, sada iznova, jer time to nam je dao ovaj presveti kruh
zauvijek, Njegovo Velianstvo nam je dalo kako sam rekla ovo jelo i manu ovjetva, koju
nalazimo kad hoemo, pa ako to nije naom krivnjom, neemo umrijeti od gladi zato to e dua,
kad god bude hitjela blagovati, nai u Presvetom Sakramentu svaki slast i utjehu. Nema potrebe da
bude ni muke ni proganjanja, koje ne bi bilo lako podnijeti, ako ponemo uivati njegove.
Molite keri Oca s ovim Gospodinom, da vam danas pusti Vaeg zarunika, da ne budete na
ovome svijetu bez njega, da bude dosta za ublaavanje tako velikog zadovoljstva to ostaje tako
skriven pod ovim prilikama kruha i vina, a to je velika muka za onoga tko nema to drugo ljubiti,
niti druge utjehe, ali molite ga da vam ne uzmanjka i da vas pripravi da ga primite dostojno.
Mislite li da ovo presveto jelo nije hrana, ak i za ova tijela, i veliki lijek ak i za tjelesne
boli? ja znam da jest, i poznajem jednu osobu (svetica govori o sebi) koja je imala teke bolesti i
kojoj su, kad je imala kadkada jake boli, nestajale kao odnesene rukom, te bis e osjeala posve
dobro, i to vrlo redovito, pa i kad je imala vrlo izraene boli, koje se nisu mogle hiniti, po mom
miljenju Ali njoj Gospodin bijae dao tako ivu vjeru da se smijala u sebi, dok je sluala neke
osobe kako govore da bi hitjele biti u onom vremenu, kad je Krist nae dobro, hodao po svijetu, jer
je mislila, budui da su ga imale ovakvoga u presvetom sakramentu to jo hoe?
Ali znam za tu osobu da je niz godina, premda nije bila jako savrena, kad bis e prieivala,
ni vie ni manje nego kao da je tjelesnim oima gledala kako ulazi u njeno prebivalite Gospodin,
nastojala naprezati svoju vjeru koliko god joj je to bilo mogue, zato da se oslobodi svih izvanjskih
stvari, jer je uistinu vjerovala da ulazi ovaj Gospodin u njeno prebivalite i ulazila bi s njime.
Nastojala bi ovladati svojim sjetilima, kako bi sva spoznala tako veliko dobro, hou rei da ne
smetaju dui da ga prepozna. zamiljala je samu sebe pred njegovim nogama i plakala kao
Magdalena, ni vie ni manje nego kao da ga tjelesnim oima gleda u farizejevoj kui, pa da i nije
osjeala pobonost, vjera joj je govorila da je zaista tamo. Jer ako se ne elimo graditi ludima i
zasljepljivati razum, ne treba sumnjati.
Nije to privid mate kao kad promatramo Gospodina na kriu, ili u drugim prizorima muke,
kad si ga predoujemo u nama samima kako je to proivio. To se dogaa i sada, posvemanja je
istina, i nema se zato ii traiti ga dalje, na drugom mjestu, nego budui da znamo da je, dok
prirodna toplina ne uniti prilike kruha. s nama dobri Isus, da mu pristupimo. Pa ako je, dok je
hodio po svijetu, samim dodirom svoje odjee lijeio bolesne, zar treba sumnjati da e initi udesa,
ako je do te mjere u meni, ako imamo vjeru, i da e nam dati ono to ga budemo molili, budui da je

173
u naoj kui? A njegovo Velianstvo ne obiava loe plaati konaite, ako ga se dobro ugosti. (Put
savrenstva 34,br. 2-8).

Sv. Terezija Avilska enja za prieu: Poneki put me snae takov velika elja da se
priestim, te ne znam da li se to moe dosta naglasiti. Dogodilo mi se to i jednoga jutra kad je tako
kiilo te se inilo da se nee moi izii iz kue. Kad sam bila izvan nje, bila sam toliko izvan sebe
zbog one elje, da mi se inilo kako bih, sve da su mi i koplja uprli u prsa, bila prola izmeu njih,
a kamoli kroz vodu. im sam stigla u crkvu, zahvatio me je veliki ushit. Uinilo mi se da vidim
kako se otvaraju nebesa, no ne jedan ulaz, kako sam to drugdje vidjela. Ukazalo mi se prijestolje,
za koje sam vaoj milosti rekla da sam ga i drugda vidjela. Ukazalo mi se prijestolje, i jo jedno
iznad njega, gdje sam nekom spoznajom koju ne znam iskazati, iako to nisam vidjela, shvatila da se
nalazi Boanstvo.
Uinilo mi se da ga pridravaju neke ivotinje, a ini mi se da sam ula jedan opis tih
ivotinja. Pomislila sam da su to bili evanelisti. Ali kakvo je bilo prijestolje i to je bilo na njemu
nisam vidjela na nebu. Promiljala sam da su serafini ili kerubini, jer su jako razliiti u nebeskoj
slavi. inilo mi se da posjeduju neku rasplamsalost. Velika je razlika, kako sam rekla. Slavlje koje
sam tada osjetila u sebi ne moe se opisati, niti iskazati, niti e ga moi zamisliti tko to ne bude
proao. Shvatila sam da se tamo nalazi skupa sve to se moe poeljeti, a nisam vidjela nita. Rekli
su mi, a ne znam tko da je jedino to sam tamo mogla uiniti to da shvatim kako ne mogu nita
shvatiti, te promatrati kakvo je nitavilo sve u usporedbi s onim. Stoga se kasnije moja dua sramila
videi da bi mogla zastati na ikakvoj stvorenoj stvari, a kamoli odueviti se njome, zato to mi je
sve nalikovalo na mravinjak.
Priestila sam se i sudjelovala na misi, a ne znam kako sam mogla sudjelovati. inilo mi se
da je trajalo jako kratko. Zaudila sam se kad se oglasio sat i vidjeh da sam dva sata bila u onom
ushitu i slavlju. Kasnije sam se zaudila kad sam stigla do ove vatre istinske ljubavi Boje, koja mi
se ini da dolazi odozgo. Koliko god to htjela, nastojala i trgala se za to, ako to ne biva kad Njegovo
Velianstvo hoe, kako sam drugamo rekla, nisam sposobna imati ni jedne njezine iskre. ini se da
ona proiuje staroga ovjeka od nedostataka, mlakosti i bijede. Kao to radi ptica feniks, o kojoj
sam itala da se spali, a iz onoga pepela izlazi druga, tako dua kasnije postane druga, s drugaijim
eljama i velikom jakou. ini se da nije ona od prije, nego da s novom istoom poinje ii putem
Gospodnjim. Dok sam usrdno molila Njegovo Velianstvo da bude tako, te da mu ponovno ponem
sluiti, rekao mi je: Dobru si usporedbu napravila. Pazi da je ne zaboravi kako bi se uvijek
nastojala poboljati. (Moj ivot 39. br.22).

Bl. Marija od Isusa Deluil-Martiny Sjedinjenost s Oltarom: Od asa do asa pogled

ljubavi je pogled srca na Svetu i Boansku rtvu koja se prinosi od oltara do oltara! Slijedimo je i
dopustimo da budemo rtvovani s njom. Plaimo u podnoju oltara koji su oskvrnuti ravnodunou
ili svetogrem. Ljubimo umjesto hladnih srdaca koja ne znaju ljubiti takvu ljubav. bdijemo pred
vratima osamljenih Svetohranita. Dua mi je bila obuzeta milju o bolima Isusa osamljenog u
Svetom Sakramentu. Kad je Svetite pusto, tijekom tih dugih sati naputenosti kada nitko ne
okruuje Svetohranite, ini mi se da je jedan od velikih boli naega Gospodina ova: Ne prinosi se!
Isus se sam prinosi bez prestanka, no eli biti prinesen preko ovjeka koji treba nadopunjati ono to
nedostaje Muci Isusa Krista (usp. Kol 1,24).
inilo mi se da vidim u samoi svetita mnotvo anela koji tjee Isusa molei ga za
oprotenje to ga nijedno ljudsko srce nije prisvojilo da ga prikae. Kako biti uneseni svakog asa u
prinoenje Euharistiskog Isusa, ako nae bie nije u rtvi? ivjeti priljubljeni uz Svetohranite,
posjedovati svakog dana Onoga koji oarava anele, koji plijeni divljenja nebesa, osjeati oko sebe
due koje ive od istoga ara, koje trpe iste boli i prinose se ognju iste rtve, s Hostijom ljubavi,
prinositi se njima, biti zajedno oko Oltara! To je Nebo koje je zapoelo!
Sve dane on je naputen od svih, naveerI to je silom zakona da On treba ostati tako sam,
On koji bi jednom zrakom svoje salve mogao pod svoje noge podloiti kroz vjenost cjelokupno
stvaranje! On za ije rtvovanje nema noi, nema predaha. neka u klanjanju Isusu-Hostiji vae srce
postane snagom milosti i rtava, kao zlatna kadionica , neka plemeniti ar, dapae herojski ar
174
ljubavi, u njoj bude oganj to stalno gori, neka nebeska istoa bude tamjan koji neprestano izgara i
iji miris raduje i oarava Srce Isusovo. Tako sam zadovoljna kad ukraavam njegovo prijestolje
najrijeim cvjetovima koje mogu nai! kad god se moe, ini mi se da se ne treba zanemarivati
iskazati tovanje naemu Gospodinu, ne samo arom svoje due, nego i svim izvanjskim ljepotama i
svim ukrasima koje mu se svidjelo darovati nam na zemlji, a koja se tako esto rabe protiv njega!
Ne naputajte srcem Svetohranite..tu se postaje ljubav! Kada bismo to brojnije bile
okupljene oko Blaga-Hostije! Toliko eam za tim! Na Gospodin osamljen u Svetohranitu
poziva vas da imate udjela i Njegovu ivotu samoe i utljiva klanjanja. Bavite se svojim Isusom
koji je sam u tolikim Svetohranitima i pravite mu drutvo srcem budite njegova mala klanjateljica
u svim mjestima u kojima je naputen. ivimo u naoj tamnici ljubavi, u Rani Srca Isusova i u
ciboriju gdje boravi Boansko Srce. to je trajno sjedinjenje s Isusovom rtvom, ako ne trajno
rtvovanje samoga sebe sjedinjena s prinoenjem velike rtve? O divna li sjedinjena rtve, ljubavi
revnosti izmeu Srca Isusova i srca njegova sveenika! O uzviena li prizora koji Ocu Nebeskom
nudi savreni plan Isusa Otkupitelja stvoren po Oltaru: Isus prinesen i ovjek otkupljen, prinesen
rtvovan s Njime i po Njemu, na salvu nebeskog Oca.
Isus svakog asa silazi na svijet. To je uzvieni dar Nebeskog Oca, i u svaki as, prinesen
preko sveenika i po duama, Isus Krist je kao vraen i ponovno darovan Presvetom Trojstvu i On
povezuje s Njime u krilu svoga Oca due koje su posvema njegove, prinosei ih rtvovane s njime.
O ljubavi, o ljubavi! O Rijei, Boe moj, izreci nad nama onu rije koja si Ti sam! I koliko je
mogue neka nas ona pretvori u Tebe, tako da ne ivimo vie mi, nego da Ti ivi u nama, zatim nas
prinesi, ukljui nas u svoju rtvu, na kraku uniti nas da bismo ivei u Tebi skriveni u Tvome Srcu,
davalo po tebi. s tobom i u tebi, koliko doputa naa slabost, svaku ast i svaku slavu Presvetome
Trojstvu.
Moja je dua bila ispunjena velikim potovanjem i velikim divljenjem prema dostojanstvu
sveenika. Zatim sam jasnije no ikada vidjela neizmjerni ponor koji dijeli due poaene mistinim
sveenitvom i onim pravih zareenih sveenika. Oni umnaaju Isusa Krista, oni ga takoer
proizvode, a drugi ga mogu samo prinositi s njime. Sjedinjenost s Oltarom, sjedinjenje sa rtvom, to
poistovjeivanje itava ivota sa slubenicima Gospodinovim, da bi oni slavili to dostojnije, to je
uzvien ar. To je isto kranstvo pomagati sveenicima i posveivati se za njih. ( Iz djela
bl.Marije od Isusa).

Sv. Terezija od Djeteta Isusa Priest i napredak u krepostima: Tako velike milosti nisu
mogle ostati bez plodova, bili su to obili plodovi, a kreposni ivot postao nam je sladak i prirodan.
U poetku je moje lice esto odavalo borbu, ali malo po malo isezao je taj dojam, a odricanje mi
je postalo lako, dapae i u prvi as Isus je rekao: Onome koji ima dat e se jo i on e biti u obilju
(Mt 13,12). Za jednu vjerno primljenu milost davao mi je mnotvo drugihOn se sam davao meni
u svetoj Priesti ee nego bi se bila usudila nadati. Uzela sam kao pravilo vladanja da bez
izuzetka primam sve priesti koje bi mi moj ispovjednik davao, ali sam putala da on odreuje broj,
i nikada ga nisam molila za vie. U to vrijeme nisam imala hrabrosti koji imam danas, inae bih
radila drugaije, jer sam vrsto uvjerena da dua mora rei svome ispovjedniku elju koju osjea za
primanjem Boga. On ne silazi svaki dan s neba zato da ostane u ciboriju, nego da nae drugo nebo
koje mu je neizmjerno milije nego prvo: nebo nae due nainjeno po njegovoj slici. ivio hram
Presvetog Trojstva!
Sve vrijeme to je zajednica bila tako iskuavana mogla sam imati neizrecivu utjehu da
svaki dan primam svetu Priest...Ah, kako je to bilo slatkoIsus me dugo mazio, dulje nego svoje
vjerne zarunice, jer je dopustio da ga primam, dok druge nisu imale te sree. Bila sam takoer vrlo
sretna to sam se smjela doticati posveenih posuda, to sam pripravljala male povelje na koje se
imao poloiti Isus. Osjeala sam da bih trebala biti vrlo revna, i esto bi se sjetila rijei upravljene
svetom akonu: Budite sveti, vi koji se dotiete posuda Gospodnjih (Iz 52,11).
Svoju duu zamiljam kao slobodno zemljite i molim Blaenu Djevicu Mariju da s njega
ukloni ruevine koje bi mogle smetati da ne bude slobodno, zato je molim neka sama rasprostre
veliki ator dostojan neba i neka ga uresi svojim vlastitim nakitom. Onda pozivam sve svece i

175
anele neka dou i prirede velianstveni koncert. ini mi se, kada Isus silazi u moje srce, da je
zadovoljan to ga tako lijepo primam, te sam zadovoljna i jaSve to ne prijei da me pohaaju
rastresenosti i spavanje, ali kad na kraju zahvale primijetim da sam je tako nevaljalo obavila, tada
odluim da sav preostali dio dana provedem u zahvaliVidite moja ljubljena Majko, kako sam
daleko od toga da se dadem voditi putem straha, uvijek znam nai sredstvo da budem sretna i da se
okoristim svojom bijedomBez sumnje, to ne vrijea Isusa jer mi se ini da me on hrabri na tom
putu.
Jednoga sam dana, protivno svom obiaju, bila malo uznemirena idui na sv.Priest, inilo
mi se da dragi Bog nije zadovoljna samnom, te miljah: Ah, ako danas dobijem samo polovicu
hostije, to e mi biti velika alost, mislit u da Isus nerado dolazi u moje srce. Pribliim seOh
sree! Po prvi puta u svom ivotu vidjela sam sveenika kako uzima dvije jasno odijeljene hostije i
daje mi ih!Shvaate moju radost i slatke suze koje sam prolila videi tako veliko milosre. ( Iz
Povjesti jedne due).

Bl. Alojzije Stepinac Svijest o Kristovoj prisutnosti i duno potovanje prema

Euharistiji: Lice zemlje se obnovilo Kristovim dolaskom na svijet i dovrenjem njegove krvave
rtve na kriu. Ta znate veli sv.Pavao- da se od svoga ispraznog naina ivota, to vam ga oci
namrijee, niste otkupljeni neim neraspadljivim, srebrom ili zlatom, nego dragocjenom krvlju
Krista, Jaganjaca nevina i bez mane (1Pt 1,18). Ako je pak tako, a tako sigurno jest, onda moramo
mi sveenici ozbiljno postupati s najsvetijim inom na zemlji. A sigurno se ne moe ozbiljno
postupati ako se sveenik brino ne pripravlja na svetu misu i dolino ne zahvaljuje za nju. to nam
opet kae mudrac u Pismu: Koji se boje Gospodina pripravljaju se srcem svojim, i pred njim se
ponizuju (Sir 2,17).
Za Izraelce u pustinju itamo, kad su prvi put opazili manu, da su pitali: Mahnu? to je to?
Koliko vie mi, kad kanimo pristupiti oltaru, moramo se zamisliti i zapitati, to kanimo initi, kad
ono, to dolazi u ruke nije obina mana u pustinji , nego kruh ivota Isus Krist. Mojsiju nije bilo
dozvoljeno pribliiti se ni goruem grmu: Ne prilazi ovamo. Izuj obuu s nogu! Jer mjesto na
kojemu stoji je sveto tlo(Izl 3,5). Nama je dano pribliiti se ne goruem grmu, nego Kristu pod
prilikama kruha i vina na oltaru. Zar emo s manje respekta pristupati nego Mojsije goruem grmu?
Jakov je nakon sna, u kojemu je vidio silaziti i uzlaziti anele Boje povikao izvan sebe:
Zaista se Jahve nalazi na ovom mjestu, ali ja nisam znao! Koliko je strano ovo mjesto! Zaista je
ovo kua Boja, ovo su vrata nebeska!(Post 28,16). to bismo istom morali rei mi, koji ne u snu,
nego u zbilji gledamo ne ljestve s anelima, nego Gospodara anela, stvarno prisutnog na oltaru,
kada obavljamo pretvorbu, ili bolje on preko nas jadnih ljudi, kruha u Tijelo i vina u Krv Kristovu!
Nije dakle, potrebno troiti vie rijei, kako se dolikuje dolina priprava za sv.misu svakom
sveeniku, makar ne znam kako bio zaposlen, da ga ne bi moda stigao prijekor izreen preko
proroka. A. Benigar, Stepinac, 279).
Bl. Alojzije Stepinac Euharistija izvor mira i ljubavi meu narodima: Dunost nam je
da preko euharistije radimo za mir svijeta. Svako od nas osjea, da danas nema mira na svijetu. Ako
ikada, to su u nae doba narodi razdijeljeni i razdvojeni u najee protivnike tabore. Samoljublje,
pohlepa za bogatstvom, zavist, astohlepnost i mrnja stvorili su duboke ponore ne samo izmeu
pojedinih naroda, nego i izmeu drutvenih slojeva i pojedinih lanova iste obitelji. Mira, dakle u
ljudskom drutvu nema. O potrebi mira govori se danas mnogo i sa sviju strana, ali mnogi od tih
mironosaca zaboravljaju, da mira bez ljubavi ne moe biti. Ukoliko pak ti propovjednici mira i
spominju ljubav, ne pokazuju nam nain, kako da ljubav openito zavlada. Za proirenje i procvat
ljubavi treba vrst temelj i plodno tlo.
Osnovicu za promicanje prave ljubavi ne moe initi samo krvna veza ili zajedniki
gospodarski, kulturni, drutveni ili dravni interesi. Prava, openita, preporodna ljubav moe biti
samo odnije, gdje se ljudi i narodi na jednoj istinskoj, dubokoj duhovnoj vezi priznaju meusobno
pravom braom. A to se nigdje ne moe tako uzvieno zamisliti i ostvariti kao na tlu i temelju
presvete Euharistije.

176
 Euharistija je na poseban veza ljubavi. Euharistija je dar Boje ljubavi za sve narode. Po njoj
sjedimo kao djeca jednoga Oca oko jednoga stola i lomimo jedan te isti kruh s neba. Blagujui taj
kruh. Blagujui taj kruha svi se, svi se sjedinjujemo s istim Kristom, svojim voom i uiteljem. Po
tom istom kruhu postajemo, dakle, svi, bez razlike meusobno prava braa, jer sjedinjujui se u
Bogu, koji je ljubav, nuno se moramo i meusobno ljubiti. Euharistija postaje na taj nain ona
otajstvena veza, koja svojim nitima najneposrednijeg bratstva i sestrinstva povezuje i pojedince i
narode preko sviju dravnih granica, narodnih razlika, kulturnih nejednakosti i razliitih oprenih
zemaljskih interesa u jednu veliku obitelj.
Blagovanje tijela Isusova u sv.priesti jest, dakle, ono po emu postajemo krvi srodnici
najprije sa samim Kristom, a zatim i sami meu sobom. Jer jedno te isto tijelo Boga-ovjeka sve
nas hrani i ista krv Boga ovjeka struji naim ilamaTo je dakle euharistiska zajednica.
Zajednica, koju bismo, govorei suvremenim jezikom, mogli nazvati nova euharistijska
internacionalna zajednica i to internacionalna zajednica ljubavi, zajednica jedan i jedina, kojoj
jednake na ovom svijetu nema. Zato velimo, da je euharistija kao internacionalna veza ljubavi
ujedno i jedini temelj pravo mira na svijetu. (A. Benigar, Stepinac, 275).
Bl. Alojzije Stepinac Davati naknadu Spasitelju u Euharistiji: Prvo, davati
zadovoljtinu i naknadu Spasitelju u euharistiji, jer su bezbonici u poruenim i zapaljenim
crkvama, osramoenim redovnicima i poubijanim sveenicima obeastili zapravo samoga Krista.
On je onaj ije je ime uvije prvo na listi osuenih kod svakog progonstva. Njega progone u svakom
redovniku i sveeniku, u svakom biskupu i katolikom svjetovnjaku. To nije samo nezahvalnost i
bezumlje, nego prava ludost, paklena zaslijepljenost i najnii pad ljudskog dostojanstva.
Protiv takove strahovite mrnje i sotonske grozote nije mogue, da oni, koji Krista ljube ne
stave pred noge euharistiskog Kralja duboko potreseni svoju zadovoljtinu i naknadu. Dok Krista
ponovno tisuu puta sude na smrt, rugaju mu se, pljuju ga, biuju, trnjem krune, gaze po njemu, i na
kri ga razapinju naa vjerna srca treba da ispuni velika boli beskrajni stid, a sav svijet treba da
oituje jasno i glasno svoju vjernost i ljubavi prema njemu. I to je vea mrnja njegovih
neprijatelja, to snanija mora biti naa ljubav. I to vie rana zadaju najamnici pakla njegovom
mistinom tijelu, to jest Crkvi, i njegovu sakramentalom tijelu na oltarima, to gorljiva i ara treba
da je naa zadovoljtina i naknada. (A. Benigar, Stepinac, 274).

Dodatak: Svetogrdna oskvrnua Euharistiskog Isusa u posveenim hostijama na crnim

misama: svjedoanstvo jednog egzorciste

Naim itateljima i svima koji istinski ljube Isusa i Crkvu donosimo ovo potresno i tragino
svjedoanstvo poznatog i priznatog talijanskog egzorciste don. Raula Salvuccia koji po nalogu svog
biskupa ve desetljeima djeluje u svojoj biskupiji. Sve one koji budu itali ovaj tekst potiemo na
davanje zadovoljtine Euharistiskom Isusu u duhu gore navedenog teksta bl Alojzia Stepinca pod
naslovom: Davati naknadu Spasitelju u Euharistiji. Zadovoljtinu moemo davat na vie naina
klanjanjem privatnim ili javnim, molitvom, pa i molitvama iz ove knjiice, postom u skladu sa
zdravstvenim stanjem osobe, malim svakodnevnim odricanjima. Na veliku alost kraa ili potajno
iznoenje posveenih hostija je praksa koja se sve vie javlja u svijetu pa i u Hrvatskoj redovito s
nakanom profaniranja Euharistije.

Don Raul pie: Vidio sam i sluao, po alosnoj privilegiji, jedan prikaz s dijapozitivima
crne mise, prakse koja potie toliku radoznalost. Okruenje: mrano s puno crnih zastora, na sredini
neto to nalikuje na crkveni oltar, na kojemu je bila ispruena gola mlada djevojka, djevica
okrenuta prema gore. Djevojka je bila dola do oltara bosih nogu na kojima su bila iscrtana dva
kria, tako je hodajui gazila krieve. Jedan ovjek iz sotonistike sekte se porezao na ruci.
Mukarac koji je sluio obred je krv koja je izlazila iz rane skupljao u neku posudu te tu i tamo
njome mazao tijelo djevojke. Po zemlji, unaokolo oltara, je bilo nekoliko posveenih hostija, po
kojima su prvo gazili, a zatim su svaku hostiju boli vrhom nekog noa.
Nakon ovog svetogra slijedilo je jo jedno koje se ne usuujem opisati. Na kraju mukarac
koji je sluio obred je imao odnos sa djevojkom oskvrnjujui tako njeno djevianstvo. Voditelj

177
prikaza na kraju ironino zakljui da danas ozbiljan problem za obred nije pribaviti posveene
hostije nego svaki puta pronai djevojku koja je djevica za svaku novu crnu misu. (Raul Salvucci,
Le potenze malefiche, come operano come combattono, st. 43-44).

178
 POBONOST PREDRAGOCJENOJ KRVI KRISTOVOJ

Sadraj

Predgovor
1. Povijest tovanja presvete Krvi Kristove od poetaka do uspostave svetkovine
Krvi Kristove
2. Devetnica na ast Krvi Kristove
3. Litanije Presvetoj Krvi Isusovoj
4. Molitve svetaca i duhovnih velikana Presvetoj Krvi Kristovoj
5. Razmatranja svetaca i duhovnih velikana o Presvetoj Krvi Kristovoj
6. Pobonost Krvi Kristovoj u iskustvima svetaca i duhovnih velikana
7. Posebne pobonosti i naini aenja Krvi Kristove
7. 1. Sveta Misa: Gospodin Isus je ustanovio euharistijsku rtvu svoga Tijela i Krvi
7. 2. Razmatranja o Muci i Krvi Kristovoj
7. 3. Molitve krunica na ast Krvi Kristove
a. Krunica Krvi Kristove
b. Krunica Presvetom Oltarskom Sakramentu Tijela i Krvi Kristove
7. 4. Molitve sedam prikazanja Predragocjene Krvi Kristove
a. Sedam molitava svete Brigite
b. Sedam prikazanja Krvi Kristove
c. Sedam prikazanja Krvi Kristove po Marijinom zagovoru
d. Sedam prikazanja Presvete Krvi protiv sedam glavnih grijeha
e. Razmatranje o sedam prolijevanja Krvi Kristove
7. 5. Svetkovina i mjesec Predragocjene Krvi Kristove
7. 6. Pobonost Predragocjenoj Krvi Kristovoj kao pomo duama u istilitu
i sredstvo sprjeavanja tekih grijeha
a. Pobonost presvetoj krvi Isusovoj olakava muke duama u istilitu
b. Isusovo veliko obeanje za pomo duama u istilitu dano sv. Gertrudi Velikoj
c. Pobonou presvetoj krvi Kristovoj moe sprijeiti mnoge teke grijehe
7. 7. Prinositi u duhu krv Isusovu Bogu; jo jedan nain, kako moemo astiti Krv Kristovu
7. 8. Zazivi Presvetoj Krvi Isusa Krista
8. Molitve Krvi Kristovoj s posebnim nakanama
Posveta predragocjenoj krvi Kristovoj - Posveta i dnevno prikazanje Ocu u sjedinjenju s Krvi
Kristovoj - O dragocjena Isusova Krvi - Pouzdanje u Kristovu Krv (Za one koji se bore za
osloboenje od ovisnosti) - Za milost oprotenja - Za milost dobre smrti - Molitva za umirue -
Preporuke umiruih - Pomirne molitve za due u istilitu -Molitva na ast presvetoj Krvi Isusovoj
9. Svetita Krvi Kristove u svijetu i hrvatsko svetite Krvi Kristove u Ludbregu
a. Ostaci i aenje presvete Krvi Kristove u svijetu i kod nas u Ludbregu
b. Poznatija svetita u Italiji
10. Poticajni primjeri pobonosti Krvi Kristovoj

Dodatak: Molitve za oslobaanje od moi tame za privatnu upotrebu vjernika iz novog obreda za
Egzorcizam

Predgovor

Meu rairenijim pobonostima u Katolikoj Crkvi je svakako i pobonost Predragocjenoj Krvi

Kristovoj. Ne radi se o jednoj pobonosti meu mnogima nego je ta uzdignuta u Crkvi na posebno
mjesto i nalazi se u sreditu objave. Brojni su crkveni dokumenti koji o tome piu, a nama se kao

179
najbolji uvod u ovu knjiicu ini citat iz Direktorija o pukoj pobonosti i liturgiji kojeg je izdala
Kongregacija za bogotovlje i disciplinu sakramenata 2000. godine u Rimu.
U biblijskoj objavi, bilo na stupnju starozavjetnoga pralika, bilo na stupnju ispunjenja i
usavrenja u Novome zavjetu, krv je prisno povezana sa ivotom i - po antitezi - sa smru, s
izlaskom zalazom-prelaskom, sa sveenitvom i bogoslunim rtvama, s Otkupljenjem i Savezom.
Starozavjetni pralikovi vezani uz krv i njezinu spasenjsku vrijednost ispunili su se na savren nain
u Kristu, osobito u njegovu vazmu smrti i uskrsnua. Zbog toga je otajstvo Kristove Krvi u sreditu
vjere i spasenja.
Na otajstvo spasenjske Krvi upuuje:
- dogaaj utjelovljenja Rijei (usp. Iv 1,14) i obred ukljuivanja novoroenoga Isusa u narod
Staroga zavjeta preko obrezanja (usp. Lk 2,21);
-biblijski lik Jaganjca, bogat obiljejima i primjenama: Jaganjac Boji koji oduzima grijeh svijeta
(Iv 1,29.36), u koji se uranja slika Sluge patnika, prema Knjizi proroka Izaije 53, koji na sebe
preuzima trpljenje i grijeh ovjeanstva (usp. Iz 53,4-5); Vazmeno janje (usp. Izl 12,1; Iv 12,36),
simbol otkupljenja Izraela (usp. Dj 8,31-35; 1Kor 5,7; 1Pt 1,18-20);
- kale muke, o kojemu govori Isus, s aluzijom na njegovu skoru otkupiteljsku smrt, pitajui
Zebedejeve sinove: Moete li piti au koju u ja piti? (Mt 20,22; usp. Mk 10,38) i kale smrtne
muke u maslinskome vrtu (usp. Lk 22,42-43), koju prati krvav znoj (usp. Lk 22,44);
- euharistijski kale, koji u znaku vina sadri Krv novoga i vjenoga saveza, prolivenu za otputenje
grijeha, i koji je spomen-in vazma Gospodnjega (usp. 1Kor 11,25) te pie spasenja prema
Uiteljevoj rijei: Tko blaguje tijelo moje i pije moju krv, ima ivot vjeni i ja u ga uskrisiti u
posljednji dan. (Iv 6, 54);
- dogaaj smrti, jer je krvlju prolivenom na kriu Krist pomirio nebo i zemlju (usp. Kol 1,20);
- udarac kopljem, koje je probolo rtvovana Jaganjca, iz ijega je otvorena boka provrela krv i voda
(usp. Iv 19,34), dokument ostvarena otkupljenja, pokazatelj sakramentalnoga ivota Crkve - voda i
vino, krtenje i euharistija - simbol Crkve roene iz Krista usnuloga na kriu.
Na otajstvo Krvi na poseban se nain nadovezuju kristoloki naslovi: naslov Otkupitelj - Krist je
naime svojom nevinom i dragocjenom krvlju otkupio staro ropstvo (usp. IPt 1,19) i isti nas od
svakoga grijeha (Iv 1,7); naslov Velikoga sveenika buduih dobara, budui da Krist ne po krvi
jaraca i junaca, nego po svojoj ue jednom zauvijek u Svetinju i nae vjeno otkupljenje (Heb
9,11-12); naslov vjernoga Svjedoka (usp. Otk 1,5), osvetnik krvi muenika (usp. Otk 6,10) koji su
zaklani zbog rijei Boje i zbog svjedoanstva to ga imahu (Otk 6,9); naslov Kralja, koji kao
Bog vlada s drveta, ureen grimizom vlastite krvi; naslov Zarunika i Bojega jaganjca, u ijoj su
krvi lanovi crkvene zajednice - Zarunice - oprali svoje haljine (usp. Otk 7,14; Ef 5,25-27).
Posebna vanost spasenjske Krvi omoguila je da njezin spomen zauzme sredinje i bitno
mjesto u slavlju bogoslunoga otajstva: tovie, u samome sreditu euharistijske zajednice, u
kojemu Crkva Bogu Ocu uzdie zahvalu, au blagoslovnu (usp. 1Kor 10,16; usp. 115-116, 13) i
daje ju vjernicima kao stvarni sakrament zajednitva Krvi Kristove (1Kor 10,16); i, zatim,
tijekom liturgijske godine. Crkva naime spominje otajstvo Krvi ne samo u svetkovini Tijela i Krvi
Gospodnje (etvrtak poslije svetkovine Presvetoga Trojstva), ve i u brojnim drugim slavljima, tako
da bogosluni spomen Krvi naega otkupljenja (usp. 1Pt 1,18) proima itav godinji luk.
Tako, na primjer, u veernjoj u Boinome vremenu, Crkva -obraajui se Kristu - pjeva: A i
mi, koje umio je val blaen Krvi presvete, o danu tvojeg roenja svim srcem hvalu pjevamo.Ali
osobito u Vazmenome trodnevlju vrijednost i otkupiteljska uinkovitost Kristove Krvi predmet su
trajna i klanjateljskoga spomena. Veliki petak, tijekom klanjanja Kriu, odjekuje pjesmom: u
mu daju i on gine, njean lik mu presveti bodu trnje, avli, koplja, Krv i voda s boka vri; o, gle
vrela, koje pere zemlju i svijet itavi!; a na sam dan Uskrsnua:U svojoj divnoj ljubavi On pit
nam daje svetu Krv, ta ljubav tijelo njegovo, ko sveenik prikazuje.
Na nekim mjestima i u posebnim kalendarima, blagdan Predragocjene Krvi Kristove slavi se
jo 1. srpnja: u njemu se spominju Otkupiteljevi naslovi. Iz liturgije je tovanje Krvi Kristove prelo
u puku pobonost, u kojoj ono ima irok prostor i brojne izraze.

180
 aenje Krvi Kristove, prolivene radi naega spasenja, i svijest o njezinoj beskrajnoj
vrijednosti pogodovale su irenju ikonografskih prikaza koje je Crkva prihvatila. U njima se
razlikuju dva temeljna tipa: onaj koji se odnosi na euharistijski kale, koji sadri Krv novoga i
vjenoga saveza i tip koji u sredite prikaza stavlja raspetoga Isusa, iz ijih ruku, nogu i boka
provire spasenjska Krv. Ponekad Krv obilato natapa zemlju, kao izvor milosti koja pere grijehe;
ponekad uz kri biva prikazano pet anela, od kojih svaki dri jedan kale u koji skupljaju Krv koja
provire iz pet rana; taj in ponekad vri enski lik koji predstavlja Crkvu, Zarunicu Jaganjevu.
(Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji st.141.s.)
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i
prirunika iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim
evropskim jezicima. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i
duhovnih plodova u hrvatskom narodu.

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. POVIJEST TOVANJA PRESVETE KRVI KRISTOVE OD POETAKA DO

USPOSTAVE SVETKOVINE KRVI KRISTOVE

U Starom Zavjetu se dralo da ivot svakog bia jest njegova krv (Lev 17,13). Tako su Izraelci u
Egiptu po krvi pashalnog jaganjca kojom su kropili dovratnike bili spaeni od anela zatornika.
Krvlju su bili posveivani i predmeti za upotrebu u bogosluju, za pobone Izraelce biti pokropljen
krvlju rtava je znailo imati udjela u Bojem blagoslovu.
Isus Krist je na vrhuncu svog ivota uspostavljajui sakrament Euharistije dao novo znaenje
starozavjetnoj pashalnoj veeri: Dok su blagovali, uze Isusu kru, zahvali razlomi ga pa davae
uenicima govorei: Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje. Zatim uze kale te zahvali i dade im ga
govorei: Uzmite i pijte iz njega svi jer, ovo je moja krv, krv saveza koja se prolijeva za sve za
oprotenje grijeha (Mt 24,26-29).
U ovom ozraju se bolje shvaa i Novozavjetni govor o Isusu Kristu Spasitelju i njegovoj krvi
koja je cijena naeg spasenja, ... dobrostivo nas obdari u Ljubljenome u kome imamo otkupljenje
njegovom krvlju (Ef 1,7), temelj nae pomirbe s Bogom, po njemu izmiriti sve na Nebu i na zemlji
uspostavljajui mir krvlju kria njegova. Krv Kristova je i temelj oienja naih savjesti; koliko e
vie krv Krista koji je po vjenom Duhu prinio samoga sebe Bogu oistiti nau savijest od
mrtvih djela da sluimo Bogu ivome?... Znajte da niste otkupljeni neim raspadljivim srebrom ili
zlatom od ispraznog naina ivota nego skupocjenom krvlju Krista, nevina i janjeta bez mane
(1Pt 1, 18-19) ... Njemu koji nas ljubi i koji nas je otkupio od grijeha svojom krvlju i uinio
kraljevstvom i sveenicima za Boga Oca njemu slava i vlast u vijeke vjekova (Otk 1, 5-6).
Razmiljanje o Krvi Otkupitelja te divljenje i tovanje tog velikog otajstva, jasno izraenog u
tekstovima Novog Zavjeta, je nastavljeno i kod svetih otaca. Meu velikim antikim ocima
svakako valja spomenuti sv. Augustina. Oblici pobonosti Predragocjenoj Krvi Isusa Krista su sve
vie dolazili do izraaja u srednjem vijeku, posebno pod utjecajem mistika iz svetake tradicije, od
kojih su mnogi osobno gajili tu pobonost. Meu njima su najvei predstavnici: sv. Bernard, sv.
Gertruda, sv. Bonavnetura, sv. Anela Folinjska, sv. Katarina Sijenska i drugi.
Sve vie se u Crkvi irilo i tovanje Presvete Krvi Kristove povezano uz hodoaa u svetita
koja su prema pobonim tradicijama uvala relikvije ostataka Isusove Krvi u Mantovi, Brugesu,
Fecampu gdje je bila napisana i prva liturgijska pjesma na ast Krvi Kristove.
Mnogobrojna euharistijska uda u kojima se nakon posveenja dogodila i materijalno oitovanje
prisutnosti Krvi Kristove pod posveenim prilikama su jo vie poticala vjernike na pobonost. U
tim mjestima su obino, kao i u naem Ludbregu, nastajala svetita.
Prvi liturgijski blagdan, sa slubom itanja o Krvi Kristovoj, Sveta Stolica je dopustila
1582.biskupiji Valencije u panjolskoj, da bi se zatim slina doputenja proirila u cijeloj
Katolikoj Crkvi.

181
 Veliki apostol pobonosti Krvi Kristovoj je bio sv. Gapar del Bufalo (1786-1837). Moemo
rei da je njegov apostolat doveo do nastajanja duhovnosti Krvi Kristove. U Rimu se u Bazilici sv.
Nikole in Carcere, danas crkva sv. Josipa a Capo le case uvala relikvija muke Kristove. Sveenik
Francesco Albertini, koji je kasnije postao biskupom, je u toj bazilici poeo okupljati grupe vjernika
od kojih je poslije nastala Nadbratovtina Krvi Kristove u kojoj su mnogi odrastali i nastavljali
djelo kanonika Albertinija. Meu njima se najvie isticao rimski sveenik Gapar del Bufalo.
Papa Pio VII mu je povjerio aposotolat pukih misija, emu se on posvetio do kraja ivota.
U mjestu san Felice di Giano u Umbriji utemeljio je redovniku kongregaciju Misionara
Predragocjene Krvi. Osobno je ivio i propagirao duhovnost Krvi Kristove s velikim plodovima
obraenja u misijama koje je odravao. Tijekom misija u Villacorsa susreo je i buduu blaenicu
Mariju de Mattias koja je prihvatila duhovnost Krvi Kristove te je u Acutu skupa sa svojim
duhovnim ocem utemeljila redovniku zajednicu Klanjataljica Krvi Kristove.
Na poticaj sveenika iz Drube Misionara Krvi Kristove Giovannia Merlinija, 1849. je
papa Pio IX odredio da se u cijeloj Katolikoj Crkvi slavi blagdan Krvi Kristove prve nedjelje u
srpnju. Papa Pio X je proslavu blagdana prenio na 1. srpanj. Papa bl. Ivan XXIII je i sam jo od
djetinjstva gajio pobonost Krvi Kristovoj i o njoj je u vie navrata pisao, izdao je apostolsko pismo
o toj pobonosti.
S obnovom rimskog liturgijskog kalendara nakon Drugog Vatikanskog Koncila blagdan
Krvi Kristove je spojen s blagdanom Tijela Kristova te se u etvrtak nakon Presvetog Trojstva slavi
svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, dok je slavljenje svetkovine Krvi Kristove 1. srpnja
ostavljeno svim ustanovama i crkvama koje u nazivu imaju Krv Kristovu.

2. DEVETNICA NA AST KRVI KRISTOVE

(Imprimatur: Nadb. duhovni stol, Zagreb, broj: 2390/1986)

U Hrvatskoj katolikoj tradiciji molitva devetnice na ast pojedinih otajstava nae vjere je
jako rairena meu vjernikim pukom. Ova devetnica se moli kroz 9 dana uz druge molitve na ast
Krvi Kristove.
Ako netko eli moliti devetnicu s razmatranjima, za to moe izabrati neke od svetakih
tekstova koje donosimo u ovom izdanju, a u poglavlju 7.2 donosimo i nain razmatranja o Krvi
Kristovoj prema uputama sv. Gapara del Bufala. Nakon razmatranja kao zavretak molitve moe
izmoliti Litanije Krvi Kristove.

Gospodine Isuse Kriste, kad si se etrdeset dana nakon svoga uskrsnua vratio Ocu u Nebo,
naredio si svojim uenicima da zajedno ekaju Duha Svetoga. Devet su dana molili da prime dar
svih darova i tako postanu pravi apostoli. Uzdajui se da e i nama dati ono to nam je potrebno za
nae spasenje i blagoslov, molimo Te: Rasvijetli na razum i proisti nae srce da nauimo kako
treba moliti. Kao i apostolima, daruj i nama milost da moemo moliti s Marijom, jer je Ona
slubenica Boja i "svemo koja zagovara".
Gospodine, Ti si rekao: "Molite i primit ete, traite i nai ete, kucajte i otvorit e vam se!"
Potaknuti tvojom rijeju, dolazimo Ti danas s ovom posebnom potrebom....(trenutak tiine). Dobri
Isuse, pouzdajemo se u tvoju ljubav i milosre koje si nam iskazao u svojoj Predragocjenoj
Krvi. Uvijek si imao vremena i strpljenja za siromahe i bolesne, za prezrene i grenike. Otro si suze
udovici iz Naima, usliao si poganskog stotnika i nagradio pouzdanje Martino. Udijeli i
nama radosno iskustvo Tvoje osobite pomoi. Ali ako nae elje ne odgovaraju Tvome
Boanskom planu, ojaaj nas posebnom snagom vjere. Zajedno s Tobom elimo i mi ponavljati:
"Oe, ne moja, nego Tvoja volja neka bude." Udijeli nam vrsto povjerenje da su tvoji putovi uvijek
bolji, iako ih esto ne razumijemo. Zahvaljujemo Ti ve sada to e nas usliati, jer Ti si Ljubav i
sve to nam daje ili preputa, vodi nas naem vjenom cilju i slui naem posveenju. Amen.

182
3. LITANIJE PRESVETOJ KRVI ISUSOVOJ

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, (Smiluj nam se)
Sine, Otkupitelju svijeta Boe,
Due Sveti Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,

Krvi Krista, Jedinoroenoga Sina Vjenog Oca, (Spasi nas!)

Krvi Krista, utjelovljene Rijei Boje,
Krvi Kristova, Novoga i Vjenoga Saveza,
Krvi Kristova, u smrtnoj borbi na zemlju potekla,
Krvi Kristova, koja si kod bievanja izvirala,
Krvi Kristova, ispod trnove krune prokapala,
Krvi Kristova, na Kriu prolivena,
Krvi Kristova, cijeno naega spasenja,
Krvi Kristova, bez koje nema oprotenja,
Krvi Kristova, u Euharistiji okrepo i ienje dua,
Krvi Kristova, rijeko milosra,
Krvi Kristova, pobjednice zlih duhova,
Krvi Kristova, snago muenika,
Krvi Kristova, jakosti priznavalaca,
Krvi Kristova, koja raa djevice,
Krvi Kristova, vrstoo onih koji su u pogibli,
Krvi Kristova, okrepo umornih,
Krvi Kristova, u plau utjeho,
Krvi Kristova, nado pokornika,
Krvi Kristova, utjeho umiruih,
Krvi Kristova, mire i milino srdaca,
Krvi Kristova, jamstvo vjenoga ivota,
Krvi Kristova, koja izbavlja due iz istilita.
Krvi Kristova, svake slave i asti predostojna,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj se nama!
Otkupio si nas, Gospodine, Krvlju svojom.
I postadosmo Kraljevstvo Boga naega.
Pomolimo se! Svemogui vjeni Boe, Ti si jedinoroenca svoga Sina postavio za Otkupitelja
svijeta i htio da Te Njegova Krv ublai; podaj, molimo, da cijenu naega spasenja tako tujemo da
nas njezina snaga tako brani od zala ovoga ivota na zemlji, da uivamo na nebu vjeni plod svete
Krvi! Po istom Kristu Gospodinu naem! Amen!

183
 4. MOLITVE SVETACA I DUHOVNIH VELIKANA PRESVETOJ KRVI
KRISTOVOJ

Klanjam ti se Presveta Krvi Kristova

(Sv. Albert Veliki)

Klanjam ti se Predragocjena Krvi Kristova, najljepi cvijete stvorenja, plode djevianstva,

neizrecivo sredstvo Duha Svetoga. Kliem razmiljajui o kapljicama djevianske Krvi, koje je
Vjena Ljubav pokrenula, a pripadale ste Sinu Bojemu koje je On u svojoj osobi poboanstevnio.
Potresen sam dubokom njenou razmiljajui kako ste iz Srca Djevice Marije prele u Srce
Utjelovljene Rijei i oivotvorene dahom Boanstva postale Krv jedinoga Boga.
Klanjam ti se Krvi zatvorena u Isusovom ilama, sauvana u njegovu ovjetvu kao mana u
zlatnoj krinji, spomenu Vjenog otkupljenja koje je On uinio za vrijeme svoga smrtnog ivota.
Klanjam ti se, Krvi novoga i vjenoga saveza, koja si tekla iz Isusovih ila u Getsemaniju, iz
njegova tijela bievanog u Pretoriju, iz ruku i nogu pribijenih na Kri na Golgoti, iz njegova boka
kopljem probodena. Klanjam ti se u sakramentima, klanjam ti se u Euharistiji u kojoj si bitno
prisutna....
U tebe polaem svoju nadu o ljubljena Krvi Kristova, cijeno naega spasenja i naa kupelji. Teci
blago u srcima koja su zalutala i omekaj njihovu tvrdou. Brii, o ljubezna Krvi Isusova, brii nae
mrlje, spasi nas od bijesa anela zatornika. Napoji Crkvu, oplodi je iscjeliteljima, apostolima,
obogati je svetim istim duama koje iaravaju boansku ljepotu.

O Predragocjena Krvi moga Gospodina

Sv.Gapar del Bufalo

O Rane i Predragocjena Krvi moga Gospodina ja, vas vjeno blagoslivljam. Ljubavi moga
izranjenoga Gospodina! Koliko smo daleko od toga da Tebi budemo suoblieni. Krvi Isusa Krista
balzame naih dua, izvore svakog milosra, daj da moj jezik Krvlju zarumenjen svakodnevnim
slavljenjem svete Mise tebe blagoslvilje sada i zauvijek. Gospodine tko da te ne ljubi? Tko da ne
gori ljubavlju za Tebe? Tvoje Rane, tvoja Krv, tvoje trnje, Kri: boanska Krv na poseban nain
prolivena do zadnje kapljice, kako gromkim glasom vie mome jadnom srcu! Jer Ti si bio u agoniji
da me spasi, umro si za mene, i ja u dati, ako treba, ivot da doem do blaenog posjedovanja
Neba. Isuse Ti si za nas postao otkupljenje. Iz tvoga otvorenog boka, korablje spasa, ognja ljubavi,
potee Krv i Voda spomen dobara sakramenata i boli tvoje ljubavi, Isuse koji si nas oprao u svojoj
Krvi. Amen.
Himan Krvi Kristovoj
(bl. Marija De Mattias)

Svi narodi pljeite rukama i kliite pjesmu radosnu Gospodinu. Jer je Gospodin veoma uzvien
objavio nam milosre svoje. Jer ne potedi vlastitoga Sina svoga ve ga dade za sve nas. Da se
spasimo i oslobodimo grijeha naih krvlju njegovom. Da se krvlju njegovom opravdamo i izbavimo
od srdbe njegove. Da mi koji s njim rastavljeni bijasmo, opet se pomirimo Krvlju Sina njegova.
Gospodine i Boe moj, to da ti uzvratim, za sve to si mi dao?
Uzet u kale spasenja i zazvat u mo te Krvi. Pjevajte Isusu svi sveti njegovi pjevajte i
priznajte svetost njegovu. Jer On nas je ljubio i oprao u Krvi svojoj. I postao pomonikom i
Spasiteljem naim. Navijek budi slavljena Krv Isusova jer nam uini ta udesa. Slavljen budi Isus
navijek i neka se napuni Nebo i zemlja slavom Krvi njegove. Isusu, Sinu Bojemu, koji nas je
otkupio svojom Krvlju doite da se poklonimo.

184
 Uzdizanje duha Kristu Spasitelju
(Sv. Brigita vedska)

Blagoslovljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste. Svoju si smrt prije vremena prorekao i na
posljednjoj si veeri od tvarnog kruha posvetio svoje Predragocjeno Tijelo. Iz ljubavi si ga
razdijelio apostolima na spomen svoje predostojne muke. Perui svojim dragocjenim rukama noge
apostolima, ponizno si pokazao svoju najveu poniznost. Hvaljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste.
Ti si od straha pred mukom i smrti iz svog nevinog tijela prolijevao Krv umjesto znoja, a ipak si
dovrio nae otkupljenje, jer si ga htio izvriti. Tako si najoitije pokazao svoju ljubav to si je imao
prema ljudskom rodu. Blagoslovljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste. Ti si bio doveden pred
Kaifu, i ponizno si dopustio da te izrue Pilatovu sudu, tebe koji si sudac sviju.
Slava ti, Gospodine moj Isuse Kriste, za ruganje to si ga podnio dok si obuen u grimiz stajao
pod krunom od najotrijeg trnja. Slava ti to si najstrpljivije podnio da pljuju u tvoje slavno lice, da
ti zastiru oi i da te estoko udaraju po vilici i vratu krvolone ruke bezbonika. Neka ti je dika,
Gospodine moj Isuse Kriste. Ti si s najveom strpljivou dopustio da te veu o stup, da te okrutno
biuju te dovedu i pokau poput nevina Janjeta pred Pilatovim suditem.
Hvaljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste. Ti si svim svojim okrvavljenim slavnim tijelom bio
osuen na smrt kria. Na svojim si svetim leima bolno nosio kri, a mahnito doveden na muilite
i lien svoje odjee, htio si da tako bude prikovan o drvo kria. Neka ti je vjena hvala, Gospodine
Isuse Kriste. Ti si i u takvoj tjeskobi ponizno svojim dobrostivim oima ljubavi pogledao svoju
predostojnu Majku, koja nikad nije sagrijeila niti pristala ni na najmanji grijeh. Tjeio si je i predao
svome ueniku da je vjerno uva.
Neka ti je vjeni blagoslov, Gospodine moj Isuse Kriste. Ti si u svojoj smrtnoj muci svim
grenicima ulio nadu u oprotenje, jer si milosrdno obeao rajsku slavu razbojniku koji ti se obratio.
Neka ti je, Gospodine moj Isuse Kriste, vjena hvala za svaki trenutak kojim si za nas grenike
podnosio na kriu najgoru gorinu i tjeskobu. Najotrije su boli izvirale iz tvojih rana i kruto
prodirale u tvoju sretnu duu i okrutno prolazile kroz tvoje najsvetije Srce. Kad ti je puklo srce,
sretno si ispustio duh, i nagnuvi glavu, ponizno ga predao u ruke Boga, svog Oca. Tada, mrtav
tijelom, postade sasvim hladan. Blagoslovljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste. Ti si svojom
dragocjenom krvlju i svetom smru otkupio due i ponovno ih milosrdno iz progonstva priveo u
vjeni ivot.
Blagoslovljen budi, Gospodine moj Isuse Kriste. Ti si radi naega spasenja dao da ti koplje
probode bok i srce. Obilato si iz tog boka prolio krv i vodu da bi nas otkupio. Slava ti, Gospodine
moj Isuse Kriste, jer si htio da tvoji prijatelji skinu s kria tvoje blagoslovljeno tijelo i da ga poloe
u ruke tvoje prealosne Majke, da bi ga Ona umotala u platno i sahranila u grob. Slava ti to si
dopustio da ga ondje uvaju vojnici. Vjena ti hvala, Gospodine moj Isuse Kriste, jer si treeg dana
uskrsnuo i iv se pokazao onima kojima ti se svidjelo. Nakon etrdeset dana uzaao si na nebo, dok
su to mnogi promatrali. Tu si asno smjestio svoje prijatelje koje si oslobodio iz podzemlja.
Neka ti je vjena dika i slava, Gospodine Isuse Kriste, jer si poslao Duha Svetoga u srca uenika
i poveao u njihovim duama neizmjernu boansku ljubav. Blagoslovljen si, hvalevrijedan i slavan
u vijeke, Gospodine moj Isuse. Ti sjedi na prijestolju u svom nebeskom kraljevstvu u slavi svoga
boanstva. U tijelu ivi sa svim svojim svetim udovima koje si uzeo iz Djeviina tijela. Tako e
doi na dan. suda da sudi duama svih ivih i mrtvih. Ti ivi i kraljuje s Ocem i Duhom Svetim u
vijeke vjekova. Amen.

Tvoja Krv Isuse, daje nam tvoj ivot

(Sluga Boji Giovanni Merlini)

O Predragocjena Krvi koju je Bogoovjek Isus darovao s beskrajnom ljubavi za nas kako bi
unitio kraljevstvo grijeha i podigao kraljevstvo milosti klanjamo ti se i zahvaljujemo ti. Ti si
prijestolje boanskog milosra. Zapali naa srca njenou i ljubavlju prema Isusu koje te je prolio

185
iz sinovske poslunosti Ocu. U tebi, Bezgrena Krvi, Bog je zadobio Crkvu, majku koja sabire sve
narode u jednu obitelj u jedinstvu vjere, nade i ljubavi.
Ti obogauje Crkvu blagom milosti i svetosti. Tvoja Krv Isuse isti due od grijeha, operi nae
due u tim spasenjskim izvorima. Tvoja Krv Isuse daje nam tvoj ivot. Uresi nae due blagom
svetosti. O Boanska Krvi, pie duhovno na euharistijskoj gozbi Jaganjca bez mane, daj da nas po
tebi Duh Sveti jo vie sjedini s Bogom i braom ljudima u iskrenoj ljubavi. O Predragocjena Krvi,
ti si naa potpora u asu kria i naa nada da emo zadobiti vjeno blaenstvo. Daj da te svi ljudi
mogu slaviti, blagoslivljati i zahvaljivati ti ovdje na zemlji i u Nebu i vijeke vjekova. Amen.

O pravo tijelo, o prava Krvi!

(Bl. Anela Folinjska)

O Isuse Kriste, stvoritelju! O Isuse Kriste, stvore! O pravi Boe i pravi ovjee! O pravo tijelo, o
prava krvi! O pravi udovi pravoga tijela! O neizrecivo sjedinjenje, koje u sebi sadrava
neizmjernost! O Gospodine, od tvoga se ovjetva obraam k tvome Boanstvu, a od tvog
Boanstva k tvome ovjetvu. U njihovu razmatranju dua susree neizrecivo Boanstvo, koje u
sebi krije sve bogatstvo i sve znanje.
O neprolazno blago, Boanstvo! Iz tebe crpim slast to me jaa, i sve to izgovaram i sve to ne
mogu da izgovorim. Vidim najdragocjeniju duu Isusovu sa svim njezinim krepostima, sa svim
darovima Duha Svetoga i potpunu predanost, svetu i neokaljanu. Vidim ovo tijelo, zalog naeg
otkupljenja. Vidim krv, iz koje crpim zdravlje i ivot.
I tada vidim to ne mogu izrei. Ovdje pod ovim koprenama je doista Onaj, komu se klanjaju
Gospodstva, pred kim drhu najstraniji Duhovi i Sile. O kad bi se nae oi otvorile poput njihovih,
koja li bi udesa uinila strahopotovanje i poniznost pribliavajui se ovome otajstvu !

Jedna bi kap Krvi Kristove bila dovoljna za sve grenike

(Sv. Faustina Kowalska)

Isuse, vjena Istino, ivote na, zazivam i prosim Tvoje milosre za jadne grenike. Ti slatko
Srce mog Spasitelja, puno suuti i neizmjernog milosra usrdno Te molim za jadne grenike. O
presveto Srce, izvore milosra iz kojeg izviru za cijelo ovjeanstvo zrake neshvatljive milosti,
arko Te molim za prosvjetljenje jadnim grenicima.
O Isuse, sjeti se Svoje gorke muke i ne dopusti da se izgube due, koje si otkupio Tvojom
predragocjenom presvetom Krvlju. O Isuse, kad razmiljam o tako ogromnoj cijeni Tvoje Krvi,
raduje me njezina veliina, jer jedna bi kap bila dovoljna za sve grenike. Iako grijeh predstavlja
ponor zloe i nezahvalnosti, neusporediv je s onom postignutom cijenom za nas stoga neka svaka
dua u Gospodnjoj patnji pronae povjerenje i nadu u Njegovo milosre. Bog ne uskrauje nikomu
svoje milosre. Nebo i zemlja mogu se promijeniti, a ipak Boje je milosre neiscrpivo.
Ah, kolika radost gori u mom srcu kad promatram tvoju neshvatljivu dobrotu, o moj Isuse.
eljela bih dovesti sve grenike tvojim nogama da bi vjeno slavili tvoje milosre. Moj Isuse, iako
mi tamna no i mrani oblaci pokrivaju horizont, ipak znam, da se sunce ne gasi. O Gospodine, iako
Te ne mogu pojmiti ni razumjeti tvoje djelovanje - usprkos tome uzdam se u tvoje milosre.
Ako je tvoja volja, Gospodine, da zauvijek ivim u ovoj tami, budi hvaljen. Samo za jedno Te
molim, moj Isuse, ne dopusti da Te uvrijedim bilo ime. O moj Isuse, samo Ti poznaje enje i
patnje mog srca. Raduje me da mogu malo trpjeti za Tebe. Kad primjetim da patnje nadilaze moje
snage tada se sklanjam Gospodinu u Presvetom Sakramentu i duboka utnja je moj razgovor s
Gospodinom.

186
 Rani mi srce svojim ranama, napoji duu moju svojom Krvlju
(Sv. Bonaventura)

Gospodine Isuse Kriste, rani mi srce svojim ranama, napoji duu moju svojom Krvlju, da kamo
god se okrenem, uvijek gledam tebe razapeta, i to god pogledam, neka sve vidim rumeno od tvoje
Krvi, da tako sav za tobom eznem i nita osim tebe ne naem, nita ne vidim, osim tvojih rana. To
neka mi bude utjeha, Gospodine moj, da budem s tobom ranjen, to neka mi bude nutarnja bol, ako
to drugo razmatram osim tebe. Neka mi ne miruje srce, o dobri Isuse, dok ne nae tebe, svoje
sredite, u kojem e poivati, u kojem e utaiti svoju enju. Amen.

Molitva svetim ranama iz kojih tee Krv Isusova

(Iz molitvenika Serafsko cvijee)

Molim te, Gospodine Isuse, radi onih spasonosnih tvojih rana, koje si pretrpio za nae spasenje
na Kriu, iz kojih je potekla ona dragocjena Krv, kojom smo spaeni, rani ovu moju grjenu duu,
za koju si se udostojao umrijeti. Rani je ognjem i snanom strelicom svoje prevelike ljubavi.
Probudi mi srce strelicom svoje ljubavi, da ti rekne dua moja: ranjena sam tvojom ljubavlju, tako
da iz rane ljubavi tvoje poteknu obilne suze dan i no.Udari, Gospodine, udari, molim te, ovo moje
tvrdo srce snanom sulicom svoje ljubavi i prodri u nj duboko svojom boanskom snagom. Koji
ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

Okrijepi me Oe
(sv. Anselmo)

Pogledaj milosrdno, vjeni Oe, milostivoga Sina svoga, gdje za mene smrt trpi. Pogledaj
jedinoga Sina svoga po svemu tijelu ranjena, i za rane njegove oprosti milostivo zla djela moja, koja
su uinile ruke i noge moje; spomeni se prsa njegovih, koja je probolo koplje, i okrijepi me onim
izvorom koji iz njih tee. Amen.

Smrtnik posta, svoju Krv proli

(Sv. Terezija od Djeteta Isusa)

Ti me u o mili Zarunie! Da mi otme srce iz njedara smrtnik posta, svoju Krvcu proli, i jo za
me ivi sred oltara. Da, ne vidim sjajnog Ti lica i ne ujem slatkog Ti glasa, ali ivim od milosti
tvoje i poivam na srcu svoga Spasa!...
Ja bih htjela biti kale Krvlju Boga umivan, al kod rtve Krv tu mogu sabirati svaki dan. Dua
moja Isusu je draa nego zlatni sud, Golgotom je oltar, na kom krvari mu za me grud. Spase, vinji
moj boanski Kralju svet, ja sam grozdom koji za te mora izaeti. Kad me patnja stisne, tad e
ljubavi mi vidjeti plam, ja uitka drugog neu ve da za te pregaram.... Krv njegova dragocjena svu
me zarumeni, ini mi se, kuam rajske slasti vee, i ko s onih milih Mu usta meni mlijeko s medom
tee.

Napii Krvlju svojom na srcu mojem rane svoje

(sv. Augustin)

Nemoj govoriti: neu se spasiti! Ima Krv Kristovu! Sva tvoja nada je Krv Kristova! Krist uini
dragocjenom krv svojih sljedbenika koje je otkupio svojom Krvlju. Promatraj, dakle duo
otkupljena Krvlju Jaganjevom, kolika je tvoja vrijednost. Ne smatrajte da malo vrijedite kada vas
va i Stvoritelj svemira cijeni toliko da svakodnevno za vas u svetoj Misnoj rtvi prolijeva
Predragocjenu Krv svog Jedinoroenog Sina.

187
 Napii Krvlju svojom na srcu mojem rane svoje, Gospodine, da u njima mogu proitati muku i
ljubav, daj mi proitati muku tvoju, da strpljivo podnosim sve tegobe svoje; daj mi proitati ljubav
tvoju, da mi omrznu sve ljubavi svjetovne. Amen.

Himan Krvi Kristovoj

(Iz asoslova prve veernje)

O zdravo rane Kristove svjedoci Boje ljubavi, iz kojih Krvca rumena sve tee, tee potokom!
Od zvijezda vi ste sjajnije, od ruica mirisnije, od alemova drae ste, od mednog saa slae ste. Vi
vrata naoj dui ste u zaklon najugodniji, bjesnoa ljutih dumana, provalit u vas ne moe.
Koliko pada bieva u sudnici po Isusu! Koliko kapi krvavih iz tijela tee ranjenog! Boansko
elo prekrasno trnovit vijenac probada, a zalupljeni avli mu kroz ruke, noge prodiru. A kada duu
predade sa ljubavlju i hotice, u prsa koplje roni mu i s krvlju voda izbija. Da potpuno nas otkupi u
tijesku biva izaet, za sebe sama ne mare i kaplju daje posljednju. Svi okaljani grijesima na izvor
spasa doite: tko u njemu se okupa od blata e se oistit. Zahvaljujmo Gospodinu, to sjedi s desne
Oeve, on Krvlju nas je spasio i Svetim Duhom krijepi nas. Amen.

Po dragocjenoj svojoj Krvi operi naa bezakonja

(Sv. Bernard)

O dobri Isuse, o slatki Isuse, o Isuse Sine Djevice Marije, pun milosra i milosti! O slatki Isuse,
smiluj se na me po velikom milosru svome. O predobri Isuse, molim te za onu dragocjenu Krv
tvoju, koju si se udostojao na oltaru kria proliti za nas nevoljne grenike, da opere sva bezakonja
naa, i da se udostoji pogledati na me nevoljna i nitavna grenika, koji ponizno molim za
oprotenje, i ovo presveto Ime Isus zazivam.
O Ime Isus, ime slatko! Ime Isus, ime ljubljeno! Ime Isus, ime spasonosno! Jer to je Isus nego
Spasitelj? Dakle Isuse, radi presvetoga Imena svojega budi meni Isus i spasi me. O predobrostivi
Isuse, ne dopusti, da ja, kojega si iz niega stvorio i neprocijenjenom Krvlju svojom otkupio
propadnem. O dobri Isuse, neka me ne pogubi bezakonje moje, kad me je ve stvorila tvoja
svemogua dobrota.
O premilostivi Isuse, smiluj mi se, dok je jo vrijeme smilovanja, da me ne pogubi u vrijeme
suenja. O predragi Isuse, ako sam ja nevoljni grenik po stranoj pravdi tvojoj zasluio vjene
muke zbog svojih tekih grijeha, jo ufajui se u neizmjerno milosre tvoje utjeem se tebi i uzdam
se, da e mi se smilovati, koji si premilostivi otac i premilosrdan gospodar.
O predragi Isuse, koja korist od Krvi tvoje, ako padnem u vjenu propast, jer te nee hvaliti
mrtvi, koji padnu u pakao. O premilosrdni Isuse, smiluj mi se; o preslatki Isuse, oslobodi me; o
premilostivi Isuse, milostiv budi meni greniku! O Isuse, Isuse, Isuse predobri, primi me u broj
odabranih svojih. O Isuse, spasenje onih, koji u te vjeruju; o Isuse, radosti onih, koji se u te ufaju; o
Isuse, utjeho onih koji te zazivaju. O Isuse, slatko oprotenje sviju grijeha, ulij u me milost, ljubav,
mudrost, istou, poniznost, svetu strpljivost u svim krievima; dopusti, da savreno tebe ljubim,
tebe hvalim, tebe uivam, tebi sluim, u tebi se naslaujem, ja i svi oni, koji zazivaju presveto Ime
tvoje Isus. Amen.

Slavnoj i dragocjenoj Krvi Kristovoj

(sv. Katarina Sijenska)

Slavna i dragocjena Krvi Kristova, ti si naa kupelj i pomast naim ranama. Da, ti si uistinu
kupaonica jer u kupaonici nalazi toplu vodu i sve ostalo to je potrebno. Zato i kaem da nam u toj
slavnoj kupaonici daje toplinu boanske ljubavi, to jest vjenog Boga u kojemu prebiva Rije koja
je bila u poetku. Nalazi vodu u Krvi jer iz Krvi izlazi voda milosti. Ali to izmie ljudskim
pogledima.

188
 Neprocjenjiva, preslatka ljubavi, ogradio si se zidom naega ovjetva, ime te je zaogrnulo
vrhovno, vjeno i uzvieno Boanstvo. Ti si sada: Bog - ovjek! Tako je savreno to sjedinjenje
koje ni smrt ni bilo koje stvorenje ne moe rastaviti. Zato se tu i nalazi toliko veselja, svjeine i
utjehe u Krvi. Zato se u Krvi nalazi oganj boanske ljubavi, kao i krepost vrhovnog, uzvienog i
vjenog Boanstva. Zacijelo znadete da krepou boanskog Bia Krv Jaganjca dobiva svu svoju
vrijednost. Kad bi Krist bio jedino ovjek bez Boanstva: tada njegova Krv ne bi imala vrijednosti.
Ali tim sjedinjenjem ovjeka sa samim Bogom rtva te Krvi dobiva svu svoju vrijednost.
O Krvi, ti rastjeruje tamu i daje ovjeku svjetlost da upozna istinu, kao i svetu volju vjenog
Oca. Ti ispunja duu milou koja joj daje ivot i oslobaa je od vjene smrti. Slatka Krvi: ti
oslobaa duu od sebeljublja koje je slabi. Ti je zaogre ognjem boanske ljubavi. Uope ne
moe a da je ne zaogrne tim ognjem, stojei uza nju dok se oganj tvoje ljubavi iri svuda naokolo.
Milostiva Krvi, kroza te i u tebi se nalazi blago Bojeg milosra. Ti si ona slavna Krv gdje svaki
neznalica moe prepoznati i vidjeti istinu vjenog Oca, istinu neizrecive ljubavi, koja nas je stvorila
na sliku i priliku Boju. Vjena Krvi! Kaem: vjena, jer si sjedinjena s vjenom boanskom
naravi.
Slatka Krvi koja uskrisuje mrtve! Krvi: ti si dala ivot. Ti si otklonila tamu s oiju slijepih
dua i dala im svjetlost! Slatka ljubavi: ti si uklonila nesloge, zaodjenula si gole, nahranila gladne,
napojila edne, kao i one koji jo danas eaju za tom Krvlju. Mlijekom svoje slatkoe nahranila si
djecu, to jest one koji su se pokazali malenima s iskrenom poniznou, kao i nevine s aneoskom
istoom. Krvi, tko se ne bi htio tobom opiti!? Jedino oni sebinjaci koji ljube sami sebe i ne
osjeaju tvoj miris.

Kristova Krv opija, jaa, i prosvjetljuje duu

(sv. Katarina Sijenska)

Neprocjenjiva slatkoo ljubavi, ne udim se to nalazim u tvojoj Krvi krepost pobonosti. Vidim
Isuse da si upravo uz pomo boanske dobrote rtvovao sama sebe, a da to nisi bio ni najmanje
duan. Ta Krv die svaku kaznu i prua nam svaku radost. Zato nikakva tekoa ni udarci avla ili
ljudi ne mogu ti nakoditi niti ti oteti veselje. Ta nam Krv daje snage da podnosimo svaku kaznu i
napor s istinskom i svetom strpljivou. ak se moemo i veseliti skupa s apostolom Pavlom u
patnjama, nalazei utjehu u svojim patnjama i pogrdama. Susreemo li se sa sramotnim
izrugivanjem i prostotom, sve to dragovoljno podnesimo na ast Boju i spas dua. Moramo se
smatrati nedostojnima tako velikog dostojanstva muenika koji dobivaju krunu crvenih rua sa
svojim patnjama.
Kristova Krv opija, jaa, grije i prosvjetljuje duu istinom da ne bi pala u zabludu. Ta nas Krv
jaa i daje nam vjeni ivot. avli su nam postali kljuem koji otvara vrata koja su nam bila
zatvorena zbog grijeha.
Slatka, neprocjenjiva ljubavi, sjedinila si i suobliila stvora sa Stvoriteljem. Uinila si isto ono
to ini i voda sa ivim vapnom, da bi se to vre spojio kamen s kamenom te da se ne bi sruila
zgrada kad vjetar navali... To si isto i ti uinila. Ti si, Utjelovljena Rijei, postavila taj kamen
spajajui nas sa svojim Stvoriteljem. Ti si pomijeala svoju Krv sa ivim vapnom boanske Biti,
sjedinjujui se s ljudskom naravi. Na taj si se nain pobrinula da nas obrani protiv tolikih oluja,
jakih okraja i napasti, to nam ih avli pripremaju skupa s tijelom i svijetom. Sve te oluje
uperene protiv nas, i drmaju naom duom.
Vidim da si ti, slatka Prva Istino, sa svojom Krvlju koju si zamijeala u zidove nae
due takvom vrstoom da je nikakav suprotan vjetar nije kadar oboriti. elim, dakle, da se
sklonite u otvoreni bok Sina Bojega koji je postao sklonite puno miomirisa tako da i sam grijeh
dobiva neki miris i posta uzronikom nekog dobra. Tu se slatka zarunica ovjeanstva odmara na
krevetu gorue Krvi. Tu nam se jasno otkriva tajna Srca Sina Bojega.
Tijelo Isusovo iz kojega poput naete bave iklja Krv koja gasi i opija svaku ljubomornu elju,
veseli i rasvjetljuje svaki um, obogauje pamenje da bude uvijek s tobom i da zaboravi na sve

189
drugo, da ne ljubi nita drugo, da ne misli ni na to drugo osim na tebe, dobri i slatki Isuse. Krvi,
koja jaa duu i otklanja svaku slabou! Krvi i vatro, neprocjenjiva ljubavi!

Uzdasi presvetoj Krvi Isusovoj

(Biskup Lang)

O Isuse moj, sa svom moguom poniznou klanjam ti se i zahvaljujem za udesno i

premilostivo djelo otkupljenja, a osobito za neprocijenjenu Presvetu Krv tvoju, koju si do posljednje
kapljice prolio za spasenje svijeta. O Krvi svemogua, koja moe sve nae dugove isplatiti i sve
milosti isprositi! Zato, u njezino dostojanstvo ufajui se, vapijem u nebo k Ocu vjenomu: milost!
Milosre, milosre! Za nevoljne grjenike, za koje je ljubljeni Sin tvoj Krv svoju prolio. O Oe
nebeski, uslii vapaj Krvi Jaganjca Isusa Krista i milostiv budi svim grjenicima. Amen.

Molitva na ast presvetoj Krvi Isusovoj

(Iz molitvenika Slavimo Krv Kristovu)

Pomolimo se! O Predragocjena Krvi, cijeno vjenoga ivota i otkupnino cijeloga svijeta,
spasenje naih dua, koja bez prekida brani ljude pred prijestoljem milosra Svevinjega. Ja ti se
klanjam s najdubljim potovanjem i elim, koliko mi je mogue, da Ti nadoknadim sve uvrede, koje
Ti neprestano ine ljudi, osobito oni koji spominju tvoje presveto ime uzalud...
O tko da ne hvali ovu Krv od neizmjerne vrijednosti? Tko da se ne uee ljubavlju prema Isusu,
koji ju je prolio? to bi bilo od mene, da me nije ova Boanska Krv otkupila? Pa tko ju je iz
presvetih ila Gospodina mojega sve do zadnje kapljice ispustio? Ah, to nije zacijelo bio nitko
drugi, nego njegova boanska ljubav. O neizmjerna ljubavi, koja si nam podala ovaj balzam pun
spoznaje. O neprocjenjivi balzame, koji si potekao iz vrela neizmjerne ljubavi; uini de, da te sva
srca i svi jezici aste i slave i tebi hvalu daju sada i svagda i u vijeke vjekova. Amen.

Pomirna molitva da postigne milost i milosre Boje u svim potrebama

poradi Presvete Krvi Isusove
(sv. Benedikt Josip Labre)

Isus Krist, kralj slave, doao je u miru. - Bog je ovjekom postao. - Rije je tijelom postala. -
Krist se rodio od Marije Djevice. - Krist je u miru proao kroza njih.(Svoje neprijatelje). Krist je bio
raspet. - Krist je umro. - Krist je bio pokopan. -Krist je uskrsnuo. - Krist je na nebo uzaao. - Krist
pobjeuje. -Krist vlada - Krist kraljuje. - Kriste, ouvaj nas od svakoga zla. - Krist je s nama! -Oe
na, Zdravo Marijo, Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
1. Vjeni Oe! Iskai nam milosre poradi Krvi Isusove. Pomai nas Krvlju svojega
neokaljanoga Jaganjca, Isusa Krista, kao to si neko obiljeio svoj izraelski narod, da ga oslobodi
od smrti. I ti, o Marijo, Majko milosra, moli i zagovaraj nas kod Boga i izmoli nam milost, za koju
te molimo. Slava Ocu i sinu i Duhu Svetomu...
2. Vjeni Oe! Iskai nam milosre radi svete Krvi Isusove. Izbavi nas od svjetskoga kaosa, kao
to si Nou izbavio od opega potopa. I ti, o Marijo, kraljice spasenja, zagovaraj nas kod Boga i
izmoli nam milost za koju te molimo... Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
3. Vjeni Oe! Iskai nam milosre poradi Krvi Isusove. Oslobodi nas od zasluenih kazna, kao
to si Lota oslobodio od poara Sodome. I ti, o Marijo, zagovornice naa, zagovaraj nas kod Boga
te nam izmoli milost, za koju te molimo. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
4. Vjeni Oe! Iskai nam milosre poradi Krvi Isusove. Utjei nas u sadanjim nevoljama i
potrebama, kao to si nekada utjeio Joba, Anu i Tobiju. I ti, o Marijo, tjeiteljice alosnih,
zagovaraj nas kod Boga i izmoli nam milost, za koju te molimo. Slava Ocu i Sinu i Duhu
Svetomu...
5. Vjeni Oe! Iskai nam milosre poradi Krvi Isusove. Ti nee smrti grjenikove, nego da se
obrati i ivi; daj nam radi milosra svojega vremena za pokoru, da spoznamo i okajemo svoje

190
grijehe, od kojih dolazi svako zlo, da uzmognemo ivjeti u vjeri i ufanju i ljubavi u miru Gospodina
naega Isusa Krista. I ti, o Marijo, utoite grjenika, zagovaraj nas kod Boga i isprosi nam milost,
za koju te molimo. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
6. O Predragocjena Krvi Isusova, ljubavi naa! Moli svojega Oca za milosre i oprotenje, za
milost i mir Boji za nas (za...) i za sve ljude. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetom...
7.O Marijo, Majko naa i ufanje nae moli za nas (za...) i za sve ljude te nam isprosi milost, za
koju molimo. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
8. Vjeni Oe! Prikazujem ti Krv Isusa Krista kao zadovoljtinu za svoje grijehe, za potrebe sv.
Crkve, i za obraenje grjenika. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
9. O neokaljana Djevice Marijo, Majko Boja, moli Isusa za nas (za...) i za sve ljude. O Isuse i
Marijo, iskaite nam milosre! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...
10. Sveti Mihaele arkanele, sv. Josipe, sveti Petre i Pavle, zatitnici svih vjernika u Crkvi
Bojoj i svi aneli i sveci na nebu, molite milost i milosre za nas (za...) i za sve ljude. Amen. Slava
Ocu i Sinu i Duhu Svetomu...

Zdravo Tijelo Isusovo, zdravo Krvi Isusova

(Puka hrvatska pjesma)

Zdravo Tijelo Isusovo, na oltaru posveeno. Zdravo Tijelo Isusovo, Svetim Duhom upueno.
Zdravo Tijelo Isusovo, od Djevice poroeno. Zdravo Tijelo Isusovo, u jaslice poloeno. Zdravo
Tijelo Isusovo, velegorko izmueno. Zdravo Tijelo Isusovo, za nas na kri pribijeno. Zdravo Tijelo
Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo Tijelo Isusovo, trei danak uskrsnulo. Zdravo Tijelo
Isusovo, po svem svijetu proslavljeno. Zdravo Tijelo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo Tijelo
Isusovo, s desna Oca postavljeno. Zdravo Tijelo Isusovo nam za hranu svima dano. Zdrav od meda
slai krue, kim se hrane vjerne due. Zdravo Trojstvo u jedinstvu, zdrav Isuse u Boanstvu. Tebi
hvala tebi dika, tebi slava prevelika. O Isuse, budi hvaljen po sve vijeke vjekov. Amen.
Zdravo Krvi Isusova, na oltaru posveena! Zdravo Krvi plemenita, za grenike sva prolita!
Zdravo Krvi Isusova, previnjega Boga Sina! Zdravo Krvi Isusova, sva na mukam istoena! Za
prolie svete Krvi digni grijehe sve proklete! Zdravo Trojstvo u jedinstvu, zdravo Krvi u otajstvu!
Zdrav Isuse uzvieni za nas mnogo ponieni! Za preslavne tvoje Rane ti pomozi sve krane! Ti se
smiluj ti nam prosti to zgrijeimo od mladosti! Sine Boji budi hvaljen po sve vijeke vjekov.
Amen!
Molitva alosnoj Majci Mariji
(Sv. Gapar Bufalo)

O Bezgrena i alosna Marijo, zbog nas si bila podno Kria. Ti si u svoje Srce prihvaala Krv
koju je Tvoj Sin prolijevao, trpjela si u Srcu, trnje i avle koji su ga muili i primila nas za svoje
sinove, daj da ostanemo u tvome slatkom Srcu. Marijo lijepo je s tobom stajati podno Kria, Majko
Boja i Majko naa, Odvjetnice grenika, Posrednice Gospodarice svemira, Uiteljice istine
Slatka Majko naui nas ljubiti Isusa, nasljedovati njegove kreposti, njega koji je Uitelj na Kriu,
i pobudi u nama gorljivost da utaimo e naega Spasitelja koji je edan dua. alosna Majko,
pomozi nam da se penjemo putem Kalvarije, izmeu Isusa koji nosi Kri i Tebe koja ga slijedi, da
tako prispijemo na sveto brdo Boje. Marijo Majko naa daj da zagrlimo Kri, da ivimo sjedinjeni
u tvom Srcu.Amen.

Molitva Bezgrenom Zaeu

(sv. Maksimilijan Kolbe)

Blagoslovljena Djevice, dostoj se primiti moju molbu. Bezgreno zaee, Kraljice neba i zemlje,
Utoite grenika, Majko preljubezna, kojoj je Bog povjerio sve milosre - evo me pred tobom, evo
siromanog grenika. Molim te, primi me kao svoje vlasnitvo. Djeluj u meni po svojoj volji, u
mojoj dui, u mom srcu, u mom ivotu, na asu smrti, u vjenosti. Raspolai sa mnom kako ti eli,

191
samo da se ostvari ono to je o tebi reeno: "ena e satrti glavu zmiji", ti e unititi hereze u
cijelom svijetu! Da u tvojim bezgrenim rukama, bogatim milosrem, postanemo sredstvo tvoje
ljubavi, sredstvo koje e moi oivjeti i razveseliti mnoge nemarne ili zavedene due. Tako e se
bez kraja iriti kraljevstvo boanskog Srca Isusova. Zaista samo tvoja prisutnost privlai milost,
koja preobraava i posveuje due. Jer milost kljua iz Isusova Boanskog Srca na nas preko tvojih
majinskih ruku!

5. RAZMATRANJA SVETACA I DUHOVNIH VELIKANA O PRESVETOJ KRVI

KRISTOVOJ

Ljepota izvora
(sveti Ivan Krizostom)

Ova Krv u nama proizvodi njegovu prekrasnu kraljevsku sliku, ukraava nas nevjerojatnom
ljepotom. Ne doputa da se umanji dostojanstvo due, koju esto hrani i zalijeva. Ova Krv doista
hrani duu i ulijeva veliku snagu! Ova Krv, kad se dostojno prima, rastjeruje avle, a doziva nam
anele i samog Gospodara anela. avli bjee kad vide Krv Gospodinovu a aneli dolaze. Ova Krv,
koja je za nas prolivena, oprala je cijeli svijet...
Ova je Krv spasenje naih dua. Ona duu pere, ukraava i raaruje, a na duh ini svjetlijim od
vatre. Ovo je Krv koja nam je, kad je bila prolivena, otvorila nebo... Ona je izvor svjetla koje iri
zrake istine. Njoj se pribliavaju najvie moi i promatraju ljepotu njenog izvora; jer jasnije vide
ono to je postavljeno pred nas; uoavaju nepristupane zrake. To je cijena svijeta kojom je Krist
kupio i ukrasio Crkvu. Tako nas je Krist svojom Krvlju kupio i ukrasio. Oni koji primaju ovu Krv u
drutvu su anela, arkanela i najviih vlasti. Oni su odjeveni u Kristovo kraljevsko ruho i
oburuani duhovnim orujem.

Ljubav i patnja
(A. Bernard)

Otkupljenje je drama, koju je napisala uglavnom Krv Bogoovjeka... Pritom se spontano pojavljuje
pitanje: zato je Krist htio ostvariti otkupljenje upravo po prolijevanju Krvi i ponienju? Jedan od
najjaih razloga koji objanjavaju otkupljenje putem kria, jest otkupljenje ljudske patnje... Krist je
elio otkupiti cijelog ovjeka i od grijeha i od patnje. Pri tom nije uklonio patnju, nego joj je dao
smisao...
Bog je pozvao ovjeka na sudjelovanje u Kristovoj radosti, jer ovjek ezne za sreom: Zato je
kranstvo u svom najljepem znaenju uvijek usmjereno prema svjetlu uskrsnua, jer je izraz
pravog odreenja ovjeanstva i odgovor na njegove najdublje tenje. Ali patnja u svojoj okrutnoj
stvarnosti ostaje. Ostaje kao naravna posljedica ogranienosti ljudske prirode nakon istonog
grijeha. Bol koja ovjeka pogaa, fizika je bol; to su bolest, bijeda, siromatvo, glad i e. Ali jo
vie od toga, to je moralna bol: nerazumijevanje, nepravda, kleveta, mrnja i tlaenje, kao i same
napasti i suhoa duha. Uz sve to jo dolazi i kolektivna bol: ratovi i katastrofe. Zato je Krist htio
podnijeti i fiziku i moralnu patnju, onu javnu i onu intimnu. Ne samo da je prolio Krv na kriu,
nego je iskusio i nerazumijevanje i nezahvalnost, mrnju i potlaenost, izrugivanje i naputenost i sa
strane apostola... Njegova agonija od roenja do smrti bijae ogledalo agonije ovjeka u tjelesnom i
duhovnom pogledu...
Eto zato kranin na putu prema radosti uskrsnua treba trajno meditirati o kriu. Pio XII je rekao:
"Budui da je Krist prolijevanjem svoje Krvi posvetio ljudsku bol, svi od njega trebaju nauiti
-trpjeli oni od bilo kakovih nevolja i bijeda - vedro trpjeti, s pogledom upravljenim prema Kristu."

192
 Krv Kristova - cijena otkupljenja
(sv. Gapar del Bufalo)

U tovanju predragocjene Krvi imamo blago mudrosti i svetosti. Ovdje lei naa utjeha, mir i
spasenje. tovanje predragocjene Krvi spada u bit kranske vjere. Sveta Majka Crkva je uvijek
visoko cijenila ovu boansku Krv i ona je ta koju je Krist za sebe stekao svojom Krvlju. Ve u prvoj
poruci spasenja nalazimo ono to je Bog propisao Hebrejima u Egiptu: da svoja vrata oznae krvlju
da bi tako bili poteeni od anela Zatornika. Ovo je bio samo pokazatelj onoga sredstva vjenoga
spasenja koje e osloboditi nae due od ropstva pakla. Ovome elimo jo dodati rijei apostola:
'Ako ve krv jaraca i junaca isti oneiene, koliko li e vie krv Kristova oistiti savjest nau od
mrtvih djela'.
elimo ovo zavriti sa sv. Bernardom: 'Krv Kristova je kao trublja koja zove!' Ovome dodajmo i
rijei sv. Tome: 'Krv Kristova je klju u Raj!' Naem zakljuku ne smiju nedostajati ni rijei sv.
Pavla: 'Bog je htio u svoj svojoj punini u njemu prebivati da bi s njim sve izmirio; te sve to je na
nebu i na zemlji priveo Kristu koji tvori mir Krvlju svoga kria.' Upravo naa vremena eznu za
ispunjenjem onoga to je obeano po ovim rijeima. Neka se sveta Krv svidi Bogu, vjenom Ocu.
Neka oisti srca naa i napoji ih ljubavlju Isusovom koji nas je ljubio i oprao u Krvi svojoj. Mora se
ljudima rei kakvom su cijenom otkupljene due. Mora im se protumaiti kako ih Krv Kristova isti
i kako ih ona posveuje po sakramentima. Da bi se ljudi probudili iz dananje bez-osjeajnosti mora
ih se podsjetiti, da se ova Krv rtvuje svaki dan na oltarima i da joj se treba klanjati i prikazivati je u
naknadu za grijehe i nezahvalnosti koje joj se nanose.

Isusova velika elja da se okoristimo njegovom Krvlju

(sv. Gapar del Bufalo)

Koliko je bila velika Isusova elja za vrijeme cijelog njegova ivota da prolije svoju Krv za nae
spasenje isto toliko je velika njegova elja da svi se njegovom Krvlju okoristimo. Da sve due u
tome sudjeluju. Otvorio je u svojim Ranama izvor milosra, mira pobonosti, ljubavi koji poziva
sve due da na njemu ugase svoju e. A zato je ustanovio Sakramente koji su kao kanali kojima
nam daruje zasluge svoje Predragocjene Krvi? Zato trajno prikazuje Ocu svoju Krv? Zato je u
srcu tolikih vjernika pobudio ovu pobonost? Samo zato jer je velika elja njegova Srca da svi iz
presvetih izvora njegovih Rana po njegovoj Krvi zadobiju vode milosti. Kako je uasna
nezahvalnost ne okoristiti se time i zapostaviti tako uinkovito sredstvo spasenja.... Promatraj
njenost ljubavi u nainu na koji Isus prolijeva Boansku Krv. Bilo gdje da pogleda, bievanje,
krunjenje trnovom krunom... sve me potresa do suza. Isus je uvijek iz ljubavi obliven
Krvlju....Mislim da je Gospodina posebno boljelo to to mu je bilo objavljeno da se mnogi zbog
njihovih grijeha nee okoristiti Otkupljenjem i njegovom Predragocjenom Krvlju. Da, to je bio
glavni razlog njegovih bolnih patnji.... Neka nae povjerenje iznad svega bude u zasluge Kristove
Krvi. Ne zaboravite: izmeu nas i Vjenoga Oca u sredini stoji Isus Krist ... Krv Kristova vie
molei za nas milosre.

Pobonost Krvi Kristovoj u raznim stanjima duhovnog ivota

(sv. Gapar del Bufalo)

Pobonost Predragocjenoj Krvi Isusovoj velikim milostima resi duu. Razlikujemo tri stanja u
kojima se dua moe nai: stanje grijeha, stanje milosti i stanje savrenstva.
Stanje grijeha: Krv Isusova je greniku temelj nade u Boansko milosre; 1. jer je Isus na
odvjetnik kod Oca ... On prikazuje svoje Rane i svoju Krv koja vie vie od krvi Abelove; 2. jer dok
Isus moli svoga Oca ... trai obraenje grenika u prolijevanjem svoje Krvi. O kako su putovi
zacrvenjeni krvlju ... On nas s toliko usta zagovara koliko ima njegovih Rana; 3. Daje nam da
upoznamo uinkovitost njegove Krvi, sredstva pomirenja. On je ivot. On izmiruje sve na nebu i na
zemlji; 4. avao nastoji duu obeshrabriti, dovesti do oaja.... ali je Isus ohrabruje: Kako moe

193
sumnjati da ti neu oprostiti? Gledaj me u Getcemanskom vrtu kako se Krvlju znojim, gledaj me na
kriu...
Stanje milosti: Kad se dua obrati, da bi ustrajala Isus je vodi svojim ranama i kae joj: Bjei
dijete moje od grenih prigoda... u protivnom e mi ponovno otvoriti ove rane! A dijeljenje milosti
i Sakramenti nije li to trajno primjenjivanje sredstava Krvi Kristove? A za to djelovanje treba nositi
kri... Dua raste u spoznaji i shvaa kako Isus nevin nije trebao za sebe dati zadovoljtinu nego za
nas, pa iako je bila dosta samo jedna kap Krvi htio ju je svu proliti. I evo dua poinje ivjeti na
putu prosvjetljenja, ... ne poputa vie napadaju neprijatelja... vidi Isusa kako lije svoju Krv i prezire
ispraznost. Doe na put prosvjetljenja i vidi kako sva bogatstva ima u Krvi Jaganjevoj...
Razmilja pobono o Kriu i vidi da su se svi spasili zahvaljujui dolasku Mesije... Nastavlja
traiti proslavu vjere irei Evanelje... Apostoli su ili posveivati svijet po Krvi Kristovoj....
Nastavlja razmatrati kako po Isusovim zaslugama ima sva bogatstva ... spoznaje u sebi svoju bijedu
i uzima u ruke kale...Uzet u au spasenja. Dua vidi kako u Krvi Kristovoj zahvaljuje na
dobivenim dobroinstvima, vidi kako za isprositi milost, treba prikazivati Krv Kristovu... Crkva u
svim molitvama upuuje na zasluge Krvi Isusove. Dua sve vie razmilja i kua bol jer je
sagrijeila...Krv Kristova je tjei ... vidi to znai uvrijediti Boga te vie: Pa tko bi ponovno htio
otvoriti njegove Rane?
Stanje savrenstva: Dua prosvijetljena u podnoju Kria trai naina kako se sjediniti sa svojim
ljubljenim Gospodinom koji dui govori: Ljubavi puna enje; 1. ljubi savrenstvo...razmiljaj kako
je samo u Bogu srea ... pogotovu promatraj njegove zamisli Otkupljenja, na poseban nain gledaj s
koliko ljubavi je Isus Krist prolio svoju Krv do posljednje kapi. Ljubav ezne i vie: O
Predragocjena Krvi mog Gospodina, daj da te u vijeke blagoslivljam! Sve to u dui budi ljubav te
ona zakljuuje: Tko e nas odijeliti od ljubavi Kristove?
2. Ui o savrenstvu, razmiljaj o Isusu u slici zaklanog Jaganjca. O Isusova blagosti koja si
posebno kod razapinjanja iskazala ljubav. Dua vidi to se danas dogaa, pogotovu kako grenici
vrijeaju Boga, te je puna ljubavi prema Isusu, pa ako bi za dobro i blinje trebala ii u susret
muenitvu ona govori: Dragi moj ljiljane rumen od Krvi! Kako bih htjela za Istinu rado trpjeti!
Ako treba, evo ja sam spremna za svaki rtvu!
3. Molitvene vjebe...i dua poinje imati profinjenu savijest.... isti nakane u svom djelovanju,
postojana je u strpljivosti. Prepoznaje i priznaje da sva ova dobra dolaze od uinkovitosti
Otkupljenja i vidi da se u svemu na nju primjenjuju zasluge izlijevanja Krvi Kristove. Dolazi na
sudite ispovjedaonice i kae: Prikazuje se Krv Kristova. Ako se klanja Isusu u svetohranitu kae:
Isus moj ljubljeni prikazuje svoju Krv. Uspinje se na goru savrenstva, a evo putovi Kalvarije su
zarumenjeni Krvlju i rado ide putem kreposti, ne ostavlja kria, ne umara se u trpljenju. Ljubi
molitvu... plae za one koji ne plau, moli za one koji ne mole. Izmeu ostalog zna: due Isusa
kotaju Krvi... neprestano trai Boga, da bi ublaila srdbu Stvoritelja prikazuje Krv... voli da e
moi jednog dana u Raju poljubiti rane Isusa Krista proslavljenoga da e moi zauvijek pjevati
slavu Krvi koja brie osudu smrti. Budui da je Kri ljestve nebeske ne obeshrabruje se vie na rije
trpljenje, nego trpi s blagou, da bi na kraju dola do toga da trpi s radou. Ismijavanja,
klevetanja, protivtine i druge stvari je ne obaraju. Razmilja da je Isus dao vid slijepima, ozdravio
hrome, uskrisivao mrtve, pa ipak su ga razapeli.... razmilja kako ljubav potaknuta vjerom ini
velike stvari u svijetu. O heroji vjere, tko vas uini tako velikodunima? Pogled na Isusa koji lije
svoju Krv za ljude!
Koje li utjehe jednoga dana za nas u uvali Jozafat, kada budemo na strani izabranika s palmama
u ruci i mognemo pjevati slave Boanskoj Krvi po kojoj imamo zarunike haljine. Tko su ti i od
kuda dolaze? To su oni koji su oprali svoje haljine u Krvi Jaganjevoj i dolaze iz velike nevolje.

Krv koja je prolivena u tolikoj patnji i ljubavi

(Maria De Mattias)

Due, due, due u Raj! Da se svi spase, to je moja elja! O koliko se iskazuje slave Krvi
Kristovoj trudei se oko spasenja samo jedne due. Zadovoljna sam trpjeti za mog ljubljenog

194
blinjega za kojeg je Isus prolio svu svoju Krv.... Bog hoe da Isusova Predragocjena Krv bude u
svim srcima.... Ljubimo Isusa zbog Krvi koju je za nas prolio. Povjerenje u krv Kristovu. Iz
Kristove Krvi izviru sva blaga istinskog mira.... Krv Kristova je sva naa nada i nae dobro, Krv
koja je prolivena u tolikoj patnji i ljubavi za nae vjeno spasenje ... jedina naa potpora je Isus i
njegov kri. Oduevite se za trpljenje s predanjem; doi e dan kad ete u nebu uivati snagu
boanske krvi koja nas je spasila. Moemo mu rei njeno i s iskrenom ljubavlju: Isuse moj, ti si
sva moja nada... Sree li nae, ako nam u srcu bude ljubav prema Kriu, da trpimo u utnji, da
trpimo radei, da trpimo veselo ili barem strpljivo.

Ako tko i pogrijei, imamo Zagovornika kod Oca

(sv. Ivan Fisher- biskup)

Isus Krist je na sveenik, a njegovo divno tijelo naa rtva, koju je prinio na rtveniku kria
za spas svih ljudi. Prolivena krv zbog naega otkupljenja nije krv rtvenih ivotinja kao u Starom
zavjetu, nego Krv nevinoga janjeta, Isusa Krista, naega Spasitelja. Hram, u kojem je na Sveenik
prinio rtvu, nije rukotvoren, nego je podignut snagom samoga Boga. Krv je svoju prolio na oigled
svijeta u hramu koji je sagradila sama Boja desnica.
Taj hram ima dva dijela: jedan je zemlja na kojoj mi sada ivimo, a drugi je jo nepoznat
nama smrtnicima. Prvu je rtvu prikazao ovdje na zemlji kad je podnio gorku smrt. Zatim je uniao
u svetinju nad svetinjama, to jest u nebo, kad je po vlastitoj krvi obukao novu odjeu besmrtnosti.
Tu je pred prijestoljem nebeskoga Oca prikazao neizmjerno vrijednu Krv, koju je sedam puta
prolijevao za sve ljude podlone grijehu. Ta je rtva Bogu tako draga i ugodna da nam se odmah
smiluje im je pogleda i odmah je prema svima koji se iskreno kaju blag i milosrdan. I tako uvijek:
ne prikazuje se na nau sreu jednom na godinu kao to je to bilo kod idova, nego svaki dan, ak i
svakog sata i asa, da bismo uvijek imali utjehu i sigurno utoite. Zato nadodaje Apostol: Naavi
vjeno otkupljenje.
Svi su dionici te svete i vjene rtve koji se iskreno i skrueno kaju i ine pokoru za
poinjene grijehe. Takvi ljudi moraju vrsto i slobodno odluiti da se nee vie povraati na mane,
nego da e ustrajati u zapoetom nastojanju oko kreposti.
Sve nam to potkrepljuje sveti Ivan ovim rijeima: Djeco moja, ovo vam piem da ne grijeite. Ali
ako tko i sagrijei, imamo kod Oca Zagovornika, Isusa Krista, pravednika. On je rtva pomirnica
za nae grijehe, ne samo za nae nego za grijehe svega svijeta.

Prikazao je samoga sebe za nas

(sv. Fulgencije Ruspijski, biskup)

Samo Presveto Trojstvo, jedan isti Bog Staroga i Novoga zavjeta, naredio je naim praocima da
prikazuju razliite ivotinjske rtve. Tim se rtvama oznaavao onaj najmiliji dar, kojim e Bog Sin
samoga sebe u tijelu za nas milosrdno prikazati.
Prema apostolskoj nauci on je samoga sebe prikazao za nas kao prinos i rtvu Bogu ugodnu. On,
pravi Bog i pravi sveenik, jednom je uao za nas svojom vlastitom krvlju u svetite, a ne s krvlju
ivotinja. To je u Starom zavjetu unaprijed oznaavao veliki sveenik koji je jednom godinje s
krvlju ulazio u svetinju nad svetinjom.
Isus je, dakle, u sebi samom prikazao sve to je potrebno za nae otkupljenje. On je sam i
sveenik i rtva, i Bog i hram. On je sveenik koji nas je s Bogom izmirio, rtva kojom smo
izmireni, hram u kojem smo izmireni, Bog s kojim smo izmireni. On je sam sveenik, rtva i hram,
jer je kao Bog uzeo oblije sluge, a nije sam Bog, nego je Bog s Ocem i Duhom Svetim.
Dakle, vrsto dri i nimalo nemoj sumnjati, da je sam Jedini Sin Boji, Vjena Rije, uzeo tijelo
i sebe za nas prikazao kao prinos i rtvu Bogu ugodnu. Njemu i Ocu i Duhu Svetome rtvovali su
ivotinje patrijarsi, proroci i sveenici Staroga zavjeta. A sada, to jest u Novom zavjetu, Njemu i
Ocu i Duhu Svetome, koji imaju jednu zajedniku boansku narav, sveta katolika Crkva po
cijelom krugu zemaljskom neprestano prikazuje u vjeri i ljubavi prinos kruha i vina. Ono

195
rtvovanje ivotinja slikovito je unaprijed oznaavalo Kristovo tijelo, koje je on, iako bez grijeha,
trebao prikazati za nae grijehe.
Znailo je i Kristovu krv, koju je On imao proliti na otputenje naih grijeha. Ova je sadanja
rtva zahvala i spomen Kristova tijela, koje je za nas prikazao i krvi koju je za nas sam Bog prolio.
O tome sveti Pavao govori u Djelima apostolskim: pazite na se i na cijelo stado u kojem vas Duh
Sveti postavi nadglednicima da na pau vodite Crkvu Boju koju sebi stee krvlju svojom. Dakle, u
onim se rtvama slikovito oznaavalo ono to nam se trebalo dati, a u ovoj rtvi oito vidimo to
nam je ve dano.
U onim se rtvama unaprijed najavljivalo da Sin Boji ima biti ubijen za bezbonike, a u ovoj se
objavljuje da je ve ubijen, kako svjedoi Apostol: Dok smo jo bili slabi, Krist je umro u pravo
vrijeme za nas bezbonike. Izmireni smo s Bogom smru njegova Sina dok smo jo bili neprijatelji.

Isuse ozdravi i zalijei rane mojih grijeha!

(Bl. Henrik Suzone)

Treba ponizno i gorljivo traiti ruku Onoga koji pomae, zazivati u pomo beskrajne zasluge
milosrdnog Otkupitelja, bez oklijevanja, jer taj izvor pobonosti iz kojega neprestano proizlazi
milosre je sklonije dijeliti milosre nego li ga ti traiti.
O draesnih li i prevanih rijei, trebam ih prihvatiti s najveom radou i ja i svi grenici jer u
tvojoj Muci Isuse, nalazimo sredstvo za oistiti nae grijehe, odstraniti kazne, pronai milost i
zasluiti vjenu slavu. Ah, tko e mi dati i najmanju kapljicu, malenu kao tokicu, tako dragocjene
tekuine, rumene Krvi Jaganjca bez mane da oistim svoje rane! O kapljo rosuljo, koja si izila iz
najmanje vezice kojom je bio vezan moj Gospodin, crveno cijeenje proizilo iz kraljevske odaje, to
jest iz probijenog boka ili iz najmanjeg uboda tvoga njenog tijela Isuse ozdravi i zalijei rane
mojih grijeha!
Zdravo Kriu nado jedina, natopljen dragocjenom Krvlju, poveaj pravednost dobrih i daruj
oprotenje grenicima! O premilosrdna Mudrosti, dok me prihvaa tim rijeima utjehe koje
proizlaze iz tvojih slatkih usta.

Cijeli kranski ivot je natopljen Isusovom Krvlju

(F.G.Faber)

Krv koja je ulazila i izlazila, istjecala i tekla iz krinje od mesa uinjene u obliku Srca sadravala
je uzvienosti koje se ne bi mogle opisati u mnogo knjiga. Samo po njoj se ispunila sva duhovna
preobrazba zemlje. Krv Isusova pere sve mrlje prljavog svijeta, bez da uprlja svoj crveni sjaj.
Rastapa i neutralizira sve otrove stvorenja bez da i malo postane zatrovana. Preobrazi ono to
dodirne, proslavljuje gdje tee, poboanstvenjuje ono na to se osloni, njena udesa su
velianstvena, trenutana obraenja su nevjerojatna. Skriva se u sakramentima tako da je i najvea
znanost ne moe pronai. Djeluje u dubini due najenerginijim i duhovnim djelovanjem.
Slobodno tee iz slavnih ila nebeskih pada u tisue kalea svakodnevno, bez da se vene i padanje
Krvi vidi. Presveto Srce je alje svakim otkucajem do kraja stvorenoga svijeta, i vraa se u tren oka
ista kao kad je iz Srca izila, ali puna slave Boje do te mjere da skoro prepuni Nebo. Ima potrebu
da se daruje drugima, to je sveta potreba njezina ivota, kao to je to sluaj sa strpljenjem
Boanskog ivota. Uvijek smo natapani tom Krvlju, neprestano na nas kaplje, cijeli kranski ivot
je natopljen Isusovom Krvlju. Mi plaemo zato to je Isus prolio svoju Krv, i to je dobro, ali da je
nije prolio, plakali bismo zauvijek.

Snaga Kristove Krvi

(sv. Ivan Zlatousti, biskup)

eli li uti u emu je snaga Kristove krvi? Povratimo se njezinoj slici, sjetimo se nekadanjeg
znaka i ispripovjedimo staro Pismo. Mojsije naredi: Zakoljite janje od godine i njegovom krvlju

196
namaite vrata. to to govori, Mojsije? Da janjea krv moe osloboditi razumnog ovjeka? I te
kako da moe, ali ne zato to je krv, nego zato to je ta krv znak i slika Gospodnje Krvi. A ako sada
neprijatelj vidi ne na dovratnicima krv negdanjeg znaka, nego da na ustima vjernika blista prava
Kristova Krv, kojom se posveuju dovratnici Kristova hrama, jo e bre uzmaknuti.
eli li uvidjeti i drugu snagu te Krvi? elio bih da pogleda odakle je najprije potekla i iz kojeg
je izvora provrela. S kria je najprije potekla, a srce Isusovo joj je izvor. Kad je Isus umro i dok je
jo na kriu visio, pribliio se vojnik, kopljem mu je probio prsi, pa odatle je potekla Krv i voda.
Jedno je simbol krtenja, a drugo svetoga Sakramenta. Vojnik je probio prsi i tako otvorio zid
svetoga hrama, u kojem sam naao divno blago i blistavo bogatstvo kojim se diim. Tako je bilo i s
onim davnim jaganjcem. idovi su ubili janje, a ja sam upoznao plod te rtve.
Iz prsiju potee Krv i voda. Ne bih htio, sluatelju, da tako olako prijee preko tajna ovog
otajstva. Jo moram progovoriti mistino i otajstveno. Rekao sam da je voda i Krv bila simbol
krtenja i Sakramenta. Sveta Crkva je utemeljena po kupelji preporoenja i obnove Duha Svetoga,
tj. po krtenju i sakramentima koji su izili iz prsiju Kristovih. Tako je iz svoga boka Krist sazidao
Crkvu kao to je iz Adamova rebra sazdana njegova ena Eva.
Upravo zbog toga i Pavao mislei na Kristov bok ovako svjedoi: Mi smo od tijela njegova i od
kostiju njegovih. Kao to je Bog htio iz Adamova rebra stvoriti enu, tako nam je i Krist iz svoga
boka dao vodu i krv, po kojima se obnavlja Crkva. I kao to je za Adamova sna Bog otvorio
njegovo rebro, tako nam je i Krist odmah iza smrti dao vodu i Krv.
Pogledajte na koji je nain Krist povezao sa sobom Crkvu, svoju zarunicu. Pogledajte kakvom
nas hranom hrani. Jedna je ista hrana po kojoj se raamo i hranimo. Kao to ena po prirodnoj
sklonosti hrani svoje dijete svojim mlijekom i krvlju, tako i Krist uvijek hrani svojom Krvlju one
koje preporaa u sakramentu krtenja.

O tovanju Presvete Krvi Isusove

(Biskup Lang)

Sv. majka Crkva je od samih poetaka tovala Presvetu Krv Isusovu. Pa kako i ne bi? To je
Krv Sina Bojega; kao to Sinu Bojemu, jer je pravi Bog, pripada najvee tovanje i poklonstvo,
tako i njegovoj presvetoj Krvi radi boanske Osobe koja ju je primila, pripada najvee tovanje i
sve poklonstvo, upravo onako kao i Presvetom Tijelu Kristovu, iz kojega je ova sveta Krv potekla.
Krv Isusova krv je Jaganjca Bojega, koji se za spasenje svijeta rtvovao na drvu kria, te je za
spasenje nae u najveim mukama goruom ljubavlju prolio svu svoju dragocjenu Krv.
Sve dobro, to imamo u Crkvi Bojoj, imamo zahvaliti ovoj svetoj Krvi. Sama Crkva Kristova
plod je Krvi Isusove. Bezgrjeno zaee Bl. Dj. Marije; svi sveti na Nebu; sva obraenja grjenika u
svijetu; sve krepost i svetost pravednika na Nebu, zemlji i istilitu; sva osloboenja vjernih dua iz
istilita u Raj nebeski; svi crkveni oprosti i jubileji; svi sv. Sakramenti i milosti, ujedno: sve, to je
na Nebu i na zemlji i u istilitu dobro i sveto, to je pupoljak, to je cvijetak, da, to je plod Krvi
Isusove.
Ona je prolivena, kako ree sam boanski Spasitelj, za oprotenje grijeha, ali ona je prolivena i
za posveenje i usavrenje svih pravednika i kreposnika. Vojujua, trpea i slavna Crkva, djelo je
Krvi Sina Bojega. Ali zar ne kae sv. Pavao starjeinama efekim, kad govori biskupima, da je Isus
Krvlju svojom zadobio Crkvu. Pazite dakle na sebe i na sve stado, u kojem nas Duh Sveti postavi
biskupima, da pasete Crkvu Gospodina Boga, koju stee Krvlju svojom. (Dj 20, 28). Zar ne kae
isti sv. Apostol da smo mi, koji bijasmo neko daleko od Boga, po Krvi Kristovoj postali Bogu tako
blizu. A sad u Isusu Kristu vi, koji ste nekada bili daleko, blizu postadoste Krvlju Kristovom. (Ef
2, 13).
Zar ne kae sv. Ivan u Otkrivenju o blaenima na Nebu, da su u Krvi Kristovoj oprali due
svoje: I ree im: Ovo su oni koji dooe iz nevolje velike i oprae haljine svoje, i ubijelie ih u
Krvi Jaganjevoj. (Otk 7,14). Tako je Krv Sina Bojega nepresuivi i prepuni izvor milosti za sve
vjernike i za sve due na svijetu: po njoj se rijeke milosti izlijevaju danomice na Crkvu Boju, na

197
itav svijet; jer nema ni jedne milosti, koja se ma kojem stvoru i ma kojoj dui daje, a da je nije
zasluila Presveta Krv Isusova.
Sve se dobro svijetu daje po neizmjernim zaslugama prolivene Krvi Sina Bojega. Kako li nam
po tom ne mora biti dragocjena i predragocjena Krv Isusova! Kako da je ne astimo i ne slavimo
svom svojom duom i njenou svojega srca! Da bismo uvidjeli neizmjernu dragocjenost Krvi
Isusove, nabrojat u tu nekoliko rijei velikoga tovatelja njegove Krvi, o. Fabera, koji je u njezinu
ast napisao itavu knjigu. Kae nam:
Kad bi se Nebo napunilo svetima, pa kad bi ovi sveci bili tako sveti, kako bjehu sv. Ivan
Krstitelj, sv. Josip i sveti apostoli i kad bi svojom svetou mogli sticati sve vie i vie zasluga, sva
njihova svetost i sve njihove zasluge zajedno ne bi kroz milijune i milijune godina mogle zasluiti
niti jednu jedinu kapljicu Krvi Kristove. I kad bi sve zasluge, milosti, darovi i kreposti nae premile
Majke Marije bile mogue bez Krvi Kristove, te bi se moda poput miomirisa uzdizale k Bogu, ali
nikad ne bi mogle zasluiti dragocjenu Krv Kristovu.
Ne, svi ovi zajedno i sveci i aneli i sama preblaga Djeva Marija, ne bi sa svojom divnom i
sjajnom svetou, pa da ova u beskrajnim stoljeima jo divnija i sjajnija postane, svi ti ne bi mogli
ni jednu jedinu kapljicu predragocjene Krvi Isusove zasluiti, ili ono preslavno Otajstvo
Utjelovljenja Sina Bojega, kojega divna i spasonosna snaga i sila na ovoj predragocjenoj Krvi
poiva. Ah, Boe moj, kako li ova misao napunja moje srce najslaom radosti, da se vazda i u
svemu trebam oslanjati na svesilnu svemo Boju i na nezasluenu dareljivost Boju, a ne na svoju
bijednu nitavost, i da sve, ama ba sve, i veliko, i malo imam zahvaliti Gospodinu Isusu! O
premilosrdni Boe, to je ista radost na zemlji, koja je najblia onoj neizmjernoj radosti na nebu.

Krv Kristova i oprotenje grijeha

(Sv. Ljudevit Montfortski,
u obliku dijaloga u pjesmi govori o divnom djelovanju Krvi Kristove kod oprotenja grijeha)

Obraeni i ponieni grenik: Ah! sagrijeih protiv samog Boga, prezreo sam svoga Stvoritelja
oprosti, oprosti o uzvieno Dobro, kajem se od svega srca. Napustio sam te, dobri Oe gazei sva
tvoja dobroinstva. Umiri, umiri svoju srdbu, plaui traim mir. Ne uzvraaj ratom za rat, gledaj
moje ponizno i raskajano srce. Zatien Krvlju Isusa Krista, ne bojim se tvoga groma. Spasitelju
odloi, ostavi oruje. Cijena sam tvoje Krvi, oprosti, oprosti, pogledaj moje suze, odsada vie neu
grijeiti. Doi Due Sveti, Boe vatre, budi ponovno moj zarunik. Oprosti, oprosti Boe moje due
daj da se vratim u tvoju milost. Moli za me Boanska Mati, sigurno utoite grenika, oprosti,
oprosti; Tvoja molitva moe sve pred mojim Spasiteljem. O beskrajna milosti, ne odbaci me, o
blagi Isuse, o blaga Marijo, ne moete me odbiti.
Isus u Slavi: Ja proslavljeni Spasitelj, zbog tvog sretnog povratka, zapovijedam da Nebo danas
slavi. Pjevajte aneli, pjevajte mojoj najslaoj pobjedi slavite, slavite snagu moje Predragocjene
Krvi.
Aneli: Pjevajmo Aneli, pjevajmo njegovoj najslaoj pobjedi. Slavimo, slavimo snagu njegove
Predragocjene krvi.
Jeka Raja: Neka se cijelo Nebo raduje, grenik je stavljen u red svetaca. Blagoslovljen bio,
Boanski Spasitelju radi remek djela svojih ruku. Neka svaki ovjek, neka svaki aneo ponavlja
stotinama puta: Grenik se podloio tvojem zakonu. Tebi samom slava i hvala! SAM BOG.

Izbievani Isus
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Poimo svi u pretorij, srca taknutoga bolju, promatrajmo Kralja slave zlostavljanog poput
lopova. On e zbog nas, o grenici, trpjeti te boli. etiri krvnika puna bijesa poput grabeljivih
ivotinja, uz pogrde rijei, razvlae s njega skromnu mu odjeu. On zbog nas, o grenici trpi, ove
boli. Divlja svjetina svukavi Isusa rugala mu se i ismijavala ga kako bi ga jo vie ponizili.
Pritijesnili su ga, vezali za stup srama te mu govorili rugajui se: Vidite ga? kako je lijep! Jedan dri

198
zavezano ue, drugi dri eljezni lanac, ostali pune ruke orua poput avola paklenih. O,
zauujue li stvari! Ova eta vojnika na nevinom tijelu iskuava svoju ruku. On zbog nas, o
grenici trpi ove boli.
Tijelo mu pokrivaju ranama i trgaju udarcima, Sve same modrice, oiljci i rane. Ne moe
vie izdrati, ovaj dobri Uitelj. Krv mu tee potocima, kosti mu se vide a meso u komadima pada.
Jao! On je od iznemoglosti pao na svoju vlastitu Krv, i opet ne prestaju tui ovog nevinog. O
nemilosrdna svjetino, zaustavi svoj bijes. Mi smo zapravo grenici bolje, udarajte nas. Da, mi
grenici zasluujemo ove boli. Promatrajte kako trpi ovo strano muenje bez aljenja i mrmljanja,
toliko je arka njegova ljubav. Zbog nas, grenici, on podnosi ove boli. O Svevinje Milosre
pogledaj svoga Isusa, svoga Sina, zaustavi kaznu, i neka mi budemo kanjeni.
Svjetina ga, klonuloga, nije vie mogla udarati, ali u svojoj neizmjernoj ljubavi on nije sit
trpljenja. Grenici, to su nai grijesi, nae putenosti, koje su ovom Srcu milosra prouzroile toliko
trpljenje. Doi, razvratni grenie, pogledaj bol koju uzrokuje Sinu Jedincu Svevinjega
Stvoritelja. Ti ga, nezahvalni ovjee, dovodi u ovo stanje. Doi u Krvi njegovih ila pronai svoje
ozdravljenje i ne poveavaj vie njegove patnje slijedei svoju strast. inimo pokoru, oplakujmo
dan i no ove grijehe, budimo zahvalni uzvratimo ljubavlju na ljubav. O dobroduni Spasitelju,
zbog ovog tijela, muena udarcima, stiaj svoj gnjev i oprosti nam! Jer mi, grenici, zasluujemo
ove patnje.

Isus okrunjen trnovom krunom

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Nakon to je Isus s mukom skupio svoje potrgane haljine pogledajte kakao ga vode grubo,
udarajui nogama. Za nas, o grenici, on trpi ove boli. Slijedimo, krani stope ovog nevinog
Jaganjca jer put kojim prolazi ostaje zarumenjen njegovom Krvlju. Poput ivotinje, vode ga pod
udarcima bia, ukoenog od studeni, zaustavljaju ga na vratima palae. im je stupio u dvoranu
izmeu ovih razbojnika ogrnue ga kao kralja kako bi mu se narugali. Kako bi ga osramotili
prebacuju mu preko lea stari ogrta istovremeno trgajui s njega njegov koji mu se zalijepio za
krvlju oblivenu kou. Otar kamen dali su mu za kraljevsko prijestolje kako bi ga bolje vidjeli, kako
bi ga vie ponizili. Za nas, o grenici, on trpi ove boli
Kao ezlo, u njegove svete ruke stavie tanku trsku. Svi su mu se rugali govorei: Gle, kako je
lijep! Okrunie ga trnovom krunom uz udarce tapom, rugajui mu se i viui poput avala. Ova
okrutna kruna probila mu je glavu vidjelo se kako mu tee mozak pomijean s krvlju i vodom.
Starom krpom povezali su mu oi Govorili su mu: Pogodi tko te udario, nesretnie. Nisi li ti lani
prorok koji nas je htio obmanuti? Drugovi, zlostavljajte ga, ne prestajte ga tui. Pljuvali su mu lice
velikim ispljuvcima u znak "potovanja" uz neuvene povike. Za nas, o grenici, on trpi ove boli
Klanjali su mu se s podsmijehom amarajui ga: Zdravo, kralju idovski, evo te lijepo
ureenoga! Za razgovor dobiva samo drske rijei, jedni mu plaze jezik a drugi cere zube. Ne, nisu
to ljudi nego bijesni demoni. Vidite li kako ga tuku? Jedan jae od drugoga. Nee li nas potresti ovo
bie samilosno? Nije li razumljivo? Jao! To je za nas grenici. Da mi grenici, uzrokujemo njegove
boli. On trpi i podnosi sve ni oi ne podignuvi, ne ali se i ne mrmlja zbog ovog okrutnog
muenja. Od pete do glave prekriven je ranama od udaraca Ah! da se radi o ivotinji svi bismo s
njom suosjeali! Za nas, o grenici, on trpi ove boli.
Naa nepodnoljiva oholost u tenji za veliinom istinski je krvnik koji mu uzrokuje ove boli.
Oholi ovjee, doi i posrami se. Pogledaj svoga Boga prezrenoga. to e mu, dakle, odgovoriti, ti
koji eli biti cijenjen? Nae srce puno gorine i arkog kajanja staje preda nj i izgara vidjevi Isusa
kako trpi. Imajmo uvijek na umu ovog ljubeznog Spasitelja, neka prezir bude naa slava, a trpljenje
naa srea! O Isuse samilosni, zbog nepravednog prezira pogledaj milostivim pogledom raskajana
srca do tvojih nogu. Jer mi grenici, njemu uzrokujemo ove boli.

199
 Isus osuen
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Slijedimo predragog Uitelja kojeg vuku s uetom oko vrata kako bi ga pred sudom pokazali
kao luaka. Zbog nas, o grenici, on trpi boli. Toliko mu je zla naneseno da u ovom jadnom stanju,
u koje su ga doveli muitelji, nije vie prepoznatljiv. Pilat, iako bezbonik, ganut je vidjevi ga. eli
mu spasiti ivot znajui da je nevin. Na koncu, da bi stiao bijes pobunjenog naroda pokazuje ga u
stanju u kojem su ga predali muitelji. im su ga ugledali zauli su se povici. Svi mu se rugaju i
dovikuju cerei se. Zbog nas, o grenici, on trpi boli.
Njegovo izoblieno lice pokriveno ispljuvcima, njegovo iskidano tijelo uope ne dira ove
nezahvalnike. Njegove boli i njegovo bijedno stanje umjesto da takne njihova srca, udvostruuje
njihov gnjev i ispunja ih bijesom. Pilat ree: Evo ovjeka, imajte s njim samilosti! On se mora
spram njega odrediti a tek ga je upoznao. Na ove rijei, narod lupajui nogama povika: Neka ga
razveu, svuku i razapnu. Za nas, o grenici, on trpi ove boli.

Isus nosi svoj kri

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Svi su ga napustili. Hoe li umrijeti pod ovim teretom? Nema nikog tko se ne uasava kria.
Jedan siroti stranac, prolaznik, imenom imun Cirenac, obeanjima i prijetnjama prisiljen je na kri
staviti ruke. Isus ree skupini ena koje su oplakivale njegove boli: Plaite radije nad vaim
duama i duama vae djece. Pogledajte jadno stanje, u koje je doveden ovaj nevini. to e tek biti
s krivcem i oholim grenikom? Veronika, potaknuta snanom i arkom ljubavlju ne bojei se guve,
probija se kako bi vidjela ljubljenoga Isusa.
Brie njegovo krvavo i izoblieno lice, a Isus za nagradu ostavlja ga otisnuta na rupcu. I to,
dakle! Je li mogue, bijedni grenie, da je tvoje srce neosjetljivo na boli tvoga Spasitelja? Kako
nai grijesi ine njegov teki teret, ne poveavajmo vie njegove patnje grijeei ponovo. Isuse,
nakon to je tvoja neizmjerna ljubav nosila nae grijehe, iskai nam svoje milosre, kako bi nam bili
svi grijesi oproteni. Jer mi, grenici, zasluujemo ove boli.

Isus razapet
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Ova bijesna svjetina, ponovno trga s njega krvavu haljinu koja mu se zalijepila za kou. Dok
najokrutnije sve pripremaju za njegovu smrt, njih nekoliko najpohlepnijih bacaju kocku za njegovu
haljinu. Vukui ga za kosu krvnici viu: Ovdje e zavriti tvoj jadni ivot lezi tu, nesretnie.
Pogledajte kako ga obaraju na zemlju kako bi ga prikovali za drvo. Ali pogledajte kako Isus arko
grli taj kri. Vuku ga za svete ruke s velikom okrutnou, kako bi ih pribili na pripremljene rupe. O
okrutno barbarstvo! Udova rastegnutih tijela izmuenog, ila napregnutih. Dok lei na leima pod
nogama ovih neljudi, pribijaju avlima njegove ruke i noge. Za nas, o grenici, on trpi ove boli.
O koje boli mu uzrokuju otri avli! Tijela pribitog, poput sita, gubi krv i malaksaje. Doi,
grenie, i promatraj blagog Isusa na samrti koji te moli u svojoj bijedi da misli na njegove patnje.
Kako bi trpio jo i vie, umjesto vina i meda, za pie mu daju ocat pomijean sa ui. Pogledajte
kako podnosi toliki prezir i tolika zla? Daleko od toga da prigovara tovie, on moli za svoje
krvnike. Nazonost njegove Majke poveava ove boli, videi je kako na odreen nain i ona umire
svakim asom. Ah! Vidim ga kako predaje duh isputajui veliki uzdah. Za nas, o grenici, on trpi
ove boli.
Osjeam da mi dua gubi svijest videi moga Boga kako umire. Nebo i zemlja zajedno
pokazuju svoju bol, osjeam da zemlja drhti i more bijesni. ak su i sunce i mjesec izgubili svoj
sjaj, jedino je ovjek ostao hladan u ovoj sveopoj boli. O grenici, inimo pokoru, jer je on trpio
za nas. Uzmimo udjela u njegovim patnjama, cjelivajmo njegove noge i njegove avle. Kako bi nas
dotaknuo njenou On obara glavu na prsa. Vidite kako nas privlai i kako nam prua ruke? Ne

200
prekidajmo tu tiinu doli da bismo uzdiui rekli: Gotovo nitko ne misli na blagog Isusa na
umoru. Naimo utoite u njegovom svetom boku, koplje nam je nainilo ovo utoite kako bismo
mi bili na sigurnom. Uzviknimo alosnim glasom: Oprosti nam nae grijehe o, Isuse samilosni,
oprosti nam nae grijehe jer mi grenici zasluujemo ove boli.

Isus umro i poloen u grob

(Sv. Ljudevit Montfortski)

O grenici uasni, gotovo je, Isus je umro. Mi smo svi krivci. to e biti naa sudbina? Zbog nas
je, o grenici, umro u bolima. Ne naputajmo Kalvariju, izdahnimo svi na ovom mjestu kako bismo
se trudili zadovoljiti Bojoj pravdi. Vidite li njegovu svetu Majku kako ga ljubi uzdiui? Njezina
je bol gorka jer je njezina ljubav velika. Zbog nas grenici ona trpi ove boli. Ona cvili i gubi svijest
U svojoj malaksalosti kae: Jesi li ovdje Ti, predragi moje due? O, umrijet u. Je li ovo to
vidim, boansko tijelo moga predragoga Sina? Jao! kako je jadan! Da, to je on prepoznajem ga. Na
tvom licu vidim samo pljuvaku i krv. Nema vie ljepote, ni milosti. O moj Sine, kakva promjena!
Od kuda ove modrice, dvije raskrene ruke, zgruana krv, rane, probodene ruke i noge?
Pomijeajmo s njegovim suzama i nae, obujmimo njegove svete noge i u Krvi njegovih vena
operimo sve svoje grijehe. Kako bi smo izbjegli osvetu srditog Boga Oca, zaklonimo se na sigurno
u njegov sveti bok. Traimo istinski duboki mir s Isusom u grobu kako bismo ivjeli daleko od
svijeta i nainili novo srce. Isprosi nam, o Marijo, oprotenje od svog Sina. elimo promijeniti
svoj ivot, uslii naa skruena srca. O slatki Isuse, neka strelica ljubavi tvoga srca zasijee naa
srca da umremo od boli. Utisni u nae sjeanje svoju smrt i svoje boli, kako bismo imali u slavi
udjela u tvome velianstvu. Od sada emo ti biti zahvalni na svim tvojim dobroinstvima.

Hvalospjev patnjama presvete Djevice podno kria

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Promatrajmo oaloenu Mariju podno kria Spasiteljeva. Pogledajmo njenu svetu duu
probodenu otricom ive boli. Ona cvili i uzdie u poletima patnje ljubavi. Marija trpi veliko
muenitvo skriveno naim oima. Umirui Isus je njezina muka. Ljubav, njeno najvee
muenitvo. Njeno srce je velika rtva. O Boe kako je velika njezina patnja. Videi na sramnom
drvu kria predmet svih svojih elja ona trpi u dui vie od svih muenika.
Marija osjea iste udarce kao i njen predragi umirui Sin. To je jedinstven odjek njegovih
povika i istinski odraz njegove patnje. Suze teku obilno, ona drhti, gubi svijest, tijelo je klonulo, ali
ga njena velika ljubav krijepi. Grenici, mi svojim grijesima inimo od Marije i Isusa dvije nevine
rtve. Ah! Ne grijeimo nikada vie. O naa boanska Uiteljice, suosjeamo s tobom. Svojim
srcem, punim njenosti, moli svog predragog Sina za nas. Probodi nae srce strjelicom ljubavi
svoga Srca kako bi u njemu nainila ranu te tako i mi uzmemo udjela u tvojoj boli. Uini nas
dionicima tvojih patnji, o Majko lijepe ljubavi, da bismo okajali svoje grijehe i dali ti neku
zadovoljtinu.

O Krvi i vodi koji su potekli iz Isusova boka

(sveti Makarije)

Isus je obeao: "Tko pije..." (Iv 4,14). Voda o kojoj Isus govori je njegova predragocjena Krv.
Tko pije iz tog izvora nee samo utaiti svoju e, nego e sam postati izvorom drugima.
Razmatranje o Krvi i vodi koje su potekle iz Isusovog boka za spas svega ovjeanstva, iri na
pogled i nae srce za spas svih. Isus je uzeo tijelo i krv, da bi i kao ovjek otkupio ovjeka. On nam
je u sakramentima predao svoje tijelo i krv, da potpunije ivimo svoje ovjetvo. Nae ovjetvo
ostvaruje se u susretu s Bogom! Ako nae svjedoenje bude svjedoenje Krista, i ako naa krv
postane njegova, tada e na ivot posveivati svijet. Pretvorba koju slavimo za vrijeme Euharistije,
malo-pomalo e zauzimati sva podruja naeg djelovanja i mijenjati ih. Budui da smo spoznali

201
neizmjernu vrijednost Krvi Kristove, jer cijenimo i klanjamo se tome blagu, sve emo vie postajati
sudionici Krvi Kristove; sve dok ne postanemo jedno s tom rijekom milosra koja poboanstvenjuje
svijet.
"Kao to vino proima sve udove onoga koji ga pije te se moe rei daje on u vinu i vino u
njemu; tako se dogaa i s Krvlju Kristovom: onaj tko je pije, proima ga boanski Duh. Ovaj Duh
se izlijeva u savrenu duu, a ona se prelijeva u njega, te se on na taj nain lijei i ini dostojnim
Gospodina.
Kolikom me ljubavlju ljubi
(sv. Bonaventura)

Da bi se iz Kristova boka na kriu rodila Crkva i ispunila rije pisma: Gledati e na onoga koga
su proboli, po Bojem doputenju bilo je dano jednome od vojnika da koljem probije njegov sveti
bok tako da je potekla Krv i Voda, cijena naeg spasenja. Uistinu snaga koja je otajstveno izila iz
Srca Isusova daje uinkovitost sakramentima Crkve da mogu dijeliti milosti.
Razmiljaj vie koliko je bila muna smrt tvoga zarunika Isusa Krista. On je trpio u svim
svojim udovima, te je svaki do njih posebno trpio i bio ispunjen gorinom.... O Gospodine Isuse je
li ikada bilo boli sline tvojoj. Toliko je oblino bilo izlijevanje tvoje Krvi da je cijelo tvoje Tijelo
bilo njome obliveno. O dobri Isuse, o slatki Gospodine, ne nekoliko kapi nego more Krvi je obilno
teklo iz tvojih svetih Rana: sa tvoje glave kod krunjenja trnovom krunom, iz cijeloga tijela kod
bievanja, iz ruku i nogu kod razapinjanja, iz tvoga Srca koje je probodeno. Bilo je za uditi se ako
je u tebi preostalo imalo Krvi. Kai mi moj ljubljeni Gospodine, ako je za otkupljenje cijeloga
svijeta bila dovoljna samo jedna kap tvoje Presvete Krvi, zato si dopustio da tolika Krv istee iz
tvoga svetog tijela? Znam Gospodine znam, to si uinio da bi mi pokazao kolikom me ljubavlju
ljubi.

Njegova draga Krv

(Bl. Julijana od Norwicha)

Draga Krv Gospodina naega Isusa Krista toliko je obilna i toliko dragocjena! Doite i vidite!
Njegova draga Krv se spustila u obilnim bujicama na nadpakao, rastrgala je lance i oslobodila sve
one koji su pripadali Nebu. Njegova draga krv u obilju preplavljuje cijelu zemlju; spremna je oprati
grijehe svih stvorenja dobre volje koji bijahu, koji jesu i koji e biti. Njegova draga Krv je ve
uzala na Nebo da se sjedini sa slavnim Kristovim tijelom, te u njemu posreduje za nas kod Oca,
sada i zauvijek, dokle god bude trebalo.

Isusova muka u Marijinu opisu

(Sv. Brigita vedska)

Blaena Djevica Marija je rekla jednom Brigiti: "Moj Sin bolno je ve patio kada Mu se Juda
izdajnik, pribliio i On se sagnuo prema ovom apostolu koji je bio malena stasa. Kada ga je ovaj
poljubio, On je rekao: 'Prijatelju, zato si doao?' Nekoliko njih odmah su Ga snano povukli, neki
su Ga povlaili za kosu, a neki su Ga opet oneistili pljuvakom. Na to ree moj Sin: 'Ja sam
prezren poput crva, koji u zimi kao mrtav lei i na koga prolaznici pljuju i gaze ga. Tako su idovi
postupali kao da sam crv, jer postupali su sa mnom kao s najodbaenijim i najizopaenijim.Danas
tako postupaju sa mnom mnogi krani i smatraju nitavnim sve to sam ja iz neizmjerne ljubavi
uinio i podnio za njih. Oni gaze po meni kada se boje vie ljudi nego mene, svoga Boga: i kada
moju pravdu dre nitavnom, a u svojoj samovolji mojoj milosti propisuju vrijeme i snagu.
Udaraju me takoer i kada, nakon to su razabrali moje uzdisaje i patnju, kau jedni drugima:
Dajte da sada mirno radimo ono to nam se svia budui emo ionako doi u nebo; jer da nas je
Bog doista htio vjeno kazniti i unititi, ne bi nas na tako bolan nain spasio. No moju pravdu oni e
osjetiti. Jer kao to ni najmanje dobro, koje se uini, ne ostaje nenagraeno, tako ni najmanje zlo,
koje je uinjeno, ne ostaje nekanjeno.

202
 Majka Boja je rekla Brigiti: "Kada su se pribliavali dani patnje moga Sina, zasjale su iz straha
pred patnjom suze u njegovim oima a znoj je bio na njegovu tijelu. Uskoro je On bio uskraen
mom pogledu. Nisam Ga vie vidjela sve dok nije bio voen na bievanje. Pri tome je bio vuen po
tlu i udarcima tako okrutno bacan, da je njegova glava doivjela potres, a njegovi zubi su udarali
jedni o druge. Bio je tako snano udaran po vratu i obrazima da je lupanje udaraca dopiralo do
mojih uiju. Zatim je, na zapovijed krvnika, sam skinuo haljine; dragovoljno zagrlio stup za
bievanje, na koji je bio svezan.
itavo njegovo tijelo bilo je posve izbrazdano i rastrgano otrim bievima, iji su vrhovi udarali
i ponovo se vraali. Kod prvog udarca sam ja, kao u srce pogoena, izgubila svijest. Kada sam se
nakon nekog vremena osvijestila, ugledala sam Njegovo rastrgano tijelo; nakon bievanja bio je
razotkriven po cijelom tijelu. Tada je progovorio jedan od njegovih neprijatelja krvnicima, slugama
koji su tu stajali: 'Hoete li ubiti ovog ovjeka bez smrtne osude i krivnju njegove smrti uzeti na
sebe?' Kod tih rijei razrezao je sveze. Kada je moj Sin odvezan sa stupa za bievanje, prvo se
sagnuo do svojih haljina, no nije Mu se dalo vremena da ih i obue. Tek kada su Ga vukli dalje,
mogao je staviti ruke u rukave ogrtaa.
Njegove stope su bile pune krvi otkako je stajao na stupu za bievanje, tako da sam sve korake,
koje je On uinio pri hodanju, mogla otitati po krvavim tragovima. Brisao je krv koja je curila s
lica svojim ogrtaem. Nakon to je osuen na smrt, izveli su Ga natovarenog kriem. Na putu Mu je
pridruen jedan drugi za noenje kria. Zatim su stigli na mjesto razapinjanja. Tu su leali pripravni
eki i tri otra avla. Moj Sin je, na zapovijed, odmah skinuo svoje haljine i svezao svoju golotinju
malim lanenim rupcem. Krenuo je tako utjeen i pustio da Ga veu. Kri je bio privren, njegove
su grede visoko strile i to tako da je sveza uzdune i poprene grede pribijenoga na kri udarala
izmeu ramena, a kri glavi nije pruao nikakav potporanj.
Ploa s natpisom je bila privrena na poprenu gredu, koja se uzdizala iznad glave. Kada su
naredili mome Sinu, On je legao leima na kri. Na zapovijed ispruio je prvo desnu ruku. Na to je
druga ruka, budui nije dosezala do predvienog mjesta, bila povuena silom na drugu stranu. Na
slian nain povuene su i izvuene noge do rupa za avle, a od golijeni (cjevanica) nanie su
rastavljene i s dva avla prikovane su za kri kroz vrstu kost kao to se dogodilo i s rukama.
Kod prvog udarca ekia, od boli sam izgubila svijest. Kada sam se ponovo osvijestila, ugledala
sam svoga Sina razapetog na kri. Pri tome sam ula kako ljudi meusobno jedan drugome govore:
'to je ovaj poinio?' - Krau, pljaku, prijevaru?' Nekolicina je odgovorila da je laac.
Privrena Mu je tada trnova kruna sasvim vrsto na glavu. Dosezala je do polovine ela.
Kroz mnoge brazgotine po licu moga Sina curila je krv zbog pritiskanja bodlji trnove krune i
ispunjala oi, kosu i bradu, tako da je sve izgledalo kao jedinstvena bujica krvi i On uope vie ne
bi mogao vidjeti kako sam stajala pokraj kria da nije stiskanjem kapaka istiskivao krv iz oiju.
Nakon to me moj Sin preporuio svome ueniku Ivanu, zavikao je glasom koji je dolazio iz dubine
grudi, uzdignute glave, i zazvao prema Nebu upravljenim oima, koje su bile ispunjene suzama:
'Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?'
Ovaj glas vie nikada nisam mogla zaboraviti, sve dok nisam dola u Nebo. No, razlijeganje
ovog zova dopustio je On vie iz suosjeanja sa mnom nego zbog vlastitog bola. Mrtvaka boja je
nastupila tada na neokrvavljene dijelove tijela, obrazi su visili iznad eljusti, rebra su se mogla
prebrojiti zbog mravosti tijela, trbuh se stisnuo prema leima jer sva tekuina je bila potroena, nos
je bio iljat i tanak i kada Mu je srce konano bilo gotovo slomljeno, zadrhtalo je cijelo njegovo
tijelo; brada Mu se spustila na grudi. Sruila sam se tada kao mrtva.
im je umro, otvorila su se njegova usta, promatrai su mogli vidjeti njegov jezik, njegove
zube, kao i krv u ustima; poluzatvorene oi bile su okrenute prema dolje, i upravo umrlo tijelo je
visjelo. Koljena su se savila na jednu stranu, a stopala sa avlima kao oko stoera bila su okrenuta
na drugu stranu.
Nekoliko nazonih ljudi govorilo je s porugom: 'O Marijo, sada je tvoj sin mrtav.' Drugi koji
su imali vie osjeaja, rekli su: 'O eno, sada se muka tvoga sina pretvorila u vjenu slavu!'

203
Kratko nakon toga otvoren je bok moga Sina. Nakon to je koplje izvaeno, pojavila se
tamnocrvena Krv na vrhu koplja, i po tome se moglo prepoznati da je srce probodeno. Ovaj ubod
probo je i moje vlastito srce i udo je da pri tome nije slomljeno.
Kada su se ostali ljudi povukli, ja nisam mogla otii. Ali bila sam utjeena tako, to sam mogla
dotaknuti i uzeti na svoje krilo njegovo tijelo skinuto s kria, gledati njegove Rane i obrisati krv.
Moji su Mu prsti zatvorili usta kao to sam Mu zatvorila i oi. Ukoene ruke nisam vie mogla
saviti kako bi ih zajedno poloila na grudi, mogla sam ih samo pomaknuti do trbuha. Ni koljena se
nisu vie mogla ispruiti, ve su stajala prema naprijed kako su se ukoila na kriu. " (Objave,
knjiga IV., pogl. 70)

Isusova muka po Njegovom opisu

(Sv. Brigita vedska)

Krist je rekao sv. Brigiti: "Od onoga koji me poslao, bio sam stavljen u djeviansko krilo. Tamo
sam prihvatio tijelo. emu? - Zaista, kako bih ja, rijeima i djelima, pokazao vjeru. Umro sam za to
da bih otvorio Nebo. Za to sam pokopan i uskrsnuo i ponovo u doi da sudim... Budi pozorna i
sluaj! Otvori svoja usta i pitaj, koliko sam zapostavljen od sviju! Gledaj kako nitko ne ezne u
ljubavi za mnom! Usmjeri svoje ui i posluaj kako je srce ovjeka od izlaska do zalaska sunca
poudno i tvrdo u prolijevanju krvi svoga blinjeg! Pogledaj kako svi oni ukraavaju sve svoje
udove iz oholosti! Shvati kako je elja ljudi za uivanjem nerazborita i slina onoj u ivotinja!
Otvori svoja usta i pitaj, gdje ostaju branitelji vjere i gdje se mogu nai oni koji se bore protiv
neprijatelja Bojih i gdje su oni koji svoj ivot ulau za svoga Gospodina!? Ispitaj marljivo i nai
e vrlo malo onih koji su moji prijatelji!
Razmisli o tome i iskusit e kako se ne tuim bez razloga! Istrauj dalje, i razabrat e kako ak
i rimski dvor sebi pribavlja, a trebao bi biti moje sjedite...Gledaj kako sam odbaen i kakva
mi je nagrada udijeljena za moju ljubav! Ja sam vas ljude stvorio i otkupio tako velikom
pripravnou i pravednou, kao kad bi, slikovito reeno, bila postavljena pred mene vaga, na koju
sam ja - kako bi se na njoj moglo pravedno vagati, poloio nita drugo nego svoje Srce. Roen sam
i obrezan. Podnio sam najrazliitije nevolje i tekoe. uo sam najrunije i najbesramnije rijei.
Uhvaen sam i bievan, vezan sam uzetima i gnjeen kao u prei.
Moji su ivci razvlaeni, moje ile potrgane i sve tkivo u meni razdvojeno. Cijela moja glava i
moje tjeme rastrgani su ubodima trnja. Krv koja je curila i tekla unakazila je cijelo moje lice i
bradu. Usta i jezik su natopljeni krvlju na isti nain. Zubno meso je nateklo od udaraca. I kada sam
beivotno visio na kriu i moj vrat nije imao drugog oslona nego moja ramena. Moje ruke su
navlaene uetima do rupa poprene grede, noge su povuene nadolje i probodene su s avlom, nisu
imale drugog potpornja nego samo avle. Cijela moja nutrina bila je suha i stisnuta. Srce mi je bilo
puno boli. I jer je bilo najsnanijeg i najizvrsnijeg zdravlja, povlaio se bol od ivaca prema srcu i
ponovo od srca prema ivcima. Bol je bila tako poveana a moje umiranje produeno. Visei u
svojim bolima, otvorio sam oi i .vidio svoju Majku kako stoji tu plaui. Njezino Srce bilo je puno
gorke boli, svi njezini udovi bili su ukoeni i blijedi. Njezina tuga i gorak bol muili su me vie
nego moje boli.
Vidio sam i kako su moji prijatelji bili u najveem strahu. Neki od njih su odmah posumnjali,
drugi su dodue sauvali vjernost, ali su preko mjere bili uznemireni. U tako velikom bolu i tuzi,
srce mi se konano slomilo od jaine patnje a dua se odijelila od tijela. Nakon toga mi se jo malo
uzdigla glava i svi su se udovi zatresli. Oi su se na pola otvorile, cijela teina tijela spustila se na
noge i visio sam tu poput unakaene vree. Gle, to sam sve ja, tvoj Stvoritelj propatio! I sve to
nitko ne uzima srcu! Zato se tuim pred tobom kako bi mogla razmatrati to sam uinio, a kako mi
je uzvraeno?" (Rev. extrav., pogl. 51)

204
 Dar Krvi za spas i usavrenje svakoga ovjeka koji je raspoloen da ga primi
(Sv. Katarina Sijenska)

Tada Bog, svrnuvi oko svojega milosra prema njoj i pustivi da ga svladaju njezine suze i da
ga veu svete elje, progovori tuei se: Preslatka keri, tvoja me suza sili, jer je ujedinjena s
ljubavlju prema meni, te je kanula iz ljubavi prema meni: ja se osjeam vezanim vaim tegobnim
eljama. Ali, pogledaj i vidi kako moja Zarunica ima prljavo lice, kako je gubava od neistoe, od
samoljublja i od lakomosti onih koji se pasu na njezinim grudima. Govorim o kranskoj vjeri koja
je sveope tijelo vjernika, govorim o otajstvenom tijelu svete Crkve, to su njezini slubenici koji se
pasu i stoje na njezinim dojkama. I ne samo da sebe pasu, nego imaju jo pasti i drati na onim
dojkama itavo tijelo kranskoga puka i bilo kojeg naroda koji bi se htio podii iz tame nevjerstva i
pridruiti se kao lan Crkvi.
Gledaj s koliko neznanja i s koliko mraka, s koliko nezahvalnosti i s kakvim se neistim rukama
posluuje slavno mlijeko i Krv ove Zarunice! I s kakvom je drskou i s malo asti primana! Stoga
ono to daje ivot esto puta daje smrt po njihovoj krivnji: a to je Predragocjena Krv mog
Jedinoroenog Sina koji je sruio mrak i smrt, dao svjetlo i istinu i posramio la. A sva su ova
sredstva bila dar ove Krvi za spas i usavrenje svakoga ovjeka koji je raspoloen da ga primi. Kao
to daje ivot i obogauje duu svakom milou, vie ili manje prema raspoloenju i osjeaju onoga
koji prima, tako zadaje smrt onomu koji ivi naopako. Tako ne daje ivot nego smrt onomu koji ga
prima nedostojno, ako stoji u tami smrtnoga grijeha.
To se dogaa ne zbog manjkavosti ove Krvi, niti zbog manjkavosti slubenika, pa kad bi se on
nalazio u istome zlu, ili u jo veem, jer njegovo zlo ne kvari i ne kalja ovu Krv niti smanjuje milost
ni krepost. Stoga slubenik ne ini zlo onomu komu je dijeli, nego sam grenik ako se ne pripravi
pravim skruenjem za grijeh. Velim, dakle, da ovaj Sakramenat kodi onomu koji ga prima, ne zbog
Krvi ili zbog slubenika, nego zbog raspoloenja i manjkavosti onoga koji prima, poto je okaljao
duu i tijelo tolikom neistoom i poto je bio tako okrutan prema sebi i prema svome blinjemu.
Bio je okrutan prema sebi gubei milost, gazei nogama svojeg zlog osjeaja plod Krvi, plod
to ga je imao od svetog krtenja na kojemu mu je bila dignuta ljaga istonoga grijeha koju je
zadobio kad je bio zaet od svoga oca i majke. Zato sam dao Rije, Jedinoroenog svoga Sina, jer je
masa ljudskog roda bila pokvarena grijehom prvog ovjeka, Adama; i tada ste vi svi, kao posude od
te tvari, pokvareni i lieni posebnog raspoloenja da imate vjeni ivot. Radi toga se Ja, neizmjerna
visost, sjedinih s niskosti vae ljudske naravi, da ispravim pokvarenost i smrt ljudskog roda i da ga
podignem na milost koju bijae izgubio grijehom. Ja, kao Bog, nisam mogao trpjeti kaznu; a ipak je
moja boanska pravda htjela da grijeh bude kanjen. Sam ovjek nije mogao dati zadovoljtinu; jer,
ako bi djelomino i zadovoljio, njegova bi zadovoljtina vrijedila samo za njega, ne za ostale
razumne stvorove.
Sigurno ne bi mogao dati potpunu zadovoljtinu niti za sebe niti za druge, jer je njegov grijeh
uvrijedio mene koji sam neizmjerna dobrota. Kad sam dakle htio vratiti na milost ovjeka, koji je
oslabio i nije mogao zadovoljiti iz spomenutog razloga pae je bio veoma oslabio, poslao sam
Rije, svoga Sina, zaodjenuta istom naravi koju imate vi, pokvarena masa Adamova, da pretrpi
kaznu u toj istoj naravi koja je Boga uvrijedila i da, trpei na svome tijelu sve do sramotne smrti,
ublai moju srdbu.
Tako sam zadovoljio svoju pravdu i svoje boansko milosre koje me je pokrenulo da
zadovoljim krivnji ovjeka, da ga raspoloim za ono dobro za koje ga bijah stvorio. Tako je ljudska
narav, ujedinjena u Isusu Kristu sa boanskom, bila dovoljna da nadoknadi za cijeli ljudski rod, ne
samo po muci koju je Krist podnio u konanoj ljudskoj naravi, nego snagom vjenog boanstva,
koje je ista neizmjerna boanska narav. Po ovom ujedinjenju dviju naravi primio sam i prihvatio
rtvu Krvi moga Jedinoroenog Sina, koja je bila unesena i umijeana sa boanskom naravi
posredstvom ognja moje ljubavi, to je bila ona veza koja ga je drala pribijena i avlima na kriu.
Na ovaj nain, po samoj snazi Boje ljubavi, ljudska je narav Kristova bila dovoljna da
zadovolji za grijeh. Tako je bila dignuta ljaga Adamova grijeha i ostao je samo znak, a to je sklonost
na grijeh sa svim drugim manjkavostima tijela, na isti nain kao to ostaje oiljak kad je ovjek

205
izlijeen od rane. To je kod vas uinio Adamov grijeh da je proizveo smrtnu ranu: ali kad je doao
veliki lijenik, moj Sin, izlijeio je bolesnika, kad je on sam popio gorki lijek to ga ovjek nije
mogao piti jer je bio vrlo oslabio. On je uinio kao dojilja koja uzima lijek mjesto djeteta, jer je ona
velika i jaka dok dijete nije jako da podnese gorinu lijeka. On je bio za vas dojilja, podnosei za
vas, veliinom i jakou Boanstva ujedinjenog s vaom naravi, gorinu mune smrti, da vas
ozdravi i da dade ivot vama, djeci oslabljenoj zbog grijeha.
U vama je ostao samo znak istonoga grijeha, kojega primate kad ste zaeti od oca i majke;
znak, koji je djelomino dignut sa due svetim krtenjem, koje ima mo da vam dade ivot milosti
po snazi ove slavne i dragocjene Krvi. im dua primi sveto Krtenje, die joj se istoni grijeh i
ulivena joj je milost. Ona pak sklonost na grijeh, koja joj ostaje kao oiljak, oslabi i dua je moe
obuzdavati ako hoe. Tada je dua, poput lijepe posude, raspoloena da primi i povea u sebi milost,
malo ili mnogo, koliko joj se svia da se dobro spremi da me hoe s osjeajem i eljom ljubiti i
sluiti mi. A tako se moe raspoloiti na zlo kao i na dobro usprkos milosti primljenoj na Krtenju.
Kad doe u dob razluivanja, moi e se dati na dobro ili na zlo, prema tome kako se bude
svidjelo njezinoj volji, zbog njezine slobode. Ali sloboda je ovjekova tako velika i on je postao
tako jak, da ga ne moe ni avao ni kakvo drugo stvorenje prisiliti ni na najmanji grijeh, ako on
nee. Dignuto mu je ropstvo i postao je slobodan da gospodari svojom sjetilnou i da postigne cilj
za koji je stvoren. O kako li je bijedan ovjek koji uiva u blatu, kao to ini ivotinja, i ne pozna
dobroinstava primljenih od mene. Bijedno stvorenje i puno tolikog neznanja nije moglo primiti
veeg dobroinstva.

Promatranje vlastitih grijeha mora biti popraeno sa sjeanjem

na Krv Kristovu i njegovo milosre
(Sv. Katarina Sijenska)

(Kad je Bog Otac razloio neke istine o Sakramentu Kristova Tijela, prikazuje potpunim izlaganjem
kako dua prelazi od usmene molitve na mislenu. Pripovijeda se jedno vienje koje je ova dua
imala.)
Znaj, predraga keri, da dua stie sve kreposti u poniznoj, neprekidnoj i vjernoj molitvi,
zdruenoj s pravom ustrajnou. U njoj mora ustrajati a da je nikad ne napusti ni zbog avolskog
zavaravanja ni zbog svoje krhkosti, to jest zbog misli ili pokreta to bi doli od vlastitoga tijela, ni
zbog razgovora s osobama, jer se zloduh esto postavlja u njihove jezike, inei da govore s tim
ciljem da zaprijee njihovu molitvu, i sve ove potekoe mora prevladati krepou ustrajnosti. O
kako je slatka ovoj dui i kako je meni ugodna sveta molitva koju obavlja u kui spoznanja sebe i
mene, otvarajui razumsko oko svjetlom vjere i osjeajem prema obilju moje ljubavi!
Ova je ljubav postala vama vidljivom posredstvom vidljivoga Jedinoroenoga mojega Sina, koji
vam ju je pokazao svojom Krvlju. Ova Krv opaja duu, zaodijeva je ognjem boanske ljubavi i daje
joj za hranu Sakrament to sam vam ga stavio na raspolaganje u otajstvenom tijelu svete Crkve, to
jest Tijelo i Krv moga Sina, koji je pravi Bog i pravi ovjek, dajui da vam se podjeljuje po rukama
namjesnika, koji dri kljueve ove Krvi.
Ovo je ona mistina gostionica koja se, kako ti ve spomenuh, nalazi na mostu da dade hranu i
okrepu putnicima i strancima koji prolaze putem nauka moje Istine, zato da ne bi smalaksali od
slabosti. To je hrana koja krijepi, ili mnogo ili malo, ve prema elji onoga koji je prima, primajui
je na bilo koji nain, sakramentalno ili duhovno. Sakramentalno se prima kad se prieuje,
duhovno kad se prieuje eljom, bilo da se eli priestiti, bilo da se misli na Krv raspetoga Krista,
to jest da se prieuje s tim osjeajem ljubavi to ga nalazi i kua u Kristovoj Krvi, jer vidi da je
Krv bila prolivena iz ljubavi. Stoga se opaja i uie sveta elja, te se u tom zasiuje nalazei da je
ispunjena samo ljubavlju prema meni i prema blinjemu.
Gdje je pribavila ovu milost? U kui spoznanja sebe i u vjebi svete molitve, po kojoj je dola
do toga da se rijeila nesavrenosti. Na taj su nain uenici i Petar, stojei zatvoreni u bdjenju i
molitvi, izgubili svoju nesavrenost i zadobili savrenost. Kojim sredstvima? Ustrajnou
zainjenom presvetom vjerom. Ali nemoj misliti da dua dobiva toliko ara i hrane od ove molitve,

206
ako je ova samo usmena, kako to ine mnoge due kojima je molitva vie u rijeima negoli u
osjeaju, te se ini da paze samo na to da dovre mnoge psalme i izreknu mnoge oenae, te kad
zavre broj koji su odluile izrei, ini se da ne misle na drugo. Uistinu se ini da u molitvi
postavljaju panju samo na usmeno izgovaranje. Ne smiju tako raditi; jer, zanemarujui sve drugo,
beru malo ploda, i njihova se molitva meni malo svia.
Sada, ako me pita: Treba li moda napustiti usmenu molitvu, kad se ini da nisu svi
privueni na mislenu molitvu? Ne! odgovaram ti, nego osoba mora razlikovati, jer ja dobro znam
da, kao to je osoba najprije nesavrena a onda savrena, tako je njezina molitva najprije
nesavrena. Kad je dua jo nesavrena, mora se sluiti usmenom molitvom da ne padne u lijenost,
ali ne smije nikad usmeno moliti a da ne moli milju.
Dok ustima izgovara, neka se trsi da podigne i upravi svoj duh prema meni opim
razmatranjem svojih nedostataka i razmatranjem Krvi Jedinoroenoga mojega Sina u kojoj e nai
irinu moje ljubavi i oprotenje svojih grijeha. Tada e joj spoznanje sebe i razmatranje svojih
grijeha uiniti da upozna moju dobrotu unutar sebe i da nastavi vjebu molitve istinskom
poniznou. Neu da manjkavosti budu promatrane u pojedinostima, nego openito, zato da duh ne
bude uprljan sjeanjem na pojedine i gnusne grijehe. Govorio sam neka dua ne misli samo na
manjkavosti, bilo na pojedinane bilo openite, a da ne bi promatrala i sjeala se Krvi i velikog
milosra, zato da se ne bi zbunila.
Jer kad spoznanje sebe i promatranje grijeha ne bi bilo zainjeno sjeanjem na tu Krv s
nadom u milosre, dua bi se nala zbunjena i tako bi dola k vjenoj osudi skupa sa zloduhom. A
ne samo zbog toga razloga, nego i zbog toga to, kad ne bi bilo ruke moga milosra, doli biste do
oaja. Ovo je jedna od profinjenih zabluda koju zloduh podmee mojim slugama. Zato treba uvijek
iriti srce i osjeaj prema mojem neizmjernom milosru s istinskom poniznou, radi vae koristi da
se izbjegne avolska prijevara. Ti zna da avolska oholost ne moe prevladati poniznog duha, niti
njegova zbunjenost moe podnijeti irine moje dobrote i milosra, u to dua polae pravu nadu.
Ako se dobro sjea, zloduh je htio da te obori zbunjenou, time to ti je htio pokazati da je tvoj
ivot zaveden u zabludu i da ti nisi slijedila niti vrila moju volju, a ti si onda uinila ono to si
morala uiniti, i moja ti je dobrota dala da to uini (jer se moja dobrota ne sakriva onome koji hoe
da je primi).
Ti si se podigla s poniznou prema mojemu milosru, govorei: Ispovijedam svome
Stvoritelju da je moj ivot proao samo u tami, ali ja u se sakriti u Rane raspetoga Krista i kupat u
se u njegovoj Krvi, i tako u ponititi svoje opaine, i eljom u biti radosna u svome Stvoritelju.
Tada je zloduh pobjegao.
Zatim se je vratio s drugom borbom, to jest htijui da te digne visoko oholou, govorei:
Ti si savrena i Bogu draga: ne treba dakle da se trapi niti da oplakuje svoje manjkavosti. Ja
sam ti onda dao svjetlost da vidi put kojim ti je ii, to jest da se ponizi; stoga si odgovorila
zloduhu, govorei: Jadne li mene. Ivan Krstitelj nije nikad poinio grijeha, bio je posveen u
majinoj utrobi, a ipak je inio toliko pokore. A ja sam poinila tolike grijehe i nikad nisam poela
to uviati plaem i pravim pokajanjem, uviajui tko je onaj Bog koga vrijeam, a tko sam ja koja
ga vrijeam!
Tada zloduh, ne mogavi trpjeti tvoju poniznost duha niti tvoje pouzdanje u moju dobrotu,
rekao ti je: Ti si prokleta, jer ne mogu nai naina da te prevladam! Ako te oborim dole
zbunjenou, ti se die visoko prema milosru Bojem. Ako te uzdignem visoko, ti se naprotiv
postavlja nisko, silazei poniznou sve do pakla, tako da me progoni ak unutar pakla. Ne
vraam se vie k tebi, jer me udara tapom ljubavi.
Dua dakle treba zainiti spoznanje sebe zainom spoznanja moje dobrote, a spoznanje moje
dobrote zainom spoznanja sebe. Na taj e nain usmena molitva biti korisna dui i meni ugodna.
Ako zatim ustraje u toj vjebi, doi e od nesavrene molitve do savrene mislene molitve. Ako,
naprotiv, jednostavno gleda da dovri broj svojih molitava, ili ako radi usmene molitve proputa
mislenu, nee do savrene molitve nikada stii.
Moe se koji put dogoditi da je dua odluila jezikom izgovoriti stanovitu koliinu molitava,
a ja pohodim njezin duh sad na jedan nain sad na drugi, dajui joj svjetla da upozna sebe kajui se

207
za svoje manjkavosti, ili dajui joj obilja milosti, ili jo postavljajui joj pred oi na razne naine
kako se meni svidi prisutnost moje Istine; ili takoer prema njezinim eljama; u tom sluaju ona
moe biti u tolikom neznanju da e ispunjavati broj svojih molitava, u ovome ivotu. U svakoj dui
traim istou i ljubav, da ljubi mene i blinjega potpomaui koliko moe, pruajui mu molitve,
da tako svi budu ujedinjeni u jedinstvu ljubavi, kako ti protumaih na drugom mjestu. Ali, tovie,
ja od svojih slubenika traim istou i ljubav prema meni i blinjemu zato da dijele Tijelo i Krv
mojeg Jedinoroenog Sina s ognjem ljubavi i glau za spasenjem vaih dua, na slavu i hvalu
mojega imena.
Kao to slubenik hoe da bude ist kale kojim se prikazuje ova rtva, tako i ja zahtijevam
od njih istou i sjaj srca, due i pameti. Hou da se tijelo, kao orue due, uzdri u savrenoj
istoi. Neu da se hrane ili valjaju u blatu neistoe, niti da budu okrutni prema sebi ni prema
blinjemu, jer ne mogu biti okrutni prema sebi a da nisu prema blinjemu. Ako su okrutni sami
prema sebi zbog grijeha, takoer su okrutni prema duama blinjega, jer im ne daju primjer ivota
niti se brinu da izvuku due iz ruku zloduha, niti da im pruaju Tijelo i Krv moga Jedinoroenog
Sina, niti da daruju mene u ostalim sakramentima svete Crkve. Tako oni, ako su okrutni sami sa
sobom, okrutni su i s drugima.

Piem vam u njegovoj Predragocjenoj Krvi

(Sv. Katarina Sijenska)

Ja Katarina, slubenica i ropkinja slugu Isusa Krista, piem vam u njegovoj Predragocjenoj
Krvi...Mi stanovnici zemlje drali smo uspravan njegov Kri i postali smo posuda koja prima
Kristovu Krv. Tko e upoznati tu istinu i zaruiti je, nai e u njegovoj Krvi milost, bogatstvo i
ivot, prekriti e se njegova golotinja i obui e u zarunike haljine plamena ljubavi, natopljena i
umijeana krvlju i vatrom koja se iz ljubavi razdala i sjedinila s Boanstvom. U Krvi Kristovoj e se
nahraniti i nasititi milosrem, u Krvi e raspriti tmine i kuati svjetlost....
Utopite se u Krvi Krista Raspetoga, okupajte se u njegovoj Krvi, napojite se njegovom
Krvlju, nasitite se njegovom Krvlju, obucite se u njegovu Krv. Ako ste postali nevjerni obnovite
krtenje u njegovoj Krvi, ako vam je avao pomraio pogled duha operite ga Krvlju Kristovom, ako
ste postali nezahvalni za darove jer ih ne poznajete budite po Krvi zahvalni, ako ste bili slab pastir
bez pruta pravednosti sjedinjena sa razboritosti i milosrem izvucite ga iz Krvi Kristove.... U Krvi
istopite vau mlakost, u Krvi pronaite izvor milosra, u Krvi blagost, u Krvi plamen, u Krvi
pobonost... U Krvi je uinjena pravednost za nae grijehe, u Krvi gorke stvari postaju slatke i teki
tereti lagani....

Ova prolivena Krv isti cijeli svijet

(Bl. papa Ivan XXIII)

Ako je beskrajna vrijednost Krvi Bogoovjeka, beskrajna je i ljubav koja ga je potakla da je

prolije ve osmog dana od svog roenja kod obrezanja, a zatim obilno u agoniji u Getsemanskom
vrtu, kod bievanja i krunjenja trnovom krunom, pri usponu na Kalvariju, kod razapinjanja, i na
kraju iz velike rane na boku, kao simbol iste boanske Krvi koja tee u svim sakramentima Crkve.
Nije samo prikladno nego i krajnje nuno da toj Krvi, svi koji su ponovno roeni u njenoj
spasenjskoj kupelji iskazuju ast klanjanja i zahvale pune ljubavi. Treba klanjanjem tovati kale
Krvi Novoga i Vjenoga Saveza, pogotovu u trenutku podizanja u euharistijskoj rtvi.... Na taj
nain e vjernici dostojno pristupiti i bolje shvatiti plodove otkupljenja, uskrsnua i vjenog ivota
koje je Kristova prolivena Krv, snagom Duha Svetoga, zasluila za cijeli svijet.
Brojni muenici su stasali zato to su se hranili Tijelom i Krvlju Kristovom te tako postali
dionici njegove boanske snage, ili su u susret dnevnim borbama, rtvama do muenitva ako je
trebalo u obranu Bojeg kraljevstva, osjeali su u sebi osjeaje ljubavi koja je poticala sv. Ivana
Krizostoma klicati: Odlazimo s ove gozbe kao lavovi koji sipaju vatru, postavi uasni avlima,
mislei da je nae Tijelo, i koliku smo ljubav primili...

208
 Ova Krv, kad je dostojno primamo, udaljuje avle, priziva nama anele i samoga Gospodara
anela...Ova prolivena Krv isti cijeli svijet... Ona je cijena svemira, po Krvi Krist otkupljuje
Crkvu ... Ta misao treba obuzdati nae strasti. Uistinu, do kada emo ostati navezani na sadanji
svijet? Do kada emo ostati nepokretni? Do kada emo zapostavljati razmiljanje o naem
spasenju? Razmiljajmo o dobrima koje se Gospodin udostojao udijeli nam, budimo mu zahvalni,
proslavimo ga ne samo vjerom nego i djelima.
O kada bi krani ee razmiljali o oinskoj opomeni prvog pape: Provodite sa strahom
vrijeme svog boravka u tuini. Znajte da niste otkupljeni neim raspadljivim srebrom ili zlatom
od svega bezvrijednog nego skupocjenom Krvlju Krista, nevina i janjeta bez mane, o kada bi
posluali poticaj apostola naroda:Otkupljeni ste skupocjeno, proslavite dakle Boga u vaem
tijelu!
Koliko bi dostojnije i poticajnije bilo njihovo ponaanje, koliko spasonosnija za sve
ovjeanstvo bila prisutnost Crkve Kristove u svijetu! Kada bi svi ljudi prihvatili pozive Boje
milosti koja ih eli spasiti, jer je Bog htio da svi budu otkupljeni Krvlju njegova Jedinoroenog Sina
i sve poziva da budu udovi njegova mistinog tijela Crkve, kakvi bi samo bratski odnosi bili meu
pojedincima i narodima.

Dananje ovjeanstvo vie nego ikad prije ima potrebu iskusiti

uinkovitost otkupiteljske Krvi Kristove
(sv. Ivan Pavao II)

Znak prolivene Krvi kao izraz darovanog ivota na mueniki nain za svjedoanstvo
vrhunske ljubavi, in je Bojeg prilagoavanja naoj ljudskoj situaciji. Bog je izabrao znak Krvi jer
nijedan drugi znak rjeitije ne izraava cjelovitost darivanja osobe. Otajstvo tog darivanja nalazi
svoj izvor u spasenjskoj volji Oevoj i svoje ostvarenje u sinovskoj poslunosti Isusa Krista,
pravog Boga i pravog ovjeka po djelu Duha Svetoga. Zbog toga povijest naeg spasenja ima
neizbrisivi znak trojstvene ljubavi...
Dananje ovjeanstvo nerijetko ranjeno ranom mrnje i nasilja, vie nego ikad prije ima
potrebu iskusiti uinkovitost otkupiteljske Krvi Kristove. Njegova Krv, koja nije uzalud prolivena, u
sebi ima snagu Boje ljubavi te zalog nade, pomirenja i otkupljenja. A za crpsti iz tog izvora treba
se vratiti kriu Kristovu, usredotoiti pogled na Sina Bojega, na njegovo probodeno Srce, na
njegovu prolivenu Krv... Krv Kristova nije ispatanje grijeha, nije samo pravednost nadoknade,
nego je jo vie objava beskrajne i milosrdne ljubavi. Ne obnavlja samo dostojanstvo ovjeka
ranjena grijehom nego uzdie ovjeka na sudjelovanje u boanskoj naravi. Ne prestanite nikada
brao i sestre produbljivat shvaanje ovog Otajstva pravednosti i ljubavi; irite ga cijelim
svijetom....
Pred tim udesnim djelom Bojim svi se vjernici s vama sjedinjuju u slavljenju Boga
Jedinoga i Trojstvenoga u znaku Predragocjene Krvi Kristove. Ali ispovijedati ustima treba biti
sjedinjeno sa svjedoanstvom ivota. Mnoga su dobra djela koja nam nadahnjuje razmatranje rtve
Kristove. To nas potie uistinu da dademo na ivot za Boga i brau bez pridraja, sve do
prolijevanja krvi, kao to su to inili muenici....

Marija, Majka Predragocjene Krvi

(Iz molitvenika Slavimo Krv Kristovu)

Mariju zovemo Majkom Predragocjene Krvi, jer je njezin boanski Sin od nje dobio tijelo i
krv. Pratila ga je cijeli svoj ivot. Bio je to put "Sedam alosti". "Tvoju e duu probosti ma"
navijestio joj je starac imun u hramu. Dok je Isus umirao na kriu, skupljala je Marija pod kriem
njegovu dragocjenu Krv. Postala je suotkupiteljica, zapoevi svoje trpljenje ve svojim "da" u
Nazaretu pa sve do velikog "da" na Kalvariji.
Tu je zajedno sa svojim Sinom i u svom Sinu trpjela za nas. Marijino poslanje nije bilo
zavreno pod kriem. Izgubila je Sina, ali nije tu ostala, jer Bog je bio njezina snaga. Ona je ivjela

209
iz vjere, zato je i mogla izdrati pod kriem dok su se skoro svi drugi uenici razbjeali. Isus
povjerava Majku Ivanu i Ivana Majci. Kakva zamjena! Ali Marija je prihvaa. Ona ne prihvaa
samo Ivana, ona prihvaa s njim cijelu Crkvu, cijelo ovjeanstvo, jer je za sve trpjela. Marija
zajedno s uenicima eka dolazak Duha Svetoga. Ona, zarunica Duha Svetoga, priprema svojom
jakom vjerom i prisutnou budue pastire Crkve na silazak Duha Svetoga. Svima nama je postala
Majka, snagom predragocjene Krvi.
"Preporuam njenu pobonost prema Presvetoj Djevici Mariji. Sve predajte u njene ruke i
ne bojte se. U svim potrebama utecite se alosnoj Gospi... u strahu, patnjama, mukama utecite se s
povjerenjem ovoj naoj osloboditeljici i vidjet ete udesa. Vi znate da mi nemamo nikog drugog
nego Isusa i Mariju koji su za nas sve." (bl. Marija de Mattias)
"Kako je lijepo prebivati s Marijom podno kria... s Majkom Bojom i Majkom naom, s
Odvjetnicom grenika, s Posrednicom svega svijeta, s Uiteljicom istine. Uz katedru kria Majka
nas ui ljubiti Isusa Krista oblivenog krvlju." (sv. Gapar del Bufalo)

6. POBONOST KRVI KRISTOVOJ U ISKUSTVIMA SVETACA

I DUHOVNIH VELIKANA

Pobonost Predragocjenoj Krvi, oruje za nae vrijeme

(sv. Gapar del Bufalo)

Htio bih imati tisue jezika kako bih raznjeio svako srce prema Predragocjenoj Krvi
Kristovoj. To je temeljna pobonost koja obuhvaa sve druge, ona je temelj, potpora i bit katolike
pobonosti. Pobonost Predragocjenoj Krvi, evo oruja za nae vrijeme. O koliko me zanima ova
pobonost. Moram priznati, u svim svojim ogranienostima (snazi, novcu i sposobnostima) sve
zalaem za to veliko dobro. To je cijena naeg spasenja i to je razlog moga povjerenja za spasenje,
ovoj pobonosti elim posvetiti svoj ivot i sveenik sam da prikazujem Krv Kristovu. Posvuda
Boanska Krv treba oistiti zemlju.
Eto u emu se sastoji duh nae pobonosti.... Nema sumnje da je pobonost Boanskoj Krvi
mistino oruje za naa vremena. Ah koliko vie trebamo objavljivati njenu slavu... Gospodin je u
svakom vremenu podizao pobonosti prikladne kako bi postale zatita od potoka nepravde. Ako
smo u prolosti vidjeli da je Crkva bila napadana u jednoj ili drugoj istini vjere, u nae vrijeme je
potpuni rat protiv religije i Raspetog Gospodina. Prilii dakle ponovno ukazati na slavu Kria i
Raspetoga.... treba ponovno rei narodima kojom cijenom su otkupljene ljudske due. Treba kazati
kojim putovima Krv Isusova isti due... podsjetiti da se ta Krv svako jutro prikazuje na oltarima.
A kako je sam svetac prakticirao pobonost svjedoi nam slijedea epizoda. Sv. Gapar je
drao puke misije kad su ga obavijestili da je neki javni teki grenik na umoru te da je odbijao
sakramente. Svetac je poao do sobe u kojoj je umirui leao. Stao je do uzglavlja s kriem u ruci i
govorio mu o Krvi Kristovoj. Njegove su rijei bile proivljene i dirljive, ali je umirui ostao
ravnoduan. Tada je sv. Gapar kleknuo i poeo pored njega moliti i initi pokoru, pa ipak nije
uspio potai umirueg na pokajanje. Pa ipak se nije predavao te mu je rekao: Brate, ne elim da
propadne i neu prestati dok ne zadobijem tvoju duu za Krista. Nakon nekog vremena umirueg
je zahvatila Boja milost, zaplakao je, ispovjedio se i umro svecu na rukama.

Ne udaljujte vae srce od Krvi Kristove

(Bl Marija De Matias)

Dua izabranica Krvi Kristove, bl. Marija de Mattias, rodila se u Vallecorsi 4.2. 1805.g., a
umrla u Rimu 20. 8. 1886.g. Sluajui rijei sv. Gapara odluila je postati redovnicom, ali kad je
otila s njime se posavjetovati on joj je po Bojem nadahnuu kazao da je Gospodin zove na drugo
poslanje i povjerio ju je duhovnom vodstvu vl. Giovannia Marlinia. Ubrzo je ostavila obitelj i
preselila se u Acuto u pokrajini Lazio gdje je uz mnoge potekoe otvorila prvu kuu i kolu sestara
Klanjateljica

210
Krvi Kistove. Uz puno molitve i rtve osnovala je i druge kue i kole za kranski odgoj enske
mladei. Bila je jako pobona Krvi Kristovoj i cijeli ivot je irila tu pobonost meu narodom.
Proglaena je blaenom 1950 u Rimu. Tijelo joj poiva u crkvi posveenoj Krvi Kristovoj u rimskoj
etvrti Latino. Evo nekoliko njenih misli o pobonosti Krvi Kristovoj:
Kako je utjeno vidjeti Zarunice boanskog Jaganjca, Klanjateljice njegove predragocjene
Krvi, ujedinjene jednom voljom Bojom, jednodune, jednog srca, iji himan zahvalnosti
neizmjernoj Bojoj dobroti odjekuje itavim Rajem, dok prikazuju Krv njegova Sina za pomirenje
Neba sa zemljom i zemlje s Nebom.
Jedina naa briga neka bude da, koliko je mogue, svima objavimo ljubav raspetoga Isusa,
pokrivenoga Krvlju i Ranama za nae spasenje. Ako su naa srca zahvaena ovom ljubavlju, blago
nama. Oh! Kojeg mira . . .
Ohrabrimo se, moje drage keri; due, due u bok Isusa Krista. Nastojimo izvojevati pobjedu na
slavu boanske Krvi. Revno se oduevljavajmo i ispunjajmo srce ljubavlju za ast blagoslovljenog
Boga; privodimo due Isusovom boku. Isusova je Krv sva naa nada i sve nae dobro. Krv
prolivena uz toliko boli i s toliko ljubavi za nae vjeno spasenje. Ispunimo srce hrabrou i ne
bojmo se ni smrti, da bi ga svi u svim trenucima slavili, blagoslivljali i ljubili ...
Trebamo se, koliko je do nas, pobrinuti da se sve vie slavi predragocjena Krv, i ne umoriti se
inei dobro, na korist nama i blinjemu, jer to je naa glavna svrha zbog koje nas je Bog pozvao u
ovu sv. Drubu. Mnogo molimo Gospodina da nam udijeli konanu ustrajnost, da bismo jednog
dana primile krunu u Nebu.

ivio Isus, ivio njegov Kri!

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Sestra Katarina od sv.Bernarda Ivana Guyonne (Luiza) iz Rambervilliersa, svjesna koliko

mora biti zahvalna Ljudevitu za svoje zvanje, pie bratu u Pariz i poslije toliko godina eli ga
vidjeti. Ako je ve u Parizu, mogao bi nastaviti jo malo put prema istoku i doi do nje.
Zahvaljujui toj sestrinskoj elji ostao nam je jedan od najljepih bisera koje je napisao Montfort,
Pismo od 15. kolovoza 1713:
ivio Isus, ivio njegov Kri! Kad bi ti znala moje krieve i moja ponienja u pojedinostima,
sumnjam da bi tako ivo eljela vidjeti me, jer u svakom kraju gdje se naem uvijek pruam jedan
krak kria svojim najboljim prijateljima da ga nose, esto protiv moje i protiv njihove volje. Nitko
me ne moe podravati niti se usuuje izjasniti za mene, a da zbog toga ne bi trpio, a esto pada i
pod udar pakla protiv koga se borim, svijeta komu se protivim i tijela koje progonim. Mravinjak
grijeha i grenika to ih napadam ne puta nikakva mira ni meni ni mojima.
Uvijek u pripravnosti, uvijek na bodljikama, na otrom kamenju, osjeam se kao lopta u igri: jo
nije udarena s jedne strane, ve je biju s druge krutim udarcem. To je sudbina siromanog grenika.
Tako sam bez predaha i bez odmora ve 13 godina, otkako sam iziao iz sv.Sulpicija.
Ipak, draga sestro, blagoslivljaj Boga za mene, jer sam zadovoljan i radostan posred svih svojih
patnja, te ne vjerujem da na svijetu ima ita slae za mene od najgorega kria, kad je natopljen u
Krvi Raspetoga Isusa i u mlijeku njegove boanske Majke.
No, osim ove nutarnje radosti, imamo jo jednu veliku korist kad podnosimo krieve. elio bih
da proivljava ono to ja proivljavam. Nikad nisam postigao toliko obraenja koliko nakon
najotrijih i najnepravednijih zabrana. Hrabro, predraga sestro, nosimo nas troje na kri u dva
suprotna podruja kraljevstva. Nosi ga dobro sa svoje strane, ja u nastojati pomou Boje milosti
da ga nosim sa svoje strane, i ne tuimo se, ne mrmljajmo, ne skidaj ga i ne ispriavaj se, i ne
plaimo poput djece koja prolijevaju suze i koja se tue na to to im se daje da nose stotine librica
zlata, ili kao onaj zemljoradnik koji je oajavao nad time to su mu polje pokrili zlatnicima da ga
obogate.

211
 Osjetih veliku alost mislei na to kako je ta Krv kapala na zemlju a da se nitko
nije pourio da je pokupi
(Terezija od Djeteta Isusa)

Gledajui jedne nedjelje sliku naega Gospodina na kriu, dirnula me Krv koja je kapala iz
jedne od njegovih boanskih ruku. Osjetih veliku alost mislei na to kako je ta Krv kapala na
zemlju a da se nitko nije pourio da je pokupi, i ja odluih da u u duhu stalno biti podno kria da
hvatam boansku rosu koja je tekla s njega, shvaajui da u je tada morati rasipati na due...
Neprestano je takoer u mom srcu odzvanjao uzvik Isusov na kriu: edan sam! (Iv 19, 28) Te su
rijei raspirivale u meni nepoznat i veoma iv ar ... Htjela sam napojiti svoga Ljubljenoga, a sama
sam se osjeala kako me pali ea za duama... Ali tada me jo nisu privlaile due sveenika, nego
due velikih grenika; gorjela sam od elje da ih otmem vjenome ognju. Da potakne moju revnost,
dragi mi je Bog pokazao da su mu moje elje ugodne.
ula sam govoriti o velikom zloincu koji je upravo bio osuen na smrt zbog uasnih zloina,
a po svemu se inilo da e umrijeti bez pokajanja. Ja sam htjela pod svaku cijenu sprijeiti da ne
doe u pakao, i da to postignem, upotrijebila sam sva sredstva koja se mogu zamisliti. Osjeajui da
sama od sebe ne mogu nita, prikazala sam dragom Bogu sve neizmjerne zasluge naega Gospodina
i blago svete Crkve. Napokon sam zamolila Celinu da dade itati misu na moje nakane. Nisam se
usudila da sama zamolim misu bojei se da ne bih bila prisiljena priznati da je to za velikog
zloinca Pranzinija.
Nisam to htjela rei ni Celini, ali ona me svojim tako njenim i tako upornim pitanjima
natjerala da joj odam svoju tajnu. Ona ne samo da mi se nije rugala, nego me jo zamolila da mi
smije pomoi da obratim svoga grenika. Ja prihvatih njezinu pomo sa zahvalnou, jer bih bila
voljela da se svi stvorovi ujedine sa mnom da izmolimo milost za krivca.
Osjeala sam u dnu srca sigurnost da e nae elje biti ispunjene, ali da se ohrabrim i uzmognem
dalje moliti za grenike, rekoh dragom Bogu da sam potpuno uvjerena da e oprostiti jadnom
nesretniku Pranziniju, i da u to vjerovati i onda ako se ne ispovjedi i ne pokae nikakva znaka
kajanja; toliko pouzdanja imam u neizmjerno milosre Isusovo, ali ga ipak molim samo jedan
znak kajanja za moju jednostavnu utjehu ...
Moja molitva bila je doslovce usliana! Usprkos tatinoj zabrani da ne smijemo itati nikakvih
novina, nisam smatrala da sam neposluna ako proitam mjesta koja su govorila o Pranziniju.
Sutradan iza njegova smaknua doe mi pod ruku dnevnik La Croix. Otvorih ga urno, i to
vidjeh?... Ah, suze odadoe moje uzbuenje, te sam se morala sakriti.. . Pranzini se nije ispovjedio,
popeo se na stratite i spremao se da turi glavu u kobni otvor, kad se najednom, obuzet nenadanim
nadahnuem, okrenuo, pograbio raspelo koje mu je pruao sveenik, i poljubio tri puta njegove
presvete rane! .. . Zatim je njegova dua otila da primi milosrdnu osudu Onoga koji izjavljuje da e
na nebu biti vea radost nad jednim grenikom koji se pokaje nego nad devedeset i devet
pravednika kojima ne treba pokajanja ... (Lk 15, 7)
Dobila sam znak koji sam molila, i taj je znak bio vjerna slika milosti koje mi je Isus
udijelio da me privue da molim za grenike. Nije li pred Ranama Isusovim, kad sam vidjela kako
tee njegova boanska Krv, ula u moje srce ea za duama? Htjela sam ih napojiti ovom
neokaljanom Krvi koja ih je imala oistiti od njihovih mrlja; i usne moga prvoga djeteta pripie
se na presvete Rane!... Kako li neizrecivo slatka odgovora!... Ah, poslije ove jedinstvene milosti
moja je elja za spaavanjem dua rasla svakoga dana, bilo mi je kao da ujem Isusa kako mi govori
kao Samaritanki: Daj mi piti! (Iv 4, 7) To je bila prava uzajamna ljubav: duama sam davala Krv
Isusovu, Isusu sam prikazivala te iste due, osvjeene boanskom rosom. Tako mi se inilo da mu
gasim eu, i to sam mu vie davala piti, to se vie poveavala ea moje uboge male due, i tu mi
je arku eu davao On kao najslai napitak svoje ljubavi...

212
 Piti tekuinu iz Kristovih grudi
(Sv. Veronika Giuliani)

Dok sam, neku no, provela u molitvi, doivjela sam zanos, pri emu mi je Gospodin dao na
znanje kako e mi, do malo vremena, udijeliti posebnu milost; meutim mi nije povjerio o emu
namjerava. Jedino me je ostavio u radosnom raspoloenju, to ga nisam znala sebi protumaiti; ali
kad sam, poslije zanosa, bila pri uporabi svojih osjetila, poela sam, kao da sam bez pameti, trati.
Nala sam se u vrtu, a nisam znala kako sam odluila poi ondje. U trenutaku, nala sam se u crkvi,
i govorila sam glasno: Ljubavi moja, kad u te ljubiti? Sada je as, sada vie neu stati.
I osjetila sam kako ljubljeno Srce uie duu, i nisam nalazila mjesto da se smirim. Sad sam se
nala u klaustru, onda u hodnicima, i u eliji gdje sam govorila: Isuse moj, to eli od mene? Ja
sam tvoja: a tvoje je i moje srce; stoga, isto ljubljeno Srce ljubi te za me, a ista ljubav, to je ista,
ljubi ona tvoju beskrajnu ljubav. O Boe! Dok sam to govorila, osjeala sam kako vie ne mogu.
Nastavila sam ponovo: Ja te hou ljubiti, o moje najvee Dobro. O ljubavi neizmjerna, o Ljubavi
beskrajna, o Ljubavi nedokuiva, a kad u te ljubiti? Hajdemo, muenja, na noge nevolje, doite na
me; deder, veselo, o krievi, o patnje, doite na me. Treba ljubiti; treba sluiti najviem Dobru.
Doite, o sva trpljenja, doite na me. Deder, veselo; urite. Ja vie ne mogu!
Dok sam ovako govorila, po usvojenom nainu mnogo sam se bievala, ali bez ikakve koristi.
Sve sam jae eljela muke, pa sam u dui osjeala neto, ne znam to, od ega sam dobivala poticaj
na razdragano veselje; a ljubavno srce dozvolilo mi je osjetiti svoju nazonost. Sad usplamtjelo
ognjem; pa skakanjem i premetanjem u zraku. Nije mlatilo, nego podrhtavalo, i bilo uzrok, da mi
drhti sasvim ona strana na kojoj se smjestilo.
O Boe! Ne mogu govoriti o onome to sam ja doivljavala. Svi ini to ih je meni uinio,
pruali su mi intimno upoznavanje sebe, i osjeala sam kako me dri posve zauzetom, da me
pripravi za novu milost, meni obeanu. Ve samo sjeanje na Gospodnje obeanje bilo je dovoljno,
da me uini slinom bezumnoj osobi. U takvom sam raspoloenju provela itavu no, a tako i dan.
Na mahove sam se osjeala u tami i u velikoj suhoi. Meutim, to me je vie morila suhoa, sve
me je jae vukla enja, da potraim iznova najvee Dobro, i da ga ljubim. [...]
Dok sam nou molila, i poto sam svladala mnoge navale napasti, doivjela sam smirenje sa
uzdignuem i vienjem naega raspetoga Spasitelja. On mi je rekao, da mi dolazi povratiti srce, da
ga ponovo rani. U taj as iz njegovih svetih grudi izalo je ranjeno Srce, te se vratilo i smjestilo
unutra ljubljenog Srca. A ja sam sve to spoznala preko nutarnjeg priopavanja to mi ga je
Gospodin davao. I dao mi je na znanje, da je nova milost: njegova volja dati kuati tekuinu iz
njegovih svetih grudi.
U tom asu, u sjajnom svjetlu, vidjela sam kako otuda curi spomenuta tekuina, nalik krvi
pomijeanoj s vodom; i arko sam eznula da se ondje pribliim. Ali mi je Gospodin kazao: Nije
jo doao as; ali budi spremna, jer e se u njoj nasladiti.
U trenutku je vienje prestalo. Ja sam dola k sebi kao izbezumljena. Neto malo poslije svete
priesti, neposredno doivjela sam uzdignue s vienjem naega proslavljenog Gospodina. On mi je
pokazao onaj veliki kri i rekao mi: Ovaj pripada tebi. U tom asu vidjela sam njegove svete
Rane, u velikom i lijepom sjaju. Na sami ve pogled, one su me oarale. Ona rana na grudima inila
mi se kao glas, to me zove da joj se pribliim.
U tom asu vidjela sam njegove svete Rane u vanredno jakom svjetlu. Izgledalo mi je kako
aneli, u zlatnim kaleima, skupljaju ovu tekuinu. U tom asu, Gospodin mi je dao vidjeti kako, u
reenom vremenu, daje kuati ovu nebesku tekuinu svojim draim duama; ali nisam dobila
obavijest o kojima on govori. Pri kraju meni se pribliio, i udijelio mi tu milost. Ne znam prikazati
ni slast, ni miris, a ni snagu, ni hrabrost to mije dao. Ne mogu nita rei. Ne znam, ako nisam bila u
Raju, gdje sam se ja nalazila. Okusih nebesku ukusnu tekuinu. A od uinaka to ih je proizvela u
meni, ipak e se vidjeti njezini izriaji. Dua mi je ostala osvojena na nain, da mi se inilo kako
ona stalno posjeduje, pred sobom i u sebi, takav dar. Prigodom onog kuanja bila je uza me Majka
sv. Klara sa mnogim drugim sveticama.

213
 Uinilo mi se, izmeu dvije ili tri prigode, da sam bila imala izvjesne tajne rane u srcu. I ba u
tom asu mi se uinilo kako mi je na Gospodin neto, ne znam to, bio priopio dui. To je neto
to ne mogu opisati. Meutim, to mi olakava bolje upoznavanje sebe, jako preziranje svake
zemaljtine i enju za raznovrsnim trpljenjem. U tom asu se obnavljala bol i, pri samom inu,
mislila sam kako shvaam liavanje, to ga moram vriti, kako bi mi se duh ponovo vratio u svoje
sredite, koje je Bog.
U istom trenutku mi se uinilo da shvaam kako ga je Bog stvorio istim i golim; u kakvom se
stanju nalazi danas, okruen s mnotvom nesavrenosti, i kako e se morati povratiti k onoj istoi i
golotinji, lienju od svega, za ponovno sjedinjenje sa najviim Dobrom. Prva toka mi pomae
upoznati njegovu beskrajnu ljubav prema nama; druga mi toka pomae shvatiti beskonano
milosre, kojim nas podnosi, premda smo puni grijeha i nezahvalnosti; u treoj toci divim se
velikoj Bojoj dobroti, koja nalazi mnoge naine i razna sredstva, da nam pomogne upoznati nae
mane i popraviti se od njih; dariva nam bol, da oistimo svoju savjest; doputa nam i vrijeme, da
unitimo i uklonimo svaku nezahvalnost; a da nam obdari duh snagom i hrabrou, On se isti
priopuje, i prisno se sprijateljuje u intimnosti due.
On ondje boravi, daje poui kako e se na pravi nain uputiti na put kria, kao to je uinio On,
boravei ovdje na zemlji; stavlja je na muke to je bude iz dubokog sna naravnih pomanjkanja to
se svjesno ne shvaaju za grijeh. Meutim kakva li se bol, koja li se muka, trpi svakoga dana! Moe
se govoriti o trpljenju tjelesnom, a o ovome nije mogue. Ono je nutarnje.

Isusa, samo Isusa i to Raspetoga

(Sv. Gemma Galgani)

Sv. Gemma Galgani je umrla 1903. u Lucci. Bila je vrlo pobona Predragocjenoj Krvi, a
program njenog ivota je bio: Isusa, samo Isusa i to Raspetoga. Tome je teila u svojim
ekstazama. Isus joj je govorio:Gledaj ove Rane, ovu Krv i moj kri. Sve to je djelo ljubavi O
Isuse za koga trebam moliti odgovorila je svetica sjeti se grenika oni su sinovi tvoje Krvi. Od
mladosti je kuala gorki kale patnje, a uvijek ju je podnosila s herojskom podlonou volji Bojoj.
Isus joj je kazao:
U tvom ivotu dat u ti puno prilika za zadobiti zasluge za Nebo, ako bude znala podnositi
patnju. Cijeli ivot sv. Gememe je bila jedna kalvarija. Pa ipak je ona najvee patnje zvala
darovima Bojim i prikazivala se kao rtva zadovoljtine za grenike. Govorila je: Treba samo
nauiti ljubiti. kola je cenakul, uitelj je Isus, nauk za nauiti su njegovo Tijelo i njegova Krv... Da,
vidim da me Isus posebno ljubi.... osjeam da mi je uzo srce i uresio moju duu svojom
Predragocjenom Krvlju.
Patnjama koje joj je slao Gospodin su se dodavale avolska dosaivanja i to joj je jo vie
uzrokovalo trpljenje. ivot sv. Gemme je tako postao molitva i rtva do muenitva. Svojoj se
miljenici Raspeti Isus Predragocjenom Krvlju obliven vie puta u ekstazama ukazao, o ona ga je sva
u ljubavi motrila.

Prekriti u se tvojom Krvlju Isuse i tada Bog nee vidjeti moje grijehe
( Sv. Marija Magdalena de Pazzi)

U povijesti Katolike Crkve bilo je vie dua koje su se prikazale kao due rtve za
zadovoljtinu za grijehe ljudi. Jedna od njih je bila i sv. Marija Magdalena de Pazzi porijeklom iz
plemike obitelji iz Firenze. Bila je jako pobona Krvi Kristovoj i provodila je ivot u pokori i
molitvi. Puno puta na dan je prikazivala Vjenom Ocu Predragocjenu Krv Kristovu za grenike.
Jednoga dana joj se ukae Isus prekriven Krvlju, a ona je od njega molila da moe s njim
podijeliti njegove muke. Isus joj je odgovorio: Moja Krv ne trai osvete kao Abelova, nego samo
milosre. Moja Krv vee ruke Boanskoj Pravdi. Tada mu je svetica odgovorila: Prekrit u se
tvojom Krvlju Isuse i tada Bog nee vidjeti moje grijehe. Toliko se puta govori pa to su sveci

214
uinili za ljude? Molili su dan i no, a tko bi na ovjeanstvo zazivao Boje milosre da nije bilo tih
velikodunih dua.
eljela sam mu obrisati onaj tako muan znoj
(Sv. Terezija Avilska)

Ve je moja dua bila umorna i, premda je htjela, nisu je nevaljale navike koje sam imala
pustile da se odmori. Dogodilo mi se, kada sam jednoga dana ula u kapelicu, da sam vidjela jednu
sliku koju bijahu onamo donijeli na uvanje, a traili su je za neku sveanost to se slavila u kui.
Bijae to slika jako izranjenog Krista i tako nabona da me je, vidjevi je, svu zbunila videi ga
takvoga, jer je lijepo prikazivala ono to je proao zbog nas. Toliko sam poalila to sam bila tako
slabo zahvalila onim Ranama, te mi se ini da mi se srce paralo, pa sam se bacila pokraj njega
snano ronei suze i molei ga da mi ve jednom dade snage da ga ne vrijeam.
No ovaj put mi je, ini mi se, prikoristilo vie ovo sa slikom o kojoj govorim, jer se vie
gotovo nisam pouzdavala u sebe i sve sam svoje pouzdanje stavljala u Boga. ini mi se da sam mu
tada rekla kako se neu dignuti odande sve dok mi ne uini ono to sam ga molila. Sigurno vjerujem
da mi je koristilo, jer sam se otada jako popravljala.
Ovo je bio moj nain molitve: kako nisam mogla razumski razmatrati, nastojala sam si
Krista predstavljati u sebi. Osjeala sam se bolje - po mojem miljenju -na onim mjestima gdje sam
ga vidjela osamljenijega. Meni se inilo, budui da je bio sam i oaloen, da e kao potrebita osoba
prihvatiti i mene. Takvih sam prostodunosti imala puno.
Posebno sam se jako dobro osjeala s molitvom u vrtu. Tamo sam mu bila u pratnji. Mislila
sam, koliko sam mogla, na onaj znoj i tugu to ju je tamo podnio. eljela sam mu obrisati onaj tako
muan znoj, no sjeam se da se nikada nisam usudila to i uiniti, budui da su mi se predoavali
moji tako teki grijesi. Bivala bih tamo s njime koliko god su me putale moje misli, jer je bilo puno
onih koje su me uznemirivale. Puno sam godina, najvei broj veeri, radila ovako: kad bih se
preporuivala Bogu da spavam, prije nego to bih usnula, uvijek sam malo razmiljala o ovom
otajstvu molitve u vrtu, ak dok jo nisam bila redovnica, jer mi je bilo reeno da se dobivaju mnogi
oprosti. Drim da je moja dua tim putem puno dobila zato to sam poela ponirati u molitvu a da
nisam znala to je. Tako redovita navika navodila me je da to ne proputam, kao to nisam
proputala prekriiti se prije spavanja.

Pozivam vjernike neapobonost Krvi Kristovoj

(Bl. papa Ivan XXIII)

Papa Ivan XXIII je bio jedan od velikih promicatelja Predragocjene Krvi. Njegovo
apostolsko pismo Inde a Primis je prvi papinski dokument objavljen s ciljem da se meu
vjernicima potakne irenje pobonosti Predragocjenoj Krvi Kristovoj u njemu veliki papa donosi i
svoje osobno svjedoanstvo. Evo dijela teksta pisma koji o tome govori:
Cijenjena brao, pozdrav i apostolski blagoslov! Vie puta od prvih mjeseci nae papinske
slube pozvali smo vjernike rijeima, koje su istinski odraz naih osjeaja, na ivu i svakodnevnu
pobonost gorljivo gledajui prema izrazu Gospodinova boanskog milosra prema duama, Crkvi i
cijelom svijetu iji je Isus Otkupitelj i Spasitelj, govorimo o pobonosti Predragocjenoj Krvi.
Ova pobonost bila nam je ulivena u obiteljskom ozraju u kome smo kao dijete odrastali i,
jo se sa ivim osjeajima sjeamo molitve Litanija Predragocjene Krvi koje su nai stari molili u
mjesecu srpnju.

215
 7. POSEBNE POBONOSTI I NAINI AENJA KRVI KRISTOVE

U pobonoj i svetakoj tradiciji Katolike Crkve ustalilo se vie naina tovanja Presvete
Krvi Kristove. Naim itateljima donosimo najvanije.

7. 1. Sveta Misa: Gospodin Isus je ustanovio euharistijsku rtvu svoga Tijela i Krvi
Sveta Misa je vrhunac kranskog bogotovlja i pobonosti. Gospodin Isus je, kako nas ui
Drugi vatikanski Koncil, ustanovio euharistijsku rtvu svoga Tijela i Krvi, da ovjekovjei rtvu na
kriu kroz stoljea, sve dok ne doe, tako da Crkvi, svojoj ljubljenoj zarunici, povjeri spomen-in
svoje smrti i uskrsnua, vazmenu gozbu na kojoj se On blaguje, dua napunja milou i daje nam se
zalog budue slave. Vjernici su pozvani da kao zajednica sudjeluju u tom otajstvu ne kao nijemi
svjedoci, nego da ga kroz obrede razumiju, pa da svjesno, pobono i djelatno sudjeluju u svetoj
Misi, tom najviem inu nae vjere.
Drugi vatikanski Koncil u pastoralnoj konstituciji o svetoj liturgiji kae: "Duhovni se ivot
ipak ne sastoji samo od sudjelovanja u svetoj liturgiji. Doista, kranin, pozvan da moli u zajednici,
mora uz to ui i u svoju sobu i moliti Oca u tajnosti, tovie, kako nas Apostol ui, mora moliti bez
prestanka. Posebno se preporuuju pobone vjebe kranskog naroda, ako su u skladu s crkvenim
zakonima i propisima, osobito kada se vre po nalogu Apostolske stolice", (br. 12-13)
Euharistijsko otajstvo ne zavrava sa svetom Misom, nego u stoljetnoj tradiciji Katolie
Crkve imamo tovanje i pobonost Presvetom Oltarskom Sakramentu i Predragocjenoj Krvi
Kristovoj i izvan svete Mise. Ipak valja naglasiti da je svaka pobonost Isusu u krajnjoj liniji
povezana s njegovim Vazmenim otajstvom, jer je Euharistija spomen-in njegove Muke, Smrti i
Uskrsnua; tako da je svaka pobonost Presvetom Sakramentu i Predragocjenoj Krvi usko
sjedinjena sa Misnom rtvom ili stoga to pripravlja na njeno slavlje, ili stoga to je kao jedan
produetak naeg misnog bogotovlja. Dakle, pobonost Predragocjenoj Krvi Kristovoj je bitno
euharistijska jer se na oltarima dogaa spomen in Kristove muke i prolijevanja njegove
Predragocjene Krvi.

7. 2. Razmatranja o Muci i Krvi Kristovoj

Razmatranje ili meditacija je jedna od bitnih karakteristika kranskog duhovnog ivota, pa

tako i pobonosti Predragocjenoj Krvi Kristovoj. A o samoj metodi sv. Gapar del Bufalo ovako
pie:
Upute za razmatranje o Krvi Kristovoj: Svetac preporua da upremo pogled u Krista koji
prolijeva svoju Krv i prizovemo u na razum slijedee misli: 1. Tko je Onaj koji je dao svoju Krv
za mene? Sin Boji. Da je to bio neki prijatelj kako bih mu bio zahvalan! A ljudi prema Isusu ne
osjeaju zahvalnost, naprotiv nezahvalni su. Moda sam i ja doao do toga da sam ga psovao i
vrijeao tekim grijesima. 2. to mi je dao Sin Boji? Svoju Krv. Ne zlatom ili srebrom, klie sv.
Petar, nego njegovom Krvlju ste otkupljeni. Koje sam ja zasluge imao? Nikakve! Zna se da majka
daje vlastitu krv za svoju djecu. Tko ljubi daje krv za ljubljenoga. Ali ja sam po grijehu bio
neprijatelj Bogu, pa ipak On nije gledao na moje grijehe nego samo na svoju ljubav. 3. Kako mi je
dao svoju Krv? Dao je svu svoju Krv do posljednje kapi, u muci, pogrdama, patnjama najgore
vrste. U zamjenu za toliku bol i ljubav Isus hoe moje srce, eli da bjeim od grijeha i ljubim ga
svom snagom. Ljubimo Boga pribijena na kri za nas, ljubimo ga jako i njegove patnje nee biti
uzaludne a njegova Krv nee biti beskorisno prolivena.

7. 3. Molitve krunica na ast Krvi Kristove

a. Krunica Krvi Kristove

Nastanak krunice Krvi Kristove: Sluga Boji monsinjor Francesco Albertini kako bi to
bolje proirio pobonost Predragocjenoj Krvi, u Rimu je utemeljio bratovtinu Predragocjene Krvi

216
Kristove. Dok je pisao statute bratovtine u samostanu palotinki u Rimu ula se vika i umovi po
cijelom samostanu. Prestraenim sestrama je asna Marija Agnesa od Utjelovljene Rijei kazala:
Ne bojte se! To se avao ljuti jer na ispovjednik pie neto to ga strano ljuti i zbog ega
mu je jako ao. Sluga Boji je sastavljao Krunicu Krvi Kristove, a avo mu je u dui bio pobudio
toliko skrupula da je ve bio odluio unititi je kad mu je videi ga ista sestra na glasu svetosti
uskliknula: O oe kako nam lijep dar donosite! - Koji? odgovori mons. Albertini.
Krunicu Krvi Kristove nastavi redovnica. Nemojte je unititi jer e se njena molitva
rairiti po cijelom svijetu i ini e jako puno dobra duama. Tako je i bilo, a Albertini je kasnije bio
imenovan za biskupa Teracine gdje je i sveto preminuo.
(U raznim molitvenicima na ast Krvi Kristove nali smo razliite prijedloga za molitve koje
treba moliti kod svakog otajstva. Mi slijedimo uputu patera R. Bernardo C.PP.S. misionara Krvi
Kristove koju on donosi u knjizi objavljenoj s crkvenim doputenjem: Il mese del preziosissimo
sangue, Rim 1950. st. 19. Iz iste knjige je i svjedoanstvo o nastanku Krunice)

Krunica se zapoinje ovako: R. Boe u pomo mi priteci! O. Gospodine pohiti da mi

pomogne! Slava Ocu... (Za svako otajstvo moliti Oe na, Zdravo Marijo i 5 x Slava Ocu.... Na
kaju se ponavlja zaziv: Molimo te Gospodine pomozi svojoj djeci, koju si otkupio Predragocjenom
Krvlju.)

1. Otajstvo: Gospodin prolijeva Krv kod obrezanja

"Kad se navrilo osam dana da bude obrezan, nadjenue mu ime Isus"( Lk2,21)
2. Otajstvo: Gospodin prolijeva Krv u smrtnoj borbi u Getsemanskom vrtu
" I bijae znoj njegov kao kaplje krvi koje su padale na zemlju. " (Lk 22,44)
3.Otajstvo: Gospodin Prolijeva Krv kod bievanja
"Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbievana, preda da se razapne." (Mt 27,26)
4. Otajstvo: Gospodin prolijeva Krv kod krunjenja trnovom krunom
"Spletae zatim vijenac od trnja i stavie mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajui pred
njim koljena, izrugivahu ga: 'Zdravo, kralju idovski!'" ( Mt 27,29)
5.Otajstvo: Gospodin prolijeva Krv na krinom putu
"I nosei svoj kri, izie on na mjesto zvano Lubanjska, hebrejski Golgota." (Iv 19,17)
6.Otajstvo: Gospodin prolijeva Krv kod razapinjanja
"I kada dooe na mjesto zvano Lubanja, ondje razapee njega i te zloince, jednoga zdesna,
drugoga slijeva. A Isus je govorio: 'Oe, oprosti im, ne znaju to ine!' (Lk 23,33-34)
7. Otajstvo: Gospodin prolijeva Krv i vodu kod probijanja boka.
"Kada dooe do Isusa i vidjee da je ve umro, ne prebie mu golijeni, nego mu jedan od vojnika
kopljem probode bok i odmah potee krv i voda." (Iv 19,33-34).

b. Krunica Presvetom Oltarskom Sakramentu Tijela i Krvi Kristove

( Objavljena u molitveniku Isuse ja se uzdam u te s odobrenjem Nadbiskupskog duhovnog stola
u Zagrebu od 24. VIII. 1976: Moli se na obinu Gospinu krunicu)

Vjerujem...Triput: Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramenta od sada i

dovijeka!
1. Prva desetka: Veliko zrno: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu predragocjenu Krv i
tajne boli Rane na desnoj ruci svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv Presvetog Oltarskog
Sakramenta!
Mala zrna; Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po predragocjenoj Krvi Isusovoj od
sada i dovijeka u naknadu za obeaenja u crkvi poinjena!
2. Druga desetka: Veliko zrno: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu predragocjenu Krv
i tajne boli Rane na lijevoj ruci svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv Presvetog Oltarskog
Sakramenta!

217
Mala zrna: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po predragocjenoj Krvi Isusovoj od
sada i dovijeka u naknadu za greno ponaanje kod svete Mise!
3. Trea desetka: Veliko zrno: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu predragocjenu Krv i
tajne boli Rane na desnoj nozi svoga Sina Isusa u naknadu za grijehe protiv Presvetog Oltarskog
Sakramenta!
Mala zrna: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po predragocjenoj Krvi Isusa Krista
od sada i dovijeka u naknadu za neudoredno ponaanje kod svete Priesti!
4. etvrt a desetka: Veliko zrno: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu predragocjenu
Krv i tajne boli Rane na lijevoj nozi svoga sina Isusa Krista u naknadu za grijehe protiv Presvetog
Oltarskog Sakramenta!
Mala zrna: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po predragocjenoj Krvi Isusovoj od
sada i dovijeka u naknadu za kletve, psovke, zloupotrebe i drskosti protiv Presvetog Sakramenta!
5. Peta desetka: Veliko zrno: Presveta Bogorodice, prikai Presvetom Trojstvu predragocjenu Krv i
tajne boli Rana svoga Sina Isusa Krista kao nadoknadu za grijehe protiv Presvetog Oltarskog
Sakramenta!
Mala zrna: Hvaljen i aen budi Presveti Oltarski Sakrament po predragocjenoj Krvi Isusovoj od
sada i dovijeka u naknadu za svetogrdno primanje presvetog Oltarskog Sakramenta!

7. 4. Molitve sedam prikazanja Predragocjene Krvi Kristove

U svetakoj i pobonoj tradiciji se ukorijenila pobonost sedam prikazanja Krvi Kristove na

ast sedam prolijevanja Krvi naeg otkupitelja koje nam svjedoi Evanelje 1. kod obrezanja 2. u
Getsemanskom vrtu 3. kod bievanja 4. kod trnova krunjenja 5. na krinom putu 6. kod
razapinjanja 7. kod probijanja Kristova boka. Naim itateljima donosimo molitve koje smo
pronali vezane uz ova prikazanja Krvi Kristove.

a. Sedam molitava svete Brigite

(Izvadak iz spisa sv.Brigite s Imprimaturom od L. Muscari,
Vicarius Generalis -Hydrunti 7.1. 1918; a u Italiji su objavljenje s imprimaturomo Vatikana P.
Canissius Van Lierde, Vic. Generalis Civitatis Vaticanae 9.7. 1984. u izdavakoj kui Shalom)

Gospodin Isus Krist je sv.Brigiti objavio dvije serije molitava koje On eli da se mole na ast
njegove Muke s velikim obeanjima milosti za sve koji ih budu molili. Petnaest molitava sv.
Brigite na ast Muke i Rana Isusovih je objavljeno u vie izdanja pa i u molitveniku Isuse ja se
uzdam u te s odobrenjem Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu od 24. VIII 1976. Manje
poznato i proireno u Hrvatskoj je Sedam molitava sv. Brigite na ast Muke i Krvi Isusove. Isus je
objavio sv. Brigiti da je za vrijeme svoje Muke dobio gotovo 6 000 udaraca i da je za nas prolio
vie od 30 000 kapljica svoje Presvete Krvi dodajui: Znaj da u udijeliti slijedeih pet milosti
svakome tko bude svaki dan astio moju Presvetu Krv kroz 12 godina molei 7 Oenaa i 7 Zdravo
Marija s molitvama koje ti objavljujem. Isus dalje svetici nabraja obeane milosti. Osoba koja
bude molila ove molitve: 1. Nee ii u istilite; 2. U Nebu e biti pridruena muenicima kao da je
prolila svoju krv za vjeru; 3. Onaj tko moli ove molitve moe izabrati tri osobe iz svoje obitelji ili
rodbine i Isus je obeao sv. Brigiti da e te osobe po ovim molitvama On dovesti i odrati u stanju
posvetne milosti. 4. Nitko iz obitelji osobe koja izmoli ove molitve nee u slijedee etiri
generacije propasti u paklu; 5. Osoba e mjesec dana ranije spoznati o svojoj smrti.
Ako osoba koja odlui moliti ove molitve misli da bi mogla umrijeti prije isteka 12 godina
Isus je obeao sv. Brigiti da e u tom sluaju primiti nakanu osobe kao da je izmolila molitve i
udijelit e joj sve obeane milosti. Isto tako, ako onaj tko moli iz nehotinog zaborava ili zbog
opravdanih razloga preskoi molitvu jedan ili vie dana moe je nadoknaditi molei drugi dan dva
puta iste molitve. Pobonosti objavljene sv. Brigiti odobrila je Sveta kongregacija za irenje vjere
(De propaganda fide) i papa Klement XII. (od 1730. do 1740.), a nalazi se u knjiici Objave sv.
Brigite. I sv. Ivan Pavao II u apostolskom pismo od 8.9. 1991. prigodom 6 stoljea kanonizacije

218
sv.Bigite pohvalno govori o toj svetici. Sv. Brigita govorei o molitvama koje joj je Isus objavio
pie bratu: Predragi moj brate, bila sam u najveim mukama ivota. U patnjama, bolesna,
siromana i kuala sam gorinu naputenosti. S ljubavlju sam svake veeri molila ove molitve i moj
ivot se udesno preobrazio. Gospodin je vjeran svojim obeanjima i ispunio me je radou, doveo
do blagostanja i utjehe. Ono to je Isus uinio za mene, bijednu grenicu, uiniti e i za tebe, dragi
moj brate. Moli svaki dan ove molitve. Podrazumijeva se da ove molitve ne mogu i ne smiju
nadomjestiti sakramentalnu praksu nedjeljne mise i redovne ispovijedi vjernika koji ih moli.
Uvodna molitva: Gospodine Isuse elim uputiti Ocu ovu tvoju molitvu sjedinjujui se s
ljubavlju s kojom si je Ti posvetio u svome Srcu. Prenesi je sa mojih usana u svoje Srce. Usavri je
i dopuni na savren nain tako da moe iskazati Presvetom Trojstvu svu ast i radost koje si Mu Ti
iskazao molei je na zemlji. Neka ast i radost promu tvoju svetu ljudsku narav na proslavu tvojih
svetih Rana i tvoje svete Krvi koja je iz njih potekla.
1. Molitva: Isusovo obrezanje - Vjeni Oe, po preistim rukama rukama Marijinim i po
Boanskom Srcu Isusovu prikazujem Ti prve Rane, prve boli i prvu Krv koji je On prolio kao
naknadu i zadovoljtinu za moje grijehe iz mladosti i grijehe svih ljudi te kao zatitu protiv prvih
smrtnih grijeha osobito mojih srodnika po krvi. Oe na Zdravo Marijo
2. Molitva: Isusova muka u Getsemanskom vrtu- Vjeni Oe, po preistim rukama Marijinim i po
Boanskom Srcu Isusovu prikazujem Ti uasne muke Srca Isusova u Getsemanskom vrtu i
prikazujem Ti svaku kaplju njegovog krvavog znoja kao naknadu i zadovoljtinu za sve grijehe
moga srca i grijehe svih ljudi, kao zatitu protiv tih grijeha i za proirenje ljubavi prema Bogu i
blinjemu. Oe na Zdravo Marijo
3. Molitva: Bievanje Isusovo- Vjeni Oe, po preistim rukama Marijinim i po Boanskom Srcu
Isusovu prikazujem Ti tisue udaraca, strane boli i Predragocjenu Krv Isusovu koju je prolio za
vrijeme bievanja kao naknadu i zadovoljtinu za moje tjelesne grijehe i grijehe svih ljudi, kao
zatitu protiv tih grijeha i za ouvanje nevinosti, osobito mojih srodnika po krvi. Oe na i
Zdravo Marijo
4. Molitva: Krunjenje trnovom krunom - Vjeni Oe, po preistim Marijinim rukama i po
Boanskom Srcu Isusovu prikazujem Ti Rane, Boli i Predragocjenu Krv koja je istekla iz Isusove
glave kad je bio okrunjen trnovom krunom kao naknadu i zadovoljtinu za sve grijehe moga duha i
grijehe svih ljudi, kao zatitu protiv tih grijeha i za izgradnju Bojeg kraljevstva na zemlji. Oe na
Zdravo Marijo
5. Molitva: Isusov krini put- Vjeni Oe, po preistim rukama Marijinim i po Boanskom Srcu
Isusovu prikazujem Ti boli i trpljenja koja je Isus proivio nosei Kri na Kalvariju. Na poseban
nain Ti prikazujem njegovu presvetu Ranu na ramenu i Predragocjenu Krv koja je iz nje istekla
kao naknadu i zadovoljtinu za moje grijeha pobune i odbacivanja kria te grijehe svih ljudi, za
grijehe mrmljanja i odbijanja tvojih svetih planova, za sve druge grijehe govora i jezika, kao zatitu
protiv tih grijeha te za pravu ljubav prema svetom Kriu. Oe na Zdravo Marijo
6. Molitva: Isusovo razapinjanje - Vjeni Oe, po preistim rukama Marijinim i po Boanskom
Srcu Isusovu prikazujem Ti tvoga Sina pribijena i uzdignuta na Kriu, njegove Rane na rukama i
nogama te Presvetu Krv koja je iz njih istekla, njegovo krajnje siromatvo i savrenu poslunost,
njegove strane boli Tijela i Due, predragocjenu Smrt i nekrvno obnavljanje njegove rtve u svim
svetim misama slavljenima na zemlji. Prikazujem Ti sve ovo kao naknadu i zadovoljtinu za
povrede i krenja svetih zavjeta i redovnikih pravila kao naknadu i zadovoljtinu za moje grijehe i
grijehe svih ljudi, za bolesnike, umirue, sveenike, laike, za nakane svetog oca Pape, za obnovu
kranskih obitelji, za jedinstvo u vjeri, nau domovinu, jedinstvo svih naroda u Kristu i u svetoj
Crkvi te za one koji su izvan nje. Oe na i Zdravo Marijo
7. Molitva: Rana presvetog Srca Isusova Vjeni Oe, udostoj se primiti Krv i Vodu koji potekoe
iz presvetog Srca Isusova i beskrajne zasluge koje iz njega proizlaze za potrebe svete Crkve te kao
naknadu i zadovoljtinu za grijehe svih ljudi. Molimo te budi nam blag i milosrdan. Krvi Kristova,
zadnji sadraju Presvetog Srca Isusova, oisti me i oisti svu moju brau od svakoga grijeha! Vodo
iz Presvetog Srca Isusova, oslobodi me od svake zasluene kazne za moje grijehe i ugasi istilinu

219
vatru za mene i za sve due u istilitu. Amen. Oe na Zdravo Marijo.., Slava Ocu i Pokoj
vjeni.

b. Sedam prikazanja Krvi Kristove

1. Oe nebeski, prikazujemo li zasluge Krvi Kristove! Za naega papu ...... sve biskupe i
sveenstvo.
da u poslunosti Duhu koji nas vodi odgovore na poslanje koje si im povjerio. Otkupio si nas
Gospodine, Krvlju svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!
2. Oe nebeski, prikazujemo ti zasluge Krvi Kristove! Za sve one koji se nalaze na vodeim
poloajima u drutvu, da upravljaju narodima prema tvome planu, potujui dostojanstvo ovjeka.
Otkupio si nas. Gospodine, Krvlju svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!
3. Oe nebeski, prikazujemo ti zasluge Krvi Kristove! Za sve one koji u tebe ne vjeruju, da
sjedinjeni u zajednici iste vjere postignemo zajednitvo s tobom po Kristu. Otkupio si nas
Gospodine, Krvlju svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!
4. Oe nebeski, prikazujemo ti zasluge Krvi Kristove! Za sve one koji u tebe ne vjeruju, da upoznaju
tajnu tvoje ljubavi koja nam se oitovala u ivotu tvoga Sina. Otkupio si nas Gospodine, Krvlju
svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!
5. Oe nebeski, prikazujemo ti zasluge Krvi Kristove! Za sve redovnike zajednice, da budu
otvorene za sve ono to Crkva od njih oekuje i time pripomognu izgradnju mistinoga tijela
Kristova. Otkupio si nas Gospodine, Krvlju svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!
6. Oe nebeski, prikazujemo li zasluge Krvi Kristove! Za sve bolesnike i patnike u cijelomu svijetu,
da svoju patnju sjedinjuju s Kristom i tako pridonesu djelu otkupljenja. Otkupio si nas Gospodine,
Krvlju svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!
7. Oe nebeski, prikazujemo ti zasluge Krvi Kristove! Za svu nau brau i sestre koji pooe pred
nama u vjenu domovinu, da im prema svome milosru dade udio u svojoj uskrsnoj radosti.
Otkupio si nas Gospodine, Krvlju svojom i postadosmo kraljevstvo Boga naega!

Pomolimo se! Molimo te, Gospodine da, sjeajui se patnja i prolijevanja Krvi Krista, naega
otkupitelja, ostvarimo svoje poslanje na zemlji te postanemo dionici obeanih vjenih dobara. Po
Kristu Gospodinu naemu. Amen!

c. Sedam prikazanja Krvi Kristove po Marijinom zagovoru

(Sastavio ih je sluga Boji p. Bartolomej da Saluzo (1588-1617) i on je preporuivao ovu molitvu
moliti 9 dana za redom kao jednu vrstu devetnice za zadobiti milosti koje traimo)

Sva si lijepa, o Marijo ljaga istonog grijeha te nije okaljala. Ti si preista o Djevice Marijo,
Kraljice Neba i zemlje, Majko Boja. Pozdravljam te astim i slavim zauvijek. O Majko tebi e
utjeem i tebe zazivam. Pomozi mi preslatka Majko Boja, pomozi mi Kraljice Neba, pomozi mi
preblaga Majko i Utoite grenika, pomozi mi Majko mog ljubljenog Isusa.
Budui da nema stvari koja se od tebe ne dobije po snazi Muke tvoga Sina Isusa Krista, ivom
vjerom te molim da mi isprosi milost za koju te molim u srcu. To te molim po Boanskoj Krvi
Isusovoj koju je prolio za nae spasenje. Neu prestati tebe zazivati dok me ne uslia. O Majko
milosra, pun sam povjerenja da u zadobiti milost koju traim jer je molim po beskrajnim
zaslugama Krvi tvoga preljubljenog Sina. O preslatka Majko zbog beskrajnih zasluga
Predragocjene Krvi tvog preljubljenog Sina, o preslatka Majko zbog zasluga Predragocjene Krvi
tvog Boanskog Sina udijeli mi milost (navesti nakanu svoje molitve).
Prvi zaziv: To te molim Presveta Majko, po istoj, neokaljanoj i blagoslovljenoj Krvi koju je
Isus prolio kod obrezanja u njenoj dobi od samo 8 dana. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu... O
Djevice Marijo po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog Sina zagovaraj me kod Oca
Nebeskoga.

220
 Drugi zaziv: To te molim Presveta Majko, po istoj, neokaljanoj i blagoslovljenoj Krvi koju
je Isus prolio obilno znojei se krvavim znojem u Getsemanskom vrtu. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu... O Djevice Marijo po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog Sina zagovaraj
me kod Oca Nebeskoga.
Trei zaziv: To te molim, Presveta Majko, po istoj, neokaljanoj i blagoslovljenoj Krvi koju
je Isus obilno prolio kad su ga skinuli do gola vezali za stup i nemilosrdno bievali. Oe na,
Zdravo Marijo, Slava Ocu... O Djevice Marijo po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog
Sina zagovaraj me kod Oca Nebeskoga.
etvrti zaziv: To te molim, Presveta Majko po istoj, neokaljanoj i blagoslovljenoj Krvi koju
je Isus prolio iz svoje svete glave kada je bio okrunjen trnovom krunom. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu... O Djevice Marijo po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog Sina zagovaraj
me kod Oca Nebeskoga.
Peti zaziv: To te molim Presveta Majko po istoj, neokaljanoj i blagoslovljenoj Krvi koju je
Isus prolio nosei svoj kri na Kalvariju, a osobito po ivoj Krvi koja je tekla s njega i s kojom si ti
mijeala svoje suze pratei ga na putu prema najveoj rtvi. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu... O
Djevice Marijo po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog Sina zagovaraj me kod Oca
Nebeskoga.
esti zaziv: To te molim Presveta Majko po istoj, neokaljanoj i blagoslovljenoj Krvi koju je
Isus prolio kad su mu skinuli odjeu, pribili ruke i noge na kri tvrdim avlima. To te molim osobito
zbog Krvi koju je tvoj Sin prolio za vrijeme svoje bolne i razdirue agonije. Oe na, Zdravo
Marijo, Slava Ocu... O Djevice Marijo po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog Sina
zagovaraj me kod Oca Nebeskoga.
Sedmi zaziv: Uslii me preista Djevice i Majko Marijo po preslatkoj i otajstvenoj Krvi i
vodi koje su istekle iz Srca Isusova kada ga je koplje probolo. Po toj preistoj Krvi udijeli mi milost
za koju te molim. Zbog Predragocjene Krvi kojoj se duboko klanjam i koja je moje pie na gozbi
Gospodnjoj, uslii me o blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo. Amen. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu... O Djevice Marijo, po zaslugama Predragocjene Krvi tvog Boanskog Sina zagovaraj
me kod Oca Nebeskoga.
Zavrna molitva: Aneli i sveci nebeski koji gledate Slavu Boju, sjedinite svoje molitve s
molitvom drage Majke i Kraljice Marije Presvete i isprosite mi od Nebeskog Oca milost za koju
molim po zaslugama Predragocjene Krvi naeg Boanskog Spasitelja. I vi, svete due iz istilita,
molite za mene i traite milost za koju molim po Predragocjenoj Krvi koju je moj i va Spasitelj
prolio iz svojih Rana.
Ja i za vas Vjenom Ocu prikazujem Predragocjenu Krv Isusovu da biste mogli u potpunosti
uivati u Bogu i gledati ga licem u lice, slaviti ga zauvijek u nebeskoj slavi pjevajui: Otkupio si
nas Gospodine Krvlju svojom i uinio nas sveenicima u kraljevstvu Boga naega. O dobri i
ljubljeni moj Gospodine, slatki i milosrdni, smiluj mi se, svim ivima i pokojima duama, koje si
otkupio svojom Predragocjenom Krvlju. Amen. Blagoslovljena Isusova Krv sada i uvijeke. Amen.

d. Sedam prikazanja Presvete Krvi protiv sedam glavnih grijeha

(Prema Kanilievom molitveniku.)

1. Isuse, Spasitelju svijeta, koji si se htio osmi dan nakon roenja svojega podvri obrezivanju,
da nam dade izgled poniznosti i posluha, molim te za neoskvrnjenu Krv za nas prolivenu, digni od
mene oholost, i udijeli mi ponizno, posluno i tebi ugodno srce.
2. Isuse, ljubitelju due moje, koji si se od neizrecive tuge i alosti u vrtu krvavim znojem
znojio, da izbrie grijeh prvoga oca naega Adama, to je zabranjena voa okusio, molim te za ovu
presvetu prolivenu Krv, ustegni moju neumjerenost u jelu i pilu i daj mi da gladuje i ea dua moja
tebe, koji jedini zasititi moe.
3. Isuse, istih dua zarunice, koji si dopustio, da tvoje tijelo za stup privezano nemilo biuju,
da zadovolji pravdi Bojoj za bludnost i tjelesne naslade, molim te za presvetu Krv tvoju kod

221
bievanja prolivenu, probodi strahom svojim tijelo moje i udijeli mi uspomenu strahovitoga Suda
tvojega, da te nikakvim tjelesnim rasputenostima ne uvrijedim.
4. O Isuse, kralju nad svima kraljevima, koji trnjem okrunjen i trskom po glavi udaran u ovoj
muci nisi pokazao nikakva znaka nestrpljivosti, molim te za presvetu Krv iz probijene glave
prolivenu, udijeli mi milost, da nagla srditost ne pridobije moje naravi, i da krotkost tvoju i
strpljivost vazda slijedim.
5. O Isuse, sviju dobara djelitelju, koji podnese ljutu muku, kada krvnici odjeu za Rane
priljubie, molim te za prolivenu onda presvetu Krv tvoju, oslobodi me lakomih elja za zemaljskim
i vremenitim stvarima, i udijeli mi milost, da ne krtarei pokaem milosre i kransku ljubav,
ubogima i potrebitima.
6. O Isuse, vrelo dobrote i dareljivosti, koji si tako obilato na drvu kria iz ruku i nogu svojih
kao iz etiri vrutka presvetu Krv svoju prolio, molim te za ovu presvetu Krv za me prolivenu, digni
iz srca mojega svaku zavist i udijeli mi milost, da svakomu iz ljubavi kranske elim vremenito
dobro i ovu istu elju u svakoj prigodi za ljubav tvoju djelom posvjedoim.
7. O Isuse, ivote na, koji si dopustio, da se poslije smrti tvoje presveto Tijelo na prsima otvori,
da nam ukae goruu ljubav svoju, molim te za presvetu Krv i Vodu, koja protee iz prsa tvojih,
probudi moje mlako i lijeno srce na slubu tvoju. Rani me, Isuse, ljubavlju svojom, i udijeli mi
milost, da ti u napredak goruim nastojanjem sluim i svim te srcem ljubim. Amen.

e. Razmatranje o sedam prolijevanja Krvi Kristove

(Biskup Lang)

1. Bilo je prvi put osmi dan iza njegova poroda, kad su ga obrezali i kad je dobio slavno ime
Isus. Mali je Isus ivo osjeao ono rezanje svojega tijela otrim noem, jer je bio kod potpune
svijesti, a njegovo je tijelo bilo tako njeno. Tad je potekla po prvi put Krv iz njegova presvetog
Tijela. To bijae prva rtva, koju On vidljivo uini Ocu nebeskomu; a one kapljice Krvi bijahu
prvijenci njegove Krvi, koju e kasnije proliti, sveti i sveani zalog ove Krvi, koju e sam proliti u
svojoj veernjoj rtvi na drvetu kria. Tko bi mogao shvatiti, kolikom bogoljubnou se Marija
klanjala onoj Krvi i prikazivala je Ocu nebeskomu! Tako je Gospodin zapoeo svoj ivot Krvlju, da
ga zapeati i zavri Krvlju.
2. Drugi put je Gospodin prolio svoju Krv u smrtnoj borbi na brdu Maslinskom. Boanski je
Spasitelj vrue eznuo za tim da za nas prolije svoju Krv i da za nas umre. Krtenjem, ree sam,
treba da se krstim (krtenjem Krvi) i kako mi je teko, dok se ne svri (Lk 12,50).Ali kad je doao
as trpljenja blizu, opirala se snano tomu njegova ovjeanska narav i On ree: Oe moj, ako je
mogue, neka me mimoie ova aa. (Mt 26,39).
Ali Otac nebeski posla anela svojega, da Isusa kao ovjeka utjei i da mu javi da Otac nebeski
hoe da On trpi. Tada Gospodin pone opet usrdno moliti i padne u smrtnu tjeskobu te od estine
borbe udari sveta Krv na sve pore na tijelu i Krv potee, kako veli sv. Luka: I budui u borbi,
moljae se dalje; znoj pak njegov bijae kao kaplje Krvi, koje kapahu na zemlju. (Lk 22,44). Tako
proli Gospodin Krv svoju za nas u smrtnoj boli.
3. Trei put je Isus prolijevao svoju Krvcu, kad su ga po nalogu Poncija Pilata vojnici bievali.
Pilat je htio, da na taj nain udobrovolji bijesne idove i umiri njihovu mrnju, da ne trae dalje
smrti Isusove. Ali vojnici nisu znali za milosre. Udarali su svom okrutnou otrim bievima po
presvetom Tijelu, a bilo je to najnjenije i najosjetljivije tijelo, to je ikad bilo u ljudskom rodu. To
bijahu strahovite boli.
Inae je bilo propisano, koliko se udaraca smije dati okrivljeniku, ali kod nevinoga Isusa nisu
na to pazili, nego to je Isus mirnije i krotkije trpio, to su ponosni vojnici strasnije udarali i stotinu i
stotinu groznih udaraca zadali nevinome tijelu. Tijelo je Isusovo bilo kao jedna rana, izgledao je,
kako veli prorok, vie kao gubavac, kojemu se ivo tijelo od gube raspada, nego kao ovjek u
naponu muevnosti. Prorok je stoljea prije u duhu gledao te rane i prorekao: Od pete na nozi do
tjemena glave nema na njemu zdravoga mjesta... Vidjesmo ga kao gubavca izudarana. Jasno je, da
je pod tim udarcima Krv Boja na sve strane brizgala i tekla i odijelo i krvnike i zemlju najobilnije

222
nakvasila. A Sin Boji, u najveoj boli tijela i due pritajio je one rane i onu krvcu za grijehe svijeta,
osobito za sve neiste grijehe, za neumjerenosti u jelu i pilu, u zabavama i igrama i za sve
razmaenosti i lijenosti.
4.etvrti put Isus je prolijevao krv, kad su ga vojnici i bez naloga Pilatova otrim bodljikavim
trnjem okrunili i kad su trskom trnje nemilo u glavu zabijali. Kako li je glava njena i osjetljiva! Pa
boanska glava mora primiti u se itav vijenac otroga i velikoga trnja: okrutnost ljudska,
nezadovoljna tim, uzimlje trsku i zabija trnje u glavu! Glava Gospodnja umjela je i gorjela od
uasne boli. A Krv sveta, ona je kao potoi briznula i potekla niz svete obraze Isusove i ocrvenila
ih, pa i vlasi boanske bijahu prepune Krvi. A te boli i tu Krv rtvuje Isus Ocu nebeskomu za nas;
rtvuje ju za sve nae ohole, pohlepne i neiste misli, za svu nevjeru i bahatost, za sve nemilosrdne i
tate misli, a i za sve opake i grene elje i za sve to ovjeji jezik rijeima sagrijei.
5. Peti put je Gospodine prolio svoju Krv, kad je nosio svoj teki kri na Kalvariju. Tijelo je
Isusovo bilo puno rana, a kri teak, kako li se potom pod teinom kria iz svetih Rana na tijelu
istisnula Krv i nakvasila onaj krini put. ivot na je kao jedan neprekidni put kria i treba biti
nakvaen ako ne naom krvlju, a ono suzama, mukama i svakojakim problemima. A Krv Kristova
zasluila nam je, da se muke nae olakaju i da svoj krini put sretno dovrimo. Koliku li mu hvalu
za to dugujemo!
6. esti put je Isus svoju predragocjenu Krv prolijevao na gori Kalvariji. Doavi na Kalvariju,
krvnici su mu skinuli odjeu s tijela, a pri tom mu opet ozlijedili Rane na Tijelu, o koje se prilijepila
odjea i Krvca je nanovo potekla. Ali jo vie, kad su ga bez milosra na kri pribijali i s kriem u
vis podigli, te dno kria spustili u jamu. O kako li se je onda streslo Tijelo na kriu i proirile se
Rane, a Krv je bujicom potekla na zemlju.
A tako je za ona tri sata, to je Isus na kriu visio, Krv neprestano curila na tlo, sad jae sad
slabije, sve dok nije Isus umro. To izlijevanje Krvi i upala svetih Rana prouzrokovalo je u
Gospodinu onda silnu eu i On zavapi: edan sam (Iv 19,29). Tim bje dovrena ona velika
krvna rtva, koja je zadovoljila pravdi Bojoj i donijela svijetu ueno spasenje. O kako li rado i
esto moramo misliti na ovo nepojmljivo djelo pravde i milosra Bojega!
7. Sedmi put je prolivena Krv Isusova poslije smrti njegove. Kad su doli krvnici, da prelome
kosti na nogama razapetima na Kalvariji, da bi ovi to prije umrli, a onda jo istu veer bili ukopani,
jer je drugi dan bio veliki blagdan, uinie to jednome i drugome razbojniku, koji bjehu s Isusom
razapeti; ali Isusu nisu prelomili golijeni, jer je bio ve umro, a tako je bilo i od proroka proreeno,
nego jedan vojnik, po imenu Longin, uzme sulicu i zarine ju u presveti bok Isusov sve do
boanskog Srca i namah potee, kako svjedoi sv. Ivan evanelist, Krv i voda, znak da je uistinu
umro.
To bijahu zadnje kapljice Krvi Isusove, i tako nam je dao svu svoju dragocjenu krvcu za
spasenje nae. Ljubei nas, ljubio nas je do kraja. A tim drae moraju nam biti zadnje kapljice Krvi,
jer su potekle iz sredine otvorena Srca i to boansko Srce ostalo je nama zauvijek otvoreno i sigurno
utoite. Evo, kako je sve Isus prolijevao za nas Krv svoju, a ti u promatranju svojem moe
promatrati as ovo as ono prolijevanje. Ali da ti bude ovo promatranje na korist, promisli pobono:
Tko je onaj, koji prolijeva Krv ovu? Za mene i za sve ljude, da se oslobodimo grijeha, da
ivimo sveto i u Nebo doemo. Na koji nain je ova Krv prolivena? U najveim mukama, ali s
najveom ljubavlju. Promatrajui to tako, treba da probudimo u dui svojoj razna sveta uvstva i
ine raznih kreposti. ine poklonstva, zahvalnosti, ljubavi, samilosti. Treba da se poklonimo Krvi
Isusovoj, jer je svakoga poklona dostojna, da smo zahvalni Isusu za toliku rtvu i muku, u kojoj je
prolio svu svoju Krv, da probudimo u sebi suut s trpljenjem Isusovim, da ga ljubimo svim srcem,
kako je On nas ljubio i Krvlju svojom zasvjedoio, pa da i mi i djelima i trpljenjem zasvjedoimo
Isusu svoju ljubav. Na ovakav nain astiti Presvetu Krv Spasiteljevu njemu je veoma milo, a nama
veoma korisno.

223
 7. 5. Svetkovina i mjesec Predragocjene Krvi Kristove

Priprava na svetkovinu. Na poticaj sveenika iz Drube Misionara Krvi Kristove Giovannia

Merlinija, godine 1849. papa Pio IX je odredio da se u cijeloj Katolikoj Crkvi slavi blagdan Krvi
Kristove prve nedjelje u srpnju. Papa Pio X je proslavu blagdana prenio na 1. srpanj.
S obnovom rimskog liturgijskog kalendara nakon Drugog Vatikanskog Koncila blagdan
Krvi Kristove je spojen sa onim; Tijela Kristova te se u etvrtak nakon Presvetog Trojstva slavi
svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, dok je slavljenje svetkovine Krvi Kristove 1. srpnja
ostavljeno svim ustanovama i crkvama koje u nazivu imaju Krv Kristovu. Kao pripravu na
svetkovnu Presvetog Tijela i Krvi Kristove moemo moliti devetnicu Predragocjenoj Krvi ili neke
druge molitve tog velikog otajstva nae vjere.
Mjesec srpanj je u katolikoj pobonoj tradiciji posveen na poseban nain aenju
Predragocjene Krvi Kristove. Onima koji ele astiti na takav nain Krv Kristovu preporuamo da
uzmu za svaki dan kroz mjesec dana jednu od svetakih molitva, razmatranja ili iskustava koje
donosimo u poglavljima 4, 5 i 6, te se u molitvenom ozraju zaustave na tekstu, a na kraju mogu
izmoliti Litanije Predragocjene Krvi Kristove ili neku od molitava Sedam Prikazanja ili Krunicu
Krvi Kristovoj.

7. 6. Pobonost Predragocjenoj Krvi Kristovoj kao pomo duama u istilitu i

sredstvo sprjeavanja tekih grijeha

a. Pobonost presvetoj Krvi Isusovoj olakava muke duama u istilitu

Biskup Lang pie: Presveta je Krv Isusova sredstvo kojim moemo pomoi duama u
istilitu. O kako li one sirote due u onim tekim mukama eznu za kapljicom Krvi Kristove! Kako
ve rekosmo, sveta je Marija Magdalena esto u danu za one due prikazivala Bogu Krv Kristovu, i
Bog joj oitova da je time mnogo dua iz istilita izbavila. Nasljedujmo ju i molimo ee u danu
ovu molitvicu:
Vjeni Oe, po rukama BI Dj. Marije prikazujem ti predragocjenu krv Sina tvojega za
siromane due u istilitu, a osobito rado to inimo kod sv. Mise. Jednom se ukaza M. Henriku
Suzonu dua iz istilita i doviknu mu: Brate, Krvi, Krvi nam treba, da nam se ublae muke. Svete
Mise, sv. Mise, neka se slue, kako smo si to neko obeali. Kad je sv. Ivan od Alvera na duni
dan sluio sv. Misu i prikazivao Ocu nebeskomu Presveto Tijelo Isusovo, i molio ga da po Krvi
Sina svojega oslobodi due iz istilita, vidje kako se veliko mnotvo onih dua poput arkih iskrica
iz pei vinulo iz istilita put nebesa. Nasljedujmo taj lijep obiaj, da svaki put kad smo kod svete
mise, po Marijinim rukama presvetu Krv Isusovu prikaemo Ocu nebeskomu za due u istilitu.
Mnoge i premnoge emo tako odmah izbaviti, ili im uvelike muke olakati, to je izvrsno djelo
milosra. A Gospodin kae: Blago milosrdnima, jer e milosre zadobiti. (Mt 5,7) A pamtimo i
onu rije Gospodinovu: Kojom mjerom mjerimo, tom e se i nama mjeriti. (Lk 6,38) Tko je sada
za ivota tvrda srca prema duama u istilitu, ne e poslije svoje smrti nai mnogo dua koje bi se
za nj molile; pa moe i to biti, da e se za nj i moliti i sv. Mise sluiti, a Bog e sve ono moda
namijeniti drugim duama, a ne njegovoj.

b. Isusovo veliko obeanje za pomo duama u istilitu dano sv. Gertrudi Velikoj

Sv. Gertruda velika se rodila 16. 1. 1256. u dobrostojeoj obitelji. Odgajana je u samostanu
sestara cistercitkinje u Helfti u kojem je kasnije i sama postala redovnica. Napredovala je jako u
duhovnom ivotu. itala je crkvene oce, svetaku i mistinu literaturu. Davala je veliku vanost
studiju te je zapostavila duhovni ivot i pala u duboku krizu. Nakon teke duhovne krize uspjela je
nadvladati vjersku ravnodunost. Mistina milost Isusova ukazanja 1280. bila je odluujua za
njenu duhovnu preobrazbu. Dobila je nevidljive stigmate na srcu te primila mnogobrojne druge

224
mistine milosti. Poslije teke bolesti umrla je 1302.g. Boje objave koje je primala su ostale u
knjigama koje je napisala: Duhovne vjebe i Poslanik boanskog milosra.
sus je u jednom ukazanju obeao sv. Gertrudi da e svaki puta kad se izmoli ova molitva
osloboditi tisuu dua iz istilita.
Vjeni Oe, prikazujem Ti Predragocjenu Krv tvoga Boanskog Sina Isusa Krista
sjedinjenu sa svim svetim misama koje su se danas slavile irom svijeta, za sve svete due u
istilitu, za grenike diljem svijeta, grenike u cijeloj Crkvi i za one u naim obiteljima. (Ovu
molitvu s obeanjem smo nali u knjiicama pobonosti na njemakom i talijanskom jeziku)

c. Pobonou presvetoj Krvi Kristovoj moe sprijeiti mnoge teke grijehe

Biskup Lang pie: Smrtni je grijeh veliko i najvee zlo na zemlji. On nas liava milosti
posveujue i prijateljstva Bojega, on nam uzima sve zasluge koje smo ve stekli za Nebo, i ako u
njemu umremo, bit e paklene muke za sve vijeke. Nikad na svijetu neemo pravo spoznati, znai
smrtno sagrijeiti. Sam Sin Boji morao je umrijeti, da nas od grijeha otkupi. Ali i mali grijeh je zlo;
iza smrtnoga grijeha najvee zlo na svijetu.
Sv. Katarini enovska dade Gospodin jednom vidjeti grozote lakog grijeha i ova se tako
prestraila, da je skoro od straha umrla, da je vienje dulje potrajalo. Sveci Boji bijahu pripravni
sve muke pretrpjeti prije, nego li i jedan laki grijeh uiniti; i kad bi jednim lakim grijehom bili
mogli osloboditi sve due iz istilita, oni toga ne bi bili nikad uinili, jer im je bilo vie do asti
Boje, nego li do ikakva drugoga dobra. Po tom je veliko djelo pred Bogom i na veliku ast Boju,
ako tko i jedan smrtni grijeh svojim nastojanjem sprijei. Pa to nije tako teko.
Glasoviti o. Faber ui nas, kako da to uinimo. Veli on: Kad bismo svaku veer prije
poinka molili Majku Boju, neka ona dragocjenu Krv Svoga Sina prikae Gospodinu Bogu u tu
nakanu, da se po Presvetoj Krvi sprijei u noi koji smrtni grijeh, koji bi se inae uinio, i kad
bismo svako jutro za cijeli dan to prikazanje ponovili, to bismo mogli mnoge smrtne grijehe
sprijeiti.
A tim bismo mogli i za svoje grijehe zadovoljiti i neizrecive zasluge za Nebo stei. Kolika
po tom radost i utjeha dui naoj! Molimo dakle rado svaku veer i svako jutro: O Presveta i
neoskvrnjena Djevice Marijo, molim te usrdno, prikai Vjenomu Ocu predragocjenu Krv
Sina Svojega u nakanu, da se ove noi (ili ovaj dan) koji smrtni grijeh zaprijei. Moli k tomu
jo jednu ili tri Zdravo Marije. ini to ustrajno i pobono do konca svojega ivota; naui i druge
bogoljubne due tu pobonost, pa e za Nebo premnogo zasluga stei.
Sv. Marija Magdalena jednom je u djetinjstvu cijelu no gorko plakala zato to je po danu
ula gdje su se dva ovjeka ljutito svaala i psovala. esnaest godina kasnije Gospodin joj u vienju
pokaza divnu slavu, koju je onim suzama zavrijedila. O kolika e po tome biti plaa onomu, koji ne
samo tue ve uinjene grijehe oplakuje, nego iz ljubavi k Bogu nastoji te smrtne grijehe sprijeiti.
Nastojimo dakle i uputama i primjerom, i drugim sredstvima sprijeiti smrtne grijehe, a osobito
molitvom i prikazanjem Presvete Krvi Isusove.

7. 7. Prinositi u duhu Krv Isusovu Bogu; jo jedan nain, kako moemo astiti Krv
Kristovu

Biskup Lang pie: Moe jo na jedan i to veoma lagan nain slaviti Krv Isusovu, a to je, da
u duhu prinosi Krv Isusovu Ocu nebeskomu ili Presvetom Trojstvu. To dakako uini pomnjivo,
pobono i u ljubavi. To je prikazanje Krvi usrdna i smjerna molitva, jer biva kao da veli: Oe
nebeski! Nisam vrijedan, da budem uslian, ta ivot je moj pun grijeha i nesavrenosti, ali pogledaj
blago na Krv Jaganjca Bojega. To je Krv preljubljenoga Sina tvojega, to je Krv, koja jae vie k
tebi za milosrem i pomilovanjem, nego li je krv Abelova vikala za osvetom.
Ali ovo prikazivanje Krvi Isusove duhom nije samo uzviena molitva, ono je i vie, ono je rei
bi rtva Gospodinu, to je dar, koji mi ponovno prinosimo Ocu nebeskomu, jer je Isus nama ostavio
Krv svoju, a ta je opet dar Ocu nebeskomu najdrai. Istina, mi taj dar prinosimo Bogu najdostojnije

225
u sv. Misi, jer ga ondje prinosimo sa samim Isusom, koji je vrhovni sveenik, i sa slubenikom
njegovim, sveenikom; ali moemo Krv Isusovu i na ovaj nain u duhu sami prinositi i to mnogo
puta u danu.
Sv. Marija Magdalena ree jednom: Svaki put, kad stvor rtvuje ovu Krv, kojom je otkupljen,
prinosi dar od neizmjerne vrijednosti, koje ne moe nitko naknaditi. Ovu vjebu preporui ovoj
svetici sam Gospodin, da suzdri njegovu desnicu, kad hoe da kazni grjenike. Magdalena poslua
i prikaza svakodnevno, kako ve spomenusmo, po 50 puta dragocjenu krv za spasenje ivih i
mrtvih. Ona je to uinila s velikom pobonou; i Gospod joj pokaza ne jednom, kako je po tom
mnoge due na zemlji dovela do obraenja, a mnoge due iz istilita oslobodila. Ova se pobonost
mili Bogu, veli Longius, jer ga slavi najboljim i najuzvienijim nainom.
Jednom je imala Magdalena ovo vienje od Gospodina. Ona vidje, gdje svi sveti zatitnici
grada Firence, a s njima i mnogi drugi sveci, dolaze pred prijestolje Boje i prose za siromane
grjenike, ali nisu bili usliani. Iza njih dooe aneli uvari siromanih grjenika, ali ni oni nisu bili
usliani. Poslije dooe i druge bogoljubne due i gorue za moljahu velike grjenike, ali rtvovahu
zajedno Ocu nebeskom i Presvetu Krv Isusovu, i ovi bijahu poradi Presvete Krvi usliani.
Zato je tako lijepa ona molitvica sv. Crkve. Vjeni Oe, prikazujem ti predragocjenu Krv
Isusa Krista kao zadovoljtinu za grijehe svoje i za potrebe sv. Crkve. Tako moemo esto uiniti u
danu, i kad zvoni i tue ura, a osobito u napasti, alosti, u bolesti i pod svetom misom. Boanski
Spasitelj ree jedno sv. Mehtildi: Ja po svojoj Krvi nadvladavam gnjev Oca svojega i pomirujem
ovjeka s Bogom.
Ali najbolji nain kako da prikae ovu dragocjenu Krv, bit e taj, da usrdno moli Majku
Boju, neka ju Ona na prinese Bogu umjesto nas sa svom bogoljubnou svojega nevinoga srca.
Tako e dobiti mnoge i osobite milosti. To nam preporuuju mnogi slubenici Boji, a osobito sveti
upnik Ivan Vianney koji nam ree, da je to najbolja molitva. Djeco moja, ree, zapamtite to.
Svaki put, kad sam dobio koju milost, dobio sam ju na taj nain. To ne prevari nikad.
U ivotu sv. Dominika itamo, kako mu se jednom, kad je propovijedao o Majci Bojoj,
priinilo, da vidi gdje Bl. Djevica pobone sluatelje kropi Krvlju Sina svojega. A poznato je ono
udo, koje se zbilo pod sv. Misom, koju je jedno itao sv. Dominik. Tristo osoba, meu njima i
kralj i kraljica, vidjee, gdje za podizanja sv. kalea Marija Presvetu Krv izli na prisutne i na itavu
Crkvu.
Htjelo se time ivo predoiti, kako po svetoj Krvi velike milosti dobivaju svi prisutni, a i itava
Crkva. Molimo dakle Majku Boju osobito kod sv. mise, da se udostoji Krv Sina svojega prikazati
Ocu nebeskomu za obraenje grjenika, za umirue, za due u istilitu, za biskupe i sveenike, za
rodbinu i dobroinitelje, za sve nae osobne potrebe i za potrebe cjelokupne Crkve i domovine.
Ono, to prinosimo Bogu po Krvi Kristovoj jest neizmjerno vie vrijedno, nego li sve ono za to ga
prosimo. Molimo ga dakle sa svim svetim pouzdanjem.

7. 8. Zazivi Presvetoj Krvi Isusa Krista

Oisti nas, o sveta Krvi! ponavlja se poslije svakog zaziva: Predragocjena Krvi Spasitelja
mojega; Krvi Novoga zavjeta; Cijeno naega spasenja; Izvore Bojih milosti; Izvore ive vode;
Zalogu vjenoga blaenstva; rtvo vjene pravednosti; Kljuu vrata nebeskih; Oienje naih dua,
Izbavljenje iz naih nevolja; Sredstvo spasenja za nae grijehe; Sredstvo za oprotenje grijeha:
Naplato naih dugova; Otputenje zasluenih kazna; ivotno vrelo onima koji eaju za spasom;
Ufanje siromanima; Utjeho alosnih; Okrepo slabih; Lijee bolesnih; Pomirenje grjenika; Radosti
pravednika; Utoite sviju krana; Utjeho patrijarha; eznue proroka; Jakosti apostola; Pouzdanje
muenika; Opravdanje ispovjedalaca; Posveenje djevica; Blagosti svetih!
Oslobodi nas, Isuse!- ponavlja se poslije svakog zaziva: Od svakoga zla, Od svake nepravde, Od
duha bludnosti, Od svake oholosti i tatine, Od svake lakomosti i zavisti, Od svake neumjerenosti;
Od svake srditosti i mrnje, Od svake lijenosti, Od rata i pobune, Od gladi i skupoe, Od kuge i
raznih bolesti, Od tetnih oluja, Od nagle i zle smrti, Od vjenoga prokletstva, Po svojoj
dragocjenoj i svetoj Krvi, Po velikoj cijeni naega spasenja, Po svetoj Krvi, koju si kod svojega

226
obrezanja prolio, Po svetoj Krvi, koja je na brdu Maslinskom iz tvojih svetih ila tekla, Po svetoj
Krvi, koju si prolio, kada su te tvoji neprijatelji zlostavljali, Po svetoj Krvi, koju si prolio, kada su te
grozno bievali, Po svetoj Krvi, koju si prolio, kada su te otrim trnjem okrunili, Po svetoj Krvi,
koju si prolio, kad si svoj teki kri na Kalvariju nosio, Po svetoj Krvi, koju si prolio, kada su s
Tvojega ranjenoga tijela odijelo ti skidali, Po svetoj Krvi, koju si prolio, kad su te na kri
razapinjali, Po svetoj Krvi, koju si na kriu visei prolio, Po svetoj Krvi, koju si prolio, kad su ti
kopljem sveti bok otvorili, Po svetoj Krvi, koju si na posljednjoj veeri svojim uenicima pruio,
Po svetoj Krvi, koja se svaki dan u svetoj misi Gospodinu Bogu prikazuje,
Tebe molimo, uslii nas!- ponavlja se poslije svakog zaziva: Mi grjenici,Da nas potedi, Da
nam oprosti, Da se udostoji pravu nam pobonost udijeliti, Da se udostoji Boji strah nam
udijeliti, Da se udostoji njenu nam ljubav prema sebi udijeliti, Da se udostoji gorljivu ljubav k
svemu dobru nam udijeliti, Da se udostoji radosnu nam poslunost prema svojemu svetom zakonu
udijeliti, Da se udostoji pravu nam mrnju na grijeh i svako zlo udijeliti, Da se udostoji iskreno
nam pokajanje zbog naih grijeha podijeliti, Da se udostoji pomoi nam, da svoj ivot od srca
popravimo, Da se udostoji svojom svetom Krvlju due nae oprati, Da se udostoji svojom
dragocjenom Krvlju due nae pokrijepiti, Da se udostoji svojom svetom Krvi nas u naim
nevoljama utjeiti, Da se udostoji svojom svetom Krvi s Bogom nas pomiriti. Da se udostoji
svojom svetom Krvi do svake nam kreposti pomoi, Da se udostoji po svojoj svetoj Krvi u ljubavi
nas Bojoj stalne uiniti, Da se udostoji po svojoj svetoj Krvi u napastima nas ouvati, Da se
udostoji po svojoj svetoj Krvi za sluene nam kazni oprostiti, Da se udostoji po svojoj svetoj
Krvi u samrtnom asu biti nam na pomoi, Da se udostoji, po svojoj svetoj Krvi podati nam milost,
da sretno umremo, Da se udostoji po svojoj svetoj Krvi od muka istilinih nas osloboditi, Da se
udostoji po svojoj svetoj Krvi sve nas u Nebu blaenima uiniti.

8. MOLITVE KRVI KRISTOVOJ S POSEBNIM NAKANAMA

Posveta predragocjenoj Krvi Kristovoj

(Iz molitvenika Slavimo Krv Kristovu)

Hvala ti. Gospodine Isuse Kriste, to si postao ovjekom da na zemlji objavi ljubav vjenog
Oca. Hvala ti, Sine Boji; ti si uzeo nae tijelo i krv da nam postane bratom i prijateljem. Hvala ti,
dobri pastiru, to si dao svoj ivot za svoje stado da opere i posveti svojom Krvlju sve one koji
tvoju rije primaju i tako imaju udionitvo u rtvi pomirenja. Tebe, Gospodine, hvalimo i slavimo sa
svim anelima i svetima, jer si svojom Krvlju unitio krivnju ovjeanstva. Veliamo te to si dajui
svoj ivot, darovao nam novu nadu; umirui za nas, smrt nam je postala prelazom u uskrsnue;
iskazujui nam milosre, postajemo u zajednitvu s tobom izvorom milosra i pomirenja.
Spasitelju na, hvalimo te i slavimo to si nas po krtenju i potvrdi pridruio svom otajstvenom
tijelu - Crkvi. Po Euharistiji zapeauje vez ljubavi i mira; po sakramentu pomirenja lijei rane
naeg zemaljskog putovanja ili obnavlja ivot milosti ako nije izgubljen. Isuse, veliamo te i
astimo radi tvoje rijei i sakramenata koji nas ine ivim udovima Crkve. Zahvaljujemo ti za one,
koji umjesto tebe upravljaju tvojim stadom koje si stekao svojom vlastitom Krvlju. Gospodine,
hvala ti takoer za sve ljude preko kojih smo smjeli primiti vjeru. Hvala ti za sve one koji su nas
vodili putem ljubavi. Danas ti elimo posebno zahvaliti to u tvojoj svetoj Krvi nalazimo smisao
ivljenja, trpljenja i umiranja. Iz ljubavi si postao ovjekom, trpio i umro na kriu; tako si nam
omoguio da i mi moemo darovati svojim ivotom, trpljenjem i smru istinsku ljubav Bogu Ocu i
svim ljudima.
Zato se danas (iznova) posveujemo tvojoj predragocjenoj Krvi. Obnavljamo svoju krsnu
posvetu i elimo biti svjesniji, radosniji i spremniji lanovi tvoga tijela - Crkve. elimo svojim
ivotom nadopunjati to jo manjka otkupljenju svijeta. Nae vrijeme je tvoje. Naa je radost da
tebe razveseljujemo. elimo da svojim trpljenjem sudjelujemo u tvojoj otkupiteljskoj ljubavi. S
tobom elimo dati svoju krv i ivot za spasenje ovjeanstva.

227
 Gospodine, dopusti da budemo s tobom "rijeka milosra" koja pobjeuje strah i zle duhove; koja
daje snagu onima koji su u opasnosti, koja tjei i jaa trpee, koja pokazuje put onima koji ga trae,
koja potie zalutale na obraenje, koja ohrabruje Bogu posveene, koja pomae umiruima a
pokojnima dariva vjeni mir.
Gospodine Isuse Kriste, radi svoje predragocjene Krvi, daruj nam vjernost ovoj posveti koju ti
danas upravljamo (obnavljamo). Uini da budemo revni u promatranju i tovanju otajstva tvoje
ljubavi. Jaaj nas u irenju ove pobonosti da bi jo mnogi svjesnije imali udjela u molitvama
predragocjene krvi i u naem ivotu koji neka slui proslavi Oca u Nebu i spasenju ovjeanstva.
Amen.

Posveta i dnevno prikazanje Ocu u sjedinjenju s Krvlju Kristovom

(Bl. Tommaso Marija Fusco)

Zaodjeni me Oe, haljinom ljubavi i po zaslugama Predragocjene Krvi Isusa Krista ispuni me
Boanskim Duhom. Prikazujem ti misli, rijei, djela i trpljenja dananjeg dana sjedinjene s onim to
je Isus Krist trpio. Predajem se u tvoje boanske ruke. Oe elim ono to ti hoe, jer ti to hoe,
kako ti hoe i do kada ti hoe.
O divna Krvi mog Gospodina tebi posveujem svoju osobu, ivot, misli, potekoe i trpljenja.
Raspolai sa mnom kako ti eli. Kraljuj Gospodine, u mom razumu po motrenju tvoje uzvienosti,
kraljuj u mom pamenju po sjeanju na tvoja dobroinstva, kraljuj u mojoj volji po podlonosti
tvojoj volji, a pogotovu kraljuj u mome srcu, posveti sve moje osjeaje, sklonosti, elje i uini ga
potpuno slobodnim od svih stvorenja. Amen.

O predragocjena Krvi Isusova

O predragocjena Isusova Krvi, ti si bila prolivena da cijelom ovjeanstvu pokae svoje

milosre! Mi smo sada jako blizu tebi. Izlij se na nas u svome neizmjernom obilju! Evo nae glave,
naih ruku, nae volje, pameti, sjeanja, misli, elja i nagnua, naih aktivnosti, nae vanjske i
unutarnje osjeajnosti! Operi nas od svega onoga to je prljavo; izbrii nae mrlje, ozdravi ono to
je u nama bolesno; obrati nas i preobrazi svojom snagom, da mognemo ostati sjedinjeni s tobom. O
neizmjerna istoo, oisti nas, ukrasi nas, nahrani nas, blagoslovi i spasi nas! Amen.

Pouzdanje u Krv Kristovu

(Za one koji se bore za osloboenje od ovisnosti)

Gospodine Boe, Ti si mi dao ivot i zdravlje, no nisam potivao Tvoje darove. Svojom
lakomislenou i zanemarivanjem postao sam ovisnik. Nepotrebno sam poputao kunjama, a sada
se osjeam kao u zatvoru. Moja sloboda je ograniena, moje zdravlje slabo. Postao sam problem
drugima i samome sebi. elim se osloboditi svoje ovisnosti, ali mi nedostaje snage. Toliko sam puta
pokuavao zapoeti novi ivot, ali svaka izgubljena bitka bi poveavala moju nutarnju prazninu,
odbojnost prema samom sebi i prema ivotu uope. A ipak, elim ivjeti, elim zapoeti nanovo,
elim pobijediti ono to me ograniava i dri u lancima. (Navedi u srcu svoje konkretne ovisnosti,
kojih se eli osloboditi).
Posvjeujui sebi da je Krv Tvoga Sina pobijedila pakao i smrt, elim se otvoriti i primiti tu
Boansku snagu, taj lijek s Neba. Znam da vlastitim snagama ne mogu nita promijeniti, zato se
elim boriti zajedno s anelima i sa svima koji se uzdaju u snagu Kristove Krvi.
Uvrsti moju slabu volju svojom ljubavlju, da ne bih traio utjehu kod ljudi i da se vie ne
vratim ovisnosti. elim razborito izbjegavati susrete, poznanstva, situacije koje su za mene kunja i
ustrajati u molitvi s Rijeju ivota, kada me vue sila zla. Daj mi mudrost kako bih znao kada
trebam izdrati u borbi, a kada je najbolja borba izbjei kunju.
Gospodine Isuse, svako osloboenje od ovisnosti je bolno. Bojim se toga trpljenja, no ipak,
elim gledati na Tebe, koji si ustrajao na Krinom putu. Snagom Tvoje Krvi elim ustrajati i kada

228
imam dojam da vie nemam snage i da nisam u stanju izdrati. Neka me Tvoja ljubav uvrsti i daje
mi ustrajnost. Neka Duh Sveti, koji je dao snagu i pobjedu muenicima, spasi takoer i mene i sve
koji ele novi ivot, dostojan ovjeka i kranina. Amen.

Za milost opratanja

Gospodine Isuse, Spasitelju! Ne eli da na zlo zlom uzvratimo nego da zlo pobjeujemo
dobrim. Trebamo se pomiriti s onima koji nam se ine nesimpatinima, koji su nas ranjavali ili nam
nanijeli nepravdu. Nije lako moliti se iskreno i iz svega srca za one koji su daleko od nas zbog svog
karaktera, svojih pogleda ili loih iskustava, za one s kojima vie ne bismo htjeli imati nita
zajedniko.
Ali Tvoja Predragocjena Krv nam govori da ljubi svakoga. Bez iznimaka. Platio si takoer i za
one koje izbjegavamo ili odbijamo. I sami smo ve toliko puta primili oprotenje. Svakodnevno Te
molimo za oprotenje naih grijeha, kako i mi otputamo dunicima naim. Zato te, Gospodine,
molimo za tvojega Duha. On neka oisti naa srca, nau ljubav i na pogled na druge. elimo tvojim
oima gledati ovjeka. elimo vidjeti svako dobro, ak i onda kada nam ljudske slabosti i
ogranienja zamrae sliku.
Molimo za milost istinskog i potpunog pratanja kako bismo mogli ljubiti poput Tebe, i kako bi
tvoja spasiteljska Krv ponovo dotaknula due naih blinjih. Daj da znamo oprostiti kako bismo i
sami primili oprotenje i postali radost i slava tvojemu i naemu Ocu na nebesima. Amen.

Za milost dobre smrti

Gospodine, Boe moj, znam da nita u mome ivotu nije tako sigurno kao moja smrt i da nita
nije tako nesigurno kao trenutak zavretka ivota na ovoj zemlji. Zahvaljujem Ti za vjeru koja mi
daje nov pogled na tu stvarnost. Gledajui na smrt i uskrsnue tvoga Sina vie se ne moram bojati
svoje smrti. Zahvaljujui Kristovoj Krvi, mogu mirno ekati na susret sa Sucem: eka me kua Oca
koji me ljubi i mjesto koje mi je pripremio Spasitelj. No, ipak molim, da se dobro pripremim za
smrt. Daj mi Svoga Duha, kako bih uvijek bio spreman na zavretak zemaljskog ivota, pomiren s
Tobom i sa svima. elim biti takoer spreman i za ivot, posao i trpljenje, ako je to potrebno za
ispunjenje Tvojih planova koje ima za mene i za moju brau. Neka se ispuni Tvoja volja u svemu.
Amen.
Molitva za umirue
(sv. Ivan Pavao II)

Svemogui i vjeno ivi Boe, Oe siromaha, snago bolesnika, nado umiruih! Hvala ti za dar
ljudskog ivota, a osobito za obeanje vjenog ivota. Mi znamo da si uvijek blizu svima koji su
slomljena srca, svim siromasima, slabima i bolesnima. Boe koji si pun njenosti i suuti, primi
molitve koje ti upravljamo za svoju bolesnu brau i sestre. Umnoi im vjeru i pouzdanje u tebe.
Ojaaj ih svojom ljubaznom nazonou i ozdravi ih, ako ti je milo, te daj njihovim tjelesima i
duama obnovljenu snagu.
Ljubazni Oe, blagoslovi umirue, blagoslovi sve koji e se uskoro s tobom susresti licem u
lice. Mi vjerujemo da si od smrti uinio vrata vjenog ivota. uvaj nau umiruu brau i sestre u
svojoj ljubavi i vodi ih sigurnom rukom u domovinu vjenog ivota s tobom. Boe, izvore svake
jakosti, pogledaj i titi sve one koji se posveuju bolesnicima i umiruima. Daj im duh hrabrosti i
njenosti. Podri ih u njihovim naporima da donesu okrepu i ozdravljenje. Daj da sve vie i vie
budu znak tvoje preobrazujue ljubavi. Daj da svi uvide da si ti ljubazni Otac, Bog milosra i
suuti. Amen.

229
 Preporuke umiruih

Isuse, Marijo, Josipe, pomozite mu (joj) u posljednjoj borbi! Isuse, Marijo, Josipe, dajte da u
miru s vama usnem i poivam. Poi kranska duo s ovoga svijeta, u ime Boga Oca svemoguega
koji te je stvorio, u ime Isusa Krista koji te otkupio, u ime Duha Svetoga koji se u te izlio. Danas ti
bilo mjesto u miru i prebivalite kod Boga, sa svetom Bogorodicom Marijom, svetim Josipom i sa
svima anelima i svecima Bojim. Preporuujem te dragi brate (draga sestro) svemoguem Bogu i
predajem te onomu koji te je stvorio. Neka ti na odlasku iz ovoga ivota doe ususret Djevica
Marija, aneli i svi sveti. Oslobodio te Krist koji se udostojao za te umrijeti; neka te on smjesti u
svoj Raj da ga gleda licem u lice za svu vjenost.
Vjeni Oe prikazujem ti zasluge Predragocjene Krvi Isusa Krista, tvoga ljubljenoga Sina i naeg
Boanskog Spasitelja, za sve one koji e danas umrijeti, sauvaj ih od paklenih muka i dovedi u
vjenu Domovinu.

"Kae se da e vaa bolest dugo trajati. Nemojte gubiti hrabrosti, nego trpite iz ljubavi prema
Bogu. Vaa nebeska kruna e biti lijepa. Proi emo kroz mnoge nevolje prije nego uemo u Nebo.
Imajte veliko pouzdanje u predragocjenu Krv Isusovu. Molimo Boga da nam objavi dragocjenost
patnje. Dui koja ljubi Isusa Krista, trpljenje je drago i uvijek joj se ini da nije trpjela za onoga koji
je toliko trpio, umro razapet iz ljubavi prema nama." (bl. Marija De Mattias)

Pomirne molitve za due u istilitu

(Biskup Lang)

O dobrostivi Gospodine Isuse Kriste, oisti moje neisto srce svojom svetom Krvlju! Kapljice te
Krvi spasile bi cijeli svijet! Tvoja sveta Krv neka bude moja utjeha i ufanje. O sveta Krvi,
spasonosna kupelji svih bolesnika, probudi u meni ljubav prema mojemu Bogu i Spasitelju! Tebe
dakle molimo, doi u pomo duama, koje jo u istilitu trpe, koje si ti svojom dragocjenom Krvlju
otkupio. Vjeni Oe, prikazujem ti predragocjenu Krv Isusa Krista u zadovoljtinu za svoje grijehe i
za potrebe sv. Crkve. Vjeni Oe, prikazujemo ti Krv, Muku i smrt Isusa Krista, alosti presvete
Djevice Marije i sv. Josipa u zadovoljtinu za nae grijehe, za utjehu siromanim duama u
istilitu, za potrebe sv. majke Crkve i za obraenje grjenika.

Molitva na ast presvetoj Krvi Isusovoj

(papa Pio VII je udijelio djelomini oprost za one koji mole ovu molitvu)
O predragocjena Krvi vjenoga ivota, cijeno i otkupnino cijeloga svijeta, pilo i kupelji spasenja
za nae due, koja bez prekida brani ljude pred prijestoljem milosra Svevinjega! Ja ti se klanjam
s najdubljim tovanjem i elim, koliko mi je mogue, da ti nadoknadim sve uvrede i zlostavljanja
koja ti ljudi neprestano nanose, posebno oni koji se usuuju drsko bezbone psovke protiv tebe
izricati. O, tko ne bi hvalio ovu Krv od neizmjerne vrijednosti?
Tko se ne bi ugao ljubavlju prema Isusu, koji ju je prolio? to bi bilo od mene, da me nije ova
boanska Krv otkupila? Pa, tko ju je iz presvetih ila Gospodina mojega sve do zadnje kapljice
istisnuo? Ah, to nije zacijelo bio nitko drugi, nego njegova boanska ljubav. O neizmjerna Ljubavi,
koja si nam darovala ovaj balzam pun spoznanja! O neprocjenjivi balzame, koji si potekao iz vrela
neizmjerne Ljubavi; oh, uini da te sva srca i svi jezici aste i slave i tebi hvalu daju sada i u vijeke
vijeka! Amen!

230
 9. SVETITA KRVI KRISTOVE U SVIJETU I HRVATSKO SVETITE KRVI
KRISTOVE U LUDBREGU

a. Ostaci i aenje presvete Krvi Kristove u svijetu i kod nas u Ludbregu

Biskup Lang pie: Po Bojoj providnosti imamo neto ostataka Presvete Krvi Isusove. Sveta
nas povijest ui, da su krani u prvim stoljeima s pogibiju ivota sabirali i uvali krv svetih
muenika. Tako su na grobu sv. Stjepana, prvog muenika, nali posudicu s njegovom krvlju. Ne
zna se izvjesno, da li su Marija, Majka Isusova, Josip iz Arimateje i pobone ene na Kalvariji
poslije, kako su pomazali sv. tijelo Isusovo, sahranili i predragu Krv, koja je tekla iz Rana Isusovih.
O tom nam sv. Evanelje nita ne pripovijeda.
Ali nije sve zapisano u Evanelju, to se s Isusom dogaalo, kako to veli sv. Ivan evanelist. Ali
nam pobona predaja, kojoj moemo vjerovati, veli, da je presveta Bogorodica sama rupcem
pobrala nekoliko kapljica Presvete Krvi i vode, koja je iz grudi Isusovih potekla, i da je to ostavila
sv. Ivanu. Poslije nekoliko stoljea preao je taj rubac u vlasnitvo crkve Sv. Marka u Veneciji, gdje
se i danas uva.
Predaja pripovijeda, da je ve vojnik (Longin), koji je probo Srce Isusovo, osjetio mo
Presvete Krvi njegove. Vele da je bio na jedno oko slijep i da mu je jedna kapljica Presvete Krvi
Isusove pala u to oko, te je odmah progledao. Pripovijedaju, da je poslije postao kranin, biskup i
muenik, koji se slavi 15. oujka. - Tako je svojom krvlju vratio Isusu Krv, to ju je kopljem prolio.
U Steinzu u Tirolu uvaju Predragocjenu Krv Isusovu, koju je, kako se pripovijeda, sakupila
Marija Magdalena na Kalvariji.
Presveta Krv Isusova asti se i u Ludbregu, u Podravini, jo od vremena pape Julija II.
(1503-1513) i pape Pija VI. (1775-1799), koju poboni krani iz daleka rado pohaaju, da joj
iskau svoje veliko tovanje. Presvetoj Krvi u Ludbregu svake se godine hodoasti u tri dana i na
prvu nedjelju u mjesecu rujnu. Zato se asti Presveta Krv Isusova u Ludbregu, najljepe se istie u
buli (papinskom pismu) sv. oca Leona X. iz 1512 g., koja se uva u upskom arhivu u Ludbregu.
U Ludbregu je oko 1410. g. ivio sveenik koji je mnogo o tom razmiljao, da li je doista
poslije pretvorbe (i podizanja) u kaleu prava Krv Isusova pod prilikom vina. Jednoga je dana
sluio sv. misu. Izrekavi nad kaleom rijei pretvorbe, posumnja o nazonosti Presvete Krvi pod
prilikom vina. Zato stavivi kale na oltar, zaviri u nj. I gle, u kaleu ne bijae vie prilike vina,
nego prava Krv koja kipi.
Bog je uinio udo, da mu raspri sumnju. Sveenik se prepadne, spremi tu Krv i zazida je
zajedno s kaleom iza rtvenika u gradskoj kapelici. Tu je to dosta dugo uvao, ne kazujui o svemu
nikome nita. No naskoro sveenik oboli. Bolestan leao je dulje vremena. Napokon se dade
ispovjediti, a poslije ispovijedi kae sve ispovjedniku, to se dogodilo s kaleom. Priznavi sve,
premine blago u Gospodinu.
Ta je sveta Krv poslana u Rim, sv. Ocu papi. Stvar se je dugo istraivala. Otprilike sto godina
poslije tog dogaaja, preda molbu plemi Tomo Zercz, vlasnik imanja Lethgenut, papi Juliju II., da
se stvar rijei. Papa je sve dao istraivati dvojici opata: de Boersu i de Chyaku, koji su tada boravili
u Zagrebu, no sv. otac Julije II. naskoro umre, a njegov nasljednik Leon X. ispitivanje dovri i izda
o tome spomenutu bulu. Kale, kako se u toj Papinoj buli spominje, s Presvetom Krvi predan je u
Ludbreg upskoj crkvi Sv. Trojstva za vjeno klanjanje i uvanje.
Od onoga su se vremena u toj crkvi po tovanju sv. Krvi dogodila mnoga udesa, kako to
svjedoi knjiga spomenica, to se uva u upskom dvoru u Ludbregu. Dugo je vremena u upskoj
crkvi u Ludbregu bila aena ta Presveta Krv. No kako je ovo mjesto bilo otvoreno turskim
napadajima, prenijeli su je u grad Gotalovac.
Posljednji je potomak iz toga grada bio Stjepan Pucz, predstavnik zagrebakog kaptola. Poslije
je ta Presveta Krv dola u ruke obitelji Pasztory i Szegyeny. A kad su bili Turci sretno protjerani iz
Kanie, donesena je opet u Ludbreg. Poradi vee sigurnosti spremila se u gradsku kapelicu, koja jo
i danas stoji. Odatle se uoi svakog protenja u procesiji nosila u upsku crkvu, dok je nije upnik
Jambrekovi 1815 g. posve zadrao u upskoj crkvi.

231
 b. Poznatija svetita u Italiji

Svetite u Lancianu: Dogaaj u Lancianu se s pravom smatra prvo veliko euharistijsko udo u
Katolikoj Crkvi vezano uz slavljenje Svete Mise. udo se dogodilo oko 750 g. u crkvi san
Legonziana. Neki monah reda sv. Bazilija dok je slavio sv. Misu je posumnjao u stvarnu Isusovu
prisutnost pod posveenim prilikama. Tada nakon pretvorbe posveena hostija je postala tijelo, ivo
meso, a vino se pretvorilo u pravu krv koja se ubrzo zgruala u 5 dijelova. Ta hostija meso i ostaci
krvi se i danas uvaju u svetitu u Lancianu.
Svetite u Firenzi: Dananja crkva sv. Ambrozija u Firenzi bila je u sastavnom dijelu
samostana benediktinki. Ujutro 30. 12 1230.g. sveenik Uguccione je slavio Svetu Misu skupa sa
zajednicom asnih sestara. U trenutku purifikacije kalea nakon priesti, ne zna se iz kojeg razloga
malo posveenog vina je ostalo u kaleu. Sutradan kad je isti sveenik uzeo kale za ponovno
sluenje Svete Mise u njemu je primijetio zgruanu krv. asne sestre su bile svjedokom dogaaja,
neki vjernici i sam tadanji biskup Firenze koji je bio prisutan. Ubrzo se dogaaj prouo i mase
vjernika su dolazile tovati to udo. Kako bi hodoasnici mogli vidjeti krv odgovorni su je
premjestili u staklenu ampulu u kojoj se i danas nalazi u istoj crkvi gdje se udo dogodilo.
Svetite u Orvietu i svetkovina Tijela Kristova: U Boseni 1263.g. sveenik Petar iz Praga je
iz eke hodoastio na grobove apostola Petra i Pavla. na povratku iz Rima slavio je Svetu Misu u
Bolseni na grobu sv. Kristine. Muile su ga sumnje o stvarnoj Isusovoj prisutnosti pod posveenim
prilikama kruha i vina. U trenutku kada je lomio posveenu Hostiju meu rukama vie nije vidio
uobiajenu bijelu boju hostije nego neto crvenkasto kao pravo meso iz kojega je na korporal kapala
svjea krv i natapala korporal oblikujui liku ovjeka.
Uznemireni sveenik je odloio udesnu hostiju u kale sve prekrio velom i ostavio u sakristiji.
Bio je duboko potresen i smatrao taj dogaaj kaznom za svoju nevjeru. arko je elio oprotenje i
prema predaji otiao do pape koji je tada bio u mjestu Orvietu i sve mu pripovjedio. Papa mu je
udijelio oprotenje grijeha, a on se vratio u eku. I sam Papa Urban IV je bio duboko
impresioniran pripovijesti sveenika hodoasnika te je naloio da se dogaaj istrai. Poslao je u
Bolsenu biskupa Maltraga skupa s najuglednijim teolozima tog vremena sv. Tomom Akvinskim i sv.
Bonaventurom. Nakon ozbiljnog istraivanja papa je doao do zakljuka o istinitosti uda. Papa
Urban IV, sigurno i pod utjecajem dogaaja u Bolseni je ustanovio svetkovinu Tijela Kristova
Corpus Domini, i odredio da se slavi u cijeloj Crkvi. Ostaci euharistijskog uda se i danas uvaju u
katedrali u Orvietu.
Svetite u Casciai: U gradu poznatom po sv. Riti, u svetitu posveenom svetici uva se
relikvija Euharistijskog uda koje se dogodilo u Sieni 1330. Neki sveenik pozvan da posjeti
bolesnika na samrti uzeo je posveenu hostiju i stavio je u brevijar. Kad je kod bolesnika otvorio
brevijar da ga priesti duboko uznemiren je primijetio da je iz posveene hostije izlazila svjea krv
koja je natopila obadvije stranice njegova brevijara. Prestraen je otiao u Casciau i sve pripovjedio
p. imunu, buduem blaeniku. Relikvija krvave hostije i krvlju natopljene stranice se kroz stoljea
uva i asti u Casciai. Mnoge pape su potvrdile aenje relikvije i udijelili svetitu posebne
oproste.
Svetite u Ferrari: U Ferrari u crkvi sv. Marija in Vado, na Uskrs 1171. g. neki sveenik dok je
slavio Svetu Misu, bio je u srcu napastovan sumnjom o stvarnoj Isusovoj prisutnosti u Euharistiji.
Prije podizanja, kad je on lomio posveenu hostiju, iz nje je briznula krv i to tako snano da je
popricala okolne zidove. Dogaaj tog euharistijskog uda se prouo po svem svijetu te su vjernici
na ast Tijela i Krvi Kristove u Ferrari podigli velianstvenu baziliku.

9. POTICAJNI PRIMJERI POBONOSTI KRVI KRISTOVOJ

1. Papa Pio IX 1848.g. zbog okupacije Rima je bio primoran potraiti utoite u Gaeti.
Sluga Boji vel. Giovanni Merlini, drugi nasljednik sv. Gapara del Bufalo u upravljanju Drubom
misionara Predragocjene Krvi, mu je doao u posjetu i prorekao Svetom Ocu da e se ubrzo vratiti
u Rim, ako bude proirio na cijelu Katoliku Crkvu blagdan Predragocjene Krvi Kristove. Papa

232
nakon to je razmiljao i molio, 30. 06. 1849. mu je odgovorio da e to uiniti, ne kao zavjet nego,
spontano, ako se proroanstvo ostvari. Ubrzo se Papa mogao vratiti u Rim, i bio je vjeran svome
obeanju. Desetog kolovoza iste godine potpisao je dekret proslave blagdana Predragocjene Krvi
Kristove za cijelu Crkvu na prvu nedjelju u srpnju.
Papa sv. Pio X je 1914. odredio da se blagdan Predragocjene Krvi slavi 1. srpnja, a Pio XI
1934 je blagdan uzdigao na vii liturgijski nivo. Papa Pavao VI s obnovom rimskog liturgijskog
kalendara nakon Drugog Vatikanskog Koncila 1970. blagdan Krvi Kristove je spojio sa onim Tijela
Kristova te se u etvrtak nakon Presvetog Trojstva slavi svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove,
dok je slavljenje svetkovine Krvi Kristove 1. srpnja ostavljeno svim ustanovama i crkvama koje u
nazivu imaju Krv Kristovu.
2. Sluzi Bojem vl. Giovanniju Merliniju, dok je propovijedao puke misije u Segni u
talijanskoj pokrajini Laziju, je jednoga dana doao neki ovjek koji je bio prodao duu avlu.
Ugovor je on potpisao i predao Sotoni koji mu se bio ukazao. Nesretni ovjek je na misteriozan
nain redovito svaki dan dobivao 20 kuda, ali nije vie imao mira. U to vrijeme to je bila znaajna
svota, pa ipak stalno je bio u dugovima zbog velikih poroka u koje je padao.
Bio je na rubu oaja, kad je uo o svetom misionaru koji propovijeda u mjestu. Poao ga je
potraiti, pao mu pred noge i uo iz usta vl. Giovannia Merlinia ove utjene rijei: Imaj vjere,
sinko, Krv Kristova e ponovno kupiti tvoju duu. Sluga Boji nije prestajao moliti i initi pokoru
za spasenje due. Na kraju je Krv Kristova trijumfirala nad avlom koji je bio primoran vratiti
ugovor koji je onaj nesretnik bio potpisao. to rei za one koji za bijedni uitak prodaju duu avlu?
O kada bi razmiljali o tome koliko su muke njihove due stajale Isusa!
3. Najvea relikvija natopljena Krvlju Kristovom je Svet Kri na kome je Isus umro. Sv. Jelena i
sv. Makarije na udesan nain su pronali tu dragocjenu relikviju koja je tri stoljea bila ostavljena
u Jeruzalemu. Nakon to su ga Perzijanci osvojili sa sobom su odnijeli i Kristov Kri. Kada je car
Heraklije pokorio Perziju htio je osobno vratiti tu dragocjenu relikviju u sveti grad. Poeo se
uspinjati putem Kalvarije kada ga je neka udesna sila zaustavila i nije mu doputala da nastavi
uspon. Tada mu se priblii sveti biskup Zaharija i ree mu:
Caru nije mogue tako raskono obuen ii putem koji je Isus proao u tolikom siromatvu,
poniznosti i patnji. Nakon to je odloio sveane haljine i nakit car je mogao nastaviti put i svojim
rukama poloiti sveti Kri na mjesto gdje je Isus bio razapet. I mi esto puta umiljamo da moemo
nositi kri s Kristom i istovremeno biti navezani na nae uitke i vlastitu oholost. To nije mogue.
Da bi se moglo slijediti Isusa na njegovu krinom putu treba biti ponizan.
4. Pripovijeda p. Matteo Crawley da se neki veliki grenik u panjolskoj otiao ispovjediti. Iako
su njegovi grijesi bili jako teki sveenik mu je dao odrjeenje. Ali nedugo zatim, ponovno je pao u
iste grijehe, a sveenik mislei da nema dobru volju da se oslobodi od grijeha ree mu: Ne mogu te
odrijeiti, na putu si prokletstva, odlazi ti od otkupljenja nema koristi.
Jadni ovjek na te rijei zaplaka, a s raspela se zau glas: O sveenie, nisi ti dao svoju krv za
ovu duu! I ispovjednik i pokornik se raskajani prenerazie kad su vidjeli da iz Isusova kipa na
raspelu iz boka kaplje krv.
5. Ivanu Gualbetru, plemenitau vinom maevanju je jedan sumjetanin ubio brata Hugu, u
borbi suparnikih plemenitakih obitelji. Ivan se zakleo da e se osvetiti i poeo je tragati za
ubojicom. Ujutro na Veliki Petak 1003. pronaao ga je i susreo licem u lice u jednoj uskoj gradskoj
ulici. Odmah ga je napao s nakanom da ga ubije. A tada je nesretnik koji se nije mogao obraniti
zavapio i molio oprotenje u ime Isusa Krista Raspetoga.
Ivan je nadljudskim naporom vratio ma u korice i kazao mu: Da samo Isusu Raspetome za
ljubav opratam ti. I sav uznemiren u dui ue u prvu crkvu i pade na koljena pred raspelom. A
tada na svoje zaprepatenje vidje kako je Isusova trnjem okrunjena glava oblivena krvlju s raspela
prema njemu naginje u znak pozdrava. Ponosni vitez, baci ma i povue se u samou i molitvu u
Vallombrosa. Njemu se kasnije pridruie i drugi te on postade utemeljitelj monaha Vallombrosina.
Ne samo to nego je tako napredovao u duhovnom ivotu da se potpuno posvetio i asti se u Crkvi
kao sv. Ivan Gualbetri.

233
 Oprostiti naem neprijatelju Isusu za ljubav je herojski in pobjede nad vlastitom oholou. Ako
se oprata Isusu za ljubav on se nama naklanja govorei nam da su nam oproteni nai grijesi.
6. Slubenica Boja Marija Rosa Carafa iz plemenite napuljske obitelji je umrla 1890.g. Gajila
je u ivotu posebno pobonost Krvi Kristovoj i puno molila za due u istilitu. Jedan put na Duni
dan Isus joj je u vienju pokazao istilite. More kao od plamena se pokazalo njenom prestraenom
pogledu, a Isus joj je rekao: Keri moja ima na raspolaganju veliko sredstvo za ugasiti ovaj
plamen. Uzimaj Krv iz moga Srca i njome kropi due u istilitu.
Ona tako uini i vidje mnoge svete due kako kao neke svijetlee zvijezde uzlaze u Nebo. Tada
slubenica Boja ree Isusu: Gospodine, elim osloboditi sve ove due. A Isusu joj odgovori:
Kada bi ljudi mislili na Predragocjenu Krv, blago koje imaju na raspolaganju mogli bi osloboditi
na tisue dua koje ovdje trpe. Hoemo li i mi biti neosjetljivi na patnje tolikih koji ekaju na nae
molitve u istilitu? Razmiljajmo i o tome da su due iz istilita uvijek udesno pomagale svojim
zagovorom onima koji su se za njih molili.
(Primjeri pod brojevima 1- 6 su iz R. Bernardo C.PP.S. Il mese del preziosissimo sangue ,autor je
misionar Krvi Kristove, a knjiga je objavljena s crkvenim doputenjem, Rim 1950. st. 39-40).

udesa Presvete krvi Isusove

(Biskup Lang)

Veliki su i divni nauci o Presvetoj Krvi to smo ih do sada razmiljali. Sada opet razmotrimo
udo, koje se dogaa u dui ovjejoj kod svake dostojne i pobone sv. priesti. Sv. Pavao (I. Kor
10,16) pie: aa blagoslova, koju blagoslivljamo, nije li zajednica krvi Kristove? O doista,
divnih li rijei apostolovih!
ovjek grjenik smije se dotaknuti Presvete Krvi Kristove, smije piti Krv Boju, smije se s
Kristom sjediniti, tako da je Krist u njemu, a on u Kristu. Zato neka bude srce nae isto, da bude
vrijedno primiti tu Presvetu Krv, da nam bude na zdravlje dui i za ivot vjeni. A da nam bude srce
isto, rado razmiljamo o Presvetoj Krvi Isusovoj i tujmo njegovo Boansko i Presveto Srce.
Spominjimo se na one lijepe rijei, to ih je rekla sv. Margareta Alacoque: O kako je slatko, kako
je utjeno umrijeti, ako smo za ivota rado astili ono Presveto Srce, koje e nas suditi.
Ako za ivota ee dostojno i valjano pripravljeni primamo sakramente pokore i oltara, ako
rado dolazimo na slubu Boju, ako se vrsto uzdamo u mo Presvete Krvi Isusove, ako smrt nae
duu nau pokropljenu Krvlju Isusovom, kao to je neko u Egiptu aneo Gospodnji, kad je ubijao
prvence egipatske, naao pokropljena kuna vrata naroda izraelskoga, pa ostavio njihove prvence,
onda se smijemo tvrdo nadati da emo po ovoj Presvetoj Krvi ui u kraljevstvo Gospodnje. ujmo
jedan lijepi primjer:
Pripovijeda se, da je ivio neki otac, opak i bezboan, koji nije mario za Crkvu, a proklinjao je i
razuzdano ivio, da je strahota. Svoju dobru i pobonu enu opakim je svojim ivotom tako alostio
i tako je zlostavljao, da je od tuge i alosti umrla. Jo mu je ostala jedna dobra kerka, koja je bila
uistinu pobono, neduno dijete. Ona se molila i neprestano plakala, da bi joj se otac popravio i k
Bogu se ve jednom okrenuo.
Jednoga dana doe otac opet pijan kui. Dobro dijete padne na koljena pred ocem, te ga zamoli
sklopljenim rukama i suznih oiju, neka se popravi i obrati. Neovjeni otac kao divlji i razdraeni
tigar gurne nogom dijete u prsa tako, da mu se je kerka onesvijestila i zanijemila, te joj krv potekla
iz ustiju. Kad je to razjareni otac vidio, kao da su ga gonili neisti duhovi, pobjegne od kue sav
uzrujan, to je neduno dijete tako nemilosrdno udario, i otie u vrt.
Meutim za neko vrijeme doe dobro dijete k sebi, sklopi svoje nedune ruke i opet stane
moliti slabim glasom: Oe nebeski, koji si pun smilovanja, ja ne prestajem moliti, dok mi se otac
ne popravi. Do sada sam ti za nj prikazivala svoje suze i molitve, a danas ti prikazujem za njega evo
i svoju krv. Smiluj mu se, samo neka se popravi, pa rado umirem.
Nesretni otac sav je u oajanju vikao po vrtu, dok nije onako mamuran i umoran pao na zemlju
i tvrdo zaspao. Za spavanja je imao straan san. Priinilo mu se, da stoji pred Sucem Boanskim, na

234
otrom i pravednom sudu Bojem. Sud se posljednji zapone i prikae mu se aneo, koji je ekao,
da vagne sva njegova djela.
Na lijevu stranu vage stavi aneo sve grijehe toga bezboca, njegove strane i velike kletve,
surovosti i nemilosra i sva zla djela njegova ivota, i zdjelica od vage duboko padne. Grjenik se
od velikog straha stao tresti na svem tijelu pred otrim i pravednim sudom Bojim, dok se najednom
ne prikae drugi aneo, koji je vodio za ruku neduno ljubazno dijete. - Otac prepozna u tom djetetu
dobru kerku. Ona brzo pristupi i poloi na desnu stranu vage sve svoje molitve i suze, sve zle rijei
i udarce, koje je neduna dobila od nemilosrdnoga oca, sve uzdisaje i sve noi, koje je provela u
molitvi za oca, ali sve je to bilo premalo, lijeva je zdjelica sveudilj tea od desne.
alosnim oima pogleda dijete na pravednoga i milosrdnoga suca, poloi svoju krv na desnu
zdjelicu i ree: Svoju krv dajem, da oca oslobodim. U tom asu skoi lijeva zdjelica vage, i otac
bi spaen. Otac se na to probudi u vrtu, pohita kui i nae kerku mrtvu. Usnice su joj bile krvave
od krvi, koju je darovala za svoga oca. Strani san i grozne prikaze su tako potresle oca, da su ga
opametile. Popravio se, lijepo se iza vie godina ispovjedio i stao provoditi ivot dobra, kreposna i
pobona kranina. Kad je evo krv ovjeja od tolike moi, da nam se Bog smiluje, od kolike je
onda cijene i moi Presveta Krv Isusova?
Odmah poslije opeg potopa dao je Bog zakon: Tko prolije krv ovjeju, neka se i njegova
prolije, jer je ovjek stvoren na sliku i priliku Boju. (Br. 35,32). Znamo iz Sv. pisma, kad je Kain
ubio brata svoga Abela, da ga je Bog prokleo i rekao: to si to uinio? Krv brata tvoga vie sa
zemlje k meni u nebo. (Pos. 4,10).
Ako je pred Bogom krv siromanoga ovjeka, koji nije nita skrivio, od tolike cijene, od koliko
je vee cijene i asti pred njim Krv jedinoroenoga Sina? to je krv svih ljudi, ako se usporedi samo
s jednom kapi Presvete Krvi Isusove? Pa eto vidimo neizmjernu ljubav Boju, kako nam Isus ovu
Presvetu Krv daje, da po njoj dobijemo oprotenje grijeha, milost Boju i spasenje due svoje.
ivio neki mladi u mjestu L., koji se podao kartanju i grjenom ivotu. Kad je jedne veeri
zaigrao sve, to je imao, i veliki dug nainio, poeo je psovati Boga i Isusa govorei u svom oaju:
Sada o tebi, Isuse, nita vie neu uti niti se vie bojim tebe i tvojih prijetnja, jer gore nita ne
moe uiniti, nego li to si mi ovu veer uinio. O bezboni jezie, dakle nita gore? ekaj malo,
pa e se uvjeriti. Vozio se kui sa svojim prijateljima, kola se prevalila, a on si prebio nogu. K toj
bolesti doe jo i groznica te su lijenici rekli da za nekoliko dana mora umrijeti. Sada spozna da
mu Isus moe i vie uiniti, ali mjesto da se pokaje, poeo je u oaju jo vie huliti na Boga
govorei: Boe, kad ve ima u tom veselje da me mui, kad si mi uzeo novac i zdravlje, onda mi
daj jo i najvee zlo, a to je vjeno prokletstvo.
Tko nee, kad takvo to uje, zatvoriti sebi ui, tko se nee nebu uditi, da je zadralo vatru, te
ga nije pretvorilo u prah i pepeo. A sluajte svretak! U oaju toga nesretnika udahnu Bog u njegova
duobrinika dobru misao. On stupi u sobu i ree bolesniku: ujte, mladi ovjee, jedan va dobar
prijatelj je ovdje, koji bi se jo prije smrti htio s vama oprostiti. -Tko je taj? zapita bolesnik,
kaite mu, neka unie. - Sluga Boji ispod svoje asne halje izvadi krvavo raspelo i ree:
Gledajte ovo raspelo, vidite Isusa Krvlju oblivena, to je va najbolji prijatelj, koji eli s vama
govoriti. - Milost Boja obasja i smeka bolesnika. Nepomino je gledao u raspetoga Spasitelja, a
on kao da dui njegovoj govori:
Sinko, sad u ti pokazati, da ti mogu najbolje i da neu najgore uiniti. Ja sam te ve toliko
puta mogao u paklu imati, ali po Presvetoj Krvi mojoj dobio si milost da u te vidjeti u nebeskom
blaenstvu. Na to bolesnik proplae i sav u suzama pograbi raspelo iz ruku sveenikovih, poljubi
ga, iskreno se ispovjedi i priesti tako skrueno, da se ni ispovjednik nije uzdrati od suza. Malo iza
toga istu duu svoju predade Gospodinu Bogu...
I mi emo jednom leati na smrtnoj postelji i nama e jednom doi posljednji as, moda i
prije, nego li se nadamo. I nas e plaiti nai grijesi i straan sud Boji. Zato ne izgubimo nikada
ufanja u mo Presvete Krvi Isusove. Isus na dobri Spasitelj i za nas ju je prolio. On nas je na drvetu
kria otkupio i svoju Presvetu Krv prolijevao da due nae oisti i posveti. - O, molimo sada i na as
smrti svoje, neka nam svojom Presvetom Krvlju otvori vrata nebeska. Vie puta molimo molitvicu,
za koju je sv. otac papa Pio X. za as smrti podijelio potpuni oprost: Gospodine Boe moj, ve

235
sada mirna i draga srca iz ruke tvoje primam smrt koje mu drago vrsti, kako se tebi svidi sa
svim njezinim tjeskobama, mukama i bolima. Amen.

DODATAK:
MOLITVE ZA OSLOBAANJE OD MOI TAME
Za privatnu upotrebu vjernika iz novog obreda za Egzorcizam
(Prevedene iz talijanskog izdanja, Vatikan 2001, st. 96-102)

Glas koncila od 14. 2. 1999. donio je lanak o javnom predstavljanju novog obrednika za
Egzorcizam s imprimaturom pape Ivana Pavla II na kome je proelnik zbora za bogotovlje
kardinal J.A.M. Estevez rekao da trebamo razlikovati dvije vrste djelovanja avla:
"Prvo je djelovanje spektakularnije, a to je opsjednutost, avolsko posjedovanje. To se ne javlja
ba esto. No, s druge strane su svakodnevni avolski utjecaji, preko lai, korupcije, nasilja,
razuzdanog erotizma, itd... Da je avolsko djelovanje uvijek prisutno nitko ne treba stavljati u
sumnju. No, rekao bih da nije uvijek potrebno posegnuti za egzorcizmom, jer se egzorcizam obavlja
pred izrazito posebnom i tonom pojavom, to jest opsjednutou ili avolskim posjedovanjem".
Kardinal Estevez pojasnio je i to da je egzorcizam pridran sveenicima koje biskup odredi za te
zadae.
No, u obredniku postoje i "privatne molitve koje svatko moe moliti, kako bi od Gospodina
zatraio da udalji mo Zloga. No one ne mogu postati javnim i zajednikim inima, jer su privatne
molitve osobe koja od Gospodina, kao i od Majke Boje ili svetog Mihaela Arkanela, trai zatitu
protiv zlih sila". Naim itateljima donosimo prijevod tih molitava.

1. Boe moj smiluj mi se, smiluj se svome sluzi, mnotvo zlih duhova postavlja mi zamke i ja
sam kao razbijena posuda. Istrgni me iz ruku mojih neprijatelja, budi uza me, trai me ako se
izgubim, nakon to si me naao vrati me sebi, i ne ostavi me nakon to si me sebi vratio tako da u
svemu budem tebi po volji i spoznam da si me monom rukom otkupio. Po Kristu naem
Gospodinu.Amen.
2. Svemogui Boe, koji daje prognanima dom, vodi zarobljene do blagostanja pogledaj na
moju alost i doi mi u pomo. Porazi mog smrtnog neprijatelja da bih nakon to nestane njegove
prisutnosti ja mogao ponovno pronai slobodu u miru te ponovno u vedroj i mirnoj molitvi
navijetao tvoju veliinu, jer Ti daruje pobjedu svome narodu. Po Kristu naem Gospodinu.Amen.
3. Boe Stvoritelju i zatitnie ljudskog roda, koji si stvorio ovjeka na svoju sliku i na udesan
nain ga obnovio milou Krtenja, svrni svoj pogled na mene, tvoga slugu i posluaj moje pronje;
neka u mom srcu zasja sjaj tvoje slave i neka me ona oslobodi od svakog straha i zebnje te mi
povrati vedrinu razuma i duha tako da te mogu slaviti i blagoslivljati skupa sa svojom braom i
sestrama u tvojoj Crkvi. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
4. Boe milosra i izvore svakog dobra, ti si htio da tvoj Sin podnese za nas muku kria kako bi
nas oslobodio od moi naeg smrtnog neprijatelja. Pogledaj milostivo na moje ponienje i moju
patnju, ti koji si u krsnom zdencu mene uinio novim stvorenjem, pomozi mi pobijediti napadaje
Zloga i ispuni me milou tvoga blagoslova. Po Kristu naem Gospodinu. Amen.
5. Boe ti si htio uiniti me sinom svijetla po milosnom posvojenju, ne dopusti Zlome da me
obavije svojom tamom, nego daj da mogu uvijek ostati u sjajnom svjetlu slobode koju si mi
darovao. Po Kristu naem Gospodinu. Amen.

ZAZIVI PRESVETOM TROJSTVU: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu... Samo Bogu neka je
slava i ast... Blagoslivljajmo Oca, Sina i Duha Svetoga, hvalimo i uzvisujmo ga u vijeke... Mi te
zazivamo, slavimo i klanjamo ti se, Presveto Trojstvo... O Preblaeno Trojstvo ti si naa nada,
spasenje i naa ast... O Preblaeno Trojstvo oslobodi me, spasi me, obnovi moj ivot... Svet, svet,
svet, svemogui Gospodin Bog, koji bijae, koji jest i koji dolazi... Tebi ast i vlast Presveto
Trojstvo, tebi slava i mo u vjekove, Tebi hvala, slava i ast u vijeke vjekova... Sveti Boe, sveti
jaki Boe, sveti besmrtni Boe smiluj mi se.

236
 ZAZIVI KRISTU GOSPODINU: Isuse, Sine Boga ivoga (smiluj mi se -ponavlja se iza svakog
zaziva), Isuse, sliko Oeva... Isuse, vjena Mudrosti... Isuse, sjaju vjenog svjetla... Isuse rijei
ivota... Isuse, sine Djevice Marije... Isuse, Boe i ovjee... Isuse, vrhovni i vjeni sveenie...
Isuse, navjestitelju kraljevstva Bojega... Isuse, pute, istino i ivote... Isuse, krue ivota... Isuse,
istinski trsu... Isuse, brate siromaha... Isuse, prijatelju grenika... Isuse, lijenie due i tijela... Isuse,
spasenje potlaenih... Isuse, utjeho bijednika...Ti koji si doao na svijet, Ti koji si oslobodio one
koje je tlaio avao... Ti koji si visio na kriu... Ti koji si prigrlio smrt za nas... Ti koji si htio leati u
grobu... Ti koji si siao nad pakao... Ti koji si uskrsnuo od mrtvih... Ti koji si uziao na Nebo... Ti
koji si poslao Duha Svetoga na apostole... Ti koji sjedi s desna Ocu... Ti koji e doi suditi ive i
mrtve...
Po otajstvu tvoga Utjelovljenja (oslobodi me Gospodine - ponavlja se iza svakog zaziva), Po
tvome svetom roenju... Po tvome svetom krtenju i postu... Po tvojoj Muci i Kriu... Po tvojoj
smrti i tvome ukopu... Po tvome svetom Uskrsnuu... Po tvome slavnom Uzaau...Po izljevu
Duha Svetoga... Po tvome dolasku u slavi...

Pri slijedeoj molitvi svaki put kad se spomene kri valja se prekriiti: Spasi me Kriste otkupitelju
po snazi tvoga Kria +: Ti koji si spasio Petra na moru, smiluj mi se. Po znaku tvoga svetoga Kria
+ oslobodi nas Kriste od naih neprijatelja. Po tvome svetome Kriu + spasi nas, Kriste otkupitelju,
Ti koji si u tvojoj smrti ponitio nau smrt i uskrsnuem obnovio ivot. Klanjamo se tvome Kriu +
Gospodine, astimo tvoju slavnu muku, Ti koji si za nas trpio smiluj nam se. Klanjamo ti se Kriste i
slavimo te jer si svojim svetim Kriem + svijet otkupio.
ZAZIVI BLAENOJ DJEVICI MARIJI: Pod tvoju se obranu utjeemo sveta Bogorodice. Ne odbij
nam molbe u potrebama naim, nego nas od svih pogibelji uvijek izbavi, Djevice slavna i
blagoslovljena...Utjeho alosnih moli za nas, pomonice krana moli za nas... Daj da te mogu
uvijek slaviti, Presveta Djevice i daj mi snage za borbu protiv tvojih neprijatelja... Majko moja,
ufanje moje, Djevice Marijo Majko Boja moli Isusa za mene... Slavna Kraljice svijeta, Marijo
uvijek Djevice, ti koja si rodila Krista, Gospodina i Spasitelja zagovaraju za na mir i nae
spasenje...Marijo, Majko milosti i Majko milosra, brani nas od neprijatelja i primi nas u asu
smrti... Doi mi u pomo Djevice Marijo u svim mojim mukama, progonstvima i potrebama, moli
za mene svoga preljubljenoga Sina da me oslobodi od svakog zla i pogibelji due i tijela...
Spomeni se o predobrostiva Djevice Marijo kako se jo nikada nije ulo da si ikoga zapustila koji se
tebi u zatitu utekao, tvoju pomo zatraio i tvoj zagovor zaprosio. Tim pouzdanjem ohrabren,
utjeem se i ja k tebi, Djevice djevica. K tebi Majko, dolazim, pred tobom, eto stojim ja grenik i
uzdiem. Nemoj Majko Rijei Boje prezreti mojih rijei, nego ih milostivo posluaj i uslii. Amen.
ZAZIV SV. MIHAELU ARKANELU: Sveti Mihaele Arkanele brani nas u boju protiv pakostima
i zasjedama avolskim budi nam zaklon! Neka mu zapovijedi Bog, ponizno molimo, i ti vojvodo
vojske nebeske, Sotonu i druge zlobne duhove, koji svijetom obilaze na propast dua, Boanskom
jakou u pakao protjeraj. Amen.

Slijedee molitve za ozdravljenje i osloboenje su uzete iz knjige rimskog egzorciste don

Gabriela Amorta Liberaci dal male Oslobodi nas od zla. Iz autorova uvoda: esto su me molili
da napiem molitve za osloboenje od zlih i avolskih utjecaja koje bi bile na dohvat svima i mogle
bi se moliti bez ikakvog naknadnog doputenja. Oigledno, tvrdim prije svega, da su sakramenti i
Sveto Pismo uinkovitiji od naih privatnih zaziva. Podsjeamo isto tako da kada se obraamo
Gospodinu uvijek iznova najvanije je imati vjeru. Iz moje prakse mogu tvrditi da je po vanosti
slijedei red u prakticiranju vjere da bi se prihvatila oslobaajua Gospodinova prisutnost: 1.
Ispovjed koja je sakramenat direktno usmjeren na osloboenje dua od utjecaja avla. Ona
podrazumjeva pratanje od srca; 2. Sveta misa; 3. Priest; 4. Klanjanje; 5. Biblijske i liturgijske
molitve, psalmi, himni, vjerovanje, svet; 6. Krunica.
Samo u svjetlu ovih opih pojmova, molitve koje se sugeriraju mogu imati njihovo pravo
vrednovanje i dajui im vrijednost da ne kaemo automatsku maginu, nego u vjeri onoga koji se
ponizno obraa Ocu, Isusu, Mariji, anelima, svetima.

237
 Sveti Mihaele, arkanele, brani nas u boju protiv opakostima i zasjedama avolskim budi
nam zaklon! Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, i ti vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge
zlobne duhove, koji svijetom obilaze na propast dua, boanskom jakou u pakao protjeraj.
Amen. Papa Leon XIII

Uzviena Kraljice neba i anela koja si primila od Boga poslanje i mo da satre glavu
Sotoni, mi te ponizno molimo da poalje anele s Neba da bi se po tvojoj zapovjedi borili protiv
zlih duhova na svakom mjestu, te da potisnu njihove nasrtaje i da ih prognaju u vjeni ponor.
Amen. Sv. Pio X, Papa

Isuse Spasitelju, Gospodine moj i Boe moj, Boe moj i sve moje koji si nas po rtvi kria
otkupio i slomio mo Sotone, ponizno te molim da me oslobodi od svakoga zlog i avolskog
utjecaja. To te molim u tvoje sveto ime, zbog tvojih svetih rana, po tvojoj svetoj krvi, po tvome
svetom kriu i po zagovoru Bezgrene i pod kriem alosne Majke Marije. Krv i voda koji izaoe
iz tvoga svetoga srca neka siu na mene da me oiste, oslobode i izlijee. Amen.

Due Boji, Due ljubavi, Presveto Trojstvo, Oe, Sine i Due Sveti, Bezgrena Djevice,
aneli, arkaneli, sveci Boji siite na mene. Oblikuj me Gospodine, napuni me tobom. Udalji od
mene sve zle sile, uniti ih, razori ih, tako da se ja mogu dobro osjeati i dobro initi. Otjeraj od
mene sve zle sile, aranja, vraanja, crne mise, praznovjerja, magiju, uroke, prokletstva, svako
avolsko uznemiravanje, opsjednue i posjednue avolsko, sve ono to je zlo, grijeh, oholost, blud,
zavist, ljubomoru, zlobu, nevjernost; fiziku, psihiku, moralnu, duhovnu, duevnu i avolsku
bolest.
Saei sva ova zla u paklu da nikada vie ne dodirnu mene ni bilo koje stvorenje Boje.
Zapovjedam snagom Boga ivoga, u ime Isusa Krista spasitelja, po zagovoru Bezgrene Majke
Marije, svim neistim dusima i svakoj zloj prisutnosti koja me mui i uznemiruje da me odmah sada
i zauvijek ostave te da odstupe u pakao, vjeno prognani i vezani od sv. Mihaela Arkanela, sv.
Gabriela, sv. Rafaela, naih anela uvara, zgaeni pod petom Presvete i Bezgrene Djevice Marije.
Amen.

Pohodi Boe nau kuu (ovo mjesto, polje) i udalji od nas sve avolske zasjede, poalji
tvoje svete anele da nas uvaju u miru i tvoj blagoslov neka sie na nas i uvijek ostane sa nama. Po
Kristu Gospodinu naemu. Amen

Gospodine Isuse koji si zapovjedio svojim apostolima da zaele mir svima koji su ivjeli u
kuama u koje su zalazili, posveti molimo te i ovu kuu i sve koji u njoj prebivaju po ovoj naoj
poniznoj molitvi punoj povjerenja. Izlij na ovu obitelj svoj blagoslov i mir. Neka joj doe spasenje
kako je dolo u Zakejevu kuu kada si ti u nju uao. Zapovjedi svojim anelima da bdiju nad njom,
da je uvaju i da odagnaju svaki avolski utjecaj. Udijeli svima koji stanuju u ovoj kui milost da se
tebi svide ivei kreposno tako da zaslue, u svoje vrijeme, da budu prihvaeni od tebe u vjeni
dom na nebesima. To te molimo u ime naega Gospodina Isusa Krista. Amen.

Kirie eleison, Gospodine smiluj se. Gospodine Boe na, Kralju vijekova, svemogui i
svemoni Ti koji si sve sazdao i sve preobraava jedino svojom svetom voljom; Ti koji si u
Babilonu pretvorio u rosu sedam puta jae uarenu pe i spasio svoja tri mladia; Ti koji si uitelj i
lijenik naih dua; Ti koji si spasenje onima koji se tebi obraaju. Ponizno te molimo i zazivamo
uniti, otjeraj i nagnaj u bijeg svaku avolsku silu, svaku sotonsku prisutnost i zavoenje, svaki zli

238
utjecaj, vraanje, prokletstva i uroke koje su opake osobe predane zlu i avlu uinile nad Tvojim
slugom (ime osobe za koju se moli).
Daj Gospodine da umjesto zavisti i vraanja doe na njega obilje tvojih dobara, snaga,
uspijeh i ljubav; Ti Gospodine koji ljubi ljude, prui svoju monu i uzvienu miicu te doi u
pomo i pohodi tvoju sliku i poalji joj snanog Anela mira zatitnika due i tijela, da udalji i
otjera svaku zlu silu i svako prokletstvo i urok pokvarenih i zavidnih osoba tako da Ti pod tvojim
okriljem i zatitom sluga tvoj pjeva Gospodin mi je zatita i snaga neu se bojati to mi moe
uiniti ovjek i jo Zla se ne bojim jer ti si samnom, Ti si moj Bog, moja snaga, moj moni
Gospodar, Gospodin mira, Otac buduega vijeka.
Da, Gospodine Boe na, smiluj se svojoj slici i spasi slugu svojega (ime) i oslobodi od
svake prijetnje, tete, posljedice i utjecaja nastalih zbog uroka, vraanja i prokletstva, zatiti ga i
postavi iznad svakoga zla, po zagovoru vie nego blagoslovljene, slavne Gospe, Majke Boje i
Vazda Djevice Marije, slavnih Arkanela i svih tvojih svetih. Amen.

Gospodine ti si velik, ti si Bog, ti si Otac. Mi te molimo po zagovoru i uz pomo sv. Mihaela, sv.
Gabriela, sv. Rafaela da bi naa braa i sestre bile osloboeni od zloga.
Od muka, strahova, alosti, opsjednua oslobodi nas Gospodine!
Od mrnje, bluda, zavisti, ljubomore, bijesa
Od zatvorenosti pred tobom i ivotom
Od svake primisli na abortus, ubojstvo i samoubojstvo
Od psovke, podijeljenosti u obitelji, loih prijateljstava
Od vraanja, magije i svih zlih utjecaja
Pomolimo se: Gospodine koji si kazao Dajem vam svoj mir po zagovoru Djevice Marije
oslobodi nas od svakoga prokletstva i dopusti nam da uvijek moemo uivati tvoj mir. Po Kristu
Gospodinu naemu. Amen.

Gospodine Isuse Kriste, ti si doao da ozdravi srca ranjena i progonjena, molim te da

ozdravi traume i rane koje uznemiruju moje srce. Na poseban nain te molim da ozdravi one koje
su u meni izvor grijeha i nepovjerenja. Molim te da ue u moj ivot, da me izlijei od psihikih
rana koje sam zadobio u prvim godinama i od onih iz cijeloga mojeg ivota.
Gospodine Isuse, ti poznaje moje probleme, ja ih stavljam sve u tvoje srce dobroga pastira i molim
te da po snazi velike rane otvorene na tvome srcu da izlijei male rane koje nosim u svome srcu.
Ozdravi rane mojih sjeanja da nita od onoga to sam proivio ne ostavlja moju duu u
alosti, brizi, muci i zabrinutosti. Izlijei Isuse sve one rane koje su u mome ivotu bile uzrokom
grijeha. Ja hou da oprostim svim osobama koje su me povrijedile, pogledaj na one unutarnje rane
koje me spreavaju da oprostim.
Ti si doao da izlijei srca skrena, izlijei moje srce. Izlijei one rane koje su uzrokom
fizikih bolesti. Ja ti predajem moje srce, primi ga Gospodine, oisti ga i daj mi osjeaje tvoga
Boanskog Srca. Pomozi mi da budem blag i ponizan.
Dopusti mi Gospodine da ozdravim od alosti koja me pritie zbog smrti dragih osoba, daj
da ja mogu zadobiti mir i sigurnost da si ti Uskrsnue i ivot. Uini Isuse da ja budem svjedok
tvoga uskrsnua, tvoje pobjede nad grijehom i smru i tvoje ive prisutnosti meu nama. Amen.

239
 POBONOST MUCI, KRIU I PRESVETIM RANAMA ISUSOVIM

Sadraj

Predgovor

1. Crkveni nauk o Muci Isusovoj i njenom tovanju u pukoj pobonosti

2. POBONOST MUCI KRISTOVOJ

2.1. Razmatranja o vanosti tovanja Muke Kristove i duhovnih plodova koji iz tog proizlaze
2. 2. Razmatranja o Muci Kristovoj
2. 3. Litanije na ast Muke Kristove
2. 4. Molitve na ast Muke Kristove

3. POBONOST SV. KRIU KRISTOVU

Molitve
Razmatranja
Litanije
Krini put

4. POBONOST RANAMA ISUSOVIM

4. 1. Sestra Marija Marta Chambon i Pobonost Ranama Isusovim

4. 2. Sveta Ura i Krunica svetim Ranama
4. 3. Molitve svetaca i duhovnih velikana Ranama Isusovim
4. 4. Petnaest molitava sv. Brigite

5. RAZMATRANJA I MOLITVE O MARIJINOM SUDJELOVANJU U MUCI KRISTOVOJ

6. Pobonost Muci i Ranama Isusovim u duhovnom iskustvu svetaca

Predgovor

Meu rairenijim pobonostima u Katolikoj Crkvi je svakako i pobonost Muci, Ranama i Kriu
Kristovu. Neradi se o jednoj pobonosti meu mnogima, nego je ta uzdignuta u Crkvi na posebno
mjesto i nalazi se u sreditu objave zbog bitne povezanosti Muke s dogaajem Uskrsnua Isusova.
Brojni su crkveni dokumenti koji o tome piu a meu njima i Direktorij o pukoj pobonosti i
liturgiji kojeg je izdala Kongregacija za bogotovlje i disciplinu sakramenata 2000. godine u Rimu.
Pobona i svetaka tradicija jednoduno daju prvorazrednu vrijednost razmatranjima i drugim
razliitim oblicima pobonosti Muci Kristovoj jer je u njoj ljubav Boja dosegla vrhunac svog
izraaja i ostvarenja. Pobonost Muci Kristovoj je usko i bitno sjedinjenja sa spomen-inom svete
euharistijske Isusove rtve i proslave. Sveci jednoduno ue, pobonost Muci Kristovoj je
uinkovita za obraenje, te postaje put suoblienju s Isusom Kristom sve do dostignua savrenstva
slobode djece Boje i vrenja volje Boje u ljubavi.
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i prirunika
iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim evropskim
jezicima. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i duhovnih
plodova u hrvatskom narodu.
Spomen dan Blaene Djevice Marije alosne 15. 09. 2006.
p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

240
1. CRKVENI NAUK O MUCI ISUSOVOJ I NJENOM TOVANJU U PUKOJ
POBONOSTI

Katekizam katolike Crkve ui:

Svi grenici bili su uzronici Muke Kristove
Crkva, u Uiteljstvu svoje vjere i u svjedoenju svojih svetaca, nije nikad zaboravila da su
sami grenici bili uzronici i kao orue svih muka to ih je pretrpio boanski Otkupitelj.
Uzimajui u obzir to da nai grijesi vrijeaju samoga Krista, Crkva ne oklijeva pripisivati kranima
najteu odgovornost u muci Isusovoj, odgovornost kojom su oni preesto optereivali jedino
idove:
Krivce te uasne krivnje moramo vidjeti u onima koji nastavljaju opet padati u svoje grijehe.
Budui da su naa zlodjela uinila da Gospodin na Isus Krist podnese muku Kria, oni koji
uranjaju u nerede i zlo, sigurno sami sebi iznova razapinju i rue Sina Bojega. Treba priznati da
je u tom sluaju na vlastiti grijeh vei nego grijeh idova. Jer oni, po svjedoanstvu apostolovu,
da su upoznali Kralja slave, nikad ga ne bi bili razapeli. Mi, naprotiv, ispovijedamo da ga
poznajemo. I kad ga nijeemo svojim inima, na neki nain stavljamo na nj svoje ubojite ruke. I
nisu ga raspeli zli dusi; razapeo si ga ti s njima i jo ga razapinje, uivajui u porocima i
grijesima.

Otkupiteljska smrt Kristova u Bojem nacrtu spasenja

Isus predan po nepromjenljivom Bojem naumu

Nasilna smrt Isusova nije bila plod sluaja u nesretnu stjecaju okolnosti. Ona pripada
otajstvu nauma Bojega, kako jeruzalemskim idovima sveti Petar tumai ve u svome prvom
govoru na Pedesetnicu: On je predan po odluenu naumu i promislu Bojemu (Dj 2,23). Taj
biblijski nain govora ne znai da su oni koji su predali Isusa (Dj 3,13) bili samo pasivni
izvritelji jednog scenarija unaprijed od Boga napisana. Bogu su svi asovi vremena prisutni u
svojoj aktualnosti. On dakle zasniva svoj vjeni naum predodreenja ukljuujui u nj slobodni
odgovor svakog ovjeka svojoj milosti: Rote se, uistinu, u ovome gradu na svetog Slugu tvoga
Isusa, kog pomaza, rote se Herod i Poncije Pilat zajedno s narodima i pucima izraelskim da uine
to tvoja ruka i tvoja volja predodredi da se zbude (Dj 4,27-28). Bog je dopustio ine proizale iz
njihove zaslijepljenosti da bi izvrio svoj naum spasenja.
Taj Boji naum spasenja po usmrenju Sluge, Pravednika bio je unaprijed navijeten u Pismu
kao otajstvo sveopeg otkupljenja, to jest otkupa koji ljude oslobaa ropstva grijehu. U ispovijesti
vjere, za koju kae da ju je primio, sv. Pavao ispovijeda da je Krist umro za nae grijehe po
Pismima (l Kor 15,3). Otkupiteljska smrt Isusova ispunjuje osobito prorotvo o Sluzi patniku. Sam
Isus prikazao je smisao svoga ivota i svoje smrti u svjetlu Sluge patnika. Nakon Uskrsnua, dao je
to tumaenje Pisma uenicima iz Emausa, zatim i samim apostolima.
Bog ga za nas grijehom uini
Dosljedno tome sv. Petar moe apostolsku vjeru u Boji naum spasenja jasno izraziti ovako: Ta
znate da od svog ispraznog naina ivota to vam ga oi namrijee, niste otkupljeni neim
raspadljivim, srebrom ili zlatom, nego dragocjenom krvlju Krista, Jaganjca nevina i bez mane. On
bijae dodue predvien prije postanka svijeta, ali se oitova na kraju vremena radi vas (l Pt 1,18-
20). Grijesi ljudi, kao posljedica istonoga grijeha, potvreni su smru. aljui svoga vlastitog Sina
u stanje sluge, stanje ovjeanstva palog, i zbog grijeha, smrti namijenjenoga. Njega, koji ne okusi
grijeha Bog za nas grijehom uini da mi budemo pravednost Boja u njemu (2 Kor 5,21).
Isus nije upoznao osude kao da bi sam bio sagrijeio. Ali u svojoj otkupiteljskoj ljubavi, koja ga
je "uvijek sjedinjavala s Ocem, on je preuzeo nas u naoj udaljenosti od Boga zbog grijeha, tako da
je u nae ime mogao rei na Kriu: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio? (Mk 15,34; Ps
22,1). Uinivi ga tako solidarnim s nama grenicima, Bog ni svojega Sina nije potedio, nego ga
je za sve nas predao (Rim 8,32), da budemo pomireni s njime po smrti Sina njegova (Rim 5,10).
Bog je zaetnik ope otkupiteljske ljubavi

241
 Predajui svoga Sina za nae grijehe, Bog oituje da njegov naum o nama jest naum dobrohotne
ljubavi koja prethodi svakoj zasluzi s nae strane: U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga,
nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao rtvu pomirnicu za grijehe nae (l Iv 4, l O). Bog
pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok jo bijasmo grenici, Krist za nas umrije (Rim 5,8).
Ta je ljubav bez iskljuivosti, Isus je to pripomenuo u zakljuku prispodobe o izgubljenoj ovci:
Tako ni Otac va, koji je na nebesima nee da propadne nijedan od ovih malenih (Mt 18,14). On
tvrdi da daje svoj ivot kao otkupninu za mnoge (Mt 20,28); taj izraz nije restriktivan:
suprotstavlja ukupnost ovjeanstva jedinoj osobi Otkupitelja koji se predaje da bi je spasio. Crkva,
slijedei apostole, ui da je Krist umro za sve ljude bez iznimke. Nema, nije bilo i nee biti
nijednog ovjeka za kojega Krist nije trpio.

Krist je sam sebe prikazao Ocu za nae grijehe

Sav Kristov ivot je rtva Ocu

Sin Boji koji je siao s neba ne da vri svoju volju nego volju onoga koji ga posla (Iv
6,38), ulazei u svijet veli: Evo dolazim Boe vriti volju tvoju. U toj smo volji posveeni
prinosom tijela Isusa Krista jednom zauvijek (Heb 10,5-10). Od prvog asa svoga Utjelovljenja,
Sin prihvaa Boji naum spasenja u svome otkupiteljskom poslanju: Moja je hrana vriti volju
Onoga koji me posla i dovriti djelo njegovo (Iv 4,34). rtva Isusova za grijehe svega svijeta (l Iv
2,2) izraz je njegova zajednitva ljubavi s Ocem: zbog toga me ljubi Otac to polaem ivot svoj
(Iv 10,17). Ali neka svijet upozna da ja ljubim Oca i da tako inim kako mi je zapovjedio Otac
(Iv 14,31).
Ta elja da prihvati naum otkupiteljske Oeve ljubavi proimlje sav ivot Isusov, jer njegova
otkupiteljska Muka bitni je razlog njegova Utjelovljenja: Oe, izbavi me iz ovoga asa? No, zato
dooh u ovaj as (Iv 12,27). au koju mi dade Otac zar da ne pijem? (Iv 18,11). I jo na Kriu
prije nego e sve biti svreno, on kae: edan sam (Iv 19,28).
Jaganjac koji oduzima grijeh svijeta
Nakon to je prihvatio da ga krsti s grenicima, Ivan je Krstitelj vidio i pokazao u Isusu
Jaganjca Bojega koji oduzima grijeh svijeta (7v 1,29). On tako oituje da je Isus u isti mah i
Sluga patnik, koji se utei, puta voditi na klanje nosei grijeh mnotva, i Vazmeni jaganjac,
simbol otkupljenja Izraelova u vrijeme prve Pashe. Sav ivot Kristov izrazuje njegovo poslanje: da
slui i ivot svoj dade kao otkupninu za mnoge (Mk 10,45).
Isus slobodno prihvaa otkupiteljsku ljubav Oevu
Prihvaajui svojim ljudskim srcem ljubav Oevu za ljude, Isus ih je do kraja ljubio (Iv 13,1),
jer vee ljubavi nitko nema od ove: da tko ivot svoj poloi za svoje prijatelje (Iv 15,13). Tako je,
u patnji i smrti, njegovo ovjetvo postalo slobodnim i savrenim oruem njegove boanske ljubavi
koja hoe spasenje ljudi. Zaista, on je slobodno prihvatio svoju muku i smrt iz ljubavi za svoga Oca
i za ljude koje Otac hoe spasiti: Nitko mi ne oduzima ivot, nego ja ga sam od sebe polaem (Iv
10,18). Odatle vrhunska sloboda Sina Bojega kad sam ide prema smrti.
Na posljednjoj veeri Isus je pred ostvario slobodnu rtvu svoga ivota
Isus je slobodnu rtvu samoga sebe potpunoma izrazio na veeri koju je blagovao s
dvanaestoricom apostola, one noi kad bijae predan (7 Kor 11,23). Uoi svoje muke, dok je bio
jo slobodan, Isus je od te Posljednje Veere s uenicima uinio spomen-in svoje dragovoljne rtve
Ocu za spasenje ljudi: Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje (Lk 22,19). Ovo je krv moja, krv
Saveza, koja se za mnoge prolijeva na otputenje grijeha (Mt 26,28).
Euharistija koju u tom asu ustanovljuje bit e spomen njegove rtve. Isus apostole ukljuuje
u vlastitu rtvu i trai od njih da je trajno uprisutnjuju. Time Isus postavlja apostole za sveenike
Novoga Saveza: Za njih posveujem samoga sebe da i oni budu posveeni u istini (Iv17,19).
Smrtna borba u Getsemaniju
au Novoga Saveza, to ju je prikazujui samoga sebe, Isus anticipirao na Posljednjoj Veeri,
prihvaa zatim iz ruku Oevih u smrtnoj borbi u Getsemaniju, postajui posluan do smrti (Fil
2,8). Isus moli: Oe moj, ako je mogue, neka me mimoie ova aa (...) (Mt 26,39). Tako

242
izrazuje uas to ga smrt predstavlja za njegovu ljudsku narav. Ona je kao i naa, namijenjena
vjenom ivotu; k tome, za razliku od nae, savreno je izuzeta od grijeha koji je uzrok smrti; ali,
nadasve, ona je uzeta od boanske osobe, zaetnika ivota (Dj 3,15), Onoga koji ivi (Otk l, l).
Prihvaajui svojom ljudskom voljom da se vri volja Oeva, Isus prihvaa smrt kao otkupiteljsku,
da u tijelu svom grijehe nae ponese na drvo (7 Pt 2,24).
Kristova smrt jedina je i konana rtva
Kristova je smrt i Vazmena rtva to ostvaruje konano otkupljenje ljudi po Jaganjcu Bojem koji
oduzima grijeh svijeta (Iv l,29) i ujedno rtva Novoga Saveza koja iznova uspostavlja zajednitvo
ovjeka s Bogom pomirujui ga s njime krvlju koja se za mnoge prolijeva na otputenje grijeha
(Mt 26,28).
Ta je Kristova rtva jedina, ona dovruje i nadilazi sve rtve. Ponajprije, ona je dar samog Boga
Oca: Otac predaje svoga Sina da nas pomiri sa sobom; istodobno je rtva Sina Bojega postalog
ovjekom, koji, slobodno i iz ljubavi, prikazuje svoj ivot Ocu u Duhu Svetomu, da dade
zadovoljtinu za na neposluh.
Isus svojim posluhom nadomjeta na neposluh
Doista, kao to su neposluhom jednog ovjeka mnogi postali grenici, tako e i posluhom
Jednoga mnogi postati pravednici (Rim 5,19). Svojim posluhom do smrti, Isus je uzeo mjesto
Sluge patnika koji rtvuje (...) ivot svoj za naknadnicu, dok nosi grijehe mnogih koje on
opravdava uzimajui na sebe njihove krivice. Isus je nadoknadio za nae krivnje i zadovoljio Ocu
za nae grijehe.
Svoju rtvu Isus dovruje na kriu
Ljubav do kraja(Iv 13,1) jest ono to Kristovoj rtvi daje vrijednost otkupljenja i zadovoljtine.
On nas je u rtvi svoga ivota sve poznavao i ljubio. Jer Ljubav nas Kristova obuzima kad
promatramo ovo: jedan za sve umrije, svi dakle umrijee (2 Kor 5,14), Nijedan ovjek, pa bio i
najsvetiji, nije bio sposoban uzeti na sebe grijehe svih ljudi i prikazati se kao rtva za sve. Prisutnost
u Kristu boanske Osobe Sina, koja nadilazi i istodobno obuhvaa sve ljudske osobe, i koja Ga
postavlja Glavom svega ovjeanstva, ini moguom njegovu otkupiteljsku rtvu za sve.
Po svojoj svetoj muci, na drvu Kria, on nam je zasluio opravdanje, nauava Tridentski koncil
istiui jedinstveni znaaj rtve Krista - zaetnika vjenoga spasenja (Heb 5,9). A Crkva tuje
Kri pjevajui: O zdravo, Kriu, nado sva!.
Nae udionitvo u rtvi Kristovoj
Kri je jedina rtva Krista, jedinog posrednika izmeu Boga i ljudi (1 Tim 2,5). A budui da
se, u svojoj utjelovljenoj boanskoj Osobi, na neki nain sjedinio sa svakim ovjekom, on prua
svim ljudima, na nain koji Bog poznaje, mogunost da budu pridrueni Vazmenom otajstvu. On
svoje uenike pozivlje da uzmu svoj kri i idu za njim, jer on je trpio za nas, i ostavio nam primjer
da idemo njegovim stopama. On zaista hoe da svojoj otkupiteljskoj rtvi pridrui one koji su
njezini prvi korisnici. To se nadasve ostvaruje u osobi njegove Majke, prisnije nego itko drugi
pridruene otajstvu njegove otkupiteljske patnje: Osim Kria nema dragih ljestava za uspon u
nebo.

Direktorij o liturgiji i pukoj pobonosti o tovanju Muke Kristove

Brojni i raznoliki izraaji pobonosti prema raspetome Kristu poprimaju osobitu vanost u
Crkvama posveenima otajstvu Kria ili onima u kojima se aste relikvije smatrane vjerodostojnim
relikvijama drveta Kria (lignum Crucic). Naae Kria, koje se prema tradiciji dogodilo u prvoj
polovini 4. st. s kasnijim irenjem veoma aenih dijelova po itavome svijetu, odredilo je znatan
porast tovanja Kria.
U oitovanjima pobonosti prema Kristu raspetome uobiajeni elementi puke pobonosti, kao
to su pjesme i molitve, geste poput pokazivanja, ljubljenja, ophoda i blagoslova kriem, proimaju
se na razliite naine, dajui mjesta pobonim vjebama, ponekad dragocjenima po svojoj
sadrajnoj i formalnoj vrijednosti.

243
 Pa ipak, pobonost prema svetome Kriu esto treba objanjenje. Treba vjernicima pokazati
bitnu vezu Kria s dogaajem Uskrsnua: Kri i prazan grob, Kristova smrt i Uskrsnue
nerazdruivi su u evaneoskome pripovijedanju i u spasenjskome Bojem planu. U kranskoj vjeri,
Kri je izraaj pobjede nad silama tame i zbog toga ga se predstavlja obogaena draguljima te je
postao znakom blagoslova, bilo kada se kriem znamenuje samoga sebe ili kada se znamenuju
druge osobe ili pak predmeti.
Evaneoski tekst, osobito detaljan u pripovijedanju razliitih prizora Muke i kao tenja prema
specifikaciji i diferencijaciji koja je vlastita pukoj pobonosti, omoguile su da vjernici pozornost
usmjere na pojedine vidike Kristove muke i da od nje stvore predmet posebnih pobonosti:
pobonosti prema Ecce Homo (Evo ovjeka) izrugivanome Kristu s trnovim vijencem i
grimiznim platem (Iv 19,5), kojega Pilat pokazuje puku; prema svetim Gospodinovim ranama,
osobito prema probodenu boku i ivotodajnoj krvi koja je iz njega provrela (usp. Iv 19,34); prema
spravama muke, kao to su: stup za bievanje, pretorijske stube, trnov vijenac, avli, koplje kojim je
proboden; prema svetome platnu ukopa.
Ti su izraaji pobonosti, koje su u nekim sluajevima promicale osobe znamenite po svetosti,
ispravni. Ipak, da bi se u razmatranju otajstva Kria izbjeglo pretjerano cjepkanje, bit e prikladno
naglasiti cjelokupnost sloenoga vienja dogaaja Muke prema biblijskoj i patristikoj predaji.

2. POBONOST MUCI KRISTOVOJ

2.1. Razmatranja o vanosti tovanja Muke Kristove i duhovnih plodova koji iz tog
proizlaze

Isusova muka je najvei razlog da mu uzvratimo ljubav

(Sv. Ljudevit Montforski)

Jedan od najsnanijih razloga koji nas mogu, po mom miljenju, potaknuti da uzvratimo ljubav
Isusu Kristu, Utjelovljenoj Mudrosti, jesu njegove boli koje je htio podnijeti da nam zasvjedoi
svoju ljubav. Postoji najjai motiv, kae sv. Bernard koji me neodoljivo sili da ljubim Isusa Krista, a
to je, o moj dobri Isuse, kale gorine koji si za nas ispio da tako izvede djelo otkupljenja po
kojemu si postao drag naim srcima. To, naime, vrhunsko dobroinstvo koje si nam iskazao i taj
divni dokaz tvoje ljubavi nuno povlae nau ljubav, jae nas privlae k tebi i nukaju nas na
sebedarje i uzvraanje ljubavi. I dalje obrazlae rijeima: Moj je dragi Spasitelj mnogo podnio i
mnogo pretrpio da nas sve otkupi. Koliko li nam je muka i tjeskoba uklonio!
No, ono to nam jo jasnije pokazuje tu veliku ljubav te Mudrosti prema nama jesu okolnosti koje
prate samo Isusovo trpljenje.
Prva ta okolnost jest uzvienost njegove osobe koja, jer je u svemu neizmjerna, neizmjerno
uzdie sve to je pretrpjela. Da je Bog poslao kojeg serafina ili anela, ma i najnieg reda da
postane za nas ovjekom i da umre, bilo bi to velianstveno djelo dostojno da mu kroz cijelu
vjenost zahvaljujemo. A koliku nam je prekomjernu ljubav iskazao sam Stvoritelj neba i zemlje,
Jedinoroeni Boji Sin i Vjena Mudrost kad je sam doao za nas poloiti ivot uz koji su ivoti
svih anela, ljudi i svih stvorenja zajedno manje vrijedni od ivota muice kad se usporedi sa svim
kraljevima svijeta. Kakvo li nas mora obuzeti udivljenje i kolika treba biti naa zahvalnost!
Druga okolnost jesu osobine osoba za koje trpi. To su ljudi, runa i njemu neprijateljska
stvorenja, kojih se nije trebao bojati i od kojih se nije imao emu nadati. Bilo je takvih prijatelja koji
su umrli za svoje prijatelje, no da li se ikada naao tko osim Sina Bojega da umre za svoje
neprijatelje? Bog pokaza svoju ljubav prema nama time to je Krist, dok smo jo bili grenici,
umro za nas(Rim 5, 8-9.).
Trea okolnost jest mnotvo, teina i trajanje njegovih trpljenja. Mnotvo njegovih boli bilo je
tako veliko da je nazvan ovjek boli (Iz 53, 3.), u kojemu od pete do glave nigdje zdrava mjesta, ve
ozljede, modrice, otvorene rane (Iz 1, 6.). Taj dragi prijatelj naih dua trpio je u svemu: izvana i
iznutra, u dui i u tijelu.

244
 Trpio je u svojim dobrima: da ne govorimo o njegovu siromatvu pri roenju, o bijegu i boravku
u Egiptu i o cijelom njegovu ivotu, a u Muci bio je lien ak i svojih haljina koje su meusobno
podijelili vojnici i gola ga prikovali na kri, ne ostavivi mu ni komad krpe da bi se mogao pokriti.
Odrekao se svoje asti i dobra glasa, bio je zasien pogrdama, a nazvae ga bogohulnikom,
zavodnikom, pijanicom i izjelicom i opsjednutim od zloga. Liio se i svoje mudrosti, jer su ga
smatrali neznalicom i varalicom, i postupali su s njim kao s luakom i bezumnikom. Kao da je
odloio i svoju mo: drali su da je arobnjak i neki arlatan koji svoja nazovi udesa ini u savezu
s avlom.
Trpio je i od svojih uenika: jedan ga je prodao i izdao, prvi meu njima ga je zanijekao, a svi ga
ostavie i napustie. Trpio je od svih vrsti ljudi: od kraljeva i upravitelja, od sudaca, upravitelja i
dvorjana, od vojnika, prvosveenika i sveenika, crkvenih ljudi i svjetovnjaka, idova i pogana,
mukaraca i ena, jednom rijeju: trpio je od sviju. Njegova sveta Majka jo mu je poveavala boli
kad ju je vidio uronjenu u more alosti dok je stajala pod kriem.
Na dragi Spasitelj trpio je na svim dijelovima svoga tijela. Glava mu je bila trnjem okrunjena,
kosa i brada poupane, obrazi iukani, lice pokriveno pljuvakom, vrat i ruke stegnute uetima,
ramena optereena i izderana od tereta kria, a ruke i noge probodene avlima. Bok mu je bio
otvoren sulicom, a cijelo mu je tijelo bilo izbrazdano bez milosra s nekih pet tisua udaraca, tako
da su se vidjele napola gole kosti.
I sva su mu se sjetila kupala u moru boli: oi su mu gledale grimase i poruge njegovih neprijatelja
i suze alosti prijatelja, ui su sluale uvrede i lana svjedoenja, kletve i grozne hule koje su ta
nesretna usta rigala protiv njega, njegov je nos osjeao zadah pljuvaki to su mu pokrivale lice.
Usta su mu gorjela od ei koju su mu utaili octom i ui, dok su mu udovi i cijelo tijelo osjeali
neizrecive boli prouzroene bievima, trnjem i avlima.
Njegova je presveta dua bolno trpjela zbog grijeha svih ljudi koji su vrijeali njegova ljubljenog
Oca, kao i zbog vjene osude tolikog broja dua koje ne prihvaaju njegovu Muku i Smrt kao izvor
spasenja. Dua mu je suosjeala ne samo sa svim ljudima zajedno, ve i sa svakim pojedinim koga
poimence poznavae.
to je jo vie poveavalo njegove muke bilo je njihovo trajanje, jer su one poele asom zaea i
trajale su sve do smrti, jer je On kao vjena i neizmjerna Mudrost jasno vidio sva ta trpljenja koja e
morati pretrpjeti. Tomu svemu dodajmo jo najokrutnije i najstranije trpljenje od svih, a to je bila
njegova posvemanja zaputenost na kriu da je uzviknuo: Boe moj, Boe moj, zato si me
ostavio? (Mt 27, 46.).
Iz svega ovoga moemo zakljuiti sa sv. Tomom i drugim svetim ocima da je na Isus trpio vie
od svih muenika zajedno, od onih koji su bili, kao i od onih koji e doi do konca vjekova. Ako je,
dakle, najmanja patnja Sina Bojega vrjednija i uinkovitija nego smrt i unitenje svih anela i ljudi
zajedno umjesto nas, kakva li mora biti naa alost zbog grijeha, naa zahvalnost i naa ljubav
prema njemu koji je za nas trpio sve ono to se moe pretrpjeti, i to s tolikom ljubavlju! A uza sve
to, on to nije morao uiniti! Namjesto odreene mu radosti podnese kri (Heb 12, 2.).
Prema svetim ocima to znai da je Isus Krist, Vjena Mudrost, mogao ostati u slavi na nebesima
neizmjerno udaljen od naih bijeda, ali je iz ljubavi prema nama vie volio sii na zemlju i postavi
ovjekom za nas umrijeti na kriu. A kad je ve postao ovjekom, mogao je svom tijelu dati istu
radost, istu besmrtnost i blaenstvo koje sada uiva, ali on to nije htio, samo da moe trpjeti.
Sv. Rupert dodaje da je vjeni Otac u asu utjelovljenja predloio svom Sinu da spasi svijet bilo
radostima, bilo trpljenjem, slavom ili prezirom, bogatstvom ili siromatvom, ivotom ili smru.
Tako je Gospodin mogao otkupiti svijet, da je samo htio ivei u radostima, uicima, u slavi i
bogatstvu, u asti i pobjedi, i na taj nain sve ljude dovesti u raj. No, On je radije odabrao trpljenje i
kri da uzvrati Ocu vie slave, a nama ljudima zasvjedoi vie ljubavi.
tovie, on nas je toliko ljubio da nije htio skratiti svojih muka, ve ih je naprotiv produio u elji
da jo mnogo vie pretrpi. I zato je na kriu, zasien pogrdama i uronjen u more muka, uzviknuo
kao da mu jo nije dosta: edan sam! (Iv 19, 27.). A ega je bio edan? ea, veli sv. Lovro
Justinijani, od ara svoje ljubavi, od preobilnog svog milosra i dobrohotnosti prema nama. edan
si nas samih i ea da nam se dade da trpi iz ljubavi prema nama.

245
 Nakon svega toga ne moramo li i mi uzviknuti sa sv. Franjom Paulskim: O ljubavi! O Boe
ljubavi! Kako je neizmjerna i preobilna ta ljubav koju si nam pokazao u svojoj muci i smrti! Ili sa
sv. Magdalenom Pacikom: O ljubavi! O ljubavi! Kako si malo poznata! A sveti je Franjo
ponavljao vukui se po blatu usred ulice: O Isuse, moja raspeta ljubavi, tako te malo poznaju! O
Isuse, moja ljubavi, kako si malo ljubljen!
I zaista, sveta Crkva ponavlja svaki dan: Svijet ga nije upoznao(Iv 1,10) I ako zdravo
promislimo, spoznati to je Isus za nas pretrpio i ne uzvratiti mu arkom ljubavlju, gotovo je
moralno nemogua stvar.

Duhovni plodovi koji proizlaze iz razmatranja Muke Kristove

(Sv. Alfons Marija Liguori)

1. Ljubitelj dua, na preljubljeni Otkupitelj, kazao je da kod dolaska na zemlju kao ovjek nije
imao drugog cilja osim da upali sveti plamen ljubavi u ljudskim srcima: Doao sam da bacim oganj
na zemlju, pa kako bih volio da se ve zapalio (Lk 12, 49). Ah, kako je lijepe plamene ljubavi
zapalio u tolikim duama, posebno patnjama koje je htio trpjeti kod svoje smrti, kako bi nam
pokazao beskrajnu ljubav kojom nas je ljubio! Ah, koliko sretnih srdaca u Isusovim Ranama, kao u
nekim penicama ljubavi, se zapalilo ljubavlju, tako da se nisu ustruavali prikazati Isusu dobra,
ivot i same sebe, nadvladavajui velikom hrabrou sve potekoe na koje su nailazili u
opsluivanju boanskog zakona, iz ljubavi prema Gospodinu koji iako Bog, htio je toliko trpjeti
zbog ljubavi prema njima! Upravo to je bio savjet koji nam je dao apostol kako ne bi promaili i
kako bi brzo hodili putem koji vodi u Nebo: Promotrite pomno onoga koji je od grenika podnio
takovo protivljenje protiv samoga sebe, da ne sustanete i ne klonete duhom! (Heb 12,3).
2. Upravo zbog toga je sv. Augustin zaljubljen, gledajui Isusa na kriu svega izranjena, tako
divno molio: Upii, moj ljubljeni Spasitelju u moje srce, svoje Rane da u njima uvijek itam tvoju
patnju i tvoju ljubav; da bi imao pred svojim oima veliku patnju koju si Boe moj za mene
pretrpio, i ja trpio u miru sve muke koje u morati pretrpjeti; i da bi gledajui tvoju ljubav koju si
mi iskazao na kriu, ja ne ljubim i ne mognem ljubiti nita drugo osim tebe.
3. Od kuda su sveci crpili jakost i dobijali hrabrost da trpe patnje, muenici muenitvo ako ne
iz Muka Isusa Krista Raspetoga? Sv. Josip iz Leonessa kapucin, vidjevi da ga muitelji ele vezati
konopcima, kako bi mu bolno zarezali u tijelo, on uze u svoje ruke raspelo i ree: Kakvi konopci,
evo mojih veza, moj Gospodin pribijen na Kriu meni za ljubav. On sa svojom ljubavlju i patnjama
me vee kako bi podnio svaku muku njemu za ljubav. I tako je trpio bez da je bio vezan, gledajui
Isusa koji kao ovca nijema pred onima koji je striu, nije otvorio usta svoja (Iz 53, 7). Tko bi mogao
rei da trpi nevin gledajui Isusa kojega za nae grijehe probodoe (Iz 53, 5)? Tko bi se mogao
buniti da trpi zbog neke udobnosti kad je Isus postao posluna do smrti na Kriu (Fil 2,8)? Tko bi
mogao prigovoriti za uvrede gledajui Isusa kako prema njemu postupaju kao prema luaku, tuku
ga, izruguju, udaraju, pljuju mu u lice, objeen na sramnom muilu?
4. Tko bi mogao ljubiti drugo osim Isusa gledajui kako je umro u tolikim mukama prezren kako
bi zadobio nau ljubav? Jedan pustinjak je molio Boga da ga poui to bi mogao initi kako bi
doao do savrene ljubavi. Gospodin mu je objavio da, za doi do savrene ljubavi nema boljeg
sredstva od estog razmatranja njegove Muke. Plakala je sv. Terezija Avilska i alila se zbog nekih
knjiga koji su je bili pouili da napusti razmatranje Muke Isusove, jer bi to navodno bila prepreka za
kontemplaciju Boanstva; te je svetica uskliknula: O Gospodine moje due, dragi moj raspeti
Isuse, ne sjeam se nikada ovog miljenja, a da mi ne izgleda da sam uinila veliku izdaju. Je li
mogue Gospodine da bi mi ti bio zaprekom za vee dobro? I od kuda su mi dola sva dobra, ako ne
od tebe? Zatim je nadodala: Vidjela sam da za udovoljiti Bogu i da bi nam udijelio velike milosti,
On hoe da to proe preko ruku ove svete ljudske naravi, u kojoj se njegova Boanska uzvienost
naslauje.
5. Govorio je p. Baldasar Alvarez da je nepoznavanje blaga koja imamo u Isusu, propast krana,
te mu je razmatranje Muke Isusove bilo najdrae, pogotovu njegovih, muka, siromatva, prezira,
pogrda. Svoje pokornike je poticao na esto razmatranje Muke Otkupitelja, govorei im da ne

246
smatraju da su bilo to postigli ako ne dou do toga da uvijek imaju pogled uprt u Srce raspetog
Isusa.
6. Tko eli uvijek rasti u kreposti, ui sv. Bonavnetura, neka uvijek razmatra o Kristu patniku, i
dodaje da nema korisnije pobone vjebe za uiniti duu svetom od estog razmatranja Muke
Kristove.
7. Izmeu ostalog, govorio je sv. Augustin, da vrijedi jedan suza prolivena sjeajui se Muke
Isusove, vie nego hodoae u Jeruzalem i godina posta o kruhu i vodi. Da, jer je s tim ciljem na
Gospodin trpio kako bi mi o tome razmiljali; jer razmiljajui o njegovoj Muci nije mogue ne
zapaliti se njegovom boanskom ljubavlju: Ljubav Kristova nas nuka (2 Kor 5,14). Malo njih ljube
Isusa, jer je malo onih koji razmatraju patnje koje je za nas pretrpio; a tko ih esto razmatra, ne
moe ivjeti da ne ljubi Isusa. Ljubav Kristova nas nuka. Osjeamo da nas njegova ljubav tako
privlai da mu se ne moemo oduprijeti i ne ljubiti Boga koji je toliko trpio da bi bio ljubljen.
8. Zato je i Apostol Pavao govorio da ne eli znati drugo do li Isusa Krista i to Raspetoga, to jest
ljubav koju nam je pokazao na kriu. I uistinu iz kojih knjiga bi mogli bolje nauiti znanost svetaca,
koje je ljubav prema Bogu, nego od raspetog Isusa? Sluga Boji, fra Bernardin iz Corliona kapucin
budui da nije znao pisati, njegovi poglavari su ga htjeli nauiti. On je otiao pomoliti se pred
Raspelom, a Isus mu je s kria odgovorio: Koje knjige, koje uenje, evo ja sam tvoja knjiga gdje
moe uvijek itati ljubav koju sam imao za tebe. O velike li isitne, za razmatrati cijeli ivot i svu
vjenost; Bog je umro iz ljubavi prema nama. O velike li isitne!
9. Jednoga dana sv. Toma Akvinski je posjetio sv. Bonaventuru i pitao ga kojoj se knjigom sluio
za tako lijepi nauk kao to ga je on opisao. Sv. Bonaventura mu pokaza sliku Raspetoga svu izlizanu
od poljubaca i ree mu: Evo moje knjige iz koje crpim sve to sam napisao, on me je pouio sve
ono malo to sam saznao. Svi sveci, uistinu, nauili su umijee ljubavi prema Bogu uei od
Raspetoga. Fra Givanni d' Alvernia svaki puta kad bi pogledao Isusa izranjenoga nije mogao
suzdrati suze.
10. Evo dakle, knjige; Raspeti Isus, i ako mi iz nje budemo jo uili, biti emo dobro poueni,
bojati se grijeha, i biti raspaljeni ljubavlju tako ljupkog Boga, itajui u Isusovim Ranama, zlou
grijeha koja je dovela Boga da trpi tako gorku smrt kako bi zadovoljio Bojoj Pravdi; i ljubav koju
nam je pokazao Spasitelj elei toliko trpjeti kako bi nam pokazao koliko nas ljubi.
11. Molimo Majku Boju, da nam isprosi od Sina milost ulaska u plamen ljubavi gdje gore tolika
zaljubljena srca, da bi u njemu izgorjele sve nae zemaljske ljubavi, da bi mogli gorjeti tim sretnim
plamenovima koje na zemlji duu ine svetom a blaenom u Nebu.

Krist je puno vie ljubio, nego to je trpio

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Sveti Ivan Avilski, koji je toliko bio poboan prema Isusu Kristu raspetome da je u svakoj
propovijedi o tome govorio, u jednoj je svojoj raspravi pod nazivom: O ljubavi Bojoj prema
ljudima iznio veoma arke i lijepe misli, koje ovdje donosim:
Ti, Otkupitelju, toliko ljubi ovjeka da Te mora ljubiti svaki onaj tko razmatra ovu ljubav. Tvoja
ljubav sili srca, kako to kae apostol Pavao. Ljubav Isusa Krista prema ljudima potjee iz njegove
ljubavi prema Bogu. Zato je rekao na Posljednjoj veeri: 'Ali neka svijet upozna da ljubim Oca i da
tako inim kako mi je zapovjedio Otac. Ustanite, poimo odavde!' (Iv 14,31). Ali kamo? Da na
kriu umrem za ljude. Nijedan razum ne moe shvatiti koliko gori ovaj oganj u srcu Isusa Krista.
Kao to mu je bilo zapovjeeno da pretrpi jednu smrt, On bi ih isto tako pretrpio tisuu jer bi ih u
svojoj ljubavi sve podnio. I da je ono to je po zapovijedi pretrpio za sve ljude, morao pretrpjeti za
spas samo jednoga ovjeka, On bi to uinio za svakoga posebno, kako je to za sve zajedno uinio. I
kao to je tri sata visio na kriu, On bi na njemu ostao do sudnjega dana, da je bilo potrebno - tolika
je u Njega bila ljubav.
Dakle, Isus Krist je mnogo vie ljubio nego to je trpio! O Boanska Ljubavi, daleko li si bila
vea nego to si se izvana pokazala. Mnogobrojne rane i modrice govore nam o velikoj ljubavi, ali

247
nam ne kazuju svu njenu veliinu. Vea je bila iznutra nego to se vani pokazala. Bila je to samo
jedna iskra onog golemoga mora neizmjerne ljubavi.
Najvei je znak ljubavi poloiti ivot za svoje prijatelje; ali nema znaka kojim je Isus Krist mogao
dovoljno izraziti svoju ljubav. To je ona ljubav kojom dobre due ostaju izvan sebe i ude joj se kad
je upoznaju. Od nje im gori nutrina, one ele muenitvo, raduju se trpljenju, uivaju na uarenu
rotilju, eu po eravici kao po ruama, eznu za nevoljama, vesele se onome ega se svijet boji,
prihvaaju eljno ono od ega svijet zazire. Sveti Ambrozije pie da za duu, koja se vjenala s
Isusom Kristom na kriu, nita nije tako slavno kao nositi sa sobom znakove Raspetoga.
A kako da Ti platim, Isuse moj, ovu ljubav? Dostojno je da se krv nadoknadi krvlju. Daj da se
vidim obojen tom krvi, na taj kri pribijen. Sveti kriu, primi jo i mene na sebe. Proiri se, trnova
kruno, da i ja u te mogu staviti svoju glavu. avli, pustite nevine ruke moga Gospodina i probijte
moje srce ljubavlju i saaljenjem. Zato si, Isuse moj - kako podsjea apostol Pavao - umro da
ivima i mrtvima zagospodari ne kaznama, nego ljubavlju: 'Ta Krist zato umrije i oivje da
gospodar bude i mrtvima i ivima' (Rim 14,9).
O Isuse, otimau srdaca, snaga Tvoje ljubavi slomila je i naa, tako tvrda, srca. Svojom ljubavi
rasplamtio si cijeli svijet. Preljubazni Gospodine, napoji naa srca ovim vinom, spali ih ovim
ognjem, rani ih ovom strjelicom svoje ljubavi. Ve ovaj kri ranjava moje ranjeno srce. Preslatka
Ljubavi, to si uinila? Doao si da me izlijei, a eto, Ti si me ranio. Doao si da me naui ivjeti,
a uinio si me gotovo ludim? O premudra ludosti, ne daj da ikada bez Tebe ivim. Gospodine, sve
to vidim na kriu, poziva me na ljubav: drvo, lik, rane Tvoga tijela, a osobito ljubav Tvoja,
pozivaju me da Te ljubim i da Te nikada ne zaboravim.

Nae pouzdanje u ljubav i zasluge Isusa Krista

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Pouzdanje u Krista: Prorok David je poloio svu nadu spasenja u svoga budueg Otkupitelja
rekavi: "U tvoje ruke duh svoj predajem: otkupi me, Gospodine, Boe vjerni" (Ps 31,6). Jo vee
mora biti nae pouzdanje u Isusa Krista nakon to je doao i izvrio djelo otkupljenja! Zato svaki od
nas moe s jo veim pouzdanjem izricati i uvijek ponavljati navedene rijei. Imamo velikih razloga
da se radi uvreda, Bogu nanesenih, bojimo vjene smrti; ali imamo takoer mnogo veih razloga
nadati se vjenom ivotu radi zasluga Isusa Krista. Svojom vrijednosti one su beskonano vee da
nas spase nego to su nai grijesi da nas upropaste. Mi smo sagrijeili i zasluili pakao; ali
Otkupitelj je doao da sebe optereti svim naim grijesima i da svojim trpljenjem za njih zadovolji:
"A on je nae bolesti ponio, nae je boli na se uzeo" (Iz 53,4). Svojom smru na kriu Krist je
izbrisao nau osudu: "izbrisa zadunicu koja je svojim odredbama bila nama protivna; ukloni je
prikovavi je na kri" (Kol 2,14). Pribio ju je na kri, da mi, gledajui osudu naega prokletstva radi
poinjenih grijeha, gledamo ujedno kri, gdje ju je Isus Krist, umirui, svojom krvi izbrisao i da se
tako ponovno nadamo oprotenju i vjenom spasenju. Koliko nas bolje zagovara krv Isusa Krista i
postie nam boansko milosre nego to je protiv Kaina govorila Abelova krv: "Vi ste pristupili...
Posredniku novog Saveza - Isusu - i krvi kropljenikoj to snanije govori od Abelove" (Heb
12,24). Kao da je apostol Pavao htio rei: Blago vama to ste se nakon grijeha utekli Isusu
raspetome; On se svojom krvlju postavio za posrednika mira izmeu vas i Boga. Istina je da protiv
vas viu vai grijesi, ali jo jae Otkupiteljeva krv govori vama u prilog, a na njen glas mora se
boanska pravda ublaiti.
Istina je da emo za sve svoje grijehe morati poloiti raun vjenom sucu, ali tko e nam suditi?
To je Sin Boji: "Otac doista ne sudi nikome, sav je sud predao Sinu" (Iv 5,22). Hrabro dakle! Na
sudac je na Otkupitelj. Stoga sveti Pavao pie: "Tko e nas osuditi? Krist Isus umrije, tovie i
uskrsnu, on je i zdesna Bogu - on se ba zauzima za nas" (Rim 8,34). To je sudac koji je, da nas ne
osudi na vjenu smrt, osudio na smrt samoga sebe, i kao da mu to nije bilo dosta, sada je u nebu na
zagovornik kod Oca. Pie sveti Toma da Villanova: "ega se boji, grjenie, ako mrzi svoj grijeh?
Kako te moe osuditi onaj koji je umro da te ne osudi? Ako se njemu vrati, kako te moe otjerati
od sebe onaj koji je s neba doao da te potrai kad si od njega bjeao?"

248
 Velike Kristove zasluge: Ako se bojimo da emo zbog svoje slabosti podlei napastima protiv
kojih se moramo boriti, posluajmo savjet apostola Pavla: "Postojano trimo u borbu koja je pred
nama! Uprimo pogled u Poetnika i Dovritelja vjere, Isusa, koji umjesto radosti to je stajala pred
njim podnese kri, prezrevi sramotu, te sjedi zdesna prijestolja Bojega" (Heb 12,2).
Poimo dakle, velikoduno u borbu, gledajui raspetoga Isusa koji nam s kria nudi svoju
pomo, pobjedu i krunu. U prolosti smo pali, jer nismo gledali rane i pogrde to ih je pretrpio na
Otkupitelj i tako se nismo utekli njegovoj pomoi. Budemo li ubudue imali pred oima to je On iz
ljubavi prema nama pretrpio i kako nam je spreman pomoi ako se njemu obratimo, nae nas
napasti sigurno nee nadvladati. Sveta Terezija je govorila ohrabrujui: "Ne shvaam strah pred
sotonom kad moemo zazivati Boga pred kojim sotona dre. Sav na napor malo koristi ako se ne
prestanemo pouzdavati u sebe i umjesto toga sve svoje pouzdanje ne poloimo u Boga."
Muka Kristova i sveta Euharistija za nas su dvije velike tajne nade i ljubavi u koje nikada ne
bismo mogli vjerovati da nam vjera za njih ne jami. Svemogui Bog je postao ovjekom, prolio je
svu svoju krv i od boli umro na kriu, a zato? Da iskupi nae grijehe i spasi nas! Ne samo to. Da se
s nama sav sjedini, daje nam za hranu to isto tijelo, za nas na kriu rtvovano! Oh! Ove dvije tajne
morale bi biti dostatne da zapale sva ljudska srca!
Nijedan grjenik, ma kako raskalaen bio, ne smije oajavati i sumnjati u ljubav Boju, uvijek
bogatu milosrem i spremnu na opratanje. "Kako mi moe uskratiti milost potrebnu za spasenje -
pita se sveti Bonaventura - onaj koji je toliko uinio i pretrpio da me spasi?"
Apostol Pavao nas potie: "Pristupajmo, dakle, smjelo Prijestolju milosti, da primimo milosre i
milost naemo za pomo u pravi as!" (Heb 4,16). Prijestolje milosti je kri otkud Isus, kao sa svog
prijestolja, dijeli milost i milosre svakome tko se njemu utee. Ali treba se utei brzo, sada, kad
moemo nai pomo prikladnu za nae spasenje, jer e moda doi vrijeme kad e biti prekasno.
Dakle, brzo i s velikim pouzdanjem zagrlimo kri Isusa Krista i poimo s velikim pouzdanjem k
njemu. Neka nas ne plai naa bijeda; u raspetom Isusu nai emo svako bogatstvo, svaku milost
(usp. l Kor 1,5-7). Zasluge Isusa Krista obogatile su nas svim boanskim blagom; po njima smo
postali sposobni za svaku eljenu milost. Sveti Leon Veliki kae da nam je Isus svojom smrti
pribavio vie dobra nego to nam je avao grijehom nanio zla. To nam razjanjava ono to je sveti
Pavao napisao u Poslanici Rimljanima: "Ali s darom nije kao s grijehom... gdje se umnoio grijeh,
nadmono izobilova milost" (Rim 5,15.20).
Time nas je Spasitelj potaknuo da se nadamo svakoj milosti i svakom dobru od njegovih zasluga.
I pouio nas je da emo zbog njegovih zasluga sigurno biti usliani kod njegova vjenog Oca:
"Zaista, zaista, kaem vam: to god zaitete u Oca, dat e vam u moje ime"(Iv 16,23). A zar nam
moe Otac uskratiti neku milost kad nam je dao svoga jedinoroenog Sina koga ljubi kao sebe
samoga? "Ta on ni sina svoga nije potedio, nego ga je za sve nas predao! Kako nam onda s njime
nee sve darovati?" (Rim 8,32). Piui da e nam sve darovati, sveti Pavao time izraava da nijedna
milost nije iskljuena: ni oprotenje, ni ustrajnost, ni sveta ljubav, ni savrenstvo, ni raj. Sve, sve
nam je dao! Ali ga treba moliti, jer "Gospodin je bogat prema svima koji ga prizivlju" (Rim 10,12).
Jako sam vaan kad je Bog umro za mene: elim ovdje dodati neke lijepe misli to ih je u
svojim pismima iznio sveti Ivan Avilski o tome kako se mnogo moramo pouzdati u zasluge Isusa
Krista.
"Ne zaboravite da izmeu vjenoga Oca i nas postoji posrednik Isus Krist. Po njemu smo
ljubljeni i povezani tako jakim vezama ljubavi da ih nita na svijetu ne moe razrijeiti ako ih sam
ovjek ne ras-kine smrtnim grijehom. Krv Kristova trai milosre za nas; njen poklik je toliko jak
da se buka naih grijeha ne uje. Smru Isusa Krista, umiru i nai grijesi. 'Ja u ih izbaviti od vlasti
Podzemlja, od smrti u ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje je pomor tvoj, o Podzemlje!'
(Ho 13,14). Due koje se gube, ne propadaju zbog pomanjkanja zadovoljtine, nego zbog toga to
se nisu htjele pomou sakramenata okoristiti zaslugama Isusa Krista.
Nau zadovoljtinu Isus je preuzeo na se kao da je njegova; zato je i nae grijehe, makar ih nije
poinio, nazvao svojima i za njih je traio oprotenje. Molio je iskrenom ljubavi, kao da za sebe
moli, da budu ljubljeni koji se njemu priblie. I to je traio, to je i postigao. Bog je, naime, odredio
da budemo s Isusom tako sjedinjeni, da budemo i On i mi ili ljubljeni ili omrznuti. A budui da Isus

249
nije omraen, niti to moe biti, i mi smo ljubljeni ako smo ljubavlju povezani s Isusom. Bog ljubi
njega, dakle, ljubi i nas. Vie nam Isus Krist moe pribaviti ljubavi nego to sami sebi moemo
navui mrnje. Jer vjeni Bog vie ljubi Sina nego to moe mrziti grjenike. 'Oe - ree Isus - hou
da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja' (Iv 17,24).
Vea ljubav svladala je manju mrnju; zato je nama oproteno, zato smo ljubljeni. Zbog tako
velike ljubavi sigurni smo da neemo biti naputeni. Gospodin kae preko Izaije: 'Moe li ena
zaboravit svoje dojene, ne imat suuti za edo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila tebe ja
zaboraviti neu. Gle, u dlanove sam te svoje urezao' (Iz 49,15-16). Krist nas je vlastitom krvi urezao
u svoje dlanove. Zato nas nita ne smije smesti, jer sve ovisi o onim rukama koje su bile pribijene
na kri zbog ljubavi prema nama. Nita me, dakle, ne moe toliko prestraiti koliko me Isus Krist
moe umiriti. Neka me uznemire poinjeni grijesi, neka me strai budunost, demoni neka me
napastuju... ali ako traim oprotenje od Isusa Krista, koji me do smrti ljubio, kako mogu sumnjati u
spasenje? Jako sam vaan kad je Bog umro za mene! Isus je sigurna luka, brian pastir za sve koji
se u njega uzdaju. On je na branitelj i preuzeo je nau parnicu. Doao je isplatiti nae dugove,
otkupio nas je svojom krvlju, ne zato da nas napusti, nego da nas obogati. Kako moe, dakle,
pobjei, okrenuti nam lea onaj koji nam je doao u susret? Mogu li djeca sumnjati da ih ljubi otac
koji daje svoj ivot za njih? Kako moemo misliti da je Isus Krist na nas zaboravio kad nam je
ostavio samoga sebe u svetoj Euharistiji?

2. 2. Razmatranja o Muci Kristovoj

Kako treba razmatrati Gospodinovu muku

(Sv. Petar Alkantarski)

Ponajprije naglaavam, da u Kristovoj muci valja napose est stvari razmatrati, i to: estinu
njegovih boli da bismo s njim suosjeali. Nadalje treba da razmatramo teinu svojih grijeha, koji
bijahu uzrokom ovih muka, da bismo ih okajali. Zatim treba da razmatramo veliinu ovoga
dobroinstva, da bismo mu za nj bili zahvalni. Nakon toga emo razmatrati o prikladnosti ovoga
otajstva, da bi nas obuzelo divljenje. I napokon emo razmatrati mnotvo Kristovih kreposti, koje u
muci napose dolaze do izraaja, da bismo ih s jedne strane to bolje uoili, a s drugim opet da bismo
im se divili. Zato emo gdjekada u samim razmatranjima iz dubine srca suosjeati s Kristovim
bolima koje su bile izvanredno velike, kako zbog njenosti njegova tijela, tako zbog izvanredne
njegove ljubavi, a i zato, to ih je bez iije utjehe podnio.
Tu i tamo emo u sebi razbuditi bol zbog svojih grijeha razmatrajui kako su oni bili uzrokom
tih groznih patnja. A gdjekada emo opet u sebi raspirivati oganj ljubavi, razmatrajui Kristovu
bezgraninu ljubav, koju je na kriu oitovao i cijelom svijetu objavio. A sjetit emo se i onoga
dobroinstva, to nam ga je pruio u muci, jer nas je uz tako veliku cijenu i tako obilnim zaslugama
otkupio, a mi sami uivamo plodove i blagodati toga otkupljenja.
Koji puta emo razmiljati o tome, kako je Bog izabrao prikladan nain, da izlijei nau bijedu,
tj. da zadovolji za nae opaine, da izie u susret naim potrebama, da nas uini dionicima svoje
milosti da suzbije nau oholost, da nas potakne na prezir svijeta, da bi nas pridobio za ljubav i
radosno podnoenje kria, siromatva, strogosti, nepravdi i napokon sviju drugih hvalevrijednih
napora. Osim toga nee biti naodmet dobro uoiti primjere onih kreposti, koje su se prvenstveno
isticale u cijelom Kristovu presvetom ivotu i muci, naime, njegovu krotkost, strpljivost,
poslunost, milosre, siromatvo, ljubav, poniznost, dobrohotnost, ednost i ostale kreposti, koje
odsijevaju gotovo u svim njegovim djelima slino kao to zvijezde sjaju na nebeskom svodu.
To treba da uinimo prvenstveno zato, da bismo ih, koliko moemo, nasljedovali, izbjegavali
besposlicu, da bismo razum i milost, koju smo u tu svrhu od njega primili, posvema za ovo
upotrijebili; da bismo ga prema svojim silama, koliko on dopusti nasljedovali i stupali njegovim
tragom. Ovo je najbolji i najkorisniji nain razmatranja Gospodinove muke, da bismo se naime
odluili za nasljedovanje, od kojeg emo prijei na preoblikovanje, da bi svatko mogao s apostolom
rei: ivim, ali ne vie ja, u meni ivi Krist. (Gal 2, 20)

250
 Osim toga u razmatranju Gospodinove muke treba da promatramo Krista kao da ga imamo pred
oima i kao da nazoni gledamo, to je pretrpio. A ne smijemo samo prionuti uz povijest muke,
nego treba da svratimo panju i drugim okolnostima. Posebice emo posvetiti panju ovim
stvarima: tko je onaj, koji trpi, za koga, kako i zato trpi. Onaj koji trpi, Bog je svemogui,
beskonani, neizmjerni. Za koga trpi? Za najnezahvalnije stvorenje cijeloga svijeta, koje je
zaboravilo njegova dobroinstva. Kako trpi? S najdubljom poniznou, ljubavlju,
dobrohotnou, blagou, milosrem, strpljivou, ednou itd. Zato trpi? Ne zbog svoje
koristi niti zbog naih zasluga, nego zbog neizmjerne ljubavi, milosra, dobrote i neizmjerne ljubavi
prema nama.
Napokon, nije dosta samo razmatrati o njegovim vanjskim bolima, nego takoer i o unutranjoj
tjeskobi. Daleko se vie toga moe pronai u Kristovoj dui negoli u tijelu, kako zbog bolnijeg
doivljavanja patnja, tako zbog drugih uinaka i stvarnosti, koja u njoj postoje.

O Isusovoj molitvi u Getsemanskom vrtu i uhienju

(Sv. Petar Alkantarski)

Danas e razmatrati o Kristovoj molitvi u vrtu, na koji nain je molio i napokon o porugama i
pogrdama, to ih je podnio u Aninoj kui. Razmatraj, dakle, kako je Krist, poto je s uenicima
dovrio otajstvenu veeru, otiao na Maslinsko brdo da moli, prije nego to e zapoeti svoju muku.
Time nas je htio pouiti, da se u svim protivtinama i napastima sadanjega ivota moramo utjecati
molitvi kao svetom sidru. Njezina snaga ili suzbija estinu naih nevolja neprijateljske navale, ili
nam, to je jo vea i odlinija milost, prua dovoljno snage, da ih strpljivo i ustrajno podnosimo.
Kao pratioce je uzeo trojicu uenika, koji su mu od ostalih bili drai. Sv. Petra, Jakova i Ivana.
Oni bijahu svjedoci i promatrai njegova slavnog preobraenja, da bi na jednak nain bili svjedoci i
njegov smrtne borbe i da bi promatrali ono sasvim drugaije oblije, to ga je On, koji im je dao da
ga gledaju u tak slavnom i blistavom obliju, sada uzeo poradi ljudi.
Tad im je rekao: Vrlo mi je alosna dua do smrti. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom. (Mt 26,
38) Odijelivi se nato od uenika, koliko se moe kamenom dobaciti, prostro se po zemlji niice i
ovako je s najveim potovanjem i podlonou molio Oca: Oe moj, ako je mogue, neka me
mimoie ovaj kale. Ali neka ne bude moja volja nego tvoja! (Mt 26, 39) A kad je ovu molitvu
ponovio trei puta, upao je u toliku smrtnu borbu, da se znojio krvavim znojem, koji je s njegova
boanskoga tijela obilno tekao na zemlju. Promatraj Gospodina u ovoj tjeskobi i razmiljaj, kako je
jedan dio patnja, koje su njegovu njenom i finom tijelu pripremane, bilo i predvianje; drugi dio
bilo je predstavljanje grijeha cijeloga svijeta, za koje e poi na kri i u smrt; trei dio predstavlja
predvianja nezahvalnosti mnogih, koji za toliko dobroinstvo uope nee mariti, niti e od njega
primiti ikakvu korist. Sve mu je to tako duboko sjelo u duu, da ga je nevjerojatnom tjeskobom i
strahom ispunilo.
Njegova osjetila i njeno tijelo bijahu toliko uznemireni, da su mu svi snage i elementi tijela bili
posve rastrojeni i uzdrmani, a kroz otvorene pore je odasvud izbijao krvavi znoj. Ako je tijelo bilo
ovako nemilo pogoeno, a to istom da reknemo o dui, koja je bila nositeljica ovih boli, kako je
istom ona to osjeala?
Kad je Krist dovrio molitvu, doao je onaj njegov licemjerni prijatelj, izdajica Juda, okruen
paklenom etom; doao je onaj, koji se zbog toga odrekao apostolstva, da bi mogao biti etovoa
sotonske rulje. Gledaj na elu cijeloga mnotva, kako bestidno stupa i prilazi k predobrom uitelju,
da njega, koga je prije prodao, poljupcem mira i znakom prijateljstva preda u ruke njegovih
neprijatelja. U taj as ree Isus svjetini: 'Kao na razbojnika izili ste s maevima i toljagama, da
me uhvatite. Svaki sam dan sjedio u hramu i uio, ali me niste uhvatili. (Mt 26, 55) Ali ovo je va
as i vlast tame. (Lk 22, 53)
Ovo je otajstvo dostojno divljenja. to bi nas naime moglo vema zauditi i zadiviti nego
gledanje jedinoroenoga Sina Bojega, ali ne samo u obliju grena ovjeka, nego i u obliju
osuena ovjeka? Ovo je, ree, va as i vlast tame. Iz ovih se rijei, kad kae: Ovo je va as i
vlast tame, razabire, da je ovo najnedunije Janje bilo tada preputeno avolskoj neovjenosti i

251
bezdunosti. avao je po svojim slugama i pomonicima na nj izlio svu divljinu i okrutnost, koju su
samo mogli izmisliti. Promisli sada, koliko se uzvieno Boje velianstvo poradi tebe ponizilo, kad
se Isus po tome, to je bio izruen avolskoj vlasti, snizio do dna sviju zala.
Zaista ova kazna nije pripadala njemu, koji je bio slobodan od svakoga grijeha, nego je vema
odgovarala tvojim opainama, ali joj se On svojevoljno podvrgao i htio je prihvatiti, da bi se ti na
taj nain oslobodio od avlove vlasti. Jedva to je izgovorio ove rijei, kada je sav onaj; opor
vukova gladnih i eljnih plijena nasrnuo na ove draesno i umiljato Janje. I svaki je od njih, koliko
je samo mogao, navlaio ga, natezao, tukao i na nj najokrutnije nasrtao. O divljakog li i neljudskog
uhienja o stranih li i groznih udaraca, poruga, natezanja, kojim su ga muili!
Uasno su urlali, onako, kao to ine pobjednici, kad svladaju neprijatelja, pa se natovareni
plijenom vraaju kui, ili poput lovaca, koji se vraaju: lovinom. One ruke, koje su izvodile udesna
djela, grubim su uetom tako okrutno svezane, da je na njima koa razderana, te su zato i
raskrvavljene. I tako su ga svezana pogrujui i udarajui navlaili ulicama grada Jeruzalema.
Promatraj ga, kako ovim putem stupa; sam, ostavljen od sviju uenika, opkoljen silnim mnotvom
neprijatelja. Tako su ga tjerali i pourivali, da je od zasopljenosti gotovo obnemogao.
Boja mu se sasvim izmijenila, lice mu je pocrvenjelo, a cijelo je tijelo od naporna hoda i
pourivanja bilo sasvim iscrpljeno. Ipak osim toga jo neto promatraj. Premda je ona krvoedna
svjetina s Isusom okrutno i divljaki postupala navlaila ga, ipak u njegovu licu moe vidjeti
izvanrednu umiljatost i dobrostivost, u oima divnu ozbiljnost u dranju boansku otmjenost, koju
nisu mogla ni najokrutnija muila cijeloga svijeta, neu rei unitit nego je nisu mogla ni
potamnjeti. Nakon svega ovog; poi s Kristom Gospodinom u kuu velikoga sveenika; Ane, da
ondje vidi, kako je nagraen za onaj blag odgovor, to ga je uzvratio velikom sveeniku, koji ga je
pitao za njegovu nauku i uenike, naime, da mu je jedan od straara vrstom rukom prilijepio onu
znameniti uku govorei: Zar ovako odgovara velikom sveeniku? A Krist mu je na to
odgovorio: Ako sam zlo govorio, dokai, da je zlo! Ako li sam dobro govorio, zato me udara?
(Iv 18, 23)
Razmatraj ovdje, duo moja, ne samo ovaj blagi odgovor, nego i trag te uke, utisnute u Kristov
obraz i njegovo lice, koje je jednako vedro i spokojno, koje nimalo nije pomueno tolikim i tako
sramotnim ponienjem. U svojoj je unutranjosti o sebi ponizno tako mislio i osjeao, da bi
spremno pruio i drugi obraz, kad bi to muitelj zahtijevao.

O Isusu koji se krvlju znoji u Getsemanskom vrtu

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Isus Krist znajui da je ve doao as njegove Muke, nakon to je oprao svojim uenicima noge,
ustanovio Presvetu Euharistiju, u kojoj nam je ostavio cijeloga samog sebe, otiao je u Getsemanski
vrt, gdje je znao da e doi njegovi neprijatelji kako bi ga uhvatili. Tada je u vrtu poeo moliti, a
spopao ga silan strah, velika nemo, velika tuga: Zapade u strah i tjeskobu (Mk 14, 33). Najprije je
kuao strah od teke smrti koju je morao pretrpjeti na Kalvariji, i od svih muka i patnji koje e
pratiti tu istu smrt. Tijekom muke, bievanje, trnovo krunjenje, avli i druga sredstva muenja
prouzrokovala su mu patnju jednu poslije druge, ali u Getsemanskom vrtu predskazanje cijele Muke
sa svim muilitima su ga razapinjala. Sve je prihvatio nama za ljubav, ali prihvaajui spopao ga
strah i smrtna tjeskoba. A kad se nae u smrtnoj borbi jo je are molio (Lk 22, 44).
U stranoj tjeskobi zbog onoga to je morao pretrpjeti molio je Oca da ga oslobodi: Oe moj, ako
je mogue neka me mimoie ovaj kale (Mt 26,39). Isus je tako molio da nas poui da u
progonstvima moemo traiti od Boga da nas od njih oslobodi, ali u isto vrijeme trebamo se predati
u njegovu volju, i rei kao to je tada kazao Isus: Ali neka ne bude moja nego tvoja volja (Mt
26,39). Da, moj Isuse neka ne bude moja nego tvoja volja. Prihvaam sve krieve koje mi eli
poslati. Ti, nevin si toliko trpio meni za ljubav, pravedno je da i ja grenik koji sam zasluio Pakao
trpim ono to si ti u svojoj ljubavi odredio.
Spopala je Isusa smrtna muka tako velika da je mogao umrijeti, da On sam, nije zadrao smrt,
kako bi za nas umro razapet nakon to je bio muen: Dua je moja alosna do smrt (Mk 14, 34). Ta

252
velika alost je bila prouzrokovana time to je vidio buduu nezahvalnost ljudi, koji umjesto da
odgovore na tako veliku ljubav vrijeali su ga tolikom grijesima, koje kad je Isus vidio poeo se
krvlju znojiti: A znoj mu postade kao guste kaplje krvi to padahu na zemlju (Lk 22,44).
Gospodine moj nisu ve bili okrutni muitelji, bievi, trnje, kri, okrutni su bili moji grijesi koji
su te toliko oalostili u Getsemanskom vrtu. Udijeli mi dakle, udio u muci i odbojnosti koje si kuao
u vrtu, kako bi i ja gorko oplakivao sve do smrti uvrede koje sam ti nanio. Ljubim te moj Isuse,
prihvati jednog grenika koji te eli ljubiti. O Marijo, preporui me svom oaloenom Sinu koji
trpi meni za ljubav.
Isus uhvaen i odveden pred Kaifu
(Sv. Alfons Marija Liguori)

Budui da je Isus znao da su idovi ve blizu, da su doli uhvatiti ga, podigao se iz molitve i
poao njima u susret; dopustio je protivljenja da ga uhvate i sveu. Uhvatie Isusa i svezae ga (Iv
18,12). O uda li velika, Bog svezan kao nevaljalac od svojih stvorenja! Duo moja gledaj kako ga
jedan hvata za ruke, drugi vee, trei udara; nevini Jaganjac doputa da ga veu i udaraju koliko
ele, i uti: Zlostavljahu ga, a on putae, i nije otvorio usta svoja, ko janje na klanje odvedoe ga
(Iz 53,7). Ne govori, ne ali se jer se je sam bio prikazao da umre za nas, i zato doputa da ga veu
kao janje bez da otvori usta.
Isus vezan ulazi u Jeruzalem. Oni koji su spavali, na buku naroda koji je prolazio, probudili su se
i pitali tko je zarobljenik koga su vodili te su im odgovorili: Isus Nazareanin otkriven kao
laljivac i zavodnik. Doveli su ga pred Kaifu, koji kad ga je vidio obradovao se te ga je pitao o
njegovim nauku i njegovim uenicima. Isus odgovori da je otvoreno nauavao te neka pita one koji
su ga sluali: Oni znaju to sam ja govorio (Iv 18, 21). A poslije ovog odgovora jedan od slugu ga
udari govorei: Tako odgovara velikom sveeniku (Iv 18, 21). Ah moj Boe, kako jedan tako blag i
ponizan odgovor zasluuje takav udarac? O moj Isuse ti sve trpi kako bi zadovoljio uvrede koje
sam ja uinio nebeskom Ocu.
Zatim ga veliki sveenik u ime Boje zaklinje da kae je li on uistinu Sin Boji. Isus odgovri da
jest, na to Kaifa razdera svoje haljine i okrenu se drugim sveenicima govorei: emu nam jo
trebaju svjedoci? uli ste sada pogrdu, to vam se ini? A oni odgovorie: Zasluuje smrt (mt 26
65). Tada kako nam to donosi evanelje poee svi pljuvati mu u lice i tui pokrivajui mu lice
izrugivajui su mu govorili: Pogodi tko te udario (Mt 26, 68).
Evo te moj Isuse, postao si u ovoj noi predmetom pogrde svjetine. Ah kako ljudi mogu vidjeti te
tako ponienog zbog ljubavi prema njima i ne ljubiti te! A kako sam ja doao do toga da te vrijeam
tolikom mojim grijesima nakon to si ti toliko pretrpio za mene? Ljubavi moja, oprosti mi, ne elim
te vie nikada povrijediti. Ljubim te moje najvee dobro, i kajem se vie od svega to sam te
vrijeao. Ljubim te najvie dobro ao mi je to sam te prezirao. O Marijo, majko moja, moli svoga
muenoga Sina da mi oprosti.

Isus pred Kaifom, Petrovo zatajene i bievanje

(Sv. Petar Alkantarski)

Danas e razmatrati, kako je na Krist Gospodin bio odveden velikom sveeniku Kajfi i kakve
je sve muke podnio cijele noi: kako ga je sv. Petar zatajio i kako je kasnije okrutno bio bievan.
Prvo, dakle, razmatraj, kako je Krist iz Anine kue bio odveden u Kajfinu kuu. Dolikuje, da ga
putem prati. Ondje e gledati veliku pomrinu sunca pravde. Ondje e vidjeti ono boansko lice,
koje aneli ele promatrati, kako je ogavnim idovskim pljuvotinama izoblieno. Kad je naime
Spasitelj meu njima stajao i veliki sveenik ga pod zakletvom pozvao, da rekne, tko je on, i kad je,
kako je trebalo, odgovorio, oni koji nisu bili dostojni tako sveana odgovora, zaslijepljeni sjajem
ovoga neizmjernog svjetla, navalie na nj poput bijesnih pasa i svu u svoje opakosti izbljuvae na
njega. Natjeui se poeli su ga ukati i tui.
Nogama i ostrugama su ga udarali i gazili. Pljuvali su mu u ono boansko lice i nagrivali ga
hrakotinama i balama iz nosa. Drugi su mu zamazanom krpom zavezali oi, po licu su ga ukali, te

253
su podrugujui navaljivali, da pogodi, tko ga je udario. O neuvene li i zaista zadivljujue poniznost
i strpljivosti jedinoroenoga Sina Bojega! O kakvo je lice, koje aneli s neshvatljivom nasladom
promatraju u nebesima, pokriveno odvratnim pljuvakama i prljavtinom! Ljudi, kad pljuju, okrenu
se prema kojem neistome mjestu, koje je nepristupano ljudskom pogledu a u ovoj palai se nije
nalo nijedno bezvrednije mjesto u koje bi izbacivali svoje hrakotine, nego boansko lice Kristovo.
O ovjee, koji si prah i pepeo, kako da se ne odlui, promatrajui takav primjer, na prezir samoga
sebe i ponienje?
Promatraj nadalje muke i muila, to ih je na Spasitelj cijelu onu no podnosio. Straari koji su
ga uvali da bi mu s oiju otjerali san, na neobine naine su vrijeali i izvrgavali ruglu njegovo
boansko velianstvo ismjehujui ga drskim porugama.
Razmisli, duo moja, kako je tvoj Zarunik postao metom i ciljem primajui u sebe sve strelice
poruga i uvreda, to su ih idovi na nj upravljali. O okrutne nespokojne li noi, u kojoj, dobri Isuse,
nisi mogao spavati od onih koji su uivali u nepravdama i pogrdama, to su ih tebi nanosili. No je
odreena za poinak sviju stvorova, da bi se osjetila i udovi, izmoreni naporom cijeloga dana tada
odmorili. Straari su je upotrijebili zato, da tvoje udove i osjetila izmue i izmrcvare. Tvoje su tijelo
uasno tukli, duu su ti vrijeali, ruke noge su ti okovima sputali, po obrazima su te ukali lice su
ti pljuvali, zavezali su ti oi, da bi tako sve tvoje udove i tvoja osjetila izmuili onda, kad bi morala
poivati.
O kako se ove stvarnosti razlikuje od one, koju ti u isto vrijeme u nebesima pjevaju zborovi
anela. Oni su uzvikivali Svet, Svet!, a idovi su urlali: Zasluio je smrt, propni ga, propni! O
vi, aneoski duhovi, koji ste sluali glasove i jednih i drugih, to ste mislili, to ste osjeali dok ste
promatrali ono neovjetvo, kojim su s njim postupali na zemlji, a komu se vi tamo gore u nebu s
najveim poitanjem i podlonou klanjate? A to je sve On, dok ste promatrali, podnio, da bi
zadovoljio za grijehe onih, koji su ga pogrivani i zlostavljali? Tko je ikada uo za tako
velikodunu ljubav, da bi netko zato poao u smrt, kako bi svojom smru izlijeio svoga kupca od
njegovih bolesti i rana?
Pad sv. Petra apostola je mnogo poveao Isusovu tjeskobu i poruge ove tune noi, jer ga je
zatajio onaj, koji mu je vie nego ostali bio na srcu i bio mu blii; njega je odabrao da bude
promatra njegova slavnog preobraenja, njemu je predao prvenstvo u svojoj Crkvi, njega je uinio
poglavicom i prvakom apostola, a on ga je u njegovoj nazonosti i naoigled zatajio, ali ne samo
jedanput, nego triput, dodavi takoer preklinjanja i zakletve, kojima je potvrivao, da ni ne pozna
toga ovjeka. Zar ti se, Petre, taj ovjek inio tako opakim i nepotenim, te si smatrao, da bi ti bilo
ispod asti, ako bi priznao, da ga pozna? Ne vidi li, kako ga na ovaj nain osuuje prije nego to
e ga osuditi veliki sveenici, kad ga naime smatra takvim, da nije vrijedan, da bi ga ti poznavao?
Jesi li uope mogao Kristu nanijeti veu sramotu?
Krist se alostan zbog trostrukog Petrova zatajenja okrenuo prema njemu i pogledao ga, da bi
svojim pogledom zalutalu ovcu priveo na pravi put. O pogleda udesne moi! O skrivena li pogleda
velikoga znaenja! Sv. Petar je dobro razumio, to znai ovaj pogled, jer u njemu je snaga i
znaenje. Malo bi pijetlov pjev pridonio njegovu skruenju i obraenju, da nije bilo pogleda Krista
Spasitelja. Njemu su Isusove oi govorile i u njemu izvele onu udesnu promjenu. Petrovu vjeru
nisu izgradile samo one suze, to su iz njegovih oi; obilno tekle, nego i one, to ih je takoer
Spasitelj prolio.
Razmatraj, to je Krist nakon ovih nepravdi podnio kad je radi bievanja bio privezan uza stup.
Kad je sudac uvidio, da nee moi zadovoljiti bijes onih pakleni nakaza, odluio je, da ga dade otro
izbievati ibama i bievima, da mu se cijelo tijelo izmrcvari; nadao se da e na ovaj nain smekati
okorjela idovska srca i tako uspjeti, da ne zahtijevaju okrutnu smrt, kad ga ugledaju; razmrcvarena
i izobliena.
Ui, duo moja, duhom u Pilatov pretorij i budi spremna na suze, jer e ti one, ako pomno
promotri to se ondje zbiva, trebati. Gledaj, kako e oni podli i zloglasni muitelji neovjeno
Spasitelja liiti odjee. Promatraj Kristovu poniznost, kojom doputa da bude ogoljen. On ne otvara
svojih usta niti ijednom rijeju protuslovi zbog svih nepravdi i pogrda, kojima su ga zlostavljali.

254
Pazi, kako mu presveto tijelo s vie konopaca privezuju za stup, da bi po miloj volji, kako i koliko
budu htjeli, mogli bievima protiv njega bjesnjeti.
Promatraj, kako gospodar anela sam stoji usred okrutnih krvnika, bez ikakvih zagovornika i
zatitnik koji bi s njim suosjeao, promatrajui izdaleka okrutno njegovih muka. Ne uje li kako
fijuu ibe i bievi kojima su, natjeui se, njeno Kristovo tijelo udara razdirali i mrcvarili,
dodavajui udarac udarcu, masnicu masnici, ranu rani? Ne vidi li, kako je cijelo njegovo presveto
tijelo za najkrae vrijeme zbog neovjenosti bievalaca izgledalo kao da je pokriveno jednom
golemom ranom? Ne vidi li, kako mu se koa zajedno s mesom otkida, kako mu odasvud iz
cijeloga tijela od glave do pete tee krv? Zar nije najuasnije gledati meu ostalim ranama onu
ponajveu, koja se nalazi meu pleima, na onome mjestu, koje se zove kraljenica? Ona je golema
zato, to je gotovo sva snaga udaraca padala na to mjesto.
Gledaj, kako Krist, Spasitelj svijeta, nakon tako surova divljanja muitelja, udarcima izranjen po
cijelom tijelu i kao rastrgan obilazi cijeli pretorij traei i skupljajui svoju odjeu, koja mu je
kojekuda bila razbacana. I nije upravo nikoga opazio, jer je bio okruen okrutnim muiteljima, tko
bi mu iskazao kakvu takvu ovjenost. Nije se naao nitko, tko bi mu rane isprao, oistio, povezao i
uobiajeni lijek stavio na modrice. Isto tako se nije nitko naao, tko bi samo pruio ruku i pomogao
mu da se obue. Svaka ova pojedinost zasluuje, da se brino i paljivo promotri i da se o njoj
razmilja, da bi se tako u srcu razbudilo vee suosjeanje.

O Isusovom bievanju i trnovom krunjenju

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Tada Pilat naloi da uzmu Isusa i da ga biuju (Iv 19,1). O Nepravedni sue, proglasio si ga
nevinim, a zatim ga osuuje na tako okrutnu i sramotnu kaznu. Gledaj moja duo kako nakon ove
nepravedne osude krvnici hvataju nevinog Bojeg Jaganjca i vode u pretorij te ga konopcima veu
za stupac. O sveti konopci koji ste na stupac vezali ruke moga Otkupitelja poveite moje bijedno
srce s njegovim boanskim Srcem tko da od danas ne elim nita osim onoga to Isus hoe za mene.
Evo uzimaju u ruke bieve, i na dani znak, poinju posvuda bievati ono presveto tijelo koje je u
poetku pomodrilo od udaraca a zatim je posvuda poela tei krv. Ajme, ruke i bievi krvnika su se
ve natopile krvlju, ve je i zemlja sva natopljena krvlju. O Boe od jakosti udaraca zrakom leti ne
samo krv Isusova nego i komadii tijela Isusova. Njegovo boansko tijelo je posve izmrcvareno pa
ipak krvnici nastavljaju dodavati rane na rane, patnje na patnje.
A to u meuvremenu ini Isus? On ne govori, ne ali se, strpljivo trpi veliku patnju kako bi
zadovoljio bojoj pravdi. Brzo duo moja, idi operi se u njegovoj Boanskoj Krvi. Ljubljeni moj
Gospodine, gledam te svega izbievanog za mene, ne mogu dakle, vie sumnjati da me jako ljubi.
Svaka tvoja rana je znak vie nego siguran tvoje ljubavi koja vie nego s pravom trai moju ljubav.
Ti mi bez ustruavanja Isuse daje svoju Krv, pravedno je da ti ja bez ustruavanja darujem svoje
bijedno srce. Primi ga Gospodine i daj da ti bude uvijek vjerno.
O Boe da Isus nije drugo trpio osim jednog udarca meni za ljubav trebao bih gorjeti od ljubavi
prema njemu govorei: Bog je htio biti udaren za mene. Ali ne, On se nije zadovoljio jednim
udarcem, nego kako bi zadovoljio za moje grijehe htio je da mu svi udovi budu izbievani, kao to
je to prorekao Izajija, te je imao izgled gubavca izranjena od glave do pete. Duo moja dok je Isus
bio bievan mislio je na tebe i prikazivao je Bogu svoje teke patnje kako bi te oslobodio vjenih
bieva u Paklu. O Boe ljubavi, kako sam mogao ivjeti tolike godine a da te nisam ljubio. O rane
Isusove, izranite me vi ljubavlju prema Bogu koji me je toliko ljubio. O Marijo, majko milosti,
isprosi mi ti ovu ljubav.

O tome kako je Isus bio trnjem okrunjen, osuen i nosio svoj kri
(Sv. Petar Alkantarski)

Danas treba razmatrati, kako je Krist bio trnjem okrunjen, kako je bio izveden pred narod,
osuen, voen na stratite i kako je nosio kri. U Pjesmi nad pjesmama nas zarunica pozivlje, da

255
promatramo ove strane muke, kad kae: Iziite, keri sionske, i vidite kralja Salamona pod
dijademom, kojim ga mati ovjenala na dan svadbe njegove, na dan radosti njegova srca. (P 3, 11)
to radi, duo moja? to razmilja, srce moje? Zato si zanijemio, jezie moj? O preslatki
Spasitelju, kad otvorim svoje oi i kad promatram ovaj alosni prizor, to ga gleda: oima svoje
due i o njemu razmatram, srce mi se kida od boli. to je ovo, Gospodine? Zar za ovjekovo
otkupljenje nije dostajalo to, to si ve pretrpio, bliza smrt krv tako obilno da sada prolivena, zar je
trebalo da predragocjena Krv tvoje glave, koja je bila poteena od bievanja, bude otrim trnjem
silovitom estinom izazvana i prolivena?
Da bi, duo moja, ovaj prizor, ovaj alosni prizor to bolje osjetila, predoi sebi prvotnu ljepotu
svoga Spasitelja, a zatim promatraj onaj njegov sasvim suprotan izgled u ovom tako bijednom
stanju. Bude li prvotnu ljepotu kako treba promatrao, doivjet e onu nadasve divnu ljepotu lica,
posebnu ljupkost i draest oiju, divnu slatkou njegovih rijei, izvanrednu ednost i otmjenost
njegova ponaanja, umiljatu poniznost i svakog tovanja vrijednu krasotu i dostojanstvo u
kretnjama cijelog tijela i u dranju. Zatim, poto se nauije gledajui ovaj uzor velike miline,
ponovno svrati svoj pogled na njega i promatraj ga u onom bijednom stanju, u kojem se sada nalazi.
Promatraj onaj grimiz, koji mu je za porugu zaogrnut, zatim kako umjesto kraljevskog ezla u
ruci dri trsku, gledaj vijenac spleten od najotrijega trnja, to ga nosi na glavi mjesto dijadema;
gledaj nadalje kako su mu zamagljene oi, lice blijedo i samrtnog izgleda, kako mu je lice
zakrvavljeno i odvratnim idovskim pljuvotinama nagreno. Pomnjivo ga promatraj izvana i
iznutra. Srce mu je od bolova i alosti oslabjelo tijelo mu je prekriveno ranama i masnicama,
uenici su ga ostavili, idovi trae njegovu smrt, vojnici ga izruguju, sveeniki ga prvaci preziru,
odbaen je kao lani kralj, koji da je sebi ovaj naslov samovoljno prisvoji nepravedno je optuen i
lien svake ljudske pomoi.
Ali nemoj ovo razmatrati kao neto, to se dogodilo davno, prije mnogo stoljea, nego to sebi
predstavi kao neto, to se sada zbiva i to se odvija pred tvojim oima; nemoj to promatrati ni kao
neije tue boli, nego ih promatraj kao svoje, koje su upravo tebi zadane. Postavi samoga sebe na
mjesto onoga, koji sve to trpi i nastoj se uivjeti, kakve bi boli i muke ti podnosio, kad bi tvoja
glava bila probodena otrim trnjem, koje se zabilo kroz kost do samoga mozga. to ti spominjem
trnje, kad nisi kadar podnijeti, ni ako te igla ubode? Kolika je to bila bol, to ju je ova tako njena
glava zbog ovoga novog i neuvenoga naina muenja osjeala?
Kad je Spasiteljevo krunjenje, popraeno mnogim izrugivanjem i ismjehivanjem, dovreno,
sudac ga je ovako okrunjena izveo pred sav narod rekavi: Evo ovjeka! Time kao da je rekao:
Ako elite smrt ovoga ovjeka, gledajte ga kako je od smrti samo za malo udaljen; tovie, on se u
takvu stanju nalazi, da vema zasluuje vau samilost negoli zavist. Ako se bojite, da e se
proglasiti kraljem, pogledajte ga, kako je izoblien, da je jedva zadrao ovjeji izgled. Zar se bojite
da bi vam ove ruke, koje su tako vrsto svezane, mogle nanijeti neko nasilje? Zar strahujete da bi
vam mogao neko zlo nanijeti ovjek, koji se nalazi u tako alosnu stanju i ije je cijelo tijelo na tako
bijedan nain okljatreno i oslabljeno?
Razmatraj, duo moja, u kakvu je tada stanju bio tvoj Spasitelj, kad je i sam sudac mislio, da e
se njegovi bijesni neprijatelji, kad ga ugledaju, ganuti na samilost i da e zajedniki proplakati. Iz
ovoga zakljui, kako je alosno vidjeti kojega kranina tako tvrda i kamena srca, a da ne suosjea s
Kristovim patnjama i mukama, jer njegove su boli bile takve da je sudac mislio, kako e ganuti
neprijatelja. Kad je Pilat vidio, da ni ovo strano muenje, to ga je upriliio za ovo najkrotkije
Janje, da bi tako ublaio bijes idova, nita ne koristi, sjeo je na sudaku stolicu, da Kristu izrekne
konanu presudu.
Kri je ve vani bio pripravljen i ona smrtonosna zastava, koja je bila znak Spasiteljeve smrti,
bijae razvijena. I tako, kad je ova okrutna presuda proglaena, gomilajui muke na muke, na ona
njena, rastrgana i razmrcvarena ramena naprtie preteki kri, da ga nosi do stratita. Meutim,
blagi Gospodin ne samo da ga nije odbacio, nego ga je zajedno sa svim naim grijesima, iz
neizmjerne i neshvatljive ljubavi prema nama, na svoja ramena i rado prigrlio, jer je to zahtijevala
poslunost Ocu. Tada je neduni Izak, nosei na slabim ramenima strahoviti teret kria, iziao van
na mjesto rtvovanja. Jednostavni puk i pobone ene plaui su ga slijedile. Ta tko bi mogao

256
zaustaviti suze, gledajui Kralja gospodara anela, kako korak po korak optereen golemim
muilom, klecajui, pognuta tijela, zamagljenih oiju, zakrvavljena lica, okrunjen trnovom krunom,
tetura ulicama, a od galame, vike i urlanja rulje gotovo je ogluio?
Ostavi asom, duo moja, ovaj uasni prizor i uestalim jecajima i uzdisajima, planih oiju,
lica alosna sa suzama poi u kuu preblaene Djevice. A kad o stigne, planim glasom ovako joj
progovori: O, Gospodarice anela, Kraljice neba, vrata raja, odvjetnici svijeta, utoite grenika,
spasu pravednika, radosti svetaca uiteljice kreposti, ogledalo istoe, uzore strpljivosti mjerilo
svekolikog savrenstva! O, bijedna li i nesretna mene, Gospo, to sam do sada oima vjere gledao?
kako je mogue, da sam do sada mogao ostati iv, poto sam gledao ono, to se zbivalo pred mojim
oima? Jecanje mi prekida rijei, ne doputaju mi da neto drugo kaem, nego da sam tvoga jedinca
Sina, a svoga Gospodina, ostavio u rukama neprijatelja, optereena tekim kriem, to ga nosi na
stratite, na koji e ga odmah propeti.
Koja ljudska dua, koje srce, koji duh moe shvatiti onu bol, to ju je tada osjeala preblaena
Djevica Marija? Srce joj je iznemoglo, lice joj je i cijelo tijelo probio samrtni znoj i smrt bi smjesta
nastupila, da nije po posebnom Bojem djelovanju sauvana za bolja i sretnija vremena, da bi stekla
vee zasluge i odliniju nagradu. Blaena je Djevica ustala i dala se na put te je slijedila stope svoga
Sina. Da joj ona silna elja, kojom je eznula da vidi svoga Sina, nije vraala sile, to joj ih je
oduzela bol, ne bi onamo stigla. Izdaleka uje zveket oruja, zagluenu buku svjetine i viku
mnotva, koje je obznanjivalo smaknue Kristovo.
Nakon toga opazi blijesak maeva i kopalja, a na putu je opazila krvav trag svoga Sina. Takoer
je tu i tamo opaala rasprene kapi krvi, koje su dosta jasno pokazivale kojim je putem proao te
nije trebala na putu nikakva vodia niti ju je tko morao pourivati. A poslije se, ubrzavi korake,
pribliila svome Sinu, otvorila je svoje oi, koje su od bola i mnogih suza pomodrile i bile zastrte
samrtnom tamom, da gleda njega, koji joj je bio drai od vlastite due.
O kakva se tada borba vodila u srcu preblaene Djevice Marije izmeu ljubavi i straha! arko je
eljela vidjeti svoga Sina, ali se s druge strane nije usuivala u njega tako bijedna i vrijedna upraviti
svoj pogled. Ipak su se napokon, kad se Sinu blie primakla, ona dva nebeska svjetlila meusobno
pogledala. Zrakama svojih pogleda jedno drugome srce probodoe, jer su njihovi jezici od silne boli
sasvim zanijemili. Majino je srce govorilo Sinu, a Sinovo srce ju je ovim rijeima korilo: Zato si
ovamo dola, ljubljena moja golubice i slatka moja Majko? Tvoja bol obnavlja moje muke, a moje
patnje ranjavaju tvoje srce. Vrati se, majko moja, povrati se svojoj kui, tvojoj asti i djevianskoj
istoi ne dolikuje da bude u neistom drutvu ovih razbojnika i ubojica. Ovako slino su jedno
drugom za vrijeme cijeloga puta tuna srca govorili, dok nisu stigli na stratite.

O razapinjanju, Marijinoj supatnji i sedam Isusovih rijei na kriu

(Sv. Petar Alkantarski)

Danas treba razmatrati o otajstvu kria i o sedam rijei, to ih je Krist izgovorio na kriu.
Probudi se duo moja, i razmatraj o otajstvu svetoga kria, koji je urodio plodom zadovoljtine, te je
tako izravnana teta, to ju je cijeli ljudski rod pretrpio na drvetu ivota.
Razmatraj, kako su Kristu Spasitelju, jedva to su doli na Kalvariju koja je jo vie njegovu
si uinila sramotnom njegovi muitelji svukli njegovu i odjeu, osim donje haljine, koja nije bila
ivena. Gledaj, kako ovo neduno Janje strpljivo podnosi da bude lieno odjee, nije otvorilo ni
svojih usta, nije izgovorilo i jednu rije zbog tako divljakog i neovjena postupka. Krist je sve
dragovoljno podnio i u svemu je uza svu srameljivost elio biti posve ogoljen da bismo mi dobili
neko bolje pokrivalo, nego to je ono nainjeno od smokvina lia, kojim je Adam, praotac ljudskog
roda, pokrio golotinju svoga tijela, da njime pokrijemo golotinju svojih grijeha.
Neki su nauitelji miljenja, da su vojnici uasno okrutno s glave skinuli trnovu krunu,
zadavajui mu tako nove muke, kako bi s njega mogli svui neivenu haljinu. I krunu su mu odmah
nakon svlaenja ponovno nabili na glavu. Tako su mu bodljike novim ranama i ubodima prouzroile
neizmjernu muku i izranile mu presvetu glavu. Veoma je vjerojatno, da su vojnici, koji ga za cijele
muke ni u emu nisu tedjeli, nego su najokrutnijim muenjem, koliko su samo mogli, na njemu

257
iskalili svoj bijes, ovako okrutno prema njemu postupali, napose zato, to sv. evanelist kae, da su
s njim radili, to god im se prohtjelo.
Ova mu se haljina zbog zgruane krvi tako uz rane njegova svetog tijela prilijepila i tako mu
jako uz kou prionula da su divlji vojnici, kad su je s uasnom okrutnou i beutnou svlaili,
obnovili sve Kristove rane. Mnoge su mu komadie mesa i gotovo cijelu kou oderali tako, da je
presveto Kristovo tijelo, posvuda izranjeno, bilo oguljeno i raskrvavljeno od glave do pete, te je
izgledalo, kao jedna velika i neisprekidana rana.
Razmatraj sada, duo moja, neizmjernu Boju dobrotu i milosre, koje u ovim patnjama tako
blistavo sja. Gledaj, kako ovdje stoji posve gol onaj, koji nebo prekriva oblacima i polja odijeva
cvijeem i prijatnim zelenilom, koji dareljivo odijeva sve stvorove. Promisli, kakvu je ovo
dragocjeno tijelo, tako izranjeno i ogoljeno, podnijelo hladnou, jer nije samo bilo lieno odjee,
nego nije imalo ni cijele koe, nisu mu ni rane bile povezane, nego su bile otvorene i izloene svim
nepogodama zraka. Ako sv. Petar, koji je dosta dobro bio obuen, nije prole noi mogao od sebe
otkloniti studen, moemo lako zamisliti, koliku je studen moralo podnositi ono nadasve njeno
tijelo, koje je bilo posve golo i posvuda izranjeno?
Razmatraj zatim, kako je Krist bio na kri propet i koliku je podnio bol, kada su mu debeli avli
probijali najosjetljivije dijelove tijela. Razmisli, kako blaena Djevica Marija, nije bila beutna dok
je sve ovo gledala svojim oima i svojim uima sluala udarce ekia, koji su se ee ponavljali,
dok su probijane Sinove ruke i noge. Naprotiv, zajedno sa Sinovim rukama i nogama bilo je i
Majino srce probadano. Kad je Krist bio prikovan na kri, odmah su ga uzdigli u pripravljenoj
jami. Gledaj, kako Kristovi krvnici i muitelji, potaknuti zloom, poto su uzdigli kri, pustie ga,
da straan tresak padne u rupu. Tako je presveto tijelo koje je o avlima vrsto visjelo, bilo
strahovito potreseno a njegove su se rane uz strahovitu bol znatno proirile. Moe li se, Spasitelju
moj i Otkupitelju, nai tako tvrdo i kameno srce, koje takav prizor ne bi smekalo kad su se i same
stijene, suosjeajui s mukama, to si Ti na kriu podnio, raspukle?
Obuzee te, Gospodi smrtne muke, oluja i morski vali te okruie. Vode dooe do grla, upao si
na dno ponora, ne nalazi mjesta gdje bi mogao nogom stati. Kada te je, Gospodine, i nebeski Otac
ostavio, to onda moe oekivati od ljudi. Tvoji neprijatelji galame protiv tebe, prijatelji ti ranjvaju
srce, dua je tvoja alosna i shrvana, i nema nikoga da te utjei. Gledajui uasnu veliinu tvojih
muka i zadovoljtine, to je daje za moje grijehe, spoznajem teom veliinu svojih opaina, koje su
prouzroile ove tvoje muke.
Promatram te, Kralju moj, na kri pribijena. Gledam tvoje tijelo, kako visi o eljeznim avlima;
motrim kako visi bez ikakva olakanja. Ako bi htio nogama podravati teinu cijeloga tijela i pruiti
mu neko olakanje, prekomjerno e se poveati rane na nogama. A s svu teinu prepusti rukama,
veliina tereta e silno proiriti rane na rukama. Ali ni glava ne nalazi nikakva poinka, jer nema
drugog jastuka osim trnova vijenca.
O presveta Djevice, kako bi ti rado i spremno pruila svoje ruke, da mu nadomjeste jastuk, ali to
tebi nije dano, nego je dano samo krakovima kria; a ako je ova boanska glava htjela neko
olakanje, da bi otpoinula, umjesto olakanja bi se u nju trnje jo dublje zabilo. Majina nazonost
je silno poveala Sinove boli. Jednako okrutno razapee na kri i duu Kristovu kao to mu je na
vidljiv nain bilo razapeto tijelo.
Presveti Isuse, ti si u jednom danu podnio dvostruki kri. jedan tjelesni, a drugi duhovni; jedno
je bio kri patnje, a drugo kri supatnje; na jednom ti je tijelo probodeno eljeznim avlima, a na
drugom su ti avli boli proboli duu. Tko bi, o dobri Isuse, mogao izraziti, to si pretrpio, dok si
gledao tjeskobu svoje presvete Majke, za iju si duu znao, da je zajedno s tobom raspeta na kri?
Kad bi pogledao u ono maem boli probodeno, prealosno Srce; kad bi svojim zakrvavljenim oima
promatrao ono predivno lice, kako je blijedo i slino licu umiruega; kad bi sluao uzdahe one due,
koja je bila vie nego mrtva, zato to ne moe umrijeti; kad bi napokon njezini uzdisaji doprli do
tvojih uiju i kad bi preda te iznijeli bolne tualjke prouzroene ovom nepodnoljivom bolju, opazio
bi kako obilno teku suze iz preistih onih izvora.
Konano razmatraj sedam rijei, to ih je Krist izrekao na kriu. Ocu je rekao: Oe, oprosti im,
jer ne znaju, to ine! Razbojniku je kazao: Jo danas e sa mnom biti u raju! Majci je

258
rekao: eno, evo ti sina! A narodu ree: edan sam! I ponovno ree Ocu: Boe moj, Boe
moj, zato si me ostavio? Svreno je. U tvoje ruke predajem duh svoj!
Promisli, duo moja, s kolikom se ljubavlju zauzimao za svoje muitelje i neprijatelje. S kolikom
blagou je i milostivou prigrlio razbojnika, koji ga je priznao Spasiteljem. S kolikim je osjeajem
Majku povjerio zatiti svog ljubljenog uenika. S kolikim je arom posvjedoio koliko silno ea za
spasenjem ljudi. Kakvim je glasom izrekao svoju molitvu i oitovao veliinu svoje bijede
boanskom velianstvu. Kako je savreno ispunio poslunost, koju je od njega zahtijevao Otac.
Kako je napokon svoju duu predao u blaene ruke Oeve.
U svakoj e od ovih rijei moi zapaziti pouku koja te potie na neku krepost. U prvoj nas
upuuje na ljubav prema neprijateljima, u drugoj na milosre prema grenicima, u treoj na ljubav
prema roditeljima, u etvrtoj kako treba eati za spasenjem blinjih, u petoj, kako treba da se
uteknemo molitvi, kad nas pritisnu nevolje i kad nam se ini, da nas je Bog zaboravio, u estoj nas
upuuje na poslunost i ustrajnost; u sedmoj na posvemanje predanje u Boje ruke, a to je najvii
vrhunac naega savrenstva.

Isusu na Kriu
(Sv. Alfons Marija Liguori)

Isus je na Kriu. Evo dokaza Boje ljubavi. Evo zadnjeg pojavljivanja Utjelovljene Rijei na ovoj
zemlji; bol i patnja ali jo vie ljubav. Sv. Franjo Paulski motrei jednog dana boansku ljubav u
osobi Isusa Krista raspetoga u ekstazi tri puta kliknu: O ljubavi! O ljubavi! O ljubavi! elio je time
rei da neemo nikada moi razumjeti koliko je velika bila Boja ljubav prema nama kada je htio
umrijeti umjesto nas. O ljubljeni moj Isuse kada te gledam na kriu izvana vidim samo Rane i Krv,
ako promatram tvoje Srce vidim ga svega u muci oaloena. itam na Kriu da si kralj ali koje
kraljevske znakove ima, ne vidim druge porpore osim tvog rastrgano tijela i krvi, ni druge krune
od one koja ti glavu probada. Ali sve te proglaava kraljem ljubavi, da, jer ovaj kri, avli, kruna,
rane sve su to znakovi ljubavi.
Isus s Kria ne trai od nas toliko samilost koliko nau ljubav, a ako trai samilost to je samo zato
da nas potakne na ljubav. On zasluuje svu nau ljubav ve time to je beskrajna dobrota, a raspet
na kriu izgleda ta trai da ga ljubimo barem iz samilosti. O Isuse moj, tko da te ne ljubi kad te
gleda na Kriu i ispovijeda da si Bog? O koje strijele ljubavi alje dui s ovog prijestolja ljubavi! O
kolika si srca sebi s Kria privukao! O Rane mog Isusa, penice ljubavi dopustite da uem u vas
kako ne bi gorio od plamena u Paklu koji sam zasluio, nego svetim plamenom ljubavi za Boga koji
se istroio od muka i htio umrijeti za mene. Dragi moj Otkupitelju, prihvati grenika koji se kaje to
te je uvrijedio, a sada ezne da te ljubi. Ljubim te beskrajna dobroto, ljubim te beskrajna ljubavi.
Posluaj Isuse: ljubim te, ljubim te! O Marijo, Majko lijepe ljubavi isprosi mi ljubav koja e me
istroiti za Boga koji se potpuno predao za mene.

O Isusovoj smrti, skidanju s kria i ukopu

(Sv. Petar Alkantarski)

Danas emo razmatrati: zabadanje koplja u Spasiteljevo tijelo, Kristovo skidanje s kria,
naricanje ena i ostalo to se dogodilo u vezi s njegovim ukopom. Prvo razmatraj kako su se
neprijatelji Krista Gospodina, poto je na kriu izdahnuo, uvelike obradovali, ali ih jo nije
napustilo divljanje i bijes na Krista niti su ga posve iskalili, jer su ga eljeli iskaliti i na njegov
mrtvu i ukoenu tijelu, da bi mu se tako i mrtvom osvetili. Zato su drijebom razdijelili njegovu
odjeu i kopljem proboli njegov predragocjeni bok. O bezdunih li muitelja! Okrutnih li srdaca!
Zar toliko omalovaavati one muke, to ih je ovo tijelo podnijelo prije smrti i smatrate da ni mrtav
ne smije ostati poteen? Zar se moe nai tako strano neprijateljstvo, koje bjesni i na pokojnike?
Dajte, podignite malo svoje divlje oi i promatrajte ono mrtvo lice, one izvrnute oi, onu
naklonjenu glavu i cijelo ono tijelo prekriveno sivilom i mrtvakim izgledom. Iako imate srca tvra

259
od dijamanta, pa kad bi ona bila jo okrutnija od ove okrutnosti to je u sebi nosite, ipak e vas ovaj
pogled smekati.
Evo doe stotnik, koji je veoma snano zarinuo koplje u gola prsa Kristova. Od ovog se udarca
uzdrmao kri, a bok je iz sebe izlio krv i vodu, da bi se unitili grijesi cijeloga svijeta. O rajska
rijeko, koja zato tee, da natopi cijelu zemlju! O predragocjena Rano boka, koju ti je vie zadalo
jamstvo tvoje ljubavi prema ljudima negoli neprijateljsko eljezo! O vrata neba, prozore raja,
mjesto poinka, kulo jakosti, svetite pravednika, gnijezdo bijelih golubica, grobe hodoasnika,
cvjetna poivaljko zarunice Salamonove! Zdravo Rano svetoga boka, koja ranjava pobona srca!
Zdravo otvore, koji ranjava pravednike due! Zdravo ruo, nevjerojatne ljepote! Zdravo ognju
neprocjenjive vrijednosti! Zdravo vrata, koja nam pruaju otvoren ulazak Srcu Kristovu, dokaze
njegove ljubavi prema nama i jamevino vjene sree i blaenstva.
Razmatraj, kako istoga dana pred veer dooe Josip i Nikodem, koji prislonivi ljestve na kri,
oslobodie tijelo naeg Spasitelja i skinue ga. A preblaena je Djevica Marija, poto su sve muke
dovrene, primila s kria skinuto tijelo svoga Sina i uzela, da bi ga pripravila za pokop. Kad su ga
sputali s kria, ponizno je molila ondje sakupljenu svetu zajednicu, da joj ga predaju u ruke, kako
bi joj bilo omogueno, da se priblii Sinovu tijelu, da mu utisne posljednje poljupce i zagrljaje, ega
ju je liio kri, da mu ih utisne i da ih od njega primi. To joj nisu mogli uskratiti, jer da su joj
prijeili podvostruili bi tjeskobu njezina srca.
Kad je blaena Djevica zagrlila Sina, kakve je tada njezino Srce osjealo boli, kakvu
iznemoglost? Aneli mira, plaite zajedno s ovom presvetom Djevicom, plaite, nebesa, plaite
zvijezde, plaite svi stvorovi svijeta! Kad je blaena Djevica zagrlila Sinovo izranjeno tijelo
najtjenje ga je u svom krilu obujmila. Samo joj je za ovo preostalo neto snage, koja se raala iz
ljubavi njezina Srca. Svoje lice utiskivala je meu trnje, da bi mogla ljubiti i to vie primakla usta k
ustima, a time je prouzroila, da je meu Sinovim trnjem i ranama koje je polijevala suzama i sebe
mnogo raskrvarila. Slatka Majko, ovo li je tvoj preslatki Sin? Ovo li je onaj kojega si slavno zaela i
s neizmjernom radou rodila. Gdje su nestale tvoje stare utjehe, gdje radosti, gdje naslade? Ovo li
je ono predivno zrcalo, u kojem si se obiavala ogledati? Svi su nazoni zajedno s njom plakali.
Plakale su i ostale tu nazone Marije. Naricali oni plemeniti ljudi, naricalo je nebo i zemlja sa svim
stvorenjima zajedno s bl. Djevicom.
Naricao je i onaj sv. evanelist, koji je grlei tijelo preljubeznoga Uitelja, govorio: O dobri moj
Uitelji Gospodine, tko e me ubudue odgajati i pouavati? Tko e me odsada savjetovati u
nesigurnim stvarima? Na ijim u grudima sada poivati? Tko e mi odsada objavljivati nebeske
tajne? Kako je neoekivano dola ova promjena. Juer sam leao na tvojim svetim grudima, gdje si
priopivao slavu i radosti budueg ivota. A sada te rukama dotiem i grlim mrtvoga, da bih ti
se oduio za ono dobroinstvo. Zar je to ono tvoje lice, koje sam promatrao na Taboru kao slavno i
preobraeno? Je li to ono lice, sjajnije i svjetlije od sunca, koje sam gledao?
Naricala je ona blaena grenica Magdalena, koja je ponovno ljubila Spasiteljeve noge i govorila:
O svjetlosti mojih oiju, jedina ljekarijo moje due! Tko e me, ako opet upadnem u grijehe,
primiti? Tko e lijeiti moje rane? Tko e me zagovarati? Tko e me braniti od farizejskih osuda? O
kako se ove noge razlikuju od onih, koje sam natapala suzama! O ljubavi srca moga, zato da ne
umrem s tobom? O ivote due moje kako mogu kazati da te ljubim, dok te, jo sama iva, pred
sobom promatram?
Tako je naricala i jadikovala cijela ova zajednica, natapajui suzama Isusovo presveto tijelo. Kad je
grob bio prireen, presveto tijelo je bilo pomazano miomirisnim pomastima. Umotali su ga u isto
platno, a runikom su mu povezali glavu. Stavili su ga na nosila i odnijeli do mjesta ukopa. Ondje
su ga poloili u grob. Grob je bio zatvoren kamenom. Marijino je lice bilo prekriveno oblakom
alosti. Kad se ondje od Sina oprostila, sve vie je poela osjeati osiromaenje i osamljenost. Tada
je spoznala, da je liena svoga najveeg dobra. Srce joj je ostalo s njezinim blagom sahranjeno u
grobu.

260
 2. 3. Litanije na ast Muke Kristove

Litanije o muci i smrti Isusovoj

(Iz molitvenika Slava Presvetoj Krvi Kristovo, biskup J. Lang)

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!

Oe nebeski, Boe! Smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Boe!
Due Sveti, Boe!
Sveto Trojstvo, jedan Boe!
Isuse, za trideset srebrnjaka prodani,
Isuse, u vrtu do smrti oaloeni,
Isuse, u molitvi krvavim znojem obliveni,
Isuse, od Jude himbenim poljubcem izdani,
Isuse, konopcima kao razbojnik svezani,
Isuse, na sud Anin i Kaifin voeni,
Isuse, od sluge tekim udarcima udarani,
Isuse, od Kaife psovkom okrivljeni,
Isuse, u Tvoj boanski obraz popljuvani,
Isuse, licem prikrivenim i udarcima ismijavani,
Isuse, od Heroda kao luak u bijeloj haljini ponieni,
Isuse, Pilatu kao zloinac predani,
Isuse, od ubojice Barabe gori proglaeni,
Isuse, ljutim bievima rastrgani,
Isuse, na pogrdu crvenom haljinom odjeveni,
Isuse trnjem okrunjeni,
Isuse, od pete do vrh glave jednom ranom uinjeni,
Isuse, na smrt nepravedno osueni,
Isuse pod tekim kriem satrveni,
Isuse, kao janje na krvavu rtvu povedeni,
Isuse, avlima na kri pribijeni,
Isuse, meu dva razbojnika na kriu uzdignuti,
Isuse, na kriu pogreni,
Isuse, uju i octom napojeni,
Isuse iz ljubavi prema nama na kriu umrli,
Isuse, u prsa ranjeni,
Isuse, s kria u krilo alosne Majke poloeni,
Isuse, od alosne Majke Svoje suzama oplakani,
Isuse, u grob ukopani,

Od svakoga zla, Oslobodi nas Isuse!

Od svakoga grijeha,
Od nagle i nepripravne smrti,
Od smrti vjene,
Zbog pregorke muke i smrti svoje,
Zbog predragocjene krvi svoje na kriu prolivene,
Zbog pet smrtnih rana Svojih,

261
Zbog patnji alosne Majke Svoje,

Mi grenici, Tebe molimo uslii nas!

Da se udostoji ivo spominjane krvi i muke i smrti Svoje u naem srcu probuditi,
Da se udostoji pravu pokoru i sretnu i nam smrt milostivo udijeliti,
Da se udostoji u Svojoj svetoj milosti i ljubavi nas uzdrati,
Da se udostoji svim vjernim mrtvima pokoj vjeni darovati,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Isuse!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Isuse!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se, Isuse!

Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Oe na. Zdravo Marijo.

Klanjamo Ti se, Kriste, i blagoslivljamo, Te, jer si po svojem svetom kriu svijet otkupio.
Gospodine, uslii molitvu moju! I vapaj moj k Tebi da doe!

Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste, Otkupitelju svijeta, koji si presvetu Krv svoju prolio za
otputanje grijeha, tebe ponizno molimo zbog pregorke muke, koju si za nas na kriu umirui
podnio, smiluj se nama, i prinesi za nas Ocu nebeskomu neprocijenjeno dostojanstvo Krvi, Muke i
smrti Svoje, da sretno odemo s ovoga svijeta i postanemo dionici tvojega otkupljenja. Koji s Ocem i
Duhom Svetim ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.
Moli za nas, sveta Bogorodice! Da dostojni postanemo obeanja Kristovih.
Pomolimo se: Neka moli za nas, prosimo, Gospodine, sada i na as smrti nae pred dobrotom
Tvojom Blaena Djevica Marija, majka tvoja, kojoj presvetu duu proe ma boli u vrijeme muke i
smrti Tvoje, kad s najveom alou promatrae, gdje dragocjenu Krv Svoju prolijeva do zadnje
kapi za spasenje nae. Koji ivi i kraljuje u vijeke vijekova. Amen.
Pomolimo se: Boe, koji si jedinoroenoga Sina svoga mukom i prolivenom Krvi iz pet Rana
njegovih ovjeansku narav grijehom izgubljenu ispravio, udijeli nam, molimo, da koji primljene
od njega Rane tujemo na zemlji, dostojni budemo neprocijenjene Krvi njegove plod zadobiti na
nebu. Po istom Kristu Gospodinu naem. Amen.

2. 4. Molitve na ast Muke Kristove

(Napomena prireivaa: Najrairenije molitve i pobonosti na ast Muke Kristove u Katolikoj
Crkvi su: Krini put, alosna otajstva Gospine krunice, Brigitine molitve i Krunica Boanskom
Milosru od sv. Faustine Kowalske. Zbog nedostatka prostora u predvienom formatu ove knjiice
ne donosimo ove molitve koje moete nai u brojnim izdanjima na hrvatskom jeziku pa i u onima
naega centra.)

Isuse, ljubavi moja, kakvu li mi nadu ulijeva Tvoja muka!

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Isuse, ljubavi moja, kakvu li mi nadu ulijeva Tvoja Muka! Kako se mogu bojati da neu dobiti
oprotenje grijeha, raj i sve potrebne milosti, kad mi je svemogui Bog dao svu svoju Krv? Isuse,
nado moja, ljubavi moja, da mene ne izgubi, htio si izgubiti svoj vlastiti ivot.
Ljubim Te vie od svega, Otkupitelju moj i Boe moj. Ti si se sav predao za me i ja Ti darujem
svu svoju volju i ponavljam: ljubim Te i uvijek u govoriti: ljubim Te. Tako u uvijek govoriti u

262
ovom ivotu i umrijeti elim tako da mi posljednje rijei budu: Boe moj, ljubim Te, kako bih Te od
toga trenutka poeo ljubiti ljubavlju koja kroz cijelu vjenost nee prestati.
Ljubim Te, dakle, a jer Te ljubim, kajem se radi svakoga zla kojim sam Te uvrijedio. Bijedan li sam!
Da ne izgubim neko kratko zadovoljstvo, toliko sam puta izgubio Tebe, beskonano dobro. Ova mi
je misao najvea muka; ipak se tjeim da je tu beskonana dobrota koja nee prezreti srce koje ljubi.
Kad bih mogao umrijeti za Tebe, koji si umro za me!
Otkupitelju moj, nadam se od Tebe vjenom spasenju u drugom ivotu, a u ovome nadam se
ustrajati u Tvojoj ljubavi i zato odluujem da u je ovdje uvijek traiti. A Ti mi po zaslugama svoje
smrti daj da ustrajem u toj molitvi. To molim i tome se nadam i od Tebe, Kraljice moja Marijo.

Isusu u Getsemanskom vrtu

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Ljubljeni Isuse! U ovom vrtu ne vidim ja ni bieve ni trnovu krunu ni otre avle, koji Te
probadaju, a Tvoje presveto lice ipak oblijeva krv. To je na pomisao grijeha mojih i ostalih ljudi.
Nai grijesi prouzrokovali su tvoj krvavi znoj. Da smo mi manje grijeili, manje bi Ti bio trpio u
Getsemanskom vrtu i na gori Kalvariji. Mi smo svojim grijesima muili Tvoje ljubezno Srce, koje
nas je toliko ljubilo. Trpei Spasitelju! Kad ve nemam drugog sredstva da Te utjeim, osim da se
kajem za svoje grijehe, ja se kajem i mrzim na njih od svega svoga srca. Daj mi tako jako kajanje,
da za svega svoga ivota oplakujem grijehe svoje i svega svijeta. Neka to bude mala naklada za
neizmjernu ljubav, koju si nam iskazao. Neka Tvoja dragocjena Krv opere sve ljage naih dua.
Priznajem: odve je maleno dobro, to Ti u naknadu nudim. Ali ja zdruujem svoje pokajanje s
onim mukama, koje je Tvoje Srce osjealo, kad si se u Getsemanskom vrtu molio i krvavim znojem
znojio. Ja zdruujem ono malo dobra to uz Tvoju milost inim, s neizmjernim zaslugama uprav
ovoga Tvoga presvetoga Srca. U njemu se ufam za stalno, da u nai oprotenje i milost, da Tebi,
Bogu i Spasitelju svome, s pravom revnou i stalnom ljubavlju sluim.

Vezanom Isusu
(Sv. Alfons Marija Liguori)

Moj Boe, to vidim? Bog svezan? ... Od koga? ... Od ljudi! ... Od crvi koje je On stvorio! ...
Nebeski Aneli, gdje ste? to govorite?... A ti, dragi Isuse, kako si se dao svezati? to imaju
zajedniko - opaa sv. Brnard - uad robova i zloinaca s Tobom, koji si Sveti nad svetima, Kralj
nad kraljevima, Gospodar nad gospodarima?
Ali, ako te ljudi vezuju, zato se Ti ne odrijei, i oslobodi se od muka i smrti, koju Ti
pripravljaju? ... Ah, znam i razumijem, moj izmueni Isuse, nisu ove uze, koje Te vezuju, ljubav Te
dri vezana i potie da trpi i umre za nae spasenje. O boanska ljubavi, klie sv. Lovro Justinijan,
ti si samo mogla svezati Boga i potaknut Ga da umre za ljubav ljudi... Hvala Ti Isuse! Moje Ti srce
nikada nee prestati pjevati pjesmu zahvalnicu. I nikada vie neu Te uvrijediti, nego u Te svega
svoga ivota, sjeajui se Tvoje gorke muke i smrti, ljubiti svim srcem svojim, svom duom
svojom, svom snagom i pameti svojom. A Ti me, dragi Isuse, blagoslovi i dopusti, da Te nastavim
ljubiti kroz svu vjenost u vjenom blaenstvu kraj Tebe. Amen.

Duo moja, ljubi Boga svezana kao krivca radi tebe

(Sv. Alfons Marija Liguori)

O Vjena Rijei, provela si trideset i tri godine u znoju i nevoljama, dala si krv i ivot da spasi
ljude, ukratko, nita nisi potedjela da Te oni ljube; pa kako to da ima ljudi koji to znaju, a ipak Te
ne ljube?
Oh Boe! I ja sam meu tim nezahvalnicima. Vidim krivicu, koju sam Ti nanio, smiluj mi se!
Prikazujem Ti ovo nezahvalno srce: nezahvalno, ali raskajano. Jest, dragi moj Otkupitelju, nadasve
se kajem to sam Te prezreo. Kajem se i ljubim Te svom duom svojom.

263
Duo moja, ljubi Boga svezana kao krivca radi tebe, Boga izbievana kao roba radi tebe; Boga izru-
gana radi tebe; Boga, napokon, koji je kao razbojnik umro na kriu radi tebe.
Da, Spasitelju moj, Boe moj, ljubim Te. Sjeam se uvijek to si za me pretrpio da Te vie ne
zaboravim ljubiti.
Ueta, koja ste vezala Isusa, stisnite me uz Njega; trnje, to si obrubilo Isusa, rani me ljubavlju
prema Njemu; avli, koji ste proboli Isusa, pribijte me na Isusov kri, da ivim i umrem zdruen s
Isusom.
O Krvi Kristova, opoji me svetom ljubavi. Smrti Isusova, daj da umrem svakoj zemaljskoj
ljubavi! Noge probodene Gospodina moga, uz vas se privijam: oslobodite me od Pakla, koji sam
zasluio. Isuse moj, u Paklu Te ne bih mogao vie ljubiti, a ja Te hou ljubiti uvijek. Ljubljeni moj
Spasitelju, spasi me, privini me k Sebi, ne dopusti da Te ikada vie izgubim.
Marijo, utoite grjenika, majko moga Spasitelja, pomozi grjeniku koji eli ljubiti Boga i Tebi
se preporua; pomozi mi radi Tvoje ljubavi prema Isusu Kristu.

Izbievani Isus
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Poimo svi u pretorij, srca taknutoga bolju, promatrajmo Kralja slave zlostavljanog poput
lopova. On e zbog nas, o grenici, trpjeti te boli. etiri krvnika puna bijesa poput grabeljivih
ivotinja, uz pogrdne rijei, razvlae s njega skromnu mu odjeu. On zbog nas, o grenici trpi, ove
boli. Divlja svjetina svukavi Isusa rugala mu se i ismijavala ga kako bi ga jo vie ponizili.
Pritijesnili su ga, vezali za stup srama te mu govorili rugajui se: Vidite ga? kako je lijep! Jedan dri
zavezano ue, drugi dri eljezni lanac, ostali pune ruke orua poput avola paklenih. O,
zauujue li stvari! Ova eta vojnika na nevinom tijelu iskuava svoju ruku. On zbog nas, o
grenici trpi ove boli.
Tijelo mu pokrivaju ranama i trgaju udarcima, Sve same modrice, oiljci i rane. Ne moe
vie izdrati, ovaj dobri Uitelj. Krv mu tee potocima, kosti mu se vide a meso u komadima pada.
Jao! On je od iznemoglosti pao na svoju vlastitu Krv, i opet ne prestaju tui ovog nevinog. O
nemilosrdna svjetino, zaustavi svoj bijes. Mi smo zapravo grenici, bolje udarajte nas. Da, mi
grenici zasluujemo ove boli. Promatrajte kako trpi ovo strano muenje bez aljenja i mrmljanja,
toliko je arka njegova ljubav. Zbog nas, grenici, on podnosi ove boli. O Svevinje Milosre
pogledaj svoga Isusa, svoga Sina, zaustavi kaznu, i neka mi budemo kanjeni.
Svjetina ga, klonuloga, nije vie mogla udarati, ali u svojoj neizmjernoj ljubavi On nije sit
trpljenja. Grenici, to su nai grijesi, nae putenosti, koje su ovom Srcu milosra prouzroile toliko
trpljenje. Doi, razvratni grenie, pogledaj bol koju uzrokuje Sinu Jedincu Svevinjega
Stvoritelja. Ti ga, nezahvalni ovjee, dovodi u ovo stanje. Doi u Krvi njegovih ila pronai svoje
ozdravljenje i ne poveavaj vie njegove patnje slijedei svoju strast. inimo pokoru, oplakujmo
dan i no ove grijehe, budimo zahvalni uzvratimo ljubavlju na ljubav. O dobroduni Spasitelju,
zbog ovog tijela, muena udarcima, stiaj svoj gnjev i oprosti nam! Jer mi, grenici, zasluujemo
ove patnje.
Isus okrunjen trnovom krunom
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Nakon to je Isus s mukom skupio svoje potrgane haljine pogledajte kakao ga vode grubo,
udarajui nogama. Za nas, o grenici, on trpi ove boli. Slijedimo, krani stope ovog nevinog
Jaganjca jer put kojim prolazi ostaje zarumenjen njegovom Krvlju. Poput ivotinje, vode ga pod
udarcima bia, ukoenog od studeni, zaustavljaju ga na vratima palae. im je stupio u dvoranu
izmeu ovih razbojnika ogrnue ga kao kralja kako bi mu se narugali. Kako bi ga osramotili
prebacuju mu preko lea stari ogrta istovremeno trgajui s njega njegov koji mu se zalijepio za
krvlju oblivenu kou. Otar kamen dali su mu za kraljevsko prijestolje kako bi ga bolje vidjeli, kako
bi ga vie ponizili. Za nas, o grenici, on trpi ove boli

264
 Kao ezlo, u njegove svete ruke stavie tanku trsku. Svi su mu se rugali govorei: Gle, kako je
lijep! Okrunie ga trnovom krunom uz udarce tapom, rugajui mu se i viui poput avala. Starom
krpom povezali su mu oi Govorili su mu: Pogodi tko te udario, nesretnie. Nisi li ti lani prorok
koji nas je htio obmanuti? Drugovi, zlostavljajte ga, ne prestajte ga tui. Pljuvali su mu lice velikim
ispljuvcima u znak "potovanja" uz neuvene povike. Za nas, o grenici, on trpi ove boli.
Klanjali su mu se s podsmijehom amarajui ga: Zdravo, kralju idovski, evo te lijepo
ureenoga! Za razgovor dobiva samo drske rijei, jedni mu plaze jezik a drugi cere zube. Ne, nisu
to ljudi nego bijesni demoni. Vidite li kako ga tuku? Jedan jae od drugoga. Nee li nas potresti ovo
bie samilosno? Nije li razumljivo? Jao! To je za nas grenici. Da mi grenici, uzrokujemo njegove
boli. On trpi i podnosi sve ni oi ne podignuvi, ne ali se i ne mrmlja zbog ovog okrutnog
muenja. Od pete do glave prekriven je ranama od udaraca Ah! da se radi o ivotinji svi bismo s
njom suosjeali! Za nas, o grenici, on trpi ove boli.
Naa nepodnoljiva oholost u tenji za veliinom istinski je krvnik koji mu uzrokuje ove boli.
Oholi ovjee, doi i posrami se. Pogledaj svoga Boga prezrenoga. to e mu, dakle, odgovoriti, ti
koji eli biti cijenjen? Nae srce puno gorine i arkog kajanja staje preda nj i izgara vidjevi Isusa
kako trpi. Imajmo uvijek na umu ovog ljubeznog Spasitelja, neka prezir bude naa slava, a trpljenje
naa srea! O Isuse samilosni, zbog nepravednog prezira pogledaj milostivim pogledom raskajana
srca do tvojih nogu. Jer mi grenici, njemu uzrokujemo ove boli.

Isusu zapostavljenu Barabi

(o. J. Vlahovi)

Isuse, kralju vjene slave, Ti, pravi i ivi Bog, svjetlost nebeskoga Oca; ti sam svemogu i svet, eto
si zapostavljen lupeu i ubojici Barabi! Stvoritelju, vladaru vjekova, zato trpi tolike uvrede? Ah,
znam Isuse moj! To si uinio da osudi moje slavohleplje, moju oholost, to sam se vie puta
smatrao kreposnijim, uenijim, boljim nego to sam uistinu! Ah, i zato si pretrpio toliko uvreda, jer
sam vie cijenio stvorenje nego tebe, svoga Stvoritelja! Ah, Boe due moje! sve u unaprijed
rtvovati, i ast i blago i sam ivot, da ti ovakve uvrede ne prouzrokujem. Ti e uvijek biti jedini
kralj moje due i srca; Ti moja jedina ljubav za ivota, na smrti i nakon smrti.

Isus osuen
(Sv. Ljudevit Montfortski)
Slijedimo predragog Uitelja kojeg vuku s uetom oko vrata kako bi ga pred sudom pokazali
kao luaka. Zbog nas, o grenici, On trpi boli. Toliko mu je zla naneseno da u ovom jadnom stanju,
u koje su ga doveli muitelji, nije vie prepoznatljiv. Pilat, iako bezbonik, ganut je vidjevi ga. eli
mu spasiti ivot znajui da je nevin. Na koncu, da bi stiao bijes pobunjenog naroda pokazuje ga u
stanju u kojem su ga predali muitelji. im su ga ugledali zauli su se povici. Svi mu se rugaju i
dovikuju cerei se. Zbog nas, o grenici, On trpi boli.
Njegovo izoblieno lice pokriveno ispljuvcima, njegovo iskidano tijelo uope ne dira ove
nezahvalnike. Njegove boli i njegovo bijedno stanje umjesto da takne njihova srca, udvostruuje
njihov gnjev i ispunja ih bijesom. Pilat ree: Evo ovjeka, imajte s njim samilosti! On se mora
spram njega odrediti a tek ga je upoznao. Na ove rijei, narod lupajui nogama povika: Neka ga
razveu, svuku i razapnu. Za nas, o grenici, on trpi ove boli.

Isus nosi svoj kri

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Svi su ga napustili. Hoe li umrijeti pod ovim teretom? Nema nikog tko se ne uasava kria.
Jedan siroti stranac, prolaznik, imenom imun Cirenac, obeanjima i prijetnjama prisiljen je na kri
staviti ruke. Isus ree skupini ena koje su oplakivale njegove boli: Plaite radije nad vaim
duama i duama vae djece. Pogledajte jadno stanje, u koje je doveden ovaj nevini. to e tek biti

265
s krivcem i oholim grenikom? Veronika, potaknuta snanom i arkom ljubavlju ne bojei se guve,
probija se kako bi vidjela ljubljenoga Isusa.
Brie njegovo krvavo i izoblieno lice, a Isus za nagradu ostavlja ga otisnuta na rupcu. I to,
dakle! Je li mogue, bijedni grenie, da je tvoje srce neosjetljivo na boli tvoga Spasitelja? Kako
nai grijesi ine njegov teki teret, ne poveavajmo vie njegove patnje grijeei ponovo. Isuse,
nakon to je tvoja neizmjerna ljubav nosila nae grijehe, iskai nam svoje milosre, kako bi nam bili
svi grijesi oproteni. Jer mi, grenici, zasluujemo ove boli.

Isus razapet
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Ova bijesna svjetina, ponovno trga s njega krvavu haljinu koja mu se zalijepila za kou. Dok
najokrutnije sve pripremaju za njegovu smrt, njih nekoliko najpohlepnijih bacaju kocku za njegovu
haljinu. Vukui ga za kosu krvnici viu: Ovdje e zavriti tvoj jadni ivot lezi tu, nesretnie.
Pogledajte kako ga obaraju na zemlju kako bi ga prikovali za drvo. Ali pogledajte kako Isus arko
grli taj kri. Vuku ga za svete ruke s velikom okrutnou, kako bi ih pribili na pripremljene rupe. O
okrutno barbarstvo! Udova rastegnutih tijela izmuenog, ila napregnutih. Dok lei na leima pod
nogama ovih neljudi, pribijaju avlima njegove ruke i noge. Za nas, o grenici, on trpi ove boli.
O koje boli mu uzrokuju otri avli! Tijela pribitog, poput sita, gubi krv i malaksaje. Doi,
grenie, i promatraj blagog Isusa na samrti koji te moli u svojoj bijedi da misli na njegove patnje.
Kako bi trpio jo i vie, umjesto vina i meda, za pie mu daju ocat pomijean sa ui. Pogledajte
kako podnosi toliki prezir i tolika zla? Daleko od toga da prigovara tovie, On moli za svoje
krvnike. Nazonost njegove Majke poveava ove boli, videi je kako na odreen nain i Ona umire
svakim asom. Ah! Vidim ga kako predaje duh isputajui veliki uzdah. Za nas, o grenici, On trpi
ove boli.
Osjeam da mi dua gubi svijest videi moga Boga kako umire. Nebo i zemlja zajedno
pokazuju svoju bol, osjeam da zemlja drhti i more bijesni. ak su i sunce i mjesec izgubili svoj
sjaj, jedino je ovjek ostao hladan u ovoj sveopoj boli. O grenici, inimo pokoru, jer je On trpio
za nas. Uzmimo udjela u njegovim patnjama, cjelivajmo njegove noge i njegove avle. Kako bi nas
dotaknuo njenou On obara glavu na prsa. Vidite kako nas privlai i kako nam prua ruke? Ne
prekidajmo tu tiinu doli da bismo uzdiui rekli: Gotovo nitko ne misli na blagog Isusa na
umoru. Naimo utoite u njegovom svetom boku, koplje nam je nainilo ovo utoite kako bismo
mi bili na sigurnom. Uzviknimo alosnim glasom: Oprosti nam nae grijehe o, Isuse samilosni,
oprosti nam nae grijehe jer mi grenici zasluujemo ove boli.

Zazivi sedam posljednjih Isusovih rijei na Kriu

(o. J. Vlahovi)

1. Premilosrdni Isuse, koji si s neizrecivom ljubavlju molio svog nebeskog Oca: Oe oprosti
im, jer ne znaju to ine: oprosti moje grijehe, kao to i ja opratam onima, koji su me uvrijedili.
Slava Ocu...
2. Milostivi i pravedni Isuse, koji si raskajanog razbojnika obradovao, govorei mu: Danas e
sa mnom biti u raju; i meni, nevoljnom grjeniku, daj mjesta u tvojoj slavi. Slava Ocu...
3. Slatki Isuse, koji si na kriu visei, ostavio svojoj Majci Ivana za sina, govorei: Evo ti
sina; a Ivanu ostavio Mariju za Majku, rijeima: Evo ti Majke; molim te, stavi me pod njezinu
majinsku zatitu, i udijeli mi milost da joj uvijek budem vjeran sin, da zasluim njezinu pomo za
ivota i na stranom asu moje smrti. Slava Ocu ...
4. Prealosni Isuse, koji si u gorkoj muci svoga Srca vapio svome Ocu nebeskom: Boe moj,
Boe moj, zato si me ostavio! ne ostavi Ti mene, osobito u smrtnoj borbi, i daj mi mjesta u tvojim
presvetim Ranama. Slava Ocu . . .

266
 5. Isuse, Kralju muenika, koji si elio da jo vie za nas trpi, eljan nae ljubavi vapio si:
edan sam! Pobudi, molim te, u mom srcu goruu e za tovanje tvoje muke i Rana, i za
spasenjem moje due. Slava Ocu...
6. Isuse Boe, koji, ispunivi na kriu nae otkupljenje, rekao si: Svreno je; daj molim te, da i
ja sretno ispunim i dovrim sve, to od mene trai i da spasim svoju duu. Slava Ocu...
7. Isuse, utjeho umiruih, jedino moje ufanje, Ti si umirui vapio nebeskom Ocu: U ruke tvoje
prdajem duh moj!; molim te, primi na samrti moju duu u krilo svoga milosra, i odvedi je u
vjenu slavu. Slava Ocu ...

Raspetom Isusu na Kriu

(Sv. Pio V, papa)

1. Raspeti Isuse Kriste, Sine Blaene Djevice Marije, otvori svoje ui i usliaj me kao to si
sluao Vjenoga Oca kod preobraenja na gori Tabor. Slava Ocu...
2. Raspeti Isuse Kriste, Sine Blaene Djevice Marije, otvori svoje oi i dobrohotno me pogledaj
kao to si s drveta Kria pogledao svoju alosnu Majku Mariju. Slava Ocu...
3. Raspeti Isuse Kriste, Sine Blaene Djevice Marije, otvori svoja usta i progovori mi kao to si
govorio sv. Ivanu apostolu, kada si ga s Kria dao za sina svojoj Majci. Slava Ocu...
4. Raspeti Isuse Kriste, Sine Blaene Djevice Marije, otvori svoje ruke i zagrli me kao to si s
Kria zagrlio cijeli ljudski rod. Slava Ocu...
5. Raspeti Isuse Kriste, Sine Blaene Djevice Marije, otvori svoje srce i primi moje srce te uslii i
udjeli mi milost za koju te molim, ako je to u skladu s tvojom svetom voljom. Slava Ocu...

Raspetom Isusu za sretnu smrt

(o. J. Vlahovi)

Gospodine Isuse Krste, Sine Boga ivoga, zbog velike alosti, koja ti je muila duu dok si
molio u Getsemanskom vrtu, i zbog straha i muke koja te je bila obuzela, kad si govorio: alosna
je dua moja sve do smrti; ponizno te molim, utjei me i pomozi na stranom asu smrti, i ulij mi
nadu u tvoje beskrajno milosre. Ljubljeni Isuse, ne zapusti me u taj odluujui as! Kao to je tebi
nebeski Otac poslao svoga Anela, da te tjei i hrabri, i meni ga poalji, da mi pomogne. Spomeni
se svojih Rana, Krvi, muka i patnje koje si radi mene pretrpio. Tvoje sam stvorenje; tvoja je dua,
koju imam, kupio si je na drvu kria neprocjenjivim blagom; uvaj je dakle, kao svoju stvar, ne daj,
da me avao prevari.
Daj mi potrebnu jakost, da svladam njegove napadaje, kad me bude napastovao da posumnjam u
istinitosti katolike vjere; da se uzoholim zbog uinjenih dobrih djela; da zdvajam zbog mojih
tekih grijeha. Okrijepi me, moj slatki Isuse, krepou svoje svemogunosti. U patnjama i bolima
daj mi potrebnu strpljivost, da uvijek budem predan u volju Boju. Ne molim, Gospodine, lagane
muke, kratku bolest, blagu smrt. Sve ovo preputam tvom oinskom milosru, kako e korisnije biti
za moju duu. Samo ponizno molim, da za me prikae nebeskom Ocu jednu kap krvavog znoja,
kojega si u vrtu prolio; muku i gorinu, koje si na kriu kuao; boli i patnje, koje si podnio kad ti je
dua ostavljala tijelo, da smrtne muke, koje budem trpio, zaslue mi oprotenje grijeha i smrt
raskajanog pokornika. Isuse moj, milosre moje!

Pred propetim Isusom

Crkva je za mnoge pobone vjebe udijelila oproste, pa tako i za neke molitve. Molei
slijedeu molitvu nakon svete priest ili pred raspelom, dobiva se svaki put potpuni oprost, koji se
moe namijeniti i za due u istilitu. Oprost je udijelio papa Lav XII., 17. rujna 1825, ako jo
doda Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu na nakane svetog oca Pape.

Evo, moj dobri i preslatki Isuse, pred licem se tvojim bacam na koljena i s najveim arom
srca molim te i zaklinjem: utisni mi u srce iva uvstva vjere, ufanja i ljubavi, te pravu pokoru za

267
moje grijehe i vrstu odluku da ih popravim. To molim promatrajui u sebi i gledajui u pameti
tvojih pet svetih rana i imajui pred oima ono to je prorok David rekao o tebi, dobri Isuse: Proboli
su ruke moje i noge moje, izbrojiti mogu sve kosti moje.

Molitva raspetomu Isusu za sretnu Smrt

(Biskup Josip Lang)

Raspeti moj Isuse! Primi milostivo ovu molitvu, koju sada tebi upravljam za smrtni as moga
ivota, kada e pomanjkati sva sjetila moja. Kada dakle, preslatki Isuse, nemone i oborene oi
moje ne budu mogle vie tebe gledati: spomeni se arkoga onoga pogleda, koji sada Tebi obraam, i
smiluj mi se! Kada se osue usne moje, te ne budem vie mogao Tvojih presvetih Rana poljubiti:
spomeni se arkih poljubaca, kojima Tvoje presvete Rane sada ljubim, i smiluj mi se! Kada moje
hladne ruke, ne budu vie mogle zagrliti Tvoj kri: spomeni se ljubavi, kojom te sada ljubim i
smiluj nam se! Kada se napokon ukoi moj jezik, a ja vie ne budem mogao govoriti, spomeni se
ovoga sadanjega zaziva moga: Isuse i Marijo, vama izruujem svoju duu!

Klanjanje Isusu na Kriu

(o. J. Vlahovi)

1. Gospodine Isuse, klanjam se tebi koji visi na kriu, trnjem okrunjen: molim te, da me tvoj
kri oslobodi od duha tmina. Oe na, Zdravo Marijo....
2. Gospodine Isuse, klanjam se tebi izranjenu na kriu, uju i octom napojenu; molim te da
tvoje Rane budu lijek mojoj dui. Amen. Oe na, Zdravo Marijo....
3. Gospodine Isuse, zbog pregorke muke, koju si na kriu pretrpio, kad je tvoja plemenita dua
izala iz tvog blagoslovljenog tijela; molim te, smiluj se dui mojoj, kad se s tijelom rastane i
povedi je u vjeni ivot. Amen. Oe na, Zdravo Marijo....
4. Gospodine Isuse, klanjam ti se, Ti koji si siao nad Pakao, iz kojega si izveo zarobljene due;
ne daj, molim te, da ja padnem u mjesto tmina. Amen. Oe na, Zdravo Marijo....
5. Gospodine Isuse, klanjam ti se u grobu postavljenu, mirisima i pomau pomazanu, daj da mi
tvoja smrt vjeni ivot donese. Amen. Oe na, Zdravo Marijo....
6. Godine Isuse, klanjam ti se uskrsnulom od mrtvih, Ti koji si uzaao na Nebo i sjedi s desnu
Boga Oca: daj da tebe nasljedujem i sretno tebi u vjenost doem. Oe na, Zdravo Marijo....
7. Gospodine Isuse, dobri pastiru, uvrsti pravedne, obrati grjenike, smiluj se svim umiruima i
duama u istilitu i meni siromanom grjeniku. Amen. Oe na, Zdravo Marijo....

Isus umro i poloen u grob

(Sv. Ljudevit Montfortski)

O grenici uasni, gotovo je, Isus je umro. Mi smo svi krivci. to e biti naa sudbina? Zbog nas
je, o grenici, umro u bolima. Ne naputajmo Kalvariju, izdahnimo svi na ovom mjestu kako bismo
se trudili zadovoljiti Bojoj pravdi. Vidite li njegovu svetu Majku kako ga ljubi uzdiui? Njezina
je bol gorka jer je njezina ljubav velika. Zbog nas grenici Ona trpi ove boli. Ona cvili i gubi svijest
U svojoj malaksalosti kae: Jesi li ovdje Ti, predragi moje due? O, umrijet u. Je li ovo to
vidim, boansko tijelo moga predragoga Sina? Jao! kako je jadan! Da, to je On prepoznajem ga. Na
tvom licu vidim samo pljuvaku i krv. Nema vie ljepote, ni milosti. O moj Sine, kakva promjena!
Od kuda ove modrice, dvije raskrene ruke, zgruana krv, rane, probodene ruke i noge?
Pomijeajmo s njegovim suzama i nae, obujmimo njegove svete noge i u Krvi njegovih vena
operimo sve svoje grijehe. Kako bi smo izbjegli osvetu srditog Boga Oca, zaklonimo se na sigurno
u njegov sveti bok. Traimo istinski duboki mir s Isusom u grobu kako bismo ivjeli daleko od
svijeta i nainili novo srce. Isprosi nam, o Marijo, oprotenje od svog Sina. elimo promijeniti
svoj ivot, uslii naa skruena srca. O slatki Isuse, neka strelica ljubavi tvoga Srca zasijee naa

268
srca da umremo od boli. Utisni u nae sjeanje svoju smrt i svoje boli, kako bismo imali u slavi
udjela u tvome velianstvu. Od sada emo ti biti zahvalni na svim tvojim dobroinstvima.

elim astiti tvoje muke

(Sv. Grgur iz Nareka)

O Isus, Boe svega svijeta, elim astiti tvoje muke koje si trpio. Ti si stajao pred sudom
stvorenja, u ljudskoj naravi kao to je moja; nisi govorio Ti koji daje rije, nisi podizao glasa, Ti
koji si stvorio jezik; nisi vikao, Ti pred kojim drhti zemlja; usprkos svojih dobroinstava nisi ih
korio; usprkos njihove zlobe nisi im zatvorio usta; nisi predavao zbunjenosti one koji su te predavali
na muenje i smrt. Nisi se opirao kad su te vezali, nisi se ozlojadio kad su te udarali po licu; nisi se
uvrijedio kad su te pljuvali; kad su te tukli akama nisi bjesnio; kad su ti se izrugivali nisi se srdio;
kad su te tukli nisi okretao svoje lice.
Razodjenuli su te, sinuli ti haljinu kao da si nemoan, bievanju su dodali jo i prezir, predali te
bijesnoj svjetini, prisilili da klekne i na glavu stavili trnovu krunu prezira. Daleko od toga da su ti
dopustili trenutak predaha, o izvore ivota, pritisnuli te da nosi sredstvo smrti. Ti si ga velikoduno
prihvatio, blago uzeo, strpljivo podigao. Kao da si krivac natovario drvetom patnji. Na leima si
nosio orue ivota, kao ljiljan iz doline. Vani su te potjerali kao rtvu paljenicu, objesili te kao
nevina jaganjca, na oltaru Kria isprili te kao rtvu, tebe nedodirljivog pribili avlima kao
razbojnika; Tebe kome se klanjaju Kerubini kao dostojnog prezira.
Tebe koji si darovatelj ivota, kao dostojnog smrtne kazne, tebe koji si navijestio Evanelje kao
oskvrnitelja zakona, Gospodina i ispunjenje proroanstava kao prekritelja Pisma. Tebe koji si sjaj
slave i peat neistraivih misli Oevih, kao prekritelja volje Onoga od koga si roen a nestvoren
prije svih vjekova, tebe koji si uistinu Blagoslovljen kao izgnanika, tebe koji si plamne koji izgara,
kao osuenog zatvorenika, tebe koji si dostojan strahopotovanja na Nebu i na zemlji, kao ovjeka
pravedno kanjena, tebe koji si skriven i nepristupanom svijetlu kao roba zemaljskog razapee.

Molitva Isusu na ast pojedenih muka koje je pretrpio i

traenje kreposti koje iz njih proizlaze
(Sv. Alfons Marija Liguori)

Isuse moj, zbog ponienja koje si pokazao kad si uenicima oprao noge, molim te udijeli mi
milost istinske poniznosti, tako da se pred svima snizim, poglavito pred onima koji me preziru.
Isuse moj, zbog muke i smrtne tjeskobe koju si pretrpio u Gesemanskom vrtu, koja je bila dovoljna
da od nje umre, molim te oslobodi me od paklenih muka, od toga da bi ivio daleko od tebe, bez da
bi te ikada vie mogao ljubiti. Isuse moj, zbog odbojnosti i odvratnosti koje si tada kuao prema
mojim grijesima koje si tada imao pred oima, udijeli mi istinsko pokajanje za sve grijehe kojima
sam te uvrijedio. Isuse moj, zbog muke koju si kuao kade si vidio da te Juda poljupcem izdaje,
udijeli mi milost da ti budem vjeran i da te nikada vie ne izdam, kao to sam to inio u prolosti.
Isuse moj, zbog muke koju si kuao kad su te vezali kao razbojnika i vodili pred suce, molim te
vei me slatkim vezama svoje svete ljubavi, tako da se nikad vie ne rastavimo od tebe jedinog
istinskog dobra. Isuse moj, zbog svih udaraca, uvreda i pljuvanja koje si doivio one noi u Kaifinoj
kui, udijeli mi milost da trpim u miru tebi za ljubav sva protivljenja koja u doivjeti od ljudi.
Isuse moj, zbog ismijavanja koje si doivio kod Heroda, kada se prema tebi ponaao kao prema
luaku, udijeli mi milost da strpljivo podnosim sve to e ljudi o meni govoriti ili se neprimjereno
ponaati.
Isuse moj, zbog uvrede koju si pretrpio kad si vidio da idovi vie vole Barabu od tebe, daj mi
milost da strpljivo podnosim kada sam nepravedno prezren na utrb drugih. Isuse moj, zbog patnje i
boli koje si doivio na svom svetom tijelu kada si okrutno bio bievan, udijeli mi milost da strpljivo
podnosim sve tjelesne patnje, nemoi poglavito moju smrt. Isuse moj, zbog boli koju si kuao na
svojoj svetoj glavi kad su te okrunili trnovom krunom, udijeli mi milost da nikada ne pristanem na
misli koje tebe vrijeaju. Isuse moj, zbog prihvaanja svoje smrti na kriu na koju te osudio Pilat

269
udijeli mi milost da u predanju prihvatim moju smrt sa svim mukama koje e je pratiti. Isuse moj,
zbog patnje koju si kuao kad si nosio kri na Kalvariju, udjeli mi milost da strpljivo podnosim sve
krieve svoga ivota.
Isuse moj, zbog patnje koju si pretrpio kad su ti avlima probili ruke i noge molim te da do
tvojih nogu prikuje moju volju kako ne bi elio nita izvan onoga to Ti hoe. Isuse moj, zbog
gorine koji si kuao kad su te ui i octom napojili daj da te ne vrijeam neumjerenou u jelu i
piu. Isuse moj, zbog muke koju si kuao kad si se na kriu opratao od svoje Majke, udijeli mi
milost da se oslobodim neurednih veza prema svojim najbliima ili bilo kojem drugom stvoru tako
da moje srce uvijek i potpuno samo tebi pripada. Isuse moj, zbog naputenosti koju si kuao na
Kriu i od svoga Oca, udijeli mi milost da strpljivo podnosim sve naputenosti bez da ikada
izgubim povjerenje u tvoju dobrotu.
Isuse moj, koji si kuao tri sata smrtnu agoniju umirui na kriu udijeli mi milost da s
predanjem tebi iz ljubavi budem trpio patnje moje smrtne muke. Isuse moj, zbog velike patnje koju
si doivio kad se tvoja sveta dua odijelila od tijela udijeli mi milost da u trenutku kada se moja
dua bude dijelila od tijela prikaem ti moju patnju skupa s inom savrene ljubavi kako bih doao u
Nebo i ljubio te licem u lice svim svojim snagama u svu vjenost. A ti Majko moja Marijo zbog
maa boli koji ti je probo duu kada si gledala svoga Sina kako predade duu i nakloni glavu, molim
te da mi pomogne u asu moje smrti da doem u Raj slaviti te i zahvaljivati ti za sve milosti koje si
mi od Boga isprosila. Amen.

1. POBONOST SV. KRIU KRISTOVU: MOLITVE, RAZMATRANJA I LITANIJE

Pozdrav svetomu Kriu

(Opat Eckbert)

Zdravo, Kriu, znae Boga ivoga, znae najveega slavlja! Zdravo, o predivno i
najizvrsnije drvo, pred kojim se moraju skriti cedar i empres, lovorika i palma, maslina i vinova
loza! Sjajnije od sunca, svjetlije od sviju zvijezda ovoga svijeta svijetli onima, koji te promatraju
oima vjere i ljubavi! Neko su te proklinjali, a ime tvoje bijae sramotno. Sada si se iz najdublje
nizine vinuo udesnim rastom u nebeske visine i sjaji pae na kraljevskoj kruni!
Tko je oprao tvoju sramotu, tko te uzvisio do takove asti? Nitko, nego onaj, koji sam ini
udesa, Isus Krist, jedinoroeni Sin Boga ivoga, gospodar Neba i zemlje! Grena ga je zemlja
odbila od sebe, a ti si ga Kriu primio, i nosio slatko breme njegova Tijela! Posveen si, kada te
dotaknulo njegovo Tijelo, pokropila njegova sveta Krv! Gle, tako te pomaza Bog tvoj uljem radosti
pred tvojim drugovima, odlikovao te nad sva ostala umska drvea, postalo si svetim oltarom
Jaganjca Bojega. Jest, ti si sveti oltar, jer je na tebi prikazan prvi put neokaljani Jaganjac, koje je
izmirilo Nebo sa zemljom.

Molitva sv. Kriu

(o. J. Vlahovi)

Sveti Kriu, zaloe ivota, zastavo Kralja slave, prijestolje milosra, rtvenie ljubavi,
oplemenjeni i posveeni neprocjenjivom Krvlju Jaganjca Bojega, duboko ti se klanjam, smjerno
tujem, na moje srce te privijam. Na tebi je visio Isus, Spasitelj moje due, na tebi je ponitena moja
osuda vjene smrti koju je prouzroio grijeh, po tebi sam izmiren s nebeskim Ocem, po tebi su
otvorena Rajska vrata. Kriu sveti po tebi je Spasitelj svijeta pobijedio, razoruao pakao i podloio.
Daj da i ja po tebi svladam svoje neprijatelje koji me ele zauvijek upropastiti. Kriu sveti, Isus te je
svojom Krvlju natopio, elim te i ja natopiti mojim suzama u znak potivanja tisui te puta elim
poljubiti. Jao, do sada te nisam ljubio! Isuse Ti me ui da moram svoj kri nositi, patnje ivota
pretrpjeti ako elim doi tebi u vjenost. A ja sam od svoga kria zazirao, odbijao ga dok si Ti moj
Isuse svoj Kri prigrlio i do kraja iznio. Sveti Kriu, miljenie moga Gospodina Isusa Krista elim

270
te prigrliti i do svoje smrti za Isusom hoditi, a Ti Gospodine ojaaj moje slabe snage svojom
milou i daj da ti budem vjeran u ivotu i u smrti. Amen!

Kri Kristov, najvea kraljeva tajna

(Sv. Ljudevit Montforski)

Evo to je, po mom miljenju, najvea kraljeva tajna (Tob 12, 7.), najvee otajstvo Vjene
Mudrosti: to je Kri. O kako su misli i putovi Vjene Mudrosti udaljeni i razlini od misli i putova
ljudi, pa i od onih najmudrijih! Taj veliki Bog eli otkupiti ovjeka, otjerati i sputati avle, zatvoriti
pakao i otvoriti ljudima Nebo i povratiti vjenome Ocu beskrajnu slavu. Evo te velike odluke, toga
tekog djela i ogromnog pothvata. Kojim e se sredstvom posluiti ta Mudrost koje se snaga
prostire s jednoga kraja svijeta na drugi, i blagotvorno upravlja svemirom? (Mudr 8, 1.). Ona ima
svemoguu miicu i samo jednim jedinim njezinim pokretom moe unititi sve to joj se protivi i
uiniti sve to hoe; jednom jedinom rijei svojih ustiju moe sve stvoriti i sve unititi. Potrebno je
da samo neto htjedne, i sve e se dogoditi.
Ali njezina ljubav daje zakone njezinoj svemoi. eli se utjeloviti da pokae ljudima svoje
prijateljstvo, sama eli sii na zemlju, da se ovjek popne na Nebo. Neka bude! Ali prije nego li e
se ta Utjelovljena Mudrost pojaviti u slavi i velianstvu, praena milijunima i milijunima anela i
izabranika, i prije nego li e u sjaju slave, bez sramote, ponienja, siromatva i slabosti, poraziti sve
svoje neprijatelje, ona e za se pridobiti srca ljudi svojom milinom i svojim arima, svojom
veliinom i svojim bogatstvom. Da, upravo tako! Ali udne li stvari!
Meu idovima ona vidi predmet sablazni i uasa, a meu poganima predmet ludosti, (usp. 1Kor
1,23.) jer vidi komad drva kojega preziru i odbacuju, kojim su sramotili i muili najvee zloince i
robove, a to se drvo nazivalo vjealima, drvetom kria ili kriem. I ona gleda taj kri i u njemu
nalazi svoju nasladu, uzljubila ga je iznad svih velikih i znamenitih stvari na nebu i na zemlji, jer on
e biti orue njezinih pobjeda i ukras njena velianstva, njezina bogatstva, slast njezina kraljevstva,
prijatelj i zarunik njezina srca. O dubino mudrosti i znanja Bojega!(Rim 11, 33.) Kako je
iznenauju njezin izbor, i kako su njezini sudovi i njezine odluke uzvieni i neshvatljivi! A kako je
tek neizreciva njezina ljubav prema tom kriu!
Utjelovljena je Mudrost ljubila taj kri ve od svog djetinjstva: Uzljubih ga od svoje
mladosti(Mudr 8, 2.). Jo u utrobi svoje Majke dok nije ni ula u svijet, ve ga je primila iz ruku
vjenoga Oca i stavila ga usred svog srca da u njem kraljuje, govorei: - Milje mi je, Boe, vrit
volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim (Ps 40 (39), 9.). Boe, moj Oe, dok ostajem u tvom
krilu, izabirem taj kri, izabirem ga u krilu moje Majke; ljubim ga svim srcem i stavljam ga u svoje
srce da bude moj zarunik i moj gospodar.
I za vrijeme itava ivota ona ga je gorljivo traila. I kad je trala kao oednjeli jelen iz grada u
grad i iz sela u selo, kad je divovskim korakom stupala prema Kalvariji, i kad je ee govorila
svojim apostolima i uenicima, pa ak i prorocima u svom preobraenju, o svojoj muci i o smrti,
esto je ponavljala: - Vrue sam elio (Lk 22, 15.), a svi njezini koraci, sva zanosna traenja i
osjeaji, smjerali su prema kriu, jer je smatrala za najveu sreu i ast umrijeti u njegovu
zagrljaju.
Ona se ve u svom utjelovljenju zaruila s njim u najveoj ljubavi, nosila ga je i traila s
neopisivom radou, tako da je itav njezin ivot bio neprestani kri te je mogla rei idui u susret
kriu i smrti na njemu na Kalvariji: O kako sam tjeskoban dok se to ne izvri! (Lk 12, 50.). Tko
e mi ga zabraniti? Tko e me zaustaviti? O kada u te zagrliti, dragi Kriu Kalvarije!?
Konano je stigla k ispunjenju svojih elja. Bila je obasuta pogrdama, bila je pribijena i kao
srasla s kriem, i radosno je umrla u zagrljaju tog dragog prijatelja kao na prijestolju slave i
pobjede.
Ne vjerujte da se nakon smrti, da lake trijumfira, Mudrost odijelila od kria, da je odbacila kri.
Ni izdaleka! Ona se toliko sjedinila s njim i kao da se njemu pritjelovila, da nema ni anela, ni
ovjeka, ni bilo kojeg stvorenja na nebu ni na zemlji koji bi je mogao od njega rastaviti. Veza je
nerazreiva i savez je vjean: Nikada nee nai Kria bez Isusa, ali ni Isusa bez Kria.

271
 Po njezinoj smrti pogrde Kria postale su slavom, siromatvo i golotinja bogatstvom, boli
uivanjem, a trpljenja postadoe ugodna, jer je na neki nain taj Kri poboanstvenila da je naredila
da mu se zajedno s njom klanjaju svi aneli i ljudi. Ona ne eli da se ast klanjanja iskazuje makar
samo relativno, ni kojem stvorenju, ma bilo ono ne znam kako uzvieno poput njezine presvete
Majke, osim njezinu dragom Kriu. Na veliki dan suda prestat e aenje relikvija svetaca, ak i
onih najuzvienijih, a zapovjedit e prvim kerubima i serafima da idu po svem svijetu i saberu
estice pravoga Kria koje e njezina ljubav tako divno ujediniti da e sazdati onaj pravi Kri na
kojem je i umrla. I taj e Kri nositi Aneli u pobjednikom slavlju i pjevati pjesme radosnice. Taj
e Kri ii pred njom na presjajnom oblaku i po njemu i s njime sudit e svijet.
Kako e se tada razveseliti prijatelji Kria kad ga ugledaju! A kako e tek biti oajni njegovi
neprijatelji kad vide sav njegov sjaj i slavu. Vikat e planinama da ih pokriju i paklu da ih proguta.
ekajui veliki dan svoje proslave u konanom sudu, Vjena Mudrost eli da Kri bude znak,
oznaka i oruje svih izabranika. Nee primiti ni jedno dijete koje ne bude imalo tu oznaku, nee
primiti ni jednog uenika koji ga ne bude nosio na svom elu tako da zbog njega ne pocrveni, u
svom srcu, tako da se protiv njega ne buni, i na svojim ramenima, tako da ga ne vue za sobom niti
ga odbaci. Ona govori: - Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj
kri i neka me slijedi!(Mt 16, 24.) Nee primiti nijednog vojnika koji ga ne uzme kao svoje oruje
za obranu, za napad da pobijedi i uniti svoje neprijatelje. Ona im dovikuje: Imajte povjerenja,
vojnici moji, ja sam va kapetan, ja sam pobijedio kriem svoje neprijatelje i vi ete takoer
pobijediti po tom znaku.
U taj je Kri ona pohranila tolika blaga, milost, ivot i radost, i njegovu spoznaju daje samo
svojim ljubimcima. Ona esto otkriva sve druge tajne svojim prijateljima (usp.Iv 15, 15.), kao i
apostolima, ali blago Kria otkriva tek onima koji su to zasluili velikom vjernou i svojim
naporima. Kako je potrebno biti ponizan, malen, umrtvljen, okrenut u svoju duu i prezren od
svijeta da bismo spoznali otajstvo Kria, koji je jo i danas, i to ne samo meu idovima i
poganima, meu Turcima i hereticima, meu mudracima ovoga svijeta i loim katolicima, ve i
meu pobonim, i vrlo pobonim osobama predmet sablazni i ludosti, prezira i bijega.
Od Kria se ne bjei na podruju teorije, jer se nikad nije toliko govorilo i pisalo o njegovoj
uzvienosti i ljepoti kao danas, ve na podruju prakse, jer ga se bojimo, na nj se tuimo,
ispriavamo se i od njega bjeimo kad treba bilo to pretrpjeti. Zahvaljujem ti, Oe, ree jednog
dana u zanosu radosti na pogled ljepote Kria ta Utjelovljena Mudrost, to si sakrio od mudrih i
umnih ovoga svijeta ljepotu i blago mojega Kria, i to si ih objavio poniznima i malenima (Lk 10,
21).
Ako je spoznaja tajne Kria toliko posebna milost, to je tek kad dua uiva u njemu i stvarno ga
posjeduje! Takav dar Vjena Mudrost daje samo svojim najveim prijateljima, nakon mnogih
molitava, elja i preklinjanja. Ma kako bio uzvien dar vjere, kojim se posebno dopadamo Bogu,
njemu se pribliujemo i nadvisujemo svoje neprijatelje, a bez kojega bivamo odbaeni, dar Kria
jo je mnogo vei.
Sveti Petar, kae sv. Ivan Krizostom, mnogo je sretniji u tamnici zbog Isusa Krista nego na
Taboru okruen slavom; blaeniji je dok nosi lance na nogama, nego kljueve Raja u rukama. A sv.
Pavao smatra veom au nositi verige zbog svoga Spasitelja, nego uzdignue do treeg neba. Bog
je apostolima i muenicima davao veu milost dajui im da nose njegov kri ponienja, siromatva i
najuasnijih muka, nego da im je dao dar udesa i obraenja itavog svijeta. Svi oni kojima se
priopila Vjena Mudrost arko su eljeli kri koji su traili i radosno prihvaali, a kad im se
ukazala prilika za trpljenje, klicali bi iz sveg srca sa sv. Andrijom: O dragi Kriu, tako dugo
eljkovani!
Kri je dobar i dragocjen iz mnogo razloga: ini nas slinim Isusu Kristu; po njemu postajemo
dostojna djeca nebeskog Oca dostojni udovi Isusa Krista i dostojni hramovi Duha Svetoga. Bog
Otac kanjava svu svoju djecu koju prihvaa (Heb 12, 6.). Isus Krist priznaje za svoje samo one koji
nose svoje krieve. Duh Sveti klee i obrauje svaki ivi kamen nebeskog Jeruzalema, tj. sve
predodreenike. Kri je dobar jer prosvjetljuje duh i daje mu veu spoznaju nego to mu daju sve
knjige svijeta: Tko nije nita iskusio, malo znade!(Sir 34, 10).

272
 Ako ga dobro nosimo, postaje izvor, hrana i svjedoenje ljubavi. On u srcu raspiruje vatru
boanske ljubavi i odvaja ga od stvorenja. On podrava i poveava tu ljubav. I kao to je drvo hrana
vatri, tako je i Kri hrana ljubavi. On je najsigurniji dokaz da ljubimo Boga, a Bog se tim dokazom
slui da nam pokae svoju ljubav, no takoer trai taj dokaz da mi njemu zasvjedoimo svoju
ljubav. Kri je dobar jer je obilan izvor svih slasti i utjeha i jer daje radost, mir i milost u dui.
Konano, Kri je dobar jer donosi onome tko ga nosi izvanredno veliku vjenu slavu.(2 Kor 4, 17.)
Kad bismo poznavali cijenu Kria, obavljali bismo devetnice i devetnice, kako kae sv. Petar
Alkantarski, da dobijemo taj ljupki djeliak raja. Govorili bismo sa sv. Terezijom: - Trpjeti ili
umrijeti! - ili sa sv. Magdalenom Pacikom: - Ne umrijeti, nego trpjeti! Molili bismo s blaenim
Ivanom od Kria milost da smijemo neto pretrpjeti i biti prezreni za Gospodina. Taj je blaenik
nakon svoje smrti rekao jednoj slubenici Bojoj: Od svih zemaljskih stvari na nebu se nita ne
tuje osim Kria.- Imam neprocjenjivih krieva, ree Gospodin jednome od svojih slugu, jer je to
neto najvrednije to moja draga svemogua Majka moe od mene zadobiti za svoje vjerne sluge.
Svjetski mudraci, velikani ovoga svijeta, vi ne razumijete otajstveni ovaj govor. Previe volite
uitke, traite samo lagodnosti, ljubite jedino dobra ovoga svijeta, previe se bojite prezira i
ponienja, jednom rijeju: vi ste neprijatelji Isusova Kria.
Istina, i vi potujete i hvalite openito kri, ali ne onaj va, koji izbjegavate koliko god moete, ili
ga vuete nevoljko za sobom, mrmljajui i nestrpljivo se na nj tuei. ini mi se da vidim pred
sobom krave koje su i protiv svoje volje vukle koveg zavjetni u kojemu je bilo pohranjeno najvee
blago svijeta: mukale su idui (1 Sam 6, 12.).
Ogroman je broj nesretnika i luaka, kae Mudrost, jer je neizmjeran broj onih koji ne
shvaaju cijenu Kria i nose ga protiv svoje volje. Ali vi, istinski uenici Vjene Mudrosti, koji
zapadate u razne kunje i trpljenja, koji trpite progonstvo zbog pravednosti, koje smatraju kao
smee ovoga svijeta, utjeite se i razveselite, poskakujte od veselja, jer je Kri koji nosite dragocjeni
dar na kojem vam mogu zavidjeti i blaenici da im je to jo mogue. Sva ast, slava i krepost Boja
i ona Svetoga Duha poiva na vama, jer e biti velika vaa nagrada na nebesima, ali i na zemlji
zbog duhovnih milosti i darova koje vam taj Kri pribavlja.
Pijte, prijatelji Isusa Krista, pijte iz njegova Kalea gorine, i postat ete njegovim prijateljima.
Trpite s njime, i bit ete s njime i proslavljeni. Trpite strpljivo, pae i radosno. Jo samo malo, a
onda dolazi sretna vjenost nakon trenutka muke (LJVM 167 -180).

Pobjeda kria
(Sv. Ljudevit Montforski)

Kri je duboko otajstvo, bez puno svjetla ne moe ga se spoznati. Da bi se razumjelo kri,
potreban je uzvien duh, a potrebno ga je shvatiti kako bismo se spasili. Narav zazire od kria, um
se protiv njega bori, uenjaci ga ne poznaju, a avao nastoji potui. esto ak ni poboni nemaju
kri u srcu, iako kau da ga ljube, u stvari su laljivci. Kri je neophodan, uvijek nas prati trpljenje.
Valja se popeti na Kalvariju ili zauvijek propasti. Sveti Augustin zapisa da je ovjek odbaen, ako
ga Bog ne popravlja, ako ga ne kua. Putem kria ide se u domovinu. On je put ivota, to je put
kraljeva. Svaki kamen je isklesan po svojoj mjeri da bi naposljetku bio postavljen na sveti Sion.
emu slui pobjeda najveem osvajau, ako nema ove slave da pobijedi trpei, ako mu uzor nije
Isus koji je umro na kriu, ako poput nevjernika odbaci drvo kria.
Isus Krist je kriem svezao pakao, porazio buntovnika, osvojio svemir; dao ga je kao oruje
svojim dobrim slugama. Kri oarava, razoruava ruke i srce. Pobijedit e u tom znaku, reeno je
Konstantinu. Svaka velika pobjeda je stavljena pod okrilje kria. itajte u povijesti o njegovim
udesnim djelima, velikim pobjedama na zemlji i na Nebu. Usprkos sjetilima i naravi, politici i
razumu, istina potvruje, uvjerava da je kri veliki dar. U tom vladaru nalazimo istinu, milost,
mudrost i boanstvo. Bog se nije mogao obraniti od ove iznimne ljepote, kri je uinio da on sie
meu nas ljude. Dolazei na svijet rekao je: Da, Gospodine elim kri. Predobri kriu, postavit u te
u sredite moga srca. Kri je smatrao tako lijepim da je postao njegova vjena pratnja, zarunica

273
njegova srca. Jo od najranijega djetinjstva kad je njegovo srce uzdisalo, bilo je to za kriem kojeg
je toliko ljubio.
Od svoje mladosti traio ga je velikim koracima. Umro je od njenosti i ljubavi u zagrljaju
kria. elim krtenje, uzviknuo je Isus jednog dana, predragi kriu koji ljubim, ljubavi moja.
Nazvao je svetog Petra sablaznom sotonom kad ga je ovaj htio odvratiti od kria. Njegovom kriu
se klanja, a njegovoj Majci ne. O neizreciva veliino, nepoznata na zemlji. Ovaj kri, raspren po
zemlji na puno mjesta, biti e skupljen, uskrien i prenesen na nebesa. Kri na oblaku pun sjajne
privlanosti, sudit e svojim likom mrtvima i ivima. Kri e vapiti za osvetom prema svojim
neprijateljima, a radost i oprotenje darovat e svojim prijateljima. On e donijeti slavu svim
blaenima i pjevati o pobjedi na zemlji i na nebu. Sveci tijekom svog ivota ne trae drugo doli kri,
on je njihova velika elja, on je njihov izbor. Nezadovoljnici e krievima koje im je nebo
dodijelilo, sami dodati druge krieve i svi e propasti.
Okovi svetoga Petra donijeli su mu vie asti nego to to je bio Spasiteljev vikar na zemlji.
O dobri kriu, uzviknuo je sveti Andrija, pun vjere, neka umrem na tebi, kako bi mi dao ivot.
Pogledajte sv. Pavla koji zaboravlja svoju uznesenost na nebo i ne hvali se osim kriem. Vie je
cijenio uasne tamnice nego divnu ekstazu koja ga je uznijela na nebo. Bez kria dua je posustala,
mlitava, troma i bez srca. Kri je ini gorljivom i punom snage. ovjek ne zna kad nita ne trpi, a
razmilja im dobro podnosi neku patnju. Dua koja ne poznaje kunje, nije visoko cijenjena. To je
neiskusna dua koja nije jo nita nauila. O uzviena slasti koju kua dua koja trpi, ako rado
prihvati svoju muku bez traenja utjehe. Po kriu se dobiva blagoslov, po kriu nam Bog daje
oprotenje. On eli da sve bude obiljeeno ovim peatom, nita mu ne izgleda lijepo na to On nije
stavio peat kria.
Kad Bog stavi svoj peat kria, profano postaje sveto, uklanja se ljaga i postaje Boje
vlasnitvo. Bog eli vjerniku staviti peat na elo i na srce prije svakog djelovanja kako bi postao
pobjednikom. Taj peat je naa sigurnost, naa zatita, naa jedina nada i nae savrenstvo. On je
tako dragocjen da bi se due u nebu radosno vratile i trpjele ovdje na zemlji. Ovaj znak ima toliku
snagu da sveenik na oltaru ne koristi nikakvo drugo sredstvo da bi privukao Boga s neba; on ini
nad hostijom nekoliko znakova kria, po ovom znaku ivota dogaa se udo. Po ovom divnom
znaka on daje hostiji neobino ugodan miris; tamjan prikazuje te ju posveti; tom krunom Isus eli
biti ukraen. Mudrost vjena jo uvijek trai vjerna srca dostojna ovoga dara. Ona trai istinskog
mudraca koji ljubi trpljenje, koji e hrabro nositi kri do smrti.
O kriu, moram zautjeti jer te umanjujem govorei. Ja sam presmion, drznik; jer sam te
primio namrtena srca, nisam te poznavao, oprosti mi moj grijeh. Kriu predragi, sada, kada sam te
upoznao, uini u meni svoje prebivalite i daj mi tvoje zakone. Ispuni me, vladaru moj, svojom
istom ljubavlju i uini da upoznam tvoje najskrovitije urese. Videi te tako lijepoga, elim te
imati, no moje nevjerno srce zadrava moje elje. Ako eli, uitelju, oivjeti moju tromost,
potpomoi moju slabost, dajem ti svoje srce. Uzet u te kao svoj ivot, svoj uitak, svoju ast za
mog jedinog prijatelja, moju jedinu sreu. Utisni se, milou, u moje srce i na moju ruku, na moje
elo i moje lice, neu se zbog tog znaka sramiti. Uzet u za moje bogatstvo tvoje veliko siromatvo.
Uzet u za moje njenosti tvoju blagu oporost. Neka tvoja mudra ludost i tvoja sveta sramota budu
cijeli moj ivot slava i uzvienost. Smatram pobjedom kad si me svojom krepou pobijedio, na
tvoju veu slavu. Ali ja nisam dostojan da umrem pod tvojim udarcima niti da budem znakom
protivljenja. BOG SAM.

Pouka o kriu i trpljenju

(Sv. Ivan Marija Vianney)

Htjeli, ne htjeli, moramo trpjeti. Nekoji ljudi trpe poput dobroga razbojnika, a drugi su kao onaj
zli. Obojica su morali trpjeti iste muke, no jedan je znao stei trpljenjem zasluge: primio je u duhu
trpljenje kao pokoru. Kada se poslije toga obratio raspetom Spasitelju, uo je iz njegovih usta
utjeljivu rije: Zaista jo danas bit e sa mnom u raju. Drugi pak ponavljae bogumrske kletve i
psovke, mrmljae, te je umro u najgroznijem zdvajanju.

274
 Dva su naina trpljenja: trpljenje s ljubavlju i trpljenje bez ljubavi. Sveci su trpjeli posve
strpljivo, radosno i postojano, jer su ljubili. Mi pak trpimo mrmljajui, srdito i nezadovoljno, jer ne
ljubimo. Kada bismo uistinu Boga ljubili, tada bi takoer ljubili i krieve, to vie eljeli bismo ih i
traili bismo ih. Veselili bi se, da moemo trpjeti iz ljubavi prema Onomu, koji je toliko trpio za nas.
Zar imamo uzroka, da se tuimo? Gledaj siromane pogane! Oni ni su tako sretni da poznaju Boga i
njegove neizmjerne savrenosti, a ipak nose tolike i iste krieve poput nas, ali nemaju istog veselja
kao odabranici.
Velite, da je teko trpjeti. Ne, trpjeti je utjeljivo, ugodno i srea, ali dok trpimo moramo
ljubiti, a ljubiti dok trpimo. Gledajte, djeco moja, na putu kria teak je samo prvi korak. Strah pred
krievima naa je najvea pogreka. inili mi to mu drago, ipak nas stigne kri, jer mu nikako ne
moemo izbjegnuti. Zato ne ljubimo dakle svoj kri, zato ga ne upotrijebimo kao tap u nebo? Na
alost veina ljudi odvraa se od kria. to se pak vie od njega udaljuju, to ih jo jae udara i
pritite. Budite mudri i poite mu u susret, kao apostol Andrija, Kada je vidio podignut kri, na
kome je imao izdahnuti, uskliknuo je: Zdravo, mili kriu! Primi me ti naruaj svoj! Otmi me
ljudima i vrati me mome Uitelju, koji me je spasio po tebi !
Upamtite dobro, djeco moja: tko ide u susret kriu, izbjegne krievima! Mogue da se i sastane s
krievima, ali je zadovoljan, jer ih eli i arko ljubi. Krievi ga zdruuju s Isusom, iste ga,
odvraaju od ovoga svijeta, odstranjuju mu iz srca sve zapreke, pomau mu u ivotu, kako nam
pomae most preko vode. Promatrajte svece: ako nisu bili proganjani, tada proganjahu sami sebe.
Jedno se potui neki poboni redovnik Gospodinu, da ga proganjaju, ovako: Gospodine, to
uinih, da me tako zlostavljaju? Gospodin mu odgovori: A to uinih ja, kada me onako
zlostavljahu na Kalvariji? Redovnik ga razumje, proplaka, zamoli oproten je i nije se nikada vie
tuio. Kranin, ivi meu krievima kao riba u vodi. Promatrajte sv. Katarinu, imala je dvije krune,
jednu istoe, a drugu muenitva. I sretna je ova svetica, jer je vie ljubila trpljenje od grenog
uitka.
Koliku slast u trpljenju kuaju one due, koje su se sasvim predale Bogu! Njihovo je trpljenje
kao ocat, u koji smo nalili mnogo ulja. Ocat ostaje uvijek ocat, ali blagost ulja umanji njegovu
estinu, te je gotovo ni ne opaamo.
U jednoj upi bijae neki djeak kojega je bolest teko prikovala uz krevet. Rekoh mu: Zar ne,
sinko moj, ti trpi mnogo? Mali odgovori: Ne, gospodine upnie, danas ne osjeam nita od
mojih jueranjih, a sutra ne u vie nita osjeati od mojih dananjih boli. Zar ne bi elio
ozdraviti? Ne, jer prije nego sam obolio, bijah vrlo nevaljan, pa bih mogao opet postati, ako bih
ozdravio. Zato volim da ostanem bolestan do volje Boje.
Ta patnja bijae sigurno ocat, ali ju je blailo ulje. Mi toga ne shvaamo, jer smo odvie
zadahnuti zemaljskim dubom. Posramljuju nas eto djeca, u kojima Duh Boji. Tuimo se,
mrmljamo i prkosimo, kad nam dragi Bog poalje krieve. Vrlo smo osjetljivi na sve, to nas stigne,
uvijek bismo htjeli biti ovijeni u svilu!
Kriem zasluujemo Nebo. Bolesti, napasti i trpljenja i to su krievi, koji nas vode u nebo. Brzo
e proi zemaljski ivot sa svim svojim patnjama. Pogledajmo svece, koji su ve u nebesima. Dragi
Bog ne zahtijeva od nas tjelesno muenitvo. On trai samo muenitvo srca i volje. Na je uzor
boanski Spasitelj, Uzmimo zato svoj kri na se i slijedimo ga. Radimo poput Napoleonovih
vojnika. Jednom su morali preko nekoga mosta, na koji bijahu upereni topovi, i nitko se nije usudio
preko mosta, Tada Napoleon uze barjak, i poe prvi preko mosta, a svi ostali nagrnue za njim.
Uinimo i mi tako i poimo za dragim Spasiteljem, koji ide s kriem pred nama,
Kri su nebeske ljestve. Kako je utjeno trpjeti, kad nas vidi Bog, pa moemo na veer pri
ispitivanju savjesti rei: Sretna si, duo moja, jer si danas bila dvije ili tri ure slina Isusu Kristu;
bila si zajedno s njim bievima, trnjem krunjena i razapeta. O, koliko e biti to blago za smrt!
Ugodno e biti umrijeti, ako budemo ivjeli s kriem.
Morali bismo trati za kriem, kao lakomci za novcem. Jedino nas krievi mogu osigurati za sudnji
dan., Veseliti emo se na sudnji dan, to smo trpjeli, ponosni emo biti, to bijasmo poniavani, a
nae rtve bit e jedino nae bogatstvo.

275
 Ako vas tko zapita: to moram initi da se obogatim? Raditi! rei ete. A hoemo li doi
u nebo, moramo trpjeti. Bog nam kae put po imunu Cirencu, koji zove svoje prijatelje da mu
pomognu nositi kri. Bog hoe da svoj pogled ne odvraamo nikada od kria. Zato ga stavljamo u
kue, na putove, raskra i brda, da promatrajui ga sjetimo se koliko nas je Bog ljubio, Kri
obuhvaa svijet, jer gleda na sve etiri strane svijeta. Za svaku je jedan dio odreen. Krievi su na
putu u nebo kao vrsti kameni most, koji vodi preko rijeke. Krani, koji ne trpe, prelaze rijeku po
slabom mostu, i uvijek su u strahu, da im se ne srui pod nogama.
Tko ne ljubi kri, moe se dodue spasiti, ali e biti kao malena zvijezda na nebu. Tko se pak za
dragoga Boga borio i topio, sjat e kao sjajno sunce. Preobraze li se nai krievi u plamenu ljubavi,
slini su hrpi trnja, koje bacimo na oganj, i ona izgori, a ostane samo pepeo. Trnje je tvrdo i otro,
ali je pepeo mekan. Metni zreo grozd u tijesak, iscurit e sladak sok. I naa dua pod pritiskom kria
daje sok, koji nas krijepi i hrani. Jesmo li bez kria, suhi smo; nosimo li bilo kakav kri s
pouzdanjem, utimo slatkou, kao da smo ve u nebu. S nama je i dragi Bog i bl. Djevica i svi
sveci.
Nevolje nas vode do podnoja kria, a kri nas dovodi pred nebeska vrata. Hoemo li prispjeli
onamo, moramo ii uzbrdice, biti ponieni, prezreni i pogaeni. U ovoj dolini suza sretni su samo
oni, koji usred patnja sauvaju mir srca, jer oni kuaju radost djece Boje. Sva su trpljenja slatka,
ako trpimo sjedinjeni, s Isusom, Promatrajte dobro ivot svetaca, gledajte put, kojim su oni ili. Kad
nisu imali nita trpjeti, mislili, da su nesretni i da ih je Bog zapustio.

Litanije svetom Kriu

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi)

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe! Smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe!
Due Sveti, Boe!
Sveto Trojstvo, jedan Boe!

Sveti Kriu Isusov (ponavlja se za svaki zaziv: Daj da te uvijek sve vie ljubimo!)
Sveti Kriu Isusov, temelju Crkve,
Sveti Kriu Isusov, barjaku krana,
Sveti Kriu Isusov, otkupljenje ljudi,
Sveti Kriu Isusov, aen od anela,
Sveti Kriu Isusov, porazu avli,
Sveti Kriu Isusov, nado grenika,
Sveti Kriu Isusov, utjeho pokornika,
Sveti Kriu Isusov, radosti pravednika,
Sveti Kriu Isusov, navjetaju apostola,
Sveti Kriu Isusov, jakosti muenika,
Sveti Kriu Isusov, mudrosti nauitelja,
Sveti Kriu Isusov, luko brodolomnika,
Sveti Kriu Isusov, utvrdo opsjedanih,
Sveti Kriu Isusov, potpore slabih,
Sveti Kriu Isusov, utjeho oaloenih,
Sveti Kriu Isusov, lijeku bolesnih,

276
Sveti Kriu Isusov, uskrsnue mrtvih po grijehu,
Sveti Kriu Isusov, radosti sveenika,
Sveti Kriu Isusov, mrtvljenje monaha,
Sveti Kriu Isusov, istoo djevica,
Sveti Kriu Isusov, kruno suprunika,
Sveti Kriu Isusov, svijetlo u tminama,
Sveti Kriu Isusov, temelju spasenja,
Sveti Kriu Isusov, putu ivota,
Sveti Kriu Isusov, obrano u opasnostima,
Sveti Kriu Isusov, savjete u sumnji,
Sveti Kriu Isusov, unitenje grijeha,
Sveti Kriu Isusov, uvaru milosti,
Sveti Kriu Isusov, mjero slave,
Sveti Kriu Isusov, uasu Pakla,
Sveti Kriu Isusov, kljuu Raja,
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Oe na. Zdravo Marijo.
Klanjamo Ti se, Kriste, i blagoslivljamo, Te, jer si po svojem svetom Kriu svijet otkupio.
Gospodine, uslii molitvu moju! I vapaj moj k Tebi da doe!
Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste, Otkupitelju svijeta, koji si presvetu Krv svoju prolio za
otputanje grijeha, tebe ponizno molimo zbog pregorke muke, koju si za nas na Kriu umirui
podnio, smiluj se nama, i prinesi za nas Ocu nebeskomu neprocijenjeno dostojanstvo Krvi, muke i
smrti Svoje, da sretno odemo s ovoga svijeta i postanemo dionici tvojega otkupljenja. Koji s Ocem i
Duhom Svetim ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

KRINI PUT

PRIPRAVNA MOLITVA: Premilostivi Boe, Isuse Kriste! Evo dua moja ide za tobom s
rastuenom Majkom tvojom Marijom i prati te na tekom putu tvoje pregorke muke. Okrijepi me
svojom milou da mogu strpljivo nositi svoj kri, to sam ga zasluio svojim grijesima! Daj mi
jakost da ne klonem i ne iznemognem na tom putu! Daj da mi svaka postaja bude korak u nebo!
Amen.

Stala plau tuna Mati, Gledala je kako pati Sin joj na kri uzdignut.

PRVA POSTAJA
Isusa osuuju na smrt
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Gledaj nedunog Isusa gdje stoji pred sucem! Sluaj kako ga krivo potvaraju i tue, a on i ne otvara
svojih usta! Razdraeni narod, koji ga je prije nekoliko dana slavio kao kralja, mahnito vie:
"Propni ga, propni!" Osudie ga, a on drage volje prima osudu, samo da nas oslobodi od osude
vjenog prokletstva.
Pomolimo se! Gospodine Isuse! Na tu nepravednu osudu pristao sam i ja po grijehu. I ja sam te
osudio svojim zlim ivotom. Oprosti mi! Daj mi milost da i ja ponizno i strpljivo primam krivi sud,
te da se oslobodim osude na vjene muke! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...

277
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Duom njenom razboljenom,

Rastuenom, raaljenom
Prolazio ma je ljut.

DRUGA POSTAJA
Isus prima na se kri
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Gledaj teki kri, to ga na Isusa navalie njegovi neprijatelji. Ne nosi ga on za sebe, ve za tebe i za
cijeli svijet. Grijesi tvoji i grijesi svih ljudi tite njegova sveta ramena, a ti jo nee da se popravi.
Skini sa sebe teko breme svojih grijeha u skruenoj, valjanoj ispovijedi!
Pomolimo se! Preblagi Spasitelju, Isuse Kriste! Ti si dragovoljno primio na sebe kri to ti ga
priredie moji grijesi i grijesi svega svijeta. Daj mi milost da outim teko breme svojih grijeha i da
ih skrueno oplaem! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

O koliko ucviljena
Bjee ona uzviena
Majka Sina jedinog!

TREA POSTAJA
Isus pada prvi put pod kriem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.
Kako su teki nai grijesi! Pod njihovim teretom pada onaj, koji sve dri svojom svemonom
rijeju. A pada zato da se i mi podignemo iz svojih zloa. Gledaj kako isus strpljivo podnosi sve
pogrde i nemile udarce! A ti se tui na svaku malenkost i nepromiljeno mrmlja, ti, koji si i vie
toga zasluio.
Pomolimo se! Neduni Isuse Kriste! Pod teinom mojih grijeha pada ti, da mene bijednika
podigne. Okrijepi me, dragi Isuse, da nikada vie ne padnem u grijeh! Daj mi milost da me nikakvo
zlo ne odijeli od tvoje ljubavi! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Bol bolova sve to ljui

Blaga Mati gledajui
Muke slavnog eda svog.

ETVRTA POSTAJA
Isus susree svoju svetu Majku
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Gledaj Isusovu alosnu Majku kako rasplakana ide za svojim Sinom! Kolika joj bol obuze srce, kad
ga vidje onako nagrdena i izmuena? A tko joj prouzroi toliku bol? Mi i nai grijesi. Hoemo li i
nadalje svojim grijesima zadavati bol Spasiteljevoj svetoj Majci? Ne, nikada vie!

278
Pomolimo se! Predragi Isuse! Molim te za onu tugu, to si je podnio, kad si susreo svoju Majku:
udijeli mi pravu pobonost prema svojoj svetoj Majci! A ti, prealosna Majko, pomozi mi da se
uvijek spominjem muke tvoga Sina, i da po njoj doem u nebo! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Koji ovjek ne bi plako

Majku Boju vide tako
U tjeskobi tolikoj?

PETA POSTAJA
imun Cirenac pomae Isusu nositi kri
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Spasitelj je tako iznemogao da ve ne moe nositi kria; ali tvrdo ljudsko srce nema smilovanja.
Isus je mnogoga bolesnika ozdravio, mnogomu mrtvacu vratio ivot. Sada sam treba pomoi, ali mu
nema nikoga u pomo. Ne preosta, dakle, drugo njegovim neprijateljima, ve da prisile imuna, te
pomogne Isusu nositi kri. O sretna li imuna! A kako ti nosi kri?
Pomolimo se! Premili moj Isuse! Prosvijetli me svojom milou da spoznam kolika je vrijednost
tvoga kria; i daj mi milost da kri od tebe meni poslan, zagrlim i nosim drage volje, dokle god ti
hoe! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Tko protuit nee s istom,

Kada vidi gdje za Kristom
Razdire se srce njoj?

ESTA POSTAJA
Veronika prua Isusu rubac
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Meu silnom svjetinom, koja se naslaivala Isusovim mukama, nala se jedna pobona ena, te
poali Isusa. Ona mu prui rubac da otare svoje krvavo lice. A za nagradu Spasitelj joj vraa sliku
svoga presvetog obraza utisnutu u rubac. Kako je lijepo ogledalo dobila sveta Veronika! Ogledaj se
esto u to ogledalo!
Pomolimo se! Predobri Isuse, koji si smrtnim znojem svoga lica meni spasio ivot: daj vrati mojoj
dui ljepotu, koju je primila na krtenju! Daj mi onako njeno srce, kakvim ti je Sveta Veronika
pruila rubac, te i meni utisni u srce biljeg svoje muke! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Zarad grijeha svoga puka

Gleda njega usred muka,
I gdje biem bijen bi.

SEDMA POSTAJA
Isus pada drugi put pod kriem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

279
Eto i opet pada Isus, da iz gliba grijeha podigne tebe i sve ljude. Kako ga moraju boljeti rane na
presvetom tijelu? Ali jo vie nego rane bole ga tvoji grijesi, u koje neprestano pada. Prigni ve
jednom svoju oholu glavu, budi od srca ponizan i naui se Bogu za ljubav i za pokoru svojih grijeha
strpljivo podnositi svaki kri!
Pomolimo se! Ljubljeni Isuse! Ti opet pada pod tekim bremenom kria. Molim te za boli, to si ih
outio kod ovoga pada, podigni me iz mojih grijeha, i ne daj da se ikada vie u njih vratim! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Gleda svoga milog Sina,

Ostavljenog sred gorina,
Gdje se s duom odijeli.

OSMA POSTAJA
Isus tjei jeruzalemske ene
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Bogoljubne ene poalie Isusa, kad ga vidjee svega krvava i izranjena, i zato uzee nad njim
plakati. A Isus im ree: "Keri jeruzalemske, ne oplakujte mene, nego oplakujte sebe i svoju djecu!"
I tebi Isus veli isto, to je rekao enama: "Ne oplakuj, sinko i keri, mene, nego oplakuj sebe i svoje
grijehe!" A gdje su tvoje suze, da oplae svoje grijehe?
Pomolimo se! Premili Isuse, koji voli da oplakujem svoje grijehe, nego tvoje muke, daj mi milost
da skruenim srcem oplaem grijehe i uvrede, to sam ti ih nanio, i da zavrijedim veseliti se s tobom
u kraljevstvu nebeskom! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Vrelo milja, slatka Mati,

Bol mi gorku osjeati,
Daj, da s tobom procvilim.

DEVETA POSTAJA
Isus pada trei put pod kriem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Po trei put pada Isus pod kriem, ali ga ne prestaje nositi, dok ne dovri djelo ljudskoga spasenja.
Zato ti nee da nosi kri, koji te vodi u nebo? U kriu je spasenje, u kriu je zatita i obrana, u
kriu je ivot. Zato prigrli kri, da ivi u vijeke!
Pomolimo se! Premili Isuse, koji si od silne muke i po trei put pao pod kriem, ali se opet pridigao
i prigrlio teki kri, da dovri za me rtvu, daj mi jakost i ustrajnost da sa strahom i trepetom
mislim na spasenje svoje due, i da me breme grijeha ne obori u vjeni ponor, odakle nema
spasenja! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Neka ljubav srca moga

Gori sve za Krista Boga,
Da mu u svem omilim.

280
DESETA POSTAJA
Isusa svlae
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Gledaj kako Isusovi krvnici i odijelo s njega svukoe! Oh, strahote! Gol stoji Bog, koji sve odijeva.
Njegovo presveto i preisto tijelo izvrgava se ruglu. Zbog nae tate gizde i puste tatine on mora
podnositi toliku sramotu; mora biti bez odijela da nas zaodjene odijelom nedunosti, koje smo
izgubili sramotnim mislima, rijeima i djelima.
Pomolimo se! Neduni Isuse, koji si na Kalvariji bio sramotno svuen, daj mi milost da i ja svuem
sa sebe staru zlu ud i zle poude! Daj da sve, to je tatim ljudima slatko, meni bude gorko, a ti
jedini da mi bude prava slast i utjeha! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Rane drage, Majko sveta,

Spasa za me razapeta
Tisni usred srca mog.

JEDANAESTA POSTAJA
Isusa pribijaju na kri
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Promisli kako otrim avlima pribijaju na kri svete Isusove ruke, koje su toliko dobra uinile
ljudima! Promisli kako mu probijaju noge, koje su koraale jedino za ljudsko spasenje! to si ti
zasluio, koji si svojim rukama poinio tolike nepravde; koji si esto stupao po zabranjenom i
krivom putu? Bojoj se pravdi mora svakako potpuno zadovoljiti: bolje na ovom svijetu, nego na
drugom.
Pomolimo se! Klanjam ti se, moj Isuse, i molim te za svetu tvoju muku: daj da mi protrnu sva uda
od svetoga straha! Daj da razapnem grene poude svoga tijela, i da vazda budem tvoj! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Neka dou i na mene

patnje za me podnesene
Sina tvoga ranjenog.

DVANAESTA POSTAJA
Isus umire na kriu
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

U groznim mukama Spasitelj visi na kriu, a njegovi ga neprijatelji jo rue i grde. Ali on ih ne
proklinje, ve za njih moli: "Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine!" Oprata li i ti svojim
neprijateljima? Isus je umro, da mi ivimo. Svojom smru Isus je pobijedio smrt.
Pomolimo se! Strpljivi Isuse, koji si na kriu izdahnuo: molim te, pritegni me k sebi na sveti kri!
Zasluio sam nesretnu smrt, ali te molim za tvoju pregorku smrt, smiluj mi se i daj da jednom s
kriem u ruci umrem u tvojoj milosti! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

281
Daj mi s tobom suze Hvat,
Raspetoga oplakivat,
Dok na svijetu budem ja.

TRINAESTA POSTAJA
Isusa skidaju s kria
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Promisli koliku je bol morala outjeti blaena Djevica Marija, kad joj u krilo poloie mrtvo tijelo
predragoga Sina! Maem prevelike alosti grijeh probode njezino majinsko srce. Oplai svoje
grijehe i ali Majku, koja za te toliko trpi! uvaj se ponovnog pada, da je i opet ljuto ne ucvili!
Pomolimo se! Rastuena Majko Isusova i Majko moja! Molim te za onu preljutu bol, to si je
pretrpjela, kad si primila u krilo mrtvo tijelo boanskog Sina: primi i moju duu na samrti u svoje
materinsko krilo! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

U tvom drutvu uz kri stati,

S tobom jade jadovati
elja mi je jedina.

ETRNAESTA POSTAJA
Isusa polau u grob
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim kriem otkupio svijet.

Poboni Josip Arimatejac i Nikodem iskazae Spasitelju posljednju poast poloivi mu sveto tijelo
u novu grobnicu, u kojoj ne bijae jo nitko ukopan. No Isusovo tijelo nije ostalo u grobu; domalo
je ustalo slavno iz groba i opet se zdruilo s duom. I tebe e jednom poloiti u grob. Gledaj da ti
tijelo bude izmueno trudom i naporom dobrih djela, da tako slavno ustane na vjeni ivot!
Pomolimo se! Isuse, poetnie ivota, daj da na tvom grobu oivim novim ivotom, i da umrijevi
posvema grijehu, s tobom jednom uskrsnem na vjeni ivot! Amen.
Oe na... Zdravo, Marijo... Slava Ocu...
Smiluj nam se, Gospodine! - Smiluj nam se!

Kada dou smrti asi,

Kriste, Boe, nek me spasi
Majke tvoje zagovor.

ZAVRNA MOLITVA: Predobri Isuse! Zahvaljujem ti na milosti, koju si mi udijelio kod ove
pobonosti. Primi ovu moju bogoljubnost na slavu svoje muke, na zadovoljtinu za moje grijehe, na
utjehu i pomo duama u istilitu! O, ne daj, Isuse, da neizmjerna vrijednost tvoje presvete krvi
bude za me izgubljena, nego mi udijeli milost svoju i uvedi me poslije ovoga ivota u vjenu radost!
Amen. Hvaljen budi Isus Krist, raspeti na Otkupitelj, i njegova pod kriem alosna Majka Marija!

Kad mi zemlja tijelo primi,

Duu onda uzmi ti mi
U nebeski blaen dvor.

282
 4. POBONOST RANAMA ISUSOVIM

Razmatranje otajstava Muke i Rana Isusa Krista veliko sredstvo za

postizanje savrenstva i izvor snage u protivtinama
(Sv. Ljudevit Montfortski)

ivot Isusa Krista je bio glavni predmet izuavanja svetaca. Oni su razmiljali o njegovim
krepostima i patnjama i tako su stigli do kranskog savrenstva. Sveti Bernard je poeo s takvim
pobonim vjebama i ustrajao u njima do kraja: Od poetka mojeg obraenja kae napravih
jednu kiticu miomirisne pomasti, sastavljenu od muke mog Spasitelja i postavih je u moje srce
mislei na bieve, trnje i avle njegovih muka. Potrudih se itavom duom razmatrati svaki dan o
tim otajstvima.
To je isto tako bila vjeba muenika. Mi se divimo nainu na koji su oni znali pobijediti
najokrutnije muke. Ali otkuda je mogla doi primjeuje sveti Bernard ta divna ustrajnost
muenika ako ne od rana Isusa Krista, o kojima su oni esto razmiljali? Gdje je bila dua ovih
velikodunih i jakih ljudi, kada je tekla njihova krv i kada su njihova tijela bila zlostavljana
tjelesnim mukama? U ranama Isusa Krista! I te rane su ih uinile nepobjedivima.
Presveta Majka Spasiteljeva je razmiljala cijeli svoj ivot o krepostima i mukama svoga Sina.
Kada je kod njegovog roenja ula Anele kako pjevaju radosni hvalospjev, kada je vidjela pastire
kako mu se klanjaju u tali, zadivljenom je duom razmiljala o svim tim otajstvima. Ona je
usporeivala veliinu Utjelovljene Rijei i njegovu duboku poniznost, slamu i jasle s prijestoljem i
krilom Oevim, Boju mo i mudrost sa slabou i jednostavnou jednog djeteta.
Djevica Marija jednog dana ree Svetoj Brigiti: Kada sam promatrala ljepotu, skromnost i
mudrost svoga Sina, moja dua je bila izvan sebe od sree. I kada sam razmiljala da e njegove
ruke i noge biti probodene avlima, prolijevala sam bujicu suza i srce mi se lomilo od tuge i boli.
Poslije Uzaaa Isusa Krista, Blaena Djevica Marija je provela ostatak svoga ivota
posjeujui sveta mjesta koja je Spasitelj posvetio svojom prisutnou i svojim mukama. Tu je
razmiljala o njegovoj velikoj ljubavi i njegovim dubokim patnjama. Isto to je uinila i sveta Marija
Magdalena koja je ivjela trideset godina sama u svetoj pilji. Sveti Jeronim kae da je to bila
pobonost prvih krana. Oni su dolazili iz svih krajeva svijeta pie Jeronim u Svetu Zemlju da
bi, posjeujui sveta mjesta roenja, muke, patnji, njegove smrti i promatrajui svete predmete
dublje utisnuli u svoje srcu ljubav i spomen na Spasitelja svijeta.
Svi krani imaju samo jednu vjeru, klanjaju se samo jednom Bogu, nadaju se istom blaenstvu
u Nebu. Svi priznaju samo jednog Posrednika, Isusa Krista. Svi moraju nasljedovati ovaj boanski
primjer i zato trebaju razmatrati otajstva njegova ivota, njegove kreposti, i njegovu slavu.
Pogreno je vjerovati da je razmiljanje o istinama vjere i o otajstvima Isusovog ivota samo za
sveenike, redovnike i za one koji su se povukli iz ovoga svijeta. Ako redovnici i sveenici imaju
obvezu razmatranja o velikim istinama nae svete vjere da bi dostojno odgovorili na svoj poziv,
laici su isto toliko duni to initi barem zbog opasnosti u kojima se nalaze svaki dan da se izgube.
Trebaju se zato naoruati ustrajnim prisjeanjem na ivot, kreposti i muku Spasitelja, koje
predstavlja petnaest otajstava svete krunice.

4. 1. Sestra Marija Marta Chambon i Pobonost Ranama Isusovim

(Knjiicu s ovim gore naslovom poetkom dvadesetog stoljea tiskao je samostan asnih sestara
Pohoenja Marijina u Chamberyu u Francuskoj s imprimaturom od 21. 11. 1923. + Dominicus,
Archiep. Camberinesis. Knjiica je izila u velikom broju izdanja i ubrzo nakon toga je prevedena
na gotovo sve evropske jezike. Na hrvatskom je tiskana 1930. u Zagrebu. Donosimo krai saetak
poruke te knjiice.

ivot Sestre Marije Marte Chambon

Franciska Chambon rodila se u kranskoj obitelji 6.3. 1841. u selu Croix- Rouge nedaleko od
Chamberya u Francuskoj. Jo od djetinjstva pokazivala je osobite znakove duboke pobonosti. U

283
devetoj godini imala je duhovno vienje Raspetog Isusa, a na prvoj priesti i Djeteta Isusa. Odluila
se za redovniki ivot i sa 21. godinom ula je u samostan Pohoenja Marijina u Chamberyu. Kao
redovnica odlikovala se skrovitou, poniznou, pobonou i pokorom. Svoja iskustva Isusovih
ukazanja i poticaja na pobonost njegovim Ranama dijelila je s duhovnikom i poglavaricama. Oni
su to zapisivali i tako je nastala ova knjiica. Sestra Marija Marta Chambon umrla je 21. 3. 1907.
na glasu svetosti.

Poticaji na tovanje Isusovih rana

Jedno me boli, govorae dragi Spasitelj Svojoj maloj sluavci, "a to je, to ima dua, koje
smatraju pobonost Mojim Ranama kao neto udnovato, nedostojno, neprikladno... Zato ta
pobonost opada i zaboravlja se. U Nebu ima svetaca, koji su gajili veliku pobonost Mojim Svetim
Ranama, no na zemlji nema vie gotovo nikoga tko bi Me tovao na taj nain....
Presveta Djevica doe jednog dana Pohoenja, da utvrdi nau mladu sestru na njenom putu.
Pojavivi se u pratnji svetih osnivaa reda Pohoenja i sv. sestre Margarete Marije, ree joj Ona
dobrohotno: Ja dajem Svoj Plod redu Pohoenja, kao to sam Ga nosila u posjete svojoj neakinji
Elizabeti. Tvoj sveti Osnivatelj opisao je napore, krotkost i poniznost Moga Sina; tvoja sveta majka
Ivana de Chantal Moju velikodunost; tvoja sveta sestra Margareta Marija opisala je Presveto Srce
Moga Sina, da Ga dade svijetu.... A ti, keri, ti si odabrana, da zaustavi Pravdu Boju, koristei se
zaslugama Muke i Svetih Rana Moga jedinoga i preljubljenog Sina Isusa.....
Pozivi i bodrenja Presvete Djevice umnaahu se u raznim oblicima. "Ako hoete blaga, trebate ih
crpsti iz Svetih Rana Moga Sina .... Sva rasvjetljenja Duha Svetoga izlaze iz Rana Isusovih, no vi
ete primiti od tih darova toliko, koliko bude u vama poniznosti."....
I sam Isus, da utvrdi Svoju slubenicu, sa Svoje strane u vie navrata uvjerava je, kako je ona
doista zvana da ponovno oivi pobonost spasonosnim Ranama. "Ja te odabrah da probudi
pobonost Mojoj Svetoj Muci u ovim nesretnim vremenima, u kojima ivite." Zatim pokazujui joj
Svoje Svete Rane kao knjigu u kojoj je hoe nauiti itati, dobri Uitelj doda: "Ne skrei oi s te
knjige. I ti e nauiti vie nego najvei uenjaci. Pobonost Svetim Ranama postie sve."
Svaki dan i svaki as, da je potakne na arki apostolat, otkriva joj Isus neprocjenjivo blago ovih
izvora ivota. "Nijedna dua, iza Moje Svete Majke, nije imala milosti kao ti, da danju i nou gleda
Moje Svete Rane. Keri, prepoznaj blago ovoga svijeta, jer svijet Ga ne eli prepoznati! Hou da
ovako vidi Moje Rane, da bolje shvati to sam uinio, kad sam doao na svijet da trpim za te.
Keri kad god prikazujete Mome Ocu zasluge Mojih Boanskih Rana, stjeete golemo bogatstvo.
Slini ste ovjeku, koji je naao u zemlji veliko blago. Ali budui da vi ne moete sauvati ovo
bogatstvo, Bog ga i Moja Boanska Majka uzimaju natrag, da vam ga vrate u asu smrti i primijene
zasluge duama, koje ga trebaju. Jer vi trebate koristiti blago Mojih svetih Rana. Ne valja da
ostanete siromasi, jer je va Otac vrlo bogat!.... Vae blago? To je Moja Sveta Muka!
Ako je netko u nudi, neka doe s vjerom i pouzdanjem, neka crpi trajno iz blaga Moje Muke i
Mojih Rana!
Isus hoe da Ga ljubimo srcem Serafina. Pokazujui sestri Mariji Marti skupinu aneoskih
duhova oko oltara, ree Isus: "Oni promatraju ljepotu i svetost Boju!.... Oni joj se dive, klanjaju se,
ali je ne mogu nasljedovati. A to se vas tie, vi trebate posebno razmatrati boli Isusove, da
postanete Njemu slini. K Mojim Ranama trebate pristupati topla, gorua srca, te arko uzdisati, da
dobijete milosti koje traite." Isus trai da to inimo arkom vjerom: "One su potpuno svjee,
trebate ih prikazivati kao da je prvi puta. U promatranju Mojih svetih Rana nalazite sve za sebe i za
druge. Ja sam ti ih pokazao da ue u njih."
Isus trai da to inimo u apostolskom duhu, te da se nikada ne umorimo. "Mnogo treba moliti, da se
pobonost Mojim svetim Ranama rairi svijetom. Moje Svete Rane dre svijet. Trebate moliti za
ustrajnost u ljubavi prema Mojim Ranama, jer one su izvor svih Milosti. Trebate ih esto zazivati....
i poticati blinje .... Trebate o njima govoriti i esto se na to vraati, da usadite tu pobonost u
duama. Trebat e dugo, da se utvrdi ta pobonost. Radite srano!

284
 Obeanja Isusova

Isus se nije zadovoljio samo time, da je Mariji Marti povjerio Svoje Svete Rane, da joj je izloio
vane razloge koristi ove pobonosti, kao i uvjete koji joj osiguravaju uspjeh, ve je dao i obeanja
tovateljima njegovih Rana. Gospodin ree sestri Marti Mariji:
Ja u dati sve to me budete molili zazivajui Svete Rane. Trebate iriti njihovu pobonost.
- Sve to molite dobit ete, jer je zasluga Moje Krvi bezgranine cijene. Mojim Ranama i Mojim
boanskim Srcem moete sve dobiti.
- Iz Mojih Rana, -kae Isus-, izlaze plodovi svetosti. Kao to zlato oieno u posudi za taljenje
postaje ljepe, tako treba staviti svoju duu i due svojih sestara u Moje Svete Rane. Tu e se one
usavriti kao zlato u pei .... Vi se moete uvijek oistiti u Moj Svetim Ranama.
- Moje e Rane popraviti i zalijeiti vae rane....
- Moje e Rane pokriti sve vae pogreke ....
- Oni, koji ih tuju, postii e pravu spoznaju Isusa Krista.
- Razmatrajui o Njima vi ete tu nai uvijek novu hranu ljubavi.
- Svete Rane daju svemu veliku cijenu.
- "Keri moja, zaroni svoje ine u Moje Rane pa e onda to biti neto. Svi vai ini, pa i
najneznatniji, zaronjeni u Moju Krv, poluit e samim tim neogranienu zaslugu i zadovoljiti Moje
Srce!
- Opetujte esto kod bolesnika ovaj uzdah: Moj Isuse, oprosti i smiluj se po zaslugama Svojih svetih
Rana! Ova e molitva olakati duu i tijelo."
- Grenik, koji moli molitvu: "Vjeni Oe, ja Ti prikazujem Rane Isusove, da se izlijee Rane
naih dua", postii e svoje obraenje."
- Sv. Rane spaavaju svijet i osiguravaju dobru smrt. "Moje e vas Rane sigurno spasiti.... One e
spasiti svijet.
- Treba umirati ustima pritisnutim na ove sv. otvore ... - Nema smrti za duu, koja umre u Mojim
Ranama. One daju pravi ivot."
- Svete Rane daju nam svu mo pred Bogom. "Vi niste nita po sebi, no vaa dua, sjedinjena s
Mojim Ranama, postaje mona; ona dapae moe uiniti vie stvari najedanput, i zasluiti i dobiti
za sve potrebe, a da nije potrebno nita posebno odrediti."
- Gospodin je esto ponovio sestri Mariji Marti obeanje, da e Sveta Crkva trijumfirati pomou
Svetih Rana i Bezgrene Djevice. "Keri, treba da dobro izvri svoju zadau, da prikazuje Moje
Boanske Rane Mome Vjenome Ocu, jer odatle e doi trijumf Crkve, koji e ii preko Moje
Bezgrene Majke."

No odmah od poetka Gospodin odvraa sestru od svake obmane, kao i od svakog nesporazuma.
Ne radi se o materijalnom trijumfu, o vidljivoj pobjedi, o kojoj sanjaju neke due .... Laa Petrova
nee nikada biti bez valova. Katkad emo drhtati zbog njihovih strahota .... Boriti se, uvijek se
boriti, to je zakon ivota nae Crkve. "Ne razumiju to trae, kad trae njen trijumf.... Moja Crkva
nee nikada imati vidljiva trijumfa."
Ipak se kroz sve borbe i tjeskobe nastavlja u Crkvi i po Crkvi djelo Isusa Krista: spas svijeta.
Djelo se Kristovo ispunja to bolje, to vie nae molitve - koje imaju svoje mjesto u Bojem planu
-trae pomo Neba. A razumije se, da se Nebo napose lako moe umilostiviti, kad se zazivaju Rane
Otkupitelja. Isus esto istie ovu stvar:
"Zazivanje sv. Rana pribavit e Crkvi neprekidnu pobjedu .... Treba bez prekida crpsti iz ovih
izvora za trijumf Moje Crkve."...
O dragi Uitelju, koliko ve vremena trai, da to inim, a pobjeda ne dolazi!" povika ona
jednom u svojoj prostodunosti. -"Keri, odvrati blagi Spasitelj, vi biste morali biti zadovoljni ve
time to vas otrije ne kaznim .... Ti zaustavlja Moju ruku. - Obeajem ti trijumf, ali malo po
malo."
- "Blagodat svetih Rana dovlai Milost s Neba i uzdie u Nebo due iz istilita. Kad god budete
gledale Razapetoga Boga istim srcem, dobit ete osloboenje pet dua iz istilita, jednu za svaku

285
Ranu. Istu Milost postii ete obavljajui Krini put, ako je vae srce vrlo isto, vrlo slobodno; ista
Milost kod svake postaje po zaslugama svake od Mojih Rana.
Kad prikazujete Moje Svete Rane za grenike, ne treba zaboraviti to initi i za due u istilitu,
jer ima malo ljudi, koji misle da im ga olakaju. Svete su Rane blago nad sva blaga za due u
istilitu."
Da okruni ova Svoja velianstvena obeanja, Gospodin pokazuje napokon u Svojim Ranama
"zalog nae budue slave", te daje sestri Mariji Marti da gleda sreu, koju u Nebu pribavlja njihovo
razmatranje.
"Due, koje ponizno mole i razmatraju Moju Muku, jednog e dana uestvovati u Slavi Mojih
Boanskih Rana. Njihovi e udovi zadobiti blistavu ljepotu i slavu. to vie budete promatrali Moje
bolne Rane na zemlji, to vie ete ih promatrati Slavne na Nebu! Dua, koja je za ivota astila i
sluila se Ranama Isusa Krista, te ih prikazivala Vjenome Ocu za due u istilitu, bit e u asu
smrti praene Presvetom Djevicom i Anelima, a Gospodin na Kriu, sav sjajei od slave, primit e
je i okruniti." Gospodinovi zahtjevi za tovanje svetih Rana U zamjenu za tolike Milosti Isus je
traio od zajednice samo dvije pobonosti, o kojima emo kazati par rijei: Svetu Uru i Krunicu
Svetih Rana.

4. 2. Sveta Ura i Krunica svetim Ranama

Presveta Djevica je uila slubenicu Boju Martu Chambon, kako se treba obavljati
pobonost svete ure. Ukazavi se u liku Majke Boje od Sedam alosti, drei Svog Sina u
rukama, ree: "Keri, prvi put sam promatrala Rane dragoga Sina kad je Njegovo Tijelo bilo
poloeno u Moje ruke .... Ja sam razmatrala Njegove boli i nastojala sam, da se preliju u Moje Srce
Gledala sam Njegove boanske noge, jednu za drugom, odatle sam prela k Srcu, gdje sam vidjela
onu veliku Ranu, najdublju za Moje majinsko Srce .... Promatrala sam lijevu ruku, zatim desnu i
napokon trnovu krunu. Sve Mi ove Rane probijahu Srce .... Eto, to je Moja Muka.... Sedam je
maeva u Mome Srcu, zato treba tovati Svete Rane Moga Boanskog Sina po Mome Srcu." (Za
obavljanje pobonosti svete ure moemo se posluiti razmatranjima o Isusovoj Muci i Ranama koje
donosimo u ovoj knjiici ili drugim slinima.)

Krunice svetih Rana

(U pobonoj katolikoj tradiciji postoje dvije vrste molitve krunice sv. Ranama. Jedan je
vezana uz privatne objave sestri Marti Chambon, a druga potjee od sv. Alfonsa Liguoria)

1. Gotovo u isto vrijeme (1867 -1868) izrazi Gospodin Svoju drugu elju sestri Marti Chambon i
poglavarice samostana uvedoe dnevno moljenje "Krunice svetih Rana". -Evo, kako se od
poetka poela moliti ova Krunica.
(Moli se na obinu krunicu od 5 desetica).
Na mjesto "Vjerovanja" i na tri prva zrna molila se lijepa molitva, koju dugujemo nadahnuu
jednog sveenika iz Rima:
"O Isuse, boanski Otkupitelju, budi nam milostiv, nama i cijelome svijetu. - Amen. Boe jaki,
Boe sveti, Boe besmrtni, smiluj se nama i cijelome svijetu. - Amen.
Smiluj nam se, milostiv nam budi, o Isuse, u sadanjim mukama, zatiti nas Svojom
Predragocjenom Krvlju. - Amen.
Vjeni Oe, udijeli nam milost po Krvi Isusa Krista, Tvoga jedinoga Sina, udijeli nam Milosre,
usrdno te molimo! Amen!
Na velika zrnca umjesto Oenaa moli se zaziv:
Vjeni Oe prikazujem Ti Rane Gospodina naega Isus Krista da se izlijee rane naih dua.
Na mala zrna moli se 10 puta zaziv: Moj Isuse oprosti i smiluj se po zaslugama ma Svojih Svetih
Rana.
Na kraju se izmoli tri puta zaziv koji se moli i na velika zrna. (Za molitvu ove krunice Crkva je
udijelila djelomini oprost svaki puta kad se krunica izmoli).

286
"Pobonost je Svetim Ranama lijek za ova vremena puna nepravde - govorae Spasitelj sestri
Marti- Ja elim tu pobonost, zazive Ranama treba moliti velikim arom."

2. Krunica Isusovim ranama od sv. Alfonsa Marije Liguoria

1. Gospodine moj Isuse Kriste, klanjam se rani tvoje lijeve noge. Hvala ti, to si ju za me
pretrpio s tolikom boli, s tolikom ljubavlju. Suosjeam s tobom tvoju muku i muku alosne tvoje
Majke. Po zaslugama te tvoje svete rane molim te, da mi oprosti moje grijehe, za koje se iz svega
srca kajem, vie nego za ikakvo drugo zlo, jer sam njima uvrijedio tvoju neizmjernu dobrotu.
alosna Majko, moli Isusa za me. Po ranama koje si, moj Isuse, pretrpio s tolikom ljubavlju, uz
toliku tvoju bol, smiluj mi se o Boe moj. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu....
2. Gospodine moj Isuse Kriste, klanjam se rani tvoje desne noge. Hvala ti, to si ju za me pretrpio
s tolikom boli, s tolikom ljubavlju. Suosjeam s tobom tvoju muku i muku alosne tvoje Majke. Po
zaslugama te tvoje svete rane molim te, da mi dadne jakost, te odsada ne padam u smrtni grijeh,
nego da po tvojoj milosti ustrajem do smrti. alosna Majko, moli Isusa za me. Po ranama koje si,
moj Isuse, pretrpio s tolikom ljubavlju, uz toliku tvoju bol, smiluj mi se o Boe moj. Oe na,
Zdravo Marijo, Slava Ocu....
3. Gospodine moj Isuse Kriste, klanjam se rani tvoje lijeve ruke. Hvala ti, to si ju za me pretrpio
s tolikom boli, s tolikom ljubavlju. Suosjeam s tobom tvoju muku i muku alosne tvoje Majke. Po
zaslugama te tvoje svete rane molim te, da me oslobodi od pakla, koji sam ja esto zasluio, a gdje
ako padnem ne bih te mogao vie ljubiti. alosna Majko, moli Isusa za me. Po ranama koje si, moj
Isuse, pretrpio s tolikom ljubavlju, uz toliku tvoju bol, smiluj mi se o Boe moj. Oe na, Zdravo
Marijo, Slava Ocu....
4. Gospodine moj Isuse Kriste, klanjam se rani desne tvoje ruke. Hvala ti, to si ju za me pretrpio
s tolikom boli, s tolikom ljubavlju. Suosjeam s tobom tvoju muku i muku alosne tvoje Majke. Po
zaslugama te tvoje svete rane molim te, da mi nebesku slavu udijeli, gdje u te savreno ljubiti
svim svojim silama. alosna Majko, moli Isusa za me. Po ranama koje si, moj Isuse, pretrpio s
tolikom ljubavlju, uz toliku tvoju bol, smiluj mi se o Boe moj. Oe na, Zdravo Marijo, Slava
Ocu....
5. Gospodine moj Isuse Kriste, klanjam se rani tvoga boka. Hvala ti, to si htio i poslije smrti
pretrpjeti tu porugu, istina bez boli, ali s prevelikom ljubavlju. Suosjeam sa tvojom alosnom
Majkom, koja je sama kuala svu tu muku. Po zaslugama te svete tvoje rane molim te, da mi
udijeli dar svoje svete ljubavi, da te uvijek na ovom svijetu ljubim, te doem u Nebo, da te licem u
lice ljubim kroz sve vjeke vjekova. alosna Majko, moli Isusa za me. Po ranama koje si, moj Isuse,
pretrpio s tolikom ljubavlju, uz toliku tvoju bol, smiluj mi se o Boe moj. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu....
Pomolimo se: Boe, koji si mukom svoga jedinoroenog Sina i prolijevanjem krvi iz njegovih pet
rana ljudsku narav, grijehom ranjenu, otkupio udijeli nam, molimo: da Isusove rane tujemo, i da po
njegovoj predragocjenoj Krvi oprotenje zadobijemo. Po istome Krstu Gospodinu naemu. Amen.
(papa Leon XII je 1823, molitvi ove krunice udijelio djelomine oproste).

PETNAEST MOLITAVA SVETE BRIGITE

(Izvadak iz molitvenika: Isuse, ja se uzdam u tebe, s odobrenjem Nadbiskupskog stola u
Zagrebu od 24. VIII. 1976. a u Italiji su objavljenje s imprimaturomo Vatikana P.
Canissius Van Lierde, Vic. Generalis Civitatis Vaticanae 9.7. 1984. u izdavakoj kui
Shalom)

Molitve predstavljaju pobonost Presvetim Ranama i Muci Spasiteljevoj, to ih je na Gospodin

Isus Krist objavio svetoj Brigiti vedskoj (14.VI.1303. 23.VII.1373.) u crkvi Sv. Pavla u Rimu. Te
molitve predstavljaju osobitu pobonost prema Muci i Ranama naega Gospodina. Tu je pobonost

287
odobrila Sveta kongregacija za irenje vjere (De propaganda fide) i papa Klement XII. (od 1730. do
1740.). Nalazi se u knjiici Objava sv. Brigite.
Sv. je Brigita dugo eljela znati broj udaraca to ih je na Gospodin primio u svojoj Muci.
Jednog joj se dana On ukaza i ree: Ja sam primio na svom Tijelu pet tisua etiri stotine i
osamdeset udaraca. Ako ih hoe astiti kakvom pobonou, onda moli petnaest puta Oe na... i
petnaest puta Zdravo Marijo..., s ovim molitvama (to ih ju je On sam nauio) za vrijeme jedne
cijele godine. Kada se ta godina svri, onda e time biti pozdravljena svaka moja Rana. Gospodin je
dodao da e svaki koji bude molio te molitve godinu dana bez prekida osloboditi petnaest dua
svoje loze iz istilita, petnaest pravednika te iste loze bit e utvreno i sauvano u milosti i obratiti
e se petnaest grenika te iste loze. Osoba, koja bude molila te molitve, imat e prve stupnjeve
savrenstva.
Petnaest dana prije njezine smrti dat u joj svoje Predragocjeno Tijelo da po njemu bude osloboena
od vjenog glada; dat u joj piti svoju Predragocjenu Krv da ne bude vjeno eala. Petnaest dana
prije svoje smrti ona e se s gorinom pokajati za sve svoje grijehe koje e potpuno spoznati. Pred
nju u staviti znak svoga jakog pobjednikog Kria da joj bude u pomoi i za obranu proti
zasjedama njezinih neprijatelja. Prije njezine smrti doi u sa svojom predragom i ljubeznom
Majkom i dobrohotno u primiti njezinu duu i voditi je u vjenu radost i ondje u joj dati piti
poseban gutljaj s izvora moga Boanstva, ega neu dati drugima, koji ne mole tih mojih molitava.
Valja znati da e i onome koji bi 30 godina ivio u smrtnom grijehu, a koji bi pobono molio ili
odluio moliti te molitve, Gospodin oprostiti sve njegove grijehe dajui mu milost skruene
ispovijedi, obraniti ga od nagle smrti, osloboditi njegovu duu od vjenih muka. Ako onaj tko moli
iz nehotinog zaborava ili zbog opravdanih razloga preskoi molitvu jedan ili vie dana moe je
nadoknaditi molei drugi dan dva puta iste molitve. Ove molitve se mogu moliti i umjesto Krinog
puta.

Napomena: Prije svake molitve izmoliti 1 Oe na i 1 Zdravo Marijo.

1. ISUSOVA MUKA DO KRUNJENJA TRNJEM- Isuse Kriste, vjena slasti za sve one koji Te
ljube, radosti to nadilazi svaku drugu radost i svaku elju, spasenje i ufanje svih grenika! Ti si
pokazao da nema veega zadovoljstva od toga da bude meu ljudima, tako da si u punini vremena
uzeo i ljudsku narav iz ljubavi prema njima. Sjeti se svih patnja to si ih pretrpio od asa svojega
zaea, a osobito za svoje svete Muke, kako je to bilo odlueno i odreeno po Bojem naumu u
vjenosti. Gospodine, sjeti se svoje posljednje Veere sa svojim uenicima, kada si im oprao noge,
dao im svoje sveto Tijelo i predragocjenu Krv, prorekao im svoju skoru Muku, a uz to ih i blago
tjeio. Spomeni se alosti i gorine to si ih osjetio u svojoj dui, kako si to i sam posvjedoio kada
si rekao: alosna je moja dua do smrti!
Isuse dragi, sjeti se strahovanja, tjeskoba i boli, to si ih pretrpio u svojemu njenom Tijelu prije
svoje Muke na Kriu, kako si se oznojio krvavim znojem za svoje trokratne molitve, kako Te je
poljupcem izdao Tvoj uenik Juda i uhvatio Te Tvoj narod kojeg si Ti izabrao i uzvisio; kako su Te
optuili lani svjedoci i nepravedno sudila tri suca, u cvijetu Tvoje mladosti, a u sveano vrijeme
Pashe! Mili Spasitelju, sjeti se kako si bio lien svoje vlastite odjee i za ruglo bio odjeven, najprije
od Heroda, kao luaka u bijelu haljinu, a zatim od vojnika, na pogrdu, i u crvenu haljinu; kako su Ti
smrdljivom krpom pokrili oi i Tvoje Sveto Lice; kako su ga ukali, krunili Ti glavu trnovom
krunom; stavili Ti u ruku trsku i njome Te tukli po glavi; kako su Te privezali uza stup i rastrgali Te
udarcima bieva i jo Te obasuli pogrdama i uvredama! Presveti Otkupitelju, po zaslugama svih
svojih patnja i boli to si ih pretrpio, prije svoje Muke na Kriu, podijeli mi prije moje smrti milost
da se savreno pokajem, da se iskreno i potpuno ispovjedim, da uinim dostojnu zadovoljtinu i da
zadobijem oprotenje svih svojih grijeha! Amen!

2. POGRIVANJE ISUSA - Isuse, savrena slobodo anela, rajska naslado, sjeti se strane alosti
to si je pretrpio kad su Te okruili Tvoji neprijatelji kao bijesni lavovi i vrijeali Te nebrojenim
uvredama, pljuvali Ti u sveto Lice, ukali ga i natjecali se tko e Tebe vie muiti drugim

288
neuvenim zlostavljanjima. Spasitelju moj, po zaslugama tih svojih boli, pogrda i uvreda, molim Te
da me oslobodi od svih mojih neprijatelja, vidljivih i nevidljivih, i da mi dade milost da pod
Tvojom zatitom doem do savrene punine vjenoga spasenja! Amen!

3. ISUSOVO RASPEE NA KRIU- Isuse, neizmjerni i neogranieni Stvoritelju neba i zemlje,

koji sve obuhvata i sve dri u svojoj vlasti, sjeti se pregorke boli to si je pretrpio kad su Ti idovi
uz Kri prevezali Tvoje svete, njene ruke i noge i probili ih debelim, tupim avlima; a kada ih nije
zadovoljio Tvoj poloaj, da uzmognu ugoditi svojem bjesnilu, rairivali su Tvoje Rane, zadavali Ti
bol na bol, istegnuli Te na Kriu zlobnom okrutnou, vukli Te na sve strane i iaili Tvoje udove!
Ljubljeni Otkupitelju, usrdno Te molim da mi po zaslugama tih svojih presvetih boli na Kriu,
punih ljubavi za nas, ulije strah i ljubav prema Sebi! Amen!

4. ISUSOVA MOLITVA ZA SVOJE MUITELJE- Isuse, nebeski lijenie, na Kri podignut da

svojim ranama izlijei nae rane, sjeti se boli i ozljeda to si ih pretrpio na svim svojim udovima,
od kojih ni jedno nije ostalo na svojemu mjestu, tako da nije bilo boli sline Tvojoj boli! Od pete do
vrh glave ni jedan dio Tvojega Tijela nije bio bez muka. Ali uza sve to trpljenje Ti nisi propustio
moliti svojega Oca za svoje neprijatelje: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine! Po tom svojem
velikom milosru i po zaslugama tih svojih boli daj nam milost da spomen na Tvoju pregorku
Muku probudi u nama savreno pokajanje, da zadobijemo oprotenje svih svojih grijeha! Amen!

5. MILOSRE ZA RASKAJANE GRENIKE- Isuse, ogledalo vjenoga sjaja, sjeti se kako si u

svjetlu svojega Boanstva promatrao preodreenje onih to e se spasiti po zaslugama Tvoje svete
Muke, ali si istodobno outio i alost i gorko alio propast i oaj velikoga mnotva onih nesretnih
grenika to e biti osueni zbog svojih grijeha! Po tomu bezdanu svoje suuti i milosra, a osobito
po dobroti to si je pokazao prema raskajanom razbojniku kada si mu rekao: Jo danas e biti sa
mnom u raju, molim Te, blagi Isuse, smiluj se i meni u asu moje smrti!

6. ISUSOVA OPORUKA NA KRIU - Isuse, preljubezni i ivo ueni Kralju, sjeti se boli to si je
pretrpio kada su Te svukli do gola, kao bijednika, pribili Te i uzdigli na Kri! Svi su Te Tvoji roaci
i prijatelji ostavili na Kriu, osim Tvoje ljubljene Majke, koja je vjerno stajala uz Tebe u Tvojoj
smrtnoj borbi. Nju si predao svomu vjernom ueniku rekavi svojoj presvetoj Majci Mariji: eno,
evo Ti sina!, a svetom Ivanu: Evo ti Majke! Spasitelju dobri, molim Te da se po mau boli, to
je tada probo duu Tvoje presvete, prealosne Majke, smiluje meni u svim mojim alostima i
nevoljama, tjelesnim i duevnim i da bude uza me u svim kunjama, a osobito u asu moje smrti!
Amen!

7. ISUSOVA EA- Isuse, neiscrpljivi izvore milosra, s dubokim osjeajem ljubavi rekao si na
Kriu: eam! To je bila Tvoja ea za spasenje ljudskoga roda. Premili Spasitelju, raspali naa
srca eljom da teimo za savrenstvom u svim svojim djelima! Potpuno ugasi u nama tjelesnu
poudu i ar svjetovnih elja! Amen!

8. NAPITAK NA KRIU- Isuse, slasti srdaca, naslado duhova, po gorini ui i octa, to si ih kuao
na Kriu iz ljubavi prema nama, daj nama milost da dostojno primamo Tvoje Presveto Tijelo i
Tvoju Predragocjenu Krv za ivota i u asu svoje smrti, da budu lijek i utjeha naim duama!
Amen!

9. ISUSOV VAPAJ NA KRIU- Isuse, svesilni Kralju, najvia duhovna radosti, sjeti se boli to si
je pretrpio kada si uronjen u gorinu blize smrti, napadan i vrijean od idova, glasno zavapio da si
ostavljen od svojega Oca, pa si mu se potuio: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?
Spasitelju moj usrdno Te molim da me po zaslugama te Svoje smrtne tjeskobe ne ostavi u gorkim
bolima moje smrti! Amen!

289
10. ISUSOVE VELIKE RANE NA KRIU- Isuse, poetnie i posljednji cilju svih stvari,
ivotvorna silo, sjeti se kako si uronio u bezdan boli od pete do glave. Po zaslugama svojih velikih
rana naui me da s iskrenom ljubavlju vrim Tvoje zapovijedi kojih je put irok i lagan onima koji
Te ljube! Amen!

11. ISUSOVE DUBOKE RANE NA KRIU- Isuse, duboki bezdane milosra, molim Te po
zaslugama Tvojih rana, to su prodrle do sri Tvojih kostiju i Tvoje utrobe, izvuci iz grijeha mene
bijednika, svega ogrezla u opainama i sakrij me pred svojim rasrenim Licem u svoje rane, dok me
mine Tvoja srdba i pravedna zlovolja! Amen!

12. ISUSOVE KRVAVE RANE NA KRIU- Isuse, ogledalo istine, peate jedinstva, svezo ljubavi,
sjeti se mnogih rana kojima si bio izranjen od glave do pete, sav rastrgan i crven od prolivene
Predragocjene Krvi. O velike boli, to si je pretrpio iz ljubavi prema nama na svomu itavom
nevinom Tijelu! Blagi Isuse, to si za nas jo mogao uiniti, a da tog nisi ve i uinio? Spasitelju
predragi, usrdno Te molim utisni svojom Predragocjenom Krvlju sve svoje rane u moje srce da u
njima neprestano itam Tvoje boli i Tvoju ljubav! Daj da se vjerno spominjem Tvoje Muke i da se
tako u mojoj dui obavlja plod Tvojih patnja i da se svakog dana sve vie umnoi moja ljubav
prema Tebi, sve dok ne stignem k Tebi. Dobri Spasitelju, koji si riznica svih dobara i radosti, za koje
Te molim da mi ih dade u vjenom ivotu! Amen!

13. TJESKOBA NA KRIU- Isuse, jaki lave, besmrtni i nepobjedivi Kralju, sjeti se boli to si je
pretrpio dok su se sve Tvoje sile i Srca i Tijela potpuno iscrple, pa si onda priklonuo glavu i rekao:
Svreno je! Po zaslugama te Tvoje tjeskobe i boli, molim Te, Gospodine Isuse, smiluj mi se u
posljednjem asu moga ivota kada moja dua bude u tjeskobi i duh moj uznemiren! Amen!

14. ISUSOVA SMRT- Isuse, jedinoroeni Sine Oev, odsjeve i sliko Njegove Biti, sjeti se kako si se
ukratko i ponizno preporuio svome Ocu kada si Mu rekao: Oe moj, u Tvoje ruke predajem duh
svoj! Tijelo Ti je bilo ranama rastrgano, Srce slomljeno i Ti si izdahnuo, pun milosra za nas, samo
da nas otkupi. Kralju svetaca, po zaslugama Tvoje predragocjene smrti ojaaj me i pomozi mi da
se oduprem zlom duhu tijela i krvi, da umrem svijetu i ivim samo Tebi! Molim Te, primi u asu
smrti moju hodoasniku i prognanu duu, koja se vraa k Tebi!

15. ISUSOVO POSLJEDNJE SVEPROLIE KRVI- Isuse, pravi plodni trse, sjeti se kako si obilno
i velikoduno prolio svu svoju Krv iz svoga svetoga Tijela, kao groe pod tijeskom! Od udarca
vojnikova koplja potekla je iz Tvojeg probodenog Srca Krv i Voda, tako da u njemu nije ostala ni
jedna jedina kap. Bio si uzdignut na Kriu kao kitica mirhe. Njeno Ti je Tijelo uvenulo, sokovi su
Tvoje utrobe presahnuli, sr se Tvojih kostiju osuila. Po zaslugama te Tvoje gorke Muke i po
Tvojoj prolivenoj Predragocjenoj Krvi molim Te, dobri Isuse, primi moju duu kada budem u svojoj
smrtnoj borbi! Amen!

ZAKLJUNA MOLITVA: Moj blagi i vjerni Isuse, raspeti Otkupitelju, rani moje srce da mi
pokajnike suze boli i ljubavi budu hranom dan i no! Svega me obrati k Sebi da Ti moje srce bude
vjeitim stanom, da Ti se moje vladanje svidi i da Ti kraj mojega ivota toliko omili da me poslije
moje smrti primi u nebo da Te zauvijek slavim sa svim svetima! Amen! Pomolimo se! Gospodine
Boe, koji si blaenoj Brigiti objavio po svom Sinu nebeske tajne, daj nama, svojim slugama, po
njezinu pobonom zagovoru, da se veselo radujemo pri objavi Tvoje vjene slave! Po istom Kristu
Gospodinu naemu! Amen! Sveta Brigito, moli za nas!

290
 4. 3. Molitve svetaca i duhovnih velikana Ranama Isusovim

Molitva sv. Faustine Isusovim Ranama

Raspeti Isuse, molim Te daj mi milost da uvijek i posvuda u svemu vrim volju Tvoga Oca. Ali
kad mi bude suvie teko padala Boja volja, molim Te Isuse, neka mi iz Tvojih Rana tee snaga, a
moje usne neka ponavljaju: Neka bude Tvoja volja Gospodine.

Slavne Rane uskrslog Isusa

(Marguerit d'Oyngt, kartuzijanac)

Na asnim rukama i nogama uskrslog Isusa vidjele su se slavne Rane koje je zadobio trpei
nama za ljubav. Iz tih slavnih Rana izlazila je takva svjetlost kao da sva ljepota Boanstva prolazi
kroz njih. Ono slavno tijelo je bilo tako isto i prozirno da se jasno vidjela dua; bilo je tako
plemenito i sjajno da se moglo jasnije u njemu zrcaliti nego u nekom kristalu, bilo je tako lijepo da
su se u njemu kao ocrtavali aneli i sveci kao da su u njemu bili predstavljeni. Lice uskrslog Isusa je
bilo tako lijepo da su aneli neprestano eljeli gledati ga i nisu se mogli nasititi divljenja.

Neka tvoje rane budu lijek moje due

(sv. Grgur, papa)

O Gospodine Isuse Kriste Klanjam se Tebi na kriu objeenu i trnovom krunom okrunjena;
molim te, da me kri tvoj oslobodi od anela kazne. O Gospodine Isuse Kriste! Klanjam se tebi na
kriu ranjenom, ui i octom napojenom; molim Te, da rane tvoje budu lijek due moje. O
Gospodine Isuse Kriste! Poradi one gorine, to si je podnio radi mene bijednika na kriu, osobito
onaj as, kada je plemenita dua tvoja izala iz blagoslovljenog tijela tvoga; molim te, smiluj se dui
mojoj, kad bude izlazila iz tijela, i uvedi je u ivot vjeni. O Gospodine Isuse Kriste! Klanjam Ti se
poloenom u grobu, pomazanom mirom i mirisima: molim Te, da Tvoja smrt bude moj ivot. O
Gospodine Isuse Kriste Klanjam Ti se, koji si saao nad pakao i oslobodio sunje: molim te, ne
dopusti mi, da tamo doem. O Gospodine Isuse Kriste, klanjam ti se uskrsnulom od mrtvih,
uzalom na nebesa, gdje sjedi o desnu Oca; molim te, da budem dostojan tamo te slijediti. O
Gospodine Isuse Kriste, dobri pastiru! Ouvaj pravednike, grjenicima budi milosrdan, svima
vjernicima blag, i smiluj se meni najveem grjeniku. Amen.

Pozdrav svetim Isusovim ranama

(Iz Kanilieva molitvenika)

Evo, o ljubljeni Isuse, koji si htio biti zarunik moje due, padam niice poniznim srcem pred
noge tvoje, da ti iskaem i posvjedoim ljubav i zahvalnost. Ali to u ti uzvratiti, raspeti moj
Spasitelju, koji si me do kraja ljubio; koji si me na rukama i na nogama i jo u srcu svom me
velikim doista i oitim biljezima napisao? Ah, tko e mi dati da kako ti mene i ja tebe vazda nosim
upisana u srcu svojem i o tebi imam vazda iv spomen! O preslatki i predobri Isuse, kako si me
velikom i neprocijenjenom ljubavlju zagrlio, hotei, da mi ne samo noge i ruke nego i premilostive
prsi tvoje budu otvorene, da obilno s nebeskih darova utia i ispuni elju moju. Primi, molimo te
ponizno, ovu pobonost moju namijenjenu na ast pet presvetih rana tvojih; ufam se, Otkupitelju
premilostivi, da me od ovih vrutaka ivota i spasenja mojega nee nitko odbiti. Amen.

Zbog Isusovih rana oprosti moje grijehe

(sv. Anselmo)
Pogledaj milosrdno, vjeni Oe, milostivoga Sina svoga, gdje za mene smrt trpi. Pogledaj jedinoga
Sina svoga po svemu tijelu izranjena, i zbog njegovih rana oprosti milostivo moje grijehe, koja su

291
uinile ruke i noge moje; spomeni se prsa njegovih, koja je probolo koplje, i okrijepi me izvorom
koji iz njih tee. Amen.

Napii svojom krvlju u mom srcu svoje rane

Sv. Augustin

Napii svojom krvlju u mom srcu svoje rane, Gospodine, da u njima mogu shvatiti muku i ljubav;
daj mi razumjeti tvoju muku, da strpljivo podnosim sve svoje tegobe; daj mi shvatiti tvoju ljubav, da
mi omrznu sve svjetovne ljubavi. Amen.

Klanjanje Raspetom Isusu i molitva njegovim svetim Ranama za Crkvu

(Iz molitvenika Pregate)

1. Raspeti moj Gospodine Isuse Kriste, duboko ti se klanjam u zajednitvu s Marijom, tvojom
Majkom, svim anelima i svecima, zahvaljujem Ti to si htio pretrpjeti tako velike patnje iz ljubavi
prema meni zadovoljiti za sve moje grijehe, molim te zbog tvoje svete Rane na desnoj ruci udijeli
svojoj Crkvi pobjedu nad njenim i tvojim neprijateljima da bi tvoja djeca mogla sveto hoditi putem
tvojih zapovijedi. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
2. Raspeti moj Gospodine Isuse Kriste, duboko ti se klanjam u zajednitvu s Marijom, tvojom
Majkom, svim anelima i svecima, zahvaljujem Ti to si htio pretrpjeti tako velike patnje iz ljubavi
prema meni zadovoljiti za sve moje grijehe, molim te zbog tvoje svete Rane na lijevoj ruci za
siromane grenike i umirue, poglavito one koji odbijaju izmiriti se sa tobom u asu smrti. Oe
na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
3. Raspeti moj Gospodine Isuse Kriste, duboko ti se klanjam u zajednitvu s Marijom, tvojom
Majkom, svim anelima i svecima, zahvaljujem Ti to si htio pretrpjeti tako velike patnje iz ljubavi
prema meni zadovoljiti za sve moje grijehe, molim te zbog tvoje svete Rane na desnoj nozi poalji
svojoj Crkvi nova sveenika i redovnika zvanja, molimo te za sve sveenike i redovnike da budu
svjedoci tvoje ljubavi. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
4. Raspeti moj Gospodine Isuse Kriste, duboko ti se klanjam u zajednitvu s Marijom, tvojom
Majkom, svim anelima i svecima, zahvaljujem Ti to si htio pretrpjeti tako velike patnje iz ljubavi
prema meni zadovoljiti za sve moje grijehe, molim te zbog tvoje svete Rane na lijevoj nozi za sve
progonjene, patnike, siromahe i due u istilitu, poglavito one koje su bile pobone tvojim svetim
Ranama. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
5. Raspeti moj Gospodine Isuse Kriste, duboko ti se klanjam u zajednitvu s Marijom, tvojom
Majkom, svim anelima i svecima, zahvaljujem Ti to si htio pretrpjeti tako velike patnje iz ljubavi
prema meni zadovoljiti za sve moje grijehe, molim te zbog svete Rane tvoga boka za jedinstvo
tvoje Crkve u tvom Duhu, mir u svijetu, nau domovinu kao i za moje vjeno spasenje. Oe na,
Zdravo Marijo, Slava Ocu...

Molitva Rani Isusova ramena

(Iz molitvenika Oe oprosti)

Sv. Bernard je elio saznati koja je bila najvea bol na tijelu koju je Isus pretrpio za vrijem svoje
Muke i dugo je molio Gospodina da mu to objavi. Gospodin mu je kazao: Imao sam ranu na
ramenu duboku tri prsta, i otkrivene tri kosti nosei kri. Ova rana mi je prouzroila najveu muku
na tijelu i nije poznata od ljudi. Ti je objavi vjernicima i znaj da bilo koju milost me budu pitali u
ime te rane biti e im udijeljena, i svima onima koji iz ljubavi prema toj rani budu astili dnevno sa
3 Oenaa, Zdravo Marije i Slava Ocu, oprostiti u malene grijehe, neu se sjeati smrtnih grijeha,
nee umrijeti od iznenadne smrti, a na asu smrti pohoditi e ih blaena Djevica Marija te e
zadobiti milost i milosre
Ljubljeni moj Gospodine Isuse Kriste, blagi Jaganje Boji, ja siromani grenik, klanjam ti se i
astim tvoju Svetu Ranu na ramenu koji si zadobio nosei kri na Kalvariju, do te mjere da su se

292
vidjele tvoje kosti, molim te po jakosti i zaslugama te tvoje Rane da mi bue milostiv, oprosti mi
sve moje grijehe, utjei me u asu moje smrti i odvede u vjeno Kraljevstvo. Amen. 3 Oenaa,
Zdravo Marije i Slava Ocu...

5. RAZMATRANJA I MOLITVE O MARIJINOM SUDJELOVANJU

U MUCI KRISTOVOJ

Upravo Ona ga je dojila, branila, uzdravala, odgajala i rtvovala za nas

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Bog Sin je siao u njezino djeviansko krilo, kao novi Adam u svoj zemaljski raj, naslaivati se i
otajstveno izvoditi udesa milosti. Bog, koji je postao ovjekom, smatrao je svojom slobodom svoje
utamnienje u Marijinu krilu; svoju je snagu pokazao kad je pustio da ga nosi ova djevojica. Drao
je svojom i Oevom slavom sakriti svoj sjaj u svakome stvoru na ovoj zemlji i otkriti ga samo
Mariji. Proslavio je svoju nezavisnost i svoje velianstvo ovisei o ovoj ljubeznoj Djevici u svom
zaeu, u svom roenju, u svom prikazanju u hramu, u svom skrovitom ivotu kroz trideset godina,
sve do svoje smrti kojoj je htio da i Ona prisustvuje, da s njom zajedno prinese jednu te istu rtvu i
da se s njezinom privolom rtvuje Vjenome Ocu, kao neko Izak Abrahamovom privolom Bojoj
volji (usp.Pos 22,2). Upravo Ona ga je dojila, branila, uzdravala, odgajala i rtvovala za nas.

Marija, Majka boli

(sv. Alfons Liguori)

Kako nazivamo Isusa Kraljem boli i Kraljem muenika, jer je u svom ivotu trpio vie nego li svi
ljudi, tako nazivamo s punim pravom i Mariju Majkom boli i Kraljicom muenika, jer je trpjela
najvee boli, to ih je ikada tko mogao pretrpjeti iza muka njenoga Sina. Ne moemo sumnjati, da je
Marija uistinu muenica. Da bude netko muenikom, dosta je po neospornom miljenju, da pretrpi
smrtnu muku, makar i ne uslijedi uistinu smrt. Po sv. Tomi dovoljno je za ast muenika, da
posjedujemo najsavreniji stupanj poslunosti, tako da smo pripravni rtvovati svoj ivot. Marija
nije postala muenicom, kako primjeuje sv. Bernard, po krvnikom mau nego po svojim gorkim
duevnim patnjama.
Iako krvniki ma nije ranio njezino tijelo, bilo je njezino blagoslovljeno Srce probodeno maem
boli radi muka njezinoga Sina, a ta bol bijae dovoljna, da je usmrti ne jedanom nego tisuu puta,
Muka je Kristova, kako kae sv. Bernard, poela ve njegovim roenjem; tako je i Marija, koja je u
svemu slina svomu Sinu, trpjela cijeli svoj ivot. Ime Marija osim drugoga znaenja znai i
gorinu mora. Kao to je more gorko i slano, tako je i ivot Marijin bio uvijek pun gorine radi
muke Spasiteljeve, koja joj je neprestano lebdjela pred oima. Marija je jasno spoznala i znala, da
e Spasitelj umrijeti na okrutan nain, zato je bila puna srdane suuti prema nedunom Spasitelju i
prije nego je postala njegovom Majkom.
Ta je bol pogotovu neizmjerno porasla, kada je postala Majkom Spasiteljevom. Poradi svih tih
muka, koje je imao pretrpjeti njezin jadni sin, bila je cijeli svoj ivot muenica. Opat Rupert stavlja
u usta blaene Djevice slijedee rijei; O Bogom izbavljene due, draga moja djeco, ne alite me
samo radi patnji prigodom smrti moga preljubljenoga Sina. Ma boli, koji mi je navijestio imun,
probadao je cijeli ivot moju duu. Kada sam ga dojila mlijekom, kada mi je poivao u naruju, ve
sam mislila na njegovu gorku smrt. Promislite dakle, kako dugo i gorko sam morala trpjeti.
Provela sam cijeli svoj ivot u boli i suzama, jer moja patnja i suut prema mojemu
preljubljenomu Sinu nije nikada nestala pred oima mojim. Uvijek sam gledala muku i smrt, koju je
imao pretrpjeti. Blaena Djevica je sama objavila sv. Brigiti, da joj je ak i poslije smrti i uzaaa
njezinoga Sina njegova muka bila uvijek na pameti. Srce njezino, puno neizrecive ljubavi, bavilo se
tom milju ne samo pri jelu nego i pri poslu. Poradi toga i pie Tauler: Cijeli je ivot Marijin bio
neprekidna patnja, jer je nosila u svom srcu samo tugu i bol.

293
 Vrijeme obino ublauje bol ucviljenih. Nije tako bilo kod Marije, jer su njezine boli porasle s
vremenom. Isus je sve vie oitovao svoju ljepotu i ljubeljivost, to je vie rastao u dobi. Jednako
se sve vie pribliavalo vrijeme njegove smrti, vrijeme njegova raspea na Kalvariji, i tako je
danomice rasla bol u dui Marijinoj, da ga mora na ovom svijetu izgubiti, jer e On umrijeti
stranom smru u neizrecivoj muci. Kao to raste rua meu trnjem, ree aneo sv. Brigiti, tako
je godinama rasla patnja Majke Boje. Rasla je rua, ali je raslo i trnje, i tako je i ova izabrana rua
Gospodinova bila sve vie muena trnjem tuge i boli, to je vie napredovala u dobi. Marija je
trpjela duevne boli, a drugi su muenici trpjeli tjelesne muke. Muke due, kako ree Gospodin
sv. Katarini Sijenskoj, ne moemo usporediti s tjelesnim mukama.
O tomu pie Arnold iz Chartresa: Da smo bili prisutni na Kalvariji kod smrti Gospodinove, kod
one velike rtve neokaljanoga Jaganjca, bili bismo ondje vidjeli dva velika oltara za rtve: jedan je
bio tijelo Kristova, a drugi Srce Marijino. Sin je u neizrecivim mukama rtvovao svoje tijelo na
drvu kria, a u isto je vrijeme Marija svojom suuti u dui rtvovala Bogu u neizrecivim bolima
svoje Srce.
Marija je rtvovala svoga boanskoga Sina, a drugi su mu muenici rtvovali svoj vlastiti ivot.
Sv. Antonin kae, da je Mariji ivot njezinoga Sina bio neprispodobivo miliji od njezinoga
vlastitoga ivota. Poradi toga trpjela je Marija u svom srcu ne samo boli, to su muile tijelo
njezinoga Sina, nego joj je i pogled na te boli zadavao mnogo vee boli, nego da ih je morala sama
trpjeti. Budui da je Marija neizrecivo ljubila svoga jedinoga Sina, trpjela je gledajui, kao to je On
trpio, na vlastitom tijelu. Udarci biem, trnje, kri, sva zlostavljanja rijeju koja ranjavahu neduno
tijelo Kristovo, probadala su u isto vrijeme materinje Srce Marijino koje je ljubilo. Sv. Laurencije
Justinijan uvjerava nas, da je Srce Marijino priliilo zrcalu, u kojem su se mogle vidjeti sve pogrde,
udarci, rane, jednom rijeju sve, to je Isus morao trpjeti. Sv. Bonaventura veli, da su se tako sve
rane tijela Kristova ujedinile u Srcu Marijinom.
Marija je trpjela bez ikakve utjehe, a muenici naprotiv puni utjehe. To je neizmjerno
ogoravalo muenitvo Majke Boje. Muenici su istina trpjeli strane muke, ali su im te muke
omiljele, jer im ih je osladila ljubav prama Isusu Kristu. Velike je muke trpio Bonifacije, jer
noevima razrezae njegovo tijelo, pod nokte mu zatjerae otre iljke, usta mu zalie tekuim
olovom, pa je ipak neumorno klicao: Hvala ti, Gospodine Isuse Kriste. to su sveti muenici vie
ljubili Isusa, to su manje osjeali svoje muke i boli. Jest, sama pomisao na muke njihovoga raspetog
Spasitelja mogla ih je potpuno utjeiti. Samo Marija, majka boli, nije mogla crpsti utjehe iz svoje
ljubavi prema Isusu promatrajui njegovu muku.
Jedini uzrok Marijinih boli bila je muka njezinoga Sina, a u isto vrijeme ju je muila ljubav
prema Sinu Isusu. Njezino muenitvo je ba bilo u tomu, to je vidjela svoga nedunoga Sina
toliko trpjeti, a Ona je gajila prema njemu najsrdaniju suut. to ga je vie ljubila, to je gora i
neutjenija bila njezina bol Velika je kao more tvoja nevolja, tko e te izlijeiti? O Kraljice
Neba, drugim je muenicima ljubav umanjivala muku i iscijelila rane; tko moe ublaiti tvoju tugu,
tko e iscijeliti bolne rane tvoga srca reci, tko ih moe iscijeliti? Tvoj Sin, koji bi te jedini mogao
utjeiti, svojom je mukom jedini uzrok tvojih boli. Tvoja je ljubav prema njemu i tvoje cijelo
muenitvo.
Druge muenike, kako pie sv. Diaz, slikamo s njihovim muilima: Pavla s maem, sv.
Andriju s Kriem, sv. Lovru s rotiljem, a Mariju slikamo s njezinim mrtvim Sinom u naruju, jer je
po ljubavi, koju je prema njemu gajila, postao orujem njezinoga muenitva.
Zamislimo bl. Djevicu Mariju, kako gleda svoga Sina, gdje umire na kriu i pri tom primjenjuje s
pravom na sebe rijei Jeremije proroka, pa nam dovikuje: O vi svi, koji prolazite putem, pogledajte
i vidite, ima li boli, kao to je moja bol? O vi svi, to ivite na zemlji, a nemate suuti prema meni,
pogledajte me bar malo sada, gdje vlastitim oima vidim svoga preljubljenoga Sina umirati;
promislite, mogu li svi to trpe i stradaju, nai bol, koja bi bila mojoj jednaka! Ne, odgovara sv.
Bonavenitura, ni ma koja bol nije gora od tvoje, jer nitko nije nikada imao tako ljubaznoga Sina.
Isto tako kae i sv. Laurencije Justinijan: Nikada nije bilo ljubeznijega sina od Isusa, nikada
majke, koja je ljubila kao Marija. Nije dakle nikada ni ma kakova ljubav priliila ljubavi Marijinoj,
kako bi onda ikakva bol mogla priliiti boli Marijinoj? Poradi toga uvjerava sv, Ildefons bez

294
promiljanja, da smo premalo rekli, velimo li, da bol Marijina nadmauje muke sviju ljudi zajedno.
Tako pie i sv. Bazilije iz Seleucije: Kao to sunce nadmauje sjajem sve zvijezde, tako premauju
patnje Marijine boli sviju ljudi.
Sv. Bonaventura pita bl. Djevicu: Zato si se, o Gospe moja, htjela rtvovati na Kalvariji? Zar
nije bilo dosta za nae spasenje, da se dao razapeti sam Bog! Zar si ti, Majka njegova, morala biti s
njim razapeta? Smrt je Isusova bila sigurno dosta, da izbavi ovaj svijet, da, tisuu svjetova. Marija
naa preljubezna Majka, htjela je neto i sama doprinijeti za nae spasenje svojom mukom i bolima,
koje je pretrpjela na Kalvariji. Sv. Albert Veliki pie: Moramo li naemu Spasitelju zahvaljivati na
mukama, koje je pretrpio radi nas, to moramo zahvaljivati i Majci Bojoj na mukama, koje je
dragovoljno pretrpjela za nae spasenje pri smrti svoga Sina. Kaemo dragovoljno, jer je aneo
objavio sv. Brigiti, da bi naa preljubezna i milosrdna majka pretrpjela radije sve mogue muke,
nego da se ljudi ne spase i propadnu.
Neizmjerna ljubav Marijina zasluuje sigurno nau zahvalnost. Dokaimo je barem time, da
esto mislimo na njezine boli i da osjeamo samilost. Majka Boja potuila se jednom sv. Brigiti, da
uope malo ljudi i misli na njezine boli. Zato je osobito opomenula sveticu: I ako me mnogi
zaboravljaju, ne zaboravi me barem ti, keri moja; gle, koliko sam trpjela, nasljeduj me, koliko
moe i suosjeaj sa mnom. Slijedei nam dogaaj pokazuje, kako je Majci Bojoj ugodno
sjeanje na njezine boli. Godine 1239. ukazala se Marija sedmorici svojih vjernih slubenika,
kasnijim utemeljiteljima Reda Servita. U rukama je drala crno odijelo i zapovjedi im, hoe li joj
omiljeti, neka esto misle na njezine boli i kao spomen na te boli nose alobno odijelo. Sam je
boanski Spasitelj objavio sv. Veroniki iz Binaska, da mu je donekle milije, suosjeamo li patnje
njegove Majke nego li njegovu vlastitu bol i muku. Keri moja, ree joj, sigurno su mi drage
suze prolivene radi moje muke; no jer neizmjerno ljubim svoju Majku Mariju,"jo mi je milije
razmatranje onih boli, to ih je pretrpjela prigodom moje smrti.
Boanski je Spasitelj obeao osobite milosti onima, koji pobono tuju alosti Marijine, Po
kazivanju Pelbartusa sv. Elizabeti od Schonaua bude sapeno slijedee: Poslije Marijina uznesenja
na Nebo veoma je udio sv. Ivan apostol jo jedanput vidjeti bl. Djevicu Mariju. Gospodin mu
udijeli tu milost. Njegova predraga Majka mu se ukaza, a pratio ju je njezin boanski Sin. Sveti je
Ivan uo kako je Marija molila osobitu milost za tovatelje njenih alosti. Boanski Spasitelj im
obea ove etiri milosti. Prvo: milost prave pokore poradi njihovih grijeha prije smrti. Drugo: svoju
monu zatitu u svim njihovim bolima i nevoljama, osobito u asu njihove smrti. Tree: posebnu
postojanu pobonost prema njegovoj gorkoj muci kao i osobitu nagradu zato na nebesima. etvrto:
povjerit e ih rukama svoje preljubijene Majke Marije, da Ona po svojoj volji s njima gospoduje, pa
da im isprosi sve milosti, koje Ona eli.

Hvalospjev patnjama presvete Djevice podno kria

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Promatrajmo oaloenu Mariju podno kria Spasiteljeva. Pogledajmo njenu svetu duu
probodenu otricom ive boli. Ona cvili i uzdie u poletima patnje ljubavi. Marija trpi veliko
muenitvo skriveno naim oima. Umirui Isus je njezina muka. Ljubav, njeno najvee
muenitvo. Njeno srce je velika rtva. O Boe kako je velika njezina patnja. Videi na sramnom
drvu kria predmet svih svojih elja Ona trpi u dui vie od svih muenika.
Marija osjea iste udarce kao i njen predragi umirui Sin. To je jedinstven odjek njegovih
povika i istinski odraz njegove patnje. Suze teku obilno, Ona drhti, gubi svijest, tijelo je klonulo, ali
ga njena velika ljubav krijepi. Grenici, mi svojim grijesima inimo od Marije i Isusa dvije nevine
rtve. Ah! Ne grijeimo nikada vie. O naa boanska Uiteljice, suosjeamo s tobom. Svojim
srcem, punim njenosti, moli svog predragog Sina za nas. Probodi nae srce strjelicom ljubavi
svoga Srca kako bi u njemu nainila ranu te tako i mi uzmemo udjela u tvojoj boli. Uini nas
dionicima tvojih patnji, o Majko lijepe ljubavi, da bismo okajali svoje grijehe i dali ti neku
zadovoljtinu.

295
 Mrtvom Isusu u Marijinom krilu
(o. J. Vlahovi)

Isuse, Otkupitelju svijeta, vladaru vjekova, raskajana srca klanjam se tvom izranjenom i mrtvom
tijelu u krilu tvoje prealosne Majke! iva privrenost spram gorue ljubavi, koju si mi svojim
djelima dokazao, privlai me tvojim presvetim ranama, da ih izljubim i suzama natopim. A kako da
k tebi pristupim, ljubavi moja, kad sam ti ja isti te rane zadao? Bojim se do njih doi, da ih svojim
dahom ne obesastim, da ih svojim doticajem ne povrijedim! Ne smijem ni pogled na tebe mrtvoga
iz strahopotovanja, da ne uskipi ta pravedna Krv, kojom je obliveno tvoje presveto tijelo. S toga,
kao grenik prignutih koljena, glavom k zemlji pognutom, ispovijedam svoje grijehe, te pokorno
vapijem: Smiluj se, ubijeni Isuse onome zbog iji si grijeha umro! Prealosna Majko Marijo zbog
ljute boli i gorine koja je muila tvoje premilo majino Srce, kad si u svom krilu drala mrtvo
tijelo svoga Isusa, prikai mu moje skrueno srce i isprosi mi milost da mu budem vjeran.

alosnoj Gospi
(Sv. Alfons Marija Liguori)

alosna Majko Isusova i moja! Pridruujem se Tvojim bolima, koje si osjeala prigodom muke i
smrti Tvoga dragoga Sina, a moga ljubljenog Otkupitelja. Zahvaljujem ti za sve ono, to si i Ti
pretrpjela za nae spasenje. Grenik sam i nemam drugog uzdanja, da se spasim, osim po zaslugama
smrti Tvoga Sina. Molim Te, za ljubav onog Sina koga si ti pratila u Njegovim mukama i na
Kalvariji na svoje krilo mrtva primila, da mi po zaslugama te presvete muke isprosi oprotenje
mojih grijeha, sretnu smrt i vjeno spasenje. Amen.

alosna Majko, pomozi nam

(Sv. Gapar Bufalo)

O Bezgrena i alosna Marijo zbog nas si bila podno Kria. Ti si u svoje Srce prihvaala
Krv koju je Tvoj Sin prolijevao, trpjela si u Srcu, trnje i avle koji su ga muili i primala nas za
svoje sinove, daj da ostanemo u tvome slatkom Srcu. Marijo lijepo je s tobom stajati podno Kria,
Majko Boja i Majko naa, Odvjetnice grenika, Posrednice, Gospodarice svemira, Uiteljice
istineSlatka Majko naui nas ljubiti Isusa, nasljedovati njegove kreposti, njega koji je Uitelj na
Kriu, i pobudi u nama gorljivost da utolimo e naega Spasitelja koji je edan dua. alosna
Majko, pomozi nam da se penjemo putem Kalvarije izmeu Isusa koji nosi Kri i Tebe koja ga
slijedi, da tako prispijemo na sveto brdo Boje. Marijo Majko naa daj da zagrlimo Kri, da ivimo
sjedinjeni u tvom Srcu.
Gospe, tko da s tobom ne saaljeva
(Sv. Gema Galgani)

Majko moja gdje da te pronaem? Ti si uvijek kod Isusovih nogu. Majko moja, koliko si
trpjela kad si vidjela mrtvog Isusa, kad si se morala od njega odvojiti. Kako si mogla, Majko moja,
reci mi, kako si mogla gledati Isusa pribijena na kriu? Tko da se ne saali nad tobom, Majko moja?
Vidim da se nisi mogla zasitit u promatranju njegovih rana. Je li mogue ne ljubiti tebe koja si
toliko trpjela za mene? Tko da s tobom ne saaljeva, oh kad bi moglaO koje li tvoje muke, Isusa
se vie nije prepoznavalo. O Boe, Isus je mrtav, Majka plae, a samo ja da ostanem bezosjeajna?
Ne vidim samo jednu rtvu, vidim ih dvije: jednu Isusovi, drugu Marijinu.
Majko moja, da te netko vidi s Isusom ne bi znao rei tko e prije izdahnuti, Ti ili Isus? Koje
li samilosti promatrati te svake subote pod Kriem. A najvea mi je bol to to sam ja bila uzrokom
tvoje alosti. Ako Ti mogu biti olakanje ove moje male patnje, primi ih Majko moja. O kako si
oaloena, Majko moja. Tko je bio uzrokom tolikoj boli? Ja, ja sam ti ih prouzrokovala onim
maem. Skinite, skinite Isusa s kria, inae e moja Majka umrijetiskinite ga, skinite ga! Znam da

296
je patnja toliko velika da se moe nazvati ljuta bol. O kako umije prihvatiti Kri za mene, i za sve
due koje ele ivjeti bez kria! O Isuse moj, o Majko moja!

Sedam alosti Presvetog Srca Marijina

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

Boe, u pomo mi priteci! Gospodine, pohiti mi u pomo! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome.
Kako bijae na poetku, tako i sada i svagda u vijeke vjekova. Amen.
1. Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog alosti, koju je tvoje njeno Srce osjetilo kad je ulo
proroanstvo svetoga starca imuna. O, ljubezna Majko, po tvom oaloenom Srcu isprosi mi od
Boga krepost poniznosti i dar svetoga straha Bojega. Zdravo Marijo ...
2. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog onoga straha. koji je tvoje njeno Srce osjetilo
kod bijega u Egipat i za vrijeme tvoga boravka u tuoj zemlji. O, ljubezna Majko, po ovoj bojazni
tvoga Srca isprosi mi krepost dareljivosti, osobito prema siromasima, i dar pobonosti. Zdravo
Marijo...
3. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog straha, koji je obuzeo tvoje brino Srce, kad se
tvoj mili Isus izgubio. O, ljubezna Majko, po tvom zabrinutom Srcu isprosi mi krepost istoe i dar
znanja. Zdravo Marijo...
4. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog groze, koja je obuzela tvoje majinsko Srce kad
si susrela Isusa kako nosi teki kri. O, ljubezna Marijo, po tvom ljupkom Srcu punom boli isprosi
mi krepost strpljivosti i dar jakosti. Zdravo Marijo...
5. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog muka, koje je tvoje jako Srce podnijelo, kad si
gledala Isusa na kriu u smrtnoj borbi. O, ljubezna Majko, po tvom bolnom Srcu isprosi mi
krepost umjerenosti i dar savjeta. Zdravo Marijo...
6. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog rane, koja je tvomu oaloenom Srcu zadana
kad je koplje otvorilo bok Isusov i probolo njegovo premilo Srce, i kad si njegovo mrtvo tijelo u
svoje preisto krilo primila O, ljubezna Majko, po tvom rastrganom Srcu isprosi mi krepost bratske
ljubavi i dar razuma. Zdravo Marijo...
7. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog tajne boli koju je tvoje premilo Srce trpjelo kad
je Isus bio u grob poloen. O, ljubezna Majko, po tvom silno rastuenom Srcu isprosi mi krepost
revnosti i dar mudrosti. Zdravo Marijo...
Moli za nas, alosna Djevice! Da postanemo dostojni obeanja Kristovih. Pomolimo se: Molimo
Te, Gospodine Isuse Kriste, udijeli nam milostivo, da se preblaena Djevica Marija, Majka tvoja,
iju je presvetu duu u asu tvoje muke ma boli probo, sada i u asu smrti nae, kod tvoga
boanskoga milosra za nas zauzme. Po tebi, Isuse Kriste, Spasitelju svijeta, koji s Ocem i Duhom
svetim ivi i kraljuje, Bog od vijeka do vijeka. Amen.

6. POBONOST MUCI I RANAMA ISUSOVIM U DUHOVNOM ISKUSTVU

SVETACA
(Gotovo da nema sveca iji duhovni put nije oznaen otajstvom Muke Kristove. Zbog ogranienosti
broja stranica predvienog formata ove knjiice donosimo samo nekoliko svetakih svjedoastava)

Otajstveni putovi Kria izvori duhovne plodnosti

(Iz ivota sv. Ljudevita Montfortskoga)

Negdje usred misija Montforta zadesi novo trpljenje, bolest. Prepustimo rije de Bastieresu:
Bolest izgledae smrtno opasna. Imao je trajne i estoke napade groznice, visoku temperaturu i
bolne napadaje greva u stomaku i bubrezima. Ali na veliko iznenaenje on ni jedan dan nije
prestao obavljati sav program predvien u misijama. Ispovijedao je i propovijedao kao da je
savreno zdrav. Vidio sam ga vie puta kako se penje na propovjedaonicu drui od groznice i
savijajui se od greva, licem koje je nalikovalo na mrtvaca. Videi ga reklo bi se da u tom trenutku
nee imati snage izrei ni jedne rijei, a naprotiv, ne sjeam se da sam ga ikada uo propovijedati s

297
vie snage i duhovnog pomazanja kao tada, ni na dirljiviji nain kao kad su bolovi bili najtei. inio
je to tako da su svi plakali i bili potreseni u dubini srca. A njegova bolest, koja se morala
pogoravati, na kraju misija na udesan nain je nestala.
Evo kako je dan prije zavretka misija, Montfort htio podii kri. Vrijeme je bilo hladno, padala
je kia skoro cijeli dan i svi putovi su bili blatnjavi. Usprkos svega Montfort je naloio narodu da
bosih nogu nose kri do mjesta postavljanja, a da bi ih bolje u to uvjerio on je prvi izuo obuu.
Odmah zatim 200 bosih ljudi dooe k njemu elei nositi kri. Iako je Montfort jo imao groznicu,
i on je pomagao nositi kri do mjesta gdje e ga postaviti, ne obazirui se na nepogodno vrijeme,
hladnou i bolest. Nakon to je kri bio postavljen, sv.Ljudevit je neobino snano propovijedao.
Neke osobe koje su nosile kri se razbolie, a njemu samome se povrati savreno zdravlje. Siguran
sam zakljui dosjetljivo de Bastieres da nijedan lijenik ne bi propisao slian nain da se
ozdravi od temperature, groznice i greva.
Sutradan Montfort, De Bastieres, i ostali lanovi misionarske ekipe se oproste sa upnikom.
Ljudevit milo i ljubezno s toliko ljubavi pozdravi upnika da su svi bili oarani, molei ga da mu
oprosti za sve neugodnosti te doda: Uvjeravam vas, gospodine upnie, da u moliti Gospodina za
vas dok sam iv. Previe vam dugujem da bih vas mogao zaboraviti i bio bih radostan kad bih
mogao nai jo koji trenutak da vam budem na raspolaganju. Siromanom i posramljenom upniku
uistinu vie nita nije bilo jasno. A mi moramo zahvaliti De Bastieresu za ova i mnoga druga
svjedoanstva koja je zapisao kao prvi svjedok dogaanja u kojima se vidi do koje je mjere u
sv.Ljudevitu zasjao paradoks kria, poruke Evanelja i nasljedovanja Krista patnika. Ljudevit
odavno ivi vrhunce mistike duhovnoga braka s Kriem Kristovim a kako je u konkretnom ivotu
to proivljavao vidi se najbolje iz izvjetaja ovih misija i onih koje slijede.
Iz La Chevroliera misionarska ekipa prelazi u Vertou. Nova upa, nove misije i potpuno
suprotno iskustvo. upnik i narod otvoreno i velikoduno prihvaaju Ljudevita i misionare. Vjernici
masovno dolaze slijediti program misija. Svi su oduevljeni propovijedima sv.Ljudevita, narod ne
doputa da ita nedostaje ni misionarima ni siromasima koje je Montfort redovito okupljao za
vrijeme svih misija u kui u kojoj su boravili misionari a koju je on uvijek nazivao kua
Providnosti.
De Bastieres je doivio puno iznenaenja i neoekivanih obrata slijedei sv.Ljudevita, ali
smatramo da je ovo koje slijedi jedno od najveih. Njegov izvjetaj: Jedne veeri uz me pod ruku
poslije veernje molitve i odvede u svoju sobu. Pitao sam ga to eli? Izgledao mi je tako oaloen
te sam vjerovao da mu se dogodila neke nesrea. On uzdahnuvi tako alosnim glasom da mi se
srce sledi ree: Dragi moj prijatelju, kako nam je loe ovdje! Naprotiv odgovorih gdje bi nam
moglo biti bolje? Sve nam dobo ide i u izobilju smo. Svetac odgovori: Loe nam je ovdje, i nae
misije e biti bez plodova, jer nisu utemeljene na kriu. Ovdje nas previe vole i ja zbog toga trpim.
Kojeg li kria biti bez kria! Koje li alosti za mene! Kanim sutra prekinuti misije. to vi kaete na
to? Nee li nam biti bolje u nekoj drugoj upi gdje emo nositi Isusov Kri, umjesto da stojimo
ovdje i nita ne radimo?
De Bastieres shvati da Montfort uistinu eli prekinuti misije te ga na sve naine poe nagovarati
da nastave Boje djelo, jer nije njihova krivica, ako nedostaju krievi. S puno muke u to uvjeri
Ljudevita, a svetac odsutnost kria primi kao kri i prikaza Bogu za uspjeh misija koji na kraju ne
izostade.
Pokuavalo se dati i psiholoke interpretacije ovog dogaaja, u smislu da je Montfort u sebi
stvorio podsvjesni osjeaj progonjene osobe te osjea nelagodu u za njega povoljnim okolnostima,
ali ovakve interpretacije ostaju daleko ispod duhovnog nivoa Montfortove svetosti. Takva
objanjenja ne uzimaju u obzir mistino zaruniku stvarnost sjedinjenja sv. Ljudevita s Kriem
Kristovima, te dimenziju duhovne plodnosti raanja ljudi na ivu vjeru po sudjelovanju u tajni kria
Kristova. Ba to iskustvo kao tajnu svoga ivota i plodnog apostolata sv. Ljudevit e opisati u
jednom pismu koje emo jo susresti. Montfort ivi onu duhovnu stvarnost koju je jo sv. Pavao
apostol u poslanici Galaanima opisao rijeima: Djeice moja koju ponovno u bolovima raam dok
se Krist ne oblikuje u vama (Gal 4,19).

298
 Sve milosti koje sam postigao, isprosio sam ovom molitvom
(Sv. Ivan Marija Vianney)

Dragi Spasitelj boravi u presvetom Sakramentu kao rtva. Naviknite se na slijedeu molitvu, koju
Bog vrlo rado slua: milite blaenu Djevicu Mariju, da Ona vjenom Ocu za obraenje grenika
prikae svoga krvlju oblivenoga i ranama pokrivenog boanskog Sina. Od svih molitava, ova je
najbolja, jer konano uspjeh svih molitava ovisi od imena i zasluga Kristovih. Ovo dobro zapamtite,
djeco moja! Sve milosti koje sam postigao, isprosio sam ovom molitvom. Ona nikada ne zataji!

Kri je dar i da je odlika nositi ga na sebi

Blaena Marija De Mattias

Uoimo, ljubljena keri, da zakon koji nam je dan da idemo putem muka i patnja, nije neki
okrutni izum naeg ljubljenog Boga, jer to ne moe biti u tom presvetom i preslatkom Srcu; nego je
to uinak njene i prisne ljubavi prema nama, da popravi nae nerede i da nas uini dostojnima
Njega. Klanjajmo se s dubokim potovanjem i pravom privrenou uzvienom otajstvu Kria. Ako
nemamo u srcu osjeaja tako iste istine, ako nismo iznutra uvjerene da je najvee dobroinstvo to
ga moemo primiti iz ruke Boje, da nas On smatra dostojnima sramote Kria, i da je ta milost bolja
od svih izvanrednih darova svetaca, potpuno smo slijepe i trebamo neprestano moliti Boga za ovo
divno svjetlo.
Isus i alosna Gospa nas ue: prvo, da je Kri dar i da je odlika nositi ga na sebi. Drugo: kako
smo daleko od ovih dvaju uzora savrenosti, kad smo bez Kria. Na treem mjestu: kako je velika
sljepoa onoga koji ne eli i ne razumije ove sree. Neka Kri bude uvijek s nama u cijelom naem
ivotu da bismo kasnije mogle uivati slavu u Nebu s naom raspetom Ljubavlju.

Promatraj moje Rane

(Bl. Anela Folinjska)

Isus, boanski zarunik nae due, najslai prijatelj, eli da pamtimo njegova dobroinstva i da
ih iznad svega cijenimo. On kua preobilnu radost kao i Djevica Marija i svi rajski sveci, kada mi
pobono i s ljubavlju razmiljamo o otajstvima Krunice, koja su najoigledniji dokazi njegove
ljubavi prema nama, i najbogatiji darovi koje nam moe dati. Upravo po tim darovima Djevica
Marija i svi sveci uivaju vjenu slavu.
Blaena Anela Folinjska je jednog dana molila Naeg Gospodina da je naui s kojom bi ga
pobonou mogla jo vie astiti. I ukaza joj se Isus pribijen na kriu te joj ree: Keri moja,
razmatraj moje rane. I tako ona naui od ljubljenog Spasitelja da mu nita nije bilo drae od
razmatranja njegove muke. Zatim joj je Isus pokazao rane svoje glave, otkrio joj je puno pojedinosti
o pretrpljenim mukama i dodao: Sve to sam trpio za tvoje spasenje. to ti moe uiniti da me
ljubi istom ljubavlju kojom sam ja tebe ljubio?

Razmatraj tajne moje muke

Sv. Gertruda Velika

Radi spasenja ljudi dodao je jo Spasitelj ljubim osobito kri, jer sam njime pribavio toliko
ueno spasenje rodu ljudskomu, kao to poboni ljudi katkada misle si veom ljubavlju na ona
mjesta i dane, u kojima su zasluili da prime vee milosti.
Sveta je Gertruda poslije toga ivo zaeljela jedan komadi Gospodinu toliko omiljeloga drveta
kria, da tujui njegov sveti kri omili jo vie Gospodinu. Gospodin joj odgovori: Hoe li imati
relikvije, koje mogu istinski privui moje srce onome koji ih posjeduje, tada razmatraj tajne moje
muke i pritom razmiljaj ozbiljno o onim rijeima, koje sam govorio s veom ljubavi, Prepii ih,
uvaj, razmiljaj esto o njima, pa budi uvjerena, da e time vie stei moju milost nego li drugim
relikvijama, I sam bi te razum mogao o tomu pouiti, da te nisam ja pouio mojom objavom. Hoe

299
li prijatelj podsjetiti prijatelja na prijanju ljubav i prijateljstvo, mnogo e mu uspjenije rei:
Spomeni se one ljubavi koju si osjeao u svom srcu na rastanku, kada si to i to govorio, nego
kada bi mu rekao: Spomeni se svoje ljubavi, kada si sjedio na tom i na tom mjestu i bio obuen u
to i takovo odijelo. Zato ti moe vjerovati, da su moje najdragocjenije relikvije, koje moe imati
na zemlji, rijei ljubavi moga predobrostivoga Srca.

Krista ne moemo posjedovati bez kria

(sv. Ivan od Kria)

Kri je palica, o koju se upiru sluge Kristove na putu savrenosti; tko pak odbacuje kri od sebe,
lako pada i teko e napredovati... O vi due, koje elite ivjeti mirno i sigurno, kada biste
razumjele, kako vam koristi trpjeti, da se sjedinite s Bogom, ni na koji nain ne biste traile utjehe,
nego bi rado nosile kri, i ako je zaliven octom i ui... Krista ne moemo posjedovati bez kria, jer
nas je On pozvao, da ga lieni sviju stvari slijedimo s kriem, a ne da uivamo u ugodnostima
sadanjega ivota. Isto tako, kao to e se izabranici na drugom svijetu oistiti materijalnim ognjem
tame, tako e se u sadanjem ivotu oistiti trpljenjem i stradanjima. Molitva i kri Kristov, u
kojima je poniznost i trapljenje, jesu orue, kojim sluge Boje pobjeuju sotonu i tijelo... Ne puta
Bog duu da stenje u zaputenosti i u stradanjima zato, da je kazni, nego da je obogati.
Najuspjenije sredstvo, da uuvamo duh i da potaknemo revnost, jest trpljenje i utnja i
nastojanje, da vjebom sputamo sjetila i zavolimo samou. Zadovolji se Kristom, koji je razapet, s
njim trpi i poivaj, bez njega ti ne godi ni trpjeti ni poivati. Tko ne trai Kristov kri, ne trai ni
njegove slave; hoe li posjedovati Krista, trai ga samo u kriu.

Ii putem kria
(sv. Terezija Avilska)

Tko hoe nasljedovati Krista, nee li da zabludi, mora ga slijediti na istom putu, kojim je On
naprijed kroio na putu kria. Ne hodajmo novim putem, kojim jo nitko nije hodao, tako da
nastojimo uivati mir i veselje, nego starim putem, kojim je iao sam Gospodin i sveci, to jest
putem kria, rada i strogosti; drugaije ne emo nai Gospodina. Zadaa je onih, koji nasljeduju
Krista, da trpe po uzoru Kristovu i visoko uzdignu kri, te ga tako vrsto dre u rukama, da ga ne
putaju iz ruku ni onda, kada su u pogibli.
Uinci pobona ivota, osobito savrenijega, razmatranja i vienja, nisu mir i bezbrinost, nego
napor i briljivost dopasti se Bogu i trpjeti za njega, kako se desilo sv. Pavlu, koji nije bio ni jedan
dan, ak ni jednu no bez tjeskoba. Tko umije valjano cijeniti ivot svoje due, taj se nee obazirati
ni na udarce ni na rane, ili na kakovo drugo zlo, koje ga bije, mora li se boriti za ivot svoje due.
Brzo e skriti mo avla onaj, koji velikodunom i odlunom duom postojano ide naprijed i trpi
sve, to god ga snae. Tko je vrsto odluio nasljedovati Krista, snale ga makar kakove nevolje i
poao on kuda mu drago, makar ga razapeli na kri, ne treba se niega bojati, jer e biti s njim Krist.

Razmatranje muke Kristove bile su moje kupke, koje su me oistile

(Bl. Ivana od Kria)

Razmatranje muke Kristove bile su moje kupke, koje su me oistile. Nestalo je sve privrenosti
svijetu, oslobodila sam se svih zemaljskih radosti, i nita me nije moglo okrijepiti, osim ljubavi
prema momu raspetom Spasitelju. Radi sa mnom, togod hoe, o boanski Spasitelju! Trpjeti hou
s tobom, trpjeti i umrijeti za tebe!
Due, koje ljube, zadubljuju se danju i nou sve vie u trpljenja s neizrecivom ljubavlju prema
Spasitelju. Radije trae trpljenje nego li krtac zlato; ugodno im je samo trpljenje. Trpljenje je pravi
znak ljubavi: mnogo i bolno trpjeti sa srdanom radosti za onoga, koga ljubimo. Ne trpe li s
drugima, sami e si nametnuti trpljenje trapljenjjem, pa e ga prikazati svomu Spasitelju.

300
 Pobona majka svete Veronike Giuliani

Iz ivotopisa svete Veronike Giuliani, klarise saznajemo da je njezina majka na poseban nain
astila Svete Rane Isusove. Ta je ena rodila sedam keri. Dvije su umrle ve u povojima. Oko
godine 1664. kada je svetoj Veroniki bilo tek etiri godine, majka joj teko oboli. Na samrtnoj
postelji okupila je oko sebe pet svojih kerkica, te je kao batinu svakoj od njih darovala jednu od
pet Rana Isusovih i pouila da e u toj Rani u ivotu uvijek nai utoite. Najmlau Veroniku zapala
je Rana na Kristovom boku. Majka, koja je vjerojatno na poseban nain astila pet Rana Isusovih, u
miru je zaklopila oi, a djevojice su rasle i jedna za drugom odlazile u samostan. Najmlaa
Veronika je doivjela ukazanje Isusa sa Ranama, a u trideset i estoj godini ivota primila svih pet
Isusovih Rana i vidljive znakove Isusove trnove krune na svojoj glavi.

Sv. Gemma Galgani primila Isusove rane na dar

Sveta Gemma je izabrana dua koja je na pragu ovog stoljea uoi blagdana Presvetog Srca
Isusova,8. lipnja 1899. Dobila milost Isusovih Rana. Evo njene ispovijesti: "Naveer obuze me bre
i ranije nego obino veoma ivo kajanje za grijehe, kakvo jo nisam osjetila te sam mislila da u
umrijeti. Neto kasnije, sve su sile moje due ule u neku tajanstvenu sabranost... Poslije ove
unutranje sabranosti uskoro izgubih svijest i naoh se u prisutnosti svoje Nebeske Majke. S njene
desne strane nalazio se moj Aneo koji mi odmah zapovijedi izmoliti in pokajanja. Potom mi
Majka upravi ove rijei:
"Moj Sin Isus ti eli dati jednu milost. Hoe li je znati cijeniti?" Moja bijeda nije znala nita
odgovoriti. Marija nastavi: "Bit u ti Majka, hoe li se pokazati kao prava ki?" Tada rairi svoj
plat i pokrije me njime. Isti tren pojavi se Isus. Njegove Rane bile su otvorene, ali nisu krvarile. Iz
njih su izbijali arki plamenovi. U tren oka ti su plamenovi dotakli moje ruke, moje noge i moje
srce. Osjetih da umirem i ve sam padala, kad me moja Majka podupre, drei me neprestano pod
svojim platom. Ostala sam vie sati u tom poloaju. Zatim me Ona poljubi u elo i sve ieznu.
Naoh se kako kleim u svojoj sobi. Imala sam jake bolove u rukama, nogama i srcu. Opazih,
dok sam se dizala, kako iz njih tee krv. Zavila sam to sam bolje mogla bolne dijelove i
potpomognuta od svoga Anela legla u krevet." Kod svete Gemme rane su redovito nastajale
etvrtkom u osam naveer, a prestajale petkom u tri poslije podne. Nikada se nisu javljale u drugo
vrijeme. Sveta Gemma Galgani je vie puta proivljavala Isusovo krvavo znojenje. Iz cijelog je
njezinog tijela izbijao znoj i krv. To se deavalo dok je promatrala Isusovu smrtnu muku u
Getsemaniju ili kad bi ula neku stranu psovku. Kod doivljavanja bievanja dobila bi rane -
brazde po tijelu, rukama i nogama. Najprije su to masnice, zatim bi pukla koa, onda su nastajale
brazde i duboke rane do kosti, napokon bijae sva rascijepana. Krv bi tekla a haljine se ljepila. I ove
bi rane nestale sa ostalima.
Trnovu krunu skinuo je Isus sa svoje glave i stavio na svetu Gemmu. To se prvi puta dogodilo u
zanosu. Sva je glava bila izbodena stranim ubodima. Krv je tekla iz rana, oiju, uiju i
sljepoonica. Drugog dana bi Isus skinuo trnovu krunu sa Gemmine glave i stavio na svoju, sve su
rane i boli prestale, i osjeala se bolje od prije zanosa. Sveta Gemma dobiva i ranu na lijevom
ramenu, na kojem je Gospodin Isus nosio kri. Rana na ramenu je bila vrlo iroka, duboka i stalno
krvava. Zadavala je Gemmi teke boli i silila je da hoda nagnuta na stranu. Nestajala je petkom
uveer, kao i ostale. Tako se sveta Gemma izgarana, vie ognjem Boanske Ljubavi nego boleu,
preselila svom ljubljenom Isusu 11. travnja 1903. na Svetu subotu.

Sjeajte se moje gorke Muke

(Sv. Faustina Kowalska)

Sv. Faustina Kowalska opisala je svoje mistine doivljaje u svom Dnevniku. Ima tu i prekrasnih
detalja o Isusovim Ranama. Ostadoe Isusu samo pet Rana "Jednom sam stavljena pred Boanski
sud. Pojavih se pred Gospodinom licem u lice. Isus je bio takav kao u svojim patnjama. Nakon

301
nekog vremena iezle su Rane: ostadoe samo pet, na rukama, nogama i boku. Odmah sam
spoznala stanje svoje due tako kako je Bog vidi." Otac nas gleda kroz Isusove Rane "Jednom
1933. godine ula sam glas u svojoj dui: 'Odri jednu devetnicu za domovinu. Devetnica neka se
sastoji od litanija svih Svetih. Moli ispovjednika za dozvolu. Kod slijedee ispovijedi dobila sam
doputenje i iste veeri zapoeli s devetnicom. Ali na kraju litanija ugledah veliku Svjetlost i u njoj
Boga Oca. Izmeu ove Svjetlosti i Zemlje vidjela sam Isusa pribijena na kri, tako da je Bog -
htijui gledati na Zemlju - morao gledati kroz Isusove Rane. Shvatih da Bog blagoslivlja Zemlju
radi Isusa."
Isus je naloio Sv. Faustini: "Pii slijedee: Prije nego to doem kao Pravedni Sudac, doi u
kao Kralj Milosra. Prije nego to zapone Dan Pravednosti dat e se ljudima slijedei znak na
nebu. Svo svjetlo na nebu ugasit e se i bit e velika tama po cijeloj Zemlji. Onda e se pojaviti
znak Kria na nebu i iz svih otvora gdje su bile probijene ruke i noge Spasiteljeve izvirat e velika
svjetlost, koja e neko vrijeme osvjetljavati Zemlju. To e se dogoditi kratko prije Sudnjeg dana."
(Dnevnik 83)
Korisno je razmatranje Isusovih Rana: "Kad sam prije osmodnevnih duhovnih vjebi ila svom
duhovnom ocu i molila da mi dopusti za to vrijeme odreena mrtvenja, nisam dobila doputenje za
sva za koje sam molila, nego samo za neka. Smjela sam jedan sat razmatrati o Isusovoj Muci i
prihvatiti jedno odreeno ponienje. Bila sam nezadovoljna da nisam dobila sve doputenim zato
sam molila. Nakon povratka kui otila sam na kratko u kapelu i ula sam sljedee rijei u dui:
'Kroz jedan sat razmatrati moju bolnu muku vea je zasluga nego se godinu dana bievati do krvi.
Razmatranje mojih bolnih Rana od velike je koristi tebi, a meni ini veliku radost.'" (Dn 369)
Vjerujmo Isusovim Ranama. Isus ree sestri Faustini: "Moje Srce trpi jer i same izabrane due ne
razumiju kako je veliko moje Milosre. Njihovo ponaanje je u nekom odreenom smislu
nepovjerenje. Kako to jako vrijea moje Srce. Sjeajte se moje gorke Muke. I kad ne vjerujete
mojim Rijeima barem vjerujte mojim Ranama!" Iz Isusovih Rana tee Milost: "Molila sam na
nakanu jednog sveenika da mu Bog pomogne i u odreenim stvarima. Iznenada ugledah Raspetog
Gospodina. Isus bijae zatvorio svoje oi. Uronio je u Muku. Pozdravih njegovih pet Rana, svaku
pojedinano i zamolih blagoslov za tog sveenika. Isus mi je omoguio unutranje saznati kako mu
je draga ta dua. I ja osjetih kako Milost tee iz Isusovih Rana na tu duu, koja je kao Isus bila
raspeta na Kriu." (Dn 988)
Pomo u Isusovim Ranama Isus ree Faustini: "Kad misli da patnje nadilaze tvoje snage,
pogledaj na moje Rane, onda e se izdii iznad prezira i suda ljudi. Razmatranje moje Muke
pomoi e ti se uzvisiti iznad svega." (Dn 1184) Iz Rane Srca Isusova teku sve Milosti. Isus je
rekao sestri Faustini: "Iz svih mojih Rana tee kao rijekama Milosre za due, ali Rana mojeg Srca
je izvor neistraivog Milosra. Iz tog izvora teku sve Milosti za due. Gorim od zraka smilovanja.
elim ih izliti na due ljudi. Objavljuj cijelom svijetu o mojem Milosru." (Dn 1190)

302
 POBONOST IMENU, GLAVI I LICU ISUSOVU

Sadraj

Predgovor

1. POBONOST PRESVETOM IMENU ISUSOVU

1. 1. Povijest pobonosti imenu Isusovu

1. 2. Litanije i krunica Presvetom Imenu Isusovu
1. 3. Devetnica nadoknade za psovke
1. 4. Pohvale Imenu Bojemu u naknadu za psovke
1. 5. Isusova krunica
1. 6. Molitve i razmatranja svetaca o Imenu Isusovu

2. POBONOST PREMA PRESVETOJ GLAVI GOSPODINA ISUSA KRISTA

2. 1. Povijest i teoloki temelji pobonosti Isusovoj glavi

2. 2. Molitve i litanije Glavi Isusovoj

3. POBONOST PRESVETOM LICU ISUSOVU

3. 1. Povijest pobonosti licu Isusovu

3. 2. Obeanja Isusa Krista vjernicima koji budu tovali njegovo Presveto Lice
3. 3. Molitve svetaca i duhovnih velikana svetom Licu
3. 4. Molitve nadoknade, posveta i litanije presvetom Licu
3. 5. Devetnica i trodnevnica svetom Licu Isusovu
3. 6. Medaljica Presvetog Lica Isusova
3. 7. Pobonost svetom Licu u iskustvima svetaca i duhovnih velikana

Predgovor

U ovom malom priruniku sabrali smo pobonosti manje poznate i prakticirane u hrvatskom
narodu ali ne i u Katolikoj Crkvi. Radi se o pobonosti Imenu, Glavi i Licu Isusovu. Te pobonosti
su nastale u raznim povijesnim kontekstima ali imaju trajnu vrijednost u Crkvi. Svaka pobonost je
izraz tovanja Isusa Krista, a cilj joj je pobuditi ljubav prema naem Spasitelju i potai vjernike na
dosljedan kranski ivot. Crkva ui da je kransko tovanje usredotoeno na osobu Isusa Krista
koja je samo jedna i to boanska, te po Isusu u Duhu Svetom imamo pristup Ocu. Tako da i
pobonosti Imenu, Glavi i Licu Isusovu nisu bitno razliite, sve tri su sastavni dio pobonosti i
aenja Osobe Sina Bojega, Bogo - ovjeka u njegovu presvetom ovjetvu pod pojedinim
vidikom.
O tome govori i Direktorija o pukoj pobonosti i liturgiji kojeg je izdala Kongregacija za
bogotovlje i disciplinu sakramenata 2000. godine u Rimu. Donosimo nekoliko citata iz Direktorija
koji bi nam mogli pomoi da bolje shvatimo tu stvarnost.
Tipian izraza puke pobonosti su pobone vjebe, meusobno veoma razliite prema
povijesnome podrijetlu i sadraju, prema govoru i stilu, prema nainu uporabe i prema onima
kojima su namijenjene. Drugi vatikanski sabor uzeo je u razmatranje pobone vjebe, podsjetio je
da ih se arko preporuuje, pokazujui tako uvjete koji jame ispravnost i valjanost!
U svjetlu naravi i vlastitih obiljeja kranskoga bogosluja oito je ponajprije da pobone
vjebe trebaju biti sukladne zdravu nauku i zakonima te odredbama Crkve. Osim toga, trebaju biti u
skladu sa svetom liturgijom, voditi brigu - koliko je to mogue - o vremenima liturgijske godine i
promicati svjesno i aktivno sudjelovanje u zajednikoj molitvi Crkve.

303
 Pobone vjebe pripadaju podruju kranskoga bogotovlja. Zbog toga je Crkva uvijek osjeala
potrebu da bude pozorna na njih, jer se preko njih Boga dostojno slavi i ovjek prima duhovno
dobro i poticaj za voenje dosljedna kranskog ivota ...
Oduvijek i na svakome mjestu puka pobonost pokazuje zanimanje za izvanredne pojave i
injenice, esto povezane s privatnim objavama. Premda se to ne moe ograniiti samo na ozraje
marijanske pobonosti, nje se to osobito tie, zbog vienja i pripadnih poruka. U tome pogledu
vrijedi ono to spominje Katekizam Katolike crkve: Tijekom stoljea bilo je takozvanih
'privatnih' objava. Neke je od njih priznao crkveni autoritet. One ipak ne pripadaju u polog vjere.
Uloga im nije da 'poboljaju' ili 'upotpune' konanu Kristovu objavu, nego da pomognu da se od nje
u odreenome povijesnom razdoblju potpunije ivi. Pod vodstvom Uiteljstva Crkve osjeaj
vjernika znade razluiti i prihvatiti ono to je u takvim objavama Crkvi istiniti poziv Krista ili
njegovih svetaca.
Puka pobonost rado se usredotouje na Kristov lik, na lik Sina Bojega i Spasitelja ovjek:
ispunjena je ganuem kada se pripovijeda o njegovu roenju i prepoznaje beskrajnu ljubav koja
struji iz Djeteta, pravoga Boga i pravoga naeg brata, siromana i progonjena od njegova
djetinjstva; uiva u prikazivanju brojnih dogaaja iz javnoga ivota Gospodina Isusa, Dobroga
pastira koji pristupa carinicima i grjenicima; udotvorca koji ozdravlja bolesne i pritjee u pomo
potrebnima; Uitelja koji govori istinito; poglavito pak voli razmatrati otajstva muke Kristove, jer u
tim otajstvima osjea njegovu bezgraninu ljubav i mjeru njegove solidarnosti s ljudskim
trpljenjem: Isusa, izdana i naputena, bievana i okrunjena trnovom krunom, raspeta izmeu
razbojnika, skinuta s kria u utrobu zemlje, oplakana od prijatelja i uenika ...
Potrebno je prosvijetliti vjernike o posebnome obiljeju kranske molitve koja za naslovnika
ima Oca, posredstvom Isusa Krista, u snazi Duha Svetoga.
Konano, potrebno je da pobonost prema Kristovoj muci vodi vjernike prema punu i svjesnu
sudjelovanju u euharistiji u kojoj je kao hrana dano tijelo Kristovo, prineseno u rtvi za nas (usp. 1
Kor 11, 24); i kao pie dana je Isusova krv prolivena na kriu za novi i vjeni savez i za otkupljenje
svih grijeha.
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i prirunika
iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim evropskim
jezicima. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i duhovnih
plodova u hrvatskom narodu.

Spomen dan Bezgrenog Srca Marijina 16. 6. 2007.

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. POBONOST PRESVETOM IMENU ISUSOVU

1. 1. Povijest pobonosti imenu Isusovu

tovanje imena Isusova ima svoje korijene u Novom Zavjetu. Aneo Boji sv. Josipu objavio
ime Spasitelja svijeta jo prije njegova roenja. Tek to je to u sebi odluio, ukaza mu se u snu
aneo Gospodnji i ree mu: Josipe Sine Davidov, nemoj se bojati dovesti kui enu svoju Mariju jer
je ono to je ona zaela, od Duha Svetoga. Roditi e sina, i nadjeni mu ime Isus, jer e on izbaviti
svoj narod od grijeha njegovih (Mt 1, 20-22).
Dakle, znaenje imena Isusova je Spasitelj. Novi zavjet esto govori o vanosti imena Isusova
pozivajui se na Stari zavjet gdje se pojmom Ime oznaavao sam Bog. U vrijeme Isusova ivota
uenici su u ime Isusovo inili udesa i avle izgonili. Vratie se radosno sedamdesetorica te
rekoe: Gospodine ak nam se zli duhovi pokoravaju u tvoje ime (Lk 10,17).
Isus je prije svoje muke apostolima govorio o ljubavi i povezanosti s njime te pronji u njegovo
ime: Niste vi izabrali mene nego sam ja izabrao vas i odredio vas da idete i rod donosite, i da va
rod ostane, i da vam Otac dade to god zamolite u moje ime. Ovo vam zapovijedam ljubite jedni
druge (Iv 15, 16-17).

304
 Nakon Isusova uskrsnua otajstvo njegove osobe i djela spasenja je bila izraena pojmom ime.
Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kome nam
se treba spasiti! (Dj 4, 12)... Da se na ime Isusovo prigne svako koljeno na Nebu i na zemlji i da
svaki jezik prizna na slavu Boga Oca: Isus Krist je Gospodin (Fil 2, 10-11). Za apostole je reeno:
A oni ostavie veliko vijee veseli to im je udijeljena ast da podnesu zlostavljanje za ime
Isusovo (Dj 5, 41).
U Novom zavjetu nalazimo i saetak ispovijesti vjere izraene imenom Isusovim. Tko god
zazve ime Gospodnje spasiti e se (Rim 10, 13).
Crkveni oci iz prvih stoljea kranstva obilno koriste novozavjetne tekstove vezane uz ime
Isusovo te u teolokim razmiljanjima na taj nain izraavaju ispovijed vjere u Isusa Spasitelja, kao
i otajstvo Spasenja te nae sudjelovanje u njemu. Na poseban nain valja spomenuti sv. Augustina,
sv. Abrozija, sv. Ivana Zlatoustog sv. Grgura iz Nise ... Ovaj posljednji je u pismu Nemesiu pisao o
pobonosti imenu Isusovu i udima koja su se dogaala na zazivanje tog imena. I svetaka kasnija
tradicija svjedoi o vanosti i irenju pobonosti imenu Isusovu.
Papa Grgur X bulom od 21. 9. 1274. potie bl. Ivana iz Vercellia, generalnog upravitelja otaca
dominikanaca da se taj red zauzme za irenje pobonosti Imenu Isusovu. Oci dominikanci su se
trudili propovijedanjem i pisanjem, a u mnogim Crkvama su podigli oltare na ast imenu Isusovu sa
prikazom obrezanja u hramu.
Franjevaki izvori govore da je i sv. Franjo gajio pobonost imenu Isusovu do te mjere da mu se
je na spomen tog imena znalo lice raariti.
Veliki apostol pobonosti imenu Isusovu je sv. Bernardin Sijenski. Djevovao je kao puki
misionar u Italiji. Svuda gdje je propovijedao pozivao je na tu pobonost. On je prvi u katolikoj
Crkvi iznaao i osobno skicirao i simbol pobonosti imena Isusova. Simbol se sastoji od sunca iz
kojeg izbijaju zrake a u sredinu su urezana tri slova IHS koja predstavljaju istovremeno tri prva
slova imena Isusova na grkom jeziku, kao i kraticu latinske izreke Iesus Hominum Salvator, (Isus
Spasitelj ovjeka). Nakon sv. Bernardina u franjevakom redu kao apostole pobonosti imena
Isusova treba svakako spomenuti bl. Alberta iz Sarteana i fra Bernardina iz Feltre.
Prvu bratovtinu Presvetog imena Isusova utemeljio je pater Andrea Diaz, dominikanac 1432.
u Lisabonu u Portugalu. Utemeljenje bratovtine je povezano uz veliku kugu koja je harala gradom.
Poboni pater Diaz je inzistirao na javnom tovanju imena Isusova na istoimenom oltaru kako bi
Bog zaustavio smrtonosnu bolest. Nakon gorljive propovijedi o snazi imena Isusova 20. studenog p.
Diaz je blagoslovio vodu i pozvao prisutne da je odnesu oboljelima. Svi oboljeli koji su dodirnuli
vodu odmah su ozdravili. Cijeli grad se pokrenuo i u nekoliko tjedana kuga je prestala. Taj udesni
dogaaj je bio povod za osnivanje bratovtine Presvetog imena Isusova koja se brzo irila ne samo
u Portugalu nego i u cijeloj Crkvi. Mnoge pape su bratovtini udijelili posebne oproste i odobrili
razne pobonosti na ast imena Isusova.
Sv. Ignacije Loyolski je usvojio simbol imena Isusova IHS, i on se nalazi na prvoj stranici
konstitucija drube Isusove koje je svetac napisao. Oko simbola IHS sv. Ignacije je napisao: Samo
je u tom imenu sigurno spasenje. tako je i Druba Isusova u povijesti katolike Crkve odigrala
znaajnu ulogu u irenju ikonografije i pobonosti imenu Isusovu. U Rimu na stropu moda
najpoznatije isusovake crkve u svijetu Al Ges nalazi se freska trijumf imena Isusova.
Iako se ime Isusovo tovalo od prvih vremena kranstva tek u 14-tom stoljeu je poelo javno
liturgijsko tovanje imena Isusova. Papa Clemnet VII 1530. je franjevakom redu odobrio molitvu
slube itanja imena Isusova. Papa Inocent XIII je dekretom od 12. 6. 1723. na cijelu crkvu proirio
slavljenje blagdana Imena Isusova koji se nakon nekoliko pomicanja u kalendaru bio ustalio na
datum 2. 1. svake godine. U naknadnim promjenama liturgijskog kalendara blagdan je bio ukinut da
bi sv. Ivan Pavao II ponovno uvrstio Ime Isusovo u liturgijski kalendar 3. 1. kao neobavezan
spomendan.

305
 1. 2. Litanije i krunica Presvetom Imenu Isusovu

Litanije presvetog imena Isusova

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, ( smiluj nam se )
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Isuse, Sine Boga ivoga,
Isuse, sjajnosti Oeva,
Isuse, jasnoo svjetlosti vjene,
Isuse, kralju slave,
Isuse, sunce pravde,
Isuse, Sine Marije Djevice,
Isuse, ljubezni,
Isuse, divni,
Isuse, Boe jaki,
Isuse, Oe buduega vijeka,
Isuse, Anele velikoga savjeta,
Isuse mogui,
Isuse strpljivi,
Isuse posluni,
Isuse, krotka i ponizna srca,
Isuse, ljubitelju istoe,
Isuse, ljubitelju na,
Isuse, Boe mira,
Isuse, poetnie ivota,
Isuse, uglede kreposti,
Isuse, revnitelju dua,
Isuse, Boe na,
Isuse, utoite nae,
Isuse, Oe ubogih,
Isuse, blago vjernika,
Isuse, dobri pastiru,
Isuse, svjetlosti istinita,
Isuse, mudrosti vjena,
Isuse, dobroto beskrajna,
Isuse, pute i ivote na,
Isuse, radosti anela,
Isuse, kralju patrijarha,
Isuse, uitelju apostola,
Isuse, nauitelju evanelista,
Isuse, jakosti muenika,
Isuse, svjetlo priznavalaca,
Isuse, istoo djevica,
Isuse, kruno sviju svetih.
Milostiv budi, oprosti nam Isuse!
Milostiv budi, uslii nas Isuse!

306
Od svakoga zla, (oslobodi nas Isuse!)
Od svakoga grijeha,
Od srdbe svoje,
Od zasjeda vraijih,
Od duha bludnosti,
Od smrti vjene,
Od nemara za nadahnua tvoja,
Po otajstvu svetoga utjelovljenja svoga,
Po roenju svojem,
Po djetinjstvu svojem,
Po boanstvenom ivotu svojem,
Po naporima svojim,
Po smrtnoj borbi i muci svojoj,
Po kriu i zaputenosti svojoj,
Po smrtnoj stisci svojoj,
Po smrti i pokopu svojem,
Po uskrsnuu svojem,
Po Uzaau svojem,
Po ustanovljenju presvetog Oltarskog Otajstva,
Po radostima svojim,
Po slavi svojoj,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Isuse!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Isuse!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se, Isuse!
Isuse, uj nas!
Isuse, uslii nas!
Pomolimo se: Gospodine, ti si odredio da se na ime Isusovo prigne svako koljeno i svi ljudi u
njemu nau spasenje. Po njegovu obeanju znamo da e nam dati to god zaitemo. Daj da ve
ovdje na zemlji osjetimo njegovo prijateljstvo i s njim se sjedinimo u vjenoj domovini. Koji s
tobom ivi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog po sve vijeke vjekova. Amen.

Krunica nadoknade Presvetom Imenu Isusovu

Isus i psovai: Gospodin Isus Krist je objavio slubenici Bojoj Mariji od sv. Petra
karmelianki iz Toursa (1816-1848) slijedeu poruku: Moje ime svi psuju, ak i djeca psuju.
Psovka je stran grijeh koji izravno i otvoreno ranjava moje Srca. Psova psovkom proklinje Boga,
i sam od sebe izgovara svoju osudu. Psovka je otrovna strelica koja probija moje Srce. Dati u ti
zlatnu strelicu kojom e lijeiti rane koje mi zadaju psovai. Ponavljaj esto slijedei zaziv, svaki
puta kad ga ponovi raniti e moje srce ljubavlju: Budi uvijek slavljeno, aeno, ljubljeno i
blagoslovljeno uzvieno ime Boje, na Nebu, zemlji i podzemljem od svih stvorenja koja je Bog
stvorio po Presvetom Srcu Isusovu u Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Ti ne moe shvatiti zlobu i uas psovke. Da moju pravednost ne zadrava milosre grenik bi bio
poniten te bi se sama nerazumna stvorenja njemu osveivala, ali imam cijelu vjenost za kazniti
ga. Oh kad bi ti znala koji stupnja slave na Nebu se za tebe priprema kada u duhu zadovoljtine za
psovke samo jedanput ponovi Blagoslovljeno divno Ime Boje.
Marija i psovai: Ah, koliko je morala trpjeti Djevica Marija za vrijeme Muke svoga Sina kad je
ula psovke kojima su ga vrijeali. Ali sigurno ju jo vie boli to krani svakodnevno na milione
puta upuuju najrunije psovke presvetom Imenu Bojem i Kristovom. Ona bi radije prihvatila
tisuu puta samu smrt kad bi tako mogla sprijeiti taj uas. Nebo je vie puta poticalo ljude da se
oslobode psovke, tog avolskog poroka.
Godine 1846. Gospa se ukazala u La Salletu u suzama alei se pastirima da vie ne moe
zadrati ruku Boje Pravde prema psovaima i navijestila je teke kazne ako se ne prestane posvati

307
sveto Ime Boje. Na temelju zaziva koji je Isus objavio sestri Mariji od sv. Petra nastala je krunica i
zlatna strelica nadoknade.

Krunica nadoknade

Moli se na obinu krunicu od 5 desetica. Za svaku deseticu se ponavlja:

Na velika zrna se moli Slava Ocu... i zaziv: Budi uvijek slavljeno, aeno, ljubljeno i
blagoslovljeno uzvieno i neizrecivo ime Boje, na Nebu, zemlji i podzemljem od svih stvorenja
koja je Bog stvorio po Presvetom Srcu Isusovu u Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Na mala zrna. Deset puta se ponavlja zaziv: Boansko Ime Isusovo, obrati grenike, spasi umirue,
oslobodi dui iz istilita.
Na kraju: Slava Ocu... i Zdravo Kraljice...
(Uvodni tekst i krunica preuzeti iz: p. F. Avidano, Filotea mariana, Aleksandria, 1957., objavljena
s imprimaturom Casali 8. 3. 1957., can. Oddone, vic. gen.)

Zlatna strelica nadoknade za psovke

(Ovaj poboni zaziv se moe povremeno ponavljati u slobodnim trenucima tokom dana te se
zato i naziva strelovita molitva)

Spasitelj je kazao asnoj sestri Mariji od sv. Petra: Bogopsovka je otrovna, strelica, koja uvijek
udara u mio je Srce. Ja u ti dati zlatnu strelicu, da mi njome zadaje rane ljubavi, da se izlijee one
rane to mi ih zadaju zlobni grijesi." Tada je Spasitelj naui ovaj hvalospjev:
Budi uvijek slavljeno, aeno, ljubljeno i blagoslovljeno uzvieno ime Boje, na Nebu, zemlji
i podzemljem od svih stvorenja koja je Bog stvorio po Presvetom Srcu Isusovu u Presvetom
Oltarskom Sakramentu.
Jo je Spasitelj dodao: Iskoritavaj tu milost, jer ja u traiti od tebe raun za to."

1. 3. Devetnica nadoknade za psovke

U katolikoj tradiciji u Hrvata ustalila se molitva tipa devetnice. Svima koji ele moliti devetnicu
presvetom Imenu Isusovu kao nadoknadu za psovke preporuamo da kroz 9 dana mole Litanije
imena Isusova, gore spomenutu krunicu i na kraju slijedee Pohvale Imenu Bojemu. Na to nas
mogu potai slijedee rijei svetaca i duhovnih velikana.

Sv. Bernard: Jezik je psovaa kao ma koji probada srce Boje!.

Sv. Alfons Liguori: Ja ne razumijem, kako se na svaku psovku ne otvori zemlja ispod nogu
bogopsovaa, te ga ne proguta....
Sv. Augustin: Nije teina psovke samo u njezinoj rugobi, nego to, to psovkom ini grijeh
duhovnog ubojstva.
Sv. Toma Akvinski: Bogopsovka je jedan od najteih smrtnih grijeha.
Bl. kardinal Alojzije Stepinac: Hula i psovka su grijesi iste zloe. Psovka je atentat na Kralja
kraljeva, na Boje velianstvo... Psova, ljudski govorei, pljuje Bogu ravno u lice. Psova svojim
zapaljenim jezikom ubija vlastitu duu! A biti e dvostruko odgovoran pred Bogom, ako je svojim
poganim jezikom sablaznio nevine due i naveo druge, da proklinju Onoga, koji ih je stvorio i
svojom ih Krvlju otkupio na drvu kria. Stidite se, psovai! Vae su psovke najvie pridonijele, da
su ovolike strahote (tj. rat i porae) snale nau divnu zemlju Hrvatsku, i da im se jo uvijek ne vidi
kraja!
Blagopokojni kard. Franjo Kuhari: Kad bismo skupili sve psovae iz hrvatskog naroda na jednu
poljanu, kako bi ta poljana morala biti velika! Koliko bi to bilo mnotvo! I kad bismo sve te
psovae uli najednom kako psuju, kakva bi to bila uasna vika! A psuje se na poslu i u zabavi, u
prijateljskom susretu i u svai, u veselju i u alosti, u srei i nesrei... Molimo za obraenje

308
psovaa... Moemo u dui rei: Moj Boe, vjerujem u tebe i ljubim te u ime ovog nesretnog brata ili
sestre! Moj Isuse, milosre! Blagoslovljen budi Bog! Blagoslovljeno Njegovo sveto Ime!
Blagoslovljen Isus Krist, pravi Bog i pravi ovjek! Blagoslovljena Presveta Djevica Marija!
Neka meu vjernicima ponovno oivi na stari kranski pozdrav: Hvaljen Isus i Marija! I to e biti
lijek protiv psovke... Prikazujmo pobonost krinog puta za obraenje psovaa!

1. 4. Pohvale Imenu Bojemu u naknadu za psovke

Blagoslovljen budi Bog!

Blagoslovljeno Njegovo sveto ime!
Blagoslovljen Isus Krist, pravi Bog i pravi ovjek!
Blagoslovljeno ime Isusovo!
Blagoslovljeno Presveto Srce Isusovo!
Blagoslovljena Predragocjena Krv Isusova!
Blagoslovljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu!
Blagoslovljen Duh Sveti Tjeitelj!
Blagoslovljena velika Bogorodica, Presveta Djevica Marija!
Blagoslovljeno sveto i bezgreno njezino Zaee!
Blagoslovljeno njezino slavno Uznesenje
Blagoslovljeno ime Marije, Djevice i Majke!
Blagoslovljen sveti Josip, njezin preisti Zarunik!
Blagoslovljen Bog u svojini anelima i u svojini svecima! Amen!
Blagoslovljen blaeni as Zaea Boga-ovjeka!
Blagoslovljen blaeni as Roenja Boga-ovjeka!

Svagdanja molitva zaziva protiv psovke

Presveto Srce Isusovo, obrati jadne psovae! Isuse, iskorijeni psovku u naem narodu! Isuse, oprosti
psovku u naem narodu! (Nadb. Duh. Stol Zagreb)

1. 5. Isusova krunica
(U ovoj jednostavnoj krunici astimo cijeli ivot Isusov na taj nain da za svaku godinu njegova
ivota molimo molitvu koju nas je on sam nauio, Oe na).

Isusova krunica se sastoji od 33 Oenaa na uspomenu ivota Isusova, 5 Zdravo Marija i l

Vjerovanje.
(Oprost: djelomini svaki puta kad se moli ova krunica. Potpun oprost jednom u mjesecu, ako se
moli svaki dan. Uvjeti: ispovijed i priest i molitva bar kratka na nakanu sv. Oca. Krunica mora biti
blagoslovljena. 11. VIII. 1824.) (Krunica objavljena u molitveniku Biserje sv. Ante s imprimaturom
M. Alaupovi, Sarajevo, 16. 4. 1954.)

1. 6. Molitve i razmatranja svetaca o Imenu Isusovu

O ime Isus, slatko ime!

(Sv.Bernardin Sijenski)

O dobri Isuse, o slatki Isuse, o Isuse Sine Djevice Marije, pun milosra i milosti. O slatki Isuse
smiluj mi se po velikom milosru svome. O predobri Isuse molim te zbog predragocijene krvi tvoje
koju si se udostojao na oltaru kria proliti za nas nevoljne grenike da opre sva bezakonja naa
udostoj se pogledati na mene bijednog grenika koji ponizno molim za oprotenje i tvoje presveto
ime zazivam. O ime Isus, slatko ime! Ime Isus, ljubljeno ime! Ime Isus, spasonosno ime! Jer to je
Isus nego Spasitelj? Isuse, dakle, radi presvetoga imena svoga budi za mene Spasitelj, spasi me! O
Predobrostivi Isuse ne dopusti da se izgubim, iz niega si me stvorio i neprocjenjivom svojom

309
krvlju otkupio. O dobi Isuse, neka ne propadnem zbog moga bezakonja kad me je ve tvoja
svemogua dobrota stvorila.
O premilostivi Isuse, smiluj mi se, dok je jo vrijeme smilovanja, da ne propadnem u vrijeme
suda. O predragi Isuse, ako sam ja nevoljni grenik po tvojoj stranoj pravdi zasluio vjene muke
zbog svojih grijeha, ufajui se u tvoje neizmjerno milosre utjeem se tebi i nadam se da e mi se
smilovati koji si premilosrdni otac milostivi Gospodar. O predragi Isuse, koja korist od krvi tvoje,
ako padnem u vjeno prokletstvo jer te nee slaviti mrtvi koji padaju u pakao. O premilsordni Isuse
smiluj mi se, o preslatki Isuse oslobodi me, o milosrdni Isuse smiluj se meni greniku. O Isuse,
Isuse, Isuse predobri primi me u broj svojih odabranika, o Isuse spasenje onih koji u te vjeruju,
radosti onih koji se u te ufaju, utjeho onih koji te zazivaju. O Isuse, slatko oprotenje svih grijeha
udijeli mi milost, ljubav, mudrost, istou, poniznost, svetu strpljivost u svim mukama, dopusti mi
da te savreno ljubim, hvalim, da u tebi uivam, tebi sluim u tebi se naslaujem ja i svi oni koji
zazivaju tvoje presveto ime. Amen.

Isuse tvoje ime je jaka utvrda

(Bl. Henrik Suzone)

Isus u dubini due je udo svake njenosti. Isuse tvoje ime je jaka utvrda koju nijedna oluja ne
moe oboriti. Nijedna ogrlica ne moe tako lijepo uresiti kako to ini tvoje divno ime Isuse. Slatki
zvuk harfe se uje kada ime Isusovo odzvanja. Ah, Isuse zbog ljubavi tvoga imena zaboravi moje
velike grijehe! Isus je ranio moje srce, moj Isus se urezao u srcu. Isuse dragi moj gospodine, tvoje
ime treba meni biti obrana. Blagoslovi me njeni Isuse, sada i u zadnjem polasku.

Molitva imenu Isusovu

(mons. G. Riva)

S najiskrenijim osjeajem u srcu slavim i blagoslivljam tvoje ime ljubljeni moj Isuse. Tvoje ime
je sveto i uzvieno, i nema nikakve moi na Nebu, na zemlji ni u paklu koja se ne bi poklonila na
zazivanje tvoga imena jer samo po tvome uzvienom Imenu ljudi zadobivaju spasenje, aneli
nebesku slavu, a avli su poraeni. Tvoje ime Isuse je prosvijetlilo neznanje naroda i dalo nadu u
utjehu u svim bijedama ropstva svijeta. Po tebi Presveto Ime se smiruju oluje, stiavaju valovi,
udaljavaju sve nedae, pobjeuju svi neprijatelji. Ti si klju svakog blaga jer se svaka milost
zadobije po zazivanju tebe, nema drugog imena ni na Nebu ni na zemlji po kome bi se ljudi mogli
spasiti.
Ti si kroz stoljea bilo utoite oaloenih, obrana progonjenih, jakost slabih, potpora jakih.
Presveto ime Isusovo ti si u ustima slae od meda, istinska utjeha srca onima koji te ljube, o Ime
iznad svakog imena, skriveno svim patrijarsima Starog zavjeta, a nama objavljeno kao saetak svih
najuzvienijih otajstava Otkupitelja koja su proroci navijetali. Sva stvorenja slavite to sveto tako
ljupko Ime. Kliite skupa s anelima nebeskim Svet, svet, svet, Gospodin Bog sabaot, blagoslovljen
onaj koja dolazi u Ime Gospodnje.
Isuse, ljupko ime, boansko ime htio bi da mogu svojom krvlju nadoknaditi sve psovke i uvrede
koje se nanose tvome imenu. Obeanjem da u initi sve to je u mojoj moi da ti ubudue bude
iskazana ona ast i slava koje zasluuje, a molim te za milost da uvijek bude moja nada u ivotu,
obrana u smrti i radost u Nebu skupa sa svim blaenicima u vjenosti. Amen.

O slavnom imenu Isusa Krista

(Sv. Bernardin Sijenski)

Isusovo ime, sjaj propovjednika Isusovo je ime sjaj propovjednika, zato to ini da se njegova
rije navijeta i slua sa sjajnom jasnoom. to misli, otkuda u cijelom svijetu tolika, tako
nenadana i tako arka svjetlost vjere ako ne zato to je propovijedan Isus? Zar nije Bog i nas
svjetlou i uitkom tog imena pozvao u svoje divno svjetlo? Rasvijetljenima i onima koji u tom
svjetlu vide svjetlost Apostol s pravom veli: Nekad bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu:

310
hodajte posvuda kao sinovi svjetla. Poradi toga, to ime valja objavljivati da svijetli, a ne da bude
sakriveno.
Ipak, ono se u propovijedanju ne smije iznositi neistim srcem ili okaljanim ustima, ve ga
valja uvati u izabranoj posudi i objavljivati. Zato Gospodin kae o Apostolu: Ovaj mi je izabrana
posuda da ponese moje ime pred narode i kraljeve i sinove Izraelove. Izabrana posuda kaza u
kojoj je izloen na prodaju najugodniji napitak, da bi izazivao na pie svojim rumenilom i sjajnou
u odabranim posudama. Da ponese, veli, moje ime. Paljenjem vatre i ienjem njive unitavaju se
suhe beskorisne drae i trnje. Izlaskom sunanih zraka nestaje tmina, pa se lopovi, none lutalice i
provalnici u kue skrivaju.
Slino tome i Pavlov jezik, dok je narodima propovijedao poput snanoga groma koji
odzvanja, prodornije od vatre, sjajnije od sunca na izlasku, dokonavao je nevjeru, otklanjao
lanost, te je istina poinjala plamtjeti poput votanice to je snana vatra rastapa ognjem. On je
naime prenosio Isusovo ime rijeima, poslanicama, udesima i primjerom. Hvalio je Isusovo ime
ustrajno i slavio ga u ispovijesti.
K tome, Apostol je to ime nosio pred kraljeve i narode i sinove Izraelove. Nosio ga je kao
svjetlo, osvjetljivao krajeve i posvuda izjavljivao: No je prola, dan se pribliio. Odbacimo dakle
djela tame i obucimo oruje svjetla. Kao po danu asno okolo hodajmo. Svima je pokazivao
upaljenu svjetiljku koja svijetli na svijenjaku i svugdje je navjeivao Isusa, i to raspetoga. Zato
Kristova zarunica, Crkva, stalno oslonjena na Pavlovo svjedoanstvo, klike s prorokom govorei:
Boe, od mladosti si me moje uio, odsad u kazivati tvoja udesna djela, to jest uvijek. Evo na to
potie prorok: Pjevajte Gospodinu i blagoslivljajte ime njegovo, navijetajte iz dana u dan njegovo
spasenje, to jest Isusa, njegova Spasitelja.

Nijedno drugo ime pod nebom nije nam dano kojim bismo se mogli spasiti
(sv. Ljudevit Montfortski)

Isus Krist, na Spasitelj, pravi Bog i pravi ovjek, treba biti vrhovni cilj svih naih pobonosti,
inae bi one bile krive i lane. Isus Krist je alfa i omega,(Otk 1,8) poetak i svretak svih
stvari(usp.Otk 21,16). Mi se trudimo, kako kae Apostol, jedino oko toga da svakog ovjeka
uinimo savrenim u Isusu Kristu (usp.Ef 4,13), jer jedino u njemu stanuje sva punina Boanstva
(Kol 2,9) i sve ostale punine milosti, kreposti i savrenosti; jer smo jedino u njemu bili
blagoslovljeni svakim duhovnim blagoslovom;(Ef 1,3) jer je on nai jedini Uitelj koji nas treba
uiti, na jedini Gospodar o kojem imamo ovisiti, naa jedina Glava s kojom moramo biti
sjedinjeni, na jedini uzor kojemu se trebamo upriliiti, na jedini lijenik koji e nas izlijeiti, na
jedini pastir koji e nas hraniti, na jedini put koji nas treba voditi, naa jedina istina u koju moramo
vjerovati, na jedini ivot koji nas treba oivljavati, i u svim stvarima nae jedino sve koje nam ima
biti dovoljno.
Nijedno drugo ime pod nebom nije nam dano kojim bismo se mogli spasiti (usp. Dj 4,12), osim
imena Isusova. Bog nam nije stavio drugog temelja naega spasa, nae savrenosti i nae slave nego
samo Isusa Krista. Svaka zgrada koja nije postavljena na taj stanac kamen utemeljena je na
pominom pijesku, i sigurno e se oboriti prije ili kasnije. Svaki vjernik koji nije s Isusom sjedinjen,
kao lozova mladica s panjem, otpast e, osuit e se i nee biti ni za to nego da se baci u vatru
(usp.Iv 15,6). Ako smo u Isusu Kristu i Krist u nama, ne treba nam se bojati osuenja (usp.Rim
8,39).
Ni aneli s neba, ni ljudi na zemlji, ni avli pakleni niti ikoje drugo stvorenje ne moe nam
nauditi, jer nas ne moe rastaviti od ljubavi Boje, koja je u Isusu Kristu (usp.Rim 8,39). Po Isusu, s
Isusom i u Isusu moemo sve: povratiti svu ast i slavu Ocu, u jedinstvu Duha Svetoga, i sami
postati savreni te naemu blinjemu biti miomiris vjenoga ivota.

311
 Urezao je ime Isusovo na svom srcu
(Bl. Henrik Suzon, pie o sebi u 3 licu)

Istovremeno u njegovu duu je bila ulivena neizmjerna vatra koja je potpuno zapalila njegovo
srce Boanskom ljubavlju. Jednoga dana kad je to kuao i dok je gorio Boanskom ljubavi, otiao je
u eliju na svoje skrovito mjesto i upustio se u ljubeznu meditaciju te ree: O njeni Boe, kada bi
mogao iznai kakav znak ljubavi, koji bi izmeu mene i tebe bio vjeni znak ljubavi, svjedoanstvo
da sam tvoj, a Ti vjena ljubav moga srca, znak koji nikakav zaborav ne bi mogao nikada vie
izbrisati!
U tom zanosu ljubavi, bacio je iza sebe kapular i otkrio grudi, uzeo je u ruke pisaljku pogledao
svoje srce i kazao: O moni Boe daj mi danas snage i moi da ostvarimo svoju elju, jer danas ti
treba biti urezan u moje srce. I poeo je pisaljkom po svom tijelu iznad srca upisivati ime
Isusovo IHS. Kod bolnih uboda krv je potekla iz tijela i oblila ga. Njemu je u zanosu ljubavi to
izgledalo tako ljupko da se nije obazirao na boli. Kad je to uinio, onako ranjen i krvav je otiao iz
gornje elije do Raspela kleknuo je i kazao:
Ah moj Gospodine i jedina moja ljubavi pogledaj sada na velike elje moga srca. Gospodine ne
mogu te vie urezati u sebe. Ah, moj Gospodine molim te da ti dovri to djelo, i da se dublje uree
u moje srce, da u meni upie tvoje sveto ime tako da se nikada vie ne odijeli od moga srca.
Tako ranjen ljubavlju je proveo due vremena, ne zna koliko, zatim je ozdravio, a ime Isusovo
IHS je ostalo upisano na njegovu srcu, upravo kao to je to on elio. Slova su bila iroka kao
spljotena slama a visoka kao mali prst do zgloba. Tako je do smrti nosio ime Isusovo na srcu, i
koliko je bilo otkucaja srca toliko se pokretalo i ime Isusovo. Nosio ga je u tajnosti, tako da ga
nikada nijedan ovjek nije vidio osim jednog duhovnog prijatelja u trenutku bliskosti u Bogu.
Kad bi ga ubudue napadale protivtine, motrio bi divni znak ljubavi i protivtina bi postajala
lagana. Njegova dua bi ponekad u zanosu ljubavi govorila: Gospodine vidi, oni koji se ljube u
ovome svijetu nose slike onih koje ljube. Ljubavi moja ja sam te svjeom krvlju urezao na moje
srce!
Jednoga jutra vraajui se s molitve, uao je u eliju, sjeo na stolicu, poloio glavu na knjigu
starih otaca kao na jastuk. Zatim je uao u sebe i izgledalo mu je kao da neko svjetlo izbija iz
njegova srca te je motrio: pokazao se na njegovu srcu zlatni kri na kome je bilo mnogo dragog
kamenja koje je divno sjajilo. On je uzeo kukuljicu od plata i stavio je na srce elei tako izraziti
da eli sakriti svjetlo koje izbija tako da je nitko ne moe vidjeti. Ali prodirui sjaj je tako divno
gorio da usprkos to ga je pokuao sakriti nije uspio zakloniti njegovu izvanrednu ljepotu.

Apostol ljupkog imena Isusova

(Bl. Henrik Suzon, pie o sebi u 3 licu)

Sluga vjene Mudrosti je jedanput iz mjesta na visini siao prema Aqisgranu, Gospi u svetite.
Kada se vratio, Gospa se ukazala jednoj svetoj osobi i rekla: Vidi sluga mog Sina je doao i sa
eljom nosio slatko ime Isus posvuda, kao to su to nekada inili uenici, i kao to su oni eljeli da
ga svi ljudi po vjeri upoznaju, tako on ulae sve napore kako bi upalio novom ljubavlju isto ime
Isus, u svim srcima u kojima je ljubav ohladnjela. Zato e s uenicima nakon smrti zadobiti vjenu
nagradu.
Zatim je ta sveta osoba motrila Gospu i vidjela da u ruci ima prekrasnu svijeu koja je tako
divno gorjela da je osvjetljavala cijeli svijet, a svugdje unaokolo svijee je bilo napisano ime Isus.
Tada je Gospa rekla toj osobi: Vidi, ta svijea koja gori oznaava ime Isusovo, jer ono uistinu
osvjetljava sva srca koja pobono prihvate njegovo ime, aste ga u sebi nose sa eljom. Moj Sin je
izabrao slugu kako bi po njemu u mnogim srcima zapalio ljubav prema svome imenu i pomoi im
da dou u vjeno blaenstvo.
Budui da je sveta ker, ovdje spominjana, na razne naine primijetila da njen duhovni otac ima
veliku pobonost i ivu vjeru u ime Isusovo, da ga je nosio u svom srcu, i ona je zadobila posebnu
ljubav i iskrenu pobonost prema imenu Isusovu, te je od crvene svile u obliku IHS eljela potajno
na sebi nositi. Napravila je bezbroj uzoraka te je molila slugu ga ih poloi na svoje srce te ih je slala
312
posvuda s Bojim blagoslovom svojim duhovnim kerima. I bilo joj je objavljeno da e Bog sve
koji sobom nose ime Isusovo i mole svaki dan njemu na ast jedan Oe na blagosloviti i udijeliti
im milost u asu smrti.

Trajna molitva Imena Isusova

(Bl. Henrik Suzon, pie o sebi u 3 licu)

Vjeni Bog eli da ista dua ispuni jednu njegovu molbu i kae: Stavi me kao znak ljubavi na
svoje srce! Prokuani Boji prijatelj treba uvijek u ustima svoje due gristi neku dobru izreku ili
drati dobru sliku kojima bi se njegovo srce zapalilo ljubavlju prema Bogu; jer u tome je
najuzvienije stanje koje moemo imati u vremenu, da esto mislimo na njega, prihvaamo njegove
ljubezne rijei, izbjegavamo ili inimo zbog njega sve stvari, nemamo drugog cilj osim njega
samoga.
Oko treba ljuezno motriti, uho biti paljivo na njegove pouke, srce sjetila i duh ga trebaju
ljubezno prigrliti. Kad ga povrijedimo i naljutimo trebamo ga moliti, kada nas kua trebamo trpjeti,
kada se sakrije trebamo traiti ljubeznu Ljubav i nikada odustati prije nego li ga ponovno
pronaemo; kada ga pronaemo trebamo ga njeno i dostojno uvati. Bilo da stojimo mirno ili
hodimo, bilo da jedemo ili pijemo zlatni znak IHS treba biti uvijek urezan u nae srce. Kada ne
moemo nita drugo trebamo ga urezati oima nae due, trebamo ispuniti usta njegovim njenim
Imenom; treba biti gorljivo prisutno to ime kad smo budni, sanjati ga nou.
Recimo s prorokom: O ljubljeni Boe, Mudrosti vjena, kako si dobar dui koja te trai, koja
samo tebe eli (Tu 3,25). Vidite to je najbolja vjeba koju moete prakticirati jer je kruna svakog
nastojanja trajna molitva, i sve drugo se treba prema njoj usmjeravati kao prema svom cilju. to
drugo ine u nebeskoj Domovini osim to motre i ljube, ljube i slave ljupku Ljubav?
Zbog toga to vie ljubezno utisnemo u nae srce Boansku ljubav i koliko je ee motrimo i
drae zagrlimo rukama svoga srca, toliko emo s vie ljubavi biti zagrljeni od njega sada i u
vjenosti.
Gledaj na primjer kako je veliki ljubitelj Boga, sv. Pavao, u svoje srce utisnuo ljubezno ime
Boje; Isus, te pobona tradicija kae da i kad su mu odsjekli glavu ona je jo tri puta ponovila:
Isus, Isus, Isus! Sv. Ignacije je tijekom svog veliko muenitva stalno ponavljao Isus. kad su ga
pitali zato to ponavlja ree da je ime Isus upisano u njegovo srce. Kad su ga ubili i rasporili
njegovo srce nali su posvuda zlatnim slovima upisano Isus, Isus, Isus!
Budi Isus vjeno slavljen od sviju nas, a to sa mnom iz dubine due ele svi koji Boga ljube i
radosno kliu: Amen, amen!
Snaga imena Isusova
(Sv. Toma Akvinski)

Snaga imena Isusova je velika i viestruka. Ime Isusovo je utoite pokornika, olakanje
bolesnika, pomo u borbi, na oslonac u molitvi jer nam zadobije oprotenje grijeha, milost
spasenja due, pobjedu u napastima, jakost i povjerenje da emo zadobiti spasenje.

Isus sv. Gertrudi i sv. Mechtildi o svom imenu

Gospodin je kazao sv. Gertrudi: Evo urezati u na tvoje usne moje predostojno ime, elim da ga
svima nosi. Svaki puta kad bude micala svojim usnama kao bi izrekla moje ime, zasvirati e
najljepu melodiju za moje ui.
Sv. Mechtilda je pitala Isusa: Moj Gospodine to znai to divno ime koje ti je dao nebeski
Otac? Gospodin joj je odgovorio: To je ime Spasitelja za sve vjekove, jer ja sam Spasitelj i
Otkupitelj svega to postoji, to je bilo i to e biti. Ja sam Spasitelj onih koji su ivjeli prije mog
utjelovljenja, Spasitelj onih s kojima sam razgovarao dok sam ivio na zemlji, Spasitelj onih koji su
slijedili moj nauk i koji ele ii mojim stopama, i tako do konca vremena. To je moje predostojno

313
ime od poetka vremena koje mi je odredio moj nebeski Otac, ime koje je iznad svakog drugog
imena.
O presvetom imenu Isusovu
(p. B. Vercruysese)

Sluaj anela, kako sv. Josipu govori: Nadjeni mu Ime Isus, jer on e otkupiti narod svoj od
grijeha njegovih. (Mt 1,21). Moli za milost, da dobro spozna veliinu,cijenu i mo presvetoga
Imena Isusova.
1. Veliina Imena Isusova. Ovo je presveto Ime veliko po svom porijeklu, jer ga je sam Bog po
svom, arkanelu oitovao sv. Josipu. Ime je ovo veliko i po svom znaenju, jer znai: Spasitelj
svijeta i podsjea nas na sve to je Isus za nas radio i trpio.
Primjena. Kako svetim strahopotovanjem i ljubavlju treba da izgovara ovo presveto Ime, koje
je po sv. Pavlu nad svakim imenom. Zato i jest obiaj, da se prigne ili otkrije glava, kad se ovo
sveto Ime izgovara. Iskazuje li i ti duno poitanje tom presvetom Imenu ? Ili ga moda izgovara
lakoumno i bez pobonosti.
Veseli se i zahvali Bogu, to je i tebe uinio dionikom svoje veliine, kako nas sv. Pavao
uvjerava: Vjeran je Bog, koji nas je pozvao u zajednicu s Isusom Kristom, Sinom svojim i
Gospodinom naim. I ne izusti Ime Gospodina Boga svoga uzalud.
2. Cijena Imena Isusova. Mnogi sinovi batine slavno ime od svojih roditelja, ali bez ikakve
svoje zasluge; nije tako Sin Boji. Isus je stekao ovo sveto Ime vlastitim zaslugama, kad je naime
rtvovao svoj ivot za cijelo ovjeanstvo, da ga otkupi od vjene smrti i opet uini batinikom
neba.
Primjena. Krani su djeca Boja, braa, uenici Isusovi. Svi su ovi nazivi velike cijene, premda
ih nismo stekli vlastitim zaslugama, ve jedino po milosti dobivenoj na sv. krtenju. uvajmo se
stoga svega, zbog ega bi bili nedostojni toga imena. No nije li pravo, da i mi sami neto
doprinesemo srei i asti toga imena, kad je Isus dragi i ivot svoj za nj rtvovao ?
Pobudi ivu elju, da Isusu to sliniji postane ivei Evanelje. Tako e se na tebi ispuniti
elja apostola, koji veli: Ime Gospodina naega Isusa Krista neka je proslavljeno u vama. Ponovno
uzljubi i potuj svoje sveto kransko zvanje, jer tako najvie slavimo Boanskoga Spasitelja.
3. Mo Imena Isusova. Sv. Pavao veli: Da se u Ime Isusovo pokloni svako koljeno onih, koji
su na nebu, na zemlji i pod zemljom." Zazivajui ovo presveto Ime inili su apostoli najsjajnija
udesa; u tom Imenu svladali su muenici svih vjekova sve muke i sve patnje, ispovijedaoci i
djevice zamke svijeta; s tim Imenom zavruje sv. Crkva svaku molitvu; u tom Imenu emo i mi
jednom nai jakosti i utjehe u smrtnom asu.
Primjena. Zazivajmo velikim pouzdanjem ovo presveto Ime u svim napastima, bolima i
protivtinama. Dragi Isus nas sam na to potie svojim obeanjem: togod zamolite Oca u Ime
moje, dat e vam. I opet: Kada od Oca togod zatraite u moje Ime, dobit ete.
Priznaj veliinu, cijenu i mo Njegovoga presvetoga Imena. Moli Mariju, Isusovu Majku, za
dar pobonosit i pouzdanja. Ponavljaj esto zaziv: Isuse, ti si moj Spasitelj! Bio ti ovaj zaziv na
smrtnom asu u srcu i na jeziku !

O okolnostima, u kojima je Boansko Dijete primilo presveto ime Isus

(p. B. Vercruysese)

Sluaj arkanela Gabrijela, kako blaenoj Djevici Mariji veli: Rodit e Sina i nadjeni
mu Ime Isus. Moli milost, da ime kranina dostojno nosi.
1. Ime Isusovo nagrada poniznosti. Nadjenue mu Ime Isus to jest Spasitelj svijeta. Kad je
Boansko Djetece primilo ovo Ime? Onda, kad je bilo obrezano poput grjenika. Primilo je dakle
ovo preslavno Ime u asu ponienja. On se odrie samoga sebe, primi na se sliku grjenika ali zato
mu dade Bog ime nad svakim imenom.

314
 Primjena. elimo li biti slini Boanskom Spasitelju i biti dostojni imena kranina, tada
moramo biti od srca ponizni i strpljivi u svakom ponienju, zadao nam ga tko mu drago. Moli od
Boanskoga Spasitelja milost, da bude pravo ponizan, da mu u toj kreposti postane to sliniji.
Odluka. Nastojat u, da sva ponienja kao iz ruke Boje dragovoljno primam i strpljivo
podnaam.
2. Ime Isusovo nagrada poslunosti. Nadjenue mu Ime Isus. Kada? U asu, kad se je dragovoljno
podvrgao bolnom obrezanju i tim se obvezao, da e se cijelog ivota podvrgavati Mojsijevom
zakonu. Jer je dakle Spasitelj po obrezanju rtvovao svome nebeskom Ocu svoju volju i svoju
slobodu i tako bio posluan do smrti na kriu, zato ga je Bog uzvisio i dao mu Ime nad svako ime.
Primjena. Zavjetom krtenja rtvovali smo i mi Bogu svoju slobodu, te smo svoju volju
podvrgli Evanelju do smrti. Jesmo li vjerni i ustrajni u kranskom ivotu? Ako nismo, ne
smijemo se nadati konanoj nagradi u vjenom blaenstvu. Priznaj Boanskom Spasitelju svoju
nevjeru u vrenju dunosti i svoju slabost, radi koje tako lako podlegne i najmanjim napastima.
3. Ime Isusovo nagrada trpljenju. Nadjenue mu Ime Isus. Kada? Kad je kod obrezanja prolio
svoju prvu krv i time se obvezao na mukotrpan ivot, ivot odricanja i samozataje, ivot rtve, koji
se ima svriti istom na kriu.
Primjena. Krist je za nas trpio veli sv. Petar, i dao nam primjer, da poemo stopama njegovim.
Ovo nije samo stav apostola jer i sam Boanski Spasitelj veli: Ako tko hoe ii za mnom, neka se
odree sebe i neka uzme kri svoj. I opet: Tko ne uzme svoj kri i ne poe za mnom, nije mene
dostojan.

2. POBONOST PREMA PRESVETOJ GLAVI GOSPODINA ISUSA KRISTA

2. 1. Povijest i teoloki temelji pobonosti Isusovoj glavi

Izabrani je apostol te pobonosti bila slubenica Boja Terezija-Helena Higginson, roena 27. V.
1844. u Hollywellu u Engleskoj, a umrla 15. II. 1905. Bila je po zanimanju uiteljica. Odlikovana je
mnogim izvanrednim milostima i darovima Duha Svetoga, vienjima, prorokim darom, udesima,
Gospodinovim ranama i Njegovom trnovom krunom. Gospodin je slavio s njome duhovnu
mistinu enidbu, to je najue sjedinjenje due i Boga na ovoj zemlji.
Od godine 1879. svu je njezinu duu zaokupljala pobonost prema Presvetoj Glavi Isusovoj, to
je objavo sam Gospodin u crkvi sv. Aleksandra u Bootle-u. Prema tim je objavama predmet te
pobonosti Sveta Glava Utjelovljene Rijei Boje, Druge Boanske Osobe, ali ne kao sama njezina
fizika glava, nego Njezina Sveta Glava kao hram ili svetohranite stvorene Due Isusa Krista,
njezinih umnih sposobnosti i svih duevnih moi Boga-ovjeka.
Dua je ovjeja sva u cijelom tijelu, a osobitim nainom u glavi kao glavnom organu tijela. A
kako je presveta Dua Naega Gospodina u Njegovoj boanskoj Osobi bitno sjedinjena s
Boanstvom, oito je da je Isusova Sveta Glava boanska i dostojna najviega tovanja to pripada
samo Bogu, tako zvanog tovanja latrije ili klanjanja.
Drugi je opi carigradski sabor godine 553. u kanonu 9. proglasio lanak vjere da Utjelovljenoj
Rijei Bojoj s Njezinim ovjetvom pripada samo jedno jedino tovanje, jer je Rije Boja samo
jedna Osoba, i osudio kao krivovjerje tvrdnju da Gospodinovoj boanskoj naravi pripada jedno
tovanje, a Njegovoj ovjejoj naravi drugo tovanje.
Prema tome lanku nae svete vjere sv. Toma Akvinski ui da, s obzirom na onoga koji se u
Isusu Kristu tuje, postoji samo jedno jedino tovanje, jer je u Isusu Kristu samo jedna jedina
Osoba, i to boanska. Ako se, pak pita za razlog, zato se Isus Krist tuje, moe se dopustiti da
postoji jedno tovanje Krista zbog Njegove nestvorene mudrosti, kao Sina Bojega, i drugo tovanje
zbog Njegove stvorene mudrosti, kao ovjeka, ali to jedno i drugo tovanje pripada samo Osobi
Sina Bojega, drugoj boanskoj Osobi u Presvetom Trojstvu.
Ako se, dakle, pita tko se tuje u pobonosti Svetoj Glavi, mora se odgovoriti da se u toj
pobonosti tuje Presveta Osoba Sina Bojega.

315
 Osobita vrijednost i izvanredno dostojanstvo pobonosti prema Isusovoj Svetoj Glavi, prema
Njegovu Presvetom Srcu i prema Njegovu Presvetom Licu, stoji ba u tom to se po svima tim
trima pobonostima asti sama Osoba Sina Bojega, a time se asti ujedno i samo Presveto
Trojstvo, jer su sve tri boanske Osobe, Otac, Sin i Duh Sveti, nerazdjeljivo sjedinjene u jednom
jedinom Boanstvu, ili, to je isto, u jednoj jedinoj boanskoj naravi. I zato je svako tovanje, to se
iskazuje Sinu Bojemu, ujedno i tovanje Boga Oca i Boga Duha Svetoga, cijeloga Presvetog
Trojstva.
to se napose tie meusobnog odnosa izmeu pobonosti prema Presvetoj Glavi Isusovoj,
prema Presvetom Srcu Isusovu i prema Presvetom Licu, valja istaknuti da to nisu bitno razliite
pobonosti. One su sve tri zajedno sastavni dio pobonosti tovanja i aenja Osobe Sina Bojega,
Boga-ovjeka zbog Njegova presvetog ovjetva.
Predmet pobonosti prema Presvetom Srcu nije samo fiziko Srce, nego Njegovo etiko Srce,
kako kau bogoslovi, tj. Isusovo Srce puno dobrote, pravde i ljubavi, strpljivosti i mnogoga
milosra, do smrti posluno, rtva za grijehe, i sviju kreposti bezdno, kako se moli u Litanijama
Presvetog Srca.
Isto tako i predmet tovanja Presvetog Lica nije samo fiziko Isusovo Lice, kao najodliniji dio
Svete Glave, nego je predmet tovanja Presveto Lice kao ogledalo Isusovih neizrecivih boanskih
savrenosti, blagosti, poniznosti, krotkosti, strpljivosti, kad je bilo zaunicama i trstikom izudarano,
popljuvano, trnjem okrunjeno i usprkos tih tekih zlostavljanja sjajno od zanosa to vri volju
Vjenoga Oca i trpi za spasenje grenika, muitelji Ga nisu mogli gledati, pa su Ga pokrili
smrdljivom krpom, po uskrsnuu Lice proslavljeno, sjajnije od sunca.
Kao to je u glavi sjedite umnih sposobnosti i moi due to ravnaju svim osjetilima tijela i
gibanjima srca, tako je i pobonost prema Presvetoj Glavi, kao prijestolju Boanske Mudrosti, ne
samo nadopuna, nego i kruna i savrenstvo pobonosti prema Presvetom Srcu i Presvetom Licu,
kako je to sam Spasitelj vie puta protumaio slubenici Bojoj Terezi-Heleni Higginson. (Tekst iz
knjige C. Kerr: Tereza-Helena Higginson, str. 123, 137. i 142. Imprimatur, Westmonasterii 2. IX.
1926. Edm. Can. Surmont, vic. gen.)

2. 2. Molitve i litanije Glavi Isusovoj

Molitva Tereze Higginson svetoj Glavi Isusovoj

Sveta glavo Isusova, hrame Boanske Mudrosti to vodi sva gibanja Presvetog Srca, nadahnjuj
i upravljaj sve moje misli, moje rijei i sva moja djela! Prema obeanju budi lijek proti velikim
zlima naega vremena: protiv duhove oholosti i nevjere!
Isuse, po svome trpljenju, po svojoj cijeloj Muci od Getsemanskog vrta do Kalvarije, po trnovoj
kruni, to je razdirala Tvoje elo, po svojoj predragocjenoj Krvi, po svojem Kriu, po ljubavi i
bolima svoje boanske Majke, daj da slavno pobijedi Tvoja elja da Tvoja Sveta Glava bude
aena kao hram Boanske Mudrosti, na slavu Boju, na spas dua na radost Tvojeg Presvetog
Srca! Amen! (Imprimatur: 26. II. 1937. G. Puyo, vic.gen. Aire i Dax.)

Molitva Tereze Higginson Isusu ija je dua alosna do smrti"

Sjeti se, Isuse, strane smrtne borbe to si je pretrpio kad si uronjen u dubine Pravde svojega Oca
zavapio: Oe, ako je mogue, neka me mimoie taj kale!", i kad si se satrven najstranijom
tjeskobom potuio: Moja je dua alosna do smrti!", napokon, kad si umirui ostavljen od sviju, pa
ak i od svojega Vjenog Oca, izustio vapaj potresnog otajstva: Boe moj, Boe moj, zato si me
ostavio?!"
Sjeti se uzdaha, jecaja, tjeskobe svoje Due, agonije svojega duha, klonulosti svojega Srca! Sjeti
se udaraca, uvreda, hula, trnja, krvi, suza, svlaenja, osramoenja, molitava to si ih molio prije
nego se Tvoja presveta Dua odijelila od Tvojeg Presvetog Tijela! Sjeti se Mudrosti svoje Svete

316
Glave to je pronalazila tolika trpljenja samo da tako dokae svojoj djeci Ljubav svojega Presvetog
Srca! Sjeti se trpljenja svoje ljubljene Presvete Majke Marije!
Sjeti se cijene to sam je ja Tebe stajao i s obzirom na sve to imaj milosra sa mnom! O moj
raspeti Isuse, moj ljubezni Isuse, zato je toliko dua u tami i u grijehu? Nisi li Ti svemogui Bog,
Bog mudrosti, znanja i svijetla? Nisi li Ti na Stvoritelj, na Otkupitelj, na Posvetitelj, na sveti,
jaki Bog? Zato je na i Tvoj neprijatelj tako drzak? Gospodine, za svoju ljubav prema duama i na
slavu svojega Imena digni se i pokai da si Ti ivi Bog! Rasvijetli sve tmine svjetlom svoje
Boanske mudrosti! Daj da sva srca izgaraju ognjem Tvoje ljubavi!
Privuci k sebi sve due da Te svi uzmognemo tjeiti oplakujui grijehe to su prouzroili Tvoju
neizrecivu alost! Sakrij nas u svoje svete rane! Operi nae due u svojoj Predragocjenoj Krvi!
Utisni duboko u naa srca sliku svoje Svete Glave da vie nikada ne zaboravimo na Tebe, ni
trpljenja to smo ih mi Tebi skrivili!
Gospodine, sjeti se nas u svojem Kraljevstvu! Podijeli nam oprotenje i mir ovdje dolje!
Dopusti nam da budemo uz Tebe u Tvojoj alosti, da budemo dostojni zauvijek s Tobom stanovati,
koji ivi i kraljuje s Ocem i s Duhom Svetim u sve vijeke vjekova! Amen! (Imprlmatur:
Ordinarijat Alre i Dax, G. Puyo, vic. gen.)

Molitva Tereze Higginson u ast hrama Boanske Mudrosti

Gospodine moj i Boe moj, ponizno prostrt pred Tobom klanjam se Tvojoj Svetoj Glavi kao
prijestolju Boanske mudrosti, hramu moi i umnih sposobnosti Tvoje Presvete Due. O svijetlo
nad svijetlima, po Tvojim slavnim zrakama opaam nove rudnike bogatstva u presvetom Srcu. O
sunce pravde, Tvoj mi silni ar daje osjetiti oganj ljubavi kojim izgara presveto Srce. O voljo,
uvijek radosno podloena Volji svojega Vjenoga Oca, nadziri me, vladaj nadamnom u svemu!
Privuci me k sebi, daj mi zauvijek duboku radost da Tebe gledam, da Tebe ljubim, da Tebe hvalim,
da Tebe blagoslivljam, da Tebe proslavim! (Iz "Sagesse" n. 206 MarsAvril 1971.)

Zazivi na ast Presvete Isusove Glave za svaki dan

Mudrosti Presvete Glave, vodi nas na svim naim putovima! Ljubavi Presvetog Srca, daj da
izgaramo Tvojim ognjem! (Imprlmatur: + Celement, biskup biskupije Aire l Dax.)

Litanije presvetoj Glavi Isusovoj

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe,
Sine, Otkuptelju svijeta Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,

Sveta Glavo Isusova, sazdana od Duha Svetoga u krilu Blaene Djevice Marije, (Smiluj nam se!)
Sveta Glavo Isusova, s Rijeju Bojom bitno sjedinjena,
Sveta Glavo Isusova, hrame boanske mudrosti,
Sveta Glavo Isusova, ognjite svjetlosti vjene,
Sveta Glavo Isusova, neizmjernoga razuma,
Sveta Glavo Isusova, zatito od zablude,
Sveta Glavo Isusova, sunce Zemlje i Neba,
Sveta Glavo Isusova, riznice znanja i jamstvo vjere,
Sveta Glavo Isusova, oarena ljepotom, pravdom i ljubavlju,
Sveta Glavo Isusova, puna milosti i istine,

317
Sveta Glavo Isusova, ivi uzore poniznosti,
Sveta Glavo Isusova, odsjeve Bojega velianstva,
Sveta Glavo Isusova, sredite svemira,
Sveta Glavo Isusova, omiljela Ocu nebeskomu,
Sveta Glavo Isusova, majinski milovana od Djevice Marije,
Sveta Glavo Isusova, poivalite Duha Svetoga,
Sveta Glavo Isusova, zasjala odsjevom svoje slave na Taboru,
Sveta Glavo Isusova, koja na zemlji nisi imala gdje poinuti,
Sveta Glavo Isusova, pomazana mirisnom pomau Magdalene,
Sveta Glavo Isusova, koja si kazala imunu da Te nije pomazao kad si ula k njemu,
Sveta Glavo Isusova, oblivena krvavim znojem u Getsemanskom vrtu,
Sveta Glavo Isusova, to si plakala zbog naih grijeha,
Sveta Glavo Isusova, trnjem okrunjena,
Sveta Glavo Isusova, svetogrdno zlostavljana za vrijeme gorke Muke,
Sveta Glavo Isusova, utjeena Veronikinim hrabrim inom ljubavi,
Sveta Glavo Isusova, to si se priklonila k zemlji kad si nas spaavala dijeljenjem svoje Due od
svojega Tijela na Kriu,
Sveta Glavo Isusova, svjetlo za svakog ovjeka to dolazi na ovaj svijet,
Sveta Glavo Isusova, voo na i nado naa,
Sveta Glavo Isusova, to pozna sve nae potrebe,
Sveta Glavo Isusova, to dijeli sve milosti,
Sveta Glavo Isusova, to upravlja svim gibanjima boanskoga Srca,
Sveta Glavo Isusova, to vlada svijetom,
Sveta Glavo Isusova, to e suditi sva naa djela,
Sveta Glavo Isusova, to pozna tajne naih srdaca,
Sveta Glavo Isusova, hoemo da Te upozna i asti cijeli svijet,
Sveta Glavo Isusova, to ushiuje anele i svete,
Sveta Glavo Isusova, to emo Te jednom promatrati bez zastora,
Isuse, astimo Tvoju Svetu Glavu. I podlaemo se svim odlukama njezine neizmjerne mudrosti.

Pomolimo se! Gospodine Isuse, Ti si se udostojao objaviti svojoj slubenici Terezi Higginson svoju
arku elju da vidi kako tujemo Tvoju Svetu Glavu, daj nam milost da radosno irimo njezinu ast
i da u nae due prodre zraka Tvojega svijetla, da voeni Tvojom Boanskom mudrou postignemo
nagradu obeanu Tvojim izabranicima! Amen! (Imprimatur: 26. 7. 1937. G. Puyo, gen. vic. Aire l
Dax.)

3. POBONOST PRESVETOM LICU ISUSOVU

3. 1. Povijest pobonosti licu Isusovu

U biblijskoj tradiciji u Starom zavjetu pojmom lice Boje izraava se blizina Boje ljubavi,
osobni susret s Bogom, poznavanje i posjedovanje Boga, sigurnost njegove zatite kao i neraskidivo
prijateljstvo s Bogom. Zbog toga vjernik u molitvi radosno trai lice Boje, a u potekoama vapije
eljan motrenja lica Bojega. Donosimo samo neke od brojnih citata.
Traite Boga i snagu njegovu, traite svagda lice njegovo! (1Kr 16,11).
Moje mi srce govori: Trai lice njegovo! Da, lice tvoje Gospodine ja uvijek traim. Ne skrivaj
lica svoga od mene. Ne odbi u gnjevu slugu svoga. (Ps 27,8-9)
Maem svojim oni zemlju ne zauzee, niti im miica njihova donese pobjedu, ve desnica tvoja i
miica tvoja, i lice tvoje jer si ih ljubio (Ps 44,4).
Dokle e me Boe zaboravljati? Dokle e skrivati lice od mene? (Ps 13,1).

U Novom zavjetu Isus objavljuje Boga i njegovo lice.

318
 Pa i Otac koji me posla sam je svjedoio za mene. Niti ste glasa njegova ikada uli niti ste lica
njegova ikada vidjeli, a ni rije njegova ne prebiva u vama jer ne vjerujete onomu kojega on posla.
Vi istraujete Pisma jer mislite po njima imati ivot vjeni. I ona svjedoe za mene, a vi ipak neete
da doete k meni da ivot imate. Slave od ljudi ne traim, ali vas dobro upoznah: ljubavi Boje
nemate u sebi. Ja sam doao u ime Oca svoga i vi me ne primate. Doe li tko drugi u svoje ime,
njega ete primiti. Ta kako biste vi vjerovali kad traite slavu jedni od drugih, a slave od Boga
jedinoga ne traite! Ne mislite da u vas ja tuiti Ocu. Va je tuitelj Mojsije u koga se uzdate.
Uistinu, kad biste vjerovali Mojsiju, i meni biste vjerovali: ta o meni je on pisao. Ali ako njegovim
pismima ne vjerujete, kako da mojim rijeima vjerujete? (Iv 5,37-47)
Novi zavjet te kranska otaka i svetaka tradicija prvih stoljea s pravom govori da su u Isusu
prepoznali puninu objave Boje, te na Isusa primjenjuju poruke Starog zavjeta. Prvi zapisi svetake
tradicije o Isusovu licu govore o njegovoj ljepoti i patnji. Sveti oci kristoloki komentiraju redak Ps
45,3: Lijep s, najljepi od sinova ljudskih po usnama ti se milina prosula stoga te Bog blagoslovio
dovijeka.
Isus se objavio kao lijep i slavan kod preobraenja na gori Taboru, a podnio je muka za nae
spasenje te je istovremeno lijep i patnik, nevin i rtva za nae grijehe.
Dvije relikvije muke Kristove su na poseban nain potaknule vjernike na tovanje svetog lica
Isusova. Prema prastaroj tradiciji iz prvih vremena, jedna od ena koje su slijedile Isusa na krinom
putu (usp. Lk 23, 26-31) po imenu Veronika je Isusu pruila rubac da se obrie, a na njemu je ostalo
utisnuto Isusovo lice. Taj dogaaj je kao 6-ta postaja uao u molitvu krinog puta, a ovaj se rairio u
cijeloj Crkvi kao jedna od najeih kranskih pobonosti. Relikvija Veronikinog rupca je bila
donesena u Rim, i uvala se u bazilici svetog Petra u Vatikanu, gdje se i danas nalazi, te je bila
dostupna molitvi i pobonosti velikog broja hodoasnika koji su stoljeima posjeivali Rim.
Sindone ili Torinsko platno je druga relikvija muke Isusove koja je bila veliki poticaj irenju
pobonosti licu Isusovu. Naime, pobona tradicija dri da je prva kranska zajednica sauvala
platno u koje su Josip iz Arimateje i Nikodem obavili tijelo Isusovo nakon smrti i poloili ga u grob.
Na platnu koje se danas uva u katedrali u Torinu u Italiji, od tuda i naziv torinsko platno, vjeruje se
prilikom Isusova uskrsnua ostao je utisnut njegov lik. Brojene slike lica Isusova izraene na
temelju tog lika, a u novije vrijeme, i fotografske kompjuterske rekonstrukcije, su bile daljnji
poticaj pobonosti licu Isusovu.
Jo jedna relikvija iz prvih kranskih vremena je bila veliki poticaj za pobonost licu Isusovu.
Pobona tradicija iz prvih stoljea dri da je Nikodem kojega evanelje vie puta spominje, po
zanimanju bio drvodjelja. Poslije Isusova uskrsnua on je bio odluio napraviti raspelo koje bi
ostalo kao jedno svjedoanstvo dogaaja kojima je bio svjedokom. On je u duhu nosio sliku Isusa
patnika koga je pomazao i poloio u grob. Tradicija govori da, dok je radio raspelo, bio ga je
uhvatio oaj da nee moi dostojno isklesati lice Gospodinovo, te je poeo gorljivo moliti za to.
Iznenada ga je obuzeo duboki san, a kad se probudio u udu je konstatirao da je lice Isusovo bilo
isklesano te je s uenjem i divljenjem konstatirao da je lice izradio neki aneo.
Sv. Gualfredu, koji je dugo ivio u svetoj zemlji, a kasnije je postao biskup u Italiji u Piemontu,
Bog je objavio o divnom i udesnom raspelu te ga je svetac sobom ponio kad se povlaio iz svete
zemlje. Spletom povijesnih okolnosti raspelo je dospjelo u grad Lucca u Toskani u Italiji gdje se i
danas asti kao udotvorno u katedrali. Tako je pobonost Luccae postala jo jedan izraz ljubavi
prema Kristu patniku, s velikim brojem hodoasnika koji ve stoljeima dolaze astiti lice Isusovo.
Poticaji na pobonost svetom licu Isusovu su kroz stoljea dolazili i iz svetake mistine
tradicije. Svakako treba spomenuti sv. Gertrudu Veliku, sv. Matildu, sv. Mariju Magdalenu de Pazzi,
bl. Angelu Folinjsku, sv. Gemmu Galgani.
Pobonost svetom Licu je bila posebno rairena u Francuskoj u 18-tom stoljeu po spisima i
mistinim objavama slubenice Boje sestre Marije od sv. Petra karmelianke iz Toursa (1816-
1848), te sluge Bojega Leona Papina Dupona (1797-1876). Kao posljedica tih dogaanja s
doputenjem nadbiskupa u Toursu je osnovana i prva nadbraovitna Presvetog Lica Isusova s
ciljem irenja te pobonosti.
Pobonost sv. Licu se gajila i u obitelji Guerin, obitelji nauiteljice Crkve sv. Terezije od Djeteta

319
Isusa i svetog Lica. A da je ta pobonost bila iva u obitelji svjedoi i injenica da i njena roena
sestra Celina kao redovniki dodatak imenu koji oznaava posebnu pobonost koju posveena
osoba gaji, bio od Presvetoga Lica.
Prema slici Turinskog sv. Platna nainila je sliku Presvetog Lica sestra Genoveva od Presvetoga
Lica i sv. Terezije Isusove, roena sestra sv. Terezije od Djeteta Isusa i Presvetoga Lica Marija
Celina. Izvornu sliku uva Karmel u Lisieuxu. Ta je slika bila osobito draga svetom Piju X. On je
svojim finim vlastitim rukopisom pod kopiju te slike na latinskom jeziku napisao, to u hrvatskom
prijevodu glasi: Onima koji razmatraju Muku naega Spasitelja Gospodina Isusa Krista osim
oprotenja; danih od vrhovnih Sveenika, blagohotno podjeljujemo apostolski blagoslov. Pijo
Papa X.
Pobonost licu Isusovu se i dalje irila i obogaivala novim elementima u 20-tom stoljeu sve do
naih dana. Valja spomenuti slubenicu Boju, asnu Majku Mariju Pierini de Micheli, (1890
1945) koja je pripadala redovnikoj drubi Keri Bezgrenog zaea. Njoj se ukazala Majka Boja
31. svibnja 1938. i pokazala joj akpular svetog lica. Par godina nakon toga, na temelju tog poticaja,
poela se iriti u Katolikoj crkvi medaljica svetog Lica. Nakon razgovora sa ispovjednikom i
duhovnikom sestra je u molitvi dobila potvrdu od Gospe da je time ispunjena njena elja te da i uz
medaljicu umjesto kapulara povezana sva dana obeanja i milosti.
Treba spomenuti i asnu slubenicu Boju majku Mariju Piu Mastenu (1881-1951)
utemeljiteljicu zajednice Redovnice od Svetoga Lica koja je gorljivo irila pobonost Svetom Licu.
U Italiji su nastale i druge kongregacije koje su kao karizmu imale irenje pobonosti prema
Presvetom Licu. Svakako treba podsjetiti na bl. Gaetana Catanosu koji je u Reggio Calabriji 1953.
utemeljio Sestre Veronike od Svetog Lica, te na sluga Bojega don. Ildebrando Gregoria monaha
benediktinca, duhovnika slubenice Boje asne Majke Marije Pierini de Micheli, koji je poslije
drugog svjetskog rata utemeljio Sestre Benediktinke nadoknaditeljice Prevetom Licu naeg
Gospodina Isusa Krista ija se matina kua nalazi u mjestu Bassano Romano blizu Rima.

A kao zakljuak donosimo citat od C. Kerr iz uvoda u drugi dio ove knjiice: Isto tako i
predmet tovanja Presvetog Lica nije samo fiziko Isusovo Lice, kao najodliniji dio Svete Glave,
nego je predmet tovanja Presveto Lice kao ogledalo Isusovih neizrecivih boanskih savrenosti,
blagosti, poniznosti, krotkosti, strpljivosti, kad je bilo zaunicama i trstikom izudarano, popljuvano,
trnjem okrunjeno i usprkos tih tekih zlostavljanja sjajno od zanosa to vri volju Vjenoga Oca i
trpi za spasenje grenika, muitelji Ga nisu mogli gledati, pa su Ga pokrili smrdljivom krpom, po
uskrsnuu Lice proslavljeno, sjajnije od sunca.

3. 2. Obeanja Isusa Krista vjernicima koji budu tovali njegovo Presveto Lice
(Obeanja iz djela sv. Gertrude Velike, sv. Mechtilde i sestre Marije de saint Pierre sabrana od p.
Saudreau-a i objavljena u Les divines paroles, II, st. 156 s. Pariz, s imprumaturom + Josephus, Ep.
Andegavensis 28. 10. 1913.)

Isusove rijei upuene vjernicima koji budu tovali Sveto Lice:

1. Udijeliti u im tako savreno pokajanje da e se sami njihovi grijesi preda mnom promijeniti u
radost dragocjenog zlata.
2. Nijedna od tih osoba nee zauvijek biti odijeljena od mene.
3. Prikazujui moje sveto Lice Ocu umiriti e njegovu srdbu, i kao kakvim nebeskim novcem,
zadobiti e oprotenje siromanim grenicima.
4. Otvoriti u svoja usta i zagovarati kod oca sve pronje koje mi prikau.
5. Prosvijetliti u ih svojim svjetlom, raariti u ih svojom ljubavlju, uiniti u ih plodnima
dobrim djelima.
6. Oni e, kao pobona Veronika, brisati moje ljupko Lice koje su grijesi i uvrede izobliili, a za
uzvrat ja u upisati moje boanske crte u njihovu duu.
7. Kod njihove smrti obnoviti u u njima sliku Boju izoblienu po grijehu.

320
8. Zbog slinosti sa mojim licem, blistati e vie od drugih u vjenom ivotu i sjaj moga lica
ispuniti e ih sreom.

Obeanja za pobonost Svetom Licu:

(Gospodin sestri Mariji od sv. Petra)
(prema molitveniku Isuse ja se uzdam u te, objavljenom s doputenjem zagrebakog nadbiskupskog
stola od 24. 8. 1976.)
1. Na Gospodin mi je obeao da e onim duama koje tuju Njegovo Lice utisnuti crte svojega
Boanstva.
2. Ovo svakog tovanja dostojno Lice je kao peat Boanstva, koji posjeduje svojstvo da duama
koje na nj gledaju utisne sliku Boga."
3. Po mojem ete Licu postii spas mnogih dua. Po tom rtvenom daru nee vam biti nita
uskraeno. O, kada biste znali kako je mojemu Ocu ugodan pogled na moje Lice!"
4. Po mojem ete Licu udesno djelovati."
5. Kako se u kraljevstvu moe sve nabaviti novcem koji nosi sliku vladara, tako i vi moete dobiti
sve to elite s dragocjenim novcem mojega svetoga ovjetva."
6. Svi oni koji revno tuju moje Lice u duhu naknade, ine ono to je uinila sveta Veronika."
7. to se vie trudite da opet uredite moje Lice koje je svetogrdno bilo iznakaeno, to u se i ja vie
brinuti za vau duu koja je grijehom bila nagrena."
8. Tko u tom djelu rijeju, molitvom ili pismom zastupa Kristovu pravnu stvar, tomu e On biti
branitelj kod svojega nebeskog Oca. U asu smrti oprat e lice njegove due, oistiti ga od svih
grenih mrlja i povratiti mu prvotnu ljepotu."
9. Koliko god puta bude prikazivala (Isus govori sestri Mariji) Ocu moje Lice, toliko e puta moja
usta zazivati milosre."

3. 3. Molitve svetaca i duhovnih velikana svetom Licu

Molitva svetomu licu

(Sv. Terezija od Djeteta Isusa i svetog Lica)

O divno Isusovo lice jedina ljepoto koja oarava moje srce, udostoj se utisnuti u mene tvoju
boansku slinost, kako ne bi mogao gledati duu tvoje male zarunice bez da vidi sebe. O moj
Predragi, tebi za ljubav prihvaam, da ovdje na zemlji ne vidim salast tvoga pogleda, da ne kuam
neizrecivi poljubac tvojih usta, ali te molim da me zapali tvojom ljubavlju da se brzo istroim te
uini da se brzo pojavim pred tobom.

Kantik svetomu licu

(Sv. Terezija od Djeteta Isusa i svetog Lica)

Neiskazan Ti lik je, Spase, za mene zvijezdom vodiljom; ti zna, da meni tu na zemlji Nebesa su
u Licu Tvom. Milinu kriju Tvoje oi, a svete suze krase njih, i kroz pla sav mi ja se smijeim, dok
motrim Te sred boli tih.
Sakrivena u ivjet ja, da mogu tebe utjeiti; svu tajnu meni otkriva Ljepota Ti, to zna je kriti.
O k Tebi letjet rad bih ja! To Lice carstvo srca mog je, jedincati mi zaviaj, i livada mi cvjetna to je i
svagdanji mi sunca sjaj. To dragi mi je lijer u dolu, to mirisa tajnenog vir, to prognanu mi tjei duu
i liva u nju rajski mir.
To slast je moja, pokoj moj i zvuna lira moja to je... O slatki Spase, obraz Tvoj ko mirha je, to
srce moje odabra je za nakit svoj. To Lice sve je moje blago, s njim nita ve mi ne treba. Sakrivat
ja u u nj se vijekom i nalik na Te bit u ja. Odrazi svoje mile crte, svoj divni lik u biu mom, i bit
u sveta, ljude ja u privlait k Spasu njihovom. Nebeskim svojim ognjem Ti razgori mene, arko
sjaj mi, da etva moja dozori. Boanskom usnom skoro daj mi vjekovit cjelov presveti.

321
 Molitva presvetom Licu Gospodinovu
(Prema sv. Tereziji od Djeteta Isusa i svetoga Lica)

Isuse, koji si u svojoj krvavoj muci postao prezirom svijeta i mu boli, astim Tvoje Boansko
Lice, na kojemu je sjala ljepota i blagost Boanstva, a sada je zbog mene postalo kao lice gubavca.
U ovim iznakaenim crtama upoznajem Tvoju beskrajnu ljubav i gorim od elje da Tebe ljubim i da
postignem da Tebe ljube svi ljudi. Suze to su tako preobilno tekle iz Tvojih oiju ine mi se kao
dragocjeni biseri, koje elim skupiti i njihovom beskrajnom cijenom iskupiti due siromanih
grenika.
Isuse, Tvoje klanjanja dostojno Lice oaralo je moje srce. Zaklinjem Te, utisni u nj svoju
boansku sliku i rasplamti ga svojom ljubavlju da doem do gledanja Tvojega slavnoga Lica na
nebu! Amen!

Prikazna molitva svete Terezije od Djeteta Isusa i svetoga Lica

Vjeni Oe, Ti si mi dao kao dragocjenu batinu svakoga tovanja dostojno Lice svojega
boanskoga Sina. Ja Ti Ga prikazujem i molim Te da mi za to udijeli milost da zaboravi sve
nezahvalnosti Tebi posveenih osoba i da sve oprosti siromanim grenicima! Amen!

Posveta svetomu licu triju karmelianki

(Sv. Terezija od Djeteta Isusa i svetog Lica je sastavila ovu posvetnu molitvu za sebe
i dvije novakinje)

O divno Isusovo lice! Kad si se ve udostojalo posebno izabrati nae due kako bi se njima
dalo, mi se kanimo tebi posvetiti. ini mi se Isuse da ujem kako klie: Otvorite mi, sestre moje,
drage moje zarunice, jer je moje Lice prikriveno rosom a moja kosa nonim kapljicama (usp. Pj
5,2). Nae due razumiju tvoj govor ljubavi, elimo obrisati tvoje blago lice i utjeiti Te zbog
zaborava zlih. U njihovim oima Ti si jo kao skriven ... dre te za prezreno bie (usp. Iz 53,3).
Lice ljepe od rua, ljepe od proljetnih ljiljana, nisi skriveno naim oima! Suze koje zaklanjaju
tvoj boanski pogled, izgledaju nam kao dragocjeni dijamanti koje elimo skupiti kako bismo njima
kupili beskrajno vrijedne due nae brae. S tvojih divnih usana ule smo uzdah ljubavi. Shvaam
kako je e kojom izgara e ljubavi, kako bismo te napojile mi bismo hitjele beskrajno ljubiti!
Najdrai zarunie naih dua! Kada bismo posjedovale ljubav svih srdaca, tebi bi je prikazali.
Dobro, udijeli nam tu ljubavi doi ugasiti e kod svojih malih zarunica! Due, Gospodine,
trebaju nam due. Posebno due apostola i muenika, kako bi po njima tvojom ljubavlju mogli
zapaliti srca mnotva siromanih grenika.
O divno Lice, znati emo zadobiti ovu milost! Zaboravljajui na progon, na obalama rijeka
babilonskih pjevati emo ti najslae pjesme (usp. Ps 136,1-4). Budui da si Ti jedina istinska
domovima naih srdaca, nae pjesme nee biti pjevane na tuoj zemlji.
Ljubljeno lice Isusovo! ekajui vjeni dan u kome emo motriti tvoju beskrajnu slavu, naa
jedina elja je dopasti se tvojim boanskim oima, skrivajui i mi lica kako nas nitko na zemlji ne bi
mogao prepoznati. Na skriveni pogled: evo nae neba o Isuse. (sestra Terezija od Djeteta Isusa i
Svetog Lica; sestra Genofella od svetoga Lica i od sv. Terezije; sestra Marija od Trojstva i svetoga
Lica)

Obasjaj nas svojim licem

(Papa Pio IX)
O moj Isuse milosrdno nas pogledaj, obasjaj svakoga od nas svojim Licem, kao to si se osvrnuo
na Veroniku, ne da bismo ga vidjeli tjelesnim oima nego neka nae srce vidi tvoje sveto Lice, da
bismo sjeajui se tebe uvijek crpili s tog izvora jakosti potrebnu snagu u duhovnim borbama koje
nam preostaju. O Sveto Lice Isusovo smiluj nam se! Amen.

322
 Prikazivanje Vjenom Ocu lice Isusa Krista
Vjeni Oe, prikazujem Ti Presveto Lice Tvojega ljubljenoga Sina. Ono je neizmjerna
otkupnina koja jedina moe izbrisati nae dugove. Vjeni Oe, ja ti rtvujem to Lice da ublaim
Tvoju zlovolju. Ti zna da je ono nosilo trnje naih grijeha i otvrdnulo pod udarcima Tvoje
pravednosti. Njihove znakove ono jo nosi. Gledaj na te boanske rane! One neprestano viu, a i ja
viem s njima: milosre, milosre, milosre za grenike! (Iz molitvenika Isuse ja se uzdam u tebe,
objavljenog s doputenjem nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu)

Gospodine Isuse, ne skrivaj nam svoga lica

(sv. Antun Padovanski)

Gospodine Isuse, ne skrivaj nam svoga lica, ne udaljuj se od hrama naega srca i ne ulazi u
sudite radi naega grijeha. Ulij u nas svoju milost, budi milostiv prema naim grijesima, oslobodi
nas od vjene smrti i povedi nas u svoje kraljevstvo, gdje emo s Abrahamom, Izakom i Jakovom,
moi vidjeti dan vjenosti. Uz tvoju pomo, ti koji si dostojan svake asti, snage, pohvale i
kraljevstva u vijeke vjekova. Amen.

Pozdrav Presvetom Licu

(prema molitvi sestre Marije od sv. Petra)

Svakoga tovanja dostojno Lice mojega Otkupitelja, pozdravljam Te, molim se Tebi i ljubim Tebe
sa svim silama svoje due. Ponizno Te molim da opet uspostavi Boju sliku u nama! Amen!

Molitva Isusu u ast njegova Presvetog Lica

(Slubenice Boja sestra Marija od sv. Petra)

Gospodine, kako je divno Tvoje Sveto Lice! Jo nakon dvadeset stoljea moemo se mi, Tvoji
otkupljenici, radovati kraljevskim crtama Tvojega Svetoga Lica, to si ga Ti utisnuo u platno
zamotan u grobu. Iz njega moemo itati to si Ti sve pretrpio ... iz ljubavi prema nama!
Isuse, otvori svoje oi i pogledaj mene! Pokloni mi samo jedan pogled, on e rasplamtjeti moje
srce ljubavlju prema Tebi. Tada u vidjeti to si Ti, a to sam ja. Pokloni mi, Gospodine, svoj
pogled! Gospodine, otvori svoja usta i govori meni! Daj da ujem Tvoj glas, koji je otvarao
slijepcima oi, ozdravljao bolesnike, uskrsavao mrtve! Tvoja je rije umirivala, tjeila, uila.
Isuse, govori takoer i meni! Gospodine, okreni svoje uho k meni i sluaj moje bijedne rijei!
Gospodine, daj da progledam! Oisti moje srce! Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se! Spasi me, Isuse,
inae pogiboh! Gospodine, ja se u Tebe pouzdajem da neu propasti u vjenosti.

O divno Lice mog Isusa

(Sluga Boji Leon Dupont)

O divno Lice mog Isusa koje si se iz milosra naklonilo prema nama u muci na kriu za spasenje
svijeta, i danas se ponovno milosrdno nakloni prema nama siromanim grenicima, milosrdno svrni
na nas svoj pogled i prihvati nas poljupcem mira. O Srce Isusovo smiluj nam se!

Molitva Presvetom Licu

(Slubenice Boja sestra asna majka Pierina od Svetog Lica)

Neka tvoj Lice zasja nad nama Gospodine, jer samo u svjetlu tvog boanstva moemo shvatiti
iskonske, bolne ljepote tvoga Svetoga Lica. Krvave suze koje su namoile nevine obraze, govore mi
o tvojoj agoniji u Getsemanskom vrtu, stranom muenitvu tvoje due pred uasnim vienjem
nezahvalnosti grijeha koje si u svojoj beskrajnoj ljubavi htio na sebe preuzeti.

323
 Tvoje prikrivene oi govore mi o smrtnoj muci, tvoja boanska usta otvaraju se i govore: Oe
oprosti im jer ne znaju to ine. O Isuse dopusti nam da motrei tvoje Lice uemo u ponore patnje
i ljubavi tvoga Srca, da tvoje patnje postanu nae, da sjedinimo nae siromane nadoknade s
tvojima.
Htjeli bismo obrisati ti suze velikoduno prihvaajui rtvu, patnju i tvoju svetu volju. elimo te
motriti Isuse istom patnjom ljubavi kojom te je gledala tvoja sveta Majka u tvojoj bolnoj muci, a
budui da je to nemogue naoj bijedi, polaemo nae nakane, djela i srca u tvoje ruke kako bi ih ti
proistio i uinio draima tvom boanskom pogledu.
O Isuse, dopusti da ponavljamo s psalmistom: Lice sam tvoje traio, lice tvoje Gospodine ja
traim (usp. Ps 26), iekujui da te otvoreno gledam u Nebu, daj da hodimo uvijek u svijetlu
tvoga Lica kako bi se u naa srca utisnula slinost s tobom, a naa radost postala trpjeti za tebe.

Zraka tvog boanskog

(Slubenica Boja sestra asna majka Pierina od Svetog Lica)

O slatki Isuse, ostani s nama jer veer e, i jedna zraka tvog boanskog Lica kome se klanjamo u
liku Presvetog Oltarskog Sakramenta neka prosvijetli na duh i raspri tame koje obavijaju
ovjeanstvo. O ljubljeni Isuse ostani s nama, utjei nas u mukama ivota , naui nas trpjeti s tobom
u miru, uiniti dragocjenom nau patnju. Ostani s nama, ljubljeni Uitelju istine da bi hodili s
povjerenjem prema vjenom spasenju u slavu kraljevstva Bojega.
O Isuse ostani s nama, hranei nas svojim preistim tijelom, kako bi se podigle djevice, apostoli i
sveci te obnovili lice zemlje. Slatki Isuse, izvore svakog dobra, ostani s nama u Euharistiji,
poputbini na zemaljskom putu, da bi sjedinjeni sa jednim Pastirom slavili Boga odvije na zemlji u
svjetlu vjere, kako bi ga slavili vjeno u vienju ljubavi u Raju.
Pogled na sveto Lice Isusovo, srce pred svetohranitem gdje kuca beskraja Ljubav koja nikada ne
ostavlja, blizu nebeske Majke, ega se bojati?
Srce Isusovo i Srce Marijino se sjedinjuju i djeluju kako bi na potresenu zemlju pala dobrohotna
kia milosti. Iz naih srdaca neka se u poniznosti s povjerenjem podigne molitva koja trai mir i
pratanje.

esta postaja krinog puta: Veronika prua Isusu rubac

(Ve smo u povijesnom prikazu pobonosti svetom Licu spomenuli relikviju Veronikina rupca, te da
je taj dogaaj uvrten u pobonost krinog puta. Donosimo i tu molitvu koja nam moe pomoi u
razmatanju i pobonosti)

Klanjamo ti se, Kriste, i blagosivamo te. Jer si svetim kriem svojim svijet otkupio.
Meu silnom svjetinom, koja se naslaivala mukama Isusovim, nala se jedna pobona ena,
koja poali Spasitelja. Ona mu prui rubac, da otare svoje krvavo lice. A za nagradu vraa joj
Spasitelj sliku svetoga lica svoga, utisnutu u rubac. Kako je lijepo ogledalo dobila sveta Veronika!
Ogledaj se u to ogledalo esto!
Pomolimo se. Predobri Isuse, koji si smrtnim znojem lica svoga meni spasio ivot; o daj povrati
dui mojoj ljepotu, koju je na krtenju primila! Daj mi onako njeno srce, kakvim ti je sveta
Veronika pruila rubac, i utisni mi u srce biljege muke svoje. Amen.

Molba Presvetoj Djevici

Pozdravljam Te i ljubim Presveta Djevice Marijo, Majko Boja, bijeli ljiljane Presvetoga
Trojstva, blistava ruo nebeske miline. Molim Te, prikai Vjenom Ocu bolno Lice svojega Sina, da
dade Crkvi svete sveenike po Srcu Isusovu! Amen!

324
 3. 4. Molitve nadoknade, posveta i litanije presvetom Licu

Pozdrav presvetom Licu Isusovu

Blagoslovljen Isus!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo po uzvienosti i ljepoti svojih nebeskih crta!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo zbog svih rijei koje su izile iz njegovih boanskih usta!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo zbog svih milosrdnih pogleda njegovih divnih oiju!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo zbog napora apostolata!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo preobraeno na gori Taboru!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo krvavim znojem obliveno u Getsemanskom vrtu!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo u ponienjima koja je u muci pretrpjelo!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo u smrtnoj muci na Kriu klonulo!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo koje je Marija beskrajnom ljubavlju, vjerom i nadom mrtvo
u svom naruju motrila!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo slavom uskrsnua obasjano!
Blagoslovljeno presveto Lice Isusovo koje aneli i sveti motre u sjaju vjenog boanskog svijetla!
(Preuzeto iz: p. F. Avidano, Filotea mariana, Aleksandria, 1957., objavljena s imprimaturom
Casali 8. 3. 1957., can. Oddone, vic. gen.)

Pozdrav presvetom Licu u Presvetom Sakramentu

Pozdravljam Te, klanjam Ti se i ljubim Te, Presveto Lice Isusovo, nazono u Presvetom
Sakramentu, sjajnije od sunca.
Pozdravljam Te, klanjam Ti se i ljubim Te, Presveto Lice Isusovo, nazono u Presvetom
Sakramentu, plemeniti peate Boanstva.
Pozdravljam Te, klanjam Ti se i ljubim Te, Presveto Lice Isusovo, nazono u Presvetom
Sakramentu, ogledalo Boanskih savrenosti.
Sa svim silama svoje due obraam se Tebi i ponizno Te molim da utisne u moje srce sve crte
Boanske slike! Amen!

Pozdrav presvetom Isusovu Licu kao naknada za bogohuljenja

(Iz molitvenika Isuse ja se uzdam u tebe, objavljenog s doputenjem nadbiskupskog duhovnog stola
u Zagrebu)
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, predostojno ogledalo boanskog velianstva.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje napunja nebeskim blaenstvom sve anele i svete.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, najmilije i najljepe meu svom djecom zemaljskom.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, radosti i naslado sviju, koji vjeruju u Te i koji Te nada sve
ljube.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, to savreno odrazuje ljubav, njenost i milosre Boje.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje si se znojilo krvavim znojem u groznim duevnim
tjeskobama poradi naih grijeha.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje si uasno trpjele zbog poljupca Judina.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje si zbog naih mnogih grijeha bilo zlostavljano
okrutnim bievanjem i bolnim krunjenjem trnovom krunom, koje si bilo nagreno i kome je bila
oduzeta svaka ljepota.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje si utei trpjelo sve tjelesne i duevne muke, sva
izrugivanja i sve pogrde.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje si tako milosrdno Petra pogledalo.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje ublauje Boju srdbu.
Pozdravljam Te, o Presveto Lice Isusovo, koje e biti uvijek radost i naslada sviju izabranih.

325
 Pohvale presvetom Licu kao naknada za bogopsovke

(Iz molitvenika Isuse ja se uzdam u tebe, objavljenog s doputenjem nadbiskupskog duhovnog stola
u Zagrebu)
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, uzvieni peate Boanstva!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, ogledalo Boanstva!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, radosti i naslado svih anela i svetaca!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, to si zbog naih grijeha bilo zlostavljano, iznakaeno i
lieno svake svoje ljepote!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, to si se tako milosrdno okrenulo prema svojem apostolu
Petru, kada Te je on tri puta zatajio!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, za nas popljuvano, izudarano i izranjeno!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, to si se utisnulo u koprenu svete Veronike!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, sjajno preobraeno na svetom platnu!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, to ublauje Boju srdbu!
Blagoslovljeno budi, Sveto Lice Isusovo, to e biti vjena nagrada, radost i naslada svih
izabranika na nebu!

Pomolimo se! Pun miline Isuse, Ti nisi ni na jednom dijelu svojega Boanskoga Tijela toliko
pretrpio za nas kao na svojem Svetom Licu, koje je zbog naih grijeha bilo okrutno iznakaeno i
obasuto bezbonim psovkama. Svrni svoje Sveto Lice na nas kao to si ga okrenuo prema apostolu
Petru, da i mi proniknuti savrenim pokajanjem iz ljubavi prema Tebi zavrijedimo gledati Ga u
Nebu! Amen!

Posveta Svetom Licu

(Sluga Boji don. Ildebrando Gregori OSBCS)

O presveto Lice mog slatkog Isusa, ivi i vjeni izrazu ljubavi i boanskog muenitva koje si
trpio za otkupljenje ljudi klanjam ti se i ljubim te. Danas i zauvijek posveujem tebi cijelo moje
bie. Prikazujem ti po preistim rukama Bezgrene Kraljice sve molitve, misli, djela i trpljenja
dananjeg dana i cijeloga mog ivota kao zadovoljtinu za grijehe siromanih grenika. Uini da
postanem istinski apostol. Neka me tvoj blagi pogled prati uvijek u ivotu i smrti.
Preslatki moj Gospodine Isuse, ti poznaje nau sadanjost i nau budunost, a mi je ne
poznajemo, ponizno kleei pred tobom tebi se posveujemo i preporuujemo. Neka u naa srca
bude urezano tvoje blagoslovljeno Lice, utisnuto u nae misli istom snagom kao to je upisano na
sveto Platno. I kao to ga nikakva sila nije mogla izbrisati sa svetog Platna, tako neka nikakva
protivtina ivota, nijedan neprijatelj ne moe izbrisati tvoje Presveto Lice iz naega srca. Daj da
uvijek nosimo tvoje Sveto Lice u naim srcima i naim mislima kako bismo ga mogli kroz svu
vjenost slaviti i blagoslivljati u vjenosti zahvaljujui ti skupa sa izabranima koji su te uvijek
ljubili, bili spremni sve poduzeti na tvoju slavu, a sada te konano uivaju u vjenosti. O Isuse
dopusti i nama da te u vijeke slavimo sa tvojim svetima. Amen.

Litanije presvetom Licu Isusovu

(Imprimatur: Regensburg, 8. XI. 1958.)

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!
Oe nebeski Boe,
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe
Due Sveti Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,

326
Sveto Lice Sina, ivoga Boga, (pogledaj nas i smiluj nam se!)
Sveto Lice Isusa Krista,
Sveto Lice naega Otkupitelja, roena od presvete Djevice Marije,
Sveto Lice, ogledalo Bojeg velianstva,
Sveto Lice, to ga aneli uvijek ele gledati,
Sveto Lice najljepega meu ljudskom djecom,
Sveto Lice sjajnije od sunca,
Sveto Lice obliveno krvavim znojem u Getsemaniju,
Sveto Lice, ponieno izdajnikim poljupcem,
Sveto Lice, nemilosrdno udarano zaunicama,
Sveto Lice svetogrdno popljuvano,
Sveto Lice razderano ubodima trnja,
Sveto Lice osramoeno pogrdama,
Sveto Lice estoko udarano trstikom,
Sveto Lice pokriveno smrdljivom krpom,
Sveto Lice, zaliveno suzama,
Sveto Lice, opsovano, pogreno i vrijeano mnogim pogrdama,
Sveto Lice, zamrljano krvlju,
Sveto Lice, zlostavljano na sve naine,
Sveto Lice, utisnuto na koprenu svete Veronike,
Sveto Lice, priklonjeno u smrti Isusovoj na kriu,
Sveto Lice Isusovo, udesno sjajno na svetom Platnu,
Sveto Lice, radosti i naslado nebeskoga dvora,
Sveto Lice, okrepo pravednika na zemlji
Sveto Lice, utjeho ucviljenih,
Sveto Lice, uzore svih kreposti,
Sveto Lice, slasti vjernih dua,
Sveto Lice, ufanje grenika,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se. Gospodine!

R. Pokai nam svoje Lice, svake ljubavi dostojni Otkupitelju!

O. I bit emo spaeni.
Pomolimo se! Isuse, moj Otkupitelju, pozdravljam Te, klanjam Ti se i ljubim Te, ponovo
pogrivana bogopsovkama. Prikazujem Ti po prealosnom i bezgrenom Srcu Tvoje boanske
Majke klanjanje svih anela i svetaca kao miomirisnu rtvu, i ponizno Te molim da snagom svoga
svetoga Lica uspostavi i obnovi u meni i u svim ljudima Svoju sliku, koja je iznakaena naim
grijesima! Amen!
Vjeni Oe, prikazujem Ti po preistim rukama bezgrene Djevice svakoga klanjanja predostojno
Lice Tvojega ljubljenoga Sina kao naknadu za psovke proti Tvojemu svetom Imenu i za obraenje
bijednih grenika! Amen!

3. 5. Devetnica i trodnevnica svetom Licu Isusovu

Devetnica
(Kroz devet dana mole se svih 5 zaziva, a kao se ima vie vremena mogu se na kraju nadodati i
litanije svetom Licu. Imprimatur 27. 5. 1941. p. Castiglioni, vic.gen. Mediolani).
Znak kria. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
1. O slatko Lice Isusovo koje si s beskrajnom ljupkou gledao pastire u talici u Betlehemu i svete
kraljeve koji su doli pokloniti ti se, blago pogledaj i moju duu koja se pred tobom baca na koljena,

327
slavi te i zahvaljuje ti. Uslii moju molitvu koju ti upuujem (izrei nakanu). Slava Ocu, Sinu i
Duhu Svetome ...
2. O slatko Lice Isusovo koje si se potreslo pred ljudskim nedaama, obrisao si suze oaloenima,
bolesne lijeio pogledaj blagonaklono na bijede moje due i tjelesne slabosti koje me mue. Zbog
suza koje si prolio uvrsti me u dobru, oslobodi me od zla i udijeli milost za koju te molim. Slava
Ocu, Sinu i Duhu Svetome ...
3. Milosrdno Lice Isusovo koje si dolo u ovu suznu dolinu, i toliko suosjeao s naim slabostima,
da si se nazvao Lijenikom bolesnih, dobrim Pastirom zalutalih, ne dopusti da me Sotona nadvlada,
uvaj me uvijek svojim pogledom i daj da budem meu onim duama koje su ti na utjehu. Slava
Ocu, Sinu i Duhu Svetome ...
4. Presveto Lice Isusovo, dostojno slave i ljubavi zasjalo boanstvom na gori Taboru, krvlju
obliveno u Getsemanskom vrtu, a prekriveno pljuvakom i udarcima u Muci, svrni na mene svoj
milosrdni pogled kojim si pogledao raskajanog razbojnika. Daj da shvatim boansku mudrost
skrivenu u poniznosti i ljubavi. Slava Ocu, Sinu i Duhu Svetome ...
5. Boansko Lice Isusovo, natopljeno krvlju, napojeno octom u Muci prije smrti, kazao si: edan
sam!; Lice preljubljeno od svoje Majke u njenom naruju pod kriem, Lice zauvijek proslavljeno
kod uskrsnua sauvaj uvijek tvoju blagoslovljenu e ljubavi prema meni i mojim dragima. Po
Marijinim rukama milostivo primi moje molitve i uslii me u mojom potrebama. Slava Ocu, Sinu i
Duhu Svetome ...

Trodnevnica
(Tri dana se mole svi zazivi, a ako se ima vie vremena na kraju se mogu izmoliti i Litanije svetog
Lica; Preuzeto iz: p. F. Avidano, Filotea mariana, Aleksandria, 1957., objavljena s imprimaturom
Casali 8. 3. 1957., can. Oddone, vic. gen.)
1. O divno Lice Isusovo, pogledaj milostivo na mene i zbog tvojih svetih suza udijeli mi milost za
koju te molim. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
2. O divno Lice Isusovo, posluaj dobrostivo moje siromane pronje i zbog udaraca koje si
pretrpilo udijeli mi milost za koju te molim. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
3. O divno Lice Isusovo, sjeti se da si oprostio raskajanom razbojniku, otvori svoja usta i zagovaraj
me kod Oca nebeskoga i udijeli mi milost za koju te molim. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Vjeni Oe prikazujem ti divno Lice Isusovo, po Marijinom udostoj se udijeliti mi milost za koju te
molim kao i sve one koje su mi potrebne za vjeno spasenje. Zdravo Karljice...

3. 6. Medaljica Presvetog Lica Isusova

Medaljica Presvetog Lica je znak ljubavi Isusa Krista koji je umro na Kriu za otkupljenje ljudi i
znak Isusa Krista rtvovanoga koji ivi u Presvetom Sakramentu. Medaljica Presvetog Lica Isusova
je Marijin dar svijetu, dar Isusove i nae Majke.
U noi 31. 5. 1938. asnoj majci, slubenici Bojoj Mariji Pierini de Micheli, (1890 1945)
koja je pripadala redovnikoj drubi Keri Bezgrenog zaea za vrijeme euharistijskog klanjanja u
samostanskoj kapelici u Milanu ukazala se Gospa i pokazala joj akpular medaljicu svetog Lica.
Majka Boja je drala u ruci kao medaljicu koja je s jedne strane imala urezanu sliku Lica Isusova
umrla na kriu, oko slike Lica Isusova pisalo je Illumina, Domine, Vultum Tuum super nos; (Obasjaj
nas Gospodine svjetlom svoga lica). Na drugoj strani medaljice je bila slika Presvete Hostije iz
koje su izlazile zrake, a oko nje je pisalo Mane nobiscum, Domine (Ostani s nama Gospodine).
Nebeska Majka se pribliila asnoj sestri i kazala: Sluaj dobro i kai svom ispovjedniku da je
ova medaljica oruje obrane, tit jakosti, zalog milosra koje Isus hoe udijeliti svijetu u ovim
vremenima sjetilnosti i mrnje protiv Boga i Crkve. avolske mree se postavljaju za iskorijeniti
vjeru iz srdaca, zlo se iri. Malo je istinskih apostola: potreban je nebeski lijek, a taj lijek je
Presveto Lice Isusovo. Svi koji e nositi ovu medaljicu i prema mogunostima svakog utorka
klanjati se Isusu u Presvetom Sakramentu kako bi nadoknadili uvrede koje su zadane Licu moga
Sina Isusa za vrijeme njegove Muke i koje mu svakodnevno zadaju u Presvetom Sakramentu biti e

328
uvreni u vjeri; spremni braniti vjeru, imati e milosti potrebne za nadvladati nutarnje i vanjske
duhovne potekoe, zadobiti e pomo u opasnostima za duu i tijelo, imati e vedru smrt s
pogledom osmijeha mog Boanskog Sina.
Nakon razgovora sa ispovjednikom slugom Bojim don. Ildebrandom Gregoriem
benediktinskim monahom silverstinom (ogranak reda benediktinaca) sestra je u molitvi dobila
potvrdu od Gospe da je bit njene duhovne poruke ista bilo da se radi o kapularu ili medaljici te da
isto vrijede dana obeanja i milosti.
Crkveno doputenje za irenje medaljice Presvetog Lica dogodilo 9. 8. 1940. godine s
blagoslovom milanskog kardinala Schustera koji je i sam bio poboan svetom Licu. Veliki apostol
irenja medaljice svetog Lica postao je sluga Boji monah Ildebrando Gregorio koji je rijeju i
spisima proirio pobonost Presvetom Licu Isusovu i tovanje njegove medaljice u Italiji, Aziji,
Amrerici i Australiji. Medaljica Presvetog Lica se brzo irila u cijeloj katolikoj Crkvi, a sa mnogih
strana su pristizala svjedoanstvima o uslianjima i zadobivenim milostima. S blagoslovom
tadanjeg pape Pavla VI jednu medaljicu Presvetog Lica ameriki astronauti su ostavili i na
mjesecu.

3. 7. Pobonost svetom Licu u iskustvima svetaca i duhovnih velikana

1. Slubenica Boja sestra Marija od sv. Petra karmelianka iz Toursa (1816-1848), te sluga
Boji Leon Papin Dupon (1797-1876): Na poticaj slubenice Boje sestre Marije od sv. Petra,
karmelianke iz Toursa u Francuskoj pobonost svetom Licu prisutna u Crkvi od prvih vremena je
dobila novi zamah u cijelom svijetu. Naime poniznoj sestri koja je izgarala od ljubavi prema Isusu
na posebna nain se dojmilo sve vie irenje bezbotva u Francuskoj. Sestra Marija koja je posebno
bila pobona Majci Bojoj, a odlikovala se u tovanju presvetog Oltarskog Sakramenta gajila je duh
pokore i davanja zadovoljtine Isusu za uvrede koje mu se svakodnevno nanose.
Dok je molima krini put imala je obiaj da kod svake postaje poljubi zemlju. Jednog dana
molei krini put bila je sva obuzeta dubokom molitvom kad je ula Isusove rijei:
Ja traim Veronike koje e obrisati i tovati moje boansko Lice koje ima malo tovatelja. Moje
ime se posvuda psuje. ak ga i djeca psuju. Psovka je avolski grijeh, njome grenik sam sebi
izrie vlastitu osudu. Ona je otrovna strijela koja stalno ranjava moje srce.
Tada je Isus sestru Mariju pouio i strelovitu molitvu nadoknade traei od nje da je esto moli
kao zadovoljtinu za grijehe ljudi.
Svi stvorovi na nebu, na zemlji i pod zemljom, to su proizali iz Bojih ruku, vazda hvalili,
blagoslivljali, ljubili, oboavali i veliali neizrecivo Boje Ime po Presvetom Srcu Isusovu u
presvetom Oltarskom Otajstvu! Amen!"
Bio je to poetak mistinog iskustva sestre Marije s naglaskom na pobonost svetom Licu, te se u
cijeloj Crkvi ponovno pobudilo tovanje svetog Lica Isusova. Nekoliko glavnih crtica o tome
donijeli smo u poglavlju koje govori o obeanjima Isusa Krista vjernicima koji budu tovali
njegovo Presveto Lice.
Sestra Marija je zamolila ispovjednika da razgovara s nadbiskupom Toulusa o poticajima na
pobonost Svetom Licu Isusovu. to je ovaj i uinio.
Sluga Boji Leon Papin Dupon (1797-1876), je pohaajui Karmel u Toulusu upoznao sestru
Mariju od sv. Petra koja ga je potakla na pobonost nadoknade Svetom Licu Isusovu. On je u
dvorani vlastite kue izloio sliku Svetog Lica i poeo s tovanjem okupljajui oko sebe grupu
vjernika. Pored slike je bio stavio svjetiljku koja je stalno gorjela. Ubrzo je dvorana, koju e kasnije
nadbiskup Toulusa posvetiti kao kapelicu, postala hodoasniko mjesto gdje su mnogi dobivali
velike milosti i ozdravljenja. A sam Dupon je rijeju i primjerom cijelom Francuskom irio
pobonost Svetom Licu te je bio prozvan prijatelj svetog Lica. Kao posljedica tih dogaanja s
doputenjem nadbiskupa u Toursu je osnovana i prva nadbraovitna Presvetog Lica Isusova s
ciljem irenja te pobonosti u cijeloj Crkvi.

329
 2. Sv. Terezija od Djeteta Isusa i svetog Lica: Pobonost svetom Licu je bila posebno rairena u
Francuskoj u 18-tom stoljeu po spisima i mistinim objavama slubenice Boje sestre Marije od
sv. Petra karmelianke iz Toursa (1816-1848), koju sv. Terezija od Djeteta Isusa (1873- 1897)
spominje u svojim djelima, a svetica je u tu pobonost bila upuena u najprije obiteljskom krugu, a
zatim i u Karmelu gdje ju je potaknuta od asne majke Agneze od Isusa jo vie produbila. Na dan
svog redovnikog oblaenja svetica je prvi puta potpisala listi sestra Terezija od Djeteta Isusa i od
Svetog Lica. Donosimo najvanije odlomke iz djela svetice o pobonosti Svetom Licu.
Mali cvijetak, presaen na goru Karmel, imao se rascvasti u sjeni Kria. Suze i krv Isusova
postadoe njegovom rosom, a njegovim suncem posta Boansko Lice pod koprenom suza ... Dotada
nisam bila prodrla do dubine blaga to se krije u Svetom Licu; upoznala sam ga preko vas, ljubljena
moja Majko. Kao to ste neko prvi od nas svih poli u Karmel, tako ste isto prvi prodrli u tajne
ljubavi to se kriju u Licu naega Zarunika. Tada ste me pozvali i ja sam shvatila..., Shvatila sam
to je prava slava. Onaj ije kraljevstvo nije od ovoga svijeta (usp. Iv 18, 36) pokazao mi je da se
prava mudrost sastoji u tome da hoe biti nepoznata i smatrana niticom (Nasljeduj Krista I, 2,
3) i u tome da trai radost u preziranju same sebe ... (Nasljeduj Krista III, 49, 7) Ah, eljela sam
da poput Isusova lica i moje bude uistinu skriveno, da me nitko na zemlji ne pozna ... (Iz 53, 3)
eala sam za tim da trpim i da budem zaboravljena ... Kako je pun milosra put kojim me je
dragi Bog uvijek vodio. Nikada nije dao da poelim neto a da mi to nije ispunio; tako mi se
njegova gorka aa pokazala puna slasti... Poslije krasnih blagdana mjeseca svibnja, poslije
polaganja zavjeta i oblaenja nae ljubljene Marije, najstarije sestre, kojoj je najmlaa imala sreu
da stavi vijenac na glavu na dan njezina vjenanja, trebalo je da nas pohodi kunja...
Prethodne godine u mjesecu svibnju (1. svibnja 1887) imao je tata napadaj paralize u nogama.
Tada smo se vrlo uznemirile, ali jaki temperament moga dragoga kralja brzo je to nadvladao, i naa
su strahovanja iezla. Meutim smo vie, nego jedanput za vrijeme puta u Rim primijetili da se
lako umara, da nije vie tako veseo kao obino... Osobito sam opazila njegov veliki napredak u
savrenosti; po primjeru sv. Franje Salekog uspio je postati gospodar svoje priroene naglosti do te
mjere da se inilo da ima najblau ud na svijetu...
Zemaljske stvari kao da su ga jedva dirale, lako je svladavao suprotnosti ovoga ivota; napokon,
dragi ga je Bog preplavljivao utjehama; za vrijeme svakidanjih pohoda Presvetom Sakramentu
njegove bi se oi esto punile suzama, a njegovo lice odisalo nebeskim blaenstvom... Kad je
Leonija izala iz Zavoda od Pohoenja, on se nije alostio, nije nimalo prigovarao dragom Bogu to
nije usliio njegove molitve koje mu je upravio da izmoli zvanje svoje drage kerke; dapae, s
nekom je radou poao po nju ...
Evo, s kakvom je vjerom tata primio rastanak sa svojom malom kraljicom: javio ga je svojim
prijateljima u Alenfonu ovim rijeima: Predragi prijatelji, juer je Terezija, moja mala kraljica,
ula u Karmel!... Samo Bog moe traiti tako veliku rtvu... Nemojte me aliti, jer je moje srce
preplavljeno radou.
Bilo je vrijeme da tako vjeran sluga primi nagradu za svoja djela, bilo je pravo da njegova plaa
bude nalik na plau koju je Bog dao Nebeskom Kralju, svome Sinu jedincu... Tata je upravo
prikazao Bogu jedan oltar, a sam je bio rtva, izabrana da bude rtvovana s Janjetom bez ljage. Vi
znate, ljubljena moja Majko, nae gorine mjeseca lipnja, a osobito 24. lipnja 1888. godine. Te su se
uspomene tako duboko usjekle u naa srca da ih nije potrebno zapisivati... O draga Majko, koliko
smo trpjele!... A to je tek bio samo poetak nae kunje...
Sv. Terezija je svjesna da je pobonost prema svetom Licu milosti zato moli: Vjeni Oe, Ti
si mi dao kao dragocjenu batinu svakoga tovanja dostojno Lice svojega boanskoga Sina. Ja Ti
Ga prikazujem i molim Te da mi za to udijeli milost da zaboravi sve nezahvalnosti Tebi
posveenih osoba i da sve oprosti siromanim grenicima!
Svetica pie: Isus gori od ljubavi prema nama ... Gledaj njegovo ljubljeno lice! Motri njegove
ugasle i oborene oi! Promatraj njegove rane.... Gledaj Isusa u njegovo lice ... Tu e vidjeti koliko
nas ljubi. (Pismo 63).
Sjeti se da je boanstvo tvoga Lica bilo uvijek nepoznato meu tvojima! Dobro zna da si
meni ostavio tvoju slatku sliku, i zna da sam te prepoznala! Da, prepoznajem te i u suzama o

330
Vjeno Lice, otkivam tvoje milosti. Sjeti se, tvoj prikriveni pogled utjeio je moje suze (Pjesma
24,14).

3. Bl. Gaetan Catanoso (1879-1963). Roen u mjestu Chioro, Reggio Calabra u Italiji u
pobonoj seljakoj obitelji. Kao djeak je stupio u sjemenite gdje se isticao pobonou prema
Majci Isusovoj, muci i presvetom Sakramentu. Za sveenika je zareen 1902. godine u Reggio
Calabriji. Kod reenja je obeao Isusu da nee nikada uiniti svojevoljnog grijeha i da e se truditi
ivjeti u Bojoj prisutnosti. Prve dvije godine sveenitva proveo je kao odgajatelj u sjemenitu, a
zatim je postao upnik Pentidattilu gdje je bio kao zapaljen pobonou prema Svetom Licu.
Blaenik pie: Sveto Lice je moj ivot, ono je moja snaga. Isus treba mnoge Veronike kao
zadovoljtinu za grijehe psovke i svetogra te mnoge imune Cirence za tolike siromahe bez utjehe
potrebne pomoi.
Jednom dubokom intuicijom blaenik je povezao pobonost Svetom Licu sa euharistijskim
tovanjem: Pobonost Svetom Licu se usredotouje na Veronikin rubac na koji je na Gospodin
utisnuo svojim Predragocijenom Krvlju crte svoga boanskog Lica. To je jedna dragocjena relikvija
koju Crkva uva i koju mi tujemo. Ali ako elimo tovati stvarno Lice Isusovo, ne samo njegovu
sliku, mi to Lice nalazimo u boanskoj Euharistiji, gdje je s Krvlju i Tijelom Isusa Krista pod
bijelim prilikama hostije skriva Lice naeg Gospodina. Blaenik je dalje govorio da se Lice
Kristovo skriva i u svakom ovjeku, koji je stvoren na sliku Boju, i koji trpi pogotovu tamo gdje
su due izobliene zbog grijeha.
Blaenik se 1918. godine upisao u bratovtinu Svetog Lica iz Toulusa, a u svojoj upi je osnovao
udrugu Svetog Lica i pokrenuo list s ciljem irenje te pobonosti. Malo nakon toga 1921. bio je
premjeten za upnika u Reggio Calabriji gdje je 1953. utemeljio Sestre Veronike od Svetog Lica, s
ciljem irenja pobonosti Svetom Licu i pomaganja siromasima. Sveto je proivio svoj sveeniki
ivot i blago preminuo 4. 4. 1963. Njegove zadnje rijei su bile: Kako je lijep Gospodin, kako je
lijep Gospodin. sv. Ivan Pavao II ga je 4.5. 1987. proglasio blaenim.

4. Slubenica Boja Marija Pierini de Micheli, (1890 1945) i sluga Boji don. Ildebrando
Gregori ( 1894- 1985) benediktinski monah silverstin (ogranak reda benediktinaca). Jo od
djetinjstva Marija Pierina de Micheli je bila iznimno pobona. Kad je imala 12 godina u upnoj
Crkvi sv. Petra u Milanu gledala je kako vjernici na veliki petak ljube kri i ula rijei: Nitko mi
ne da poljubac u lice kao nadoknadu za Judin poljubac. U svojoj jednostavnosti mislila je da su
svi uli te rijei. I odgovorila je: Isuse strpi se, ja u poljubiti tvoje lice kao znak nadoknade i
zadovoljtine.
Kao djevojka je ula redovniku zajednicu Keri bezgrenog zaea i ubrzo se istakla po svojoj
pobonosti. Za vrijeme klanjanja kriu znala je uti rijei: Poljubi me! to je redovito i inila.
Neodoljivo ju je privlaila pobonost Svetom Licu u kojem je motrila Isusovu ljepotu kao i
znakove njegovih nutarnjih i vanjskih muka te je molitvom i pokorom nastojala na sve naine
davati mu zadovoljtinu.
Jedne veeri prvog petka u korizmi 1936. g. nakon to ju je Isusu uinio dionicom svoje muke u
Gesemanskom vrtu vidjela ga je lica prekrivena krvlju a On joj je kazao: elim da moje Lice, koje
odraava moje nutarnje muke bude vie aeno. Tko me tako motri, tjei me!
Iste godine na utorak u velikom tjednu slubenica Boja je imala jo jedno mistino iskustvo.
Isus joj je kazao: Svaki puta kada se motri moje Lice izliti u svoju ljubav u srca po mom Licu i
tako e mnoge due zadobiti spasenje!
Poetkom 1937. Isus je ponovno govorio sestri Mariji Pijerini: Neprestano prikazuj vjenom
Ocu moje sveto Lice. Po tom prikazivanju zadobije se spasenje i posveenje mnogih dua. A ako ga
prikazuje za moje sveenike, dogaaju se udesne stvari.
Motri moje Lice i udubi se u ponore patnje moga srca. Tjei me i trai due koje e se rtvovati
sa mnom za spasenje svijeta.

331
 U noi 31. 5. 1938. slubenica Boja je doivjela ukazanje Majke Boje i dobila objavu o
Medaljici Presvetog Lica Isusova, o emu moete vie proitati u poglavlju ove knjiice s tim
naslovom.
Iste godine Isus joj je kazao: Vidi li koliko trpim! Pa ipak malo osoba me razumije. Koliko
nezahvalnosti i od onih koji kau da me ljube! Dao sam svoje Srce kao simbol moje velike ljubavi
prema ljudima, i dajem moje lice kao simbol moje patnje za grijehe ljudi. elim da se moje lice
asti jednim blagdanom koji e padati na karnevalski utorak koji prethodi poetku korizme i da se
za nj pripravi devetnicom u kojoj e se vjernici sjediniti sa mnom dajui zadovoljtinu i sudjelujui
u mojim patnjama.
Drugom zgodom Isus je kazao: elim da se moje Lice asti na poseban nain utorkom!
asna majka Marija Pierini de Micheli je sveto proivjela svoj redovniki ivot a umrla je 26. 7.
1945. O svojoj smrti je napisala: Osjeala sam ogromnu potrebu ivjeti uvijek vie sjedinjena s
Isusom i arko ga ljubiti kako bi moja smrt bila samo prijelaz ljubavi prema Isusu zaruniku.
Majka Marija Pierini je svoja iskustva dijelila sa slugom Bojim don. Ildebrandom
Gregorijem (1894- 1985) monahom benediktincem, koji joj je postao i duhovnikom. On je
obavljao odgovornu slubu generalnog opata u svojoj drubi. Uz mnoga zaduenja irio je i
pobonost Svetom Licu a poslije drugog svjetskog rata utemeljio Sestre Benediktinke
nadoknaditeljice Prevetom Licu naeg Gospodina Isusa Krista ija se matina kua nalazi u mjestu
Bassano Romano blizu Rima.

5. asna slubenica Boja majka Marija Pia Mastena (1881-1951) utemeljiteljica

zajednice Redovnice od Svetoga Lica. Tereza Mastena rodila se 7.12. 1881. u Bovoloneu u Italiji
u duboko kranskoj obitelji u kojoj se zajedniki tovalo Sveto Lice Isusovo. Jo od malena Tereza
je osjeala duboku sklonost prema molitvi i pokori, a osjeala je otajstvenu elju i za muenitvom
te je inila, za dijete, teke pokore kao zadovoljtinu za grijehe ljudi koji su se prema njoj
odraavali na Licu Isusovu.
inila je djela ljubavi, a na dan svoje prve priesti 19. 3. 1891. po njenim rijeima uinila je, a da
nije ni shvaala sav domet tog ina, vjeni zavjet istoe, i doivjela mistino iskustvo u kome joj
se inilo da je vidjela kri i Lice Isusovo. Nakon toga osjeala je veliki poticaj na apostolat meu
vrnjacima. S 19 godina ula je u redovniku zajednicu Sestara Milosra u Veroni i promijenila ime
u Marija Pia. Brzo je napredovala na putu svetosti. Nakon premjetaja u Treviso, meu sestrama je
pokrenula mistini lanac s ciljem poticanja na savrenstvo i davanja zadovoljtine i proslave Lica
Isusova.
Za vrijeme molitve krinog puta 1924. dok je razmatrala estu postaju Isus joj je rekao:
Zarunice daj mi svoje srce ... elim u njemu vidjeti urezanu sliku moga izranjenog Lica. Urezano
u tebe ono e zadobiti novu ljepotu, novi sjaj i tvoje srce e se rairiti, zapaliti ljubavlju, i eljeti e
samo gledati i motriti moje Lice, Lice boanskog zarunika.
Sestra Marija Pia je htjela u svakom ovjeku, pogotovu u grenicima, vidjeti utisnuto Lice
Isusovo, zato je gorljivo poticala na zadovoljtinu i obnovu Isusove slike u duama. Pod vodstvom
monsinjora E. Beccegata utemeljila je redovniku zajednicu Redovnice od Svetoga Lica s motom:
Na glavni cilj je iriti, nadoknaditi; obnoviti sliku slatkog Isusa u duama.
Dala je tiskati na tisue slika Isusova lica sa Torinskog platna i slala ih je po cijelom svijetu,
ukljuujui tada komunistiku Rusiju jer su u njenom duhu odzvanjale rijei koje joj je Isus kazao:
Slika moga svetog Lica privui e blagonakloni pogled moga Oca na due i potaknuti ga na
pratanje i milosre. Po mome svetom Licu svijet e biti spaen.
Slubenica Boja je preminula u Gospodinu 28. 6. 1951 u Rimu, a njen grob se nalazi u matinoj
kui redovnike zajednice koju je osnovala u Trevisu.

332
 POBONOST USKRSNOM OTAJSTVU, BOGU OCU I PRESVETOM TROJSTVU

Sadraj
Predgovor

1. CRKVENI NAUK O USKRSNUU ISUSOVU, LIRURGIJI I NJEGOVU TOVANJU U

PUKOJ POBONOSTI
1. 1. Katekizam katolike Crkve
1. 2. Uskrsno otajstvo u pukoj pobonosti i liturgiji prema Direktoriju

2. POBONOSTI O POVEZANOSTI MARIJE S OTAJSTVOM ISUSOVA USKRSNUA

2. 1. Majin as
2. 2. Susret Uskrsnuloga s Majkom i Vazmeni pozdrav Majci Uskrsnuloga
2. 3. Govor nauiteljstva Crkve o ukazanju uskrslog Isusu svojoj Majci Mariji
2. 4. Kraljice neba, raduj se

3. POBONOST BOANSKOMU MILOSRU

3. l. Kristove rijei svetoj sestri Faustini Kowalskoj
3. 2. Veliko obeanje Milosrdnog Isusa za pomo umiruima
3. 3. Krunica na ast Boanskog Milosra
3. 4. Devetnica na ast Boanskomu Milosru
3. 5. Zazivi Boanskomu Milosru

4. POBONOST USKRSNOM OTAJSTVU

4. 1. Put svijetla - Via lucis
4. 2. Molitve Uskrslom Isusu
4. 3. Zazivi hvale i slave uskrsnuu Isusovu
4. 4. Razmatranja svetaca i duhovnih velikana o Uskrsnuu Isusovu

5. POBONOST UZAAU ISUSOVU

5.1. Devetnica, molitve i razmatranja

6. POBONOST BOGU OCU

6. 1. Oe na i molitve svetaca Bogu Ocu
6. 2. Krunice Bogu Ocu i devetnica
6. 3. Litanije Bogu Ocu
6. 4. Hvale i zazivi vjenom Ocu

7. POBONOST PRESVETOM TROJSTVU

7. 1. Devetnica Presvetom Trojstvu
7. 2. Litanije Presvetom Trojstvu
7. 3. Aneoska krunica Presvetom Trojstvu

Predgovor

U Katolikoj svetakoj i pobonoj tradiciji glavni naglasak Kristova tovanja je bila njegova
muka i smrt, dok je pobonost vezana uz njegovu proslavu i uskrsnue bila manje prisutna u svijesti
vjernika. U novije vrijeme u Crkvi, s pravom se naglaava u teologiji i pobonosti povezanost tih
otajstava te su se razvili i novi oblici pobonosti koji se odnose na uskrsnue i proslavu Gospodina
Isusa Krista kao i na Marijino sudjelovanju u tom najviem otajstvu nae vjere. O tome govori i
Direktorija o pukoj pobonosti i liturgiji kojeg je izdala Kongregacija za bogotovlje i disciplinu
sakramenata 2000. godine u Rimu.
333
 Potrebno je jednako tako da izraaji puke pobonosti naglase glavnu i temeljnu vrijednost
Kristova uskrsnua. Pozornost puna ljubavi upuena ovjetvu trpeega Spasitelja, tako iva u
pukoj pobonosti, treba biti uvijek povezana s perspektivom njegove proslave. Samo pod tim
uvjetom bit e u svojoj cjelovitosti izloen spasenjski Boji plan u Kristu i u svome e nerazdruivu
jedinstvu biti zahvaeno Kristovo vazmeno otajstvo; samo tako e biti ocrtan istinski lik kranstva
koje je pobjeda ivota nad smru, slavlje onoga koji nije Bog mrtvih, nego ivih (Mt 22,32),
slavlje Krista, ivoga, koji je bio mrtav i sada ivi zauvijek (usp. Otk 1,28) i slavlje Duha Svetoga
koji je Gospodin i ivotvorac. (br. 80)
Budui da Direktorij Pobonost Boanskom milosru svrstava meu pobonosti vazmenog
vremena donosim glavne oblike i izriaje te u novije vrijeme jako rairene pobonosti.
Kranska molitva je uvijek upuena Ocu posredstvom Isusa Krista, u snazi Duha Svetoga. Pa
ipak pobonosti u kojima se izravno slavi Boje oinstvo nisu tako brojne u katolikoj tradiciji.
Sabrali smo one do kojih smo doli pa ih donosimo naim itateljima i moliteljima.
I na kraju valja vjernicima posvijestiti da u molitvi Crkva blagoslivlja Boga Oca i klanja mu se
kao izvoru stvaranja i spasenja kojima nas je blagoslovio u Sinu i po Sina da nam dade Duha
posinjenja. Tako da kranska molitva ima karakteristiku trojstvenosti te ovaj na mali prirunik s
pravom zavrava s pobonosti Presvetom Trojstvu.
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i
prirunika iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim
evropskim jezicima. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i
duhovnih plodova u hrvatskom narodu.

Spomen dan Prikazanja Gospodinova u hramu, svijenica 2. 2. 2007.

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. CRKVENI NAUK O USKRSNUU ISUSOVU, LIRURGIJI, I NJEGOVU

TOVANJU U PUKOJ POBONOSTI

1. 1. Katekizam katolike Crkve ui

Krist je saao nad pakao

este tvrdnje Novog zavjeta po kojima je Isus uskrsnuo od mrtvih (Dj 3,15; Rim 8,11; l
Kor 15,20) pretpostavljaju da je on prije Uskrsnua bio u boravitu mrtvih. To je prvotni smisao to
ga je apostolsko propovijedanje dalo boravku Isusovu meu mrtvima: Isus je kao svi ljudi upoznao
smrt i stigao je k njima svojom duom u boravite mrtvih. Ali on je onamo siao kao Spasitelj,
proglaujui Radosnu vijest duhovima koji su ondje bili zatvoreni.
Boravite mrtvih u koje je umrli Krist siao, Sveto pismo zove pod zemljem, eolom ili Hadom,
jer su oni koji se ondje nalaze lien gledanja Boga. To je zaista, u oekivanju Otkupitelja, stanje
svih mrtvih zlih ili pravednih, to ne znai da im je udes istovjetan kako to Isus pokazuje u
prispodobi o siromanom Lazaru primljenom u krilo Abrahamovo. Upravo te svete due, koje su
ekale svog Osloboditelja u Abrahamovu krilu, Isus je oslobodio kad je siao k mrtvima. Isus nije
saao nad pakao da oslobodi proklete ni da razori pakao prokletstva, nego da oslobodi pravedne
koji su mu prethodili.
Zato je i mrtvima navijetao evanelje (l Pt 4,6). Silazak nad pakao jest puno dovrenje
evaneoskog navjetaja spasenja. To je posljednja faza mesijanskog poslanja Isusova, faza saeta u
vremenu ali neizmjerna u svom stvarnom znaenju; da se otkupiteljsko djelo protee na sve ljude
svih vremena i svih mjesta, jer svi koji su spaeni postali su dionici Otkupljenja.
Krist je dakle siao u dubinu smrti, da bi mrtvi uli glas Sina Bojega i da bi oni koji su ga uli
ivjeli.499 Isus, Zaetnik ivota (Dj 3,15) smru obeskrijepi onoga koji ima mo smrti, to jest
avla, pa oslobodi one koji - od straha pred smru- kroz sav ivot bijahu podloni ropstvu (Heb

334
2,14-15). Uskrsli Krist sada dri kljueve smrti i Podzemlja (Otk 1,18), i na ime Isusovo
prigiba se svako koljeno nebesnika, zemnika i podzemnika (Fil 2,10).
Velika tiina sad vlada na zemlji, velika tiina i velika samoa. Velika tiina jer Kralj spava.
Zemlja je uzdrhtala i smirila se jer je Bog u tijelu zaspao i otiao probuditi one koji su spavali
vjekovima (...). Ide traiti Adama, naega praoca, izgubljenu ovcu. eli sii da pohodi sve koji sjede
u tmini i u sjeni smrti. Ide od njihove boli osloboditi Adama u okovima i Evu, zarobljenu s njime,
on istodobno njihov Bog i njihov Sin (...). Ja sam Bog tvoj, i zbog tebe postah tvojim Sinom.
Ustani, ti to spava, jer te nisam stvorio da bude ovdje okovan u boravitu mrtvih. Ustaj od
mrtvih, ja sam ivot mrtvih. (Iz drevne homilije na veliku subotu).

Trei dan uskrsnuo od mrtvih

I mi vam navjeujemo evanelje: obeanje dano ocima, Bog je ispunio u djeci, nama, uskrisivi
Isusa (Dj 13,32-33). Uskrsnue Isusovo najvia je istina nae vjere u Krista, kao sredinja istina
vjerovana i ivljena u prvoj kranskoj zajednici, prenesena kao temeljna Predaja, utvrena spisima
Novoga zavjeta, propovijedana kao bitni dio Vazmenog otajstva zajedno s Kriem: Krist uskrsnu od
mrtvih, Smru satre smrt, onima u grobovima ivot darova.
Povijesni i nadnaravni dogaaj
Otajstvo uskrsnua Kristova zbiljski je dogaaj s povijesno ustanovljenim oitovanjima, kako
svjedoi Novi zavjet. Ve sveti Pavao moe oko godine 56. pisati Korinanima: Doista, predadoh
vam ponajprije to i primih: Krist umrije za grijehe nae po Pismima; bi pokopan i uskrien trei
dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici (l Kor 15,3-5). Apostol tu govori o ivoj
predaji Uskrsnua za koju je doznao nakon svog obraenja pred vratima Damaska.
Prazan grob
to traite ivoga meu mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu! (Lk 24,5-6). U okviru dogaaja
Uskrsnua, prvo to susreemo jest prazan grob. On sam po sebi nije izravan dokaz. Odsutnost
Kristova tijela iz groba mogla bi se protumaiti i drukije. Unato tome, prazan grob bitni je znak
za sve. Kad su ga otkrili bio je uenicima prvi korak k spoznaji injenice Uskrsnua. To je
ponajprije sluaj svetih ena, zatim i Petrov. Uenik kojega je Isus ljubio (Iv 20,2) tvrdi da je,
uavi u prazni grob i vidjevi povoje gdje lee (Iv 20,6), vidje i povjerava (Iv 20,8). To
pretpostavlja da je on, iz stanja u kojem se nalazio prazni grob, ustanovio da odsutnost tijela Isusova
nije mogla biti ljudsko djelo, i da se Isus nije naprosto vratio zemaljskom ivotu kao to je bio
sluaj s Lazarom.
Ukazanja uskrsloga
Marija iz Magdale i pobone ene koje su krenule da miomirisnom pomau dovre ureenje tijela
Isusova, pokopanog u urbi na Veliki petak uveer zbog poetka subote, prve su susrele Uskrsloga.
Tako su ene bile prve vjesnice Uskrsnua Kristova i za same apostole. Ovima se Isus ukazuje
poslije, najprije Petru, zatim Dvanaestorici. Petar, pozvan utvrivati vjeru svoje brae, vidi dakle
Uskrsloga prije njih, i na temelju njegova svjedoanstva zajednica klie: Doista uskrsnu Gospodin,
i ukaza se imunu (Lk 24,34).
Sve to se zbilo onih vazmemih dana obvezuje svakog apostola i na sasvim poseban nain
Petra - u izgradnji novoga doba koje je zapoelo na Uskrsno jutro. Kao svjedoci Uskrsloga oni
ostaju temeljnim kamenjem njegove Crkve. Vjera prve zajednice vjernika zasniva se na
svjedoanstvu konkretnih ljudi koji su poznati kranima i veinom jo ivi meu njima. Ti
svjedoci Uskrsnua Kristova prije svega su Petar i Dvanaestorica, ali ne samo oni: Pavao jasno
govori o vie od pet stotina osoba kojima se Isus ukazao svima odjednom, k tome o Jakovu i o svim
apostolima.
Pred tim svjedoanstvima nemogue je tumaiti Uskrsnue Kristovo izvan fizikog reda i ne
priznati ga kao povijesnu injenicu. Proizlazi iz injenice da je vjera uenika bila podvrgnuta
korjenitoj kunji muke i smrti na kriu njihova uitelja, koju je on naprijed navijestio. Potres
izazvan mukom bio je tako velik da uenici (barem neki od njih) nisu odmah povjerovali vijesti o
Uskrsnuu. Daleko od toga da nam pokau zajednicu zahvaenu mistinim zanosom, Evanelja
nam pokazuju uenike potitenima i prestraenima, jer nisu povjerovali pobonim enama kad su se

335
vratile s groba; njima se te rijei priine kao tlapnja (Lk 24, 11). Kad se Isus ukaza jedanaestorici
na Uskrs uveer, prekori njihovu nevjeru i okorjelost srca to ne vjerovae onima koji ga vidjee
uskrsla od mrtvih (Mk 16,14).
ak i suoeni sa zbiljom uskrslog Isusa uenici jo sumnjaju, toliko im se to ini nemoguim:
oni misle da vide duha. Oni od radosti jo nisu vjerovali, nego se udom udili (Lk 24,41). Toma
e iskustiti istu kunju sumnje pri zadnjem ukazanju u Galileji o kojem izvjeuje Matej, neki
posumnjae (Mt 28,17). Stoga je bez temelja hipoteza da bi Uskrsnue bilo proizvod vjere (ili
lakovjernosti) apostola. Ba naprotiv, njihova se vjera u Uskrsnue - pod djelovanjem milosti Boje
- rodila iz izravna iskustva zbiljnosti uskrslog Isusa.
Stanje uskrslog ovjetva Kristova:
Uskrsli Isus uspostavlja s uenicima izravne odnose time to ga oni dodiruju i s njime blaguju.
On ih tako poziva da priznaju da on nije duh, ali nadasve da ustanove da je uskrslo tijelo kojim se
on pojavljuje ono isto koje je bilo mueno i raspeto, jer on jo nosi tragove muke. To pravo i stvarno
tijelo istodobno posjeduje nova svojstva uskrslog tijela: ono nije vie u ovom prostoru i vremenu,
nego se moe na svoj nain uprisutniti gdje i kada hoe, jer njegovo ovjetvo ne moe vie biti
zadrano na zemlji, ono sad pripada samo boanskom podruju Oevu. Stoga je uskrsli Isus
savreno slobodan ukazivati se kako hoe: u liku vrtlara ili u drugom obliju, razliitom od onoga
koje je uenicima bilo dobro poznato, upravo zato da potakne njihovu vjeru.
Uskrsnue Kristovo nije bilo povratak zemaljskom ivotu, kao to su to bila uskrienja to ih je
izveo prije Vazma: uskrienje keri Jairove, mladia iz Naima, Lazara. Ti ini bili su udesni
dogaaji, ali osobe na kojima se udo dogodilo nale su iznova mou Isusovom, obian zemaljski
ivot. Kasnije su opet umrle. Uskrsnue Kristovo bitno je razliito. U svome uskrslom tijelu, on
prelazi iz stanja smrti u drugi ivot onkraj vremena i prostora. Isusovo je tijelo u Uskrsnuu
ispunjeno mou nebeski ovjek. Duha Svetoga; ono sudjeluje u boanskom ivotu u stanju svoje
slave tako da sveti Pavao moe o Kristu rei da je on nebeski ovjek.
Uskrsnue kao transcendentni dogaaj
O noi, pjeva uskrsni Exsultet, koja jedina zavrijedi znati vrijeme i as kad je Krist od
mrtvih ustao. Zaista, nitko nije bio svjedok oevidac samog dogaaja uskrsnua, i nijedan ga
evanelist ne opisuje. Nitko nije mogao rei kako se ono fiziki zbilo. Njegova najnutarnjija bit,
prijelaz u drugi ivot, jo je manje zamjetljiva utilima. Povijesni je dogaaj ustanovljiv po znaku
praznoga groba i po zbiljnosti susreta apostola s uskrslim Kristom. Uskrsnue ipak, time to
nadvisuje i nadilazi povijest, ostaje u srcu otajstva vjere. Stoga se uskrsli Krist ne ukazuje svijetu
nego svojim uenicima, onima koji su uzali s njim iz Galileje u Jeruzalem, onima koji su sad
njegovi svjedoci pred narodom (Dj 13,31).
Uskrsnue - djelo Presvetoga Trojstva
Uskrsnue Kristovo je predmet vjere ukoliko je ono transcendentni zahvat samoga Boga u
stvoreno i u povijest. U njemu tri boanske Osobe djeluju zajedno oitujui istodobno svoju vlastitu
izvornost. Ono se zbilo po moi Oca koji je Krista, svoga Sina uskrisio i tako na savren nain
njegovo ovjetvo - s njegovim tijelom - uveo u Trojstvo. Uskrsnuem od mrtvih Isus je konano
postavljen Sinom Bojim u snazi po Duhu posvetitelju (Rim 1,3-4). Sveti Pavao istie oitovanje
moi Boje po djelu Duha koji je mrtvo ovjetvo Isusovo oivio i pozvao ga u slavno stanje
Gospodina.
Sin pak vlastito Uskrsnue izvruje snagom svoje boanske moi. Isus navijeta kako treba da
Sin ovjeji mnogo pretrpi, umre, i zatim da uskrsne (u aktivnom znaenju te rijei). Drugdje, on
izriito tvrdi: Ja polaem ivot svoj, da ga opet uzmem (...). Vlast imam poloiti ga, vlast imam
opet uzeti ga (Iv 10,17-18). Vjerujemo da je Isus umro i uskrsnuo (l Sol 4,14).
Crkveni oci promatraju Uskrsnue polazei od boanske osobe Kristove koja je ostala
sjedinjena s njegovom duom i tijelom, i kada su bili smru odijeljeni jedno od drugoga: Po
jedinstvu boanske naravi koja ostaje prisutnom u svakome od dvaju dijelova ovjeka, ta se dva
dijela opet sjedinjuju. Tako smrt nastaje rastavom ljudskog spoja, a Uskrsnue sjedinjenjem dvaju
rastavljenih dijelova.

336
 Smisao i spasotvorno znaenje Uskrsnua
Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista nae propovijedanje, uzalud i vjera vaa (1
Kor 15,14). Uskrsnue je prije svega potvrda svega onoga to je sam Krist inio i nauavao. Sve
istine, pa i one najnedostupnije ljudskom duhu, nalaze svoje opravdanje ako je Krist, uskrsnuvi,
dao konani dokaz svoje boanske vlasti koji je bio obeao.
Uskrsnue Kristovo jest ispunjenje obeanja Staroga Zavjeta i samoga Isusa za njegova
zemaljskog ivota. Izraz po Pismima pokazuje da Uskrsnue Kristovo ispunja ta proroanstva.
Uskrsnuem je takoer potvrena istina boanstva Isusova. On je bio rekao: Kad uzdignete Sina
ovjejega, tada ete spoznati da Ja Jesam (Iv 8,28). Uskrsnue Kristovo dokazalo je da je on
zaista Ja Jesam, Sin Boji i Bog sam. Sveti Pavao mogao je izjaviti idovima: Obeanje dano
ocima Bog je ispunio djeci, nama uskrisivi Isusa, kao to je i pisano u Psalmu drugom: Ti si Sin
moj, danas te rodih (Dj 13.32-33).539 Uskrsnue Kristovo tijesno je povezano s otajstvom
Utjelovljenja Sina Bojega. Ono je, po vjenom naumu Bojem njegovo ispunjenje.
Postoji dvostruki vidik u Vazmenom otajstvu: svojom smru Krist nas oslobaa od grijeha, a
svojim Uskrsnuem otvara nam pristup u novi ivot. Taj je ivot ponajprije opravdanje koje nam
vraa milost Boju, da kao to Krist slavom oevom bi uskrien od mrtvih i mi tako hodimo u
novosti ivota (Rim 6,4). On se sastoji u pobjedi nad smru grijeha i u novom udionitvu u milosti.
On ostvaruje posinovljenje kojim ljudi postaju braom Kristovom, kako Isus zove uenike nakon
Uskrsnua: Idite, javite mojoj brai (Mt 28,10; 7v 20,17). Braa ne po naravi, nego po daru
milosti, jer posinovljenje provia stvarno dionitvo u ivotu jedinoga Sina, ivotu koji se potpuno
objavio u njegovu Uskrsnuu.
Na koncu, Uskrsnue Kristovo - i sam uskrsli Krist - jest poelo i izvor naega budueg
uskrsnua: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih (...), jer kao to u Adamu svi umiru, tako e i u
Kristu svi biti oivljeni! (7 Kor 15,20-22). U oekivanju tog ispunjenja, uskrsli Krist ivi u srcu
svojih vjernika. U njemu krani kuaju snage buduega svijeta (Heb 6,5), i njihov je ivot
ponesen od Krista u krilo boanskog ivota, da oni koji ive ne ive vie sebi, nego onomu koji za
njih umrije i uskrsnu (2 Kor 5,15).

Isus uzaao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemoguega

Gospodin Isus, poto im to ree, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu (Mk 16,19). Tijelo
Kristovo proslavljeno je ve od asa Uskrsnua, kako dokazuju nova i vrhunaravna svojstva to ih
ono otada trajno uiva. Ali za etrdeset dana, dok on s uenicima prijateljski jede i pije i pouava
ih o Kraljevstvu Bojemu, njegova slava ostaje jo zastrta pod prilikom obina ovjetva. Zadnje
ukazanje Isusovo zavruje konanim ulaskom njegova ovjetva u slavu Boju simboliziranu
oblakom i nebom, gdje on otad sjedi o desnu Bogu. Na posve izniman i jedinstven nain on e se
ukazati Pavlu kao nedonoetu (7 Kor 15,8) u posljednjem ukazanju koje e samoga Pavla uiniti
apostolom.
Zastrti znaaj slave Uskrsloga za to vrijeme nazire se u njegovoj otajstvenoj rijei Mariji
Magdaleni: Ne zadravaj se sa mnom jer jo ne uzioh Ocu, nego idi mojoj brai i javi im:
Uzlazim Ocu svomu i Ocu vaemu, k Bogu svomu i Bogu vaemu (Iv 20,17). To ukazuje na
razliku oitovanja izmeu slave Krista uskrsloga i slave Krista uzvienoga o desnu Ocu. Povijesni i
ujedno transcendentni dogaaj Uzaaa oznauje prijelaz od jedne slave k drugoj.
Ova zadnja etapa ostaje tijesno sjedinjena s prvom, to jest sa silaskom s neba u Utjelovljenju.
Samo onaj koji je izaao od Oca moe se vratiti k Ocu: Krist. Nitko nije uzaao na nebo doli
onaj koji sie s neba (Iv 3,13). Preputeno svojim naravnim silama, ovjetvo nema pristupa u
dom Oca (Iv 14,2), u ivot i u sreu Boju. Samo je Krist mogao otvoriti taj pristup ovjeku i dati
mu nadu da emo kao udovi njegova Tijela biti s njime u istoj slavi gdje je on, naa Glava i
prvijenac.
A ja kad budem uzdignut sa zemlje, sve u privui k sebi (Iv 12,32). Uzdignue na Kri
oznauje i navjeuje uzdignue u Uzaau na nebo. Ono je ovomu poetak. Isus Krist, jedini
Sveenik novoga i vjenog Saveza, ne ue u rukotvorenu svetinju (...), nego u samo nebo, da se
sada pojavi pred licem Bojim za nas (Heb 9,24). U nebu Krist trajno vri svoje sveenitvo; zato

337
i moe do kraja spaavati one koji po njemu pristupaju k Bogu - uvijek iv da se za njih zauzme.
(Heb 7,25). Kao Veliki sveenik buduih dobara (Heb 9,11), on je sredite i glavni vritelj
bogosluja kojim se asti Otac nebeski.
Krist sada sjedi o desnu Ocu: Pod desnom Oevom razumijevamo slavu i ast boanstva, gdje
je onaj koji je prije svih vjekova postojao kao Sin Boji, kao Bog i istobitan Ocu, tjelesno sjeo
nakon to se utjelovio i njegovo tijelo bilo proslavljeno.
Sjesti o desnu Ocu znai poetak Kraljevstva Mesijina, ispunjenje vienja proroka Danijela u
pogledu Sina ovjejega: Njemu bi predana vlast, ast i kraljevstvo, da mu slue svi narodi,
plemena i jezici. Vlast -njegova vlast je vjena, nikada nee proi, kraljevstvo njegovo nee
propasti (Dn 7,14). Od toga asa, apostoli su postali svjedocima Kraljevstva kojemu nee biti
kraja.

1. 2. Uskrsno otajstvo u pukoj pobonosti i liturgiji prema Direktoriju

Liturgijska godina i puka pobonost

Liturgijska godina je vremenski ustroj unutar kojega Crkva slavi cijelo Kristovo otajstvo: od
Utjelovljenja i Roenja do Uzaaa, do dana Pedesetnice i oekivanja blaene nade i dolaska
Gospodnjega. U liturgijskoj godini slavlje vazmenoga otajstva [...] ima povlateno mjesto u
kranskome bogosluju, u njegovu svagdanjemu, tjednome i godinjemu razvoju. Iz toga slijedi
da u odnosu izmeu liturgije i puke pobonosti kao uporina toka treba biti smatrana povlatenost
slavlja liturgijske godine iznad bilo kojega drugog izraaja ili ina pobonosti.

Velika subota
Na Veliku subotu Crkva se zaustavlja pokraj Gospodinova groba, razmatrajui njegovu muku i
smrt, silazak nad pakao i iekujui u molitvi i postu njegovo uskrsnue. Puka pobonost ne
smije ostati strana posebnu obiljeju Velike subote. Stoga se blagdanski obiaji i predaje povezane s
tim danom, na koji se nekada anticipiralo vazmeno slavlje, trebaju pridrati za Vazmenu no i dan
Uskrsnua.
Majin as
U Mariji, prema uenju predaje, kao da je okupljeno itavo tijelo Crkve: ona je sveopi zbor
vjernika. Stoga je Djevica Marija koja zastaje pokraj kria svoga Sina - kako ju predstavlja
crkvena predaja - ikona Djevice Crkve koja bdije pokraj groba svoga Zarunika, u iekivanju
slavlja njegova uskrsnua.
Na tome neposrednu uvidu odnosa izmeu Marije i Crkve nadahnjuje se pobona vjeba Majin
as: dok tijelo Sina lei u grobu a njegova je dua sila nad pakao, kako bi navijestila svojim
predcima neposredno oslobaanje iz kraja tame, Djevica, ispunjena vjerom, anticipirajui i
uosobljujui Crkvu, eka Sinovljevu pobjedu nad smru.

Nedjelja uskrsnua Gospodnjega

Na nedjelju Uskrsnua Gospodnjega, najveu svetkovinu liturgijske godine, postoji velik broj
oitovanja puke pobonosti: sva su ona bogotovni izraaji koji uzvisuju novo stanje i slavu Krista
uskrsnuloga, kao i boansku energiju koja proistjee iz njegove pobjede nad grijehom i smru.
Susret Uskrsnuloga s Majkom
Puka pobonost svojom je intuitivnou shvatila da je pridruivanje Sina Majci trajno: u asu boli i
smrti, u asu radosti i uskrsnua. Liturgijska je tvrdnja, prema kojoj je Bog ispunio radou Djevicu
Mariju u uskrsnuu Sina, bila takorei prevedena i gotovo prikazana od strane puke pobonosti u
pobonoj vjebi Susreta Majke s uskrsnulim Sinom. Na uskrsno jutro susreu se dvije povorke,
jedna koja nosi lik oaloene Majke i druga koja nosi lik Krista uskrsnuloga, kako bi oznaile daje
Djevica Marija bila prva i potpuna sudionica otajstva Sinovljeva uskrsnua.
Za tu pobonu vjebu vrijedi primjedba koja je dana i za procesiju za mrtvim Kristom: njezino
odvijanje ne smije po primiti vidike koji nadvisuju vanost samih liturgijskih slavlja na nedjelju
Uskrsnua, niti dati prostora neprimjerenim mjeavinama.

338
 Vazmeni pozdrav Majci Uskrsnuloga
Na nekim mjestima na zavretku Vazmenoga bdijenja ili poslije druge veernje nedjelje Uskrsnua
vri se kratka pobona vjeba: blagoslivlja se cvijee koje e se podijeliti vjernicima u znak
vazmene radosti i asti se lik Blaene Djevice alosne, na koji se ponekad stavlja vijenac, dok se
pjeva Kraljice neba (Regina caeli). Vjernici, koji su se pridruili boli Blaene Djevice zbog muke
Sina, isto tako se ele s njome radovati zbog dogaaja uskrsnua. Ta pobona vjeba, koju se ne
smije pogrjeno mijeati s liturgijskim inom, u suzvuju je s dogaajima vazmenoga otajstva i
predstavlja daljnji dokaz kako puka pobonost shvaa zdruenost Majke sa spasenjskim djelom
Sina.

U vazmenome vremenu

Put svjetla (Via lucis)

U novije vrijeme, u razliitim se krajevima proirila pobona vjeba zvana Via lucis (Put svjetla). U
njoj vjernici, poput onoga to se dogaa u Krinome putu (Via Crucis), idui putem razmatraju
razliita ukazanja u kojima je Isus - od Uskrsnua do Uzaaa, a u perspektivi paruzije, drugoga
dolaska -oitovao svoju slavu uenicima u iekivanju obeanoga Duha (usp. Iv 14,26; 16, 13-15;
Lk 24,49), uvrstio njihovu vjeru, zavrio pouke o Kraljevstvu, dodatno definirao sakramentalni i
hijerarhijski ustroj Crkve.
Putem pobone vjebe Via lucis vjernici se prisjeaju sredinjega dogaaja vjere - Kristova
uskrsnua - i svoga stanja kao uenika koji su u krtenju, vazmenome sakramentu, preli iz tame
grijeha u svjetlo milosti (usp. Kol 1,13).
Stoljeima je Krini put (Via Crucis) posredovao sudionitvo vjernika na prvome trenutku
vazmenoga dogaaja - Muci - i pridonio da se uvrste njegovi sadraji u svijesti puka. Analogno
tomu u nae vrijeme, Put svjetla Via lucis - uz uvjet da se odvija u vjernosti evaneoskomu tekstu-
moe djelotvorno posredovati ivotno vjerniko shvaanja drugoga trenutka Vazma Gospodnjega -
Uskrsnua.
Put svjetla moe jednako tako postati izvanrednom pedagogijom vjere, jer kao to se kae: dolazi se
po kriu do svjetla. Naime, metaforom hoda, Via lucis vodi od uoavanja zbilje boli - koja u
Bojemu planu ne predstavlja ivotno odredite - do nade, do dosezanja istinskoga cilja ovjeka:
osloboenja, radosti, mira, to su bitno vazmene vrijednosti.
Konano, Via lucis, u drutvu koje esto nosi peat kulture smrti, sa svojim izraajima tjeskobe i
nitavila, jest poticaj za uspostavljanje kulture ivota, tj. kulture otvorene prema iekivanju nade
i prema sigurnostima vjere.

Pobonost Boanskomu milosru

Povezana s Vazmenom osminom, u novije vrijeme i nakon poruka redovnice Faustine Kowalske
(proglaene svetom 30. travnja 2000.) progresivno se proirila osobita pobonost prema
Boanskome milosru koje je udijelio Krist, mrtav i uskrsnuo, vrelo Duha Svetoga, koji oprata
grijeh i vraa radost spaenosti. Budui da liturgija Druge vazmene nedjelje ili Boanskoga
milosra - kako se sada zove - ini prirodni okvir u kojemu se izraava prihvaanje milosra
Otkupitelja ovjeka, neka se vjernici odgajaju tako da bi shvatili tu pobonost u svjetlu liturgijskih
slavlja tih vazmenih dana. Naime vazmeni Krist je konano utjelovljenje milosra, njegova
povijesno - spasenjskoga, a ujedno i eshatolokoga ivog znaka. U istome duhu, liturgija
Vazmenoga vremena u naa usta stavlja rijei psalma: O ljubavi Gospodnjoj pjevat u dovijeka
(Ps 88,2).

339
 POBONOSTI O POVEZANOSTI MARIJE S OTAJSTVOM ISUSOVA USKRSNUA

2.1. Majin as

Pobonost prozvana Majin as, kako to opisuje i preporua Direktorij, odnosi se na dogaaj
Velike subote dok tijelo Sina lei u grobu a njegova je dua sila nad pakao, kako bi navijestila
svojim predcima neposredno oslobaanje iz kraja tame, Djevica, ispunjena vjerom, anticipirajui i
uosobljujui Crkvu, eka Sinovljevu pobjedu nad smru. U izradi Majinog asa prilagodili smo
talijansko izdanje od E. Tonilolo, L ora della Madre, Rim 1983, objavljen s imprimaturom G.
Canestri, vicegerente, od 25. 3. 1983.
Ulazna pjesma, znak kria i pozdrav: Milost Gospodina naega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i
zajednitvo Duha Svetoga sa svima vama.
Uvod: Brao i sestre juer smo motrili Raspetog Gospodina Isusa Krista, vidjeli smo da je bio
izdan, naputen, osuen i ubijen; skupa s Majkom i malim brojem vjernika pratili smo ga do groba.
Danas se on odmara pod zemljom, obavijen platnom u novom grobu. Danas je subota poinka
Gospodnjeg, poinak Otkupitelja koji je izvrio djelo spasenja koje mu je bio povjerio Otac. On se
odmara na nekom mjestu, ne u grobu nego u vjeri svetih. Danas je dakle, njegov odmor u vjeri
Majke, jedine koja je uvijek vjerovala i vjeruje da e On uskrsnuti od mrtvih.
Velika subota je Marijina subota, as njene vjere, as u kojemu ona kao Druica Otkupitelja
nadopunja u sebi ono to nedostaje Muci Kristovoj, u patnji srca i tami duha, u trenutku u kojemu
kao Majka Crkve u ime svih otkupljenika vjeruje, nada se i ljubi. Da bi mogli dostojno s Marijom
ivjeti njen i na as vjere u iekivanju Kristova Uskrsnua ponizno molimo Gospodina da iz
ljubavi prema Majci svojom krvlju opere nae grijehe. Kratka utnja.

Himan: Mrana utnja nad svijetom

no mrkla irila se srcima
ugasilo se svjetlo vjere
Rije je sada u grobu utjela

Apostoli su bili raspreni

samo ti si Marijo vjerovala
molei ekala si novi dan
povratak ivota od mrtvih

Majko vjernika i Uskrsnua

svijetli pute Crkvi
daj da s radou i vjerni
i mi izriemo tvoj neka mi bude

Tebi moni Oe neka je ast

Tebi Sine, pobjednie smrti
Tebi Due, izvore ivota
Presvetom Trojstvu neka je slava. Amen.

Psalmodija: Ps 16 (15). Gospodin moja batina

Ant. Tijelo mi spokojno poiva

uvaj me, Boe,*
jer se tebi utjeem.
Gospodinu rekoh: Ti si moj Gospodar,*
nema mi blaenstva bez tebe!
Svetima na zemlji, odlinim ljudima,*
sva naklonost moja!

340
Gomilaju patnje svoje *
koji slijede bogove tue.
Ja ljevanica njihovih nalijevat neu, *
ime im spominjat neu usnama.
Gospodin mi je batina i aa: *
Ti u ruci dri moju sudbinu.
Na divnu zemlju padoe mi konopi, *
vrlo mi je mila moja batina.
Blagoslivljam Gospodina koji me svjetuje, *
te me i nou srce opominje.
Gospodin mi je svagda pred oima; *
jer mi je zdesna da ne posrnem.
Stog mi se raduje srce i klie dua, *
pa i tijelo mi spokojno poiva.
Jer mi nee ostavit duu u Podzemlju *
ni dati da pravednik tvoj trulei ugleda.
Pokazat e mi stazu ivota, puninu radosti lica svoga, *
sebi zdesna blaenstvo vjeno. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome...
Ant. Tijelo mi spokojno poiva.

Ps 116 (115) Ant. 2. Uzet u au spasenja i tebi u prinijeti rtvu hvale.

Ja vjerujem i kada kaem: *
Nesretan sam veoma. U smetenosti svojoj rekoh: *
Svaki je ovjek laac!
to da uzvratim Gospodinu *
za sve to mi je uinio?
Uzet u au spasenja *
i zazvati ime Gospodnje.
Izvrit u Gospodinu zavjete svoje *
pred svim pukom njegovim.
Dragocjena je u oima Gospodnjim *
smrt pobonika njegovih.
Gospodine, tvoj sam sluga,
tvoj sluga, sin slubenice tvoje: *
ti si razrijeio okove moje.
Tebi u prinijeti rtve zahvalne, *
zazvat u ime Gospodnje.
Izvrit u Gospodinu zavjete svoje *
pred svim pukom njegovim, u predvorjima Doma Gospodnjega, *
posred tebe, Jeruzaleme! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome...
Ant. Uzet u au spasenja i tebi u prinijeti rtvu hvale.

Ps 116 (114). Pjesma zahvalnica Ant. 1. Gospodine, ivot mi od smrti izbavi, noge od pada.
Ljubim Gospodina, jer uje *
vapaj molitve moje:
uho svoje prignu k meni *
u dan u koji ga zazvah.
Ueta smrti sapee me,
stegoe me zamke Podzemlja, *
snala me muka i tjeskoba.
Tada zazvah ime Gospodnje: *
Gospodine, spasi ivot moj!

341
 Dobrostiv je Gospodin i pravedan, *
pun suuti je Bog na.
Gospodin uva bezazlene: *
u nevolji bijah, on me izbavi.
Vrati se, duo moja, u svoj pokoj, *
jer Gospodin je dobrotvor tvoj:
On mi ivot od smrti izbavi, *
oi moje od suza, noge od pada.
Hodit u pred licem Gospodnjim *
u zemlji ivih. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome...
Ant. Gospodine, ivot mi od smrti izbavi, noge od pada.

itanja: Iz Evanelja po Ivanu (19, 25 - 42)

Uz kri su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija
Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje uenika kojega je ljubio, ree majci: "eno! Evo ti
sina!" Zatim ree ueniku: "Evo ti majke!" I od toga asa uze je uenik k sebi. Nakon toga, kako je
Isus znao da je sve dovreno, da bi se ispunilo Pismo, ree: "edan sam." A ondje je stajala posuda
puna octa. I natakoe na izopovu trsku spuvu natopljenu octom pa je primakoe njegovim ustima.
im Isus uze ocat, ree: "Dovreno je!" I prignuvi glavu, preda duh. Kako bijae Priprava, da ne bi
tijela ostala na kriu subotom, jer velik je dan bio one subote, idovi zamolie Pilata da se
raspetima prebiju golijeni i da se skinu. Dooe dakle vojnici i prebie golijeni prvomu i drugomu
koji su s Isusom bili raspeti. Kada dooe do Isusa i vidjee da je ve umro, ne prebie mu
golijeni,nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah potee krv i voda. Onaj koji je
vidio svjedoi i istinito je svjedoanstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete jer se to
dogodilo da se ispuni Pismo: Nijedna mu se kost nee slomiti. I drugo opet Pismo veli: Gledat e
onoga koga su proboli.
Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je - kriomice, u strahu od idova - bio uenik Isusov, zamoli
Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo. A
doe i Nikodem - koji je ono prije bio doao Isusu nou - i donese sa sobom oko sto libara smjese
smirne i aloja. Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u idova
obiaj za ukop. A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijae vrt i u vrtu nov grob u koji jo nitko ne
bijae poloen. Ondje dakle zbog idovske Priprave, jer grob bijae blizu, poloe Isusa.

Otpjev: R. Kao janje na klanje odvedoe njega * predadoe ga na smrt da oivi narod svoj.
O. Sam se ponudio na smrt meu zlikovce je bio ubrojen. Da ivi narod svoj.

Iz govora Grgura iz Nikomedie, biskupa

Predmet naeg govora je stalna prisutnost herojske Majke na grobu Sina. Dok su se uistinu svi
povukli, samo Majka Marija gorei velikim plamenom ljubavi s vjerom i neustraivom hrabrou,
sjedila je pored groba, ne podsjeajui se na hranu i san, usredotoena da se nasiti Uskrsnuem koje
ini blaenim. Samo je Majka, dakle, bila svjedok dogaaja koji su prethodili Uskrsnuu i ula je
blago i utjeno podrhtavanje zemlje, koje je probudilo one koji su bili mrtvi i uspavalo strae koje
su bdjele na grobu.
Zato smatram da je njoj prvoj bilo navjeteno boansko Uskrsnue: kao to se uistinu radovala
neizrecivom Utjelovljenju, tako je klicala zbog ukazanja i sjaja uskrslog Sina. Bila je Majka, njoj su
bila povjerena otajstva utjelovljenja, njoj samoj Gospodin je pokazao udesa Uskrsnua, na
uzvieniji nain nego Apostolima i vjernim enama, pa i iznad aneoskih razumijevanja. Zato je nju
odmah i prija nego druge obavilo iaravajue svjetlo uskrsnua. Zasluuje dakle, ovaj dan radosti
zapoeti zahvalom koju je Marija izrekla dok je sjedila na grobu. Ona je uistinu u nutarnjoj utnji
provela vrijeme koje je prethodilo uskrsnuu, prisjeajui se i razmiljajui o neizrecivom otajstvu:
govorila je Onome koji je ispunio neuveni Boji plan i tako mu u utnji govorila:
Gospodine, u svojoj boanskoj naravi ne moe trpjeti i besmrtan si, ali kao ovjek si trpio u
naoj ljudskoj naravi; sada lei u krilu zemlje, ti koji nisi ostavio Oevo krilo. U cijeli svijet ne
342
moe se zatvoriti tvoje boanstvo, a u jednom grobu zatvoreno je tvoje tijelo. Radosno te prihvaaju
due pravednika; radosnim glasom ti kliu, otkupitelju; prosvijetljene tvojim iaravajuim sjajem
navjeuju tvoju otajstvenu ljubav prema ovjeku. Pokai i stanovnicima svijeta trofeje tvoje
pobjede. Ti koji si na nevidljiv nain svuda prisutan, objavi se u ljepoti koja tebi pripada. Obasjaj
zemlju sjajem tvoga uskrsnua. Uskrsni u tijelu, Ti koji ne moe biti zatvoren u boanstvu. Probudi
se, dakle, Ti koji besan bdije kroz stoljea! Ustani, i neka te hvalama okrui zajednica naroda.
Ustani u obranu tvojih siromaha, raspri do unitenja protivne sile.
O sunce pravde, oslobodi svjetla tvog ponovnog roenja. Neka budu svijetu objavljene bljesci
tvoje pobjede; neka svima bude poznato tvoje spasenje: Neka vide siromasi i neka se raduju (Ps
68,33). Da i ja vidim ueno lice mog najpoeljnijeg Gospodina; da motrim nadljudsku ljepotu
Boanskog Sina, i vidim podizanje slave proslavljenog Boga, da mogu ponovno sluati njegov glas
koji govori blage rijei pune milosti. Kao to si kod roenja, prvo Majku obradovao, tako joj se
ukai i navijesti joj prvoj radost tvoga Uskrsnua. Ukai se, Ti koji uvijek ostaje s njom, uvajui
je nepobjedivu.
Dok je Djevica, vina u Bogu, tako slavi i moli; Sin joj objavi sjaj uskrsnua; jer je dunost
astiti Majku, poasti je svojim prvim ukazanjem. Bilo je uistinu pravedno, da prva prihvati radost
svijeta Ona koja je nama bila uzrok punine radosti; Ona kojoj su bila povjerena nebeska otajstva,
Ona koju je u Muci Kristovoj probolo bezbroj maeva. Bilo je pravedno, da kao to je bila
dionicom patnji svoga Sina, kua unaprijed boansku radost. O Gospe, koji si ga prva vidjela i
navijestila, objavi i naim srcima Kristov sjaj, nae preslatko svjetlo! Njemu, slava, ast, hvala s
ocem i duhom Svetim, sada i u vijeke vjekova. Amen.

Otpjev: R. Hvala Bogu koji nam daje pobjedu * po Gospodinu naemu Isusu Kristu.
O. Uistinu si blagoslovljena meu enama jer si prokletstvo Eve u blagoslov okrenula.
Po Gospodinu naemu Isusu Kristu.

Zavrna molitva: Nakon to smo motrili i kuali patnju i nadu Majke Boje, obratimo se Kristu,
naem ivotu, rijeima drevnih otaca, i molimo i u nas ulije herojsku vjeru koju je po Duhu
Svetome darova svojoj Majci.
Pomolimo se: O Sine Djevice, o Boe Djevice i Stvoritelju svijeta! Tvoja je Muka, tvoja duboka
mudrost! Ti zna to si bio i to si postao. Da bi spasio ovjeka Ti si se udostojao prihvatiti
sramotnu patnju, kao jaganjac uzao si na sebe nae grijehe i unitio ih svojom smru, Spasitelju koji
si uskrsnuo i sve spasio, Ti si udijelio milost tvojoj Majci da ti moe klicati. O Sine moj i Boe
moj. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen. Zavrna pjesma.

2. 2. Susret Uskrsnuloga s Majkom i Vazmeni pozdrav Majci Uskrsnuloga

Za ove dvije pobonosti, preporuene od Direktorija, kao to se vidi iz gore citiranog teksta, bilo
da se obavljaju kao procesija ili blagoslov cvijea, a mogu se i privatno obaviti jednostavno u
meditaciji ili pred kipom Majke Boje, bitno je da izraavaju radost susreta uskrslog Isusa i Marije.
U tu svrhu moemo se posluiti za razmatranje i slijedeom molitvom.

Radost Kraljice neba

(sv. Ljudevit Montfortski)

O velika Kraljice neba, neka tvoje ljubljeno Srce vie ne bude u tuzi, neka zaigra od radosti, Isus
je uskrsnuo. O preslatka Istino! Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! Nai su grijesi
izbrisani, avao poraen, Isus ogrnut slavom nad svima je pobijedio. Oholi su ponieni, nee se vie
podii. Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! Isus je zatvorio pakao, izvukao nae pretke iz
okova, otvorio vrata vjene slave, uspostavio opi mir. Uistinu, Isus je pobjednik za spasenje
grjenika. Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo!
O Majko predivne Ljubavi, drhti od radosti ovoga dana. Neka aneli, ljudi i mi svi, takvi kakvi
smo, slavimo ovaj dan pjevajmo Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! O dostojna Majko Boja, neka te

343
cijeli svijet slavi, o preslavna Djevice, o tisuu puta blaena, to si nosila ovog velikog Kralja.
Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! Isprosi nam od Isusa udjela u svim njegovim
krepostima, u njegovu novom ivotu kako bi svatko zauvijek obznanjivao: Isus je uskrsnuo!
Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! BOG SAM.

Prealosnoj Djevici poslije Isusova uskrsnua

(o. Jerko Vlahovi)

Dosta je tvojih jada i tvojih suza, preslavna i preljubezna Majko Marijo! Uskrsnuo je tvoj
boanski Sin! Ah! kako je krasno njegovo lice, sjajne blagoslovljene rane, divno presveto tijelo!
Rajski mir i blagost iz njega odsijevaju! Veseli se dakle i raduj, presretna Majko! Tvoj Sin svojom
mukom, smru i uskrsnuem pobijedio je smrt, svladao pakao, grijeh unitio. Aneoska
vojska, ete svetih otaca, koje je iz predpakla izveo, njegovi vjerni sljedbenici, pobone ene,
nebo i zemlja, sva stvorenja raduju se i vesele slavodobitnom Isusovom uskrsnuu, i tebi svesrdno
estitaju!
Ako se svi ovi raduju i vesele, tebi se je neizmjerno vie radovati i veseliti, jer si mu Majka, i to
si ujedno s njime najuasnije muke trpjela. Dopusti mi, slavna Bogorodice, da se i moja dua sa
svemirom raduje i veseli uskrsnuu svoga Otkupitelja, da se ujedno s tobom radujem i veselim,
kao to sam s tobom tugovao i suze ronio nad mrtvim Isusom. U ovaj slavni i veseli dan za tebe,
milost mi isprosi, slatka Majko, da skrim verige svojih grijeha, da svladam svijet i pakao, da
uskrsnem na duhovni ivot, da ljubim Isusa Sina tvoga i tebe, slavna Kraljice muenika, i mona
Kraljice neba i zemlje.

2. 3. Govor nauiteljstva Crkve o ukazanju uskrslog Isusu svojoj Majci Mariji

Jo od prvih vremena kroz stoljea se u katolikoj Crkvi protee tradicija prema kojoj se
Isus nakon Uskrsnua prvo ukazao svojoj Majci Mariji. Iako sv. pismo o tome ne govori izriito
mnogi sveci i pape govore o tom dogaaju. Donosimo samo neka svjedoanstva.

Sv. Ignacije Loyolski pie: Isus se prvo ukazao bl. Djevici Mariji. O tome se, dodue, nita ne
govori u Svetom pismu, no smatra se da je to reeno kad je reeno da se ukazao tolikom drugima,
jer Sveto pismo pretpostavlja da smo razboriti, kao to je pisano: Zar ste jo bez razuma (Mt 15,16).
(Duhovne vjebe 299).
Sv. Antun Padovanski ui: Naprotiv, Blaena Djevica Marija, nakon to je njezin Sin Isus
poloen u grob, nije se udaljavala, kao to neki kau, ve je ostala stalno bdijui u suzama, dok ga
nije prva vidjela gdje uskrsava: zato vjernici njoj u ast svetkuju Veliku Subotu.
Veliki papa naih dana Ivan Pavao II, ui: Nakon odlaganja Isusa u grob, Marija je ostala
jedina koja je drala iv plamen vjere, pripremajue se tako prihvatiti radosni i iznenaujui
navjetaj uskrsnua. Iekivanje koje je ivjela na Veliku subotu je jedan od najuzvienijih trenutaka
vjere Majke Gospodinove; u tami koja je obavijala svemir, Ona polae potpuno povjerenje u Boga
ivota i vraajui se na rijei Sina nada ne potpunom ostvarenju boanskih obeanja.
Evanelja donose razliita ukazanja Uskrsloga, ali ne i susret Isusa sa svojom Majkom. Ta
utnja ne treba nas dovesti do zakljuka da se poslije Uskrsnua Isus nije ukazao svojoj Majci;
naprotiv nas poziva da traimo razloge tog izbora od strane evanelista. Pretpostavljajui propust
taj izbor bi se mogao pripisati injenici da ono to je potrebno za nau spasonosnu spoznaju bilo je
povjereno rijeima svjedocima od Boga preodabranima (Dj 10,14), to jest apostolima, koji su
velikom snagom svjedoili o uskrsnuu Gospodina Isusa. Prije nego njima, Uskrsli se ukazao nekim
pobonim enama zbog Crkvene funkcije: Idite i javite mojoj brai da idu u Galileju, ondje e me
vidjeti (Mt 28,10).
Ako autori Novog Zavjeta ne govore o susretu Majke s uskrslim Sinom, to se moda moe
pripisati injenici da bi slino svjedoanstvo moglo biti promatrano, od strane onih koji su negirali
uskrsnue Gospodina previe interesno i dakle ne dostojno povjerenja. Izmeu ostalog Evanelja
donose samo manji broj ukazanja uskrslog Isusa i sigurno ne potpuni izvjetaj onoga to se

344
dogaalo u 40 dana poslije Pashe. Sv. Pavao podsjea na jedno ukazanje brai kojih je bilo zajedno
vie od petstotina (1 Kor 15,6). Kako opravdati da jedan dogaaj poznat svima nije donesen u
Evanelju, usprkos njegove izvanrednosti? To je oiti znak da druga ukazanja Uskrsloga, iako su
bila svim poznata nisu donesena.
Djevica, prisutna u prvoj zajednici uenika (usp. Dj 1,14), kako bi mogla biti iskljuena iz broja
onih koji su susreli njenog boanskog Sina uskrsnula od mrtvih? Naprotiv, doputeno je smatrati da
je vjerojatno Majka bila prva osoba kojoj se uskrsli Isus ukazao. Odsutnost Marije iz grupe ena
koje su u zoru ile na grob (usp. Mc 16,1), ne bi li mogla biti znak injenice da je Ona ve bila
susrela Isusa? Ovaj zakljuak naao bi potvrdu takoer u injenici da prve svjedokinje uskrsnua,
po Isusovoj elji, bile su ene koje su ostale vjerne u podnoju kria, i dakle vre u vjeri.
Jednoj od njih, Mariji Magdaleni, uistinu Uskrsli povjerava poruku za prenijeti Apostolima (usp.
Iv 20,17-18). I ovaj element doputa moda misliti da se Isus prvo ukazao svojoj Majci, Onoj koja
je ostala najvjernija i u kunji sauvala cjelovitu vjeru. Na kraju, jedinstvena i posebna
karakteristika prisutnosti Djevice na Kalvariji i njeno savreno sjedinjenje sa Sinom u trpljenju na
Kriu izgleda pretpostavlja jedno njeno posebno sudjelovanje u otajstvu Uskrsnua.
Jedan autor iz petog stoljea, Sedulio smatra, da se Krist pokazao u sjaju uskrslog ivota prija
svega svojoj vlastitoj Majci. Uistinu, ona koja je u Navjetenju bila put njegova ulaska u svijet bila
je pozvana proiriti udesnu vijest uskrsnua, kako bi postala navjestiteljica njegova slavnog
dolaska. Obavijena slavom uskrsloga, Ona anticipira sjaj Crkve (usp. Sedulio, Carmen Pascale,
357, CSEL 10,104 s).
Budui da je slika i uzor Crkve koja eka Uskrsloga, i u grupi uenika ga susree za vrijeme
pashalnih ukazanja, izgleda razborito vjerovati da je Marija imala osobni susret s Uskrslim Sinom
kako bi i ona uivala puninu pashalne radosti. Prisutna na Kalvariji na Veliki petak i u Cenakulu te
na dan Pedesetnice Presveta Djevica je vjerojatno bila i povlateni svjedok uskrsnua Kristova,
dopunjujui tako svoje sudjelovanje u svim bitnim trenucima Pashalnog Otajstva. Prihvaajui
uskrslog Isusa, Marija je izmeu ostalog i zalog ovjeanstva, koje se nada doi do punine
ostvarenja po uskrsnuu od mrtvih.
U pashalnom vremenu, kranska zajednica obraajui se Majci Gospodina, poziva ju na radost:
Kraljice Neba raduj se, aleluja! Tako se sjea Marijine radosti zbog uskrsnua Isusova irei kroz
vrijeme rijei raduj se koje joj je uputio arkaneo kod Navjetenja, kako bi postala uzrok radosti
cijelom ovjeanstvu. ( L osservatore romano, La catechesi marina di Givanni Paolo II, Vatikan
1998, st. 175- 177).

2. 4. Kraljice neba, raduj se

(Od uskrsnog bdijenja do Duhova moli ova molitva se moli 3 puta dnevno, ujutro, na podne i
naveer umjesto Aneo Gospodnji)

Kraljice Neba, raduj se - Aleluja! Jer koga si bila dostojna nositi Aleluja!
Uskrsnu kako je rekao - Aleluja! Moli Boga za nas Aleluja
Veseli se i raduj, Djevice Marijo Aleluja! Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu Aleluja!
Pomolimo se: Boe koji si se udostojao razveseliti svijet uskrsnuem svoga Sina Isusa Krista: daj
molim te, da po njegovoj Majci Mariji, izbavimo se iz sadanje alosti i postignemo radosti vjenog
ivota! Po istom Kristu Gospodinu naem. Amen.

345
 3. POBONOST BOANSKOMU MILOSRU

(Vidjeli smo u prvom poglavlju da Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji Pobonost Boanskom
milosru svrstava meu pobonosti vazmenog vremena. Ova pobonost rairena u cijeloj Katolikoj
Crkvi po ivotu i spisima sv. Faustine Kowalske koju je sv. Ivan Pavao II 30. 4. 2000. proglasio
svetom prema samom poticajima svetice moe se obavljati na vie naina kao i izvan vazmenog
vremena. Sam papa na poticaj svetice je drugu vazmenu nedjelju proglasio i nedjeljom Boanskog
milosra. Apostolska penitenzerija je dekretom od. 29. 6. 2002. odredila da se na taj dan moe
dobiti potpuni ili djelomini oprost. Za potpuni oprost treba se ispovjediti, priestiti, moliti Zdravo
Marijo, Slava Ocu na nakane sv. oca Pape te sudjelovati u Pobonosti na ast Boanskog Milosra
pred Presvetim izloenim ili u tabernakulu kajui se iskreno za svoje grijehe. A ako se nije u
mogunosti sudjelovati u spomenutoj pobonosti barem izmoliti pred Presvetim Vjerovanje i Oe
na dodajui zaziv: Milosrdni Isuse, uzdam se u te!
Za djelomini oprost potrebno je da vjernik Milosrdnom Isusu upravi neki od pobonih zaziva
koji su od Crkve odobreni za javnu pobonost. Te zazive imamo u molitvama koje slijede na ast
Boanskog milosra).

3. l. Kristove rijei svetoj sestri Faustini Kowalskoj

(Proglaena blaenom 18. travnja 1993., a svetom 30. travnja 2000.)
"Obeavam da se dua koja bude tovala ovu sliku nee izgubiti (misli se na sliku prozvanu
Milosrdnog Isusa). Ve na ovome svijetu obeavam joj pobjedu nad neprijateljima, posebno pak u
smrtnom asu. Ja, Gospodin, titit u je kao svoju ast. Zrake na slici oznauju krv i vodu koje
potekoe iz dubine mojega milosra, u asu kad je moje umirue srce na Kriu bilo kopljem
probodeno."
"Keri moja, govori cijelome svijetu o mojem neiscrpnome milosru. Ja elim da blagdan
boanskoga milosra bude utoite svih dua, poglavito svih grjenika. Toga dana izlit e se punina
mojega milosra. Ja u izliti itavo more milosti na due koje se budu pribliile tomu izvoru. Tko
god se toga dana ispovijedi i priesti, dobit e potpun oprost od grijeha i kazna za grijehe. Neka se
nitko ne boji pristupiti k meni, makar njegovi grijesi bili najopakiji. elim da se blagdan mojega
milosra sveano proslavi na prvu nedjelju nakon Uskrsa."
"Due koje ire tovanje mojega milosra titit u cijelog ivota kao to majka titi svoje dijete, a na
smrtnome asu bit u im spasitelj, a ne sudac. U tom zadnjem asu dua nema druge zatite osim
mojega milosra. Sretne li due koja je ve za ivota bila uronjena u moje milosre, jer je nee stii
pravda!"
"Prije nego doem kao pravedan sudac, otvorit u irom vrata svojega milosra. Tko pak ne eli
proi kroz vrata milosra, morat e proi kroz vrata pravde."
"Due koje mole krunicu Boanskoga Milosra, bit e u svojemu ivotu ukljuene u moje milosre,
napose u smrtnome asu."
"ovjeanstvo nee nai mira tako dugo dok se s posvemanjim pouzdanjem ne obrati na moje
milosre. Kai bolesnome ovjeanstvu da se mora utei mojemu milosrdnomu srcu i ja u ga
obdariti mirom."

3.2. Veliko obeanje Milosrdnog Isusa za pomo umiruima

Gospodin je kazao sv. Faustini: "Ako se ova krunica boanskom milosru bude molila kod
nekoga umiruega, ublait e se gnjev Boji, a beskrajno Milosre zagrlit e duu umiruega,
primjenjujui na nju bolne patnje svojega Boanskoga sina."

3.3. Krunica na ast Boanskog Milosra (stara verzija)

Moli se na obinoj krunici ovako:
Na prva tri zrna moli se:
Oena, Zdravomarijo, Vjerovanje.

346
Na svih pet desetica moli se:
a) na velika zrnca:
Vjeni Oe, prikazujemo ti tijelo i krv, duu i boanstvo tvojega preljubljenoga Sina, Gospodina
naega Isusa Krista, kao zadovoljtinu za svoje grijehe i grijehe cijeloga svijeta.
b) na mala zrnca (10 puta):
Po pregorkoj muci Isusovoj smiluj se nama i cijelomu svijetu.
c) na kraju krunice doda se (tri puta):
Sveti Boe, sveti jaki Boe, sveti besmrtni Boe, smiluj se nama i cijelomu svijetu.
Isus je rekao svetici: "Moli trajno krunicu koju sam te nauio. Onomu tko je bude molio udijelit e
se veliko milosre ve za ivota, a posebno na asu smrti."

3.3.1. Krunica na ast Boanskog Milosra (nova verzija)

Moli se na obinoj krunici ovako:
Na prva tri zrna moli se:
Oe na, Zdravo Marijo, Vjerovanje.
a) na velika zrnca:
Vjeni Oe, prikazujem ti tijelo i krv, duu i boanstvo preljubljenoga Sina tvojega, Gospodina
naega Isusa Krista, kao zadovoljtinu za grijehe nae i cijeloga svijeta.
b) na mala zrnca (deset puta)
Po njegovoj pregorkoj muci, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu.
(Po pregorkoj muci Isusovoj, - budi milosrdan nama i cijelome svijetu.)
Na kraju krunice doda se tri puta:
Sveti Boe, Sveti Jaki Boe, Sveti Besmrtni Boe, smiluj se nama i cijelome svijetu.
Zakljuna molitva:
O Krvi i Vodo to potekoste iz Srca Isusova kao izvor milosra za nas, uzdam se u tebe!
Marijo, Majko milosra, moli za nas!
Isuse, uzdam se u tebe! ( triput)
Smiluj se nama i cijelomu svijetu, Gospodine

3.4. Devetnica na ast Boanskomu Milosru

Isus je priopio sestri Faustini elju da se kao priprema za "Blagdan Boanskoga milosra"
obavi devetnica Njemu u ast. Devetnica zapoinje na Veliki petak, a zavrava u subotu uoi Bijele
nedjelje. Ta se devetnica moe moliti i u svako drugo vrijeme. Gospodin je rekao sestri Faustini:
"elim da ovih devet dana dovodi due k izvoru mojega milosra kako bi u njemu nale snagu,
milost i hrabrost za ovaj ivot, posebno u trenutku smrti. Za ove pobonosti dijelit u svakojake
milosti."
Evo kako se moli devetnica:
Prvi dan, ISUS: "Danas mi prinesi sve ljude, naroito grjenike, i uroni ih u more mojega milosra.
Time mi smanjuje gorinu zbog izgubljenih dua." Kao odaziv tomu Isusovomu pozivu moli se
najprije: Oena, Zdravomarijo i Slava Ocu, zatim Krunica na ast Boanskoga milosra. Na
kraju se preporuuju i Zazivi Boanskomu milosru.
Drugi dan, ISUS: "Danas mi prinesi due sveenika i redovnika, uroni ih u moje beskrajno
milosre. One su mi dale snage da izdrim svoju pregorku muku. Po njima e se izliti rijeke mojega
milosre na cijelo ovjeanstvo." (Slijede molitve kao prvoga dana.)
Trei dan, ISUS: "Danas mi prinesi sve vjerne i pobone due, uroni ih u more mojega milosra.
Ove su me due krijepile na mojem putu muke, one su mi bile kapljica utjehe u moru gorine."
(Slijede molitve kao prvoga dana.)
etvrti dan, ISUS: "Danas mi prinesi pogane i one koji me jo ne poznaju. U svojoj pregorkoj muci
ja sam na njih mislio, a njihov je budui ar tjeio moje srce. Uroni ih u more mojega milosra."
(Slijede molitve kao prvoga dana.)
Peti dan ISUS: "Danas mi prinesi due krivovjeraca i otpadnika, uroni ih u more mojega milosra.
Za moje pregorke muke one su rastrgle moje tijelo i moje srce - moju Crkvu. Ako se one vrate u

347
krilo Crkve, izlijeit e moje rane i ja u osjetiti utjehu u svojim bolima." (Slijede molitve kao
prvoga dana.)
esti dan, ISUS: "Danas mi prinesi njene i ponizne due, kao i due male djece, uroni ih u moje
milosre. One su najslinije mojemu srcu, i davale su mi snagu u mojoj pregorkoj smrtnoj muci.
Bile su kao zemaljski aneli koji bdiju na mojim oltarima. Na njih u izliti slapove milosti, jer su
samo ponizne due u koje stavim sve svoje povjerenje u stanju primiti moje darove." (Slijede
molitve kao prvoga dana.)
Sedmi dan, ISUS: "Danas mi prinesi one due koje na poseban nain tuju i aste moje milosre. Te
due najvie sudjeluju u mojim patnjama i najvie su prodrle u moj duh. One su iva slika mojega
milosrdnoga srca. Ove e se due u buduem ivotu pojaviti u posebnome sjaju i ni jedna od njih
nee doi u pakao. U njihovome smrtnome asu bit u uz njih." (Slijede molitve kao prvoga dana.)
Osmi dan, ISUS: "Danas mi prinesi due iz istilita i uroni ih u bezdan mojega milosra da bi
rijeke moje krvi ublaile njihove muke! Ove su mi siromane due drage dok zadovoljavaju
Boanskoj pravednosti. Moete pomoi tim duama da im ublaite patnje crpei iz blaga Crkve
oproste i prinosei rtve zadovoljtine. O, kad biste vidjeli njihove patnje, ne biste im. prestali
prinositi darove svojih molitava kako bi otplatile dug mojoj pravednosti. " (Slijede molitve kao
prvoga dana.)
Deveti dan, ISUS: "Danas mi prinesi mlake due i uroni ih u more mojega milosra. Ove mi due
najbolnije ranjavaju srce. One su me najvie rastuile u Maslinskome vrtu i istrgnute iz mojega srca
vapaj: 'Oe, neka me mimoie ovaj kale! Ali neka ne bude moja, nego Tvoja volja!' Za njih je
moje milosre jedini spas. " (Slijede molitve kao prvoga dana.)

3.5. Zazivi Boanskomu Milosru

Ovo nisu litanije, nego zazivi Boanskomu milosru. Isus je objavio sestri Faustini veliku mo ovih
zaziva. "Boja je ljubav cvijet, a milosre je plod toga cvijeta. Ako neka dua sumnja, neka ita
zazive Boanskomu milosru i stei e pouzdanje!" (sestra Faustina).

Boansko milosre, ti neshvatljiva tajno Presvetoga Trojstva: - ponavlja se Uzdamo se u Te!

Boansko milosre, ti izrazu Njegove najvee moi,
Boansko milosre, koje si se objavilo u stvaranju nebeskih duhova,
Boansko milosre, koje si nas iz nitavila pozvalo u ivot,
Boansko milosre, koje obuhvaa itav svijet,
Boansko milosre, koje nam daruje besmrtan ivot,
Boansko milosre, koje nas zatiuje od zasluenih kazna,
Boansko milosre, koje nas oslobaa od bijede grijeha,
Boansko milosre, koje nam u Rijei to je Tijelo postala daruje opravdanje,
Boansko milosre, koje se na nas izlijeva iz rana Kristovih,
Boansko milosre, koje nam izvire iz Presvetoga Srca,
Boansko milosre, koje si nam dalo Presvetu Djevicu za Majku milosra,
Boansko milosre, vidljivo u ustanovljenju Crkve koja obuhvaa cijeli svijet,
Boansko milosre, vidljivo u ustanovljenju i dijeljenju svetih sakramenata,
Boansko milosre, neogranieno u sakramentu krtenja i pokore,
Boansko milosre, neizmjerno u sakramentu oltara i sveenitva,
Boansko milosre, koje si nas pozvalo k svetoj vjeri,
Boansko milosre, u obraenju grjenika,
Boansko milosre, koje posveuje pravednike,
Boansko milosre, koje usavruje svete,
Boansko milosre, vrelo bolesnicima i patnicima,
Boansko milosre, utjeho i blago svih onih koji su skrena srca,
Boansko milosre, ufanje onih koji oajavaju,
Boansko milosre, koje uvijek i svagdje prati sve ljude,
Boansko milosre, koje nas ispunja milostima,

348
Boansko milosre, mire umiruih,
Boansko milosre, koje nas uva od paklenoga ognja,
Boansko milosre, koje olakava patnje duama u istilitu,
Boansko milosre, ti slasti i neizmjerna radosti sviju svetih,
Boansko milosre, beskrajno u svim tajnama vjere,
Boansko milosre, neiscrpivi izvore udesa,
V. - Bog je milosrdan i pun samilosti, spor na srdbu i pun dobrote.
R. - Zato u dovijeka klicali milosru Boanskomu.
Pomolimo se: O Boe, ijemu milosru nema kraja, ija je samilost neiscrpiva, pogledaj milostivo
na nas, umnoi u nama djelo svojega milosra da ne oajavamo ni u najveim iskuenjima, nego da
se uvijek u sve veem pouzdanju predajemo Tvojoj svetoj volji, ljubavi i milosru! Po Gospodinu
naem Isusu Kristu, Kralju milosra, koji nam s Tobom i s Duhom Svetim iskazuje milosre u sve
vjeke vjekova! Amen!

4. POBONOST USKRSNOM OTAJSTVU

4.1. Put svijetla - Via lucis

Da bi bolje shvatili smisao ove pobonosti potiemo vjernike da proitaju njeno objanjenje iz
Direkotirija koje smo citirali u poglavlju 1.2. ove knjiice. Najprikladnije liturgijsko vrijeme za
moljenje Puta svjetla jest vazmeno vrijeme pogotovu u vazmene nedjelje, ali se moe moliti i tokom
nedjelja kroz godinu jer kako nas podsjea Konstitucija o svetoj liturgiji u broju 106. drugog
Vatikanskog koncila svake nedjelje Crkva svetkuje vazmeno otajstvo Isusove muke smrti i
uskrsnua. Moe se moliti osobno ili u grupi za vrijeme duhovnih vjebi i obnova. U izradi
hrvatskoga izdanja Puta svijetla koristimo se slijedeim autorima: S.Palumbieri , R.C. Gibbins,
P.F.Taveyra i grupe T.R. 2000.

PUT SVIJETLA
Hodimo i mi s uskrslim Isusom
(Uvodna napomena: izmeu svake postaje mogu se pjevati prikladne pjesme, moliti Oe na,
Zdravo Marijo, Slava Ocu.... ili ponavljati kratke zazive; Smiluj nam se Gospodine ili Slava tebi
uskrsli Isus)
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva: S blagdanom Uskrsnua slavimo pobjedu Kristovu. Naa je dua puna
radosti i mi se nadamo da emo uskrsnuti skupa s Otkupiteljem na jedan novi ivot. Sv. Pavao
apostol nam govori Ako ste suuskrsli s Kristom traite to je gore, gdje Krist sjedi s zdesna
Bogu(Kol 3,1). Poimo ponovno putem uskrsnua Isusova, dana Gospodnjega bez zalaska, za
cijelu Crkvu i za svakoga od nas. Uskrsnue Isusovo se odnosi na nas i na cijeli svijet koji eka
objavljenje sinova Bojih.
Daruj nam Oe Duha Svetoga da moemo dublje shvatiti otajstvo Uskrsa tvoga Sina Isusa
koje obasjava svojim svijetlom svakog ovjeka, jer Ti nas Oe po svome Sinu vodi iz tame smrti
na svijetlo novoga ivota. Daj nam milost da budemo svjedoci Uskrsnua Isusa Krista. Amen.

PRVA POSTAJA: ISUS JE USKRSNUO OD MRTVIH

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, doe Marija Magdalena i druga
Marija pogledati grob. I gle, nastade estok potres jer aneo Gospodnji side s neba, pristupi,
otkotrlja kamen i sjede na nj. Lice mu bijae kao munja, a odjea bijela kao snijeg. Od straha pred
njim zadrhtae straari i obamrijee.

349
A aneo progovori enama: Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga traite! Nije ovdje! Uskrsnu
kako ree. Hajde, vidite mjesto gdje je leao pa poite urno i javite njegovim uenicima da uskrsnu
od mrtvih, evo, ide pred vama u Galileju. Ondje ete ga vidjeti. Evo, rekoh vam. (Mt.28,1-7)
Kratko razmatranje: Spasitelj Isus je umro da bi uskrsnuo na ivot bez kraja i otvorio rajska
vrata svima koji u njega vjeruju. Poslije tame svijetlo, poslije alosti radost, poslije smrti ivot.
Uskrsno jurto je poetak dana bez kraja. Uskrsnue otkriva pravi, duboki i otajstveni smisao
Isusova ivota, njegovih djela, pouka, udesa njegovog prividnog poraza u smrti koji skriva Boju
pobjedu, pobjedu spasenja. Ne bojte se oduvijek je ovjek iekivao i trajno iekuje ovu rije,
a evo po Isusovu uskrsnuu ona je ostvarena. (Kratka stanka)

Pomolimo se: Udijeli nam, molimo svemogui Boe, da navijetamo ivotnu snagu uskrslog
Gospodina. Primili smo zalog njegova Duha, daj da nam prome cijelo bie. Marijo, hramu Duha
Svetoga Ti nas vodi putem svjedoanstva svijetla tvoga uskrsloga Sina. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.
DRUGA POSTAJA: UENICI DOLAZE NA PRAZAN GROB

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Prvog dana u tjednu rano ujutro, jo za mraka, doe Marija Magdalena na grob
i opazi da je kamen s groba dignut. Otri stoga i doe k imunu Petru i drugom ueniku, kojega je
Isus ljubio, pa im ree: 'Uzee Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga stavie.' Uputie se onda
Petar i onaj drugi uenik i dooe na grob. Trahu obojica zajedno, ali onaj drugi uenik prestignu
Petra i stie prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje lee, ali ne ue. Uto doe i imun Petar koji
je iao za njim i ue u grob. Ugleda povoje gdje lee i ubrus koji bijae na glavi Isusovoj, ali nije
bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu. Tada ue i onaj drugi uenik koji prvi stie
na grob i vidje i povjerava. Jer oni jo ne upoznae Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih." (Iv
20,1-9)
Kratko razmatranje: Marija Magdalena i Petar ... koliko uenja zbog praznoga groba. Oni
se uznemiruju jer nasluuju novost koju ne razumiju, ali Ivan ljubljeni uenik poinje vjerovati u
svemogunost Boju. Bog moe, hoe i uinio je najvee udo jer je Otac koji je vjeran. Uskrisio
svoga Sina i potvrdio je njegov ivot i rijei. Ljubav je jaka kao smrt ljubav Boja je jaa od
smrti.
Pomolimo se: Boe vjenog milosra ti uskrsnuem svoga Sina Isusa Krista uie vjeru
svoga svetoga naroda. Daj nam milost da uvijek dublje shvaamo tajne nae vjere. Po Kristu
Gospodinu naemu.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

TREA POSTAJA: ISUS SE UKAZUJE MARIJI MAGDALENI

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "A Marija je stajala vani kod groba i plakala. Zaplakana zaviri u grob i ugleda
dva anela u bjelini kako sjede na mjestu gdje je lealo tijelo Isusovo - jedan kod glave, drugi kod
nogu. Kau joj oni: 'eno, to plae?' Odgovori im: 'Uzee Gospodina mojega i ne znam gdje ga
stavie.' Rekavi to, obazre se i ugleda Isusa gdje stoji, ali nije znala da je to Isus.
Kae joj Isus: 'eno, to plae? Koga trai?' Mislei da je to vrtlar, ree mu ona: 'Gospodine, ako
si ga ti odnio, reci mi gdje si ga stavio i ja u ga uzeti.' Kae joj Isus: 'Marijo!' Ona se okrene te e
mu hebrejski: 'Rabbuni!' - to znai: 'Uitelju!' Kae joj Isus: 'Ne zadravaj se sa mnom jer jo ne
uzioh Ocu, nego idi mojoj brai i javi im: Uzlazim Ocu svomu i Ocu vaemu, Bogu svomu i Bogu

350
vaemu.' Ode dakle Marija Magdalena i navijesti uenicima: Vidjela sam Gospodina i on mi je to
rekao.'" (Iv 20,11 -18}
Kratko razmatranje: Moemo samo zamisliti koliko ljubavi je Marija Magdalena imala u srcu
jer se nije udaljavala od groba i plaui je traila tijelo Isusovo. Na tu ljubav koja ga trai Isus
odgovara jo veom ljubavlju zovui je po imenu. uvi zov ljubavi Marija Magdalena prepoznaje
Gospodina te mu se u poniznosti klanja s potovanjem kao ona koja trai svijetlo ivota odgovara:
Rabbuni Uitelju.
Pomolimo se: Boe ti nas veseli uskrsnuem Isusa Krista tvoga Sina. Daj da po njemu
postignemo radosti vjenoga Uskrsa. Po Kristu Gospodinu naemu.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

ETVRTA POSTAJA: USKRSLI ISUS NA PUTU U EMAUS

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus,
udaljeno od Jeruzalema ezdeset stadija. Razgovarahu meusobno o svemu to se dogodilo, l dok su
tako razgovarali i raspravljali, priblii im se Isus i poe s njima. Ali prepoznati ga - bijae uskraeno
njihovim oima. On ih upita: 'to to putem pretresate meu sobom?' Oni se snudeni zaustave te mu
jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: 'Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne zna to se u
njemu dogodilo ovih dana?'
A on e: 'to to?' Odgovore mu: 'Pa ono s Isusom Nazareaninom, koji bijae prorok - silan na
djelu i na rijei pred Bogom i svim narodom: kako su ga glavari sveeniki i vijenici nai predali
da bude osuen na smrt te ga razapeli. A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali
osim svega toga ovo je ve trei dan to se to dogodilo. A zbunie nas i ene neke od naih: u
praskozorje bijahu na grobu, ali nisu nale njegova tijela pa dooe te rekoe da su im se ukazali
aneli koji su rekli da je on iv. Odoe nato i neki nai na grob i naoe kako ene rekoe, ali njega
ne vidjee.' A on e im: 'O bezumni i srca spora da vjerujete to god su proroci navijestili! Nije li
trebalo da Krist sve to pretrpi te ue u svoju slavu?' Poevi tada od Mojsija i svih proroka,
protumai im to u svim Pismima ima o njemu." (Lk 24,13-27)
Kratko razmatranje: Isus je kazao Ja sam put, po njemu se Bog objavljuje ovjeku, po
njemu ovjek ide Bogu. Isus prilazi i postaje suputnik dvojice uenika koji gube nadu te idu u
Emaus. Kao prijatelj Isus se pribliava da bi ih uvrstio i obasjao svijetlom rijei koje govore o
smrti i uskrsnuu. Uskrsli Isus, suputnik i uitelj, a da to dvojica i ne znaju, u njihovim srcima budi
vjeru. I dok su sluali rijei Pisma poinje u njima gorjeti srce. Uskrsli Isus donosi radost, svijetlo i
nadu u srce Kleofe, kao i svih onih koji trae Boga i vjeru na putovima ivota.
Pomolimo se: Budi s nama Gospodine, dao si nam milost vjere, udijeli nam i milost novog
ivota po uskrsnuu tvoga Sina Isusa Krista koji s tobom i Duhom Svetim ivi i kraljuje u vijeke
vjekova. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

PETA POSTAJA: USKRSLI ISUS SE OBJAVLJUJE U LOMLJENJU KRUHA

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Uto se priblie selu kamo su ili, a on kao da htjede dalje. No oni navaljivahu:
'Ostani s nama jer zamalo e veer i dan je na izmaku!' I unie da ostane s njima. Dok bijae s njima
za stolom, uze kruh, izree blagoslov, razlomi te im davae. Uto im se otvore oi te ga prepoznae, a
on im ieznu s oiju. Tada rekoe jedan drugome: 'Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem
govorio, dok nam je otkrivao Pisma?' U isti se as digoe i vratie u Jeruzalem. Naoe okupljenu

351
jedanaestoricu i one koji bijahu s njima. Oni im rekoe: 'Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se
imunu!' Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznae u lomljenju kruha." (Lk 24,28-35)
Kratko razmatranje: Ostani s nama jer veer je. udesni prijatelj dvojice uenika, sijeda s
njima za stol i tada u gesti euharistije koju slavi oni prepoznaju uskrsloga Isusa. To je prva veera
nebeskog uskrslog Isusa, predokus vjene gozbe kraljevstva nebeskoga. Uskrsli je pripremao svoje
uenike objanjavajui pisma i sada mogu blagovati kruh nebeski koji je za njih pripravio.
Prepoznaju Isusa ali njega nestane s njihovih oiju. Njihova vjera postaje radost navijetanja pri
povratku u Jeruzalem. Neka i nama svaka sveta misa bude istinski susret s uskrslim Isusom i naom
braom te duboki poticaj da svijetu donosimo radosnu vijest spasenja.
Pomolimo se: Gospodine mi u Euharistiji slavimo spomen vazmenog otajstva kojim si obnovio
izvorno ljudsko dostojanstvo i dao mu nadu uskrsnua. Molimo te da u tvojoj vjenoj ljubavi
postignemo to u vjeri slavimo po Kristu Gospodinu naemu.

P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo

O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

ESTA POSTAJA: USKRSLI ISUS SE UKAZUJE SVOJIM UENICIMA

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i ree im: 'Mir vama!' Oni,
zbunjeni i prestraeni, pomislie da vide duha. Ree im Isus: 'Zato se prepadoste? Zato vam
sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela
ni kostiju nema kao to vidite da ja imam.' Rekavi to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti
jo nisu vjerovali, nego se udom udili, on im ree: 'Imate li ovdje to za jelo?' Oni mu prue
komad peene ribe. On uzme i pred njima pojede." (Lk 24,36-43)
Kratko razmatranje: Uskrsli Isus eli drugovati sa svojim uenicima, doputa da ga gledaju, da
mu se dive, da ga dodirnu, ak i blaguje s njima. Sve to se zbilo onih uskrsnih dana obavezuje
svakoga vjernika jer apostoli kao prvi svjedoci uskrsloga Isusa postaju i prvi navjestitelji evanelja.
Vjera prve zajednica vjernika zasniva se na svjedoenju onih kojima se Isus ukazao.
A sam proslavljeni Isus daruje svojim mir: Mir vama. Uznemirena, prestraena i oaloena
srca apostola ove rijei su dole kao lijek na ranu. I koliko su prije uenici bili rastueni sad su puno
vie radosni, sretni i blaeni. Mir Kristov je nae najvee bogatstvo, jer smo po Isusu izmireni, s
Bogom, s blinjima i sami sa sobom. To je mir Ljubavi koja je sve pobijedila da spasi onoga koga
ljubi, to jest svakog brata ovjeka.
Pomolimo se: Boe od tebe nam spasenje i posinjenje. Pogledaj sinove i keri koji u Krista
vjeruju: udijeli im pravu slobodu i vjenu batinu. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

SEDMA POSTAJA: USKRSLI ISUS DAJE APOSTOLIMA VLAST OTPUTANJA

GRIJEHA

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: I uveer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su uenici u strahu od idova bili
zatvorili vrata, doe Isus, stane u sredinu i ree im: 'Mir vama!1 To rekavi, pokaza im svoje ruke i
bok. l obradovae se uenici vidjevi Gospodina. Isus im stoga ponovno ree: 'Mir vama! Kao to
mene posla Otac i ja aljem vas.' To rekavi, dahne u njih i kae im: 'Primite Duha Svetoga. Kojima
otpustite grijehe, otputaju im se; kojima zadrite, zadrani su im. (Iv 20,19-23)
Kratko razmatranje: Isus koji je pobijedio smrt i avla, eli sruiti i okove ljudskih strahova i
grijeha. Navijeta i donosi mir. Mir se u ljudskom ivotu ne stie jednom zauvijek, nego ga stalno

352
treba traiti i s Kristom graditi. Taj mir koje trai svako ljudsko srce uskrsli Isus daje svojim
uenicima. Ljudska volja je nestalna i ranjena grijehom, Isus je to dobro znao upravo zato je
apostolima dao vlast opratanja grijeha. Sam Isus svojim Kriem i Uskrsnuem je pomirio svijet s
Ocem. Svojim apostolima i Crkvi preko njih Isus daruje mo pratanja grijeha, dar velikog Bojeg
milosra, dar Uskrsloga koji eli da se njegova ljubav po pratanju izlije u grijehom izranjena
ljudska srca. Uskrsli Isus ima vlast i mo uskrsnuti i srca mrtva po grijehu na radost novog ivota.
Pomolimo se: Gospodine prosvijetlio si nas po kriu i uskrsnuu tvoga Sina. Molimo te udijeli
nam duh ljubavi da meu ljudima promiemo mir to nam ga je on ostavio. Po Kristu gospodinu
naem. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

OSMA POSTAJA: USKRSLI ISUS SE UKAZUJE I UTVRUJE U VJERI TOMU

APOSTOLA

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.

Rije Boja: "Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijae s njima kad doe Isus.
Govorili su mu dakle drugi uenici: Vidjeli smo Gospodina! On im odvrati: 'Ako ne vidim na
njegovim rukama biljeg avala i ne stavim svoj prst u mjesto avala, ako ne stavim svoju ruku u
njegov bok, neu vjerovati. Nakon osam dana bijahu njegovi uenici opet unutra, a s njima i Toma.
Vrata bijahu zatvorena, a Isus doe, stade u sredinu i ree: 'Mir vama!'
Zatim e Tomi: 'Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne
budi nevjeran nego vjeran.1 Odgovori mu Toma: 'Gospodin moj i Bog moj!1 Ree mu Isus: 'Budui
da si me vidio, povjerovao si. Blaeni koji ne vidjee, a vjeruju!'" (Iv 20,24-29)
Kratko razmatranje: Isus hoe da Toma stavi ruku u njegov probijeni bok. I dok je apostol
dodirivao Isusove rane njegovo srce se oslobaalo i lijeilo od nevjere. Toma se klanja uskrslom
Isusu, prvi od svih uenika naziva ga svojim Bogom i ispovijeda vjeru rijeima: Gospodin moj i
Bog moj. U ovom dogaaju vidimo pobjedu vjere nad nevjerom i sumnjom. Za nas on ostaje
svjedoanstvo i primjer kako bi i mi ozdravili od nae nevjere, jer uenik koji sumnja motrei u
duhu znakove patnje uskrsloga Isusa dolazi do vjere koju smjelo ispovijeda. Toma je pozvan da
dodirne rane Isusove za sve nas i da nas poui kako ozdraviti u naim sumnjama.
Pomolimo se: Boe ti si Vazmenim otajstvom dao lijek naoj slabosti. Prati nas uvijek svojim
milou i uvedi u savrenu slobodu, da u nebu uivamo radost, koje je predokus Uskrsnue tvoga
Sina. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

DEVETA POSTAJA: USKRSLI ISUS SUSREE SVOJE UENIKE NA

TIBERIJANSKOM JEZERU

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Poslije toga oitova se Isus ponovno uenicima na Tiberijadskome moru. Oitova
se ovako: Bijahu zajedno imun Petar, Toma zvani Blizanac, Natanael iz Kane Galilejske, zatim
Zebedejevi i jo druga dva njegova uenika. Kae im imun Petar: 'Idem ribariti. Rekoe: 'Idemo i
mi s tobom.' Izaoe i uoe u lau, ali te noi ne ulovie nita.
Kad je ve svanulo, stade Isus na kraju, ali uenici nisu znali da je to Isus. Kae im Isus: 'Djeice,
imate li to za prismok?' Odgovorie mu: 'Nemamo.' A on im ree: 'Bacite mreu na desnu stranu
lae i nai ete.' Bacie oni i vie je ne mogoe izvui od mnotva ribe. Tada onaj uenik kojega je
Isus ljubio kae Petru: 'Gospodin je!' Kad je imun Petar uo da je to Gospodin, pripae si gornju

353
haljinu, jer bijae gol, te se baci u more. Ostali uenici dooe s laicom vukui mreu s ribom jer
ne bijahu daleko od kraja, samo kojih dvjesta lakata.
Kad iziu, na kraj, ugledaju pripravljenu eravicu i na njoj pristavljenu ribu i kruh. Kae im Isus:
'Donesite riba to ih sada uloviste.' Nato se imun Petar popne i izvue na kraj mreu punu velikih
riba, sto pedeset i tri. l premda ih je bilo toliko, mrea se ne raskinu. Kae im Isus: 'Hajde,
dorukujte!' I nitko se od uenika ne usudi upitati ga: Tko si ti?' Znali su da je Gospodin. Isus
pristupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu." (Iv 21,1-13)
Kratko razmatranje: Tiberijadsko jezero mjesto poznato uenicima. Mnogi su na njemu
odrastali, mnoge uspomene iz druenja s Isusom su uz njega vezane. A uenici se bili vratili svome
uobiajenom poslu. Uskrsli Isus ih upravo tu susree, gdje su sami sebi najblii kada su nakon
uzaludnog napora u tami noi na njegovu rije u osvit dana uhvatili mnotvo riba.
Gospodin je kliknu ljubljeni uenik. Nazivom Gospodin uenici izraavaju potovanje prema
Uskrslomu i pouzdanje kada se ele pribliiti Isusu. Poslije uskrsnua tako su uenici izraavali
ispovijest vjere u Isusovo boanstvo. Susret s uskrslim Isusom postaje in klanjanja, a u prvoj se
zajednici vjernika raaju prve ispovijesti vjere. Uskrslome Isusu pripada ast i slava vlastite Bogu
Ocu jer je On njegov Sin, iste Boje naravi. Uskrsli Isus je uvijek s nama i trajno nam govori:
Bacite mree! Posluni njegovoj rijei i mi po vjeri ubiremo plodove naeg truda na putu u
vjenu Domovinu.
Pomolimo se: Gospodine neka nam ivot bude u skladu s vazmenim otajstvima. to radosno
slavimo neka nas trajno hrani i potie. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

DESETA POSTAJA: USKRSLI ISUS POTVRUJE PETROVO PRVENSTVO

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Nakon doruka upita Isus imuna Petra: 'imune Ivanov, ljubi li me vie nego
ovi?' Odgovori mu: 'Da, Gospodine, ti zna da te volim.1 Kae mu: 'Pasi jaganjce moje!' Upita ga
po drugi put: 'imune Ivanov, ljubi li me?' Odgovori mu: 'Da, Gospodine, ti zna da te volim!'
Kae mu: 'Pasi ovce moje!' Upita ga trei put: 'imune Ivanov, voli li me?' Raalosti se Petar to ga
upita trei put: Voli li me?' pa mu odgovori: 'Gospodine, ti sve zna! Tebi je poznato da te volim.'
Kae mu Isus: 'Pasi ovce moje!'" (Iv 21,15-17)
Kratko razmatranje: imune ljubi li me vie nego oviPoslije ispovjedi vjere Ti si Krist,
Sin Boga ivoga Petar je imao milost da od Isusa uje rijei: Ti si Petar stijena, na toj stijeni
sagradit u svoju Crkvu. Nakon sablazni kria i Petrova zatajenja ponovo se u ljubavi susreu
Uskrsli Isus i Petar. Tri svjedoanstva ljubavi kao odgovor na tri zatajenja zbog umiljenosti i straha
otvaraju nove putove. Ljubav uskrslog Isusa pobjeuje strah i grijeh, tako Petar iznova uje od Isusa
da mu povjerava svoju Crkvu. Ljubimo i mi Kristovu Crkvu i molimo za svetog Oca.
Pomolimo se: Boe ti si u svom mudrosnom naumu sagradio svoju Crkvu na Petru stijeni, glavi
apostolskog zbora. Slugu svojega papu naega. postavio si Petrovim namjesnikom i pastirom
svoje Crkve. Daj da s povjerenim stadom milostivo postigne nagradu koju si obeao svojim
vjernima. Po Kristu gospodinu naemu.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

354
JEDANAESTA POSTAJA: USKRSLI ISUS POVJERAVA UENICIMA SVEOPE
POSLANJE

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Jedanaestorica pooe u Galileju na goru kamo im je naredio Isus. Kad ga
ugledae, padoe niice preda nj. A neki posumnjae. Isus im pristupi i prozbori: 'Dana mi je sva
vlast na nebu i na zemlji! Poite dakle i uinite mojim uenicima sve narode krstei ih u ime Oca i
Sina i Duha Svetoga i uei ih uvati sve to sam vam zapovjedio!' 'I evo, ja sam s vama u sve dane
- do svretka svijeta.' (Mt 28,16-20)
Kratko razmatranje: Mo koju je Isusu dao Otac On predaje svojoj Crkvi. Apostoli su poslani
navijetati Rije koju su primili i svjedoiti ljubav Boju. Oni su poslani uiti narode evanelju. Za
one koji uzvjeruju krtenje je dar po kojemu se ulazi u ljubav Oevu po Sinu u Duhu Svetome.
Crkva je zajednica vjernika koju je Isus htio bez razlike na kulture, jezike i narode svi su pozvani da
ine jedno tijelo. Uskrsli Isus je htio da sav njegov nauk po propovijedanju apostola Crkve postane
sveta batina nae vjere. Da bi utvrdio uenike u povjerenju on obeava svoju prisutnost dan za
danom sve do svretka svijeta. Koje li utjehe, svakodnevno nas prati na Uskrsli Gospodin, kome je
dana sva vlast na nebu i na zemlji!
Pomolimo se: Boe ti zalutalima pokazuje svjetlo istine, da se na pravi put vrate. Daj svim
kranima da odbace to je kranstva nedostojno a trae to mu prilii. Po Kristu Gospodinu
naemu.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

DVANAESTA POSTAJA: USKRSLI ISUS UZLAZI NA NEBO

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Nato ga sabrani apostoli upitae: 'Gospodine, hoe li u ovo vrijeme Izraelu opet
uspostaviti kraljevstvo?' On im odgovori: 'Nije vae znati vremena i zgode koje je Otac podredio
svojoj vlasti. Nego primit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas i bit ete mi svjedoci u
Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.
Kada to ree, bi uzdignut njima naoigled i oblak ga ote njihovim oima, l dok su netremice gledali
kako on odlazi na nebo, gle, dva ovjeka stadoe kraj njih u bijeloj odjei i rekoe im: 'Galilejci, to
stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto e tako doi kao to ste vidjeli
da odlazi na nebo.'" (Dj 1,6-11)
Kratko razmatranje: Isus je uskrsnuem pobijedio smrt i uao u vjeni ivot. I njegovo tijelo je
proslavljeno, slavno i proeto slavom Bojom. etrdeset dana po Uskrsu Isus se ukazuje svojima,
oni ga dodiruju, on jede i hodi s njima te ima obeava poslati najvei dar, Duha Svetoga. Tako Onaj
koji je iziao od Oca moe se vratiti Ocu jer je ispunio svoje poslanje. Uzaae Kristovo
oznauje konani ulazak Isusova ovjetva u slavu Oevu. Uzaavi jednom zauvijek u nebesko
svetite, Isus Krist nas bez prestanka zagovara kao posrednik kod Oca koji nam trajno osigurava
izljev Duha Svetoga.
Pomolimo se: Svemogui Boe obdari nas svetom radou i zahvalom jer Kristovo Uzaae je
i nae uzdignue jer smo u nadi svi pozvani u slavu kamo je pred nama uao Krist, Naa Glava.
Koji s tobom i Duhom Svetim ivi i kraljuje u vjeke vjekova. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

355
 TRINAESTA POSTAJA: UENICI S MARIJOM U MOLITVI ZA SILAZAK DUHA
SVETOGA

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.
Rije Boja: "Onda se vratie u Jeruzalem s brda zvanoga Maslinsko, koje je blizu Jeruzalema,
udaljeno jedan subotnji hod. I poto uu u grad, uspnu se u gornju sobu gdje su boravili: Petar i
Ivan i Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov Alfejev i imun Revnitelj i Juda
Jakovljev svi oni bijahu jednoduno postojani u molitvi sa enama, i Marijom, majkom Isusovom,
i braom njegovom." (Dj 1,12-14)
Kratko razmatranje: Silazei s brda uznesenja apostoli skupa s Marijom i enama mole. Isus nije
vie vidljiv njihovim oima ali je prisutan po vjeri u molitvi. Prva zajednica vjernika moli za puninu
Duha Svetoga i njegove darove. Molitva prve Crkve je proeta molitvom Marije, majke Isusove i
pobonih ena. Po Marijinom pristanku i djelu Duha Svetoga Sin Boji se utjelovio. Ona ga je
rodila, odgajala, ... i napokon, po Mariji Duh Sveti poinje uvoditi u zajednitvo s Kristom ljude
miljenike Boje ljubavi i uvijek ga prvi primaju ponizni: pastiri, mudraci, imun i Ana, zarunici iz
Kane i prvi uenici. Na kraju ovoga poslanja Duha, Marija postaje enom, novom Evom,
majkom ivih, Majkom itavoga Krista. I kao takva ona je nazona s Dvanaestoricom
jednoduno postojanima u molitvi u zoru posljednjih vremena koja Duh u jutro Pedestnice
zapoinje oitovanjem Crkve(Katekizam katolike Crkve br.725-726)
Pomolimo se: Boe, tvoj Sin je prije uzaaa na Nebo obeao apostolima Duha Svetoga. Kao
to su oni primili Duha Svetoga i mnogovrsnu nebesku mudrost, tako i nama po Marijinu zagovoru
udijeli darove svoga Duha. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

ETRNAESTA POSTAJA: USKRSLI ISUS ALJE DUHA SVETOGA, TE CRKVA

LJUDIMA NAVJETA EVANELJE I MOLI NJEGOV POVRATAK

P. Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te ...

O. Jer si nam svojim uskrsnuem darovao ivot.

Rije Boja: "Kad je napokon doao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu, i eto
iznenada uma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuu u kojoj su bili. I pokau im se
kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te sie po jedan na svakoga od njih. Svi se napunie Duha
Svetoga i poee govoriti drugim jezicima, kako im ve Duh davae zboriti. A u Jeruzalemu su
boravili Zidovi, ljudi poboni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, str a se
mnotvo i smete jer ih je svatko uo govoriti svojim jezikom." (Dj 2,1-6)
Kratko razmatranje: Nitko ne moe rei Gospodin Isus osim u Duhu Svetome (1Kor 12,3).
Bog odasla u srca vaa Duha Sina svoga koji klie Abba Oe (Gal 4,6). Na dan Pedesetnice
Uskrsli Isus alje svojega Duha. Tog je dana ispunjeno njegovo obeanje i potpuno objavljeno
otajstvo Presvetog Trojstva. Od toga prvog dolaska Duh Sveti On ne prestaje dolaziti i uvoditi
uenike u razumijevanje otajstava vjere. Crkva Kristova kao prvina Kraljevstva u Duhu Svetome
navijeta evanelje, raduje se u Kristu, podnosi teinu progonstva, nada se novom nebu i novoj
zemlji gdje e pravednost prebivati i moli da ponovo doe Isus Krist i preobrazi cijeli svijet.
Pomolimo se: Svemogui vjeni Boe ti si htio poslati svoga Sina i Duha Svetoga. Daj da Duh
Sveti ujedini ljude koji trpe od podjele, nesporazuma i otuenja te svi narodi u istoj vjeri proslave
ime tvoje u iekivanju preobrazbe cijeloga svijeta. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.
P. Raduj se Marijo Majko svijetla jer je tvoj Sin Isus uskrsnuo
O. Pobijedio je tamu groba te obnavlja i prosvjetljuje cijeli svemir.

356
 Zavrna molitva: Boe ti si uskrsnuem svoga Sina Isusa Krista obradovao cijeli svijet,
molimo te izbavi nas od sadanje alosti i daj da se nauivamo vjene radosti, po Kristu Gospodinu
naemu. Amen.

4.2. Molitve Uskrslom Isusu

Po tvom slavnom uskrsnuu uskrisi i mene iz groba mojih poroka i grijeha

(Sv. Augustin)

Gospodine Isuse, poboni Isuse, dragi Isuse koji si se udostojao umrijeti za nae grijehe i
uskrsnuti za nae opravdanje, molim te po tvom slavnom uskrsnuu, uskrisi i mene iz groba mojih
poroka i grijeha, kako bi zasluio uistinu sudjelovati u tvome uskrsnuu. Preslatki Gospodine, koji
si slavno uzaao na Nebo u svoju slavu i sjedi s desna Ocu, moni Kralju podigni me u visine, do
tebe, kao bi trao na tvoj poziv, i ne bi posustao dok me ti vue i vodi. Privuci usta moje oednjele
due na izvor vjenog zasienja, iz dubine me povuci vjenom izvoru kako bi na njemu pio prema
mojoj mogunosti i uvijek ivio o Boe moj, ivote moj.
Neka moj duh Gospodine dobije orlovska krila i poleti, te dospije do sjaja tvoje slave kako bi se
nasitio tvojih otajstava na gozbi nebeskih graana, u tvom pashalnom otajstvu, obilnom izvoru;
neka u tebi otpoine moje srce koje je kao veliko more uzburkano velikim strujama. Predragocjeni,
eljeni, ljubljeni moj Gospodine kada u te vidjeti? Kada u se pojaviti pred tvojim licem? Kada u
se nasititi tvoje ljepote? Kada e me izvesti iz ovoga mranog zatvora kako bi ispovjedio tvoje ime
bez da vie budem zbunjivan? ... to da radim ja bijednik optereen lancima svoje smrtnosti? ...
Dok smo u tijelu idimo prema Gospodinu. Ovdje nemamo postojano boravite, traimo budui grad
jer je naa domovina na Nebu. Udjeli mi milost da, dok nosim sobom ove krhke udove, pristajem uz
tebe jer tko pristaje uz Gospodina jedan je duh s njime.

Neka u svim ljudima nae mjesta tvoj uskrsni pozdrav: Mir vama
(Papa Pio XII)

O uskrsli Isuse, stalno iv u svojoj ljudskoj naravi, zahvaljujemo ti za dar ivota koji si svojim
uskrsnuem darovao naim duama i svojoj Crkvi. Daj da tvoja djeca ovdje pobono sabrana
opsluuju tvoje zapovijedi, ustaju u sjedinjenju s tobom. Molimo te da duama koje lutaju, svijetlo
Uskrsa obasjava put povratka u kuu Oevu. One koji se nazivaju tvojim imenom a zaboravili su
to to od njih zahtijeva uzdigni na krepostan ivot. Otvori za svoju ljubav i prosvijetli srca i razum
onima koji se predaju sumnji, negiranju i protivljenju tvog spasenjskog nauka, ili se preputaju
zavodljivostima ovoga svijeta. Obnovi radost svoje Crkve, obrii suze udova koji trpe, utjei
oaloene i progonjene zbog pravednosti. Neka u svim ljudima nae mjesta pozdrav koji si ti
Uskrsli uputio uenicima: Mir vama. Amen.

Radujem se tvome uskrsnuu

Slavodobitni moj Otkupitelju, uvelike se radujem i veselim to si svojim divnim uskrsnuem

posramio svoje kivne neprijatelje, to si pobijedio smrt, razoruao Pakao i proslavio svoje
izmueno tijelo. Neka se raduje tvoja Majka, Crkva Zarunica, koja je alosno trpjela zbog smrti
svoga Boanskog Zarunika. Isuse moj zbog svoga slavnog Uskrsnua udijeli mi milost da umrem
sebi i svijetu te da kao Ti uskrsnem na novi boanski neumrli ivot milosti. Svemogui Gospodine
uini u meni ovo udo milosra da duhovno uskrsnem na ivot svjetla i kranskog savrenstva. Daj
da napredujem u svakoj kreposti, doem tebi koji si izvor kreposti, ivota i svjetlosti. (p. J.
Vlahovi iz molitvenika Kraljica muenika, tiskano s crkvenim odobrenjem u Ljubljani 1917. st
263)

Molitva presvetim ranama uskrslog Isusa

357
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi)

1. Uskrsli moj Isuse, klanjam se slavnoj Rani tvoje lijeve noge, pobono ju cjelivam i smjerno
vapijem: Okrijepi me Isuse da uvijek bjeim od grenih prigoda i da se uvam putova koji vode u
propast. Slava Ocu, Zdravo Marijo....
2. Uskrsli moj Gospodine, klanjam se slavnoj Rani tvoje desne noge, pobono ju cjelivam i pokorno
vapijem: Daj Isuse da uvijek kreposno i kranski ivim, da doem u rajsku slavu. Slava Ocu,
Zdravo Marijo....
3. Uskrsli moj Gospodine, klanjam se slavnoj Rani tvoje lijeve ruke, pobono ju cjelivam i ponizno
vapijem: Oslobodi me Isuse svake nesree due i tijela. Slava Ocu, Zdravo Marijo....
4. Uskrsli moj Gospodine, klanjam se slavnoj Rani tvoje desne ruke, pobono ju cjelivam i
skrueno vapijem: Blagoslovi Isuse duu moju a poslije smrti u Raj je primi. Slava Ocu, Zdravo
Marijo....
5. Uskrsli moj Gospodine, klanjam se slavnoj Rani tvoga boka, pobono ju cjelivam i pouzdano
vapijem: Raspali Isuse u mom srcu ivu vatru ljubavi prema tebi, da te arko ljubim za ivota i
poslije smrti. Slava Ocu, Zdravo Marijo....
Mariji: Presveta Djevice, zbog prevelike radosti koja ti je obuzela duu i Srce vidjevi svoga Sina
Isusa slavno uskrsloga, isprosi mi milost da i ja uskrsnem na novi kreposni ivot pokore i ljubavi.
3 Zdravo Marijo....

4. 3. Zazivi hvale i slave uskrsnuu Isusovu

(Zazivi za privatnu upotrebu vjernicima u molitvi su napravljeni na temelju Novozavjetnih
tekstova o uskrsnuu Isusovu i Vazmenih liturgijskih molitava Rimskoga misala njima se eli slaviti
i zahvaljivati Isusu za veliku ljubav koju nam je objavio i darovao svojim uskrsnuem)

Oe Nebeski po uskrsnuu tvoga Sina koji je pobijedio smrt Slava ti!

Due Sveti po uskrsnuu Isusovu
Isuse Kriste, Sine Boji na vazmeni Jaganje,

Sveta Marijo Moli za nas!

Sveti Aneli vjesnici uskrsnua Molite za nas!

Po tvome svetom uskrsnuu prvoga dana u tjednu Slava ti Isuse!

Zbog svjedoanstva Anela pobonim enama da si uskrsnuo
Zbog pohoda Petra i Ivana tvojemu grobu
Zbog ukazanja Mariji Magdaleni
Zbog ukazanja dvojici uenika na putu u Emaus
Zbog poslanja koje si dao da se navijesti uenicima tvoje uskrsnue
Zbog tvoga ukazanja uenicima da ih utvrdi u vjeri
Zbog tvoga pozdrava uenicima Mir vama
Zbog poklona tvojih uenika kad su te vidjeli u Galileji
Zbog ljubavi koju su iskazao ukazavi se apostolu Tomi
Zbog toga to si potvrdio prvenstvo apostolu Petru
Zbog poslanja tvojih apostola da idu i navijetaju Evanelje svemu stvorenju
Zbog tvojega obeanja da si sa svojim uenicima u sve dane do svretka svijeta
Zbog tvojih rijei da tko uzvjeruje da e se spasiti a tko ne uzvjeruje da e se osuditi
Zbog znakova koji e pratiti one koji uzvijeruju
Zbog obeanja dara Duha Svetoga tvojim uenicima
Zbog blagoslivljanja tvojih uenika u Betaniji rastajui se od njih
Zbog tvojega svetoga Uzaaa na nebo gdje sijedi s desna Ocu

358
Zbog dara Duha Svetoga apostolima ustrajnim u molitvi skupa s uenicima, enama i Marijom
tvojom majkom

Hvala ti Isuse
Jer si svojom smrti unitio nau smrt, Hvala ti Isuse!
Jer si Vjenom Ocu Adamov dug platio
Jer je tvojom smrti iskupljena naa smrt
Jer pobjedom nad grijehom sav svemir die i obnavlja
Jer svoje vjerne po svem svijetu od bijede grijeha i opaina svijeta oslobaa
Jer si raskinuo okove smrti i kao pobjednik od smrti ustao
Jer po svome Uskrsnuu niti grijehe, pere krivice, vraa nevinost palima i radost tunima
Jer si svojim uskrsnuem obnovio na ivot
Jer je tvojim uskrsnuem na ivot uskrsnuo.
Jer se po tebi za vjeni ivot raaju djeca svijetla
Jer po tvome uskrsnuu vjernima se otvaraju rajske dveri
Jer se sveudilj za nas prinosi Vjenom Ocu,
Jer nas vjeno zagovara i brani,
Jer ovjeku vraa puninu ivota,
Jer si nam otvorio pristup vjenom ivotu
Jer po tvome uskrsnuu vjernima si dao oganj svoga sjaja
Jer nam otvara put da iste due prispijemo na blagdan vjene slave
Jer slavnim svijetlom uskrsnua raspruje tmine pameti i srca
Jer dokida mrnju, svladava nasilje, uspostavlja slogu i ljubav
Jer se po tebi nebesko sa zemaljskim i boansko s ljudskim povezuje
Jer smo po Bojem milosru zbog nae krivice zadobili takvoga i tolikoga Otkupitelja
Jer si ti zvijezda Danica koja ne zna zalaza, povratnik od mrtvih koji svijetli svakom ovjeku
Jer ivi i kraljuje u vjeke vjekova

Zbog radosti nebeskog mnotva anela Slava ti Isuse!

Zbog divne panje Boje prema nama
Zbog radosti svih spaenika i zemlje tolikom svijetlom obasjane
Zbog veselja Majke Crkve
Zbog divnoga svijetla Milosra Bojega

Pomolimo se: Boe ti si po svome sinu Jedincu pobijedio smrt i otvorio nam pristup u vjeni ivot.
Udijeli nama koji slavimo spomen Uskrsnua tvoga Sina da se obnovimo u tvome Duhu i s Kristom
Ustanemo na svijetlo novoga ivota. Po Gospodinu naemu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom
Svetim ivi i kraljuje u vijeke vijekova.Amen.

4.4. Razmatranja svetaca i duhovnih velikana o Uskrsnuu Isusovu

Krist je uskrsnuo i jo je s nama

(Bl. Luigi Orione)

Brao, na Jaganjac koji oduzima grijehe svijeta je rtvovan. On je postao naa rtva, Otkupitelj,
naa Gozba. Uskrsnuo je kako bi postao boanski kvasac naeg uskrsnua i na ivot. Krist je
uskrsnuo, i jo je s nama! Naa nada je puna besmrtnosti. Krist je uskrsnuo i hodi ispred nas,
pobjedonosni Kralj, nepobjedivi Kralj. Aleluja! Uskrsnuo je! O brao moja zato i mi ne uskrsnemo
od mlakosti na gorljivost duha? Zato, ako se netko osjea daleko od boanskih izvora milosti ne
eli uskrsnuti od smrti grijeha na ivot u Kristu i tako za svoju duu dobiti mir i vedrinu, ivu vjeru
i odlunost u dobru?

359
 Krist je uskrsnuo! to nam preostaje u ovo pobjedonosno vrijeme? Sa svetim odlukama, istim
nakanama, ponizna srca hodimo Isusu u osvit dana nakon to smo se liili tame po dobroj
ispovijedi. I nosimo mu balzam i mirisne pomasti: tamjan dobrih djela i nae kreposti.
Neka nas ne zaplai veliki kamen, to jest zapovijedi napisane na kamenu, kamen je postao lagan,
odgurnut je. Uskrsnue Isusovo je uinilo laganim sve zapovijedi, osvijetlilo je sva otajstva,
nebeskom nadom je utjeilo na ivot. Radost i srea uskrsnua ini vjeru utjenom, ini srcu
blagima Isusove rijei i daje nam predokus radosti naeg uskrsnua na vjeni ivot i slavu Isusa
Krista! Aleleuja!
Kliimo i radujmo se neizrecivom radou uskrsnuu Isusovu, otkupljeni i posveeni od Krista
budimo uvijek i svuda kvasac vjere, estitosti, istoe da nas Gospodin ispuni svojom radou.
Neka na ivot bude gorljiva svetost, neka nae srce ivi u Kristu, neka svijetli i sve zapali ljubavlju
Kristovom.
Slava Uskrsloga
(Marguerit d'Oyngt, kartuzijanac)

Na asnim rukama i nogama uskrslog Isusa vidjele su se slavne Rane koje je zadobio trpei
nama za ljubav. Iz tih slavnih Rana izlazila je takva svjetlost kao da sva ljepota Boanstva prolazi
kroz njih. Ono slavno tijelo je bilo tako isto i prozirno da se jasno vidjela dua; bilo je tako
plemenito i sjajno da se moglo jasnije u njemu zrcaliti nego u nekom kristalu, bilo je tako lijepo da
su se u njemu kao ocrtavali aneli sveci kao da su u njemu bili predstavljeni. Lice uskrslog Isusa je
bilo tako lijepo da su aneli neprestano eljeli gledati ga i nisu se mogli nasititi divljenja.

Mir Uskrsloga
(Ludolf Saksonskit, kartuzijanac)

Isus osobno stade meu njih i ree: Mir vama!(Lk 24,36). Ne mir ovoga svijeta, jer su morali
poi u susret mnogim protivtinama, nego mir srca i mir vjenosti, prvi u sadanjem svijetu drugi u
buduem. O jednom i drugom miru je reeno: Dajem vam svoj mir, mir srca u ovom trenutku a
posebno vjeni mir. Kae dakle, neka s vama bude mir izmirenja kojeg im On navijeta jer ga je
ostvario s Bogom, mir ljubavi i poniznosti koje im je zapovjedio opsluivati, mir vjenosti i
besmrtnosti koje im je obeao dati. Onaj koji je doao zbog mira nudi mir. Onaj koji je uskrsnuo od
mrtvih, kao prvu stvar uenicima preporua mir, pokazujui na takav nain da svi koji uvaju mir i
sklad sa svojim srcem i tijelom doi e do motrenja Njega samoga.

I nemojmo misliti da sada proslavljeni Isus Pobjednik ima manje blagosti

(Sv. Ljudevit Momntforski)

Nakon tri grozna sata na kriu Spasitelj svijeta je izdahnuo u svojoj trideset i treoj godini
ivota. Josip iz Arimateje imao je snage zamoliti Pilata za Isusovo tijelo koje je poloio u novi
grob. Ne zaboravimo ni to da je cijela priroda pokazala svoju alost nad Isusovom smru razliitim
udesnim znacima koji se dogodie u asu kad je Isus izdahnuo. Uskrsnuo je, i nekoliko se puta
ukazao svojoj svetoj Majci i uenicima kroz etrdeset dana. Poveo je uenike na Maslinsku goru,
odakle je, njima naoigled, svojom vlastitom snagom uzaao na nebo da sjedne s desne Ocu, dok je
na zemlji ostavio tragove svojih svetih stopa.
Od asa kad je vjena Mudrost po Kriu ula u nebo, potrebno je da i mi ulazimo u nebo istim
putem. Kud god se vi okrenuli, kae Nasljeduj Krista svuda ete nai kri. Nai e kri kao
odabranik, ako ga nosi kako treba, strpljivo i radosno, iz ljubavi prema Bogu; nai e ga i kao
odbaenik, ako ga nosi nestrpljivo i protiv volje, kao i toliki jadnici koji e ponavljati itavu
vjenost u paklu: Bazali smo stazama propasti (Mudr 5, 7.), uzalud smo se trudili i patili brinui
se za svijet, i konano, evo smo osueni. Prava se Mudrost ne nalazi na zemlji niti u srcu onih koji
ive po vlastitim prohtjevima. Ona se tako trajno nastanila u kriu, da je neete nai izvan njega na

360
ovome svijetu, i tako se sjedinila i pritjelovila kriu, da se s pravom moe rei da je Mudrost Kri i
da je Kri Mudrost.
I nemojmo misliti da sada proslavljeni Isus Pobjednik ima manje blagosti i spremnosti da nam se
priblii. Nasuprot, njegova slava na neki nain usavrava njegovu blagost. On i sada vie eli
opratati nego se pokazati u slavi i vie mu je stalo pokazati nam bogatstvo svog milosra negoli
slave.
Ako pogledamo kroz povijest, vidjet emo, kad se ta slavna Utjelovljena Mudrost objavila svojim
prijateljima, da im se nije pokazala uz munje i grmljavinu, nego na ljubak i blag nain i nije uzela
velianstvenost vrhovne Gospodarice svemira i Boga nad vojskama, ve njenost zarunika i milinu
prijatelja.
Nakon svega ovoga, neemo li jo vie zavoljeti tu Vjenu Mudrost koja nas je toliko ljubila i jo
nas uvijek ljubi a koje ljepota i milina nadvisuje sve to je najljepe i najljupkije i na nebu i na
zemlji!

Prikazujem ti moje tijelo i moju duu na ast i slavu tvoga divnog Uskrsnua
(Sv. Gertruda Velika, govori o sebi u 3 licu)

U slavnoj noi divnog Uskrsnua Gospodinova, dok je pobono molila jutarnju molitvu ukaza joj
se Gospodin Isus pun snage, ljepote u slavi svoje boanske uzvienosti i sjaju svoje besmrtnosti.
Ona se ponizno pred njim prostrla klanjajui se do njegovih nogu i rekla: O moj neusporedivi
Zarunie, slavo i asti anela, koji si se udostojao izabrati mene za zarunicu, zadnju od svih tvojih
stvorenja, moje srce i moja dua eaju samo da ti bude aen i slavljen, i ljubim kao samu sebe
tvoje najbliskije prijatelje. Molim te, ljubljeni moj Gospodine, da u ovaj trenutak, na ast tvoga
slavnog Uskrsnua, udostoji oprostiti kazne svim duama koje su ti posebno drage. Za isprositi ovu
milost, prikazujem ti u sjedinjenju sa tvojom Mukom, sve to je moje srce i moje tijelo trpjeli u
njihovim trajnim patnjama i bolestima.
Tada Gospodin, s neizrecivom dobrotom, pokaza joj veliko mnotvo dua koje je oslobodio od
njihovih grijeha i ree joj: Evo sve ove due dajem na dar tvoj ljubavi. Vidjeti e se vjeno u Nebu
da su bile osloboene po tvojim molitvama i to e ti biti vjeno na ast pred mojim svetima. Ona
upita: Koliki je broj tih dua? Gospodin odgovori: Njihov broj poznaje samo moja boanska
spoznaja. Ona je razumjela da ove due iako slobodne od njihovih muka, jo nisu u posjedu vjene
radosti , i zato se sva predala boanskom milosru za trpjeti na tijelu i dui sve to bi Gospodin
dopustio, kako bi se On udostojao primiti ih u vjeno blaenstvo. Ovo prikazanje Gospodin prihvati
i u tom trenutku primi sve one due u nebesku radost.
Nekoliko trenutka kasnije ona osjeti ivu bol na boku te je kleknula pred raspelom. Gospodin je
primijenio na one due zasluge ove patnje na uveanje njihove slave i ree im: Predstavljam vam
ovo prikazanje pobonosti koje je moja zarunica prikazala meni s velikom ljubavlju da uvea vau
vjenu slavu: vi joj na svoj nain uzvratite tako da prikaete vae molitve za nju.
Kasnije u aru pobonosti prikazala se Gospodinu govorei: O moj ljubljeni zarunie evo ja
nedostojna stupam predate, moj Gospodine i Kralju kraljeva, i prikazujem ti moje tijelo i moju duu
da ti slue dok sam u ivotu, na ast i slavu tvoga divnog Uskrsnua. Isus joj je odgovorio: Ova
tvoja dobra volja bit e kao ezlo pred mojim boanskim velianstvom i ja u se njome diiti
vjeno pred Presvetim Trojstvom i svim svetima kao darom moje ljubljene. Ona nastavi: O moj
Gospodine iako sam ti prikazala moju volju po daru tvoje milosti, ipak bojim se da u ubudue
zaboraviti na moje prikazanje zbog ljudske nepostojanosti. Gospodin nadoda: Nije vano, moja
ruka nee nikada zaboraviti ezlo koje mi je jedanput prikazano, nego e uvijek misli na njega i na
zalog tvoje ljubavi prema meni. Svaki put kad obnovi ovu nakanu, ezlo e se u mojoj ruci prekriti
najljepim cvijeem i ukrasiti dragim kamenjem.
Dok je ona s tim osjeajima ljubavi spremala se pjevati uskrsnu jutarnju molitvu u sabranosti
svih nutarnjih i vanjskih sjetila intonirali su pozivnik pjevajui Aleluja, ona ree Gospodinu: Poui
me, najbolji meu uiteljima kako te mogu pobono slaviti s pjesmama Aleluja koja se tako esto
ponavlja u ovoj svetkovini. Gospodin odgovori: Moi e me dostojno slaviti s pjesmom Aleluja

361
ako se sjedini s pohvalama cijelog nebeskog dvora koji me tako pozdravlja tim pozdravom.
Promatraj da u rijei Aleluja imamo sve samoglasnike izuzev samoglasnika o (napomena
prevodioca: u evropskim jezicima Aleluja se pie sa slovom i, to jest, Alleluia) koji izraava patnju,
a ponavlja se dva puta slovo a.
Slavi me s samoglasnikom a sjedinjujui se sa uzvienom pjesmom svih svetih koji slave
neizrecivu slast koju mojoj ljudskoj naravi prouzrokuje poboanstvenjenje, onoj ljudskoj naravi
koja je sada uzdignuta u salvu vjenog ivota nakon gorke Muke i smrti koju je trpjela za vas. Sa
slovom e slavi neizrecivu sreu koju kuam u ljudskoj naravi motrei uzvieno i nedjeljivo Trojstvo.
Sa slovom u slavi neizrecivu oaranje koje nalazim u skladu Trojstva uvijek dostojna klanjanja i
neprekidnoj pjesmi anela i blaenih duhova. Sa slovom i slavi neizrecive izljeve slasti koje na
moju ljudsku narav obilno sipa Presveto Trojstvo. Na kraju sa zadnjim samoglasnikom a, koji stoji
umjesto o koji nedostaje, slavi neshvatljivo, neizrecivo, uzvieno izlijevanje svega Boanstva u
moju poboanstvenjenu ljudsku narav, jer ona sada umjesto Muke i smrti ima dvostruki dar
besmrtnost i nemogunost da vie trpi.
Dok je ona nastavljala moliti jutarnju, sa svakim psalmom i antifonom dobivala je posebna
prosvjetljenja popraena neizrecivim duhovnim slastima koji su priliili Uskrsnuu Gospodinovu,
kao njihovoj uzajamnoj ljubavi i sjedinjenju s Bogom. Pripovijesti o tim milostima obradovao bi
dosta pobonog itatelja, ali u to preutjeti zbog elje da skratim, jer suvina opirnost raa
dosadu, i povjeravam ih boanskoj dobroti od koje proizlaze sva dobra koja tako obilno Gospodin
daruje svojoj izabranici.

elim promatrati boanski sjaj njegovih oiju

(Bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva)

U svijetlu ove slatke zore, sestro moja, pohitimo na njegov grob. elim vidjeti uskrslog divnog
Uitelja, Ljubljenoga koji mi je uzeo srce. Dua moja eli biti oarana njegovim osmjehom,
njegovim prvim pogledom. Sigurna sam da me ve eka, tri sa mnom sestro moja! Vjera sve moe,
Isus je to rekao, tri dakle sestro njemu u susret. Ja, sirota, ljubim ga i sigurna sam da e mi danas
biti dano vidjeti ga. Ljubav! Ne znam to je ta rije, ali me oarava i privlai. Moja dua, boravite
Boje ljubavi uvijek moe pjevati: On u meni ljubi.
elim promatrati svjetlo njegova pogleda, boanski sjaj njegovih oiju. Motrei Oca vjene
Rijei, sa mnom e biti Trojstvo i cijelo Nebo. U mom srcu e sjajiti njegovo svjetlo, proistiti e
me u svojim plamenovima. Gospodine neka me tvoja ljubav saee, gori u meni sveti plamenu dan i
no! Moja ljubav ga je ranila. O sveta opojenosti! Nee mi vie nita moi odbiti, on koji se ne zna
oduprijeti naoj njenosti, on koji nas je stvorio za ljubav!
Brzo, blistavo vienje, vidjeti u ga licem u lice, zauvijek biti u njemu izgubljena. Svrni svoj
pogled na mene, aena Rijei, svijetla ljepoto moga Boga! Kada u biti pred njim, svu moju
ljubav e moi zadobiti, sestro moja, jer njegova dobrota je beskrajna, njegova srea je u darivanju.
Dobro poznajui njegovu njenost i dareljivost mog Isusa crpsti u bez prestanka iz blaga njegova
srca plamene ljubavi.
ivjeti iz ljubavi je ivjeti njegov ivot, preobraziti se u gorljive apostole. Dua uronjena u ljubav
sestro, sve zadobije, svemogua je! Gorljivo u mu uputiti jednu molitvu koju e sigurno s radou
primiti: sve ove zatvorene zbog tvoje ljubavi, majke i sestre, jako ih utjei! Znam da meu svojim
karmeliankama nalazi odmor, svoj mir! ivjeti u ovom lijepom gnijezdu je tako slatko za ponizno
srce. Sebi privlai svoje ljubljene zarunice, srca gorljiva ljubavlju za njegovu slavu, neka u njemu
budu ive hostije koje iaravaju Boga!
Sestro idemo, nemoj sumnjati ni za trenutak u svom srcu, na kraju smo naeg puta. Evo vidi
Gospodinov grob! to kae sestro, Isus je dobrota. ega se moe bojati? Niega! O da, sestro,
nee mnogo zakasniti Ljubljeni tako velikoga srca. Toliko ljubi svoje karmelianke, Karmel koji
ivi od predanja. Zna Gospodine, tvoje smo novakinje. Doi biti e sva naa radost. Ti si mi rekao
Gospodine da poputa ljubavi, nemoj to zaboraviti!

362
 Ja vjerujem i nadam se tvom dolasku jer te toliko ljubim, jer nas ljubi. Pokai se odmah
pogledu! Zar ne zna Isuse? Magdalena je ovdje Isuse, Isuse, Isuse, Isuse, Isuse, Magdalene, tvoje
Magdalene su ovdje, ovdje sam, Magdalena je tu! Pouri se jer u samostanu zavrava sat odmora,
moramo ponovno ui zbog molitve da zajedno zapjevamo Aleluja. Doi Gospodine, daj da prva
motrim onoga koga ljubi moje srce. elim te vidjeti, u tvom svjetlu obavijena slavom i sjajem.
Samo ojaaj moje smrtne oi da ne izgore od tvog plamena. Ali ni to mi vie nije vano. Zahvati
me, odnesi me sa sobom, boanski orlu!
Ali ako eli ostati u jo na zemlji. Zar nisam ve pronala moje Nebo? Ti si moje Nebo,
otajstvo vjere, dok ekam vjeno motrenje licem u lice. Ali govori mi Isuse, kai mi o Ocu, kako bi
te sluala znati u utjeti. Ti si mi kazao, sjeti se, moj Kralju da su tvoje tajne i moje tajne. Sjeti se,
moje te srce udi, uzdie, trai tebe dan i no. Divna Rijei koja me privlai i upaljuje to ini,
zato jo nisi ovdje? Nisi nestrpljiv da susretne svoju zarunicu, da joj uzvikne da je tvoja
ljubljena? Nee li je jednoga dana u mjesto ljubavi sobom odvesti da bude zauvijek s tobom?

O Isusovu silasku nadpakao, uskrsnuu, ukazanjima i uzaau na Nebo

(Sv. Petar Alkantarski)

Danas e razmatrati: o Kristovu silasku u podzemlje ili limb, o uskrsnuu i o razliitim

ukazanjima, kojima je omoguio, da ga vidi kako bl. Djevica Marija, tako i Magdalena te ostali
uenici; i napokon e razmatrati njegovo slavno uzaae na nebo.
Razmatraj o onoj nevjerojatnoj radosti, to su je doivjeli sveti oci u limbu zbog Otkupiteljeva
dolaska. On je doao, da ih oslobodi iz onih tamnih boravita. Kako su ga veliali, kako
zahvaljivali, to ih je uveo u toliko eljkovanu i kroz mnoge vjekove uenu luku spasenja. Koji se
povrate iz Indije, obiavaju rei, kako misle da se svi prijanji napori dobro isplate ve samo poradi
jedine radosti, to je doive prvoga dana nakon svog povratka u domovinu. Ako dvogodinje ili
trogodinje progonstvo i dugotrajnost nekoga napornog puta moe u ovjekovoj dui probuditi
toliku radost, a to e istom uiniti odijeljenost od predrage domovine, koja je trajala tri ili etiri
tisue godina? Zamisli, kakvu su radost sveti oci onoga dana doivjeli, kad su uli u posjed vjene
domovine?
Razmatraj zatim radost preblaene Djevice Marije kojom je bila obuzeta kad je vidjela Sina
uskrsloga o mrtvih. Sigurno je i nesumnjivo, da je ona koja je zbog njegove muke i smrti osjeala
najveu bol, takoer zbog njegova uskrsnua doivjela veu radost negoli drugi. to misli, kolika
je bila ona ugodnost i zanos, kad je opazila Sina, kojega je jo malo prije oplakivala kao mrtva, sada
ga je gledala iva, proslavljena i okruen velikim mnotvom svetih praotaca, to ih je doveo s
sobom? to je rekao? to uinio? Kako ju je poljubio? Kakvim ga je stiskala zagrljajima? Kako
radosne suze su njezine oi od silne radosti ronile? Kako je eljela pratiti Sina, da joj je to bilo
doputeno?
Osim toga razmatraj radost svetih Marija, poimenice one, koja je stajala kod Kristova groba;
tada je naime zaplakala, kad je opazila ljubimca svoje due, kojega je traila. Bez sumnje se bacila
do njegovih nogu, kad ga je opazila iva, a traila ga je meu mrtvima. Promisli, da se zato nakon
Majke najprije ukazao njoj, koja ga je are ljubila, briljivije i ustrajnije traila negoli drugi, da
naui, kako je potrebno, da bi naao Boga, da ga sa suzama briljivo trai.
Nakon ovog razmatraj, kako se ukazao uenicima, obuen kao stranac dok su ili u Emaus.
Razmatraj, kako im se uljudno prikljuio kao suputnik, kako je s njima povjerljivo razgovarao, kako
je zgodno prikrivao svoju osobu i napokon s kolikom im se ljubavlju uitovao i njihove usne
ostavio pune ugodnosti i naslade. Neka tvoji razgovori budu slini razgovorima ovih uenika, s
bolju i osjeajem razgovaraj o Kristovim mukama i patnjama kao to su ova dva uenika putujui o
njemu razgovarali. Usuujem se sa sigurnou tvrditi da ti on ne e uskratiti svoju nazonost.
U otajstvu Gospodinova uzaaa najprije razmatraj, kako je Krist svoje uzaae odgodio za
etrdeset dana, da bi se kroz to vrijeme uenicima ee ukazivao i pouavao ih raspravljajui s
njima o kraljevstvu Bojem. Nije ih htio ostaviti i uzii na nebesa prije nego to je njihova srca
raspoloio, da s njim moraju duhovno uzii na nebo.

363
 Tako e opaziti, da su oni ve po tjelesnoj nazonosti Krista Gospodina, tj. po osjetilnoj utjehi
pobonosti umjeli duhovno letjeti u visinu srcem i teiti prema Nebu, i da se nisu plaili nikakvih
pogibelji. U tome se divno pokazuje providnost i nain, na koji on svoje vodi i njima upravlja: kako
naime jaa slabe, vjeba jake, mlijekom napaja malene, a odraslima prua tvrdu hranu; jedne tjei, a
druge kua. Pojedincima se napokon prilagouje, prema onom stupnju napretka, do kojega su
prispjeli. Zato onaj, kojega on jaa ne smije zbog toga nita biti preuzetan, jer je ono jaanje hrana
slabih i znak velike slabosti; a ni onaj, kojega on udara i kua ne smije klonuti duhom, jer zna, da je
kunja, u mnogo sluajeva, svjedoanstvo velika i jaka duha.
Krist uzlazi na nebesa na oigled uenicima, da bi bili svjedoci ovoga otajstva, koje su oima
promatrali. Nitko drugi ne moe bolje svjedoiti za boanska djela od onoga, koji ih je iskustveno
doivio. Zato, tko sa sigurnou eli upoznati kako je dobar, kako je sladak, kako mio Bog prema
nama i kakva je snaga i djelovanje boanske milosti, ljubavi, providnosti i boanskih utjeha neka
upita one, koji su ovo stvarno iskusili; ovi e ga tim stvarima izvrsno pouiti.
Krist je osim toga htio na oigled uenicima uii da bi ga pratili oima i duhom, da bi njegov
odlazak doivjeli duhovno i da bi se zbog njegove odsutnosti bojali ostati sami, a i zato da bi se
bolje pripravili za primanje boanske milosti. Prorok Elizej, kad se je prorok Ilija imao od njega
uzeti i odijeliti molio, da bi mu se dao njegov duh. Dobri uitelj je odgovorio: Mnogo trai, ako
me bude vidio kad budem uznesen ispred tebe, bit e ti tako; ako pak ne bude vidio, nee ti biti.
(2Kr 2, 10).
Na jednak nain e i oni postati batinicima duha Kristova, koje e ljubav zbog njegova odlaska
poticati da tuguju i da teko snose njegovu odsutnost, koji dok borave u ovom izgnanstvu,
neprestano uzdiu za njegovom nazonou. Takav je bio onaj svetac, koji kae: Ti si otiao,
tjeitelju moj a da se na me nisi osvrnuo, odlazei svoje si blagoslovio, a ja nisam to vidio; aneli su
obeali da e se povratiti, a ja toga nisam uo. Tko moe shvatiti samou, neraspoloenje,
zapomaganje i suze preblaene Djevice Marije, ljubljenog uenika, Marije Magdalene i ostalih
apostola, dok su promatrali, kako se Krist od njih dijeli i kako im se uzima ispred oiju onaj koji je
njihova srca ponio sa sobom?
A ipak se i o njima kae, da su se radosni vratili u Jeruzalem zbog silne ljubavi kojom su prema
njemu gorjeli. Ista ona ljubav koja im je Kristov odlazak uinila tekim, poticala ih je da se silno
raduju i da se osjeaju sretnima. Narav je prave ljubavi u tome, da se ne trai vlastita korist, nego
dobro i ast ljubljenoga.
Jo nam preostaje da razmatramo s kakvim je slavljem i klicanjem ovaj uzvieni pobjednik bio
uveden u nebeski Grad, kakve su zbog njega u nebesima pripravljene sveanosti, kako su ga
velianstveno, kako sjajno primili nebeski stanovnici. Kako je to bio divan prizor, gledati kako u
redovima ljudi zdrueni s anelima ulaze u nebeski Grad da zaposjednu ona sjedita, koja su mnogo
tisua godina bila prazna. Ipak sve njih nadmauje ovjeanstvo Kristovo, koji je sjeo o desnu
Oevu. U svemu ovome treba razmatrati, kako bismo nauili, da one napore, koji se poduzimaju iz
ljubavi prema Bogu, ne omalovaavamo. I zato je trebalo da onaj, koji se ponizio ispod sviju
stvorova, bude nad sve uzvien, da bi se ljubitelji istinske slave drali ovoga puta. Potrebno je, da
onaj, koji eli biti uzvien, samoga sebe podloi svima.

Ovo je dan, koji uini Gospod, radujmo se i veselimo u njemu!

(Bl. Alojzije Stepinac)

Tako nas poziva sveta mati Crkva u Misi na blagdan Uskrsnua Gospodina naega Isusa Krista.
Moda udno zvui u naim uima danas; rije - radujmo se i veselimo se! Danas, kada tisue ljudi
plau na zemlji. Danas, kad se na sve strane uje jauk unesreenih. Danas, kad se na sve strane die
dim od spaljenih ognjita. Danas, kad se na sve strane die prah od razruenih gradova. Pa ipak,
brao! I danas, i danas moda vie nego inae, vrijedi poziv svete Crkve na blagdan Uskrsnua
Gospodinova - ovo je dan, koji uini Gospodin, radujmo se i veselimo se u njemu! Jer Uskrsnue
Gospodina naega Isusa Krista ima neto to zaslauje svaku gorinu, to lijei svaku bol, to brie
svaku suzu, to nadoknauje svaki gubitak.

364
 Vi znadete kako su se apostoli, nakon to je bio uhvaen Gospodin Isus Krist, razbjeali na sve
strane. Preplaeni, alosni, zdvojni, izgubivi vjeru u uspjeh Kristove stvari. Ta sv. Petar mogao je
samo da gorko plae, ali ne da tjei druge. Ona dva uenika, koja su putovala u Emaus, bili su
podobni da jo jae utuku nadu u drugima, ali ne da i koga uvrste u nadi. Sv. Toma apostol bio je
podoban, da produbi sumnju u duama drugih, ali ne i da izbije kome sumnju iz due. I evo ba u
tim alosnim okolnostima najvie odsijeva ovjekoljubivost Krista Gospodina prema apostolima i
uenicima. Na njihovu nevjeru odgovara darovima dostojnim jednoga Boga, i podobnim da
razvesele rastuena i klonula srca.
Prvi dar uskrsloga Krista jest da se javio svojim uenicima, ne obazirui se na njihovu nevjeru.
A znate li to znai prisutnost Kristova? Tamo gdje se je Krist pojavio za ivota, tamo su uzmicali
avli iz opsjednutih ljudi, tamo se vraalo zdravlje bijednim gubavcima, tamo je utjeha napunjala
alosna srca, tamo je ulazila sigurnost i odlunost u due, tamo su se suile suze rasplakanih, tamo
se vraao grenicima mir u rastrgane due. Je li dakle udo kad sveta Crkva pjeva o Kristu Isusu:
Na Isusov se spomen sam u dui budi dragi plam, al vrh radostima je svim u drutvu milom kad si
s Njim! (Himan Imena Isusova)
I doista, tek to su Ga ugledali apostoli nakon uskrsnua, kadli se potpuno preobrazie. "I tada
se obradovae uenici, vidjevi Gospodina." (Iv 20,20). Jer ono to ini Krist, kad se pojavio u
njihovoj sredini, bila je utjena rije, koja je odmah postala djelom: "Mir vama!" (Iv 20, 19). To je
drugi dar Krista Gospodina nakon uskrsnua. U uzburkana, prestraena, oaloena i ojaena srca,
pala je ova rije Isusova kao kapljica balzama na ranu. I koliko su prije bili rastueni i alosni,
toliko su sada bili sretni i blaeni prema rijeima Svetoga -Pisma: "Prema veliini boli mojih u srcu
mojem: utjehe tvoje razveselie duu noju." (Ps 94, 19). Mir Kristov! Da li ste se kada ozbiljno
zamislili, to on znai za ovjeka? Ta to je sve bogatstvo ovoga svijeta u poredbi sa spoznajom, da
smo u miru s Bogom? to su sve asti ovoga svijeta u poredbi sa uitkom toga? Zato moemo rei
sa sv. Pavlom apostolom, da mir Kristov "nadilazi svaki um!"(Fil 4, 7).
Trei dar Spasiteljev apostolima nakon svoga slavnog Uskrsnua bilo je uvjerenje i obeanje
apostolima, da ono to je Krist za ivota stvorio i oni oekivali, ne samo da nije propalo, nego je
vre no to je ikad bilo. Iza Uskrsnua primaju apostoli misiju i obeanje: "Idite dakle i
nauavajte sve narode, krstei ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga; uei ih da dre sve to sam vam
zapovjedio. I evo ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta!" (Mt 28,19-20). Brao! Poloaj u
kojem se danas nalazi kranstvo, nije nita bolje ruiast od onoga, u kojem su se nalazili apostoli
iza smrti Kristove. Bog kao da je sakrio lice svoje i kao da ne mari vie za ovu zemlju i
ovjeanstvo, koje je u ovih nekoliko zadnjih decenija izvrilo tolike zloine pred Bogom. Izgleda
naoko kao da je sve propalo. Ta crkve su u mnogim krajevima svijeta razorene, redovnici i
sveenici izgnani, crkvena imovina veim dijelom unitena, mlade podivljala, obiteljski ivot
rastrovan, javni moral jednak skoro nuli, bogohulstva na dnevnom redu, sigurnost ivota nikakva.
Jednom rijeju piu se, ljudski sudei, crni dani kranstvu. I koje udo, ako nalazimo mnogo
katolika, koji su objesili glave i spremaju se da sve napuste kao neko uenici iz Emausa i nevjerni
apostol Toma. A ipak?
Ipak nasuprot svemu zlu, to ga gledaju nae oi u crnim danima sadanjice, stoji injenica, da
je Isus Krist meu nama iv, da mir Njegov, taj veliki dar Boji, ne manjka ni danas nijednom
ovjeku dobre volje, i da je konana pobjeda sigurno Njegova. Isus Krist je i sada, kad luaci misle
da su ga utukli u duama ljudi, meu nama iv. Jer, kako govori sv. Pavao apostol, "Krist uskrsnuvi
od mrtvih vie umire, smrt vie ne vlada njime!" (Rim 6, 9). Jer Krist je konano Bog, za
koga veli isti apostol Pavao propovijedajui Atenjanima, da "nije daleko ni od jednog od nas, jer u
njemu ivimo i miemo se i jesmo" (Dj 17, 27-28).
Ne zasluuje li dakle svaki onaj koji i asak sumnja u tu injenicu isti prijekor, koji su zasluili i
uenici na putu u Emaus: "O bezumni i sporoga srca za vjerovanje svega to su govorili proroci!"
(Lk 24, 25). I ne zasluuje li isti ukor, koji je zasluio i Toma apostol, kad ga je oslovio Gospodin
nakon Uskrsnua rijeima, pokazujui rane svoje: "Metni prst svoj ovamo i vidi ruke moje i prui
ruku svoju i metni u rebro moje, i ne budi nevjeran, nego vjeran." (Iv 20,27).

365
 Stoji i injenica, da nijednom ovjeku dobre volje ne manjka mir Kristov ni danas, usred oluja
vremena u kojem ivimo usred zlobe koja nas okruuje, usred nevolja i briga koje nas taru. Nitko
naime do sada nije opovrgao rijei Svetoga Pisma da "velik mir uivaju, oni koji ljube zakon Tvoj!"
(Ps 119,165). Da, Gospode! Ako nemir razdire due pojedinaca, to su si sami krivi, jer su prekinuli
vezu s Tobom, ivim okotom ovjeanstva. Jer tko Tebe ne priznaje, Sina Bojega, taj ne priznaje
ni Boga Oca, ni Duha Svetoga. A tko Boga ne priznaje, tomu je mjesto meu bezbonicima, za koje
stoji pisano: "Nema mira bezbonicima!" (Iz 48, 22).
A koliko god se oni upirali, da unite i spomen na Tebe, Gospodine Isuse Kriste, na zemlji,
konana pobjeda mora i bit e Tvoja! Jer zemaljski vladari i zemaljske veliine, kad umiru, gube ne
samo ivot nego i svaku vlast i svaku mo. Ti si, Gospodine Isuse Kriste, vidio ve mnogo Julijana
Apostata, kako se trude da Tvoje sveto ime izbriu sa zemlje. Ali si vidio i alosni njihov svretak. I
svaki od nas, koji je malo uio povijest, moi e se o tome osvjedoiti. Kad se Julijan Apostata
spremao na perzijsku vojnu, Libamus, uitelj govornitva, koji je kao izobraen poganin imao
veliki upliv na nesretnog cara, pitao je jednoga kranina u Antiohiji: "No to radi Sin Drvodjelje?"
Mislio se time narugati Isusu Kristu. A kranin mu mirno odgovori: "On pravi sada jedan lijes!"
Bio je to lijes za cara Julijana, koji je malo iza toga zaglavio u bitci uz povik: "Pobijedio si,
Galileje!"
Nema li dakle pravo sveta Crkva, kad na veliki blagdan slavnog Kristovog Uskrsnua poziva
svoje vjernike: "Ovo je dan, koji uini Gospod, radujmo se i veselimo u njemu!" (Ps 118, 24). Ta
nije najvei pobjednik onaj, koji satire u prah i pepeo gradove i sela. Niti onaj, koji razgoni kao
pljevu silne zemaljske vojske. Niti onaj pred kojim dru pojedinci u brizi za zemaljski ivot. Nego
Onaj, koji je gospodar ivota i smrti, i vremenite i vjene, i dobra i zla, a to je Isus Krist, koji je na
dananji dan slavno uskrsnuo iz groba. to god se dakle zbivalo oko nas, i kakve god nas pogibelji
okruuju i prijete ili budu prijetile, nema razloga da strepimo ili da plaemo, nego imajui
nepokolebivu vjeru u Njega, Spasitelja naega, slijedimo glas svete Crkve: "Ovo je dan, koji uini
Gospodin, radujmo se i veselimo u njemu!" - Amen.

Saao nad pakao, trei dan uskrsnuo od mrtvih

(Sv. Toma Akvinski, Stoeri vjere)

Smrt se Isusova zbila, kao to je reeno, odjeljenjem due od tijela, kako to biva i u ostalih ljudi. Ali
je Boanstvo bilo tako neraskidivo zdrueno s ovjekom Kristom da je unato odjeljenju due od
tijela -Boanstvo uvijek ostalo na najsavreniji nain zdrueno i s duom i s tijelom. Zato je Sin
Boji u grobu bio s tijelom, a s duom je siao nad pakao u carstvo smrti.
etiri su razloga zato je s duom saao nad pakao
1. Da podnese cijelu kaznu za grijeh i tako okaje itavu krivicu. Kazna za grijeh ovjeka nije samo
tjelesna smrt nego se odnosi i na duu jer se grijeh tie i due; zato je ona bila liena gledanja Boga.
Da bi se ta kazna oprostila, jo nije bila dana Bogu zadovoljtina. Stoga su poslije smrti u
vrijeme prije Kristova dolaska svi, pa i sveti oci, silazili u carstvo smrti. Da u potpunosti
podnese kaznu to su je grenici zasluili, Krist htjede ne samo umrijeti nego i duom svojom sii
nad pakao. Zbog toga se kae u Psalmu 87,5: Broje me k onima to u grob silaze, postadoh
slian nemoniku, slobodan izmeu mrtvih (po Vulg.). Drugi su tu bili kao sluge, a Krist kao
slobodan.
2. Da na savren nain pritee u pomo svojim prijateljima. Imao je, doista, svojih prijatelja ne
samo na svijetu nego i u carstvu smrti. Naime, po tom je netko Kristov prijatelj to ivi u ljubavi. U
carstvu mrtvih bilo je mnogo onih koji su preminuli s ljubavlju i vjerom u Onoga koji je imao doi,
kao Abraham, Izak, Jakov, Mojsije, David i drugi pravedni i savreni muevi. Budui da Isus bijae
ve pohodio svoje na svijetu i svojom smru im pritekao u pomo, htjede takoer posjetiti i svoje u
carstvu mrtvih i donijeti im pomo siavi k njima. To se slae s Knjigom Sirahovom 24, 45
(Vulg.): Prodrijet u u cijelo podzemlje, vidjet u sve koji spavaju i prosvijetlit u sve koji se
uzdaju u Gospodina.

366
3. Da potpuno pobijedi avla. Tada neki kralj potpuno pobijedi drugoga kad ga ne samo svlada na
bojnom polju nego ga napadne u vlastitom domu te osvoji njegovu prijestolnicu i kuu. Krist pak
bijae avla pobijedio i svladao na kriu. Zato i kae, u Evanelju po Ivanu 12,31: Sada je sud
ovome svijetu, sada e knez ovoga svijeta (tj. avao) biti izbaen. Stoga, da ga potpuno pobijedi,
htjede mu oteti sjedite njegova kraljevstva i vezati ga u vlastitoj kui, a to je pakao. Sade, dakle,
nad pakao, razori sve njegovo, svee ga i oplijeni. Tako je napisano u Poslanici Koloanima 2,15:
Oplijeni Vrhovnitva i Vlasti, javno to pokaza, u pobjednikoj povorci ih sa sobom vodi (po
Vulg.).
Kao to je Krist primio u posjed nebo i zemlju, htjede primiti u posjed i Podzemlje, da se tako
prema Poslanici Filipljanima 2,10 na ime Isusovo prigne svako koljeno nebesnika, zemnika i
podzemnika. A i u Evanelju po Marku 16,16: U ime e moje izganjati zloduhe.
4. Konano, da oslobodi svete koji su bili u carstvu mrtvih. Krist je htio pretrpjeti smrt da ive
oslobodi od smrti; slino je htio sai nad pakao, u carstvo mrtvih, da oslobodi one koji bijahu tamo.
To naznauje Zaharija 9,11: A i tebi, zbog krvi tvoga Saveza, vratit u sunje tvoje iz jama
bezvodnih. Neto se slino nalazi kod Hoee 13,14: Ja u ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti
u ih izbaviti. Bit u tvoja smrt, o smrti, ujed tvoj, Podzemlje (po Vulg.). No premda je Krist
potpuno unitio smrt nije i Podzemlje. Nije naime sve oslobodio iz Podzemlja nego samo one koji
su bili bez smrtnog grijeha.... Na taj je nain, dakle, pojanjeno da je Krist saao nad pakao i zato
je to uinio.
Iz toga moemo izvui etiri zakljuka za nau kransku izgradnju.
1. Moramo imati vrstu nadu u Boga. Jer, u ma kolikoj se nevolji ovjek naao, ipak se uvijek mora
nadati Bojoj pomoi i u nju se uzdati. Doista, nita nije tako teko kao nalaziti se u carstvu mrtvih.
Ako je, dakle, Krist oslobodio one koji bijahu tamo, mnogo se vie svaki prijatelj Boji mora nadati
da e ga on osloboditi od svake nevolje. Tako pie u Knjizi Mudrosti 10, 1314: Ona (tj. Boja
Mudrost) nije ostavila prodanog pravednika... S njime je u tamnicu sila, te ga ni u okovima nije
zapustila. A jer Bog posebno pomae svojim slugama, onaj koji slui Bogu treba da se na poseban
nain osjea sigurnim. Tako stoji u Knjizi Sirahovoj 34,14: Tko se boji Gospoda, ne boji se niega
i ne strai se, jer je Gospod nada njegova.
2. Moramo pobuditi strah, a kloniti se preuzetnosti. Premda je Krist trpio za grenike i saao nad
pakao, nije ipak oslobodio sve, nego samo one koji su bili bez smrtnoga grijeha, kako rekoh. A one
koji su umrli u smrtnom grijehu, ostavio je (u paklu). Zbog toga neka se nitko ne nada oprotenju
koji je tamo siao u smrtnom grijehu. I tako e dugo ostati u paklu koliko sveti oci u raju, kao to
stoji napisano u Evanelju po Mateju 25,46: Otii e ovi u muku vjenu, a pravednici u ivot
vjeni.
3. Moramo biti briljivi. Budui da je Krist radi naega spasenja saao nad pakao, i mi moramo
ee duhom tamo silaziti da promotrimo one kazne; tako je inio onaj sveti Ezekija, koji kod Izaije
38,10 ovako kae: Govorio sam: U podne dana svojih ja moram otii. Na vratima podzemlja
mjesto mi je dano. Doista, tko esto u duhu tamo silazi za vrijeme ivota, nee lako tamo sii u
asu smrti, jer to promiljanje odvraa od grijeha. Vidimo da se ljudi ovoga svijeta uvaju krivinih
djela zbog vremenite kazne; koliko se vie, dakle, moraju uvati paklene kazne, koja je vea i po
trajanju, d po estini, i po mnogostrukosti! Zato veli Knjiga Sirahova 7,36: U svim svojim djelima
misli na svoj konac, pa nee nikada grijeiti.
4. Moramo tu gledati uzor ljubavi. Krist je saao nad pakao da oslobodi svoje. I mi moramo tamo
silazili da pomognemo svojima. Oni su, naime, nemoni, ali mi moemo pomoi onima koji su u
istilitu. Bio bi okrutan onaj koji ne bi pomogao ljubljenoj osobi u zemaljskom zatvoru, ali bi bio
mnogo okrutniji onaj koji ne bi pomogao prijatelju u istilitu, jer nema usporedbe ovozemaljskih i
istilinih kazna. Zato se u Knjizi o Jobu 19,21 kae: Smilujte mi se, prijatelji moji, jer Boja me
je ruka udarila; a u Drugoj knjizi o Makabejcima 12,46: Svakako, sveta i pobona misao. Zato je
(Juda Makabejski) za pokojne prinio rtvu naknadnicu, da im se grijesi oproste.
A pomaemo im uglavnom na tri naina, kako ui Augustin: misama, molitvama i milostinjama.
Sv. Grgur dodaje etvrti nain: post. Tomu se ne smijemo uditi jer i na ovome svijetu prijatelj
moe zadovoljiti za prijatelja. Dakako, sve to vai dok govorimo o onima koji su u istilitu.

367
 Potrebno je da ovjek spozna dvije stvarnosti: slavu Boju i paklenu kaznu. Ljudi, slavom
privueni i kaznama prestraeni, uvaju se grijeha i od njih se odvraaju. Ali je veoma teko
spoznati te zbilje. Zato se s obzirom na slavu (Boju) govori u Knjizi Mudrosti 9,16: to je na
nebu, tko e istraiti? To je, dodue, zemaljskim biima teko, kako se kae u Evanelju po Ivanu
3,31: Tko je sa zemlje, zemaljski govori, ali nije teko duhovnim biima, jer tko dolazi s neba,
on je iznad sviju, kako se kae na navedenom mjestu. Zbog toga je Bog siao s neba i utjelovio se
da nas poui o nebeskim zbiljama.
Bilo je takoer teko upoznati paklene kazne. U Knjizi Mudrosti 2,1 stoji napisano: Jo nije poznat
tko bi se iz Podzemlja izbavio. Tako su govorili bezbonici, ali se sada to ne moe kazati jer Krist,
kao to je siao s neba da nas poui o nebeskoj stvarnosti, tako je ustao iz carstva smrti da nas poui
i o toj zbilji. Zbog toga je potrebno vjerovati ne samo da je postao ovjekom i umro nego i da je
uskrsnuo od mrtvih. Zato se i kae: Trei dan uskrsnuo od mrtvih.

Mnogi su uskrsnuli od mrtvih, kao Lazar, sin udovice iz Naima i ki nadstojnika sinagoge. Ali se
uskrsnue Kristovo razlikuje od uskrsnua ovdje spomenutih i ostalih; razlikuje se u etiri toke:
1. Razlika je gledom na uzrok uskrsnua. Oni koji su uskrsnuli nisu uskrsnuli svojom snagom,
nego Kristovom ili na zagovor nekog sveca. A Krist je uskrsnuo vlastitom snagom, jer nije bio samo
ovjek nego i Bog, i boanstvo Rijei nikad nije bilo odijeljeno ni od due ni od tijela. Radi toga,
kad Krist ushjede, njegovo se tijelo zdruilo s duom. U Evanelju po Ivanu 10, 18 Isus izjavljuje:
Vlast imam poloiti ga (ivot), vlast imam opet ga uzeti. I premda je umro, nije umro iz slabosti
ili nude, nego u snazi i dobrovoljno. To je oito jer, kad je ispustio duh, zavikao je jakim glasom, a
to ne mogu uiniti oni koji umiru iz nemoi. Radi toga je satnik kazao, kako itamo u Evanelju po
Mateju 27,54: Uistinu, Sin Boji bijae ovaj! Kao to je svojom vlau poloio svoj ivot, tako ga
je svojom vlau opet uzeo. Zato se i kae da je uskrsnuo, a ne da je bio uskrien, kao od nekoga
drugoga. Tomu se ne protivi ono to je napisano u Djelima apostolskim 2,32: Toga Isusa uskrisi
Bog! Uskrisio ga je, naime, Otac i Sin; jer je ista mo Oca i Sina.
2. Razlika je s obzirom na ivot na koji je uskrsnuo. Krist je uskrsnuo na ivot slavni i neraspadljivi,
kao to kae i Apostol u Poslanici Rimljanima 6,4: Krist bi uskrien od mrtvih slavom Oevom,
dok su drugi bili uskrieni na isti ivot kojim su ivjeli prije, kao npr. Lazar d drugi.
3. Razlika je i gledom na djelotvornost i plod, jer snagom uskrsnua Kristova uskrsavaju svi. To je
naznaeno u Evanelju po Mateju 27,52: Tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnue. A Apostol
kae u Prvoj poslanici Korinanima 15,20: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih.
Ali, svrati pozornost na to da je Krist kroz muku uao u svoju slavu, da nas poui kako i mi
moemo u nju stii. U Evanelju po Luki 24,26 itamo: Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi i tako
ue u svoju slavu?, a u Djelima apostolskim 14,21: Kroz mnoge nam je nevolje ui u kraljevstvo
Boje.
4. Razlika je, konano, u pogledu vremena. Uskrsnue ostalih dogodit e se na koncu svijeta, osim
to je nekima dana povlastica da uskrsnu prije, kao npr. Blaenoj Djevici, i kako se pobono vjeruje,
sv. Ivanu Evanelisti; Krist je, naprotiv, uskrsnuo trei dan. Razlog je tomu to je on uskrsnuo,
umro i rodio se radi naega spasenja, pa zato htjede uskrsnuli kad je dovrio nae spasenje. Da je
uskrsnuo odmah, ne bi se vjerovalo da je umro. A da je puno odgodio, uenici ne bi ustrajali u vjeri,
pa onda ne bi bilo koristi od njegove muke. To naznauje Psalam 29,10: Kakva je korist od krvi
moje, kakva korist da se raspadnem? (po Vulg.). Zato je uskrsnuo trei dan: i da bude jasno da je
umro, i da uenici ne izgube vjeru.
Ti spasenjski dogaaji nam pruaju etiri poticaja za duhovnu izgradnju
1. Hrabre nas u nastojanju da iz smrti due, u koju smo upali grijehom, ustanemo na ivot
pravednosti. Ta se pravednost stie obraenjem. Tako Apostol kae u Poslanici Efeanima 5,14:
Probudi se, ti to spava, ustani od mrtvih, i zasvijetlit e ti Krist. To je prvo uskrsnue, o kojem
govori i Otkrivenje 20, 6: Blaen i svet onaj tko je dionik toga prvog uskrsnua!
2. Potiu nas da ne odgaamo duhovno uskrsnue sve do smrti, nego da to uinimo odmah, jer je
Krist uskrsnuo trei dan. Tako kae Knjiga Strahova 5,70 Ne oklijevaj se vratiti Gospodinu, i ne
odgaaj iz dana u dan. Jer, u bolesti nee misliti na spasenje, a ustrajanjem u grijehu gubi dio

368
svih dobrih djela to se vre u Crkvi i upada u mnoga zla. Takoe avao, to dulje nekoga
posjeduje, tee ga puta, kae Beda.
3. Ue nas da ustanemo na neraspadljiv ivot, tj. da ne umremo ponovno, nego ustanemo s
namjerom ne grijeiti vie. U tom smislu govori Poslanica Rimljanima 6,9.1113: Krist uskrien
od mrtvih vie ne umire, smrt njime vie ne gospoduje... Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu,
a ivima Bogu u Kristu Isusu! Neka, dakle, ne kraljuje grijeh u vaem smrtnom tijelu, da sluate
njegove poude; i ne predaji-te grijehu udova svojih za oruje nepravde, nego sebe, od mrtvih
oivjele, predajte Bogu.
4. Navode nas da ustanemo na ivot novi i slavni, tj. da izbjegavamo prigode i uzroke smrti i
grijeha. To je naznaeno u Poslanici Rimljanima 6,4: Kao to Krist slavom Oevom bi uskrien od
mrtvih, i mi hodimo u novosti ivota. Taj novi ivot je ivot pravednosti, koja obnavlja duu i vodi
je u ivot slave. Amen.

5. POBONOST UZAAU ISUSOVU

Devetnica Uzaau Isusovu

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi Ovu jednostavnu ali
duboku devetnicu moemo obavljati tako da svaki dan molimo po jedan od devet zaziva s molivom
uzaau Isusovu ili, ako imamo vie vremena, moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve
zazive)

1. Ljubljeni moj Isuse, koji si uziao na Nebo nakon to si ispunio svoje poslanje na zemlji, udijeli
mi milost da me pozove na svoj sud nakon to sam izvrio tvoju volju na zemlji. Oe na, Zdravo
Marijo, Slava Ocu...
2. Ljubljeni moj Isuse, koji si prija Uzaaa ljubezno prekorio apostole zbog tvrdoe da povjeruju
udijeli mi milost da vrsto vjerujem sve to si se ti udostojao objaviti. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu...
3. Ljubljeni moj Isuse, koji si uzlazei na Nebo blagoslovio apostole, molim te bogoslovi moju duu
da bi po uzoru na njih, prve svjedoke tvog boanstva, sve svoje povjerenje stavili u tebe te da
nikada ne postanemo nedostojni tvoje pomoi. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
4. Ljubljeni moj Isuse, koji si uzlazei u Nebo nama otvorio rajska vrata koja su bila zatvorena po
grijehu, udijeli mi milost da uvijek tako ivim da nakon smrti mogu spremno ui u Nebo. Oe na,
Zdravo Marijo, Slava Ocu...
5. Ljubljeni moj Isuse, koji si na dan Uzaaa bio uzdignut od Oca nada sve anele s desna
Boanstva udijeli mi milost da te nasljedujem u trpljenju kako bi jednoga dana uzdignut, bio s
tobom u slavi nebeskog Kraljevstva. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
6. Ljubljeni moj Isuse, koji si nakon nekoliko dana poslao Duha Svetoga na apostole, udostoj se i na
mene izliti Duha Svetoga posvetitelja, da se potpuno obnovi moja dua. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu...
7. Ljubljeni moj Isuse, koji u sjaju svoje slave, trajno zagovara ljude pokazujui vjenom Ocu
Rane koje si zadobio u svojoj muci, zagovaraj i prikai svoje Rane i za moju duu koja se toliko
puta tebi odupirala. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
8. Ljubljeni moj Isuse, na Zagovornie koji sjedi s desna Ocu umiri Boju srdbu, isprosi mi
potpuno vrenje volje Boje, da po tvojim zaslugama zadobijem ono mjesto u Nebeskoj slavi koje
si Ti za mene platio cijenom svoje Predragocjene Krvi. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
9. Ljubljeni moj Isuse, koji e se prema aneoskim rijeima (usp. Dj 1, 10) jednoga dana vratiti
isto onako kako si uzaao Ocu i suditi ive i mrtve, udijeli mi milost svete ustrajnosti do kraja kako
bi zauvijek bio s tobom u vjenosti. Istu milost molim za sve osobe koje su mi se preporuile u
molitve kao i za one za koje sam duan moliti. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...

369
 Uzlazi veliki Pobjednie
(Mons. Giuseppe Riva)

Uzlazi moj dragi Isuse, neka tvoje preisto proslavljeno tijelo bude postavljeno iznad svih
stvorova, jer si se ponizio i siao nad pakao prilii da bude uzdignut s desna Ocu. Uzlazi veliki
Pobjednie, idi u Nebo koje si zadobio svojim krepostima, primi kraljevstvo koje ti pripada. Sobom
vodi i zatoenike koje si oslobodio iz njihovih tamnica kako bi uinio to slavnijim tvoju pobjedu.
Konano nakon muke i trpljenja sjedi s desna Ocu. Ti si razorio vrata Pakla, pravedno je da otovri
vrata Neba. Prikazu nebeskom Ocu svoje svete Rane koje e vjeno ostati otvorene kako bi nas
zagovarale. Ljubljeni moj Spasitelju, prema tvome obeanju, poalji nam Duha Svetoga da nas
poui, tjei, brani, uini dostojnima onih mjesta u Nebu koje si za nas pripravio svojim Uzaaem.
Isuse moj, nakon to si ti uziao na Nebo, ne elim nita drugo osim da budem osloboen spona
ovoga tijela kao bi uivao tvoju prisutnost u slavi tvoga kraljevstva. Kada e zavriti ovo
progonstvo u kojem ve toliko vremena uzdiem? Kada u doi u vjenu Domovinu za kojom
toliko udim. O Isuse nado ostavljenih dua, utjeho oaloenih, obeao si da e sve sebi privui,
sada kada si u Nebu ispuni svoja obeanja, privuci me sebi, daj ma umrem sam sebi kako bi ivo
samo za tebe u iekivanju vjenog susreta u Raju. Amen.

Uzaae naeg Gospodina

(sv. Augustin)

Nitko ne uzlazi na nebo nego onaj koji je siao s nebesa. Danas je Gospodin na Isus Krist
uzaao na nebo, a s njim nek uzade i nae srce. ujmo Apostola kako govori: Ako ste uskrsnuli s
Kristom, eznite za onim to je gore, gdje Krist sjedi zdesna Ocu. Traite ono to je gore, a ne ono
to je na zemlji. Kao to je on uzaao a da nije od nas odstupio, tako smo i mi ovdje ve s njim, iako
se jo s naim tijelom nije ostvarilo ono to nam je obeano.
On je ve uzvien nad nebesa, a ipak trpi na zemlji u bolima koje podnosimo mi kao njegovi udovi.
A to je posvjedoio kad je s neba povikao: Savle, Savle, zato me progoni? I ono: Bio sam gladan i
nahraniste me. Zato ne bismo tako djelovali na zemlji da ve s njim otpoinemo na nebu, kad nas
vjera, ufanje i ljubav ovdje s njim spajaju? Dok je on tamo i s nama je, a dok smo mi ovdje, i s njim
smo. Ono on radi i boanstvom i moi i ljubavlju, a mi ovo, iako ne moemo boanstvom kao on,
ipak moemo ljubavlju po njemu. On nije napustio nebo kad je siao k nama, niti je od nas odstupio
kad je opet uzaao na nebo. Sam svjedoi da je bio tamo, dok je prebivao ovdje: Nitko ne uzlazi na
nebo, nego koji je s neba siao, Sin ovjeji, koji je na nebu.
To je reeno zbog jedinstva, jer je on naa glava, a mi njegovi udovi. On je glava i nitko drugi,
jer je on zbog nas postao Sin ovjeji, a mi zbog njega sinovi Boji. Pa i Apostol ovako govori:
Kao to je jedno tijelo, a ima mnogo udova, tako su jedno tijelo svi udovi tijela, iako ih je mnogo.
Tako i Krist. Ne kae: tako Krist, nego: tako i Krist. Krist dakle ima mnogo udova, a jedno
tijelo.Siao je s neba iz milosra, i nije uzaao sam, nego i mi uzlazimo kad smo u njemu po milosti.
Prema tome, sam je Krist siao i on je sam uzaao. Ne zato to bi se dostojanstvo glave tijelom
zatamnilo, nego zato to se jedinstvo tijela ne moe
rastaviti od glave.

Uzaao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemoguega

(Sv. Toma Akvinski, Stoeri vjere)

Osim u Kristovo uskrsnue, treba vjerovati i u njegovo uzaae, koje se zbilo etrdeseti dan. Zato
kaemo: Uzaao na nebesa. U vezi s tim treba primijetiti troje: Uzaae je bilo uzvieno,
razlono i korisno.
Prvo: bilo je uzvieno jer je uzaao na nebo. Nebo se uzimlje u tri znaenja

370
1. Nebo moe znaiti prostor nad svim tvarnim nebesima. Na to misli Apostol u Poslanici
Efeanima 4,10 kad kae: Uzae iznad svih tvarnih nebesa. To je prvi put zapoelo s Kristom, jer
ljudsko tijelo prije bijae samo na zemlji; i Adam je bio u raju zemaljskom, (a ne nebeskom).
2. Rije nebo ima i drugo znaenje: iznad duhovnih nebesa, tj. iznad duhovnih bia. U tom smislu
Poslanica Efeanima 1,20 govori: Posjede ga sebi zdesna na nebesima iznad svakog Vrhovnitva i
Vlasti i Moi i Gospodstva i svakog imena ne samo na ovom svijetu nego i u buduemu. Sve mu
podloi pod noge.
3. Nebo znai i poloaj s desne strane Oeve. To je naznaeno kod Danijela 7,13: Gle na
oblacima nebeskim dolazi kao Sin ovjeji. On se priblii Pradavnome. A u Evanelju po Marku
16,19 pie: I Gospodin Isus, poto im to ree, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu.
Dakako, kad je rije o Bogu, desna strana se ne uzimlje doslovno, nego u prenesenom smislu. Kad
se kae da Krist sjedi zdesna Ocu, to znai da je, ukoliko je Bog, jednak Ocu, a ukoliko je ovjek,
da uiva najvee prednosti. To je ve avao prieljkivao, kako itamo kod Izaije 14,13: Uspet u
se na nebesa, povrh zvijezda Bojih prijesto u sebi dii. Na zbornoj u stolovati gori na krajnjem
sjeveru. Uadi u u visine oblane, bit u jednak Vinjemu. To je postigao samo Krist, pa zato
kaemo. Uzaao je na nebesa. A u Psalmu 109,1 pjevamo: Ree Gospodin (Jahve) Gospodinu
mojemu: Sjedi mi zdesna!
Drugo: uzaae Kristovo, ukoliko znai uzlazak na nebo, bilo je razlono, i to s tri razloga:
1. Krist spada u nebo zbog svoje naravi. Prirodno je da se svatko vrati tamo odakle vue podrijetlo.
A Krist vue podrijetlo od Boga, koji je nad svime. U tom smislu sam Isus kae, u Evanelju po
Ivanu 16,28: Iziao sam od Oca i doao na svijet. Opet ostavljam svijet i odlazim Ocu; takoer u
gl. 3, 13: Nitko nije uzaao na nebo doli onaj koji sie s neba, Sin ovjeji. Premda i sveci uzlaze
na nebo, ne uzlaze kao Krist. Krist, naime, uzie svojom moi, a sveci privueni od Krista, kao to
je naznaeno u Pjesmi nad pjesmama l, 3: Povuci me za sobom. Ili se moe kazati i ovako: nitko
ne uzlazi na nebo doli Krist; zato sveti uzlaze samo ukoliko su udovi Krista, koji je glava Crkve. U
Evanelju po Mateju 24,28 itamo: Gdje budu strvine, ondje e se skupljati i orlovi.
2. Kristu pripada nebo zbog njegove pobjede. Doista, Krist je poslan na svijet da se bori protiv
avla, i u toj je borbi odnio pobjedu. Zbog toga je zasluio da bude uzvien nad sva stvorenja. U
Otkrivenju 3,21 izjavljuje: Ja pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolje njegovo.
3. Krist je zasluio da uzae na nebo zbog svoje poniznosti. Doista, nitko nije bio tako ponizan
kao Krist, koji premda je Bog, htjede postati ovjekom, i premda je Gospodar, htjede preuzeti lik
sluge, postavi posluan do smrti, kako pie u Poslanici Filipljanima 2,7 8, i sie ak nad pakao.
Stoga je zasluio da bude uzvien do neba, do Bojeg prijestolja. Poniznost je put k uzvienju, kako
itamo u Evanelju po Luki 14,11: Koji se ponizuje, bit e uzvien, i u Poslanici Efeanima 4,10:
Koji sie, isti je onaj koji i uzae ponad sva nebesa, da sve ispuni.
Tree: uzaae Kristovo bilo je korisno s obzirom na troje:
1. Najprije, zbog vodstva: uzaao je da nas tamo povede. Mi, naime, nismo znali puta, a on nam ga
je pokazao. To je naznaeno kod Miheja 2,13: Pred njima e ii njihov kralj, Gospodin. Takoer
nam je svojim uzaaem osigurao posjed nebeskoga kraljevstva, kao to kae u Evanelju po Ivanu
14,2: Idem pripraviti vam mjesto.
2. Zatim, radi nae sigurnosti: uzaao je da se zauzima za nas, kako itamo u Poslanici Hebrejima
7,25: Moe do kraja spaavati one koji po njemu pristupaju k Bogu uvijek iv, da se za nas
zauzima; takoer itamo u Prvoj Ivanovoj poslanici 2,1: Zagovornika imamo kod Oca Isusa
Krista.
3. Najzad, radi toga da k sebi privue naa srca. To je u smislu onoga to kae Evanelje po Mateju
6,21: Gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce. Na taj nain emo manje cijeniti ovozemno (nego
nebesko), kao to Apostol potie u Poslanici Koloanima 3,1: Ako ste suuskrsli s Kristom, traite
ono to je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore teite, ne za zemaljskim!

Slanje Duha Svetoga po Isusu

(Sv. Brigita Objave)

371
 Krist je objavio na Duhove svojoj zarunici Brigiti sljedee: Ja, koji s tobom govorim, jesam
onaj koji je jednog ovakvog dana, kao danas, poslao Duha Svetoga na apostole. On je doao tada na
trostruk nain k njima: prvo kao bujica, drugo kao vatra, tree u obliku jezika. Doao je k njima
kroz zatvorena vrata, jer bili su sami a imali su trojako dobro: prvo imali su potpunu volju
sauvati istou i u tom smislu trijezno ivjeti; drugo imali su osobitu poniznost; tree sve
njihovo htijenje bilo je usmjereno Bogu, jer nisu traili nita nego samo Njega.
Oni su bili poput istih ali praznih posuda. Stoga je doao Duh Sveti i ispunio ih. Doao je
poput bujice, jer ispunio je sve njihove udove boanskom radou i boanskim mirom. Doao je
poput vatre, jer On je zapalio njihova srca boanskom ljubavi u takvoj mjeri da oni osim Boga nita
vie nisu ljubili i osim Njega niega se vie nisu bojali.
Tree doao je u obliku jezika, jer Duh Sveti je poput jezika u ustima, a ustima on ipak ne
kodi, ve im vie pomae kod govora, a bio je sada u njihovoj dui. Duh Sveti nije doputao da
ele bilo to vie od mene; On ih je uinio u boanskoj mudrosti govorljivim; i u snazi ove mudrosti
govorili su sada uz pomo jezika svu istinu.
Budui su ove posude zbog svoje tenje bile prazne, dolikovalo je da Duh Sveti doe k njima;
jer On ne moe ui k onima koji su puni i ispunjeni. Tko je uostalom napunjen ako ne oni koji su
puni svih grijeha i prljavtine svake vrste?
Takvi su ljudi kao tri gnusne posude... Prva posuda napunjena je astohlepljem svijeta i
pohlepom koja preda mnom i mojim svetim licem zaudara gore od ljudske neistoe. to je sve
prolazno drugo nego ljudska neistoa? Na ovoj gadnoj neistoi pali su bijednici.
U drugoj posudi je neizmjerna neistoa i neumjerenost u svim djelima. Ja takve ne mogu
podnijeti, a jo manje u njih ui po mojoj milosti. Kako u ja, istinska istoa, pristupiti takvoj
neistoi? Kako bih ja, koji sam vatra istinske ljubavi, mogao zapaliti njih koje razgara tako
odvratna vatra neistoe? Trea posuda je njihova oholost i drskost. Ovo su glavni grijesi koji
ovjeka unitavaju iznutra i izvana u dobru i otimaju mu od Boga primljenu milost, a ine ga
dostojnim prezira i Bogu i blinjemu. Tko je tako napunjen, ne moe biti ispunjen milou Duha
Svetoga.

372
 POBONOST DUHU SVETOMU

SADRAJ:

Uvod
Devetnica Duhu Svetomu
Litanije Duhu Svetomu
Molitve svetaca Duhu Svetomu
Zaziv Duha Svetoga
Himan Duhu Svetomu
Razmatranja svetaca o Duhu Svetome
Tri krunice Duhu Svetome

Dodatak

Jasne granice za molitve ozdravljenja

Novi obrednik egzorcizma
Molitve za ozdravljenje i osloboenje
od utjecaja avolskoga
Deset pravila za borbu protiv avla
(Mons. Josip Bozani, nadbiskup zagrebaki)

UVOD

"Onaj koga je Otac poslao u naa srca, Duh njegova Sina (usp. Gal 4,6), stvarno je Bog; istobitan s
Ocem i Sinom, On je za njih neodvojiv, koliko u intimnom ivotu Trojstva, toliko i u svom
darivanju ljubavi za svijet." (Katekizam Katolike Crkve HBK, lanak 8)

Duh Sveti je najvea Sila svemira. Pue kada hoe, koliko hoe i kamo hoe. Neda se pokoriti,
manipulirati, upotrijebiti za neke nae ciljeve, ma kako nam oni izgledali uzvieni i sveti. On je
Bog, istobitan s Ocem i Sinom i od njih nerazdvojiv, kako nas ui lanak vjere Katolikog
Katekizma. Njemu se smijemo obraati samo u poniznoj i skruenoj molitvi. Njemu moramo dati
duno potovanje i slavu. Stoga, pobonost Duhu Svetomu jedna je od temeljnih i najvanijih
pobonosti u naoj vjeri. Duha Svetoga trebamo zazivati u pomo prije svakog naeg djelovanja, a
osobito prije molitve.
Ako nam je tajnica kakvog zemaljskog monika, kojega dolazimo moliti za pomo, prijateljica,
smatramo daje ve pola posla obavljeno. A, ako je ta tajnica, koja nas treba zagovoriti jo i njegova
zarunica, onda je stvar rijeena.
Kroz Sveeniki Marijanski pokret, po svome odabranom sinu don Stefanu Gobbiju, Presveta
Djevica Marija nauila nas je, da prije svake Krunice izmolimo tri puta ovu molitvu:
"Doi, Due Sveti, doi po monom zagovoru Marije, svoje preljubijene Zarunice!"
Ve je sv. Dominik ustvrdio da nema takvog problema
kojeg ne bi mogli rijeiti po molitvi Svete Krunice, a sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski je
rekao, da e teko upasti u grijeh onaj tko svaki dan moli sva tri otajstva Marijine Krunice. Stoga,
nema straha za one koji se, po poniznoj Slubenici Gospodnjoj, obraaju za pomo Bogu Ocu, Sinu
i Duhu Svetomu. Problem nastaje kada netko, pod svaku cijenu i na neki drugi nain, eli zadobiti
milost koja nije u skladu sa Bojom Voljom i planom koji Bog ima s njime. Ponekad Bog i dopusti
da mu se oduzme kri, ali i kruna vjene slave, koju taj kri sa sobom donosi.
Zato, molimo Presvetu Djevicu Mariju, da nam od Duha Svetoga, u ovom udnom vremenu, izmoli,
ponajprije, dar raspoznavanja duhova, da ne budemo zavedeni. I da nam izmoli puninu milosti

373
darova Duha Svetoga: mudrosti, razum, savjet, jakost, znanje, pobonost i strah Boji, da u svemu
traimo i vrimo uvijek i samo Volju Boju.
"Oe moj! Ako je mogue, neka me mimoie ovaj
kale! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja!"
(Mt 26,39)

DEVETNICA DUHU SVETOMU

(sv. Alfons Marija Liguori)

Devetnica u slavu Duha Svetoga je meu svima vanija, jer ona je prva odrana od svetih
Apostola i Blaene Djevice Marije u blagovaonici posljednje veere i obdarena je povlasticama i
darovima Duha Svetoga, koje nam je sam Isus Krist, po svojoj Muci, zasluio. To nam je govorio i
sam Isus, kada je uenicima rekao, da nam ne bi mogao poslati Duha Svetoga kad ne bi umro:
"Bolje je za vas da ja odem: jer ako ne odem, Branitelj nee doi k vama; ako pak odem, poslat u
ga k vama." (Iv 16,7)
Znamo dobro po vjeri, da je Duh Sveti ljubav izmeu Vjenoga Oca i Njegovog Sina i zbog
toga je to dar ljubavi, koji Gospodin daje naim duama, a koji je najvei od svih darova i osobito se
dopada Duhu Svetome. O tome govori i sv. Pavao u svojoj poslanici: "Ljubav je Boja razlivena u
srcima naim po Duhu Svetom koji nam je
dan!" (Rim 5,5)
Prema tome u redu je, da u ovoj devetnici prije svega promatramo velike vrline boanske
ljubavi, da dobijemo elju daju postignemo i da nastojimo pobonim djelima, osobito molitvom,
biti njezini dionici, jer ju je Bog obeao onome, koji Ga za nju moli: "Otac va s neba obdarit e
Duhom Svetim one koji ga zaitu!" (Lk 11,13)

PRVI DAN
Ljubav je oganj, koji gori!

U Starom zavjetu Bog je naredio, da na njegovom oltaru neprestano gori oganj: "Neka na
rtveniku trajno gori vatra; neka se ne gasi." (Lev 6,6)
Sv. Grgur je rekao, da su Boji oltari naa srca, gdje On hoe da uvijek gori vatra njegove
ljubavi. I zato se Vjeni Otac nije zadovoljio time to nam je dao Isusa Krista, Sina svoga, da nas po
svojoj smrti spasi, ve nam je htio darovati Duha Svetoga, da stanuje u naim duama, te da ih
uvijek dri zapaljene ljubavlju. I sam Isus je govorio, da je upravo doao na zemlju zapaliti naa
srca tim svetim ognjem i da nita drugo ne eli, nego da vidi kako taj oganj gori: "Oganj dooh
baciti na zemlju, i to hou, nego da se zapali!" (Lk 12,49)
Ali On, zaboravivi na uvrede i nezahvalnosti primljene od ljudi na zemlji, uzaavi na Nebo posla
nam Duha Svetoga. O, preljubezni Otkupitelju, zar nas Ti uvijek toliko ljubi; kako u svojim
mukama, tako i u svojoj Slavi? I zato se Duh Sveti htio u blagovaonici pojaviti u liku plamenih
jezika: "I pokau im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici, te sie po jedan na svakoga od njih." (Dj
2,3) Prema tome sveta Crkva nam nalae moliti: "Molimo Te, Gospodine, da nas Duh Sveti zapali
onim ognjem, koji je Gospodin Isus Krist bacio na zemlju i htio da se estoko rasplamsa." To je bio
onaj oganj, koji je zapalio svece, te su za Boga inili velike stvari, ljubili neprijatelje, eljeli biti
prezirani, liili se svih zemaljskih dobara i s veseljem su prigrlili muke i smrt. Ljubav ne zna biti
lijena i nikada ne kae: "Dostaje!". Dua, koja ljubi Boga, eli initi sve, samo da mu omili i da
zadobije njegovu ljubav. Taj oganj se rasplamsava u razmatrajuoj molitvi: "U meni srce je gorjelo,
na samu pomisao buknuo bi oganj." (Ps 39,4)
Ako, dakle, elimo gorjeti od ljubavi prema Bogu, obljubimo molitvu; molitva je ona blaena pe, u
kojoj gori ta boanska ljubav.
Boe moj, do sada nisam uinio nita za Tebe, koji si tako velike stvari uinio za mene.
Moja te hladnoa tjera na to, da me odbaci od sebe! Due Sveti, zagrij to je hladno, oslobodi me

374
od ove moje hladnoe i zapali u meni veliku elju da ti omilim. Ja se sada odriem svake svoje elje
i htio bih prije umrijeti, nego li ti se i najmanje zamjeriti.
Ti si se prikazao u liku plamenih jezika, a ja ti prikazujem svoj jezik, da Te vie ne vrijea.
O, Boe, Ti si mi jezik dao da Te njime hvalim, a ja sam se njime sluio, da Te vrijeam i na to
druge navodio. Iz svega srca alim zbog toga. Po ljubavi Isusa Krista, koji Te je toliko proslavio
svojim jezikom, uini, da Te i ja odsada potujem, neprestano Te hvalei, zazivajui Te esto u
pomo i govorei o tvojoj dobroti i neizmjernoj ljubavi, koju zasluuje. Ljubim Te, moje najvee
dobro, ljubim Te, Boe ljubavi! O, Marijo, Ti si Zarunica predragoga Duha Svetoga; isprosi mi Ti
ovaj sveti oganj.
Izmoli Litanije Duhu Svetomu str. 357

DRUGI DAN
Ljubav je svjetlo koje rasvjetljuje!

Jedna od najveih teta, koju nam je prouzroio Adamov grijeh je ta, da nam je potamnio um
po strasti koja zasjeni razum. Sirote li due, kojoj strast zapovijeda! Strast je vio koprena, koja nam
ne doputa vidjeti istinu. Kako. ce bjeati pred zlom onaj, koji zlo ne poznaje? to vise rastu nai
grijesi, to vie raste tmina. No, Duh Sveti, koji se zove Preblaeno svjetlo, jest onaj, koji ne samo da
zapaljuje srca da ljube, ve raspruje tminu i ini da spoznamo tatinu zemaljskih dobara, cijenu
dobara vjenih, vanost spasa, vrednotu milosti, Boju dobrotu i beskrajnu ljubav, koju zasluuje, i
ljubav neizmjernu, koju ima nas. Tjelesan ovjek ne razumije to je od Duha Bojega. (1 Kor 2,14)
ovjek zaprljan zemaljskim nasladama slabo razumije te istine i zato, nesretnik, ljubi ono to bi
morao mrziti, a mrzi ono to bi morao ljubiti.
Sv. Marija Magdalena vapila je: "O, ljubavi nepoznavane, o, ljubavi neljubljene!"
Sv. Terezija je govorila da Boga ne ljube, jer Ga ne poznaju. Zato su sveci od Boga uvijek molili
svjetlo: Poalji svijetlo, rasvijetli tmine moje! Otvori oi moje!' Bez svjetla ne moemo izbjei
propasti, niti moemo nai Boga.
O sveti i boanski Due, ja vjerujem da si Ti pravi Bog i to isti jedini Bog s Ocem i Sinom.
Ja ti se klanjam i priznajem te za darovatelja svega svjetla, kojim si mi dao da spoznam zlo, koje
sam uinio uvrijedivi Te i dunost koju imam da Te ljubim. Hvala ti za sve to i kajem se iz svega
srca to sam Te uvrijedio. Zasluio sam da me ostavi u mojim tminama, ali vidim da me jo nisi
ostavio. Due vjeni, i nadalje me rasvjetljuj i daj mi da jo vie spoznam tvoju neizmjernu dobrotu.
Udijeli mi jakost da Te od sada ljubim svim srcem svojim. Daj mi milost da, osim Tebe, nita drugo
ne ljubim. To Te molim po zaslugama Isusa Krista.
Ljubim Te, najvee moje dobro, ljubim Te vie nego samoga sebe. elim biti sav tvoj, primi
me i ne dozvoli da se ikada vie od tebe rastavim. O, Marijo Majko Boja, budi mi svojim
zagovorom uvijek u pomoi.
Litanije Duhu Svetomu na strani 357

TREI DAN
Ljubav je voda koja zasiuje!

Ljubav se takoer zove "ivo vrelo": ivi vrutak, oganj, ljubav. Na Otkupitelj je rekao
Samarijanki: "A tko bude pio vode koju u mu ja dati, ne, nee oednjeti nikada." (Iv 4,14)
Ljubav je voda koja zasiuje! Tko ljubi Boga svim srcem, ne trai i ne eli nita vie, jer u Bogu
nalazi svako dobro. Zato, zadovoljan Bogom, uvijek veselo govori: "Bog moj i sve moje!" Boe
moj, Ti si sve moje dobro. Zato se Bog ali na tolike due koje trae nevoljne i kratkotrajne naslade
od stvorova, a ostavljaju Njega, neizmjerno Dobro i Vrelo svakog veselja: " Mene ostavie, Izvor
vode ive, te iskopae si studence, studence ispucane to vode drati ne mogu." (Jr 2,13)
Ali, Bog koji nas ljubi, eli da budemo zadovoljni, vapi i svima navijeta: "Ako je tko
edan, neka doe k meni!" (Iv 7,37) Tko eli biti blaen, neka doe k meni i ja u ga uiniti

375
blaenim u ovom i u drugom ivotu: "Neka pije koji vjeruje u mene! Kao to ree Pismo: 'Rijeke e
ive vode potei iz njegove utrobe!"' (Iv 7,38)
Dakle, onaj tko vjeruje i ljubi Isusa Krista bit e obdaren tolikom milou, da e iz njegova
srca, tj. iz volje, koja je kao utroba due, potei mnogo izvora svetih kreposti, koje mu nee sluiti
samo da sauva svoj ivot, ve i da dade ivot drugima. A ta voda je upravo duh Sveti, ljubav
osobna, koju je Isus Krist obeao poslati s Neba nakon svoga uzaaa.: "To ree o Duhu kojega su
imali primiti oni to vjeruju u njega. Tada doista ne bijae jo doao Duh, jer Isus jo nije bio
proslavljen." (Iv 7,39)
Klju, koji otvara prolaze te blaene vode, je molitva, kojom postiemo svako dobro uslijed
obeanja: traite i dobit ete! Mi smo slijepi, siromani i slabi, ali molitva nam daje svjetlo, jakost i
obilate milosti. S molitvom se sve postie. Tko moli, prima to god eli! Bog nam daje svoje
milosti, ali hoe da Ga za njih molimo.
Gospodine, daj mi tu vodu! Isuse moj, molim Te sa Samarijankom, daj mi tu vodu tvoje
ljubavi, neka uini da zaboravim na zemaljsko, i da ivim jedino za Tebe, koji si neizmjerno
ljubezni. Natopi to je suho! Dua moja je suha zemlja, koja ne raa nita osim grmlja i trnja; Ti joj
udahni milost, da urodi plodom slave za Tebe, prije nego li otie
s ovoga svijeta.
O, Izvore ive vode, o najvee dobro, koliko puta sam Te ostavio zbog blata ove zemlje,
koje me udaljilo od tvoje ljubavi! O, da sam umro, a da Te nisam uvrijedio! Od sada neu nita
traiti, osim Tebe, Boe moj! Budi mi u pomoi i daj mi da ti budem vjeran. Marijo, nado moja, dri
me uvijek pod svojim platem.
Litanije Duhu Svetomu na strani 357.

ETVRTI DAN
Ljubav je rosa koja oplouje!

Upravo tako hoe sveta Crkva da molimo: Izljev Duha Svetoga neka oisti naa srca i oplodi
nutarnjim kropljenjem svoje rose. Ljubav oplouje dobre elje, svete odluke i sveta djela dua; to
je cvijet i plod Duha Svetoga. Ljubav se naziva rosa, jer ublauje elju zlih pouda i napasti. Zbog
toga se Duh Sveti naziva "lahorom u vruini". Ta rosa silazi u naa srca za vrijeme molitve.
Dovoljno je nekoliko minuta moliti, da se utia svaka strast mrnje ili neuredne ljubavi, ma kako
ona estoka bila.
"Uveo me u odaje vina i pokrio me zastavom ljubavi." (Pj 2,4) Sveto razmiljanje je upravo ta odaja
u kojoj se ureuje ljubav, koja ljubi blinjega kao sama sebe, a Boga iznad svega. Tko ljubi Boga,
ljubi molitvu, a tko ne ljubi molitvu, nemogue je da pobijedi strasti.
O, Sveti i boanski Due, neu vie ivjeti sebi; dane ivota, koji mi jo preostaju, elim provesti
ljubei Tebe i nastojei ti omiljeti. Zato Te molim, da mi udijeli dar molitve. Doi u moje srce i
naui me pravilno moliti. Daj mi jakost, da ne zapustim zbog nemara molitvu u vrijeme duhovne
sue, i daj mi milost da uvijek molim i to one molitve koje su tvome Srcu najmilije. Ja sam se po
svojim grijesima ve bio izgubio, ali vidim da me Ti eli spasiti i posvetiti tolikom njenom
ljubavlju, koju mi iskazuje. I ja elim biti svet, da ti omilim i da sve vie ljubim tvoju neizmjernu
dobrotu. Ljubim Te, moje najvee dobro, moje sve, i jer Te ljubim, sav se tebi predajem. O, Marijo,
nado moja, titi me i brani.
Litanije Duhu Svetomu na strani 357.

PETI DAN
Ljubav je mirovanje koje okrepljuje!

Ljubav se naziva "umornima odmore" i "alosnima utjeha"! Ljubav je mirovanje koje

okrepljuje, jer glavni zadatak ljubavi je sjediniti volju ljubitelja sa Voljom Ljubljenoga. Dui, koja
ljubi Boga, u svakoj kunji koju podnosi, u svakoj boli koju trpi, u svakom gubitku to joj se

376
dogodi, dovoljno je protumaiti, kako je to Volja Ljubljenoga. Samo u rijei: "I mir Boji, koji je
iznad svakog razuma, uvat e srca vaa i vae misli u Kristu Isusu." (Fil 4,7)
Sv. Marija Magdalena Pacijska kada bi samo ula rije "Volja Boja", osjetila je da se
ispunjena radou.
U ovom ivotu svatko treba nositi svoj kri. Sv. Terezija je rekla, daje kri teak samo za
onoga koji ga vue, a ne za onoga koji ga zagrli. Tako Gospodin zna dobro raniti i izlijeiti: "On
ranjava, ali i ranu povija, udara, i svojom zacjeljuje rukom." (Job 5,18)
Svojom slatkom pomau, Duh Sveti ini slatkima sve nae rane i muke. Da, Gospodine, jer se tebi
tako svidjelo. U svim nezgodama, koje nam se dogode, moramo govoriti: "Neka bude tako,
Gospodine, jer se tako tebi svidjelo!" A kad nas uhvati strah pred vremenitim zlom, koje nam se
moe dogoditi, recimo: "Uini Ti, moj Boe, to god eli; sve ve sada prihvaam." 1 zato je vrlo
dobro, kako je sv. Terezija inila, da se preko dana esto prikaemo Bogu.
Ah, moj Boe, koliko sam se puta, da uinim svoju volju, suprotstavio tvojoj Volji i prezreo
je? Kajem se zbog toga vie nego zbog iega drugoga. Gospodine, od sada u Te ljubiti svim srcem
svojim. Govori, Gospodine, sluga tvoj slua! Reci mi to eli od mene i ja u sve uiniti. Tvoja
Volja bit e uvijek jedina moja elja, jedina moja ljubav.
O, Due Sveti, pomozi mojoj slabosti! Ti si sama dobrota. Kako mogu ljubiti ita drugo, osim tebe?
Svojom njenom ljubavi, prigrli k sebi sve moje osjeaje. Ostavljam sve, kako bi se samo tebi
predao. Primi me i pomai me. O, Majko moja, Marijo, u Tebe se uzdam!
Litanije Duhu Svetomu na strani 357.

ESTI DAN
Ljubav je krepost koja daje jakost!

"Jer ljubav je jaka kao smrt!" (Pj 8,6) Kao to nema snage koja bi se mogla oduprijeti smrti,
tako za duu koja ljubi, nema tekoe koju ljubav ne bi prevladala. Kada se radi o tome, da se omili
ljubljenomu, ljubav prevladava sve: gubitak, prezire, muke. Nita nije tako teko, da oganj ljubavi
ne bi to mogao prevladati. To je najsigurniji znak, po kojem se raspoznaje da li je dua, koja istinski
ljubi Boga, vjerna u ljubavi - kako u srei tako i u protivtinama.
Sv. Franjo Saleki je govorio daje Bog tako blag kad nas tjei, kao to je blag kada nas biuje, jer
sve ini iz ljubavi. to nas u ovom ivotu vie biuje, to nas vie ljubi.
Sv. Ivan Krizostom je sretnijim smatrao sv. Pavla u okovima, nego kada je bio uznesen u tree
Nebo. Zato su se sveti muenici usred muka veselili i zahvaljivali Gospodinu za milost to im je dao
da trpe za Njegovu ljubav. A drugi su sveci, kada nije bilo okrutnika da ih mue, postali sami svoji
okrutnici, nameui si razne pokore, samo da omile Bogu. Sv. Augustin je rekao, da se ne mui onaj
koji ljubi, ali ako se i mui, ta mu je muka draga. U onom to se ljubi, ako se i trpi, sama se muka
ljubi.
O, Boe due moje,kaem da Te ljubim, a to onda inim za tvoju ljubav? Nita! To je, dakle, znak
da Te ne ljubim ili da Te premalo ljubim. Isuse moj, poalji Duha Svetoga, da doe i udjeli mi
jakost, da trpim za tvoju ljubav i da uinim neto za Tebe, prije nego to me stigne smrt. Ne dopusti
da umrem, ljubljeni moj Otkupitelju, ovako hladan i nezahvalan, kao to sam do sada bio! Daj mi
snage da, nakon tolikih grijeha kojima sam zasluio Pakao, ljubim trpljenje. Moj Boe, Dobroto i
Ljubavi, eli stanovati u mojoj dui, iz koje sam te toliko puta istjerao; doi, stanuj, posjeduj je i
svu je uini svojom.
Ja Te ljubim, Gospodine moj, a ako Te ljubim, Ti si ve sa mnom. Umnoi plamenove, umnoi
vezove, da ne elim, ne traim, ne ljubim nita drugo osim Tebe, i da tako sputan nikada se ne
rastavim od tvoje ljubavi. Isuse moj, ja elim biti sav tvoj! O, Kraljice i Odvjetnice moja, Marijo,
isprosi mi ljubav i ustrajnost.
Litanije Duhu Svetomu na strani 357.

377
SEDMI DAN
Ljubav ini, da Bog stanuje u dui!

Duh Sveti zove se gost due. To je ono veliko obeanje, to je Isus Krist dao, onome koji Ga
ljubi, kada je rekao: "Ako me ljubite, zapovijedi ete moje uvati. I ja u moliti Oca i on e vam
dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek." (Iv 14, 15-16) Zato Duh Sveti ne ostavlja nikada
due, ako Ga ona ne istjera. On ne ostavlja, ako nije ostavljen.
Bog prebiva u dui koja Ga ljubi; ali rekao je da nije zadovoljan, ako Ga ne ljubimo svim
srcem. Sv. Augustin pie, da rimski senat nije htio Isusa staviti meu bogove govorei, da je On
oholi Bog, jer hoe da se njemu jedinome klanjamo. A tako i je: On nee drugoga u onom srcu koje
Ga ljubi, hoe biti sam i sam da u njemu stanuje, sam da bude ljubljen, i kada vidi da nije sam,
jedini koji je ljubljen, ljubomoran je. Sv. Jakov pie: "Mislite li da uzalud Pismo veli: 'Ljubomorno
ezne za duhom to gaje nastanio u nama'?" (4,5)
Jednom rijeju, kako kae sv. Jeronim, Isus je ljubomoran. Zato Zarunik nebeski hvali onu duu,
koja poput grlice ivi samotna i sakrivena od svijeta, jer nee da svijet ima dio one ljubavi, koju On
eli za sebe. Zato i hvali svoju zarunicu, zovu je vrtom zatvorenim: "Ti si vrt zatvoren, sestro
moja, nevjesto, vrt zatvoren i zdenac zapeaen." (Pj 4,12) Vrt je zatvoren za svaku ljubav
zemaljsku. Zar moda ne zasluuje Isus svu nau ljubav? Sve je tebi dao, nita si nije zadrao, veli
sv. Krizostom. On ti je dao svu svoju Krv i ivot, ne preostaje mu nita vie, to bi ti jo mogao dati.
Moj Boe, vidim da hoe da budem sav tvoj. Ja sam Te toliko puta izagnao iz svoje due, a ti se
nisi ustezao, da se opet povrati i sa mnom sjedini. Uzmi me svega sada u posjed Sad se sav tebi
dajem, primi me, Isuse moj, i ne dopusti da i asa ivim bez tvoje ljubavi. Ti trai mene, a ja ne
traim drugoga osim Tebe. Ti ljubi mene, a ja ljubim Tebe. Budui da me ljubi, svei me s tobom,
da od tebe vie ne otiem. Kraljice Neba, u Tebe se uzdam!
Litanije Duhu Svetomu na strani 357.

OSMI DAN
Ljubav je vez koji spaja!

Kao to je Duh Sveti, koji je ljubav nestvorena, vez nerazrjeivi, koji spaja Oca sa Rijeju
vjenom , tako je On taj koji sjedinjuje duu s Bogom.
Sv. Augustin je rekao, daje ljubav krepost, koja nas vee s Bogom. Zato je, pun radosti, sv.
Lovrinac Justinijanski zavapio: "Tvoj vez, o ljubavi, ima toliku snagu, da je mogao svezati Boga i
spojiti Ga s naim duama!"
O, ljubavi, koliko je velik tvoj vez, kojim se Bog mogao svezati? Vezovi svjetovni, vezovi
su smrtni, ali vezovi Boji, vezovi su ivota i spasa. Tako je, jer vezovi Boji, pomou ljubavi,
spajaju nas s Bogom, koji je pravi i jedini na ivot.
Prije dolaska Isusa Krista, ljudi su bjeali pred Bogom, jer priljubljeni uz zemlju ustruavali
su se sjediniti sa svojim Stvoriteljem. No, Gospodin ih je tim vezovima ljubavi pritezao k sebi. Ti
vezovi su dobroinstva, svjetlo, pozivi k ljubavi Njegovoj, obeanja Neba, a iznad svega je bio dar,
koji nam je dao Isus Krist rtvom na kriu i Presvetim Oltarskim Sakramentom i darom Duha
Svetoga. Zato je prorok zavapio: "Skini okov sa svoga vrata,izgnana keri sionska." (Iz 52,2)
O, duo, ti si stvorena za Nebo, razrijei se vezova zemaljskih i spoji se vezom svete ljubavi
sa Bogom. Imajte ljubav, jer ona je vez savrenosti. Ljubav je vez, koji u sebi spaja sve kreposti i
ini duu savrenom. Sv. Augustin je rekao: "Ljubi i ini to hoe! Ljubi Boga i ini to hoe, jer
tko ljubi Boga, nastoji izbjei sve to se ne mili Ljubljenomu, i gleda da mu u svemu udovolji."
Dragi moj Isuse, previe si me obvezao, da Te ljubim, previe Te je stajalo, dok si sebi pribavio
ljubav moju, previe bi bio nezahvalan, kada bih Te malo ljubio ili kada bih dijelio srce svoje
izmeu stvorova i Tebe, nakon to si mi dao Krv i ivot. Ja se elim odrei svega i sva svoja osjetila
staviti u Tebe. Ali, ja sam preslab da izvrim tu svoju elju; Ti, koji mije daje, daj mi jakost daje i
izvrim.

378
 Rani, ljubljeni moj Isuse, slatkom strelicom svoje ljubavi moje nevoljno srce, da
iznemognem od elje za tobom, da uvijek samo Tebe traim, da za tobom jedinim eznem i Tebe
uvijek naem. Isuse moj, Tebe jedinoga hou, i nita vie. Daj da to ponavljam cijeloga ivota, a
posebno na smrtnom asu: samo Tebe hou, i nita vie! O, Marijo, Majko moja, uini da od sada
nita drugo ne elim, osim Boga!
Litanije Duhu Svetomu na strani357.

DEVETI DAN
Ljubav je blago svakoga dobra!

Ljubav je ono blago, za koje Evanelje govori, da treba ostaviti sve da bi se postiglo, jer
ljubav nas ini dionicima prijateljstva Bojega! Sv. Augustin je rekao: "Zato, ovjee, trai dobra?
Trai jedino Dobro, u kojem su sva dobra!" No, Boga ne moemo nai, dok ne ostavimo zemaljske
stvari. Sv. Terezija pie: "Odijeli srce od stvorova i nai e Boga. Tko nae Boga, nalazi to trai."
"Sva radost tvoja neka bude Jahve: On e ispuniti elje tvoga srca!" (Ps 37,4) Srce ovjeje
neprestano trai dobra, koja ga mogu usreiti. Ali, ako ih ide traiti u stvorovima, koliko god da ih
primi, nikada nee biti zadovoljan; ali, ako nee drugo nego Boga, Bog e zadovoljiti svim
njegovim eljama. Tko je na ovoj zemlji sretniji od svetih? A, zato? Zato jer oni hoe i trae jedino
Boga!
Neki je vladar iao u lov, pa u umi susretne pustinjaka i upita ga to radi u toj pustinji? No,
pustinjak upita vladara to on tu radi. Vladar mu odgovori: "Idem u lov na divlja." Pustinjak na to
odgovori: "A ja idem u lov na Boga!"
Sv. Klementu neki je okrutnik nudio zlato i drago kamenje, ako se odrekne Isusa Krista, no
svetac uzdahne i zavapi: "Bog se zamjenjuje za malo blata!" Blago onome tko zna raspoznati ovo
blago boanske ljubavi i tei da ga postigne. Tko ga postigne, sam e se liiti svega, da osim Boga,
drugo nita nema. Sv. Franjo Saleki je rekao: "Kada u kui izbije poar, sve stvari se bacaju kroz
prozor."
Otac Pavao Segneri mlai, veliki sluga Boji, znao je rei, daje ljubav kradljivac, koji nas
liava svih zemaljskih osjeaja, tako da govorimo: to drugo da elim osim Tebe, Gospodine Boe
moj? Boe moj, ja do sada nisam traio Tebe, ve sebe i svoje zadovoljstvo, a time sam okretao lea
tebi, najveemu Dobru. Ali me tjei to prorok Jeremija govori, da je Gospodin dobar dui, koja Ga
trai. Ljubljeni moj Gospodine, poznajem zlo, to sam ga uinio, ostavivi
Tebe, i zbog toga alim iz svega srca. Poznajem neizmjerno blago, a to si Ti. Neu zlorabiti to
svjetlo: ja ostavljam sve i odabirem Tebe za jedinu svoju ljubav.
Moj Boe, moja ljubavi, sve moje, ja Te ljubim, Tebe elim, za tobom eznem! Doi, Due
Sveti, i svojim ognjem uniti u meni svaki osjeaj, koji nije za Tebe! Uini da ja budem sav tvoj, da
sve prevladam, da ti omilim. O, Odvjetnice i Majko moja, Marijo, pomozi mi svojim zagovorom!
Litanije Duhu Svetomu na strani 357.

DESETI DAN*

*Ako netko ovu devetnicu zapone na samo Spasovo, onda je potrebno jo i razmiljanje za deseti
dan, koje se stoga tu stavlja. Samo se po sebi razumije, da se ova devetnica u ast Duhu Svetome
moe obaviti uvijek kada se eli isprositi kakva milost!

to vie ovjek ljubi Boga, postaje svetiji! Sv. Franjo Borgija je govorio, da je molitva ono
to u srce ovjeje uvodi ljubav Boju; a mrtvljenje je ono to sa srca skida zemlju, da ga uini
sposobnim primiti oganj ljubavi. to vie zemlje ima u srcu, to manje ima mjesta za svetu ljubav.
Zato su sveci nastojali to vie mrtviti samoljublje i svoje osjeaje. Svetih ima malo, ali treba ivjeti
sa malo njih, ako se hoemo sa nekolicinom spasiti. Sv. Ivan Klimaki pie: "ivi sa nekolicinom,
ako hoe da sa nekolicinom kraljuje."

379
Sv. Bernard kae: "Savreno ne moe biti, nego samo izvanredno. Tko eli savreno ivjeti, treba
ivjeti izvanredno." Prije svega, trebamo imati elju da se posvetimo. Osim elje, trebamo i donijeti
odluku. Neki uvijek ele, ali nikako da prijeu na djela. Sv. Terezija je govorila, da se tih
neodlunih dua avao ne boji; a nasuprot njima, Bog je prijatelj odvanih dua. avao eli
prikazati kao oholost misao raditi puno za Boga. Bila bi oholost, kada bismo se pouzdavali to initi
oslanjajui se na vlastite sile. No, nije oholost odluiti se postati svet uzdajui se u Boga i govorei:
Sve mogu u onome, koji me jaa! Treba se ohrabriti, odluiti i zapoeti. Molitva sve moe. Ono to
mi ne moemo po svojim silama, moi emo s pomou Bojom, koji je obeao, da e nam dati to
god od Njega zamolimo. "to god hoete, itite i bit e vam." (Iv 15,7) Dragi moj Otkupitelju, Ti
eli moju ljubav i zapovijeda I mi, da Te ljubim. Ne, Boe moj, rei u ti, oslanjajui se na
Milosre tvoje, ne plae me moji poinjeni grijesi, jer njih | sada mrzim vie nego ikoje drugo zlo, i
znam da Ti zaboravlja na uvrede one due, koja se kaje i koja Te ljubi. Budui da sam Te vie od
drugih uvrijedio, elim Te, s tvojom pomoi, ljubiti vie od drugih.
Gospodine moj, Ti hoe da budem svet, i ja hou biti svet, da ti omilim. Ljubim Te,
Dobroto neizmjerna! Sav se ; predajem tebi. Ti si jedino moje dobro, jedina moja ljubav. Primi me,
ljubavi moja, i uini, da budem sav tvoj, i ne dozvoli da Te ikada vie uvrijedim. Daj da se sav za
Tebe istroim, kao to si se Ti sav istroio za mene. O, Marijo, Zarunice, koja najvie ljubi Duha
Svetoga, isprosi mi ljubav i vjernost!
Litanije Duhu Svetomu

LITANIJE DUHU SVETOMU

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Due Sveti, uj nas!
Due utjeitelju, uslii nas!
Oe, nebeski Boe,
Sine, Otkupitelju svijeta Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Due Sveti, koji izlazi od Oca i Sina,
Due Sveti, po ijem su nadahnuu
govorili proroci,
Due Sveti, koji svjedoi za Isusa Krista,
Due Sveti, na boanski Uitelju,
Due Sveti, po kojemu je Djevica Marija
zaela Sina Bojega,
Due Sveti, koji stanuje u nama,
Due istine,
Due mudrosti,
Due razuma,
Due jakosti,
Due pobonosti,
Due dobrog savjeta, Due znanja, Due straha Bojeg,
Due milosti i milosra, Due ljubavi, Due radosti, Due mira,
Due strpljivosti, Due blagosti,
Due dobrote i duhovne miline,
Due ustrajnosti,
Due umjerenosti,
Due poniznosti,

380
Due krotkosti,
Due vjere i ufanja,
Due istoe,
Due savjesnosti,
Due razboritosti,
Due ivota i spasa,
Due kreposti,
Due svih milosti,
Due Sveti, koji pronie Boje tajne, Due Sveti, koji nam pomae u molitvi, Due Sveti, po
kome smo se duhovno preporodili, Due Sveti, koji nam srca napunja boanskom ljubavlju,
Due Sveti, upravitelju misli i namjera srca,
Due Sveti, istitelju naih dua,
Due Sveti, ijom milou postajemo Boja djeca,
Due Sveti, posvetitelju i ravnatelju Crkve,
Due Sveti, koji si, poput goruih jezika,
siao nad apostole,
Sigurna pomoi u svakoj nevolji,
Slasti poetnika u tvojoj slubi,
Jakosti u tebi napredujuih,
Kruno savrenih,
Radosti anela,
Svjetlo patrijarha,
Pobjedo muenika,
Znanje priznavaoca,
istoo djevica,
Pomasti svih svetih,
Milostiv budi, oprosti nam Due Sveti!
Milostiv budi, uslii nas Due Sveti!
Od svakoga zla,
Od svakoga grijeha,
Od svih napasti i zasjeda avolskih,
Od svake preuzetnosti i zdvojnosti,
Od poricanja objavljenih istina,
Od grene okorjelosti i bezbonosti,
Od svake neistoe due i tijela,
Od duha bludnosti,
Od krivovjerja i svih zabluda,
Od svakog zloga duha,
Od zle i vjene smrti,
Po Tvojem izlaenju od Oca i Sina,
Po divnom djelovanju Tvoje milosti,
Po bezgrenom Zaeu Djevice Marije,
Po otajstvenom Zaeu Isusa Krista,
Po Tvojem silasku nad Isusa u rijeci Jordanu,
Po Tvom silasku nad apostole,
Na veliki dan suda Bojega,
Mi grenici, Tebe molimo, uslii nas!
Da nam se smiluje,
Da po tebi sveto ivimo,
Da se udostoji sve udove Crkve oivjeti i posvetiti, Da se udostoji svojom svetom milou uvijek
nas pratiti i pretei,
Da se udostoji dati nam darove prave svetosti, pobonosti i molitve,

381
Da se udostoji sve nae misli, rijei i djela sebi upraviti i posvetiti,
Da se udostoji dati nam da postignemo pravu poniznost i sve kreposti, Da obnovi u nama
pravednost i potenje, Da se udostoji zasaditi u nama dar krotke strpljivosti,
Da se udostoji dati nam milost suza,
Da se udostoji udahnuti nam iskrene osjeaje
milosra i ljubavi,
Da nas obogati boanskom istinom i milou,
Da se udostoji utvrditi nas u milosti svojoj,
Da nas primi meu svoje odabrane,
Da se udostoji usliiti nas,
Da po tebi Bogu ivimo,
Due Sveti Boe, molimo Te, uslii nas!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta,
izlij na nas Duha Svetoga! Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta,
poalji na nas obeanoga Duha Oevog! Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, daj nam
Duha Dobroga!
Due Sveti, uj nas! Due Utjeitelju, uslii nas!
Oe na,...
Blagoslivljajmo Oca i Sina sa Duhom Svetim! Hvalimo Ga i uzvisujmo u sve vijeke! Amen.
Pomolimo se! Boe, koji si svjetlou Duha Svetoga pouio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu
spoznamo to je pravo i Njegovoj se utjesi vazda radujemo!
Gospodine, zapali nam srce ognjem Duha Svetoga, da ti istim tijelom sluimo i neokaljanim srcem
omilimo!
Boe, kome je svako srce otkriveno, kome svaija volja govori i kome nije skrivena nijedna tajna,
oisti izljevom Duha Svetoga misli srca naega, da zasluimo savreno Te ljubiti i dostojno Te
hvaliti. Po Kristu Gospodinu naem! Amen. (Litanije Duhu Svetome su iz molitvenika "Rajska
vrata" (189B.g.), od dr. Josipa Stadlera, metropolite i nadbiskupa vrhbosanskog.)

MOLITVE DUHU SVETOMU

Molitve Duhu Svetomu za blagdane i nedjelje

(sv. Alfons Marija Liguori)

Boe, Due Sveti, evo nas pred tobom, da proslavimo tvoje velianstvo i Tebe za tvoje
milosti zazovemo. Doi k nama i udostoji se nastaniti u naim srcima. Naui nas moliti i pokai
nam kako da Te slavimo i u svemu ti omilimo. Udahni u nas pravu pobonost i sauvaj nas od svake
nemarnosti i rastresenosti. Sjedini nas sa sobom, da budemo jedno u tebi. Daj da Te tako slavimo i
zazivamo, te da naemo milost pred tobom i zavrijedimo vjenu nagradu, Ti, koji s Ocem i Sinom
ivi i kraljuje, Bog u sve vijeke vjekova. Amen.
Oe, nebeski Boe, Ti si nas stvorio, da se po nama proslavi, da nas uini dionicima svoje
dobrote, pred tobom se niice klanjamo, da ti se sa nebeskim stvorovima poklonimo i da Te hvalimo
i slavimo.
Hvala ti i slava u vijeke! Od tebe oekuju sva stvorenja, da im da hranu u pravo vrijeme. Ti
otvara ruku svoju i napunja sve to ivi blagoslovom. Ako li samo odvrati lice svoje, sve mora
poginuti; oduzme li dah svoj, pretvara se sve u prah. Poalji Duha Svojega i sve e se nanovo
stvoriti, i obnovit e lice zemlje.
Hvala ti i slava u vijeke! Rijeju Gospodnjom utvrena su nebesa i dahom usta Njegovih sav ukras
njihov.
O, Boe, Ti Oe svjetlosti, od koga svako dobro dolazi, udijeli nam sa tjelesnim kruhom i
duhovnu hranu, milost Duha Svetoga! Podri pravednike u dobru, poboljaj grenike, podaj svima

382
 Duha svoga, da uvijek misle i rade to je ispravno, da uzmognemo svi mi, koji bez tebe ne
moemo opstati, potpuno po tvojoj Volji ivjeti, po Isusu Kristu, Gospodinu naemu. Amen.
O, Isuse, pobjednie nad smru i Paklom, uzaao si na Nebo i poveo sa sobom pravednike iz
Nadpakla i primio si od Oca darove za ljude, da ih meu njima podijeli kao nagradu za pobjedu. Ti
uzlazi na Nebo, da sve napuni svojim darovima.
Hvala ti, Isuse, u vijeke! Gospodine, velike stvari ini svojoj Crkvi, njome upravlja velikom moi,
milosre tvoje traje od koljena do koljena za sve, koji se tebe boje. udnovat si u svecima svojim;
daje im jakost i snagu za borbu i vodi ih k savrenstvu.
Hvala ti, Isuse, u vijeke! Zapovijedi, Isuse, moi svojoj, da dovri ono to si za nas zapoeo!
O, Isuse, Kralju slave i Gospodaru sila, koji si pobjedonosno uzaao na Nebo, ne dopusti da
se alostimo, nego nam poalji obeanoga Utjeitelja, Duha Oevog, da nam udijeli blago tvojih
milosti, to si nam ih stekao svojom mukom i smru. Ti, koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova.
Amen.
Due Sveti, Due Oev i Sinov, Ti si pravi Bog, djelitelj svih milosti Kristovih. Ti si u
plamenim jezicima siao nad apostole i udijelio im puninu svojih milosti.
Uei u nama svoju ljubav! Ti si ljubav izmeu Oca i Sina. Po tebi se izljeva Boja ljubav u naa
srca. Krtenjem posveuje ljude i ini ih djecom Bojom i djecom svete majke Crkve. Ti stanuje
i djeluje u njima kao u svojem hramu, da ih uini po uzoru Isusu. Ti si onaj, koji nas u Kristu
potvruje, daje nam se u srce, kao zalog i peat.
Uei u nama svoju ljubav! Blago onima, koje Duh Boji vodi oni su djeca Boja i subatinici
Kristovi. Oisti, Oe nebeski, srca naa, ulij u njih Duha Svetoga i oplodi ih rosom milosti na svet
ivot. Po Isusu Kristu, Gospodinu naem. Amen.
Boe moj, velik si i moan u svojem Kraljevstvu i slavan u svojoj svetoj Crkvi. Ti si je
ustanovio na spas ljudi, kao zarunicu neokaljanu, sebi si je pridruio. Ti je ui svjetlom Duha
Svetoga i uvodi je u svaku istinu; Ti je posveuje milou i njom upravlja do svretka svijeta.
titi i uzvisi svoju svetu Crkvu! Doi, najvei Gospodaru, i posveti prebivalite svoje. Ti prebiva
usred Crkve svoje i u pravo vrijeme joj pritjeeu pomo. Raspri njezine neprijatelje dahom usta
svojih i pokai se naim Osloboditeljem. Ti si nae utoite u protivtinama i naa nada u
nevoljama.
titi i uzvisi svoju svetu Crkvu! Podigni se, Gospodine, i rasprit e se neprijatelji tvoji, i
razbjeat e se pred licem tvojim oni, koji Te mrze. Molimo Te, milosrdni Boe, doi pomoi svetoj
Crkvi svojoj, da se, Duhom Svetim sjedinjena, nikakvom navalom neprijateljskom ne potrese. Po
Isusu Kristu, Gospodinu naem. Amen.

Molitva Duhu Svetomu za svaki dan

(sv. Augustin)

O, boanska Ljubavi, sveta zajednico Svemonog Oca i Preblaenog Sina, svemona

pomoi, Due Sveti, predobri Tjeitelju alosnih! Izlij se svojom jakom silom u dno srca moga,
prebivaj u njemu i razveseli sve tamne kutove te zaputene kue trakom svoga sjajnoga svjetla;
pohodi me i oplodi obilnom rosom svojih milosti tvrdu zemlju due moje, koja odavno potpuno
suha gine i vene.
Rani strelicom svoje ljubavi moju nutrinu, uei i pronikni spasonosnim plamenom duh
moj, rasvijetli me ognjem svete revnosti i saei sve to je neisto, a to se tako vrsto dri due mi i
tijela! Napoji me rijekom svojih slasti, da vie ne poem za otrovnom slau ovoga svijeta. Sudi mi,
Gospodine, i odvoji me od naroda nesvetoga, ui me vriti tvoju Volju, jer Ti si Bog moj! Vjerujem
da Ti svakoga, u kome stanuje, ini hramom Oca i Sina. Blago onome, tko Te za gosta primi, jer
e se, po tebi, u njemu nastaniti i Otac i Sin.
Doi, predobri Tjeitelju alosne due, Zatitnie i Pomonie u srei i nesrei. Doi, tite
slabih, Pomonie palih! Doi, Uitelju poniznih, Unititelju oholih! Doi, preljubezni Oe sirotih,
Okrepitelju bolesnih, Zvijezdo morska onih, koji plove na moru, luko spasa, jedini ukrase svih ivih
i jedini spase svih umiruih!

383
Doi, Due Sveti, smiluj mi se i promjeni me po svojoj volji. Udostoji se k meni doi, da ti moja
poniznost prema tvojoj veliini, moja slaboa prema tvojoj jakosti, prema punini tvoga Milosra,
omili. Po Isusu Kristu, mojem Spasitelju, koji s Ocem, u tvojem jedinstvu, ivi i kraljuje u sve
vijeke vjekova. Amen.

Duhu Svetomu za pobonost Njegovoj Zarunici

(sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

O, Due Sveti, udijeli mi sve ove milosti i zasadi, zalijevaj i uzgajaj u dui mojoj ljubeznu
Mariju, to pravo Drvo ivota, da raste, cvjeta i donese obilne plodove ivota.
O, Due Sveti, udijeli mi veliku pobonost i veliku naklonost prema Mariji, svojoj
boanskoj Zarunici, daj da naem veliku pomo u njezinom majinskom krilu i neprestano utoite
u njezinom milosru, da u njoj, na naravan nain, oblikuje u meni Isusa Krista, velikog i monog,
sve do punine njegove savrene dobi. Amen.

Molitva Duhu Svetomu da po Mariji, svojoj Zarunici, oblikuje Boje sinove

(sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Due Sveti, spomeni se da proizvede i uoblii sinove Boje sa svojom boanskom i

vjernom Zarunicom Marijom. Ti si s njome i u njoj uobliio glavu izabranih; Ti mora s njome i u
njoj uobliiti i udove. Od tebe ne proizlazi nijedna boanska osoba u Bogu, ali zato Ti sam
uobliuje sve boanske osobe izvan Boga, i svi sveti koji su bili i koji e biti do kraja svijeta bit e
djelo tvoje Ljubavi, koja se ujedinjuje s Marijom. Spomeni se svoje zajednice. To je tvoja zajednica,
stvorena tvojom Milou; ako ovjek na nju prvi stavi ruku, nee nita postii; ako to svojega stavi
s tvojim, pokvarit e sve, sruit e sve. Svoje se zajednice spomeni: to je tvoje djelo, veliki Boe; Ti
ga ostvari, jer je ono posve boansko: od svih strana svoje vladavine skupi, pozovi, saberi svoje
izabranike, da podigne etu protiv svojih neprijatelja.

Due Sveti Boe ljubavi

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Doi Oe svjetla, doi Boe ljubavi, oblikuj moju molitvu, pokai mi istinu, daj da u moju
duu sie ar tvog plamena, neka prome moju duu i ispuni je Bogom. Doi Due Sveti koji
podie muenike, ispovjedaoce, apostole, proroke, velike heroje i velika srca. Moj spasitelj je
slijedio tvoje vodstvo, da bi ga nasljedovao vodi i mene kao njega. Due Sveti, ti koji ini uda
nemonim smrtnicima, nadahnjuje prorotva neukim siromasima snagom svoje milosti ojaaj
moju slabost, govorei dubinama moga srca istopi led koji je u mojoj dui. Udalji me od
pomodarstva, puta kojim mnogi hode, od tog komotnog privida punog bezumnosti i nepravde.
Pokai mi put gotovo svima nepoznat koji bez privida sigurno vodi ravno u Nebo k tebi.
Due Sveti milou otvori moje ui da uju rijei vjere, da bi opsluivao divote tvog
boanskog zakona, da bi samo Boga sluao preko svakog propovjednika, i viui odbacio lani
svijet. Govori, tvoje rijei traim dan i no, govori srui idole koji se bore protiv tvoje ljubavi,
govori da bi pjevao pobjedu protiv svih mojih neprijatelja, govori da bih posjedovao slavu i njoj se
podloio. Govori Due Sveti, uini da u mom srcu provrije izvor ive, iste i spasonosne vode koja
e spasiti najvee grenike, ozdraviti neizljeive, na kojemu e otvoriti oi i zadobiti oprotenje
najvei grenici i poletjeti k nebesima. Vie od Magdalene, od Lazara u grobu, od Samaritanke
traim tu vodu, elim je piti, znam da je dragocjeni dar, i to je dar vei Ti e biti vie proslavljen.
Podupri moju nemo, ivua sam trstika, zaustavi moju nepostojanost. Mijenjam se vie od
vjetra, raspri moje neznanje, slijepac sam od roenja smiri moje strasti u protivnom u propasti.
Bez tebe moja dua je pustinja, prazni se od svakog dobra. Bez tebe trim putem propasti i za
sitnicu padnem, ne mogu ni misliti, ni rei, ni initi bilo kakvo dobro za Boga osim ako mi ti u
svemu pomogne. Udijeli mi tvoju mudrost, slast istine, ljubav koja potie a ne sili volju, tu plodnu

384
milost, oaravajuu privlanost, sveti i duboki mir i svemoguu pomo. Ako eli da plaem, da mi
je srce potreeno tad mi daj mrnju na moje grijehe, daj da te dobro upoznam i uzljubit u te. Obrati
me veliki uitelju i bit u obraen.
Ti se ne eli protiviti mojoj zloj volji i zbog toga se trebam bojati moje vlastite slobode.
Privlanostima i pozivima tvoje milosti preesto sam se opirao, predajem se svom vlau uzmi
mjesta u meni. Veliki Boe budi uitelj mom srcu kako bih ljubio, mom duhu kako bi spoznao,
mom jeziku kako bih poticao, mojim sjetilima i moima kako bih dobro inio i trpio i u svemu ti
sluio. Uini od mog srca hram, od mog jezika instrument da svima govorim rjeito i primjerom. Po
Isusu i Mariji u meni moni vladaj da bi vjeno slavio samo Boga. Djevice sveta i vjerna, zarunice
Duha Svetoga, promijeni moje buntovno u ponizno i raskajano srce. Daj mi posluno srce vjerno
glasu Duha da bi ivio sveto Evanelje njegove savjete i zapovijedi.

Duhu Svetom, izvoru mira i svjetla

(Bl. Mirjam od raspetoga, karmelianka)

Due sveti Izvore mira i svjetla: doi me prosvijetliti! Gladna sam: doi me nahraniti! edna
sam: doi me napojiti! Slijepa sam: doi da progledam! siromana sam: doi me obogatiti!
Neznajua sam: doi me pouiti! Doi, moja utjeho! Doi, moja radosti! Doi, moj mire, moja
snago, moje svjetlo! Due Sveti, tebi se predajem! Due Sveti, prosvijetli me! Ljubavi Boja, sagaj
me! Na pravi put vodi me! Marijo, Majko moja, pogledaj me! S Isusom blagoslovi me! Od svakoga
zla, od svake prijevare, od svake opasnosti, ouvaj me!

Molitva Duhu Svetom; ostajem s vama

(sv. Edith Stein)

Ti li si slatko svjetlo, to me ispunja i moga srca tamu rasvjetljuje? Vodi me poput majine
ruke, i ako bi me napustio, ne bih vie znala ni korak uiniti. Ti si prostor koji okruuje moj bitak i
u sebi ga skriva. Iz tebe otputen u nitavilo se pada, iz kojeg ti na svjetlo uzdie. Ti, blii meni
nego ja samoj sebi i unutarnjiji od moje najdublje nutrine a ipak nedokuiv i neshvatljiv, kojeg ni
jedno ime ne obuhvaa: Due Sveti vjena ljubavi! Nisi li ti slatka mana, to se iz srca Sina u
moje srce pretae, anela i svetaca hrana? On, koji je iz smrti ustao na ivot, on je i mene na nov
ivot probudio iz sna smrti. I nov ivot daje mi iz dana u dan, i jednom neka me njegova punina
prome, ivot od tvoga ivota da, ti sam: Due Sveti vjeni ivote!
Ti li si zraka, koja od prijestolja suca bljesnu i prodrije u dubinu noi due, koja nikad sebe
samu ne spozna? Milosrdno-neumoljivo prodire ona u bore skrivene. Uplaena od pogleda sebe
same, ustupa prostor svetom strahu, poetku one mudrosti, koja dolazi iz visine i u visinu nas vrsto
usidruje, u tvom djelovanju, koje nas nanovo stvara: Due Sveti zrako sveproimajua! Ti li si
punina duha i snage, kojim Janje skida peate s Bojeg vjenog promisla? Tobom poticani jau
glasnici Suda svijetom i otrim maem razluuju kraljevstvo svjetla od kraljevstva noi. Onda e
biti novo nebo i nova zemlja, i sve dolazi na svoje pravo mjesto, po tvome dahu: Due Sveti
pobjednika silo!
Ti li si graditelj, koji vjenu katedralu sazda, to od zemlje kroz nebo see? Tobom oivljeni
uzdiu se stupovi visoko i stoje nerazorivo vrsti. Oznaeni vjenim imenom Bojim uspravljaju se
prema svjetlu, nosei kupolu, koja sveti hram okrunjujui zatvara, tvoje djelo koje svijet obuhvaa:
Due Sveti Boja oblikujua ruko! Ti li si, koji svijetlo zrcalo stvori, najblie prijestolju
Svevinjega nalik moru od kristala u kojem se boanstvo ljubei motri? Ti se priginje nad tvoga
stvorenja najljepim djelom i blijetei svijetli ti tvoj vlastiti sjaj ususret. I svih bia ista ljepota
sjedinjena u dragom liku Djevice, tvoje zarunice bez mane: Due Sveti Stvoritelju svemira!
Ti li si slatka pjesma ljubavi i svetog straha, to vjeno odjekuje oko prijestolja Trojstva,
svih bia isti zvuk u sebi spaja? Suglasje koje glavi udove pridruuje, u kojem svaki svoga bitka

385
tajanstven smisao sretan nalazi te kliui iarava, slobodno oputen u tvome strujanju: Due Sveti
vjeno klicanje!

Molitve Duhu Svetome

(Sv. Katarina Sijenska)

Doi, Due Sveti, u moje srce i svojom moi privuci ga sebi! Daj mi svoju ljubav i strah!
uvaj me, Gospodine Isuse Kriste, od svake zle misli. Ogrij me svojom presvetom ljubavlju, sveti
moj Oe i mili moj Gospodine, pomai mi u svakom mojem radu. Amen.
Slatka ljubavi i neprocjenjivo dobro, ti slui i posluuje svoje najbjednije stvorove. O
ljubavi! O vatro ljubavi! Budui da je Duh Sveti vrsto odijelo koje odbija svaki udarac, odijelo
vatre protiv hladnoe, hrana da ne umre od gladi, krevet da se odmori. On Duh Sveti, slatki je
pratilac due. On e biti uz nas na koncu naeg ivota, da se odmorimo na krevetu u tihom moru
boanske Biti, gdje emo vjeno gledati Boga.

Vjenom Ocu za dar Duha Svetoga

(Sv. Katarina Sijenska)

O Oe, ognju ljubavi! Ti si nam dao najobilnijega i najblaega Duha Svetoga da nam bude
posluiteljem. On je ljubav, On je ona vrsta ruka koja je drala probodenu i avlima prikovanu
Rije na drvu kria. On je uinio da ono preslatko tijelo dade svu svoju krv koja nam jedina moe
dati ivot i drati skupa svaki kamen nae zgrade. Svaka nam krepost dobro dolazi i daje ivot ako
se samo temelji na Kristu i ako je oroena njegovom krvlju. Da, on nas je sazdao sa svojom krvlju i
podigao tako vrsti zid da ga ni avli, ni stvorovi, ni tua, ni oluje, ni vjetar ne mogu sruiti ako to
mi ne elimo.

Due Sveti usavri u nama Isusovo djelo

(sv. papa Ivan XXIII)

Due Sveti, utjeitelju, usavri u nama djelo koje je zapoeo Isus, daj da naa molitva koju
obavljamo u ime itavoga svijeta bude snana i postojana; ubrzaj kod svakoga od nas sazrijevanje
do dubokog duhovnog ivota; daj oduevljenje naem apostolatu koji eli dostii sve ljude i sve
narode, sve koje je otkupila Kristova krv i koji su njegova batina. obuzdaj u nama preuzetnost i
uzdigni nas prema svetoj poniznosti, prema pravom strahu Gospodnjem, prema plemenitoj
hrabrosti.
Neka nas nijedna zemaljska sputanost ne sprijei da budemo vjerni naem zvanju, neka
nikakav interes ne sputava zahtjeve pravednosti, neka nikakva proraunatost ne ogranii neizmjerne
prostore ljubavi na uskogrudnost sebinosti. Neka nam bude veliko traenje i potovanje istine,
spremnost na rtvu sve do kria i do smrti, i neka napokon sve odgovara zadnjoj molitvi Sina
nebeskom Ocu i onom izlijevanju Tebe Svetoga Duha ljubavi koju htjedoe Otac i Sin izliti na svoju
Crkvu i njezine ustanove, na pojedine ljude i na sve narode. Amen.

Due Sveti lijei nae rane

(Sv. Ante Padovanski)

Due Sveti koji si ljubav Oca i Sina, udostoj se pokriti svojom ljubavlju mnoinu naih
grijeha. Tebi neka je as i slava u vijeke vjekova. Ponizno te molimo, Due Sveti, da poput
plemenitog Samaritanca izlije lijek svoga milosra na rane nae due. Zavij ih zavojima svoje
milosti, stavi na duh u sedlo posluha, povedi nas u zaklon obraenja, povjeri nas strai skruenosti
duha, da dugo ostanemo pod tvojom skrbi da bismo uz zalog istinske pokore zadobili izgubljeno
spasenje. A nakon to ga opet dobijemo, uini da imamo snage vratiti se putu koji vodi tebi, a s

386
kojega smo skrenuli. Uz tvoju pomo ti koji s Ocem i Sinom ivi i kraljuje jedini Bog u vijeke
vjekova. Amen.

Due Sveti svojom ljubavlju pokrij nae grijehe

(Sv. Ante Padovanski)

Due Sveti koji si ljubav Oca i Sina udostoj se pokriti svojom ljubavlju mnotvo naih
grijeha. Ognju ljubavi sii na svakoga od nas i uini da na jezik uzmogne ispovjediti grijehe pa da,
priznavajui ih bez ikakvog prikrivanja zavrijedimo ivot nebeski te da s anelima pjevamo vjenu
hvalu. tebi neka je ast i salva u vijeke vjekova. Amen.

Duh Sveti i poljubac

(Sv. Geltruda)

O Due Sveti, ljubavi, Ti si slatki poljubac presvetog Trojstva, koji sjedinjuje Oca i Sina. Ti
si onaj blagoslovljeni poljubac kojim je Bog poljubio ovjeanstvo po Isusu Kristu. O preslatki
poljupe, tvoj vez neka ne ostavi mene zrnce praine, tvoji zagrljaji neka me obuhvate da bi postala
jedno s Bogom. Daj da kuam tvoje slasti ivuu Boe i dopusti mi da se potpuno s tobom sjedinim.
Ti si moje bogatstvo, nita drugo na nebu i na zemlji ne sanjam, ne elim i ne nadam se.

Due Sveti, Ti si nagrada svetaca

(Sv. Marija Magdalena de Pazzi)

Doi Due Sveti, doi Oevo sjedinjenje, naslado Rijei, slavo anela. Due istine, ti si
nagrada svetaca, svjetlo u tami, bogatstvo siromaha, blago onih koji ljube, zasienje ogladnjelih,
utjeho hodoasnika. Doi Due Sveti odmore, radosti i hrano naih dua. Doi Due koji potie
svaku istu misao, lahore svake utjehe, saetku svake jasnoe. Doi Due Sveti i iskorijeni sve to
sprjeava da budem potpuno tvoja. Amen.

Duh Sveti i cjelovito predanje

(Sv. Ivan Eudes)

Due Sveti potpuno se predajem tebi. Zagospodari potpuno mojom duom vodi me u
svakom mom djelovanju i daj da ivim kao pravo Boje dijete, kao zdravi ud Isusa Krista i kao
osoba koja je roena od tebe, tebi potpuno pripada i koju ti dokraja posjeduje, potie i vodi.
Amen.

Duh Sveti i nada

(Sv. imun)

Doi Due Sveti, doi svjetlo istine, doi vjeni ivote, doi skriveno otajstvo, doi
bezimeno blago, doi neizreciva stvarnosti, doi osobo koja izmie ljudskom shvaanju, doi
besmrtna radosti, doi istinska nado svih spaenika, doi uskrsnue mrtvih, doi Ti kojega je moja
siromana dua eljela i eli, doi ljubitelju samoe meni samotnjaku koji kao to vidi je sam, doi
Ti koji si postao moja enja, Ti koji si uinio da te udim, Ti kojega ljudsko srce me moe ne
eljeti. Doi moj udahu i ivote moj, doi utjeho moje bijede, doi moja radosti i slavo moja, moja
vjena slasti. Zahvaljujem Ti jer si bez pomijeanosti i promijene postao sa mnom jedan duh, te
iako si Bog iznad svih stvari postao si za mene sve u svim stvarima.
Due Sveti izlijei nas! Neizreciva hrano besplatno darovana, svijetli platu koji pokriva i
titi, Ti isti od svake mrlje moi koja iscrpljuje avle, danu bez zalaza, daru koji nikome nije
odbijen. Due Sveti izlijei nas, Ti sveprisutno djelovanje, svakodnevna duhovna obnovo, udijele u
Bojoj svetosti, jako svijetlo u kome se vidi Bog, krila Boje ljubavi koja uzdiu u visoko, Ti

387
objavo otajstava vjere, slobodo od svake ispraznosti, drugovanje svetosti djece Boje, nutarnji
ukrasu vjernika, utjeho prisnosti s Bogom, doi! Amen.

Duh Sveti i srce

(Sv. Pavao od Kria)

O Due Sveti, due beskrajnog svijetla, beskrajne slasti, doi u moje srce! Doi beskrajno
dobro, doi beskrajna ljubavi! Doi sami istiniti Boe s Ocem i Sinom! Doi beskrajna ljubavi,
boravi u ovom siromanom raskajanom srcu! Doi ljubavi moja, i slasti moja! O svjetlo moje, o
ivote moj, o utjeho moja, o blago moje, o bogatstvo moje, o moje istinsko dobro, o moja jedina
nado, o Boe moj, o sve moje! Doi uzdiem umirui od ljubavi, doi ne mogu vie trpjeti muku da
te ne ljubim! Doi i saezi me sve do sri mojih kostiju! Amen.

Duh Sveti i preobraenje

(Sv. Robert Bellarmino)

Due Sveti, kad ti, boanska vatro, dolazei s visina poinje zapaljivati ljudsko srce strasti
odmah slabe i gube njihovu snagu. O blaena vatro koja ne izgara nego prosvjetljuje, a ako
izgara saie zla duhovna stanja due da se ivot ne bi ugasio. Tko e me obaviti ovim
plamenom? Vatrom koja me isti, koja iz mog duha odstranjuje tamu i mrak krive savjesti svijetlom
istinske mudrosti koja preobraava u goruu ljubav hladnou lijenosti. Tvoj plamen ne doputa
mom srcu da otvrdne nego ga svojim toplinom uvijek ini gipkim, poslunim i pobonim. Neka me
on oslobodi od tekog tereta zemaljskih zabrinutosti i svjetovnih elja i neka na krilima svete
kontemplacije koja hrani i umnaa ljubav nosi moje srce toliko u visinu da mogu ponoviti s
prorokom: Razveseli duu sluge svoga , Gospodine, jer tebi duu uzdiem! (Ps 86.4). Amen.

Duh Sveti i poetak

(Sv.Bazilije Veliki)

Due Sveti, Due dobrote doi! U tebi ljepota prvotne slika zasja u dui, po tebi strasti slabe,
po tebi se avli odgone, u tebi se oprataju grijesi, ti dijeli darove i karizme, po tebi se uzdiu srca,
ti vodi slabe za ruku. Due Sveti, Due dobrote doi! U tebi napredni postaju savreni, po tebi svi
imaju dostatnu milost u tebi je svetost mogua, po tebi se ostvaruje sud Kristov, u tebi se dogaa
uskrsnue duhovno, po tebi dua postaje hramom Bojim. Due Sveti, Due dobrote doi! Amen.

Duh Sveti i stvorenja

(Sv. Albert Veliki)

Gospodine Isuse, koji si se vratio Ocu poalji nam Duha Svetoga tjeitelja koji se bori u
nama, ukazujui na grijehe prisutne u svijetu a koje grijeh skriva, i ini da istinska pravednost i
krajnji sud iziu na vidjelo. Poalji tvoj Duh ljubavi da se svijet zapali, tvoj Duh istine da bi svijetu
dao savjet, tvoj Duh punine da se svijet ostvari, tvoj Duh obraenja da se svijet vrati Ocu koji
sjedinjuje u sebi sva stvorenja. Amen.

Plamen Duha Svetoga

(Sv. Efrem Sirac)

Hvala ti Gospodine Isuse za plamen i Duh u krilu tvoje Majke Marije, plamen i Duh tvoga
krtenja na Jordanu, vatru i Duha Svetoga u kaleu i kruhu. U tvome Kruhu je skriven Duh koji se
ne jede. U tvome vinu prisutna je vatra koja se m moe piti. Duh je tvome Kruhu, Vatra u tvome
vinu, najudesnije otajstvo koje su nau usne ikada okusile.

388
 Duh Sveti i Kraljica
(Don. Jakov Alberione)

O Due Sveti po zagovoru Marije kraljice Duhova izlijei moj razum od nepromiljenosti,
neznanja, zaborava, tvrdoe, predrasuda, zabluda, zastranjenja i daj da u svemu vidi Isusa Krista,
Mudrost. Ozdravi moje osjeaje od ravnodunosti, nepovjerenja, zlih sklonosti, strasti, alosti, daj
da imam pravedne i dobre osjeaje i sklonosti u svemu u Isusu Kristu ivotu. Ozdravi moju volju
od bezvoljnosti, olakosti, nepostojanosti, lijenosti, protivljenja i zli navika i daj da zaivi u meni
Isus Krist Put, i nova ljubav prema onome to ljubi Isus i prema Isusu Kristu samome. Boanski
uzdigni moj razum darom Razuma, mudrost darom Mudrosti, znanje darom Znanja , razboritost
darom Svijeta, pravednost darom Pobonosti, jakost darom Jakosti i umjerenost darom Straha
Bojega. Amen.

Duh Sveti i svetost

(Sv. Augustin)

Due Sveti uzdii u meni, da mislim na svete stvari. Potakni me da ljubim svete stvari,
zavedi me da traim, ojaaj me da gledam na njih, titi me da vie ih ne izgubim. Doi Due Sveti
koji u nekima ini udesa, u drugima navijeta istinu, u nekima uva djevianstvo, u drugima
uva branu stidljivost. Doi Due Sveti koji ini neto u nekim svecima a drugo u drugima, a
svakome doputa da ostvare djelo i daje da ive. Amen.

Duh Sveti i snaga

(Papa Pavao VI)

Due Sveti izvorna snago u svemiru obnovi tvoja udesa! Ti sveopa prisutnosti, skladu
vremena spasenja, Boji poticaju u nutrinama, Ti otajstveni kao to je to ljubav, desnice Oeva,
energijo koja iz kria izlazi obnovi tvoja udesa! Due Sveti pomazanje milosti, budioe
pozaspalih snaga, sjedinjenje s Kristom, duhovni odmoru pravednika, mjero kranske zrelosti,
snago neosvojiva obnovi tvoja udesa!

Due Sveti blago Boje i blago due

(Ivan Ruysbroeck)

O Due Sveti Ti si blago boje i blago due, veza ljubavi koja obuhvaa i proima sve
duhove sabrane u jedinstvo radosti i slasti. Ti si ljubav koja razdire i kojom izgaraju oni koji
ljubljeni. Ti si Boji prst koji je stvorio svemir i razdijelio sve svoje nadnaravne milosti svima koji
su se tebi obratili. Ti si ocean bez granica iz kojega proizlazi svako dobro i gdje svako dobro ostaje.
Ti si svijetlo sunce koje sja i iri svoju toplinu u zenitu due koji privlai razum. Ti si ivi izvor
neprekidni koji iz nutrine prema vani tee u sedam glavnih rijeka. Ti si onaj koji daje sedam darova
koji ine kraljevstvo due plodno svim krepostima. Amen.

Duh Sveti i nae slabosti

(Sv. Izidor Seviljski)

Pred tobom Due Sveti osjeamo sav teret naih slabosti ali smo ipak svi sabrani u tvoje
ime, doi i pomozi nam, sii u naa srca, pokai nam put koji trebamo slijediti, uini Ti sam u nama
ono to trai od nas. Ti sam nadahnjuj i vodi nae odluke jer samo Ti sa Ocem i njegovim Sinom
nosi tako sveto i slavno ime. Ti koji ljubi red i mir ne dopusti da povrjeujemo pravednost, da
zalutamo u neznanju, da sudimo birajui po ljudskim simpatijama, da nas uvjetuju osobe ili slube.

389
Due Sveti privuci nas sebi darom svoje milosti da budemo jedno s tobom te se ni u emu ne
udaljimo od istine. Uini da mi sabrani u tvoje sveto ime znamo kontemplirati dobrotu skupa s
odlunou tako da sve inimo u skladu s tobom isekujui da nam po vjernom vrenju dunosti
bude u budunosti darovan vjeni ivot. Amen.

Due Sveti Posvetitelju

(Bl. Jelena Guerra)

Doi Due Sveti, doi vjena ljubavi koji obnavlja tvojim posvetnim djelom lice zemlje,
doi jer svijet prepun nasilja i besmislica ne moe biti obnovljen nego po tvojoj beskrajnoj mudrosti
i svemoguom kreposti. Doi najie svjetlo i prosvijetli one koji upravljaju narodima da ih vode u
duhu Evanelja kako bi djelovali svi za ope dobro. Doi Due Sveti i obnovi svijet.
O obeani i ueni Utjeitelju, Due Sveti koji proizlazi od Oca i Sina koji si usliao
jednodunu molitvu Isusovih uenika bratski sabranih u Cenakulu i siao na Crkvu koje se raala
zapali ponovno, molimo te tvoj Boanski plamen u srcima ljudi. Neka tvoja svjetlost zasja do na
kraj zemlje i sjedini bratske Crkve. Amen.

Duh Sveti i pobonost

(Bl. Jelena Guerra)

Isuse poalji svoga Svetoga Duha neka On prome moju duu, neka je zapali i posveti da
vie ne ivim nego u Duhu Svetome, da tako nalikujem na tebe koji si od jaslica do kria inio i
trpio voen jedino Ljubavlju. to bi mi moj Isuse koristilo zajednitvo s tobom bez zajednitva sa
tvojim Svetim Duhom? Zato te molim i ponavljam izli tvoga Duha, udijeli mi ga kao svijetlo koje
obasjava, kao uitelja koji poduava, kao vou koji upravlja, kao izvor koji gasi e, isti i
oplouje, kao pratilac na putu i utjeha, kao vez koji me utvruje uvijek u tvome prijateljstvu.
Doi Due Sveti koji si promijenio hladna i plaljiva srca u srca zapljena ljubavlju puna svete
odvanosti, uini u meni to si uinio na dan Pedesetnice, prosvijetli, zapali, ojaaj ovu duu i
osposobi je da uzvrati svome Bogu ljubav za ljubav. Neka se ta ljubav sastoji u svetim djelima i
trajnom umiranju sebi u iskrenoj poniznosti, gorljivoj pobonosti i velikodunoj rtvi. Amen.

Ponovno raanje
(Bl. Jelena Guerra)

Gospodine Isuse molim te udijeli tvoga Svetoga Duha mojoj dui, ponovno me krsti u tvojoj
krvi, pridrui me euharistiskoj rtvi, obogati me uvijek novim veim milostima pogotovu uli mi dar
iskrene i ustrajne molitve. Daj mi novo srce oieno tvojom ljubavlju da moja osjeaji iako
siromani tebi budu po volji. Pohodi Gospodine ovo siromano srce i preobrazi ga u izabranu
posudu. Potvrdi moje nakane kako ne bi bile iskrivljene i odve ljudske i daj da moja djela budu po
tvojoj volji. Uini da nalikujem na tebe po strpljenju da mi postane milo s tobom raditi i trpjeti . Daj
Gospodine da govorim oslukujui tvoga Svetoga Duha da te tako slave moje rijei i budu na
duhovnu korist blinjemu. Tebi predajem cijelo moje bie da ga Ti tvojim Duhom oblikuje,
obnovi, preobrazi i potpuno sebi suoblii.
Molim te Isuse da se ponovno rodim, da se rodim odozgo, molim te ponovno me krsti i
obnovi u tvom Svetom Duhu. Neka samo On nadahnjuje moje misli, ptie moju volju, bude centar
mojih osjeaja, vodi moje rijei, podupire moju nadu, potie moja djela i bude njihov cilj i prijatelj
moga srca, moj ivotni pratilac, moja utjeha u smrti i blago u vjenostiNeka moj ivot bude
trajno raanje i rast u Duhu Svetome. Amen.

390
 Slatki goste due
(Bl. Jelena Guerra)

O Due Sveti slatki goste due ulij u nas, molimo te, blistave zrake svoga svijetla da
shvatimo uzvienu i utjenu istinu tvog boravka u nama. Daj da budemo duboko svjesni da Ti
uistinu boravi u nama, i jo vie daj da osjetimo tvoju prisutnost za vrijeme molitve budui da
imamo milost da molimo s tobom nae na alost hladne i rastresene molitve. Sjedini s njima
neizrecive uzdahe tvoje ljubavi. O Boanski due probudi nas iz nae pospanosti i pomozi nam da
znamo vrednovati tolike milosti i na njih odgovoriti.
A gdje da idem moj Boe ako se udaljim od tvoga Duha? Zar nije tvoj Duh odmor u
naporima, utjeha u plau i najbolji tjeitelj u najbolji tjeitelj u mukama? Ti si Due Sveti rekao da
onim koji Boga ljube sve se na dobro okree. Oivi moju vjeru pa da vjerujem u ova utjena
obeanja koje bude nadu. Ne molim da me oslobodi od patnji nego da patnje pretvori u vjebanje
u istinskim krepostima i rast u svetoj ljubavi. Slatki goste due daj da osjetim tvoju dobrohotnu
prisutnost jer si obeao da e biti sa tvojom vjernom slukinjom kada trpi. Molim te za mirnu
strpljivost i jakost da trpim bez grijeha, bez tualjki, bez potitenosti duha nego u vedrom miru i sa
zaslugom, ekajui u vrstom povjerenju utjene uinke tvoje dobrote, da se odmorim pod tvojim
krilima i u tvoje ruke poloim svoj duh, svoje tijelo i sve svoje kako bi se na meni uvijek vrila
tvoja sveta volja.
O Due Sveti, vjena ljubavi, slatki prijatelju i goste due doi, doi u mene i ulij tvoju
snagu svim mojim moima, upali svojom ljubavlju moje srce, doi boravi u meni i ne dopusti da
grijeh, nepostojanost i lijenost me odvoje od tebe koji si slatki gost due. elim da Ti to bude za
mene da bi i ja mogao biti tvoj gost u Nebu i tako uroniti u ponor tvoje ljubavi s tobom Due Sveti,
Ocem i Sinom za svu vjenost. Amen.

Pohod Cenakulu
(Bl. Jelena Guerra)

O Due Sveti, vjena ljubavi, Tjeitelju vjernih Kristovih prijatelja koji su ponizni i
siromana srca, usuujem se i ja hodoastiti u jeruzalemski Cenakul gdje divno ti prve vjernike
ispuni puninom milosti i darova. Klanjam ti se, zahvaljujem ti, elim te u sebi i molim da po
otajstvu Pedesetnice izlije i na mene i na sve one koji su sa mnom duhovno sabrani u Cenakulu. O
Due Svetosti ispuni nas tvojom milou i udostoj se duboko nas preobraziti i obratiti kao to si to
uinio s apostolima. O blaena Djevice Marijo ti koja si u Cenakulu bila Majka i uiteljica Isusovim
uenicima budi i meni Majka i uiteljica i daj da u ovim danima mognem djelatno rasti u Duhu. A vi
uenici Kristovi koji ste prvi obavljali duhovnu obnovu molite za mene.
Neka plamen Cenakula bude upaljen u mome srce i trajno gori do vjenom Vazama. Doi
Due Sveti po tebi sve bolje i bolje upoznajemo mo, dobrotu, milosre Nebeskog Oca i savrenu
ljubav koja nas s njime vezuje. Doi Due beskrajne moi i kreposti koji si izveo neizrecivo
otajstvo Utjelovljenja, doi i pohodi na duh i daj da dublje upoznamo Sina Bojega koji je po tebi
za nas spasenje postao Sinom ovjenijim. Doi dahu ivota i uini da smrtnici uistinu vjeruju da si
Duh Oca i Sina.
Doi boanska Ljubavi od koje proizlazi misionarski duh koji oblikuje istinske apostole,
doi i zapali tvoj plamen u srcima i poalji ih spaavati due po cijeloj zemlji. Doi Due Sveti kao
to si doao u Cenakul gdje si se pokazao u obliku jezika, doi oisti nae srce, na jezik da bi na
govor bio uvijek svet i usmjeren na izgradnju tvoga kraljevstva i na dobro blinjega. Amen.

Molitva za plodove Duha Svetoga

(Bl. Jelena Guerra)

Due Sveti, beskrajno svjetlo, istino, ljubavi i dobroto koji boravi u nama kao slatki Gost
due daj da budemo sposobni donijeti plodove svetosti, molimo te ulij u nae due svoj ivot. Doi,

391
o doi Due Sveti! Doi dahu ivota, boanski plamenu i daj da ivei po Duhu donosimo plodove
ljubavi, radosti, mira, strpljivosti, dobrohotnosti, dobrote, izdrljivosti, blagosti, vjernosti, ednosti,
uzdrljivosti i istoe. Doi, o doi Due Sveti! Doi dahu ivota, boanski plamenu i uvije nas
vodi i upravljaj nama.
Neka vjera bude Ljubav koja vjeruje, neka nada bude ljubav koja isekuje, neka klanjanje
bude ljubav koja se baca na koljena, neka molitva bude ljubav koja te susree, neka napor bude
ljubav koja ini, neka mrtvljenje bude ljubav koja se rtvuje. Neka samo ljubav vodi nae misli,
rijei i djela. O Boe koji si svojoj Crkvi dao udio u nebeskim dobrima uvaj dar svoje ljubavi da
bude uvijek djelatna u nama snaga tvoga Duha. Po Kristu naem Gospodinu. Amen.

Molitva za sedam darova Duha Svetoga

(Bl. Jelena Guerra)

Doi Due Sveti, Due Mudrosti, daj da kuamo slast Boje Rijei, njenost njegove ljubavi
i beskrajni mir koji dolazi u nau duu kao odgovorimo na Boji poziv. Doi Due Sveti, Due
Razuma, daj da znamo gledati na ivot i u njemu otkriti tvoju prisutnost Ljubavi koja nas poziva da
ljubimo. Doi Due Sveti, Due Znanja, uini nas sposobnima slijediti Isusa na putu ivota koji
nam je objavljen i koji nam predlae Boja rije dan za danom. Doi Due Sveti, Due Jakosti,
ojaaj nau vjeru, daj da nae srce postane blago i spremno u oslukivanju volje Boje.
Doi Due Sveti, Due Savjeta, nadahni nam to trebamo traiti od Gospodina i daj da se
ponaamo dosljedno dostojanstvu poziva na koji smo pozvani. Doi Due Sveti, Due Pobonosti,
oblikuj u nama svijest da smo ljubljena djeca Oeva stvoreni na sliku njegova Sina Isusa i ispunjeni
radou Duha Posvetitelja. Doi Due Sveti, Due Straha Bojega, kraljuj nad naom voljom i daj
nam osjeaj da hodimo u tvojoj prisutnosti u radosti velikodunog i besplatnog sluenja. Amen.

in posvete Duhu Svetome

(Bl. Jelena Guerra)

Due Sveti, Boji Due koji si s obiljem svog svijetla i darova siao na prvu zajednicu
sabranu na dan Pedesetnice u dvorani Cenakula evo nas pred tobom i molimo da obnovi u nama
ono to si uinio u onaj dan. Da bi se to dogodilo mi ti se posveujemo i prikazujemo ti na duh,
nau volju i nae srce. Otkupiteljsko djelo Isusa Krista, utjelovljene Rijei koje je On uinio iznad
svega po svojoj Muci i smrti e htio povjeriti svojoj Crkvi Ti si Due Sveti dovrio na dan
Pedestenice koji neprestano traje.
Da bi u nama Tvoje djelo bilo sve jae i plodonosnije i da bi ovaj dio tvoje Crkve ivio u
trajnom napretku tebi se bez pridraja potpuno posveujemo i predajemo. Tvoje svijetlo neka obasja
na razum da uvijek traim istinu i neka nas ne zavedu lani proroci, tvoja milost neka ojaa nau
volju e uini je sposobnom oduprijeti se avolskim zasjedama i pokvarenostima, tvoji darovi neka
nas preobraze u apostole koji svjedoe rijeima i djelima.
O Boanski Due obnovi i za nas udesa svoje milosti koja su se dogodila u prvoj
kranskoj zajednici kod tvog dolaska i daj da ivimo u tebi i vodimo Kristu i Crkvi sve due koje
susreemo te tako doprinesemo divnom planu spasenja ljudskog roda koji je na dan Pedesetnice dao
prve udesne plodove. Amen.

Due Sveti, daj mi nutarnji pogled!

(sv. Augustin)

Doi u moj ivot, Due Sveti, Due mudrosti, i daj mi nutarnji pogled, da vidim i ujem, da
se ne naveem na materijalni svijet, nego da uvijek teim za duhovnim stvarima. Doi u mene,
Due Sveti, Due ljubavi, ispuni moje srce ljubavlju. Doi u mene, Due Sveti, Due istine, i daj mi,

392
da doem do spoznanja istine u svoj njenoj punini. Doi u mene, Due Sveti, izvore ive vode za
ivot vjeni, daj mi milost, da gledam Oevo lice u ivotu i radosti bez kraja. Amen.

Due Sveti, preori zemlju moga srca!

(sv. Grgur iz Nareka)

O, moni Due, ulij u moju duu rosu svoje blagosti, preplavi je puninom svoje milosti.
Preori tvrdu zemlju moga srca, da mogu prihvatiti Rije i donijeti plod. Samo po tvojoj beskrajnoj
mudrosti svi darovi cvatu i sazrijevaju u nama. Isprui svoju desnicu nada mnom i ojaaj me po
milosti svoga velikoga milosra: Raspri maglu zablude i tamu grijeha iz moje due, da mogu
odvojiti svoj duh i srce od zemaljskih stvari i podii ih prema Nebu. Amen.

Due Sveti, Tjeitelju

(sv. Anselmo)

Svemogui Due Tjeitelju, promi dubine moga srca sa svojom boanskom moi. Doi u
mene, slatki goste due, obasjaj sjajem svoga svjetla svaki mrani kutak moga srca. Doi u mene,
slatka utjeho, pohodi i oplodi svojom rosom moj neplodni i tamom isueni duh. Doi u mene,
izvore ive vode, da se napojim na potocima tvoje ljubavi, da ne bi vie nalazio radost u ispraznim
uicima ovoga svijeta.

Due Sveti, daj mi nutarnji pogled!

(sv. Augustin)

Doi u moj ivot, Due Sveti, Due mudrosti, i daj mi nutarnji pogled, da vidim i ujem, da
se ne naveem na materijalni svijet, nego da uvijek teim za duhovnim stvarima. Doi u mene,
Due Sveti, Due ljubavi, ispuni moje srce ljubavlju. Doi u mene, Due Sveti, Due istine, i daj mi,
da doem do spoznanja istine u svoj njenoj punini. Doi u mene, Due Sveti, izvore ive vode za
ivot vjeni, daj mi milost, da gledam Oevo lice u ivotu i radosti bez kraja. Amen.

Due Sveti, preori zemlju moga srca!

(sv. Grgur iz Nareka)

O, moni Due, ulij u moju duu rosu svoje blagosti, preplavi je puninom svoje milosti.
Preori tvrdu zemlju moga srca, da mogu prihvatiti Rije i donijeti plod. Samo po tvojoj beskrajnoj
mudrosti svi darovi cvatu i sazrijevaju u nama. Isprui svoju desnicu nada mnom i ojaaj me po
milosti svoga velikoga milosra. Raspri maglu zablude i tamu grijeha iz moje due, da mogu
odvojiti svoj duh i srce od zemaljskih stvari i podii ih prema Nebu. Amen.

Due Sveti, blaen onome, koji zaslui Tebe ugostiti!

(sv. Anselmo)

Svemogui Due Tjeitelju, promi dubine moga srca sa svojom boanskom moi. Doi u
mene, slatki goste due, obasjaj sjajem svoga svjetla svaki mrani kutak moga srca. Doi u mene,
slatka utjeho, pohodi i oplodi svojom rosom moj neplodni i tamom isueni duh. Doi u mene,
izvore ive vode, da se napojim na potocima tvoje ljubavi, da ne bi vie nalazio radost u ispraznim
uicima ovoga svijeta.
Blaen onaj, koji zaslui Tebe ugostiti, s tobom e doi i nastaniti se Otac i Sin. Doi,
zvijezdo mornara, sigurna luko brodolomnika. Doi, sjaju svakog stvorenja, jedini spase umiruih.
Amen.

393
 Duh Sveti i vjenost
(sv. Alfonso Marija Liguori)

Due Sveti, koji si bezbrojnim milostima ispunio Marijinu duu i ulio u srca apostola ljubav
i gorljivost, zapali svojom ljubavlju i moje srce. Ti si Boji duh; daj mi jakost protiv zlih duhova. Ti
si vatra; upali i u meni plamen ljubavi. Ti si svjetlo; prosvijetli me i daj da upoznam svijet. Ti si
golubica; udijeli mi istou u djelima. Ti si blagi lahor povjetarca, pun ljupke miline; raspri oluje
mojih strasti. Ti si jezik; naui me kako Te bez prestanka slaviti. Ti si oblak; osjeni me svojom
zatitom. Ti si darovatelj svih nebeskih darova;udijeli mi ivot milosti, posveti me svojom ljubavi,:
vodi me svojom mudrou, u svojoj dobroti primi me kao posvojeno dijete i spasi me po svome
milosru, da se umorim i sustanem ljubei Te, blagoslivljajui Te i slavei Te u ovome ivotu, i
zauvijek u vjenosti. Amen.

Duh Sveti i Evanelje

(sv. Toma Akvinski)

Due Sveti, doi u moju duu i podaj mi svoj razum, da mogu upoznati Oca i meditirati
rijei evanelja. Daj mi tvoj ar, da Te, potaknut tvojom Rijei, traim u osobama, koje susreem i
dogaajima dananjeg dana. Daj mi tvoju mudrost, da znam ivjeti i suditi u svjetlu Rijei ono to
sam danas proivio. Udijeli mi ustrajnost, da sa strpljenjem dublje ponirem u poruku Boju,
objavljenu u Evanelju, i da zadobijem svjetlo za ivot, da ljubim ivot i Gospodina ivota. Daj mi
tvoje pouzdanje, da znam od sada biti u otajstvenom zajednitvu s Bogom, u iekivanju da se
sjedinim s njim u vjenosti, gdje e Njegova Rije konano biti potpuno objavljena i potpuno
ostvarena. Amen.

Duh Sveti i misao

(kardinal J. H. Newman)

Gospodine, treba mi tvoj nauk. Ti me poui svrsishodno potrebama svakoga dana. Treba mi
pravi osjeaj za Boga, da, spoznajui jedan dio objavljenih stvari vjere, budem spreman prihvatiti
druge. Daj da razumijem istinu o tebi i da imam srce otvoreno za sve ostale istine ili spasi me barem
da ne gledam krivo istinu i da je takovom prikazujem. Treba mi svjetlo Duha Svetoga, koji je
prosvjetljivao duh svetih Otaca, da uim ono to su oni uili, da mislim kako su oni mislili i,
pogotovo, spasi me svake posebnosti moje misli koja nije istinita, a koja me vodi daleko od tebe.
Due Sveti, daj mi da znam razluiti pravo i lano u svakom umnom radu. Amen.

Duh Sveti i Boji mir u dui

(Fenelon)

Gospodine, gdje je Duh Sveti, koji treba biti moj ivot? Gdje je On, koji je dua moje due?
Ne osjeam Ga i ne nalazim Ga. U svojim osjeajima nalazim samo slabost, u dui rasprenost i la.
U mojoj volji samo nepostojanost i podijeljenost izmeu tvoje ljubavi i tisuu beskorisnih stvari.
Gdje je, dakle, tvoj Duh? Zato ne doe u moju duu i ne stvori mi novo srce, koje e biti po tvome?
O, Boe moj, shvaam da e se udostojiti tvoj Sveti Duh doi i kraljevati u mojoj jadnoj dui, ako
se potpuno otvori. Doi, Due Sveti! Ti ne moe nai veeg, golog siromaha, bjednijeg,
naputenijeg i slabijeg od mojega srca. Doi i sa sobom donesi mir, ali ne onaj ljudskog obilja, koje
tee kao rijeka, nego mir uzvieni; mir, koji dolazi od rtve, strpljenja, siguran u gorinama, ist,
dubok, koji se ne uznemirava, jer se temelji na odricanju samoga sebe. Amen.

394
 Due Sveti, u tebi mogu rei: Abba, Oe
(sv. Bernard)

Due Sveti, duo due moje, samo u tebi mogu uzviknu ti Abba, Oe. Ti, Due Boji, potie
molitvu u mome srcu i govori mi to treba moliti. Due ljubavi, probudi u meni ljubav, jer samo Ti
moe probuditi tu ljubav, da idem putevima Bojim. Due svetosti, Ti istrauje dubine due u
kojoj stanuje i ne podnosi u njoj ni najmanje nesavrenosti; saei ih sve ognjem svoje ljubavi. O,
Due slatki i blagi, usmjeri uvijek moju volju prema svojoj, daje mogu jasno spoznati, arko ljubiti i
sprovesti u djelo. Amen.

Duh Sveti i rane srca

(sv. Hildegarda)

Plamenu Duha Svetoga tjeitelja, ivotvorni Due svega stvorenja, Ti si jedini svet, Ti si
izvor svake ljepote. Ti si svet; udostoji se svojom pomasti pomazati skrena srca. Ti si svet; dahom
svetosti lijei duboke rane naih dua. tite ivota, nado svih lanova Crkve, zaklone ljepote, spasi
blagoslovljene. Zatiti one, koje je neprijatelj zarobio, oslobobodi utamniene, koje Boja mo,
usprkos svemu, hoe spasiti. Po tebi su oblaci gonjeni vjetrom, po tebi iz stijene istie izvor ive
vode i teku potoci, po tebi se zemlja pokriva zelenilom. Ti vodi i upravlja mudracima, nadahnjuje
mudrost i daruje radost. Slava tebi, koji si sam Slava i radost ivota, nada i ast bez mrlje. Ti, koji
daruje svako svjetlo. Amen.

Due Sveti, oisti moju duu

(Sv. Franjo Asiki)

Svemogui Boe, vjeni pravedni i milosrdni Oe, daruj mi, da po tvojoj milosti uvijek vrim tvoju
Volju i da elim ono to Ti hoe. Oisti moju duu, da obasjana svjetlom Duha Svetoga i upaljena
njegovom ljubavlju, moe slijediti primjer Tvoga Sina i naega Gospodina, Isusa Krista. Daj mi da
po tvojoj milosti doem k tebi, Uzvieni i Svemogui Boe, koji ivi i kraljuje u slavi, u
savrenom Trojstvu i Jedinstvu, u sve vijeke vjekova. Amen.

Duhu Svetomu, da budem potpuno Boja

(sv. Terezija Avilska)

Due Sveti, Ti sjedinjuje moju duu sa Ocem. Potii je gorljivim eljama i uini da izgara
plamenom tvoje ljubavi. Due Sveti, koliko si dobar sa mnom! Daj da Te uvijek slavim i
blagoslivljam za veliku ljubav, koju izlijeva u moje srce. Boe moj i Stvoritelju, da lije mogue, da
postoji netko tko Te ne ljubi?
Toliko vremena nisam Te ljubila. Oprosti mi, Gospodine! Due Sveti, daj mi svoju ljubav i
dopusti, da moja dua bude potpuno Boja i da mu slui bez ikakvih osobnih interesa, nego samo
jer je Otac moj, koji me ljubi. Moj Boe i sve moje, ima li, moda, koja druga stvar, koju bi mogla
eljeti? Samo Ti si dovoljan! Amen.

Molitva Duhu Svetomu

(sv. Katarina Sienska)

Doi, Due Sveti, u moje srce i svojom moi privuci ga k Sebi! Daj mi svoju ljubav i svoj
strah! uvaj me, Gospodine Kriste, od svake zle misli. Ogrij me svojom presvetom ljubavlju, sveti
moj Oe i mili moj Gospodine, pomai mi u svakom mojem radu. Amen.

395
 Doi, Due Sveti, u srce svakoga ovjeka
(sv. Ivan Pavao II)

Dodi, Due Sveti, doi, Due Tjeitelju, doi i utjei srce svakoga ovjeka, koji plae u
"oaju. Doi, Due Sveti, doi, Due istine i ljubavi, doi i napuni srce svakog ovjeka, koji bez
ljubavi i istine ne moe ivjeti. Doi, Due Sveti, doi, Due ivota i radosti, doi i daruj svakom
ovjeku puninu zajednitva sa Ocem i Sinom, u ivotu i u vjenoj radosti, za koju je stvoreno i
odreeno ljudsko srce. Amen.

Molitve Duhu Svetomu pape Pija XII

Due Sveti, ponizno Te molim, da uvijek bude uz mene, da u svim stvarima radim samo po
tvojim svetim nadahnuima! Doi, Due Sveti, i ulij u due vjeru, ufanje i ljubav!

Molitva kardinala Merciera Duhu Svetomu

Due Sveti, duo moje due, klanjam ti se i molim Te, prosvijetli me, vodi me, jaaj me, tjei
me. Reci mi to moram uiniti; daj mi svoje naloge! Obeajem ti, da u se podloiti svemu to Ti
eli od mene i prihvatiti sve to bude dopustio da me snae. Daj mi samo milost da spoznam i
vrim Tvoju Volju.
Podaj nam, Svemogui Boe, da revnim molitvama zavrijedimo primiti Duha Svetoga, da
Njegovom milou budemo izbavljeni od svih napasti i da zadobijemo oprotenje svojih grijeha.
Amen.

Molitve blaenog kardinala Alojzija Stepinca

1. za sedam darova Duha Svetoga

Due Sveti, Tjeitelju, doi u srca naa sa svojom Milou i svetom Ljubavi i daj nam dar mudrosti,
da sa slau razmatramo Boje Istine, i da nam Bog bude jedino mjerilo u prosuivanju svih
boanskih i ljudskih stvari.
Daj nam dar razuma, da duhom svojim to dublje zaronimo u otajstva svete vjere, koliko je to u
ovom zemaljskom ivotu mogue.
Daj nam dar savjeta, da se sklanjamo pred zasjedama avla i svijeta, a u dvojbi da uvijek prigrlimo
ono stoje na slavu Boju i za nae spasenje.
Daj nam dar jakosti, da osobitom odlunou svladavamo sve napasti i ostale zapreke u duhovnom
ivotu.
Daj nam dar znanja, da pravo spoznamo to i kako trebamo vjerovati i da u duhovnom ivotu ne
odemo krivim putem.
Daj nam dar pobonosti, da Bogu, svetima i slubenicima Crkve iskazujemo ast i duno tovanje,
nevoljnima da, za Ljubav Boju, pritjeemo u pomo.
Daj nam dar straha Bojega, da se uvamo grijeha, bojei se uvrijediti Boga iz sinovskog
potovanja prema Bojem Velianstvu.

2. za dvanaest plodova Duha Svetoga

Due Sveti, Tjeitelju, doi u srca naa sa svojom Milou i svetom Ljubavi i udijeli nam dvanaest
svojih plodova: ljubav, radost, mir, strpljivost, dobrohotnost, dobrotu, izdrljivost, blagost, vjeru,
ednost, uzdrljivost i istou.

396
3. za stoerne kreposti

Due Sveti, Tjeitelju, doi u naa srca sa svojom Milou i svetom Ljubavi i daj nam krepost
razboritosti, da, imajui na umu Vjeni ivot, uvijek ispravno prosudimo to nam je initi, a to
izbjegavati.
Daj nam krepost pravednosti, da svakome dajemo ono to mu pripada.
Daj nam krepost duevne jakosti, da nas nikakva nevolja, progonstvo, pa ni smrt ne ometa u vrenju
dobra.
Daj nam krepost umjerenosti, da svladavamo zle poude i razumno se sluimo sjetilnim dobrima.

4. za bogoslovne kreposti

Due Sveti, Tjeitelju, doi u naa srca sa svojom Milou i svetom Ljubavi i daj nam krepost vjere,
da Milou Bojom, vrsto drimo za istinu sve to je Bog objavio i to nam po svojoj Crkvi
predlae vjerovati, ne zato to bismo naravskim razumom spoznali istinitost objave, ve zato to
nam je to objavio Bog koji ne moe prevariti niti biti prevaren.
Daj nam krepost ufanja, da po zaslugama Isusa Krista i radi Boje Dobrote, Svemonosti i Vjernosti
oekujemo Vjeni ivot i sve potrebna milosti koje je Bog obeao onima koji ine dobro.
Daj nam krepost ljubavi, da ljubimo Boga najvie radi Njega samoga, a blinjeg i samog sebe
poradi Boga. Amen!

Molitva Duhu Svetomu

(nepoznati autor)

Doi Due Presveti, prosvijetli moju pamet da spoznam uvijek to mije initi, to je Boja
Volja. Podaj mi milost, da uvijek i na vrijeme prepoznam glas svijesti kao Tvoj glas, i daj mi snage
da ga prihvatim i da mu se nikada vie ne oduprem.
Pomozi mi, da mogu dobro iskoristiti vrijeme, uvijek slavei Boga, ma to god radio.
Probudi u mojoj dui smisao za rtvu i odricanje. Uniti moje sebeljublje, da mogu samo za Boga
ivjeti. Prosvijetli me, da mogu sabrano i iskreno moliti, donositi dobre odluke i izvravati ih.
Ukloni iz moje due svaku sumnju i daj mi jakosti da se potpuno predam tebi, da me Ti vodi, po
Marijinom primjeru, u zajednitvu sa Isusom i Bogom Ocem. Amen!
Doi Due Sveti, dua moja ezne za tobom. Srce moje je doista neisto, ali Ti ga moe
oistiti. Srce je moje mrano, ali Ti ga moe prosvijetliti. Srce je moje zlobno, ali Ti ga moe
proeti ljubavlju. Srce je moje alosno, ali Ti ga moe utjeiti.
Srce je moje slabo, ali Ti ga moe ojaati.
Srce je moje hladno, ali Ti ga moe zapaliti. Srce je moje sklono zemaljskim stvarima, ali
Ti ga moe ispuniti nebeskim eljama. Srce je moje puno grijeha, ali Ti ga moe uresiti svim
krepostima. Srce je moje nestalno i promjenjivo, ali Ti ga moe uiniti ustrajnim.
Doi Due Sveti, Ti Oe siromaha, doi, ispuni me svojom ljubavlju! Amen!

ZAZIV DUHA SVETOGA

Doi, Due Presveti,

sa Neba nas posjeti zrakom svoje milosti.
Doi, Oe ubogih,
djelitelju dara svih, doi, srca svjetlosti.
Tjeitelju tako blag,
ti nebeski goste drag, pun miline hlade tih.
Umornima odmore,
u vruini lahore, razgovore alosnih.
Sjaju svjetla blaenog,

397
sjaj u srcu puka svog, napuni nam duu svu.
Bez boanstva tvojega.
ovjek je bez iega, tone sav u crnom zlu.
Neiste nas umivaj, suha srca zalijevaj, viaj rane ranjenim.
Mekaj udi kamene, zagrij grudi ledene, ne daj nama putem zlim.
Svim to vjeru imaju,
to se u Te ufaju, sedam svojih dara daj.
Daj nam krepost zaslunu i smrt lijepu, blaenu, daj vjekovit svima Raj. Amen.

HIMAN DUHU SVETOMU

O, doi, Stvore, Due Svet, Pohodi due vjernika,

Poteci vinjom milosti, U grudi tono stvori ih!
Ti naziva se Tjeitelj, Blagodat Boga Svevinjeg,
Studenac ivi, ljubav, plam, pomazanje duhovno.
Darova sedam razdaje, Ti prste desne Oeve,
Od Vjenog Oca obean, Ti puni usta besjedom.
Zapali svjetlo u srcu, Zadahni duu ljubavlju,
U nemoima tjelesnim Potkrepljuj nas bez prestanka!
Dumana od nas otjeraj I postojan mir nam daj,
Ispred nas idi, vodi nas, da svakog zla se klonimo!
Oca da upoznamo I Krista, Sina Njegova I u Te, Duha Njihova,
Da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu Vjenomu
I uskrslomu Sinu mu Sa Tjeiteljem Presvetim Nek bude sad i uvijeke! Amen.
Poalji Duha svojega i postat e! Aleluja! I obnovit e lice zemlje! Aleluja!
Pomolimo se! Boe, koji si svjetlou Duha Svetoga pouio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu
to je prav mislimo i Njegovoj se utjehi vazda radujemo! Amen.

RAZMATRANJA SVETACA O DUHU SVETOME

Duh Sveti i Marija

(sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Priznajem sa svom Crkvom daje Marija puko stvorenje izalo iz ruku Svevinjega, pa je, u
usporedbi s njegovim neizmjernim Velianstvom, manja od atoma; ili, radije Ona nije nita jer je
On sam Onaj koji jest (Iz 3,14 dosljedno, ovaj veliki Gospodin, uvijek neovisan i dostatan sam sebi,
nije uope ni najmanje trebao Presvetu Djevici niti je treba, da moe izvriti svoju Volju i oitovati
svoj Slavu. Njemu je dosta htjeti, pa e sve biti. Meutim kaem i ovo: uzevi stvari kako stoje,
otkad je Bog stvori Presvetu Djevicu, On je po njoj htio poeti i dovriti svoj najvea djela, pa
moemo slobodno vjerovati da On nee svoj postupak promijeniti kroz vjekove, jer On je Bog, t
nimalo ne mijenja ni svoje misli ni svoje ponaanje (usp Heb 1,12).
Kako su se tri boanske osobe Presvetoga Trojstva vladale kod Utjelovljenja i prvog dolaska
Isusa Krista, tako se vladaju uvijek, na nevidljiv nain u svetoj Crkvi, i tako e se vladati sve do
konca vjekova, kod zadnjeg dolaska Isusa Krista.
Bog Duh Sveti hoe u njoj i po njoj oblikovati sebi odabranike, pa joj kae: U mojim
odabranicima putaj korijenje. (Si 24,13) Putaj, miljenice moja i Zarunice moja, korijenje svih
svojih kreposti u moje odabranike, da se sve vie mnoe. Toliko sam se u tebi nasladio kada si,
ivei na Zemlji, vrila najuzvienije kreposti da te jo i sada elim nai na Zemlji, a da ne mora
ostaviti Nebo. Stoga se obnavljaj u mojim odabranicima, da u njima s uivanjem gledam korijenje
tvoje nepobjedive vjere, tvoje duboke poniznosti, tvoga opeg mrtvljenja, tvoje uzviene molitve,

398
tvoje arke ljubavi, tvoga stalnog ufanja i svih tvojih kreposti. Ti si moja Zarunica uvijek jednako
vjerna, jednako ista i jednako plodna kao to si neko bila.
Neka mi tvoja vjera daruje vjernike, tvoja istoa neka mi daje djevice, tvoja plodnost neka
mi daje izabranike koji su moji hramovi.
Kada se Presveta Djevica Marija ukorijeni u kojoj dui, Ona tu tvori udesa milosti, kako to
samo Ona moe , jer samo je Ona plodna Djevica, koja niti je kada imala niti e ikada imati sebi
sline u istoi i plodnosti. Marija je proizvela sa Duhom Svetim najvee djelo to gaje ikada bilo ili
e ga biti: Boga-ovjeka; i Ona e, dosljedno, proizvesti najvee stvari i u zadnja vremena. Njoj je
pridrana tvorba i odgoj velikih svetaca, koji e se pojaviti pri koncu svijeta, jer samo ova
izvanredna i udesna Djevica moe u zajednitvu sa Duhom Svetio proizvesti osobite i izvanredne
stvari.
Kada Duh Sveti, njezin Zarunik, nade Mariju u kojoj dui. On tamo leti i ulazi u svoj svojoj
punini, te se toj dui daje obilatije to vie mjesta ona dade njegovoj Zarunici. Jedan od
najglavnijih razloga zato Duh Sveti ne ini sada golema udesa u duama jest taj, to u njima ne
nalazi dovoljno sjedinjenja sa svojom vjernom i nerazdruivom Zarunicom. Kaem:
nerazdruivom Zarunicom, jer Duh Sveti, ta bitna ljubav Oca i Sina, otkada je zaruio Mariju da
proizvede Isusa Krista, Glavu odabranika, i Njega u odabranicima, otada se nije vie rastavio od
nje. jer mu je Ona uvijek ostala vjerna i plodna. (Svi citati su preuzeti iz "Rasprave o pravoj
pobonosti prema Presvetoj Djevici Mariji")

iva voda Duha Svetoga

(sv. iril Jeruzalemski, biskup)

Voda, koju u mu dati, postat e u njemu izvorom one ive vode to struji u ivot Vjeni. To
je nova vrsta vode, koja ivi i struji u ivot Vjeni, a struji u onima koji su dostojni. Zbog kojega je
razloga milost Duha nazvana vodom? Jer pomou vode sve postoji: voda uzdrava biljke i ivotinje,
voda kao kia pada s neba, i to pada na isti nain u istome obliku, a proizvodi razliite uinke; jedan
je uinak u palmi, a drugi u lozi, ipak je voda svima sve. Ona je uvijek ista i ne postoji na drugaiji
nain. Dok kia pada ne mijenja se, nego se upriliuje onomu koji je prima i u svakom stvorenju
proizvodi ono to mu treba i to odgovara njegovoj naravi.
Na isti nain Duh Sveti, koji je jedan i uvijek isti i nedjeljiv, svakome pojedinome dijeli
milost kako hoe. I kao to gotovo osueno drvo dobro zalijevano propupa, isto tako grena dua
donosi svete plodove, kad po pokori zavrijedi primiti darove Duha Svetoga. Iako je Duh Sveti jedan
i nepromjenjiv, ipak je on po volji Bojoj i u Kristovo Ime izvor i uzrok razliitih kreposti.
Tako se slui neijim jezikom u jednom sluaju u nauavanju mudrosti, a u drugom
prorotvom da prosvijetli neiju pamet. Jednome daje mo da tjera vragove, a drugome sposobnost
da tumai boanska Pisma. Jednoga uvruje u umjerenosti, a drugoga nadahnjuje da bude
milosrdan. Jednoga poziva na post i strogi pokorniki ivot, a drugoga pouava da prezire
zemaljske stvari, a nekoga pripravlja na muenitvo. U svakome razliito djeluje, a sam je u sebi
uvijek isti, kao to je pisano: Svakome se. pojedinom objavljuje Duh na opu korist.
On blago i njeno pristupa, pa Ga ugodno i milo doivljujemo. A jaram je njegov vrlo lagan.
Dolazak mu najavljuju sjajne zrake svjetla i znanja. Njegovo je srce milosrdno kao u pravoga
zatitnika, jer dolazi spasiti, ozdraviti pouiti, opomenuti, ojaati, utjeiti i rasvijetliti pamet, i to
najprije onomu tko ga prima, a onda preko njega i drugima.
Pa kao i onaj koji je bio u mraku, kad se pojavi sunevo svjetlo, vidi svojim oima i jasno
promatra to prije nije vidio, tako je i u dui rasvijetljen onaj koji je zavrijedio darove Duha
Svetoga, pa obdaren nadnaravnim svjetlom vidi i ono to prije nije vidio.

399
 Djelovanje Duha Svetoga
(sv. Bazilije Veliki, biskup)

Tko se ne bi oduevio i tko ne bi ozbiljno razmiljao o najveoj naravi, kada uje nazive
Duha? Nazvan je Duhom Bojim i Duhom Istine koji od Oca proizlazi. A osobit je i poseban njegov
naziv Duh pravi, Duh poglaviti, Duh Sveti, to je njegov posebni i njemu svojstven naziv. Sva iva
bia snano za njim ude. On ih svojim dahom natapa i pomae, da postignu svoj vlastiti i prirodni
cilj. On je izvor svetosti i svjetlo pomou kojeg razum spoznaje. On daje svoje rasvjetljenje svakom
razumnom biu da moe spoznati istinu.
Po naravi je nedostupan, ali u svojoj dobroti doputa da Ga moemo dosei. Sve ispunja
svojom snagom, ali se saopuje samo onima koji su Ga dostojni. Ne daje svima u istoj mjeri, nego
svoju silu dijeli prema veliini vjere.
Jednostavan je u svojoj biti, ali djeluje na razne naine. Sav je prisutan na pojedinim
mjestima, a sav je i na svakom mjestu. Tako se daje da sam nita ne gubi. Svi postaju njegovi
dionici, ali tako da On sam ostaje itav, poput suneva svjetla koje iskazuje blagodat pojedincu, kao
da ga jedino on uiva, a u isto vrijeme obasjava zemlju, i more, i zrak.
Tako je i Duh Sveti uza svakoga onoga koji Ga je vrijedan kao da je samo uz njega, a ipak
svima dijeli dosta i obilno milosti. Koji sudjeluju u njegovu ivotu, sudjeluju koliko im doputa
njihova narav, a ne koliko bi im se On mogao dati.
On uzdie srca prema visinama, On vodi slabe, a usavruje one koji su ve uznapredovali.
On rasvjetljuje one koji su oieni od svakog grijeha i oduhovljuje ih po zajednitvu koje imaju s
njim. I kao to svijetli i sjajni predmeti, obasjani sunanom zrakom, i sami postaju izvanredno
blistavi i iz sebe iaruju kao drugo svjetlo, tako i due pune Duha Svetoga, njime obasjane, i same
postaju duhovnije i drugima oko sebe posreduju njegovu milost.
Tu je vrelo poznavanja budunosti, razumijevanja otajstava, shvaanja tajni, podjele darova,
nebeskoga ivota i veselja s anelima. Odatle izvire beskrajna radost, ustrajnost u Bogu i slinost s
Bogom, a odatle i ono od ega se nita uzvienije ne moe eljeti da postajemo boanstveniji, tj. da
se poboanstvenjujemo.

Uloga Oca u Kristu

(sv. Hilarije, biskup)

Gospodin Isus je zapovjedio da se krsti u ime Oca i Sina 54 i Duha Svetoga, tj. u
ispovijedanju i Zaetnika, i Jedinoroenoga i Dara.
Jedan je Tvorac svega. Jedan je Bog Otac od koga sve potjee. Jedan je Jedinoroeni,
Gospodin na Isus Krist, po kojemu je sve stvoreno. Jedan je i Duh, dar u svima.
Sve je, dakle, ureeno njegovom snagom i dobrotom: jedna mo od koje postoji sve, jedan
porod po kojemu takoer sve postoji ijedan poklon savrene nade. I ne vidimo da to nedostaje
tolikoj savrenosti po kojoj je u Ocu i Sinu i Duhu Svetome neizmjernost u vjenome, lik u slici,
uivanje u poklonu.
A koja je njegova uloga u nama kae nam sam Gospodin Isus: Imao bih vam jo mnogo rei,
ali sada ne moete shvatiti. Bolje je za vas da ja odem. Ako odem, poslat u vam Branitelja.
I opet: Ja u moliti Oca i poslat u vam drugoga Branitelja, Duha istine koji e ostati s vama
zauvijek. On e vas uvesti u svu istinu. On nee govoriti sam od sebe, nego e govoriti to uje i
objavit e vam budunost. On e me proslaviti, jer e uzeti od onoga to je moje i to objaviti vama.
To je samo neto od onoga to se moe nazvati kao put razumijevanja, to zapravo hoe sam
Darovatelj, i koji je razlog i smisao poklona. Budui da smo mi slabi i ne moemo shvatiti ni Oca ni
Sina, to nas Duh Sveti iz velike ljubavi prema nama dobrostivo prosvjetljuje da shvatimo gotovo i
neshvatljivo otajstvo Utjelovljenja.
Dar Duha Svetoga primamo, dakle, zbog znanja. To e protumaiti ova usporedba. Narav
ljudskog tijela ostaje besplodna, ako prestanu postojati neki uvjeti njegovog djelovanja. Na primjer,
oima se nikako ne moemo sluiti, ako nema svjetla ili ako nije dan; ui ne mogu vriti svoje

400
slube, ako nema glasa ili zvuka; nos nee znati za svoju slubu, ako nema nikakva mirisa. U tim
sluajevima ljudska narav zadrava svoje sposobnosti, ali ne moe djelovati bez odreenih uvjeta.
Isto tako ljudski duh, dodue, po naravi moe upoznati Boga, ali pravo i potpuno znanje ima samo
onda kad po vjeri primi dar Duha Svetoga.
Oito je daje Kristov dar - Duh Sveti - jedan i potpun za sve nas. Uvijek je i svugdje preobilan, a
daje se u tolikoj mjeri, u kolikoj elimo zasluiti. On je s nama do svretka svijeta. On nas tjei u
naem iekivanju, On nam je zalog nade da emo djelovati po njegovim darovima, On je svjetlo
nae pameti, On je sjaj naega duha.

Jedinstvo Crkve izraavaju svi jezici

(nepoznati autor, iz Propovijedi nekog afrikog pisca iz VI. stoljea)

Govorili su svim jezicima. Bog je htio pokazati daje Duh Sveti prisutan na taj nain, da
svaki koji ga primi govori svim jezicima. A treba znati, da je to onaj Duh Sveti po kojemu je ljubav
razlivena u naim srcima.
Budui da je ljubav trebala sabrati Crkvu Boju po cijelom krugu zemaljskom, onda je
mogao i jedan ovjek, primivi Duha Svetoga govoriti svim jezicima, a sada kada je Crkva u Duhu
Svetom sabrana po cijelome svijetu, samo jedinstvo Crkve izraavaju svi jezici.
Prema tome, ako netko zapita koga od nas: "Kad si primio Duha Svetoga, zato ne govori
svim jezicima?", ovaj mora odgovoriti: "Pa ja doista govorim svim jezicima, jer sam elan Kristova
tijela, to jest Crkve, koja govori svim jezicima. to je onda drugo Bog htio pokazati prisutnou
Duha Svetoga, ako ne svoju Crkvu koja e govoriti svim jezicima?"
Tako se ispunilo to je obeao Gospodin: Nitko ne ulijeva novo vino u stare mjehove, nego
novo vino ulijeva u nove mjehove, pa e se oboje sauvati. A kad su ih neki uli da govore svim
jezicima, s pravom su rekli: Napili su se slatkoga vina. ve su, naime; postali novi mjehovi,
obnovljeni svetom milou, da se opijeni novim vinom, to jest Duhom Svetim, i govorei svim
jezicima raspale u ljubavi i tim oitim udom unaprijed navijeste katoliku Crkvu, koja e se
proiriti meu sve narode i jezike.
Zato ovaj dan slavite kao udovi jedinstva Kristova tijela, tj. Crkve. Neete uzalud slaviti,
ako sami budete ono to slavite: ako budete prianjali uz onu Crkvu koju Gospodin napunja Duhom
Svetim i rairenu po cijelom svijetu priznaje za svoju, a ona Gospodina priznaje za svoga
Utemeljitelja i Zarunika. On kao Zarunik nije izgubio svoje zarunice i nitko mu nije dao drugu u
zamjenu.
Apostol govori vama koji ste sabrani iz svih naroda, tj. Kristovoj Crkvi, Kristovim udovima,
Kristovom tijelu, Kristovoj zarunici: Podnosite jedan drugoga u ljubavi i nastojte meusobno
sauvati jedinstvo Duha povezani
vezom mira.
Pazite, kad je zapovjedio da podnosimo jedan drugoga, naglasio je da je tu potrebna ljubav.
A kad je spomenuo nadu u jedinstvo, istakao je vezu mira. To je kua Boja, sazidana od ivog
kamenja, u kojoj Domain rado boravi. I ne smije se dogoditi da ga uvrijedi ruenje te kue, tj
naruavanje jedinstva Crkve.

Poslanje Duha Svetoga

(sv. Irenej, biskup)

Kad je Gospodin Isus dao svojim uenicima vlast da preporaaju ljude, rekao im je: Idite i
nauavajte sve narode krstei ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.
Bog je obeao po prorocima da e izliti Duha Svetoga na svoje sluge i slubenice, da bi
mogli vriti proroku slubu. Zato je i siao na Sina Bojega kad je postao ovjekom. Po njemu se
nastanio u ljudskom rodu, i poiva u ljudima i prebiva u Bojem stvoru. Duh Sveti u ljudima vri
Boju Volju i preobraava ih od stare grenosti u novi ivot po Kristu.

401
 Sveti Luka izvjeuje kako je taj Duh poslije Kristova Uzaaa, zapravo na blagdan
Duhova, siao na uenike. On ima vlast da sve narode uvede u ivot i da zapone novi zavjet. Duh
je ujedinio razliite narode da bi svi jezici slono slavili Boga. On je prikazao Bogu Ocu prvine svih
naroda.
Stoga je Gospodin obeao poslati Zagovornika (Tjeitelja) koji e nas privesti k Ocu. Kao
to se od brana bez vode ne moe umijesiti tijesto, ni pripraviti jedan kruh, tako ni od nas mnogih
ne moe postati jedno tijelo u Kristu Isusu bez nebeske vode. Kao to suha zemlja bez vlage ne
moe donijeti roda , tako ni mi koji smo bili kao suho drvo nikada neemo bez nebeske kie donijeti
prave plodove.
Tjelesa su se naa ujedinila po onom pranju koje daje neraspadljivost, tj. po sv. Krtenju, a
Duh Sveti ujedinjuje nae due. Duh je Boji siao na Gospodina Isusa, i to Duh mudrosti i razuma,
Duh savjeta i jakosti, Duh znanja i pobonost i Duh straha Bojega. Krist Ga onda predaje svojoj
Crkvi aljui Ga kao Zagovornika na svu zemlju, gdje je po Gospodinovoj rijei avao pao kao
munja. Zato nam je potrebna Boja rosa da se ne zapalimo i da ne ostanemo besplodni. Gdje imamo
tuitelja, tu imamo i Zagovornika. Gospodin je Isus predao Duhu Svetom ovjeka koji je upao
meu razbojnike. On mu se smilovao i zavio mu rane, te dao dva denara da po Duhu dobije sliku i
natpis i Oca i Sina. Duni smo, stoga, raditi s povjerenim denarom i ponovno ga predati Gospodinu
zajedno s dobitkom.

KRUNICE DUHU SVETOME

Krunica Duhu Svetomu

Napomena! Ova Krunica moli se na obinu krunicu.

Kao uvod moli se Vjerovanje apostolatsko, Oe na, tri
Zdravo Marijo i Slava Ocu. Kod ove prve tri Zdravo
Marije doda se iza rijei Isus:
- koji neka nam, po Duhu Svetom, umnoi vjeru!
- koji neka nam, po Duhu Svetom, uvrsti ufanje!
- koji neka nam, po Duhu Svetom, usavri ljubav!
Zdravo, Marijo,... poslije rijei Isus dodaju se otajstva:
1. koji neka osposobi nae srce, da primimo puninu milosti Duha Svetoga!
2. koji neka nam izmoli Duha Svetoga i umnoi i ojaa u nama tri bogoslovne kreposti!
3. koji neka nas, po Duhu Svetom, jaa, prosvjetljuje, upravlja, vlada nad nama, vodi nas i
posveuje!
4. koji neka uee nae srce ljubavlju Duha Svetoga i napuni ga dubokom poniznou,
odanou, predanjem, jakou i svetou!
5. koji neka nam izmoli sedam darova i dvanaest plodova Duha Svetoga i neka nam udijeli sva
dobra i odvrati od nas svako zlo!
(Imprimatur: Biskupski ordinarijat u Regensburgu 11. II 1961.)

Ovu je Krunicu dobila od Gospodina majka Katarina Vogl u godini 1930. Roena je 3. XII. 1871. u
Renholdingu u Bavarskoj, umrla je na glasu svetosti 4. I. 1956. Bila je lanica Treega reda sv.
Franje pod imenom Monika. Njezin je ispovjednik bio 40 godina poboni franjevac o. Bonaventura
Blattmann, koji je bio i ispovjednik kardinala Eugena Pacelli (kasnije pape Pija XII.). Poslije smrti
o. Bonaventure, njezin je ispovjednik bio Alfons Maria Weigl, koji je napisao njezin prekrasni
ivotopis.

Majka Katarina Vogl odlikovana je kroz 30 godina poukama Gospodinovim i Njegove Presvete
Majke. Po njihovim je uputama sve radila, trpjela i rtvovala "u ime svih i za sve due" do konca
svijeta. U tom se sastoji sveobuhvatna ljubav.

402
Osobito je tovala Duha Svetoga. Gospodin joj je rekao 2. XII. 1930.: "Draga duo, gotovo su svi
ljudi izgubili Duha Svetoga, najvie dobro due. Odatle na cijelom svijetu ta tama i pometnja jezika.
Duha su Svetoga svagdje iskljuili, a ipak nitko ne moe nita uiniti bez Duha Svetoga. Zato mi ti
sjedinjena s Marijom i po Mariji ne moe prinositi snanije molitve, negoli je Krunica Duhu
Svetomu u ime svih i za sve due."
Na Gospodin joj je 30.1. 1931. ponovno rekao: "Dijete, ti ne moe shvatiti veliinu koja se krije u
zazivima Krunice Duhu Svetomu. Ja u vam poslati na tu molitvu velike mueve pune Duha
Svetoga."
Presveta Djevica joj se 4. X. 1930. tui: "Duh se Sveti jako malo tuje. Drago dijete, ti mi donosi
najljepe rue s krunicom Duhu Svetomu."
Predraga Majka joj je rekla 16. VII. 1930.: "Ja sam Zarunica Duha Svetoga. Zazivaj me esto u
Krunici Duhu Svetomu! Ti zazivi u njoj sadrani bit e mojim zagovorom osobito usliani od
Presvetog Trojstva. Po tim e milostima ovjeanstvo biti ispunjeno ljubavlju, jer Duh Sveti je
Ljubav." Kraljica od Karmela rekla joj je 16. VII. 1947.: "Ja sam Majka Velike pobjede od asa
kada sam zaela Isusa. To sam ime odredila za sadanje vrijeme. Mnogo molite da moje kraljevstvo
brzo doe!" Majko Velike pobjede, Marijo, izvojuj siromasima pobjedu i daruj ovjeanstvu mir!
Sveti Otac papa Pavao VI. opominje nas i trai da se to vie produbljuje, obavlja i iri tovanje i
pobonost prema Duhu Svetom.

Krunica Duhu Svetome za isprositi njegovih sedam darova

Bl. Jelena Guerra

1. Doi Due Sveti, Due Mudrosti, odvoji nas od zemaljskih stvari i ulij u nae due ljubav i slast
prema nebeskim stvarima. Oe sveti, u ime Isusovo poalji svoga Duha Svetoga da obnovi svijet!
(zaziv se ponavlja 7 puta iza svih 7 dijelova krunice).
2. Doi Due Sveti, Due Razuma, obasjaj na duh svjetlom vjene istine i obogati svetim mislima.
3. Doi Due Sveti, Due Znanja, budi ti Uitelj naih dua i pomozi nam da ivimo tvoje naputke.
4. Doi Due Sveti, Due Savjeta, daj da budemo spremni sluati tvoja nadahnua i vodi nas putem
spasenja.
5. Doi Due Sveti, Due Jakosti, udijeli nam snagu, postojanost i pobjedu u borbama protiv naih
duhovnih neprijatelja.
6. Doi Due Sveti, Due Pobonosti, doi i boravi u naem srcu, zagospodari njime i posveti sve
njegove osjeaje.
7. Doi Due Sveti, Due Straha Bojega, kraljuj nad naom voljom i daj da budemo uvijek spremni
radije bilo to trpjeti nego li sagrijeiti.
Zazivi Mariji: O Preista Djevice Marijo koja si u svom Bezgrenom zaeu oblikovana od Duha
Svetoga i postala izabrano svetohranite boanstva, moli za nas da boanski Tjeitelj brzo doi i
obnovi lice zemlje. Zdravo Marijo
O preista Djevice Marijo koja si u otajstvu Utjelovljenja po Duhu Svetome postala istinskom
Majkom Bojom moli za nas da boanski Tjeitelj brzo doi i obnovi lice zemlje. Zdravo Marijo
O preista Djevice Marijo koja si u molitvi skupa sa apostolima u Cenakulu bila do kraja ispunjena
Duhom Svetim , moli za nas da boanski Tjeitelj brzo doi i obnovi lice zemlje. Zdravo Marijo
Pomolimo se: Neka doe tvoj Duh Gospodine i preobrazi nau nutrinu svojim darovima, neka stvori
u nama novo srce da moemo biti po tvom ukusu i suobliiti se tvojoj volji. Po Kristu Gospodinu
naemu Amen.

KRUNICA OTAJSTAVA DUHA SVETOGA

Krunica otajstava Duha Svetoga je objavljena u pastoralnom priruniku talijanske biskupske

konferencije "Spirito Santo, dono di verita" - Duh Sveti, dar istine- st.90-91, 1998 godine, u izdanju
nacionalnog komiteta priprave za jubilej 2000 godine. U prijevodu na hrvatsko jezik mi smo
napravili male izmjene koje ne mijenjaju bitno duh ove molitve koja eli u vjernicima produbiti

403
svijest o prisutnosti i ulozi Duha Svetoga u povijesti spasenja, u ivotu Isusa Krista i ivotu Crkve.
Kao to se vidi iz sadraja ova molitve, ona se temelji na Svetom pismu i sva je sva proeta
svetopisamskim tekstovima.
Moli se kao Marijina krunica od pet desetki Svaka desetka sadri Oena, 10 Zdravo Marijo i Slava
Ocu. Iza svakog zaziva "blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus doda se pojedina misao koja se odnosi
na otajstva Duha Svetoga.

Prvo Otajstvo: DUH SVETI U DVA ZAVJETA Oe na...

Zdravo Marijo milosti puna Gospodin je s tobom, blagoslovljena ti meu enama, blagoslovljen
plod utrobe tvoje Isus...
1. Duh Sveti je lebdio nad vodama u poetku stvaranja (Pos 1,2)
2. Bog udahnjuje Duha u nosnice ivota prvog ovjeka (Pos 2,7)
3. Bog uzima Duha ovjeku koji je sagrijeio(Post 6.3)
4. Duh je svjetiljka nutrine (Izr 20,27)
5. Duh boravi u nutrini srca (Ez 37,9)
6. Duh daruje ivot mrtvim tijelima (Ez 37,9)
7. Duh e poivati na Pomazaniku (Iz 11,2)
8. Duh je obean svim ljudima (JI 3,1)
9. Duh obnavlja lice zemlje (Ps 104,30)
10. Duh je novi zakon ljubavi.

Slava Ocu...

2. Otajstvo: DUH SVETI U IVOTU ISUSA KRISTA Oe na...

Zdravo Marijo milosti puna Gospodin je s tobom, blagoslovljena ti meu enama, blagoslovljen
plod utrobe tvoje Isus...

1. Koji je bio zaet po Duhu Svetome (Lkl ,3 5)

2. Na kojega sie Duh Sveti te ga ispuni na dan njegov krtenja (Lk 3,22;4,1)
3. Kojega je Otac opeatio Duhom Svetim(Iv 6,27; 2 Kor 1,22; Ef 4,30)
4. Koji je bio voe Duhom Svetim u pustinju da bude kuan od Sotone(Lk 4,1)
5. Koji se vrati u Galileju sa silom Duha Svetoga (Lk 4,14)
6. Koji ree na poetku svog poslanja da je Duh Sveti Njemu (Lk 4,17)
7. Koji se u Duhu Svetom uzradova jer Otac otajstva kraljevstva objavljuje malenima (Lk 10,21)
8. ije su rijei duh i ivot (Iv 6,63)
9. Iz kojega je izlazila snaga koja je sve ozdravljala (Lk 4,14;6,19)
10. Koji je po Duhu Svetom izgonio avle(Mt 12,28)

Slava Ocu...

Tree otajstvo: U DUHU SE ISUS RTVUJE OCU TE NAM DARUJE DUHA SVETOGA Oe na...

Zdravo Marijo milosti puna Gospodin je s tobom, blagoslovljena ti meu enama, blagoslovljen
plod utrobe tvoje Isus...
1. Koji je po vjenom Duhu prinio sam sebe Bogu kao rtvu bez mane (Heb 9,14)
2. Koji umirui povjerava Duh u ruke Oeve i predade Duh uenicima (Lk 3,46:Ivl9.30)
3. Koji u Duhu sie nad pakao propovijedati spasenje(lPt 3,19)
4. Koji bijae opravdan Duhom i promjeni osudu na smrt (lTm 3,16:Iv 16.8)
5. Koji po Duhu Svetom bi postavljen Sinom Bojim u snazi uskrsnuem od mrtvih (Rim 1,4;8,11)
6. Koji dahne u uenike i darova im Duha Svetoga za oprotenje grijeha(Iv 20,22)

404
7. Koji u Duhu Svetom izabra svoje uenike (Djl,2)
8. Koji u Duhu Svetom podui svoje apostole i dade im poslanje da propovijedaju Evanelje
9. Koji u Duhu Svetom bijae uznesen na nebo (Dj 1,2)
10. Koji na dan Pedesetnice posla Duha Svetoga na apostole okupljene u molitvi sa Marijom i
enama te Petar pun Duha propovijeda (Dj 1,12-14:2,1-37)

Slava Ocu...

etvrto otajstvo: DAROVI I PLODOVI DUHA SVETOGA Oe na

Zdravo Marijo milosti puna Gospodin je s tobom, blagoslovljena ti meu enama, blagoslovljen
plod utrobe tvoje Isus...

1. Koji nam daruje Duha mudrosti i razuma

2. Koji nam daruje Duha savjeta i jakosti
3 Koji nam daruje Duha znanja i pobonosti
4. Koji nam daruje Duha straha Bojega
5. Koji nam daruje Duha slobode, pravde i istine
6. Koji nam donosi plodove Duha ljubavi i radosti
7. Koji nam donosi plodove Duha mira i velikodunosti
8. Koji nam donosi plodove Duha dobrote i dobrohotnosti
9. Koji nam donosi plodove Duha vjernosti i krotkosti
10. Koji nam donosi plodove Duha poniznosti i istoe

Slava Ocu...

Peto otajstvo: KARIZME DUHA SVETOGA Oe na...

Zdravo Marijo milosti puna Gospodin je s tobom, blagoslovljena ti meu enama, blagoslovljen
plod utrobe tvoje Isus...

1. Koji daruje karizmu apostolata (1Kor 12,28)

2. Koji daruje karizmu prorotva (1Kor 12,10)
3. Koji daruje karizmu nagovora (Rim 12,8)
4. Koji daruje karizmu razluivanja (1Kor 12,10)
5. Koji daruje karizmu rijei (1 Kor 12,10)
6. Koji daruje karizmu nauavanja (1 Kor 12,28)
7. Koji daruje karizmu upravljanja (1 Kor 12,28)
8. Koji daruje karizmu injenja udesa (1 Kor 12,9-10: Rim 12,8)
9. Koji daruje karizmu molitve (Rim 12,8;1 Kor 12,28)
10. Koji daruje karizmu djelatne ljubavi (Rim 12,8: 1 Kor 12,28)

Slava Ocu..

DODATAK

Budui da se u Katolikoj Crkvi u posljednje vrijeme ire razliiti naini molitava za ozdravljenje,
iscjeljenje i oslobaanje, Kongregacija za nauk vjere i Kongregacija za bogotovlje dala je JASNE
UPUTE, koje za nae itatelje donosimo iz "Glasa Koncila " br. 49, 3. prosinca 2000. godine:

405
JASNE GRANICE ZA MOLITVE OZDRAVLJENJA

Kongregacija za nauk vjere, iji je proelnik kardinal Joseph Ratzinger, objavila je 23.
studenoga "Naputak o molitvama za (dobivanje) ozdravljenja od Boga". U njemu se na 18 stranica
teksta opirno iznose teoloki aspekti toga pitanja, kojima se onda pridodaju i disciplinske norme
koje se pri takvim bogoslujima i molitvama moraju obdravati.
U uvodnome dijelu odmah istie, da je prirodna ovjekova elja da bude sretan, da je u
dubini njegova srca ukorijenjena tenja da bude slobodan i osloboen od bolesti, ali i da uspije
shvatiti njezin smisao kad ga ona pogodi. Crkva bolest shvaa kao "sredstvo sjedinjena s Kristom i
duhovnog ienja", a za one koji pomau bolesnoj osobi izvanredna je to prilika za "pokazivanje
kranske ljubavi".
Molitva za ozdravljenje je iskustvo prisutno u svako doba Crkve, pa tako i u ovo nae. No,
ono to je danas novo jest sve vei broj molitvenih okupljanja, koja su ponekad povezana i s
liturgijskim slavljima i kojima je cilj od Boga izmoliti ozdravljenje. U sluajevima koji i nisu tako
rijetki izjavljuje se da su se ozdravljenja doista i dogodila, pa se isto to oekuje i u tijeku drugih
takvih molitvenih susreta. "U tom se kontekstu ponekad poziva na navodnu karizmu ozdravljenja",
istie dokument Kongregacije za nauk vjere, koji se nadalje pita i o nainima i mogunostima
razlikovanja tih molitvenih okupljanja pod liturgijskim vidom, a za to osobito mora skrbiti crkvena
vlast, koja je duna "bdjeti i dati prikladne norme za ispravno ostvarenje liturgijskih slavlja".
Upravo zato prikladnim se pokazalo, u skladu s kanonom 34. crkvenoga zakonika, objaviti
ovaj naputak koji e od pomoi osobito biti mjesnim biskupima da bi "bolje mogli voditi vjernike
na tome podruju, potiui ono to je dobro i ispravljajui ono to treba izbjei".
Bolest i ozdravljenje: pravi smisao i vrijednost ekonomije spasenja
Pojanjavajui doktrinarne aspekte cijeloga pitanja u pet opirnih paragrafa prvog poglavlja,
dokument istie daje Bog pozvao svakoga ovjeka na radost, no nae nas svakodnevno iskustvo ui
da postoje i toliki oblici patnje i bola. Zbog njih u svojim obeanjima otkupljenja Bog navijeta
radost srca, koja je povezana s osloboenjem od patnji. Bog je onaj koji oslobaa od svakoga zla.
Puni odgovor na pitanje o smislu i razlogu bolesti daje Novi zavjet. Isus se u svom javnom
djelovanju esto susretao s bolesnima. Mnoge od njih na udesan je nain ozdravio, a ozdravljenja
su znak njegova mesijanskog poslanja. Ona pokazuju pobjedu kraljevstva Bojeg nad svakom
vrstom zla, te su spasenjski znakovi, jer su ujedno i osloboenje, otputenje grijeha. I prva je
evangelizacija u apostolsko doba popraena brojnim udesnim ozdravljenjima, koja su jaala snagu
evaneoskog navjetaja. Crkva je uvijek prihvaala bolesnike, ne samo kao predmet svoje skrbi, ve
je za njih osobito molila. Molili su za ozdravljenje, svoje ili drugih, pojedini krani, ali i cijela
Crkva u Liturgiji, osobito u sakramentu bolesnikog pomazanja. No, molitvom se nikada nije
namjeravalo iskljuiti potrebu da se bolesnik "utjee i upotrijebi naravna sredstva, koja mu koriste u
ouvanju i stjecanju zdravlja", istie dokument dodajui da su i crkveni oci "normalnim smatrali da
vjernik od Boga moli ne samo zdravlje za duu, ve i za tijelo".
"Karizma ozdravljenja" u aktualnom kontekstu
U dugoj povijesti Crkve "nije nedostajalo svetih taumaturga koji su udesno ozdravljali".
No, "karizma ozdravljenja" ne ulazi meu te taumaturke fenomene, pojanjava dokument, dodajui
da su doktrinarna objanjenja potrebna upravo zbog "molitvenih okupljanja koja se organiziraju sa
svrhom dobivanja udesnih ozdravljenja meu bolesnim sudionicima, ili molitava ozdravljenja po
zavretku euharistijske priesti s istim ciljem". O ozdravljenjima, koja su povezana s molitvenim
mjestima - poput svetita, pokraj relikvija muenika ili drugih svetaca - u povijesti Crkve postoje
brojna svjedoanstva. Meu njima istiu se, primjerice, sv. Martin iz Toursa, katedrala sv. Jakova u
Composteli ili pak najpoznatije marijansko svetite Lurd. "No, takva ozdravljenja ne impliciraju
'karizmu ozdravljenja"', istie dokument i donosi svoj sud o molitvenim okupljanjima s ciljem
ozdravljenja, istiui da se ona razlikuju od onih slavlja koja su predviena u liturgijskim knjigama.
Ako se ta liturgijska slavlja "ostvaruju u potivanju liturgijskih normi, onda su doputena, a esto i
prikladna, kao to je sluaj mise pro infirmis. Ako ne potuju liturgijsku normativu, nedostaje im
zakonitosti !

406
 Doputene su i legitimne molitve koje spadaju u puku pobonost, "ako im se ne izokrene
izvorni smisao. "Karizma ozdravljenja" - pojam koji se u dokumentu stavlja pod navodne znakove
- "ne moe se pripisati odreenom sloju vjernika", upozorava dokument, jer se pri svakoj molitvi
vjernik mora prepustiti i "povjeriti najslobodnijoj volji Duha Svetoga, koji nekima daruje posebnu
karizmu ozdravljenja, kako bi se oitovala snaga milosti Uskrsloga".

Disciplinske odredbe

Nakon iznoenja doktrinarnog nauka, dokument u deset lanaka i vie paragrafa iznosi
"disciplinske odredbe, istiui ve u prvom lanku daje "svakome vjerniku doputeno Bogu
upuivati molitve za ozdravljenje. No, kada se one mole u crkvi ili na nekom drugom svetom
mjestu, prikladno je da ih predvodi zareeni sluitelj. Te molitve za ozdravljenje mogu se smatrati
liturgijskima, ako su ukljuene u liturgijske knjige, koje je odobrila mjerodavna crkvena vlast.
"Inae nisu liturgijske", kae se u drugome lanku dok trei istie da se liturgijske molitve za
ozdravljenje slave prema propisanom obredu i u misnom ruhu, kako je odreeno u Ordo
benedictionis infirmorum Rimskoga misala. Eventualne prilagodbe obreda blagoslova bolesnika,
ukoliko ih smatra prikladnima ih eventualno potrebnima, mogu izvriti samo biskupske
konferencije uz prethodnu reviziju Svete Stolice, istie trei danak. etvrti pak odreuje da
dijecezanski biskup ima pravo odrediti norme za vlastitu partikularnu Crkvu glede liturgijskih
slavlja za ozdravljenje, u skladu s kanonom 838. paragraf 4., a svi koji organiziraju takva slavlja
moraju ih se i pridravati. "Doputenje za odravanje takvih slavlja mora biti eksplicitno, pa i onda
kada ih organiziraju ili na njima sudjeluju biskupi ili kardinali", odreuje 3. paragraf te toke i
dodaje da dijecezanski biskup moe drugome biskupu zabraniti sudjelovanje ili organiziranje takvih
molitava, dok peti lanak odreuje da se neliturgijske molitve za ozdravljenje moraju jasno
razlikovati od onih liturgijskih, a oni koji ih predvode - istie trei paragraf - moraju "brino
izbjegavati" sve oblike "histeriziranja, neprirodnosti (umjetnog dranja), teatralnosti ili
senzacionalizma".
eli li se netko sluiti drutvenim sredstvima komunikacije - osobito televizijom - pri tim
molitvama za ozdravljenje, bilo da su one liturgijske ili nisu, mora znati da je i to u nadlenosti
dijecezanskoga biskupa, odreuje esti lanak, dok sedmi lanak nalae da se u "slavlje presvete
Euharistije, sakramenta i liturgije asova ne smiju uvoditi molitve ozdravljenja, liturgijske ili
neliturgijske", a doputeno je u molitvama vjernika dodati posebne intencije molitava za
ozdravljenje bolesnika.
"Sluba egzorcizma mora se obavljati u strogoj podreenosti dijecezanskom biskupu",
odreuje osmi lanak, istiui da se molitve egzorcizma - koje su sadrane u Rimskome obredniku -
moraju razlikovati od slavlja ozdravljenja, bila ona liturgijska ili neliturgijska.
"Apsolutno je zabranjeno ukljuivati takve molitve egzorcizama u slavljenje svete Mise,
sakramenata i liturgije asova", istie trei, zadnji paragraf osmoga lanka. Pretposljednji, deveti
lanak sve voditelje slavlja za ozdravljenje upozorava i odreuje im da moraju nastojati "ouvati
ozraje vedre pobonosti meu okupljenima, te upotrijebiti nunu mudrost, ako se dogode
ozdravljenja meu nazonima; po zavretku slavlja moi e prikupiti - s jednostavnou i brinou
- eventualna svjedoanstva, te tu injenicu podastrijeti mjerodavnoj crkvenoj vlasti".
"Upotreba vlasti dijecezanskog biskupa obvezatna je i nuna kada se verificiraju zloporabe u
takvim slavljima za ozdravljenje, liturgijskima ili neliturgijskima, u sluaju oitog skandala za
zajednicu vjernika, ili kada je rije o tekim nepotivanjima liturgijskih ili disciplinskih normi",
odreuje deseta toka, koja zavrava pojanjenjem da je sv. Ivan Pavao II, u audijenciji potpisanom
prefektu, odobrio taj naputak o kojemu je odluilo redovito zasjedanje Kongregacije za nauk vjere,
te naloio njegovo objavljivanje. Na blagdan Uzvienja sv. Kria, 14. rujna ove godine dokument su
potpisali proelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger i tajnik te Kongregacije
nadbiskup Tarcisio Bertone.

407
 VATIKAN
NOVI OBREDNIK EGZORCIZMA
(Glas Koncila", 14. veljae 1999.g.)

I u doba kompjutora i nuklearne energije, u 21. stoljeu koje, zajedno s Bogom, u

"ropotarnicu" sve vie tjera i Njegova vjenog protivnika - Sotonu, jo se osjea miris sumpora.
Neastivi - i Crkva je uvjerena u to - jo uvijek je na djelu, premda se poesto uspjeno skriva i iza
skepticizma kraja tisuljea. A u tome je i njegova najvea lukavost: da povjerujemo kako ga nema,
rekao je francuski pjesnik Charles Baudelaire. Upravo je zato Katolika Crkva osjetila potrebu
"otrenja oruja" protiv neprijatelja kojega nam se vie ne prikazuje s rogovima, krilima imia i
slinim atributima, koji su bili tako dragi naivnoj srednjovjekovnoj ikonografiji. No, to ne znai
daje danas bezopasniji.
Katolika Crkva nauava da su demoni bia velike inteligencije i moi. No, uvijek su i
ostaju stvorenja, pa ne mogu sprijeiti izgradnju Kraljevstva Bojega. "Strategija" Sotone i njegovih
"drugova" jesu la, prijevara i unoenje nereda.
"Iza lai i prijevara, koje nose slike Velikoga Laljivca, razvijaju se nesigurnosti i sumnje u
svijetu koji vie nema sigurnosti i Istine i gdje vlada relativizam i uvjerenje daje sloboda u tome, da
je ba sve doputeno. Na taj se nain vie ne razumije, daje prava sloboda u poistovjeivanju s
Voljom Bojom, koja je izvor dobra i jedine mogue sree", rekao je, na javnom predstavljanju
novog teksta "De exorcismis" Rimskoga obrednika, proelnik Zbora za bogotovlje, kardinal Jorge
Arturo Medina E ste vez. Tekst je predstavljen u Tiskovnom uredu Svete Stolice, 27. sijenja
1999.g.
Objavljivanje obrednika "De exorcismis", s imprimatur- om pape Ivana Pavla II, kruna je
rada koji je zapoeo jo 80-tih godina, bio odreeno vrijeme podloan promiljanju, a u njegovoj su
pripremi traena i miljenja biskupskih konferencija po svijetu. Sadanji obrednik, kao i ostale
liturgijske knjige, donosi nove tekstove i ine, imajui u vidu naela koja su sadrana u koncilskoj
konstituciji o liturgiji "Sacrosanctum concilium".
Stari obrednik objavljen je davne 1614. godine, a u njemu su bile sadrane molitve i ini
prikladni srednjem vijeku, dok je sam tijek egzorcizma bio blii dramaturgiji nego liturgiji. Zato su
sadanje promjene u obredniku pozornost posvetile pojednostavljenju izvanjskih aspekata i
prikazivanju novih tekstova u svjetlu biblijskih tekstova.
Teologija Crkve o molitvi egzorcizma nije mijenjana. No, iznova su promiljene premise u
kojima se pojanjavaju kanonske norme, kojima se izbjegavaju zloupotrebe.
Tekst i molitve za istjerivanje Neastivog prilagoene su novim potrebama trijeznosti
suvremenoga jezika i nadasve iskustvima razliitih Crkava po cijelome svijetu. Praksa istjerivanja
Zloga stara je koliko i same religije, no u kranstvu je izravno povezana s osobom Bogoovjeka
Isusa Krista, kojeg nam Evanelje u vie prizora prikazuje kako istjeruje zle duhove. "Tehniki"
gledano, oblik "blagog" egzorcizma postoji ve u samome sakramentu Krtenja, no sveani
postupak istjerivanja demona iz tijela opsjednute osobe, tzv."veliki egzorcizam", sasvim je neto
drugo. Takav egzorcizam moe vriti samo sveenik kojega je biskup za to ovlastio. No, novi tekst
veliku pozornost posveuje i izbjegavanju nesporazuma, glede stvarne opsjednutosti i nekih pojava,
koje se mogu pripisati psihikom neredu.

Kardinal Medina Estevez istaknuo je, da je potrebno, prije svega, utvrditi cijeli niz nedvosmislenih
pokazatelja, meu kojima su:
1. izgovaranje mnogih rijei na nepoznatom jeziku i njihovo razumijevanje, znanje o
dalekim ili nepoznatim stvarima,
2. iskazivanje snage, koja je iznad stvarnih mogunosti opsjednutog,
3. estoko odbacivanje i mrnja na Boga, Djevice Marije, svece, kri i svete slike.
U novom tekstil, koji je napisan na latinskom, nakon deset godina pomnog i marljivog rada, a koji
sada biskupske konferencije s krajnjom pozornou moraju prevesti na svoj jezik, nita nije
preputeno sluaju ili improvizaciji. Tako su, osim samoga pravoga i navlastitoga obreda

408
egzorcizma, predviene i molitve za openito "ienje" mjesta, stvari ili osoba, kao i zazivi koje
vjernici mogu osobno moliti, ako su otkrili da su rtvom avolskog utjecaja.
U emisiji emitiranoj na Vatikanskom radiju, 31. sijenja, kardinal Medina Estevez je rekao:
"Novi obrednik je u skladu s II. vatikanskim saborom. No, elim istodobno istaknuti, da je tekst
ostao u kontinuitetu sa starim obredom, tako da nije rije o dva proturjena obreda, ve je rije o
prilagoavanju jeziku naega doba, ne zbog suprostavljanja prolosti, ve kako bi se prilagodili
novim nainima razmiljanja. Dananje drutvo, pak, sve manje pria o avolu, a sve ee govori o
"spiritistikim seansama", o magiji, crnim misama, dok je za katoliku vjeru postojanje demona
neupitno. U Evanelju nam i Krist govori o demonu. Sveti Pavao nam govori o zlim si ama. A sile
zla nisu neto apstraktno, ve osoba, koja avao i njegovi sljedbenici. Stoga smatram daje potrebno
biti oprezan, da se ne upadne pod njegov utjecaj. Kad osobe glume da ne; vjeruju vie u postojanje
demona, on naalost, djeluje velikom slobodom."
Govorei potom o aktualnosti obrednika u dananje okruju, kardinal Estevez istie, da se
mora razlikovat dvije vrste djelovanja:

"Prvo je djelovanje spektakularnije, a to je opsjednutost avolsko posjedovanje. To se ne

javlja ba esto. No, druge strane, svakodnevni avolski utjecaj preko la korupcije, nasilja,
razuzdanoga erotizma, itd. Da je avolsko djelovanje uvijek prisutno, nitko ne treba stavljati
sumnju. No, rekao bih da nije uvijek potrebno posegnuti z egzorcizmom, jer se egzorcizam obavlja
pred izrazit posebnom i tonom pojavom, tj. opsjednutou ili avolskim posjedovanjem."
Kardinal Estevez pojasnio je i to, da je egzorcizam pridran sveenicima koje odredi biskup za te
zadae. No u obredniku postoje i "privatne molitve, koje svatko moe moliti, kako bi od Gospodina
zatraio da udalji mo Zloga No, one ne mogu postati javnim i zajednikim inima, je su privatne
molitve osobe koja od Gospodina, kao i o Majke Boje ili svetoga Mihaela Arkanela trai zatiti
protiv zlih sila".
S obzirom da te privatne molitve za osloboenje jo nisu prevedene na hrvatski jezik, naim
itateljima donosimo ove molitve:

MOLITVE ZA OZDRAVLJENJE I OSLOBOENJE OD UTIJECAJA AVOLSKOGA

Slijedee molitve su uzete iz knjige poznatog i priznatog rimskog egzorciste don Gabriela
Amortha Liberaci dal male - Oslobodi nas od zla. Iz autorovog uvoda: esto su me molili da
napiem molitve za osloboenje od zlih i avolskih utjecaja koje bi bile na dohvat svima i mogle bi
se moliti bez ikakvog naknadnog doputenja. Oigledno, tvrdim prije svega, da su sakramenti i
Sveto Pismo uinkovitiji od naih privatnih zaziva. Podsjeamo isto tako da kada se obraamo
Gospodinu uvijek iznova najvanije je imati vjeru. Iz moje prakse mogu tvrditi da je po vanosti
slijedei red u prakticiranju vjere da bi se prihvatila oslobaajua Gospodinova prisutnost: 1.
Ispovijed koja je sakrament direktno usmjeren na oslobaanje dua od utjecaja avla. Ona
podrazumijeva pratanje od srca. 2. Sveta misa; 3. Priest; 4. Klanjanje; 5. Biblijske i liturgijske
molitve, psalmi, himni, vjerovanje, svet...6. Krunica.
Samo u svijetlu ovih opih pojmova molitve koje se sugeriraju mogu imati njihovo pravo
vrednovanje i dajui im vrijednost da ne kaemo automatsku o maginu nego u vjeri onoga koji se
ponizno obraa Ocu, Isusu, Mariji, anelima, svetima.

SVETOM MIHAELU ARKANELU

Sveti Mihaele Arkanele brani nas u boju protiv pakostima i zasjedama avolskim budi nam
zaklon! Neka mu zapovijedi Bog, ponizno molimo, i ti vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge
zlobne duhove, koji svijetom obilaze na propast dua, Boanskom jakou u pakao protjeraj. Amen.
(Papa Leon XIII)

409
MARIJI KRALJICI NEBA
Uzviena kraljice Neba i anela koja si primila od Boga poslanje i mo da satare glavu Sotoni, mi
ponizno molimo da poalje anele s neba da bi se po tvojoj zapovijedi borili protiv zlih duhova na
svakom mjestu, te da potisnu njihove nasrtaje i da ih prognaju u vjeni ponor. Amen. (sv. Pio X,
Papa)

GOSPODINU ISUSU
Isuse Spasitelju, Gospodine moj i Boe moj, Boe moj i sve moje koji si nas po rtvi Kria otkupio
i slomio mo Sotone, ponizno te molim da me oslobodi od svakoga zlog i avolskog utjecaja. To te
molim u tvoje sveto ime, zbog tvojih svetih rana, po tvojoj svetoj krvi, po tvome svetome kriu i po
zagovoru Bezgrene i pod kriem alosne majke Marije. Krv i voda koji izaoe iz tvoga svetoga
srca neka siu na mene da me oiste, oslobode i izlijee. Amen.

DUHU SVETOME (za osloboenje od svakoga zloga utjecaja)

Due Boji, Due ljubavi, Presveto Trojstvo, Oe, Sine i Due Sveti, Bezgrena Djevice, aneli,
arkaneli, sveci Boji siite na mene. Oblikuj me Gospodine, napuni me tobom. Udalji od mene sve
zle sile, unitih razorih tako da se ja mogu dobro osjeati i dobro initi.
Otjeraj od mene sve zle sile, aranja, vraanja, crne mise, praznovjerja, magiju, ureke, prokletstva,
svako avolske uznemirivanje, opsjednue i posjednue avolske, sve ono to je zlo, grijeh, oholost,
blud, zavist, ljubomoru, zlobu, nevjernost....; fiziku, psihiku, moralnu, duhovnu, duevnu i
avolsku bolest.
Saei sva ova zla u paklu da nikada vie ne dodirnu mene ni bilo koje stvorenje boje.
Zapovijedam snagom Boga ivoga, u ime Isusa Krista Spasitelja, po zagovoru Bezgrene majke
Marije, svim neistim dusima i svakoj zloj prisutnosti koja me mui i uznemiruje da me odmah sada
i zauvijek ostave te da odstupe u pakao vjeni prognani i vezani od sv. Mihaela Arkanela, sv
Gabrijela, sv. Rafaela, naih anela uvara, zgaeni pod petom Presvete i Bezgrene Djevice Marije.
Amen.

MOLITVE BLAGOSLOVA (za osloboenje kua, mjesta, polja ... od avolske prisutnosti)
Pohodi Boe nau kuu (ovo mjesto, polje..) i udalji od nas sve avolske zasjede, poalji tvoje svete
anele da nas uvaju u miru i tvoj blagoslov neka sie na nas i uvijek ostane s nama po Kristu
Gospodinu naemu. Amen. Gospodine Isuse koji si zapovjedio tvojim apostolima da zaele tvoj mir
svima koji su ivjeli u kuama u koje su zalazili, posveti molimo te i ovu kuu i sve koji u njoj
prebivaju po ovoj naoj poniznoj molitvi punoj povjerenja. Izlij na ovu obitelj tvoj blagoslov i mir.
Neka joj doe spasenje kako je dolo u Zakejevu kuu kada si Ti u nju uao. Zapovijedi tvojim
anelima da bdiju nad njoj, da je uvaju i da odagnaju svaki avolski utjecaj. Udijeli svima koji
stanuju u ovoj kui milost da se Tebi svide ivei kreposne tako da zaslue, u svoje vrijeme, da
budu prihvaeni od tebe u vjeni dom na nebesima. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

MOLITVA PROTIV PROKLETSTVA. VRAANJA I UROKA (iz grkog obrednika)

Kirie eleison, Gospodine smiluj se. Gospodine Boe na, Kralju vjekova, svemogui i svemoni Ti
koji si sve sazdao i sve preobraava jedino svojom svetom voljom; Ti koji si u Babilonu pretvorio
u rosu sedam puta jae uarenu pe i spasio svoja tri mladia; Ti koji si uitelj i lijenik naih dua;
Ti koji si spasenje onima koji se tebi obraaju ponizno te molimo i zazivamo uniti, otjeraj i nagnaj
u bijeg svaku avolsku silu, svaku sotonsku prisutnost i zavoenje, svaki zli utjecaj, vraanje,
prokletstva i ureke koje su opake osobe predanu zlu i avlu uinile nad Tvojim slugom (ime osobe
za koju se moli).
Daj Gospodine da umjesto zavisti i vraanja doe na njega obilje tvojih dobara, snaga, uspjeh i
ljubav; Ti Gospodine koji ljubi ljude, prui svoju monu i uzvienu miicu te doi u pomo i
pohodi tvoju sliku i poalji joj snanog Anela mira zatitnika due i tijela, da udalji i otjera svaku
zlu silu i svako prokletstvo i urok pokvarenih i zavidnih osoba tako da Ti pod tvojim okriljem i
zatitom tvoj sluga pjeva " Gospodin mi je zatita i snaga neu se bojati to mi moe uiniti ovjek"

410
i jo " Zla se ne bojim jer ti si sa mnom, Ti si moj Bog moja snaga, moj moni Gospodar, Gospodin
mira, Otac buduega vijeka".
Da, Gospodine Boe na, smiluj se svojoj slici i spasi slugu svojega (ime) i oslobodi od svake
prijetnje, tete, posljedica i utjecaja nastali zbog uroka, vraanja i prokletstva, zatiti ga i postavi
iznad svakoga zla, po zagovoru vie nego blagoslovljene, slavne Gospe, Majke Boje i vazda
Djevice Marije, slavnih Arkanela i svih tvojih svetih. Amen

MOLITVA ZA OSLOBOENJE
Gospodine ti si velik, ti si Bog ti si Otac. Mi te molimo po zagovoru i uz pomo sv. Mihaela,
sv.Gabriela, sv. Rafaela da bi naa braa i sestre bili osloboeni od Zloga. Od muka, strahova,
alosti, opsjednua .... Oslobodi nas Gospodine (ponavlja se poslije zaziva)
Od mrnje bluda, zavisti, ljubomore, bijesa... Od zatvorenosti pred tobom i ivotom......
Od svake primisli na abortus, ubojstvo i samoubojstvo... Od psovke, podijeljenosti u obitelji, loih
prijateljstava Od vraanja, magije i svih zlih utjecaja......
(mogu se spontano nastaviti zazivi za osloboenje od onih problema koji nas mue)
Pomolimo se; Gospodine koji si kazao" Dajem vam svoj mir" po zagovoru Presvete Djevice Marije
oslobodi nas od svakoga prokletstva i dopusti nam da uvijek moemo uivati tvoj mir. Po Kristu
Gospodinu naemu. Amen.

MOLITVA ZA UNUTARNJE OZDRAVLJENJE

Gospodine Isuse Kriste ti si doao da ozdravi srca ranjena i progonjena, molim te da ozdravi
traume i rane koje uznemiruju moje srce. Na poseban nain te molim da ozdravi one koji su u meni
izvor grijeha i nepovjerenja. Molim te da ue u moj ivot, da me izlijei od psihikih rana koje
sam zadobio u prvim godinama i od onih iz cijeloga mojega ivota.
Gospodine Isuse ti poznaje moje probleme, ja ih stavljam sve u tvoje srce dobroga pastira i molim
te da po snazi velike rane otvorene na tvome srcu da izlijei male rane koje nosim u mome srcu.
Ozdravi rane mojih sjeanja da nita od onoga to sam proivio ne ostavlja moju duu u alosti,
brizi, muci i zabrinutosti. Izlijei Isuse sve one rane koje su u mome ivotu bile uzrokom grijeha. Ja
hou da oprostim svim osobama koje su me povrijedile, pogledaj na one nutarnje rane koje me
sprjeavaju da oprostim. Ti si doao da izlijei srca skrena, izlijei moje srce. Izlijei one rane
koje su uzrokom fizikih bolesti. Ja ti predajem moje srce, primilo Gospodine, oisti ga i daj mi
osjeaje tvoga Boanskog Srca. Pomozi mi da budem blag i ponizan. Dopusti mi Gospodine da
ozdravim od alosti koja me pritie zbog smrti dragih osoba, daj da ja mogu zadobiti mir i
sigurnost da si ti Uskrsnue i ivot Uini Isuse da ja budem svjedok tvoga uskrsnua, tvoje
pobijede, nad grijehom i smru i tvoje ive prisutnosti meu nama. Amen.

MOLITVA PRIKAZANJA
O Boanske Srce Isusovo, prikazujem ti po Bezgrenom Srcu Marije, Majke Crkve, u zajednitvu s
Euharistijskom rtvom, molitve, dijela i trpljenja dananjeg dana kao naknadu i zadovoljtinu za
grijehe ( druge osobne nakane za nas ili druge osobe) za spasenje svih ljudi po milosti Duha
Svetoga na slavu Boga Oca. Amen.

MOLITVA ZA FIZIKO OZDRAVLJENJE

Gospodine Isuse, klanjam ti se i zahvaljujem po vjeri, koju si mi dao na Krtenju. Ti si Sin Boji,
koji je postao ovjekom, Ti si Mesija, Spasitelj. U ovom trenutku elim ti rei kao Petar: nema pod
nebom drugog imena danog ljudima, po kojemu se moemo spasiti. Prihvaam Te, Gospodine
Isuse, u svom srcu i u svom ivotu,
elim da bude moj apsolutni Gospodar. Oprosti mi grijehe,
kao to si oprostio grijehe onome uzetomu u Evanelju.
Oisti me svojom Boanskom Krvlju. Pred tvoje noge stavljam svoje trpljenje i svoju bolest.
Ozdravi me, Gospodine, po moi tvojih proslavljenih Rana,
po tvome Kriu, po tvojoj Predragocjenoj Krvi. Ti si Dobri Pastir,

411
a ja sam jedna od ovaca iz tvoga stada:
imaj smilovanja prema meni.
Ti si Isus koji je rekao: "Molite i dat e vam se."
Gospodine, galilejski je narod dolazio
i stavljao svoje bolesnike pred tvoje noge,
i Ti si ih ozdravljao.
Ti si uvijek isti.
Ti ima uvijek istu snagu.
Vjerujem da me moe ozdraviti,
jer ima istu onu suut
koju si osjeao prema bolesnicima,
koje si susretao,
jer Ti si Uskrsnue i ivot.
Hvala ti, Isuse, za ono to e uiniti,
prihvaam plan tvoje ljubavi, koji ima sa mnom.
Vjerujem da e mi objaviti svoju slavu.
I jo prije nego znam kako e mi pomoi
zahvaljujem ti i hvalim Te.

SVIMA KOJI MOLE MOLITVE za osloboenje i ozdravljenje od avolskog utjecaja jo se

preporua po mogunostima i vremenu; -Posveta Mariji i Pobonost Bezgrenom Srcu Marijinu
-molitva Duhu Svetome, himni "O doi Stvore...i osobni kratki zazivi. -pobonost Krvi i Muci
Kristovoj, na primjer Litanije Krvi Kristove i kratki osobni zazivi " krvi Kristova operi me, oslobodi
me, spasi me.... -Litanije Imena Isusova initi pokoru, post po mogunosti i u skladu s
zdravstvenim stanjem osobe, pokora u irem smislu ne gledanjem televizije, ovom ili onim malim
odricanjima.

DESET PRAVILA ZA BORBU PROTIV AVLA

Mons. Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup, na Cvjetnicu ove godine, nakon pobonosti Krinoga
puta na Ksaveru u Zagrebu, istaknuo je da valja svjesno, slobodno i odgovorno nastaviti ivotnu
borbu, pa je iznio deset pravila za borbu protiv napasnika, avla:

1. Nemoj zaboraviti da avao postoji On 'je laac i otac lai' (Iv 8,44). Prva la kojom nas eli
obmanuti jest da nas uvjeri da ne postoji.
2. Nemoj zaboraviti da je avao napasnik. On je napas tovao Adama, Izraela i samog Isusa. On
napastuje, stavlja na kunju i potie na zlo svakog ovjeka. Nemoj si umiljati da e biti poteen
ili da si neranjiv.
3. Nemoj zaboraviti da je avao veoma lukav i domiljat. On stalno vreba i postavlja zamamljive
zamke, kao to je to uinio i prvom ovjeku, Adamu, kojemu je pokazao zavodljive strane
zabranjenog voa koje je 'dobro za jelo, za oi zamamljivo, a za mudrost poeljno' (Post 3,6).
4. Bdij: u oima i u srcu. I budi vrst: u duhu i ivotu. Prvi papa, sveti Petar, potie nas: 'Otrijeznite
se! Bdijte! Protivnik va, avao, kao riui lav obilazi traei koga da prodre' (1 Pt 5,8). A apostol
Pavao kae: 'Jaajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj. Obucite svu opremu Boju da se
mognete oduprijeti lukavstvima avolovim. Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv
Vrhovnitva, protiv Vlasti, protiv upravljaa ovoga mranoga svijeta, protiv zlih duhova po
nebesima. Zbog toga posegnite za svom opremom Bojom da uzmognete odoljeti u dan zli i odrati
se kada sve nadvladate' (Ef 6,10- 13).
5. vrsto vjeruj u Kristovu pobjedu nad napasnikom. Tate vjera ini sigurnim i nepokoljebljivim
nasuprot svim napastima. Krist je najjai. On je rekao: 'Ako Ja po Duhu Bojem izgonim avle,
zbilja je dolo k vama Kraljevstvo Boje' (Mt 12,28)
6. Imaj uvijek na pameti da te Krist ini dionikom svoje pobjede. Kao to je uio sv.iril
Jeruzalemski: 'Krv rtvovanog jaganjca, Krist Isus je snaga koja tjera demone' (Mistagoka

412
kateheza,l). To je milost sakramenta, posebno Euharistije. To je milost koju nam prua Crkva i u
blagoslovinama, kao stoje to blagoslovljena ili sveta voda.
7. Sluaj Rije Boju. Sveti Petar nasuprot avlu kao 'riuem lavu' potie nas: 'Oprite mu se
stameni u vjeri' (1 Pt 5,9). Vjera se raa i hrani u sluanju Rijei Boje, koja je 'nozi mojoj svjetiljka
i svjetlo mojoj stazi' (Ps 119,105).
8. Budi ponizan i svjestan svoje krhkosti S pouzdanjem se trebamo predavati Gospodinu koji je za
nas molio ovako: 'Ne molim te da ih uzme sa svijeta, nego da ih ouva od Zloga' (Iv 17,15)

9. Uvijek moli, bez prestanka moli. Borba i pobjeda u napasti mogua je samo pomou molitve.
Isus u molitvi pobjeuje napasnika. On nam govori: 'Bdijete i molite da ne padnete u napast! Duh
je, istina, voljan, no tijelo je slabo' (Mt 26,41).
10. Klanjaj se Gospodinu, Bogu svome, njega jedinoga asti i njemu jedinome slui tamo gdje raste
dobro, slabi zlo; to je naelo i naravnog zakona. Sredina u kojoj je dobro u cijeni, u kojoj se o
dobrim stvarima govori, u kojoj se dobra djela opaa i dobre vijesti prenose, slabi privlanost zla.
na taj stil ivota potie nas Isus kada kae: 'Gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce' (Mt 6,21)."

"Svi zajedno vie gajimo pobonost Duhu Svetomu. Razvrat je kao prije opeg potopa. Neprijatelji
pripravljaju novi Veliki petak. Bog mora biti ubijen. Ne napadaju samo neke lanke vjere ili
pojedine moralne zasade, ve se sve napada. Izvanredna vremena trae izvanredna sredstva, a to je
Duh Sveti sa sedam svojih darova." (Blaeni kardinal Alojzije Stepinac, 16. prosinca 1958.g.)

413
 POBONOST BOGU OCU

Isus Krist nam je objavio Oca i izmirio nas s njime te po njemu u Duhu Svetome imamo pristup
Ocu. Isus je u svemu uvijek bio usmjeren na Oca i vrenje njegove volje to se na poseban nain
oituje u Getsemanskom vrtu i kod Isusove smrti na Kriu. Tako da sva kranska molitva
usmjerena na Oca i nosi obiljeje trojstvenosti.
Katekizam Katolike Crkve ui: Za kransku molitvu nema drugog puta osim Isusa. Bila naa
molitva osobna ili zajednika, usmena ili nutranja, nema pristupa k ocu, osim ako molimo u ime
Isusovo. Sveto Isusovo ovjetvo jest put po kojemu nas Duh Sveti ui moliti Boga naeg Oca...
Kranska molitva je poglavito upravljena Ocu; no, upravljena je i Isusu, osobito zazivanjem
njegova svetog imena: Isuse Kriste, Sine Boji, Gospodine smiluj se nama, grenicima! (KKC
2664 i 2680).
Crkva ui: U svjetlu do sada izloenih naela nuno se uoava da se puka pobonost oblikuje
i uspostavlja dijalog izmeu Boga i ovjeka po Kristu u Duhu Svetome. Nema dvojbe da je ona, bez
obzira na nedostatke koji se tu i tamo susreu - kao to je, na primjer, pretapanje osoba Boga Oca i
Isusa - u sebi nosi obiljeje Boje trojstvenosti.
Puka pobonost zapravo je veoma osjetljiva prema otajstvu Bojega oinstva: izraava ganue
pred njegovom dobrotom; zadivljena je pred njegovom snagom i mudrou; veseli se zbog ljepote
stvorenoga i slavi njegova Stvoritelja; zna daje Bog Otac pravedan i milosrdan i da se brine za
siromane i ponizne; navijeta da on zapovijeda initi dobro i nagrauje one koji ive poteno,
slijedei ispravan put, a mrzi zlo i od sebe udaljuje one koji ustraju na putu mrnje, nasilja,
nepravde i lai... (Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji br.79)
Sam Isus je svoje uenike kad su ga pitali da ih naui moliti nauio Oe na. Isusova molitva
Oenaa koju nam je darovao je temeljna molitva kranina i najljepa molitva upuena Oca koja
ukazuje na svu ljepotu Bojeg Oinstva. Svetaka i pobona tradicija katolike Crkve, osim
jednostavnih molitva upuenih Ocu, nije razvila puno oblika puke pobonosti u kojima bi se
slavilo otajstvo Bojeg Oinstva. Naim itateljima i moliteljima donosimo one najvanije.

6. 1. Oe na i molitve svetaca Bogu Ocu

Oe na
(Isus Krist, Sin Boji i Spasitelj svijeta)
Oe na koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, doi kraljevstvo tvoje budi volja tvoja, kako
na Nebu tako i na zemlji. Kruh na svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge nae kako i mi
otputamo dunicima naim. Ne uvedi nas u napast nego izbavi nas od zla Amen.

Molitva i razmatranje Oenaa

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)
Moemo zvati sretnim onoga tko moli molitvu koju je Gospodin nauio razmiljajui paljivo o
svakoj rijei. Tu e nai sve ono to mu je potrebno i sve to treba eljeti. Ovom udesnom
molitvom, prije svega, zarobljavamo Boje Srce zazivajui ga imenom Oe.
Oe na. Najnjeniji od svih oeva, svemogu u stvaranju, udesan u uzdravanju, preljubazan u
svojoj Providnosti, uvijek dobar, dapae beskrajno dobar u Otkupljenju! Bog je na Otac a mi smo
svi braa, raj je naa domovina i naa batina. Zar nije dosta samo to da ljubimo Boga i blinjega i
oslobodimo se svih navezanosti na zemlju? Ljubimo, dakle, jednoga Oca i ponavljajmo mu na
tisue puta: Oe nas koji jesi na nebesima. Ti koji ispunja zemlju beskonanou svoje biti, ti koji
si svugdje prisutan; ti koji si u Svecima po svojoj slavi, u osuenicima po svojoj pravednosti, u
pravednicima po svojoj milosti, u grjenicima po svojoj ustrajnoj strpljivosti, uini da se uvijek
sjeamo svog nebeskog porijekla, da ivimo kao tvoji pravi sinovi i da uvijek sve nae gorue elje
budu prema tebi usmjerene.
Sveti se ime tvoje. Ime Gospodnje je sveto i strano - ree kralj prorok - i nebo odzvanja od
neprestane slave serafina kojom slave svetost Gospodina Boga nad vojskama kliknu Izaija. S tim

414
rijeima traimo da ga cijela zemlja upozna te da se klanja otajstvima tako velikog i svetog Boga;
da On bude upoznat, da ga ljube i da mu se klanjaju bezbonici, Turci, Hebreji, pogani i svi
nevjernici; da mu svi ljudi slue i slave ga ivom vjerom, vrstom nadom i arkom ljubavlju
odriui se svakoga grijeha. Jednom rijei, traimo da svi ljudi budu sveti jer je i on Svet.
Doi kraljevstvo tvoje. Kraljuj, o Gospodine, u naim duama, svojom milou u ovome ivotu,
kako bismo zasluili kraljevati s tobom poslije smrti, u tvome kraljevstvu koje je najvia i vjena
srea u koju vjerujemo, kojoj se nadamo i koju iekujemo: srea koju nam je Oeva dobrota
obeala, koju su nam zasluge Sina Bojega omoguile, i koju nam Duh Sveti po svome svjetlu
objavljuje.
Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Nita naravno ne izmie promislima Boje
providnosti, koja je sve predvidjela i sve uredila jo prije nego li se neto dogodi. Ni jedna zapreka
ne moe je sprijeiti u ostvarenju cilja koji je odredila. Zato kada traimo od Boga da vri svoju
volju, nemojmo se bojati, kae Tertulian, da se netko moe uspjeno usprotiviti ostvarenju njegovih
planova, ali ponizno prihvatimo sve ono to je on htio providonosno za nas pripraviti. A mi molimo
da vrimo uvijek i u svemu njegovu presvetu volju, koju spoznajemo po zapovijedima, s istom
spremnou, ljubavlju i ustrajnou kojom ga Aneli i sveci sluaju u nebu.
Kruh na svagdanji daj nam danas. Isus Krist nas ui traiti od Boga ono to nam je u ivotu
potrebno za duu i tijelo. Ovim rijeima ponizno ispovijedamo nau bijedu i iskazujemo ast Bojoj
Providnosti, izjavljujui da oekujemo od njegove dobrote sva vremenska dobra. Rijeju kruh
traimo od Boga ono to je neophodno za ivot; suvino je iskljueno iz te pronje. Taj kruh traimo
danas, tj. ograniavamo svaku nau brigu na tekui dan, s pouzdanjem u Boga za sutradan. Traei
kruh svagdanji mi ispovijedamo nau trajnu potrebu Boje zaite i pomoi.
Otpusti nam duge nae kako i mi otputamo dunicima naim. Nai grijesi, kau sv.Augustin i
Tertulian - jesu nai dugovi koje imamo kod Boga, dugovi za koje njegova pravednost zahtijeva da
budu isplaeni do zadnjeg novia. Svi mi imamo ove alosne dugove. Ali usprkos naim brojnim
grijesima, pribliimo mu se s povjerenjem i kaimo mu iskrenim kajanjem: Oe na, koji jesi na
nebesima, oprosti grijehe naeg srca i naih ustiju, grijehe naih djela i propusta, koji nas ine
neizmjerno krivima u oima tvoje pravde. Da, oprosti ih zato to i mi, sinovi jednoga tako blagoga i
milosrdnog Oca, opratamo iz poslunosti i ljubavi onima koji su nas uvrijedili.
I ne uvedi nas u napast nego izbavi nas od zla. I nemoj dozvoliti da zbog svoje nevjernosti tvojim
milostima podlegnemo napastima svijeta i tijela. Nego oslobodi nas od zla koje je grijeh, od
zemaljskih muka, i od vjene muke koju smo zasluili.
Amen. Izraz je to vrlo utjean jer je kae Sveti Jeronim kao peat stavljen od Boga naim
pronjama na zavretku kako bi nas uvjerio da nas je usliao. To je kao da nam sam Bog kae:
Amen! Neka vam bude po vaim pronjama. Ja sam ih usliao. To je znaenje rijei Amen.

Molitva Oenaa i vjebanje u kranskim krepostima

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Pobono molei ovu boansku molitvu mi vrimo toliko ina najplemenitijih kranskih
kreposti koliko je rijei koje izgovaramo. Na rijei Oe na koji jesi na nebesima, vrimo ine vjere,
klanjanja, poniznosti. Molei da se sveti njegovo ime te da bude slavljeno, pokazujemo arku
gorljivost za njegovu slavu. Molei ga da doe njegovo kraljevstvo, vrimo in nade. elei da se
vri njegova volja kako na nebu, tako i na zemlji, pokazujemo duh savrene poslunosti. Traei od
njega kruh svagdanji, ivimo siromatvo duha i slobodu od navezanosti na zemaljska dobara.
Molei ga da nam oprosti nae grijehe, vrimo in kajanja. Opratajui onima koji su nas uvrijedili,
vrimo in savrenog milosra. Pokorno molei pomo u napastima, vrimo ine poniznosti,
razboritosti i jakosti. ekajui da nas oslobodi od zla, vjebamo strpljivost. Napokon, molei sve to,
ne samo za sebe, nego i za svoga blinjega, i za sve lanove Crkve, ponaamo se kao prava djeca
Boja, nasljedujemo ga u njegovoj ljubavi koja obuhvaa sve ljude i ispunjamo zapovijed ljubavi
prema svome blinjemu.

415
 Kada molimo ovu molitvu a srce i jezik se slau i nae nakane su usklaene smislu rijei koje
ponavljamo, odbacujemo sve grijehe i opsluujemo sve Boje zapovijedi. Dok razmiljamo da je
Bog na nebu, to jest beskrajno nad nama po veliini svoje uzvienosti, u nama se bude osjeaji
dubokog potovanja za Boju prisutnost, te proeti pravednim strahom, odbacujemo oholost i
ponizujemo se do svog nitavila. Kad izgovaramo ime Oe, sjetimo se da smo od Boga
posredstvom naih roditelja primili ivot i da su nas nai uitelji odgajali; svi oni roditelji i uitelji
tu na zemlji zastupaju Boga i njegove su ive slike. Dakle, mi ih trebamo potivati, ili bolje
reeno, potivati Boga u njihovim osobama i dobro paziti da ih ne bismo prezreli i oalostili.
Kada elimo da sveto ime Boje bude slavljeno, daleko smo od toga da ga obeaujemo. Kad
smatramo Boje kraljevstvo svojom batinom, odriemo se svake navezanosti na dobra ovoga
svijeta. Kad iskreno traimo za svoga blinjega ista dobra koja elimo i za sebe same, odriemo se
mrnje, nesloge i zavisti. Kad molimo Boga za kruh na svagdanji, gnuamo se prodrljivosti i
neumjerenog uivanja hrane. Kad iskreno molimo Boga za oprotenje, tako kako mi opratamo
onome tko je nas uvrijedio, suzbijamo svoju srditost, svoje osvete, uzvraamo dobrom na zlo, i
ljubimo svoje neprijatelje. Kad skrueno molimo Boga da nam u trenutku napasti ne dopusti pasti u
grijeh, time pokazujemo da izbjegavamo lijenost i traimo sredstva za borbu s porocima i za
spasenje. Na kraju, kad molimo Boga da nas izbavi od zla, strahujemo od njegove pravde, i blago
nama jer strah Boji je poetak mudrosti: strah Boji nas potie da izbjegavamo grijeh.

Tumaenje Oenaa
(Sv.Franjo Asiki)

O Presveti Oe na, Stvoritelju, Otkupitelju, Tjeitelju i Spasitelju na. Koji jesi na Nebesima, u
anelima i svetima, rasvjetljuje ih za spoznaju jer si Ti, Gospodine, svjetlo, nastanjuje se u njim a
ispunja ih blaenstvom jer si Ti Gospodine najvee dobro, vjeno dobro od kojega je svako dobro,
bez kojega nema dobra. Sveti se ime tvoje, neka zasja u nama spoznaja tebe da spoznamo koliko je
irina dobroinstava tvojih, duljina obeanja tvojih, visina veliina i dubina sudova. Doi
kraljevstvo tvoje, da ti po milosti u nama vlada i uini da doemo u kraljevstvo tvoje gdje je jasno
gledanje tebe, savrena ljubav prema tebi, blaeno zajednitvo s tobom i vjeno uivanje tebe.
Budi volja tvoja kako na Nebu tako i na zemlji. Da te ljubimo svim srcem, da uvijek mislimo na
tebe, svom duom, da uvijek elimo tebe svim umom, da sve svoje nakane tebi upravljamo i da
tvoju salvu u svemu traimo; svim silama svojim da utroimo sve snage svoje i osjeaje due i tijela
u sluenju tvojoj ljubavi i nizato drugo. I da danas svoje blinje ljubimo kao same sebe i da, koliko
nam je mogue, sve privlaimo tvojoj ljubavi, da uivamo u dobru drugih kao i u svome i da
suosjeamo s njima u protivtinama i da nikoga ni u emu ne vrijeamo.
Kruha na svagdanji. Svoga ljubljenoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista, daj nam danas:
na spomen i razumijevanje i potovanje ljubavi koju je za nas imao i za sve to je za nas rekao,
uinio i pretrpio. I otpusti nam duge nae. Po svome neizrecivom milosru, po snazi muke tvoga
ljubljenoga Sina i po zaslugama i zagovoru preblaene Djevice i svih izabranika tvojih. Kako i mi
otputamo dunicima naim. I to potpuno ne opratamo, Ti Gospodine uini da potpuno oprostimo,
da radi tebe istinski ljubimo neprijatelje i da ih kod tebe pobono zagovaramo, da nikome ne
uzvraamo zlom za zlo i da nastojimo tebi u svemu koristiti. I ne uvedi nas u napast. Niti u skrivenu
niti u oitu, niti u iznenednu niti u nezgodnu. Nego nas izbavi od zla. Prologa sadanjega i
buduega. Amen.
Pred tobom je svaka moja elja
(Sv. Augustin)

Milosrdni Oe na tvoja vrata kucaju sve uzburkane elje moje nutrine, krik suza mojih oiju.
Pred tobom je svaka moja elja i moj jecaj ti nije skriven. Gospodine ne skrivaj vie svoga lice od
mene i ne srdi se na tvoga slugu. Oe milosra posluaj moj uzdah, prui mi svoju ruku koja je
najbolja pomo, izvuci me iz dubine voda , iz jezera bijede, iz prljavoga blata da u njemu ne
propadnem, pod milosrdnim pogledom tvojih oiju daj da stignem tebi, Gospodine Boe moj, da

416
promatram bogatstva tvoga kraljevstva, zauvijek gledam tvoje lice i pjevam tvome svetom imenu.
Gospodine koji ini udesa obraduj moje srce sjeanjem na tebe, koji prosvjetljuje moju mladost i
ne prezire moju starost. Amen.

Oe velikog milosra
(Sv. Faustina Kowalska)

Boe velikog milosra, ti si nam poslao svoga jedinoroenog Sina kao dokaz tvoje neiscrpive
ljubavi i milosra. Ti ne odbacuje grenike, nego si im tovie otvorio blago tvojega neiscrpivog
milosra, iz kojega mogu crpsti puninu, ne samo opravdanje nego najveu svetost do koje moe
dospjeti dua. Oe velikog milosra, eljela bih da se sva srca s povjerenjem obrate tvome
beskrajnom milosru. Nitko se ne moe opravdati pred tobom ako ga ne prati tvoje neiscrpivo
milosre. Kad nam ti sam razotkrije tajnu tvoga milosra vjenost nee biti dostatna za zahvalu.

Isus nas ui zvati te Oe

(Sv.Ciprijan)

Koliko je velika tvoja dobrota Gospodine Isuse! Ti si nas nauio moliti Boga zovui ga imenom
Oe. Kriste ti si Sin Boji a po daru tvoje ljubavi i ja sam postao njegov sin. Gospodine Isuse nitko
nikada se ne bi usudio obratiti Bogu zovui ga Oe da nas to Ti sam nisi poduio. Isuse pomozi mi
da kada zovem Boga Ocem da se uvijek prisjetim da sam pozvan da ivim kao njegov sin. Sretan
sam da imam Boga za Oca i htio bih Isuse da i on bude zadovoljan sa mnom kao sinom. Isuse daj da
postanem ivi hram u kome svi ljudi mogu prepoznati Boju prisutnost.

Milosrdni Oe
(Sv. Anselmo iz Aoste)

Svemogui Boe, milosrdni Oe, dobri Gospodine smiluj se meni greniku i oprosti moje
grijehe. Oslobodi me od svih zamki, ne dopusti da padnem u napast i ne prepusti me neurednim
strastima u mislima, rijeima i djelima. Daj da izbjegavam ono to ti ne eli i vrim tvoju svetu
volju te da vjerujem, nadam se, ljubim i ivim na nain na koji Ti eli. Udijeli mi pobonost i
poniznost, suzdrljivost i pokoru da te ljubim, molim, slavim i dopadam ti se tak da svaki in i
misao budu prema tebi usmjereni. Daj mi ist i jednostavan duh poboan, iskren, djelatan. Daj mi
mudrost i ljubav, lakou u vrenju tvojih zapovjedi. Daj da se ne umorim hodei prema dobru. Ne
zapusti me moj Gospodine, ne prepusti me ni mojoj ljudskoj slabosti ni neznanju, niti mojim
zaslugama niti bilo emu drugome to nije po tvome milosrdnom naumu spasenja. Ti sam
dobrohotno raspolai i upravljaj sa mnom mojim mislima i djelima po tvojoj volji da se u meni i po
meni uvijek vri tvoj volja. Oslobodi me od zla i vodi me putem vjenog ivota. Amen.

Da vidim svoje grijehe

(Sv.Efrem Sirac)

Gospodine i Gospodaru mog ivota ne prepusti me duhu lijenosti, mlakosti, rasputenosti,

oholosti i rjeitosti. Udijeli tvome sluzi duh razbora, poniznosti, strpljenja i ljubavi. Da, Gospodine i
Gospodaru uini da vidim svoje grijehe i ne osuujem svoga brata, Ti koji si blagoslovljen u vijeke
vjekova. Amen.
Molitva zagovora Ocu za obitelj
(sv. Ivan Pavao II)

Boe od kojega dolazi svako oinstvo na nebu i na zemlji. Oe koji si Ljubav i ivot, neka
svaka obitelj na zemlji posredstvom tvoga Sina Isusa Krista, roena od ene i posredstvom Duha
Svetoga, izvora Boje ljubavi postane istinsko svetite ivota i ljubavi za nove narataje koji se

417
uvijek obnavljaju. Neka tvoja milost vodi misli i djela supruga prema dobru njihovih obitelji i svih
obitelji svijeta. Neka mladi narataji nau u obiteljima oslonac za razvoj svoje osobnosti i rast u
ljubavi i istini. Neka se ljubav ojaana milou sakramenta braka pokae jaom od svake slabosti i
krize kroz koje, ponekad prolaze nae obitelji. Boe molimo te po zagovoru Svete Obitelji iz
Nazareta, da Crkva u svim narodima na zemlji moe plodno vriti svoje poslanje u obiteljima i po
obiteljima. Ti si ivot, Istina i Ljubav u zajednitvu sa Sinom i Duhom Svetim. Amen.

Svemoguem Ocu
(Sv. Terezija Avilska)

Gospodine, priznajem tvoju veliku mo. Ako si svemoan, kao to i jesi, to je nemogue
onome koji sve moe? Htjedni Ti, Gospodine moj, htjedni, jer vjerujem, ako sam i bijedna, da
moe togod ushtjedne, i to vie sluam o tvojim veim udesima i promiljam da moe vie
uiniti, vie se utvruje moja vjera pa vjerujem odlunije da e Ti i uiniti. A emu se treba uditi
to radi Svemogui? Ti zna dobro, moj Boe, da sam u svim svojim nevoljama poznavala tvoju
veliku mo i milosre. Neka mi vrijedi, Gospodine, ono im te nisam vrijeala. Daj mi, Boe moj,
milost sada i unaprijed, pa otkupi izgubljeno vrijeme pa da stupim pred tebe u svadbenom ruhu (Mt
22, 11-12), jer moe, ako hoe.
Oe u svjetlu tvoje Rijei
(Sv.Bruno)

Oe nije moja zasluga ako sam ljubio tvoj zakon i opsluivao tvoje zapovijedi, ako sam
hodio daleko od svakog zlog puta i nisam se udaljio od tvojih sudova. Sve to je bio tvoj dar a ne
moje djelo. Uistinu tvoja Rije, to jest tvoj Sin, je bila svjetiljka putu moga duha i svjetlo mome
srcu. On me je prosvijetlio i obasjao prve otkucaje moje ljubavi koji su sami bili tvoj dar a ne plod
mojih napora. Gospodin Isus je bio svjetlo koje je vodilo prve korake moje volje pomou svoje
milosti tako da nije slabila nego jaala iz dana u dan te sam mogao ljubiti i opsluivati tvoj zakon.
Tvoja Rije je bila svjetlo mojim stazama jer nije darom svoje milosti obasjala samo poetne
korake moje volje nego i naknadni rast u ljubavi i vjernosti tvojim propisima. I kao to se jednom
ovjeku koji je u tami dadne svjetiljka kako bi vidio gdje hoditi da ne padne i ozlijedi se, tako i
meni tvoja Rije bijae svjetlom na mom putu. Mogao sam obeati, potvrditi, uvrstiti na neopoziv
nain da u uvati u mome srcu tvoje pravedne odredbe. Znam da mi ova odluka ne bi bila mogua
da me tvoja Rije nije obasjavala svojim svjetlom. Daj mi, dakle, ivot po tvojoj Rijei, ivjeti
sukladno tvojoj Rijei i po zaslugama tvoga Sina daj da ivim kreposno kako bih mogao ustrajati u
onome to sam obeao. Amen.

6. 2. Krunice Bogu Ocu

. Moli se na obinu Gospinu krunicu. (U ovoj krunici se razmatra o Bojoj Oevoj ljubavi
proslavi u nekim najvanijim trenucima u povijesti spasenja od samog poetka pa do njenog
ispunjenja)
Uvodne molitve: Vjerovanje, Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...
Prvo otajstvo: U prvom otajstvu razmatramo o ljubavi i proslavi Bojoj kada je u rajskom vrtu
nakon grijeha Adama i Eve obeao ljudima poslati Spasitelja svijeta. Za svako otajstvo moliti Slava
Ocu, 10 Oenaa i na kraju Zdravo Marijo i Slava Ocu.
Drugo otajstvo: U drugom otajstvu razmatramo o proslavi Boga Oca kod navijetenja Utjelovljena
Sina Bojega kada je Marija dala prikazala svoj pristanak Bogu u ime cijelog ovjeanstva.
(Molitve kao kod prvog otajstva).
Tree otajstvo: U treem otajstvu razmatramo o proslavi Boga Oca u Getsemanskom vrtu kada se
Isus potpuno predao u ruke volje Oeve kako bi ispunio plan spasenja ljudi. (Molitve kao kod prvog
otajstva).

418
etvrto otajstvo: U etvrtom otajstvu razmatramo o proslavi Boga Oca u Isusovoj smrti i
uskrsnuu kad je Bog pokazao snagu svoje Oinske ljubavi koja je jaa od smrti. (Molitve kao kod
prvog otajstva).
Peto otajstvo: U petom otajstvu razmatramo o proslavi Boga Oca na svretku svijeta kada e Isus
suditi ive i mrtve, definitivno uspostaviti kraljevstvo Boje i sve predati u ruke Oeve. (Molitve
kao kod prvog otajstva).
(Krunica po uzoru na ono objavljenu u talijanskom molitveniku Pregate, editrice Mir)

2. Mala krunica predanja u volju Oevu Devetnica Bogu Ocu

(U ovoj krunici se razmatranje usredotouje na trostruku Isusovu molitvu predanja volji Bojoj u
Gesemanskom vrtu. Ova pobonost se moe obavljati kao jednostavna molitva tipa krunice ili kao
devetnica molei je kroz 9 dana. Ako je molimo kao devetnicu moemo na kraju dodati za svaki dan
molitvu Litanija Bogu Ocu).

Uvodne molitve: Vjerovanje, Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...(Izrei svoju nakanu)
1. Zatim Isus ode malo dalje, pade niice i pomoli se: Oe moj! Ako je mogue, neka me mimoie
ovaj kale! Ali neka ne bude moja nego tvoja volja! (Mt 26, 30). Oe na, Zdravo Marijo, Slava
Ocu...
2. Govorio je: Abba, Oe! Sve je tebi mogue. Otkloni ovaj kale od mene! Ali ne kako ja hou,
nego kako ti hoe! (Mk 14, 36). ). Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
3. Potom se udalji od njih koliko bi se moglo kamenom dobaciti, klee na koljena te poe moliti:
Oe! Ako hoe, otkloni ovaj kale od mene! Ali neka ne bude moja nego, tvoja volja! (Lk 22,
41-42). Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Pomolimo se: Oe, koji si kuao beskrajnu ljubav kad si sluao ovo pronju koju ti je Isus vie puta
uputio i kojom te je beskrajno proslavio, molim te da uslia i mene dok u ime Isusovo siromanim
srcem molim ovu istu molitvu. Daj da te i ja proslavim sinovskom odanou i zahvalnou te mi
udijeli milost za koju te molim, po Marijom zagovoru, u potpunoj podlonosti tvojoj Oinskoj volji
i odluci. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen!
(Iz molitvenika p. F. M. Avidano, s. m., Filotea mariana, un segreto di felicita, 1957, objavljeno s
imprimaturom Casali, 8.5. 1957, can. Oddone, Vic. gen).

6. 3. Litanije Bogu Ocu

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Kriste uj nas!
Kriste uslii nas!
Oe nebeski, Boe, (smiluj nam se!)
Sine, Otkupitelju svijeta Boe,
Due sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Oe, stvoritelju svijeta,
Oe uzviene slave,
Oe beskrajne ljubavi,
Oe neizrecive dobrote,
Oe neizrecive providnosti,
Oe svakog obilja,
Oe izvore Vjene Mudrosti,
Oe nedokuive svetosti,
Oe neizrecive blizine i njenosti,
Oe beskrajnog milosra,
Oe pravedni,
Oe nepromjenjive beskonanosti,

419
Oe skroviti i sveprisutni,
Oe nepomuene radosti i mira,
Oe udesno strpljivi,
Oe neizrecive boanske ljepote,
Oe neograniene svemogunosti,
Oe neizrecive dareljivosti,
Oe Isusov i na Oe,
Oe divoto Crkve Kristove,
Oe nado krana,
Oe darovatelju ivota obitelji,
Oe pomoi siromaha,
Oe ljubitelju malenih,
Oe radosti sveenika i redovnika,
Oe koji ohole silnike rui s prijestolja,
Oe koji uzvisuje ponizne,
Oe zatito u svim opasnostima i potrebama,
Oe koji jedini moe ugasiti e nae due,
Oe pravednika i slavo svetih,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj se nama, Gospodine!
Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas! Gospodine, smiluj se! Oe na.
Pomolimo se: Oe sveti po tvome Sinu Isusu Kristu u Duhu Svetome i Marijinom zagovoru udijeli
nam mir i spasenje. Amen! (Litanije po uzoru na one objavljenu u talijanskom molitveniku Pregate,
editrice Mir)

6. 4. Hvale i zazivi vjenom Ocu

Pohvale nebeskomu Ocu u obliku litanija, naslovljene Hvale i zazivi Vjenom Ocu, sastavila je
bl. Marija od Propetoga i objavila g. 1964. u Rimu. Pobonost vjenom Ocu bila je najmilija
Marijinu srcu a ostavila ju je u nasljee i svojoj Drubi. Obraala se i papama i oima Drugoga
vatikanskog sabora da se zauzmu da bi se ta pobonost obnovila meu Bojim pukom.
Za recitiranje Hvala i zaziva, Crkva je, uz uobiajene uvjete, dala i potpuni oprost, ako se mole
cijeli mjesec, inae oprost od sedam godina. Stoga se preporua njihovo pojedinano i zajedniko
moljenje kao iskaz nae djetinje hvale nebeskog Oca i prilog naem duhovnom zajednitvu s
blaenom Marijom od Propetoga, glasnicom Boje ponude na svetkovanje ivota i gozbu spasenja
koja se nudi vjernicima posvemanjom otvorenosti Bojem prijateljstvu.

Uvodna molitva: Zahvaljujemo Ti, svemogui Boe, na svim dobroinstvima Tvojim, koji ivi
i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Uistinu je dostojno i pravedno, pravo i spasonosno, da vazda i
svagdje zahvaljujemo Tebi, Gospodine, sveti Oe, svemogui vjeni Boe, jer je po tajni
utjelovljene Rijei oima nae due sinula nova svjetlost Tvoga sjaja. Te, dok tjelesnim oima
spoznajemo Boga, on nas zanosi ljubavlju prema nevidljivim dobrima. I stoga s anelima i
arkanelima, s prijestoljima i gospodstvima i sa svom nebeskom vojskom pjesmu Tvoje slave
pjevamo bez prestanka: Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot...

HVALE

1. Oe na vjeni, radi velike slave Tvoje... Hvalimo Te !(ponavlja se iz svakog zaziva)

2. Oe na vjeni, od kojega sve proizlazi i kojemu se sve vraa...
3. Oe na vjeni, Boe svemogui Stvoritelju, koji si po svojoj vjenoj Rijei stvorio sve, vidljivo i
nevidljivo...

420
4. Oe na vjeni, Boe svemogui, koji si stvorio aneoske ete radi svoje slave, da nas uvaju i
vode u vjeni ivot...
5. Oe na vjeni, Boe svemogui, koji cijelim svemirom upravlja i sve uzdrava...
6. Oe na vjeni, koji si nas stvorio na svoju sliku i priliku i dostajao se posiniti nas da Te hvalimo
i u vijeke slavimo...
7. Oe na vjeni, koji se skrbi za sve to ivi...
8. Vjeni na milosrdni Oe, koji nam daje sve to nam treba za vremeniti i vjeni ivot...
9. Oe na vjeni, koji si nam po svom Sinu u svetom krtenju dao milost posinovljenja...
10. Oe na vjeni, koji si nam dao da se zovemo i jesmo djeca Tvoja...
11. Oe na vjeni, koji si nam dao svoga Jedinoroenog Sina, Gospodina naega Isusa Krista za
nae spasenje i ivot...
12. Oe na vjeni, koji si nam dao svoga Svetoga Duha da nas prosvjetljuje, proiuje i
posveuje...
13. Oe na vjeni, koji usliava svakoga koji Te moli u ime Tvoga preljubljenog Sina, Gospodina
naega Isusa Krista...
14. Oe na vjeni, koji si svojim vjernima pripravio u svome Kraljevstvu vjeno blaenstvo...
15. Oe na vjeni, koji si nam dao da budemo batinici Tvoga nebeskog Kraljevstva...
16. Oe na vjeni, Boe milosra, koji pokajanim grjenicima oprata sve grijehe...
17. Oe na vjeni, koji nas neizmjerno ljubi...
18. Oe na vjeni, koji sipo svom Sinu ustanovio svetu Crkvu svoju i u njoj svete sakramente za
nae vjeno spasenje...

ZAZIVI

Gospodine Boe, Oe na nebeski, u ime Tvoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista, koji je rekao:
"to god zaitete u Oca dat e vam u moje ime" (Iv 16,23), sada Te ponizno molimo:
19. Oe na vjeni, u ime Tvoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista... Smiluj nam se! (tri puta)
20. Oe na vjeni, sveti se Ime Tvoje po svoj zemlji... Molimo Te, uslii nas! (ponavlja se iz
svakog zaziva)
21. Oe na vjeni, doi Kraljevstvo Tvoje u sve narode na zemlji...
22. Oe na vjeni, u ime Tvoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista, i po njegovoj predragocjenoj
Krvi, uini da sva Tvoja djeca budu jedno u Tebi...
23. Oe na vjeni, koji jesi na nebesima, po svom Jedinoroenom Sinu, Isusu Kristu, po kojem si
uspostavio svoje Kraljevstvo na zemlji, svim kranima dobrostivo podijeli milost jedinstva...
24. Oe na vjeni, da se svi narodi ljubavlju ujedine u ispovijedanj u prave vjere te bude jedno
stado i jedan pastir...
25. Oe na vjeni, da nam sve oprosti i sve nas spasi po zaslugama svoga Sina, Gospodina
naega Isusa Krista...
26. Oe na vjeni, da nas svojim Svetim Duhom prosvijetli, proisti i posveti...
27. Oe na vjeni, da nas svojom milou na "hvalu slave" (Ej1,12) svoje uzdri...
28. Oe na vjeni, da svima nama, bijednim grjenicima, svoje veliko milosre udijeli...
29. Oe na vjeni, Boe milosra, da nam radi presvetog Imena Sina svoga sve grijehe milostivo
oprosti...
30. Oe na vjeni, da sve nae misli, rijei i djela sebi upravi...
31. Oe na vjeni, da Te od sada svim srcem sve vie ljubimo...
32. Oe na vjeni, da svim grjenicima milost obraenja dobrostivo udijeli...
33. Oe na vjeni, Boe milosra, da svima koji su na asu smrti iskreno pokajanje i posljednju
milost dobrostivo udijeli...
34. Oe na vjeni, da svim vjernim mrtvima vjeni pokoj dobrostivo udijeli...
35. Oe na vjeni, da uvijek dragovoljno Tvoju svetu volju izvravamo...
36. Oe na vjeni, da nas napasti nikada ne svladaju...
37. Oe na vjeni, da nas uvijek od svakoga zla due i tijela oslobodi...

421
38. Oe na vjeni, da nas od vjene smrti izbavi...
39. Oe na vjeni, da svim narodima mir i pravu slogu dobrostivo udijeli...
40. Vjeni na nebeski Oe, da darove svoga Svetog Duha na Svetog Oca Papu, Slugu svoga N. N.,
na nae biskupe, sveenike, redovnike, redovnice i misionare, obilno izlijeva...
41. Oe na vjeni, da svima udijeli milost da Te hvale i slave sada i navijeke...

Pomolimo se: Boe, komu je vlastito vazda se smilovati i oprostiti, primi nau molitvu da nas i
sve sluge svoje na zemlji, vezane okovima grijeha, milosre Tvoje dobrostivo oslobodi. Uslii
molimo, Gospodine, molbe onih koji Ti se ponizno obraaju, i onima koji se kaju oprosti grijehe, te
nam svima dobrostivo udijeli milost i oprotenje.
Svemogui vjeni Boe, smiluj se sluzi svome Papi naemu N. N. i vodi ga svojom milou
putem vjenoga spasenja, da ono to je Tebi milo Tvojim nadahnuem eli i Tvojom pomou izvri.
Boe, od koga su svete elje, pravi savjeti i pravedna djela, daj slugama svojim onaj mir, koji samo
Ti moe dati, da naa srca budu posluna Tvojim zapovijedima, a dananja vremena, bez
neprijateljskog straha, po Tvojoj zatiti mirna. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.

422
 POBONOST PRESVETOM TROJSTVU

Crkva ui: Potrebno je, dakle, da se u pukoj pobonosti posvijesti veza s Presvetim Trojstvom
koju - kao to je reeno - ona, premda kao klicu, nosi u sebi. Radi toga se daju neke naznake, kako
slijedi.
- Potrebno je prosvijetliti vjernike o posebnome obiljeju kranske molitve koja za naslovnika ima
Oca, posredstvom Isusa Krista, u snazi Duha Svetoga. (Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji
br. 80).
7. 1. Devetnica Presvetom Trojstvu
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Devetnicu molimo
tako da kroz devet dana ponavljamo slijedeu molitvu i litanije PresvetomTtrojstvu)
Klanjam ti se i slavim te svim srcem Presveto Trojstvo, nedjeljivo Boanstvo, Oe, Sine i Due
Sveti, jedini pravi Boe u tri razliite i jednake osobe u slavi i uzvienosti. U vama, po vama i za
vas postoje sva stvorenja, o Biti istobitna, Istino neizreciva, ivote pravi, Temelju prvi, na zadnji
Cilju. Stvorili ste me na vau sliku i priliku, uinite molim vas da vaoj svetoj volji budu usklaene
moje misli, rijei, elje, osjeaji, sva ljubav moga srca i sva moja djela da bi nakon to sam vas
ovdje motrio po vjeri kao u zrcalu i otajstvu dospio konano u Nebo, gledao vas licem u lice i kroza
svu vjenost s vama sjedinjen kuao boansku ljubav. 3 Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome ...
Ocu: Boe Oe, izvore svakog bia od kojega svako oinstvo na Nebu i na zemlji, Ti koji si prije
stvaranja svijeta nas predodredio u svome ljubljenome Sinu Isusu Kristu za nebesku slavu, dajui
svoga Sina za nae otkupljenje i spasenje, posinio si nas u Njemu i po Njemu te smo postali tvoja
djeca daj da ti se uvijek klanjamo u duhu i istini, vjerno opsluujemo tvoje zapovjedi te zasluimo s
anelima sudjelovati u vjenom ivotu i Rajskoj srei. 3 Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome ...
Sinu: Sine Boji, roen od Oca prije svih vjekova, svjetlo od svjetla, pravi Boe od pravoga
Boga, jednak i istobitan s Ocem, sjaju slave Oeve, Liku njegove biti, vjena Rijei po kojoj je sve
stvoreno, u kome prebiva punina milosti, kome je dana sva vlast na Nebu i na zemlji, koji e u
svojoj slavi doi na koncu vremena suditi ive i mrtve, Ti koji si se udostojao uzeti nau slabu
ljudsku narav i postao posluan do smrti na Kriu, prolio si za nas do zadnje kapi svoju Presvetu
Krv, daj da budemo uvijek zahvalni za ta dobroinstva te da nasljedujemo tebe na putu ljubavi,
sluenja i muke te budemo dostojni sudjelovati u salvi tvoga kraljevstva. 3 Slava Ocu i Sinu i Duhu
Svetome ...
Duhu Svetome: Due Sveti Boe, koji izlazi od Oca i Sina, bitna i nepromjenjiva Boja
ljubavi, izvore svakog dobra, djelitelju svake milosti, snago i utjeho, posvetitelju i usavritelju dua,
Due tjeitelju, darovatelju 7 darova i ustrajnosti do kraja, Pomazanje duhovo, Ljubavi neugasiva po
ijem djelu se dogodilo veliko otajstvo utjelovljenja Sina Bojega, irenje navjetaja Radosne vijesti
po cijelom svijetu, sauvala cjelovita batina vjere kroz stoljea pobudi u nama hrabrost i jakost
navijetanja Evanelja slinu kao kod apostola kako bi usprkos svega protivljenja i progonstava u
svijetu ostali vjerni katolikoj vjeri i batinili vjeno spasenje. 3 Slava Ocu i Sinu i Duhu
Svetome ...
Zavrna molitva: O presveto jedino i nerazdijeljeno Trojstvo, ija su djela nerazdijeljena,
koje si mene svemoguom svojom snagom na sliku i priliku stvorilo, da budem po tri moi
due moje razumu, pameti i volji, tvojega jedinoga boanstva i u boanstvu triju razliitih
osoba iva slika i prilika, i da tebe uivam u vijeke; o moj Stvoritelju, Spasitelju,
Posvetitelju, sveta Trojice, jedini Boe, kako u ja tebi dostojno zahvaliti na ovom daru i drugim
svim dobroinstvima? Evo prinosim ti sebe samoga, djelo ruku tvojih, svoju duu i tri njezine
moi i obeajem da u neu grijesima kaljati tvoju sliku i priliku, nego da u nastojati rasti u
krepostima imajui uvijek pred oima raspetoga Isusa Krista i nasljedujui njega. Prikazujem ti
svoju duu i tijelo, svoje osjeaje sve to mislim i radim u svemu elim tebe hvaliti pjevajui s
anelima: Svet, svet, svet Gospodin Bog sabaot; puna su nebesa i zemlja slave tvoje. Amen.

423
7. 2. Litanije Presvetom Trojstvu
(Iz molitvenika Vjeno klanjanja" D.J. Valsera, O.S.B,. Imprimatur.
Split, 28. IV. 1934. Biskup Kvirin Klement;)
Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se! Kriste uj nas!
Kriste uslii nas!
Oe nebeski, Boe, (smiluj nam se!)
Sine, Otkupitelju svijeta Boe,
Due sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Boe jedini u naravi,
Boe u tri Osobe,
Boe, Oe, Sine i Due Sveti,
Boe Sine, Ljubezni Otkupitelju,
Boe Due Sveti, oivljavajui Tjeitelju,
Neizmjerni, Sveti Boe,
Sveti jaki, sveti neumrli Boe,
Boe, kojega nebesa nad nebesima ne mogu obuhvatiti,
Boe, u kojemu, iz kojega i po kojemu je sve,
Boe, u kojemu ivimo i jesmo,
Boe, koji jesi, koji bijae i koji e po sve vijeke biti,
Boe, koji otvara svoju ruku i obasipa sve to ivi svojim blagoslovom,
Milostivo budi, oprosti nam, Presveto Trojstvo!
Milostivo budi, uslii nas, Presveto Trojstvo!
Od svakog zla (oslobodi nas Presveto Trojstvo!)
Od svakog grijeha
Od oholosti i pretvaranja
Od neumjerenosti i grjene sklonosti za zemaljska dobra,
Od nevjere i krivovjerja,
Od lijenosti u Tvojoj slubi,
Od svake neistoe u mislima rijeima i djelima,
Po svojoj neizmjernoj svemogunosti,
Po bogatstvu svoje dobrote i ljubavi,
Po neizmjernoj veliini tvojega milosra i strpljenja,
Na dan sudnji,
Mi grjenici, (tebe molimo usli nas!)
Da se Tebi, Presveto Trojstvo, jedinom klanjamo,
Da Tebi vjerno sluimo ivota svoga,
Da nikad ne obeastimo Tvoga svetog imena,
Da svetkujemo Tebi posveene dane s dostojnom pobonou,
Da iskazujemo svojim roditeljima i poglavarima tovanje i ljubav,
Da ne nakodimo ni jednom ovjeku ni na dui ni na tijelu,
Da nikoga ne varamo niti tua dobra ne prisvajamo,
Da sauvamo svoje srce od svake nedoputene misli i elje,
Da ne okaljamo svojega tijela ni jednim grjenim djelom,
Da blinjega ne osuujemo i niim ne nakodimo njegovu dobru,
Da Tebe, trojedini Boe, ljubimo nadasve, a blinjega kao sama sebe,
Da nikad ne preziremo obilja Tvoje dobrote, ljubavi i strpljivosti,
Da se u muci i kriu pouzdajemo u Tvoju svetu providnost,
Da se uvijek posveujemo ivoj, svetoj i Bogu ugodnoj rtvi,
Presveto Trojstvo,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

424
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj se nama, Gospodine!
Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas! Gospodine, smiluj se! Oe na.
Pomolimo se! Svemogui, vjeni Boe, koji si nama svojim slugama udijelio milost, da u svijetlu
prave vjere velianstvo vjenoga Trojstva spoznamo i u tom se velianstvu Jedinstvu klanjamo,
udijeli nam vrstu vjeru, da i u najteim nevoljama od staze kreposti ne odstupimo i da nas nita od
Tvoje ljubavi ne odijeli. Po Isusu Kristu, Sinu Tvojemu, Gospodinu naemu. Amen.

7. 3. Aneoska krunica Presvetom Trojstvu

(Iz molitvenika od A. Kanilia: Pobonost molitvena na salvu Presvetoj Trojici,
s doputenjem zagrebake nadbiskupije)

Iz autorova uvoda: Krunica koja se moli na salvu Presveto Trojstvu, zove se jo i aneoska, jer ju
aneli kerubini i serafini bez prestanka pjevaju hvalei i slavei Presveto Trojstvo.

Uvodne molitve: Znak Kria, Vjerovanje, Oe na i 3 Zdravo Marije, zaziv: Blagoslivljamo Oca,
Sina sa Duhom Svetim, Hvalimo i uzvisujmo ga u vijeke.
Krunica se sastoji od 3 desetica na slavu Trojstva, a svaka ima po devet zaziva kao podsjeanje
na devet aneoskih korova koji u Nebu slave Boga.
Za svaku od 3 desetice: Oe na, Zdravo Marijo,
Zaziv se ponavlja devet puta: Svet, svet, svet, Gospodin Bog Sabaot, puna su nebesa i zemlja slave
tvoje, hosana u visini, Slava Ocu, i Sinu i Duhu Svetome, kako bijae na poetku tako i sada i vaza i
u vjeke vjekova. Amen.
Na kraju svake desetice: Blagoslovljeno sveto i nerazdjeljivo Trojstvo. Amen.

7 4. Molitve svetaca Presvetom Trojstvu

O Presveto Trojstvo, uzvieni Boe

(Sv. Albert Veliki)

O Presveto Trojstvo, uzvieni Boe veoma blagi i dobrotvorni Oe, Sine i Due Sveti, Boe
jedini uzdam se u vas. Puite me, upravljate sa mnom, podrite me. Oe, svojom beskrajnom moi
smiri u sebi moje pamenje i ispuni ga svetim boanskim mislima. Sine svojim vjenom mudrou
rasvijetli moj razum, daj da spoznam tvoje uzviene istine i moju bijedu. Due Sveti koji si Oeva i
Sinova ljubav, svojom neshvatljivom dobrotom prenesi moju volju u sebe i zapali je neugasivim
ognjem nesebine ljubavi. Zato ne mogu o preljupko Trojstvo, zato te ne mogu slaviti i ljubiti
tako savreno kao tvoji aneli i sveti i Nebu? Ah barem Gospodine slavim koliko mogu tvoju
mudru i dobrohotnu vrhovnu mo.
Moj Gospodine i moj Boe, izvore i svretku moj, Ti si neshvatljivo jednostavna bit, savreno
mirovanje neogranieno ljupka, ponore slatkoe i uivanja, moje ljubljeno svijetlo i potpuna sreo
moje due, oceanu neizrecive radosti, savrena punino svakog dobra, moj Bog i sve moje, to mi je
jo potrebno kada Vas imam. Vi ste moje jedino i nepromjenjivo dobro. Moram samo Vas traiti. Ne
traim i ne elim nego samo Vas Presveta Trojice. Gospodine kucam, otvori mi. Otvorite siroetu
koje Vas zaklinje. Uronite me u ponor svog boanstva. Uinite me jednim duhom sa Sobom, da
mogu unutar sebe uivati Vae radosti. Amen.

Presvetome Trojstvu za sjedinjenje u ljubavi

(Sv.Gertruda)

Presveto Trojstvo, Oe Sine i Due Sveti, tvoja boanska svemogunost neka me vodi i upravlja,
tvoja Boanska mudrost neka me poui i prosvijetli, tvoja boanska dobrota neka mi pomogne i
usavri moju vjeru da bih mogla uzvratiti Tebi savrenom vjerom bez mrlje u trenutku smrti. Oe

425
nebeski udostoj se pripremiti moju duu za vjenu svadbu tvoga Sina. Isuse Kriste, Sine Boga
ivoga, daj da te ljubim svom duom i svim mojim snagama jer Ti si moj Gospodin i Bog moj. Due
Sveti Tjeitelju, sjedini zauvijek moje srce s Isusom u ono zajednitvo ljubavi kojim sjedinjuje Oca
i Sina. Amen.

O Trojstvo, slatka ljubavi

(Sv. Katarina Sijenska)

O Mono i vjeno Trojstvo, najslaa neizreciva Ljubavi, ija due se ne bi upalila pored tolike
ljubavi? Koje bi srce moglo braniti se da se ne istroi za Vas? Bezdane nesebine ljubavi, Vi ste tako
estoko povezani uza svoja stvorenja da izgleda kako ne moete ivjeti bez njih! A ipak Presveta
Trojice Vi ste na Bog! Nismo vam nikako potrebni. Nae dobro ne dodaje nita Vaoj veliini jer
ste nepromjenjivi. nae zlo ne moe Vam uzrokovati nikakvu tetu jer ste uzviena i vjena Dobrota.
to Vas dakle, potie na toliko milosre! Ljubav, jer Vi nemate nikakve obaveze prema nama, nita
od nas ne trebate.
Ljubav Vas je natjerala i jo Vas tjera da budete milosrdni svojim stvorenjima obasipajui ih
beskrajnim milostima i darovima bez mjere. Dobro iznad svake dobrote, dao si sam svoga jedinog
Sina, da ivi s nama, povezan s naim raspadljivim i mranim biem. Ljubav je uzrok tome daru jer
si nas ljubio prije nego li si nas stvorio. Vjena veliino postao si malen da uini ovjeka velikim.
Kamogod se okrenem Presveto Trojstvo nalazim samo oganj Vae bezdan ognja vae nesebine
ljubavi. Amen.

Klanjam ti se Presveto Trojstvo

(Bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva)

O moj Boe, Trojstvo kojemu se klanjam, pomozi mi potpuno zaboraviti sebe da se smjestim u
Tebi, nepomina i mirna, kao da mi je dua ve u vjenosti! Neka nita ne pomuti moj mir i ne
izvue me iz Tebe, o moj Nepromjenjivi, nego neka me svaki asak to vie unese u dubinu Tvoje
tajne! Smiri moju duu, uini je svojim nebom, svojim dragim boravitem i mjestom svoga odmora
da te nikad tu ne ostavim samoga, ve da budem itava, posve budne vjere, potpuna klanjateljica,
itava predana tvome stvaralakom inu.
O moj dragi Kriste, raspeti iz ljubavi, htjela bih biti zarunica tvoga srca, htjela bih te proslaviti,
htjela bih te voljeti i umrijeti za Tebe, no osjeam svoju slabost. Molim Te da me zaogrne sobom,
poistovjeti moju duu sa svim pokretima svoje due, da me zaroni u sebe, zamijeni u meni, tako
da moja dua bude samo odsjev Tvoga ivota. Doi u mene kao klanjalac, otkupitelj i spasitelj.
O vjena Rijei, izraze moga Boga, hou da mi ivot proe Tebe sluajui, hou biti posve
pouljiva da nauim sve od tebe. Zatim hou u svim noima, svim prazninama, svim nemoima
upirati oi u Tebe i ostati u Tvojoj velikoj svjetlosti. O zvijezdo moja predraga, zaaraj me da ne
mogu vie napustiti Tvoje obasjavanje. O vatro to izjeda, Due ljubavi, sii na mene da se u mojoj
dui ostvari kao utjelovljenje Rijei, da joj k tome budem ovjetvo u kome obnavlja svu svoju
tajnu.
O Oe, i Ti pogledaj na svoj siromani maleni stvor, zakloni ga svojom sjenom, vidi u njem
svoga Ljubljenoga koji Ti se sasvim svia. O moja Trojice, moje sve, moja sreo, beskrajna
samoo, neizmjernosti u kojoj se gubim. Predajem se Vama do kraja, sakrijte se u meni, da se ja
sakrijem u Vama i oekujem odlazak te promatram u Vaoj svjetlosti bezdan vae veliine.

Poklonstvena molitva
(Bl. Franjo i Bl.Jacinta, fatimski vidioci molitvu su nauili od Anela)

Moj Boe, ja vjerujem u te, klanjam ti se, ufam se u te i ljubim te! Molim te da oprosti onima
koji ne vjeruju u tebe, koji ti se ne klanjaju , koji se ne ufaju u tebe i koji te ne ljube! Presveto
Trojstvo, Oe Sine i Due Sveti ponizno te molim i prikazujem Ti predragocijeno tijelo, krv, duu i
boanstvo Isusa Krista koji je prisutan u svim svetohranitima irom svijeta, kao naknadu za sve
426
uvrede, svetogra i nemarnosti kojima te vrijeaju ljudi. Po neizmjernim zaslugama njegova
presvetog Srca i bezgrenog Srca Marijina molim te obrati jadne grenike!

Istinsko svijetlo
(Sv. Augustin)

O tri suvjene i jednake osobe, Oe Sine i Due Sveti istiniti Boe koji jedini boravi u
vjenosti u nepristupanom svijetlu, koji si svojim moi stvorio zemlju i koji zemaljsku kuglu
vodi svojom razboritou, Sveti, Sveti, Sveti Gospodine, Boe nad vojskama, strahopotovani i
jaki, pravedni i milosrdni, udesni dostojni hvale i ljupki jedan Boe U tri osobe, jedna si bit, mo,
mudrost i dobrota jedno i nerazdjeljivo Trojstvo zazivam te otvori mi vrata pravednosti da bi kad
proem kroz njih ispovjedio tebe Gospodine.
Zazivam te blaeno i blagoslovljeno Trojstvo, Oe, Sine i Due Sveti, ljubavi, milosti i
darivanju. Zazivam te Roditelju, Roeni i Preporaajui, istinsko svijetlo od svijetla, svjetlo istinito,
izvore, rijeko i napajanje od kojega je sve i za koje je sve i u kojemu je sve, ivui ivote koji
oivljava iva stvorenja, istino Oeva, Sinovljeva i Duha Svetoga, jedna si bit, krepost, dobrota i
blaenstvo od kojega, po kome i u kome je svako blaenstvo. Boe istiniti i vrhovni ivote u kome
sve ivi to istinski blaeno ivi.

Zazivam te Presveto Trojstvo

(Sv. Petar Damjan)

Klanjam ti se, hvalim te, slavim i blagoslivljam svemogui Oe, Sine i Due Sveti, jedan Boe u
tri osobe. Boe moj, kralju moj i Gospodine moj pomozi mi oprosti mi, oisti me posveti me.
Udijeli mi, pravednost, razboritost, jakost i umjerenost. Daj mi vjeru, ufanje i ljubav. Daruj mi duh
mudrosti, razuma savjeta, jakosti znanja, pobonosti i straha Bojega. Promijeni moje srce od
kamena u srce od mesa, daj mi skruenost i pokajanje srca kako bih oplakivao moje bezbrojne
grijehe. Gospodine nisam dostojan ui u tvoju Crkvu ni podii pogled Nebu, ni izgovoriti mojim
usnama tvoje ime ali ti si me stvorio kako si htio i znao, smiluj mi se Gospodine Boe moj. Amen.

Presveto Trojstvo bezdani oceane

(Sv. Katarina Sijenska)

O vjeno Trojstvo! Ti si bezdano more. to vie u njega uranjam vie nalazim tebe, a im vie
tebe nalazim, tim te vie traim. O tebi se nikako ne moe rei dosta je! Dua koja se zasiti u tvojim
dubinama, jo bez prekida eli tebe jer te uvijek gladuje o Vjeno Trojstvo! Uvijek eli da u tvom
svijetlu gleda svoje svijetlo. Kao to kouta udi za izvor vodom tako dua moja gine za tim da se
otme tamnom zatvoru tijela, pa da te uistinu gledaO vjeno Boanstvo, bezdani oceane! Bi li mi
mogao dati to vie od samoga sebe? Ti si oganj to uvijek podjednako gori i nikad se ne gasi. Ti si
oganj to u sebi prodire svako sebeljublje. Ti si oganj to tali svaki led i to rasvjetljuje u svome
svjetlu mi dade upoznati svu istinu. Ti si svjetlo nad svakim svjetlom.
Ti si najvee i beskrajno dobro, dobro nad svim dobrima. Dobro koje usreuje, neobuhvatno
dobro, neprocjenjivo dobro. Ljepota to nadilazi sve ljepote, mudrost nad sve mudrosti, pae
nadilazi i samu mudrost. Ti si o krue aneoski u aru svoje ljubavi darovao se ljudima. Ti si odjea
to pokriva svaku golotinju, hrana koja svojom slatkoom veseli sve koji gladuju. Jer ti si sladak
bez trunka gorine. O vjeno Trojstvo, ti mi pokazuje put velikoga savrenstva da ti sluim u
svijetlu ne u mraku, da budem zrcalo ista i sveta ivota i da konano napustim ovaj jadni ivot u
kojemu sam dosada i svojom krivnjom u tami sluila. Odjeni me Presveto Trojstvo odjeni me
samim tobom, da ovaj smrtni ivot sprovedem u pravoj poslunosti i u svjetlu svete vjere kojom si
zablijetio duu moju. Amen.

427
 elim te ljubiti vie od ikoga
(Sv. Faustina Kowalska)

Pravi jedini Boe u Presvetom Trojstvu, elim te ljubiti kako te jo nije ljubila nijedna ljudska
dua. iako sam mala i neobino bijedna, duboko sam porinula sidro svog povjerenja u bezdan tvog
milosra, moj Boe i moj Stvoritelju. Usprkos svojoj velikoj bijedi ne bojim se niega, nego se
nadam vjeno pjevati zahvalnu pjesmu. Neka nijedna dua ne sumnja, pa makar bila najbjednija od
svih, dokle god ivi moe dospjeti do velike svetosti jer jaka je mo Boje milosti. Na nama je ne
opirati se Bojem djelovanju. Tebi neka je hvala i ast, o Presveto Trojstvo, vjeni Boe. Neka
milosre, to tee iz tvoje nutrine, nas zatiti od tvoje pravedne srdbe. neka odzvanja slava tvojega
neshvatljivog milosra. Amen.

Svjetlost, sjaj, milost u Trojstvu i iz Trojstva

(Sv. Ataniazije)

Neumjesno bi bilo traiti drevnu predaju, nauku i vjeru katolike Crkve izvan onoga to je
Gospodin predao, Apostoli propovijedali i oi sauvali. Na tome se, naime, zasniva Crkva, i ako
netko od toga odstupi, on onda nije niti se ikako moe zvati kraninom.
Trojstvo je sveto i savreno, njega spoznajemo u Ocu i Sinu i Duhu Svetome, te nema nita stranog
ili izvana primijeana, niti se sastoji od stvoritelja i stvorenja, ve itavo ima stvaralaku i
initeljsku mo; narav mu je slina i zasebna, jedne je djelotvornosti i djelovanja. Otac po Rijei u
Duhu Svetome sve ini i tako se uva jedinstvo svetoga Trojstva. Zato se u Crkvi jedan Bog
propovijeda koji je nad svime, sve je po njemu i on je u svemu. Nad svime svakako kao Otac, kao
poelo i i/vor; sve je po njemu naravno po Rijei; konano, on je u svemu u Duhu Svetome.
Kad Korinanima pie o duhovnim stvarnostima, blaeni Pavao sve svodi ovako na jednoga Boga
Oca kao na glavu: Milosni su darovi razliiti, ali je isti Duh. Razliite su i slube, ali je isti
Gospodin. Razliiti su i uinci, ali je isti Bog koji ini sve u svima.
Ono to je Duh pojedincima razdijelio, to Otac daje po Rijei. Jer sve to je Oevo, jednako je i
Sinovo: stoga sve to daje Sin u Duhu, uistinu je Oev dar. Slino, kad je u nama Duh, u nama je
takoer Rije od koje smo ga primili, a u Rijei je i Otac, pa se tako ostvaruje ona: Doi emo ja i
Otac, i kod njega emo se nastaniti. Gdje je pak svjetlo, tu je i neki sjaj; isto tako gdje je sjaj, tu je
jednako i njegovo djelovanje i sjaj milosti.
To isto Pavao u Drugoj poslanici Korinanima ui ovim rijeima: Milost Gospodina Isusa Krista,
ljubav Boga i zajednitvo Duha Svetoga neka budu sa svima vama. Milost, dakle, i dar to nam se u
Trojstvu daje, daje se od Oca po Sinu u Duhu Svetome. Kako se milost daje iz Oca po Sinu, u nama
ne moe biti zajednitvo dara nego u Duhu Svetome. Postavi dakako

Tebe Boga hvalimo

Tebe Gospodinom priznajemo. Tebe vjenog Oca sva zemlja potuje. Tebi svi aneli, Tebi
nebesa i sve vlasti, Tebi kerubi i serafi kliu bez prestanka: Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot!
Puna su nebesa i zemlja velianstva slave Tvoje.
Tebe hvali slavni apostola zbor, Tebe proroka dina eta, Tebe muenika svijetla vojska, Tebe
po svem svijetu sveta uzvisuje Crkva. Oca neizmjernog velianstva, asnog Tvojeg istinitog i
jedinog Sina. I Svetoga Tjeitelja Duha. Ti Kralju slave, Kriste. Ti si Oev vjekovjeni Sin. Ti, da
za nae spasenje postane ovjekom, nisi se straio krila Djevice. Ti, svladavi otrinu smrti, otvorio
si vjernima kraljevstvo nebesko.
Ti sjedi zdesna Bogu u slavi Oevoj. Vjerujemo da e doi kao Sudac. Tebe, dakle, molimo,
pomozi svojim slugama, koje si otkupio dragocjenom krvlju. U vjenoj slavi daj, da se ubrojimo
meu svete Tvoje! Spasi puk svoj, Gospodine i blagoslovi batinu svoju! I vladaj njima i uzdii ih
u sve vijeke! Iz dana u dan blagoslivljamo Tebe I hvalimo ime Tvoje Tvoje u vijeke i u vijeke
vjekova.

428
 Dostoj se, Gospodine, u dan ovaj sauvati nas od grijeha! Smiluj se nama, Gospodine, smiluj se
nama! Nek bude milosre Tvoje, Gospodine, nad nama kako se ufamo u Tebe! U Tebe se,
Gospodine, ufam: o da ne budem postien dovijeka!

Marijo hramu Presvetoga Trojstva

(Sv. iril Aleksandriski)

Pozdravljamo Presveto i otajstveno Trojstvo koje nas sve zove u zajednicu Marije svete majke
Boje. Pozdravljamo te o Marijo Majko Boja asno blago cijeloga svijeta, neugasiva svjetiljko,
kruno djevica, ezlo pravovjerja, neunitivi hrame u kome prebiva onaj kojega nijedno mjesto ne
moe obuhvatiti, skupa Djevice i Majko po kojoj je u svetom Evanelju nazvan blaenim onaj koji
dolazi u ime Gospodnje. Zdravo Ti koja si u svoje djeviansko krilo prihvatila onoga koji je
beskrajna i beskonaan.
Po tebi je proslavljeno i aeno Presvet Trojstvo. Po tebi je dragocjeni Kri slavljen i aen u
svakom kraju zemlje. Po tebi kliu Nebesa, raduju se aneli i arkaneli. Po tebi vjernici dolaze do
milosti svetog krtenja. Po tebi dolazi ulje radosti, utemeljene su Crkve u svem svijetu, narodi
dolaze do pokore. Neka na nas spadne da slavimo i klanjamo se Bojem Jedinstvu, da sluimo u
bojem strahu Presveto Trojstvo pjevajui hvale Mariji uvije Djevici koja je hram Boji, iji je Sin
zarunik bez ljage, njemu neka je ast i slava u vijeke vjekova. Amen.

Posveta Presvetom Trojstvu

(Sv. Franjo Saleki)

Tebi predajem i posveujem cijeloga sebe, tebi Boe Oe moj sjeanje i moja djela, tebi Boe
Sine moj razum i moje rijei, tebi Boe Due Sveti moju volju i moje misli; tebi presveto ovjetvo
Isusa Krista moje srce i moje tijelo, moj jezik i moja sjetila i sva trpljenja.

429
 OCU, SINU, DUHU SVETOME I PRESVETOM TROJSTVU

Najljepe molitve svetaca

Predgovor
Na raznim evropskim jezicima i u raznim izdanjima posljednjih godina na veliko u se ire
molitve kojima su sveci iskazivali svoju veliku ljubav prema Bogu. Svetake molitve imaju jednu
posebnu duhovnu snagu jer su pisane od osoba koje su duboko doivljavale Boga i iskazivale mu
veliku ljubavi te neto od toga zapisali u svojim molitvama koje mogu i nas potai da veu ljubav.
U naoj osobnoj molitvi i meditaciji moemo uzeti jedni ili vie od ovih molitvama te moliti
sa svecima i uiti moliti od njih. Ve due vremena smo prikupljali ove tekstove na razliitim
jezicima i iz razliitih prirunika i knjiga, pa stoga ne donosimo citate izvora kako ne bismo oteali
tekst. Dao Bog i Majka Boja da ova mala knjiica donese obilje duhovnih plodova u Hrvatskom
narodu i potakne mnoge na veu ljubav Trojedinom Bogu

MOLITVE BOGU OCU

Molitva i razmatranje Oenaa

Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski
Moemo zvati sretnim onoga tko moli molitvu koju je Gospodin nauio razmiljajui
paljivo o svakoj rijei. Tu e nai sve ono to mu je potrebno i sve to treba eljeti. Ovom
udesnom molitvom, prije svega, zarobljavamo Boje Srce zazivajui ga imenom Oe.
Oe na. Najnjeniji od svih oeva, svemogu u stvaranju, udesan u uzdravanju,
preljubazan u svojoj Providnosti, uvijek dobar, dapae beskrajno dobar u Otkupljenju! Bog je na
Otac a mi smo svi braa, raj je naa domovina i naa batina. Zar nije dosta samo to da ljubimo
Boga i blinjega i oslobodimo se svih navezanosti na zemlju? Ljubimo, dakle, jednoga Oca i
ponavljajmo mu na tisue puta: Oe nas koji jesi na nebesima. Ti koji ispunja zemlju
beskonanou svoje biti, ti koji si svugdje prisutan; ti koji si u Svecima po svojoj slavi, u
osuenicima po svojoj pravednosti, u pravednicima po svojoj milosti, u grjenicima po svojoj
ustrajnoj strpljivosti, uini da se uvijek sjeamo svog nebeskog porijekla, da ivimo kao tvoji pravi
sinovi i da uvijek sve nae gorue elje budu prema tebi usmjerene.
Sveti se ime tvoje. Ime Gospodnje je sveto i strano - ree kralj prorok - i nebo odzvanja od
neprestane slave serafina kojom slave svetost Gospodina Boga nad vojskama kliknu Izaija. S tim
rijeima traimo da ga cijela zemlja upozna te da se klanja otajstvima tako velikog i svetog Boga;
da On bude upoznat, da ga ljube i da mu se klanjaju bezbonici, Turci, Hebreji, pogani i svi
nevjernici; da mu svi ljudi slue i slave ga ivom vjerom, vrstom nadom i arkom ljubavlju
odriui se svakoga grijeha. Jednom rijei, traimo da svi ljudi budu sveti jer je i on Svet.
Doi kraljevstvo tvoje. Kraljuj, o Gospodine, u naim duama, svojom milou u ovome
ivotu, kako bismo zasluili kraljevati s tobom poslije smrti, u tvome kraljevstvu koje je najvia i
vjena srea u koju vjerujemo, kojoj se nadamo i koju iekujemo: srea koju nam je Oeva dobrota
obeala, koju su nam zasluge Sina Bojega omoguile, i koju nam Duh Sveti po svome svjetlu
objavljuje.
Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Nita naravno ne izmie promislima Boje
providnosti, koja je sve predvidjela i sve uredila jo prije nego li se neto dogodi. Ni jedna zapreka
ne moe je sprijeiti u ostvarenju cilja koji je odredila. Zato kada traimo od Boga da vri svoju
volju, nemojmo se bojati, kae Tertulian, da se netko moe uspjeno usprotiviti ostvarenju njegovih
planova, ali ponizno prihvatimo sve ono to je on htio providonosno za nas pripraviti. A mi molimo
da vrimo uvijek i u svemu njegovu presvetu volju, koju spoznajemo po zapovijedima, s istom
spremnou, ljubavlju i ustrajnou kojom ga Aneli i sveci sluaju u nebu.
Kruh na svagdanji daj nam danas. Isus Krist nas ui traiti od Boga ono to nam je u
ivotu potrebno za duu i tijelo. Ovim rijeima ponizno ispovijedamo nau bijedu i iskazujemo ast
Bojoj Providnosti, izjavljujui da oekujemo od njegove dobrote sva vremenska dobra. Rijeju

430
kruh traimo od Boga ono to je neophodno za ivot; suvino je iskljueno iz te pronje. Taj kruh
traimo danas, tj. ograniavamo svaku nau brigu na tekui dan, s pouzdanjem u Boga za sutradan.
Traei kruh svagdanji mi ispovijedamo nau trajnu potrebu Boje zaite i pomoi.
Otpusti nam duge nae kako i mi otputamo dunicima naim. Nai grijesi, kau sv.Augustin
i Tertulian - jesu nai dugovi koje imamo kod Boga, dugovi za koje njegova pravednost zahtijeva da
budu isplaeni do zadnjeg novia. Svi mi imamo ove alosne dugove. Ali usprkos naim brojnim
grijesima, pribliimo mu se s povjerenjem i kaimo mu iskrenim kajanjem: Oe na, koji jesi na
nebesima, oprosti grijehe naeg srca i naih ustiju, grijehe naih djela i propusta, koji nas ine
neizmjerno krivima u oima tvoje pravde. Da, oprosti ih zato to i mi, sinovi jednoga tako blagoga i
milosrdnog Oca, opratamo iz poslunosti i ljubavi onima koji su nas uvrijedili.
I ne uvedi nas u napast nego izbavi nas od zla. I nemoj dozvoliti da zbog svoje nevjernosti
tvojim milostima podlegnemo napastima svijeta i tijela. Nego oslobodi nas od zla koje je grijeh, od
zemaljskih muka, i od vjene muke koju smo zasluili.
Amen. Izraz je to vrlo utjean jer je kae Sveti Jeronim kao peat stavljen od Boga naim
pronjama na zavretku kako bi nas uvjerio da nas je usliao. To je kao da nam sam Bog kae:
Amen! Neka vam bude po vaim pronjama. Ja sam ih usliao. To je znaenje rijei Amen.

Kasno sam te uzljubio o ljepoto

Sv.Augustin
Sa sigurnou u savjesti znam: Ljubim te Gospodine. Ti si pogodio svojim Rijeju moje srce
i ja sam te uzljubio. Nebo i zemlja i sve svari koje su u njima sa svih strana mi govore da te ljubim.
A to ljubim kada tebe ljubim? Ne neku tjelesnu ljepotu, ni neku prolaznu kratkotrajnu stvar. Pa
ipak
ljubim svjetlo, glas, miris hranu, nasladu nutarnjeg ovjeka, gdje se kua okus koji nezasitnost ne
umanjuje i gdje se nalazi tjeskoba koju zasienost ne raspruje. To ljubim kada ljubim Boga.
A to je to? Rekoh svim stvarima na dohvat moga tijela: govorite mi o mome Bogu, kaite
mi neto o njemu. I one na sav glas uzviknue: on nas je stvorio, mi nismo tvoj Bog, trai uzvienije
od nas! Tada se obratih sam sebi, tebi duo moja, koja si vrijednija od tijela jer ga oivljava. Ali i
za tebe, ivot tvoga ivota je Bog. Koga ljubim, dakle kada ljubim moga Boga? Tko si Ti koji iznad
moje due i gdje stanuje moj Gospodine? Jer se sjeam dana kad sam te upoznao, i tamo te
pronalazim svaki puta kad se prisjeam na tebe.
Kasno sam te uzljubio, o Ljepoto stara i uvijek nova, kasno sam te uzljubio! Ti si bio u
meni, a ja sam bio izvan sebe, i traio sam te neprikladno se dajui tvojim stvorenjima. Ti si bio
samnom, ali ja nisam bio s tobom. Zvao si me, i tvoj usklik je pobijedio moju gluhou, Ti si me
prosvijetlio i svoj sjaj je pobijedio moju sljepou, proirio si svoj miris i ja sam odahnuo: i sada tebe
udim. Kuao sam te, i sada sam gladan i edan tebe. Dodirnuo si me i gorim od elje za tvojim
mirom.

Pred tobom je svaka moja elja

Sv. Augustin

Milosrdni Oe na tvoja vrata kucaju sve uzburkane elje moje nutrine, krik suza mojih oiju.
Pred tobom je svaka moja elja i moj jecaj ti nije skriven. Gospodine ne skrivaj vie svoga lice od
mene i ne srdi se na tvoga slugu. Oe milosra posluaj moj uzdah, prui mi svoju ruku koja je
najbolja pomo, izvuci me iz dubine voda , iz jezera bijede, iz prljavoga blata da u njemu ne
propadnem, pod milosrdnim pogledom tvojih oiju daj da stignem tebi, Gospodine Boe moj, da
promatram bogatstva tvoga kraljevstva, zauvijek gledam tvoje lice i pjevam tvome svetom imenu.
Gospodine koji ini udesa obraduj moje srce sjeanjem na tebe, koji prosvjetljuje moju mladost i
ne prezire moju starost. Amen.

431
 Oe i u samim kaznama je tvoje milosre
Sv. Faustina Kowalska

Hvali duo moja Gospodina za sve i salvi njegovo milosre jer je njegova dobrota beskrajna.
Sve prolazi, a njegovu milosru nema granica i nema kraja. Iako bijes dospijeva do granica,
milosru nema kraja. O Boe moj, i u samim kaznama kojima pohaa zemlju vidim bezdan tvoga
milosra, jer dok nas kanjava odvije na zemlji oslobaa nas od vjene kazne. Radujte se, vi sva
stvorenja jer ste blie Bogu u njegovu beskrajnom milosru nego dijete srcu svoje majke. O Boe, ti
si samo milosre najveim grenicima koji se iskreno kaju. to je vei grenik to je vee traenje
Bojeg milosra.

Isuse predaj me tvome Vjenom Ocu

Sv. Faustina Kowalska

O Boe koliko elim da te upoznaju due koje si pozvao u ivot iz nepojmljive ljubavi. O
moj Stvoritelju i Gospodine, osjeam da u malo odkrinutu zavjesu neba da zemlja ne oajava nad
tvojom dobrotom. Uini me Isuse, milom i istom rtvom pred licem tvoga Nebeskog Oca. Isuse
preobrazi mene bijedni grenicu u sebe, jer ti sve moe i predaj me tvome vjenom Ocu. pred
tobom elim biti hostija spreman na rtvu, pred ljudima obini mali kruh. Miris moje rtve neka je
samo tebi poznat. O vjeni Boe, u meni gori neugasiva vatra zazivanja tvoga milosra. osjeam i
razumijem da je to moja zadaa ovdje i u vjenosti. Ti sam si mi zapovjedio govoriti o tvome
velikom milosru i dobroti.

Oe velikog milosra
Sv. Faustina Kowalska

Boe velikog milosra, ti si nam poslao svoga jedinoroenog Sina kao dokaz tvoje
neiscrpive ljubavi i milosra. Ti ne odbacuje grenike, nego si im tovie otvorio blago tvojega
neiscrpivog milosra, iz kojega mogu crpsti puninu, ne samo opravdanje nego najveu svetost do
koje moe dospjeti dua. Oe velikog milosra, eljela bih da se sva srca s povjerenjem obrate
tvome beskrajnom milosru. Nitko se ne moe opravdati pred tobom ako ga ne prati tvoje
neiscrpivo milosre. Kad nam ti sam razotkrije tajnu tvoga milosra vjenost nee biti dostatna za
zahvalu.

Tumaenje Oenaa
Sv.Franjo Asiki

O Presveti Oe na, Stvoritelju, Otkupitelju, Tjeitelju i Spasitelju na. Koji jesi na

Nebesima, u anelima i svetima, rasvjetljuje ih za spoznaju jer si Ti, Gospodine, svjetlo,
nastanjuje se u njim a ispunja ih blaenstvom jer si Ti Gospodine najvee dobro, vjeno dobro od
kojega je svako dobro, bez kojega nema dobra. Sveti se ime tvoje, neka zasja u nama spoznaja tebe
da spoznamo koliko je irina dobroinstava tvojih, duljina obeanja tvojih, visina veliina i dubina
sudova. Doi kraljevstvo tvoje, da ti po milosti u nama vlada i uini da doemo u kraljevstvo
tvoje gdje je jasno gledanje tebe, savrena ljubav prema tebi, blaeno zajednitvo s tobom i vjeno
uivanje tebe.
Budi volja tvoja kako na Nebu tako i na zemlji. Da te ljubimo svim srcem, da uvijek mislimo
na tebe, svom duom, da uvijek elimo tebe svim umom, da sve svoje nakane tebi upravljamo i da
tvoju salvu u svemu traimo; svim silama svojim da utroimo sve snage svoje i osjeaje due i tijela
u sluenju tvojoj ljubavi i nizato drugo. I da danas svoje blinje ljubimo kao same sebe i da, koliko
nam je mogue, sve privlaimo tvojoj ljubavi, da uivamo u dobru drugih kao i u svome i da
suosjeamo s njima u protivtinama i da nikoga ni u emu ne vrijeamo.

432
 Kruha na svagdanji. Svoga ljubljenoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista, daj nam
danas: na spomen i razumijevanje i potovanje ljubavi koju je za nas imao i za sve to je za nas
rekao, uinio i pretrpio. I otpusti nam duge nae. Po svome neizrecivom milosru, po snazi muke
tvoga ljubljenoga Sina i po zaslugama i zagovoru preblaene Djevice i svih izabranika tvojih. Kako
i mi otputamo dunicima naim. I to potpuno ne opratamo, Ti Gospodine uini da potpuno
oprostimo, da radi tebe istinski ljubimo neprijatelje i da ih kod tebe pobono zagovaramo, da
nikome ne uzvraamo zlom za zlo i da nastojimo tebi u svemu koristiti. I ne uvedi nas u napast. Niti
u skrivenu niti u oitu, niti u iznenednu niti u nezgodnu. Nego nas izbavi od zla. Prologa
sadanjega i buduega. Amen.
Molitva i zahvala
Sv.Franjo Asiki

Svemogui, presveti, svevinji, najvii Boe, Oe sveti i pravedni, Gospodine, Kralju neba i zemlje,
zahvaljujemo ti radi tebe samoga, to si po svojoj svetoj volji i po jedinome svome Sinu s Duhom
Svetim stvorio sve duhovno i tjelesno i to si nas, stvorene na svoju sliku i priliku postavio u raj. A
mi smo pali po svojoj krivnji. I zahvaljujemo ti, to si nas po svome Sinu stvorio, da si tako po
svojoj svetoj ljubavi kojom si nas ljubio, uinio da se on, pravi Bog i pravi ovjek, rodi od slavne
vazda Djevice preblaene svete Marije, i to si htio da kao zarobljenici budemo otkupljeni njegovim
kriem, krvlju i smru.
I zahvaljujemo ti to on, Sin tvoj, ima doi u slavi svoga velianstva da osuenike koji se nisu
obratili niti su te spoznali baci u oganj vjeni, a onima koji su te spoznali, koji su te tovali i u
pokori ti sluili da ree: Doite blagoslovljeni Oca mojega, primite kraljevstvo pripravljeno za vas
od postanka svijeta. A budui da mi, bijedni i greni, nismo vrijedni ni da tvoje spomenemo ime,
molimo te i zaklinjemo da Gospodin na, Isus Krist, tvoj ljubljeni Sin u kome ti je sva milina, skupa
s Duhom Tjeiteljem tebi zahvaljuje, kako je tebi i njemu po volji, mjesto svih, jer je on tebi
dostatan za sve i po njemu si nam toliko dobra uinio. Aleluja.

Isus nas ui zvati te Oe

Sv.Ciprijan

Koliko je velika tvoja dobrota Gospodine Isuse! Ti si nas nauio moliti Boga zovui ga
imenom Oe. Kriste ti si Sin Boji a po daru tvoje ljubavi i ja sam postao njegov sin. Gospodine
Isuse nitko nikada se ne bi usudio obratiti Bogu zovui ga Oe da nas to Ti sam nisi poduio. Isuse
pomozi mi da kada zovem Boga Ocem da se uvijek prisjetim da sam pozvan da ivim kao njegov
sin. Sretan sam da imam Boga za Oca i htio bih Isuse da i on bude zadovoljan sa mnom kao sinom.
Isuse daj da postanem ivi hram u kome svi ljudi mogu prepoznati Boju prisutnost.

Primi me Oe
Sv. Ignacije Antiohiski

Primi me Gospodine, predajem ti potpuno moju slobodu, moj razum i moju volju. Ti si mi
darovao sve to posjedujem i ja ti sve uzvraam. Sve je za tebe, Ti svime upravljaj kako hoe. Daj
mi samo tvoju ljubav i tvoju milost. Ja te ne molim nita vie.

Samo me Ti moe ozdraviti

Sv.imun

O Boe i Gospodaru svih stvari koji ima vlast nad svakim ivotom i svakom duom, samo
Ti me moe ozdraviti, posluaj dakle, molitvu mene nesretnika. Po djelovanju tvoga boanskoga
Duha uini da umre i nestane zmija koja se skriva u meni. Gospodine udijeli mi poniznost srca i
misli prikladne greniku koji je odluio vratiti se tebi. Ne ostavi zauvijek duu koja se tebi
podloila, ispovjedila tvoje ime, izabrala tebe, cijeni te asti vie od cijeloga svijeta. Ti zna

433
Gospodine da elim biti spaen, iako mi je moj zao ivot preprekom ali tebi Gospodine je mogue
sve to je nemogue smrtnicima.

Svemogui Gospodine
Sv. Polikarp

Boe Svemogui Gospodine, Oe tvojega ljubljenog i blagoslovljenog sluge Isus Krista u

kome si se nama objavio; Boe anela i moi i svih stvorenja i svih pravednika koji ive u tebi, ja te
blagoslivljam jer si me uinio dostojnim ovoga dana i ovoga asa da budem dionikom kalea
Tvojega Sina Isusa i brojnih muenika za uskrsnue na ivot vjeni, due i tijela u neraspadljivom
Duhu. Daj da pred Tvojim licem bude prihvaena ova rtva. Slavim te i hvalim po vjenom
sveeniku Isusu Kristu, tvome ljubljenome slugi po kome Tebi u Duhu Svetome svaka ast sada i u
vjeke vjekova. Amen.

Sveti Aneli pomozite mi slaviti mog Gospodina

Sv. Petar Alkantranski

Uezi moju duu Gospodine, probodi me, neka me saee plamen tvoje ljubavi da bi bio u
Tebi i Ti u meni! Nebo i zemlja, aneli i sveci pomozite mi slaviti Gospodina! Serafini, gorui
duhovi ljubavi, koji poznajte ljubav i njenu snagu, pomozite mi da izgorim u ljubavi. O jedina moja
nado, moja slavo, moje utoite i moja radosti, ljubljeni moj, slasti moga srca, vjeno svjetlo koje
svijetli u mom nutarnjem raju jedini Gospodine dostojan ljubavi.
Kada e me pozvati? Kad e me privui da s tobom budem jedno u duhu, tako da se ne
mogu vie nikad udaljiti od tebe! O ljubljeni, o ljubljeni mog bia, slasti mog ivota, uslii me, ne
gledaj na moju nedostojnost, neka nadamnom bude tvoje milosre.

Samo Ti
Sv. Ciprijan

Samo ti postoji Boe. Bez tebe i izvan tebe ne postoji nitko. Molimo te Gospodine
Svemogui Boe koji si vidljiv samo Sinu kojega sluaju aneli i arkaneli, molimo te Gospodine
Oe, daj nam svjetlo razuma, nevinost bez mrlja grijeha, iskrenu pobonost, svetu savjest, istu
jednostavnu i postojanu u vjeri protiv napasti svijeta.

Neusporediva ljubav
Bl. Camila Batista

O ljubavi neusporediva koliko li se snizilo tvoje velianstvo, koliko li se ponizila tvoja

mudrost! O vjeni Oe, tko si ti, a tko sam ja? Zar nisi ti izvor svakog savrenstva, najvie dobro
svakog stvorenja, a ja nita? Zar nisi ti sama ljubav i milosre, a ja samo mrnja? Zar nisi ti
neugasivo svjetlo a ja samo tama? O dobroto blagosti, o milino srca moga, radosti due moje! to si
to u meni naao, da si mogao svrnuti tako njeno svoje dobrostivo srce i zavoljeti mene?

Bogu stvoritelju u smiraj noi

Sv.Ambrozije

Boe stvoritelju svih stvorenja, ti daje svakom danu sjaj svjetla i no s mirnim poinkom,
da odmor obnovi umorne udove, odagna napor i raspri brige. zahvaljujemo ti za ovaj dan i ova
veer i molimo te da nam priskoi u pomo. Daj da ti pjevamo iz sveg srca snanim glasom, da te
ljubimo velikom ljubavi i klanjamo se tvome velianstvu. I kada tama noi zamjeni svjetlo dana
neka se vjera ne potamni nego neka obasjava tame noi. ne dopusti da nae due spavaju a da prije

434
nisu molile oprotenje, neka vjera titi na odmor od svih zamki tame. Oslobodi nas neistoe,
ispuni tvojom svetom milju i ne dopusti da zloduh ometa na mir. Amen.

Da te slavim u sve vjekove

Sv.Toma Akvinski

Boe samo tebe traim! U dubini moje due odgovaram negativno na svaki zov stvorenja, i
svakoj ljubavi koja nije tvoja odgovaram: premala si; svakom svijetlu koje nije Svjetlo kaem: tama
si; svakoj elji koja nije tvoja slava kaem: nisi mi dostatna; svakoj ljudskoj pohvali kaem: ne ini
me velikom; svemu to nisi Ti o Boe kaem: ne traim tebe, ne trebam tebe.
Gospodine daj mi veliku ljubav, sigurnost bez tame, nepomuenu radost, dobra koja ne
prolaze. Udijeli mi to brzo, daj mi ih zauvijek, daj mi ih beskraja. O Boe ne dolazi samo kao u
prolazu! Daj da budem tvoje trajno i stalno boravite! Ostani samnom! Trebao sam te zazivati te i
zadrati od prvog trenutka, ali sam lutao kao izgubljena ovca. Dan zalazi, primi moju kasnu
molitvu! Doi, ostani, oprosti moje zaborave i moju nemarnost. Doi jer si Ti dobar, jer poznaje
moju bijedu. Doi i ostani do dana bez zalaska u vjenosti.

Udostoj se Oe
Sv. Benedikt

Udostoj se Oe dobri i sveti da mi daruje razum koji te shvaa, osjeaj koji te prepoznaje,
duu koja se u tebi raduje, marljivost koja te trai, mudrost koja te nalazi, duh koji te poznaje, srce
koje te ljubi, misao koja je stalno na tebe usmjerena, djela koja slave tebe, ui koje te uju, oi koje
te vide, jezik koji te ispovijeda, rije koja se tebi svia, strpljenje koje te slijedi, ustrajnost koja te
eka, savreni svretak i tvoju svetu prisutnost, uskrsnue, nagradu i ivot vjeni. Amen.

Traim samo milost da te ljubim

Sv. Ivan Marija Vianney

Ljubim te Boe moj, i jedina moja elja je ljubiti te do zadnjeg asa mog ivota. Ljubim te
beskrajno ljubezni Boe, i htio bih najradije umrijeti iz ljubavi prema tebi, nego li ivjeti samo
jedan as a da te ne ljubim. Ljubim te. Gospodine i jedina milost koje traim je da te vjeno ljubim.
Ljubim te, Boe moj, i ne elim nebo nego zbog radosti da u te savreno ljubiti, ljubim te
beskrajno dobri Boe i bojim se pakla samo zato jer u njemu nema nikada slatke utjehe da se tebe
ljubi. Boe moj, ako moj jezik ne moe u svakom trenutku govoriti da te ljubim, elim da Ti to
moje srce ponavlja svaki put kad udahnem.
Boe moj udijeli mi milost da trpim ljubei tebe i ljubim trpei. Ljubim te moj boanski
Spasitelju, jer si bio zbog mene razapet, ljubim te Boe moj jer me dri ovdje na zemlji razapetim
za tebe. Ljubiti raspetoga Bogo-ovjeka za nas je ljubav iz zahvalnosti. Ljubiti Boga koji nas
razapinje je ljubav iz velikodunosti. Boe moj daj mi milost da umrem ljubei te. Boe moj, koliko
se vie blii konac mog ivota poveaj i usavri moju ljubav.

Klanjam ti se
Sv.Petar Damiani

Klanjam ti se, astim te, slavim te, zahvaljuje ti jedini Boe u osobe. Oe Sine i Due Sveti. Pomozi
mi, odrijei me , oisti me, operi me, Boe moj i Kralju moj. Daj mi pravednost, jakost, razboritost ,
umjerenost. Daj mi savrenu vjeru, nadu i ljubav. Udjeli mi duha mudrosti, razuma, znanja, savjeta,
jakosti, pobonosti i straha bojega. Daj mi nebeske blagoslove i obilje zemaljskih dobara. Mekaj
moje kameno srce. Daj mi milost pokore i iskreno pokajanje. Oslobodi me od mojih mnogobrojnih
grijeha. Gospodine nisam dostojan da ue u moj dom. Nisam dostojan da podignem oi prema

435
nebu i da kaem mojim ustima tvoje ime ali ti me poznaje, smiluj mi se, Gospodine Boe moj.
Amen.
Svemogui Boe
Sv. Ivan Gualbert

Zahvaljujem ti Gospodine, svemogui Boe, za tvoje beskrajno milosre, jer si me po

svetom krtenju oslobodio do mrlje istonog grijeha i za novi ivot u Duhu. Zahvaljujem ti za dar
vjere i to si me pribrojio tvojim vjernicima. Hvala ti jer si me uvao ove noi. Daj mi milost da
ovaj dan provedem sveto i mudro sluei tebi u poniznosti. Dovri djelo tvoga milosra koje si
zapoeo u meni. Udijeli mi da mislim, govorim i inim slijedei uvijek tvoju svetu volju. uvaj me
u tvojoj dobroti i daj da, iako nedostojan, doem do blaenog gledanja Tvoga lica. Amen.

Milosrdni Oe
Sv. Anselmo iz Aoste

Svemogui Boe, milosrdni Oe, dobri Gospodine smiluj se meni greniku i oprosti moje
grijehe. Oslobodi me od svih zamki, ne dopusti da padnem u napast i ne prepusti me neurednim
strastima u mislima, rijeima i djelima. Daj da izbjegavam ono to ti ne eli i vrim tvoju svetu
volju te da vjerujem, nadam se, ljubim i ivim na nain na koji Ti eli. Udijeli mi pobonost i
poniznost, suzdrljivost i pokoru da te ljubim, molim, slavim i dopadam ti se tak da svaki in i
misao budu prema tebi usmjereni. Daj mi ist i jednostavan duh poboan, iskren, djelatan. Daj mi
mudrost i ljubav, lakou u vrenju tvojih zapovjedi. Daj da se ne umorim hodei prema dobru. Ne
zapusti me moj Gospodine, ne prepusti me ni mojoj ljudskoj slabosti ni neznanju, niti mojim
zaslugama niti bilo emu drugome to nije po tvome milosrdnom naumu spasenja. Ti sam
dobrohotno raspolai i upravljaj sa mnom mojim mislima i djelima po tvojoj volji da se u meni i po
meni uvijek vri tvoj volja. Oslobodi me od zla i vodi me putem vjenog ivota. Amen.

Oprosti mi
Sv.Grgur Nissanski

Gospodine Boe, Oe neka pred tvojim oima ne bude moj grijeh ako sam zbog krhkosti
ljudske naravi pogrijeio u rijeima, mislima i djelima, oprosti mi, Ti i tvoj Sin koji na zemlji ima
vlast opratati grijehe, kako bi se ja ohrabrio i u trenutku kada moja dua bude naputala tijelo bude
sva lijepa bez mrlje. Neka moj duh besprijekoran i ist bude prihvaen kao ugodan miris pred
tvojim licem. Amen.

Ti si svet
Sv. Franji Asiki

Ti si svet Gospodine, jedini Boe koji ini udesne stvari. Ti Boe jaki, veliki, uzvieni Ti si
svemogui Kralj. Ti Oe sveti kralju neba i zemlje, Ti presveto Trojstvo u jedinstvu, Gospodine
Boe nad bozima ti si Dobro, svako dobro, najvie dobro gospodine Boe ivi i istiniti. Ti si ljubav,
mudrost, poniznost, strpljenje i ljepota. Ti si krotkost, sigurnost i mir. Ti si radost i veselje, Ti si
naa nada, naa pravednost i umjerenost, nae bogatstvo i dostatnost. Ti si ljepota i blagost. Ti si
zatita, uvar i na branitelj. Ti si jakost i olakanje. Ti si naa nada, vjera i ljubav. Ti si naa ljupka
ljepota, Ti si na vjeni ivot veliki Gospodine i dostojan ljubavi, svemogui Boe i milosrdni
Spasitelju.

436
 Svemogui i vjeni Boe
Sv. Gertruda

Svemogui i vjeni Boe pogledaj milostivo na nae molitve i udjeli nama tvojim slugama
koji smo se sabrali u tvojoj ljubavi da astimo tvoje ime, pravu vjeru, svetu pobonost, savrenu
ljubav ,ustrajnost i postojanost u injenju dobra. Po zaslugama i zagovoru svetih daj postojanost
naim srcima, smirenu odlunost, veliko strpljenje, vjeru bez mrlja grijeha, svetu poslunost, trajan
mir, proien duh i svetu savjest, razboritost duha, nutarnju jakost, ivot besprijekoran bez sjene
grijeha da smjelo hodei ovom zemljom zasluimo radosni ui u tvoje kraljevstvo. Amen

Zahvalna molitva Bogu, Stvoritelju i Ocu

Sv.Katarina Sijenska

O ponore ljubavi, ini se kao da si lud za svoja stvorenja kao da ne bi mogao ivjeti bez njih,
dok si ti na Bog koji nisi potreban nas. Od naeg dobra tebi ne raste tvoja veliina jer si ti
nepromjenjiv. Nae te zlo ne oteuje jer si ti vrhovno i vjeno dobro. Tko te potie na toliko
milosre? Ljubav, ne dunost ili potreba koju bi mogao imati od nas jer smo mi krivci i zli dunici.
O vjeni Oe! O ognju i ponore ljubavi! O vjena ljepoto, nado, o utoite grenika! O
neizmjerljiva irino, o vjeno i neizmjerno dobro, ti koji si lud od ljubavi! Zar si ti potreban tvoga
stvorenja? Da, kako mi se ini, jer se ti dri naina kao da ne bi bez njega mogao ivjeti, premda si
ti ivot od kojega svaka stvar prima ivot, a bez tebe nijedna ne moe ivjeti. zato si dakle toliko,
zaljubljen u nas do ludila? Zato si se zaljubio u svoje stvorenje? Zato se njime naslauje i
proiruje se u samome sebi, i kao opijen za njegovo spasenje trai ga dok on od tebe bjei? On se
udaljuje, a ti se pribliuje. Blie nisi mogao doi nego da si se zaogrnuo njegovim ovjetvom.
to da reem na sve to? Uinit u kao Jeremija koji je govorio: Ah, ah, Gospodine neznam
govoriti (Jer 1,6). Jezik stvorenja ne moe iskazati osjeaj due koja te neizmjerno eli. ini mi se
da bih mogla rei onu Pavlovu rije: Niti jezik moe izrei, niti uho uti, niti oko vidjeti, niti srce
zamisliti ono to sam ja vidio. A to si vidio? Vidio sam otajstvene tajne Boje. A ja to da kaem?
Ne dodajem tome nita s ovim grubim svojim osjetima, nego samo sebi, duo moja kaem da si
kuala i vidjela vrhovnu i vjenu providnost. Sada ti zahvaljujem, vrhovni i vjeni Oe, na tvojoj
prekomjernoj dobroti koju si pokazao meni, bijednoj, koja nije dostojna milosti.

Bogu stvoritelju za ljuski napredak

sv. Ivan Pavao II

Boe na stvoritelju, Ti koji si dao svjetlo ljudskom duhu, prati i oplodi Duhom Svetim rad
znanstvenika, udijeli im milost da se odgovorno odnose prema svim darovima tvoga stvaranja. Daj
da svi koji upravljaju narodima i ljudima ive savjesno i imaju duh razluivanja da se koriste
dostignuima znanosti i tehnike za napredak naroda i mir na zemlji a ne na njihovu tetu ili ak
propast. Naui nas Gospodine da znamo podrediti ljudsko znanje vjenoj mudrosti. U duhovnoj
pomutnji naih dana ojaaj nau vjeru, daj nam iroke horizonte da nam napredak u tehnici
pomogne bolje upoznati Tebe i vie nas Tebi priblii, Boe na stvoritelju koji si dao svjetlo
ljudskom duhu.
Molitva za milost ustrajnosti do kraja
Sv. Alfons Marija Liguori

Vjeni Oe, ponizno ti se klanjam i zahvaljujem ti to si me stvorio i otkupio po Isusu

Kristu, zahvaljujem ti to sam postao kranin, to si mi dao pravu vjeru i to si me posinio po
svetom krtenju. Zahvaljujem ti to si strpljivo ekao na pokoru poslije tolikih mojih grijeha i to si
mi oprostio, kako se nadam, sve uvrede kojima sam te povrijedio. Ponovo se kajem za sve ime sam
uvrijedio tvoju beskrajnu dobrotu.

437
 Zahvaljujem ti jer si me sauvao od ponovnih padova u grijehe u koje bi pao da me tvoja
oinska ruka nije uvala. Moji neprijatelji ne prestaju i nee prestati da se bore sve do smrti da
ponovno padnem u grijeh i postanem njihovim robom. Ako me Ti ne bude uvao u uvijek pomagao
ja u bijedan ponovo izgubiti tvoju milost zato te molim zbog ljubavi Isusa Krista da mi dadne
svetu ustrajnost do smrti. Isus, Tvoj Sin, nam je obeao da e nam dati sve ono to molimo u
njegovo ime. Molim te dakle po zaslugama Isusa Krista, za mene i za sve one koji ive u tvojoj
milosti, za milost da se vie nikada ne odijelimo od tvoje ljubavi, da te ljubimo zauvijek u ovom i u
drugom ivotu. Marijo Majko Boja moli Isusa za mene. Amen!

Molitva za milost neprestane molitve u kunjama

Sv. Alfons Marija Liguori

O Vjeni Oe, Boe moje due, ja se uzdam u tvoju dobrotu, da budem u tvojoj milosti i da
si mi Ti ve oprostio sve moje grijehe kojim sam te uvrijedio. Zato ti zahvaljujem od svega srca u i
nadam se da u ti zahvaljivati kroz cjelu vjenost.
Svjestan sam da sam pao jer se tebi nisam utjecao kad sam bio napastovan. vrsto
odluujem u budue da u se uvijek tebi utjecati pogotovu u napasti da te ponovo uvrijedim.
Odluujem da u se uvijek utjecati tvome milosru zazivajui sveta imena Isusa i Marije, siguran u
molitvi da e mi dati milost da se oduprem mojim neprijateljima. odluujem i obeavam da u tako
initi, ali emu e koristiti sva moja obeanja ako mi Ti ne pomogne po tvojoj milosti ivjeti moje
odluke da se uvijek tebi utjeem u svim opasnostima.
Pomozi mi Vjeni Oe zbog ljubavi Isusa Krista i ne dopust da ja propustim utjecati se tebi
uvijek kada budem napastovan. Siguran sam da e mi pomoi kada se tebi utjeem, ali se bojim da
u propustiti da se tebi utjeem i da e mi ova nemarnost postati uzrokom moje propasti i gubitka
Tvoje milosti to bi bila najvea nesrea koja bi mi se mogla dogoditi. Oe zbog zasluga Isusa
Krista, daj mi milost molitve, veliku milost da molim uvijek i da dobro molim.
O Marijo, Majko moja uvijek kada sam se tebi utjecao ti si mi izmolila milost da ne padnem. Sada
se ponovo tebi utjeem da mi izmoli jo veu milost da se uvijek tebi utjeem i tvome sinu u svim
mojim potrebama. Kraljice moja, ti mi zadobi sada od Boga ono to te molim, da ljubim Isusa
Krista, da ustrajno molim i da nikada ne propustim molitvu sve do moje smrti. Amen!

Svakodnevna molitva da se zadobiju milosti potrebne za vjeno spasenje

Sv. Alfons Marija Liguori

Vjeni Oe, tvoj Sina nam je obeao da e nam dati sve milosti koje molimo u njegovo ime. U ime
Isusovo i po njegovim zaslugama molim te za mene i za sve ljude slijedee milosti. Molim te da mi
dadne ivu vjeru da vjerujem sve ono to nauava sveta Crkva. Daj mi tvoje svijetlo da spoznam
ispraznost dobara ovoga svijeta i veliinu vjenog dobra koje si Ti. Daj da spoznam svu rugobu
grijeha koje sam poinio da se ponizim i da ih zamrzim svom duom. Daj da upoznam tvoju
dobrotu i da te ljubim svim srcem. Daj da upoznam tvoju ljubav koji mi daruje te da od sada
budem zahvalan za tvoju dobrotu. Daj mi vrstu nadu u tvoje milosre da primim po zaslugama
Isusa Krista i zagovoru Marije oprotenje svih mojih grijeha, svetu ustrajnost do kraja i konano
slavu u raju. Daj mi veliki ljubav prema Tebi da se znam odvojiti od svih neurednih ljubavi i
zemaljskih navezanosti te privrenosti sebi samome da ljubim drugo doli Tebe i ne traim nita
drugo osim Tvoje slave.
Molim te da mi da savreno pristajanje uz tvoju svetu volju, da prihvatim u miru sve patnje,
nemoi, prezire, progone, duhovne suhoe, gubitak vremeniti dobara, potovanja, rodbine i svakog
drugog kria koji e mi doi iz tvojih ruku. Ja se potpuno predajem Tebi da ini sa mnom i sa svim
stvarima ono to ti hoe, a ti mi daju svjetlo o snagu da u svemu vrim tvoju svetu volju. Posebno
te molim mi pomogne u trenutku smrti da rtvujem svoj ivot sa svom ljubavi u sjedinjenju sa
velikom rtvom ivota koju ti na Kriu prinese Isus, tvoj Sin na Kalvariji. Molim te da mi dadne

438
pokajanje za sve grijehe da uvijek oplakujem do smrti uvrede koje sam nanio Tebi najveem dobru
koji si dostojan svake ljubavi i koji si me toliko ljubio.
Molim te da mi dadne duh prave poniznosti i blagosti da mogu prihvatiti u miru i s radou sve
prezire, nezahvalnosti i zlostavljanja od ljudi. Isto tako Te molim da mi da savrenu ljubav da
mogu eljeti dobro onome tko mi ini zlo i da se zauzmem za dobro koliko mi je u mogunosti
barem u molitvi za sve osobe koje su me uvrijedile.
Molim te na kraju da mi dadne ljubav prema pokori, da znam mrtviti moje osjeaje koji se
bune protiv ljubavi Boje, da znam proturjeiti mome sebeljublju i s time Te molim da mi da svetu
istou tijela da se znam oduprijeti svim neurednim napastima utjeui se Tebi i tvojoj svetoj Majci.
Daj mi milost da sluam upute moga duhovnog voe i svih mojih poglavara. Daj mi istu nakanu da
sve ono to inim bude na slavu Boju. Daj mi veliku pobonost prema Muci Isusovoj i zagovoru
Bezgrene Marije. Daj mi ljubav prema Presvetom Sakramentu i njenu pobonost prema Tvojoj
svetoj Majci. Daj mi pogotovu svetu ustrajnost i milost da ju molim u napastima i na asu smrti.
Preporuujem ti svete due iz istilita, moju rodbinu i dobroinitelje, na poseban nain ti
preporuujem sva koji me mrze i koji su me povrijedili. Molim te da preobrazi u njima zlo koje su
uinili na dobro. Preporuam ti na kraju sve nevjernike, heretike i sve siromane grenike daj njima
svjetlo i snagu da iziu iz grijeha.
O Boe predostojna ljubavi, objavi se svima da te upoznaju i uzljube, pogotovu meni koji
sam vie od drugih nezahvalan, da bi po tvojoj dobroti jednoga dana u vjenosti u raju mogao
pjevati tvome milosru, kako se nadam po zaslugama tvoje krvi i zagovoru Marije. O Marijo Majko
Boja moli Isusa za me. Tako neka bude. Amen.

Da vidim svoje grijehe

Sv. Efrem Sirac

Gospodine i Gospodaru mog ivota ne prepusti me duhu lijenosti, mlakosti, rasputenosti,

oholosti i rjeitosti. Udijeli tvome sluzi duh razbora, poniznosti, strpljenja i ljubavi. Da, Gospodine i
Gospodaru uini da vidim svoje grijehe i ne osuujem svoga brata, Ti koji si blagoslovljen u vijeke
vjekova. Amen.

Molitva zagovora Ocu za obitelj

sv. Ivan Pavao II

Boe od kojega dolazi svako oinstvo na nebu i na zemlji. Oe koji si Ljubav i ivot, neka
svaka obitelj na zemlji posredstvom tvoga Sina Isusa Krista, roena od ene i posredstvom Duha
Svetoga, izvora Boje ljubavi postane istinsko svetite ivota i ljubavi za nove narataje koji se
uvijek obnavljaju. Neka tvoja milost vodi misli i djela supruga prema dobru njihovih obitelji i svih
obitelji svijeta. Neka mladi narataji nau u obiteljima oslonac za razvoj svoje osobnosti i rast u
ljubavi i istini. Neka se ljubav ojaana milou sakramenta braka pokae jaom od svake slabosti i
krize kroz koje, ponekad prolaze nae obitelji. Boe molimo te po zagovoru Svete Obitelji iz
Nazareta, da Crkva u svim narodima na zemlji moe plodno vriti svoje poslanje u obiteljima i po
obiteljima. Ti si ivot, Istina i Ljubav u zajednitvu sa Sinom i Duhom Svetim. Amen.

Dnevna molitva
Sv.Terezija od Djeteta Isusa
Milosrdni Oe, molim Te u ime Tvojega ljubljenog Sina, Blaene Djevice Marije i svih
svetaca, uezi moju brau i sestre svojim Duhom ljubavi i udijeli im milost da u drugima mogu
buditi veliku ljubav prema Tebi. Amen.

439
 Molitva zaljubljene due
Sv. Ivan od Kria

Gospodine Boe, Oe moj Ljubljeni! Ako te sjeanje na moje grijehe jo zadrava da mi ne

dadne ono to te molim, ini, moj Boe, s obzirom na njih, kako hoe, jer je to stvar koju elim
vie od svega; ali, daj, radi po svojoj dobroti i milosru, pa u te prepoznati po tome to mi ih
oprata. Ako pak eka na moja djela, da prema djelima uslia moju molbu, podaj mi ih ti i izvri
ih ti u meni, pa neka se ispuni tvoja volja u trpljenju to ga od mene hoe primiti. No ako ne eka
na moja djela, na to drugo eka, preblagi Gospodaru moj? I zato jo oklijeva? Jer ako ono to te
molim u tvom Sinu ima, konano, biti milost i milosre, primi moj obol, jer ga trai, i daj mi ono
Dobro koje ti sam hoe da mi dadne.
Tko se moe osloboditi od ovih niskih ljudskih naina, ako ga ti ne uzdigne k sebi u istoj
ljubavi, Boe moj? Kako e se k tebi uzdignuti ovjek roen u zabaenosti i blatu, ako ga ti,
Gospodine, ne uzdigne svojom rukom kojom si ga oblikovao? Nee mi, moj Boe, oduzeti ono
to si mi jednom dao u svome jedinoroenom Sinu Isusu Kristu, u kojem si mi dao sve to traim.
Stoga u se radovati u sigurnosti da nee kasniti ako te ekam. Ali zato ti, duo moja, umee
zakanjenja, kad ve ovoga asa moe ljubiti Boga u svom srcu? Moja su nebesa i moja je zemlja.
Moji su svi narodi. Pravednici su moji, moji su grenici. Aneli su moji, i Majka Boja i sve su
stvari moje. I Bog je moj i za mene, jer je Krist moj i sav za mene. to, dakle, trai i to pita, duo
moja? Tvoje je sve to i sve je to za tebe!
Ne skrei na manje i ne zadovoljavaj se mrvicama to padaju sa stola tvoga oca. Izai i slavi
se svojom slavom. U noj se sakrij i uivaj i postii e da e se ispuniti elje tvoga srca.

Svemoguem Ocu
Sv. Terezija Avilska

Gospodine, priznajem tvoju veliku mo. Ako si svemoan, kao to i jesi, to je nemogue onome
koji sve moe? Htjedni Ti, Gospodine moj, htjedni, jer vjerujem, ako sam i bijedna, da moe
togod ushtjedne, i to vie sluam o tvojim veim udesima i promiljam da moe vie uiniti,
vie se utvruje moja vjera pa vjerujem odlunije da e Ti i uiniti. A emu se treba uditi to radi
Svemogui? Ti zna dobro, moj Boe, da sam u svim svojim nevoljama poznavala tvoju veliku mo
i milosre. Neka mi vrijedi, Gospodine, ono im te nisam vrijeala. Daj mi, Boe moj, milost sada i
unaprijed, pa otkupi izgubljeno vrijeme pa da stupim pred tebe u svadbenom ruhu (Mt 22, 11-12),
jer moe, ako hoe.

Molitva za ljubav Boju

Sv.Vinko Paulski

Boe moga srca, tvoja beskrajna dobrota ne doputa mi da dijelim svoju ljubav drugima tebi na
utrb. Samo Ti posjeduj moje srce i moju slobodu. Kako bih mogao ljubiti druge bez tebe ili moda
samoga sebe? Ah. Ti me ljubi vie nego li ja ljubim samoga sebe, beskrajno eli moje dobro i
moe ga sprovesti u djelo vie od mene koji nita nemam i svemu se nadam od tebe. O Boe moje
jedino dobro! O beskrajna dobroto! Zato te ne ljubim kao svi serafini zajedno? Ah prekasno je da
bi ih mogao nasljedovati: O beskrajna dobroto kasno sam te uzljubio!
Ali barem Ti prikazujem svom snagom svoje ljubavi ljubav Presvete Kraljice anela i svih svetih. O
Boe moj, pred nebom i zemljom darujem ti moje srce takvo kakvo je. Klanjam se iz ljubavi prema
Tebi svim odredbama tvoje Oinske Providnosti koje se odnose na mene. Pred cijelim nebeskim
dvorem odbacujem sve ono to bi me moglo odvojiti od tebe. O najvee dobro, eli da te grenici
ljube, udjeli mi veliku ljubav prema Tebi i zapovijedaj mi ono to eli.

440
 Bogu, Gospodinu milosra
Sv. Bazilije Veliki

Blagoslivljamo te Previsoki Boe, Gospodine milosra koji za nas neprestano ini velike i
neistraive stvari, slavne i uzviene. Ti nam alje san da nas odmori u naoj slabosti i okrijepi
nae umorno tijelo. Hvala ti to nisi dopustio da propadnemo zbog naih neposlunosti, nego si s
nama ljubezno u ljubavi postupao, i dok smo bili obuzeti obamrlou probudio si nas da slavimo
tvoju mo. Zato molimo tvoju neusporedivu dobrotu da prosvijetli oi naeg duha i probudi na
razum iz dubokog sna mlakosti. Otvori nae usne i ispuni ih tvojom slavom tako da moemo bez
rastresenosti, pjevati tebi slaviti te ispovijedati tvoje ime Boe slavljeni i svima i od sviju, oe bez
poela sa tvojim jedinoroenim Sinom i duhom Svetim dobrim darovateljem ivota neka je slava
sada i u vijeke vjekova. Amen.

Boe jedina nado

Sv.Beda asni

O Boe jedina nado vjenog ivota ovome svijetu, ti koji jedini bijednicima ostaje sigurno sidro
spasa, udijeli mi tvoju veliku pomo u tako tvrdoj borbi i spasi od poraza tvoga slugu veliki kralju;
uini da slabo tijelo ne klone samo pred bezbrojnim strijelama uasnog tiranina. Sjeti se da sam
slian pepelu, vjetru, sjeni! Kao njena vlas trave prolazi moj ivot, ali tvoje milosre koje od
vjenosti sjaji neka oslobodi tvoga slugu od zabluda.
Ako se zametnu borbe, ako vie neprijateljska zmija, ako krvoloni neprijatelj potie svoje na rat,
pod Tvojim vodstvom pobjeda e biti lagana, priklijeteni od tebe tvoji neprijatelji nee nas moi
uznemirivati. Oslobodi me Previsoki od paklenih zasjeda i daj da priem tvome istinskome svjetlu
kako bih zasjao u tvom hramu veliki Kralju i imao udjela u svetim nebeskim korovima.

Oe u svjetlu tvoje Rijei

Sv.Bruno

Oe nije moja zasluga ako sam ljubio tvoj zakon i opsluivao tvoje zapovijedi, ako sam hodio
daleko od svakog zlog puta i nisam se udaljio od tvojih sudova. Sve to je bio tvoj dar a ne moje
djelo. Uistinu tvoja Rije, to jest tvoj Sin, je bila svjetiljka putu moga duha i svjetlo mome srcu. On
me je prosvijetlio i obasjao prve otkucaje moje ljubavi koji su sami bili tvoj dar a ne plod mojih
napora. Gospodin Isus je bio svjetlo koje je vodilo prve korake moje volje pomou svoje milosti
tako da nije slabila nego jaala iz dana u dan te sam mogao ljubiti i opsluivati tvoj zakon.
Tvoja Rije je bila svjetlo mojim stazama jer nije darom svoje milosti obasjala samo poetne korake
moje volje nego i naknadni rast u ljubavi i vjernosti tvojim propisima. I kao to se jednom ovjeku
koji je u tami dadne svjetiljka kako bi vidio gdje hoditi da ne padne i ozlijedi se, tako i meni tvoja
Rije bijae svjetlom na mom putu. Mogao sam obeati, potvrditi, uvrstiti na neopoziv nain da u
uvati u mome srcu tvoje pravedne odredbe. Znam da mi ova odluka ne bi bila mogua da me tvoja
Rije nije obasjavala svojim svjetlom. Daj mi, dakle, ivot po tvojoj Rijei, ivjeti sukladno tvojoj
Rijei i po zaslugama tvoga Sina daj da ivim kreposno kako bih mogao ustrajati u onome to sam
obeao. Amen.

Oe ne gleda na nae grijehe

Sv.Ante Padovanski

Oe ne gledaj na nae grijehe, radije pogledaj na lice tvoga Sina pokriveno pljuvakom zbog naih
grijeha izoblieno ljuskama i suzama, kako bismo se mi grenici s tobom pomirili. On ti pokazuje
svoje lice da Ti, gledajui ga, bude milostiv prema nama koji smo bili uzrokom njegove Muke. Ti
koji si blagoslovljen i slavljen u vijeke. Amen.

441
 Pjesma stvorova zahvalnica
Sv. Franjo Asiki

Svevinji, svemoni, Gospodine dobri! Tvoja je hvala i slava i ast i blagoslov svaki, tebi to
jedinom pripada dok ovjek nijedan dostojan nije ni da ti sveto spomene ime. Hvaljen budi
Gospodine moj sa svim stvorenjima svojim, napose s bratom suncem. Od njega nam dolazi dan i
svojim nas zrakama grije. Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno, slika je svevinji tvoga boanskog
sjaja. Hvaljen budi Gospodine moj po bratu naem mjesecu i sestrama zvijezdama koje su sjajne i
drage i lijepe po nebu prosuo svojem. Hvaljen budi Gospodine moj po bratu naem vjetru, po zraku,
oblaku, po jasnoj vedrini i svakom vremenu tvojem kojim uzdrava svoje stvorove.
Hvaljen budi Gospodine moj po sestrici vodi, ona je korisna, ponizna, draga i ista. Hvaljen
budi Gospodine moj po bratu naem ognju koji nam tamnu rasvjetljuje no. On je lijep i ugodan
silan i jak. Hvaljen budi Gospodine moj po sestri i majci nam zemlji. Ona nas hrani i nosi slatke
nam plodove, cvijee areno i bilje donosi. Hvaljen budi Gospodine moj po onima koji oprataju iz
ljubavi tvoje i podnose rado bijede ivota. Blaeni koji sve podnose s mirom jer e ih vjenom
okruniti krunom. Hvaljen budi Gospodine moj po sestri nam tjelesnoj smrti kojoj nijedan smrtnik
umai nee. Jao onima, koji u smrtnom umiru grijehu, a blaeni koje ti nae po volji presvetoj
svojoj jer im druga smrt nauditi nee. Hvalite i blagoslivljajte Gospodina moga, zahvaljujte njemu,
sluite njemu svi u poniznosti velikoj! Amen.

MOLITVE ISUSU KRISTU

Molitva zahvalnosti Isusu za dar Majke Marije

Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski

Ljubljeni moj Isuse, dopusti da ti se obratim kako bih ti iskazao svoju zahvalnost za milost
koju si mi udijelio dajui me svojoj svetoj Majci po pobonosti ovog ropstva; da bi tako ona bila
moja zagovornica kod tvog Velianstva i moja sveopa nadopuna u mojoj prevelikoj bijedi. Jao!
Gospodine, ja sam tako bijedan, da bih se bez ove dobre Majke sigurno izgubio. Da, Marija mi je
kod tebe u svemu potrebna: potrebna mi je da te ublai u tvojoj pravednoj srdbi jer sam te toliko
vrijeao; potrebna mi je da suzdri vjene kazne tvoje pravde koje zasluujem; potrebna mi je da
mogu gledati tebe, tebi govoriti, tebe moliti, tebi se pribliiti i tebi se svidjeti; potrebna mi je da
spasim svoju duu i due drugih; potrebna mi je, jednom rijeju, da mogu uvijek vriti tvoju svetu
volju i traiti u svemu tvoju najveu slavu. Ah, zato ne mogu objaviti itavome svijetu ovo
milosre koje si imao prema meni!
Zato da cijeli svijet ne zna da bih ja bez Marije bio ve osuen! Zato se ne mogu dostojno
zahvaliti na tako velikom dobroinstvu! Marija je u meni dana mi je. Oh, kakvo blago! Oh,
kakva utjeha! i da ne bih bio, iza toga, sav njezin! Oh, kakve nezahvalnosti, moj dragi Spasitelju!
Poalji mi radije smrt nego da mi se takva nesrea dogodi: jer vie volim umrijeti nego ivjeti a da
ne budem sav Marijin. Ja sam je tisuu i tisuu puta uzeo za sve dobro moje sa sv. Ivanom
Evanelistom, podno kria, i isto toliko puta predao se njoj; ali, ako to jo nisam uinio onako
dobro kako ti to eli, moj dragi Isuse, inim to sada kako ti hoe da uinim; i ako vidi u mojoj
dui i u mome tijelu neto to ne pripada toj slavnoj Kneginji, molim te da to iupa i baci daleko
od mene, jer ono to ne pripada Mariji, nije tebe dostojno.

Traenje sjedinjenja s Isusom Kristom, Bojom Mudrou

Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski

O boanska Mudrosti, gospodarice neba i zemlje, ponizno prostrt pred tobom molim za
oprotenje to se usuujem govoriti o tvojoj veliini, premda sam tolika neznalica i grenik. Ne
gledaj, molim te, na tminu moga duha i na ljage mojih usta, a ako ih ve gleda, ukloni ih pogledom

442
svojih oiju i dahom svojih usta. Tako si divna i blaga, i ouvala si me od tolikih zala punei me
svojim dobroinstvima, a tako si nepoznata i prezrena. Kako bih mogao utjeti!?
Ne samo da me pravda i zahvalnost tjeraju da govorim o tebi,me na to nuka i moja vlastita korist,
premda e moj govor biti tek djeje tepanje. Da, ja tek samo tepam jer sam jo dijete, ali to e me
tepanje nauiti pravilnu govoru, dok doem do punine tvoje dobi.Uviam da u svemu ovome to
piem nema ni duha ni reda, ali me obuzela tako velika elja da te posjedujem, da te traim (usp.
Mudr 8,18) na sve strane poput Salomona. A to to te nastojim upoznati na ovom svijetu proizlazi iz
onoga to si obeala da e svi koji te otkriju i pronau imati ivot vjeni (Usp. Sir 24). Primi, dakle,
moja ljubljena gospodarice, moja tepanja kao uzviene govore, primi poteze moga pera kao
mnogobrojne korake koje inim da te pronaem, i podaj sa svoga uzvienog trona toliko blagoslova
i svjetla na ovo to inim i to govorim o tebi da se svi koji to uju rasplamte novom eljom da te
ljube i posjeduju sada i u vjenosti.

Molitva posvete Isusu Kristu po Marijinim rukama ili sveto ropstvo ljubavi
Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski

O vjena i utjelovljena Mudrosti! O preljubezni i poklona dostojni Isuse, pravi Boe i pravi
ovjee, jedini Sine vjenoga Oca i Marije vazda Djevice! Duboko ti se klanjam u krilu i slavi tvog
Oca u vjenosti i u djevianskom krilu Marije, tvoje predostojne Majke, u vrijeme tvoga
utjelovljenja. Zahvaljujem ti to si ponitio sama sebe uzevi oblik roba, da me izbavi iz okrutnog
vrajeg ropstva; hvalim te i slavim zato to si se htio u svemu podloiti Mariji, svojoj svetoj Majci
da me uini po njoj svojim vjernim robom.
Ali, jao! Nezahvalan i nevjeran kakav jesam, nisam uvao zavjete i obeanja koja sam ti tako
sveano zadao na svom krtenju; nisam ispunio svoje obveze; ne zasluujem se zvati ni tvojim
djetetom ni tvojim robom; i, budui da u meni nema nita to ne zasluuje tvoj prezir i tvoju srdbu,
ne usuujem se sam pribliiti tvome svetom i uzvienom Velianstvu.
Radi toga se utjeem zagovoru i milosru tvoje presvete Majke, koju si mi dao za posrednicu kod
tebe; i njezinom se pomou nadam isprositi od tebe pokajanje i oprotenje svojih grijeha, postii i
sauvati Mudrost.
Pozdravljam te, dakle, o Marijo bezgrjena, ivo svetohranite Boanstva, u koje se sakrila
Vjena Mudrost i hoe da joj se tu klanjaju aneli i ljudi! Pozdravljam te, o Kraljice neba i zemlje,
ijoj je vlasti podlono - sve to je pod Bogom. Pozdravljam te, o sigurno utoite grjenika, ije
milosre nikome nikada nije bilo uskraeno; ispuni tenje moje za Boanskom Mudrou, i primi u
tu svrhu zavjete i darove koje ti prinosi moja nevrijednost.
Ja N. N., nevjerni grjenik, obnavljam i potvrujem danas pred tobom i predajem u tvoje
ruke zavjete svoga krtenja: odriem se zauvijek Sotone, njegova sjaja i njegovih djela, i potpuno se
predajem Isusu Kristu, utjelovljenoj Mudrosti, da nosim za njim svoj kri sve dane svoga ivota, i
da mu budem vjerniji nego to sam bio do sada; ja te, o Marijo, danas izabirem pred cijelim
nebeskim dvorom za svoju Majku i Gospodaricu. Predajem ti i posveujem, u svojstvu roba, svoje
tijelo i svoju duu, svoja izvanjska i unutarnja dobra, pa i samu vrijednost svojih dobrih djela,
prolih, sadanjih i buduih, preputajui tebi potpuno i neogranieno pravo da raspolae sa mnom
i sa svim to mi pripada, bez izuzetaka, kako se tebi svidi, na veu slavu Boju u vremenu i
vjenosti.
Primi, o dobrostiva Djevice, ovaj mali dar moga ropstva na ast i u jedinstvu s podlonosti
kojom se Vjena Mudrost htjela podloiti tvome majinstvu; kao priznanje moi koju vi oboje
imate nad tim crviem i bijednim grenikom, i u zahvalu za povlastice kojima vas je obdarilo
Presveto Trojstvo. Sveano izjavljujem da u od sada, kao tvoj pravi rob, traiti samo tvoju ast i u
svemu te sluati. O Majko divna! Predstavi me svome dragom Sinu kao svoga vjenog roba, te kao
to me je po tebi otkupio da me po tebi i primi. O Majko milosra! pomozi mi da zadobijem pravu
Boju mudrost i radi toga me uvrsti u broj onih koje ti ljubi, ui, upravlja, hrani i brani kao
svoju djecu i svoje robove. Djevice vjerna, daj da budem u svakoj stvari tako savren uenik,

443
nasljedovatelj i rob utjelovljene Mudrosti, Isusa Krista, tvoga Sina, da dostignem tvojim
zagovorom, po tvome primjeru do punine njegove dobi na zemlji i slave u nebu. Tako budi. Amen.

Posveta Srcu Isusovu

Sv.Marija Margareta Alakok

Ja N.N. darujem i posveujem presvetom Srcu Gospodina naega Isusa Krista svoju osobu i
svoj ivot, svoja djela, muke i patnje, da od sada jedino njega tujem, ljubim i slavim. To je moja
vrsta odluka: da budem sva njegova, da njemu za ljubav inim sve, odriui se svega to bi njemu
moglo biti mrsko. Tebe dakle, o Presveto Srce, odabirem za jedini predmet svoje ljubavi, za
zatitnika svoga ivota, za sigurnost svoga spasenja, za lijek protiv svoje slabosti i nestalnosti, za
naknadnika svih pogreaka svoga ivota i za svoje sigurno utoite.
Budi Ti, o predobro Srce, moje opravdanje pred Ocem svojim, i odvrati od mene zasluene
udarce njegove srdbe. O Srce puno ljubavi, u tebe postavljam sve svoje ufanje jer se bojim svega
od svoje zloe i slabosti, svemu se nadam od tvoje dobrote. Uniti u meni sve to bi Ti moglo biti
neugodno ili protivno. Neka se tvoja ista ljubav usadi u moje srce, da nikada na te ne zaboravim,
niti da se rastavim. Zaklinjem te tvojom neizmjernom dobrotom, da moje ime bude uvijek upisano u
tebi. Sva moja srea i slava neka bude u tome da ivim u umrem kao tvoj rob.

Svesrdna pronja Srcu Isusovu

Sv.Marija Margareta Alakok

Sva sniena u dui bacam se preda te presveto boansko Srce Isusovo da Ti prikaem svoju
hvalu, da Ti se poklonim, da te ljubim i slavim koliko god mogu. Tebi kao najmilijem prijatelju
due svoje, izruujem sve svoje potrebe i nude, sve nevolje, siromatvo zaputenost, slabost,
lijenost, mlakost, sve rane svoje due i molim te usrdno, neka te to gane na suut te mi pritee u
pomo po svom milosru. O Srce ljubavi spasi me! Zaklinjem te sa svim to te moe ganuti, da
meni i svima koji su u jednakoj pogibelji za spasenje, udijeli milost konane ustrajnosti u milosti i
ljubavi svojoj.
Ah Srce Boansko, ne daj da propadnem zbog svojih opaina. Uini samnom to god hoe,
samo neka ostanem vazda u tvojoj ljubavi. Nemoj me odbaciti od sebe, jer sve ufanje stavljam u
tebe. Molim te i zazivam te kao jedino spasenje od svakoga zla, a najvie od grijeha. Uniti ga u
meni i oprosti mi sve zlo to ga poinih protiv tebe. Kajem se za sve ime te uvrijedih, i od srca te
molim da mi oprosti. O svake ljubavi predostojno Srce, daj da i svi koji se preporuie molitvi
mojoj i za koje sam duna moliti, osjetimo tvoju presvetu zatitu. O srce milosra, omekaj tvrda
srca grenika i okrijepi due pokojnika u istilitu. Budi utoite umiruima, utjeha potitenima i
nemonima, a napokon budi meni, o Srce ljubavi, sve u svemu. Osobito budi utoite dui mojoj na
asu smrti moje, te je onda primi u naruaj milosra svoga. Amen.

Srce koje gori ljubavlju, klanjam Ti se

Sv.Marija Margareta Alakok

O preljubljeno Srce moje jedine ljubavi, Isusovo Srce! Budui da ne mogu ljubiti, astiti i slaviti
sukladno veliini elje koju mi Ti daruje, pozivam Nebo i zemlju da to ine za mene i sjedinjujem
se sa goruim Serafinima kako bi te ljubila. O Srce koje gori ljubavlju, koje raspaljuje Nebo i
zemlju najiim svojim plamenovima kako bi sagalo sve da bi sva stvorenja odisala tvoju ljubav!
Uini ili da umrem ili da trpim ili barem me preobrazi svu u srce kako bi te ljubila izgarajui u tvom
ivom plamenu. O boanska vatro, najii plamenu Isusa, moje jedine ljubavi, raspali me bez
potede, saezi me, zato me jo uvijek tedi? Ne zasluujem nego plamen i za vatru sam
prikladna. O iste ljubavi Neba i zemlje, doite u moje srce i saezite me tako da postanem sam
pepeo.
O plamenu Boanstva koji raspaljuje, doi, doi, izli se u mene, zapali me, saezi me u
plamenu koji oivljuje one koji u njemu umiru. O ugano Srce koje ivi iz ljubavi, svetite

444
Boanstva, hramu uzvienog Velianstva, rtveniku boanske ljubavi, Srce koje gori ljubavlju za
Boga i za mene klanjam Ti se, ljubim te, rastaem se iz ljubavi i potovanja pred tobom.
Sjedinjujem se sa tvojim svetim krepostima, elim goriti tvojom ljubavlju i ivjeti tvojim ivotom.
Koje li radosti znati da si sretan i zadovoljan! O koliko elim sudjelovati u tvojim milostima,
patnjama, slavi i koliko bih eljela radije umrijeti i trpjeti nego uvrijediti te. Neka moj ivot bude
ostajati u tiini, ponitena pred tobom kao svjetiljka koja gori i izgara pred Presvetim Sakramentom.
Ljubiti, trpjeti i umrijeti. Amen.

Srcu Isusovu za grenike

Sv. Veronika Julijani

Gospodine moj i Spasitelju, Isuse Kriste, ne molim milost tvoga presvetog Srca samo za sebe, ve
vapijem k tebi i za spasenje nevoljnih grenika koje si otkupio svojim dragocjenom Krvlju. Daj da
svi dou k tvome Srcu, tom izvoru, tome moru neizmjerne ljubavi, da se u njemu oiste od svojih
grijeha, i da od sada i do vijeka ljube jedino tebe, jedinog zarunika svoje ljubavi. Udijeli svima,
kao i meni blaeni ivot u svome Srcu. Amen.

Molitva imenu Isusovu

Sv.Bernardin

O dobri Isuse, o slatki Isuse, o Isuse Sine Djevice Marije, pun milosra i milosti. O slatki
Isuse smiluj mi se po velikom milosru svome. O predobri Isuse molim te zbog predragocijene krvi
tvoje koju si se udostojao na oltaru kria proliti za nas nevoljne grenike da opre sva bezakonja
naa udostoj se pogledati na mene bijednog grenika koji ponizno molim za oprotenje i tvoje
presveto ime zazivam. O ime Isus, slatko ime! Ime Isus, ljubljeno ime! Ime Isus, spasonosno ime!
Jer to je Isus nego Spasitelj? Isuse, dakle, radi presvetoga imena svoga budi za mene Spasitelj,
spasi me! O Predobrostivi Isuse ne dopusti da se izgubim, iz niega si me stvorio i neprocjenjivom
svojom krvlju otkupio. O dobi Isuse, neka ne propadnem zbog moga bezakonja kad me je ve tvoja
svemogua dobrota stvorila.
O premilostivi Isuse, smiluj mi se, dok je jo vrijeme smilovanja, da ne propadnem u
vrijeme suda. O predragi Isuse, ako sam ja nevoljni grenik po tvojoj stranoj pravdi zasluio vjene
muke zbog svojih grijeha, ufajui se u tvoje neizmjerno milosre utjeem se tebi i nadam se e mi
se smilovati koji si premilosrdni otac milostivi Gospodar. O predragi Isuse, koja korist od krvi
tvoje, ako padnem u vjeno prokletstvo jer te nee slaviti mrtvi koji padaju u pakao. O premilsordni
Isuse smiluj mi se, o preslatki Isuse oslobodi me, o milosrdni Isuse smiluj se meni greniku. O
Isuse, Isuse, Isuse predobri primi me u broj svojih odabranika, o Isuse spasenje onih koji se u te
vjeruju, radosti onih koji se u te ufaju, utjeho onih koji te zazivaju. O Isuse, slatko oprotenje svih
grijeha udijeli mi milost, ljubav, mudrost, istou, poniznost, svetu strpljivost u svim mukama,
dopusti mi da te savreno ljubim, hvalim, da u tebi uivam, tebi sluim u tebi se naslaujem ja i svi
oni koji zazivaju tvoje presveto ime. Amen.

Isuse Kriste sve moje

Sv.Augustin

Ti si Krist, moj sveti otac, moj milostivi Bog, moj veliki kralj, moj dobri pastir, moj jedini
uitelj, moj predobri pomonik, moj prekrasni miljenik, moj ivi kruh, moj vjeni sveenik, moj
voa u domovinu, moje pravo svjetlo, moja sveta slast, moj put koji me upravlja, moja prejasna
mudrost, moja ista prostodunost, moj slatki mir, moja svekolika sigurnost, moja lijepa batina,
moj vjeni spas.
Kriste Isuse, ljubezni Boe, zato sam ljubio, zato elio kroz sav svoj ivot ita osim tebe,
Isusa, svoga Boga? Gdje sam bio, kad nisam mislio na te? O vi, sve elje srca moga, barem odsada
usplamtite i gorite za Gospodinom Isusom. Poletite, dosta ste okasnile. urite se za ciljem kojem
idete. Svojski traite onoga koga traite. Isuse, proklet bio koji tebe ne ljubi; gorine se napunio koji

445
tebe ne voli. O slatki Isuse, nek te ljubi, nek u tebi uiva, nek se za tobom zanosi svaka dobra dua,
posveena tvojoj hvali. Boe srca moga i batino moja. Isuse Kriste, neka moje srce umre sebi, i ti
budi ivot moj! Neka se u mojoj dui uee ivi plamen tvoje ljubavi i razgori se u savrenu vatru!
Nek plamsa uvijek na rtveniku moga srca! Nek upali svu moju nutrinu i bukti do dna moje due.
Na dan svog svretka neka doem k tebi skonan od tvoje ljubavi. Amen.

Isuse jedini prijatelju

Sv.Klaudio la Colombiere

Isus ti si jedini pravi prijatelj. Ti ne samo da sudjeluje u mojim patnjama nego ih uzima na
sebe i poznaje tajnu po koji preobrazi moje patnje u radost. Ti me dobrostivo slua i kad ti
iznosim moje gorine uvijek ih zaslauje. Svuda te nalazim, nikada se ne udaljava od mene. Bilo
gdje da idem ti si prisutan. Nije ti dosadno sluati me niti ti dosadi initi mi dobro. Ako te ljubim
siguran sam da e mi uzvratiti ljubav, ne trebaju ti moja dobra niti ti osiromauje darujui me.
Iako sam siromaan ovjek nitko mi ne moe ukrasti tvoje prijateljstvo. Sama smrt koja dijeli
prijatelje mene e s tobom sjediniti. Sve protivtine ivota ne mogu ne udaljiti od tebe nego
naprotiv nikada ne ivim tvoju prisutnost kao u njima. Ti mi nikada nisi blii doli kada mi izgleda
da se sve protivi meni i da se sve protiv mene urotilo. Samo ti sa udesnom strpljivou uspijeva
podnositi sve moje mane. Sve moje nevjernosti i nezahvalnosti, iako te vrijeaju, ne sprjeavaju te
da bude uvijek spreman samo ako ja to elim da mi daruje tvoju milosti i ljubav. Amen.

Isuse moja snago u kunjama

Sv.Klaudio la Colombiere

Da Isuse Boe moj, ti e biti moja snaga, moj duhovni voa, moj savjetnik, moje strpljenje,
moje znanje, moj mir, moja pravda, moja razboritosti. Tebi u se utjecati u napastima, u suhoama u
protivtinama i strahovima. Nieg se vie ne elim bojati, niti prijevara niti avolskih zamki niti
moje slabosti, jer e ti biti moja snaga u svim kunjama i obeaj mi da e to biti srazmjerno mome
povjerenju. Ono to je udesno jest da u trenutku kada me stavlja u takovo stanje daruje mi i to
pouzdanje. Bio ti vjeno slavljen i ljubljen od sveg stvorenja ljubljeni moj Gospodine. to bih ja
postao da ti nisi moja snaga? I budui da si ti moja snaga, kako em uvjerava, to ne mogu uiniti za
tvoju slavu? Sve mogu u onome koji me jaa (Fil 4,13) Ti si uvijek u meni i ja u tebi na bilo
kojem mjestu, u bilo kojoj opasnosti, bilo koji neprijatelj da mi prijeti, uvijek imam samnom moju
snagu. Dosta mi ova sigurnost da ima mir kada u jednom trenutku se javljaju sve moje tjeskobe,
tuge u pobuni naravi koja se toliko snano buni da se bojim za moju ustrajnost na putu savrenstva
na koju si me Gospodine pozvao. Amen.

Isuse rani moje srce

Sv. Bonaventura

Gospodine Isuse Kriste rani tvojim svetim ranama moje srce, napoji tvojom krvlju moju
duu, da ja bilo gdje da idem vidim tebe Raspetoga i da sve mi to potakne moje poglede izgleda u
crveno obojeno tvojom predragocienom krvlju. Gospodine daj da ja sa svom silinom due tebe
traim i da ne naem nita izvan tebe, da nijednu drugu stvar osim tvojih svetih rana ne
kontempliram. Udjeli mi milost Gospodine da se sva moja utjeha sastoji u tome da budem pribijen s
tvojim ranama, i da moja najvea alost bude misliti na neto izvan tebe. Neka moje srce ne nalazi
poinka dok ne nae tebe. Ti koji si istinska bit, daj da u tebi naem svoj mir i potpuno
zadovoljenje mojih elja.

446
 Isusu za Crkvu i sveenike
Sv. Faustina Kowalska

O moj Isuse molim te za cijeli Crkvu, daruj joj ljubav i prosvijetljene tvoga Duha. podari
snagu rijeima sveenika da omekaju okamenjena srca i da se tebi povrate, Gospodine. Daruj nam
svetih sveenika, ti sam ih uzdri u svetosti. O boanski i vjeni sveenie neka ih posvuda prati
snaga tvoga milosra i neka ih zatiti od padova i zamki avolskih koje on posvuda neprestano
postavlja duama sveenika. Gospodine neka snaga tvoga milosra sve satire i uniti to bi moglo
pomraiti svetost jednog sveenika, jer ti sve moe.

Zahvala za kale gorine

Sv. Faustina Kowalska

Isuse zahvaljujem ti za svakodnevne male krieve, za ometanje mojih namjera, za ponienja od

drugih, za grube susrete s osobama, za neutemeljena okrivljavanja, za slabo zdravlje za iscrpljenost,
za zatajenje vlastite volje, za ponitavanje vlastitoga ja, za manjkavo priznanje u svemu, za
ponitavanje svih planova. Zahvaljujem ti Isuse za nutarnje muke, za duhovnu suhoi, za tjeskobe,
strah, nesigurnost, za tamu i nutarnju turobnost, za napasti i razliite kunje, za muke koje se teko
mogu izraziti, posebno za one u kojima nas nitko ne razumje, za as smrti, za teinu borbe u njoj, za
svu njenu gorinu.
Hvala ti Isuse to si ti najprije pio kale gorine prije nego to si mi ga pruio razblaena. sada sam
primila usnama taj kale tvoje svete volje, neka mi bude kako je oduvijek odredila tvoja mudrost.
elim ispiti kale odreenja do posljednje kapi, ne ispitujui. U gorini je moja radost, u
neutjeenosti moja nada. U tebi Gospodine sve je dobro, sve to prua tvoje oinsko srce. Ne
uzdiem utjehu nad gorinom, niti gorinu nad utjehom, za sve ti zahvaljujem Isuse moje blago je
tebe gledati neshvatljivi Boe. U meni nema nijedne kapi krvi koja ne bi gorila od ljubavi prema
tebi. O nestvorena ljepoto, tko te samo jednom upozna taj ne moe nita drugo ljubiti. Osjeam
beskrajni bezdan moje due koji nita ne moe ispuniti, do li Bog sam.

Isuse uini velikim moje srce

Sv. Faustina Kowalska

O Isuse, razumijem da je tvoje milosre neistraivo, stoga te molim uini moje srce tako
velikim da moe preuzeti potrebe svih ivih dua na cijelom svijetu. O Isuse moja ljubav dosee i
preko granica ovoga svijeta sve do u istilitu trpei dua. za njih u oprosnim molitvama moliti
milosre. Boje milosre je neistraivo i neiscrpivo kao to je i sam Bog nedokuiv. O Isuse uini
moje srce osjetljivim za svaku duevnu ili tjelesnu muku. O moj Isuse, ja znadem da ti tako s nama
postupa kao to mi postupamo sa svojim blinjim. Moj Isuse uini moje srce po tvome milosrdnom
srcu, pomozi mi ii kroz ivot i pri tome svakome initi dobro.

Isuse s tobom se ne bojim oluja ivota

Sv. Faustina Kowalska

Isuse moja dua je puna enje i s tobom se elim sjediniti, ali tvoja djela me zadravaju.
Broj dua koje ti trebam dovesti nije potpun. eznem za mukom i trpljenjem. Neka se na meni
ostvari sve to si ti odvijeka odredio o moj Stvoritelju i Gospodine. razumijem samo tvoj jezik,
samo on mi daje snagu. Tvoj Duh Gospodine je Duh mira, a moja dubina nije niim uznemirivana,
jer Ti boravi tamo. Gospodine znam da se nalazim pod tvojim posebnim pogledom, planove koje
samnom ima ne ispitujem plaljivo. Moja zadae je primati sve iz tvoje ruke.
Nieg se ne bojim, premda bjesni oluja i uasne munje sijevaju oko mene. Tada se osjeam
usamljenom, ali osjea te moje srce, raste moje povjerenje i vidim tvoju svemo to me dri. S
tobom Isuse idem kroz ivot, ispod duga i kroz oluje i uasne munje sijevaju oko mene. Tada se
osjeam usamljenom, ali osjea te moje srce, raste moje povjerenje i vidim tvoju svemo to me

447
dri. Idem kroz ivot pjevajui tvome milosru. nee zanijemiti moja pjesma ljubavi dok ne bude
preuzeta od aneoskih korova. Nema nikakve snage koja bi me mogla zadrati na putu prema Bogu.

Isuse obuci nas krilima kreposti

Sv.Ante Padovanski

Gospodine Isuse uzdigni nas od zemaljskih stvari krilima kreposti, obuci nas bjelinom
nevinosti, da uzmognemo nositi teret slabosti nae brae i zasluimo doi k tebi koji si ponio nae
slabosti. Isuse dohvat nas svojom milostivom rukom, uini da iziemo iz zdenca grijeha tvojim
siromatvom i tvojom poniznou izlijei nas od zla pohote i krtosti, kako bismo sauvali jedinstvo
duha i dospjeli do tebe. Gospodine Isuse Kriste poniznou iskorijeni la nae oholosti, siromatvom
odagnaj lakomost, strpljivou srdbu, posluhom svoje Muke potisni neposlunost, kako bismo
zavrijedili s tobom se uvijek radovati. Uz tvoju pomo ti koji si blagoslovljen u vijeke
vjekova.Amen.
Isuse daj mi srce puno ljubavi prema Tebi
Sv. Toma Akvinski

Isuse koji me toliko ljubi molim te usliaj me. Daj da tvoja volja bude moja elja, moja
strast i moja ljubav. daj da ja ljubim sve to je tvoje a pogotovu Tebe samoga. Daj mi srce puno
ljubavi za tebe da me nita ne moe udaljiti od tebe. Daj mi srce jako i vjerno koje se nita ne boji i
nikada ne sustaje, srce pravedno koje ne poznaje krive putove zla, srce nepobjedivo uvijek spremno
da se bori, srce hrabro koje se ne zaustavlja pred preprekama, srce blago i ponizno kao to je tvoje,
Gospodine Isuse.

Isusu na Kriu za strpljenje

Sv.Katarina Sijenska

Strpljivi Isuse, koji si nam dao ivot, ti si zaista strpljivo preuzeo na se naa bezakonja i
ponio ih na drvo Kria, kaznivi tako svoje vlastito tijelo! Oprao si nae due svojom krvlju.
Preporodio si nas na ivot milosti u svojoj krvi to si je prolio s tako goruom ljubavlju i s
istinskom strpljivou. Nestovrena ljubavi naeg Boga! Pouio si me, preslatka ljubavi, da
podnosim strpljivo poput jaganjca ne samo otre rijei nego takoer i teke udarce, kao i nepravde i
gubitke.
Hoe da budem nevina i neokaljana, to jest da ne nakodim nikome, ne samo onima koji
nas ne progone nego jednako i onima koji nas vrijeaju. Hoe da molimo za njih kao i za svoje
osobite prijatelje, preko kojim moemo initi dobro i zasluiti veliku nagradu. Isuse, preslatka
ljubavi daj da uvijek vrimo tvoju volju, kao to je uvijek vre tvoji sveci i aneli na Nebu. Isuse
slatki, Isuse Ljubavi. Amen.

Isuse izbrii sve moje grijehe

Sv. Geltruda Velika

Ljubljeni Isuse, po Tvome blagoslovljenom i paljivom sluanju pokornika, izbrii grijehe

koje sam uinila sluajui. Isuse po ivoj, blagoj i svemoguoj rijei koja izlazi iz tvojih
blagoslovljenih usta izbrii grijehe koje sam ja svojim klevetavim jezikom uinila. Po savrenstvu
tvojih djela i po ranama tvojih ruku izbrii sve grijehe koje sam uinila po mojim nepravednim
rukama. Po bolnom naporu tvojih blagoslovljenih nogu i po svetim ranama izbrii sve nepravde
koje sam uinila hodei. Po istoi nakane koja je posveivala tvoje misli, po ljubavi kojom je
gorjelo Tvoje presveto Srce izbrii sve grijehe i nepravde iz mojih misli i moga pokvarenog srca. Po
plemenitosti i beskrajnoj svetosti tvoga ivot izbrii sve grijehe kojima sam okaljala moj ivot.
Operi me u Tvojoj predragocjenoj Krvi, oisti i uniti sve mrlje moga srca i moje due da bi po
tvojim svetim zaslugama ja bila ista u tvojim oima i da zasluim u budue vjerno opsluivati
tvoje zapovjedi. Amen.
448
 Isuse pobjedi grijeh i kraljuj u mojoj dui
Sv.Bernard

Doi Gospodine Isuse, iskorijeni svaki korijen zloe iz moje due. Doi i kraljuj u njoj.
krtost se podie i trai mjesta u meni, tatina i umiljenost ele mnome ovladati, oholost eli biti
kraljica u meni, bludnost vie ovdje ja zapovijedam, ogovaranje, zavist i bijes se tuku u meni kako
bi vidjele kome u dati prednost. Sa moje strane inim to mogu da se oduprem, borim se dok imam
daha, zazivam tebe Isuse, Spasitelju moj, branim se tebi za ljubav, jer ispovijedam da tebi pripadam.
elim da Ti bude moj Bog i viem: Nemam drugih Bogova osim tebe Isuse! Doi Isuse, moj
Gospodine, svojim moi raspri sve moje neprijatelje. Doi i kraljuj u meni jer si ti moj kralj i Bog
moga ivota. Amen.

Isuse obuci me u Tebe da budem dostojna zarunica

Bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva

Ljubljeni moj Gospodine Isuse Kriste, raspeti zbog ljubavi, toliko elim biti dostojna
zarunica tvoga Srca. hitjela bih da bude obuen u slavu, da te ljubim do smrti a vidim da sam
potpuno nemona. Molim te dakle obuci me u Tebe, uli u moju duu tvoje osjeaje, posjeduj me, daj
da se uronim u Tebe, zamjeni moj ivot s tvojim da bi moj ivot mogao iaravati Tebe. Amen.

Isuse dopusti mi da te nasljedujem

Sv.Ivan od Kria

Isuse udjeli mi trajnu elju da te nasljedujem u svemu to inim. Obasjaj moj duh da ja
motrei tvoj primjer nauim ivjeti kako si ti ivio. Pomozi mi Gospodine da se odreknem svega
onoga to nije na veu slavu Boju. I sve zbog ljubavi tvoje Isuse koji si u cjelom tvom ivotu htio
samo vriti volju Oevu. Moj Gospodine daj da ti ja sluim istim i nepodijeljenim srcem a d zbog
toga za uzvrat ne oekujem uspjehe i radost. daj Isuse da ti sluim i da te ljubim bez ikakvih drugih
nakana doli samo tvoje slave i asti. Amen.

Isuse ulij u moju duu tvoju svetu ljubav

Sv. Ivan Bosco

Gospodine Isuse ti si mislio na mene prije nego li sam postojao i ljubio si me beskrajnom
ljubavi. Ti si me otkupio tvojim krvlju i u presvetome sakramentu darovao si se meni kao hrana.
Hvala ti Isuse. Gospodine ti poznaje moju bijedu, slabost i moje nagnue na zlo. Doi u moje srce
Isuse i oistiti ga od svakoga grijeha da moe odgovoriti na tvoju ljubav ljubei te vie od svega.
Doi Boe moj i svako moje dobro, tebe eli moje srce. Doi moj Spasitelju radosti moja i sve
moje. Doi i ulij u moju duu tvoju svetu ljubav. Amen.

Naui me ljubiti
Majka Tereza iz Kalkute

Gospodine naui me da ne govorim kao mjed koji jei ili cimbal koji zvei, nego s ljubavlju.
Uini Isuse da budem sposobna razumjeti i daj mi vjeru koja premjeta gore ali s ljubavlju. naui
me ljubavi koja je uvijek strpljiva i ljubezna, nikada ljubomorna, preuzeta, egoistina i preosjetljivu,
ljubav koja nalazi radost u istini, uvijek spremna oprostiti, vjerovati nadati se i podnositi, da bi na
kraju kad se sve stvari rastoe i kada sve bude jasno ja mogla biti slab ali postojan odraz tvoje
savrene ljubavi.
Gospodine kad sam gladna poalji mi nekoga kome je potrebna hrana, kad sam edna poalji mi
nekoga kome je potrebno pie. Kad mi je hladno poalji nekoga tko se treba zgrijati, kad sam
oaloena poalji mi nekoga da ga tjeim, kad mi moj kri postane preteak, poalji mi nekoga s

449
kim u njegov kri podijeliti; kad sam siromana poalji me nekoga u potrebi; kad nemam vremena
poalji mi nekoga kome mogu pomoi nekoliko trenutaka; kad sam poniena daj da mogu nekoga
pohvaliti; kad sam obeshrabrena, poalji mi nekoga koga treba ohrabriti, kad trebam razumijevanje
drugih poalji mi nekoga tko treba moje razumijevanje, kada trebam nekoga tko e se brinuti o meni
poali mi nekoga za koga se ja moram pobrinuti; kada mislim samo na sebe, privuci moju panju na
druge osobe. Amen.

Isuse ja nema drugog vremena nego samo danas

Sv Tereza iz Lisieuxa

Gospodine Isuse moj ivot je jedan prolazni trenutak, jedan trenutak koji bjei i odlazi. Ti
zna Boe moj da ja za ljubiti te nemam drugog vremena doli samo danas. Nije vano Gospodine
ako je budunost nepoznata i tamna. Ne ja te ne mogu moliti za sutra. Isuse danas uvaj isto moje
srce, pokri me tvojom sjenom i neka to ne bude nego samo danas. Ja neman drugo vrijeme nego
damo ovo prolazno danas da bi donijela plod u tvojoj ljubavi, jedan grozd u kojemu svako zrno je
jedna dua. Isuse udjeli mi danas ar jednog apostola. Amen.

Molitva djetetu Isusu

Sv. Alfons Marije Liguori

Moj Isuse, Sine Stvoritelja neba i zemlje, Ti u jednoj hladnoj talici ima jasle za kolijevku,
malo slame za krevet i siromanu odjeu. Aneli Te okruuju i slave ali ne umanjuje tvoje
siromatvo. predragi Isuse, Otkupitelju na, to si siromaniji to te vie ljubim, jer si zaglio
siromatvo da nas privue tvoja ljubav. Da si se rodio u palai, da si imao kolijevku od zlata, da su
te sluili najvei zemaljski kraljevi ljudi bi te vie potovali, ali manje ljubili; umjesto toga ova
talica gdje lei, ovo grubo odijelo, slama na kojoj poiva, jasle koje ti slue za kolijevku; sve to
potie naa srca da Te ljube! rei u ti sa sv.Bernardom:to vie postaje siromaan zbog mene to
si drai mojoj dui! Jer ako si takav postao, to si uinio dan nas obogati svojim dobrima, to jest
tvojom milou i slavom. Isuse tvoje siromatvo je ponukalo tolike svece da sve ostave: bogatstva,
asti, krune, da bi ivjeli siromani s Tobom siromahom. O moj Spasitelju pomozi mi da ne budem
navezan na zemaljska dobra, da budem dostojan tvoje svete ljubavi da Te posjedujem, beskrajno
Dobro. Jo u te moliti sa sv.Ignacijem Loyolskim: Daj mi tvoju ljubav i bit u bogat, ne traim
drugo, dosta je imati samo Tebe, moj Isuse, moj ivote, moje Sve! Ljubljena majko Marijo isprosi
mi milost da ljubim Isusa i da uvijek budem od njega ljubljen! Amen.

Isuse daj mi kruh ljubavi

Sv. Bernardica

Gospodine moj Isuse molim te daj mi kruh ljubavi, kruh poniznosti, kruh poslunosti.
Gospodine Boe moj daj mi kruh snage da se odreknem svoje volje i da je poistovjetim sa tvojom
voljom. Isuse gospodine moj daj mi kruh nenavezanosti na stvorenja i kruh strpljenja da znam
prihvatiti patnje srca. Da bi bila dostojna da Ti sluim u siromasima spremna sam na sve i na
najtee patnje. Daj mi Isuse kruh ivota da nauim ne eljeti drugo nego samo i u svemu eljeti
tebe. Amen
Zahvala za ivotna ponienja
Sv. Bernardica

Zahvaljujem ti Isuse za siromatvo u kome su ivjeli mama i tata, za to to nam nita nije
uspijevalo, za pad mlina, za to to sam morala uvati djecu, straariti uz ovce, za stalni umor
Hvala ti Boe moj za javnog tuioca i za komesara, za andare, za tvrde rijei sveenika
Peyramale..Za dane kad si dolazila Marije Gospo i za one kad nisi dola, neu ti se znati oduiti ve

450
tek u raju. Ali i za dobivenu pljusku, za podsmjehe, za klevete, za one koji su me drali ludom, za
one koji su me sumnjiili mislei da laem, da radim iz koristihvala ti Majko.
Za pravopis koji nikad nisam znala, za pamenje kojeg nikada nisam imala, za moju neukost
i moju glupost, hvala Ti. Hvala ti, jer kad bi postojalo na zemlji neukije i gluplje dijete ti bi ga bila
odabrala. Hvala Ti Isuse zato to je moja majka umrla daleko, za bol koju sam osjetila kad me je
moj otac, umjesto da zagrli svoju mali Bernardincu nazvao: sestro Marijo Bernardico. Hvala ti za
srce koje si mi dao, toliko njeno i osjetljivo, a koje si napunio gorinom
Za to to je majka Jozefina javno rekla da od mene nema nikakve koristi, hvala ti, za
sarkazam majke uiteljice, za njen grubi glas, njezinu nepravednost, njezinu ironiju i za kruh
ponienja, hvala ti. Zato to sam bila takva da je Majka Tereza mogla o meni rei: Nikad joj dosta
ne poputajte. Hvala to sam bila ona povlatena kad je dolazilo do strogih ukora tako da su druge
asne sestre govorile: Kako je lijepo to nisam Bernardinca. Hvala ti to sam bila Bernardinca kojoj
su prijetili zatvorom poto sam vidjela tebe Majkota Bernardinca toliko bijedna, nikakva da je
svijet gledajui govorio: Ovo bi to trebala biti ta? Bernardinca koju su ljudi gledali kao rijetku
ivotinju. za ovo tijelo koje si mi dao, dostojno saaljenja koje trune, za ovu bolest koja pee kao
vatra i bolest guenja, za moje trule kosti, za znojenje i temperaturu, za tupe i otre bolovehvala
Ti moj Boe. Za ovu duu koju si mi dao, za pustinju nutarnje suhoe. za tvoje noi i Tvoje munje,
tvoju utnju i tvoje gromove, za sve. Za Tebe i kad si bio prisutan i kad si mi nedostajao hvala ti
Isuse.

Pouzdanje u Isusove zasluge

Sv.Alfons Marija Liguori

Isuse ljubavi moja, kakvu li mi nadu ulijeva tvoja muka! Kako se mogu bojati da neu dobiti
oprotenje svojih grijeha, raj i sve potrebne milosti kad mi je svemogui Bog dao svu svoju Krv?
Isuse, nado moja, ljubavi moja, da mene ne izgubi, htio si izgubiti svoj vlastiti ivot. Ljubim te
vie od svega, Otkupitelju moj i Boe moj. Ti si se sav predao za me i ja ti darujem svu svoju volju i
ponavljam: ljubim te i uvijek u govoriti, ljubim te. Tako u uvijek govoriti u ovom ivotu i umrijeti
elim tako da mi posljednje rijei budu: Boe moj ljubim te, kako bih te od ovoga trenutka poeo
ljubiti ljubavlju koja kroz cijelu vjenost nee prestati.
Ljubim te dakle, a jer te ljubim, kajem se radi svakog zla kojim sam te uvrijedio. Bijedan li
sam! da ne izgubim neko kratko zadovoljstvo, toliko sam puta izgubio tebe, beskonano dobro. Ova
mi je misao najvea muka, ipak se tjeim da je tu beskonana dobrota koja nee prezreti srce koje
ljubi. Kad bih mogao umrijeti za tebe, koji si umro za mene. Otkupitelju moj nadam se od tebe
vjenom spasenju u drugom ivotu, a u ovom nadam se ustrajati u tvojoj ljubavi i zato odluujem da
u je ovdje uvijek traiti. A ti mi po zaslugama svoje smrti daj da ustrajem u toj molitvi. To molim i
tome se nadam i od tebe, Kraljice moja Marijo. Amen.

Isuse dat u se potpuno

Sv. Bartolomea Capitanio

Gospodine Isuse Ti si me nauio da ljubav prema tebi ne moe nikada biti odijeljena od
ljubavi prema blinjemu. Od sada moj Gospodine sve ono to si mi darovao neu uvati za mene.
ivot, zdravlje, talenti, misli, rijei, djela, dobra sve u staviti na raspolaganje drugima. Pogotovo
u ljubiti najsiromaniju brau i nastojat u da osjete svu moju ljubav. Boe moj ako bih zbog njih
bila primorana trpjeti i glad bit u sretna. Odriem se svake nepotrebne stvari i ivjet u samo od
onoga to je uistinu neophodno pa da budem na raspolaganju malenima, siromasima i bolesnicima.
Isuse ovo Ti sveano obeavam i elim uiniti. Amen.

451
 Isuse ivjet u samo zato da te ljubim
Sv.Gemma Galgani

Ljubim te Isuse, pomozi mi da te ljubim jo vie. Isuse htjela bi te ljubiti onom istom
istoom kojom te ljube djevice, istom jakou kojom te ljube muenici, istom ljubavlju kojom te
ljubi tvoja majka Marija. Ljubit u te Isuse, uvijek u te ljubiti u osvit dana i u smiraj noi. Ljubit u
te svakoga asa u svakom trenutku moga ivota. ivjet u da te ljubim i umrijet u da te ljubim.
Kada u Isuse prijei iz tame u svjetlo, iz smrti u ivot, iz straha da te izgubim u radost da te
posjedujem? Doi Gospodine Isuse!

Isusu u Getsemaskom vrtu

Sv.Alfons Marija Liguori

Ljubljeni Isuse! U ovom vrtu ne vidim ja ni bieve ni trnovu krunu ni otre avle koji te
probadaju, a tvoje presveto lice ipak oblijeva krv. To je zbog tvoje pomisli na moje grijehe i grijehe
svih ljudi. Nai grijesi prouzrokovali su tvoj krvavi znoj. Da smo mi manje grijeili manje bi ti trpio
u Getsemaskom vrtu i na gori Kalvariji. Mi smo svojim grijesima muili tvoje ljubezno Srce koje
nas je toliko ljubilo. Trpei Spasitelju! Kad ve nemam drugog sredstva da te utjeim, osim da se
kajem za svoje grijehe, ja se kajem i mrzim na ih od svega srca svoga. Daj mi duboko i snano
kajanje da za cijeloga svoga ivota oplakujem grijehe svoje i one cijeloga svijeta. Neka to bude
mala nadoknada za neizmjernu ljubav, koju si nam iskazao. Neka tvoja dragocjena krv opere sve
ljage naih dua.
Priznajem odve je maleno dobro koje ti nudim za nadoknadu. Ali ja sjedinjujem svoje pokajanje s
mukama koje je tvoje Srce osjealo kad si se u Getsemanskom vrtu molio i krvavim znojem znojio.
Ja sjedinjujem ono malo dobra to uz tvoju pomo inim s neizmjernim zaslugama tvoga presvetoga
Srca. U tvoje Presveto Srce se stalno uzidam da u nai oprotenje i milost, da tebi, Bogu i
Spasitelju svome s pravom revnou i stalnom ljubavlju sluim. Amen.

Moj Isuse, neemo se nikada rastaviti

Sv.Gemma Galgani

Gospodine moj Isuse, kad se moje usne pribliavaju tvojima da te poljubim daj da osjetim
u kojom te napojie. Kad se moja ramena naslone na tvoja daj da osjetim tvoje bieve. Kad se
tvoje Tijelo daje meni daj da osjetim tvoju Muku, kad se moja glava tebi privija daj da osjetim tvoje
trnje, kad se moja bok pribliava tvome daj da osjetim kolje kojim te probodoe. Umro si na kriu
daj da i ja umrem iz ljubavi. Oh kad bi mogla mojom krvlju oprati sva mjesta na kojim si bio
vrijean. O Boe moj, Isuse moj, Spasitelju moj, hitjela bi za tebe uvijek gorjeti, ivjeti umrijeti iz
iste ljubavi. Uzdiem za trenutkom kad u uroniti u tebe. O sveta ljubavi zapali me! Sve mi je
dosadno, sve mi je muka, nita ne elim od ovoga svijeta, elim jedino tebe ljubiti..Nebeska ljubavi.

Molitva Predragocjenoj Krvi

Sv.Gapar del Bufalo

O Rane i Predragocjena Krvi moga Gospodina ja vas vjeno blagoslivljam. Ljubavi moga
izranjenoga Gospodina! Koliko smo daleko od toga da Tebi budemo suoblieni. Krvi Isusa Krista
balzame naih dua, izvore svakog milosra, daj da moj jezik krvlju zarumenjen svakodnevnim
slavljenjem svete Mise tebe blagoslvilje sada i zauvijek. Gospodine tko te nee ljubiti? Tko nee
goriti ljubavlju za Tebe? Tvoje rane, tvoja Krv, tvoj trnje, Kri: boanska Krv na poseban nain
prolivena do zadnje kapljice kojim gromkim glasom vie mome jadnom srcu! Jer Ti si bio u agoniji
da me spasi, umro si za mene, i ja u dati, ako treba, ivot, da doem do blaenog posjedovanja
Neba. Isuse Ti si za nas postao otkupljenje. Iz tvoga otvorenog boka, korablje spasa, ognja ljubavi,

452
potee Krv i Voda spomen dobara sakramenata i alosti tvoje ljubavi, Isuse koji si nas oprao u
tvojoj Krvi. Amen.

Slavnoj i predragocjenoj Krvi Kristovoj

Sv. Katarina Sijenska

Slavna i predragocijena Krvi Kristova ti si naa kupelj i pomazanje naim ranama. Da ti si

uistinu kupelj jer u kupaonici nalazi toplu vodu i sve ostalo to je potrebno. Zato i kaem da u nam
Ti u toj slavnoj kupaonici daje toplinu boanske ljubavi, to jest vjenoga Boga u kome prebiva
Rije koja je bila u poetku. Nalazi vodu u krvi jer iz krvi izlazi voda milosti. Neprocjenjiva
preslatka ljubavi ogradio si se zidom naeg ovjetva ime te je zaogrnulo vrhovno vjeno uzvieno
Boanstvo. Ti si sada Bog-ovjek. Tako je savreno to sjedinjenje koje ni smrt ni bilo koje
stvorenje ne moe rastaviti. Zato se tu i nalazi toliko veselja, svjeine i utjehe u krvi. Zato se u krvi
nalazi oganj boanske ljubavi. Krepou boanskog Bia Krv jaganjca dobiva svu svoju vrijednost.
Ali time tim sjedinjenjem ljudske naravi sa Bogom rtva te Krvi dobiva svu svoju vrijednost.
O Krvi Kristova ti rastjeruje tamu i daje ovjeku svjetlost da upozna istinu kao i svetu
volju vjenog Oca. Ti ispunja duu milou koja joj daje ivot i oslobaa je od vjene smrti.
Slatka Krvi ti oslobaa duu od sebeljublja koje je slabi. Ti je zaogre ognjem boanske ljubavi.
Milostiva Krvi kroza te i u tebi se nalazi blago Bojeg milosra. Ti si ona slavna Krv gdje svaki
neznalica moe prepoznati i vidjeti istinu vjenoga Oca, istinu neizrecive ljubavi koja nas je stvorila
na sliku i priliku Boju. Vjena Krvi, kaem vjena jer si sjedinjena s vjenom boanskom naravi.
Slatka Krvi koja uskrisuje mrtve. Krvi ti si dala ivot. Ti si otklonila tamu s oiju slijepih dua i
dala im svjetlost. Slatka ljubavi, ti si uklonila nesloge, zaodjenula si gole, nahranila gladne, napojila
edne, kao i one koji jo danas eaju za tom krvlju. Mlijekom svoje slatkoe nahranila si djecu, to
jest one koji su se pokazali malenima i s iskrenom poniznou, kao i nevine s aneoskom istoom.
Krvi Kristova tko se ne bi htio tobom opojiti! Jedino oni sebinjaci koji ljube sami sebe i ne
osjeaju tvoj miris.

Sve je tvoje Gospodine raspolai mojom slobodom

Sv.Ignacije Loyolski

Vjeni Gospodaru svih stvari! Uz tvoju milost i pomo prinosim Ti evo svoju rtvu pred
neizmjernom tvojom dobrotom i pred licem tvoje preslavne Majke i svih svetaca i svetica nebeskog
dvora te izjavljujem da elim i da hou i da je to moja promiljena odluka samo ako je na veu
slubu Tebi i na tvoju proslavu da slijedim tebe podnosei svaku nepravdu i svaku porugu i sve
siromatvo u zbilji kao i srcem, samo ako me Tvoje presveto Velianstvo bide hitjelo odabrati i
primiti u takav ivot i stale.
Uzmi, Gospodine i primi svu moju slobodu, moju pamet, moj razum i svu moju volju, sve
to imam i posjedujem. Ti si mi to dao, tebi Gospodine sve vraam, sve je tvoje raspolai sa svime
po svojoj volji. Daj mi samo svoju ljubav i milost i to mi dosta.

Pa i kad ne bi bilo Raja ljubio bi te

Sv.Franjo Ksaverski

Ti zna o Boe moj da ako te ljubim nije zbog Raja koji si mi obeao. Ako se bojim
uvrijediti te nije zbog Pakla koji bi zasluio. Ti sam me privlai, Ti sam i vidjeti te Boe moj i
Gospodine Isuse prikovana na Kriu u smrtnim mukama. Tvoja ljubav je tako zagospodarila mojim
srcem da kad i ne bi bilo Raja ljubio bi te, kad i ne bi bilo pakla svetim strahom bi te se bojao. Nita
od onoga to mi daruje ne potie moju ljubav jer i kad se ne bi nadao onome emu se nadam
jednako bi te ljubio kao to te ljubim!

453
 Molitva pod kriem
Sv. Terezija Avilska

O Boe, Ti koji vjeito ivi, misli li da Te ja ljubim radi buduih nagrada koje si mi obeao
u svom Kraljevstvu? Misli li da Te ljubim radi palmi, radi harfi, radi divota i krasota, radi slasti
kojima se nadam u Kraljevstvu? O ne, radi toga Isuse Te ja ne ljubim. Ljubim te zato jer si bio
bijedan i jadan, jer si pretrpio sve one boli, jer si podnio sva ponienja... Ti si Bog, a okovan si
lancima i krvnici Te vode na stratite... Ljubim Te zato jer si bio natjeran da vapi svome Ocu:
"Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?!..." Ljubim Te vie radi Tvoje smrtne muke i radi Tvoje
smrti, nego li radi Tvoga uskrsnua. Zamiljam da Ti kao uskrsnuli i kao Onaj koji uzlazi plavim
svodom u svoje Kraljevstvo i koji pod nogama dri cijeli svemir, mnogo manje treba svoju
slubenicu nego onda kad visi na kriu.
I dok stojim pored Tebe u smrtnoj Tvojoj muci, ini mi se kao da sam se vratila u krajeve
koje poznajem: kao da sam ve jednom promatrala taj breuljak, taj put natopljen grimizom Tvoje
krvi.... ini mi se kao da sam ja ta Magdalena, svetica Tvoja preljubljena, koja jeca tu, pod Tvojim
kriem. Meni se ini da sam to ja... Znam da je ona velika svetica. Ipak znam da u mojem srcu
njezino srce plae, sve suze njezinih oiju izviru ispod mojih onih kapaka. Moja je zdvojnost tako
velika i tako grozna da dvije zdvojnosti tako sline ne mogu ni opstojati... Ne... Ona Te nije vie
ljubila od mene... Znam da sam slaba i da su moja djela manje zasluna pred Tobom, ali usprkos
tome: ona Te nije vie ljubila od mene...
Jedan jedini put ona se bacila pod Tvoje noge, u prainu natopljenu Tvojom krvlju, a ja?!
Koliko sam puta to uinila?! Jer, evo, nemalo svaku veer obnavlja se za me kalvarijska rtva. I
nakon tolikih proteklih vjekova ja u svoj ozbiljnosti i stvarnosti proivljavam ovaj as, u koji je,
dok je vladala tama, naoigled cijelog svijeta umro Bog, moj Stvoritelj... Svojim pogledima udno
gledam kri Tvojega muenitva na kojemu jasno razabirem bjelinu Tvojega tijela osvijetljenu
svjetlou moje ljubavi, dok je cijeli dio moje elije utonuo u grobnu tamu.
Ti i ja, Gospodine, i nitko vie. Mi smo tako tijesno jedno uz drugo, a ipak tako rastavljeni.
Ja tako nisko kleim pod Tvojim nogama, a Ti tako uzvien visi nada mnom u toj stravinoj
beskonanosti, avlima prikovan na te cedrove grede. Kleim na koljenima, bez rijei, bez apta, ali
cijelo moje tijelo dre radi muka Tvojega tijela, trnje s Tvoje glave zabija se u moje sljepoonice.
avli s Tvojih ruku razdiru moje ruke, rana Tvojih prsiju krvari u mojem srcu. I makar kleim ovdje
dolje u praini, to se ja ipak u ivoj vjeri i ljubavi stapam sa svojim Bogom... da se i ja osjeam
razapeta s Njim, tamo gore..

Isuse pogledaj na moju bijedu

Sv. Faustina Kowalska

O Isuse ti vidi kako sam slaba, stoga ostani uvijek uza me. Ti moj najbolji uitelju vodi sve
moje djelovanje i cijelo moje bie. Stvarno Isuse bojim se kad pogledam na svoju bijedu. Ipak
istodobno smirujem se kad pogledam tvoje neiscrpivo milosre, koje je za cijelu vjenost vee nego
moja bijeda. ovo dranje odijeva me tvojim moi i radou koja dolazi iz spoznaje tebe,
nepromjenjiva istino, ti titi vjeno.
Isuse vjena istino ojaaj moje slabe snage. Ti gospodine sve moe. Znam da su moji
napori bez tebe nitavni. O Isuse ne skrivaj se preda mnom, jer bez tebe ne mogu ivjeti. Uslii
vapaj moje due! tvoje milosre Gospodine je neiscrpivo smiluj se mojoj bijedi. Tvoje milosre
nadilazi razum anela i ljudi zajedno. Iako mi se ini da me ti ne uje svoje sam povjerenje uronila
u more tvoga milosra. Znam da me nee razoarati u mom povjerenju. Hvala ti Isuse da mogu
spoznati bezdan moje bijede. Znam da sam bezdan nitavila. Bez tita tvoje milosti u jednom bi
trenutku propala u nitavilo. Stoga zahvaljujem ti, o Boe sa svakim kucajem srca za tvoje veliko
milosre prema meni. Amen.

454
 Molitva za poniznost
Sv. Terezija od Djeteta Isusa

O Isuse, za vrijeme svoga zemaljskog hodoaa rekao si: Uite se od mene jer sam krotak
i ponizan srcem i nai ete mir duama svojim(Mt 11, 29). Svemogui vladaru neba, da, moja dua
nalazi pokoj kada vidi kako se Ti zaodjeven odijelom sluge tako duboko ponizuje perui noge
svojim apostolima. Sjeam se tada onih rijei, to si ih izgovorio da nas poui kako emo vriti
poniznost: Primjer sam vam dao, kako ja uinih vama, tako i vi inite. Nije sluga vei od svoga
gospodara. Kada to znate, blago vama, ako to inite. (Iv. 15 17) Ja razumijem, o Gospodine, ove
rijei koje su izale iz Tvoga blagoga i poniznog Srca i hou ih, tvojom pomou, djelatno izvriti.
Hou da se u poniznosti snizujem i svoju volju podlaem volji mojih susestara, a da im se ni
najmanje ne protivim, ili da istraujem da li imaju ili nemaju pravo zapovijedati mi. Nitko, o moj
Preljubljeni, nije imao ovo pravo prema Tebi, a ipak si bio pokoran, ne samo preblaenoj Djevici i
sv. Josipu, nego i samim tvojim krvnicima. Sada u svetoj Hostiji vidim kako se sputa u najdublje
ponitenje. S kakvom poniznosti, o Kralju slave, pokorava se svim Tvojim sveenicima i ne ini
razlike meu onima koji Te ljube, i onima koji su, naalost, mlaki ili hladni u Tvojoj slubi. Oni
mogu sat prikazivanja Svete rtve pourivati ili odlagati, Ti si uvijek spreman da na njihovu rije
sie s nebesa.
O moj Preljubljeni, kako krotak i ponizan mi se ukazuje pod koprenom bijele Hostije! Da
me naui poniznosti, nisi se mogao dublje poniziti. Zato u i ja, da odgovorim tvojoj ljubavi,
izabrati zadnje mjesto dijelei tako Tvoja ponienja kako bi jednom mogla imati dijela s Tobom u
kraljevstvu nebeskom. Zaklinjem Te, moj boanski Isuse, poalji mi jedno ponienje svaki put kad
pokuam izdii se iznad drugih.
Ali, o Gospodine, Ti pozna moju slabost. Svako jutro odluujem da u se vjebati u
poniznosti, a naveer spoznajem da sam uinila mnogo pogreaka oholosti. Tada sam u napasti da
postanem maloduna, ali znadem malodunost nije drugo nego oholost. Stoga, o moj Boe,
stavljam sve svoje pouzdanje samo u Tebe. Poto Ti sve moe, udostoj se u moju duu usaditi
krepost koju molim. Da postignem ovu milost od Tvojega beskrajnoga milosra, esto u ponavljati
pred Tobom: Isuse, blaga i ponizna Srca, uini srce moje po Srcu svome! Amen.

Svetome licu Gospodinovu

Sv. Terezija od Djeteta Isusa

O Isuse, koji si u svojoj okrutnoj muci postao prezir ljudi i mu boli, astim Tvoje boansko Lice
na kojem je nekada sjala ljepota i blagost boanstva, i koja je sada radi mene postalo kao lice
gubavca! U ovim iznakaenim crtama ipak upoznajem Tvoju beskrajnu ljubav i gorim od elje da
Te ljubim i da uinim da Te svi ljudi ljube. Suze, koje su tako preobilno tekle iz Tvojih oiju, ine
mi se kao dragocjeni biseri koje u skupiti i njihovom beskrajnom cijenom kupiti due siromanih
grenika.
O Isuse, Tvoje klanjanja dostojno Lice jedina je ljepota koja oarava moje srce! Zaklinjem
Te, utisni svoju boansku sliku duboko u moje srce i rasplamti ga svojom ljubavlju da uskoro
doem do gledanja Tvojega slavnog Lica na nebu. Amen.

455
 MOLITVE DUHU SVETOME

Due Sveti Boe ljubavi

Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski

Doi Oe svjetla, doi Boe ljubavi, oblikuj moju molitvu, pokai mi istinu, daj da u moju
duu sie ar tvog plamena, neka prome moju duu i ispuni je Bogom. Doi Due Sveti koji
podie muenike, ispovjedaoce, apostole, proroke, velike heroje i velika srca. Moj spasitelj je
slijedio tvoje vodstvo, da bi ga nasljedovao vodi i mene kao njega. Due Sveti, ti koji ini uda
nemonim smrtnicima, nadahnjuje prorotva neukim siromasima snagom svoje milosti ojaaj
moju slabost, govorei dubinama moga srca istopi led koji je u mojoj dui. Udalji me od
pomodarstva, puta kojim mnogi hode, od tog komotnog privida punog bezumnosti i nepravde.
Pokai mi put gotovo svima nepoznat koji bez privida sigurno vodi ravno u Nebo k tebi.
Due Sveti milou otvori moje ui da uju rijei vjere, da bi opsluivao divote tvog boanskog
zakona, da bi samo Boga sluao preko svakog propovjednika, i viui odbacio lani svijet. Govori,
tvoje rijei traim dan i no, govori srui idole koji se bore protiv tvoje ljubavi, govori da bi pjevao
pobjedu protiv svih mojih neprijatelja, govori da bih posjedovao slavu i njoj se podloio. Govori
Due Sveti, uini da u mom srcu provrije izvor ive, iste i spasonosne vode koja e spasiti najvee
grenike, ozdraviti neizljeive, na kojemu e otvoriti oi i zadobiti oprotenje najvei grenici i
poletjeti k nebesima. Vie od Magdalene, od Lazara u grobu, od Samaritanke traim tu vodu, elim
je piti, znam da je dragocjeni dar, i to je dar vei Ti e biti vie proslavljen.
Podupri moju nemo, ivua sam trstika, zaustavi moju nepostojanost. Mijenjam se vie od
vjetra, raspri moje neznanje, slijepac sam od roenja smiri moje strasti u protivnom u propasti.
Bez tebe moja dua je pustinja, prazni se od svakog dobra. Bez tebe trim putem propasti i za
sitnicu padnem, ne mogu ni misliti, ni rei, ni initi bilo kakvo dobro za Boga osim ako mi ti u
svemu pomogne. Udijeli mi tvoju mudrost, slast istine, ljubav koja potie a ne sili volju, tu plodnu
milost, oaravajuu privlanost, sveti i duboki mir i svemoguu pomo. Ako eli da plaem, da mi
je srce potreeno tad mi daj mrnju na moje grijehe, daj da te dobro upoznam i uzljubit u te. Obrati
me veliki uitelju i bit u obraen.
Ti se ne eli protiviti mojoj zloj volji i zbog toga se trebam bojati moje vlastite slobode.
Privlanostima i pozivima tvoje milosti preesto sam se opirao, predajem se svom vlau uzmi
mjesta u meni. Veliki Boe budi uitelj mom srcu kako bih ljubio, mom duhu kako bi spoznao,
mom jeziku kako bih poticao, mojim sjetilima i moima kako bih dobro inio i trpio i u svemu ti
sluio. Uini od mog srca hram, od mog jezika instrument da svima govorim rjeito i primjerom. Po
Isusu i Mariji u meni moni vladaj da bi vjeno slavio samo Boga. Djevice sveta i vjerna, zarunice
Duha Svetoga, promijeni moje buntovno u ponizno i raskajano srce. Daj mi posluno srce vjerno
glasu Duha da bi ivio sveto Evanelje njegove savjete i zapovijedi.

Molitva Duhu Svetom za svaki dan

Sv.Augustin

O boanska ljubavi, sveta zajednico Svemoguega Oca i preblaenoga Sina, svemogua

pomoi, Due Sveti, predobri tjeitelju alosnih! Izlij se svojom jakom silom u dno srca moga,
prebivaj u njemu i razveseli sve tamne kutove te zaputene kue trakom svoga svijetla; pohodi me i
oplodi obilnom rosom svojih milosti tvrdu zemlju moje due, koja odavno potpuno suha gine i
vene. Rani strelicom svoje ljubavi moju nutrinu, uezi i pronikni spasonosnim plamenom duh moj,
rasvijetli me ognjem svete revnosti i saezi sve to je neisto, a to se tako vrsto dri due mi i
tijela! Napoji me rijekom svojih slasti, da vie ne poem za otrovnom slau ovoga svijeta. Sudi mi
Gospodine, i odvoji me od naroda nesvetoga, ui me vriti tvoju volju, jer Ti si Bog moj! Vjerujem
da Ti svakoga u kome stanuje, ini hramom Oca i Sina. Blago onome, tko Te za gosta primi, jer e
se po te u njemu nastaniti Otac i Sin.
Doi, predobri Tjeitelju alosne due, Zatitnie i Pomonie u srei i nesrei! Doi, tite
slabih, pomonie palih! Doi, uitelju poniznih, unititelju oholih, doi preljubezni Oe sirotih,

456
okrepitelju bolesnih, zvijezdo morska onih koji plove na moru, luko spasa, jedini ukrase svih ivih i
jedini spas umiruih! Doi, Due Sveti, smiluj mi se i promijeni me po svojoj volji. Udostoj se k
meni doi, da ti moja poniznost prema tvojoj veliini, moja slaboa prema tvojoj jakosti, prema
punini tvoga milosra omili. Po Isusu Kristu, mojemu Spasitelju, koji s Ocem, u tvome jedinstvu
ivi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen.

Duhu Svetome za pobonost Njegovoj Zarunici

Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski

O Due Sveti! udijeli mi sve ove milosti i zasadi, zalijevaj i uzgajaj u dui mojoj ljubeznu
Mariju, to pravo Drvo ivota, da raste, cvjeta i donese obilne ivotne plodove. O Due Sveti! udijeli
mi veliku pobonost i veliku naklonost prema Mariji, svojoj boanskoj Zarunici, daj da naem
veliku pomo u njezinu materinskom krilu i neprestano utoite u njezinu milosru, da u njoj na
naravan nain oblikuje u meni Isusa Krista, velikog i monog, sve do punine njegove savrene
dobi. Tako budi.

Duhu Svetome da po Mariji svojoj zarunici oblikuje Boje Sinove

Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski

Due Sveti, spomeni se da proizvede i uoblii sinove Boje sa svojom boanskom i

vjernom Zarunicom Marijom. Ti si s njome i u njoj uobliio glavu izabranih; ti mora s njome i u
njoj uobliiti i udove. Od tebe ne proizlazi nijedna boanska osoba u Bogu, ali zato ti sam
uoblikuje sve boanske osobe izvan Boga, i svi sveti koji su bili i koji e biti do kraja svijeta bit e
djelo tvoje ljubavi koja se ujedinjuje s Marijom. Spomeni se svoje zajednice. To je tvoja zajednica,
stvorena tvojom milou; ako ovjek na nju prvi metne ruku, nee nita postii; ako to svojega
metne s tvojim, pokvarit e sve, sruit e sve. Svoje se zajednice spomeni: to je tvoje djelo, veliki
Boe; ti ga ostvari, jer je ono posve boansko: od svih strana svoje vladavine skupi, pozovi, saberi
svoje izabranike da podigne etu protiv svojih neprijatelja.

Due Sveti daj mi nutarnji pogled

Sv. Augustin

Doi u moj ivot Due Sveti, Due mudrosti, daj mi nutarnji pogled da vidim i ujem, da se
ne naveem na materijalni svijet nego da uvijek teim za duhovnim stvarima. Doi u mene Due
Sveti, Due ljubavi ispuni moje srce ljubavlju. Doi u mene Due Sveti, Due istine daj mi da
doem do spoznanja istine u svoj njenoj punini. Doi u mene Due Sveti, izvore ive vode za ivot
vjeni dam mi milost da gledam Oevo lice u ivotu i radosti bez kraja. Amen.

Due Sveti preori zemlju moga srca

Sv Grgur iz Nareka

O moni Due ulij u moju duu rosu tvoje blagosti, preplavi je puninom tvoje milosti. Preori
tvrdu zemlju moga srca da mogu prihvatiti Rije i donijeti plod. Samo po tvojoj beskrajnoj mudrosti
svi darovi cvatu i sazrijevaju u nama. Isprui tvoju desnicu nada mnom i ojaaj me po milosti tvoga
velikog milosra. Raspri iz moje due magle zabluda i tame grijeha da mogu podii moj duh i srce
od zemaljskih stvari prema nebu. Amen!

Due Sveti blaen onome koji zaslui Tebe ugosti

Sv. Anselmo

Svemogui Due Tjeitelju promi dubine moga srca sa tvojom boanskom moi. Doi u
mene, slatki goste due, obasjaj sjajem tvoga svjetla svaki mrani kutak moga srca. Doi u mene
slatka utjeho pohodi i oplodi tvojom rosom moj neplodni i tamom isueni duh. Doi u mene izvore

457
ive vode da se napojim na potocima tvoje ljubavi da ne bi vie nalazio radost u ispraznim uicima
ovoga svijeta. Blaen onaj koji zaslui Tebe ugostiti, s Tobom e doi i nastaniti se Otac i Sin. Doi,
zvijezdo mornara, sigurna luko brodolomnika. Doi sjaju svakoga stvorenja, umiruih jedini spase.
Amen.

Duh Sveti i vjenost

Sv.Alfons Marija Liguori

Due Sveti koji si bezbrojnim milostima ispunio Marijinu duu i ulio u srca apostola ljubav i
gorljivost zapali tvojom ljubavlju i moje srce. Ti si Boji Duh daj mi jakost protiv zlih duhova. Ti si
vatra upali i u meni plamen ljubavi. Ti si svjetlo: prosvijetli me daj da upoznam svijet. Ti si
golubica: udjeli mi istou u djelima. Ti si blagi lahor povjetarca pun ljupke miline raspri oluje
mojih strasti. Ti si jezik, naui me kako te bez prestanka slaviti. Ti si oblak, osjeni me tvojom
zatitom. Ti si darovatelj svih nebeskih darova udijeli mi ivot milosti, posveti me tvojom ljubavi,
vodi me tvojom mudrou, u tvojoj dobroti primi me kao posvojeno dijete i spasi me po tvome
milosru da se umorim i sustanem ljubiti te blagoslivljati te i slaviti te u ovome ivotu i zauvijek u
vjenosti. Amen.
Duh Sveti i Evanelje
Sv.Toma Akvinski

Doi Due Sveti u moju duu. Daj mi tvoj razum da mogu upoznati Oca i meditirati rijei
evanelja. Daj mi tvoj ar da te, potaknut tvojom Rijei traim, u osobama koje susreem i
dogaajima dananjega dana. Daj mi tvoju mudrost da znam ivjeti i suditi u svjetlu Rijei ono to
sam danas proivio. Udjeli mi ustrajnost da sa strpljenjem dublje ponirem u poruke Boju
objavljenu u Evanelju i da zadobijem svjetlo za ivot, da ljubim ivot i Gospodina ivota. Daj mi
tvoje pouzdanje da znam od sada biti u otjastvenom zajednitvu s Bogom u isekivanju da se
sjedinim s njim u vjenosti gdje e njegova Rije konano biti potpuno objavljena i potpuno
ostvarena.

Duh Sveti i misao

Kardinal J.H.Newman

Gospodine treba mi tvoj nauk, Ti me poui svrsishodno potrebama svakoga dana. Treba mi
pravi osjeaj za Boga da spoznajui jedan dio objavljenih stvari vjere budem spreman prihvatiti
druge. daj da razumijem istinu o tebi i da imam srce otvoreno za sve ostale istine ili spasi me barem
da gledam krivo istinu i da je takovom prikazujem. Treba mi svjetlo Duha Svetoga koji je
prosvjetljivao duh svetih Otaca da uim ono to su oni uili da mislim kako su oni mislili i
pogotovu spasi me svake posebnosti moje misli koja nije istinita a koja me vodi daleko od tebe.
Due Sveti daj mi rad da znam razluiti pravo i lano u svakom umnom radu. Amen.

Duh Sveti i boji mir u dui

Fenelon

Gospodine gdje je Duh Sveti koji treba da bude moj ivot? On koji je dua moje due, gdje
je? Ne osjeam ga i ne nalazim ga. U mojim osjeajima nalazim samo slabost, u mojoj dui
rasprenost i la u mojoj volji samo nepostojanost i podijeljenost izmeu tvoje ljubavi i tisuu
beskorisnih stvari. Gdje je dakle tvoj Duh? Zato ne doe u moju duu i ne stvori mi novo srce koje
e biti po srcu tvome? O Boe moj, shvaam da e se udostojiti tvoj Sveti Duh doi i kraljevati u
mojoj jadnoj dui ako se potpuno otvori. Doi Due Sveti, Ti ne moe nai veeg, golog siromaha,
bjednijeg, zaputenijeg i slabijeg od mojega srca. Doi i sobom donesi mir, ne onaj mir ljudskog
obilja koje tee kao rijeka nego mir uzvieni, mir koji dolazi od rtve, strpljenja, siguran u
gorinama, ist, dubok, koji se ne uznemirava jer se temelji na odricanju samoga sebe. Amen.

458
 Due Sveti u tebi mogu rei: Abba, Oe
Sv.Bernard

Due Sveti, duo due moje samo u tebi mogu uzviknuti Abba,Oe. Ti Due Boji potie
molitvu u mome srcu i kazuje mi to treba moliti. Due ljubavi probudi u meni ljubav, samo ti
moe probuditi tu ljubav da hodim putevima Bojim. Due svetosti tu istrauje dubine due u
kojoj stanuje i ne podnosi u njoj ni najmanje nesavrenosti, saei ih sve ognjem tvoje ljubavi. O
Due slatki i blagi usmjeri uvijek moju volju prema tvojoj da ja nju mogu jasno spoznati, arko
ljubiti i sprovesti u djelo. Amen.

Duh Sveti i rane srca

Sv. Hildegrada

Plemenu Duha Svetoga tjeitelja, ivotvorni Due svega stvorenja Ti si jedini svet, ti si
izvor svake ljepote. Ti si svet, udostoj se tvojom pomasti pomazati skrena srca, ti si svet, dahom
svetosti lijei duboke rane naih dua. tite ivota, nado svih lanova Crkve, zaklone ljepote, spasi
blagoslovljene. Zatiti one koje je neprijatelj zarobio, oslobodi utamniene koje boja mo usprkos
svemu hoe da spasi. Po tebi su oblaci gonjeni vjetrom, po tebi iz stijene istie izvor ive vode i
teku potoci, po tebi se zemlja pokriva zelenilom. Ti vodi i upravlja mudracima, nadahnjuje
mudrost i daruje radost. Slava tebi koji si sam Slava i radost ivota, nada i ast bez mrlje, Ti koji
daruje svako svjetlo. Amen

Due Sveti oisti moju duu

Sv. Franjo Asiki

Svemogui Boe, vjeni pravedni i milosrdni Oe daruj mi da po tvojoj milosti uvijek vrim
tvoju volju i da elim ono to ti hoe. Oisti moju duu da obasjana svjetlom Duha Svetoga i
upaljena njegovo ljubavlju moe slijediti primjer Tvoga Sina i naega Gospodina Isusa Krista. Daj
mi da po tvojoj milosti doem k tebi uzvieni i svemogui Boe koji ivi i kraljuje u slavi u
savrenom trojstvu i jedinstvu za sve vijeke vjekova.Amen.

Duhu Svetome, da budem potpuno Boja

Sv. Terezija Avilaska

Due Sveti ti sjedinjuje moju duu s Ocem, potii je gorljivim eljama i uini da izgara
plamenom tvoje ljubavi. Due Sveti koliko si dobar sa mnom, daj da te uvijek slavim i
blagoslivljam za veliku ljubav koju izlijeva u moje srce. Boe moj i Stvoritelju jeli mogue da
postoji netko tko te ne ljubi? toliko vremena nisam te ljubila! Oprosti mi Gospodine. Due Sveti daj
mi tvoju ljubav i dopusti da moju dua bude potpuno Boja i da ga slui bez ikakvih osobnih
interesa nego samo jer je Otac moj koji me ljubi. Moj Boe i sve moje ima li moda koja druga
stvar koju bi mogla eljeti? Samo Ti si dostatan. Amen.

Due Sveti doi u srce svakoga ovjeka

sv. Ivan Pavao II

Doi due Sveti, doi Due Tjeitelju, doi i utjei srce svakoga ovjeka koji plae u oaju.
Doi Due Sveti, doi Due svjetla doi i oslobodi srce svakoga ovjeka od tame grijeha. Doi
Due Sveti, doi Due istine i ljubavi, doi i napuni srce svakog ovjeka koji bez ljubavi i istine ne
moe ivjeti. Doi Due Sveti, doi Due ivota i radosti, doi i daruj svakom ovjeku puninu
zajednitva s Ocem i Sinom, u ivotu i u vjenoj radosti za koju je stvoreno i odreeno ljudsko srce.
Amen.

459
 Duhu Svetom, izvoru mira i svjetla
Bl. Mirjam od raspetoga, karmelianka

Due sveti! Izvore mira i svjetla: doi me prosvijetliti! Gladna sam: doi me nahraniti!
edna sam: doi me napojiti! Slijepa sam: doi da progledam! siromana sam: doi me obogatiti!
Neznajua sam: doi me pouiti! Doi, moja utjeho! Doi, moja radosti! Doi, moj mire, moja
snago, moje svjetlo! Due Sveti, tebi se predajem! Due Sveti, prosvijetli me! Ljubavi Boja, sagaj
me! Na pravi put vodi me! Marijo, Majko moja, pogledaj me! S Isusom blagoslovi me! Od svakoga
zla, od svake prijevare, od svake opasnosti, ouvaj me!

Molitva Duhu Svetom; ostajem s vama

Bl. Edith Stein

Ti li si slatko svjetlo, to me ispunja i moga srca tamu rasvjetljuje? Vodi me poput majine
ruke, i ako bi me napustio, ne bih vie znala ni korak uiniti. Ti si prostor koji okruuje moj bitak i
u sebi ga skriva. Iz tebe otputen u nitavilo se pada, iz kojeg ti na svjetlo uzdie. Ti, blii meni
nego ja samoj sebi i unutarnjiji od moje najdublje nutrine a ipak nedokuiv i neshvatljiv, kojeg ni
jedno ime ne obuhvaa: Due Sveti vjena ljubavi! Nisi li ti slatka mana, to se iz srca Sina u
moje srce pretae, anela i svetaca hrana? On, koji je iz smrti ustao na ivot, on je i mene na nov
ivot probudio iz sna smrti. I nov ivot daje mi iz dana u dan, i jednom neka me njegova punina
prome, ivot od tvoga ivota da, ti sam: Due Sveti vjeni ivote!
Ti li si zraka, koja od prijestolja suca bljesnu i prodrije u dubinu noi due, koja nikad sebe
samu ne spozna? Milosrdno-neumoljivo prodire ona u bore skrivene. Uplaena od pogleda sebe
same, ustupa prostor svetom strahu, poetku one mudrosti, koja dolazi iz visine i u visinu nas vrsto
usidruje, u tvom djelovanju, koje nas nanovo stvara: Due Sveti zrako sveproimajua! Ti li si
punina duha i snage, kojim Janje skida peate s Bojeg vjenog promisla? Tobom poticani jau
glasnici Suda svijetom i otrim maem razluuju kraljevstvo svjetla od kraljevstva noi. Onda e
biti novo nebo i nova zemlja, i sve dolazi na svoje pravo mjesto, po tvome dahu: Due Sveti
pobjednika silo!
Ti li si graditelj, koji vjenu katedralu sazda, to od zemlje kroz nebo see? Tobom oivljeni
uzdiu se stupovi visoko i stoje nerazorivo vrsti. Oznaeni vjenim imenom Bojim uspravljaju se
prema svjetlu, nosei kupolu, koja sveti hram okrunjujui zatvara, tvoje djelo koje svijet obuhvaa:
Due Sveti Boja oblikujua ruko! Ti li si, koji svijetlo zrcalo stvori, najblie prijestolju
Svevinjega nalik moru od kristala u kojem se boanstvo ljubei motri? Ti se priginje nad tvoga
stvorenja najljepim djelom i blijetei svijetli ti tvoj vlastiti sjaj ususret. I svih bia ista ljepota
sjedinjena u dragom liku Djevice, tvoje zarunice bez mane: Due Sveti Stvoritelju svemira!
Ti li si slatka pjesma ljubavi i svetog straha, to vjeno odjekuje oko prijestolja Trojstva, svih
bia isti zvuk u sebi spaja? Suglasje koje glavi udove pridruuje, u kojem svaki svoga bitka
tajanstven smisao sretan nalazi te kliui iarava, slobodno oputen u tvome strujanju: Due Sveti
vjeno klicanje!

Molitve Duhu Svetome

Sv. Katarina Sijenska

Doi, Due Sveti, u moje srce i svojom moi privuci ga sebi! Daj mi svoju ljubav i strah!
uvaj me, Gospodine Isuse Kriste, od svake zle misli. Ogrij me svojom presvetom ljubavlju, sveti
moj Oe i mili moj Gospodine, pomai mi u svakom mojem radu. Amen.
Slatka ljubavi i neprocjenjivo dobro, ti slui i posluuje svoje najbjednije stvorove. O
ljubavi! O vatro ljubavi! Budui da je Duh Sveti vrsto odijelo koje odbija svaki udarac, odijelo
vatre protiv hladnoe, hrana da ne umre od gladi, krevet da se odmori. On Duh Sveti, slatki je
pratilac due. On e biti uz nas na koncu naeg ivota, da se odmorimo na krevetu u tihom moru
boanske Biti, gdje emo vjeno gledati Boga.

460
 Vjenom Ocu za dar Duha Svetoga
Sv. Katarina Sijenska
O Oe, ognju ljubavi! Ti si nam dao najobilnijega i najblaega Duha Svetoga da nam bude
posluiteljem. On je ljubav, On je ona vrsta ruka koja je drala probodenu i avlima prikovanu
Rije na drvu kria. On je uinio da ono preslatko tijelo dade svu svoju krv koja nam jedina moe
dati ivot i drati skupa svaki kamen nae zgrade. Svaka nam krepost dobro dolazi i daje ivot ako
se samo temelji na Kristu i ako je oroena njegovom krvlju. Da, on nas je sazdao sa svojom krvlju i
podigao tako vrsti zid da ga ni avli, ni stvorovi, ni tua, ni oluje, ni vjetar ne mogu sruiti ako to
mi ne elimo.
Due Sveti vodi me
Kardinal Mercier
Due Sveti, duo due moje, klanjam Ti se, i molim te, prosvijetli me, vodi me jaaj me, tjei
me! Reci mi to moram uiniti; daj mi svoje naloge! obeajem ti, da u se podloiti svemu to Ti
eli od mene i prihvatiti sve to bude dopustio da me snae. Daj mi samo milost da spoznam i
vrim tvoju volju. Podaj nam, Svemogui Boe, da revnim molitvama zavrijedimo primiti Duha
Svetoga, da njegovo, milou budemo izbavljeni od svih napasti i da zadobijemo oprotenje svojih
grijeha.
Due Sveti ljubavi Oca i Sina nadahnjuj mi uvijek to trebam misliti, to i kako trebam rei,
to trebam preutjeti, to trebam pisati, kako trebam djelovati, to initi da bi traio tvoju slavu,
dobro dua i moje posveenje. O Isuse u tebe stavljam sve svoje povjerenje. Amen.
Due Sveti usavri u nama Isusovo djelo
Bl. papa Ivan XXIII.

Due Sveti, utjeitelju, usavri u nama djelo koje je zapoeo Isus, daj da naa molitva koju
obavljamo u ime itavoga svijeta bude snana i postojana; ubrzaj kod svakoga od nas sazrijevanje
do dubokog duhovnog ivota; daj oduevljenje naem apostolatu koji eli dostii sve ljude i sve
narode, sve koje je otkupila Kristova krv i koji su njegova batina. obuzdaj u nama preuzetnost i
uzdigni nas prema svetoj poniznosti, prema pravom strahu Gospodnjem, prema plemenitoj
hrabrosti.
Neka nas nijedna zemaljska sputanost ne sprijei da budemo vjerni naem zvanju, neka nikakav
interes ne sputava zahtjeve pravednosti, neka nikakva proraunatost ne ogranii neizmjerne prostore
ljubavi na uskogrudnost sebinosti. Neka nam bude veliko traenje i potovanje istine, spremnost na
rtvu sve do kria i do smrti, i neka napokon sve odgovara zadnjoj molitvi Sina nebeskom Ocu i
onom izlijevanju Tebe Svetoga Duha ljubavi koju htjedoe Otac i Sin izliti na svoju Crkvu i njezine
ustanove, na pojedine ljude i na sve narode. Amen.

Molitve Duhu Svetome

Bl. kardinal Alojzije Stepinac

1. za sedam darova Duha Svetoga: Due Sveti, Tjeitelju, doi u srca naa sa svojom
milou svetom ljubavlju i daj nam dar mudrosti, da sa slau razmatramo Boje istine, i da nam
Bog Bude jedino mjerilo u prosuivanju svih boanskih i ljudskih stvari. Daj nam dar razuma, da
duhom svojim to dublje zaronimo u otajstva svete vjere, koliko je to u ovnom zemaljskom ivotu
mogue. Daj nam dar savjeta, da se sklanjamo zasjedama avla i svijeta, a u dvojbi da uvijek
prigrlimo ono to je na slavu Boju i za nae spasenje. Daj nam dar jakosti, da osobitom odlunou
savladavamo sve napasti i ostale zapreke u duhovnom ivotu. Daj nam dar znanja, da pravo
spoznamo to i kako trebamo vjerovati i da u duhovnom ivotu ne odemo krivim putem. daj nam
dar pobonosti, da Bogu, svetima i slubenicima Crkve iskazujemo ast i duno tovanje,
nevoljnima da za ljubav Boju pritjeemo u pomo. Daj nam dar straha Bojega, da se uvamo
grijeha, bojei se uvrijediti Boga iz sinovskog potovanja prema Bojem Velianstvu.

461
 2. za dvanaest plodova Duha Svetoga: Due Sveti, doi u srca naa sa svojom milou i
svetom ljubavlju i udijeli nam dvanaest svojih plodova: ljubav, radost, mir, strpljivost,
dobrohotnost. dobrotu, izdrljivost, blagost, vjeru, ednost, uzdrljivost i istou.
3. za stoerne kreposti: Due Sveti, Tjeitelju, doi u naa srca sa svojom milou i svetom
ljubavlju i daj nam krepost razboritosti, da imajui na umu vjeni ivot, uvijek ispravno
prosuujemo to nam je initi, a to izbjegavati. Daj nam krepost pravednosti, da svakome dajemo
ono to mu pripada. Daj nam krepost duevne jakosti, da nas nikakva nevolja, progonstvo, pa ni
smrt ne ometa u vrenju dobra. Daj nam krepost umjerenosti, da svladavamo zle poude i razumno
se sluimo sjetilnim dobrima.
4. za bogoslovne kreposti: Due Sveti, Tjeitelju, doi u naa srca sa svojom milou i
svetom ljubavlju i daj nam krepost vjere, da milou Bojom vrsto drimo za istinu sve to je Bog
objavio i to nam predlae po svojoj Crkvi vjerovati, ne zato to bi bismo naravskim razumom
spoznali istinitost objave, ve zato to nam je to objavio Bog koji ne moe prevariti niti biti
prevaren. Daj nam krepost ufanja, da po zaslugama Isusa Krista i radi Boje dobrote,
svemogunosti i vjenosti oekujemo vjeni ivot i sve potrebne milosti koje je Bog obeao onima
koji ine dobro. Daj nam krepost ljubavi, da ljubimo Boga najvie radi njega samoga, a blinjega i
samog sebe poradi Boga. Amen!

Due Sveti lijei nae rane

Sv. Ante Padovanski

Due Sveti koji si ljubav Oca i Sina, udostoj se pokriti svojom ljubavlju mnoinu naih
grijeha. Tebi neka je as i slava u vijeke vjekova. Ponizno te molimo, Due Sveti, da poput
plemenitog Samaritanca izlije lijek svoga milosra na rane nae due. Zavij ih zavojima svoje
milosti, stavi na duh u sedlo posluha, povedi nas u zaklon obraenja, povjeri nas strai skruenosti
duha, da dugo ostanemo pod tvojom skrbi da bismo uz zalog istinske pokore zadobili izgubljeno
spasenje. A nakon to ga opet dobijemo, uini da imamo snage vratiti se putu koji vodi tebi, a s
kojega smo skrenuli. Uz tvoju pomo ti koji s Ocem i Sinom ivi i kraljuje jedini Bog u vijeke
vjekova. Amen.

Due Sveti svojom ljubavlju pokrij nae grijehe

Sv. Ante Padovanski

Due Sveti koji si ljubav Oca i Sina udostoj se pokriti svojom ljubavlju mnotvo naih
grijeha. Ognju ljubavi sii na svakoga od nas i uini da na jezik uzmogne ispovjediti grijehe pa da,
priznavajui ih bez ikakvog prikrivanja zavrijedimo ivot nebeski te da s anelima pjevamo vjenu
hvalu. tebi neka je ast i salva u vijeke vjekova. Amen.

Duh Sveti i poljubac

Sv. Geltruda

O Due Sveti, ljubavi, Ti si slatki poljubac presvetog Trojstva, koji sjedinjuje Oca i Sina. Ti
si onaj blagoslovljeni poljubac kojim je Bog poljubio ovjeanstvo po Isusu Kristu. O preslatki
poljupe, tvoj vez neka ne ostavi mene zrnce praine, tvoji zagrljaji neka me obuhvate da bi postala
jedno s Bogom. Daj da kuam tvoje slasti ivuu Boe i dopusti mi da se potpuno s tobom sjedinim.
Ti si moje bogatstvo, nita drugo na nebu i na zemlji ne sanjam, ne elim i ne nadam se.

Due Sveti, Ti si nagrada svetaca

Sv. Marija Magdalena de Pazzi

Doi Due Sveti, doi Oevo sjedinjenje, naslado Rijei, slavo anela. Due istine, ti si
nagrada svetaca, svjetlo u tami, bogatstvo siromaha, blago onih koji ljube, zasienje ogladnjelih,

462
utjeho hodoasnika. Doi Due Sveti odmore, radosti i hrano naih dua. Doi Due koji potie
svaku istu misao, lahore svake utjehe, saetku svake jasnoe. Doi Due Sveti i iskorijeni sve to
sprjeava da budem potpuno tvoja. Amen.

Duh Sveti i cjelovito predanje

Sv. Ivan Eudes

Due Sveti potpuno se predajem tebi. Zagospodari potpuno mojom duom vodi me u svakom
mom djelovanju i daj da ivim kao pravo Boje dijete, kao zdravi ud Isusa Krista i kao osoba koja
je roena od tebe, tebi potpuno pripada i koju ti dokraja posjeduje, potie i vodi. Amen.

Duh Sveti i nada

Sv. imun

Doi Due Sveti, doi svjetlo istine, doi vjeni ivote, doi skriveno otajstvo, doi
bezimeno blago, doi neizreciva stvarnosti, doi osobo koja izmie ljudskom shvaanju, doi
besmrtna radosti, doi istinska nado svih spaenika, doi uskrsnue mrtvih, doi Ti kojega je moja
siromana dua eljela i eli, doi ljubitelju samoe meni samotnjaku koji kao to vidi je sam, doi
Ti koji si postao moja enja, Ti koji si uinio da te udim, Ti kojega ljudsko srce me moe ne
eljeti. Doi moj udahu i ivote moj, doi utjeho moje bijede, doi moja radosti i slavo moja, moja
vjena slasti. Zahvaljujem Ti jer si bez pomijeanosti i promijene postao samnom jedan duh, te iako
si Bog iznad svih stvari postao si za mene sve u svim stvarima.
Due Sveti izlijei nas! Neizreciva hrano besplatno darovana, svijetli platu koji pokriva i
titi, Ti isti od svake mrlje moi koja iscrpljuje avle, danu bez zalaza, daru koji nikome nije
odbijen. Due Sveti izlijei nas, Ti sveprisutno djelovanje, svakodnevna duhovna obnovo, udijele u
Bojoj svetosti, jako svijetlo u kome se vidi Bog, krila Boje ljubavi koja uzdiu u visoko, Ti
objavo otajstava vjere, slobodo od svake ispraznosti, drugovanje svetosti djece Boje, nutarnji
ukrasu vjernika, utjeho prisnosti s Bogom, doi! Amen.

Duh Sveti i srce

Sv.Pavao od Kria

O Due Sveti, due beskrajnog svijetla, beskrajne slasti, doi u moje srce! Doi beskrajno
dobro, doi beskrajna ljubavi! Doi sami istiniti Boe s Ocem i Sinom! Doi beskrajna ljubavi,
boravi u ovom siromanom raskajanom srcu! Doi ljubavi moja, i slasti moja! O svjetlo moje, o
ivote moj, o utjeho moja, o blago moje, o bogatstvo moje, o moje istinsko dobro, o moja jedina
nado, o Boe moj, o sve moje! Doi uzdiem umirui od ljubavi, doi ne mogu vie trpjeti muku da
te ne ljubim! Doi i saezi me sve do sri mojih kostiju! Amen.

Duh Sveti i preobraenje

Sv. Robert Bellarmino

Due Sveti, kad ti, boanska vatro, dolazei s visina poinje zapaljivati ljudsko srce strasti
odmah slabe i gube njihovu snagu. O blaena vatro koja ne izgara nego prosvjetljuje, a ako
izgara saie zla duhovna stanja due da se ivot ne bi ugasio. Tko e me obaviti ovim
plamenom? Vatrom koja me isti, koja iz mog duha odstranjuje tamu i mrak krive savjesti svijetlom
istinske mudrosti koja preobraava u goruu ljubav hladnou lijenosti. Tvoj plamen ne doputa
mom srcu da otvrdne nego ga svojim toplinom uvijek ini gipkim, poslunim i pobonim. Neka me
on oslobodi od tekog tereta zemaljskih zabrinutosti i svjetovnih elja i neka na krilima svete
kontemplacije koja hrani i umnaa ljubav nosi moje srce toliko u visinu da mogu ponoviti s
prorokom: Razveseli duu sluge svoga , Gospodine, jer tebi duu uzdiem! (Ps 86.4). Amen.

463
 Duh Sveti i poetak
Sv.Bazilije Veliki

Due Sveti, Due dobrote doi! U tebi ljepota prvotne slika zasja u dui, po tebi strasti slabe,
po tebi se avli odgone, u tebi se oprataju grijesi, ti dijeli darove i karizme, po tebi se uzdiu srca,
ti vodi slabe za ruku. Due Sveti, Due dobrote doi! U tebi napredni postaju savreni, po tebi svi
imaju dostatnu milost u tebi je svetost mogua, po tebi se ostvaruje sud Kristov, u tebi se dogaa
uskrsnue duhovno, po tebi dua postaje hramom Bojim. Due Sveti, Due dobrote doi! Amen.

Duh Sveti i stvorenja

Sv. Albert Veliki

Gospodine Isuse, koji si se vratio Ocu poalji nam Duha Svetoga tjeitelja koji se bori u
nama, ukazujui na grijehe prisutne u svijetu a koje grijeh skriva, i ini da istinska pravednost i
krajnji sud iziu na vidjelo. Poalji tvoj Duh ljubavi da se svijet zapali, tvoj Duh istine da bi svijetu
dao savjet, tvoj Duh punine da se svijet ostvari, tvoj Duh obraenja da se svijet vrati Ocu koji
sjedinjuje u sebi sva stvorenja. Amen.

Plamen Duha Svetoga

Sv. Efrem Sirac

Hvala ti Gospodine Isuse za plamen i Duh u krilu tvoje Majke Marije, plamen i Duh tvoga
krtenja na Jordanu, vatru i Duha Svetoga u kaleu i kruhu. U tvome Kruhu je skriven Duh koji se
ne jede. U tvome vinu prisutna je vatra koja se m moe piti. Duh je tvome Kruhu, Vatra u tvome
vinu, najudesnije otajstvo koje su nau usne ikada okusile.

Duh Sveti i Kraljica

Don. Jakov Alberione

O Due Sveti po zagovoru Marije kraljice Duhova izlijei moj razum od nepromiljenosti,
neznanja, zaborava, tvrdoe, predrasuda, zabluda, zastranjenja i daj da u svemu vidi Isusa Krista,
Mudrost. Ozdravi moje osjeaje od ravnodunosti, nepovjerenja, zlih sklonosti, strasti, alosti, daj
da imam pravedne i dobre osjeaje i sklonosti u svemu u Isusu Kristu ivotu. Ozdravi moju volju
od bezvoljnosti, olakosti, nepostojanosti, lijenosti, protivljenja i zli navika i daj da zaivi u meni
Isus Krist Put, i nova ljubav prema onome to ljubi Isus i prema Isusu Kristu samome. Boanski
uzdigni moj razum darom Razuma, mudrost darom Mudrosti, znanje darom Znanja , razboritost
darom Svijeta, pravednost darom Pobonosti, jakost darom Jakosti i umjerenost darom Straha
Bojega. Amen.

Duh Sveti i svetost

Sv.Augustin

Due Sveti uzdii u meni, da mislim na svete stvari. Potakni me da ljubim svete stvari,
zavedi me da traim, ojaaj me da gledam na njih, titi me da vie ih ne izgubim. Doi Due Sveti
koji u nekima ini udesa, u drugima navijeta istinu, u nekima uva djevianstvo, u drugima
uva branu stidljivost. Doi Due Sveti koji ini neto u nekim svecima a drugo u drugima, a
svakome doputa da ostvare djelo i daje da ive. Amen.

464
 Duh Sveti i snaga
Papa Pavao VI

Due Sveti izvorna snago u svemiru obnovi tvoja udesa! Ti sveopa prisutnosti, skladu
vremena spasenja, Boji poticaju u nutrinama, Ti otajstveni kao to je to ljubav, desnice Oeva,
energijo koja iz kria izlazi obnovi tvoja udesa! Due Sveti pomazanje milosti, budioe
pozaspalih snaga, sjedinjenje s Kristom, duhovni odmoru pravednika, mjero kranske zrelosti,
snago neosvojiva obnovi tvoja udesa!

Due Sveti blago Boje i blago due

Ivan Ruysbroeck

O Due Sveti Ti si blago boje i blago due, veza ljubavi koja obuhvaa i proima sve
duhove sabrane u jedinstvo radosti i slasti. Ti si ljubav koja razdire i kojom izgaraju oni koji
ljubljeni. Ti si Boji prst koji je stvorio svemir i razdijelio sve svoje nadnaravne milosti svima koji
su se tebi obratili. Ti si ocean bez granica iz kojega proizlazi svako dobro i gdje svako dobro ostaje.
Ti si svijetlo sunce koje sja i iri svoju toplinu u zenitu due koji privlai razum. Ti si ivi izvor
neprekidni koji iz nutrine prema vani tee u sedam glavnih rijeka. Ti si onaj koji daje sedam darova
koji ine kraljevstvo due plodno svim krepostima. Amen.

Duh Sveti i nae slabosti

Sv. Izidor Seviljski

Pred tobom Due Sveti osjeamo sav teret naih slabosti ali smo ipak svi sabrani u tvoje ime, doi i
pomozi nam, sii u naa srca, pokai nam put koji trebamo slijediti, uini Ti sam u nama ono to
trai od nas. Ti sam nadahnjuj i vodi nae odluke jer samo Ti sa Ocem i njegovim Sinom nosi tako
sveto i slavno ime. Ti koji ljubi red i mir ne dopusti da povrjeujemo pravednost, da zalutamo u
neznanju, da sudimo birajui po ljudskim simpatijama, da nas uvjetuju osobe ili slube.
Due Sveti privuci nas sebi darom svoje milosti da budemo jedno s tobom te se ni u emu ne
udaljimo od istine. Uini da mi sabrani u tvoje sveto ime znamo kontemplirati dobrotu skupa s
odlunou tako da sve inimo u skladu s tobom isekujui da nam po vjernom vrenju dunosti
bude u budunosti darovan vjeni ivot. Amen.

Due Sveti Posvetitelju

Bl. Jelena Guerra

Doi Due Sveti, doi vjena ljubavi koji obnavlja tvojim posvetnim djelom lice zemlje,
doi jer svijet prepun nasilja i besmislica ne moe biti obnovljen nego po tvojoj beskrajnoj mudrosti
i svemoguom kreposti. Doi najie svjetlo i prosvijetli one koji upravljaju narodima da ih vode u
duhu Evanelja kako bi djelovali svi za ope dobro. Doi Due Sveti i obnovi svijet.
O obeani i ueni Utjeitelju, Due Sveti koji proizlazi od Oca i Sina koji si usliao
jednodunu molitvu Isusovih uenika bratski sabranih u Cenakulu i siao na Crkvu koje se raala
zapali ponovno, molimo te tvoj Boanski plamen u srcima ljudi. Neka tvoja svjetlost zasja do na
kraj zemlje i sjedini bratske Crkve. Amen.

Duh Sveti i pobonost

Bl. Jelena Guerra

Isuse poalji svoga Svetoga Duha neka On prome moju duu, neka je zapali i posveti da
vie ne ivim nego u Duhu Svetome, da tako nalikujem na tebe koji si od jaslica do kria inio i
trpio voen jedino Ljubavlju. to bi mi moj Isuse koristilo zajednitvo s tobom bez zajednitva sa
tvojim Svetim Duhom? Zato te molim i ponavljam izli tvoga Duha, udijeli mi ga kao svijetlo koje

465
obasjava, kao uitelja koji poduava, kao vou koji upravlja, kao izvor koji gasi e, isti i
oplouje, kao pratilac na putu i utjeha, kao vez koji me utvruje uvijek u tvome prijateljstvu.
Doi Due Sveti koji si promijenio hladna i plaljiva srca u srca zapljena ljubavlju puna svete
odvanosti, uini u meni to si uinio na dan Pedesetnice, prosvijetli, zapali, ojaaj ovu duu i
osposobi je da uzvrati svome Bogu ljubav za ljubav. Neka se ta ljubav sastoji u svetim djelima i
trajnom umiranju sebi u iskrenoj poniznosti, gorljivoj pobonosti i velikodunoj rtvi. Amen.

Ponovno raanje
Bl. Jelena Guerra

Gospodine Isuse molim te udijeli tvoga Svetoga Duha mojoj dui, ponovno me krsti u tvojoj
krvi, pridrui me euharistiskoj rtvi, obogati me uvijek novim veim milostima pogotovu uli mi dar
iskrene i ustrajne molitve. Daj mi novo srce oieno tvojom ljubavlju da moja osjeaji iako
siromani tebi budu po volji. Pohodi Gospodine ovo siromano srce i preobrazi ga u izabranu
posudu. Potvrdi moje nakane kako ne bi bile iskrivljene i odve ljudske i daj da moja djela budu po
tvojoj volji. Uini da nalikujem na tebe po strpljenju da mi postane milo s tobom raditi i trpjeti . Daj
Gospodine da govorim oslukujui tvoga Svetoga Duha da te tako slave moje rijei i budu na
duhovnu korist blinjemu. Tebi predajem cijelo moje bie da ga Ti tvojim Duhom oblikuje,
obnovi, preobrazi i potpuno sebi suoblii.
Molim te Isuse da se ponovno rodim, da se rodim odozgo, molim te ponovno me krsti i
obnovi u tvom Svetom Duhu. Neka samo On nadahnjuje moje misli, ptie moju volju, bude centar
mojih osjeaja, vodi moje rijei, podupire moju nadu, potie moja djela i bude njihov cilj i prijatelj
moga srca, moj ivotni pratilac, moja utjeha u smrti i blago u vjenostiNeka moj ivot bude
trajno raanje i rast u Duhu Svetome. Amen.

Slatki goste due

Bl. Jelena Guerra

O Due Sveti slatki goste due ulij u nas, molimo te, blistave zrake svoga svijetla da shvatimo
uzvienu i utjenu istinu tvog boravka u nama. Daj da budemo duboko svjesni da Ti uistinu boravi
u nama, i jo vie daj da osjetimo tvoju prisutnost za vrijeme molitve budui da imamo milost da
molimo s tobom nae na alost hladne i rastresene molitve. Sjedini s njima neizrecive uzdahe tvoje
ljubavi. O Boanski due probudi nas iz nae pospanosti i pomozi nam da znamo vrednovati tolike
milosti i na njih odgovoriti.
A gdje da idem moj Boe ako se udaljim od tvoga Duha? Zar nije tvoj Duh odmor u
naporima, utjeha u plau i najbolji tjeitelj u najbolji tjeitelj u mukama? Ti si Due Sveti rekao da
onim koji Boga ljube sve se na dobro okree. Oivi moju vjeru pa da vjerujem u ova utjena
obeanja koje bude nadu. Ne molim da me oslobodi od patnji nego da patnje pretvori u vjebanje
u istinskim krepostima i rast u svetoj ljubavi. Slatki goste due daj da osjetim tvoju dobrohotnu
prisutnost jer si obeao da e biti sa tvojom vjernom slukinjom kada trpi. Molim te za mirnu
strpljivost i jakost da trpim bez grijeha, bez tualjki, bez potitenosti duha nego u vedrom miru i sa
zaslugom, ekajui u vrstom povjerenju utjene uinke tvoje dobrote, da se odmorim pod tvojim
krilima i u tvoje ruke poloim svoj duh, svoje tijelo i sve svoje kako bi se na meni uvijek vrila
tvoja sveta volja.
O Due Sveti, vjena ljubavi, slatki prijatelju i goste due doi, doi u mene i ulij tvoju
snagu svim mojim moima, upali svojom ljubavlju moje srce, doi boravi u meni i ne dopusti da
grijeh, nepostojanost i lijenost me odvoje od tebe koji si slatki gost due. elim da Ti to bude za
mene da bi i ja mogao biti tvoj gost u Nebu i tako uroniti u ponor tvoje ljubavi s tobom Due Sveti,
Ocem i Sinom za svu vjenost. Amen.

466
 Pohod Cenakulu
Bl. Jelena Guerra

O Due Sveti, vjena ljubavi, Tjeitelju vjernih Kristovih prijatelja koji su ponizni i
siromana srca, usuujem se i ja hodoastiti u jeruzalemski Cenakul gdje divno ti prve vjernike
ispuni puninom milosti i darova. Klanjam ti se, zahvaljujem ti, elim te u sebi i molim da po
otajstvu Pedesetnice izlije i na mene i na sve one koji su samnom duhovno sabrani u Cenakulu. O
Due Svetosti ispuni nas tvojom milou i udostoj se duboko nas preobraziti i obratiti kao to si to
uinio s apostolima. O blaena Djevice Marijo ti koja si u Cenakulu bila Majka i uiteljica Isusovim
uenicima budi i meni Majka i uiteljica i daj da u ovim danima mognem djelatno rasti u Duhu. A vi
uenici Kristovi koji ste prvi obavljali duhovnu obnovu molite za mene.
Neka plamen Cenakula bude upaljen u mome srce i trajno gori do vjenom Vazama. Doi
Due Sveti po tebi sve bolje i bolje upoznajemo mo, dobrotu, milosre Nebeskog Oca i savrenu
ljubav koja nas s njime vezuje. Doi Due beskrajne moi i kreposti koji si izveo neizrecivo
otajstvo Utjelovljenja, doi i pohodi na duh i daj da dublje upoznamo Sina Bojega koji je po tebi
za nas spasenje postao Sinom ovjenijim. Doi dahu ivota i uini da smrtnici uistinu vjeruju da si
Duh Oca i Sina.
Doi boanska Ljubavi od koje proizlazi misionarski duh koji oblikuje istinske apostole,
doi i zapali tvoj plamen u srcima i poalji ih spaavati due po cijeloj zemlji. Doi Due Sveti kao
to si doao u Cenakul gdje si se pokazao u obliku jezika, doi oisti nae srce, na jezik da bi na
govor bio uvijek svet i usmjeren na izgradnju tvoga kraljevstva i na dobro blinjega. Amen.

Molitva za plodove Duha Svetoga

Bl. Jelena Guerra

Due Sveti, beskrajno svjetlo, istino, ljubavi i dobroto koji boravi u nama kao slatki Gost due
daj da budemo sposobni donijeti plodove svetosti, molimo te ulij u nae due svoj ivot. Doi, o
doi Due Sveti! Doi dahu ivota, boanski plamenu i daj da ivei po Duhu donosimo plodove
ljubavi, radosti, mira, strpljivosti, dobrohotnosti, dobrote, izdrljivosti, blagosti, vjernosti, ednosti,
uzdrljivosti i istoe. Doi, o doi Due Sveti! Doi dahu ivota, boanski plamenu i uvije nas
vodi i upravljaj nama.
Neka vjera bude Ljubav koja vjeruje, neka nada bude ljubav koja isekuje, neka klanjanje bude
ljubav koja se baca na koljena, neka molitva bude ljubav koja te susree, neka napor bude ljubav
koja ini, neka mrtvljenje bude ljubav koja se rtvuje. Neka samo ljubav vodi nae misli, rijei i
djela. O Boe koji si svojoj Crkvi dao udio u nebeskim dobrima uvaj dar svoje ljubavi da bude
uvijek djelatna u nama snaga tvoga Duha. Po Kristu naem Gospodinu. Amen.

Molitva za sedam darova Duha Svetoga

Bl. Jelena Guerra

Doi Due Sveti, Due Mudrosti, daj da kuamo slast Boje Rijei, njenost njegove ljubavi i
beskrajni mir koji dolazi u nau duu kao odgovorimo na Boji poziv. Doi Due Sveti, Due
Razuma, daj da znamo gledati na ivot i u njemu otkriti tvoju prisutnost Ljubavi koja nas poziva da
ljubimo. Doi Due Sveti, Due Znanja, uini nas sposobnima slijediti Isusa na putu ivota koji
nam je objavljen i koji nam predlae Boja rije dan za danom. Doi Due Sveti, Due Jakosti,
ojaaj nau vjeru, daj da nae srce postane blago i spremno u oslukivanju volje Boje.
Doi Due Sveti, Due Savjeta, nadahni nam to trebamo traiti od Gospodina i daj da se
ponaamo dosljedno dostojanstvu poziva na koji smo pozvani. Doi Due Sveti, Due Pobonosti,
oblikuj u nama svijest da smo ljubljena djeca Oeva stvoreni na sliku njegova Sina Isusa i ispunjeni
radou Duha Posvetitelja. Doi Due Sveti, Due Straha Bojega, kraljuj nad naom voljom i daj
nam osjeaj da hodimo u tvojoj prisutnosti u radosti velikodunog i besplatnog sluenja. Amen.

467
 Krunica Duhu Svetome za isprositi njegovih sedam darova
Bl. Jelena Guerra

1. Doi Due Sveti, Due Mudrosti, odvoji nas od zemaljskih stvari i ulij u nae due ljubav i
slast prema nebeskim stvarima. Oe sveti, u ime Isusovo poalji svoga Duha Svetoga da obnovi
svijet! (zaziv se ponavlja 7 puta iza svih 7 dijelova krunice).
2. Doi Due Sveti, Due Razuma, obasjaj na duh svjetlom vjene istine i obogati svetim
mislima.
3. Doi Due Sveti, Due Znanja, budi ti Uitelj naih dua i pomozi nam da ivimo tvoje
naputke.
4. Doi Due Sveti, Due Savjeta, daj da budemo spremni sluati tvoja nadahnua i vodi nas
putem spasenja.
5. Doi Due Sveti, Due Jakosti, udijeli nam snagu, postojanost i pobjedu u borbama protiv
naih duhovnih neprijatelja.
6. Doi Due Sveti, Due Pobonosti, doi i boravi u naem srcu, zagospodari njime i posveti
sve njegove osjeaje.
7. Doi Due Sveti, Due Straha Bojega, kraljuj nad naom voljom i daj da budemo uvijek
spremni radije bilo to trpjeti nego li sagrijeiti.
Zazivi Mariji: O Preista Djevice Marijo koja si u svom Bezgrenom zaeu oblikovana od
Duha Svetoga i postala izabrano svetohranite boanstva, moli za nas da boanski Tjeitelj brzo
doi i obnovi lice zemlje. Zdravo Marijo
O preista Djevice Marijo koja si u otajstvu Utjelovljenja po Duhu Svetome postala istinskom
Majkom Bojom moli za nas da boanski Tjeitelj brzo doi i obnovi lice zemlje. Zdravo Marijo
O preista Djevice Marijo koja si u molitvi skupa sa apostolima u Cenakulu bila do kraja
ispunjena Duhom Svetim , moli za nas da boanski Tjeitelj brzo doi i obnovi lice zemlje. Zdravo
Marijo
Pomolimo se: Neka doe tvoj Duh Gospodine i preobrazi nau nutrinu svojim darovima, neka
stvori u nama novo srce da moemo biti po tvom ukusu i suobliiti se tvojoj volji. Po Kristu
Gospodinu naemu Amen.

in posvete Duhu Svetome

Bl. Jelena Guerra

Due Sveti, Boji Due koji si s obiljem svog svijetla i darova siao na prvu zajednicu sabranu na
dan Pedesetnice u dvorani Cenakula evo nas pred tobom i molimo da obnovi u nama ono to si
uinio u onaj dan. Da bi se to dogodilo mi ti se posveujemo i prikazujemo ti na duh, nau volju i
nae srce. Otkupiteljsko djelo Isusa Krista, utjelovljene Rijei koje je On uinio iznad svega po
svojoj Muci i smrti e htio povjeriti svojoj Crkvi Ti si Due Sveti dovrio na dan Pedestenice koji
neprestano traje.
Da bi u nama Tvoje djelo bilo sve jae i plodonosnije i da bi ovaj dio tvoje Crkve ivio u trajnom
napretku tebi se bez pridraja potpuno posveujemo i predajemo. Tvoje svijetlo neka obasja na
razum da uvijek traim istinu i neka nas ne zavedu lani proroci, tvoja milost neka ojaa nau volju
e uini je sposobnom oduprijeti se avolskim zasjedama i pokvarenostima, tvoji darovi neka nas
preobraze u apostole koji svjedoe rijeima i djelima.
O Boanski Due obnovi i za nas udesa svoje milosti koja su se dogodila u prvoj kranskoj
zajednici kod tvog dolaska i daj da ivimo u tebi i vodimo Kristu i Crkvi sve due koje susreemo te
tako doprinesemo divnom planu spasenja ljudskog roda koji je na dan Pedesetnice dao prve udesne
plodove. Amen.

468
 MOLITVE PRESVETOM TROJSTVU

O Presveto Trojstvo, uzvieni Boe

Sv. Albert Veliki

O Presveto Trojstvo, uzvieni Boe veoma blagi i dobrotvorni Oe, Sine i Due Sveti, Boe
jedini uzdam se u vas. Puite me, upravljate samnom, podrite me. Oe, svojom beskrajnom moi
smiri u sebi moje pamenje i ispuni ga svetim boanskim mislima. Sine svojim vjenom mudrou
rasvijetli moj razum, daj da spoznam tvoje uzviene istine i moju bijedu. Due Sveti koji si Oeva i
Sinova ljubav, svojom neshvatljivom dobrotom prenesi moju volju u sebe i zapali je neugasivim
ognjem nesebine ljubavi. Zato ne mogu o preljupko Trojstvo, zato te ne mogu slaviti i ljubiti
tako savreno kao tvoji aneli i sveti i Nebu? Ah barem Gospodine slavim koliko mogu tvoju
mudru i dobrohotnu vrhovnu mo.
Moj Gospodine i moj Boe, izvore i svretku moj, Ti si neshvatljivo jednostavna bit,
savreno mirovanje neogranieno ljupka, ponore slatkoe i uivanja, moje ljubljeno svijetlo i
potpuna sreo moje due, oceanu neizrecive radosti, savrena punino svakog dobra, moj Bog i sve
moje, to mi je jo potrebno kada Vas imam. Vi ste moje jedino i nepromjenjivo dobro. Moram
samo Vas traiti. Ne traim i ne elim nego samo Vas Presveta Trojice. Gospodine kucam, otvori
mi. Otvorite siroetu koje Vas zaklinje. Uronite me u ponor svog boanstva. Uinite me jednim
duhom sa Sobom, da mogu unutar sebe uivati Vae radosti. Amen.

Presvetome Trojstvu za sjedinjenje u ljubavi

Sv.Gertruda

Presveto Trojstvo, Oe Sine i Due Sveti, tvoja boanska svemogunost neka me vodi i
upravlja, tvoja Boanska mudrost neka me poui i prosvijetli, tvoja boanska dobrota neka mi
pomogne i usavri moju vjeru da bih mogla uzvratiti Tebi savrenom vjerom bez mrlje u trenutku
smrti. Oe nebeski udostoj se pripremiti moju duu za vjenu svadbu tvoga Sina. Isuse Kriste, Sine
Boga ivoga, daj da te ljubim svom duom i svim mojim snagama jer Ti si moj Gospodin i Bog
moj. Due Sveti Tjeitelju, sjedini zauvijek moje srce s Isusom u ono zajednitvo ljubavi kojim
sjedinjuje Oca i Sina. Amen.

O Trojstvo, slatka ljubavi

Sv. Katarina Sijenska

O Mono i vjeno Trojstvo, najslaa neizreciva Ljubavi, ija due se ne bi upalila pored
tolike ljubavi? Koje bi srce moglo braniti se da se ne istroi za Vas? Bezdane nesebine ljubavi, Vi
ste tako estoko povezani uza svoja stvorenja da izgleda kako ne moete ivjeti bez njih! A ipak
Presveta Trojice Vi ste na Bog! Nismo vam nikako potrebni. Nae dobro ne dodaje nita Vaoj
veliini jer ste nepromjenjivi. nae zlo ne moe Vam uzrokovati nikakvu tetu jer ste uzviena i
vjena Dobrota. to Vas dakle, potie na toliko milosre! Ljubav, jer Vi nemate nikakve obaveze
prema nama, nita od nas ne trebate.
Ljubav Vas je natjerala i jo Vas tjera da budete milosrdni svojim stvorenjima obasipajui ih
beskrajnim milostima i darovima bez mjere. Dobro iznad svake dobrote, dao si sam svoga jedinog
Sina, da ivi s nama, povezan s naim raspadljivim i mranim biem. Ljubav je uzrok tome daru jer
si nas ljubio prije nego li si nas stvorio. Vjena veliino postao si malen da uini ovjeka velikim.
Kamogod se okrenem Presveto Trojstvo nalazim samo oganj Vae bezdan ognja vae nesebine
ljubavi. Amen.

469
 Presveto Trojstvo sii u moju duu
Bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva

Due ljubavi, sii na mene i uini da moj ivot iarava Isusa Krista, da on u meni moe
obnoviti sve svoje otajstvo. To vjeni Oe nagni se nad ovim malim stvorenjem, osjeni ga sjenom
Duha Svetoga i u njemu gledaju jedino tvoga ljubljenoga Sina u kojem ima svu milinu. O moja
Presveta Trojice, sve moje, moje blaenstvo, beskonanosti u kojoj se gubim predajem se vama kao
dar. Siite u moju duu da se izgubim u vama u isekivanju da doem gledati u vaem svjetlu
ponor vaih veliina. Amen.

Klanjam ti se Presveto Trojstvo

Bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva

O moj Boe, Trojstvo kojemu se klanjam, pomozi mi potpuno zaboraviti sebe da se

smjestim u Tebi, nepomina i mirna, kao da mi je dua ve u vjenosti!
Neka nita ne pomuti moj mir i ne izvue me iz Tebe, o moj Nepromjenjivi, nego neka me svaki
asak to vie unese u dubinu Tvoje tajne!
Smiri moju duu, uini je svojim nebom, svojim dragim boravitem i mjestom svoga odmora da te
nikad tu ne ostavim samoga, ve da budem itava, posve budne vjere, potpuna klanjateljica, itava
predana tvome stvaralakom inu.
O moj dragi Kriste, raspeti iz ljubavi, htjela bih biti zarunica tvoga srca, htjela bih te
proslaviti, htjela bih te voljeti i umrijeti za Tebe, no osjeam svoju slabost. Molim Te da me
zaogrne sobom, poistovjeti moju duu sa svim pokretima svoje due, da me zaroni u sebe,
zamijeni u meni, tako da moja dua bude samo odsjev Tvoga ivota. Doi u mene kao klanjalac,
otkupitelj i spasitelj.
O vjena Rijei, izraze moga Boga, hou da mi ivot proe Tebe sluajui, hou biti posve
pouljiva da nauim sve od tebe. Zatim hou u svim noima, svim prazninama, svim nemoima
upirati oi u Tebe i ostati u Tvojoj velikoj svjetlosti. O zvijezdo moja predraga, zaaraj me da ne
mogu vie napustiti Tvoje obasjavanje.
O vatro to izjeda, Due ljubavi, sii na mene da se u mojoj dui ostvari kao utjelovljenje
Rijei, da joj k tome budem ovjetvo u kome obnavlja svu svoju tajnu.
O Oe, i Ti pogledaj na svoj siromani maleni stvor, zakloni ga svojom sjenom, vidi u njem
svoga Ljubljenoga koji Ti se sasvim svia.
O moja Trojice, moje sve, moja sreo, beskrajna samoo, neizmjernosti u kojoj se gubim.
Predajem se Vama do kraja, sakrijte se u meni, da se ja sakrijem u Vama i oekujem odlazak te
promatram u Vaoj svjetlosti bezdan vae veliine.

Novo roenje
Sv.Gertruda

Oe sveti Ti si me po Tvome Sinu Isus Kristu u Duhu Svetome po vodi rodio na novi ivot.
Udjeli mi Gospodine potpuno oprotenje od svih mojih grijeha i dar Duha Svetoga za ivot vjeni.
Isus sunce pravde obuci me u Tebe da mogu uvijek ivjeti vrei tvoju svetu volju. Isuse sunce bez
zalaska upali u mom srcu ivi oganj tvoje beskrajne ljubavi. Pomozi mi, Gospodine moj i Boe moj
da uvam neokaljanu i besprijekornu bijelu haljinu moga krtenja. Tako, da kada me bude pozvao
sebi, imam na dar ivot vjeni, radost bez kraja i ar gledanja tvog boanskog lica. Amen.

in prikazanja milosrdnoj ljubavi

Sv. Terezija od Djeteta Isusa

O moj Boe, Presveto Trojstvo! elim te ljubiti i iriti ljubav prema tebi, raditi za proslavu
Svete Crkve spaavajui due koje su na zemlji i oslobaajui one koje trpe u istilitu. elim

470
savreno ispuniti tvoju volju i postii stupanj slave koju si mi pripravio u svom kraljevstvu; jednom
rijeju, elim postati svetica, ali osjeam svoju nemo i molim te, o moj Boe, da ti bude moja
svetost!
Budui da si me ti ljubio toliko da si mi dao svoga jedinog Sina da mi bude Spasitelj i
Zarunik, beskrajno bogatstvo njegovih zasluga pripada meni: ja ti ga prinosim u srei, molei te da
gleda na me samo kroz Lice Isusovo i u njegovu Srcu koje gori od ljubavi.
Prikazujem ti takoer sve zasluge svetaca (koji su na nebu i na zemlji), njihove ine ljubavi
kao i ine ljubavi svetih anela. Napokon ti, Presveto Trojstvo, prikazujem ljubav i zasluge Blaene
Djevice, moje ljubljene Majke. Njoj povjeravam svoju rtvu molei je da je donese pred tebe.
Njezin boanski Sin, moj ljubljeni Zarunik, rekao nam je u dane svoga smrtnog ivota: "Sve to
zamolite moga Oca u moje ime, dat e vam." Uvjerena sam dakle da e usliati moje elje; znam, o
moj Boe, ovo: to nam vie eli dati, to nam veu elju ulijeva. Osjeam u svom srcu neizmjerne
elje i s pouzdanjem te molim da doe i zaposjedne moju duu. Ah, ne mogu primati svetu priest
toliko puta koliko elim, ali, Gospodine, nisi li ti svemogu?... Ostani u meni kao u svetohranitu,
ne udaljuj se nikada od svoje male hostije... Htjela bih te tjeiti to su ti zli ljudi nezahvalni; molim
te da mi oduzme slobodu da inim to ti se ne svia; ako u slabosti katkada padnem, neka odmah
tvoj boanski pogled oisti moju duu unitavajui sve moje nesavrenosti, kao vatra to svaku stvar
pretvara u sebe...
Zahvaljujem ti, moj Boe, za sve milosti koje si mi udijelio, osobito to si uinio da proem
kroz kunju patnje. S radou u te promatrati u posljednji dan nosei ezlo kria; budui da si se
udostojao dati mi u dio ovaj kri, tako dragocjen, nadam se da u ti biti slina u nebu i vidjeti kako
na mom proslavljenom tijelu blistaju sveti znakovi tvoje Muke...Poslije zemaljskog progonstva
nadam se da u uivati u tebi u vjenoj Domovini, ali ja ne elim skupljati zasluge za nebo, hou
raditi samo za tvoju ljubav, s jednim ciljem da tebe razveselim, da tjeim tvoje presveto Srce i da
spaavam due koje e te vjeno ljubiti.
Uveer ovoga ivota pojavit u se pred tobom praznih ruku, jer te ne molim, Gospodine, da
broji moja djela. Sva naa pravedna djela imaju mrlje u tvojim oima. Zato hou da se odjenem
tvojom pravednou i da od tvoje Ljubavi primim vjeno posjedovanje tebe samoga. Ne elim
drugoga prijestolja ni druge krune osim tebe, moj Ljubljeni!...
U tvojim oima vrijeme nije nita, jedan jedini dan je kao tisuu godina: ti me dakle moe u
jednom asu pripraviti da se pojavim pred tobom...Da bih ivjela u inu savrene ljubavi, ja se
prikazujem kao rtva paljenica tvojoj Milosrdnoj Ljubavi, molei te da me spaljuje bez prestanka
putajui da mi duu poplavljuju valovi beskrajne njenosti koji su zatvoreni u tebi, i da tako
postanem muenica tvoje ljubavi, o moj Boe!...
Neka to muenitvo, poto me pripravi da se pojavim pred tobom, uini napokon da umrem i
da se moja dua nezaustavno vine u vjeni zagrljaj tvoje Milosrdne Ljubavi...Hou, o moj Ljubljeni,
da ti pri svakom kucaju svoga srca obnovim ovo prikazanje bezbroj puta sve do asa kad sjene
ieznu a ja ti budem mogla ponavljati svoju ljubav u vjenom gledanju licem u lice!...

Poklonstvena molitva
Bl. Franjo i Bl.Jacinta, fatimski vidioci molitvu su nauili od Anela

Moj Boe, ja vjerujem u te, klanjam ti se, ufam se u te i ljubim te! Molim te da oprosti onima koji
ne vjeruju u tebe, koji ti se ne klanjaju , koji se ne ufaju u tebe i koji te ne ljube! Presveto Trojstvo,
Oe Sine i Due Sveti ponizno te molim i prikazujem Ti predragocijeno tijelo, krv, duu i boanstvo
Isusa Krista koji je prisutan u svim svetohranitima irom svijeta, kao naknadu za sve uvrede,
svetogra i nemarnosti kojima te vrijeaju ljudi. Po neizmjernim zaslugama njegova presvetog Srca
i bezgrenog Srca Marijina molim te obrati jadne grenike!

471
 Istinsko svijetlo
Sv. Augustin

O tri suvjene i jednake osobe, Oe Sine i Due Sveti istiniti Boe koji jedini boravi u
vjenosti u nepristupanom svijetlu, koji si svojim moi stvorio zemlju i koji zemaljsku kuglu
vodi svojom razboritou, Sveti, Sveti, Sveti Gospodine, Boe nad vojskama, strahopotovani i
jaki, pravedni i milosrdni, udesni dostojni hvale i ljupki jedan Boe U tri osobe, jedna si bit, mo,
mudrost i dobrota jedno i nerazdjeljivo Trojstvo zazivam te otvori mi vrata pravednosti da bi kad
proem kroz njih ispovjedio tebe Gospodine.
Zazivam te blaeno i blagoslovljeno Trojstvo, Oe, Sine i Due Sveti, ljubavi, milosti i
darivanju. Zazivam te Roditelju, Roeni i Preporaajui, istinsko svijetlo od svijetla, svjetlo istinito,
izvore, rijeko i napajanje od kojega je sve i za koje je sve i u kojemu je sve, ivui ivote koji
oivljava iva stvorenja, istino Oeva, Sinovljeva i Duha Svetoga, jedna si bit, krepost, dobrota i
blaenstvo od kojega, po kome i u kome je svako blaenstvo. Boe istiniti i vrhovni ivote u kome
sve ivi to istinski blaeno ivi.

Himan slave Trojstvu

Sv. imun

Slava tebi Boe to si nas na poecima dragovoljno stvorio. Slava tebi jer si nas pozvao da
budemo na tvoju ivu sliku i priliku. Slava tebi Gospodine jer si nas obdario slobodom i razumom.
Slava tebi Oe pravedni koji si nas u svojoj ljubavi htio zagrliti. Sava tebi sveti Sine Boji koji si
uzeo nae tijelo da nas spasi. Slava tebi Due Sveti koji si nas obogatio tvojim darovima. Slava tebi
Boe koji si nas doveo do spoznaje tvog boanstva. Slava tebi Gospodine to si nas uinio
prikladnim sredstvima za tvoju slubu. Slava tebi Gospodine koji nas poziva u tvoje sjajno
nebesko boravite. Slava tebi Gospodine koji si nas uinio dostojnima slaviti te skupa sa Anelima.
Neka te salvi svaki jezik Oe, Sine i Due Sveti. Od Raja pa do dubina ponora neka je slavljeno
Presveto Trojstvo. U svim vremenima i od svih stvorenja salva tebi u vijeke vjekova. Amen.

Slavim te u tvojim otajstvima

Sv. Ivan Eudes

O Presveto Trojstvo klanjam ti se i blagoslivljam te. Slavim te u tvojim otajstvima,

sjedinjujem se sa svom ljubavi i svom salvom koje Boanske osobe meusobno iskazuju i
prikazujem Ti svu salvu koji ti Boe ima u samome sebi, skupa sa cijelom Crkvom slavim te i
beskrajno zahvaljujem. Slavimo te zbog tvoje velike slave. O Oe moj kako i koliko se radujem
videi da tvoj Sin i Duh Sveti te ljube i slave od uvijek i za svu vjenost ljubavlju i slavom koji
odgovaraju tvojoj veliini! O jedinoroeni sine Boji kako i koliko klie moja dua videi ljubav i
beskrajnu salvu koju prima od svog Oca i od Duha Svetoga. O Due Sveti, kako i koliko se raduje
moje srce videi slast i radost koju te stalno obasiplju Otac i Sin.
O Presveto Trojstvo koje li radosti, kliktanja i sree za mene znati da ste Vi prepuni
neizrecive slave, nezamislivog blaenstva i beskrajno bezbrojnim neusporedivim blagom i
svjetlou. Posveujem se sav Vama. I kad bih imao u sebi sav stvoreni svijet i ivote svih ljudi i
anela te kad bih imao u pod svojom vlau milijune svjetova bio bih spreman sve to prikazati tebi
na ast. O moj Boe iskai svu svoju mo i beskrajnu dobrotu i potpuno zagospodari samnom i
zaposjedni me da tako postanem tebi posveen i da znam Gospodine potpuno i zauvijek rtvovati
samoga sebe na tvoju istu salvu. Amen.

Slavim te
Sv.Augustin

Slavim te svjetlo moje koje si me prosvijetlilo i ja sam te upoznao. Kako sam te upoznao?
Upoznao sam te kao jedinoga istinitoga i ivoga Boga moga Stvoritelja. Upoznao sam tebe

472
Stvoritelju Neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga, istiniti Boe, svemogui i besmrtni,
nevidljivi i neobuhvatljivi, beskrajni, vjeni i nepristupani, temelju svega stvorenoga vidljivog i
nevidljivog po kome je sve stvoreno i sve opstoji. Upoznao sam tebe vjeni Boe, Oe, Sine i Due
Sveti, tri osobe u jednoj biti, savreno jednostavne i nedjeljive naravi.
Spoznao sam da Otac koji ni od koga ne proizlazi, da Sina proizlazi od Oca i Duh Sveti od njih
obadvojice su bez poetka i bez kraja Jedan i Trojstveni Bog stvoritelj svih vidljivih i nevidljivih,
materijalnih i duhovnih stvari. Upoznao sam tebe i slavim te Neroeni Oe, Jedinoroeni Sine i tebe
Due Sveti Tjeitelju, nedjeljivo Trojstvo u tri jednake, istobitne i vjene osobe. Trojstvo u
Jedinstvu i Jedinstvo u Trojstvu. Vjerujem pravinim srcem i ispovijedam ustima da bi bio spaen.
Amen.

Marijo hramu Presvetoga Trojstva

Sv. iril Aleksandriski

Pozdravljamo Presveto i otajstveno Trojstvo koje nas sve zove u zajednicu Marije svete
majke Boje. Pozdravljamo te o Marijo Majko Boja asno blago cijeloga svijeta, neugasiva
svjetiljko, kruno djevica, ezlo pravovjerja, neunitivi hrame u kome prebiva onaj kojega nijedno
mjesto ne moe obuhvatiti, skupa Djevice i Majko po kojoj je u svetom Evanelju nazvan blaenim
onaj koji dolazi u ime Gospodnje. Zdravo Ti koja si u svoje djeviansko krilo prihvatila onoga koji
je beskrajna i beskonaan.
Po tebi je proslavljeno i aeno Presvet Trojstvo. Po tebi je dragocjeni Kri slavljen i
aen u svakom kraju zemlje. Po tebi kliu Nebesa, raduju se aneli i arkaneli. Po tebi vjernici
dolaze do milosti svetog krtenja. Po tebi dolazi ulje radosti, utemeljene su Crkve u svem svijetu,
narodi dolaze do pokore. Neka na nas spadne da slavimo i klanjamo se Bojem Jedinstvu, da
sluimo u bojem strahu Presveto Trojstvo pjevajui hvale Mariji uvije Djevici koja je hram Boji,
iji je Sin zarunik bez ljage, njemu neka je ast i slava u vijeke vjekova. Amen.

Klanjam ti se
Sv. Petar Damjani

Klanjam ti se, hvalim te, slavim i blagoslivljam svemogui Oe, Sine i Due Sveti, jedan
Boe u tri osobe. Boe moj, kralju moj i Gospodine moj pomozi mi oprosti mi, oisti me posveti
me. Udijeli mi, pravednost, razboritost, jakost i umjerenost. Daj mi vjeru, ufanje i ljubav. Daruj mi
duh mudrosti, razuma savjeta, jakosti znanja, pobonosti i straha Bojega. Promijeni moje srce od
kamena u srce od mesa, daj mi skruenost i pokajanje srca kako bih oplakivao moje bezbrojne
grijehe. Gospodine nisam dostojan ui u tvoju Crkvu ni podii pogled Nebu, ni izgovoriti mojim
usnama tvoje ime ali ti si me stvorio kako si htio i znao, smiluj mi se Gospodine Boe moj. Amen.

Presveto Trojstvo bezdani oceane

Sv. Katarina Sijenska

O vjeno Trojstvo! Ti si bezdano more. to vie u njega uranjam vie nalazim tebe, a im
vie tebe nalazim, tim te vie traim. O tebi se nikako ne moe rei dosta je! Dua koja se zasiti u
tvojim dubinama, jo bez prekida eli tebe jer te uvijek gladuje o Vjeno Trojstvo! Uvijek eli da u
tvom svijetlu gleda svoje svijetlo. Kao to kouta udi za izvor vodom tako dua moja gine za tim
da se otme tamnom zatvoru tijela, pa da te uistinu gledaO vjeno Boanstvo, bezdani oceane! Bi
li mi mogao dati to vie od samoga sebe? Ti si oganj to uvijek podjednako gori i nikad se ne gasi.
Ti si oganj to u sebi prodire svako sebeljublje. Ti si oganj to tali svaki led i to rasvjetljuje u
svome svjetlu mi dade upoznati svu istinu. Ti si svjetlo nad svakim svjetlom.
Ti si najvee i beskrajno dobro, dobro nad svim dobrima. Dobro koje usreuje, neobuhvatno
dobro, neprocjenjivo dobro. Ljepota to nadilazi sve ljepote, mudrost nad sve mudrosti, pae
nadilazi i samu mudrost. Ti si o krue aneoski u aru svoje ljubavi darovao se ljudima. Ti si odjea
to pokriva svaku golotinju, hrana koja svojom slatkoom veseli sve koji gladuju. Jer ti si sladak
473
bez trunka gorine. O vjeno Trojstvo, ti mi pokazuje put velikoga savrenstva da ti sluim u
svijetlu ne u mraku, da budem zrcalo ista i sveta ivota i da konano napustim ovaj jadni ivot u
kojemu sam dosada i svojom krivnjom u tami sluila. Odjeni me Presveto Trojstvo odjeni me
samim tobom, da ovaj smrtni ivot sprovedem u pravoj poslunosti i u svjetlu svete vjere kojom si
zablijetio duu moju. Amen.

O Trojstvo, svjetlo blaeno

Sv. Anselmo

O Trojstvo, svjetlo blaeno umnoi nau vjeru, uvrsti ufanje i usavri ljubav, oslobodi nas,
spasi nas, opravdaj nas. O preblaeno Trojstvo slomi okove naih poroka, oprosti nae grijehe,
oslobodi nas naih bijeda, udalji od nas nae zabrinutosti, pogledaj milostivo na naa progonstva,
oslobodi nas protivljenja, uslii nas u svom milosru da slobodni od svakog zla uvijek u tvojoj volji
utemeljimo nau radost i sreu. Doi milosrdni Gospodine i boravi meu nama da te znamo pronai
u naim srcima.
Sveto i nepodijeljeno Trojstvo neizreciva dobroto dobrohotno primi moje pronje, kao to si
htio da sudjelujem u tvojim sakramentima bez moje zasluge nego samo po tvojoj dobroti tako te
molim da do smrti ustrajem u vjeri, nadi i ljubavi. titi me, brani me od svakog zla, udjeli mi sve
to mi moe biti od koristi, oslobodi me od vjenih muka uvedi me u vjenu nepomuenu radost. O
Boe Jedini i Trojstveni primi molitvu tvoga poniznog sluge, udjeli mi da tebe traim u mome
djelovanju, mudrost koja te otkriva, duu koja te poznaje, oi koje te vide, ivot po tvojoj volji,
ustrajnost da ne klonem, ispunjenje cilja i vjenu nagradu.
O Boe Oe vjernika spasenje onih koji u tebe vjeruju, uslii molitvu tvoga sluge koji te
usrdno prosi. Preisti Sine Boji koji si se rodio od Djevice Marije , Ti koji sjedi s desna Ocu primi
moje srce koje ti prikazujem i posveujem. O Due Oca i Sina koji si prst desnice Boje, pohodi
nutrinu moje due i ispuni je tvojom milou. Presveto Trojstvo u jedinstvu Boje biti uslii moje
molitvi, primi moje pronje. Poveaj o Trojstvo moju vjeru, a Ti Boje Jedinstvo moju nadu i dok Ti
se klanjam o Boe utvrdi me u ljubavi. Amen.

Utvrdi moje krtenje

Sv.Ilarije

Boe molim te sauvaj bez ljage bogotovlje moje vjere i daj da do zadnjeg uzdaha osjeam
svjedoanstvo moje savjesti. Daj da ja koji sam krten u ime Oca, Sina i Duha Svetoga uvijek
budem utvren u onome to ispovijedam u ispovijesti vjere moga prilikom moga preporaanja, da
se tebi Oe klanjam i tvome Sinu kao i tebi te da primim kao svog Duha Svetoga koji proizlazi od
tebe po tvome jedinoroenom Sinu. Uistinu imam dostojan svjedoka za ono to vjerujem, onoga to
ree: Oe sve to je moje tvoje je i sve to je tvoje moje je, Isusa Krista, mog Gospodina koji je u
Tebi i kao Ti Bog blagoslovljeni u vijeke vjekova. Amen.

Presvetom Trojstvu u vjenom svjetlu

Sv.Gertruda

Presveto Trojstvo u krilu kojega blijeti vjenim sjajem ivo Boanstvo, Ljubav i Mudrost!
Oe, Ljubavi jedini izvore moi to je vaa narav, vi kojemu je Mudrost bitna, u kojemu dobrota
neprestano izvire, ljubavi arka kao oganj, svetost odreena da se rasproste na svako bie, dobrota i
rasporeena da se rairi u sve to ste Vi stvorili, vama hvala, ast i slava, zahvala, mo i svjetlo: to
eli moje srce ispunjeno zahvaljivanjem. Rije koja ste visoki libanonski cedar i pruate visoko
iznad Kerubina grane svoga Boanstva uzvienom velianstvu , vama se svidjelo da potraite na
dnu ove bijedne doline hisopovu stabljiku da je sjedinite sa sobom tijesnom vezom i da iz nje
uinite svoju zarunicu u beskrajnoj ljubavi. Due Sveti, Boe ljubavi, ljubavna vezo Svetog
Trojstva, vi dolazite i radujete se meu ljudskom djecom, u svetoj istoi, koja djelovanjem vae
sile oarava, cvate ovdje kao rua meu trnjem.

474
 Due Sveti, Ljubavi kaite mi koji put vodi slatkom boravitu, gdje je ivotna staza na te
livade oploene Boanskom rosom, gdje se napajaju edna srca. Ljubavi, vi jedina znadete put koji
vodi u ivot i istinu. U vama se ispunja veza puna slasti koja sjedinjuje boanske osobe Presveto
Trojstva. Po vama su Due Sveti, razliveni na nas najdragocijeniji darovi. Od vas proizlazi plodno
sjemenje koje proizvodi ivotne plodove. Od vas istie med tako slatkih strasti kojih nema nigdje do
li u Bogu. Po vama silaze na nas plodonosne vode boanskih blagoslova, tako dragih darovi Duha,
ali tako rijetki ovdje na zemlji.
Sine Boji, Ljubavi pripravite me na stazu koja vodi k tebi, stazu plemenite ljubavi.
Privuena tebi istim osjeajima slijedit u te od sada kamo god bude iao do u visine gdje
kraljuje i zapovijeda u uzvienu velianstvu svoje boanske biti, do tog boravita gdje irei blago
svoje njenosti u neprestanom izgaranju boanske ljubavi, vodi sjajne vodite sjajne korove tisua i
tisua djevica odjevenih bijelim haljinama koje neprestano pjevaju slatku pjesmu vjenog
zarunitva. Isuse ljubavi, uvaj me u toj bijednoj dolini sjenom svoje nesebine ljubavi i poslije
dugog progona, istu me uvedi u svoje svetite. daj mi mjesto u redovima tog djevianskog zbora.
Tu u se napajati na izvor vodama tvoje boanske njenosti. Tu u se nasiti uivajui tvoju ljubav.
Amen. takav bio krik sviju bia.

Zaziv Trojstvu za spasenje

Sv. Ante Padovanski

Ponizno te molimo, o Trojstvo i Jedinstvo, kada doe dan alosti i dan posljednjeg ognja te
pukne onaj srebreni konop dua koju si oblikovao sigurna neka ti potri u susret. Prihvati je pa da,
osloboena od pritiska pakosnika, uzmogne zavrijediti da se uzdigne k tebi u slobodi i u slavu djece
Boije. Uz tvoju pomo ti to blagoslovljen si Trojedini Boe, u vijeke vjekova. Amen.

Presvetom Trojstvu za oprotenje grijeha

Sv. Katarina Sijenaska

Vjeno Trojstvo, svojim sam te grijehom strano uvrijedila, tolikom nemarom, neznanjem,
nezahvalnou neposluhom i tolikim drugim manjkavostima. Jadne li mene koja nisam vrila tvoje
zapovijedi, bilo one to svi moraju opsluivati, bilo one koje je meni tvoja dobrota dala na osobit
nain. Ah, kako sam zloasta! Nisam opsluivala tvoju zapovijed kojom si naredio da ti uvijek
dajem ast i da usmjeravam sav svoj rad prema svome blinjemu. Naprotiv, izbjegavala sam rad
upravo onda kad je to bila prijeka potreba. Zar mi ti nisi zapovjedio, Boe moj, da odbacim od sebe
svaku brigu za samu sebe i da jedino traim salvu i hvalu tvoga imena za spasenje dua i onoga
jedinog jela to se nalazi na stolu tvoga presvetog kria koji me razveseljuje?
Ja sam traila svoju vlastitu utjehu, a ti si me uvijek pozivao da budem samo tvoja uza te sa
svim slatkim ljubaznim i arkim eljama, sa suzama i poniznim stalnim molitvama za spas itavog
svijeta, kao i za obnovu svete Crkve. Povjerio si mi da si se upravo sluio tim molitvama i dobrim
eljama da pokae svoje milosre svijetu i tako obnovi ljepotu svoje zarunice Crkve. Ali ja jadna
nisam odgovarala tvojim eljama i ostala sam spavati na krevetu svoje nemarnosti. Ah, nesretne
mene! Postavio si me da upravljam duama i povjerio mi tolike drage sinove da ih ljubim osobitom
ljubavlju te da ih upravim prema tebi na njihovom ivotnom putu. No ja sam bila ogledalo ljudske
slaboe. Nisam se posebno brinula za njih niti sam ih pomagala svojim poniznim i stalnim
molitvama pred tvojim licem, niti sam dala dovoljno primjera dobra ivota ni opominjala savjetima
svete nauke.
Kako sam zloasta! Kako sam s veoma nedovoljnim potovanjem primila bezbrojne darove,
kao i milosti slatkih patnja muka i kako se je to tebi svialo da ih daruje mome slabom i krhkom
tijelu, niti sam se sluila njima s tolikom arkom eljom i goruom ljubavlju s kojom si ih ti davao.
Ljubavi moja, ti si me izabrao zbog svoje prevelike dobrote za svoju zarunicu ve od mojeg ranog
djetinjstva, ali ja nisam bila dovoljno vjerna. Naprotiv, bila sam ti nevjerna jer nisam stalo mislila
na tebe samoga, kao ni na tvoja neopisiva dobroinstva. Nisam usmjeravala pogled svoga uma da se
jedino sjeam tvojih darova. Nisam upravljala svoju volju da te iskreno ljubim sa svim svojim
475
silama. Pozovi me, gospodine i evo ja dolazim k tebi, ne sa svojim zaslugama, nego jedino pomou
tvoga milosra za koje te molim u snazi tvoje krvi, krvi. krvi. Oe u tvoje ruke predajem duh svoj.
Amen.

Presveto Trojstvo elim te ljubiti

Sv. Faustina Kowalska

Pravi Jedini Boe u presvetom Trojstvu, elim te tako ljubiti kako te nije jo ljubila nijedna
ljudska dua. Iako sam mala i neobino bijedna, duboko sam porinula sidro svog povjerenja u
bezdan tvog milosra, moj Boe i moj Stvoritelju, usprkos svojoj velikoj bijedi ne bojim se niega,
nego se nadam vjeno pjevati zahvalnu pjesmu. neka ni jedan dua ne sumnja pa makar bila
najbijedinija od svih, dokle god ivi moe dospjeti do velike svetosti, jer jaka je tvoja milost. Na
nam je ne opirati se Bojem djelovanju. O Isuse, kad bih samo mogla maglom postati pred tobom,
da zemlju pokrijem, da tvoj sveti pogled ne vidi uasne grijehe. O Isuse kad promatram svijet i
njegovu ravnodunost prema tebi, stalo teku suze iz mojih oiju. Kad pak vidim ohladnjelu
samostansku duu srce mi krvari.

O vjeno Trojstvo
Sv. Katarina Sijenaska

O Trojstvo, vjeno Trojstvo, ognju, bezdane ljubavi! Ljubljeni plamene! Nije li bilo dosta da
nas stvorite na svoju sliku i slinost, da nas preporodite na milost u Krvi Isusovoj. Zar nam je jo
trebalo dati cijelo Trojstvo za hranu! Vaa ljubav je to hitjela. O Vjeno Trojstvo ne samo da ste
nam dali svoju Rije u Otkupljenju i Euharistiji, nego ste i Sebe itava dali iz ljubavi svojemu
stvoru. Da, dua vas posjeduje jer ste vi najvia Dobrota. Amen.

Ocu, Sinu, Duhu Svetome

Sv.Gertruda

Oe Sveti primi me u svoje njeno oinstvo, da poto dovrim vijek u kojem sam, za tvoju
ljubav poela trati, primim tebe kao plau svoje trke u vjenoj batini. Oe sveti, tom ljubavlju
kojom isijava svjetlo svoga lica na mene, daj da u tebi napredujem u svakoj svetosti i kreposti.
Ljubljeni Isuse primi me u svoje veoma slatko bratstvo. Nosi samnom dnevni teret i egu,
budi mi utjehom u svim mojim naporima, moj pratilac i voa u svim smjerovima mog putovanja.
Isuse po toj ljubavi koje te je potakla da me otkupi svojom krvlju odjeni me istoom svoga
najsvetijeg ivota.
Due Sveti, Boe ljubavi prihvati me u svojoj milosrdnoj ljubavi. Budi Gospodar i uitelj
cijelog mog ivota i njean prijatelj moje due. Boanski Branitelju Ti ija je mo jednaka svetosti,
tom ljubavlju koja te je natjerala da me privee uza se kad si mi dao duhovno ime, daj da te ljubim
cijelim srcem, da prianjam uza te svom duom da istroim sve svoje snage sluei i ljubei te, da
ivim po tvojoj nakani i da spremna po tebi budem putena u trenutku svoje smrti neokaljana i
odjevena na boansku svadbu to je ti pripravlja.

elim te ljubiti vie od ikoga

Sv. Faustina Kowalska

Pravi jedini Boe u Presvetom Trojstvu, elim te ljubiti kako te jo nije ljubila nijedna
ljudska dua. iako sam mala i neobino bijedna, duboko sam porinula sidro svog povjerenja u
bezdan tvog milosra, moj Boe i moj Stvoritelju. Usprkos svojoj velikoj bijedi ne bojim se niega,
nego se nadam vjeno pjevati zahvalnu pjesmu. Neka nijedna dua ne sumnja, pa makar bila
najbjednija od svih, dokle god ivi moe dospjeti do velike svetosti jer jaka je mo Boje milosti.
Na nama je ne opirati se Bojem djelovanju. Tebi neka je hvala i ast, o Presveto Trojstvo, vjeni

476
Boe. Neka milosre, to tee iz tvoje nutrine, nas zatiti od tvoje pravedne srdbe. neka odzvanja
slava tvojega neshvatljivog milosra. Amen.

Presveto Trojstvo radujem se tvojoj ljepoti

Sv. Faustina Kowalska

O Presveto Trojstvo, koje skriva nutarnji ivot Oca, Sina i Duha Svetoga, ti vjena radosti,
ti neshvatljiva dubino ljubavi to se izlijeva na sva stvorenja i usreuje ih, neka ej slava i ast
tvom imenu dovijeka. Kada prepoznam tvoju veliinu i tvoju ljepotu o moj Boe, neizrecivo se
radujem da je Bog kome sluim tako velik. U ljubavi i radosti ispunjam tvoju svetu volju i to te
bolje spoznajem to te istinskije elim ljubiti. Gorim od enje ljubiti te sve vie. Amen.

Trojedini milosrdni Boe

Sv. Faustina Kowalska

Trojedini milosrdni Boe klanjamo ti se, neistraiv, nemjerljiv, neshvatljiv si. Nijedan aneo
neba ne moe te istraiti, u etama ti pjevaju bez prestanka svet,svet, svetSlavimo te dobri
Stvoritelju i Gospodine, svemogui milosrdni i neshvatljivi u svim stvarima. Tebe ljubiti pjevajui ti
vjenu himnu je smisao naeg bia svet,svet, svetBudi blagoslovljen milosrdni Boe, vjena si
ljubav. Nad plavetnilom neba i njegovim obzorjem, ete istih duhova te hvale i pjevaju bez
prestanka svet,svet, svetTebe gledajui znam, snagom tvoje milosti, ti bi mogao pozvati nova bia
u tvoju slavu, u viu postaviti ih nebesku diku. da to nisi uinio aneli tvome milosru zahvaljuju
svet,svet, svet
Neki svijetli duh nije htio priznati tvoje milosre. Zaslijepljen oholou napustio je tvoju
slubu, za sobom povue druge ete anela. Kao sotona iz neba bi protjeran u pakao. Vjerni aneli
kliu tvome milosru. Sretni izdrati su mogli tu kunju, hvala Isusu Kristu to dokaza spremnost
na rtvu, hvala njegovoj Majci Djevici Mariji to je bila ista i ponizna. isti aneli uronie u Boju
ljubav klanjajui se pjevaju hvale tvome milosru. Ostavi u svjetlu i Bojoj ljepoti ponizno te
spoznaju o Presveto Trojstvo. Amen.

Vjeno Trojstvo
Sv. Faustina Kowalska

Pokai mi o Boe, tvoje milosre, prema Isusovu osjeaju i doivljaju Srca. uj moje
uzdahe, suze i molbe, moje raskajno Srce. Svemogui, vjeno milosrdni Boe, neiscrpivo je tvoje
smilovanje. Kao more iri se moja bijeda i potreba, a ti mi daje pouzdanje, nadu siromaha. Vjeno
Trojstvo, dobri Boe, ti dariva milosre u nebrojivoj punini. Uzdam se u tvoje milosre i poznajem
te ako Gospodina usprkos zastoru i ljusci. Gospodine neka odzvanja slava svemoi tvoga milosra
na cijeloj zemljanoj kugli. Tvoja hvala i slava neka su beskrajne, ti duo opjevaj Boju dobrotu.
Amen.

Posveta Presvetom Trojstvu

Sv. Franjo Saleki

Tebi predajem i posveujem cijeloga sebe, tebi Boe Oe moj sjeanje i moja djela, tebi
Boe Sine moj razum i moje rijei, tebi Boe Due Sveti moju volju i moje misli; tebi presveto
ovjetvo Isusa Krista moje srce i moje tijelo, moj jezik i moja sjetila i sva trpljenja.

477
 POBONOST MAJCI BOJOJ MARIJI

u glavnim Kristovim otajstvima

Sadraj

Predgovor

1. Nauk crkve o tovanju Gospe u pukoj pobonosti i Isusovima otajstvima

KRUNICA, SAETAK CIJELOG EVANELJA

Metoda molitve krunice po uputama i razmatranjima sv. Ljudevita Montfortskoga

3. BEZGRENO ZAEE BLAENE DJEVICE MARIJE

3. 1. Devetnica Bezgrenoj s razmatanjima iz djela sv. Maksimilijana Kolbea

3. 2. Molitve i litanije Bezgrenoj

4. MARIJA U OTAJSTVU UTJELOVLJENJA SINA BOJEGA

4. 1. Devetica navijetenju utjelovljenja Sina Bojega - Blagovijesti- s razmatranjima iz djela sv.

Ljudevita Montforskoga
4. 2. Molitve i Litanije Utjelovljenja Sina Bojega

5. MARIJA U OTAJSTVU ISUSOVA ROENJA

5. 1. Devetnica otajstvu roenje Gospodnjeg
5. 1. Molitve Mariji u otajstvu roenje Gospodnjeg

6. MARIJA U OTAJSTVU MUKE I SMRTI ISUSA KRISTA

6. 1. Devetnica alosnom srcu Marijinu

6. 2. Litanije prealosne Djevice Marije
6. 3. Molitve i razmatranja svetaca
6. 4. Gospin pla

7. MARIJA U OTAJSTVU ISUSOVA USKRSNUA

7. 1. Majin as
7. 2. Susret Uskrsnuloga s Majkom i Vazmeni pozdrav Majci Uskrsnuloga
7. 3. Govor nauiteljstva Crkve o prvom ukazanju uskrslog Isusu svojoj Majci Mariji
7. 4. Kraljice neba, raduj se

8. DUH SVETI I MARIJA

8. 1. Nauk Crkve
8. 2. Marija, zarunica Duha Svetoga po nauku sv. Ljudevita Montforskoga
8. 3. Molitve

9. UZNESENJE B. D. MARIJE - VELIKA GOSPA

9. 1. Devetnica uznesenju Blaene Djevice Marije s razmatanjima iz djela sv. Bernarda

9. 2. Lauretanske litanije i molitve na ast Marijina uznesenja
478
Predgovor

Meu najrairenijim i najvanijim pobonostima u Katolikoj Crkvi je svakako pobonost

prema Blaenoj Djevici Mariji. Citat crkvenog uiteljstva s drugog vatikanskog sabora ini nam se
najbolji uvod u knjiicu:
Djevica Marija koja je po anelovu navjetenju primila u srce i u tijelo Boju Rije i svijetu
donijela ivot, priznaje se i asti kao prava Majka Boga i Spasitelja. Na uzvien nain otkupljena s
obzirom na zasluge svoga Sina i s njim sjedinjena s nerazrjeivom vezom, odlikovana je velikom
ulogom i dostojanstvom da bude Majka Bojega Sina, i zato premila ki Oca i svetite Duha
Svetoga, po kojemu daru odline milosti daleko nadvisuje sve druge stvorove nebeske i zemaljske.
Ujedno je pak zdruena u Adamovu rodu sa svim ljudima koji trebaju spasenje, dapae je uistinu
majka udova Kristovih ... jer je ljubavlju sudjelovala da se u Crkvi rode vjernici, koji su udovi one
Glave. Zato se ona pozdravlja i kao preodlini i sasvim osobiti ud Crkve i njezin tip i najizvrsniji
uzor u vjeri i ljubavi, te je Katolika Crkva, pouena od Duha Svetoga, s djetinjom ljubavlju tuje
kao preljubeznu majku.
Crkva s pravom tuje posebnim tovanjem Mariju, koja je po Bojoj milosti uzviena poslije Sina
iznad svih anela i ljudi, kao presvetu Boju Majku, koja je imala dio u Kristovim misterijima. Ve
od najstarijih vremena Blaena Djevica se tuje pod nazivom Bogorodice, pod iju se zatitu
vjernici molitvama utjeu u svim pogiblima i potrebama. Osobito od Efekog sabora tovanje
Bojeg naroda prema Mariji divno je poraslo u iskazivanju asti i u ljubavi, u zazivanju i
nasljedovanju, prema njezinim prorokim rijeima: Blaenom e me zvati svi narataji jer velika mi
djela uini svevinji (Lk l, 48). Ovo tovanje, kakvo je uvijek u Crkvi postojalo, iako je sasvim
posebno, ipak se bitno razlikuje od poklonstvenog tovanja koje se iskazuje utjelovljenoj Rijei
jednako kao Ocu i Duhu Svetomu, i njega upravo podupire. Jer razlini oblici pobonosti prema
Bojoj Majci, koje je Crkva odobrila u granicama zdrave i pravovjerne nauke, i prema prilikama
vremena i mjesta i prema udi i znaaju vjernika, ine to da se, dok se Majka asti, Sin, radi kojega
je sve (usp. Kol l, 15-16) i u kojemu je vjeni Otac htio da stanuje sva punina (Kol l, 19), pravo
upoznaje, ljubi, slavi i da se vre Njegove zapovijedi.
Sveti Sabor izrijekom ui tu katoliku nauku i ujedno opominje sve sinove Crkve da plemenito
promiu tovanje prema Blaenoj Djevici, osobito liturgijsko, i da uvelike cijene praksu i pobone
vjebe prema njoj to ih je tokom vjekova preporuilo uiteljstvo Crkve, i neka savjesno vre ono
to je u prolim vremenima bilo odlueno o tovanju slika Kristovih, Blaene Djevice i svetaca.
Takoer ivo opominje bogoslove i propovjednike boanske rijei da se u promatranju posebnog
dostojanstva Bogorodice briljivo uvaju i od svakog krivog pretjerivanja i od prevelike umne
skuenosti. Gajei pod vodstvom Uiteljstva prouavanje Svetoga Pisma, svetih Otaca i crkvenih
Uitelja te crkvenih liturgija neka ispravno osvjetljuju uloge i povlastice Blaene Djevice, koje
uvijek imaju za svrhu Krista, vrelo sve istine, svetosti i pobonosti. Neka marljivo odbijaju sve to
bi, bilo u rijeima, bilo u injenicama, moglo odijeljenu brau ili bilo koga drugoga navesti u
zabludu s obzirom na pravu nauku Crkve. Dalje, neka se vjernici sjete da prava pobonost nije u
neplodnom i prolaznom osjeaju ni u nekoj ispraznoj lakovjernosti, nego da izlazi iz prave vjere,
koja nas vodi do toga da priznajemo uzvienost Majke Boje i da se potiemo na sinovsku ljubav
prema Majci i na nasljedovanje njezinih kreposti. ( Svjetlo naroda 53; 66-67)
U ovoj knjiici smo sabrali izraze puke pobonosti prema Gospi u najvanijim Kristovim
otajstvima iz svetake i pobone tradicije Katolike Crkve, dok emo u drugoj knjiici izloiti
pobonost prema Gospi u liturgijskoj godini i crkvenoj tradiciji. Na taj nain vjernici u molitvi
mogu kontemplirati jedinstveno i neponovljivo Marijino poslanje u Isusovom ivotu i Crkvi. Da ne
bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i prirunika iz kojih
smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim evropskim jezicima. Dao
Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i duhovnih plodova u
hrvatskom narodu.
Svetkovina Uznesenja Blaene Djevice Marije 15. 08. 2007.
p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

479
1. NAUK CRKVE O TOVANJU GOSPE U PUKOJ POBONOSTI I ISUSOVIM
OTAJSTVIMA

Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji o aenju svete Majke Gospodinove ui:

Puka pobonost prema Blaenoj Djevici, razliita u svojim izraajima i duboka u svojim
obrazloenjima jest znaajna i opa crkvena injenica. Ona provire iz vjere i ljubavi Bojega puka
prema Kristu, Otkupitelju ljudskoga roda i iz predodbe spasenjskoga poslanja koje je Bog povjerio
Mariji iz Nazareta, zbog ega Djevica nije samo Majka Gospodina i Spasitelja, ve i - na planu
milosti - Majka svih ljudi.
Zapravo vjernici lako shvaaju ivotnu vezu koja sjedinjuje Sina i Majku. Znaju da je Sin Bog, i
daje ona, Majka, i njihova majka. Neposredno uviaju neokaljanu svetost Djevice, i - premda ju
aste kao slavnu kraljicu u nebu - ipak su sigurni da ih ona, puna milosti, zagovara te stoga mole
puni pouzdanja njezinu zatitu. Najsiromaniji ju osjeaju osobito bliskom. Znaju daje ona bila
siromana poput njih, da je mnogo trpjela, da je bila strpljiva i krotka. Osjeaju suut zbog njezine
boli u razapinjanju i smrti Sina, raduju se s njom zbog Isusova uskrsnua. S radou slave njezine
blagdane, rado sudjeluju u procesijama, kreu na hodoaa u svetita, vole pjevati u njezinu ast,
prinose joj zavjetne darove. Ne doputaju da je itko uvrijedi i instinktivno nemaju povjerenja u
onoga tko ju ne asti.
I Crkva potie svu svoju djecu - svete slubenike, redovnike, vjernike laike - da svoju osobnu i
zajedniku pobonost gaje i pobonim vjebama koje ona odobrava i preporuuje. Liturgijsko
bogotovlje, naime, bez obzira na njegovu objektivnu vanost i nezamjenjivu vrijednost, primjernu
djelotvornost i normativan karakter, ne iscrpljuje sve izraajne mogunosti Bojega puka da asti
svetu Majku Gospodinovu.
Odnosi izmeu liturgije i puke marijanske pobonosti trebaju biti ureeni u svjetlu naela i
odredaba koje su u ovome dokumentu vie puta naznaene. U svakome sluaju, u odnosu prema
pukoj pobonosti Bojega naroda, liturgija treba biti primjeran oblik, vrelo nadahnua, trajno
uporite i konaan cilj.
Ipak, ovdje je prikladno saeto podsjetiti na neke zahtjeve koje je Uiteljstvo Crkve izrazilo u
odnosu na marijanske pobone vjebe. Njih treba uzeti u obzir u trenutku u kojemu se priprema na
stvaranje novih pobonih vjeba ili na reviziju ve postojeih ili pak jednostavno na njihovo
smjetanje u bogosluni in. Pastiri duguju pozornost prema marijanskim pobonim vjebama zbog
njihove vanosti. One su, s jedne strane, plod i izraz marijanske pobonosti nekoga naroda ili neke
zajednice vjernika, a s druge su strane, vaan uzrok i imbenik marijanske fizionomije vjernika,
stila koji usvaja vjernika pobonost prema Blaenoj Djevici Mariji.
Temeljni zahtjev Uiteljstva u odnosu na pobone vjebe jest da se one dovedu u okrilje
jedinstvena kulta koji se s pravom naziva kranskim, jer od Krista vue korijene uinkovitosti, u
Kristu pronalazi ili ima pun izraz i po Kristu u Duhu vodi k Ocu. To znai da marijanske pobone
vjebe - premda ne sve na isti nain i u istoj mjeri - moraju:
- izraziti trojstveno obiljeje, koje razlikuje i obiljeava tovanje Boga prema novozavjetnoj
objavi, obiljeje Oca, Sina i Duha Svetoga; kristoloku sastavnicu koja osvjetljuje jedino i nuno
Kristovo posrednitvo; pneumatoloku dimenziju, budui da od Duha potjee i u Duhu se vri svaki
istinski izraaj pobonosti; crkveni karakter, po kojemu krteni - tvorei sveti Boji narod -
okupljeni mole u ime Gospodnje (usp. Mt 18,20) i u ivotnome prostoru zajednitva svetih.
- trajno posezati za Svetim pismom, razumijevanim u krilu svete predaje; ne zanemariti, ali samo
u cjelovitu ispovijedanju vjere Crkve, zahtjeve ekumenskoga gibanja; uzeti u obzir antropoloke
aspekte bogotovnih izraaja na takav nain da odraavaju ispravno poimanje ovjeka i odgovore
na njegove zahtjeve. Oitovati eshatoloku napetost, bitnu za evaneosku poruku; istaknuti
misionarsku zauzetost i dunost svjedoenja, to obvezuje Gospodinove uenike. (br. 183-185)

480
Katekizam Katolike Crkve ui:

Ope crte Isusovih otajstava

Sav Kristov ivot jest Objava Oca: njegove rijei i djela, njegova utnja i trpljenje, njegov
nain postojanja i govorenja. Isus moe rei: Tko vidi mene, vidi Oca (Iv 14,9), a Otac: Ovo je
Sin moj, Izabranik! Njega sluajte! (Lk 9,35). Budui da se na Gospodin utjelovio da izvri
Oevu volju, i najmanji potezi njegovih Otajstava oituju ljubav Boju prema nama ( 1 Iv 4,9).
Sav je Kristov ivot Otajstvo Otkupljenja. Otkupljenje je prije svega plod krvi i kria, ali to
Otajstvo je na djelu u cijelom Kristovu ivotu: ve u njegovu Utjelovljenju, kojim nas je, postavi
siromaan, obogatio svojim siromatvom; u njegovu skrovitom ivotu koji, njegovom podlonou,
popravlja nau nepokornost; u njegovoj rijei koja isti sluatelje; u lijeenjima i otklinjanjima to
ih je vrio, po kojima je uzeo nae slabosti i ponio boli (Mt 8,17); u njegovu Uskrsnuu kojim nas
opravdava.
Sav Kristov ivot je Otajstvo ponovnog okupljanja svega pod jednu glavu (Rekapitulacija). to
god je Isus uinio, rekao i trpio, imalo je za cilj da palog ovjeka obnovi u njegovu prvotnom
pozivu:
Kada se utjelovio i postao ovjekom, obnovio je u sebi samom dugu povijest ljudi i ukratko nam
pribavio spasenje, tako da smo u Kristu zadobili ono to bijasmo izgubili u Adamu, tj. da budemo
na sliku i priliku Boju. Upravo zato je Krist proao kroza sve dobi ivota, da time povrati svim
ljudima zajednitvo s Bogom.

Nae zajednitvo u Isusovima otajstvima

Svekoliko Kristovo bogatstvo je namijenjeno svakom ovjeku i tvori dobro za svakoga.
Od svoga utjelovljenja radi nas ljudi i radi naeg spasenja sve do smrti za nae grijehe (l Kor
15,3) i Uskrsnua za nae opravdanje (Rim 4,25), Krist nije ivio svoj ivot za se, nego za nas. A
i sada je na zagovornik kod Oca (1 Iv 2,1), uvijek iv da se za nas zauzima (Heb 7,25). Sa
svim to je ivio i trpio za nas jednom za uvijek, On ostaje uvijek pred licem Bojim za nas (Heb
9,24).
U cijelom svom ivotu Isus se pokazuje kao na uzor: On je savren ovjek koji nas
poziva da postanemo njegovi uenici i poemo za njim; svojim ponienjem dao nam je primjer da
ga nasljedujemo, svojom molitvom privlai molitvi, svojim siromatvom poziva da slobodno
prihvatimo oskudicu i progonstva.
Sve to je Krist ivio, on nam omoguuje ivjeti to u njemu i da on to ivi u nama.
Utjelovljenjem se naime Sin Boji na neki nain sjedinio sa svakim ovjekom. Pozvani smo da
tvorimo jedno s njime; kao udovima svoga Tijela on nam daje uestvovati u onome to je sam ivio
u svome tijelu za nas i kao na uzor:
Moramo u sebi nastavljati i nadopunjati stanja i Otajstva Isusova i esto ga moliti da ih sam
dovri i ostvari u nama i u itavoj svojoj Crkvi (...) jer Sin Boji je naumio da uspostavi stanovito
zajednitvo te svoja otajstva u nama i u svoj svojoj Crkvi nekako proiri i nastavi po milostima koje
nam eli priopiti i plodovima to ih tim otajstvima eli u nama izvesti. Time eli da ih u nama
dovri. (br. 516-521)

481
2. KRUNICA, SAETAK CIJELOG EVANELJA

Molitva svete krunice u kojoj razmatramo cijeli Isusov ivot je svakako jedna od najvanijih
katolikih molitava puke pobonosti. Veliki papa naih dana Ivan Pavao II koji je za krunicu kazao
moja najdraa molitva nas ui: Molei svetu krunicu mi uistinu motrimo Krista na privilegiran
nain, to jest na onaj isti nain Marije njegove Majke, razmiljamo o otajstvima ivota, muke i
uskrsnua Gospodinova oima i srcem One koja je bila najblia svome Sinu. ( 2.10. 1988.)
Crkveno uiteljstvo s pravom molitvu krunice naziva saetak cijelog Evanelja: Svi e me
narataji zvati blaenom (Lk 1,48). Pobonost Crkve prema Blaenoj Djevici svojstvena je
kranskom kultu. Crkva opravdano posebnim tovanjem asti Blaenu Djevicu. Doista, ve od
najstarijih vremena Blaena se Djevica asti pod nazivom 'Bogorodica', pod zatitu koje se vjernici
molitvom utjeu u svim pogiblima i potrebama (...). To tovanje (...) iako je sasvim osobito, ipak se
bitno razlikuje od poklonstvenog tovanja koje se iskazuje utjelovljenoj Rijei jednako kao Ocu i
Duhu Svetomu, i koje upravo podupire; ono nalazi izraaj u svetkovinama posveenim Majci
Bojoj i u marijanskoj molitvi kao to je Sveta krunica, saetak cijelog Evanelja. (Katekizam
Katolike Crkve br. 971).

Brojna su svjedoanstva iz svetake i pobone tradicije o raznim uslianjima kao i o

pobonim obeanjima za molitelje krunice. Donosimo ona najpoznatija.

Obeanja kraljice sv. krunice dana bl. Alanu de la Roche

Godine 1349. strana kuga poharala je sve europske drave. Grozna poast trajala je tri
godine i opustoila gradove i sela. Nakon prestanka te nevolje, zapovjedila je Majka Boja bl.
Alanu, dominikanskom redovniku, da obnovi Bratovtinu sv. Krunice.
Pobona tradicija dri daje Majka Boja po njemu je dala 15 obeanja moliteljima sv. krunice:
1. Tko moju krunicu ustrajno moli, postie osobite milosti.
2. Obeavam svima koji pobono mole psaltir moje krunice, osobito zatitu i velike milosti.
3. Krunica je moni tit protiv Zloga; ona unitava opainu, sprjeava grijeh i iskorjenjuje
krivovjerje.
4. Po krunici ponovno niu kreposti i djela Bogu ugodna. Due po njoj dobivaju puninu Boanskog
milosra. Ona obraa srca tako da ponu prezirati zemaljsko, a ljubiti nebesko. Ubrzava njihov
duhovni napredak. Mnoge se due spaavaju po krunici.
5. Dua, koja se pouzdano po krunici meni utjee, nee biti izgubljena.
6. Svi koji krunicu pobono mole razmatrajui otajstva, nee slomiti tekoe. Bit e poteeni od
iznenadne smrti. Ako su u grijehu, dobit e milost obraanja, a ako su pravedni, milost ustrajnosti i
dionitvo vjenoga ivota.
7. Vjernici, koji moju krunicu pobono mole nee umrijeti bez sv. sakramenata.
8. elim da svi, koji moju krunicu mole za vrijeme svoga ivota, da u asu svoje smrti postanu
dionici Bojih spoznaja, milosti, kao i zasluga Bojih svetaca, u svoj svojoj punini.
9. Brzo u spasiti due iz istilita koje su za ivota voljele moju Krunicu.
10. Djeca vjerna mojoj krunici uivat e u nebeskom sjaju.
11. Sve to se moli po krunici, dobiva se.
12. Tko moju krunicu iri, dobiva moju pomo u svim svojim nevoljama.
13. Postigla sam od svoga Sina milost, da svi koji su u Bratovtini sv. Krunice, imaju za ivota
zagovornike u nebeskim blaenicima, po smrti svoje brae i sestara.
14. Svi koji moju krunicu mole, moja su draga djeca i braa Isusa Krista, moga jedinorodenoga
Sina.
15. Pobonost prema sv. Krunici je osobita oznaka odabranih.

482
 Kao to je poznato i u Lurdu i u Fatimi prilikom ukazanja Blaena Djevica Marija je traila
molitvu svete krunice kao mono sredstvo za pomo u obraenju. Donosimo lijepo svjedoanstvo
vidjelice iz Fatime sestre Lucije:
Blaena Djevica Marija je krunici podarila takvo djelovanje da ne postoji nijedan materijalni,
duhovni, nacionalni i meunarodni problem koji se putem nj i nae rtve ne bi mogao rijeiti.

1. Klasini nain molitve svete Krunice

Preporuuje se moliti zaziv koji je Aneo nauio vidioce u Fatimi: Isuse, ovo je Tebi za
ljubav za obraenje grenika, kao pomo duama u istilitu i kao naknada za uvrede koje se
nanose Bezgrenom Srcu Marijinom.

Znak kria i Apostolsko vjerovanje

Oe na ...

Zdravo Marijo 3 puta, a nakon rijei Isus se dodaje:

- koji neka nam umnoi vjeru
- koji neka nam uvrsti ufanje
- koji neka nam usavri ljubav

Slava Ocu ...

Za svaku pojedinu deseticu se moli l Oe na, 10 Zdravo Marija i l Slava Ocu; iza rijei
Isus se kod svake Zdravo Marije dodaje zaziv koji slijedi u pojedinim otajstvima.
Iza svakog otajstva preporuuje se zaziv koji je Aneo u Fatimi nauio vidioce: O moj
Isuse, oprosti nam nae grijehe, ouvaj nas od paklenog ognja, dovedi u Raj sve due, osobito
one kojima je najpotrebnije tvoje milosre.

Po novom tjednom rasporedu molitve sv. Krunice koji je predloio sv. Otac Ivan Pavao II:

RADOSNA OTAJSTVA - mole se ponedjeljkom i subotom

1. Koga si Djevice po Duhu Svetom zaela.

2. Koga si Djevice Elizabeti u pohode nosila.
3. Koga si Djevice rodila.
4. Koga si Djevice u Hramu prikazala.
5. Koga si Djevice u Hramu nala.

OTAJSTVA SVJETLA - mole se etvrtkom

1. Koji je na rijeci Jordanu krten bio.

2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.
3. Koji nam je Kraljevstvo Boje navijestio i na obraenje nas pozvao.
4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.
5. Koji nam se u otajstvu Euharistije darovao.

ALOSNA OTAJSTVA - mole se utorkom i petkom

1. Koji se za nas krvlju znojio.

2. Koji je za nas bievan bio.
3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.

483
4. Koji je za nas teki kri nosio.
5. Koji je za nas raspet bio.

SLAVNA OTAJSTVA - mole se srijedom i nedjeljom

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.

2. Koji je na Nebo uzaao.
3. Koji je Duha Svetoga poslao.
4. Koji je Tebe Djevice na Nebo uzeo.
5. Koji je Tebe Djevice na Nebu okrunio.

Ako netko moli cijeli Ruarij, sva etiri otajstva, sv. Otac predlae da se moli po gore navedenom
rasporedu.

Metoda molitve krunice po uputama i razmatranjima sv. Ljudevita Montfortskoga

Sv. Ljudevit Montfortski bio je veliki molitelj ruarija. Svetac je razradio i posebnu metodu
moljenja krunice. Evo njegovih savjeta: Nakon to zazove Duha Svetoga da bi dobro molio
krunicu, na trenutak se saberi pred Bogom, i na nain kako u ti kasnije pokazati, prikai pojedine
desetice. Prije nego to zapone deseticu, zaustavi se na trenutak, due ili krae, ovisno o vremenu
kojim rasplae, kako bi sagledao otajstvo koje slavi, te po tom otjastvu i po zagovoru Presvete
Djevice uvijek trai jednu od krjeposti koja je na poseban nain sadrana u tom otajstvu i koja ti je
najpotrebnija. Navje pazi na dvije pogrjeke koje ine gotovo svi koji mole krunicu. Prva je da ne
formuliraju nikakvu nakanu prije nego je ponu moliti. Ako ih pita za to mole ne znaju ti
odgovoriti. Zbog toga uvijek imaj na pameti da moli za neku milost, da nasljeduje neku krjepost
ili da se oslobodi od nekoga grijeha. Druga pogrjeka u koju se redovito pada molei krunicu je ta
da ve od poetka molitve mislimo samo na to da je im prije zavrimo (TSK 126).
Osim to je sv. Ljudevit propovijedao o krunici u svim svojim pukim misijama i napisao
ovu knjigu o uzvienosti svete krunice, on je sastavio i pet praktinih metoda razmatranja svete
krunice. Mi u ovom pastoralnom izdanju udesne tajne svete krunice za obratit se i spasiti se
donosimo saetak dviju najvanijih metoda koje najbolje odraavaju duh molitve svete krunice
kako ju je zamiljao sv. Ljudevit. Skreemo panju na ove elemente takvog naina molitve svete
krunice:
1. Uvod je u svako otajstvo u obliku molitve koja je upuena gospodinu Isusu (usp. Otk 22,
20). Na taj nas nain Montfort eli odmah dovesti u osobni i neposredni odnos s Isusom Kristom
koga susreemo u njegovim otajstvima.
2. Po Marijinom zagovoru moli se za krjepost koja je na poseban nain vezana uz to otajstvo
ivota Isusa i Marije. Montfort se oslanja na karakteristinu postavku francuske kole duhovnosti, a
posebno na kardinala de Berulla, koja razluuje u otajstvima ivota Isusa Krista povijesne prolazne
injenice i trajno nutarnje stanje milosti i tako kardinal moe rei da ta otajstva kao dogaaj
pripadaju prolosti, ali su sada prisutna po njenim krjepostima.(De Berulle, Opuscule de pit, 77,
1052). Slinu misao donosi i Katekizam katolie Crkve u broju 521, citirajui sv. Ivana Eudesa, koji
i sam pripada istoj koli duhovnosti: Moramo u sebi nastavljati i dopunjati stanja otajstva Isusova i
esto ga moliti da ih sam dovri i ostvari u nama i u svoj svojoj Crkvi () jer Sin Boji je naumio
uspostaviti stanovito zajednitvo te svoja otajstva u nama i u svoj svojoj Crkvi nekako proiriti i
nastaviti po milostima koje nam eli priopiti i plodovima to ih tim otajstvima eli u nama izvesti.
Time eli da ih u nama dovri (sv. Ivan Eudes, Tractatus de regno Jesus).
3. Na ovaj je nain krunica istovremeno marijanska i kristoloka molitva. Zapravo
kontempliramo s Marijom otajstva ivota Isusa Krista u skladu s poslanjem koje je majka Boja
imala u povijesti spasenja, a koje se sastoji u tome da nas vodi k svome Sinu.
4. Na kraju napominjemo na vanost zaziva koji slijedi iza Slava Ocu. Radi se o molitvi
kojom se trai da otajstva Isusova ivota sada promu ivot molitelja, kako je to naglaeno u gore

484
navedenoj primjedbi broj 2, te da potaknu rast u krjepostima. Molei na ovakav nain krunicu, mi
molimo za sve vanije evaneoske krjeposti i sve velike potrebe Crkve. U istom duhu molitve
otajstava svete krunice kako ju je sastavio sv. Ljudevit, p. Miljenko Suac, monfortanac, obradio je i
nova otajstva svjetla.

O doi Stvore, Due Svet

U jedinstvu sa svima svetima na nebu, sa svim pravednicima na zemlji, sjedinjujem se s

tobom, o moj Isuse, da uzmognem dostojno hvaliti tvoju Presvetu Majku i tebe u njoj i kroz nju.
Odbijam svaku rastresenost koja bi mi mogla doi za vrijeme moljenja krunice.

Prikazujem ti, Presveta Djevice, ovo Vjerovanje da poastim tvoju vjeru na zemlji i da te
zamolim da mi dade udjela u njoj!

Vjerujem u Boga Oca...

Prikazujem ti, Gospodine, ovaj Oena, da ti se poklonim u tvome jedinstvu i da ti dam priznanje,
tebi koji si poetak i svretak.

Oe na...

Prikazujem ti, Presveto Trojstvo, ove tri Zdravomarije, da ti zahvalim za sve milosti to si ih
ostvario u Mariji i koje si nama dao po njezinom zagovoru.

Zdravo Marijo (triput) nakon rijei Isus, doda se:

1. koji neka nam umnoi vjeru!

2. koji neka nam uvrsti ufanje!
3. koji neka nam usavri ljubav!

Slava Ocu...

RADOSNA OTAJSTVA

Prvo otajstvo: Utjelovljenje Sina Bojega

Plod otajstva: Poniznost
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Beskrajna Boja ljubav

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga utjelovljenja i molim te po tom otajstvu i
po zagovoru tvoje Presvete Majke za duboku poniznost srca. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava
Ocu...

1. alosno stanje neposlunog Adama i pravedna osuda njega i njegove djece.

2. astimo elje patrijarha i proroka koji su eznuli za dolaskom Spasitelja.
3. astimo Marijine zavjete i njene molitve koje su potaknule dolazak Mesije.
4. Ljubav Vjenoga Oca koji nam je darovao svoga Sina.
5. Ljubav Sina Bojega koji se je rtvovao za nas.
6. Poslanje arkanela Gabrijela.
7. Marijina djevianska suzdranost i strah.
8. Marijina vjera i njen pristanak na utjelovljenje Sina Bojega.
9. Stvaranje due i oblikovanje tijela Isusa Krista u Marijinu krilu po djelu Duha Svetoga.
10. Aneli se klanjaju utjelovljenju Rijei u Marijinom krilu.

485
Milosti otajstva utjelovljenja neka siu u moju duu i neka je uine doista poniznom!

Drugo otajstvo: Pohoenje Marijino

Plod otajstva: Ljubav prema blinjemu
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Boja uzvienost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse Kriste, deseticu na ast pohoenja tvoje majke roakinji Elizabeti, i
molim Te po tom otajstvu i po zagovoru Marijinu za savrenu ljubav prema blinjemu. Oe na, 10
Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. astimo radost Marijinog srca i devetomjeseno prebivanje utjelovljene Rijei u njenom krilu.
2. Isus Krist, ulazei u svijet, prikazuje samoga sebe Ocu kao rtvu.
3. Radost i zadovoljstvo Isusa Krista u poniznom djevianskom Marijinom krilu, te Marijino
uivanje u svome Bogu.
4. Zabrinutost i sumnja svetog Josipa zbog Marijinog stanja.
5. Izbor odabranika koji su sabrani od Isusa i Marije.
6. Marijin pohod roakinji Elizabeti i njena gorljiva ljubav.
7. Marijin pozdrav, posveenje svetog Ivana Krstitelja i njegove majke Elizabete.
8. Marija pjesmom Velia iskazuje svoju zahvalnost Bogu.
9. Marijina ljubav i poniznost u sluenju svojoj roakinji.
10. Uzajamna ovisnost Isusa i Marije te naa ovisnost o Isusu i Mariji.

Milosti otajstva pohoenja Marijina neka siu u moju duu i neka je uistinu uine ljubeznom.

Tree otajstvo: Roenje Isusovo

Plod otajstva: Prezir bogatstva i ljubav prema siromatvu
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Beskrajno Boje bogatstvo

Prikazujem ti, Gospodine Isuse Kriste, deseticu na ast tvoga svetoga roenja u Betlehemu i molim
te po tom otajstvu i po zagovoru Marijinu, odvojenost od dobara ovoga svijeta i ljubav prema
siromatvu. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. astimo odbojnost i prezir koje su Marija i Josip pretrpjeli u Betlehemu.

2. Siromana talica u kojoj se rodio Sin Boiji.
3. Uzviena kontemplacija i beskrajna Marijina ljubav kad je poraala svoga Sina.
4. Djeviansko roenje Vjene Rjei.
5. Aneli se klanjaju i pjevaju Isusovom roenju.
6. Oaravajua ljepota boanskog djeteca.
7. Pastiri sa svojim skromnim darovima dolaze u talicu.
8. Isusovo obrezanje i njegovo trpljenje iz ljubavi.
9. Nadjenue mu ime Isus te veliina toga imena.
10. Poklon triju kraljeva i njihovi darovi.

Milosti otajstva Isusova roenja neka siu u moju duu i neka je uine doista siromanom u duhu!

etvrto otajstvo: Prikazanje u hramu

Plod otajstva: istoa tijela i due
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Vjena Boja mudrost

486
Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga prikazanja u hramu po Marijinim
rukama, i molim te, po tom otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za milost istoe tijela i
srca. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. astimo poslunost i podlonost Isusa i Marije Zakonu.

2. Isus rtvuje svoju ast.
3. Marija rtvuje svoju ast.
4. Radost i hvalospjevi imuna i proroice Ane.
5. Isusovo prikazanje i otkup rtvom dvaju golubia.
6. Herodova okrutnost i pokolj nevine djeice.
7. Josip, Marija i dijete, sluajui anelovu poruku, bjee u Egipat.
8. Otajstveni boravak svete obitelji u Egiptu.
9. Povratak u Nazaret.
10. Isus raste u milosti i mudrosti.

Milosti otajstva prikazanja u hramu neka siu u moju duu i neka je doista uine istom!

Peto otajstvo: Isusa naoe u hramu

Plod otajstva: Pravo obraenje
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Nedokuiva Boja svetost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast otajstva kada te Marija i Josip naoe u hramu
meu pismoznancima, nakon to su te izgubili, i molim te, po tom otajstvu i po zagovoru tvoje
Presvete Majke i svetoga Josipa za mudrost, nae obraenje i za obraenje onih grjenika koji ive u
krivim naukama, koji su odvojeni od Crkve i koji u Boga ne vjeruju. Oe na, 10 Zdravo Marijo,
Slava Ocu...

1. astimo skroviti ivot, marljivost i poslunost koje je ivjela sveta obitelj u Nazaretu.
2. Marija i Josip pronalaze Isusa koji je ostao u hramu kako propovijeda uiteljima zakona.
3. Ivan Krstitelj krsti Isusa.
4. Isusov post i napastovanje u pustinji.
5. udesno Isusovo propovijedanje.
6. Isus izabire apostole i daruje im duhovnu vlast.
7. Isusova velika udesa.
8. udesno preobraenje.
9. Isus pere noge uenicima.
10. Ustanovljenje euharistije.

Milosti otajstva Isusova naaa u hramu neka siu u moju duu i neka je doista obrate!

OTAJSTVA SVJETLA

Prvo otajstvo: Isusovo krtenje na Jordanu

Plod otajstva: Posveenje
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Trojstvena Boja ljubav

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvojega krtenja na rijeci Jordanu kada se nebo
otovrilo i Otac te proglasio svojim ljubljenim Sinom, a Duh Sveti siao na tebe da te uvede u
poslanje koje te eka. Molimo te po tom otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke za obnovu
krsnoga duha u naem ivotu. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. Isus ostavlja svoj dom i majku Mariju u Nazaretu i ide iz Galileje na Jordan k Ivanu.

487
2. Prvi susret Ivana Krstitelja i Isusa.
3. Nisam dostojan odrijeti mu obuu na nogama. Duboka Ivanova poniznost pred Isusom.
4. Ivanov osjeaj nedostojnosti: Treba da ti mene krsti, a ti dolazi k meni.
5. Isus eli vrtiti volju Boju: Pusti sada, dolikuje da sve ispunimo to je u skladu s voljom
Bojom.
6. Ivan krsti Isusa koji eli biti solidaran s ljudima potrebnim spasenja.
7. Isus izlazi iz rijeke Jordana i moli se Bogu.
8. Objava Presvetog Trojstva: na Isusa silazi Duh Sveti u obliku goluba i uje se glas s neba kako
govori: Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi sva milina.
9. Divljenje i strahopotovanje Ivana Krstitelja i naroda.
10. Duh Sveti odvodi Isusa u pustinju gdje ga avao napastuje.

Milosti otajstva Isusova svetoga krtenja neka siu u nae due i potaknu nas na obnovu krsnoga
duha.

Drugo otajstvo: Isusova objava u Kani

Plod otajstva: Povjerenje u Marijin zagovor
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Objavljena Boja slava

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoje objave u Kani gdje si pretvarajui vodu u
vino po Marijinom zagovoru, objavio svoju slavu i otvorio srca uenika za vjeru. Molimo te po tom
otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za povjerenje u tebe u naem ivotu. Oe na, 10
Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. Isusov poziv prvih uenika, njihova prva druenja i upoznavanja.

2. Dlazak Isusa s uenicima i majkom Marijom na svadbu u Kanu Galilejsku.
3. Marija primjeuje zbunjenost i posramljenost domaina zbog nedostatka vina.
4. Marija diskretno obavjetava Isusa: Nemaju vina.
5. Isus odgovara: eno, to ja imam s tobom? Moj as jo nije doao?
6. Marijine rijei slugama: to god vam rekne, uinite!
7. Sluge napunjanju est kamenih posuda vodom, a Isus ini prvo udo pretvarajui vodu u vino,
simboliki oznaavajui promjenu staroga idovskoga zakona u novost milosti Evanelja.
8. Ravnatelj stola kua i hvali novo vino.
9. Isus je objavio svoju slavu, a njegovi uenici vidjevi prvo udo, povjerovae da je on Sin Boiji.
10. Marijino majinsko posredovanje u raanju vjere u srcima uenika.

Milosti otajstva Isuove samoobjave u Kani neka siu u nae due i potaknu nas na povjerenje u
Isusovu ljubav i Marijin zagovor.

Tree otajstvo: Isusov poziv na obraenje i navjetanje Bojeg kraljevstva

Plod otajstva: Obraenje i prihvaenje Bojega kraljevstva
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Beskrajno Boje milosre

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast otajstva tvoga poziva na obraenje i
navjetanja Bojega kraljevstva jer ti oprata grijehe onima koji s puzdanjem u poniznosti tebi
pristupe. Molimo te po tom otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke da otvori nae due i srca
za pokajanje, spremnost na obraenje i tvoju ljubav. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. Isusove prve rijei upuene ljudima: Ispunilo se vrijeme, pribliilo se kraljevstvo Boje!
Obratite se i vjerujete Evanelju.
2. Isus ustaje u ovjekovu obranu. Oprata grijehe, ozdravlja, lijei, ini udesa i oslobaa ljude od
avolskih utjecaja.

488
3. Isus proglaava blaenstva: Blago siromasima duhom, jer njihovo je kraljevstvo nebesko!
4. Blago onima koji tuguju, jer e se utjeiti!
5. Blago krotkima, jer e batiniti zemlju!
6. Blago ednima i gladima pravednosti, jer e se nasiti!
7. Blago miolosrdnima, jer e batiniti milosre!
8. Blago istima srcem, jer e Boga gledati!
9. Blago mirotvorcima, jer e se sinovima Boijim zvati!
10. Blago progonjenima zbog pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo Boje!

Milosti otajstva Isusova poziva na obraenje neka siu u nae due i potaknu nas da otvorimo nae
due i srca pokajanju i ljubavi prema Bogu.

etvrto otajstvo: Isusovo preobraenje na gori Taboru

Plod otajstva: Divljenje Bojoj ljepoti i jakost u krievima
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Nepromjenjiva Boja beskonanost i slava

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast otajstva tvoga preobraenja pred uenicima na
gori Taboru kada ih je Otac pozvao da te sluaju i tako se priprave za tvoju gorku muku, kako bi
stigli do slave uskrsnua i ivota Duhom Svetim preobraena. Molimo te po tom otajstvu i po
zagovoru tvoje Presvete Majke, za duh molitve i motrenja tvoje slave te jakosti u naim krievima.
Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. Isus prorie uenicima svoju smrt i upuuje se u Jeruzalem.

2. Isus uzima sa sobom Petra, Ivana i Jakova i penje se na goru Tabor.
3. Isus se pred uenicima preobrazio, lice mu je zasjalo kao sunce, a haljine postale bijele kao
svjetlo i tako im pokazao slavu svoga Boanstva.
4. Mojsije i Ilija razovaraju s Isusom o muci koju treba podnijeti u Jeruzalemu.
5. Uenici u strahopotovanju i zbunjeni ele zauvijek ostati s Isusom na Taboru.
6. Svijetao oblak prekriva sve prisutne i uje se Oev glas: Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi
sva milina, sluajte ga!
7. Uenici se silno prestraie i padoe niice.
8. Isus im se pribliava i hrabri ih: Ustanite i nemojte se bojati.
9. Uenici podigoe oi, ali ne vidjee nikoga osim Isusa.
10. Ohrabreni i ojaani promatranjem boanske slave Isusove, idu u Jeruzalem.

Milosti otajstva Isusova preobraenja neka siu u nae due i potaknu nas na molitvu i motrenje
Boje slave te jakost u krievima.

Peto otajstvo: Ustanovljenje euharistije

Plod otajstva: Zahvalnost i ljubav prema Presvetom oltarskom sakramentu
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Boja skrovitost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast otajstva ustanovljenja euharistije po kojoj nas
hrani svojim tijelom i krvlju pod prilikama kruha i vina, svjedoei tako do kraja svoju ljubav
prema ljudima za ije spasenje si se rtvovao. Molimo te po tom otajstvu i po zagovoru tvoje
Presvete Majke, za zahvalnost i ljubav prema tebi prisutnom u Presvetom oltarskom sakramentu te
da nas potakne na ivo sudjelovanje u svetoj misi i na molitvu klanjanja. Oe na, 10 Zdravo
Marijo, Slava Ocu...

1. Isus s uenicima eli slaviti pashalnu veeru.

2. Dok su bili za veerom, Isus oituje da e ga jedan od uenika izdati.

489
3. Isus znajui da ide u susret smrti i uskrsnuu, eli svojoj Crkvi ostaviti trajni spomen-in tog
dogaaja.
4. Isus potaknut Duhom Svetim pronalazi udesno iznaae ljubavi po kome e trajno ostati sa
svojim uenicima.
5. Isus kae uenicima: Svom sam duom eznuo blagovati ovu pashu s vama prije svoje muke.
6. Dok su blagovali, Isus uze kruh, razlomi ga i davae svojim uenicima govorei: Uzmite i jedite
od ovoga svi: ovo je tijelo moje koje e se za vas predati.
7. Zatim uze kale te zahvali i dade im ga govorei: Uzmite i pijte iz njega svi: ovo je kale
novoga i vjenoga saveza koji e se proliti za vas i za sve ljude na otputenje grijeha. Ovo inite
meni na spomen.
8. Isusova trajna osobna prisutnost pod posveenim prilikama kruha i vina.
9. Pisutnost preistog tijela Isusova, predragocijene krvi Isusve, preiste due Isusove i Isusova
boanstva u euharistiji.
10. Zahvala Isusu za velku ljubav koju nam iskazuje svakodnevno u svetoj misi.

Milosti otajstva ustanovljenja euharistije neka siu u nae due i potaknu nas na sudjelovanje u
svetoj misi i na zahvalnost, ljubav i klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu.

ALOSNA OTAJSTVA

Prvo otajstvo: Isusova smrtna muka

Plod otajstva: Pokajanje
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Boanska nepomuena radost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoje smrtne tjeskobe u Getsemanskom vrtu i
molim te po tom otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za pravo pokajanje za svoje grijehe i
za potpuno slaganje s tvojom svetom voljom. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. astimo boansku samou Isusa Krista tokom cijeloga njegovoga ivota, a na poseban nain
osamljenost u Getsemaniju.
2. Isusova ponizna i gorljiva molitva pogotovo prije njegove muke.
3. Isusova blagost i strpljivost kojima uvijek podnosi apostole, posebno u Getsemaniju.
4. Gorka muka i trpljenje Isusove due u Getsemaniju.
5. Krvavi znoj i bol u koju pada.
6. Aneo smjerno tjei Isusa u muci.
7. Usprkos odbojnosti ljudske naravi, pristajanje njegove volje uz volju Oevu.
8. Isus se hrabro pojavljuje pred svojim neprijateljima i snaga njegove rijei po kojoj oni padaju na
zemlju.
9. Judina izdaja i uhienje Isusovo.
10. Apostoli naputaju Isusa.

Isuse, neka milosti otajstva tvoje smrtne tjeskobe i muke siu u moju duu i neka je doista skrue i
uine tebi slinom!

Drugo otajstvo: Bievanje Isusovo

Plod otajstva: Mrtvljenje sjetila
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: udesno Boje strpljenje

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga bievanja i molim te po tom otajstvu i
po zagovoru tvoje Presvete Majke za potpuno mrtvljenje mojih sjetila. Oe na, 10 Zdravo Marijo,
Slava Ocu...

490
1. astimo Isusa koji je vezan lancima i konopcima.
2. Isusa udaraju po obrazu u Kajfinoj kui.
3. Petar se triput odrie Isusa.
4. Isusa u Herodovoj kui oblae u bijelu haljinu i besutno mue.
5. Isusu skidaju haljinu.
6. Vojnici preziru i vrijeaju Isusa.
7. Isus je vezan uza stup.
8. Okrutno bievanje i bolni okovi.
9. Krv koja se izlijeva iz svetih rana izranjenoga tijela.
10. Gubitak krvi i padovi.

Milosti otajstva Isusovoga bievanja neka siu u moju duu i neka je doista naue pravom
odricanju!

Tree otajstvo: Krunjenje trnovom krunom

Plod otajstva: Prezir svjetovnoga duha
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Neizreciva boanska ljepota

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga groznoga krunjenja trnovom krunom i
molim te po tom otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za veliki prezir prema svjetovnome
duhu. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. Vojnici skidaju Isusa i oblae ga u grimiznu vojnu kabanicu.

2. Spletoe trnovu krunu i pritisnue mu je na glavu.
3. Povojom mu pokrivaju oi.
4. U desnu mu ruku utisnue trsku.
5. Isusa pljuju i udaraju po licu.
6. Klecali su pred njim i izrugivali mu se.
7. Isusa prisiljavaju da sjedne.
8. upaju mu kosu i bradu.
9. Izruguju se Isusu govorei: Zdravo kralju idovski.
10. Krv obilno prekriva sveto Isusovo lice.

Milosti otajstva trnovog krunjenja neka siu u moju duu i neka joj dadnu pravi prezir prema
svjetovnome duhu!

etvrto otajstvo: Krini put

Plod otajstva: Strpljivost u trpljenju
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Neograniena Boja svemogunost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga krinoga puta i molim te po tom otajstvu
i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za veliku strpljivost da nosim za tobom svoj kri u sve dane
svoga ivota! Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. I. postaja: Isusa osuuju na smrt.

2. II. postaja: Isus uzima na sebe kri.
3. III. postaja: Isus pada prvi put pod kriem.
4. IV. postaja: Isus susree svoju svetu majku.
5. V. postaja: imun Cirenac pomae Isusu nositi kri.
6. VI. postaja: Veronika prua Isusu rubac.
7. VII. postaja: Isus pada drugi put pod kriem.
8. VIII. postaja: Isus tjei jeruzalemske ene.

491
9. IX. postaja: Isus pada trei put pod kriem.
10. X. postaja: Isusa svlae.

Milosti otajstva krinoga puta neka siu u moju duu i neka joj dadnu pravu strpljivost!
Peto otajstvo: Razapinjanje i smrt Isusova na kriu
Plod otajstva: Sretan smrtni as
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Strahopotovana Boja pravednost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga razapinjanja i smrti na kriu i molim te
po tom otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za veliku odvratnost prema grijehu, ljubav
prema kriu, dobru smrt, za one koji sada umiru i za due u istilitu! Oe na, 10 Zdravo Marijo,
Slava Ocu...

1. XI. postaja: Isusa pribijaju na kri.

2. Prva rije: Oe oprosti im jer ne znaju to ine.
3. Druga rije: Zaista, zaista, kaem ti jo danas e biti sa mnom u raju.
4. Trea rije: eno, evo ti sina. Sine, evo ti majke.
5. etvrta rije: Boe moj, Boe moj zato si me ostavio?
6. Peta rije: edan sam!
7. esta rije: Svreno je!
8. Sedma rije: Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj!
9. XIII. postaja: Isusa skidaju s kria i polau u krilo njegove majke.
10. XIV. postaja: Isusa polau u grob.
Milosti otajstva trpljenja i smrti naega Gospodina Isusa Krista neka siu u moju duu i neka je
posvete, te neka siu na umirue i na due u istilitu!

SLAVNA OTAJSTVA

Prvo otajstvo: Uskrsnue Isusovo

Plod otajstva: Ljubav prema Bogu i apostolski ar
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Boja vjenost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga slavnoga uskrsnua i molim te po tom
otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke Marije, za ivu vjeru i za ljubav prema Isusu i za
apostolski ar. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. astimo Isusov silazak nad pakao.

2. Radost i izlazak pravednika staroga svijeta iz limba.
3. Sjedinjenje due i tijela naega Gospodina Isusa Krista u grobu.
4. Isus udesno ustaje iz groba.
5. Pobjeda nad smru, grijehom i avlom.
6. Svojstva slavnoga tijela Isusova.
7. Isus prima od Oca svaku vlast na nebu i na zemlji.
8. Isus se ukazuje svojoj majci, apostolima i uenicima.
9. Nebeski razgovori i objed s uenicima.
10. Isus daruje apostolima autoritet i vlast i alje ih propovijedati Evanelje svemu stvorenju.

Milosti otajstva uskrsnua naega Gospodina Isusa Krista neka siu u moju duu i neka je uine
vjernom i da gori ljubavlju!

Drugo otajstvo: Uzaae

Plod otajstva: enja za nebom

492
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Boja beskonanost i sveprisutnost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast tvoga slavnoga uzaaa i molim te po tom
otajstvu i po zagovoru tvoje Presvete Majke, za vrstu nadu i za goruu enju za nebom. Oe na,
10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. Isus obeaje apostolima poslati Duha Svetoga i zapovjeda im da se priprave da ga prime.

2. Isusovi uenici se skupljaju na Maslinskoj gori.
3. Isus uzlazei na nebo blagoslivlje svoje uenike.
4. Oaravajue uzdignue Isusovo iznad nebeskog svoda.
5. Vjeni Otac i cijeli nebeski zbor trijumfalno doekuju Isusa.
6. Isus svojom pobjednikom moi otvara vrata nebeska kamo jo nije uao ni jedan smrtnik.
7. Isus sjeda s desna Ocu kao ljubljeni Sin u svemu jednak Ocu.
8. Isus prima vlast da sudi ive i mrtve.
9. Zadnji Isusov dolazak u slavi kad e se pokazati sav njegov sjaj, mo i uzvienost.
10. Isus e pravedno prosuditi na opem sudu vjeno nagraujui dobre i kanjavajui zle.

Milosti uzaaa Isusova neka siu u moju duu i neka je ispune nadom i uine nebeskom!

Tree otajstvo: Silazak Duha Svetoga

Plod otajstva: Darovi Duha Svetoga
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Sveopa Boja providnost

Prikazujem ti, Due Sveti, ovu deseticu na ast tvoga duhovskog otajstva i molim te po tom otajstvu
i po zagovoru Marije, tvoje vjerne i plodne zarunice, za ljubav i boansku Mudrost da je uistinu
upoznamo, da je kuamo i vrimo, te da svi ljudi imaju u tom udjela! Oe na, 10 Zdravo Marijo,
Slava Ocu...

1. astimo u istini Duha Svetoga koji proizlazi od Oca i Sina i koji je srce boanstva.
2. Duh Sveti je poslan od Oca i Sina na apostole.
3. Veliki um kod silaska Duha Svetoga, znak njegove snage i moi.
4. Jezici Duha Svetoga nad apostolima da bi im dao dar razumjevanja pisma i ljubav Boju.
5. Punina milosti kojom Duh Sveti obdari Mariju svoju vjernu zarunicu.
6. Divno ponaanje svetaca i Isusa Krista, kojega je Duh sveti vodio za vrijeme njegova ivota.
7. Dvanaest plodova Duha Svetoga.
8. Sedam darova Duha Svetoga.
9. Molimo za dar mudrosti i silazak Duha u srca ljudi.
10. Molimo za pobjedu nad trima neistim dusima oprenim Duhu Svetome: duh tijela, duh svijeta i
avao.

Milosti otajstva silaska Duha Svetoga neka siu u moju duu i neka je uine mudrom u oima
Bojim!

etvrto otajstvo: Uznesenje Marijino na nebo

Plod otajstva: Ljubav prema Mariji
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Neizreciva Boja dareljivost

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast bezgrjenoga zaea i uznesenja tijela i due
tvoje Presvete Majke na nebo i molim te po tim otajstvima i po zagovoru Marijinom za pravu
pobonost prema njoj tako da dobro ivimo i sretno umremo. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava
Ocu...

493
1. astimo Marijino vjeno predodreenje u Bojem naumu kao remek-djelo Boje.
2. Marijino bezgrjeno zaee i punina milosti u krilu njene majke.
3. Marijino roenje obradova cijeli svijet.
4. Marijino prikazanje i njen boravak u hramu.
5. Marijin besprijekoran ivot bez ikakva grijeha.
6. Veliina Marijinih krjeposti.
7. Marijino plodno djevianstvo i poroaj Isusa bez bolova.
8. Marijino bogomajinstvo i njen savez s tri osobe Presvetoga Trojstva.
9. Marijina dragocjena smrt iz ljubavi.
10. Uskrsnue i slavno uznesenje Marijino.

Milosti bezgrjenog zaea i uznesenja Marijina na nebo neka siu u moju duu i neka joj dadnu
pravu pobonost prema Mariji!

Peto otajstvo: Krunjenje Marijino

Plod otajstva: Ustrajnost u milosti, krunjenje u slavi
Boje savrenstvo koje slavimo u ovom otajstvu: Nepristupana Boja slava

Prikazujem ti, Gospodine Isuse, ovu deseticu na ast slavnoga krunjenja tvoje Presvete Majke
Marije na nebu i molim te po tom otajstvu i po njezinu zagovoru za milost ustrajnosti do kraja,
napredak u krjepostima sve do smrti i vjenu krunu koja nam je pripravljena. Istu milost molim i za
sve vjernike, za sve nae dobrotvore i za sve koji nam se preporuuju u molitve i za one za koje smo
duni moliti. Oe na, 10 Zdravo Marijo, Slava Ocu...

1. astimo trostruku krunu kojom je Presveto Trojstvo okrunilo Mariju.

2. Nova radost i slava u nebu zbog Marijine proslave.
3. astimo Mariju, kraljicu anela, ljudi i zemlje.
4. astimo Mariju blagajnicu i djeliteljicu Bojih milosti, zasluga Isusa Krista i darova Duha
Svetoga.
5. Posrednica i zagovornica ljudi.
6. Pobjednica i zatornica avla i krivovjerja.
7. Sigurno utoite grjenika.
8. Majka i odgojiteljica krana.
9. Slast i radost pravednika.
10. Utoite ivuih, mona tjeiteljica alosnih, umiruih i dua u istilitu.

Pomolimo se:
Molimo te, Gospodine Isuse, po otajstvima tvoga ivota, trpljenja, smrti i slave i po zaslugama tvoje
Presvete Majke, obrati grjenike, pomozi umiruima, oslobodi due iz istilita i svima nama podaj
milost da sveto ivimo, sretno umremo i napokon te licem u lice gledamo i kroza svu vjenost
ljubimo!

Zdravo Kraljice

494
3. BEZGRENO ZAEE BLAENE DJEVICE MARIJE

Svetkovina bezgrenog zaee Blaene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Tijekom vjekova
Crkva je postala svjesna da je Marija, ispunjena Bojom milou, bila otkupljena ve od svoga
zaea. Tu istinu vjere proglasio je Papa Pio IX 1854. Sav sjaj sasvim jedinstvene svetosti, koji
Mariju resi ve od trenutka njezina zaea dolazi joj od Krista. Jedinstvenom je milou, u
predvianju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila ouvana od svake ljage istonoga
grijeha. U ovoj svetkovini Crkva u Mariji promatra znak Bojeg izbora po kome je Ona prva
otupljena, te Boju pobjedu nad zlom i grijehom i nadolazak novih vremena, a sveci su gledajui
Bezgrnu zanosno kontempliraju ljepotu Marijine due.

3. 1. Devetnica Bezgrenoj
(razmatanja iz djela sv. Maksimilijana Kolbea)

Prvi dan: Bezgrena, Kraljice Neba i zemlje, znam da nisam dostojan pribliiti se tebi, pasti
na koljena pred tobom licem do zemlje, ali jer te mnogo ljubim, usuujem se tebe moliti da bude
tako dobra pa mi kae tko si ti. elim te sve vie upoznati, beskrajno upoznati, i ljubiti te sve
veim arom bez ikakve zapreke. Osim toga, elim i drugim duama objaviti tko si ti, da te sve vei
broj dua upozna to savrenije, da te ljubim sve are, tako da ti postane, i to to prije, kraljica
svih srdaca koja kucaju i koja e uvijek kucati na zemlji.
Ima ih koji do dana dananjega nisu upoznali tvoje ime. Drugi su opet utonuti u blato nemorala i
ne odvauju se podii pogled prema tebi. Neki opet misle da te ne trebaju za postizanje svoga
ivotnog cilja, No, ima ih kojima avao - koji te nije htio priznati za svoju Kraljicu i zato od anela
postao demon ne doputa da pred tobom prignu koljena. Ima ih mnogo koji te ljube, koji te vole,
ali kako je malo onih koji su iz ljubavi prema tebi spremni na sve, na napore, na trpljenja, ak i na
rtvu ivota! Kada e, Gospoo, vladati svakim pojedinim srcem? Kada e svi stanovnici zemlje
tebe priznati za Majku, a Oca nebeskoga za Oca, i tako se konano svi osjeati kao braa?
Tko je Bezgrena? Bezgreno zaee ne znai, kako neki misle, da presveta Djevica nije imala
oca na zemlji. Ona je dola na svijet u krilu jedne obitelji, kao i sva druga djeca ovoga svijeta, i
imala je pravog oca i pravu majku. Za nju je reeno da je zaeta. Dakle, ona nije Bog, koji nema
poetka. Nije aneo, koga je Bog izravno stvorio, niti kao praroditelji, koji svoje postojanje nisu
primili po zaeu. Ona je naprosto nazvana zaee", ali to nije isto kao u Isusa koji, premda je bio
zaet, postoji od vjenosti, jer je Bog. Ali: Bezgreno zaee". Po ovome se ona razlikuje od sve
druge Adamove djece. Tako, dakle, ime ,,Bezgreno zaee" s pravom pripada njoj i samo njoj.
Isus Krist, ovjek - Bog, druga osoba Presvetog Trojstva, pravi je njezin Sin. Ona je njegova
prava Majka. Da bi izvrio etvrtu zapovijed, On potuje svoju Majku, odan joj je. Sin ne prestaje
nikada biti sin svoje majke, i tako Isus e uvijek biti njezin Sin, a Ona e uvijek biti njegova Majka.
On e joj uvijek biti odan. Isus ju je potivao od vjenosti i potivat e je uvijek. Nitko se njemu ne
pribliuje, ne postaje njemu slian, ne spaava se i ne posveuje ako nju ne potuje: nitko, nijedan
aneo, nijedan ovjek, niti ijedno drugo bie.
Ona je Kraljica svemira, Kraljica neba i zemlje. U raju je svi priznaju za svoju Kraljicu. Pakao
je mrzi i dre pred njom. A kolike je due ovdje na zemlji jo ne poznaju ili je malo poznaju ili se
ak povezuju s avlima, ne potuju je i mrze je? Kroz sva vremena i u raznim krajevima zemaljske
kugle bilo je ljudi koji su, raspaljeni ljubavlju prema njoj, irili tu ljubav oko sebe. Davali su ivot
za druge, da bi osvojili to vie srdaca za nju i njoj su posveivali itav svoj ivot.
Molitve za svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene ..
Drugi dan: Kada promatram jedan cvijet, jedan obini poljski cvijet, ne mogu shvatiti kako
se moe tako nepromiljeno sumnjati u tvorca toga cvijeta, koji mu je odredio strukturu i tako ga
satkao da moe donijeti plod koji on stvarno proizvodi. Kada bismo mogli bilo gdje pronai samo
jedan sat koji je potpuno pokvaren, bilo bi dovoljno da sa svom sigurnou utvrdimo kako postoji
urar koji je sastavio taj mehanizam. Sat se pokvari, zaustavi se, zara, propadne. Bio bi uzaludan
pokuaj sijati ga, da iz njega nastanu drugi satovi. A na cvjeti daje plod od kojega nastaju drugi

495
cvjetovi, pa ponovo drugi plodovi, i tako dalje, uvijek naprijed, i to se ne dogaa samo danas, nego
kroz vjekove, kroz tisuljea, kroz stotine tisuljea. A slinih cvjetova ima toliko i u tako razliitim
i mnogobrojnim vrstama da se ne mogu ni izbrojiti. Tako stvorenja na najrazliitije naine
obznanjuju slavu Stvoritelja, Oca svemira.
Tko je Bezgrena? Po samoj sebi Ona nije nita, kao ni druga stvorenja, ali po Bojem djelu
najsavrenija je meu stvorovima. Najsavrenija je slika i prilika boanskog bia u jednom isto
ljudskom stvorenju. Ona potjee od Oca po Sinu i Duhu, jer je Stvoritelj onaj koji na svoju sliku, na
sliku Presvetog Trojstva, iz nitavila poziva ograniena bia na postojanje iz ljubavi prema svojim
ogranienim slikama i prilikama koja ona stvaraju. Bia koja su obdarena slobodnom voljom i
razumom znaju i priznaju svoj izvor i znaju da su primili od Boga sve ono to jesu, to mogu i to
posjeduju svakog trenutka.
Ona uzvraaju ljubav bilo zbog onog to su primila, bilo zbog toga to je On, kao neizmjerna
savrenost, dostojan neograniene ljubavi. to se tie ogranienih bia, ona nisu u stanju da mu
uzvrate neogranienu ljubav, ali bar odstranjuju zapreke koje ograniuju ovu ljubav i ometaju borbu
da je postignu. Bezgrena nikada nije imala nikakve ljage grijeha, to znai da je njezina ljubav
uvijek bila potpuna, bez ikakve zapreke. Ljubila je Boga itavim svojim biem i ljubav ju je
sjedinjavala s Bogom od prvog asa ivota tako savreno da joj se aneo mogao na dan navjetenja
obratiti rijeima: Milosti puna, Gospodin je s tobom" (Lk 1, 28). Ona je, dakle, stvorenje Boje,
kerka Boja, i to tako savreno kako je samo mogue jednom ljudskom biu.
Ona je Boje orue. Potpuno svjesno i slobodno doputa da je Bog vodi, pokorava se njegovoj
volji, hoe samo to On eli, ispunjava njegovu volju, i to najsavrenije, bez ikakvog nedostatka,
bez ikakvog odstupanja svoje volje od njegove. Ona je Boje orue u savrenoj slubi moi i
povlastica koje su joj dodijeljene, da moe uvijek i u svemu ispunjati jedino i iskljuivo volju Boju
iz ljubavi prema trojedinom Bogu. Ova ljubav dostie takve vrhunce da nosi svoje boanske
plodove. Njezina ljubavna veza s Bogom dosie tu toku da Ona postaje Majkom Bojom. Otac joj
povjerava svoga Sina, Sin silazi u njeno krilo, a Duh Sveti oblikuje s njenim tijelom presveto tijelo
Isusovo. Molitve za svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

Trei dan: Bezgrena prije svog dolaska na svijet: u zamisli Bojoj; kunja anela;
obeanje raja zemaljskoga; u Starom zavjetu.
U neizmjernom mnotvu svih bia s razliitim savrenostima, Bog je od vjenosti vidio jedno u
svakom pogledu savreno bie, koje je neokaljano od svake ljage grijeha i koje je odraavalo svoja
boanska svojstva na tako vjeran nain koji je mogu jednom stvorenom biu. Uzradovao se zbog
toga i od vjenosti je odluio da to bie u odreeno vrijeme pozove na postojanje.
Dok je Bog stvarao anele, elio je da oni pri punoj svijesti i voljno dokau kako uvijek i u
svemu ele vriti njegovu volju. Oitovao im je otajstvo utjelovljenja i navijestio da e pozvati u
ivot jedno ljudsko bie, obdareno duom i tijelom, i da e ga uzdii na dostojanstvo Majke Boje.
Zbog toga e ona postati i njihova kraljica. A oni e je takoer morati tovati. Bezbrojne ete
aneoskih duhova pozdravile su radosno Onu koju je njihov Stvoritelj odluio tako uzvieno uzdii
i iskazali su ponizno tovanje svojoj Gospodarici.
No neki meu njima, na elu s Luciferom, zaboravljajui da su sve ono to su bili i to su
posjedovali primili od Boga i da sami po sebi nisu potpuno nita, pobunili su se i nisu se htjeli
podloiti volji Bojoj. Mislili su da su mnogo vii od jednog ljudskog bia, koje je zaodjenuto
tijelom. Takvo tovanje izgledalo je ponienje za njihovo dostojanstvo. Zanijela ih je oholost i
odbili su da ispune volju Boju.
Zbog toga se odmah na njih sruila vjena kazna: udaljavanje od Boga, pakao. Posjedovali su
pronicavi um, jer su bili isti duhovi. Njihov je in bio potpuno svjestan i voljan. U njihovom
grijehu bile su oite znaajke smrtnoga grijeha, a to je bilo povezano s potpunim znanjem onoga to
su uinili. Eto zato su od anela odmah postali demoni i to zauvijek, i od tada sjeanje na to da je
ovo stvorenje postalo potvrda o dobroti anela i sigurnost za njihovu vjenu sreu, dok je za avle
postalo kamen sablazni i razlog udaljavanja od Boga, ispunjalo je ove paklenom mrnjom prema
njoj, mrnjom slinom onoj koju su imali prema Bogu.

496
 avao je opazio u zemaljskom raju jedno bie slino onoj, koja je razlog njegovog bijesa. Ne
moe dosegnuti Boga, ne moe dosegnuti nju, pa iskaljuje svoju mrnju prema njezinoj buduoj
majci, prema praroditeljki ovjeanstva, i uspijeva je nagovoriti da se usprotivi volji Bojoj i da ne
trai savrenost u podvrgavanju Bojim namjerama, nego u prihvaanju vlastitog razmiljanja.
Pobijedio ju je po oholosti. Ljudsko bie poveava svoja saznanja preko osjetila i zato je daleko
od jasnog znanja, koje posjeduje isto duhovno bie. I stoga je ovjekov grijeh mnogo manje teak.
Eto zato Boje milosre obeava praroditeljima Otkupitelja, dok avlu Bog prorie da nee
izmijeniti boanske planove pobjede, koju je postigao nad majkom unaprijed objavljenog bia."
Dapae, prorie da e mu ona zgaziti glavu", iako e vrebati na njezinu petu", kako biva do dana
dananjega (usp, Post 3, 1 5.)
Izaija tu enu gleda kroz stoljea u prorokim nadahnuima i govori: ,,Evo, Djevica e zaeti i
roditi sina i nadjenut e mu ime Emanuel"(Iz 7, 14).
Koji me stvori, odredi mjesto za ator moj" (Sir 24, 8). Tko je Ona koja dolazi kao to zora
svie, lijepa kao Mjesec, sjajna kao Sunce, strana kao vojska pod zastavama?" (Pj 6, 10). Sva si
lijepa, prijateljice moja, i nema mane na tebi" (Pj 4, 7). to je ljiljan meu trnjem, to je prijateljica
moja meu djevojkama" (Pj 2, 2). Nita neisto ne pada na nju, jer je sjaj svetosti, ogledalo bez
ljage Bojeg velianstva i slika njegove dobrote; ljepa od Sunca i od svega zvijea, usporeena sa
svjetlou ona je nadmauje" (usp. Mudr 7, 25-26, 29). Molitve za svaki dan devetnice: Molitva
Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

etvrti dan: Bezgrena za vrijeme zemaljskog ivota. Doao je i as njenog dolaska na svijet.
Roena je u skrovitosti i utnji u jednoj siromanoj kuici palestinskog sela. O njoj ne govore
mnogo ni svete knjige. U njima je vidimo za vrijeme navjetenja, kada je postala Majkom Bojom.
Slijedimo njezin put u Betlehem, gdje se divimo roenju njenog Sina, Boga i ovjeka, u siromanoj
peini. Zatim: bijeg u Egipat pun tjeskobe. Tvrdi ivot u tuoj zemlji i na koncu povratak u
Palestinu. Briljivo pronalaenje malog Isusa koji se izgubio u hramu. Kasnije je vidimo uz Sina na
svadbi u Kani galilejskoj, gdje pospjeuje i postie prvo udo u korist dvoje mladih zarunika. Isus
poinje propovijedati, a Ona ostaje u svojoj kui i misli o njegovoj sudbini.
Uhienje, muka i put prema Kalvariji, Marija se nanovo javlja i prati Isusa do mjesta skonanja.
Uz njega je i u asu smrti i pritie na grudi njegovo hladno tijelo skinuto s kria. Jo je vidimo u
asu kada Duh Sveti silazi nad apostole. Ona ostaje meu njima kao dobra Majka i pouava te
budue apostole. Prola su jo duga desetljea, a da o tome nema pisanog dokumenta, i tako do
odlaska u raj, nakon mnogo godina provedenih uz Ivana, Isusovog uenika i miljenika. Sveta nam
predaja o njoj govori mnogo vie. Drugi su o njoj ispripovjedili mnoge stvari. A mnoge pojedinosti
moemo takoer izvesti i iz privatnih objava.
U naoj dui, kada paljivo ispitujemo nutrinu svoje due, vidimo kako je iroko djelovanje
Bezgrene tamo od poetka ivota svakoga od nas pa sve do sada, kako je velik ulog za
dobroinstva koja Ona uva za budunost. To su ponajvie tajne svake due. Dosta se sjetiti, da je
bilo koja milost koju primamo svaki dan, svaki sat i svaki as naeg bivovanja, milost koja izvire iz
njezina materinskog srca koje nas ljubi.
Bezgrena dolazi na zemlju kao dobra majka meu svoju djecu, da im pomogne u spaavanju
njihovih dua. Osim toga, ona eli obraenje i posveenje svih dua bez iznimke. No, da izvri to
djelo, slui se sredstvima koja uzima meu ljudima, kao to smo vidjeli u gore opisanim
ukazanjima. U svakom sluaju, radi se o izvanrednim dogaajima. Ona vrlo esto potie djecu koja
je ljube da surauju s njom u obinim situacijama svagdanjeg ivota. Due koje su njoj posveene,
ive od nje, esto misle na nju, ljube je iskrenim srcem i nastoje prepoznati njene elje, koje je sama
svojim usnama oitovala ili su prisutne u tihim unutarnjim nadahnuima, ire njenu volju, privlae
sve vei broj dua savrenoj spoznaji i sve aroj ljubavi prema boanskom Srcu Isusovu.
Bezgrena podie za sebe tisue takvih posveenih dua. Zatim, mnoge se od njih meusobno
zdruuju da jo bolje i zajednikom snagom slue svojoj Gospi, i zato su brojne i raznolike udruge
koje djeluju iskljuivo za nju. Ipak, moe se sa aljenjem rei, sa svetim Ljudevitom Montforskim:
Sve do sada Marija nije dovoljno upoznata i to je jedan od razloga zato Isus Krist nije upoznat,

497
kako bi morao biti." Jo ima ljudi na kugli zemaljskoj koji ne znaju tko su Isus i Marija. etva je i
dalje velika, dok je radnika jo vrlo malo (usp. Lk 10, 2). I zato jo je iroko, vrlo iroko polje za
nova nastojanja. Molitve za svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

Peti dan: Kroz stoljea: Bezgrena je napustila zemlju, no njen ivot je sve vie proimao due i
irio se. Kada bi se mogli oglasiti svi ljudi, koji su zavrili zemaljsko hodoae ili koji sada ive na
ovome svijetu, mogao bi se objaviti golemi broj velikih svezaka, koji bi svjedoili zauzetost
Bezgrene, njene Majke dua otkupljenih presvetom Krvlju njezina boanskog Sina. No, i ovi
svesci mogli bi sadravati samo ono to bi ti ljudi mogli izrei kao posebnu milost Bezgrene.
A u stvari, svaka milost dolazi dui iz ruku Posrednice svih milosti i nema trenutka u kojem
svakoj dui ne teku uvijek nove milosti: rasvjetljavanja pameti, jaanja volje, poticanja na dobro;
redovite, izvanredne milosti, milosti koje se izravno odnose na vremeniti ivot i posveenje due.
Samo na Bojem sudu i u raju doznat emo za brigu koju je imala ova njena nebeska Majka prema
svakome od nas sve od naeg roenja; za brigu koju je imala prema svakoj dui, prema svojoj
kerki, da je oblikuje prema uzoru na Isusa, svoga jedinoroenog Sina, praliku svetosti. ovjeka -
Boga. Sjetimo se samo nekih vrlo poznatih dogaaja iz naih vremena.
Katekizam kae da je Majka Boja bila izuzeta od ljage istonog grijeha ve od prvog asa svog
postojanja, To je bilo openito poznato svim vjernicima od poetka Crkve. To je bilo prisutno po
shvaanju da je presveta Majka bila najistija, istija od anela, bez ikakvog grijeha, itd.
Ipak, Bog je dopustio, elei jo vie poastiti svoju Bezgrenu Majku, da neki srednjovjekovni
teolozi ne uspiju ni uz dublje prouavanje tekstova Sv. pisma pomiriti istinu izuzea Marije od
istonog grijeha s nadahnutom tvrdnjom svetih tekstova: Svi su sagrijeili (Rim 5, 12) u Adamu, i
zato su tu istinu iznosili netono.
Zapoele su teorije, miljenja i rasprave. Meu drugima, i franjevaka se kola borila i irila
miljenje prema kojemu je presveta Djevica potpuno izuzeta od istonog grijeha, od prvog asa
svojeg postojanja i nikada nije bila pod vlau avla. To miljenje zove se takoer franjevaka
teza". Ova je teza pridobivala sve vie pristaa. Tridentinski koncil je jasno istakao namjeru da ne
ukljui presvetu Djevicu u dekret o univerzalnosti istonog grijeha. Napokon, doao je as kada je
nakon toliko stoljea sveta Crkva smatrala prikladnim da se slubeno izjasni o ovom pitanju, u elji
da se ojaa tovanje presvete Djevice i na veu korist vjernika. Papa Pio IX. u jednoj enciklici (bula
Ineffabilis Deus) proglasio je istinom vjere:
U ast svetog i nedjeljivog Trojstva, na slavu i ures Majke Boje Djevice, na uzvienje
katolike vjere i na porast kranske vjere, vlau Gospodina naega Isusa Krista, blaenih apostola
Petra i Pavla i naom, proglaavamo, objavljujemo i definiramo da je nauk koji ui da je preblaena
Djevica Marija u asu svog zaea, po jedinstvenoj milosti i povlastici svemoguega Boga i zbog
zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskoga roda, bila ouvana od svake ljage istonog grijeha, da je ta
nauka objavljena od Boga i zato u to trebaju vjerovati vrsto i stalno svi vjernici. Stoga, ako bi se
neki - neka to Bog sprijei - usudili misliti drugaije od ovoga to smo mi definirali, neka znaju da
su prekinuli s vjerom, da su osueni samim svojim sudom i da su se odijelili od jedinstva Crkve ..."
(Pio IX P. M. Acta, l, 597). U ovom istom vremenskom razdoblju u svijetu je jako odjeknula objava
udotvorne medaljice, obraenje idova Ratisbonnea i ukazanje Bezgrene u Lurdu. Molitve za
svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

esti dan: Tko si ti, Gospo? Tko si ti Bezgrena? Nisam u stanju potpuno dokuiti to to znai
biti ,,stvorenje Boje". Moje snage nadilazi ve i to da shvatim to hoe rei ,,posinak Boji". Ali,
tko si ti, Bezgrena? Ti nisi samo stvorenje, nisi samo pokerka, nego si Majka Boja, i nisi samo
pomajka nego prava Majka Boja. Nije samo rije o pretpostavci i vjerojatnosti, nego o sigurnosti, o
posvemanjoj sigurnosti, o dogmi vjere.
Ali, da li si ti jo Majka Boja? Naslov majke ne podlijee promjenama, Bog e te vjeno zvati:
Majko moja ... Onaj koji je stvorio etvrtu Boju zapovijed, potivat e te uvijek, vjeno ... Tko si
ti, boanska?

498
Sam se utjelovljeni Bog htio zvati Sinom ovjejim. Ali ljudi ga nisu shvatili. Kako malo ljudi
ima i danas koji ga shvaaju i kako ga nesavreno shvaaju! Pomozi mi da te hvalim, Bezgrena
Djevice! Klanjam ti se, na nebeski Oe, jer si u njeno isto krilo poloio svoga jedinoroenoga
Sina. Klanjam ti se, Sine Boji, jer si se udostojao ui u njeno krilo i postati njezin pravi i stvarni
sin. Klanjam ti se, Due Sveti, jer si se udostojao u njenom bezgrenom krilu oblikovati tijelo Sina
Bojega. Klanjam ti se, Presveto Trojstvo, Boe jedini u svetom Trojstvu, jer si na tako boanski
nain oplemenio Bezgrenu.
I neu nikada prestati da ti se najponiznije klanjam, boansko Trojstvo, svaki dan im se
probudim oda sna, licem do zemlje ponavljajui tri puta: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako
bijae na poetku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova, Amen".
Udijeli mi da te hvalim, presveta Djevice! Pomozi mi da te hvalim po osobnom nastojanju i
portvovnosti! Pomozi mi da ivim, radim i trpim, da se istroim i umrem za tebe, samo za tebe!
Pomozi mi da tebi privedem cijeli svijet. Pomozi mi da uvijek pridonosim veem slavljenju tebe,
najveem slavljenju tebe! Pomozi mi da te slavim takvom slavom kakvu ti nikada do sada nitko nije
iskazao!
Pomozi drugima da me po aru nadmae u slavljenju tebe, a meni da nadvisim njih, te tako u
jednom plemenitom natjecanju tvoja slava raste sve dublje, sve bre, sve intenzivnije, kao to eli
onaj koji te je tako divno uzdigao iznad svih bia. Bog je u tebi bio vie proslavljen nego u svim
svecima. Bog je po tebi pozvao i mene u postojanje. Po emu sam zasluio ovu sreu? Pomozi mi
da te hvalim presveta Djevice!
Kada se priprema da neto ita o Bezgrenoj, nemoj zaboraviti da u tom asu stupa u dodir sa
ivim piem, koje te ljubi, koje je isto i bez ikakve ljage. Zatim se sjeti da rijei koje ita ne mogu
izrei tko je Ona, jer su to ljudske rijei koje poprimaju ljudske pojmove, to su rijei koje sve stvari
opisuju na ljudski nain. A Bezgrena je sasvim Boje bie i zato je na neki nain neusporedivo
uzvienija od svega to te okruuje. Ona e ti se sama oitovati kroz misli koje ita i Ona e ti
priopiti misli, uvjerenja i osjeaje, to ni sam autor nikako nije bio u stanju zamisliti. Zatim,
pomisli to ima iu savjest, to je ee isti preko pokore, to e vie tvoja spoznaja o njoj biti
blia istini.
Priznaj iskreno da bez njene pomoi ne moe nita poduzeti na planu spoznaje i njene ljubavi sa
svim onim to odatle proizlazi. Priznaj da te Ona treba sve vie rasvjetljavati, da Ona sama mora s
ljubavlju privlaiti tvoje srce prema sebi. Sjeti se da plod itanja ovisi o molitvi njoj. I zato nemoj
poeti s itanjem a da ne zazove njezinu pomo nekom molitvom. Nemoj se uznemirivati ako ne
ita mnogo, nego radije za vrijeme itanja uzdigni svoje srce prema njoj, pogotovo kada se u tvom
srcu bude drugaiji osjeaji. Kada zavri itanje, njoj povjeri klicanje sve ljepeg ploda. Molitve za
svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

Sedmi dan: Njezino ime. Na Bernardiino opetovano pitanje, Bezgrena je rekla svoje ime: ,,Ja
sam Bezgreno Zaee", i zaista ni jednoj drugoj osobi ne pripada to ime, osim njoj samoj. Bog je
rekao objavljujui svoje ime Mojsiju: ,,Ja sam Onaj koji jesam" (Iz 3, 14), jer Bog postoji od
vjenosti i za vjenost, postoji uvijeke. Njegova je bit postojanje bez ikakvog ogranienja, bilo s
obzirom na trajanje i bilo u kojem drugom pogledu. Sve ono to postoji izvan Boga nije postojanje,
nego ima postojanje, primilo ga je. I Bezgrena je zato poela postojati u vremenu.
Meu biima koja imaju poetak, aneli i praroditelji nisu poeli postojati po zaeu i Isus
Krist, ovjek - Bog, poeo je postojati po zaeu. Ipak, on je bio zaet", a ne samo zaee. Budui
da je bio Bog, Sin je postojao ve od vjenosti. Zbog toga jer je bila zaee, ona se razlikuje i od
njega i slina je drugim ljudima. No, od prvog asa svog postojanja ona se razlikuje od drugih ljudi,
jer je njihovo zaee okaljano istonim grijehom, ukoliko je rije o zaeu djece praroditelja koji su
sagrijeili, dok je njeno zaee bilo izuzeto od ovoga zajednikog zakona, Ona je Bezgreno zaee.
Samo njoj pripada pravo na to ime i dosljedno to je ime bitno definira.
Bezgreno zaee. Te su rijei izale iz usta same Bezgrene. One pokazuju tono i bitno tko je
Ona. Ako ljudske rijei nisu uope u stanju izreci boansku stvarnost, ni u ovom sluaju, znaenje

499
tih rijei mora biti mnogo dublje, neusporedivo dublje, ljepe i uzvienije od stvarnosti koju
openito izraavaju ili do ijeg znaenja, moe doi i najotroumniji razum.
Ono to je reeno: ,,to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, niti je ikada ulo u srce ovjeje" (Iz
64, 4; 1 Kor 2, 9), moe se u punoj mjeri primijeniti i u ovom sluaju. Ipak, mogue je i potrebno -
bar u granicama u kojima na um i nae rijei mogu to uiniti - misliti, govoriti, pisati i itati o
Bezgrenoj. Molitve za svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

Osmi dan: Tko si ti, Bezgreno Zaee? Nisi Bog, jer on nema poetka; nisi aneo koji je
stvoren izravno iz nitavila; nisi Adam koji je oblikovan od zemaljskog blata; nisi Eva, koja je uzeta
od Adama; nisi utjelovljena Rije, koja postoji od vjenosti i vie je ,,zaeta" negoli ,,zaee". Evina
djeca prije zaea nisu postojala i zato se bolje mogu zvati zaee". No, ti se razlikuje od njih, jer
su zaea okaljana istonim grijehom, a ti si jedina Bezgreno Zaee.
Sve ono to postoji-izvan Boga, upravo zato jer proizlazi od Boga, potpuno i u svakom pogledu
od Boga, nalikuje na Stvoritelja, i nita ne postoji kod stvorenja to u sebi ne bi nosilo tu slinost,
jer je sve uinak ovoga prvog uzroka.
Istina je da nam rijei koje oznauju stvorene stvarnosti o boanskim savrenostima govore
samo nesavreno, ogranieno, analogno. One su vie manje daleka jeka boanskih atributa, kao i
razliita stvorenja koja ona oznauju. Da li je zaee moda iznimka? To je nemogue, jer na ovom
podruju nema iznimke te vrste.
Otac raa Sina, a Duh proizlazi od Oca i Sina. U ovo malo rijei sadrano je otajstvo ivota
Presvetog Trojstva i svih savrenosti koje postoje kod stvorova. A one nisu nita drugo nego jeka
druge prirode, himan hvale kroz mnoge tonove ovoga prvog i najljepeg otajstva. Mi se takoer
moramo sluiti rijeima koje su uzete iz rjenika stvorova, jer nemamo drugih. No, moramo uvijek,
imati na umu da se radi o vrlo nesavrenim rijeima. Tko je Otac? to je to to ini njegovo bie?
On je raanje, jer raa Sina, od vjenosti i kroz svu vjenost raa Sina. Tko je Sin? On je onaj
koji je roen, jer ga uvijek i od vjenosti raa Otac. A tko je Duh? On je plod ljubavi Oca i Sina.
Plod stvorene ljubavi jest stvoreno zaee. Dakle, plod ljubavi, prototip ove stvorene ljubavi, nije
nita nego zaee. Zato je Duh nestvoreno zaee, vjeno, prototip svakoga ivotnog zaea u
svemiru. Zato Otac raa, Sin je roen, Duh izlazi. To je njihova bit, po kojoj se razlikuju jedan od
drugoga. Sjedinjuje ih ista narav. Boanske postojanje po biti. Zato je Duh presveto zaee,
neizmjerno sveto, bezgreno.
Mi svuda u svemiru susreemo akciju i reakciju jednaku tom djelovanju, ali i protivno, odlazak i
povratak, udaljavanje i pribliavanje, rastavljanje i sastavljanje. No, rastavljanje je uvijek za
sjedinjenje, koje je stvaralako. To nije nita drugo nego slika presvetog Trojstva u aktivnosti
stvaranja. Sjedinjavanje je ljubav, stvaralaka ljubav. Inae, Boja aktivnost ne bi izlazila izvan
same sebe. Bog stvara svemir i ovo je djelovanje na neki nain rastavljanje. Po prirodnom zakonu,
koji je Bog utkao u stvorove, ovi se sa svoje strane usavravaju, postaju slina ovom Bogu, vraaju
se njemu. Razumni ga stvorovi, zatim, svjesno ljube i sjedinjuju se sve vie s njim. Po toj ljubavi
vraaju se njemu.
Osim toga, jedini stvor potpuno ispunjen ovom ljubavlju, boanstvom, jest Bezgrena, bez
ikakve ljage grijeha, ona koja se nikada nije udaljila ni u emu od boanske volje. Ona je na
neizreciv nain zdruena s Duhom Svetim, jer je njegova zarunica i to je Ona u neusporedivo
savrenijem smislu nego to taj pojam moe izraziti kod stvorova. Molitve za svaki dan devetnice:
Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene... st.

Deveti dan: Ona je na neizreciv nain zdruena s Duhom Svetim, jer je njegova zarunica, i to
je Ona u neusporedivo savrenijem smislu nego to taj pojam moe izraziti kod stvorova. Kakvo je
ovo sjedinjenje? Ono je prije svega unutarnje. To je sjedinjenje njenog bia s biem Duha Svetoga.
Duh Sveti u njoj boravi, ivi u njoj i to od prvog trena njenog postojanja, uvijek i zauvijek.
U emu se sastoji taj ivot Duha Svetoga u njoj? To je sama ljubav u njoj, ljubav Oca i Sina,
ljubav kojom Bog ljubi samog sebe, ljubav cijeloga Presvetog Trojstva, plodna ljubav, zaee. U

500
stvorenim slikama i prilikama sjedinjena ljubav je vrlo uska. Sveto pismo kae da e biti dvoje u
jednom tijelu (usp. Post 2, 24), a Isus naglaava: ,,Tako vie nisu dva nego jedno tijelo" (Mt 19, 6).
Duh Sveti ivi u dui Bezgrene i to se ne da bolje usporediti: u njezinom je biu oplouje i to od
prvog asa njenog postojanja i kroz cijeli ivot, ili navijeke. Ovo nestvoreno Bezgreno zaee na
bezgrean nain zainje boanski ivot u krilu Marijine due, njeno Bezgreno zaee, i djeviansko
krilo njezina tijela pridrano je za njega, koji tu u vremenu zainje - kao to se sve ono to je
materijalno dogaa u vremenu - takoer i boanski ivot ovjeka - Boga.
I tako povratak Bogu, jednaka i protivna reakcija, ide obrnutim putem od stvaranja. Sa
stvaranjem (takav hod dolazi) od Oca po Sinu i Duhu, dok ovdje, po Duhu se Sin zainje u njenom
krilu i po njemu se ljubav vraa Ocu. Ona, zatim uronjena u ljubav Presvetog Trojstva, od prvog
asa svog postojanja zauvijek postaje dopuna Presvetom Trojstvu.
Ne samo da ljubav spaja ova dva bia u sjedinjenju Duha Svetoga s njom, nego je Ona prava
ljubav Presvetog Trojstva, dok je drukija sva ljubav stvorenja i tako se u tom sjedinjenju spaja
Nebo sa zemljom, cijelo nebo s cijelom zemljom, sva nestvorena ljubav sa svom stvorenom
ljubavlju. To je vrhunac ljubavi.
U Lurdu se Bezgrena nije nazvala: Zaeta bez grijeha, nego kako pripovijeda sama
Bernardica: U tom asu Gospa je stajala uspravna iznad grma divljih rua, onako kako je
prikazana na udotvornoj medaljici. Na moje tree pitanje njeno lice je poprimilo izraz ozbiljnosti i
u isto vrijeme duboke poniznosti. Sklopivi ruke kao kod molitve, podie ih do u visinu grudi ...
podigla je pogled prema nebu ... i irei polako ruke i naklonivi se prema meni, rekla je glasom u
kome se moglo opaziti lagano drhtanje: Ja sam Bezgreno Zaee!
Ako kod stvorova zarunica dobiva ime zarunika zato to pripada njemu, sjedinjuje se s njime,
postaje slina njemu i u jedinstvu s njime postaje stvaralaki inilac ivota, koliko je vie ime
Duha Svetoga, Bezgreno Zaee", ime One u kojoj On ivi od ljubavi, koja je plodna u cijeloj
nadnaravnoj ekonomiji! Molitve za svaki dan devetnice: Molitva Bezgrenoj i litanije Bezgrene...
st.

3. 2. Molitve i litanije Bezgrenoj

Bezgrenoj
(Sv. Maksimilijan Kolbe)

Bezgrena Djevice, kraljice Neba i zemlje, znam da nisam dostojan tebi se pribliiti. Ali jer te
toliko ljubim, usuujem se moliti te da bude tako dobra da mi kae tko si ti. elim te sve vie
upoznati, beskrajno vie, i ljubiti te sve are, arom bez kraja. elim svima kazati tko si ti da bi te
sve vie dua dublje upoznalo i are ljubilo tako da ti postane kraljica svih srdaca koja kucaju i
koja e kucati na zemlji. Molim da to bude najbre mogue. Kada e Bezgrena uzvieno kraljevati
u svim srcima u i svakom ponaosob? Neka doe brzo taj dan kada e svaki ovjek tebe prepoznati
Majkom a Boga Ocem i kada e konano svi ivjeti kao braa. Amen.

Dnevna molitva Bezgrenoj

(Sv. Maksimilijan Kolbe)

Bezgrena i neoskvrnjena Djevice, Kraljice Neba i zemlje, utoite grenika, naa najmilija
Majko, Bog je Tebi povjerio posredovanje svoga milosra. Ja siromani grenik, padam pred Tobom
niice, ponizno te molei primi me kao tvoj posjed i vlasnitvo. Djeluj u meni i u svim
sposobnostima moga tijela, due, u cijelom mom ivotu, u mojoj smrti i u mojoj vjenosti kako se
tebi dopada. Uini sa mnom to ti eli i da se ispuni to je pisano o Tebi satirat e glavu zmiji i
po tebi su se izjalovile sve zablude svijeta. Dopusti mi da budem pogodno sredstvo u tvojim istim
i milosrdnim rukama. Daj da mnoge trome i zabludjele due uim da te upoznaju i ljube, te da se
tako iri to je mogue bolje sveto Isusovo kraljevstvo. Uistinu samo tamo, gdje ti dolazi, zadobit

501
e milost obraenja i posveenja dua, jer sve milosti iz Srca Isusova dolaze na nas po tvojim
rukama. Amen.

Litanije Bezgrene

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, smiluj se nama!
Sine, otkupitelju svijeta, Boe, smiluj se nama!
Due Sveti, Boe, smiluj se nama!
Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj se nama!
Sveta Marijo, moli za nas!
Blagoslovljena od Svevinjega,
Novo stvorenje,
Predraga keri Oeva,
Keri Adamova,
Ouvana od istonoga grijeha,
Otkupljena na izvanredan nain,
Sva sveta,
Nado i zoro spasenja,
Nado svijeta,
Pobjednice nad zlom,
Izvore neporonosti,
Nositeljice spasenja,
eno nova,
Prijestolje Boje mudrosti,
Hrame Boji,
Majko Boje milosti,
Majko bez ijednog grijeha,
Majko ivih,
Djevice bezgrena,
Djevice od vijeka izabrana,
Djevice preista,
Djevice neoskvrnjena,
Djevice nepovrijeena,
Batinice obeanja,
Marijo, bez grijeha zaeta,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta uslii nas,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta Gospodine! smiluj nam se, Gospodine!

Pomolimo se! Pogledaj, Gospodine, na svoj narod. Daj da poput Marije bude spreman primiti
vjerom Tvoga sina a zatim ga otkriti svijetu djelima pravednosti i mira. Marija ga je, naime, najprije
zaela duom a zatim djevianskim krilom. To Te molimo po Kristu, Gospodinu naem.
(Francesco Maria Vanoli: Cetebrazioni mariane. Torino 1990, 9-10.)

502
 4. MARIJA U OTAJSTVU UTJELOVLJENJA SINA BOJEGA

Svetkovina navjetenja Gospodnjega, Blagovijest slavi se 25 oujka. Svetkovina

Utjelovljenja Rijei Boje je blagdan Krista i Djevice zajedno, to jest blagdan Rijei koja postaje
Sinom Marijinim, blagdan Djevice koja postaje Majkom Bojom. Na vijest da e Sina Svevinjega
roditi snagom Duha Svetoga, a da ne upozna mua, Marija je poslunou vjere sigurna da Bogu
nita nije nemogue odgovorila neka mi bude. Marija je postala Majka Isusova svim srcem pristala
na suradnju s Bogom i posvetila s e osobi i djelu svoga Sina.

4. 1. Devetica navijetenju utjelovljenja Sina Bojega Blagovijest

(razmatranja iz djela sv. Ljudevita Montforskoga)

Prvi dan: Vjena Mudrost je duboko ganuta nesreom jadnoga Adama i njegovih potomaka.
Sa alou promatra kako je razbijen njezin poasni brod, rastrgan njezin vjerni portret, razoreno
njezino remek-djelo, a njezin namjesnik na zemlji svrgnut s prijestolja. Ona njeno oslukuje
njegov pla i uzdahe. Blago gleda znoj njegova ela, suze u oima, napore njegovih ruku, bol
njegova srca i alost njegove due.
Priinja mi se da vidim kako ta blaga Gospodarica i po drugi put poziva i okuplja, da tako
kaemo, Presveto Trojstvo da bi ono ovjeka popravilo kao to ga je i sazdalo. I na tom
savjetovanju kao da se odigrao boj izmeu Vjene Mudrosti i Boje Pravde.
Kao da ujem kako Mudrost govori u prilog ovjeku: da je on uistinu grijehom zasluio da bude
zauvijek sa svojim potomstvom osuen s buntovnim anelima, ali treba da mu se iskae milosre,
jer je vie sagrijeio iz slabosti i neznanja negoli iz zlobe. I tumai dalje kako je velika teta da
jedno remek-djelo ostane zauvijek u ropstvu neprijatelja te da milijuni i milijuni ljudi zbog grijeha
jednoga budu vjeno izgubljeni. S druge pak strane pokazuje na nebu prazna mjesta otpalih anela
koja treba popuniti i ukazuje na veliku Boju slavu u vremenu i vjenosti ako ovjek bude spaen.
ini mi se takoer da ujem Pravdu koja odgovara da je ovjek sa svim svojim potomstvom
osuen na smrt i vjeno odbaenje te da se osuda mora izvriti bez odlaganja i milosra kao to je
izvrena nad Luciferom i njegovim pristaama. ovjek, nezahvalan za primljene darove, u svojoj je
neposlunosti i oholosti slijedio avla, pa neka ga sada slijedi i u kazni, jer grijeh mora biti
primjerno kanjen.
Vidjevi da u svemiru nema niega dostojnijega da okaje ovjekov grijeh, da zadovolji pravdi i
da ublai srdbu, Vjena Mudrost je pronala divno sredstvo da spasi toga jadnog ovjeka kojega je
njeno ljubila. udo neshvatljive i zapanjujue ljubavi koja ide do skrajnosti! Ta ljubazna i uzviena
Vladarica sama se nudi kao rtva svome Ocu da zadovolji Pravdi, da mu ublai srdbu, a nas da
izvue iz avolskoga ropstva i paklenoga ognja te nam tako pribavi vjenu sreu.
Njezina je ponuda prihvaena. Prijedlog je prihvaen i donesena je odluka: Vjena Mudrost,
Boji Sin, postat e ovjekom u odgovarajuem vremenu i u tono odreenim okolnostima. Kroz
nekih etiri tisue godina koje su protekle od stvaranja svijeta i Adamova grijeha do utjelovljenja
boanske Mudrosti, Adam i njegovi potomci umirali su prema Bojem zakonu koji se okrenuo
protiv njih, ali zbog buduega utjelovljenja Bojeg Sina i oni su dobivali milosti da se mogu
pokoravati njegovim zapovijedima i da mogu initi dostojnu pokoru nakon to su te iste zakone
prekrili. I, ukoliko su umrli u milosti i prijateljstvu s Bogom, due su im sile u limb ekajui
svoga Spasitelja da im otvori nebeska vrata. Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

Drugi dan: Izmeu Vjene Mudrosti i ovjeka postoji nevjerojatno tijesna veza prijateljstva.
Mudrost je za ovjeka, a ovjek je stvoren za Mudrost. Ona je neiscrpiva riznica ljudima (Mudr. 7,
14.), a ne za anele, ni za druga stvorenja.
To prijateljstvo Mudrosti prema ovjeku proizlazi iz same njegove biti ve u stvaranju, jer je
ovjek zgusnuti sadraj njezinih udesa, njezin mali i veliki svijet, njezina iva slika i namjesnik na
zemlji. I otkad je iz preobilne ljubavi prema ovjeku postala njemu slina postavi i sama ovjekom
i predala se u smrt da ga spasi, ona ga ljubi kao svoga brata i prijatelja, kao uenika, sljedbenika,

503
cijenu svoje krvi i subatinika svoga Kraljevstva. I kad joj srce kojeg ovjeka odbije ljubav, ili joj se
ta ljubav preotme, tad je nad njom izvren pravi zloin i pravo nasilje.
Ta vjena i toliko ljupka ljepota toliko eli prijateljstvo ljudi, da je nadahnula i knjigu , da
postigne to prijateljstvo otkrivajui ovjeku svoju uzvienost i ivu elju kojom ga eli imati. Ta je
knjiga kao pismo ljubljene svom ljubljenom da zadobije njegovu ljubav. Tako arkom eljom ezne
za ovjekovim srcem i tako njeno trai njegovo prijateljstvo, a izrazi i pozivi toliko su puni ljubavi,
da, rekao bi, dok ih slua, da to nije Vladarica neba i zemlje, i da joj je potreban ovjek da tek onda
postane sretna.
Da bi nala ovjeka, navrh brda, uza cestu, na raskrima, kod izlaza iz grada, kraj ulaznih
vrata, ona glasno vie: Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim (Iz 8,
4.). Ja vas traim, ja vas elim, vama svoj glas upravljam. Posluajte i doite k meni, ja u vas
uiniti sretnima! A da ih to jae privue, ona im govori: Po meni kraljevi kraljuju i velikai dijele
pravdu. Po meni knezuju knezovi, i odlinici i svi suci zemaljski (Izr 8,15 sl.).
Ja ljubim one koji ljube mene, i nalaze me oni koji me trae. U mene je bogatstvo i slava,
postojano dobro i pravednost. Moj je plod bolji od ista i eena zlata i moj je prihod bolji od
istoga srebra. Ja kroim putem pravde, sred pravinih staza, i njima vodim sve koji mi dolaze, da
dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice. I budite uvjereni da je moja najvea
radost i najvea milina da budem uz djecu ovjeju (Izr 8, 31.)
Nakon tolikih njenih i privlanih rijei da za se pridobije prijateljstvo ljudi, kao da se jo boji
da se oni zbog njezina uzviena sjaja i vrhovnog velianstva ne usude iz potovanja pristupiti k njoj.
Zato ih dalje uvjerava: Mudrost je sjajna i ona ne tamni: lako je vide koji je ljube i nalaze je oni
koji je trae. Ona pretjee sve koji je ude, i prva im se pokazuje. Tko zorom rani njoj, taj se ne
mui: nalazi je gdje sjedi kraj vrata njegovih (Mudr 6, 12-14.).
Konano, da bi se vjena Mudrost to vie pribliila ljudima i to bolje im pokazala svoju ljubav,
ila je dotle da je postala ovjekom, da je postala Djetetom, postala je siromahom i za ovjeka
umrla na kriu. I koliko je puta za vrijeme svoga zemaljskog ivota uzviknula: Doite k meni,
doite svi k meni! Ja sam, ne bojte se; zato se bojite? (usp.Mt 11, 28.). Ta ja sam vam slian, ja vas
ljubim. A vi ste grenici? - Pa upravo njih ja traim. Ja sam prijateljica grenika! Udaljili ste se iz
ovinjaka svojom krivnjom? - Ja sam dobri Pastir! Optereeni ste grijesima, prekriveni gnusobama,
ucviljeni alou? Ba zato treba da doete k meni, jer ja u vas okrijepiti, ja u vas odmoriti!
Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

Trei dan: Vjena Rije, Vjena Mudrost velikom odlukom Presvetog Trojstva odluila je
postati ovjekom da spasi izgubljenog ovjeka. S tom je odlukom, vjerojatno, upoznala i Adama, a
starim je patrijarsima obeala, kako nam kae Sv. Pismo, da e postati ovjekom da otkupi svijet.
I zato su, arkim molitvama zazivali Mesiju da doe - svi sveti ljudi staroga zavjeta kroz one etiri
tisue godina od postanka svijeta. Uzdisali su, plakali i vapili: Oblaci, dadite pravednika, o
zemljo, nek iz tebe nikne Spasitelj(Iz 45, 8.). O Mudrosti, to si proizila iz usta Svevinjeg,
doi da nas spasi!
Ali njihovi vapaji, njihove molitve i rtve nisu bile dosta snane da privuku Vjenu Mudrost,
Bojega Sina, iz krila njegova Oca. Dizali su ruke prema nebu, no one su bile prekratke da dosegne
do Bojega prijestolja. Prikazivali su trajne rtve, pa i rtve svojih srdaca, ali ona nisu bila toliko
dragocjena da zaslue primiti tu milost nad svim milostima.
Konano je dolo vrijeme spasenja, i Vjena Mudrost sama je sazdala sebi kuu (Izr 9,1.),
boravite dostojno nje same. Ona je oblikovala boansku Mariju u krilu svete Ane uz veu radost
nego kad je stvarala svjetove. Nemogue je, s jedne strane, opisati to neizrecivo davanje Presvetog
Trojstva tom divnom biu, a, s druge strane, ne moe se sagledati vjernost toga bia kojom je ona
odgovarala na milosti svoga Stvoritelja.
Snana bujica beskrajne Boje dobrote nasilno zaustavljena zbog grijeha ljudi od postanka
svijeta, opet je snano prokljuala u svoj svojoj punini u srcu Marijinu. U svojoj velikodunosti
Vjena joj Mudrost daje sve one milosti koje bi primio Adam sa svim svojim potomcima da je ostao

504
u stanju prvotne pravednosti. Konano, sva punina boanstva, kae neki svetac, izlila se na Mariju
u onoj mjeri u kojoj ju je to isto stvorenje moglo primiti.
O Marijo, remek-djelo Svevinjega, divoto Vjene Mudrosti udo Boje svemogunosti, bezdane
milosti, sa svim svetima izjavljujem da nema nikoga osim Onoga koji te je stvorio tko bi poznao
svu visinu, irinu i dubinu milosti kojima te je obasuo!
Boanska je Marija ve s etrnaest godina tako snano rasla u milosti, mudrosti i u savrenoj
vjernosti prema Bogu da je zadivila ne samo anele nego i samoga Boga! Oarala ga je njezina
duboka poniznost u kojoj se pred njim snizila do nitavila, privukla ga je boanska istoa, a njezina
iva vjera i arke molitve pune ljubavi potpuno su ga svladale. Marija je pobijedila tu Mudrost, jer
ju je s toliko ljubavi traila! O velike li ljubavi Marijine koja je pobijedila Svemoguega!, veli sv.
Augustin.
I zaudno, ta je Mudrost htjela iz Oeva krila sii u krilo Djevice da u njemu boravi meu
ljiljanima njezine istoe i da joj se posve preda postavi u njoj ovjekom. Zato joj alje arkanela
Gabrijela da je pozdravi i kae da je osvojila Srce te iste Mudrosti i da je poeljela da se u njoj
utjelovi. Oekuje samo njezin pristanak. Arkaneo je izvrio svoj zadatak i uvjerio Mariju da e
postati majkom i ostati djevicom, a iz srca joj je iznudio na to pristanak unato opiranja njezine
duboke poniznosti. Na taj je pristanak ekalo Presveto Trojstvo sa svim anelima i cijelim
svemirom kroz duga i duga stoljea, a ona se ponizila pred svojim Stvoriteljem i rekla:
Evo slubenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijei!(Lk 1, 38.).I u tom asu pristanka na
Boju ponudu dogodie se udesa. Duh je Sveti u Marijinu tijelu sazdao i divotno uredio malo
tijelo, a Bog je stvorio najsavreniju duu koja e ikada opstojati. A Vjena Mudrost se ili Boji Sin,
u jedinstvu osobe sjedinila s tim tijelom i s tom duom. I evo najveeg uda na nebu i na zemlji,
objave prekomjerne Boje ljubavi: RIJE JE TIJELOM POSTALA(Iv 1, 14.), Vjena Mudrost se
utjelovila. Bog je postao ovjekom, a da nije prestao biti Bogom. Taj se Bogo-ovjek naziva Isus
Krist, to znai Spasitelj. I evo kratkog pregleda njegova ivota. Moliti Litanije utjelovljenja Sina
Bojega.

etvrti dan: Evo konano najveeg sredstva i najudesnije tajne kako da postignemo i
sauvamo boansku Mudrost: to je njena i istinska pobonost prema svetoj Djevici. Samo je
Marija ona koja je nala milost pred Gospodinom za se i za itav ljudski rod, samo je ona utjelovila
u svom tijelu i rodila Vjenu Mudrost; samo je ona kadra, da tako kaem, da po Duhu Svetom tu
Mudrost utjelovi i u izabranicima.
Svi patrijarsi, proroci i sveci Staroga Zavjeta molili su, vapili i zazivali da se k njima
spusti Vjena Mudrost, ali nisu to zasluili. Nala se jedino Marija, da zbog uzvienosti svojih
kreposti dopre do prijestolja Boanstva i da zaslui tu beskrajnu prednost. Ona je postala Majkom,
gospodaricom i prijestoljem Mudrosti.
Ona je toj Mudrosti dostojna Majka, jer ju je utjelovila i rodila kao plod svoga krila : I
blagoslovljen je plod utrobe tvoje, Isus (usp.Lk 1,24.). I tako, gdje god je Isus, na nebu i na zemlji,
u naim tabernakulima i u naim srcima, s pravom moemo rei da je on plod i izdanak Marijin, da
je Marija drvo ivota, a sam Isus da je njezin plod. Tko god eli u svom srcu posjedovati taj divni
plod, mora imati i drvo koje ga je proizvelo: tko eli imati Isusa, mora imati i Mariju.
Marija je gospodarica boanske Mudrosti, ne kao da bi ona bila iznad nje, tj. iznad pravoga
Boga, ili da mu je jednaka; i pomisliti tako bila bi hula; ve zato to je Boji Sin, Vjena Mudrost
bio njoj savreno podloan kao dijete Majci i to joj je dao neprotumaivu majinsku i prirodnu
vlast nad sobom ne samo za svoga zemaljskog ivota ve i u nebu, jer slava ne unitava narav, nego
je usavruje. I zbog toga je i u nebu, jo vie nego ikada, Isus Marijino Dijete, a Marija Isusova
Majka. I kao takva, ona ima nad njim vlast, i on joj je u neku ruku podloan, naravno, jer on tako
eli. Na taj nain Marija svojim monim zagovorom svoga bogomajinstva postie od Isusa sve to
eli. I ona te milosti daje kome eli i izvodi ih u duama u kojima eli.
O kako je sretna dua koja je nala milost u Marije! Ona moe biti sigurna da e uskoro
posjedovati i samu Mudrost. Jer Marija ljubi one koji nju ljube i punim pregrtima daje im svoje

505
milosti, a najvea od njih u kojoj su sve ostale sadrane jest Isus, plod njezine utrobe. Moliti
Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

Peti dan: Po Presvetoj Djevici Isus Krist je doao na svijet; takoer po njoj treba da kraljuje na
svijetu. Marija je ivjela ivotom sasvim skromnim; zato je Duh Sveti i Crkva nazivlju Alma Mater
- Majka skromna i tajna. Njezina je poniznost bila tako duboka da je nita na zemlji nije jae i
trajnije privlailo doli skrivati se samoj sebi i svakom stvoru, da bude poznata jedino Bogu.
Bog je usliao njezine molitve kojima ga je molila da je sakrije, osiromai i ponizi, te ju je rado
sakrio pogledu skoro svakog ljudskog stvorenja u njezinu zaeu, u njezinu ivotu, u njezinim
tajnama, i njezinu uskrsnuu i uznesenju. Ni sami njezini roditelji nisu je poznavali; i aneli su
esto pitali jedni druge: Tko je ta? Jer im ju je Svevinji skrivao; ili ako im je i otkrio koju njezinu
odliku, ipak im je neizmjerno vie toga skrivao.
Bog Otac je privolio da ona za svoga ivota ne uini nikakva uda, bar takvo koje bi zadivilo
svijet, premda joj je bio dao udotvornu mo. Bog Sin je privolio da ona skoro ni ne otvori svoja
usta, iako joj je bio saopio svoju mudrost. Duh Sveti je privolio da njegovi apostoli i evanelisti o
njoj reknu sasvim malo, i to samo toliko koliko bijae potrebno za upoznavanje Isusa Krista,
premda je ona bila njegova vjerna zarunica.
Marija je izvrsno remek-djelo Svevinjega, koji je za se zadrao spoznaju o njoj i vlasnitvo nad
njom. Marija je divna Majka Sina, koji ju je drage volje ponizio i sakrio u njezinu ivotu, da
pogoduje njezinoj poniznosti, dajui joj naziv ena (Iv 2,4;19,26) kao kakvoj tuinki, iako ju je u
svom srcu cijenio i ljubio vie nego sve anele i ljude. Marija je vjerna Zarunica Duha Svetoga i
zapeaeni studenac (usp.Pj 4,12) kamo moe ui samo on. Marija je svetite i poivalite
Presvetoga Trojstvu gdje se Bog nalazi na divniji i boanstveniji nain nego na ijednom mjestu
svemira, ne izuzevi njegovo boravite nad kerubinima i serafinima; niti je doputeno ikomu stvoru,
ne znam koliko on bio ist, unii tamo bez velike povlastice.
Izjavljujem sa svecima: boanska je Marija zemaljski raj novoga Adama, gdje se on utjelovio po
Duhu Svetom, da tu uini neuvena udesa. Ona je veliki divni Boji svijet gdje ima neizrecivih
ljepota i bogatstava. Ona je Velianstvo Svevinjega gdje je on sakrio, kao u svome krilu, svoga
jedinoga Sina i s njime sve to ima najodlinijega i najdragocjenijega. Oh! Oh! Koliko li je ovaj
svemogui Bog uinio velikih i otajstvenih stvari u ovom divnom stvoru, tako da je i ona sama, u
svoj svojoj dubokoj poniznosti, prisiljena izjaviti: Velike mi stvari uini Svesilni (Lk 1,49).
Sveci su izrekli udesne stvari o ovom svetom Bojem gradu; nisu nikada bili rjeitiji i
zadovoljniji, kako sami priznaju, nego kad su govorili o Mariji. Jo kliu da se ne moe pogledom
dohvatiti visina njezinih zasluga koje je ona uzdigla sve do boanskoga prijestolja; da se ne moe
izmjeriti irina njezine ljubavi koju je ona rasprostranila dalje od zemlje; da se ne moe pojmiti
veliina njezine moi, koju vri i nad samim Bogom; i, napokon, da se ne moe dosei dno dubine
njezine poniznosti i svih njezinih kreposti i zasluga, tom pravom bezdanu. O nedokuive visine! O
neizrecive irine! O neizmjerne veliine! O nedosena bezdana!
Svakog dana, od jednoga kraja zemlje do drugoga, u najvioj visini nebesa, u najdubljoj dubini
bezdana, sve navijeta, sve objavljuje divnu Mariju. Devet aneoskih korova, ljudi svakog spola,
dobi, poloaja, vjere, dobri i zli, pa i sami avli, svatko mora, milom ili silom, priznati istinu i
nazvati je blaenom.
Svi aneli na nebesima, po rijeima sv. Bonaventure, neprestano joj kliu: Sveta, sveta, sveta
Marijo, Bogorodice i Djevice, upravljaju joj svaki dan milijune milijuna puta aneoski pozdrav:
Zdravo Marijo, padajui pred njom i molei u nje milost, da ih poasti kojom svojom zapovijedi.
Sam Sv. Mihael, kako to veli sv. Augustin - premda je poglavica svega nebeskoga dvora, najrevnije
joj iskazuje svako vrsnu ast i navodi na to druge, uvijek spremno oekujui tu poast da na njezin
mig uini koju uslugu kojem od njezinih slugu. Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

esti dan: Puna je sva zemlja slave njezine, (usp.Iz 6.3) osobito meu kranima, gdje je mnoga
kraljevstva, pokrajine, biskupije i gradovi uzimaju za pokroviteljicu i zatitnicu. Mnoge katedrale
posveene su Bogu pod njezinim imenom. Nema crkve bez oltara u njezinu ast; nema predjela ni

506
pokrajine bez koje od njezinih udotvornih slika pred kojima ljudi ozdravljaju od svih vrsta zala i
dobivaju svako dobro. A koliko li je bratovtina i kongregacija ustanovljenih u njezinu ast! Koliko
li je redova pod njezinim imenom i njezinom zatitom! Koliko li je subrae i sestara u tolikim
bratovtinama, koliko li redovnika i redovnica u tolikim redovima koji objavljuju njezinu hvalu i
navjeuju njezino milosre! Nema ni malog djeteta koje je ne hvali, tepajui: Zdravo Marijo; nema
uope grenika koji, ma koliko otvrdnuo, nema u sebi koju iskru pouzdanja u nju; nema, dapae, ni
avla u paklu koji je ne potuje bojei je se.
Priznajem sa svom Crkvom da je Marija puko stvorenje, izalo iz ruku Svevinjega pa je, u
usporedbi s njegovim neizmjernim Velianstvom, manja od atoma; ili, radije, ona nije nita jer je on
sam Onaj koji jest (Iz 3,14); dosljedno, ovaj veliki Gospodin, uvijek neovisan i dostatan sam sebi,
nije uope ni najmanje trebao Presvetu Djevicu, niti je treba, da moe izvriti svoju volju i oitovati
svoju slavu. Njemu je dosta htjeti, pa e sve biti.
Meutim, kaem i ovo: uzevi stvari kako stoje, otkad je Bog stvorio Presv. Djevicu, on je po
njoj htio poeti i dovriti svoja najvea djela, pa moemo slobodno vjerovati da on nee svoj
postupak promijeniti kroza sve vjekove, jer je on Bog, te nimalo ne mijenja ni svoje misli ni svoje
ponaanje (usp.Heb 1,12).
Bog Otac dao je svoga Jedinca samo po Mariji. Uza sve uzdisaje patrijarha, uza sve molitve
proroka i svetaca Staroga zavjeta, kroz etiri tisue godina, da dobiju to blago, Marija ga je jedina
zasluila i nala milost pred Bogom svojim arkim molitvama i visokim krepostima. Budui da je
svijet bio nedostojan, kae sv. Augustin, primiti Sina Bojega neposredno iz Oevih ruku, Otac ga
je dao Mariji, da ga svijet primi od nje. Sin se je Boji utjelovio za nae spasenje, ali u Mariji i po
Mariji. Bog Duh Sveti je oblikovao Isusa Krista, ali tek kad je zatraio njezinu privolu po jednom
od prvih slubenika svoga dvora. Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

Sedmi dan: Bog Otac udijelio je Mariji svoju plodnost, koliko je puko stvorenje bilo sposobno
za to, dajui joj mo da rodi njegova Sina i sve udove njegova otajstvenog Tijela.
Bog Sin je siao u njezino djeviansko krilo, kao novi Adam u svoj zemaljski raj, da se tu
naslauje i otajstveno izvodi udesa milosti. Bog, koji je postao ovjekom, smatrao je svojom
slobodom svoje utamnienje u Marijinu krilu; svoju je snagu pokazao kad je pustio da ga nosi ova
djevojica. Drao je svojom i Oevom slavom sakriti svoj sjaj u svakome stvoru na ovoj zemlji i
otkriti ga samo Mariji. Proslavio je svoju nezavisnost i svoje velianstvo ovisei o ovoj ljubeznoj
Djevici u svom zaeu, u svom roenju, u svom prikazivanju u hramu, u svom skrovitom ivotu
kroz trideset godina, sve do svoje smrti kojoj je htio da i ona prisustvuje, da s njom zajedno prinese
jednu te istu rtvu i da se s njezinom privolom rtvuje Vjenome Ocu, kao neko Izak
Abrahamovom privolom Bojoj volji (usp.Pos 22,2). Upravo ona ga je dojila, branila, uzdravala,
odgajala i rtvovala za nas.
O divne li i neuvene ovisnosti samoga Boga, koju Duh Sveti nije mogao preutjeti u
Evanelju, da nam tako pokae njezinu vrijednost i neizmjernu slavu, iako nam je sakrio skoro sva
divna djela koja je ova Utjelovljena Mudrost uinila u svom skrovitom ivotu, Isus Krist je dao vie
slave Bogu, svome Ocu, podlonou svojoj Majci kroz trideset godina, nego bi je bio dao da je
obratio sav svijet tvorei najvea udesa. Oh! Kako puno slavimo Boga kad se, da mu ugodimo,
podlaemo Mariji po primjeru Isusa Krista, naega jedinog uzora!
Ako pomnije pregledamo ostali ivot Isusa Krista, vidjet emo da je on htio poeti svoja udesa
po Mariji. On je posvetio svetog Ivana Krstitelja u krilu njegove majke svete Elizabete na Marijinu
rije: netom je Marija progovorila, Ivan se posvetio (usp.Lk 2,51); i to je njegovo prvo i najvee
udo milosti. On je na svadbi u Kani pretvorio vodu u vino na njezinu poniznu molbu (usp.Iv 2,1-
12); to je njegovo prvo udo na prirodi. On je poeo i nastavio svoja udesa po Mariji, i nastavit e
ih tvoriti po Mariji sve do konca vjekova. Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

Osmi dan: Bog Sin hoe da sebe oblikuje i, na neki nain, neprestano utjelovljuje u svojim
udovima po svojoj dragoj Majci, te joj veli: Ui u batinu Izraelu (Si 24,8). Kao da joj time kae:
Bog, moj Otac, dao mi je u batinu sve narode zemlje, sve ljude, dobre i zle, predodreenike i

507
odbaenike. Jedne u voditi zlatnom palicom, a druge gvozdenom. Jednima u biti otac i odvjetnik,
drugima pravedan osvetnik, a svima sudac. Ali ti, moja mila Majko, ti e imati za svoje nasljedstvo
i posjed samo predodreenike, kojih je praslika Izrael; kao dobra majka ti e ih roditi, hraniti,
odgojiti; a kao njihova vladarica ti e ih voditi, njima upravljati i braniti ih.
Uz to, budui da je Isus plod Marijin sada kao i uvijek, kako to o njemu ponavljaju nebo i zemlja
tisuu i tisuu puta svaki dan: I blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus, to je sigurno da je Isus Krist
zbilja plod i djelo Marijino, kao za svakoga ovjeka koji ga posjeduje, tako i za sve ljude uope.
Zato, ako je koji vjernik oblikovao Isusa u svome srcu, on moe slobodno rei: Velika hvala
Mariji! Onaj koga ja posjedujem, njezino je djelo i njezin plod; ja ga bez nje ne bih imao. Mariji se
mogu primijeniti, s veim pravom negoli ih sveti Pavao primjenjuje sebi, ove rijei: Djeco moja,
koju ponovno s bolovima raam dok se Krist ne oblikuje u vama (Gal 4,19). Ja raam - veli Marija -
svaki dan djecu Boju, sve dok se Isus, moj Sin, ne oblikuje u njima u puninu svoje dobi.
Sveti je Augustin nadvisio sama sebe i sve to ja rekoh, kad je kazao da su svi predodreenici,
kako bi mogli odgovarati slici Sina Bojega, dok su na svijetu, skriveni u krilu Presvete Djevice
gdje ih ova dobra Majka uva, hrani, uzdrava i odgaja, dok ih poslije njihove smrti ne porodi za
slavu, a tada i jest pravi njihov roendan, kako Crkva naziva smrt pravednika. Otajstva milosti,
nepoznata odbaenicima, a malo poznata predodreenicima.
Bog Duh Sveti hoe u njoj i po njoj oblikovati sebi odabranike, pa joj kae: U mojim
odabranicima putaj korijenje.(Si 24,13) Putaj, miljenice moja i Zarunice moja, korijenje svih
svojih kreposti u moje odabranike, da se mnoe sve to vie. Toliko sam se u tebi nasladio kada si,
ivei na zemlji, vrila najuzvienije kreposti da te jo i sada elim nai na zemlji, a da ne mora
ostaviti nebo. Stoga se obnavljaj u mojim odabranicima, da u njima s uivanjem gledam korijenje
tvoje nepobjedive vjere, tvoje duboke poniznosti, tvoga opeg mrtvljenja, tvoje uzviene molitve,
tvoje arke ljubavi, tvoga stalnog ufanja i svih tvojih kreposti. Ti si moja Zarunica uvijek jednako
vjerna, jednako ista i jednako plodna kao to si neko bila. Neka mi tvoja vjera daruje vjernike,
tvoja istoa neka mi daje djevice, tvoja plodnost neka mi daje izabranike koji su moji hramovi.
Kad se Marija ukorijeni u kojoj dui, ona tu proizvodi udesa milosti, kako to moe samo ona, jer
samo je ona plodna Djevica, koja niti je kada imala niti e ikada imati sebi sline u istoi i
plodnosti. Marija je proizvela s Duhom Svetim najvee djelo to ga je ikada bilo ili e ga biti: Boga-
ovjeka; i ona e, dosljedno, proizvesti najvee stvari i u zadnja vremena. Njoj je pridrana tvorba i
odgoj velikih svetaca, koji e se pojaviti pri koncu svijeta, jer samo ova izvanredna i udesna
Djevica moe u zajednitvu s Duhom Svetim proizvesti osobite i izvanredne stvari.
Kada Duh Sveti, njezin Zarunik, nae Mariju u kojoj dui, on tamo leti i ulazi u svoj svojoj
punini, te se toj dui daje to obilatije to vie mjesta ona dade njegovoj Zarunici. Jedan od
najglavnijih razloga zato Duh Sveti ne ini sada golema udesa u duama jest taj, to u njima ne
nalazi dovoljno sjedinjenja sa svojom vjernom i nerazdruivom Zarunicom. Kaem:
nerazdruivom Zarunicom, jer Duh Sveti, ta bitna ljubav Oca i Sina, otkada je zaruio Mariju da
proizvede Isusa Krista, Glavu odabranika, i njega u odabranicima, otada se nije vie rastavio od nje,
jer mu je ona uvijek ostala vjerna i plodna. Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

Deveti dan: Ovaj nain govora puno bolje pokazuje usko jedinstvo izmeu Isusa i Marije. Oni
su tako usko ujedinjeni, da je jedno sasvim u drugome: Isus sav u Mariji, a Marija sva u Isusu; ili
radije, Marije vie nema, nego je samo Isus u njoj, pa bi se lake moglo rastaviti svjetlo od sunca
negoli Marija od Isusa. Zato moemo nazvati naega Gospodina Isus Marijin, a Presvetu Djevicu
Marija Isusova.
Vrijeme mi ne doputa ovdje due tumaiti odlike i veliine otajstva Isusova ivljenja i vladanja u
Mariji, to jest otajstva Utjelovljenja. Zato u se zadovoljiti da kaem, sa dvije tri rijei, da je ovo
prvo, najskrivenije, najuzvienije i najmanje poznato Isusovo otajstvo; da je Isus u ovom otajstvu
izvrio izbor svih odabranika, u dogovoru s Marijom boravei u njezinu djevianskom krilu, koje
sveci stoga nazvae dvoranom Bojih tajna; da je on u ovom otajstvu izveo sva slijedea otajstva
svoga ivota tim to se je primio da ih izvri. Ulazei u svijet Krist govori: Evo dolazim vriti tvoju
volju (Heb 10,7); da ovo otajstvo, dosljedno tome, sadri u jezgri sva otajstva i ukljuuje volju i

508
milost svih otajstava, napokon da je ovo otajstvo prijestolje milosra za nas, jer poto se Isusu
moemo pribliiti jedino po Mariji, to ga bez njezina posredovanja ne moemo ni vidjeti ni s njim
govoriti. Isus, koji vazda usliava svoju Majku, s toga prijestolja vazda dijeli milosti i pokazuje
svoje milosre bijednim grenicima. Pristupimo, dakle, s pouzdanjem k prijestolju milosti! (Heb
4,16).
Otajstvo Utjelovljenja je takoer prijestolje Kristove dareljivosti prema Mariji, jer je ovaj novi
Adam za svog boravka u ovom pravom zemaljskom raju tu skrovito uinio tolika udesa, da ih ne
shvaaju ni aneli ni ljudi. Zato sveci nazivaju Mariju Bojom velianstvenou kao da je Bog
velianstven jedino u Mariji. Samo je ondje Gospodin velianstven (Iz 33,21). Kristovo
utjelovljenje je takoer prijestolje slave nebeskome Ocu. Isus Krist je, naime, u Mariji savreno
ublaio svog Oca, rasrena na ljude; u njoj mu je savreno povratio slavu, koju mu je bio oteo
grijeh; u njoj je, rtvom svoje volje i samoga sebe, dao svom Ocu vie slave nego bi mu je ikad bile
dale sve rtve Staroga zakona; u njoj je, napokon, dao nebeskom Ocu neizmjernu slavu, kakve jo
nikad ne bijae primio od ljudi. Moliti Litanije utjelovljenja Sina Bojega.

4. 2. Molitve i Litanije Utjelovljenja Sina Bojega

Marijo ti si stablo koje nosi plod

( Sv Katarina Sijenska )

Marijo hrame presvetoga Trojstva! Marijo ti si donijela plod! Ti si novo stablo po kome
imamo mirisni cvijet Rijei jedinoroenoga Sina Bojega, jer u tebi plodnoj zemlji posijana je ova
Rije. Ti si i zemlja i stablo, Marijo plamena kola boja, Ti si nosila velom prekriveni i skriveni
plamen u pepelu tvoje ljudske naravi. Amen.

Posveta Isusu Kristu, Utjelovljenoj Mudrosti po Mariji

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Zdravo, Bezgrena Marijo, ti ivi hrame presvetoga Trojstva, gdje se Vjena Mudrost sakrila
da joj se tu klanjaju aneli i ljudi! Zdravo Kraljice neba i zemlje, ijoj je vlasti podloeno sve to je
manje od Boga! zdravo sigurno utoite grenika, kojega milosre nije nikada nikome uskraeno!
Uslii moje elje za boanskom Mudrou, i u tu svrhu primi zavjete koje ti prinosim u svojoj
neznatnosti. Ja nevjerni grenik, danas obnavljam i stavljam u tvoje ruke zavjete svoga krtenja.
Zauvijek se odriem sotone, njegova sjaja i njegovih djela, i potpuno se predajem Isusu Kristu,
Utjelovljenoj Mudrosti, da za njim nosim svoj kri sve dane svoga ivota. A da budem vjerniji nego
do sada, ja te o Marijo, danas izabirem pred cjelim nebeskim dvorom za svoju Majku i
Gospodaricu. Amen.

Litanije Utjelovljenja Sina Bojega

(za privatnu upotrebu)
Gospodine smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste uslii nas!

Oe nebeski Boe, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta Boe!
Due Sveti, Boe!
Sveto Trojstvo jedan Boe!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti arkanele Gabrijele, anele Utjelovljenja Sina Bojega
509
Djevice puna milosti
Djevice Bezgrena
Djevice posluna
Djevice osjenjena Duhom Svetim
Slubenice Gospodnja
Sveta Marijo, Majko Boja

Vjeni Oe, po odluci da tvoja Rije uzme ljudsku narav u krilu Djevice Marije smiluj nam se!
Po Tvojoj vjenoj odluci da budemo dionici Njegove boanske naravi
Sine vjenoga Oca
Odsjaju slave i biti Oeve
Sliko i Rijei Oeva po kojoj je sve stvoreno
Po tvojem prikazanju vjenome Ocu
Po poslanju Arkanela Gabrijela Djevici Mariji u Nazaret
Po njenoj poslunosti Bojoj Rijei i silasku Duha Svetoga
Po tvome ulasku u svijet i po tvojoj Rijei Evo dolazim, Boe, vriti volju tvoju
Rijeju Tijelom postala i nastanila se meu nama
Isuse Kriste, vjena i utjelovljena Mudrosti Boja
Po tvojem svetom zaeu po Duhu Svetome u Srcu i u krilu Marijinu
Po ljubavi Tvojoj i ljubavi Marije koja te je u svome neokaljanom krilu nosila
Po ispunjenju obeanja Bojih Izraelu
Sine Svevinjega i kralju prijestolja Davidova ijem kraljevstvu nema kraja
Po isekivanju Spasitelja svih naroda svijeta
Isuse svijetlo istinsko koje prosvjetljuje svakoga ovjeka
Isuse Jedinoroeni Sine Boji pun milosti i istine iju slavu vidjesmo
Isuse Jedinoroeni Sine u krilu Oevu koji nam objavljuje Boga
Isuse od ije punine svi mi primismo i to milost na milost
Isuse hrame Boji sveti
Isuse kuo Boja i vrata nebeska
Isuse atore vinjega
Isuse pastiru naih dua
Isuse eljo bregova vjenih
Isuse to u tvojem Utjelovljenu Crkva radosno prepoznaje i slavi svoj poetak

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

I Rije tijelom postala!

I nastanila se meu mama!

Pomolimo se: Milost svoju molimo Te Gospodine ulij u due nae da mi koji smo po anelovom
navjetenju spoznali utjelovljenje Krista Sina Tvoga, po muci njegovoj i Kriu k slavu uskrsnua
privedeni budemo. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
(Ove litanije su sastavljene iz novozavjetnih tekstova i simbola koji se odnose na utjelovljenje te od
liturgijskih molitava Rimskog misala od Blagovijesti Navjetenja Gospodnjega)

510
 5. MARIJA U OTAJSTVU ISUSOVA ROENJA

udesno je otajstvo Boia. Slavimo svetkovinu roenja Isusa Krista, Spasitelja svijeta.
Marija je rodila Sina Bojega da bi svi koji vjeruju u njega postali djeca Boje i braa meu
sobom. Bog je postao posve blizu ovjeku Emanuel Bog s nama. Isus se rodio u skromnosti
staje. U tom ubotvu oituje se slava neba. I vjernici moraju pred Bogom postati kao djeca da bi
uli u kraljevstvo Boje. Boino otajstvo se u nama ispunja kad se Krist u nama oblikuje. Boi je
upravo otajstvo te udesne razmijene. Jo je papa Pavao VI govorio da boino vrijeme predstavlja
produeni spomen Marijinog boanskog, djevianskog i spasenjskog majinstva, jer je ona rodila
Spasitelja svijeta. I dok se Crkva klanja Sinu, asti slavnu Majku.

5. 1. Devetnica otajstvu roenje Gospodnjeg

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Ovu jednostavnu ali
duboku devetnicu moemo obavljati tako da svaki dan molimo po jedan od devet zaziva, ili ako
imamo vie vremena moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)

1. Spasitelju naih dua koji si htio doi na ovaj svijet kako bi nas otkupio i spasio klanjamo ti se u
krilu tvoje Majke udijeli nam milost da po zagovoru blaene Djevice Marije i sv. Josipa tebe
ljubimo svim srcem te tako ostvarimo planove Bojeg spasenja. Oe na, Zdravo Marijo, Slava
Ocu...
2. Milosrdni Otkupitelju koji si mogao doi na svijet u odrasloj dobi, ali si se htio roditi kao svako
dijete i biti devet mjeseci zatvoren u Marijinom djevianskom krilu u tiini, skrovitosti i samoi
iako si Mudrost i Rije Boja udijeli nam milost da po tome shvatimo ljepotu i vanost povuenosti
u osamu s Marijom kako bi traili Boga samoga. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
3. Dijete Boe, zatvoren u Marijinom krilu, ti od prvih trenutaka svog ivota u Mariji molio si
svoga Oca i prikazivao se za nae spasenje, udostoj se udijeliti nam milost da ivo spoznamo kolika
je vanost naeg spasenja kako bismo se trudili dobrim djelima i krepostima Bogu omiljeti. Oe
na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
4. Slatki Isuse koji si u Marijinu krilu uziao u Betlehem i tako posluao Cezarovu zapovijed po
zagovoru blaene Djevice Marije i sv. Josipa udijeli mi milost poslunosti kako bi potpuno izvrio
volju Boju. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
5. Ljubljeni Isuse koji si u Betlehemu bio od sviju odbijen udijeli mi milost da te ja prihvatim kao
to su te primili Marija i sv. Josip kada po svetim sakramentima i nadahnuima eli ui u moju
duu te da strpljivo podnesem svaki prezir i odbojnost. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
6. Vidjevi da si odbijen u Betlehemu, o boansko Dijete, nadahnuo si Mariju i sv. Josipa da potrae
sklonite u siromanoj talici u kojoj si se htio roditi ti veliku Kralju svemira kako bi prezreo nau
oholost i pouio nas poniznosti. Udijeli nam milost da se po uzoru i zagovoru Marije i sv. Josipa
suobliimo tvojim eljama te da budemo od srca ponizni. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
7. Kad je doao trenutak velike sree koju su patrijarsi tako eljno oekivali u mrkloj noi rodio se u
vremenu Kralj kraljeva, istinski Sin Boji i sin Marije Djevice. Blagoslovljen budi u vijeke vjekova
na Spasitelju i blagoslovljena tvoja Majka Marija. Udijeli nam milost po zagovoru blaene Djevice
Marije i sv. Josipa da se odreknemo svake pokvarenosti ovoga svijeta u iekivanju posjedovanja
tvoje vjene slave. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
8. Klanjam ti se u jaslicama Dijete Isuse kao na nekom rtvenom oltaru skupa sa Marijom i sv.
Josipom jer si doao na ovaj svijet da preuzme na sebe grijehe svih ljudi. Udijeli mi milost
pokajanja za moje grijehe i daj da moj ivot po uzoru na Mariju i sv. Josipa trajno bude rtva tebi
mila. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
9. Klanjamo ti se u jaslicama boansko Dijete, istinsko svijetlo svijeta koje prosvjetljuje svakog
ovjeka, daj da tvoje svijetlo po zagovoru Marije i sv. Josipa pomogne svakom ovjeku shvatiti

511
rugobu grijeha i odbaciti ga od sebe te prihvatiti tebe Spasitelja svijeta. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu...

5. 1. Molitve Mariji u otajstvu roenja Gospodnjeg

Majko moga Gospodina

(Sv.Ildefons iz Toleda )

Majko moga Gospodina, Slubenice svoga Sina, Roditeljko Stvoritelja svijeta, molim te,
udjeli mi Duh tvoga Sina Isusa Krista, da ja mogu imati Isusa u onome Duhu po kojemu si ga ti
rodila, da moja dua primi Isusa u Duhu po kojemu si ti u tvome tijelu zaela Isusa, da mogu
spoznati Isusa u onome Duhu po kojemu si ti spoznala da u svom krilu nosi i da e roditi Isusa.
Daj da ja ljubim Isusa u onome Duhu u kojemu si mu se Ti klanjala kao Gospodinu i motrila ga kao
Sina. Amen
Predraga Majko
( Sv.Tereza od Djeteta Isusa)

Nitko ne eli primiti u gostinjac siromane strance, mjesta ima za bogate. Mjesta ima za
velikae a u jednoj talici Kraljica neba mora roditi Boga. Predraga Majko, ljubezna Majko dostojna
ljubavi, kolika je tvoja veliina u tako siromanom mjestu. Kada vidim Vjenog obavijenog u
povoje, kada ujem posluni krik Boje Rijei, predraga Majko, ne zavidim vie anelima jer njihov
moni Gospodin je moj dragi brat. Ljubim te Marijo, po tebi je na naim obalama procvao boji
cvijet!Amen.

Doite narodi
(Sv. Grgur iz Nise)

Doite narodi, pjevajmo svi Onome koji se rodio od Djevice. Ohrabrimo se voeni glasom
arkanela i kliknimo Svetoj Djevici. Zdravo, Milosti puna! Marija je postala za nas izvor ivota,
izvor svjetla onima koji vjeruju u Krista jer je Ona ta od koje dolazi duhovno svjetlo. Zdravo,
Milosti puna, Gospodin je s Tobom i od Tebe nam dolazi Onaj koji je savren u svetosti i Onaj u
kome prebiva punina Boanstva. Zdravo Milosti puna, Gospodin je s tobom! Onaj koji sve
posveuje je sa Slubenicom Gospodnjom, s Bezgrenom. S najljepom je Najljepi od sinova
ljudskih; da bi spasio ovjeka stvorena na svoju sliku rodio se u talici. Amen.

Boi Marijine djece

(sv. Ljudevit Montforski)

Draga djeco Marijina, blagoslivljajte Gospodina jer je nju ispunio milou i slau. Po njoj
je divni Gospodin postao Dijete, poimo svi i estitajmo joj, ponizno pohodimo tu divnu Majku. O,
divna Djevice, o udo nad udima, o dobra Majko, tvoja srea je velika. I naa je jer si nam dala
ivot, jer si slomila nae okove, budi blagoslovljena tisue puta. Prorotva Staroga zavjeta su se
ispunila u tvom Djetetu. Po tebi je Nebo dobilo novu radost, zgazila si glavu avlu i zadobila
oprotenje grijeha nevjernima. To si uinila bez rata, po jednom pristanku koji je cijela zemlja
udno eljela. Slava, ast i blagoslov tvojoj vjeri, Spasitelj je nama doao jer si ti povjerovala
anelovoj rijei.
Kako si ljupka u svojoj istoi, kako si mona u svojoj poniznosti! Oarala si Boga i uinila
da se On spusti na zemlju. Privuen tvojom ljepotom, nije mogao odoljeti pa je uzeo nae ovjetvo.
Po tebi, mona Kraljice, Bog silazi k naoj niskosti, a ljudska narav se uzdie do nebesa. O, divnog
li uda! Bog postaje na brat, Ti oblikuje svoga Stvoritelja, Spasitelj postaje Dijete i tvoj Otac. Taj
moni Vladar se uistinu pokazao velikim stvarajui tebe, svoje najbolje remek djelo.

512
 Sve je u tebi otajstveno, ali najvee je otajstvo jer si porodila bez boli, Majkom postala
ostajui Djevica. Isus ljubi talicu, ali vie od svega tvoje Srce. Ono je njegovo ugodno poivalite,
njegova asna palaa. Od tvoga krila je uinio najslavnije prijestolje u kojemu On pokazuje svoju
veliinu, oprata grjenicima, daje milost. O, slatke njenosti, njeni osmjesi, sveta milovanja
kojima te obasipa ovaj dragi Sin. Sretnog li tvoga krila, ista i vjerna Djevice, jer si pojmila
neizmjernost, jer si nosila i hranila vjenu Mudrost. BOG SAM.

S Bezgrenom pred jaslicama:

(Sv. Maksimilian Kolbe)

Na to si mislila Ti, o Bezgrena, kad si po prvi put poloila boansko Djetece na ono malo
slamice? Koji osjeaji su bujali u tvom srcu kad si ga povijala, privijala svome Srcu i dojila na
svojim grudima? Znala si tko je to Djetece, jer su proroci o njemu govorili, a Ti si ih razumijevala
bolje od svih farizeja i uitelja Pisma. Duh Sveti ti je dao neusporedivo vie svjetla nego li svim
drugim duama skupa. Koliko li je otajstava Isusovih Duh Sveti koji je ivio i djelovao u tebi
objavio samo tvojoj bezgrenoj dui!
Ve od trenutka Navjetenja Presveto Trojstvo po Arkanelu Gabrijelu ti je na jasan nain
predoilo plan otkupljenja i ekalo od Tebe odgovor. U tom trenutku Ti si bila svjesna na to
pristaje i ija e Majka postati. A sada, evo Ga pred Tobom u liku slabog novoroeneta. Koji li
osjeaji poniznosti, ljubavi, zahvalnosti su se budili u tvom Srcu... dok si se divila poniznosti,
ljubavi i zahvalnosti koju je utjelovljeni Bog iskazivao prema Tebi. Molim Te, ispuni i moje srce
poniznou, ljubavlju i zahvalnou!

6. MARIJA U OTAJSTVU MUKE I SMRTI ISUSA KRISTA

Crkvena svetaka i pobona tradicija na razliite naine slavi Marijino sudjelovanje u otajstvu
Kristove muke. Drugi Vatikanski koncil jasno o tome govori: Tako je i Marija napredovala na putu
vjere i vjerno sauvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do Kria, gdje je, ne bez Bojeg nacrta,
stajala, sa svojim Jedinoroencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem pridruila njegovoj rtvi,
pristajui s ljubavlju na rtvovanje rtve koju je sama rodila: i napokon ju je sam Isus Krist, dok je
na kriu umirao, kao Majku dao ueniku ovim rijeima: eno evo ti sina (LG 58).

6. 1. Devetnica alosnom srcu Marijinu

(Imprimatnr, 31. 3. 1965. Gilles Barthe biskup Toulona)

Ovu devetnicu su u svijetu proirili monasi Kamaldolesi iz Opatije la Sezne-sur-Mer u

Francuskoj. U njoj polazei od biblijskih tekstova razmatramo na poseban nain Marijino
sudjelovanje u otajstvu naega Otkupljenja. I ovu devetnicu moemo moliti tijekom liturgijske
godine kada elimo razmiljati o Marijinim alostima ili moliti za koju milost. Na poseban nain
ova devetnica je prikladna kao priprava slavljenje spomedana Blaene Djevice Marije alosne, koji
se slavi 15. rujna. U tom sluaju devetnica poinje 6. rujna.
Dan nakon blagdana Uzvienja svetoga Kria Crkva slavi spomen-dan Marijina sudjelovanja u
otajstvu Kristove muke, alosnu Gospu. Drugi Vatikanski koncil jasno o tome govori: "Tako je i
Marija napredovala na putu vjere i vjerno sauvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do Kria, gdje je.
ne bez Bojeg nacrta, stajala, sa svojim Jedinoroencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem
pridruila njegovoj rtvi, pristajui s ljubavlju na rtvovanje rtve koju je sama rodila: i napokon ju
je sam Isus Krist, dok je na kriu umirao, kao Majku dao ueniku ovim rijeima: eno evo ti sina
(LG 58).

513
 Devetnica pouzdanja i zahvalnosti alosnom i Preistom Srcu Marijinu

Obratimo se svi s pouzdanjem prealosnom i bezgrenom Srcu Marijinu, preslatkoj Majci

Isusovoj i Majci naoj, da ona svojim monim zagovorom isprosi od svoga Sina povratak mira i
reda.(Papa Benedikt XV )

- to treba moliti svaki dan tijekom devetnice?

ita se jedno tivo na dan. Nakon toga slijedi jedna od dviju posvetnih molitva na kraju
devetnice a zatim se moli jedna desetica krunice i litanije prealosne Djevice Marije. Tko obiava
dnevno moliti krunicu, ne mora moliti i ovu deseticu. Oni koji to mogu treba da na zavretku,
devetnice prisustvuju sv. Misi, ispovjede se i prieste, jer je rtva sv. Mise najsavrenije djelo nae
vjere i najmonija zahvala i molitva.

Prvi dan: Srce Djevice Marije remek - djelo Svevinjega

Djevice Bezgrena, Preista Divna! Po izvanrednoj milosti Ti si bila sauvana od istonoga
grijeha. Ta savrena istoa uinila je Srce tvoje posudom neizmjerne ljubavi Boje. Ono je uvijek
otvoreno njezinim nadahnuima, darovima i njezinim djelima. S Bojom si ljubavi suraivala bez
prestanka. Ti si savren stvor, jedina koja si dala Bogu dostojan odgovor ljubavi, kakav On oekuje
od svih stvorova: potpuno predanje njemu.
Ti si naa Majka. Preporuujemo se tvome Bezgrenom Srcu da se oistimo. Ono nam
nadahnjuje odvratnost i prema najmanjim grijesima. Tvoje nas velikoduno Srce upuuje da svoj
ivot potpuno predamo dragomu Bogu. Na poetku ove Devetnice pouzdanja, molim te, Bezgrjeno
Srce Marijino, da mi pomogne oistiti se od grijeha, da tako Bogu omilim. U svojoj tjeskobi i u
svojoj nevolji dolazim k tebi, Preisto Srce Marijino, da se potpuno predam tvojoj majinskoj
ljubavi.
Pogledaj na boli koje me pritiu, vidi mlakost u slubi Bojoj. Ja ti se potpuno posveujem s
nakanom da mi ti pomogne to bolje vriti svetu volju Boju. Bezgreno Srce Marijino, ja ti se
potpuno predajem: tijelo, duu, ivot svoj, cijelo bie svoje, elje svoje i potrebe svoje. (Reci svoje
potrebe...) Ako je to na slavu Boju, molim te, isprosi mi milosti koje oekujem od tvoje majinske
dobrote. Gospodine Isuse, po Bezgrenom zaeu tvoje Majke, udostoj se usliati moje molitve i
daj mi spoznati sve bolje njezino prealosno i Bezgreno Srce.
Boe moj, sveti Oe, ljubavi neizmjerna, kao nadoknadu za premalenu ljubav ovjeanstva
prikazujem Ti pomirbenu rtvu Tvoga Sina skupa sa zadovoljtinama njegove Majke. Samo su ti
oni ljubav ljubavlju uzvratili. (Slijede molitve za svaki dan devetnice)

Drugi dan: Oaloeno Srce

Tvoje Bezgreno Srce, o Marijo, Majko naa. doivjelo je bol u svoj svojoj gorini. Budui da si
ti savrena istoa i Stvoritelju potpuno predana, tvoje Srce je ivo osjealo ranu koju je Bojoj
ljubavi zadala ljudska nezahvalnost. Kad si postala Majka Otkupitelja, ti si postala i "Majkom
alosti" i "Majkom radosti". Ti si pristala na rtvu svoga djeteta i postavi jedno s njegovim Srcem,
njega si za nas rtvovala. Tvoje majinsko Srce trpjele je sve patnje boanskoga Sina tvojega.
Molim Te da mi za vrijeme ove Devetnice otkrije dubinu svojih boli i patnja Isusovih. Budui da ti
poznaje bol i tjeskobu, smiluj se svim nesretnim srcima.
Pokai se Majkom naom. Pomozi nam. Budi uz nas. Daj nam svoju vjeru, svoje ufanje i svoju
ljubav; daj nam svoju snagu da s tobom zajedno sluimo Gospodinu bolje negoli do sada. I, ako je
to na veu slavu Boju, isprosi mi milost koju traim od tvoje majinske dobrote. ( Reci svoju
pronju...)
Sveti Oe, prikazujem Ti sve boli Isusova i Marijina Srca da po njima udijeli svijetu milosre i
daruje mu mir. (Slijede molitve za svaki dan devetnice)

514
Trei dan: Prva alost; kod Isusova prikazanja u hramu
Spomeni se, Majko Boja, one iznenadne alosti svoga Srca kada je starac imun, vraajui ti
boanske Djetece koje si Bogu prikazala, rekao: "Evo, ovaj je postavljen kao znak protivljenja a
tebi e samoj ma duu probosti."
Ti si se oduevljavala velikim stvarima koje su o njemu proreene, a sada tvoje mlado majinsko
Srce mora oekivati alosti zbog boanskog Djeteceta: nasuprot ljubavi mnogih biti e mrnja
drugih, i ona e mu smrt zadati i progoniti ga do svretka svijeta.
Tvoje srce u tom je asu postalo jo alosnije, budui da si ve predosjeala tajanstvenu smrt
svoga boanskog djeteceta, po kojoj e On ljubavlju ljude otkupiti, no ipak od mnogih nee uvijek
biti ljubljen. Jedni e biti za njega, drugi protiv njega. Tvoje Dijete e morati zbog mrnje trpjeti. O
Majko moja, nisam li bio ba ja onaj koji je ranio tvoje srce tim maem? Jesam li ja bio uvijek za
Isusa, u svim svojim djelima? Radi te alosti isprosi mi milost da budem od sada vjerniji Isusu koji
se kao rtva za mene u hramu prikazao; da mu budem vjeran u sv. Euharistiji, gdje On nastavlja
danomice trpjeti kao uzviena rtva za oprotenje naih grijeha.
Budui da je tvoje oaloeno Srce osjetljivo na sve boli posreduj za mene pa mi isprosi, ako je
to na slavu Boju, milost koju traim od tvoje dobrote.
Sveti Oe, prikazujem ti rtvu tvoga ljubljenoga Sina u svim sv. Misama koje se slue na svijetu.
Ona je bila najavljena kod prikazanja u hramu, a izvrila se na Kriu. Prikazujem ti njega po
ranjenomu Srcu Marijinu, za oprotenje grijeha cijeloga svijeta. (Slijede molitve za svaki dan
devetnice).

etvrti dan: Druga alost; bijeg u Egipat

Spomeni se Majko alosti koja ti je obuzela Srce one noi kada te Josip probudio i kazao ti da
treba odmah bjeati, kako bi se djetece spasilo od Herodove srdbe. Kolike li tjeskobe! Ve se eto,
poelo ispunjavati imunovo proroanstvo, ve je mladi ivot tvojega djeteta u pogibelji.
Trebalo je odmah krenuti, ostaviti sve, vlastitu kuu, poi u progonstvo, daleko u tuu zemlju.
Tvoje prealosno Srce nije ni aska oklijevalo i brzo si se spremila. S Djetetom Isusom u svome
naruju i s Josipom koji je dijelio tvoj strah, sve ste ostavili da spasite Spasitelja svijeta.
O dobri Isuse, sjeti se tjeskobe svoje boanske Majke i sv. Josipa za vrijeme bijega u Egipat.
Sjeti se njezinih izbjeglikih patnja. Smiluj se svima progonjenima koji su primorani napustiti svoju
kuu, svoja dobra i poi u progonstvo.
Zbog te ljute boli Srca tvoje Majke, molim te, smiluj se svoj djeici odgojenoj daleko od tebe i
bez tebe, te daruj naoj domovini i ostalom svijetu kranske kole. Daj nam snage odrei se svega
da uuvamo i ojaamo tvoju ljubav u naim duama. Radi ove alosti, o Marijo, isprosi mi milost
koju oekujem od tvoje majinske dobrote. (Reci pronju)
Sveti Oe, prikazujem ti patnje Srca Isusova kao i sva stradanja sv. Obitelji u progonstvu i daj da
narodi i obitelji spoznaju tvoja prava te im se posve podloe. (Slijede molitve za svaki dan
devetnice).

Peti dan: Trea alost; Isus ostaje u hramu

Sjeti se, Majko, tjeskobe koja je obuzela tvoje Srce kada si kroz tri dana traila izgubljenog
Isusa. Tvoje dijete, neizmjerna ljubav sinovska! Dijete - Bog koji zna sve, sve moe i poznaje tvoju
bol. Strane li zbunjenosti! Gdje je On? Zato vas je ostavio? Je li to ve as da On dade svoj ivot?
I kad si ga pronala medu pismoznancima, ti se klanja boanskoj Rijei, iako je ne razumije: "Zar
niste znali da moram biti u onome to je Oca mojega?"
Radi one trodnevne alosti za vrijeme njegove odsutnosti, Srce Marijino, poui nas da nikada ne
izgubimo Isusa i da ga traimo bez prestanka, da znamo izgubiti i svoje blagostanje, samo da bismo
njega slijedili. Naui nas prihvatiti tajanstvene planove Providnosti, premda ih ne razumijemo
Smiluj se nevoljnim majkama koje izgube svoju malu djecu. Smiluj se svima onima koji su
izgubili Isusa. Boanski Spasitelju, radi suza tvoje Majke, privuci k sebi srca izgubljena i narode
koji su tebe ostavili. Privedi ih k jedinstvu Crkve. O Marijo, da bismo opet mogli pronai Isusa, ako

515
smo ga izgubili, otkrij nam veliko milosre njegova Srca u sakramentu sv. ispovijedi, koji nam
povraa boanski ivot.
I dok se sjeamo tvojih suza, doi mi u pomo...pomozi mi, isprosi mi milost koju molim i koju
oekujem po tvome zagovoru. Sveti Oe, prikazujem ti tjeskobe Srca Marijina za vrijeme ona tri
dana odsutnosti, da tvoje slubenike obdari vjernou i ustrajnou u njihovom svetom zvanju.
(Slijede molitve za svaki dan devetnice).

esti dan: etvrta alost; Marija susree Isusa na krinome putu

O, Majko, spomeni se svoje alosti kada si susrela Isusa na krinom putu. Vi ste se samo
pogledali. U kakvu si ga stanju vidjela! Njegovo sveto lice prekriveno je krvlju i popljuvano... Puk
prema njemu iskaljuje bijes, koji bi i tebe prestraio da tvoja vjera nije bila jo jaa. Udaraju na
njega koji je sama ljubav i koji je dijelio samo ljubav.
Tvoje alosno Srce kao da e pui. Ti si ga htjela rasteretiti, pomoi mu, ali nisi to mogla, nego
si ga samo preporuila Ocu i pokazala Isusu svoje slomljeno, ali i jako velikoduno Srce s njime
sjedinjeno, i kroila si zajedno s njim k cilju otkupljenja, sve do sramotne smrti na kriu. Vaa
alosna Srca su se razumjela. Vaa alosna Srca su se podupirala.
Radi vaih zajednikih boli, o Boanska Srca Isusa i Marije, smilujte se jadnim duama koje kao
svjetina na Golgoti nastavljaju sa svojom mrnjom prema Spasitelju. Smilujte se jadnim
grenicima! Gledajte ih onim pogledom kojim ste se pogledali na krinom putu, pogledom, koji je
proeo vae due posvemanjom ljubavlju, koja je temelj vae zajednike rtve. Neka taj pogled
prati umorne due sve do njihova susreta s Raspetim.
Pogledaj u ljubavi, Gospodine, svoju Crkvu i zatiti je. Pomozi njezinom Poglavaru, naem
Svetom Ocu. Pomozi onima koji trpe za svoju vjeru radi tvojega imena. Pogledaj milosrdno na
zemlje u kojima je vjera progonjena, i radi suza tvoje Majke povrati svuda vjersku slobodu i mir.
Udostoj se svrnuti svoj milosrdan pogled i na mene, na moju bijedu, na moju slabost, na moje
propuste, na moje krivice. Isprosi mi oprotenje, o Majko prealosna, pomozi mi slijediti Isusa, da
znam nositi svoj kri s njime, te mi isprosi milost koju elim i oekujem po tvome zagovoru. Sveti
Oe, prikazujem ti sve alosti Isusa i Marije na krinom putu, s nakanom da za ovaj greni svijet
zadobijem milosre i spasenje. (Slijede molitve za svaki dan devetnice).

Sedmi dan: Peta alost, razapinjanje Isusovo

Spomeni se, Gospodine Isuse, patnji svoje Majke za vrijeme razapinjanja. Njezino je alosno
Srce tuklo kao da e pui, kada su krvnici nasilno trgali tvoje odijelo prilijepljeno na nebrojne rane
tvoje, kada su ekii zabijali avle koji su tvoje ruke i noge pribili na drvo kria. Kako je Majka
tvoja mogla ostati iva?
Sjeti se vjere, ufanja i ljubavi, i svih kreposti koje su nju odrale uspravnom podno tvojega Kria
za vrijeme tri sata smrtne borbe. Sjeti se takoer ljubavi s kojom je primila tvojih posljednjih sedam
rijei koje su nam otkrile tvoje neizmjerno milosre: "Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine."
"Danas e biti sa mnom u Raju."
Pa evo tvoje dragocjene oporuke ovjeanstvu: "eno, evo ti sina, sine evo Majke. Onda opet
alost tvoje due koja je dosegla svoj vrhunac: "edan sam!"-edan nae ljubavi, edan naih dua.
Zatim posvemanja ostavljenost "Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?" Isto tako
svjedoanstvo tvoje krajnje ljubavi: "Svreno je!" Spomeni se konano, boanski Spasitelju, satrtog
Srca Marijina, kada je Ona ula da ti predaje svoju duu Ocu: "Oe. u tvoje ruke predajem duh
svoj." Radi rtve tvoje Majke, sjedinjene s tvojom rtvom podno Kria, smiluj se grenom
ovjeanstvu i spasi ga.
O, Srce Marijino, na Golgoti od boli satrto. Srce preisto, koje je shvatilo svu strahotu otpora
prema Bogu i rugobu svijeta, daj nam da shvatimo teinu grijeha i vrijednost vjernosti Bojoj
milosti. Prikai raspetoga Spasitelja za spasenje zalutalog svijeta, za spasenje moje siromane i
jadne due. Daj mi spoznati ljubav Boju i pomozi mi u svim mojim tekoama. Gospodine Isuse,
prikazujemo ti zasluge Marije, tvoje i nae Majke, podno Kria, da ublaimo tvoju boansku
pravdu. (Slijede molitve za svaki dan devetnice).

516
Osmi dan: esta alost, probadanje Isusa kopljem i skidanje sa kria
Draga naa Gospo od svetoga Kria, sjeti se svoje boli kada je vojnik upravio svoje koplje u
Srce Isusovo. Tvoje majinsko Srce osjetilo je ma boli i sve ubode naih grijeha i nae nehajnosti.
sve ubode mrnje, krivovjerja i zabluda koje su uinile due, tako skupo plaene neizmjernom
ljubavlju koja ih je stvorila i otkupila.
Zbog tvoje ljute boli isprosi nam velikodunost da zadovoljimo ljubavi ranjenog Srca Isusova u
svemu onomu to On od nas oekuje i da od danas prebivamo u tom Boanskom Srcu za nas
otvorenom.
Sjeti se takoer svoje neizrecive boli kada si mrtvo tijelo svojega Sina, skinutog s Kria, na ruke
primila. Kojom li si ljubavlju, s kojim li potovanjem promatrala njegove rane istraujui njihovu
dubinu! A u tvoje slomljeno Srce ma je prodirao toliko dublje koliko si vie otkrivala sve ljue
rane Isusove.
Draga naa Gospo probodena Srca od alosti pod Kriem i ti bi mogla ponoviti mojoj dui rijei
koje si rekla Luciji u Fatimi, pokazavi joj svoje trnjem okrunjeno Srce:
"Gledaj moje Srce posve razderano trnjem koje mi ljudi svaki as zabadaju svojim psovkama i
nezahvalnostima. Nastoj me barem ti utjeiti."
alosno Srce Marijino, ja te elim utjeiti ljubei Isusa i elim pridobivati due za njegovu
ljubav. Isprosi mi tu milost i uini me apostolom tvojega kraljevstva. Ali pogledaj i moje brige;
posreduj za mene svom svojom majinskom ljubavlju te mi isprosi milost koju od tvoje dobrote
oekujem.
Sveti Oe, prikazujem ti rane Boanskog Spasitelja, osobito one njegova ranjenoga Srca, kao i
maem probodeno Srce njegove svete Majke, da postignemo ozdravljenje naih dua. (Slijede
molitve za svaki dan devetnice)

Deveti dan: Sedma alost, Isusov ukop

Sjeti se, Majko, svoje boli kada je trebalo pokopati tijelo Sina tvojega, kolike li alosti za tvoje
Srce: ne moi vie gledati ono milo lice! O, dobri Isuse! Spomeni se posljednjega, pogleda svoje
Majke na tvoje nekada lijepo, a sada izoblieno lice i sjeti se sve skrbi koju je Ona uloila oko
spremanja tvojega tijela.
Spomeni se samilosti koju je osjetilo prealosno njezino Srce kada te vidjela u grob poloenog.
U tom krajnjem ponienju Ona ti je kao zadovoljtinu prikazala svoju preistu ljubav i rtvu
svojega neizrecivog muenitva, zajedno s tvojim otkupiteljskim patnjama.
Spomeni se zatim nepokolebive vjere koja je podravala tvoju svetu Majku, jer Ona je vjerovala
u tvoje uskrsnue te ga i oekivala. Sjeti se takoer njezina satrtoga Srca koje je eljelo biti s tobom
pokopano, da te ne ostavi i ne prestane se tebi klanjati. O, Marijo!
Zbog te neizmjerne boli srcima koja su oaloena gubitkom dragih osoba, smiluj se
bolesnicima, progonjenima, svima onima koji trpe. Pomozi im, utjei ih. Smiluj se duama u
istilitu... pokojnicima koji su nas poznavali. Prikai svojih Sedam alosti Srcu Isusovu za njihovo
oslobaanje. Smiluj se i meni, isprosi mi vjernost u svim mojim dunostima, zdravlje mojoj dui te,
ako je to na slavu Boju, daj mi milost koju molim od tvoje majinske dobrote.
Smiluj se naoj domovini, te joj isprosi da bude uvijek vjerna Crkvi Isusa Krista. Isprosi
uskrsnue duama koje su zbog grijeha mrtve boanskom ivotu, isprosi nam sveenika i
redovnika zvanja koja e duama darivati Krista i iriti Boje Kraljevstvo na zemlji. Amen.
Sveti Oe, prikazujem ti okrvavljeno Spasiteljevo tijelo u grob poloeno, i neizmjernu bol
presvete Majke kao pronju za povratak izgubljenih dua u jedinstvo Crkve. (Slijede molitve za
svaki dan devetnice)

517
 Posveta pobone osobe
(B. Petit)

alosno i Bezgreno Srce Marijino, boansko i isto prebivalite, zakrili moju duu svojim
majinskim zagovorom, da bi ona, uvijek bila vjerna glasu Isusovu, mogla udovoljiti njegovoj
ljubavi te vriti njegovu boansku volju.
elim, Majko moja, da mi uvijek pomae svojom otkupiteljskom suradnjom, da se, ivui u
povezanosti s tvojim Srcem, potpuno sjedinim sa Srcem tvoga boanskoga Sina. Priblii me
njegovu Srcu putem kreposti i alosti tvojega Bezgrenog Srca. titi me uvijek. Amen

Posveta prealosnom i Bezgrenom Srcu Marijinu

(Za privatnu uporabu vjernicima sastavili monasi kamaldolesi)

Srce Isusovo, kopljem probodeno, koje si nas toliko ljubilo i koje nas toliko eli spasiti, daj da i
ja tebe ljubim i da ti budem vjeran. Radi toga, o moj dobri Spasitelju, posveujem se prealosnom
i bezgrenom Srcu tvoje ljubljene Majke.
Da, mila Majko Boja, tebi se posveujem, tebi se potpuno predajem zauvijek i se uzdam u tvoje
prealosno i Bezgreno Srce, da me Ti nadahnjuje i upravlja u ljubavi prema tvome Boanskom
Sinu. Uini da moje srce ne bude vie isprazno srce, nego da ono, raspaljeno vatrom tvoga Srca,
potpuno prione uz Boga te u ljubavi i slui tvom Boanskom Sinu.
O sveta Srca Isusa i Marije, koji ste uvijek bili sjedinjeni u djelu naega spasenja, spasite mene,
spasite nas, spasite Crkvu i cijeli svijet, i uinite srce moje po vaim Srcima. O Marijo, bez grijeha
zaeta, moli za nas koji se tebi utjeemo. Prealosno i Bezgreno Srce Marijino, moli za nas! Ti si
najvei zalog kojim raspolaemo da ganemo ljubav Oca i Srce Sina.

6. 2. Litanije prealosne Djevice Marije

(Ove litanije sastavio je papa Pio VII)

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, smiluj se nama!
Sine, otkupitelju svijeta, Boe, smiluj se nama!
Due Sveti, Boe, smiluj se nama!
Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj se nama!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,
Majko Propetoga,
Majko oaloena,
Majko tuna,
Majko zaputena,
Majko ucvijeljena,
Majko rastuena,
Majko liena svoga Sina,
Majko maem probodena,
Majko bolima pritisnuta,
Majko tugama napunjena,
Majko prealosna,
Vrelo suza,
Ogledalo strpljivosti,

518
Hridino postojanosti,
Nado oajnika,
Utoie zaputenih,
tite progonjenih,
Utjeho nevoljnih,
Lijee bolesnih,
Jakosti slabih,
Luko utopljenika,
Zaklone od oluja,
Utoite alosnih,
Strahoto neprijatelja Bojih,
Blago pravovjernih,
Obrano apostola,
Kruno muenika,
Svjetlo ispovjednika
Bisere djevica,
Radosti svih svetih,

Jaganje Boji ,koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

6. 3. Molitve i razmatranja svetaca

Upravo Ona ga je dojila, branila, uzdravala, odgajala i rtvovala za nas

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Bog Sin je siao u njezino djeviansko krilo, kao novi Adam u svoj zemaljski raj, naslaivati se i
otajstveno izvoditi udesa milosti. Bog, koji je postao ovjekom, smatrao je svojom slobodom svoje
utamnienje u Marijinu krilu; svoju je snagu pokazao kad je pustio da ga nosi ova djevojica. Drao
je svojom i Oevom slavom sakriti svoj sjaj u svakome stvoru na ovoj zemlji i otkriti ga samo
Mariji. Proslavio je svoju nezavisnost i svoje velianstvo ovisei o ovoj ljubeznoj Djevici u svom
zaeu, u svom roenju, u svom prikazanju u hramu, u svom skrovitom ivotu kroz trideset godina,
sve do svoje smrti kojoj je htio da i Ona prisustvuje, da s njom zajedno prinese jednu te istu rtvu i
da se s njezinom privolom rtvuje Vjenome Ocu, kao neko Izak Abrahamovom privolom Bojoj
volji (usp.Pos 22,2). Upravo Ona ga je dojila, branila, uzdravala, odgajala i rtvovala za nas.

Marija, Majka boli

(sv. Alfons Liguori)

Kako nazivamo Isusa Kraljem boli i Kraljem muenika, jer je u svom ivotu trpio vie nego li svi
ljudi, tako nazivamo s punim pravom i Mariju Majkom boli i Kraljicom muenika, jer je trpjela
najvee boli, to ih je ikada tko mogao pretrpjeti iza muka njenoga Sina. Ne moemo sumnjati, da je
Marija uistinu muenica. Da bude netko muenikom, dosta je po neospornom miljenju, da pretrpi
smrtnu muku, makar i ne uslijedi uistinu smrt. Po sv. Tomi dovoljno je za ast muenika, da
posjedujemo najsavreniji stupanj poslunosti, tako da smo pripravni rtvovati svoj ivot. Marija
nije postala muenicom, kako primjeuje sv. Bernard, po krvnikom mau nego po svojim gorkim
duevnim patnjama.
Iako krvniki ma nije ranio njezino tijelo, bilo je njezino blagoslovljeno Srce probodeno maem
boli radi muka njezinoga Sina, a ta bol bijae dovoljna, da je usmrti ne jedanom nego tisuu puta,
Muka je Kristova, kako kae sv. Bernard, poela ve njegovim roenjem; tako je i Marija, koja je u
svemu slina svomu Sinu, trpjela cijeli svoj ivot. Ime Marija osim drugoga znaenja znai i

519
gorinu mora. Kao to je more gorko i slano, tako je i ivot Marijin bio uvijek pun gorine radi
muke Spasiteljeve, koja joj je neprestano lebdjela pred oima. Marija je jasno spoznala i znala, da
e Spasitelj umrijeti na okrutan nain, zato je bila puna srdane suuti prema nedunom Spasitelju i
prije nego je postala njegovom Majkom.
Ta je bol pogotovu neizmjerno porasla, kada je postala Majkom Spasiteljevom. Poradi svih tih
muka, koje je imao pretrpjeti njezin jadni sin, bila je cijeli svoj ivot muenica. Opat Rupert stavlja
u usta blaene Djevice slijedee rijei; O Bogom izbavljene due, draga moja djeco, ne alite me
samo radi patnji prigodom smrti moga preljubljenoga Sina. Ma boli, koji mi je navijestio imun,
probadao je cijeli ivot moju duu. Kada sam ga dojila mlijekom, kada mi je poivao u naruju, ve
sam mislila na njegovu gorku smrt. Promislite dakle, kako dugo i gorko sam morala trpjeti.
Provela sam cijeli svoj ivot u boli i suzama, jer moja patnja i suut prema mojemu
preljubljenomu Sinu nije nikada nestala pred oima mojim. Uvijek sam gledala muku i smrt, koju je
imao pretrpjeti. Blaena Djevica je sama objavila sv. Brigiti, da joj je ak i poslije smrti i uzaaa
njezinoga Sina njegova muka bila uvijek na pameti. Srce njezino, puno neizrecive ljubavi, bavilo se
tom milju ne samo pri jelu nego i pri poslu. Poradi toga i pie Tauler: Cijeli je ivot Marijin bio
neprekidna patnja, jer je nosila u svom srcu samo tugu i bol.
Vrijeme obino ublauje bol ucviljenih. Nije tako bilo kod Marije, jer su njezine boli porasle s
vremenom. Isus je sve vie oitovao svoju ljepotu i ljubeljivost, to je vie rastao u dobi. Jednako
se sve vie pribliavalo vrijeme njegove smrti, vrijeme njegova raspea na Kalvariji, i tako je
danomice rasla bol u dui Marijinoj, da ga mora na ovom svijetu izgubiti, jer e On umrijeti
stranom smru u neizrecivoj muci. Kao to raste rua meu trnjem, ree aneo sv. Brigiti, tako
je godinama rasla patnja Majke Boje. Rasla je rua, ali je raslo i trnje, i tako je i ova izabrana rua
Gospodinova bila sve vie muena trnjem tuge i boli, to je vie napredovala u dobi. Marija je
trpjela duevne boli, a drugi su muenici trpjeli tjelesne muke. Muke due, kako ree Gospodin
sv. Katarini Sijenskoj, ne moemo usporediti s tjelesnim mukama.
O tomu pie Arnold iz Chartresa: Da smo bili prisutni na Kalvariji kod smrti Gospodinove, kod
one velike rtve neokaljanoga Jaganjca, bili bismo ondje vidjeli dva velika oltara za rtve: jedan je
bio tijelo Kristova, a drugi Srce Marijino. Sin je u neizrecivim mukama rtvovao svoje tijelo na
drvu kria, a u isto je vrijeme Marija svojom suuti u dui rtvovala Bogu u neizrecivim bolima
svoje Srce.
Marija je rtvovala svoga boanskoga Sina, a drugi su mu muenici rtvovali svoj vlastiti ivot.
Sv. Antonin kae, da je Mariji ivot njezinoga Sina bio neprispodobivo miliji od njezinoga
vlastitoga ivota. Poradi toga trpjela je Marija u svom srcu ne samo boli, to su muile tijelo
njezinoga Sina, nego joj je i pogled na te boli zadavao mnogo vee boli, nego da ih je morala sama
trpjeti. Budui da je Marija neizrecivo ljubila svoga jedinoga Sina, trpjela je gledajui, kao to je On
trpio, na vlastitom tijelu. Udarci biem, trnje, kri, sva zlostavljanja rijeju koja ranjavahu neduno
tijelo Kristovo, probadala su u isto vrijeme materinje Srce Marijino koje je ljubilo. Sv. Laurencije
Justinijan uvjerava nas, da je Srce Marijino priliilo zrcalu, u kojem su se mogle vidjeti sve pogrde,
udarci, rane, jednom rijeju sve, to je Isus morao trpjeti. Sv. Bonaventura veli, da su se tako sve
rane tijela Kristova ujedinile u Srcu Marijinom.
Marija je trpjela bez ikakve utjehe, a muenici naprotiv puni utjehe. To je neizmjerno
ogoravalo muenitvo Majke Boje. Muenici su istina trpjeli strane muke, ali su im te muke
omiljele, jer im ih je osladila ljubav prama Isusu Kristu. Velike je muke trpio Bonifacije, jer
noevima razrezae njegovo tijelo, pod nokte mu zatjerae otre iljke, usta mu zalie tekuim
olovom, pa je ipak neumorno klicao: Hvala ti, Gospodine Isuse Kriste. to su sveti muenici vie
ljubili Isusa, to su manje osjeali svoje muke i boli. Jest, sama pomisao na muke njihovoga raspetog
Spasitelja mogla ih je potpuno utjeiti. Samo Marija, majka boli, nije mogla crpsti utjehe iz svoje
ljubavi prema Isusu promatrajui njegovu muku.
Jedini uzrok Marijinih boli bila je muka njezinoga Sina, a u isto vrijeme ju je muila ljubav
prema Sinu Isusu. Njezino muenitvo je ba bilo u tomu, to je vidjela svoga nedunoga Sina
toliko trpjeti, a Ona je gajila prema njemu najsrdaniju suut. to ga je vie ljubila, to je gora i
neutjenija bila njezina bol Velika je kao more tvoja nevolja, tko e te izlijeiti? O Kraljice

520
Neba, drugim je muenicima ljubav umanjivala muku i iscijelila rane; tko moe ublaiti tvoju tugu,
tko e iscijeliti bolne rane tvoga srca reci, tko ih moe iscijeliti? Tvoj Sin, koji bi te jedini mogao
utjeiti, svojom je mukom jedini uzrok tvojih boli. Tvoja je ljubav prema njemu i tvoje cijelo
muenitvo.
Druge muenike, kako pie sv. Diaz, slikamo s njihovim muilima: Pavla s maem, sv.
Andriju s Kriem, sv. Lovru s rotiljem, a Mariju slikamo s njezinim mrtvim Sinom u naruju, jer je
po ljubavi, koju je prema njemu gajila, postao orujem njezinoga muenitva.
Zamislimo bl. Djevicu Mariju, kako gleda svoga Sina, gdje umire na kriu i pri tom primjenjuje s
pravom na sebe rijei Jeremije proroka, pa nam dovikuje: O vi svi, koji prolazite putem, pogledajte
i vidite, ima li boli, kao to je moja bol? O vi svi, to ivite na zemlji, a nemate suuti prema meni,
pogledajte me bar malo sada, gdje vlastitim oima vidim svoga preljubljenoga Sina umirati;
promislite, mogu li svi to trpe i stradaju, nai bol, koja bi bila mojoj jednaka! Ne, odgovara sv.
Bonavenitura, ni ma koja bol nije gora od tvoje, jer nitko nije nikada imao tako ljubaznoga Sina.
Isto tako kae i sv. Laurencije Justinijan: Nikada nije bilo ljubeznijega sina od Isusa, nikada
majke, koja je ljubila kao Marija. Nije dakle nikada ni ma kakova ljubav priliila ljubavi Marijinoj,
kako bi onda ikakva bol mogla priliiti boli Marijinoj? Poradi toga uvjerava sv, Ildefons bez
promiljanja, da smo premalo rekli, velimo li, da bol Marijina nadmauje muke sviju ljudi zajedno.
Tako pie i sv. Bazilije iz Seleucije: Kao to sunce nadmauje sjajem sve zvijezde, tako premauju
patnje Marijine boli sviju ljudi.
Sv. Bonaventura pita bl. Djevicu: Zato si se, o Gospe moja, htjela rtvovati na Kalvariji? Zar
nije bilo dosta za nae spasenje, da se dao razapeti sam Bog! Zar si ti, Majka njegova, morala biti s
njim razapeta? Smrt je Isusova bila sigurno dosta, da izbavi ovaj svijet, da, tisuu svjetova. Marija
naa preljubezna Majka, htjela je neto i sama doprinijeti za nae spasenje svojom mukom i bolima,
koje je pretrpjela na Kalvariji. Sv. Albert Veliki pie: Moramo li naemu Spasitelju zahvaljivati na
mukama, koje je pretrpio radi nas, to moramo zahvaljivati i Majci Bojoj na mukama, koje je
dragovoljno pretrpjela za nae spasenje pri smrti svoga Sina. Kaemo dragovoljno, jer je aneo
objavio sv. Brigiti, da bi naa preljubezna i milosrdna majka pretrpjela radije sve mogue muke,
nego da se ljudi ne spase i propadnu.
Neizmjerna ljubav Marijina zasluuje sigurno nau zahvalnost. Dokaimo je barem time, da
esto mislimo na njezine boli i da osjeamo samilost. Majka Boja potuila se jednom sv. Brigiti, da
uope malo ljudi i misli na njezine boli. Zato je osobito opomenula sveticu: I ako me mnogi
zaboravljaju, ne zaboravi me barem ti, keri moja; gle, koliko sam trpjela, nasljeduj me, koliko
moe i suosjeaj sa mnom. Slijedei nam dogaaj pokazuje, kako je Majci Bojoj ugodno
sjeanje na njezine boli. Godine 1239. ukazala se Marija sedmorici svojih vjernih slubenika,
kasnijim utemeljiteljima Reda Servita. U rukama je drala crno odijelo i zapovjedi im, hoe li joj
omiljeti, neka esto misle na njezine boli i kao spomen na te boli nose alobno odijelo. Sam je
boanski Spasitelj objavio sv. Veroniki iz Binaska, da mu je donekle milije, suosjeamo li patnje
njegove Majke nego li njegovu vlastitu bol i muku. Keri moja, ree joj, sigurno su mi drage
suze prolivene radi moje muke; no jer neizmjerno ljubim svoju Majku Mariju,"jo mi je milije
razmatranje onih boli, to ih je pretrpjela prigodom moje smrti.
Boanski je Spasitelj obeao osobite milosti onima, koji pobono tuju alosti Marijine, Po
kazivanju Pelbartusa sv. Elizabeti od Schonaua bude sapeno slijedee: Poslije Marijina uznesenja
na Nebo veoma je udio sv. Ivan apostol jo jedanput vidjeti bl. Djevicu Mariju. Gospodin mu
udijeli tu milost. Njegova predraga Majka mu se ukaza, a pratio ju je njezin boanski Sin. Sveti je
Ivan uo kako je Marija molila osobitu milost za tovatelje njenih alosti. Boanski Spasitelj im
obea ove etiri milosti. Prvo: milost prave pokore poradi njihovih grijeha prije smrti. Drugo: svoju
monu zatitu u svim njihovim bolima i nevoljama, osobito u asu njihove smrti. Tree: posebnu
postojanu pobonost prema njegovoj gorkoj muci kao i osobitu nagradu zato na nebesima. etvrto:
povjerit e ih rukama svoje preljubijene Majke Marije, da Ona po svojoj volji s njima gospoduje, pa
da im isprosi sve milosti, koje Ona eli.

521
 Hvalospjev patnjama presvete Djevice podno kria
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Promatrajmo oaloenu Mariju podno kria Spasiteljeva. Pogledajmo njenu svetu duu
probodenu otricom ive boli. Ona cvili i uzdie u poletima patnje ljubavi. Marija trpi veliko
muenitvo skriveno naim oima. Umirui Isus je njezina muka. Ljubav, njeno najvee
muenitvo. Njeno srce je velika rtva. O Boe kako je velika njezina patnja. Videi na sramnom
drvu kria predmet svih svojih elja Ona trpi u dui vie od svih muenika.
Marija osjea iste udarce kao i njen predragi umirui Sin. To je jedinstven odjek njegovih
povika i istinski odraz njegove patnje. Suze teku obilno, Ona drhti, gubi svijest, tijelo je klonulo, ali
ga njena velika ljubav krijepi. Grenici, mi svojim grijesima inimo od Marije i Isusa dvije nevine
rtve. Ah! Ne grijeimo nikada vie. O naa boanska Uiteljice, suosjeamo s tobom. Svojim
srcem, punim njenosti, moli svog predragog Sina za nas. Probodi nae srce strjelicom ljubavi
svoga Srca kako bi u njemu nainila ranu te tako i mi uzmemo udjela u tvojoj boli. Uini nas
dionicima tvojih patnji, o Majko lijepe ljubavi, da bismo okajali svoje grijehe i dali ti neku
zadovoljtinu.

Mrtvom Isusu u Marijinom krilu

(o. J. Vlahovi)

Isuse, Otkupitelju svijeta, vladaru vjekova, raskajana srca klanjam se tvom izranjenom i mrtvom
tijelu u krilu tvoje prealosne Majke! iva privrenost spram gorue ljubavi, koju si mi svojim
djelima dokazao, privlai me tvojim presvetim ranama, da ih izljubim i suzama natopim. A kako da
k tebi pristupim, ljubavi moja, kad sam ti ja isti te rane zadao? Bojim se do njih doi, da ih svojim
dahom ne obesastim, da ih svojim doticajem ne povrijedim! Ne smijem ni pogled na tebe mrtvoga
iz strahopotovanja, da ne uskipi ta pravedna Krv, kojom je obliveno tvoje presveto tijelo. S toga,
kao grenik prignutih koljena, glavom k zemlji pognutom, ispovijedam svoje grijehe, te pokorno
vapijem: Smiluj se, ubijeni Isuse onome zbog ijih si grijeha umro! Prealosna Majko Marijo zbog
ljute boli i gorine koja je muila tvoje premilo majino Srce, kad si u svom krilu drala mrtvo
tijelo svoga Isusa, prikai mu moje skrueno srce i isprosi mi milost da mu budem vjeran.

alosnoj Gospi
(Sv. Alfons Marija Liguori)

alosna Majko Isusova i moja! Pridruujem se Tvojim bolima, koje si osjeala prigodom muke i
smrti Tvoga dragoga Sina, a moga ljubljenog Otkupitelja. Zahvaljujem ti za sve ono, to si i Ti
pretrpjela za nae spasenje. Grenik sam i nemam drugog uzdanja, da se spasim, osim po zaslugama
smrti Tvoga Sina. Molim Te, za ljubav onog Sina koga si ti pratila u Njegovim mukama i na
Kalvariji na svoje krilo mrtva primila, da mi po zaslugama te presvete muke isprosi oprotenje
mojih grijeha, sretnu smrt i vjeno spasenje. Amen.

alosna Majko, pomozi nam

(Sv. Gapar Bufalo)

O Bezgrena i alosna Marijo zbog nas si bila podno Kria. Ti si u svoje Srce prihvaala
Krv koju je Tvoj Sin prolijevao, trpjela si u Srcu, trnje i avle koji su ga muili i primala nas za
svoje sinove, daj da ostanemo u tvome slatkom Srcu. Marijo lijepo je s tobom stajati podno Kria,
Majko Boja i Majko naa, Odvjetnice grenika, Posrednice, Gospodarice svemira, Uiteljice
istineSlatka Majko naui nas ljubiti Isusa, nasljedovati njegove kreposti, njega koji je Uitelj na
Kriu, i pobudi u nama gorljivost da utolimo e naega Spasitelja koji je edan dua. alosna
Majko, pomozi nam da se penjemo putem Kalvarije izmeu Isusa koji nosi Kri i Tebe koja ga

522
slijedi, da tako prispijemo na sveto brdo Boje. Marijo Majko naa daj da zagrlimo Kri, da ivimo
sjedinjeni u tvom Srcu.
Gospe, tko da s tobom ne saaljeva
(Sv. Gema Galgani)

Majko moja gdje da te pronaem? Ti si uvijek kod Isusovih nogu. Majko moja, koliko si
trpjela kad si vidjela mrtvog Isusa, kad si se morala od njega odvojiti. Kako si mogla, Majko moja,
reci mi, kako si mogla gledati Isusa pribijena na kriu? Tko da se ne saali nad tobom, Majko moja?
Vidim da se nisi mogla zasitit u promatranju njegovih rana. Je li mogue ne ljubiti tebe koja si
toliko trpjela za mene? Tko da s tobom ne saaljeva, oh kad bih moglaO koje li tvoje muke, Isusa
se vie nije prepoznavalo. O Boe, Isus je mrtav, Majka plae, a samo ja da ostanem bezosjeajna?
Ne vidim samo jednu rtvu, vidim ih dvije: jednu Isusovu, drugu Marijinu.
Majko moja, da te netko vidi s Isusom ne bi znao rei tko e prije izdahnuti, Ti ili Isus? Koje
li samilosti promatrati te svake subote pod Kriem. A najvea mi je bol to to sam ja bila uzrokom
tvoje alosti. Ako Ti mogu biti olakanje ove moje male patnje, primi ih Majko moja. O kako si
oaloena, Majko moja. Tko je bio uzrokom tolikoj boli? Ja, ja sam ti ih prouzrokovala onim
maem. Skinite, skinite Isusa s kria, inae e moja Majka umrijetiskinite ga, skinite ga! Znam da
je patnja toliko velika da se moe nazvati ljuta bol. O kako umije prihvatiti Kri za mene, i za sve
due koje ele ivjeti bez kria! O Isuse moj, o Majko moja!

Sedam alosti Presvetog Srca Marijina

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

Boe, u pomo mi priteci! Gospodine, pohiti mi u pomo! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome.
Kako bijae na poetku, tako i sada i svagda u vijeke vjekova. Amen.
1. Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog alosti, koju je tvoje njeno Srce osjetilo kad je ulo
proroanstvo svetoga starca imuna. O, ljubezna Majko, po tvom oaloenom Srcu isprosi mi od
Boga krepost poniznosti i dar svetoga straha Bojega. Zdravo Marijo ...
2. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog onoga straha. koji je tvoje njeno Srce osjetilo
kod bijega u Egipat i za vrijeme tvoga boravka u tuoj zemlji. O, ljubezna Majko, po ovoj bojazni
tvoga Srca isprosi mi krepost dareljivosti, osobito prema siromasima, i dar pobonosti. Zdravo
Marijo...
3. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog straha, koji je obuzeo tvoje brino Srce, kad se
tvoj mili Isus izgubio. O, ljubezna Majko, po tvom zabrinutom Srcu isprosi mi krepost istoe i dar
znanja. Zdravo Marijo...
4. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog groze, koja je obuzela tvoje majinsko Srce kad
si susrela Isusa kako nosi teki kri. O, ljubezna Marijo, po tvom ljupkom Srcu punom boli isprosi
mi krepost strpljivosti i dar jakosti. Zdravo Marijo...
5. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog muka, koje je tvoje jako Srce podnijelo, kad si
gledala Isusa na kriu u smrtnoj borbi. O, ljubezna Majko, po tvom bolnom Srcu isprosi mi
krepost umjerenosti i dar savjeta. Zdravo Marijo...
6. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog rane, koja je tvomu oaloenom Srcu zadana
kad je koplje otvorilo bok Isusov i probolo njegovo premilo Srce, i kad si njegovo mrtvo tijelo u
svoje preisto krilo primila O, ljubezna Majko, po tvom rastrganom Srcu isprosi mi krepost bratske
ljubavi i dar razuma. Zdravo Marijo...
7. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog tajne boli koju je tvoje premilo Srce trpjelo kad
je Isus bio u grob poloen. O, ljubezna Majko, po tvom silno rastuenom Srcu isprosi mi krepost
revnosti i dar mudrosti. Zdravo Marijo...
Moli za nas, alosna Djevice! Da postanemo dostojni obeanja Kristovih. Pomolimo se: Molimo
Te, Gospodine Isuse Kriste, udijeli nam milostivo, da se preblaena Djevica Marija, Majka tvoja,
iju je presvetu duu u asu tvoje muke ma boli probo, sada i u asu smrti nae, kod tvoga

523
boanskoga milosra za nas zauzme. Po tebi, Isuse Kriste, Spasitelju svijeta, koji s Ocem i Duhom
svetim ivi i kraljuje, Bog od vijeka do vijeka. Amen.

6. 4. Gospin pla
Gospin pla je najpoznatija korizmena popijevka koja se pjevala u Hercegovini. U Bosni i
Slavoniji je takoer poznata, ali pod imenom Pla Gospin. U uoj Hrvatskoj je slabo poznata.
Ove injenice su me upravo potakle da napiem o toj popijevci neke povijesne crtice. Odatle emo
se uvjeriti da je Gospin pla, ili Pla Gospin od davnina poznata pjesma u kranskom svijetu.
Prvi trag toj pjesmi nalazimo u latinsko-kranskoj literaturi Engleske iz 11. stoljea pod
imenom 'Planctus beatae Virginis', a pripisuje se sv. Anselmu (1033. - 1109.).
Iz uvoda spomenutog natpisa saznajemo da je sv. Anzelmo uz post i molitvu bl. Gospu molio
kako bi mu objavila bol i muku svojega Boanskog Sina. Blaena Gospa mu se ukazala i rekla da je
Boanski Spasitelj toliko patio i trpio u svojoj muci, te nema toga tko bi to mogao bez plaa i boli
ispriati. No, ona e mu to ipak saopiti sve redom budui da je u preobraenom stanju, pa stoga i
slobodna od svake boli. Sv. Anzelmo postavlja pitanja na koja mu Gospa odgovara. Cijeli se
Planctus dijeli u 16 poglavlja; poinje s molitvom u vrtu Getsemanskom, a zavrava se time kako
poloie Isusa u grob.
Dr. Jos. Pohle, profesor u Bresslau, tvrdio je da je taj Planctus u svjetskoj knjievnosti esto
bio obraivan. Iz nae kulturne prolosti sauvana je pjesma: Pla B. Djevice Marije, koju je
napisao Matija Divkovi (1563. - 1631.), franjevac iz Bosne. Tiskana je bosanicom, a potpun joj
naslov glasi: Pla blaene divice Marije, koi pla ispisavi mnoge stvari bogoslovne, fra Matije
Divkovi iz Jelaak, iz provincije bosne argjentine, prikaza svetomu oficiju inkvizicioni aliti
iziskovanja, sveto oficije vidivi, daje stvar vele bogoljubna; za to dopusti, da se moe tampati.
Nije pretjerano ustvrditi da se je Pla Gospin, doputenjem najviega crkvenoga sudita, uz
gorljivu revnost sinova sv. Franje udomio prije svega u Bosni i Slavoniji gdje su ga vjernici, mladi i
stariji, znali gotovo naizust i svaki su ga dan pred veer pjevali.
Divkoviev Pla Gospin vie nije u upotrebi jer njegov tekst obradie drugi, prije svega fra
Marijan Jai, Broanin (1795-1858) u svojoj pjesmarici Vinac bogoljubnih pisama 1856. u
Budimu, deseto izdanje, u 372 stiha. Bolje obraen tekst imao je Novi vijenac biskupije bosanske
i srijemske, akovo 1908. u 428 stihova i Muka Gospodinova ili Gospin pla stoje objavljen
1915. u Dubrovniku.
U Hercegovini ovi tekstovi Plaa Gospina uope nisu poznati niti se pjevaju. Za razliku od
ovih pjeva se Gospin pla fra Anela Nuia. Svakako ovaj tekst ima veze s Divkovievim i na
njemu se temelji.
Iz Nuievog teksta se vidi da je to stara narodna pobona pjesma koja velia Kristove patnje
podnesene za spasenje ljudskog roda. Napisana je u obliku dijaloga izmeu Isusa, Marije i
Ivana. Upravo u epskoj irini opijeva Isusove zadnje asove po Ivanu evanelisti koji Gospi
pla navi'sti. Tekst pjesme uglavnom opisuje osjeaje, na poetku, vezane uz muku, koji potiu na
proivljavanje i vjerniko udionitvo u muci, te na to nadovezuje opis dogaanja o kojima pria
izvjetaj o muci Isusovoj prema Ivanovu evanelju. Tekst ima 668 osmerakih stihova.
Osim ovoga u Hercegovini je jo poznat i tekst fra Petra Kneevia (Mleci, 1753) koji je krai, a
pjeva se u duvanjskom kraju. Kneeviev se redovito pjevao po kuama, dok je Nuiev bio pjevan
samo u crkvi.
U prijanja vremena dok je Hercegovina bila jo pod turskom okupacijom, pa do najnovijih
dana, kroz korizmu se, kako smo uli, nisu pjevale nikakve vesele ni ljubavne pjesme u selima.
Umjesto njih pjevao se Gospin pla. (Uvodni tekst je od N. Luburia)

Gospin pla
(Donosimo cjelovit tekst ove drevne pjesme koja moe posluiti kao molitva i tivo za meditaciju)

Muka gorka Gospodina, Isukrsta Bojeg Sina, po Ivanu evanelisti, koji Gospi pla navi'sti.
Planim glasom sve vas molju ujte Majke sad nevolju kojano vas na pla zove, jer u gorkim

524
mukam' plove; zove due Bogu mile da zajedno s njom procvile. Vi poteni redovnici, Isusovi
nasljednici, slatke pjesme ostavite, plane glase sad ponite, sada crkve otvorite te za metrom svi
tuite, i puk na pla probudite, za Isusom procvilite. Molim oce drage moje, skup'te sebi sinke
svoje, te plaite Bojeg Sina, Isukrsta Gospodina, koji za nas muku prima i na kriu umrijet' ima. I
vas molim, mile majke ke imate svoje stanke; koje alost imadoste kada sinke pokopaste: Vae
kerke pouite, te ih plakat nauite, i nevjeste i djevojke, plane pjesme sad pjevajte.
Svi ostali pravovjerni, posluajte srcem smjernim Marijinu gorku tubu te plaite s njom u
drubu. Sve stvorenje sad se drui, tresui se s njom u tuzi. Ondje Gospa sve predae, te cvilei
pogledae otkuda e uti glase od Isusa ki nas spase. Eto Ivan cvile tee kao mrtva Gospa klee.
Kad Ivana zgleda plana, obrani je rana mana; kad joj plano progovori, srce joj se sve otvori,
popanu je teke boli i tu pade nice doli, Drati se ve ne moe alosno se prenemoe.
Tad pritee Magdalena, primi Gospu na koljena, Gospi sestre pritekoe, nad njom kose
raspletoe, udri u pla s Magdalenom, za Isusom Gospodinom. Kad se Gospi svijest povrati, poe
Ivu zagrljati: Ivo dragi, ti m' utai te mi tunoj majci kai: Gdje je Isus moja dika? To je, Ivo, zla
prilika da ti tako k meni tee, hou da mi to sad ree. Tada Ivan pade nice sakriv skutom suzno
lice; vele gorko uzdisae te on Gospi govorae:
Crno ruho uzmi na se jer ti nosim tune glase; Juda izda metra svoga, zlim idovim' Sinka
tvoga. Od starijih iska pomo da Isusa izda obno. Jerbo obdan ne smijae, od mnotva se on
bojae. Oni vojsku pripravie te je s Judom otpravie. Na molitvi Isus stae kad se vojska pribliae;
vas se krvlju on znojae, tijelo umrijet ne htijae; anel s neba k njemu doe, pokrijepiv ga opet
poe. Kada Isus bi pokrijepljen, s voljom Oca bi sjedinjen; eto Juda s vojskom doe, suprot vojsci
Isus poe, kad im ree: Kog itete? udarie svi na pete, pokaza im svoju krepost, al na njima
bjee slijepost; cjelovom ga Juda izda, u idovske ruke prida.
Kad se Juda s njim pozdravi, podbie ga kao lavi, podbie ga orunici, pobjegoe uenici. Tu bi,
Gospe, puko kamen, gdje ga biju palicama; i kamenjem krutim dosti, a orujem bez milosti. Kad
mu zgleda, Gospe, lice, zadrhtat e od tuice. Modrice mu ispriane i sve krvlju primjeane. Vas
izranjen tue osta i pogren vele dosta: Izmuie, Gospe, jako, veu' ruke naopako; Od zemlje ga
podigoe te ga strano povedoe, s njime Ani dotekoe, zloincem ga svi rekoe. Brzo hodi da ga
vidi, ako vidjet Sinka eli, to ti od njeg, Majko, tvore, dokle ti ga ne umore.
Kad to Ivan Majci ree, kao mrtva Gospa klee; strana groza na nju doe, britki ma joj srce
proe, ter se stisnu kao kamen, polivi se sva suzama; potamni joj suzno lice od tolike tad tuice, i
zavapi: Sad hodimo da ga iva zateemo! Poe hodit jadna Mati, gorke suze prol'jevati; Srce
strijele probadahu, kaplje krvi kad viahu, kud bi voen tud kapahu i po putu svud stajahu. Kad
dooe pred dvor k Ani, ali bjehu tu dvorani; pristupiti ne smjedoe, jer u dvoru Isus bjee. Izdaleka
tu sluahu gdje idovi vapijahu. Jedan dignu tad desnicu dav' Isusu zaunicu. Kad to zau tuna
Mati, poe suze prol'jevati:
Ajme, Sinko, eljo moja, jadna ti je Majka tvoja! Ajme, Sinko, ti li primi zaunicu meu njimi,
nemilo te, Sinko, tvore dokle mi te ne umore. Ajme, Juda himbenie, prezloesti uenie, ti prodade
metra svoga zlim idovima Sinka moga. to ti skrivi moj Sin mili te ti tako men' ucvili? Netom
Gospa rije izusti, iz dvora se narod pusti. Prije nego u dvor doe, hitro Isus svezan proe, i zavapi:
Ajme, Sinu, to mimo me ute minu? to toliko hitro bjei, ali me se Majke stidi? Obazri se,
zlato moje, Marija te Majka zove. Koje srce, kao kami, plakalo bi tad suzami. Kad pooe s njim
bjeei, pade Majka tu cvilei. Odahnut mu ne dadoe dok Kaifi dotekoe. Vas puk poe na nj vapiti
i jo krivo svjedoiti da iznosi zakon novi po svim zemljam' cesarovim, te puk mami naglim inom,
inei se Bojim Sinom. Jo bijahu primaknuli, vapijui: Mi smo uli; mogu crkvu razoriti
i u tri dni sagraditi. Sav puk na njeg vapijae, ali Isus ute stase. Usta Kaifa te mu pri'ti: Ti Sin
Boji hoe biti?
Na nj se Isus ne isprii, Neg' mu ree ove rijei: Dobro jesi rek'o i sam da Sin Boji pravi
jesam. Od sad e me ti vidjeti u oblaku prihoditi, na nebesa uzhodei, s desnu Oca ja sjedei.
Kad Kaifa to razumi, zlo namisli i naumi, razdre skute svoje ljuto i zavapi glasom kruto: Ne itite
ve svjedoke, ne uste li ove psovke? Kad idovi razumie, svi iz glasa zavapie: Na smrt njega
da vodimo da ve vrijeme ne gubimo. K Pilatu ga!, svi rekoe Onda s njime potekoe.

525
 Na obraz mu svi pljuvahu pred Pilatom govorahu: Sudi da ga umorimo, jer ga kriva nahodimo;
jer puk mami naglim inom, inei se Bojim Sinom. Ali Pilat to znadae da pravedan Isus bie. I
zavidnost poznavae, suditi ga ne htijae. Tad u gradu Irud stae s Pilatom se zlo gledae; k Irudu ga
pilat alje da mu Irud sudi dalje. Vodei ga tako runo, za njim Majka cvile' tuno vapijae eljno
tada: Dragi Sinko, kud e sada? Kad dooe prid Iruda, poe Irud trait' uda: Eto vino, eto
voda, ini udo kod naroda; ja ne item sada ino neg' od vode ini vino, ko si prije ti inio, i narode
zaudio. Mnoge rijei govorae, ali Isus ute' stae. Tad se Irud rugat' poe, da je mahnit jote
ree, i pogrdi Bojeg Sina, Isukrsta Gospodina. Bijelu krpu na njeg' stavi, k Pilatu ga pak otpravi;
mir s Pilatom uinivi, k njem Isusa povrativi.
Odatle ga povedoe i Pilatu potekoe. Kad dooe s njim na vrata, unioe pred Pilata. Pred
Pilatom vapijahu, Protiv njemu govorahu: Sudi da ga umorimo, jer ga kriva nahodimo, o Pilate,
sad ga sudi te nas vie ti ne trudi. Pilat poe tad misliti kako e ih umiriti, kako bi se ukrotili i na
smrt ga ne prosili; a za puku ugoditi, ini njega biem biti. Tu ga bie mnogo ljuto privezae k stupu
kruto; Krv ga svega oblijevae i po zemlji tecijae. est hiljada bia bie i est stotin' jote vie. I
ezdeset i est vie to idovi udarie.
Tad pred dvorom Majka stae te alosno uzdisae: Ajme! Sinko, duo moja, jadna ti je Majka
tvoja, ne dadu mi k tebi prii, sad mi hoe ivot dii; ujem, Sinko, gdje te biju gdje te biem'
udaraju, ali tuna tvoja Mati ne moe ti pomo dati. Kad u Isus Majku plakat', i sam tuno poe
jadat. Od stupa ga odvezae i po dvoru potezae, u skrlet ga oblaahu, i oi mu zatvorahu, po obrazu
udarahu, rugaju' se govorahu: Prorokuj nam tko te udri ako s' Isus ti premudri? Neki tada
pritekoe, trnjem krunu opletoe. Kad trnovu krunu svie, na glavu mu postavie. Nabie je sa svih
strana da mu doe do modana. Koje srce da ne plae smiljajui otre drae? Sina Bojeg okrunie,
trnja glavu napunie; sav mu obraz krvav bie, ne moe se rei vie.
Pokaza ga Pilat puku, uhvativ ga sam za ruku, da ga vide okrunjena, po svem tijelu izranjena, ne
bi li se ukrotili te ga na smrt ne prosili. Oni vema vapijahu: Propni njega!, govorahu. Tada Pilat
sve znaae da himbeno predan bie. Umirit ih hotijae zato njima govorae: Nahodim ga bez
krivine, nije pravo da pogine. Pustite ga rad blagdana, a propnite Barabana, jer je vazda zao bio i
ubojstvo uinio. Barabana svi proahu, na Isusa vapijahu da puk mami naglim inom, inei se
Bojim Sinom.
Kad u Pilat prijetnje puka, popada ga strah i muka, u palau uniavi, upita ga: Otkuda si?
Nita Isus tad ne veli, al mu Pilat ovo veli: Ja te mogu pogubiti, i mogu te otpustiti. Isus ree: O
Pilate, to me pita stvari za te? Da ti nije ozgor dato, ne bi imao ovlast nato: i koji me tebi preda,
vele vei on grijeh ima. Otad Pilat hotijae da ga pusti nastojae, al' idovi vapijahu: Propni
njega!, govorahu, Jer ako ga ne pogubi, Cezarovu milost gubi, jer se kraljem naim ini, te
Cezarov on puk buni: Ne imamo mi sad kralja, neg' sluamo svi Cezara. Cezarom mu zaprijetie i
jo k tomu podmitie. Pilat htiju njim' ugodit', a zlo blago sebi dobit'.
Izvede ga tad Pilate na sud mjesto Litotrate. Blizu ura esta bie kad Isusa osudie: Pilat puku
govorae: da pravedan on bijae, te se umi tue vodom, opra ruke pred narodom. Kada Pilat ruke
umi, ree da ga svak razumi: Kad na moju sada ne bi, propnite ga vi po sebi; nahodim ga bez
krivine, nije pravo da pogine; ist od krvi hou biti koju ete sad proliti; Nit' uzimam na se toga krv
ovjeka pravednoga, a vi ete pak viditi to e vam se dogoditi.
Tad idovi dotekoe, i Pilatu svi rekoe: Krv njegovu mi primamo. Svrhu djece uzimamo.
Sami sebe osudie i ludo se izgubie. Pravedna ga Pilat htjee. Upisano ime bie da se Isus zovijae,
kralj idovski da bijae. To idovim' ao bie te Pilatu svi rekoe: Da to pismo on ne pie, jer
idovski kralj ne bie. Ja sam tako dobro pisa', ne promijenih svoju misa'. Osudu mu tude tie,
pred svim pukom nav'jestie. Konopom ga pak vezae i kri teki nosit' dae.
Umiljeno taj kri primi, zagrliv ga poe s njimi. Sav puk za njim tecijae, vidjeti mu smrt
eljae; mnoge ene tu bijahu, za njim plane sve iahu. Obazre se Isus na nje te im ree tuno
stanje: Ne plaite, ene, mene, neg plaite same sebe, i plaite sinke vae koji mene na smrt
dae, jer e vrijeme brzo biti, tuno ete govoriti: blaene su ne rodivi i prsima ne dojivi:
Planine se oborite, te nas ive pomorite; kad vam budu grad posjesti, djecu ete svoju jesti: To e
vam se sve zgoditi, ne htjeste se pokoriti.

526
 Isus ree govorei, poe putem kri nosei. Za njim Majka gredijae, sva se suzam' oblivae.
Prignu Isus glavu dranu da ne vidi Majku planu. Pritee mu tuna Mati, al ne moe njeg' poznati;
Jer nagren vele bie, s razbojnicim' tad iae; nego Ivan tu dotee: Gle ti Sinka! Majci ree. Kad
Marija Sinka zgleda, studenija bi od leda; padne pred njim tu cvilei, Sinu svome govorei:
Postoj, Sinko, duo moja, alosna je Majka tvoja, da te zgleda tvoja Majka, na as ovi od
rastanka. Isus Majku tad vidjevi pade k zemlji kri pustivi, suze poe s njom roniti, Majci svojoj
govoriti:
Ti se, Majko, prenemaga, meni veu tugu dava. Neka, Majko, muku trpim, neka mukom
svijet otkupim. Ako e mi pokoj dati, nemoj, Majko, ve plakati. Tada Gospa progovori, Sinu
svomu odgovori: Ajme, Sinko, to to ree, kakve l' rijei sad izree? Ti umire, duo moja, to e
tuna Majka tvoja?
Tu na zemlji Isus stae, ve kri nosit' ne mogae. Tad idovi pritekoe i imuna privedoe dae
njemu kri nositi, a Isusa zlo voditi. Majku s njime razdijelie i jo vie rascvilie. Tu Isusa
povedoe i na mjesto dovedoe Kalvarija to se zvae, gdje puk skupljen vas bijae. Tue na kri s
njim udrie i sve rane povrijedie; probodoe ruke, noge, zadae mu tuge mnoge. Ponovie njemu
rane, Krv potee na sve strane. Od tolike tad bolesti On proplaka vele dosti. Tad bi propet Sin
Marije Na vrh gore Kalvarije. Kada Gospa blizu doe, ve na kriu Sinka nae; sva od tuge tu
drhtae, uz kri ruke uzdizae:
Ajme, Sinko, to to ini to me na kri svoj ne primi: Primi Sinko, na kri mene nek' i moje
lice vene, da na kriu tebe druim, pored tebe da ja tuim! Vidim, Sinko, da skonava, tunu Majku
kom' ostavlja?
Isus Majku kad sluae, veu muku tad imae. Prem na kriu visijae, planu Majku on tjeae, i
videi da se mui, Ivanu je preporui: Evo t' Ivan moj predragi, nek' ti bude sinak blagi, a ti budi
njemu Mati, i sinom ga poni zvati. Ivanu se pak obrati: Evo t', Ivo, moja mati, sad je ima ti
primiti, nek' je tvoja nova mati; a kad budem izdisati, ne daj Majci kri gledati.
Gospa Ivu tad grijae, suzama se pol'jevae: Zdrav mi budi, novi sinu, sve veselje Majku
minu. Ivan Gospu tad tjeae vas se suzam' obl'jevae. Magdalena vapijae, Kri Isusov zagrljae:
Oh, Isuse, meni prosti to sagrijeih u mladosti. Isus tada vapijae i na kriu pit' iskae. Tu idovi
pritekoe.u, kvasinu donesoe, spuvu jednu napunie pa Isusu piti dae. Kad okusi, ne htje piti,
nego Ocu govoriti:
Svren mi je trud i muka to je podnih za grenike, ad te, Oe, vele molim za svu muku kom
se bolim, i za ljubav ku mi nosi da ovomu puku prosti. to mi ine, sad ne znaju, daj im milost
nek' se kaju.
Kada Isus rije izusti, prignu glavu duh ispusti. Kada glavu Isus prignu, tad sva tuga Majku
stignu. Po ti nain tad procvili da svud tuan glas razdi'li. Nebo uze tamnost na se, jer izdahnu koj'
nas spase; a zemlja se trese kruto, gdje Marija cvili ljuto. Strahovita trenja nasta, kamenje se pusto
rasta, i grobovi otvorie, mrtvi iz njih izaoe. Tmine zemlju svu pokrie. Po svem svijetu tamno
bie od vremena tad estoga do vremena devetoga. Ta udesa tue bie i strahote jote vie.
Prestraeni svi tu stahu; Sin je Boji, govorahu. A i stotnik to videi, on zavapi govorei:
Prav doista ovaj bie i prava ga pogubie. Longin s vojskom tu bijae, s jednim okom ne viae.
Premda dobro on znaae da Isukrst mrtav bie, on od svoje zloi hoti kopljem njega udariti tad
potee krv i voda na spasenje sveg naroda; na Longina kaplja pade, odmah okom zdrav ostade. Kad
to udo Longin vidi, Isukrsta odmah sli'di: U prsa se udarae
i protenje on pitae.
Tad pod kriem Majka stae te alosno uzdisae: Ajme, kriu prigni mi ga, moj je Sinak, ne
dr' mi ga. Kad idovi sve svrie, odjeu mu razdijelie; oda nje se tu srekae koja koga
zapadoe. Pa se u grad povratie, jer ve i no blizu bie. Jadna Majka to vidjevi, pade nie kri
pustivi; Krv po zemlji cjelivae:
Ajme, Sinko, vapijae, kad me anel pozdravljae, meni Majci govorae: O Marijo, zdrava
bila, veselje si zadobila Sina Bojeg roditi e i vesela uvijek bit e; a sad tvrdnem kano sti'na
Gledajui mrtva Sina.

527
 Tu pravedni Josip bie i Nikodem jo odvie; Isusovi nasljednici i skroviti uenici. Te Pilata tad
molie. M rtvo tijelo isprosie. Sa kria ga skinuv milo da poloe u grob ti'lo, da u petak ne ostane,
da subota ne zastane, jer subota blagdan bie u idova tad najvie. Kad metnue uz kri skale, tad
ne bie suze male; kad mu krunu tu skinue, tad alosti mnogo bie; kad mu avle izdirahu, Majci
srce razdirahu. Uz kri ruke podizae: Dajte mi ga, vapijae; snimivi ga Majci dae, jer od tuge
umirae. Majka Sinka tu grijae, i suzama oblijevae od alosti jedva stae, Sinu svome govorae:
Koji grijesi tvoji bie, da te tako umorie? O studence ive vode, lijep naue due moje, vele ti
si presahnuo, nevjet mi se uinio. Ajme, tvoje lice bijelo vele ti je poblijedjelo; Tvoje oi kada
mrahu, kao arko sunce sjahu, a sada su potamnile i svu svjetlost izgubile; tvoja usta, Sinko medna,
gorke ui napojena; ajme, ruke premedene, ke su sada probodene; ajme, prsa ljuta rana, to preda
mnom bie dana. avli noge izranie po svem svijetu ke hodie. Ajme, tvoji bii ljuti, zlo ti srce
moje uti, s kojim su te ljuto bili, moj predragi Sinko mili. Puk nemili teb' umori, koga s Ocem ti
sam stvori: kog' izvede iz Egipta i manom ga jo napita, i dobra mu svaka dade, a on toga ne
poznade, ve krv tvoju tako proli, meni gorke dade boli.
Mirisom ga pomazae, jer obiaj takav bjee. Kad ga u grob ponesoe, Gospa glasom vapijae:
Ajme, Sinko, to sad to je, da ne pukne srce moje; da me s tobom pokapaju, nit' me ovdje
ostavljaju. Kad ga u grob postavie, plaa, tuge mnogo bie. Od groba se od'jelie pak sa Gospom
svi cvilie, tuge, plaa mnogo bie, ne moe se rei vie. Dragi pue, sad se smili te sa Gospom i ti
cvili, na koljena dolje pani, Gospodinu tvom uzdahni: Slava tebi, Svemogui, koj' nas spasi
umirui, Tebi slava i potenje, nam' grenicim' daj protenje. Sine Boji, budi hvaljen po sve vijeke
vjekov'. Amen.

7. MARIJA U OTAJSTVU ISUSOVA USKRSNUA

Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji, kojega je izdala kongregacija za bogotovlje i disciplinu

sakramenta u Rimu kada govori o vazmenom otajstvu Isusova uskrsnua potie i na izraze puke
pobonosti u kojoj se razmatra i o povezanosti Marije s tim velikim Isusovim otajstvom te
pojedinano nabraja: Majin as, susret Uskrsnuloga s Majkom i vazmeni pozdrav Majci
Uskrsnuloga, a crkvena tradicija na elu s papom govori i o ukazanju uskrslog Isusa svojoj Majci.

7. 1. Majin as

Pobonost prozvana Majin as, kako to opisuje i preporua Direktorij o pukoj pobonosti i
liturgiji, odnosi se na dogaaj Velike subote dok tijelo Sina lei u grobu a njegova je dua sila
nad pakao, kako bi navijestila svojim predcima neposredno oslobaanje iz kraja tame, Djevica,
ispunjena vjerom, anticipirajui i uosobljujui Crkvu, eka Sinovljevu pobjedu nad smru. U
izradi Majinog asa prilagodili smo talijansko izdanje od E. Tonilolo, L ora della Madre, Rim
1983, objavljen s imprimaturom G. Canestri, vicegerente, od 25. 3. 1983.

Ulazna pjesma, znak kria i pozdrav: Milost Gospodina naega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i
zajednitvo Duha Svetoga sa svima vama.
Uvod: Brao i sestre juer smo motrili Raspetog Gospodina Isusa Krista, vidjeli smo da je bio
izdan, naputen, osuen i ubijen; skupa s Majkom i malim brojem vjernika pratili smo ga do groba.
Danas se on odmara pod zemljom, obavijen platnom u novom grobu. Danas je subota poinka
Gospodnjeg, poinak Otkupitelja koji je izvrio djelo spasenja koje mu je bio povjerio Otac. On se
odmara na nekom mjestu, ni u grobu nego u vjeri svetih. Danas je dakle, njegov odmor u vjeri
Majke, jedine koja je uvijek vjerovala i vjeruje da e On uskrsnuti od mrtvih.
Velika subota je Marijina subota, as njene vjere, as u kojemu ona kao Druica Otkupitelja
nadopunja u sebi ono to nedostaje Muci Kristovoj, u patnji srca i tami duha, u trenutku u kojemu
kao Majka Crkve u ime svih otkupljenika vjeruje, nada se i ljubi. Da bi mogli dostojno s Marijom
ivjeti njen i na as vjere u iekivanju Kristova Uskrsnua ponizno molimo Gospodina da iz
ljubavi prema Majci svojom krvlju opere nae grijehe. Kratka utnja.

528
 Himan: Mrana utnja nad svijetom
no mrkla irila se srcima
ugasilo se svjetlo vjere
Rije je sada u grobu utjela

Apostoli su bili raspreni

samo ti si Marijo vjerovala
molei ekala si novi dan
povratak ivota od mrtvih

Majko vjernika i Uskrsnua

svijetli pute Crkvi
daj da s radou u vjerni
i mi izriemo tvoj neka mi bude

Tebi moni Oe neka je ast

Tebi Sine, pobjednie smrti
Tebi Due, izvore ivota
Presvetom Trojstvu neka je slava. Amen.

Psalmodija: Ps 16 (15). Gospodin moja batina

Ant. Tijelo mi spokojno poiva

uvaj me, Boe,*
jer se tebi utjeem.
Gospodinu rekoh: Ti si moj Gospodar,*
nema mi blaenstva bez tebe!
Svetima na zemlji, odlinim ljudima,*
sva naklonost moja!
Gomilaju patnje svoje *
koji slijede bogove tue.
Ja ljevanica njihovih nalijevat neu, *
ime im spominjat neu usnama.
Gospodin mi je batina i aa: *
Ti u ruci dri moju sudbinu.
Na divnu zemlju padoe mi konopi, *
vrlo mi je mila moja batina.
Blagoslivljam Gospodina koji me svjetuje, *
te me i nou srce opominje.
Gospodin mi je svagda pred oima; *
jer mi je zdesna da ne posrnem.
Stog mi se raduje srce i klie dua, *
pa i tijelo mi spokojno poiva.
Jer mi nee ostavit duu u Podzemlju *
ni dati da pravednik tvoj trulei ugleda.
Pokazat e mi stazu ivota, puninu radosti lica svoga, *
sebi zdesna blaenstvo vjeno. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome...
Ant. Tijelo mi spokojno poiva.

Ps 116 (115) Ant. 2. Uzet u au spasenja i tebi u prinijeti rtvu hvale.

Ja vjerujem i kada kaem: *
Nesretan sam veoma. U smetenosti svojoj rekoh: *

529
Svaki je ovjek laac!
to da uzvratim Gospodinu *
za sve to mi je uinio?
Uzet u au spasenja *
i zazvati ime Gospodnje.
Izvrit u Gospodinu zavjete svoje *
pred svim pukom njegovim.
Dragocjena je u oima Gospodnjim *
smrt pobonika njegovih.
Gospodine, tvoj sam sluga,
tvoj sluga, sin slubenice tvoje: *
ti si razrijeio okove moje.
Tebi u prinijeti rtve zahvalne, *
zazvat u ime Gospodnje.
Izvrit u Gospodinu zavjete svoje *
pred svim pukom njegovim, u predvorjima Doma Gospodnjega, *
posred tebe, Jeruzaleme! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome...
Ant. Uzet u au spasenja i tebi u prinijeti rtvu hvale.

Ps 116 (114). Pjesma zahvalnica Ant. 1. Gospodine, ivot mi od smrti izbavi, noge od pada.
Ljubim Gospodina, jer uje *
vapaj molitve moje:
uho svoje prignu k meni *
u dan u koji ga zazvah.
Ueta smrti sapee me,
stegoe me zamke Podzemlja, *
snala me muka i tjeskoba.
Tada zazvah ime Gospodnje: *
Gospodine, spasi ivot moj!
Dobrostiv je Gospodin i pravedan, *
pun suuti je Bog na.
Gospodin uva bezazlene: *
u nevolji bijah, on me izbavi.
Vrati se, duo moja, u svoj pokoj, *
jer Gospodin je dobrotvor tvoj:
On mi ivot od smrti izbavi, *
oi moje od suza, noge od pada.
Hodit u pred licem Gospodnjim *
u zemlji ivih. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome...
Ant. Gospodine, ivot mi od smrti izbavi, noge od pada.

itanja: Iz Evanelja po Ivanu (19, 25 - 42)

Uz kri su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija
Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje uenika kojega je ljubio, ree majci: "eno! Evo ti
sina!" Zatim ree ueniku: "Evo ti majke!" I od toga asa uze je uenik k sebi. Nakon toga, kako je
Isus znao da je sve dovreno, da bi se ispunilo Pismo, ree: "edan sam." A ondje je stajala posuda
puna octa. I natakoe na izopovu trsku spuvu natopljenu octom pa je primakoe njegovim ustima.
im Isus uze ocat, ree: "Dovreno je!" I prignuvi glavu, preda duh. Kako bijae Priprava, da ne bi
tijela ostala na kriu subotom, jer velik je dan bio one subote, idovi zamolie Pilata da se
raspetima prebiju golijeni i da se skinu. Dooe dakle vojnici i prebie golijeni prvomu i drugomu
koji su s Isusom bili raspeti. Kada dooe do Isusa i vidjee da je ve umro, ne prebie mu
golijeni,nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah potee krv i voda. Onaj koji je

530
vidio svjedoi i istinito je svjedoanstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete jer se to
dogodilo da se ispuni Pismo: Nijedna mu se kost nee slomiti. I drugo opet Pismo veli: Gledat e
onoga koga su proboli.
Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je - kriomice, u strahu od idova - bio uenik Isusov, zamoli
Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo. A
doe i Nikodem - koji je ono prije bio doao Isusu nou - i donese sa sobom oko sto libara smjese
smirne i aloja. Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u idova
obiaj za ukop. A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijae vrt i u vrtu nov grob u koji jo nitko ne
bijae poloen. Ondje dakle zbog idovske Priprave, jer grob bijae blizu, poloe Isusa.

Otpjev: R. Kao janje na klanje odvedoe njega * predadoe ga na smrt da oivi narod svoj.
O. Sam se ponudio na smrt meu zlikovce je bio ubrojen. Da ivi narod svoj.

Govor Grgura iz Nikomedie, biskupa

Predmet naeg govora je stalna prisutnost herojske Majke ma grobu Sina. Dok su se, uistinu svi
povukli, samo Majka Marija, gorei velikim plamenom ljubavi s vjerom i neustraivom hrabrou,
sjedila je pored groba, ne podsjeajui se na hranu i san, usredotoena da se nasiti Uskrsnuem koje
ini blaenim. Samo je Majka, dakle, bila svjedok dogaaja koji su prethodili Uskrsnuu i ula je
blago i utjeno podrhtavanje zemlje, koje je probudilo one koji su bili mrtvi i uspavalo strae koje
su bdjele na grobu.
Zato smatram da je njoj prvoj bilo navjeteno boansko Uskrsnue: kao to se uistinu radovala
neizrecivom Utjelovljenju, tako je klicala zbog ukazanja i sjaja uskrslog Sina. Bila je Majka, njoj su
bila povjerena otajstva utjelovljenja, njoj samoj Gospodin je pokazao udesa Uskrsnua, na
uzvieniji nain nego Apostolima i vjernim enama, pa i iznad aneoskih razumijevanja. Zato je nju
odmah i prija nego druge obavilo iaravajue svjetlo uskrsnua. Zasluuje dakle, ovaj dan radosti
zapoeti zahvalom koju je Marija izrekla dok je sjedila na grobu. Ona je uistinu u nutarnjoj utnji
provela vrijeme koje je prethodilo uskrsnuu, prisjeajui se i razmiljajui o neizrecivom otajstvu:
govorila je Onome koji je ispunio neuveni Boji plan i tako mu u utnji govorila:
Gospodine, u svojoj boanskoj naravi, ne moe trpjeti i besmrtan si, ali kao ovjek si trpio u
naoj ljudskoj naravi; sada lei u krilu zemlje, ti koji nisi ostavio Oevo krilo. U cijeli svijet ne
moe se zatvoriti tvoje boanstvo, a u jednom grobu zatvoreno je tvoje tijelo. Radosno te prihvaaju
due pravednika; radosnim glasom ti kliu, otkupitelju; prosvijetljene tvojim iaravajuim sjajem
navjeuju tvoju otajstvenu ljubav prema ovjeku. Pokai i stanovnicima svijeta trofeje tvoje
pobjede. Ti koji si na nevidljiv nain svuda prisutan, objavi se u ljepoti koja tebi pripada. Obasjaj
zemlju sjajem tvoga uskrsnua. Uskrsni u tijelu, Ti koji ne moe biti zatvoren u boanstvu. Probudi
se, dakle, Ti koji besan bdije kroz stoljea! Ustani, i neka te hvalama okrui zajednica naroda.
Ustani u obranu tvojih siromaha, raspri do unitenja protivne sile.
O sunce pravde, oslobodi svjetla tvog ponovnog roenja. Neka budu svijetu objavljene bljesci
tvoje pobjede; neka svima bude poznato tvoje spasenje: Neka vide siromasi i neka se raduju (Ps
68,33). Da i ja vidim ueno lice mog najpoeljnijeg Gospodina; da motrim nadljudsku ljepotu
Boanskog Sina, i vidim podizanje slave proslavljenog Boga, da mogu ponovno sluati njegov glas
koji govori blage rijei pune milosti. Kao to si kod roenja, prvo Majku obradovao, tako joj se
ukai i navijesti joj prvoj radost tvoga Uskrsnua. Ukai se, Ti koji uvijek ostaje s njom, uvajui
je nepobjedivu.
Dok je Djevica, vina u Bogu, tako slavi i moli; Sin joj objavi sjaj uskrsnua; i jer je dunost
astiti Majku, poasti je svojim prvim ukazanjem. Bilo je uistinu pravedno, da prva prihvati radost
svijeta Ona koja je nama bila uzrok punine radosti; Ona kojoj su bila povjerena nebeska otajstva,
Ona koju je u Muci Kristovoj probolo bezbroj maeva. Bilo je pravedno, da kao to je bila
dionicom patnji svoga Sina, kua unaprijed boansku radost. O Gospe, koji si ga prva vidjela i
navijestila, objavi i naim srcima Kristov sjaj, nae preslatko svjetlo! Njemu, slava, ast, hvala s
ocem i duhom Svetim, sada i u vijeke vjekova. Amen.

Otpjev: R. Hvala Bogu koji nam daje pobjedu * po Gospodinu naemu Isusu Kristu.

531
 O. Uistinu si blagoslovljena meu enama jer si prokletstvo Eve u blagoslov okrenula.
Po Gospodinu naemu Isusu Kristu.

Zavrna molitva: Nakon to smo motrili i kuali patnju i nadu Majke Boje, obratimo se Kristu,
naem ivotu, rijeima drevnih otaca, i molimo ga da i u nas ulije herojsku vjeru koju je po Duhu
Svetome darova svojoj Majci.
Pomolimo se: O Sine Djevice, o Boe Djevice i Stvoritelju svijeta! Tvoja je Muka, tvoja duboka
mudrost! Ti zna to si bio i to si postao. Da bi spasio ovjeka Ti si se udostojao prihvatiti
sramotnu patnju, kao jaganjac uzao si na sebe nae grijehe i unitio ih svojom smru, Spasitelju koji
si uskrsnuo i sve spasio, Ti si udijelio milost tvojoj Majci da ti moe klicati. O Sine moj i Boe
moj. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen. Zavrna pjesma.

. 2. Susret Uskrsnuloga s Majkom i Vazmeni pozdrav Majci Uskrsnuloga

Za ove dvije pobonosti, preporuene od Direktorija, bilo da se obavljaju kao procesija ili
blagoslov cvijea, a mogu se i privatno obaviti jednostavno u meditaciji ili pred kipom Majke
Boje, bitno je da izraavaju radost susreta uskrslog Isusa i Marije. U tu svrhu moemo se posluiti
za razmatranje i slijedeom molitvom.

Radost Kraljice neba

(sv. Ljudevit Montfortski)

O velika Kraljice neba, neka tvoje ljubljeno Srce vie ne bude u tuzi, neka zaigra od radosti, Isus
je uskrsnuo. O preslatka Istino! Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! Nai su grijesi
izbrisani, avao poraen, Isus ogrnut slavom nad svima je pobijedio. Oholi su ponieni, nee se vie
podii. Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! Isus je zatvorio pakao, izvukao nae pretke iz
okova, otvorio vrata vjene slave, uspostavio opi mir. Uistinu, Isus je pobjednik za spasenje
grjenika. Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo!
O Majko predivne Ljubavi, drhti od radosti ovoga dana. Neka aneli, ljudi i mi svi, takvi kakvi
smo, slavimo ovaj dan i pjevajmo Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! O dostojna Majko Boja, neka te
cijeli svijet slavi, o preslavna Djevice, o tisuu puta blaena, to si nosila ovog velikog Kralja.
Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! Isprosi nam od Isusa udjela u svim njegovim
krepostima, u njegovu novom ivotu kako bi svatko zauvijek obznanjivao: Isus je uskrsnuo!
Pjevajmo svi Aleluja, a zatim Zdravo Marijo! BOG SAM.

Prealosnoj Djevici poslije Isusova uskrsnua

(o. Jerko Vlahovi)

Dosta je tvojih jada i tvojih suza, preslavna i preljubezna Majko Marijo! Uskrsnuo je tvoj
boanski Sin! Ah! kako je krasno njegovo lice, sjajne blagoslovljene rane, divno presveto tijelo!
Rajski mir i blagost iz njega odsijevaju! Veseli se dakle i raduj, presretna Majko! Tvoj Sin svojom
mukom, smru i uskrsnuem pobijedio je smrt, svladao pakao, grijeh unitio. Aneoska
vojska, ete svetih otaca, koje je iz predpakla izveo, njegovi vjerni sljedbenici, pobone ene,
nebo i zemlja, sva stvorenja raduju se i vesele slavodobitnom Isusovom uskrsnuu, i tebi svesrdno
estitaju!
Ako se svi ovi raduju i vesele, tebi se je neizmjerno vie radovati i veseliti, jer si mu Majka, i to
si ujedno s njime najuasnije muke trpjela. Dopusti mi, slavna Bogorodice, da se i moja dua sa
svemirom raduje i veseli uskrsnuu svoga Otkupitelja, da se ujedno s tobom radujem i veselim,
kao to sam s tobom tugovao i suze ronio nad mrtvim Isusom. U ovaj slavni i veseli dan za tebe,
milost mi isprosi, slatka Majko, da skrim verige svojih grijeha, da svladam svijet i pakao, da
uskrsnem na duhovni ivot, da ljubim Isusa Sina tvoga i tebe, slavna Kraljice muenika, i mogua
Kraljice neba i zemlje.

532
 7. 3. Govor nauiteljstva Crkve o prvom ukazanju uskrslog Isusu svojoj Majci Mariji

Jo od prvih vremena kroz stoljea se u katolikoj Crkvi protee tradicija prema kojoj se
Isus nakon Uskrsnua prvo ukazao svojoj Majci Mariji. Iako sv. pismo o tome ne govori izriito
mnogi sveci i pape govore o tom dogaaju. Donosimo samo neka svjedoanstva.

Sv. Ignacije Loyolski pie: Isus se prvo ukazao bl. Djevici Mariji. O tome se, dodue, nita ne
govori u Svetom pismu, no smatra se da je to reeno kad je reeno da se ukazao tolikom drugima,
jer Sveto pismo pretpostavlja da smo razboriti, kao to je pisano: Zar ste jo bez razuma (Mt 15,16).
(Duhovne vjebe 299).
Sv. Antun Padovanski ui: Naprotiv, Blaena Djevica Marija, nakon to je njezin Sin Isus
poloen u grob, nije se udaljavala, kao to neki kau, ve je ostala stalno bdijui u suzama, dok ga
nije prva vidjela gdje uskrsava: zato vjernici njoj u ast svetkuju Veliku Subotu.
Veliki papa naih dana Ivan Pavao II, ui: Nakon odlaganja Isusa u grob, Marija je ostala
jedina koja je drala iv plamen vjere, pripremajue se tako prihvatiti radosni i iznenaujui
navjetaj uskrsnua. Iekivanje koje je ivjela na Veliku subotu je jedan od najuzvienijih trenutaka
vjere Majke Gospodinove; u tamu koja je obavijala svemir, Ona polae potpuno povjerenje u Boga
ivota i, vraajui se na rijei Sina nada se potpunom ostvarenju boanskih obeanja.
Evanelja donose razliita ukazanja Uskrsloga, ali ne i susret Isusa sa svojom Majkom. Ta
utnja ne treba nas dovesti do zakljuka da se poslije Uskrsnua Isus nije ukazao svojoj Majci;
naprotiv nas poziva da traimo razloge tog izbora sa strane evanelista. Pretpostavljajui propust
taj izbor bi se mogao pripisati injenici da ono to je potrebno za nau spasonosnu spoznaju bilo je
povjereno rijeima svjedocima od Boga preodabranima (Dj 10,14), to jest apostolima, koji su
velikom snagom svjedoili o uskrsnuu Gospodina Isusa. Prije nego njima, Uskrsli se ukazao nekim
pobonim enama zbog Crkvene funkcije: Idite i javite mojoj brai da idu u Galileju, ondje e me
vidjeti (Mt 28,10).
Ako autori Novog Zavjeta ne govore o susretu Majke s uskrslim Sinom, to se moda moe
pripisati injenici da bi slino svjedoanstvo moglo biti promatrano, od strane onih koji su negirali
uskrsnue Gospodina, previe interesno, i dakle ne dostojno povjerenja. Izmeu ostalog Evanelja
donose samo manji broj ukazanja uskrslog Isusa, i sigurno ne potpuni izvjetaj onoga to se
dogaalo u 40 dana poslije Pashe. Sv. Pavao podsjea jedno ukazanje brai kojih je bilo zajedno
vie od petstotina (1 Kor 15,6). Kako opravdati da jedan dogaaj poznat svima nije donesen u
Evanelju, usprkos njegove izvanrednosti? To je oiti znak da druga ukazanja Uskrsloga, iako su
bila svim poznata nisu donesena.
Djevica, prisutna u prvoj zajednici uenika (usp. Dj 1,14), kako bi mogla biti iskljuena iz broja
onih koji su susreli njenog boanskog Sina uskrsnula od mrtvih? Naprotiv, doputeno je smatrati da
je vjerojatno Majka bila prva osoba kojoj se uskrsli Isus ukazao. Odsutnost Marije iz grupe ena
koje su u zoru ile na grob (usp. Mc 16,1), ne bi li mogla biti znak injenice da je Ona ve bila
susrela Isusa? Ovaj zakljuak naao bi potvrdu takoer u injenici da prve svjedokinje uskrsnua,
po Isusovoj elji, bile su ene koje su ostale vjerne u podnoju kria, i dakle vre u vjeri.
Jednoj od njih, Mariji Magdaleni, uistinu Uskrsli, povjerava poruku za prenijeti Apostolima (usp.
Iv 20,17-18). I ovaj element doputa moda misliti da se Isus prvo ukazao svojoj Majci, Onoj koja
je ostala najvjernija i u kunji sauvala cjelovitu vjeru. Na kraju, jedinstvena i posebna
karakteristika prisutnosti Djevice na Kalvariji i njeno savreno sjedinjenje sa Sinom u trpljenju na
Kriu izgleda pretpostavlja jedno njeno posebno sudjelovanje u otajstvu Uskrsnua.
Jedan autor iz petog stoljea, Sedulio, smatra da se Krist pokazao u sjaju uskrslog ivota prija
svega svojoj vlastitoj Majci. Uistinu, ona koja je u Navjetenju bila put njegova ulaska u svijet bila
je pozvana proiriti udesnu vijest uskrsnua, kako bi postala navjestiteljica njegova slavnog
dolaska. Obavijena slavom uskrsloga, Ona anticipira sjaj Crkve (usp. Sedulio, Carmen Pascale,
357, CSEL 10,104 s).
Budui da je slika i uzor Crkve, koja eka Uskrsloga, i u grupi uenika ga susree za vrijeme
pashalnih ukazanja, izgleda razborito vjerovati da je Marija imala osobni susret s Uskrslim Sinom
kako bi i ona uivala puninu pashalne radosti. Prisutna na Kalvariji na Veliki petak i u Cenakulu te
533
na dan Pedesetnice Presveta Djevica je vjerojatno bila i povlateni svjedok uskrsnua Kristova,
dopunjujui tako svoje sudjelovanje u svim bitnim trenucima Pashalnog Otajstva. Prihvaajui
uskrslog Isusa, Marija je izmeu ostalog i zalog ovjeanstva, koje se nada doi do punine
ostvarenja po uskrsnuu od mrtvih.
U pashalnom vremenu, kranska zajednica obraajui se Majci Gospodina, poziva ju na radost:
Kraljice Neba raduj se, aleluja! Tako se sjea Marijine radosti zbog uskrsnua Isusova irei kroz
vrijeme rijei raduj se koje joj je uputio arkaneo kod Navjetenja, kako bi postala uzrok radosti
cijelom ovjeanstvu. ( L osservatore romano, La catechesi marina di Givanni Paolo II, Vatikan
1998, st. 175- 177).
Iz cijeloga vazmenog otajstva provire punina radosti i utjehe. U srcu Marijinu ta je radost
tako preobilna da postaje vrelom utjehe za sve koji se njoj obraaju (sv. Ivan Pavao II)

7. 4. Kraljice neba, raduj se

(Od uskrsnog bdijenja od Duhova ova molitva se moli 3 puta dnevno, ujutro, u podne i naveer
umjesto Aneo Gospodnji)

Kraljice Neba, raduj se - Aleluja! Jer koga si bila dostojna nositi Aleluja!
Uskrsnu kako je rekao - Aleluja! Moli Boga za nas Aleluja
Veseli se i raduj, Djevice Marijo Aleluja! Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu Aleluja!
Pomolimo se: Boe koji si se udostojao razveseliti svijet uskrsnuem svoga Sina Isusa Krista: daj
molim te, da po njegovoj Majci Mariji, izbavimo se iz sadanje alosti i postignemo radosti vjenog
ivota! Po istom Kristu Gospodinu naem. Amen.

8. DUH SVETI I MARIJA

Ako se paljivije proui Novi zavjet lako je uoiti posebnu i nerazrjeivu vezu izmeu Marije i
Duha Svetoga u otajstvu Bojeg plana spasenja. O tome je crkveni nauk izriit i jasan.

8. 1. Nauk Crkve

Katekizam Katolike Crkve ui:Marija, presveta Bogorodica i vazda Djevica, jest remek djelo
poslanja Sina i Duha u punini vremena. Prvi put u naumu spasenja, budui da ju je njegov Duh
pripravio, Otac nalazi Prebivalite u kojem e njegov Sin i njegov Duh stanovati meu ljudima. U
tom smislu crkvena je Predaja esto najljepe tekstove o Mudrosti itala mislei na Mariju: Marija
je opjevana i predstavljena u Liturgiji kao Prijestolje Mudrosti. Na njoj se poinju pokazivati
udesna Boja djela koja e Duh dovriti u Kristu i Crkvi.
Duh Sveti je Mariju pripravio svojom milou. Dolikovalo je da bude puna milosti Majka
Onoga u kojemu tjelesno prebiva sva punina boanstva (Kol 2,9). Iz iste milosti, ona je bila
zaeta bez grijeha kao najponiznije stvorenje i najpodobnije da primi neizrecivi Dar Svemoguega.
S pravom je kao Ker sionsku aneo Gabriel pozdravlja: Raduj se. Dok u sebi nosi vjenoga
Sina, ona u svom hvalospjevu upravlja Ocu, u Duhu Svetom, zahvalnu molitvu svega Bojega
naroda, dakle i Crkve.
U Mariji Duh Sveti oivotvoruje dobrohotni Oev naum. S Duhom Svetim i po njemu Djevica
zainje i raa Sina Bojega. Njezino djevianstvo biva jedinstveno plodno snagom Duha i vjere. U
Mariji Duh Sveti objavljuje Oeva Sina koji je postao Djeviinim Sinom. Ona je gorui Grm
konanog Bogojavljenja: ispunjena Duhom Svetim, ona pokazuje Rije u skromnosti svoga tijela
dajui da je upoznaju siromasi i prvine poganskih naroda.
I napokon, po Mariji Duh Sveti poinje uvoditi u zajednitvo s Kristom ljude, miljenike Boje
ljubavi, i uvijek ga prvi primaju ponizni: pastiri, mudraci, imun i Ana, zarunici iz Kane i prvi
uenici.
Na kraju ovoga poslanja Duha, Marija postaje enom, novom Evom, majkom ivih,
Majkom itavog Krista. I kao takva ona je nazona s Dvanaestoricom, jednoduno postojanima

534
u molitvi (Dj 1,14), u zoru posljednjih vremena koja Duh u jutro Pedesetnice zapoinje
oitovanjem Crkve.

8. 2. Marija, zarunica Duha Svetoga po nauku sv. Ljudevita Montforskoga

Nijedna duhovnost ne moe se zrelo ivjeti bez oivljavajueg djelovanja Duha Svetoga. Sv.
Ljudevit je duboko svjestan da Duh Sveti svojom milou budi nau vjeru i proizvodi novi ivot,
koji se sastoji u spoznaji Oca i onoga koga je on poslao, Isusa Krista (usp. Iv 17,3). Duh Sveti,
jedna od osoba Presvetog Trojstva, istobitan sa Ocem i Sinom, s njima je na djelu od poetka do
svretka plana spasenja. Kada Bog alje Sina, uvijek alje i Duha Svetoga, njihovo je poslanje
zdrueno i nerazdvojivo. Svojom smru i uskrsnuem Isus je postao Gospodinom, te od svoje
punine, On kao Spasitelj izlijeva Duha Svetoga na svoju Crkvu, koju Duh izgrauje, oivljava i
posveuje.
Tako i sv. Ljudevit kada govori o Duhu Svetome redovito ga spominje u odnosu sa druge dvije
Boanske osobe, Ocem i Sinom te Marijom u kontekstu ostvarenja Bojeg plana spasenja u
povijesti: utjelovljenje, otkupljenje, posveenje. Svetac tvrdi:

Kako su se tri boanske osobe Presvetoga Trojstva vladale kod Utjelovljenja i prvoga dolaska
Isusa Krista, tako se vladaju uvijek, na nevidljiv nain, u svetoj Crkvi, i tako e se vladati sve do
konca vjekova, kod zadnjeg dolaska Isusa Krista (PP 22)... Izjavljujem sa svecima : boanska je
Marija zemaljski raj novoga Adama, gdje se on utjelovio po Duhu Svetom, da tu uini neuvena
udesa. (PP 6) ... Marija je proizvela s Duhom Svetim najvee djelo to ga je ikada bilo ili e ga
biti: Boga-ovjeka; i Ona e, dosljedno, proizvesti najvee stvari i u zadnja vremena (PP 35).

Marija je s Presvetim Trojstvom aktivno suraivala i sudjelovala u otajstvu Utjelovljenja. Duh

Sveti je oblikovao i pripravio Djevicu iz Nazareta za to jedinstveno poslanje, tako da je njeno
djeviansko krilo postalo zemaljski raj Boga, koji je postao ovjekom. Duh Sveti je izvor iz kojeg
proizlazi punina milosti i preobilje darova koje je Marija primila. Sa svoje strane Ona je vjerno
suraivala i odgovarala do te mjere da je postala trajno i stalno boravite Duha Svetoga. Montfort
ui:

Marija je vjerna Zarunica Duha Svetoga i zapeaeni studenac (usp. Pj 4,12) kamo moe ui
samo On. Marija je svetite i poivalite Presvetoga Trojstvu gdje se Bog nalazi na divniji i
boanstveniji nain nego na ijednom mjestu svemira, ne izuzevi njegovo boravite nad kerubinima
i serafinima; niti je doputeno ikomu stvoru, ne znam koliko on bio ist, unii tamo bez velike
povlastice.(PP 5)

Marijina majinska uloga u oblikovanju i posveenju Crkve sukladno Bojem planu, traje do
konca svijeta. I to Marijino materinstvo u ekonomiji milosti neprekidno traje, od asa pristanka,
koji je vjerno dala kod navjetenja i koji je nepokolebivo odrala pod kriem, sve do trajnog
proslavljenja svih odabranih (GS 62). Polazei od utjelovljenja, Marijine prisutnosti pod kriem
Isusovim i u molitvi na dan Pedesetnice, sv. Ljudevit promatra ulogu Marije i Duha Svetoga na
djelu u Crkvi. Taj povlateni i jedinstveni odnos izmeu Marije i Duha Svetoga proizlazi iz suradnje
na planu spasenja i posebnog osobnog sjedinjenja. Marija ivi u ljubavi usko sjedinjena s Duhom
Svetim i od njega preobraena. Radi se o jednom nerazrjeivom i plodnom savezu, gdje Duh Sveti
po Mariji djeluje i daruje svoje darove i milosti. O tom velikom otajstvu svetac pie:

Due Sveti, spomeni se da proizvede i uoblii sinove Boje sa svojom boanskom i vjernom
Zarunicom Marijom. Ti si s njome i u njoj uobliio glavu izabranih; ti mora s njome i u njoj
uobliiti i udove. Od tebe ne proizlazi nijedna boanska osoba u Bogu, ali zato ti sam oblikuje sve
boanske osobe izvan Boga, i svi sveti koji su bili i koji e biti do kraja svijeta bit e djelo tvoje
ljubavi koja se sjedinjuje s Marijom (GM 15).

535
 Bog Duh Sveti je udijelio Mariji, svojoj vjernoj Zarunici, svoje neizrecive darove i nju
je odabrao za djeliteljicu svega to ima. Zato Ona dijeli sve njegove darove i milosti kome hoe,
koliko hoe i kada hoe, i nijedan se nebeski dar ne daje ljudima ako ne proe preko njezinih
djevianskih ruku. To je volja Boga koji je htio da sve imamo po Mariji; jer je tako trebalo da
Svevinji obogati, uzvisi i proslavi onu koja se osiromaila, ponizivala i skrivala svojom dubokom
poniznou do dna nitavila za svoga ivota. Eto, to su osjeaji Crkve i svetih Otaca (PP 25).
U duhovnosti sv. Ljudevita Marija, dakle, nije samo uzor suradnje s Duhom Svetim. Ona je
Majka vjernika kojoj se treba predati i posvetiti, kako bi i u njemu Duh Sveti uinio svoja velika
djela. Posveta je najbolji nain da otajstveni savez izmeu Duha Svetoga i Marije donese plodove i
u naem ivotu, jer: Ako ovu pobonost vjerno obavljamo, ona proizvodi u dui bezbroj uinaka.
Ali glavni dar koji due uivaju jest uspostava Marijina ivota u dui ovdje na zemlji, tako da ne
ivi vie dua nego Marija u njoj: ili dua Marijina postaje njezina dua, da tako kaemo. Dakle,
kada je po neizrecivoj ali istinskoj milosti Marija kraljica u jednoj dui, kakve li sve divote u njoj ne
izvodi! Budui da je umjetnica velikih udesnih djela, posebno u nutrinji, ona tu radi potajno, ak i
bez znanja te due, koja bi pokvarila ljepotu njezinih djela kada bi to saznala (MT 55)

Dakle u svakodnevnom nastojanju ivljenja posvete u Duhu Svetome i po Marijinom

majinskom djelovanju, imajui Nju stalo pred oima kao uzor, postepeno dolazi do preobraenja
nutarnje stvarnosti nae due i do oblikovanja Marijina lika u nama. Tako ovaj nain ivljenja
duhovnosti prihvaa i usvaja evaneoski stav duhovnih siromaha i malenih kojima pripada
kraljevstvo Boje. Stav koji je Marija jedinstveno, neponovljivo i nenadmaivo ivjela te moe one
koji joj se posvete slobodno voditi tim putem inei ih dionicima svojih kreposti. Tako se u dui
stvara potrebno raspoloenje i stanje koje ne stavlja prepreke ivotvornom djelovanju Duha
Svetoga. Sv. Ljudevit, koji je i sam to kuao u ivotu tako, divno svjedoi:

Bog Duh Sveti hoe u njoj i po njoj oblikovati sebi odabranike, pa joj kae: U mojim
odabranicima putaj korijenje.(Si 24,13) Putaj, miljenice moja i Zarunice moja, korijenje svih
svojih kreposti u moje odabranike, da se mnoe sve to vie. Toliko sam se u tebi nasladio kada si,
ivei na zemlji, vrila najuzvienije kreposti da te jo i sada elim nai na zemlji, a da ne mora
ostaviti nebo. Stoga se obnavljaj u mojim odabranicima, da u njima s uivanjem gledam korijenje
tvoje nepobjedive vjere, tvoje duboke poniznosti, tvoga opeg mrtvljenja, tvoje uzviene molitve,
tvoje arke ljubavi, tvoga stalnog ufanja i svih tvojih kreposti. Ti si moja Zarunica uvijek jednako
vjerna, jednako ista i jednako plodna, kao to si neko bila. Neka mi tvoja vjera daruje vjernike,
tvoja istoa neka mi daje djevice, tvoja plodnost neka mi daje izabranike koji su moji hramovi.
Kad se Marija ukorijeni u kojoj dui, ona tu proizvodi udesa milosti, kako to moe samo ona, jer
samo je ona plodna Djevica, koja niti je kada imala niti e ikada imati sebi sline u istoi i
plodnosti. Marija je proizvela s Duhom Svetim najvee djelo to ga je ikada bilo ili e ga biti: Boga-
ovjeka; i ona e, dosljedno, proizvesti najvee stvari i u zadnja vremena. Njoj je pridrana tvorba i
odgoj velikih svetaca, koji e se pojaviti pri koncu svijeta, jer samo ova izvanredna i udesna
Djevica moe u zajednitvu s Duhom Svetim proizvesti osobite i izvanredne stvari.
Kada Duh Sveti, njezin Zarunik, nae Mariju u kojoj dui, on tamo leti i ulazi u svoj svojoj
punini, te se toj dui daje to obilatije to vie mjesta ona dade njegovoj Zarunici. Jedan od
najglavnijih razloga zato Duh Sveti ne ini sada golema udesa u duama jest taj, to u njima ne
nalazi dovoljno sjedinjenja sa svojom vjernom i nerazdruivom Zarunicom. Kaem:
nerazdruivom Zarunicom, jer Duh Sveti, ta bitna ljubav Oca i Sina, otkada je zaruio Mariju da
proizvede Isusa Krista, Glavu odabranika, i njega u odabranicima, otada se nije vie rastavio od nje,
jer mu je ona uvijek ostala vjerna i plodna ( PP 34-36)

Kao to se vidi iz tekstova sv. Ljudevita, uzajamno djelovanje Duha Svetoga i Marije se
usklauje u ivotu vjernika bez mijeanja uloga. Duh Sveti je trea Boanska osoba, Gospodin i
ivotvorac a Marija samo ponizna slubenica Gospodnja. Marijina djelatna djevianska prisutnost
ni na koji nain nita bitno ne oduzima niti dodaje prvenstvu djelovanja Duha Svetoga u ivljenju

536
vjere, Ona samo ponizno i djelatno s Bogom surauje.A svetac je to divno djelovanje Duha
Svetoga na poetski i duhovni nain ovako izrazio:

Doi Due Sveti, Oe svjetla, doi Boe ljubavi, oblikuj moju molitvu, pokai mi istinu, daj da
u moju duu sie ar tvog plamena, neka prome moju duu i ispuni je Bogom. Doi Due Sveti
koji podie muenike, ispovjedaoce, apostole, proroke, velike heroje i velika srca. Moj Spasitelj je
slijedio tvoje vodstvo, da bi ga nasljedovao vodi i mene kao njega. Due Sveti, ti koji ini uda
nemonim smrtnicima, nadahnjuje prorotva neukim siromasima snagom svoje milosti ojaaj
moju slabost; govorei dubinama moga srca istopi led koji je u mojoj dui. Udalji me od
pomodarstva, puta kojim mnogi hode, od tog komotnog privida punog bezumnosti i nepravde.
Pokai mi put gotovo svima nepoznat koji bez privida sigurno vodi ravno u Nebo, k tebi.
Due Sveti, milou otvori moje ui da uju rijei vjere, da bi opsluivao divote tvog boanskog
zakona, da bi samo Boga sluao preko svakog propovjednika, i viui odbacio lani svijet. Govori,
tvoje rijei traim dan i no; govori srui idole koji se bore protiv tvoje ljubavi, govori da bi pjevao
pobjedu protiv svih mojih neprijatelja, govori da bih posjedovao slavu i njoj se podloio. Govori
Due Sveti, uini da u mom srcu provrije izvor ive, iste i spasonosne vode koja e spasiti najvee
grenike, ozdraviti neizljeive, na kojemu e otvoriti oi i zadobiti oprotenje najvei grjenici i
poletjeti k nebesima. Vie od Magdalene, od Lazara u grobu, od Samaritanke traim tu vodu, elim
je piti, znam da je dragocjeni dar, i to je dar vei Ti e biti vie proslavljen.
Podupri moju nemo, ivua sam trstika, zaustavi moju nepostojanost. Mijenjam se vie od
vjetra, raspri moje neznanje; slijepac sam od roenja smiri moje strasti u protivnom u propasti.
Bez tebe moja dua je pustinja, prazni se od svakog dobra. Bez tebe trim putem propasti i za
sitnicu padnem, ne mogu ni misliti, ni rei, ni initi bilo kakvo dobro za Boga osim ako mi ti u
svemu pomogne. Udijeli mi tvoju mudrost, slast istine, ljubav koja potie a ne sili volju, tu plodnu
milost, oaravajuu privlanost, sveti i duboki mir i svemoguu pomo. Ako eli da plaem, da mi
je srce potreeno, tad mi daj mrnju na moje grijehe; daj da te dobro upoznam i uzljubit u te.
Obrati me veliki uitelju i bit u obraen.
Ti se ne eli protiviti mojoj zloj volji i zbog toga se trebam bojati moje vlastite slobode.
Privlanostima i pozivima tvoje milosti preesto sam se opirao, predajem se svom vlau uzmi
mjesta u meni. Veliki Boe, budi uitelj mom srcu kako bih ljubio, mom duhu kako bi spoznao,
mom jeziku kako bih poticao, mojim sjetilima i moima kako bih dobro inio i trpio i u svemu ti
sluio. Uini od mog srca hram, od mog jezika instrument da svima govorim rjeito i primjerom. Po
Isusu i Mariji, u meni mono vladaj da bi vjeno slavio samo Boga. Djevice sveta i vjerna,
zarunice Duha Svetoga, promijeni moje buntovno srce u ponizno i raskajano. Daj mi posluno srce
vjerno glasu Duha da bih ivio sveto Evanelje, njegove savjete i zapovijedi (P 141).

8. 3. Molitve

Duh Sveti i vjenost

(sv. Alfons Marija Liguori)

Due Sveti, koji si bezbrojnim milostima ispunio Marijinu duu i ulio u srca apostola ljubav i
gorljivost, zapali svojom ljubavlju i moje srce. Ti si Boji duh; daj mi jakost protiv zlih duhova. Ti
si vatra; upali i u meni plamen ljubavi. Ti si svjetlo; prosvijetli me i daj da upoznam svijet. Ti si
golubica; udijeli mi istou u djelima. Ti si blagi lahor povjetarca, pun ljupke miline; raspri oluje
mojih strasti. Ti si jezik; naui me kako Te bez prestanka slaviti. Ti si oblak; osjeni me svojom
zatitom. Ti si darovatelj svih nebeskih darova; udijeli mi ivot milosti, posveti me svojom ljubavi,
vodi me svojom mudrou, u svojoj dobroti primi me kao posvojeno dijete i spasi me po svome
milosru, da se umorim i sustanem ljubei Te, blagoslivljajui Te i slavei Te u ovome ivotu, i
zauvijek u vjenosti. Amen.

537
 Duhu Svetomu za pobonost Njegovoj Zarunici
(sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

O, Due Sveti, udijeli mi sve ove milosti i zasadi, zalijevaj i uzgajaj u dui mojoj ljubeznu Mariju,
to pravo Drvo ivota, da raste, cvjeta i donese obilne plodove ivota. Due Sveti, udijeli mi veliku
pobonost i veliku naklonost prema Mariji, svojoj boanskoj Zarunici, daj da naem veliku pomo
u njezinom majinskom krilu i neprestano utoite u njezinom milosru, da u njoj, na naravan
nain, oblikuje u meni Isusa Krista, velikog i monog, sve do punine njegove savrene dobi.
Amen.

Molitva Duhu Svetomu da po Mariji, svojoj Zarunici, oblikuje Boje sinove

(sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Due Sveti, spomeni se da proizvede i uoblii sinove Boje sa svojom boanskom i vjernom
Zarunicom Marijom. Ti si s njome i u njoj uobliio glavu izabranih; Ti mora s njome i u njoj
uobliiti i udove. Od tebe ne proizlazi nijedna boanska osoba u Bogu, ali zato Ti sam uobliuje
sve boanske osobe izvan Boga, i svi sveti koji su bili i koji e biti do kraja svijeta bit e djelo tvoje
Ljubavi, koja se ujedinjuje s Marijom.
Spomeni se svoje zajednice. To je tvoja zajednica, stvorena tvojom Milou; ako ovjek na nju
prvi stavi ruku, nee nita postii; ako to svojega stavi s tvojim, pokvarit e sve, sruit e sve.
Svoje se zajednice spomeni: to je tvoje djelo, veliki Boe; Ti ga ostvari, jer je ono posve boansko:
od svih strana svoje vladavine skupi, pozovi, saberi svoje izabranike, da podigne etu protiv svojih
neprijatelja.

Due Sveti sii u moju duu

(biskup Sreko Badurina)

Due Sveti sii u moju duu, osjeni je ognjem i ljubavlju, da s Marijom Isusovom Majkom budem
jedna ljubav, jedna volja, da budem ist u onoj koju si stvorio bez ljage. Daj da Krist u meni raste,
da ga s Marijom donosim duama i svijetu; daj da te due i ja, nakon pobjedonosne borbe, zauvijek
vladamo s Njom u blaenoj slavi Presvetog Trojstva. Pouzdajem se da e me primiti, sa mnom
raspolagati i moju slabost pretvoriti u jakost. Amen.

9. UZNESENJE B. D. MARIJE - VELIKA GOSPA

Crkva je od prvih vremena vjerovala u Marijino uznesenje duom i tijelom na Nebo, ali je
tek Papa Pio XII 1950. proglasio tu dogmu vjere. Presveta Djevica Marija, poto je ispunila tijek
svog zemaljskog ivota, bi duom i tijelom uznesena u nebesku slavu, gdje ve sudjeluje u slavi
Uskrsnua svoga Sina. Uznesenje Blaene Djevice posebno je sudionitvo u Uskrsnuu njezina Sina
i anticipacija uskrsnua drugih krana. Marija je slika i prvina Crkve koja isekuje potpuno
ostvarenje svih Isusovih obeanja. Uznesenje B. D. Marije- Velika Gospa se slavi 15. kolovoza.

9. 1. Devetnica uznesenju Blaene Djevice Marije

(razmatanja iz djela sv. Bernarda)

Prvi dan: Zaista nema toga to me vie veseli, ali to me istodobno vie strai, negoli drati govor
u slavu Djevice Marije. Da i preutim naas neizrecivu povlasticu zasluga i posve jedinstvenu
odliku, Mariju svi prihvaaju s tolikim osjeajem odanosti, svi je aste i, kako i treba, primaju, tako
da, iako se svi trse o njoj govoriti, ipak to god se uzmoglo rei o neizrecivom, manje je dopadno,
manje se svia i manje je prihvatljivo. Kako ne bi bilo neprikladno to god o neshvatljivoj slavi
ljudska pamet moe shvatiti?

538
 Jer evo, ako kod nje pohvalim djevianstvo, ini se da mnoge djevice idu za njom; ako
propovijedam poniznost, ve ih se manje nalazi koji su po nauci njezinog Sina postali blaga i
ponizna srca (Mt 11,21); ako hou da uzveliam mnoinu njezina milosra, ima nekoliko
milosrdnih mueva i ena. A ima neto u emu nije vidjela prethodnika niti e vidjeti
nasljedovatelja, to jest osobu koja bi imala majine radosti sa au djevianstva. Marija je - veli se
- najbolji dio izabrala; zaista najbolji, jer je dobra plodnost u braku, bolja je djevianska istoa, a
zacijelo je najbolja djevianska plodnost ili plodno djevianstvo. To je Marijina povlastica i nee
biti dana drugome, jer se nee oduzeti od nje. Jedinstvena je i odmah je jasno da je neizreciva i kako
je nitko me moe postii, tako ne moe ni govoriti o njoj.
to ako doda i to, komu je majka? Koji bi sad jezik, pa i aneoski, mogao dostojnim pohvalama
uzvisiti Majku Djevicu, i to majku ne bilo iju nego Boju? Dvostruka novost, dvostruka povlastica,
dvostruko udo, ali posve dostojno i posve prikladno; niti ikojem drugom sinu ne dolikuje majka
djevica, niti Bogu dolikuje drukije roenje!
Kolika je pak i kako li je dragocjena krepost poniznosti uz toliku istou, uz toliku nevinost, uza
savjest posve bez krivnje, pae s tolikom puninom milosti? Odakle tebi, o blaena, poniznost, i
tolika poniznost? Zaista si dostojna da Bog pogleda na tebe, da zaeli ljepotu tvoju, da bude
privuen tvojim predragocjenim miomirisom iz onog vjenog leaja u krilu Oevu. Jer gle kako se
oito slau pjesma nae Djevice i svadbena popijevka, jer je njezina utroba bila zarunikova
lonica. uj Mariju u evanelju: Pogleda - veli - na neznatnost slubenice svoje (Lk 1,48). uj
sada istu osobu gdje govori u svadbenoj pjesmi: Dok se kralj odmara na svojim duecima, tada
nard moj mirie (Pj 1,12.) Nard je, naime, neznatna trava koja isti grudi, da bude oito da se
nardom oznauje poniznost, iji miris i ures nalazi milost kod Boga. Lauretanske litanije i molitva
na ast uznesenja B.D. Marije.

Drugi dan: Neka ne govori o tvojem milosru onaj, o blaena Djevice, koji se sjea da mu nisi
pritekla u pomo kad te je zazvao u svojim potrebama; a mi, tvoje sluge, na drugim ti krepostima
estitamo, a na ovoj radije estitamo sebi. Hvalimo tvoje djevianstvo, divimo se poniznosti, ali
nevoljnima je drae milosre; milosre radije prihvaamo, ee ga se spominjemo i zazivamo ga.
Jer ovo je ona koja je zadobila izbavljenje svega svijeta, izmolila spasenje svima. Poznato je da se
je brinula za cijeli ljudski rod. Njoj je reeno: Ne boj se, Marijo, nala si milost kod Boga (Lk 1,30)
- oito onu koju si traila.
Tko bi, dakle, mogao, o blagoslovljena, istraiti duinu i irinu, visinu i dubinu tvojega milosra?
Jer duina je njegova sve do posljednjega dana nad onima koji je zazivaju; irina mu ispunja krug
zemaljski, tako da je sva zemlja puna i tvojega milosra; visina mu je dostigla obnovu vinjega
grada; a dubina mu je postigla izbavljenje onih koji sjede u tmini i sjeni smrtnoj. Jer po tebi je nebo
napueno, pakao ispranjen, popravljene su razvaline nebeskog Jeruzalema, bijednima koji ekaju
darovan je izgubljeni ivot. Tako premogua i preblaga ljubav obiluje osjeajem samilosti i
uinkovitom pomoi, jednako obilno u oba sluaja.
Na ovaj, dakle, izvor neka se pouri naa edna dua, k ovom brdu milosra neka se naa bijeda
utjee svim marom. Evo smo te, o blagoslovljena Djevice, dopratili, koliko smo mogli svojim
eljama i slijedili smo te barem izdaleka; neka sada unaprijed bude tvoja zadaa da milost koju si
nala kod Boga iskae svijetu: postiui svojim svetim molitvama grenicima oprotenje,
bolesnima lijek, malodunima jakost, alosnima utjehu, onima koji su u opasnosti pomo i
izbavljenje. Na dananji dan sveanosti i veselja neka ovim tvojim slugama, koji s pohvalama
zazivlju slatko ime Marijino, neka velim po tebi, blaga Kraljice, dijeli darove tvoje milosti
Isus Krist, Sin tvoj, na Gospodin koji je nad svima Bog blagoslovljeni uvijeke. Lauretanske
litanije i molitva na ast uznesenja B.D. Marije.

Trei dan: Blagoslovljena meu svim enama nije suvina i upravo po njoj i mi imamo mjesto u
izmirenju s Bogom. Treba nam posrednik kod samoga velikog Posrednika Isusa, i nitko od Marije
ne e nam biti korisniji.

539
 Odve okrutno je bilo posredovanje Eve, kojom se posluila stara zmija kako bi utrcala svoj
otrov i ovjeku, ali tu je vjerna posrednica Marija koja je ljudima posredovala protulijek spasenja.
Jedna je bila sredstvo zavoenja druga umilostivljenja; jedan je poticala na prijestup, druga je nosila
otkupljenje.
Zato bi se ljudska slabost bojala pribliiti Mariji? Nita tvrdoga ni stranoga nema kod nje. Ona je
sama blagost i svima nudi vunu i mlijeko. Paljivo proitaj sve stranice evanelja, i ako uspije u
Mariji pronai bilo koji znak prijekora, tvrdoe, i najmanje ljutnje tada bi je mogao motriti sa
sumnjom i bojao bi joj se pribliiti. Ali ako vidi, kao to to uistinu i jest, da sve to se o njoj govori
zrai milou, blagou i milosrem, tada dakle, zahvali Onome koji u svojoj beskrajnoj dobroti
nam je pribavio jednu posrednicu u koju moe imati puno povjerenje.
Izmeu ostalog ona nam je postala sve, razdala se istom beskrajnom ljubavlju uenima i
neukima. Svima otvara krilo svoga milosra, da bi svi mogli crpsti iz njene punine, rob e tu
pronai slobodu, bolesnik zdravlje, oaloeni utjehu, grenik oprotenje, pravednik pronai milost,
aneo radost, cijelo Presveto Trojstvo biti e proslavljeno, Sin Boji e u Mariji uzeti ljudsku
narav, tako da nema nikoga tko ne bi bio predmet njene ljubavi. Lauretanske litanije i molitva na
ast uznesenja B.D. Marije.

etvrti dan: Vjeruje li da je upravo Ona ena obuena u sunce? Priznajem da u pripovjedi o
vienju u Otkrivenju treba shvatiti da se radi o sadanjoj Crkvi; ali nita ne prijei da se to pripie i
Mariji. Upravo je ona koja je obuena u sunce.
Kao to sunce ovog svijeta bez razlike izlazi nad dobrima i zlima, tako i Marija bez da se obazire
na nae grijehe, svima se pokazuje pristupana, puna dobrote, i svima u potrebama provia u svojoj
velikoj ljubavi. Nikakva mana je ne dodiruje i iznad svega to je slabost ili pokvarenost Ona se
uzdie do vrtoglavih visina, i toliko nadilazi svako drugo stvorenje da se dobro moe rei da je
mjesec pod njezinim nogama. U protivnom nam ne izgleda da smo izrekli veliku hvalu, govorei da
je mjesec pod njezinim nogama, jer je Marija sigurno bila uzviena iznad aneoskih korova i samih
Kerubina i Serafina.
Obino je mjesec uzet kao simbol ne samo propadljivosti nego i ludosti zbog promjenjivosti, a
ponekad je simbol i sadanje Crkve zbog toga to svoju svjetlost dobiva od drugog izvora, sunca.
Ali i na jedan i drugi nain se moe s pravom rei da je mjesec pod Marijinim nogama iako na
razliit nain; jer luak se mijenja kao mjesec, dok je mudrac postojan kao sunce.
S pravom je Marija prikazana kao obuena u sunce jer je prodrla, preko svake zamisli u ponor
boanske mudrosti, do te mjere da je izgledala beskrajna u onom nepristupanom svijetlu, koliko je
bilo mogue njenoj stvorenoj naravi. Ovaj plamen isti usne prorocima i raaruje Serafine. Ali je
drugaije zasluila Marija, ne samo kao da ju dodirne taj plamen, nego da je njime okruena i
obuena, kao zatvorena u plamenu.
Sjajan je plat ove ene, ali je istovremeno i pun ara i topline jer je tako bljetavo sve to u njoj
vidimo, nita nam ne moe izgledati tamno i hladno. Ispod njenih nogu je svaka ludost tako da Ona
nema nita zajedniko s brojnim nerazboritim enama ili sa ludim djevicama. Jo vie, veliki
Luak, avao, knez svake ludosti koji je mijenjajui se kao mjesec izgubio sjaj svoje mudrosti, sada
lei poniten i pritisnut u bijednom ropstvu pod Marijinim nogama.
Ona je uistinu ena obeana od Boga koja e snagom svoje pete zgaziti glavu staroj zmiji, a ova
e joj uzalud, sa svojim brojim lukavstvima, pokuavati ugristi joj petu. Ona sama je razotkrila
zasjede svih hereza. Lauretanske litanije i molitva na ast uznesenja B.D. Marije.

Peti dan: ena obuena u sunce a mjesec joj pod nogama (Otk 12,1). Ako sada hoemo pripisati
Crkvi simboliko znaenje mjeseca, ukoliko nema u sebi izvor svoga sjaja, nego u onome koji kae
bez mene ne moete nita uiniti (Iv 15,5), jasno uviamo ovu posrednicu o kojoj smo ve
napominjali. Prigrlimo brao noge blaene Marije i padnimo nice pred nju, ne ostavljajmo je dok
nas ne blagoslovi, jer je ona mona.
Kao to je ena izmeu mjeseca i sunca, tako je Marija poloena izmeu Krista i Crkve. Kako
moe slaba ljudska narav opstati u uarenoj pei? S pravom ostaje zbunjen, sveti Mojsije, i trai

540
da to bolje razumije. Ali ako se eli vie pribliiti izuj prije obuu sa svojih nogu i isprazni razum
od svih tjelesnih misli. Idem vidjeti ovo veliko udo, ree Mojsije.
Da, uistinu je veliko udo grm koji gori bez da izgara, ali je isto tako veliki san da ostane
neozlijeena ena obuena u sunce. Nije u naravi grma da ne izgara kad je okruen vatrom, nije u
moi ene podnositi neozlijeena odjeu od sunca. To nadilazi mo ljudske naravi, takoer i one
aneoske, potrebna je vea sila.
Duh Sveti sii e na tebe (Lk 1,35), kazao je arkaneo. Izgleda mi da ujem Marijin odgovor:
Budui da je Duh Bog, a na je Bog plamen koji izgara. Nastavlja govoriti arkaneo: Sila
svevinjega e te osjeniti. Ne moja, ne tvoja mo, nego sila Svevinjega. Nikakvo udo ako je ena
pokrivena takovom silom mogla podnijeti takvu odjeu od sunca.
ena obuena u sunce. Potpuno pokrivena svjetlom kao da je ono odjea. Svjetski ovjek ne
uspijeva to razumjeti, za njega je sve to je duhovno besmislica. Ali nije tako mislio apostol Pavao
kada je kazao: Obucite se u Gospodina Isusa Krista (Rim 13,14).
Kako si mu ti Gospe postala bliska! Ah, koliko si zasluila da mu bude blizu i koliko si milosti
nala kod njega. On boravi u tebi, a ti u njemu: ti ga oblai i od njega si obuena. Oblai Isusa
tjelesnou ljudske naravi, a On tebe oblai slavom svoje uzvienosti. Ti Gospe Sunce oblai
oblakom, a sama si obuena suncem. Pribliite se vie da vidite ovu Kraljicu s krunom kojom ju je
okrunio njen Sin. Lauretanske litanije i molitva na ast uznesenja B.D. Marije.

esti dan: Djevica, slavno uzlazei na Nebo, bez sumnje je obilnim porastom obogatila radosti
vinjih graana. Ovo je naime ona iji glas pozdrava ini da se ispune radou i oni koji su jo
zatvoreni u majinoj utrobi (Lk 1,41). Jer, ako se je dua jo neroenog djeteta rastopila im je
Marija progovorila: to mislimo, kakva je mogla biti ushienost svetih u Nebu kad su zasluili i da
uju njezin glas i da vide njezino lice i da uivaju njenu prisutnost? A nama, predragi, kakva li nam
je prigoda da slavimo sveanost na dan njezina uznesenja, kakav li razlog veselja, kakav li predmet
radovanja! Marijinom prisutnou rasvijetljen je cijeli svijet, tako da ve i sama nebeska domovina
jasnije sjaji obasjana bljeskom djevianske baklje; stoga dakle s pravom odjekuje u visinama
zahvaljivanje i glas hvale.
No ini se da mi moramo vie aliti negoli se veseliti. Nije li naime dosljedno da koliko netko
klike zbog njezine prisutnosti, da toliko ovaj na donji svijet ali za njezinom odsutnou? Neka
ipak umukne nae aljenje, jer ni nama nije ovdje stalna domovina, nego teimo za onom u koju je
Marija stigla. Ako smo pravi graani te domovine, zaista je pravedno da je se sjeamo i u
progonstvu, pa i na Babilonskim rijekama, pravedno je da budemo uesnici njezine radosti i da
sudjelujemo u veselju, a najvie u ovom veselju koje danas na tako silovit nain razveseljuje grad
Boji da i sami osjeamo tu kiu to natapa zemlju.
Pred nama je pola naa Kraljica, pred nama je pola i tako je slavno primljena da nebesnici
mogu pouzdano slijediti svoju Vladaricu kliui: Povuci nas za sobom, trat emo za mirisom
tvojih pomasti. Nae je izgnanstvo poslalo pred sobom svoju Odvjetnicu koja e, kao sueva majka
i majka milosra, molei, uspjeno voditi nae poslove. Lauretanske litanije i molitva na ast
uznesenja B.D. Marije.

Sedmi dan: Danas je zemlja upravila Nebu dragocjen poklon, da bi se po darivanju i primanju,
sretnim savezom prijateljstva, zdruilo ljudsko s boanskim, zemaljsko s nebeskim, najnie s
najviim; uzvieni je plod zemlje uznesen onamo, odakle silaze najbolji darovi i savreni pokloni.
Uzlazei, dakle, blaena Djevica u visine dat e, takoer i ona, darove ljudima. Kako ne bi dala, kad
joj ne manjka za to mogunost ni volja? Ona je Kraljica neba, milosrdna je i, konano, majka je
jedinoroenog Sina Bojega, i nita drugo ne moe toliko preporuiti veliinu njezine moi ili
dobrote. Ili se moda ne vjeruje da Sin Boji asti Majku, ili tko moe posumnjati da Marijina
utroba nije postala sam osjeaj ljubavi, ona utroba u kojoj je devet mjeseci poivala sama Ljubav
koja je od Boga?
A to rekoh radi nas, brao! jer znam da je teko u tolikoj oskudici nai onu savrenu ljubav koja
ne trai svoje. Meutim, da sada ne govorim o dobroinstvima koja postiemo njezinom proslavom,

541
ako je ljubimo, zaista emo se radovati to ide k Sinu; da, estitat emo joj - velim - osim da onoj
koja je nala milost ostanemo, to ne dao Bog, mnogostruko nezahvalni. Koga je ona prva primila
kad je ulazio u tvravu ovoga svijeta, prima danas nju kad ulazi u sveti nebeski grad; i to misli,
kakvom poau, kakvim klicanjem, kakvom slavom? Nema dostojnijeg mjesta na zemlji od hrama
djevianske utrobe u koji je Marija primila Sina Bojega, ni na Nebu od kraljevskog prijestolja na
koje je danas Marijin Sin podigao Mariju. Zaista je sretno oboje to primanje, oboje je neizrecivo, jer
je oboje nezamislivo.
Zato se danas u kranskim crkvama ita evaneoski odlomak koji nam daje razumjeti kako je
ena blagoslovljena meu enama primila Spasitelja? To je, mislim, zato da prijem koji svetkujemo
cijenimo neto po onom prijemu; pae da po neprocjenjivosti onoga prijema upoznamo
neprocjenjivost ovoga. Tko bi mogao, kad bi govorio i aneoskim jezikom, kako je nadolaskom
Duha, osjenjenjem sile Svevinjega, postala tijelom Boja Rije po kojoj je sve stvoreno, i kako se
je velianstveni Gospodin, koga ne mogu obuhvatiti sva stvorenja, postavi ovjekom zatvorio u
djeviansku utrobu? Lauretanske litanije i molitva na ast uznesenja B.D. Marije.

Osmi dan: Ali tko bi mogao zamisliti kako je danas slavno stupala Kraljica svijeta i s kakvim joj
je osjeajem potovanja izalo u susret itavo mnotvo nebeskih eta, s kakvim je pjesmama bila
dovedena na prijestolje slave; kako je veselim licem i vedrim elom bila primljena od Sina i
uzviena nad sva stvorenja onom au koju zasluuje takva Majka i onom slavom koja dolikuje
takvom Sinu? Zaista sretnih li poljubaca utisnutih usnama dojeneta kojemu se majka radovala u
svome krilu! A zar neemo smatrati jo sretnijima poljupce koje je danas primila od onoga koji sjedi
s desne Ocu u blaenom pozdravu kad je uzlazila na prijestolje slave pjevajui svadbenu pjesmu
govorei: Poljubi me poljupcem usta svojih (Pj 1,1)
Tko da opie Kristovo roenje i Marijino uznesenje? Koliko je na zemlji postigla milosti vie od
drugih, toliko je na Nebu zadobila posebne slave. Jer, ako oko nije vidjelo, ni uho ulo, niti je u srce
ovjeje ulo to je Bog pripravio onima koji ga ljube, tko e izrei to je Gospi pripravio Onaj
kojega je rodila i to je svima jasno, njoj koja ga je ljubila vie od svih? Marija je zaista sretna i
mnogostruko sretna i onda kad prihvaa Spasitelja i onda kad je od Spasitelja primljena; u oba
sluaja treba se diviti dostojanstvu Djevice Majke, u oba sluaja treba prihvatiti velianstvo koje se
udostojava. Ue - veli - Isus u neko selo i ena neka primi ga u kuu (Lk 10,38).
No treba da se vie bavimo pohvalama, jer je ovaj dan posveen svetkovanju. A budui da ove
rijei dananjeg itanja pruaju obilnu grau, kad se opet sutra sastanemo, trebat e da govorim
predajui bez zavisti ono to mi bude odozgo dano, da se na spomen Djevice ne samo pobudi
osjeaj pobonosti, nego da se izgradi udorednost na poboljanje ponaanja, na hvalu i slavu
njezinog Sina, Gospodina naega, koji je nad svima Bog blagoslovljen uvijeke. Amen. Lauretanske
litanije i molitva na ast uznesenja B.D. Marije.

Deveti dan: Sad je vrijeme da svako tijelo progovori, kad je uznesena majka utjelovljene Rijei;
niti smije prestati sa hvalama ljudska smrtnost, jer se u Djevici uzdie sama ljudska narav nad
aneoske besmrtne duhove. Naa odanost s jedne strane ne moe trpjeti da uti o njezinoj slavi, a s
druge strane neplodna misao ne moe neto zaeti, niti nevjet jezik moe poroditi. Odatle potjee
da i sami knezovi nebeskoga dvora gledajui toliku novost ne bez udivljenja kliu: Tko je ova to
dolazi iz pustinje prepuna uitaka? (Pj 8,5 Vulg), kao da bi jasnije rekli: Koliko je i odakle to obilje
uitaka njoj koja dolazi iz pustinje? Jer takvi se uici ne nalaze ni u nama koje u gradu Bojem
veseli rijeka i rukavci njezini i koji se iz slavnog lica napajamo potocima njegovih slasti? Tko je
ova koja iz pustinje od sunca pripekle uzlazi prepuna duhovnih uitaka?
Zato da ne nazovem uicima djevianski ukras sa darom plodnosti, ures poniznosti, kapajue
sae ljubavi, srdano milosre, puninu milosti, povlasticu osobite slave? Uzlazei iz pustinje,
Kraljica je svijeta postala, kako pjeva Crkva, u svojoj raskoi lijepa i ugodna anelima Bojim.
Neka se prestanu uditi uicima ove pustinje, jer Gospodin okruni godinu dobrotom svojom i
zemlja naa dade urod svoj. to se ude da Marija dolazi iz pustinje prepuna uitaka? Neka se radije
ude kako se Krist iz punine nebeskoga kraljevstva sputa siromaan. Jer je ini se, vrijedno mnogo

542
se veim udom uditi da se Sin Boji umanjio na malo manje od anela, negoli da je Majka Boja
uzviena nad anele. Njegovo je, naime, ponitenje postalo naa punina, njegove bijede postale su
uici svijeta. Konano, premda bogat, radi nas posta siromah, da se mi njegovim siromatvom
obogatimo (2Kor 8,9). I sramota kria postala je slava onima koji vjeruju. Lauretanske litanije i
molitva na ast uznesenja B.D. Marije.

9. 2. Lauretanske litanije i molitve na ast Marijina uznesenja

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, ( smiluj nam se )
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Sveta Marijo, (moli za nas!)
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,
Majko Kristova,
Majko Crkve,
Majko Boje milosti,
Majko prebistra,
Majko preista,
Majko neoskvrnjena,
Majko nepovrijeena,
Majko ljubezna,
Majko divna,
Majko dobroga savjeta,
Majko Stvoriteljeva,
Majko Spasiteljeva,
Djevice premudra,
Djevice asna,
Djevice hvale dostojna,
Djevice mogua,
Djevice milostiva,
Djevice vjerna,
Ogledalo pravde,
Prijestolje mudrosti,
Uzroe nae radosti,
Posudo duhovna,
Posudo potovana,
Posudo uzorna pobonosti,
Ruo otajstvena,
Tornju Davidov,
Tornju bjelokosni,
Kuo zlatna,
krinjo zavjetna,
Vrata nebeska,
Zvijezdo jutarnja,
Zdravlje bolesnih,

543
Utoite grjenika,
Utjeho alosnih,
Pomonice krana,
Kraljice anela,
Kraljice patrijarha,
Kraljice proroka,
Kraljice apostola,
Kraljice muenika,
Kraljice ispovijedalaca,
Kraljice djevica,
Kraljice sviju svetih,
Kraljice bez grijeha istonog zaeta,
Kraljice na nebo uznesena,
Kraljice svete krunice,
Kraljice obitelji,
Kraljice mira,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se!
Moli za nas, sveta Bogorodice!
Da dostojni postanemo obeanja Kristovih!

Pomolimo se! Dopusti nama slugama svojim, molimo, Gospodine Boe, da se neprestano
radujemo duevnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blaene Marije, vazda Djevice,
izbavimo od sadanje alosti i nauijemo vjene radosti! Po Kristu Gospodinu naemu! Amen!

Pohvale uznesenju B.D.Marije u Nebo

(Sv.Ivan Damaanski)

Ona koja je u porodu sauvala netaknuto svoje djevianstvo trebala je neraspadljivim

sauvati i svoje tijelo poslije smrti. Ona koja je u svom tijelu nosila Stvoritelja koji je postao dijete,
trebala je prebivati u boanskim svetohranitima. Ona koja je bila zarunica Oeva, trebala je nai
dom u nebeskom odajama. Trebala je gledati svoga Sina u slavi s desna Ocu, Ona koja ga je vidjela
na Kriu; Ona koja bijae sauvana od poroajnih bolova kad ga je rodila i kojoj je ma boli probio
duu kad je gledala Njegovu smrt. Bijae pravedno da Majka Boja posjeduje ono to pripada Sinu i
da bude slavljena od svih stvorenja kao Majka i Slubenica Gospodnja. Amen.

Molitva Mariji na Nebo uznesenoj

( Papa Pio XII)

O Bezgrena Djevice, Majko Boja i Majko ljudi. Vjerujemo sa svom gorljivou nae vjere
u Tvoje preslavno uznesenje duom i tijelom u Nebo, gdje su te svi zborovi anela i sve ete
svetaca pozdravile kao Kraljicu; i mi se zdruujemo s njima te hvalimo i slavimo Gospodina koji te
je uzvisio nad sve druge iste stvorove, da Ti prikaemo zanos svoje pobonosti i ljubavi. Zdravo
Marijo. Znamo da se tvoj pogled koji je majinski milovao ponizno i trpee ovjetvo Isusovo na
zemlji zasiuje u Nebu gledanjem slave nestvorene Mudrosti. Radosna je tvoja dua dok motri
licem u lice Presveto Trojstvo a srce Ti podrhtava od prevelike njenosti; i mi bijedni grenici
kojima tijelo oteava polet due, molimo te da oisti naa osjetila da nauimo ve ovdje na zemlji
uivati Boga, samoga Boga, u aru stvorenja. Zdravo Marijo...
Uzdamo se da se tvoje milostive oi obraaju na nae bijede i tjeskobe, nae borbe i slabosti;
da se tvoje usne smjekaju naim radostima i naim pobjedama; da uje Isusov glas koji Ti govori
o svakome od nas kao neko svome ljubljenom me ueniku: Evo Ti sina; i mi koji te zazivamo kao

544
nau Majku, mi te uzimamo kao voditeljicu, snagu i utjehu u naem smrtnom ivotu. Zdravo
Marijo...
vrsto vjerujemo da e se Tvoje oi koje su plakale na zemlji natopljenoj Isusovom krvlju,
opet obazreti na ovaj svijet razdiran ratovima, progonstvima i zatiranjima pravednih i slabih. I mi u
tami ove suzne doline oekujemo od Tvoga nebeskog svijetla i od Tvoje slatke dobrote olakanje
bolima naih srdaca, kunjama Crkve i nae domovine. Zdravo Marijo. Vjerujemo napokon, da si Ti
u slavi u kojoj kraljuje, odjevena suncem i okrunjena zvijezdama, radost i veselje svih anela i svih
svetaca; i mi na ovoj zemlji kojom prolazimo kao putnici, ojaani vjerom u budue uskrsnue,
gledamo prema Tebi, naem ivotu, naem milju, naem ufanju; privuci nas blagim svojim glasom
da nam pokae jednoga dana, poslije ovoga progonstva Isusa, blagoslovljeni plod utrobe Tvoje, o
blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo. Zdravo Marijo...

545
 POBONOST MAJCI BOJOJ MARIJI
U LITURGIJSKOJ GODINI I TRADICIJI CRKVE

Sadraj
Predgovor

1. Sveci o pobonosti Mariji

2. Pobonost Mariji u liturgijskoj godini za sve njene svetkovine, blagdane i spomendane
3. Kratko razmatranje Zdravo Marije
4. Pobonost tri zdravo Marije
5. Gospina krunica
6. Molitve Mariji za svaki dan u tjednu
7. Sedam Marijinih radosti
8. Sedam Marijinih alosti
9. Pobonost Gospi od pojasa
10. Pobonost Majci Bojoj od suza
11. Krunica na ast Marnijih povlastica
12. O karmelskom kalularu
13. udotvorna medaljica
14. Neprestani in ljubavi
15. Posveta Isusu Kristu po Mariji

Predgovor

Meu najrairenijim i najvanijim pobonostima u Katolikoj Crkvi je svakako pobonost

prema Blaenoj Djevici Mariji.
U prvoj knjiici naslovljenoj Pobonost Majci Bojoj Mariji I u glavnim Kristovim otajstvima
sabrali smo izraze puke pobonosti prema Gospi iz svetake i pobone tradicije Katolike Crkve u
glavnim Kristovim otajstvima, dok smo ovoj knjiici napravili pregled pobonost prema Majci
Bojoj u liturgijskoj godini i tradiciji Katolike Crkve. Na taj nain vjernici u molitvi mogu u
molitvi kontemplirati jedinstveno i neponovljivo Marijino poslanje u Isusovom ivotu i Crkvi.
Naravno da ovo nisu svi izrazi pobonosti Gospi koje poznaje katolika i svetaka tradicija. Mi
smo odabrali one najpoznatije i najrairenije od kojih veinu preporua i Direktorij o pukoj
pobonosti i liturgiji koji je objavila kongregacija za bogotovlje u Rimu. Na poseban nain valja
istaknuti da u ovoj knjiici nije obraena pobonost Bezgrenom Srcu Marijinu, koja je meu
najrairenijima u Crkvi nakon poruka Fatimskih ukazanja i posveta Crkve i svijeta Srcu Marijinu
koje su razne pape obavile u prolom stoljeu jer je na centar ve izdao knjiicu o tome pod tim
naslovom.
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i prirunika
iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim evropskim
jezicima. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i duhovnih
plodova u hrvatskom narodu.
Spomen dan B. D. Marije alosne- 15 rujna, 2007.
p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. SVECI O POBONOSTI MARIJI

Savren put
(Sv. Ljudevit Mnotforski)
Ova je vjeba pobonosti prema Presvetoj Djevici savren put kojim dolazimo Isusu Kristu i s
njime se sjedinjujemo, jer je boanska Marija najsavrenije i najsvetije od svih stvorenja; pa i Isus,
koji je doao k nama na savren nain, nijednim drugim nego tim je putem iao na svom velikom i

546
divnom putovanju. Previsoki, Neobuhvatljivi, Nepristupani, Onaj koji Jest, htio je doi k nama,
siunim zemaljskim crviima koji smo nita. Kako se to dogodilo?
Previsoki spusti se sve do nas savreno i boanski preko ponizne Marije, a da nije nita izgubio
od svoga boanstva i svetosti; pa tako preko Marije treba da se i najneznatniji penju savreno i na
boanski nain k Previsokom bez ikakva straha. Neobuhvatljivi je pustio da ga obuhvati i obujmi
malena Marija, a da nije nita izgubio od svoje neizmjernosti; jednako i mi trebamo dopustiti da nas
malena Marija obuhvati i vodi savreno i neogranieno. Nepristupani pristupi k naoj ljudskoj
naravi preko Marije i s tom se naravi usko sjedini, na savren nain, kao osoba, a da nije nita
izgubio od svoga boanskog Velianstva; tako isto i mi imamo pristupiti k Bogu preko Marije i
savreno se tijesno sjediniti s njegovim Velianstvom, bez bojazni da e nas odbiti.
Napokon je Onaj koji Jest htio doi k onome to nije i uiniti da ono to nije postane Bog ili
Onaj koji Jest; i to je uinio predajui se na savren nain i podlaui se potpuno poniznoj Djevici
Mariji, a da tim nije prestao biti u vremenu Onaj koji Jest od sve vjenosti; na taj nain i mi, koji
smo puko nitavilo, moemo po Mariji postati slini Bogu, po milosti i slavi, bez straha od ikakve
prevare, samo joj se treba predati tako savreno i potpuno da ne budemo nita u sebi nego sve u
njoj, bez bojazni da emo pogrijeiti.
Sve da mi netko zacrta novi put kojim se moe doi k Isusu, pa da je taj put poploan svim
zaslugama blaenika, osvijetljen i uljepan svim sjajem i ljepotom anela, pa da se svi aneli i sveci
nau na njemu, da vode, brane i pomau one koji budu htjeli stupati tim putem, zaista, otvoreno i po
istini kaem da mi je od takva puta, ma koliko on bio savren, drai neokaljani put Marijin: Sterem
sebi put besprijekoran(usp.Ps 18,33), stazu ili put bez ikakve ljage i mrlje, bez istonoga i
osobnoga grijeha, bez tmina i sjena; pa ako moj ljubezni Isus doe u svojoj slavi drugi put na
zemlju (kako i hoe) da kraljuje na njoj, on na tom putovanju nee izabrati druge staze nego
boansku Mariju po kojoj je doao tako sigurno i savreno prvi put. Razlika izmeu prvoga i
posljednjeg dolaska bit e u tome, to je prvi put bio tajan i skriven, a drugi e put biti sjajan i
slavan, ali e ipak oba biti savrena, jer e oba biti Marijina. Jao! Evo tajne koju ljudi ne razumiju:
Neka ovdje zamukne svaki jezik.

Zazivaj Mariju gledaj zvijezdu

( Sv. Bernard )

Bilo tko da si ti koji se na moru ovoga ivota u olujama osjea noen valovima, ako se ne
eli utopiti ne skidaj pogled sa svjetla Zvijezde mora. Ako zapuhaju vjetrovi napasti, ako si u
opasnosti da se nasue na hridine progonstava, gledaj Zvijezdu zazivaj Mariju. Ako te uznemiruje
pomisao na tvoje grijehe, ako te svladava alost, ako pada u ponor oaja, misli na Mariju. U
opasnostima, u sumnjama misli na Mariju, zazivaj Mariju. Slijedei nju nee zalutati, zazivajui je
nee se izgubiti, mislei na nju nee grijeiti, ako te Ona dri nee pasti, predajui se njoj ne
treba se nieg bojati, s njenom pomoi svaki napor e ti biti lagan pod njenim vodstvom doi e
siguran u vjenu domovinu.

arko elim postati sluga Majke Boje

(Sv. Ildefons Toledski)

Da bih iziao iz moje bijede i zadovoljio za moje grijehe arko elim postati sluga Majke
Boje. Odijeljen od Oca po praroditeljima sada sam po milosti sluga Slubenice i Majke Stvoritelja.
Kao glina u ruci gospodara Isuse spreman sam biti oblikovan za slubu Djevice Marije da joj do
kraja ivota sluim. Gospodine svega stvorenja i Sine tvoje Slubenice udjeli mi milost da sluim
tvojoj Majci pa da tako budem tvoj sluga. Neka Ona bude moja Gospodarica u ovom svijetu da bi
Ti mogao biti moj Gospodin u vjenosti. Amen.

547
 2. POBONOST MARIJI U LITURGIJSKOJ GODINI ZA SVE NJENE
SVETKOVINE, BLAGDANE I SPOMENDANE

BEZGRENO ZAEE BLAENE DJEVICE MARIJE 8. PROSINCA

Tijekom vjekova Crkva je postala svjesna da je Marija, ispunjena Bojom milou, bila
otkupljena ve od svoga zaea. Tu istinu vjere proglasio je Papa Pio IX 1854. Sav sjaj sasvim
jedinstvene svetosti, koji Mariju resi ve od trenutka njezina zaea dolazi joj od Krista.
Jedinstvenom je milou, u predvianju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila ouvana
od svake ljage istonoga grijeha. U ovoj svetkovini Crkva u Mariji promatra znak Bojeg izbora po
kome je Ona prva otupljena, te Boju pobjedu nad zlom i grijehom i nadolazak novih vremena, a
sveci gledajui Bezgrnu zanosno kontempliraju ljepotu Marijine due.

Bezgrenoj
(Sv. Maksimilijan Kolbe)

Bezgrena Djevice, kraljice Neba i zemlje, znam da nisam dostojan tebi se pribliiti. Ali jer
te toliko ljubim, usuujem se moliti te da bude tako dobra da mi kae tko si Ti. elim te sve vie
upoznati, beskrajno vie, i ljubiti te sve are, arom bez kraja. elim svima kazati tko si Ti da bi te
sve vie dua dublje upoznalo i are ljubilo tako da Ti postane kraljica svih srdaca koja kucaju i
koja e kucati na zemlji. Molim da to bude najbre mogue. Kada e Bezgrena uzvieno kraljevati
u svim srcima u i svakom ponaosob? Neka doe brzo taj dan kada e svaki ovjek tebe prepoznati
Majkom a Boga Ocem i kada e konano svi ivjeti kao braa. Amen.

Dnevna molitva Bezgrenoj

(Sv.Maksimilijan Kolbe)

Bezgrena i neoskvrnjena Djevice, Kraljice Neba i zemlje, utoite grenika, naa najmilija
Majko, Bog je tebi povjerio posredovanje svoga milosra. Ja siromani grenik, padam pred tobom
niice, ponizno te molei primi me kao svoj posjed i vlasnitvo. Djeluj u meni i u svim
sposobnostima moga tijela, due, u cjelom mom ivotu, u mojoj smrti i u mojoj vjenosti kako se
tebi dopada. Uini samnom to Ti eli i da se ispuni to je pisano o tebi satirat e glavu zmiji i po
tebi su se izjalovile sve zablude svijeta. Dopusti mi da budem pogodno sredstvo u tvojim istim i
milosrdnim rukama. Daj da mnoge trome i zabludjele due uim da te upoznaju i ljube, te da se tako
iri to je mogue bolje sveto Isusovo kraljevstvo. Uistinu samo tamo, gdje Ti dolazi, zadobit e
milost obraenja i posveenja dua, jer sve milosti iz Srca Isusova dolaze na nas po tvojim rukama.
Amen.

Devetnica Bezgrenoj
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet
dana se mole slijedee molitve)

1. Bezgrena Djevice koja si od vjenosti bila od Boga ljubljena isprosi nam milost prave
pobonosti i ljubavi prema tebi. Zdravo Marijo...
2. Divna Djevice ije je bezgreno zaee poseban Boji dar tebi od prvog asa postojanja u krilu
tvoje majke Ane isprosi nam milost da budemo dostojni obeanja Kristovih. Zdravo Marijo...
3. Slatka Djevice Marijo tebe su udesno zaeli roditelji Joakim i Ana koji dugo nisu mogli imati
djece isprosi nam milost duhovne plodnosti. Zdravo Marijo...
4. Bezgrena Djevice ti si jedina od svih stvorenja bila sauvana od ljage istonoga grijeha, a
ostala si cijeli ivot ista od svakoga osobnoga grijeha isprosi nam milost obraenja. Zdravo
Marijo...

548
 5. Bezgrena Djevice koja si po bezgrenom zaeu bila osloboena i od sklonosti na grijeh
isprosi nam milost duhovne slobodne od svakoga grijeha i sklonosti na grijeh. Zdravo Marijo...
6. Djevice predodreena koja si u svom zaeu bila utvrena u Bojoj ljubavi isprosi nam milost
da ljubimo Boga i uvijek mu ostanemo vjerni. Zdravo Marijo...
7. Presveta Djevice koja si u svom bezgrenom zaeu bila ispunjena puninom milosti isprosi nam
sve milosti potrebne za posveenje i vjeno spasenje. Zdravo Marijo...
8. Blaena Djevice koja si od prvog asa svog ivota bila obogaenima svim potrebnim
krepostima isprosi nam ivu vjeru, vrstu nadu i goruu ljubav. Zdravo Marijo...
9. Blagoslovljena Djevice ije je bezgreno zaee kao zvijezda Danica najavilo zoru novog dana
i Sunce pravde, tvoga Sina Isusa Krista molim te isprosi boansko svjetlo naem razumu, duhovnu
radost naim srcima, obranu u opasnostima, pomo u napastima, podizanje u padovima, strpljivost u
krievima i potpuno predanje u ruke Boje Providnosti. Zdravo Marijo...

ROENJE GOSPODNJE BOI 25. PROSINCA

udesno je otajstvo Boia. Slavimo svetkovinu roenja Isusa Krista, Spasitelja svijeta.
Marija je rodila Sina Bojega da bi svi koji vjeruju u njega postali djeca Boje i braa meu
sobom. Bog je postao posve blizu ovjeku Emanuel Bog s nama. Isus se rodio u skromnosti
staje. U tom ubotvu oituje se slava neba. I vjernici moraju pred Bogom postati kao djeca da bi
uli u kraljevstvo Boje. Boino otajstvo se u nama ispunja kad se Krist u nama oblikuje. Boi je
upravo otajstvo te udesne razmijene. Jo je papa Pavao VI govorio da boino vrijeme predstavlja
produeni spomen Marijinog boanskog, djevianskog i spasenjskog majinstva, jer je ona rodila
Spasitelja svijeta. I dok se Crkva klanja Sinu, asti slavnu Majku.

Majko moga Gospodina

(Sv.Ildefons iz Toleda )

Majko moga Gospodina, Slubenice svoga Sina, Roditeljko Stvoritelja svijeta, molim te, udjeli
mi Duh tvoga Sina Isusa Krista, da ja mogu imati Isusa u onome Duhu po kojemu si Ga Ti rodila,
da moja dua primi Isusa u Duhu po kojemu si ti u tvome tijelu zaela Isusa, da mogu spoznati
Isusa u onome Duhu po kojemu si spoznala da u svom krilu nosi i da e roditi Isusa. Daj da ja
ljubim Isusa u onome Duhu u kojemu si mu se Ti klanjala kao Gospodinu i motrila ga kao Sina.
Amen

Predraga Majko
( Sv.Tereza od Djeteta Isusa)

Nitko ne eli primiti u gostinjac siromane strance, mjesta ima za bogate. Mjesta ima za velikae
a u jednoj talici Kraljica neba mora roditi Boga. Predraga Majko, ljubezna Majko dostojna ljubavi,
kolika je tvoja veliina u tako siromanom mjestu. Kada vidim Vjenog obavijenog u povoje, kada
ujem posluni krik Boje Rijei, predraga Majko, ne zavidim vie anelima jer njihov moni
Gospodin je moj dragi brat. Ljubim te Marijo, po tebi je na naim obalama procvao boji cvijet!
Amen.

Devetnica otajstvu roenje Gospodnjeg

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet
dana se mole slijedee molitve)

1. Spasitelju naih dua koji si htio doi na ovaj svijet kako bi nas otkupio i spasio klanjamo ti se u
krilu tvoje Majke udijeli nam milost da po zagovoru blaene Djevice Marije i sv. Josipa tebe

549
ljubimo svim srcem te tako ostvarimo planove Bojeg spasenja. Oe na, Zdravo Marijo, Slava
Ocu...
2. Milosrdni Otkupitelju koji si mogao doi na svijet u odrasloj dobi, ali si se htio roditi kao svako
dijete i biti devet mjeseci zatvoren u Marijinom djevianskom krilu u tiini, skrovitosti i samoi
iako si Mudrost i Rije Boja, udijeli nam milost da po tome shvatimo ljepotu i vanost povuenosti
u osamu s Marijom kako bi traili Boga samoga. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
3. Dijete Boe, zatvoren u Marijinom krilu, ti od prvih trenutaka svog ivota u Mariji molio si
svoga Oca i prikazivao se za nae spasenje, udostoj se udijeliti nam milost da ivo spoznamo kolika
je vanost naeg spasenja kako bismo se trudili dobrim djelima i krepostima Bogu omiljeti. Oe
na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
4. Slatki Isuse koji si u Marijinu krilu uziao u Betlehem i tako posluao Cezarovu zapovijed po
zagovoru blaene Djevice Marije i sv. Josipa udijeli mi milost poslunosti kako bi potpuno izvrio
volju Boju. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
5. Ljubljeni Isuse koji si u Betlehemu bio od sviju odbijen udijeli mi milost da te ja prihvatim kao
to su te primili Marija i sv. Josip kada po svetim sakramentima i nadahnuima eli ui u moju
duu, te da strpljivo podnesem svaki prezir i odbojnost. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
6. Vidjevi da si odbijen u Betlehemu, o boansko Dijete, nadahnuo si Mariju i sv. Josipa da potrae
sklonite u siromanoj talici u kojoj si se htio roditi Ti veliku Kralju svemira kako bi prezreo nau
oholost i pouio nas poniznosti. Udijeli nam milost da se po uzoru i zagovoru Marije i sv. Josipa
suobliimo tvojim eljama te da budemo od srca ponizni. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
7. Kad je doao trenutak velike sree koju su patrijarsi tako eljno iekivali, u mrkloj noi rodio se
u vremenu Kralj kraljeva, istinski Sin Boji i sin Marije Djevice. Blagoslovljen budi u vijeke
vjekova na Spasitelju i blagoslovljena tvoja Majka Marija. Udijeli nam milost po zagovoru blaene
Djevice Marije i sv. Josipa da se odreknemo svake pokvarenosti ovoga svijeta u iekivanju
posjedovanja tvoje vjene slave. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
8. Klanjam ti se u jaslicama Dijete Isuse kao na nekom rtvenom oltaru skupa sa Marijom i sv.
Josipom jer si doao na ovaj svijet da preuzme na sebe grijehe svih ljudi. Udijeli mi milost
pokajanja za moje grijehe i daj da moj ivot po uzoru na Mariju i sv. Josipa trajno bude rtva tebi
mila. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
9. Klanjamo ti se u jaslicama boansko Dijete, istinsko svijetlo svijeta koje prosvjetljuje svakog
ovjeka, daj da tvoje svijetlo po zagovoru Marije i sv. Josipa pomogne svakom ovjeku shvatiti
rugobu grijeha i odbaciti ga od sebe te prihvatiti tebe Spasitelja svijeta. Oe na, Zdravo Marijo,
Slava Ocu...

SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA NEDJELJA U BOINOJ OSMINI

Pobonost svetoj obitelji je drevna u Katolikoj Crkvi i see u prva stoljea kranstva. U 17-
tom stoljeu je postala i liturgijska kada su se poele diljem svijeta iriti bratovtine na ast svete
obitelji s ciljem oblikovanja obiteljskog ivota po uzoru na svetu obitelj. Poseban poticaj na
tovanje svete obitelji dao je papa Lav XIII ukljuujui je u plan kranske obnove.
Crkva slavei blagdan svete obitelji s dubokim potovanjem promatra sveti ivot Isusa, Marije i
Josipa u skrovitosti Nazareta. Pristajanje vjerom na Boji plan spasenja kranska zajednica
postaje jedna Boja obitelj i sveeniki narod osposobljen da svoj ivot prikae Bogu kao rtvu
ugodnu iz ljubavi. Svaka je obitelj pozvana da u suivotu odraava sliku svete Obitelji iz Nazareta.
U njoj vidimo potpuno ostvarenu uzajamnu suradnju i savren odgovor na Boji plan spasenja.

Svetoj Obitelji zajednici ljubavi

( sv. Ivan Pavao II)

Sveta Obitelji zajednico ljubavi Isusa, Marije i Josipa, uzore i ogledalo svakoj kranskoj obitelji
tebi posveujemo nae obitelji. Otvori srce svake obitelji da prihvati vjeru, da primi Boju Rije, da
svjedoi ljubav, da postane izvor novih svetih zvanja. Prosvijetli duh roditeljima da brinom

550
ljubavlju, mudro i ljubeznom pobonou sigurno vode djecu prema duhovnim i vjenim dobrima.
Probudi u duama mladih istu savjest i slobodnu volju da rasu u milosti i mudrosti velikoduno
prihvaajui dar Bojeg poziva. Sveta Obitelji iz Nazareta isprosi nam milost da svi mi
nasljedujemo ustrajnu molitvu, velikodunu poslunost, dostojanstveno siromatvo i djeviansku
istou koju si ti ivjela, te da otvorimo svoju duu za vrenje volje Boje te da brino i
nenametljivo pratimo one koji su meu nama pozvani da iz bliega slijede Gospodina Isusa Krista
koji je dao samoga sebe za nas. Amen.

Molitva zagovora Svete Obitelji za nau obitelj

( sv. Ivan Pavao II)

Boe od kojega dolazi svako oinstvo na nebu i na zemlji. Oe koji si Ljubav i ivot, neka
svaka obitelj na zemlji posredstvom tvoga Sina Isusa Krista, roena od ene i posredstvom Duha
Svetoga, izvora Boje ljubavi postane istinsko svetite ivota i ljubavi za nove narataje koji se
uvijek obnavljaju. Neka tvoja milost vodi misli i djela supruga prema dobru njihovih obitelji i svih
obitelji svijeta. Neka mladi narataji nau u obiteljima oslonac za razvoj svoje osobnosti i rast u
ljubavi i istini. Neka se ljubav ojaana milou sakramenta braka pokae jaom od svake slabosti i
krize kroz koje, ponekad prolaze nae obitelji. Boe molimo te po zagovoru Svete Obitelji iz
Nazareta, da Crkva u svim narodima na zemlji moe plodno vriti svoje poslanje u obiteljima i po
obiteljima. Ti si ivot, Istina i Ljubav u zajednitvu sa Sinom i Duhom Svetim. Amen.

Devetnica svetoj obitelji

(Iz talijanskog molitvenika Un segreto di felicita, filoteja mariana, objavljeno s
imprimaturom can. Oddone, vic.gen. Casali 8.5. 1957. Kroz devet dana se mole slijedee molitve)

O Isuse koji si se udostojao u svetoj Obitelji dati tako svijetli primjer, ljubavi potovanja i
poslunosti prema svojoj Presvetoj Majci Mariji i sv. Josipu tvome pooimu, udijeli milost djeci u
svim obiteljima da nasljeduju tvoj primjer u ljubavi, potovanju i poslunosti prema svojim
roditeljima, te milost za koju te molim. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
O Presveta Marijo koja si u svetoj Obitelji dala tako svijetli primjer poniznosti, povuenosti,
ustrajnosti i vjernosti prema svom zaruniku sv. Josipu, te majinske ljubavi prema svome i Bojem
Sinu Isusu, isprosi milost suprugama i majkama u svim obiteljima da nasljeduju tebe i tvoje
kreposti, a meni isprosi milost za koju te molim. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...
O sv. Josipe koji si u svetoj Obitelji dao divan primjer svete marljivosti u svom poslu,
potovanja i ljubavi prema svojoj zarunici Mariji te oinske skrbi i ljubavi prema Isusu isprosi
oevima svih obitelji milost da nasljeduju tvoj svijetli primjer i nain ivota u svetoj obitelji, a meni
isprosi milost za koju te molim. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu...

SVETA BOGORODICA MARIJA 1 SJENJA

Bogorodica je jedan od najstarijih titula kojim Crkva asti Mariju. Doista, onaj kojega je
Marija po Duhu Svetome zaela kao ovjeka i koji je postao njezin Sin po tijelu, jest vjeni Sin
Oev, druga osoba Presvetog Trojstva. Crkva ispovijeda da je Marija Bogorodica. Tu istinu vjere je
431.g. proglasio Koncil u Efezu. Slaviti svetkovinu Bogorodice u Boino vrijeme ima cilj proslaviti
ulogu koju je Marija ostvarila u otajstvu spasenja te ukazati na jedinstveno dostojanstvo koje ima
sveta Majka po kojoj smo zavrijedili primiti Zaetnika ivota.

Marijo Majko Boja

(Sv.iril Aleksandriski )

Zdravo Marijo Majko Boja, sveto blago svemira, neugasiva svjetiljko, kruno djevica, ezlo
pravovjerja, neunitivi hrame, svetohranite onoga kojega svijet ne moe obuhvatiti. Majko i

551
Djevice zahvaljujui tebi u evanelju je slavljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje. Zdravo Ti koja si
u svom djevianskom krilu drala Uzvienoga. Zahvaljujui tebi kri je aen i na cijeloj zemlji se
klanja Bogu, Nebo se veseli, aneli i arkaneli se raduju, demoni su prognani, avao napasnik je
pao s neba. Zahvaljujui tebi palo ovjeanstvo je podignuto do neba, svekoliko stvorenje
podloeno idolima dolo je do spoznaje istine. Po tebi sveto krtenje je pomazanje radosti vjernika,
po tebi su podignute Crkve po svoj zemlji, po tebi narodi se sjedinjuju. to jo trebam kazati? Po
tebi svjetlo jedinoroenog Sina Bojega zasja onima koji obitavahu u tami i sjeni smrtnoj, po tebi
proroci navijestie budunost, apostoli navijestie narodima evanelje, mrtvi uskrisujuAmen.

Krist je roen, Bog od Oca ovjek od majke

(Sv.Augustin)

Krist je roen, Bog od Oca ovjek od majke. Od besmrtnosti Oeve, od djevianstva Majke,
od Oca bez majke, od Majke bez oca, od Oca izvan vremena od Majke bez sjemena, od Oca kao
temelj ivota od majke da dokraji smrt Ne moemo jo motriti njegovo raanje od Oca prije
zvijezde jutarnje, slavimo njegovo roenje u srcu noi od Djevice. Amen.

Devetnica Bogorodici Mariji

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Tko da se ne utjee tebi s punim pouzdanjem sveta Bogorodice kad su u tebi sabrane sve
milosti, siguran znak uslianja u svim naim potrebama? Ti si uvijek spremana usliati nae molitve,
a tvoj zagovor je uvijek moniji od naih pronji. Majko Bogorodice, Majko svih vjernika uvijek si
spreman prihvatiti nae molitve, i kao to to tvrde sveci, Ti nam vie eli udijeliti milost nego li
smo je mi spremni moliti. Istinska Majko Boja Isus Krist, spasitelj svijeta se udostojao utjeloviti
u tebi te ne odbija ni jednu tvoju pronju i sve milosti koje On dijeli svojoj Crkvi prolaze preko
tvojih ruku. Sveta Bogorodice daj da svi mi po tvom zagovoru budemo dionici njegova Boanskog
ivota. 3 x Zdravo Marijo...
2. Sveta Bogorodice tko bi mogao sumnjati u tvoj zagovor kada nam je Bog jo u Starom
Zavjetu preko proroka navijestio sve tvoje privilegije i slike koje predoznauju tvoje pobjede. Ti si
nova Eva odreena da zmiji satre glavu, Ti si Judita koja je odrezala glavu voi neprijateljske
vojske, Ti si kraljica Etera koja je svojim zagovorom spasila izabrani Boji narod od unitenja.
Neka se po tvojoj molitvi, sveta Bogorodice i nad nama proslavi svemo Boja i ona tvog zagovora
tako da na ivot bude uvijek rtva Bogu ugodna sjedinjena s rtvom tvoga i Bojega Sina. 3 x
Zdravo Marijo...
3. Tko bi sveta Bogorodice mogao sumnjati u tvoju ljubav i tvoj zagovor kada te Crkva koju vodi
Duh istine u svojim zazivima naziva: uzroe nae radosti, zdravlje bolesnih, utoite grjenika,
utjeho alosnih, pomonice krana, kraljice anela ... Sveta Bogorodice daj da i mi moemo kuati
u naem ivotu svemo tvoga zagovora u koji smo poloili nau nadu, udijeli mi milost za koju te
molim, te daj da u mukama i radostima naeg ivota uvijek ostanemo vjerni Boji i tvoji sinovi. 3 x
Zdravo Marijo...

PRIKAZANJE GOSPODINOVO U HRAMU SVJENICA 2 VELJAE

Blagdan prikazanja Gospodnjeg u Hramu, Svijenica, se slavi 40 dana poslije Boia.

Izvorno se nadahnjuje na idovskom zakonu po kome je Majka nakon tog vremena trebala u Hramu
prikazati sina prvoroenca Bogu i biti oiena. Ovim blagdanom zavrava boini period
liturgijske godine i navijeta se pashalni misterij Isusa Krista. Marija je Djevica koja prinosi i
prikazuje svoga Sina hramu. Crkva s pravom promatra u ovom blagdanu navijetaj opeg spasenja
svih ljudi. imun prorok u hramu navjesti Mariji da e njen Sin biti znak protivljenja a da e njoj

552
samoj ma boli probosti duu. U tom prorokom navjetaju vidi se sudjelovanje Majke u Isusovom
spaseneskom poslanju. Kao Marija i mi smo pozvani prikazati sebe sjedinjene s Isusom u Duhu
Svetome Ocu.

Majko Krista Sveenika

(sv. Ivan Pavao II)

Majko Kristova, Pomazaniku Sveeniku dala si tijelo po pomazanju Duha Svetoga na

spasenje siromaha i onih koji su skruena srca, Majko Spasiteljeva uvaj u tvom srcu i u Crkvi
sveenike. Majko vjere ti si dopratila u hram Sina ovjejega, ispunjenje obeanja danih ocima,
prikai Ocu, na njegovu slavu sveenike tvoga Sina, Kovega saveza. Amen.

Marijo prikai me Isusu

( Sv. Bernardica Soubirous)

Marijo uvaj Isusa u mom srcu. Majko moja prikai me Isusu. Majko moja uzmi moje srce i
uvedi ga u Srce Isusovo. Majko pomozi mi, isprosi mi milost da umrem sama sebi, da ivim samo
za slatkog Isusa i po Isusu. Majko moja neka mi bude. ivot, patnje, smrt, neka mi bude za
uvijek, vjeno u tvom slatkom srcu. Amen.

Devetnica prikazanja Gospodinova u hramu

(Iz molitvenika La Filoteia mariana, objavljenog s imprimaturom C. Betoglio, cenc. eccl. Bergamo
24. 5. 1933. Kroz devet dana se mole sve slijedee molitve)

1. Presveta Djevice Marijo, ogledalo kreposti, Ti si iz poslunosti zakonu, iako si ista od svake
mrlje grijeha, 40 dana poslije poroda prikazala Isusa u hramu. Isprosi nam milost da uvamo nae
srce isto od svakoga grijeha te da budemo posluni Bojim zapovijedima i nauku Crkve. Zdravo
Marijo...
2. Posluna kod prikazanja u hramu htjela si prikazati rtvu same sebe skupa sa svojim Sinom,
isprosi nam milost da se i mi moemo prikazati Bogu i kreposno ivjeti. Zdravo Marijo...
3. ista Djevice, opsluujui zakon prikazivanja i oienja u hramu, iako si oduvijek bila ista,
nisi se brinula to su ljudi zbog toga smatrali da si bila okaljana, isprosi nam milost da znamo vie
cijeniti slavu Boju od ljudskih obzira. Zdravo Marijo...
4. Sveta Djevice Marijo, prikazujui svoga i Bojeg Sina Ocu zadivila si cijelo Nebo, prikai i
nae siromano srce Bogu i svojim zagovorom uvaj nam srce istim od svakoga smrtnoga grijeha.
Zdravo Marijo...
5. Ponizna Djevice, ti si polaui malog Isusa u ruke starcu imunu uinila da se njegovo srce
ispuni nebeskim slastima, predaj i nae srce Bogu da se ispuni njegovim Svetim Duhom. Zdravo
Marijo...
6. Slatka Djevice Marijo, kada si ula imunovo prorotvo o svojim bolima, spremno si se
podloila volji Bojoj, isprosi nam milost da se i mi potpuno predamo volji Bojoj i naim
krievima. Zdravo Marijo...
7. Djevice podlona, prikazujui svoga i Bojeg Sina u hramu pristala si da bude sudionicom
njegove otkupiteljske rtve, isprosi nam milost odbojnosti prema svakom grijehu i ustrajnost u
traenje slave Boje. Zdravo Marijo...
8. Milosrdna Djevice, proroica Ana se ispunila nebeskim svjetlom kad je vidjela kako prikazuje
svoga i Bojega Sina u hramu te je hvalila Boga za njegovo milosre, daj da nam po tvom
zagovoru, nebeske milost ispune due te mi zauvijek budemo dionici otkupljenja. Zdravo Marijo...
9. Djevice vjerna, koja si sauvala ivu vjeru sluajui rijei proroka imuna da e Isus biti znak
osporavan na uzdignue i propast mnogima, sve do Isusova kria pod kojim si stajala isprosi nam
milost vrste vjere i pouzdanja u svim protivtinama ivota i u samoj smrti. Zdravo Marijo...

553
 GOSPA LURDSKA 11. VELJAE

Lourdes je mjesto u Francuskoj u kome se Marija od 11. veljae do 16. srpnja vie puta
ukazala sv. Bernardici i nazvala se Bezgreno Zaee. Danas je Lourdes jedno od najveih
marijanskih svetita u svijetu, a spomendan Gospe Lurdske se slavi u cijeloj Katolikoj Crkvi.
Marija u kojoj Crkva kontemplira sveti grad, na rjeici Gavi je okupila milijune vjernika koje je
Ona utjeila, ohrabrila, ozdravila i obratila.

Majci Bojoj Lurdskoj

Majko Boja Lurdska! Kao dokaz, da si uistinu poslanik neba, uinila si da provre izvor u kojem je
preko stotinu godina bezbroj tvoje bolesne djece opet nalo svoje duevno i tjelesno zdravlje.
Pomozi nas, draga naa Majko, da na ljekovitim izvorima svetih sakramenata, koji su provrijeli iz
boanskog Srca tvojega Sina, tvoja djeca, oboljela u duhu i tijelu ponovno nau svoje ozdravljenje.
Amen. (Molitva preuzeta iz pobonosti Majci Bojoj Lurdskoj iz svetita u Zagrebu)

Majci Bojoj Lurdskoj za milost pokore

Majko Boja Lurdska! Ti si u Lurdu, po svojoj miljenici svetoj Bernardici, najozbiljnije preporuila
ljudima da ine pokoru ako ele nai kod Boga milost i oprotenje. Posebno si svetu krunicu
pokazala kao najuspjenije sredstvo spasenja. Posveti nas, mila naa Majko, da dobro shvatimo
tvoju poruku pa da pokorom, dobrim djelima i strpljivou u tekoama pruimo Bogu
zadovoljtinu za svoje grijehe, estim pobonim moljenjem svetog ruarija da sebi osiguramo tvoju
pomo i zatitu u ivotu i na smrti.Amen. (Molitva preuzeta iz pobonosti Majci Bojoj Lurdskoj iz
svetita u Zagrebu)

Devetnica Gospi Lurdskoj

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Bezgrena Kraljice koja si se u pilji Massabielle ukazala siromanoj i zbog neukosti od ljudi
premalo cijenjenoj Bernardici, te si na nju svrnula svoj pogled cijenei nevinost njene due i
gorljivost njenih molitava i objavila joj nebeske tajne, isprosi nam milost da traenje slave Boje
bude nae jedino nastojanje te tako postanemo tvoji dostojni sinovi. Zdravo Marijo...
2. Bezgrena Kraljice koja si iskazala siromanoj Bernardici svoju elju da te na mjestu ukazanja
aste u novoj kapelici podignutoj tebi u ast, te si joj rekla da o tome obavijesti sveenike, isprosi
nam milost pobonosti prema tebi i podlonosti uiteljstvu Crkve. Zdravo Marijo...
3. Bezgrena Kraljice koja si uinila da na mjestu ukazanja pred oima Bernardice udesno
provrije novi izvor vode po kojoj su se dogodila brojna udesna ozdravljenja, te tako cijelom svijetu
dala znak vjerodostojnosti tvojih ukazanja, isprosi nam milost da po tvom zagovoru ozdravimo od
svih slabosti koje ine na duh besplodnim te da u naem srcu boravi Duh Sveti, mistini izvor
kreposti i svih dobrih dijela koji nas upuuju putem vjenog spasenja. Zdravo Marijo...
4. Bezgrena Kraljice koja si kao maglu na suncu rasprila sve zlobne i lane sugestije koje su
sile zla pokrenule kako bi izokrenuli vjerodostojnost tvojih ukazanja u Lurdu isprosi nam milost da
se ne obeshrabrimo zbog bilo kakvog protivljenja te da hrabro kroimo putem spasenja koji si nam
ti pokazala. Zdravo Marijo...
5. Bezgrena Kraljice koja si se udostojala ohrabriti Bernardicu glede njenog vjenog spasenja,
kada ti je obeala da e se 15 puta vratiti na mjesto ukazanja, kao to je to tvojom pomoi i uinila
usprkos svim protivljenjima, isprosi nam milost vjernosti naim obeanjima na koje nas Ti potie
te tako postignemo nagradu koju je Bog obeao onima koji ustraju u dobru. Zdravo Marijo...

554
 6. Bezgrena Kraljice koja si uvijek cijeli svijet poticala na molitvu svete Krunice i ukazala si se
Bernardici s krunicom u ruci te si pratila njenu molitvu, isprosi nam milost ustrajnosti u molitvi i
razmatanju otajstava svete krunice te dosljednom ivotu u nasljedovanju tebe i Isusa. Zdravo
Marijo...
7. Bezgrena Kraljice koja si se udostojala proslaviti pobonu Bernardicu te si joj udijelila
postojanost i smirenost u svim ispitivanjima, prijetnjama i progonstvima, te neosjetljivost za
vrijeme ukazanja kad su joj vatrom palili ruke dok je ona u ekstazi tebe molila, isprosi nam milost
da u se svima progonstvima i opasnostima s pouzdanjem predamo u tvoje majinske ruke koje e
nas osloboditi svakog zla i pomoi nam zadobiti svako dobro. Zdravo Marijo...
8. Bezgrena Kraljice koja si na opetovana pitanje i molbe Bernardice rijeju pokora za vlastite
grijehe za sve ljude koji su vrijeali Boga objasnila razlog svoje alosti, te si na sam dan
navijetenja kazala vidjelici: Ja sam Bezgreno zaee, i tako potvrdila istinu vjere, isprosi nam
milost istinske pokore za nae grijehe te da uvijek dostojno astimo tvoje Bezgreno zaee i tako
zasluimo tvoju monu zatitu. Zdravo Marijo...
9. Bezgrena Kraljice koja si potakla tolike vjernike da sudjeluju u izgradnji bazilike na mjestu
ukazanja u Lurdu, kao trajni spomen na ukazanja poniznoj Bernardici i izraz aenja udotvorne
vode koja je potekla po tvom zagovoru, isprosi nam milost da po tvom zagovoru sudjelujemo u
duhovnoj izgradnji mistinog tijela tvoga Sina, svete Crkve, te ivu zahvalnost za sve milosti i
darove koje nam Bog daruje po tvom zagovoru. Zdravo Marijo...

NAVJETENJE GOSPODNJE BLAGOVIJEST- 25 OUJKA

Svetkovina Utjelovljenja Rijei Boje je blagdan Krista i Djevice zajedno, to jest blagdan
Rijei koja postaje Sinom Marijinim, blagdan Djevice koja postaje Majkom Bojom. Na vijest da e
Sina Svevinjega roditi snagom Duha Svetoga, a da ne upozna mua, Marija je poslunou vjere
sigurna da Bogu nita nije nemogue odgovorila: Neka mi bude. Marija je postala Majka
Isusova i svim srcem pristala na suradnju s Bogom i posvetila se osobi i djelu svoga Sina.

Marijo ti si stablo koje nosi plod

( Sv Katarina Sijenska )

Marijo hrame Presvetoga Trojstva! Marijo ti si donijela plod! Ti si novo stablo po kome
imamo mirisni cvijet Rijei jedinoroenoga Sina Bojega, jer u tebi plodnoj zemlji posijana je ova
Rije. Ti si i zemlja i stablo, Marijo plamena kola boja, Ti si nosila velom prekriveni i skriveni
plamen u pepelu svoje ljudske naravi. Amen.

Posveta Isusu Kristu, Utjelovljenoj Mudrosti po Mariji

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Zdravo, Bezgrena Marijo, ivi hrame Presvetoga Trojstva, gdje se Vjena Mudrost sakrila
da joj se tu klanjaju aneli i ljudi! Zdravo Kraljice neba i zemlje, ijoj je vlasti podloeno sve to je
manje od Boga! Zdravo sigurno utoite grenika, kojega milosre nije nikada nikome uskraeno!
Uslii moje elje za boanskom Mudrou, i u tu svrhu primi zavjete koje ti prinosim u svojoj
neznatnosti. Ja nevjerni grenik, danas obnavljam i stavljam u tvoje ruke zavjete svoga krtenja.
Zauvijek se odriem sotone, njegova sjaja i njegovih djela, i potpuno se predajem Isusu Kristu,
Utjelovljenoj Mudrosti, da za njim nosim svoj kri sve dane svoga ivota. A da budem vjerniji nego
do sada, ja te o Marijo, danas izabirem pred cjelim nebeskim dvorom za svoju Majku i
Gospodaricu. Amen.

555
 Devetnica Navijetenju
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Predraga Marijo koja si zbog svoje poniznosti i djevianstva meu svim enama zasluila biti
izabrana za Majku svoga Stvoritelja isprosi nam milost da i mi ivimo ove dvije kreposti te da po
uzoru na tebe omilimo Gospodinu. Zdravo Marijo...
2. Slatka Majko Marijo koja si se zbunila kad si ula pohvale anelovih rijei isprosi nam milost
da i mi po uzoru na tebe ne traimo ljudske hvale nego slavu Boju. Zdravo Marijo...
3. Divna Majko koja si ljubila i cijenila djevianstvo do te mjere da si od anela traila
objanjenje kad je kazao da e postati Majkom Bojom, a on ti je odgovorio da e se to dogoditi po
Duhu Svetome, isprosi nam milost da po uzoru na tebe cijenimo staleku istou i ustrajemo u
dobrim odlukama. Zdravo Marijo...
4. Draga Majko Marijo koja si se neusporedivom poniznou nazvala slubenicom Gospodnjom
kada ti je aneo kazao da e biti Majkom Sina Bojega isprosi nam krepost poniznog sluenja
Bogu sa svim darovima koje od njega dobivamo. Zdravo Marijo...
5. Milosrdna Majko Marijo koja si iz ljubavi prema ljudima prihvatila biti Majkom njihova
Spasitelja, iako si znala da e to od tebe zahtijevati najveu rtvu sudjelovanju u Kriu Isusovu,
isprosi nam milost da prihvatimo svaku rtvu koju od nas Bog trai za nae dobro i dobro blinjega.
Zdravo Marijo...
6. Bezgrena Majko Marijo koja si svojim pristankom: Neka mi bude postala Majkom Bojom i
tako obradovala nebo, utjeila zemlju i zgrozila pakao, isprosi nam milost da uvijek imamo veliko
povjerenje u tvoju majinsku zatitu te tako budemo dionici plodova otkupljenja. Zdravo Marijo...
7. Sveta Marijo koja si po Duhu Svetome postala Isusovom Majkom ostajui ista Djevica isprosi
nam podlonost i poslunost djelovanju Duha Svetoga u naim duama. Zdravo Marijo...
8. Presveta Majko Marijo koja si imala tako uzvien odnos sa Presvetim Trojstvom da si bila
istovremeno predraga ki Boga Oca, Majka Sina Bojega i Zarunica Duha Svetoga isprosi nam
milost da uvijek ostanemo iste due tako da budemo dostojan hram Presvetog Trojstva. Zdravo
Marijo...
9. Ponizna Majko Marijo koja si imala milost da u krilu nosi onoga koga nebesa nad nebesima
ne mogu obuhvatiti isprosi nam sve potrebne kreposti da budemo dostojno prebivalite Sina
Bojega kada po svetoj priesti silazi u nae due. Zdravo Marijo...

FATIMSKA GOSPA - GODINJICA UKAZANJA-13 SVIBNJA

U jeku prvog svjetskog rata 1917. Gospa se u Fatimi u Portugalu ukazala djeci Luciji,
Franji i Jacinti. Od tada je Fatima postala jedno od najveih marijanskih svetita u Katolikoj
Crkvi. Marija je pozvala cijeli svijet na obnovljeni duh pokore i molitve, osobito svete Krunice.
Samu sebe Marija je nazvala Gospom od Krunice. Hitnost poruke obraenja Majka Boja je djeci
popratila vienjem Pakla i pozivom Papi i Crkvi da posvete svijet a osobito Rusiju njenom
Bezgrenom Srcu. Milijuni vjernika su se odazvali Marijinoj poruci i primili velike milosti po
njenom zagovoru, a gotovo sve Pape prolog stoljea su posveivale i obnavljale traenu posvetu.
Na duhovnosti Fatimskih ukazanja nadahnuo se i Sveeniki Marijanski pokret, odobren od Crkve i
rairen po cijelome svijetu koji broji vie od 40 000 sveenika, 300 biskupa i milijune laika.

Posveta Mariji
(sv. Ivan Pavao II 13.5. 1982 u Fatimi)

Majko ljudi i naroda, Ti koja poznaje njihove patnje i njihove nade, Ti koja majinski
osjea svu borbu izmeu dobra i zla, izmeu svjetla i tame, koja potresa suvremeni sivjet, primi
na krik koji, potaknuti Duhom Svetim, upravljamo direktno tvome Srcu: zagrli, s ljubavlju Majke i

556
Slubenice Boje, ovaj na svijet, koji ti predajemo i posveujemo, puni nemira za zemaljsku i
vjenu sudbinu ljudi i naroda. ... O Bezgreno Srce! Pomozi nam pobijediti prijetnje zla, koje se
danas tako lako ukorjenjuje u srca ljudi i koje po svojim neizmjernim uincima ve sada oteavaju
ivot a izgleda kao da prijee put u budunostNeka se jo jedanput u povijesti svijeta objavi
beskrajna spasiteljska mo Otkupljenja, snaga milosrdne Ljubavi! Neka se njom zaustavi zlo!
Preobraze savjesti! U tvome Bezgrenom Srcu neka se svima objavi svjetlo Nade!

in posvete Bezgrenom Srcu Marijinu pripadnika sveenikog marijanskog pokreta

(Molitva s crkvenim odobrenjem)

Fatimska Djevice, majko milosra, Kraljice neba i zemlje, utoite grenika, mi pristae
Marijanskog pokreta posveujemo se na sasvim osobit nain tvom Bezgrenom Srcu. Ovim inom
posvete hoemo s tobom i tvojom pomou sprovoditi u ivot sve obveze koje smo preuzeli svojim
krsnim posveenjem: osim toga obvezujemo se da emo u sebi provoditi ono unutarnje obraenje
to ga Evanelje toliko zahtjeva i koje nas oslobaa od svake privrenosti prema samima sebi i
prema lagodnim nagodbama sa svijetom, da bismo poput Tebe, bili slobodni uvijek vriti jedino
Oevu volju. I dok elimo tebi, premila i milosrdna Majko, povjeriti svoj kranski poziv, da Ti
njime raspolae po svojim planovima spasenja u ovom presudnom asu to pritie svijet,
obeanjem da emo ga ivjeti prema Tvojim eljama, naroito to se tie obnovljenog duha molitve
i pokore, revnog sudjelovanja kod slavljenja Euharistije i kod apostolata, svakodnevnog moljenja
sv.Krunice, te pokornikim nainom ivota, u skladu s Evaneljem, da bi na ivot bio svima dobar
primjer u vrenju Bojeg Zakona i u prakticiranju kranskih kreposti osobito istoe.
Obeajmo Ti takoer da emo biti sjedinjeni sa Svetim Ocem, s Crkvenim poglavarima i
naim sveenicima, da bismo se tako oduprli irenju osporavanja crkvenog Uiteljstva, to ugroava
same temelje Crkve. Pod tvojom zatitom elimo tovie biti apostoli ovog danas toliko potrebnog
jedinstva u molitvi i u ljubavi prema Papi na koga zazivamo tvoju osobitu zatitu. Na kraju Ti
obeavamo, da emo due, s kojima dolazimo u dodir, prema svojim mogunostima, voditi k
obnovljenoj pobonosti prema tebi. Svjesni da je bezbotvo upropastilo vjeru velikog broja
vjernika, da je obeaenje unilo u sveti Hram Boji, da se zlo i grijeh sve vie ire po svijetu,
usuujem se pouzdano podii oi k tebi, Majko Isusova i naa milosrdna i mona Majko, pa Te
opet danas zazivati i oekivati od tebe spas za svu tvoju djecu, o blaga, o milostiva o slatka Djevice
Marijo. Amen.

Devetnica Gospi Fatimskoj

(Iz molitvenika La Filoteia mariana, objavljenog s imprimaturom C. Betoglio, cenc. eccl. Bergamo
24. 5. 1933. Kroz devet dana se mole sve slijedee molitve)

1. O Djevice i Majko koja si se udostojala trima pastirima ukazati u fatimskom gorju potiii nas
tako na povuenost kako bismo bili sa Bogom samim isprosi nam milost molitve i sabranosti kako
bismo mogli sluati glas Gospodinov i vriti njegovu volju. Zdravo Marijo...
2. ista Djevice koja si se ukazala pastirima obuena u sjajnu odjeu pokazujui tako koliko
cijeni svetu istou due i tijela kojom nas je Gospodin obdario na krtenju isprosi nam milost da
dostojno cijenimo taj veliki dar, da rijeima, djelima i ponaanjem nikome ne budemo na sablazan,
nego da svima pomaemo uvati to divno blago. Zdravo Marijo...
3. Marijo, Majko grenika ti si se ukazala oaloena lica zbog uvreda kojima vrijeamo tvoga
boanskog Sina isprosi nam milost savrenog pokajanja i skruene ispovijedi. Zdravo Marijo...
4. Kraljice svete Krunice ti si u rukama nosila ruarij i toliko inzistirala da molimo krunicu kako
bismo zadobili milosti koje su nam potrebne isprosi nam milost velike privrenosti svakodnevnoj
molitvi krunice. Zdravo Marijo...
5. Kraljice mira i naa milosrdna Majko dok se nad Evropom nadvijala poast rata trima
siromanim pastirima u Fatimi si ukazivala na sredstva kojima se svijet moe osloboditi te strane

557
nesree; pokora i molitva krunice, isprosi nam milost mira i opeg boljitka tebi na ast a na slavu
svoga Sina. Zdravo Marijo...
6. Marijo, utoite siromanih grenika koja si uila pastire u Fatimi da mole za nesretne due
koje padaju u Pakao, govorei jednome od njih da grijesi tijela najvie odvlae due putem propasti,
isprosi nam veliku odbojnost prema grijehu, samilost i gorljivost za spas dua koje ive u opasnosti
da budu zauvijek izgubljene. Zdravo Marijo...
7. Marijo, zdravlje bolesnih, kada su te pastiri molili za ozdravljenje bolesnika, kazala si da e
neki ozdraviti a drugi ne, uei nas tako da nekad bolest moe biti sredstvo kojima se Bog slui za
nae spasenje, isprosi nam milost potpunog pristajanja uz volju Boju u svim protivtinama ivota
te jakost da ih prikaemo kao zadovoljtinu za nae grijehe. Zdravo Marijo...
8. Presveta Djevice koja si pastirima iskazala elju da se u Fatimi izgradi svetite na ast svete
krunice izmoli nam milost dubokog potovanja prema otajstvima naeg spasenja iji spomen
slavimo u molitvi svete krunice tko da se duhovno okoristimo velikim darovima kojima je Presveto
Trojstvo obasulo ljude. Zdravo Marijo...
9. Oaloena Djevice koja si se ukazala u Fatimi sa srcem probadanim trnovim vijencem
traei nadoknadu pobonou prema tvom Bezgrenom Srcu obeajui milost sretne smrti i
konani trijumf tvoga Bezgrenog Srca isprosi nam milost da te uvijek dostojno tujemo, pogotovu
u prve subote u mjesecu. Zdravo Marijo...

POHOD B. D. MARIJE - 31 SVIBNJA

Evanelje nam kae da je Marija nakon Navjetenja pohodila svoju roakinju Elizabetu i
ostala s njom tri mjeseca, sve do roenja Ivana Krstitelja. Blagdan pohoda Marijina je sjeanje na
susret Marije i Elizabete, a jo vie na otajstveni susret djece koje dvije majke nose u utrobama,
Prethodnika i Poslanika, Ivana i Isusa. Cijeli susret je proet radou Duha Svetoga. Marija klike
u svome Bogu i pjeva Velia, Elizabeta se napuni Duhom, a edo joj zaigra u utrobi. Za Mariju
pohod Elizabeti je povlateni trenutak sluenja i radosti.

Majci milosra
(sv. Ivan Pavao II)

Marijo ti si za vrijeme pohoda Elizabeti navijestila vjerno milosre Boje: Od koljena do

koljena dobrota je njegova. Ti si na poseban nain, vie no itko drugi, iskusila dobrotu Boju i
rtvom svojega Srca sudjelovala u objavi Bojega milosra, to jest savrene Boje vjernosti u
ljubavi saveza koji je On htio od vjenosti i sklopio u vremenu s ovjekom, narodom i
ovjeanstvom. Marijo Ti si ta koja poznaje do kraja otajstvo Bojeg milosra, zna mu cijenu, i
zna koliko je ona velika. Majko milosra. Otvori nae srce Oevu milosru. Amen.

Zagovor Marijin za novu evangelizaciju

(sv. Ivan Pavao II)

Marijo Ti si nadahnuta Duhom Svetim rekla da e te svi narataji zvati blaenom. Mi

preuzimamo pjev prolih narataja, da se on ne bi prekinuo i slavimo tebe, veliamo u tebi ono
najsvjetlije i najljepe to je ovjeanstvo dalo Bogu: savreno ljudsko stvorenje, ponovno stvoreno
u pravednosti, svetosti u neusporedivoj ljepoti koje nazivamo, Bezgrena, Puna milosti. Marijo Ti si
Nova Eva. Crkva tvoga Sina je svjesna da samo novi ljudi mogu evangelizirati, nositi svijetu
Radosnu vijest i raati novo ovjeanstvo. Molimo Te da po tvome zagovoru u Crkvi nikada ne
nedostaje novost Evanelja, sjeme svetosti i plodnosti. Amen.

558
 Devetnica pohodu B. D. Marije
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Po istoi nakane koju si ti Marijo imala kad si ostavila svoj dom te se uputila u gorje pohoditi
svoju roakinju Elizabetu, isprosi nam milost da u naim djelima uvijek i u svemu traimo istu
slavu Boju. Zdravo Marijo...
2. Po svetoj brizi da pomogne Elizabeti i tvom putovanju kroz planski kraj do grada Judina,
isprosi nam milost da uvijek gorljivo kroimo putem svetosti te da nas nikada ne zaustave zapreke
koje nam postavljaju nai neprijatelji. Zdravo Marijo...
3. Po tvojoj dubokoj poniznosti kad si pozdravila roakinju Elizabetu isprosi nam milost da i mi
u svim situacijama ivota budemo ponizni. Zdravo Marijo...
4. Po divnoj radosti koju je Duh Sveti ulio u duu Elizabete kad si je ti Marijo pozdravila i
njeno zagrlila isprosi nam milost istinske pobonosti prema tebi do kraja naega ivota da tako
postanemo zajedniari nebeskih radosti. Zdravo Marijo...
5. Po divnoj radosti od koje ja sv. Ivan zaigrao u majinskoj utrobi im je Elizabeta zaula tvoj
pozdrav Marijo isprosi nam milost da do smrti sauvamo svetu nevinost koja nam je darovana na
naem krtenju. Zdravo Marijo...
6. Po poniznom ispovijedanju divnih dijela koja je Svevinji uinio u tebi Marijo, tako da e te
svi narataji zvati blaenom isprosi nam milost zahvalnosti Gospodinu za sva dobroinstva i
ustrajnog blagoslivljanja tebe, Isusove i nae Majke. Zdravo Marijo...
7. Po gorljivoj ljubavi koju si ti Marijo prakticirala u Elizabetinoj kui tijekom boravka od tri
mjeseca isprosi nam milost da naem blinjemu u svim potrebama priskaemo u pomo. Zdravo
Marijo...
8. Po uzoru na sve kreposti koje si ti ivjela u obiteljskim razgovorima sa svetom Elizabetom
isprosi nam milost da rijeima i djelima budemo na poticaj naem blinjemu. Zdravo Marijo...
9. Po svetoj ne navezanosti na sebe i svoje blinje kada si prevela tri mjeseca u kui kod
Elizabete isprosi nam milost evaneoske slobode u svemu naem ivljenju te istinske ljubavi prema
Bogu i blinjemu. Zdravo Marijo...

BEZGRENO SRCE MARIJINO Subota poslije svetkovine Presvetog Srca Isusova

Pobonost Srcu Marijinu je na poseban nain doivjela svoj procvat u 17-tom stoljeu na
poticaj sv. Ivana Eudesa. Nakon Fatimskih ukazanja ona postaje sve vie prisutna u cijeloj
Katolikoj Crkvi. Sv. Luka u svom Evanelju ree da je Marija u svom Srcu uvala sve dogaaje i o
njim razmiljala. Ovim spomendanom Crkva bi hitjela potai vjernike da voeni Duhom Svetim
dublje upoznaju nutrinu Marijinu, njeno Srce te da sudjeluju u milostima koje joj je Bog udijelio.
Marija Isusova i naa Majka ostaje nedostian i savren uzor svakom vjerniku koji treba suobliiti
svoje bie Isusu Kristu.

Molitva Srcu Isusovu i Marijinu

(Sv. Ivan Eudes)

Pozdravljamo te presveto Srce. Slatko Srce, ponizno Srce pozdravljamo te. Srce koje si se
potpuno predalo, mudro Srce pozdravljamo te. Strpljivo i posluno Srce, vjerno Srce, paljivo Srce
pozdravljamo te. Najsretnije Srce, Srce puno milosra pozdravljamo te. Ljubljeno Srce Isusa i
Marije pozdravljamo te. Mi ti se klanjamo, zahvaljujemo ti, slavimo te. Ljubimo te svim naim
srcem, svom duom i svom snagom. Darujemo Ti nae srce, predajemo ga, posveujemo i
rtvujemo. Oisti ga, prosvijetli ga, posveti ga. U njemu ivi i kraljuj sada i zauvijek. Amen.

559
 Blagoslovljeno Marijino srce
(Sv. Ivan Eudes)

Blagoslovljeno Marijino Srce, nebu nebesa, u kojemu si Ti Boe uvijek prebivao, Srce koje
jesi i bit e vjeno aeno, hvaljeno i slavljeno na Nebu i na zemlji. Blagoslovljeno Srce koje se
uvijek ravnalo samo po veoj ljubavi od svih svetih ljubavi koje su u srcu svih anela i ljudi koji
ljube Boga i blinjega zbog Boga i u Bogu. Blagoslovljeno Srce koje si Ti Boe savreno
posjedovao od prvog trenutka njegova ivota i koje nikada nije postojalo a da nije bilo potpuno
tvoje, o Boe. Blagoslovljeno Srce koje sve one koji ga ljube vodi da tebe ljube Isuse.
Blagoslovljena Djevica Marija, Isuse, koja je uvijek, na svakom mjestu i u svemu upirala pogled u
tvoju svetu volju i vrila je u svemu, i nije imala drugih sklonosti, drugih nakana u svim mislima,
rijeima i djelima nego, da bude po volji tvome boanskom Velianstvu i vri tvoju boansku volju.
Blagoslovljeno Srce koje moe rei: Pripravno je Srce moje, pripravno! to nije uinilo,
pretrpjelo, ostavilo, dalo tebi za ljubav Boe. Svako djelo, od najveega do najmanjega, svaka rije,
svi osjeaji i djelovanje duevnih moi bili su posveeni samo na tvoju slavu Boe. Isuse,
blagoslovljeno Srce, koje se je usprkos svoga, na odreeni nain beskrajnoga dostojanstva Majke
Boje, uvijek ponizivalo ispod svih stvorenja, smatrajui se najmanjim i zadnjim od svih.
Blagoslovljeno srce slubenice tvoje i slubenice svih drugih. O Boe, blagoslovljeno Srce Kraljice
svih svetih koje je uvijek bilo bezgreno, ostalo u uzvienoj ljubavi i istoi, obuzeto i preobraeno
tvojom boanskom svetou i istoom. O Boe, blagoslovljeno Srce tako dobro, ljupko, slobodno,
dobrohotno, veliko, puno blagosti, svijetla slika tvoje dobrote, blagosti i ljupkosti.
O Boe, blagoslovljeno Srce koje obiluje krotkou, samilou i milosrem prema bilo
kojem greniku, iva slika tvoga milosra bez granica. Blagoslovljeno Srce koje je umrlo svome
sebeljublju i svojoj volji, i na ovome svijetu za sebe je trailo samo da se tebi dopadne Boe, da ti
udovolji u svemu i vri tvoju oboavanu volju. O Isuse, blagoslovljeno Srce tvoje Majke,
dobroudno, slatko i ljubezno sa svima, nesposobno imati i najmanju misao za nakoditi nekome,
uvijek spremno initi svako dobro svakome koliko mu je mogue. Blagoslovljeno Srce, bezdan
milosti i svetosti, bezgranini ocean uzvienosti i savrenstva, neizmjerni svijete veliina i ljepota,
koje te Isuse vjeno ljubi vie od svih anela i svetih, a koje si Ti poastio i uzvisio iznad svih
anela i svetih. O Majko dobrote, neka svi vjernici blagoslivlju i neprestano ljube tvoje majinsko
Srce! O ljubezno Srce moje predobre Majke, budi ti Srce moga srca, dua moje due, ivot moga
ivot. Amen.
Devetnica Srcu Marijinu
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Bezgreno Srce Marijino uvijek obasjano suncem Pravde, Isusom, obasjaj sjajem zrake
boanskog svijetla srca nesretnih ljudi koji ive u tami da shvate rugobu grijeha te da sigurno i bez
odlaganja pronau put povratka Bogu. Zdravo Marijo...
2. Bezgreno Srce Marijino slatko utoite siromanih grenika, ah koliko je njih po tvom
zagovoru kualo spasonosnu bol grinje savjesti i odbacilo grijeh te kualo plodove milost. Draga
Majko dovri djelo koje si zapoela i svojim zagovorom privedi ih u povjerenju svome Sinu Isusu.
Zdravo Marijo...
3. Bezgreno Srce Marijino koje je probo ma boli, isprosi milost onima koji ponovno po grijehu
nanose bol tvom Boanskom Sinu, pokajanje za grijehe. Zdravo Marijo...
4. Bezgreno Srce Marijino ie i jasnije od sunca oaloeno zbog ropstva nesretnika koji su
vezani lancima strasti, Ti svojim monim zagovorom skri okove grenika kojima ih avao vue
putem propasti. Zdravo Marijo...
5. Bezgreno Srce Marijino koje si za siromane grenike trpjelo s Kristom podno njegova kria,
ti koje poznaje koliko je slab i mlak ljudski duh pomozi onima koje obziri i strah od poruga
sprjeavaju na putu povratka Bogu. Zdravo Marijo...

560
 6. Bezgreno Srce Marijino najnjenije i najmilosrdnije prema nama, iz tebe je proistekla Krv
koju je tvoj Sin Isus prolio na kriu za spasenje svijeta, pomozi grenicima da raskajana srca
pristupe sakramentu ispovijedi. Zdravo Marijo...
7. Bezgreno Srce Marijino hramu boanstva, svetohranite Boje rijei, hramu pun milosti
svojim monim zagovorom uini da sve kranske due budu slobodne od grijeha te da u njima
zablista svjetlo milosti. Zdravo Marijo...
8. Bezgreno Srce Marijino izvore svake milosti, sredite uzvienih kreposti daj da po tvom
zagovoru u duama koje su se podigle iz grijeha zaive kranske milosti vjere, ufanja i ljubavi.
Zdravo Marijo...
9. Bezgreno Srce Marijino, nado vjernika, slasti nebeska, iskustvo vlastite grenosti budi strah
kod onih koji su se podigli iz grijeha na ivot milosti. Kraljice Neba i zemlje, utoite grenika ti si
Majka ustrajnosti isprosi svima nama milost ustrajnosti do kraja i slavu u vjenosti. Zdravo
Marijo...

BLAENA DJEVICA MARIJA OD BRDA KARMELA - 16 SRPNJA

Sveto Pismo uzvisuje ljepote gore Karmela (Iz 35,2). U 9.stoljeu prije Krista prorok Ilija nae
na njoj utoite za one koji su ostali vjerni Savezu, te pred Izraelcima pronese rtvu Bogu (1Kr
18,39). Sjeanje na gorljivog Bojeg proroka je ostalo vezano uz goru Karmel, koja dominira
Galilejskom visoravni a smjetena je nedaleko od Nazareta. U vrijeme kriarskih vojni u 13.
stoljeu neki kranski pustinjaci okupie se na Karmelu i pod zatitom Majke Boje osnovae
redovniku zajednicu. Sam papa Honorije III. 1226. potvrdi pravila zajednice. S povlaenjem
kriara iz svete zemlje i pustinjaki redovnici su se preselili i Evropu. Pobonost Gospi Karmelskoj
se na poseban nain proila poslije Marijinih ukazanja sv. imunu toku i papi Ivanu XXII i
obeanja vezanih uz noenje kapulara.
U 16. stoljeu sv.Terezija Avilska i sv.Ivan od Kria obnavljaju Karmelski red, a sama gora
Karmel u njihovim spisima postade simbol puta uspinjanja due k Bogu sve do vrhunaca mistike.
Slavei Majku Boju Krmelsku moemo kontemplirati Mariju moliteljicu i sigurnu voditeljicu
putem svetosti.

Djevice vjerna
(Bl.Elizabeta od Presvetog Trojstva)

Vjerna Djevice ti ostaje dan i no u dubokoj utnji, u neizrecivu miru, u neprestanoj molitvi
proetoj Bogom s duom preplavljenom vjenim sjajem. Tvoje Srce kao jedan kristal odsjajava
Boga, Gosta koji u njem stanuje, Ljepotu koja ne zalazi. Marijo ti privlai nebo i Otac ti predaje
svoju Rije da joj postane Majka. Duh ljubavi te pokriva svojom sjenom. U tvoju duu silazi
Trojstvo, cjelo Nebo se otvara i snizuje do tebe. Majko Rijei, otkri mi tvoju tajnu. Poslije
Utjelovljenja Gospodinova kako si proivjela na zemlji sva uronjena u adoraciji, neizrecivu miru, u
otajstvenoj utnji, tvoj duh je prodirao u dubine neistraivog, nosei u sebi Boji Dar. uvaj me
uvijek u Bojem zagrljaju. Daj da ja nosim u sebi znak ove Boje ljubavi. Amen.

Marijo, kraljice moga srca

(Sv Tereza iz Lisieuxa)

Majko elim pjevati zato te ljubim i zato se na tvoje ime toliko raduje moje srce.
Razmiljajui o tvojoj veliini moja dua se smete. Kada te gledam obavijenu slavom koja nadilazi
sjaj blaenika ne usuujem vjerovati da sam tvoja ki te obaram oi pred tobom. Da bi jedna
djevojica mogla ljubiti svoju majku treba da ona plae skupa s njom, s njom mora podijeliti svoju
bol. Kraljice moga srca, da me privue sebi na tuoj obali koliko si plakala zbog mene!
Marijo, kraljice moga srca motrei tvoj ivot u evanelju, vidim da si kao i ja patnik i smrtnik te
slatko je biti tvoja ker. elim te uvijek slijediti, draga Majko i dan za danom ivjeti s tobom.

561
Djevice sveta kada te gledam ushiena uranjam u tvoje srce i otkrivam ponore ljubavi. Tvoj
majinski pogled oslobaa me od svih strahova, ui me plakati i radovati se. Ti ne prezire nae
radosne dane nego ih blagoslivlja i s nama se raduje. Ti koja si se osmjehivala meni u osvit ivota,
ponovo mi se osmjehni Majko sada kada je veer ve blizu. S tobom sam trpjela Djevice sada u
tvom Srcu u vjenosti elim ti pjevati: ljubim te, tvoja sam ki. Amen.

Devetnica Majci Bojoj Karmelskoj

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Milosrdna Djevice u svojoj velikoj dobroti po svom ukazanju prosvijetlila si sv. imuna toka
i udostojala si se s Neba pokazati tebi drago odijelo kako bi kao se njime tvoje sluge i slubenice
sluile kao povlatenom au, po radosti koju kua kao naa Majka, udostoj se prihvatiti sve nas
meu tebi pobone osobe. Zdravo Marijo...
2. Presveta Djevice koja si se udostojala proglasiti svojom braom i sestrama sve koji budu nosili
kapular isprosi nam milost da uvijek ivimo dostojni tog uzvienog bratstva kako bismo zasluili
da nas Ti pohodi u trenutku nae smrti. Zdravo Marijo...
3. Ljubljena Djevice koja si se udostojala nazvati svojom djecom one koji nose dostojno tvoj habit
koji si ti sama nazvala znakom vjenog saveza s tobom, zbog ljubavi kojom si ljubila svoga Sina
Isusa isprosi nam na milost da dostojno ivimo kao tvoja djeca te tako budemo uvijek pod tvojom
monom zatitom. Zdravo Marijo...
4. Slatka Djevice Marijo koja si se udostojala kapular nazvati zalogom mira s Bogom, zbog
ljubavi koju osjea kada vidi da se vjernici klanjaju tvome Sinu, udostoj se ukloniti sve prepreke
koje stoje na putu spasenja, da tako uvijek batinimo mir koji je vlastiti istinskim klanjateljima
Bojim te tako zasluimo dionitvo u vjenoj slavi. Zdravo Marijo...
5. Blaga Djevice koja si se udostojala navijestiti da e tvoj kaplar biti uvijek obrana u
pogibeljima zbog radosti koju si osjeala kad si vidjela svog uskrslog Sina Isusa, brani nas od
navala pakelnog neprijatelja da nikada ne izgubimo Boju milost te zasluimo vjeno spasenje.
6. Mona Djevice odijelo koje si Ti dala uinila si znakom vjenog predodreenja zbog radosti
koju si kuala kad si duom i tijelom bila uznesena na Nebo isprosi nam milost da odbacujemo
lane radosti ovoga svijeta te da traimo istinske radosti koje nas vode u Nebo. Zdravo Marijo...
7. Slavna Djevice koja si obeala da e sauvati od vjenog ognja one koji umru obueni u
kapular, zbog radosti slave Boje koju kao uzviena nad sve anele i svete kua u Nebu isprosi
nam milost da se uvamo od svakog grijeha. Zdravo Marijo...
8. Djevice Milosrdna koja si obeala da e sve koji umru u kapularu i sauvaju staleku istou
brzo osloboditi iz istilita isprosi nam milost savrenog pokajanja za nae grijehe kako bismo iz
ljubavi sluili Gospodinu. Zdravo Marijo...
9. Djevice divna, Gospo Karmelska, isprosi nam milost da budemo dostojni tvojih obeanja i
milosti, da tako ivimo da nas drugi prepoznaju kao tvoju ljubljenu djecu. Zdravo Marijo...

POSVETA BAZILIKE SVETE MARIJE VELIKE (GOSPA SNJENA) 5

KOLOVOZA

Po pobonoj tradiciji usred ljeta 5. kolovoza U Rimu na breuljku Eskvilnu pao je snijeg, i
to je bio poticaj rimskom puku da se na tom mjestu izgradi Crkva na ast Majke Boje. Dogmu
Marijina Bogomajinstva, samo koju godinu prije tog udesnog dogaaja, proglasio je 431. Koncil
u Efezu. Papa Siksto III. dade izgraditi velianstvenu Baziliku u ast Bogorodice. Sv.Marija Velika
predstavlja remek djelo arhitekture i umjetnosti u slubi vjere i pobonosti. Ona je najznaajnije
sredie Marijanskog kulta u Rimu, a po uzoru na tu baziliku radile su se mnoga marijanska svetita
diljem svijeta. Pobona tradicija dri da se u bazilici uvaju relikvije kolijevke djeteta Isusa, a

562
cijela crkva je oslikana remek djelima umjetnosti koji saimlju svetopisamsku poruku Marijinog
boanskog materinstva: Marija je hram Boga ivoga u svijetu.

Zdravo pjesmo Kerubina

(Sv Efrem Sirac)

Zdravo pjesmo kerubina, pohvalo anela. Zdravo miru i radosti ljudskoga roda. Zdravo
rajski vrtu, zdravo stablo ivota. Zdravo sigurna utvrdo vjernika, luko spasa brodolomnika. Zdravo,
sjeanje Adamovo, zdravo otkupnino Eve, zdravo izvore milosti i besmrtnosti. Zdravo sveti hrame;
zdravo prijestolje Gospodnje. Zdravo Ti o ista, koja si satrla glavu zmiji i prognala je u ponor.
Zdravo utoite alosnih, zdravo otkupnino od prokletstva. Zdravo Majko Krista Sina Boga ivoga
kome pripada slava, ast, klanjanje i hvala sada, svugdje i uvjeke vjekova. Amen.

Marijo hrame Boji

(Sv. Katarina Sijenska)

Marijo, Hrame Presvetoga Trojstva! Marijo, ognjite boanskog ognja, Majko milosra, Ti si
donijela plod ivota, Isusa. Marijo slatka ljubavi moje due, u tebi je napisana Rije koja nam daje
ivotnu nauku. Ti si slika koja nam Rije predstavlja i razjanjava. Pokaite nam mo i dobrotu
Oca, Mudrost Rijei, i ljubav Duha Svetoga. Amen.

Devetnica Gospi snjenoj

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Po objavi koju si dala istovremeno papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu i elji da se podigne
tebi na ast crkva na mjestu u Rimu koje je u kolovozu bilo pokriveno snijegom isprosi nam Marijo
poslunost volji Bojoj u svim situacijama naeg ivota. Zdravo Marijo...
2. Gospe divna po znaku bjeline snijega ukazala si nam na ljepotu istoe due koja trai tvoju
zatitu koje eli u svom srcu podii tebi hram isprosi nam milost da bijemo oko istoe nae due te
postanemo dostojni Bojeg blagoslova. Zdravo Marijo...
3. Po posebnoj slavi koju si pribavila crkvi podignutoj u tvoju ast, prozvanoj sveta Marija velika,
isprosi nam milost prave pobonosti prema tebi da tako budemo jednog dana dionici vjene slave.
Zdravo Marijo...

UZNESENJE B.D.MARIJE - VELIKA GOSPA - 15 KOLOVOZA

Crkva je od prvih vremena vjerovala u Marijino uznesenje duom i tijelom na Nebo, ali je
tek Papa Pio XII 1950. proglasio tu dogmu vjere. Presveta Djevica Marija, poto je ispunila tijek
svog zemaljskog ivota, bi duom i tijelom uznesena u nebesku slavu, gdje ve sudjeluje u slavi
Uskrsnua svoga Sina, anticipirajui uskrsnue svih udova njegova Tijela. Marija je slika i prvina
Crkve koja isekuje potpuno ostvarenje svih Isusovih obeanja.

Pohvale uznesenju B.D. Marije u Nebo

(Sv.Ivan Damaanski)

Ona koja je u porodu sauvala netaknuto svoje djevianstvo trebala je neraspadljivim

sauvati i svoje tijelo poslije smrti. Ona koja je u svom tijelu nosila Stvoritelja koji je postao dijete,
trebala je prebivati u boanskim svetohranitima. Ona koja je bila zarunica Oeva, trebala je nai
dom u nebeskom odajama. Trebala je gledati svoga Sina u slavi s desna Ocu, Ona koja ga je vidjela
na Kriu; Ona koja bijae sauvana od poroajnih bolova kad ga je rodila i kojoj je ma boli probio

563
duu kad je gledala Njegovu smrt. Bijae pravedno da Majka Boja posjeduje ono to pripada Sinu i
da bude slavljena od svih stvorenja kao Majka i Slubenica Gospodnja. Amen.

Mariji na Nebo uznesenoj

( Papa Pio XII)

O Bezgrena Djevice, Majko Boja i Majko ljudi. Vjerujemo sa svom gorljivou nae vjere
u Tvoje preslavno uznesenje duom i tijelom u Nebo, gdje su te svi zborovi anela i sve ete
svetaca pozdravile kao Kraljicu; i mi se zdruujemo s njima te hvalimo i slavimo Gospodina koji te
je uzvisio nad sve druge iste stvorove, da Ti prikaemo zanos svoje pobonosti i ljubavi. Zdravo
Marijo. Znamo da se tvoj pogled koji je majinski milovao ponizno i trpee ovjetvo Isusovo na
zemlji zasiuje u Nebu gledanjem slave nestvorene Mudrosti. Radosna je tvoja dua dok motri
licem u lice Presveto Trojstvo a srce Ti podrhtava od prevelike njenosti; i mi bijedni grenici
kojima tijelo oteava polet due, molimo te da oisti naa osjetila da nauimo ve ovdje na zemlji
uivati Boga, samoga Boga, u aru stvorenja. Zdravo Marijo...
Uzdamo se da se tvoje milostive oi obraaju na nae bijede i tjeskobe, nae borbe i slabosti;
da se tvoje usne smjekaju naim radostima i naim pobjedama; da uje Isusov glas koji Ti govori
o svakome od nas kao neko svome ljubljenom me ueniku: Evo Ti sina; i mi koji te zazivamo kao
nau Majku, mi te uzimamo kao voditeljicu, snagu i utjehu u naem smrtnom ivotu. Zdravo
Marijo...
vrsto vjerujemo da e se Tvoje oi koje su plakale na zemlji natopljenoj Isusovom krvlju,
opet obazreti na ovaj svijet razdiran ratovima, progonstvima i zatiranjima pravednih i slabih. I mi u
tami ove suzne doline oekujemo od Tvoga nebeskog svijetla i od Tvoje slatke dobrote olakanje
bolima naih srdaca, kunjama Crkve i nae domovine. Zdravo Marijo. Vjerujemo napokon, da si Ti
u slavi u kojoj kraljuje, odjevena suncem i okrunjena zvijezdama, radost i veselje svih anela i svih
svetaca; i mi na ovoj zemlji kojom prolazimo kao putnici, ojaani vjerom u budue uskrsnue,
gledamo prema Tebi, naem ivotu, naem milju, naem ufanju; privuci nas blagim svojim glasom
da nam pokae jednoga dana, poslije ovoga progonstva Isusa, blagoslovljeni plod utrobe Tvoje, o
blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo. Zdravo Marijo...

Devetnica Uznesenju B. D. Marije u Nebo

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Blaena Djevice Marijo zbog ljubavi koju je kuala tvoja dua kada je odlazila s ovoga svijeta
u nebesku slavu isprosi nam milost da umremo u ljubavi izmireni s Bogom. Zdravo Marijo...
2. Ljubljena Djevice Marijo koja si utjeila apostole i druge vjernike koji su se oko tebe okuplili
prije tvog prelaska u slavu nebesku isprosi nam utjehu Boju u naim patnjama, poglavito u asu
nae smrti. Zdravo Marijo...
3. Bezgrena Djevice Marijo tvoja smrt nije bila posljedica grijeha nego si umrla iz ljubavi
prema Bogu koji je tvoj preisti duh oslobodio svake spone tako da je mogao slobodno poletjeti
tvome Sinu i Bogu isprosi nam milost da i mi zavrimo ivot na ovoj zemlji inom iste ljubavi
prema Bogu i da se sjedinimo zauvijek s najviim Dobrom. Zdravo Marijo...
4. Izabrana Djevice Marijo s tobom se radujemo astima kojima su aneli astili tvoje sveto
tijelo pjevajui himne zahvale i slave oko krinje zavjetne u kojoj se bio utjelovio Sina Boji.
Isprosi nam milost da ostanemo uvijek isti na dui i tijelu te tako jednog dana postanemo
stanovnici Neba. Zdravo Marijo...
5. Slavna Djevice Marijo po sretnoj proslavi tvoga tijela koje je bilo odjeveno nebeskom
ljepotom bile su obilno nagraene sve muke koje si podnijela na zemlji. Pomozi nam Majko da
radosno nosimo svoj kri na zemlji iz ljubavi prema Isusu te tako budemo jednoga dana dostojni
slave uskrsnua. Zdravo Marijo...

564
 6. Proslavljena Djevice Marijo astimo tvoje slavno uznesenje u Nebo gdje su te pratili aneoski
korovi kad te je tvoj Sin Isus uzvisio u neizrecivu slavu nebeskog kraljevstva. Slavna pobjednice
udostoj se sa svoga prijestolja pogledati na nau bijedu, odvoji od ovoga svijeta naa srca i privucite
ih nebeskim stvarima, isprosi nam milost da se i mi ponizmo na zemlji kako bismo s tobom bili
proslavljeni u Nebu. Zdravo Marijo...
7. O uzviena keri Vjenoga Oca Marijo, koji te je poastio krunom moi i uinio Kraljicom
Neba i zemlje, udostoj se milosrdno i nama na korist pokazati mo svoga zagovora ruei nae
duhovne neprijatelje i neprijatelje Crkve kako bi u nama i svijetu vladao tvoj Sin Isus. Zdravo
Marijo...
8. O velika Majko Vjene Rijei po vjenoj nebeskoj mudrosti kojom te je obdario tvoj Sin u
tvojoj proslavi izmoli svima nama Boje svijetlo da moemo upoznati istinu Evanelja i dosljedno
ga ivjeti. Zdravo Marijo...
9. O divna zarunice Duha Svetoga koji te je okrunio savrenom ljubavlju daj da motrei tvoj
ivot i mi te nasljedujemo. Ljubezna Majko koja si sva ljubav prema nama daj da budemo dostojni
tvoje ljubavi kako bismo bili sudionici nebeske besmrtne slave. Zdravo Marijo...

B. D. MARIJA KRALJICA 22 KOLOVOZA

Od prvih vremena Crkva je zazivala Mariju kao Kraljicu kontemplirajui je s desna svome
Sinu Kralju svemira. Dosta je samo podsjetiti se kranskom narodu tako drage molitve Zdravo
KraljicePapa Pio XII , nakon proglaenja dogme o Uznesenju Marijinu duom i tijelom na Nebo,
htio je 1954. u crkveni liturgijski kalendar uvrstiti spomendan Marije Kraljice osam dana nakon
svetkovina Uznesenja Marijina. Tako da je spomendan Marije Kraljice u slavi pored svoga Sina
Kralja vjekova koja nas majinski zagovara, jedan produetak kontemplacije Marijine slave
uznesenja. Marijino kraljevanje je kao i cijeli njen ivot u slubi dolaska i ostvarenja Kristova
kraljevstva u srcima ljudi, te sv. Ljudevit Montfortski oslanjajui se na tradiciju, Mariju naziva i
asti kao Kraljicu srdaca.

Molitva Mariji Kraljici da svrne svoj milostvi pogled na grenika

(Sv. Alfonz Liguori)

Majko moga Boga, Gospe moja, Ti si Kraljica Neba i zemlje, dolazim predate kao bijednik
siromah pred monom Kraljicom. S tvojega visokog prijestolja udostoj se svrnuti svoj pogled na
mene siromanog grenika. Bog te je tako obogatio da pomae siromahe i uinio Kraljicom
milosra da bi mogla tjeiti bijednike. Pogledaj milostivo na mene. Pogledaj i ne ostavi me dok me
ne preobrazi od grenika u sveca. Svjestan sam da nita ne zasluujem, te da bi zbog moje
nezahvalnosti bilo pravedno da izgubim sve milosti koje sam po tebi primio od Gospodina; ali Ti si
Kraljica milosra i ne misli na zasluge, nego eli pomoi bijedniku i siromahu. Tko je siromaniji
i kome vie treba od mene?
Uzviena Djevice, znam da si ne samo Kraljica svemira nego i moja Kraljica. elim potpuno
biti u tebi sluiti ti, da Ti samnom raspolae kako eli. Zato ti kaem sa sv. Bonaventurom:
Gospodarice moja, povjeravam se tvojoj nenametljivoj moi, da me Ti podupre i potpuno sa mnom
upravlja. Ne zaputi me. Vodi me Ti Kraljice moja i ne ostavi me samoga. Zapovijedaj mi,
upravljaj sa mnom po svojoj volji, kazni me kade te ne sluam, jer e mi kazne koje dolaze iz tvoje
ruke biti spasonosne.
Drim vanijim za mene biti tvoj sluga nego gospodar cijele zemlje.Ja sam tvoj: vodi me
spasenju. Ne elim vie biti svoj, tebi se predajem. Ako sam ti u prolosti slabo sluio i propustio
toliko prilika da te astim, ubudue elim biti meu tvojim najvjernijim slugama koji te najvie
ljube. Od danas ne elim da me itko pretekne u sluenju i ljubavi prema tebi, moja ljubljena
Kraljice. To ti obeanjem i nadam se u tome ustrajati s tvojom pomoi. Amen.

565
 Molitva Mariji Kraljici
( Papa Pio XII)

Iz dubine ove doline suza, kojom ovjeanstvo u bolima prolazi; na ovom naem uvijek
nemirnom moru uzburkanom vjetrovima strasti; podiemo oi prema tebi Marijo, ljubljena Majko,
da se utjeimo motrei tvoju slavu da te pozdravimo kao Kraljicu i Gospodaricu Neba i zemlje, nau
Kraljicu i Gospodaricu. Sa sinovskim ponosom elimo astiti tvoje kraljevanje i priznati da si
dostojna uzvienosti tvoga bia, slatka istinska Majko Kralja kome kraljevstvo propada po pravu,
batini i pobjedi.
Kraljice sviju nas, Majko i Gospodarice, pokai nam put svetosti, pomozi nam, vodi nas da
se nikada s njega ne udaljimo. Kao to visoko u Nebu Ti upravlja anelima koji Te aste njihovom
Gospodaricom i etama svetaca koji se raduju motrei tvoju sjajnu ljepotu, tako kraljuj nad cjelim
ovjeanstvom pogotovu otvarajui putove vjere onima koji jo ne poznaju tvoga Sina. Kraljuj nad
Crkvom koja ispovijeda i slavi tvoju blagu vladavinu i tebi se utjee kao sigurnom utoitu usred
nedaa naih vremena. Pogotovu kraljuj nad onim djelom Crkve koja je progonjena i pritisnuta
dajui joj snagu da podnosi protivtine, ustrajnost da ne klone pod nepravednim pritiscima, svjetlo
da ne padne u neprijateljske zamke, postojanost da se odupre otvorenim napadajima i u svakom
trenutku nepokolebivu vjernost tvome Kraljevstvu.
Kraljuj nad ljudskim razumima, da trae samo istinu, nad voljama da slijede samo dobro,
nad srcima da ljube samo ono to Ti ljubi. Kraljuj nad pojedincima, nad obiteljima, nad
zajednicama, nad narodima, nad zborovima monika, nad savjetima mudraca kao i nad
jednostavnim tenjama ljudi. Kraljuj na trgovima, na ulicama, nad selima i gradovima, nad
dolinama i visovima, u zraku na zemlji na moru, primi pobonu molitvu onih koji znaju da je tvoje
kraljevstvo kraljevanje milosra, da slua svaku molitvu, tjei svaku bol, u svakoj nesrei pritjee
u pomo, pomae u svakoj bolesti, i gdje skoro na znak tvojih preblagih ruku iz same smrti
osmjehujui se uskrisava ivot. Zadobij svima koji na svim stranama svijeta te aste i slave kao
Kraljicu, da mogu jednoga dana u Nebu uivati puninu tvoga kraljevstva gledajui tvoga Sina koji s
Ocem i Duhom Svetim ivi i kraljuje u vjeke vjekova.Amen.

Devetnica B. D. Mariji Kraljici

(Zazivi na osnovu tekstova zbirke misa B.D. Marije; kroz devet dana mole se slijedee molitve)

1. Gospodine Boe na Ti si milosrdan i pravedan, ohole unitava, a ponizne uzdie, Krista si

svoga, koji se ponizio sve do smrti na kriu, slavom i au okrunjena smjestio sebi desene, kao
Kralja kraljeva, Gospodara nad gospodarima; ti si blaenu Djevicu Mariju, svoju poniznu
slubenicu koja je strpljivo podnijela sramotu Sinova kria, nad korove aneoske uzvisio, te ondje s
njima slavno kraljuje, za sve ljude moli kao odvjetnica milosti i kraljica svega stvorenoga molimo
te da u naem ivotu bude Kraljica i Majka. Zdravo Marijo...
2. Gospodine Boe na Marija je blaga Kraljica koja je posebno iskusila tvoje milosre te prima
sve koji se njoj utjeu i usliava sve koji k njoj iz nevolje viu. Ona je Majka milosra uvijek
naklonjena molitvama svoje djece da im postigne otputenje i izmoli oprotenje grijeha, Ona je
slubenica dobrote koja za nas neprestano moli svoga Sina da svojom milou obogati nae
siromatvo a svojom snagom ojaa nau slabost, molimo te da i mi u ivotu iskusimo snagu njenog
zagovora. Zdravo Marijo...
3. Gospodine Boe na Blaena Djevica Marija Kraljica navjestitelje Evanelja privlai
primjerom, grije ljubavlju i pomae neprestanom molitvom da svemu svijetu navijeste Krista
Spasitelja, molimo te da nam isprosi milost dosljednog ivljenja Evanelja, te i nas potakne na
navijetanje radosne vijesti spasenja. Zdravo Marijo...

566
 ROENJE B. D. MARIJE (MALA GOSPA) - 8 RUJNA

U ulaznoj pjesmi dananjeg spomendana Crkva moli: Radosno svetkujmo Roenje blaene
Djevice Marije: iz nje se rodilo suce pravde, Krist. Bog na! Marija spada u niz ljudi koji su
omoguili dolazak Spasitelja svijeta. Zbog toga Crkva slavi spomendan njezina roenja. Njezina
veliina i uzvienost proizlaze iz povezanosti s Kristom. I mi nastavljamo njezino djelo svojim
roenjem ako suraujemo na ostvarenju punine Kristova otajstva u svom ivotu i vremenu.

Djevice koja se raa pomozi nam sauvati vjeru

(sv. Ivan Pavao II)

Djevice koja se raa, zoro i nado spasenja cijelome svijetu, svrni dobrostivo tvoj majinski
pogled na sve nas sabrane koji sveano ispovijedamo i slavimo tvoje slave! Djevice vjerna ti koja si
uvijek spremno i brino primala, meditirala i uvala Boju Rije isprosi nam milost da i mi uvijek u
dramatinim dogaajima povijesti znamo sauvati netaknutu nau kransku vjeru, blago koje nam
predadoe oci. Amen.

Doite narodi
( Sv Grgur iz Nise)

Doite narodi, pjevajmo svi onome koji se rodio od Djevice. Ohrabrimo se voeni glasom
arkanela i kliknimo svetoj Djevici. Zdravo puna milosti. Marija je postala za nas izvor ivota,
izvor svjetla onima koji vjeruju u Krista jer je Ona ta od koje dolazi duhovno svjetlo. Zdravo puna
milosti, Gospodin je s tobom i od tebe nam dolazi onaj koji je savren u svetosti i onaj u kome
prebiva punina boanstva. Zdravo puna milosti, Gospodin je s tobom! Onaj koji sve posveuje je sa
Slubenicom Gospodnjom, s najljepom Bezgrenom je Najljepi od sinova ljudskih da bi spasio
ovjeka stvorena na svoju sliku. Amen.

Devetnica roenju B. D. Marije

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)

1. Djevice izabrana po kojoj je Bog dok si se raala na zemlji nagovijestio mir oaloenim
smrtnicima isprosi istinski mir naim srcima, Crkvi i cijelome svijetu. Zdravo Marijo...
2. Djevice pozvana jo od samog trenutka tvog roenja poelo se naruavati kraljevstvo sotone,
isprosi nam milost da odstranimo sva zapreke djelovanju milosti. Zdravo Marijo...
3. Djevice neokaljana koja si se ista rodila i uvijek isto ivjela isprosi nam milost da preostali
na ivot ivimo u istoi due i tijela. Zdravo Marijo...
4. Nebeska Djevice koja si se rodila u svijetu da ne bude od svijeta, nego da bude pobjednica
isprosi nam milost da uvijek i u svemu ivimo sukladno svetom Evanelju. Zdravo Marijo...
5. Djevice slavna koja si se rodila da uvijek bude pobjednica svih krivovjerja isprosi i nama ivu
vjeru djelatnu u ljubavi. Zdravo Marijo...
6. Djevice sveta koja si dola na svijet da bude ogledalo svake kreposti daj da u naem ivotu
uvijek imamo tebe pred oima kako bismo te ljubili i nasljedovali. Zdravo Marijo...
7. Djevice divna tvoja je dua od samog asa stvaranja bila potpuno ispunjena Bogom, molimo
te da po tvom zagovoru budemo osloboeni od svakoga grijeha. Zdravo Marijo...
8. Djevice sretna ije je roenje Bog htio kako bi bila Majaka naeg Spasitelja isprosi nam milost
vjenog spasenja. Zdravo Marijo..
9. Tvoje roenje o Djevice Marijo je navijestilo radost svemu svijetu, daj da se i mi radujemo
kao to se obradovala tvoja majka sv. Ana, jer si ti od Boga blagoslovljena kao nitko prije i poslije
tebe. Zdravo Marijo...

567
 B. D. MARIJA ALOSNA - 15 RUJNA

Dan nakon blagdana Uzvienja svetoga Kria Crkva slavi spomendan Marijina sudjelovanja u
otajstvu Kristove muke, alosnu Gospu. Drugi Vatikanski koncil jasno o tome govori: Tako je i
Marija napredovala na putu vjere i vjerno sauvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do Kria, gdje
je, ne bez Bojeg nacrta, stajala, sa svojim Jedinoroencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem
pridruila njegovoj rtvi, pristajui s ljubavlju na rtvovanje rtve koju je sama rodila: i napokon
ju je sam Isus Krist, dok je na kriu umirao, kao Majku dao ueniku ovim rijeima: eno evo ti sina
(LG 58).

Molitva alosnoj Majci Mariji

(Sv. Gapar Bufalo)

O Bezgrena i alosna Marijo zbog nas si bila podno Kria. Ti si u svoje Srce prihvaala Krv
koju je tvoj Sin prolijevao, trpjela si u Srcu, trnje i avle koji su ga muili i primala nas za svoje
sinove, daj da ostanemo u tvome slatkom Srcu. Marijo lijepo je s tobom stajati podno Kria, Majko
Boja i Majko naa, Odvjetnice grenika, Posrednice, Gospodarice svemira, Uiteljice istine
Slatka Majko naui nas ljubiti Isusa, nasljedovati njegove kreposti, njega koji je Uitelj na Kriu,
i pobudi u nama gorljivost da utolimo e naega Spasitelja koji je edan dua.
alosna Majko, pomozi nam da se penjemo putem Kalvarije izmeu Isusa koji nosi Kri i tebe
koja ga slijedi, da tako prispijemo na sveto brdo Boje. Marijo Majko naa daj da zagrlimo Kri,
da ivimo sjedinjeni u tvom Srcu. Amen.

Majko moja, tko da s tobom ne saaljeva

(Sv. ema Galgani)

Majko moja gdje da te pronaem? Ti si uvijek kod Isusovih nogu. Majko moja, koliko si trpjela
kad si vidjela mrtvog Isusa, kad si se morala od njega odvojiti. Kako si mogla, Majko moja, reci mi,
kako si mogla gledati Isusa pribijena na kriu? Tko da se ne saali nad tobom, Majko moja? Vidim
da se nisi mogla zasitit u promatranju njegovih rana. Je li mogue ne ljubiti tebe koja si toliko
trpjela za mene? Tko da s tobom ne saaljeva, oh kad bi moglaO koje li tvoje muke, Isusa se vie
nije prepoznavalo. O Boe, Isus je mrtav, Majka plae, a samo ja da ostanem bezosjeajna? Ne
vidim samo jednu rtvi, vidim ih dvije: jednu Isusovi, drugu Marijinu.
Majko moja, da te netko vidi s Isusom ne bi znao rei tko e prije izdahnuti, Ti ili Isus? Koje li
samilosti promatrati te svake subote pod Kriem. A najvea mi je bol to to sam ja bila uzrokom
tvoje alosti. Ako Ti mogu biti olakanje ove moje male patnje, primi ih Majko moja. O kako si
oaloena, Majko moja. Tko je bio uzrokom tolikoj boli? Ja, ja sam ti ih prouzrokovala onim
maem. Skinite, skinite Isusa s kria, inae e moja Majka umrijetiskinite ga, skinite ga! Znam da
je patnja toliko velika da se moe nazvati ljuta bol. O kako umije prihvatiti kri za mene, i za sve
due koje ele ivjeti bez kria! O Isuse moj, o Majko moja!

Devetnica Gospi alosnoj

(Iz molitvenika Srce Marijino od patera Hattlera. Kroz devet dana se mole slijedee molitve)

1. Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog alosti, koju je tvoje njeno Srce osjetilo kad je ulo
proroanstvo svetoga starca imuna. O, ljubezna Majko, po tvom oaloenom Srcu isprosi mi od
Boga krepost poniznosti i dar svetoga straha Bojega. Zdravo Marijo ...
2. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog onoga straha. koji je tvoje njeno Srce osjetilo
kod bijega u Egipat i za vrijeme tvoga boravka u tuoj zemlji. O, ljubezna Majko, po ovoj bojazni
tvoga Srca isprosi mi krepost dareljivosti, osobito prema siromasima, i dar pobonosti. Zdravo
Marijo...

568
 3. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog straha, koji je obuzeo tvoje brino Srce, kad se
tvoj mili Isus izgubio. O, ljubezna Majko, po tvom zabrinutom Srcu isprosi mi krepost istoe i dar
znanja. Zdravo Marijo...
4. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog groze, koja je obuzela tvoje majinsko Srce
kad si susrela Isusa kako nosi teki kri. O, ljubezna Marijo, po tvom ljupkom Srcu punom boli
isprosi mi krepost strpljivosti i dar jakosti. Zdravo Marijo...
5. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog muka, koje je tvoje jako Srce podnijelo, kad si
gledala Isusa na kriu u smrtnoj borbi. O, ljubezna Majko, po tvom bolnom Srcu isprosi mi
krepost umjerenosti i dar savjeta. Zdravo Marijo...
6. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog rane, koja je tvomu oaloenom Srcu zadana
kad je koplje otvorilo bok Isusov i probolo njegovo premilo Srce, i kad si njegovo mrtvo tijelo u
svoje preisto krilo primila O, ljubezna Majko, po tvom rastrganom Srcu isprosi mi krepost bratske
ljubavi i dar razuma. Zdravo Marijo...
7. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog tajne boli koju je tvoje premilo Srce trpjelo
kad je Isus bio u grob poloen. O, ljubezna Majko, po tvom silno rastuenom Srcu isprosi mi
krepost revnosti i dar mudrosti. Zdravo Marijo...

B. D. MARIJA OD KRUNICE KRALJICA SVETE KRUNICE - 7 LISTOPADA

Danas Crkva slavi Kraljicu svete Krunice. Povijesno ovaj spomendan se povezuje s
kranskom pobjedom nad Turcima 1571. kod Lepanta koja se pripisuje Marijinom zagovoru i
molitvi svete krunice. Pa ipak, smisao dananjeg dana nije sjeanje na te davne povijesne
dogaaje nego radije razmiljati o Marijinoj ulozi u povijesti spasenja te iskazati Zahvalnost Gospi
za sve milosti koje Crkva dobiva po molitvi svete krunice.
Papa Pavao VI u enciklici Marialis cultus zapisa: Nai su predasnici poklonili krunici budnu
panju i zauzetu brigu, u vie su navrata preporuivali njezino esto recitiranje, zauzimali se za
njeno irenje, objanjavali njenu narav, priznavali joj prikladnost za razvijanje kontemplativne
molitve koja istodobno pohvalna i prosbena, podjesali na njezinu unutranju djelotvornost za
napredak kranskoga ivota i apostolatskog angamana. Mi smo, ve od prve generalne
audijencije pokazali da visoko cijenimo pobonost krunice, te smo tijekom vremena u mnogim
prigodama naglaavali njezinu vrijednost bilo to u redovitim ili posebno tekim vremenima. A sv.
Ivan Pavao II 12. svibnja 1991. ree da je krunica njegova najdraa molitva.

Molitva Mariji Kraljici svete krunice iz Pompeja

(Bl.Bartol Longo)

Uzviena Kraljice pobjeda, Gospodarice Neba i zemlje na spomen ijeg imena se raduje
Nebo i drhte ponori, slavna Kraljice krunice, mi pobona tvoja djeca pred tobom iznosimo osjeaje
naeg srca i sa sinovskim povjerenjem donosimo pred tebe nae bijede. S prijestolja tvoje blagosti,
gdje kraljuje Marijo milostivo pogledaj na nas, na nae obitelji, nau domovinu, na Evropu i cjeli
svijet. Ti suosjea s naim brigama i mukama koje nam zagoravaju ivot. Pogledaj Marijo kolike
opasnosti u dui, i tijelu, koliko nesrea i alosti nas mui. Majko moli za nas, isprosi nam milosre
svoga boanskog Sina i svojim blagou pobjedi srca grjenika, nae brae, tvojih sinova koji
ranjavaju tvoje preosjetljivo Srce a koje je Isus krvlju otkupio. Budi uistinu ono to i jesi, Kraljica
mira i pratanja.Amen.

Blagoslovljena krunice
(Bl.Bartol Longo)

Marijo molimo te za milost koju nam ne moe odbiti, udjeli svima nam tvoju trajnu ljubav i
na poseban nain tvoj majinski blagoslov. Blagoslovi sve one koji mole i potiu druge na molitvu
Svete Krunice. Blagoslovljena krunice, slatki vjeniu koji nas vee s Bogom, vezo ljubavi koja

569
nas sjedinjuje s anelima, utvrdo spasenja u paklenim nasrtajima, sigurna luko u zajednikim
brodolomima ovjeanstva, neemo te nikada ostaviti. Ti e biti naa utjeha u asu agonije, za tebe
zadnji poljubac naeg ivota koji se gasi. Zadnje rijei s naih usana bit e tvoje ime, Kraljice svete
krunice, naa draga Majko, Utoite grjenika, Gospodarice i utjeho bijednika. Budi uvijek i
svugdje blagoslovljena, na Nebu i na zemlji. Amen.

Devetnica Mariji Kraljici svete krunice

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)
1. Po velikom milosru koje si ti Gospo iskazala cijelom kranskom svijetu kad si tvome sluzi
sv. Dominiku objavila uzvienost molitve svete krunice i preporuila njenu molitvu cijelom svijetu
kao lijek za odstranjenje skandala, pobjedu nad krivovjerjima, iskorjenjenje poroka, rast u
krepostima i zadobivanje Bojeg milosra zagovaraj nas kod svoga Sina i pomozi nam da pobono
ustrajemo u tebi tako dragoj molitvi svete krunice. Zdravo Marijo...
2. Zbog razmatranja tvojih otajstava Isuse i uzvienosti molitava od kojih je sastavljena sveta
krunica po kojoj tvom prijestolju upuujemo svoje pronje sjeajui se velikih djela naeg
otkupljenja, i Marijinog sudjelovanja u njima, neka nas Ona kod tebe zagovara da postanemo
dostojni tvojih obeanja i ustrajemo u milosti do kraja. Zdravo Marijo...
3. Zbog slavnih pobjeda Isuse, koje su krani u svim stoljeima zadobili po molitvi svete krunice
nad svim neprijateljima, neka nas i dalje trajno prati zagovor nae nebeske Majke, i neka tvoj
blagoslov na poseban nain prati one koji mole i promiu molitvu svete krunice.

PRIKAZANJE B.D.MARIJE ( GOSPA OD ZDRAVLJA) - 21 STUDENOG

Po starim tradicijama Marija je kao djevojica boravila u Jeruzalemskome hramu. Jo u 6.

stoljeu u Jeruzalemu se slavio blagdan posvete crkve sv. Marije Nove u blizini Hrama, a crkva je
bila podignuta kao znak prisjeanja ulaska Majke Boje u Hram. Dananjim spomendanom Crkva
slavi Marijinu svetost, njeno prikazanje same sebe Gospodinu od prvih trenutaka kad se budila
njena svijest. U Mariji punoj milosti Crkva kontemplira uzor svakog kranina koji je posveen po
krtenju te svjesno pristaje uz sluenje Bogu.

Slatka djevojice
(Sv. Ivan Damaanski)

Prekrasna i slatka djevojice, ljiljane koji si iznikao u trnju, rastao na kraljevskom i plodnom
korijenu Davidovom, po tebi se kraljevstvo obogauje sveenitvom. Ruo koja si se pojavila meu
trnjem Izraela, koja ispunja svijet boanskim mirisom! Keri Adamova, Majko Boja!
Blagoslovljena utroba iz koje si izila, blagoslovljene ruke koje su te nosile, i usne koje su uivale
tvoje nevine poljupce, usne tvojih roditelja... Amen.

Blaena djevojice
(Sv. Efrem Sirac)

Blaena ti djevojice koja si nosila lava o kojem je govorio Jakov. On se ponizii posta jaganjac
predodreen da se popne na drvo Kria da nas spasi. Tvoja je praslika grm koji je darovao janje i
tako bi poteen ivot Izaku. Blaena ti i blagoslovljena jer po tebi je izbrisano prokletstvo Eve. Ti
si platila zajedniki dug narataja prevarenih od zmije. Ti si rodila ono blago koje je ispunilo svijet
svakim dobrom. Preko tebe je zasjalo svijetlo koje je unitilo kraljevstvo tame. Amen.

570
 Devetnica prikazanju B. D. Marije- Gospi od zdravlja
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi. Kroz devet dana se
mole slijedee molitve)
1. Marijo po svetoj spremnosti po kojoj si se od prvih godina svog ivota potpuno posvetila Bogu
isprosi svima nama milost da na ivot provedemo u sluenju Bogu. Zdravo Marijo...
2. Marijo po aneoskoj gorljivosti kojom si prvih Godina sluila Gospodinu u hramu u
Jeruzalemu isprosi nam milost istinske pobonosti i dostojnog pristupanja svetim sakramentima.
Zdravo Marijo...
3. Marijo po odvojenosti od roditelja i doma kada si ivjela u hramu isprosi nam milost duhovne
slobode od svih navezanosti i prihvaanja volje Boje. Zdravo Marijo...

3. KRATKO RAZMATRANJE ZDRAVO MARIJE

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Otajstvena narav aneoskog pozdrava Zdravo Marijo

Aneoski pozdrav - Zdravo Marijo - toliko je uzvien i plemenit da je blaeni Alan de la Roche
zakljuio kako ga ni jedno stvorenje ne moe razumjeti. Samo Isus Krist - tvrdio je - roen od
Marije Djevice, sposoban je objasniti ga. On dobiva svoju uzvienost, poglavito od Presvete
Djevice, kojoj je upuen, radi Utjelovljenja Rijei Boje zbog ega je i bio upuen s neba, i od
arkanela Gabrijela, koji ga je prvi izgovorio. Aneoski pozdrav saima na najkrai nain sve
kransko bogoslovlje o Presvetoj Djevici. On sadri pohvalu i zaziv. Pohvala sadri sve ono to
ini stvarnu Marijinu veliinu a zaziv sve onog to trebamo moliti i moemo oekivati od njezine
dobrote prema nama.
Presveto Trojstvo nam je objavilo prvi dio aneoskog pozdrava; sveta Elizabeta, prosvijetljena
Duhom Svetim, pridodaje drugi; a Crkva na svom saboru u Efezu 431 g. je savjetovala zakljuak
nakon to je osudila Nestorijevu zabludu i sveano proglasila da je Djevica Marija uistinu Majka
Boja. Crkveni sabor je utvrdio da Djevica Marija bude zazivana tom slavnom titulom rijeima
Sveta Marijo, Majko Boja, moli za nas grjenike, sada i na as smrti nae.
Djevica Marija je osoba kojoj je bio upuen taj boanski pozdrav da bi se ostvarilo najvee i
najvanije djelo na svijetu: Utjelovljenje Vjene Rijei, pomirenje izmeu Boga i ljudi te
osloboenje i otkupljenje ljudskoga roda. Poslanik ove radosne vijesti je bio Aneo Gabrijel,
jedan od najviih dostojanstvenika nebeskog dvora.
Aneoski pozdrav sadri vjeru i nadu patrijarha, proroka i apostola. On je postojanost i snaga
muenika, znanje nauitelja, ustrajnost vjernika i ivot redovnika (blaeni Alan). To je novi himan
zakona milosti, radost anela i ljudi, strava i pomutnja avola. Zahvaljujui Aneoskom pozdravu,
Bog postade ovjekom, jedna Djevica postade Majka Boja, due pravednika bijahu osloboene iz
limba, ruevine u nebu bijahu popravljene i prazna prijestolja popunjena; grijeh bijae oproten,
milost nam je dana, bolesni ozdravie, mrtvi uskrsnue, prognanici se vratie, Presvetom Trojstvu
bijae dana zadovoljtina i ljudi zadobie vjeni ivot. Na kraju, aneoski pozdrav je duga, znak
Bojeg pratanja i milosti darovanih svijetu.
Ako po aneoskom pozdravu iskazujemo slavu Presvetom Trojstvu, on je isto tako najsavrenija
pohvala koju moemo uputiti Mariji. Sveta Matilda je eljela upoznati najbolji nain kako bi u
pobonosti posvjedoila svoju njenu ljubav prema Majci Bojoj. Jednog dana u zanosu je vidjela
Presvetu Djevicu koja je na prsima nosila zlatnim slovima urezane rijei aneoskog pozdrava,
Zdravo Marijo. Ona joj ree:
Znaj, keri moja, da me nitko ne moe poastiti ugodnijim pozdravom od onog koje mi
posredstvom anela uputi klanjanja dostojno Trojstvo i po kojem sam uzdignuta na ast Majke
Boje. Rijeju Zdravo (Ave) koja znai ime Eve shvatila sam kako me je Bog u svojoj svemoi
sauvao od svake ljage grijeha i bijede kojima je bila podvrgnuta prva ena. Ime Marija, koje znai
prosvijetljena Gospa, pojanjava da me je Bog ispunio mudrou i svjetlou da bih kao sjajna
zvijezda obasjala nebo i zemlju. Rijei puna milosti podsjeaju me da me Duh Sveti toliko ispunio

571
milou da je mogu obilno dijeliti onima koji je trae po mom zagovoru. Govorei mi: Gospodin s
tobom, u mome srcu se obnavlja neizreciva radost koju sam kuala kad se Vjena Rije utjelovila u
mom krilu. Kada ujem rijei: Blagoslovljena ti meu enama, slavim Boje milosre to me je
uzdiglo na tako visok stupanj sree. I na kraju na rijei: Blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus cijelo
nebo se raduje sa mnom videi kako je moj sin Isus aen i slavljen zato to je spasio ljude.

KRATKO RAZMATRANJE ZDRAVO MARIJE

Nalazi li se u nesretnom stanju onoga koji je u grijehu? Zazivaj boansku Mariju. Kai joj
Zdravo, to znai: Pozdravljam te s dubokim potovanjem, Ti koja si bez grijeha i bez drugih zala!
Ona e te osloboditi od nesree tvojih grijeha. Nalazi se u tminama neznanja i zabluda? Pozdravi
Mariju i kai joj Zdravo Marijo, to znai: osvijetljena sunevim zrakama pravde i Ona e te uiniti
dionikom svoga sjaja. Jesi li izgubio put koji vodi u Nebo? Uteci se Mariji, to znai, Zvijezda
mora; zvijezdo sjevernjao, voditeljice nae plovidbe ovim svijetom. Ona e te odvesti u luku
vjenog spasenja. alostan si? Uteci se Mariji, to znai: Gorko more, ispunjeno gorinom kada je
bilo na ovome svijetu i koje je sada, u Nebu, postalo more iste slasti. Ona e pretvoriti tvoju alost
u sreu i tvoje jade u utjehu.
Izgubio si milost? asti preobilje milosti kojima je Bog ispunio Presvetu Djevicu, i reci
Mariji: Puna milosti i svih dara Duha Svetog i Ona e te uiniti dionikom toga blaga. Osjea se
samim, kao da si naputen od Boga? Obrati se Mariji i reci joj: Gospodin s tobom prisnije i
dostojanstvenije nego u pravednicima i svecima jer Ti si s njim sjedinjena. On je uistinu tvoj Sin,
njegovo tijelo je tvoje tijelo. Budui da si mu ti Majka, Ti si s Gospodinom zbog te uzajamne
ljubavi i zato jer mu savreno nalikuje. Jo joj reci: cijelo Presveto Trojstvo je s tobom, jer Ti si
dragocjeni hram. Ona e te uvati i staviti pod Gospodinovu zatitu.
Jesi li moda postao predmet Bojeg prokletstva? Reci Mariji : Blagoslovljena si meu
enama i blagoslovljena od svih naroda zbog tvoje istoe i plodnosti; zahvaljujui tebi Boje
prokletstvo je promijenjeno u blagoslov. I ona e te blagosloviti. Gladan si kruha milosti, kruha
ivota? Priblii se njoj koja je nosila kruh ivi koji je siao s Neba; i reci joj: Blagoslovljen plod
utrobe tvoje, kojega si zaela ostavi Djevica, nosila bez muke i porodila ga bez ijedne boli.
Blagoslovljen Isus koji otkupi mrtvog ovjeka, koji vrati prognanika u domovinu, opravda
grjenika, spasi izgubljenog ovjeka. Bez sumnje, tvoja e se dua nasititi kruhom milosti u ovome
ivotu i vjenom slavom u drugom. Amen.
Zavri svoju molitvu govorei s Crkvom: Sveta Marijo, sveta u tijelu i u dui, sveta zbog
tvog jedinstvenog i vjenog predanja Bogu na sluenje, sveta zbog toga to si Majka Boga koji te je
obdario preuzvienom svetou kako to i prilii toj neizmjernoj asti. Majko Boja koja si i naa
majka, naa Posrednica i Zagovornica, Blagajnica i Djeliteljica Boje milosti, isprosi nam
oprotenje naih grijeha i pomirenje sa boanskim Velianstvom.
Moli za nas, grjenike, Ti koja toliko ljubi bijednike, Ti koja ne prezire niti odbacuje
grjenike, bez kojih ne bi bila Majka Spasitelja. Moli za nas sada, tijekom ovoga kratkog, prolaznog
i jadnog ivota. Sada, zato to sigurno imamo samo ovaj trenutak. Sada, zato to smo i danju i nou
opkoljeni monim i okrutnim neprijateljima koji nas napadaju.
I na as smrti nae, tako strane i opasne, kada e nae snage biti iscrpljene, kada e na duh
i tijelo biti shrvani od boli i straha. U asu nae smrti, kada e sotona podvostruiti sve napore da
nas zauvijek upropasti; trenutak kada e se odluiti naa sudbina sretna ili nesretna za cijelu
vjenost. Oh, doi, dakle tada u pomo svojim jadnim sinovima, milosrdna Majko, zagovornice
naa i utoite grjenika. U tom trenutku, udalji od nas avle, nae optuitelje, nae neprijatelje, iji
e nas straan izgled prestraviti; doi i prosvijetli nas u tmini smrti. Vodi nas i prati do suda naeg
Suca, koji je isto tako i tvoj Sin, moli se za nas da nam oprosti i da nas primi meu svoje izabranike
u vjenoj slavi. Tako neka bude. Amen.
Tko se nee diviti uzvienosti svete Krunice koja se sastoji od ova dva dijela: Oe na i
Zdravo Marijo? Postoji li, moda, Bogu i Presvetoj Djevici ugodnija molitva a laka, milija i
spasonosnija za ljude? Imajmo neprestano u srcu i na usnama ove molitve i tako astimo Presveto

572
Trojstvo, Isusa Krista naeg Spasitelja i njegovu presvetu Majku Mariju. Na kraju svakog otajstva
bilo bi dobro dodati Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome, kako bijae na poetku, tako i sada i vazda i
u vjeke vjekova. Amen.

4. POBONOST TRI ZDRAVO MARIJE

(Izvadak iz knjige Pobonost Triju Zdravo Marija koju je napisao sveenik G. Pasquale.
knjiica je objavljena u izdanju Sav tvoj, ljubav i rtva broj 10.)

Sv. Matilda iz Hockeborna, benediktinka, u 13. stoljeu razmiljala je tjeskobno o asu, kada e
njezina dua napustiti tijelo i ui u vjenost. Tada je arko zamolila Majku Boju da joj milostivo
pomogne na smrtnom asu. Nebeska Majka, koja se ve esto javljala svojoj vjernoj slubenici,
odgovorila je:
"Da, tvoju u molbu usliati, keri moja, ali od tebe traim da dnevno iz ljubavi prema meni
izmoli tri Zdravomarije. Prvu Zdravomariju u ast Boga Oca, koji me odlikovao svojom divnom
svemogunou. Drugu Zdravomariju u ast moga Sina, koji me ispunio tolikim darovima znanja i
mudrosti. Treu Zdravomariju u ast Duha Svetoga, koji je ulio u moje srce puninu svoje ljubavi.
Pomoi u ti na smrtnom asu, tjeiti te i od avolske moi obraniti. Ulit u u tebe svjetlo vjere i
spoznaju, da zbog tvoga neznanja ili zablude ne bude kuana. Na smrtnom asu preplavit u tvoja
duu slau Boanske ljubavi, da pretvori tvoje smrtne strahove i gorinu u blaenstvo." (Liber
specialis gratiae P.Il. Pog. 47)

Je li Gospino obeanje vrijedi za sve?

Netko bi mogao rei da ovo posebno Gospino obeanje je osobno i da se odnosi iskljuivo na sv.
Matildu. Tko tako misli pokazuje da ne poznaje mistiku niti boansku ekonomiju Providnosti. Na
primjer kad je Isus umirui sa kria dao Ivanu Mariju za Majku: "Evo ti majke", nije mislio samo na
Ivana nego na cijelo ovjeanstvo. U onom trenutku Ivan je predstavljao budue vjernike koji e
prepoznati i primiti Mariju za svoju Majku.
Slino je i sa posebnim Gospinim obeanjem koje je dala sv. Matildi, jer ona uistinu nije imala
razloga bojati se za svoje vjeno spasenje, nego je obeanje svima upueno. Uistinu bilo bi
apsurdno da je Marija samo Matildi obeala velike milosti koje joj nisu bile toliko potrebne, a zatim
bi ih uskratila onima koji su u velikoj potrebi. Tako nema razloga da obeanje Majke Boje upueno
sv. Matildi ne bi vrijedilo za svu njenu djecu koja ele isti sretan kraj .ivota, a za to ponizno i
pobono mole. Jo jedna potvrda toga je i naglo irenje pobonosti Triju Zdravo Marija u cijelom
kranskom svijetu im je ukazanje obeanja sv. Matildi postalo javno poznato. Sav narod Boji je
prepoznao legitimitet tog obeanja.
A kao potvrdu svega toga nalazimo u ivotu asne slubenice Boje sestre Marije Villani,
dominikanke koja je umrla 1670. Jednoga dan dok je molila Tri Zdravo Marije zasluila je da sa
usana same Gospe uje ove utjene rijei: "Ne samo da e zadobiti milosti koje trai nego ti
obeavam da u u ivotu i smrti biti tvoje Zatitnica kao i svih onih koji obavljaju pobonost Triju
Zdravo Marija".

Odgovor na najei prigovor ovoj pobonosti

Obino oni koji prigovaraju protiv obeanja i prakse pobonosti Triju Zdravo Marija kau: "Ako
emo se po molitvi Triju Zdravo Marija spasiti, moemo dakle nastaviti mirno grijeiti, jer svejedno
emo biti spaeni". Ova primjedba se moe odnositi i na pobonost 9 prvih petaka kao i na
pobonost 5 prvih subota u mjesecu.
Due koje ispravno shvaaju vjeru znaju da se nitko ne moe spasiti bez slobodnog odgovora na
Boju milost koja nas blago i snano potie na opsluivanje Bojeg zakona, to jest da inimo dobro,
a izbjegavamo zlo kao to to nauava sv. Augustin: "Onaj tko te je stvorio bez tebe, nee te spasiti
bez tebe".

573
 Pobonost Triju Zdravo Marija je sredstvo koje dobrima isprosi potrebne milosti da bi kranski
ivjeli i umrli u prijateljstvu s Bogom, a grenicima isprosi potrebne milosti za povratak Bogu u
iskrenom obraenju i dobru smrt.
1. Dakle, kranin, koji svaki dan moli Tri Zdravo Marije eli prije svega isprositi potrebne
milosti za ivjeti vjerodostojan kranski ivot u skladu s voljom Bojom, ispunjavajui svoje
staleke dunosti ljubei blinjega. On se boji grijeha i izbjegava ga, a ako zbog ljudske slabosti i
padne u grijeh, pa bio on i teki, odmah osjeti elju Da se podigne i sve ini da se vrati u stanje
Boje milosti. On e bez sumnje molei Tri Zdravo Marije zadobiti milosti koje je Gospa obeala i
bit e spaen.
2. Grenik koji iz slabosti ponovno pada u grijeh, nakon nekog vremena se podigne te ponovno
padne... i ako s istom nakanom i iskrena srca svakodnevno moli Tri Zdravo Marije, prije ili poslije
zadobiti e, pa makar to bilo u asu smrti, milost potpunog obraenja, iskrenog pokajanja i spasiti
e se.
3. Grenik koji moli Tri Zdravo Marije sa zlom nakanom, to jest sa eljom da nastavi grijeiti s
preuzetou da e se spasiti iako svjesno grijei jer je Gospa obeala tu milost, zasluuje kaznu, a ne
milosre. Takva osoba sigurno nee ustrajati u svakodnevnom moljenju Triju Zdravo Marija i nee
zadobiti obeane milosti jer Gospa nije dala posebno obeanje da bi zloupotrebljavali Boje
milosre nego da nam pomogne ustrajati u posvetnoj milosti sve do smrti, da nam pomogne slomiti
avolske okove, te da se obratimo i vratimo u kuu Oevu, da doemo u vjenu rajsku sreu.

Miljenje crkve
Pobonost Triju Zdravo Marija od tada je prisutna u Crkvi a u prolom stoljeu doivjela je
veliki procvat. Dua tog pokreta bio je kapucin o. Ivan Krstitelj de Blois. Naoigled udesnog
irenja i dobrih plodova postignutih molitvom "Triju Zdravo Marija" pokazala je i Crkva svoju
naklonost, davi odobrenje povezano sa nekim povlasticama.
Apostolat o. Ivana Krstitelja de Bloisa pohvalio je papa Lav XIII. i dao mu svoj blagoslov, a
pokretu podijelio oproste. Takoer je bio naredio da sveenici sa vjernicima nakon svake Sv. Mise
izmole Tri Zdravomarije. (300 dana oprosta)
Papa Benadikt XV je "od srca i radosno" ispunio molbu inicijatora pokreta "Tri Zdravo Marije",
podigavi apostolskim pismom Bloisovo djelo za irenje "Triju Zdravo Marija" u Bratovtinu, s
pravom podizanja filijala po cijelomu svijetu, te ju podario oprostima i povlasticama. Takoer su i
brojni kardinali, nadbiskupi i biskupi podupirali ovu pobonost, uvidjevi njezinu veliku pomo u
voenju dua.
Tko ljubi Crkvu i s njom osjea, nee ostati ravnoduan prema njezinom jasnom prosuivanju.
A tko revnuje za due i ljubi Presvetu Djevicu po toj e pobonosti vriti dvije kreposti. Svi mogu
doprinijeti irenju pobonosti "Triju Zdravo Marija"; u prvom redu sveenici, ispovjednici,
propovjednici, oevi, majke, odgajatelji, redovnici, redovnice, uitelji i dobri vjernici. Svi mogu
djelovati u vlastitoj obitelji, meu prijateljima, bolesnicima, u drutvima, kolama, domovima,
bolnicama, radionicama, tvornicama.

Iskustva svetaca
"Ostavimo teologiju, moral, mistiku, askezu. Kai mi iskreno: tuje li Mariju?" - Ovo je pitanje
postavio don Bosco kleriku, iako je taj ve etiri godine bio redovnik, ali je provodio ivot
nedostojan svoga zvanja. Odgovorio je: "Iskreno reeno, odgovorio je, nisam nikada na to ozbiljno
pomislio."
"Onda moli Tri Zdravomarije ujutro i uveer i dodaj esto, a osobito u napasti zaziv: "Marijo,
pomonice krana, moli za mene!"
To mi je obeao prije rastanka. Nakon nekoliko godina sluajno sam ga sreo kae svetac. Veselo mi
je priao i odao da je od naega razgovora imao cijelo vrijeme istu savjest. "Raspolaete
izvanrednim lijekom, - rekao je -preporuujte svakomu tovanje Majke Boje. Savjetujte im da
mole Tri Zdravomarije i Njoj se posvete, da ne budu ugroeni." (Terrone. Lo spirito di san
Giovanni Bosco, str. 41)

574
 Sveta Gemma Galgani molila je svaku veer, duboko sagnuta, Tri Zdravo Marije u ast
Bezgrenog Zaea. Jednom je u tom stavu iznenadi njezina tetka Elisa Galgani i predbacujui joj
ree: "to to radi Gemma? Zar ne zna kako je za eludac tetno tako se iskriviti?"
Djevojka joj odgovori: "Baka me je to nauila. Rekla mi je, da Presveta Djevica nee dopustiti
grijeha protiv istoe, ako se ponizno izmole Tri Zdravo Marije."
Gorljivi Marijin tovatelj i promicatelj Triju Zdravo Marija je bio je sv. Ivan Marija Vianneyi
upnik Arki. Sv. Leonardo gorljivo je irio pobonost "Triju Zdravo Marija" govorio je: O dragi
moji upoznajte se sa tom lijepom sadrajnom pobonou i vrite je do kraja ivota. Molim i
ispovjednike da daju tu pobonost kao pokoru, jer je najplodonosnija.
Sv. Alfonzo Liguon zastupao je isto miljenje o potrebi i uspjenosti o potrebi tog marijanskog
apostolata. Ova pobonost, bila je omiljena tema njegovih misija. Bio je uvjeren da se sa molitvom
"Tri Zdravo Marije" svatko moe spasiti.

Primjeri milosti zadobivenih po molitvi Triju Zdravo Marija

avao ga htjede povui u Pakao

Otac kapucin Giovanni Battista, vatreni iritelj ove pobonosti zabiljeio je: Ovaj udesan
dogaaj svjedoi milosno djelovanje ove dnevne molitve na ast Bezgrene, Ljiljana Presvetoga
Trojstva. Odigrao se u seocu Sorzano, u panjolskoj pokrajini Rioja. Isusovac o. Santu odrao je
tamo misije i zabiljeio slijedee: Meu seljacima je bio jedan najgori od svih ostalih, odan
opainama i jezoviti psova. Doao je misionaru ispripovijedati svoj doivljaj i javno ga priznati.
Pritom je izjavio da se sada obratio i vie ne grijei.
"Kako je to mogue?" - zaudio se misionar. "Nedavno sam pri poslu, prema svojoj looj navici,
izrekao stranu kletvu, A jedna od mojih mula se ritala i pogodila me usred prsiju. Od snana udarca
pao sam mrtav." - "Ma, ne!" - povika misionar u sumnji da ovjek nije pri pameti. "Rekao sam bio
sam mrtav, a dokaz je avao koji se pojavio da me povue u Pakao. Najednom se pojavila Presveta
Djevica povikavi: "Pusti ga, on je moj ...!" - "I doista, probudio sam se nekoliko dana kasnije
potpuno zdrav, zahvaljujui Nebeskoj Zatitnici."
"A to ste uinili Presvetoj Djevici?"
"Dragi oe, skoro nita. Dodue, molio sam svaki dan Tri Zdravo Marije i zbog njih me Ona spasila.
To moete svima pripovijedati. Od toga sam dana svetac, vie ne grijeim." ... Ovo tako malo, vjere
dostojno izvjee pratio je misionar sa skepsom. Sluajno je slijedei dan susreo tetku, dobru
staricu, navodno od smrti probuena obraenika. "to se dogodilo s vaim neakom?" - upita
misionar.
Tada mu je starica opisala kako je njezin neak udaren kopitom u prsa pao mrtav pokraj pluga.
Odnijeli su ga kui, smatravi da je mrtav poloili su ga na odar. Meutim, lijenik je uskratio
dozvolu pokopa jer mu se inilo da uje slabo kucanje srca. To je stanje trajalo nekoliko dana.
Najednom se, na nae veliko udo, podigao moj neak s odra uzviknuvi: "Ona me je spasila! Da,
Presveta Djevica me spasila! ... Doista, povredama ni traga, neak se okanio loih navika tako
temeljito da se u svojoj jednostavnosti naziva svecem."

Misionar Redemtorist izvjeuje

Jednog sam dana saznao da je neki miroljubiv, ali prema vjeri ravnoduan gospodin teko
obolio. Nekoliko puta sam ga posjetio i uvijek me prijazno primio. Njegovo se stanje pogoralo, a
srce sve vie slabilo. Tada sam odluio podsjetiti ga na Sakrament pomirenja, kojeg on od vjenanja
nije primio. Na taj se prijedlog njegovo ljubazno lice namrtilo i zlovoljno mi pokazao vrata
rekavi: "Ako me elite posjeivati kao prijatelj drago mi je. Ali vi se pokuavate nametnuti mojoj
savjesti. Idite i ne dolazite vie, ja se neu ispovijedati!"
Morao sam se povui. Ali prije nego to sam izaao iz sobe, kleknuo sam do njegova kreveta i
rekao mirnim glasom: "Kad se ve ne elite ispovijedati, dozvolite mi da barem u vaoj prisutnosti
izmolim Tri Zdravo Marije!"

575
 Odgovorio je: "to se mene tie moete! Uostalom, Tri Zdravo Marije su moja jedina molitva.
Mojoj sam eni na smrtnom asu obeao da u tu molitvu stalno za nju moliti i taj zavjet odrati.
Vie ne smijete od mene traiti."
Tri smo puta izmolili povjerenu mu molitvu. Diui se, prihvatio je moju ruku i suznih me oiju
zamolio: "Ispovijedajte me dragi oe!" Idui je dan primio pobono sv. Priest i nakon zahvale
blago preminuo.

Oboljela vrtlarica
U malom provincijskom gradiu, dva dana pred svretak pukih misija javila je neka
pobona dua misionaru da je neka ena u okolici teko oboljela. Radilo se o nekoj nevjernici, staroj
vrtlarici, koja je tvrdila da je samo malo prehlaena. Pater se uputio k njoj, no bolesnica nije htjela
ni uti o ispovijedi. Na kraju mu je rekla: "Doite za tri dana opet, tada emo vidjeti kako u se
osjeati."
"To nije mogue, tada neu vie biti ovdje!" Darovao joj je sliicu Majke Boje i opomenuo je:
"Danas u etiri sata popodne dolazim ponovno. U meuvremenu se pripremite!"
Vrativi se ponovno naao je staricu posve izmijenjenu. Sklopljenih ruku, iskreno se pokajui
obavila je generalnu ispovijed, pa je zaueni pater upita: "to ste uinili da ste tako veliku milost
zasluili?"
"O, jako malo" - odgovorila je. "Pred etrdeset godina imali smo u upi misije. Tada sam imala
dvadeset i pet godina i bila udana. Morala sam pateru obeati da u svaki dan izmoliti Tri Zdravo
Marije. Uvijek sam mnogo radila, odgojila sam petero djece, ali Tri Zdravo Marije nisam nikada
zaboravila. Naveer rekla je svojoj keri prije spavanja: "Kako sam sretna! Osjeam kao da e mi se
Presveta Djevica za ispovijed nakon etrdeset godina nasmijeiti." Sat kasnije je blago, bez smrtne
borbe izdahnula.

Sveenik pripovijeda
U L. je jednog dana stigla vrlo bogata dama, ali bezvjernica. Tamo je boravila etiri mjeseca,
kad li je osjetila strane boli u elucu. Tri, na brzinu dozvana lijenika, prosudila su stanje osobito
kritinim. Prijateljica je upita eli li sveenika. Na to joj odgovori: "Ni u kojem sluaju! Doe li
koji, izbacit u ga iz kue."
uvi to, vrue sam se pomolio Isusu i Mariji i krenuo k bolesnici. Bez zapreke sam uao i stigao
sve do bolesnice. Tek to me ugledala, okrenula mi je lea i viknula: "Odlazite, ne elim sveenika!
Ni rijei o ispovijedi! Nosite se ..." Morao sam se povui. Ali smrt nije tako brzo dola i ja sam
cijeli tjedan ponavljao svoje posjete. Nisu me ba lijepo prihvaali. Konano je bolesnica jednog
dana, nakon mojih upornih molbi, pristala izmoliti sa mnom Tri Zdravo Marije. Na odlasku sam
njenim ukuanima rekao: "Spaena je! Trei dan e zatraiti ispovijed!" Dan zatim smo ponovno
izmolili Tri Zdravo Marije. Trei me dan, im sam stupio u sobu, zamolila sv. Sakramente. Jo je
ivjela dva mjeseca pobono odana u volju Boju. Tri Zdravo Marije otvorile su joj Nebo.

Zazivi za molitvu Triju Zdravo Marija

Marijo, Majko naa, ouvaj nas od smrtnoga grijeha i paklenoga ognja, po vlasti koju Ti je Vjeni
Otac dao! Zdravo Marijo...
Marijo, Majko naa, ouvaj nas od smrtnoga grijeha i paklenoga ognja, po mudrosti kojom Te je
Tvoj Sin obdario! Zdravo Marijo...
Marijo, Majko naa, ouvaj nas od smrtnoga grijeha i paklenoga ognja po ljubavi koju Ti je Duh
Sveti udijelio! Zdravo Marijo...

Molitva triju Zdravo Marija za sretnu smrt (Prema tradiciji ove zazive je molila sama sv.
Matilda)
O Marijo, Gospe moja sveta, kao to je Bog Otac u svojoj svemogunosti tebe uinio monom,
molim te, tako Ti budi uza me na asu moje smrti i odagnaj od mene svaku protivnu silu. Zdravo
Marijo

576
 O Marijo, Gospe moja sveta, kao to te je Sin Boji obdario tolikom spoznajom i svjetlou o
sebi da cijelo Nebo prosvjetljuje, tako Ti na asu moje smrti moju duu prosvijetli spoznajom
prave vjere da je nijedna zabluda ili neznanje ne smuuje i ne izopai. Zdravo Marijo
O Marijo, Gospe moja sveta, kao to je Duh Sveti tebi obilno udijelio svoju ljubav, tako i Ti na
asu moje smrti udijeli mi slast Boje ljubavi, neka mi se po njoj sva gorina smrtne borne pretvori
u slast. Zdravo Marijo

5. GOSPINA KRUNICA
(sv. Brigita)

Pobona tradicija koja potjee od sv. Brigite govori o tome da je Marija duom i tijelom
uznesena na Nebo nakon 63 godine zemaljskog ivota. To je bio poticaj da se oblikuje nova vrsta
molitve krunice prozvana Gospina u kojoj se svaka godina Marijina ivota na zemlji asti sa
jednom Zdravo Marijo, a na kraju se moli 7 Oenaa na spomen 7 Marijinih radosti i alosti.

Gospina Krunica: Vjerovanje, 63 Zdravo Marije i 7 Oenaa.

(Za ovu molitvu crkva je udijelila djelomini oprost svaki puta kada se moli, a potpuno oprost 1
puta u mjesecu ako se svaki dan moli, uz uobiajene uvjete, ispovijedi, priesti i jedne molitve na
nakane sv. oca pape. Krunica je na hrvatskom objavljena u molitveniku Biserje sv. Ante s
imprimaturom u Sarajevu 16. 4. 1954. M. Alaupovi, gen. vikar).

6. MOLITVE MARIJI ZA SVAKI DAN U TJEDNU

(sv. Alfons Marija Liguori)

Ponedjeljak: Mariji, da isprosi milost ljubavi prema Isusu i Njoj

O Marijo, shvaam da si Ti najplemenitije, najuzvienije, najie, najljepe, najbolje i
najljupkije stvorenje. O kad bi te svi upoznali, Gospe moja, i ljubili te kao to Ti to zasluuje.
Tjeim se da toliki broj dua u Nebu i na zemlji ive zaljubljeni u tvoju dobrotu i ljepotu. Pogotovu
me tjei to te sam Bog ljubi vie nego sve anele i ljude skupa. Ljubljena moja Kraljice, i ja bijedni
grenik te ljubim, ali premalo. elio bih veu i njeniju ljubav prema tebi i tu mi milost udijeli, jer
ljubav prema tebi je veliki znak predodreenja i milost koju Bog udijeli onima koje eli spasiti.
Majko moja vidim da trebam biti najzahvalniji tvome Sinu, te da On zasluuje beskonanu
ljubav. A Ti eli samo vidjeti da je On ljubljen, i to je najvanija milost za koju te molim: isprosi
mi veliku ljubav prema tvome Sinu Isusu Kristu. Ti od Boga zadobije to trai. Isprosi mi milost
da budem toliko sjedinjen s voljom Bojom da se nikad od nje ne odijelim. Ne traim od tebe
zemaljska dobra, ni asti ni bogatstva, traim ono to najvie eli tvoje srce, da ljubim moga Boga.
Je li mogue da mi nee pomoi u ovoj mojoj elji koja je i tvoja? O ne, Ti mi ve pomae, ve
moli za mene. Moli, moli i ne prestani nikad moliti, dok me ne vidi u Raju, van opasnosti da
izgubim moga Gospodina, i sigurna da u ga zauvijek ljubiti skupa s tobom, predraga moja Majko.

Utorak: Mariji da bude zatitnicom

O Marijo, vidim milosti koje si mi isprosila, i nezahvalnost s kojom sam ih ivio. Nezahvalan,
nisam vie dostojan darova, ali neu zbog toga izgubiti povjerenje u tvoje milosre koje je vee od
moje nezahvalnosti. Moja velika odvjetnice budi mi milosrdna. Ti si djeliteljica svih milosti koje
Bog daruje nama bijednicima, i zbog toga te je Bog uinio monom i milostivom, da nam priskae
u pomo u naim bijedama. Ti si odvjetnica najbjednijih i najnaputenijih grenika koji se tebi
utjeu, titi i mene koji se tebi preporuam. Nemoj mi kazati da je u mom sluaju teko zadobiti
pobjedu, jer i u najteim borbama kad Ti brani nekoga pobjeda je uvijek sigurna.
U tvoje ruke polaem moje vjeno spasenje, predajem ti moju duu. Ona je bila izgubljena, Ti
si je svojim zagovorom spasila. elim biti upisan meu tvoje posebne sluge, ne odbaci me. Ti trai

577
bijednike da ih pridigne, ne zapusti mene siromanog grenika koji se tebi utjeem. Moli za mene
svoga Sina, koji uvijek ini ono to Ti od njega trai. Uzmi me pod svoju zatitu, i to e mi biti
dosta. Ako me Ti titi nieg se ne bojim, ni mojih grijeha jer e mi Ti isprositi oprotenje i
nadoknadu za posljedice grijeha, niti avli jer si Ti monija od cijeloga Pakla, niti moga suca Isusa
jer na tvoju molitvu On se udobrostivi. Bojim se jedino da se zbog moje lijenosti propustim utjecati
tebi, i tako budem izgubljen. Majko moja isprosi mi oprotenje svih mojih grijeha, ljubav prema
Isusu, svetu ustrajnost, dobru smrt i Raj na kraju ivota, a posebno mi isprosi milost da se uvijek
tebi utjeem. Ove milosti su uistinu velike za mene i ja ih ne zasluujem, ali nisu velike za tebe koja
si toliko ljubila Boga i koja si toliko ljubljena od Boga, pa On usliava sve za to ga Ti moli. Ti
samo otvori usne, a Bog Tvoje molitve ne odbija. Moli Isusa za mene, kai mu da me Ti titi i On
e mi biti milostiv. Majko moja, uzdam se u tebe, u toj nadi ivim i poivam, u njoj elim i umrijeti.
Amen.

Srijeda: Mariji, da isprosi milost svete ustrajnosti

O Kraljice Neba, ja koji sam nekad bio bijedni rob Sotone, sad se zauvijek posveujem da
budem tvoj sluga, elim te astiti i sluiti ti cijelog mog ivota, primi me, ne odbij me iako to
zasluujem. O Majko moja u tebe sam stavio sve moje nade, od tebe se nadam svakom dobru.
Blagoslivljam i slavim Boga koji mi je u svom milosru udijelio ovo povjerenje u tebe, koje
smatram velikim zalogom spasenja. U prolosti sam pao jer se nisam utjecao tebi. Sad se nadam po
zaslugama Isusa Krista i tvojoj molitvi da mi je oproteno. Ali mogu ponovno izgubiti boansku
milost. Opasnost nije minula, neprijatelj ne spava. Koliko mi preostaje napasti koje u morati
pobijediti?
O slatka moja Gospo, titi me i ne dopusti da ponovno postanem njihov rob, uvijek mi pomozi.
Znam da e mi pomoi i da u s tvojom pomoi, ako se tebi uteknem pobijediti. Ali bojim se da u
opasnosti da padnem propustim zazivati te, i tako se izgubim. Za tu te milost molim, da u paklenim
napadajima se uvijek tebi utjeem govorei: Marijo pomozi mi, Majko moja ne dopusti da izgubim
Boga.

etvrtak: Mariji, da isprosi milost sretne i dobre smrti

O Marijo, kakva e biti moja smrt? Ja ve od sada, razmiljajui o mojim grijesima, i od

pomisli na taj veliki i odluujui as kad u umrijeti i biti suen na moje spasenje ili vjenu osudu,
zbunjen sam i drhtim. O preslatka moja Majko u Krvi Isusa Krista i tvom zagovoru je sva moja
nada. O utjeho alosnih, tada me ne ostavi, ne propusti da me utjei u toj velikoj alosti. Ako me
sad toliko mui grinja savjesti pri sjeanju na moje grijehe, nesigurnost oprotenja, opasnost da
ponovno padnem, strogost Boje pravde, to e tek onda biti samnom. Ako mi ne priskoi u pomo
propasti u. O Gospe moja, prije moja smrti, isprosi mi milost velikog kajanja za moje grijehe,
istinskog obraenja i vjernosti Bogu u ivotu koji mi preostaje.
Kada doem na kraj mog ivota, Marijo nado moja, tada mi pomozi u toj velikoj muci u kojoj
u biti, utjei me da ne oajavam videi moje grijehe koje e avao stavljati predame. Isprosi mi
milost da te esto zazivam, da umrem s tvojim svetim imenom na ustima i imenom tvoga Sina.
Naprotiv, oprosti mi moju smjelost, prije nego li izdahnem, molim te doi i utjei me svojom
prisutnou. Tu si milost udijelila tolikom broju tebi pobonih dua, i ja je elim i nadam se zadobiti
je. Istina je da sam grenik i da to ne zasluujem, ali sam ti poboan, ljubim te i imam veliko
povjerenje u tebe. O Marijo isekivati u te, ne ostavi me neutjeena. Ako nisam tolike milosti
dostojan, barem mi s Neba pomozi da iz ovoga ivota iziem ljubei Boga i tebe, te da doem u Raj
da vas vjeno ljubim. Amen.

578
 Petak: Mariji, da isprosi milost oprotenja grijeha i vjenog spasenja
Majko Boja evo pred tvojim nogama mene bijednog grenika, podlonika pakla, koji se tebi
utjee i u tebe se uzda. Ne zasluujem niti da me pogleda, ali znam da Ti koja si gledala svoga Sina
kako umire da bi spasio grenike ima veliku elju da im pomogne. O Majko milosra, pogledaj na
moje bijede i smiluj mi se. Znam da te zovu utoite grenika, nadom oajnika i pomonicom
naputenih. Ti si dakle moje utoite, moja nada i moja pomo. Po tvome zagovoru zadobit u
spasenje. Zbog Isusove ljubavi pomozi mi, prui ruku bijedniku koji je pao i tebi se utjee.
Znam da se Ti tjei pomaui koliko moe grenika, pomozi mi sad kad mi moe pomoi.
Svojim grijesima sam izgubio Boju milost i duu. Predajem se u tvoje ruke, kai mi to mi je initi
da se povratim u milost moga Spasitelja, elim odmah to uiniti. On me alje tebi, da mi pomogne
jer eli da se utjeem tvome milosru, pa da mi, osim zasluga tvoga Sina, Ti i tvoja molitva
pomognete da se spasim. Tebi se utjeem koja moli za tolike grenike, moli Isusa i za mene. Kai
mu da mi oprosti i On e mi oprostiti, kai mu da eli moje spasenje i On e me spasiti. Neka se
vidi dobro koje Ti zna uiniti onome koji ima povjerenja u tebe. Amen, tako neka bude, tome se
nadam, amen.

Subota: Mariji, da isprosi milost da se ne padne u Pakao

O predraga moja Gospe, zahvaljujem Ti jer si mi toliko puta pritekla u pomo da ne padnem u
Pakao, koji sam toliko puta zasluio svojim grijesima. Bijedan li sam, ve sam skoro bio pao u taj
zatvor osuen, i osuda bi moda ve nakon prvog smrtnog grijeha bila izvrena da mi Ti milosrdna
nisi pritekla u pomo. ak te nisam ni molio, nego si Ti u svojoj dobroti zadrala Boju pravednost,
i zatim savladala tvrdou moga srca dovela me do povjerenja u tebe. Ah, pritijenjen tolikim
grijesima pao bih u opasnostima u kojima sam se nalazio, da me Ti ljubljena Majko nisi sauvala
milou koju si mi zadobila.
O Kraljice moja nastavi me oslobaati od Pakla. to e mi tvoje milosre i darovi koje si mi
isprosila ako u poslije biti osuen? Ako te prije nisam ljubio, sad poslije Boga najvie tebe ljubim.
Ne dopusti da se okrenem od tebe i Boga koji mi je po tebi tolike milosti dao. Ljubljena moja
Gospe ne dopusti da te u Paklu zauvijek mrzim i proklinjem. Ti bi trpjela videi osuena tvoga
slugu koji te toliko ljubi.
O Marijo, to mi govori? Biti u osuen? Bit u osuen ako te ostavim. Ali tko bi imao srca
ostaviti te? Tko bi mogao zaboraviti ljubav koju si mi iskazala? Gospe moja kad si ve toliko
uinila za moje spasenje, dovri to djelo i pomozi mi. eli li mi pomoi? Ah, to to govorim? Ako
Ti, kad sam ja bio zaboravio na tebe, si toliko uinila za mene, koliko vie se moram nadati sad kad
te ljubim i kad ti se preporuam. Ne gubi se tko se tebi utjee, a gubi se tko se tebi ne utjee. Majko
moja ne prepusti me meni samome jer u se izgubiti, nego udijeli mi milost da se uvijek tebi
utjeem. Spasi me nado moja, spasi me od Pakla, a jo prije od grijeha jer me samo on moe odvesti
u Pakao.

Nedjelja: Mariji, da isprosi milost da se doe u Raj

O Kraljice Raja koja si uzviena nad sve aneoske korove i najblia Bogu, iz ove suzne doline
pozdravljam te ja siromani grenik i molim te svrati na mene svoje milosrdne oi koje gdje gledaju
dijele milost. Pogledaj Marijo u kojim sam sada opasnostima da izgubim duu, Boga i Raj, i u
kojima u biti dok ivim na zemlji. U tebe sam Gospe poloio svu moju nadu, ljubim te i eznem da
brzo doem vidjeti te i slaviti u Raju. O Marijo kada e doi dan kad u vidjeti sebe ve spaena,
pored tvojih nogu, promatrati tebe Majku moga Spasitelja i moju Majku koja se je toliko zaloila za
moje spasenje. Kad u poljubiti ruku koja me je toliko puta oslobodila od Pakla, i tolike mi milosti
udijelila kad sam zbog mojih grijeha zasluio da budem prezren i odbaen od svih.
Gospe bio sam Ti toliko nezahvalan za vrijeme ivota, ali ako doem u Raj neu vie biti takav,
ljubit u te to mi vie bude mogue u svakom trenutku zauvijek, i nadoknadit u moju
nezahvalnost blagoslivljajui i zahvaljujui ti vjeno. Beskrajno zahvaljujem Bogu koji mi daje to
povjerenje u Krv Kristovu i tvoj zagovor, da e me spasiti, osloboditi od grijeha, isprositi mi milost
svijetlo i snagu da izvrim volju Boju i konano da me dovede u rajske dvore. Tvoje sluge su se

579
tome nadale, i nitko nije ostao razoaran. O ne, ni ja neu biti prevaren. O Marijo, nemam dvojbe,
Ti e mi isprositi milost spasenja. Moli svoga Sina Isusa, kao to ga i ja molim po zaslugama
njegove muke, da sauva u meni, i uvijek poveava vjeru da u biti spaen. Amen.

7. SEDAM MARIJINIH RADOSTI

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

1. O, Marijo, koja si se obradovala u svom Srcu. kad si od arkanela Gabrijela ula, da te Bog
osobito ljubi, i da te odabrao za Majku svome jedinoroenome Sinu! Po ovoj radosti te molim,
isprosi mi milost, da Boja ljubav bude i moja najvea radost; da nju vie cijenim nego li sve drugo,
te u svemu to mislim, govorim ili inim, nastojim je zasluiti i svjedoiti. Zdravo Marijo...
2. O, Marijo kako si se obradovala u Gospodinu, kad si nepovrijeena djevianstva, rodila
Stvoritelja kojega je eljno oekivao svijet! Isprosi mi milost, da uvijek brino uvam istou srca,
da u njemu ne trpim nikakve neuredne naslade, te se ne dam nikada strastima voditi u mom
djelovanju, pa da tako pripadnem onima, o kojima Isus, tvoj boanski Sin ree: Blago istima
srcem jer e Boga gledati. Zdravo Marijo...
3. O, Marijo, kako si bila radosna, kad su mudraci s istoka doli, da se tvom Sinu kao pravom
Bogu poklone te ga zlatom, tamjanom i smirnom obdare! Isprosi mi milost, da u svako doba
spoznam Gospodina Boga kao najveeg gospodara, te se od srca radujem to sam o njemu ovisan, i
da mu uvijek prikazujem ivu vjeru, vrsto ufanje i srce puno djetinje ljubavi. Zdravo Marijo...
4. O, Marijo, kolika li je slast obuzela tvoj duh, kad si svoga premiloga Sina, koga si gledala kako
u velikim mukama umire na kriu, vidjela trei dan slavno uskrsnula! Isprosi mi milost, da iz groba
grijeha uskrsnem na nov ivot, i kao to smrt nema vie nad njim vlasti, tako da ni grijeh nikada
vie ne zavlada u mom smrtnom tijelu, da uistinu uzmognem sa sv. Pavlom rei: "ivim ali ne vie
ja, nego Krist ivi u meni". Zdravo Marijo...
5. O, Marijo, tko e izrei tvoju radost, kad si vidjela da tvoj jedinoroeni Sin u sjajnom oblaku
na Nebo uzlazi! Po toj radosti molim te, probudi svojim zagovorom u meni vrstu i ivu elju za
Nebom, koja e uiniti, da tu radosti kuam u bolima i budem strpljiv, a u dobru neumoran, da se
tako sluim vremenitim dobrima da ne izgubim vjena. Zdravo Marijo...
6. O, Marijo kolikom li te slau i ushienjem napunio Duh Sveti kad je na Dan Pedesetnice sve
bogatstvo svojih milosti izlio u tvoje preisto Srce! Isprosi mi milost, da istei svoje srce i
odbacujui tatinu svijeta, stalno se usrdnom molitvom pripravljam dostojno primati sv. sakramente
te budem pripravan za njegov dolazak te postanem i ostanem hram Duha Svetoga. Zdravo Marijo...
7. O, Marijo, ne moe se pojmiti blaenstvo, koje te je obuzelo, kad si bila slavno u Nebo
uznesena, kako bi primila nagradu za svoje kreposti. O, Majko isprosi mi da mogu onako sveto
ivjeti, i u svemu kao Ti, vriti volju nebeskoga Oca, pa da i ja jednom doem u Nebo, te se moje
srce s tvojim zauvijek u Bogu uzraduje. Zdravo Marijo...

Krunica u ast sedam Marijinih radosti - franjevaka krunica -

(Izmoli se Vjerovanje, Oe na, 3 x Zdravo Marijo, Slava Ocu... a zatim se moli na obinu Gospinu
krunicu 7 desetica; 1 Oe na, 10 x Zdravo Marijo s umetkom koji slijedi i 1 Slava Ocu).

1. Koga si Neoskrvnjena Djevice, s radou po Duhu Svetom zaela.

2. Koga si Neoskvrnjena Djevice, s radou Elizabeti u pohode nosila.
3. Koga si Neoskvrnjena Djevice, s radou rodila.
4. Koga si Neoskvrnjena Djevice, s radou Svetim trima kraljevima na poklon pokazala.
5. Koga si Neoskvrnjena Djevice, s radou u hramu nala.
6. Koga si Neoskvrnjena Djevice, s radou prva nakon Uskrsnua pozdravila.
7. Koji je Tebe, Neoskvrnjena Djevice, s radou u Nebo primio i za Kraljicu Neba i zemlje
okrunio.

580
Na koncu 2 puta: Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom, blagoslovljena Ti meu enama
i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus! O tri puta divno Srce Marijino, Srce se Boje odrazuje u
sjaju tvog djevianstva, moli za nas grenike sada i na as smrti nae! Amen! l Oe na i Zdravo
Marijo po nakani sv. Oca.

8. SEDAM MARIJINIH ALOSTI

Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

Boe, u pomo mi priteci! Gospodine, pohiti mi u pomo! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome.
Kako bijae na poetku, tako i sada i svagda u vijeke vjekova. Amen.
1. Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog alosti, koju je tvoje njeno Srce osjetilo kad je ulo
proroanstvo svetoga starca imuna. O, ljubezna Majko, po tvom oaloenom Srcu isprosi mi od
Boga krepost poniznosti i dar svetoga straha Bojega. Zdravo Marijo ...
2. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog onoga straha. koji je tvoje njeno Srce osjetilo
kod bijega u Egipat i za vrijeme tvoga boravka u tuoj zemlji. O, ljubezna Majko, po ovoj bojazni
tvoga Srca isprosi mi krepost dareljivosti, osobito prema siromasima, i dar pobonosti. Zdravo
Marijo...
3. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog straha, koji je obuzeo tvoje brino Srce, kad se
tvoj mili Isus izgubio. O, ljubezna Majko, po tvom zabrinutom Srcu isprosi mi krepost istoe i dar
znanja. Zdravo Marijo...
4. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog groze, koja je obuzela tvoje majinsko Srce kad
si susrela Isusa kako nosi teki kri. O, ljubezna Marijo, po tvom ljupkom Srcu punom boli isprosi
mi krepost strpljivosti i dar jakosti. Zdravo Marijo...
5. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog muka, koje je tvoje jako Srce podnijelo, kad si
gledala Isusa na kriu u smrtnoj borbi. O, ljubezna Majko, po tvom bolnom Srcu isprosi mi
krepost umjerenosti i dar savjeta. Zdravo Marijo...
6. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog rane, koja je tvomu oaloenom Srcu zadana
kad je koplje otvorilo bok Isusov i probolo njegovo premilo Srce, i kad si njegovo mrtvo tijelo u
svoje preisto krilo primila O, ljubezna Majko, po tvom rastrganom Srcu isprosi mi krepost bratske
ljubavi i dar razuma. Zdravo Marijo...
7. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog tajne boli koju je tvoje premilo Srce trpjelo kad
je Isus bio u grob poloen. O, ljubezna Majko, po tvom silno rastuenom Srcu isprosi mi krepost
revnosti i dar mudrosti. Zdravo Marijo...
Moli za nas, alosna Djevice! Da postanemo dostojni obeanja Kristovih. Pomolimo se: Molimo
Te, Gospodine Isuse Kriste, udijeli nam milostivo, da se preblaena Djevica Marija, Majka tvoja,
iju je presvetu duu u asu tvoje muke ma boli probo, sada i u asu smrti nae, kod tvoga
boanskoga milosra za nas zauzme. Po tebi, Isuse Kriste, Spasitelju svijeta, koji s Ocem i Duhom
svetim ivi i kraljuje, Bog od vijeka do vijeka. Amen.

Krunica na ast sedam Marijinih alosti

(Ova je krunica bila objavljena svetom Gabrijelu Possenti, koji je duboko astio Marijine boli.
Moli se svaki puta l Slava Ocu, l Oe na i 7 Zdravo Marijo s ovim dodacima)

1. ije su Ti muke na Tvoju veliku bol bile po Simeonu proreene.

2. S kojim si u velikoj boli morala bjeati u Egipat.
3. Koga si u velikoj boli tri dana traila.
4. Koji je Tebe, na Tvoju veliku bol, nosei teki kri susreo.
5. Pod ijim si kriem satrvena od boli stajala.
6. ije je presveto Tijelo, na Tvoju veliku bol, bilo poloeno na Tvoje majinsko krilo.
7. Koga si u najveoj boli, do groba pratila.

581
 9. POBONOST GOSPI OD POJASA
(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.)

Majka sv. Augustina sv. Monika kada joj je umro mu Patricij, odluila je nasljedovati Mariju i
u odijevanju ju je molila da joj objavi kako se ona nosila nakon to je postala udovica, poslije smrti
sv. Josipa i nakon to je Isus uziao na Nebo. Gospa se udostojala ukazati sv. Monici obuena u
odijelo koje je nosila kao udovica. Marija je bila obuena u dugu sivu haljinu koja je ila od vrata
do nogu, izgledala je kao haljina alosti ili pokornika haljina. Oko struka je nosila grubi koni
pojas koji se nakon kope po lijevoj strani pruao skoro do zemlje.
Tada Gospa sama otkopa pojas koji je nosila i dade ga sv. Monici preporuujui joj da ga stalno
nosi te da potie druge vjernike da nose pojas kao znak njene posebne zatite. Meu prvima koji je
prihvatio tu praksu bio je njen Sin sv. Augustin. On je napisao i jedno od prvih redovnikih pravila
u Katolikoj Crkvi u kojima spominje i pojas kao znak posebne Marijine zatite. Ta pravila su imala
veliki utjecaj na sva druga napisana u Crkvi nakon toga te je noenje pojasa s odreenim
preinakama kao znaka pobonosti Mariji i posebne Gospine zatite postalo gotovo opa redovnika
praksa.
Budui da su pape obdarile oprostima sve vjernike koji su nosili pojas kao znak posebne
Marijine zatite i uinili ih dionicima duhovnih dobara augustinskog reda, kao i svih drugih redova
koji imaju istu praksu noenja pojasa ta se pobonost brzo irila u cijeloj Crkvi te se uvrijeilo
miljenje da to udruga s najvie zajednitva u duhovnim dobrima zbog mnotva redova koje
obuhvaa. Tako je pojas postao znakom Gospine zatite, prezira duha svijeta, kranskog mrtvljenja
i spremnosti da se sveto hodi putem savrenstva. U tradiciji Crkve postojao je blagdan Gospe od
pojasa koji se slavio prve nedjelje nakon 28. 8. dana smrti i spomen dana sv. Augustina.
Ubrzo su se poela dogaati mnoga udesa po molitvi Gospi i praksi noenja pojasa te su s
crkvenim odobrenjem papa nastajale i bratovtine Gospe od pojasa. lanovi bratovtine za oproste
i sudjelovanje u svih duhovnim dobrima bili duni svakodnevno nositi pojas i moliti krunicu koja se
sastojala od 1 vjerovanja, 13 Oenaa, Zdravo Marija i Zdravo Kraljice.

Molitva Gospi od pojasa

Majko Boja Marijo koja si se udostojala ukazati sv. Monici i dala joj pojas kao znak tvoje
posebne zatite isprosi nam milost prave pobonosti prema tebi i prezir prema duhu ovoga svijeta
kako bismo u zajednitvu sa svima onima koji te aste pod ovim znakom istinski ivjeli u duhu
evanelju te se jednom s tobom i tvojim Sinom svi se zajedno radovali u vjenoj slavi. 3 x Zdravo
Marijo...

10. POBONOST MAJCI BOIJOJ OD SUZA

Mnoge pobone due razmiljajui o Marijinim patnjama, bolima i suzama su potaknute na

ljubav prema Isusu i Mariji te na pokajanje i davanje zadovoljtine za grijehe koji vrijeaju Boga.
Marija se ukazala sa suzama 1830. g. Bernardinci Laboure, 1846. g. pastirima u La Salettu, ali je
pobonost Marijinim suzama na poseban nain vezana uz lakrimaciju njene slike u Siracusi u Italiji.
Biskupi Sicilije l. 09. 1953. g. izjavljuju da ne postoje razlozi za sumnju u dogaaj lakrimacije
Marijine slike. Nadbiskup Siracuse 1956. blagoslovi kamen temeljac za izgradnju svetita
posveenog udesnoj slici. Ovo svetite ve davno dovreno moe primiti 20 000 hodoasnika.

Mala krunica suzama Marijinim

Sestra Amalija od Isusovog bievanja, misionarka redovnike zajednice Boanskog Kria koju je
utemeljio mons. Code D. Francisco de Campos Barreto, biskup iz Campinasa, San Paolo u Brazilu
8. 11. 1929. g. molila je i prikazala svoj ivot za svoju roakinju, jednu mladu majku, teko bolesnu

582
kojoj lijenici nisu uspijevali pomoi. uje glas: "Ako eli zadobiti ovu milost trai je po suzama
moje Majke. Sve ono to mi ljudi mole po tim suzama osjeam se obaveznim da im to udijelim".
Kad je sestra pitala to moliti ula je glas Isusov koji joj je kazao zazive od kojih je poslije
sastavljena mala krunica suza Marijinih. Dok je sestra na koljenima molila 8.03. 1930. g. pred
oltarom ukaza joj se Marija neizrecivo lijepa s haljinom ljubiaste boje, plavim platem a bijeli veo
joj je pokrivao glavu. Majka Boja ljubazno se osmjehujui pokaza sestri bijelu krunicu kojoj su
zrna odsjajvaja kao snijeg na suncu. Marija joj ree:
"Evo krunice mojom suzama. Moj Sin je predaje vaoj redovnikoj zajednici kao dio batine. On
ti je objavio zazive. On eli da me se na poseban nain tuje s ovom molitvom. On e svim koji budu
molili ovu krunicu u ast mojih suza dati velike milosti. Po ovoj krunici e se obratiti mnogi
grjenici, pogotovu oni koji su se bavili spiritizmom. Vaoj redovnikoj zajednici pripasti e ast da
ponovo dovedete u krilo Crkve i po molitvi obratite mnoge pripadnike ove nesretne sekte. avao e
biti pobijeen po ovoj krunici njegovo pakleno kraljevstvo razoreno".
Biskup Campinasa preputajui Crkvi sud o nadnaravnosti ovih dogaaja, daruje crkveno
doputenje za molitvu Krunice suzama Marijinim i u ve spomenutoj redovnikoj zajednici
odobrava spomendan Nae Gospe od suza koji se slavi 20. veljae.

Uvodna molitva
Isuse na raspeti Boe, ponizno dolazimo podno tvoga Kria i prikazujemo ti suze One koje te je
pratila na Tvome Krinom putu s tolikom arkom ljubavlju i saaljenjem. Uslii, dobri uitelju nae
molitve i pronje zbog ljubavi i suza tvoje svete Majke. Udijeli nam milost da razumijemo bolnu
poruku koju nam poruuju suze ove dobre Majke, da bi u svemu vrili tvoju svetu volju na zemlji te
da budemo dostojni hvaliti te i slavit vjeno u Nebu. Amen.
Krunica se sastoji od sedam dijelova po sedam zaziva. Sedam puta se ponove ove molitve.
Uvodni zaziv: Isuse sjeti se suza One koja te je najvie ljubila na zemlji, i koja Te sada najare
ljubi na Nebu.
Zaziv koji se ponavlja sedam puta: Isuse uslii nae pronje i molitve zbog suza tvoje svete
Majke.
Zaziv koji se ponovi 3 puta na kraju: Isuse sjeti se suza One koja te je najvie ljubila na zemlji.

Zavrna molitva: Marijo, Majko lijepe ljubavi, Majko boli i milosra, molimo te sjedini svoje
molitve s naima, da tvoj Boanski Sin, kome se obraamo s povjerenjem, po zaslugama tvojih
suza, uslii nae pronje i udjeli nam milost koju molimo i krunu slave u vjenosti. Amen.

11. KRUNICA NA AST MARIJINIH POVLASTICA

MALA GOSPINA KRUNICA NA AST DVANEST POVLASTICA BLAENE

DJEVICE MARIJE SV. LJUDEVITA MONTFORTSKOG
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Hvalimo te Djevice Marijo sjeajui se udesnih djela koje je Gospodin u tebi uinio.
Primi ove moje molitve Presveta Djevice, daj mi snage protiv tvojih neprijatelja.

1. Kruna svetosti

Oe na
1. Blaena Ti, Marijo koja si u svome krilu nosila Gospodina i Stvoritelja svijeta! Ostajui Djevica
svijetu si dala Stvoritelja. Raduj se Djevice Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
2. Blaena Ti, Djevice Sveta i Bezgrjena, ne znam kako dostojno slaviti tvoju veliinu, jer u krilu
si nosila Onoga koga nebesa ne mogu obuhvatiti. Raduj se Djevice Marijo, raduj se u vijeke.
Zdravo Marijo

583
3. Blaena Ti, o Marijo, sva si lijepa, nijedna mrlja grijeha ne zatamni tvoj sjaj. Raduj se Djevice
Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
4. Blaena Ti , o Marijo tvoje kreposti su brojnije od zvijezda nebeskih. Raduj se Djevice Marijo,
raduje se u vijeke. Zdravo Marijo
Slava Ocu

2. Kruna moi

Oe na
1. Blaena si Ti, Marijo, Kraljice svijeta. Prati nas na putu prema vjenoj radosti. Raduj se Djevice
Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
2. Blaena si Ti, Blagajnice Gospodnjih milosti. Uini nas dionicima tvojih darova. Raduj se
Djevice Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
3. Blaena si Ti, Marijo, naa Posrednice. Pomozi nam da dublje susretnemo Boga. Raduj se
Djevice Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
4. Blaena Ti, Marijo, Pobjednice nad avlima i herezama. Ti budi naa Predvodnica. Raduj se
Djevice Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
Slava Ocu

3. Kruna dobrote

Oe na
1. Blaena Ti, Marijo, utoite grjenika. Zagovaraj nas kod Gospodina. Raduj se Djevice Marijo,
raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
2. Blaena Ti, Majko sirotih. Naui nas ivjeti kao djeca Boja. Raduj se Djevice Marijo, raduj se u
vijeke. Zdravo Marijo
3. Blaena Ti, Marijo, Izvore radosti. Vodi nas vjenoj srei. Raduj se Djevice Marijo, raduj se u
vijeke. Zdravo Marijo
4. Blaena Ti, Pomonice naa u ivotu i u smrti. Uzmi nas sa sobom u Kraljevstvo Boje. Raduj se
Djevice Marijo, raduj se u vijeke. Zdravo Marijo
Slava Ocu

Pomolimo se: Pozdravljam Te, Marijo, Keri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zarunice Duha
Svetoga, uzvieni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao nau Sestru, milinu
ovjeanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, naeg ivota, znak nade i utjehe, savrena
sliko Crkve. Uini nas samo jednim srcem i jednom duom s Tobom, da navijetamo koliko je velik
Gospodin i prepoznajemo s radou Njegovu prisutnost u svijetu. Tebi, odabranoj od Boga, za
jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posveujemo same sebe, nae djelovanje i na ivot.
Utisni svoj peat u nae due, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas Svoju ljubav Majke,
prati nas na putu ivota. Utai nau glad kruhom Rijei i Euharistije, daj da doivimo Tvoju
majinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige prijee nae traenje Boga.
Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka ivi i raste u nama Krist Tvoj Sin da
ostvarimo spasonosni Oev plan. Amen.

584
12. O KARMELSKOM KAPULARU

kapular je vanjski znak posebna odnosa, djetinjega i povjerljiva, koji se uspostavlja izmeu
Blaene Djevice, Majke i Kraljice Karmela, i pobonika koji joj se povjeravaju u posvemanjemu
predanju i puni povjerenja pribjegavaju njezinu majinskom zagovoru; podsjea na prvenstvo
duhovnoga ivota i potrebe molitve. (Direktorij o liturgiji i pukoj pobonosti br. 205.)

Smisao i znaenje kapulara

(iz knjige S. Dornrea, kapular, koju je s odobrenjem zagrebake nadbiskupije izdao Karmel
Brezovica).
Premalo je samo obui i nositi kapular. Vanije i vrednije je da se nositelj i lan bratovtine
uputi u bit i znaenje ovog naina bogotovlja i da svoj ivot znade upriliiti pred takvim
zahtjevima. elimo zato pomoi postignuu tih ciljeva.
Bit i sadraj karmelskog kapulara je posveta Mariji. To je odreen nain potpune predanosti
Majci Bojoj. Posvetiti se Mariji znai povjeriti se majinstvu, skrbi i okrilju njezinom da nas ona
vodi Kristu prema naelu i iskustvu Crkve: "Po Mariji k Isusu". Kao znak takve posvemanje
posvete Gospi nosimo kapular.
Budui da kapular oznauje posvetu Mariji, moe ga nositi svaki katolik, bez obzira je li ve lan
neke redovnike zajednice ili drube. Ima pae zajednica (kongregacija) kojima je kapularska
medaljica oznaka pripadnitva toj zajednici.
Posveta ne znai ovdje obvezu na propisanu molitvu koja se moli u stanovitoj prigodi, nego
temeljno stanovite i ivotna forma (oblik) prema kojima se oblikuje na ivot. Noenje kapulara
mora se odraziti u osobnom ivotu nositelja, naime u nasljedovanju Krista po uzoru i primjeru
Marijinu.
Tako shvaena rije posvete znai preuzimanje obveze i odgovornosti. Posveta Mariji
predstavlja suoblikovanje Kristu kako je to inila Marija: u odlunoj vjeri i ljubavi koja slui
drugima. Tko se posveuje Mariji, svjedoi da ozbiljno shvaa svoj kranski ivot.
Obeanja
Posveta Mariji nije jednostrani ljudski in, odluka i nastojanje, nego ukljuuje prihvat Gospin i
obeanja. Marija obeaje sa svoje strane onome tko joj se posveuje, posebnu ljubav, majinsku
pomo i zatitu.
Uz noenje kapulara vezana su dva posebna obeanja: Prvo je zajameno imunu Stocku za
prvog vienja: "Tko u tom haljetku umre, nee trpjeti vjenoga ognja, to je znak spasenja,
obrana u pogibeljima, zalog mira i vjenoga saveza sa mnom".
Drugo je pak "subotnja povlastica", pape Ivana XXII: "Tko umre odjenut svetim kapularom i
sauva staleku istou, bit e jedne od prvih subota nakon smrti osloboen istilinog ognja".

(Slijedi tekst iz knjige franjevca o. Aleksija Benigara, Pouka o karmelskom kapularu objavljene s
Imprimaturom. Datum Zagrebiae, die 10. Julii 1917. Vicarius Generalis: Dr. Dominicus Premu, m.
pr. cons. Epus.)

1. Postanak karmelskog kapulara i bratovtine

Bratovtina kao i tovanje Majke Boje Karmelske, po brdu Karmelu, potjee iz vienja kojega
je imao sv. imun tock, vrhovni poglavar karmeliana 16. srpnja 1251. u Kambridgu. Karmelski
red je osnovan u 12. stoljeu. Meu prvima je bio kriar Berthold iz Kalabrije. Kao kriar povukao
se sa jo nekoliko svojih drugova na brdo Karmel, znamenito po proroku Iliji, da tamo u samoi
slui Bogu pod okriljem nebeske Kraljice, koja se na tom brdu na osobiti nain tovala. Godine
1208. dade im jeruzalemski patrijarha pravilo, koje je papa Honorije III. potvrdio 1226. godine.
Kad su onamo provalili muhamedovci, pobjegoe bogoljubni monasi u Evropu, gdje se brzo
rairie. U taj red stupi i Simon Stock. On se rodio god. 1164. u Engleskoj, u gradu Hertfordu od
odline i plemenite porodice. Ve je od rane mladosti pokazivao znakove izvanredne pobonosti i

585
elju za samotnim ivotom. Da izbjegne pogibeljima ovoga svijeta i zamkama svoga starijega brata,
poe ve kao mladi u neku veliku umu svoje domovine, gdje je provodio pustinjaki ivot. Tu je
tako ivio punih 20 godina. Prema uputi Gospe, koja mu se ukazala, stupi on u red karmeliana,
gdje je s vremenom postao vrhovni poglavar reda.
Kao poglavar reda bijae u velikoj stisci, budui da je karmelski red bio u Evropi nov, te je bio
izloen kojekakvim napadajima neprijatelja; dapae se radilo i o ukinuu toga reda. Kao sveca
boljelo ga to je morao gledati kako mnoge due idu u propast. Zato je u toj stisci dugo molio
Marijinu pomo dok mu se bl. Djevica Marija 16. srpnja god. 1251. nije ukazala nosei mu kapular
reda, te mu ree:
Primi, moj ljubazni sine, ovaj sv. kapular svoga reda kao znak moje bratovtine, za te i za sve
karmeliane. Tko u ovom odijelu umre, taj ne e trpjeti u ognju vjenom. Gle, ovo je znak
spasenja, obrana u pogibeljima, zalog mira i vjenoga saveza sa mnom".
Ovo su ukazanje strogo ispitivali i pronali istinitim sv. oci pape. Stoga ustanovie i svetkovinu
sv. kapulara. Sv. Simon navijesti odmah cijelomu redu ovu izvanrednu milost, te ustanovi
bratovtinu od brda Karmela ne samo za svoju redovniku brau, ve i za sve vjernike.
Karmelski kapular je dakle odijelo milosti. Kao takvo zahvaljuje svoj postanak samoj Majci
Bojoj. Ona pokloni to odijelo sv. Simonu Stocku kao izvanjski znak njegove bratovtine. Radi toga
se i naziva ova bratovtina bratovtinom Majke Boje ili nae drage Gospe od brda Karmela.
Svrha ove bratovtine jest tovanje bl. Djevice Marije, a preista Gospa obeaje svima onima,
koji e je pod tim naslovom tovati, nosei znak ove bratovtine, da ne e vidjeti vjenoga ognja
ako s ovim znakom umru.
Ovaj se kapular ubrzo rairi po svem svijetu. U tu bratovtinu stupie mnoge odline osobe, pae
ima i svetaca, koji su s velikim pouzdanjem nosili ovu odjeu Majke Boje. Tako su nosili ovaj
kapular sv. Karlo Boromejski, Lovro Justinijan, sv. Pavao od kria, Ljudevit IX., kralj francuski.
Potonji se za vrijeme jedne oluje na moru utekao Majci Bojoj Karmelskoj. Spasivi se iz ivotne
pogibelji poe na brdo Karmel, gdje primi velikom pobonou njezin kapular. Kao znak svoje
zahvalnosti spram Karmelske Gospe povede on est karmeliana sa sobom u Francusku i osnuje u
Parizu za njih samostan.
I meu rimskim papama ima onih koji se nisu ustruavali i u svojem najveem dostojanstvu
zadrati posveeno odijelo Marijino. Tako je nosio kapular papa Lav XI. Za njega se pripovijeda,
kad je bio izabran za papu, te prigodice, kad su skidali s njega kardinalsko odijelo, da ga obuku u
papinsko, uze jedan od prisutnih prelata s njega i sv. kapular, koji je nosio od svoje rane mladosti.
Tad mu ree papa: Ostavite mi Mariju, da me Marija ne ostavi".
Taj su kapular nadalje nosili i mnogi drugi pape, tako Pavao V., Urban VIII., Grgur XV.,
Aleksandar VII., Benedikt XIV. itd. I meu ostalim crkvenim dostojanstvenicima, kao kardinalima,
nadbiskupima, biskupima bilo ih je u svako vrijeme mnogo, koji su pristupili ovoj bratovtini.

2. O kapularu uope

Kako je nastao kapular i od ega se sastoji

Neki redovnici, kao benediktinci, karmeliani, dominikanci, nose iznad habita jo kao posebnu
oznaku svoga reda, odijelo iz obinoga sukna, te je dugako kao habit. Ovu haljinu zovu scapulare
ili kapular, to bi hrvatski znailo odjea, koja pokriva plea ili napleak.
Kad su redovnici htjeli da dozvolom sv. Stolice vjernike uine dionicima duhovnih blagodati
svoga redovnikoga ivota, ujedinjujui ih svojim redovima u kongregacijama ili bratovtinama,
dali su im za dokaz toga ujedinjenja kakav znak svoga reda kao na primjer konopac, kapular ili to
slina. Tako su nastali tako zvani manji kapulari. Oni su imali zamjenjivati redovniku haljinu,
napose onaj komad, koji se zvao kapular.
Takav se manji kapular sastoji od dvije suknene krpice, koje su meu sobom spojene s dvije
vrpce. Boja tih krpica jest boja habita onih redovnika, od kojih je potekla dotina bratovtina ili
kapular. Boja karmelskoga kapulara i treega reda sv. Franje jest smea, jer karmeliani i
franjevci nose habit smee ili kestenjaste boje.

586
 Jer ovakvi kapulari potjeu od kojega crkvenog reda, to je s primanjem kapulara esto spojen
pristup u trei red ili kakvu bratovtinu. Tko eli primiti karmelski kapular, mora ujedno stupiti u
istoimenu bratovtinu; isto vrijedi i za kapular sedam alosti bl. Djevice Marije.
Takav se onda kapular ima nositi ne kod sebe ve na sebi, poput kapulara redovnika i to tako,
da jedan dio pada na prsa, a drugi na plea. To je uvjet, da se dobiju oprosti kapulara, dotino
bratovtine, ako je kapular s njome povezan. Svejedno je, da li se kapular nosi na unutranjem
odijelu ili ispod njega.
3. Mjesto kapulara moe se nositi i medaljica
Sukneni se kapular dosta brzo istroi ili zamae, budui da se mora nositi o vratu tako, da jedan
dio pada na prsa, a drugi na plea. Ovi i slini razlozi, a napose zdravstveni i olakanje noenja
kapulara, potakoe papu Pija X., da je god. 1910. izdao odluku, kojom dozvoljava, da svatko, tko
je ve primio kapular, moe mjesto suknenoga kapulara nositi medaljicu iz kovine.
Stavljanje dakle kapulara valja obaviti uvijek suknenim kapularom. Metalni kapular ili
medaljica nadomjeta posve sukneni, to jest noenjem ove medaljice mogu se dobiti svi oprosti i
povlastice pojedinih kapulara, dapae i subotnja povlastica. Da bude stvar posve jasna spomenut
u ovo:
Na jednoj strani te medaljice ima biti otisnuta slika presvetog Srca Isusova, a na drugoj slika
Majke Boje. Ove se slike moraju raspoznavati; ako se istroe, mora se nabaviti druga medaljica.
Takvu medaljicu valja nositi na sebi. To moe biti na kojigod nain, bilo o vratu, u depu, ili na
laniu od ure itd. U potonja dva, kao i u slinim sluajevima treba medaljicu kod odlaganja odjee
objesiti o vrat, ako nije to odlaganje samo za kratko vrijeme kao kod pranja ili kupanja. Ako se
naime medaljica odloi za dulje vrijeme, taj se dan ne mogu postii oprosti.
Razlika meu kapularom i medaljicom jest ta, to je potrebno, da se nova medaljica uvijek
nanovo blagoslovi. Ako je dakle stara medaljica istroena, pa treba nabaviti novu, valja je svaki put
dati blagosloviti, ako elimo stei oproste i povlastice. Kod suknenoga kapulara to nije nuno. Dok
se kapular ima nositi uvijek kao odijelo, t. j. da jedan dio visi na prsima, a drugi na leima, moe
se medaljica nositi onako, kako je ve reeno.

4. Milosti i korist karmelske bratovtine

Osim toga, to je karmelski kapular blagoslovina Crkve, donaa on jo i mnogih drugih

blagodati i duhovnih koristi. Po njemu obeano nam je naime jo i ovo:

a. Blaena smrt i vjeno spasenje. Svi se bojimo vjenoga ognja. No oni, koji pobono nose ovaj
kapular u ivotu i smrti, ne trebaju se odvie bojati, jer je sv. Simon obeao blaenu smrt, a on je to
saznao u vienju, u koje moemo pouzdano vjerovati, jer ga je sv. Crkva odobrila kao pravo i
istinito vienje. Ipak bi ludo radio onaj koji bi grjeno ivio u nadi da e na smrti ipak imati
na sebi kapular, pak e se i spasiti. To bi bila velika preuzetnost.
b. Subotnja povlastica. Druga velika povlastica karmelskoga kapulara jest brzo osloboenje iz
muka istilinih. Pod subotnjom povlasticom razumije se obeanje koje je dobio papa Ivan XXII za
Gospina ukazanja 3. 3. 1322.g. a glasi: Tko umre odjeven u kapular, a sauva u svom ivotu
staleku istou, biti e jedne od prvih subota nakon smrti osloboen iz istilita.
Subotnja povlastica odobrena je dekretom sv. rimske ope inkvizicije po papi Pavlu V. 20.
sijenja 1613., koji dekret glasi:
Doputeno je ocima karmelianima propovijedati, da kranski narodi mogu vjerovati u pomo,
to je primaju due brae i lanova bratovtine bl. Djevice od brda Karmela, to preminue u
ljubavi, a za ivota nosie kapular, staleku istou sauvae, male asove Majke Boje molie ili
ako ne umie itati, crkvene postove obdrae, a srijedom i subotom, izuzev da Boi padne u koji
ovaj dan, od mesa se uzdrae, da e im iza njihove smrti poimence u subotu, koju je Crkva
posvetila Gospi, ista svojim sveudiljnim zagovorom, pobonom svojom pronjom, svojim
zaslugama i posebnom svojom zatitom u pomo pritei."

587
 Marija nije dakle htjela svoje miljenike ouvati samo od vjenoga ognja, ve se zauzela i za due,
koje trpe u istilitu.

c. Dionitvo na svim molitvama, sv. misama i zadovoljtinama karmelskoga reda, lanova

karmelske bratovtine i cijele sv. Crkve. Ova je blagodat posljedica vjerske istine o opinstvu
svetih. Svi ivi vjernici na zemlji, due preminulih u istilitu i blaeni na nebu sainjavaju pod
Isusom Kristom, njihovom nevidljivom glavom, jednu zajednicu, Crkvu. Ova zajednica svih
vjernih Crkve Kristove kadra si je meu sobom pomagati u raznim potrebama. Svakako ne u tom
smislu kao da bi jedan za drugoga mogao zasluiti vjeni spas, nego tako da jedan drugomu
pomae svojom molitvom, zaslugama svojih kreposti.
Mnogo je bilo u karmelskom redu pobonih mueva i ena, mnogo osoba svetoga ivota, dapae
i takvih, koje je sv. Crkva proglasila svetim. Ovom je redu pripadala sv. Terezija, sv. Ivan od
kria, sv. Andrija Korsini, itd. U kapularskoj bratovtini bijahu sv. Franjo Saleki, sv. Alfons
Liguori, sv. Karlo Boromejski itd. Ovi svi ugodnici Boji mole bez sumnje i sada, u vjenosti, pred
prijestoljem Bojim napose za one, koji su njihova braa po ovoj bratovtini. Njihove zasluge su
takoer vrlo velike, tako da mogu oni i od svoga velikoga bogatstva kao milostinju dijeliti onima
koji su s njima sjedinjeni po istom nainu tovanja bl. dj. Marije. Kako li je dakle ugodno biti
lanom takve bratovtine, po kojoj postajemo posebna braa i tienici najveih ugodnika Bojih!

d. lanovi karmelske bratovtine postaju ujedno dionici i velikih oprosta. A to je oprost? Svako
dijete, koje ide u puku kolu, znade dobro, da se pod oprostima ne razumijeva oprotenje grijeha,
to se dobiva u skruenoj sv. ispovijedi, Ali s grijesima su spojene i kazne za grijehe. Svaki teki
grijeh vue za sobom i kaznu, koja je vjena i vremenita. Prva se ima pretrpjeti u mjestu vjenoga
prokletstva, u paklu. Ta se kazna oprata u sv. ispovijedi, dok drugi dio, vremenitu kaznu, moramo
pretrpjeti na svijetu ili u istilitu ili nam oprata Crkva po tako zvanim oprostima.
Zato da se moe stei oprost, valja biti uvijek u posvetnoj milosti, dosljedno, prije treba obaviti
valjanu sv. ispovijed. Kad dakle zadobijamo oprost, oprata nam sv. Crkva vremenite kazne za
grijehe na temelju onih propisanih djela koja skruenim srcem obavljamo, sv. ispovijed, priest, i
molitva na nakanu sv. oca pape. Ovakve oproste podijelila je sv. Crkva karmelskoj bratovtini u
obilnoj mjeri.
(Budui da je od vremena kad je A. Benigar pisao ovaj prikaz o kapularu, crkvena praksa o
oprostima obnovljena nakon drugog vatikanskog koncila donosimo prikaz oprosta za lanove
bratovtine iz gore citirane knjige.
lanovi karmelske bratovtine mogu zadobiti potpuni oprost pod uobiajenim uvjetima na dan
ulaska u Bratovtinu i na slijedee blagdane: Svetkovina BDM od Gore Karmela (16. srpnja),
blagdan sv. Ilije proroka (20. srpnja), sv. miuna Stocka (16. svibnja), sv. Terezije od Djeteta Isusa
(1. listopada) sv. Terezije od Isusa (15. listopada), Svih svetih karmelskog reda (14. studenog,
u Hrvatskoj 15. studenog) i sv. Ivana od Kria (14. prosinca).
Sveana proslava Bratovtine je spomen BDM od Gore Karmela (16. srpnja). lanovi je
slave prisnim osjeajima ljubavi i zahvalnosti Mariji, obnavljajui na taj dan obvezu pobone slube
prema njoj, vjernosti Isusu Kristu i Crkvi, povjeravajui majinskom srcu Blaene Djevice
cijelu karmelsku obitelj.

Uvjeti za stjecanje potpunog oprosta su slijedei: sakramentalna sv. ispovijed, sv. priest, molitva
na nakanu sv. Oca i obnova ili polaganje obeanja u bratovtini. To se moe dijelom uiniti i prije
odnosno nakon spomenutih blagdana. Ali poeljno je i potrebno da se primi sv. Priest, moli na
nakanu sv. Oca kao i poloi ili obnovi obeanje dato kod oblaenja u kapular, na sam blagdan.
Molitva na nakanu sv. Oca u pravilu je Oe na i Zdravo Marijo; mogu se meutim uzeti i druge
odgovarajue molitve). (nastavlja se tekst od Benigara)

588
 5. kapular B. D. Marije je udotvoran

Da su udesa mogua, vjeruje svaki koji vjeruje u svemogunost Boju. udo je uinak koji Bog
ini svojom svemogunou mimo prirodnih zakona. Bog moe tu i tamo odstupiti od obinoga
toka naravi, jer je on sam stvorio prirodu i postavio joj zakone. On je dakle njezin stvoritelj i
gospodar. Bog ini udo kad to iziskuje ili slava Boja, ili spas dua, dotino kad treba dokazati
kakvo izvanredno poslanje Boje. Tako itamo u Evanelju da je dragi Spasitelj inio udesa, da
uvjeri ljude o svom poslanju. udesa je inio Bog i po sv. apostolima, da ljude uvjeri o
istinitosti njihove nauke. Spasitelj se sluio tu i tamo i kakvim naravnim sredstvom da uini udo.
Slijepcu je namaza oi pljuvakom i prahom, te mu povrati vid, a sjena sv. Petra bila je takoer
sredstvo, kojim se Bog posluio, da uini udo, kao to i rupci sv. Pavla.
Je li dakle udnovato, ako se gospodin Bog posluio i kapularom, da pokae, kako mu je milo,
da na taj nain tujemo njegovu sv. Majku. Navest u nekoliko, primjera, koji se mnogima ne e
moda initi kao udesa, ali ipak daju nasluivati, da Bog pomae na poseban nain onima, koji taj
kapular nose.
Obrana u ratu. Neki asnik naie iza neke bitke na teko ranjenog vojnika, koji je drao u
ruci krunicu i kapular. Vojnik ga zamoli da mu pribavi ispovjednika, jer se bojao da e mu ljuta
rana na glavi nabrzo pospjeiti smrt. Kugla mu naime prosvirala elo tako, da je izala na drugoj
strani. Naravnim nainom nije se mogao vie dulje uzdrati na ivotu. Tek kada nakon duljeg
vremena doe ispovjednik, ranjenik se ispovijedi i skrueno umre. Tako govori taj asnik, koji je
bio oevidac toga dogaaja.
Isti asnik pripovijeda da je on bio prisutan kad se iz neposredne blizine pucalo na nekoga trubaa.
Ovaj izjavi da je ranjen na prsima. asnik ga sam pretrai i nae da je kugla na udnovati nain
zapela o kapular Majke Boje koga je nosio. asnik je sam pogledao kuglu te je svima prisutnima
pokazao. Tako Marija titi svoju vjernu djecu.
Pomo u poaru. U selu Concesi, kod Trezzo na Addi, u blizini Milana, nastane na samu badnju
no god. 1867. oko 10 s. usred sela silan poar. Cijelo selo bijae u silnoj pogibelji, budui da je
puhao jak vjetar. Od straha pohiti nekoliko pobonih osoba, koje se inae nisu mogle niim braniti,
u tamonju crkvu karmeliana da zamole Mariju za pomo. Prior samostana naloi nekom
sveeniku toga samostana da baci u vatru blagoslovljeni kapular. im ovaj izvri nalog svog
priora, pokaza se nenadano pomo Majke Boje. Vatrogasci, koji su kasnije nadoli, naoe poar
ve ugaen. Drugo jutro naoe stanovnici kapular u pepelu posve itav i kao netaknut. Taj
kapular se sada uva u samostanu bosonogih karmeliana u Concesi.
Pomo u vodi. Bio je 5. veljae god 1903., kad se gospodin Sak Malcon Kurulzgi sa svojom
mladom gospoom Marijom, pa starom svojom majkom i sestrom Safom ukrcao u lau u Bagdadu,
da ide u Basorah. Imali su ploviti po rijeci Tigrisu, i to pet dane bez prekida. Meutim gospoica
Safa se odvie priblii rubu lae, nesreno se osklizne na sklizavom tlu i padne u rijeku. Nesrenica
nije znala plivati, a osim toga radi duge i teke odjee nije mogla nita uiniti da se spasi. Ipak je
ohrabri misao da se preporui bl. Djevici, da se pograbi za kapular koji je na sebi nosila, te da tako
zatrai sigurnu pomo od nae drage Gospe s gore Karmela.
Putnici su gledali kako se ona as die as opet tone s valovima koji udarahu u kotae lae. Na
zahtjev putnika laa stane i nekolicina ih uze amac da potrae nesretnicu. To potraja 8 do 10 sati.
Kad se joj amac pribliio, opaze mornari da ona tako rekui sjedi na vodi i u ruci dri kapular, te
im govori: Ne bojte se, spasila me je bl. Djevica od smrti"! Kad je donesoe na lau, nastade
veliko veselje, jer eto opet vide na palubi veselu onu koju su ve mnogi kao mrtvu oplakivali. Kad
su doli Basorah, zahvalie se Bogu i svetoj Djevici na udesnom spasenju. Svi putnici koji su bili
na ovoj lai, koja se zvala Kalifa" - meu njima i krani i idovi i muhamedovci - bili su
svjedokom ovoga udnovatoga dogaaja. Dugo se jo vremena pripovijedalo u Bagdadu i Basorahu
o udnovatom spasenju po kapularu Majke Boje od gore Karmela.

589
Praktine upute i dunosti vjernika koji oblae kapular
(Na temelju citata iz knjige S. Dornera, kapular, koju je s odobrenjem zagrebake nadbiskupije
izdao Karmel Brezovica mi smo napisali saetak praktinih uputa za one koji primaju kapular)

- kapular se samo prvi put prima od sveenika ili druge ovlatene osobe.
- Bit i sadraj karmelskog kapulara je posveta Mariji. To je odreen nain potpune predanosti
Majci Bojoj.
- Posvetiti se Mariji znai povjeriti se majinstvu, skrbi i okrilju njezinom da nas ona vodi Kristu
prema naelu i iskustvu Crkve: Po Mariji k Isusu. Kao znak takve posvemanje posvete Gospi
nosimo kapular.
- Posveta ne znai ovdje obvezu na propisanu molitvu koja se moli u stanovitoj prigodi, nego
temeljno stanovite i ivotna forma (oblik) prema kojima se oblikuje na ivot. Noenje kapulara
mora se odraziti u osobnom ivotu nositelja, naime u nasljedovanju Krista po uzoru i primjeru
Marijinu.
- Oblaenje u kapular odnosno primitak u kapularsku bratovtinu treba biti obavljeno s dovoljno
znanja. Nije naime dovoljno nositi kapular, treba biti na istu o biti i znaenju kapulara; samo
tako moe se dati pravo mjesto kapularu u vlastitom ivotu.
- Prvi sukneni kapular mora blagosloviti i staviti sveenik. Nove kapulare iza toga moe se nositi
bez posebnog blagoslova. Postojano noenje kapulara prati djelomini oprost koji se mnoi
zaslugom Crkve i vrijednostima naih dobrih djela.
- Da se uskladi pobonost i zahtjev modernog ivota, dopustio je papa Pijo X. god, 1910. da se
sukneni kapular moe zamijeniti medaljicom. Na jednoj strani kapularske medaljice je lik Presv.
Srca Isusova na drugoj Majke Boje.
- Oblaenje onih koji ele nositi medaljicu mora biti obavljeno suknenim kapularom. Nakon toga
moe se bez daljnjega nositi medaljica. kapularska medaljica ne mora se nositi oko vrata, kao
sukneni kapular, premda se to preporuuje. Medaljica se moe nositi privrena na odijelo.
- Svaku novu medaljicu mora blagosloviti sveenik.
- Svi koji su iz sveenikih ruku primili kapular i redovito ga nose pripadaju kapularskoj
bratovtini tj. zajednici svih vjernika kojima je nakana tovanjem i nasljedovanjem Marije ivjeti
kranski, to je u duhu i tradiciji karmelskog Reda.
- Nema posebne molitvene obaveze za lanove kapularske bratovtine, ali se preporuuje osobna
obveza pojedinog lana moliti svakog dana stanovitu molitvu.

(Obrednik za blagoslov i oblaenje lapulara, koji je izdala Hrvatska karmelaska provincija,

Remete 200. g. pojanjava jo neke praktine stvari)
- Svjedoanstvo o pristupu u Bratovtinu mora se izvriti upisom imena vjernika i dana primanja,
u knjigu uzetu u tu svrhu. Moe se izdati i potvrda s oznakom Bratovtine ili Crkve.
- lanovi su duni posvetiti obino neto vermena susretu s Bogom u molitvi, esto sudjelovati u Sv.
Misi i svakodnevno moliti neki as iz asoslova Naroda Bojega, ili neke psalme, ili krunicu,
odnosno odgovarajue molitve.
Koliko je nama poznato nakon primanja kapulara vjernici u Hrvatskoj koji se ele upisati u
kapularsku bratovtinu mogu to uiniti u svim mukim i enskim karmelskim samostanima.

OBRED PRIMANJA U KAPULARSKU BRATOVTINU

Svaki sveenik moe blagosloviti kapular znakom svetog kria i zatim ga slaviti na primatelja. No
ipak se preporuuje blagoslov i primanje obaviti na nain kako slijedi, napose pak u sveanim
prigodama kao na primjer na svetkovinu Karmelske Gospe (16. srpnja) ili kad se za primanje
kapulara javi vie pripravnika. Obrazac koji slijedi moe se prilagoditi prilikama, no neka se ne
isputaju uvodne rijei, blagoslov, slavljanje kapulara, primitak u bratovtinu i posvetna molitva
pripravnika. Na poetku slavlja neka se pjeva prikladna pjesma.
Skraenice: S - sveenik, V - vjernik.

590
 POZDRAV I UVOD
S. U Ime Oca i Sina i Duha Svetoga V. Amen.
S. Gospodar slave i djelitelj svih milosti neka bude s vama. V. I s duhom tvojim.

(Sveenik slijedeim rijeima uvodi u slavlje:) Tko se pridrui Bratovtini sv. kapulara, slavlja se
pod posebnu zatitu Marijinu i njoj se posveuje. Ova predanost ne smije se izrazili samo
uvstvima, nego treba proeli i oblikovati na ivot. Tko se Mariji posveuje u Bratovtini, neka
nastoji ivjeli po njezinom duhu. Prije svega neka nasljeduje Mariju u njezinoj vjeri i vjernosti
Bogu; kao Marija mora biti pripravan na ivot ponizne ljubavi. Molitvom, rtvom i djelotvornom
ljubavi neka slui Crkvi i brai ljudima. Svoje predanje i posvetu Mariji neka posvjedoi pravim
kranskim ivotom u svom zvanju i svojoj obitelji. Sada emo moliti Boji blagoslov i milost
vjernosti i ustrajnosti do kraja ivota. (Sveenik svrava nagovor slijedeom molitvom:)
S. Pomolimo se: Dobrostivi Boe, ti si Karmel na jedinstven nain uresio imenom
Blaene Djevice Marije. Djetinjim pouzdanjem molimo za njezinu majinsku zatitu. Daj da
pod njezinom zatitom osjetimo mir i sigurnost i prispijemo do vjene radosti. Po Kristu
Gospodinu naem. V. Amen.

ITANJE IZ SV. PISMA: itanje svetog Evanelja po Ivanu

U ono vrijeme: Uz kri Isusov stajahu Majka njegova, zatim sestra njegove Majke, Marija
Kleofina i Marija Magdalena. Kad Isus vidje Majku i kraj nje uenika koga je ljubio, ree Majci:
"eno, evo ti sina!" Zatim ree ueniku: "Evo ti Majke!" I od tog asa uze je uenik k sebi. Rije je
Gospodnja.

BLAGOSLOV KAPULARA
S. Budi ime Gospodnje blagoslovljeno V. Od sada i dovijeka.
S. Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste, Otkupitelju ljudskoga roda, mi vjerujemo da si od
Marije Djevice postao ovjekom. Blagoslovi + ovu odjeu koju tvoj sluga (slubenica) eli nositi
iz ljubavi prema Tebi i Tvojoj djevianskoj majci. Daruj mu (njoj) duboku povezanost sa Tvojom
Majkom da trajno osjeti njezinu majinsku pomo i po njezinu primjeru proivljava Evanelje.
Daj mu (joj) vjernost i ustrajnost do smrti. Koji ivi i kraljuje u vijeke vijekova. V. Amen.

- Ovom molitvom sveenik blagoslovi kapulare, pokropi svetom vodom; zatim ih poloi svakom
pojedincu na rame i govori:

- Primi, (brate, sestro, dijete) ovu blagoslovljenu haljinu, moli se Presvetoj Djevici da je po
njezinim zaslugama nosi bez ljage i da te brani od svake protivtine i privede
u ivot vjeni. V. Amen.
S. Primanjem i noenjem kapulara postaje lanom kapularske bratovtine i ima udjela u
svim duhovnim dobrima Reda B. Dj. Marije od Gore Karmela. - U ime Oca + Sina i Duha
Svetoga. V. Amen.

MOLITVA VJERNIH
S. Ljudsko nastojanje ostaje bez snage i ploda ako ga ne blagoslovi Gospodin. Zato emo
sada zajedniki moliti za Boju milost i pomo. Puni pouzdanja i sigurnosti vapimo Gospodinu
Isusu Kristu:
1. Daj svim lanovima kapularske bratovtine snagu da tu odjeu nose u vjernosti i ljubavi i da
oblikuju svoj ivot po primjeru Marijinu.
V. ponavljaju: Tebe molimo uslii nas!
2. Uvrsti na pogled prema vjenom cilju, uvrsti nadu u ivot vjeni i pomozi nam da to i djelom
posvjedoimo;

591
3. Daj da nas majinska ljubav Marijina prati na ivotnom putu i da nam bude utjeha u smrtnom
asu.
4. Pozovi mladie i djevojke da Te slijede u Karmelu i daj da ova redovnika obitelj bude trajni
znak i svjedoanstvo Tvoje prisutnosti i blizine:
5. Blagoslovi sve ljude; uini da naa povezanost s dragim nam pokojnicima ostane iva, a oni da
nau vjenu radost u Tebi.
(Mogu se dodati jo i druge nakane.) S. Jer Tvoje je kraljevstvo i slava, i mo u vjekove. V. Amen.

Koji su primili sv. kapular i postali lanovima kapularske bratovtine govore zatim molitvu
(posvete) kao zahvalnost Bogorodici koja ih je oblaenjem kapulara na poseban nain primila za
svoju djecu. Ovu molitvu, koja je i obeanje mogu i ostali obnoviti a preporuuje se ee je
obnavljati tijekom ivota.

POSVETNA MOLITVA - OBEANJE

Blaena Djevice, Majko i Kraljice Karmela, posveujem se Tebi iz zahvalnosti i ljubavi;
obeajem Ti sluiti u djetinjoj ljubavi i vjernosti. Po Tvome uzoru hou u vjeri i ljubavi slijediti
Tvoga Sina, Isusa Krista. elim poput Tebe molitvom, rtvom i djelotvornom ljubavi sluiti Bogu i
ljudima. Posluaj, dobra Majko, moje obeanje i primi ga milostivo. Daj mi milost da pod Tvojim
okriljem ustrajem u vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Amen. Blagoslov i otpust.

13. UDOTVORNA MEDALJICA

Direktorij o liturgiji i pukoj pobonosti nauava:

Marijanske medaljice: Vjernici vole i na sebi nositi - gotovo uvijek objeene oko vrata -
medaljice s likom Blaene Djevice Marije. One su svjedoanstvo vjere, znak tovanja Gospodinove
Majke, izraz pouzdanja u njezinu majinsku zatitu.
Crkva blagoslivlja te predmete marijanske pobonosti, spominjui da oni slue za to da se sjetimo
ljubavi naega Gospodina ili da se u nama povea pouzdanje u pomo Blaene Djevice Marije, ali
upozorava vjernike da ne zaborave da pobonost Isusovoj Majci zahtijeva osobito svjedoanstvo
kranskoga ivota.
Izmeu marijanskih medaljica - po svojoj iznimnoj rairenosti - istie se takozvana udotvorna
medaljica. Ona potjee iz 1830. godine, od ukazanja Blaene Djevice Marije poniznoj novakinji
Keri Ljubavi, buduoj svetici Katarini Laboure. Medaljica, napravljena prema naznakama koje je
Djevica dala ovoj svetici, zbog svoje bogate simbolike nazvana je marijanskim mikro kozmosom:
ona priziva otajstvo otkupljenja, ljubavi Srca Kristova i alosnoga Srca Marijina, posredniku
ulogu Blaene Djevice Marije, otajstvo Crkve, odnos izmeu zemlje i neba, zemaljskoga i
nebeskoga ivota.
Nov poticaj za irenje udotvorne medaljice dao je sveti Maksimilijan Marija Kolbe i pokreti
koji od njega potjeu ili se na njemu nadahnjuju. Godine 1917. on je usvojio udotvornu
medaljicu kao znak prepoznavanja Pobonoga saveza Vojske Bezgrjene koju je utemeljio u Rimu,
kada je bio redovnik Male brae konventualaca.
udotvorna medaljica, kao i druge medaljice Blaene Djevice Marije te ostali bogotovni
predmeti, nije neki talisman, niti treba voditi prema ispraznu vjerovanju. Djeviino obeanje prema
kojemu e osobe koje ju nose primiti velike milosti zahtijeva od vjernika ponizno i uporno
prianjanje uz kransku poruku, ustrajnu i zaufanu molitvu, kao i dosljedno ivljenje.

Povijest postanka udotvorne medaljice

U noi izmeu 18. i 19. srpnja 1830.g. Katarina je zaula da je netko zove. Razgrnuvi zastor
postelje, ugledala je djeaka neobine ljepote u bijeloj haljini. Katarina ga je uplaeno upitala tko je
i to hoe. Na njegovom aneoskom licu zatitrao je blagi smijeak, a njean glas je rekao: "Doite u

592
kapelicu sestro Laboure, Djevica vas eka." Slijedila je djeaka, iji sjaj je osvjetljavao hodnik, i
ula u kapelu.
U kapeli je vladala takva svjetlost, kao da je polnoka. Zauje utanje haljine, zatim ugleda
Presvetu Djevicu kako se duboko poklonila pred Tabernakulom, a potom sjede u duboki naslonja.
S velikim povjerenjem prila je Katarina Nebeskoj Majci i stavila svoje drhtave ruke na Njena
koljena, koja su nekada drala dijete Isusa. Bio je to najljepi trenutak u njenom ivotu. Tada je
progovorila Djevica Marija, licem punim bola:
"Dijete moje, vrijeme je zlo, velika e nevolja doi na Francusku i itav svijet bit e pogoen
nevoljama svake vrste, ali doite na podnoje oltara. Tu u obilno dijeliti milost onima koji za nju
budu s pouzdanjem molili. Ne bojte se, neu vas ostaviti u ovim tekim kunjama. Bit e mnogo
rtava medu sveenicima, a sam nadbiskup bit e osuen na smrt. Keri moja, Kri e biti prezren,
gazit e ga nogama, probost e opet Srce moga Sina, a ulicama e potei krv!"
Dok je sluala ove rijei, vidjela je Katarina gorke suze koje su tekle niz obraze Presvete
Djevice. Shvatila je da e se sve to dogoditi u slijedeih etrdeset godina. Nakon izgovorenih rijei
Presveta Djevica je ustala i otila, a svjetlost u kapelici je polako nestajala. Drugo jutro rekla je sve
svom strogom ispovjedniku patru Aladelu.
Drugo ukazanje Blaene Djevice Marije bilo je subotu uveer, 27. studenog 1830. godine. Dok
je obavljala veernje razmatranje, Katarina je kraj slike sv. Josipa ponovno zaula utanje svile.
podigla je pogled i pred sobom ugledala Presvetu Djevicu. Stajala je uspravno, na zemaljskoj kugli,
obuena u bijelu haljinu. Nogama satire glavu zmiji. Glava joj je bila pokrivena bijelom koprenom
koja se sputala s obje strane sve do nogu. U rukama u visini prsiju drala je jednu manju kuglu
koja je predstavljala svijet. Pogled joj je bio uperen u Nebo i dok je kuglu prikazivala Bogu, njeno
lice je postajalo sve svjetlije. nemogue je opisati kako je bila rajski lijepa. Odjednom joj se svi
prsti prekrili dragocjenim prstenjem koje je bilo obloeno prekrasnim dragim kamenjem. Iz tih
dragulja izlazile su sjajne zrake, tako da je cijeli lik blaene Djevice bio ogrnut u sjajno svijetlo.
Dok je Katarina bile posve uronjena u promatranje presvete Djevice ona joj je upravila pogled i
rekla:
Kugla koju vidi oznaava itav svijet, Francusku i svaku pojedinu duu, a zrake oznaavaju
milosti koje izlijevam svima koji se za njih mole! Katarina je primijetila kako iz nekih draguljane
izlaze nikakve zrake. To ju je jako zaudilo a presveta Djevica joj je rekla: Dragulji iz kojih ne
izlaze nikakve zrake predstavljaju milosti za koje me nitko ne moli.
Tada Katarina primijeti promjenu na ukazanju. Oko lika Blaene Djevice stvorio se ovalni okvir
na kojemu je stajao natpis ispisan zlatnim slovima. MARIJO, BEZ GRIJEHA ZAETA, MOLI ZA
NAS KOJI SE TEBI UTJEEMO! Djevica lagano rairi i spusti svoje ruke. Draguljima obloeno
prstenje obasjavalo je cijelu zemlju. Slika se zatim okrenula. Katarina je ugledala veliko slovo "M",
a iznad njega kri. Ispod slova ugledala je dva srca. Srce Isusovo ovijeno trnjem i Srce Marijino
maem probodeno. Naokolo je blistalo dvanaest zvijezda.
Dok je zadivljeno promatrala ovaj velianstveni prizor zauje rijei: Daj napraviti medaljicu
prema ovom uzorku; svi koji je budu nosili s pouzdanjem, primat e velike milosti, osobito ako je
budu nosili o vratu i s pouzdanjem.
Tada je ukazanje nestalo. Katarina je sve to ispripovijedala svom ispovjedniku i istakla elju
Blaene Djevice Marije, da se kuje medaljica po ovom uzorku, ali njezin je ispovjednik ostao
nepopustljiv. Sumnjajui u objavu, naloio je Katarini da sve to zaboravi.
Ali to je za nju bilo nemogue, zaboraviti onaj smjeak, ono lice; onaj lijepi glas. Ona to ne
moe. tovie, ona osjea sigurnost da e se usprkos otporu njezina ispovjednika, poruka Presvete
Djevice Marije obistiniti na spas Francuske i itavog svijeta.
I doista, pater Aladel, vidjevi da su se ispunili dogaaji, objavljeni preko sestre Katarine, osjea
grinju savjesti i nastoji ispuniti volju Presvete Djevice.
Odlazi nadbiskupu i sve mu potanko ispripovijedi, poevi od prvih ukazanja sestri Katarini, pa sve
do naloga Presvete Djevice, da se dade iskovati medaljica po njenom uzoru. Nadbiskup, inae veliki
tovatelj Blaene Djevice Marije, bio je oduevljen. Odmah je naredio da se dade nainiti takva

593
medaljica i prvih 400 komada zatraio za sebe i svoje sveenike. I tako je prva medaljica nainjena
1832. g. dvije godine nakon njezine objave.

Prvo udo obraenja po medaljici

Upravo u to vrijeme borio se sa smru neki ovjek, koji je u revoluciji otpao od vjere. Tadanjem
parikom nadbiskupu preuzvienom Quelenu bio je osobito na srcu spas njegove due. S
medaljicom i velikom vjerom krenuo je u kuu umirueg. No bolesnik nije elio s njime razgovarati
i okrenuo se k zidu! Tada nadbiskup stavi jednu medaljicu bolesniku u krevet i pred kuom klekne i
pomoli se: "Marijo pomozi! Pokai svoju mo preko ove medaljice, kako si i obeala."
Dugo je vapio i molio. Tek to je ustao od molitve, javie mu da ga umirui zove k sebi. I doista,
mogao mu je jo pravodobno podijeliti sakramente umiruih. Iste noi umre bolesnik, pomiren s
Bogom, s Marijinom medaljicom oko vrata. Poslije toga prvoga uda zapoelo je pobjedniko
putovanje medaljice irom svijeta. Javljalo se sa svih strana svijeta o udesnim obraenjima,
ozdravljenjima i pomoi u svim moguim prigodama. U prvih 10 g. podjeljeno je oko 80 milijuna
medaljica. Sami vjernici zbog brojnih milosnih uslianja medalju su prozvali udotvornom
medaljicom.

14. NEPRESTANI IN LJUBAVI

(iz molitvenika Isuse ja se uzdam u te, s odobrenjem zagrebake nadbiskupije)

Na Gospodin Isus Krist trai od svake due dobre volje, a osobito od posve malenih dua da
neumorno ponavljaju neprestani in ljubavi:
Isuse, Marijo, ja vas ljubim, spasite due!
P. Lorenzo Sales Jesus parle au monde. (Imprimatur Friburgi Helv., die 4. XI. 1957. L.
Waeber, vic. gen.) U toj je knjizi svestrano izloena nauka o neprestanom inu ljubavi, to su je
Na Gospodin i Njegova Majka uili sestru kapucinku Consolatu (u svijetu Pierinu) Betrone, roena
6. IV. 1903. u Saluzzo, u Italiji, a umrla 18. VII. 1946. u samostanu Moriondo (Testona).
Taj neprestani in ljubavi ima izvanrednu molitvenu vrijednost i plodnost po beskrajnoj ljubavi,
milosru i velikodunosti samoga Boga Isusa Krista i bezgranine majinske ljubavi Njegove
Presvete Majke, Djevice Marije.
Na je Gospodin rekao sestri Consolati: Upamti da taj jedan in ljubavi odluuje o vjenom
spasenju jedne due! Zato te neka pee savjest ako izgubi jedan jedini in:
Isuse, Marijo, ja vas ljubim, spasite due (8. X 1935.).
Ne gubi vrijeme, jer svaki in ljubavi predstavlja jednu duu. (Sales, str. 114).
Da pripravi s. Consolatu za blagdan Bezgrenog Zaea g. 1935. na joj je Spasitelj rekao ovo:
Kakvu e ti devetnicu prikazati mojoj Majci? Prikai joj neprekidno: Isuse, Marijo ja vas ljubim,
spasite due! jer joj time daje sve (Sales, str. 115). Ljubav je ono to oekujem od svojih stvorova.
(Sales, str. 115). Ne doputam ti mnogo usmenih molitava, jer je in ljubavi plodniji. Jedno 'Isuse,
Marijo, ja vas ljubim, spasite due popravlja tisuu puta. (8. X. 1935. Sales, str. 114).

U tom inu spasiteljske ljubavi sjaji i odsijeva izvanredna odlika Presvete Djevice Marije, jer ju
je na Gospodin i u tome inu ljubavi, kao Spasitelj, koji spaava due, sebi pridruio kao
zagovornicu, koja u zajednici s Njime, takoer spaava due.
On ju je izabrao da po Njoj, s Njom i u Njoj osobnim djelovanjem Duha Svetoga uz njezin
pristanak izvri svoje najuzvienije otajstvo Utjelovljenja. On ju je takoer sebi pridruio, kao
suotkupiteljicu na drvu kria, da s njime trpi njegovu muku i njegovu smrtnu tjeskobu na kriu i da
zajedno s njome, kao Sin sa svojom Majkom, prinese vjenom Ocu svoju krvnu rtvu zadovoljtine
za sve grijehe ljudskoga roda i za njegovo otkupljenje, ime ju je uzvisio na neizrecivo dostojanstvo
suotikupiteljice, velike posrednice, sveope mone odvjetnice, Majke svih naroda, Kraljice svemire
i svih srdaca, Majke neprestane pomoi i djeliteljice svih milosti, to ih je On, uz sudjelovanje Duha
Svetoga, zajedno s Njome zasluio.
O tim se njihovim zajednikim otajstvima ne moe nikada dosta razmiljati i dostojno govoriti.

594
Isuse, Marijo, ja vas ljubim! Spasite due, spasite Bogu posveene! Isuse, Marijo i Josipe, ja vas
ljubim, spasite due, spasite Bogu posveene!

15. POSVETA ISUSU KRISTU PO MARIJI

Posveta je jedna od pobonosti i marijanskih duhovnosti koju preporuuje Direktorij izriito

preporua: Pratei povijest pobonosti susreu se razliita - osobna i zajednika - iskustva
posvete - predanja - povjeravanja Djevici Mariji (oblatio, servitus, commendatio, dedicatio).
Ona se odraavaju u molitvenicima i u statutima marijanskih udruga, drutava, u kojima
pronalazimo obrasce posvete i molitve koje nju imaju u vidu nju ili su sjeanje na nju.
Glede pobone prakse posvete Mariji nimalo nisu rijetki izraaji potovanja rimskih papa, a
poznati su i obrasci koje su oni javno molili.
Veoma poznati uitelj duhovnosti koja podupire takvu praksu jest sveti Ljudevit Maria Grignon
Montforski, koji je kranima predlagao posvetu Kristu po Marijinim rukama kao uinkovito
sredstvo za vjerno ivljenje krsnih obeanja.
U svjetlu Kristove oporuke (usp. Iv 19,25-27), in posvete je svjesno priznavanje
jedinstvenoga mjesta koje zauzima Marija iz Nazareta u otajstvu Krista i Crkve, primjerne i
sveope vrijednosti njezina evaneoskog svjedoanstva, pouzdanja u njezin zagovor i uinkovitost
njezine zatite, mnogovrsne majinske uloge koju ona vri kao prava Majka u redu milosti, na
korist svih i svakoga od svoje djece. (Direktorij o liturgiji i pukoj pobonosti br. 204)

Za one koji ele dublje upoznati ivjeti duhovnost posvete Isusu Kristu po Mariji
preporuamo knjige iz naeg izdavakog niza Monfortanska duhovnost. Ovdje naim itateljima
donosimo samo kratki prikaz nauka o posveti. Rasprava o pravoj pobonosti prema Blaenoj
Djevici Mariji je glavno djelo sv. Ljudevita na kome se nadahnuo i veliki papa naih dana Ivan
Pavao II i iz kojega je uzeo svoje geslo Totus tuus Sav tvoj.

U pisanju Rasprave o pravoj pobonosti prema Blaenoj Djevici Mariji Montfort saimlje
cijeli svoj ivot, teoloke studije, itanje svetaca, duhovnih autora, vlastiti put molitve, mistike,
svetosti i misionarsku aktivnost. Tako je Rasprava izraz zrelosti duhovnog puta sv. Ljudevita,
teoloki dobro utemeljena na tipinim postavkama francuske kole duhovnosti a iznad svega pisana
je proivljenim svetakim stilom to joj daje poseban dra. Cilj pisanja Rasprave je pastoralni i
misionarski. Svetac eli iskustveno uvesti itatelja u kolu duhovnosti posvete Isusu Kristu po
Mariji.
Oh, ugodan li je i mio oima Bojim i njegove Presvete Majke takav Marijin tovatelj,
koji nimalo ne gleda sebe u njezinoj slubi. Ali, i rijedak li je danas! Upravo zato da ne bude tako
rijedak, uzeo sam pero u ruke da stavim na papir ono to sam s uspjehom uio javno i privatno u
svojim misijama kroz dugo godina...Nakon svega toga ipak, evo, sveano izjavljujem: neka sam
proitao skoro sve knjige koje raspravljaju o pobonosti prema Presvetoj Djevici, i neka sam
razgovarao s najsvetijim i najmudrijim osobama ovih zadnjih vremena, uza sve to nisam mogao
upoznati ni nauiti pobonu vjebu prema Majci Bojoj slinu ovoj o kojoj u govoriti, a koja bi od
due zahtijevala vie rtava za Boga, koja bi je vie ispraznila od same sebe i od njezina sebeljublja,
koja bi je vjernije sauvala u milosti i milost u njoj, koja bi je savrenije i lake sjedinila s Isusom i
koja bi, napokon, bila slavnija za Boga, posvetnija za duu i korisnija blinjemu. (Rasprava 110 i
118)
Prva svjedoanstva pobonosti posvete ili svetog ropstva ljubavi, kole duhovnosti koja ima
svoje korijene i nadahnua u Evanelju i nastoji kodificirati Marijinu majinsku ulogu u ivotu
vjernika te dovesti posveenika da dublje zaivi svoj odnos s Marijom koju mu Isus dade za Majku,
seu u VII stoljee. Meu velikanima svakako treba spomenuti sv.Sofronija Jeruzalemskog (+ 638.),
sv.Germana Carigradskog (+733.), sv.Ivana Damaanskog (+ 749.), Papu Ivana VII (+ 707), a na
poseban nain sv.Ildefonsa Toledskog koji o tome i opirno pie. Ipak, u Katolikoj Crkvi
sv.Ljudevit Montfortski vie i bolje od drugih sabire evaneoska nadahnua, elemente tradicije te

595
voen genijem svoje svetosti izlae posvetu kao jednu autentinu kolu duhovnosti. Izabrana duo,
evo tajne koju mi je Svevinji objavio, a koju nisam mogao nai ni u jednoj knjizi, ni staroj ni
novoj. Povjeravam ti je pomou Duha Svetoga. (Marijina tajna br.1)
Svetac u svojim djelima koristi razliite nazive kada govori o duhovnosti Posvete, koju on
sam naziva sveto ropstvo ljubavi, posveta Mariji, savrena posveta Isusu Kristu ili posveta Isusu
Kristu po Mariji. Sam Montfort je svjestan da upotreba ovog ili onog pojma nije bit duhovnosti koju
on nauava, nago pokuaj da se to bolje izrazi jedna evaneoska stvarnost koja ima svoje korijene
u tradiciji Crkve. Montfort je duboko svjestan teoloke pozadine svojega nauka; krajnji cilj posvete
moe biti samo Boanska osoba Isusa Krista.
ivimo u ponosnu vijeku, u kojemu ima velik broj nadutih mudraca, koji imaju vazda neto
prigovoriti najtemeljitijim i najsolidnijim pobonim vjebama. Da im, dakle, ne dam prigode
nepotrebnih kritika, mislim da je bolje rei suanjstvo Isusu Kristu u Mariji i nazvati se radije
suanj Isusov nego li suanj Marijin. U tom sluaju nazivamo ovu pobonost radije prema
njezinoj konanoj svrsi, a to je Isus Krist, nego prema putu i sredstvu po kojima stiemo k toj svrsi,
to jest prema Mariji; premda moemo sasvim dobro i mirno upotrebljavati i jedan i drugi naziv,
kako i ja radim. (Raprava br.245)

Evaneosko nadahnue: Marijina uloga u Oevom planu povijesti spasenja

Montfort teoloki utemeljuje duhovnost posvete u povijesti spasenja. Sva veliina i uloga
Marije u tom otajstvenom Bojem planu proizlazi iz Volje Boje koju mi kao vjernici otkrivamo i
prihvaamo kao besplatni dar spasenjske Boje Ljubavi. Prepustimo rije svecu:
Priznajem sa svom Crkvom da je Marija puko stvorenje, izalo iz ruku Svevinjega pa je, u
usporedbi s njegovim neizmjernim Velianstvom, manja od atoma; ili, radije, ona nije nita jer je on
sam Onaj koji jest (Iz 3,14); dosljedno, ovaj veliki Gospodin, uvijek neovisan i dostatan sam sebi,
nije uope ni najmanje trebao Presvetu Djevicu, niti je treba, da moe izvriti svoju volju i oitovati
svoju slavu. Njemu je dosta htjeti pa e sve biti. Meutim, kaem i ovo: uzevi stvari kako stoje,
otkad je Bog stvorio Presv. Djevicu, on je po njoj htio poeti i dovriti svoja najvea djela, pa
moemo slobodno vjerovati da on nee svoj postupak promijeniti kroz sve vjekove, jer je on Bog, te
nimalo ne mijenja ni svoje misli ni svoje ponaanje (usp.Heb 1,12).
Bog Otac dao je svoga Jedinca samo po Mariji. Uza sve uzdisaje patrijarha, uza sve molitve
proroka i svetaca Staroga zavjeta, kroz etiri tisue godina, da dobiju to blago, Marija ga je jedina
zasluila i nala milost pred Bogom svojim arkim molitvama i visokim krepostima. Budui da je
svijet bio nedostojan, kae sv. Augustin, primiti Sina Bojega neposredno iz Oevih ruku, Otac ga
je dao Mariji, da ga svijet primi od nje. Sin se je Boji utjelovio za nae spasenje, ali u Mariji i po
Mariji. Bog Duh Sveti je oblikovao Isusa Krista, ali tek kad je zatraio njezinu privolu po jednom
od prvih slubenika svoga dvora. (Rasprava br. 14-16).

Marija u ivotu i djelu Isusa Krista

Na otajstveni nain Bog je Mariju predodredio za Majku svoga Sina i obdario povlasticama
Bezgrenog Zaea primjenjujui na nju unaprijed zasluge svoga Sina te je ona prva i na jedinstven
nain otkupljena. Ta njena veliina proizlazi iz istog Bojeg dara. Sa svoje strane Ona je vjerno
odgovarala na Boji dar uvajui i zaslugama uveavajui svoju svetost, te je tako po istom dar i
svojim zaslugama aktivno sudjelovala u otajstvima Utjelovljena i Otkupljenja. Po Bojem planu i
volji Isusa Krista Marijina uloga ne ograniava se samo na bioloko materinstvo, jer ona je Majka
koja je rodila, othranila i odgajala Spasitelja svijeta, nego se odnosi i na djelo otkupljenja u kome je
aktivno sudjelovala, pristajui na rtvu svoga Sina i prikazujui je pod Kriem skupa sa svojom
Majinskom patnjom i rtvom. Rijei sv.Ljudevita tako dirljivo i duboko o tome svjedoe.
Bog Sin je siao u njezino djeviansko krilo kao novi Adam u svoj zemaljski raj, da se tu
naslauje i otajstveno izvodi udesa milosti. Bog, koji je postao ovjekom, smatrao je svojom
slobodom svoje utamnienje u Marijinu krilu; svoju je snagu pokazao kad je pustio da ga nosi ova
djevojica. Drao je svojom i Oevom slavom sakriti svoj sjaj svakome stvoru na ovoj zemlji i

596
otkriti ga samo Mariji. Proslavio je svoju nezavisnost i svoje velianstvo ovisei o ovoj ljubeznoj
Djevici u svom zaeu, u svom roenju, u svom prikazivanju u hramu, u svom skrovitom ivotu
kroz trideset godina, sve do svoje smrti kojoj je htio da i Ona prisustvuje, da s njom zajedno
prinese jednu te istu rtvu i da se s njezinom privolom rtvuje Vjenome Ocu, kao neko Izak
Abrahamovom privolom Bojoj volji (usp.Pos 22,2). Upravo ona ga je dojila, branila, uzdravala,
odgajala i rtvovala za nas.

Marijina uloga u otajastvenom djelovanju Duha Svetoga, u Crkvi i raanju vjernika

na nadnaravni ivot
Ba zato to je kao prva otkupljena aktivo sudjelovala u otajstvu Otkupljenja i po izriitoj
volji svoga sina Isusa Otkupitelja koji ju je dao ljubljenom ueniku i cijeloj Crkvi za Majku, Marija
ima svoju majinsku ulogu u raanju na nadnaravni ivot vjere. Cijela crkvena tradicija pa tako i
sv.Ljudevit to otajstvo izraava slikom Otajstvenog Tijela Kristova.
Bog Otac udijelio je Mariji svoju plodnost koliko je puko stvorenje bilo sposobno za to, dajui
joj mo da rodi njegova Sina i sve udove njegova otajstvenog Tijela Ako se je Isus Krist, Glava
ljudi, rodio od Marije, tada se i predodreenici, koji su udovi ove Glave, nuno moraju roditi od nje.
Nikad jedna te ista majka ne daje na svijet glavu bez udova, niti udove bez glave, jer bi to bila
nakaza u prirodi; jednako u redu milosti Glavu i udove raa jedna te ista majka. Ako bi se koji od
mistinoga tijela Kristova, koji predodreenik, rodio od druge majke, a ne od Marije, koja je rodila
Glavu, to on u stvari ne bi bio predodreenik niti od Isusa Krista, nego nakaza u redu milosti.
( Rasprava br.17 i 32).
Sv. Ljudevit, jedan od duhovnih autora u katolikoj Crkvi koji najvie govori o Duhu
Svetome, svjestan je mogueg teolokog problema u ovom nainu govorenja. Da li onda Marija
zauzima mjesto u vjeri i duhovnosti koje pripada Duhu Svetom, jer On je Gospodin i ivotvorac? U
duhovnosti sv.Ljudevita nema mjesta za takve dvojbe i suprostavljanja koja su u biti plod ne
autentinog duhovnog iskustva, nego spekulativnog umovanja.
Montfort slijedi tipinu postavku francuske kole duhovnosti koja u Otajstvu Utjelovljenja i
Otkupljenja vidi ostvarenje crkve i sliku raanja na ivot u vjeri. Naime kao to je Duh Sveti u
Mariji, uz aktivno sudjelovanje svoje Zarunice, oblikovao Ljudsku narav Isusa Krista, i kao to su
te iste osobe aktivne u Otkupljenju, tako na otajstven nain Duh Sveti u zajednitvu s Marijom
oivljava Crkvu i raa vjernike na nadnaravni ivot. O tome jedinstveno Montfort svjedoi.
Due Sveti, spomeni se da proizvede i uoblii sinove Boje sa svojom boanskom i
vjernom Zarunicom Marijom. Ti si s njome i u njoj uobliio glavu izabranih; ti mora s njome i u
njoj uobliiti i udove. Od tebe ne proizlazi nijedna boanska osoba u Bogu, ali zato ti sam oblikuje
sve boanske osobe izvan Boga, i svi sveti koji su bili i koji e biti do kraja svijeta bit e djelo tvoje
ljubavi koja se ujedinjuje s Marijom. (Gorua molitva br.15)
Kada Duh Sveti, njezin Zarunik, nae Mariju u kojoj dui, on tamo leti i ulazi u svoj svojoj
punini, te se toj dui daje to obilatije to vie mjesta ona dade njegovoj Zarunici. Jedan od
najglavnijih razloga zato Duh Sveti ne ini sada golema udesa u duama jest taj, to u njima ne
nalazi dovoljno sjedinjenja sa svojom vjernom i nerazdruivom Zarunicom. Kaem:
nerazdruivom Zarunicom, jer Duh Sveti, ta bitna ljubav Oca i Sina, otkada je zaruio Mariju da
proizvede Isusa Krista, Glavu odabranika, i njega u odabranicima, otada se nije vie rastavio od nje,
jer mu je ona uvijek ostala vjerna i plodna. (Rasprava br. 34)

Odnos Isusa i Marije u duhovnom ivotu posveenika

Montfort tako jasno naglaava sredinje mjesto Isusa Krista u kranskom otajstvu, ali i ulogu koju
Marija po Bojoj Volji zauzima u ivotu Crkve i svakog vjernika. Ljubav koju posveenik iskazuje
Mariji odraz je one ljubavi koju je sam Isus Krist imao prema svojoj Majci i plod je iskustveno
doivljenog Isuovog dara Marije za majku vjernika.
Isus Krist, na Spasitelj, pravi Bog i pravi ovjek, treba biti vrhovni cilj svih naih
pobonosti, inae bi one bile krive i lane. Isus Krist je alfa i omega,(Otk 1,8) poetak i svretak

597
svih stvari(usp.Otk 21,16). Mi se trudimo, kako kae Apostol, jedino oko toga da svakog ovjeka
uinimo savrenim u Isusu Kristu (usp.Ef 4,13), jer jedino u njemu stanuje sva punina Boanstva
(Kol 2,9) i sve ostale punine milosti, kreposti i savrenosti; jer smo jedino u njemu bili
blagoslovljeni svakim duhovnim blagoslovom;(Ef 1,3) jer je on nai jedini Uitelj koji nas treba
uiti, na jedini Gospodar o kojem imamo ovisiti, naa jedina Glava s kojom moramo biti
sjedinjeni, na jedini uzor kojemu se trebamo upriliiti, na jedini lijenik koji e nas izlijeiti, na
jedini pastir koji e nas hraniti, na jedini put koji nas treba voditi, naa jedina istina u koju moramo
vjerovati, na jedini ivot koji nas treba oivljavati, i u svim stvarima nae jedino sve koje nam ima
biti dovoljno.
Nijedno drugo ime pod nebom nije nam dano kojim bismo se mogli spasiti (usp.Dj 4,12),
osim imena Isusova. Bog nam nije stavio drugog temelja naega spasa, nae savrenosti i nae slave
nego samo Isusa Krista. Ako, dakle, promiemo ozbiljnu pobonost prema Presvetoj Djevici, to je
jedino zato da promaknemo pobonost prema Isusu Kristu; to je jedino zato da iznesemo lako i
sigurno sredstvo kako nai Isusa Krista. Kad bi pobonost prema Presvetoj Djevici udaljavala ljude
od Isusa Krista, trebalo bi je zabaciti kao avolsku varku. Ali ova pobonost ne samo da ne udaljuje
ljude od Isusa Krista, nego nam je jo potrebna da ga uzmognemo savreno nai, njeno ga ljubiti i
sluiti mu vjerno, kao to sam to ve pokazao i o emu e biti govora jo malo kasnije.
Sad se askom obraam tebi, mili moj Isuse, da se ljubazno potuim tvome boanskom
Velianstvu to veina krana, pa i najmudrijih, ne poznaju nune veze koja postoji izmeu tebe i
tvoje svete Majke. Ti si, Gospodine, uvijek s Marijom, a Marija uvijek s tobom; niti ona moe biti
bez tebe; inae bi prestala biti ono to jest; ona je tako milou preobraena u te da ne ivi vie ona,
da nije vie ona. Ti sam, moj Isuse, ivi i kraljuje u njoj, savrenije nego u svim anelima i
blaenima.
Ah, kad bi ljudi znali slavu i ljubav koju prima u ovom divnom stvoru, sasvim bi drukije
mislili o tebi i o Mariji. Ona je tako usko s tobom sjedinjena, da bi se lake moglo rastaviti svjetlo
od sunca, vruina od vatre; rei u i vie: lake bi se mogli rastaviti od tebe svi aneli i sveci, negoli
boanska Marija, jer te ona ljubi are i slavi savrenije negoli svi tvoji ostali stvorovi zajedno.
Prema tome, moj ljubljeni Uitelju, nije li udno i alosno vidjeti koliko je neznanje i tama
kod ljudi ovdje na zemlji obzirom na tvoju svetu Majku? Ne govorim toliko o idolopoklonicima i
poganima koji, ne poznavajui tebe, ni najmanje se ne brinu upoznati je; ne govorim ni o hereticima
i raskolnicima, koji ne nastoje biti poboni tvojoj svetoj Majci, budui da su se odijelili od tebe i od
tvoje svete Crkve; nego govorim o kranima katolicima, pae i o nekim katolikim nauiteljima ,
koji su pozvani druge pouavati u istinama, a sami ne poznaju tebe niti tvoju Majku doli samo
spekulativno, suho, neplodno i hladno.
Meutim, moj ljubljeni Uitelju, stranom li sljepoom kanjava oholost tih mudraca! Sve
da je istinito to sam netom rekao, ni tada veina tih mudraca ne bi vie udaljavala svijet od
pobonosti prema tvojoj Presvetoj Majci, niti bi gore ohlaivali u duama tovanje prema njoj.
Sauvaj me, Gospodine, sauvaj me da ne mislim i ne radim kao oni, nego mi udijeli dijelak
osjeaja zahvalnosti, cijene, tovanja i ljubavi to je ti gaji prema svojoj svetoj Majci, da te to vie
ljubim i slavim to te iz bliega nasljedujem i slijedim.(Rasprava, dijelovi br. 61-68)
Bitni sadraj posvete: obnova krsnih zavjeta i predanje Isusu Kristu po Mariji
Montfort je imao veliku i originalnu intuiciju da povee pobonost i posvetu Mariji s
krtenjem dokazujui taj odnos. Na ovaj nain on ukazuje na put svetosti, obnove krsnih zavjeta po
Mariji, koji je prikladan svim kranima. Posveta koju Montfort ui je put obnove i sazrijevanja
krsnog posveenja po Mariji. Uistinu i danas moemo nai krane svih stalea koji ive posvetu
poevi od svetog Oca Pape Ivana Pavla II. koji je prema vlastitom kazivanju uzeo i svoje papinsko
geslo Totus tuus Sav tvoj iz Rasprave
Sva naa savrenost stoji u ovome: upriliiti se Isusu Kristu, s njim se sjediniti i njemu se
posvetiti. Zato je, bez sumnje, najsavrenija od svih pobonosti ona koja nas najsavrenije Isusu
upriliuje, s njim nas sjedinjuje i njemu posveuje. A poto je Marija od svih stvorova najvie
upriliena Isusu, dosljedno i pobonost prema blaenoj Djevici, svetoj Majci naega Gospodina,
vie od ijedne druge pobonosti posveuje i upriliuje duu Isusu, pa to je neka dua vie

598
posveena Mariji, to e biti vie posveena i Isusu Kristu. Eto, zato savreno posveenje Isusu nije
nita drugo nego savreno i potpuno posveenje sama sebe Presvetoj Djevici; a ba tu pobonost ja
nauavam; ili, drugim rijeima, ta je posveta savrena obnova zavjeta i obeanja uinjenih na
krtenju. Ova, dakle, pobonost sastoji se u tome da se potpuno predamo Presvetoj Djevici, da tako
budemo po njoj potpuno Isusovi. Imamo njoj pokloniti: 1.Svoje tijelo sa svim njegovim osjetilima i
udovima; 2. Svoju duu sa svim njezinim moima; 3. Sva izvanjska dobra, takozvana dobra sree,
sadanja i budua; 4. Svoja unutarnja i duhovna dobra, a ta su nae zasluge, kreposti i naa dobra
djela, prola, sadanja i budua; u jednu rije, sve to imamo u redu naravi i u redu milosti, i to
bismo mogli u budue imati u redu naravi, milosti i slave, i to bez ikakva ogranienja, ne izuzevi ni
jedne banice, ni dlake, ni najmanjega dobra djela, i to za svu vjenost. Pae, ne smijemo traiti
nikakve druge nagrade za taj na dar i slubu, niti joj se nadati, do jedine asti to pripadamo Isusu
po Mariji i u Mariji, sve kad ova ljubezna Gospodarica ne bi bila, kao to jest vazda,
najvelikodunija i najzahvalnija od svih stvorova. (Rasprava br 120-121)
Sv. Ljudevit, nabrajajui sve ono to posveujemo, eli naglasiti potpunost predanja Isusu
Kristu u Mariji. Danas bismo rekli sve ono to imamo i to jesmo. Mi po posveti stavljamo cijelo
nae bie u svim svojim dimenzijama na raspolaganje i slubu Bogu. Nemojmo zaboraviti da
svetac preporua predati Mariji Majci milosti, cijeli na duhovni put sazrijevanja u vjeri i sve
milosti koje dobivamo od Boga.
Sv. Ljudevit u Raspravi razrauje posvetu kao jednu autentinu kolu duhovnosti sve do
praktinih savjeta kako je iskustveno zaivjeti. Prije svega on vodi itatelja putem kontemplacije
povijesti spasenja i Marijine uloge u njoj. Iznosi temeljne teoloke istine i postavke posvete,
razborito razluuje izmeu krivih i prave pobonosti prema Mariji, potie na posvetu ukazujui na
njene prednosti, govori o uincima i plodovima koje ona donosi u duhovnom ivotu, o nainu kako
se pripraviti za posvetu te kako svakodenvno ivjeti posvetu u vanjskim i nutranjim pobonim
vjebama.

Molitva posvete Isusu Kristu, utjelovljenoj mudrosti po Marijinim rukama od sv.

Ljudevita

Vjena i Utjelovljena Mudrosti, preljubezni i klanjanja dostojni Isuse, pravi Boe i pravi
ovjee, jedini Sine vjenoga Oca i Marije vazda Djevice! Duboko ti se klanjam u krilu i sjaju
tvojega Oca u vjenosti i u djevianskom krilu Marije, tvoje predostojne Majke u vremenu tvoga
utjelovljenja.
Zahvaljujem ti to si se ponitio uzevi lik roba da mene izbavi iz okrutnog avolskog ropstva.
Hvalim te i slavim to si se u svemu htio podloiti Mariji, svojoj svetoj Majci, da me po njoj uini
svojim vjernim robom. Ali jao! Ja nezahvalan i nevjeran, nisam odrao zavjeta ni sveanih krsnih
obeanja. Nisam ispunio svojih obaveza, pa ne zasluujem nazivati se tvojim djetetom ni tvojim
robom. Budui da na meni nema nita to ne zasluuje tvoju odvratnost i tvoju srdbu, to se sam ne
usuujem pribliiti tvome svetom i uzvienom Velianstvu. Zato se utjeem zagovoru tvoje presvete
Majke, koju si mi dao za posrednicu kod tebe. Po njoj se nadam od tebe postii pokajanje i
oprotenje svojih grijeha, te primiti i sauvati Mudrost.
Zdravo, dakle, o Bezgrena Marijo, ti ivi atore Boanstva, gdje se Vjena Mudrost sakrila da
joj se tu klanjaju aneli i ljudi! Zdravo, Kraljice neba i zemlje, ijoj je vlasti podlono sve to je
manje od Boga! Zdravo, o sigurno utoite grenika, kojega milosre nije nikada nikome
uskraeno! Uslii moje elje za boanskom Mudrou, i u tu svrhu primi zavjete i poklone koje ti
prinosim u svojoj neznatnosti.
Ja,......, nevjerni grenik, danas obnavljam i stavljam u tvoje ruke zavjete svoga krtenja.
Zauvijek se odriem sotone, njegova sjaja i njegovih djela, i potpuno se predajem Isusu Kristu,
Utjelovljenoj Mudrosti, da za njim nosim svoj kri sve dane svoga ivota.
A da budem vjerniji, nego do sada, ja te, o Marijo, danas izabirem pred cijelim nebeskim dvorom
za svoju Majku i Gospodaricu. Predajem ti i posveujem kao rob svoje tijelo i svoju duu, svoja
nutarnja i vanjska dobra, kao i samu vrijednost svojih dobrih djela, prolih, sadanjih i buduih i

599
dajem ti itavo i potpuno pravo da raspolae sa mnom i sa svim to je moje, bez ikakve iznimke
kako samo ti eli, na veu slavu Boju u vremenu i u vjenosti.
Primi, o blaga Djevice, ovaj mali poklon moga ropstva, da tako poastim i postanem sudionik
one podonosti koju ti je kao Majci iskazivala Vjena Mudrost; da poastim vlast koju vi oboje
imate nad ovim crvom i bijednim grenikom i da zahvalim Presvetom Trojstvu na povlasticama
kojima te je odlikovalo. Sveano izjavljujem da u odsada traiti samo tvoju ast i u svemu ti se
pokoravati kao tvoj pravi rob. O divna Majko, predstavi me svom dragom Sinu kao svoga vjenog
roba, da me po tebi primi kao to me je po tebi i otkupio.
O Majko milosra, udijeli mi milost da dobijem pravu Boju Mudrost, pa me u tu svrhu ubroji
meu one koje ti ljubi, ui, vodi, hrani i titi kao svoju djecu i svoje robove. 0 Djevice vjerna,
uini me tako savrenim uenikom nasljedovateljem i robom Utjelovljene Mudrosti, Isusa Krista,
svoga Sina, da po tvome zagovoru i po tvom primjeru doem do punine njegove dobi na zemlji i do
njegove slave na nebu. Amen. Tko moe shvatiti, neka shvati! (Mt 19, 12) Tko je mudar, nek o
svemu tom razmilja! (Ps 107 (106), 43).

600
 POBONOST BEZGRENOM SRCU MARIJINU

SADRAJ

1. Povijest tovanja i pobonosti Srca Marijina u Katoliko Crkvi

2. Devetnica presvetom Srcu Marijinu iz djela sv. Ivana Eudesa
3. Litanije Preistoga Srca Marijina
4. Devetnica alosnom Srcu Marijinu
5. Molitve svetaca i pape Srcu Marijinu
6. Krunica Presvetom Srcu Marijinu
7. Razmatranja svetaca o Mariji
8. Gospina ukazanja u Fatimi, posveta Bezgrenom Srcu Marijinu,
pobonost pet prvih subota i obeana milost vjenog spasenja
9. Katekizam o pobonosti Preistom i Bezgrenom Srcu Marijinu
10. Poticajni primjeri za tovanje i pobonost Mariji

Predgovor

Pobonost Srcu Marijinu je meu najrairenijima u Katolikoj Crkvi u posljednjem stoljeu

zahvaljujui iznad svega poticajima Fatimskih ukazanja i posvetama svijeta i Crkve Srcu Marijinu
koje su mnoge pape uinili. Pa ipak, ta pobonost koja ima svoje korijene u Novom Zavjetu, se
razvijala tokom cijele povijesti Crkve a postala je javna u 17-tom stoljeu zahvaljujui iznad svega
sv. Ivanu Eudesu. Sv. Ivan Eudes je napisao kapitalno djelo u povijesti katolike tradicije o Srcu
Marijinu koje ima vie tisua stranica, Coeur admirable. Djelo je odve veliko i nije prikladno za
puku pobonost, izmeu ostalog jer raspravlja i o sloenim teolokim problemima. Pa ipak u
Coeur admirable se nalaze razmatranja, molitve pobonost i meditacije koje je svetac pisao na ast
Srca Marijina.
Duhovni sinovi sv. Ivana, Eudisti su u vie pokuaja i izdanja irili pobonost njihova
utemeljitelja Srcu Marijinu. Tako i F. Lebesconte, u knjizi Le coeur de Marie d' apres saint Jean
Eudes, objavljenoj s imprimaturom od 28. 11. 1945. A.Leclerca u Parizu. Mi smo koristili ovu
knjigu u sastavljaju devetnice na ast Srca Marijina s tekstovima sv. Ivana Eudesa. Doli smo i do
dijelova Coeur admirable koji se odnose na pobonost. Skupljali smo i druge svetake molitve i
tekstove koji govore o pobonosti Srcu Marijinu te doli na ideju da uredimo ovu malu knjiicu kao
jedan prirunik pobonosti Srcu Marijinu. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice
donese obilje duhovnih plodova u Crkvi u hrvatskome narodu.

p. Miljenko Suac s.m.m. - misionar montfortanac

1. POVIJEST TOVANJA I POBONOSTI SRCA MARIJINA U KATOLIKOJ

CRKVI

Biblijski temelji i svetake tradicije tovanja Srca Marijina

Biblijski temelji tovanja Srca Marijina nalaze se u prva dva poglavlja Lukina Evanelja. Govorei
o Isusovu ivotu evanelist kae: " Sve te dogaaje Marija je brino uvala u srcu" (Lk 2,51). U
prva dva- poglavlja Lukina Evanelja nalazimo glavne smjernice tovanja Srca Marijina. Arkaneo
Gabrijel ju je nazvao "Milosti puna", Elizabeta je opjevala njenu vrstu vjeru, prorok imun je
Mariji navijestio ma boli. S druge strane u tim istim dogaajima se zorno oituju Marijine
kreposti: njeno djevianstvo, poniznost i poslunost volji Bojoj kod Navjetenja, njena velika
ljubav prilikom pohoda roakinji Elizabeti i na kraju Srce Marijino pjeva Bogu svoj Velia.
Sveti crkveni oci su se nadahnuli na Evanelju i vie puta u svojim spisima slave Srce
Marijino. Meu njima se na poseban nain istiu sv. Augustin, sv. Ivan Damaanski, sv. Anselmo,

601
sv. Bonvatura. sv. Bernard i drugi. Na nauku crkvenih otaca nadahnuli su se mistici i sveci u
trinaestom stoljeu. Tako su sv. Gertruda, sv. Matilda i sv. Brigita opjevavale sveto Srce Marijino u
svojim molitvama. Valja jo spomenuti Gersona, sv. Lovru Justinijanija, Lanspergea kao
promicatelje pobonosti Srcu Marijinu.

tovanje Srca Marijina postaje javni kult u Katolikoj Crkvi

Sve do osamnaestog stoljea privatna pobonost Srcu Marijinu ne postaje javni kult. Tek sa
sv. Ivanom Eudesom 1648 se po prvi puta spominje javno tovanje Srcu Marijinu u Katolikoj
Crkvi. Papa Pio X prilikom proglaenja blaenim sv. Ivana Eudesa ree: "Zapaljen posebnom
ljubavlju prema svetim Srcima Isusa i Marije, po Bojem nadahnuu bijae on prvi koji je doao na
ideju da se u Crkvi javno tuje Srce Marijino". Tako se javno tovanje i pobonost Srcu Marijinu u
Crkvi javila nekoliko desetljea prije javnog tovanja Srca Isusova koje je poelo 1670. Pobonost
Srcu Isusovu se naglo irila i danas se u cijeloj Crkvi se slavi blagdan Srca Isusova, dok se je
Pobonost Srcu Marijinu sporije irila.
Novi poticaji za pobonost Srcu Marijinu dolazili su s Neba. 1830 dogaaju se ukazanja
vezana uz udotvornu medaljicu. Marija trai da se na medaljicu uz Srce Isusovo uree i njeno Srce
probodeno maem. 1836 sveenik Desgenetes koji je gradio upnu crkvu u Parizu uje glas koji ga
potie: "Posveti crkvu i upu Presvetom i Bezgrenom Srcu Marijinu". Poetkom dvadesetog
stoljea mnoe se molbe i zahtjevi vjernika i pastira sv. ocu Papi da proglasi u cijeloj Crkvi blagdan
Srca Marijina. Danas se u cijeloj Crkvi slavi spomendan Srca Marijina u subotu nakon svetkovine
Srca Isusova.
Fatimski poticaji na tovanje, pobonost i posvetu Bezgrenom Srcu Marijinu
Najvei poticaji na pobonost i posvetu Srcu Marijinu u prolom stoljeu su doli iz Fatimskih
ukazanja. Marija je rekla vidiocima: "...Isus se eli vama posluiti da bi ga ljudi upoznali i uzljubili.
On eli da se u svijetu rairi pobonost mome Bezgrenom Srcu...'". 13. lipnja 1917 mala Lucija je
ula ove rijei: "Doi u i traiti posvetu svijeta mome Bezgrenom Srcu...Moje e Bezgreno Srce
trijumfirati ijedan period mira e biti dan svijetu".
Nakon Fatimskih ukazanja pobonost Srcu Marijinu je uzela velikoga maha u cijelom
svijetu. Papa Pio XII je 8. 12. 1942 posvetio cijeli svijet Mariji, a tu posvetu je obnovio i sv. Ivan
Pavao II u Rimu. na svetkovinu Blagovijesti 25. III. 1984. Nakon Fatimskih ukazanja mnogi
vjernici, grupe, pojedine Biskupijske konferencije su inile i obnavljale posvetu Srcu Marijinu, a
nastajali su i pokreti koji se nadahnjuju na Fatimskim porukama.
( Prijevod iz knjige F. Lebescontea, II Cuore di Maria secondo san. Giovanni Eudes. Milano 1954,
st. 29-33)

1. DEVETNICA PRESVETOM SRCU MARIJINU

(Iz djela sv. Ivana Eudesa)

Ovu devetnicu moemo moliti tijekom liturgijske godine kada elimo slaviti Boga za velika
djela koja je uinio u svojoj poniznoj slubenici ili kad elimo na poseban nain moliti Srce
Marijino da nam isprosi neku milost. Devetnica moe posluiti i kao priprava za slavljenje
spomendana Bezgrenog Srca Marijina, koji se slavi u subotu poslije svetkovine Presvetog Srca
Isusova.

Prvi dan: Srce Marijino je Nebo nad nebesima

Prva slika Srca Marijina koju nam je dao vjeni Otac je nebo. Njeno Preisto Srce je istinsko nebo
kojega je nebeski svod samo slika i lik. Njeno Srce je nebo uzvieno nad svim nebesima. To je nebo
o kome govori Duh Sveti: Bog gleda sa svog uzvienog svetita s nebesa zemlju promatra (Ps
102,20) kada kae da je Spasitelj doao na zemlju izvriti otkupljenje. Marija ljubezna Majka je
oblikovala Isusa prvo u svom Srcu, a zatim ga zaela u preistom tijelu.
Tako se moe rei da nakon to je neko vrijeme bio skriven u Marijinu Srcu, slino kao u
krilu Oevu u vjenosti, Isus je iziao u svijet i objavio se ljudima. Ali kao to je iz krila Oeva i s

602
nebesa siao bez da ih je napustio slino je i sa Srcem Marijinim. Ono je Nebo iz kojega je doao
Spasitelj svijeta bez da ga je napustio, naprotiv u njemu je ostao i ostat e zauvijek: Rije tvoja
ostaje stalna poput nebesa. ( Ps 118, 89)
Marijino Srce je svod nebeski, plamen sunani, sama vatra, plamen, jer je upaljeno
plamenovima boanske ljubavi. Ono je svetije i raarenije od sve ljubavi svih Serafina i svetaca.
Ono je Nebo nad nebesima stvoreno samo za Boga. Sunce je od stvaranja u neprestanom pokretu i
svakodnevno prelazi tisue kilometara. Tako i Presveto Srce Marijino je od trenutka njenog
Bezgrenog Zaea bilo u trajnom pokretu ljubavi prema Bogu i blinjemu. Njeno Srce je, dok je
bila na zemlji tralo, bolje rei letjelo takvom brzinom putovima svetosti da je trajna putanja sunaca
samo blijeda slika toga. Njena ljubav se svakim inom podvostruavala to nikada nije reeno ni za
kojega sveca. Ako je Marija molila ljubav je u njoj molila, ako je slavila i astila Boga ljubav je to u
njoj inila, ako je govorila ili utjela, sve je iz ljubavi inila, ako je radila ljubav je usavravala njen
posao, ako se odmarala ljubav ju je na to poticala. Molitva: O, vatro ljubavi Srca Marijina jaa od
Serafina, do prijestolja Nebeskog Oca si sezala i privukla Rije Boju da bi zajedno s njim
suraivala u spasenju svijeta. O Boanski plamenu koji raaruje plemenito Srce Marijino sii u
srce svakog ovjeka, ugasi u srcima ljudi svaku drugu vatru, saezi sve to je protivno tebi, zapali
srca ljudi preobrazi ih u sebe kako bi ljubili Boga koji ih je stvorio da bi ga ljubili. Daj da moemo
moliti sa svetim Augustinom: "O sveti plamenu tvoja vatra je slatka i Ugodna." Litanije Preislom
Srcu Marijinom str. 595

Drugi dan: Srce Marijino sjedinjeno sa Srcem Isusovim je izvor blaga nebeskoga
to bi se reklo kad bi neki kralj otvorio sva svoja blaga puna zlata i dragog kamenja i kazao
da svatko moe uzimati kako eli? Ne bi to bilo nita u usporedbi s beskrajno bogatijim darom koji
nam je dao Kralj kraljeva dajui nam Srce slavne Majke Marije. to bi bilo kad bi nam papa
dopustio da biramo za sebe meu najljepim relikvijama koje se uvaju u Rimu? Bio bi to lijep dar,
ali neznatan u odnosu na ono ime nas je poastio na Spasitelj dajui nam Srce Kraljice svetaca.
to bi bilo kad bi nam Spasitelj Isus oduzeo srce od mesa i umjesto njega nam dao srce nekog
Serafina? Bio bi to veliki dar. ali dajui nam Srce svoje Majke dao nam je dar koji je beskrajno
plemenitiji i dragocjeniji. Jer, Marijino Presveto Srce je uvijek bilo raareno gorljivou za slavu
Boju, tako ne samo da nije podnosilo u sebi nita to je protivno njegovom Boanskom
Velianstvu nego je uvijek bilo spremno za slavu Boju rtvovati sebe, svoj ivot svoje bie i trpjeti
sva mogua muenja.
Kardinal de Berulle kada nam govori o Isusovu boravitu u Marijinu Srcu kae da su njih
dvoje na zemlji inili jedno ivo bie. Njih dvoje su tako bili sjedinjeni, bliski, ivjeli su plemeniti
ivot da su bili jedno za drugo. Samo ljubav to moe domisliti. Neka je blagoslovljen Bog ljubavi i
sjedinjenja koji ih povezuje. Neka On sjedini i naa srca s njihovim Srcima i uini da i mi uvijek
ivimo u savrenom jedinstvu na ast svetoga i savrenog sjedinjenja Srdaca Isusa i Marije.
Molitva: O Marijo, neka sva stvorenja svemira zadobiju jezik i govor i neka postanu srca
koja te blagoslivljaju i neprestano ljube. Marijo, naa dobra i mona Zagovornice, ti koja si uistinu
Majka milosra svrni svoj majinski pogled na nas, tvom majinskom Srcu se utjeemo da ne
budemo bijednici ni u ovom ni u buduem svijetu, nego da poslije ovoga progona blaeno gledamo
lice naeg ljubljenoga Oca i Isusa Krista koji je blagoslovljeni plod utrobe tvoje. Amen. Litanije
Preistom Srcu Marijinom str. 595

Trei dan: Srce Marijino raj zemaljski

Marija nije nikada ljubila nita drugo osim Boga. eljela je samo da bude njemu po volji,
bojala se da ga ne povrijedi, poduzimala velike i teke stvari radi sluenja njegovu Boanskom
velianstvu. Svi njeni osjeaji prema svijetu su bili umrtvljeni i ivjela je samo za Boga koji ju je
posjedovao i vodio. Tako je Srce Presvete Djevice bilo istinski raj zemaljski u kome nije bilo
ratova, ni uznemirivanja, niti bilo kakvog nereda nego samo mir, pokoj i divan red.
Njeno Srce se trajno klanjalo Bogu, slavilo Ga i blagoslivljalo, jer je u njemu, raju
zemaljskom. Bog podigao svoje prijestolje. Njeno Srce je bilo kao jedan sveti oltar na kojemu je

603
dostojna Majka Vrhovnog Sveenika Isusa bez prestanka prikazivala samu sebe, svoje strasti kao
tolike svete rtve. U svom Srcu zapaljenom plamenom ljubavi umirala je svemu to nije bio Bog na
slavu Boju i veu ljubav prema Bogu. Srce ove uzviene Kraljice je sve proeto Boanskom
ljepotom. Isus nije samo Oev sjaj slava i ljepota, nego i Marijina. On je najdragocjenije blago koje
Marijino Srce nosi u sebi. udesna ljepota Marijina Srca je predmet divljenja i naslade Oeve Stoje
izraeno ovim rijeima: "O moja najdraa ljubljena, o moje srce i moja ljubavi, puna si slasti i
oarava me tvojim nasladama". Ljepota Sinovljeva je i ljepota Marijina, ili bolje rei sam Sinje
ljepota, savrenstvo, svetost, ukras i slava svoje Majke.
Molitva: Pozdravljamo te Presveto Srce. Slatko Srce. ponizno Srce pozdravljamo te. Srce
koje si se potpuno predalo, mudro Srce pozdravljamo te. Strpljivo i posluno Srce, vjerno Srce,
paljivo Srce pozdravljamo te. Najsretnije Srce, Srce puno milosra pozdravljamo te. Ljubljeno
Srce Isusa i Marije pozdravljamo te. Mi ti se klanjamo, zahvaljujemo ti, slavimo te. Ljubimo te
svim naim srcem, svom duom i svom snagom. Darujemo ti nae srce, predajemo ga, posveujemo
i rtvujemo. Oisti ga, prosvijetli ga. posveti ga, u njemu ivi i kralju) sada i zauvijek. Amen.
Litanije Preistom Srcu Marijinom str. 595

etvrti dan: Srce Marijino i Utjelovljenje Sina Bojega

Koliko je Bog vie ispunjao Srce Marijino svojim milostima i savrenostima, toliko vie se
njeno Srce po poniznosti smanjivalo. Kada se Presveta Djevica Marija Srcem podloila volji Bojoj
kod Navjetenja, kako bi se dogodilo Utjelovljenje Sina Bojega, vie je eljela sluati nego li
postati Majkom Bojom. Rekla je:"Evo slubenice Gospodnje", kao da je odgovorila Arkanelu:
"Pristajem drage volje na ono to Bog trai od svoje slubenice, ne da bi bila aena kao dostojna
Majka Boja nego da izvrim svetu volju Boju i zato kaem neka mi bude po tvojoj rijei".
I Vjena Rije, Sin Boji, postao je tijelom u krilu Presvete Djevice. Kako se to dogodilo? Tijelo
Isusovo je bilo oblikovano u krilu Presvete Djevice od njene preiste Krvi po djelu Duha Svetoga. I
ta prava krv je uzeta manje ili vie neposredno iz tjelesnog Srca Marijina. Kraljica Anela je zaela
Kralja svemira u preistoj Krvi svoga Srca, po djelovanju Duha Svetoga Marija je zaela Sina koji
je Stvoritelj svoje Majke.
Odreena da bude Majka Spasitelja Ona je trebala savreno nalikovati onome koji je uzeo tijelo od
njene preiste Krvi. Bilo je objavljeno sv. Brigiti da su Sin i Majka tako sliili jedno na drugo da tko
je vidio jedno vidio je i drugo.
Molitva: Pozdravljam te keri Boga Oca, Majko Sina Bojega, Zarunice Duha Svetoga
hramu Boanstva, Djevice djevica, djevice od koje se htio roditi Kralj nebeski i ijim se mlijekom
htio hraniti, Marijo Kraljice moga Srca, Majko moja i ivote moj, radosti moja i predraga nado,
ljubljena Majko, udesna Majko, Majko milosra. Ti si puna milosti Gospodin je s tobom
blagoslovljena si meu enama i blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus, vjeni Otac te je izabrao. Sin
te ljubio Duh Sveti zaruio. Blagoslovljeni zauvijek oni koji te blagoslivljaju i ljube, blagoslovi nas
sa svojim njenim Sinom. Amen. Litanije Preistom Srcu Marijinom str. 595

Peti dan: Srce Marijino pod Kriem Isusovim

Srce Marijino je s radou ljubilo Boga takvom ljubavlju daje njeno jedino zadovoljstvo bilo
misliti na Boga i vriti u svemu njegovu svetu volju, sve predati Njemu i sve ostaviti zbog njega,
trpjeti sve za Boga i rtvovati svoga predragoga Sina Isusa Krista kojega je beskrajno vie ljubila
nego samu sebe.
Tko bi mogao sumnjati da bi Marija radije pretrpjela sve paklene muke nego li vidjela svoga
ljubljenoga Sina uronjena u ponor patnje i prezira kako umire na kriu. Zato kaem daje Srce
Marijino pokazalo vie elje i gorljivosti za Slavu Boju i spasenje dua pristajui na bolnu rtvu
svoga Sina na Kriu nego da je pretrpjelo sve paklene muke. Njezin Sin nije dopustio da joj bilo
koji stvor, pa ni oni koji su ga razapinjali, uini bilo kakvu uvredu ili da joj smeta. Htio je daje uini
slinom sebi. I kao to je ljubav bila glavni uzrok njegove muke u smrti, htio je da ona ljubav koju
je imao prema svojoj Majci, i njegova Majka prema njemu bude uzrokom muenitava Srca
Marijina, cilj njenog ivota.

604
 Marija presveta ovica i Isus Boanski jaganjac su se promatrali i dobro razumijevali
izmjenjujui uzajamno svoje patnje koje su bile takve da ih nitko, izuzev njihovih srdaca, Sina i
Majke ne moe razumjeti. Oni, jer su se savreno ljubili zajedno su trpjeli ova strana muenja. Na
Gospodin Isus Krist daje dui najvei znak svoje ljubavi tako daje uini dionikom svoga Kria. On
je ljubio Presvetu Djevicu vie od bilo kojega stvorenja, vie nego sva stvorenja zajedno, i uinio ju
je najveom dionicom svoje Muke. Zbog toga trebamo zahvaliti Isusu i Mariji.
Molitva: O Blaena Djevice Marijo, Nebo je stvoreno da bude boravite svetaca i anela, ali
tvoje blagoslovljeno tijelo je Nebo za Kralja anela i svetaca. Tvoja preista krv je bila stvorena da
bi iz nje uzeo tijelo ljubljeni Isus, tvoje krilo da bi ga nosilo tijekom devet mjeseci, tvoje preiste
grudi da bi ga hranile mlijekom, tvoje oi da bi ga ljubila, i natapala suzama radosti i boli. tvoje
noge da bi ga pratile u Egipat, Nazaret, Jeruzalem, Kalvariju i posvuda kamo On hodi. Tvoje
Presveto Srce je stvoreno da ga ljubi i da ljubi sve one koje On ljubi. Litanije Preistom Srcu
Marijinom str. 595

esti dan: Srce Marijino je oltar na kome trebamo prikazati Isusa Ocu
Budui da si ti bio nedostojan, kae sv. Bernard, da ti Bog dade samoga sebe, On se dao
Mariji da primi iz njenih preistih ruku sve to ima. Tako je Bog u svom vjenom planu odredio
da ne daje nikome nita to prije nije prolo preko Marijinih ruku. O Srce Isusovo, koje ivi u
Mariji i po Mariji! O Srce Marijino, koje ivi u Isusu i po Isusu! O slatki vezu dvaju Srdaca, neka
je blagoslovljen Bog ljubavi koji vas sjedinjuje. Neka On sjedini i naa srca Srcima Isusa i Marije i
uini da ive u jedinstvu ljubavi.
Isus je zaivio ljudski ivot po Presvetoj Djevici, dakle Ona nam daje i kruh anela,
Presvetu Euharistiju da bi u nama sauvala novi ivot koji nam je darovan. Tako sv.German
Carigradski kae: "Znajte daje krilo Bezgrene Djevice sveti kale pun Predragocjene Krvi Isusa
Krista. Onaj koji pristupa ovoj nebeskoj gozbi moe rei sa sv.Augustinom: "Ovdje su Rane moga
ljubljenoga Isusa Krista i djeviansko krilo moje dobre Majke Marije. On me napaja svojom
predragocjenom Krvlju, a Ona me hrani svojim boanskim mlijekom".
Marija je na oltaru svoga Srca prikazala istu rtvu Boanskom velianstvu koju je njezin Sin
prikazao na Kalvariji. Ljubljeni Spasitelj je samo jedanput prikazao svoju rtvu na Kriu, a njegova
ljubljena Majka gaje rtvovala tisue puta na oltaru svoga Srca. O kako trebamo astiti ovaj sveti
oltar! Blagoslovljen Bog koji gaje posvetio na slavu svoga Velianstva.
Ovu boansku rtvu koju je Blaena Djevica prikazala Bogu svim svojim Srcem i
nezamislivom ljubavlju u Jeruzalemskom hramu i na Kalvariji, Ona prikazuje trajno Bogu u Nebu i
u svim sv. Misama koje se slave svaki dan diljem zemlje. Ne kaem daje Marija sjetilno i tjelesno
prisutna na sv. Misama koje se slave na zemlji nego svojim Srcem, duhom i voljom budui da su
njeno Srce, duh i volja potpuno sjedinjeni sa svojim Sinom, Ona eli sve to On eli, prati ga
posvuda duhom i Srcem da bi skupa s njim, na neki nain, inila sve to On ini.
Molitva: O ljubavi, plamen tvoga Srca Marijo mi je dopustio da uem u tako dobro Srce
moga Isusa. O Srce prepuno milosra i ljubavi, daj da umrem iz ljubavi, tebi za ljubav. O Srce
Moga Isusa, uroni moje siromano srce u svoje Srce. pozovi me na tvoju nebesku gozbu koja daje
ivot duama, iako nisam dostojan, daj da pijem vino tvojih utjeha. Neka tvoja Boanska ljubav
ispuni praznine koje su u meni. Neka preobilje tvoga Srca nadoknadi moju mlakost i nedostojnost.
Amen. Litanije Preistom Srcu Marijinom str. 595

Sedmi dan: Srce Marijino - put nae molitve Bogu

Sva slava, milost, svetost i sve to je veliko i uzvieno kod Nebeske Kraljice ima svoje
korijene u njenom Srcu, jer je po njenoj dubokoj poniznosti, po istoi bez premca, po goruoj
ljubavi njenog djevianskog Srca Ona oarala Srce Nebeskoga Oca i privukla u svoje Srce i krilo
Jedinoroenog Sina Bojega. Tako je Marija bila uzdignuta u najvee dostojanstvo ljubljene Keri
Nebeskoga Oca, Majke Sine Bojega i Zarunice Duha Svetoga te postala svetite Presvetog
Trojstva.

605
 Zbog toga trebamo astiti ne samo neko od otajstava ove Presvete Djevice nego svu njenu
ljubav, jer ljubav je mjera zasluga i temelj svake svetosti. Ljubav je posvetila sve njene misli, rijei,
dijela, razum, volju i sve duevne moi te je ukrasila njen nutarnji ivot udesnom svetou koja u
sebi sadri najvii stupanj svih kreposti, sve darove i plodove Duha Svetoga. Po ljubavi svoga Srca
Marija je uzviena nadasve Serafine i stavljena na neusporedivo prijestolje slave i moi.
Dodajmo jo k tome daje dobro Srce Marijino izvor svih darova, milosti, i blagoslova za sve
koji je ljube kao Majku lijepe ljubavi i koji pobono aste njeno Preisto Srce. Mi dakle trebamo
biti zahvalni, astiti Kraljiino i Majinsko Srce Marijino i nikada mu neemo iskazati dostojnu
ast, hvalu i slavu. Sve molitve koje se upuuju Bogu, sva slava, ast i klanjanje koje mu
iskazujemo trebaju proi preko zlatne kadionice Presvetog Srca Isusova i Preistog Srca Marijina da
bi bile prihvaene od Boanskoga Velianstva.
Posluaj sv.Anselma koji klie: "O Marijo ako ti uti, nitko ne moli za nas, nitko nam nee
priskoiti u pomo, a ako ti moli svi e moliti, svi e nam doi u pomo". Sveci su svoje molitve
stavljali u Srce Marijino koje je zlatna kadionica jer su shvatili da Bog njihove molitve sjedinjene sa
Marijinim radije prihvaa i one postaju uinkovitije.
Molitva: Neka Sin Boji, ije su vjeno roenje od Oca slavile vojske Nebeske, vidi kako se
u cijelom svemiru slavi njegovo kraljevanje u Srcu Marijinu. Njeno Srce je najuzvienije, ponor
milosti bez dna, prijestolje Kralja slave. Ono je krinja Bojih darova. O slatka Majko, uvaj u
svom Srcu srca svoje djece koja te mole, neka ona gore ljubavlju tvoga Sina. O Djevice koja
oarava srca, daj da srca onih koji te ljube budu uzdignuta k Nebu gdje su neizrecive radosti.
Litanije Preistom Srcu Marijinom str. 595

Osmi dan: Nasljedovanje Srca Marijina

Promatrajte naeg najvieg Gospodara i Zakonodavca koji nam je dao uzvieno Srce
Marijino da ga nasljedujemo kao neko sveto pravilo koje e nas posvetiti ako u tome
ustrajemo. Zahvalimo Gospodinu to nam je dao tako sveto, ljubezno i slatko Srce koje je sama
ljubav. Sva vaa radost i slast treba biti u nasljedovanju Srca Marijina, a da biste ga istinski
nasljedovali trebate esto podii oi vaega srca i paljivo promatrati Srce Marijino. esto predajte
vae srce ovoj uzvienoj Kraljici Isusu posveenih srdaca i usrdno je molite da uzme potpunu vlast
u vaem srcu, da vas preda i prikae svome Sinu. da utisne u vaa srca svoje osjeaje i kreposti kako
bi astili Isusove kreposti te da na kraju uini vae srce po Srcu svoga Sina Isusa Krista.
Nasljedujmo Mariju, jer sva srea, savrenstvo i slava naih srdaca sastoji se u tome da
inimo tako da ona budu slike Srca Marijina kao to je ovo Preisto Srce potpuni odraz Presvetog
Srca Isusova.
Jer uzvieno i neshvatljivo Presveto Trojstvo ulijevajui u Mariju beskonanost svoga
Boanskog blaenstva ispuni je i prome toliko svojim Boanstvom da, budui je bila puna Boga,
sam Bog je djelovao u njoj i po njoj u svemu to je Ona inila. Bog je gledao po njenim oima,
sluao po njenim uima, govorio preko njenih usta, u njoj je sam sebi iskazivao najsavrenije i
najradosnije slave i hvale, a na kraju je u njenom Srcu pronalazio naslade i slasti kao u svome
vlastitome Srcu.
Molitva: O Presveta Majko Boja, zar ti nisi moja istinska Majka, nisam li ja tvoje siromano
dijete? Ne treba li srce sina nalikovat srcu majke? Pa ipak ti vidi toliku razliku izmeu tvoga i
moga srca. O Majko milosra, smiluj se mojoj bijedi. Predajem ti potpuno moje siromano srce.
Usrdno te molim zbog dobrote tvoga majinskoga Srca da potpuno iskorijeni u srcu tvoga
siromanog sina sve to ti nije po volji i to bi te moglo oalostiti, da utisne u moje srce svete
Isusove kreposti i kreposti tvoga Srca. O Djevice sveta ispuni naa srca Boanskim Duhom kojim
je tvoje Srce preplavljeno. Daj da i mi primamo od punine tvoje milosti, da na duh bude potpuno
poniten u nama i da Duh tvoga Sina potpuno zagospodari u nama tako da govorimo, inimo i
ivimo privueni i voeni Isusom Kristom. Amen. Litanije Preistom Srcu Marijinom str. 595

606
Deveti dan: Posveta Srcu Marijinu
O Kraljice moga srca, molim te da s tobom budem jedno srce. jedna dua, jedan duh ijedna
volja. Da bi do toga doao uzmi moje srce i daj mi svoje da bi mogao vjeno pjevati: "Kojeg li dara,
divna Marijina ljubav mi je ukrala srce da mi dade svoje". Neka Marijino Srce bude dua moje
due, duh moga duha, neka ovo divno Srce bude pokreta moga ivota i svih mojih misli u ljubavi,
poniznosti, podlonosti, poslunosti, strpljenju i u svim drugim krepostima i nakanama ovog
njenog Srca.
Srce Marijino je nae sa svim srcima svetaca i anela, jer smo udovi istoga otajstvenoga
tijela Kristova, i sve to pripada jednom udu pripada i drugome, kao to nam je vjeno Otac dajui
svoga Sina dao sve skupa s njime. Nemojte se, dakle, zadovoljiti da ljubite Boga beskrajno
ljupkoga samo sa svom sposobnou vaeg malog ljudskog srca. Bilo bi to premalo, ako ne nita.
Ljubite Boga velikim Marijinim Srcem i predajte se potpuno Isusu da bi djelovali u istom Duhu
njegova Srca.
O Marijo Majko moja, kao kad se ljudima pribliava smrt, te najblii iz obitelji
podvostruuju svoje brige i ljubav za bolesnika, tako se i ja nadam i molim te budi mi blizu zadnjih
dana i sati moga ivota. Po tvome obeanju budi uza me kako bi me branila od neprijatelja moje
due, dala mi snagu, utjeila me, pripravila me za svetu smrt i uinila dionikom tvojih nutarnjih
stanja s kojima si Ti ila u susret smrti. Budi tada uz mene primi moju duu kad se odijeli od tijela,
zatiti je svojim krilom i svojim majinskim Srcem, jer ti si Isusova i moja Majka, sva moja ljubav.
Privuci moju duu k sebi u Nebo, da ljubim, slavim, vjeno zahvaljujem Presvetom Trojstvu skupa
s tobom, anelima i svecima.
Molitva: O Kraljice moga srca, prikazujem Ti i posveujem moje bijedno srce i usrdno te
prosim zbog dobrote tvoga Srca po vlasti koju ti je Bog udijelio uniti sve u meni to oalouje
tvoga Sina. Uvrsti u mom srcu kraljevstvo Isusova i tvoga Srca. Neka ova dva divna Srca
neprestano i vjeno kraljuju u meni.
O velika i divna Majko Marijo, prikazujem ti i posveujem moje tijelo, moju duu, cijelo
moje bie sa svim njegovim sposobnostima i sve to mi pripada, moj ivot, moju vjenost. Time ti
elim zauvijek i vjeno iskazivati ast. Ti sama moja Gospodarice zauzmi se mou i vlau koje ti je
Bog udijelio zaposjedni me i potpuno sebi sjedini kako bi bio potpuno Isusov. Amen. Litanije
Preistom Srcu Marijinom.

3. LITANIJE PREISTOM SRCU MARIJINOM

(lz molitvenika "Isus prijatelj malenih " odobrenjem Nadbiskupskog duhovnog stola u
Zagrebu 19l2.g.)

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Kriste uj nas, Kriste uslii nas!
Oe nebeski, Boe! smiluj nam se
Sine, Otkupitelju svijeta Boe! smiluj nam se
Due Sveti Boe! smiluj nam se
Sveto Trojstvo, jedan Boe smiluj nam se
Srce Marijino, bez istone ljage zaeto moli za nas!
Srce Marijino, od svakog osobnog grijeha isto,
Srce Marijino, svake milosti i kreposti puno,
Srce Marijino, pravilo svetosti,
Srce Marijino, to je bilo dionikom svih otajstava svoga Sina,
Srce Marijino, to je po otajstvenom navjetenju postalo stanom Bojim,
Srce Marijino, to je po otajstvenom pohodu obasuto novim milostima.
Srce Marijino, to te je najua prisutnost utjelovljene Rijei u tebi devet mjeseci veselila,
Srce Marijino, to je u porodu Isusa svoga Sina, neizreciv im veseljem bilo natopljeno.
Srce Marijino, to je u prikazanju svoga Sina u hramu, po imunovu prorotvu, maem bilo
probodeno,

607
Srce Marijino, to je zbog izgubljenog Sina tri dana bilo jako rascviljeno,
Srce Marijino, to je zbog naenoga Sina u Hramu bilo neizrecivo razveseljeno,
Srce Marijino, to je svih Isusovih muka posebice dionikom bilo,
Srce Marijino, to je od posljednje veere u presvetoj Euharistiji s Isusom zauvijek najue
sjedinjeno.
Srce Marijino, to je zbog Isusova rastanka bilo jako raaloeno. Srce Marijino, to je zbog tuge
svoga Sina u maslinskom vrtu bilo duboko rastueno,
Srce Marijino, to se zajedno sa svojim Sinom krvlju znojilo.
Srce Marijino, to je zajedno sa presvetim licem Isusovim bilo iukano, izudarano i popljuvano.
Srce Marijino, to je u ibanju nevinoga Isusa isto tolikim ranama bilo ranjeno,
Srce Marijino, to je iljcima trnove krune s Isusom bilo izbodeno.
Srce Marijino, to je bremenom Isusova kria bilo optereeno.
Srce Marijino, to je s raspetim Sinom takoer na kriu bilo optereeno,
Srce Marijino, to je u smrti svoga Sina blizu Kria morem muka bilo obliveno,
Srce Marijino, to je zajedno s presvetim Srcem Isusovim bilo kopljem probodeno.
Srce Marijino, to je s mrtvim Sinom Isusom skupa bilo u grob poloeno,
Srce Marijino, to je u Isusovu uskrsnuu od radosti opet oivjelo. Srce Marijino, to je o Isusovu
Uzaau neizrecivom slau bilo napunjeno,
Srce Marijino, to je u silasku Duha Svetoga novim obiljem milosti bilo obasuto,
Srce Marijino, to je u svom slavnom Uznesenju nad sve blaene duhove bilo uzvieno,
Srce Marijino, to je na Nebu krunom Majke Boje Kraljicom svemira bilo okrunjeno, Srce
Marijino, udo Srca Isusova, Srce Marijino, ogledalo Srca Isusova, Srce Marijino, utjeho Srca
Isusova, Srce Marijino, u ljubavi jae od smrti. Srce Marijino, slavo kraljevske keri. Srce Marijino,
blago svetosti, Srce Marijino, sliko dobrote Boje,
Srce Marijino, posrednice svih milosti.
Srce Marijino, zdravlje bolesnika,
Srce Marijino, utjeho svih nevoljnika,
Srce Marijino, utoite grenika,
Srce Marijino, ufanje i slatka obrano Crkve,
Srce Marijino, srce Majke Crkve.
Srce Marijino, tite vojujue Crkve,
Srce Marijino, jakosti umiruih,
Srce Marijino, rashlado dua u istilitu,
Srce Marijino, radosti Anela i Svetih,
Srce Marijino, obrano svete Crkve protiv vlasti tmina,
Srce Marijino, koje si unitilo sve zablude na itavome svijetu.
Srce Marijino, izabrani stane Duha Svetoga,
Srce Marijino, milino ljubavi svoga Sina,
Srce Marijino, srce po Srcu vjenoga Oca,
Srce Marijino, predostojne Kraljice svijeta,
Srce Marijino, blagoslovljeno u vijeke,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine! Jaganje Boji, koji
oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine! Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj
nam se Gospodine!
Pomolimo se: Svemogui vjeni Boe, koji si pripravio dostojno prebivalite Duhu Svetome
u Srcu Blaene Djevice Marije, udijeli milostivo, da pobono tujui njezino neokaljano Srce
uzmognemo po tvome Srcu ivjeti, po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

608
4. DEVETNICA ALOSNOM SRCU MARIJINU
(Imprimatur, 31. 3. 1965. Gilles Barthe biskup Toulona)

Ovu devetnicu su u svijetu proirili monasi Kamaldolesi iz opatije la Sezne-sur-Mer u

Francuskoj. U njoj polazei od biblijskih tekstova razmatramo na poseban nain Marijino
sudjelovanje u otajstvu naega Otkupljenja. I ovu devetnicu moemo moliti tijekom liturgijske
godine kada elimo razmiljati o Marijinim alostima ili moliti za koju milost. Na poseban nain
ova devetnica je prikladna kao priprava slavljenja spomendana Blaene Djevice Marije alosne,
koji se slavi 15. rujna. U tom sluaju devetnica poinje 6. rujna.
Dan nakon blagdana Uzvienja svetoga Kria Crkva slavi spomendan Marijina sudjelovanja
u otajstvu Kristove muke, alosnu Gospu. Drugi Vatikanski koncil jasno o tome govori: Tako je i
Marija napredovala na putu vjere i vjerno sauvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do Kria, gdje je,
ne bez Bojeg nacrta, stajala, sa svojim Jedinorodencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem
pridruila njegovoj rtvi, pristajui s ljubavlju na rtvovanje rtve koju je sama rodila: i napokon ju
je sam Isus Krist, dok je na kriu umirao, kao Majku dao ueniku ovim rijeima: eno, evo ti sina
(LG 58).
Devetnica pouzdanja i zahvalnosti alosnom i Preistom Srcu Marijinu
Obratimo se svi s pouzdanjem prealosnom i Bezgrenom Srcu Marijinu, preslatkoj Majci Isusovoj
i Majci naoj, da ona svojim monim zagovorom isprosi od svoga Sina povratak mira i reda. (Papa
Benedikt XV) (Iz pisma kardinalu Vanutelli, dekanu kardinalskog Zbora, od 30. svibnja 1915. Acta
S. S. 1915. p. 154)
to treba moliti svaki dan tijekom devetnice? ita se jedno tivo na dan. Nakon toga slijedi
jedna od dviju posvetnih molitva a zatim se moli jedna desetica krunice i litanije Srcu Marijinu na
str. 595 Tko obiava dnevno moliti krunicu, ne mora moliti i ovu deseticu. Oni koji to mogu treba
da na zavretku, devetnice prisustvuju sv. Misi, ispovjede se i prieste,jer je rtva sv. Mise
najsavrenije djelo nae vjere i najmonija zahvala i molitva.
- Ciljevi devetnice
1. Pomoi duama da upoznaju alosti Srca Marijina, jer nas Ona ui da suosjeamo sa Srcem
Spasitelja.
2. astiti njihova Srca i prikazati im hvale i pronje, da zadobijemo milosti koje su nam potrebne.

Prvi dan: Srce Djevice Marije remek - djelo Svevinjega

Djevice Bezgrena, Preista Divna! Po izvanrednoj milosti Ti si bila sauvana od istonoga
grijeha. Ta savrena istoa uinila je Srce tvoje posudom neizmjerne ljubavi Boje. Ono je uvijek
otvoreno njezinim nadahnuima, darovima i njezinim djelima. S Bojom si ljubavi suraivala bez
prestanka. Ti si savren stvor, jedina koja si dala Bogu dostojan odgovor ljubavi, kakav On oekuje
od svih stvorova: potpuno predanje njemu.
Ti si naa Majka. Preporuujemo se tvome Bezgrenom Srcu da se oistimo. Ono nam
nadahnjuje odvratnost i prema najmanjim grijesima. Tvoje nas velikoduno Srce upuuje da svoj
ivot potpuno predamo dragomu Bogu. Na poetku ove Devetnice pouzdanja, molim te, Bezgrjeno
Srce Marijino, da mi pomogne oistiti se od grijeha, da tako Bogu omilim. U svojoj tjeskobi i u
svojoj nevolji dolazim k tebi, Preisto Srce Marijino, da se potpuno predam tvojoj majinskoj
ljubavi.
Pogledaj na boli koje me pritiu, vidi mlakost u slubi Bojoj. Ja ti se potpuno posveujem
s nakanom da mi ti pomogne to bolje vriti svetu volju Boju. Bezgreno Srce Marijino, ja ti se
potpuno predajem: tijelo, duu, ivot svoj. cijelo bie svoje, elje svoje i potrebe svoje. (Reci svoje
potrebe...) Ako je to na slavu Boju, molim te, isprosi mi milosti koje oekujem od tvoje majinske
dobrote. Gospodine Isuse, po Bezgrenom zaeu tvoje
Majke, udostoj se usliati moje molitve i daj mi spoznati sve bolje njezino prealosno i Bezgreno
Srce.
Vrelo milja slatka Mati...Neka ljubav srca moga, Gori sve za Krista Boga. Da Mu u svem
omi!im. ("Stala Majka pod raspelom ")

609
 Boe moj, sveti Oe, ljubavi neizmjerna, kao nadoknadu za premalenu ljubav ovjeanstva
prikazujem Ti pomirbenu rtvu Tvoga Sina skupa sa zadovoljtinama njegove Majke. Samo su ti
oni ljubav ljubavlju uzvratili. (Slijede molitve :a svaki dan devetnice)
Drugi dan: Oaloeno Srce
Tvoje Bezgreno Srce, o Marijo, Majko naa, doivjelo je bol u svoj svojoj gorini. Budui
da si ti savrena istoa i Stvoritelju potpuno predana, tvoje Srce je ivo osjealo ranu koju je
Bojoj ljubavi zadala ljudska nezahvalnost. Kad si postala Majka Otkupitelja, ti si postala i
''Majkom alosti" i "Majkom radosti".
Ti si pristala na rtvu svoga djeteta i postavi jedno s njegovim Srcem, njega si za nas
rtvovala. Tvoje majinsko Srce trpjelo je sve patnje boanskoga Sina tvojega. Molim Te da mi za
vrijeme ove Devetnice otkrije dubinu svojih boli i patnja Isusovih. Budui da ti poznaje bol i
tjeskobu, smiluj se svim nesretnim srcima. Pokai se Majkom naom. Pomozi nam. Budi uz nas.
Daj nam svoju vjeru, svoje ufanje i svoju ljubav; daj nam svoju snagu da s tobom zajedno sluimo
Gospodinu bolje negoli do sada. I, ako je to na veu slavu Boju, isprosi mi milost koju traim od
tvoje majinske dobrote. ( Reci svoju pronju...)
Rane drage, Majko sveta, Spasa za me razapeta tisni usred srca mog. Neka dou i na mene
patnje za me podnesene. Sina tvojeg ranjenog.
Sveti Oe, prikazujem Ti sve boli Isusova i Marijina Srca. da po njima udijeli svijetu
milosre i daruje mu mir. (Slijede molitve :a svaki dan devetnice)
Trei dan: Prvu alost; kod Isusova prikazanju u hramu
Spomeni se, Majko Boja, one iznenadne alosti svoga Srca kada je starac imun, vraajui
ti boansko Djetece koje si Bogu prikazala, rekao: " Evo, ovaj je postavljen kao znak protivljenja a
tebi e samoj ma duu probosti."
Ti si se oduevljavala velikim stvarima koje su o njemu proreene, a sada tvoje mlado
majinsko Srce mora oekivati alosti zbog boanskog Djeteceta: nasuprot ljubavi mnogih bit e
mrnja drugih, i ona e mu smrt zadati i progoniti ga do svretka svijeta.
Tvoje srce u tom je asu postalo jo alosnije, budui da si ve predosjeala tajanstvenu smrt svoga
boanskog djeteceta, po kojoj e On ljubavlju ljude otkupiti, no ipak od mnogih nee uvijek biti
ljubljen. Jedni e biti za njega, drugi protiv njega. Tvoje Dijete e morati zbog mrnje trpjeti. O
Majko moja, nisam li bio ba ja onaj koji je ranio tvoje srce tim maem? Jesam li ja bio uvijek za
Isusa, u svim svojim djelima? Radi te alosti isprosi mi milost da budem od sada vjerniji Isusu koji
se kao rtva za mene u hramu prikazao; da mu budem vjeran u sv. Euharistiji, gdje On nastavlja
danomice trpjeti kao uzviena rtva za oprotenje naih grijeha.
Budui da je tvoje oaloeno Srce osjetljivo na sve boli. posreduj za mene pa mi isprosi,
ako je to na slavu Boju, milost koju traim od tvoje dobrote.
Sveti Oe, prikazujem ti rtvu tvoga ljubljenoga Sina u svim sv. Misama koje se slue na
svijetu. Ona je bila najavljena kod prikazanja u hramu, a izvrila se na Kriu. Prikazujem ti njega po
ranjenomu Srcu Marijinu, za oprotenje grijeha cijeloga svijeta. (Slijede molitve za svaki dan
devetnice)

etvrti dan: Druga alost; bijeg u Egipat

Spomeni se Majko alosti koja ti je obuzela Srce one noi kada te Josip probudio i kazao ti
da treba odmah bjeati, kako bi se djetece spasilo od Herodove srdbe. Kolike li tjeskobe! Ve se.
eto, poelo ispunjavati imunovo proroanstvo, ve je mladi ivot tvojega djeteta u pogibelji.
Trebalo je odmah krenuti, ostaviti sve, vlastitu kuu, poi u progonstvo, daleko u tuu zemlju.
Tvoje prealosno Srce nije ni aska oklijevalo i brzo si se spremila. S Djetetom Isusom u svome
naruju i s Josipom koji je dijelio tvoj strah, sve ste ostavili da spasite Spasitelja svijeta.
O dobri Isuse, sjeti se tjeskobe svoje boanske Majke i sv. Josipa za vrijeme bijega u Egipat.
Sjeti se njezinih izbjeglikih patnja. Smiluj se svima progonjenima koji su primorani napustiti svoju
kuu, svoja dobra i poi u progonstvo.
Zbog te ljute boli Srca tvoje Majke, molim te, smiluj se svoj djeici odgojenoj daleko od
tebe i bez tebe, te daruj naoj domovini i ostalom svijetu kranske kole. Daj nam snage odrei se

610
svega da uuvamo i ojaamo tvoju ljubav u naim duama. Radi ove alosti, o Marijo, isprosi mi
milost koju oekujem od tvoje majinske dobrote. (Reci pronju)
Sveti Oe, prikazujem ti patnje Srca Isusova kao i sva stradanja sv. Obitelji u progonstvu i daj da
narodi i obitelji spoznaju tvoja prava te im se posve podloe. (Slijede molitve za svaki dan
devetnice).

Peti dan: Trea alost; Isus ostaje u hramu

Sjeti se, Majko, tjeskobe koja je obuzela tvoje Srce kada si kroz tri dana traila izgubljenog
Isusa. Tvoje dijete, neizmjerna ljubav sinovska! Dijete - Bog koji zna sve, sve moe i poznaje tvoju
bol. Strane li zbunjenosti! Gdje je On? Zato vas je ostavio? Je li to ve as da On dade svoj ivot
kad si ga pronala meu pismoznancima, ti se klanja boanskoj Rijei, iako je ne razumije: "Zar
niste znali da moram biti u onome to je Oca mojega?"
Radi one trodnevne alosti za vrijeme njegove odsutnosti. Srce Marijino, poui nas da
nikada ne izgubimo Isusa i da ga traimo bez prestanka, da znamo izgubiti i svoje blagostanje, samo
da bismo njega slijedili. Naui nas prihvatiti tajanstvene planove Providnosti, premda ih ne
razumijemo.
Smiluj se nevoljnim majkama koje izgube svoju malu djecu. Smiluj se svima onima koji su
izgubili Isusa. Boanski Spasitelju, radi suza tvoje Majke, privuci k sebi srca izgubljena i narode
koji su tebe ostavili. Privedi ih k jedinstvu Crkve. O Marijo, da bismo opet mogli pronai Isusa, ako
smo ga izgubili, otkrij nam veliko milosre njegova Srca u sakramentu sv. ispovijedi, koji nam
vraa boanski ivot.
I dok se sjeamo tvojih suza, doi mi u pomo ... pomozi mi, isprosi mi milost koju molim i
koju oekujem po tvome zagovoru. Sveti Oe, prikazujem ti tjeskobe Srca Marijina za vrijeme ona
tri dana odsutnosti, da svoje slubenike obdari vjernou i ustrajnou u njihovom svetom zvanju.
(Slijede molitve za svaki dan devetnice)

esti dan: etvrta alost; Marija susree Isusa na krinom putu

O, Majko, spomeni se svoje alosti kada si susrela Isusa na krinom putu. Vi ste se tamo
pogledali. U kakvu si ga stanju vidjela! Njegovo sveto lice prekriveno je krvlju i popljuvano ... Puk
prema njemu iskaljuje bijes, koji bi i tebe prestraio da tvoja vjera nije bila jo jaa. Udaraju na
njega koji je sama ljubav i koji je dijelio samo ljubav.
Tvoje alosno Srce kao da e pui. Ti si ga htjela rasteretiti, pomoi mu, ali nisi to mogla,
nego si ga samo preporuila Ocu i pokazala Isusu svoje slomljeno, ali i jako velikoduno Srce s
njime sjedinjeno, i kroila si zajedno s njim k cilju otkupljenja, sve do sramotne smrti na kriu. Vaa
alosna Srca su se razumjela. Vaa alosna Srca su se podupirala.
Radi vaih zajednikih boli, o Boanska Srca Isusa i Marije, smilujte se jadnim duama koje
kao svjetina na Golgoti nastavljaju sa svojom mrnjom prema Spasitelju. Smilujte se jadnim
grenicima! Gledajte ih onim pogledom kojim ste se pogledali na krinom putu, pogledom, koji je
proeo vae due posvemanjom ljubavlju, koja je temelj vae zajednike rtve. Neka taj pogled
prati umorne due sve do njihova susreta s Raspetim.
Pogledaj u ljubavi, Gospodine, svoju Crkvu i zatiti je. Pomozi njezinom Poglavaru, naem
Svetom Ocu. Pomozi onima koji trpe za svoju vjeru radi tvojega imena. Pogledaj milosrdno na
zemlje u kojima je vjera progonjena, i radi suza tvoje Majke povrati svuda vjersku slobodu i mir.
Udostoj se svrnuti svoj milosrdni pogled i na mene, na moju bijedu, na moju slabost, na
moje propuste, na moje krivice. Isprosi mi oprotenje, o Majko prealosna, pomozi mi slijediti
Isusa, da znam nositi svoj kri s njime, te mi isprosi milost koju elim i oekujem po tvome
zagovoru. Sveti Oe, prikazujem ti sve alosti Isusa i Marije na krinom putu, s nakanom da za ovaj
greni svijet zadobijem milosre i spasenje. (Slijede molitve za svaki dan devetnice)

Sedmi dan: Peta alost, razapinjanje Isusovo

Spomeni se, Gospodine Isuse, patnji svoje Majke za vrijeme razapinjanja. Njezino je
alosno Srce tuklo kao da e pui, kada su krvnici nasilno trgali tvoje odijelo prilijepljeno na

611
nebrojene rane tvoje, kada su ekiem zabijali avle koji su tvoje ruke i noge pribili na drvo kria.
Kako je Majka tvoja mogla ostati iva?
Sjeti se vjere, ufanja i ljubavi, i svih kreposti koje su nju odrale uspravnom podno tvojega
Kria za vrijeme tri sata smrtne borbe. Sjeti se takoer ljubavi s kojom je primila tvojih posljednjih
sedam rijei koje su nam otkrile tvoje neizmjerno milosre: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine".
Danas e biti sa mnom u Raju".
Pa evo tvoje dragocjene oporuke ovjeanstvu: eno, evo ti sina, sine evo ti Majke." Onda
opet alost tvoje due koja je dosegla svoj vrhunac: edan sam!" - edan nae ljubavi, edan naih
dua. Zatim posvemanja ostavljenost Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?" Isto tako
svjedoanstvo tvoje krajnje ljubavi: "Svreno je!" Spomeni se konano, boanski Spasitelju, satrtog
Srca Marijina, kada je Ona ula da ti predaje svoju duu Ocu: "Oe. u tvoje ruke predajem duh
svoj." Radi rtve tvoje Majke, sjedinjene s tvojom rtvom podno Kria, smiluj se grenom
ovjeanstvu i spasi ga. O, Srce Marijino, na Golgoti od boli satrto, Srce preisto, koje je shvatilo
svu strahotu otpora prema Bogu i rugobu svijeta, daj nam da shvatimo teinu grijeha i vrijednost
vjernosti Bojoj milosti. Prikai raspetoga Spasitelja za spasenje zalutalog svijeta, za spasenje moje
siromane i jadne due. Daj mi spoznati ljubav Boju i pomozi mi u svim mojim tekoama.
Gospodine Isuse, prikazujemo ti zasluge Marije, tvoje i nae Majke, podno Kria, da ublaimo tvoju
boansku pravdu. (Slijede molitve za svaki dan devetnice)

Osmi dan: esta alost, probadanje Isusa kopljem i skidanje sa kria

Draga naa Gospo od svetoga Kria, sjeti se svoje boli kada je vojnik upravio svoje koplje u
Srce Isusovo. Tvoje majinsko Srce osjetilo je ma boli i sve ubode naih grijeha i nae nehajnosti.
sve ubode mrnje, krivovjerja i zabluda koje su uinile due, tako skupo plaene neizmjernom
ljubavlju koja ih je stvorila i otkupila.
Zbog tvoje ljute boli isprosi nam velikodunost da zadovoljimo ljubavi ranjenog Srca
Isusova u svemu onomu to On od nas oekuje i da od danas prebivamo u tom Boanskom Srcu za
nas otvorenom.
Sjeti se takoer svoje neizrecive boli kada si mrtvo tijelo svojega Sina, skinutog s Kria, na
ruke primila. Kojom li si ljubavlju, s kojim li potovanjem promatrala njegove rane istraujui
njihovu dubinu! A u tvoje slomljeno Srce ma je prodirao toliko dublje koliko si vie otkrivala sve
ljue rane Isusove.
Draga naa Gospe naa probodena Srca od alosti pod Kriem, i ti bi mogla ponoviti mojoj
dui rijei koje si rekla Luciji u Fatimi, pokazavi joj svoje trnjem okrunjeno Srce: "Gledaj moje
Srce posve razderano trnjem koje mi ljudi svaki as zabadaju svojim psovkama i nezahvalnostima.
Nastoj me barem ti utjeiti."
alosno Srce Marijino, ja te elim utjeiti ljubei Isusa i elim pridobivati due za njegovu
ljubav. Isprosi mi tu milost i uini me apostolom tvojega kraljevstva. Ali pogledaj i moje brige;
posreduj za mene svom svojom majinskom ljubavlju te mi isprosi milost koju od tvoje dobrote
oekujem.
Sveti Oe, prikazujem ti rane Boanskog Spasitelja, osobito one njegova ranjenoga Srca,
kao i maem probodeno Srce njegove svete Majke, da postignemo ozdravljenje naih dua .(Slijede
molitve za svaki dan devetnice)

Deveti dan: Sedmu alost, Isusov ukop

Sjeti se, Majko, svoje boli kada je trebalo pokopati tijelo Sina tvojega, kolike li alosti za
tvoje Srce: ne moi vie gledati ono milo lice! O, dobri Isuse! Spomeni se posljednjega, pogleda
svoje Majke na tvoje nekada lijepo, a sada izoblieno lice i sjeti se sve skrbi koju je Ona uloila oko
spremanja tvojega tijela.
Spomeni se samilosti koju je osjetilo prealosno njezino Srce kada te vidjela u grob
poloenog. U tom krajnjem ponienju Ona ti je kao zadovoljtinu prikazala svoju preistu ljubav i
rtvu svojega neizrecivog muenitva, zajedno s tvojim otkupiteljskim patnjama.

612
Spomeni se zatim nepokolebive vjere koja je podravala tvoju svetu Majku, jer Ona je vjerovala u
tvoje uskrsnue te ga i oekivala. Sjeti se takoer njezina satrtoga Srca koje je eljelo biti s tobom
pokopano, da te ne ostavi i ne prestane se tebi klanjati. O, Marijo!
Zbog te neizmjerne boli srcima koja su oaloena gubitkom dragih osoba, smiluj se
bolesnicima, progonjenima, svima onima koji trpe. Pomozi im, utjei ih. Smiluj se duama u
istilitu... pokojnicima koji su nas poznavali. Prikai svojih Sedam alosti Srcu Isusovu za njihovo
oslobaanje. Smiluj se i meni, isprosi mi vjernost u svim mojim dunostima, zdravlje mojoj dui te,
ako je to na slavu Boju, daj mi milost koju molim od tvoje majinske dobrote.
Smiluj se naoj domovini, te joj isprosi da bude uvijek vjerna Crkvi Isusa Krista. Isprosi
uskrsnue duama koje su zbog grijeha mrtve boanskom ivotu, isprosi nam sveenika i
redovnika zvanja koja e duama darivati Krista i iriti Boje Kraljevstvo na zemlji. Amen.
Sveti Oe, prikazujem ti okrvavljeno Spasiteljevo tijelo u grob poloeno, i neizmjernu bol presvete
Majke kao pronju za povratak izgubljenih dua u jedinstvo Crkve. (Slijede molitve za svaki dan
devetnice)

Posveta pobone osobe

(B. Petit)

alosno i Bezgreno Srce Marijino, boansko i isto prebivalite, zakrili moju duu svojim
majinskim zagovorom, da bi ona, uvijek bila vjerna glasu Isusovu, mogla udovoljiti njegovoj
ljubavi te vriti njegovu boansku volju.
elim, Majko moja. da mi uvijek pomae svojom otkupiteljskom suradnjom, da se, ivui u
povezanosti s tvojim Srcem, potpuno sjedinim sa Srcem tvoga boanskoga Sina. Priblii me
njegovu Srcu putem kreposti i alosti tvojega Bezgrenog Srca. titi me uvijek. Amen
Posveta prealosnom i Bezgrenom Srcu Marijinu (Za privatnu uporabu vjernicima sastavili monasi
kamaldolesi)
Srce Isusovo, kopljem probodeno, koje si nas toliko ljubilo i koje nas toliko eli spasiti, daj
da i ja tebe ljubim i da ti budem vjeran. Radi toga, o moj dobri Spasitelju, posveujem se
prealosnom i bezgrenom Srcu tvoje ljubljene Majke.
Da, mila Majko Boja, tebi se posveujem, tebi se potpuno predajem zauvijek i se uzdam u tvoje
prealosno i Bezgreno Srce, da me Ti nadahnjuje i upravlja u ljubavi prema tvome Boanskom
Sinu. Uini da moje srce ne bude vie isprazno srce, nego da ono, raspaljeno vatrom tvoga Srca,
potpuno prione uz Boga te u ljubavi i slui tvom Boanskom Sinu.
O sveta Srca Isusa i Marije, koji ste uvijek bili sjedinjeni u djelu naega spasenja, spasite
mene, spasite nas, spasite Crkvu i cijeli svijet, i uinite srce moje po Vaim Srcima. O Marijo, bez
grijeha zaeta, moli za nas koji se tebi utjeemo. Prealosno i Bezgreno Srce Marijino, moli za nas
najvei zalog kojim raspolaemo da ganemo ljubav Oca i Srce Sina.

5. MOLITVE SVETACA I PAPE SRCU MARIJINU

Blagoslovljeno Srce Marijino

(Sv. Ivan Eudes)

Blagoslovljeno Srce Marijino, nebu nebesa, u kojemu si Ti Boe uvijek prebivao, Srce koje
jesi i bit e vjeno aeno. hvaljeno i slavljeno na Nebu i na zemlji. Blagoslovljeno Srce koje se
uvijek ravnalo samo po veoj ljubavi od svih svetih ljubavi koje su u srcu svih anela i ljudi koji
ljube Boga i blinjega zbog Boga i u Bogu. Blagoslovljeno Srce koje si Ti Boe savreno
posjedovao od prvog trenutka njegova ivota i koje nikada nije postojalo a da nije bilo potpuno
tvoje, o Boe.
Blagoslovljeno Srce koje sve one koji ga ljube vodi da tebe ljube Isuse. Blagoslovljena
Djevica Marija, Isuse, koja je uvijek, na svakom mjestu i u svemu upirala pogled u tvoju svetu volju
i vrila je u svemu, i nije imala drugih sklonosti, drugih nakana u svim mislima, rijeima i djelima

613
nego, da bude po volji tvome boanskom Velianstvu i vri tvoju boansku volju. Blagoslovljeno
Srce koje moe rei: Pripravno je Srce moje, pripravno! to nije uinilo, pretrpjelo, ostavilo, dalo
tebi za ljubav Boe. Svako djelo, od najveega do najmanjega, svaka rije, svi osjeaji i djelovanje
duevnih moi bili su posveeni samo na tvoju slavu Boe.
Isuse, blagoslovljeno Srce, koje se je usprkos svoga, na odreeni nain beskrajnoga dostojanstva
Majke Boje, uvijek ponizivalo ispod svih stvorenja, smatrajui se najmanjim i zadnjim od svih.
Blagoslovljeno srce slubenice tvoje i slubenice svih drugih. O Boe. blagoslovljeno Srce Kraljice
svih svetih koje je uvijek bilo bezgreno, ostalo u uzvienoj ljubavi i istoi, obuzeto i preobraeno
tvojom boanskom svetou i istoom. O Boe. blagoslovljeno Srce tako dobro, ljupko, slobodno,
dobrohotno, veliko, puno blagosti, svijetla slika tvoje dobrote, blagosti i ljupkosti.
O Boe, blagoslovljeno Srce koje obiluje krotkou. samilou i milosrem prema bilo
kojem greniku, iva slika tvoga milosra bez granica. Blagoslovljeno srce koje je umrlo svome
sebeljublju i svojoj volji, i na ovome svijetu za sebe je trailo samo da se tebi dopadne Boe, da ti
udovolji u svemu i vri tvoju oboavanu volju. O Isuse, blagoslovljeno Srce tvoje Majke,
dobroudno, slatko i ljubezno sa svima, nesposobno imati i najmanju misao za nakoditi nekome,
uvijek spremno initi svako dobro svakome koliko mu je mogue. Blagoslovljeno Srce, bezdan
milosti i svetosti, bezgranini ocean uzvienosti i savrenstva, neizmjerni svijet veliina i ljepota,
koje te Isuse vjeno ljubi vie od svih anela i svetih, a koje si Ti poastio i uzvisio iznad svih
anela i svetih. O Majko dobrote, neka svi vjernici blagoslivljaju i neprestano ljube tvoje majinsko
Srce! O ljubezno Srce moje predobre Majke, budi ti Srce moga srca, dua moje due, ivot moga
ivot. Amen.

Molitva Srcu Isusovu i Marijinu

(Sv. Ivan Eudes)

Pozdravljamo te Presveto Srce. Slatko Srce, ponizno Srce pozdravljamo te. Srce koje si se
potpuno predalo, mudro Srce pozdravljamo te. Strpljivo i posluno Srce, vjerno Srce, paljivo Srce
pozdravljamo te. Najsretnije Srce, Srce puno milosra pozdravljamo te. Ljubljeno Srce Isusa i
Marije pozdravljamo te. Mi ti se klanjamo, zahvaljujemo ti, slavimo te. Ljubimo te svim naim
srcem, svom duom i svom snagom. Darujemo ti nae srce, predajemo ga, posveujemo i
rtvujemo. Oisti ga, prosvijetli ga, posveti ga. U njemu ivi i kraljuj sada i zauvijek. Amen.

Sjedinjenje Srca Isusova i Srca Marijina po Euharistiji

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Isuse ne moe ostaviti Mariju, toliko je jaka ljubav koja vas vee, zbog toga si malo prije
svoje smrti ustanovio Euharistiju, da bi nakon svoga Uzaaa ovdje na zemlji bio njena utjeha.
Toliko si se naslaivao u njenom preistom krilu tijekom devet mjeseci, da si ponovno htio vie
puta u njoj otpoinuti u tiini. Ti se u njenom Srcu kao na oltaru prikazuje Nebeskom Ocu. Izgnan
iz srca grenih ljudi, Isuse dolazi u njeno Sveto Srce i prima u njemu savrenu ast, jer njeno Srce
ti pjeva slatku uzvienu pjesmu hvale i slave koju samo ono moe otpjevati kako tebi dolikuje. Isuse
Ti se ugodno odmara na lealjci njene istoe, kua neizrecivu radost u plamenu njene ljubavi, ali
iznad svega njena poniznost te privlai da sie u nju i oarava tvoje velianstvo.
Isuse pun zahvalnosti ini Mariju dionicom svega svojega blaga, hrani je svojim tijelom
koje je Ona u djetinjstvu othranila mlijekom iz svojih preistih prsiju. A za uzvrat Ti je hrani
svojom boanskom krvlju. Koju li radost i milinu je ona doivljavala u slatkim trenucima kad je
njeno primala svoga ljubljenog Sina. Tada je njeno sveto Srce kliktalo zbog radosti u Isusu svome
Spasitelju. Njeno Presveto Srce je plamen, gorui grm koji izgara i koje samo u svom Bogu
pronalazi sebe, svoje boravite i ivot.
Gori, a ne izgara, jer se nikad ne moe previe ljubiti. Ljubav u tom velikom otajstvu izgleda
kao da njihova srca spaja te postaju jedno. Meu njima sve postaje zajedniko, jer Sin je potpuno u
svojoj Majci, a u Mariji se nazire samo njen ljubljeni Sin Isus. Tada Ona svojom molitvom zadobiva

614
milosre siromanim grenicima. On je njen Sin, Ona je njegova Majka. Njeno Presveto Srce i
preisto krilo razoruaju Isusa.
O krani, vjerna Djevica svojim priestima nam pokazuje svetu pripravu i stav kako
savreno ispuniti nau dunost prema Isusu u presvetom Sakramentu. Nasljedujmo taj savreni
model. Od tebe Djevice Marijo nam je proizalo njegovo Tijelo i Krv koji nas uzdiu do tih visina
da nam i aneli zavide. Budi uvijek i svuda blagoslovljena to nam dade tako dragocjeni dar.
Majko divna, zasadi u naa srca sve svoje kreposti da bi slatki Isus u njima rado boravio. Zapali
svoju ljubav u nama da bi s tobom ljubili tvoga Sina. O Isuse tvoja sveta Majka je naa savrena
nadopuna. Sidi urno u nas i sjedini nas s Ocem, ili radije doi u njeno Srce koje e nadoknaditi
nau premalu ljubav. Amen.

Isusu koji ivi u Mariji

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Doite poklonimo se Isusu koji ivi u krilu Marijinu. S uenjem promatrajmo veliinu koja
se smanjila, Boga koji je postao dijete da bi nama dao ivot. Marijino krilo je sveti hram u kome se
Bog naslauje, nebo obasjano suncem pravde, nae sigurno utoite koje Boga umoljava. Dan i no
Bog se u Mariji naslauje, a Ona ga za uzvrat ljubi svom snagom svojom. Dva Presveta Srca
potpuno odgovaraju jedno drugome. O kako Isusu velikoduno obdaruje svoju svetu Majku!
Obilato u njeno Srce izlijeva milosti. Srce Marijino je drago boravite i prijestolje Sina Bojega.
Dok se Isus privija Preistom Marijinu Srcu koje nikada ne upozna ruilaki znak grijeha
slobodno u njeno Srce ucrtava i utiskuje svoj pravi lik. Blisko i usko sjedinjena njihova Srca se
prikazu ju Nebu kao dvije svete rtve kako bi zaustavili kazne koje su uzrokovane naim
zlodjelima. U ovom velikom otajstvu svi izabranici su roeni, Marija i Isus su ih unaprijed izabrali
kako bi bili dionici njihovih kreposti, slave i moi. udesno je to otajstvo, divni polet, blaeno
oaravanje dvaju ljupkih Srdaca. Samo u Nebu emo spoznati te neizrecive tajne.
Jedno izgleda kao da se gubi u drugom, o udesnog li saveza. Marija je sva u Isusu koji je
uvijek ljubi, ili bolje reeno Ona vie ne ivi ve samo Isusu ivi u njoj. Hodimo izmeu ova dva
Srca da istopimo na led, sudjelujmo u njihovom aru, krepostima i milosti. Poimo, oni ljube
grenike i nas e primiti. O Majko Boanske ljubavi, o bogato svetite koje nosi naeg Gospodara i
naeg Spasitelja, uini da side u nae krilo taj blagi i krotki Jaganjac. O Isuse, na dragi zarunie.
Boe na i brate na doi, doi rodi se u naem srcu po Mariji da bi mi mogli po tebi ii tvome Ocu.
Doi sa svojom poniznosti i uini nas malenima, doi sa svojom svetou i uini nas nevinima, doi
sa svojom ljubavlju i kraljuj bez otpora. Bog sam.

Tvoje Srce je kristal koji odsjajava Boga

(BI. Elizabeta od Presvetog Trojstva)

Vjerna Djevice, ti ostaje dan i no u dubokoj utnji, u neizrecivu miru, u neprestanoj

molitvi proetoj Bogom s duom preplavljenom vjenim sjajem. Tvoje Srce kao kristal odsjajava
Boga. Gosta koji u njemu stanuje, Ljepotu koja ne zalazi. Marijo ti privlai Nebo i Otac ti predaje
svoju Rije da joj postane Majka.
Duh ljubavi te pokriva svojom sjenom. U tvoju duu silazi Trojstvo, cijelo Nebo se otvara i
snizuje do tebe. Majko Rijei, otkri mi tvoju tajnu. Poslije Utjelovljenja Gospodinova kako si
proivjela na zemlji sva uronjena u adoraciji, neizrecivu miru, u otajstvenoj utnji, tvoj duh je
prodirao u dubine neistraivog, nosei u sebi Boji Dar. uvaj me uvijek u Bojem zagrljaju. Daj da
ja nosim u sebi znak ove Boje ljubavi. Amen.

615
 Klanjati se Isusu s tobom, ljubit ga tvojim Srcem
(Sv. Julijan Eymard)
O Marijo, s tobom, po tebi i u tebi molit u, i tako nastaviti kontemplativni ivot na zemlji.
O kako e Isus biti zadovoljan da u nama ponovno pronae Mariju, svoju ljubljenu i svetu Majku.
Trebam initi ono to si ti inila Marijo sluei Isusu, njemu na slavu.
Ti si mislila Isusove misli, ivjela sjedinjena s Isusovim krepostima i poslovima. U sebi si se
bavila Isusom, za Isusa i u Isusu. Marijo, dolazei k tebi nikada se ne naputa Isus. Ti si Kraljica
Cenakula koja nas vodi i upravlja. Marijo, Ti si Isus "pomajen", ti si majka, cjelovita majka i
nita drugo do li Majka.
U tvoje ruke dobra Majko polaem milost moga zvanja. Sav se tebi predajem, prikai me
Isusu. Isus, slatki uitelj primit e me i ljubiti u tebi jer si me oblikovala i njemu prikazala dobra
Majko. Marijo jer si se udostojala postati mojom uiteljicom, daj da se klanjam Isusu s tobom,
ljubim ga, blagoslivljam i slavim tvojim Srcem. Udijeli mi milost da ga molim tvojim molitvama,
sluim tvojim rukama, ljubim tvojim Srcem, slavim tvojom svetou. Sve prikai Isusu, i mene s
Tobom. Amen.

Tvoje Srce je samo ljubav i milosre

(Sv. Ivan Marija Vianney)

O Djevice Marijo, kad govorimo o zemaljskim stvarima umorimo se, ali kad o tebi zborimo
govor je uvijek novi. Usporeivali su te s majkom, a Ti si bolja od najbolje majke koja ponekad
kanjava svoga sina mislei da tako ini dobro, a ti Marijo nikada ne kanjava. Tvoje Srce je sama
ljubav i milosre, da bi bili usliani dostaje tebi se utei. Tvoje Srce Marijo je tako njeno prema
nama, njenost srdaca svih majki u usporedbi s tvojim Srcem je kao komad leda. O kako si dobra,
Presveta Marijo!

Divno tvoje majinstvo

(Papa sv. Ivan Pavao II)

Blagoslovljena Ti meu enama. Blagoslovljena, jer si vjerovala. Svemogui je u tebi uinio

velika djela. Divno tvoje Bogomajinstvo, i u svome predvianju udesno tvoje Bezgreno Zaee
te prekrasni tvoj neka mi bude. Ti si tako usko sjedinjena s cijelim djelom naeg Spasenja,
pridruena Kriu naeg Spasitelja tvoje je Srce probodeno pored njegova Srca. I sada u slavi svoga
Sina Ti ne prestaje zagovarati nas siromane grenike.
Ti bdije nad Crkvom, jer si njena Majka, Ti bdije nad svakim od svojih sinova. Od Boga
zadobiva sve milosti koje su simbolizirane svijetlim zrakama koje izlaze iz tvojih otvorenih ruku,
pod uvjetom da se mi usudimo moliti te za njih i tebi se hrabro u povjerenju pribliimo s
jednostavnou djeteta. I tako nas bez prestanka vodi svome Boanskom Sinu.
O Presveta Djevice, Majko Kristova i Majko Crkve s radou i divljenjem se pridruujemo
tvome Velia, tvojoj u ljubavi zahvalnoj pjesmi. S tobom zahvaljujemo Bogu ije je milosre od
koljena do koljena, za divno zvanje i viestruko poslanje vjernika laika, koje je Bog po imenu
pozvao da ive u zajednitvu ljubavi i svetosti s Njime te da budu bratski sjedinjeni u veliku obitelj
djece Boje, poslani da iaravaju Kristovo svijetlo i prenose plamen Duha svojim ivotom u cijelom
svijetu. Djevice hvalospjeva Velia ispuni njihova srca zahvalnou i poletom za ovo zvanje i
poslanje.

Kako te ne ljubiti, Marijo?

(Sv. Terezija Avilska)

O Bezgrena Djevice, najnjenija Majko, Ti si puna radosti, jer nam Isus daruje svoj ivot i
beskrajna blaga svoga boanstva. O Marijo, kako te ne ljubiti i blagoslivljati zbog tvoje velike

616
ljubavi prema nama? Ti nas uistinu ljubi, kao to nas ljubi Isus. Ljubiti znai darovat sve, i samoga
sebe. Ti si se potpuno dala za nae spasenje.
Spasitelj je poznavao tajne tvoga majinskoga Srca i beskrajnu tvoju njenost. Umirui Isus,
prije zadnjeg izdisaja tebi nas povjerava, utoite grenika. O Marijo, Ti pod Kriem uspravna
stoji, kao sveenik na oltaru prikazuje za nas slatkog Emanuela, Boga s nama, tvog ljubljenog
Isusa. O Kraljice muenika i naa nado, ljubimo te i blagoslivljamo u vjeke vjekova. Amen.

Molitva alosnoj Majci Mariji

(Sv. Gapar Bufalo)

O Bezgrena i alosna Marijo zbog nas si bila podno kria. Ti si u svoje Srce prihvaala Krv
koju je tvoj Sin prolijevao, trpjela si u Srcu. trnje i avle koji su ga muili i primala nas za svoje
sinove, daj da ostanemo u tvome slatkom Srcu. Marijo lijepo je s tobom stajati podno kria. Majko
Boja i Majko naa. Odvjetnice grenika, Posrednice Gospodarice svemira. Uiteljice istine.
Slatka Majko naui nas ljubiti Isusa, nasljedovati njegove kreposti, njega koji je Uitelj na
Kriu, i pobudi u nama gorljivost da utolimo e naega Spasitelja koji je edan dua. alosna
Majko, pomozi nam da se penjemo putem Kalvarije izmeu Isusa koji nosi Kri i Tebe koja ga
slijedi, da tako prispijemo na sveto brdo Boje. Marijo Majko naa daj da zagrlimo Kri, da ivimo
sjedinjeni u tvom Srcu. Amen.

Srcu Marijinu za obraenje grenika

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

O preblaga Marijo, utoite grenika zbog boli tvoga Srca puna milosra i zbog smrti tvoga
ljubljenoga Sina Isusa molim te izmoli svim grenicima svijeta milost iskrenog obraenja, pogotovu
onima koji loim primjerom i krivim naukama druge navode na grijeh. Srce Marijino puno suiti
pomozi grenicima.

Sedam alosti Presvetog Srca Marijina

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

Boe, u pomo mi priteci! Gospodine, pohiti mi u pomo! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome. Kako
bijae na poetku, tako i sada i svagda u vijeke vjekova. Amen.
1. Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog alosti, koju je tvoje njeno Srce osjetilo kad je ulo
proroanstvo svetoga starca imuna. O, ljubezna Majko, po tvom oaloenom Srcu isprosi mi od
Boga krepost poniznosti i dar svetoga straha Bojega. Zdravo Marijo ...
2. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog onoga straha, koji je tvoje njeno Srce osjetilo
kod bijega u Egipat i za vrijeme tvoga boravka u tuoj zemlji. O, ljubezna Majko, po ovom tvom
bojazni napunjenom Srcu isprosi mi krepost dareljivosti, osobito prema siromasima, i dar
pobonosti. Zdravo Marijo...
3. alosna Majko Boja, suosjeam s tobom zbog straha, koji je obuzeo tvoje brino Srce, kad se
tvoj mili Isus izgubio. O. ljubezna Majko, po tvom zabrinutom Srcu isprosi mi krepost istoe i dar
znanja. Zdravo Marijo...
4. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog groze, koja je obuzela tvoje majinsko Srce kad
si susrela Isusa kako nosi teki kri. O, ljubezna Marijo, po tvom ljupkom Srcu punom boli isprosi
mi krepost strpljivosti i dar jakosti. Zdravo Marijo...
5. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog muka. koje je tvoje jako Srce podnijelo, kad si
gledala Isusa na kriu u smrtnoj borbi. O, ljubezna Majko, po tvom bolnom Srcu isprosi mi krepost
umjerenosti i dar savjeta. Zdravo Marijo...
6. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog rane, koja je tvomu oaloenom Srcu zadana,
kad je koplje otvorilo bok Isusov i probolo njegovo premilo Srce, i kad si njegovo mrtvo tijelo u

617
svoje preisto krilo primila O, ljubezna Majko, po tvom rastrganom Srcu isprosi mi krepost bratske
ljubavi i dar razuma. Zdravo Marijo...
7. alosna Majko Marijo, suosjeam s tobom zbog tajne boli koju je tvoje premilo Srce trpjelo kad
je Isus bio u grob poloen O, Ijubezna Majko, po tvom silno rastuenom Srcu isprosi mi krepost
revnosti i dar mudrosti. Zdravo Marijo...
Moli za nas, alosna Djevice! Da postanemo dostojni obeanja Kristovih . Pomolimo se: Molimo
Te, Gospodine Isuse Kriste, udijeli nam milostivo, da se preblaena Djevica Marija Majka tvoja,
iju je presvetu duu u as tvoje muke ma boli probo, sada i u as smrti nae, kod tvoga
boanskoga milosra za nas zauzme. Po tebi, Isuse Kriste, Spasitelju svijeta, koji s Ocem i Duhom
svetim ivi i kraljuje, Bog od vijeka do vijeka. Amen.

Sedam radosti presvetoga Srca Marijina

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Haitlera)

1. O, Marijo, koja si se obradovala u svom Srcu. kad si od arkandela Gabrijela ula, da te Bog
osobito ljubi, i da te odabrao za Majku svome jedinoroenome Sinu! Po ovoj radosti te molim,
isprosi mi milost, da Boja ljubav bude i moja najvea radost: da ju vie cijenim nego li sve drugo,
te u svemu to mislim, govorim ili inim, nastojim je zasluiti i svjedoiti. Zdravo Marijo...
2. O, Marijo kako si se obradovala u Gospodinu, kad si nepovrijeena djevianstva, rodila
Stvoritelja koga je eljno oekivao svijet! Isprosi mi milost, da uvijek brino uvam istou srca, da
u njemu ne trpim nikakve neuredne naslade, te se njom ne dam nikada voditi u mom djelovanju, pa
da tako pripadnem k onima, o kojima Isus, tvoj boanski Sin ree: Blago istima srcem jer e Boga
gledati. Zdravo Marijo...
3. O, Marijo, kako si bila radosna, kad su mudraci s istoka doli, da se tvom Sinu kao pravom Bogu
poklone te ga zlatom, tamjanom i smirnom obdare! Isprosi mi milost, da u svako doba spoznam
Gospodina Boga kao najveeg gospodara, te se od srca radujem to sam o njemu ovisan, i da mu
uvijek prikazujem ivu vjeru, vrsto ufanje i srce puno djetinje ljubavi. Zdravo Marijo ...
4. O, Marijo, kolika li je slast obuzela tvoj duh, kad si svoga premiloga Sina, koga si gledala kako u
velikim mukama umire na kriu, vidjela trei dan slavno uskrsnula! Isprosi mi milost, da ih groba
grijeha uskrsnem na nov ivot, i kao to smrt nema vie nad njim vlasti, tako da ni grijeh nikada
vie ne zavlada u mom smrtnom tijelu, da uistinu uzmognem sa sv. Pavlom rei: ivim, ali ne vie
ja, nego Krist ivi u meni. Zdravo Marijo ...
5. O, Marijo, tko e izrei tvoju radost, kad si vidjela da tvoj jedinoroeni Sin u sjajnom oblaku na
nebo uzlazi! Po toj radosti molim te, probudi svojim zagovorom u meni vrstu i ivu elju za
Nebom, koja e uiniti, da tu radosti kuam u bolima i budem strpljiv, a u dobru neumoran, da se
tako sluim vremenitim dobrima da ne izgubim vjena. Zdravo Marijo ...
6. O, Marijo! Kolikom li te slau i ushienjem napunio Duh Sveti kad je na Dan Pedesetnice sve
bogatstvo svojih milosti u tvoje preisto Srce izlio! Isprosi mi milost, da istei svoje srce i
odbacujui tatinu svijeta, stalno se usrdnom molitvom pripravljam dostojno primati sv. sakramente
te budem pripravan za njegov dolazak te postanem i ostanem hram Duha Svetoga. Zdravo Marijo ...
7. O, Marijo, ne moe se pojmiti blaenstvo, koje te je obuzelo, kad si slavno bila u Nebo uznesena,
kako bi primila nagradu za svoje kreposti. O, da mogu onako sveto ivjeti, i u svemu kao ti vriti
volju nebeskoga Oca, pa da i ja jednom doem u Nebo, te se moje srce s tvojim zauvijek u Bogu
uzraduje. Zdravo Marijo ...

Kreposti Presvetoga Srca Marijina

(Hvala i pronja po sv. Matildi)

1. Pozdravljam te, Marijo, koja si zbog istoe svoga Srca toliko bila ugodna Svevinjemu. O,
premila Majko! Isprosi mi od Boga milost istoe. Zdravo Marijo ...
2. Pozdravljam te, Marijo, koja si poniznou svoga Srca zasluila, da ti Nebo najvee milosti
iskae. O, premila Majko! Isprosi mi od Boga lijepu krepost poniznosti. Zdravo Marijo...

618
3 Pozdravljani te, Marijo, koja si velikom pobonou Srca svoga na neki nain postala
gospodaricom Srca Bojega. O, premila Majko! Isprosi mi pravu pobonost. Zdravo Marijo...
4. Pozdravljam te, Marijo, koja si po velikom aru ljubavi Srca svoga sve savrenija i ljepa
postajala. O, premila Majko! Isprosi mi krepost neugasive ljubavi. Zdravo Marijo...
5. Pozdravljam te, Marijo, jer si velikom budnou svoga Srca bdjela nad svime to se odnosilo na
Boju slubu te si tako boansku naklonost zadobila. O, premila Majko! Isprosi mi po svojemu Srcu
najveu brigu u izvravanju dunosti svoga stalea. Zdravo Marijo...
6. Pozdravljam te, Marijo, jer si velikom strpljivou svoga Srca za vrijeme muke svoga Sina
zasluila milost, da postane kraljicom muenika. O premila Majko! Isprosi mi po svom Srcu milost
strpljivosti u protivtinama ovoga ivota. Zdravo Marijo...
7. Pozdravljam te, Marijo, jer si vjernim sudjelovanjem svoga Srca po boanskim rasvjetljenjima i
milostima zasluila visoko dostojanstvo kraljice svih svetih. O, premila Majko! Po svom Srcu
isprosi mi milost iskrene vjernosti u Bojoj slubi. Zdravo Marijo...
8. Pozdravljam te, Marijo, jer si postojanom briljivou svoga Srca za na vjeni spas molila i
zasluila milost da postane utoite svih grjenika. O, premila Majko! Po svom Srcu isprosi mi
veliku briljivost da se molim za svoje vjeno spasenje. Zdravo Marijo...
9. Pozdravljam te, Marijo, jer si ustrajnim razmiljanjem svoga Srca ovdje na zemlji nebeskim
ivotom za Boga ivjela. O, premila Majko! Po svom Srcu isprosi mi milost pravoga sjedinjenja s
Bogom tijekom mog ivota i na as smrti da tako s Njim ostanem sjedinjen u sve vijeke. Zdravo
Marijo...

Poboni zazivi Srcu Marijinu

( p. Gallifet; iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

Srce Marijino od zaea neokaljano,

koje gori ljubavlju za Boga moli za nas
Srce Marijino milosti puno,
Srce Marijino blagoslovljeno meu svim srcima,
Srce Marijino svetite Presvetoga Trojstva,
Srce Marijino Srcu Isusovu jako omiljelo.
Srce Marijino bezdane poniznosti,
Srce Marijino prijestolje milosra,
Srce Marijino aru boanske ljubavi,
Srce Marijino more dobrote,
Srce Marijino udo istoe i nevinosti,
Srce Marijino ogledalo svih boanskih savrenstava.
Srce Marijino prvo od svih zavjetom djevianstva posveeno
Srce Marijino iz kojeg je uinjena krv Isusova, ta cijena spasa naega,
Srce Marijino koje svojim eljama pospjeuje spas svijeta.
Srce Marijino koje milost greniku zadobiva.
Srce Marijino koje rijei i ine Isusove najvjernije uva,
Srce Marijino maem boli probodeno,
Srce Marijino u muci Kristovoj veoma rastueno,
Srce Marijino s raspetim Kristom na kri pribijeno.
Srce Marijino od alosti s mrtvim Isusom pokopano,
Srce Marijino s uskrslim Isusom od radosti oivjelo,
Srce Marijino dolaskom Duha Svetoga novom puninom milosti ispunjeno.
Srce Marijino utjeho alosnih,
Srce Marijino utoite grjeni ka,
Srce Marijino ufanje i slatka obrano svojih tovatelja,
Srce Marijino pomoi umiruih,
Srce Marijino slavo svih anela i svetaca,

619
Marijo neokaljana, preblaga i preponizna, uini srce moje po Srcu Isusovu!

Pomolimo se: Blagi Boe, koji si za spas grjenika i za utoite nevoljnika htio, da presveto i
preisto Srce Marijino bude ljubavlju i milosrem najslinije boanskomu Srcu Sina svoga Isusa
Krista; daj da mi, koji se ovoga preslatkoga i premiloga Srca spominjemo, po njegovim zaslugama
zavrijedimo biti slini Srcu Isusovu. Po istom Gospodinu naem Isusu Kristu, koji s tobom u
jedinstvu Duha svetoga ivi i kraljuje Bog u vijeke vjekova. Amen.

Molitva Srcu Marijinu za obraenje grjenika

(Iz molitvenika Srce Marijino od p. Hattlera)

O preblaga Marijino, utoite grjenika, zbog boli tvoga Srca puna suuti, i zbog smrt tvoga
ljubljenoga Sina Isusa, molim te, isprosi svim grjenicima svijeta, osobito onima, koji zlim
primjerom i krivim naukom druge na grijeh navode, milost, da se iskreno obrate. Amen. Srce
Marijino puno suuti, pomozi grjenicima. Srce Isusovo, Srce vrhovnoga sveenika, daj mi srce
sveeniko, da uspaljeno ljubavlju cijelo se rtvuje za spas bijednih grjenika. Srce Marijino, Srcu
Isusovu najmilije, daj mi veliku ljubav prema njegovu Srcu. Sveti Josipe, isprosi mi svoju ljubav
prema Isusu i Mariji.

Pozdravi preistoga Srca Marijina

(Sv. Matilda)

Zdravo, Srce najsvetije; Zdravo, Srce najkrotkije; Zdravo, Srce najponiznije; Zdravo, Srce
najie; Zdravo, Srce najpobonije; Zdravo, Srce najmudrije; Zdravo, Srce najstrpljivije; Zdravo,
Srce najpokornije; Zdravo, Srce najopreznije; Zdravo, Srce najvjernije; Zdravo, Srce najblaenije;
Zdravo, Srce najmilosrdnije; Zdravo, Srce Isusu najmilije.
Klanjamo ti se Isuse u Srcu Marijinu; hvalimo te, slavimo te ljubimo te svim srcem svojim i
svom duom svojom. Tebi svoje srce prikazujemo, darujemo, posveujemo i rtvujemo. Primi ga,
zaposjedni i oisti, prosvijetli i posveti da u njem ivi i kraljuje sada i svagda u vijeke vjekova.
Amen.

Zdravo zatitnice nae drage domovine Hrvatske

(Molitva kojom je blaeni kardinal Alojzija Stepinac 7. VII. 1940. u Mariji Bistrici posvetio hrvatski
narod Presvetoj Djevici)

Zdravo Presveta Djevice i Majko Boja Marijo, mona zatitnice nae drage domovine
Hrvatske! Premda nevjerni, da ti sluimo, no ipak uzdajui se u ljubav i divnu blagost tvoju
izabiremo Te danas pred cijelim dvorom nebeskim za Gospodaricu, Odvjetnicu i Majku svoju i
cijeloga naeg naroda, te vrsto odluujemo, da emo Ti drage volje sluiti. Molimo te usrdno, da
nam svima uz prijestolje Boanskog Sina isprosi milost i milosre, spasenje i blagoslov, pomo i
zatitu u svim pogibeljima i nevoljama.
Ti si Kraljica i Majka milosra, pomonica krana i tjeiteljica alosnih, za to ti iskazujemo
svoje djetinje pouzdanje, kako Ti je na narod vazda kroz vjekove iskazivao. Tvojoj majinskoj
zatiti preporuujemo svoje duhovne i svjetovne poglavare, cijelu nau domovinu i na narod u
ovim tekim vremenima kunji. Izmoli nam svima vjernost i ustrajnost u katolikoj vjeri, da u krilu
svete Crkve provodimo dane u miru i bez straha, u blagostanju i potenju i tako zavrijedi-mo doi
jednom do vjenog ivota, da slavimo ondje Trojedinoga Boga u vjeke. Amen.

620
 in posvete Bezgrenom Srcu Marijinu pripadnika Sveenikog Marijanskog pokreta
(Molitva s crkvenim odobrenjem)

Fatimska Djevice, Majko milosra, Kraljice neba i zemlje, utoite grenika, mi pristae
Marijanskog pokreta posveujemo se na sasvim osobit nain Tvom Bezgrenom Srcu. Ovim inom
posvete elimo s Tobom i Tvojom pomou provoditi u ivot sve obveze koje smo preuzeli svojim
krsnim posveenjem:osim toga obvezujemo se da emo u sebi provoditi ono unutarnje obraenje to
ga Evanelje toliko zahtjeva i koje nas oslobaa od svake privrenosti prema samima sebi i prema
lagodnim nagodbama sa svijetom, da bismo poput Tebe bili slobodni uvijek vriti jedno Oevu
volju.
I dok elimo Tebi, premila i milosrdna Majko, povjeriti svoj kranski poziv, da Ti njime
raspolae po svojim planovima spasenja u ovom presudnom asu to pritie svijet, obeanjem da
emo ga ivjeti prema tvojim eljama naroito to se tie obnovljenog duha molitve i pokore,
revnog sudjelovanja kod slavljenja Euharistije i kod apostolata, svakodnevnog moljenja Sv.
Krunice, te pokornikim nainom ivota, u skladu s Evaneljem, da bi na ivot bio svima dobar
primjer u vrenju Bojeg Zakona i u prakticiranju kranskih kreposti osobito istoe.
Obeajemo ti takoer da emo biti sjedinjeni sa Svetim Ocem, s crkvenim poglavarima i
naim sveenicima, da bismo se tako oduprli irenju i osporavanju crkvenog Uiteljstva, to
ugroava same temelje Crkve. Pod tvojom zatitom elimo to vie biti apostoli ovog danas toliko
potrebnog jedinstva u molitvi i u ljubavi prema Papi na koga zazivamo tvoju osobitu zatitu. Na
kraju ti obeavamo, da emo due, s kojima doemo u dodir, prema svojim mogunostima, voditi k
obnovljenoj pobonosti prema Tebi.
Svjesni da je bezbotvo upropastilo vjeru velikog broja vjernika, da je obeaenje unilo u
Boji Hram, da se zlo i grijeh sve vie ire po svijetu, usuujem se pouzdano podii oi k Tebi,
Majko Isusova i naa milosrdna mona Majko, pa Te opet danas zazivati i oekivati od Tebe spas za
svu tvoju djecu, o blaga, o milostiva, o slatka Djevice Marijo. Amen.

in posvete i prikazanja Crkve i svijeta Bezgrenom Srcu Marijinu

(U Rimu, Blagovijest 25. III. 1984., sv. Ivan Pavao II)

1. Pod tvoju obranu se utjeemo sveta Bogorodice!" Molei rijei ove antifone, kojima
Kristova Crkva moli od pradavnih vremena, dolazimo danas pred Tebe, Majko, u jubilarnoj godini
naeg otkupljenja. Mi u zajednitvu sa svim pastirima Crkve, u posebnoj povezanosti, inei tijelo
apostolskog kolegija kao to su po volji Kristovoj Apostoli inili jedan kolegij s Petrom.
U svezi tog jedinstva, izgovaramo rijei ove posvete, kojima elimo jo jednom izraziti nade
i stremljenja Crkve za cijeli suvremeni svijet. Prije etrdeset godina, i 10 godina zatim ponovo, tvoj
sluga, papa Pio XII, imajui pred oima bolna iskustva ovjeanstva, povjerio je i posvetio tvome
Bezgrenom Srcu, cijeli svijet i na poseban nain narode, koji su zbog njihovih prilika predmet
posebne tvoje ljubavi i skrbi.
Ovaj svijet i narode danas imamo pred oima, svijet drugog tisuljea koje ide prema
svretku, suvremeni svijet, na svijet. Crkva uvajui spomen rijei Gospodnji Idite i uite sve
narode ... Ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta (Mt 28, 19-20), je ponovo posvjestila
novim arom, svoju misijsku svijest u ovom naem svijetu.
Zato, Majko ljudi i naroda, Ti koja poznaje njihove patnje i njihove nade, Ti koja majinski
osjea svu borbu izmeu dobra i zla, izmeu svjetla i tame, koja potresa suvremeni svijet, primi
na krik koji, potaknut Duhom Svetim, upravljamo direktno tvome Srcu: zagrli, s ljubavlju Majke i
Slubenice Boje, ovaj na svijet, koji ti predajemo i posveujemo, puni nemira za zemaljsku i
vjenu sudbinu ljudi i naroda. Na poseban nain Ti predajemo i posveujemo one narode koji imaju
vie potrebe za predanjem i posvetom Tebi. Pod tvoju obranu se utjeemo, sveta Bogorodice! Ne
odbij nae molitve koji smo u kunji!
2. Evo nalazimo se pred Tobom, Majko Kristova, pred tvojim Bezgrenim Srcem, elimo
zajedno sa cijelom Crkvom, sjediniti s posvetom samoga sebe koju je tvoj Sin, zbog ljubavi prema

621
nama, uinio nebeskom Ocu. Oe za njih - On je rekao - posveujem samoga sebe, da oni budu
posveeni u istini. (Iv 17, 19). elimo se sjediniti s naim Spasiteljem u ovoj posveti za svijet i
ljude, koja u njegovom Boanskom Srcu ima mo pratanja i moe nam pribaviti naknadu.
Snaga ove posvete traje kroz sve vjekove i odnosi se na sve ljude, narode i puk, nadilazi svako zlo
koje je duh tmine sposoban probuditi u srcu ovjeka u njegovoj povijesti, i koje je uistinu probudio
u naim vremenima.
O koliko duboko osjeamo veliku potrebu posvete ovjeanstva i svijeta, u naem
suvremenom svijetu, u sjedinjenju s Kristom samim! Uistinu, svijet treba sudjelovati u djelu
Kristova Otkupljenja posredovanjem Crkve. To nam pokazuje i ova godina Otkupljenja, posebni
jubilej za cijelu Crkvu. Budi blagoslovljena nad sve stvorove Ti, Slubenice Gospodnja, koja si na
savren nain odgovorila na Boji poziv! Budi pozdravljena Ti, koja si potpuno sjedinjena s
otkupiteljskom posvetom tvoga Sina! Majko Crkve! Prosvijetli narod Boji na putu vjere, nade i
ljubavi! Pomozi nam da u istini ivimo posvetu koju je Krist uinio za cijelu ljudsku obitelj
suvremenog svijeta.
3. Predajemo Tebi, Majko, svijet, sve ljude i sve narode, predajemo Tebi i samu posvetu
svijeta, stavljamo je u tvoje majinsko Srce. O Bezgreno Srce! Pomozi nam pobijediti prijetnje zla,
koje se danas tako lako ukorjenjuje u srca ljudi i koje po svojim neizmjernim uincima ve sada
oteavaju ivot, a izgleda kao da prijee put u budunost.
Od gladi i rata oslobodi nas! Od nuklearnog rata, od jednog neogranienog samounitenja,
od svake vrste rata oslobodi nas! Od grijeha protiv ivota ovjeka od samog zaea, oslobodi nas!
Od mrnje i gaenja ljudskog dostojanstva, oslobodi nas! Od svake vrste socijalne, nacionalne i
internacionalne nepravde, oslobodi nas! Od lakoe kojom krimo Boje zapovijedi, oslobodi nas!
Od pokuaja da se u ljudskim srcima potamni sama istina oslobodi nas! Od gubljenja savjesti
izmeu dobra i zla oslobodi nas! Od grijeha protiv Duha Svetoga, oslobodi nas!
Majko Kristova prihvati ovaj vapaj patnje svih ljudi, vapaj patnje cijelih zajednica! Pomozi
nam snagom Duha Svetoga pobijediti svaki grijeh, grijeh ovjeka, grijeh svijeta, sve manifestacije
grijeha. Neka se jo jedanput u povijesti svijeta objavi beskrajna spasiteljska mo Otkupljenja,
snaga milosrdne Ljubavi! Neka se njom zaustavi zlo! Preobrazi savjesti! U tvom Bezgrenom Srcu
neka se svima objavi svjetlo Nade!

in predanja Presvetoj Mariji

(sv. Ivan Pavao II, u Rimu 8. listopada 2000.)

"eno, evo ti Sina!" (Iv 19,26). Dok se blii kraju ova jubilejska godina u kojoj si nam Ti,
Majko, opet darovala Isusa, blagoslovljeni plod svoje preiste utrobe, Rije koja je tijelom postala.
Otkupitelja svijeta, osobitom slau odzvanja njegova rije kojom nas tebi predaje inei te naom
Majkom: "eno, evo ti Sina." Povjeravajui ti apostola Ivana, s njime svu djecu Crkve, takoer sve
ljude, Isus nije suzio nego dapae proirio svoju ulogu iskljuivog Spasitelja svijeta.
Ti si uvijek sjaj koji ne oduzima nita svjetlosti Kristovoj, jer ivi u njemu i po njemu. Ti si
sva neka mi bude, ti si neokaljana, providnost i punina milosti. Evo, dakle, tvojih sinova okupljenih
oko tebe u zoru novog tisuljea. Danas crkva glasom Petrova nasljednika kojemu se pridruuju
glasovi tolikih pastira ovdje okupljenih iz svakog kraja svijeta, trai utoite pod tvojom
majinskom zatitom i s povjerenjem moli zagovor suoena s izazovima to se kriju u budunosti.
U ovoj milosnoj godini toliki doivjee i doivljavaju preobilnu radost milosra to nam gaje Otac u
Kristu darovao. U partikularnim crkvama irom svijeta razasutim, jo vie u ovom sreditu
kranstva, osobe najrazliitijih slojeva primile su taj dar. Ovdje je drhtao zanos mladei, ovdje se
dizao zaziv bolesnika, ovuda su proli sveenici i redovnici, umjetnici i novinari, svijet rada i
znanosti, djeca i odrasli, i svi su u tvom ljubljenome Sinu prepoznali Boju Rije koja se utjelovila
u tvome krilu. Izmoli nam Majko svojim zagovorom da plodovi ove godine ne budu rasuti, da se
sjeme milosti razvija do pune mjere svetosti za sve koji su pozvani.
Danas ti elimo povjeriti budunost koja nas oekuje, pozivajui te da nam se pridrui u
naem hodu. Mi smo muevi i ene izvanrednog razdoblja, koliko uzbudljiva toliko bogata

622
protuslovljima. ovjeanstvo danas posjeduje sredstva neuvene moi: moe od ovoga svijeta
nainit perivoj, ili ga pretvoriti u hrpu ruevina. Postiglo je izvanredne sposobnosti zahvaanja u
same izvore ivota, moe ih upotrebljavati za dobro u okviru moralnog zakona ili pasti u
kratkovidni ponos znanosti koja ne zna za granice sve do gaenja potovanja to ga dugujemo
svakom ljudskom biu. Danas kao nikada u prolosti ovjeanstvo je na raskru i jo jednom je, o
sveta Djevice, spasenje cjelovito i jedino u tvome Sinu Isusu.
Stoga Majko, mi te poput apostola Ivana elimo primiti u svoj dom (usp. Iv 19,27), da od
tebe uimo suobliiti se tvome Sinu. eno, evo ti Sina! Ovdje smo pred tobom da tvojoj majinskoj
skrbi povjerimo sebe, Crkvu i cijeli svijet. Zagovaraj nas pred svojim ljubljenim Sinom da nam
obilno udijeli Duha Svetoga, Duha Istine koji je izvor ivota. Primi ga za nas i s nama kao u prvoj
zajednici u Jeruzalemu stisnutoj oko tebe na dan Pedestenice (usp. Dj 1,14).
Neka Duh otvori srca pravednosti i ljubavi, neka osobe i narode navede na uzajamno
razumijevanje i vrstu volju za mirom. Povjeravamo ti sve ljude, poevi od najslabijih: djecu koja
jo ne dooe na svijetlo dana i one to su roeni u okolnostima siromatva i patnje, mlade koji
trae smisao, osobe bez zaposlenja i one pritisnute glau i boleu. Povjeravamo ti siromane
obitelji, starce za koje nitko ne skrbi i sve koji su sami i bez nade. O Majko, koja poznaje patnje i
nade Crkve i svijeta, budi uz svoju djecu u svakodnevnim kunjama to ih ivot svakome priprema
te uini da, zahvaljujui zauzimanju svih, tmine ne prevladaju nad svjetlou. Tebi zoro spasenja,
predajemo svoj hod u novom tisuljeu, da pod tvojim vodstvom svi ljudi otkriju Krista, Svjetlost
svijeta i jedinoga Spasitelja, koji s Ocem i Duhom Svetim vlada u jeke vjekova. Amen.

6. KRUNICA PRESVETOM SRCU MARIJINU

(Sastavio sv. Ivan Udes, a moli se na obinu krunicu)

Vjerovanje
Na tri mala zrna: Zdravo presveto Srce preblaene Djevice Marije
Na sva velika zrna: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome ...
Na mala zrna prvih dviju desetica: Zdravo, presveto Srce preblaene Djevice Marije!
Na mala zrna tree i etvrte desetice: Po preljubeznome Srcu Tvoje presvete Majke, o dobri Isuse,
neka naa srca budu po Srcu tvome!
Na mala zrna pete i este desetice: Po preljubeznom Srcu Tvoje presvete Majke uslii nas Isuse!
Na kraju: Zdravo presveto Srce preblaene Djevice Marije!
Sv. Ivan Eudes je govorio: Tako molimo naega Gospodina da po Srcu svoje presvete Majke, koje
gaje vie ljubilo nego svi aneli , uslia nae molitve i da nam udijeli sve potrebne milosti to ih od
njega molimo za sebe i svoje blinje. On ne moe nita odbiti to ga ponizno i s pouzdanjem
molimo po Marijinom preistom i ljubljenom Srcu. Ako ne dobijemo ba ono to molimo, sigurno
emo dobiti neto bolje za nae dobro.

7. RAZMATRANJA SVETACA O MARIJI

Marijina Tajna
(Sv. Ljudevit M.G. Montfortski)

Marija je primila od Boga posebnu povlasticu nad duama da ih hrani i ini da rastu u Bogu.
Sv. Augustin nadovezuje na ovo, da su svi preodabranici na ovom svijetu zatvoreni u krilu Marijinu
i da ne dolaze na svjetlo dok ih ova dobra Majka ne porodi za ivot vjeni. Stoga, kao to dijete
prima od majke svu hranu, koju mu ona prua prema njegovoj potrebi, tako i preodabranici primaju
svu svoju duhovnu hranu i svu svoju snagu od Marije
Marija je veliki Boji model, koji je sazdao Duh Sveti da u njemu posredstvom hipostatskog
sjedinjenja posve prirodno oblikuje Bogo- ovjeka i da po milosti u njemu oblikuje Bojeg ovjeka.
Tome modelu ne manjka nijedan potez boanstva; tko god je unutra ubaen i tko se prepusti
djelovanju poprima sve crte Isusa Krista pravoga Boga, i to na blag i ljudskoj slaboi prilagoen

623
nain, bez mnogo muke i posla; na siguran nain, tj. bez straha od prijevare, jer sotona nikada nije
imao niti e ikada imati pristupa u Mariju, svetu i bezgrenu i bez i najmanje sjenke i ljage grijeha.
Nema, niti e ikada biti ikojeg stvora u kojem bi Bog bio vei, izuzevi sama sebe i u samom sebi,
nego to je u boanskoj Mariji, neizuzevi tu ni blaenike, ni kerubine pa i najvie serafe, ni u
samome Nebu!
Marija je Boji Raj i njegov neizrecivo lijepi svijet, u koji je Boji Sin uao da ini udesa,
da ga uva i da u njemu uiva. On je stvorio jedan svijet za ovjeka - putnika, i to je ovaj u kojemu
mi stanujemo; stvorio je jedan svijet za ovjeka-blaenika, i to je Nebo; ali On je stvorio ijedan
drugi svijet za se i nadjenuo mu ime Marija: svijet nepoznat skoro svim smrtnicima na zemlji i
neshvatljiv takoer svim anelima i blaenicima koji se nalaze u Nebu, i koji gledajui zadivljeno
Boga tako visoko i tako daleko od svih njih, tako odijeljena i tako sakrivena u svome svijetu, u
boanskoj Mariji, danju i nou kliu: Svet, Svet, Svet!
Blaena i tisuu puta je blaena ona dua na ovom svijetu kojoj Duh Sveti otkrije Marijinu
tajnu da je upozna; i kojoj otvori taj zatvoreni vrt da u nj ue, taj zapeaeni zdenac da iz njega crpe
i pije u velikim gutljajima ivotvorne vode milosti! Ta e dua u tom ljubaznom stvorenju nai
Boga samoga, bez stvorenja; ali Boga koji je u isto vrijeme i neizmjerno svet i uzvien i koji se
neizmjerno sputa i prilagouje njezinoj slaboi. Budui daje Bog posvuda, moemo ga nai
posvuda, pa ak i u Paklu; ali nema ni jednog mjesta gdje ga dua moe nai blie sebi i vie
prilagoenijeg svojoj slaboi nego u Mariji, jer je radi toga u nju i siao. Posvuda izvan Marije, On
je Kruh jakih i Kruh anela; ali u Mariji, On je Kruh djece.
Ne smijemo dakle misliti, kako to ine neki lano prosvijetljeni, da nam je Marija - budui
daje samo stvorenje - zapreka za sjedinjenje sa Stvoriteljem. Nije vie Marija koja ivi, nego sam
Isus Krist, Bog sam koji ivi u Mariji. Njezino preobraenje u Boga nadilazi ono sv. Pavla i drugih
svetaca daleko vie nego to nebo nadvisuje zemlju. Marija je stvorena samo za Boga. Stoga, daleko
od toga da bi zadrala za se koju duu.
Ona je baca u Boga i sjedinjuje ju s njim to savrenije to se savrenije ta dua sjedinjuje s
njom. Marija je udesna Boja jeka koja odgovara samo "Bog" kad se zazove Marija, koja slavi
samo Boga kad je sa sv. Elizabetom zovemo blaenom. Da su ti lano prosvijetljeni, koje je avao
tako strano varao sve do naina kako e moliti, znali nai Mariju, a po Mariji Isusa, po Isusu Boga
Oca, ne bi tako strano bili pali. Kad smo jednom nali Mariju, i po Mariji Isusa, a po Isusu Boga
Oca, nali smo svako dobro, kau svete due: Inventa, etc. Tko kae sve, ne izuzima nita: svaku
milost i svako prijateljstvo kod Boga; svu sigurnost protiv Bojih neprijatelja; svu istinu protiv lai;
svu lakou i svu pobjedu protiv tekoa spasenja; svu slatkou i svu radost u tekoama ivota.
Ne stoji, dakako, daje onaj tko je po pravoj pobonosti naao Mariju izuzet od krieva i trpljenja; on
je njima upravo obasut, jer Marija - budui daje Majka ivih - daje svojoj djeci komade Drveta
ivota, to je Isusov kri; ali dijelei im teke krieve, daje im i milost da ih nose strpljivo pa ak i
radosno; tako da su krievi koje daje onima koji njoj pripadaju vie poslastice ili zaeereni krievi
negoli gorki krievi; ili, ako neko vrijeme i osjeaju gorinu kalea, koji je potrebno ispiti da se
postane prijateljem Bojim, utjeha i radost to im ta dobra Majka alje iza alosti, veoma ih ojaaju
tako da mogu nositi jo tee i gore krieve.
Dakle, potekoa je znati uistinu nai boansku Mariju, da tako naemo svaku milost u
izobilju. Bog, budui daje apsolutni gospodar, moe dati sam to redovno daje samo preko Marije.
Ne moemo nijekati, a da ne upadnemo u nepromiljenost, da On to koji puta i ini meutim, prema
redu koji je utvrdila Vjena Mudrost, On se daje ljudima - u redu milosti - samo po Mariji, kako
kae sv. Toma. Da se uzdignemo do njega i s njime sjedinimo, treba se sluiti istim sredtvom
kojim se On posluio da sie k nama, da postane ovjekom i da nam dade svoje milosti, a to
sredstvo jest prava pobonost Svetoj Djevici, (citat uz djela sv. Ljudevita - Marijina tajna)

624
 Oev je blagoslov ljudima zasjao po Mariji
(Iz Govora svetoga Sofronija, biskupa)

Zdravo Marijo, milosti puna. Gospodin je s tobom. Moe li o Djevo Marijo, traiti vee
radosti od ove? Ili to moe biti i uvienije od te milosti koja je jedino tebi od Boga dana? Moe li
se to radosnije ili sjajnije izmisliti? udo koje u tebi ovjek zapaa nema sebi ravna, sve je ispod
milosti koja je tebi dana; sve je u drugom redu, pa i ono to je najvaljanije, i sve bljeska sjajem koji
je manji od toga.
Gospodin s tobom: tko da se usudi s tobom takmiiti? Bog je uz tebe; ima li koga tko ne bi
smjesta uzmaknuo pred tobom i jo ti radosno priznao prvenstvo i odlinost? Stoga gledajui tvoje
odlike koje se uzdiu nad sva stvorenja, tebe radosnim klicanjem zazivam: Zdravo, milosti puna,
Gospodin je s tobom. Ti si izvor radosti ne samo ljudima nego i vinjim silama.
Doista, blagoslovljena si meu enama, jer si prokletstvo Eve u blagoslov okrenula; uinila si da
Adam, koji je prije leao prokletstvom oinut, po tebi blagoslov zadobije. Uistinu si blagoslovljena
meu enama, jer je po tebi Oev blagoslov ljudima zasjao i od starog ih prokletstva oslobodio.
Uistinu si blagoslovljena meu enama, jer po tebi tvoji praroditelji spasenje zadobie; ti si
rodila Spasitelja koji im je pribavio boansko spasenje. Uistinu si blagoslovljena meu enama, jer
s bez sjemena donijela rod koji zemlju obasu blagoslovom otkup, je od prokletstva koje je niklo
trnjem.
Uistinu si blagoslovljena meu enama, jer premda s po prirodi ena, postala si Bojom
Roditeljkom. Koji je iz tebe po istim roen, utjelovljeni je Bog, pa se stoga s pravom i zaslueno
naziva Bogorodicom, jer si pravoga Boga rodila.
Ti si pod svojim srcem Boga nosila, u tebi je On u svom tijelu boravio i iz tebe je kao
zarunik iziao te svima radost donio.
sve ljude obasjao boanskim svjetlom. U tebi je, o Djevo, kao u najiem i sjajnom Nebu, Bog
podigao svoj ator; iz tebe je iziao kao zarunik iz svoje lonice; i poput diva je u svom ivotu
trao putem, u svemu ivim ljudima donosei spas koji e, proteui se od jednog kraja Neba do
drugoga, sve ispunjati boanskom toplinom i ivotvornim sjajem.

Marija je sve uvala u svom srcu

(lz Govora svetog Lovre Justinianija, biskupa)

Marija je" u sebi prebirala sve to je spoznala itanjem, sluanjem i promatranjem. O kako li
je rasla u vjeri, napredovala u zaslugama, blistala mudrou te se sve vie i vie rasplamsavala
ognjem ljubavi! Poto su joj tako ponovo razotkrivena nebeska otajstva ona se ushiena ispunila
radou, obilno oplodila Duhom Svetim, usmjerila prema Bogu, a ostala u sebi ponizna. Jer Boja
milost djeluje tako da iz dubina podie na vrhunce i preobrazuje iz sjaja u sjaj.
Zaista blaene li Djeviine due koja se, ispunjena i pouena Duhom uvijek i u svemu
pokoravala zapovijedi Boje Rijei! Nisu je vodili njezini vlastiti osjeaji ni samovolja, nego je
sluenjem tijela izvana ivjela onako kako ju je iznutra upuivala mudrost prema vjeri. Boanska je
Mudrost sebi za stanovanje gradila dom Crkve pa je dolikovalo da joj Presveta Marija poslui kao
uzor kako e se uvati zakon, istiti srce, njegovati poniznost i prinositi duhovni prinos.
Nju, vjerna duo, nasljeuj! Ui u hram svoga srca da se mogne duhovno oistiti i rijeiti se
zaraze grijeha. Ondje Bog u svemu to inimo oekuje vie odanost negoli djelo. Stoga, bilo da se
po kontemplativnom nastojanju umom obilno bavimo Bogom, bilo da trijezno nastojimo oko
porasta vrlina ili plemenitih djela prema blinjemu, inimo to tako da nas potie na to samo
Kristova ljubav. To je zaista Bogu ugodan prinos duhovnoga ienja, koji se dogaa ne u hramu
rukotvorenu, nego u hramu srca, u koji Krist Gospodin rado ulazi.

625
 Cijeli svijet oekuje Marijin odgovor
(Iz homilija u ast Djevice Marije sv. Bernarda, opata)

Djevice, ula si da e zaeti i roditi Sina, ula si da to nee biti po ovjeku, nego po Duhu
Svetomu. Aneo oekuje odgovor. Vrijeme je naime da se vrati Bogu koji ga je poslao. Oekujemo,
Gospo, rije smilovanja i mi, koji je jadno pritite osuda. A eto tebi se prua cijena spasenja naega:
ako pristane, odmah emo biti osloboeni. Po vjenoj Bojoj Rijei svi smo nastali, a evo
umiremo. Trebalo bi da nas tvoj kratki odgovor ojaa i tako da se vratimo u ivot.
Djevice blaena, to te smjerno moli rasplakani Adam, s bijednom svojom djecom izagnanik
iz raja, to isto Abraham i David. To eljno trae ostali sveti oci, tvoji naime prei, jer i oni borave u
kraju smrtne sjene. To cijeli svijet oekuje prostrt pred tvojim koljenima.
I s pravom, jer o tvojim ustima ovisi utjeha jadnika, otkupljenje sunja, osloboenje osuenika i
konano spas sve Adamove djece, cijelog tvoga roda.
Djevice, brzo odgovori. Odgovori bre Anelu, a po Anelu Gospodinu. Odgovori rijei i
primi Rije. Izgovori svoju i primi Boju rije; izusti prolaznu, a prigrli vjenu. to oklijeva. to se
plai? Vjeruj, ispovijedi i primi! Nek poniznost primi smionost, a ustruavanje pouzdanje. Sad
nipoto ne dolikuje da djevianska prostodunost zaboravi na razboritost, razborita djevice, jedino
se u toj stvari ne plai preuzetnosti.
Iako je naime stidljivost draga u tiini, sada je ipak potrebnija pobonost u rijei. Djevice
blaena, otvori srce vjeri, usne pristanku krilo Stvoritelju. Eto eljno oekivani od svih naroda kuca
vani na vratima. Ah, ako te radi tvog oklijevanja mimoie, i ponovo pone u tuzi traiti onoga koga
trai tvoja dua. Ustani, potri, otvori'Ustani vjerom, potri predanjem, otvori ispovijedanje. I ree:
Evo slubenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijei!

Marijin lik
(lz prirunika Marijine Legije)

"Gospa je lijepa, neusporedivo lijepa, tko je jedanput vidi, eli umrijeti da je opet vidi,
toliko je lijepa". (Sv. Bernardica, vidjelica r. Lurda)
Necephor citira divan opis Majke Boje, pronaen u ostavtini sv. Epiphaniusa. To je jedini
opis te vrste koji je do danas sauvan a potjee iz etvrtog stoljea prema predaji kojoj se izgubio
trag, iz rukopisa koji vie ne postoje. Taj nam biskup govori da Majka Boja nije bila visoka, nego
neto preko srednje visine. Sunce njezine zemlje dalo je njezinoj put zlatnu boju koja je slina boji
itnog klasja. Kosa joj je bila svijetla, oi sive poput masline i pune ivota; tamne obrve divno
zaokruene izvanredno savrena linija plemenito oblikovana nosa, ruiaste usne. Oblik njezina lica
njeno ovalan, ruke i prst vitki. Ona je puna boanske ljupkosti i miline. Svi crkveni oci daju
jednoglasna svjedoanstva o toj divnoj ljepoti Majke Boje. Marijina mo ljepote ne potjee iz tih
prirodnih savrenstava. Ona proizlazi iz mnogo savrenijeg izvora. To je sv. Ambrozije vrlo dobro
shvatio kad je rekao da je arobna vanjtina bila samo lagan veo kroz koji su prosijavale sve njezine
kreposti a njezina dua, iza Kristove due najsavrenija najia od ikada stvorenih objavila se
potpuno u njezinoj vanjtini Manjina vanjska ljepota bila je samo slabi odraz njezinih duhovnih.
neprolaznih ljepota.
Ona je bila najljepa od svih ena, jer je bila najia i najsvetija, u svojoj poznatoj knjizi
"Povijest Djevice Marije" Orsini pie: "Plemenita stega i pristojnost vladala je u itavom nje.nu
djelovanju.
Ona je bila dobra susretljiva i suosjeajna. Nikad joj nije bilo teko sastati duge tualjke
alosnih, govorila je malo, ali uvijek stvarno, nikakva neistina nije nikada okaljala njezine usne.
Njezin glas je bio milozvuan i ugodan. Njezine rijei su bile uvijek pune miline i utjehe koje su
duama darivale mir. Ona je bila najrevnija u molitvi, najtonija u izvravanju Bojih zapovijedi,
puna najdublje poniznosti i savrena u svim krepostima.
Nitko ju nije vidio ljutu, nikada nije nikoga alostila niti grdila. Rasko nije voljela,
jednostavna je bila njezina odjea i edno njezino vladanje. Nikad joj nije palo na pamet da bi se

626
isticala svojom ljepotom, svojim plemstvom ili bogatstvom svoga duha i srca. Njezina prisutnost
kao daje izraavala spasonosnu mo, ve sam pogled na nju rastjerao je sve zemaljske misli.
Njezina uljudnost nije prazna forma koja se gubi u neiskrenim rijeima. Ona je bila izraz
sveobuhvatne blagonaklonosti, koja je proizlazila iz Srca. Jednom rijeju ve sama Manjina
vanjtina oitovala ju je kao Majku milosra!
A De Cocillio u knjizi Poznavanje Marije pie: Krvno srodstvo stvorilo je izmeu Isusa i
Marije slinost u stasu i crtama lica, u sklonostima, tenjama i krepostima, i to ne zbog toga sto je
kod krvnog srodstva esto sluaj takve slinosti. Kod Manje je bilo njezino majinstvo posve
svrhunaravna injenica, naime djelovanje izvanredno snane milosti, koja je proizlazila iz vie ili
manje prirodna naela, te se u njoj sve vie razvila tako da je u svakom pogledu postala i ivi odraz
svoga Boanskoga Sina. Tko ju je vidio mogao se u njoj diviti arobnom liku Isusovu.
Ovo majinstvo podravalo je izmeu Isusa i Marije ne samo tjelesnu povezanost, nego i
duboko jedinstvo srca i due. Tako je Ona postala zrcalo svih Isusovih misli i osjeaja, tenja,
namjera i zelja. A On je opet odraavao, kao u najbistrijem zrcalu, u jo veem stupnju preobilje
istoe, ljubavi, predanja, beskrajne ljubavi prema blinjemu, a te su odlike ivjele u Marijinoj dui.
Stoga je mogla Manja jo opravdanije izgovoriti rijei apostola Pavla: Ne ivim vie ja, nego Krist
ivi u meni (Iz prirunika Marijine Legije objavljenog u Zagrebu 1991. s imprimaturom
Nadbiskupskog Duhovnog stola Ge. Vik. Mons. uro Koksa 1. 07. 1992., str. 342-342)

8. GOSPINA UKAZANJA U FATIMI, POSVETA BEZGRENOM SRCU MARIJINU,

POBONOST PET PRVIH SUBOTA I OBEANA MILOST VJENOG SPASENJA

Fatimska ukazanja su duboko oznaila cijelo prolo stoljee u povijesti Crkve i svijeta, a
odnose se i na nae vrijeme. Gospina ukazanja od 13 svibnja do 13. listopada 1917 uglavnom
svakog 13 u mjesecu, privatna su objava ali od Crkve priznata kao autentina. U svetite Gospe
Fatimske je hodoastio papa Pavao VI. Tri puta je hodoastio i sveti Otac Ivan Pavao II. Znakovito
je njegovo hodoae godinu dan poslije atentata na njega, koji je izvren upravo na godinjicu
prvog Gospina ukazanja djeci u Fatimi. Jo je znakovitija gesta koju je uinio papa jer je u krunu
Gospe Fatimske stavio zrno od pitolja koje mu je prolo u blizini srca, bez daje tee ozlijedilo
ijedan vitalni organ. Tom zgodom je papa izrekao poznate rijei: Jedna je ruka opalila zrno a druga
(mislei na Mariju) gaje vodila.

Prvo Gospino ukazanje djeci

Vidioci su bili tako blizu Gospe, na udaljenosti od oko 1,5 m da su stajali u krugu svijetla
koje je Gospu okruivalo ili koje je isijavala. Razgovor se odvijao na slijedei nain:
Gospa: Ne Bojte se. Nita vam neu napraviti. Lucija: Od kuda dolazite? Gospa: Dolazim s
Neba. Lucija: I to elite od mene? Gospa: Dola sam zamoliti vas da dolazite ovamo est mjeseci
zaredom, svakog 13. u isto vrijeme. Onda u vam kazati tko sam i to elim, a potom u se ovamo
vratiti sedmi put. Lucija: A hou li i ja doi u Nebo? Gospa: Da, hoe. Lucija: A Jacinta? Gospa: I
ona. Lucija: A Franjo? Gospa: I on, no mora izmoliti mnogo krunica. Lucija: Marija das Neves je
ve u Nebu? Gospa: Oh, da. Lucija: A Amelija? Gospa: Ostati e u istilitu do konca svijeta.
Hoete li prikazati Bogu sva trpljenja koja vam eli poslati kao zadovoljtinu za grijehe kojima je
uvrijeen i kao molitvu za obraene grenika. Lucija: Da, hoemo. Gospa: Dobro, mnogo ete
trpjeti, ali e vas milost Boja jaati.
Dok je izgovarala posljednje rijei, prvi put je rairila ruke, ovako je opsuje sestra Lucija
"rasuvi prema nama jako svjetlo, gotovo odraz svjetla koje je Ona isijavala, koje nam je prodiralo
u grudi sve do najskrovitijeg dijela due, tako da smo sebe vidjeli u Bogu, koji je bio svijetlo, a
vidjeli smo se jasnije nego da smo se promatrali u najboljem ogledalu. Tada osjetismo, unutarnji
poriv, kleknuli smo i ponavljali: O Presveto Trojstvo, klanjam ti se! Boe moj ljubim te u Presvetom
Sakramentu! Nakon to je prolo nekoliko trenutaka Gospa nadoda: Molite Krunicu svaki dan kako
biste izmolili mir svijetu i svretak rata. U tijeku je bio I svjetski rat. Tada je, pria sestra Lucija

627
poela mirno ustajati, krenuvi prema istoku te je nestala u beskrajnoj daljini. Svjetlost koja ju je
okruivala kao daje otvarala put meu zvijezdama.

Prva Fatimska tajna

Tijekom treeg ukazanja 13.07.1917. vidioci su vidjeli odraz svijetla i zatim Gospu iznad
niskog hrasta. Lucija: Gospoo to elite od mene? Gospa: elim da i slijedeeg 13. u mjesecu
doete ovamo, da nastavite svaki dan moliti Krunicu u ast nae Gospe od Krunice, kako biste
izmolili mir svijetu i kraj rata, jer vam samo Krunica moe pomoi. Lucija: eljela bih vas zamoliti
da nam kaete tko ste, te da uinite udo kako bi svi povjerovali da nam se ukazujete. Gospa:
Nastavite dolaziti ovamo svaki mjesec. U listopadu u rei tko sam i to elim, te u napraviti udo
koje e svi vidjeti kako bi mogli povjerovati.
Lucija je zatim iznijela niz molbi za obraenje, izljeenje i udjeljivanje drugih milosti.
Gospa je odgovorila preporuujui molitvu Krunice kako bi se tijekom godine postigle milosti. A
onda nastavila: rtvujete se za grenike i recite mnogo puta, posebno kad prinosite neku rtvu: O
moj Isuse, to je tebi za ljubav, za obraenje grenika i naknada za uvrede koje se nanose
Bezgrenom Srcu Marijinu.
Izgovarajui ove posljednje rijei - pria sestra Lucija - "ponovno je rairila ruke kao dva
prethodna puta. Odraz svjetla koje je iz nje zrailo kao daje prodiralo u tlo i mi ugledasmo ognjeno
more. a u taj oganj bili su uronjeni avli i due. Izgledali su kao prozirna, crna ili smea, eravica,
ugljen u ljudskom obliku. Plivali su u eravici, a u vis su ih podizali plamenovi koji su iz njih
izvirali zajedno sa oblacima dima, slini plamenoj baklji. Padali su na sve strane, kao iskre u
poaru, bez teine i ravnotee, dok su se uli zastraujui krici i bolni uzdasi puni oaja to su tjerali
strah u kosti. avli su se razlikovali od ljudi po stravinim i odvratnim likovima, u obliku jezovitih
i nepoznatih ivotinja koje su, meutim bile prozirne i izgledale poput crnog ugljena".
Vienje je trajalo samo trenutak u kojem je Lucija kriknula jao. Mislila je da bi vidioci, da
nije bilo Gospina obeanja da e ih odnijeti u Nebo, umrli u strahu i uasu.

Druga Fatimska poruka

Uasno prestraeni i traei pomo, vidioci su podigli oi prema Gospi, koja im je puna
dobrote i tuge rekla: Vidjeli ste Pakao kao odlaze due jadnih grenika. Kako bi ih spasio Bog eli
u svijetu ustanoviti pobonost prema mome Preistome i Bezgrenom Srcu. Ako budete inili to od
vas traim, mnoge e se due spasiti i mir e vladati. Rat je pri kraju, ali ne prestanu li vrijeati
Boga za pontifikata Pia XI poeti e drugi jo gori. Kada budete vidjeli no osvijetljenu
nepoznatom svjetlou, znajte daje to veliki znak to vam ga Bog alje, znak da e svijet zbog
njegovih zlodjela kazniti ratom, glau i progonstvima Crkve i Svetoga Oca.
Kako bi se to sprijeilo, zatrait u da se Rusija posveti mome Bezgrenom Srcu, te svetu
Priest u prvih pet subota u mjesecu kao zadovoljtinu. Ako se moji zahtjevi ispune, Rusija e se
obratiti i vladati e mir. U suprotnom Rusija e proiriti svoje zablude po svijetu te e doi do
ratova i progona Crkve. Dobri e biti mueni, Sveti Otac e mnogo trpjeti. Razni narodi e biti
uniteni, no na kraju e moje Bezgreno Srce trijumfirati. Sveti Otac e mi posvetiti Rusiju koja e
se obratiti te e svijetu biti podareno razdoblje mira.
Sestra Lucija je vidjela veliki znak u neobino jakom svijetlu koje je nebo Europe
obasjavalo u noi sa 25. na 26. sijenja 1938. od 20 sati i 40 minuta do 1 sat i 15 minuta s kratkim
prekidima. To svijetlo astronomi tumae kao sjeverno polarno svijetlo. Vidjelica uvjerena da e
uskoro izbiti rat koji e biti prestraan udvostruila je svoje napore da se Gospini zahtjevi ispune. S
tom se namjerom pismom obratila neposredno i papi Piju XI.

Trea Fatimska tajna

I trea Fatimska tajna je bila objavljena 13.07.1917. u Fatimi ali ju je vidjelica zapisala
mnogo godina kasnije, na poticaj Leirskog biskupa. Gospe koja se ponovno ukazala Luciji
02.01.1944. i na to je potakla. Vidjelica je iz poslunosti zapisala tajnu, predala je Leirskom

628
biskupu, a ovaj je proslijedio tadanjem papi u Vatikan. Tajna se sastoji u tri scene, a objavljena je
prije par godina u Rimu s Papinim odobrenjem i teolokim komentarom kardinala Ratzingera.

Prva scena Tree tajne. Sestra Lucija pie: Nakon dva dijela tajne koje sam ve izloila,
vidjeli smo s lijeve strane nae Gospe malo iznad nje, Anela s ognjenim maem u lijevoj ruci;
blistajui je isijavao plamen koji je izgledao da e spaliti svijet, no plamenovi su se gasili u dodiru
sa svjetlou koju Gospa iz svoje desne ruke zraila prema njemu: Aneo pokazujui desnom
rukom na zemlju snanim je glasom vikao: pokora, pokora, pokora!
Sestra Lucija se slae s tumaenjem prema kojem se trei dio tajne sastoji od proroke vizije
koja se moe usporediti sa biblijskim vienjima. Aneo s maem predstavlja prijetnju suda koji ce
zadesiti svijet (usp. Kardinal Ratzinger, Teoloki komentar tree tajne) Svijet se nalazi u takvom
moralno i duhovnom stanju da zasluuje slinu kaznu a ini se da se radi o potpunom unitenju
(simbol plamenog maa koji je drao aneo, a koji je isijavao plamen). Ratzinger to tumai:
Mogunost da svijet bude spaljen u ognjenom moru, danas zasigurno ne izgleda kao neto
nemogue; sam ovjek je svojim izumima pripravio ognjeni ma."
ovjeanstvo se toliko udaljilo od Boga, to se oituje u teorijskom i praktinom
odbacivanju Crkvenog nauka vjere i morala, da zasluuje konanu kaznu za svoju pobunu protiv
Boga. No Gospa je posredovala (simbol svjetla koji izlazi iz njenih ruku i gasi svjetlost plamenog
maa), jer ima svoje milosrdne planove za svijet i da mu prui priliku da se spasi. Da bi to bilo
mogue ljudi moraju spoznati svoje grijehe i vrit, pokoru. Stoga aneo viui poziva na pokoru
koja ukljuuje istinsko obraenje.

Druga scena Tree tajne: I vidjeli smo u snanom svjetlu, koje je od Boga, neto slino
kao kad se osobe vide u ogledalu kad prolaze ispred vas, biskupa odjevenoga u bijelo. Imali smo
osjeaj da je to Sveti Otac. Razni drugi biskupi, sveenici i redovnici i redovnice penjali su se na
jednu strmu planinu na ijem se vrhu nalazio kri od neobraena balvana, poput plutnjaka s korom.
Sveti Otac, prije nego stie onamo, prolazi kroz jedan veliki, polusrueni grad podrhtavajuim
korakom, oaloen bolima i mukom, molio je za due leeva na koje je nailazio na svom putu;
stigavi na vrh planine, pada na koljena podno velikoga kria i ubija ga skupina vojnika koji na
njega pucaju iz raznih vrsta vatrenog oruja i odapinju strijele te na isti nain umiru jedan za drugim
biskupi, sveenici, redovnici i redovnice i razne svjetovne osobe, mukarci i ene iz razliitih
drutvenih slojeva i razliitih zanimanja.
ini se daje dananji svijet poluuniten. Dakle moe se zakljuiti da je Gospino
posredovanje sprijeilo potpuno unitenje, ali ne i djelomino unitenje, jer ljudi nisu vrili pokoru
u dovoljnoj mjeri. Sredinji lik scene je Sveti Otac. Prema kardinalu Ratzingeru: "U ovoj se sceni
moe razabrati povijest cijelog jednog stoljea. Kao to su mjesta na zemlji sistematski
prepoznatljiva na dvije slike - slici planine i grada, te su usmjerena kriu, tako su i vremena
prikazana na saeti nain: u viziji moemo prepoznati proteklo stoljee kao stoljee muenika,
trpljenja i progona Crkve, kao stoljee svjetskih i brojnih lokalnih ratova." Stoga ova scena
predstavlja progon vjernika i Crkve, koji se naalost i danas dogaa u raznim dijelovima svijeta kao
i sukobe koji jo uvijek postoje izmeu raznih naroda diljem svijeta.
Na koga se odnosi slika pape iz vienja? Posluajmo ponovno Ratzingera: "Moemo bez
sumnje nai prikazane razliite pape, poevi od Pija X pa sve do dananjega pape koji su podnijeli
patnju ovog stoljea te su prisiljeni da kroz te patnje nastave putem koji vodi kriu. U viziji ak i
papa biva ubijen na muenikom putu. Zar Sveti Otac Ivan Pavao II nije zatraio da mu nakon
atentata koji je na njega izvren 13. svibnja donesu tekst treeg dijela tajne, prepoznao je i svoju
vlastitu sudbinu?"
Niz muenika opisanih u ovoj sceni se odnosi na vei broj vjernika svih stalea i zanimanja.
A tko su poinitelji, prikazani u viziji kao skupina vojnika koji pucaju? Prema naznaci sestre Lucije
u jednom pismu papi Ivanu Pavlu II od 12. svibnja 1982 trea tajne se treba tumaiti u svjetlu druge
gdje Gospa govori: "Ako se moje molbe ispune, Rusija e se obratiti, i zavladati e mir, u

629
suprotnom e proiriti svoje zablude po svijetu, izazivajui ratove i progone Crkve, dobri e biti
mueni, Sveti otac e mnogo trpjeti, razni narodi e biti uniteni."
Kardinal Sodano govorei o tekstu tree Fatimske tajne 13. 05. 2000. je kazao da su
poinitelji progona svi ateistiki sustavi dvadesetog stoljea koji su takvi ostali sve do XXI stoljea
nakon vie ili manje opsene metamorfoze, tako da se u biti radi o svijetu koji je ustao protiv Boga

Trea scena Tree tajne: Ispod dva kraka kria nalazila su se dva anela, svaki s
kristalnom posudom za rasprivanje u ruci u koju sabiru krv muenika te njome krope due koje se
pribliavaju Bogu. Za ostvarenje Fatimskog prorotva o obraenju, druga tajna zavrava Gospinim
rijeima: "Na kraju e moje Bezgreno Srce trijumfirati" nuna je posebna milost koju simbolizira
isprosna i zagovorna vrijednost krvi muenika kojom aneli krope due koje se vraaju Bogu te e
tako svijet ostvariti od Gospe obeano vrijeme mira.
Tako se danas mogu sagledati sve tri Fatimske tajne kao skladna cjelina u ijem je sreditu
slava Boja, proslava Svete Crkve, te dobro dua u ovom i drugom svijetu, kao rezultat
posredovanja Bezgrenog Marijina Srca kod Srca njenog Sina i naeg Spasitelja Isusa Krista.

Veliko obeanje vjenog spasenja tovateljima Srca Marijina

Fatimska poruka nije bila potpuno zavrena sa ciklusom ukazanja 1917. Sestri Luciji se 10.
prosinca 1925. u njenoj sobici u kui asnih sestara svete Doroteje u Ponteverdi, ukazala Presveta
Djevica s Djetetom Isusom uz bok na sjajnom oblaku. Poloivi joj ruku na rame, pokazala joj je
Srce ovijeno trnjem koje je drala u drugoj ruci. Dijete Isus, pokazalo je na Srce i vidjelici uputilo
sljedee rijei:
"Imaj saaljenja prema Srcu svoje Presvete Majke, izbodeno trnjem, to ga svaki trenutak u
njega zabadaju nezahvalni ljudi, a nema nikoga tko bi ga pokorom izvlaio!"
Zatim je nastavila govoriti presveta Djevica: "Gledaj keri moja, moje srce ovijeno trnjem
to ga nezahvalni ljudi u svakom trenutku u njega zabadaju svojim psovkama i nezahvalnostima.
Barem ti me pokuaj utjeiti i porui da svima onima koji se u pet prvih subota u mjesecu ispovjede,
prieste, izmole Krunicu i petnaestak minuta ostanu sa mnom u razmatranju o otajstvima Krunice, a
s nakanom da mi prue zadovoljtinu, obeajem svoju prisutnost i asu smrti i sve milosti koje su
im potrebne da spase duu!"
Odgovor na neke potekoe vezane uz obavljanje ove pobonosti
Dijete Isus se ponovno ukazalo Luciji 15. veljae 1926. u Ponteverdu, zapitavi da li je ve
proirila pobonost Srcu njegove Majke. Vidjelica je Govorila o potekoama irenja pobonosti i
potekoama koje neki ljudi imaju s ispovijedanjem subotom i zamolila Isusa da ispovijed vrijedi 8
dana. Isus joj je odgovorio:
Da moe biti uinjena i mnogo dana prije, samo ako su oni koji me primaju u stanju milosti,
te imaju nakanu olakati boli preistom Srcu Marijinu. Sestra Lucija je pitala to e biti ako netko,
ispovjedajui se, zaboravi izrei svoje nakane, na to joj je Gospodin odgovorio: Mogu je izrei pri
slijedeoj ispovjedi, u prvoj prilici za ispovijed.
U noi s 29. na 30. svibnja 1930, na je Gospodin govorei Luciji u duhu, rijeio jo jednu
potekou vezanu uz obavljanje pobonosti 5 prvih subota: Jednako e biti prihvaena ova
pobonost ako se obavi u nedjelju nakon prve subote u mjesecu, ako to moji sveenici duama
dopuste iz opravdanih razloga.

Zato pet prvih subota?

Istom prigodom Lucija je pitala Isusa: zato pet, a ne devet ili sedam subota, kao
zadovoljtina za Gospine boli? Isus je odgovorio: Dijete moje, razlog je jednostavan: postoji pet
oblika uvreda i psovki koje se nanose Bezgrenom Srcu Marijinu: 1. psovke protiv Bezgrenog
Zaea; 2. psovke protiv njezinog Djevianstva: 3. psovke protiv Boanskog Majinstva, zajedno
odbijanjem daje se prizna za Majku svih ljudi; 4. javni pokuaji usaivanja u srce djece
ravnodunosti, prezira i konano mrnje prema Bezgrenoj Majci; 5. direktno vrijeanje Srca
Marijina na njenim svetim slikama.

630
 Posveta Rusije i svijeta Srcu Marijinu i uinci obavljanja posvete
Da bi se shvatio povijesni kontekst dogaanja treba prisjetiti da se paralelno s Fatimskim
ukazanjima u 1917 Rusiji dogaala Oktobarska Revolucija i dolazak komunista na vlast, koji su u
slijedeim desetljeima uvrivali, poticali i irili ateizam diljem svijeta skupa sa progonstvom
Crkve i vjernika.
Dana 13. lipnja sestra Lucija je imala prekrasnu viziju Presvetog Trojstva i preistog Srca
Marijina, tijekom koje joj je Gospa govorila o posveti. Vidjelica je napisala slijedee:
Zatraila sam doputenje, i dobila ga. Od moje poglavarice i ispovjednika da etvrtkom i
petkom imam sat klanjanja od 11 naveer do ponoi. Jedne no, posve sama, kleknula sam i prostrla
se kraj ograde koja se nalazi nasred kapelice da izmolim Anelovu molitvu. Osjetivi umor, ustala
sam i nastavila moliti prekrienih ruku.
Gorjelo je vjeno svjetlo kod svetohranita. Najednom je itava kapelica rasvijetljena
nadnaravnom svjetlou, a na oltaru se ukazao kri, u jo jaem svijetlu, vidjelo se lice ovjeka i
tijelo sve do pojasa (Bog Otac). Na njegovim grudima se nalazio golub sainjen od svijetla (Duh
Sveti), kao i drugi ovjek pribijen na kri (na Gospodin Isus Krist). Malo nie od pojasa ovog
drugog ovjeka lebdio je kale, a iznad njega jedan velika hostija na koju su padale kaplje krvi to
su klizile s obraza raspetoga i iz rane na grudima.
Klizei niz hostiju kapi krvi padale su u kale. Pod desnim krakom kria stajala je naa
Gospa. Bila je to Fatimska Gospa sa svojim Preistim Srcem u lijevoj ruci, bez maa i rua, ali
ovijenim trnovom krunom i plamenovima). Pod lijevim krakom kria, vidjela su se velika slova
koja su izgledala poput kristalno bistre vode i sputala se na oltar oblikujui slijedee rijei: Milost i
milosre.
Shvatila sam da mi se ukazala tajna Presvetog Trojstva o kojoj sam primila neka
rasvjetljenja, koja mi nije doputeno otkriti. Tada mi Gospa ree: Doao je trenutak u kojem Bog
trai od Svetog Oca da u zajednici sa svim biskupima svijeta, uini posvetu Rusije mome Preistom
Srcu i obeajem da u ju ja na taj nain spasiti. Boja pravednost tolike mnoge due osuuje zbog
grijeha koje su poinile protiv mene da sam dola traiti zadovoljtinu: rtvuj se na tu nakanu i
moli. Preko svojih ispovjednika i leirijskog biskupa vidjelica Lucija je nala naina da s Gospinom
molbom iste godine bude upoznat papa Pio XI, koji je obeao da e je razmotriti. U jednom pismu
svome ispovjedniku, p. Joseu Goncalvesu D. I. od 29. 05. 1930. sestra Lucija kae da je na
Gospodin, nakon to joj je dopustio da u najveoj dubini svoga srca osjeti njegovu boansku
prisutnost, od nje zatraio da od svetoga Oca izmoli odobrenje za pokorniku pobonost prvih pet
subota.
Vidjelica pie: Ako se varam, dobri Bog obeaje da e uiniti kraj progonstvu u Rusiji ako
Sveti Otac izvri javni sveani in zadovoljtine, zajedno sa svim biskupima svijeta i posveti Rusiju
presvetim Srcima Isusa i Marije te ako njegova Svetost obea da e zbog prestanka ovoga
progonstva odobriti i preporuiti pokorniku pobonost prvih pet subota.
Kasnije u jednom drugom nutarnjem razgovoru, na Gospodin se potuio sestri Luciji, jer posveta
Rusije jo nije bila uinjena: Nisu htjeli uti moju molbu! Kao i u sluaju francuskoga kralja (kad je
Gospodin traio posvetu svome Srcu od Ljudevita XIV koja nije uinjena) pokajati e se i uiniti je,
no tada e biti prekasno. Rusija e uskoro proiriti svoje zablude po svijetu, izazivajui ratove i
progone Crkve. Sveti Otac e mnogo trpjeti.
U ovom govoru Gospodin aludira na obeanje koje je dao francuskom kralju Luju XIV
posredstvom sv. Margarete Marije Alaccoque, da e podariti ivot milosti i vjene slave, kao i
pobjedu nad svim neprijateljima, ako se kralj posveti Presvetom Srcu Isusovu, te odredi da ga se
tuje u njegovu dvorcu, naslika ga na svoje stjegove i utisne u svoj grb. Ovako formuliran zahtjev
naega Gospodina jo nije bio ispunjen niti desetljeima poslije tih dogaanja kad se drugi
prijestolonasljednik Luj XIV 1792. godine kao zatoenik, zavjetovao da e sveano posvetiti sebe,
svoju obitelj i svoje kraljevstvo Srcu Isusovu ,ako ponovno zadobije slobodu, krunu i kraljevsku
vlast. No bilo je prekasno, kralj je napustio zatvor samo da bi u oluji Francuske Revolucije bio
odveden na gubilite.

631
 Vidjelica sestra Lucija se svome ispovjedniku p. Joseu Goncalvesu D.I u pismu od 21.
sijenja 1935. govorei o Isusovom zahtjevu da se posveti Rusija gorko poalila: Na Gospodin je
bio jako nezadovoljan jer njegova molba nije ispunjena. A u pismu od 18. svibnja 1936. Lucija je
pojasnila: to se tie drugog pitanja je li prikladno nastojati da se obavi posveta Rusije, odgovaram
isto to sam rekla u drugim prigodama. ao mi je to to ve nije uinjeno! No, tako je dopustio Bog
koji to zahtijeva je li prikladno inzistirati? Ne znam. Ali mi se ini da kad bi Sveti Otac sada izvrio
posvetu, na bi je Gospodin prihvatio i izvrio svoje obeanje. Nesumnjivo, bila bi to velika radost
za naega Gospodina i Preisto Srce Marijino.
O ovom sam problemu vodila nutarnji razgovor s Gospodinom. Nedavno sam ga zapitala
zato ne obrati Rusiju bez posvete Svetog Oca. Isus je odgovorio: "Zato to elim da itava moja
Crkva prizna ovu posvetu kao pobjedu Preistog Srca Marijina, te da se ovo tovanje proiri i
zauzme mjesto uz pobonost mome boanskom Srcu." Ali moj Boe odvratila sam Sveti Otac mi
nee vjerovati, ako ga ti sam ne potakne posebnom milou! "Sveti Otac! Moli mnogo za Svetoga
Oca! On e to uiniti, ali e biti kasno. Ipak, Preisto Srce Marijino spasiti e Rusiju koja mu je
povjerena"
Dana 24. 04. 1940. sestra Lucija ponovno pie p. Joseu Goncalvesu D.I.: Na Gospodin da
hoe mogao bi uiniti da stvar brzo krene. Ali radi kazne svijeta, on sada puta da se sporo odvija.
To zahtijeva njegova pravednost, izazvana naim grijesima. Nezadovoljan je, ne samo zbog naih
velikih grijeha, nego i zbog nae bezvoljnosti i nemara da udovoljimo njegovim zahtjevima.
Zlodjela su brojna, ali jo je mnogo gori nemar dua od kojih je oekivao da e se revno predati
njegovoj slubi. Broj onih s kojima se On susree je vrlo ogranien.
Sestra Lucija se jo u jednom pismu vraa p. Joseu Goncalvesu na istu temu u pismu od
18.8.1940: Pretpostavljam da je naem Gospodinu drago da se netko zauzme kod njegova
namjesnika na zemlji za ispunjenje njegovih elja. No, Sveti Otac nee to odmah uiniti. Sumnja u
realnost i ima pravo. Na dobri Gospodin bi mogao ujedan as jednim udom pokazati daje On onaj
koji to trai, no On koristi ovo vrijeme da svojom pravednou kazni svijet za tolike grijehe te da ga
pripravi za potpuniji povratak njemu. Dokaz koji nam On daje je posebna zatita Preistog Srca
Marijina nad Portugalom radi toga to se tu zemlju posvetilo Srcu Marijinu.
U drugom dijelu Fatimske tajne, kao to smo vidjeli na poetku ovog poglavlja, koja se
odnosila na kaznu svijeta po ratu (Drugi svjetski rat), ako se ljudi ne obrate kao i u ovom pismu
govori se o trijumfu Bezgrenog Srca Marijina kao i povratku svijeta Bogu po obraenju. Vidjelica
Lucija govori o posebnoj zatiti Srca Marijina nad Portugalom kao znaku i trenutku dok jo nije
planuo Drugi svjetski rat. A zato? U svibnju 1936. godine Portugalski biskupi su se sastali u Fatimi
i zavjetovali da e se ponovno, na istom mjestu odrati glavno zasjedanje, ako zemlja bude
poteena od crvene, komunistike opasnosti, koja je bila blizu. Komunistika revolucija u
panjolskoj se mogla lako proiti i na susjedni Portugal.
Kad je opasnost neoekivano prola, portugalski biskupi su se okupili 13. svibnja 1938 u
Fatimi, odravi obeanje, na sveanom obredu zahvalnosti kojim su izriito priznali da se na
udesnom spasenju svoje domovine trebaju zahvaliti presvetoj Djevici. To su prigodom obnovili
posvetu portugalskog naroda Bezgrenom Srcu Marijinu, koju su bili uinili sedam godina ranije.
Portugal je jedina zemlja u Europi koja je bila bio poteena i poasti Drugog svjetskog rata. Mnogi
biskupi i biskupske konferencije su nakon to su shvatili znak vezan uz posvetu Portugala
posveivali svoje biskupije i cijele narode Bezgrenom Srcu Marijinu.
Tako je neposredno prije oluje ratnih stradanja i na blaeni kardina Alojzije Stepinac 7.VII.
1940. u Mariji Bistrici posvetio hrvatski narod Mariji. Tu molitvu moete nai na strancima ovog
naeg izdanja.
U istom pismu vidjelica Lucija nastavlja govoriti svome duhovniku o potrebi pokore: Ljudi
o kojima mi govorite imaju pravo biti prestravljeni. Sve ovo e se dogoditi ako nai biskupi ne
ispune molbe naeg dobrog Boga i itavim srcem ne zatrae njegovo milosre i zatitu Preistog
Srca nae dobre nebeske Majke. No u naoj domovini ima jo mnogo prijestupa i grijeha, a kako je
sad doao as Boje Pravednosti nad svijetom, nuno je nastaviti moliti. Stoga mi se ini daje dobro

632
u ljude ulijevati osim velikog povjerenja u milosre naeg dobrog Boga te zatitu Preistog Srca
Marijina, i nunost molitve, praene rtvom, posebno onom koja je nuna za izbjegavanje grijeha.
Usred drugog svjetskog rata papa Pio XII je preko radija Vatikana posvetio svijet Srcu
Marijinu. Godine 1943. sestri Luciji se ukazao Isus i ona o tome izvjetava p. Goncalvesa u pismu
od 4. 05. iste godine.
Po nalogu njegove preuzvienosti biskupa G. Da Silva morala sam priopiti gospodinu
nadbiskupu Valladoilida poruku naeg Gospodina biskupima panjolske i Portugala. Isus eli da se
ovi iz panjolske sastanu na duhovnim vjebama, te naloe obnovu naroda, klera i redovnikih
zajednica. On eli da se duama jasno ukae na to da se istinska pokora koju On eli prvenstveno
sastoji od rtve koju svatko mora sebi nametnuti kako bi ispunio svoje vjerske i materijalne
obaveze. Obeaje kraj rata u kratkom vremenu, zbog posvete koju je uinio Sveti Otac. No budui
da je bila nepotpuna, obraenje Rusije je odgoeno. Ako gospoda panjolski biskupi ne udovolje
njegovim eljama, Rusija e jo jednom biti bi kojim e ih Bog kazniti.
Sv. Ivan Pavao II uinio je dvije posvete svijeta Bezgrenom Srcu Marijinu, jednu u Fatimi
13. 05. 1982., a drugu u Rimu 25. 03. 1984. Objema posvetama prethodio je papin poziv biskupima
da mu se pridrue u ovim inima. No u obje prilike Rusija nije bila poimence spomenuta. Stoga
sestra Lucija sve do sredine 1989. g. je smatrala da niti jedna od izvrenih posveta nije valjana
(misli da zahtjevi koje je Gospa uputila vidjelici nisu ispunjeni). Meutim od polovice 1989. g.
sestra Lucija je priznala valjanost posvete koju je sv. Ivan Pavao II uinio 25. 03. 1984. Sestra
Lucija je komentirajui mogunost povezivanja posvete uinjene 1984, sa spektakularnim
dogaajima koji su se zbili u istonoj Europi, a koji su u drugom dijelu 1989. g. doveli do sloma
komunizma, jasno rekla da se radi o njezinom osobnom miljenju, a ne o prenoenju nadnaravne
objave.
(Ovo 8. poglavlje su citati preuzeti iz knjige A. Borelli, Fatima. Poruka tragedije ili poruka nade,
Zagreb 2001, u istoj knjizi se donose i citati memoara sestre Lucije)

9. KATEKIZAM O POBONOSTI PREISTOM I BEZGRENOM SRCU

MARIJINU
(Objavljen u molitveniku Srce Marijino od P. Hattlera D.I. s odobrenjem Nadbiskupskog
duhovnog stola u Zagrebu 1898)

to je pobonost k preistom Srcu Marijinu, koja joj je svrha, koji poetak?

1. Pitanje: to tujemo u pobonosti preistomu i bezgrjenomu Srcu Marijinu?
Odgovor: U pobonosti preistomu i bezgrjenomu Srcu Marijinu tujemo Srce Marije, Majke
Boje, koju je njezin Boanski Sin na Nebu proslavio kao Kraljicu svih anela i svetaca.
2. Pitanje: Kako se promatra to preisto Srce? Odgovor: Promatra se:
a) ne rastavljeno od svetoga tijela Marijina;
b)ne kao mrtvo Srce,
c) nego onako, kakvo je upravo sada. to jest, kao ivo Srce slavne Bogorodice, koja je uznesena na
Nebo ne samo s duom, nego i s tijelom.
3. Pitanje: to znai tovati preisto Srce Marijino? Odgovor: tovati preisto Srce Marijino znai;
a) tovati tjelesno Srce Marijino;
b) tovati sve ono to tjelesno Srce predstavlja;
c) tovati osobu Marijinu, kojoj Srce pripada.
4. Pitanje: Treba li dakle pobonost preistom i bezgrjenom Srcu Marijinu tumaiti onako kako se
tumai pobonost Boanskomu Srcu Isusovu?
Odgovor: Pobonost preistomu i bezgrjenomu Srcu Marijinu treba djelomino onako a
djelomino drugaije tumaiti, nego se tumai pobonost Boanskomu Srcu Isusovu.
5. Pitanje: to je jednako kod jedne i druge pobonosti? Odgovor: Kod jedne i druge pobonosti;
a) tuje se tjelesno Srce kao znamenje, koje predstavlja ljubav i sav njezin nutarnji ivot;
b) isti razlozi dokazuju, da tjelesno Srce najnaravnije i najzgodnije predstavlja ljubav i njezin
nutarnji ivot, to jest da predstavlja sve nakane, sve misli, sva uvstva, sve odluke, muke, kreposti i

633
milosti u koliko je sve to u vezi s ljubavlju. Da Srce najbolje predstavlja ljubav i sve ono to je s
njom u vezi vidi se odatle to je kucanje srca i krvotok koji o srcu kao o sreditu ovisi povezano sa
ljubavlju i sa ostalim uvstvima; a da srce sve to predstavlja i najzgodnije, vidi se odatle, to je srce
svega toga upravo zbog te veze i najpoznatije znamenje, jer je srce onaj dio tijela, u kojem se
nutarnji ivot ljubavi najjasnije pokazuje;
c) tuju se one osobe, kojima Srce pripada, a ne zaustavlja se kod samoga Srca;
d) poglavito ne misli se na tjelesno srce, nego na nutarnji ivot ljubavi, koji se budui da je
nevidljiva moe Srcem nazvati. Ovo je vaniji dio crkvene pobonosti, a vidljivo Srce je drugi
takoer nuni dio te iste crkvene pobonosti; jedan dio ne tuje se rastavljeno od drugoga, nego se
obadva tuju kao cjelina, to jest tuju se: nevidljivo Srce predstavljeno po vidljivu Srcu kao po
znamenju.
6. Pitanje: to je razliito kod pobonosti Srcu Isusovu i pobonosti Srcu Marijinu? Odgovor:
Razliito je ovo:
a) Osoba kojoj Srce Isusovo pripada je druga osoba presvetoga Trojstva; a Srce Marijino je srce
puke ljudske osobe, koja je podignuta do najvie asti Bogorodice;
b) nevidljivo Srce naega Spasitelja dvovrsno je ljudsko i Boansko. Budui da su naime u Kristu
ljudska i boanska narav sjedinjene u jednoj osobi, tako se kod njega radi o ljudskoj i Boanskoj
ljubavi, dok Blaena Djevica Marija posjeduje samo ljudsku narav, i prema tome samo i majinsku
ljubav koja je ipak puninom milosti neizrecivo uzdignuta i preobraena.
c) odatle slijedi da je tjelesno Srce Isusovo znamenje dvostrukoga ivota ljubavi, ivota ljudske i
Boanske ljubavi dok je Srce Majke Marije samo znamenje ivota ljudske ljubavi;
d) budui da je Srce Isusovo Boansko Srce, iziskuje Boansko tovanje i klanjanje, a Srce Marijino
toga ne iziskuje, iako Mariju kao Majku Boju treba puno vie tovati nego ostale svetice i anele.
7. Pitanje: Koja je svrha pobonosti preistom Srcu Marijinu? Odgovor: Dvostruka joj je svrha:
openita i posebna. Openita svrha jest tovati Mariju, kojoj Srce pripada; tu svrhu imaju i druge
pobonosti Majci Bojoj. A posebna joj je svrha da nam po znaku tjelesnoga Srca svu nutarnju
ljubaznost, ljepotu i slavu Majke Boje ivo predoi; da nas krepko, uspjeno i ujedno njeno
potakne te zapali da Mariju kao svoju Majku ljubimo te po njezinu primjeru svoj ivot uredimo.
8. Pitanje: Je li pobonost preistomu Srcu Marijinu nova? Odgovor: Pobonost preistom Srcu
Marijinu je stara kao i kranska vjera, te su ju svi pravi krani i sveti ljudi svih vremena obavljali,
ako se u obzir uzme njezina duhovna strana, to jest tovanje ljubavi i nutarnjega ivota Marijina;
ve sv. Luka u Evanelju (2,19) spominje da je Marija rijei i dogaaje koje je ula od pastira
uvala te o njima razmiljala u svome Srcu; no samo znamenje tjelesnoga Srca upotrebljavalo se
rijetko u prvim kranskim vrijeme; taj obiaj nastao je u novije vrijeme.
9. Pitanje: Kad se je posvuda poela tovati ljubav Marijina pod znakom tjelesnoga Srca?
Odgovor: Tjelesno Srce Marijino kao znamenje njezina nutarnje ga ivota poelo se posvuda tovati
polovicom 17. stoljea, osobito po apostolatu sv. Ivana Eudesa (t 1680.), utemeljitelja redovnie
drube zvane Eudisti. Kasnije je Sveta Stolica tu pobonost ispitala i odobrila. U prolom stoljeu u
Parizu je utemeljena nadbratovtina Preistog Srca Marijina s ciljem da se po toj pobonosti od
Boga isprosi obraenje grjenika. Ljetopisi bratovtine svjedoe o obilnom blagoslovu i
izvanrednim milostima obraenja grenika koje su se pobonou prema preistom Srcu Marijinu
postigla.
10. Pitanje: Je li crkveno odobrenje pobonosti preistomu Srcu Marijinu u vezi sa odobrenjem
pobonosti prema presvetom Srcu Isusovu?
Odgovor: Jest bez dvojbe zbog tijesne povezanosti izmeu jednog i drugog Srca; jer Crkva openito
nas ui, da Marija ima po milosti sve one vlastitosti i naslove, koje Gospodin Isus ima po naravi.
Isus je bezgrjean uslijed sjedinjenja njegove ljudske naravi s Boanskom osobom; Marija uslijed
izvanredne povlastice da je bez grijeha zaeta i jer nikada nije osobno sagrijeila. Isus je
svemogu i njegova mo je beskrajna. Marija je svemogua na koljenima ili po zagovoru, i njezina
je mo beskrajna, jer ju je Isus uinio gospodaricom i djeliteljicom svih milosti. Isus je na Kralj,
na Gospodar, na Posrednik, na Zagovornik, na Otac; a Marija je naa Kraljica, Gospodarica,
Posrednica, Zagovornica i Majka.

634
 Isus je naa nada, pomo, utjeha na ivot, nae utoite, put u Nebo, poetnik milosti i Otac
milosra; a Marija je takoer naa nada, pomo, utjeha, na ivot, nae utoite, vrata nebeska i
ljestve nebeske, Majka milosti i milosra. Isus je na Nebu duom i tijelom, i njemu se klanja svako
koljeno na Nebu, zemlji i pod zemljom; a i Marija je na Nebu s duom i s tijelom, i njoj su
podvreni svi aneli, ljudi i avli, i sve joj se klanja na Nebu i na zemlji.
Zato i Crkva slinim svetkovinama slavi Mariju, kojima velia Isusa, jer zna da u svemu
tome radi prema elji Isusovoj koji, jer kao Sin najtjenje sjedinjen sa svojom Majkom hoe da ga u
njegovoj Crkvi i njegovi vjernici samo sjedinjeni s Marijom tuju i ljube. I tako je posve shvatljivo
da je Crkva, odobrivi pobonost prema Presvetom Srcu Isusovu, ujedno odobrila i promakla i
pobonost preistom Srcu Marijinu. Kreposti Preistoga i Bezgrjenoga Srca Marijina.
11. Pitanje: Odakle proizlaze sve kreposti preistog Srca Marijina? Odgovor: Sve kreposti preistog
Srca Marijina proizlaze odatle to je njezino Srce Majke Boje; zato je i Srce Majke i Djevice, zato
je najie izmeu svih ljudskih srdaca, zato je i Srce puno milosti i darova Duha Svetoga, zato je i
milostiva Majka svih nas.
12. Pitanje: Zato sve kreposti Srca Marijina proizlaze iz njenog Bogomajinstva?
Odgovor: Zato jer je Majka Boja u najtjenjoj vezi sa beskrajnim Bojim velianstvom, te kao
takva nadilazi sve ostale stvorove, te je zato priliilo da njezino Srce rese takve kreposti, po kojima
ona kao remek-djelo svemonosti Boje nadvisuje svu ljepotu i slavu svih anela i svetaca. Mariju
je Otac nebeski od vijeka odabrao za majku svojemu Sinu, zato je njezino Srce i napunio
preobilnim blagom nebeskim, koje je aneo Gabrijel u ime Boje spomenuo rijeima: Milosti puna,
Gospodin s tobom, blagoslovljena ti meu enama.
A budui da je Marija imala biti Majka Spasiteljeva, trebalo je. da ona bude najvea
sudionica plodova otkupljenja da tako Srce Marijino bude dostojno prebivalite Boanskoga djeteta,
bilo je potrebno, da se njeno Srce sauva od grijeha i posveti kao Hram Boji. A i to je bilo stoga da
se Marijino majinstvo po Bogu dostojno preobrazi, pa je zato Marija imala biti zarunica Duha
Svetoga, te je njezino djeviansko Srce trebalo biti puno blagoslova o kojem joj ree aneo: "Duh
sveti doi e na tebe i sila Svevinjega e te osjeniti!"
13. Pitanje: Zato je Srce Marijino Srce Majke, koja je ujedno i Djevica?
Odgovor: Zato jer je:
a) presveto tijelo, pa i tjelesno Srce Isusa Krista, toga uzora i ljubitelja djevianske istoe,
nainjeno od krvi preistoga Srca Marijina; jer je
b) Marija kao mati Isusova trebala u istoi nadkriliti iste anele; a to ne bi bilo, da Marija nije
ostala djevica prije roenja Isusova, u porodu i nakon njega, i da njezino srce nije zadralo onu
djeviansku ud, koja ju je nebeski preobrazila, kao to to slika Blaene Djevice ovjenane
zvijezdama prekrasno predstavlja.
14. Pitanje: Zato se Srce Marijino zove preisto i bezgreno Srce? Odgovor: Zato jer dua
Marijina, iji se nutarnji ivot ljubavi zove nevidljivo njezino Srce, u istoi nadvisuje sva ljudska
srca. Njezina dua
a) bila je po izvanrednoj Bojoj milosti sauvana od istonoga grijeha; Srce Marijino je, dakle, Srce
Djevice, zaete bez istonoga grijeha;
b) Dua Marijina bila je slobodna od osobnoga smrtnoga grijeha , a po osobitoj milosti Bojoj i od
svakoga maloga grijeha; nevidljivo, dakle, njezino srce bilo je uvijek potpuno isto i bez svakoga
grijeha;
c) dua Marijina bila je po izvanrednoj Bojoj povlastici slobodna takoer od svake neuredne
sklonosti; zato se njezino tjelesno Srce nikada nije moglo neuredno razdraiti, jer bi to pokazalo
razdraenu ud, koja bi i protiv volje sklad njezina nutarnjega ivota poremetila, a to se o Mariji ne
moe tvrditi.
15. Pitanje: Zato je Srce Marijino bilo puno milosti? Odgovor: Srce Marijino je bilo puno milosti
zato to je:
a) Mariju kao majku Boju u tolikom stupnju resila posvetna milost, taj najljepi ures due, da ju je
nadvisila jedino posvetna milost Kristove due;

635
b) to su u njezinu duu u izvanredno velikom stupnju bile ulivene kreposti, osobito vjera, ufanje i
ljubav;
c) to su po njezinu udesnom kreposnom ivotu posvetna milost i njene ulivene kreposti rasle sve
do smrti;
d) to je Ona dobivala preobilne djelatne milosti, koje su joj izvanredno rasvjetljivale um i pokretale
volju na krepostan ivot, a koje su joj omoguile onu izvanrednu puninu milosti, koja ju kao
kraljicu uzdie nad sve svece;
e) to je u izvanrednoj mjeri imala sedam darova Duha svetoga: mudrost, razum, savjet, jakost,
znanje, pobonost i strah Boji.
16. Pitanje: Zato je Marija sedam darova Duha Svetoga u izvanrednoj mjeri primila?
Odgovor: Zato da:
a) i po tome Srce Majke Boje bude im slinije Srcu njezina Boanskoga Sina, na kojem su, po
rijei proroka Izaije, poivali darovi Duha Svetoga;
b) da Marija kao zarunica Duha Svetoga i u tom sve ostale svece natkrili.
Te darove naime ulijeva Duh Sveti sa posvetnom milosti u duu kod sakramenta krtenja i pokore te
dua po njima postaje sklonija i pripravnija odgovoriti na nadahnua Duha Svetoga i upotrijebiti
njegove djelatne milosti, slino kao to kreposti razboritosti, umjerenosti, pravednosti i jakosti ine
da naa volja bude sklonija i spremnija djelovati prema naelima razuma. A bez sumnje priliilo je,
da Srce Djevice Marije, zarunice Duha Svetoga, bude od svih ljudskih srdaca najspremnije
odazvati se svakomu poticaju Duha Svetoga i to na najsavreniji nain.
17. Pitanje: to je u Srcu Marijinu uinio dar mudrosti Duha Svetoga?
Odgovor: Dar mudrosti je rasvijetlio Srce Marijino puninom boanskog svjetla, i u tom svjetlu je
Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, s najveom lakoom i najuzvienije istine promatrala, te ih je
po njezinim zadnjim razlozima rasuivala. I to je ujedno njezino Srce napunjalo neiskazanom
duhovnom slau, od zemaljskih stvari odvraalo te je u njem raspaljivalo ljubav prema nebeskim
stvarima.
18. Pitanje: to je dar razuma Duha Svetoga uinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar razuma je rasvijetlio Srce Marijino puninom boanskoga svjetla, i u tom svjetlu je
Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, s velikom lakoom mogla proniknuti nauk Duha Svetoga,
otroumno ga u slikama i prispodobama predstaviti, sv. Pismo razumjeti i sve duhovne tekoe
rijeiti.
19. Pitanje: to je dar savjeta Duha Svetoga uinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar savjeta napunio je Srce Marijino boanskim svjetlom, i u tom je svjetlu Marija, kad
ju je Duh Sveti potaknuo, u tekim zgodama i nezgodama svoga ivota uvidjela, to treba initi,
slino kao to razboritost zdrav razum potie kako ivjeti i ponaati se u svakodnevnici.
20. Pitanje: to je dar jakosti Duha Svetoga uinio u Srcu Marijinu? Odgovor: Dar jakosti napunio
je Srce Marijino nepokolebivim pouzdanjem, da e postii zadnji cilj i da e, kad ju Duh Sveti
potakne, kao junaka Djevica i Majka, puna alosti ustrajati u mukama, te da nee nikada izgubiti
hrabrosti.
21. Pitanje: to je dar znanja Duha Svetoga uinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar znanja rasvijetlio je Srce Marijino puninom boanskoga svjetla, i u tom je svjetlu
Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, promatrajui boanske i zemaljske stvari (ukoliko se odnose
na boanske) s najveom lakoom spoznala njihove blinje i podreene razloge i uzroke, kao to je
po daru mudrosti njihove najvie razloge i uzroke poznavala.
22. Pitanje: to je dar pobonosti Duha Svetoga uinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar pobonosti je Srce Marijino napunio boanskim ognjem, i tim ognjem raspaljena, ona
je, kad ju je Duh Sveti potaknuo, s velikom lakoom i savrenou obavljala svoje pobonosti,
Boga tovala i ast mu iskazivala.
23. Pitanje: to je dar straha Bojega Duha Svetoga uinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar straha Bojega je Srce Marijino napunio svetim strahom i poitanjem beskrajnoga
Bojega velianstva, tako da se Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, premda je bila Majka Boja,

636
pred Bogom s djetinjskim strahom veoma lako ponizila, kao puki stvor i kao slubenica Gospodnja
te spremno odbacivala svaki grijeh.
24. Pitanje: Zato nas ljupkost kreposti Srca Marijina neodoljivo potie na ljubav prema njoj?
Odgovor: Zato to je njezino Srce najslinije i najblie Srcu Isusovu, to je ono Srce nae Majke,
Srce Utoita grjenika, Srce Kraljice i hraniteljice i uvarice Crkve, Srce vrata nebeskih.
Vrenje i irenje pobonosti Srcu Marijinu
25. Pitanje: Kako treba obavljati pobonost preistom Srcu Marijinu? Odgovor: Pobonost
Preistom Srcu Marijinu trebamo obavljati s djetinjskim, vrstim i beskrajnim povjerenjem; jer
a) je Srce Marijino Srce najmonije i najmilostivije zagovornice svih ljudi. Srce Majke Isusove
najblie je Srcu Isusa Krista, koji je sve ljude otkupio; njezino, dakle, Srce moe najvie od Srca
Spasitelja isprositi, a i njezino Srce najvie slii Srcu Isusovu po ljubavi i milosru prema nama;
b) Srce Marijino je Srce nae Majke. Isus je htio biti i zvati se na brat; njoj je nas s kria, kako to
sveti nauitelji tumae, kao djecu u osobi sv. Ivana povjerio rijeima: eno evo ti sina. Sine evo ti
majke. Njezinu Srcu je dopustio, da najvie utjee kod dijeljenja njegovih milosti i plodova njegova
otkupljenja jer je Ona kao Majka sudjelovala kod njegova utjelovljenja i djela otkupljenja;
c) Srce Marijino je Srce hraniteljice i uvarice Crkve, Kraljice u kraljevstvu Kristovu, jer je Ona
Majka Kralja i glave svete Crkve;
d) Srce Marijino je Utoite grjenika, jer je Ona Majka izbavitelja iz grijeha, koji je doao traiti
to je bilo izgubljeno: ono je Srce Majke dobroga pastira koji opet naenu izgubljenu ovcu na svoja
ramena uzima, pa zato ni Marija ne moe odbiti ni jednu izgubljenu ovcu, ako kod nje trai utoite
i pomo:
e) Srce Marijino, kao Srce Kraljice Neba je vrata nebeska za sve one, koji ju postojano i vjerno
tuju i ljube. tovanje Majke Boje siguran nam je zalog blaene smrti.
26. Pitanje: Koje se pobonosti prema preistom Srcu Marijinu osobito preporuuju?
Odgovor: Preporuuju se: posveta Srcu Marijinu, usmene molitve na ast preistog Srca Marijina,
osobito Gospina Krunica, u kojoj se mogu razmatrati misli i uvstva preistog Srca Majke Boje;
pobonosti njezinih bratovtina; itanje knjiga, koje govore o Mariji; razmatranja o Srcu Marijinu
nastojei shvatiti njezine nakane, misli, osjeaje, odluke, kreposti i milosti, to sve, ukoliko se
odnosi na njenu ljubav i skupa s tom ljubavlju, sainjavaju nevidljivo Srce Marijino, ije je
znamenje tjelesno Srce. Za to razmiljanje daje nam dosta gradiva sedam rijei Marijinih, a jo vie
evaneoski dogaaji njezina ivota.
27. Pitanje: Po kojim Marijinim evaneoskim rijeima moemo spoznati njezino Srce, njezine misli
i kreposti? Odgovor: Po sedam rijei, sauvanih u svetom evanelju, jer su rijei vanjska znamenja
nutarnjih misli osjeaja. Sv. Bernardin Sienski naziva tih sedam rijei sedam goruih plamenova
preistog Srca Marijina. Evo ih:
Prvi plamen goruega Srca Marijina je plamen ljubavi koji ju je dijelio od svega to se Bogu nije
mililo. Kako e to biti, kad ja mua ne poznajem? U Boga je puno naina, kako to moe biti. ali od
jednoga sam se naina ogradila, jer sam po zavjetu djevianstva Bogu posveena, te ne poznajem
mua.
Drugi plamen goruega Srca Marijina je plamen ljubavi koji suobliava volju stvorenja u volji
Bojoj zato se Marija u svojoj poniznosti podloila Bogu, koji joj je po arkanelu Gabrijelu
navijestio da e zaeti njegova Sina, a Ona je rekla: Evo slubenice Gospodnje, neka mi bude po
rijei tvojoj.
Trei plamen goruega Srca Marijina je plamen ljubavi koja priopuje drugome ono to ljubi. Zato,
kad je Marija Elizabetu pozdravila, i Ivan je bio posveen te zaigrao od radosti u utrobi svoje
majke, a Elizabeta se napunila Duha Svetoga, te uskliknula: Blagoslovljen plod utrobe tvoje.
etvrti plamen goruega Srca Marijina je plamen ljubavi koji klike od veselja, a ide za tim, da
uvijek govori i pjeva o onom to ljubi. Zato je Marija svu hvalu, koju joj je Elizabeta izrekla, na
Boga svela, te je zapjevala: Velia dua moja Gospodina.
Peti plamen goruega Srca Marijina je plamen slasne ljubavi, koja uiva u onome to ljubi. Zato je
Marija naavi dvanaestogodinjega Isusa u hramu nazvala ga Sinom i rekla: Sine, zato si nam to
uinio?

637
esti plamen goruega Srca Marijina je plamen ljubavi koji nam milosrdno dolazi u pomo u naim
potrebama, jer je Ona naa Majka i zagovornica, pa se zato za nas kod Isusa i zauzima govorei:
Vina nemaju.
Sedmi plamen goruega Srca Marijina je plamen ljubavi koja potie i vodi putem savrenstva, koja
ide za tim, ne samo da opsluujemo zapovijedi Boje, nego i Njegove savjete. A za to je potrebno
da suraujemo s Marijom, koja nam od Boga eli isprositi tu milost. To je razlog, zato je Marija na
svadbi u Kani Galilejskoj slugama rekla: to god vam kae uinite: jer je znala da e Isus uvijek
udijeliti ono to Ona zatrai.
28. Pitanje: Kako treba promatrati Srce Marijino u njezinu ivotu?
Odgovor: Tako, da emo, promatrajui dogaaje njezina ivota, gledati razmiljati o onom to je
Ona u tim zgodama i nezgodama mislila i osjeala, te odluiti nasljedovati vjeru, ufanje, ljubav,
pobonost, poniznost, strpljivost, krotkost, istou, jakost, siromatvo, ljubav prema blinjemu i
ostale kreposti njezina preistog Srca.
A te glavni dogaaji iz njezina ivota, kod kojih valja razmiljati o onom, to je Srce Marijino
osjealo, navode se u litanijama njenom preistom Srcu. Evo ih ukratko donosimo, pa razmiljaj to
je Srce Marijino osjealo: kod njezina bezgrjenoga zaetka, kod njezina poroda, kad su je Bogu u
hramu prikazali, kad se s Josipom zaruila, kad joj je aneo Gabrijel navijestio da e postati Majka
Sina Bojega; kad je u Betlehemu Sina svoga rodila, kad su pastiri Isusa pohodili, kad su dola tri
kralja, kad su Isusa obrezali, kad je Isusa u hramu prikazala i ula rijei starca imuna i proroice
Ane, kod bijega u Egipat, u kui u Nazaretu, kad je izgubila dvanaestogodinjeg Isusa, kad je
nastupio Isusov javni ivot, kod svadbe u Kani Galilejskoj, za vrijeme javnoga ivota Isusova, za
Isusove muke, kraj kria Isusova; kod pokopa, uskrsnua, ukazanja i uzaaa Isusova, kod silaska
Duha Svetoga; za vrijeme njezina cijeloga ivota, u as njezine smrti, uznesenja i okrunjenja u
Nebu; za vrijeme njezina kraljevanja i zapovijedanja u Nebu i na zemlji i pod zemljom.
29. Pitanje: Kako se moe proiriti pobonost prema preistom Srcu Marijinu?
Odgovor: Tako, da osobno svjedoimo, molimo na tu nakanu, druge, osobito grjenike potiemo da
trae utoite i pomo kod preistog Srca Marijina; da propovijedamo ili propovijedi o Srcu
Marijinu sluamo; da itamo knjige koje o Mariji raspravljaju, te ih to vie moemo rairimo pa da
tako i druge potaknemo da ih i oni itaju; u tu svrhu moe i ovu knjiicu iriti; da se upiemo u
njezine bratovtine te druge na to potiemo.

9. POTICAJNI PRIMJERI ZA TOVANJE I POBONOST MARIJI

1. U gradu Guadalajaru u Meksiku neki lan masonske loe je bio na umoru. Katolik samim
pristupom u masonsku organizaciju je ekskomuniciran iz Katolike Crkve, pa ipak on bi se mogao
pokajati za svoje grijehe i odbaciti zabludu. Zbog toga su dvojica drugih masona lanova loe
brino bdjeli da se umiruem ne bi pribliio neki sveenik. Susjedi znajui da je bolesnik na umoru
obavijeste don. Gamesa, salezijanca koji bijae svet i hrabar sveenik te se nije zaustavljao ni pred
bilo kakvim potekoama. Don. Games koji je poznavao situaciju u kui odlui pohoditi umiruega.
Obukao je se u civilno odijelo, od poznanika posudio pitolj, a potajno je u depu nosio Presveti
Oltarski Sakrament i tolu. Tako obuen pokuca na vrata kue umiruega. Dvojica masona dooe
otvoriti a on im ree: "alje me ef, eli da se malo odmorite i odete neto popiti, ja u vas
zamijeniti". Njih dvojica pristadoe opominjui ga rijeima: "Pazi da ne doe neki sveenik i sve
upropasti". "Ne brinite nadoda don Games pokazujui im pitolj- ako se tko priblii dobro u ga
doekati". im su dvojica otila sveenik prie umiruem i ree: "Ja sam don Games, sveenik,
doao sam ti dati mogunost da se ispovjedi f priesti. eli li to?"
"O da, oe!" odgovori on. "Ma ta si uinio- nastavi don. Games- ime si zasluio ovu tako veliku
milost"? Umirui nastavi:"O blagoslovljen Gospodin Isus Krist i njegova sveta Majka Marija. Bili
su vjerni svome obeanju. Kad sam bio mladi obavio sam pobonost 9 prvih petaka Presvetom
Srcu Isusovu i 5 prvih subota Bezgrenom Srcu Marijinu i oni nisu na mene zaboravili u asu moje
smrti". Don Games ispovijedi i priesti umiruega, zatim ga nagovori da mu on napie dvije izjave
da se odrie masonerije i da eli umrijeti kao lan Katolike Crkve na to ovaj spremno pristade i

638
potpisa izjave. Sveenik pozdravi bolesnika, blagoslovi ga, jednu izjavu ostavi na stolu u kuhinji a
drugu ponese sa sobom.
Kad su se dvojica masona vratila i vidjela umiruega kako zaziva i slavi Boga te kad su proitali
izjavu shvatili su da su bili izigrani te su bijesni napustili kuu, a don Games se tada vratio obuen u
sveenike haljine i sve do smrti je asistirao umiruega. (Tekst objavljen u Periodico del santuario
del Sacro Cuore di Bologna, 1. 6.1980. Sam don Games je autoru lanka don Berettu 1964 ispriao
dogaaj koji se dugo prepriavao meu salezijancima u Meksiku).
2. Dvojica mladia iz plemike obitelji su bila u Madridu. Uzajamno su se poticali na
neuredan ivot pun poroka. Neki od njih jedne veeri u snu vidje drugog kako je bio zarobljen od
nekih crnih ljudi koji su ga vodili u oluju. Htjeli su zarobiti i njega, ali on se utjee Mariji i uini
zavjet da e postati redovnikom, i vidje da ga ti ljudi ostavie. Zatim vidje Isusa ljutitoga na
prijestolju i Mariju kako je za njega molila milost. Kad je prijatelj doao da ga potrai on mu sve
ispripovjedi ali ovaj se stade izrugivati.
Nekoliko dana nakon toga razbojnici ga u zasjedi doekae i ubie. Mladi koji je imao san
kad je vidio da se zlokobna nasluivanja ostvaruju je sve prodao i odluio ispuniti svoj zavjet. Ali
umjesto da novac dadne siromasima potroi ga na neprilian nain. Tada je imao drugi san. inilo
mu se da je vidio otvoreni pakao i Boanskog suca kako je spreman osuditi ga. On se ponovno
utee Mariji i ona ga ponovno oslobodi. On ponovno ozdravi ali nastavi ivjeti gore nego prije.
Boja milost ga je jo jedanput potakla i on se ispovjedi kod patera Franje Perlina, isusovca i obea
mu da e se obratiti, ali ne odra obeanje. Nakon odreenog vremena isti pater ue u neku drugu
bolnicu i vidje istog mladia a ovaj oajniki uskliknu: " Ah jadnog li mene, moji poroci i grijesi su
me doveli do ovog stanja i evo padam u Pakao". I rekavi to odmah izdahnu a da pater Perlin mu
nije mogao pomoi.
3. U Njemakoj neki zloinac osuen na smrt ne htjede se ispovjediti. Jedan pater isusovac
koji bio prisutan izvrenju njegove kazne je na sve naine pokuavao prisiliti ga za ispovijed, ali je
vidio da samo gubi vrijeme. Tada mu predloi da skupa izmole jednu Zdravo Mariju na to
osuenik pristade. im su zavrili molitvu osuenik poe gorko plakati, zatrai da se ispovijedi i
poe u susret smrti sa Marijinom sliicom u zagrljaju koju mu je dao poboni isusovac.
4. Pripovjeda bi. Alan daje neka gospoa Nedjeljka esto molila Krunicu, ali nakon nekog
vremena napusti molitvu i pade u siromatvo. Jednoga dana iz oaja zadade sama sebi tri udarca
noem. I dok je umirala avli su joj se ukazali htijui je odvui u Pakao, ali joj se ukaza i Gospa te
joj ree: "Keri moja ti si zaboravila na mene, ali ja nisam zaboravila na tebe zbog onih Krunica
koje si izmolila. Ako obea da e nastaviti moliti Krunicu, izmoliti u ti zdravlje i povratak
materijalnog blagostanja". Ona odmah pristade, ozdravi i obnovi se u pobonosti molitve svete
Krunice. Ostala je vjerna do smrti i sveto je preminula u Gospodinu.
( Primjeri 2 - 4 su preuzeti i: knjige Sv. Alfons Marija de Liguori. Le glorie di Maria, Catania 1957,
st.338- 342.)

639
 NAJLJEPE MOLITVE SVETACA MARIJI
za svaki dan u mjesecu

Predgovor

Molitva je osobni odnos s Bogom. Ako vjernik ne osjea privlanost prema molitvi to je
vjerojatno iz razloga jer jo nije u srce do kraja prihvatio navijetaj da je Bog ljubav te da s njime
moe imati osobni odnos u molitvi. Bog nas poziva da sudjelujemo u njegovu ivotu, darovima,
radostima, blaenstvu, srei, istini i vjenosti. Sveci i svetice su bili krhki i slabi ljudi kao i mi,
napastovani kao i mi svim lanim idolima, ali su shvatili prolaznost i ispraznost ljudskoga ivota
bez Boga. Povjerovali su Bogu i potpuno mu se predali u ljubavi. Dopustili su da ih kroz ivot vodi
Isus i njegova sveta Majka.
Euharistija i drugi sakramenti te liturgijska molitva Crkve i razmatranje Svetoga pisma su
najvaniji trenutci molitve vjernika, pa ipak uz njih tijekom stoljea Katolika duhovna tradicija je
uvijek davala veliku vanost pobonosti i pobonim vjebama. itateljima i moliteljima u
Hrvatskom narodu elimo pruiti mogunost da mole skupa sa svecima, njihovim molitvama. U
povijesti svetake tradicije gotovo da nema sveca koji kad je dublje bio zahvaen Bojom ljubavlju
nije istovremeno vie zavolio i Mariju, Majku Isusovu. Sveci jednoglasno tvrde da Ona pomae
pribliiti se svome Boanskome Sinu i sjediniti se s njime. I Drugi vatikanski Koncil to jasno
potvruje: Marija nikako ne prijei neposredno sjedinjenje s Kristom nego ga olakava (LG 60).
Ve dugi niz godina i na raznim jezicima u razliitim molitvenicima i knjigama prikupljali
smo molitve svetaca i svetoga Oca Pape upuene Mariji. Na kraju smo doli na ideju da vjernicima
pruimo mogunost moliti se Mariji skupa sa svecima i Papom. Molitve svetaca mogu i nae srce
zapaliti veom ljubavlju prema Isusovoj i naoj Majci. Bez nekog posebnog kriterija svrstali smo
prikupljene molitve i podijelili na dane za cijeli mjesec te su tako sloene prikladne za puke
pobonosti pogotovu u svibnju i listopadu.
U drugom dijelu knjiice donosimo molitve za sve Marijanske svetkovine, blagdane i
spomendane tijekom liturgijske godine s kratkim uvodom koji objanjava smisao pojedinog
liturgijskog dana tako da se vjernici mogu i u tim zgodama vie zadrati s Marijom u molitvi.
U treem dijelu donosimo lijepu pohvalnu molitvu sv. Ljudevita Montfortskoga na as
dvanaest povlastica Blaene Djevice Marije. Na kraju, napominjemo da smo mnoge molitve
pronali s naslovom, a kod onih koje ga nisu imale sami smo stavili naslov koji odraava duhovnu
poruku molitve. Drimo suvinim i donijeti citate svih, molitvenika, knjiga i prirunika na raznim
jezicima u kojima smo pronali pojedine molitve. Dao Bog i Majka Boje da knjiica donese obilje
duhovnih plodova u Hrvatskom narodu te potakne mnoge na veu ljubav prema Mariji i prema
Bogu po Mariji to je jedna od karakteristika pobonosti i duhovnosti koja je od prvih vremena
resila hrvatsku katoliku tradiciju.

Pater Miljenko Suac s.m.m. misionar montfortanac

1. MJESEC U MOLITVI S MARIJOM: SA SVECIMA I PAPOM IVANOM PAVLOM

II SAVIMO MARIJU MAJKU ISUSOVU

Molitve su raspodijeljene u 31. dan tako da su prikladne za svibanjske i listopadske

pobonosti. One se mogu moliti i u drugo vrijeme tijekom godine. Molitve istovremeno mogu
posluiti i kao tekstovi za meditaciju. Svatko po vlastitom izboru i ovisno o vremenu moe uzeti
jednu ili vie molitva predloenih za pojedini dan za molitvu i meditaciju.

640
 PRVI DAN
Sav sam tvoj
(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Pozdravljam te Marijo najdraa keri Boga Oca, ljubezna Majko Isusa Krista, vjerna
zarunice Duha Svetoga, pozdravljam te uzvieni hramu Presvetoga Trojstva. Pozdravljam te
ljubljena moja Gospodarice, moja dobra Majko i Kraljice moga srca, ivote slasti i ufanje moje kod
Isusa, srce moje i duo moja. O Djevice blagoslovljena vie od svakog stvorenja, sav sam tvoj i sve
moje je tvoje. Molim te da tvoja dua danas bude u meni da bi dostojno mogao slaviti Gospodina i
tvoj duh neka bude u meni da kliem u Bogu. O vjerna Djevice Ti se utisni kao peat ljubavi u moju
duu, tako da u tebi i po tebi mognem ostati vjeran mome Bogu.
O Majko dobrote, molim te za milost da danas budem meu onima koje ti ljubi,
poduava, hrani, vodi i titi kao tvoju djecu. O Kraljice Neba, neka ne bude nita u meni to nije
pod tvojom vlau. Ako neto u meni ne pripada tebi, ovdje i sad se toga odriem i tebi to
prikazujem. O keri Kralja nad kraljevima, iji najvei sjaj je u tvojoj nutrini, ne dopusti da se
rasprim hodei za vidljivim i prolaznim stvarima ovoga svijeta, nego da po preobilju milosti
prebivam uvijek u dubini moje due, da tu pronalazim Boga, moju radost, sreu, blago, ast, slavu i
odmor.
Neka po djelovanju Duha Svetoga, tvoga vjernog zarunika, ija si ti vjerna zarunica, u
naim srcima bude savreno oblikovan tvoj ljubljeni Sin, na veu slavu Boga Oca, u vijeke vjekova.
Amen.

Zazivaj Mariju gledaj zvijezdu

( Sv. Bernard )

Bilo tko da si ti koji se na moru ovoga ivota u olujama osjea noen valovima, ako se ne
eli utopiti ne skidaj pogled sa svjetla Zvijezde mora. Ako zapuhaju vjetrovi napasti, ako si u
opasnosti da se nasue na hridine progonstava, gledaj Zvijezdu zazivaj Mariju. Ako te uznemiruje
pomisao na tvoje grijehe, ako te savladava alost, ako pada u ponor oaja misli na Mariju. U
opasnostima, u sumnjama misli na Mariju, zazivaj Mariju. Slijedei nju nee zalutati, zazivajui je
nee se izgubiti, mislei na nju nee grijeiti, ako te ona dri nee pasti, predajui se njoj ne
treba se nieg bojati, s njenom pomoi svaki napor e ti biti lagan pod njenim vodstvom doi e
siguran u vjenu domovinu.

Naui nas tajnu svoga srca

(sv. Ivan Pavao II)

Bezgrena Djevice svi e te narataji i narodi zvati blaenom. O slubenice Gospodnja

koliko si bliza Bogu! Koliko si uzviena izmeu svih keri ove zemlje, Ti koja moe vie od bilo
koga drugoga rei: Velika mi djela uini Svesilni, sveto je ime njegovo. U ovim rijeima se odraava
tvoja dua meu svim stvorenjima najosjetljivija na Boju svetost. To uzvieno Velianstvo koje sve
nadilazi, koje je istovremeno i beskrajna ljubav koja sve obuhvaa: tvoja bezgrena dua je
osjetljiva kao nijedna druga na Boju svemogunost i istovremeno njegovu blizinu. Naui i nas ovu
tajni tvoga Srca.
Ti pobjednice u tvome Bezgrenom zaeu, pobjednice snagom samoga Boga, snagom
milosti. Nad tebe se nadvija vjeni Bog Otac, nadvija se Sin istobitan s Ocem, tvoj Sin raspeti i
uskrsli. Obujmljuje te sila Svemoguega, Duh Sveti, posvetitelj. Imuna si od batine grijeha, puna si
milosti, u tebi se otvorilo samo Boje kraljevstvo, u tebi se otvorio put novoj budunosti otkupljena
ovjeka, slobodna od grijeha. Neka ova budunost kao svijetlo doaa osvijetli tamu koja se iri na
zemlji, i pada u ljudska srca i savjesti. O Bezgrena, Majko koja nas poznaje, ostani sa svojom
djecom.
O ponizna i mona slubenice, u tvome Bezgrenom Zaeu je nada u pobjedu. Pod tvoju
obranu se jo jedanput utjeemo. Rije tijelom postala neka uvijek ostane u Crkvi i iri svoju
641
otkupiteljsku snagu s jednog kraja zemlje na drugi te obnovi misao, djela i srca ljudi. Neka On bude
naa budunost, dogaaj za sva vremena, svijetlo i snaga narataja, o Gospe naa, Zatitnice naa,
Posrednice naa, Bezgrena Majko Boja i preslatka naa Majko.

DRUGI DAN

Pozdrav roba ljubavi Mariji

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Pozdravljam te, Marijo, ljubezna Keri Vjenoga Oca; pozdravljam te, Marijo, divna Majko
Sina Bojega; pozdravljam te, Marijo, prevjerna zarunice Duha Svetoga; pozdravljam te, Marijo,
moja draga Majko, moja ljubezna Gospodarice i moja mona Vladarice, pozdravljam te, radosti
moja, slavo moja, srce moje i duo moja! Ti si sva moja po milosru, a ja sam sav tvoj po pravdi.
Ali nisam to jo dovoljno; zato ti se iznova sav poklanjam kao vjeni rob, bez ikakva pridraja za se
ili za drugog. Ako vidi u meni jo neto to ne pripada tebi, molim te ponizno, uzmi to ovoga
istoga asa i postani neograniena Gospodarica svega mojega: porui, iupaj i uniti u meni sve
ono to se ne svia Bogu, a zasadi, podii i radi u meni sve to ti se svia. Svjetlo tvoje vjere neka
raspri tmine moga duha; tvoja duboka poniznost neka preuzme mjesto moje oholosti; tvoje
uzvieno razmatranje neka zaustavi rastresenosti moje neobuzdane mate; tvoje neprekidno
gledanje Boga neka ispuni moj duh njegovom prisutnou; oganj ljubavi tvoga srca neka rairi i
zapali moje mlako i hladno srce; tvoje kreposti neka zauzmu mjesto mojih grijeha; tvoje zasluge
neka budu moj ukras i moja nadopuna kod Boga. Konano, o moja predraga i ljubljena Majko, uini
ako je mogue da nemam drugoga duha osim tvoga da spoznam Isusa Krista i njegovu boansku
volju; da nemam druge due osim tvoje da hvalim i slavim Gospodina; da nemam drugog srca osim
tvoga da ljubim Boga istom i arkom ljubavlju kao ti.
Ne traim od tebe ni vienja, ni objava, ni osjeaja slasti, pa ni duhovnih radosti. Tebi
pripada da gleda jasno bez tmina; da potpunoma uiva bez gorine; da slavi pobjedonosno slavlje
na desnoj svoga Sina u nebu bez trunka ponienja; tebi pripada da neogranieno zapovijeda
anelima i ljudima i avlima, bez otpora, i konano, da raspolae po svojoj volji svim Bojim
dobrima, bez ikakva izuzetka. Eto, boanska Marijo, uzvienog dijela koji ti je Gospodin dao i koji
ti se nikada nee oduzeti, a to mi prouzrokuje veliku radost. Za svoj dio, ovdje na zemlji, hou samo
onaj koji si ti imala, naime: vjerovati isto, bez ikakva kuanja i gledanja; trpjeti radosno, bez utjehe
stvorova; umirati neprekidno samom sebi, bez odmora; i jako raditi sve do smrti, za tebe, bez
ikakve koristi, kao najnii od tvojih robova. Jedina milost koju te molim da mi je udijeli iz istoga
milosra jest da sve dane i asove svoga ivota izgovaram trostruki Amen: Amen, na sve to si na
zemlji radila dok si na njoj ivjela; Amen, na sve to sada radi u nebu; Amen, na sve to radi u
mojoj dui, da bude samo ti u meni na potpunu proslavu Isusa u vremenu i vjenosti. Amen.

Spomeni se
( Sv. Bernard )

Spomeni se, o predobrostiva Djevice Marijo da se nikada nije ulo da si ikoga zapustila, koji
se tebi u zatitu utekao, tvoju pomo zatraio i tvoj zagovor zaprosio. Ovim pouzdanjem ohrabren
utjeem se i ja tebi, Djevice djevica, k tebi Majko dolazim pred tobom stojim ja grenik i uzdiem.
Nemoj Majko Boje Rijei, prezreti rijei mojih nego ih milostivo posluaj i uslii. Amen.

Tvoji u vremenu i vjenosti

(sv. Ivan Pavao II)

Blaena Djevice Marijo ti nas ispunja velikom radou. U tebi sjaji zora otkupljenja; jer si
za nas rodila Krista, sunce pravde. Kao Majka Spasitelja svijeta i Majka Crkve pomozi nam u
naem ivotu susresti Krista. Ti Djevice uvijek ista i bez ljage vodi nas sigurnim putem i izvedi nas

642
iz tame grijeha i smrti. Povedi nas Boanskom svijetlu tvoga Sina koji nas je u Duhu Svetome
pomirio s Nebeskim Ocem, i po sluenju Crkve nastavlja nas izmirivati s Njime. Djevice i Majko
moga Boga daj da budem sav tvoj. Sav tvoj u ivotu, u smrti, u patnji, u strahu i bijedi; tvoj na kriu
i bolnoj klonulosti, tvoj u vremenu i vjenosti. Djevice i Majko moga Boga daj da budem sav tvoj.

TREI DAN

Isuse daj da ljubim Mariju kao to je ti ljubi

( Sv Anselmo iz Aoste)

Marijo, velika Marijo, Majko Boja i Majko naa, moje srce te eli ljubiti, moje usne ti ele
pjevati, moja dua te eli moliti. Blaeno povjerenje sigurno utoite! Majko Boja i Majko naa!
Majko onoga u koga polaemo nau nadu i Majko naa. Isuse Sine Boji, molim te zbog beskrajne
ljubav koju ima prema tvojoj Majci daj da ljubim Mariju kao to si je Ti ljubio i kako ti eli da
bude ljubljena. Marijo dobra majko molim te po njenoj ljubavi kojom ljubi svoga Sina daj da
ljubim tvoga Sina kako ga ti ljubi i kako eli da bude ljubljen. Neka se u ovoj ljubavi istroi moj
ivot i neka cijelo moje bie pjeva u vjenosti: blagoslovljen Gospodin. Amen, amen.

Ljubim te Marijo
(Sv. Josip Cottolengo)

Marijo znam koga moram najvie ljubiti odmah poslije Boga; tebe, tebe Sveta Djevice puna
milosti. Ljubim te Marijo jer si Majka Boja, Majka Isusa moga Spasitelja. Ljubim te jer si Majka
svih ljudi, Majka svetaca i utjeha onih koji trpe. Ljubim te Marijo jer si moja slatka i njena Majka.
Marijo sretan sam da imam tako njenu i dobru majku. Slatka moja Majko elim te ljubiti
sinovskim srcem. elim biti tvoj, sav tvoj i zauvijek tvoj. to bi bilo od mene bez tebe Marijo? Ja
znam da me nikada nee napustiti. Majko moja Marijo, evo me pred tobom. Povjeravam tebi svoj
ivot. Molim te vodi me putem koji vodi u Nebo da susretnem Isusa tvoga Sina u radosti bez kraja u
Raju. Amen.

Puna milosti
(sv. Ivan Pavao II)

Blaena Djevice iz Nazareta, eno vjere, sluala si anela Gabrijela. Imala si povjerenje u
Boju Rije. Vjerom si prihvatila da e Sin kojeg e roditi zvati se Sin Previnjega. Pogledaj,
Marijo kako je naa vjera kuana i kako se ponekad kolebamo. Moli za nas Gospodina, neka nas
osjeni svojim Duhom Svetim, neka Duh osnai naa bojaljiva srca, prosvijetli na sumnjiavi
razum tako da moemo kao Ti postojano vjerovati da Bogu nita nije nemogue.
Zdravo Marijo! Pozdravljamo te s Arkanelom Gabrijelom, puna milosti. Gospodin je s
tobom, pozdravljamo te s Elizabetom, blagoslovljena si ti meu enama i blagoslovljen je plod
utrobe tvoje. Blaena jer si povjerovala Bojim obeanjima! Pozdravljamo te evaneoskim
rijeima: Blaena jer si sluala rije Boju i vrila je. Ti si puna milosti! Slavimo te ljubljena keri
Boga Oca, blagoslivljamo te Majko Boanske Rijei, astimo te prebivalite Duha Svetoga,
zazivamo te Majko i uzoru cijele Crkve. Kontempliramo te dovrena sliko svih nada cijeloga
ovjeanstva.

643
 ETVRTI DAN

Gospodarice sveg stvorenja, prva poslije Presvetog Trojstva

(Sv. Efrem Sirac)

O udesna Djevice koja si rodila Sina Bojega, moja nedostojna usta su nesposobna
govoriti o tvojoj istoi. Ni kerubini s etiri lica nisu sveti kao Ti, ni serafini sa est krila nisu lijepi
kao Ti, legije nebeskih anela koji prate i nose lijepog Sina kojeg si nam dala nisu iste kao Ti.
Gospe moja, presveta Majko Boja puna milosti, neiscrpivi oceanu otajstvene velikodunosti i
bojih darova, djeliteljice svakog dobra, Gospodarice sveg stvorenja, prva poslije Presvetog
Trojstva, nova tjeiteljice poslije Duha Svetoga, i poslije Posrednika posrednice svega svijeta, svrni
svoj pogled na moju vjeru i elju koja od Boga dolazi.
Neka moja nedostojna djela ne zaustave tvoje milosre, Majko Boja, ime meni toliko
drago. Nema sigurnijeg oslonca od tvoje pomoi. Ti si obrisala suze sa zemlje. Ti si ispunila
stvorenje svakim dobrom, nebesnicima si poveala radost, a na zemlju donijela spasenje. Po tvom
zagovoru se nadamo doi u kraljevstvo nebesko, od tebe Bezgrena je dola, dolazi i doi e od
poetka do svretka svijeta svaka ast, slava i svetost apostolima, prorocima, pravednicima i
poniznima srcem. U tebi se svako stvorenje obogaeno milou raduje. Amen.

Marijo, kraljice moga srca

(Sv Terezija iz Lisieuxa )

Majko elim pjevati zato te ljubim i zato se na tvoje ime toliko raduje moje srce.
Razmiljajui o tvojoj veliini moja dua se smete. Kada te gledam obavijenu slavom koja nadilazi
sjaj blaenika ne usuujem se vjerovati da sam tvoja ki te obaram oi pred tobom. Da bi jedna
djevojica mogla ljubiti svoju majku treba da ona plae skupa s njom, s njom mora podijeliti svoju
bol. Kraljice moga srca, da me privue sebi sa tue obale koliko si plakala zbog mene!
Marijo, kraljice moga srca motrei tvoj ivot u evanelju, vidim da si kao i ja patnik i
smrtnik te je slatko biti tvoja ker. elim te uvijek slijediti, draga Majko i dan za danom ivjeti s
tobom. Djevice sveta kada te gledam ushiena uranjam u tvoje srce i otkrivam ponore ljubavi. Tvoj
majinski pogled oslobaa me od svih strahova, ui me plakati i radovati se. Ti ne prezire nae
radosne dane nego ih blagoslivlja i s nama se raduje. Ti koja si se osmjehivala meni u osvit ivota,
ponovo mi se osmjehni Majko sada kada je veer ve blizu. S tobom sam trpjela Djevice sada u
tvom srcu u vjenosti elim ti pjevati: ljubim te, tvoja sam ki. Amen.

Doi u nae gradove

(sv. Ivan Pavao II)

Marijo, Ti koja si postala posebno Boje prebivalite meu ljudima, daj da ovjek nikada ne
napusti to prebivalite, ne napusti Boga. Neka naa evropska kua ne ostane prazna. Jo jedanput
urno poi u brojne gradove, naselja i sela evropskog kontinenta i cijeloga svijeta kao to si nekad
pohodila Elizabetu. Uputi se jo jedanput da bi suvremeni ovjek mogao prepoznati tvoga Sina.
Marijo Majko Gospodinova doi i s nama hodi.
Marijo Majko ivih tebi povjeravamo poelo ivota, pogledaj Majko na djecu kojima je sprijeeno
roditi se, siromahe kojim je teko ivjeti, mueve i ene rtve nehumanog nasilja, na bolesne i
starce ubijene indiferentizmom ili lanom samilou. Marijo, neka oni koji vjeruju u tvoga Sina
znaju otvoreno i u ljubavi ljudima dananjeg vremena navijetati Evanelje ivota. Isprosi im milost
da Evanelje prihvate uvijek kao novi dar i radost te da mu sa zahvalnou slue u cijelom
njihovom ivotu i hrabrost da ga odvano i djelatno svjedoe kako bi sa svim ljudima dobre volje
gradili civilizaciju istine i ljubavi na hvalu i salvu Boga stvoritelja i ljubitelja ivota.

644
 PETI DAN
Bezgrenoj
(Sv. Maksimilijan Kolbe)
Bezgrena Djevice, kraljice neba i zemlje, znam da nisam dostojan tebi se pribliiti. Ali jer
te toliko ljubim, usuujem se moliti te da bude tako dobra da mi kae tko si ti. elim te upoznati
sve vie, beskrajno vie, i ljubiti te sve are, arom bez kraja. elim svima kazati tko si ti da bi te
sve vie dua dublje upoznalo i are ljubilo tako da ti postane kraljica svih srdaca koja kucaju i
koja e kucati na zemlji. Molim da to bude to je bre mogue. Kada e Bezgrena uzvieno
kraljevati u svim srcima u i svakom ponaosob? Neka doe brzo taj dan kada e svaki ovjek tebe
prepoznati Majkom a Boga Ocem i kada e konano svi ivjeti kao braa. Amen.

istija od suneva sjaja

(Sv. Efrem Sirac)

O Djevice gospodarice, bezgrena Majko Boja, moja slavna Gospo, najvia moja dobrotvorko,
uzvienija od neba, puno istija od suneva sjaja, uzdignutija u asti i dostojanstvu od kerubina,
uzvienija u slavi do vojske nebeske, proslavljena kruno i radosti djevica. Uzviena Djevice, Gospe
moja, Kraljice moja, stavi me pod svoje okrilje, titi me jer Preista ti si moja luka, pomo i
potpora. Potakni moje usne i jezik da bi ti radosna duha i pobonim srcem pjevao pohvalne pjesme.
Isprosi mi Djevice ist ivot, ljubav prema Bogu i blinjemu, strpljenje, poniznost, post i
suze koje iste duu. O Djevice puna ljubavi, predostojna svake hvale daj da te slavim i zazivam
svim svojim srcem. Zdravo pjesmo kerubina, hvalospjevu anela, zdravo miru i radosti ljudskoga
roda, zdravo raju slasti, zdravo stablu ivota, zdravo odbrano vjernika i luko brodolomnika, zdravo
spasu Adamov i cijeno otupljenja Eve, zdravi izvore milosti i besmrtnosti, Zdravo zdencu koji je
Duh Sveti zapeatio, zdravo hramu Boji, zdravo prijestolje Boje, zdravo Preista koja si zmaja
pobijedila, zdravo po svom materinstvu nositeljko radosti svijetu. O Bezgrena Djevice, zdravo
Majko Krista Sina Boga ivoga, kome slava, ast, klanjanje i zahvala sad, svuda i zauvijek u vijeke
vjekova. Amen.

Blagoslovljena Ti
(sv. Ivan Pavao II)

Blagoslovljena Ti Marijo, jer si vjerovala Rijei Gospodnjoj, jer si se nadala ostvarenju

njegovih obeanja, jer si bila savrena u ljubavi, zbog svog brinog sluenja Elizabeti, zbog tvoje
majinske dobrote u Betlehemu, zbog tvoje jakosti u progonstvima, zbog tvoje ustrajnosti u traenju
Isusa u hramu, zbog jednostavnog ivota u Nazaretu i zagovora u Kani, zbog tvoje majinske
prisutnosti pod Kriem i vjernosti u isekivanju Uskrsnua, zbog tvoje ustrajne molitve za silazak
Duha Svetoga. Blagoslovljena Ti zbog tvoga slavnog Uznesenja na Nebo, zbog tvoje majinske
zatite Crkve i trajnog zagovora za cijelo ovjeanstvo. Budi Ti svima Rajska vrata, ivot, slast i
nada da bi skupa s tobom mogli slaviti Oca, Sina i Duha Svetoga.
Ti si uvijek bila ponizna i velikoduna slubenica Gospodnja, udijeli i nama istu spremnost u
Bojoj slubi na spas svijeta. Otvori naa srca velikim horizontima Bojeg Kraljevstva i
navijetanju Evanelja svakom stvorenju. U tvome majinskom Srcu uvijek su prisutne mnoge
opasnosti i zla koja tite mueve u ene naeg vremena, ali su prisutne i mnoge inicijative dobra,
velike tenje vrijednostima, napredci koje ljudi ine u donoenju obilnih plodova spasenja. Amen.

ESTI DAN
Ljepa od Kerubina
(Sv. Epifanije)

to rei i kako slaviti blaenstvo One koja je korijen svake slave? Ti Marijo koja poslije
Boga, nadilazi svemir, ljepa si od samih kerubina, serafina i sve aneoske vojske, tako da ni

645
zemaljski, ni nebeski, ni aneoski jezik nije dovoljan za opjevati tvoju slavu. Aneli ti svojom
pjesmom uvijek iskazuju ast, ali njihova pjesma ne moe prikladno iskazati ast tvome
dostojanstvu. Oni su radosni posjedujui Boga u Nebu, a Ti presveta Djevice od njih si uzvienija,
Ti si Boga nebeskog rodila na zemlji pozivajui na zemlju aneosku vojsku.
I tako si postala posrednica Neba i zemlje, udesni prsten njihova sjedinjenja. O Blaena
Djevice Marijo, ista golubice, Nebeska zarunice, Nebo, hrame i prijestolje boanstva koja donosi
Krista, sunce koje obasjava nebo i zemlju, svijetli oblae koji si s Neba privukla Krista kao sjajnu
munju, da osvijetli svijet i prosvijetli tamu naeg razuma.

Dnevna molitva Bezgrenoj

(Sv. Maksimilijan Kolbe)

Bezgrena i neoskvrnjena Djevice, Kraljice Neba i zemlje, utoite grenika, naa najmilija
Majko, Bog je Tebi povjerio posredovanje svoga milosra. Ja siromani grenik, padam pred Tobom
niice, ponizno te molei primi me kao tvoj posjed i vlasnitvo. Djeluj u meni i u svim
sposobnostima moga tijela, due, u cijelom mom ivotu, u mojoj smrti i u mojoj vjenosti kako se
tebi dopada. Napravi od mene to ti eli i da se ispuni to je pisano o Tebi satirat e glavu zmiji i
po tebi su se izjalovile sve zablude svijeta. Dopusti mi da budem pogodno sredstvo u tvojim
istim i milosrdnim rukama. Daj da mnoge trome i zabludjele due uim da te upoznaju i da te
ljube, te da se tako iri to je mogue bolje sveto Isusovo kraljevstvo. Uistinu samo tamo, gdje ti
dolazi, pridobit e milost obraenja i posveenja dua, jer sve milosti iz Srca Isusova dolaze na
nas po tvojim rukama. Amen.

Divno tvoje majinstvo

(sv. Ivan Pavao II)

Blagoslovljena Ti meu enama. Blagoslovljena jer si vjerovala. Svemogui je u tebi uinio

velika djela. Divno tvoje Bogomajinstvo, i u svome predvianju udesno tvoje Bezgreno Zaee
te prekrasni tvoj neka mi bude. Ti si tako usko sjedinjena s cijelim djelom naeg Spasenja,
pridruena Kriu naeg Spasitelja tvoje je Srce probodeno pored njegova Srca. I sada u slavi svoga
Sina Ti ne prestaje zagovarati nas siromane grenike. Ti bdije nad Crkvom jer si njena Majka, Ti
bdije nad svakim od svojih sinova. Od Boga zadobiva sve milosti koje su simbolizirane svijetlim
zrakama koje izlaze iz tvojih otvorenih ruku, pod uvjetom da se mi usudimo moliti te za njih i tebi
se hrabro u povjerenju pribliimo s jednostavnou djeteta. I tako nas bez prestanka vodi svome
Boanskom Sinu.
O presveta Djevice, Majko Kristova i Majko Crkve s radou i divljenjem se pridruujemo
tvome Velia, tvojoj u ljubavi zahvalnoj pjesmi. S tobom zahvaljujemo Bogu ije je milosre od
koljena do koljena, za divno zvanje i viestruko poslanje vjernika laika, koje je Bog po imenu
pozvao da ive u zajednitvu ljubavi i svetosti s Njime te da budu bratski sjedinjeni u veliku obitelj
djece Boje, poslani da iaravaju Kristovo svijetlo i prenose plamen Duha svojim ivotom u cijelom
svijetu. Djevice hvalospjeva Velia ispuni njihova srca zahvalnou i poletom za ovo zvanje i
poslanje.

SEDMI DAN
Majko Boja slavo ljudskoga roda
(Sv. Efrem Sirac)

Moja presveta Gospoo Majko Boja, puna milosti, slavo ljudskoga roda, vodovodu svakog
dobra, poslije presvetoga Trojstva Kraljice svega stvorenja, poslije Posrednika posrednice svijeta. Ti
otajstveno mjesto susreta neba i zemlje, kljuu koji otvara vrata raja, naa odvjetnice uvaj moju
vjeru po tvome milosru i snazi. Majko Onoga koji je jedini dobar i milosrdan primi moju duu sa

646
svom njenom bijedom. Po tvome posrednitvu uini da ja budem dostojan jednoga dana biti s desne
strane tvoga Sina. Amen.

O ivo boansko remek djelo

(Sv.Ivan Damaanski)

U tebi se puna milosti raduju ete anela i ljudski rod. O posveeni hramu i duhovni raju,
ponose djevica zahvaljujui tebi utjelovio se i postao ovjekom On, na Bog koji je od vijeka. Od
tvoga krila uinio je prijestolje ire od neba. U tebi puna milosti, raduje se sve stvoreno. Slava tebi,
keri uvijek Djevice, koja si u svojim boansko majinskim rukama nosila Stvoritelja. Ti si uistinu
dragocjenija od svakog stvorenja jer je od tebe Stvoritelj uzeo prvine nae tvari. Njegovo tijelo je od
tvoga tijela, njegova krv od tvoje krvi. Bog se je hranio tvojim mlijekom, tvoje su usne dodirivale
usne Boje.
O ljubezna eno, tri puta blagoslovljena, blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen
plod utrobe tvoje Isus. O Majko Boga, Kralja svemira, o ivo boansko remek djelo u kojemu se
Bog Stvoritelj naslauje, tvoj je duh voen Duhom Bojim i samo njemu posluan. Po Njemu si
zaivjela, u njegovoj milosti sluila si opem spasenju, da bi po se po tebi ispunio davni Boji
naum, Utjelovljenje Rijei i nae poboanstvenjenje. O naa utjeho, s tobom ivimo, neka nam bude
doputeno nasljedovati te, u tome je naa srea jer tvoj Sina nas je darovao tebi kao tvoj narod. Tebi
posveujemo duh, tijelo, nas same. Slavimo te psalmima, himnima i duhovnim pjesmama koliko
nam je to mogue jer nemogue je tebi iskazati dostojnu ast. O Marijo, kojom radou i kojim
dobrom li se ispunja onaj koji njeguje istu uspomenu na tebe! Amen.

Majko Sina Bojega

(sv. Ivan Pavao II)

Pozdravljamo te preljubljena keri nebeskog Oca, Majko Sina Bojega, svetite Duha
Svetoga. Ti si nala milost kod Boga, Duh Sveti je siao na tebe i osjenila te je sila Previnjega.
Rodila si Prvoroenog meu mnogom braom. Pozdravljamo te uzviena keri Sionska. Ila si
putem vjere do trenutka kad si stajala pod Kriem svoga Sina, i tako se ispunio Boji plan spasenja
na koji si pristala svim srcem. Kao Majka trpijela si sa svojim Sinom kad se je On jedanput zauvijek
prikazao Ocu za nas. Majko Boja i Majko naa svome nas Sinu preporui, suoi nas sa svojim
Sinom. On je na posrednik, i na zagovornik kod Oca.
Majko naeg Spasitelja zagovaraj nas kod svoga Sina u nebeskom sjaju da se Crkva utvrdi u
vjeri u Krista kako bi svi spremno odgovorili na poslanje koje im je povjereno u Crkvi, obitelji ili
svijetu, da se obnovi jedinstvo Duha meu kranima, da bi svi koji trpe u tijelu i dui nali
olakanje i pomo, da bi svi ljudi i narodi mogli ivjeti u slobodi i miru, da se Boje kraljevstvo i
njegova pravednost nastane meu nama. Marijo Majko Crkve moli za nas.

OSMI DAN

Daj da budem dostojan pjevati tvoje slave

(Sv. Maksim Torinski)

O kako si lijepa Marijo, majko slavna i uzviena koja si u svom krilu nosila Stvoritelja Neba
i zemlje. O slatkih li poljubaca koje je s tvojih usna primio Onaj, kojeg dok si drala u svom
majinskom krilu, upravljao je iz krila Oeva kao Gospodin svemira. Samo Ti si rodila, siromanog
u vremenu, Onoga koji je prije svakog vremena bio tvoj Stvoritelj. O kako si lijepa i slavna Djevice
Marijo koja si zasluila plodnost, a da nisi izgubila djevianstvo.
Marijo daj da budem dostojan sloiti svoj glas s tvojim preslatkim glasom koji skladno zaruie
aneli i sveti i koji nikada ne prestaje pjevati: Svet, Svet, Svet! Neka tvoja pjesma uvijek odzvanja s
mojih usana. A to bi ja mogao izrei da je tebe dostojno, kad je sve to se moe o tebi rei

647
nedovoljno za iskazati tvoje najvie dostojanstvo? Ako te nazovem majkom ljudi, ti si puno
uzvienija, ako te nazovem Bojim formom, dostojan si te pohvale, ako te nazovem hraniteljice
Onoga koji je Kruh nebeski, ti si ga uistinu hranila slau svoga mlijeka. Daj da budem dostojan,
Marijo zauvijek pjevati tvoje slave!

Majko milosra
(Sv. Efrem Sirac)

Marijo, naa posrednice, u tebe cijeli ljudski rod stavlja svu svoju radost, od tebe eka zatitu u tebi
nalazi svoje utoite. I ja dolazim tebi sa cijelim arom moje due jer nemam snage da se pribliim
tvome Sinu, zato molim tvoj zagovor da zadobijem spasenje. Ti koja si milosrdna, Ti koja si Majka
Boga milosra smiluj mi se. Amen.

Tebe slavimo
(sv. Ivan Pavao II)

Marijo, Ti si po nadahnuu Duha Svetoga rekla da e te blaenom zvati svi narataji. Mi od

prolih narataja preuzimamo pohvale tebi da se ne bi prekinule i slavimo u tebi ono najsvjetlije
to je ovjeanstvo prikazalo Bogu: ljudsko bie u svom savrenstvu novog stvorenja u pravdi i
svetosti neusporedive ljepote koje mi zovemo Bezgrena ili Puna milosti.
U tvoje ruke Marijo, Majko Kristova i naa Majko polaemo radosti i alosti, nade i
trpljenja svih obitelji. Skrbi se o ivotu u njima, pa i o onome neroenome, zatiti djecu i mlade,
utjei bolesne i starce, uveaj ljubav zarunika da bi uvijek hodili u svijetlu tvoga Sina i traili
postojanost njihova sjedinjenja u Sakramentu.

DEVETI DAN

Marijo kuo Boja

(Sv.German)

Majko Boja tvoje tijelo je bilo kua Boja u kojem se odmarao tvoj Sin, s druge strane On
sam je tvoj odmor. On te privukao sebi slobodnu od svakog grijeha. Neokaljana, dobra, puna
milosra, kraljice i pomonice krana, sigurno utoite grenika, utjeho alosnih, ne ostavi nas
siroad, ne uskrati nam tvoju pomo. Zatiti nas sjenom tvoje dobrote. Osim tvoga Sina, tko se
toliko brine za cijeli ljudski rod kao to to ini ti? Amen.

Budi ti uvijek moja pomo

(Sv. Sofronije Jeruzalemski)

Uzviena Kraljice ti vodi uvijek moja dijela. Marijo tebe koju je Bog nazvao blaenom, svi
e te narodi, kao to si previdjela, zvati blaenom. Ti si jedina meu smrtnicima rodila Rije koja je
od tebe uzela tijelo. O Djevice, Majko Boja prosvijetli me svojim boanskim svijetlom, Roditeljko
najvieg Svijetla izagnaj svaku tamu iz moje due, da bi te i ja mogao slaviti blaenom, tebe koju
svi narataji nazivaju blaenom. Neka uvijek tebi uzlaze hvale iz naih srdaca, tebi koja si ponitila
odredbu nae davne osude, koja si nadoknadila za Evin grijeh, tebi koja si uzrok pomirenja
ljudskoga roda s Bogom, most sjedinjenja sa Stvoriteljem, sveta Majko Boja. Tebi blaena
ispunjena tolikom radou, puna milosti, uzdiemo glas svoga srca, moli Boga koga si rodila da
oslobodi od svake pogibelji one koji te neprestano slave u ljubavi. Presveta Djevice, uvijek mi
pomai, majko Boja koja ljubi milosre slavimo te u sve vijeke.

648
 Vea ljubav
(sv. Ivan Pavao II)

Marijo pokai se Majkom, iako mi premalo zasluujemo tvoju majinsku ljubav. Ali
majinska ljubav je uvijek vea. U njoj se pokazuje samo Boje milosre koje je jae od svakoga
zla koje je zavladalo u povijesti ovjeka i njegovu srcu. Pokai se Majkom. Tebi Majko, ljudi i
naroda puni povjerenja posveujemo cijelo ovjeanstvo sa njegovim strahovima i nadama. Ne
dopusti da mu nedostaje svijetla i istinske mudrosti. Vodi ovjeanstvo u traenje slobode i pravde
za sve, upravi njegove korake na put mira. Neka svi susretnu Isusa Krista, Put, Istinu i ivot. O
Djevice Marijo podravaj na put vjere i isprosi nam milost vjenog spasenja. O blaga, o mila o
slatka Majko Boja i naa majko Marijo.

DESETI DAN
Slubenice svoga Sina
(Sv.Ildefons iz Toleda )

Majko moga Gospodina, Slubenice svoga Sina, Roditeljko Stvoritelja svijeta, preklinjem te
i molim, udjeli mi Duh tvoga Sina Isusa Krista, da ja mogu imati Isusa u onome Duhu po kojemu si
ga ti rodila, da moja dua primi Isusa u Duhu po kojemu si ti u tvome tijelu zaela Isusa, da ja mogu
spoznati Isusa u onome Duhu po kojemu si ti spoznala da ga u svom krilu nosi i da e roditi Isusa.
Daj da ljubim Isusa u onome Duhu u kojemu si mu se Ti klanjala kao Gospodinu i motrila ga kao
Sina. Amen

Ti si iznad svih aneoskih korova

(Sv. Ivan Damaanski)

Pristupi Majko tvome Sinu i kraljuj s Onim kojeg si rodila. Svi se podignimo i ispratimo Nju
sa eljom u srcu uspnimo se s Marijom koja ulazi u vjene kraljevske odaje. Skupimo se oko njene
presvete osobe i pjevajmo svete pjesme: Raduj se milosti puna, Gospodin je s tobom. Raduj se jer
si bila odabrana postati Majkom Bojom, odajom boanske vatre, ikona Duha Svetoga, izvor ive
vode, raj ivota, potok pun mirisa Duha Svetoga, zemlja boanske penice, blistava rosa
djevianstva koje iri miris milosti.
Rukama due zagrlimo njeno sveto tijelo posveeno vjenim djevianstvom. Posluajmo
boanske pjesme koje pjevaju aneli, uimo, astimo je da bi upoznali tajnu njene veliine, kako
bijae uzdignuta i odnesena u Nebo, sad pored svoga Sina sjedi iznad svih aneoskih korova. Nema
prepreka izmeu Sina i Majke. A ti majko, isprosi mi milost da me vodi Duh Sveti, upali moju duu
ognjem ljubavi tvoga Sina, da tako s tobom budem dionik njegova blaenstva u vjeke vjekova.
Amen.

Neka naa radost bude potpuna

(sv. Ivan Pavao II)

O presveta Djevice, Majko Boja, Majko Kristova i Majko Crkve milostivo nas pogledaj.
Djevice vjerna moli za nas. Naui nas vjerovati kao to si ti vjerovala, neka naa vjera u Boga,
Krista i Crkvu bude uvijek ista, vedra, hrabra, jaka i velikoduna. Majko predostojna ljubavi,
majko lijepe ljubavi moli za nas. Naui nas ljubiti Boga i brau ljude kao to si ih ti ljubila, daj da
naa ljubav bude uvijek strpljiva, dobrohotna i obzirna. Uzroe nae radosti, moli za nas, naui nas
znati u vjeri prihvatiti paradoks kranske radosti koja se raa i umnaa po patnji, odricanju i
sjedinjenju sa tvojim raspetim Sinom. Neka naa radost bude uvijek autentina i cjelovita pa da je
moemo na drugima dati.
Vrati ivotu otajstvenost, svemu onome to ga raa i daje mu smisao. elimo preuzeti
odgovornost za svoju budunost, za budunost Crkve i svijeta kako bismo bili sposobni prenijeti

649
novim naratajima vjeru u Boga i smisao ivota. Naui nas biti prisutni u Crkvi i u ivotu svijeta.
Naui nas preuzeti odgovornost za sudbinu svijeta.

JEDANESTI DAN

Tebi sam prikazana, tebi se predajem

(Sv. Katarina Sijenska)

O Marijo, hrame presvetoga Trojstva, majko vatronoo, nositeljice milosra, iskupiteljice

ljudskoga roda, jer je svijet iskupljen trpljenjem tvoga tijela u Rijei. Krist ga je iskupio svojom
mukom, a ti bolima u tijelu i dui. O Marijo, mirno more, Marijo, darovateljice mira, Marijo plodna
zemljo. Ti si Marijo ona mlada biljica od koje smo primili miomirisni cvijet Rijei, jedinoroenoga
Sina Bojega, jer je u tebi zemljo plodonosna, bila posijana ova rije. O Marijo ti si vatrena koija,
ti si nosila oganj, skriven i prekriven pod pepelom svoga ovjetva. O Marijo posudo poniznosti,
gdje stoji i gori svijetlo pravog poznavanja ime si se uzdigla nad samu sebe i svidjela vjenom
Ocu, zbog ega te on ugrabi i privede k sebi iskazujui ti posebnu ljubav. S ovim svjetlom i svojom
arkom ljubavlju i s uljem tvoje poniznosti privukla si i udobrovoljila njegovo boanstvo da doe k
tebi; premda je on prije bio potaknut arkim ognjem svoje neprocjenjive ljubavi da doe k nama.
O Marijo na tvojim je vratima kucalo vjeno boanstvo, ali da ti nisi otvorila, Bog se ne bi
utjelovio u tebi. O Marijo slatka moja ljubavi u tebi je napisana Rije od koje smo primili nauk. A ja
znam da ova Rije tek napisana, obuzeta mukotrpnom eljom; netom utjelovljena u tebi, bi
obuhvaena i osvojena eljom umrijeti za spas ovjeka radi kojega se utjelovila. Zbog toga je za nju
ta elja bila veliki kri unutar tebe, kroz to vrijeme jer ju je naprotiv htio odmah ostvariti. K tebi se
utjeem, Marijo, tebi prinosim moju molbu za slatku zarunicu Krista, tvoga preslatkoga Sina, i za
njegova namjesnika na zemlji kako bi mu se dalo svijetlo za mudro i razborito upravljanje svetom
Crkvom, sluei se prikladnim nainom za njenu obnovu.
Takoer te molim i za one koje si mi ti povjerio da ih volim posebnom ljubavlju, Ti im
raspali srca pa da budu zapaljena a ne ugaeno ugljevlje, svi raareni ljubavlju prema tebi i
blinjemu, tako da u potrebnom asu imaju svoje brodice dobro opskrbljene za sebe i druge. O
Marijo, danas je zemlja proklijala Spasitelja. Grijeila sam, Gospodine, sve vrijeme mog ivota.
Grijeila sam Gospodine, preslatka i neprocjenjiva ljubavi. O Marijo ti si blagoslovljena meu svim
enama u vjeke vjekova. Amen.

Pozdravljamo te, Majko Boja

(sv.iril Aleksandriski)

Pozdravljamo te Marijo Majko Boja, ti si blago svemira, svjetiljko neugasiva, kruno

djevica, ezlo prave vjere, nerazruivi hrame, sveto djeviansko krilo koje si obuhvatilo
neobuhvatnoga. Po tebi je proslavljeno Presveto Trojstvo, po tebi poklon Trojstvu. Po tebi klike
nebo, raduju se aneli i uzmiu avli. Po tebi sve stvorenje rob idola doe do istine. Po tebi sveto
krtenje i pomast slave dolaze do vjernika. Po tebi su utemeljene crkve i obraaju se narodi. Amen.

eno, Majko i Zarunice

(sv. Ivan Pavao II)

O Marijo Majko Isusova, zarunice Josipa zanatlije, u tvome Srcu su sabrane radosti i napori
svete Obitelji. Trenutke patnje prikazivala si Bogu imajui uvijek povjerenja u njegovu Providnost.
Molimo te zatiti sve ene koje se svakodnevno mue kako bi njihova obitelj mogla ivjeti u
djelotvornom skladu. Isprosi im milost da budu ene kranski mudre, iskusne u molitvi i
ljudskosti, jake u nadi i progonstvima, kao Ti, nositeljice istinskog mira.

650
 Ljubezna Majko naeg Spasitelja, tebi povjeravam sve obitelji, poglavito mueve i supruge
koji se nastoje ugledati na tvoju obitelj u Nazaretu. Zagovaraj roditelje i djecu da bi njihova ljubav
bila jaka i vjerna kao ljubav koja je ispunjala tvoje Bezgreno Srce.

DVANAESTI DAN

arko elim postati sluga Majke Boje

(Sv.Ildefons Toledski)

Da bi iziao iz moje bijede i zadovoljio za moje grijehe arko elim postati sluga Majke Boje.
Odijeljen od Oca po praroditeljima sada sam po milosti sluga Slubenice i Majke Stvoritelja. Kao
glina u ruci gospodara Isuse spreman sam biti oblikovan za slubu Djevice Marije da joj do kraja
ivota sluim. Gospodine svega stvorenja i Sine tvoje Slubenice udjeli mi milost da sluim tvojoj
Majci pa da tako budem tvoj sluga. Neka ona bude moja Gospodarica u ovom svijetu da bi ti mogao
biti moj Gospodin u vjenosti. Amen.

Ljubim te Marijo
( Sv. Bernardin Sijenski)

Gorim iz ljubavi prema tebi Blaena Djevice Marijo. Uvijek sam te ljubio, i poslije Boga, u
tebe poloio moje nade. Samo tebe svim arom srca elim vidjeti, izabrao sam te za istu
odabranicu moga srca, tvoju sliku svaki dan gledam na Kasolskim vratima, i izgleda mi ljepa od
svega u Sieni. Tebi se preporuam nadajui se zadobiti milost i milosre. O Djevice Marijo, koje li
radosti vidjeti te preistu s tvojim slatkim Sinom u naruju. Zaljubljen sam u tebe, najplemenitija
Gospo, rado bi dao svoj ivot za uivanje u tvojoj prisutnosti, i kad bi mi proao dan, a da te ne
vidim, ne bih cijelu no oka sklopio!

Ti zna to nam nedostaje

(sv. Ivan Pavao II)

Majko danas te gledamo u oi. Ti zna to nam nedostaje, sve nae boli, poznaje nae
patnje, grijehe, tenje. Govori svome Sinu, govori mu o dananjim potekoama. U Kani Galilejskoj
kad je nestalo vina rekla si slugama upirui u Krista: Sve to vam kae uinite. Kai ove rijei i
nama, uvijek ih govori, neumorno ih ponavljaj. Majko Kristova koji je Gospodin buduega vijeka,
daj da mi u ovom tekom sadanjem trenutku sluamo tvoga Sina, da ga sluamo dan za danom, u
svakom djelu to inimo, da ga sluamo i kad govori teke i zahtjevne stvari. Kome da idemo
Gospodine, ti ima rijei ivota vjenoga.?
Primi nas takve kakvi jesmo, primi nas. Pogledaj naa srca, primi nae brige i nade. Pomozi
nam puna milosti ivjeti i ustrajati u milosti, i ako je potrebno vratiti se u milost Boga ivoga koja
je najvee i nadnaravno dobro ovjeka. Pripravi nas za dolazak tvoga Sina. Primi nas s naim
svakodnevnim problemima, naim slabostima i manjkavostima, naim krizama, osobnim,
obiteljskim i drutvenim nedostatcima. Ne dopusti da izgubimo dobru volju, ne dopusti da izgubimo
iskrenost savjesti i potenje u ponaanju. Tvojom molitvom isprosi nam pravdu. Spasi mir u svijetu.
Bezgrena, oduvijek predodreena da bude Majka Otkupitelja, s nama si, s Crkvom i svijetom.

TRINAESTI DAN

Blagoslovljeno Marijino srce

(Sv. Ivan Eudes)

Blagoslovljeno Marijino srce, nebu nebesa, u kojemu su Ti Boe uvijek prebivao, Srce koje
jesi i bit e vjeno aeno, hvaljeno i slavljeno na Nebu i na zemlji. Blagoslovljeno srce koje se

651
uvijek ravnalo samo po veoj ljubavi od svih svetih ljubavi koje su u srcu svih anela i ljudi koji
ljube Boga i blinjega zbog Boga i u Bogu. Blagoslovljeno srce koje si Ti Boe savreno
posjedovao od prvog trenutka njegova ivota i koje nikada nije postojalo a da nije bilo potpuno
tvoje, o Boe. Blagoslovljeno srce koje sve one koji ga ljube vodi da tebe ljube Isuse.
Blagoslovljena Djevica Marija, Isuse, koja je uvijek, na svakom mjestu i u svemu upirala pogled u
tvoju svetu volju i vrila je u svemu, i nije imala drugih sklonosti, drugih nakana u svim mislima,
rijeima i djelima nego, da bude po volji tvome boanskom Velianstvu i vri tvoju boansku volju.
Blagoslovljeno srce koje moe rei: Pripravno je srce moje, pripravno je! to nije uinilo,
pretrpjelo, ostavilo, dalo tebi za ljubav Boe. Svako djelo, od najveega do najmanjega, svaka rije,
svi osjeaji i djelovanje duevnih moi bili su posveeni samo na tvoju slavu Boe. Isuse,
blagoslovljeno srce, koje se je usprkos svoga, na odreeni nain beskrajnoga dostojanstva Majke
Boje, uvijek ponizivalo ispod svih stvorenja, smatrajui se najmanjim i zadnjim od svih.
Blagoslovljeno Srce slubenice tvoje i slubenice svih drugih. O Boe, blagoslovljeno srce kraljice
svih svetih koje je uvijek bilo bezgreno, ostalo u uzvienoj ljubavi i istoi, obuzeto i preobraeno
tvojom boanskom svetou i istoom. O Boe, blagoslovljeno srce tako dobro, ljupko, slobodno,
dobrohotno, veliko, puno blagosti, svijetla slika tvoje dobrote, blagosti i ljupkosti.
O Boe, blagoslovljeno srce koje obiluje krotkou, samilou i milosrem prema bilo
kojem greniku, iva slika tvoga milosra bez granica. Blagoslovljeno srce koje je umrlo svome
sebeljublju i svojoj volji, i na ovome svijetu za sebe je trailo samo da se tebi dopadne Boe, da ti
udovolji u svemu i vri tvoju oboavanu volju. O Isuse, blagoslovljeno srce tvoje Majke,
dobroudno, slatko i ljubezno sa svima, nesposobno imati i najmanju misao za nakoditi nekome,
uvijek spremno initi svako dobro svakome koliko mu je mogue. Blagoslovljeno srce, bezdan
milosti i svetosti, bezgranini ocean uzvienosti i savrenstva, neizmjerni svijet veliina i ljepota,
koje te Isuse vjeno ljubi vie od svih anela i svetih, a koje si Ti poastio i uzvisio iznad svih
anela i svetih. O Majko dobrote, neka svi vjerni blagoslivlju i neprestano ljube tvoje majinsko
srce! O ljubezno srce moje predobre Majke, budi ti srce moga srca, dua moje due, ivot moga
ivot. Amen.

Marijo ti si prisutna meu nama

( Sv. German)

Majko Boja ti bdije nad svakim od nas. Bezgrena, nae te oi ne mogu vidjeti, ali ti si meu
nama i to pokazuje na tisuu naina onima koje dri dostojnima. Klike moja dua iako si ti otila
s ovog svijeta ipak se nisi udaljila od ovog svijeta koji gasne, nego nam posreduje besmrtni ivot,
pribliava se nama kada te zazivamo i doputa da te upozna tko te vjerno trai. Amen.

Za produbljenje vjere i zvanja

(sv. Ivan Pavao II)

Posveujemo ti nae snage i spremnost sluiti planu spasenja koji je uinio tvoj Sin. Marijo
molimo te da, po milosti Duha Svetoga da se u cijelom kranskom narodu produbi i utvrdi vjera,
da zajednitvo nadvlada kvasac podijeljenosti, da nada oivi u obeshrabrenima. Molimo te za one
koji trpe posebne patnje fizike ili moralne, koji su podlegli napasti nevjernosti, one koji su
uzdrmani sumnjom u ozraju nevjere, one koji trpe progone zbog vjere. Povjeravamo ti apostolat
laika, sluenje sveenika, svjedoanstvo redovnika. Molimo te da zvanja u redovniki i sveeniki
ivot budu ivo prisutna i da ih mnogi slijede na slavu Boju i za ivotnu snagu Crkve.

652
 ETRNAESTI DAN

Posveta Isusu Kristu po Mariji ili sveto ropstvo ljubavi

(Sv.Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

O vjena i utjelovljena Mudrosti! o preljubezni i poklona dostojni Isuse, pravi Boe i pravi
ovjee, jedini Sine vjenoga Oca i Marije vazda Djevice! Duboko ti se klanjam u krilu i slavi tvog
Oca u vjenosti i u djevianskom krilu Marije, tvoje predostojne Majke, u vrijeme tvoga
utjelovljenja. Zahvaljujem ti to si ponitio sama sebe uzevi oblik roba, da me izbavi iz okrutnog
vrajeg ropstva; hvalim te i slavim zato to si se htio u svemu, podloiti Mariji, svojoj svetoj Majci
da me uini po njoj svojim vjernim robom.
Ali, jao! nezahvalan i nevjeran kakav jesam, nisam uvao zavjete i obeanja koja sam ti tako
sveano zadao na svom krtenju; nisam ispunio svoje obaveze; ne zasluujem da se zovem ni
tvojim djetetom ni tvojim robom; i, budui da u meni nema nita to ne zasluuje tvoj prezir i tvoju
srdbu, ne usuujem se sam pribliiti tvome svetom i uzvienom Velianstvu.
Radi toga se utjeem zagovoru i milosru tvoje presvete Majke, koju si mi dao za posrednicu kod
tebe; i njezinom se pomou nadam isprositi od tebe pokajanje i oprotenje svojih grijeha, postii i
sauvati Mudrost.
Pozdravljam te, dakle, o Marijo bezgrena, ivo svetohranite Boanstva, u koje se sakrila
Vjena Mudrost i hoe da joj se tu klanjaju aneli i ljudi! Pozdravljam te, o Kraljice neba i zemlje,
ijoj je vlasti podlono - sve to je pod Bogom. Pozdravljam te, o sigurno utoite grenika, ije
milosre nikome nikada nije bilo uskraeno; ispuni tenje moje za Boanskom Mudrou, i primi u
tu svrhu zavjete i darove koje ti prinosi moja nevrijednost.
Ja N. N., nevjerni grenik, obnavljam i potvrujem danas pred tobom i predajem u tvoje ruke
zavjete svoga krtenja: odriem se zauvijek Sotone, njegova sjaja i njegovih djela, i potpuno se
predajem Isusu Kristu, utjelovljenoj Mudrosti, da nosim za njim svoj kri sve dane svoga ivota, i
da mu budem vjerniji nego to sam bio do sada, ja te, o Marijo, danas izabirem pred cijelim
nebeskim dvorom za svoju Majku i Gospodaricu. Predajem ti i posveujem, u svojstvu roba, svoje
tijelo i svoju duu, svoja izvanjska i unutarnja dobra, pa i samu vrijednost svojih dobrih djela,
prolih, sadanjih i buduih, preputajui tebi potpuno i neogranieno pravo da raspolae sa mnom
i sa svim to mi pripada, bez izuzetaka, kako se tebi svidi, na veu slavu Boju u vremenu i
vjenosti.
Prim, o dobrostiva Djevice, ovaj mali dar moga ropstva na ast i u jedinstvu s podlonosti
kojom se Vjena Mudrost htjela podloiti tvome materinstvu; kao priznanje moi koju vi oboje
imate nad tim crviem i bijednim grenikom, i u zahvalu za povlastice kojima vas je obdarilo
Presveto Trojstvo. Sveano izjavljujem da u od sada, kao tvoj pravi rob, traiti samo tvoju ast i u
svemu te sluati. O Majko divna! predstavi me svome dragom Sinu kao svoga vjenog roba, te kao
to me je po tebi otkupio da me po tebi i primi. O Majko milosra! pomozi mi da zadobijem pravu
Boju mudrost i radi toga me uvrsti u broj onih koje ti ljubi, ui, upravlja, hrani i brani kao
svoju djecu i svoje robove. Djevice vjerna, daj da budem u svakoj stvari tako savren uenik,
nasljedovatelj i rob utjelovljene Mudrosti, Isusa Krista, tvoga Sina, da dostignem tvojim
zagovorom, po tvome primjeru do punine njegove dobi na zemlji i slave u nebu. Tako budi.

Sveta Majko po povjerenju koje imam u tebe bit u spaen

(Sv.Ivan Damaanski)

Po povjerenju koje imam u tebe sveta Majko bit u spaen. Pod tvojom zatitom nieg se ne
bojim. S tvojom pomoi pobijedit u sve svoje neprijatelje i oni e uzmaknuti. Pobonost prema
tebi Marijo je oruje spasenja koje Bog daruje onima koje eli spasiti. Amen.

653
 Uiteljice na ljudskim putovima
(sv. Ivan Pavao II)

O Djevice slavna i blagoslovljena nosimo u sebi velike elje. elimo ivjeti za Krista, tebi
se obraamo najsigurnija uiteljice na ljudskim putovima. Pomozi nam da pobijedimo oaj, da
budemo jai od svega to izgleda da nas napada. Na svakodnevni ivot je drugaiji kao to su
drugaije tvoje slike po naim mjestima. Pomozi nam da budemo autentini. Tebi posveujemo nae
bie izloeno nutarnjim i vanjskim prijetnjama, ozdravi nas od grijeha i slabosti, oslobodi nas
poraza i zabluda. titi nas do preziranja ivota i od svega to ugroava zdravlje i ivot. Brani nas od
samoe koja nije plod naeg izbora, neka se ona nikada ne pretvori u oaj. Prikazujemo ti one koji
se bore sa nezaposlenou, nedostatkom doma i strahovima za budunost. Pomozi nam da spasimo
svijet i nas same od nasilja i svih oblika suvremenog totalitarizma.

PETNAESTI DAN

Naa draga Majko, tebi pripadamo kao keri

( Sv.Marija Margareta Alacoque)

O sveta, ljubezna i slavna Djevice, Majko Boja i naa draga Majko, Gospo i Odvjetnice kojoj smo
mi sve pobone i posveene, i kojoj pripadamo kao keri i slubenice u vremenu i vjenosti, sve
skupa padamo niice pred tvoje noge da obnovimo zavijete nae vjernosti Tebi, i molimo te kao
tvoja svojina, da nas prikae i posveti Presvetom Srcu ljubljenoga Isusa, nas i sve to mi jesmo,
to emo initi, trpjeti, bez ikakva pridravanja ne elimo imati drugu slobodu osim one da ga
ljubimo, niti druge slave osim one to mu pripadamo kao ropkinje i rtve njegove iste ljubavi, ni
druge volje, ni snage osim da mu se dopadnemo i budemo mu po volji, po cijenu naeg ivota.
Naa slatka nado moli za nas da On ostvaruje svoju vlast u naim duama tako da njegova
ljubav kraljuje u naim srcima, da nas sve preobrazi u sebe. Neka on bude na Otac, na Zarunik,
na uvar, nae blago, naa slast, naa ljubav i sve nae u svemu da mu budem po volji. O Presveta
Srca Isusa i Marije nadoknadite sve to nam nedostaje, upalite naa srca vatrom vae svete ljubavi
jer elim da sva naa radost i srea bude ivjeti i umrijeti kao ropkinje ljubljenog Srca Isusova i
Marijine keri. Amen.

U prisutnosti Kraljice
(Sv.Ivan Damaanski )

I danas elimo biti u tvojoj prisutnosti kraljice. Ponavljam te kraljice, Djevice Majko Boja i
veemo nae due za nadu, kao za sigurno i nepomino sidro, da si ti uz nas. Posveujemo tebi na
duh nau duu, nae tijelo, cjelo nae bie. Koliko nam je mogue elimo te astiti psalmima,
himnima i duhovnim pjesmama jer nam je nemogue iskazati Ti ast koju smo bili duni Tebi dati
zbog tvoga dostojanstva. ast koju sluge daju svome Gospodinu, kako nas ui Sveto pismo jest
svjedoanstvo zajednike ljubavi prema Njemu.
Moemo li a da ne astimo i tebe Majko Gospodinova? Ne moramo li se oko toga na sve
mogue naine truditi? Nije li to vanije od naeg ivota jer je Gospodin taj koji nam daruje ivot?
astei tebe Majko mi pokazujemo nau ljubav prema Gospodinu. Onima koji Te slave sjeajui se
Tebe dovoljan je dragocjeni dar spomena pa da to postane najvei izraz nepomuene radosti. Koje
radosti, kojih li darova je prepun onaj koji u svojoj dui gaji sveti spomen na tebe Marijo? Amen.

Naui nas ljubiti, vjerovati i nadati se

(sv. Ivan Pavao II)

Marijo naui nas ljubiti. Za ljubav te molimo Marijo, ljubav prema Kristu, jedinu, najveu,
potpunu ljubav samodarivanja i rtve za brau. Naui nas tako ljubiti. Isprosi nam vjeru,
nadnaravnu, jednostavnu, cjelovitu, jaku, iskrenu i ivu vjeru koja se napaja iz svog istinskog izvora
654
rijei Boje, i nepogreivog vodovoda uiteljstva crkve koje je Isus ustanovio i za koje On
garantira. Blaena Ti koja si povjerovala utjei nas svojim primjerom.
Marijo po tvom zagovoru ugledajui se na tebe molimo za nadu. Ufanje nae, zdravo! Nada
nam treba, toliko nam treba. Marijo majko Crkve, Ti slika i poetak Crkve svijetli pred Bojim
narodom kao znak sigurne nade i utjehe.

ESNAESTI DAN

Marijo najuzvienija Gospo

(Sv.Anselmo iz Lucce)

Utjeem se tvojoj blagosti i posebnoj dobrohotnosti, najuzvienija Gospo i predajem u tvoje

svete ruke moju duu i moje tijelo. Ti poznaje moju bol, moje progone, moju slabost i moju bijedu.
Smiluj se meni i uslii me. Obraduj duu tvoga sluge i pokai mi tvoju ljubav. Koju bi beskrajnu
radost imao da sam dostojan utjeiti se po tvojoj ljubavi. Ulij u moje srce tvoju blagoslovljenu
ljubav, zasiti moj duh obiljem tvojih milosti da bi te mogao ljubiti iznad svega drugoga, po
Gospodinu naemu jedinoroenome Sinu Bojem, jedinom naem Spasitelju. Naui me vriti tvoju
volju pokai mi spasenje gdje se mogu konano odmoriti od tolikih napora i uivati tvoju trajnu
utjehu.Amen.

O najljubljenija Majko, da se tebi uvijek utjeem

(Sv. Alfonz Liguori)

O preslatka moja Majko, djeca u opasnosti i strahu uvijek imaju na usnama ime svoje mame,
u svakoj potekoi odmah je zovu. O preslatka moja Majko, o najljubljenija Majko, ti eli da te kao
mala djeca uvijek zovemo i tebi se utjeemo. Dopusti mi da te uvijek zazivam i govorim ti, Majko
moja, najljubljenija Majko! Tvoje ime me tjei, raznjeuje, podsjea da te ljubim, potie da imam
povjerenja u tebe. Majko moja, tako te zovem, i tako te elim uvijek zvati. Poslije Boga, Ti si moja
nada, moje utoite, moja ljubav na ovoj zemlji. O moja slatka Gospodarice i Majko, koja ljubavlju
koju pokazuje svojoj djeci osvaja njihova srca, molim te osvoji i moje siromano srce koje toliko
eli ljubiti te.
Ti moja Majko svojom ljepotom oarala si Boga, i uinila da sie s Neba u tvoje krilo, pa
zar u ja siromah moi ivjeti da te ne ljubim? Ne, neu sebi dati odmora dok ne budem siguran da
sam zadobio istinsku, njenu i postojanu ljubav prema tebi, Majko moja. Da, elim te ljubiti,
preslatka Majko, a istovremeno bojim se da te ne ljubim, jer Ti ini slinima one koji se ljube? Ako
sam tako drugaiji od tebe, zar to nije znak da te jo uvijek ne ljubim? Ti si tako ista, ja neist! Ti
tako ponizna, ja ohol! Ti sveta, ja grean! Ali ti to mora uiniti u meni, jer me ljubi Marijo, daj da
budem tebi slian! Ti ima mo promijeniti srca, uzmi moje srce i promijeni ga. Pokai svijetu
kolika je velika tvoja mo u onima koje ljubi. Uini me svetim! Uini me tvojim dostojnim sinom!
Imam povjerenja u tebe Marijo. U toj nadi ivim, u njoj elim umrijeti ponavljajui uvijek: jedina
moja nada je Isus, a poslije Isusa Ti, Djevice Marijo. Amen.

Sveta Marijo od Kria

(sv. Ivan Pavao II)

Marijo bez grijeha zaeta, Ti si poznavala dubine ljudskog trpljenja i stranu

rasprostranjenost zla u svijetu, a jer si bila pod Kriem rastrganim majinskim srcem sudjelovala si
u muci i smrti svoga Sina. Tvoj ljubljeni Sin je umro na Kriu da razasutu djecu Boju skupi u
jedinstvu. Vjerujemo da je Isus umro za sve nas, vjerujemo da ivi za sve nas i da je knez mira.
Sveta Majko Boja moli za nas, isprosi nam milost da uvijek sve postojanije vjerujemo u pobjedu
Kria te ivimo sjedinjeni u ljubavi s Isusom i naom braom i sestrama.

655
 Zahvaljujemo Ti Marijo od Kria koja si pridruena bolima i radostima vjenog
spasenjskog poslanja Otkupitelja, i molimo te s ustrajnim povjerenjem nastavi bdjeti nad nama. Bdij
nad obiteljima, mladima, starima i odgovornima da uvijek rade za ope dobro. Bdij nad onima koji
se zauzimaju za pravednost i solidarnost, nad onima koji trpe u duhu i tijelu, siromasima,
potrebnima koji se tebi utjeu u svakodnevnim potekoama ivota. Trebamo te, sveta Marijo od
Kria, trebamo tvoju ljubeznu i monu prisutnost. Naui nas osloniti se na Oevu providnost koji
poznaje svaku nau potrebu, pokai nam i daruj svoga Sina Isusa, Put, Istinu i ivot, daj da budemo
posluni djelovanju Duha Svetoga, plamenu koji isti i obnavlja. Marijo, zvijezdo nove
evangelizacije primi kao svoju djecu vjernike i uini ih hrabrim svjedocima isitne i svetosti. Tebi se
danas svi posveujemo, ljubimo te i vjerujemo ti, Marijo od Kria s nama hodi.

SEDAMANESTI DAN

Pozdrav Djevici
(Sv.Franjo Asiki)

Zdravo Gospodarice sveta Kraljice, Bogorodice Marijo. Ti si Djevica koja je postala Crkvom,
izabrana od svetog nebeskog Oca da te posveti sa svojim svetim Sinom i Duhom Svetim tjeiteljem.
U tebi je bila i jest svaka punina milosti i svakog dobra. Zdravo dvoru Boji, zdravo svetohranite
Boje, zdravo kuo njegova, zdravo odjeo njegova, zdravo slubenice njegova, zdravo Majko
njegova, sve vi, o svete kreposti koje ste po milosti i rasvjetljenju Duha Svetoga izlijevene u srca
vjernika, da Bogu od nevjernika napravite vjernika. Amen.

Slatka Djevice
(Sv.Franjo Saleki )

Spomeni se i pogledaj slatka Djevice, da si Ti moja Majka a da sam ja tvoj sin, da si ti mona a
da sam ja siromani i slabi ovjek. Molim te slatka Majko vodi me i titi u svim mojim djelima. Ne
reci ljubljena Djevice da ne moe, jer tvoj mili Sin ti je dao svu vlast na nebu i na zemlji. Ne reci
da ne mora! Jer ti si Majka svih jadnih ljudskih bia i na poseban nain ti si moja Majka. Da ne
moe, opravdao bih te govorei, uistinu je moja Majka koja me ljubi kao sina ali je siromana, bez
dobara i snage.
Da Ti nisi moja Majka s razlogom bi kazao dovoljno je bogata da mi pomogne ali naalost nije
moja majka pa me ne ljubi. Budui slatka Djevice, da si moja Majka i da si toliko mona kako bih
te mogao opravdati ako me ne utjei i ne pomogne mi? Vidi moja Majko da me mora usliati i
prihvatiti moju molitvu. Za ljubav i slavu svoga Sina primi me kao tvoga sina i ne obazri se na
moje bijede i grijehe. oslobodi od svakoga zla moju duu i moje tijelo, daj mi tvoje kreposti,
pogotovu poniznost. Udjeli mi sve darove, dobra i milosti koje su po volji Presvetoga Trojstva, Oca
Sina i Duha Svetoga. Amen.

U svakom licu, tvoj Sin

(sv. Ivan Pavao II)

Majko boli, upravo u trenutku smrti tvoga Sina dobila si novo poslanje da bude naa Majka. Majko
svih vjernika Ti u svakome od nas vidi ljubljeno lice tvoga Sina Isusa. Zagovaraj nas kod njega za
nae dobro i otkupljenje svijeta. Majko boli, predate dovodim bolesnike i starce, sve koji su
pritijenjeni teretom grijeha. Znam da e u tebi nai sigurnu luku, utjehu i pomo. Voditi e ih
njeno, ali odluno k podnoju pobjednikog Kria. O Bezgreno Srce Marijino puno ljubavi za
tvoga Sina povjeravam ti mlade pred ijim oima svijetli budunost. titi ih od zla, neka vide da je
samo tvoj Sin Put, Istina i ivot, da samo u njemu imaju budunost punu nade i ivot utemeljen u
ljubavi.

656
 Ti koja si tako duboko i majinski vezana uz Crkvu, prethodila si putovima vjere, nade i
ljubavi cijeli Boji narod. Zagrli sve ljude koji su na putu, hodoasnici u vremenu prema vjenim
odreditima, s onom ljubavlju koju je sam boanski Otkupitelj, tvoj Sin s Kria ulio u tvoje Srce.
Budi majka svih naih zemaljskih putova, ak i kad postanu krivudavi, da bi se svi na kraju nali u
velikoj zajednici koju je tvoj Sin nazvao ovinjakom dajui za nju ivot kao dobri Pastir.

OSAMNAESTI DAN

Klanjati se Isusu s tobom, ljubit ga tvojim srcem

(Sv. Julijan Eymard)

O Marijo, s tobom, po tebi i u tebi molit u, i tako nastaviti kontemplativni ivot na zemlji.
O kako e Isus biti zadovoljan da u nama ponovno pronae Mariju, svoju ljubljenu i svetu Majku.
Trebam initi ono to si ti inila Marijo sluei Isusu, njemu na slavu. Ti si mislila Isusove misli,
ivjela sjedinjena s Isusovim krepostima i poslovima. U sebi si se bavila Isusom, za Isusa i u Isusu.
Marijo, dolazei tebi nikada se ne naputa Isus. Ti si kraljica Cenakula koja nas vodi i upravlja.
Marijo, Ti si Isus pomajen, ti si majka, cijelovita majka i nita drugo do li Majka. U tvoje ruke
dobra Majko polaem milost moga zvanja. Sav se tebi predajem, prikai me Isusu. Isus, slatki
uitelj primit e me i ljubiti u tebi jer si me oblikovala i njemu prikazala dobra Majko. Marijo jer si
se udostojala postati mojom uiteljicom, daj da se klanjam Isusu s tobom, ljubim ga, blagoslivljam i
slavim tvojim Srcem. Udijeli mi milost da ga molim tvojim molitvama, sluim tvojim rukama,
ljubim tvojim Srcem, slavim tvojom svetou. Sve prikai Isusu, i mene s Tobom. Amen.

Marijo raari naa srca

(Sv. Antun Padovanski)

O Gospe naa, jedina naa nado molimo te prosvijetli na duh sjajem tvoje milosti, oisti
nau duu bjelinom tvoje istoe, raari naa srca toplinom tvojeg pohoda. Neka lijek tvoga
milosra ozdravi nae rane od grijeha. Tako emo prispjeti u slavu vjene radosti, po Onome koji se
htio od tebe roditi o slavna Djevice. Njemu as i slava u vjeke vjekova. Amen.

Ti si u samom srcu Bojega plana

(sv. Ivan Pavao II)

Ljubljena keri Boga naeg Oca, o tebi je prorokovano od vjenosti u boanskoj Mudrosti kad iz
vjenosti po mudrosti Tvoj Sin nam je darovan. Ti ljubljena Majko Sina Bojega, djevianska
Zarunice Duha Svetoga, Ti koja boravi u svetohranitu Presvetoga Trojstva, Ti e uvijek biti u
srcu Bojega plana. Po Kristovom Kriu vjena mudrost je objavila tvoje sluenje i tvoju jakost.
Isus je to uinio rijeima: Evo ti majke. Jedina osoba koja je ula ove rijei je bio Ivan, i u njemu
svatko ih slua, svi i svatko ponaosob. Majko, evo u tome je tvoja jakost.
Presveta Djevice zovemo blaenim plod utrobe tvoje. Vodi nas da razumijemo njegove
zahtjevne, ali istinite rijei, sposobne u srcu pobuditi istinsku radost. alosna Djevice daj da
sudjelujemo u osjeajima tvoga Sina, pomozi nam da ga nasljedujemo na strmom putu Kalvarije, da
u Kriu otkrijemo tajnu novoga ivota, ne vie podlona smrti. Slavna Djevice u tekim trenutcima
probudi u nama nadu u susret koji e nas uiniti blaenima u Bogu kad emo biti slini njemu jer
emo ga vidjeti onakvog kao to On jest.

657
 DEVETNAESTI DAN

Tvoje srce je samo ljubav i milosre

(Sv. Ivan Marija Vianney)

O Djevice Marijo, kad govorio o zemaljskim stvarima umorimo se, ali kad o tebi zborimo
govor je uvijek novi. Usporeivali su te s majkom, a Ti si bolja od najbolje majke koja ponekad
kanjava svoga sina mislei da tako ini dobro, a ti Marijo nikada ne kanjava. Tvoje srce je sama
ljubav i milosre, da bi bili usliani dosta je tebi se utei. Tvoje Srce Marijo je tako njeno prema
nama, njenost srdaca svih majki u usporedbi s tvojim srcem je kao komad leda. O kako si dobra,
presveta Marijo!
Marijo primi me meu svoje sinove i brani Crkvu
( Sv.Ivan Bosco )

Gospodine moj Isuse Kriste, pravi Boe i pravi ovjee, prepoznajem te i klanjam ti se kao
zadnjem cilju mog ivota. Molim te da obnovi i za mene otajstveni testament ljubavi koji si uinio
na Kriu, kada si svome ljubljenome apostolu Ivanu dao Mariju za Majku i Ivana dao Mariji za
sina. Ponovi Njoj i za mene one rijei:eno evo ti sina. Daj mi milost da mogu biti njezin sin i da
mi ona bude Majka u svemu tokom cijelog mog ivota.
Blaena djevice Marijo, odvjetnice i posrednice moja ja se potpuno predajem tvojoj dobroti i
milosru, ivo potaknut elim nasljedovati tvoje lijepe kreposti, danas te uzimam za moju Majku,
preklinjem te primi me meu sretni broj tvojih sinova. Darujem Tebi potpuno i neopozivo cijelo
svoje bie, primi molim Te ovaj dar i dobrostivo prihvati povjerenje u kome Ti se predajem. Udjeli
mi tvoju majinsku zatitu tokom cijelog mog ivota, pogotovu na asu moje smrti, da bi moja dua
kada bude slobodna veza tijela izie iz ove doline suza pa da uiva vjenu radost nebeskog
Kraljevstva.
O Marijo mona Djevice, velika i divna obrano Crkve. Ti udesna pomonice krana, ti si
strana kao dobro ureena vojska. Ti sama si pobijedila sve hereze u svijetu. U tjeskobi, u borbi, u
potrebama brani nas od neprijatelja i na asu smrti primi nas u Raj. Amen.

Majko milosra
(sv. Ivan Pavao II)

O Bezgrena Djevice, Majko Boja i Majko Crkve, Ti koja iskazuje blagost i milosre
svima koji se utjeu pod tvoju zatitu uslii molitvu koju ti upravljamo sa sinovskim pouzdanjem i
prikai je tvome Sinu Isusu jedinom naem Otkupitelju. Majko milosra, uiteljice tihe i skrivene
rtve, tebi koja nam dolazi u susret mi grenici dolazimo i posveujemo ti cijelo nae bie i svu
nau ljubav. Posveujemo ti na ivot, posao, radosti, patnje i nemoi. Udijeli nam mir, pravdu i
prosperitet naroda, sve ono to imamo i jesmo povjeravamo tvojoj brizi Gospe i Majko naa.
Nado naa, milosrdno svrati svoj pogled na nas, naui nas da trajno idemo Isusu, i ako
padnemo pomozi nam podii se i vratiti se njemu, po ispovijedi naih grijeha u sakramentu
pomirenja koja donosi mir dui. Udijeli nam, molimo te, veliku ljubav prema svim svetim
sakramentima koji su kao znakovi koje je tvoj Sin ostavio na zemlji. Presveta Majko tako s Bojim
mirom u savjesti, sa srcima slobodnima od zlobe i mrnje moi emo svima donositi istinsku radost
i mir koji nam dolaze od tvoga Sina naega Gospodina Isusa Krista koji s Ocem i Duhom Svetim
ivi i kraljuje u vjeke vjekova.

658
 DVADESETI DAN

Draga Majice, lijepa Majice

(Sv. pater Pio iz Pietralcine)

Majice, majice moja, draga moja majice! uj Majice, vie ljubim tebe nego sva
stvorenja. Lijepa si, i ja se ponosim da imam tako divnu Majicu. Htio bih imati tako snaan glas da
pozovem sve grenike cijelog svijeta da te ljube o Gospe. Htio bih letjeti da pozovem sva stvorenja
da ljube Isusa i Mariju. Draga Majice, lijepa Majice, lijepa djevice Marijo, najdraa Majko,
blagoslovljena Majko, najnjenija Majko, nebeska Majko, Utjeiteljice. Potrudit emo se da idemo
uvijek za tobom, blagoslovljena Majko da idemo uvijek pored tebe. Amen.

Molitva pred slikom Majke Boje

(Sv. Alfonz Liguori)

Presveta, bez grijeha zaeta Djevice, Majko moja Marijo! K tebi Majci moga Gospodina i
utoitu grenika, ja najnevoljniji od svih, danas se utjeem. Tebi se o velika Kraljice poklanjam i
zahvaljujem ti za sve milosti koje si mi do sada udijelila, osobito to si me oslobodila od pakla, koji
sam toliko puta zasluio. Ja te ljubim predraga Gospo, i iz ljubavi prema tebi obeavam, da u ti
uvijek sluiti i da u sve, to mogu, uiniti da te i drugi ljube.
U tebe stavljam sve svoje ufanje, u ruke tvoje polaem sav spas svoj; uzmi me za slugu
svojega, uzmu me pod okrilje milosra svoga, jer Ti toliko moe kod Boga, oslobodi me sviju
napasti, ili mi isprosi snagu, da ih uvijek od smrti nadvladam. U tebe molim pravu ljubav prema
Isusu Kristu. Od tebe se nadam, da u dobro umrijeti. Majko moja! Molim te ljubavlju kojom ljubi
Boga, budi mi u pomoi uvijek, osobito u zadnjem asu mojega ivota. Ne ostavi me sve dotle, dok
ne vidi, da sam spaen u Nebu, gdje u blagoslivljati tebe i slaviti milosre tvoje po sve vjeke
vjekova.Amen.

U tvojoj njenosti
(sv. Ivan Pavao II)

Marijo koja si dala svijetu tvoga Sina, koja si ga slijedila na krinome putu, koja si bila meu
uenicima u molitvi u cenakulu, koja si poznavala poetke Crkve u snazi Duha Svetoga na dan
Pedesetnice, koja si Majka svih ljudi koje je Krist spasio pozdravljamo te danas i s povjerenjem
molimo u svojoj njenosti zagovaraj ovjeanstvo u njegovim slabostima. Iz tvoje slave ojaaj u
naim srcima nadu u spasenje.
Marijo, Ti si uzor nae vjere. Bdjela si nad utjelovljenim Sinom Bojim dok je rastao u
milosti, dobi i mudrosti. Marijo, naa kraljice koja si bila pod kriem svoga Sina, radovala se
njegovu uskrsnuu od mrtvih, uzore nae nade isekivala si ispunjenje Kristovih obeanja i sada
dijeli s njime puninu ivota u njegovu Kraljevstvu svrni svoj pogled na sve koji su sjedinjeni s
tvojim Sinom po krtenju i pozvani sudjelovati u njegovu poslanju.

DVADESET PRVI DAN

Djevice vjerna
(Bl.Elizabeta od Presvetog Trojstva)

Vjerna djevice ti ostaje dan i no u dubokoj utnji, u neizrecivu miru, u neprestanoj

molitvi proetoj Bogom s duom preplavljenom vjenim sjajem. Tvoje srce kao jedan kristal
odsjajava Boga, Gosta koji u njem stanuje, Ljepotu koja ne zalazi. Marijo ti privlai Nebo i Otac ti
predaje svoju Rije da joj postane Majka. Duh ljubavi te prekriva svojom sjenom. U tvoju duu
silazi Trojstvo, cjelo Nebo se otvara i snizuje do tebe. Majko Rijei, otkri mi tvoju tajnu. Poslije

659
Utjelovljenja Gospodinova kako si proivjela na zemlji sva uronjena u adoraciji, neizrecivu miru i
otajstvenoj utnji, tvoj duh je prodirao u dubine neistraivog, nosei u sebi Boji Dar. uvaj me
uvijek u Bojem zagrljaju. Daj da ja nosim u sebi znak ove Boje ljubavi. Amen.

Vapaj Djevici
(Sv. Franjo Saleki)

Spomeni se, o Premilostiva Djevice Marijo, majko milosra i svake utjehe da se nije ulo da
si ti koga ostavila koji se tebi svesrdno za pomo obratio. Ovim ufanjem potkrijepljen i ja k tebi, o
Djevice nad djevicama, Kraljice nebeska, Majko Gospodina naega Isusa Krista utjeem se, k tebi
dolazim, k tebi zvijezdo mora, siromani grenik trim, pred tobom nevoljan plaui i drhtei
stojim. Nemoj gospodarice svijeta, nemoj Majko vjene Rijei odbaciti rijei moje, nemoj se
ogluiti na vapaje moje, nego uj milostiva i uslii mene siromana grenika koji u ovoj suznoj
dolini vapijem, sada i uvijek, a pogotovu u asu moje smrti, o milostiva, o blaga o slatka Djevice
Marijo. Amen.

Dri nas za ruku

(sv. Ivan Pavao II)

elimo biti potpuno tvoji i s tobom proi put potpune vjernosti Isusu Kristu u Crkvi, dri nas
uvijek ljubezno za ruku. Molimo te za biskupe da vjernike njim povjerene vode putem intenzivnijeg
kranskog ivota u ljubavi i sluenja Bogu i duama. Pogledaj koliko je velika etva i zagovaraj
kod svoga Sina da cijelom Bojem narodu ulije glad za svetou i dadne veliki broj sveenikih i
redovnikih zvanja snanih u vjeri i gorljivih u dijeljenju Bojih otajstava. Udijeli naim obiteljima
milost da ljube i potuju ivot od trenutka kada poima istom ljubavlju kojim si ti zaela u tvome
krilu Sina Bojega. Presveta Djevice Marijo, majko lijepe ljubavi, titi nae obitelji da bi ostale
uvijek sjedinjene i blagoslovi odgajanje nae djece.

DVADESET DRUGI DAN

Marijo izvore ivota

(Sv.Bernard)

Tebi Marijo izvore ivota pribliava se moja edna dua. Tebi, blago milosra, se utjee u
svojoj bijedi. O kako si bliska, najblia Gospodinu! On ivi u tebi i ti u njemu. U tvome svjetlu
mogu motriti svjetlo Isusa, sunaca pravde. Sveta Bogorodice pun sam povjerenja u tvoju njenu i
istu ljubav. Budi mi posrednica milosti kod Isusa, naeg Spasitelja. On te je ljubio vie od bilo
kojeg drugog stvorenja i obasjao te slavom i ljepotom. Pomozi mi jer sam bijedan i daj da crpim iz
tvoje posude koja se prelijeva milou. Amen.

Oduvijek si bila Boja

(Bl.Elizabeta od Presvetog Trojstva)
Vjerna Djevice sredite tvoje due je bilo samoponitenje da bi se Isus vjeno svijetlo sakrio
u tvome nitavilu. Nitko kao ponizna osoba ne velia Gospodina. O draga moja Majko Marijo iju
sam dobrotu toliko zazivala, kako si dobra prema meni. Koja li radost obuzima moje srce. O Majko
moja slatka moja nado, tebi prvi krik moje zahvalnosti, tebi neka bude upuena prva moja molitva.
Marijo ti si stvorenje koje je upoznalo dar Boji i od njega nisi izgubila ni najmanju kapljicu. Ti si
toliko blistava i svijetla te izgleda da si samo svijetlo. Tvoj je ivot bio tako jednostavan i u Bogu
izgubljen da je gotovo nemogue o tome govoriti.
Djevice vjerna, koja si sve u Srcu uvala. Bila si tako malena i sabrana u Bojoj prisutnosti,
u tajnosti hrama da se u tebi naslaivalo Presveto Trojstvo. Otac koji je se natkrilio nad tobom, tako
lijepim i istim stvorenjem htio je da Ti bude u hramu Majka Onoga kome je On Otac od vjenosti.

660
Tada je Duh ljubavi uestvovao koji vodi sako Boje djelovanje, i Ti si Djevice izrekla svoj: Neka
mi bude po rijei tvojoj. I po silasku Rijei Ti si Marijo zauvijek postala bojim plijenom. O
Majko Rijei, pojasni mi tvoju tajnu poslije Utjelovljenja, kako si na zemlji bila potpuno obuzeta
klanjanjem. uvaj me uvijek u Bojem zagrljaju, da uvijek u sebi nosim znak Boga ljubavi.

Uzore nae molitve

(sv. Ivan Pavao II)

Presveta Marijo, kraljice Apostola i uzore nae molitve tebi se obraamo kao naemu
utoitu u trenutcima zemaljskog hodoaenja. Ti si kraljica nade, tebi se utjeemo. Kao to si
skupa s apostolima molila da se ispuni obeanje dara Duha Svetoga tako moli danas za nas da bi
mogli snagom Duha Svetoga biti istinski svjedoci Krista tvoga Sina, kojemu neka je uvijek slava.
Marijo Kraljice Apostola, Ti bdije nad svima koje alje tvoj Sin da bi bili njegovi glasnici u
svijetu. Nadahni mlade da budu gorljivi svjedoci Evaneoske poruke spasenja. S tvojom pomoi
neka s drugima razmijene iskustvo novoga ivota koji proistjee iz Kristova Kria, podijele nadu
koja tjei svako srce i jakost koja vodi do krajnje pobjede nad grijehom i smru.

DVADEST TREI DAN

Mariji, da odgaja duh

(Sv. Toma Akvinski)

Marijo, Majkom moja, zauvijek ti predajem moju duu, duh i srce. Uini da budem onaj
instrument koji je potreban Bogu. Isprosi mi otrouman duh da bi mogao uvidjeti, odluan duh da
bih mogao suditi, irok da bih mogao shvatiti, slobodan da bih se mogao podloiti istini, dosljedan
kako bi govorio, ne ono to se nekom svia, nego istinu, duh obazriv da ne nameem vlastiti nain
miljenja, jasan da iznesem ono to vidim, duh edan Istine, koja je Rije Boja, vjeran i strpljiv u
vjeri u isekivanju gledanja u Duhu Svetome u sve vjeke vjekova. Amen.

Blaena ti o Marijo
(Sv Efrem Sirac)

Blaena ti o Marijo, keri siromanog naroda koja si postala Majka Gospodina nad
kraljevima. U tvome krilu je sveto boravio Onaj ije hvale su puna nebesa. Blago prsima koja su ga
dojila, i rukama koje su ga nosile. Ti bijae plamena kola koja nose Boga, plemenom ljubavi.
Blaena, Majko puna dobara, zvonkim glasom svi e te narataji zvati blaenom zbog onoga koje se
rodio od tebe. Svi otoci, puci i narodi zvat e te blaenom. Amen.

Majko moja, tko da s tobom ne saalijeva

(Sv. ema Galgani)

Majko moja gdje da te pronaem? Ti si uvijek kod Isusovih nogu. Majko moja, koliko si
trpjela kad si vidjela mrtvog Isusa, kad si se morala od njega odvojiti. Kako si mogla, Majko moja,
reci mi, kako si mogla gledati Isusa pribijena na kriu? Tko da se ne saali nad tobom. Vidim da se
nisi mogla zasitit u promatranju njegovih rana. Je li mogue ne ljubiti tebe koja si toliko trpjela za
mene? Tko da s tobom ne saalijeva, oh kad bi moglaO koje li tvoje muke, Isusa se vie nije
prepoznavalo. O Boe, Isus je mrtav, Majka plae, a samo ja da ostanem bezosjeajna? Ne vidim
samo jednu rtvi, vidim ih dvije: jednu Isusovi, drugu Marijinu.
Majko moja, da te netko vidi s Isusom ne bi znao rei tko e prije izdahnuti, Ti ili Isus? Koje
li samilosti promatrati te svake subote pod Kriem. A najvea mi je bol to to sam ja bila uzrokom
tvoje alosti. Ako Ti mogu biti olakanje ove moje male patnje, primi ih Majko moja. O kako si
oaloena, Majko moja. Tko je bio uzrokom tolikoj boli? Ja, ja sam ti ih prouzrokovala onim

661
maem. Skinite, skinite Isusa s Kria, inae e moja Majka umrijetiskinite ga, skinite ga! Znam
da je patnja toliko velika da se moe nazvati ljuta bol. O kako umije prihvatiti kri za mene, i za
sve due koje ele ivjeti bez kria! O Isuse moj, o Majko moja!

Putovima mira
(sv. Ivan Pavao II)

Marijo Kraljice Mira, tvoja djeca ude za mirom, gladna su i edna pravednosti, ele ivjeti
u skladu usprkos svih podjela i nasilja koje vladaju u svijetu. Tvoj je Sin molio Oca da bi svi bili
jedno, danas i mi molimo ovu molitvu. Zagovaraj nas pred prijestoljem Boje milosti. Isprosi nam
milost da ivimo u savrenom jedinstvu s Isusom i naom braom i sestrama. Neka sve ono to
inimo i govorimo bude na veu ast i slavu Oca, Sina i Duha Svetoga.

DVADESTE ETVRTI DAN

Na putu tebe zazivam, o Marijo

(Bl. Ivan XXIII, papa)

O Marijo, tvoje ime je na mojim usnama i u mome srcu od prvih ivotnih koraka. Jo od
djetinjstva sam nauio ljubiti te kao Majku, zazivati te u opasnostima i imati povjerenja u tvoj
zagovor. Ti u mom srcu vidi e za traenjem istine i ivljenjem kreposti, za biti razborit i
pravedan, jak i strpljiv prema svoj brai. O Marijo, podri moju odluku da ivim kao vjerni Isusov
uenik kako bi gradio kransku zajednicu i obradovao Svetu Katoliku Crkvu. Pozdravljam te,
Majko, ujutro i naveer, na putu ivota zazivam te, od tebe oekujem nadahnue i utjehu kako bi
ispunio svete obaveze moga zemaljskog zvanja i proslavio Boga. O Marijo, kao Ti u Betlehemu i na
Kalvariji, i ja elim uvijek ostati pored Isusa. Amen.

Marijo, Majko naih majki

(Bl. Ljudevit Orione)

Marijo, presveta Marijo nije li tvoje ime drugo ime? Nema blaeg imena koje je vie
zazivano od tvoga poslije imena Gospodnjega. Nema stvorenja, ni vee, svetije i milosrdnije majke
od tebe. ivot naih majki prolazi i one umiru, a Ti Marijo, majko naih majki, si velika Majka koja
nikad ne umire. Prolo je dvadeset stoljea, a Ti si danas vie iva nego li kad si pjevala Velia i
prorokovala da e te svi narataji zvati blaenom. Ti ivi i ostaje jer Bog eli da svi narataji uju
o tebe i imaju te za Majku. Crkva je jo od apostolskih vremena vie puta sveano na Ekumenskim
Koncilima osjetila potrebu da utvrdi pobonost prema Tebi, sveti Oci i veliki Naruitelji su je
navijetali, muenici branili svojom krvlju. O koliko li je bilo neuvenih muka, progona i trpljenja,
muenja koje su podnijeli Pape, asni biskupi i sveci zbog pobonosti tebi velika Majko Boja i
naa Majko.
Koji svetac i koji red nije tebi posveen? Zbog toga elimo biti prvi, i ne biti iza nikoga u
ljubavi prema tebi Blagoslovljena Djevice i presveta Majko Gospodinova, Majko Boja, Majko i
Kraljice naa. O sva sveta i Bezgrena Majko. Doi, sii k nama Marijo, jer vrijeme je kratko. Neka
nae srce gori Kristovom i tvojom ljubavlju. A zatimsveti Raj. Blizu tebe Marijo, zauvijek s
Isusom, zauvijek s tobom, pored tvojih nogu, Majko naa, u Raj, u Raj, Ti nas eli s tobom u Raju.
Amen.

Putovima pravednosti
(sv. Ivan Pavao II)

Marijo vodi odgovorne politiare putovima pravednosti za sve. Pomozi ljudskoj zajednici
napredovati u solidarnosti. Molim te za sve koji se udaljavaju od Boga. Privedi ih ljubavi i svijetlu

662
Gospodinovu. U mnogim zemljama se ratuje, podri zlostavljane rtve, obrati one koji siju
nepravde. Toliko naih brae i sestara mui glad. Daj da budemo spremni velikoduno i vie
podijeliti s njima. Podri Crkvu u navijetanju Evanelja, potvrdi u njoj mo tvoje Rijei, neka bude
spreman sluiti pravednosti. Ojaaj u Crkvi zajednitvo koje je tvoj Sin ustanovio meu udovima
svoga Tijela. Pomozi svim Bojim sinovima traiti puninu jedinstva. Majko vjernika, moli za nas
siromane grenike. Naui nas ivjeti u prijateljstvu s Bogom i uzajamnoj bratskoj pomoi da bi
hodili Bojim putovima jaki u vjeri i ojaani tvojom prisutnou.

DVADESET PETI DAN

Mariji, da isprosi milost oprotenja grijeha i vjenog spasenja

(Sv. Alfonz Liguori)

Majko Boja evo pred tvojim nogama mene bijednog grenika, podlonika pakla, koji se
tebi utjee i u tebe se uzda. Ne zasluujem niti da me pogleda, ali znam da Ti koja si gledala svoga
Sina kako umire da bi spasio grenike ima veliku elju da im pomogne. O Majko milosra,
pogledaj na moje bijede i smiluj mi se. Znam da te zovu utoite grenika, nada oajnika i
pomonicom naputenih. Ti si dakle moje utoite, moja nada i moja pomo. Po tvome zagovoru
zadobit u spasenje. Zbog Isusove ljubavi pomozi mi, prui ruku bijedniku koji je pao i tebi se
utjee.
Znam da se ti tjei pomaui koliko moe grenika, pomozi mi sad kad mi moe pomoi.
Svojim grijesima sam izgubio Boju milost i duu. Predajem se u tvoje ruke, kai mi to mi je initi
da se povratim u milost moga Spasitelja, elim odmah to uiniti. On me alje tebi, da mi pomogne
jer eli da se utjeem tvome milosru, pa da mi, osim zasluga tvoga Sina, Ti i tvoja molitva
pomognete da se spasim. Tebi se utjeem koja moli za tolike grenike, moli Isusa i za mene. Kai
mu da mi oprosti i On e mi oprostiti, kai mu da eli moje spasenje i On e me spasiti. Neka se
vidi dobro koje Ti zna uiniti onome koji ima povjerenja u tebe. Amen, tako neka bude, tome se
nadam, amen.

U tebi se raduju sva stvorenja

(Sv. Bazilije Veliki)

U tebi puna milosti se raduju sva stvorenja, vojska anela i ljudski rod. Posveeni hramu,
duhovni raju, djevianska slavo, Marijo, od tebe je uzeo tijelo i postao ovjekom Onaj koji je na
Bog u vjeke vjekova. Od tvoga krila uinio je svoje prijestolje. Uinio je tvoje tijelo irim od
nebesa. Po tebi, puna milosti raduje se svako stvorenje. Slava tebi. Amen.

Jedina utjeho
(sv. Ivan Pavao II)

O Presveta Djevice, Ti budi jedina utjeha Crkve koju ljubi i titi. Utjei biskupe,
sveenike, misionare, redovnike koji trebaju prosvijetliti spasenjem teko moderno drutvo,
ponekad i protivno. Utjei kranske zajednice dajui brojna i ustrajna sveenika i redovnika
zvanja. Utjei sve nositelje vjerskog, drutvenog i politikog autoriteta i odgovornosti da uvijek i
samo za cilj imaju ope dobro i cjeloviti razvoj ovjeka usprkos potekoa i poraza. Utjei one koji
te ljube i aste, izbjeglike obitelji, nezaposlene, patnike, sve one koji u dui i na tijelu nose rane
prouzrokovane u kriznim i dramatinim situacijama. Marijo utjei mlade, pogotovu one koji iz tko
zna kojih razloga obeshrabreni lutaju, sve koji u srcu osjeaju goruu elju za ljubavlju,
altruizmom, darivanjem, one koji u srcu gaje visoke ideale za duhovnim i drutvenim napretkom. O
Majko tjeiteljice, sve na utjei, i daj da svi razumijemo da tajna sree se sastoji u dobroti i uvijek
vjernom nasljedovanju tvoga Sina Isusa.

663
 DVADEST ESTI DAN

Mariji, da isprosi milost svete ustrajnosti

(Sv. Alfonz Liguori)

O Kraljice Neba, ja koji sam nekad bio bijedni rob Sotone, sad se zauvijek posveujem da
budem tvoj sluga, elim te astiti i sluiti ti cijelog mog ivota, primi me, ne odbij me iako to
zasluujem. O Majko moja u tebe sam stavio sve moje nade, od tebe se nadam svakom dobru.
Blagoslivljam i slavim Boga koji mi je u svom milosru udijelio ovo povjerenje u tebe, koje
smatram velikim zalogom spasenja. U prolosti sam pao jer se nisam utjecao tebi. Sad se nadam po
zaslugama Isusa Krista i tvojoj molitvi da mi je oproteno. Ali mogu ponovno izgubiti boansku
milost. Opasnost nije minula, neprijatelj ne spava. Koliko mi preostaje napasti koje u morati
pobijediti?
O slatka moja Gospo, titi me i ne dopusti da ponovno postanem njihov rob, uvijek mi
pomozi. Znam da e mi pomoi i da u s tvojom pomoi, ako se tebi uteknem pobijediti. Ali bojim
se da u opasnosti da padnem propustim zazivati te, i tako se izgubim. Za tu te milost molim, da u
paklenim napadajima se uvijek tebi utjeem govorei: Marijo pomozi mi, Majko moja ne dopusti
da izgubim Boga.

Zaziv Djevici
(Sv. Bonavetura)

U tebe se Gospe uzdam zbog veliine milosra tvoga Imena. Smiluj nam se, smiluj nam se,
jer si ti nada i svjetlost onim koji se u te uzdaju. Spomeni se nas izgubljenih , uslii na pla i
uzdahe. O Djevice prui ruke svoje i priskoi u pomo onima koji su u pogibelji, zbog milosti
imena svoga ne kasni, budi mi radost i spasenje. Tvoj sam i sve moje je tvoje, stavit u te kao peat
na srce svoje. Izbavi me u zlokobnom trenutku, i u vrijeme moje smrti ne zaboravi duu moju,
dovedi me u mjesto spasenja, neka moje ime bude upisano meu pravednicima. Dosita Gospe, kada
tebe gledam vidim samo milosre. Ti si zbog grenika postala Majkom Bojom i rodila si Sina
svoga, Milosre. Gospe Ti vidi kako smo mi puni gorine, pod grijehom uzdiemo te pritijenjeni
tugom i nevoljama plaemo u suznoj dolini prebivamo. Preobrazi nau alost u radost, nevolju u
veselje. Amen.

Dirnula si srca
(sv. Ivan Pavao II)

O Marijo pomozi nam da budemo vjerni djelitelji velikih Bojih otajstava. Pomozi nam da
nauavamo istinu koju je tvoj Sin navijetao i irimo ljubav koja je prva zapovijed i prvi plod Duha
Svetoga. Pomozi nam da uvrstimo svoju brau u vjeri, da irimo nadu u vjeni ivot. Pomozi nam
da uvamo velika blaga koja se nalaze u duama Bojeg naroda koji nam je povjeren. Prikazujemo
ti ovaj Boji narod, kao tvoj. Ti si duboko u srca dirnula tvoje vjernike znakom svoje prisutnosti,
neka ova srca u budue postanu tvoje boravite.
O Majko pobudi u srcima mladih narataja spremnost na iskljuivo sluenje Bogu. Isprosi
nam brojna sveenika i redovnika zvanja u lokalnoj Crkvi. Majko osnai vjeru sve nae brae i
sestara u laikatu da u svakom podruju ivota, socijalnom, politikom, profesionalnom i kulturnom
djeluju po istini i zakonu koje je tvoj Sin navijestio ovjeanstvu da bi sve vodili putem vjenog
spasenja i inili ivot na zemlji humanijim, dostojnijim ovjeka. Crkva eli svim silama sluiti ovim
uzvienim ciljevima obnovljenim misionarskim duhom. Majko, daj da znamo sluiti tom cilju u
istini i pravdi. Daj da mi slijedimo taj put i druge vodimo, bez da ikada zalutamo, niti da druge
vodimo krivudavim putovima.

664
 DVADEST SEDMI DAN

Mariji, da isprosi milost sretne i dobre smrti

(Sv. Alfonz Liguori)

O Marijo, kakva e biti moja smrt? Ja ve od sada, razmiljajui o mojim grijesima, i

pomisli na taj veliki i odluujui as kad u umrijeti i biti suen na moje spasenju ili vjenu osudu,
zbunjen sam i drhtim. O preslatka moja Majko u Krvi Isusa Krista i tvom zagovoru je sva moja
nada. O utjeho alosnih, tada me ne ostavi, ne propusti da me utjei u toj velikoj alosti. Ako me
sad toliko mui grinja savjesti pri sjeanju na moje grijehe, nesigurnost oprotenja, opasnost da
ponovno padnem, strogost Boje pravde, to e tek onda biti samnom. Ako mi ne priskoi u pomo
propasti u. O Gospe moja, prije moja smrti, isprosi mi milost velikog kajanja za moje grijehe,
istinskog obraenja i vjernosti Bogu u ivotu koji mi preostaje.
Kada doem na kraj mog ivota, Marijo nado moja, tada mi pomozi u toj velikoj muci u
kojoj u biti, utjei me da ne oajavam videi moje grijehe koje e avao stavljati predame. Isprosi
mi milost da Te esto zazivam, da umrem s tvojim svetim imenom na ustima i imenom tvoga Sina.
Naprotiv, oprosti mi moju smjelost, prije nego li izdahnem, molim te Ti doi i utjei me svojom
prisutnou. Tu si milost udijelila tolikom broju tebi pobonih dua, i ja je elim i nadam se zadobiti
je. Istina je da sam grenik i da to ne zasluujem, ali sam Ti poboan, ljubim te i imam veliko
povjerenje u tebe. O Marijo isekivati u te, ne ostavi me neutjeena. Ako nisam tolike milosti
dostojan, barem mi s Neba pomozi da iz ovoga ivota iziem ljubei Boga i tebe, te da doem Raj
da vas vjeno ljubim. Amen.

Molitva triju Zdravo Marija za sretnu smrt

(Sv. Matilda)

O Marijo, Gospe moja sveta, kao to je Bog Otac u svojoj svemogunosti tebe uinio
monom, tako Ti molim te budi uza me na asu moje smrti i odagnaj od mene svaku protivnu silu.
Zdravo Marijo O Marijo, Gospe moja sveta, kao to te je Sin Boji obdario tolikom spoznajom i
svjetlou o sebi da sve Nebo prosvjetljuje, tako Ti na asu moje smrti moju duu prosvijetli
spoznajom prave vjere da je nijedan zabluda ili neznanje ne smuuje i ne izopai. Zdravo Marijo
O Marijo, Gospe moja sveta, kao to je Duh Sveti tebi obilno udijelio svoju ljubav, tako i Ti na
asu moje smrti udijeli mi slast Boje ljubavi, neka mi se po njoj sva gorina smrtne borne pretvori
u slast. Zdravo Marijo

Rob ljubavi
(sv. Ivan Pavao II)

O prejasna Majko Crkve, jo jedanput se tebi posveujem u svojstvu majinskog roba

ljubavi. Totus tuus! Sav sam tvoj! Posveujem ti cijelu Crkvu u svim krajevima svijeta, posveujem
ti ovjeanstvo, posveujem ti sve ljude moju brau, sve narode i nacije. Posveujem ti Evropu i sve
kontinente, posveujem ti Rim i Poljsku sjedinjene u tvome sluzi novom vezom ljubavi. Primi nas,
ne ostavi nas, Majko ti nas vodi.

DVADEST OSMI DAN

Mariji, da isprosi milost da se ne padne u Pakao

(Sv. Alfonz Liguori)

O predraga moja Gospe, zahvaljujem Ti jer si mi toliko puta pritekla u pomo da ne padnem u
Pakao, koji sam toliko puta zasluio svojim grijesima. Bijedan li sam, ve sam skoro bio pao u taj
zatvor osuen, i osuda bi moda ve nakon prvog smrtnog grijeha bila izvrena da mi Ti milosrdna

665
nisi pritekla u pomo. ak te nisam ni molio, nego si Ti u svojoj dobroti zadrala Boju pravednost,
i zatim savladala tvrdou moga srca dovela me do povjerenja u tebe. Ah, pritijenjen tolikim
grijesima pao bih u opasnostima u kojima sam se nalazio, da me Ti ljubljena Majko nisi sauvala
milou koju si mi zadobila.
O Kraljice moja nastavi me oslobaati od Pakla. to e mi tvoje milosre i darovi koje si mi
isprosila ako u poslije biti osuen? Ako te prije nisam ljubio, sad poslije Boga najvie tebe ljubim.
Ne dopusti da se okrenem od tebe i Boga koji mi je po tebi tolike milosti dao. Ljubljena moja
Gospe ne dopusti da te u paklu zauvijek mrzim i proklinjem. Ti bi trpjela videi osuena tvoga
slugu koji te toliko ljubi. O Marijo, to mi govori? Biti u osuen? Bit u osuen ako te ostavim.
Ali tko bi imao srca ostaviti te? Tko bi mogao zaboraviti ljubav koju si mi iskazala? Gospe moja
kad si ve toliko uinila za moje spasenje, dovri to djelo i pomozi mi. eli li mi pomoi? Ah, to
to govorim? Ako Ti, kad sam ja bio zaboravio na tebe, si toliko uinila za mene, koliko vie se
moram nadati sad kad te ljubim i kad ti se preporuam. Ne gubi se tko se tebi utjee, a gubi se tko
se tebi ne utjee. Majko moja ne prepusti me meni samome jer u se izgubiti, nego udijeli mi milost
da se uvijek tebi utjeem. Spasi me nado moja, spasi me od Pakla, a jo prije od grijeha jer me samo
on moe odvesti u Pakao.

Majko milosti, remek djelo Boje

(Sv.Lujza de Marillac)

Presveta Djevice Marijo, puni smo divljenja prema tebi, Ti si dragocjena u Bojim oima, Ti
si divljenje sveg nebeskog dvoga. Bog nikada nije svrnuo pogleda s tebe. Tvoje Bezgreno Zaee
je remek djelo Boje jer je tako Bog svome Sinu pripremio dostojno boravite. Presveta Djevice
Marijo pomozi nam u svakoj naoj potrebi, nemogue ja da Boja dobrota tebi neto odbije. O
Boe moj, kako to da moj duh nije sposoban iskazati pa da svijet upozna ljepote koje mi dao
kontemplirati i veliko dostojanstvo Presvete Djevice? Kazati da je Majka tvoga Sina, je kazati sve;
kako je cijeli njen ivot dostojan divljenja! Ne bez razloga sveta Crkva je naziva Majkom Milosra.
O da, Marija je Majka Milosti!

Naui nas da je Bog sve

(sv. Ivan Pavao II)

Bezgrena Djevice naui nas da je Bog sve, da je svemir iz nita postao djelovanjem Boje
stvoriteljske volje. Naui nas ljude 20-tog stoljea koji gledamo sve vie i iskljuivo ono to ovjek
ini; naui i podsjeti nas da onaj koji je sve stvorio i sve uzdrava je Bog, Stvoritelj i Otkupitelj,
Duh Boji koji je ivotvorac. Naui nas, trajno nas ui, da ne izgubimo osjeaj za mjeru, da uvijek
vidimo sva ljudska dijela u svijetlu Boje stvoriteljske, otkupiteljske i spasiteljske moi, da se tako
ljudsko djelo ne okrene protiv ovjeka nego da slui rastu Istine i Ljubavi u naem svijetu. Naui
tome nau mladost, dananje mladie i djevojke da nijedna sijena u njihovom srcu ne potamni
svijetlo koje Bog daje na ivotnim usponima.

DVADEST DEVETI DAN

Mariji, da isprosi milost da se doe u Raj

(Sv. Alfonz Liguori)

O kraljice Raja koja si uzviena nad sve aneoske korove i najblia Bogu, iz ove suzne
doline pozdravljam te ja siromani grenik i molim te svrati na mene svoje milosrdne oi koje gdje
gledaju dijele milost. Pogledaj Marijo u kojim sam sada opasnostima da izgubim duu, Boga i Raj, i
u kojima u biti dok ivim na zemlji. U tebe sam Gospe poloio svu moju nadu, ljubim te i eznem
da brzo doem vidjeti te i slaviti u Raju. O Marijo kad e doi dan kad u vidjeti sebe ve spaena,
pored tvojih nogu, promatrati tebe Majku moga Spasitelja i moju Majku koja se je toliko zaloila za

666
moje spasenje. Kad u poljubiti ruku koja me je toliko puta oslobodila od Pakla, i tolike mi milosti
udijelila kad sam zbog mojih grijeha bio zasluio da budem prezren i odbaen od svih.
Gospe bio sam Ti toliko nezahvalan za vrijeme ivota, ali ako doem u raj neu vie biti
takav, ljubit u te to mi vie bude mogue u svakom trenutku zauvijek, i nadoknadit u moju
nezahvalnost blagoslivljajui i zahvaljujui ti vjeno. Beskrajno zahvaljujem Bogu koji mi daje to
povjerenje u Krv Kristovu i tvoj zagovor, da e me spasiti, osloboditi od grijeha, isprositi mi milost
svijetlo i snagu da izvrim volju Boju i konano da me dovede u rajske dvore. Tvoje sluge su se
tome nadale, i nitko nije ostao razoaran. O ne, ni ja neu biti prevaren. O Marijo, nemam dvojbe,
Ti e mi isprositi milost spasenja. Moli svoga Sina Isusa, kao to ga i ja molim po zaslugama
njegove muke, da sauva u meni, i uvijek poveava vjeru da u biti spaen. Amen.

Marijo prikai me Isusu

( Sv. Bernardica Soubirous)

Marijo uvaj Isusa u mom srcu. Majko moja prikai me Isusu. Majko moja uzmi moje srce i uvedi
ga u Srce Isusovo. Majko pomozi mi, isprosi mi milost da umrem sama sebi, da ivim samo za
slatkog Isusa i po Isusu. Majko moja neka mi bude. ivot, patnje, smrt, neka mi bude za uvijek,
vjeno u tvom slatkom srcu. Amen.

Kako te ne ljubiti, Marijo?

(Sv. Terezija Avilska)

O Bezgrena Djevice, najnjenija Majko, Ti si puna radosti jer nam Isus daruje svoj ivot i
beskrajna blaga svoga boanstva. O Marijo, kako te ne ljubiti i blagoslivljati zbog tvoje velike
ljubavi prema nama? Ti nas uistinu ljubi, kao to nas ljubi Isus. Ljubiti znai darovat sve, i samoga
sebe. Ti si se potpuno dala za nae spasenje. Spasitelj je poznavao tajne tvoga majinskoga Srca i
beskrajnu tvoju njenost. Umirui Isus, prije zadnjeg izdisaja tebi nas povjerava, utoite grenika.
O Marijo, Ti pod Kriem uspravna stoji, kao sveenik na oltaru prikazuje za nas slatkog
Emanuela, Boga s nama, tvog ljubljenog Isusa. O kraljice muenika i naa nado, ljubimo te i
blagoslivljamo u vjeke vjekova. Amen.

eno molitve
(sv. Ivan Pavao II)

Majko Boja i majko naa, ui nas sabranosti i nutarnjem ivotu, daj nam spremnost sluati
dobra nadahnua i Rije Boju. Naui nas koliko nam je potrebna meditacija, osobni nutarnji ivot i
molitva koju samo Bog vidi u tajnosti. Marijo Kraljice svijeta ti si Majka lijepe ljubavi, Majka
Isusova, izvor svake milosti, miris svake kreposti, ogledalo svake istoe. Ti si u plau radost,
pobjeda u borbi, nada u smrti. Kad izgovaramo tvoje ime koje li slasti u naim ustima, ljupke
harmonije u naim uima, zanosa u naem srcu. Ti si srea patnika, kruna muenika, ljepota djevica.
Poslije ovoga progona molimo te vodi nas posjedovanju tvoga Sina Isusa.

TRIDESTI DAN

Mariji, da isprosi milost da ljubavi prema Isusu i Njoj

(Sv. Alfonz Liguori)

O Marijo, shvaam da si Ti najplemenitije, najuzvienije, najie, najljepe, najbolje i

najljupkije stvorenje. O kad bi te svi upoznali, Gospe moja, i ljubili te kao to Ti to zasluuje.
Tjeim se da toliki broj dua u Nebu i na zemlji ive zaljubljeni u tvoju dobrotu i ljepotu. Pogotovu
me tjei to te sam Bog ljubi vie nego sve anele i ljude skupa. Ljubljena moja Kraljice, i ja bijedni

667
grenik te ljubim, ali premalo. elio bih veu i njeniju ljubav prema tebi i tu mi milost udijeli, jer
ljubav prema tebi je veliki znak predodreenja i milost koju Bog udijeli onima koje eli spasiti.
Majko moja vidim da trebam biti najzahvalniji tvome Sinu, te da On zasluuje beskonanu
ljubav. A ti eli samo vidjeti da je On ljubljen, i to je najvanija milost za koju te molim: isprosi mi
veliku ljubav prema tvome Sinu Isusu Kristu. Ti od Boga zadobije to trai. Isprosi mi milost da
budem toliko sjedinjen s voljom Bojom da se nikad od nje ne odijelim. Ne traim od tebe
zemaljska dobra, ni asti ni bogatstva, traim ono to najvie eli tvoje srce, da ljubim moga Boga.
Je li mogue da mi nee pomoi u ovoj mojoj elji koja je i tvoja? O ne, Ti mi ve pomae, ve
moli za mene. Moli, moli i ne prestani nikad moliti, dok me ne vidi u Raju, van opasnosti da
izgubim mog Gospodina, i sigurna da u ga zauvijek ljubiti skupa s tobom, predraga moja Majko.

Marijo, jedina nado poslije Boga

(Sv. Gertruda)

O preslatka Marijo, najvea moja nado poslije Boga. Zagovaraj me kod tvog ljubljenoga
Sina, reci jednu rije i velikoduno se zauzmi za mene. O Majko boanske milosti, u svom milosru
isprosi mi to traim. Uzdam se u tebe, moja jedina nado poslije Isusa. O Marijo, mona Djevice,
budi mi dobra Majka, isprosi mi da me tvoj Sin primi u sveto utoite svoje ljubavi, u kolu Duha
Svetoga, samo Ti mi moe zadobiti ovu milost od tvoga ljubljenoga Sina, Isusa Krista. Majko
vjerna titi ovu tvoju ker, neka donosi plodove ljubavi, raste u svetosti i neprekidno ustraje u
nebeskoj milosti. Amen.

O Marijo, slatka moja Majko

( Sv. Franciska Cabrini)

O Marijo, moja slatka Majko, nadam se velikim stvarima od tvoga majinskog i ljubeznog
srca. Tebi se posveujem, uzdam se u tebe koja si me prethodila tvojom milou. elim hoditi
uvijek pod tvojim platem, uvijek pod tvojim pogledom, tvojom obranom i tvojom ljubaznom
zatitom. O Marijo, dopusti mi da ljubim Isusa tvojim Srcem, kao to si ga Ti ljubila. Neka On bude
moja jedina ljubav, , moja nada i radost. Amen.

in posvete i prikazanja Crkve i Svijeta Bezgrenom Srcu Marijinu

(U Rimu, na svetkovinu Blagovijesti 25. III. 1984, sv. Ivan Pavao II)

1.Pod tvoju obranu se utjeemo sveta Bogorodice! Molei rijei ove antifone, kojima
Kristova Crkva moli od pradavnih vremena, dolazimo danas pred Tebe, Majko, u jubilarnoj godini
naeg Otkupljenja. Mi u zajednitvu sa svim pastirima Crkve, u posebnoj povezanosti, inei tijelo
apostolskog kolegija kao to su po volji Kristovoj Apostoli inili jedan kolegij s Petrom.
U svezi tog jedinstva, izgovaramo rijei ove posvete, kojima elimo jo jedanput izraziti
nade i strepljenja Crkve za cjeli suvremeni svijet. Prije etrdeset godina, i 10 godina zatim
ponovo,tvoj sluga, papa Pio XII, imajui pred oima bolna iskustva ovjeanstva, povjerio je i
posvetio tvome Bezgrenom Srcu, cjeli svijet i na poseban nain narode, koji su zbog njihovih
prilika predmet posebne tvoje ljubavi i skrbi.
Ovaj svijet i narode danas imamo pred oima, svijet drugog tisuljea koje ide prema
svretku, suvremeni svijet, na svijet. Crkva uvajui spomen rijei Gospodnji Idite i uite sve
narodeJa sam s vama u sve dane do svretka svijeta(Mt 28,19-20), je ponovo posvjestila novim
arom, svoju misijsku svijest u ovom naem svijetu. Zato, Majko ljudi i naroda, Ti koja poznaje
njihove patnje i njihove nade, Ti koja majinski osjea svu borbu izmeu dobra i zla, izmeu
svjetla i tame, koja potresa suvremeni svijet, primi na krik koji , potaknuti Duhom Svetim,
upravljamo direktno Tvome Srcu: zagrli, s ljubavlju Majke i Slubenice Boje, ovaj na svijet, koji
ti predajemo i posveujemo, puni nemira za zemaljsku i vjenu sudbinu ljudi i naroda. Na poseban

668
nain Ti predajemo i posveujemo one narode koji imaju vie potrebe za predanjem i posvetom
Tebi. Pod tvoju obranu se utjeemo, sveta Bogorodice! Ne odbi nae molitve koji smo u kunji!
2. Evo nalazimo se pred Tobom, Majko Kristova, pred Tvojim Bezgrenim Srcem, elimo
skupa sa Cjelom Crkvom, sjediniti s posvetom samoga sebe koju je Tvoj Sin, zbog ljubavi prema
nama, uinio nebeskom Ocu. Oe za njih-On je rekao-posveujem samoga sebe, da oni budu
posveeni u istini.(Iv 17,19). elimo se sjediniti s naim Spasiteljem u ovoj posveti za svijet i
ljude, koja u njegovom Boanskom Srcu ima mo pratanja i moe nam pribaviti naknadu.
Snaga ove posvete traje kroz sve vjekove i odnosi se na sve ljude, narode i puke, nadilazi svako zlo
koje je duh tmine sposoban probuditi u srcu ovjeka u njegovoj povijesti, i koje je uistinu pobudio
u naim vremenima. O koliko duboko osjeamo veliku potrebu posvete ovjeanstva i svijeta, u
naem suvremenom svijetu, u sjedinjenju s Kristom samim! Uistinu svijet treba sudjelovati u djelu
Kristova Otkupljenja posredovanjem Crkve. To nam pokazuje i ova Godina Otkupljenja, posebni
Jubilej za cjelu Crkvu. Budi blagoslovljena nad sve stvorove Ti, Slubenice Gospodnja, koja si na
savren nain odgovorila na Boji poziv! Budi pozdravljena Ti, koja si potpuno sjedinjena s
otkupiteljskom posvetom Tvoga Sina! Majko Crkve! Prosvijetli narod Boji na putu vjere, nade i
ljubavi! pomozi nam da u istini ivimo posvetu koju je Krist uinio za cjelu ljudsku obitelj
suvremenog svijeta.
3. Predajemo Tebi, Majko, svijet, sve ljude i sve narode, predajemo Tebi i samu posvetu
svijeta, stavljamo je u tvoje majinsko Srce. O Bezgreno Srce! Pomozi nam pobijediti prijetnje zla,
koje se danas tako lako ukorjenjuje u srca ljudi i koje po svojim neizmjernim uincima ve sada
oteavaju ivot a izgleda kao da prijee put u budunost. Od gladi i rata oslobodi nas! Od
nuklearnog rata, od jednog neogranienog samounitenja, od svake vrste rata oslobodi nas! Od
grijeha protiv ivota ovjeka od samog zaea, oslobodi nas! Od mrnje i gaenja ljudskog
dostojanstva, oslobodi nas! Od svake vrste socijalne, nacionalne i internacionalne nepravde,
oslobodi nas! Od lakoe kojim krimo Boje zapovjedi, oslobodi nas! Od pokuaja da se u ljudskim
srcima potamni sama istina oslobodi nas! Od gubljenja savjesti izmeu dobra i zla oslobodi nas!
Od grijeha protiv Duha Svetoga, oslobodi nas!
Majko Kristova prihvati ovaj vapaj patnje svih ljudi, vapaj patnje cijelih zajednica! Pomozi
nam snagom Duha Svetoga pobijediti svaki grijeh, grijeh ovjeka, grijeh svijeta, sve manifestacije
grijeha. Neka se jo jedanput u povijesti svijeta objavi beskrajna spasiteljska mo Otkupljenja,
snaga milosrdne Ljubavi! Neka se njom zaustavi zlo! Preobraze savjesti! U Tvome Bezgrenom
Srcu neka se svima objavi svjetlo Nade!

TRIDEST PRVI DAN

Mariji, da bude zatitnicom

(Sv. Alfonz Liguori)

O Marijo, vidim milosti koje si mi isprosila, i nezahvalnost s kojom sam ih ivio.

Nezahvalan, nisam vie dostojan darova, ali neu zbog toga izgubiti povjerenje u tvoje milosre
koje je vee od moje nezahvalnosti. Moja velika odvjetnice budi mi milosrdna. Ti si djeliteljica svih
milosti koje Bog daruje nama bijednicima, i zbog toga te je Bog uinio monom i milostivom, da
nam priskae u pomo u naim bijedama. Ti si odvjetnica najbjednijih i najnaputenijih grenika
koji se tebi utjeu, titi i mene koji se tebi preporuam. Nemoj mi kazati da je u mom sluaju teko
zadobiti pobjedu, jer i u najteim borbama kad ti brani nekoga pobjeda je uvijek sigurna.
U tvoje ruke polaem moje vjeno spasenje, predajem ti moju duu. Ona je bila izgubljena,
Ti si je svojim zagovorom spasila. elim biti upisan meu tvoje posebne sluge, ne odbaci me. Ti
trai bijednike da ih pridigne, ne zapusti mene siromanog grenika koji se tebi utjeem. Moli za
mene svoga Sina, koji uvijek ini ono to ti od njega trai. Uzmi me pod svoju zatitu, i to e mi
biti dosta. Ako me Ti titi nieg se ne bojim, ni mojih grijeha jer e mi Ti isprositi oprotenje i
nadoknadu za posljedice grijeha, niti avli jer si Ti monija od cijeloga Pakla, niti moga suca Isusa
jer na tvoju molitvu on se udobrostivi. Bojim se jedino da se zbog moje lijenosti propustim utjecati

669
tebi, i tako budem izgubljen. Majko moja isprosi mi oprotenje svih mojih grijeha, ljubav prema
Isus, svetu ustrajnost, dobru smrt i Raj na kraju ivota, a posebno mi isprosi milost da se uvijek tebi
utjeem. Ove milosti su uistinu velike za mene i ja ih ne zasluujem, ali nisu velike za tebe koja si
toliko ljubila Boga i koja si toliko ljubljena od Boga, pa On usliava sve za to ga Ti moli. Ti samo
otvori usne, a Bog Tvoje molitve ne odbija. Moli Isusa za mene, kai mu da me Ti titi i On e mi
biti milostiv. Majko moja, uzdam se u tebe, u toj nadi ivim i poivam, u njoj elim i umrijeti.
Amen.

Zdravo zatitnice nae drage domovine Hrvatske

( Molitva kojom je blaeni kardinal Alojzije Stepinac 7.VII. 1940.
u Mariji Bistrici posvetio hrvatski narod Mariji)

Zdravo presveta Djevice i Majko Boja Marijo, mona zatitnice nae drage domovine
Hrvatske! Premda nevjerni, da ti sluimo, no ipak uzdajui se ljubav i divnu blagost tvoju izabiremo
Te danas pred cjelim dvorom nebeskim za gospodaricu, odvjetnicu i Majku svoju i cijeloga naeg
naroda te vrsto odluujemo, da emo Ti drage volje sluiti. Molimo te usrdno, da nam svima uz
prijestolje Boanskog Sina isprosi milost i milosre, spasenje i blagoslov, pomo i zatitu u svim
pogibeljima nevoljama.
Ti si kraljica i majka milosra, pomonica krana i tjeiteljica alosnih, za to Ti iskazujemo
svoje djetinje pouzdanje, kako Ti je na narod vazda kroz vjekove iskazivao. Tvojoj majinskoj
zatiti preporuujemo svoje duhovne i svjetovne poglavare, cjelu nau domovinu i na narod u ovim
tekim vremenima kunja. Izmoli nam svima vjernost i ustrajnost u katoliko vjeri, da u krilu svete
Crkve provodimo dane u miru i bez straha, u blagostanju i potenju i tako zavrijedimo doi jedno
do vjenog ivota, da slavimo ondje trojedinog Boga u vjeke. Amen.

in predanja Presvetoj Mariji

(sv. Ivan Pavao II, u Rimu 8. listopada 2000.)

eno, evo ti Sina (Iv 19,26). Dok se blii kraju ova jubilejska godina u kojoj si nam Ti,
Majko, opet darovala Isusa, blagoslovljeni plod svoje preiste utrobe, Rije koja je tijelom postala,
Otkupitelja svijeta, osobitom slau odzvanja njegova rije kojom nas tebi predaje inei te naom
Majkom: eno, evo ti Sina. Povjeravajui ti apostola Ivana, s njime svu djecu Crkve, takoer sve
ljude, Isus nije suzio nego dapae proirio svoju ulogu iskljuivog Spasitelja svijeta. Ti si uvijek sjaj
koji ne oduzima nita svjetlosti Kristovoj jer ivi u njemu i po njemu. Ti si sva neka mi bude, ti si
neokaljana, providnost i punina milosti. Evo, dakle, tvojih sinova okupljenih oko tebe u zoru novog
tisuljea. Danas crkva glasom Petrova nasljednika kojemu se pridruuju glasovi tolikih pastira
ovdje okupljenih iz svakog kraja svijeta, trai utoite pod tvojom majinskom zatitom i s
povjerenjem moli zagovor suoena s izazovima to se kriju u budunosti.
U ovoj milosnoj godini toliki doivjee i doivljavaju preobilnu radost milosra to nam ga
je Otac u Kristu darovao. U partikularnim crkvama irom svijeta razasutim, jo vie u ovom sreditu
kranstva, osobe najzaliitijih slojeva primile su taj dar. Ovdje je drhtao zanos mladei, ovdje se
dizao zaziv bolesnika, ovuda su proli sveenici i redovnici, umjetnici i novinari, svijet rada i
znanosti, djeca i odrasli, i svi su u tvom ljubljenome Sinu prepoznali Boju Rije koja se utjelovila
u tvome krilu. Izmoli nam Majko svojim zagovorom da plodovi ove godine ne budu rasuti, da se
sjeme milosti razvija do pune mjere svetosti za sve koji su pozvani.
Danas ti elimo povjeriti budunost koja nas oekuje, pozivajui te da nam se pridrui u
naem hodu. Mi smo muevi i ene izvanrednog razdoblja, koliko uzbudljiva toliko bogata
protuslovljima. ovjeanstvo danas posjeduje sredstva neuvene moi: moe od ovoga svijeta
nainit perivoj, ili ga pretvoriti u hrpu ruevina. Postiglo je izvanredne sposobnosti zahvaanja u
same izvore ivota, moe ih upotrebljavati za dobro u okviru moralnog zakona ili pasti u
kratkovidni ponos znanosti koja ne zna za granice sve do gaenja potovanja to ga dugujemo

670
svakom ljudskom biu. Danas kao nikada u prolosti ovjeanstvo je na raskru i jo jednom je, o
sveta Djevice, spasenje cjelovito i jedino u tvome Sinu Isusu.
Stoga Majko, mi te poput apostola Ivan elimo primiti u svoj dom (usp. Iv 19,27), da od
tebe uimo suobliiti se tvome Sinu. eno, evo ti Sina! Ovdje smo pred tobom da tvojoj majinskoj
skrbi povjerimo sebe, Crkvu i cijeli svijet. Zagovaraj nas pred svojim ljubljenim Sinom da nam
obilno udijeli Duha Svetoga, Duha Istine koji je izvor ivota. Primi ga za nas i s nama kao u prvoj
zajednici u Jeruzalemu stisnutoj oko tebe na dan Pedestenice (usp. Dj 1,14).
Neka Duh otvori srca pravednosti i ljubavi, neka osobe i narode navede na uzajamno
razumijevanje i vrstu volju za mirom. Povjeravamo ti sve ljude, poevi od najslabijih: djecu koja
jo ne dooe na svijetlo dana i one to su roeni u okolnostima siromatva i patnje, mlade koji
trae smisao, osobe bez zaposlenja i one pritisnute glau i boleu. Povjeravamo ti siromane
obitelji, starce za koje nitko ne skrbi i sve koji su sami i bez nade. O Majko, koja poznaje patnje i
nade Crkve i svijeta, budi uz svoju djecu u svakodnevnim kunjama to ih ivot svakome priprema
te uini da, zahvaljujui zauzimanju svih, tmine ne prevladaju nad svjetlou. Tebi zoro spasenja,
predajemo svoj hod u novom tisuljeu, da pod tvojim vodstvom svi ljudi otkriju Krista, Svjetlost
svijeta i jedinoga Spasitelja, koji s Ocem i Duhom Svetim vlada u vjeke vjekova. Amen.

671
 POBONOST SV. JOSIPU

Sadraj

Predgovor
1. Povijest i pojam tovanja sv. Josipa
2. Devetnica sv. Josipu od sv. Alfonsa Marije Liguorija
3. Litanije sv. Josipa
4. Devetnica sv. Josipu iz karmelske tradicije
5. Molitve svetaca i duhovnih velikana sv. Josipu
6. Razmatranja svetaca i uiteljstvo crkve o sv. Josipu
7. Pobonost sv. Josipu u duhovnim iskustvima svetaca
8. Posebne pobonosti sv. Josipu
1. Sveti plat u ast sv. Josipu
2. Sedam alosti i radosti sv. Josipa
3. Krunica sv. Josipa
9. Molitve sv. Josipu u posebnim potrebama
Osobna posvetna molitva - Za milost sretne smrti - Za due u
istilitu - Za istou - Za obitelj - U nevolji - Za posao
10. Teoloka razmiljanja o sv. Josipu
1. Mo zagovora sv. Josipa
2. Sv. Josip je i u nebu uz presvetu Bogorodicu
3. Sv. Josip je i u Nebu najblii Isusu iza Majke Boje
4. Sv. Josip po osobnoj svetosti i veliini svojih
zasluga je odmah iza Majke Boje
5. Svetost sv. Josipa

11. Sv. Josip zatitnik Katolike Crkve

12. Sv. Josip zatitnik nam drage domovine Hrvatske

1. Povijesni prikaz posvete Hrvatske drave i
naroda sv. Josipu
2. Posvetna molitva Domovine svetom Josipu
3. Nacionalno svetite sv. Josipa u Karlovcu
4. Bratovtina sv. Josipa za pomo umiruima
5. Svjedoanstva o uslianjima po zagovoru sv. Josipa

Predgovor

Pobonost sv. Josipu svakako spada meu velike pobonosti Katolike Crkve, i svi vjernici bi je
trebali manje ili vie gajiti, a prvi, najjednostavniji i najvaniji nain ivljenja pobonosti je svakako
molitva. Drali smo prikladnim tekstove, uglavnom svetake, o pobonosti sv. Josipu koje smo
dugi niz godina skupljali na raznim europskim jezicima sabrati u jedan prirunik i ponuditi ih
vjernicima kako bi mogli od svetaca uiti kako tovati i ljubiti Isusova pooima i Marijina
zarunika.
Svetaka tradicija i nauiteljstvo Crkve jednoduno tvrde: Poslije Majke Boje sv. Josip je
najdostojniji naeg tovanja. Molimo svakodnevno sv. Josipa i iskusit emo njegovu blizinu i
zatitu. Na jednom druenju s mladima u Camerinu u Italiji 19 3. 1991. sv. Ivan Pavao II, govorei
o naoj zadai da svakodnevno traimo susret s Marijom i Josipom u molitvi mislei na Isusova
pooima, ree: Svakodnevno ga molim.

672
 A u apostolskoj pobudnici Otkupiteljev uvar isti papa pie: Crkveni su Oci nadahnjujui se na
samom Evanelju ve od prvih stoljea isticali da sveti Josip, kao to je s ljubavlju vodio brigu o
Mariji i radosnim se zalaganjem posvetio odgoju Isusa Krista, tako isto uva i titi njegovo
otajstveno tijelo, Crkvu, koje je Sveta Djevica lik i uzor. Prigodom stogodinjice objavljivanja
okrunog pisma pape Leona XIII. koje poinje rijeima Quamquam pluries (Premda vie puta) i
imajui pred sobom viestoljetno tovanje svetoga Josipa, elimo vam, draga brao i sestre, predati
na razmiljanje neke istine o onome koga je Bog izabrao za uvara svojih najveih dragocjenosti.
Radosno ispunjavamo tu pastirsku zadau, da u svim vjernicima poraste pobonost prema
Zatitniku cijele Crkve, a i ljubav prema samome Otkupitelju, kome je on sluio sjajui kao primjer
ostalima.
Tako e sav kranski narod ne samo gorljivije hrliti k svetom Josipu i pouzdano zazivati
njegovu zatitu, nego e uvijek imati pred oima njegov ponizan i zreo nain sluenja i
sudjelovanja u djelu spasenja ljudi. Bude li Crkva promatrala Marijina Zarunika dionika
boanskog otajstva, uvjereni smo da e, nezadrivo idui zajedno s cijelim ljudskim rodom ususret
buduem vijeku, moi ponovno otkriti vlastitu svoju narav u istom nacrtu otkupljenja koji ima svoj
temelj u otajstvu Utjelovljenja.
Upravo u tom otajstvu Josip Nazareanin sudjelovao je kao nijedan drugi ovjek, izuzevi
Mariju Majku Utjelovljene Rijei. On je zaista osobno u tom zajedno s njom sudjelovao, ucijepljen
u stvarnost istog spasonosnog dogaaja i isto tako bio uvar iste ljubavi po kojoj nas nebeski Otac i
predodredi sebi za usvojene sinove po Isusu Kristu (Ef l ,5).
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i
prirunika iz kojih smo crpili pojedine tekstove. Dao Bog, Majka Boja i zagovor sv. Josipa,
zatitnika drage nam Domovine, da objavljivanje ove knjiice donese obilje duhovnih plodova u
hrvatskom narodu.
4. lipnja. 2005. Bezgreno Srce Marijino
p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. POVIJEST I POJAM TOVANJA SV. JOSIPA

U prva etiri stoljea nalazimo vrlo malo tragova veeg tovanja sv. Josipa. No ovdje treba
razlikovati privatno tovanje i priznavanje Josipove svetosti i njegovog uzvienog poloaja u
kraljevstvu Bojem te izvanjsko i javno tovanje, koje se oituje u javnim pobonostima,
svetkovinama te u podizanju crkvi i oltara u njegovu ast. Privatno je tovanje sv. Josipa staro kao i
kranstvo, jer je posve oito da se s itanjem sv. Pisma, u kojem nam se opisuje odnos sv. Josipa
prema Boanskom Spasitelju i Bl. Djevici Mariji, nuno u duama vjernika raalo duboko
potovanje prema sv. Josipu.
Izvanjsko i openito javno tovanje sv. Josipa nije se odmah od poetka kranstva razvilo
zbog vanjskih okolnosti. Razlog je ponajprije bio taj, to je trebalo da u duu i srce duhovno i
udoredno iskvarenog svijeta ue najprije ispravna spoznaja boanskog Spasitelja. Isticati u tim
okolnostima tovanje sv. Josipa u mnogom bi pogledu otealo nastojanje da svijet u potpunoj
veliini i dostojanstvu upozna lik Boanskog Spasitelja i njegove djevianske Majke Marije.
Drugi je razlog bio u tome, to su prva stoljea kranstva bila ispunjena krvavim borbama
za ast i proirenje Kristova imena, pa je razumljivo, da su pred oi vjernika jae izili uzvieni
likovi apostola i prvih muenika, nego li, uzviena dodue, ali tiha i skromna pojava sv. Josipa. No,
im je kranstvo jae uvrstilo korijenje, odmah se javlja, osobito na istoku, tovanje sv. Josipa. Za
tu injenicu imamo dokaza ve u 3. stoljeu.
Na zapadu nema dodue dokumenata o tovanju sv. Josipa iz prvih stoljea, ali odatle se ne
moe nita zakljuiti protiv tovanja sv. Josipa, jer se pomanjkanje takovih dokumenata lako
protumai pojavom nemirne i burne seobe naroda. Meutim injenica, da se tovanje sv. Josipa
razvilo i proirilo nakon duljeg vremena, nita ne oduzima dogmatskoj vrijednosti toga tovanja. Ta
i dogme o primatu rimskog biskupa i Bezgrjenom Zaeu Bl. Djevice Marije nisu odmah od

673
poetka bile potpuno i openito spoznate. Njihova se spoznaja razvijala, a praktino prihvaanje
bivalo sve openitije, dok u 19. vijeku nisu konano sveano proglaene kao objavljene istine,
dogme vjere.
Kad se kranstvo iza pustoenja seobe naroda uvrstilo i oivjelo, poelo je oivljavati i
tovanje sv. Josipa te je osobito od 12. stoljea poelo donositi prelijepih plodova. Za to su osobito
zasluna dva velika uitelja: Rupert od Deutza (+ 1135) i sv. Bernard (+ 1153). Od tog vremena
razvija se tovanje sv. Josipa sve vie. Za ovaj daljnji razvitak tovanja sv. Josipa imaju osobitu
zaslugu Pierre d'Ailly, nadalje slavni kancelar parikog univerziteta Gerson, sv. Bernardin Sienski
(+ 1444), Bernardin od Feltre (+ 1494), Bernardin de Busto (+ 1500), Toma Cajetano (de Vio), sv.
Terezija Avilska, sv. Franjo Saleki, sv. Vinko Paulski i sv. Alfons Liguori. Uz sve to su tovanje
sv. Josipa irili razni redovi, biskupi i misionari.
Osobito pak snaan zamah je poprimilo tovanje sv. Josipa za pontifikata Pija IX. On je
svetkovinu Zatite sv. Josipa proirio na cijelu Crkvu. (10. IX. 1847.) i njemu posvetio mjesec
oujak (27. IV. 1865).
Za papom u irenju tovanja sv. Josipa se poveo katoliki episkopat, koji u raznim biskupiskom
sinodama izdaje odredbe u kojima potie na tovanje sv. Josipa te djelomice daje razumjeti, da u
tovanju svetih prvo mjesto iza Bl. Djevice Marije ima sv. Josip. Svjedoci ovog tovanja jesu i
molbe raznih biskupa, da se liturgijsko tovanje sv. Josipa podigne na vii stupanj. to vie, neki su
lanovi prvog vatikanskog sabora, preko 150 otaca, bili od koncila zatraili, da se sv. Josip sveano
proglasi prvim zatitnikom i patronom sv. Crkve iza Bl. Djevice Marije te da se za nj, odmah iza Bl.
Djevice Marije odredi najvee liturgijsko tovanje.
Ova molba saborskih otaca nije uzeta u razmatranje samo zato, jer je rad koncila zbog tekih
politikih prilika prekinut. No to nije uinio koncil, uinio je u biti kasnije sam papa Pijo IX. On je
8. prosinca 1870. sv. Josipa zbog asti i poloaja, koji je imao u boanskoj Obitelji, proglasio
zatitnikom itave katolike Crkve i odredio, da se njegova svetkovina slavi 19. oujka, podigavi
je ujedno na liturgijski stupanj svetkovne.
Papa Leon XIII. izdao je 15. kolovoza 1889. encikliku, u kojoj izlae ast, dostojanstvo, mo i
svetost sv. Josipa, koji u tom pogledu ima u kraljevstvu nebeskom prvo mjesto iza Bl. Djevice
Marije. Uz to je izdao dva kratka dokumenta, u kojima preporua vjernicima posvetu sv. Obitelji i
pristup u duhovno udruenje sv. Obitelji. U prvom od tih dokumenata od 14. 6. 1892. naziva sv.
Josipa glavom sv. Obitelji i uzvienim svecem, koji je prema Isusu zauzimao oinsko mjesto, a u
drugom od 20. lipnja 1892. propisuje za lanove spomenutoga udruenja molitve, u kojima nazivlje
sv. Josipa presvetim zatitnikom Isusa i Marije.
Budui da je crkveno uiteljstvo ovako snano isticalo i promicalo kult sv. Josipa, posve je
jasno, da su se i vjernici sve veim pouzdanjem i arom obraali sv. Josipu. Ovo se potivanje sv.
Josipa u puku pod nesumnjivim vodstvom Duha Svetoga poelo jae razvijati ve od 12. vijeka,
zatim iza tridentinskog koncila, a na poseban nain iza prvog vatikanskog koncila. To se tovanje
proirilo ne samo prostorno, ekstenzivno, nego i intenzivno. To jest unutarnje shvaanje i
produbljivanje asti i poloaja sv. Josipa postojalo je sve dublje tako, da u duama vjernika sv. Josip
zbog svoga odnosa prema djetetu Isusu i Presv. Djevici ima prvo mjesto iza Bl. Djevice Marije. On
je dosljedno u tom pogledu u oima vjernika ispred svih anela, apostola, sv. Ivana Krstitelja i svih
ostalih svetaca.
Sv. Josipu pridaje vjera puka potovanje, koje je odmah iza tovanja Bl. Djevice Marije, a
nadvisuje sve ostale stvorove. Poloaj pak sv. Josipa u djelu otkupljenja i u kraljevstvu Bojem
odreuje i otkriva njegova uska i uzviena veza kojom je povezan sa Spasiteljem, Bl Djevicom
Marijom i sv. Crkvom, te njegove visoke kreposti koje su s tim povezane.
Hrvatski narod ima jo jedan poseban razlog za naglaeno tovanje sv. Josipa. Naime Hrvatski
sabor je 10. lipnja 1687 izabrao sv. Josipa za nebeskog zatitnika Hrvatskog kraljevstva, odnosno
hrvatskog naroda. A naa biskupska konferencija izjavila je 1972. da je to proglaenje bilo
pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i nikada kasnije nije osporeno. (Dr. Stjepan Baki, Sv.
Josip, katoliko bogoslovlje o svrhunaravnom dostojanstvu i tovanju sv. Josipa, st. 5-7, tiskano s
imprimaturom zagrebake nadbiskupije 27.2. 1939. Dr. F.Salis Seewis)

674
 2. DEVETNICA SV. JOSIPU
(od sv. Alfonsa Marije Liguorija)

Prvi dan: O pobonosti sv. Josipu

Josip mu njezin jer je bio pravedan (Mt 1,19) Sam primjer Isusa Krista, koji je ovdje na zemlji
htio tako astiti i podloiti se sv. Josipu, trebao bi sve potai da budu jako poboni ovom velikom
svecu. Budui da mu je njegov vjeni Otac na zemlji dodijelio Josipa umjesto njega Isus se uvijek
prema Josipu odnosio kao prema ocu i kao oca ga je potivao i sluao tijekom 30 godina. Tada sie
s njima, doe u Nazaret i bijae im posluan (Lk 2, 51). to znai da je jedina Otkupiteljeva briga
tijekom tih godina bila sluati Mariju i Josipa. Josipu je, kao glavi male obitelji, sve to vrijeme
pripadala sluba zapovijedanja, a Isusu posluh, do te mjere da Isus nije nigdje iao, nita inio, jeo
niti se odmarao nego u poslunosti sv. Josipu, kako je to sam Gospodin objavio sv. Brigiti.
Sam Isus je preporuio sv. Margareti iz Cortone da bude posebno pobona sv. Josipu zbog toga
to je bio hranitelj u njegovu ivotu. Da bi smo razumjeli velike milosti koje sv. Josip isprosi onima
koji su mu poboni ovdije upuujem na bezbroj primjera. Tko bi ih htio saznati, neka proita knjigu
od Patrignania Il divoto di san. Gisueppe. Meni je dovoljno citirati to kae sv. Terezija Avilska:
Ne sjeam se do sada da sam ga ita molila to bi on propustio uiniti. Zauujue su one velike
milosti koje mi je Bog udijelio posredstvom ovog blaenog sveca. Kakvih me je samo opasnosti
oslobodio, i tjelesnih i duevnih.
ini mi se da je drugim svecima Gospodin dao milost da priteknu u pomo u jednoj nevolji, a
ovome slavnom svecu, imam iskustva, da pritekne u pomo u svima. Gospodin nam hoe pokazati
sljedee: Kako je sv. Josipu bio podloan na zemlji budui da ga je zvao ocem, a bio mu je
hranitelj mogao mu je zapovijedati i na Nebu, te On ini to god od njega trai (Moj ivot 6.
pog.).
Sv. Bernardin Sijenski kae kako ne treba sumnjati da Gospodin koji je jo za ivota potovao i
sluao sv. Josipa kao oca, ni u Nebu mu nee odbiti nego e jo vie usliati njegove pronje: Bez
sumnje Krist nije ni na Nebu uskratio odanost, potovanje i onu osobitu ast to ju je iskazivao
Josipu kao sin svome ocu dok je bio na zemlji.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, radujem se to si bio tako sretan te si Isusu mogao kao otac
zapovijedati tako da te sluao onaj kome se pokoravaju Nebo i zemlja. Sv. moj Josipe budui da ti je
Isus sluio i ja te elim sluati, hou da te od sada potujem, ljubim i sluam kao svoga gospodara.
Uzmi me pod svoju zatitu, zapovijedaj mi to eli. Znam da e sve to bude od mene traio biti
za moje dobro i na slavu moga i tvoga Otkupitelja. Sv. moj Josipe, moli za mene Isusa. On ti bez
sumnje nee nita uskratiti, jer je On na zemlji sve tvoje zapovijedi sluao. Reci mu neka mi sve
oprosti ime sam ga vrijeao, neka me otrgne od stvorenja i od mene samoga, te me svojom
ljubavlju uie, a onda neka od mene radi to mu volja.
Sveti nas Bernard potie: traimo milosti, traimo ih po Mariji. Ona je, kae sv. Petar
Damjanski, riznica boanskih milosti. Ona nas moe i eli obogatiti, zato nas poziva: Tko je malen
neka meni doe. Ljubljena Gospo, uzviena Gospo, plemenita Gospo, pogledaj siromanog
grenika, koji se tebi preporua i sav se Tebi predaje. Litanije sv. Josipa st..

Drugi dan: O putovanju u Betlehem gdje se Isus rodio

Tako i Josip, jer bijae iz Davidove kue i porodice, uzie sa svojom enom Marijom, koja bijae
trudna, iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju, u grad zvani Betlehem da se upie (Lk 2,4).
Promatraj slatke razgovore koji je na ovom putu Marija dijelila sa sv. Josipom o milosru Boga
koji je poslao svoga Sina kako bi otkupio ovjeanstvo, te o ljubavi Sina Bojega koji je doao u
ovu suznu dolinu da svojim mukom i smru zadovolji za grijehe ljudi. Zatim promatraj muku sv.
Josipa kako je one noi u kojoj se Rije Boja rodila, skupa s Marijom bio odbijen u Betlehemu, te
su bili prisiljeni potraiti smjetaj u tali. Kolika je bila muka sv. Josipa kad je vidio svoju
zarunicu, mladu petnaestogodinju djevojku, trudnu pred porodom kako drhti od hladnoe u
vlanoj, s vie strana otvorenoj talici.

675
 Ali koliko velika je morala biti njegova utjeha, kad je uo da ga Marija zove govorei: Josipe,
doi, vidi i pokloni se Djetetu Bogu koji se rodio u ovoj tali. Pogledaj kako je lijep, gledaj u
jaslama na malo slame Kralja svijeta. Vidi kako drhti od zime onaj koji plamenom ljubavi raspaljuje
serafine! Evo plae onaj koji je radost Neba!
A sada promatraj kolika je bila ljubav i njenost sv. Josipa dok je svojim oima gledao Sina
Bojega koji je postao djetetom, i istovremeno sluao pjesmu anela koji su pjevali oko njihova
novoroenog Gospodina, dok se tala ispunjala svjetlou. Tada je Josip kleei na koljenima
zaplakao od njenosti i kazao: Klanjam ti se, klanjam ti se moj Gospodine i Boe, i koje li moje
sree da te prvi poslije Marije vidim novoroenoga, te da na svijetu eli da te smatraju i zovu
mojim sinom. Dopusti mi od sada da te zovem i kaem ti; Boe moj i sine moj, tebi se posveujem.
Moj ivot od sada vie nee biti moj, nego e biti tvoj, ivjeti u samo da tebi sluim moj
Gospodine.
Koliko je vie porasla Josipova radost kada je one noi vidio kako, pozvani od anela, dolaze
pastiri vidjeti njihova novoroenog Spasitelja, a zatim i svete mudrace koji su doli s istoka kako bi
poastili Nebeskog Kralja, koji je doao na zemlju spasiti svoja stvorenja.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, zbog alosti koju si osjetio gledajui gdje se Sin Boji u
tali rodio, u kojoj nije bilo ni vatre ni ogrijeva, i kako dijete plae od hladnoe koja ga je muila,
molim te isprosi mi milost istinskog pokajnja za svoje grijehe po kojima sam i ja bio uzrokom
Isusovim suzama.
A po radosti koji si kuao kad si prvi puta ugledao Djetece Isusa poloena u jaslice, kako je
lijepo i njeno od onoga asa tvoje srce velikom ljubavlju prema ljubeznom Djetetu poelo goriti,
isprosi mi milost da ga i ja na zemlji gorue ljubim, te jednom trajno uivam njegovu prisutnost u
Nebu.
A ti, Marijo Majko Boja i moja Majko, preporui me svome Sinu i isprosi mi oprotenje svih
uvreda koje sam mu nanio, te milost da ga vie nikada ne uvrijedim. A Ti, ljubezni moj Isuse, za
ljubav Mariji i Josipu, oprosti mi i daj mi milost da te jednom u Nebu gledam, hvalim i ljubim tvoju
boansku ljepotu i dobrotu iz koje si meni za ljubav postao djetetom. Ljubim te neizmjerna dobroto,
ljubim te, Isuse moj, ljubim te Boe moj, ljubavi moja i sve moje. Litanije sv. Josipa st.

Trei dan: O putovanju u Egipat

Aneo se Gospodnji ukaza Josipu u snu i ree mu: Ustani uzmi dijete i majku njegovu, pa bjei
u Egipat i budi ondje dok ti opet ne kaem jer e Herod traiti dijete da ga ubije (Mt 2,13).
Budui da su sveti mudraci obavijestili Heroda, da se ve rodio kralj idovski, tiranski vladar je
naredio da se ubiju sva djeca mlaa od 2 godine u okolici Betlehema. A tada Bog, elei za sada
sauvati svoga Sina od smrti poslao je anela da obavijesti Josipa kako treba uzeti dijete i Majku
njegovu i pobjei u Egipat. Promatraj ovdje spremnu poslunost sv. Josipa koji je odmah krenuo na
put, iako mu aneo nije naloio trenutak polaska, bez sumnjienja i istraivanja o vremenu i nainu
putovanja te mjestu gdje e se u Egiptu boraviti.
Josip je odmah obavijestio Mariju, i iste noi, kako to s pravom tvrdi Gerson, sabirui
siromani alat svog zanata koji je mogao ponijeti sobom i koji mu je trebao posluiti u Egiptu za
prehraniti svoju siromanu obitelj, skupa sa svojom zarunicom Marijom, sam bez vodia se uputio
na put dug preko 400 km po planinama i grubim putovima pustinje.
Kako je morala biti velika patnja sv. Josipa na ovom putovanju videi kako trpi njegova draga
zarunica koja se jo nije bila navikla hodati s ljubljenim dijetnom u naruju, koje su bjeei
naizmjenino nosili Marija i Josip, u strahu da e na svakom koraku susresti Herodove vojnike,
usred zime, po vjetru i ledu.
to su mogli jesti tijekom ovog putovanja? Moda neki komad kruha koji su ponijeli sobom od
kue ili dobili prosei milostinju. Gdje su nou spavali? Vjerojatno u kakvom sklonitu, tali, pod
nekim stablom ili na otvorenom.
O da, sv. Josip je bio potpuno sjedinjen s voljom Vjenog Oca koji je htio da njegov Sin jo kao
dijete pone trpjeti kako bi zadovoljio za grijehe ljudi, ali njeno srce sv. Josipa puno ljubavi nije

676
moglo ne kuati veliku muku gledajui kako dijete drhti i plae od hladnoe i neudobnosti koje je
doivljavalo.
Promatraj zatim koliko je morao trpjeti sv. Josip za vrijem sedam godina boravka u Egiptu usred
nepoznatog, poganskog i barbarskog naroda, budui da tu nije imao ni prijatelja ni rodbine koji bi
ga posjetili. Sv. Bernard tvrdi da je sveti patrijarh bio primoran raditi dan i no, kako bi prehranio
svoju siromanu zarunicu i boansko dijete, koje provia hranu svim ljudima i ivotinjama.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, po spremnoj poslunosti koju si uvijek imao i gajio prema
volji Bojoj, isprosi mi od svog Isusa milost da se Bojim zapovijedima uvijek savreno
pokoravam. Na putu u vjenost kojim moja dua putuje usred tolikih neprijatelja isprosi mi milost
da nikada sve do asa smrti ne izgubim Isusovo i Marijino drutvo. U zajednitvu s njima sve muke
ovoga ivota, pa i sama smrt bit e mi slatka i draga.
O Marijo, Majko Boja, po patnjama koje je tvoja njena dua trpjela na putu u Egipat isprosi
mi jakost da strpljivo i podlono podnosim sve nedae i protivtine koje me zadese. A ti dragi moj
Isuse, smiluj mi se! Ajme! ti koji si moj Gospodin i Bog, nevin si htio jo od djetinjstva toliko za
mene trpjeti, a ja grenik, koji sam toliko puta zasluio Pakao, kako sam bio nezadovoljan i
nestrpljiv kada sam trebao neto pretrpjeti za tebe! Gospodine moj oprosti mi.
Od sada sam spreman trpjeti koliko ti eli i nositi sve krieve koje e mi poslati. Pomozi mi
svojom milou, inae u ti se iznevjeriti. Ljubim te Isuse moj, blago moje, sve moje i elim te
uvijek ljubiti, a da ti omilim pripravan sam trpjeti koliko ti eli. Litanije sv. Josipa st.

etvrti dan: O Isusovom ostanku u hramu

Djeak Isus ostade u Jeruzalemu bez znanja svojih roditelja (Lk 2, 43). Kad je dolo vrijeme
povratka iz Egipta aneo je ponovno obavijestio Josipa da se s djetetom i njegovom Majkom vrati u
Judeju. Sv. Bonaventura smatra da je u povratku patnja Josipa i Marije bila jo vea nego o dolasku
jer je Isus tada imao oko 7 godina te je bio toliko velik da ga se nije moglo nositi u naruju, a
istovremeno je bio mali da nije sam mogao propjeaiti tako dalek put. Tako je ljupki djeak Isus
esto bio primoran zaustaviti se padajui na zemlju od iznemoglosti.
Nakon povratka u domovinu, promatraj zatim muku Josipa i Marije koju su kuali kad su
izgubili dvanaestogodinjeg Isusa prigodom pohoda hramu u Jeruzalem. Josip je bio naviknut
uivati slatki pogled i prisutnost svoga ljubljenog Spasitelja. Kolika li je bila Josipova bol kad je tri
dana bio lien Isusove prisutnosti i ne znajui da li e ga pronai; i ne znajui razlog tome, to je
bila najvea muka jer se sv. patrijarh u svojoj poniznosti bojao da je Isus zbog neke njegove
pogreke odluio da vie nee ivjeti u njegovom domu, mislei da nije vie dostojan njegova
drutva, asti pomagati mu i brinuti se o tako velikom blagu.
Nema vee muke za duu koja je svu svoju ljubav dala Bogu, od sumnje da ga je uvrijedila i da
mu je omrznula. Marija i Josip tri dana nisu spavali, nego su trajno naricali traei svoga
ljubljenoga, jer mu je sama Presveta Djevica kad ga je u hramu nala rekla: Dijete moje zato si
nam to uinio! Gle! Otac tvoj i ja s bolom smo te traili (Lk 2, 48) Sine kako si nam gorku muku
dao kuati ova tri dana kad smo te plaui stalno traili bez da smo te nalazili i bez vijesti od tebe.
Promatrajmo zatim radost sv. Josipa kad je pronaao Isusa i saznao da razlog njegova udaljavanja
nije bila neka njegova pogreka, nego ljubav prema slavi njegova Vjenog Oca.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, ti plae to si izgubio Isusa, ali ti si ga uvijek ljubio, a on
je tebe tako ljubio da te je izabrao za hranitelja i uvara svoga ivota. Dopusti mi da i ja plaem,
koji sam zbog stvorenja i svoje tvrdoglavosti izgubio Boga, prezrevi njegovu boansku milost. Ah
moj svee, po zaslugama alosti to si je osjetio kad si Isusa izgubio, izmoli mi pokajanje da plaem
to sam svoga Gospodina uvrijedio. A po onoj radosti koju si osjetio kad si Isusa u hramu naao,
isprosi mi milost da ga i ja pronaem te da se On po svojoj milosti u moju duu povrati te da ga vie
nikada ne izgubim. A ti Majko moja Marijo, koja si utoite grenika, ne ostavi me nego mi iskai
milosre. Ako sam uvrijedio tvoga Sina, sad se za to skrueno kajem iz svega srca svoga i spreman
sam tisuu puta radije izgubiti ivot nego li milost Boju. Moli svoga Sina da mi oprosti a ti mi
udijeli svetu ustrajnost.

677
 A ti dragi Isuse ako mi jo nisi oprostio, sada mi oprosti. Mrzim sve uvrede koje sam ti nanio,
ao mi je to sam te uvrijedio i umro bih od alosti. Ljubim te, i jer te ljubim, vie mi je stalo do
tvoje ljubavi i milosti nego do svih kraljevstva svijeta. Gospodine pomozi mi da te uvijek ljubim i
da te nikada vie ne uvrijedim. Litanije sv. Josipa st.

Peti dan: O neprekidnom druenju Josipa s Isusom

Tada sie s njima, doe u Nazaret, i bijae im posluan (Lk 2,51).
Nakon to su Isusa pronali u hramu, On se s Marijom i Josipom vratio u njihovu kuu u Nazaret
i ivio je s Josipom sve do njegove smrti, sluajui ga kao svoga oca. Promatrajte sada sveti ivot
koji je Josip provodio u drutvu Marije i Isusa. U njihovoj obitelji se sve inilo iskljuivo na veu
slavu Boju, nije bilo drugih misli nego Bogu se dopasti, razgovaralo se jedino o ljubavi koju ljudi
trebaju Bogu iskazivati i onoj kojom ih Bog ljubi. Pogotovu da je poslao svoga jedinoroenog Sina
na svijet kako bi trpio, i okonao svoj ivot u moru patnje i prezira za spasenje ljudi.
Ah s koliko suza su Josip i Marija, koji su ve dobro razumijevali pisma, u prisutnosti Isusa
govorili o njegovoj tekoj muci i smrti. S koliko su njenosti govorili, o onome to govori Izajija, da
e njihov ljubljeni morati postati ovjek boli, prezren kojega e njegovi neprijatelji izobliiti do te
mjere da nee vie biti prepoznatljiv u svojoj ljepoti; da e mu do te mjere bievima iznakaziti i
pogaziti tijelo te e izgledati kao bolestan od gube prepun rana; da e njihov ljubljeni Isus morati
sve trpjeti u strpljenju niti ne otvarajui usta na sva ta muenja, kao jaganjac pustiti da ga vode u
smrt, te e konano objeen na drvo kria izmeu dvaju razbojnika u patnjama okonati svoj ivot.
A na kraju promatrajte osjeaje ljubavi i njenosti koje su ti razgovori budili u srcu sv. Josipa.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, po suzama koje si prolio kad si razmiljao o buduoj
Isusovoj muci isprosi mi milost da se bez prestanka prisjeam muke moga Spasitelja; svetom ognju
ljubavi koji se kod tih razgovora raao u tvom srcu, isprosi mi milost da se samo iskra tog plamena
upali u mojoj dui koja je svojim grijesima bila velikim uzrokom Isusove muke.
A ti Marijo, po muci koju si u Jeruzalemu pretrpjela, kad si gledala muku i smrt svoga
predragoga Sina isprosi mi pokajanje da oplaem svoje grijehe.
Slatki moj Isuse koji si iz ljubavi prema meni toliko trpio i umro uini da tu tvoju ljubav nikada
ne zaboravim. Moj Spasitelju tvoja smrt je moja nada. Vjerujem da si ti za mene umro i nadam se
da u se po tvojim zaslugama spasiti. Ljubim te svim srcem, ljubim te nada sve, ljubim te vie nego
samoga sebe. Ljubim te i tebi za ljubav spreman sam podnijeti svaku muku. Kajem se to sam tebe,
najvee dobro, raalostio. Ne elim drugo nego tebe ljubiti i tebi omiljeti. Budi mi u pomo moj
Gospodine i ne daj da se ikada odijelim od tebe. Litanije sv. Josipa st.

esti dan: O ljubavi koju je Josip imao prema Mariji i Isusu

Tada sie s njima, doe u Nazaret, i bijae im posluan (Lk 2,51). Promatrajte ljubav koju je
Josip imao prema svojoj zarunici Mariji. Ona je bila najljepa meu svim enama, bila je
najponiznija, najblaa, najia, najposlunija, najvie je ljubila Boga i nikad nitko vie od nje nee
ljubiti Boga, ni od anela ni od ljudi, tako da je zasluivala svu ljubav sv. Josipa, koji je i sam bio
veliki ljubitelj kreposti.
K tome jo dodajte ljubav kojom je Josip vidio da ga ljubi Marija koja je sigurno ljubila svoga
zarunika vie nego sva druga stvorenja. A on je nju gledao kao najobljubljeniju od Boga, izabranu
biti Majkom jedinoroenog Sina Bojega. Iz svega ovoga uvidite kolika je velika bila privrenost i
ljubav, koju je pravedno i zahvalno srce sv. Josipa osjealo prema svojoj ljupkoj zarunici.
Promatrajte zatim ljubav koju je sv. Josip imao prema Isusu. Budui da je Bog ovog sveca
odredio da bude Isusu umjesto oca, sigurno mu je u srce bio ulio i oinsku ljubav prema ljubeznom
Sinu koji istovremeno bijae i Bog. Tako da ljubav sv. Josipa nije bila isto ljudska kao to je to
ljubav drugih oeva prema svojoj djeci, nego je bila nadnaravna ljubav koja je u istoj osobi
pronalazila svoga sina i svoga Boga.
Josip je dobro znao po boanskoj objavi koju je primio po anelu da je to dijete u ijem je
drutvu uvijek bio istovremeno i Rije Boja koja je iz ljubavi prema ljudima, pogotovu njemu
samome, postala ovjekom. Znao je da ga je On sam izabrao, izmeu svih ljudi, za uvara svoga

678
ivota i htio se zvati njegovim sinom. Promatrajte koliki se plamen ljubavi morao zapaliti u srcu sv.
Josipa kada je razmiljao o svemu tome, i kada je gledao Gospodina kako mu je kao djeak
posluivao i pomagao u otvaranju ili zatvaranju radnje, ili obradi drveta, ili sakupljanju otpadaka i
ienju kue, ili kako mu je u svemu bio posluan to je od njega traio. to vie, kako Isus nije
nita radio bez njegova odobrenja koga je sluao kao svoga oca.
Koja li se ljubav javljala u srcu Josipa kad je nosio slatko dijete Isusa u naruju, mazio ga i bio
maen od njega, kad je sluao iz njegovih usta rijei vjenog ivota koje su postajale gorue strijele
ljubavi i ranjavale njegovo srce, kad je gledao to boansko djetece kako je kreposno ivjelo i
davalo mu uzor svih kreposti.
Meu ljudima dug suivot ohladi ljubav jer ivei dugo zajedno osobe uvide slabosti jedno
drugoga. Nije tako bilo s Josipom. Koliko je vie razgovarao s Isusom vie je uviao njegovu
svetost. Iz toga zakljuite koliko je Josip ljubio Isusa jer je proveo u njegovu drutvu preko 25
godina.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, radujem se to si bio tako sretan te si Isusu mogao kao
otac zapovijedati, tako da te sluao onaj kome se pokoravaju Nebo i zemlja. Sv. moj Josipe budui
da ti je Isus sluio i ja te elim sluati, hou te od sada potivati, ljubiti i sluati kao svoga
gospodara. Uzmi me pod svoju zatitu, zapovijedaj mi to eli. Znam da e sve to bude od mene
traio biti za moje dobro i na slavu moga i tvoga Otkupitelja. Sv. moj Josipe, moli za mene Isusa.
On ti bez sumnje nee nita uskratiti, jer je On na zemlji sluao sve tvoje zapovijedi. Reci mu neka
mi sve oprosti ime sam ga vrijeao. Reci mu neka me otrgne od stvorenja i od mene samoga te me
svojom ljubavlju uie, a onda neka od mene radi to mu volja.
A ti presveta Majko Marijo, po ljubavi koju je prema te bi imao sv. Josip, uzmi me pod svoje
okrilje pa zamoli svoga sv. zarunika neka me uzme za svoga slugu.
A ti dragi moj Isuse koji si se htio poniziti i ovjeku se pokoravati, samo da nadoknadi za moj
neposluh, po poslunosti kojom si se na zemlji Josipu pokoravao daj mi milost da od sada sluam
sve to od mene trai. A po ljubavi koji si imao prema Josipu i Josip prema tebi, Isuse neizmjerna
dobroto, udijeli mi veliku ljubav prema tebi koji zasluuje da te svim srcem ljubim. Zaboravi
nepravde koje sam uinio prema tebi i smiluj mi se. Ljubim te Isuse, ljubavi moja, ljubim te Boe
moj i elim te zauvijek ljubiti. Litanije sv. Josipa st.

Sedmi dan: O smrti sv. Josipa

Dragocjena je u oima Gospodnjim smrt pobonika njegovih (Ps 116, 15).Promatraj kako je sv.
Josip, nakon to je vjerno sluio Isusu i Mariji doao do kraja svoga ivota u kui u Nazaretu.
Okruen anelima i pomognut od Kralja anela i Marije svoje zarunice, koji su stajali jedno s
jedne, drugo s druge strane njegova siromanog kreveta, u ovom slatkom drutvu, u rajskom miru
Josip ostavi ovaj bijedni zemaljski ivot. Zbog prisutnosti svoje zarunice i sina koji se udostojao
zvati Otkupitelj, smrt sv. Josipa je postala slatka i dragocjena.
Nije bilo mogue da ima gorku smrt on koji je umirao u naruju onoga koji je ivot. Tko e
ikada objasniti i razumjeti iste slasti, utjehe, blaene nade, ine predanja, plamene ljubavi koji su
gorjeli u srcu sv. Josipa, rijei vjenoga ivota koje su mu naizmjenino Isus i Marija govorili u
zadnjim trenucima njegova ivota? Jako je razborito miljenje koje donosi sv. Franjo Saleki, da je
sv. Josip umro iz iste ljubavi prema Bogu.
Takva je bila smrt naeg sveca, potpuno mirna i blaga, bez uznemirenosti i straha jer je uvijek
ivio svetim ivotom. Ne moe biti takva smrt onih koji su vrijeali Boga i zasluili Pakao. Da, ali
u trenutku smrti bit e veoma utjeena dua koju bude titio sv. Josip. On je uvijek u ivotu bio
posluan Bogu, te sigurno moe zapovijedati avlima, koje e svetac otjerati i sprijeiti da u asu
smrti osoba koja je njemu bila pobona bude napastovana. Blago dui koju e u tom najteem
trenutku braniti tako veliki odvjetnik. Njemu su na samrti pomagali Isus i Marija, spasio je dijete
Isusa od smrtne opasnosti te je zadobio od Boga povlasticu i milost da bude zatitnik dobre smrti te
da moe osobe koje su mu pobone u asu smrti osloboditi od opasnosti vjene smrti.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare i zatitnie, s pravom si sretno umro jer si cijeli ivot sveto
ivio. Ja sam s pravom zasluio nesretnu smrt zbog svojih grijeha, ali ako me ti titi neu propasti.

679
Ti nisi bio samo veliki prijatelj moga suca, nego si mu bio uvar i branitelj. Ako me ti Isusu
preporui, on me nee moi osuditi. Sveti moj patrijare, ja te nakon Marije izabirem za svog
glavnog odvjetnika i zatitnika. Obeajem ti da u kroz sav svoj ivot to mi preostaje, svaki dan
tebe tovati, iskazivati ti posebnu ast i pod tvoje se okrilje i zatitu staviti.
Iako ja to ne zasluujem, ali me ti, ipak Isusu i Mariji za ljubav, uzmi za svoga slugu. Po
druenju s Isusom i Marijom titi me i brani uvijek u mom ivotu, da nikada ne izgubim Boje
milosti i od Boga se ne odijelim. Po ljubavi s kojom su uza te u zadnjem trenutku ivota bili Isus
i Marija budi mi na pomoi pogotovu u asu moje smrti, da jednoga dana doem u Nebo, zahvalim
ti, te s tobom Isusom i Marijom hvalim i ljubim Boga u vijeke vjekova.
Presveta Djevice, nado moja, ti zna da se ja uzdam u zasluge Isusa Krista i tvoj zagovor, te se
nadam da u sretno umrijeti i biti spaen. Majko moja, ne ostavi me nikada, a osobito mi priskoi u
pomo u asu moje smrti, isprosi mi milost da izdahnem zazivajui tebe i Isusa.
A ti dragi moj Spasitelju koji e me jednoga dana suditi, oprosti mi sve moje uvrede kojima
sam te povrijedio i za koje se svom duom kajem, oprosti mi odmah prije nego doe smrtni as kad
e me suditi. Bijedna li mene koji sam tolike godine izgubio jer te nisam ljubio. Daj mi milost da te
jako ljubim u ovo malo vremena mog ivota koje mi preostaje. A kada doe as prelaza iz ovoga
ivota u vjenost daj da umrem gorei iz ljubavi prema tebi. Ljubim te moj Spasitelju, Boe moj,
moja ljubavi, sve moje i ne traim od tebe druge milosti osim da te ljubim, i ako molim da mi
udijeli Nebo to je samo zato da te ljubim svim silama zauvijek. Amen, tako budi. Isuse, Marijo i
Josipe dajem vam svoje srce i duu! Isuse, Marijo i Josipe dajte da u smrtnoj stisci umrem u vaem
drutvu. Amen. Litanije sv. Josipa st.

Osmi dan: O slavi sv. Josipa

Dobro valjani i vjerni slugo, bio si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti. Ui u
radost Gospodara svojega (Mt 25,21).
Slava koju Bog daje svojim svetima na Nebu odgovara svetosti ivota koji su provodili na
zemlji. Za razumjeti svetost Josipa, dosta je shvatiti to kae Evanelje: Josip mu njezin jer je bio
pravedan (Mt 1,19). Pravedan u Bibliji znai da je posjedovao sve kreposti, jer kada nekome
nedostaje jedna krepost ne moe se rei da je pravedan. Ako Duh Sveti dakle, sv. Josipa naziva
pravednim kada je bio izabran za Marijina zarunika, promatraj koje obilje Boje ljubavi i svih
kreposti je na svetac izvlaio iz svakodnevnih razgovora sa svojom svetom zarunicom koja mu je
svjedoila i pruala savren uzor ivljenja svih kreposti.
Ako je samo jedna Marijina rije bila dovoljna da posveti Ivana Krstitelja i ispuni Duhom
Svetim Elizabetu, do kojih vrhunaca svetosti trebamo drati da se uspela lijepa dua sv. Josipa,
koji se 25 godina druio s Isusom i Marijom? Koji rast u krepostima i zaslugama moemo
pretpostaviti da je Josip zasluio ivei tolike godine s Isusom, sluei ga, hranei i pomaui mu
na ovoj zemlji?
Ako Bog obeava nagradu samo za au hladne vode koja se dadne u njegovo ime siromahu,
zamislite koliku je slavu u Nebu udijelio sv. Josipu koji ga je spasio iz Herodovih ruku,
priskrbljivao mu odjei i hranu, toliko ga puta u naruju nosio i uzdizao s tolikom ljubavlju.
Svakako trebamo drati da je Josipov ivot u motrenju i prisutnosti Isusa i Marije bio trajno proet
molitvom, bogat inima vjere, povjerenja, ljubavi, predanja i prikazanja.
Ako dakle, nebeska nagarda odgovara zaslugama u ivotu, zamislite kolika je slava Josipova u
Nebu. Sv. Augustin usporeuje svece sa zvijezdama a sv. Josipa sa suncem. Pater Suarez kae da je
razborito smatrati da je Josip poslije Marije, najuzvieniji od svih svetaca u zaslugama i slavi. Iz
toga sv. Bernardin zakljuuje da, na odreeni nain Josip, na Nebu zapovijeda Isusu i Mariji, kad
eli isprositi neku milost onima koji su mu poboni.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, sad kad u Nebu uiva na visokom prijestolju blizu svoga
ljubljenoga Isusa, koji ti je na zemlji bio pokoran, smiluj se meni, koji ivim usred tolikih
neprijatelja, sotone i zlih strasti koje se neprestano diu protiv mene samo da me lie Boje milosti.
Molim te, po milosti koja ti je bila dana na zemlji, da uvijek bude u drutvu Isusa i Marije, isprosi
mi milost da sve dane mog ivota ostanem sjedinjen s Bogom, oprem se paklenim napadajima i

680
umrem ljubei Isusa i Mariju te uzmognem jednom doi u kraljevstvo blaenih i u njemu zajedno s
tobom u njihovu se drutvu radovati.
Presveta Djevice Marijo, Majko moja, kad u biti osloboen od straha, ne grijeiti vie, pasti
niice pred tobom na koljena i nikada se vie od tebe ne odijeliti? Ti mi mora pomoi dostii tu
sreu.
Ljubljeni moj Isuse, dragi moj Otkupitelju, kad u moi doi u Nebo, ljubiti te i gledati licem u
lice, te biti siguran da te vie nikada neu izgubiti? Dok ivim uvijek sam u toj pogibelji. O moj
Gospodine i jedino dobro moje, po Josipovim zaslugama, koga Ti toliko ljubi i potuje u Nebu, i
po zaslugama tvoje predrage Majke Marije, a jo vie po zaslugama tvoga ivota i smrti po kojima
mi daruje nadu i svako dobro, ne dopusti da se ikada rastavim od tvoje ljubavi, ve daj da te
posjedujem i ljubim svim silama. Amen, tako budi, tome se nadam. Litanije sv. Josipa st.

Deveti dan: O zagovoru sv. Josipa u trenutku smrti

Smiluj mi se Boe po milosru svome, po velikom smilovanju izbrii moje bezakonje (Ps 51,1)
Svaki vjernik, a pogotovu zato to zna da e umrijeti, treba biti poboan sv. Josipu kako bi zadobio
milost dobre smrti. Cijeli kranski svijet priznaje sv. Josipa za zagovornika umiruih i zatitnika
sretne smrt iz tri razloga.
Prvo, jer ga Isus Krist ljubi ne samo kao prijatelja, nego i kao oca, pa je stoga njegov zagovor
moniji od zagovora drugih svetaca. Poboni Gerson kae da molitva sv. Josipa na odreeni nain
ima snagu zapovijedi: Ono to moli otac, moemo smatrati zapovijeu.
Drugo, jer sv. Josip ima veu mo nad avlima koji se bore protiv nas na kraju ivota. Isus Krist
je dao sv. Josipu posebnu povlasticu da titi umirue od Sotonskih zasjeda kao nagradu to ga je sv.
Josip spasio od Herodove zavjere.
Tree, sv. Josip i zbog Isusove i Marijine prisutnosti i pomoi u svojoj smrti ima posebnu
povlasticu isprositi slatku smrt osobama koje su mu pobone. U trenutku smrti kad ga zazivaju
priskoi im u pomo, tjei ih te i njima u pomo dovede i Isusa i Mariju.
O tome postoje brojni primjeri, a mi emo se zadovoljiti samo s nekoliko slijedeih. Boverio
pripovijeda kako je 1541. fra Aleksije iz Vigevana, brat kapucin koji je za ivota bio jako poboan
sv. Josipu, bio na umoru i zamolio subrau da upale nekoliko svijea. Oni su ga upitali zato mu to
treba. On je odgovorio da e uskoro doi posjetiti ga sv. Josip i Marija, Majka Isusova. I dok je on
to govorio, uskliknu: Evo sv. Josipa i Kraljice Neba, draga moja brao kleknite i primite ih. Ubrzo
nakon toga poboni fratar je blago umro. Bio je to 19. oujak, dan kad se slavi svetkovina sv.
Josipa.
Pripovjeda Patrignani, oslanjajui se na sv. Vinka Fererskoga i druge pisce, kako je neki trgovac
iz Valence obiavao svaki put na Boi pozivati na ruak jednog starca i enu s malim djetetom kao
izraz asti prema sv. Josipu, Mariji i djetetu Isusu. Nakon trgoveve smrti njegovi prijatelji su za
njega molili. On se ukaza jednom od njih i ree kako su ga u as smrti pohodili Isus, Marija i Josip
govorei mu: Ti si za ivota nas same primao u osobama oni triju siromaha koje si pozivao u
svoju kuu. Mi smo sada doli primiti tebe u na dom. I odveli su ga odmah u Raj.
U Franjevakim ljetopisima zapisano je da se 14. veljae asnoj sestri Prudenciji Zanoni, koja je
bila jako pobona sv. Josipu, dok je bila ona samrti ukazao sv. Josip s djetetom Isusom u naruju a
ona je razgovarala i s jednim i s drugim zahvaljujui za veliku milost i najdrae drutvo. Odmah
nakon toga je sretno umrla.
Pripovijeda se u povijesti bosonogih karmelianki, da dok je sestra Ana od sv. Augustina bila na
umoru, kako su neke redovnice vidjele da joj u asu smrti pomau sv. Josip i sv. Terezija Avilska, a
sestra Ana je kliktala od radosti. A neka karemelianska redovnica u drugom samostanu ju je
vidjela kako uzlazi u Nebo skupa sa sv. Josipom i majkom Terezijom.
Neki redovnik augustinac, pie p. Ivan iz Allosa, u svojoj knjizi o sv. Josipu, ukazao se svome
subratu i rekao mu da je spaen od vjene propasti zbog posebne pobonosti koju je imao prema sv.
Josipu, te je nadodao kako on moe svojim zagovorom puno uiniti kod Isusa Krista.
Molitva: Josipe, sveti moj patrijare, po spremnoj poslunosti koju si uvijek imao i gajio prema
volji Bojoj, isprosi mi od svog Isusa milost da se Bojim zapovijedima uvijek savreno

681
pokoravam. Na putu u vjenost, kojim moja dua putuje usred tolikih neprijatelja, isprosi mi milost
da nikada, sve do asa smrti, ne izgubim Isusovo i Marijino drutvo. U zajednitvu s njima sve
muke ovoga ivota, pa i sama smrt bit e mi slatka i draga.
Sv. Bernard tvrdi da Marijina ljubav prema nama ne moe biti ni vea ni monija od one kojom
nas sada ona ljubi, te Gospa uvijek obiluje svojom njenou kad nas saaljeva i svojom mou kad
nam pomae. Najia moja mona Kraljice prebogata samilou ti eli i moe svakome isprosit
spasenje. Od danas i zauvijek u te moliti rijeima pobonog Blosia: Gospe, zatiti me u borbi, daj
mi jakosti kad se kolebam. Majko Presveta pomozi mi uvijek u ovoj velikoj bitci protiv pakla, a
kada primijeti da klecam i da malo nedostaje da padnem brzo mi prui svoju ruku i mono me
podri. O Boe, koliko u napasti jo morati pobijediti prije smrti! Marijo Majko moja, ufanje moje,
jakosti moja, ne dopusti da izgubim Boju milost, a sa svoje strane odluujem da u se uvijek tebi
utjecati u svim napastima molei. Pomozi mi, Marijo, pomozi mi. Litanije sv. Josipa st. 666

3. LITANIJE SV. JOSIPA

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, ( smiluj nam se )
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,

Sveta Marijo, djevianska zarunice sv. Josipa, (moli za nas)

Sveti Josipe, slavni porode Davidov,
Sveti Josipe, svjetlosti patrijarha,
Sveti Josipe, zarunie Bogorodice,
Sveti Josipe, stidljivi uvaru Djevice,
Sveti Josipe, hranitelju Sina Bojega,
Sveti Josipe, brini branitelju Kristov,
Sveti Josipe, Glavaru svete Obitelji,
Sveti Josipe, pooime Isusov,
Sveti Josipe, s Neba poueni o tajnama Bojim,
Sveti Josipe, vjerni i razboriti slugo Boji,
Sveti Josipe, gorljivi vritelju volje Boje,
Sveti Josipe, revni provoditelju Bojih nauma,
Sveti Josipe, izbavitelju ivota Isusova,
Sveti Josipe, kome se je sam Gospodar svemira pokoravao,
Sveti Josipe, hranitelju i skrbnie svete Obitelji,
Sveti Josipe, koga je Kraljica svijeta i Gospodarica anela sluala,
Sveti Josipe, uvaru Marijine asti,
Sveti Josipe, svjedoe djevianstva Marijina,
Sveti Josipe, sudionie Marijinih povlastica,
Sveti Josipe, Isusu i Mariji preslini,
Sveti Josipe, uzore oinske brige i budnosti,
Sveti Josipe, potporo i upravitelju kranskih obitelji,
Sveti Josipe, uzore obiteljske ljubavi, sloge i vjernosti,
Sveti Josipe, prijatelju djece,
Sveti Josipe, zatitnie djevianske istoe,
Sveti Josipe, uvaru djevica,

682
Sveti Josipe, ljubitelju siromatva i pomonie sirota,
Sveti Josipe, diko i uzore obrtnika i radnika,
Sveti Josipe, branitelju putnika,
Sveti Josipe, utoite grenika,
Sveti Josipe, utjeho alosnih,
Sveti Josipe, pravedni,
Sveti Josipe, preisti,
Sveti Josipe, premudri,
Sveti Josipe, jaki,
Sveti Josipe, pokorni,
Sveti Josipe, vjerni,
Sveti Josipe, ogledalo strpljivosti,
Sveti Josipe, sigurna nado naeg spasenja,
Sveti Josipe, savjetnie u dvojbama,
Sveti Josipe, ljiljane netaknute istoe,
Sveti Josipe, bisere poniznosti i krotkosti,
Sveti Josipe, obrano stradalnika,
Sveti Josipe, zatitnie umiruih,
Sveti Josipe, jako tite protiv zasjeda avolskih,
Sveti Josipe, strahu zlih duhova,
Sveti Josipe, zatitnie i branitelju cijele Crkve,
Sveti Josipe, krunom slave Presvetoga Trojstva ovjenani,
Sveti Josipe, izbavitelju iz svake nevolje,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se!
Postavio si ga gospodarom doma svojega i poglavarom svega imanja svojega
Pomolimo se: Boe koji si se neiskazanom providnosti udostojao izabrati svetog Josipa za
zarunika presvetoj Majci svojoj, daj, molimo, da koga kao pokrovitelja na zemlji astimo,
zavrijedimo imati zagovornikom na Nebu. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. (Litanije
preuzete iz molitvenika Rajska vrata od dr. Josipa Stadlera, nadbiskupa Sarajevskoga)

4. DEVETNICA SVETOM JOSIPU

(Iz kramelske tradicije)
Ova devetnica proistjee iz kramelske tradicije. Moemo je moliti tako da za svaki dan
uzmemo samo jedan od zaziva a na kraju izmolimo jo i litanije sv. Josipa. A ako imamo vie
vremena za molitvu moemo svaki dan tijekom devetnice moliti svih devet zaziva.

1.O slavni sveti Josipe! Po ivoj vjeri, koju si ouvao u svim ivotnim kunjama, izmoli nam od
Boga da i mi ovo dragocjeno blago uvijek sauvamo i po njemu ivimo. Slava Ocu 3x
2.O slavni sveti Josipe! Po svojem neogranienom pouzdanju u Boga uvrsti nam ufanje. Svoja
skromna dobra djela sjedinjujemo s Isusovim zaslugama i ufamo se da emo po njegovoj milosti
postii vjeno spasenje. Slava Ocu3x
3.O slavni sveti Josipe! Po svojoj goruoj ljubavi prema Bogu i blinjemu izmoli nam milost da
Boga ljubimo nadasve, a blinjega kao sama sebe. Slava Ocu3x
4.O slavni sveti Josipe! Po svojoj dubokoj poniznosti kojom si na se privukao sav nebeski
blagoslov, molimo te, ouvaj nas od oholosti i daj da postignemo milosti poniznih. Slava Ocu3x
5.O slavni sveti Josipe! Po svojoj presjajnoj istoi, radi koje si postao zarunikom i zatitnikom
Kraljice djevica, molimo te, izmoli nam milost da ovu najljepu krepost ouvamo vazda bez ljage.
Slava Ocu3x
6.O slavni sveti Josipe! Po svojoj uzornoj pokornosti svetoj volji Gospodnjoj, izmoli nam da se i mi
Bojim doputenjem i nalogu svojih poglavara rado podvrgavamo. Slava Ocu3x

683
7.O slavni sveti Josipe! Po svojoj postojanoj strpljivosti kojom si svladao sve tekoe ivota, izmoli
nam potpunu odanost u volju Boju da rado pretrpimo sve to nam alje Bog. Slava Ocu3x
8.O slavni sveti Josipe! Ti si svoje srce otkinuo od svega. Daj da i mi svoje srce oslobodimo od
svake zemaljske privrenosti, da bude posve Isusovo. Slava Ocu3x
9.O slavni sveti Josipe! Tvoja dua prepuna je milosti zato te zovemo Pravednim. Izmoli nam od
Boga da vazda ivimo kranskim ivotom i da ga s tobom, Isusom i Marijom sveto zavrimo.
Slava Ocu3x

V. Moli za nas sveti Josipe. R. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih

Pomolimo se: Molimo te, Gospodine, da nam budu na pomo zasluge Zarunika Presvete Majke
tvoje, da zadobijemo njegovim zagovorom, to svojom slaboom ne moemo postii. Koji ivi i
kraljuje u vijeke vjekova.O. Amen.

5. MOLITVE SVETACA I DUHOVNIH VELIKANA SV. JOSIPU

Hvalospjev u ast sv. Josipa, Zarunika Marijina

(Sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski)

Pjevajmo hvalospjev u ast sv. Josipa, zatitnika i zarunika Marijina. Ponizni Josip je malo
poznat. Nitko ga ovdje na zemlji nije poznavao, ali on oarava blaenike. Neka se zemlja ujedini s
Nebom i neka ga svi slave. Veliki svee, Bog je naao samo tebe za biti dostojan zarunikom
njegove divne Majke. Zarunik Kraljice Neba, udesna je to povlastica, svjedok njene svetosti,
uvar njene istoe, o slavo neusporediva.
Otac vjeni te molio da na zemlji hrani njegovog Sina, da bude njegov zamjenik. Nosio si na
grudima onog koji sve dri u svojoj ruci; po jedinstvenom poslanju, bio si hranitelj Boga, svoga
vlastitoga Oca. Tko li je vidio kako se dragate, smijete i grlite neizmjernom ljubavlju! Isusovi
osmjesi su ti probadali srce i ispunjali ga slau. Posve uronjen u njegovu ljubav, ti si mu sa svoje
strane uzvraao rijeima: Predragi sine, ljubim te.
Ako su tri Marijine rijei mogle svojom snagom posvetiti sv. Ivana zajedno s njegovom majkom
Elizabetom, to sve nisu u tebi izazvali oni sveti i slatki razgovori u tvom domu. Isusova te rije
oduevljavala, njegova nazonost ispunjavala milou i svjetlom. Kolika li je bila tvoja poniznost.
Ona te potakla da uva tajnu u tiini, da stane zadnji u red, da ivi kao siromani drvodjelja, da
izgleda kao siromaan i neuk ovjek, bez posebnih sposobnosti, bez nadarenosti, bez posebnog
izgleda i razboritosti.
to si se ti vie snizivao, Bog te vie uzdizao sebi u svoju slavu. Tvoje su zasluge udesne,
tvoje privilegije prevelike. Nebo se divi tvome sjaju, zemlja je puna tvojih milosti koje seu sve do
istilita. Nikada te ne molimo uzalud, tvoje jamstvo i zagovor, kako kae sveta Terezija, su
uzvieni. Tvoj Sin je Bog slavni, tvoja Zarunica Kraljica Neba. Molei ti im zapovijeda, sve to ti
trai bude uinjeno. O neizmjerne li moi!
Sveti Josip: (Montfort nastavlja kao da sam sv. Josip govori) Nastojte biti u svemu zadnji,
prostrite se i sakrijte u Isusu i Mariji! Traite ono to svijet izbjegava i bjeite od onoga za im
svijet tri. Ravnajte se jedino po vjeri, kako biste nasljedujui moj ivot bili sretni sa mnom.
Molitva: Sveti Josipe, budi moj zatitnik i isprosi mi veliki dar: Boansku Mudrost! Kako bi
iskazao dostojnu slavu Spasitelju, kako bi obratio ovjeka grenika, pomogao siromanima i
prezrenima i porazio moje neprijatelje. Milosre te na to potie. Bog sam.

O Josipe skriveni
(Sv. Terezija od Djeteta Isusa)

O Josipe skriven, skroman proivio si zemni vijek, ali ljupkost ti si Isusovu i Marijinu
gledao vijek. Sin Boga ivoga kao Dijete na najviu te digao ast, poivajui na tvome srcu i nad

684
sobom ti dajui vlast. U slubi mi smo Isusovoj i Marijinoj kao i ti, ugodit njima mi bi rado bez
drugih elja ikakvih.
Terezija nam Majka k tebi, uvijek dizala je pogled svoj, i spremno si joj pomogao u svakoj
kunji njezinoj. U dui nam je slatka nada, kad ovaj ivot dovri, uz Boju emo Majku tada i tebe
oe gledat mi! Tada povijest emo itati tvoju, to ne znao je zemni kraj, otkrivat emo slavu tvoju i
pjevat je kroz lijepi Raj.

Molitva Sv. Josipu za svetu istou,

(koju je sv. Mala Terezija molila svaki dan)

Sveti Josipe, Oe i uvaru Djevice, ijoj vjernoj skrbi bi povjerena sama nevinost Isus Krist i
Djevica nad djevicama Marija, po dvostrukom tom predragom zalogu vrue te molim da mi isprosi
da od svake neistoe isto srce sauvam i istim srcem i tijelom s tobom sluim Isusu i Mariji.
Amen.

Pozdravi sv. Josipu

(Sv. Ivan Eudes)

Pozdravljam te sv. Josipe, sliko Boga Oca; pozdravljam te sv. Josipe iz Davidove loze pooime
Sina Bojega; pozdravljam te sv. Josipe hrame Duha Svetoga, pozdravljam te sv. Josipe, miljenie
Presvetoga Trojstva, pozdravljam te sv. Josipe, vjerni suradnie velikog Bojeg plana spasenja,
pozdravljam te sv. Josipe dostojni zarunie Djevice Marije, pozdravljam te sv. Josipe oe svih
vjernika, pozdravljam te sv. Josipe uvaru svih koji su prigrlili djevianstvo, pozdravljam te sv.
Josipe vjerni opsluitelju svete utnje, pozdravljam te sv. Josipe ljubitelju svete poniznosti,
pozdravljam te sv. Josipe uzore blagosti i strpljenja, pozdravljam te sv. Josipe zrcalo poniznosti i
poslunosti, pozdravljam te sv. Josipe blagoslovljeni meu svim ljudima.
Blagoslovljene oi koje su vidjele to si ti vidio, blagoslovljene ui koje su sluale to si ti
sluao, blagoslovljene tvoje ruke koje su dodirivale Rije ivota, blagoslovljeno tvoje krilo koje je
dralo Onoga koji sve uzdrava, blagoslovljene tvoje grudi na kojima se slatko odmarao Sin Boji,
blagoslovljeno tvoje srce koje je gorjelo za njega najarom ljubavi, blagoslovljen Vjeni Otac koji
te je izabrao, blagoslovljen Sin koji te je ljubio, blagoslovljen Duh Sveti koji te je posvetio,
blagoslovljena Marija, tvoja zarunica koja te je ljubila kao zarunika i brata, blagoslovljen aneo
koji ti je bio uvar, blagoslovljeni zauvijek svi koji te ljube i blagoslivljaju. Amen.

Sv. Josipe budi moj zatitnik

(Sv. Gertruda)

O sv. Josipe, vjerni upravitelju i hranioe moga Otkupitelja Isusa Krista, preisti zarunie
Djevice Bogoroditeljke, izabirem te danas za svog posebnog zatitnika i zagovornika, te tvrdo
odluujem da te vie nikada neu ostaviti, niti da bilo koja osoba, koliko je do mene ne ini nita
protivno tvojoj asti. Ponizno te molim da se udostoji primiti me trajno pod svoju zatitu,
pouavati me u mojim neposlunostima, tjeiti me u mojim protivtinama, i na kraju, braniti me i
tititi u asu moje smrti. O neka tako bude.
O presretni Josipe, koju veliku milost ti je Bog udijelio, ne samo gledati nego na svoje grudi
oinski u ljubavi prigrliti Jedinoroenoga Utjelovljenoga Sina Bojega kojega su toliki uzaludno
eljeli samo vidjeti. O kada bi i ja, potaknuta tvojim primjerom i pomognuta tvojom zatitom, s
istim arom ljubavi i potovanja primala moga Gospodina i Otkupitelja Isusa Krista u Presvetom
Oltarskom Sakramentu, te zasluila da ga u Nebu trajno grlim. Tako neka bude.
O sv. Josipe koji si kao otac i voa sretno Isusa Krista u djetinjstvu vodio svim putovima
odrastanja ljudskog ivota, pomozi mi kao vodi i pratilac u hodoau moga ivota i ne dopusti
nikada da zalutam s puta Bojih zapovijedi. Budi ti moja jakost u protivtinama, utjeha u progonima

685
dok ne doem u zemlju ivih gdje u s tobom i tvojom Presvetom zarunicom Marijom, sa svim
anelima i svetima, vjeno klicati u mome Bogu Isusu Kristu. Tako neka bude.
O sv. Josipe kome se podloio i koga je spremno na zemlji sluao Isus koji te je uvijek posebno
astio i ljubio, kako bi ti On mogao odbiti bilo koju pronju u Nebu gdje su sada zdruene vae
zasluge? Moli za mene, sv. Josipe, i isprosi mi milost da, prije svega, iskreno mrzim svaki grijeh i
od njega bjeim, pogotovu one koji proizlaze iz moje dominantne strasti, da na bolje promijenim
moj ivot, da se trajno vjebam u krepostima, da budem osloboena od napasti i prilika za grijeh po
kojima bi moja dua mogla pasti u opasnost vjene propasti, oslobodi me bijeda i alosti koje me
trenutno uznemiruju. Ipak sv. Josipe u tim stvarima, i svim drugima, potpuno se s povjerenjem
predajem u volju Boju i tvoju oinsku skrb. Sv. Josipe, tako neka bude.
O sv. Josipe koji si ovaj ivot napustio u blagom i dragom drutvu svoga posinka Isusa i svoje
preslatke zarunice Marije, molim te pogotovu u mojoj smrti da me utjei, jedino te molim da
izdahnem na presvetim rukama Isusa i Marije. U ivotu i smrti preporuam moj ivot u vae ruke,
Isuse, Marijo i Josipe. Tako neka bude. Amen.

Slavni sv. Josipe, Marijin zarunie

(Sv. Franjo Saleki)

Slavni sv. Josipe, Marijin zarunie, udijeli nam svoju oinsku zatitu; to te molimo po Srcu
Isusa Krista. Ti, ija zatita se iri na sve nae potrebe te umije uiniti nama nemogue stvari, otvori
svoje oinske oi nad potrebama svoje djece. U potekoi i muci koje nas pritiu, s povjerenjem se
tebi utjeemo, udostoj se uzeti pod svoju, zatitu punu ljubavi, vane i teke stvari koje nas
zabrinjavaju. Daj da njihov sretan ishod bude na slavu Boju i dobro tvojih slugu. Amen.

Spomeni se slavni zarunie Djevice Marije

(Bl. Pio IX)

Spomeni se, o isti zarunie Blaene Djevice Marije i slatki moj zatitnie sv. Josipe, kako se
jo nije ulo da se itko u tvoju zatitu preporuio i u tebe pomo zatraio, a da je nije dobio. S tim
pouzdanjem dolazim i ja preda te pa ti se preporuujem. Nemoj prezreti molitve moje, pooime
Isusov, nego je milostivo primi i uslii. Amen.

Slavni sv. Josipe uzore radnika

(Sv. Pio X)

Slavni sv. Josipe uzore radnika, isprosi mi milost da radim u duhu pokore, kako bih okajao soje
mnogobrojne grijehe, radio savjesno, stavljajui potpuno ispunjenje obaveza iznad mojih sklonosti;
radio s zahvalnou i radou, smatrajui au da mogu po radu koristiti i razvijati talente koje mi
je Bog dao; radio u redu, miru, skladu i strpljenju bez povlaenja pred umorom i potekoama,
radio s istoom nakane i distancom od samoga sebe imajui trajno pred oima smrt i raun koji u
morati poloiti o izgubljenom vremenu, o neiskoritenim talentima, neuinjenom dobru i ispraznim
samodopadanjima polaganima u uspjehe koji naruavaju Boje djelo. Sve za Isusa, sve po Mariji,
sve nasljedujui tebe o patrijare Josipe! To je moja oprema za ivot i za smrt. Amen.

Sv. Josipe tebi se utjeemo

(Papa Leon XIII)

Sv. Josipe pritisnuti progonstvima, tebi se utjeemo i puni povjerenja zazivamo tvoju zatitu,
skupa s onom tvoje svete zarunice. Zbog te svete veze ljubavi koja te vezala uz Bezgrenu Djevicu
Majku Boju, i zbog oinske ljubavi koju si imao prema Djetetu Isusu, pogledaj molimo te
dobrohotno batinu Isusa Krista koju je zadobio svojom krvlju i svojom pomoi i snagom priskoi
nam u pomo u naim potrebama.

686
 Briljivi uvaru svete Obitelji i Bojeg djeteta Isusa Krista, titi nas, udalji od nas, ljubljeni oe
kugu zabluda i poroka koji truju svijet. U ovoj borbi protiv tame pomozi nam dobrostivo s Neba. O
na moni zatitnie, kao to si nekada spasio od smrti Dijete Isusa, tako sada brani Crkvu Boju od
zamki i protivljenja, i svakoga od nas zatiti svojim zagovorom da bismo po uzoru na tebe i s
tvojom pomoi mogli kreposno ivjeti, blago umrijeti i postii vjeno blaenstvo u Nebu. Amen.

Sv. Josipe izabranie Boji

(Bl. Ivan XXIII)

O sv. Josipe izabranie Boji ovdje na zemlji za uvara Isusa Krista i istog Marijinog
zarunika, ti si proveo ivot savreno ispunjavajui svoje dunosti, uzdravajui svojim rukama
svetu Obitelj, zatiti i nas koji se tebi s povjerenjem utjeemo. Ti poznaje nae tenje, muke i nade,
tebi se utjeemo jer znamo da emo u tebi pronai zatitnika.
I ti si iskusio kunju, napor, umor, ali tvoja dua ispunjena najdubljim mirom kliktala je od
radosti zbog blizine Sina Bojega koji ti je bio povjeren skupa sa Marijom, njegovom preslatkom
Majkom. Pomozi nam shvatiti da nismo sami u naem poslu, pomozi nam otkriti Isusa pored nas,
primiti ga s milou i vjerno uvati, kao to si to ti uinio. Isprosi nam milost da u naim obiteljima
sve bude posveeno u ljubavi, strpljenju, pravednosti i traenju dobra. Amen.

Sv. Josipe, zanatlijo iz Nazareta, primjeru savrenstva

(Papa Pio XII)

O slavi patrijare sv. Josipe, ponizni i pravedni zanatlijo iz Nazareta, koji si svim kranima, a
pogotovu nama dao primjer savrena ivota u ustrajnom druenju s Isusom i Marijom i radu,
pomozi nam u svakodnevnim naporima, da bismo i mi u njima mogli pronai djelatno sredstvo za
proslavu Boga, nau posvetu i korist drutvu u kojemu ivimo, uzviene ideale naeg djelovanja.
Isprosi nam od Gospodina, sv. Josipe na preljubljeni zatitnie, poniznost i jednostavnost srca,
privrenost radu, dobrohotnost prema onima s kojima radimo, suoblienje volji Bojoj u
neizbjenim mukma ovoga ivota i radosno njihovo podnoenje, svijest o naem posebnom
poslanju i osjeaj odgovornosti, duh stege i molitve, podlonosti poglavarima, bratske ljubavi
prema drugima i razumijevanja prema podreenima.
Prati nas u trenucima blagostanja kad nas sve poziva da pravedno kuamo plodove naih napora,
a podupri nas u alosnim trenucima, kada Nebo izgleda zatvoreno za nas, te izgleda da se i sredstva
kojima radimo diu protiv nas.
O sv. Josipe, daj da po uzoru na tebe uvijek imamo oi uprte u Mariju, nau Majku, tvoju
preslatku zarunicu, koja je u kutu tvoje jednostavne radnje utljivo radila, s najblaim osmijehom
na usnama; da ne udaljujemo pogleda s Isusa koji se trudio za tvojim stolom drvodjelje, kako
bismo na taj nain mogli provoditi na zemlji miran i svet ivot, uvod u onu vjenu sreu koja nas
eka na Nebu za sve vijeke vjekova. Amen.

Dragi sv. Josipe

(sv. Ivan Pavao II)

Dragi sv. Josipe, prijatelju i zatitnie sviju, uvaru Isusa i sviju koji zazivaju tvoju pomo, velik
si jer od Boga zadobije sve za to te ljudi mole. Molim te primi moju pronju: bdij i brani sve
obitelji kako bi ivjele u skladu, jedinstvu, vjeri i ljubavi koja je vladala u svetoj Obitelji. S
posebnom njenou pogledaj na obitelji nezaposlenih i uini da pronau posao, daj da svi imaju
posao kako bi svojim djelima stvarali bolji svijet i slavili Boga Stvoritelja.
Povjeravam ti Crkvu, na poseban nain Papu, biskupe, sveenike i sve misionare kako bi se svi
osjetili poduprti od tvoga oinstva. Tko ih moe vie ljubiti od tebe, o dragi sv. Josipe? Brani sve
posveene osobe da u tvojoj poslunosti i pristajanju uz volju Boju pronau uzor ivota utnje,
poniznosti, radosti navijetanja, ivota sjedinjena s Bogom koji ih ini sretnima u vrenju volje

687
Boje. Radost koja se kua od pripadanja Bogu je tako velika da se ne moe usporediti, samo u
Bogu se nalazi potpuna srea. Sv. Josipe uslii moju molitvu. Amen.

Sv. Josipe s tobom blagoslivljamo Gospodina

(sv. Ivan Pavao II)

O sv. Josipe, s tobom i po tebi blagoslivljamo Gospodina. On te je izabrao izmeu svih ljudi za
istog Marijinog zarunika, onoga koji je na pragu otajstva njenog materinstva, onoga koji poslije
nje prihvaa ovo materinstvo u vjeri kao djelo Duha Svetoga. Ti si dao Isusu zakonsko oinstvo u
Davidovu plemenu. Josipe, ti si trajno bdio s ljubeznom skrbi nad Majkom i Djetetom kako bi
njihov ivot bio siguran i oni mogli ispuniti svoje poslanje.
Spasitelj Isus je se udostojao tebi podloiti kao ocu za vrijeme djetinjstva i odrastanja te primati
od tebe pouke o ljudskom ivljenju, dok si ti Josipe s njim dijelio njegov ivot u klanjanju njegovu
otajstvu. Ti sada boravi s Isusom. Nastavi tititi cijelu Crkvu, obitelj koja se rodila od spasenja koje
je Isus donio. Pogledaj na duhovne i materijale potrebe svih koji se utjeu tvome zagovoru. Sjeti se
obitelji, na poseban nain siromaha, po tebi su sigurni da e ih stii Marijin majinski pogled i
Isusova ruka ih pomoi. Amen.

Sv. Josipe Bog je od tebe traio prikazanje oinstva

(Biskup Angelo Comastri)

Bog je od tebe, sv. Josipe, traio veliki dar oinstva a ti si spremno prikazao svoje srce, kako bi
postao utljiva zatita, diskretna prisutnost, velikoduna pomo Bezgrenoj Majci i Sinu Bojemu
koji je postao ovjekom. Nijedan gesta bolje od ove ne moe govoriti o vanosti oinstva; Bog ga je
htio kao divnu nadopunu majinstva da dade djeci jakost i njenost, odvanost i povjerenje,
sposobnost sluanja i srce puno gostoljubivosti.
O Josipe, oe ljubljeni od Oca, pomozi nam postii ist pogled kako bi smo uvidjeli i vrednovali
Boje darove. Pomozi nam nadii nepotrebna rivalstva kako bi u vedroj harmoniji uskladili srce oca
i majke, kako bi djeca osjetila sve bogatstvo ljubavi i blagoslivljali Oca naeg iskona i naeg
povratka u vjenu Domovinu. Amen.

Sv. Josipe prijatelju Srca Isusova

(Bl. Leon Dehon)

Sv. Josipe posebni prijatelju Srca Isusova, pomozi mi, moli za mene. Pogotovu se s tobom
elim sjediniti svakog jutra kako bi nasljedovao tragove tvojih kreposti, pogotovu tvoje istoe,
nevinosti i poniznosti. Na poseban nain titi djecu koju odgajamo, pomozi nam oblikovati u njima
Dijete Isusa. O sv. Josipe ti me podrava, tebi preporuujem svoj ivot i svoju smrt. elim te
nasljedovati kako bi spasio svoju duu. U trenutku moje smrti moli za mene, isprosi mi milosre
kod Srca Isusova.

Svetoj Obitelji zajednici ljubavi

( sv. Ivan Pavao II)

Sveta Obitelji, zajednico ljubavi Isusa, Marije i Josipa, uzore i ogledalo svakoj kranskoj
obitelji tebi posveujemo nae obitelji. Otvori srce svake obitelji da prihvati vjeru, da primi Boju
Rije, da svjedoi ljubav, da postane izvor novih svetih zvanja. Prosvijetli duh roditeljima da
brinom ljubavlju, mudro i ljubeznom pobonou sigurno vode djecu prema duhovnim i vjenim
dobrima.
Probudi u duama mladih istu savjest i slobodnu volju da rasu u milosti i mudrosti
velikoduno prihvaajui dar Bojeg poziva. Isuse, Marijo i Josipe, sveta Obitelji, iz Nazareta
isprosi nam milost da svi mi nasljedujemo ustrajnu molitvu, velikodunu poslunost, dostojanstveno

688
siromatvo i djeviansku istou koje si ti ivjela da otvorimo svoju duu za vrenje volje Boje te
da brino i nenametljivo pratimo one koji su meu nama pozvani da iz bliega slijede Gospodina
Isusa Krista koji je dao samoga sebe za nas. Amen.

Molitva zagovora Svete Obitelji za nau obitelj

( sv. Ivan Pavao II)

Boe od kojega dolazi svako oinstvo na nebu i na zemlji, Oe koji si Ljubav i ivot, neka
svaka obitelj na zemlji posredstvom tvoga Sina Isusa Krista, roena od ene i posredstvom Duha
Svetoga, izvora Boje ljubavi postane istinsko svetite ivota i ljubavi za nove narataje koji se
uvijek obnavljaju. Neka tvoja milost vodi misli i djela suprunika prema dobru njihovih obitelji i
svih obitelji svijeta.
Neka mladi narataji nau u obiteljima oslonac za razvoj svoje osobnosti i rast u ljubavi i istini.
Neka se ljubav ojaana milou sakramenta braka pokae jaom od svake slabosti i krize, kroz koje
ponekad prolaze nae obitelji. Boe molimo te po zagovoru Isusa, Marije i Josipa, svete Obitelji iz
Nazareta, da Crkva u svim narodima na zemlji moe plodno vriti svoje poslanje u obiteljima i po
obiteljima. Ti si ivot, Istina i Ljubav u zajednitvu sa Sinom i Duhom Svetim. Amen.

eno, Majko i Zarunice

(sv. Ivan Pavao II)

O Marijo Majko Isusova, zarunice Josipa zanatlije, u tvome Srcu su sabrane radosti i napori
svete Obitelji. Trenutke patnje prikazivala si Bogu imajui uvijek povjerenja u njegovu Providnost.
Molimo te zatiti sve ene koje se svakodnevno mue kako bi njihova obitelj mogla ivjeti u
djelotvornom skladu. Isprosi im milost da budu ene kranski mudre, iskusne u molitvi i
ljudskosti, jake u nadi i progonstvima, kao Ti, nositeljice istinskog mira.
Ljubezna Majko naeg Spasitelja, tebi povjeravam sve obitelji, poglavito mueve i ene koji se
nastoje ugledati na tvoju obitelj u Nazaretu. Zagovaraj roditelje i djecu da bi njihova ljubav bila
jaka i vjerna kao ljubav koja je ispunjala tvoje Bezgreno Srce.

Sveta Obitelji klanjam se otajstvu vaeg skrovitog ivota

(Papa Pavao VI)

Gospodine Isuse! Ti si siao s Josipom i Marijom, doe u Nazaret i bijae im posluan. A Majka
je tvoja brino uvala sve uspomene u svom Srcu. Ti si napredovao u mudrosti, dobi i milosti kod
Boga i ljudi (Lk 2,51). Pratim vas i ulazim u vau siromanu kuicu koju ste posvetili molitvom,
radom, govorom i utnjom. Padam niice i klanjam se otajstvu vaeg skrovitog ivota.
Sjedinjen s vama u molitvi postao sam lan Svete Obitelji koja brani i pomae one koji joj se
mole. Sveta Obitelj koja je bila uvarom dara boanske Mudrosti, svjedokom istine i ljubavi privela
je svoju brau i sestre svjetlu koje obasjava tamu, pobjeuje strah i navijeta uskrsnue. O Isuse,
sjaju Svete nazaretske Obitelji, blagoslovi moju Crkvu u malom, moju obitelj, pomozi moju vjeru,
podupri moja nastojanja i proiri prostore moje ljubavi. Amen.

Sv. Josipe zakrili nas svojim oinskim platem

(Bl. Magdalena Sofija Barat)

Sv. Josipe, uzvieni svee, otkrij mi blaga sakrivena u poniznom i siromanom ivljenju, isprosi
mi duh nutarnjeg ivota, udostoj se pouiti me, da bih od tebe voena pod tvojom zatitom
zadobila potpunu podlonost volji Bojoj. Zakrili nas trajno platem svoje oinske dobrote, kao da
smo tvoja obitelj. Amen.

689
 6. RAZMATRANJA SVETACA I UITELJSTVO CRKVE O SV. JOSIPU

O ljubavi izmeu Josipa i Marije

(sv. Ivan Eudes)

Poslije Isusa i Boga, sv. Josip je bio prvi predmet ljubavi svoje presvete zarunice i poslije Boga
imao je prvo mjesto u njenom srcu, jer budui da je Ona bila sva Josipova, kao zarunica
zarunikova, Marija je srce bila darovala Josipu. Nije samo on bio njezin, nego kako je bilo reeno
za prve krane da su bili jedno srce i jedna dua, sigurno se jo vie moglo rei za Blaenu Djevicu
Mariju i njenog svetog zarunika da su bili jedna dua i jedno srce sjedinjeni svetom vezom ljubavi.

O Pobonosti sv. Josipu

(Bl. Leon Dehon)

Sv. Josip je na uzor. Njegova istoa, nevinost, poniznost uzori su ponueni duama koje tee
ka pobonosti. Po svojoj istoi bio je dostojan postati zarunikom Majke Boje. Po svojoj
poniznosti zasluio je slavu da postane Isusov pooim. Po svojoj nevinosti postao je dostojan uske
povezanosti i bliskosti koju je imao s Isusom i Marijom u Nazaretu.
Razmiljajui o krepostima sv. Josipa shvatiti emo s kojim potovanjem punim ljubavi treba
postupati s Isusom u Presvetom Oltarskom Sakramentu i kako ga pobono primati. Kao to je sv.
Josip drao Isusa u naruju, i privijao ga svome srcu, sveenici ga dre na oltaru u svojim rukama.
Mi ga ne primamo u svoje naruje nego u svoja srca. Sv. Josip je Isusa titio, vodio, uvao, nauimo
od njega kako prema njemu pobono njeno postupati na oltaru i kod svete priesti.
Slatka i ljupka familijarnost s Isusom koju je sv. Josip ivio u najprije Egiptu, a zatim i u
Nazaretu je uzor bliskosti koju bi na Gospodin htio i s nama ivjeti. Josip je prijateljski
razgovarao s Isusom, Isus je bio uvijek predmetom njegovih misli, na poslu, u odmoru bili su
uvijek sjedinjeni. Josipova briga je bila udovoljiti Isusu, a on je znao da se to ini govorei o
kraljevstvu njegova Oca i njegovoj dobroti. Obratimo se sv. Josipu kako bi smo zadobili dragocjene
milosti koje e nas nauiti opiti s Djetetom Isusom.
Sv. Josip je na zatitnik. Povlastice sv. Josipa nisu umanjene njegovim ulaskom u Nebo. Vie
nego ikada on ima vlast punu slasti i poniznosti koju mu je Isus udijelio na zemlji nad njime samim
za vrijeme njegova zemaljskog ivota. On je sv. Josipu dao veliku mo da nas titi i isprosi nam
velike milosti potrebne naem zvanju voenja dua Presvetom Srcu.
Razmiljajui o ljubavi sv. Josipa prema Isusu, shvaa se da njegovo srce jedva eka trenutak
kada e Isus biti ljubljen kako bi to trebalo. Njegove enje se sjedinjuju skupa s Marijinima za
ostvarenje tih elja Presvetoga Srca. Sv. Josip je uzor nutarnjeg ivota kojeg Srce Isusovo od nas
trai. Kao to ga je Bog Otac uinio uiteljem i zatitnikom Onoga koji mu je bio najdrai na
zemlji, slino ga je na Gospodin uinio dobro bdijuim zatitnikom svojih sveenika, zavjetovanih
dua njegovom Srcu, prijatelja s kojima eli ivjeti u povjerenju.
Idimo, dakle, sv. Josipu, ustrajno ga zazivajmo. Isus se ne moe oduprijeti tako poniznim i
slatkim pronjama Josipa koji ga je okruivao tolikom ljubavlju i koji je posvetio svoj ivot zatiti
njegova djetinjstva i njegove Majke. Sv. Josip tako dobro moli i ima toliko povlastica kod Isusa!
Njegove molitve su kao zapovijedi. Njegov zagovor je svemoan kod Isusova Srca.
Sv. Josip ima veliko povjerenje i ugled takoer kod Boga Oca i Duha Svetoga. Duh Sveti ljubi
istog uvara svoje Bezgrene Zarunice Marije. Bog Otac njeno ljubi hranitelja svoga Sina. Isus u
njemu istovremeno ljubi svoga i zatitnika svoje Majke. On mu je bespovratno dao ast i ime svoga
oca i nema sina koji bi vie ljubio i bio zahvalniji i velikoduniji od njega.
Marija je najvjernija zarunica koja vie od svih ljubi. Ona je takoer sjedinjena s molitvama
sv. Josipa i eli ih vidjeti uslianima. Udjeljujui sv. Josipu to on od njega trai, Isus jednako
razveseljuje i svoju Majku. Za njega to je jo jedan odluujui razlog za usliati molitve sv. Josipa.
Poslije Marije, mi vjernici nemamo monijeg zagovornika.

690
 Sv. Josip je posebni zatitnik djece i onih koji ih odgajaju. Sveenici i osobe koje se posveuju
odgoju djece imaju jo jedan razlog vie biti poboni sv. Josipu. Sv. Josip je posebni zatitnik djece
koju on eli potai na pobonost. Budui da su djeca draga Isusu te su ta njegova mala braa njemu
najomiljenija sv. Josip ih posvaja i krajnje brino se posveuje njihovu odgoju. Oni trebaju od
njega nauiti ljubiti Dijete Isusa. Njihov je cilj oblikovati Dijete Isusa u srcu djece, a kako e u tome
uspjeti ako svaki dan ne razmatraju o otajstvima Nazareta, ne pitaju sv. Josipa kako se on brinuo za
Isusa. Sv. Josipa, nakon Marije, trebamo moliti za milost da razumijemo i kuamo djetinjstvo
Isusovo kako bi smo uinili da
kreposti kraljuju u srcima djece. Sv. Josip je, dakle, posebni zatitnik ustanova koje se posveuju
kranskom odgoju djece. A i kranske obitelji se trebaju voditi idealom Nazaretske obitelji i
utjecati se zatiti sv. Josipa za kranski odgoj svoje djece.
Idite Josipu i inite sve to vam kae, kazao je faraon svome narodu u Egiptu. Crkva u toj slici
razabire lik i simbol mone zatite naeg sv. Josipa, Marijina zarunika i Isusova hranitelja.

O smrti sv. Josipa i uvjetima za nau sretnu smrt

(Bl. Leon Dehon)

Sv. Josip je oduvijek bio prepoznat kao uzor i zatitnik sretne smrti. Budui da je umro u
Isusovom naruju i pod Marijinim pogledom, imao je najslau i najsvetiju smrt. Sv. Josip je bez
sumnje ve bio umro kada je tridesetogodinji Isus poimao svoj javni ivot. Evanelje nam to daje
shvatiti. Kad je Isus propovijedao u Nazaretu njegovi sugraani su govorili. Nije li ovo sin
Josipov.
Josip je umro Isusu u naruju. On se za njega sinovski brinuo, a Marija ga je skrbila kao sestra i
zarunica. O lijepe li i sretne smrti, kako se moe na njoj samo zavidjeti. Josip je ponavljao zadnje
pozdrave: Isuse, Marijo! Isuse, Marijo! Crkva gleda na te zazive kao ideale zadnjih osjeaja
umiruih. Uvjeti za ostvariti dobru smrt po zagovoru sv. Josipa.
Prvi uvjet: Poniznost i molitva. Kako je sv. Josip bio ponizan pred Bogom i ljudima. Izgubio se
u Evanelju. Niti jedna njegova rije nije ostala zapisana. Ljubio je skroviti ivot, sabranost i
molitvu. Ali Bog je obeao da e uzdii ponizne i njima dati svoje milosti. Mi se bojimo da e nas
nai grijesi odvesti u propast, ponizimo se. Poimo ispovjediti nae grijehe, prihvatimo ponienja
koja nam Providnost alje.
Drugi uvjet: Ljubimo Rije Boju, duhovnu i pobonu literaturu. Sv. Josip je sigurno skupa s
Isusom i Marijom itao Sveto Pismo. S njima je iao u sinagogu i hram. Mi smo moda do danas
zanemarili prakse pobonosti ili smo ih loe obavljali, nastojmo shvatiti dobre pouke i itajmo
dobre knjige, pogotovo svetake. Sv. Augustin i toliki drugi su u njima nali prigodu za obraenje i
poetak spasenja.
Trei uvjet: Ljubav prema Isusu Kristu. Sv. Josip je bio sav obuzet ljubavlju prema Isusu. Odveo
ga je u Egipat kako bi ga spasio. Traio ga je u hramu kad ga je bio izgubio. Cijeli svoj iovt je
potroio radei za njega. Mi nemamo vidljivog Isusa s nama, ali zato imamo Euharistiju. A Isus je
obeao vjeni ivot onima koji ga budu primali. O slabi i nesavreni kakvi jesmo, idimo Isusu.
Primajmo ga, nakon to smo se dobro ispovjedili, pa ako i ne kuamo utjehe i osjeajne gorljivosti.
Ustrajmo u prieivanju, to e nas spasiti.
etvrti uvjet: Sjeanje na Isusove muke i strpljenje u naim patnjama. Za nas su Isusove patnje
saete i predstavljene u Kriu. Sv. Josip nije bio na Kalvariji, ali je on vidio Isusa kako je trpio u
Betlehemu, u patnjama progonstva, u naporima radionice i uvijek je pored njega i s njime radio i
trpio. Kontemplirajmo Raspetoga, zagrlimo ga i strpljivo podnosimo nae muke.
Peti uvjet: Ljubav prema blinjemu. Blago milosrdnima jer e zadobiti milosre. Sv. Josip je bio
dobar i portvovan. Teko je radio kako bi prehranio Isusa i Mariju i pomagao najsiromanijima.
Uinimo kakvo djelo milosra pogotovo ono koje od nas zahtjeva ljubav.
esti uvjet: elja i briga o istoi savjesti. Sv. Josip je kako nam kae Evanelje bio pravedan.
Njegova praslika je bio Josip sin Jakovljev iz Staroga Zavjeta, uzor nevinosti i istoe. Svetu smrt
treba okruniti svetim ivotom. Ako mi esto padamo u grijehe, izbjegavajmo barem svjesno

691
uinjene. elimo ostati istima. Dogoditi e nam se da padnemo u grijehe iz slabosti, nenadane
grijehe trenutka, ali oni se lake oprataju jer nakon njih odmah slijedi kajanje.
Sedmi uvjet: Pobonost Mariji. Naa dobra suotkupiteljica nas slijedi sve do nae smrti. Nae
spasenje je trijumf za njenog Sina. Ona je naa zatitnica protiv avla, pogotovo u smrti. Ona je
naa odvjetnica na sudu. Ona sama dolazi traiti svoje prijatelje i pobone sluge. Kako Ona ne bi
prisustvovala i preporuivala Srcu Isusovu dobrog sv. Josipa koji joj je bio tako poboan? Uzmimo
je za Majku i posvetimo njoj sva svoja djela.

O zatiti sv. Josipa

(Bl. Leon Dehon)

Sv. Josip je bio vanjski poglavar i zatitnik Crkve koja se raala, to jest Svete Obitelji u
Nazaretu. Isus i Marija su mu bili podloni i sluali su ga. Ne moe se danas rei da ima
hijerarhijski autoritet nad Crkvom, ali zadrava moralno oinstvo. Patrijarh Josip, sin Jakovljev u
Egiptu je bio obina osoba, ali mu je faraon dao vlast nad vlastitom obitelji i dobrima. Crkvi se
dopada u liturgiji usporeivati te dvije situacije. Govorei o sv. Josipu Crkva moli: Uinio si ga
gospodarom kue svoje i upraviteljem svih svojih dobara.
Sv. Josip je bio glava svete Obitelji. On je vodio Mariju u Betlehem na popis. Spasio je Dijete
Isusa odvodei ga u Egipat. On je zaraivao kruh Djetetu i Majci u Egiptu i Nazaretu. On je vodio
Isusa u hram za Pashu, on je upravljao njegovim svakodnevnim poslovima. Srca Isusa i Marije su
njemu vjeno zahvalna. On nad tim blagoslovljenim Srcima ima istinsku svemo pronje i
zagovora. On se brine za Crkvu, njen napredak, boljitak pomo i opasnostima. Tu je naviku stvorio
u Nazaretu.
Sv. Josip je zatitnik dua na putu duhovnog napretka. Tko bi bio prikladniji od njega da nas
vodi? Nije li on bio oblikovan gledajui primjere i razgovarajui s Isusom i Marijom? Mi smo kao
djeca. Sv. Josip eli da nalikujemo Isusu i Mariji. Uimo iz njegovih primjera, traimo njegove
savjete. Isus je uinio sv. Josipa svojim zatitnikom u Nazaretu, a On eli da ga i cijeli svijet slua,
pa bili to i najodgovorniji ljudi u Crkvi ili krani najugledniji u znanju i krepostima.
To je sigurno plan Boje Providnosti. Bog se ne kaje i ne opoziva svoje darove. Primat koji je
Josip vrio nad svetom Obitelji u Nazaretu on ostvaruje i u Crkvi iako na novi nain. On je na otac,
ali on ostvaruje svoje oinstvo s Neba po svojoj brizi za nas, svojim zagovorom i svojom zatitom.
On kod Srca Isusova isprosi djelovanje Duha Svetoga i anela u naem ivotu. Traimo od sv.
Josipa savjete, upute, pouke, ohrabrenja i dobiti emo ih po velikim sredstvima koja su u njegovoj
moi. Njemu aneli slue. On svojim zagovorom utjee na dogaaje. Ako smo biskupi, sveenici,
pastiri, duhovni voe dua potreban nam je sv. Josip. Kralj nebeski mu je darovao vlast nad
velikima i mudrima kao i nad malenima.
Zatita sv. Josipa u vremenitim potrebama. Isus Krist hoe da sv. Josip bdije i nad naim
vremenitim potrebama. Faraon je uinio Josipa, sina Jakovljeva, upraviteljem svih svojih dobara i
kad su od njega traili kruha odgovarao je: Idite Josipu. Sv. Josip je bio hranitelj svete Obitelji u
Nazaretu te on ima posebnu skrb za vremenita dobra Crkve, naroda i zajednica vjernika. To se slae
s planovima Boje Providnosti. Krani su to osjetili i shvatili te vjernici upuuju sv. Josipu svoje
pronje u materijalnim potrebama.
Utecimo se sv. Josipu u naim posebnim potrebama i opem dobru. Politika drutva su u
nevoljama, poredak rada je uzdrman. Kome ii kako bi smo pronali socijalni mir, blagostanje i
red? Idimo sv. Josipu. On nas ne oslobaa od posla, studija i drugih ljudskih sredstava ali ih sv.
Josip moe blagosloviti, uiniti plodnima i prikladnima postii cilj. On e nam od Isusa isprositi i
moralne kreposti bez kojih je svaki napor zakonodavaca i upravitelja uzaludan.

692
 Josip mu Marijin
(Sv. Klaudio de la Colombiere)

(Tri razmatranja sv. Klaudija koja slijede ine cjelinu istog nagovora kojeg je svetac napisao za
proslavu svetkovine sv. Josipa podjelivi ga u tri djela bez stavljanja naslova. Mi smo nagovor
rastavili u tri djela s naslovima radi lakeg uoavanja teme o kojoj svetac govori)
Jako malo znamo o ivotu sv. Josipa. Evanelje nam donosi samo tri, etiri njegova djela i jo
od prvih vremena duhovni pisci su naglaavali kako nemamo zapisanu niti jednu njegovu rije. To
je moda iz razloga to su evanelisti bili duhom i milju okupirani velikim stvarima koje je uinio i
kazao Spasitelj svijeta ili to je Duh Sveti htio na takav nain pokazati poniznost sv. Josipa i koliko
je on ljubio samou i skrovitost. Bilo kako stajale stvari, mi smo time sigurno na velikom gubitku.
Da je Gospodin htio da do nas dou posebne informacije o ivotu ovoga velikog sveca, bez sumnje
imali bismo toliko lijepih primjera, a pogotovu lijepih dogaaja za sve koji ive u braku.
Da nam Evanelje nije reklo nita o Josipu osim rijei koje sam izabrao za nagovor mu
Marijin (usp. Mt 1, 19-20), bilo bi dovoljno za pojmiti o njegovoj izvanrednoj svetosti i potai
kranske govornike da o tome propovijedaju. to se mene tie daleko od toga da se alim zbog
nedostatka predmeta za nagovor, naprotiv samo te dvije rijei sadre u sebi toliko znaenja da se
osjeam pritisnutim brojnou i uzvienou stvari koje te dvije rijei ele poruiti. Kada bih vam
ih mogao dobro objasniti, siguran sam da bi to bio najljepi govor o tom velikom svecu koji je
ikada bio izgovoren.
Dobro primjeujem da mogu samo nedostatno i nesavreno o tome govoriti, ali se nadam da e
se Presveta Djevica zauzeti za slavu svoga zarunika, i da e isprositi nebeskog svjetla koje e
nadoknaditi slabosti mojih misli i rijei. Traimo tu milost s povjerenjem molei uobiajnu molitvu
Zdravo Marijo.
Kada ne bi bilo drugog razloga za slaviti sv. Josipa, ini mi se da bi to trebalo initi samo iz
elje da se obraduje Mariju. Ne treba sumnjati da veliki dio asti koju iskazujemo Josipu ide Mariji,
da astei njega u njemu se osjea aenom i ona sama. Osim to ga je priznavala za svoga pravog
zarunika i to je imala prema njemu osjeaje potovanja koje kreposna ena mora imati prema
onome s kim ju je Bog usko sjedinio, nain na koji je imao ovlast nad njom, potovanje koje je
imao prema njenoj djevianskoj istoi u Marijinoj dui je budilo zahvalnost sv. Josipu jednaku
veliini ljubavi kojom je ljubila tu krepost, a kao posljedicu toga veliku gorljivost za slavu sv.
Josipa. Dakle, samo zato to je bio mu Marijin trebalo bi astiti i slaviti sv. Josipa.
Cijeli ivot sv. Josipa se moe podijeliti u dva djela. Prvo, onaj koji je prethodio zarunitvu s
Marijom, drugi koji je slijedio nakon tog dogaaja. O prvom djelu ivota sv. Josipa nita ne znamo,
a malo znamo i o drugom, pa ipak elim vam pokazati kako je i jedan i drugi period njegova ivota
bio jako svet. Prvi jer je okrunjen tako uzvienim brakom, drugi jo svetiji jer je proveden u tom
braku. elim rei da je ovo slavno suprunitvo bilo plod velike svetosti koju je sv. Josip dosegao
prije zaruka, i bilo je razlogom jo vee svetosti do koje je on nakon toga bio uzdignut.

O svetosti sv. Josipa prije zaruka s Marijom

(Sv. Klaudio de la Colombiere, nastavak gornjeg nagovora)

Gospodin je sam htio pronai zarunika Mariji. Ne treba niti naglaavati kako je Ona
neusporediva Djevica, dobro znate da je ona najljupkije i najsvetije stvorenje koje je ikada
postojalo. Duh Sveti ju je meu svim enama izabrao za svoju predragu Zarunicu, na nju je izlio
sve svoje milosti, uinio ju je dostojnom potovanja i divljenja anela; na kraju Vjena Rije nije
nala drugu enu koja bi bila na zemlji dostojnija biti njegovom Majkom
Kada bi ljudi mogli birati zarunika za takvu osobu neki bi joj dali za mua najljepeg ovjeka,
drugi najbogatijeg ili najuglednijeg meu svim Izraelcima, trei bi je dali najmonijem kralju, a
Ona je svoga zarunika dobila iz Bojih ruku pa je jasno da e joj Bog dati najsvetijeg mua, nje
najvie dostojna jer je Ona dostojna najsvetijeg meu muevima.

693
 Vjerujem da je samo ovo razmiljanje dostatno da bismo pojmili o velikoj svetosti sv. Josipa.
Ako je dobra ena nagrada za kreposti mua kome je odreena, kakove kreposti trebaju biti za
zasluiti Mariju kao zarunicu, nju koju je Bog smatrao biti dostojnom Majkom Bojom i ije su
zasluge beskrajne? Ali ne elimo ovdje govoriti o uzvienosti Majke Boje niti o uzvienim
planovima koje je Bog imao s njom. Vrijeme otkupljenja svijeta je prispjelo, po Mariji e nam biti
darovan Spasitelj. Ona treba dobiti zarunika kako bi to veliko otajstvo bilo prikriveno i skriveno
ljudima i avlima. Tko e dakle, biti taj sretnik kojega e Nebo izabrati izmeu svih?
Nazivam ga sretnikom, uistinu mi izgleda da ga tako trebam zvati jer e on na kraju biti uveden
u sve tajne Utjelovljenja Sina Bojega, on e morati povjerljivo komunicirati sa Boanskim
Osobama, i biti e od njihova povjerenja, svakodnevno e primati izravno od njih zapovijedi ili
preko anela. Marijin zarunik e biti svjedok Isusova roenja, klanjat e mu se skupa s pastirima,
vidjet e mudrace kako padaju niice pred Djetetom. Kod obrezanja dati e ime Spasitelju, skupiti
e krv koja se izlijevala iz te bolne rane, spasiti e Boansko Dijete od smrtne opasnosti, odvesti e
ga u Egipat, nositi e ga u svom naruju, privijati e ga u krilo, tisuu puta svakodnevno e ga
poljubiti tokom cijelog njegova Djetinjstva, jednom rijeju biti e smatran njegovim ocem, a i
Gospodin e ga takvim smatrati. Isus e stanovati u njegovoj kui, jesti e za njegovim stolom,
razgovarati e s njime, milovati ga, potivati e ga i u potpunosti sluati, sluiti e mu i radit s njime
u radionici, konano na kraju biti e uza nj kada bude umirao, pomagati e mu u zadnjem boju,
primiti e njegov zadnji izdah i zatvoriti e mu oi. O kojih li milosti, koje utjehe. O lijepa li ivota,
slatke li smrti!
I nije li moda vjerojatno, ako na zemlji postoji neka ista dua puna ljubavi prema Bogu, da su
ove povlastice rezervirane za nju, da e biti radije izabrana od onih koji nisu tako savreni? Isusa e
neki od Bojih svetaca samo uti, kao Elizabeta i Zaharija, neki e ga zagrliti kao imun prorok, a
kada ne bismo imali drugih dokaza samo to bi bilo dosta da smatramo kako su te osobe bile Bogu
jako drage. A koliko e puta sv. Josip imati ast koju su oni imali samo jedanput? A koliki drugi
nee nikada to moi uiniti? Nemamo li pravo smatrati da je sv. Josip to zasluio svetou svog
ivota i prakticiranjem najuzvienijih kreposti?
A kojih to kreposti? Ne bi li mogli o njima imati posebne dokaze? Prvenstveno je sv. Josip
dospio do velike vjere i duboke poniznosti. Posluajte na emu to temeljim. Morao je biti ponizan
jer se Gospodin daruje samo poniznim duama i njima povjerava svoje tajne; morao je imati veliku
vjeru kako bi povjerovao tako nevjerojatne stvari, kao one koje su mu reene, i za poduzeti na
temelju samoga sna tako teke stvari kao one koje je Bog od njega traio. Razmislite malo i stavite
se na mjesto ovoga velikog sveca.
Marija, malo nakon to se zaruila sa sv. Josipom zaela je bez ikoga po Duhu Svetome, a on je
morao vjerovati da zbog toga nije prestala isto ivjeti, tovie da je jo Djevica, da je zaela po
udu Duha Svetoga. Imat e sina kojemu nee biti otac, trebat e vjerovati da je taj njegov sin i
njegov Bog i da je presretan to ga ima, to ga moe pomilovati i s puno potovanja sluiti. Ljudski
govorei to je teko svakome vjerovati, a pogotovu muu koji se naravno zanima za ast svoje
zarunice, koji je nepovjerljiv prema svima, koji je u ovoj stvari sumnjiav prema svima, kako bi
mogao povjerovati takvom udu koje izgleda tako malo vjerodostojno, i koje se nikada do tada nije
dogodilo?
I jo, samo po vjeri u jedan san morat e napustiti Domovinu i bjeati s Majkom i Djetetom, to
vie ne eka dan za polazak, trebat e ii u Egipat bez da zna tko e ga primiti u toj stranoj zemlji ni
kako e tamo prehraniti svoju obitelj, ni kada e se moi vratiti, morat e ekati 6 do 9 godina
stalno ekajui anela da mu kae kako se moe vratiti u Izrael.
Da se to dogodilo puno vremena nakon to je ivio u braku s Marijom, mogao bi, malo po malo
ivei s Marijom zadobiti svu jakost duha i kreposti potrebne za izdrati takve velike kunje, a
kako ih je podnio odmah na poetku morao je ui u zarunitvo s postojanim i iskuanim
krepostima. U protivnom trebalo bi rei da je Gospodin izabrao osobu malo sklonu i spremnu za
izvrenje svoga plana.
Na kraju, nema stvari koja me vie potie vjerovat da je sv. Josip dosegao veliku svetost jo
prije zaruka kao iskuano duhovno stanje u kome se naao kad je poeo ivjeti sa svojom

694
zarunicom. Marija je bila uinila zavjet djevianstva, a trebalo je da ima mua bilo zato da otajstvo
utjelovljenja ostane skrovitim, bilo za izbjegavanje skandala koje su mogli izazivati znakovi
trudnoe. Sabrali su se svi iz plemena Davidova i izbor je pao na Josipa. On e oeniti tu Djevicu.
im je zavrio sveani obred Marija kae zaruniku o svom zavjetu Djevianstva i o elji da ga
opsluuje. Josip se ne ali, ne povlai se, naprotiv odobrava njenu lijepu odluku, hvali njenu
hrabrost i odlunost i pristaje ivjeti s njom u svoj istoi koju Ona eli te se osjea ohrabrenim i
ini mu se da ima dovoljno jakosti za odrati rije.
Predragi, ne treba vam naglaavati svu veliinu ovog ina. Ne treba ni naglaavati da
djevianstvo jo nije bilo nimalo na cijeni, te da skoro nije ni bilo primjera djevianstva. To udo
djevianstva je jo vee jer u to vrijeme se smatralo gotovo nemoguim odravati ga.
Josip je iz ruku sveenika primio djevojku od 15 16 godina, najljepu i najedniju, jednom
rijeju najsavreniju koja je ikada bila na svijetu, a odmah je od nje uo o njenom djevianstvu, i
odluio ivjeti kao da je ve udovac. Velika je slava umrijeti kao djevac nakon to je ivio 30
godina kao mu najljepe od svih stvorenja koje je ljudsko oko vidjelo. Zar mislite da bi netko
mogao odluiti uiniti odluku te vrste bez da se je puno vremena prije vjebao u prakticiranju jedne
od najuzvienijih kreposti? Zar vam se ini da bi to moglo biti plodom male ili poetne svetosti?
Koliko borbe, i koliko potekoa treba dua nadii prije nego li postigne tako veliku pobjedu?
Eto dragi itatelji kolika bijae svetost sv. Josipa prije braka. Da nije bio svet ne bi mu
Gospodin odredio za zarunicu najsvetiju meu svim enama, ne bi ga izabrao izmeu svih ljudi da
mu objavi Boanske tajne, da bude svjedok njegovih najveih udesa i hranitelj njegova Sina. Da
nije bio svet ne bi bio pripravan na velike kunje koje su njegova vjera i strpljenje morali podnijeti
od prvih dana njegova braka. Konano da nije bio svetac, veliki svetac, ne bi mogao vjerovati da je
sposoban ivjeti sa svojom enom kao to bi aneo ivio s anelom.
Izmeu ostalog, ako se meu ljudima sklapaju nesretni brakovi to je zbog nedostatka svetih
predispozicija prije braka. Dobra ena je dar Boji, isto moemo rei i za mua. Treba, dakle, biti
prijatelj Boji pa susresti dobrog suprunika. Dobra ena je nagrada za dobar ivot kae Mudrac.
Tko je, dakle, greno ivio ne moe oekivati dobru i mudru enu, kao to ne moe oekivati
nagrade tko je zlo inio.
to mislite vi, mladi koji je pokvareno, bludno ivio, koji nije imao Bojega straha, koji je
premalo ivio vjeru smatrate li da e moi sretno ivjeti u braku? to se mene tie, to neu moi
nikada vjerovati; smatram naprotiv suprotno, da Boja Pravda dopusti da ue u brak kao u jednu
vrstu pakla kako bi okajao svoj neuredan ivot i sama njegova ena biti e kao avao koji e ga
muiti sve do smrti. Ah, isto tako i ona, ki lagana i nepromiljena, dugim i tekim okovima e
dobro platiti grijehe koje sada ini i na koje druge potie.

O svetosti sv. Josipa u suivotu s Marijom

(Sv. Klaudio de la Colombiere, nastavak gornjeg nagovora)

Ne umiljam da u vam predoiti sve duhovne napretke koje je sv. Josip uinio u svetosti
tijekom 30 godina ivota sa najsvetijom od svih zarunica, nego mi izgleda prikladnim za pomoi
vam pojmiti velike koristi koje je on imao zbog svetog druenja s Marijom, razmiljati o Marijinom
primjeru, njenoj gorljivosti za Boga te vlasti i ugledu koje je imala kod Boga i kakve je to
neprestane uinke imalo u posveenju njenog zarunika.
Predugo bi bilo govoriti o snazi dobrog primjera, ili o krepostima skrovitih dua te kako utjeu
na ponaanje onih koji se due sa svetim osobama. Sigurno da ovjek ne moe samo sat vremena
biti sa svetom osobom a da se na neki nain ne mijenja i osjeti osvjeen mirisom njene velike
pobonosti. Sv. Ivan Krizostom kae, da u njegovo vrijeme, ovjek koji je bilo samo jedan dan sa
svetima koji su ivjeli u pustinji, pa ako ga je na to poticala i radoznalost, odmah bi supruga i drugi
iz obitelji po njegovu povratku primijetili da je bio u pustinji i razgovarao sa svecima.
Ako stvari tako stoje, koliko je koristi imao sv. Josip koji je tolike godine stalno razgovarao i
ivio sa Presvetom Djevicom. Sama prisutnost tako skromne, ponizne i svete osobe kao to je bila
Marija, samo promatranje tako savrenog i uzvienog uzora nije moglo a da ne potakne Josipa na

695
veliku ljubav prema svim krepostima i gorljivu elju da ih sve zadobije. Zamislite samo, ako vam je
mogue, koliko je velikih primjera Marijinih svjedoanstava vidio sv. Josip i koje su uinke u
njegovoj dui imali ti jedinstveni primjeri. Ne sumnjam da je i sama Marijina utnja uvelike
odgajala, da je bilo dosta promatrati je i biti zapaljen Bojom ljubavi te potaknut odbacivati sve
stvari izvan njega; a kakvi su tek bili razgovori due u kojoj boravi Duh Sveti, u koji je Bog stavio
puninu milosti i koja je u ljubavi nadilazila sve Serafine skupa? Koja li je gorljiva ljubav izlazila iz
njenih usta svaki puta kada ih je otvarala
iskazujui osjeaje svoga srca? Sama pomisao o skrivenim razgovorima Marije i Josipa o
otajstvima koja su se dogaala pred njima, i o milostima koje su svakodnevno primali, potie na
sabranost i gorljivost. A tko bi mogao ikada zamisliti koje su plodove ti razgovori u kojima je
Marija htjela priopiti svoja divna svjetla, inili kod Josipa?
Sveci odiu svetou i bez vlastite nakane; dobro se tako iri bez da se na to misli, tako da je
Josip napredovao ivei skupa s Marijom i bez da je ona kanila uiniti ga jo savrenijim. Sigurno
je Marijina gorljivost nadilazila onu svih apostola i da je bilo prikladno njenoj osobi ostavila bi sve i
prola cijelim svijetom elei ga obratiti. Ona je cijeli svoj ivot ivjela u toj gorljivosti i trudila se
oko posveivanja svoga mua. Slijed ljubavi zahtijeva od Nje da od ljudi Josip bude na prvom
mjestu i za vrijeme cijelog njihova suivota je tako i bilo. Veliki plamen Srca Marijina sposoban
zapaliti cijelu zemlju toliko godina nije grijao i ario osim Josipovo srce. Pa zar mislite da je
Marija ikada taj plamen Boje ljubavi beskorisno irila?
Ako je Marija zbog ljubavi smatrala da je Josipovo srce dio njenoga kolika je bila njena briga i
gorljivost u nastojanju da ga svega zapali Bojom ljubavi? Ne sumnjam da je Ona htjela uliti Josipu
svu Boju ljubav koji je Ona imala i da je to inila svom gorljivou stvorenja koje je najvie ljubilo
Boga.
Sa svime time nemojte smatrati da je u svojoj gorljivosti ikada zaboravila svoje stanje, da nije
ispunjala svoje obaveze prema onome koga je smatrala svojim glavarom. Iako je zajednitvo meu
njima davalo slobodu Mariji, iako je Josip dobro poznavao i potivao njene zasluge i imao sve
potovanje prema Majci Bojoj Ona sigurno nikada nije iskoritavala svoje prednosti niti je
nastupala bilo glasom bilo ponaanjem kao uiteljica da bi Josipa uinila dionikom velikih
duhovnih spoznaja koje je imala. Njena velika gorljivost je bila popraena jednostavnou i
skromnou te je bila jo uinkovitija.
Ona je pouavala pitajui, poticala inei, uvjeravala pokazujui da je uvjerena. Bilo je sasvim
dovoljno za pripravnu duu sv. Josipa. Bilo je to dosta za ovjeka koji je teio savrenstvu i nastojao
samo oko rasta u krepostima, koji je promatrao Marijina djela i sabirao sve njene rijei, kako bi o
njima stalno razmiljao, koji je sve inio da otkrije ta blaga koja je ona gorljivo eljela podijeliti sa
svojim zarunikom.
Sredstvo koje je Marija redovito koristila za postii taj cilj je bio autoritet koji je imala kod Boga
i svoje mone molitve. Ne elim vam danas govoriti koliko je moan Marijin zagovor kod Sina.
Cijeli svijet zna da joj Isus ne moe odbiti milost koju Ona trai, i ne vjerujem da postoji tako
nesretan katolik koji nije iskusio uinkovitost njenog zagovora.
Dosta je kazati da je Marija kao ena bila duna esto moliti za svoga mua, i iskrena ljubav
koju je imala prema njemu ju je poticala na jo ustrajniju, eu i gorljiviju molitvu, a kada ne bi
bilo svih ovih razloga morala bi iz zahvalnosti initi sve to je smatrala da moe pridonijeti jo
veoj svetosti sv. Josipa i uzdizati ga koliko joj je bilo vie mogue k Nebu, jer na kraju krajeva
Josip joj je spasio ast i dobar glas, spasio je ivot njenom sinu, pratio ju je na svim njenim
putovanjima, pomagao joj je u svim naporima, sve to je mogao uvijek je inio za nju bez da je za
uzvrat traio od nje nadoknadu u bilo emu.
Zar vjerujete, da Presveta Djevica koja je imala sve kreposti u najviem stupnju, nije u srcu bila
i jako zahvalna, da se ustruavala u svom autoritetu pred Bogom i nije upuivala gorljive molitve za
svog mua kada ve nije mogla na drugi nain uzvratiti svome zaruniku? Koje li je sve milosti Ona
molila za njega, a da ih Isus ne bi udijelio ovjeku kojemu je i sam bio toliko sklon, a usuujem se
rei, na neki nain i duan initi dobro?

696
 I na kraju elim jo primijetiti kako je ovo lijepi primjer i uzor za one koji ive u braku. Znam
da nee nikada postojati udata ena koja bi se mogla usporediti s Marijom, i da svi muevi nisu
sveti kao sv. Josip, ali to ne sprjeava da nesavreni i poroni mu i ena ne bi mogli postati svetima
u braku, i da im njihove slabosti na odreeni nain ne mogu i koristiti i postati prilika za
posveenje.
Ako ste oenjeni sa enom koja ima svojih slabosti trebate joj pomoi da se oslobodi tih stvari
ili ih morate podnositi. Pomaui joj da se oslobodi poroka postati e bolja, strpljivo podnosei
njene slabosti postati ete bolji vi sami. A ja kaem, podnosei njene slabosti inite dva dobra
istovremeno, postajete bolji vi i postaje bolja osoba s kojom ste vezani. Tko bi mogao izrei koliko
snage na srce suprunika ima strpljenje, postojanost, dobrohotnost drugoga pa kad bi drugi bio i
najtvri i najosorniji, tko bi mogao rei koliko molitva ponizna i blaga suprunika moe isprositi
kod Boga koji je Gospodar svih srdaca?

Vjerni branitelj i uvar

(Sv. Bernardin Sijenski)

Ovo je ope pravilo pri podjeli svih posebnih milosti nekom razumnom stvorenju: kad god
Boja milost odabere nekoga za kakvu posebnu slubu ili za kakav uzvieni poziv, daje mu sve
darove koji su tako izabranoj osobi potrebni u njezinoj slubi i obilato je krase.
To se u najveoj mjeri obistinilo u svetom Josipu, pooimu Gospodina Isusa Krista i pravom
zaruniku Kraljice svijeta i Vladarice anela. Njega je vjeni Otac izabrao za vjernog hranitelja i
uvara svoga najveeg blaga, to jest svoga Sina i svoje Zarunice. Tu je slubu sveti Josip
najvjernije izvrio. Zato mu je Gospodin rekao: Dobri i vjerni slugo, ui u veselje svoga Gospodara.
Ako usporedimo Josipa s cijelom Kristovom Crkvom, zar ne razabiremo da je on onaj posebno
odabrani ovjek koji je uredno i asno uveo Krista u svijet. Istina je, cijela sveta Crkva mnogo
duguje Djevici Majci, jer je po njoj bila dostojna primiti Krista. Ali poslije Marije Crkva posebnu
zahvalnost i tovanje duguje svetom Josipu.
On je, tako rei, zakljuak Staroga zavjeta, u kojemu dostojanstvo patrijarha i proroka dobiva
obeani plod. Samo je on konano tjelesno posjedovao ono to je njima Boja samilost obeala. Bez
sumnje, Krist nije ni na nebu uskratio odanost, potovanje i onu osobitu ast to ju je iskazivao
Josipu kao sin svome ocu dok je bio na zemlji. Njegov je odnos prema sv. Josipu sada postao i
potpuniji, i bolji, i savreniji.
Zato mu s pravom Gospodin govori: Ui u veselje svoga Gospodara. Iako veselje vjenoga
blaenstva ulazi u srce ovjeje, ipak mu je Gospodin volio rei: Ui u veselje. Time se na otajstven
nain eli rei da ono veselje nije samo u njegovoj nutrini, nego da ga svega okuuje i obuzima i da
je on kao uronjen u neizmjerni bezdan.
Spomeni se dakle nas, blaeni Josipe, i svojim zagovorom i molitvom posreduj kod Isusa, koji
se nazivao tvojim sinom; a uini da nam bude milostiva i blaena Djevica, tvoja Zarunica, Majka
onoga koji s Ocem i s Duhom Svetim ivi i kraljuje u beskonane vjekove. Amen.

O oinstvu sv. Josipa.

(sv. Augustin)

Otac njegov i mati divili se tomu, to se govorilo za njega (usp. Lk 2, 40-41). Budui da
evanelista pripovijeda da je Krist roen od Marije Djevice koja je zaela po Duhu Svetome, kako
moe Josipa nazivati njegovim ocem? Zacijelo jedino zato, to mi i bez tjelesnog openja zbog
same enidbene veze s pravom gledamo u njemu mua Marijina, a zbog istog razloga gledamo u
njemu i oca Isusova, i to na mnogo tjenji nain, jer je roen od njegove ene, nego da je od
drugoga posinjen. Stoga je jasno, da je evanelista rijei: Drali su ga sinom Josipovim, rekao
zbog onih ljudi, koji su mislili, da je on roen od Josipa onako kao to se raaju drugi ljudi. (De
consensu Evangelist. I. 2. n. 3. M. L. 34, 1072).

697
 Ali kad je roen sam kralj sviju naroda, zapoelo je djeviansko dostojanstvo Majke Boje,
koja je zavrijedila imati Sina, i ne izgubiti djevianstva. Kao to je dakle, veza izmeu Marije i
Josipa bila enidba, i to djevianska enidba: zato ne bi ono, to je ena isto rodila, isto primio
mu? Kao to je naime ona u istoi ena, tako je on u istoi mu. I kao to je ona u istoi Majka,
tako je on u istoi otac! Tko dakle kae: Ne smije se on nazivati ocem, jer nije na obian nain
rodio sina, taj u raanju djece trai poudu, a ne osjeaj ljubavi.
Josip je ono, to drugi ele poudom izvriti, na savreniji nain poluio duhom. Jer i oni, koji
po puti ne mogu roditi, koji usvajaju sinove, raaju ih na istiji nain, srcem. Gledajte brao,
gledajte prava posinjenja, kako naime ovjeku postaje sin onaj koji njegovim sjemenom nije roen.
Tu je monija volja posinitelja, nego narav roditelja. Stoga je razloga i sv. Josip ne samo morao biti
otac Isusov nego je to morao biti u najviem stupnju.
Kao to je Marija majka bez tjelesne poude, tako je Josip otac bez tjelesnog openja. Po njemu
se dakle broje pokoljenja. Mi ga dakle ne smijemo zato odstraniti, to kod njega nije bilo tjelesne
poude. to vie, vea istoa utvruje njegovo oinstvo, inae bi nas mogla prekoriti sama Marija.
Ona naime nije htjela svoje ime staviti pred mueva nego kae: Tvoj otac i ja alosni smo te
traili. Neka dakle opaka zanovijetala ne ine ono, to nije uinila ista ena. Brojimo dakle
rodoslovlje po njemu. Jer kao to je on u svojoj istoi mu, tako je u svojoj istoi i otac.
Nadalje, moramo dati prednost muu po zakonu prirode i po zakonu Bojem. Jer ako mi u
rodoslovlju izbacimo njega i postavimo Mariju, tada e nam on s pravom rei: Zato me
odstranjujete? Zato se pokoljenja po meni ne broje? Zar e mu tkogod rei: Jer nisi rodio
prilegom? Tada e on odgovoriti: Zar je Marija rodila prilegom? Ono to je Duh Sveti uinio,
obadvoma je uinio.
Kae se: Bio je ovjek pravedan. Pravedan mu, pravedna ena. Duh Sveti, jer mu se svidjela
pravednost oboje, obadvoma je dao Sina. Stoga aneo njima kae, da moraju djeaku nadjenuti ime,
ime je utvren roditeljski ugled. Mariji je reeno: Evo zaet e Sina i nadjeni mu ime Isus; ali
se i Josipu kae: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti Mariju enu svoju, jer to je u njoj zaeto, od
Duha je Svetog. Rodit e Sina i nadjeni mu ime Isus. On e spasiti narod svoj od grijeha njihovih.
Kae se takoer; I porodi Sina i time je on potvren kao otac.
Kao Otac ne po tijelu nego po ljubavi. Neka dakle bude otac, kao to i jest. Vrlo je naime
razborito i mudro to se po Josipu broji rodoslovlje bilo kao Matej, koji silazi od Abrahama do
Krista, bilo kao Luka, koji uzlazi od Krista, preko Abrahama do Boga. Ovaj broji silazei, onaj
uzlazei, ali preko Josipa. Zato? Zato jer je otac. Zato je otac? Jer je to sigurnije otac, to je na
istiji nain otac.
Dakako na drugi je nain bio smatran od ljudi ocem Gospodina naega Isusa Krista, onako
naime kao i drugi oevi, koji tijelom raaju, a ne dobivaju djece samo po duhovnoj ljubavi. Jer kae
i Luka: I mislili su za njega, da je Sin Josipov (Lk. 3, 23). Zato je bio tako smatran? Jer je
ljudsko dranje i miljenje upuivalo na ono, to se obino zbiva kod ljudi. Nije dakle iz Josipova
sjemena roen Isus, makar se tako dralo. Ali je ipak pobonosti i ljubavi Josipovoj roen od Marije
Djevice sin i to Boji Sin (Serrmo 51, n. 26).

Sv. Josipe, ti e vriti oinsku brigu

(Sv. Ivan Krizostom)

Po ovom svecu, aneo govori sv. Josipu na slijedei nain: Marija e roditi sina, a ti mu
nadjeni ime Isus. Ne smije misliti, da ti nita nema s njime zato, jer je on od Duha Svetog.
Premda ti nita ne pridonosi njegovom raanju, nego Djevica ostaje netaknuta, ipak ti se daje ono,
to je svojstveno ocu, a da ostane neokaljana ast djevianstva.
Ti e mu dati ime. Premda naime nije tvoj sin, vrit e nad njime oinsku brigu. Stoga te ve
od davanja imena djetetu dodjeljujem na mjesto oca. No da ne bi tkogod zbog toga sumnjao, da je
Josip otac, uj, kako tono iznosi aneo slijedee: Rodit e sina, kae; ne kae: Tebi e roditi, nego
je neodreeno rekao. Nije naime njemu rodila, nego itavome svijetu (In Math. hom. 4. n. 6. M. G.
57, 47).

698
 Zaruke Blaene Djevice Marije
(Propovijed bl. Kardinala Alozija Stepinca u kraikoj crkvi 1959.)

Dragi vjernici! Blagdan Zaruka Blaene Djevice Marije temelji se na onom izvjetaju svetog
Evanelja to ga itamo kod svetog Mateja i Luke. Tako govori sveti Luka: U estom mjesecu (to
jest zaea svetog Ivana Krstitelja) poslan bi aneo Gabrijel u grad galilejski, koji se zvao Nazaret,
k djevici zaruenoj muu, kojemu je bilo ime Josip, iz kue Davidove. Ime je djevici bilo Marija
( Lk 1,26-27). Kod svetog pak Mateja itamo slian kratak izvjetaj: Kad je njegova (Isusova)
mati Marija bila zaruena s Josipom, nae se, da je bila zaela po Duhu Svetom, jo prije nego se
sastadoe (Mt 1,18).To je dakle teoloka podloga zaruka Blaene Djevice Marije.
Povijesno je ova svetkovina vezana uz razvoj tovanja svetoga Josipa. Neki poboni kanonik u
Chartresu u Francuskoj bio je, naime, oporuno odredio u svom testamentu da tamonji Kaptol na
godinjicu njegove smrti sveano proslavi godinjicu smrti svetoga patrijarhe Josipa. U tu je svrhu
onda glasoviti kancelar parikog sveuilita, poboni Gerson, sastavio oficij Zaruka Blaene
Djevice Marije sa svetim Josipom, koji je bio odobren. Svetkovina je odreena za 23. sijenja, a
Sveta ju je Stolica odobrila po mnogim krajevima koji su traili tu svetkovinu. Tako ju je papa
Benedikt XIII. uveo na itavom podruju tadanje Papinske drave.
Predmet ove svetkovine, kao to nam ime govori, jesu zaruke, dakako, u pojaanom smislu
nego li to je to danas sluaj, jer su po tadanjem idovskom pravu ve zaruke davale prava
zarunicima, kao to ih imaju i pravi supruzi. Ali, dakako, Majka Boja ostala je uvijek, kao to nas
vjera ui, neokaljana djevica, makar je bila zaruena i ivjela kasnije u zakonitom braku sa svetim
Josipom. U svetoj misi na dan ove svetkovine moli Crkva: 'Slugama svojim, molimo, Gospode,
udijeli dar nebeske milosti: da, kojima je porod Blaene Djevice postao poetkom spasenja,
zavjetna sveanost njezinih zaruka udijeli porast mira' Po posebnom doputenju Svete Stolice
uzimaju u nekim krajevima jo i posebnu molitvu svetom Josipu, koja glasi: 'Molimo te, Gospodine,
da nam pomogne po zaslugama Zarunika Presvete Bogorodice: ono to ne postie naa
mogunost, daruj nam njegovim posredovanjem. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. to nam,
dakle, govori, dragi vjernici, ova svetkovina Majke Boje, to jest Zaruke Blaene Djevice Marije?
Govori nam prije svega da pred dragim Bogom samo jedna stvar ima vrijednost, a to je krepost.
Bilo je u to doba, bez sumnje, bezbroj zaruka irom svijeta. Bilo je zaruka sinova i keri bogatih
trgovaca, uenih filozofa i govornika, monih knezova, velikih kraljeva i careva, koji su mogli
razviti nevieni sjaj tih sveanosti. Ali sve to ne igra ni najmanje uloge u oima Bojim, nego
jedino krepost. Zato ovakvih zaruka, kao to su bile Presvete Djevice Marije i svetog Josipa, nikada
nije bilo niti e ih biti na tome svijetu. Istina, i Marija je bila kraljevskog roda, jer je ona po tijelu
potomak Davida, najveeg izraelskog kralja. Istina, i sveti je Josip Davidova kraljevskog roda,
makar je rod Davidov u to doba ve bio posve osiromaio. Meutim, kao to smo ve rekli, nije to
uinilo njihove zaruke velikim pred Bogom, to to su bili potomci kraljevskog roda, nego to su bili
najkreposnija ljudska bia na zemlji ne samo tada, nego za sva vremena.
To je uinilo njihove zaruke velikima i vrijednima pred dragim Bogom. Nakon tih zaruka
gledamo na zemlji neto slino, kao to je bilo u raju zemaljskom kad je stvoren prvi ovjek. Usred
raja stajalo je stablo ivota. Na ulazu u raj zemaljski stajao je Kerub, da taj raj uva i strai. Majka
Boja postala je raj u duhovnom smislu, u ijoj je sredini, pod njezinim djevianskim srcem, raslo
stablo ivota vjenoga - Sin Boji Isus Krist, koji je postao ovjekom. Na ulazu u taj raj stajao je
Kerub - sveti Josip, od Boga odreen za uvara Majci Bojoj, za zatitnika njezinog djevianstva i
za hranitelja Sina Bojega. To je smisao zaruka Blaene Djevice Marije i svetog Josipa.
A kad pogledamo tolike zaruke danas na zemlji, morali bismo esto prije proplakati negoli se
radovati. Na sve se, naime, gleda prije nego na ono to je najvanije, to jest da li su oni koji sklapaju
zaruke kreposni ljudi koji se Boga boje, ili su moda strah Boji, koji je poetak svake mudrosti,
bacili pod noge i kane ivjeti kasnije, kako veli prorok: 'kao konj i mazga', a ne kao bia stvorena na
sliku i priliku Boju. Prava, dakle, velika poruka Zaruka Blaene Djevice Marije jest da cijenimo
na tom svijetu samo jedno: strah Boji, potenje, krepost, jer to jedino vrijedi pred Bogom i ini
ovjeka sretnim.

699
 Drugo to nas ui blagdan Zaruka Blaena Djevice Marije jest: da imamo neogranieno
povjerenje u svetu providnost Boju na tome svijetu. Kao to znamo, Majka Boja je poloila zavjet
vjenog djevianstva iz ljubavi prema Bogu, elei ivjeti samo za Boga. Bila je to velika stvar u
ona stara vremena kod idova prije Krista, jer je ideal manje-vie svima bio: oeniti se ili udati, da,
ako ve ne osobno a ono barem u svome potomku, mogu vidjeti jednom Mesiju koji je
imao doi na svijet. Ali eto jednog dana velike kunje za duu Blaene Djevice Marije. Zatraeno
je od nje da bude zaruena i da stupi u brak sa svetim Josipom. to e ostati od njezinog zavjeta,
moralo je pasti na um Blaenoj Djevici, ako mora stupiti u brak? Ali, Blaena Djevica Marija imala
je neizmjernu vjeru i pouzdanje u divnu providnost Boju.
Ona je znala dobro da je Bog bie svemogue, te moe u isti mah uiniti nju i plodnom
Majkom i sauvati neokaljano njezino djevianstvo. Zato se pokorila volji Bojoj i zaruila sa
svetim Josipom. Ta njena vjera nije ju prevarila, jer je, kao to nas ui sveta vjera, Marija ostala
neokaljana djevica i iza roenja Sina Bojega.
Njezine pak zaruke i brak sa svetim Josipom imale su, po planu Bojem, sluiti zatiti njezine
asti pred svijetom, da je svijet ne bi smatrao za grjenicu, videi ju trudnu izvan braka, a onda
kamenovao po propisu Mojsijeva zakona. Sveti je Josip osim toga bio i te kako od pomoi Majci
Bojoj kad je s malim Isusom morala bjeati u Egipat pred krvavim Herodom i kad je provodila
skroviti ivot u Nazaretu, sve dok Isus nije odrastao i poeo javno propovijedati Evanelje. Zaruke
Blaene Djevice Marije za nas su velika pouka kako se u svim pogibeljima i stiskama ivota
moemo potpuno pouzdati u svetu providnost Boju, koja nikada ne ostavlja na cjedilu one koji
Boga potuju.
I treu nam pouku pruaju Zaruke Blaene Djevice Marije. Izmeu Marije, Isusa i svetog
Josipa vladao je savren sklad i ljubav. Njihova nazaretska kuica bila je svoje vrsti raj na tom
svijetu. Nikada nije Majka Boja dobacila alne rijei svetom Josipu, nikada se nije mali Isus
ogrijeio o poslunost prema svome hranitelju ili svojoj svetoj Majci. Bog je bio svima pred oima i
zato je njihov dom na zemlji bio slian pravom raju zemaljskom Jer to e sve blago i bogatstvo u
kui, gdje nema mira ni sloge, gdje nema ljubavi,
nego vlada mrnja i razdor.Kolika, dakle, pouka za sve nae obitelji! Ako majke naih obitelji budu
slijedile Blaenu Djevicu Mariju; ako oevi naih obitelji budu slijedili svetoga Josipa; ako sinovi i
keri, odnosno djeca obitelji, budu slijedili maloga Isusa u odnosu prema roditeljima, onda e i
svaka naa obitelj imati svoje vrsti raj na zemlji. Gdje je, naime, ljubav i mir, tamo je Bog meu
ljudima. Gdje je razdor i nemir, tamo vlada sotona i pakao poinje za takve ljude ve na ovome
svijetu.
Dragi vjernici! U ivotu svetog Edmunda, nadbiskupa u Canterbery-u u Engleskoj u trinaestom
vijeku itamo, kako je, u elji da sauva istou svoje due i tijela, otiao jo kao ak jednoga dana
u crkvu Majke Boje u Oxfordu. Donio je sa sobom dva zlatna prstena na kojima je bila ispisana
rije Zdravo Marijo i poloio ih do nogu Marijinog kipa. Onda je poloio zavjet istoe i jedan
prsten stavio na ruku Mariji, a drugi sebi na ruku, kao znak da do smrti pripada Mariji. I to je vjerno
odrao. Marija je pak itav ivot vjerno branila i vodila Edmunda dok ga nije dovela u nebo i danas
ga astimo kao sveca. Ne bismo li i mi mogli i morali uiniti neto slino, kad se sjetimo zaruka
Blaene Djevice Marije. Obeajmo joj vjernost do smrti, a ona e nas kao svoju svojinu vjerno
tititi i uvati, dok nas dovede u ivot vjeni za koji smo stvoreni.

Poticaj na pobonost sv. Josipu s neba dolazi

Papa Pio IX

Katolika Crkva posebnim tovanjem i njenom pobonou asti patrijarha sv. Josipa, kojega
je Bog na Nebu okrunio divnom slavom nakon to ga je obasuo posebnim milostima na zemlji kako
bi mogao vjerno ispuniti svoju uzvienu slubu. (Iz enciklike Inclituum Patriarcham)
Zbog uzvienog dostojanstva koje je Bog udijelio ovom svome najvjernijem sluzi, Crkva je
uvijek nakon Presvete Djevice Marije, najveom au astila sv. Josipa i u tekim situacijama
zazivala njegov zagovor.... Budui da je sada Crkva sa svih strana napadana od svojih neprijatelja i

700
pritisnuta tolikom zlima, da bezboni ljudi misle da e vrata paklena konano nad njom
nadvladati ... Papa, preneraen dnevnim i alosnim dogaajima i alosnim stanjem stvari, kako bi
sebe i sve vjernike posvetio monom zagovoru sv. Josipa sveano ga je proglasio Zatitnikom
Katolike Crkve. ( Iz enciklike Quemadmodum Deus)
Spremnost i priprava vjernika, ve toliko rairena, na ovu pobonost sv. Josipu, koju je samo
Nebo moglo pobuditi u njihovim srcima, pokazuje koliko Bog eli da to tovanje, koje
svakodnevno raste, obogauje svakodnevno Crkvu blagom Boje milosti. (Govor 22.10. 1864)

Zato je sv. Josip zatitnik cijele Crkve?

Papa Leon XIII

Posebni razlozi zato se sv. Josip zaziva kao zatitnik Katolike Crkve i zato Crkva do njegove
zatite i obrane toliko dri, jesu slijedei: to je on mu Marijin i pooim Isusa Krista. Odatle
potjee sva njegova ast, punina milosti, svetost i slava. ast Majke Boje je toliko velika istina da
od nje ne moe nita biti vee. A budui da je meu Marijom i Josipom postojao enidbeni vez, bez
sumnje da se on vie nego bilo tko drugi pribliio uzvienoj asti po kojoj Bogorodica daleko
nadilazi sva stvorenja, jer enidba je od svih najvee zajednitvo te po svojoj naravi trai da
suprunici dijele dobra. Kad je dakle Bog Presvetoj Djevici dao Josipa za zarunika, dao joj je time
ne samo druga za ivot, svjedoka njezinog djevianstva i uvara njezine asti, nego zbog
enidbenog veza ujedno i dionika njezine uzviene asti.
On isto tako nadilazi sve ljude po tome to je po Bojoj zamisli bio zatitnik Sina Bojega te su
ga ljudi drali za njegova oca. Od tuda proizlazi da je Rije Boja bila smjerno posluna i podlona
Josipu te mu je iskazivala svako potovanje koje djeca duguju svojim roditeljima. Iz te dvostruke
asti, nadalje, proistjeu dunosti koje pripadaju glavama obitelji te je tako Josip boanskoj obitelji,
kojoj bijae na elu, bio zakoniti i naravni uvar, pazitelj i branitelj. Tu slubu vrio je on tijekom
cijelog svoga ivota. Svom ljubavlju postojano je nastojao svoju enu i boansko Dijete tititi.
Obiavao je svojim radom pribaviti to je bilo potrebno za uzdravanje njih obadvoje. Priskrbio im
je sigurno utoite izbavivi ih iz smrtne pogibelji koju je izazvala Herodova zavist. Na neudobnom
putu i u gorkom progonstvu Josip je bio pratilac, pomonik i tjeitelj Isusa i Marije. A u tom domu
kojim je Josip oinskom vlau upravljao bio je poetak nastajue Crkve.
Kao to je Presveta Djevica Isusova Majka tako je Ona Majka i svih krana koje je na brdu
Kalvariji usred najveih Spasiteljevih muka rodila. Isto tako je Isus Krist prvoroenac meu
kranima, koji su mu po posinjenju otkupljena braa. Oni su Kristova obitelj te Josip kao mu
Marijin i otac Isusa Krista ima neku vrst oinske vlasti i nad njima. Prikladno je i dostojno sv.
Josipa, da on, kao to se brinuo za sve potrebe Nazaretske obitelji skrbi tako sada i za Kristovu
Crkvu te je nebeskim okriljem titi i brani.( Iz Papina pisma biskupima svijeta od 15.8.1889)

Moni zagovor sv. Josipa

( Papa Pio XI)

Boanski Otkupitelj je izvor svake milosti, pored njega je Presveta Marija, djeliteljica Bojih
darova, ali ako dobro razmislimo i ako ima netko tko je uz te dvije uzviene moi, to je sv. Josip,
koji na odreeni nain zapovijeda i jednome i drugome. Josip moe sve zadobiti kod Boanskog
Otkupitelja i Majke Boje na nain i ovlau koji nisu samo oni obiteljskog uvara. (Govor 19. 03.
1935)
Neka vama i vaim obiteljima sv. Josip svojim oinskom providnou i svojim svemonim
zagovorom priskoi u pomo, kaemo svemoguim zagovorom jer tako uistinu treba rei. Obino
se ta rije koristi za zagovor Presvete Djevice Marije, ali se usuujemo rei da je treba primijeniti
na sv. Josipa. Uistinu, Marijin zagovor je zagovor Majke i ne moemo vidjeti to bi Isus mogao
odbiti svojoj Majci, ali Josipov zagovor je zagovor zarunika, pooima, glavara Nazaretske Obitelji.
Glava kue je dakle bio sv. Josip, i s time smo sve rekli, njegov zagovor ne moe ne biti svemogu,

701
jer to bi mu mogli odbiti Isus i Marija kojima je doslovno posvetio cijeli svoj ivot i koji su mu bili
dunici sredstava za uzdravanje u vrijeme njihova ivota na zemlji? (Govor 18. 03. 1938)

Rad svjedoenje ljubavi

(sv. Ivan Pavao II)

Rad je svagdanji izraaj ljubavi u ivotu Nazaretske obitelji. Evaneoski izvjetaj poblie
oznauje vrstu posla ili rada po kojem je Josip nastojao da osigura uzdravanje svoje obitelji: to je
drvodjelstvo. Ta jednostavna rije pokriva sav opseg Josipova ivota. Za Isusa su to godine
skrovitoga ivota, o kojem evanelist poslije dogaaja u Hramu ree: Tada sie s njima, doe u
Nazaret i bijae im posluan (Lk 2,51). Tu podlonost to jest poslunost Isusovu u nazaretskoj
kui treba shvatiti i kao sudjelovanje u Josipovu radu.
Onaj za koga se govorilo da je drvodjelev sin nauio je posao svojeg predmnijevanog oca.
Ako je u poretku spasenja i svetosti Nazaretska obitelj primjer i uzor ljudskim obiteljima, onda je
slino i Isusov rad uz drvodjelca Josipa. U nae je doba Crkva to istaknula takoer bogoslunim
spomendanom svetoga Josipa Radnika, koji se slavi prvoga svibnja. U Evanelju se veoma istie
ljudski rad, a napose runi rad, i on je zajedno s ovjetvom Bojeg Sina prihvaen u otajstvu
utjelovljenja, kao to je bio i na poseban nain otkupljen. Po svojem radnikom stolu, kod kojega je
s Isusom radio svoj obrt, Josip je pribliio ljudski rad otajstvu otkupljenja.
U Isusovu ljudskom rastu u mudrosti, u dobi i milosti vaan je udio imala krepost radinosti,
budui da je rad jedno od ovjekovih dobara, koje preobraava narav i po kojem ovjeka u
nekom odreenom smislu ini vie ovjekom.
Vanost rada u ljudskom ivotu trai da se upoznaju i prihvate njegovi sadraji, da svim ljudima
pomogne te se po njem priblie Bogu Stvoritelju i Otkupitelju, da sudjeluju u njegovim
spasiteljskim naumima s obzirom na ovjeka i svijet i da u svojem ivotu prodube prijateljstvo s
Kristom sudjelujui po ivoj vjeri u njegovu trostrukom poslanju: sveenika, proroka i kralja .
Radi se, konano, o ostvarivom posveivanju svagdanjeg ivota, koje svatko mora postizati
prema vlastitom staleu, a koje svatko moe unapreivati prema uzoru koji je svima dostupan:
Sveti Josip je uzor poniznih, onih koje kranstvo uzdie k uzvienim ciljevima; ... on je i dokaz za
to: da bismo bili dobri i istinski Kristovi sljedbenici, nisu potrebne 'velike stvari', nego se samo
trae obine, ljudske, jednostavne, ali prave i istinske kreposti

Prvenstvo unutarnjeg ivota

(sv. Ivan Pavao II)

I nad drvodjeljskim radom u nazaretskoj kui stere se isto podneblje utnje koja prati sve to
god se odnosi na Josipov lik. To je utnja koja na osobit nain otkriva unutarnju narav te osobe.
Evanelja govore iskljuivo o onome to je Josip uinio; no ipak se iz njegovih utnjom
obavijenih ina moe zakljuiti o stanju dubokog molitvenog promatranja. Josip bijae u
svagdanjem doticanju s otajstvom skrivenim od vjenosti, koje je stanovalo pod njegovim
krovom. Iz toga se na primjer tumai zato je sveta Terezija od Isusa, velika obnoviteljica
molitveno-razmatralakog Karmela, postala promicateljicom obnove tovanja svetoga Josipa u
zapadnom kranstvu.
Posvemanja rtva sveg svojeg ivota koju je Josip prinio zahtjevima dolaska Mesije u njegovu
kuu, nalazi razmjeran razlog u njegovu neistraivu unutarnjem ivotu, iz kojega mu dolaze
naredbe i jedinstvene utjehe, a i razumna dosljednost i snaga, koje su vlastite jednostavnim i bistrim
duama te stvaraju velike odluke, kao to je ona da Bojoj volji odmah stavi na raspolaganje svoju
slobodu, svoje zakonito ljudsko zvanje i svoju enidbenu sreu, prihvaajui stale, slubu i teret
obitelji, i zbog neusporedive djevianske ljubavi odriui se naravne enidbene ljubavi, koja tvori i
hrani obitelji.

702
 To podlaganje samome Bogu, ta spremna volja za posveenje stvarima koje se odnose na
njegovu slubu, nije drugo nego vrenje pobonosti, koja je jedan od izraza kreposti
vjeroispovijesti. Zajednitvo ivota izmeu Josipa i Isusa navodi nas na to da promotrimo jo
otajstvo utjelovljenja, i to pod vidikom Kristova ovjetva, koje bijae djelotvorno orue boanstva
za posveenje ljudi: Snagom boanstva njegovi ini bijahu za nas spasonosni, proizvodei u nama
milost, bilo po zasluzi bilo po nekoj uinkovitosti.
Meu tim inima evanelisti daju posebnu prednost onima koji pripadaju vazmenom otajstvu,
ali ne proputaju istaknuti vanost tjelesnog doticanja s Isusom u ozdravljenjima (usp. na primjer
Mk 1,41) i utjecaj koji je Isus izvrio na Ivana Krstitelja dok su obojica bila jo u majinu krilu
(usp. Lk 1,41-44). Apostolsko svjedoenje nije zanemarilo - kako smo ve vidjeli - pripovijedanje o
Isusovu roenju, obrezanju, prikazanju u Hramu, bijegu u Egipat i skrovitome ivotu u Nazaretu
zbog otajstva milosti, koje je sadrano u tim djelima, a koja su sva spasonosna, jer imaju udjela u
istom izvoru ljubavi, Kristovu boanstvu. Ako se ta ljubav preko njegova ovjetva razlijevala na
sve ljude, sigurno je da su njezini korisnici bili u prvom redu oni koje je boanska volja stavila u
njegovu najbliu blizinu, a to su Marija njegova premila majka i predmnijevani otac Josip.
Budui da Josipova oinska ljubav nije mogla ne djelovati na Isusovu sinovsku ljubav, i
obratno, Isusova sinovska ljubav nije mogla ne utjecati na Josipovu oinsku ljubav, zato se ne
bi smjelo ui u najskrivenije dubine ovog posve jedinstvena rodbinskog odnosa? Nije bezrazlono
da due koje su osjetljive na kucaje boanske ljubavi vide u Josipu svijetli primjer unutarnjeg
ivota.
Osim toga, prividna napetost izmeu djelatnog i molitveno-razmatralakog ivota nalazi u njem
uzorno rjeenje ili pobjedu. Nju moe izvojtiti onaj koji posjeduje savrenstvo ljubavi. Uzimajui u
obzir dobro poznato razlikovanje izmeu ljubavi prema istini s jedne strane i zahtjeva ljubavi s
druge strane, opravdano moemo tvrditi da je Josip iskusio i ljubav istine, to jest istu ljubav
molitvenog razmatranja boanske Istine koja je odsijevala iz Kristova ovjetva, a i zahtjev ljubavi,
to jest isto tako istu ljubav sluenja, koju je iskalo zatiivanje i razvitak tog istog ovjetva.

Sv. Josip, Isusov zaklon

(Kardinal Billot)

injenica, da je veliina sv. Josipa uope bila od poetka kranstva tako sakrita i da je tek po
malo ulazila u spoznaju, jest oito i bez dvojbe barem djelomino u vezi s Bojim planovima.
O tom pie kardinal Billot ovako: Budui da s Bojom odlukom nije bilo u skladu, da
djevianski porod bude odmah od poetku javno objavljen po udesima i znakovima, to bi, kad
Djevica ne bi bila zaruena s muem, kod ljudi nastalo neasno miljenje o Isusu Kristu, kao da je
roen iz bludnosti. Nuno je dakle Marija majka Isusova morala ui u brak s Josipom, koji je stoga
bio ovjek osobiti i izabrani, po kojem i pod kojim je Krist nenapadno i asno uveden u ovaj
svijet tako, da mesijanska tajna nije javnosti morala biti prerano saopena, to bi se jedva bilo
moglo dogoditi bez tete za itavi Boji plan.
Jedni su dakle bili, to jest Ivan i apostoli, kao glasovi, da objave Krista, dok je naprotiv Josip
bio kao pokrivalo, da ga dostojno sakriva. I jer je samo na neko vrijeme trebalo Krista prikrivati,
dogodilo se, da je, prije nego li je rije Gospodnja sila na Ivana sina Zaharijina, bio uzet sa ivota
sv. Josip, da se nakon uklonjena zastora ljudi pomalo priue promiljati Krista bez tjelesnog oca.
Odatle se ponajprije zakljuuje, da je sluba Josipova bila nuna, da se Sin Boji uvede u svijet, jer
je bilo potrebno, da bude omoguen skroviti Kristov ivot, mogu, velim, onom mogunosti, koja je
spojena s dolinou i au.
Iskljuivi skroviti ivot tajna bi utjelovljenja bila izgubila svoje karakteristino obiljeje. Ime
Otkupitelja: Bog s nama, ne bi se bilo dosta ostvarilo. Jer je dakle Josip bio kao sjena, da dostojno
sakrije Krista, morao je i on sam mnogo vie biti i ostati u tami. U dubokoj tami dok je ivio, u tami
takoer poslije smrti, jer se naime vrlo kasno javlja u javnom crkvenom bogotovlju. Bilo je naime
nuno, da najprije due vjernika duboko zaokupi dogma Bogorodiina djevianstva te se svi

703
priviknu smatrati Mariju jedinom pravom fizikom roditeljkom Spasitelja (Tract. de Verbo
incarnatio, ed 7. Romae 1927 Th. 44. n. 422 et 423)

7. POBONOST SV. JOSIPU U DUHOVNIM ISKUSTVIMA SVETACA

Sv. Terezija Avilska: Poela sam obavljati pobonosti s misama i druge vrlo prokuane stvari s
molitvama, jer nikada nisam bila prijateljica dugih pobonosti koje obavljaju neke osobe, posebice
enske, uz ceremonije koje nisam mogla podnositi, a njima su bile pobonost. Kasnije je
obznanjeno da nisu bile prikladne, jer su bile praznovjerne. Ja sam pak uzela za zagovornika i
gospodara svetog Josipa i njemu sam se usrdno preporuila. Jasno sam vidjela iz ove nevolje i iz
drugih jo veih, u vezi s au i duevnom pogibelji da me je ovaj otac i moj gospodar izvukao s
vie dobra nego to sam ja od njega znala traiti. Ne sjeam se dosad da sam ga ita molila to bi on
propustio uiniti. Zauujua su stvar one velike milosti koje mi je Bog udijelio posredstvom ovoga
blaenog Sveca. Kakvih me je samo opasnosti oslobodio, i tjelesnih i duevnih!
ini mi se da je drugim svecima Gospodin dao milost da priteknu u jednoj nevolji, a ovome
slavnom svecu (imam iskustva) da pritekne u svima. Gospodin nam hoe pokazati sljedee: Kako je
sv. Josipu bio podloan na zemlji budui da ga je zvao ocem, a bio mu je hranitelj mogao mu je
zapovijedati i na nebu, te on ini to god od njega trai. To su doivjele, takoer iz iskustva, jo
neke druge osobe kojima sam govorila da se preporue njemu, a puno je i onih koje doivljavaju
ovu istinu iznova gajei pobonost prema njemu.
Nastojala sam slaviti njegov blagdan sa svom sveanou kojom sam mogla, punija ispraznosti
negoli duha, elei da se slavi vrlo kieno i lijepo, premda s dobrom nakanom. No kod mene je bilo
loe ovo: ako bi mi Gospodin dao da napravim neko dobro, bilo je to s puno nesavrenosti i s puno
nedostataka. Za zlo, izvjetaenost i ispraznost imala sam puno spretnosti i mara. Gospodin neka mi
oprosti.
Htjela bih privoljeti sve da gaje pobonost prema ovome slavnom svecu, zbog velika iskustva
koje imam s dobrima to ih postie od Boga. Nisam upoznala osobu koja bi uistinu gajila pobonost
prema njemu i obavljala posebne slube a da ne bih vidjela kako je uznapredovala u kreposti. Jako
koristi duama to to se njemu preporuuju. ini mi se da ima nekoliko godina kako od njega svake
godine traim neto, i to uvijek biva ispunjeno. Ako je molba malo iskrivljena, on je ispravlja za
moje vee dobro.
Da sam osoba koja ima ovlatenje pisati, rado bih oduljila iznosei u tanine milosti koje je ovaj
slavni svetac udijelio meni i drugim osobama. No da ne bih prekoraila ono to mi je zapovjeeno,
u mnogim u stvarima biti kraa nego to bih htjela, a u drugima opirnija nego to je potrebno; ba
kao onaj koji u svemu dobrome ima malo razboritosti. Jedino molim, za ljubav Boju, da to kua
onaj tko mi ne bude vjerovao, pa e iz iskustva vidjeti kako je veliko dobro preporuivati se ovome
slavnom patrijarhu i gajiti pobonost prema njemu.
Osobito su mu osobe od molitve uvijek morale biti naklonjene; jer ne znam kako se moe
misliti na Kraljicu anela za onog vremena kada je toliko prola s djetetom Isusom, a da se ne
zahvaljuje svetom Josipu na dobru kojim im je pomogao u tome. Tko ne nae uitelja koji bi ga
nauio molitvi, neka uzme ovoga slavnoga sveca za uitelja i nee zastraniti na putu.
Dao Gospodin da nisam pogrijeila time to sam se usudila govoriti o njemu, jer, iako
izjavljujem da gajim pobonost prema njemu, u sluenjima i u nasljedovanju njega uvijek sam
zakazivala. On pak, kakav jest, uredio je da sam se mogla dignuti, hodati i da ne budem ukoena, a
ja, kakva jesam, da loe koristim tu milost.

Sv. Ivan od Kria: Otac Ivan od Kria je bio ispovjednik Bosonogih Karmelianki. Ali jednoga
dana nije mogao sii njima. Zamijenit e ga otac Petar od Utjelovljenja i otac Ivan Evanelista.
Redovnice u to doba stanuju u ulici Elvira. Samostan im je pokraj stupa Pilar del Toro, kamo su
se preselile iz kue done Ane de Penalosa. Kada na povratku dva Bosonoga dooe na Plaza Nueva
(Novi Trg), susretoe ovjeka od kojih pedeset godina, visoka stasa, svjee boje lica i elave glave.
Obuen je u crno odijelo i vrlo je asna izgleda. Priblii se Bosonogim i zapita ih, odakle dolaze.

704
Otac Petar odgovori: Iz samostana Bosonogih redovnica. Tajanstveni ih tuinac pohvali:
Veleasni oci ine veliko dobro, to se za njih brinu, jer Gospodin u tom Redu nalazi svoje veselje,
i visoko cijeni taj Red, i on e se vrlo rairiti.
A zatim ponovo pita: Oci, kako to, da se u Vaem Redu toliko tuje Sveti Josip? Otac Petar
odgovori: Naa sveta Majka Terezija od Isusa bila mu je vrlo odana, jer joj je Svetac mnogo
pomogao, kad je osnivala nove kue i on joj je isprosio od Boga velikih milosti. Zbog toga mu je
posvetila svoje samostane Stranac mu sve odobri i jo mu rekne: Ima jo vie milosti. Pogledajte
u oi i mnogo tujte toga Sveca, jer ga nita neete moliti, a da to ne bi postigli. Onda ga Bosonogi
karmeliani vie ne vidjee. Zamiljeni dolaze kui i ispripovjede svome prioru to su doivjeli.
Otac Ivan od Kria nimalo se ne udi nego im kae: utite! Vi ga niste prepoznali! Znajte, daje to
bio sveti Josip! Trebali ste kleknuti pred Njim! Nije se ukazao radi vas, nego radi mene, jer ga do
sada nisam tovao, kako bih morao. Ali u to od sada initi.

Sv. Terezija od Djeteta Isusa: Veliku pobonost sv. Josipu koju je ivjela, sv. Terezija Avilska je
ostavila u batinu bosonogim karmeliankama i ona se rairila u cijelom redu, a na poseban je
nain pobonost sv. Josipu zablistala u ivotu sv. Terezije od Djeteta Isusa. Ona je bila najmlaa od
5 sestara. Da su sva djeca iz obitelji odrasla, obitelj bi imala jo dvije keri i dva sina, koji su nosili
ime Josip, a svi su umrli kao maleni.
U drugom mjesecu ivota i Marija Tereza Franciska Martin (budua svetica) je bila u velikoj
opasnosti. Lijenik je izjavio: Samo hranjenje prirodnim mlijekom s grudi moe spasiti
djevojicu. Ali mama vie nije imala mlijeka i odmah su traili dojilju, a djevojica je odbila dojiti
i postala jako slaba. Majka sva zabrinuta baci se pod noge kipa sv. Josipa koji su imali u kui i moli:
Sv. Josipe, molim te zbog ljubavi koju si imao prema Isusu, spasi moju malenu. Ako je pak eli
sobom uzeti, neka bude volja Boja.
Terezija je spaena, ozdravila je. A kip je dugo vremena bio milovan od djevojice koja je
odrastajui uvijek gajila veliku pobonost prema sv. Josipu. U Francuskoj katolikoj tradiciji tih
godina bile su jako rairene 2 pobonosti: Srcu Isusovu i sv. Josipu. Kao dokaz tome donosimo
podatak da je u drugoj polovici devetnaestog stoljea bilo objavljeno 908 knjiga koje su govorile o
sv. Josipu, deset puta vie nego u prvoj polovici istog stoljea.
Moe se rei da je sv. Josip bio trajni pratilac u duhovnom ivotu sv. Terezije od Djeteta Isusa,
kao to je zapisala: Poevi od proljea mog ivota, ljubila sam sv. Josipa i Djevicu Mariju.
S 13 godina je izabrala kolski rad na temu sv. Josip, i izmeu ostalog napisala: Evanelje,
kad govori o sv. Josipu kae samo da je bio mu pravedan i vjeran Bogu. Isus je htio zakloniti
zastorom tajne ivot onoga koga je on zvao svojim ocem, da bi Josipova djela bila samo za njega.
Ali kroz zastor, Isus nam doputa nazrijeti nekoliko zraka Josipove veliine: uvijek je odgovorio
Bojim milostima i nikad mu nije bilo preteko izvriti volju Boju.
S 15 godina Terezija je pola na najdui put svoga ivota; u Rim kako bi pitala papu Leona XIII
doputenje da ue u Karmel prije nego li za to ima dovoljno godina.
O svojoj arkoj elji za redovnitvom i uvanju potpune nevinosti due svetica pie: jo sam
molila Nau Gospu od Pobjede da udalji od mene sve to bi moglo okaljati moju istou. Znala sam
dobro da e se na putu u Italiju dogoditi mnoge stvari koje bi me mogle smesti, nadasve zato to
sam se, ne poznajui zla, bojala da u ga otkriti. Nisam bila iskusila da je istima sve isto (Tit
1,15) i da dua bezazlena i iskrena ne vidi zla ni u emu jer zaista zlo postoji samo u neistim
srcima a ne u neosjetnim predmetima....
Molila sam sv. Josipa da bdije nada mnom; od svoga sam djetinjstva prema njemu gajila
posebnu pobonost koja se sjedinjavala s mojom ljubavlju prema Blaenoj Djevici. Svaki sam dan
molila molitvu: Sveti Josipe oe i uvaru djevica. Tako sam bez straha pola na svoje dugo
putovanje, bila sam tako dobro zatiena da mi se inilo nemoguim bojati se.
Usput je posjetila svetite u Loretu koje uva ostatke kue svete Obitelji. Ona je tu molila i
razmiljala te zapisala: Bila sam jako uzbuena videi da se nalazim pod istim krovom Svete
Obitelji, kontemplirajui zidove koje je Isus gledao svojim boanskim oima, gazei zemlju koju je
sv. Josip natopio svojim znojem i gdje je Marija grlila Isusa u svom naruju.

705
 Godine 1888. Terezija je ula u Karmel u Lisieuxu i uzela ime Terezija od Djeteta Isusa i svetoga
Lica gdje se po uzoru na Tereziju Avilsku gajila velika pobonost prema sv. Josipu. U
samostanskom vrtu je bio kip sv. Josipa. Ona je imala posebnu nakanu koju je molila od sveca:
Isprosi mi doputenje, da se mogu ee prieivati. Tadanja praksa to nije uobiavala. Ubrzo je
Terezija dobila doputenja da to ovisi samo o njenom ispovjedniku.
Terezija je ivjela u jednostavnom i potpunom povjerenju u drutvu svete Obitelji. astila je sv.
Josipa molei devetnice i traila pomo u duhovnim potrebama i za obraenje onih lanova obitelji
koji su se bili udaljili od prakticiranja vjere. U svom srcu svetica se poistovjeivala sa ivotom svete
Obitelji traei u njoj uzor ivljenja vjere u svakodnevici: Ono to mi se posebno svia kada
mislim na svetu Obitelj, je zamisliti jedan potpuno uobiajeni ivot.

Bl. Katarina od sv. Augustina : Jedna od najpobonijih osoba sv. Josipu je svakako bila bl.
Katarina od sv. Augustina. Ova slubenica Boja, kao znak svoje posebne pobonosti sv. Josipu je
na dan kad je primila sv. Potvrdu svome imenu je dodala druga dva. Htjela je da je zovu Marija
Katarina Josipa. I od toga dana nije prestala biti gorljivo pobona Isusovom pooimu. Bog ju je
pozvao iz Francuske u Quebec na poecima kolonizacije Kanade da posluuje u bolnici.
Jednoga dana na svetkovinu Uznesenja Isusova u Nebo Katarina je imala vienje. Bila joj je
pokazana velika procesija svetaca koji su ili u Nebo. U sredini tog silnog mnotva je bio Kralj
kraljeva, Isus Krist koji se velianstveno okruen blaenicima i blaenicama uputio prema vratima
Raja. Pred svima je iao sv. Josip.
Kada je sveana povorka ula u Raj, Gospodin Isus Krist je u ljudskoj naravi bio postavljen s
desna Ocu. Tada se sv. Josip obrati Bogu: Evo Vjeni Oe talenta kojeg ste mi povjerili na zemlji,
vraam Ti ga ne samo udvostruena, nego bezbrojno umnoena, sve ovo mnotvo dua sve je plod
istog talenta kojeg Ti vraam i polaem u tvoje boanske ruke.
Na to mu Vjeni Otac odgovori: Vjerni slugo, budui da si na zemlji bio upravitelj moje kue,
elim da isto tako u ovoj mojoj nebeskoj kui ne bude sluga nego upravitelj i ima veliku ovlast
nad mojim dobrima, jer moj Sin kome si imao ast zapovijedati, eli da se to odrazi i u vjenosti.
Tada se bl. Katarina u vienju obrati sv. Josipu i ree: O veliki svee, moli Kralja slave da se
nikad ne odvojim od njegove svete ljubavi, nego da cijeli vjenost budem s njime sjedinjena. S
tvojim zagovorom, on nee odbiti ove milosti. I blaenica nastavlja: Vidjela sam da mi je molitva
bila usliana, pod uvjetom da ivim potpuno predana volji Bojoj i bilo mi je pokazano i mjesto
koje u imati u Nebu, gdje u cijelu vjenost ljubiti Isusa, Mariju i Josipa i biti od njih ljubljena.
Nauimo dakle ivjeti po volji Bojoj, i to budemo eljeli i traili po zagovoru sv. Josipa,
dobiti emo.

Sv. Alfons Marija Liguori: Sv. Alfons Marija Liguori, je bio veliki tovatelj Majke Boje kojoj je
bio potpuno predan i posveen. Svetac koji je njeno ljubio Mariju je bio i gorljivi tovatelj njenog
zarunika sv. Josipa, o kome je govorio i pisao potiui sve na pobonost Isusovom pooimu. Sv.
Alfons ui:
Zamislimo da Gospodin Isus, videi nas u patnjama i potekoama, u brigama svakodnevice, i
nama upuuje poziv koji je faraon u Starom Zavjetu uputio narodu za vrijeme oskudice: Idite
Josipu i sve to vam rekne uinite (Pos 41,55). Idimo dakle sv. Josipu ako elimo da nam se
pomogne i budemo utjeeni. Ne zaboravimo nikada vie puta dnevno njemu se preporuiti, jer mo
njegova zagovora kod Boga nadilazi sve druge svece i jedino ga zagovor Majke Boje nadilazi.

Sv. Franjo Saleki: Svetac blagosti, Franjo Saleki, koji je toliko krivovjernika obratio na
katoliki vjeru bio je divan uzor pobonosti istom Marijinom zaruniku, drei najveom au to
moe sluiti i astiti tako velikog sveca. Zato ga je nakon Majke Boje najvie astio posebnim
tovanjem i ljubavlju. U svom asoslovu je drao sliku sv. Josipa i esto ju je ljubio, a uz Mariju sv.
Josipu je posvetio svoje glavno djelo Rasprava o Boanskoj ljubavi.
Bio je gorljivi propovjednik pobonosti sv. Josipu. esto je o njemu govorio u svojim knjigama
i rado poticao razgovore o tom velikom svecu. Uoi svetkovine sv. Josipa postio je o kruhu i vodi.

706
Jednoga dana kad se nalazio u Lyonu bio je pozvan da dva puta propovijeda na svetkovnu sv.
Josipa to je rado uinio. Obiavao je govoriti: Ne pronalazim nita slae nego zamisliti Isusa u
naruju sv. Josipa, kako ga tisue i tisue puta djejim glasom i ljupkim sinovskim srcem zove
svojim ocem. Nije se dakle uditi da je sv. Franjo u Lyionu o sv. Josipu propovijedao s toliko
pomazanja i rjeitosti da su kardinal Macquemont i drugi sluatelji izili iz Crkve preobraeni jer
im je propovjednik ispunio srca povjerenjem i ljubavlju prema Mariji i Josipu.

Sv. Brigita vedska : Pobonost sv. Josipu nije izvor blagoslova samo za pojedince nego i za
cijele kranske obitelji. Blago onim obiteljima u kojima vlada sloga, duh mira i pobonosti koji su
resili svetu Obitelj. Jedna takva obitelj je bila ona sv. Brigite vedske koja se bila udala za Ulfona,
kneza od Nericia s kojim je rodila osmero djece. Meu djecom se posebno isticala Katarina, koja je
nakon kreposnog ivota imala utjehu vidjeti uspjeno okrunjen svoj napor za proglaenje svetom
svoje vlastite majke.
Sv. Brigita je tako kreposno ivjela u poniznosti i mrtvljenju , toliko se molila i ljubila Boga i
blinjega da je zasluila biti uzdignuta na ast oltara samo nekoliko godina nakon svoje smrti. Na
putu svog duhovnog napretka bila je pod posebnom zatitom sv. Josipa i Majke Boje te je zadobila
milost da je sama Marija pouava. Pouke su zapisane u knjizi Objava sv. Brigite vedske.
Jednog dana Gospa je Brigiti govorila i o sv. Josipu i rekla: Uskoro se u meni poela buditi
misao na koji nain i kojom pribranou se trebam vladati nakon takvih milosti koje su se u meni
dogodile; razmiljala sam takoer i to trebam odgovoriti ako me budu pitali, te kako sam zaela i
tko je otac djeteta koje trebam roditi; razmiljala sam ne bi li me Josip na nagovor protivnika mogao
udno sumnjiiti.
Razmiljajui tako stupio je pred mene aneo slian onome koga sam prije vidjela i rekao: Na
Bog, koji je vjean, jest s tobom i u tebi. Ne boj se stoga, On e ti dati pravu rije; On sam e voditi
tvoje korake i prirediti za tebe mjesta; On e svoje djelo na tebi mono i mudro dovriti.
No Josip kome sam bila povjerena, udio se kada je primijetio da sam u blagoslovljenom stanju;
smatrao se nedostojnim prebivati kod mene, bio je pun straha i nije znao to treba initi. Aneo mu
tada ree u snu: Ne bjei od tebi povjerene Djevice, jer doista je posve istinito to si uo, Ona je
zaela po Duhu Svetome i roditi e Sina, Spasitelja svijeta! Slui joj dakle vjerno i budi uvar i
svjedok njezine istoe! Od tog dana Josip mi je sluio kao svojoj gospodarici i obrnuto, ja bijah
ponizna po najniim slubama za njega.
Josip se trudio oko mene tako usluno, da nikada nikakva nepromiljena rije nije prela preko
njegovih usta. Podnosio je tovie posve strpljivo siromatvo i na svom poslu bio vrlo brian i
savjestan. Prema srditim i opakim ljudima bio je osobito blag i strpljiv; posluno i pokorno je inio
svoje dunosti. Prije svega uvijek je bio neumorni i neustraivi zatitnik i branitelj prema onima
koji su eljeli poniziti moje djevianstvo. Bio je vjerni svjedok velikog uda koje se meni dogodilo.
Josip je svijetu i tijelu toliko odumro da je eznuo jo samo za nebeskim. Vjerovao je tako vrsto u
Boja obeanja da je uvijek samo govorio: Ah, kad bi samo mogao doivjeti da se ispunja volja
Boja!
Sv. Josip je bio toliko suzdran u rijeima da mu preko usta nije promakla niti jedna rije koja
nije bila sveta i dobra, ni jedna bespotrebna, nikakvo mrmljanje. Bio je najstrpljiviji ovjek, marljiv
u naporima, krajnje siromaan, blag u uvredama, do kraja posluan mojim rijeima, jak i postojan
protiv mojih neprijatelja, vjerni svjedok nebeskih udesa; umrtvljen tijelu i svijetu ivio je samo za
Boga i za nepropadljive vrijednosti. Sv. Josip je bio potpuno suoblien volji Bojoj i uvijek je
ponavljao: Ispuni Gospodine na meni svoju svetu volju. Rijetko je razgovarao s ljudima, a stalno s
Bogom iju je volju htio vriti, zbog svega toga sada uiva veliku slavu na Nebu.
Jednom drugom zgodom Marija je govorei sv. Brigiti o svom zaruniku rekla da se trudi
nasljedovati uzore svih kreposti koje nam svjedoi ovaj velik svetac.

Sv. Margareta iz Cortone: Prolost ma koliko bila oznaena grijesima ma kako oni bili teki,
nije po sebi nepremostiva prepreka na putu svetosti, kao to to pokazuje i ivot sv. Margarete iz
Cortone. Ona se kao to je poznato uzdigla do tolikog savrenstva, usprkos nereda u kojima je

707
nekada ivjela, da ju je sam Gospodin Isus poastio slavnim naslovom predraga ki i zarunica
njegova Srca.
Svoje udesno obraenje Margareta je pripisivala monom zagovoru sv. Josipa. Isus komu je
drago kada iskazujemo bilo koju ast njegovu pooimu, je jednog dana kazao sv. Margareti: Znaj,
o Margareta, da se naslaujem zbog pobonosti koju iskazuje mome pooimu Josipu; budui da je
on meni jako drag, elim da mu ti svaki dan iskae neku pohvalu i uputi pronju.

Bl. Josip Benedikt Cotolengo: Poznati prijatelj siromaha i umiruih koji je uinio velika uda
ljubavi u Torinu i osnovao velike karitativne ustanove bl. Cotolengo je u srcu gajio neogranieno
povjerenje u Majku Boju i veliku ljubav prema njoj te njenu pobonost prema njenom preistom
zaruniku sv. Josipu ije je ime nosio te mu je bio i posebni zatitnik. esto je bolesnima i
umiruima govorio o pobonosti sv. Josipu. Za proslavu svetkovine sv. Josipa pripravljao se
postom, a sam je predvodio i propovijedao devetnicu u ast svome zatitniku.
Pod zatitu sv. Josipa je stavio i malu kui providnosti u kojoj je sa suradnicima prihvaao
siroad, te su ta djeca bez roditelja jo vie trebala pomo i ljubav. Koliko je velika ljubav sv. Josipa
i njegov zagovor prema onima koji pomau siromasima vidi se iz slijedee zgode. Bl. Cotolengo je
kuu providnosti bez redovitih prihoda stavio pod zatitu sv. Josipa. esto se na kraju mjeseca, kao
upravitelj, nalazio u situaciji da je morao plaati raune.
Jedanput kada je platio sve raune ostao mu je jo dug kod pekara. Budui da nije mogao odmah
platiti zamolio je da prieka jo 8 dana na to je ovaj pristao. U meuvremenu je pojaao molitvu
sv. Josipu. Budui da nije dobio niotkud novce tijekom tih 8 dana, otiao je k bogatom trgovcu i
zamolio da mu posudi sumu koju je bio duan pekaru, obeavi da e dug vratiti za 10 dana.
Trgovac je na to pristao, a Cotolengo jednostavno odgovorio: Blagoslovljen neka je sv. Josip. I
kad je doao kod pekara da plati dug bio je jo vie iznenaen kad mu je ovaj odgovorio da je malo
prije neki ovjek doao govorei da ga alje Cotolengo da podmiri dug. Na to poboni sveenik
odgovori: Ja ga nisam poslao, ali sigurno ga je poslao sv. Josip.
I na povratku kui je navratio kod trgovaca da mu vrati posueni novac, a ovaj mu nadoda: to
mislite da ja ne mogu darovati vaoj kui providnosti taj novac. U meuvremenu sam jo toliko
zaradio te vie nemam pravo uzeti natrag posueno. To vam je moj dar. Tako je sv. Josip pomagao
mons. Josipa Benedikta Cotolenga, velikog zatitnika siromaha u Torinu.

Bl. Magdalena Sofija Barat: Blaenica koju je proglasio papa Pio X, nikada nije ila na
spavanje a da prije nije pobono poljubila sliku sv. Josipa. U jednom pismu koje je pisala
poglavaricama redovnike zajednice koju je sama osnovala pie: Od prvih godina naeg postojanja
brinuli smo se za irenje pobonosti sv. Josipu kojega smatramo naim uvarom i zatitnikom, zato
mu se svake srijede treba moliti i astiti ga, a njegovu svetkovnu treba sveano slaviti. Mnoge nae
kue su pod njegovom zatitom, a on nam daje trajne znakove svoje oinske dobrote.
Njemu su bile podlone dvije najuzvienije osobe koje su ivjele na zemlji. Isus je htio biti
dunikom sv. Josipu u svemu, i samo za sv. Josipa se moe rei: Spasio je ivot svoga Spasitelja.
Ljubimo Isusa iznad svega; ljubimo Mariju kao nau Majku, a kako bi bismo mogli ne ljubiti sv.
Josipa koji je tako usko povezan skupa s njih oboje? A najbolji nain da ga astimo je nasljedovati
njegove kreposti. to nam on poruuje svojim ivotom? Radei svagdanje poslove kontemplirao je,
promatrao i neprestano se klanjao svome Isusu. Evo, dakle, naeg uzora.

Sv. Ivan Baptista de la Salle: Budui da je sv. Josip bio uzor potpune istoe i da je od bio
Boga izabran za Isusova uvara i odgojitelja, ne treba se uditi da je openito izabran za zatitnika
mladih. Zbog toga svi koji se trude kranski odgajati djecu redovito izabiru sv. Josipa za zatitnika
i prikazuju ga onima koje odgajaju kao uzor.
Tako je uinio i sv. Ivan Baptista de la Salle, poznati odgojitelj mladih i utemeljitelj redovnike
zajednice Brae kranskih kola koju je stavio pod posebnu zatitu Marije i sv. Josipa. Kod
Marijina zarunika najvie ga se dojmila potpuna podlonost odredbama Boje Providnosti,

708
njegovo predanje i najneugodnijim naredbama, spremna poslunost rijei Bojoj, aneoska istoa,
skroviti ivot i njegova njena ljubav prema Isusu i Mariji.
Jedna zgoda iz ivota sv. Ivana nam kazuje kako je imao njenu pobonost prema sv. Josipu.
Ve dugo vremena je bio bolestan u krevetu i nije mogao slaviti svetu misu. Na dan bdijenja uoi
svetkovine sv. Josipa bratu koji mu je pomagao u bolesti ree: Koje li radosti kad bih sutra mogao
sluiti sv. misu i dijeliti kruh aneoski, kad bih mogao pred slikom naeg svetog zatitnika sav se
njemu posvetiti. Ta njegova elja je bila usliana. Iako zbog bolesti ve due vremena nije ustajao
iz kreveta niti slavio sv. mise, Ivan naveer nije osjeao vie nikakvih bolova i povratila mu se
snaga. Sutradan je ustao iz kreveta i slavio sv. misu na oltaru sv. Josipa u ast zatitniku drube koju
je osnovao. Bila je to zadnja misa koju je u ivotu slavio sv. Ivan Baptista de la Salle.
Taj dogaaj je doprinio da se u njegovu srcu kao i u drubi Brae kranskih kola jo vie
poveala pobonost sv. Josipu. Umirui utemeljitelj je kao jednu od zadnjih preporuka svojim
redovnicima kazao da ljube sv. Josipa i da svim sredstvima nastoje nasljedovati njegove kreposti.

Sv. Petar Julijan Eymard: Sv. Julijan Eymard, utemeljitelj Drube Presvetog Oltarskog
Sakramenta je gajio posebnu pobonost prema sv. Josipu kojega je astio skupa s Marijom kao
prvog klanjatelja naeg Gospodina. Zbog toga je u svojim nagovorima rado govorio o krepostima
sv. Josipa. On se za vrijeme duhovnih vjebi 1865. posvetio sv. Josipu. Posluajmo poticajne rijei
samog sveca:
Na Gospodin Isus Krist mi je danas udijelio posebnu milost, to jest udijelio mi je slatku i
istovremeno snanu misao da se na poseban nain potpuno posvetim sv. Josipu, kao mome ocu,
upravitelju i zatitniku ... On e biti duhovni uitelj mojoj nutrini kako bih s njime ivio od
nutranjeg ivota, skriven s Isusom, Marijom i njime samim, nasljedujui na poseban nain njegovu
utnju o sebi samome ... On e biti moj uitelj, u mojim obavezama upravitelja, da bih se vrei ih,
pokazao, kao on ljubak i ponizna srca, blag s mojom braom, ponizan u sebi samome i pred Bogom.
Izabrao sam sv. Josipa za svog savjetnika i povjerenika. Uzeo sam ga za svog zatitnika u
potekoama i mukama, za zatitnika Drube budui da je ona mala Isusova obitelj.
Nisam traio od njega da me oslobodi od mojih krieva i muka nego od sebeljublja koje ih kalja
i htjelo bi biti povodom za ispraznost. Molio sam Isusa da mi dadne sv. Josipa za oca, kao to mi je
dao Mariju za Majku, da usadi u meni pobonost, povjerenje, sinovsku ljubav, podlonost, koje sam
duan imati prema sv. Josipu. Nadam se da me je dobri Gospodin usliao. Uistinu od toga dana p.
Eymard nikada nije prestajao utjecati se sv. Josipu u svim situacijama ivota sa svom sigurnou da
e uvijek biti uslian.

Sestre Karmelianke iz Brezovice: Za vrijeme Drugog svjetskog rata sestre karmelianke iz

Brezovice su se zavjetovale svetom Josipu: ako ih zatiti od Nijemaca, koji su ve bili pred vratima
i htjeli zauzeti samostan, da e ga zazivati devet puta na dan prije svake molitvene ure dolje
navedenom molitvom Josipe, Sine Davidov (Dogaaj opisan u knjizi Ostala je samo radost o
Majci Regini od Isusa.) te e svakodnevno poslije Slube itanja moliti molitvu Spomeni se sv.
Josipe i Litanije sv. Josipu zatim da e moliti Veliku i Malu devetnicu pred blagdan sv. Josipa, da e
svake srijede dati sluiti misu na ast sv. Josipu, a da e na sam blagdan biti cjelodnevno klanjanje
Presvetom. Sv. Josip, se kao i mnogo puta prije, pokazao pravim zatitnikom Karmela, a sestre kao
znak zahvalnosti i danas obavljaju svoj zavjet u Brezovici i drugim hrvatskim Karmlima.
Sestre takoer pripovijedaju da za vrijeme rata nisu mogle imati oblaenje novih sestara jer nij bilo
sukna za habite. Tada je iznenada jedan nepoznati ovjek donio balu sukna. Poslije ga nikad vie
nisu ni ule ni vidjele. Sestre i to pripisuju sv. Josipu kojega su vjerno svaki dan zazivale.
Molitva: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, enu svoju. to je u njoj zaeto,
doista je od Duha Svetoga. Rodit e Sina, a ti e mu nadjenuti ime Isus. Moli za nas, sveti oe
Josipe. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih. Svemogui Boe, ti si vjernoj skrbi blaenog
Josipa povjerio poetak naeg spasenja; daj, po njegovu zagovoru, da Crkva otajstva tog spasenja
sveudilj vjerno uva i k punini privodi. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen!

709
 8. POSEBNE POBONOSTI SV. JOSIPU

8. 1. Sveti plat u ast sv. Josipu

Pobonost nazvana svetog plata je posebna molitva na ast sv. Josipu u kojoj se asti njegova
osoba i trai njegova posebna zatita. Ova pobonost ima svoju tradiciju i moemo je pronai
objavljivanu na gotovo svim europskim jezicima. Neki molitvenici koje smo konzultirali
preporuuju ovu molitvu tijekom cijelog mjeseca oujka u kojem se posebno asti sv. Josip, kao
znak nae ljubavi i pobonosti prema tom velikom svecu i kao simbologija aenja godina koje su
zajedno proveli Isus, Marija i Josip. Naravno da se ona moe moliti i svaki puta kada osjetimo
potrebu za zatitom sv. Josipa ili kada traimo da nam isprosi neku milost.
Pobonost je prozvana sveti plat zbog elje da posebna zatita sv. Josipa, slikovito izraena
platem, zakrili vjernika te da mu zagovor sv. Josipa postane tit i pomo u svim problemima,
potekoama i opasnostima, kako bi s Bojom milou jednog dana sretno preminuo i batinio
vjeno spasenje. I u svetakoj tradiciji, kao to se vidi iz gore citirane molitve bl. Magdalene Sofije
Bara, koristi se simbolika plata.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Isuse, Marijo i Josipe predajem vam srce i duu soju. Presveto Trojstvo, zahvaljujemo ti to si
uzdiglo sv. Josipa na posebnu i jedinstvenu ast da bude Marijin zarunik i Isusov pooim. Slava
Ocu i Sinu i Duhu Svetome... i Vjerovanje
Uvodna molitva prikazanja: Evo me sv. Josipe, prostrt pred tobom, prikazujem ti ovu
molitvu skupa sa mojom iskrenom pobonou. Sve to bi mogao uiniti za tebe tijekom moga
ivota, elim uiniti kao izraz moje ljubavi prema tebi. Pomozi mi, sv. Josipe, titi me sada i
cijeloga moga ivota, a pogotovu u asu moje smrti, kako bi ti mogao vjeno zahvaljivati u
nebeskoj Domovini.
Sv. Josipe, slavni patrijare, evo me pred tobom, elim te pobono astiti i prikazujem ti ovu
zbirku molitava kao podsjeanje na tvoje bezbrojne kreposti. Na tebi se ispunio otajstveni san
Josipa, sina Jakovljeva. On je bio tvoja praslika, jer ne samo da te je obasjalo Boansko sunce, Isus
na Gospodin, nego te je i Marija, zvijezda zornica, obasjala svojim blagim svjetlom.
Slavni sv. Josipe, po uzoru na patrijarha Jakova koji je skupa s drugima pronaao Josipa i
obradovao se svom najdraem sinu koji je bio uzdignut na veliku ast u Egiptu, daj da primjer Isusa
i Marije, koji su te potovali, i mene potakne na veu ljubav prema tebi.
O veliki svee, isprosi mi milost da Gospodin svrne na mene svoj milosrdni pogled. Kao to
Josip sin Jakovljev nije potjerao svoju grenu brau, nego ih je s ljubavlju primio, zatitio i spasio
od gladi i smrti, tako i ti sv. Josipe svojim zagovorom isprosi mi milost da u ovom ivotu ne budem
nikada ostavljen i nikada ne napustim Gospodina.
Isprosi mi i milost da uvijek budem meu onima koji su tebi poboni, da vedro ivim pod
tvojom zatitom, pod tvojim platem sve dane mog ivota sve do smrti. Amen.
Molitve:
1. Zdravo sv. Josipe, uvaru neusporedivog Nebeskoga blaga, slavni porode Davidov, pooime
Onoga koji sve uzdrava. Poslije Marije, ti si svetac najdostojniji nae ljubavi i aenja. Ti si jedini
meu svecima imao ast prigrliti odgajati, voditi i hraniti Mesiju kojega su proroci i kraljevi eljno
iekivali. Sv. Josipe isprosi mi spasenje moje due i od Bojega milosra isprosi milost za koju te
molim. Preporuam ti i due u istilitu, moli Gospodina da olaka njihove velike muke. 3 Slava
Ocu...
2. Zdravo sv. Josipe, svjedoe velikih djela Bojih, tvoje oi su gledale Dijete Isusa kako se odmara
u Marijinom naruju, kako mu se klanjaju mudraci, kako aneli slave Boga i kako mu se kao
Spasitelju pastiri klanjaju. Beskrajnoga Boga pred kojim drhte sile nebeske, ti si Josipe, drao u
naruju. Moli Isusa za spasenje moje due. Pokai se velikim zagovornikom kod Boga za mene i za
due u istilitu. 3 Slava Ocu...

710
 3. Zdravo sv. Josipe, moni zagovornie cijele Crkve, zazivam tebe, velikog zatitnika bijednika i
tisuu puta blagoslivljam tvoje srce, uvijek spremno pritei u pomo u svakoj potrebi. Tebi se,
dragi sv. Josipe, utjeu udovice, siroad, oaloeni i svi u potrebi jer nema patnje, muke ili nesree
u kojima ti ne bi milosrdno u pomo priskoio. Udostoj se, zbog darova koje je Bog stavio u tvoje
ruke, isprositi mi milost za koju te molim. A i vi svete, due iz istilita, molite za mene. 3 Slava
Ocu...
4. Zdravo sv. Josipe, dragi svee, ti poznaje sve moje potrebe, jo prije nego li ih iznesem u
molitvi. Ti zna koliko mi je potrebna milost za koju te molim, ako je u skladu s voljom Bojom,
isprosi mi je. Moja oaloena dua ne nalazi mira usred muka. Ljudska pomo je nitavna. Ti si
uvijek donosio utjehu i mir, pomo i milost tolikim osobama koje su se tebi utjecale. Zato stojim
pred tobom i molim te priskoi mi u pomo usred tereta koji me tite. Tebi se sv. Josipe utjeem, i
nadam se da me nee odbiti, jer je sv. Terezija Avilska kazala: ini mi se da je drugim svecima
Gospodin dao milost da priteknu u jednoj nevolji, a ovome slavnom svecu, imam iskustva, da
pritekne u pomo u svima. Sv. Josipe, tjeitelju alosnih, imaj samilosti prema mojim mukama,
kao i onim duama u istilitu koje toliko oekuju nae molitve. 3 Slava Ocu...
5. Zdravo sv. Josipe, uzvieni svee, po zaslugama tvojih kreposti a poglavito po svojoj savrenoj
poslunosti uslii me, po tvome predragom imenu, po tvom blagom srcu, po tvojim patnjama i
suzama, po tvojim radostima isprosi mi ozdravljenje od svakoga zla due i tijela. Zakrili me svojom
zatitom, isprosi mi sve potrebno za vjeno spasenje, a pogotovo milost koja mi je posebno
potrebna. Preporuam ti drage svete due iz istilita, izmoli im osloboenje od njihovih muka. 3
Slava Ocu...
6. Zdravo sv. Josipe, moj zagovornie, tebi se povjeravam. O Boe, Vjeni Oe, po zaslugama Isusa
i Marije udijeli mi milost za koju te molim. Molim te primi i moju vrstu odluku da ustrajem u
broju onih koji ive pod posebnom zatitom sv. Josipa. Neka njegov sveti plat bude moj zaklon. 3
Slava Ocu...
7. Zdravo sv. Josipe, moj zatitnie, sjeti se, preisti zarunie Presvete Djevice Marije, da se nikad
nije ulo da je netko traio tvoju zatitu i ostao neuslian. S tim povjerenjem tebi se ustrajno
utjeem, bij nada mnom, poui me raditi na mom posveenju, udalji od mene sve neprijateljske
zasjede i neka sve u mom ivotu bude na veu slavu Boju. 3 Slava Ocu...
Zakljuna molitva: Slavni sv. Josipe, koji si od Boga bio izabran za poglavara i uvara
svete Obitelji, udostoj se uvati moju duu. Daj da se u tebe ugledam i budem dostojan tvoje
posebne zatite. Molim te primi me pod tvoju posebnu zatitu. Izabirem te za svoga duhovnog oca,
zatitnika i vou, tebi povjeravam cijelo svoje bie, moj ivot i moju smrt. Bdij nada mnom kao nad
svojim duhovnim sinom, brani me od mojih vidljivih i nevidljivih neprijatelja, u svim potrebama
priskoi mi u pomo, tjei me u mojim alostima a pogotovu u asu moje smrti. Amen.

8. 2. Sedam alosti i radosti sv. Josipa

Pobonost sedam alosti i radosti sv. Josipa se protee kroz stoljea i moemo je nai u mnogim
prirunicima i molitvenicima na ast sv. Josipu pa i u Idimo Josipu kojeg je izdalo Nacionalno
svetite sv. Josipa u Karlovcu s odobrenjem Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu.
Ovu pobonost moemo obavljati svaki puta kada elimo posebno astiti sv. Josipa, molei je
povremeno ili kroz neki krai ili dui vremenski period. U hrvatskoj katolikoj tradiciji vezanoj uz
pobona obeanja malo je poznato i obeanje koje je dao sv. Josip svojim tovateljima. Saetak tog
obeanja nalazimo u raznim molitvenicima na ast sv. Josipu na razliitim jezicima. Evo prijevoda
iz jednog od brojnih talijanskih izdanja:
Jedno od najstarijih pisanih svjedoanstava o ovoj pobonosti se nalazi u franjevakim
ljetopisima. Fra. Giovanni da Fano (1469 1539), jedan od promicatelja obnove reda koja je
dovela do utemeljenja franjevaca Kapucina, pie da su dva redovnika nakon to izbjegli smrtnoj
opasnosti, nakon brodoloma na moru, pripovijedala kako im se ukazao sv. Josip koga su zazivali i
kazao: Ja sam sv. Josip, zarunik Presvete Djevice Marije, kojemu ste se toliko preporuivali u
opasnosti brodoloma... I znajte, isprosio sam od beskrajnog Bojeg milosra, da e svaka osoba

711
koja bude godinu dana molila 7 puta Oena, Zdravo Marijo i Slava Ocu razmiljajui o mojih 7
alosti - radosti zadobiti od Boga svaku milost koja je u skladu s njenim duhovnim dobrom. (p.
Alessio M. Lepecir, Il gilio d Israele, cosiderazioni sopra la vita di san Giuseppe, Rim 1912,
objavljeno s imprimaturom I. Ceppetelli, Patr. Cosnt. Vicesegr. 1912. st. 83-84, e Appendice).

1. Utjelovljenje: Sv. Josipe, u ime tvojih boli koje si osjeao ne znajui za Isusovo utjelovljenje po
navjetenju Arkanela Gabrijela , i za radost koju ti je navijestio aneo da e Marija biti Majka
Spasiteljeva, molimo za tvoj zagovor. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
2. Roenje: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjeao traei sklonite u Betlehemu i u ime
radosti, kad si se klanjao novoroenom Isusu u pilji, molim za tvoj zagovor. Oe na, Zdravo
Marijo, Slava Ocu.
3. Obrezanje: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjeao promatrajui prvi puta kaplje krvi Isusove
i u ime radosti kad si mu davao ime Isus prema elji Neba, molim te da nas zagovara kod Boga.
Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
4. imunovo prorotvo: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjeao uvi da e Isus biti znak, kome
e se protiviti, i kad si uo da e Srce Marijino biti probodeno maem boli, i u ime radosti koju si
osjeao prikazujui Isusa u hramu kao Otkupitelja naroda Bojega, molim te zagovaraj nas. Oe
na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
5. Bijeg u Egipat: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjeao, kad si uo opomenu anela da mora
bjeati s Isusom i Marijom u Egipat, jer ga Herod eli ubiti, i u ime radosti koju si osjeao vidjevi
da e s Isusom u naruju izbjei opasnosti, zagovaraj nas. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
6. Povratak iz Egipta: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjeao, na povratku iz Egipta u srahu za
Isusa, i u ime radosti, koju si osjeao, kad ti je aneo rekao da ide u Nazaret i da je nestalo
opasnosti, zagovaraj nas. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
7. Isus izgubljen i pronaen u Jeruzalemu: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjeao za tri dana
traei Isusa, i u ime radosti koju si osjeao naavi ga u hramu zagovaraj nas. Oe na, Zdravo
Marijo, Slava Ocu.

8. 3. Krunica svetog Josipa

Moli se na Gospinu krunicu od pet desetka. Na krii molimo Vjerovanje. Na prva tri zrna
dodaje se: koji neka nam umnoi vjeru, koji neka nam uvrsti ufanje, koji neka nam usavri ljubav.
Na pojedinana zrna meu desetkama Oena, odnosno Slava Ocu. Na sva zrna u desetkama
umjesto Zdravo Marijo moli se:
ZDRAVO JOSIPE PRAVEDNI, ZARUNICE SVETE BOGORODICE, DJEVIANSKI OE
ISUSA KRISTA. (otajstvo ...)
SVETI JOSIPE, MOLI ZA NAS DA PO TVOME PRIMJERU SVETO IVIMO l U NEBU
VJENO BLAENSTVO ZADOBIJEMO! AMEN.
Otajstva za pojedine desetke:
Krunica nadahnuta na evaneoskim tekstovima: 1. Koga je Marija po Duhu Svetom zaela. 2.
Koga je Marija Elizabeti u pohode nosila. 3. Koga je Marija u Betlehemu rodila. 4. Koga si s
Marijom u hramu prikazao. 5. Koga si s Marijom u hramu naao.
Krunica nadahnuta na ivotu svete Obitelji: 1. Kojeg si arko volio. 2. Koji je tebe sluao i ljubio.
3. Za koga si marljivo radio. 4. Koji je tebi u poslu pomagao. 5. Koji je uza te bio kad si umirao.

712
 9. MOLITVE SV. JOSIPU U POSEBNIM POTREBAMA
(Molitve koje slijede su preuzete iz raznih molitvenika i mogu se jednostavno moliti za
navedene nakane . Ako se osoba koja moli zagovor sv. Josipa nalazi u posebnoj situaciji i
potrebi onda, osim ovih kratkih molitava, preporuamo obavljanje devetnice sv. Josipu za
isprositi traenu milost. Ako je u mogunosti preporuamo joj da se tijekom devetnice
ispovijedi i priesti.)

Osobna posvetna molitva svetom Josipu: Sveti Josipe, ti brini i sretni hranitelju najsvetijeg
Djeteta, kojemu si bio djevianski i zakonski otac - budi i meni duhovni otac. Rado ti se
posveujem i stavljam pod tvoju zatitu. Odsada te smatram svojim ocem i zatitnikom, a ti mene
smatraj svojim djetetom i daj da osjetim djelovanje tvoje moi i ljubavi. Zato mi izmoli milost
obraenja i ustrajnosti u dobru. Daj da budem dionik tvojih kreposti.
Sauvaj u meni iskrenu i trajnu vezu s Bogom, duevni mir, duboku poniznost srca, savreno
slaganje s voljom Bojom. Izmoli mi strpljivost u potekoama, vrsto povjerenje u providnost
Boju, a iznad svega goruu ljubav prema presvetim osobama Isusa i Marije, neokaljane njegove
Majke. Amen
Za milost sretne smrti: Sveti Josipe, kraj tebe su bili Isus i Marija, kad je doao as da se vrati
u kuu Oevu. Zato je pravo da ti se krani obraaju kao zatitniku i tjeitelju umiruih. Molimo
danas tvoju pomo u zadnjim asovima naeg zemaljskog ivota. Izmoli nam milost, da ovdje
ivimo kao ti; u pravednosti i istoi, u prisutnosti Isusa i Djevice Marije, te ne budemo odijeljeni
od njih ni onoga dana kad e nam doi posljednji as. Poput tebe da budemo i mi primljeni u kuu
Oevu i da na ivot bude preobraen u vjene radosti kod Gospodina. Amen.
Za due u istilitu: Sveti Josipe, ponizno te molim, pomozi siromanim duama u istilitu,
da im svemogui Otac skrati muke i da im prije u-gledaju lice svoga Stvoritelja, za kojim toliko
eznu. Pomozi duama koje u skrajnoj zaputenosti tvoju pomo trae, znajui da tvoj zagovor sve
moe kod Boga. Pa kao to si neko Isusu i Mariji pomogao u svakoj potrebi, tako sada pomozi
ovim siromanim duama koje su krvlju Isusa Krista otkupljene i koje milosrdna Majka Marija tako
njeno ljubi. Amen.
Za istou: Sveti Josipe, uvaj me od svih napasti i ne dopusti da padnem u bilo kakav sramotni
grijeh. uvaj me od svake grene misli, pogleda, elje i djela. Daj da i u mojoj dui uvijek cvate
bijeli ljiljan istoe. Amen.
Za obitelj: Tebe sv. Josipe, glavaru slavne svete Obitelji neka aste i slave sve nae obitelji. Sve
njih tebi preporuujemo tvojoj ljubavi, u kojoj ima mjesta za sve: neka u njima po tvom zagovoru,
svate prava vjera i nastojanje, da to savrenije odraze svetu tvoju Obitelj, neka budu rasadnici
ivota u kojima e cvasti i duhovna zvanja na dobrobit kraljevstva Bojega na zemlji. Amen!
U nevolji: Sv. Josipe, pomozi mi svojim zagovorom, da Otac Nebeski uslii moju poniznu
molbu u ovoj stisci i nevolji. Ti najbolje znade, kako je ovjeku tunom i bolnom jer je i tvoj ivot
bio trnjem posut. Mnogima si oito pomogao koji su te u nevolji za zagovor zamolili. Pomozi i
meni u ovoj nudi u kojoj zazivam tvoju monu pomo. Amen.
Za posao: Sv. Josipe uzore i zatitnie radnika tebi se s povjerenjem utjeemo. Pomozi nam
pronai u poslu ne samo svakodnevnu potporu naih materijalnih potreba nego i izvor zasluga za
ivot vjeni. Ti koji si ivio s Isusom, Sinom Bojim, i njegovom Majkom Marijom i imao sreu
sudjelovati u njihovim uzvienim nakanama isprosi nam milost zapoljenja, da cijenimo i radimo
svoj posao s nakanama kojima ste vi radili vae poslove. Amen.

10. TEOLOKA RAZMILJANJA O SV. JOSIPU

10. 1. Mo zagovora sv. Josipa

Sv. Toma Akvinski naglauje, da je zagovor nekoga sveca to vei, to je dotini svetac blii
Bogu. On kae: Koliko su sveci u nebeskoj domovini blii Bogu, toliko su uspjenije njihove
pronje kod Boga. Blaena Djevica Marija je najblia Bogu, jer je Majka Boja, Bogorodica. Zato

713
je Njezin zagovor pred Bogom najvei, najjai. Ona je tako rekavi svemogua; ne zato, to bi sama
sve stvarala to daje, nego zato, to kao Majka Boja i Suotkupiteljica moe sve isprositi. Najbolji
Sin ne e odbiti molbe najdrae Majke.
A tko je poslije presvete Bogorodice Bogu blii od svetog Josipa? Nitko! Zato moemo
ustvrditi, da je mo zagovora sv. Josipa od svetaca najvea, da je po jaini odmah poslije zagovora
Majke Boje. A to zato: 1. Jer je sv. Josip i u nebu uz presvetu Bogorodicu, 2. jer je i u nebu najblii
Isusu iza Majke Boje, 3. jer je i po osobnoj svetosti i po veliini svojih zasluga odmah iza Majke
Boje.

10. 2. Sv. Josip je i u Nebu uz presvetu Bogorodicu

Izmeu sv. Josipa i Marije postojao je sveti vez po djevianskoj enidbi. Bio je to brak svet,
ist, nevin, djevianski: spajao je due i srca u Bogu, a nije kodio djevianstvu. Supruzi su bili
duom, a ne tijelom. Nema sumnje, da je sv. Josip zbog te veze, koju je htio sam Bog, i u nebu uz
svoju presv. Zarunicu, kao to je razumljivo, da je Ona kao Majka sasvim blizu Isusu. ast Isusova
i Njegove presv. Majke ne mogu dopustiti, da bi onaj, koji im je na zemlji bio tako bliz, ne kao
obian lan kue, nego kao poglavar Obitelji, u nebu veliinom drugog sveca bio od njih odijeljen.
Sveti je Josip, dakle, u nebeskoj slavi prvi uz Mariju i s Njom posvema blizu Isusa. Prema tome je
zagovor sv. Josipa najvei iza Marijina zagovora.
Blaena Djevica, djeliteljica svih milosti, izmolit e bez sumnje i dati Josipovim tovateljima
obilne milosti kao svojim osobnim tovateljima i jednako se zauzeti za njihove molbe. Ona eli, da
slava njezinoga preistog Zarunika, koji je za zemaljskog ivota ostao skrovit i nezapaen, sada
kroz vjekove raste u svijetu. Zato Ona i vrue eli, da to vie poraste pouzdanje vjernih u sv.
Josipa. Ona to tovanje promie davanjem milosti Josipovim tovateljima te ih i Ona zagovara kod
Sina.

10. 3. Sveti Josip je i u nebu najblii Isusu iza Majke Boje

Zagovor sv. Josipa je iza zagovora presvete Bogorodice najjai, jer je on i u nebu najblii Isusu,
odmah iza Majke Boje. Sveti je Josip bio na zemlji Isusu, Bojem Sinu, iza Marije najblii, jer je,
po Bojem odreenju vrio nad Njim pravu oinsku vlast. Budui da je Isus utjelovljen po Duhu
Svetom i roen od Djevice, treba odbaciti svaku misao na tjelesno oinstvo u pogledu sv. Josipa. Ali
zato ipak nije odnos sv. Josipa prema Isusu bio kao odnos prema djetetu, koje je samo posinjeno, ili
kao da bi sv. Josip bio Isusu kao neki ouh. Ne! Na Isusu je poivala sva Josipova ljubav, jer se
Isus rodio u njegovoj (Josipovoj) obitelji, porodila ga je njegova presveta Zarunica. Kad golub u
letu, kae sv. Franjo Saleki, pusti sjemenku na neiju zemlju, ija e biti palma, koja izraste iz
toga zrna? Bit e onoga, ije je zemljite.
Ili ako na neijem zemljitu izbije izvor vode ili se otkriju dragocjene rudae, sve to pripada
onome, ije je zemljite. Tako i Isus pripada Josipu, jer je roen u njegovoj obitelji, iako je zaet po
Duhu Svetom, to jest Bojom svemoi, jedino od preiste Djevice. Kako njeno opisuje taj odnos
sveti Ivan Zlatousti u jednoj svojoj propovijedi! Prema njemu nebeski Otac govori svetome Josipu
ovako: Ti, o Josipe, ne misli, da ti ovaj Boji Sin ni na koji nain ne pripada zato to je utjelovljen
po Duhu Svetome. Istina, On nije tvoj porod, neoskvrnuto ostaje djevianstvo tvoje i tvoje
bezgrene Zarunice, ali ja, o Josipe, prenosim na tebe, u pogledu ovoga moga jedino roenoga
Sina, sve one vlastitosti oinstva, koje ne nite djevianstvo. Ti e mu, dakle, nadjenuti ime, ti e
ga uvati kao otac, prehranjivati kao otac, tititi kao otac, ljubit e ga kao otac, kako ga i ja
ljubim.
Tu svoju blisku vezu sa svetim Josipom potvrdio je i sam Spasitelj time, to mu se u svemu
pokoravao kao dijete ocu. I sie s njima i doe u Nazaret i bio im je posluan, kae sveto Pismo
(Lk 2,51). A sveti Otac papa Lav XIII. u svojoj poslanici, koju je godine 1899. izdao o potrebi

714
zatite sv. Josipa, pie: Rije je Boja u poniznosti bila podlona sv. Josipu, sluala njegove naloge
i podavala mu svaku ast, koju djeca obiavaju iskazivati svome ocu.
A ueni Gerson pie: Ova podlonost i pokornost, kao to s jedne strane pokazuju
neizmjernu Isusovu poniznost, tako s druge strane pokazuju Josipovo vanredno dostojanstvo.
Ako se je naime Isus, Sin Boji, dok je bio na zemlji, podlagao svetomu Josipu, vrio njegove
naloge i iskazivao mu ast, koju djeca obiavaju iskazivati ocu, to On, bez sumnje, nije ni u nebu
prestao iskazivati svetomu Josipu tu ast i odanost, kao to nijedno dobro dijete, kad odraste i
postane samostalno, ne kae ocu ili majci: Da znate, vie vas ne u sluati, nego ih dapae jo
vie tuje, ljubi, asti, ispunjava njihove elje iz zahvalnosti za sva primljena
dobroinstva. Boji Sin hoe, da i u Nebu prua dokaz svoje sinovske odanosti, uslianjem, ne samo
Majina, nego i Hraniteljeva zagovora.
Ne moe On, uzor svake kreposti, ba sada u Nebu ne iskazivati svu svoju zahvalnost svetom
Josipu za onu ljubav koju Mu je Josip iskazivao, i za rtve, koje je sveti Josip za Njega podnio.
Poput Blaene Djevice i sveti Josip, na neki nain, kao da ne moli, nego odreuje, u koliko mu
naime Isus ne moe nita odbiti; kao to sva dobra djeca uope elju roditelja uzimaju kao
zapovijed. Stoga sveti Toma Akvinski ovako zakljuuje: Ostali, sveci doista uivaju velika
prava u Nebu, ali oni posreduju i mole kao sluge, a ne zapovijedaju kao gospodari. A Josip, koji
je na zemlji gledao Isusa podlona svojoj vlasti, dobiva od Njega i u Nebu sve to hoe.

10.4. Sveti je Josip po osobnoj svetosti i veliini svojih zasluga odmah iza Majke Boje

Sveti je Josip po osobnoj svetosti odmah iza Majke Boje. To slijedi odatle, to je Bog
stavio sv. Josipa u izravnu slubu Utjelovljene Boje Rijei kao vrioca oinske vlasti nad Isusom i
kao Njegovog Hranitelja. Od vijeka je Bog odredio svojemu Sinu Blaenu Djevicu Mariju za
majku, od vijeka je odabrao i svetoga Josipa. Ako li ga je pak od vijeka predodredio za spomenute
uzviene slube, bez sumnje je za to odabrao onoga kreposnoga mua, za kojega je predvidio, da e
se u svetosti podii nad sve svece.
Osim toga, kae sveti Alfons Liguori, Bog je svetoga Josipa predodredio, da bude na zemlji, s
obzirom na Utjelovljenog Bojeg Sina, vrilac oinstva nebeskoga Oca, Njegov namjesnik. Zato je
ne samo ast Sina, nego i ast Boga Oca zahtijevala, da sveti Josip u tom poloaju bude u osobnoj
svetosti najvii iza presvete Bogorodice.
Poboni Olier pie o tom: Kolika mora da je ljepota toga velikog sveca, kojega je Bog Otac
sam namjerno oblikovao, da Ga predstavlja pred Njegovim Sinom, da mu bude neprestano mjesto
Njega kao Oeva slika kroz vrijeme izbivanja i kao utjeha u godinama putovanja zemljom. Sveti
Josip je iza Marije bie najvee, najslavnije, najtajnovitije, kako u sebi, tako i u svojim
savrenostima. Isti je Olier u jednom svome prosvjetljenju zabiljeio, da je Bog Otac svetome
Josipu, kao svome zamjeniku podijelio velik dio svoga duha oinstva i jednu sasvim osobitu
mudrost i prosvjetljenje za vodstvo Vjene Mudrosti.
Po svojoj slubi vrenja oinske vlasti nad Isusom, u emu je bio zastupnik nebeskog Oca, sveti
je Josip na neki nain i nad anelima, jer se njemu pokoravao Onaj kojemu aneli slue. Na tom
poloaju, iznad aneoskog, morao bi bez sumnje posjedovati osobnu svetost prvu iza svetosti
Kraljice Anela.
Dakako, Gospodin Bog je i vanrednim milostima pomogao svetome Josipu, da se u svetosti
mogao tako visoko uzdii. Dijelio mu obilje svih milosti, tako te je milost u njemu postala toliko
jaka, da je ponitila ili sputala sve neuredne ljudske sklonosti i omoguila svim krepostima i
vrlinama brzi i veliki rast. Tomu je vanredno pogodovalo i to, to je sveti Josip 20 do 30 godina
ivio stalno uz Isusa, koji je Sunce milosti i svetosti i uz presvetu Bogorodicu.
Josipova dua bila je kao prekrasan vrt to ga sunce obasjava i izravno i opet neizravno, u koliko
svoju svjetlost daje mjesecu, koji njome osvjetljuje zemlju i niti mrak. Taj tajnoviti mistini
mjesec, koji je Boju svjetlost odraavao na Josipovu duu, bila je Marija. S Njom i s Isusom sveti
je Josip toliko molio, toliko o Bogu razgovarao i uz to danomice promatrao primjer njihovih

715
kreposti, da je njegovo srce moralo plamtjeti arom Boje ljubavi i njegova pamet u najveoj mjeri
biti obasjana boanskim shvaanjima.
Duh Sveti, kojemu je bila glavna briga da se od preblaene Djevice Marije stvori dostojno
prebivalite Sinu Bojemu, bez sumnje se brinuo da Njezinu svetom Zaruniku spremi tako bogati
miraz, da ga se Ona ne e trebati stidjeti. Poput roditelja, koji radi asti kue, a i radi skladnosti
meu supruzima, trae svojoj keri zarunika, koji e joj biti bar donekle ravan po rodu, imetku i
izobraenosti, tako je bilo prikladno, da i Zarunik Bogorodiin bude do Nje prvi po svetosti. To
lijepo izrie sveti Bernardin Sijenski, kad kae:
Zar bih mogao vjerovati, da Duh Sveti, koji je htio sklapanje ove uzviene veze izmeu Josipa
i Marije, nije izabrao uzvienoj dui svete Djevice drugu duu, koja joj je u vrenju svake kreposti
najslinija? Da, vrsto vjerujem, da je sv. Josip bio najii od ljudi u djevianstvu, najsnieniji u
poniznosti, najari u Bojoj ljubavi, najvii u promatranju Bojih stvari i da je on najvie elio
spasenje ljudi, jednom rijei, vjerujem, da je on bio svojoj svetoj Zarunici slian pomonik.
Ako je presveta Marija Kraljica svetih, onda je Njezin djevianski mu kralj svih Svetih, kako
ga je nazvao u jednom svom govoru Papa Pijo XI., pozivajui se na staro pravno naelo: Tko
uzme kraljicu, postaje kraljem. Prvenstvo u krepostima i svetosti priznaje svetom Josipu Crkva,
kad ga u njegovim litanijama naziva najkreposnijim: Josipe pravedni, Josipe preisti, Josipe
premudri, Josipe jaki, Josipe pokorni...
Mo zagovora mjeri se osim po veliini svetosti, i prema veliini zasluga koje se raunaju za
uinjena dobra djela i za podnesene rtve radi Boga. Sveti Josip je u svome ivotu uinio vanredno
mnogo dobra i to izravno Isusu i podnio goleme rtve ba radi Njega. Ako li Isus u Evanelju
obeaje, da e obilno nagraditi one koji ine blinjemu dobra djela, pa i ako prue samo au
hladne vode (Mt 25,36-40; 10,42), kako li nee preobilno nagraditi Josipa, koji je ba Njemu uinio
toliko dobra i za Nj trpio, hranio Ga, uvao, od Heroda Ga spasio, za Nj se tako dugo muio.
A ta nagrada sa Isusove strane ima se nuno odraziti u tom, da rado i u velikoj mjeri usliava
Josipove pronje, njegov zagovor. Moemo stoga drati, kae sveti Bernard, da mo svetoga
Josipa kod Isusa nadilazi mo svih ostalih svetaca, jer je pisano (Ps 144, 19) da e On izvriti volju i
usliati pronje onih, koji vre Njegov zakon, a kamoli nee izvriti volju i ispuniti pronje svetog
Josipa, koji Ga je hranio znojem svoga lica!.
Svetog Josipa proglasio je svecem sam Bog Duh Sveti, time to ga je u Evanelju nazvao
pravednikom (Mt l, 19). Sveti Ivan Zlatousti i sveti Ivan Krizostom a tako i sv. Toma Akvinski
kau, da ta rije pravednik oznauje mua, koji posjeduje sve kreposti. Sveti Josip ima zasluge
svih vrsti svetaca: ispovijedalaca, muenika, apostola, djevica, i to sve u najveoj mjeri. Lijepo je to
izrazio sveti Franjo Saleki rijeima:
O kako je velik svetac taj slavni zarunik Presvete Djevice! Ne samo da je on patrijarh, ve je
najvii meu njima; on je vie nego li ispovijedalac, da i vie negoli muenik, jer su u njegovu
ispovijedanju Krista sadrana sva dostojanstva biskupa i velikodunost muenika i svih drugih
svetaca. Kojega bismo sveca mogli postaviti njemu o bok u odnosu na njegovo djevianstvo, na
njegovu poniznost i stalnost u dobru?! Pa kako bismo jo, poslije svega toga, mogli sumnjati o
ugledu, to ga on uiva na nebesima? Stavimo nae pouzdanje u njega i u svim se prilikama
utjeimo njegovu monom posredovanju!.
Ovo dokazivanje veliine svetosti i zasluga svetog Josipa konano zavrimo rijeima Pape
Lava XIII koji je u slubenoj enciklici izjavio: Nitko se vie od svetoga Josipa nije pribliio
dostojanstvu Majke Boje. (Poglavlje Mo zagovora sv. Josipa je preuzeto iz knjige dr. D. Neia
O sv. Josipu tiskane s dozvolom biskupijskog ordinarijata u akovu br. 91-1962 od 12.03. 1962).

10. 5. Svetost sv. Josipa

Promatrajmo poloaj to ga sv. Josip ima u ekonomiji spasenja zbog svoje djevianske enidbe i
oinstva prema djetetu Isusu, radi svoga poloaja glave svete Obitelji, i shvatimo; njegova je uloga
jako velika. Iza Bl. Djevice Marije on zauzima meu svim stvorenim osobama najodlinije i najvie
mjesto. Pitanje je sada, da li je ovom poloaju odgovarala i svetost sv. Josipa. Da je uzvienom

716
poloaju, koji je imao sv. Josip u kraljevstvu Bojem odgovarala i njegova osobna svetost, svjedoi
nam ponajprije sv. Pismo time to Josipa naziva pravednim.
U evanelju sv. Mateja itamo: Budui da je Josip, mu njezin, bio pravedan. Prema
tumaenju pak sv. otaca i tumaa sv. Pisma rije pravedan znai da je sv. Josip posjedovao puninu
udoredne savrenosti, kreposti i svetosti. Tako na primjer kae sv. Ivan Krizostom: Josip mu
njezin budui da je bio pravedan. Pravedan znai ovdje ureen svim krepostima. Pravednost je
najme openita krepost, koja sve druge ukljuuje, a sv. Pismo tu rije upotrebljava najvie u tom
smislu, kad kae: Pravedan ovjek je istinoljubiv (Job. 1.1.) i opet: Oboje bili su pravedni. Slino
govori sv. Ambrozije: Pravednik ne moe raditi protiv onog, to je zakonom propisano. Ukratko
se moe rei, da svi sveti oci i bogoslovi pod izrazom pravedan - justus razumijevaju skup svih
kreposti i time svestranu savrenost i svetost.
No sv. Pismo ne svjedoi samo teoretski da je sv. Josip uistinu na tako visokom stupnju svetosti
i savrenstva, nego nam ono iznosi pred oi i djela iz kojih se vidi kako je on posjedovao velike
herojske kreposti. Navest emo u tu svrhu samo nekoliko primjera. Sv. Pismo prikazuje sv. Josipa
kao mua jake i vrste vjere te savrene pokornosti. Kad je bio uznemiren zbog drugog stanja Bl.
Djevice i u snu mu se javio aneo, koji mu ree: Ne boj se uzeti k sebi Marije, ene svoje, jer ono,
to se u njoj zaelo, od Duha je Svetoga. Sv. Josip ne oklijeva, nego u vrstoj vjeri poslua glas
anela, jer sv. Pismo govori: Kad se Josip probudi od sna, uini, kako mu zapovjedi aneo
Gospodnji i uze k sebi enu svoju (Mt. 1, 24).
Ako sv. Pismo naziva vjeru Abrahamovu velikom zato, jer je povjeravao Bogu, da e mu
neplodna i u dobi poodmakla ena roditi sina, koliko je jo vea vjera sv. Josipa, koji na rije
anela, koji mu se javlja u snu, poniznim srcem prima vjeru u djevianski porod Bojeg Sina i
radosno uzima k sebi presvetu Djevicu. To je doista udesna vjera, kojoj se dive i sv. oci. Nema
sumnje, da je Bog svojom milou ovu udesnu vjeru sv. Josipa poticao i jaao. Ali ova milost nije
odstranila razne potekoe, napasti i iskuenja, nego je samo davala snagu, da ih se moe svladati.
Kao novo iskuenje za sv. Josipa doao je bijeg u Egipat, koji je sv. Josip morao po nalogu
anelovu poduzeti da spasi dijete Isusa od Herodove zavjere. To je bila za sv. Josipa vrlo teka i za
ljudski razum zagonetna i udesna zadaa. Ta djetece Isus bilo je Josipu objavljeno kao Otkupitelj
naroda i Spasitelj svijeta. Zar ga dakle nije mogao udesnim nainom Otac nebeski spasiti od
Herodovih zasjeda? No sv. Josip ne daje se niim smesti, nego se u nepokolebivoj vjeri i dubokoj
poslunosti die te uzima dijete i Majku njegovu i bjei u Egipat, njemu posve nepoznati kraj, kroz
pustinje i uz najvee tekoe i rtve. To je zaista veliki primjer jake, udesne vjere u Boju
providnost, u Kristovo boanstvo i njegovu zadau, koja mu je od Boga povjerena. A ujedno je to i
dokaz njegove velike poslunosti, po kojoj je spreman na svaku i najveu rtvu. (Mt. 2. 1315.)
Kod zgode, kad je sv. Josip zapazio da je njegova zarunica Marija u drugom stanju, pokazuju
se u najljepem svjetlu i druge kreposti sv. Josipa. Tako se tu napose oituje njegovo smireno
razmiljanje, sabranost i umjerenost. O tom Suarez pie ovako: Kad je opazio, da je njegova
djevianska zarunica u drugom stanju, pokazao je on najveu umjerenost i razboritost, to je ve
na odlian nain istaknuo sv. Krizostom gdje meu ostalim kae, da, kao to je i Krist, dok je bio u
utrobi, preko svoje majke posvetio Ivana, tako je preko nje preveliku milost saopio Josipu; milost,
po kojoj je hrabro i razborito podnio teret najveih poslova i na taj nain oitovao toliku mudrost
duha.Nadalje u objavama, koje su Josipu dane po arkanelu Gabrijelu, oituje se, kako njegova
uzvienost i ast, tako
osobito i najvie njegova vjera i pokornost. Jer on je anelu, kako kae Suarez, bez ikakvog
oklijevanja povjerovao i pokorio se i prije, dok mu je objavio tajnu Utjelovljenja; i kasnije, kad mu
je naloio bijeg u Egipat, premda je tajna bila nada sve visoka a izvana se inilo, da stvari nisu u
sebi skladne. Odlino kae Krizostom: Vidio si pokornost, vidio si duh, koji lako vjerom pristaje
Bojim objavama, vidio si i duu budnu i neokaljanu nikakvom iskvarenosti. I opet slavi isti svetac
slavi njegovu poslunost, jer Josip u tako tekoj i zamrenoj stvari apsolutno nita ne govori niti
pita, nego se na mig pokorava i s veseljem podnosi sva iskuenja. Bez dvojbe je dakle oito, da je
ovaj mu postigao neki preodlini stupanj svetosti.

717
 Mogli bismo jo navesti i druge kreposti koje su resile sv. Josipa, kao njegovu istou, te veliku
i vjernu ljubav prema Bl. Djevici i Boanskom Djetecu. No jer je o njima ve bilo govora,
spomenut emo ovdje jo samo jednu. Veliku naime poniznost i ednost, po kojoj je on pred Isusom
i Marijom posve iezavao. On je tako rei uvijek u pozadini i istupa samo onda, kad treba izvriti
teku slubu ili prinijeti veliku kakvu rtvu.
To je dakako u vezi sa zadaom koja mu je bila naloena od Boga. te se samo u svijetlu ove
zadae moe posve razumjeti. U nacrtu je naime Boje providnosti bilo da se Boanski Spasitelj
rodi kao malo, slabo i siromano dijete, ali ipak na dolian i astan nain, dakle da doe na svijet
kao plod jedne djevianske enidbe. Bilo je nadalje u promislu Bojem, da Krist ne nastupi odmah
kao Otkupitelj i stoga da ne bude poznat svijetu prije svoje muevne dobi. Zato je Krist morao
najprije provoditi skromni ivot. Zato on nije ni poeo odmah initi udesa. On je morao proi sve
stupnjeve razvitka ljudskog ivota, dok ne doe do odrasle dobi. On je pored toga morao svim
ljudima dati divan i udesan primjer poniznosti i poslunosti i svih drugih kreposti u ljudskoj
obitelji.
Sv. Josip imao je dakle zadau, da po svojoj djevianskoj enidbi s presvetom Djevicom pruiti
Bojem Sinu primjereni, dostojni ulaz u ovaj svijet te da ujedno nakon zaea i poroda Boanskog
Djeteta bude plat i zastor, iza kojeg e boansko djelo utjelovljenja Bojeg Sina pred oima svijeta
biti sakriveno do punine vremena. Sv. Ivan i apostoli naprotiv imali su tako rei protivnu zadau.
Oni su trebali Krista objaviti svijetu kao Otkupitelja te mu priskrbiti duno potivanje. Bila je
nadalje dunost, sluba sv. Josipa, uvti djevianstvo Marije i ivot Kristov, te da u tajnosti pred
suvremenicima dri tajnu utjelovljenja, koju mu je saopio aneo, te da bude buduim pokoljenjima
to vjerniji i pouzdaniji svjedok i Marijina djevianstva i Utjelovljenja.
Odlino oznauje ovu uzvienu zadau sv. Josipa sv. Bernard rijeima: Vjerni i razboriti sluga,
koga je Gospodin postavio za utjehu Majci svojoj, hraniteljem svoga tijela i jedinim pre pouzdanim
pomonikom na zemlji u svom velikom naumu.
To je bila karakteristina zadaa sv. Josipa. Kako je on vjerno i herojski ispunio svoju zadau,
pokazuje nam sv. Pismo. Samo na Boji poziv izlazi Josip za as iz svoje skrovitosti. On se
pojavljuje samo u slubi Bl. Djevice i Djeteta Isusa. Za njih podonosi najvee rtve. Od njega nam
nije sauvana ni jedna rije. Sa Spasiteljevim javnim ivotom nestaje i njega tako rei sa pozornice,
te se s pravom zakljuuje, da je on ve prije Kristovog javnog nastupa sretno i utjeno u prisutnosti
Isusa i Marije i na njihovim rukama izdahnuo.
Doista tihi i povueni ivot sv. Josipa, naroito ako ga usporedimo s uzvienom zadaom koju je
imao izvriti, je divni primjer najvee poniznosti i ednosti. On je ovaj skromni ivot nastavio na
neki nain i iza svoje smrti dugo vremena, jer je i iza smrti razmjerno vrlo mnogo godina ostao u
skrovitosti, da se tako to lake spozna i prizna i Marijino djevianstvo i djeviansko roenje
Bojeg Sina. On je pae iza smrti jo vie ostao u skrovitosti, jer je njegova uzviena ast i
dostojanstvo tek malo po malo dolazilo do izraaja i ulazilo u spoznaju vjernika. A u javnom je
kultu istom za pape Pija IX. doao do jaeg izraaja. Na temelju sv. Pisma dakle, napose kako ga
openito tumae sv. oci, moe se svetost sv. Josipa smatrati nadasve velikom i izvanrednom.
S obzirom na svetost sv. Josipa ostaje jo nerijeeno pitanje, da li je i ona bila isto tako velika i
uzviena kao i njegov poloaj, koji je imao u kraljevstvu Bojem. Drugim rijeima, da li je sv. Josip
i u osobnoj svetosti i kreposti nadvisio sve ostale svece tako, da je on i u tome najblii Bl. Djevici
Mariji. I na to pitanje treba pozitivno odgovoriti.
Prvi dokaz za to oslanja se na naelo, koje je postavio sv. Toma, a prihvatili su ga i ostali
teolozi, a glasi: One, koje je Bog za to odabrao, On tako pripravlja i obdaruje da budu sposobni
za ono, za to su izabrani (S. th. 3. p. q. 27. a. 4). Taj je isti princip sv. Bernardin Sijenski ovako
formulirao: Za sve pojedine milosti, koje se daju nekoj razumnoj naravi, vrijedi openito pravilo,
da Boja milost, kadgod nekoga izabere za neku posebnu odliku ili za posebno uzvieni stale, daje
sve darove, koji su osobi tako izabranoj za njezinu slubu potrebni i nju bogato ureuju. (Sermo 1.
de S. Joseph, initio.)
No, sv. Josip je odabran za uzvienu zadau. On je naime od samog Boga izabran i odreen, da
bude preisti mu Bl. Djevice Marije i pravi, iako ne tjelesni, otac Boanskog Spasitelja te glava sv.

718
Obitelji. Jednom rijeju, on je sa blaenom Djevicom Marijom, i to neposredno iza nje, uvrten u
nadnaravni red i tako neusporedivo vie uzvien nego li su svi ljudi i sve razumne osobe iskljuivi
dakako Presvetu Djevicu Mariju i Kristovo ovjestvo. Zato dodaje sv. Bernardin Sijenski pravilu
koje je postavio: To se je najvie obistinilo u sv. Josipu, smatranom ocem Gospodina naega Isusa
Krista i pravom muu Kraljice svijeta i Gospodarice anela, koji je od vjenog Oca izabran za
vjernog hranitelja i uvara najdragocjenijeg blaga, to jest i njegovog Sina i svoje zarunice te je tu
zadau najvjernije izvrio. (Ibid.)
Nema nikakve dvojbe, da je Bog sigurno htio znati, da e sv. Josip uistinu izvriti povjerenu mu
zadau. U tu mu je svrhu dao potrebne milosti, koje su dakako ostavile netaknutom njegovu osobnu
slobodu, ali s kojima je sv. Josip, kao to je ve spomenuto, najjae sudjelovao. Ovo prvo naelo i
dokaz, koji se na njega oslanja, posve je u skladu s poetnim rijeima apostolskog pisma pape Pija
IX. od 7. srpnja g. 1871. kojim je on uzdigao liturgijsko tovanje sv. Josipa: Preslavnog patrijarhu
sv. Josipa, za koga je Bog htio meu svim svecima svojim, da bude preisti i na zemlji istiniti
mu neokaljane Djevice Marije i smatrani otac njegovog Jedinoroenoga Sina i kojeg je, da tako
uzvienu slubu najvjernije ispuni, obilno uresio nada sve posebnim milostima, njega okrunjena na
nebesima slavom i au s pravom sv. Crkva tuje najproirenijim kultom i posve unutarnjim
pobonim aenjem.
Drugi dokaz temelji se na naelu, koje je sv. Toma ovako formulirao: to je neko bie blie
svome poelu, to je vie dionik utjecaja onog poela ... Krist je pak poelo milosti... Dakle . ..(S. th.
3. p. q. 27. a. j.)
Krist je poelo milosti i iza Marije nitko od ljudi i anela nije mu bio tako blizu kao sv. Josip.
Pomislimo samo na njegovo oinstvo i dnevnu komunikaciju s Kristom. Krist je dakle njega iza
Djevice Marije obdario i uresio milostima vie nego ikoje drugo stvorenje ... Kao to je Isus poelo
milosti, tako je Marija posrednica sviju milosti. Ona je kanal kroz koji protiu sve milosti. No sv.
Josip bio je s Marijom povezan najuim vezom. Moralo mu je dakle i zbog ovog razloga pritjecati
najvee obilje milosti tako da je njegova svetost postajala uvijek sve vea.
Trei dokaz oslanja se na ovo naelo sv. Tome: Budui da je djelatni uzrok (agens) po svome
pojmu i bitku savreniji od onoga koji djelovanje u sebe prima (patiens), to nuno slijedi, da djelatni
uzrok, koji druge usavruje, posjeduje u veem stupnju onu savrenost, koju saopuje. Stoga
pripada Kristu, da iz punine milosti koju posjeduje, drugima daje. Ukratko djelatni uzrok, koji druge
usavruje, posjeduje nuno u veoj mjeri onu savrenost, koja je drugima saopena. (3. p. q. 8. a. 5.
cf. 3. q. 7. a. i, a. 9.)
Ovaj princip vrijedi openito, iako ga sv. Toma primjenjuje samo na Krista. No sv. Josip je kao
glava i branitelj sv. Obitelji na slian, iako analogan nain, pridonio neto otkupljenju ljudskoga
roda. I tako je on, iako na podreeni nain, postao suuzrok milosti za druge ljude. On je dakle iza
Marije morao biti obdaren veom milosti nego sva ostala stvorenja.
Da je pak sv. Josip i otkupljenju, iako tek posredno, ipak neto pridonio, posve je oito. Na
anelovu vijest, po kojoj je on Djevicu Mariju uzeo k sebi, saznao je, da se plod njezine
djevianske utrobe treba zvati Isus, jer e on kao budui Otkupitelj osloboditi ljude od njihovih
grijeha: i nadjeni mu ime Isus, jer e on izbaviti narod svoj od grijeha njihovih (Mat. 1, 21). Tako
je on bio otac ne samo Boanskog Djeteca nego i Otkupitelja svijeta. I budui da je on ovo
oinstvo dragovoljno na sebe uzeo i sa svim predanjem vrio dunosti i brinuo se za Isusa i Mariju,
tako je Josip posredno sudjelovao i kod Otkupiteljeva djela, kod otkupljenja i kod stjecanja milosti.
etvrti dokaz glasi: Savrenost se sastoji u ljubavi prema Bogu. (S. th. 2. 2. q. 184. a. 2.)
Stoga, to je vea neija ljubav prema Bogu i Spasitelju, to je vea i njegova savrenost i svetost.
Tko je pak mogao Isusa ljubiti veom i dubljom unutarnjom ljubavi nego li Djevica Marija, a iza
nje odmah sv. Josip.
On je bio uistinu otac Isusov i kao takav slika i zamjenik nebeskog Oca. No otkako je nebeski
Otac uinio sv. Josipa svojom slikom i zamjenikom, nije mogao tako rei nita drugo, nego da sv.
Josipu ulije prema Isusu oinska uvstva i osjeaje i to onakve, kakve takav Sin, koji je Bogoovjek
i Otkupitelj, u beskonanoj mjeri i zasluuje. Sv. Josip, dakle, je ljubio Isusa kao Boga i otkupitelja i
kao svoga sina takvom ljubavi, kakvom ga iza Marije nitko od stvorova nije mogao ljubiti. Ako se,

719
dakle, savrenstvo i svetost stoji u ljubavi prema Bogu i Spasitelju te se prema ljubavi mjeri i
svetost, to je sv. Josip morao iza Majke Boje nadvisivati u svetosti sve svece i sva stvorenja.
Peti dokaz stoji u tome, da je ljubav Boja prema nama kako nas to ui sv. Pismo, napose sv.
Pavao, prvi i glavni uzrok sviju milosti... Odtuda se s pravom zakljuuje, da je Spasiteljeva ljubav
mjera milosti, koju on daje pojedinim ljudima. No Spasitelj nije nijedno stvorenje tako ljubio kao
svoju Majku. On ju je ljubio ljubavlju zahvalnog i nadasve odanog sina. I zato ju je obdario takvim
milostima kao ni jedno stvorenje izmeu ljudi i anela. Iza svoje majke nije opet Boanski Spasitelj
nijednom stvorenju, ni anelu ni ovjeku, iskazivao toliko ljubavi kao sv. Josipu, svome pravome,
iako ne naravnom tjelesnom ocu, slici i zamjeniku nebeskog Oca. On mu je iskazivao zahvalnu
ljubav sina, koji promatra muke i napore,
to ih je otac uinio za njega i rtve koje je podnio za njega. Oito je stoga, da e Boanski
Otkupitelj kao sin sv. Josipa, njega kao svoga oca, iza Marije obogatiti takvim obiljem milosti kao
nijedno drugo stvorenje. Jednako o prebogatim milostima sv. Josipa moemo zakljuiti odatle, to je
Bl. Djevica Marija posrednica svih milosti. Budui da je ona prema sv. Josipu kao svome pravome
muu i uvaru gajila pravu i najdublju istu ljubav, morala je dosljedno njemu u najdubljoj
zahvalnosti svojim zagovorom isprositi najvee obilje milosti.
Na slian je nain puninu milosti sv. Josipa protumaio i veliki teolog Suarez, koji je za
teologiju sv. Josipa nadasve zasluan: Ako je Krist obeao, da onaj koji zbog njegova imena dade
popiti au hladne vode, nee izgubiti svoje nagrade, kako se moe sumnjati, da bi bez nagrade
mogla ostati tako mnogobrojna djela ljubavi, koja je sv. Josip uinio ne samo u njegovo ime nego i
njemu samome. K tome dodajmo, da je Bl. Djevica svome zaruniku, koga je napose ljubila, eljela
pomoi i svojim molitvama mu je isprosila darove posebnih milosti. Jer ako je istina, kao to i jest,
da je jedno od najuspjenijih sredstava, da se od Boga dobiju darovi milosti, pobonost prema
Djevici Mariji, kako se moe vjerovati, da sv. Josip, koga je Djevica tako ljubila i tako mu bila
odana, nije preko nje dobio osobito savrenstvo svetosti? (De myst. vit. Chr. d. 8. s. 2. n. i.)
Jo prije toga Suarez je na osobit nain upozorio na ovu veliku ljubav Marije i Isusa prema sv.
Josipu: Iz odnosa Isusa i Marije s jedne strane i sv. Josipa s druge strane lako je razumjeti, da je
meu njima postojala osobita veza uzajamne ljubavi i najsavrenijeg prijateljstva, koje je
proistjecalo iz asti i poloaja, na koje je ovaj mu bio uzdignut. Spada naime, na krepost i svetost
ene, ljubiti svoga mua, brinuti se te mu eljeti svako, a osobito duhovno dobro. A je Bl. Djevica
bila u svemu najsavrenija, odlikovala se je dakle i u ovoj kreposti. To proizlazi takoer iz
zahvalnosti koju dugujemo dobroiniteljima, a koja se niim tako ne moe iskazati kao ljubavlju.
A sv. Josip je zbog Djevice mnogo pretrpio i mnogo napora podnio, i to kako se dolikuje,
svojevoljno i s najveom ljubavi. K tome konano treba pridodati slinost vladanja, dugo i
povjerljivo zajedniko ivljenje bez ikakve svae i razdora. Ovaj zajedniki ivot dovodilo je nuno
do velike meusobne ljubavi. Svi ovi razlozi vrijede razmjerno jo vie za Gospodina Isusa Krista
(D. 8, s. i. n. 6). Pored ove neusporedive ljubavi Isusa i Marije prema sv. Josipu oni nisu mogli
drugo nego pribaviti mu puninu milosti, koje su ga stvarno vodile onakvoj svetosti, koja je jedina
odgovarala tako uzvienom poloaju i zadai. To jest onoj svetosti, koja je iza Kristova ovjetva i
Marije nadvisivala svetost svih drugih stvorenja
Konano evo jo jednog, estog dokaza, po kojem se vidi osobita svetost sv. Josipa. To je
openita poslovica: Rijei lete primjeri potiu. Sv. Josip je stalno ivio u svetom, povjerljivom
drutvu Isusa i Marije, te je tako trajno imao pred oima predivne primjere svetosti. Kako li su ga
oni morali poticati na ljubav prema Bogu i na svetost. Sv. Bernardin Sijenski o tom kae: Ako mi
bijedni ljudi kroz razgovor sa svetim muevima, koji su nita prema Djevici, ipak esto
napredujemo, koliko vie treba drati, da je napredovao sv. Josip u drutvu s Marijom i djetetom
Isusom (L. c. art. II. c. i.)
Na slian nain to istie i Suarez: Razumljivo je, da je nakon Kristova roenja sv. Josip mnogo
vie porastao u svetosti ponajprije zato, to je kroz esti razgovor s njime i trajnu njegovu
prisutnost, bio potican na este i gorljive ine ljubavi; nadalje zato jer su ga na osobiti nain mogle
potai Kristove rijei i primjeri. Ne smije se sumnjati, da je Josip kroz sve vrijeme zajednikog
ivota bio od Krista potican i pomagan (D. 8. s. 2. n. i.). Budui da sv. Pismo i Crkva svjedoe pre

720
odlinu svetost sv. Josipa, moemo i smijemo iz navedenih argumenata zakljuiti, da je sv. Josip
kako u asti i dostojanstvu, tako i u savrenstvu i svetosti, poslije Marije daleko nadvisio sve anele
i ljude. (Dr. Stjepan Baki, Sv. Josip, katoliko bogoslovlje o svrhunaravnom dostojanstvu i
tovanju sv. Josipa, st. 66-73, tiskano s imprimaturom zagrebake nadbiskupije 27.2. 1939. Dr.
F.Salis Seewis)

11. SV. JOSIP ZATITNIK KATOLIKE CRKVE

U dosadanjem raspravljanju izloeno je i dokazano, kako je velike i uzviene zadae vrio

sv. Josip kod osnivanja kraljevstva Bojeg, dosljedno koje mjesto i poloaj on u tom kraljevstvu za-
uzimlje te kako je uzvieno njegovo dostojanstvo i svetost. O svemu tome u biti zavisi vrijednost
religioznog tovanja i prema tomu se ono takoer i mjeri. No u ovu svrhu, da se naime odredi
vrijednost i veliina tovanja sv. Josipa, potrebno je jo neto spomenuti i objasniti. To jest, da je
sv. Josip zatitnik sv. Crkve i da je takvim od pape Pija IX. sveano proglaen.
To se je zbilo dekretom Quernadmodum Deus, koji je izdao ovaj veliki tovatelj sv. Josipa
preko kongregacije obreda 8. prosinca 1870. i dao sveano proglasiti u svim rimskim crkvama. Na
ovaj se dekret isti papa vraa u apostolskom pismu Inclytum Patriarcham B. Joseph 7. srpnja
1871. Papa je u ovom pismu s priznanjem i odobravanjem spomenuo promicanje tovanja sv. Josipa
sa strane svojih predhodnika. Upuuje zatim na svoje napore u tom pogledu, a napose spominje
proglaenje sv. Josipa zatitnikom Crkve. Naglasivi iza toga znaenje ovog protektorata sv. Otac se
brine i za dostojno liturgijsko potovanje sv. Josipa na temelju ove odlike te kae:
I mi sami, nakon to smo po nedokuivoj odluci Bojoj podignuti na uzvienu Petrovu stolicu,
potaknuti i primjerom slavnih naih predasnika i posebnom pobonou, kojom smo od djetinjstva
proeti prema istom svetom patrijarhu, proirili smo dekretom od 10. rujna 1847. velikim veseljem
svoje due svetkovinu njegova zatitnitva kao svetkovinu za svu Crkvu, to se ve na vie mjesta
snagom posebne povlastice ove svete Stolice slavi.
Ali u ovo posljednje doba, u kojem je straan i oduran rat navjeten protiv Kristove Crkve, tako
je porasla pobonost vjernika prema sv. Josipu i tako se razvila, da su sa sviju strana dole k nama
bezbrojne i pretople molbe, koje su nedavno, dok je zasjedao sveti ekumenski vatikanski koncil,
bile obnovljene od skupa sviju vjernika, a to je najvanije, od mnoge asne nae brae kardinala i
biskupa, u kojima su silno molili, da proglasimo sv. Josipa zatitnikom Katolike Crkve, ne bi li u
alosnim ovim vremenima za odstranjenje sviju zala, koja nas sa sviju strana tite, uspjenije
izmolili milosre Boje zaslugama i zagovorom sv. Josipa.
Mi dakle ganuti ovim molbama, zazvavi Boje prosvjetljenje, drali smo, da moramo
udovoljiti tako pobonim molbama te smo posebnim dekretom nae kongregacije svetih obreda, za
koji smo naloili, da se u naim patrijarhalnim bazilikama vatikanskoj, lateranskoj i sv. Liberija na
dan 8. prosinca prole godine 1870. Bezgrenog zaea njegove zarunice objavi, sveano proglasili
istog svetog patriarhu Josipa, zatitnikom katolike Crkve. I sada u dekretu slijede razne odredbe
za liturgijsko tovanje sv. Josipa. Sve te odredbe zajedno uzete, daju sv. Josipu u liturgiji prvo
mjesto iza njegove zarunice Majke Boje.
Spomenuli smo gore, da je sv. Josip po Piju IX. proglaen zatitnikom Crkve. Nije dakle on
istom postavljen i uinjen, da to bude. Tu slubu i s time spojenu ast nuno ima sv. Josip. Ta sluba
izrasta i izvodi se iz zadae i asti, koja je Josipu od Boga povjerena. On je naime bio djevianski
mu Djevice Marije i djevianski otac Djeteta Isusa i time glava ili predstojnik svete Obitelji, kako
je i zazivan u litanijama odobrenim od Crkve. Odatle po naravi stvari slijedi, da je on protektor,
zatitnik, to vie otac velike Boje obitelji, sv. Crkve. To jasno naglaava sv. Otac papa Leon XIII.
u enciklici Quamquam pluries:
Da se sv. Josip posebno smatra zatitnikom Crkve, a ona se od te zatite i njegove pomoi
mnogo nada, tome je temelj i posebni razlog to, to je on bio mu Marijin i, kako se dralo, otac
Isusa Krista. A iz ove dvostruke asti po sebi su slijedile one dunosti, koje je oevima obitelji
propisala sama narav tako da je sv. Josip kui kojoj je bio na elu bio zakoniti i naravni uvar,
skrbnik i branitelj. A te je dunosti i slube sv. Josip, dok je bio na ivotu, uistinu izvrio. On se

721
brinuo, da velikom i neumornom ljubavi zatiuje svoju enu i Boansko Djetece. U dnevnom radu
priskrbljivao je za oboje, sve to je bilo nuno za hranu i ivot. On je potraivi sigurno zaklonite
sprijeio ivotnu pogibelj, koju je prouzroila kraljeva zavist. U tekoama puta, u gorinama
progonstva, bio je on Djevici i Djetetu Isusu trajni pratilac, pomonik i tjeitelj.
No boanska kua, koju je Josip vodio oinskom vlau, sadravala je u sebi poetke Crkve,
koja je nastala. Presveta Djevica, kao to je Isusova majka, tako je i majka sviju krana, jer ih je
rodila na Kalvariji sudjelujui u najveim Spasiteljevim mukama. Isus Krist je opet prvoroenac
sviju krana, koji su mu braa po posinstvu i otkupljenju. Odatle se izvodi razlog, zbog kojeg se
dri, da je Josipu na poseban nain povjereno mnotvo krana, iz kojih se sastoji Crkva, to jest ona
bezbrojna po cijeloj zemlji rairena obitelj, nad kojom on, jer je Marijin mu i otac Isusa Krista,
posjeduje gotovo oinsku vlast. Dolino je dakle i sv. Josipa osobito dostojno, da on, kao to se je
neko najveom skrbi brinuo za svetu obitelj u Nazaretu, tako i sada sv. Crkvu svojom visokom
zatitom s nebesa zakriljuje i brani.
Tako pie sv. Otac papa. Samo neto da dodamo. Kao to se je fiziko majinstvo preiste
Djevice prema Boanskom Otkupitelju razvilo posve naravno u duhovno materinstvo prema svima
onima, koji su postali dionici Otkupljenja, tako e se analogno oinstvo sv. Josipa prema
Boanskom Djetetu naravno razviti i proiriti na sve one, koji na istom Otkupljenju imaju udjela.
Svi su naime oni po Otkupljenju postali posinjena djeca Boja, braa i sestre Kristove, te s njime
ine duhovno ili mistino tijelo, u kome je Krist glava a svi otkupljenici lanovi, u koje iz glave
trajno struji i tee nadnaravni ivot.
Ovo mistino tijelo jest Crkva. Budui pak da je sv. Josip otac Kristov, to on iz okvira svoje
oinske ljubavi i skrbi ne moe iskljuiti one, koje je Krist svojim otkupljenjem uinio svojom
braom i sestrama te lanovima svoga mistikoga tijela, nego e on, kao to je posve prirodno,
svoju oinsku ljubav i skrb proiriti na sve, koji su po sv. krtenju ucijepljeni u Krista i tako
pripadaju njegovom mistikom tijelu. On je bio zato otac Kristov, da Krist uzmogne izvriti djelo
otkupljenja. U tom mu je smislu bilo i navjeteno utjelovljenje po anelu: Ono to se u njoj
(Mariji) zaelo od Duha je Svetog; Ona e roditi sina i nadjeni mu ime Isus, jer e on izbaviti narod
svoj od grijeha njihovih (M. 1, 20).
Dakle jer je sv. Josip otac Kristov, nuno ga smatramo i ocem sviju, koji su Kristova braa i
sestre i time ocem itavog Kristovog mistinog tijela, ocem i zatitnikom itave sv. Crkve. Iz ovog
je jasno da zatitnitvo sv. Josipa nad sv. Crkvom nije moda istom Pijo IX. stvorio i uinio i tada
ga povjerio sv. Josipu, nego ono pripada sv. Josipu kao ocu Boanskog Spasitelja, kao istom muu
Djevice Marije i kao glavi sv. Obitelji po samoj naravi stvari. Josip e u nebeskoj slavi sa svojim
Boanskim Sinom i njegovom Preistom Majkom s velikim veseljem srca primiti ovo priznanje i
potovanje, koje mu Crkva iskazuje, te e zacijelo svoju brigu i zatitu prema Crkvi izvriti to vie,
to vie bude priznavan i aen kao njezin zatitnik.
Protektorat sv. Josipa, koji slijedi iz njegova oinstva prema Djetetu Isusu, Otkupitelju svijeta,
opet nam pokazuje u udesnom sjaju i uzvienoj veliini ast, stupanj i poloaj, koji sv. Josip
zauzima u Bojem kraljevstvu. U tom kraljevstvu, i dosljedno u vjenoj slavi, sv. Josip zauzima iza
Krista i Marije prvo mjesto pred svima anelima i svecima. On je iza Kristova ovjetva i Majke
Boje najblie prijestolju Bojem. To je doista uzvienje divno, osobito ako ga usporedimo s tihim,
ednim, ali portvovnim predanjem i Josipovim radom za Isusa i Mariju. (Dr. Stjepan Baki, Sv.
Josip, katoliko bogoslovlje o svrhunaravnom dostojanstvu i tovanju sv. Josipa, st. 73-77, tiskano s
imprimaturom zagrebake nadbiskupije 27.2. 1939. Dr. F.Salis Seewis)

722
 12. SV. JOSIP ZATITNIK NAM DRAGE DOMOVINE HRVATSKE

12. 1. Povijesni prikaz posvete Hrvatske drave i naroda sv. Josipu

Sv. Josip se u naem narodu tovao od davnina, a vjernici su se rado utjecali njegovu
zagovoru. U sve veim opasnostima tursko osmanlijskih osvajanja Siksto IV papa (1471-1484)
uveo je slubeno liturgijsko tovanje sv. Josipa 19. oujka u katoliku Crkvu. U viestoljetnim
obrambenim ratovima protiv tursko osmanlijske agresije Sveta Stolica je pomagala Hrvatsku.
To je isto inila i u velikom ratu za osloboenje istonih dijelova Hrvatske s Podunavljem,
Likom i Krbavom koji je trajao vie godina (1683-1699). Dakle upravo u tekom i dramatinom
vremenu kad je Hrvatski sabor 9. i 10. lipnja 1687. godine izabrao svetog Josipa za nebeskog
zatitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. Ratovalo se tada s Turcima i na
drugim velikim evropskim bojitima. U vrijeme oslobaanja Hrvatske od Turaka bila je bojazan i
opasnost od njihova povratka i osvete kao to se to ve bilo zbilo nakon veliko osmanlijskog
poraza kod Bea 1683.godine.
Nakon oslobaanja hrvatskih zemalja slijedila je barokna obnova u Hrvatskoj s obnavljanjem i
podizanjem brojnih oltara i kapelica sv. Josipu u znak zahvale za nebesku pomo ispaenom
hrvatskom narodu.
Treba naglasiti da je i blaeni kardinal Alojzije Stepinac gledajui strahote drugog svjetskog rata
u Zagrebu traio zagovor zatitnika hrvatskog naroda i osnovao poznatu upu sv. Josipa koja i danas
stoji na Trenjevci.
Valja napomenuti da se 1987. navrilo se tristo godina od znaajnog dogaaja proglaenja sv.
Josipa za zatitnika hrvatskog naroda. Naa je Biskupska Konferencija izjavila 1972. godine, da je
to proglaenje bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i nikad kasnije nije osporeno.
Povodom ove 300 godinjice blagopokojni kardinal Franjo Kuhari otvorio je 19. oujka 1987.
godinu svetog Josipa. Iste godine u Karlovcu je otvoreno nacionalno svetite sv. Josipa te
nastavljeno s izlaenjem Glasnika u ast sv. Josipu.
No openito govorei stjee se dojam da dogaaj posvete Hrvatske 9. i 10. lipnja 1687. sv.
Josipu od strane Hrvatskog Sabora kao da je padao u zaborav u mnogim trenutcima nae nacionalne
povijesti. Mogli bismo bez straha, da emo pretjerati, kazati: Da su nai prei bili vjerniji ovom
povijesnom odabiru Sabora, i da su svetog Josipa doista revno astili, vjerujemo, da bi povijesni
razvitak za na narod bio povoljniji.

12. 2. Posvetna molitva Domovine svetom Josipu

(Ovu je molitvu sastavio i molio na kardinal Franjo Kuhari, na svretku Josipove godine
u Nacionalnom svetitu sv. Josipa u Karlovcu 19. oujka 1988.)

Sveti Josipe, brini uvaru Svete obitelji i zatitnie cijele Crkve, budi u nebeskoj slavi
zagovornik svakoga od nas da u kunjama ivota i tekoj borbi izmeu dobra i zla ustrajemo na
putu istine i ljubavi. Ti si iskusio tvrdou ivota kao radnik koji uljevima zarauje kruh; kao
beskunik i izbjeglica koji mora spaavati najnevinija bia pred okrutnim progonom; kao uvar
svetoga doma koji nije bio poteen od ljudskih briga.
Sveti Josipe, djevianski Pooime Isusov i isti Zarunice Neoskvrnjene Djevice Marije, Tebi se
utjeemo pobonou naih pradjedova i s vrstom vjerom da nam bude pomonik u naim
danima. Mi smo Boji narod - iva Crkva na putovanju kroz iskuenja i napasti ovoga ivota prema
vjenoj domovini. Izloeni smo mnogim pogibeljima koje ugroavaju na vremeniti ivot i nae
vjeno spasenje. Predstavljamo Ti se rijeima Sabora kao Crkva koja navjeuje muku, smrt i
uskrsnue Spasitelja naega Isusa Krista (LG 8). Molimo Te, sveti Josipe, bdij nad nama onom
brinou oinske skrbi kojom si bdio nad Sinom Bojim i njegovom djevianskom Majkom
Marijom! To Te moli Crkva u Hrvata.

723
 Prije tri puna stoljea, na poticaj Pastira Crkve zagrebake, narodni su zastupnici u ono vrijeme
svojom vjernikom svijeu i pobonou povjerili Tebi, sveti Josipe, postojanje, ivot i povijest
hrvatskog naroda i cijelu domovinu Hrvatsku.
Vjerovali su da u povijesti sinova ljudskih nisu dostatni samo ljudski napori, mudrost i rad nego
i Boja pomo i zatita. Vjerovali su da se je Bog utjelovio u ljudsku povijest kao Otkupitelj da
obraenjem ljudskih srdaca i prihvaanjem Bojega spasenja silazi u ljudski ivot i u ivot naroda
svjetlo i posveenje Duha Svetoga kako bi svi ljudi bili braa, a narodi, solidarni jedni s drugima,
gradili svijet mira i pravednosti. To mi i danas vjerujemo.
Ono to su nai pradjedovi tada odluili, sveano izjavili i slubeno proglasili da Ti, brini
Pooime Isusov, bude zatitnik i zagovornik naroda Hrvata, to mi danas, Crkva kao Boji narod u
hrvatskom narodu, prihvaamo, potvrujemo i sveano proglaujemo za ove dane i budua
vremena. Crkva -Boji narod ivi u narodima i moli za sve narode i za sve ljude.
Po Tvom monom zagovoru, sveti Josipe, molimo od nebeskog Oca svom narodu, kao i svim
narodima s kojima se susreemo u zbivanjima povijesti, istinski napredak da ivimo u pravednosti i
miru, u slozi i slobodi, u blagostanju i sigurnosti. Obitelji su izvori narodnog ivota. Neka
Otkupljenje Isusovo spasi nae obitelji da budu Bogu odane, vjerne, pobone i hrabre za ivot;
takve e biti jamstvo nae crkvene i narodne budunosti.
Usrdno Te molimo da uva nau djecu i mlade u vjeri pradjedova kako bi bilo sauvano
njihovo dostojanstvo od svih napasti i opasnosti za njihov ljudski i kranski ivot.
Sveti Josipe, Tvojoj je skrbi bila povjerena sama nevinost: Isus Krist i Djevica Marija, po
dvostrukom tom predragom zalogu vrue Te molimo da nam isprosi nevinu mladost i brojna
duhovna zvanja kako bi naa Crkva obilovala revnim Bojim sveenicima, svetim redovnicima i
Bogu posveenim djevicama.
Tebe, sveti Josipe, Evanelje naziva pravednim, molimo Te, pogledaj na nevolje nae i na rane
nae! Izmoli nam milost velikog obraenja da prestane strana psovka u hrvatskom narodu, da se
potuje dostojanstvo braka, nepovredivost obitelji i osobe, te neotuivo pravo na ivot svakog
ljudskog bia, skrivenog u krilu ene. Izmoli nam jaku vjeru, vrstu nadu i hrabru ljubav prema
Bogu i svakom ovjeku!
Sv. Josipe! Kad si odlazio s ovoga svijeta u vjenost, prisutnost Spasitelja naega Isusa Krista
-Bogoovjeka - i njegove Majke a Tvoje Preiste Zarunice bila je za tebe velika utjeha.
Povjeravamo ti nae bolesnike i umirue. Moli za njih da nijedan ne ode s ovog svijeta bez utjehe i
milosti svetih sakramenata.
Sv. Josipe, bdij nad naom domovinom i svim njezinim stanovnicima da nam bude
blagoslovljeno prebivalite na putovanju u vjeni ivot gdje emo se nai zajedno s Tobom, s
Tvojom svetom Zarunicom i naom Majkom Marijom, sa svom nebeskom Crkvom u ljubavi,
radosti i svjetlosti Presvetog Trojstva; Oca i Sina i Duha Svetoga! Tako neka bude! Amen!

12. 3. Nacionalno svetite sv. Josipa u Karlovcu

Namjena svetita sv. Josipa. Gradnja ove crkve poela je s nakanom da slui potrebama
dubovake upe u Karlovcu. No tijekom gradnje, a pogotovu kad je ona ve bila uglavnom
zavrena, uli su se glasovi, prijedlozi, pa su upuene i slubene molbe i sveenika izvan
zagrebake nadbiskupije da ta crkva bude proglaena nacionalnim svetitem. Uvaujui te molbe,
naa Biskupska konferencija donijela je u Zagrebu zakljuak 15. travnja 1987. da crkva svetog
Josipa u Karlov u-Dub ovcu bude nacionalno svetite svetog Josipa Crkve u Hrvata. Uinjeno je to
sa eljom da se stoljetno tovanje sv. Josipa u naem narodu produbi, proiri i uvrsti. Ujedno je to
iskaz pobonosti, potovanja i ljubavi prema sv. Josipu.
Ovaj je zakljuak donesen u godini sv. Josipa, koju je otvorio u ovom Svetitu kardinal Franjo
Kuhari na Josipovo 1987. a zakljuio na Josipovo 1988. povodom 300. obljetnice izbora sv. Josipa
za nebeskog Zatitnika Domovine.

724
 Naa Biskupska konferencija na svom zasjedanju u Splitu 14. listopada 1987. odobrila je Statut
Svetita, kojemu je svrha promicanje i aenje svetog Josipa kao djevianskog oca Isusa Krista,
zarunika Blaene Djevice Marije i zatitnika hrvatskog naroda,.
Nai biskupi ele da u Svetitu hodoasnici nalaze svjetlo Boje rijei, milost svetih
sakramenata, hrabrost za dobro, utjehu u tekoama ivota, poticaj na djelotvornu ljubav prema
Bogu i ljudima. Takoer se eli da se ovdje moli za cijeli narod i sve ljude, te istinski napredak,
slogu, blagostanje i mir.
U svetitu se svaki vjernik moe upisati u knjigu preporuka sv. Josipu, moe pristupiti
bratovtini za pomo umiruima koja je osnovana 1981. godine. Nacionalno svetite izdaje i list
tovatelja sv. Josipa; Glasnik sv. Josipa koji izlazi 4 puta godinje.
Protenja u Svetitu sv. Josipa u Karlovcu su: 1. Svetkovna sv. Josipa -19. oujka; 2. Spomen sv.
Josipa radnika 1. svibnja; 3. Sv. Josip zatitnik Domovine u nedjelju poslije 9. lipnja; 4.
Godinjica posvete Svetita u nedjelju poslije 14. rujna.

12. 4. Bratovtina sv. Josipa za pomo umiruima

Prvotnu Nadbratovtinu sv. Josipa za pomo umiruima osnovao je sv. Pio X papa, godine 1913.
na poticaj B. Luigia Guanella, u Rimu, odakle se proirila cijelim kranskim svijetom. Bratovtina
nije neko drutvo ili organizacija, nema upisnine ni lanarine, nema sjednica ni skuptina, nego to
su samo molitve i rtve pojedinca pod zatitom sv. Josipa za plemenito djelo kranske ljubavi za
vjeno spasenje umiruih. Sveti Josip je preminuo pravednikom smru u prisutnosti Spasitelja
svijeta Isusa Krista i Blaene Djevice Marije, nakon to je najsavjesnije izvrio svoju uzvienu
zadau. On je stoga zatitnik sretne smrti, a mo zagovora sv. Josipa je velika zbog njegove
znaajne uloge u djelu otkupljenja svijeta i zbog njegove osobne svetosti.
Znajui to, vie tisua vjernika u domovini i milijuni diljem svijeta, upuuju sv. Josipu dnevnu
molitvu ove Bratovtine za umirue. U duhovnoj zajednici sa njima molimo i mi sv. Josipa za one
koji odlaze sa ovoga svijeta. Ne moemo biti ravnoduni, kakva e im biti vjenost. elimo im
vjeni spas. Stoga molimo ponizno, molimo pobono, molimo pouzdano, molimo arko, molimo
ustrajno! Bratovtina je kanonski ustanovljena 05. VIII 1981. u Nacionalnom svetitu sv. Josipa u
Karlovcu.
Koji ele sudjelovati u toj Bratovtini neka se jave na adresu:

SVETITE SV. JOSIPA, 47000 KARLOVAC, BOKOVIEVA 36. (tel. i fax. 047 / 413-649)
Naznaite itljivo ime i prezime i potpunu adresu svoga doma.
UVJETI ZA SUDJELOVANJE: 1. Upis u imenik Bratovtine.
2. Dnevno, ujutro i naveer moliti molitvu Bratovtine:
SVETI JOSIPE, DJEVIANSKI OE ISUSA KRISTA I PRAVI ZARUNICE BLAENE
DJEVICE MARIJE, MOLI ZA NAS I ZA SVE KOJI E DANAS (NOAS) UMRIJETI.
Ova molitva ne obvezuje pod grijeh.
3. Preporuljivo je prikazivanje i drugih dobrih djela (i rtava) za umirue.
4. Sveenici sudionici u ovoj Bratovtini prikazat e godinje jednu sv. Misu za umirue. Kada
poaljete molbu za upis u Bratovtinu na naznaenu adresu, dobit ete sliicu s molitvom
Bratovtine i uputama za sudjelovanje te ete vidjeti velika duhovna dobra i oproste koje moete
zadobiti.

12. 5. Svjedoanstva o uslianjima po zagovoru sv. Josipa

Zbog nedostatka prostora u predvienom formatu ovog prirunika pobonosti sv. Josipu ne
donosimo svjedoanstva o zadobivenim milostima po zagovoru ovog veliko sveca. Svjedoanstva
su uistinu brojna i odnose se na sve potrebe. Glasnik sv. Josipa u svakom broju donosi po nekoliko
takvih svjedoanstava, a nacionalno svetite u Karlovcu je izdalo i knjigu pod naslovom U potrebi
svakoj idite k Josipu, glasovi zahvalnosti svetom Josipu za uslianja u kojoj se nalazi stotinjak

725
svjedoanstava osoba kojima je sv. Josip isprosio milost kod Boga. A kao poticaj svima nama da jo
vie tujemo Isusova pooima, Marijina Zarunika, zatitnika Katolike Crkve, zatitnika drage
nam Domovine Hrvatske i zatitnika obitelji donosimo lijepi poticaj koji se nalazi na kraju gore
citirane knjige:
Kad pritisnu boli u toj suznoj doli idite k Josipu; Nesrea kad bije a pomoi nije idite k
Josipu; Kada dua zdvaja pati od oaja idite k Josipu; alost kad vas mui jer nemir je u kuu
idite k Josipu; Teka kad vas tuga mui radi duga idite k Josipu; Kada vjeru gubi koga srce ljubi
idite k Josipu; U napasti jakoj u potrebi svakoj idite k Josipu; Kada snaga pade zdravlju nema
nade idite k Josipu; Kad se ivot gasi ia minu asi idite k Josipu; Dua kad poleti u raj gore
sveti idite k Josipu!

726
 POBONOST ANELIMA BOJIM

Sadraj

Predgovor

1. Crkveni nauk o Anelima, njihovu tovanju i ulozi u duhovnom ivotu

2. O hijerarhiji, podjeli i imenima Anela

3. Pobonost svim svetim Anelima Bojim

3. 1. astimo sv. anele
3. 2. Molitve Mariji kraljici i anelima Bojim
3. 3. Krunica svetim anelima da nam isprose potrebne kreposti
3. 4. Devetnica aneoskim korovima
3. 5. Litanije svetim anelima

4. Pobonost sv. Mihaelu Arknaelu

4. 1. Sv. Mahael u Bibliji i crkvenom nauku
4. 2. Ukazanja sv. Mihaela Arknaela na kranskom Istoku i Zapadu
4. 3. Sv. Mihael zatitnik umiruih i molitve sv. Arknaelu za sretnu smrt
4. 4. Devetnica sv. Mihaelu Arkanelu
4. 5. Litanije svetog Mihaela Arkanela
4. 6. Krunica svetom Mihaelu Arkanelu i svetim anelima
4. 7. Vienje i molitva svetom Mihaelu arkanelu pape Leona XIII
4. 8. Molitve, zazivi i posveta sv. Mihaelu Arkanelu
4. 9. Blagoslov i postavljanje kapulara svetog Mihaela
4. 10. Razmatranja o sv. Mihaelu Arkanelu

5. Pobonost sv. Gabrijelu Arknaelu

5. 1. Sv. Gabrijel u Bibliji i crkvenoj tradiciji
5. 2. Devetnica sv. Gabrijelu Arkanelu
5. 3. Molitve i zazivi sv. Gabrijelu Arkanelu

6. Pobonost sv. Rafaelu Arkanelu

6. 1. Sv. Rafael u Bibliji i crkvenoj tradiciji
6. 2. Devetnica sv. Rafaelu arkanelu
6. 3. Trodnevnica svetom Rafaelu
6. 4. Molitve i zazivi sv. Rafaelu Arkanelu

7. Pobonost Anelu uvaru

7. 1. O pobonosti prema Anelu uvaru.
7. 2. Devetnice i trodnevnica Anelu uvaru
7. 3. Litanije sv. Anelu uvaru
7. 4 Molitve, zazivi i posveta Anelu uvaru
7. 5. Razmatranja o pobonosti Anelu uvaru

8. Pobonost Anelu utjehe Isusove muke u Getsemanskom vrtu

8. 1. Molitva Anelu Isusove utjehe u Getsemanskom vrtu

9. Aneli u iskustvima svetaca i duhovnih velikana

727
 Aneli su duhovna bia, koja je stvorio Bog. Oni okruuju Boje prijestolje, blagoslivljaju
Boga, slave ga i zahvaljuju mu. Dobri Bog je sve mudro i s ljubavlju stvorio, a njegova bia u
slobodi trebaju odgovoriti na tu ljubav i sluiti mu. Biblija i crkveno uiteljstvo ue da su neki od
anela zlorabili svoju slobodu i nisu htjeli sluiti Bogu te su otpali od njega i postali zli duhovi. A
dobri aneli vre volju Boju, ostvaruju planove Boje Providnosti i njegove Oinske skrbi, uvaju
i tite ljude. Sveto Pismo nas ui da Bog alje svoje anele i kao glasnike na zemlju, a Crkva
nauava da svaki ovjek ima anela uvara koji ga prati od roenja do smrti. astei svete anele
zahvaljujemo Bogu to nam po njima daje tolika dobra i milosti. Sjedinimo se i mi s anelima u
slavljenju Boga i budimo ustrajni u njegovoj slubi.
Dui niz godina na raznim evropskim jezicima smo skupljali tekstove svetake i pobone
tradicije o anelima i njihovu tovanju te ih sabrali u ovaj mali prirunik. Da ne bismo nepotrebno
opteretili tekst, ne donosimo izvore svih preuzetih citata. Dao Bog, Majka Boja i zagovor svetih
anela da objavljivane ove knjiice donese obilje duhovnih plodova u naem hrvatskom narodu.

22. kolovoza. 2006. Spomendan Blaene Djevice Marije Kraljice

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

1. CRKVENI NAUK O ANELIMA, NJIHOVU TOVANJU I ULOZI U

DUHOVNOM IVOTU

Katekizam Katolike Crkve ui:

Postojanje duhovnih, netjelesnih bia koje Sveto Pismo obino naziva anelima, vjerska je
istina. Svjedoanstvo Pisma o tome je jasno kao to je i Predaja jednoduna. Sv. Augustin u vezi s
njima kae: Rije aneo oznauje slubu a ne narav. Pita kako se zove narav? Duh. Pita za
slubu? Aneo. Duh je po onome to jest, aneo po onome to ini. U cijelom svome biu aneli su
sluge i vjesnici Boji. Budui da neprestano gledaju lice Oca mojega koji je na nebesima (Mt
18,10), oni su moni izvritelji njegovih naredaba, posluni rijei njegovoj (Ps 103,20).
Kao isto duhovni stvorovi, aneli imaju razum i volju: oni su osobna i besmrtna stvorenja. Po
savrenstvu nadilaze sva vidljiva stvorenja. O tome svjedoi sjaj njihove slave.

Krist sa svima svojim anelima

Krist je sredite aneoskog svijeta. Aneli su njegovi : Kad Sin ovjeji doe u slavi, i svi
aneli njegovi s njime (Mt 25,31). Njegovi su jer su stvoreni po njemu i za njega: U njemu je sve
stvoreno na nebesima i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo Prijestolja, bilo Gospodstva, bilo
Vrhovnitva, bilo Vlasti - sve je po njemu i za njega stvoreno (Kol 1,16). Jo su vie njegovi jer ih
on ini glasnicima svoga spasenjskog nauma: Svi ti, nisu li sluniki duhovi, to se alju sluiti za
one koji imaju batiniti spasenje? (Heb 1,14).
Sve tamo od stvaranja svijeta i tijekom cijele povijesti spasenja, aneli najavljuju izdaleka ili
izbliza spasenje i slue ostvarenju boanskog nauma: oni zatvaraju raj zemaljski, zatiuju Lota,
spaavaju Hagaru i njeno dijete, zaustavljaju Abrahamovu ruku; zakon se saopuje preko anela
(Dj 7,53), oni vode Boji narod, najavljuju roenja i pozive, oni su uz proroke; ovo su samo neki
primjeri. Konano aneo Gabriel navjeuje roenje Pretee i samoga Isusa.
Od Utjelovljenja do Uzaaa ivot utjelovljene Rijei okruen je aneoskim klanjanjem i
slubom. Kad Bog uvodi Prvoroenca u svijet govori: Neka pred njim nice padnu svi aneli
Boji (Heb 1,6). Njihov hvalospjev kod Kristova roenja nije prestao odzvanjati u crkvenoj
pohvali: Slava Bogu na visini (Lk 2,14). Oni zatiuju Isusovo djetinjstvo, slue mu u pustinji,
krijepe ga u smrtnoj borbi, kad bi ga bili mogli spasiti iz neprijateljske ruke kao negda Izraela.
Aneli su i blagovjesnici (Lk 2,10): navjeuju radosnu vijest o Utjelovljenju i o Uskrsnuu
Kristovu. Oni e na Kristovu povratku, koji navjeuju, biti prisutni u slubi njegova suda.

728
 Aneli u ivotu Crkve
Isto tako cio crkveni ivot uiva tajnovitu i monu aneosku pomo. U liturgiji Crkva se
sjedinjuje s anelima da se klanja triput svetom Bogu. Ona zaziva njihovu pomo, kao u molitvi
Smjerno te molimo u Rimskom kanonu, ili u pjesmi U raj poveli te aneli u Redu sprovoda, ili
jo u Kerubinskom himnu bizantske liturgije, a posebno slavi spomen nekih anela (Mihaela,
Gabriela, Rafaela i anela uvara).
Od djetinjstva do smrti ljudski je ivot okruen njihovom zatitom i zagovorom. Svaki vjernik
ima uza se anela kao uvara i pastira da ga vodi u ivot.Ve na zemlji kranski ivot po vjeri
sudjeluje u blaenom drutvu s anelima i ljudima koji su sjedinjeni u Bogu.

Pad anela
Iza neposlunog izbora naih praroditelja nalazi se zavodniki glas koji se protivi Bogu, a
koji ih iz zavisti strovaljuje u smrt. Pismo i crkvena Predaja vide u tom biu palog anela, zvanog
Sotona ili avao. Crkva ui da je on bio najprije dobar aneo, stvoren od Boga. avao i ostali
demoni stvoreni su od Boga po naravi dobri, ali su od sebe postali zli.
Pismo govori o grijehu tih anela. Taj se pad sastoji u slobodnom izboru tih stvorenih duhova
koji su iz dna bia i neopozivo otklonili Boga i njegovo kraljevstvo. Odraz te pobune nalazimo u
zavodnikovim rijeima praroditeljima: Bit ete kao Bog (Post 3,5). avao grijei od poetka (1
Iv 3,8), on je otac lai (Iv 8,44).
Ono to ini da grijeh anela ne moe biti oproten jest neopoziv znaaj aneoskog izbora, a ne
manjak beskonanoga Bojeg milosra. Nema kajanja za njih nakon pada kao to nema kajanja za
ljude nakon smrti.
Pismo potvruje zlokobni utjecaj onoga koga Isus naziva ovjekoubojicom od poetka (Iv
8,44), koji je i Isusa pokuao odvratiti od poslanja koje je dobio od Oca. Zato se pojavio Sin Boji
da razori djela avolska (l Iv 3,8). Po posljedicama je najtee od tih djela bilo laljivo zavoenje
koje je navelo ovjeka da ne slua Boga.
Ipak Sotonina mo nije beskonana. On je samo stvorenje, mono zato to je isti duh, ali ipak
samo stvorenje: on ne moe sprijeiti izgradnju Kraljevstva Bojega. Iako Sotona u svijetu djeluje
mrnjom protiv Boga i njegova Kraljevstva u Isusu Kristu i premda njegovo djelovanje, za svakoga
ovjeka i za drutvo, prouzrokuje teke tete - duhovne, a posredno i fizike naravi - boanska
providnost doputa to djelovanje, snano i blago upravljajui ljudskom i svjetskom povijeu. To
boansko priputanje avolskoga djelovanja velika je tajna, ali mi znamo da onima koji ljube Boga
sve pomae na dobro (Rim 8,28). (Katekizam Katolike Crkve br. 328-336, 391-395)

Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji nas potie na tovanje anela:

Jasnim i trijeznim jezikom kateheze Crkva ui daje postojanje duhovnih, netjelesnih bia koje
Sveto pismo obino naziva anelima, vjerska istina. Svjedoanstvo Pisma o tome je jasno kao i
jednodunost Predaje. Prema Svetome pismu, aneli su Boji poslanici jaki u sili to izvruju
naredbe njegove (Ps 103,20), na slubu njegova spasenjskoga plana, poslani sluiti za one koji
imaju batiniti spasenje (Heb 1,14).
Vjernici ne zanemaruju brojne epizode Staroga i Novoga zavjeta u kojima su prisutni sveti
aneli. Znaju da aneli zatvaraju vrata zemaljskoga raja (usp. Post 3,24), spaavaju Hagaru i njezino
dijete Jimaela (usp. Post 21,17), zadravaju Abrahamovu ruku koja kani rtvovati Izaka (usp. Post
22,11), navjeuju udesna roenja (usp. Se 13,3-7), uvaju korake pravednika (Ps 91,11),
neprestance daju hvalu Gospodinu (usp. Iz 6,1-4) i prinose Bogu molitve svetih (usp. Otk 8,3-4).
Spominju se i zahvata jednoga anela u korist proroka Ilije, umorna i u bijegu (usp. 1Kr 19,4-8),
Azarje i njegovih pratitelja baenih u pe (usp. Dn 3,49-50), Daniela, zatvorena u lavljoj jami (usp.
Dn 6,23); njima je bliska pripovijest o Tobiji u kojoj Rafael, jedan od sedmorice svetih anela koji
na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred slavom Gospodnjom (Tob 12,15), vri
mnogostruke slube u prilog Tobita, njegova sina Tobije i Sare, njegove ene.
Vjernici znaju jednako tako da nije mali broj epizoda iz Isusova ivota u kojima aneli igraju
posebnu ulogu: Aneo Gabrijel navjeta Mariji da e zaeti i roditi Sina Svevinjega (usp. Lk 1,26-

729
38) a, slino tomu, jedan aneo otkriva Josipu nadnaravno podrijetlo Djeviina majinstva (usp. Mt
1,18-25); aneli donose betlehemskim pastirima radosnu vijest o roenju Spasitelja (usp. Lk 2,8-
14); Aneo Gospodnji titi ivot djeteta Isusa komu prijeti Herod (usp. Mt 2,13-20); aneli
posluuju Isusu u pustinji (usp. Mt 4,11) i jaaju ga u smrtnoj tjeskobi (usp. Lk 22,43), na Kristovu
grobu navjetaju enama da je on uskrsnuo (usp. Mk 16,1-8) i prisutni su jo i kod Uzaaa,
kako bi uenicima otkrili njegov smisao i da bi navijestili da e Isus doi kao to su vidjeli da
odlazi na nebo (Dj 1,11).
Vjernicima ne promie vanost Isusova upozorenja da ne podcjenjuju nijednoga od najmanjih
koji vjeruju u njega, jer, kaem vam, aneli njihovi na nebu uvijek gledaju lice Oca mojega (Mt
18,10), niti im promie utjena rije prema kojoj biva radost pred anelima Bojim zbog jednoga
obraenog grjenika (Lk 15, 10). Oni naime znaju da e Sin ovjeji doi u slavi i svi aneli s
njime (Mt 25,31) suditi ive i mrtve i ispuniti povijest.
Crkva, koja je u svojim poetcima bila uvana i branjena slubom anela (usp. Dj 5,17-20; 12,
6-11) i koja trajno iskusuje otajstvenu i snanu pomo, asti te nebeske duhove i zaufana potie
njihov zagovor.
Tijekom liturgijske godine Crkva spominje sudjelovanje anela u dogaajima spasenja i slavi
njihov spomen na neke posebne dane: 29. rujna arkanela Mihaela, Gabrijela i Rafaela; 2. listopada
Anele uvare; njima posveuje jednu zavjetnu misu, ije predslovlje navijeta: tebi pripada sva
ast to je iskazujemo anelima koji su tvoja vjerna slika; u slavlju boanskih otajstava pridruuje
se pjesmi anela, kako bi navijetala slavu Boju, tj. slavu trosvetoga Boga (usp. Iz 6,3) i zaziva
njihovu pomo, kako bi euharistijski prinos bio prenesen ... na tvoj nebeski rtvenik, pred tvoje
Boansko velianstvo u njihovoj prisutnosti slavi slubu hvale (usp. Ps 137,l); slubi anela
povjerava molitvu vjernika (usp. Otk 5, . 8; 8, 3), bol pokornika, obranu nedunih protiv napada
Zloga; moli Boga da poalje na kraju dana svoje anele da uvaju molitelje u miru; moli da nebeski
duhovi priteknu u pomo smrtnicima i u obredu sprovoda moli da aneli prate u raj duu pokojnika
i uvaju njegov grob.
Tijekom stoljea vjernici su u izraze pobonosti pretoili uvjerenja svoje vjere glede slube
anela: usvojili su ih kao patrone gradova i zatitnike udruenja; u njihovu ast podizali su slavna
svetita, kao to je Mont-Saint-Michel u Normadiji, Sveti Mihael u Chiusi u Piemontu i Sveti
Mihael na Garganu u Apuliji, te su utvrdili dane slavlja; sastavili su himne i pobone vjebe.
Na osobit nain je puka pobonost razvila aenje anela uvara. Ve je sveti Bazilije Veliki
pouavao da svaki vjernik ima uza se jednoga anela kao zatitnika i pastira da ga vodi u ivot.
Taj stari nauk sve se vie uvrivao u svojim biblijskim i patristikim temeljima i poetak je
razliitih izraaja pobonosti sve do trenutka kada je u svetome Bernardu iz Clairvauxa (+ 1153.)
pronaao velikoga uitelja i izvanredna apostola pobonosti anelima uvarima. Za njega su oni
pokazatelj da nebo ne zanemaruje nita to nam moe koristiti, zbog ega nam stavlja uz bok te
nebeske duhove, da nas brane, pouavaju i vode.
Pobonost anelima uvarima daje prostora i ivotnomu stilu koji obiljeava:
- pobona zahvalnost Bogu, koji je na slubu ljudima stavio duhove tako velike svetosti i
dostojanstva;
- stav skromnosti i pobonosti, potican svijeu da se trajno nalazimo u prisutnosti svetih anela;
- smireno pouzdanje u sueljavanju s tekim prilikama jer Gospodin vodi i pomae vjerniku na putu
pravednosti i pomou slube anela.
Meu molitvama anelu uvaru osobito je rairena molitva Angele Dei (Anele uvaru mili),
koja je u mnogim obiteljima dio molitve ujutro i naveer, i koja na mnogim mjestima prati i
moljenje molitve Aneo Gospodnji.
Puka pobonost prema svetim anelima, koja je ispravna i spasonosna, moe imati i
iskrivljenja, kao na primjer:
- ako, kako se ponekad dogodi, ulazi u duh vjernika pogrjeno poimanje, zbog kojega svijet i ivot
smatraju podvrgnutima demijurkim napetostima, neprestanoj borbi izmeu dobrih i zlih duhova,
izmeu anela i demona, u koju je ovjek uvuen silama viima od njega, pred kojima on ne moe
nita uiniti; to poimanje, ako dokida odgovornost vjernika, ne odgovara izvornu evaneoskom

730
vienju borbe protiv Zloga, ve od Kristova uenika zahtijeva moralnu zauzetost, moralnu odluku i
opredijeljenost za Evanelje, poniznost i molitvu;
- ako ivotna svakidanjica biva itana na shematski i pojednostavljen, gotovo djetinji nain,
pripisujui Zlomu i najmanje protivtine a, tomu nasuprot, anelu uvaru uspjehe i ostvarenja koje
imaju malo ili nita s ovjekovim napredovanjem u njegovu hodu prema dosezanju zrelosti u
Kristu. Valja odbaciti obiaj da se anelima daju posebna imena, osim Mihael, Gabrijel i Rafael
koja su prisutna u Svetome pismu. (Kongregacija za bogotovlje i disciplinu sakramenata,
Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji, Zagreb 2005, srt. 172-177).

Uloga anela u duhovnom ivotu

Kardinal Jean Danielou pie: Ispomo koju su aneli iskazali dui u trenutku krtenja
nastavlja se tijekom cijeloga ivota. Ni sami grijesi ne dokidaju tu pomo, nego samo aloste
anele. A aneo se ne zadovoljava time da titi duu od napadaja avla nego se trudi da je potakne
na napredovanje u duhovnom ivotu. Aneli, dakle, pomau duu u njenom duhovnom usponu. Po
slubi anela imamo uzdignue prema nebeskim stvarima (sv. Hilarije). Aneli su istinske poluge
poslane u pomo onima koji trebaju batiniti spasenje, da ih uzdignu na visine kreposti (sv. Grgur
Nazijanski). Dionizije Areopagita saima tradiciju koja ga je prethodila i razluuje djelovanje
anela u tri slube: ienja, prosvjetljenja i sjedinjenja.
ienja kojima su aneli slubenici su ona ienja u dubini due koja odstranjuju tjelesne
pakosti koje prijee duu da se sjedini s Bogom. Sveto Pismo nam govori o Serafinu koji isti usne
proroka Izaije (Iz 6,7). Sv. Grgur Nazijanski primjenjuje ovo djelovanje anela na redak Pjesme
nad Pjesmama: Sretoe me uvari koji grad obilaze, tukli su me, ranili i plat mi uzeli uvari zidina
(Pj 5,7). Ovi uvari zidina su po njemu aneli koji uvaju Boji narod. Udarci kojima udaraju duu i
plat koji su oduzeli su slike djela ienja koja ine u dui. Sv. Grgur usporeuje odlomak Pjesme
nad Pjesmama s onim proroka Izaije: Kao to zarunica kae da su je tukli uvari i oduzeli joj
plat na isti nain u knjizi proroka Izaije stresoe se dovraci na pragovima, da bi se stvarnost koja je
u svetitu mogla motriti bez zapreka, umjesto uvara spominju se Serafini, umjesto udaraca
erava.
I Dionizije Areopagita opisuje djelo ienja pripisujui ga Serafinima a u skladu sa svojom
vizijom objanjava da to serafini ine posredstvom niih aneoskih korova. Bog kao jedini uzrok
isti due, a prvi slubenici ienja su Serafini koji provode ienje po niim aneoskim
korovima.
Sa slubom ienja je sjedinjena ona prosvjetljenja koja je postala posebno draga sv. Tomi
Akvinskom koji e studirati i njene naine. Prije njega o njoj je govorio sv. Grgur Nazijanski. U
njegovim spisima ova sluba anela prevladava: Bog je vrhunsko svjetlo, nepristupano,
neizrecivo, neshvatljivo duhu, neizrecivo po rijei, svjetlo koje prosvjetljuje sve stvorene duhovne
stvarnosti. On je u duhovnim stvarima to je sunce u materijalnim. to se vie istimo, vie ga
spoznajemo, to ga vie spoznajemo, vie ga ljubimo. Drugo svjetlo su aneli, koji su kao izlaenje
iz prvog svjetla, od kojega dobivaju prosvjetljenje.
Aneli usmjereni na Boga i prosvijetljeni od njega, sami prosvjetljuju one koji su nii od njih:
Ako netko moe neto rei na pohvalu anelima, rei emo da su oni prosvijetljeni Odozgor istim
prosvjetljenjem, jedni na jedan nain drugi na drugi, razmjerno njihovoj naravi i stupnju, toliko vie
prosvijetljeni i preobraeni od Vrhunske Ljepote, da sami postaju ista svjetla i mogu
prosvjetljivati druge saopavanjem prvog prosvjetljenja; sluge su volje Boje, prodirui posvuda
snagom svoje naravi i milosti vode sve jedinstvu pod jedinom zapovjedi Stvoritelja svega. Poevi
od ovih tekstova razvio se silazei hijerahiski raspored po kome se svjetlo Trojstva saopava sve do
ljudi. To je isti nauk koji e razraditi Dionizije Areopagita.
Po ienju i prosvjetljenu aneli vode duu na vrhunce duhovnog ivota. Objavljuju joj ljepotu
Boju, bude u dui veliku elju, istu enju, da bude s Bogom sjedinjena. Oni su u ovom trenutku
na novi nain prijatelji Zarunika koji vode duu u zarunike odaje gdje se dogaa mistini brak
due s Rijeju. Sv. Grgur Nazijanski pie: Nakon to su svjedoili o ljepoti due, prijatelji
Zarunika, koji pripremaju zarunike odaje i ine pratnju istoj zarunici, pokazuju joj kraljevski

731
leaj, kako bi u njoj jo vie potakli elju za svetim i boanskim ivotom sjedinjenja s njime. Na
taj nain djelovanje anela prati duu za vrijeme svega puta njenog uzdignua. Sv. Metodije pie:
Due napreduju prema Svemoguemu u radosti i kliktanju, tiene i praene od anela.
Ali dua nije pridruena anelima na putu svog napretka prema Bogu samo tako to je oni
pomau. To je tako jer duhovni ivot duu ini slinom anelima. Tu temu nalazimo i u evanelju
gdje Isus kae da e izabranici biti kao nebeski aneli (Mt 22,30). Duhovno savrenstvo na zemlji je
zalog ovog eshatolokog preobraenja. Duhovni ivot ponovno duu uvodi u, po grijehu, izgubljenu
rajsku bliskost s anelima. Duhovni ivot uvodi duu u svijet anela. Sv. Grgur Nazijanski pie o sv.
Baziliju: Budui da se uzdigao nad sjetilnu zonu svemira, posjeivao je anele i komunicirao je s
nebeskim silama, bez da ikakva sjetilna mana sprjeava put njegova duha.
Tako aneli prate duu za vrijeme cijelog duhovnog ivota. Ali to nam ne treba prijeiti da dobro
shvatimo posljednju stvar. Njihova uloga je iznad svega priprava. Vode duu prema Kristu a zatim
je ostave samu s Njime. Oni su prijatelji Zarunika koji se povlae kad je tu Zarunik. Na taj nain
aneli prate i pomau duu, oni je vide kako izlazi iz tmina grijeha, uzdie se k njima po milosti i
uzlazi iznad njih u slavu Boje Rijei koja se sjedinjuje s duom, to je dano samo ljudima.
(Kardinal Jean Danielou, Gli angeli e la loro missione, Pescara 1957, st.104 ss., objavljneo s
imprimaturom od 21.3. 1957. B. Falcucci, ep.)

2. O HIJERARHIJI, PODJELI I IMENIMA ANELA

Treba znati da rije aneli jest naziv za slubu, a ne za narav

(sv. Grgur Veliki)

Treba znati da rije aneli jest naziv za slubu, a ne za narav. Jer ti sveti duhovi nebeske
domovine uvijek su duhovi, ali ne moemo ih uvijek nazivati anelima, jer oni su aneli samo onda
kad se preko njih neto najavljuje. Oni to javljaju neznatnije stvari zovu se aneli, a oni to javljaju
ono najvie zovu se arkaneli.
Zato je Djevici Mariji poslan ne bilo koji aneo, nego arkaneo Gabriel. Bilo je dostojno da u toj
slubi doe najvii aneo, jer je imao navijestiti najuzvienije od svega. Oni se odreuju i posebnim
imenima, da bi se i rijeima oznailo kakvi su na djelu. No u onom svetom Gradu u kome vlada
potpuno znanje gledanjem svemoguega Boga ti duhovi ne dobivaju vlastita imena, kao da bi bilo
nemogue poznavati njihove osobe bez imena, nego kad k nama dou po kakvoj slubi, kod nas po
toj slubi dobivaju i imena. Tako Mihael znai Tko je kao Bog?, Gabriel pak Snaga Boja, a
Rafael Lijek Boji.
Svaki put kad se neto ini osobitom snagom, poslan je Mihael, da se po samom inu i imenu
moe razumjeti kako nitko ne moe uiniti ono to moe jedino Bog. Zato i onaj stari neprijatelj
koji je iz oholosti udio biti slian Bogu, govorei: Uzai u na nebo, uzdignut u svoje sjedite
nad nebeske zvijezde, bit u slian Svevinjemu, bi ostavljen u svojoj moi do konca svijeta, da bi
bio uniten u krajnjoj propasti kad se bude borio s Mihaelom arkanelom, kako se kae u Ivana:
Zametnut je boj s arkanelom Mihaelom. Mariji je pak bio poslan Gabriel, to znai Snaga Boja.
On je naime doao navijestiti onoga koji se udostojao pokazati poniznima, da bi dokonao sile u
zraku. Trebalo je dakle da ga navijesti Boja snaga, jer je imao doi Gospodin snaga i moni u boju.
Rafael, kako rekosmo, znai Boji lijek. On je, dotaknuvi kao po slubi Tobijine oi, uklonio
tmine njegove sljepoe. Dolikovalo je da bude nazvan Bojim lijekom kad je bio poslan da lijei.

Aneli i aneoski korovi

(lanak Aneli iz Leksikona ikonografije i simbolike zapadnog kranstva, Zagreb 1985.
Dok su kratka objanjena pojedinih korova koja se nalaze u tekstu u zagradi
iza popisa triju aneoskih redova iz djela Dionizija Areopagite).

Aneli su nevidljiva bia, Boji klanjatelji i sluitelji, njegovi glasnici, prenositelji ili izvritelji
njegove volje na zemlji, meu ljudima. Oni nekoga obavjeuju, opominju, savjetuju, pouavaju,

732
neto mu tumae i objanjavaju; nekoga prate, tite, uvaju, spaavaju, spreavaju, kanjavaju, pa
ak i ubijaju. Biblijska angelologija razlikuje anele po funkcijama i hijerarhiji, a predouje ih kao
nebesku vojsku, ali im ne utvruje broj. Tek od VI. stoljea, s Dionizijem Areopagitom (De
coelesti hierarchia), angelologija postaje sistem, a broj se aneoskih vrsta fiksira na devet korova,
podijeljenih na tri reda, hijerarhije:
I. red: 1. Serafini (Seraphim), 2. Kerubini (Cherubim), 3. Prijestolja (Throni);
(Ime Serafini oznaava gorljivost ljubavi kojom se duhovi prvog aneoskog kora kreu oko Bojeg
prijestolja. Oni su najvii aneoski kor, uvijek oko Bojeg prijestolja neprestano pjevaju slave
Bogu i predstavljaju ljubav, svjetlo i plamen. Ime Kerubini oznaava uzvienost motrenja Boga
duhova drugog aneoskog kora, upravljaju harmonijom svemira i zvijezda irei mudrost Boju,
dok Prijestolja, koja nas ine svjesnima Boje Pravde, oznaavaju savrenu odvojenost od zemlje i
postojani boravak kod Boga duhova treeg aneoskog kora)
II. red: 4. Gospodstva (Dominationes), 5. Sile (Virtutes), 6. Vlasti (Potestates);
(Gospodstva su duhovi slobodni od svake veze, koji se kreu oko Boga, objavljuju Volju Boju; Sile
oznauju hrabrost u nasljedovanju i sluenju Bogu, dijele milosti, darove i udesa, a Vlasti
oznauju pobjedu nad neprijateljima koja doputa ostati u miru da se moe prihvatiti Boji dar,
tite ljude od sila zla i neprijateljskih napasti).
III. red; 7. Poglavarstva (Principatus), 8. Arkaneli (Archangeli), 9. Aneli (Angeli).
(Poglavarstva su tako nazvana jer imaju slubu upravljanja, bdiju nad Bojim slubenicima, vjerom
i kultom; Arkaneli sudjeluju u zadacima upravljanja Poglavarstava i poslanja Anela koji
prenose objavu i Boje zapovijedi ljudima. Anelima je kao zadnjem koru nebeske hijerarhije
povjeren zadatak voenja ljudi. Oni su Boji poslanici i preko njih Bog provodi u djelo svoju
sveopu Providnost).

Ikonografija aneoskih korova i imena arkanela

1. Serafini su plamenocrvene boje i imaju estora krila s mnogo oiju na njima: dvama krilima
lete, dvama zakriljuju lice, a dvama pokrivaju noge.
2. Kerubini su nebeskomodre boje i imaju etvora krila, rjee estora.
3. Prijestolja (Throni) nemaju antropomorfnog oblika, prikazuju se kao ognjeni, krilati kotai s
mnogo oiju. Na njima poiva Boje prijestolje.
4. Gospodstva (Dominationes) nose ezlo i krunu ili ma u ruci i oklop na tijelu.
5. Moi (Virtutes) dre obino knjigu u ruci.
6. Vlasti (Potestates).
7. Poglavarstva (Principatus) odjeveni su bilo u ratniko, bilo u liturgijsko ruho, dalmatiku i nose
ljiljan u ruci.
8. Arkaneli (Archangeli) individualizirani su vlastitim imenima, a ta imena tumae njihove
funkcije. Ima ih sedam:
MIHAEL (Mihael: Tko je kao Bog?), vojskovoa vojske nebeske, pobjednik nad Sotonom.
GABRIEL (Junak Boji), Boji glasnik. Navjetaj roenja Bogorodice sv. Joakimu i sv. Ani.
Osim glasnikog tapa, ezla ili ljiljana, u prizoru Navjetenja utjelovljenja Sina Bojega, atributi su
mu: upaljena svjetiljka ili zrcalo od zelenog jaspisa na kome su napisane Boje odredbe.
RAFAEL (Bog je ozdravio), pratilac na putu mladoga Tobije i izljeitelj sljepoe staroga
Tobije. Kao atribut nosi posudu s lijekom u ruci i vodi za ruku malog Tobiju.
URIEL (Svjetlo Boje), savjetnik Ezdrin. Ima plameni ma i plamen pod nogama. On je
arkaneo na ulazu u Eden, zemaljski raj.
BARAHIEL ili MALTIEL (Boji blagoslov), pomaga, koji se je javio Mojsiju iz ognja.
Oznaka su mu bijele rue.
JEHUDIEL ili JOFIEL, kanjavatelj, ima zlatnu krunu i trostruki bi u ruci.
SALETIEL ili ZEADKIEL, glasnik. Sprijeio je rtvovanje Izakovo (rtva Abrahamova). On dri
ruke sklopljene na molitvu.
9. Aneli (Angeli). Oni su zatitnici pojedinih ljudi, njihovi aneli uvari. Aneli u prizorima
teofanija (bogojavljenja: kad se oituje Bog Otac ili Krist) i u proslavama Bogorodice pjevaju,

733
sviraju u instrument, klanjaju se naklonom glave, poklekom, kleanjem, sklapanjem ruku,
ukrtanjem ruku na prsima, pokrivanjem ruku mapulom; oni kade kadionicama, nose upaljene
svijee u ruci i obavljaju druge liturgijske ine, pa su esto (poevi od IV. stoljea) odjeveni u
liturgijsko ruho akona (alba, tola, dalmatika). U borbama i u obranama oni su i vojnici. Od XV.
stoljea dalje, a posebno u baroku, nose suvremenu, blistavu opremu (oklop, kaciga). Aneli
prisustvuju smrti te odnose u raj due muenika i pravednika. Oni se klanjaju Euharistiji i Kristovim
simbolima.
U najranijim prikazima, u slikarstvu katakomba i na reljefima starokranskih sarkofaga, aneli
nemaju krila. Oni su lijepi mladii, obueni u bijele haljine. Prvi put se javljaju s krilima u IV.
stoljeu. Krila su im isprva bijela; u kasnom srednjem vijeku krila im postaju zlatna ili arena. Uz
velianstvene oblike anela, uvode se u ikonografiju poevi od talijanske renesanse XV.
stoljea i mali, ljupki, goliavi, krilati anelii, takozvani putti.

O imenima anela i arkanela

Sveto pismo nam donosi imena samo trojice arkanela. U crkvenoj tradiciji se pojavljuju i imena
nekih drugih anela, prvenstveno preostalih 4 arkanela, kao to se to vidi iz gornjeg lanka iz
Leksikona ikonografije i simbolike zapadnog kranstva. Posljednji rimski dokument Direktorij o
pukoj pobonosti i liturgiji, preporua da se odbaci praksa davanja imena anelima: Valja
odbaciti obiaj da se anelima daju posebna imena, osim Mihael, Gabrijel i Rafael koja su prisutna
u Svetome pismu.
Kao jednu literarnu zanimljivost naim itateljima donosimo pregled jedne srednjovjekovne
tradicije vezane uz imena 7 arkanela koji suzbijaju 7 smrtnih grijeha i bore se protiv zlih duhova
koji potiu na te grijehe.
Sv. Mihael (Tko je kao Bog!) suzbija oholost, Sotonu ili Lucifera; sv. Gabriel (Mo, snaga
Boja) suzbija krtost i gramzivost, Mamonu; sv. Rafael (lijek Boji) suzbija blud i neudoree,
Asmodeja; sv. Uriel ili Ariel (svjetlo, vatra Boja) suzbija srditost i nestrpljenje, Balberita; sv.
Barahiel ili Maltijel (Boji blagoslov) suzbija lijenost, Asterota; sv. Jehudiel ili Jofiel (Hvala i
slava Boja) suzbija zavist, Bezebula; sv. Seletiel ili Zeadkiel (molitva Boja) suzbija neumjerenost,
pijanstvo, Balfegora.

3. POBONOST SVIM SVETIM ANELIMA BOJIM

3. 1. astimo sv. anele

Jo je u Starom Zavjetu Bog po svojim anelima pritjecao u pomo, kako pojedincima tako i
svemu narodu izabranom. U Novom Zavjetu, u Crkvi Kristovoj, aste se sveti aneli Boji i
zazivaju od apostolskih vremena pa sve do danas, a udesnim dogaajima i primjerima vanredne
pomoi to ih krani primie preko anela ne moe se broj ni priblino ustanoviti, poevi od
izbavljenja Petrova iz tamnice pa sve do dananjih dana. Sveta Crkva spominje svete anele kod
rtve Novoga Zavjeta, sv. mise, u svojim litanijama, u opim molitvama i kod pojedinih obreda i
molitava. Anelima su se molili toliki sveci, koji su kao i mi hodili ovom dolinom suza.
astei svete anele zahvaljujmo Bogu to nam po njima daje tolika dobra i milosti, sjedinimo se
i mi s anelima, napose s naim anelom uvarom, u slavljenju Imena Bojega. Zahvaljujmo sv.
anelima na njihovoj ljubavi prema ljudskom rodu i vjernosti Bogu, pa im preporuimo sebe i
svoje, da nas brane oda zla, a naroito da nam budu u pomoi u najtei as naega ivota. U asu
smrti nae svi e ljudi ostati kraj naega mrtva tijela, samo e na aneo uvar duu nau odnijeti
pred sud Boji pred prijestolje Svevinjega, uz koje stoji i sv. Mihael.

Razlog pobune nekih anela

Stvorivi anele Bog im je dao posvetnu milost, kao to ju je dao i prvim ljudima. Sv. Ivan
pie u evanelju: On bijae ubojica ljudi od poetka i nije stajao vrsto u istini (Iv 8,44). Ali nisu

734
aneli odmah kod stvaranja imali potpunog, vrhunaravnog blaenstva. Bili su oni dodue sretni, jer
su bili obdareni velikim darovima odmah od svoga postanka, ali jo nisu uivali gledanje lica
Bojega; nedostajao im je taj vrhunac sree. Nama je ljudima srea tek onda potpuna, kada je
zasluimo.
Zato je Bog htio, da i ti savreni duhovi nebeski zaslue sebi vrhunac sree, potpuno blaenstvo.
Kao to je ovjek stvoren od Boga da ga spozna, da mu slui i da ga ljubi, pa da tako u nebo doe,
tako je neto slino po miljenju velikih bogoslova (sv. Augustina, sv. Grgura, Suareza...), bilo i s
anelima. Oni su primili od Boga dar velikog razuma i mogli su jasno spoznati Boga, primili su i
dar slobodne volje, te su se mogli odluiti, hoe li mu sluiti. Ali mnogi aneli ne htjedoe da se
pokoravaju svome Stvoritelju. To je grijeh neposlunih anela.
Drugoga grijeha nisu ni mogli uiniti. Kako nemaju tijela, to nisu mogli uiniti nijednoga
tjelesnoga grijeha. Sagrijeie grijehom duha, grijehom oholosti. Lucifer, jedan meu prvim
anelima, videi kako je lijep po darovima Bojim, ree: Neu Ti sluiti!, a uz njega pristadoe
mnogi drugi oholi aneli.
Protiv Lucifera i njegovih pristaa digoe se dobri aneli, a vodio ih vojvoda vojske nebeske,
krasan arkaneo koji je uskliknuo: Tko je kao Bog? (hebrejskim jezikom: Mihael) i na taj glas
okupie se oko njega svi oni aneli, to su upoznali Boga i njegovo velianstvo i svojom slobodnom
voljom odluili u svemu se pokoravati kroz svu vjenost svetoj volji Bojoj.
U knjizi Otkrivenja pie: I nasta rat na nebu. Mihael i aneli njegovi zaratuju sa zmajem. Zmaj
i aneli njegovi se borie. I ne nadvladae, i vie im se ne nae mjesta u nebu. Zbaen bi zmaj
veliki, stara zmija, koja se zove avao i sotona, koji vara sav svijet, zbaen bi na zemlju; i aneli
njegovi zbaeni s njim (Otk 12,7-9). Tako nam sv. Ivan Evanelista opisuje taj boj u nebu.
Mi smrtni ljudi, ograniena znanja i shvaanja, ne moemo razumjeti kako se je vodio taj boj u
nebu. Dakako da to nije bila bitka kao na zemlji, jer aneli nemaju tijela, niti je bio boj rijeima kao
po sudnicama ili skuptinama. To emo tek u drugom svijetu razumjeti i shvatiti.
Ne znamo u emu su aneli bili neposluni. Toga Bog nije objavio ni u Sv. Pismu, a ni po svojoj
Crkvi. Sveti Oci zadubljeni u promatranje tajna svete vjere iznose razna miljenja. Najprikladnije se
ini, da je Vjeni objavio anelima kako e stvoriti ovjeka, koji e osim due imati i tijelo i da e
ovjek takoer moi zasluiti mjesto u nebu i doi do gledanja lica Bojega. Ili je pak Bog otkrio
tajnu Utjelovljenja. To jest da e druga boanska osoba, Isus Krist, postati ovjekom i da e se
aneli morati klanjati Bogu-ovjeku. I da je Lucifer iz oholosti odbio pokloniti se i sluiti ma kojem
ovjeku i usprotivio se da ovjek bude izjednaen s anelima u slavi nebeskoj.
U isti tren kad oholi aneli pokazae svoju neposlunost, stvori Bog pakao i strovali Lucifera s
njegovim pristaama u pakao. A konani sud odrat e se pobunjenim anelima na koncu svijeta,
kao to e tada biti i opi sud za sve ljude. Oholost je zbacila anele iz neba, a poniznost e
uzdignuti ovjeka u nebo.
Govorei o ovom padu, sveti nas Bernard lijepo opominje da nismo nikad sigurni za svoje
spasenje, nego da uvijek moramo bdjeti i pa nas opominje: u samom nebu padoe aneli ispred
lica Bojega; u raju zemaljskom padoe prvi ljudi usred sree, na zemlji propade Juda koji je bio u
koli Isusovoj.

3. 2. Molitve Mariji kraljici i anelima Bojim

Mariji Kraljici Neba i Anela

Uzviena Kraljice neba i anela koja si primila od Boga poslanje i mo da satre glavu
Sotoni, mi ponizno molimo da poalje anele s neba, da bi se po tvojoj zapovijedi borili protiv zlih
duhova na svakom mjestu, te da potisnu njihove nasrtaje i da ih prognaju u vjeni ponor. Amen. (sv.
Pio X, Papa)
Himan anelima
Kriste, Oev sjaju divni, snago i ivote na, s anelima nebeskima mi ti slavu pjevamo: Glas
na primi, uj nam molbu, svoj udijeli blagoslov! Hvalimo i proslavljamo Tvoje dine anele,
Mihovila iznad sviju, bojovnika vrloga: Tvojim darom on je satro buntovnika paklenog. Aneli se

735
sveti dive, Kriste, licu tvojemu. Na pomo ih nama alji posred boja zemaljskog! Daj nam s njima
jednom pjevat hvale Trojstvu Presvetom. Amen.

Molitva svetim anelima sv.Petra Alcantarskog

Blaenu duhovi, koji gorite plamenom ljubavi za svoga Boga Stvoritelja, osobito vi serafini
koji i u nebu i na zemlji potiete na ljubav prema Bogu, ne zapustite moje siromano srce, nego
kako ste uinili s prorokom Izaijom, oistite i moje srce od svih grijeha i zapalite u njemu vau
goruu ljubav prema Bogu, tako da ja ne ljubim drugo nego samo Gospodina, samo Njega da
traim, u Njemu samom da poivam u vijeke vjekova. Svi sveti aneli, molite za mene. Amen.

3. 3. Krunica svetim anelima da nam isprose potrebne kreposti

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi)
1. Uzvieni Serafini, koji gorite od ljubavi, isprosite nam svetu ljubav i istou. Oe na. Zdravo
Marijo i 3 Slava Ocu ...
2. Blaeni Kerubini, koji Boga motrite, isprosite nam ivu vjeru. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava
Ocu ...
3. Uzviena Prijestolja, nositelji slave Bojeg prijestolja, isprosite nam milost vrste nade da u i ja
Boga posjedovati u vjenosti. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...
4. Najvea Gospodstva svega stvorenoga, isprosite nam milost potpunog i razboritog ovladavanja
samim sobom. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...
5. Mone Sile, izvoditelji udesnih djela Bojih, isprosite nam milost da nadvladam sve protivtine
koje dolaze od bilo kojeg stvorenja. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...
6. Prevelike Vlasti, pokoravatelji avola, isprosite nam milost pobjede nad svakom avolskom
napau. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...
7. Premudra Poglavarstva, ravnatelji aneoskim djelima, isprosite nam savrenu podlonost Bojim
odredbama. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...
8. Plemeniti Arkaneli, navjestitelji velikih Bojih djela, isprosite nam milost poslunosti Bojim
zapovijedima. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...
9. Blaeni aneli, sluge i glasnici Boji, isprosite nam milost da vjerno odgovaramo Bojim
nadahnuima. Oe na. Zdravo Marijo i 3 Slava Ocu ...

3. 4. Devetnica aneoskim korovima

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu jednostavnu ali duboku devetnicu na ast aneoskih korova moemo obavljati tako da
svaki dan molimo po jedan od devet zaziva, skupa s litanijama svetim anelima, ili ako
imamo vie vremena moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)
1. Sveti aneli uvari, isti plemeniti duhovi, poslanici i sluge Boje slave i vjerni izvritelji
njegovih zapovjedi, proistite moje molitve i prikaite ih kao blagi miomiris vjere, nade i ljubavi
pred velianstvom previnjeg Boga. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
2. Sretni arkaneli, vojvode nebeske vojske, isprosite mi svjetlo Duha Svetoga, pouite me u
Bojim otajstvima i osnaite me protiv neprijatelja avolskoga. Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu....
3. Uzvieni aneoski kore Poglavarstava, koji upravljate svijetom, upravljajte na takav nain i moju
duu da nikada ne bude nadvladana sjetilnim obmanama. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
4. Preveliki aneoski kore Vlasti, zaustavljajte zloga duha kada me napadne, drite ga daleko od
mene kada me eli udaljiti od Boga. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
5. Moni aneoski kore Sila, ojaajte moj duh kako bi osnaen vaom jakou napredovao u svim
krepostima i odupro se svakom paklenom napadaju. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....

736
6. Jaki aneoski kore Gospodstava isprosite mi potpuno svladavanje samoga sebe i svetu
nepokolebivost u odbacivanju svega to ne dolazi od Boga. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
7. vrsti aneoski kore Prijestolja, nauite moju duu istinskoj poniznosti kako bi postala boravite
Gospodina koji prebiva u poniznima. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
8. Premudri Kerubini, potpuno predani motrenju Boga, isprosite mi milost da spoznam uzvienost
Boga te svoju nitavnost. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
9. Gorui Serafini, upalite svojim plamenom moje srce kako bi ljubilo samo Onoga koga vi ljubite.
Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....

3. 5. Litanije svetim anelima

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Boe Oe, stvoritelju anela, smiluj se nama!
Boe Sine, gospodaru anela, smiluj se nama!
Boe Due Sveti, ivote anela, smiluj se nama!
Sveto Trojstvo, radosti anela, smiluj se nama!
Sveta Marijo, moli za nas!
Kraljice anela, moli za nas!
Svi zborovi blaenih duhova, molite za nas!
Sveti serafi, aneli Ljubavi, molite za nas!
Sveti kerubi, aneli Rijei, molite za nas!
Sveta prijestolja, aneli ivljenja, molite za nas!
Sveta gospodstva, molite za nas!
Svete moi, molite za nas!
Svete Vlasti, molite za nas!
Sveta Poglavarstva, molite za nas!
Sveti arkaneli, molite za nas!
Sveti aneli Bojega aenja, molite za nas!
SVETI MIHAELE, ARKANELE, moli za nas!
Pobjednie Lucifera, moli za nas!
Anele vjere i poniznosti, moli za nas!
uvaru svetoga pomazanja, moli za nas!
Zatitnie umiruih, moli za nas!
Knee nebeske vojske, moli za nas!
Voditelju dua do sudnjega stola, moli za nas!
SVETI ARKANELE GABRIELE, moli za nas!
Anele Utjelovljenja, moli za nas!
Vjerni poslanie Boji, moli za nas!
Anele ufanja i mira, moli za nas!
Zatitnie svih slubenika i slubenica Bojih, moli za nas!
uvaru svetoga krtenja, moli za nas!
Zatitnie sveenika, moli za nas!
SVETI ARKANELE RAFAELE, moli za nas!
Anele Boje ljubavi, moli za nas!
Krotitelju paklenog duha, moli za nas!
Pomonie u velikim tjeskobama, moli za nas!
Anele bolesti i ozdravljenja, moli za nas!
Zatitnie lijenika i putnika, moli za nas!
VELIKI SVETI ARKANELI, molite za nas!

737
Aneli u slubi pred prijestoljem Bojim, molite za nas!
Aneli, nai pomonici, molite za nas!
Pomonici u naim stiskama, molite za nas!
Svjetlo u naoj tami, molite za nas!
Obrana u svakoj opasnosti, molite za nas!
Opominjaoci naih savjesti, molite za nas!
Zagovornici pred Bojim prijestoljem, molite za nas!
titovi u obrani pred paklenim duhom, molite za nas!
Nai stalni pratioci, molite za nas!
Nai uzori u brzoj pokornosti, molite za nas!
Nai najbolji vodii, molite za nas!
Nai najvjerniji prijatelji, molite za nas!
Nai mudri savjetnici, molite za nas!
Tjeitelji u zaputenosti, molite za nas!
Ogledalo poniznosti i iskrenosti, molite za nas!
Aneli naih obitelji, molite za nas!
Aneli naih sveenika i duhovnih pastira, molite za nas!
Aneli nae djece, molite za nas!
Aneli nae domovine, molite za nas!
Aneli Svete Crkve, molite za nas!
Svi sveti aneli, molite za nas!
Ostanite uz nas u ivotu, molite za nas!
Ostanite uz nas na smrtnom asu,
Zahvalit emo vam u Nebu.
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!
Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!
Gospodine, smiluj se!
Svojim je anelima zapovjedio,
Da te uvaju na svim putovima tvojim.
Pomolimo se! Svemogui vjeni Boe, dodijeli nam pomo svoje nebeske vojske, da budemo
njihovom pomoi ouvani od zlobnih napadaja paklenog duha, te da ti opet u miru sluimo,
izbavljeni od svakoga zla, po dragocjenoj Krvi Isusa Krista i po zagovoru preblaene Djevice
Marije! Po Gospodinu naemu Isusu Kristu, Tvome Sinu, koji s Tobom ivi i kraljuje u sve vijeke
vjekova! Amen!

4. POBONOST SV. MIHAELU ARKANELU

4. 1. Sv. Mihael u Bibliji i crkvenom nauku

Mihael se u Svetom pismu spominje 5 puta. U Starom zavjetu on je nazvan kao jedan od
prvih knezova, aneo Izreala koji titi sinove Bojeg naroda (usp. Dn 10,9-21; 12,1-3) U Judinoj
poslanici opisano je ukazanje i pobjeda Mihaela nad Sotonom koji se htio domoi Mojsijeva mrtva
tijela (Jd 9-10). U knjizi Otkrivenja je arkaneo Mihael prikazan kao branitelj ene i pobjednik nad
sedmoglavim Zmajem, te kao pobjednik nad pobunjenim anelima.
I nasta rat na nebu: Mihael i njegovi aneli zarate se sa Zmajem. Zmaj ue u rat i aneli
njegovi, ali ne nadvlada. I ne bijae im vie mjesta na nebu. Zbaen je Zmaj veliki, stara Zmija
imenom avao, Sotona, zavodnik svega svijeta. Baen je na zemlju, a s njime su baeni i aneli
njegovi (Otk 12,7-9).
Ime Miha-el znai Tko je kao Bog! Prema biblijskoj tradiciji Mihael je voa nebeske vojske, a
jednako ga tuje zapadna i istona Crkva. Prema crkvenoj predaji on se prvi suprotstavio Sotoni,

738
koji je otpao od Boga s usklikom Neu ti sluiti te je sobom povukao i druge anele. Danas se u
Katolikoj Crkvi slavi blagdan sv. Mihaela 29. rujna.
Prema crkvenim liturgijskim tekstovima arkaneo Mihael je voditelj blaenih dua u raj, a
prisutan je i kod umiranja te na sudu Bojemu svake pojedine due. tovanje me je zapoelo na
istoku ve u 4. stoljeu, a ubrzo nakon toga i na Zapadu zahvaljujui njegovim ukazanjima.
Donosimo pregled glavnih ukazanja sv. Mihaela na Istoku i Zapadu.

4. 2. Ukazanja sv. Mihaela Arknaela na kranskom Istoku i Zapadu

Sv. Mihael na kranskom Istoku

Prema nekim grkim piscima ve je za apostolskih vremena sagraeno u Maloj Aziji svetite u
ast sv. Mihaela, ali svakako je pouzdano da je car Konstantin, postavi kraninom, blizu svoje
nove prijestolnice, Carigrada, sagradio crkvu u ast sv. Mihaelu; zvali su je po grki Mihaelion. O
njoj nam pie grki pisac iz toga vremena, Sozomen, da su se u toj crkvi po zagovoru sv. Mihaela
Arkanela dogodila mnoga ozdravljenja. Prema davnoj predaji, u njoj se sv. Mihael jednom i
ukazao, te je tada poraslo tovanje sv. anela uope, a posebno prvaka aneoskog.
Sozomen veli, da je i sam iskusio pomo sv. Mihaela, a uz to pripovijeda dva udesna dogaaja
s odvjetnikom Akvilinom i jednim lijenikom, uglednim ljudima u Carigradu. Ve sv. Pavao, piui
Koloanima, spominje neku zabludu tamonjih krana glede anela, a iz Teodoretova tumaenja
Pavlovih poslanica znamo da su po Frigiji i Pizidiji pridavali anelima preveliku vlast i mo. A ba
u mjestu Konas, blizu grada Kolosa u Maloj Aziji, bila je drevna crkva sv. Mihaela, navodno ono
svetite, koje je spomenuto na poetku ovog poglavlja.
Kraj crkve je izviralo vrelo, gdje su bolesnici po zagovoru sv. Mihaela zadobivali brzo i sigurno
ozdravljenje. Ta su udesa djelovala i na oblinje pogane, te je grad Laodiceja s okolicom prigrlio
kransku vjeru. Pisac Metafrast pripovjeda, kako su zlobni pogani skrenuli tok rijeke, tako da je
nastala opasnost da e potkopati crkvu i zamutiti udotvorno vrelo, ali neki poboni pustinjak,
imenom Arhipa, se tada poeo arko moliti sv. Mihaelu i on mu se ukaza, te prui ruku nad bujicu i
voda stade kao zid, a drugom gestom pokazavi vodi staro njezino korito vrati ju na prijanji njezin
tok.
Spomen na ovo ukazanje grka crkva slavi 6. rujna. Krani Istoka jako tuju sv. Mihaela, kao
to su ga tovali i u stara vremena. Ime je Mihael je jedno od najeih na Istoku, a valjda svaki
ikonostas istonih crkava uz sliku Spasiteljevu i Bl. Dj. Marije ima i lik sv. Mihaela. Blagdan sv.
Mihaela se slavi skoro kao zapovjedna svetkovina.

Sv. Mihael na brdu Garganu

Prvo ukazanje sv. Mihaela na Zapadu, to nam je poznato po starim knjigama, bilo je na
istonoj obali Italije, u pokrajini Apuliji, na brdu Garganu. U vremenu izmeu 490. i 495. godine tri
puta se ukazao na Monte Garganu. Jezgru dogaaja emo u glavnom opisati prema rimskom
brevijaru.
Neki bogati posjednik iz Siponta imao je po padinama garganske gore na ispai veliko stado
ovaca i goveda. Jednom mu se zagubio velik bik i gospodar je s pastirima poao traiti ga. Ugledae
ga na jednoj litici, pred velikom spiljom, do koje se bilo skoro nemogue popeti. Stadoe ivotinju
zvati i mamiti, ne bi li odanle sila, pa uzee i vikati na njega, ali bik ni makac s mjesta.
Gospodar se rasrdi i s luka odapne strjelicu na vola, ali strjelica poletjevi zrakom do one
peine, vrati se natrag i rani ovjeka koji ju je bacio. I pastiri i gospodar preplaeni odoe s onoga
mjesta, pripovjedili su tu stvar ljudima, pa i svom biskupu. Biskup, slutei da se radi o nekoj vioj
sili naredi post i molitve kroz tri dana, a i sam je postio i molio za rasvjetljenje, ufajui se da e od
Boga primiti razjanjenje o ovom dogaaju.
U cik zore 8. svibnja, jednog etvrtka, ukazao mu se veliki aneo i rekao mu: Ja, Arkaneo
Mihael, stavio sam ovog bika pod svoju zatitu. Ovaj znak treba pokazati da je ova spilja sveto
mjesto, iji sam ja uvar i straar. Budete li me tamo astili, spasit ete se. Biskup je odmah sazvao
svoju zajednicu i zajedno sa sveenicima i narodom krenuo tekim putovima do spilje koju je otkrio

739
aneo. Ali nitko, pa ni sam biskup, nije se usudio ui u nju, jer su neki sablasni glasovi stalno
odzvanjali iz mrane peine: Ovdje se treba klanjati Bogu, ovdje je mjesto tovanja Boga.
Papa Feliks, kojega su izvijestili o udesnom dogaaju, proirio je tu vijest posvuda. A duboko
potresen car Zeno iz Bizanta poslao je siponskom biskupu darove za posveenje svetita na ast
Velikog arkanela.
U sporovima Germana oko vlasti u Italiji, grad Siponto je vie puta bio ugroen. Godine 492.
krenuo je tamo Odoaker s velikom nadmoi, a Theoderich je u gradu imao neto malo vojnika. Tada
se u toj velikoj opasnosti biskup spomenuo Vojvode nebeske vojske, koji mu je za kratko vrijeme
iskazao svoju milost i blizinu. Molio ga za njegovu zatitu. I gle, ranog jutra 19. rujna sv. Mihael se
biskupu po drugi put ukazao i obeao mu svoju pomo. Kad je boj zapoeo, nebo se smrklo nad
breuljkom Gargano, a mjesto koje je izabrao Arkaneo i grad Siponto na njegovom podnoju, bili
su prekriveni gustim oblacima. Gromovi su neprestano udarali na zemlju, koja kao da se tresla,
bezbrojne munje bljeskale su iz crnog oblaka.
Neprijateljski su se ratnici toliko prestraili ovog estokog komeanja u svemiru, da su krenuli u
bijeg, dok su ih malobrojni vojnici Siponta, koji su znali za zatitu svetog Mihaela i njegovu sliku
nosili na svojim zastavama, potjerali do Napulja.
Nakon pobjede biskup je sa svim narodom doao na breuljak da iskae sv. Mihaelu zahvalnost
cijele zajednice. Kad je nakon duljeg dvoumljenja sam uao u vlanu peinu, naao je u njoj znak
Arkanelove prisutnosti: ostavio je otisak svoje noge.
Nakon svih ovih znakova, graani Siponta su u znak svoje zahvalnosti htjeli podii jedan
spomenik na ast sv. Mihaelu. Biskup Siponta je pitao papu Gelazija, smije li spilju posvetiti kao
svetite. Papa je na to odgovorio: Ne dolikuje graanima Siponta da odreuju dan posvete, tovie
oni trebaju u postu i molitvi oekivati odluku svetog aneoskog Kneza.
I zaista, nou 29. rujna sv. Mihael je objavio biskupu: Ne treba ti posveivati moju spilju u
svetite, jer onaj koji ju je uinio poznatom udijelio joj je ve i posveenje. Ja, gospodar spilje,
pozivam vas u svoje svetite, tako da tamo moete slaviti sveto bogosluje bez ikakvog straha. Ja
sam itavu spilju posvetio u baziliku, tako da se u ovoj Bojoj kui oprataju ljudima grijesi i pere
sva krivica.
Ranog jutra poslije toga biskup i narod spremili su se na hodoae na breuljak. Kad su jo s
oklijevanjem ulazili u spilju, nali su znak posveenja: neisklesan kamen s otiskom Anelove noge,
kojega je Mihael pripremio za oltar. Iznad kamena nali su prostrtu crvenu maramu, kako to
pokazuje posveta jednog oltara u grkoj Crkvi.
Posljednje ukazanje svetog Mihaela bilo je 1656. godine. Tada je cijelom donjom Italijom
harala strana kuga. Naoigled ljudske nemoi tadanji je sipontski biskup proglasio trodnevni post.
Onda se na elu svih svojih klerika, popraen velikim mnotvom naroda, uspeo do spilje, s
konopom oko vrata, pjevajui psalme i litanije. Tek poto su biskup i narod tri dana proveli u
poniznoj molitvi i pokori, ukazao im se arkaneo.
U petak 22. rujna, dakle tjedan dana prije blagdana sv. Mihaela, biskup jednim pismom iz
godine 1658. izvjeuje papu Aleksandra VII, da se probudio oko pet sati ujutro uslijed jednog
strano uznemirujueg uma, koji kao da je dolazio od potresa. Tada je na Istoku ugledao jako
svjetlo, slino nekom kristalu obasjanu suncem i uo je glas koji mu ree: Znaj, pastiru ovog stada,
primio sam od trojedinog Boga obeanje, da svaki onaj, koji od stijena moje spilje izvadi jedan
kameni i pobono ga nosi sobom, bude osloboen od kuge. Da, sve kue, mjesta i gradovi, gdje
god se uva jedan takav kamen, trebaju biti poteeni od kuge. Svima objavi ovu milost Gospodnju.
Ukoliko ti na moju zapovijed blagoslovi kamenie, onda ugraviraj u njih znak svetog Kria i do
njega moje ime. Tada e se srdba Boja odvratiti od vas.
Sav presretan i pun zahvalnosti, biskup pade na koljena, zatim pozove svoje sluge i izvijesti ih
o obeanju sv. Mihaela. Sljedeeg dana, 23. rujna, objavio je svemu narodu da se vie ne treba
bojati kuge. Naredio je da se iz zidova spilje izvade kamenii, u koje dade ugravirati monogram
S+M i blagoslovi ih vlastitom molitvom. Poto je kamenie dao razdijeliti narodu, za nekoliko je
dana nestalo kuge u cijeloj zemlji.

740
 Sv. Mihael nad Rimom
U zimi od 589. na 590. god. stade Rimom harati strana kuga. U sijenju 590. god. umrije od
kuge i sam papa Pelagije. U Rimu se tada nalazio uen i svet sveenik Grgur, koji je po primjeru
svoje svete majke postao redovnik i veliki oinski imetak upotrijebio za gradnju novih samostana.
est ih je sagradio na Siciliji, a sedmi sv. Andrije, u Rimu, i tamo ivio s braom po pravilu sv.
Benedikta. Radi njegove svetosti i velikoga znanja papa mu se esto obraao u vanim stvarima, te
su Grgura zvali papinom desnom rukom.
Tako ga je papa u vanom poslu slao u Carigrad, a kad se vratio, izabrae ga braa za opata
samostana. Kad je nastala kuga, Grgur se brinuo za siromahe i sve inio da olaka teki poloaj
grada. Iza papine smrti naredi da se kroz tri dana odravaju pokornike procesije i da se moli za
milosre Boje, da dobri Bog ukloni od naroda strani bi kuge. Ali prvi dan umrije kroz jedan sat u
samoj procesiji 80 ljudi, a da nisu ni doli do Gospine crkve, kamo je opat odredio da se ide.
Ali opat Grgur nije pao u maloduje, nego uze sam u svoje ruke Gospinu sliku, te bosonog u
pokornikim haljinama poe gradom prema bazilici sv. Petra. Narod ga je plaui slijedio. I tako
dooe na most nasuprot jedne velike zgrade, to ju napravio car Hadrijan, da bude grobnica njemu
i njegovoj obitelji. Graevina se zvala Hadrijanov mauzolej. Kad bijahu na tom mjestu, zauju u
zraku aneosko pjevanje: Kraljice neba, raduj se, aleluja, jer koga si dostojna bila nositi, aleluja,
uskrsnu, kako je rekao, aleluja.
Sav narod odmah klee, a tako i opat Grgur. Svi su gledali u nebo, a kad aneli prestadoe s
pjevanjem, Grgur zavapi: Moli Boga za nas, aleluja! U taj as ugledae nad mauzolejom anela,
kako stavlja ma u korice. I u tom asu prestade kuga.
Od tada se mauzolej naziva aneoskom tvravom, a most aneoskim mostom. Opat Grgur bi
one jeseni izabran za papu. Kao papa uinio je mnogo za Crkvu Kristovu; u to vrijeme su se nekako
Hrvati doselili u svoju domovinu, te je ovaj papa imao s njima ve nekih veza. Grgura nazva
povijest Velikim, a sveta ga Crkva proglasi svetim i crkvenim nauiteljem.
Nekoliko godina iza toga dogaaja papa sv. Bonifacije IV. dao je na vrh mauzoleja sagraditi
kapelu u ast sv. Mihaelu, jer su svi smatrali da je aneo koji se ukazao bio sv. Mihael, zatitnik
crkve. Posveta te kapelice je bila 29. rujna, te je za taj dan ustanovljena svetkovina Posveta sv.
Mihaela, arkanela, kada se u Katolikoj Crkvi slavi blagdan svetih arkanela. Od tada se tovanje
sv. Mihaela poelo jo vie iriti, a napose ga stadoe zazivati kao pomonika u vrijeme poasnih
bolesti. I danas se na vrhu aneoske tvrave nalazi veliki kip sv. Mihaela, to ga je u 18. stoljeu
izradio flamanski kipar Ferskafelt, a prikazuje arkanela onako kako se ukazao nad mauzolejom.

Sv. Mihael u Normandiji

God. 708. ukazao se sv. Mihael arkaneo biskupu tadanje biskupije Avrenches, sv. Albertu, i
zatraio od njega da mu se na vrhuncu breuljka Tumbe, koji je zalazio u sam ocean, sagradi crkva.
Biskup se nekao, jer se bilo silno teko popeti na to brdo, a kamo li da se na njemu jo i crkva zida.
Ali arkaneo mu ponovo to zapovjedi, a da biskup ne bi posumnjao u volju Boju, dotae prstom
biskupovo elo, te ostade na njemu vidljiv trag. Sad vie nije bilo oklijevanja.
Na breuljku su sagradili jednostavnu crkvu, a g. 966. podigoe jo ljepu i veu, da bi je 1022.g.
jo nadogradili. Uz crkvu su sazidali i samostan benediktinaca, kojima bi povjereno uvanje
svetita. Oko svetita nastade malen gradi, koji danas nosi ime Mont-Saint-Michel, Brdo sv.
Mihaela. Ubrzo mjesto postade glasovito svetite, po broju hodoasnika, a i po visokom poloaju
onih to su dolazili, kao i po brojnim udesima. Petnaestak puta vidje sv. Mihael kraljeve pred
svojim kipom, nekoliko buduih svetaca hodoastilo je ovamo kao na pr. sv. Anzelmo, sv. Toma
Kenterberijski, sv. Vinko Fererski, sv. Ljudevit Montfortski i dr. Dana 3. VII. 1877. okruni ruenski
nadbiskup uime sv. Oca Pape arkanelov kip divnom krunom. Hodoaa su iz daleka dolazila u
svetite. Godinji broj hodoasnika u Srednjem vijeku je bio ogroman, cijele mase naroda, moglo bi
se rei.
Od mnogobrojnih udesa spomenut emo samo da su tamo mnogi slijepi zadobili vid. Jednom
je tako neka seljanka ila s procesijom, to je krenula iz njezina sela. Cijelim putem je uzdisala,
kako joj je muno ii, jer nita ne vidi, budui da je slijepa. Kad najednom, ve blizu brda sv.

741
Mihela, povika: Sad dobro vidim! Prema tradiciji, od tada se jedno selo u onom kraju se zove
Beauvoir, a to bismo mogli na hrvatski prevesti: Dobrovid. Nekoliko francuskih biskupija 16.
listopada slavi posebni blagdan Ukazanja sv. Mihaela na Tumbi.

Sv. Mihael u dolini Susa u Italiji

Svetite i opatija sv. Mihaela u dolini Susa u Italiji, uz Gargano i Normandiju, bilo je jedno od
triju najvie posjeivanih svetita prvaka aneoske vojske u srednjem vijeku. Pobona tradicija dri
da se oitovala avolska prisutnost na vrhu kamenite gore. Kako bi odagnao avla, sveti pustinjak
Giovanni Vincenzo je po Bojem nadahnuu odluio podii na tom mjestu kapelicu i eliju.
Dio sauvanih ljetopisa govori o tome kao mu je iznenada nestao materijal od kojega je htio
sagraditi kapelicu, te mu se tada ukazo sv. Mihael Arkaneo i rekao mu: Neka te ne obeshrabre
sile zla, odvano uzii na goru gdje e nai sve stvari za koje si mislio da su ti ukradene. Ne
oklijevaj izvriti djelo koje sam ti naloio po aneoskoj objavi. Vidjet e da e ova pokrajina, koju
su do sada smatrali divljom i neobradivom procvasti i postati aena i omiljena.
Ljetopis dalje opisuje kao je sam sv. Mihael posvetio malu crkvicu u kojoj e biskup Arduzzone
slaviti sveanu svetu misu. Od tog trenutka sveti pustinjak Giovanni se trajno nastani na svetoj gori,
a sv. Mihael je svojim zagovorom potvrivao da je on uvar tog mjesta.
Oko tisuite godine monasi benediktinci su na tom mjestu sagradili veliku opatiju koje je imala
svoju povijest procvata i opadanja sve dok 1830 kraljevska loza Savoja nije svetite povjerila na
upravu redovnicima Rosminianima koji i danas upravljaju svetitem. I sv. Ivan Pavao II je 14. 7.
1991. hodoastio u ovo svetite i zazvao Boji blagoslov po zagovoru sv. Mihaela arkanela na sve
posjetitelje.

4. 3. Sv. Mihael zatitnik umiruih i molitve sv. Arknaelu za sretnu smrt

Juda Tadej u svojoj poslanici pie. Mihael arkaneo kad se u borbi za Mojsijevo tijelo prepirao s
avlom, nije se usudio izrei protiv njega uvredljivu osudu nego je rekao: Neka ti Gospodin
zapovijedi da uuti!( Jd 1,9)
Ovu borbu za tijelo Mojsijevo opisasmo jer, radi ovog zauzimanja sv. Mihaela za pravednika, od
tuda obiaj, da se krani utjeu sv. Mihaelu i preporuuju mu se da im bude u pomoi na asu
smrti. Ve sv. Herma, to je ivio odmah nakon apostola, potvruje da sv. Mihovil pohaa na smrti
one koji su u ivotu opsluivali zakon Gospodnji, a kad umru, on im oznauje mjesto u nebu.
Prema prastaroj predaji sv. Mihael je u Starom Zavjetu due pravednika vodio u pretpakao. On
je sudjelovao i kod uznesenja Marijina na Nebo. Sv. Franjo Asiki je u spomen toga postio sve od
Velike Gospe pa do svetkovine sv. Mihaela.
To tradicionalno vjerovanje poprima i Crkva uzimajui u brevijar antifonu za blagdan sv.
Mihovila: Arkanele Mihaele, postavih te vojvodom svih dua, to se u nebo primaju. Na tu
misao nailazimo i u misi za pokojne, u molitvi kod prikazanja, gdje se sv. Crkva moli za due svih
vjernih mrtvih, da ih stjegonoa sveti Mihael povede u sveto svjetlo, to ga Bog neko obea
Abrahamu i potomstvu njegovu.
Teki su posljednji asovi ljudskog ivota. Bore se posljednje sile ivota sa smru koja sve
unitava, ali se bije jo i drugi boj, to ga oima ne vidimo: boj za duu. Sotona poduzima sve da jo
u zadnji as otme duu Bogu. U taj as ratnik i borac Boji, sv. Mihael pomae umiruemu i krijepi
ga u posljednjim trenutcima, da mu onda ponese duu pred lice Boje. Zato sv. Crkva kod izdisaja
kraninova moli: Primio ga sv. Mihael, arkaneo Boji, koji je zasluio biti poglavarom vojske
nebeske.
Sv. Mihael se na slikama prikazuje nekad s maem u ruci, a nekad s vagom, ime se u srednjem
vijeku slikovito prikazivalo da on na sudu Bojem ocjenjuje i kao mjeri ovjekova djela. Njegov
ma neka nam je na utjehu, jer imamo jakoga zatitnika; a vaga u ruci njegovoj neka nas podsjea
kako emo zasluiti njegovu pomo: mjerimo i sami svoje misli, svoje rijei i svoja djela.

742
 Zaziv sv. Mihaelu arkanelu za njegov zagovor u asu nae smrti
Sv. Mihaele, slavni knee, glavo i voo nebeske vojske, primatelju dua, pobjednie
pobunjenih duhova, stanovnie Bojega dvora, iza Isusa na divni voo, obdaren nadovjenom
snagom i savrenou, udostoj se sve nas, koji se pouzdano tebi utjeemo, od svakoga zla izbaviti i
isprosi nam svojim monim zagovorom milost da vjerno sluei svome Bogu sve vie duhom
rastemo. Moli za nas, sv. Mihaele, blaeni knee Crkve Kristove! Da budemo vrijedni Kristovih
obeanja.
Pomolimo se: Svemogui vjeni Boe, koji si u svojoj divnoj dobroti i milosru, za sveopi
spas
ljudi slavnog i svetog arkanela Mihaela knezom svoje Crkve odabrao, molimo te da nas on svojim
monim zagovorom od svih naih neprijatelja oslobodi, te da se nijedan od njih ne usudi
uznemiravati nas u asu smrti, i udijeli nam milost da nas on sam u Tvoju uzvienu boansku
prisutnost uvede, po zaslugama Isusa Krista, Gospodina naega. Amen. (Imprimatur br. 205S. U
Senju, dne 23. kolovoza 1912. Roko, biskup).

Za sretnu smrt
Preslavni poglavico Mihaele, vojvodo vojske nebeske, primatelju dua, pobjednie zlih
duhova, uvaru i branitelju Crkve, sve nas koji tebi vapimo, oslobodi od svake tegobe i uini da po
tvojoj predostojnoj molitvi napredujemo u svakoj slubi Bojoj. Sveti Mihaele, brani nas u boju, da
ne poginemo na stranome sudu; primi nas poslije smrti nae i privedi u kraljevstvo nebesko. Moli
za nas, sveti Mihaele. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih.
Pomolimo se: Svemogui vjeni Boe, koji si za spasenje ljudske naravi u prevelikoj
dobrostivosti svojoj udesno odredio slavnoga Mihaela arkanela da nam pomae, daj milostivo da
uz njegovu spasonosnu pomo dostojni budemo na zemlji hrabro se obraniti od svih neprijatelja, da
na naem odlasku s ovoga svijeta budemo osloboeni od svake napasti te da nas on dovede pred
lice tvoga velianstva. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
Pomolimo se: Vjerom se utjeemo pod zatitu tvojih krila, sv. Mihaele, uvaj nas i brani
kroz sav ivot, i u stranom asu nae smrti, ti sveti arkanele budi nam svima blagonakloni
pomonik. Po Isusu Kristu Gospodinu naem. Amen.
Tvojoj zatiti, veliki nebeski knee, sveti Mihaele, preporuujem svoje tijelo i svoju duu!
Uzimam te za svoga zatitnika, uvara i zagovornika; i radi asti, koju na nebesima uiva, molim
te da bude uza me za svega moga ivota, a osobito u asu moje smrti; pomozi mi u strahovima i
maloduju, da postignem kod Boga oprotenje grijeha, potpuno predanje njegovoj svetoj volji, da se
moja dua sretno odijeli od tijela. Uzmi je zatim i u pratnji svetih anela ponesi pred lice Boje, da
ga gleda i uiva na sve vijeke vjekova. Amen. (Imprimatur, Sarajevo 19.IX 1938 br. 2019).

Sveti Mihael u rimskom obredniku pape Pavla V

Sveti Mihael kao aneo smrtnoga asa i protivnik anela odmetnika

Mihael Arkaneo nastupa u situaciji velike odluke. Kako smo vidjeli u idovskim apokalipsama,
posebno u Abrahamovoj i Izakovoj oporuci, on je aneo smrtnog asa. U Rimskom obredniku pape
Pavla V, koji je ovlau pape Pija XI prilagoen Kanonskom pravu i tiskan u nadbiskupskoj tiskari
u Zagrebu 1929. godine, sveti Mihael se najprije spominje u preporuci due umirue osobe.
U sedmom poglavlju, koje nosi naslov Kako se preporuuje dua, najprije se mole Litanije
svih svetih, nakon kojih slijedi nekoliko molitava preporuke due. Nakon zaziva, u kojima se
navode biblijski likovi koje je Bog na razliite naine izbavio od smrti ili nekih drugih propasti
(Henok, Ilija, Abraham, Job, Izak, Lot, Mojsije, Danijel i tri mladia, Suzana, David, Petar i Pavao,
te blaena Tekla, djevica i muenica), slijedi ova molitva:
Ne spominji se, molimo, Gospodine, mladenakih njegovih (njezinih) prestupaka i
nepromiljenosti, nego ga se po svome velikom milosru spomeni u svojoj jasnoj slavi. Otvorila mu
se nebesa, obradovali mu se aneli. Primi, Gospodine, slubenika svoga u kraljevstvo svoje. Primio
ga sveti Mihael, arkandeo Boji, koji je zasluio biti poglavicom vojske nebeske. Doli mu ususret

743
sveti aneli Boji, poveli ga u nebeski grad Jeruzalem. Primio ga sveti Petar apostol, kojemu je Bog
predao kljueve kraljevstva nebeskog. Pomogao mu sveti Pavao apostol, koji je bio dostojan da
postane posudom odabranom. Zagovarao ga sveti Ivan, odabrani Boji apostol, kojemu su
objavljene tajne nebeske. Molili se za nj svi sveti apostoli, kojima je Bog dao vlast vezati i
odrijeivati. Zagovarali ga svi sveci i odabranici Boji, koji za Kristovo ime podnesoe muke na
ovome svijetu, da se oslobodi okova tjelesnih i zavrijedi doi u slavu kraljevstva nebeskog. Dao mu
to Gospodin na Isus Krist, koji s Ocem i s Duhom Svetim ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

4. 4. Devetnica sv. Mihaelu arkanelu

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana;
objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu jednostavnu ali duboku devetnicu na ast prvaka aneoske vojske moemo obavljati
tako da svaki dan molimo po jedan od devet zaziva skupa s litanijama sv. Mihaela ili, ako
imamo vie vremena moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)

1. Preslavni arkanele sv. Mihaele, pun vjere, poniznosti, zahvalnosti i ljubavi, koji si s gnuanjem
odbio pristati na sugestije buntovnog Lucifera, i nisi se prestraio pri pogledu na veliki broj anela
koji su ga slijedili, nego si se prvi protiv njega podigao i potakao cijeli preostali nebeski dvor na
obranu stvari i slave Boje i tako zadobio potpunu pobjedu, molim te, isprosi mi milost da
razotkrijem sve avolske zamke i da se oduprem svim palim anelima tame, te po uzoru na tebe
Bojom milou odbijem sve njihove nasrtaje i zasluim jednoga dana zasjati na prijestoljima slave
s kojih su oni zauvijek odobreni. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
2. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji si bio odreen za uvara cijelog izraelskog naroda te si ga
tjeio u nevoljama, prosvjetljivao u sumnjama, pomagao mu u svim potrebama do te mjere da je
voda iz stijene potekla, molim te, prosvijetli me, brani i utjei moju duu u svim protivtinama da
bih nadvladao sve prepreke i zamke koje se nalaze na svakom koraku u opasnim pustinjama ovoga
svijeta te sigurno doao u vjeno kraljevstvo slasti i mira ija je obeana zemlja Abrahamovih
potomaka samo blijeda slika. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
3. Preslavni arkanele sv. Mihaele, tebe je Bog uinio braniteljem katolike Crkve, te si je svojim
zagovorom uinio pobjednicom nad sljepoom naroda po propovijedanju apostola, nad okrutnou
tirana po jakosti muenika, nad zlobom heretika po mudrosti uitelja, nad pokvarenou svijeta po
istoi djevica, nad mrnjom svijeta po svetosti ispovjedalaca, brani trajno Crkvu Kristovu od
napadaja njenih neprijatelja i oslobodi je od sablazni koju uzrokuju njeni lanovi da bi vjernici u
miru svjedoili svoju vjeru, potpuno prihvaajui istine vjere, i ustrajali do smrti u opsluivanju
Kristova nauka. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
4. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji stoji s desna naih oltara kako bi pred Boje prijestolje
prinio nae molitve i rtve, pomozi mi svojim zagovorom u svim mojim molitvama i rtvama kako
bih sabrano ustrajao u ivljenju vjere. Molim te, prinesi pred Boje prijestolje sve moje molitve i
rtve da postanu Bogu ugodna rtva. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
5. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji si poslije Isusa i Marije najmoniji zagovornik kod Boga
pred ijim prijestoljem niice padaju svi vladari zemlje, pogledaj milostivo na moju siromanu duu
zarobljenu tolikim strastima, okaljanu tolikim nepravdama isprosi, mi milost da nadvladam sve
strasti i zamrzim svaku nepravednost te da obnovljen u milosti ne padnem nikada vie u nesretno
stanje onoga koji izgubi milost Boju. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
6. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji si uas zlim duhovima, a od Boje dobrote si odreen da
nas brani od avolskih nasrtaja u posljednjem njihovom napadaju u asu smrti, molim te utjei me
u tom tekom trenutku svojom prisutnou, pomozi mi svojom nesavladivom jakou nadvladati
sve moje neprijatelje, da spaen od svojih grijeha i Pakla mogu vjeno slaviti Boga i zahvaljivati
tebi na iskazanom milosru. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
7. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji s vie nego oinskom skrbi milostivo silazi u mune
predjele istilita kako bi svojim zagovorom oslobodio izabrane due i sobom ih poveo u sretnu

744
vjenost, isprosi mi milost da svetim ivotom zasluim izbjei te teke muke. A ako, za moje jo ne
spoznane grijehe ili za oprotene a za koje nisam dao dostojnu pokoru, ipak budem osuen na
istiline muke, molim te, zagovaraj me kod Gospodina, potakni vjernike na zemlji da mole za
mene da bih im prije doao u Raj skupa sa svim anelima i svetima. Oe na, Zdravo Marijo i
Slava Ocu....
8. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji si od Boga odreen trubom navijestiti dan velikoga suda
Bojega i prethoditi ga kriem Isusovim na Nebu, isprosi mi milost dostojnog ivota na zemlji da se
ne bojim Bojega suda, te da uinim dostojnu zadovoljtinu za svoje grijehe, da bi moje tijelo
uskrsnulo skupa sa svetima na blaenu i slavnu besmrtnost, te da se moj duh utjei motrei Isusa te
tako sudjeluje u radosti svih izabranika. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
9. Preslavni arkanele sv. Mihaele, koji si od Boga odreen da sudjeluje u upravljanju ljudima, a
na poseban nain si uvar Katolike Crkve na elu sa svetim ocem Papom, molim te, isprosi milost
svim nevjernicima i hereticima da dou do prave vjere i izmire se s Kristovom Crkvom. Brani
Crkvu od svih vidljivih i nevidljivih neprijatelja da bi posluna Bojem glasu, pod vodstvom Pape i
njenih pastira ivjela u jedinstvu i miru te bila slika i zalog zajednitva svetih s Kristom u vjenosti.
Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....

4. 5. Litanije svetog Mihaela Arkanela

(za privatnu pobonost)
Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se! Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas!
Oe nebeski Boe, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe, smiluj nam se!
Due Sveti Boe, smiluj nam se,
Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj nam se!
Sveta Marijo, Kraljice anela, moli za nas!
Sveti Mihaele, arkanele, moli za nas!
Sveti Mihaele, knee preslavni,
Sveti Mihaele, jaki u borbi,
Sveti Mihaele, pobjednie Sotone,
Sveti Mihaele, strahu zlih duhova,
Sveti Mihaele, vojvodo nebeske vojske,
Sveti Mihaele, glasnie Boje slave,
Sveti Mihaele, radosti anela,
Sveti Mihaele, aen od izabranika,
Sveti Mihaele, koji prinosi Svevinjemu,
Sveti Mihaele, branitelju pravednih,
Sveti Mihaele, vjesnie Boji,
Sveti Mihaele, ije molitve vode u Nebo,
Sveti Mihaele, pomonie Bojega naroda,
Sveti Mihaele, uvaru i zatitnie Svete Crkve,
Sveti Mihaele, dobroinitelju naroda koji tebe aste,
Sveti Mihaele, stjegonoo spasenja,
Sveti Mihaele, na branitelju u borbi,
Sveti Mihaele, anele mira,
Sveti Mihaele, predvodnie dua u vjenu svjetlost,
Sveti Mihaele, poglavico Raja,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se!
Moli za nas, sveti Mihaele, arkanele!
Da dostojni postanemo obeanja Kristovih!

745
Pomolimo se! Svemogui vjeni Boe, koji si postavio svetoga Mihaela, arkanela uvarom, Crkve
i poglavicom Raja, udijeli po njegovu zagovoru Crkvi napredak i mir, a nama milost u ovom ivotu
i slavu u vjenosti! Po Isusu Kristu Gospodinu naemu! Amen! Sveti Mihaele, arkanele, brani nas
u boju, da ne propadnemo na stranome sudu! Sveti Mihaele, prvi braniu Kristova kraljevstva,
moli za nas!

4. 6. Krunica svetom Mihaelu Arkanelu i svetim anelima

Ovu krunicu je sam sv. Mihael arkaneo objavio bl. Antoniji de Astonac iz Portugala. Aneoski
knez se ukazao slubenici Bojoj i rekao joj da eli biti aen sa devet zaziva na spomen devet
aneoskih korova. U svakom zazivu treba biti spomen jednoga od aneoskih korova te molitva 1
Oenaa i 3 Zdravomarije. Sv. Mihael je traio da se na kraju mole 4 Oenaa, sjeajui se njega,
sv. Gabrijela, sv. Rafaela i anela uvara.
Sv. Mihael je jo obeao onima koji prije svete mise i priesti izmole ovu krunicu da e im od
Boga isprositi milost da ih na sv. Misi prati po jedan aneo iz svakoga od devet korova. Onima
koji svaki dan budu molili ovu krunicu aneoski Knez je obeao trajnu i posebnu aneosku pomo
za vrijeme cijelog ivota, u smrti i nakon smrti u istilitu sve dok ne dou u Raj. (Prevedeno iz
talijanskog molitvenika Preghiere con gli angeli, Editrice Shalom, 2000, str. 197).

Sveti Mihaele, arkanele, brani nas u boju, da ne propadnemo na Posljednjem sudu!Boe, u

pomo mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogne!
1. Zagovorom Svetog Mihaela arkanela, i nebeskoga kora Serafina, neka nas Bog uini
dostojnima vatre savrene ljubavi! Amen! 1 Oe na, 3 Zdravo Marijo
2. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova Kerubina, neka nam Bog dade
milost da ostavimo put grijeha i da hodamo putem kranske savrenosti! Amen! 1 Oe na, 3
Zdravo Marijo.
3. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova Prijestolja, neka Bog ulije u
naa srca duha prave i istinske poniznosti! Amen! 1 Oe na, 3 Zdravo Marijo.
4. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova Gospodstava, neka nam Bog
udijeli milost da nadvladamo svoja sjetila i borimo se protiv svojih zlih pouda! Amen! 1 Oe na,
3 Zdravo Marijo.
5. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova Moi, neka Bog titi naa srca
od zasjeda i napasti avolskih! Amen! 1 Oe na, 3 Zdravo Marijo.
6. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova Vlasti, neka ulije Bog u naa
srca duha prave i iskrene poslunosti! Amen! 1 Oe na, 3 Zdravo Marijo.
7. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova Poglavarstava, neka Bog ne
dopusti da padnemo u napasti, nego da budemo osloboeni od grijeha! Amen! 1 Oe na, 3 Zdravo
Marijo.
8. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova sviju Arkanela, neka nam Bog
udijeli milost ustrajnosti u vjeri i u dobrim djelima, da postignemo vjenu slavu u Nebu! Amen! 1
Oe na, 3 Zdravo Marijo.
9. Zagovorom Svetog Mihaela, arkanela i nebeskih korova sviju anela neka nam Bog
udijeli milost da nas oni u ovom ivotu uvaju i zatim dovedu k vjenoj slavi u Nebu! Amen! 1 Oe
na, 3 Zdravo Marijo.
4 Oenaa (na spomen sv. Mihaela, sv. Gabrijela, sv. Rafaela i anela uvara)
Sveti Mihaele, arkanele, voo i predvodnie nebeske vojske, uvaru dua i pobjednie nad
zlim dusima, sluitelju nebeskoga Kraljevstva, na divni pokrovitelju, nadljudske savrenosti i
moi, udostoj se nas, koji te s pouzdanjem za pomo molimo, osloboditi od svakoga zla, i uini da
mi pod tvojom dragocjenom zatitom svaki dan naemu Bogu vjerno sluimo! Moli za nas, sveti
Mihaele, arkanele, da dostojni postanemo obeanja Kristovih! Amen! Sveti Mihaele, arkanele,
svojim nas svjetlom rasvijetli! Sveti Mihaele, arkanele, svojim nas krilima titi! Sveti Mihaele,
arkanele, svojim nas maem brani!

746
 4. 7. Vienje i molitva svetom Mihaelu Arkanelu pape Leona XIII

Papa Leon XIII, jednog je dana, kad je po zavretku svete mise stao na zadnju stepenicu
oltara i htio otii, doivio ovo: Jasno je uo dva glasa, od kojih je jedan bio odvratan, a drugi mio.
Odvratni je glas govorio: Ja mogu unititi Tvoju Crkvu. Drugi, mio glas (Isusov) odgovorio je:
Moe, idi i uini! - Sotona: Da, mogu to uiniti, ali potrebno mi je dulje vremena i vie moi.
Isus: Koliko vremena i koliko moi? Sotona: 75 godina i veu mo nad onima koji mi slue.
Isus: Dajem ti vrijeme i mo; uini kako hoe! Zatim je bilo Svetom Ocu pokazano da e Sotona
pretrpjeti veliki poraz, kad mu bude oduzeto vrijeme i mo. Nadalje, objavljeno je Svetom Ocu da
e dobri i pravedni imati pomo u tom boju, i da e im biti udijeljena posebna mo da se uzmognu
suprotstaviti Sotoni i njegovim agentima. Zbog molitava, dobrih djela i rtava dobrih, Sotona i svi
koji mu slue, nee postii svoj eljeni cilj. Konano je Svetom Ocu pokazano da e u tom boju na
ivot i smrt iznad svega odlunu ulogu odigrati sveti Mihael, arkaneo.
Taj doivljaj ponukao je Svetog Oca da sastavi donju molitvu i odredio je da se moli poslije
svake tihe svete mise. Mnogi su je upotrebljavali kao molitvu protiv Sotone, jer svaki kranin ima
mogunost moliti te molitve. Nakon liturgijske reforme ta se molitva javno vie ne moli. Naravno,
nije time reeno da ta dragocjena i udesna molitva nije vie potrebna. Naprotiv, potrebnija je vie
nego ikada. Molimo je stoga dnevno, iako nije vie propisana. Bog e nam udijeliti milost po vjeri i
pouzdanju u molitvu i pomagati nas do konane pobjede nad svim demonima naega vremena.

"Sveti Mihaele Arkanele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjeda avolskih budi nam zaklon!
Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, i ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove
zlobne koji svijetom obilaze na propast dua boanskom jakou u pakao protjeraj! Amen."

4. 8. Molitve, zazivi i posveta sv. Mihaelu Arkanelu

Blagoslivljam te sv. Mihaelel

(sv. Gertruda Velika)

Blagoslivljam te, preslavni Knee, sv. Mihaele Arkanele, pozdravljam te, plemeniti voo
vojske nebeske, slavo i asti nebeske hijerarhije. Ti, presvijetli Knee, vrlo si zahvalan svome
Stvoritelju koji te je bez tvoje zasluge obogatio tolikim krepostima i uinio tako uzvienim. O
uzvieni heroju, ukrase Raja, ti si odsjaj Previnjega, pun mudrosti i savreno lijep. Ukraen si
svim vrstama dragog kamenja, zlato kruni tvoju ljepotu posred sjajnih dragulja, na vrhuncima rajske
slave hodi prepun slasti. Bog te je odredio za kneza Neba da prima due i uvodi ih u Rajsku
slavu. Podsjeam te, blaeni Knee, na ove milosti i na sve one koje ti je Bog u beskrajnoj
dareljivosti udijelio, izabirui te meu svim drugim Anelima, i molim te zbog ljubavi koja vee
tvoje aneosko srce s Bojim da primi moju duu u asu moje smrti, i svojim zagovorom mi
isprosi da mi Bog bude blagi sudac. Amen.

Sv. Mihaele, voo nebeske vojske

(Iz molitvenika Preghiere con gli angeli)

Sv. Mihaele akanele uzvieni knee anela, koji stalno upravlja svoj gorui pogled prema
Bojem prijestolju i koji ustaje u obranu slave Boje, ti koji vodi nebesku vojsku anela koja
brani svakog ovjeka, snagom svoga imena Tko je kao Bog budi jaka potpora svima koji ele
spasenje. Tvoj primjer vjernosti Bogu neka nas podupre u borbi protiv zlih navika i grijeha. Isprosi
nam od Boga milost da dostojno ivimo i izvrujemo krsna obeanja. Puni povjerenja u tvoj
zagovor, moi emo se Bojom milou obraniti od zasjeda avolskih i Sotonskih napasti, ivjeti u
istoi i pobonosti, te se nadamo da emo jednog dana biti dostojni pojaviti se pred kraljem Slave.
Amen.

747
 Za svetu Crkvu

Veliamo te, sveti arkanele Kristov, Mihaele, starjeino vinjih sila, vrhovnie nebeskih
redova, koji rijeju oslobaa od uzronika neistine i Crkvu brani od svake avolske navale.
astimo dobrim djelima, istim mislima i mirnom savjeu tebe, koji sa zborom aneoskim prinosi
hvale presvetomu Trojstvu. Sveti Mihaele, koga potuju nebeski stanovnici. uvaj i brani Crkvu
Boju od neprijatelja njezinih. (Imprimatur, Sarajevo 19.IX 1938 br. 2019).

Zazivi sv. Mihaelu: Sveti Mihaele Arkanele, brani nas u boju da ne propadnemo na
stranom sudu! Prvi braniu Kristova kraljevstva moli za nas! Sveti Mihaele Arkanele, svojim nas
svjetlom prosvijetli, svojini nas krilima titi, svojim nas maem brani! Sveti Mihaele Arkanele,
pobjednie Lucifera, (moli za nas, ponavlja se svaki put), Arkanele vjere i poniznosti...,uvaru
svetog pomazanja..., Zatitnie umiruih..., Knee nebeske vojske..., Voditelju dua do sudnjega
stola...!

Posveta sv. Mihaelu

(Molitva s crkvenim odobrenjem koje je izdalo svetite sv. Mihaela na brdu Graganu u Italiji)

Uzvieni Knee aneoske hijerarhije, hrabri ratnie Svevinjega, gorljivi ljubitelju slave
Boje, strahu i trepetu pobunjenih duhova, ljubavi i slasti svih Anela, sv. Mihaele Arkanele elim
i ja biti ubrojen meu one koji te tuju te ti se danas prikazujem i tebi se predajem. Sebe, soj posao,
obitelj, prijatelje i sve to mi pripada stavljam pod tvoju budnu zatitu. Budui da sam grenik,
neznatan je to dar, ali neka ti bude draga dobra volja mog srca.
Spomeni se, da ako sam od danas pod tvojim zatitom, treba me uvati cijelog mog ivota.
Isprosi mi oprotenje mojih grijeha i milost da svim srcem ljubim moga Boga, dragog Spasitelja
Isusa, moju slatku Majku Mariju, sve ljude, moju brau, koje ljubi Otac nebeski, koje je Sin otkupio
a Duh Sveti posvetio. Isprosi mi sve potrebne milosti kao bi doao do krune nebeske slave. Brani
me uvijek od neprijatelja moje due, pogotovu u zadnjem asu mog ivota. Doi u taj as, slavni
Arkanele, pomozi mi u borbi i odagnaj daleko od mene u ponore pakla oholog anela buntovnika,
Sotonu, kojega si pobijedio u nebeskom boju. Prikai me tada prijestolju Bojem kako bih s tobom
sv. Mihaele, i sa svim Anelima vjeno pjevao hvale i slave Bogu koji ivi i kraljuje u vijeke
vjekova. Amen.

4. 9. Blagoslov i postavljanje kapulara svetog Mihaela

Na kraju Rimskog obrednika od pape Pavla V, koji je ovlau pape Pija XI prilagoen
Kanonskom pravu i tiskan u nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu 1929. nalazi se Blagoslov i
postavljanje kapulara svetog Mihaela Arkandela za vrhovno drutvo pod tim imenom podignuto u
crkvi svetog Anela na Foru Piscium u Rimu i za druga takva drutva izvan Rima, koja su ovomu
valjano pripojena.
kapular mora blagosloviti i postaviti sveenik koji je na elu upravnog savjeta, ili drugi
sveenik kojega je on zakonito ovlastio. Onaj koji prima kapular, klekne, a sveenik obuen u
roketu i bijelu tolu moli:
Pomo je naa u imenu Gospodina. Koji stvori nebo i zemlju.
Gospodin s vama. I s duhom tvojim.
Pomolimo se: Svemogui vjekovjeni Boe, koji se dostoji po svetom Mihaelu Arkanelu
braniti Crkvu svoju od svih avolskih pakosti, ponizno te molimo, blago + slovi i po+sveti ovaj
znak, to je uveden da se meu vjernicima budi i gaji pobonost prema tolikome zatitniku. Daj
onima koji ga budu nosili, da okrijepljeni pomou istoga svetoga Arkanela nadvladaju duevne i
tjelesne neprijatelje u ivotu i na smrti. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
Pokropi kapular blagoslovljenom vodom i zatim ga postavi govorei: Primi, brate, (sestro)
kapular svetoga Mihaela Arkanela, da po njegovu trajnom zagovoru moe provoditi svet ivot.
Amen.

748
 Pomolimo se: Pronje nae, molimo Gospodine, prijazno uslii i dostoj se blago+sloviti
ovoga slugu svoga (ovu slubenicu svoju), to se predao (-la) u posebnu zatitu svetome Mihaelu
Arkanelu; neka po njegovu zagovoru izbjegava i spreava sve to vrijea tebe i u slubi tvojoj
zavrijedi postii posveenje svoje i drugih. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.

4. 10. Razmatranja o sv. Mihaelu Arkanelu

Meu nebeskim anelima nijedan ne nadilazi sv. Mihaela u slavi

(Sv. Alfons Marija de Liguori)

Meu nebeskim anelima nijedan ne nadilazi sv. Mihaela u slavi, a po sv. Baziliju i ostalima, niti
mu je ravan i to iz vie razloga. Prvo jer je sv. Mihael bio izabran da srui oholost Lucifera i svih
pobunjenih anela i izbaci ih iz Neba. Duo moja, ako ljubi ovog sv. Arkanela, koji toliko ljubi
ljude, raduj se uzvienosti koju on uiva u Raju, a budui da je on zatitnik cijele Crkve i svih
vjernika, moli ga da bude tvoj posebni zatitnik kod Boga, koji ga jako ljubi i uiva kada vidi da svi
slave ovog arkanela koji je njemu tako vjeran i gorljiv u slubi.
U misi za pokojne Crkva moli: Neka se udostoji sv. Mihael uvesti vas u svjetlost vjenu.
Bogoslovci objanjavaju ovu molitvu tako to kau da sv. Mihaelu pripada ast slube dovoenja
svih dua Isusu Kristu sucu, koje odlaze s ovog svijeta u stanju milosti. titi me, moj dragi
Arkanele i uini moju duu dostojnom da se na dan moje smrti po tvojim rukama pokae pred
Gospodinom ureena Bojom milou.
Crkva moli sv. Mihaela u ime svih vjernika da ih u asu smrti brani od napadaja avla kako ih
ne bi nadvladali i tako bi bili zauvijek izgubljeni. Sv. Mihaele brani, nas u asu smrti, da ne
propadnemo na stranom sudu. Ah, dragi moj Arkanele, Pakao ima puno oruja za borbu protiv
mene u asu moje smrti. Ta oruja su moji grijesi, s kojima e tada nastojati da me dovede do
oaja. Pakao sprema velike napasti kako bi me naveo da padnem u grijeh. Ti si pobijedio avla i
izgnao ga iz Neba, pobjedi ga i za mene, i otjeraj ga od mene u asu moje smrti, molim te iz ljubavi
prema Bogu kojega ti tako ljubi. O Marijo, Kraljice anela, zapovijedi sv. Mihaelu da mi pomogne
u asu moje smrti. Amen.

Marija i aneli
(Sv. Ljudevit Montfortski)

Marija je izvrsno remek-djelo Svevinjega, koji je za se zadrao spoznaju o njoj i vlasnitvo nad
njom. Marija je divna Majka Sina, koji ju je drage volje ponizio i sakrio u njezinu ivotu, da
pogoduje njezinoj poniznosti, dajui joj naziv ena (Iv 2,4;19,26) kao kakvoj tuinki, iako ju je u
svom srcu cijenio i ljubio vie nego sve anele i ljude. Marija je vjerna Zarunica Duha Svetoga i
zapeaeni studenac(usp.Pj 4,12) kamo moe ui samo on. Marija je svetite i poivalite
Presvetoga Trojstvu gdje se Bog nalazi na divniji i boanstveniji nain nego na ijednom mjestu
svemira, ne izuzevi njegovo boravite nad kerubinima i serafinima; niti je doputeno ikomu stvoru,
ne znam koliko on bio ist, unii tamo bez velike povlastice....
Boanska je Marija ve s etrnaest godina tako snano rasla u milosti, mudrosti i u savrenoj
vjernosti prema Bogu da je zadivila ne samo anele nego i samoga Boga! Oarala ga je njezina
duboka poniznost u kojoj se pred njim snizila do nitavila, privukla ga je boanska istoa, a njezina
iva vjera i arke molitve pune ljubavi potpuno su ga svladale. Marija je pobijedila tu Mudrost, jer
ju je s toliko ljubavi traila! O velike li ljubavi Marijine koja je pobijedila Svemoguega!, veli sv.
Augustin...
Svakog dana, od jednoga kraja zemlje do drugoga, u najvioj visini nebesa, u najdubljoj dubini
bezdana, sve navijeta, sve objavljuje divnu Mariju. Devet aneoskih korova, ljudi svakog spola,
dobi, poloaja, vjere, dobri i zli, pa i sami avli, svatko mora, milom ili silom, priznati istinu i
nazvati je blaenom.

749
 Svi aneli na nebesima, po rijeima sv. Bonaventure, neprestano joj kliu: Sveta, sveta,
sveta Marijo, Bogorodice i Djevice upravljaju joj svaki dan milijune milijuna puta aneoski
pozdrav: Zdravo Marijo, padajui pred njom i molei u nje milost, da ih poasti kojom svojom
zapovijedi. Sam Sv. Mihael, kako to veli sv. Augustin - premda je poglavica svega nebeskoga dvora,
najrevnije joj iskazuje svakovrsnu ast i navodi na to druge, uvijek spremno oekujui tu poast da
na njezin mig uini koju uslugu kojem od njezinih slugu....Ako ona svojim slugama sama ne daje
tih savjeta, ona to ini po anelima, koji smatraju svojom najveom au i ugodnou posluati je
kad im dade naredbu da siu na zemlju i pomognu njezinim vjernim slugama.

O tovanju sv. Mihaela

(p. B. Vercruysse)

Uvod u meditaciju: Predoi si, kako se sv. Mihael bori u nebu s Luciferom i s palim anelima.
Moli za milost velike poniznosti i posvemanje podlonosti volji Bojoj.
1. Odnos sv. Mihaela prema ljudima. Providnost Boja se esto slui stvorenjima da izvede svoje
nakane, pa i svojim anelima, koje sv. Pavao naziva slueim duhovima. Sv. Crkva tuje posebno
sv. Mihaela, jednoga od prvih nebeskih knezova, najmonijega borca za Boga i kraljevstvo Boje u
Starom i Novom zavjetu. Crkva ga tuje kao monoga zatitnika umiruih. Sv. Mihael nau duu u
trenutku smrti prima i vodi pred prijestolje Boje.
Iz toga uimo: 1. kako je asno drugima sluiti, ako to inimo poput sv. anela, naime vrei
volju Boju, i kako je spasonosno tovati sv. anele, a posebno sv. Mihaela, i moliti njihov zagovor,
da nam pomognu u borbi protiv napastia svijeta i zlih duhova, osobito u tekom asu smrti i
Bojega suda, kada e se odluiti naa vjenost.
Zaziv: Sv. Mihaele arkanele, pomozi puku Bojemu, (molitva sv. Crkve.) Odluka. U onom
to inim u molit u zatitu sv. anela i nastojat u ih revno tovati, pogotovu sv. Mihaela.
2. Borba sv. Mihaela u nebu. Svi su aneli bili stvoreni u milosti i pravednosti, ali Bog im je
dopustio slobodu, da si njome zaslue najvii stupanj blaenstva. Iz oholosti Lucifer Bogu uskrati
posluh i povue za sobom mnoge anele. Protiv njega dakle ustade arkaneo Mihael s drugim
dobrim anelima, da obrani ast i gospodstvo Boje i hrabro svlada ohole anele koji su se
odmetnuli od Boga.
Iz toga uimo: Oholost e, ako ju u svom srcu gaji, i tebe kao i Lucifera u pakao strovaliti, a
poniznost e ti osigurati spas zauvijek kao i sv. Mihaelu. Tko da se ne boji oholosti, koja je
najljepega anela u tren u pakao strovalila ?
Zaziv: Moli sv. Mihaela da te brani protiv Lucifera koji uvijek tei za tim da sebi podigne
prijestolje u naem srcu, da se njemu klanjamo i s njim zauvijek propadnemo. Odluka. ivjet u
uvijek u strahu Bojemu, jer da sam i aneo jo ne bih bio siguran za svoj spas.
3. Borba sv. Mihaela na zemlji. Ovu nam borbu pripovijeda sv. Juda Tadej. Kad je naime Lucifer
htio prisvojiti Mojsijevo tijelo da zavede puk na idolopoklonstvo, borio se sv. Mihael zbog toga sa
paklenim zmajem i svladao ga po drugi put. Divi se ovdje njegovoj dubokoj poniznosti; kad je
svladao avla, ne usudi se prokleti ga, nego ree: Neka ti Gospodin zapovjedi da uuti (Jud 1,9)
Tri nauka daje nam ovdje slavni arkaneo: 1. ne smijemo biti tako preuzetni da blinjega
sudimo i osuujemo; 2. ne smijemo nikada Bogu duno strahopoitanje povrijediti izgovarajui
kletve i proklinjui njegova stvorenja; 3.moramo nastojati iriti i promicati slavu Boju svojim
govorom i radom.
Molitva sv. anelima: Slavni sv. Mihaele i svi sveti aneli, isprosite mi milost da u poniznosti i
poslunosti, kao vi, Bogu vjeran ostanem, da jednom budem dionikom vae nagrade. Amen.

Sv. Mihael prikazuje Bogu sve molitve pravednika i svetih

(Bl.L. Dehon)

Aneli imaju puno uzvieniju narav od nae. Oni su isti duhovi. Njihova spoznaja daleko
nadilazi nau. Svi nebeski duhovi pojedinih redova i korova posjeduju savrenstva i slube koji su

750
samo njima vlastiti. Serafini su aneli beskrajne ljubavi, Kerubini predstavljaju i slave Boju sve
spoznaju. A sv. Mihael arkaneo, poglavar Serafina i cijele aneoske hijerarhije je prvak ljubavi
Boje. On je Arknaeo Presvetog Srca. Bez sumnje on, prikazuje Bogu sve molitve pravednika i
svetih kao neki tamjan, na zlatni oltar koji je pred Bojim prijestoljem; taj oltar ne moe biti drugo
do li Srce Isusovo, jedini oltar Bogu ugodan.
Aneli ive u Nebu pred Bojim prijestoljem. Oni motre beskrajna Boja savrenstva, napajaju
se na potocima slasti koje proizlaze iz gledanja Boga i njegove neizrecive ljepote. Oni e se cijelu
vjenost klanjati Bogu, bez prestanka ga slaviti i hvaliti, blagoslivljati ga i zahvaljivati mu. Aneli
su takoer odreeni nama za zatitu. Aneli nieg kora obavljaju slubu naih uvara, arkaneli
navjetaju ljudima i izvruju znaajnije dogaaje i Boje planove. Aneli razumiju govor nae due
kad se njima obraamo. Oni poznaju ono to se na nas odnosi, a promiu nae dobro. Oni mogu
djelovati na nau spoznaju i poticati nam dobre misli. Oni vode nau duu kroz ivot u slavu ako
umremo u Bojoj milosti. Sv. Mihael Arkaneo koji je poglavar meu svim anelima i koji se prvi
suprotstavio Sotoni kad se pobunio protiv Boga i danas nas nastavlja tititi protiv avolskih
nasrtaja. Zazivajmo ga s povjerenjem. On e nam poslati u pomo dovoljan broj anela da se
moemo oduprijeti Sotoni i zlim duhovima.
Sv. Mihael je zatitnik cijele Crkve. On gorljivo ljubi Gospodina Isusa Krista, a isto tako i
kraljevstvo Boje. Njega Crkva zaziva u molitvi za umirue, da primi duu koja se odvojila od
tijela. On brani duu na Bojem sudu i uvodi due pravednika u Raj. Gorljivo molimo svaki dan sv.
Mihaela. Zazivajmo ga kao posebnog zatitnika, anela Presvetog Srca. Zazivajmo ga u pomo
pogotovu u napastima i potekoama, molimo ga i za svetu Crkvu, pogotovu u tekim trenucima.

5. POBONOST SV. GABRIJELU ARKANELU

5. 1. Sv. Gabrijel u Bibliji i crkvenoj tradiciji

Ime Gabriel znai snaga Boja ili Bog se pokazao jakim. On spada u red arkanela
koji stoje pred Bogom, te posreduju objave koje se odnose na spasenjski Boji plan za svijet.
Gabriel je arkananeo poetka, postajanja, zaea..., za razliku od Mihaela koji je, kako smo vidjeli,
aneo svretka, smrti, suda i dovrenja. Zato sv. Gabrijel slovi kao donositelj ivota. To je bio
razlog zato se njegov blagdan slavio u proljee 24. oujka, tj. uoi Gospodnjeg navjetenja. Papa
Benedikt XV je proslavu njegova blagdana propisao za cijelu Crkvu. Danas u obnovljenom
liturgijskom kalendaru se slavi skupa sa sv. Mihaelom i sv. Rafaelom 29. rujna.
U Svetom pismu Gabriel se pojavljuje kao navjestitelj Bojih odluka. On tumai proroku Danielu
vienje ovna i jarca (Dn 8,16- 26) i razjanjava mu Boju objavu o sedamdeset sedmica (Dn 9,21-
27), to jest o pojavi Krista, 'Kneza Pomazanika'.
Sveeniku Zahariji je navijestio roenje Ivana Krstitelja (Lk l, 11 - 20), javlja se Mariji i navijeta
joj roenje Isusa, Mesije koji dolazi (Lk l, 26 - 38). Svetom Josipu, koji jo nije znao to se dogaa
s njegovom zarunicom, otkriva tajnu Utjelovljenja: to je u njoj zaeto, doista je od Duha
Svetoga (Mt, l, 20). On takoer javlja Josipu da uzme Dijete i Majku njegovu te bjei u Egipat, a
kasnije mu donosi poruku da se vrati u zemlju izraelsku, jer umrli su oni koji su Djetetu o glavi
radili (Mt, 2, 20).
Kako smo vidjeli u Danielovoj knjizi (Dn 10,5-6), Gabriel je opisan kao snana pojava; lice mu
kao munja, oi kao baklje ognjene... Sluba i zbilja ovog snanog anela duboku su se utisnuli u
sjeanje ljudi, osobito po ve spomenutoj poruci koju je donio Djevici Mariji iz Nazareta (usp. Lk
1,26-38). Neki crkveni nauitelji misle da je i onaj aneo to se u boinoj noi javio pastirima bio
Gabriel.
Gotovo na svim slikama Gabriel je prikazan kako stoji Mariji s lijeve strane. On dolazi iz
skrivenog u vidljivi svijet, i time pokazuje naklonost Boju prema svijetu. Ta je naklonost nala svoj
puni izraaj u utjelovljenju Sina Bojega.
Gabriel obino dri u ruci tap od ljiljana. tap je simbol Glasnika. Prije je bio prikazivan sa
samo tri cvijeta, to simbolizira Trojstvo. Kasnije je ljiljan postao simbolom Marijine istoe, i on
esto stoji u vazi pokraj Presvete Djevice.

751
 Na srednjovjekovnim skulpturama Gabriel zajedno s Mihaelom stoji uz Marijin bok, ili uva s
njime crkveni ulaz. Njemu je, kao i svetom Mihaelu, puka pobonost pridavala ulogu uvara
crkvenih vrata; ta dva arkanela prijee demonu ulaz u crkvu. U istonoj Crkvi Gabriel nosi i
zemaljsku kuglu sa ezlom.
Papa Pio XII. proglasio ga je 1. travnja 1951. godine nebeskim zatitnikom telekomunikacija i
obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, potara i filatelista. U Hrvatskoj je sv. Gabriel zatitnik
zrakoplovnog vojnog uilita u Zemuniku kraj Zadra.
to se tie tovanja svetog Gabriela, ovdje valja samo spomenuti da je on prisutan u molitvi i
pjevanju Crkve. Dosta je samo spomenuti da su poetne rijei molitve Zdravo Marijo, njegove
pozdravne rijei Djevici iz Nazareta. Tu molitvu pravi kranin moli dnevno, a to znai da izgovara
i rijei arkananela Gabriela. Isto tako sv. Gabriel se spominje i u pojedinim crkvenim pjesmama,
osobito u vrijeme doaa....
U nekim naim krajevima sav kranski narod pjeva molitvu Aneo je Gospodnji navijestio
Mariji, - a taj aneo ne moe biti drugi doli Gabriel -, kao i puki vapaj: Kad zadnja ura bije, doi
Majko ti po nas!. Tu pjesmu moemo uti svakog dana tono u podne na Hrvatskom katolikom
radiju. Tako Boji narod i dobronamjerni sluatelji radija mogu dati oduka svojoj pobonosti
zajedno s blagovjesnikom Gabrielom.

5. 2. Devetnica sv. Gabrijelu Arkanelu

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu jednostavnu ali duboku devetnicu na ast arkanela Utjelovljena moemo obavljati
tako da svaki dan molimo po jedan od devet zaziva skupa s litanijama Svih sv. Anela ili,
ako imamo vie vremena moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)
1. O sveti veliki arkanele, sv. Gabrijele, budui da si ti jedan od sedam istih duhova koji stalno
stoje pred prijestoljem Svevinjega, zbog slave kojom si se razlikovao izmeu svih drugih anela,
isprosi mi milost da uvijek hodim u Bojoj prisutnosti te da moje misli, rijei i djela uvijek imaju
za cilj istu slavu Boju. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
2. O slavni arkanele sv. Gabrijele, zbog svete radosti koju si osjetio kad si bio poslan na zemlju
navijestiti najutjenije otajstvo Utjelovljenja Sina Bojega, Otkupitelja svijeta isprosi mi milost da u
svim astima znam odbaciti uznositost i oholost te da u svemu to inim u svom ivotu izvrujem
Boje planove, s ciljem sluenja Bogu i mog posveenja. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
3. O proslavljeni arkanele sv. Gabrijele, zbog svetog veselja koje si kuao kad si stupio pred
Mariju iz Nazareta, blagoslovljenu meu enama, isprosi mi milost da uvijek ispovijedam i gajim
posebnu djetinju pobonost prema Gospi te da istu irim i tako postanem dionikom Bojeg
blagoslova obeanog njenim tovateljima, prema samim njenim rijeima: Svi e me narataji zvati
blaenom. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
4. O sveti veliki arkanele sv. Gabrijele, zbog neuobiajene radosti koja te je zahvatila kad si
nazvao Mariju punom milosti i jedinom meu enama izabranom da postane Majkom Bojom
isprosi mi milost da ljubim Spasitelja svijeta i njegovu svetu Majku i postanem pravim Bojim
djetetom. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
5. O slavni arkanele sv. Gabrijele, zbog svetog uenja koje te obuzelo kad svi vidio da je Marija
uznemirena sluajui divne rijei koje si joj u ime Boje uputio isprosi mi milost svete poniznosti
koja je temelj i potpora svim drugim krepostima. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
6. O proslavljeni arkanele sv. Gabrijele, zbog vanrednog divljenja koje si kuao kad si navijestio
Mariji da e postati Majkom i ostati Djevicom, isprosi mi milost jakosti, da uvam istom svoju
duu i tijelo, u staleu na koji me Bog poziva, u skladu s mojim obeanjima Bogu. Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu....
7. O sveti veliki arkanele sv. Gabrijele, zbog divne dobrohotnosti s kojom si izrekao rijei
ohrabrenja Mariji i rasprio sve strahove koji su uznemirivali njeno srce kad si joj navijestio da e
roditi Sina Bojega, isprosi mi milost da moj duh bude osloboen od svih obmana kojim se duh

752
tame slui kako bi me uznemirio i naveo na krivo razumijevanje vjerskih istina na putu spasenja.
Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
8. O slavni arkanele sv. Gabrijele, zbog divljenja koje si kuao kad si vidio potpunu spremnost
Marije da prihvati Rije Boju i postane Majkom, isprosi mi milost se uvijek spremno odazovem
Bogu i potpuno pristanem uz njegovu svetu volju u svim situacijama ivota koje mi Boja
providnost stavi na put. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
9. O proslavljeni arkanele sv. Gabrijele, zbog beskrajne slave i radosti koja je proela sve nebeske
anele, pokojne pravednike koji su ekali otkupljenje, te sve ljude dobre volje kad si pred lice
Presvetog Trojstva prikazao Marijin pristanak da postane Majkom Utjelovljene Boje Rijei, te
zbog silaska Sina Bojega u Srce i krilo Marijino po djelovanju Duha Svetoga isprosi mi milost da
u svemu som ivotu sluam i nasljedujem Isusa Krista te da po zagovoru Majke Boje jednog dana
sretno doem do vjenog motrenja Boga u vjenosti. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....

5. 3. Molitve i zazivi sv. Gabrijelu Arkanelu

O slavni arkanele sv. Gabrijele, sjedinjujem se s radou koju si kuao kad si se kao nebeski
glasnik s potovanjem pojavio pred Marijom i pozdravio je s pobonou i ljubavlju, te si se prvi
meu anelima klanjao utjelovljenom Sinu Bojemu u Marijinu krilu. Molim te, isprosi mi milost
da istim osjeajima koje si ti kuao pozdravljam i astim Majku Boju te se s ljubavlju klanjam
Sinu Bojemu koji je postao ovjekom. Amen. (Iz molitvenika Preghiere con gli angeli)

Sveti Gabrijele arkanele, divni vjesnie Boji, oisti nam srce, pomozi nam da dostojno
primamo Krista, molimo te da skupa sa svim anelima prikae Kraljici Neba pozdrav kojim si je
pozdravio na zemlji i isprosi nam milost Boju za koju molimo. (Iz molitvenika Preghiere con gli
angeli)

Sveti Gabrijele Arkanele, obuci nas u Boju snagu, pomozi nam da istinski upoznamo i arko
uzljubimo Boanske Srce Spasitelja naega, Gospodina Isusa Krista i Bezgreno Srce Njegove i
nae Presvete i predrage Majke Marije, Kraljice Neba i zemlje! Zazivi sv. Gabrijelu; Sveti
Gabrijele, Arkanele Utjelovljenja... (moli za nas, ponavlja se svaki puta), Vjerni poslanie Boji...,
Anele ufanja i mira..., Zatitnie svih slubenica i slubenika Bojih..., uvaru svetog Krtenja...,
Zatitnie sveenika...!

6. POBONOST SV. RAFAELU ARKANELU

6. 1. Sv. Rafael u Bibliji i crkvenoj tradiciji

Ime Rafael znai Bog iscjeljuje, lijei. Ovo ime ujedno znai da mu nije dano samo da lijei
ovjeka, nego da takoer lijei sve stvorenje nakon grijeha prvih ljudi. Bog je naredio Rafaelu:
Spaavaj zemlju koja je po zlim anelima bila iskvarena i navijesti joj ozdravljenje, tako da se
njezine patnje promijene (Henok 6).
Sv. Rafael je jedan od sedmorice arkananela koji u sve vrijeme stupaju pred Bojom Slavom,
a istovremeno se pribliio ljudima kao nijedan od anela. U Bibliji se spominje samo u Tobijinoj
knjizi, kao pratilac na putu, zatitnik i zagovornik mladog Tobije. Na zapovijed Boju vodi ga na
njegovom opasnom putu u Rages Medijski (Tob 5, 5), to jest po svim putovima Medijskog
kraljevstva, i govori mu da uhvati ribu koja ga u rijeci Tigrisu htjela prodrijeti. Na to se momak
doepa ribe te je izvue na suho. Onda mu aneo kaza: 'Raspori ribu, izvadi joj srce, jetru i u i
dobro ih uvaj jer su koristan lijek' (Tob 6, 4).
Nakon obroka nastavili su put. Po Bojoj zapovijedi svladava pakosnog zloduha Asmodeja, poto
Tobija u kui svoje zarunice Sare, sjetivi se Rafaelovih rijei, uze tamjanova pepela, metnu na nj
riblje srce i jetru i okadi. Tek to demon outje vonj, pobjee u Gornji Egipat, a aneo ga ondje
okova (Tob 8,2-3). Rafael lijei od sljepoe starog Tobiju, koji priznaje da mu se Bog smilovao.

753
Kad mu eli isplatiti putni troak, on se otkriva: Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anela
koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred Slavom Svetoga! (Tob, 12, 15).
U nekanonskim idovskim spisima Rafael slovi kao arkaneo, kao jedan od etvorice najveih
anela, odnosno kao jedan od estorice ili sedmorice Knezova aneoskih, kao aneo nad ljudskim
duhovima, nad njihovim bolestima i ranama i kao aneo suda. I u kranstvu se on naziva
arkanelom. Rafael lijei ljude od njihovih bolesti i vodi ih na putu, kao to smo gore vidjeli.
Njegov se blagdan od Srednjeg vijeka pa dalje slavio samo tu i tamo, i to na razliite dane, a
papa Benedikt XV je 1921. godine propisao proslavu njegova blagdana za cijelu Crkvu 24.
listopada, kako bi bio povezan sa tadanjim blagdanom Svete obitelji. Danas u obnovljenom
liturgijskom kalendaru se slavi skupa sa sv. Mihaelom i sv. Gabrijelom 29. rujna.
Sv. Rafael je zatitnik ljekarnika, svih putnika, iseljenika, hodoasnika, planinara, brodara, rudara,
krovopokrivaa, branih drugova, siromanih dua. Prikazuje se u hodoasnikoj odjei, s tikvicom
za vodu i putnikim tapom ili kako izvlai ribu na obalu.

6. 2. Devetnica sv. Rafaelu arkanelu

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu jednostavnu ali duboku devetnicu na ast arkanela Rafaela moemo obavljati tako
da svaki dan molimo po jedan od devet zaziva skupa s litanijama Svih sv. Anela ili, ako
imamo vie vremena, moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)
1. Uzvieni arkanele sv. Rafaele, koji si vjerno pratio Tobiju na putovanju (usp. Tb 5,1-13), udostoj
se i mene, siromanog grenika, pratiti u opasnom putovanju ivota na putu prema vjenosti. Oe
na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
2. Premudri arkanele sv. Rafaele, koji si mladog Tobiju sauvao od smrtne opasnosti kod rijeke
Tigrisa tako da si ga pouio kako uhvatiti veliku ribu koja ga je htjela prodrijeti (usp. Tb 6, 1-6),
poui i mene kako izbjei napadaje paklene nemani koja me posvuda okruuje i eli upropastiti
moju duu. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
3. Ljubljeni arkanele sv. Rafaele, koji si dopratio Tobiju u Mediju i sam poao u grad Rages kako
bi od Gabaela podigao vei dug u novcu koji je Tobija bio zaloio (usp. Tb 9, 1-6), molim te,
zagovornie moje due kod Gospodina, isprosi mi oprotenje svih dugova zbog mojih grijeha kod
Boga. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
4. Moni arkanele sv. Rafaele, koji si oslobodio dobru Saru od pakosnog zloduha Asmodeja
primoravajui ga se vrati u paklene ponore (usp. Tb. 6,7-18), isprosi mi milost oslobaanja moje
due od svih grijeha, strasti i napasti kojima je avolski duh nastoji zarobiti i podloiti. Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu....
5. Dobri arkanele sv. Rafaele, koji si Saru udesno oslobobio od avolskog utjecaja i priskrbio joj
sretan brak s Tobijom (usp. 8, 1-18), molim te, isprosi mi milost da moja dua postane slobodna od
svih strasti te se kao zarunica sa ivom vjerom i goruom ljubavlju sjedini s Isusom. Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu....
6. Samilosni arkanele sv. Rafaele, koji si udesno povratio dragocjeni vid slijepom Tobitu (usp. Tb
11,10-16), isprosi mi milost prosvjetljenja moje due kako bih progledao u svim duhovnim
sljepoama koje me aloste, te upoznao pravu istinu svih stvari u Bogu, te tako slobodan od svih
privida radosno kroio putem Bojih zapovjedi. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
7. Velikoduni arkanele sv. Rafaele, koji si obasuo blagoslovom i blagostanjem Tobijinu kuu i
odbio sve darove kojim su ti htjeli iskazati svoju zahvalnost (usp. Tb 12, 1-6), isprosi mi milost
odvojenosti od svih zemaljskih dobara kako bih se svom snagom potrudio zadobiti neprocjenjiva
nebeska dobra i vjeni Raj. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu....
8. Ponizni arkanele sv. Rafaele, koji si odbio ine aenja koji su ti Tobija i njegova obitelj htjeli
iskazati (usp. Tb 12, 5- 21), isprosi mi milost prave poniznosti kao bih izbjegavao asti i
rastresenosti ovog svijeta i svu svoju slavu poloio u skroviti ivot u Isusu Kristu. Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu....

754
9. Savreni arkanele sv. Rafaele, koji si neprestano pred licem Svevinjega kako ti sam ree Tobiji:
Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anela koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju
pred Slavom Svetoga (Tb 12, 15), isprosi mi milost da nikada u ivotu ne izgubim s vida Boju
prisutnost kako bi sve moje misli, rijei i djela bili na slavu Bogu i za moje posveenje. Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu....

6. 3. Trodnevnica svetom Rafaelu

(Sveti Rafael je na poseban nain zatitnik Drube sestara Sluavki Maloga Isusa. Pod
naslovom U SLUBI MALOGA ISUSA Druba je izdala prikladan molitvenik, iz ijeg drugog
hrvatskog izdanja u Zagrebu 1978. godine donosimo trodnevnicu sv. Rafaelu.)
Zdravo, sveti Rafaele, Boga Vinjeg arkanele, k tebi smjerno dolazimo, s pjesmom da te
proslavimo. Ti nam uvaj srce nae, k Bogu vodi misli nae, U nebo nas prati gor'! Budi lijenik
bolesnima, Budi jakost alosnima. Putnika ti brani, titi, Vjenog Oca za njih moli. Ti nam uvaj ...
(izrei nakanu)
Antifona: Ja sam Rafael to stojim pred Gospodinom; a vi blagoslivljajte Boga i obznanjujte sva
udesna djela njegova.

Psalam 103.
Blagoslivljaj, duo moja, Gospodina,
I sve to je u meni, sveto Ime njegovo!
Blagoslivljaj, duo moja, Gospodina,
I ne zaboravi dobroinstava njegovih!
On ti otputa sve grijehe tvoje,
On iscjeljuje sve slabosti tvoje;
On ti od propasti uva ivot,
Kruni te dobrotom i ljubavlju.
ivot ti se ispunja dobrima,
Ko orlu ti se mladost obnavlja.
Gospodin ini pravedna djela,
I potlaenima pravicu vraa;
Mojsiju objavi putove svoje,
Sinovima Izraelovim djela svoja.
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu,
Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda, i u vijeke vjekova. Amen.

Antifona: Ja sam Rafael to stojim pred Gospodinom; a vi blagoslivljajte Boga i obznanjujte sva
udesna djela njegova.

itanje: Tob 12, 15a, 18a, 20.

Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anela, koji na nebesima donose molitve svetih, i stupaju
pred slavom Svetoga. Ja nisam doao jer se meni svidjelo, nego po zapovijedi Boga naega. Zato ga
blagoslivljajte uvijeke i pjevajte mu. - Sada je vrijeme da se vratim onome koji me je poslao. A vi
blagoslivljajte Boga i razglasite sva udesna djela njegova.
- Anelima je svojim Bog zapovjedio,- Da te uvaju na svim putovima tvojim.
Pomolimo se: Boe, Ti udesnom promisli povjerava slube anelima i ljudima; daj milostivo da
nam na zemlji uvaju ivot oni koji te vazda dvore na nebesima. Po Kristu Gospodinu naem.
Amen.

755
 6. 4. Molitve i zazivi sv. Rafaelu Arkanelu

Nije udo da su krani, itajui Tobijinu knjigu, poeli tovati svetoga Rafaela i utjecati mu se u
razliitim prilikama i neprilikama svoga ivota. Naroito su mu se preporuivali putnici, a pomalo i
pealbari te iseljenici. Kao duhovnome lijeniku poeli su mu se utjecati i bolesnici u duevnim i
tjelesnim bolestima. A kao svoga posebnog zatitnika aste ga apotekari.
U jednoj svojoj homiliji o evaneljima sveti Grgur Veliki lijepo kae: Rafael znai Boji lijek.
On je, dotaknuvi kao po slubi Tobijine oi, uklonio tmine njegove sljepoe. Dolikovalo je da bude
nazvan Bojim lijekom, kad je bio poslan da lijei.

Slavni arkanele sv. Rafaele, veliki knee nebeskog dvora, voo putnika na kopnu i moru,
tjeitelju alosnih, utoite grenika, molim te da mi pomogne u svim mojim potrebama i mukama
ivota kao to si pomogao mladiu Tobiji u njegovim progonstvima. Budui da si ti lijek Boji,
ponizno te molim da izlijei moju duu od brojnih nemoi i tijelo od svih zala koja me mue. Na
poseban nain te molim, isprosi mi krepost istoe da zasluim biti ivi hram Duha Svetoga. (Iz
molitvenika Preghiere con gli angeli)

Sveti Rafaele Arkanele, uvaj nas na naim putevima, lijei nas u naim bolestima, prinesi nae
molitve pred lice Svevinjega, izmoli nam od Gospodina aneosku istou due i tijela. Zazivi sv.
Rafaelu: Sveti Rafaele, Arkanele Boje Ljubavi ...(moli za nas, ponavlja se svaki puta), Krotitelju
paklenoga duha..., Pomonie u velikim tjeskobama..., Anele bolesti i ozdravljanja.... Zatitnie
lijenika i putnika...!

Molitva svetom Rafaelu pred putovanje

Na put mira i sree neka nas upravlja Svemogui i milosrdni Gospodin, i neka nas prati
aneo Rafael, da se s mirom i radosne vratimo kui, sretno obavljena posla. Po Kristu Gospodinu
naem. Amen.

7. POBONOST ANELU UVARU

7. 1. O pobonosti prema Anelu uvaru.

Evo, ja u poslati Anela moga, da ide pred Tobom i da te uva na putu i da te uvede u mjesto
koje sam ti pripravio. Slijedi njega i sluaj glas njegov. (Iz 23.) Pazite, da ne uinite nita zla
nijednomu od ovih malenih. Zaista vam kaem, da Aneli njihovi gledaju uvijek u lice Oca mojega
na nebesima. (Mt 18, 10.)
Ovim rijeima svjedoi Boanski Spasitelj kransku istinu da svaki ovjek ima svoga Anela
uvara, koji bdije nad njim posvuda, a u isto vrijeme gleda lice Svevinjega na nebesima. Misao da
svatko ima svoga Anela uvara vrlo je spasonosna, jer uva ovjeka od mnogih zlih djela, koje bi
inae poinio, ali ga ova misao od njih odvraa. Spasonosna je ova misao jo i stoga to ovjeku
daje osobitu snagu u napastima i grjenim pogibeljima, podsjeajui ga da ima netko, tko e se
zajedno s njim boriti.
Uistinu je to veliki dar Boji, da svaki od nas ima svoga Anela uvara. Poznato je jo iz Staroga
Zavjeta kako je Bog poslao svoga Anela Rafaela, da bude zatitnik, uvar i pratilac mladomu
Tobiji kada je na put poao. Na tom putu susretao se mladi Tobija s mnogim tekoama, esto su ga
okruile velike pogibelji, ali Aneo Gospodnji, koji je bio sveudilj uza nj, sauva ga od svakoga zla,
i napokon ga sretno privede natrag u naruaj ocu i majci. Isto tako i svaki ovjek, kad se rodi,
odreeno mu je da putuje putem trnovitoga ivota u ovoj suznoj dolini. Poput mladoga Tobije i on
se susree s tolikim pogibeljima, toliki neprijatelji vrebaju na nj, da ga upropaste. Ali Aneo uvar
titi ga kao to je Aneo Rafael titio mladoga Tobiju, da ga napokon sretno privede u naruaj Ocu
Nebeskomu i Majci Mariji.

756
 Upravo su sveci toliko tovali svoje svete Anele uvare. Kao to je bio mladi Tobija posluan
Anelu Rafaelu, kojega je gledao uza sebe tjelesnim oima, tako su i oni bili uvijek posluni glasu
svojega Anela uvara, kojega su uvijek gledali uza se duevnim oima. Pa kao to je Aneo spasio
tri mladia iz uarene pei, tako i aneli uvari spasie mnoge svete due, koje bi inae bile postale
rtvom strasti i pokvarenosti ovoga svijeta. Meu tolikim primjerima dosta je spomenuti kako je
sveta Agneza, 13 godinja djevojica, hrabro odgovorila krvniku kad joj je prijetio, da e je staviti
u sramotnu kuu: Ti meni ne moe nita, jer e Aneo Gospodnji tititi moje tijelo!...
Poznato je, kako je sveta Cecilija uvijek vidjela tjelesnim oima svoga Anela uvara, koji ju je
posvuda pratio i sauvao njezinu istou. Svetoj Julijani posla Bog u tamnicu Anela, koji joj
iscijeli na uenje krvnika sve rane, to ih je zadobila radi Krista. A svima je poznato kako je
Aneo izveo iz tamnice poglavara Apostola sv. Petra. A napokon i sam Isus, kad bi kuan od
sotone, bio je kasnije obradovan i sluen od Anela. A i u asu svoje najtee muke na Maslinskoj
gori htio je da bude utjeen i okrijepljen od Anela.
Meu osobitim tovateljima svetih anela uvara istie se sv. Alojzije, zatitnik mladei. On je
za sve milosti, koje je od Boga primao, pokazivao osobitu zahvalnost svomu Anelu uvaru. Pa kad
je on, uzor i zatitnik mladei gojio takovu pobonost prema svetom Anelu uvaru, dostojno je,
da ga sva katolika mlade u tomu nasljeduje. (Imprimatur br. 2055. U Senju, dne 23. kolovoza
1912. Roko, biskup).

7. 2. Devetnice i trodnevnica Anelu uvaru

Devetnica Anelu uvaru

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu jednostavnu ali duboku devetnicu na ast anela uvara moemo obavljati tako da
svaki dan molimo po jedan od devet zaziva skupa s litanijama anelu uvaru ili, ako imamo
vie vremena, moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)
1. Sv. anele uvaru, vjerni izvritelju Bojih planova, koji si od prvih trenutaka ivota brino bdio
nada mnom, pozdravljam te i zahvaljujem ti u zajednitvu sa cijelim korom Anela koji su po
Bojoj dobroti odreeni ljudima za uvare, i molim te da udvostrui brigu oko moje due te me po
Bojoj milosti sauva od pada u grijeh, kako bih na svom ivotnom putu sauvao istom svoju
duu. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu... Anele, uvaru mili! Svojom snagom me zakrili.
Prema Bojem obeanju, uvaj mene nou, danju. Osobito pak me brani da mi duu grijeh ne rani.
A kad s ovog svijeta poem, sretno da u nebo doem, da se ondje s tobom mogu vjeno klanjat
dragom Bogu. Amen.
2. Sv. anele uvaru, istinski prijatelju, koji me toliko ljubi te na sam svakom mjestu i u svakom
trenutku poaen tvojom divnom prisutnou, pozdravljam te i zahvaljujem ti u zajednitvu sa
korom Arkanela koji su od Boga odabrani za navjestitelje velikih otajstava, i molim te da
prosvijetli moju duu te spoznam volju Boju za mene i potakne moju volju da je spremno
prihvati, kako bih djelovao u skladu s vjerom koju ispovijedam te zadobio obeanu nagradu u
vjenosti. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili....
3. Sv. anele uvaru, mudri moj uitelju, koji nikad ne prestaje uiti me istinskoj mudrosti svetaca,
pozdravljam te i zahvaljujem ti u zajednitvu sa aneoskim korom Poglavarstva koji su od Boga
odreeni za predsjedanje niim aneoskim korovima i spremno izvrenje Bojih odredaba, i molim
te da nadgleda moje misli, rijei i djela kako bih se u svemu suobliio tvojim spasonosnim
poukama i nikada ne izgubio sveti Boji strah koji je nepogreiv poetak prave mudrosti. Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili....
4. Sv. anele uvaru, ljubljeni moj ispravitelju, koji me divnim i trajnim opomenama potie da se
podignem iz grijeha svaki put kad nesretno padnem, pozdravljam te i zahvaljujem u zajednitvu sa
aneoskim korom Vlasti koje su od Boga odreene za umanjenje avolskih napora protiv ljudi, i
molim te da probudi modu dui iz tromosti mlakosti u kojoj se nalazim i isprosi joj jakost kojom
e nadvladati sve svoje neprijatelje. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili....

757
5. Sv. anele uvaru, moni moj branitelju, koji mi ustrajno otkriva avolske zasjede u bljetavilu
svijeta i laskanju tijela i tako mi olakava pobjedu nad njima, pozdravljam te i zahvaljujem ti u
zajednitvu sa aneoskim korom Moi koje su od Boga odreene za injenje udesa i poticanje ljudi
na put svetosti, i molim te da mi pomogne u svim opasnostima, obrani me u svim napadajima
avla, kako bih mogao sigurno hoditi putem svih kreposti, posebno poniznosti, istoe, poslunosti i
ljubavi, koje su ti tako drage a neophodne za spasenje. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i
Anele uvaru mili....
6. Sv. anele uvaru, nepogreivi moj savjetnie, koji mi svojim razjanjenjima pomae upoznati
volju Boju i najprikladnija sredstva da je provedem u djelo, pozdravljam te i zahvaljujem ti u
zajednitvu sa aneoskim korom Gospodstava koja su od Boga odreena za saopavanje njegovih
odredaba i udjelivanje snage za savladavanje naih strasti, i molim te da oslobodi moj duh od svih
neprikladnih sumnji i opasnih kolebljivosti, kako bih slobodan od svakoga straha slijedio tvoje
savjete mira, pravednosti i svetosti. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili...
7. Sv. anele uvaru, gorljivi moj odvjetnie, koji neprekidnim molitvama u Nebu zagovara moje
vjeno spasenje i udaljuje od mene zasluene kazne, pozdravljam te i zahvaljujem ti u zajednitvu
sa aneoskim korom Prijestolja koja su od Boga odreena za podravanje njegova prijestolja i
uvrivanje ljudi u zapoetom dobru, i molim te da okruni svoju ljubav prema meni tako da mi
isprosi predragocjeni dar ustrajnosti do kraja, kako bih iz bijede ovoga progonstva sretno preao u
radost nebeske domovine. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili...
8. Sv. anele uvaru, dobrohotni tjeitelju moje due, koji blagim nadahnuima tjei duu u svim
mukama ivota te me hrabri pred strahovima od budunosti, pozdravljam te i zahvaljujem ti u
zajednitvu sa aneoskim korom Kerubina koji su ispunjeni spoznajom Boga, odreeni za
prosvjetljenje naeg nepoznavanja Bojih otajstava, i molim te da mi pomogne u sadanjim
protivtinama kao i u zadnjoj agoniji, kako bih potaknut tvojom slau i utjehom zatvorio svoje srce
svim ovozemaljskim pogubnim laskanjima i poloio svoju nadu u buduu vjenu sreu. Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili...
9. Sv. anele uvaru, plemeniti knee nebeskog dvora, neumorni pomonie mog vjenog spasenja
koji si prisutan u svim trenucima s nebrojenim dobroinstvima koja za mene ini, pozdravljam te i
zahvaljujem ti u zajednitvu sa aneoskim korom Serafina koji su vie od svih raareni Bojom
ljubavi, su odreeni zapaliti naa srca ljubavlju, i molim te da upali u mom srcu iskru ljubavi
kojom neprestano gori, da u meni spali sve svjetske i sjetilne ljubavi, te me uzdigne do motrenja
nebeskih stvarnosti, kako bih, nakon tvoje ljubezne brige na zemlji, jednog dana skupa s tobom u
Raju mogao slaviti Boga i zahvaljivati mu, kao i tebi, u sve vjeke vjekova. Amen. Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili...

Kraa devetnica Anelu uvaru

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu jednostavnu ali duboku devetnicu na ast anela uvara moemo obavljati tako da svaki dan
molimo po jedan od devet zaziva skupa s litanijama anelu uvaru ili, ako imamo vie vremena,
moemo tijekom 9 dana svakodnevno moliti sve zazive)
1. O moj dobri anele uvaru, pomozi mi zahvaliti Bogu koji se udostojao odrediti te meni za
uvara. Anele, uvaru mili! Svojom snagom me zakrili. Prema Bojem obeanju, uvaj mene nou,
danju. Osobito pak me brani da mi duu grijeh ne rani. A kad s ovog svijeta poem, sretno da u
nebo doem, da se ondje s tobom mogu vjeno klanjat dragom Bogu. Amen.
2. Anele uvaru, nebeski knee, isprosi mi pokajanje i oprotenje za sve uvrede kojima sam
povrijedio Boga i tebe ne brinui se za tvoje savjete i prijekore. Anele uvaru mili...
3. Anele uvaru, ljubljeni moj zatitnie, utisni u moju duu duboko potovanje prema tebi, da se
nikada vie ne drznem uiniti neto ime bih te oalostio. Anele uvaru mili...
4. Anele uvaru, samilosni moj lijenie, poui me o lijeku moje due da ozdravim od zala koja je
pritiu. Anele uvaru mili...

758
5. Anele uvaru, moj voo, isprosi mi snagu da nadvladam sve zapreke na koje nailazim na putu
rasta u krepostima kako bih strpljivo podnosio progonstva ovog ivota. Anele uvaru mili...
6. Anele uvaru, moni moj zagovornie, isprosi mi milost da spremno sluam tvoja sveta
nadahnua te tako u svemu uskladim svoju volju s voljom Bojom. Anele uvaru mili...
7. Anele uvaru, isti due koji si zapaljen Bojom ljubavlju, isprosi mi milost da i ja budem
zapaljen plamenom te ljubavi, skupa s pravom pobonou prema uzvienoj Kraljici anela i mojoj
dobroj Majci. Anele uvaru mili...
8. Anele uvaru, divni moj skrbnie, pomozi mi da dostojno odgovorim na tvoju ljubav i
dobroinstva koja ini prema meni te da se potrudim oko irenja pobonosti prema anelima.
Anele uvaru mili...
9. Anele uvaru, sveti slubenie Previnjega, isprosi mi kod njegova beskrajnog milosra da
jednog dana doem u Nebo i budem dostojan popuniti neko od mjesta koja su ostala prazna
pobunom neposlunih anela. Anele uvaru mili...

Trodnevnica Anelu uvaru

(Prevedeno iz Manuale di Filotea koji je napisao sveenik Giuseppe Riva penitenzijar iz
Milana; objavljeno s Imprimaturom 30. 01. 1897; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.
Ovu trodnevnicu na ast anela uvara moemo obavljati tako da svaki dan molimo po jedan od
triju zaziva skupa s litanijama anelu uvaru ili, ako imamo vie vremena, moemo tijekom 3
dana svakodnevno moliti sve zazive)
1. Anele uvaru, ljubljeni moj zatitnie zahvaljujem ti na posebnoj brizi kojom titi moja
duhovna i tjelesna dobra, i molim te zahvali u moje ime Boanskom milosru koje se udostojalo
povjeriti meni za uvara tebe, jednoga od nebeskih knezova. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i
Anele, uvaru mili! Svojom snagom me zakrili. Prema Bojem obeanju, uvaj mene nou, danju.
Osobito pak me brani da mi duu grijeh ne rani. A kad s ovog svijeta poem, sretno da u nebo
doem, da se ondje s tobom mogu vjeno klanjat dragom Bogu. Amen.
2. Anele uvaru, molim oprotenje za sve ime sam te oalostio, kada sam pred tvojim oima krio
sveti Boji zakon usprkos tvojim opomenama, i molim te isprosi mi milost da dostojnom pokorom
nadoknadim sve prole grijehe te da sve vie rastem u ljubavi i sluenju Bogu i u pobonosti Majci
Bojoj, Kraljici anela. Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu i Anele uvaru mili...
3. Anele uvaru, molim te da uvea svoja sveta nastojanja, kako bi nadvladao sve zapreke na
putu rasta u krepostima, oslobodio se svih zala koja tite moju duu, te ustrajao u dunom
potovanju tvoje prisutnosti, sa strahopotovanjem prihvaao tvoje opomene i vjerno slijedio tvoje
poticaje, te tako zasluio jednog dana biti dostojan popuniti neko od mjesta koja su ostala prazna
pobunom neposlunih anela i tako s tobom vjeno slavio Boga. Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu i Anele uvaru mili...

7. 3. Litanije sv. Anelu uvaru

Gospodine smiluj se! - Kriste smiluj se!
Gospodine smiluj se! - Kriste uj nas!
Kriste uslii nas!
Oe nebeski Boe, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe, smiluj nam se!
Due Sveti Boe, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Boe, smiluj nam se!
Sveta Marijo, kraljice anela, moli za me!
Sveti anele, uvaru moj,
Sveti anele, glavaru moj,
Sveti anele, pazitelju moj,
Sveti anele, savjetnie moj,
Sveti anele, zatitnie moj,
Sveti anele, brinie moj,

759
Sveti anele, prijatelju moj,
Sveti anele, tjeitelju moj,
Sveti anele, brate moj,
Sveti anele, uitelju moj,
Sveti anele, pastiru moj,
Sveti anele, svjedoe moj,
Sveti anele, pomagau moj,
Sveti anele, straaru moj,
Sveti anele, suradnie moj,
Sveti anele, zastupnie moj,
Sveti anele, ravnatelju moj,
Sveti anele, branitelju moj,
Sveti anele, voo moj,
Sveti anele, propovjednie moj,
Sveti anele, rasvjetitelju moj,
Jaganje Boji, koji uzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganje Boji, koji uzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji uzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!
Gospodine smiluj se! - Kriste smiluj se!
Gospodine smiluj se! - Kriste uj nas!
Kriste uslii nas!
Pomolimo se: Boe, koji si se neizrecivim promislom udostojao odrediti svete anele svoje da nas
uvaju podijeli nam, molimo te, da nas njihovo uvanje obrani i da se njihovim vjenim drutvom
obradujemo. Amen.

7. 4 Molitve, zazivi i posveta Anelu uvaru

Hvalospjev u ast dobrog Anela uvara

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Uistinu sam sretan to uvijek uza se imam anela uvara. On je kraljevi Raja, miljenik Boji,
strah svojih neprijatelja, jedan od onih istih duhova koji nemaju nita zemaljskog. Njegova je mo
velika. On moe svojom snagom preokrenuti svijet, oaravaju je, pronicav, profinjen i okretan. On
moe u istom trenutku proi i kopno i more. Tako savren, on eli biti moj uvar, kako bi mi
pomogao u mojoj slabosti. Jer on me oblikuje, vodi, ispravlja i opominje, brani me bez buke, a
neprijatelj koji nas zavodi pored njega gubi svu svoju podmuklost.
uva me u svakom trenutku od nesretnih sluajeva, da je to teko vjerovati. On me potie na
pobonost. ini da pobjeujem avla, da svladavam kunje, da pobjeujem. Ali o komu se on
toliko brine? Jao, on pritjee u pomo jadnom zemaljskom crvu, bijednom greniku, nitavilu. Koji
mu za tolika dobra koja ini, odbija biti zahvalan, i koji se znajui da je aneo tu, ne trudi dopasti
mu se. elim, o dobri anele uvaru, da bude radostan u mom drutvu. Zahvaljujem ti za milost
tvoje brige za mene. Pobijedit u napasnika i njegovu drskost ako tebe imam za zatitnika. BOG
SAM.

Molitva svetom Anelu uvaru

(Sv. Ljudevit Montfortski)

Anele sveti, zahvaljujem ti na tvojoj brizi i pomoi, nastavi mi pomagati, molim te, do konca
mojih dana. Prikai Gospodinu moje molitve, vodi me u svim mojim koracima, pomozi mi u mojim
nevoljama, podri me u mojim borbama. Budi uvijek uza me, pobijedi sve moje neprijatelje, kako
bismo jednoga dana u drugome ivotu bili zauvijek zajedno.

760
 Anelu uvaru
(Sv. Terezija od Djeteta Isusa)
O uvaru moje due, to u lijepom nebu sja, kano isti blagi plamen uz tron Boji prebiva. K
zemlji leti radi mene, duu mi prosvjetljuje, prijateljem, tjeiteljem, bratom mojim postaje!
Znaju kako slaba ja sam, za ruku me vodi sam, i ja vidim kako njeno s mojeg puta mie kam.
Glas Tvoj slatki sve me zove, da tek nebo gledam ja; to sam nia, manja, to se tvoje elo ivlje
sja. O Ti koji sijee prostor bre nego munje sve, leti esto mjesto mene meu moje premile;
krilima im suze tari, Isusovu blagost poj, apui moje ime pjevaj Ti o patnji arobnoj.
Ja spasavat elim brau za ivota kratka svog; lijepi due, Ti mi podaj svoga ara velikog. rtve
moje, ubotvo mi imetak su cio moj. Skupa s tvojim blagom daruj Trojici ih presvetoj. Tebi ast i
carsvo budi uza Kralja Svevinjeg, meni sveti Kruh s oltara, blago Kria Gospodnjeg. S Kriem, s
Tijelom Krista Spasa, vijek na svetom oku Tvom, mirno ekam nadajui se sretnom iu vjeitom.

Sv. Anele tebi povjeravam moje srce

(Sv. Franjo Saleki)

Slavni Anele Boji koji me uva, moli za mene. Moj dragi anele blagoslovi me. Blaeni
due, brani me od neprijatelja. Moj dragi zatitnie, isprosi mi veliku vjernost tvojim svetim
nadahnuima. Sveti Anele, titi me i od prije roenja. Tebi povjeravam svoje srce: daj ga mom
Spasitelju Isusu, jer njemu samom pripada. Ti si moj uvar. Ti si takoer i moj tjeitelj u asu smrti.
Ojaaj moju vjeru i moju nadu, zapali moje srce Boanskom ljubavlju. Uini da me moj proli ivot
ne alosti, da me moj sadanji ivot ne uznemiruje, da me moj budui ivot ne strai. Ojaaj moju
duu u smrtnoj tjeskobi, potakni me da budem strpljiv, sauvaj me u miru, isprosi mi milost da mi
posljednje jelo bude Kruh Aneoski. Daj da mi posljednje rijei budu: Isus, Marija i Josip; da moj
posljednji uzdah bude, uzdah ljubavi i da tvoja prisutnost bude moja posljednja utjeha. Amen.

Tri molitve na ast sv. Anelu uvaru

(Sv. Alfons Liguori)

1. O moj sv. anele uvaru, koliko si puta morao svoje sveto lice odvratiti od mene radi mojih
grijeha. Molim te, oprosti mi i izmoli da mi i dragi Bog oprosti, a ja vrsto odluujem da neu
dragog Boga ni tebe nikada vie svojevoljno uvrijediti. Amen.
2. Hvala ti, sv. anele uvaru, na svim rasvjetljenjima, ao mi je to te nisam uvijek sluao.
Rasvjetljuj me i nadalje, probudi moju savjest kad sagrijeim i ne ostavi me u asu smrti. Amen.
3. Zahvaljujem ti, moj nebeski zatitnie, to si me toliko godina pratio. esto sam puta tebe
zaboravio, a ti si uvijek na mene mislio. A tko zna, nije li mi smrt ve pred vratima? Vodi me, moj
sv. anele uvaru, uskom stazom ovoga ivota i ne ostavi me dok ne doem u nebesku domovinu.
Amen.
Moja dua je tebi potpuno povjerena
(Sv. Karlo Boromjeski)

O sveti anele Boji, moj vjerni uvaru, smatraj da je moja dua tebi potpuno povjerena. Molim
te, predaj je u ruke njenog Stvoritelja i Otkupitelja, tako da s tobom i svim svecima nebeskim mogu
uivati tvoju prisutnost, ljubiti ga savreno i imati puninu ivota zauvijek. Amen.

Moj najbolji prijatelju

(Sv. Gertruda Velika)

O sveti Anele Boji, kome je Bog povjerio mene na uvanje, zahvaljujem ti na svim
dobroinstvima due i tijela koja si mi pribavio. Hvalim te i slavim te to mene bijednicu titi i
uva me od napadaja mojih neprijatelja. Blagoslovljen as kad si mi dodijeljen za uvara i
zatitnika. Blagoslovljena tvoja ljubav prema meni i njena skrb kojom svaki as nastoji zadobiti

761
moje spasenje. Molim te da mi oprosti to sam se tako esto opirala tvojim nadahnuima i tako
oalostila tebe, mog najdraeg prijatelja. Obeajem da u te ubudue u svemu sluati i vjerno sluiti
mome Bogu. Amen.

Molitva Anelu uvaru

Anele, uvaru mili! Svojom snagom me zakrili. Prema Bojem obeanju, uvaj mene nou,
danju. Osobito pak me brani da mi duu grijeh ne rani. A kad s ovog svijeta poem, sretno da u
nebo doem, da se ondje s tobom mogu vjeno klanjat dragom Bogu.

Jutarnja molitva na ast sv. Anelu uvaru.

O sv. Anele uvaru, hvala ti to si me i ove noi sauvao od svakoga zla due i tijela. Kako me
je lako mogla smrt, a moda i vjena smrt snai! Kao zahvalu za to dobroinstvo cijeli u ovaj dan
provesti tebi na ast, a na slavu Boju. Po tvojim rukama prikazujem dragome Bogu sav rad, sve
poslove i muke, sve misli i ine dananjega dana. Izmoli mi milost da sve tako izvrim, kako e biti
vrijedno velianstva Bojega.
Daj da danas nikakav svojevoljni grijeh ne uinim, osobito ne ovaj... uvaj me svake nezgode,
koja bi mogla nauditi mome ivotu, mojoj asti ili mom dobru. Predajem ti svoje tijelo i svoju duu;
pod tvojom obranom bit u siguran; kad me ti vodi, neu zalutati; kad se ti skrbi za me, nee mi
nita manjkati. O anele Boji, kome me je neizmjerna ljubav Oeva preporuila, rasvijetli me,
uvaj me, vladaj i ravnaj sa mnom danas i po sve dane ivota moga. Amen. (Imprimatur br. 205S. U
Senju, dne 23. kolovoza 1912. Roko, biskup).

Veernja molitva na ast sv. Anelu uvaru.

Ispitaj si ukratko svijest, kako si ovaj dan proveo onda kai: Evo opet sam, o sv. anele uvaru,
pod tvojom zatitom sretno proivio jedan dan. Iz dubine srca svoga zahvaljujem dragom Bogu,
Majci Bojoj i tebi, za sva rasvjetljenja, nadahnua, dobroinstva i upuenja, kao i za sve milosti,
koje sam ovoga dana primio. Sve si mi ih ti izmolio svojim posredovanjem. Kamo sree da sam ih
samo jo bolje na slavu Boju i spasenje due svoje upotrijebio! Kad se obazrem na dananji dan,
uviam mnoge nedostatke, mnoge grijehe i zablude, kojima sam se protiv dobrote Boje ogrijeio i
ime sam tebe, moj vjerni vodiu i pratioe, uvrijedio.
Kajem se za sve svoje grijehe i nemarnosti, i molim te, vrijedni moj prijatelju, izmoli mi
oprotenje od Boga a takoer i milost da ih se ubudue ozbiljno klonim. Raskrili, sv. Anele uvaru,
svoja mona krila nada mnom. Ne daj da mi se zlobni neprijatelj priblii, te da naudi mome tijelu ili
dui. Usnut u spokojno u tvom milom naruju, pouzdajui se u Boga Oca, koji je svagdje i na
svakom mjestu. Daj da i ja jednom slatko u Gospodinu usnem, te da onda u vjenosti bez prestanka
s tobom i sa svim anelima i svecima hvalim i slavim trojedinog Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga.
Amen. (Imprimatur br. 205S. U Senju, dne 23. kolovoza 1912. Roko, biskup).

Molitva za sretnu smrt

Aneli nebeski, sluge velikoga Boga, koji mu vjerno sluite od prvog asa vaeg stvaranja
uivajui sreu vjenog blaenstva, upotrijebivi njegovu sv. milost na dobro, pritecite nam u
pomo, vi koji ste odvano ili stazom to sigurno vodi k nebeskoj slavi. Vaoj brizi, vaoj zatiti,
vaoj obrani predala nas je dobrota Boja. Molimo vas ponizno da brigu, koju za nas imate u ivotu,
poveate na asu smrti. uvajte nas osobito od duhova tmine, koje ste slavno nadvladali na poetku
svijeta.
Ulijte nam svete misli, koje e nas ohrabriti i okrijepiti, da njihovim napadajima ne podlegnemo.
Izmolite nam svojim monim zagovorom milosti koje su nam potrebite na putu u vjenost: iskreno
spoznanje naih zabluda i zanemarivanja dunosti, skrueno pokajanje za nae grijehe i potpuno

762
predanje u volju Boju. Napunite nam srce i duu spasonosnim strahom, da oplaemo i zamrzimo
na svoju nevjeru prema dragom Bogu. Osobito nam izmolite veliku milost, krunu svih milosti, da
nam zadnji dah bude ljubav prema Bogu. Amen. (Imprimatur br. 205S. U Senju, dne 23. kolovoza
1912. Roko, biskup).

Ponedjeljak, dan posveen osobitom tovanju sv. Anela uvara

Svaki ponedjeljak je od sv. Crkve posveen sv. anelima. Zato ne popusti ni ti, po primjeru sv.
Alojzija, ovog miljenika svoga anela uvara, na taj dan iskazati tovanje svojemu nebeskom
zatitniku. Doprinesi mu kakvu rtvu, izmoli koju molitvu, ili podaj to siromahu po savjetu sv.
Rafaela: Sa milostinjom je molitva dobra. Osim toga, preporuuje sv. Crkva i mnogi sveci, da se
na svoj roendan i prvi dan u svakom mjesecu preporuimo sv. Anelu.

Molitva sv. Anelu uvaru za ponedjeljak: O moj vjerni i mili anele uvaru, moj odgojitelju,
moj uitelju, moj prijatelju, moj odvjetnie, moj posrednie i zatitnie! Nisam vrijedan tvoje zatite
ni tvoje skrbi. Kada i po em sam toliku ast i takvo odlikovanje zasluio? Ima li koja milost, koju
mi od dana moga roenja pa do danas jo nisi iskazao? S kakvom si strpljivou samo moju slabost
podnosio uza svu moju nezahvalnost? Koliko si me ve puta mogao ostaviti, a ipak nisi prestao
poticati me na pokoru.
Koliko sam ve puta mogao u napast pasti i sagrijeiti, da me nije tvoja ruka zadrala? Koliko bi
me puta vremenita nesrea zadesila, da je ti nisi odvratio? Zahvaljujem tisuu puta Gospodinu Bogu
to mi te je dao za zatitnika, a tebe molim od svega srca za oprotenje to sam tako malo za tvoje
opomene mario. to je vea moja nevjernost, to e biti vea i velianstvenija tvoja pobjeda, kad me
sretno uvede u nebesko kraljevstvo, gdje u se uzdajui se u milost Boju, u tvome drutvu uvijek
veseliti. Amen. (Imprimatur br. 205S. U Senju, dne 23. kolovoza 1912. Roko, biskup).

Posveta Anelu uvaru

(Iz Molitvenika Preghiere con gli angeli)

Sveti moj anele uvaru, od poetka mog ivota dan si mi kao pratilac i zatitnik. Sada pred
licem Gospodina i moga Boga, moje nebeske Majke Marije i svih anela i svetih ja (kazati svoje
ime) siromani grenik, elim se tebi posvetiti. Obeavam da u vjerno sluati Boga i Majku Crkvu.
obeavam da u biti uvijek poboan Mariji, mojoj Majci i Gospodarici, te da u je uzeti za uzor
svog ivota. Obeavam da u biti i tebi poboan, moj sveti zatitnie, te da u u skladu sa svojim
snagama iriti pobonost svetim anelima koja nam je dana kao pomo u borbi za postizanje Bojeg
Kraljevstva. Molim te, sveti anele, uini me dionikom snage tvoje ljubavi prema Bogu kako bih se
raario ljubavlju prema Bogu i ostao mu uvijek vjeran. Neka me tvoja ruka brani od neprijatelja,
uini me dionikom Marijine poniznosti, vodi me tako da izbjegnem svim opasnostima i doem u
Nebo u kuu Oevu. Amen.

7. 5. Razmatranja o pobonosti Anelu uvaru

Budimo stoga poboni i zahvalni takvim uvarima

(sv. Bernard)

Anelima svojim zapovjedi za te da te uvaju na svim putovima tvojim. Neka hvale Gospodina
za milosre njegovo i za udesa njegova iskazana sinovima ljudskim. Neka hvale i govore meu
narodima da je Gospodin uinio velika djela na njima. Gospodine, to je ovjek da mu se
objavljuje? Ili da mu primie srce svoje? Srce mu primie, za nj se brine, o njemu se stara.
Napokon alje mu svoga Jedinoroenca, ulijeva svoga Duha, ak i svoje lice obeava. I da ne bi
togod nedostajalo na nebu u vezi s djelom brige o nama, radi nas alje na slubu one blaene
duhove; odreuje ih nama za uvare; zapovijeda da nam budu voe.

763
 Anelima svojim zapovjedi za te da te uvaju na svim putovima tvojim. Koliko bi tek ta rije
trebala da ti ulije potovanje, potakne pobonost, donese pouzdanje. Potovanje poradi prisutnosti,
pobonost radi dobrohotnosti, pouzdanje zbog uvanja. Prema tome, prisutni su. Tebi su prisutni; ne
samo s tobom ve za te. Tu su da tite; tu su da budu od koristi. On je dodue naredio, ali ni njima
koji ga tolikom ljubavlju sluaju i nama pritjeu u pomo u tolikoj potrebi, ne smijemo biti
nezahvalni.
Budimo stoga poboni i zahvalni takvim uvarima. Uzvratimo im ljubav, astimo ih koliko ih
moemo, koliko moramo. Ipak neka se sva naa ljubav i nae aenje vine onome od koga sve
dolazi i njima i nama. Odonud je da moemo astiti i ljubiti; odonuda je da zasluujemo biti
ljubljeni i aeni.
Stoga, brao, u njemu ljubimo srdano njegove anele kao nae budue subatinike, a sada od
Oca postavljene upravnike i skrbnike i kao nama pretpostavljene. Sad smo naime sinovi Boji, iako
se to jo ne oituje, te smo kao mala djeca pod upraviteljima i starateljima i kao da se zasad ni malo
ne razlikujemo od slugu. Uostalom, makar smo tako nejaki, makar nam predstoji tako velik put, ali
ne samo velik ve i opasan, ega da se bojimo uz takve uvare? One koji nas uvaju na svim
putovima naim niti to moe nadjaati niti zavesti, a jo bi manje oni mogli odvesti na stranputicu.
Vjerni su, razboriti su, moni su: ega se straiti? Samo idimo za njima, njih se drimo i boravimo u
zatiti Boga neba.
tovanje svetih anela uvara
(p. B. Vercruysse)

Uvod u meditaciju: Predoi si mladoga Tobiju u pratnji arkanela Rafaela. Moli za pravu i
postojanu pobonost svomu anelu uvaru.
1. Dostojanstvo naeg sv. anela uvara. Velika je milost, to nam je Bog dao anela uvara.
Svojim anelima je tebe radi zapovjedio da te uvaju na svim tvojim putovima. to su aneli
uvari? Oni su isti duhovi, stvoreni na sliku Boju, obdareni ljepotom, mou, okretnou i
razumom, koji nae pojmove daleko nadilaze. Aneo, koji je dan i no uza te, jest knez nebeskoga
dvora, neizrecivo moniji nego li najmoniji knez ovoga svijeta. Kako rijetko mislimo na to! Kada
smo na samo, sudimo i radimo kao da nemamo svjedoka svojih misli, rijei i djela. Da je naa vjera
ivlja, koliku bi utjehu nali u komuniciranju s anelom uvarom govorei mu svoje boli i
potekoe, molei ga za savjet, jakost i sranost, kao to su to mnogi sveci inili, npr. sv. Kamilo,
sv. Franciska Rimska, sv. Rua Limska i mnogi drugi. Zahvali se Bogu za milost to ti je dao
anela uvara; njega pak moli za oprotenje to tako rijetko na njega misli. Zazovi esto svoga
anela uvara i moli ga za savjet.
2. Sluba naih anela uvara. Svojim anelima je Bog tebe radi zapovjedio, da te uvaju na
svim tvojim putovima. Zbog toga aneli uvari bdiju: a. nad naim tjelesnim ivotom; b. mnogo
veom brigom nad ivotom nae besmrtne due. Oni nas upuuju, otkrivaju nam zamke sotone;
odvraaju nas potajnim opomenama od pogreaka, a potiu blagim opomenama na dobro. Prate nas
u svim pogibeljima ivota i pomau nam u asu smrti,
Divi se poglavito trima stvarima i nasljeduj ih po mogunosti: a. savrenoj spremnosti svetih
anela na sve to im Bog zapovijeda; b. njihovoj sabranosti i istoi i usred vreve i pokvarenosti
svijeta; c. njihovom nepomuenom miru premda je njihovo nastojanje esto bez uspjeha. Moli za
milost da uzmogne nasljedovati savrenosti i kreposti svetih anela. Moli esto zaziv: Anele
Boji, uvaru moj, prosvjetljuj me, uvaj, vodi i upravljaj, jer sam ti providnou Bojom povjeren!
3. Dunosti prema svetim anelima uvarima. Sv. Bernard ih svodi na tri glavne dunosti: a.
moramo ih uvelike tovati i u njihovoj se prisutnosti uvijek osobito kad smo sami tako vladati
kao pred nekom odlinom osobom. Jedna misao e nam u tom pomoi, naime: Moj aneo uvar e
jednoga dana svjedoiti za mene ili protiv mene, ovisno o tome to sada inim; b. biti im zahvalni i
ljubiti ih radi usluga to nam ih ine; c. pouzdati se u njih radi skrbi kojom se za nas brinu.
Veina ljudi ne misli na ove dunosti. to se pak nas tie, mi neemo nikada povrijediti
prisutnost svojih svetih anela uvara nepristojnim vladanjem. Zahvalimo im se barem svaku veer
za sve usluge, a svako jutro i u svim potrebama pouzdano im se preporuimo.

764
 Ne prestani mi pomagati dok me ne vidi sa sobom u Nebu
(Sv. Alfons Marija Liguori)

Sv. Bernard kae da na tri naina trebamo astiti nae anele uvare: potovanjem, pobonou i
povjerenjem. Potovanjem jer su ovi duhovi i nebeski knezovi uvijek prisutni i pomau nas u svim
naim djelima. Zbog toga trebamo paziti da ne inimo nita to alosti naeg anela uvara. Sv.
Franciska Rimska je vidjela anela kako joj pomae i svaki put kad bi u razgovoru rekla koju
neumjesnu rije prekrivala bi lice zbog srama. Ah moj anele uvaru, koliko sam te puta ja svojim
grijesima primorao da prekrije svoje lice. Molim te oprosti mi, te mi izmoli oprotenje mojih
grijeha, a ja obeavam da neu vie vrijeati Boga svjim nedostacima.
Kao drugo, trebamo biti poboni naem anelu uvaru zbog potovanja koje zasluuje i ljubavi
koju ima prema nama. Nikakva ljubav oca, brata ili prijatelja ne moe nadmaiti ljubav koju aneli
uvari imaju prema nama. Prijatelji u svijetu nas esto vole zbog interesa, i zato lako na nas
zaborave kada smo u problemima, a jo vie kad ih uvrijedimo. Na aneo uvar nas ljubi istom
ljubavlju i zbog toga nas u progonstvima jo vie pomae, a ne proputa pomagati nam ni kada se
protiv Boga pobunimo. Aneo nas tada prosvjetljuje kako bi se po pokajanju odmah vratili Bogu.
Ah koliko ti zahvaljujem moj anele uvaru za prosvjetljenja koja sam po tebi dobio; da sam te
barem uvijek sluao! Molim te, nastavi me opominjati i ne napusti me do zadnjeg asa mog ivota.
I na kraju kao trea stvar, trebamo imati povjerenje u pomo naih anela uvara. Boja ljubav
nije se zadovoljila samo s time da nam dadne svoga Sina Isusa za Spasitelja i Mariju za odvjetnicu,
nego je htjela dati nam i anela za uvara. Bog im je zapovjedio da nas uvaju cijeli ivot. Jer
anelima svojim zapovjedi da te uvaju na svim putovima tvojim (Ps 91, 11). O Boe beskrajnog
milosra, koja sredstva bi mi jo mogao dati pa da budem spaen? Zahvaljujem ti, moj Gospodine,
zahvaljujem i tebi, moj anele, koji me tolike godine uva. Ja sam bio zaboravio na tebe, ali ti
nikad nisi zaboravio na mene. Tko zna koliko mi jo ivota preostaje. Dragi moj anele vodi me
putem spasenja i ne prestani mi pomagati dok me ne vidi sa sobom u Nebu.

O pobonosti anelima uvarima

(Mons. Giuseppe Riva)

Poslije Boga i Marije ni na nebu ni na zemlji nema nikoga tko se vie brine za nae spasenje od
naeg anela uvara te kao posljedica toga trebamo ga jako tovati. Od poetka naeg ivota dan
nam je za suputnika, uvara i branitelja i nikada nas ne naputa sve dok se naa dua ne vrati u ruke
svoga Stvoritelja. Tko bi mogao iskazati svu panju kojom se brine i provia u naim materijalnim
i duhovnim potrebama. Uvijek i posvuda je s nama na aneo uvar, dan i no, u gradu i polju, u
samoi i vrevi, u poslu i odmoru, tjei nas u alostima, brani nas u opasnostima, prosvjetljuje u
sumnjama i potpomae u svim potrebama.
Podsjetimo se na trenutak to je sve arkaneo Rafael uinio za Tobiju. Bio mu je drug na putu do
Medije, izbavio ga je na obali rijeke Tigrisa od velike ribe koja mu je ugroavala ivot, sam je iao
do Gabea kako bi dobio poloeni zalog, omoguio mu je da se sretno oeni Sarom nakon to ga je
pouio kako da sprijei zloduha Asmodeja da mu nakodi kao to je to bio inio prethodnoj
sedmorici, dopratio ga je zdrava do kue oeve, povratio je vid njegovu ocu koji ga je ve odavno
bio izgubio, objavio mu je planove milosra koje je Bog imao s njegovom obitelji.
Sve to je slika onoga to za nas ini aneo uvar. On nas prethodi na naim putovima i udaljava
od nas ono to bi moglo postati prigodom za pad. Taj istinski prijatelj nas ne naputa ni onda kada
ne sluamo njegovih savjeta, ni kada grijeei vrijeamo njegovu uzvienu prisutnost. Naprotiv,
tada jo vie die glas te nas potie na grinju savjesti da se pokajanjem dignemo iz bijednog stanja
u koje smo bili upali. U meuvremenu nas zagovara kod Gospodina i moli da izbjegnemo kazne
koje smo zasluili pred Bojom pravednou.
Kad neto molimo, on nas odmah slua. Dosta je pokazati iskrenu pobonost prema njemu da
nam odmah pritekne u pomo i vie od naih pronji ili elja. Tako je sv. Petra aneo oslobodio
okova, otvorio mu vrata zatvora i izveo ga vani. Znamo da je sv. Onofriju njegov aneo uvar pratio

765
za vrijeme 60 godina njegova ivota u pustinji, vodio ga je do peine koju mu je Gospodin bio
odredio za boravite, a esto mu je donosio i svetu priest. Sv. Suzanu muenicu je aneo uvar
branio protiv bludnih napadaja cara Dioklecijana. Sv. Quinteriju je aneo pouio to treba initi u
ivotu kako bi ugodila Gospodinu. Sv. Brigita vedska ne samo da je vie puta vidjela svoga naela
uvara nego je ula kako u njenoj prisutnosti pjeva ugodne rajske hvalospjeve.
Sv. Rajmonda je njegov aneo uvar svako jutro budio s prvim svjetlom, a sv. Franciska Rimska
je neprekidno bila u drutvu svoga anela uvara, s njim je stalno razgovarala, a gubila ga je s vida
samo kada bi uinila neku pogreku, to je njoj bio znak da se preispita te je nakon kajanja opet
zadobivala to ugodno drutvo. Dok je sv. Izidor bio na misi u crkvi, njegov aneo je umjesto njega
radio na polju kako se ne bi gospodari alili zbog neuinjena posla. Sv. Balbinu i sv. Kostanzu su
njihovi aneli uvari pazili i njegovali kad su bile bolesne. Sv. Stanislav Kostka je ne znajui uao
u crkvu nekih heretika, a njegov aneo ga je na to opomenuo i donio mu priest u prisutnosti sv.
Barbare. Sv. Fermu i sv. Rustiku su aneli u zatvor gdje su zbog vjere bili osueni na kaznu smrti
glau donijeli hranu. Toliko su brojne milosti koje aneli isprose ljudima da ih je nemogue
nabrojiti.
Ono to nas treba posramiti je na hladnoa i slaba pobonost prema naim anelima uvarima te
nedovoljno odgovaranje na njihove poticaje. Ali ohrabrimo se, zahvalimo Bojoj dobroti to nam je
udijelila tako dobe uvare koji su istovremeno i dostojanstvenici nebeskog dvora. A sjetimo se da
nam je aneo dodijeljen kako bi bio svjedok naih djela, te da ga ljubimo kao prijatelja, sluamo
kao uitelja, da mu zahvaljujemo kao dobroinitelju, a astimo ga kao anela Bojega.
Neka jedanput zauvijek poraste nae povjerenje u njegovu zatitu. Utjeimo mu se u svim
potrebama jer e nas sigurno usliati. Nemojmo zaboraviti moliti ga i pozdravljati, pogotovu ujutro
preporuiti se da nas prati i uva u svim dogaajima cijeloga dana, a uveer mu zahvalimo za
njegovu pomo i preporuimo mu da nas uva od nonih zasjeda neprijatelja naeg spasenja.
Zazivajmo njegovu pomo i zatitu u svim prilikama i situacijama, kod kue, u crkvi, na putovanju,
i pogotovu prije svih djela kako bismo je ih dobro uinili i bila nam na zaslugu pred Bogom,
zazivajmo ga u naim molitvama da ih skupa sa svojima prikae Bogu kao ugodan prinos.
Pogotovu pazimo da pred njime ne inimo neto zbog ega bismo se trebali sramiti barem toliko
kao da je uinjeno pred nekim ovjekom. Ako preziremo njegove poticaje u savjesti i slijedimo
svoje strasti vrijeajui Boga, imat emo njegovo svjedoanstvo protiv nas pred Bojim sudom.
Sveci su prakticirali zazivati pomo anela uvara osoba s kojima su morali razgovarati ili
pregovarati u raznim i esto vanim stvarima i redovito su im oni pomagali da se stvari dogode na
slavu Boju. Ne propustite svakodnevno se obraati vaem anelu uvaru pa makar i kratkom
molitvicom Anele uvaru mili i iskusiti ete njegovu skrb i blizinu.

Budite jako poboni vaem anelu uvaru

(Sv. Franjo Saleki)

Budite jako poboni vaem dobrom anelu uvaru ... Ah! kolike brojne i dragocjene prednosti
emo imati po ovoj pobonosti! Ne postoji stvorenje, pa niti najmanje i najslabije, vjerno ili
nevjerno a da ne bi imalo svoga anela uvara koji pazi na njega i trajno ga potie na dobro. Bog je
u svojoj Providnosti odredio da ljude slue aneli. Od trenutka naeg postojanja dobri aneli uvari
se brinu o nama jer je boanska dobrota tako odredila. Bog nas je oduvijek ljubio i odredio da
imamo anela za pratioca da nas prati na putu ivota.
Dobri aneli ele nae dobro, nazvani su aneli uvari jer su dobili zadatak da nas pomau i
slue, nadahnjujui nas, branei na su opasnostima, opominjui nas u naim manama, pomaui
nam u nastojanju oko kreposti. Postanite vrlo bliski s anelima, esto obraajui panju na njihovu
prisutnost. Nai dobri aneli nam daju jakost i snagu da se vjebamo u krepostima. Nai aneli
uvari su odreeni da prinose nae molitve pred prijestolje uzvienosti, dobrote i milosra naega
Gospodina. Nai aneli uvari prikazuju nae molitve pred Bogom da bi nas u svojoj dobroti
usliao. Drite za ruku vaeg anela uvara da bi vas doveo u Nebo.

766
 8. POBONOST ANELU UTJEHE ISUSOVE MUKE U GETSEMANSKOM VRTU

8. 1. Molitva Anelu Isusove utjehe u Getsemanskom vrtu

Ovu molitvu je sastavio sluga boji p. Bernardin iz grada Portoguara na sjeveru Italije.
Sluga Boji je govorio: "Ova pobonost je jako korisna u mukama koje nam alje dobri Bog. Tko je
imao poslanje da utjei Glavu u agoniji, primio je mo i poslanje da utjei i udove u njihovim
mukama. Probajte i vidjet ete da e vam pobonost prema Anelu Isusove utjehe donijeti veliku
korist u cijelom vaem ivotu i na asu smrti.
Pozdravljam te, sveti Anele utjehe moga Isusa u agoniji, i slavim s tobom Presveto Trojstvo, jer
te je izabralo izmeu svih da utjei i ojaa Onoga koji je utjeha i snaga svih alosnih. Molim te
zbog ove asti koju si imao, zbog poslunosti, poniznosti i ljubavi s kojom si pritekao u pomo
svetoj ljudskoj naravi mojega Spasitelja Isusa, koji je bio shrvan zbog patnje grijeha svijeta, na
poseban nain zbog mojih grijeha, isprosi mi milost savrenog pokajanja za moje grijehe, udostoj se
utjeiti me u alostima koje me pritiu, i u svim drugima koje u imati tijekom ivota, posebno kad
budem u agoniji. Amen. Tri puta Slava Ocu. (Djelomini oprost u Rimu 5.8.1921)

9. ANELI U ISKUSTVIMA SVETACA I DUHOVNIH VELIKANA

Izmeu Sotone i anela uvara

(Sv. Margareta Marija Alakok)

Odredili su me da budem u bolnici, sam Bog znade koliko sam ondje imala trpjeti; kako od
moje ustre i osjetljive naravi, tako i od ljudi i od avla; on je esto prouzrokovao da mi je ono to
sam drala u ruci padalo i razbijalo se, a onda mi se rugao, smijui mi se koji put u lice: O,
nespretnice! Nikad nee neto dobra uiniti! To me je bacalo u tako veliku alost i malodunost,
te se nisam znala snai; jer koji put mi je oduzeo mo da to kaem naoj Majci, budui da je
poslunost razarala i unitavala sve njegove snage. Jednom me je gurnuo sa vrha stubita, dok sam
nosila posudu punu eravice, a da se vatra nije proirila; ja se naoh dolje, a da mi se nije desilo
nita zla, premda su oni koji su me vidjeli da padam, pomislili da sam polomila noge. No osjeala
sam kako me podrava moj vjerni aneo uvar: ja sam naime bila sretna to sam esto uivala u
njegovoj nazonosti i isto me je nerijetko korio i ispravljao.
Jednom, kad sam se eljela umijeati u razgovor brak neke roakinje, on mi je pokazao kako je
to nedostojno redovnike due i tako me je strogo ukorio, govorei, ako se budem ponovno mijeala
u takve tajne ljubavi, da e od mene sakriti lice. Nije mogao podnositi ni najmanje neednosti ili
manjka potovanja u nazonosti mog vrhovnog Gospodara, pred kojim sam ga vidjela kako se bacio
niice na zemlju. I ja sam to inila to sam ee mogla, smatrajui da nema pogodnijeg dranja
mojim neprestanim patnjama i tijela i due, jer takvo dranje najbolje odgovara mome nitavilu:
toga uope nikad nisam gubila s vida, osjeajui se uvijek pokvarenom, bilo da sam trpjela ili se
radovala, jer u radosti nisam mogla uivati nikakva zadovoljstva.

Ona je poeljela zahvaliti anelima

(Sv. Gertruda Velika govori o svom iskustvu u 3. licu)

Jednoga dana neposredno prije blagdana sv. Mihaela Arkanela meditirala je pripremajui se za
Priest, o pomoi koju Boja velikodunost udjeljuje njenoj bijedi po sluenju aneoskih duhova.
Ona je poeljela zahvaliti anelima te je prikazala Gospodinu priest njegova Tijela i Krvi: O
Ljubljeni moj Gospodine, prikazujem ti divni Sakrament u ast ovih slavnih Kneeva tvoga Dvora,
na tvoju slavu i porast njihove radosti, slave i vjenog blaenstva. Tada Gospodin, sjedinjujui sa
svojim Boanstvom na udesna i neizreciv nain, Priest koja mu je bila prikazana, rairi po
Aneoskim duhovima tako obilne slasti, da kada ne bi ve posjedovali vjenu radost, to bi bilo
dosta da ih ispuni svom moguom radou.

767
 Razliiti aneoski korovi su tada dolazili jedni za drugima i pozdravljali je s potovanjem
govorei: Dobro si uinila to si nas poastila ovim prikazanjem jer bdijemo nad tobom s
posebnom ljubavlju. Kor Anela je kazao: Mi s radou bdijemo nad tobom dan i no da ne bi
izgubila ni najmanju od milosti koje ti mogu pomoi prikladno se pripraviti za svakodnevno primiti
svog Boanskog zarunika. Ona tada ivo zahvali Bogu i ovim blaenim duhovima, sa eljom da
spozna koji je od anela bio odreen za njenog uvara.
I eto, prie jedan od ovih plemenitih knezova, obuen u prekrasne haljine i ukraen dragim
kamenom tako blistavim da nita na zemlji ne moe to predoiti. On se zaustavi na odreenom
rastojanju od nje i Gospodina kao da bi ih mogao obadvoje obuhvatiti jednim pogledom ljubavi i
ree: Snagom bliskog otajstva po kojem sam esto naklonio Boanskog zarunika prema ovoj dui
i podigao duu Njemu u radost duha, usuujem se predstaviti u ovom trenutku. Ona mu je tada
prikazala neke posebne molitve koje je molila njemu na ast, a on ih je s radou primio i prikazao
u obliku prekrasnih rua uvijek klanjanja dostojnom Presvetom Trojstvu.
Pristupie tada Arkaneli i dobrohotno je pozdravie: elimo ti, ljubljena zarunice Kristova, s
ljubavlju objaviti, koliko si ti u stanju shvatiti, iskonske tajne Boga koje u zrcalu boanskog znanja
spoznajemo da su najkorisnije za tvoju duu. Aneli moi joj rekoe: Mi emo ti sluiti pobono
u svemu to e initi na slavu i ast naeg Gospodina tvojim razmatranjima, rijeima, spisima,
vjerno te podupirui i potiui tvoju gorljivost. Gospodstva nadodae: ast Kralja ljubi
pravednost i srce upaljeno ljubavlju ne podnosi zadrke u vjeri, zato svaki puta kad se Kralj Slave u
tebi nasladi i otpoine u tvojoj dui, a tvoja dua osjeti polet ljubavi prema njemu, mi emo u tvoje
ime prikazati potovanje potrebno njegovoj uzvienosti, da njegova vrhovna slava ne bi bila na bilo
koji nain sniena.
Poglavarstva zatim rekoe: Mi emo se na sva naine truditi da te uvijek prikaemo Kralju
kraljeva ukraenu svim krepostima koje raduju njegovo Srce. Vlasti su tvrdile: Znamo koje te
blisko sjedinjenje vee s Ljubljenim tvoje due, zato emo uvijek bdjeti kako bismo odstranili sve
nutarnje i vanjske zapreke koje bi mogle ometati vae neizrecivo komuniciranje, koje raduju cijeli
nebeski dvor skupa sa Crkvom. Jedna gorljiva dua ljubavlju moe isprositi vie milosti nego tisue
mlakih dua. Tada ona zahvali Gospodinu i blaenim aneoskim duhovima za tolike milosti i za
tolike druge koje ne moe iskazati zbog svoje nesposobnosti.

Uvijek nas je uo i na divan nain pomagao

(Papa Pio XI)

Papa Pio XI je 2. 9. 1934. jednog grupi hodoasnika kazao da on na poetku i na kraju dana
zaziva svoga anela uvara, a dodao je da esto i tijekom dana zaziva njegovu pomo, pogotovu
kad se stvari zakompliciraju. Papa tvrdi: Ne bojimo se rei, takoer i zbog duga zahvalnosti
naem anelu uvaru, da nas je uvijek uo i na divan nain pomagao. esto osjetimo da je on ovdje,
blizu nas, spreman da nam pomogne.
Pio XI je esto osobama koje su mu dolazile i traile savjet preporuivao pobonost anelima:
Kada trebam razgovarati s nekom osobom, a znam da e razgovor biti teak te govor treba biti
posebno uvjerljiv, tada sve preporuim svom anelu uvaru, i molim anela uvara osobe koju
trebam susresti, tako da kad se dogodi komunikacija meu aneoskim duhovima razgovor bolje tee
i olakan je.

elja je Pape vjernici kuaju veliinu te aneoske pomoi

(Bl. Ivan XIII, papa)

I za Dobrog Papu je poznata njegova naglaena pobonost prema anelima. Jo kao bogoslov
budui papa pie: Jedan nebeski aneo je uvijek pored mene, stalno je u ekstazi i motrenju Boga.
koje li slasti samo pomisliti na to! Ja sam dakle svaki as pred oima anela koji me gleda i moli za
mene, koji bdije pored mene i dok ja spavam.

768
 Kada je bio apostolski nuncij u Francuskoj, budui papa piui svojoj roakinji asnoj sestri
Angeli Roncalli pie: Koje li utjehe osjetiti blizu nebeskog anela uvara, ovog vou naih koraka,
svjedoka i najintimnijih ina. Ja molim molitvu Anele uvaru mili barem 5 puta dnevno i esto,
uvijek u miru, razgovaram s njime. Kada trebam posjetiti neki osobu koja obavlja odgovornu
slubu da raspravljamo o vanim stvarima Svete Stolice molim svog anela uvara da se dogovori
s anelom uvarom te osobe kako bi utjecao na stavove te osobe. To je jedan mala pobonost kojoj
me je pouio sveti Otac Pio XI.
Ivan XXIII kao papa podsjea sve vjernike na pobonost anelu uvaru i potie ih da s puno
povjerenja s njim razgovaraju: Aneo uvar je dobar savjetnik, on nas uvijek zagovara, pomae
nam u potrebama, oslobaa nas od opasnosti i nesrea. elja je Pape da vjernici kuaju veliinu te
aneoske pomoi.

Sveti Mihael u ivotu i tovanju svetog Franje Asikog

Sveti Mihael u ivotopisima svetog Franje Asikog od Tome elanskog i svetog Bonaventure.
Sveti Franjo je, kao i svi u Srednjem vijeku, osobito tovao arkanela Mihaela, koga nazivaju
zastavnikom nebeskih eta, koji e na Sudnji dan svojom trubljom probuditi mrtve u grobovima.
U prvom ivotopisu svetog Franje Asikog, koji je sastavio fra Toma elanski, govori se o
ivotu i djelu ovog velikog sveca. Jedan dio ovog ivotopisa, zapisan u sedam poglavlja (148 -
154), posveen je i posebnim Sveevim pobonostima. Tako ve drugo poglavlje u ovom odlomku
(149) nosi naslov: Franjina pobonost prema anelima i to je inio iz ljubavi prema svetom
Mihaelu. To poglavlje donosimo ovdje u cijelosti:
Izvanrednom je ljubavlju tovao anele koji su zajedno s nama u bojnom redu i koji s nama
prolaze dolinom smrti. Govorio je da ih svagdje treba potovati kao pratioce i zazivati ih kao
uvare. Uio je kako treba paziti da niim ne povrijedimo njihove poglede i nikada se ne usudimo
nita uiniti pred njima to ne bismo uinili pred ljudima. Zato to se u koru molilo Psalme pred
anelima, htio je da se svi koji mogu nau u oratoriju, mjestu zajednike molitve, na okupu te ondje
skladno mole. - esto je govorio kako svetog Mihaela treba vema astiti, jer vri slubu
predvodnika dua. Zato je na ast svetome Mihaelu, izmeu svetkovine Uznesenja i njegova
blagdana, etrdeset dana pobono postio. Govorio je: 'Svatko bi na ast tolikom Knezu morao
govoriti kakvu pohvalu ili bi morao Bogu prikazati poseban dar' (Cel. II197, str. 169 -170).
Isto tako sveti Bonaventura u svom ivotopisu svetog Franje pie u devetom poglavlju o
Franjinu aru ljubavi i elji za muenitvom, a u jednoj toki posebno se govori o njegovoj ljubavi
prema Majci Gospodina Isusa, o privrenosti prema svetom Mihaelu i o tovanju apostola Petra i
Pavla. Trea toka tog poglavlja doslovno glasi:
Majku Gospodina Isusa Krista ljubio je neizrecivom ljubavlju zato to je Gospodina velianstva
uinila naim bratom i to smo po njoj postigli milosre. Nakon Krista se najvie pouzdavao u nju.
Nju je izabrao da bude zagovornicom njemu i njegovima. Njoj je na ast pobono postio od
svetkovine apostola Petra i Pavla do svetkovine Uznesenja.
S anelima je, koji plamte divnim arom i uzdiu se k Bogu raspaljujui due izabranih, bio
povezan neraskidljivom vezom ljubavi te je iz pobonosti prema njima, poevi od Uznesenja
slavne Djevice, etrdeset dana postio i neprestano se bavio molitvom. Zbog arka revnovanja za
spasenje sviju bio je posebnom ljubavlju privren blaenom Mihaelu Arkanelu, jer on vri slubu
predvoditelja dua k Bogu.
Sjeajui se sviju svetih koji kao ognjeno kamenje u duama ponovno raspaljuju boansku
vatru, sve je apostole, a napose Petra i Pavla, tovao s najveom pobonou zbog arke ljubavi
kojom su ljubili Krista. Iz potovanja i ljubavi prema njima posveivao je Gospodinu post posebne
etrdesetnice. Kristov siromaak nije imao nita vie nego samo dva novia, tijelo, naime, i duu; i
samo je to mogao pruiti dareljivom ljubavlju. Po Kristovoj je ljubavi, tako rei, sve vrijeme po
strogom postu neprestano prinosio svoje tijelo, a po arkoj ljubavi svoj duh. Tako je vani, u
predvorju, prinosio potpunu rtvu, a iznutra, u hramu, rtvu tamjana (Bonaventura IX, 3, str. 90)

769
 Budui da i Toma elanski i sveti Bonaventura u odnosu na svetog Mihaela spominju Franjin
etrdeset dnevni post, to jest od svetkovine Marijina uznesenja 15. kolovoza do blagdana Mihaela
Arkanela 29. rujna, valja naglasiti da je za vrijeme tog posta Franjo dobio na svom tijelu rane
(stigme). To je bilo dvije godine prije njegove smrti 17. rujna 1224. godine na brdu La Verna
nedaleko od Asiza.
Toma elanski taj dogaaj opisuje kako se Franji u vienju ukazao propeti Seraf koji je imao
est krila. Bio je uspravljen, ruke su mu bile raskriljene a noge skupljene... Dok je blaeni sluga
Svevinjega to gledao, bio je ispunjen najveim divljenjem, ali nije znao to mu je vienje htjelo
kazati. Silno se radovao i jo vie uivao u dobrostivu i milu pogledu kojim ga je Seraf promatrao; a
njegova je ljepota bila neopisiva, ali ga je posve ispunio strahom pogled na razapetog i gorina
njegove muke. Izgledao je i alostan i veseo. Mnogo je razmiljao o tome to bi ovo vienje moglo
znaiti i duh mu se mnogo naprezao da shvati njegov smisao.
Kad od svega toga nije nita razumom spoznao i kad mu se duboko u srce ucijepila novina
ovoga vienja, poeli su se na njegovim rukama i nogama pokazivati znakovi avala, kao to je to
malo prije povrh sebe vidio na razapetom ovjeku... To se na tijelu izdizalo poput oteklina. Desni
mu je bok bio kao kopljem proboden i na njemu rana koja je esto krvarila... Na sve mogue naine
je nastojao to sakriti, i rijetko ili nikome nije obiavao otkrivati ovu izvanrednu tajnu... (usp. el I,
95-96, str. 47-48).
Sveti Bonaventura ovaj dogaaj na La Verni opisuje ovako:
Dvije godine prije nego to je duu predao nebu, nakon mnogovrsnih napora je voen providnou
doao u osamu na visoku goru koja se zove La Verna. Kad je ondje prema obiaju poeo postiti
etrdesetnicu na ast svetom Mihaelu Arkanelu, vie nego obino bijae obasut milinom
nadnaravnog promatranja i raspaljen arim plamenom nebeskih enja; poeo je obilnije osjeati
ulijevanje nebeskih darova. Uzdizao se u visinu, ali ne kao radoznali istraiva pretjerane asti,
nego je kao vjeran i razborit sluga istraivao volju Boju kojoj se s najveom gorljivou elio
suobliiti...
Dok je jednoga jutra oko blagdana Uzvienja svetoga Kria molio na jednom obronku gore,
ugledao je Serafa koji je imao est vatrenih, sjajnih krila, kako se sputa s neba. Kad se munjevitim
letom u zraku spustio do mjesta koje bijae blizu ovjeka Bojeg, meu krilima se pokazao lik
propeta ovjeka koji je imao ispruene ruke u obliku kria i noge pribijene na kri. Dva mu krila
bijahu uzdignuta iznad glave, dva su bila rairena za let, a dva su pokrivala cijelo tijelo. Kad je to
ugledao, silno se zapanjio, a srce mu je ispunila alost pomijeana s radou. Radovao se dodue
ljubaznom pogledu kojim ga je Krist gledao u obliju Serafa, ali prikovanost na kri mu je maem
suosjeanja i bola probadala duu...
Kad je udesnoga vienja nestalo, u njegovu je srcu ostao udesan ar to ga je i u njegovo
tijelo utisnuo udesni lik znakova. Odmah su se, naime, poeli pokazivati znakovi avala na rukama
i nogama kao to ih je malo prije vidio na liku propetog ovjeka. Vidjelo se kao su ruke i noge u
samoj sredini probijene avlima... Izlazei iz samog tijela, strili su izvan tijela. I desni mu je bok
bio kao kopljem proboden i prekriven crvenom ranom. Iz njega je esto istjecala sveta krv... Kristov
je sluga uvidio da se ove rane nee moi skrivati, te se naao u velikoj neodlunosti: treba li rei ili
preutjeti to to je vidio.
Poto je, dakle, prava ljubav Kristova ljubitelja preoblikovala u isti lik, navrilo se etrdeset
dana to ih je odluio provesti u samoi i dola je svetkovina svetog Mihaela Arkanela. Aneoski
je ovjek Franjo siao s gore, nosei sa sobom lik Propetoga, ali ne na kamenim ili drvenim
ploama urezan rukom umjetnika, nego na tjelesnim udovima utisnut prstom Boga ivoga. Dobro je
uvati tajnu kraljevu, zato je ovjek, svjestan kraljevske tajne, koliko je bilo mogue, skrivao te
svete znakove. Boja je stvar da na svoju slavu objavljuje velike tajne. To je uinio sam Gospodin
koji je na otajstven nain utisnuo te znakove; dao je da se po njima otvoreno dogode i pokau
udesa da bi se skrivena i udesna snaga tih rana oitovala po sjaju udesa.
U nastavku sveti Bonaventura opisuje nekoliko udesa koja su se u toj okolici dogodila uslijed
Franjine nazonosti... (vidi: Sveti Bonaventura, ivotopis svetog Franje, XIII, Svete rane, str. 119
-126).

770
 Smrt Isusa Krista je proela i svijet anela
(Sv. Brigita)

Majka Boja je govorila s Brigitom i rekla joj: Kod smrti moga Sina sve se snano pokrenulo.
Jer Boanstvo, koje je Sina dalo u smrt, a nikada, pa ni u smrti, od Njega nije bilo odvojeno,
izgledalo je u satu Njegove smrti kao da suosjea, premda Boanstvo ne moe pretrpjeti ni bol ni
patnju jer je bez trpljenja i nepromjenjivo. Sin, osobno, patio je na svim udovima, i u srcu, posve
jake boli, premda je On, po Boanstvu, besmrtan. I Njegova dua koja je besmrtna, patila je jer se
morala odijeliti od tijela.
I korovi anela su tada isto toliko bili duboko dirnuti vidjevi da Bog u svojoj ljudskoj naravi na
Zemlji pati. Kako mogu aneli, koji su besmrtni, biti ganuti? Doista, poput pravednika koji vidi
svoga prijatelja da pati, od ega e isti postii najveu slavu, veseli se dodue pravednik zbog slave
koju e isti postii, no zbog patnje bio bi ipak oaloen. Tako su i aneli bili donekle alosni zbog
patnje moga Sina, premda po sebi nisu podvrgnuti boli. Oni su se radovali buduoj slavi moga Sina
i koristi koja je trebala proizai iz njegove boli. Svi elementi su bili dirnuti: Sunce i Mjesec su
izgubili svoj sjaj, Zemlja se potresla, stijene su se razdvajale i grobovi su se otvarali u satu smrti
moga Sina.
tovie, i svi pogani su bili ganuti, bilo gdje da su se nalazili, jer u srce im je ula bol, koja ih je
probadala premda nisu znali odakle dolazi. ak i srce onih koji su raspinjali, pokrenulo se u onaj
sat, ali ne na njihovu ast. I zli duhovi bili su u onaj sat dirnuti, zajedno su bili na neki nain
okupljeni u boli. No oni koji su bili u krilu Abrahamovu bijahu tako duboko ganuti, da su radije
eljeli zauvijek biti u paklu, nego vidjeti na svome Gospodinu toliku muku.
Koju bol sam propatila ja, koja sam tada stajala pokraj svoga Sina; ja, Njegova djevianska Majka,
nitko ne moe zamisliti. Stoga spomeni se, keri moja, na bol moga Sina. Bjei od nestalnosti
svijeta, koji nije drugo do cvijet koji brzo vene. (Objave, knjiga IV., pogl. 11)

Beskrajna Boja dobrota u stvaranju anela

(Slijedea iskustava oznaena brojevima od 1-14 su od sv. Faustine Kowalske)

1. Boe, Ti si srea u Tebi Samom i ne treba nikakvih stvorenja za tu sreu, jer Ti si u Sebi
Samom punina ljubavi. Ali iz Tvojeg neiscrpivog milosra Ti poziva stvorenja u ivot, doputa im
sudjelovati u Tvojoj vjenoj srei i Svojem trajnom nutarnjem boanskom ivotu, kojeg Ti Sam
ivi, Jedan Bog u Tri Osobe. U Tvojem neistraivom milosru, stvorio Si nebeske duhove i
pripustio ih Svojoj ljubavi, Svojoj boanskoj prisnosti. Ti si ih osposobio za vjenu ljubav. Premda
si ih tako bogato obdario sjajem ljepote i ljubavi, Tvoja punina nije umanjena, o Boe. Takoer nije
Te dopunila njihova ljepota i ljubav, jer Ti si sve u Sebi Samom. Kad im ipak daje dionitvo u
Svojoj srei, doputa im postojati i da Te ljube, to se dogaa po Tvom bezdanom milosru. Za to
neiscrpivo milosre oni Te beskrajno slave. Pod nogama Tvojeg velianstva pjevaju ponizno rije:
Svet, svet, svet...
Trojedini, milosrdni Boe, klanjamo Ti se, Neistraiv, nemjerljiv, neshvatljiv Ti si. Nijedan aneo
neba istraiti Te ne moe. U etama pjevaju Ti bez prestanka: "Svet, svet..." Dobri Stvoritelju i
Gospodine, slavimo Te, Svemogu, milosrdan, neshvatljiv u svim stvarima. Tebe ljubiti smisao je
naeg bia to je dokazano, Pjevajui Ti vjenu himnu "Svet, svet..." Budi blagoslovljen,
milosrdni Boe, Ljubavi, vjena si. Nad plavetnilom neba i njegovim obzorjem, ete Te istih
duhova hvale, i pjevaju Ti bez prestanka - svet, svet. Tebe gledajui znam, snagom Tvoje milosti, Ti
bi mogao pozvati nova bia u Tvoju slavu, u viu postaviti ih nebesku diku. Da to nisi uinio, aneli
Tvojem milosru zahvaljuju.
Neki svjetli duh nije htio priznati Tvoje milosre. Zaslijepljen oholou, napusti svoju slubu. Za
sobom povue i druge ete anela, kao sotona iz neba protjeran u pakao. Vjerni aneli kliu Tvojem
milosru. Sretni izdrati su mogli tu kunju. Hvala Isusu Kristu, to dokaza spremnost za rtvu.
Hvala Njegovoj Majci, Djevici, to je bila ista i ponizna. isti aneli uronie u Boju ljubav,

771
Klanjajui se pjevaju hvalu Njegova milosra. Ostavi u svjetlu i Bojoj ljepoti, ponizno spoznaju
Boansko Trojstvo.

Kada izgleda kao da su aneli i sveci daleko od nas, te o vanosti kreposti utnje

2. Moj Isuse, Ti zna to moja dua osjea sjeajui se patnji. Ponekad se udim da su aneli
i sveci mirni, u vrijeme takve duevne patnje. No, oni nas ba posebno vode u takvim trenucima.
Moja dua ponekad je kriala za Bogom kao to se malo dijete dere svom snagom, pred kojim
majka skriva lice da ga ono ne prepozna. O moj Isuse, za kunje ljubavi hvalim i slavim Te. Veliko i
neshvatljivo je Tvoje milosre. Sve, o Gospodine, to poduzima s obzirom na moju duu, proeto
je Tvojim milosrem.
Ovdje elim spomenuti, da okolina ne bi trebala dodavati nikakvih dodatnih vanjskih patnji, jer
dui iji je kale pun do ruba, moe upravo ovom jednom kapi koju smo dolili njenom kaleu, biti
ve previe da se kale prelije gorinom. Tko e odgovarati za ovu duu? uvajmo se toga da
drugima nanosimo boli jer se to ne dopada Gospodinu. Kad bi susestre ili poglavari znali ili slutili,
da se dua nalazi u takvim kunjama i ipak joj dodatno tovarili patnju, tada bi smrtno sagrijeili i
Bog bi se sam zaloio za tu duu. Ovdje ne govorim o sluajevima koji su grijeh po naravi nego o
takvim stvarima koji pod drugim okolnostima nisu grijeh.
uvajmo se nositi takve due na savjesti. U samostanskom je ivotu velika i jako proirena
pogreka da, videi trpeu duu, eli joj se nanijeti jo vie patnje. Ne mislim na sve, ali takvih
osoba ima. Prisvajamo si razliite prosudbe i iznosimo ih tamo gdje ih ponekad ne bi smjeli
ponoviti. Jezik je mali organ ali ini velike stvari. Sestra, koja nije utljiva, nikad ne dospjeva do
svetosti, to znai da nee biti svetom. Ona si ne bi smjela nita umiljati, osim kad Duh Boji govori
po njoj, tada ne smije utjeti. Ali da bi se sluao glas Boji, mora se imati mir due i biti utljiv ne
na turoban nain, nego s mirom u dui, to znai sabranou u Bogu.
Moe se puno kazati i tomu usprkos ne kriti utnju, i obrnuto - malo govoriti i uvijek kriti
utnju. Koju nepovratnu tetu izaziva nepridravanje utnje. Mnogo nepravde nanosi se svom
blinjemu, ipak najee - svojoj vlastitoj dui. Prema mom shvaanju i iskustvu pravilo o utnji
moralo bi biti na prvom mjestu. Bog se ne saopava brbljivoj dui, koja puno zuji kao trut u konici,
zato ne stvara med. Brbljiva je dua prazna u svojoj nutrini. Ona u sebi ne nosi temeljnih kreposti
niti prisnosti s Bogom. Ne moe biti govora o dubljem duhovnom ivotu ni o slatkom miru i tiini,
u kojoj boravi Bog. Dua, koja nije sama iskusila slatkou nutarnjeg mira, nemiran je duh i smeta
miru drugih.
U peinama pakla vidjela sam mnoge due zbog neodravanja utnje. One su mi to same kazale
kad sam ih pitala za uzrok njihove izgubljenosti. To su bile samostanske due. O Isuse, koje boli, jer
one nisu imale biti samo u nebu, nego su ak mogle biti svete. O Isuse, Milosre, drhtim pri pomisli
da trebam polagati raun za svoj jezik. U jeziku je ivot, ali i smrt, i ponekad ubijamo jezikom.
Ponekad poinjamo pravo ubojstvo i trebamo li to smatrati malom stvari? Zaista, takve savjesti ne
razumijem.
Upoznala sam jednu osobu koja je preko druge saznala to se o njoj govori... Teko je oboljela.
Dolo je do velikog gubitka krvi i prolivene su mnoge suze. Zatim je dola teka posljedica. To nije
poinio ma nego jezik. O moj utljivi Isuse, smiluj nam se.

Sv. Mihael mi ree: Gospodin mi je zapovjedio da se posebno brinem za tebe

3. Na svetkovinu arkanela Mihaela vidjeh tog zapovjednika kod sebe. On mi ree slijedee
rijei: "Gospodin mi je zapovjedio da se posebno brinem za tebe. Znaj, da te Zli mrzi, ali ne boj se.
Tko je kao Bog!" - I on neastade. Ali osjeam njegovu nazonost i njegovu pomo.
O Isuse, Ti sam zna koliko trpim. Ali utjet u i nijednom stvorenju neu o tom kazati, jer znam
da me nitko ne moe utjeiti. Ti si mi sve, o Boe, i Tvoja sveta volja je meni hrana. Sada ivim o
onom, od ega u ivjeti u vjenosti. Jako tujem arkanela Mihaela, jer nije imao uzora u vrenju
Boje volje i pored toga u vjernosti je ispunjavao Boje elje.

772
 Aneo uvar mi ree: Ovdje je tvoje prijestolje za vjernost u ispunjavanju Boje volje
4. Kad sam se jednom srdano molila svetim isusovcima, iznenada sam ugledala svog
Anela uvara, koji me je odveo pred Boje prijestolje. Prolaah kroz grupe svetih. Naoh mnoge
poznate, koje sam poznavala sa slika i vidjeh mnogo isusovaca, to pitahu iz kojeg Reda dolazi
dua. Budui da sam na to odgovorila, upitae: "Tko je tvoj duhovni voa?" Odgovorih: "Otac A..."
Kad su oni htjeli kazati jo vie moj Aneo uvar dade znak da ute, a ja dospjeh pred Boje
prijestolje. Vidjeh veliku nepristupanu svjetlost. Gledah svoje predodreeno mjesto u Bojoj
blizini, ali ne znam kakvo je, jer je pokriveno: nekim oblakom. Ali Aneo uvar mi ree: "Ovdje je
tvoje prijestolje za vjernost u ispunjavanju Boje volje".

Pred njim dru aneli

5. Ujutro za vrijeme razmatranja obuzela me Boja nazonost na poseban nain. Vidjela sam
izuzetnu Boju veliinu i istodobno Njegovo sputanje stvorenjima. Tada ugledah Majku Boju koja
mi ree: "O kako je ugodan Bog dui koja vjerno slijedi duh Njegove milosti. Ja sam darovala
svijetu Otkupitelja, a ti treba priati svijetu o Njegovom velikom milosru i pripremati ga na
Njegov ponovni dolazak, kad On nee doi kao milosrdni Otkupitelj nego kao pravedni Sudac. O
taj dan je uasan. Dan pravednosti je zakljuen, dan Boje srdbe. Pred njim dru aneli. Najavljuj
duama o tom velikom milosru dokle god traje vrijeme smilovanja. Ako bude sada utjela,
odgovarat e na onom uasnom danu za veliki broj dua. Nita se ne boj. Ostani vjerna do kraja. Ja
osjeam s tobom."

Aneo uvar je svjedok svih naih ina

6. Kad sam iste veeri dola jo nakratko u kapelu zahvaliti Bogu za sve milosti koje su mi
darovane u ovoj kui, iznenada me obuzela Boja nazonost. Osjeala sam se kao dijete u rukama
najboljeg Oca i ula rijei: "Nita se ne boj. Ja sam uvijek s tobom" - Njegova ljubav proela me je
sasvim. Osjeam da s Njim ulazim u tako usku povezanost, da je ne mogu izraziti rijeima. Tada
ugledah pored sebe jednog od sedam duhova, kao neko, zraei, svijetlog lika. Vidjela sam ga
stalno uza se, kad sam putovala u vlaku. Vidjela sam kako je na svakoj crkvi u prolazu stajao jedan
aneo, manje svijetao nego duh koji me pratio na putovanju. Svaki od anela, koji su uvali Boje
kue, naklanjao se pred duhom koji je bio uza me.
Kad sam u Warszawi prola ulazom, aneo je nestao. Zahvalih Bogu za Njegovu dobrotu to
nam daje anele za nae pratioce. O kako ljudi malo misle da uvijek uza se imaju duha i istodobno
svjedoka svakog dogaanja. Vi grenici, mislite na to da imate svjedoka vaih djela.
Ujutro slijedeeg dana ugledah anela uvara koji me je bio pratio na putu za Warszawu. Kad
smo uli na vrata, iezao je. Da bismo pozdravile predstojnice, morale smo proi pored male
kapele. Odmah me okruila Boja nazonost i Gospodin me je ispunio vatrom svoje ljubavi. U
takvim trenucima spoznajem uvijek bolje veliinu Njegove slave.
Pri ulasku u vlak od Warszawe za Krakow opet sam ugledala svog anela uvara pored sebe. On
je molio promatrajui Boga, a moje misli prikljuie se njegovim. Kad smo ulazile na samostanska
vrata, iezao je.
Kad sam ulazila u kapelu opet me obuzela Boja slava. Osjeala sam se posve porinuta u Boga,
posve uronjenom u Njega i proeta Njim, kad sam vidjela kako nas veoma ljubi na nebeski Otac.
Kakva velika srea ispunja moju duu na osnovu Boje spoznaje, boanskog ivota. elim podijeliti
sreu sa svim ljudima. Ne mogu je zatvoriti u vlastito srce, jer zrake te sree peku me, razdiru moje
grudi i moju nutrinu. elim proi cijelom zemljom i javljati duama veliko Boje milosre.
Sveenici, pomozite mi pri tome koristei najsnanije rijei o njegovu milosru jer je samo slabi
izriaj za milosre, koje je On u stvarnosti.

773
 Ljepota anela dolazi od povezanosti s Bogom

7. Jednog dana, kad je moj duh bio kao na umoru od enje za Njim za vrijeme sata klanjanja,
nisam mogla vie zadrati svoje suze. Tada ugledah jednog anela velike ljepote kako mi govori
slijedee rijei: "Ne plai, govori Gospodin." Nakon nekog vremena upitah: "Tko si Ti?" On
uzvrati: "Ja sam jedan od sedam duhova, koji dan i no stoje pred prijestoljem Bojim i slave Ga
bez prestanka". Takoer i taj duh ne utai moju enju, nego me jo jae potaknu u enji za
Bogom. Taj aneo bio je vrlo lijep, a njegova ljepota dolazi od uske povezanosti s Bogom. Taj duh
ne naputa me ni za trenutak. Posvuda me prati. Slijedeeg dana za vrijeme Sv. mise, prije
pretvorbe, zapoe ovaj aneo pjevati rijei: "Svet, svet, svet.... Njegov glas bio je lijep kao glas
tisua.
Nemogue je to opisati. Moj duh sjedinio se s Bogom. U jednom jedinom trenutku vidjela sam
neshvatljivu Boju veliinu i svetost a istodobno i moju nitavnost, to sam po sebi samoj. Jasnije
nego ikad spoznadoh Tri Boanske Osobe: Oca, Sina i Duha Svetoga. Njihovo bie je jedno, kao i
jednakost i slava. Moja dua susree se s Tri Osobe, ali rijeima to ne mogu izraziti. Ipak dua to
dobro razumije. Tko je sjedinjen s Jednom od Tri osobe, ve je tim sjedinjen s Presvetim Trojstvom,
jer Njihovo jedinstvo nije djeljivo. To vienje ili spoznaja ispunila je moju duu neshvatljivom
sreom, zato jer je Bog tako velik. to sam sada zapisala, nisam nikada bila do sada vidjela svojim
oima, nego isto nutarnje, isto duhovno, neovisno o osjetilima. To je trajalo do konca svete mise.
Sada se to kod mene dogaa ee, i ne samo u kapeli, nego i za vrijeme rada i onda kad to
najmanje oekujem.

Ugledah anela izvritelja srdbe, kad sam molila nije mogao izvriti
pravednu kaznu nad grenicima

8. Naveer ugledah anela u mojoj eliji, izvritelja Boje srdbe. Nosio je svijetlu odjeu.
Njegovo lice je svijetlilo. Ispod njegovih nogu je bio oblak, iz kojeg su izlazili gromovi i munje u
njegove ruke i tek iz njegovih ruku dodirivali su zemlju. Kad sam vidjela znak Boje srdbe, koja je
trebala pogoditi zemlju, ali posebno jedno odreeno mjesto koje iz vanog razloga ne mogu navesti,
zamolila sam anela da stane jedno odreeno vrijeme i svijet e initi pokoru.
Ali moja molba nije bila nita s obzirom na Boju srdbu. Tada ugledah Presveto Trojstvo.
Veliina Njegove slave proe me do srdi i ne usudih se ponoviti svoju molbu. U istom sam
trenutku osjetila u svojoj dui snagu Boje milosti koja stanuje u mojoj dui. Kad sam bila postala
svjesna te milosti, trenutano sam uznesena pred Boje prijestolje. O kako je velik na Gospodin i
Bog i kako je nepojmljiva Njegova svetost! Ne elim se zavarati opisujui Njegovu veliinu, jer
uskoro emo Ga svi vidjeti kakav On jest. Zapoela sam moliti Boga za svijet, nutrinom razabranim
rijeima.
Kad sam tako molila, vidjela sam nemo anela, koji vie nije mogao izvriti pravednu kaznu
nad grenicima. Jo nikada kao tada nisam bila molila takvom nutarnjom snagom. Slijedee su rijei
kojima sam vapila Bogu: "Vjeni Oe, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Duu i Boanstvo Tvog
ljubljenog Sina, Gospodina naega Isusa Krista, kao zadovoljtinu za nae grijehe i grijehe cijelog
svijeta. Po gorkoj Muci Isusovoj smiluj se nama ".
Slijedeeg jutra kad sam dola u kapelu, ula sam nutrinom rijei: "Kad god doe u kapelu
odmah moli molitvu koju sam te juer nauio". Kad sam obavila tu molitvu, ula sam u dui rijei:
"Ta molitva je za ublaenje Moje srdbe. Molit e je devet dana kao uobiajenu krunicu, i to:
Najprije Oe na i Zdravo Marijo i Vjerovanje, dodajui na zrnce Oenaa rijei: Vjeni Oe,
prikazujem Ti Tijelo i Krv, Duu i Boanstvo Tvog ljubljenog Sina, Gospodina naega Isusa Krista,
kao zadovoljtinu za nae grijehe i grijehe cijelog svijeta. Na zrnca Zdravomarije molit e
slijedee: Po gorkoj Muci Isusovoj, smiluj se nama i cijelom svijetu. Na koncu e ponoviti triput
rijei: Sveti Boe, Sveti Jaki Boe, Sveti Besmrtni Boe, smiluj se nama i cijelom Svijetu.

774
 Molila sam se svom anelu uvaru kada me Sotona napadao

9. Tog etvrtka primila sam tu milost na kraju molitve. Ona je trajala izvanredno dugo, za
vrijeme cijele Sv. mise i mislila sam da u umrijeti od radosti. U takvim trenucima bolje spoznajem
Boga i Njegova svojstva, ali i mene samu i svoju vlastitu bijedu. udim se velikom Bojem
silaenju jednoj tako bijednoj dui kao mojoj. Poslije Sv. mise osjeala sam se uronjenom u Boga i
bila sam svjesna u dubini svoga srca svakog Njegovog pogleda. Oko podneva otila sam nakratko u
kapelu i opet je udarala u mom srcu snaga milosti. Dok sam bila uronjena u pobonost, Sotona je
dohvatio vazu s cvijeem i bijesno je bacio svom snagom na zemlju.
Vidjela sam svu njegovu zlou i ljubomoru. U kapeli nije bio nitko nazoan. Ustala sam od
molitve, pokupila krhotine, presadila cvijee i htjela se brzo vratiti na svoje mjesto prije nego tko
doe u kapelu. To mi nije uspjelo jer uoe Majka predstojnica, sestra sakristanka i jo neke sestre.
Majka predstojnica udila se da sam bila neto radila na oltaru i daje pao lonac s cvijeem. Sestra
sakristanka nije skrila svoje nezadovoljstvo, ali ja nisam pokuavala objanjavati ili se ispriavati.
Naveer sam se osjeala vrlo iscrpljenom i nisam mogla odrati Sveti sat. Zamolila sam Majku
predstojnicu da poem ranije u krevet. Odmah sam zaspala. Ipak oko jedanaest sati sotona je tresao
mojim krevetom. Odmah sam se probudila i zapoela mirno moliti svom anelu uvaru. Tada sam
ugledala due koje trpe u istilitu. Njihovi likovi bili su kao sjene, a izmeu njih vidjela sam
mnogo avola. Jedan se od njih trudio navaliti na mene. Prometnuo se u lik make na mom krevetu
i legao mi na noge. Bio je teak kao nekoliko puda (ranija ruska mjera za teinu; jedan pud = 16,38
kg. Napomena prevodioca).
Kroz cijelo vrijeme molila sam krunicu. Ujutro likovi nestae i ja sam mogla zaspati. Kad sam
zatim dola u kapelu, ula sam glas u mojoj dui: "Sa mnom si sjedinjena. Ne boj se niega. Ipak
znaj, Moje dijete, da te sotona mrzi. Iako on mrzi svaku duu, gori posebno mrnjom prema tebi, jer
si njegovoj vlasti otrgnula mnoge due".

elim nadmaiti anele u ljubavi prema tebi

10. Iako uzima lik malog djeteta, u Tebi vidim Neumrlog, bezgraninog Gospodara gospodara,
kojeg slave isti duhovi danju i nou, za koga izgaraju srca serafina u aru iste ljubavi. O Kriste, o
Isuse, elim ih jo nadmaiti u svojoj ljubavi prema Tebi. Vas aneli molim, vas iste duhove, za
oprotenje zbog hrabrost sebe usporeivati s vama. Ja, ponor bijede, ali Ti, Boe, koji Si
neshvatljivi bezdan milosra, usisaj me kao to ar sunca usisava kap rose. Tvoj pogled pun ljubavi
izravnava svaki jaz.
Neizrecivo sam sretna zbog Boje veliine. Nju vidjeti savreno mi je dovoljno da bih bila
sretna za cijelu vjenost. Jednom kad sam vidjela Isusa u liku malog djeteta, upitala sam: "Isuse,
zato me susree u liku malog djeteta? U Tebi gledam tako i tako bezgraninog Boga, svoga
Stvoritelja i Gospodina". Uzvratio mi je Isus da e me susretati kao malo Dijete dokle god ne
nauim jednostavnost i poniznost.
Za vrijeme Sv. mise s izloenim Presvetim Oltarskim sakramentom ugledala sam prije sv.
priesti dvije zrake izlazee iz Presvete hostije, kao to su predstavljene na slici: crvenu i bijelu.
Odsijavale su se na svakoj sestri i uenici, ali ne ipak od svih jednako. Kod nekih bile su jedva
zamjetne. To je bilo zavrnog dana duhovnih vjebi za djecu.

Aneo uvar me vodio u istilite

11. Pitala sam Isusa za koga jo trebam moliti? Isus mije odgovorio da e mi slijedee noi dati
spoznati za koga trebam moliti. Ugledah anela uvara koji mi je zapovijedio slijediti ga. Iznenada
naoh se na maglovitom i vatrom ispunjenom mjestu gdje trpe mnoge due. Te due arko mole, ali
ipak ne mogu za sebe, samo im mi moemo pomoi. Plamenovi koji su oko njih izgarali nisu me
dodirivali. Moj aneo uvar nije me naputao ni za trenutak. Upitala sam due koja im je najvea
patnja. Slono mi odgovorie da im je najvea patnja - enja za Bogom.

775
 Vidjela sam Majku Boju kako posjeuje due u istilitu. Due nazivaju Mariju "Zvijezdom
mora". Ona im donosi ublaenje. Htjela sam vie s njima razgovarati, ali mi je aneo uvar dao
znak da poemo. Doosmo iza vrata ove tamnice pune patnji. ula sam nutarnji glas koji govorae:
"Moje milosre ne to eli, ali to zapovijeda pravda". Otada odravam usku povezanost s trpeim
duama.
Jedan serafin mi je donosio sv. Priest

12. Sama s Isusom, zahvalih Mu za ovu veliku milost. Isus mi ree: "Budi utjeena. Ja sam s
tobom." Iscrpljena zaspah. Naveer doe sestra, ijoj sam brizi bila povjerena: "Ujutro, sestro,
neete primiti Gospodina, jer ste jako iscrpljeni i onda emo vidjeti kako e ii dalje." To me je
neizmjerno zaboljelo, ali rekoh posve mirno: "Razumijem", i potrudih se zaspati s potpunim
povjerenjem u Gospodina. Ujutro sam obavila razmatranje i pripremila se na sv. priest, premda mi
Isus nije trebao doi. Kad su moja elja i ljubav doli do najvieg stupnja, iznenada ugledah uz svoj
krevet jednog serafina, kako mi prua sv. priest rijeima: "Evo Gospodara anela".
Nakon primanja Gospodina moja dua uroni u Boju ljubav i upade u divljenje. To se ponavljalo
kroz 13 dana, ne znajui da li e on doi drugog dana. Ali ja sam se pouzdala u Boga i Njegovu
dobrotu i nisam se usuivala na to misliti da li u sutra na ovaj nain primiti sv. priest.
Serafin je bio okruen velikom svjetlou. Boanstvo i Boja ljubav odsijavali su se u njemu.
Nosio je zlatnu odjeu i preko nje prozirnu misnu koulju i prozirnu tolu. Kale je bio od kristala,
preko njega je bio prozirni preklopljeni veo. Nakon to me je priestio, odmah je nestao.
Kad sam jednom na kratko prije sv. priesti osjetila odreenu nesigurnost, preda mnom je stajao
serafin s Gospodinom. Tada upitah Isusa, i kad nisam dobila odgovor, rekoh serafinu: "Hoe li me
ispovjediti?" Tada on odgovori: "Nijedan nebeski duh nema tu mo." U tom trenutku bila je hostija
na mojim usnama.

Aneo uvar mi je preporuio molitvu za odreenu duu koja je umirala

13. Aneo uvar preporuio mi je moliti za jednu odreenu duu, a ujutro sam saznala da se radi
o ovjeku koji je poeo u tom trenutku umirati. Na udnovat nain daje mi Bog spoznati da je
nekomu potrebna moja molitva. Posebno prepoznam kad je moja molitva potrebna dui nekog
umirueg. Sad se to dogaa neto ee nego ranije. Isus mi je dao spoznati kako Mu je posebno
draga dua koja ivi po Bojoj volji. Time ona prua Bogu najviu ast...

Danas me je jedan aneo vodio u ponore pakla

14. Danas me je jedan aneo vodio u ponore pakla. To je mjesto velikih muka. Njegova
povrina je uasavajue velika. Vrste muka to sam ih vidjela su slijedee: prva muka koja ini
pakao je gubitak Boga; druga - trajno predbacivanje savjesti; trea - ta se sudbina nee vie nikada
promijeniti; etvrta muka - vatra, to prolazi duom, ne razarajui je; to je uasna muka; to je isto
duhovna vatra zapaljena Bojom srdbom; peta muka - stalna tama i uasno zaguljivi miris;
premda je tamno avli se uzajamno vide i proklinju duu; oni vide sve zlo drugih i takoer svoje
vlastito; esta muka - neprestano sotonino drutvo; sedma muka je uasni oaj, mrnja prema Bogu,
hule, proklinjanje, psovanja. To su muke koje zajedniki trpe svi prokleti.
Ali to jo nije kraj. Postoje jo posebne muke za due, naime muke osjetila. ime je pojedina
dua sagrijeila, time se kanjava na strani i neopisivi nain. Postoje uasne peine i bezdani
muenja, gdje se jedna muka razlikuje od druge. Naoigled te uasne muke bila bih umrla da me
nije zadrala Boja svemo. Grenik treba znati da e biti muen cijelu vjenost organom osjetila
kojim je grijeio. O ovom piem na Boju zapovijed, da se ne moe izgovoriti ni jedna dua da
nema pakla, ili da tamo nitko nije bio i ne zna kako je tamo.
Ja, sestra Faustina, bila sam po Bojoj zapovijedi u bezdanima pakla da bih izvjestila duama i
posvjedoila da postoji pakao. Sad o tom ne mogu govoriti, jer imam Boju zapovijed to pismeno
ostaviti. avli me jako mrze, ali po Bojoj zapovijedi moraju me sluati. to sam napisala oskudna

776
je slika onog to sam vidjela. Jedno sam mogla zamijetiti, tamo su veinom due koje nisu vjerovale
u postojanje pakla.
Kad sam dola k sebi, nisam se mogla odmoriti od uasa, kako due tamo jako trpe. Stoga jo
srdanije molim za obraenje grenika. Bez prestanka vapim Bojem milosru za njih. O moj Isuse,
radije bih trpjela muke do konca svijeta, nego Tebe uvrijedila i najmanjim grijehom.
"Moja keri, kad preko tebe traim od ljudi tovanje Mojeg milosra, ti se mora kao prva
odlikovati povjerenjem u Moje milosre. Od tebe traim djela milosra, koja trebaju izlaziti iz tvoje
ljubavi prema Meni. Milosre treba pokazivati uvijek i posvuda svojim blinjima. Pred tim se ne
moe izvlaiti, ni izgovarati, ni ispriavati se. Dajem ti tri mogunosti za iskazivanje milosra
blinjemu: 1.djelo; 2. rije; 3. molitva.

Dobri i zli duhovi

(Sv. Brigita)

Krist je jednom govorio Brigiti i rekao joj: "Ja sam Stvoritelj svih duhova, dobrih kao i onih koji
su postali zli. Ja sam i Gospodar svih duhova i vodim ih. Na isti nain sam i Stvoritelj svih ostalih
ivih bia i svih beivotnih stvari koje tu jesu. " (Objave, knjiga IV. pogl. 88)
"Ja sam Bog, Stvoritelj svega. Ja sam anelima i ljudima dao slobodnu volju tako da oni koje
hoe ispuniti moju volju kod mene ostaju vjeno, no oni koji se odluuju protiv moje volje, od
mene e biti odijeljeni. Neki od anela postali su zli duhovi, jer mene ne ljube niti su mi se htjeli
pokoravati.
A kada je potom bio stvoren ovjek i Zli zamijetio moju ljubav prema ovjeku, on nije postao samo
mojim neprijateljem, ve je zapoeo voditi rat protiv mene tako da je prve ljude zaveo
prekoraenjem moje zapovijedi. Zli je tada prema uslijeenom doputenju, po mojoj pravedenosti,
dospio do vlasti. Ja elim da ovjek ivi po mojoj volji, no Zli tei tome da ovjek slijedi svoju
poudu." (Objave, knjiga VII., pogl. 11)
Bog Otac govorio je nadalje Brigiti, zarunici Kristovoj: "uj to govorim i pridravaj se svega
to ti zapovijedam... Samo je onaj uistinu vrijedan asti koji u sebi vjeno jest i bio je; i koji je iz
ljubavi stvorio anele kao i ljude, samo zato da ih, to je mogue vie, sudjeluje u Njegovoj slavi. Ja
sam isti po moi i volji koji sam bio i tada kada je moj Sin uzeo tijelo. U Njemu ja jesam i bio sam,
i On je u meni i Duh Sveti je u nama obojici...
Treba nadalje znati da je anelima, prije no to su me smjeli gledati u blaenstvu, bilo pokazano
svjetlo u kojem su se trebali odluiti za ili protiv mene. Mnogi od njih nisu pali pri tom zbog toga
to nisu poznavali moj zakon i moju pravednost, ve zato to se toga nisu htjeli pridravati. Uvidjeli
su da svi, koji Boga istinski ljube, Njega e gledati i kod Njega e smjeti stalno ostati, no
prestankom blaenog promatranja moje slave zauvijek trebaju biti kanjeni oni koji mene mrze.
Ipak njihova pouda i njihovo astohleplje izabralo je radije mrnju protiv mene, a time i ono
mjesto gdje e zauvijek biti kanjeni, nego da me ljube, i da bi se mogli stalno radovati u gledanju
mene. Slina pravednost kao na anelima izvrena je i na ljudima. ovjek mora prvo Boga iskreno
ljubiti, tek tada Ga smije gledati. Stoga je moj Sin iz neizmjerne ljubavi htio biti roen prema
zakonu, kako bi u svome ljudskom liku bio vidljiv, jer u svom Boanstvu On nije mogao biti vidljiv.
I tako je slobodna volja dana ljudima kao i anelima da tee nebeskom a zemaljsko da preziru.
(Objave, knjiga VIII., pogl. 56)
Kada je Brigita boravila u Napulju nakon njezina povratka kui iz Svete Zemlje, alio joj se
Krist gorko nad mnogim grijesima stanovnika ovoga grada i rekao je Brigiti izmeu ostalog
sljedee:
"Posluaj paljivo ono to ti sada kaem: Ja sam Stvoritelj i Gospodar svega, i anela i onih koji
su ostali vjerni kao i onih palih. Nitko ne izmie mom sudu. Zli se trojako ogrijeio o mene:
oholou, zaviu i neudorednou; tj. pretjeranom ljubavlju prema samome sebi. Ta bio je tako
ohol da je elio biti Bog iznad mene, a ja sam mu trebao biti podreen. Bio je i toliko zavidan da bi
me, ukoliko bi to uope bilo mogue, najradije bio ubio i nad svime bio gospodar i sjedio na mome
prijestolju.

777
 Tako mu je drago bilo njegovo vlastito bie, da uope nije pitao za moju volju gdje god je mogao
provesti svoju. Stoga je pao s neba i postao je od blistavog anela avao u dubini pakla. I kada sam
vidio njegovu zlou i neizmjernu zavist koju je gajio prema ljudima, objelodanio sam svoju volju i
dao sam ljudima svoj zakon i kada bi ga se pridravali, imali bi moje zadovoljstvo, a Zlome se ne bi
sviali.
Tada sam ja, zbog ljubavi koju sam imao prema ljudima, doao u svijet. Prihvatio sam tijelo od
Djevice, pouavao sam ih i posve osobno u rijei i djelu i pokazao im put istinske vjere. Otvorio
sam im svojom vlastitom krvlju nebo, kako bih im pokazao svoju savrenu ljubav i naklonost. No
to ine ljudi koji su moji neprijatelji?
Oni preziru moje zapovijedi, odbacuju me poput gnusnog otrova iz svoga srca, ispljuvavaju me iz
svojih usta poput odvratne tvari i preziru me poput gubavca koji iri najloiji zadah. No Zloga i
njegova djela grle potpunom odanou, njega uvode u svoje srce, s radou i ljubavlju ispunjavaju
njegovu volju i pokoravaju se njegovim naopakim nadahnuima. Stoga e po mome pravednom
sudu zajedno sa Zlim biti vjeno kanjeni u paklu." (Objave - knjiga VII., pogl. 27)
Zli - lisica: Majka Boja rekla je Brigiti: "Postoji mala ivotinja, nazivate je lisica, ona je vrlo
brina i lukava u tome da sve za im ima potrebu i dobavi. Ponekad se pretvara kao da spava i da je
istovremeno mrtva, kako bi ptice koje se sputaju na nju to lake mogla uhvatiti i progutati -to se
nepaljivije na nju sputaju.
Lisica pazi na let ptica i one koje vidi da se sputaju od iznemoglosti na zemlju ili pod drvo grabi
i prodire; no one koje s oba krila odlete, sramote je i osujeuju njezin trud. Takva lisica je Zli koji
prijatelje Boje stalno slijedi, prije svega one koji jo ne nose u njegove zloe i otrov njegove
nitavnosti u sebi.
I on se pretvara kao da spava i da je mrtav, jer ponekad puta ovjeka slobodnim od tekih
iskuenja kako bi ga to lake mogao prevariti i smutiti kada nije na oprezu. Ponekad on doputa da
opaina izgleda kao krepost, da bi ovjek u smetenosti zakoraio u tu prazninu i da bi tada, kada mu
ne pomogne njegov skroman razum, propao. Shvatit e to na jednom primjeru. Jer i milosre je
ponekad porok, naime tada, ako ga se ini samo da bi se dopali ljudima. I najjaa vjeba
pravednosti moe biti nepravednost, proizlazi li iz poude i nestrpljivosti. I poniznost postaje
nadutou proizlazi li iz enje za sjajem i od toga da bude zamijeena od ljudi; krepost strpljivosti
moe se pokazivati, a da to uistinu nije, ako bi se htjela osvetiti zbog pretrpljene nepravde kada bi to
bilo mogue, no nanesenu nepravdu trpi samo zato to nije pronala prigodnu priliku za osvetu.
Ponekad priputa Zli jad i brige ljudima da bi se ovjek izgubio u prekomjernosti tuge; ponekad
istresa Zli strahove i brige u srce kako bi ovjek u sluenju Bogu postao mlak ili da bi ovjek koji se
ne moe savladati u malom propao u velikom. Lisica je prevarila onoga o kome govorim, jer kada
je u starosti sve imao po elji i sebi rekao da je sretan i da eli tako dalje ivjeti, ugrabljen je tada
bez sakramenata i bez da moe poloiti raun o svojim djelima i imetku. Sakupljao je dan i no
poput mrava, ali ne u itnicu Gospodinovu. I kada je doao do otrova, kako bi svoja zrna ubacio na
hrpu zaliha, umro je i drugima ostavio svoj trud. Jer tko u vrijeme etve ne sakuplja na plodonosan
nain, sjemenci se nee radovati.
Stoga se one ptice Gospodinove nazivaju sretnim koje ne spavaju pod drveem svjetovnih
zadovoljstava ve na drveu nebeskih tenji. Kada ih napadne kunja lisice, nepravednog Zloga,
odlete one odatle vrlo brzo s oba krila, naime s poniznou sv. ispovijedi i nadom u Boju pomo."
(Objave, knjiga IV., pogl. 68)
Na protivnik - Zli: Rijei Sina Bojega Brigiti kako se trebamo tititi od kunji Zloga: "Tko
drugi je va neprijatelj nego Zli koji je na sva dobra djela zavidan i iji je posao kucati kunjama na
duu ovjekovu i uznemiravati je? On zakuca ponekad ljutnjom ili ogovaranjem, ponekad
nestrpljenjem ili nerazumnim sudovima o Bojim odlukama kada sve ne ide po vaoj elji; on vrlo
esto kuca i uznemirava vas mnotvom loih misli, da biste si uskratili slubu Boju, a vaa dobra
djela potamnjela pred Bogom. " (Objave, knjiga IV., pogl. 47)
Zli u dijalogu s Marijom: Majka Boja pouavala je Brigitu kako se suprotstaviti Zlome i
kako treba initi na njegova nagovaranja: "Moja keri, kada ti se tvoj neprijatelj ulaguje eljom za

778
vremenitim dobrima, odgovori mu: "Neprijatelju, ti nisi nita stvorio, stoga ne moe nita ni dati;
pa kada bi to i mogao, brzo bi se to sruilo, a i zavrilo. "
Ako bi ti se dodvoravao radou svijeta, reci mu: "Prijateljstvo sa svijetom zavrava bolom. "
Ako bi ti se dodvoravao putenou, odgovori mu: "Ne elim je imati, jer ona je na kraju otrov i
zavrava u bolima. "
U tom trenu pojavio se Zli kome je blaena Djevica Marija rekla: "Govori tako da i ona to uje:
to si ti stvorio?" Zli je odgovorio: "Ja nisam nita stvorio, no bio sam dobro stvorenje; ali iz
samoga sebe postao sam zao."
Blaena Djevica Marija je rekla nadalje: "Je li ikada prijateljstvo s tobom imalo sretan, radostan
ishod?" Zli je odgovorio: "To nikada nije bio sluaj niti e biti." Po trei put rekla je blaena
Djevica: "Odgovori mi i reci: Je li ikada tvoja putenost dobro zavrila?"
A Zli je odgovorio: "Nikada ista nije imala dobar zavretak i nikada nee takav imati, jer
zapoinje u zlu i smjera samo na zlo." Zli je svojim rijeima jo na nadodao Djevici Mariji:
"Djevice, daruj mi vlast nad ovom enom Brigitom!" Djevica je odgovorila: "Zato je sam ne
uzme pod svoju vlast?" Zli je na to rekao: "Ja ne mogu, jer nisam u stanju razdijeliti u sudu
dvovrsnu krv koja je pomijeana; krv ljubavi Boje u njoj pomijeanu s krvlju njezina srca!"
Blaena Djevica je rekla nadalje: "Zato je ne pusti na miru?" Zli je na to odgovorio: "Ja to
nikada neu uiniti. Nisam li u stanju ubiti je smrtnim grijehom, pobrinut se muiti je za lake
grijehe. Ne mognem li to uiniti, tada u barem baciti trn u obrub njezine haljine, a trud da ga izvadi
viestruko e je uznemiravati, tj. njezino srce uronit e u razliite misli koje e je sa svih strana
odvesti u nemir.
Djevica je odgovorila: "Ja u joj pomoi. Koliko esto naime trn izvue i baci ga tebi u lice, tako
esto e joj grijeh biti oproten, a njezina kruna i nagrada bit e uveane." (Objave, knjiga VI.,
pogl. 17)

Svrni svoj radosni pogled u sebe samoga i promatraj kako Bog s tvojom ljubljenom
duom igra svoju igru ljubavi
(Bl. Henrik Susone, pie o svojim iskustvima u treem licu kao da se radi o nekoj drugoj osobi )

Drugom zgodom dok je sjedio u onoj istoj crkvi inilo mu se u vienju kao da je bio prenesen u
neko drugo mjesto. inilo mu se da je njegov aneo s desne strane. Sluga Boji se brzo ustane i
zagrli svoga ljubljenog anela i privi ga k sebi s koliko mu je to vie ljubavi bilo mogue tako da
izmeu njih nije vie bilo udaljenosti i usklikne drhtavim glasom sa suzama u oima govorei iz
dubine srca: O anaele moj, kojega mi je ljubljeni Bog dao za tjeitelja i uvara, molim te zbog
ljubavi koju Bog ima prema meni nemoj me nikada ostaviti. Aneo odgovori i ree: Nema
snage za povjerenje u Boga? Vidi, Bog je tako ljupko u svojoj vjenosti zagrlio da te ne eli vie
nikada ostaviti.
A jedanput nakon toga, poslije razdoblja trpljenja, rano ujutro dogodilo se da je bio okruen
nebeskim drutvom u jednom vienju. Tada je pitao jednog nebeskog kneza da mu pokae na koji
nain je oblikovana skrivena Boja prisutnost u njegovoj dui. A aneo mu odgovori:
Svrni, dakle svoj radosni pogled u sebe samoga i promatraj kako Bog s tvojom ljubljenom
duom igra svoju igru ljubavi. Pogleda i vidje da je njegovo tijelo nad srcem bilo isto neki kristal,
i vidje da u sreditu srca tiho i blago boravi Vjena Mudrost u ljupkom obliku, a pored nje sjedi
dua sluge Bojega proeta nebeskom enjom. Bila je ljubezno prignuta na bok Vjene Mudrosti,
obuhvaena njenim rukama i privijena Boanskom Srcu, i dua je ostajala tako opijena i uronjena u
ljubav u naruju ljubljenoga Boga.
Sluga Boji je bio napravio nekoliko konopaca za pokoru i u noi spomendana anela dogodilo
mu se da je pao u vienje i uo aneosku pjesmu i slatki rajski pjev. Osjetio se tako dobro da je
zaboravio na sve svoje patnje. Tada mu jedan od anela ree: Vidi, kao to ti rado slua na
vjeni pjev, tako mi rado sluamo tvoj molitveni pjev Vjenoj Mudrosti. To je pjesma svetih,
izabranih koju e pjevati posljednji dan kada e biti potpuno uvedeni i utvreni u radosti bez kraja u
vjenosti.

779
 Pogledaj u Nebo
(Bl. Henrik Susone, pie kao da mu govori Vjena Mudrost)

Sada se uputi sa mnom. elim te povesti u meditaciju i elim ti izdaleka dopustiti da pogleda,
iako u jednoj gruboj slici. Gledaj iznad devetog Neba koje je beskrajno vee, tisue puta, od cijele
zemlje, ima neko drugo Nebo od plamena, tako nazvano ne zbog vatre, nego zbog beskrajne
prozirne svjetlosti koju ima po svojoj nepromjenjivoj i neraspadljivoj naravi. To je slavni dvor gdje
boravi nebeska vojska i gdje me skupa s jutarnjim zvijezdama slave sva djeca Boja. Tu su vjena
prijestolja okruena neizrecivim svjetlom, s kojih su zbaeni otpali duhovi i gdje izabranici
zauzimaju mjesta.
Vidi, izdaleka svijetli divni grad obloen zlatom, sjaji od dragocjenih bisera, poploan
dragocjenim kamenjem, odsjajava kao neki kristal sjajem crvenih rua, bijelih ljiljana i svakom
vrstom cvijea. A sada ti sam gledaj lijepu nebesku livadu na kojoj su sve ljepote ljeta, jasna
svibanjska arenila, uvala istinske radosti. Tu se vide radosni pogledi ljubljene koja motri svoga
ljubljenoga, uje se sviranje harfi, pjesme i ples i trajno iskustvo savrene radosti, tu je mo elje,
radost bez patnje u trajnoj sigurnosti. Sada pogledaj oko sebe bezbrojno mnotvo kako piju koliko
im srce eli na ivom izvoru. Vidi kako motre isto i jasno zrcalo istog boanstva gdje im je svaka
stvar poznata i objavljena.
Idi dalje i pogledaj kako slatka Kraljica Neba, koju ti njeno ljubi, lebdi s uzvienou i radou
nad cijelom nebeskom vojskom, naklonjena s ljubavlju i njenou nad svojim ljubljenim Sinom,
okruena ruama, ljiljanima i gladiolama. Vidi kako njena divna ljepota donosi slast, radost i
divljenje cijelom nebeskom dvoru. Sada pogledaj ono to e obradovati tvoje srce i tvoj duh, vidi
kako je Majka milosra blago svrnula svoj slatki milosrdni pogled prema tebi i svim grenicima te
kako ih mono titi i izmiruje sa svojim ljubljenim Sinom.
Pogledaj sada oima istog uma i vidi kako uzvieni Serafini i due ljubavi istog kora gorljivo
plamte prema meni bez prekida, gledaj kako svijetli Kerubini i njihovo drutvo imaju sjajan uljev i
izljev mog neuhvatljivog svijetla, vidi kako uzviena Prijestolja i njihov zbor slatko poivaju u
meni i ja u njima. Motri sada kako korovi drugog reda Gospodstava, Moi i Vlast motre
harmonini i slatki vjeni raspored u sveopoj naravi; gledaj kako trei red Poglavarstva, Arkaneli
i Aneli izvruju moju uzvienu poruku i moj zakon u svim krajevima svijeta. Vidi kako je
ljubazno, divno i razliito ureeno veliko mnotvo, koji li je to divan prizor!
Pogledaj dalje i vidi kako moji izabrani uenici, i najdrai prijatelji sjede u velikom miru i asti
na sjedalima sudaca, kako muenici sjaje u svojoj proslavljenoj odjei i kako ispovjedaoci svijetle
zelenkastom ljepotom, kako njene djevice odsjajavaju aneoskom istoom, kako je cijela nebeska
vojska opojena boanskom slasti. Koje li drutvo, koje li slavne domovine! Blago onome tko e tu
zauvijek boraviti!

Svrni pogled na anela koji te prati

(Sv. Ivan Marija Vianney)

Sv. Arki upnik je preporuivao da se ostane u bliskoj vezi sa svojim anelom uvarom.
Govorio je: Kada idemo kroz ivot, gledajmo naeg Gospodina kako ispred nas nosi kri, presvetu
Djevicu koja nas motri, naeg anela uvara koji je pored nas. Kako je lijep nutarnji ivot. Svetac
je itao u savjesti svojih sugovornika i pokornika, tako da su ga o tome obavjetavali njihovi aneli
uvari. Evo jednog takovog sluaja. Neka kuanica se dola ispovjediti, ali je u ispovijedi bila
preutila jednu stvar. A to je s ovim - upita je svetac iznosei ono to je htjela sakriti. Pokornica
se jako uzbuena se pitala u dui kako je to upnik mogao znati, a on joj je odgovorio da mu je to
rekao njezin aneo uvar.

780
 On je najvjerniji i najiskreniji prijatelj
(Sv. Pater Pio iz Pietrelcine, donosimo nekoliko iskustava ovog velikog sveca)

1. Podsjetite se da je Bog u nama kada smo u njegovoj milosti, a nije u nama kad smo u
grijehu, ali aneo uvar nas nikada ne ostavlja. On je najvjerniji i najiskreniji prijatelj pa i kad ga
raalostimo naim ponaanjem. asti svoga anela, zahvaljujui mu na svakoj skrbi i panji kojima
te okruuje, jer poslije Boga i Gospe nitko te vie ne voli od njega. On je uvijek, dan i no pored
tebe. Nemoj to zaboraviti, nemoj ga vrijeati sumnjajui u ovu veliku i neizrecivu istinu; time bi
sumnjao u Isusa samoga koji nam je to objavio svojom nepogreivom rijei, sumnjao bi u Majku
Crkvu koja je to proglasila istinom vjere. Tijekom dana s poletom u srcu esto s ljubavlju i
zahvaljivanjem uzdigni misao prema svome anelu uvaru. Tada e vidjeti kako se nai sveti
nebeski prijatelji, a na poseban nain tvoj uvar, raduju zbog tebe i uiniti e sve da Gospodin i
Kraljica anela umnoe svoje milosti i blagoslove u tvoj dui.
2. Aneli nebeski ne prestaju me posjeivati i initi da kuam slasti blaenika. Ako je poslanje
naih anela uvara veliko, ono mog anela je sigurno jo vee jer mi mora biti takoer i uitelj i
objanjavati mi druge jezike. Nou kad zatvorim oi, vidim kako pada zastor i kako se otvara pred
Rajem, i obradovan ovim vienjem spavam s osmjehom slatkog blaenstva na usnama u savrenom
miru na licu, ekajui da me moj aneo uvar doe probuditi i tako sa mnom moli jutarnju molitvu
na radost naih srdaca.
3. U subotu mi se inilo da me avli ele upravo dokrajiti, nisam znao vie kojem se svecu
obratiti; zazivao sam svga anela uvara, i nakon to sam ga dosta ekao, evo ga, konano je letio
oko mene pjevajui svojim aneoskim glasom himne Bojem Velianstvu. Tada se dogodila jedna
od uobiajenih scena: podigao sam na njega glas elei se da sam dugo morao ekati njegovu
pomo, i kao da bi ga kaznio nisam ga htio gledati u lice, htio sam otii, udaljiti se, pobjei od
njega, a on siromah, dostignu me skoro plaui, primi me za glavu dok nisam podigao glavu i
pogledao ga u lice i vidio da mu je ao. I ree mi ... : Uvijek sam ti blizu, dragi moj mladiu,
uvijek sam oko tebe s ljubavlju kojom tvoje srce zahvaljuje Gospodinu, moja ljubav prema tebi
nee prestati ni sa tvojom smru.
4. Dobro znajte da je aneo uvar moan branei nas protiv Sotone i njegovih saveznika,
njegova ljubav nije prestala niti moe prestati. Izgrauj lijepu naviku da uvijek misli na njega.
Uvijek je u naoj blizini jedan nebeski duh. On nas ne ostavlja nikada same, od kolijevke do groba
uvijek je tu, brani nas i vodi kao dobar prijatelj, kao brat, uvijek je s nama i tjei nas, pogotovu u
tekim trenucima naeg ivota.
5. Uz pomo dobrog anela izvojevana je pobjeda nad podmuklim planovima avla, proitao sam
tvoje pismo. Kad sam dobio tvoje pismo, Aneo me je potakao da ga pokropim blagoslovljenom
vodom prije nego ga otvorim. Ah, tko bi mogao izrei avolsku srdbu! On bi htio na sve naine da
me dokraji. Za to koristi sva svoja avolska umjea, ali bit e zgaen. Aneo me u to uvjerava, a i
Raj je s nama. Ne bih mogao nikad posumnjati niti najmanje da mi aneo nije otkrio zamku. Moj
pratilac od djetinjstva nastoji umanjiti patnje koje mi nanose neisti otpadnici, tako da mi
nadahnjuje misli nade.

Dva anela su drala moju duu u podnoju Kria Kristova

(Bl. Kamila Battista iz Varana)

Malo dana nakon to je slavna sveta majka Klara nestala ispred moje due, dola su dva anela
zlatnih krila obuena u bijelo. Jedan od njih primi moju duu s jedne a drugi s druge strane
uzdigoe, me i postavie u podnoje Kria Kristova. Tako su me gotovo neprekidno drali dva
mjeseca da mi se inilo da sam hodala, govorila ili radila kao bez due. Moja je dua bila tamo gdje
su je drala on dva anela koji se nikada nisu od nje udaljavali. Ne sjeam se da sam prije imala
elju da budem stalno pod Kriem Gospodnjim. Kad je prolo to vrijeme ostavili su moju duu u
tijelu kao prije, ali mi je u dui ostala velika pobonost prema Serafinima, tako da nisam htjela ni o

781
emu drugom razmiljati niti govoriti do li o Serafinima i molila sam ih slatkom ljubavlju da jedan
do leti do mene kao to je uinio s prorokom Izaijom.

Puno puta mi se ukazuju aneli

(Sv. Terezija Avilska)

Gospodin se udostojao da vidim ovdje nekoliko puta ovo vienje: vidjela bih pored sebe jednog
anela, s lijeve strane, u tjelesnom obliku, ono to ne obiavam vidjeti osim udom. Premda mi se
puno puta ukazuju aneli, to biva a da ih ne vidim, ve je nalik onom prethodnom vienju koje sam
spomenula naprijed. To vienje Gospodin se udostojao da vidim ovako: nije bio velik nego malen,
jako lijep, tako zaarena lica da je bio nalik onim jako uzvienim anelima koji izgleda da se svi
are. To mora da su oni koje nazivamo kerubinima, jer im imena ne kazuju.
No dobro vidim da u Nebu postoji razlika od jednih anela do drugih, te izmeu ovih i onih, da
to ne bih znala iskazati. Vidjela sam mu u rukama dugako zlatno koplje, a na vrku eljeza inilo
mi se da bijae malen oganj. inilo mi se da mi je time nekoliko puta probo srce i da mi je sezalo do
utrobe. Sva bi ostala raarena ljubavlju prema Bogu. Bol bijae tako velika da me je prisiljavala
isputati one jecaje. Slast koju mi je pruala ova prevelika bol tako je neizmjerna, da se ne moe
poeljeti da mine, niti se dua moe naslaivati iim doli Bogom. Nije to tjelesna bol, nego
duevna, premda poneto sudjeluje i tijelo, pa ak i puno. To je tako blago udvaranje koje se vodi
izmeu due i Boga, da usrdno molim njegovu dobrotu neka dade da ga okusi onaj tko bude
pomislio da laem.

Aneli i drugi Kristov dolazak

(Kardinal Jean Danielou)

Na kraju vremena aneli e biti poslanici Gospodnji u trenutku dolaska Gospodnjeg. To je jedan
od vidika o kome se najvie pie u Novom zavjetu kad se govori o anelima. Na taj nain aneli su
povezani s raznim trenucima eshatoloke drame. Oni su poslanici uskrsnua mrtvih, sabiranja
izabranih i podjele dobrih i zlih. Crkvena tradicija se sve vie vraa na ove vidike i proiruje ih. U
jednoj propovjedi sv. Ivan Krizostom pie: sv. Mihael arkaneo e zasvirati trubu u prisutnosti
Kristovoj i probuditi one koji su mrtvi, od Adama do konca vremena. Na slian nain je uskrsnue
mrtvih na zvuk aneoske trube opisao sv. Efrem: Tada e se Gospodin pojaviti na Nebu poput
blijeska sa neizrecivom slavom. Aneli i arkaneli e stupati pred njegovom slavom kao vatreni
plameni i kao kipua rijeka. Kerubini e nakloniti glave, Serafini e letjeti kliui: Ustanite, vi koji
spavate, evo dolazi zarunik. Tada e se u jedan tren otvoriti grobovi i svi e narodi uskrsnuti i
vidjeti ljepotu zarunika. Jo je sv. iril Jeruzalemski pisao: Arkaneo Mihaeil e prvi svima
navijestiti: Ustanite da biste susreli Gospodina, jer je Gospodnji dolazak velianstven.
Skupa sa uskrsnuem i sabiranje naroda se pripisuje anelima. Sv. iril Jeruzalemski nam
govori da e aneli s jedne strane skupiti grenike, a s druge pravednike: Grenici okrueni
nebeskom vojskom nee moi pobjei nikuda. Kako izabranici ne bi bili pomijeani sa zlima, poslat
e anele na zvuk trube da ih sabere sa sve etiri strane svijeta. Aneli e biti i svjedoci
posljednjeg suda. Sv. Efrem pie: Vidjet e nebrojene ete anela koje stoje oko Boga. Tada e
djela svakog ovjeka pojaviti pred anelima i ljudima. A jo Evanelje tvrdi da e aneli biti i
izvritelji suda: Sin e ovjeji izaslati svoje anele da pokupe iz njegova kraljevstva sve zavodnike
i zlikovce te da ih bace u pe ognjenu gdje e biti pla i krgut zuba (Mt 13, 41-42). Osim kazne
crkvena tradicija iz prvih stoljea govori jo o anelima koji vode uskrsle izabranike u Raj: Aneli
e uzeti sve pravednike koji su inili dobro i povesti ih u vjeno blaenstvo. (Libri sibillini)

782
 POBONOST SVECIMA BOJIM
Sadraj

Predgovor
1. Katekizam Katolike Crkve ui
2. Litanije svih svetih
3. Praktine upute kako koristiti molitve svecima iz ove knjiice

SIJEANJ

2. sijenja: sv. Bazilije veliki i sv. Grgur nazijanski biskupi

15. sijenja: sv. Anastazija (Stoija)
sv. Pavao, pustinjak
17. sijenja: sv. Antun Pustinjak
20. sijenja: sv. Fabijan i Sebastijan
21. sijenja: sv. Agneza, djevica i muenica
22. sijenja: sv. Vinko, akon i muenik
24. sijenja: sv. Franjo Saleki
28. sijenja: sv. Toma Akvinski
31. sijenja: sv. Ivan Bosco
VELJAA
3. veljae: sv. Bla (Vlaho)
10. veljae: bl. Alojzije Stepinac
11. veljae: sv. Gema Galgani
14. veljae: sv. Valentin
21. veljae: sv. Petar Damiani,
23. veljae: sv. Polikarp, muenik

OUJAK
7. oujka: sv. Perpetua i Felicita
8. oujka: sv. Ivan od Boga
9. oujka: sv. Franciska Rimska
19. oujka: sv. Josip

TRAVANJ

2. travnja: sv. Ivan Pavao II.

4. travnja: sv. Izidor, biskup
23. travnja: Sv. Juraj
25. travnja: Sv. Marko, apostol i evanelist
26. travnja: bl. Jakov Zadranin
27. travnja: bl. Ozana Kotorska
28. travnja: sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski
29. travnja: sv. Katarina Sijenska

SVIBANJ
1. svibnja: sv. Josip Radnik
3. svibnja: Sv. Filip i Jakov apostoli
4. svibnja: bl. Julijan iz Bala
7. svibnja: sv. Dujam
bl. Marija Luiza od Isusa ( Trichet)

783
10. svibnja: bl. Ivan Merz
12. svibnja: sv. Leopold Mandi
14. svibnja: sv. Matija, apostol
22. svibnja : sv. Rita iz Cascie
26. svibnja: sv. Filip Neri
LIPANJ

4. lipnja: sv. Kvirin, biskup sisaki

13. lipnja: sv. Ante Padovanski
15. lipnja: sv. Vid
21. lipnja: sv. Alojzije Gonzaga
24. lipnja: roenje Ivana Krstitelja
29. lipnja: sv. Petar i Pavao, apostoli

SRPANJ
3. srpnja: sv. Toma, apostol
5. srpnja: iril i Metodije, slavenski apostoli
6. srpnja: sv. Marija Goretti
9. srpanj: bl. Marije Propetog Isusa Petkovi
11. srpnja: sv. Benedikt, opat
15. srpnja: sv. Bonaventura
20. srpnja: sv. Ilija
25. srpnja: Sv. Jakov stariji, apostol
26. srpnja: Ana i Joakim, roditelji BDM
27. srpnja: sv. Kristofor
31. srpnja: sv. Ignacije Loyolski

KOLOVOZ

1. kolovoza: sv. Alfonz Marija Liguori, biskup i crkveni nauitelj

3. kolovoza: bl. Augustin Kaoti
4. kolovoza: sv. Ivan, Marija Vianney
8. kolovoza: sv. Dominik
10. kolovoza: sv. Lovro, akon
11. kolovoza: sv. Klara
14. kolovoza: sv. Maksimilijan Marija Kolbe
16. kolovoza: sv. Rok
20. kolovoza: sv. Bernard iz Clairvauxa, crkveni nauitelj
23. kolovoza: sv. Rua Limska
24. kolovoza: sv. Bartolomej, apostol
27. kolovoza: Sv. Monika
28. kolovoza: sv. Augustin, crkveni nauitelj

RUJAN
5. rujna: bl. Majka Terezija iz Kalkute
7. rujna: sv. Marko Krievanin
13. rujna: sv. Ivan Krizostom - Zlatousti
21. rujna: sv. Matej, apostol i evanelist
23. rujna: sv. pater Pio
27. rujna: sv. Vinko Paulski
30. rujna: sv. Jeronim, crkveni nauitelj

784
 LISTOPAD
1. listopada: sv. Terezija od Djeteta Isusa
4. listopada: sv. Franjo Asiki
6. listopada: sv. Bruno, opat
15. listopada: sv. Terezija Avilska, crkvena nauiteljica
17. listopada: sv. Ignacije Antiohijski
18. listopada: sv. Luka, evanelist
22. listopada: sv. Donat
23. listopada: sv. Ivan Kapistranski
28. listopada: sv. imun i Juda Tadej, apostoli

STUDENI

8. studenoga: bl. Gracije kotorski,

11. studenoga: sv. Martin iz Toursa, biskup
14. studenoga: sv. Nikola Taveli, muenik
22. studenoga: sv. Cecilija
30. studenoga : sv. Andrija, apostol
PROSINAC

3. prosinca: sv. Franjo Ksaverski, misionar

6. prosinca: sv. Nikola, biskup
7. prosinca: sv. Ambrozije
13. prosinca: sv. Lucija
14. prosinca sv. Ivan od Kria
15. prosinca: sv. Kristina
26. prosinca: sv. Stjepan, prvomuenik
27. prosinca: sv. Ivan, apostol i evanelist

Predgovor

Apostolatski centar Sav Tvoj nastavlja s izdavanjem knjiica o pobonosti. Pobonost svecima
svakako spada meu velike pobonosti Katolike Crkve, i svi vjernici bi je trebali manje ili vie
gajiti, a prvi, najjednostavniji i najvaniji nain ivljenja pobonosti je svakako molitva. A iskustvo
vjere svjedoi da se veina vjernika osjea potaknuta gajiti pobonost nekim svecima koje osjea
kao bliske u ivotu. Brojni su crkveni dokumenti koji o tome piu, a nama se kao najbolji uvod u
ovu knjiicu ini citat iz Direktorija o pukoj pobonosti i liturgiji kojeg je izdala Kongregacija za
bogotovlje i disciplinu sakramenata 2000. godine u Rimu.
Ukorijenjeno u Sveto pismo (usp. Dj 7,54-60; Otk 6,9-1 7,9-17) i potvreno sa sigurnou od
polovine 2. stoljea aenje svetih, osobito muenika prastara je crkvena injenica. Naime, Crkva
je - bilo na Istoku bilo na Zapadu - uvijek astila svete, osobito u razdoblju u kojemu je roen
protestantizam, kada su nastali prigovori protiv nekih tradicionalnih oblika tog aenja; Crkva ga
je hrabro branila i pokazala teoloke teme kao i povezanost s naukom vjere; disciplinski je uredila
bogotovnu praksu, kako u liturgijskim tako i u pukim izraajima i razglasila primjernu vrijednost
svjedoanstva tih izvrsnih uenika uenica Gospodinovih na polju istinskoga kranskog ivota.
Konstitucija Sacrosanctum Coricilium, u poglavlju posveenom liturgijskoj godini, uinkovito
pokazuje tu crkvenu injenicu i znaenje tovanja svetaca i blaenika: Crkva je, zbog toga, u tijek
godine unijela spomene muenika i drugih svetih koje je mnogovrsna Boja milost uzvisila do
savrenstva, pa su ve postigli vjeno spasenje, te u Nebu pjevaju savrenu hvalu Bogu i nas
zagovaraju. O roendanima svetaca Crkva navjeuje vazmeno otajstvo ostvareno u svecima koji su

785
zajedno s Kristom trpjeli te su s njime suproslavljeni, a vjernicima predlae njihove primjere, koji
po Kristu sve privlae k Ocu, i njihovim zaslugama moli i postie Boja dobroinstva.
Ispravno razumijevanje nauka Crkve o svecima mogue je samo u iremu prostoru lanaka vjere
koji se toga tiu:
- Crkva, jedna, sveta, katolika i apostolska; sveta zbog prisutnosti - u njoj - Isusa Krista koji je
navijeten s Ocem i Duhom Svetim 'jedini svet'; zbog neprestana djelovanja Duha svetosti, jer je
opskrbljena sredstvima posveivanja. Crkva, dakle, premda u svome krilu ima grjenike, ve na
zemlji ima znakove prave svetosti, iako nesavrene; ona je sveti Boji puk, iji se lanovi -
prema svjedoanstvu Svetoga pisma -zovu svetima (usp. Dj 9,13; IKor 6,1; 16,1).
- Opinstvo svetih, zbog ega su i nebeska Crkva, i ona koja oekuje konano proienje u
stanju zvanom istilite i ona koja je hodoasnica na zemlji dionice u istoj ljubavi prema Bogu i
blinjemu; naime, svi oni koji su Kristovi, budui da imaju njegov Duh, tvore jednu Crkvu i
sjedinjeni su u njemu.
- Nauk o jedincatome Kristovu posrednitvu (usp. l Tim 2,5), koji ipak ne iskljuuje druga
podreena posrednitva, koja se, uostalom, vre unutar sveobuhvatnoga Kristova posrednitva."
Nauk Crkve i njezina liturgija svece i blaenike, koji ve u svoj jasnoi gledaju Trojedinoga
Boga, predstavljaju kao:
-povijesne svjedoke sveopega poziva na svetost; oni, izvrstan plod Kristova otkupljenja, dokaz su i
dokument da Bog u svim vremenima i u svim narodima u najrazliitijim drutveno-kulturalnim
uvjetima, i u razliitim ivotnim prilikama zove svoju djecu da postignu savrenstvo Kristovo (usp.
Ef 4,13; Kol 1,28);
- izvrsne Gospodinove uenike i uzore evaneoskoga ivota; u procesima za proglaenje svetima
Crkva prepoznaje junatvo njihovih kreposti i predlae ih nama da ih nasljedujemo;
- graane nebeskoga Jeruzalema koji bez prestanka pjevaju slavu i Boje milosre; u njima se
naime ispunio vazmeni prelazak s ovoga svijeta k Ocu;
- zagovornike i prijatelje vjernika koji jo hodoaste zemljom, jer sveci, premda uronjeni u Boje
blaenstvo, poznaju nevolje svoje brae i sestara i prate njihov hod molitvom i zatitom;
- zatitnike mjesnih Crkava, iji su esto bili utemeljitelji (sveti Euzebije u Vercelliju) ili svijetli
pastiri (sveti Ambrozije u Milanu); zatitnike naroda, jer su bili apostoli njihova obraenja na
kransku vjeru (sveti Toma i Bartol za Indiju) ili izraz njihova nacionalnoga identiteta (sveti Patrik
za Irsku); drutava i zanimanja (sveti Homobonus za krojae); u posebnim prigodama - u asu
poroda (sveta Ana, sveti Rajmund Nonnatus); u asu smrti (sveti Josip) i za dobivanje posebnih
milosti (sveta Lucija za uvanje vida), itd.
Sve to Crkva ispovijeda kada zahvalna Bogu Ocu navijeta: njihov ivot nam je primjer, njihov
zagovor pomo, zajednitvo s njima izvor pravoga bratstva.
Na kraju valja naglasiti da je posljednji cilj tovanja svetaca slava Boja i posveta ovjeka po
ivotu potpuno usklaenom s Bojom voljom i nasljedovanje kreposti onih koji su bili najizvrsniji
uenici Gospodinovi.
Zbog toga, u katehezi i u drugim trenucima prenoenja nauka trebat e vjernike pouiti da: na
odnos sa svecima valja shvatiti u svjetlu vjere, on ne smije zatamniti poklonstveno tovanje dano
Bogu Ocu po Kristu u Duhu, nego ga naprotiv osnaiti; aenje svetih nije toliko u mnogim
vanjskim inima, nego je vie u jakosti nae djelotvorne ljubavi, koju se prevodi u zauzetost
kranskoga ivota. (br. 208 -212)
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i
prirunika iz kojih smo crpili pojedine tekstove. Dao Bog, Majka Boja da objavljivanje ove
knjiice donese obilje duhovnih plodova u hrvatskom narodu.

1. 11. 2007. Svetkovina svih svetih

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

786
 1. Katekizam Katolike Crkve ui:
Opinstvo svetih
Ispovjedivi svetu Crkvu katoliku, Apostolsko vjerovanje dodaje opinstvo svetih. Taj je
lanak, pod nekim vidikom, tumaenje prethodnoga: to je Crkva ako ne zbor svih svetih? Crkva
je upravo opinstvo svetih.
Budui da svi vjernici tvore samo jedno tijelo, dobra se jednih priopuju drugima (...). Treba
doista vjerovati da u Crkvi postoji zajednitvo dobara. A najvaniji je lan Krist, jer je glava (...).
Stoga Kristovo se dobro priopuje svim lanovima; to biva po sakramentima Crkve. Budui da
Crkvom ravna jedan te isti Duh, sva dobra koja je primila nuno su zajedniko dobro.
Izriaj opinstvo svetih ima stoga dva, usko povezana znaenja: zajednitvo u svetim
stvarima, [sancta - svetinje] i zajednitvo izmeu svetih osoba, [sancta - sveti].
Sancta sanctis! - svetinje svetima - obznanjuje sluitelj u veini istonih liturgija u asu podizanja
svetih Darova, prije dijeljenja priesti. Vjernici se [sancti] hrane Kristovim Tijelom i Krvlju
(sancta) kako bi rasli u zajednitvu Duha Svetoga [koinonia] i priopili ga svijetu.

Zajednitvo duhovnih dobara

U prvoj jeruzalemskoj zajednici, uenici bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu,
lomljenju kruha i molitvama (Dj 2,42). Zajednitvo vjere. Vjera vjernika jest vjera Crkve
primljena od apostola, ivotno blago koje se dijeljenjem uveava.
Zajednitvo sakramenata. Plod svih sakramenata pripada svim vjernicima. Sakramenti, napose
krtenje koje je poput vrata kroz koja se ulazi u Crkvu, jesu svete veze koje ih sve ujedinjuju i
povezuju s Isusom Kristom (...) Opinstvo svetih oznaava to zajednitvo sakramenata (...). Izraz
'opinstvo' pripada svakom sakramentu, jer nas svaki od njih sjedinjuje s Bogom (...). Ali posebno
pristaje Euharistiji, zato to na osobit nain dovruje to zajednitvo.
Zajednitvo karizmi. U opinstvu Crkve Duh Sveti dijeli meu vjernicima svakoga stalea
posebne milosti za izgradnju Crkve. Svakomu se daje objava Duha na opu korist, (l Kor 12,7)
Sve im bijae zajedniko (Dj 4,32). Sve to pravi kranin posjeduje treba smatrati dobrom koje
mu je zajedniko sa svima; zato mora uvijek biti spreman i brian da priskoi u pomo onome koji
nema i pomogne blinjemu u potrebi. Kranin je upravitelj Gospodinovih dobara.
Zajednitvo ljubavi. U opinstvu svetih (sanctorum communio) nitko od nas sebi ne ivi,
nitko sebi ne umire (Rim 14,7). I ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi; ako li se slavi jedan
ud, raduju se zajedno svi udovi. A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinano, udovi (1 Kor 12,26-27).
Ljubav ne trai svoje (l Kor 13,5).I najmanji in koji vrimo u ljubavi donosi korist svima, po toj
solidarnosti sa svim ljudima, ivima ili mrtvima, koja se temelji na opinstvu svetih. Svaki grijeh
kodi tom opinstvu.

Opinstvo Crkve na Nebu i na zemlji

Tri stanja Crkve. Sve dok ne doe Gospodin u svome velianstvu i svi aneli s njim i dok mu,
kad jednom bude unitena smrt, ne budu podlone sve stvari, neki od njegovih uenika putnici su na
zemlji, neki se - ostavivi ovaj ivot - iste, a neki uivaju slavu gledajui 'jasno trojedinoga Boga
kakav jest'.
Ipak svi, iako u razliitom stupnju i na razliit nain, sudjelujemo u istoj ljubavi prema Bogu i
blinjemu i pjevamo istu pjesmu slave naemu Bogu. Jer svi koji su Kristovi, imajui njegova
Duha, tvore jednu Crkvu i meu sobom su sjedinjeni u njemu.
Sjedinjenje putnika s braom koji su u Kristovu miru usnuli nipoto se ne prekida, dapae,
prema trajnoj vjeri Crkve, jaa se priopivanjem duhovnih dobara.
Zagovor svetih. bog toga to su s Kristom tjenje sjedinjeni, nebeski blaenici utvruju cijelu
Crkvu u svetosti (...). Oni kod Oca ne prestaju za nas posredovati, prikazujui zasluge koje su stekli
na zemlji
po Kristu Isusu, jedinome posredniku izmeu Boga i ljudi (...). Stoga njihova bratska briga mnogo
pomae naoj slabosti.

787
Ne plaite! Bit u vam korisniji poslije smrti i uspjenije u vas pomagati nego za svog ivota (sv.
Dominik). Svoje u nebo provoditi inei dobro na zemlji. (sv. Terezija od Djeteta Isusa).
Zajednitvo sa svetima. Uspomenu svetaca ne tujemo radi samoga primjera, nego jo vie zato
da se sjedinjenje Crkve u Duhu pojaa vrenjem bratske ljubavi. Jer, kao to nas kransko
zajednitvo meu putnicima dovodi blie Kristu, tako nas zajednitvo sa svetima zdruuje s
Kristom, od kojega, kao Izvora i Glave, izlazi svaka milost i ivot samoga Bojeg naroda.
Mi se klanjamo Kristu jer je Sin Boji, a muenike ljubimo kao uenike i nasljedovatelje
Gospodnje, radi njihove neusporedive pobonosti prema svom kralju i uitelju. O kad bismo i mi
mogli biti njihovi sudrugovi i suuenici. (sv. Polikarp)
Zajednitvo s pokojnicima. Poznajui dobro zajednitvo cijeloga otajstvenog Tijela Isusa
Krista, Crkva putnika ve od prvih vremena kranstva s velikim je potovanjem njegovala spomen
mrtvih i, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve da im se oproste grijesi (2 Mak 12,46), za
njih je prinosila i molitve. Naa molitva za njih moe im ne samo pomoi, ve i njihov zagovor
uiniti uspjenim u nau korist.
U jedinstvenoj Bojoj obitelji. Svi koji smo djeca Boja i koji u Kristu tvorimo jednu obitelj,
doku meusobnoj ljubavi i u jedinoj hvali Presvetog Trojstva meu sobom opimo, odgovaramo
bitnom pozivu Crkve.( br. 446-959)

2. Litanije svih svetih

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Sveta Marijo, moli(te) za nas

Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,
Sveti Mihaele, Gabrijele i Rafaele,
Svi sveti aneli,
Sveti Abrahame,
Sveti Mojsije,
Sveti Ilija,
Sveti Josipe,
Sveti Ivane Krstitelju,
Svi sveti patrijarsi i proroci,
Sveti Petre i Pavle,
Sveti Andrija,
Sveti Ivane i Jakove,
Sveti Toma,
Sveti Mateju,
Svi sveti apostoli,
Sveti Luka,
Sveti Marko,
Sveti Barnaba,
Sveta Marijo Magdaleno,
Svi sveti uenici Gospodnji,
Sveti Stjepane,
Sveti Ignacije Antiohijski,
Sveti Polikarpe;
Sveti Justine,
Sveti Lovro,
Sveti Ciprijane,

788
Sveti Bonifacije,
Sveti Toma Becket,
Sveti Ivane Fisher i Toma Mor,
Sveti Pavle Miki,
Sveti Petre Chanel,
Sveti Karlo Lwanga,
Sveta Perpetua i Felicito,
Sveta Janjo,
Sveta Marijo Goretti,
Sveti Maksimilijane Kolbe,
Svi sveti muenici,
Sveti Leone i Grgure,
Sveti Ambrozije,
Sveti Jeronime,
Sveti Augustine,
Sveti Atanazije,
Sveti Bazilije i Grgure Nazijanski,
Sveti Ivane Zlatousti,
Sveti Martine,
Sveti Patricije,
Sveti irile i Metode,
Sveti Karlo Boromejski,
Sveti Franjo Saleki,
Sveti Pio Deseti,
Sveti Antune,
Sveti Benedikte,
Sveti Bernarde,
Sveti Franjo i Dominie,
Sveti Toma Akvinski,
Sveti Ignacije Lojolski,
Sveti Franjo Ksaverski,
Sveti Vinko Paulski,
Sveti Ivane Marija Viannevu,
Sveti Ivane Bosko,
Sveta Katarino Sijenska,
Sveta Terezijo Avilska,
Sveta Ruo Limska,
Sveti Ljudevite Montforski
Sveta Moniko,
Sveta Elizabeto Ugarska,
Svi sveci i svetice Boje

Milostiv budi, oslobodi nas, Gospodine,

Od svakoga zla,
Od svakoga grijeha,
Od zasjeda vrajih,
Od srdbe, mrnje i svake zle volje,
Od smrti vjene,
Po utjelovljenju svojem,
Po roenju svojem,
Po krtenju i svetom postu svojem,
Po kriu i muci svojoj,

789
Po smrti i ukopu svojem,
Po uskrsnuu svojemu
Po udesnom Uzaau svojem,
Po poslanju Duha Svetoga,
Po slavnom dolasku tvojem,

Da nam oprosti, tebe molimo, uslii nas!

Da se dostoji na pravu nas pokoru privesti,
Da se dostoji nas same u svojoj svetoj slubi ohrabriti i ouvati,
Da sve dobrotvore nae vjenim dobrima nagradi,
Da se dostoji plodove zemlji dati i ouvati,
Da se dostoji svoju svetu Crkvu ravnati i ouvati,
Da se dostoji poglavicu apostolskoga i sve crkvene redove u svetoj vjeri sauvati,
Da se dostoji svima, koji u Krista vjeruju, jedinstvo udijeliti,
Da se dostoji sve ljude k svjetlu Evanelja privesti,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Pomolimo se. Boe, utoite i snago naa, prikloni se pobonim molitvama svoje Crkve i daj da ono
to s vjerom molimo, stvarno postignemo. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.

3. Praktine upute kako koristiti molitve svecima iz ove knjiice

U jednom priruniku nije mogue sabrati molitve i pobonosti svim svecima zato smo nuno
morali napraviti jedan izbor. Kriteriji odabira svetaca u knjiici su njihov utjecaj i znaenje za cijelu
Crkvu i rairenost pobonosti dotinom svecu u naem narodu. U prirunik smo uvrstili svece
blaenike i Boje sluge iz hrvatskog naroda.
Za svakog pojedinog sveca donosimo kratki prikaz ivota i molitvu. Svecima se moemo moliti
tako da ih jednostavno zazivamo kratkim zazivima bez ikakvog obrasca ili da molimo litanije svih
svetih, a moemo se posluiti i molitvom koju donosimo za svakog sveca. Izriui nau nakanu
moemo je moliti kao jedan zaziv ili kao devetnicu. U ovom drugom sluaju treba kroz devet dana
moliti istu molitvu. Ukoliko netko obavlja devetnicu pojedinom svecu na neku nakanu preporuamo
da se, po mogunosti tijekom devetnice ispovijedi i priesti.

SIJEANJ

2. sijenja: sv. Bazilije veliki i sv. Grgur nazijanski biskupi i crkveni nauitelji
Bazilije Veliki rodio se u Cezareji oko 330. g. Studirao je najprije u Carigradu, a zatim u Ateni
sa Grgurom Nazijanskim, iji spomendan danas zajedniki Crkva slavi, kao to su za ivota bili
nerazdvojni. Sam sv. Grgur o njihovu prijateljstvu ree: inilo se da je u nama jedna dua u dva
tijela.
Sv. Grgur je roen 330. godine u Maloj Aziji. Morali su napustiti samou i preuzeti biskupske
stolice u Cezareji i Carigradu. estoko su se borili protiv krivovjeraca arijevaca koji su negirali
Kristovo boanstvo. Grgur je zbog zavisti kolega i optubi da se sam nametnuo na biskupsku stolicu
morao poi i preuzeti malu biskupiju u Nazijanu gdje je imao vie vremena za molitvu, razmiljanje
i pisanje. Umro je 25. sijenja 389. ili 390. godine, a ostalo nam je 500 pisama i 240 poslanica.
Zbog vrsnoe nauke i rjeitosti prozvan je bogoslovcem.
Sveti Bazilije Veliki otac je utemeljitelj redovnikog ivota na Istoku. Njegova pravila o
redovnikom ivotu preuzimaju kasnije svi veliki utemeljitelji redova. Jo i danas su rairene

790
mnoge monake zajednice koje potjeu sa Istoka. Uvelike je pomagao siromahe. Sv. Bazilije spada
u etiri najvea istona oca. Svojim znanjem uspio je pobijediti podjele i krivovjerja koja su nastale
u nauku o boanstvu Duha Svetoga, vrsto je stajao uz nauk da su Boanska narav Oca i Sina
neodjeljive te usko povezane s Duhom Svetim. Sv. Bazilije je umro 1. sijenja 379. godine.
Molitva: Boe ti si prosvijetlio svoju Crkvu primjerom i naukom sv. Bazilija i sv. Grgura. Daj
nam u poniznosti traiti tvoju istinu i ljubavlju za nju svjedoiti! Po Kristu Gospodinu naemu.
Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

15. sijenja: sv. Anastazija (Stoija)

Muenica iz 304. g. u Sirmiju (Srijemska Mitrovica) u vrijeme cara Dioklecijana. Sv. Donat g.
810. donosi njezine moi iz Carigrada u Zadar, a g. 1976. dio je darovan Srijemskoj Mitrovici. Mole
joj se protiv glavobolje i grudnih bolesti. Zatitnica zadarske nadbiskupije.
Molitva: Boe, svetoj Anastaziji si dao milost da u muenju pobijedi, jer se tvojim darom snaga
milosti u slabosti usavruje. Daj da nam ona izmoli pobjedu u svim naim bojevima. Po Kristu
Gospodinu naemu. Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

Sv. Pavao, pustinjak

Rodio se u Egiptu 228. godine u bogatoj obitelji i odgajan je u kranskom duhu. Rano je izgubio
roditelje, te mu je ostalo veliko imanje. Po smrti roditelja dio imanja je prodao i novac podijelio
siromasima. Bojei se da bi zbog vlastite slabosti u vrijeme progonstva cara Decija mogao otpasti
od vjere sakrio se. Mu njegove sestre iz pohlepe za njegovim imanjem ga je prijavio
progoniteljima. Pavao je to saznao od svoje sestre te je sve ostavio i otiao u pustinju.
Naao je neku spilju sa izvorom vode, a na rubu je bila i palma. Sv. Pavao je sebi od palminih
grana napravio ogrta. Prema tradiciji koju donosi sv. Jeronim jedan gavran mu je svaki dan
donosio kruha. Tako je Pavao u molitvi i pokori proivio 90. godina bez kontakta sa svijetom.
Malo prije njegove smrti pohodio ga je drugi veliki pustinjak sv. Antun kojem je Bog u snu
objavio da se dalje u pustinji od njega nalazi jo savreniji pustinjak. Sv. Jeronim opisuje susret
dvaju pustinjaka sv. Antuna koji je tada imao 90 godina i sv. Pavla koji je tada imao 114. godina. Pri
razgovoru pustinjaka doletio je gavran nosei kruh. Nakon nekoliko dana druenja sv. Antun se
vratio u svoje sklonite. Sv. Antun je jo jedanput iao kod sv. Pavla ali ga je naao mrtvoga. Prema
pobonoj tradiciji dva lava su mu pomogla da pokopa sveca.
U kasnijim vremenima je pronaen grob sv. Pavla, tijelo mu je bio premjeteni prvo u
Konstantinopol, zatim u Veneciju da bi ga ugarski kralj Ludovik 1381. g. prenio u Budim u klotar
redovnika pavlinskih pustinjaka. Sv. Pavao se u Crkvi asti kao prvi pustinjak i zaetnik redovnika
pustinjaka.
Molitva: Boe, sv. Pavao je ustrajno hodio stopama siromanog i poniznog Krista. Molimo
te da po njegovu zagovoru i mi vjerno izvrujemo svoj ivotni poziv i postignemo savrenstvo koje si
nam pokazo u svome Sinu Isusu Kristu koji s tobom i Duhom Svetim ivi i kraljuje u vijeke vjekova.
Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

17. sijenja: sv. Antun Pustinjak

Otac monatva roen u Egiptu oko 250. godine. Kao mladi nakon smrti roditelja prodao je sve
imanje, novac podijelio siromasima i otiao u pustinju gdje je molio i postio. Vodila ga je elja za
samoom i molitvom. Proao je teke kunje i napasti u brdima blizu Crvenog Mora. K njemu su
dolazili mnogi ljudi traei duhovne savjete. Imao je mnogo uenika, te je utemeljio zajednicu kojoj
je bio uitelji i duhovni voa zato ga smatraju osnivaem redovnitva. Za Crkvu je radio
podravajui krane koje je car Dioklecijan progonio. Pomagao je sv. Atanzija u borbi protiv
krivovjerja arijanaca. Sam sv. Atanazije je napisao njegov ivotopis u kome tvrdi da je sv. Antun
proveo sve vrijeme u pustinji molei i postei o kruhu i vodi. Umro je 356. godine, a od uenika je
bio zatraio da uvaju tajnu o mjestu njegova groba. Grob mu je pronaen 561. g. i na tom mjestu

791
su se po njegovu zagovoru dogodila brojna udesa. Zatitnik je domaih ivotinja. Mole mu se
protiv zaraznih bolesti i upala.
Molitva: Boe, ti si dao svetom Antunu opatu da ti slui osobitim ivotom u pustinji. Udijeli nam,
po njegovu zagovoru, da se odriemo sami sebe i tebe sveudilj i nad sve ljubimo. Po Kristu
Gospodinu naemu. Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

20. sijenja: sv. Fabijan i Sebastijan

Sveti Fabijan je 236. godine postao papa nakon smrti pape Anteriusa. Prema tradiciji koja je
ostala oslikana i u katakombama na via Appi prigodom sprovoda pape Anteriusa jedan golub je
neprekidno lebdio nad glavom Fabiana koji je bio obian vjernik laik. Izbornici novog pape su to
shvatili kao znak s neba. Sv. Fabijan je prvi laik u crkvi koji je izbran za papu, a prije prihvaanja
papinske slube bio je zareen za sveenika i posveen za biskupa. Veliku je ljubav pokazivao
prema siromasima, a naroito je vodio rauna da imena onih koji su krvlju posvjedoili ime
Kristovo ostanu zapisana i zapamena. Za vrijeme Decijeva progonstva papa Fabijan je poginuo
muenikom smru (250. god.) i pokopan u Kalistovim Katakombama. Jedan dio njegovih relikvija
je kasnije bio prenese u crkvu sv. Sebastijana i zato ih se u liturgiji svetih uvijek zajedno spominju,
iako su u razliitoj vrijeme pretrpjeli muenitvo.
Sv. Sebastijan se rodio u kranskoj obitelji u Milanu i bio je odgajan pravom kranskom duhu.
Opredijelio se za vojniko zvanje i ubrzo je napredovao u karijeri. Tako da je sv. Sebastijna postao
zapovjednik carske tjelesne strae. Kad je 283.g. poelo progonstvo sv. Sebastijan u toj slubi
mogao pomagati subrai kranima, koja bi se nala u nevolji, osuenoj na muenitvo. Slobodne
krane je opominjao o pogibelji, a zatoene je pohaao i hrabrio da ne otpadnu od vjere. On sam
bi u vjeri pouavao same zatvorenike kao i svoje vojnike. Biva otkriven i priveden pred cara
Dioklecijana (284.-305.), s kojim bijae povezan dugogodinjim prijateljstvom. Kako ostade
odluan u obrani svoje vjere, Sebastijana osude na smrt muenitvom, tako da su ga drugi vojnici
gaali strelicama. Ostavili su ga polu mrtva a spasie ga neki krani. Kad se oporavio ponovno je
stupio pred cara ukorio ga zbog ubojstava krana branei vjeru. Car se jo vie razljutio i naredio
da ga batinama ubiju a njegovo tijelo bace u poznatu kloaku (rimska kanalizacija). Tako je sv.
Sebastijan dva puta pretrpio muenitvo. Pronae ga Irene, rimska patrona, poslije je i ona postala
svetom: ukopa ga u katakombama sv. Kalista u ijoj se blizini danas uzdie crkva njemu
posveena.
Molitva: Gospodine daj nam duha hrabrosti da se poueni primjerom svetih muenika Fabijana
i Sebastijana vema pokoravamo tebi nego ljudima. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju
nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

21. sijenja: sv. Agneza, djevica i muenica

Sv. Agneza se rodila u Rimu od kranskih roditelja plemenitog porijekla. ivjela ja za vladavine
cara Dioklecijana (284.-305.), krvolonog progonitelja krana. im je spoznala vrijednost
djevianstva u mladenakoj dobi odmah ga je posvetila Bogu. Stasala je u lijepu djevojku Agneza je
sa 13 god. odbila enidbenu ponudu sina rimskog prefekta. Mladi bijae odbijen takvom
odlunou, te prijavi Agnezu kao kranku nadajui se da e pred strahom od progonstava pristati
na udaju za njega. No Agneza odbi onoga koji je s takovom brutalnou i podlou htio prisiliti da
rtvuje sebe boici Vesti. Prijetili su joj da e od nje uiniti prostitutku, dajui je u javnu kuu, ali
svetica im odgovori da je posveena Bogu te da e sam Bog braniti njeno djevianstvo. Prihvatila
je smrt hrabro i neustraivo, odrubie joj glavu. Kostantina, ki cara Kostantina, posveti joj u IV st.
baziliku na cesti Nomentana.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, ti u svijetu odabire nejake da postide jake. Udijeli nam da
nasljedujemo postojanu vjeru sv. Agneze muenice i tako postignemo vjene radosti. Po Kristu
Gospodinu naemu. Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

792
22. sijenja: sv. Vinko, akon i muenik
Sv. Vinko se rodio u panjolskom mjestu Hueska u plemenitoj kranskoj uglednoj rimskoj
obitelji. Njegov djed je bio rimski konzul. Vinka je odgojio i pouavao biskup Saragoze Valerije, te
ga zaredio za akona. Podnio je muenitvo 304. god. u Valenci (u panjolskoj). Njegove muke su
bile jako teke jer je upravitelj Dacijan smatrao da ako nagovori Vinka na otpad od vjere da e ga
slijediti i drugi krani. Muili su ga u vie navrata zatim bacili u tamnu eliju. Tijelo mu bijae
uasno iznakaeno opekotinama, a prsa razderana gdje preminu pjevajui slavu Bogu pred
mnotvom anela. Njegovo tijelo bi baeno u more vezano kamenom, no teki kamen plivae po
moru. Tako je njegovo muenitvo krane ohrabrilo a mnoge pogane potaklo na vjeru. Kao
zatitnika slave ga mornari, a posebno vinogradari.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, promi nas svojim Duhom i onom snanom ljubavlji po kojoj
je sveti muenik Vinko nadvladao sve tjelesne muke. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen. (Izrei
svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

24. sijenja: sv. Franjo Saleki

Roen je u dvorcu Salez 21. 8. 1576. g., u jednoj plemikoj obitelji, kao najstarije od 13- tero
djece grofa od Savoje koja bijae duboko pobona i vjerna Katolikoj Crkvi. Majka koja ga je
njeno ljubila i bila duboko pobona prilikom njegova odlaska na studije mu ree: Radije bih te
vidjela mrtvoga nego da okalja smrtnim grijehom istou svoje due. U svojoj dvadesetoj godini
zapao je u duhovnu krizu, pao u skrupule i borio se sa milju da je predodreen za propast te da su
mu uzaludni svi napori. Za vrijeme jedne molitve pred Marijin kipom bio je osloboen svih sumnji
i od tada do kraja ivota gorljivo je tovao Majku Boju.
Diplomirao je pravo i vrlo mlad prihvati sveeniki ivot. Apostolsko djelovanje zapoinje
odmah i to vrlo tekom misijom; propovijeda katoliku vjeru u uznemirenoj enevi. Na neobian
nain propovijedanja za ono vrijeme: dijelio je svoje poruke preko letaka koje je privrivao na
zidove ili stavljao ispod vrata enevskih graana. Zato je sv. Franjo Saleki postao zatitnik
novinara i sredstava za javno komuniciranje. Imenovan je biskupom eneve sa sjeditem u Annecv
1603. g.; napisao je mnoge knjige duhovnog sadraja, meu kojima je svakako najpoznatija
Filoteja ili uvod u poboni ivot koja je postala jedan od klasika katolike literature. Mnogo je radio
za katoliku obnovu u svojoj zemlji i svima je bio uzor. Osnovao je red Pohoda Marijina. Umro je
1622. Proglaen je nauiteljem Crkve.
Molitva: Boe, htio si da sv. biskup Franjo Saleki postane svima sve za spasenje dua. Daj da
po njegovu primjeru i mi svojoj brai uvijek sluimo u krotkosti i ljubavi. Po Kristu Gospodinu
naemu. Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

28. sijenja: sv. Toma Akvinski

Toma Akvinski rodio se u Roccasecca u dvorcu Aquino, blizu Frozinona, u Italiji oko 1225. g.,
bio je plemikog podrijetla. Odgajan je u samostanu Montecassinu kod Benediktinaca. Za vrijeme
studija filozofije u Napulju obue odijelo otaca Dominikanaca 1243. g., iako se obitelj jako opirala
toj njegovoj odluci. Zavrivio je studije u Kelnu, pod vodstvom glasovitog uitelja sv. Alberta
Velikog. Ubrzo je postao profesor teologije u Parizu i u Viterbu. Napisao je mnoge uene spise, a
bio je veoma izobraen u filozofiji i teologiji. U tom periodu produbivi Aristotelovu nauku, poeo
je pisati svoje najpoznatije djelo, Summa teologica, u kojem je razjasnio takvom jasnoom,
jednostavnou i sigurnou temeljna pitanja odnosa vjere i razuma, odnosa izmeu opipljive
realnosti i uma, izmeu tijela i due kao i problem postojanja Boga. Zahvaljujui svojoj genijalnosti
postao je Crkveni nauitelj. Umro je 1274. g. u samostanu Fossalta. Sv. Toma Akvinski je jedan od
najveih genija iz cjelokupne crkvene povijesti.
Molitva: Boe, ti si sv. Tomi dao da se istakne u stjecanju svetosti i prouavanju svete nauke.
Udijeli nam da shvatimo tvoju poruku i da te nasljedujemo po uzoru sv. Tome. Po Kristu
Gospodinu naemu. Amen. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).

793
31. sijenja: sv. Ivan Bosco
Rodio se u Castelnovome kod Astija 1815. g., u vrlo siromanoj seljakoj obitelji. U njegovoj
ranoj dobi umire mu otac. Jo kao djeak pokazivao je vanredne talente i sposobnosti, bio je
iznimno pobona i uvijek vedra srca i duha. Cijeli ivot je gajio posebnu pobonost prema Mariji i
Euharistiji. Pomagao je raznim zanatlijama i tako nauio mnoge zanate. Sa svojih 20 godina ulazi u
sjemenite 1835. g. te postaje sveenikom 1841. g. Od tada se brine iskljuivo za mlade, siromahe,
odbaene i za one koji su u ambijentu, kao to je bio Torino (grad industrijalizacije), bili iskljueni
iz drutva i preputeni sebi. Utemeljio je 1844. g. prvi oratorij, zatim kolu za naunike, srednju
kolu, smjetaj za odmaralita, profesionalne teajeve. Na taj je nain htio pomoi onoj mladei,
koja se nala na rubu ljudskog drutva iz bilo kojeg razloga. Bijahu odbaeni od njihovih obitelji,
uliari, zatvoreni ili su imali teku prolost. Svima njim je pomagao. Utemeljio je drubu
salezijanaca i Keri Marije pomonice. Utemeljitelj salezijanaca i suutemeljitelj Sestara Marije
Pomonice, zatitnik odgojitelja. Sveenik i otac zaputene mladei umro je 31. 1. 1888.
Molitva: Boe, ti si potaknuo svetog sveenika Ivana Boska da mladei bude otac i uitelj.
Nadahni i nas ljubavlju kakvu je on posjedovao da traimo due i tebi jedinom sluimo. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

VELJAA
3. veljae: sv. Bla (Vlaho)
Potjecao je iz grada Sebaste u Armeniji, bio je jedan od brojnih muenika iz prvih stoljea
kranstva. Ve od ranog djetinjstva i mladosti opredijelio se za Krista napustivi radosti i uitke
ovog svijeta. Vrio je slubu lijenika radosno pomaui siromasima. Pomagao im je ne samo kao
lijenik, ve je jo vie kao kranin u njima gledao i susretao samoga Krista. Bio je biskup u
vrijeme cara Licinija koji je progonio krane. Bla je bodrio svoje vjernike da ustraju u vjeri.
Sklonio se pred neprijateljima, ali ipak je uhien i podnio je sve muke. Krvnik mu je 316. g.
odrubio glavu. U Dubrovnik je donesena ta glava 972. g. kada ga grad izabra za svoga zatitnika,
tako ve 1000. g. stoji pod njegovom zatitom. Svake godine na njegov blagdan po svim crkvama
dijeli se blagoslov grla, a po zagovoru sv. Blaa, biskupa i muenika. Ovaj se blagoslov temelji na
prastaroj predaji po kojoj je sv. Bla svojim blagoslovom spasio djeaka kome je u grlu zapela riblja
kost. Zatitnik od bolesti grla i osobiti zatitnik dubrovake biskupije.
Danas se u mnogim mjestima obavlja grlianje (blagoslovljenim i neupaljenim svijeama), uz
rijei: Zagovorom sv. Blaa, biskupa i muenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugog
zla. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Molitva: Gospodine, ujedinjeni sa svetim Blaom muenikom usrdno te molimo: udijeli nam
miran ivot na zemlji i pomo da postignemo vjenu slavu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei
svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

10. veljae: bl. Alojzije Stepinac

Blaeni Alojzije Stepinac roen je 8.V.1898. u Brezariu (Krai) u uzornoj kranskoj obitelji.
Jo od svoje mladosti gajio je veliku pobonost prema Majci Bojoj i euharistijskom Isusu. Nakon
mladenakih premiljanja odluuje se za duhovni poziv i stupa u sjemenite. Zareen je za
sveenika u Rimu 26.X.1930. Za nadbiskupa koadjutora s pravom nasljedstva posveen je 24.VI.
1934. Nakon smrti mons. A. Bauera 7.XII. 1937. postao je nadbiskupom zagrebakim. Bio je
uzoran pastir Bojeg naroda te neustraiv zastupnik Bojih i ljudskih prava.
Kad su komunisti u Jugoslaviji 1945. preuzeli vlast, otpoeli su progoniti Katoliku crkvu. Od
mons. Stepinca se trailo osnivanje narodne Crkve odvojene od Rima. On je to odbio i montiran
mu je politiki proces na kojem je osuen na 16 godina strogog zatvora s prisilnim radom. Vodio je
crkvu u Hrvata u najteim vremenima drugog svjetskog rata i poraa. Pio XII. ga je, nagraujui
njegove vrline i zasluge, 12.1.1953. imenovao kardinalom. Umro je na glasu svetosti i muenitva u
Kraiu, 10.11.1960. sv. Ivan Pavao II. proglasio ga je blaenim, na Mariji Bistrici, 3.X.1998.
Molitva: Gospodine, Boe na, Ti si blaenom Alojziju Stepincu dao milost vrsto vjerovati u
Isusa Krista i spremnost trpjeti za njega sve do muenike smrti. Pomozi nam slijediti njegov

794
primjer i njegov nauk da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubio i sluiti Crkvi kako joj je on sluio
sve do darivanja vlastitog ivota za nju. Njegova iva vjera u Isusa Krista i postojana ljubav prema
Crkvi neka nas uvrste u borbama ivota na putu vjenog spasenja. Po Kristu Gospodinu naem. .
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

11. veljae: sv. Gema Galgani

Rodila se 1878. g. u Camigliaiu (Lucca) u Italiji. Bila je ki ljekarnika. Vrlo brzo ostade siroe, te
se morala brinuti o sedmero male brae. Ve je od djetinjstva imala vienja Isusa, B. D. Marije i
svog anela uvara. No imala je isto tako strane borbe sa Sotonom, koji joj je dolazio u
najrazliitijim oblicima samo da bi je napastovao. Na tom duhovnom putu slijedio ju je njezin
duhovni otac i sestre pasionistice, a 1899. g. dobila je stigme. Svaka stigma se od etvrtka na petak
otvarala i krvarila, dok bi Gema padala u ekstaze. Umrla je 1903. g., u dvadeset petoj godini ivota,
od teke bolesti kostiju. Ostat e zabiljeena kao jedan od najveih mistiarki u povijesti Katolike
Crkve. Vjernici je posebno zazivaju u trenucima avolskih napasti.
Molitva: Boe, ti po svojoj rijei, boravi u istu srcu. Po zagovoru sv. djevice Geme daj nam
tako ivjeti da budemo tvoje prebivalite. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i
moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

14. veljae: sv. Valentin

Crkva slavi dva sveca toga imena. Oba su rimski muenici; podnesoe muenitvo 268. g. za
vladavine cara Klaudija Gotskog (268.-270.); obojici su odsjekli glave. Prvi Valentin je bio rimski
sveenik. Tradicija govori o velikim krepostima sveca kojega su svi potovali. ak je i pred carem
Kaudijem govorio u obranu kranske vjere i uenja. Car ga je predao rimskom asniku Asteriju na
uvanje. Ovaj mu je kazao da ako je Krist uistinu Bog i ako je istinita kranska vjera neka on u ima
svoje vjere ozdravi njegovu ker koja je bila oslijepila. Na to sv. Valentin poloi ruke na djevojicu
a ona progleda. Poslije tog uda Asterije i cijela njegova obitelj su postali krani. Kad je car
saznao za to dao je 269. g . pogubiti Valentina, Asterija i njegovu obitelj.
Drugi Valentin kojeg se crkva spominje danas je bio biskup u Terniju u Italiji. On je po Bojoj
milosti jednom tekom bolesniku povratio zdravlje. Za to je saznao grki filozof Kraton koji je ivio
u Rimu i imao teko bolesnog sina. Potraio je sveca i traio od njega da mu izlijei sina. Na to mu
je Valentin odgovorio da je to mogue samo ako on ima vjere u Isusa Krista, te mu je navijestio
Evanelje. Kraton se dao krstiti, i tada se Valentin pomolio za djeaka a ovaj je ozdravio. Mnogi su
iz znatielje dolazili vidjeti dijete, tako i Abundijus, sin gradonaelnika Placida koji se obratio na
kransku vjeru. To je toliko razljutilo njegova oca da je 280. g. dao biskupu Valentinu odsjei
glavu.
Nita dakle ne vee ta dva sveca s danom zaljubljenih, kako je to uobiajeno slaviti. Nauitelji
ustvrdie da taj obiaj potjee najvjerojatnije iz srednjeg vijeka iz anglosaksonskih krajeva; to je
stoga jer oko 13. i 14. poinju prve najave proljea kada ptice poinju savijati svoja gnijezda.
Molitva: Boe, tvojim darom snaga se u slabosti usavruje, Ti koji si dao sv. Valentinu milost da
svjedoi za tebe i pobijedi strahote smrti daj da nam on izmoli pobjedu u naim bojevima. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

21. veljae: sv. Petar Damiani, crkveni nauitelj

Rodio se u Ravenni u vrlo siromanoj obitelji. Zarana je ostao bez roditelja. Otiao je ivjeti kod
starijeg brata koji s njim nije dobro postupao. Usprkos toga djeak je ostao dobar i poboan.
Jednom zgodom je pronaao veu svotu novca i kako nije mogao pronai vlasnika dao je sav novac
za sluenje misa za pokojne. Petar je tada otiao najstarijem bratu Damjanu koji ga je dobro
odgojio i kolovao, ije ime poslije uzima u znak zahvalnosti. Zavrio je studije kanonskoga prava s
odlinim uspjehom; poeo je predavati u Parmi a zatim u Ravenni, te je vrio odvjetniku slubu. U
tridesetoj godini ivota upoznao je sv. Romualda pustinjaka, te je napustio svjetovni ivot te se
povukao u samostan gdje ubrzo postaje prior.

795
 Ubrzo je doao na glas svetosti i zbog pokornikog ivota i dubokog poznavanja Biblije, papa
Leon IX. imenovao ga je kardinalom kurije; a papa, Stjepan IX. imenova ga kardinalom-biskupom
grada Hostije. Bio je poslan u Milano kao papinski izaslanik, kada je Crkva upala u simonizam.
Pred starost moli papu da ga oslobodi kardinalske slube i dopusti mu da se vrati u svoju
pustinjaku zajednicu. U svojim mnogobrojnim djelima vrlo je hrabro osudio moralni pad tadanjih
redovnikih zajednica.
Molitva: Boe, daj da nasljedujemo nauk i primjer svetog biskupa Petra, da nam nita ne bude
pree od Krista, da uvijek vjerno sluimo u tvojoj Crkvi i postignemo radost vjenog ivota. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

23. veljae: sv. Polikarp, muenik

Neka plemenita gospoa kupila je malog roba po imenu Polikarpa, a rodio se oko 69. g. u
bogatoj idovskoj obitelji. On je kao veina idova nakon to su Rimljani 72. g. zapalili Jeruzalem
bio prognan iz Palestine. Djeak se toliko svidio gospoi da ga je usvojila kao sina. Kad se ona na
propovijedanje sv. Ivana evaneliste obratila krstio se i Polikarp. On je postao gorljivi kranin te
ga je Ivan Apostol imenovao oko 100. g. biskupom Smirne. Tijekom pohoda Rimu, sv. Ignacije
Antiohijski, prijatelj sv. Polikarpa, zaustavio se u Smirni da ga pozdravi. O tome je iz Troade
napisao pismo zahvale za gostoprimstvo.
Oko 154. g. Polikarp dolazi u Rim na dogovor s papom Anicetom o blagdanu Pashe. Tu ga
uhitie, zatvorie i ubie u 86. god. ivota. Dogaaj je vjerno opisao jedan od oevidaca godine 155.
Kad su ga stavili na lomau, vatreni plamenovi udesno se udaljavahu od njega. Zato ga ubie
noem, a onda spalie.
Molitva: Boe, sv. si biskupa Polikarpa pribrojio svojim muenicima. Po njegovu zagovoru daj
nam udjela u ai Kristove muke, da uskrsnemo na vjeni ivot. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

OUJAK

7. oujka: sv. Perpetua i Felicita

Felicita je bila mlada ropkinja Vibije Perpetue, keri bogatog aristokrata iz Kartage. Njih dvije se
ubrajaju meu najvee svetice u povijesti Crkve. U vrijeme cara Septimija bile su zatvorene jer se
nisu htjele odrei kranske vjere. Perpetua je bila 22-godinja udovica, mati jednog mladog sina, a
njena slukinja Felicita je bila u drugom stanju. Vlastiti otac sv. Perpetue ju je nagovarao da se
odrekne vjere govorei da ima obaveze prema svom sinu, no ona je ustrajala u vjeri predajui dijete
u ruke Boje Providnosti. Felicita je u zatvoru rodila djevojicu, a uvari su se rugali njenim
poroajnim mukama rijeima: Ako sada toliko vie to e tek biti kad bude bana pred divlje
zvijeri? Svetica im je mudro odgovorila: Sada trpim sama, a tada e Krist biti samnom, On e
trpjeti za mene, jer u ja trpjeti za njega.
Zajedno s dvjema muenicama bile su zatvorene jo etiri osobe: dvoje slobodnjaka (Satuirnino i
Skundolo) te jedna ropkinja (Revokata) i jedan katehist (Saturno). Rano ujutro 7. oujka 203. g.
podnesoe muenitvo. estero krana uvedeni su u kartaku arenu, vezani za ianu ogradu, dok
je publika sva ushiena nestrpljivo iekivala najdrai spektakl toga vremena. Feliciti i Perpetui
odsjekoe glave nakon to su bile izbodene rogovima mladog bika.
Molitva: Boe, ti si svojom ljubavlju ojaao svete muenice Perpetu i Felicitu te su odoljele
progoniteljima i pobijedile smrtne patnje. Molimo te da po njihovu zagovoru i mi trajno rastemo u
tvojoj ljubavi. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

8. oujka: sv. Ivan od Boga

ivot sv. Ivana pod Boga (Ciudad) bijae pun bogat dogaajima. Roen je 1495. g. u Evori, u
Portugalu. Kad je imao osam godina ostavio je obitelj da bi se uputio u panjolsku. Tamo je sluio

796
kao pastir, a zatim kao vojnik plaenik u carskoj vojsci. Tu je ostao nekoliko godina. Vrativi se u
domovinu, opet krene na put, ali sada u Afriku. Ponovno se vraa u Portugal gdje 20. sijenja 1527.
g. slua propovijedi sv. Ivana Avilskog, te se, potaknut njima posveti Bogu. Njegovo obraenje bilo
je tako iznenaujue i spektakularno da su ga odveli u ludnicu i tamo ga zatvorili. Tu su se prema
njemu odnosili vrlo okrutno. To iskustvo ga je posve izmijenilo: otputen iz ludnice, posveti sav
svoj ivot pomaganju bolesnika. Osnovao je red Milosrdne brae za dvorbu bolesnika. Umro je u
Granadi 1550. g.
Molitva: Boe, ti si sv. Ivanu dao duh milosra. Daj da i mi vrimo djela ljubavi i pridruimo se
tvojim izabranicima u nebeskom kraljevstvu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i
moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

9. oujka: sv. Franciska Rimska

Roena je 1384. g. u Rimu. U bogatoj plemikoj obitelji. Franciska de Buscis ve u svojoj
dvanaestoj godini bijae obeana kao vjerenica i budua ena Lorenzu de Ponzianiju, bogatom
uzgajivau stoke. Iako se ve zavjetovala Bogu, mlada se Franciska nije znala oprijeti neeljenom
braku. Pokorila se oevoj volji. Bila je dobra supruga i njena majka. Rodila je 6-tero djece. Troje
njih je umrlo u djeakoj dobi, a dvoje od kuge koja je harala Rimom. Sve vrijeme je osjeala
duboku elju da prakticira kransku ljubav, te da se posveti slubi blinjega. Jednom zgodom je
dala svu penicu siromasima, ali na udesan nain sutradan mu i sin su pronali u kui 40 vrea
penice. Prilikom jedne uline bitke mu joj je bio smrtno ranjen, ali zahvaljujui molitvama i njezi
sv. Franciske ozdravio je. Godine 1425. s nekolicinom rimskih ena, s kojima je pohaala bolesne i
pomagala im utemeljiti red Olivetanskih oblata Svete Marije Nove, u koji je i sama ula nakon
suprugove smrti. Dobije tako nadimak Rimska, da se naznai koliko je dobra inila u svom gradu.
Umrla je 1440. g.
Molitva: Boe, ti si nam u sv. Franciski dao rijedak primjer branog i samostanskog ivota. Daj
da ti ustrajno sluimo te u svim prilikama ivota umijemo otkriti tebe i za tobom ii. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

19. oujka: sv. Josip

Medu svetima, uz Bl. Djevicu Mariju najasnije mjesto zauzima sv. Josip. Bog mu je povjerio
brigu i skrb oko sv. Obitelji. Sv. Josip nam je uzor kako moemo, vrei vjerno Boji zakon i svoju
dunost, ugoditi Isusu i Mariji. Duhovni je otac, zatitnik i pokrovitelj cijele Crkve. Svima nam je
zagovornik kod Marije i Isusa. Uzor je i zatitnik radnika, pomonik u obiteljskim potrebama, uvar
djevianskih dua, zagovornik u smrtnom asu. Odredbom Hrvatskog sabora 9. i 10. lipnja 1687. g.
sv. Josip zatitnik je hrvatskog naroda i domovine. Pod posebnom je zatitom sv. Josipa sarajevska
nadbiskupija i mostarsko-duvanjska biskupija.
Molitva: K tebi se, o sveti Josipe, utjeemo u svojoj nevolji. Poto smo tvoju presvetu Zarunicu
za pomo zamolili, molimo pouzdano i za tvoju pomo. Za ljubav, koja te je s neoskvrnjenom
Djevicom i Bogorodicom vezala, a i za oinsku ljubav, kojom si grlio Dijete Isusa: smjerno te
molimo da batinu, koju je Isus Krist svojom Krvlju otkupio, milostivo pogleda te naoj nevolji
svojom moi u pomo pritee. O brini uvaru boanske Obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa
Krista. Ne daj, predragi Oe, da nas okue zabluda i pokvarenost.
Budi nam s neba milostivo u pomoi, o na jaki Zatitnice, u borbi s vlau tmine. Pa kao to si
nekad izbavio Dijete Isusa iz najvee pogibli ivota, tako i sada brani svetu Crkvu Boju od svih
zasjeda neprijateljskih, te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje, da uzmognemo po
tvojem izgledu i s tvojom pomou sveto ivjeti, blaeno preminuli u nebu vjeno blaenstvo zadobiti.
Amen. (Papa Lav XIII)

Sv. Josipu za istou

Djevianskih dua uvaru i Oe, sveti Josipe tvojoj su vjernoj brizi bili povjereni sama nevinost,
Isus Krist, i Djevica djevica, Marija radi toga dvostrukoga predragog zaloga - Isusa i Marije -

797
molim te i zaklinjem da me ouva od svake neistoe i dade mi da neokaljane due, ista srca i
ista tijela uvijek isto sluim Isusu i Mariji. Amen.

Devetnica (kroz 9 dana mole se svi slijedei zazivi i litanije sv. Josipu)
1. Preisti zarunice Majke Sina Bojega, sveti Josipe, za vrstu i ivu vjeru, kojom si itav ivot
Bogu sluio, molimo te, izmoli nam milost, da u svim ivotnim nedaama ostanemo vjerni Bogu i
njegovu svetom zakonu. Oena, Zdravomarijo i Slava Ocu.
2. Brini hranitelju Sina Bojega, sveti Josipe, zbog aneoske nevinosti i istoe, kojom si toliko
Bogu omilio, molimo te, isprosi nam milost, da i mi sve do smrti Isusu i Mariji ista srca sluimo.
Oe na...
3. Dragi sveti Josipe, za onu arku ljubav, kojom si, poslije Marije, svoje bezgrene zarunice,
najvie Isusa ljubio, zagovaraj i nas kod Gospodina da raspali naa hladna srca arom svoje ljubavi,
pa da i mi, poput tebe, Isusa i Mariju nadasve ljubimo. - Oe na...
4. Slavni sveti Josipe, za onu neiskazanu sreu, koju si imao, kad si svoju presvetu duu ispustio u
naruju Isusa i Marije, isprosi i nama milost da u asu svoje smrti u nazonosti Isusa i Marije i u
tvom svetom naruju, moemo rei: Isuse, Marijo, Josipe, u vae ruke predajem svoju duu! - Oe
na...
5. Moni zatitnice, sveti Josipe, koji si za zemaljskog ivota bio postavljen gospodarom Bojega
doma i poglavarom svega Bojeg imanja, radi one moi i slave, koju sada uiva u nebu, molimo te
da nas zagovara kod Gospodina, da milostivo pogleda na sve nae duevne i tjelesne potrebe i dade
nam na zemlji sveto ivjeti i poslije smrti u nebu vjeno blaenstvo zadobiti. Oe na...
Moli za nas, blaeni Josipe. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih. Pomolimo se. Boe, ti si
odgovornosti svetog Josipa povjerio svoga Sina Isusa i njegovu Majku Mariju. Udijeli svojoj Crkvi
da, po njegovu zagovoru, otajstvo spasenja vjerno uva i vri sve do dana potpunog ostvarenja. Po
Kristu Gospodinu naemu. Amen.

Litanije sv. Josipa

Gospodine, smiluj se.

Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.
Kriste, uj nas.
Kriste, uslii nas
Oe, nebeski Boe, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,
Due, Sveti Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Sveta Marijo, moli za nosi!
Sveti Josipe,
Slavni porode Davidov,
Svjetlosti patrijarha,
Zarunie Bogorodice,
Stidljivi uvaru Djevice,
Hranitelju Sina Bojega,
Brini branitelju Kristov,
Glavaru slavne Obitelji,
Josipe pravedni,
Josipe preisti,
Josipe premudri,
Josipe jaki,
Josipe pokorni,
Josipe vjerni,

798
Ogledalo strpljivosti,
Ljubitelju siromatva
Uzore radnika,
Uresu domaeg ivota,
uvaru djevica,
Potporo obitelji,
Utjeho bijednih,
Ufanje bolesnih,
Zatitnie umiruih,
Strahu zlih duhova,
Pokrovitelju svete Crkve,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

R. Postavio si ga gospodarom doma svojega. O. I poglavarom svega imanja svojega. Pomolimo se.
Boe, ti si se neiskazanom providnosti dostojao izabrati blaenoga Josipa za zarunika presvetoj
Majci svojoj: daj, molimo, da koga kao pokrovitelja astimo na zemlji, zasluimo imati
zagovornikom na nebu. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

TRAVANJ

2. travnja: sv. Ivan Pavao II.

Sv. Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik. Karol Jozef Wojtyla, izabran
za Papu 16. listopada 1978., roen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od
Krakowa, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyle i Emilie Kaczorovvske,
koja je umrla 1929. Njegov stariji brat Edmund, lijenik, umro je 1932., a otac, nii vojni asnik,
1941.
Nakon zavretka studija na vioj koli "Marcin Wadowita" u Wadowicama g. 1938. upisuje se na
sveuilite Jagiellonian u Krakowu. Kada su nacisti zatvorili sveuilite g. 1939. mladi je Karol (od
1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici "Solvay" kako bi mogao
zaraditi za ivot te izbjegao deportaciju u Njemaku.
Osjetivi poziv na sveenitvo od 1942. pohaa u tajnosti predavanja na Teolokom fakultetu
Sveuilita Jagiellonian kao bogoslov Krakovvske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja
"Rapsodijskog kazalita" koje je takoer djelovalo u tajnosti. U to vrijeme budui papa je itao
Raspravu o pravoj pobonosti prema Presvetoj Djevici Mariji od sv. Ljudevita Marije Grigniona
Montforskoga, knjigu koja e ostaviti odluujui trag na njegovu duhovnom putu do kraja ivota, i
potpuno se posvetio Isusu po Mariji te e nadahnjujui se na Montfortu za svoje papinsko geslo
uzeti Totus tuus Sav Tvoj. To su prve rijei na latinskom kratkog oblika posvete iz Rasprave br.
233: Sav sam tvoj, i sve moje pripada tebi, moj ljubezni Isuse, po Mariji, tvojoj Presvetoj Majci.
Nakon rata nastavlja studij na krakowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teolokom
fakultetu Sveuilita Jagiellonian sve do svoga sveenikog reenja u Krakowu 1. studenoga 1946.
Poznavajui Wojtyline iznimne sposobnosti i darovitost tadanji krakowski nadbiskup kardinal
Adam Stefan Sapieha Wojtylu alje na daljnji studij u Rim, gdje postie doktorat iz teologije 1948. s
tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Kria. Godine 1948. vraa se u Poljsku gdje obavlja
slubu kapelana u Niegowiu, a potom studentskog kapelana u upi Sv. Florijana u Krakowu.
Kasnije postaje profesorom iz moralne i etike teologije na krakowskoj bogosloviji i Teolokom
fakultetu u Lublinu.
U 38-oj godini ivota, 4. srpnja 1958., Wojtyla postaje najmlai poljski biskup. Za biskupa je
zareen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakowu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka. est
godina kasnije, tijekom odravanja Drugog vatikanskog koncila, 13. sijenja 1964. papa Pavao VI.
imenuje ga krakowskim nadbiskupom. Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967. Kao

799
nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. - 1965.) pruivi vani prinos u
izradi konstitucije "Gaudium et spes". Kardinal Wojtyla sudjelovao je takoer na pet skuptina
Biskupskih sinoda prije svoje papinske slube.
Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeuje
ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u
noi s 28. na 29. rujna 1978. i ve 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16.
listopada, Karol Wojtyla izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana,
prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyla uzeo je ime dvojice svojih prethodnika - Ivan
Pavao II.
Od poetka svog pontifikata sv. Ivan Pavao II. bio je na 99 apostolskih putovanja. Trei posjet
Hrvatskoj u lipnju bilo je 100. apostolsko putovanje Ivana Pavla II. Meu mnogobrojnim glavnim
dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih
konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige "Prijei prag nade" iz
1994., "Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog sveenitva" iz 1996. i "Rimski triptih" iz 2003.
Prema podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, do 21. veljae 2002. Papa je u tijeku svoje
papinske slube predvodio 131 sveanosti proglaenja blaenim na kojima je proglasio 1.282
blaenika te 43 sveanosti proglaenja svetima proglasivi 456 svetaca. Odrao je 8 konzistorija na
kojima je imenovao 201 kardinala.
Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na vie od tisuu opih audijencija
srijedom sudjelovao je do sada vie do 16 milijuna hodoasnika, ne ubrajajui u to posebne
audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodoastilo vie od 8
milijuna hodoasnika. Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem
cijeloga svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim meunarodnim putovanjima, u
kojima je preao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti izmeu Zemlje i Mjeseca,
susrelo vie od 300 milijuna ljudi. Brojni su takoer ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju.
Dovoljno je podsjetiti na 38 slubenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s voama drava
kao i 212 audijencija i susreta s premijerima raznih drava.
Papa Wojtyla je utemeljio institut "Ivan Pavao II." te institut "Populorum progressio" za
domorodake narode June Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za ivot i
Papinsku akademiju za drutvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake
godine slavi 11. veljae) te Svjetski dan mladei.
Vjeni Bog pozvao ga je u svoj dom u subotu 2. travnja 2005. u 21,37 sati. Rado podsjeamo i
na zadnje rijei velikog pape i osvjedoenog prijatelja hrvatskog naroda koje je kazao najbliim
suradnicima neposredno prije smrti: Radostan sam, radujete se i vi, s radou se predajem Mariji.
U asu smrti Ivana Pavla II, koji je umro u privatnim vatikanskim odajama, uz njega su u duhu
i molitvi bili vjernici irom svijeta, osobito stotinu tisua na Trgu sv. Petra. Papin odlazak
intenzivno je posredstvom medija pratio itav svijet. Na samom obredu ukopa okupljeno mnotvo
vjernika traei Papinu kanonizaciju je jednoglasno klicalo: Svet odmah. Ubrzo nakon smrti pape
Ivana Pavla II u Rimu je pokrenut postupa za proglaenje blaenim.
Molitva: O Sveto Trojstvo zahvaljujemo ti to si Crkvi darovalo papu Ivana Pavla II te je u
njemu zasjala njenost tvog oinstva, slava kria Kristova i sjaj Duha ljubavi. Pouzdajui se sasvim
u tvoje beskrajno milosre i u Marijin majinski zagovor, on nam je pruio ivu sliku dobroga
pastira i pokazao da je svetost, kao najvii oblik redovitog kranskog ivota, put kojim moemo
postii vjeno zajednitvo s tobom. Daj nam, njegovim zagovorom, po tvojoj volji, milost to je
molimo, nadajui se da e on uskoro biti ubrojen u broj tvojih svetih. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

4. travnja: sv. Izidor, biskup

Pripadao je panjolsko-rimskoj obitelji iz Kartage. Rodio se oko 560.g., a jo za malena je
izgubio svoje roditelje. Bio je roeni brat biskupa Leonarda iz Seville, koji ga je i pouavao. Od
malena se isticao u uenju i pobonosti. Isticao se kao propovjednik, pogotovu je puno doprinio
uvreenu vjere meu zapadne Gote. Onda se bio opredijelio za pustinjaki ivot.

800
 Godine 599. poslije smrti Leonarda, postao je biskup Seville pokazao je izvanredne
organizacijske sposobnosti prigodom nacionalnog koncila u Toledu, glavnom gradu Vizigota u
panjolskoj. Radio je na obnovi vjerskog ivota i morala. Bijae kancelar od povjerenja za Vizigote
te postade prijatelj kralja Sisebuta (612.-621. g.). Ovaj je bio pravi knjievnik onoga vremena, a i
sam se Izidor predade knjievnom radu; dva stoljea poslije taj period bi nazvan "izidorska
renesansa". Njegovo najvanije djelo O podrijetlu stvari smatra se pravom enciklopedijom VII. st.
Izidor je pisao sakralne i povijesne knjige te mnoge teoloke rasprave. Napisao je i Monako
pravilo. Umro je 636.g., a proglaen je crkvenim nauiteljem.
Molitva: Boe, uj nae molitve koje ti upravljamo po zagovoru sv. Izidora. On je bio tvojoj
Crkvi uitelj nebeskog nauka, daj da joj svojim zagovorom bude pomonik. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

16. travnja: Sv. Bernardica Soubirous

Bila je najstarija od estero djece, u vrlo siromanoj obitelji. Roena je u Lourdesu. Godine
1844. poela je raditi kako pastirica ovaca. Bila je vrlo krhkog zdravlja. Gospa joj se ukazala 18.
puta od 11. veljae do 16. srpnja 1858. g. U 16. ukazanju Gospa joj ree i kako eli biti aena u
Lourdesu: "Ja sam Bezgreno Zaee". Poslije tih ukazanja veliki broj hodoasnika poinje
pristizati u Lourdes na mjesto gdje se ukazala Gospa. Lourdes je danas najznaajnije marijansko
svetite na svijetu. Bernardica nakon to su zavrila ukazanja ulazi u samostan sestara milosrdnica
u Neversu. Redovniko ime joj je bilo s. Marija Bernarda. Sestre su je odbacivale te joj davale samo
najnie poslove, sve dok je bolest ne pokosi i prisili je da legne u krevet. Umrla je 16. travnja 1879.
g.
Molitva: Boe, ti po svojoj rijei boravi u istu srcu. Po zagovoru sv. Bernardice djevice daj
nam tako ivjeti da budemo tvoje prebivalite. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i
moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

23. travnja: Sv. Juraj

Vrlo je rairena pobonost sv. Juraju, kako na Istoku tako i na Zapadu. Zatitnik je Engleske,
vedske i Portugala. Razloge tomu moramo traiti pod velom legende, jer pisanih izvora nemamo.
A tradicija kae da je bio iz bogate plemike kranske obitelji iz Kapadocije. Postao je vojnik. Kao
tribun carske vojske odlikovao se izvanrednom hrabrou: tako je ubio zmaja koji je unitavao
Libiju. Prema tradiciji, podnio je muenitvo za vladavine Dioklecijanove. Samog cara je
opomenuo da nepravedno progoni krane. Ubijen je 305.g. a prije no to je umro i uao u
kraljevstvo nebesko, obratio je enu svog krvnika na kranstvo. I njoj su glavu odrubili prije
njegove smrti.
Molitva: Boe, sv. Juraj muenik je hrabro nasljedovao Gospodnju muku. Danas veliamo
tvoju boansku snagu koja se u njegovu muenitvu oitovala i molimo da nam pritekne u pomo u
naoj slabosti. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

25. travnja: Sv. Marko, apostol i evanelist

Marko se vie puta spominje u Djelima apostolskim. Prvi puta kao sin Marije, udovice koja je
posjedovala kuu u Jeruzalemu: tu su se esto sastajali apostoli; tu se skloni Petar iza zatvora.
Marko je bio roak sv. Barnabe i uenik sv. Petra. S Barnabom se i Pavlom uputio u Antiohiju i na
Cipar da bi evangelizirao narode. Ne zna se gdje niti kada Marko podnese muenitvo, no ipak
izgleda da su njegove relikvije bile dugo tovane u Aleksandriji (Egipat). Godine 815. ukradoe
relikvije neki venecijanski trgovci te ih prenesoe u Veneciju. Tu postade zatitnikom grada. Lav,
Markov znak, postade simbolom Venecijanske Republike.
Molitva: Boe, ti si svetog evanelista Marka proslavio darom propovijedanja. Daj da se i mi
okoristimo njegovim uenjem i vjerno idemo stopama Krista Gospodina. Koji ivi i kraljuje u vi-
jeke vjekova. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

801
26. travnja: bl. Jakov Zadranin
Redovnik franjevac, roen oko g. 1400. u Zadru. Otpratio je svog provincijala u Italiju i ostao
ondje. ivio je u raznim samostanima. Prigodom kuge 1482. g. herojski je ivio ljubav prema
blinjemu, a umro 24. travnja 1490. u Bitettu (Italija), gdje mu se uvaju posmrtni ostaci. Pokornik
i molitelj, obdaren karizmama i udesima. Klement XI. proglasio ga je 29. prosinca 1700. blaenim.
Molitva: Boe, ti si blaenoga Jakova pozvao na put savrene ljubavi da u ovom svijetu trai
tvoje kraljevstvo. Po njegovu zagovoru i nas ojaaj da radosno napredujemo na putu ljubavi. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

27. travnja: bl. Ozana Kotorska

Roena 25. studenoga 1493. u selu Relezi nedaleko od Kotora u obitelji Koi. Na krtenju su joj
dali ime Katarina. Kao pastirica promatrala je ljepotu Boje prirode, a mislima se uzdizala do
Stvoritelja. Potaknuta vienjima, shvatila je da je Bog zove na savreniji nain ivljenja. Ozana je
1514. godine dobila dozvolu Kotorskog biskupa Tripuna Bisantija da smije ivjeti kao zazidana
djevica u pokornikoj eliji uz kapelu sv. Bartola. U isto vrijeme postala je dominikanska
treoretkinja, obukla je bijeli habit i dobila ime Ozana.
Nakon 7 godina isposnikog ivota blaenica se preselila u novu eliju uz crkvu sv. Pavla, gdje
je nastao i mali samostan u kojem su pobone kotorske djevojke pod Ozaninim vodstvom provodile
pokorniki, Bogu ugodan ivot. Blaena Ozana Kotorska umrla je na glasu svetosti 27. travnja
1565. u 72. godini ivota. Tijelo joj se nalazi u crkvi sv. Marije Koleate u Kotoru. Papa Pio XI
slubeno proglasio njezino tovanje 21. prosinca 1927. godine.
Molitva: Obnovi, Gospodine, u naim srcima ljubav prema tvome spasenju, da po primjeru i
zagovoru blaene djevice i pokornice Ozane postanemo dionici patnji i slave Spasitelja Isusa
Krista. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

28. travnja: sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski

Sv. Ljudevit se rodio 31.1. 1673. u mjestu Montfort u Bretanji (Francuska) u brojnoj duboko
kranskoj obitelji. Imao je dva strica sveenika, dva brata sveenika i dvije sestre asne sestre. Jo
od malena pokazivao je vanredne znakove pobonosti, osobito prema Blaenoj Djevici Mariji i
Euharistiji. Studirao je teologiju u Rensu i Parizu. Za sveenika je zareen 5.6. 1700 u Parizu. Prve
godine svog apostolata proveo je u Nantu i Poitiersu kao kapelan ope ubonice, gdje je upoznao i
duhovno vodio buduu blaenicu Luizu Trichet suutemeljiteljicu Keri Mudrosti.
Nakon to je 1706. g. prigodom hodoaa u Rim od pape Clementa XI dobio titulu apostolskog
misionara, potpuno se posvetio odravanju pukih misija na sjevero- istoku Francuske. Cijeli ivot
je proivio u potpunom siromatvu, predanju u Boju providnost i sluenju siromasima. Posvuda
gdje je propovijedao irio je molitvu svete krunice i posvetu Isusu Kristu po Mariji. Umro je 28. 4.
1716. u mjestu saint Laurent sur Sevre. Utemeljitelj je i duhovni otac Drube Marijinih
misionara monfortanaca. Poznat je u cijeloj crkvi po svojim duhovnim spisima, poglavito po
Raspravi o pravoj pobonosti prema Presvetoj Djevici Mariji.
Molitva: Boe koji si nadahnuo sv. Ljudevitu Mariji Montfortskome apostolsko poslanje da
svima propovijeda Evanelje Krista, tvoga Sina po njegovu zagovoru udjeli nam, da odgajani od
Blaene Djevice Marije, budemo pouljivi glasu Duha Svetoga i paljivi na krik siromaha kako bi
postali neumorni navjestitelji tvoga Kraljevstva. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu
i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

Litanije sv. Ljudevitu Montfortskome

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

802
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, ( smiluj nam se )
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Sveta Marijo, preljubljena keri Boga Oca, (moli za nas)
Sveta Marijo, Majko Sina Bojega,
Sveta Marijo, Zarunice Duha Svetoga,
Sveti Mihaele Arkanele,
Sveti aneli Boji,
Sveti Apostoli i Evanelisti,
Sveti Ljudevite Montfortski,
Dostojni slugo Boga samoga,
Vjerni uenie utjelovljene Mudrosti,
Sveenie srca poslunoga Duhu Svetome,
Robu Isusa koji ivi u Mariji,
Gorljivi molitelju i promicatelju svete krunice,
Pokornie i navjestitelju milosti Kria,
Misionaru Evanelja spasenja,
Poticatelju iskrenog obraenja,
Uitelju evaneoske mudrosti,
Plodni autore duhovnih spisa,
Vjerni sine Slubenice Gospodnje,
Propovjednie Majke Otkupitelja,
Prijatelju siromaha i zaputenih,
Ljubitelju djece i malenih,
Odgajatelju Bojeg naroda,
Voo u ispovijedanju prave vjere,
Pastiru briljivi dobra Crkve,
Utemeljitelju redovnikih drubi,
Posluni suradnie Pastira Crkve,

Ti koji gleda lice Svevinjega - isprosi nam ustrajnost u vjeri,

Ti koji svijetli u beskrajnoj Bojoj ljubavi - isprosi nam istu ljubav i duboku poniznost,
Ti koji klie zbog zadobivene batine - isprosi nam blaenu nadu,
Ti koji se raduje u svetom Jeruzalemu - isprosi nam duha molitve,
Ti koji se nalazi pred prijestoljem Jaganjevim - isprosi nam mudrost kria,
Ti koji crpi s izvora ivota - isprosi nam poslunost Duhu Svetome,
Ti koji motri Majku Boju - isprosi nam pravu pobonost prema Mariji,
Ti koji si pored apostola Kristovih isprosi nam ar za navijetanjem Evanelja,
Ti koji uiva zajednitvo svetih - isprosi nam ljubav prema Crkvi,
Ti koji sjedi za stolom u Kraljevstvu - isprosi nam krunu slave,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj nam se!

Pomolimo se: O Boe, koji si snagom Duha Svetoga sv. Ljudevita uinio gorljivim apostolom
Krista Raspetoga i vjernim sinom Djevice Marije, daj da se i mi, po njegovu primjeru i zagovoru,
obnovimo u duhu naeg Krtenja kako bi donijeli istinske plodove kranskog ivota. Po Kristu
Gospodinu naemu.

803
29. travnja: sv. Katarina Sijenska
Proglaena je zatitnicom Italije, zajedno sa sv. Franjom Asikim. Rodila se 1347. g., u Sieni kao
dvadeset peto dijete u skromnoj i pobonoj obitelji proizvoaa boja. Odmalena je bila privuena
Crkvom i onim to je tamo vidjela i ula, a sa 6 godina doivjela je prvi zanos i vienje. S 15 god.,
nakon smrti najdrae sestre, odluila je pridruiti se dominikanskim treorednicama. Iako se majka
usprotivila, jer joj je nala dobru priliku za brak, Katarina je odluno nastavila izabranim putem: sa
16 god. primljena je u treoredice. Gorjela je ljubavlju prema Bogu i blinjima, promicala obnovu
redovnikog ivota. Svoje vrijeme posveuje molitvi, postu, pokori, a doivljava i mistine vizije
koje je potiu na apostolat: bori se za pomirenje talijanskih gradova i drava te za obnovu Crkve.
Zahvaljujui njoj, papa se vratio iz Avignona u Rim. Godine 1375. dobila je stigmate, a pet godina
kasnije umrla je iscrpljena pokorom, postom, ekstazama te napornim odnosima prema monicima
ovoga svijeta koje je ustrajno pozivala na pokoru i obraenje. Od nje su ostala pisana i djela bogata
duhovnim naukom, meu kojima se istie Dijalog Boje Providnosti. Umrla je 1380.g. Papa Pavao
VI 1970. proglasio ju je nauiteljicom Crkve.
Molitva: Boe, ti si svetoj Katarini dao ar boanske ljubavi i razmatranju Gospodnje muke i
sluenju tvojoj Crkvi. Po njezinu zagovoru i nas pridrui Kristovu otajstvu da se vazda radujemo
objavi njegove slave. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

SVIBANJ
1. svibnja: sv. Josip Radnik
Danas slavimo sv. Josipa kao uzor radnika i odajemo priznanje ljudskom radu. ovjek je pozvan
da radi i fiziki i psihiki kako bi ivot na zemlji bio ljepi i na veu slavu Boju. Sv. Josip koji je
bio zanatlija i skrbio za svetu obitelj s prvom se stavlja kao uzor i zatitnik radnika.
Molitva: Boe, stvoritelju svega svijeta, ti si ljudskom rodu dao zakon rada. Podaj nam da po
uzoru i zagovoru svetog Josipa izvrimo zadau koju nam nalae i primimo nagradu koju
obeava. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i
Slava Ocu...). Amen.

3. svibnja: Sv. Filip i Jakov apostoli

Sv. Filip iz Betsaide jedan od Ivanovih uenika koji se pridruuje Isusu. Vjerojatno je djelovao u
Sikitiji na sjeveru crnog mora i Frgiji u Maloj Aziji. Prema predaji pretrpio je muenitvo u
Hierapolisu u Maloj Aziji. Zatitnik je kipara.
Sv. Jakov, mlai sin Alfejev (Mk 3,18) bio je brati Gospodinov. Nakon to je Herod dao ubiti sv.
Jakova apostola, starijeg, koji je prvi upravljao crkvom u Jeruzalemu, naslijedio ga je apostol Jakov
mlai. Zbog moralne besprijekornosti i idovi su ga zvali pravednim. Mnoge je u Jeruzalemu
obratio na kransku vjeru. Zbog zlobe i zavisti su ga nepravedno optuili i 62.g. muke ubili.
Napisao je poslanicu. Zatitnik je trgovaca. Od kada su u novosagraenu crkvu 12 apostola u Rimu
prenijeli dijelove relikvija sv. Filipa i sv. Jakova njihov blagdan se u crkvi slavi skupa.
Molitva: Boe, ti nas svake godine razveseljuje nebeskom proslavom svetih apostola Filipa i
Jakova. Po njihovim molitvama daj i nama udio u otajstvu muke i uskrsnua tvoga Jedinoroenca
da te zauvijek gledamo licem u lice. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X
Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

4. svibnja: bl. Julijan iz Bala

Sveenik franjevac, roen oko g. 1300. u Balima u Istri, a umro g. 1349. Uzoran redovnik,
poznat propovjednik i pomiritelj zavaenih. Posmrtni ostaci mu se uvaju u upnoj crkvi u Balima,
a papa Pio X. potvrdio je njegovo tovanje.
Molitva: Budi bliz, Gospodine, naim molitvama koje ti upuujemo o spomendanu blaenoga
Julijana, priznavaoca tvoga; daj da i mi, iako se ne moemo pozivati na svoju pravednost, budemo
potpomognuti molbama ovoga blaenika koji ti je omilio. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei
svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

804
7. svibnja: sv. Dujam
Jedan od nasljednika prvoga solinskog biskupa sv. Venancija. Salona je bila najstarija
dalmatinska biskupija. Uredio je, organizirao i razborito vodio svoju biskupiju. Za vrijeme cara
Dioklecijana dao ga je muiti i ubiti prefekt Aurelije Muenik 304.g. Njegove relikvije su dospjele
u Rim, a odanle u Split. Zatitnik je splitsko-makarske nadbiskupije.
Molitva: Svemogui, vjeni Boe, milostivo primi elje svoje Crkve da nas pomognu molitve sv.
Dujma, tvoga muenika i biskupa, iji roendan za nebo slavimo. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

Bl. Marija Luiza od Isusa ( Trichet)

Marija Luiza Trichet rodila se 1684. u Poitiersu u Francuskoj. Kao mlada djevojka susrela je sv.
Ljudevita Montforskoga koji je postao njen duhovnik. Na njegov poticaj ula je u ubonicu u
Piotiersu, a 2. 2. 1703. obukla je redovniki habit drube Keri Mudrosti koja je tek trebala nastati.
Deset godina je podnosila razne kunje sluei zadnjim siromasima u ubonici u iekivanju
osnutka drube. Na poziv sv. Ljudevita skupa s jo jednom sestrom 1712. odlazi u La Rochelle gdje
je druba Keri Mudrosti konano priznata od lokalnog biskupa. Skupa sa prvim druicama slui
siromahe i osniva kole za siromanu djecu. ivjela je duhovnost posvete Isusu Kristu po Mariji i
gajila duboku pobonost prema Euharistiji. Nakon smrti sv. Ljudevita u mjestu saint Laurent sur
Sevre pomae u organizaciji Misionara drube Marijine i Keri Mudrosti ija je suutemeljiteljica.
Kada je umrla u istom mjestu 1759.g., druba je brojila 122. redovnice koje su djelovale u 35
zajednica u Francuskoj. Blaenom ju je proglasio sv. Ivan Pavao II 1994. g. u Rimu.
Molitva: Boe, u svojoj providnosti htio si da u Gospinoj koli djevica Marija Luiza Trichet
postane vjerna uenica tvoje Mudrosti, daj da i mi po njenom primjeru, siromasima donosimo tvoju
ljubav i svima svjedoimo radost evaneoske mudrosti. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju
nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

10. svibnja: bl. Ivan Merz

Ivan Merz roen je 16. prosinca 1896. g. u Banja Luci gdje je 1914. g. zavrio gimnaziju.
Nakon tromjesenog boravka u Vojnoj akademiji zapoinje studij u Beu koji prekida zbog Prvog
svjetskog rata. Pozvan je u vojsku i poslan na talijansko bojite gdje ostaje do 1918. g. Nakon
zavretka rata nastavlja studij knjievnosti u Beu (1919.-1920.) i dovrava ga u Parizu (1920.-
1922.). Dolazi u Zagreb 1922. g. gdje postaje profesor francuskog i njemakog jezika. Doktorirao je
1923. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu radnjom o utjecaju liturgije na francuske
pisce.
Razmiljanjem, studijem, a osobito kroz ratna stradanja i patnje dolazi do iskrenog obraenja
Bogu i uvjerenja o istinitosti katolike vjere. Svoj ivot posveuje Isusu Kristu nainivi kao laik
zavjet vjene istoe. Aktivno radi na odgoju hrvatske mladei u tadanjoj katolikoj organizaciji
"Hrvatski Orlovski Savez" kojoj je dao geslo "rtva - Euharistija - Apostolat" i u koju uvodi naela
papinske Katolike Akcije. Premda mlad i kao laik smatran je "stupom Crkve" u Hrvatskoj i zalae
se za liturgijsku obnovu. Rijeju i perom bori se za katoliku vjeru i ustrajno promie njezina
moralna naela u javnom ivotu o emu je ostavio veliku pisanu batinu.
Potpuno odan Crkvi i Papi, Merz je bio ovjek ive vjere, iskrene molitve, samoodricanja,
dnevne Priesti, adoracije, predanog trpljenja, iroke naobrazbe, blizak ljudima i svakom je ovjeku
iskazivao kransku ljubav. Ime Ivana Merza znailo je, a znai i danas, program ivota i rada za
vjernika katolika koji eli raditi na irenju Kristova Kraljevstva. Njegovu ideju o osnivanju
svjetovnog reda djelomino je ostvarila Marica Stankovi utemeljivi zajednicu Suradnica Krista
Kralja.
Umro je u Zagrebu, 10. svibnja 1928. g., u 32. godini, na glasu svetosti. Na samrti je prikazao
svoj ivot Bogu kao rtvu za hrvatsku mlade. Grob mu se nalazi u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu,
u koju je posljednjih godina ivota svakodnevno dolazio na sv. misu. sv. Ivan Pavao II proglasio ga
je blaenim 22. 6. 2003.

805
 Molitva: Gospodine Boe, blaeni je Ivan, vjeran krsnome pozivu na svetost, revno radio na
odgoju mladei i promaknuu njezina vjerskog znanja i ivota. Udijeli svojoj Crkvi da, ojaana
njegovim zagovorom i potaknuta njegovim primjerom, i u nae dane radosno nastavi djelo
navijetanja Evanelja. Po Kristu Gospodinu naem. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

12. svibnja: sv. Leopold Mandi

Sveti Leopold Bogdan Mandi, franjevac kapucin, rodio se u Herceg-Novom, 12. svibnja 1866.
Potjecao je iz plemike, ali siromane katolike obitelji. Vrlo rano je uao u red kapucina. Za
sveenika je posveen 1890. u Veneciji. Sav svoj ivot, rad, tekoe i rtve prikazao je Bogu sa
eljom da se ostvari kransko jedinstvo u jednoj Kristovoj Crkvi. U naim krajevima najdulje je
boravio u Zadru, a neto manje u Kopru i Rijeci. Uvijek je eznuo da kao sveenik djeluje u svojoj
domovini. Izjavljivao je: Moje srce je s onu stranu mora! i Ja ivim za svoj narod. Molite
blaenu Gospu, da mi isprosi milost da, kada ispunim svoje poslanje u Padovi, mogu ponijeti svoje
bijedne kosti meu svoj narod, za dobro njihovih dua.
Leopold Bogdan Mandi proveo je gotovo sav svoj sveeniki ivot u Padovi sluei brai po
sakramentu pomirenja s Bogom u ispovjedaonici. Umro je u Padovi, 30. srpnja 1942. ivio je
kreposno te su ga ve za ivota smatrali svecem, a jo vie poslije smrti. Brzo se proirio glas o
njegovoj svetosti gotovo po cijelom svijetu. Svima koji mu se utjeu, svojim zagovorom kod Boga
posreduje bezbrojne milosti i uslianja. Blaenim ga je proglasio papa Pavao VI, 2. svibnja 1976., a
svetim sv. Ivan Pavao II, 16. listopada 1983. g.
Molitva: Sveti Leopolde Bogdane, Gospodin te je obogatio velikim blagom milosti za one koji
se tebi utjeu. Molimo te, isprosi nam ivu vjeru i arku ljubav, da uzmognemo biti trajno sjedinjeni
s Bogom po njegovoj svetoj milosti. Slava Ocu ...
Sveti Leopolde Bogdane, tebe je Boanski Spasitelj uinio savrenim oruem svoga neizmjernog
milosra u sakramentu pokore. Molimo te, isprosi nam milost, da se esto i dobro ispovijedamo te
da ivimo slobodni od svakoga grijeha i postignemo savrenstvo na koje nas poziva Gospodin.
Slava Ocui...
Sveti Leopolde Bogdane, ti si izabrana posuda darova Duha Svetoga, koji se obilno izlijeva u
brojne due. Molimo te, isprosi nam da se oslobodimo od mnogih muka i nevolja koje nas pritiu i
izmoli nam snagu da sve strpljivo nadvladavamo te steknemo zasluge za nebo. Slava Ocu ...
Sveti Leopolde Bogdane, koji si za svoga zemaljskoga ivota iskazivao njenu ljubav prema
Blaenoj Djevici Mariji, naoj dragoj Majci, i zauzvrat bio obdaren mnogim milostima, a sada si s
Njom u blaenstvu, moli je da svrati svoj pogled na nau bijedu i da se prema nama uvijek pokae
milosrdnom majkom. Zdravo Marijo...
Sveti Leopolde Bogdane, koji si uvijek pokazivao veliko razumijevanje za ljudske patnje i utjeio
mnoga skrena srca, priteci nam u pomo. U svojoj dobroti nemoj nas napustiti, nego nas utjei i
posreduj nam milost za koju te s velikim pouzdanjem molimo. Amen.
Imamo u nebu srce Majke. Djevice Marijo, majko naa, koja si podno kria prepalila koliko je
najvie mogue ljudskom stvorenju, Ti razumije nae boli i zato nas utjei (Sv. Leopold).

14. svibnja: sv. Matija, apostol

Matija je bio Isusov uenik. Slijedio je svoga Uitelja od samog poetka propovijedanja i javnog
Isusova nastupa. Kako donose Djela apostolska, poslije Isusova Uzaaa, apostoli su birali onog
koji e zamijeniti Judu Ikariotskoga, izdajnika. Bila su dva kandidata: Josip, nazvan Barsaba i
Matija. Poslije molitve izbor pade na Matiju. Tradicija nam govori da se je Matija posvetio
propovijedanju, kao evangelizator Kapadocije te da je podnio mueniku smrt u Etiopiji.
Molitva: Svemogui, vjeni Boe, ti si sv. Matiju pridruio apostolskom zboru. Po njegovu
zagovoru daj da nam padne u dio tvoja ljubav te nas pribroji svojim odabranicima. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

806
22. svibnja : sv. Rita iz Cascie
Sv. Rita se rodila 1381. g. u Roccaporeni u Umbriji, Italija. Ona je jedna od najomiljenijih i
najvie zazivanih svetica. Njezini roditelji bili su ve u poodmakloj dobi kada se je rodila, no bijahu
vrlo poboni i Rita bijae dijete izmoljeno od Boga. Kad je imala samo dvanaest godina,
zavjetovala se na istou, no da ugodi roditeljima udala se za mladia iz istog mjesta, koji se ubrzo
pokazao u pravom svjetlu. Bio je vrlo brutalan i okrutan. Rita je ivjela s njim osamnaest godina i
podnosila svakovrsna zlostavljanja, a da se nikada nije ni na to tuila.
Odgovarala je na sve brutalnosti dobrotom i ljubavlju, branei svoja majinska prava. Za svoja
dva sina je molila: Gospodine daj da radije umru nego da okaljaju savijest smrtnim grijehom.
Svojom evaneoskom strpljivou i molitvom postigla je da se suprug promijeni. Kada su konano
bili sretni, ubio ga je iz osvete neki ovjek. Rita je morala braniti ubojicu od osvete svojih sinova, a
iste godine su joj i sinovi umrli. Rita odlui ui u samostan sestara augustinijanki kod Cascie. U
samostanu se posve predade molitvi i pokori. Izmolila je mnogima obraenje i ozdravljenje. U
jednom vienju dobila je ranu trnove krune Isusove na elu. etrnaest godina nosila je taj poseban
znak svoga sjedinjenja s Bogom. Umrla je 1457. g. Narod ju je poeo tovati kao sveticu i prije
nego ju je Crkva proglasila svetom. Svetom je proglaena 1900.g. i od tada njeno tovanje se brzo
rairilo po cijelom svijetu. Naroito je zazivaju u beznadnim situacijama, te slovi kao zatitnica
oajnika.
Molitva: Boe, po zagovoru sv. Rite daj da se izbavimo iz sadanje alosti te da ti sluimo
nesebinom ljubavlju i tako postignemo vjenu sreu obeenu onima koji te ljube. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

Molitva sv. Riti u najteim prilikama

Sveta Rito, uzore obiteljskoga i posveenoga ivota, utjeem se tvome zagovoru u ovim tekim
trenucima mojega ivota. Zna da me tuga esto pritie jer ne nalazim izlaza iz tekih prilika.
Isprosi za me od Gospodina potrebnu milost, a osobito vedru vjeru, uzdanje u Boga i unutarnji mir.
Daj da slijedim tvoju krotku blagost, postojanost u kunjama i junaku ljubav. Daj da moje patnje
budu na korist svim mojim dragima te da svi postignu vjeno spasenje. Amen.

Devetnica sv. Riti

Prvi dan. Evo nas pred tobom sveta Rito da ti iskaemo svoje tovanje, da se uimo od tebe
kreposti te da po tvome zagovoru isprosimo od Boga milost i budemo mu vjerni do smrti. Na
poetku ove devetnice Bogu, u tvoju ast, savjetuj nas za nae dobro. Imala si tek sedam godina
kada si iznenaivala svojom mudrou, skromnou, osobitom suzdranou i dobrotom, duhom
molitve i pokore te ostalim krepostima. Jo kao dijete znala si odgovoriti na milost rano se uputivi
na svetost. Mi smo preesto zaokupljeni ispraznostima ovoga ivota i malo mislimo na nebeske
stvari, bojimo se pokore i padamo u grijeh. Draga sveta Rito, zagovaraj nas kod Boga, isprosi nam
od njega pokajanje i obraenje, pa ako te nismo znali slijediti u nevinosti, daj da te slijedimo u
pokori i zasluimo nagradu koju Bog eli podariti i nama. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
Drugi dan. Draga sveta Rito, Bog te izabrao za uzor djevicama, enama, majkama, udovicama i
posveenima, stoga je dao da doivi sve te poloaje. I ti si nam ostavila velianstvene uzore ene i
majke u osamnaest godina branoga ivota. Divnom si ljupkou trpila snanu ud muevu,
pomaui mu da postane ponizan i ispravan. Daj da sve ene od tebe naue utjeti, govoriti i ljubiti,
ispravljajui, ako treba, s dobrotom i strpljivou, promiui ozraje mira i kranske ljubavi. Tako
nee bjesniti neprijateljstva u mnogim obiteljima. Sveta Rito, moli za nas, za nae obitelji, da cvate
mir i sloga sve dok nas Bog ne pozove u Nebo gdje kraljuje samo ljubav, Otac na, od kojeg nam
dolazi svako dobro. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
Trei dan. Strana vijest o umorstvu tvojega mua bijae za te, sveta Rito, velika bol. Doivjela
si preteku patnju, osobito u strahu da se njegova dua nala pod tekim grijehom pred Bogom. Ali,
povjerila si ga Boanskom milosru i u siromatvu u kome si se nala prepustila si sebe i svoju
djecu Oevim rukama. Puno si molila za ubijena mua i zaloila se na svaki nain da sinovi,
pokazavi elju za osvetom, oproste oevim ubojicama. Obratila si se Bogu da im omeka srca ili da

807
ih pozove k sebi. Izvanrednom snagom duha otrpjela si njihovu smrt i molila za njihovu vjenu
radost. Mi ne znamo oprostiti ni najmanju uvredu i ne znamo uiniti ni malu rtvu na slavu Boju i
za dobrobit dua. Sveta Rito, isprosi nam milost opratanja naim neprijateljima i odgovaranja
ljubavlju na uvrede kako bi i nama bili oproteni nai grijesi i kako bismo s tobom dospjeli u Raj.
Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
etvrti dan. Sveta Rito kako je velika bila tvoja ljubav prema Bogu i prema blinjemu! Ne
mogu se ni zamisliti ta ljubav i suze suosjeanja u kojima si patila danju i nou mislei na raspetu
Ljubav. Ne mogu se ni pojmiti uzvienost ushita i zanosa u Bogu zbog kojih si esto gubila svijest.
Tvoju su ljubav za blinjega najbolje osjetili siromasi, bolesnici, a osobito tvoje druice redovnice,
oaloeni i nevoljnici u svim okolnostima. Tvoja je velika ljubav sve njih obgrlila u Isusu Kristu.
Mi smo, naprotiv, najee tvrdoga srca pred tjelesnim i duhovnim nevoljama naih blinjih,
preputamo se ganuima ne uvijek dobrih suosjeanja. Isprosi od Isusa kojeg si toliko ljubila da se
naa srca otvore prema milosti, a nai osjeaji prema najioj ljubavi prema Bogu i brai da se
nakon smrti slijedei te, sjedinimo s tobom u savrenoj ljubavi koja te uinila slavnom i radosnom
na nebu. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
Peti dan. Sveta Rito, jo kao dijete poznavala si opasnosti s kojima se susree naa narav:
astoljublje, sebini interesi i tjelesna zadovoljstva; stoga si prema tim stvarima osjeala ono
gnuanje to te uvijek udaljavalo od njih te si ouvala istom svoju krsnu nevinost. ivjela si u
poslunosti roditeljima, udovoljavajui im i u onome to nije bila tvoja ivotna tenja. Nakon
mueve smrti i smrti sinova gorljivo si molila Isusa da ue u samostan. On te, uz veliko udo, uveo
u nj. Tu ti se ispunila elja te si se povezala s Isusom uzvienim pozivom siromatva, istoe i
poslunosti. Neka si blagoslovljena, Rito! Mi smo tako nerazboriti te se lako preputamo utjecaju
astoljublja i neurednih zadovoljstava koji nas mogu odvesti u propast. Moli za nas kako bismo od
Gospodina dobili milost da s potovanjem i radou rabimo ovozemaljska dobra stremei iznad
svega nebeskim dobrima, a da oni to istim srcem ljube Boga, same sebe i blinjega svoga, prime
obeanu nagradu. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
esti dan. Draga sveta Rito, divimo se molitvenome duhu i pokorama kojima se istie tvoja
svetost. Tvoj je ivot bio splet molitvi, postova, slube ljubavi, promiljanja i boanskoga ushita.
Hranila si se s malo kruha i vode, spavala na tvrdu leaju, a meu mnogim pokorama nosila si i
kostrijet. Ogromna je razlika izmeu tvojega i naega ivota. Zaokupljeni smo raznim strastima te
umjesto da ih suzbijamo i molimo Boga da nam pomogne pobijediti ih, mi ih potiemo i esto
padamo u grijeh. Isprosi nam milost da se znademo utjecati molitvi za snagu u pobjeivanju kunji
te da oni koji pobijede zlo uzmognu s tobom, jednoga dana, uivati u obeanoj slavi. Oe na,
Zdravo Marijo, Slava Ocu.
Sedmi dan. Sveta Rito, ti si htjela sudjelovati u boli muke Isusove. Naposljetku, nakon
propovijedi o njegovoj muci koju si ula u silnom si ganuu u svojoj sobici plakala od samilosti
prema tvojoj raspetoj Ljubavi. Tada je Isus bolno ranio tvoje elo trnom iz svoje krune. Bila je to za
tebe velika radost i ast da na neki nain bude suobliena s Isusom u njegovoj patnji. A mi, ne
samo da ne molimo, ve se alimo zbog svake boli koja bi mogla okajati nae grijehe. Sveta Rito,
isprosi nam od Isusa milost da strpljivo podnosimo bolesti i prolazne boli kako bismo izbjegli one
vjene i kako bismo te mogli slaviti u sve vijeke u Raju. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
Osmi dan. Draga sveta Rito, da bi tvoja svetost bila jo sjajnija, Bog je rani na tvome elu dodao
teku bolest koja te prikovala uz leaj etiri godine sve do smrti. A ti si nam ostavila sjajan primjer
prihvaanja volje Boje. Kolike li strpljivosti u te, kolike li blagosti i mira to ti obasjavae lik! Ne
moemo ni zamisliti radost koja ti je preplavila srce kad si od Isusa i Marije doznala da se blii as
tvoga odlaska u nebeski dom. Tvoja smrt bijae vinji uzdah prema Nebu. to e biti s nama na as
nae smrti? Mi ne znamo trpjeti u miru, za otkup naih grijeha. Sveta Rito, moli Isusa da nam dade
strpljenja i uzdanja u naoj posljednjoj bolesti i da uzmognemo imati dobru smrt te prijeemo sa
zemlje u vjenu radost. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.
Deveti dan. S dubokom si poniznou, sveta Rito, od djetinjstva do smrti nastojala od svijeta
sakriti svoje izvanredne krijeposti. ivjela si skrivena s Isusom u Bogu; stoga si bila uzdignuta do
uzviene slave u kojoj danas uiva u nebu. Tvoj ljubljeni Isus kojega si slijedila u poniznosti

808
obasuo te slavom. im je tvoja dua poletjela u Raj meu sjajne svete, mnogi te prozvae blaenom;
Bog je po tvome zagovoru izvrio mnoga uda, a Crkva je proglasila tebi hvale. Draga svetice, mi
smo esto oslijepljeni oholou. Moli za nas da dobijemo milost te shvatimo da se nemamo zbog
ega uznositi i da, bez pomoi Boje, nismo nita i nita ne moemo. Isprosi nam od Gospodina da
danas kroz kreposti slavimo tvoju svetkovinu u radosti, a jednoga dana budemo primljeni s tobom u
vjenoj svetkovini s nebeskim anelima i svetima. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu.

26. svibnja: sv. Filip Neri

Rodio se u Firenci 1515. g., ubrzo se preseli se u Rim da bi zavrio studij. Bio je veseljak i veliki
optimist. U Rimu otkri svoje zvanje. Prekinuo je studij da bi se posvetio djelima ljubavi: pomae
duhovno i materijalno zaputenu djecu i mlade. Odlikovao se evaneoskom radou i
jednostavnou. Zaredivi se za sveenika 1551. g., organizirao je za njih oratorij, utemeljio je
kongregaciju sveenika, nazvanu Oratorijanci. Oni su se posebno posveivali odgoju mladih i
katehizaciji, molitvi i propovijedanju. Umro je shrvan boleu 1595. g. itav svoj ivot borio se
hrabro i bezkompromisno protiv nemorala te protiv vjerske indiferentnosti koja je posebice vladala
ba u gradu Rimu.
Molitva: Boe, ti svoje vjerne sluge neprestano uzdie na svetaku slavu. Udijeli milostivo da i
nas zahvati oganj Duha Svetoga to je udesno proimao srce sv. Filipa. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

LIPANJ

4. lipnja: sv. Kvirin, biskup sisaki

Kvirin je u vrijeme progonstva, koje je odredio car Dioklecijan (284.-305.), bio biskup Siscie
(Siska). Zatvorie ga po odredbi ravnatelja Maksima. Poslije uzaludnog pokuaja bijega, bi
podvrgnut ispitivanju u kojem mu narede da prinese rtvu poganskim bogovima, to Kvirin odluno
odbi. Izbievali su ga te zatvorili u zatvor, gdje obrati Marcela, jednog od uvara. Poslae ga do
ravnatelja Panonije Amacija u Posavinu. Tu ga prisiljavahu da se odrekne Krista. Kad nita nije
moglo natjerati Kvirina da se odrekne svoje vjere, ravnatelj Amancije dade zapovijed da ga bace u
rijeku Savu s kamenom oko vrata. Subraa krani uzee ve mrtvo tijelo i pokopae ga u Somboru.
Molitva: Gospodine Boe, spominjemo se svetoga Kvirina biskupa kojemu si dao milost
pobjede. Daj da nas kod tebe preporui njegov zagovor i utvrdi nas i ispovijedanju tvoje istine. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

13. lipnja: sv. Antun Padovanski

"Svetac svega svijeta". Rodio se u Lisabonu 1195. g., a na krtenju je dobio ime Ferdinad. S
samo petnaest godina odlui ui u samostan reda Sv. Augustina. Studirao je u Lisabonu, a zatim u
Coimbri. Godine 1222. poslije reenja, a onda je postao franjevac voen eljom za propovijedanjem
evanelja na sjeveru Afrike i muenitvom. No ubrzo oboli te se vrati u Italiju elei vidjeti sv.
Franju. Ovaj ga odredi za uitelja teologije u Bologni, Milanu i Padovi. Bio je izvanredan
propovjednik, udotvorac, ovjek velike kulture, titio je obiteljske vrijednosti, ljubio siromahe i
potlaene, borio se svim silama protiv oholosti i ambiciozne bahatosti bogataa. Povukavi se u
samostan Sv. Marije u Padovi, umire 1231. g. Svetim je proglaen samo 9 mjeseci poslije svoje
smrti. Mole mu se posebno za izgubljene stvari. Zatitnik djece, mladei, naputenih, siromaha i
prosjaka.
Molitva: Divni sveti Antune, toliko proslavljeni svojim bezbrojnim udesima, ti si bio tako sretan
da na svoje ruke primi Gospodina u liku djeteta: isprosi mi od njegove dobrote milost koju u
dubini svoga srca vrue elim... Ti si milosrdno u pomo pritjecao bijednim grenicima. Stoga
nemoj gledati na krivice onoga koji te moli, nego na slavu Boju i na moje spasenje, s kojim je
povezana i ova pronja to ti je sada tako arko upravljam. U znak moje zahvalnosti obeajem da
u unaprijed vie nastojati oko provoenja ivota prema evaneoskom nauku, da u pomagati

809
siromahe koje si toliko ljubio i ljubi. Blagoslovi to moje obeanje i isprosi mi milost da u njemu
ustrajem sve do smrti. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

Devetnica na ast sv. Antunu (Iz molitvenika Biserje sv. Ante)

Pripravna molitva: O slavni svee sv. Ante, ti osobiti zatitnie kranstva, ja, elei te iz svega
srca hvaliti i tvoj zagovor od Boga isprositi, kanim uz pomo Boju na tvoju ast ovu devetodnevnu
pobonost obaviti. Odluujem da u se kroz ovu pobonost ispovjediti i priestiti. Samo te molim,
sv. Ante, da se dostoji primiti ovu moju pobonost i isprositi mi za duu i tijelo od dragoga Boga
potrebite milosti.
Prvi dan: O slavni sv. Ante, ti ljubitelju svih kreposti, uj poniznu nau molbu i isprosi nam od
Boga milost, da postojano hodimo putem straha Gospodnjega. To te molimo zbog tvoje naklonost
prema pobonosti i svetosti, kojom si od svoje mladosti blistao. 3 Oenaa, 3 Zdravo Marije, 3
Slava Ocu te litanije sv. Ante.
Drugi dan: O sv. Ante, ti uzore svetosti, izmoli nam stalnu mrnju na grijeh i goruu ljubav za
krepou. To te molimo po tvojoj enji za savrenou, kojom si se u redu sv. Franje meu braom
odlikovao. Molitve kao prvog dana.
Trei dan: O veliki Ante, ti svijetlo Crkve, isprosi nam od Boga milost, da svomu blinjemu
dobrim primjerom svijetlimo: To te molimo zbog tvog kreposnog ivota, koji si ti u redu sv. Franje
provodio kao najljepi uzor sviju. Molitve kao prvog dana.
etvrti dan: O revni slugo Marijin, revni tovatelju Isusa Krista, sv. Ante, uezi i u naem srcu
ljubav prema Isusu i Mariji. Molimo te to za ono neopisivo veselje, koje osjeti dua tvoja, dok je
dijete Isus na tvojim rukama poivalo. Molitve kao prvog dana.
Peti dan: O sv. Ante, isprosi nam od Boga milost, da u svetoj vjeri ne kolebamo, nego da sveto
Evanelje uvijek neustraivo branimo i po njegovoj boanskoj nauci ivimo. Molimo te ovo zbog
tvog propovijedanja i uda, kojim si nevjernike na tovanje presvetog oltarskog Sakramenta priveo.
Molitve kao prvog dana.
esti dan: O udotvorni sveti Anto, oe siromaha i nevoljnika, tebi izruujemo sve bijede i
nevolje, uvaj nas od pogibli due i tijela. To te molimo zbog moi udesa, kojima te je Gospodin
toliko proslavio. Molitve kao prvog dana.
Sedmi dan: O sv. Ante, hrabri pobjednie svih napasti, izmoli nam jakost u napastima, da tako ne
bude za nas izgubljena predragocijena Krv boanskoga Spasitelja. Isprosi nam na asu smrti pomo
protiv svih navala zlobnoga duha. Molimo te zbog pobjede, koju si esto puta u ivotu, a osobito na
asu smrti, nad neprijateljem izvojevao. Molitve kao prvog dana.
Osmi dan: Sveti Ante, muenie eljom, uini da budemo spremni radije krv svoju proliti za
Isusa, koji je radi nas umro, nego da zanemarimo njegovu boansku nauku. Izmoli nam tu milost
zbog one vruu tenje, koja te dan i no vukla za muenikom smru. Molitve kao prvog dana.
Deveti dan: O moni zagovornie kod Boga, sveti Ante, ti svijetlo i diko grada Padove, zauzmi se
za nas, pomozi nam zaputenima u svakoj bijedi i nevolji. To te molimo po onoj velikoj odlici, koju
ti je Bog kao nagradu za tvoje zasluge i izvrsne kreposti udijelio. Molitve kao prvog dana.

Litanije sv. Anti

Gospoine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,
Due sveti, Boe, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Boe,

810
Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo Djevica.
Sveti Ante, gorljivi apostole,
Sveti Ante, urese svoga svetoga reda,
Sveti Ante, diko sv. Franje,
Sveti Ante, ljubitelju siromatva,
Sveti Ante, izglede poslunosti,
Sveti Ante, ogledalo odricanja i mrtvenja,
Sveti Ante, ljiljane djevianstva,
Sveti Ante, miomirisna posudo istoe,
Sveti Ante, uzore uorenosti,
Sveti Ante, vatro ljubavi,
Sveti Ante, krasoto nebeska,
Sveti Ante, krinjo zavjetna,
Sveti Ante, uvaru boanskoga znanja,
Sveti Anto, trubljo evaneoska,
Sveti Ante, stupe Crkve,
Sveti Ante, uitelju istine,
Sveti Ante, vjesnie milosti,
Sveti Ante, revnitelju dua,
Sveti Ante, utoite zaputenih,
Sveti Ante, utjeho alosnih,
Sveti Ante, uskrisiteiju mrtvih,
Sveti Ante, iskorjenitelju opaina,
Sveti Ante, uzore kreposti,
Sveti Ante, kladivo krivovjeraca,
Sveti Ante, svijetlo nevjernika,
Sveti Ante, ispitatelju srdaca,
Sveti Ante, muenie eljom,
Sveti Ante, strahu zlih duhova,
Sveti Ante, neprestani udotvore,
Sveti Anto, nalazitelju izgubljenih stvari,

Milostiv budi, oprosti nam, Gospodine!

Milostiv budi, uslii nas Gospodine!
Od svakog zla, oslobodi nas, Gospodine!
Od svakoga grijeha,
Od zasjeda vrajih,
Od kuge, glada i rata,
Od smrti vjene,
Po zaslugama sv. Ante,
Po goruoj ljubavi njegovoj,
Po revnim propovijedima njegovim,
Po elji njegovoj za muenitvom,
Po ustrajnosti njegovoj, poslunosti, siromatvu i istoi,
Po arkoj njegovoj ljubavi, kojom se uinio dostojan, da te kao maleno djetece primi na ruke svoje,
U dan sudnji,

Mi grjenici, Tebe molimo uslii nas!

Da se dostoji na pravu nas pokoru potaknuti,
Da se dostoji oganj svete ljubavi svoje u nama uspaliti,

811
Da se dostoji dati nam svetoga Antu za zatitnika i zagovornika,
Da nam po zaslugama sv. Ante podijeli pravo pokajanje, duboku poniznost i dar svetog
razmiljanja,
Da nam pomogne po zagovoru sv. Ante potpuno pobijediti avla, svijet i tijelo,
Da se dostoji sve one pomoi, koji svetoga Antu u svojim nevoljama budu zazivali,
Da se dostoji usliati nas,
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospoine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta smiluj nam se!
Kriste, uj nas! Kriste, uslii pas!
Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!
Pomolimo se: Crkvu tvoju, Boe, neka razveseli zavjetni spomen sv. Ante, priznavaoca tvojega, i
nauitelja da se vazda utvruje duhovnom pomou i bude dostojna uivati radost vjenu. Po Kristu
Gospodinu naem. Amen.

15. lipnja: sv. Vid

Mladi Sicilijanac, muenik iz 4. stoljea. Zatitnik ljekarnika, sakatih, hromih, gluhonijemih.
Zatitnik je i Rijeke nadbiskupije.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, ti nas svake godine veseli blagdanom svetoga Vida, muenika
tvoga. On nam je divan primjer ispovijedanja vjere i kranske hrabrosti, pa neka nam pomogne
svojim zagovorom i zaslugama. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe
na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

21. lipnja: sv. Alojzije Gonzaga

Rodio se 1568. g. u Castiglioneu kod Mantove u obitelji grofova Gonzaga. Majka ga je odgajala
u pobonosti te je veoma naginjao vjerskom ivotu. Kad je imao deset godina poalju ga u Firencu,
na dvor toskanskog kneza u slubu paa. Zatim ode u panjolsku, na dvor Filipa II. (1556.-1598.).
Iako je ivio na dvorovima velikana onog vremena, bio je spreman na molitvu te je u jedanaestoj
godini poloio zavjet istoe. Stoga je izbjegavao svjetski nain ivota i zatraio od oca da se
povue u samostan. Nasljedno kneevsko pravo prenio je na brata. Godine 1585. g. ue u Drubu
Isusovu te nakon 3 godine primi nie redove u Rimu. Godinu dana kasnije otac general posla ga u
Castiglione da izmiri brata Rudolfa s grofom od Mantove. 1590. do 1591. g. vladala je Rimom
strana kuga. U velikodunoj slubi, pomaui bolesnicima od kuge i umiruima i sam oboli te
umre iste godine. Proglaen je zatitnikom mladei 1725. g.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, darovatelju nebeskih dobara, Ti si u svetom Alojziju sjedinio
nevinost i pokoru. Daj da se ugledamo bar na njegovu pokoru, kad ga nismo slijedili u nevinosti.
Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

24. lipnja: roenje Ivana Krstitelja

Bio je sin Zaharije i Elizabete, roakinje B.D. Marije, koji ga dobie kao Boji dar u
poodmaklim godinama, kad su ve izgubili nadu u potomstvo i pretrpjeli sramotu zbog toga. Kod
idova je naime brak bez djece velika sramota. Ivan, Isusov roak, povue se vrlo mlad u pustinju,
sve do svojeg javnog nastupa kad je ve bio u zrelim godinama. Pojavio se na rijeci Jordanu,
provodei pokorniki ivot i propovijedajui snano i hrabro skori Mesijin dolazak. Isus ga zamoli
da ga krsti, a on Ivan predstavi Isusa idovima kao "Jaganjca Bojeg koji oduzima grijehe svijeta".
Herod Antipa dadne ga zatvoriti jer ga je Ivan javno opomenuo, budui da je ivio sa enom svoga
brata. Zato je nezakonita ena Herodova, Herodijada, mrzila Ivana toliko da ga je dala smaknuti
glavosijekom. Ivan je bio prvi kranski muenik. Sam Isus je za sv. Ivana Krstitelja rekao da je
najvei meu roenima od ene.
Molitva: Boe, ti si pozvao svetog Ivana Krstitelja da narod pripravi na dolazak Krista
Gospodina. Posvetio si ga ve u majinu krilu, a Krist ga je nazvao veim od sviju roenih od ene.

812
Svojim roenjem obradovao je mnoge: jedini je od svih proroka pokazao Jaganjca koji oduzima
grijehe svijeta. Obdari svoj narod radou Duha Svetoga i upravi putem spasenja i mira. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

29. lipnja: sv. Petar i Pavao, apostoli

Njihov blagdan slavi se na isti dan jer, kako govori tradicija, bijahu istovremeno u Rimu, gdje ih
zatoie i 67. g. ubie: sv. Pavao umrije glavosijekom, dok sv. Petar bi razapet na kri. Tradicija
nam spominje da je umro razapet s glavom prema dolje. Petar, rodom iz Betsaide, brat Andrijin,
bijae meu prvim Isusovim uenicima, svjedok prvih uda koja je uinio Isus. Njega Isus izabra da
bude temelj Crkve, a kad uskrsnu, postavi ga pastirom cjelokupne Crkve. Petar je onaj koji prvi
javno objavi Uskrsnue Isusovo u Jeruzalemu nakon silaska Duha Svetoga te istog dana pokrsti
mnotvo prvih obraenika. Petar je rimski biskup i prvi papa, zatitnik ribara, brodara i bravara.
Pavao, rodom iz Tarza, ispoetka "progonitelj Crkve" (Gal l, 13), a poslije najvei iritelj kranstva
i "apostol naroda" (Rim 11, 13). Pavao je poslije udotvornog obraenja, uinio etiri putovanja du
Mediterana i Male Azije i prvi navijestio Isusa Krista. Poznata su njegova pisma Crkvama i nekim
osobama. Ona su i danas temelj kranske teologije i sastavni dio Novog Zavijeta. Sv. Pavao je
zatitnik vjerovjesnika i katolikog tiska.
Molitva: Boe, ti si svojoj Crkvi dao poetke vjere po blaenim apostolima Petru i Pavlu.
daj da po njihovu zagovoru primimo snagu za vjeno spasenje. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

SRPANJ

3. srpnja: sv. Toma, apostol

Sveti Toma bijae Isusov uenik, a iz evanelja se vidi da je bio poten i estiti ovjek. Kad se
uskrsli Isus ukae apostolima i uenicima, Toma nije bio nazoan, te nije vjerovao u Isusovo
uskrsnue. Stoga ree: "Dok ne vidim na rukama njegovim znak od avala i ne stavim prst svoj
umjesto avala i ne stavim ruke svoje u njegov bok, neu vjerovati". Kada ih nakon osam dana
kasnije Isus posjeti, pozva ga da stavi svoj prst na rane od avala, kako je to traio. Toma tada
uskliknu: "Gospodin moj i Bog moj". Ne zna se to je uinio poslije, no po predaji stoji da je
evangelizirao u Perziji i stigao je sve do Indije. Propovijedao u Indiji, gdje je i muen. Zatitnik
graditelja, zidara, kamenara, mjernika i drvodjelaca. Od estog stoljea u Crkvi se spominje prijenos
njegova tijela 3. srpnja.
Molitva: Svemogui Boe, daj nam radosno slaviti spomen na svetoga Tome apostola. Njegova
zatita nek nas trajno podrava da po vjeri imamo ivot u imenu Isusa Krista, kojega je on priznao
Gospodinom i koji s tobom ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei
svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

5. srpnja: iril i Metodije, slavenski apostoli

iril je roen u Solunu a u Carigradu je stekao vrsnu izobrazbu. S bratom Metodijem uputi se u
Moravsku propovijedati vjeru. Obojica su na staroslavenski preveli liturgijske obrasce napisane
glagoljskim pismom. Kad su bili pozvani u Rim, iril je umro 14. veljae godine 869. g., a
Metodije je posveen za biskupa; zatim je poao u Panoniju i ondje je navijetao evanelje. Uveli su
staroslavenski jezik u liturgiju. Metodije je mnogo pretrpio od zavidnika ali su mu rimski pape
pomagali. Umro je 6. travnja 885. u Velehradu u dananjoj ekoj. Apostoli su slavenskih naroda i
suzatitnici Europe. Spadaju meu najvee kranske misionare svih vremena. Mole im se protiv
oluje.
Molitva: Boe, Ti si po svetoj brai irilu i Metodu slavenske narode obasjao svjetlom
Evanelja. Daj da srcem prihvatimo tvoj nauk te budemo narod sloan u pravoj vjeri i
ispovijedanju tvog imena. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

813
6. srpnja: sv. Marija Goretti
Rodila se u siromanoj obitelji u Corinaldiju kod Ancone 1890. u Italiji. Obitelj se, u potrazi za
boljim ivotom preselila u Ferriere di Conca blizu Nettuna na Tirenskom moru. Marija se brinula o
petero mlae brae, kad je otac umro od malarije, a majka radila po poljima. Bila je vrlo vesele
blage naravi, pobona, radosno je vrila povjerenu joj dunost. U njezinoj 12. godini u nju se
zagledao Alessandro Senerelli, susjedov sin. Marija se dva puta oduprla mladievim
napastovanjima, no trei put on izgubi glavu te opijen videi da ne moe zadovoljiti svoju strast
zbog njezina otpora, u osveti ubode djevojku noem. S etrnaest velikih uboda i etiri male rane
Marija bijae prevezena u bolnicu gdje umire 6. srpnja 1902. g. opratajui nasilniku i sljedei
Isusa. Poslije 26 godina prisilnog rada, ubojica se iskreno pokajao, nakon to je u snu vidio Mariju
koja mu je pruala cvijee iz cvjetnjaka. Alessandar je nazoio kanonizaciji Marije Goretti 1950. g.,
skupa s njezinom majkom i obitelji. Sv. Marija Goretti u Crkvi slovi kao muenica istoe.
Molitva: Boe, ljubitelju nevinosti i istoe, mladoj Mariji Goretti dao si da borbu za
djevianstvo okruni muenitvom. Po njezinu zagovoru daj da i mi postojano vrimo tvoj zakon. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

9. srpanj: bl. Marije Propetog Isusa Petkovi

Roena je 10. prosinca 1892. godine od oca Antuna i majke Marije roene Marinovi u Blatu
na otoku Koruli, koje je tada, zbog dobrih privrednih okolnosti, naseljavalo oko 10.000
stanovnika. Sakramente kranske inicijacije primila je u upnoj crkvi Svih Svetih u rodnom
mjestu. Iako je njezina obitelj bila dobrostojea i vrlo ugledna, Marija je zarana upoznala bijedu i
nevolju siromanih, posebice naputene djece i staraca. Od svoga oca, koji se tada brinuo za oko
750 najamnika i njihovih obitelji koji su radili na njegovu imanju, uila se milosru, pravednosti i
ivoj zauzetosti za ovjeka u nevolji. Obdarena ivim duhom, mudrim srcem, jakom voljom i
razboritou, nakon zavrenih est razreda osnovne kole, nastavlja kolovanje u domainskoj koli
sestara Slubenica Milosra u Blatu. Tamo stjee prva iskustva redovnikoga ivota i udi za
takvim predanjem Bogu.
Zbog njezinih sposobnosti, roditelji, inae zauzeti i osvjedoeni vjernici i dobroinitelji,
uskrauju svoj pristanak i nukaju je na brak. S navrenih etrnaest godina Marija polae osobni
zavjet vjene istoe, to ona naziva "vjeridbom" s Kristom. Roditeljima se iz strahopotovanja nije
suprotstavila, ali se zduno zauzela za rad u Crkvi gdje je bila lanica i voditeljica vie drutava.
Sama se duhovno jaala svagdanjom svetom Misom, prieu, estim klanjanjem pred
Presvetim, kao i razmatranjem Muke Kristove, ponajee u upnoj crkvi, udaljenoj svega nekoliko
koraka od njezine roditeljske kue. Nakon oeve smrti, preuzela je s majkom upravljanje
obiteljskim imanjem, ali nikad nije prestala razmiljati o posveenom ivotu. Kad je Blato
gospodarski oslabilo, i na tisue stanovnika se iselilo, a Prvi svjetski rat i zarazne bolesti jo vie
pogorale ope stanje, Mariji se inilo da je bijeda prevelika i da je najbolje da se povue u neki
klauzurni samostan i moli za svekoliki svijet.
Ali Bog ima s njom druge planove! Nakon Prvoga svjetskoga rata sestre Slubenice Milosra,
bile su primorane napustiti Blato i djela milosra koja su vodile. Dubrovaki biskup, dr. Josip
Mareli, koji je bio i Marijin duhovni voditelj, moli Mariju da ne naputa Blato nego da se u njemu
zauzme za potrebite. Marija u tomu prepoznaje volju Boju za sebe i svoj duhovni put, pa s
nekoliko svojih suradnica 25. oujka 1919. preuzima sestarsku kuu, djeji vrti i Puku kuhinju.
Za nju je to bio zaetak Drube Keri Milosra, ije je slubeno utemeljenje uslijedilo 4. listopada
1920. godine. Deset dana potom, Marija polae prve redovnike zavjete te je na prvom generalnom
kapitulu Drube izabrana za vrhovnu poglavaricu i u toj je slubi ostala etrdeset godina.
Razborito je i brino upravljala ladicom svoje "mile Drube", pomno vodei brigu o odgoju i
izobrazbi sestara, podiui razliite ustanove za djecu u potrebi i za bolesne. Na poziv otaca
franjevaca, 1936. godine preuzela je i rad u misijama June Amerike, gdje je i sama boravila od
1940. do 1952. godine. Potom se vratila u Europu i u Rimu utemeljila generalnu upravu. Godine
1956. Druba je postala papinskoga prava. Tri godine prije toga Mariju je pogodila modana kap, pa

814
je 1961. godine, predala upravu Drube i posve se posvetila molitvi i predanome trpljenju koje je
suobliavala Muci Kristovoj, sve do svoje smrti 9. srpnja 1966. Glas o njezinoj svetosti Crkva je
potvrdila 5. srpnja 2002. godine Odlukom o junakim krepostima, ime je uzdignuta na ast oltara.
Molitva: Boe, Oe dobri, bogat milosrem, spasio si nas kriem Sina svoga Isusa Krista.
Zapali u naim srcima, po zagovoru blaene Marije Propetog Isusa Petkovi, vatru svoje ljubavi,
da ljubimo tebe iznad svega i brau svoju u Kristovoj ljubavi. On je Bog i s tobom ivi i kraljuje u
jedinstvu Duha Svetoga, po sve vijeke vjekova. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

11. srpnja: sv. Benedikt, opat

Utemeljitelj benediktinskog reda i zatitnik Europe. Rodio se u Norci (Italija) 480. g. u
plemikoj obitelji. Vraajui se iz Rima, gdje je zavrio studije, pridrui se je jednoj grupi
pustinjaka blizu Eufide. Nasljedujui ivot posvemanje osame, provodi tri godine u brdima. A
zatim u jednoj pilji blizu Subiaca. Ubrzo se saznalo za njegov sveti ivot te, mu se pridruie neki
monasi. Godine 529, skupa s jednom grupom monaha osniva opatiju u utvrdi Monte Cassino u
Kampaniji, koja je danas poznata po itavom svijetu. Tu se povukao za neko vrijeme i Totila, kralj
Gota. Pravilo ili regula sv. Benedikta moe se saeti u reenici Ora et labora, tj. moli i radi. Sv.
Benedikt savjetuje intelektualni ili manualni rad i molitvu u samoi. Umire 547. g. zaduivi
kulturu Europe velikim idealima i njihovim ostvarenjima. Zaetnik redovnitva na Zapadu, i
"zatitnik zapadne kulture i otac kranske Europe" (papa Pavao VI.), zatim speleologa, uitelja i
aka. Zazivaju ga kod otrovanja.
Molitva: Boe, u svetom opatu Benediktu dao si narodima Europe pravog uitelja kranskog
ivota, rada i kulture. Daj nam po njegovu zagovoru nadasve cijeniti tvoju ljubav i velikoduno ii
putem tvojih zapovijedi. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

15. srpnja: sv. Bonaventura

Rodio se 1221. g. u Bagnoregiu u Toskani (Italija). Godine 1236. poslan je u Pariz na teoloki i
sveopi studij kod poznatog uitelja Aleksandra iz Halesa. Bio je tienik kralja Luja IX. Ulazi u
franjevaki samostan te postaje profesor teologije u franjevakom koledu u Parizu 1248. g.
Postavi vrhovni poglavar franjevake drube, mora se sve vie posveivati problemima i zadacima
koje mu zadaje njegova sluba pa se sve manje bavi teologijom. U upravi se odlikovao razboritou
i mudrou. Zbog velikog doprinosa u redu smatra ga se drugim utemeljitelj franjevakog reda.
1273. g. imenovan je kardinalom-biskupom Lacijskog Albana, a umire godinu dana kasnije u
Lyonu, gdje je iao na koncil kao teoloki strunjak. Teoloka teza sv. Bonaventure izloena je u
vie djela, a uzdie vjeru nad razum, te posebno naglaava vrijednost intuitivne spoznaje Boga, kao
i duhovno iskustvene spoznaje Boga sve do mistike. Zatitnik je radnika, djece i teologa te
banjaluke biskupije.
Molitva: Svemogui Boe, spominjemo se sv. Bonaventure, biskupa. Daj da nas njegovo uenje
prosvijetli, a ar njegove ljubavi trajno potie. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i
moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

20. srpnja: sv. Ilija

Starozavjetni prorok iz Tibe, borac za vjeru u jednoga Boga i njezinu istou u najteim
vremenima izraelske povijesti kad je gotovo sav narod bio otpao od vjere. Bio je udotvorac, na
njegovu rije tri godine nije padala kia. U Biblijskoj tradiciji jedini lik uz Henoha koji nije umro
uobiajenom smru nego je uznesen u ognjenim kolima (l i 2 Kr). Zazivaju ga u sui i ognjici, a
zatitnik je od oluje i groma te Bosne i Hercegovine i akovake biskupije.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, ti si pozvao sv. Iliju, svog proroka, da ivi pred tvojim licem i
revnuje za tvoju slavu. Daj i nama, svojim slugama, po njegovu zagovoru, da vazda traimo tvoje
lice i budemo svjedoci tvoje ljubavi. Po Kristu Gospodinu naemu. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

815
23. srpnja: sv. Brigita vedska
Rodila se 1303. g. u vedskoj kraljevskoj obitelji. Brigita se udala vrlo mlada za Ulfa, vadskog
princa. Imali su osmero djece koje su odgojili u dobrom kransko duhu. Poslije jednog hodoaa
u Santijago di Compostelo, oboje se odlue slijediti posveeni ivot. Ulf se povue u jednu opatiju,
gdje umire 1344. g. Brigita odlui slijediti Ulfov primjer. Pristupila je treem redu sv. Franje,
provodila je asketski ivot. Premda je ivjela u svijetu bila je uvijek pobona i puna ljubavi za
svakoga. Otila ivjeti u Rim i bila svima uzor kreposnog ivota. Doivljavala je mistina iskustva
koja je opisala u "Objavama", knjievnom i mistikom remek djelu. U tim objavama se nalaze i
tako zvane Molitve sv. Brigite na ast muke Kristove koje su postale meu najrairenijim
pobonostima u katolikoj Crkvi. U jednom ukazanju Isus je potie da osnuje novi red Presvetog
Spasitelja. Opominjala je pape u Avignonu da se vrate u Rim. Umire u Rimu 1373. g., ali je
prenesoe u vedsku i sahranie. sv. Ivan Pavao II proglasio ju je suzatitnicom Evrope.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, ti si sv. Brigiti objavio nebeske tajne dok je razmatrala Isusovu
Muku. Daj nam po njenom zagovoru nasljedovati trpljenje tvoga Sina, da budemo dionici njegove
slave. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i
Slava Ocu...). Amen.

25. srpnja: Sv. Jakov stariji, apostol

Apostol Jakov Stariji, sin Zebedejev i Salomin, brat Ivanov, roen u Betsaidi. Prozvan je
starijim, da bi ga se razlikovala od Jakova mlaeg, Isusova roaka. ivio je u 1. st. Najprije je bio
uenik Ivana Krstitelja, poslije Isusova krtenja slijedio je Isusa. Bijae nazoan u svim posebnim
dogaajima Isusova javnog ivota. Svjedok je preobraenja Isusova, na Taboru, kao i agonije u
Maslinskom vrtu. Poslije Duhova, Herod Agrippa smatra ga opasnim neprijateljem, jer propovijeda
uskrsnue Kristovo. Nastoji ga uhititi i ubiti zajedno s Petrom. Prvi je upravljao Kristovom Crkvom
u Jeruzalemu nakon Kristove proslave. Umro je proboden maem, prvi apostol muenik 42.g.
poavi prvi od uenika u mueniku smrt. Njegov takozvani apostolat u panjolskoj nema
nikakvih temelja, a predaja nam govori da je umro u Galiciji. Svetite sv. Jakova u Compostelli
sagraeno je u IX. st., kada su pronali jednu srebrnu teku, i u njoj, smatra se, kosti sv. Jakova. To je
svetite, u srednjem vijeku jedno od najposjeenijih svetita. zatitnik hodoasnika, ratara, ratnika i
vitezova.
Molitva: Svemogui vjeni Boe, sveti Jakov prvi je od apostola svjedoenje za Krista potvrdio
muenikom smru. Daj da tvoju Crkvu ojaa njegova odvanost i zatiti njegov zagovor. Po Kristu
Gospodinu naemu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

26. srpnja: Ana i Joakim, roditelji BDM

Po tradiciji iz prvih stoljea Joakim je bio pripadnik Judinog plemena, iz Davidove kue, iako je
prebivao u Galileji. Nakon dvadeset godina braka, on i Ana su jo uvijek bili bez potomka, iako su
se molili i bili vrlo poboni. Joakim zbog toga bijae udaljen iz Hrama. Povue se u pustinju postei
i molei. Jedan aneo ukae se i Ani i Joakimu, te ih obavijesti o zaeu djevojice. Po porodu
djevojica dobi ime Marija. Smatrali su je kerkom uda. Prema tradiciji odrasla je u
jeruzalemskom hramu. Iako nema nikakvih dokumenata osim apokrifa, pobonost prema sv. Ani
poela se iriti u 6. st. na Istoku, a u 10. na Zapadu, a napose se u 15. st. rairila u francuskoj
Bretanji i u Njemakoj. Najpoznatije svetite sv. Ane nalazi se u Bretanji u mjestu Aurey. Sv. Ana se
smatra zatitnicom porodilja i onih koje ele postati majke.
Molitva: Gospodine Boe otaca naih! Sv. Joakimu i sv. Ani dao si milost da budu roditelji
Majke tvoga utjelovljenog Sina. Njihovim zagovorom daj nam postii spasenje to si ga obeao
svome narodu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

816
27. srpnja: sv. Kristofor
Muenik iz sredine 3. st. Zazivaju ga u prirodnim nepogodama. Zatitnik od nagle i nepripravne
smrti, vozaa, plivaa, brodara i trudnica te ibenske biskupije.
Molitva: Svemogui milosrdni Boe, dao si da tvoj muenik Kristofor nadvalada strahotu muka.
Spominjemo se njegove pobjede: ne daj da podlegnemo zasjedama avolskim. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

31. srpnja: sv. Ignacije Loyolski

Bio je sin baskijske plemike obitelji. Rodio se 1491. g. kao dvanaesto dijete u Loyoli. Postao
je pa na dvoru jednog panjolskog grandija a onda asnik kraljevske vojske, obuzet snovima o
slavnoj budunosti. Sudijeluje u borbi protiv Francuza, te u obrani grada Pampelona, gdje je bio
teko ranjen. Tijekom oporavljanja poeo je itati ivote mistika i njegov se ivot posve promijenio.
Povukao se u Manrezu gdje je iskusio Boje vodstvo te bit tog svoga iskustva zapisao u knjiicu
Duhovne vjebe.
Odlui otii u Svetu zemlju. Ostavi oruje, dade svoju mulu siromasima te se uputi u poniznom
kostrijetu na hodoae. Prigodom jednog vienja, dobio je od Boga upute glede misije koju treba
izvriti. Ignacije je pohaao univerzitet u Barceloni, Salamanki i Parizu. Godine 1534. osniva
isusovaki red. Druba Isusova je od svog utemeljitelja batinila velikoduno i viteko predanje
svega sebe u slubi Krista Kralja za spas dua, traei u svemu slavu Boju i pridonosei tako
katolikoj obnovi. Poznato je geslo sv. Ignacija, saetak njegove duhovnosti: Sve na veu slavu
Boju. Po volji utemeljitelja Isusovci su vezani uz papu posebnim zavjetom poslunosti. Sv.
Ignacije je umro 1556. g. u Rimu. Zatitnik duhovnih vjebi, obnova, djece i ratnika.
Molitva: Boe, ti si u Crkvi svojoj podigao svetog Ignacija da svijetom iri sve veu slavu
tvoga imena. Pomozi nam njegovim zagovorom da se poput njega borimo na zemlji te budemo s
njime okrunjeni na nebesima. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe
na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

KOLOVOZ

1. kolovoza: sv. Alfonz Marija Liguori, biskup i crkveni nauitelj

Pripadao je visokoj napuljskoj aristokraciji, roen je 1696. g. Vrlo darovit u umjetnosti, studira
ipak pravo, po oevoj elji i postao je u 17. god. doktor prava, a poslije je doktorirao i crkveno
pravo. Zavrio je odlino studij. Napustivi odvjetniku praksu zgaen nepotenjem u jednom
procesu odlui sluiti blinjemu. Tako 1726. g. bi zareen za sveenika te pone propovijedati
najsiromanijima i odbaenima. Propovijedanjem u narodu je radio na promicanju kranskog
ivota, pisao je knjige posebno o udoreu, pa se smatra uiteljem kranskog morala. Napisao je
mnoga djela asketskog i duhovnog sadraja. Njegove knjige Slave Marijine, Pohodi presvetom
oltarskom Sakramentu, i razmatranja o muci Kristovoj spadaju meu klasike katolike duhovnosti.
Sv. Alfons je jedan od najplodniji i najvie itani autora u cijeloj povijesti Crkve.
Godine 1732. utemeljio je red sveenika upskih misionara, tj. red Presvetog Otkupitelja bolje
poznati pod imenom redemptoristi. Bio je svetac profinjene duhovnosti i arki pastir pun ljubavi
prema Bogu i blinjemu. Bio je izabran za biskupa sv. Agate Gotske, no kratko vrijeme nakon toga
morao je napustiti slubu. Bolest mu je u starosti deformirala tijelo, no on ostaje ustrajan u svojim
dunostima prema drugima. Umro je god. 1787., istroen od rada za blinjega.
Molitva: Boe, ti svojoj Crkvi daje uvijek nove primjere kranskog ivota. Daj nam
nasljedovati sv. Alfonsa Liguorija u ljubavi prema tebi, Presvetoj Djevici, revnoj slubi brai
ljudima te s njime u nebu primimo nagradu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i
moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

3. kolovoza: bl. Augustin Kaoti

Rodio u Trogiru, u plemikoj obitelji u Dalmaciji oko g. 1260., po narodnosti Hrvat. Augustin
je djetinjstvo i prvu mladost proveo u svome lijepom rodnom gradu, a onda, uvi Boji glas, stupio

817
u red svetoga Dominika. Studirao je u tada najboljem uilitu u Evropi u Parizu. Malo je naih ljudi
u srednjem vijeku doseglo popularnost i ugled trogirskog dominikanca i zagrebakog biskupa
Augustina Kaotia.
Blaeni papa Benedikt XI., takoer dominikanac, koji je upoznao naega Augustina
najvjerojatnije za vrijeme jednog boravka u Rimu, imenovao ga je g. 1303. zagrebakim biskupom.
Augustin je bio 20 godina biskup prostrane zagrebake biskupije, uvrstivi se u broj njezinih
najznaajnijih biskupa. Kao biskup bio je veoma aktivan i poduzetan. esto je obilazio svoju
biskupiju propovijedajui i dijelei potvrdu. Zduno se brinuo ne samo za duhovno dobro i
udoree svoga puka, ve mu je nastojao pomoi i u materijalnom uzdizanju.
U elji za obnovom zagrebake Crkve Augustin je odrao tri biskupijske sinode. Mnogo je brige
posveivao ureenju bogosluja, sveenikim pripravnicima, da se duhovno i teoloki izgrade, a
onda i sveenicima po upama. Sve to svjedoi da je nastojao biti brian pastir koji se ozbiljno i
odgovorno brine za povjereno stado. Kao lan biskupskoga zbora sudjelovao je na Opem
crkvenom saboru u Viennu.
Augustin je bio zagrebakim biskupom u doba kad su Hrvatska i Ugarska proivljavale teki
graanski rat zbog kraljevskoga prijestolja. Kao biskup osobito se brinuo o sveenikom
podmlatku. Bogatiji su za svoje kolovanje u sjemenitu plaali, a siromaniji su se kolovali
besplatno. Augustin je u zagrebakoj stolnici uredio bogosluje. Mnogi su ga plemii zbog njegova
znaaja i kreposti uzimali kao suca u svojim meusobnim sporovima. Kad je i sam kao zagrebaki
biskup doivljavao nepravdu od plemia, na silu nije odgovarao silom. Zna se daje zbog toga ivio
u velikoj oskudici i siromatvu.
Augustin Kaoti, zagrebaki biskup, zbog svoje svetosti ivota, velike kulture, snane rjeitosti
medu svim ugarsko hrvatskim biskupima uivae velik ugled. Zato mu dravni stalei god. 1318.
povjerie jednu diplomatsku misiju kod pape Ivana XXII. u Avignonu, gdje su pape tada stanovali.
On je morao pred Papom iznijeti tube na zloupotrebe to su ih inili i plemii i dvorjanici mladoga
kralja Karla Roberta Anuvinca, kao i sam kralj.
Papa je Augustina dulje vremena zadrao na svome dvoru jer se neprijateljski raspoloeni kralj
protivio njegovu povratku u Zagreb. I tako je kralj tuinac jednom od najodlinijih hrvatskih sinova
prijeio povratak u domovinu. Papa je zbog toga bio prisiljen Augustinu dodijeliti drugu biskupiju.
To je uinio g. 1322. premjestivi ga u Luceru, u Napuljskom Kraljevstvu, odakle su Anuvinci i
doli u Hrvatsku. Ondje se biskup Kaoti veoma posvetio obraenju Saracena. Augustin je u
Luceri biskupovao samo godinu dana jer je umro 3. kolovoza 1323. No i kroz to kratko vrijeme
ostavio je ondje glas svetog i revnog pastira koga odmah nakon smrti poee tovati kao sveca.
Augustinovo je tijelo bilo sahranjeno najprije u crkvi Svetog Dominika, a poslije bi preneseno u
katedralu, gdje se i danas potuje. Papa Klement V. proglasio ga blaenim g. 1702.
Molitva: Boe, ti si nam blaenog biskupa Augustina Kaotia dao kao uzor uena i dobra
pastira Crkve. Daj da se ugledamo u njegov primjer i stignemo u tvoju slavu. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

4. kolovoza: sv. Ivan, Marija Vianney

Bio je seljaki sin, a rodio se 1786. g., kod Lyona u vrijeme terora koji je vladao u Francuskoj
nakon revolucije. Vladajui jakobinci drali su narod pod represijom, posebno one koje su smatrali
neprijateljima i sveenstvo posluno Papi i Crkvi. Tako je i Ivan vjeronauk sluao u tajnosti, a i prvu
priest primio potajno, u jednom taglju. Svladavi mnoge potekoe u studiju pomou jednog
prijatelja sveenika, upnika u Ecuillvju, bi zareen za sveenika 1815. g. Dobio je malu upu u
Arsu.
Bio je vrlo ponizan i smatrao se zbog svoje nesposobnosti u uenju nedostojnim sveenitva,
stoga se je jo vie trudio oko svoga stada, a svojom vjerom, rtvom i istoom u neuglednom i
duhovno zaputenom mjestu postigao je izvanredne rezultate. upom je upravljao revnim
propovijedanjem, mrtvljenjem, molitvom i dobrotvornou. Bio je jedan od najveih pokornika i
ispovjednika u Crkvi. Tradicija dri da se hranio uglavnom samo kuhanim krumpirima, a imao je
dar itanja savjesti pokornika. Ubrzo se prouo glas o njemu izvan granica njegove male upe:

818
dolazili su k njemu sa svih strana Francuske da bi se ispovjedili kod njega. Umro je 1859. g., a
zahvaljujui njemu, mali je Ars postao glasovito mjesto hodoaa. Zatitnik je ispovjednika i
upnika.
Molitva: Boe, ti si sv. Ivana Mariju Vianneya odlikova udesnom pastirskom revnou. Daj
nam po njegovu zagovoru i primjeru da brau privodimo Kristu i zajedno s njima postignemo
vjenu slavu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

8. kolovoza: sv. Dominik

Rodio su u obitelji nieg plemikog roda u kastiljskoj Caleruegi 1170. g. u panjolskoj. Stekao
je iroku naobrazbu, poevi od teolokih pa do svjetovnih nauka. U Palenciji je studirao teologiju i
postao kanonikom. Na putu prema Danskoj, kao pratilac biskupa Castille, Diega, vidio je tragine
posljedice albigenke hereze i shvatio svoj pravi poziv. Postaje propovjednik te se vjerno pridrava
Evanelja u svom ivotu. U Tolozi 1215. utemeljuje novu zajednicu s jednom grupom
istomiljenika, red propovjednika, bolje poznate pod imenom Dominikaci. Dobivi odobrenje od
pape, mogao je slati svoje propovjednike po glavnim gradovima Europe osnivajui nove zajednice.
Umro je u Bologni, gdje je 1225. g. U povijesti katolike tradicije ostao je zapamen kao veliki
iritelj Gospine krunice. Zatitnik je krojaa.
Molitva: Gospodine, sveti Dominik je bio odlian propovjednik tvoje istine. Daj da zaslugama i
naukom pomogne tvoju Crkvu a nas zagovara sa svojim molitvama. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

10. kolovoza: sv. Lovro, akon

Lovro je bio podrijetlom panjolac iz Oske. Papa Siksto II. imenovao ga je akonom i povjeri
mu uvanje dobara Crkve. Prvi meu sedam rimskih akona, uvar crkvenih riznica. Bile su to
uglavnom skupljene milostinje krana, arhiv rimskog arhiakonata. Kada car Valerijan (253.-260.)
sazna da Lovro zna gdje se skriva kransko blago, dade ga zatoiti te mu zapovjedi da mu preda
dobra. Lovro tada razdijeli sav novac i blago siromasima, te dovede pred cara jednu grupu siromaha
govorei: ''Evo blaga Crkve!" Na to se car Valerijan razjari i odredi za Lovru najtea muenja.
Izbievae ga pa ga legoe na uareni ugljen. Ostala je poznata njegova izdrljivost; tako zatrai od
muitelja, da ga okrenu jer je ve peen s jedne strane. Zatitnik sirotinje, uenika, ravnatelja i
poeke biskupije.
Molitva: Boe, ti si svetom Lovri dao ar svoje ljubavi te se proslavio vjernim sluenjem i
slavnim muenitvom. Daj nam ljubiti to je on ljubio i u ivot provesti to je nauavao. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

11. kolovoza: sv. Klara

Roena je u Asizu 1193. g. Pripadala je bogatoj plemikoj obitelj. Kako je bila lijepa i darovita,
obitelj je za nju planirala odgovarajui brak kojim bi poveala njihovu mo i ugled. Ona slijedi
primjer sv. Franje, te se posveti u redovnikom ivotu, ostavivi sve bogatstvo i privilegije koje je
imala. Pobjegla je od kue u crkvicu Svete Marije od Anela, gdje joj sv. Franjo odreza kosu,
navue joj jednu tuniku iz obine neobraene vune te ona poloi zavjet istoe, siromatva i
poslunosti. Po nagovoru sv. Franje, Klara ustanovi enski franjevaki red, poznat pod imenom
klarise. Pravila reda zapovijedala su strogu klauzuru i potpuno siromatvo kako bi to bolje mogli
nasljedovati ivot Isusa Krista i njegovu muku. Umrla je 1253. g. Slikari je prikazuju s pokaznicom
u rukama, jer je iznosei na vrata posudu, u kojoj se nalazilo Sveto otajstvo, spasila samostan od
Saracena kad su opsjedali Asiz. Sv. Klara je zatitnica televizije.
Molitva: Boe, ti si sv. Klaru nadahnuo ljubavlju prema evaneoskom siromatvu. Daj nam po
njezinu zagovoru nasljedovati Krista da u siromatvu duha jednom gledamo tebe u savrenoj
radosti nebeskog kraljevstva. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe
na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

819
14. kolovoza: sv. Maksimilijan Marija Kolbe
Maksimilijan Marija Kolbe roen je 8. sijenja 1894. u Poljskoj, u mladosti je uao u Red manje
brae konventualaca a godine 1918. zareen je u Rimu za sveenika. Proet sinovskom ljubavlju
prema Djevici Bogorodici, pokrenuo je pobonu udrugu pod imenom Vojska Marije Bezgrene ,
koju je veoma proirio u domovini i u drugim zemljama. Kao misionar doao je u Japan te je pod
znakom i zatitom iste Bezgrene Djevice radio na irenju kranske vjere. Vrativi se u Poljsku
osnovao je grad Bezgrene u kojem je molilo i radilo na stotine redovnika. Izdavao je na milijune
primjerka novine Vitez Bezgrene. U stranom vrtlogu drugog svjetskoga rata zatoen je u logoru
Auvicu blizu Krakova. Dobrovoljno je umjesto oca obitelji poao u bunker smrti gdje su svi trebali
umrijeti od gladi. Sve zatoenike u bunkeru smrti je hrabrio molitvom. Umro je kao rtva ljubavi
14. kolovoza 1941., zadnji u bunkeru tako da su mu nacisti u vene ubrizgali otrov. Svetim ga je
proglasio sv. Ivan Pavao II, a na proglaenju je bio prisutan i ovjek umjesto kojega je svetac umro
u logoru smrti.
Molitva: Boe, ti si sv. prezbitera i muenika Maksimilijana Mariju Kolbea raario ljubavlju
prema Bezgrenoj Djevici, ispunio revnou za due i milosrem za blinjega. Po njegovu zagovoru
udijeli da tebi na slavu spremno sluimo brai ljudima i nasljedujemo tvoga Sina sve do smrti. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

16. kolovoza: sv. Rok

Rodio se u Montpellieru u Francuskoj. Potjee iz plemike obitelji. Roditelji su ga izmolili od
Boga uinivi zavjet, a majka e svojom pobonou utjecati na njegov ivot. To e se posebno
oitovati kad u ranoj dobi izgubi oba roditelja. Roko odlui provoditi ivot hodoasnika. Uputi se
prema Rimu, no prekine put kod Viterba jer je tamo harala kuga. Zauze se za bolesne. Po njegovu
zagovoru dogodila se mnoga uda. Iao je iz grada u grad, te pomagao oboljelima od kuge. Tako
doe i u Cezenu, zatim u Rim, gdje ozdravi jednog kardinala, koji ga tada predstavi papi. Ponovo
nastavi svoj put te doe do Riminija, Novare, Pijacenze, gdje se i sam zarazi kugom. Pokazala se
kao kvrga na nozi. Da ne zarazi druge, povue se duboko u umu, u samou. Jedan pas svaki dan
mu je donosio komade kruha. Ozdravivi zahvaljujui udotvornom izvoru, ponovo poe na put
prema sjeveru, te stie do Angere gdje umire 1237. g. Zatitnik je bolnikog osoblja i od zaraznih
bolesti.
Molitva: Gospodine, uvaj nas, svoje vjernike, trajnom blagou i po zagovoru sv. Roka,
oslobodi nas od svakoga zla. Daj da po njegovu uzoru sluimo brai u ljubavi te - idui tebi u
susret u Crkvi - radosni uemo u dom tvoga blaenstva. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju
nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

18. kolovoza: sv. Jelena, kriarica

Bila je skromnog podijetla, no postade ena rimskog Kostancija Klora. Rodila mu je sina koji e
sjesti na prijestolje pod imenom Kostantina I koji je kranima dao slobodu ispovijedanja vjere. Car
Kostancije je odbaci 292. g., zbog dravnih se razloga oenio Teodorom, pastorkom Maksimilijana
Herkuleja. Kada na prijestolje doe njezin sin Kostantm, ponovo je pozva na dvor 306. g. Obrativi
se na kranstvo kao carica inila je mnoga dobra, bila je bogobojazna, skromna i proeta
izvanrednom ljubavlju prema Isusu. Godine 326. zapoe dugo hodoae u Svetu zemlju, da posjeti
mjesta gdje je Isus ivio. Tu dade sagraditi mnoge bazilike. Jedna stara predaja govori kako je
pronala kri na kojem je umro Isus, kao i avle i krunu. Relikvije sv. Kria su od tada raznesene
diljem kranskog svijeta. Jelena je zasluna za ouvanje i obiljeavanje mnogih mjesta u svetoj
zemlji koja su povezan sa Isusovima ivotom. Jelena je umrla u Nikomediji 328. g. njezini posmrtni
ostaci bijahu preneseni u Carigrad, a zatim u Rim. Poeli su je tovati kao Sveticu odmah poslije
smrti.
Molitva: Boe, ti si Crkvu pouio da je sav tvoj zakon u ljubavi prema tebi i blinjemu. Pomozi
da po primjeru i zagovoru sv. Jelene vrimo djela milosra te su ubrojimo meu blagoslovljene u

820
tvom kraljevstvu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo
Marijo i Slava Ocu...). Amen.

20. kolovoza: sv. Bernard iz Clairvauxa, crkveni nauitelj

Rodio se 1090. g. kod Dijona u Francuskoj. Studij zavrava u Chatillonu. Poslije majine smrti,
koja je u sedamnaestogodinjem mladiu izazvala pravu krizu jer bijae vezan za svoju dobru i
pobonu majku, povue se u samostan u Citeaux, a s njim jo njegovih tridesetorica roaka. Tu je
ivio vrlo strogo i povueno. Godine 1115. dobiva zadatak da osnuje opatiju u Clairvaux
(Chiaravalle) jer je mnogo mladih htjelo ui u cistercitski samostan. Ubrzo je izabran za opata tog
samostana. Opatija je mogla primiti oko sedamsto monaha. Nakon raskola u Crkvi zbog izbora
dvojice papa, pristao je uz zakonitog papu, pa za njega pridobivao i druge. Putovao je mnogo
Evropom i uvrivao mir i jedinstvo. Napisao je mnoge teoloke i asketske spise. Gajio je veliku
pobonost prema Gospi. Umro je 1153. g.
Molitva: Boe, ti si u svojoj Crkvi podigao sv. opata Bernarda da gori revnou za tvoj dom i
svijetli poput svijetla. Udijeli nam njegovim zagovorom da gorimo istim duhom i ivimo kao djeca
svjetla. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i
Slava Ocu...). Amen.

23. kolovoza: sv. Rua Limska

Zatitnica Latinske Amerike i Filipina; rodila se 1586. g. u Limi, u panjolskoj obitelji koja se
doselila u Peru. Provela je mladost teko radei da bi pripomogla obitelji koja je upala u financijsku
krizu. Bila je vrlo lijepa te je od nekog bogatog mladia dobila ponudu za udaju, to je odluno
odbila. Odluila je ui u samostan sestara treeg reda sv. Dominika, slijedei kao uzor sv. Katarinu
Sijensku. Kako u Limi nije bilo samostana, povue se u skrovite sagraeno za nju u vrtu. Bila je
velika mistiarka i stalno je ivjela asketskim ivotom; bila je uzor savrenosti i duhovnosti, kao
opomena svom vremenu, u kojem je vladao materijalizam. Oboljevi, umrla je 1617. g.
Molitva: Boe, ti si srce sv. Rue zagrijao svojom ljubavlju te je ostavila svijet i u strogoj pokori
ivjela samo za tebe. Na njezinu molbu daj da ovdje na zemlji hodimo putem sveta ivota i Nebu se
ozbiljno nauijemo tvoje ljubavi. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X
Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

24. kolovoza: sv. Bartolomej, apostol

Tumai sv. pisma poistovjeuju ga s Natanaelom, Filpovim prijateljem, o kojem govori Ivanovo
evanelje. Rodio se u Kani Galilejskoj, a bio je Isusov uenik. Evanelje nam navodi da se obratio
kada mu je Isus rekao: "Prije no to te Filip pozvao, vidio sam te pod smokvom...". Navodei mu tu
pojedinost, koju je samo on (Bartolomej) mogao znati, Isus ga je pridobio, te ga Bartolomej prizna
rijeima: "Rabi, ti si Sin Boji! Ti si kralj Izraela!" Tradicija nam govori da je propovijedao poslije
Duhova u Frigiji i u istonoj Indiji, te u Mezopotamiji. No on je posebno poznat radi stranog
muenitva koje je morao podnijeti u Armeniji. ivom su mu oderali kou, prije no to su mu
odsjekli glavu. Zato je postao zatitnikom mesara, koara i uvezivaa knjiga. Zatitnik je i ratara
postolara, vinogradara i pastira.
Molitva: Gospodine, ojaaj u nama vjeru kojom je sveti apostol Bartol iskreno pristao uz
Krista, tvoga Sina. Po njegovu zagovoru daj da Crkva svim narodima bude otajstvo spasenja. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

27. kolovoza: Sv. Monika

Rodila se u Tagasti u dananjem Aliru, u odlinoj kranskoj obitelji. Majka i dadilja odgajale
su ju je u vjeri, pokori i potenju. Dali su je za enu Patriciju, koji nije bio kranin, ali je bio dobar
ovjek, iako nagle udi i preljubnikih strasti. Rodila je dva sina; Augustina i Navigija, i jednu ker
ije ime je nepoznato. Godine 370. napokon se na kranstvo obrati mu, no njezina velika briga
postade sin Augustin, koji je bio izuzetno darovit i pametan mladi, ali je provodio rasputen ivot;

821
a uz to upao i meu krivovjerce manihejce. Otiao je u Rim, pa u Milano. Monika, postavi
udovica, pode za sinom, te ga dostie u Milanu. Za obraenje sina se mnogo molila i puno suza
prolila. Vjeru je hranila molitvama i oitovala kreposnim ivotom. Konano u Milanu sluajui
propovijedi sv. Ambrozija njen sin se obratio. Najvea radost njezinog ivota bio je Uskrs 387. g.,
kada se Augustin krstio. Stigavi u Ostiju, u oekivanju broda za Afriku, u sretnom asu ivota
Monika se preselila u vjenost 387. g. Primjer je majke vjernice koja ustrajno moli i ini pokoru za
obitelj.
Molitva: Gospodine Boe, tjeitelju ucviljenih, ti si primio suze sv. Monike za obraenje njenog
sina Augustina, daj da po njihovu zagovoru svoje grijehe i po tvojoj dobroti postignemo oprotenje.
Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

28. kolovoza: sv. Augustin, crkveni nauitelj

Rodio se u Tagastu u Africi 354. g. Pripadao je rimskoj obitelji, naseljenoj u Africi. Otac mu je
bio gradski slubenik i neizmjerno se trudio da sinu prui bolje mogunosti i bolji poloaj. Majka
mu je bila sv. Monika. Augustin je zavrio studij govornitva u Maderi i Kartagi, no provodio je
ivot u raskoi i rasipnosti. Ne mogavi vie podnositi majine jadikovke, koja je bila kranka i
vrlo pobona ena, umoran od tog svog neurednog ivota i veza koje je stvorio, uputi se u Rim. Tu
dobiva katedru i predaje retoriku. U Milanu prouava Plotinova djela, a na propovijedanju sv.
Ambrozija, doivljava unutarnji obrat: poinje se diviti kranima i otkrivati istinu koju je traio.
Obrati se i dade se krstiti 387. g. Vrativi se u Afriku, provede tri godine ivei pustinjaki. Nakon
toga zareen je za sveenika, a zatim za biskupa Hipona (dananja Bona). Trideset etiri godine je
bio uzor svome stadu, pouavao je vjernike govorima, brojnim spisima u kojima je na genijalan
nain tumaio vjeru i borio se protiv krivovjerja. Ubraja se meu 4 najvanija crkvena oca prvih
stoljea zapadne Crkve, a proglaen je crkvenim nauiteljem. Sv. Augustin je svetac ija su djela
vjerojatno najvie utjecala na ivot Crkve. Svoj ivotni put lutanja, obraenja i rasta u vjeri
Augustin je opisao u knjizi Ispovijesti koja je postala nezaobilazni klasik kranske duhovnosti.
Umire god. 430.g.
Molitva: Boe, obnovi u svojoj Crkvi duh kojim si proeo sv. biskupa Augustina, njime nas
ispuni da eamo za tobom, vrelom prave mudrosti, i traimo tebe poelo vinje ljubavi. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

RUJAN

5. rujna: bl. Majka Terezija iz Kalkute

Majka Terezija roena je kao Gonxha (Gona = Agneza), 26. kolovoza 1910. u Skopju, u
albanskoj obitelji Nikole i Drane Bojaxhiu (Bojaiu). Otac joj umire kad je imala 8 godina, pa teret
voenja obitelji pada na majku. Pod utjecajem o. Franje Jambrekovia, isusovca koji je u to vrijeme
radio u Skopju, Gonxha (Gona) se oduevljava za redovniko i misionarsko zvanje. U rujnu 1928.
godine odlazi u samostan Loretskih sestara u Irskoj, sa eljom da postane misionarka. Tu dobiva
redovniko ime Terezija, po svojoj zatitnici sv. Tereziji od Djeteta Isusa. elja za misijama ubrzo
joj se ispunila, te u sijenju 1929., s nepunih 19 godina, prvi puta stupa na tlo Indije, u Kalkutu.
Ulazi u novicijat u Darjeelingu. Prve redovnike zavjete daje 1931., a vjene 1937. godine.
U to vrijeme pouava djecu na bengalskoj srednjoj koli Svete Marije. U rujnu 1946. godine,
putujui vlakom od Kalkute do Darjeelinga, doivljava novi Boji poziv, poziv unutar poziva, da
osnuje Misionarke Ljubavi, zajednicu koja e se posvetiti najsiromanijima meu siromanima,
zajednicu koja e, prema Terezijinim rijeima, utaivati neizmjernu Isusovu e na kriu za
ljubavlju. Prva kua sestara koje skrbe o najbjednijima otvorena je u Kalkuti, a 7. listopada 1950.
godine nova druba slubeno je potvrena od Crkve. 1965. godine papa Pavao VI. dodjeljuje drubi
papinsko pravo, a iste godine nie prva kua izvan Indije u Venezueli, u Junoj Americi. U
sljedeih 15-ak godina dolaze na red kue Misionarki Ljubavi u Rimu, Africi, na Srednjem Istoku,

822
Australiji, Sjevernoj Americi ... Kristova Ljubav, po drubi Majke Terezije, raaruje se i u zemljama
koje su tada bile pod komunistikom vlau: u Hrvatskoj (1979. u godini kad je Majka Terezija
dobila Nobelovu nagradu za mir!), Istonoj Njemakoj, Rusiji ... Godine 1985. otvara i prvu kuu
za oboljele od side, u New Yorku. Majka Terezija osnovala je i muki ogranak reda, Misionare
Ljubavi. Neumorno je putovala svijetom otvarajui nove kue u kojima e se sluiti siromasima i
bolesnicima. Vrativi se iscrpljena s jednoga od putovanja, Majka Terezija 5. rujna 1997. umire u
matinoj kui u Kalkuti. Na njezin sprovod dole su stotine tisua ljudi; meu njima i kraljevi i
kraljice, predsjednici i premijeri zemalja cijeloga svijeta. Koliko su je ljudi doivljavali ivuom
sveticom, posvjedoila je i molba kalkutskoga biskupa Zboru za proglaenje svetih, da se u sluaju
Majke Terezije odstupi od uobiajene norme, prema kojoj se o neijoj svetosti moe razmatrati tek
pet godina nakon smrti te osobe.
Ova ena koja je ivjela evanelje ljubavi s najsiromanijima meu siromanima, svojim
ivotnim primjerom utjelovila je poziv koji je Sveti Otac uputio cijeloj Crkvi prigodom Misijske
nedjelje, a to je poziv Crkvi da bude kontemplativnija, svetija i vie misionarska, uei od Blaene
Djevice Marije, koja je zvijezda evangelizacije, podsjetivi kako su svi vjernici, zahvaljujui
krtenju, pozvani na svetost.
Sam Isus je Onaj koji gladuje u gladnima, ea u ednima i plae u zaplakanima. Poput Isusa, mi
trebamo postati jedno s ljudima, postajui im jednakima u svemu, osim u grijehu. Isus je postao
toliko bliz siromanima, da je sam uzeo oblije sluge. Naa vjera u Isusa mora nas voditi u ljubav,
a ljubav nas mora voditi u sluenje. Ali, sluenje je nemogue bez molitve.
Naa djela ljubavi nisu nita drugo nego djela mira. inimo ih s veom ljubavlju i djelotvornou
svatko u svom vlastitom radu i svakodnevnom ivotu: u vlastitoj kui, u vlastitom susjedstvu.
est godina nakon njezine smrti, sv. Ivan Pavao II. proglasio ju je blaenom 19. listopada 2003.
Molitva: Blaena Terezijo iz Kalkute, elei ljubiti Isusa kao to nikad prije nije bio ljubljen,
potpuno si se predala Njemu, ne odbivi mu nita. U zajednitvu s Bezgrjenim Srcem Marijinim,
prihvatila si Isusov poziv da utai Njegovu beskrajnu e za ljubavlju i duama, te postane
nositeljica Njegove ljubavi najsiromanijima meu siromasima. S povjerenjem punim ljubavi i
potpunim predanjem izvrila si Njegovu volju, svjedoei radost pripadati Njemu bez pridraja.
Tako si se prisno sjedinila s Isusom, tvojim raspetim Zarunikom, da se On, visei na Kriu,
udostojao podijeliti s tobom smrtnu muku Svoga Srca. Blaena Terezijo, obeala si trajno donositi
svjetlo ljubavi onima na zemlji, moli za nas da i mi nastojimo utaiti goruu e Isusovu, ljubei Ga
arko, sudjelujui radosno u Njegovim patnjama i sluei Mu svim srcem u naoj brai i sestrama,
napose onima koji su najmanje voljeni i najmanje eljeni. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei
svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

7. rujna: sv. Marko Krievanin

Sveti Marko Krievanin (Krievci, 1588.-Koie, 7. rujna 1619.) je trei kanoniziram hrvatski
svetac rimokatolike Crkve, sveenik, koiki muenik, profesor teologije, kanonik, misionar.
Punim imenom zvao se Marko Stjepan Krizin. Rodio se u Krievcima, u biskupiji zagrebakoj.
Studirao je najprije u isusovakom kolegiju u Grazu, gdje je stupio i u Marijinu kongregaciju. Kao
kandidat zagrebake biskupije bio je primljen u glasoviti rimski kolegij Germanicum et
Hungaricum. Svojom je rukom ondje zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sauvalo u arhivu
zavoda. Kao student odlikovao se bistrinom uma i krepou. U Rimu se nalazio od 1611. do 1615.
godine.
Postavi sveenik, vratio se u svoju zaviajnu biskupiju u kojoj je djelovao kratko vrijeme.
Kardinal Petar Pazmanv pozvao ga je u Ugarsku, uinio ga ravnateljem sjemenita u Trnavi i
ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije Szeplak, kod
Koia, koja je tada bila vlasnitvo ostrogonskoga kaptola.
Koie su u ono doba bile utvrda ugarskoga kalvinizma. Da bi ojaao poloaj malobrojnih
katolika, gradski je upravitelj, namjesnik kralja Matije II., Andrija Doczi pozvao u Koie dva
isusovca: Stjepana Pongracza i Melhiora Grodzieckoga. Njihov je plodonosni rad ojaao svijest
katolika, ali i izazvao bijes kalvina.

823
 Tako su kalvini potakli narod na bunu optuivi lano katolike da su 13. srpnja 1619. izazvali
poar u gradu. Tada se u Koicama s isusovcima nalazio i na sveti Marko. U tim tekim asovima
htjeli su zajedno pomoi katolicima u gradu. No kad je zapovjednik kalvinske vojske Juraj Rakoczi
3. rujna 1619. sa svojim hajducima uao u Koice, odmah su zatvorili trojicu katolikih sveenika.
Kroz 3 dana nisu im dali ni jesti ni piti. Zapovjednik je vojske obeao Marku Krizinu pokloniti
crkveno imanje samo ako se odrekne katolicizma i postane kalvin. Marko je to najenerginije odbio.
Okrutno su ih muili i pogubili. Kad su mjesni kalvini uli kako su okrutno muili tu trojicu
katolikih sveenika, zbunjeni su priznali da nisu zasluili takav barbarski postupak. Vijest je o
muenitvu kao munja prohujala Ugarskom. Knez Bethlen nije ipak dopustio - iako su mu bile
upravljene mnoge molbe - da muenici budu dostojno i s poastima sahranjeni. Dopustit e to 6
mjeseci kasnije na molbu palatinove ene Kataline Palffv.
Relikvije koikih muenika, dakle, i naega svetoga Marka, nalaze se u urulinskoj crkvi u
Trnavi. Kanonizacija ili proglaenje svetima trojice koikih muenika: dogodila se 2. srpnja 1995.
u Koicama, u Slovakoj.
Molitva: Boe, sjeamo se pobjednikog slavlja sveenika i muenika Marka Krievanina.
Uslii nam molitve i daj da poput njega budemo tebi vjerni sve do smrti. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

13. rujna: sv. Ivan Krizostom (zlatousti)

Rodio se u Antiohiji 345. g. Odgajae ga Libijan, najpoznatiji rektor klasinih studija svoga
vremena. Godine 381. bijae zareen za akona, a 386. g. za sveenika. Zapoeo je svoju briljantnu
karijeru. Kako je bio vrlo uen i elokventan, dadoe mu nadimak Krizostom (Zlatousti).
Carigradskim patrijarhom postaje 397. g. Neslomljiv i odrjeit, zavede red u Crkvi koja je bila
umijeana u razne igre oko vlasti. Bio je uzoran pastir koji se trudio iz korijena popraviti ivot
vjernika. Obasut mrnjom carskog dvora i zavidnika bio je prisiljen na progonstvo. No na
inzistiranje vjernika bio je vraen na svoju biskupsku stolicu. Svetac je tada nastavio s obnovom.
Carica Eudoksija, okrutna i ambiciozna a uvuena u spletke, onih kojima je Zlatousti smetao, ne
mogavi to podnositi, u dogovoru s Teofilom, biskupom Aleksandrije, svrgne Ivana Zlatoustog te ga
progna ne gledajui na prosvjede vjernika koji su htjeli svoga patrijarha. Godine 407. njegovi ga
neprijatelji povedoe na Kakvaz u progonstvo, no on umire na putu. Mnogo je propovijedao i
napisao o tumaenju vjere i pravilno usmjerenog kranskog ivota.
Molitva: Boe, jakosti onih koji se uzdaju u te. Ti si sv. biskupa Ivana Zlatoustog proslavio
divnim govornitvom i pomogao u trpljenu. Daj da nas titi njegov zagovor i ojaa primjer
strpljivosti u nevoljama ivota. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X
Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

21. rujna: sv. Matej, apostol i evanelist

Postoje vrlo rijetki podaci o Mateju - Leviju, kako se zvao sin Alfejev. Kako kae evanelje, bio
je carinik u Herodovoj slubi, a radio je u Kafarnaumu u 1. st. Dok je tako sjedio u svom uredu,
pogleda ga Isus te mu ree: "Slijedi me!" Levi ostavi sve i poe za Isusom. Poslije Duhova ostaje u
Palestini te tamo vri apostolat. Neki crkveni pisci pak tvrde da je iao pripovijedati u Etiopiju i
Perziju. Tamo je bio muen. Njegovo tijelo, kako govori predaja, bi preneseno u Salerno u 9.st. u
Italiju. Sredinja tema njegova Evanelja je ostvarivanje Kraljevstva nebeskog po Isusu
Nazareaninu. Zatitnik je financijskih i poreznih slubenika, carinika, bankara i knjigovoa.
Molitva: Boe, u neizrecivom naumu svoga milosra izabrao si carinika Mateja za apostola
svome Sinu. Daj da i mi njegovim primjerom i zagovorom odgovorimo svome kranskom pozivu i
odluno idemo za tobom. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

23. rujna: sv. pater Pio

Sv. pater Pio je jedan od najveih mistiara, pokornika i svetaca u povijesti Crkve. Rodio se 25.
5. 1887. kao Francesco Fiorgione u Pietrecini na jugu Italije u siromanoj seoskoj obitelji od

824
roditelja Grazia o Marije Giuseppe. Kao djeak je pomagao svojima na radu u polju, a posebno kod
uvanja ovaca. Jo od malih nogu je doivio mistinu prisutnost svog anela uvara i osjeao Boji
poziv, bio oaran ljubavlju prema Isusu prisutnu u Euharistiji i pobonou prema Mariji to e ga
pratiti cijeli ivot. Siromani i poboni otac e sve uiniti da mu omogui slijediti Boji poziv i
studije. Zbog toga je neko vrijeme i odselio u Ameriku na privremeni rad.
S 15. godina Francesco Fiorgione 1903. ulazi u red franjevaca kapucina, kod redovnikih
zavjeta uzima ime Pio. Za sveenika je bio zareen 1910. u katedrali Beneventa. Nakon par godina
sveenikog ivota 1916. je premjeten u San Giovanni Rotondo gdje e izuzev kratkih prekida
ostati do konca svog ivota. Pater Pio 8.9. 1911. obavijetava svog duhovnika patera Benedetta da
san. Marco da ve godinu dana na mistian nain nosi nevidljive rane Kristove, a 1915. mu okriva
da godinama na isti nain trpi bievanje i krunjenje trnovom krunom. Jo jednu mistinu milost
pater Pio dobiva 5. 8. 1918. Nebeski glasnik probada srce patera Pia ostavljajui ranu koja trajno
krvari, a 20. 9. iste godine nakon molitve pred Kriem Kristovim pater Pio zadobiva na tijelu trajne
vidljive znakove Kristovih rana.
Vijest se ubrzo proirila po cijeloj Italiji i svijetu te se tisue hodoasnika slijevalo u
samostansku crkvu kapucina svete Marije od Milosti u San Giovanni Rotondo gdje je
stigmatizirani pater Pio misio i ispovijedao. Pater Pio je imao dar injenja udesa, itanja srca i
prorokovanja te je mnogim osobama itao u savjesti njihovu prolost, a esto je znao proricati im i
budunost.
Zbog nesporazuma, kleveta i strahova u crkvenim krugovima pateru Piju je od 1931 do 1934
bilo zabranjena bilo kakva apostolatska aktivnost, a misio je u samostanskoj kapelici.
Potaknut ljubavlju prema siromasima i bolesnicima 1940. g. pater Pio poinje najvee djelo na
zemlji. Izgradnju bolnice Casa sollievo della sofferenza koja e postati meu njaveim i
najopremljenijim bolnicama na svijetu. U periodu poslije 2 svjetskog rata poveava se mnotvo
vjerenika koji hodoaste pateru Piju. Svetac 1945. zapoinje s inicijativom molitvenih grupa koji e
prerastu u veliki molitveni pokret svjetskih razmjera. Istroen za Boga u molitvi, pokori nakon to
je 50 godina nosio stigmate, znakove Kristovih rana. 23. 9. 1968. pater Pio s krunicom u ruci
zazivajui imena Isusa i Marije je umro okruen subraom.
Ubrzo je zapoeo postupak za proglaenje blaenim. Blaenim ga je proglasio sv. Ivan Pavao II
koji je i sam u par navrata za ivota dok je bio kardinal hodoastio kod patera Pia. Naime po molitvi
patera Pia ozdravila je jedna teko bolesna majka brojne djece iz Poljske za koju je budui papa
pismom traio da pater Pio za nju moli.
sv. Ivan Pavao II. je u nedjelju 16. lipnja, 2002. za vrijeme mise na Trgu Sv. Petra, svetim
proglasio patra Pija iz Pietrelcina. Bila je to do sada najvea vatikanska misa za proglaenje
blaenim ili svetim svih vremena. Velik je broj vjernika doao iz cijeloga svijeta ostao izvan
prostora za slavlje, a mnogi su itavu no probdjeli ili pak proputovali itavu Italiju pa i s
ulaznicama nisu mogli biti nazoni te su bili prisiljeni pratiti slavlje putem velikih ekrana.
"U ime Crkve" kardinal Jose Saraiva Martins, prefekt Kongregacije za proglaenje svetima na
poetku slavlja zamolio je kanonizaciju za patra Pija koji je ivio "u potpunoj ljubavi Bojoj i
ljubavi prema blinjima". Svojom pobonou, poniznou, odlunou i strpljivou skromni je
kapucin pokrenuo svijet te je ljudima postao uzorom. "Uronjen u nadnaravnost nije bio samo ovjek
posvemanje nade nego je te kreposti posredovao svima koji su ga traili - rijeju i primjerom."
Papa je u propovijedi posebno naglasio "motiv kria" koji je proeo itav ivot sveca. Bez toga
odnosa prema kriu svetost se patra Pija ne bi mogla razumjeti. Pritom je jo posebno podcrtao
njegov uzor kao ispovjednika od kojega bi svi sveenici trebali uiti. Na misi su sudjelovali vodei
talijanski politiari, zatim sportai, te ljudi iz filma i show-businessa budui da upravo iz toga kruga
ima puno tovatelja novoga sveca. Pater Pio koji je tijekom pedesetogodinjeg samostanskog ivota
u samostanu San Giovanni Rotondo ve za ivota smatran "narodnim svecem", esto je bio
osporavan, premda je, kako se i tada vjerovalo, bio udotvorac i mistiar.
Molitva: Isuse, pun milosti i ljubavi, rtvo za nae grijehe, koji si potaknut ljubavlju prema
naim duama htio umrijeti na kriu molim te da proslavi svoga slugu sv. patera Pia koj je
velikoduno sudjelovao u tvojim mukama, toliko te ljubio i zalagao za tvoju slavu i spas dua.

825
Molim te da mi po njegovu zagovoru, u skladu s tvojom voljim, udijeli milost za koju te molim. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

27. rujna: sv. Vinko Paulski

Rodio se kao siromaan seljaki sin I581.g u Akvitaniji u Francuskoj. Za sveenika bijae
zareen 1600 g. Vrio je slubu upnika u jednoj upi u Parizu. Jednom zgodom kad se uputio po
nekom zadatku na put brodom, uhvatie ga turski gusari i odvedoe u Maroco. Tu ga prodae kao
roba. Godine 1607. uspije pobjei i vratiti se u Francusku Tu postade kapelanom kraljice Margarete
di Valois. Godine 1613. postaje odgojiteljem sinova grofa Emanuela de Gondi, koji je bio general
svih zatvora Francuske. U tom periodu Vinko odluuje posvetiti svoj ivot siromasima pa je 1625.
g. utemeljio misijsku kongregaciju nazvanu Lazaristi, po prvoj kui saint - Lazar gdje su poeli
apostolat. Njemu se pridruila sv. Luiza di Marillac, s kojom je suutemeljio Drubu milosrdnih
sestara, a ija je svrha bila pomagati svima koji su u nevolji. Prvi je osnovao javne kuhinje i
bolnice siromahe i razgranao bogatu karitativnu aktivnost svom vremenu. Umro je 1660. g. Sv.
Vinko je zatitnik naputene i siromane djece i pothvata kranske ljubavi prema blinjemu.
Molitva: Boe, ti si svetog sveenika Vinka, obogatio apostolskim duhom da se posveti slubi
siromaha i odgoju duhovnih zvanja. Daj da i mi proeti tim duhom ljubimo to je on ljubio i u djelo
provedemo to je nauavao. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe
na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

30. rujna: sv. Jeronim, crkveni nauitelj

Jeronim se rodio izmeu god. 340. i 345. u Stridonu, na granici Dalmacije i Panonije. Bio je sin
kranskih roditelja, no krtenje je primio kasnije, u Rimu, gdje je nadopunjavao svoj studij
retorike. Bio je veoma nadaren, ali teke naravi, nediscipliniran, obijestan. Posjedovao je ivahnu
inteligenciju, dobro pamenje te izvanredno osjetljiv, strastven, nepovjerljiv i ljubomoran karakter.
Bio je silno razapet izmeu dobrih i loih nagnua, no kod njega je ipak pobijedio dobri duh i
Jeronim se uz milost izgradio u sveca. Prigrlio je asketski ivot, poao na Istok i bio zareen za
sveenika. Vrativi se u Rim, postao je tajnikom pape Damaza i ondje zapoeo prevoditi Sveto
pismo na latinski. Tako je nastao njegov prijevod Vulgata, po kojem je postao slavan u cijeloj Crkvi.
Promicao je i monaki ivot. Uz to postaje duhovni voa nekih aristokratskih gospoa, od kojih je
posebno poznata Paula i njezina ki Eustahija. Umoran od svjetovnog ivota i tekih kleveta koje je
rimski kler usmjerio protiv njega, odlui preseliti se u Betlehem. Nakon brojnih putovanja i
raznovrsnih aktivnosti, estoki se Jeronim, poznat po svojim otrim polemikama, smirio napokon u
Svetoj zemlji, gdje je proveo 34. posljednje godine ivota kraj Gospodinovih jaslica u Betlehemu i
silno suosjeao s potrebama Crkve. Napisao je brojna djela, osobito tumaenja Svetoga pisma.
Umro je g. 420. Crkva ga s pravom ubraja medu etvoricu velikih zapadnih svetih Otaca. Zatitnik
je Dalmacije.
Molitva: Boe, svetog prezbitera Jeronima obdario si njenom i ivom ljubavlju prema Svetom
pismu. Daj svome narodu da se obilnije hrani tvojom rijeju te u njoj nae ivot. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

LISTOPAD

1. listopada: sv. Terezija od Djeteta Isusa

Rodila se u Alenconu u Francuskoj 1873. g., zadnja od devetero djece u odlinoj kranskoj
obitelji. Majku je izgubila s nepune 4 godine to ju je tako pogodili, a za oca je svjedoila da je
gledajui ga u molitvi, vidjela kako mole sveci. Ue u Karmel u Lisieuxu 1889. g. poslije posebne
papinske dozvole jer je imala samo 16 godina. Prije nje ule su u samostan sestre Paulina i Marija,
dok ju je Celina slijedila 1893. g. Paulina, postavi priorica samostana, dade u zadatak Tereziji da
napie svoja sjeanja iz djetinjstva: u "Povijesti jedne due" iznese s velikom iskrenou,

826
jednostavnou i svjeinom te sa zapanjujuom zrelou svoja iskustva o zvanju i pozivu, te o
odluci, da posveti svoj ivot samo Bogu. Zajednika tema dvaju svezaka jest potvrda kranskog
nauka da je ljubav iznad svega; od te istine potjee njezino mistino iskustvo, kao i prava teoloka
nauka. Razboljevi se od tuberkuloze, umrla je 1897. g. u 24. godini ivota. Zatitnica misija.
Molitva: Boe, ti si svoje kraljevstvo obeao poniznima i malenima. Daj nam s pouzdanjem ii
putem svete Terezije te se njezinim zagovorom i nama otkrije vjena slava tvoga lica. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

Devetnica u ast sv. Tereziji od Djeteta Isusa

Uvodna molitva: O Boe, Presveto Trojstvo, mi Ti se klanjamo. Poput tvoje zarunice svete
Terezije od Djeteta Isusa elimo Te ljubiti i initi da Te i drugi ljube. elimo raditi za proslavu
Tvoje Crkve i na spaavanju neumrlih dua. elimo savreno ispuniti Tvoju volju i postii onaj
stupanj slave koji si nam Ti od vijeka pripravio u svome kraljevstvu, gdje ivi i kraljuje u vijeke.
Amen. (Kroz 9 dana moliti sve slijedee zazive).
1. Vjeni Oe, koji u nebu nagrauje one koji su Ti vjerno sluili na zemlji iz iste ljubavi kao to
je to inila sv. Terezija od Djeteta Isusa. Ona je u svom djetinjem pouzdanju vrsto vjerovala "da
e, kad bude u nebu, ispuniti sve njezine elje jer je za ivota uvijek vrila tvoju volju". Posluaj,
molimo, njezine molbe i uslii nas po njezinu zagovoru. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu ...
2. Isuse, vjeni Sine Oev, koji si obeao da e nagraditi i najmanju uslugu uinjenu blinjemu,
pogledaj milostivo na svoju malu zarunicu sv. Tereziju od Djeteta Isusa koja je vazda izgarala za
spas dua. Radi dobra to ga je inila na zemlji i radi boli koje je tako strpljivo podnosila, usliaj
njezinu vruu elju "da u nebu ivi inei dobro na zemlji" i udijeli nam, po njezinu zagovoru,
milosti za koje ponizno molimo. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu ...
3. Boe, Due Sveti, koji si tako obilno izlio svoje milosti i darove u duu sv. Terezije od Djeteta
Isusa i doveo je do velike savrenosti, molimo Te poradi vjernosti kojom je ona vazda slijedila
Tvoja nadahnua sjeti se njezinih rijei "da e zemlju obasuti kiom nebeskih rua." Podijeli nam,
po njezinu zagovoru, milosti za koje molimo. Oe na, Zdravo Marijo, Slava Ocu ...
4. O sv. Mala Terezijo, koja si za svoga kratkog ivota bila ogledalo aneoske istoe, velike ljubavi
i potpunog predanja i koja sada u nebu uiva nagradu za svoje kreposti, pogledaj milosno na nas
koji se pouzdajemo u Tvoju dobrotu. Zagovaraj nas kod Bezgrene Djevice Marije, ti koja si bila
njezin "predragi cvijet" i koja ti se "smijeila ve u zoru ivota". Moli nau dobru Majku da nam
izmoli milosti za koje molimo i da nas jaa i tjei kroz sav na ivot. Moli je da nam pomogne i na
asu nae smrti i uvede nas u blaenu vjenost. Amen.

4. listopada: sv. Franjo Asiki

Rodio se 1182. u Asizu kao sin bogatog trgovca Bernardonea. Franjo se ipak, kao i veina
mladia elio proslaviti u vitekom vojnikom ivotu, prije no to je imao viziju i misteriozan
poziv, u kojemu mu je Krist s kria kazao: Franjo obnovi moju crkvu koja se rui. Franjo je
shvatio poziv koji mu je sugerirao da se svega odrekne, te da se stavi u slubu "Gospoe
Siromatva". Poslije nekoliko godina provedenih u samoi, prigrljuje posve redovniki ivot s
jednom malom grupom uenika. Prigrlio je siromatvo i provodio radikalan evaneoski ivot,
svima navjeujui Boju ljubav, nazivajui se "glasnikom velikoga Kralja". Njegova jednostavna
pastirska odjea postala je potom habitom - odjeom "Manje brae", kako e kasnije nazvati svoj
Red i njegove sljedbenike. Svoje je sljedbenike najprije pouavao, a onda ih slao na propovijedanje.
Dao im je "Pravilo ivota manje brae", sastavljeno gotovo samo od rijei iz Evanelja, to ga je
kasnije potvrdila Apostolska Stolica. elio je da sljedbenici i lanovi Reda manje brae budu
evaneoski ponizni, siromani, spremni na sluenje i pokoravanje svima. Sam je mnogo
propovijedao krstarei gotovo itavom Italijom.
Njegovo navijetanje moe se saeti u poruku "mir i dobro" svim drutvenim slojevima, poziv
svima na obraenje, pokoru i duhovni preporod. Osnovao je, zajedno sa Sv. Klarom, i Red
samostankinja (klarise) te zajednicu pokornika to ive u svijetu (Trei red) i prvi je propovijedao

827
meu nevjernicima. U duhovnom Franjinu stavu posebno valja istaknuti njegovu veliku vjerniku
ljubav prema temeljnim otajstvima Bogoovjeka, naime prema Utjelovljenju Rijei Boje, on je
prvi u Crkvi uveo praksu ivih jaslica, te prema Otajstvu muke i smrti Isusove. Sam sv. Franjo je u
jednom mistinom iskustvu dobio rane - stigmate. To se pretoilo u duboko potivanje Evanelja,
tovanje Isusove prisutnosti u Euharistiji te u posvemanu ljubav, poslunost i podlonost svetoj
Rimokatolikoj crkvi. Umro je 1226. Zatitnik trgovaca i tkalaca, a Ivan Pavao II. proglasio ga je g.
1979. zatitnikom prijatelja ekologije.
Molitva: Boe, da bi rasplamsao naa srca ognjem svoje ljubavi, ti si na tijelu blaenog Oca
Franje udesno utisnuo znakove muke svoga Sina. Njegovim zagovorom daj da, po sudjelovanju u
smrti istoga Sina tvoga, zavrijedimo udio i u njegovu uskrsnuu. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

Devetnica u ast sv. Franje (Kroz 9 dana moliti sve slijedee zazive).
1. Sv. Franjo, ti si bio tako raspaljen vatrom boanske ljubavi te si esto plakao zbog toga to ljudi
ne ljube Boga: molim te, isprosi mi milost da Boga ljubim nada sve, a blinjega kao sama sebe.
Oe na, Zdravo Marijo... Slava Ocu...
2. Sv. Franjo, ti si iz ljubavi prema Bogu pravo vrednovao zemaljska dobra i u siromatvu sluio
Bogu: molim te, isprosi mi milost da se ne priljubim uz dobra ovog svijeta, nego da uvijek teim za
neprolaznim nebeskim dobrima. - Oe na... .
3. Sv. Franjo, ti si provodio ivot u otroj pokori i brino skrbio da sauva neokaljanu svoju
istou, te si tako zavrijedio da od Majke Boje na svoje ruke primi samoga Sina Bojega: molim
te, isprosi i meni tu aneosku krepost da Bogu ista srca sluim i tako u Raj doem. - Oe na...
4. Sv. Franjo, ti si u poniznosti sebe nazivao najveim grenikom: radi blaenstva i slave, koju si
zbog svoje poniznosti u nebu postigao, molim te, isprosi mi od Boga milost da sebe dobro upoznam
i u poniznosti Bogu sluim. - Oe na...
5. Sv. Franjo, ti si danju i nou plaui razmiljao o muci svoga Gospodina, te si bio dostojan da na
svome tijelu nosi njegove Rane: molim te, isprosi mi milost da veselo i strpljivo podnosim sve
tekoe zemaljskoga ivota, kako bih zasluio da se s tobom veselim u nebu. - Oe na...
R. Moli za nas, sveti Franjo. O. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih.
Pomolimo se. Boe, ti si serafskom ocu Franji dao da u siromatvu i poniznosti bude iva slika
Kristova. Daj da poemo njegovim putem, nasljedujemo tvoga Sina i s tobom se udruimo u
radosnoj ljubavi. Po Kristu Gospodinu naemu.

6. listopada: sv. Bruno, opat

Rodio se u Kolnu, u plemikoj obitelji 1030. g. Poslije zavrenog studija u Reimsu postaje
sveenik i profesorom teologije. Naputa grad zbog teke korupcije koja vlada u njemu. S nekim
svojim drugovima uputi se biskupu Grenobla koji se zvao Ugo. Spoznavi da Bruno ima zvanje za
pustinjaki ivot, on mu dade jednu udolinu meu brdima, la Chartreuse, gdje bi izgraeno malo
pustinjako obitavalite 1090. g. To bijae prva kartuzija. Bruno i drugovi nazvae se kartuzijanci, a
ubrzo se proirie po itavoj Europi. Naputa svoju brau po naredbi pape Urbana II. koji ga je
pozvao da mu bude na pomo. Skupa s papom morao je bjeati u Salerno pred carskom najezdom.
Na visoravni Sila, u gradu La Torre u junoj Italiji, sagradi novu kartuziju, gdje umire 1101. g.
Kartuzijanci su redovnici pustinjaci koji u molitvi i utnji uz runi rad trae sjedinjenje s Bogom.
Kartuzijanski red slovi kao najstroi red u katolikoj Crkvi i jedini koji nikada nije mijenjao izvorna
pravila.
Molitva: Boe, ti si pozvao sv. Brunu da ti slui u samoi. Udjeli nam njegovim zagovorom da i u
vrevi ovoga svijeta nae srce bude trajno kod tebe. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju
nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

15. listopada: sv. Terezija Avilska, crkvena nauiteljica

Rodila se 1515. g. u Avili u plemikoj obitelji. Ve kao dijete zanosila se pripovijetkama o
misionarima i kavalirima. No ubrzo otkrije poziv na kontemplativni ivot. Sa 20 godina ulazi u

828
karmelski samostan u Avili. Tu je doivjela mistina iskustva i niz ukazanja izmeu 1557.i 1560. g.
Ljubav Boja joj razdera srce kao, da ga je pogodilo koplje. Odlui obnoviti karmelianski
samostan bosonogih sestara, koje e biti revne i vjerne izvornim pravilima toga reda, no nala je
mnogo protivtina i protivnika koje je savladala nepobjedivim duhom. Ipak, njezino djelo ubrzo
zahvati karmelski red. Poznati su njezini spisi Moj ivot i Zamak due u kojima je opisala puteve
koje je sv. Terezija prola u svom duhovnom ivotu i radu od obraenja do vrhunaca mistike. Umrla
je 1582. g.
Molitva: Boe, ti si svojim Duhom potakao sv. Tereziju iz Avile da u Crkvi zacrta novi put
savrenstva. Daj da u njezinoj nauci nalazimo duhovnu hranu i iskreno teimo za svetou. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

Devetnica u ast sv. Tereziji Avilskoj

Uvodna molitva: Pozdravljamo te po Presvetim Srcima Isusovom i Marijinom, Sveta Majko
Terezijo! Spomeni se velike milosti, koju ti je Gospodin obeao, da e usliati sve tvoje molbe.
Sveta Majko Terezijo, moli za nas i za sve potrebe, koje ti preporuamo sada i u vijeke. Amen.
(Kroz 9 dana moliti sve slijedee zazive).
1. Serafe Karmela i Majko Terezijo od Isusa, ti si bila spremna dati svoj ivot za istine svete vjere,
sretna u svojoj vjeri to su dublja njezina otajstva. Izmoli nam od Isusa milost ive i prostodune
vjere, koja nas ini pouljivima za njegove rijei i spremnima u njegovoj svetoj slubi. Slava
Ocu ...
2. Serafe Karmela i Majko Terezijo od Isusa koja si, naslonjena na svoga Dragoga, smjelo i vedro
ila u susret i najteim kunjama i, podrana njegovim obeanjima, svladala i najvee potekoe;
izmoli nam od Isusa milost nepokolebljivog ufanja u njegovu dobrotu i potpunog prednja njegovoj
svetoj Providnosti. - Slava Ocu
3. Serafe Karmela i Majko Terezijo od Isusa koja si ivjela rasplamena od ljubavi, srca probodena
aneoskom rukom na tajanstveni nain, i koja si umrla istroena ognjem ljubavi; izmoli nam od
Isusa milost, da uvijek ljubimo iz svega srca i nadasve Boga, beskrajno Dobro i nau vjenu sreu. -
Slava Ocu ...
4. Serafe Karmela i Majko Terezijo od Isusa tebe je boanski Zarunik izabrao da revnuje za
njegovu ast i za ast njegove Presvete Majke, Kraljice Karmela, ti si provela svoj ivot na zemlji
kao divni apostol; izmoli nam od Isusa milost, da ivimo samo za Njega, za slavu Njegova Imena i
za pobjedu Njegova Kraljevstva. - Slava Ocu ...
5. Serafe Karmela i Majko Terezijo od Isusa, koja si oblikovana u koli Raspetoga, uinila alosti
ovoga ivota svojom slavom i svojom radou, ponavljajui usklik "ili trpjeti ili umrijeti"; izmoli
nam od Isusa milost, da predano primamo krieve, koje nam alje i da ih nosimo kranskom
jakou. - Slava Ocu ...
6. Serafe Karmela i Majko Terezijo od Isusa, tvoj ivot je bila trajna enja za smru. Ti si govorila:
"Umirem, jer ne umirem". Tebi je smrt bila slavni poetak pravoga ivota, jer si govorila uoi svoje
smrti: "Gospodine, evo, doao je napokon as da se vidimo!" Izmoli nam od Isusa milost, da
otcijepimo svoje srce od vremenitih stvari, i da vazda eznemo za nebom da tako jednom zasluimo
radosti nae nebeske domovine. - Slava Ocu ...

17. listopada: sv. Ignacije Antiohijski

Rodom je iz Sirije. Bio je uenik sv. Ivana apostola, a postao je biskup u Antiohiji gdje je kao
nasljednik sv. Petra apostola upravljao Crkvom. Bio je uhien i osudie ga na smrt, tako da bude
baen pred divlje zvijeri u amfiteatru u Rimu. Putujui s Istoka, prema mjestu svoga muenitva,
imao je mogunosti sresti se s mnogim kranskim zajednicama u Lidiji i Smirni, u Troadi u
Makedoniji primio je kransku delegaciju Azijskih Crkava. Ueno je i mudro govorio Kristu,
Crkvi i kranskom ivotu. U Smirni je napisao mnoga pisma Crkvama na Istoku, kao i brai u
Rimu te ih zamoli, da ne koriste nikakva poznanstva, kako bi ga spasili od muenitva: "Ja sam
penica Boja; neka me prodru zvijeri, da postanem besprijekoran kruh Kristov". Krenuo je iz

829
Durazza u Rim; 17. listopada 107. g. umire muenikom smru. Hrabro i svjesno je prihvatio
muenitvo za vjeru, te ostaje jedan od muenika uzora za sva vremena.
Molitva: Boe, ti resi tijelo Crkve svjedoanstvom svetih muenika. Muenitvo je sv. Ignaciju
pribavilo vjenu slavu, neka njegov zagovor i nama bude izvor jakosti. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

18. listopada: sv. Luka, evanelist

Rodio se u Antiohiji u 1. st. Studirao je medicinu i postao lijenik. Na poseban nain poznavao je
helenizam, kulturni pokret onog vremena. Bio je poganin a nita se ne zna o njegovom obraenju,
no 49. g. i 57. g. nalazimo ga uz sv. Pavla kao pratioca na putovanjima. Prema njegovu
propovijedanju napisao je Evanelje. Poetke ivota Crkve opisao je Djelima apostolskim u kojima
pripovijeda o dogaajima sve do prvog Pavlovog boravka u Rimu. Predaja kae da je poslije smrti
velikog apostola, podnio mueniku smrt u Akaji, gdje je doao propovijedati Evanelje. Iz
njegovih spisa se vidi da je bio vrlo osjeajan i ni jedan evanelist nije kao on, prikazao tako
zadivljujuu Uiteljevu milosrdnu ljubav. Najvie je od evanelista, napisao o Mariji i Isusovu
djetinjstvu. Smatra se da je bio i slikar pa nam predaja tvrdi da je naslikao BDM s Djetetom na ruci.
Zatitnik lijenika, bolnikog osoblja, slikara i knjigovea. Mole mu se za stoku.
Molitva: Boe, svetoga si Luku izabrao da propovijedanjem i spisima objavi otajstvo tvoje
ljubavi prema siromasima. Daj da krani, koji se tvojim imenom die, po njegovu zagovoru
ostanu jedno srce i jedna dua i svi narodi svijeta vide tvoje spasenje. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

22. listopada: sv. Donat

Rodio se u Irskoj u 8. st. u kranskoj plemikoj obitelji. Bio je odgojen u vjeri i poslan na
studij. Godine 816. g. naputa svoju domovinu da bi bolje upoznao razne dijelove carstva; tako stie
sve do Rima. Odatle se upuuje u Fiesole 829. g., ba kad je umro biskup toga grada. Po Bojem
nadahnuu i intervenciji Fiesolani htjedoe da Donat postane njihov biskup, iako je to on odbijao.
Kroz vrijeme njegovog biskupstva, odrao je uvijek dobre odnose s vladarima onog vremena
(Lotarije II., Karlo elavi, Ludwik). Pokazao je veliko razumijevanje i suosjeanje sa svojim
sunarodnjacima koji su ivjeli u Italiji: sagradio je u Piacenzi crkvu sv. Brigite s bolnicom i
prihvatilitem za hodoasnike. Godine 850. g. sve je poklonio opatiji sv. Kolombana u Bobbiju.
Donat je umro 874. g.
Molitva: Boe, ti si sv. Donatu dao milost da gori pravom bonaskom ljubavlju i vjerom
pobjeuje svijet te ga pridruio svetim biskupima. Daj da po njegovu zagovoru ustrajemo u vjeri i
ljubavi te budemo dionici njegove slave. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i
moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

23. listopada: sv. Ivan Kapistranski

Rodio se 1368. g. u Capistranu, u pokrajini Abruzzo (Italija). Otac mu je bio njemaki barun,
vazelin grofova Celano, dok mu je majka bila iz Abruzza. Svrio je pravo na univerzitetu u Peruggi
te postao doktor pravnih znanosti. Oenio je kerku najbogatijeg graanina Peruggije i tako se
domogao velikog bogatstva. To mu je otvorilo put do asti i blistave karijere. Bio je vrlo poznati
odvjetnik, te mu je bila povjerena sluba suca i gradskog guvernera. No budui da je u jednoj
pobuni graana protiv kralja ostao bez oekivane kraljeve zatite i jo zavrio u zatvoru, te mu zbog
toga od alosti umre mlada ena. Bio je zatvoren pa se u samoi i naputenosti obratio. Ivan je
odluio odrei se svijeta i sluiti samo Bogu. U tridesetoj godini uao je u franjevaki red te brzo
postao propovjednik pokore. Ivan je veliki apostol te je iao po cijeloj Europi propovijedajui Rije
Boju, i pozivajui redovnike na strogost i odravanje svojih zavjeta i obeanja Kristu. Pape mu
esto povjeravaju diplomatske misije u raznim dravama Europe. Suraivao je s kraljevskom
kuom u Austriji da bi sprijeio prodor Turaka u Maarsku.
Kao jedan od najveih pukih propovjednika obiao je pola Europe, a dospio je i u nae krajeve.
Revnovao je i u borbi za osloboenje kranskih krajeva od Turaka. Vrhunac tog nastojanja bila je

830
bitka 1456. kod Grkog Beograda (dananji Beograd), gdje je aica junaka od 4.000 izvojevala
pobjedu nad daleko nadmonijom vojskom sultana Mehmeda II. Osvajaa. Nakon pobjede kod
Beograda Ivan Kapistran umro je od kuge u Iloku 1456. g. te bio pokopan vjerojatno u zajednikoj
grobnici, tako da mu se ne zna za grob.
Molitva: Boe, ti si podigao svetog Ivana da svoj vjerni narod osokoli u nevoljama. Molimo te,
po njegovu zagovoru prui nam sigurnost i zatitu i cijelu Crkvu uvaj u trajnom miru. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

28. listopada: sv. imun i Juda Tadej, apostoli

Sv. imuna i Judu Tadeja slavimo isti dan jer tradicija tvrdi zajedno su podnijeli muenitvo u
Perziji. Juda Tadej Isusov roak. Poznat je po pitanju koje postavlja Isusu na Zadnjoj veeri:
"Gospodine zato se objavljuje nama a ne itavom svijetu?" On je oko 65. g. napisao poslanicu
kojem se obraa raseljenim kranskim idovima. U tom pismu opominje o lanim uiteljima te
poziva krane da ostanu vjerni vjeri koju su primili. Poslije Duhova uputio se evangelizirati Odesu,
Libiju i Mezopotamiju. Izgleda da je imun, koji imae i dva nadimka: "Kananej i Revnitelj",
evangelizirao Afriku i Veliku Britaniju. Sv. imun, zatitnik je drvosjea, a Juda Tadej (Mt 10, 3)
sin Kleofe i Marije, brat Jakova Mlaega zagovornik je u tekim situacijama i oaju.
Molitva: Boe, ti si nas po svetim apostolima priveo spoznanju svoga imena. Zagovorom
svetoga imuna i Jude Tadeja neka Crkva tvoja neprestano raste pristupom novih vjernika. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava
Ocu...). Amen.

STUDENI

8. studenoga: bl. Gracije kotorski,

Roen je u Mulu u Boki Kotorskoj 27. studenoga 1438. u siromanoj ribarskoj obitelji. Bavio se
ribarenjem, a kasnije plovio kao pomorac. Godine 1468. kao mornar stie u Veneciju. Potaknut
propovijedima augustinca bl. imuna iz Camerina postaje augustinac na brdu Otrone nedaleko
Padove. Nakon 15 godina dolazi u Veneciju na otoi Sv. Kristofor. Bio je izvanredno poboan
presvetoj Euharistiji. Puno se brinuo za siromahe i pomagao ih. Umro je 9. studenoga 1508. Poslije
pada Napoleona augustinci su napustili otoi i tijelo bl. Gracije darovali njegovu rodnom mjestu.
Tako je 10. sijenja 1810. pohranjeno u mjesnoj crkvi. Papa Lav XIII. odobrio je njegovo tovanje.
Molitva: Boe, ti si Kotoranina blaenoga Graciju uresio krepou pokore i ljubavlju prema
potrebnima; daj, molimo te, da idemo njegovim stopama i postignemo plod dobrih djela. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

11. studenoga: sv. Martin iz Toursa, biskup

Rodio se u Panoniji 315. g., od poganskih roditelja, sin rimskog tribuna; kao petnaestogodinji
djeak prijavljuje se u carsku gardu. Bio je vrlo milosrdan; posebno je poznat dogaaj kada podijeli
svoj vojniki ogrta sa siromahom, razrezavi ga na pola. Nou je sanjao gospodina koji mu je
rekao: "Ovim me je platem zaogrnuo Martin." Oduevio se za kranstvo i krstio se. Poslije
krtenja uputi se na istok 356. g., kao pratilac biskupu Ilariju iz Poitiersa, kojega su osudili na
progonstvo. Tu uspije obratiti majku, te se bori protiv krivovjerja arijanizma. Vrativi se na zapad, s
prijateljem Ilarijom osniva opatiju u Ligugeu, prva u sredinjoj Francuskoj. 371. g. bi izabran za
biskupa Toursa, a umro je 397. g., tijekom pastoralne vizitacije. Poznat je po cijelom svijetu, a
smatra se zatitnikom putnika i vinogradara.
Molitva: Boe, ti si se proslavio po ivotu i smrti sv. Martina. Po njegovu zagovoru obnovi u
nama udesa svoje milosti da nas ni smrt ni ivot ne odijele od tvoje ljubavi. Po Kristu Gospodinu
naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

831
14. studenoga: sv. Nikola Taveli, muenik
Nikola Taveli rodio se oko god. 1340. Potekao je od plemenite obitelji ibenskih Tavelia,
starohrvatskoga plemena ubia, to dokazuju i crveno-bijelo-plave kocke njegova obiteljskoga
grba. Kao mladi ponesen idealom Sv. Franje stupio je u Franjevaki red i postao sveenik. elja za
misionarskim radom dovela ga je najprije u Bosnu, gdje je dvanaest godina bogumilima-patarenima
propovijedao pravu kransku vjeru te ih mnogo vratio u krilo Katolike crkve. Zatim je kao
misionar poao u Svetu Zemlju. U Jeruzalemu je s tri druga, Deodatom iz Ruticinija, Petrom iz
Narbone i Stjepanom iz Cunea, zbog javnog propovijedanja kranske vjere, stekao palmu
muenitva 14. studenoga 1391. Nakon stranih muka, budui da se nisu htjeli odrei Krista, bila im
je - prema apostolskom pismu pape Pavla VI - izreena smrtna osuda, a mnotvo "navali na njih
maevima, sasijeku ih, bace na lomau, raznesu da njihov pepeo krani ne bi moda sauvali i
tovali". Kao prvoga hrvatskog sveca papa Pavao VI proglasio ga svetim 21. lipnja 1970.
Molitva: Boe, ti si Svetog Nikolu Tavelia proslavio revnou za irenje vjere i palmom
muenitva. Daj da po njegovu zagovoru nadvladamo sve protivtine ivota i Kristovom
strpljivou stignemo k tebi, jedinom pravom ivotu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju
nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

Devetnica sv. Nikoli Taveliu (Kroz 9 dana moliti sve slijedee zazive).
l. Plemeniti izdane i ponose hrvatskoga naroda, svijetli uzore kreposna ivota, sv. Nikola, mi se s
velikim pouzdanjem tebi obraamo i molimo te, isprosi nam od Boga milost da budemo ureeni
svim divnim krepostima koje su tebe resile. Osobito te molimo da nam isprosi veliku ljubav prema
Bogu i blinjemu kojom je tvoja dua plamtjela i koja te je dovela do palme muenitva. Slava
Ocu.
2. Muenie pravovjerja i sjajna zvijezdo na nebu svete Crkve, sv. Nikola, ti si nauavao pravu
Kristovu vjeru u svome narodu, a zatim si pokuao za nju pridobiti inovjerce u Kristovoj domovini
da ih tako privede na put spasenja. Molimo te, isprosi nam milost da svoju vjeru sauvamo
netaknutu od zabluda ovoga svijeta i da uvijek ivimo u skladu s naelima sv. vjere. Slava Ocu.
3. Moni na zatitnie i milostivi zagovornie, sv. Nikola, koji svojim tovateljima dijeli mnoge
milosti, molimo te da nas i sve nae mile i drage uva od svakoga zla due i tijela i pritee nam u
pomo u svim naim potrebama, osobito u ivotnim tekoama i duevnim pogiblima. Slava Ocu.

R. Moli za nas, sv. Nikola. O. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih. Pomolimo se. Boe, ti
si svetog Nikolu Tavelia proslavio revnou za irenje vjere i palmom muenitva. Daj da po
njegovu zagovoru nadvladamo sve protivtine ivota i Kristovom strpljivou stignemo tebi,
jedinom pravom ivotu. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.
Molitva za hrvatski narod: Dragi sv. Nikola, ti si svim srcem ljubio svoj hrvatski narod te si mu
nastojao pomoi uei put istine, a svojom si muenikom smru u Jeruzalemu povezao nau
domovinu sa zemaljskom domovinom Spasitelja Isusa i njegove presvete Majke. Molim te, titi
svoj hrvatski narod, uvaj nau dragu domovinu i daj da u njoj vlada vjera, ljubav i sloga. Amen.

22. studenoga: sv. Cecilija

Sv. Cecilija je zatitnica glazbenika. Povijest njezinog ivota prekrivena je velom legende. No
kult sv. Cecilije je jedan od najstarijih, a poinje se iriti oko VI. st. Pria se da je Cecilija svome
mladoenji Valerijanu povjerila, da je kranka i da je svoje djevianstvo posvetila Bogu, preko
anela, koji joj se ukazao. Nagovorila je i njega da je slijedi u primjeru, te ga dade krstiti od pape
Urbana. Bi zatvorena, i privedena pred vlasti, ali ostade vrsta u svojoj vjeri i ne htjede rtvovati
poganskim bogovima. Osudie je na smrt, no spasi se na udesan nain: htjedoe joj odsjei glavu,
ali ne uspjee. Ostade tri dana umirui kraj kade, gdje je naoe kako prstima desne ruke ispovijeda
Presveto Trojstvo, a lijevom rukom jedinstvo u Bogu.
Molitva: Boe, ti si uz nas kad molimo i pjevamo. Po zagovoru sv. Cecilije daj da te dostojno
hvalimo i budemo usliani. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe
na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

832
30. studenoga : sv. Andrija, apostol
Bio je ribar iz Kafarnauma, brat imuna Petra. Isus ih pozove dok su ribarili po Tiberijanskom
jezeru i rijeima: Poite za mnom uinit u vas ribarima ljudi. Vie puta se spominje u Evanelju,
kod umnaanja kruha, te kao zagovornik Grka, koji htjedoe vidjeti Uitelja. Ne zna se gdje je
zavrio svoj mueniki ivot, vjerojatno u Akaji. Njegove relikvije bile su prenesene iz Partrasa u
Carigrad 357. g., a zatim u Amalfi, dok je njegova glava prenesena u Rim 1462. g. Papa, Pavao VI.
vraa je Grcima. Zatitnik ribara, Rusije i kotske. Mole ga za dobro vrijeme.
Molitva: Gospodine, sveti apostol Andrija bio je u tvojoj Crkvi propovjednik i pastir. Smjerno te
molimo da nas ne prestane kod tebe zagovarati. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu
i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

PROSINAC

3. prosinca: sv. Franjo Ksaverski, misionar

Rodio se u Navarri 1506. g. u panjolskoj. Zavrio je studij u Parizu na Sorboni, te se nastanjuje
u samostanu sv. Barbare. Tu upoznaje sv. Ignacija Loyolskog, i doivljava obraenje, te u kolovozu
1534. g. poloi zavjete zajedno s petoricom drugova. Tako nastade Druba Isusova. Franjo otputova
u Rim, gdje 1537. g. bi zareen za sveenika te se posvetio djelima milosra. Sv. Ignacije Loyola,
general reda alje ga u Indiju. Deset je godina propovijedao Evanelje, ispovijedao, predavao
katekizam djeci, pomagao bolesnicima i gubavcima, stigao je tako sve do Japana. Godine 1551.
odlui se je za evangelizaciju Kine, koja je bila tek malo evangelizirana, no umire na kineskom
otoku Sakjan 1552. g. Sv. Franjo se ubrajam meu najvee misionare u povijesti Katolike Crkve.
Molitva: Gospodine, ti si propovijedanjem sv. Franje sebi stekao mnoge narode. Neka nas kod
tebe zagovara i daj svojim vjernicima istom revnou iriti tvoju vjeru da se Crkva irom svijeta
raduje novom potomstvu. Po Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na,
Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

6. prosinca: sv. Nikola, biskup

Rodio se u Patari u Liciji u IV st.; postade biskupom Mire, no bi zatvoren za vrijeme progonstva
koje je provodio car Dioklecijan, a umro je 345. g. To je jedan od najpopularnijih svetaca, a bio je
tako veliki udotvorac, da se njegova uda prepriavaju kao prave legende. Poznata je legenda o
uskrsnuu triju djevojaka, te kako je spasio brod od potopa. Isto tako je bio poznat po svojem
milosru, te se pria kako je dao na dar tri vreice zlatnika jednom siromanom ovjeku, koji je bio
spreman predati ker u prostituciju za uzdravanje obitelji.
U blizini roditeljske kue Sv. Nikole imao je svoj dom neki ovjek, nekad bogat, ali je izgubivi
carsku slubu, izgubio gotovo sav imetak i postao siromah. Imao je tri lijepe i pristale keri koje bi
se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza, i nesretni otac odlui trgovati ljepotom i mladou
svojih keri da tako neto zaradi. One se jadnice usrdno pomole Bogu da ih izbavi od toga zla i
spasi njihovu ast i potenje. No sveti je Nikola nekako doznao za tu crnu odluku nesavjesnog oca
pa uzevi vreicu, napuni je dukatima, umota u platno i, priuljavii se nou potajno do njihove
kue, ubaci zamotak kroz prozor, brzo se udaljivi. Otac onih djevojaka silno se zaudio kad je
ujutro naao toliki novac. Razmiljajui doe do uvjerenja da mu je to ubacio neki prijatelj. Vidjevi
da je svota dostatna da asno uda jednu ker, opremi je i dade joj miraz. Ali jednog jutra nae i
drugu vreicu s dukatima te spremi i drugu ker. No tada odlui nou ekati u zasjedi svoga
dobrotvora. I doista, upravo kad je Sv. Nikola ubacio svoj dar i za najmlau ker, skoi otac, stigne
neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unato svem zaklinjanju neka uti, sretni je otac svima
razglasio to mu je uinio Nikola - prijatelj sirotinje. Na sjeveru sv. Nikola je postao sv. Klaus
(pogreno izreeni latinski Sanctus Nicolaus), koji na saonicama i s sobovima donosi darove djeci u
Boiinoj noi. Tijelo sv. Nikole se uva u Bariju u Italiji. Zatitnik je pomoraca, putnika,
zatvorenika, trgovaca, udatih ena i djece.

833
 Molitva: Gospodine, tvome se milosru arko utjeemo: zagovorom svetog biskupa Nikole uvaj
nas od svih opasnosti ivota da bez zapreke idemo putem spasenja. Po Kristu Gospodinu naemu.
(Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

7. prosinca: sv. Ambrozije

Rodio se u Treviriju 354. g.; bio je sin pretorijanskog prefekta u Galiji. Ostavi siroe, poslae ga
na studije u Rim. Uao je u administraciju te postao guvernerom Milana, a poslije smrti biskupa
Aksencija, narod ga 374. g. javno izabra za biskupa Milana. Milano je u ono vrijeme bio careva
prijestolnica, no Ambrozije svojom odlunou i energijom uspije izvui Crkvu iz podlonosti
dravi i caru. Poslije tekog pokolja, koji je poinio car Teodozije u Olunu 390. g., Ambrozije ne
doputa ulaz caru u grad, odbija mu dati priest, dok ne izvri pokoru za poinjeni pokolj. Bio je
revan pastir svoga stada i arki propovjednik, te neiscrpan pisac. Branio je pravu vjeru protiv
heretika arijevaca. Ambrozije je uveo kult relikvija na zapadu, nakon to je pronaao mnoga tijela
muenika i sljedbenika Kristovih. Umro je 397. g. u Milanu.
Molitva: Boe ti si dao sv. biskupu Ambroziju da bude uitelj katolike vjere i uzor apostolske
hrabrosti. Podii uvijek u svojoj Crkvi ljude po svom srcu da je vode mudro i odvano. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

13. prosinca: sv. Lucija

Rodila se u Sirakuzi u III. st. u monoj plemikoj obitelji, obraenoj na kranstvo. Ve vrlo
mlada posveuje se zavjetom istoe. Predaja nam govori, da se uputila s bolesnom majkom na
grob sv. Agate, da moli za majino ozdravljenje. Primivi milost, Lucija otvara vrata svoje kue
potrebnima, naputenima, te obeava da e siromanim djevojkama priskrbiti miraz, da se mogu
udati, te da e pomagati sve one to trpe. Prijavie je vlastima, te ona odluno stade pred prokonzula
Paskancija, koji bijae bijesan te je osudi na muenitvo. Predaja nam govori da su joj prije
muenitva iskopali oi, ta da su je dugo i teko muili, te napokon su je proboli s maem. Njezin
kult se posebno iri u Siciliji iza 5 st.
Molitva: Boe po zagovoru sv. Lucije daj da se izbavimo iz sadanje alosti te da ti sluimo
nesebinom ljubavlju i tako postignemo vjenu sreu obeanu onima koji te ljube. Po Kristu
Gospodinu naemu (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

14. prosinca sv. Ivan od Kria

Rodio se u plemikoj, siromanoj obitelji jer su mu oca roditelji razbatinili zbog braka s
njegovom majkom koja je bila siromana djevojka. Ivan Yepes Fontivero, morao je raditi da bi se
mogao uzdravati. Godine 1563. uao je u karmelski samostan, no bio je jako razoaran, te je htio
prijei u kartuzijance, teio je za stroijim asketskim ivotom. Susrevi se sa sv. Terezijom
Avuilskom, obnoviteljicom karmelskog reda, zapoe plodna suradnja medu njima. Sv. Ivan od
Kria utemelji prvi muki karmel bosonogih karmeliana u Durvellu. Zauzeo se za povratak
izvornim pravilima reda. Progonili su ga karmeliani koji nisu prihvaali obnovu, te su ga 1577. g.
zatvorili u Toledu, gdje je napisao svoje najljepe spise; 1578. g. uspije pobjei iz zatvora. Svoje
djelo obnove reda nastavlja u Andaluziji sve do smrti. Umro je u samostanu u Ubedi 1591. g. Djela
sv. Ivana odiu velikom duhovnou sve do vrhunaca mistike. Proglaen je crkvenim nauiteljem.
Molitva: Boe sv. Ivanu od Kria dao si izvanrednu ljubav prema rtvi i samozataji. Neka nas
kod tebe zagovara i daj nam uvijek nasljedovati njegov primjer te nas privedi vjenom gledanju
tvoje slave. Po Kristu Gospodinu naemu (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo
i Slava Ocu...). Amen.

834
Devetnica u ast sv. Ivana od Kria (Kroz 9 dana moliti sve slijedee zazive).
1. Preblagi Sveti Ivane od Kria, ti si se od najranije svoje mladosti velikoduno odazvao milosti,
koja te je pretjecala, i umnoavao je molitvom i pokorom. Izmoli nam od Isusa da nadoknadimo
izgubljeno vrijeme i da sveto provodimo preostali nam ivot. - Slava Ocu ...
2. Slavni Sveti Oe Ivane od Kria, ti si po osobitom milosnom daru prigodom tvoje Mlade Mise
bio utvren u milosti, izmoli nam od Isusa, da dubokim pokajanjem briemo uinjene grijehe i da
dragocjeno blago milosti ljubomorno uvamo sve do smrti. - Slava Ocu ...
3. - Preisti Sveti Ivane od Kria, ti si prema svjedoanstvu Serafske Majke Terezije, bio jedna od
najiih i najnevinijih dua u Crkvi Bojoj; izmoli nam od Isusa da ivimo u neokaljanoj istoi
srca i nevinosti ivota. - Slava Ocu ...
4. Uzore strpljivosti, Sveti Ivane od Kria, ti si kao nagradu za tolike patnje podnesene za
Gospodina i za karmelski Red, traio od Isusa novi prezir i muke; izmoli nam od Njega da se
posvetimo nosei svaki dan svoj kri za Njega. - Slava Ocu ...
5. Preblaeni Sveti Ivane od Kria ti si njeno tovao Blaenu Djevicu Mariju i uivao njezinu
majinsku zatitu za ivota i na smrti; izmoli nam od Isusa da i mi gojimo djetinju ljubav prema
naoj nebeskoj Majci i da uvijek budemo dostojni njezine preblage zatite. - Slava Ocu...

Moli za nas, Sveti Ivane od Kria, Da dostojni postanemo obeanja Kristovih.

Pomolimo se: Boe, Ti si svetoga Ivana, Tvojega priznavaoca i uitelja, uinio izvanrednim
ljubiteljem samozataje i kria; daj, da neprestano nastojei oko njegova nasljedovanja, postignemo
vjenu slavu. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.

15. prosinca: sv. Kristina

Prema antikim uvjerljivim izvjetajima zna se da se Kristijana (Kristina) zvala Nino, da je
ivjela pod carem Kostantinom, ali se ne zna iz koje regije potjee. Barbari Hiberi iz Kaspijskog ili
Crnog mora, uspjee probiti granice carstva. Uhvatie i zarobie Kristijanu, te je odvedoe u
Gruziju. Tu je provodila ivot isto i kreposno. Po njezinom zagovoru oivjelo je jedno malo dijete,
a dogodila su se i mnoga druga uda. Hiberi je poee tovati i cijeniti, tako da je uspjela obratiti na
kranstvo same vladare a po tome i njihove podanike. Djevicu ropkinju Kristijanu smatrali su
zatitnicom Gruzije, te je dre prvim apostolom toga kraja. Umrla je oko 250. godine.
Molitva: Boe ti po svojoj rijei boravi u istu srcu. Po zagovoru sv. Kristine daj nam tako
ivjeti da budemo tvoje prebivalite. Po Kristu Gospodinu naemu (Izrei svoju nakanu i moliti 3
X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...). Amen.

26. prosinca: sv. Stjepan, prvomuenik

Bio je idov, grkog porijekla i jezika, izabran meu sedam prvih akona. Njihov zadatak je bio
briga o potrebama siromanih, predao se svim arom propovijedanju Evanelja. Posjedovao je
razne darove Duha Svetoga. Zatvorie ga i privedoe pred sinedrij. Pred samim sinedrijem, potvrdi
Kristovo uskrsnue i boanstvo. Zavrio je svoj nadahnuti govor rijeima: Evo gledam otvorena
nebesa i Sina ovjejeg kako stoji Bogu s desna. Odmah ga odvukoe izvan Jeruzalema, te ga
kamenovae (31. ili 36. g.). Stjepan je prvi muenitvom posvjedoio za Krista iza Kristove smrti i
Uskrsnua, stoga ga Crkva naziva Prvomuenikom. Zatitnik dobre smrti, krojaa i zidara.
Molitva: Gospodine, daj nam nasljedovati sveca kojem se utjeemo: da umijemo i neprijatelje
svoje ljubiti jer se spominjemo prvomuenika Stjepana, koji je molio i za svoje progonitelje. Po
Kristu Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

27. prosinca: sv. Ivan, apostol i evanelist

Bio je brat Jakova Starijega, rodio se u Galileji. Isus ga je pozvao, dok je na jezeru popravljao
oeve mree za ribolov. Bio je omiljeni Isusov uenik: jedini bijae prisutan na Kalvariji, gdje mu
Isus povjeri dunost da uva i da se brine za njegovu majku Mariju. Poslije Duhova bio je stalno uz
Petra. Prisustvovao je koncilu u Jeruzalemu. Preselio je u Efez, gdje postaje biskup Azijske crkve.

835
Progna ga iz Efeza car Domicijar na otok Patmos, gdje je napisao Otkrivenje o posljednjim
vremenima. Napokon slobodan vrati se u Efez, gdje je umro za vladavine cara Trajana.
Molitva: Boe, ti si nam po apostolu Ivanu otkrio tajnovite dubine svoje Rijei. Neka nas tvoj
miljenik zagovara i daj da umom proniknemo to od njega u evanelju ujemo. Po Kristu
Gospodinu naemu. (Izrei svoju nakanu i moliti 3 X Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu...).
Amen.

836
 POBONOST ZA POMO UMIRUIMA

Predgovor

1. Bolest, bolesniko pomazanje i kranska smrt prema nauku Crkve

2. Molitve za sretnu smrt i umirue
3. Litanije za umirue i preporuke umiruih
4. Isusovo obeanje milosti vjenog spasenja umiruima pored kojih se bude molila krunica na
ast Boanskog Milosra
5. Nauk Crkve o zadnjim stvarima ovjeka: smrti, sudu, raju, istilitu i paklu
6. Razmatranja svetaca o smrti i sudu Bojemu
7. Bratovtina sv. Josipa za pomo umiruima

Predgovor

Meu rairenijim pobonostima u Katolikoj Crkvi svakako su one kojima vjernici nastoje
pomoi umiruim i duama u istilitu.
Smrt je kraj zemaljskoga ivota. Na je ivot odmjeren vremenom, tijekom kojega se
mijenjamo, starimo, te se kao kod svih ivih bia na zemlji, smrt javlja kao normalan svretak
ivota. Taj vid smrti pridaje hitnost naim ivotima: spomen na nau smrtnost slui takoer da nas
podsjeti kako za ostvarenje svoga ivota imamo samo ogranieno vrijeme. I sjeaj se svoga
Stvoritelja u dane svoje mladosti, (...) prije nego se vrati prah u zemlju kao to je iz nje i doao, a
duh se vrati Bogu, koji ga je dao (Prop 12,1.7).
Krani ive svoju vjeru u povjerenju u Boju ljubav koja ih prati u svim situacijama ivota pa
oni i svoju smrt sjedinjuju s Kristovom smru, te je ona za njih odlazak Kristu i ulazak u vjeni
ivot. Ipak svi vjernici gotovo jednoduno osjeaju potrebu moliti za svoje pokojne. Katekizam
katolike Crkve o tome tako duboko i jednostavno nauava:
Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno isti, iako su sigurni za svoje
vjeno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti ienju, kako bi postigli svetost nunu za
ulazak u nebesku radost. (br. 1029)
Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst ne donosimo citate svih knjiga, molitvenika i prirunika
iz kojih smo crpili pojedine tekstove koje smo dui niz godina skupljali na raznim evropskim
jezicima. Dao Bog i Majka Boja da objavljivanje ove knjiice donese obilje milosti i duhovnih
plodova u hrvatskom narodu.

Spomen dan Pohoda Blaene Djevice Marije 31. 5. 2007.

p. Miljenko Suac s.m.m. misionar monfortanac

POBONOSTI ZA POMO UMIRUIMA

1. Bolest, bolesniko pomazanje i kranska smrt prema

nauku Crkve

Katekizam Katolike Crkve ui: Svetim pomazanjem bolesnika i molitvom sveenika cijela
Crkva preporuuje bolesne trpeem i proslavljenom Gospodinu da im olaka boli i da ih spasi,
tovie potie ih da se slobodno sjedine s Kristovom mukom i smru i tako doprinesu dobru
Bojega Naroda.
Bolest i patnja uvijek su se brojili medu najtea pitanja koja stavljaju na kunju ljudski ivot. U
bolesti ovjek doivljuje svoju nemo, svoju ogranienost i privremenost. U svakoj bolesti moemo
nazreti smrt. Bolest moe ovjeka dovesti do tjeskobe, do zatvaranja u sebe, nekada ak do oaja i
pobune protiv Boga. Ali moe ga dovesti i do vee zrelosti, pomoi mu da u svom ivotu razlui

837
ono to nije bitno te se okrene k onome to jest bitno. Bolest ovjeka vrlo esto izazove da Boga
trai i da mu se vrati.

Bolesnik pred Bogom

Starozavjetni ovjek svoju bolest ivi pred Bogom: zbog bolesti pred Boga izlijeva svoju tualjku
i od njega, gospodara ivota i smrti, moli ozdravljenje. Bolest postaje put obraenja a Boje
oprotenje poetak je ozdravljenja. Izrael iskustveno doivljava da je bolest tajnovito povezana uz
grijeh i zlo a da vjernost Bogu u skladu sa zakonom vraa ivot: Ja sam Gospodin koji dajem
zdravlje (Izl 15,26). Prorok nasluuje da trpljenje moe imati otkupiteljsku vrijednost i za grijehe
drugih. Napokon Izaija navijeta da e za Sion nastupiti vrijeme kad e Gospodin oprostiti svaku
krivnju i izlijeiti svaku bolest.

Krist - lijenik
Kristovo suosjeanje s bolesnima i njegova brojna iscjeljenja svakovrsnih bolesnika oit su znak
da je Bog pohodio narod svoj (Lk 7,16) i da se pribliilo Kraljevstvo Boje. Ali Isus ima vlast ne
samo lijeiti ve i grijeh opratati: on je doao izlijeiti itavoga ovjeka, duu i tijelo. Isus je
lijenik koga bolesnici trebaju. Njegovo suosjeanje sa svima koji trpe ide tako daleko da se s njima
poistovjeuje: oboljeh i pohodili ste me (Mt 25,36). Isusova posve osobita ljubav prema
bolesnima nije kroz vjekove prestala krane poticati na posebnu brigu prema svima koji trpe na
tijelu i dui. Ta je briga uzrok neumornih napora da im se olakaju muke.
Isus esto od bolesnika zahtijeva vjeru. Pri lijeenju se pak slui znakovima: pljuvakom i
polaganjem ruku, kalom i umivanjem. Bolesnici nastoje dotaknuti Isusa jer je snaga izlazila iz
njega i sve ozdravljala (Lk 6,19). Tako nas Krist u svojim sakramentima nastavlja doticati da
nas izlijei.
Potresen tolikim patnjama, Isus ne samo doputa bolesnicima da ga dotiu, ve njihove nevolje
uzima na se: On slabosti nae uze i boli ponese (Mt 8,17).98 Isus nije izlijeio sve bolesne.
Njegova su iscjeljenja bila znak dolaska Kraljevstva Bojega. Nagovjeivala su korjenitije
ozdravljenje: pobjedu nad grijehom i smrti kroz njegov Vazam. Krist je na kri ponio sve breme
naega zla te oduzeo grijeh svijeta (Iv 1,29), kojemu je bolest posljedica: Isus je svojom mukom i
smru na kriu dao patnji novi smisao: patnja nas odsada moe suoblikovati njemu i sjedinjavati s
njegovom otkupiteljskom mukom.

Bolesne lijeite
Krist je pozvao uenike da idu za njim uzimajui svoj kri. Slijedei ga, drugim su oima poeli
gledati bolest i bolesnike. Isus je uenike pridruio svome siromatvu i sluenju. Uinio ih je
dionicima svojeg suosjeanja i iscjeliteljskog poslanja: Otiavi, propovijedali su obraenje;
izgonili mnoge zloduhe i mnoge su nemonike mazali uljem i oni su ozdravljali (Mk 6,12-13).
Uskrsli Gospodin ponavlja to poslanje. U ime e moje... na nemonike ruke polagati, i bit e im
dobro (Mk 16,17-18) potvrujui ga znakovima koje Crkva ini zazivajui njegovo ime. Ti
znakovi na poseban nain pokazuju da je Isus doista Bog koji spaava.
Duh Sveti nekima daje poseban dar ozdravljanja da se preko njih oituje milost Uskrsloga.
Meutim, i najare molitve ne postiu uvijek ozdravljenje od svih bolesti. Tako sveti Pavao mora
od Gospodina nauiti: Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavruje (2 Kor 12,9) i da
podnoenje patnji moe biti osmiljeno time to u svom tijelu dopunjani to nedostaje mukama
Kristovim za Tijelo njegovo, Crkvu (Kol 1,25).
Bolesne lijeite! (Mt 10,8). Tu je zadau Crkva primila od Gospodina i trudi se da je izvri
brigom za bolesne i zagovornom molitvom kojom ih prati. Crkva vjeruje u oivljujuu prisutnost
Krista, koji je lijenik dua i tijela. Ta je prisutnost posebno djelotvorna u sakramenatima, a
najosobitije u euharistiji, kruhu koji daje ivot vjeni; na povezanost ovoga kruha s tjelesnim
zdravljem upuuje sveti Pavao.
Apostolska Crkva meutim poznaje i poseban obred za bolesnike, o emu svjedoi sveti Jakov:
Boluje li tko meu vama? Neka dozove starjeine Crkve! Oni neka mole nad njim maui ga uljem

838
u ime Gospodnje, pa e molitva vjere spasiti nemonika; Gospodin e ga podii i ako je sagrijeio,
oprostit e mu se (Jak 5,14-15). Predaja je u tom obredu prepoznala jedan od sedam sakramenata
Crkve.

Sakrament bolesnih

Crkva vjeruje i ui da je jedan od sedam sakramenata napose odreen za potporu onima koje kua
bolest: to je bolesniko pomazanje. Ovo sveto pomazanje bolesnih ustanovljeno je kao istinski i
pravi sakrament Novoga zavjeta od Krista, naeg Gospodina, u Marku je spomenuto a vjernicima je
preporueno i proglaeno po Jakovu, apostolu i bratu Gospodinovu....
Svrha je sakramenta bolesnikog pomazanja da dade osobite milosti kraninu koji proivljava
tegobe vezane uz teke bolesti ili starost.
Vrijeme pogodno za primanje svetog pomazanja sigurno je kad vjernik zbog bolesti ili starosti
poinje biti u ivotnoj pogibelji.
Svaki put kada kranin teko oboli, moe primiti sveto pomazanje, isto tako nakon primanja kad
se bolest pogorala.
Samo sveenici (prezbiteri i biskupi) mogu dijeliti sakrament bolesnike pomasti; pri dijeljenju,
slue se uljem blagoslovljenim od biskupa ili po potrebi od samoga sveenika sluitelja.
Bitna radnja u slavlju ovoga sakramenta jest mazanje bolesnika na elu i rukama (po rimskom
obredu) ili na drugim dijelovima tijela (na Istoku); mazanje je popraeno liturgijskom molitvom
sveenika slavitelja kojom zaziva posebnu milost ovog sakramenta.
Plodovi posebne milosti sakramenta bolesnike pomasti jesu:
- bolesnik se sjedinjuje s Kristovom mukom za dobro svoje i Crkve;
- prima potporu, mir i ohrabrenje da kranski podnosi tegobe bolesti ili starosti;
- prima oprotenje grijeha ako ga nije mogao primiti u sakramentu pokore;
- dobiva zdravlje ako to koristi duhovnom spasenju;
- pripravlja bolesnika za prijelaz u vjeni ivot.

Umrijeti u Kristu Isusu

Da se uskrsne s Kristom, treba umrijeti s Kristom, treba se iseliti iz tijela i naseliti kod
Gospodina (2 Kor 5,8). Pri tom odlasku (Fil 2,23), koji je smrt, dua se dijeli od tijela. Ona e se
sa svojini tijelom sjediniti u dan uskrsnua mrtvih.
Smrt
Zagonetka ljudskog poloaja dostie vrhunac pred smru. U nekom smislu tjelesna je smrt
naravna, ali za vjeru ona je, u stvari, plaa grijeha (Rim 6,23). I za one koji umiru u milosti
Kristovoj, ona je sudjelovanje u smrti Gospodnjoj, da bi mogli sudjelovati i u njegovu uskrsnuu.
Smrt je kraj zemaljskoga ivota. Na je ivot odmjeren vremenom, tijekom kojega se mijenjamo,
starimo, te se kao kod svih ivih bia na zemlji, smrt javlja kao normalan svretak ivota. Taj vid
smrti pridaje hitnost naim ivotima: spomen na nau smrtnost slui takoer da nas podsjeti kako za
ostvarenje svoga ivota imamo samo ogranieno vrijeme: I sjeaj se svoga Stvoritelja u dane svoje
mladosti, (...) prije nego se vrati prah u zemlju kao to je iz nje i doao, a duh se vrati Bogu, koji ga
je dao (Prop 12,1.7).
Smrt je posljedica grijeha. Kao vjerodostojni tuma nauka Svetog pisma i Predaje, crkveno
Uiteljstvo ui da je smrt ula u svijet zbog ljudskog grijeha. Iako ovjek posjeduje smrtnu narav,
Bog je odredio da ne umre. Smrt je dakle protivna naumu Boga Stvoritelja; ona je ula u svijet kao
posljedica grijeha. Tjelesna smrt, od koje bi ovjek bio poteen da nije sagrijeio, postala je
tako ovjekov posljednji neprijatelj, koji treba biti pobijeen.
Smrt je po Kristu preobraena. I Isus, Sin Boji, podnio je smrt svojstvenu ljudskom stanju. Ali,
usprkos strahu pred njom, prihvatio ju je inom potpunog i slobodnog podlaganja volji Oevoj.
Isusov je posluh promijenio prokletstvo smrti u blagoslov.

839
Smisao kranske smrti
Zahvaljujui Kristu, kranska smrt ima pozitivan smisao. Meni je ivjeti Krist, a umrijeti
dobitak! (Fil 1,21). Vjerodostojna je rije: Ako s njime umrijesmo, s njime emo i ivjeti (2 Tim
2,11). Bitna novost kranske smrti jest u ovome: kranin je po krtenju sakramentalno ve umro
s Kristom, da bi ivio novim ivotom; ako pak umremo u milosti Kristovoj, fizika smrt dovrava
to umiranje s Kristom te ispunja nae utjelovljenje u njega u njegov otkupiteljski in.
U smrti Bog ovjeka zove k sebi. Zbog toga kranin moe prema smrti osjetiti elju kakvu je
iskusio sveti Pavao: elja mi je otii i s Kristom biti (Fil l ,23); i on moe svoju smrt preobraziti u
in poslunosti i ljubavi prema Ocu, po primjeru Kristovu.
Kranski je pogled na smrt izvanredno dobro izraen u crkvenom bogosluju: Tvojim se
vjernima, Gospodine, ivot mijenja a ne oduzima; i poto se raspadne dom ovozemnog boravka,
stjee se vjeno prebivalite na nebesima.
Smrt je svretak ovjekova zemaljskog hodoaa, svretak vremena milosti i milosra koje mu
Gospodin prua da ostvari svoj ovozemni ivot prema Bojem nacrtu i da odredi svoju konanu
sudbinu. Kada zavri jedini tijek naeg zemaljskog ivota, vie se neemo vratiti da ivimo
druge zemaljske ivote. Ljudi samo jednom umiru (Hebr 9,27). Poslije smrti nema ponovnog
raanja (reinkarnacije).
Crkva nas potie da se pripremimo za as smrti. Od nagle i nepripravne smrti, oslobodi nas,
Gospodine, Litanije svih svetih, da molimo Majku Boju da nas zagovara na asu smrti nae
Zdravo Marijo, da se utjeemo svetom Josipu, zatitniku dobre smrti.
U svakom inu i misli tako se vladaj kao da e danas umrijeti. Kad bi imao istu savjest, ne bi
se mnogo bojao smrti. Bolje je uvati se grijeha nego izbjegavati smrt. Ako danas nisi spreman,
kako e biti sutra? (KKC dijelovi 1005- 1014, 1499-1532)

2. Molitve za sretnu smrt i umirue

Sv. Mihael zatitnik umiruih i molitve sv. Arknaelu za sretnu smrt

Juda Tadej u svojoj poslanici pie. Mihael arkaneo kad se u borbi za Mojsijevo tijelo prepirao s
avlom, nije se usudio izrei protiv njega uvredljivu osudu nego je rekao: Neka ti Gospodin
zapovijedi da uuti!( Jd 1,9)
Ovu borbu za tijelo Mojsijevo opisali smo radi ovog zauzimanja sv. Mihaela za pravednika, od
tuda obiaj, da se krani utjeu sv. Mihaelu i preporuuju mu se da im bude u pomoi na asu
smrti. Ve sv. Herma, koji je ivio odmah nakon apostola, potvruje da sv. Mihovil pohaa na smrti
one koji su u ivotu opsluivali zakon Gospodnji, a kad umru on im oznauje mjesto u nebu.
Prema prastaroj predaji sv. Mihael je u Starom Zavjetu due pravednika vodio u predpakao. On
je sudjelovao i kod uznesenja Marijina na Nebo. Sv. Franjo Asiki je u spomen toga postio sve od
Velike Gospe pa do svetkovine sv. Mihaela.
To tradicionalno vjerovanje poprima i Crkva uzimajui u brevijar antifonu za blagdan sv.
Mihovila: Arkanele Mihaele, postavih te vojvodom svih dua, to se u nebo primaju. Na tu
misao nailazimo i u misi za pokojne, u molitvi kod prikazanja, gdje se sv. Crkva moli za due svih
vjernih mrtvih, da ih stjegonoa sveti Mihael povede u sveto svjetlo, to ga Bog neko obea
Abrahamu i potomstvu njegovu.
Teki su posljednji asovi ljudskog ivota. Bore se posljednje sile ivota sa smru koja sve
unitava, ali se bije jo i drugi boj, to ga oima ne vidimo: boj za duu. Sotona poduzima sve da jo
u zadnji as otme duu Bogu. U taj as ratnik i borac Boji, sv. Mihael pomae umiruemu i krijepi
ga u posljednjim trenucima, da mu onda ponese duu pred lice Boje. Zato sv. Crkva kod izdisaja
kraninova moli: Primio ga sv. Mihael, arkaneo Boji, koji je zasluio biti poglavarom vojske
nebeske.
Sv. Mihael se na slikama prikazuje nekad s maem u ruci, a nekad s vagom, ime se u srednjem
vijeku slikovito prikazivalo da on na sudu Bojem ocjenjuje i kao mjeri ovjekova djela. Njegov

840
ma neka nam je na utjehu, jer imamo jakoga zatitnika; a vaga u ruci njegovoj neka nas podsjea
kako emo zasluiti njegovu pomo: mjerimo i sami svoje misli, svoje rijei i svoja djela.

Zaziv sv. Mihaelu arkanelu za njegov zagovor u asu nae smrti

Sv. Mihaele, slavni knee, glavo i voo nebeske vojske, primatelju dua, pobjednie pobunjenih
duhova, stanovnie Bojega dvora, iza Isusa na divni voo, obdaren nadovjenom snagom i
savrenou, udostoj se sve nas, koji se pouzdano tebi utjeemo, od svakoga zla izbaviti i isprosi
nam svojim monim zagovorom milost da vjerno sluei svome Bogu sve vie duhom rastemo.
Moli za nas, sv. Mihaele, blaeni knee Crkve Kristove! Da budemo vrijedni Kristovih obeanja.
Pomolimo se: Svemogui vjeni Boe, koji si u svojoj divnoj dobroti i milosru, za sveopi
spas ljudi slavnog i svetog arkanela Mihaela knezom svoje Crkve odabrao, molimo te da nas on
svojim monim zagovorom od svih naih neprijatelja oslobodi, te da se nijedan od njih ne usudi
uznemiravati nas u asu smrti, i udijeli nam milost da nas on sam u Tvoju uzvienu boansku
prisutnost uvede, po zaslugama Isusa Krista, Gospodina naega. Amen. (Imprimatur br. 205S. U
Senju, dne 23. kolovoza 1912. Roko, biskup).

Sv. Mihaelu arkanelu za sretnu smrt

Preslavni poglavico Mihaele, vojvodo vojske nebeske, primatelju dua, pobjednie zlih duhova,
uvaru i branitelju Crkve, sve nas koji tebi vapimo oslobodi od svake tegobe i uini da po tvojoj
predostojnoj molitvi napredujemo u svakoj slubi Bojoj. Sveti Mihaele, brani nas u boju, da ne
poginemo na stranome sudu; primi nas poslije smrti nae i privedi u kraljevstvo nebesko. Moli za
nas, sveti Mihaele. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih.
Pomolimo se: Svemogui vjeni Boe, koji si za spasenje ljudske naravi u prevelikoj
dobrostivosti svojoj udesno odredio slavnoga Mihaela arkanela da nam pomae, daj milostivo da
uz njegovu spasonosnu pomo dostojni budemo na zemlji hrabro se obraniti od svih neprijatelja, da
na naem odlasku s ovoga svijeta budemo osloboeni od svake napasti te da nas on dovede pred
lice tvoga velianstva. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
Pomolimo se: Vjerom se utjeemo pod zatitu tvojih krila, sv. Mihaele, uvaj nas i brani kroz sav
ivot, i u stranom asu nae smrti, ti sveti arkanele budi nam svima blagonakloni pomonik. Po
Isusu Kristu Gospodinu naem. Amen.
Tvojoj zatiti, veliki nebeski knee, sveti Mihaele, preporuujem svoje tijelo i svoju duu!
Uzimam te za svoga zatitnika, uvara i zagovornika; i radi asti, koju na nebesima uiva, molim
te da bude uza me za svega moga ivota, a osobito u asu moje smrti; pomozi mi u strahovima i
maloduju, da postignem kod Boga oprotenje grijeha, potpuno predanje njegovoj svetoj volji, da se
moja dua sretno odijeli od tijela. Uzmi je zatim i u pratnji svetih anela ponesi pred lice Boje, da
ga gleda i uiva na sve vijeke vjekova. Amen. (Imprimatur, Sarajevo 19.IX 1938 br. 2019).

Molitva triju Zdravo Marija za sretnu smrt

(Sv. Matilda)

O Marijo, Gospe moja sveta, kao to je Bog Otac u svojoj svemogunosti tebe uinio monom,
tako Ti molim te budi uza me na asu moje smrti i odagnaj od mene svaku protivnu silu. Zdravo
Marijo O Marijo, Gospe moja sveta, kao to te je Sin Boji obdario tolikom spoznajom i
svjetlou o sebi da sve Nebo prosvjetljuje, tako Ti na asu moje smrti moju duu prosvijetli
spoznajom prave vjere da je nijedna zabluda ili neznanje ne smuuje i ne izopai. Zdravo Marijo
O Marijo, Gospe moja sveta, kao to je Duh Sveti tebi obilno udijelio svoju ljubav, tako i Ti na
asu moje smrti udijeli mi slast Boje ljubavi, neka mi se po njoj sva gorina smrtne borbe pretvori
u slast. Zdravo Marijo

841
 Mariji, da isprosi milost sretne i dobre smrti
(Sv. Alfons Marija Liguori)

O Marijo, kakva e biti moja smrt? Ja ve od sada, razmiljajui o mojim grijesima, i pomisli na
taj veliki i odluujui as kad u umrijeti i biti suen na moje spasenje ili vjenu osudu, zbunjen
sam i drhtim. O preslatka moja Majko u Krvi Isusa Krista i u tvom zagovoru je sva moja nada. O
utjeho alosnih, tada me ne ostavi, ne propusti da me utjei u toj velikoj alosti. Ako me sad toliko
mui grinja savjesti pri sjeanju na moje grijehe, nesigurnost oprotenja, opasnost da ponovno
padnem, strogost Boje pravde, to e tek onda biti sa mnom. Ako mi ne priskoi u pomo propasti
u. O Gospe moja, prije moje smrti, isprosi mi milost velikog kajanja za moje grijehe, istinskog
obraenja i vjernosti Bogu u ivotu koji mi preostaje.
Kada doem na kraj mog ivota, Marijo nado moja, tada mi pomozi u toj velikoj muci u kojoj
u biti, utjei me da ne oajavam videi svoje grijehe koje e avao stavljati pred mene. Isprosi mi
milost da Te esto zazivam, da umrem s tvojim svetim imenom na ustima i imenom tvoga Sina.
Naprotiv, oprosti mi moju smjelost, prije nego li izdahnem, molim te Ti doi i utjei me svojom
prisutnou.
Tu si milost udijelila tolikom broju tebi pobonih dua i ja je elim i nadam se zadobiti je. Istina
je da sam grenik i da to ne zasluujem, ali sam Ti poboan, ljubim te i imam veliko povjerenje u
tebe. O Marijo isekivati u te, ne ostavi me neutjeena. Ako nisam tolike milosti dostojan, barem
mi s Neba pomozi da iz ovoga ivota izaem ljubei Boga i tebe, te da doem u Raj da vas vjeno
ljubim. Amen.

Mariji, da isprosi milost oprotenja grijeha i vjenog spasenja

(Sv. Alfons Marija Liguori)

Majko Boja, evo pred tvojim nogama mene bijednog grenika, podlonika pakla, koji se tebi
utjee i u tebe se uzda. Ne zasluujem niti da me pogleda, ali znam da Ti koja si gledala svoga Sina
kako umire da bi spasio grenike ima veliku elju da im pomogne. O Majko milosra, pogledaj na
moje bijede i smiluj mi se. Znam da te zovu utoite grenika, nada oajnika i pomonicom
naputenih. Ti si dakle moje utoite, moja nada i moja pomo. Po tvome zagovoru zadobit u
spasenje. Zbog Isusove ljubavi pomozi mi, prui ruku bijedniku koji je pao i tebi se utjee.
Znam da se ti raduje pomaui koliko moe grenika, pomozi mi sad kad mi moe pomoi.
Svojim grijesima sam izgubio Boju milost i duu. Predajem se u tvoje ruke, kai mi to mi je initi
da se povratim u milost moga Spasitelja, elim odmah to uiniti.
On me alje tebi, da mi pomogne jer eli da se utjeem tvome milosru, pa da mi, osim zasluga
tvoga Sina, Ti i tvoja molitva pomognete da se spasim. Tebi se utjeem koja moli za tolike
grenike, moli Isusa i za mene. Kai mu da mi oprosti i On e mi oprostiti, kai mu da eli moje
spasenje i On e me spasiti. Neka se vidi dobro koje Ti zna uiniti onome koji ima povjerenja u
tebe. Amen, tako neka bude, tome se nadam. Amen.

Sv. Josipu za milost sretne smrti

Sveti Josipe, kraj tebe su bili Isus i Marija kad je doao as da se vrati u kuu Oevu. Zato je
pravo da ti se krani obraaju kao zatitniku i tjeitelju umiruih. Molimo danas tvoju pomo u
zadnjim asovima naeg zemaljskog ivota. Izmoli nam milost, da ovdje ivimo kao ti; u
pravednosti i istoi, u prisutnosti Isusa i Djevice Marije, te ne budemo odijeljeni od njih ni onoga
dana kad e nam doi posljednji as. Poput tebe da budemo i mi primljeni u kuu Oevu i da na
ivot bude preobraen u vjene radosti kod Gospodina. Amen.

842
 Molitva za alosne i oajne

Due Sveti, Boe i najbolji Tjeitelju, sauvaj nas od alosti i malodunosti! Izbavi sve ljude od
oaja i njegovih kobnih posljedica! Svima to sami sebi zadaju smrt ili umiru od nasilne i nagle
smrti, udijeli milost savrenog skruenja prije nego li ispuste svoj posljednji dah! Srce Isusovo, u
smrtnoj tjeskobi, smiluj se umiruima! Srce Marijino, puno suuti i ljubavi, moli za sve nevoljnike!
(Imprimatur: A. Gori, OFM, patrijarha Jeruzalema, 30. 4. 1963)

3. Litanije za umirue i preporuke umiruih

(Iz Kanilieva molitvenika Pobonost na slavu presvetom Trojstvu i B.D. Mariji, objavljen s
doputenjem zagrebake nad. 1893. godine)

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!

Oe, nebeski Boe, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta,
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe,
Sveta Marijo, moli za umirue!
Svi sveti aneli i arkaneli, molite za njih!
Sveti Abele, moli za njih!
Cijeli zbore pravednika, moli za njih!
Sveti Abrahame, moli za njih!
Sveti Ivane Krstitelju, moli za njih!
Sveti Josipe, moli za njih!
Svi sveti patrijarsi i proroci, molite za njih!
Sveti Petre, moli za njih!
Sveti Pavle, moli za njih!
Sveti Andrija, moli za njih!
Sveti Ivane, moli za njih!
Svi sveti apostoli i evanelisti, molite za njih!
Svi sveti uenici Gospodnji, molite za njih!
Svi sveti mladenci, molite za njih!
Sveti Stjepane, moli za njih!
Sveti Lovro, moli za njih!
Svi sveti muenici, molite za njih!
Sveti Silvestre, moli za njih!
Sveti Grgure, moli za njih!
Sveti Augustine, moli za njih!
Svi sveti biskupi i ispovjedaoci, molite za njih!
Sveti Benedikte, moli za njih!
Svet Franjo, moli za njih!
Sveti Kamilo, moli za njih!
Sveti Ivane od Boga, moli za njih!
Svi sveti redovnici i pustinjaci, molite za njih!
Sveta Marijo Magdaleno, moli za njih!
Sveta Lucijo, moli za njih!
Sve svete djevice i udovice, molite za njih!

843
Svi sveti i svetice Boje, zagovarajte ih!

Milostiv budi, oprosti im, Gospodine!

Milostiv budi, oslobodi ih, Gospodine!
Od srdbe svoje, oslobodi ih, Gospodine!
Od smrtne pogibelji, oslobodi ih, Gospodine!
Od zle smrti, oslobodi ih, Gospodine!
Od muka paklenih, oslobodi ih, Gospodine!
Od svakoga zla, oslobodi ih, Gospodine!
Od avlove vlasti, oslobodi ih, Gospodine!
Po roenju svojem, oslobodi ih, Gospodine!
Po kriu i muci svojoj, oslobodi ih, Gospodine!
Po smrti i ukopu svojem, oslobodi ih, Gospodine!
Po slavnom uskrsnuu svojem, oslobodi ih, Gospodine!
Po udesnom Uzaau svojem, oslobodi ih, Gospodine!
Po milosti Duha Svetoga Utjeitelja, oslobodi ih, Gospodine!
Na dan sudnji, oslobodi ih, Gospodine!
Mi grenici, Tebe molimo, uslii nas!
Da im oprosti, Tebe molimo, uslii nas!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta,

oprosti nam, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta,
smiluj nam se, Gospodine!
Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Izbavi, Gospodine, due slubenika i slubenica svojih od svih pogibli pakla, od zamka kazni i od
svih nevolja! Amen! (Prema Rimskom brevijaru)

Molitva naknade za umirue

Vjeni Oe, prikazujem Ti Srce Isusovo u smrtnoj tjeskobi sa svom Njegovom ljubavlju, sa svim
Njegovim trpljenjem i sa svim Njegovim zaslugama:
- kao zadovoljtinu za grijehe to su ih umirui uinili za svega svojega ivota. Slava Ocu ...
- za proienje dobrih djela to su ih umirui loe uinili za svega svojega ivota. Slava Ocu...
- kao naknadu za sva dobra djela to su ih umirui propustili uiniti za svojega ivota . Slava Ocu ...
- za zahvalu u ime svih umiruih za milosti to su ih primili za svega svojega ivota. Slava Ocu ...
(Imprimatur: Mechliniae 28. I. 1960. L. J. Suenens V. G.)

Molitva za umirue
(sv. Ivan Pavao II)

Svemogui i vjeno ivi Boe, Oe siromaha, snago bolesnika, nado umiruih! Hvala ti za dar
ljudskog ivota, a osobito za obeanje vjenog ivota. Mi znamo da si uvijek blizu svima koji su
slomljena srca, svim siromasima, slabima i bolesnima. Boe koji si pun njenosti i suuti, primi
molitve koje ti upravljamo za svoju bolesnu brau i sestre. Umnoi im vjeru i pouzdanje u tebe.
Ojaaj ih svojom ljubaznom nazonou i ozdravi ih, ako ti je milo, te daj njihovim tjelesima i
duama obnovljenu snagu.
Ljubazni Oe, blagoslovi umirue, blagoslovi sve koji e se uskoro s tobom susresti licem u
lice. Mi vjerujemo da si od smrti uinio vrata vjenog ivota. uvaj nau umiruu brau i sestre u

844
svojoj ljubavi i vodi ih sigurnom rukom u domovinu vjenog ivota s tobom. Boe, izvore svake
jakosti, pogledaj i titi sve one koji se posveuju bolesnicima i umiruima.
Daj im duh hrabrosti i njenosti. Podri ih u njihovim naporima da donesu okrepu i
ozdravljenje. Daj da sve vie i vie budu znak tvoje preobrazujue ljubavi. Daj da svi uvide da si ti
ljubazni Otac, Bog milosra i suuti. Amen.

Preporuke umiruih

Isuse, Marijo, Josipe, pomozite mu (joj) u posljednjoj borbi! Isuse, Marijo, Josipe, dajte da u
miru s vama usnem i poivam. Poi kranska duo s ovoga svijeta, u ime Boga Oca svemoguega
koji te je stvorio, u ime Isusa Krista koji te otkupio, u ime Duha Svetoga koji se u te izlio.
Danas ti bilo mjesto u miru i prebivalite kod Boga, sa svetom Bogorodicom Marijom, svetim
Josipom i sa svima anelima i svecima Bojim. Preporuujem te dragi brate (draga sestro)
svemoguem Bogu i predajem te onomu koji te je stvorio. Neka ti na odlasku iz ovoga ivota doe
ususret Djevica Marija, aneli i svi sveti.
Oslobodio te Krist koji se udostojao za te umrijeti; neka te on smjesti u svoj Raj da ga gleda
licem u lice za svu vjenost.
Vjeni Oe prikazujem ti zasluge Predragocjene Krvi Isusa Krista, tvoga ljubljenoga Sina i naeg
Boanskog Spasitelja, za sve one koji e danas umrijeti, sauvaj ih od paklenih muka i dovedi u
vjenu Domovinu.

4. Isusovo obeanje milosti vjenog spasenja umiruima pored kojih se bude molila krunica
na ast Boanskog Milosra
(U katolikoj svetakoj i pobonoj tradiciji postoji vie obeanja milosti vjenog spasenja
onima koji obave odreene pobonosti za svoga ivota. Meu najpoznatijima su Devet prvih
petaka (po sv. Margareti Mariji Alacoque); Pet prvih subota (Fatimska ukazanja); Ustrajna molitva
Gospine krunice (po bl. Alanu de la Roche); Brigitine molitve na ast Muke, Rana i Krvi Kristove
(po sv. Brigiti vedskoj).
Jedno slino obeanje Isus je dao po sv. Faustini i za one koji bdiju i mole za umirue kada se
pored kojih bude molila Krunica na ast Boanskog milosra.

(Isusove rijei svetoj sestri Faustini Kowalskoj koja je proglaena blaenom 18. travnja 1993., a
svetom 30. travnja 2000.)
"Obeavam da se dua koja bude tovala ovu sliku nee izgubiti (misli se na sliku prozvanu
Milosrdni Isus). Ve na ovome svijetu obeavam joj pobjedu nad neprijateljima, posebno pak u
smrtnom asu. Ja, Gospodin, titit u je kao svoju ast. Zrake na slici oznauju krv i vodu koje
potekoe iz dubine mojega milosra, u asu kad je moje umirue srce na Kriu bilo kopljem
probodeno."
"Keri moja, govori cijelome svijetu o mojem neiscrpnome milosru. Ja elim da blagdan
boanskoga milosra bude utoite svih dua, poglavito svih grjenika. Toga dana izlit e se punina
mojega milosra. Ja u izliti itavo more milosti na due koje se budu pribliile tomu izvoru. Tko
god se toga dana ispovijedi i priesti, dobit e potpun oprost od grijeha i kazne za grijehe. Neka se
nitko ne boji pristupiti k meni, makar njegovi grijesi bili najopakiji. elim da se blagdan mojega
milosra sveano proslavi na prvu nedjelju nakon Uskrsa."
"Due koje ire tovanje mojega milosra titit u cijelog ivota kao to majka titi svoje dijete, a
na smrtnome asu bit u im spasitelj, a ne sudac. U tom zadnjem asu dua nema druge zatite osim
mojega milosra. Sretne li due koja je ve za ivota bila uronjena u moje milosre, jer je nee stii
pravda!"
"Prije nego doem kao pravedan sudac, otvorit u irom vrata svojega milosra. Tko pak ne eli
proi kroz vrata milosra, morat e proi kroz vrata pravde."
"Due koje mole krunicu Boanskoga Milosra, bit e u svojemu ivotu ukljuene u moje
milosre, napose u smrtnome asu."

845
 "ovjeanstvo nee nai mira tako dugo dok se s posvemanjim pouzdanjem ne obrati na moje
milosre. Kai bolesnome ovjeanstvu da se mora utei mojemu milosrdnomu srcu i ja u ga
obdariti mirom."

Veliko Spasiteljeve obeanje za pomo umiruima

Isusove rijei svetoj sestri Faustini "Ako se ova krunica boanskom milosru bude molila kod
nekoga umiruega, ublait e se gnjev Boji, a beskrajno Milosre zagrlit e duu umiruega,
primjenjujui na nju bolne patnje svojega Boanskoga sina."

Krunica na ast Boanskog Milosra

Moli se na obinoj krunici ovako:
Na prva tri zrna moli se:
Oena, Zdravomarijo, Vjerovanje.

Na svih pet desetica moli se:

a) na velika zrnca:
Vjeni Oe, prikazujemo ti tijelo i krv, duu i boanstvo tvojega preljubljenoga Sina, Gospodina
naega Isusa Krista, kao zadovoljtinu za svoje grijehe i grijehe cijeloga svijeta.
b) na mala zrnca (10 puta):
Po pregorkoj muci Isusovoj smiluj se nama i cijelomu svijetu.
c) na kraju krunice doda se (tri puta):
Sveti Boe, sveti jaki Boe, sveti besmrtni Boe, smiluj se nama i cijelomu svijetu.

Isus je rekao svetici: "Moli trajno krunicu koju sam te nauio. Onomu tko je bude molio udijelit e
se veliko milosre ve za ivota, a posebno na asu smrti."

5. Nauk Crkve o zadnjim stvarima ovjeka: smrti, sudu, raju, istilitu i paklu

Katekizam Katolike Crkve o zadnjim stvarima ui:

Za kranina koji svoju smrt sjedinjuje sa smru Kristovom, smrt je kao odlazak Kristu i
ulazak u vjeni ivot. Kad Crkva, posljednji put, nad umiruim kraninom izrekne oprosne rijei
Kristova odrjeenja, kada ga posljednji put obiljei okrepljujuim pomazanjem i kada mu u
popudbini (priesti) dadne Krista kao hranu za putovanje, ona mu se obraa s blagim i ohrabrujuim
rijeima:
Poi, kranska duo, s ovoga svijeta u ime Boga Oca svemoguega, koji te je stvorio, u ime
Isusa Krista, Sina Boga ivoga, koji je za te trpio, u ime Duha Svetoga, koji se u te izlio. Danas ti
bilo mjesto u miru i prebivalite kod Boga na svetome Sionu, sa svetom Bogorodicom Djevicom
Marijom, sa svetim Josipom i svim anelima i svecima Bojim (...). Vrati se svojem poetniku koji
te je nainio od gliba zemaljskoga. I zato neka ti na odlasku iz ovoga ivota doe u susret Djevica
Marija, aneli i svi sveti da svoga Otkupitelja gleda licem u lice.

Posebni sud
Smrt je svretak ljudskog ivota kao vremena otvorena primanju ili odbijanju milosti Boje
koja se oitovala u Isusu Kristu. Novi zavjet govori o sudu poglavito gledom na konani susret s
Kristom o njegovu drugom dolasku, ali u vie navrata potvruje takoer neposrednu nagradu ili
kaznu nakon smrti, koja e biti dodijeljena svakome prema njegovim djelima i njegovoj vjeri.
Prispodoba o siromanom Lazaru i Kristova rije dobrom razbojniku na kriu, kao i drugi tekstovi
Novoga zavjeta, govore o posljednjoj sudbini due koja moe biti razliita.
Svaki ovjek ve od asa smrti, u posebnom sudu koji mu ivot stavlja u odnos prema Kristu,
prima u svojoj besmrtnoj dui vjenu nagradu ili kaznu: ili treba proi kroz ienje, ili e
neposredno ui u nebesko blaenstvo, ili e se odmah zauvijek osuditi. Uveer naega ivota, bit
emo sueni prema ljubavi (br. 1021- 1023).

846
 Konano ienje ili istilite
Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno isti, iako su sigurni za svoje
vjeno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti ienju, kako bi postigli svetost nunu za
ulazak u nebesku radost.
To konano ienje izabranih, koje se posve razlikuje od kazne osuenih, Crkva naziva
istilitem. Nauk vjere s obzirom na istilite Crkva je jasno izrazila posebno na Firentinskom i
Tridentskom saboru. Crkvena predaja, pozivajui se na neka mjesta Svetog pisma, govori o
istilinoj vatri.
to se tie nekih lakih pogreaka, treba vjerovati da prije opeg suda postoji istilina vatra,
prema onome to potvruje Onaj koji je Istina, govorei da onome tko izgovori hulu protiv Duha
Svetoga nee biti oprotena ni na ovom ni u buduem svijetu (Mt 12,31). Prema toj pouci moemo
zakljuiti da se neke pogreke mogu oprostiti na ovom svijetu, a neke druge u buduem svijetu.
Taj se nauk takoer oslanja na molitvenu praksu za pokojne, o emu govori Sveto pismo: Zato
je (Juda Makabejac) za pokojne prinio rtvu naknadnicu da im se oproste grijesi (2 Mak 12,46).
Crkva je od prvih vremena, astila spomen mrtvih i za njih prinosila molitve, poglavito misnu rtvu,
da bi oieni, mogli prispjeli k blaenom gledanju Boga. Crkva takoer preporuuje milostinju,
oproste i djela pokore u korist pokojnika.
Pruajmo im pomo i obnavljajmo im spomen. Ako su Jobovi sinovi bili oieni rtvom svog
oca, zato bismo sumnjali da e nai prinosi za pokojne tim pokojnicima pruiti neku utjehu? Ne
oklijevajmo pruati pomo onima koji su preminuli i prikazivati za njih svoje molitve. (br. 1030-
1033)

Pakao
Ne moemo biti s Bogom sjedinjeni ako se slobodno ne odluimo da ga ljubimo. Ali, Boga ne
moemo ljubiti ako teko grijeimo protiv njega, protiv svog blinjega ili protiv nas samih: tko ne
ljubi, ostaje u smrti. Tko god mrzi brata svoga, ubojica je. A znate da nijedan ubojica nema u sebi
trajnoga, vjenoga ivota (l Iv 3,14.15). Na Gospodin upozorava nas da emo biti od njega
odijeljeni, ako u tekim potrebama ne priskoimo u pomo siromanima i malenima, njegovoj brai.
Umrijeti u smrtnom grijehu, a da se ovjek za nj nije pokajao i prihvatio milosrdnu ljubav Boju,
znai, po svom slobodnom izboru, ostati zauvijek odijeljen od njega. To upravo jest stanje
konanog samo-iskljuenja iz zajednitva s Bogom i s blaenicima, koje oznaujemo rijeju
pakao.
Isus esto govori o geheni, o vatri koja se ne gasi, pripremljenoj onima koji dokraja ivota
odbijaju vjerovati i obratiti se, i gdje se istodobno moe izgubiti dua i tijelo. Isus tekim rijeima
navjeuje da e poslati svoje anele da pokupe sve (...) bezakonike i bace ih u pe ognjenu (Mt
13,41-42), i da e izrei osudu: Odlazite od mene, prokleti, u oganj vjeni (Mt 25,41).
Crkva u svom nauavanju potvruje opstojnost pakla i njegovu vjenost. Due onih koji umiru u
smrtnom grijehu odmah nakon smrti silaze u pakao, gdje trpe paklene muke, vjeni oganj.
Glavna se paklena muka sastoji u vjenom odjeljenju od Boga, u kojemu jedinome moe ovjek
nai ivot i sreu, za to je stvoren i za ime tei.
Izjave Svetoga pisma i uenje Crkve o paklu jesu poziv na odgovornost, kojom ovjek mora
svoju slobodu upotrijebiti u cilju svoje vjene sudbine. Istodobno su hitan poziv na obraenje:
Uite na uska vrata! Jer iroka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime
idu. O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u ivot i malo ih je koji ga nalaze! (Mt 7,13-14):
Budui da ne znamo ni dana ni asa, trebakako opominje Gospodin, da ustrajno bdijemo da
dovrivi jedini tijek naega zemaljskog ivota, zasluimo s njim ui na svadbu i ubrojiti se meu
blagoslovljene i da ne budemo kao zli i lijeni sluge otjerani u vjeni oganj, u vanjske tmine gdje e
biti pla i krgut zubi.
Bog nikoga ne predodreuje za pakao; za to je potrebno svojevoljno odvraanje od Boga (smrtni
grijeh) i ustrajanje u tome sve do kraja. U euharistijskom slavlju i u dnevnim molitvama vjernika
Crkva zaziva milosre Boga koji nee da itko propadne, nego hoe da svi prispiju k obraenju (2

847
Pt 3,9). Molimo, Gospodine, blagohotno primi ovaj rtveni prinos nas tvojih slugu i sve obitelji
svoje: obdari nae dane svojim mirom, izbavi nas od vjene osude i ubroji nas meu izabrane svoje.
(Br. 1033 1037).

Posljednji sud
Posljednjem sudu prethodit e uskrsnue svih mrtvih, pravednika i nepravednika (Dj 24,15).
To e biti as kad e svi koji su u grobovima uti glas Sina ovjejega. I izii e: koji su dobro
inili - na uskrsnue ivota, a koji su radili zlo - na uskrsnue osude (Iv 5,28-29). Tada e Krist
doi u slavi i svi aneli njegovi s njime (...). I sabrat e se pred njim svi narodi, a on e ih jedne od
drugih razluiti kao to pastir razluuje ovce od jaraca. Postavit e ovce sebi s desna, a jarce slijeva
(...) otii e ovi u muku vjenu a pravednici u ivot vjeni (Mt 25,31. 32. 33, 46).
Pred Kristom koji je Istina, bit e konano iznesena istina o stavu svakoga ovjeka prema Bogu.
Posljednji sud e otkriti do zadnjih posljedica, sve to je tko za svoga zemaljskog ivota dobra
uinio ili propustio uiniti: Sve je zlo koje ine opaki zabiljeeno - da oni to i ne znaju. U dan kad
Bog nee utjeti (Ps 50,3) (...) okrenut e se prema zlima: Ja sam, rei e im, na zemlju postavio
svoje siromahe zbog vas. Ja sam, njihov gospodar, stolovao na nebu zdesna svojega Oca - a moji su
udovi na zemlji bili gladni. Da ste dali mojim udovima, va bi dar bio doao sve do Glave. Kad sam
postavio svoje siromahe na zemlju, uinio sam ih vaim dostavljaima, da donose vaa dobra djela
u moju riznicu: vi niste nita poloili u njihove ruke, zato kod mene nita ne posjedujete.
Posljednji sud bit e u vrijeme slavnog povratka Kristova. Samo mu Otac zna sat i dan; samo on
odluuje o njegovu dolasku. Po svom e Sinu Isusu Kristu izrei tada konani pravorijek o svoj
povijesti. Tada emo upoznati posljednji smisao itava stvorenja i svu ekonomiju spasenja; shvatit
emo udesne putove kojima je njegova Providnost vodila svaku stvar njezinu konanom cilju.
Posljednji e sud otkriti, da Boja pravda pobjeuje sve nepravde to su ih Boja stvorenja poinila
te da je Boja ljubav jaa od smrti. (br. 1038-1040)

Nebo
Oni koji umiru u Bojoj milosti i prijateljstvu i koji su posve oieni, ive zauvijek s Kristom.
Zauvijek su slini Bogu, jer ga gledaju kao to jest (7 Iv 3,2), licem u lice:
Naom apostolskom vlau definiramo da prema opem Bojem odreenju, due svih svetih
koji su otili s ovoga svijeta prije Muke Gospodina naega Isusa Krista, (...) i svih drugih vjernika
koji su umrli poto su primili sveto Kristovo krtenje u kojih u asu smrti nije bilo nita za ienje
(...) ili, ako je neto bilo ili neto bude to treba oistiti, im poslije svoje smrti, budu oiene (...) i
prije uskrsnua njihovih tjelesa i opeg suda - i to nakon Uzaaa Gospodina i Spasitelja Isusa
Krista na nebo - bile su, jesu i bit e u nebu, u kraljevstvu nebeskom i raju nebeskom s Kristom, u
drutvu svetih anela. One su poslije muke i smrti naega Gospodina Isusa Krista, ugledale i
gledaju Boju bit neposrednim gledanjem, i to licem u lice, bez posredovanja ikakvog stvorenja.
Taj savreni ivot, to zajednitvo ivota i ljubavi s Presvetim Trojstvom, s Djevicom Marijom,
anelima i svim blaenicima - zove se nebo. Nebo je ovjekov krajnji cilj i ostvarenje njegovih
najdubljih tenja, stanje najvee i konane sree.
ivjeti u nebu znai biti s Kristom. Izabranici ive u njemu, ali uvajui, dapae nalazei u
njemu svoj pravi identitet i vlastito ime: ivot znai biti s Kristom; stoga gdje je Krist, tu je ivot, tu
je kraljevstvo.
Isus Krist nam je svojom smru i uskrsnuem otvorio nebo. ivot se blaenih sastoji u
potpunom posjedovanju plodova Kristova otkupljenja; svojoj nebeskoj proslavi on pridruuje one
koji su u nj vjerovali i ostali vjerni njegovoj volji. Nebo je blaena zajednica svih koji su njemu
savreno pritjelovljeni.
To otajstvo blaenog zajednitva s Bogom i sa svima onima koji su u Kristu, nadilazi svako
poimanje i svako predoenje. Sveto pismo nam o tome govori u slikama: ivot, svjetlost, mir,
svadbena gozba, vino vjenog Kraljevstva, kua Oeva, nebeski Jeruzalem, raj: to oko ne vidje, i
uho ne u, i u srce ovjeje ne ue, to pripravi Bog onima koji ga ljube (1 Kor 2,9).

848
 Bog se, zbog svoje transcendencije, moe vidjeti onakav kakav jest samo kad on sam svoju
Otajstvenost otvori neposrednom promatranju ovjeka i kad mu za to dade sposobnost. To
promatranje Boga u nebeskoj slavi Crkva naziva blaenim gledanjem:
Kakva e biti tvoja slava i tvoja srea: bit e priputen da gleda Boga, imat e ast da
sudjeluje u radostima spasenja i vjenoga svjetla zajedno s Kristom, Gospodinom tvojim Bogom,
(...) da uiva u Kraljevstvu nebeskom, u drutvu pravednika i Bojih prijatelja, radost postignute
besmrtnosti.
U slavi nebeskoj, blaenici s radou nastavljaju ispunjati volju Boju u odnosu prema drugim
ljudima i cijelom stvorenju. Oni ve kraljuju s Kristom; s njim e kraljevati u vijeke vjekova (Otk
22,5). (br. 1023- 1029).

6. Razmatranja svetaca o smrti i sudu Bojemu

Razmiljati o zadnjim stvarima ljudskog ivota skupa sa svecima znai podii pogled od
svakodnevnevnice i promatrati ivot u horizontu vjenosti. Samo postavljajui ozbiljna ljudska i
vjernika pitanja o smislu ivota kako dobro ivjeti, kako ivjeti s Isusom Kristom i zaloiti ivot u
ljubavi i sluenju Bogu i ljudima; smrt, sud, pakao, istilite i raj nisu za osobu tragian dogaaj,
razlog za zabrinutost i nutarnju muku. Poslovica kae: Umire se kako se ivjelo. Kranski gledano
ivot je hodoae prema vjenosti, u kui naeg nebeskog Oca pred kojim nam se pojaviti u
trenutku smrti. Bog je dao svoga Sina za nae spasenje i kranin zna da i u ivotu i u smrti moe
raunati na Kristovu ljubav i pratanje, ali isto tako zna da je pozvan svakodnevno se opredijeliti za
Krista i sluiti mu. ovjek se ne smije pojaviti pred Bogom u smrtnom grijehu jer se time samo
iskljuuje iz zajednitva i ivota s Bogom, a to je punina ivota i ivot u blaenstvu zauvijek.
Kranska vjera daje cjelovit i vedar odgovor na najtea pitanja ljudskog ivota. U mjeri u kojoj
osoba prakticira vjeru i molitvu i redovito pristupa sakramentima, u duu vjernika silazi Boji mir
koji nadilazi ljudske snage i daje osobi sigurnost vjere da njen ivot ide putem koji e dovesti do
spasenja u vjenosti.
O velikom misteriju smrti Drugi vatikanski koncil u konstituciji Radost i nada ovako nauava:
Zagonetka ljudskog poloaja dosie vrhunac pred licem smrti. Ne mui ovjeka samo bol i sve
vei rasap tijela nego ga takoer, dapae jo vie, mui strah od ugasnua za vazda. I po prirodnom
nagonu svoga srca ovjek ispravno sudi kad s jezom odbija posvemanje razaranje i nepovratno
skonanje svoje osobe. Klica vjenosti to je u sebi nosi, nesvodiva na samu materiju, buni se protiv
smrti. Svi pokuaji tehnike, ma kako bili korisni, ne mogu smiriti tjeskobu ovjeka, naime
produenje biolokog trajanja ne moe utaiti one elje za daljnjim ivotom koje su neodoljivo
ukorijenjene u njegovu srcu.
Dok je pred smru nemono svako matanje, Crkva pouena boanskom objavom, tvrdi da ga
je Bog stvorio za blaeni cilj s onu stranu zemaljske bijede. tovie, kranska vjera ui da e ta
tjelesna smrt, od koje bi ovjek bio poteen da nije sagrijeio, biti jednom pobijeena kada
svemogui i milosrdni Spasitelj vrati ovjeku spasenje to ga je svojom krivljom izgubio. Bog je
naime pozvao i poziva ovjeka da itavim svojim biem prione uza nj u vjenom zajednitvu
nepropadljivog boanskog ivota.
Tu je pobjedu Krist izvojevao uskrsnuvi na ivot, poto je svojom smru oslobodio ovjeka od
smrti. Svakom ovjeku koji razmilja, vjera predoena solidnim argumentima prua odgovor na
tjeskobna pitanja o njegovoj buduoj sudbini, ujedno mu omoguuje da u Kristu bude u zajednitvu
sa svojom predragom, ve preminulom braom, ulijevajui mu nadu da su oni ve postigli pravi
ivot kod Boga.
Katekizam Katolike Crkve govorei o Isusu Kristu, sucu i sudu nad ljudskim ivotom nakon
smrti ui: Krist je Gospodar vjenog ivota. Njemu kao Otkupitelju svijeta pripada puno pravo da
konano sudi djela i srca ljudi. On je stekao to pravo svojim Kriem. Tako je Otac sav sud predao
Sinu. Sin pak nije doao suditi, nego spasiti i dati ivot koji je u njemu. Odbijanjem milosti u ovom
ivotu svatko ve sudi samoga sebe, prima po svojim djelima, odbijajui Duha ljubavi, moe sebe
osuditi i za vjenost (br.679).

849
 Iz navedenog teksta se vidi da sva dramatinost smrti, suda, osude pa i pakla je plod ljudske
slobode i odbijanja milosti Bojega spasenja te se radi o samo iskljuivanju iz vjenog blaenstva.

Smrt i sud
(Misli sv. Ivana Marije Vianneya)

Dani naeg ivota su odbrojeni. Jo vie: ne znamo ni sata, ni asa kada e nas na najvii Sudac
pozvati pred svoju sudaku stolicu, a to e biti moda upravo u trenutku, kada najmanje na to
mislimo ili smo najmanje pripravni, da ovaj strani raun poloimo.
Tko na smrt ne misli za vrijeme svog ivota, izlae se velikoj opasnosti, da na nju posve
zaboravi, kao i opasnosti da eli ovo zanemarivanje popraviti istom onda, kad za to nema vie
lijeka, kada je smrt pred vratima.
ovjek kojemu je smrt uvijek pred oima, moe sebe smatrati samo kao putnika na zemlji, koji
svijetom prolazi i bez opiranja sve ostavlja to sretne, jer on jednom drugom cilju stremi i jednoj
drugoj domovini ide u susret.
ovjek, koji svoju duu eli spasiti, ne smije nikada izgubiti misao na smrt. Ve je sam po sebi
straan trenutak, kad sve to je na svijetu za ovjeka umire, kada i ovjek istodobno svemu umire i
mora ostaviti sve to je na svijetu za njega bilo.
Nasljedujmo svece, kojima je promatranje posljednjih stvari bio glavni posao. Pustimo neka proe
to sa vremenom prolazi, posvetimo svi misli i brigu onome to je trajno i vjeno.
Moj Boe, zato se tako grevito veemo za ivot na zemlji, kada samo jedan kratki as smijemo
na njoj boraviti i onda sve ostaviti nita sa sobom uzeti, nego samo ono dobro i zlo to smo za
vrijeme svog kratkog zemaljskog ivota uinili?
Kada promatramo nain, kako ivimo, izgledamo, kao da mislimo kako ovaj zemaljski ivot ne
moramo ostaviti. Ah, kako ozbiljno trebamo biti u strahu ako ivimo kao slijepci, da emo kao takvi
i umrijeti.
Cijeli ovjeji ivot sadran u ovim trima rijeima: ivjeti, umrijeti i biti suen. Smrt, sama po
sebi nije tako strana kako bi netko mogao misliti, ovisi samo o nama, hoemo li je uiniti sretnom,
lijepom i ugodnom.
O bijedni ivote, kako se moe netko za tebe toliko vezati? ... Nema zaista na svijetu niti jedne
ivotinje, koja bi bila ispunjena sa toli bijede kao ovjek.
Da, mi emo kod umiranja uzeti sa sobom sve to dragocjenog posjedujemo, sva naa dobra
djela. Prolazna dobra ostavljamo na zemlji, samo ono to vjeno treba trajati, naa djela, ona e nas
slijediti.
Ako sve to inimo, inimo onako kako bismo u smrtnom asu eljeli, da smo uinili, sve e biti
dobro uinjeno.
Krani koji su osueni, moraju u Paklu puno tee muke trpjeti, nego pogani ... O Paklu,
kranina, kako straan i neumoljiv e biti!
Kad bi jedan osuenik imao sreu, da svakih tisuu godina samo pet minuta gleda Boga, Pakao
za njega ne bi vie bio Pakao.
O Boe, moemo li neto uasnije pomisliti nego ovo: Jedan kranin ... u Paklu! Jedan kranin,
koji se nalazi meu avolima! Jedan ud Isusa Krista - u plamenima Pakla! Jedno dijete Boje - u
raljama Lucifera!
Koje li razlike! Kad je Bog stvarao svijet, upotrijebio je sedam dana za to: ali da ga razori u dan
svoje srdbe kod posljednjeg Suda, biti e dosta jedan trenutak. Kad je Bog stvarao svemir i sve. to
je u njemu, nije dozvao nikakvih gledatelja da vide ovolika uda, ali kod njihova razaranja bit e svi
ljudi prisutni, svi e oni tada morati priznati da postoji jedan svemogui Bog.
Kako malo krana zna to u stvari ini, kada grijei! Doite vi bezbone rugalice, doite vi
tvrdokorni nevjernici, doite vidite, postoji li jedan Bog, je li On vidio sve vae ine i hoe li ih
suditi i je li svemogu! O Boe, kako e rugalica promijeniti svoj podrugljivi govor u ovom
stranom asu!

850
 Doite", rei e Isus Krist na dan Suda svojim pravednicima - doite djeco! Ja elim da cijeli
svijet vidi, kako mnogo i s kojom radosti ste vi za Mene radili i trpjeli. Okorjeli grenici, nevjernici
govorili su uvijek da sam Ja ravnoduan za sve to inite za Mene; ali danas u im pokazati, da sam
sve suze vidio i prebrojao to ste ih prolili u dalekim pustinjama; ja im hou danas dokazati, da sam
bio uz vas na stratitima, gdje ste za Mene svoju krv prolijevali. Doite svi i pojavite se pred ovim
grenicima koji su Me prezreli i pogodili, koji su se usudili govoriti, da Ja ne postojim, da ih ne
vidim. Doite moja djeco, doite moji ljubljeni i vidjet ete kako sam dobar i kako je velika moja
ljubav prema vama!

Marija Majka krana u ivotu i smrti

(sv. Ljudevit M.G. Montfortski)

Bog Sin hoe da sebe oblikuje i, na neki nain, neprestano utjelovljuje u svojim udovima po
svojoj dragoj Majci, te joj veli: Ui u batinu Izraelu (Si 24,8). Kao da joj time kae: Bog, moj
Otac, dao mi je u batinu sve narode zemlje, sve ljude, dobre i zle, predodreenike i odbaenike.
Jedne u voditi zlatnom palicom, a druge gvozdenom. Jednima u biti otac i odvjetnik, drugima
pravedan osvetnik, a svima sudac. Ali ti, moja mila Majko, ti e imati za svoje nasljedstvo i posjed
samo predodreenike, kojih je praslika Izrael; kao dobra majka ti e ih roditi, hraniti, odgojiti; a
kao njihova vladarica ti e ih voditi, njima upravljati i braniti ih.
ovjek i ovjek roen je u njoj(Ps 86,5) kae Duh Sveti. Neki Oci tumae te rijei tako da je
prvi ovjek, koji se je rodio od Marije, ovjek-Bog, Isus Krist; a drugi da je samo ovjek, posinak
Boji i Marijin. Ako se je Isus Krist, Glava ljudi rodio od Marije, tada se i predodreenici, koji su
udovi ove Glave, nuno moraju roditi od nje. Nikad jedna te ista majka ne daje na svijet glavu bez
udova, niti udove bez glave, jer bi to bila nakaza u prirodi; jednako u redu milosti Glavu i udove
raa jedna te ista majka. Ako bi se koji od mistinoga tijela Kristova, koji predodreenik, rodio od
druge majke, a ne od Marije, koja je rodila Glavu, to on u stvari ne bi bio predodreenik niti od
Isusa Krista, nego nakaza u redu milosti.
Uz to, budui da je Isus plod Marijin sada kao i uvijek, kako to o njemu ponavljaju nebo i zemlja
tisuu i tisuu puta svaki dan: I blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus, to je sigurno da je Isus Krist
zbilja plod i djelo Marijino, kao za svakoga ovjeka koji ga posjeduje, tako i za sve ljude uope.
Zato, ako je koji vjernik oblikovao Isusa u svome srcu, on moe slobodno rei: Velika hvala
Mariji! Onaj koga ja posjedujem, njezino je djelo i njezin plod; ja ga bez nje ne bih imao. Mariji se
mogu primijeniti, s veim pravom negoli ih sveti Pavao primjenjuje sebi, ove rijei: Djeco moja,
koju ponovno s bolovima raam dok se Krist ne oblikuje u vama (Gal 4,19). Ja raam - veli Marija -
svaki dan djecu Boju, sve dok se Isus, moj Sin, ne oblikuje u njima u puninu svoje dobi.
Sveti je Augustin nadvisio sama sebe i sve to ja rekoh, kad je kazao da su svi predodreenici,
kako bi mogli odgovarati slici Sina Bojega, dok su na svijetu, skriveni u krilu Presvete Djevice
gdje ih ova dobra Majka uva, hrani, uzdrava i odgaja, dok ih poslije njihove smrti ne porodi za
slavu, a tada i jest pravi njihov roendan, kako Crkva naziva smrt pravednika. Otajstva milosti,
nepoznata odbaenicima, a malo poznata predodreenicima.
Uvodna napomena: Smisao slijedeih svetakiih meditacija nije u tome da ih urno jedne
iza drugih itamo kao bilo koji tekst nego da izaberemo jedno ili najvie dva razmatranja pa da se
nad njima zadrimo due vrijeme u molitvi kao to nas dolje nie u Metodi ui sv.Alfons Marija
Luguori.

Metoda za razmatranje o zadnjim stvarima

(sv. Alfons Marija Liguori)

Duo moja pobudi vjeru i znaj da si u Bojoj prisutnosti i duboko mu se klanjaj. Ponizi se
pred nogama tvoga Boga i moli ga svim srcem da ti oprosti. Zbog ljubavi Isusa Krista trai od Boga
svijetlo, preporui se Presvetoj Djevici Mariji i svecima sa molitvom Zdravo Marijo i Slava Ocu
Polagano itaj odlomak po odlomak tekst meditacije. Poslije svake toke promatraj vjenu istinu o

851
kojoj govori. Na kraju uini posebne odluke da e ispraviti neki odreeni porok i moli slijedeu
molitvu:
Boe moj, nepogreiva istino, jer si Ti Crkvi objavio vjerujem sve to sveta Crkva mi predlae
za vjerovati: vjerujem da si Ti moj Bog, Stvoritelj svega koji za cijeli vjenost nagrauje Rajem
pravednike a Paklom kanjava grenike, vjerujem da si jedna bit u Tri osobe, to jest Otac, Sin i
Duh Sveti. Vjerujem u Utjelovljenje i smrt Isusa Krista, vrsto vjerujem sve to ui sveta Crkva.
Zahvaljujem Ti to si me uinio kraninom, ispovijedam da u mojoj svetoj vjeri elim ivjeti i
umrijeti.
Boe moj, vjerujem tvojim svetim obeanjima jer si Ti moan, vjeran i milosrdan. Po zaslugama
Isusa Krista nadam se zadobiti oprotenje mojih grijeha, ustrajnost do kraja i slavu u Raju. Boe
moj, jer si Ti beskrajna dobrota, dostojan beskrajne ljubavi, ljubim te iznad svega drugoga svim
svojim srcem, i kajem se cijelim srcem za sve svoje grijehe jer sam uvrijedio tebe najvee dobro,
ao mi je. Odluujem, uz pomo tvoje milosti, da u ubudue radije umrijeti nego te uvrijediti.
Odluujem takoer da u u ivotu i na asu smrti primati tvoje svete sakramente. (Sv.Alfons
Liguori, Massime etrene u Opere ascetiche, st. 129.)

O vremenu i plodu razmatranja o vjenim istinama

(sv. Petar Alkatranskom)

Evo ima kranski itatelju razmatranja kojima bilo koji tjedan moe zabaviti svoju duu. Ne
itaj ih da ne bude neprilino ako si neto drugo tih dana uzeo za razmatranje. Kako smo naime
malo prije kazali, to god bi moglo srce potaknuti na ljubav i strah Boji te na opsluivanje Bojih
zapovijedi, korisno se moe uzeti kao predmet razmatranja.
Ako smo ih iz tolikog broja drugih izabrali to je zato to u sebi sadre osnovna otajstva nae
vjere, i zato to u njima ima vie moi i snage da ljudska srca potaknu na ljubav i strah Boji.
Napokon smo to uinili da poetnicima, kojima je potreban voa, pruimo hranu dobro pripravljenu
i provakanu da se ne bi u ovom predmetu ponaali kao stranci koji ne poznaju pravi put te u tuoj
zemlji lutaju stranputicama, u neizvjesnosti tumaraju prihvaajui sad ovo sad neto drugo bez
ikakve sigurnosti.
Osim toga, ova razmatanja, kako smo kazali na drugom mjestu, odgovaraju napose onima
koji se istom poinju obraati Bogu, to jest koji su se nedavno iz grenog ivota povratili Bogu.
Njima je potrebno razmatrati o ovim stvarima jer e se iz toga u njihovim duama razbuditi bol
zbog poinjenih grijeha i strah pred njima, razbuditi e se strah Boji i prezir svijeta. To su neke
vrste prvi koraci koja na poetku boljeg ivota treba podravati. i zbog toga e oni, koji su se
nedavno obratili Bogu, morati ova razmatranja nastaviti, kako bi mogli strahu Bojem, ljubavi i
ostalim krepostima poloiti duboke temelje.

Razmatranje o svretku ljudskog ivota

(sv. Alfons Marija Liguori)

1. Promatraj duo moja, kako ti je ivot koji ima dao Bog, i stvorio te na svoju sliku. Bez tvojih
zasluga posvojio te kao svoje dijete u svetom krtenju. Ljubio te kao Otac i stvorio te da ga ljubi i
slui mu u ovom ivotu da bi uivao u njemu u Raju. Tako da nisi roen niti treba ivjeti idui za
ispraznim uicima, da bi postao bogat ili moan, da bi jeo, pio, spavao kao ljudi svjetskog duha,
nego da bi ljubio svoga Boga i spasio se u vjenosti. Stvorenja ti je Bog dao da se njima koristi, da
bi ti pomogla da doe do svog velikog cilja, vjenog spasenja. Nesretna li mene koji sam na sve
drugo mislio osim na taj cilj. Oe moj, zbog Isusove ljubavi, daj da ponem novi sveti ivot
potpuno u skladu sa tvojom svetom voljom.

2. Promotri kako e u trenutku smrti osjetiti veliku grinju savjesti, ako nisi Bogu sluio i njega
iekivao. Koje li muke kad na kraju svojih dana primijeti da ti ne ostaje drugo u tom asu do li
jadna aka bogatstva, veliine, slave i uivanja! udit e se kako si za ispraznosti i nitavne stvari
izgubio milost Boju i svoju duu, bez da e moi nadoknaditi poinjeno zlo, niti e biti vie

852
vremena da se uputi dobrim putem. O kojeg li oaja, koje li muke! Tada e uvidjeti koliko vrijedi
vrijeme, ali bit e ti kasno, htjeti e ga kupiti krvlju kad bi to bilo mogue, ali nee moi. O dane
gorine za one koji nisu sluili Bogu i ljubili ga.
3. Promotri koliko se zapostavlja veliki cilj spasenja. Misli se na nagomilavanje bogatstva, na
jelo, zabave i gubljenje vremena. I Bogu se ne slui, ne brine se o spasenju due i vjeni cilj se
smatra nevanim. I tako veina krana gostei se, pjevajui i svirajui idu u Pakao. O kad bi znali
to je to Pakao! O ovjee, toliko tei propasti i nita ne ini za spasenje. Franjo sekretar
engleskoga kralja umirao je govorei: Bijednog li mene, potroio sam toliko papira piui pisma
mog kralja, a nisam potroio ni jedan list da napiem moje grijehe i dobro se ispovjedim. Filip III
panjolski kralj umirui ree: O da sam sluio Bogu u pustinji i nikad nisam postao kraljem!
Ali emu u tim trenucima slue ovakvi uzdasi? Slue za poveanje oaja. Na raun drugih ti
naui ivjeti brinui se za svoje spasenje ako ne eli pasti u isto oajanje. I znaj da sve to ini,
govori, misli a to nije po volji Bojoj je izgubljeno. Hrabro, vrijeme je da promijeni ivot. to
eka? Trenutak smrti da te dokraji. Na vratima vjenosti, na rubu ponora pakla kada vie nema
vremena nadoknaditi grijehe. Boe moj oprosti mi, ljubim te vie od svega. ao mi je to sam te
uvrijedio. Marijo nado moja moli Isusa za mene. (Sv.Alfons Liguori, Massime etrene u Opere
ascet., st. 130.)

Razmatranje o vanosti trenutka ljudskog svretka

(sv. Alfons Marija Liguori)

1. Promotri ovjee kako je za tebe vano postii tvoj veliki cilj, jer ako ga postigne bit e
spaen, bit e blaen za cijelu vjenost, uivat e u dui i tijelu svako dobro a ako ne postigne cilj
izgubit e i duu i tijelo, raj i Boga, bit e vjeno bijedan i zauvijek proklet. Dakle radi se o
najvanijoj stvari od svih stvari, jedinoj neophodnoj, to jest sluiti Bogu i spasiti duu. Dakle, dragi
kranine nemoj vie govoriti, sad u sebi udovoljiti, poslije u se predati Bogu i nadam se da u se
spasiti. O kolike je ta lana preuzeta nada odvela u Pakao, i koliki su tako govorili a sad su prokleti
te za njih vie nema lijeka. Koji je to prokletnik htio biti proklet? Ali Bog proklinje onoga koji
svjesno grijei preuzeto se nadajui spasenju.
Kae uinit u ovaj grijeh i zatim u se ispovjediti. Tko zna da li e imati vremena? Tko ti
garantira da nee umrijeti odmah nakon to si sagrijeio? Bog daje milost onima koji ga se boje, a
ne onima koji ga preziru. Nemoj kazati isto je, ispovjedio dva ili tri grijeha. Ne jer Bog podnosi ali
ne podnosi zauvijek. Kad je ispunjena mjera Bog vie ne oprata i kanjava smru i naputanjem
grenika, tako da idui iz grijeha u grijeh zavri u Paklu koji je kazna gora od smrti. Pazi brate na
ovo to sad ita.
Promjeni se i predaj se Bogu. Pomisli da je moda ovo posljednja opomena koju ti Bog alje, da
ti nee vie opratati. Vidi radi se o dui, radi se o vjenosti. Ova misao na vjenost je mnoge
izvukla iz svijeta i potakla da idu ivjeti u samostane, u pustinje, peine! Siromaan li sam koji sam
toliko grijeha uinio, te sam alosna srca, oteale due i pakao zasluio, Boga izgubio. A Boe moj i
Oe moj, vei me uza se svojom ljubavlju!
2. Promotri ovjee, da je briga za vjenost jako zapostavljena! Na sve se misli, osim na
spasenje. Za sve ima vremena osim za Boga. Kada se kae nekome da pristupa sakramentima, da
moli pola sata dnevno on odgovori: Imam djecu, unuke, zauzet sam, imam posjede. Ah Boe, nema
li i duu? Brini se za bogatstvo, zovi djecu i unuke da ti pomognu u trenutku smrti i spase te pakla
ako bude proklet. Nemoj si laskati da moe pomiriti Boga i svijet, raj i grijeh. Spasenje nije za
olako trgovanje.
Treba sebe mrtviti, sebi umirati ako hoe zadobiti vjenu krunu. Koliko krana je sebi laskalo
da e sluiti Bogu i da e se spasiti a sada su u paklu. Koje li ludosti misliti uvijek na ono to tako
brzo prolazi i misliti tako malo na ono to je zauvijek. O kranine promisli o sebi. Znaj da e brzo
ostaviti ovu zemlju i ii e u vjenu kuu. Jadan li si ako zauvijek propadne, tada nee vie biti
lijeka.
3. Promatraj kranine i kai imam duu, ako je izgubim izgubio sam sve. A ako zadobijem sav
svijet a izgubim duu to sam dobio? Ako postanem veliki ovjek i izgubim duu to e mi koristiti?
853
Ako skupim bogatstva, napravim kuu, odgojim djecu a izgubim duu to mi to koristiti? Koju
korist su imali od veliina, uitaka, i ispraznosti toliko koji su ivjeli u svijetu, a sad su im je prah u
nekom grobu a oni su duboko u paklu? Dua je dakle moja i ako je izgubim jedanput, zauvijek sam
je izgubio. Bolje je misliti na spasenje. To je najvanija stvar. Radi se o vjenoj srei ili nesrei. O
Boe moj priznajem i zbunjen sam jer sam do sada ivio kao slijepac, tako sam se udaljio od tebe,
nisam mislio na spasenje ove moje jedine due. Spasi me Oe po Isusu Kristu. Prihvaam da sve
izgubim samo da tebe ne izgubim Boe moj. Marijo nado moja spasi me svojim zagovorom.
(Sv.Alfons Liguori, Massime etrene u Opere ascetiche, st. 132-134.)

Razmatranje o bijedi i prolaznosti ljudskog ivota

(sv. Petar Alkatranski)

Danas e razmatrati o bijedi ljudskog ivota. Dok o njoj bude razmatrao upoznat e, kako je
isprazna svjetovna slava i nauit e koliko mora prezirati slavu svijeta koja se ponekad izgrauje
ba na temelju naeg nestalnog ivota. Budui da su bijede naeg ivota bezbrojne, u razmatranju
e uzeti u obzir samo prvih sedam koje su najznaajnije. Prvo uzmi u obzir kratkou ovog ivota
jer se svrava sa 70 ili 80 godina, a to je preko toga kao to kae prorok Jeremija, to je tegoba i bol.
Ako od toga vremena oduzme djetinjstvo, koje vie lii vegetiranju, isto tako ako oduzme
vrijeme to ga troi na spavanje, jer dok se predaje snu lien si razuma, a samo se po njemu
ovjek razlikuje od ostalih stvorenja, ustanovit e da je vrijeme tvoga ivota krae nego to si
ikada mislio. Ako ovo vrijeme usporedi s vjenou buduega vijeka uvjeriti e se da je krae od
jednoga aska. Uvidi sad kako su nerazumni i budalasti i u kojoj su zabludi ljubitelji ovoga svijeta
koji se, da bi samo u jednom jedinom asu ovoga kratkotrajnog ivota uivali radosti, ne plae
izvri opasnosti da izgube vjenost.
Razmiljaj zatim o neizvjesnosti ovoga ivota, a to je druga izmeu ivotnih bijeda. Ta ivot nije
samo prekratak, nego je ta kratkoa veoma neizvjesna i u najveoj mjeri sumnjiva. Koliko je onih
koji doive 60 ili 80 godina? Kako se mnogi gase ve pri samom ulasku u ivot! Kako bezbrojni
pogibaju u cvijetu mladenake dobi? Ne znate kae Krist kad e doi va Gospodar, uveer, o
ponoi, kad se oglase pijetlovi ili ujutro. A da to jasnije spozna, sjeti se mnogih svojih prijatelja,
osobito lanova obitelji i drugih ljudi, koji su bili nositelji kakva dostojanstva ili vlasti, koje je
neumoljiva smrt neoekivano digla u razliitoj dobi ovoga ivota te izjalovila i osujetila sve njihove
nade i planove.
Tree, razmatraj o nestalnosti ovoga ivota. Lako e uoiti da je lomljivija od svakog stakla, jer
je zrak opasniji, sunce ee, tijek vode hladniji, gladovanje dugotrajnije, vruica ea i bilo koja
druga tjelesna neumjerenost esto ovjeku oduzima ivot, kao to danomice viamo kod mnogih
koji zbog najmanjeg uzroka, u cvijetu mladosti i naponu ivota podlijeu i utrnjuju se.
etvrto, razmatraj o nestalnosti ovoga ivota i o njegovoj promjenjivosti, kako on nikad ne
ostaje dugo u istom stanju. Promatraj promjene u tijelu koje ne uiva dugo jednako raspoloenje i
zdravlje. Zatim svrni pogled na promjene u duama koje se poput mora uzburkavaju. Dok more
uzavre i bjesni zbog puhanja razliitih vjetrova, due se uznemire i uzavru jer ih gotovo u svakom
sluaju raspaljuju strasti, neuredne tenje i uskovitlane misli.
Napokon obrati pozornost i na promjene to ih neki nazivaju udesom, koji ne trpi to da ljudski
ivot dugo ostane u trajnoj srei i u povoljnom razvoju, nego ga poput kotaa vrti i okree sad
naprijed sad natrag. Daj sada razmotri i neprestane pokrete naeg ivota koji ne miruje ni danju ni
nou, nego neprestano ide naprijed i danomice ga sve vie nestaje i troi se, da se tako mi se ini
moe usporediti sa svijeom koja pomalo samu sebe troi, i to ona jae svijetli i gori, to ujutro
procvate, u podne uvene i o zapadu sunca se osui. A to je Bog, govorei po proroku Izajiji o ovoj
promjenjivosti lijepo slikovito rekao. Svako je tijelo kao trava, kao cvijet poljski sva mu draest (Iz
40,6).
Sv. Jeronim, tumaei ove rijei kae: Zaista ako tko promatra nestalnost tijela i kako svakoga
asa rastemo i padamo, kako ne ostajemo u istom stanju, pa i ono to govorimo, to kazujemo u
pero ili piemo, izmie od dijela naeg ivota, taj nee oklijevati da tijelo nazove travom, a njegovu
slavu cvijetom trave ili poljskih livada. Tko je jo donedavna bio dijete, ubrzo je postao djeakom, a
854
djeak mladiem, te se sve do svoje starosti mijenja tijekom neizvjesnih razdoblja i prije nego to se
poeo smatrati starcem, udi se kako to da vie nije mladi. Ljepotica koja je za sobom privlaila
ete mladia, poguri se, a lice joj izbrazdaju starake bore. I ona koja je neko ivjela samo za
ljubakanje i uivanje napokon postane neprivlana.
Peto razmatraj kako je varav i podmukao ovaj ivot. Njegova su obeanja veoma opasna.
Bezbrojne ljubitelje svijeta koji se u nj slijepo pouzdavaju, zavodi u bludnju. Premda je odvratan i
ruan, smatramo ga veoma lijepim, iako je pun ui i gorine, ipak ga smatramo veoma slatkim.
Premda je obiljeen kratkim razmacima, smatramo ga dugim. Iako je pun nesrea i bijeda, ipak ga
smatramo sretnim i vrijednim ljubavi da nema nikakve opasnosti, nikakve pogibelji kojoj se ljudi ne
bi izloili, da bi ga poto poto sauvali. Ne plae se upustiti ak ni u ono to ih ini nevrijednima
ove sree i to ih nje liava, to im prijeti gubitkom vjenog ivota i sree.
esto, osim kratkoe i drugih ve nabrojenih okolnosti, razmatraj o tako kratkom vremenu naeg
ivota, to ga proivljavamo, kako je podvrgnut bezbrojnim bijedama, to tjelesnim, to duhovnim,
te se tako ovaj ivot s pravom moe nazvati bujicom suza i oceanom bezbrojnih neprilika.
Pripovijeda sv. Jeronim kako je onaj svemoni kralj Kserkso, koji je savladao planine, premostio
mora, kad je jednom s poviena mjesta promatrao neizmjerno mnotvo ljudstva i bezbrojnu vojsku
zaplakao to nakon sto godina nee biti vie nijednoga od onih to ih je tada promatrao.
I odmah je nadodao: Ah, kad bismo se mogli uspeti na takav vidikovac s kojeg bismo gledali
pod svojim nogama cijelu zemlju, pokazao bih ti ve sada ruevine cijeloga svijeta, sukobe naroda s
narodima, kraljevstva sa kraljevstvima, kako su jedni odreeni za muenje, a drugi da budu ubijeni,
vidio bi kako jedne prodiru morski valovi, a kako druge odvode u ropstvo, ovdje bi vidio svadbu,
ondje naricanje, gledao bih kako se jedni raaju drugi umiru, jedni obiluju bogatstvom, drugi poste,
i tako nee nestati samo Kserksove vojske, nego e za kratko vrijeme nestati ljudi cijelog svijeta,
koji sada ive.
Promatraj malo tjelesne bolesti i napore, duevne muke i teke misli pa e vidjeti kako na ljude
svakoga stalea i svake dobi vrebaju opasnosti. Tako e danomice sve jasnije upoznavati bijede
ovoga ivota, onda kad spozna emu se od svijeta moe nadati, najodlunije ga sa svime, to
njemu pripada prezri. Posljednja od ovih bijeda jest smrt. Ona je s obzirom na tijelo i s obzirom na
duu od sviju stvari najstranija.
U tom naime asu tijelo biva posve lieno sviju dobara ovoga svijeta, a dua se tada nae u
onom konanom stanju u kojemu e biti suena za svu vjenost. Kad ovo paljivo promotri,
spoznat e kako je slava ovoga svijeta kratka i bijedna. Ako ivot onih, koji ga tako ljube, nema
drugih ovlasti osim onih koje smo sada nabrojili, koliko god ga mnogo cijene, moi e lako
zakljuiti koliko ga mora prezreti.

Razmatranje o smrtnom grijehu

(sv. Alfons Marija Liguori)

Promotri kako si stvoren od Boga kako bi Boga ljubio, paklenom nezahvalnou ti si se pobunio
protiv Njega, postupao si prema Njemu kao prema neprijatelju, prezirao si njegovu milost i
prijateljstvo. Da li si znao da ga vrijea grijehom koji si uinio? Tko grijei to ini? Okree lea
Bogu, gubi potovanje prema njemu, podie ruku da udari Boga, oalouje Boje Srce. Tko grijei
inima Bogu govori:
Odlazi od mene, ne elim te priznati mojim Gospodinom, ne elim te drati za Boga, moj Bog
je ovaj uitak, onaj dobitak, ta osveta. To si rekao Bogu u svom srcu kad si vie volio stvorenje od
njega. Sv. Marija Magdalena Pacika nije znala, kako vjerovati da jedan kranin moe otvorenih
oiju uiniti smrtni grijeh. Ti to ovo ita to kae? Koliko si ih uinio? Boe moj oprosti mi
smiluj mi se. Uvrijedio sam tebe beskrajno dobro, mrzim moje grijehe, ljubim te i kajem se da sam
te krivicom povrijedio Boe dostojan beskrajne ljubavi.
Promatraj Boga kako ti je govorio dok si grijeio:Sinko ja sam tvoj Bog, iz niega sam te
stvorio i otkupio sam te mojom krvlju, zabranjujem ti da uini taj grijeh pod prijetnjom nesretne
kazne. A ti dok si grijeio govorio si Bogu: Ne elim sluati, elim taj uitak, nije me briga to ti
je ao zato to gubim tvoju milost, kaem neu sluiti. Ah, Boe moj, to sam toliko puta uinio!
855
Kako si me podnosio? Ah, da sam umro prije nego li sam te uvrijedio! Ne elim te vie uvrijediti,
elim te ljubiti, beskrajna dobroto. Daj mi ustrajnost, daj mi tvoju svetu ljubav.
Promatraj kako kad grijesi dou do odreenog broja Bog preputa grenika. Dok je kod drugih
naroda Gospodin strpljivo ekao da ih kazni onda kad prevre mjeru grijeha, dotle je s nama
odluio drugaije postupati, ne eka da nas kazni istom kad se ve ispuni mjera naih grijeha (2
Mak 6,14). Brate moj, ako dakle bude ponovno napastovan da sagrijei nemoj ponovno kazati:
Poslije u se ispovjediti.
A to ako Bog dopusti da umre prije toga? A ako te Bog napusti, to e biti od tebe za svu
vjenost? Tako su mnogi propali. Nadali su se oprotenju ali je nadola smrt i propali su zauvijek.
Boj se da se isto tebi ne dogodi. Ne zasluuje milosre tko zloupotrebljava Boju dobrotu da bi
ponovno vrijeao. Poslije toliko grijeha koje ti je Bog oprostio, s pravom se treba bojati, da nakon
jo jedanput ponovljenog smrtnog grijeha, Bog ti vie nee oprostiti.
Zahvali Bogu to je do sada ekao i vrsto odlui da e radije umrijeti nego ponovno sagrijeiti.
Od danas pa nadalje kai: Dosta sam te vrijeao, ostatak mog ivota ne elim provesti vrijeajui
te. Ne, ti to ne zasluuje, elim provesti ivot ljubei te i oplakujui grijehe koje sam uinio.
Kajem se iz sveg srca. Boe moj, elim te ljubiti, daj mi snage. Marijo, Majko moja pomozi mi.
Amen. (Sv.Alfons Liguori, Massime etrene u Opere ascetiche, st. 135.)

Razmatranje o Bojem milosru prema grenicima i preuzetom uzdanju

(sv. Klaudijo de la Colombier)

alosna je stvar da ljudi i krani imaju tako pogrean sud o Bojem milosru tako da im misao
na Boje milosre postane prigoda za uvrijediti ga tako da neki dre da ne treba o tome ni govoriti,
ni pisati, zbog straha da se grenike ostavi u njihovoj nepokori. Pa ipak, milosre je najslavnije
meu Bojim svojstvima. On je milosrdan svim svojim djelima. Milosre i blagost Bojeg
ponaanja na divan nain se uoava u nainu na koji je otac izgubljenog sina umirivao starijeg sina.
On nije htio ui na slavlje a otac je iziao njemu u susret, sluao njegove prigovore, nije mu ljutito
odgovorio niti ga odbio, naprotiv mu je objanjavao razloge svog ponaanja, laskao mu je i htio ga
je na dobar nain pridobiti. Ti si uvijek sa mnom i sve moje je tvoje.
Tako se Gospodin ponaao i sa prorokom Jonom, prorokom koji se alio zbog toga to je Bog
oprostio Ninivljanima. Bog je proroka uvjeravao u svoje razloge. Pa ipak to ne smije roditi ludom
drskou i preuzetom sigurnou grenika i navesti ih na da ustraju u svojim grijesima, jer time
zloupotrebljavaju milosre, vrijeaju Boga, te da tako kaemo potiu ga da pokae prema njima
svoju pravednost. Milosre ne spaava one za koje je ono razlog njihova gubljenja. Milosre se
najbolje oituje i upoznaje u pratanju koje grenika nadahnjuje da se popravi i obrati. To je uinak
Bojeg milosra. Naprotiv oigledan znak da njega vie nema je kad se grenik oslanja na milosre
da bi nastavio grijeiti i odlagao svoje obraenje.
Nada ne posramljuje. U emu je nada grenika? U povjerenju da se kaje i da e mu Bog
oprostiti, ali to je nada onoga koji ini pokoru i ufa se. A nada osobe koja grijei jer se ufa nije
drugo do li oaj, to jest lana nada koja zbunjuje. Nadam se jer je Bog obeao, a grenik oajava iz
istog razloga jer je uvjeren da e mu Bog odgovoriti: Ne poznam vas.
Bog govori greniku: Zato uzima slobodu da govori o mojim zapovijedima i obeanjima koje
sam dao svojim slugama? Slavi moje milosre i oslanja se na to to sam postao ovjekom?
Stavlja nadu u Krv kojom je ovo sjedinjenje bilo zapeaeno i u moju rije koju sam dao da u
milosno prihvatiti tko se utjee mom milosru i usprkos toga ustraje u grijesima. Zar misli da sam
tebi slian? Dri tebi nalikujem, da trebam odobriti, skoro pohvaliti grijeh obeajui da neu
kazniti? Ne bi li to bio poziv ljudima da grijee i ostanu u svojim neurednostima? Kakva bi to bila
Boje Mudrost da dok prijeti vjenom kaznom onima koji je vrijeaju, s druge strane bi obeavala
ostaviti nekanjene grijehe koji se ine.
Boje milosre vas podrava da ne padnete u oaj, a drim da ste ve oajni, ako vam je ono
isprikom da ne inite pokoru i da se ne obratite. Zar nije pogreno ovo vae ludo uzdanje, zar e
Bog dati priliku da rtve vae neurednosti proklinju njegovo sveto Ime i osude njegovu Providnost.
Ne vidim oajnije ljudi od onih koji se na ovaj nain uzdaju. Boje milosre e nas spasiti, ali na
856
koji nain? Dovodei nas da ljubimo milosre u njegovu izvoru i traei oprotenje svojih grijeha.
Ali je sigurno da e nas osuditi ako se sluimo milosrem da bismo ga uvrijedili.
Kojeg li Bojeg milosra. Uvrijedim Boga i samo zbog kajanja da sam ga uvrijedio on mi
oprata, ponovno padnem i ponovno mi oprata, vrijeam ga svaki dan i zbog toga me ne odbacuje,
njegovo strpljenje se ne umara niti se iscrpljuje zbog mojih estih padova. Ako svaki dan padnem i
svaki dan se srcem njemu vratim On me prima dobrohotno, oprata mi s radou, zaboravlja na
moju zlobu, ponovno mi daje duhovna dobra s poveanom milou i zaslugama. I poslije tolikih
mojih nevjernosti brine se da me dovede u stanje prije grijeha.
Tolike moje slabosti ne prijee Bogu da mi po svojoj rijei oprosti iako sam ga tisue puta
izdao u mojoj nepostojanosti, iako vidi da u sutra, moda jo danas zaboraviti na njegovo toliko
milosre i moje odluke. O milosre uistinu beskrajno! O dobroto dostojna Boga! Jao onima koji
nemaju povjerenja u Tebe u ma bilo kakvo ih je stanje dovela njihova zloba. Ali jao i onima koji
poznajui tvoje milosre Boe svojevoljno grijee, i koji te vrijeaju jer si ti milosrdan. (Sv.
Klaudijo de la Colombier, Discorsi sacri, Torino 1937, st. 306-308).

Razmatranje o smrti
(sv. Alfons Marija Liguori)

Promatraj kako e morati zavriti ovaj ivot. Ve je izreena presuda: mora umrijeti. Sigurno
e umrijeti, ali ne zna kada. Tko bi htio umrijeti? Jedna kapljica koja ti padne na srce, jedna vena
koja prsne u grudima, guenje, neka otrovna ivotinja, groznica, zatrovana rana, potres, grom i to
sve ne drugo, je dosta da ti oduzme ivot. Smrt e doi kad se najmanje nada. Koliko ljudi je
naveer ilo na spavanje a ujutro su ih pronali mrtve? Mnogi su umrli iznenada, nisu ni slutili da e
tako zavriti ali su umrli, i ako su bili u grijehu gdje su sada? I gdje e biti za svu vjenost? Bilo
kako bilo, sigurno e doi vrijeme kad e za tebe doi no a ne dan, ili e osvanuti ali nee
doekati noi. Doi u kao kradljivac u noi kae Isus.
Na vrijeme te opominje tvoj dobri Gospodin jer eli tvoje spasenje. Odgovori Bogu, okoristi se
opomenom, pripravi se za dobru smrt prije nego li ona doe. Kada doe tada vie nije vrijeme za
pripravu nego treba biti spreman. Sigurno e umrijeti, zavriti e scena ova svijeta za tebe a ne
zna kada. Tko zna da li e za godinu dana, ili za mjesec ili sutra biti iv? Isuse moj daj svijetla i
oprosti mi.
Promatraj kako e se u trenutku smrti nalaziti na krevetu, prisustvovati e sveenik koji e
preporuivati tvoju duu Bogu, roaci pored tebe e plakati, s kriem nad glavom i svijeom u
podnoju nogama, ve si blizu prelaska u vjenost. Boljeti e te glava, oi e gubiti svijetlo, jezik e
ti gorjeti, grlo e ti se stezati, grudi oteati, krv e se lediti, tijelo iscrpsti, srce probosti. Sve e
ostaviti i siromana i gola e te staviti u grob gdje e crvi izjesti tvoje tijelo i od tebe e ostati samo
malo razbacanih kostiju, malo pepela i nita vie.
Zamisli otvorene neke grobove i vidjeti e to je ostalo od onoga bogataa, krtca ili neuredne
ene. Tako zavrava ivot! U trenutku smrti bit e okruen mnotvom avola koji e ti stavljati
pred tebe sve tvoje grijehe koje si uinio od djetinjstva.
avao, sada da te navede na grijeh prikriva i ispriava grijehe, kae da nije neko veliko zlo ona
ispraznost, onaj uitak, ono ogovaranje, ono zlopamenje, ali u trenutku smrti e ti otkriti svu teinu
i krivlju grijeha, i u praskozorje vjenosti u koju e ulaziti upoznati e koje je zlo bilo uvrijediti
beskrajnog Boga. Brzo, sad na vrijeme ispravi svoje grijehe jer tada nee imati vie vremena.
Promatraj kako je smrt trenutak od kojega zavisi cijela vjenost. ovjek blizu smrti lei, blizu
je dvije razliite vjenosti i bit e odluena sudbina kad se zatvore njegova usta, poslije toga u
trenutku se dua nae zauvijek spaena ili zauvijek izgubljena. O kojeg li trenutka od kojega zavisi
cijela vjenost, vjenost radosti i slave ili muke, vjenost zauvijek sretna ili nesretna, svakog dobra
ili svakog zla, vjenost Raja ili Pakla. To jest, ako se u tom trenutku spasi nee imati vie
problema, biti e zauvijek sretan i blaen, a ako propadne bit e zauvijek alostan i oajan dok je
Boga.
U trenutku smrti spoznati e to to znai Raj, Pakao, grijeh, uvreda Boga, preziranje Bojeg
zakona, preuivanje grijeha u ispovjedi, ne vraene tue stvari. Bijedan li sam, rei e umirui za
857
malo u se morati pojaviti pred Bogom! to e biti sa mnom, koji sud u uti? Gdje u morati poi,
u Raj, istilite ili Pakao? Da li u uivati drutvo anela ili gorjeti u Paklu skupa sa avlima? Biti
u dijete Boje ili rob avla zauvijek?
Ajme, za malo u to spoznati, i gdje zavrim ostati u zauvijek. Za koji sat ili as to e biti od
mene? to e biti od mene ako ne nadoknadim za onu sablazan, ako ne vratim one stvari, onaj dobar
glas? Ako ne oprostim srcem mome neprijatelju? Ako se dobro ne ispovjedim? Tada e tisuu puta
mrziti dan kad si sagrijeio, uitak, osvetu, ali bit e kasno i besplodno jer e to initi iz istog
straha od kazne bez ljubavi Boje. Ah Gospodine od sada se tebi obraam, ne elim ekati smrtni
as, od sada te elim ljubiti, zagrliti i umrijeti i tvom zagrljaju! Majko moja Marijo, daj da umrem
pod tvojim platem pomozi mi u tom trenutku! (Sv.Alfons Liguori, Massime etrene u Opere
ascetiche, st. 137-138.)

Razmatranje o smrti
(sv. Petar Alkatranski)

Danas e uzeti smrt kao predmet razmatranja. Ovo razmatranje je od veoma velike koristi, bilo
da se radi o stjecanju mudrosti, bilo o izbjegavanju grijeha ili napokon o tome da bi se ljudi
razbudili i pokrenuli te bi pravodobno sraunali i sredili svoje raune, to e ih tada poloiti.
Prvo, razmatraj o neizvjesnosti onog asa u kojem e te snai smrt. Nije ti poznat ni dan ni
mjesto ni stanje u kome e te zadesiti. Ti samo vjeruje da e jednom umrijeti a sve ostalo ti je
nepoznato osim onoga to tada obiaje obuzeti ovjeka. Premalo o smrti razmilja i zato misli da
si od nje daleko. Drugo, razmatraj o onom gorkom odvajanju koje se zbiva u asu smrti. Nee se
morati odvojiti samo od sadanjeg ivota kojeg si vodio, nego e doivjeti razdvajanje due od
tijela. Budui da je njihovo zajednitvo tako staro, postalo je veoma drago i nadasve voljeno.
Ako ovjek doivljava gorko ono kad mora poi u progonstvo i biti odvojen od svoje domovine
i ako mora biti lien onoga zraka kojega je u asu roenje prvi puta udahnuo, pa makar sa sobom
moe ponijeti sve to mu je drago, kako e istom bolno i teko podnijeti ono posvemanje
izgnanstvo po kome e biti odijeljen od sviju stvari ovoga svijeta: od kue imanja, oca, majke,
djece, prijatelja, ne znajui kako se ima odseliti. Kako e mu biti kad bude lien zraka i svijetla, kad
mu napokon bude onemoguena upotreba svih ljudskih stvari?
Razmatraj i o onome to e u tom asu duu napose muiti, kad odvojena od svakog tjelesnog
posla. pomisli to e se malo zatim dogoditi s tijelom a to s njom. Kako e tijelo biti sahranjeno u
grobu svega sedam stopa duboku i predano crvima da ga rastoe. A to e biti sa duom, gdje e se
ona nai, posve je neizvjesno. Ova misao strahovito mui duu onoga koji umire. On sigurno
spoznaje da mu preostaju samo dvije mogunosti, vjena slava ili vjene muke. Svjestan da je blizu
i jednom i drugom, ali ipak ne zna to e mu od ovoga pasti u dio.
Ovu tjeskobu e slijediti druga nita manja, naime, to e doskora morati o cjelokupnom ivotu
poloiti raun vrhovnom Sudcu pred kojim su se straili i ljudi najsvetijeg i najneporonijeg ivota.
Kad su uenici opazili kako pustinjak Arsenije u posljednjem asu ivota dre i plae, zapitae ga
boji li se smrti. Odgovorio je: Zaista sinovi, ovaj strah to ga vidite da me je sada obuzeo, nije me
naputao otkako sam postao monahom.
U trenutku smrti e se ovjek poeti sjeati sviju grijeha dotadanjeg ivota. Oni mu se
predstavljaju kao naoruana vojska koja je tu da ga uniti. Opaine vee od ostalih grijeha, koje su
mu priutile veu nasladu, neprestano mu se kovitlaju pred oima, strahovito ga mue i bacaju u
veliki oaj s obzirom na spasenje. Sjeanje na prijanje uivanje, koje mu se neko inilo ugodnim,
sad mu je veoma gorko te zato s pravom kae Mudrac:
Ne gledaj na vino, kad rujno iskri, kad se u ai svjetlucavo prelijeva, pije se tako glatko, a na
kraju ujeda kao zmija i aca kao guja ljutica (Iz 23,31). Takva je ona aa to ju je neprijatelj
ljudskoga roda otrovao svojim otrovom te je prua ljubiteljima svijeta da je ispiju, takav se napitak
nalazi u izvana pozlaenoj babilonskoj ai.
Opak ovjek, videi kako je opkoljen tolikim neprijateljima, poet e se plaiti s obzirom na
ishod suenja i samoga e sebe nariui oplakivati. O bijedan li i nesretna mene, koji sam sve do
sada ivio u tolikoj bludnji i stupao tako irokom stazama, kakva li me sada eka sudbina! Ako sv.
858
Pavao tvrdi da e ovjek eti ono to je sijao (Gal 6,8), kakav onda drugi plod mogu oekivati ja
koji nisam niemu toliko posveivao pozornost kao to sam posveivao tjelesnim djelima? Ako sv.
Ivan kae nita neisto nee ui u nebeski Grad, koji je poploan najiim zlatom, kakav onda u
njemu dio mogu oekivati ja koji sam okaljan svakovrsnim tjelesnim uivanjem.
Zatim dolaze na red sakramenti sv. Crkve, ispovijed, priest, bolesniko pomazanje, a to su
posljednja pomagala Crkve kojima ovjeku na umoru moe pritei u pomo. Iz sviju ve
spomenutih okolnosti, lako e si predstaviti tjeskobu ovjeka koji je ivio opako, kako ga ona na
svretku mui.
O kako e mu se tada pojaviti arka ali bespredmetna elja da sam kojom sreom providio
neporoniji ivot, kako bi ubudue elio provoditi strog ivot kad bi mi bilo dano da dulje ivim.
Kako bih tada arko molio boansku pomo, a to mu ne doputa teina bolesti i smrtne muke koje
ga zaokupljaju. One e biti tolike da mu nee dopustiti da svoje misli usmjeri prema Bogu.
Nakon ovog razmotri znakove posljednje bolesti koji prethode smrti i koji najavljuju da je blizu
svretak. Ti znakovi su zaista uasni i u nazonima razbuuju veliki strah. Trbuh se nadme, glas
oslabi noge zamru, koljena se hlade, nos se uvue, oi upadnu, lice izblijedi, jezik vie ne vri svoju
slubu a kod nekih borba due koja naputa tijelo, pomuuju se sva osjetila i ostavlja ih posvema
bez ivotne snage.
A tko e istom opisati duevne muke koje su daleko tee? Dua se tada nalazi u velikoj borbi i
smrtnoj muci, kako zbog straha s obzirom na spasenje, tako i zbog polaganja rauna koji e se od
nje doskora zahtijevati o djelima cijelog dotadanjeg ivota. Tada e napokon trpjeti i zato to svoje
tijelo ljubi samo naravnom ljubavlju te se od njega bez velika bola i tjeskobe ne moe odijeliti,
naroito zato to strahuje ne znajui to e s njom biti.
Dok razmatra kako je dua izila iz tijela, jo ti ostaju samo dva puta: jedan, kojim e tijelo
ispratiti do groba, a drugi na kojem e slijediti duu dok ne bude izreena presuda i tako e
promatrati odlazak njih oboje. Gledaj to e se tada dogoditi s tijelom lienim due. Gle kako se
trae skupocijena odijela koja e ga odjenuti i sahraniti. O kako se domai ure da bi se mrtvo tijelo
to prije iznijelo iz kue.
Promatraj s kakvom sveanou s kakvim obredima se nosi prema grobu i kako zvona sveano
zvone, kako se svatko pomno zanima za pokojnika, promatraj nadalje liturgijsku slubu za mrtve,
sluaj molitve nazonih, alobno pjevanje Crkve kada se sputa u grob i zatrpava zemljom, da
izreknem jednom rijeju sve to se obino vri prema pokojniku, dokle god tijelo ne bude
sahranjeno u zemlju, s njim e zajedno u vjenom zaboravu biti pokopana i uspomena na njega.
Poto se tijelo nakon svega ovoga ostavi u zemlji, slijedi duu, koja je pola u dosada nepoznat
joj kraj, gdje e se postaviti pred sud vrhovnog suca. Predstavi sebi da si nazoan ovom suenju, Tu
u najdubljoj utnji i s najveim pozornou naokolo stoje svi nebeski stanovnici i gledaju kakov e
biti ishod suenja i kakva presuda. Ovdje e se ponoviti strog obraun sviju primitaka i sviju
izdataka. Trebat e, velim, poloiti raun o ivotu, obitelji, dobrima, o boanskim nadahnuima, o
dobro upotrebljenim sredstvima i prigodama i napokon, o Krvi Isusa Krista i primanju
sakramenata. I konano bit e izreena presuda prema onome kako poloiti raun o primicima.

Razmatranje o sudu
(sv. Alfons Marija Liguori)

Promatraj kako e dua tek to je izila iz tijela biti dovedena pred Boje sudite. Sudac je
svemogui Bog kojega si vrijeao i ljutio. Optuitelji su neprijatelji avli, procesi su tvoji grijesi,
presuda je neopoziva, kazna je Pakao. Nema vie ni prijatelja, ni drugova, ni rodbine. Izmeu tebe i
Boga se odreuju stvari.
Tada e primijetiti runou svojih grijeha, a nee se moi ispriavati kako sada ini. Biti e
istraivan o svojim grijesima u mislima, rijeima, samodopadnostima, djelima, propustima,
skandalima. Sve se treba izmjeriti na vagi Boanske pravde i ako u nekoj stvari bude u smrtnom
grijehu, bit e izgubljen. Isuse moj i sue moj, oprosti mi prije nego me bude sudio.
Promatraj kako e Boja pravednost suditi sve narode u Jozafatskoj dolini, kada e na kraju
svijeta uskrsnuti tijela kako bi skupa s duom primili nagradu ili muku po svojim djelima. Razmisli
859
kako ako bude osuen, ponovno e uzeti ovo tvoje tijelo, koje e biti vjena tamnica nesretne
due. Pri tom gorkom susretu dua e proklinjati tijelo, a tijelo e proklinjati duu, tako da e se
dua i tijelo koje se sada slau u traenju zabranjenih uitaka tada silom sjediniti kako bi bili jedno
drugom ubojice.
A ako se spasi tvoje tijelo e uskrsnuti lijepo, nepodlono trpljenju, proslavljeno, tako da e i
na tijelu i u dui biti dostojan vjenog blaenstva. Tako e zavriti scena ovoga svijeta. Prestati e
sve veliine, slavlja i uici ovoga svijeta. Sve e biti zavreno, jedino e ostati dvije vjenosti, jedan
slavna, druga prokleta, jedan sretna druga nesretna, jedna radosti druga muenja, jedna blaena
druga nesretna. Pravednici e biti u Raju, a grenici u Paklu. Jadan li e tada biti tko je ljubio svijet i
zbog bijednih uitaka ovoga svijeta sve je izgubio, duu tijelo i Boga.
Promatraj vjenu presudu. Isus sudac e se okrenuti prema odbaenicima i rei im: Zavrili ste
nezahvalnici, gotovo je. Doao je moj as, as istine i pravde, bijesa i osvete. Nesretnici, ljubili ste,
dakle, prokletstvo, neka doe na vas, budite zauvijek prokleti. Odlazite iz moje prisutnosti,
odstupite lieni svakog dobra i optereeni svim paklenim mukama.
Odlazite od mene prokleti u oganj vjeni (Mt 25,41). Poslije e se Isus okrenuti izabranicima
i rei e im: Doite k meni, sinovi blagoslovljeni, doite posjedujete kraljevstvo nebesko za vas
pripravljeno, doite ne vie da za mnom nosite kri, nego sa mnom krunu, doite i budite batinici
mojeg blaga, drugovi u mojoj slavi, doite vjeno pjevati mome milosru, doite iz progonstva u
vau domovinu, iz bijeda u radost, iz suza u smijeh, iz muka u vjeni odmor.
Doite blagoslovljeni primite kraljevstvo pripravljeno za vas. Isuse moj i ja se nadam biti jedan
od ovih blagoslovljenih. Ljubim te vie od svega sad me blagoslovi i ti Marijo, Majko moja
blagoslovi me (Sv.Alfons Liguori, Massime etrene u Opere ascetiche, st. 139).

Razmatranje o sveopem sudu

(sv. Petar Alkatranski)

Danas razmatraj o posljednjem sudu, da bi ovim razmatranjem u svojoj dui razbudio ona
prvenstvena dva uvstva, to ih mora imati svaki kranin, naime, strah Boji i mrnju na grijeh.
Najprije sebi predstavi, kako e taj dan biti straan, u koji e pasti odluka o svim prijepornim
stvarima Adamovih sinova i bit e dokrajene sve parnice naega ivota, a to o njima za svu
vjenost treba odluiti, javno e se pred oima i u nazonosti cijeloga svijeta proglasiti. Ovaj e dan
u sebi obuhvatiti dane sviju vjekova sadanjeg, prolih i buduih i zahtijevat e se strog raun
o djelima svih ljudi i sav e se bijes, poinjen od postanka svijeta preplaviti.
Drugo, razmatraj strahovite znakove, koji e prethoditi ovaj dan. Spasitelj naime kae, da e
biti znakovi na suncu, mjesecu i zvijezdama, i da e svi nebeski i zemaljski stvorovi, kad spoznaju
da im se pribliio svretak poeti drhtati i tresti se. Ljudi, kako kae Spasitelj, ukoeni, mravi i od
smrti za malo rastavljeni, kad zauju uasnu huku mora, kad budu gledali kako se strahovito pjeni,
kako se prelijeva i propinje, umirati e od straha. Kad u svemu ovome ugledaju bijedu i nevolju to
ih ovi znakovi najavljuju i svijetu prijete, takvim e strahom i uasom biti obuzeti, da e kao bez
due blijedi, bez glasa, bez ljudskoga izgleda ovamo-onamo lutati mrtvi prije nego to umru.
Strahujui pred svojom osudom sami sebi svojim zamiljanjem odmjeruju kazne. Svaki e od
njih pod utjecajem velika straha biti za sebe toliko zabrinut, da se za druge: za roditelje, mueve,
ene, prijatelje, drugove uope nee nimalo brinuti, niti e na njih misliti.
Tree, predstavi sebi onu sveopu ognjenu poplavu, koja e ovome sudu prethoditi, strahovit
zvuk trublje u koju e puhati jedan od arkanela. Tim zvukom e svi narodi svijeta biti pozvani, da
se na jednome mjestu postave pred Boji sud. I napokon si predstavi ono uzvieno dostojanstvo,
kojim e vrhovni sudac ivih i mrtvih predsjedati ovome sudu.
etvrto, razmatraj, kako e se od svakoga pojedinca traiti toan i strog raun. Ako bi se
tkogod htio preti s njime, odvratio mu ne bi ni jednom od tisuu, kae Job (9, 3). to e, dakle, biti
od ovjeka, kada Bog pone s njime postupati prema otrini svoje pravednosti? Kada mu iznutra
njegova savjest ovako progovori:
O, ti opaki i nevaljali ovjee, ime si me smatrao, zbog ega si se, prezrevi me po najveoj
opaini, pridruio mojim neprijateljima? Na svoju sam te sliku i priliku stvorio, svjetlom vjere sam
860
te prosvijetlio, od prvih godina sam te proeo vjerom, vlastitom krvlju sam te otkupio, poradi tebe
sam postio, bdio, molio, podnosio napore putovanja, krvlju sam se znojio i mnotvo sam drugih
nevolja u ovome ivotu podnio.
Iz ljubavi prema tebi sam podnosio progonstva, nepravde, poruge, ismjehivanja, prezir,
psovanje, muke i napokon sam kri. To svjedoi ovaj moj kri, svjedoe to ovi avli, svjedoe ove
rane koje vidi na mojim rukama i nogama; napokon su mi svjedoci nebo i zemlja, koji su
promatrali moju muku. Kako si postupao sa svojom duom, koju sam uz cijenu svoje dragocjene
krvi otkupio? U to si ovaj dragocjeni biser, to sam ga kupio neprocjenjivom vrijednou,
upotrijebio? O, zmijski rode, zato si se radije opredijelio da slui mojem neprijatelju s velikim
naporom i bolom a da ne slui meni, svom Stvoritelju i Otkupitelju s ugodnou i nasladom?
ee sam te pozivao, a ti se nisi htio odazvati mojim pozivima. Kucao sam na vrata tvoga srca
i odbio si da mi otvori. Rairio sam svoje ruke na kriu i nisi za to mario, prezreo si sve savjete,
obeanja i moje prijetnje. Proglasite dakle sada aneli, presudu i budite suci izmeu mene i mog
vinograda: to jo mogoh uiniti za svoj vinograd a da nisam uinio? (Iz 5, 4).
to e tada odgovoriti pokvarenjaci i ismjehivai boanskih stvari; to oni koji su izrugivali
krepost, ismjehivali prostodunost i koji su tonije obdravali zakone ovoga svijeta negoli
boanske, koji su svoje ui zatvarali pred Bojim glasovima, koji su boanska nadahnua prezirali,
koji su se buntovno odnosili prema Bojim zapovijedima a za njegova se dobroinstva pokazali
nezahvalnima? to e rei oni slobodoumnici koji su doputajui sebi svakakve nevaljatine, tako
ivjeli kao da Boga nema i koji su mislili da on o ljudskim stvarima ne vodi nikakvu brigu? to e
rei oni, koji su umjesto zakona i pravila slijedili svoje strasti, naslade i lagodnosti?
to ete uiniti u dan kazne, kae Izaija, kad izdaleka propast doe? Kom ete se za pomo
utei, gdje ostaviti blago svoje, da se ne morate meu roblje pognuti, pasti meu poklanima? (Iz 10,
3-4).
Peto, razmatraj sadraj one uasne presude, kojom e vrhovni Sudac, kad zavri suenje,
nemilice oinuti sve bezbonike.
Nju e izrei tako uasnim glasom, da e kad je bude izgovarao, gromovito odzvanjati u uima
sviju nazonih. Izaija kae: Usne su mu pune jarosti, jezik mu oganj, to prodire. (Iz 30, 27). Ta
koji plamen moe tako ei kao to su ove rijei: Idite od mene, prokleti, u oganj vjeni, to je
pripravljen avlu i anelima njegovim. (Mt 25, 41). Svaka pojedina rije ove presude je puna
uasnog bola.
Ta tko moe shvatiti, kakav je to rastanak, kakvo prokletstvo, kakav oganj, kakvo drutvo,
kakva je napokon ona vjenost, koja e ovom presudom biti dosuena bezboniku.

Vjerujem u ivot vjeni

(sv. Toma Akvinski)

Vjerovanje se zgodno zavrava onim to je cilj naih elja, tj. ivotom vjenim: Vjerujem u
ivot vjeni. Amen. Tomu se suprotstavljaju oni koji tvrde da dua nestaje s tijelom. Kad bi to bilo
istina, ovjek bi bio na istom stupnju vrijednosti kao ivotinje. Na njih se primjenjuje rije Psalma
48,21: ovjek koji nerazumno ivi slian je stoci koja ugiba.
No, ovjeja je dua besmrtnou slina Bogu, osjetilnim dijelom pak je nalik ivotinjama.
Kada, dakle, netko dri da ona umire s tijelom, odrie se slinosti s Bogom i postaje slian
ivotinjama. Protiv njih je upereno ono to kae Knjiga Mudrosti 2, 2223: Ne oekuju nagradu
za svetost, ne vjeruju u naknadu istim duama. Jer Bog je stvorio ovjeka za neraspadljivost, i
uinio ga na sliku svoje besmrtnosti.
U ovom emo lanku promotriti u emu se sastoji ivot vjeni.
1. Vjeni se ivot sastoji u tom da se ovjek sjedini s Bogom. Bog je, naime, nagrada i cilj svih
naih napora. U Knjizi Postanka 15, l pie: Ja sam ti zatita i tvoja nagrada vrlo velika (po Vulg.)
To sjedinjenje sastoji se u savrenom gledanju. U Prvoj poslanici Korinanima 13,12 itamo: Sada
gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada licem u lice! S time je u vezi vrhunska hvala Boja.

861
Augustin u 22. knjizi spisa O dravi Bojoj klie: Gledat emo i hvalit emo, a kod Izaije 51,3
itamo: Klicanje i radost njim e odjekivati, i zahvalnice i glas hvalospjeva.
2. ivot vjeni sastoji se takoer u savrenoj zasienosti elje. U njem e svaki blaenik
posjedovati vie nego je elio ili se nadao. Razlog tomu lei u injenici da u ovom ivotu nitko ne
moe ispuniti svoje elje i nijedno stvoreno dobro nikada ne moe zasititi tenju ovjeka. Bog sam
je nasiuje i neizmjerno nadilazi. Stoga se ovjek moe smiriti samo u Bogu. Augustin u 1. knjizi
Ispovijesti priznaje: Stvorio si nas, Gospodine za sebe, i nemirno je nae srce dok se ne smiri u
tebi. A budui da e sveci u nebu Boga savreno posjedovati, njihova e elja biti zasiena, i slava
e ih Gospodinova preplaviti. Stoga Gospodin kae, u Evanelju po Mateju 25,21: Ui u radost
gospodara svoga, a sv. Augustin: Nee cijela boanska radost ui u one koji e se radovati, nego
e svi koji se budu veselili ui u boansku radost.
U Psalmu 16,15 stoji: Bit u nasien kad se pokae tvoja slava (po Vulg.), a u Psalmu 102, 5:
elju ti ispunja dobrima (po Vulg.). to god ima poeljnog, tu se nalazi u preobilju. Jer, tko trai
uitke, nai e najvei i najsavreniji uitak u Bogu kao vrhunskom dobru, kao to je naznaeno u
Knjizi o Jobu 22,26: Svesilni bit e tvoje radovanje i u Psalmu 15, 11: Tebi je u desnici
blaenstvo vjeno (po Vulg.).
Tko eli asti, tu e ih imati. Svjetovnjaci obino ele biti vladari, a duhovne osobe biskupi; obje
e asti tu nai. U Otkrivenju 5,10 pie: Uinio si ih Bogu naemu kraljevstvom i sveenicima, a
u Knjizi Mudrosti 5,5: Kako li se ubrojio meu sinove Boje.
Tko eli znanje, tu e postii ono najsavrenije; saznat emo, bit svih stvari i svu istinu, i to
god budemo htjeli; i sve to sada elimo upoznati, upoznat emo u ivotu vjenom, kao to pie u
Knjizi Mudrosti 7,11: S njome (s Mudrou) su mi dola sva dobra i u Mudrim izrekama 10,24:
Pravednika se elja ispunjava.
3. Vjeni se ivot sastoji i u savrenoj sigurnosti. Na ovom svijetu nema potpune sigurnosti, jer
to netko vie posjeduje i vie se istie, to se vie boji i vie potrebuje. A u vjenom ivotu nema
nikakve alosti, nikakva napora ni ikakva straha. U Mudrim izrekama 1,33 pie: Tko slua mene,
bezbrian ostaje i spokojno ivi bez straha oda zla.
4. Konano, vjeni se ivot sastoji u ugodnu drutvu svih blaenika, jer e to drugovanje biti
vrlo prijatno. Svatko e, naime, biti dionik dobara svih blaenika. Svatko e ljubiti drugoga kao
samoga sebe pa e se radovati dobru drugoga kao da je njegovo. A toliko su vei radost i veselje
pojedinaca koliko je radost openitija, kao to je naznaeno u Psalmu 86, 7: Svi koji stanuju u tebi,
vesele se veoma (po Vulg.).
Sve ovo i mnogo drugo to je neizrecivo, posjedovat e sveti u nebu. A zli, koji e biti u
vjenoj smrti, nee manje trpjeti i ispatati kazne nego to e se dobri radovati u slavi.
Njihova e kazna biti oteana zbog etiriju stvari:
1. Zbog odjeljenja od Boga i svih dobrih. To je kazna osude (poena damni), koja odgovara
odvraanju od Boga. Ta je kazna tea nego osjetilne muke (poena sensus). Naznaena je u
Evanelju po Mateju 25,30: Beskorisnog slugu izbacite van u tamu. U ovom ivotu zli
doivljavaju nutarnju tamu, a tada e biti njome i okrueni.
2. Zbog grinje savjesti. U Psalmu 49, 21 pie: Pokarat u te i stavit u ti sve to pred oi, a u
Knjizi Mudrosti 5,3: Govorit e meu sobom, puni kajanja, i uzdiui u tjeskobi svoje due. Ali
e to kajanje i uzdisanje biti uzaludno jer nee proizlaziti iz mrnje na grijeh nego iz alosti zbog
kazne.
3. Zbog estine osjetilne kazne, tj. paklenog ognja, koji e muiti i duu i tijelo. Ta kazna je vrlo
estoka, kako kau crkveni oci; osueni e uvijek biti u smrtnim mukama, a nikad nee umrijeti.
Stoga se to i zove: vjena smrt. Kao to je, naime, umirui u velikim mukama, tako i oni koji su u
paklu. U Psalmu 48, 15 pie: Poput stada redaju se u Podzemlju, smrt im je pastir.
4. Zbog gubitka nade u spasenje. Kad bi imali nade u osloboenje od kazna, njihova bi muka
bila laka. A kad im vie nema nade, muka postaje preteka. Kod Izaije 66, 24 itamo: Crv njihov
nee umrijeti i njihov se oganj nee ugasiti.
Tako izlazi na vidjelo golema razlika izmeu dobrih i zlih djela. Dobra djela vode u ivot, a zla
u smrt. Zato bi se ljudi morali toga ee sjeati, jer bi ih to potaklo na dobro, a odvratilo od zla.

862
Radi toga je znaajno to na kraju Vjerovanja stoji: Vjerujem u ivot vjeni, kako bi nam se to
duboko urezalo u pamet. U taj ivot nek nas uvede Gospodin Isus Krist, koji je Bog blagoslovljen u
vi jeke vjekova. Amen.

Razmatranje o slavi blaenika

(sv. Petar Alkatranski)

Danas e razmatrati o slavi blaenika. To e tvoje srce ispuniti prezirom svijeta i jo vie
razbuditi elju za nebeskom sreom i da bi jednom doao u njihovu zajednicu. Da bi doao do
pribline spoznaje i nekog predokusa ove neshvatljive slave, razmotri ovih pet stvari: izvanrednu
uzvienost mjesta, ugodnost zajednitva, gledanje Boga, slavu tjelesa, i savrenost sviju dobara,
kojih je ondje najvee obilje.
Kad se radi o uzvienosti mjesta, najprije svrati panju njegovoj veliini koja zapanjuje i
zadivljuje. Kako ita u djelima priznatih i vjerodostojnih pisaca, najmanja zvijezda koja se nalazi
na nebeskom svodu, nekoliko je puta vea od Zemlje. A neke, tovie, dvjesta i trista puta je
nadmauju.
A kad pogled uzdigne prema nebeskom svodu, vidi ih bezbrojno mnotvo. Izmeu njih
takoer opaa toliko prazna prostora, da bi se izmeu njih lako moglo smjestiti mnogo vie
zvijezda. Kako se dok promatra nebeski svod, ne zapanji i ne uroni u divljenje tolikoj veliini i
onome, koji je tu grdosiju izgradio. Sam od sebe e obnemoi, kada ti zataje osjetila.
Razmatraj nadalje njegovu ljepotu, koju nijedan jezik ne moe opisati. Ako je Bog u ovome
mjestu naega progonstva i u ovoj dolini bijede stvorio veliko mnotvo toga ija nas ljepota i milina
zapanjuju, kako je istom ureeno i kako izgleda mjesto, to ga je Bog odredio, da bude redovitim
prebivalitem njegove slave, palaa njegova velianstva, boravite njegovih izabranika i raj pun
svakakvih naslada i ugodnosti?
Nakon ljepote promatraj dostojanstvo stanovnika ovoga mjesta, iji broj, svetost, bogatstvo
ljepota premauju svaku mo nae uobrazilje. Sv. Ivan tvrdi, da ih je tako mnogo te ih nije mogue
izbrojiti. Sv. Dionizije tvrdi, da postoji toliko mnotvo anela, da njihov broj nadmauje broj sviju
materijalnih stvari, to postoje na zemlji. Njega slijedi veliki Toma, koji je miljenja, da slavni
nebeski duhovi svojim brojem nadmauju sve materijalne stvari, to ih svijet u sebi skriva, kao to
svemir neizmjernou svojih dijelova nadmauje Zemlju, koja je, kad se usporedi sa svemirom,
malena kao kakva tokica. Moe li se neto divnije zamisliti? Zaista, kad se ovo dobro vagne i
ispita, dovoljno je da zanese osjetila sviju ljudi i da ih svojom snanom divotom upravo izbezumi.
Ako je ve koji god od blaenih duhova neusporedivo ljepi od cijeloga vidljivoga svijeta, a to
istom da kaemo o promatranju ovoga neshvatljivog broja tako divnih i svijetlih duhova i o
gledanju svekolike njihove slube i savrenstva? Promatrat emo naime kako aneli raznose vijesti,
kako arkaneli slue, kako poglavarstva pobjedonosno kliu, kako vlasti uzvikuju, kako gospodstva
vladaju, kako sile blistaju, kako prijestolja plamte, kako kerubini sjaju, kako serafini ljubavlju gore i
kako svi jednoduno Boga veliaju.
Ako je drugovanje i prijateljevanje s dobrima tako slatko i ugodno, kako e istom ugodno i
slatko biti u drutvu tolikoga mnotva svetaca? Kako e to biti neto veliko: druiti se s apostolima,
razgovarati s prorocima, boraviti s muenicima, uivati u zajednitvu i prijateljstvu sviju
izabranika?
Ako smatra da je druenje s dobrima neto dino i ugodno to e istom za nas znaiti uivanje
u drutvu i nazonosti onoga, kojega veliaju jutarnje zvijezde, ijoj se ljepoti dive sunce i mjesec,
pred kim na koljena padaju aneli i pred kim svi nebeski duhovi padaju niice? to e znaiti
promatranje onoga najveeg dobra koje sva ostala dobra sadri u sebi i promatranje onoga
neizmjernog svijeta, koji u sebi sadri sve ostale svjetove?
A to istom da kaemo o promatranju onoga, koji, premda je jedan, ipak u sebi sadri sve i
premda je najjednostavniji, ipak posjeduje savrenstva sviju stvari?
Moe li ljudski duh jo neto vie poeljeti? Ako je to bilo neto veliko vidjeti i sluati kralja
Salamona, da je kraljica Sabe, iz dalekih krajeva privuena njegovom mudrou, rekla: Blago

863
tvojim ljudima i tvojim slugama, koji stoje pred tobom i sluaju tvoju mudrost! (2 Ljet 9, 7) to e
istom znaiti promatranje onoga pravog Salamona i uivanje one vjene mudrosti beskrajnog
velianstva, neocjenjive ljepote, beskrajne dobrote i ega jo ima, i sve to uivati kroz svu vjenost?
U ovome je bitna slava svetaca, to je konana svrha i sredite sviju naih elja.
Osim toga promatraj proslavljena tjelesa, koja e se odlikovati s etiri vlastitosti, naime:
otroumljem, pokretljivou, bestrpnou i sjajem. Sjaj e im biti tolik, da e svaki izabranik prema
Kristovu svjedoanstvu u kraljevstvu Oevu sjati poput sunca. Ako nae sunce cijeli ovaj svijet
svojim sjajem razveseljuje i osvjetljuje, a kako e istom sjati tolika presjajna sunca koja e ondje
sjati?
A to da reknem o drugim dobrima koja se ondje nalaze? Ondje e vladati zdravlje bez bolesti,
sloboda bez nasilja, ljepota bez rugobe, besmrtnost bez trulei, obilje bez nestaice, poivanje bez
smetanja, sigurnost bez straha, znanje bez zablude, izobilje bez alosti, radost bez tuge, ast bez
protuslovlja. Ondje e, kako veli sv. Augustin, biti slava i nitko ondje nee biti zabunom aen ni
laskanjem.
Ondje e vladati prava ast, koja nee biti uskraena nikome tko je dostojan, niti e biti
iskazivana nedostojnome, jer onamo nee biti puteni drugi osim dostojnih. Ondje vlada pravi mir i
nitko nee trpjeti nita nepovoljno ni od samoga sebe ni od drugoga. Nagrada kreposti bit e sam
onaj, koji je kreposti dao i kreposniku obeao samoga sebe; od njega ne moe biti nita ni bolje ni
vee. A to je to drugo, nego ono to je kazao prorok: Bit u njihov Bog, a oni e biti moj narod.
(Ezek, 37, 23; 2 Kor 6, 16) Ne budem li ja, kae Gospodin, odakle e se nasititi?
Ja u biti ono, to god ljudi estito zaele: i ivot, i mir, i ast i svako dobro? Tako se i ono
ispravno shvaa, to kae apostol, kada je Bog sve u svemu, (l Kor 15, 28) On e biti svretak
naih elja, njega emo beskonano gledati, bez mrzovolje ljubiti, bez umora hvaliti.
Prebivalite blaenika e biti, ako gleda na prostor, veoma prostrano; gleda li na ures, bit e
najdivnije; a gleda li na sjaj, bit e najblistavije. Drutvo e biti najbolje, najugodnije, nee ondje
biti izmjene vremena, nee slijediti dan iza noi, niti no nakon dana, nego e vrijeme uvijek biti
jednako i sebi slino. Ondje e vladati vjeno proljee, koje e Duh Sveti svojim ugodnim dahom
neprestano podravati, te e se, drvee i bilje uvijek zelenjeti i cvasti. Ondje e svi neprestano
klicati od radosti i svetkovati, svi e ondje radosno pjevati i svirati, a njega e pjesmom slaviti zato,
to po njegovoj dareljivosti ive i kraljuju kroz svu vjenost.
O nebeski grade, sigurno prebivalite, svim ugodnostima bogati kraju! Tu narod ne mrmlja,
graani su miroljubivi, ljudi nemaju nikakvih potreba. O kad bih te se ve jedno domogao da u tebi
uivam radost! O da bi se dani mojega progonstva zavrili u tebi! Kada e doi taj dan, kada u
napustiti ovu smrtnost, kada u, Gospodine, doi i pokazati se pred tvojim licem?

7. Bratovtina sv. Josipa za pomo umiruima

Kako pomoi umiruima i sebi na smrtnom asu, i to Bogu na slavu i Presvetoj Djevici Mariji?
Mnoge tisue ljudi dnevno umiru iznenada i nepripravno... Pomozimo spasiti njihove due
molitvom i rtvom. Na to nas ivo zove Blaena Djevica Marija u Lurdu i u Fatimi. Na to nas
potiu pape dvadesetog stoljea. Sudjelujui u Bratovtini sv. Josipa za pomo umiruima, mi se
odazivamo ovom pozivu.
Prvotnu Nadbratovtinu sv. Josipa za pomo umiruima osnovao je sv. Pio X papa, godine 1913.
na poticaj B. Luigia Guanella, u Rimu, odakle se proirila cijelim kranskim svijetom. Bratovtina
nije neko drutvo ili organizacija, nema upisnine ni lanarine, nema sjednica ni skuptina, nego to
su samo molitve i rtve pojedinca pod zatitom sv. Josipa za plemenito djelo kranske ljubavi za
vjeno spasenje umiruih.
Sveti Josip je preminuo pravednikom smru u prisutnosti Spasitelja svijeta Isusa Krista i
Blaene Djevice Marije, nakon to je najsavjesnije izvrio svoju uzvienu zadau. On je stoga
zatitnik sretne smrti, a mo zagovora sv. Josipa je velika zbog njegove znaajne uloge u djelu
otkupljenja svijeta i zbog njegove osobne svetosti.
Znajui to, vie tisua vjernika u domovini i milijuni diljem svijeta, upuuju sv. Josipu dnevnu
molitvu ove Bratovtine za umirue. U duhovnoj zajednici sa njima molimo i mi sv. Josipa za one

864
koji odlaze sa ovoga svijeta. Ne moemo biti ravnoduni, kakva e im biti vjenost. elimo im
vjeni spas. Stoga molimo ponizno, molimo pobono, molimo pouzdano, molimo arko, molimo
ustrajno! Bratovtina je kanonski ustanovljena 05. VIII 1981. u Nacionalnom svetitu sv. Josipa u
Karlovcu.
Koji ele sudjelovati u toj Bratovtini neka se jave na adresu:

SVETITE SV. JOSIPA, 47000 KARLOVAC, BOKOVIEVA 36. (tel. i fax. 047 / 413-649)
Naznaite itljivo ime i prezime i potpunu adresu svoga doma.
UVJETI ZA SUDJELOVANJE:
1. Upis u imenik Bratovtine.
2. Dnevno, ujutro i naveer moliti molitvu Bratovtine:
SVETI JOSIPE, DJEVIANSKI OE ISUSA KRISTA I PRAVI ZARUNICE BLAENE
DJEVICE MARIJE, MOLI ZA NAS I ZA SVE KOJI E DANAS (NOAS) UMRIJETI.
Ova molitva ne obvezuje pod grijeh.
3. Preporuljivo je prikazivanje i drugih dobrih djela (i rtava) za umirue.
4. Sveenici sudionici u ovoj Bratovtini prikazat e godinje jednu sv. Misu za umirue. Kada
poaljete molbu za upis u Bratovtinu na naznaenu adresu, dobit ete sliicu s molitvom
Bratovtine i uputama za sudjelovanje te ete vidjeti velika duhovna dobra i oproste koje moete
zadobiti.

865
 POBONOSTI ZA POMO DUAMA U ISTILITU

1. Nauk Crkve o molitvi za pokojne

2. Devetnica za due u istilitu
3. Litanije za due u istilitu
4. Herojski in ljubavi prema svetim duama u istilitu
5. Isusovo veliko obeanje za pomo duama u istilitu dano sv. Gertrudi Velikoj
6. Molitve i razmatranja svetaca i duhovnih velikana za due u istilitu
7. Crkveni nauk o oprostima za ive i pokojne
8. Duhovna iskustva svetaca vezana uz teme smrti i istiliu

1. Nauk Crkve o molitvi za pokojne

Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji

Znaenje sluba za pokojne (suffragia)
U smrti pravednik susree Boga, koji ga zove k sebi da bi ga uinio dionikom boanskoga
ivota. Ali nitko ne moe biti primljen u prijateljstvo i u Boju blizinu, ako ga prije on nije proistio
od osobnih posljedica svih njegovih grijeha. To konano ienje izabranih, koje se posve
razlikuje od kazne osuenih, Crkva naziva istilitem. Nauk vjere s obzirom na istilite Crkva je
jasno izrazila posebno na Firentiskome i Tridentskome saboru.
Odatle dolazi poboan obiaj sluba za due u istilitu, koje su ustrajna molba Bogu da se
smiluje pokojnim vjernicima, da ih oisti ognjem svoje ljubavi i da ih uvede u svoje Kraljevstvo
svjetla i ivota.
Te su slube bogotovni izraaj vjere u opinstvo svetih. Naime, Crkva putnika, dobro
poznajui tu zajednicu cijeloga mistinoga Tijela Isusa Krista, ve je od prvih vremena kranske
religije s velikim pijetetom tovala uspomenu mrtvih i, 'jer je sveta i spasonosna misao moliti za
mrtve da im se oproste grijesi (2Mak 12,45), za njih je prinosila i molitve. To je ponajprije slavlje
euharistijske rtve, zatim drugi izraaji pobonosti kao to su: molitva, milodari, djela milosra,
primanje oprosta na korist dua pokojnika.

Druge slube za pokojne

Crkva prinosi euharistijsku rtvu za pokojne ne samo u prigodi slavlja sprovoda, ve i trei,
sedmi, i trideseti dan, kao i na obljetnicu smrti. Misno slavlje za due vlastitih pokojnika jest
kranski nain sjeanja i produivanja - u Gospodinu -zajednitva s onima koji su preli prag smrti.
Nadalje, 2. studenoga Crkva opetovano prinosi svetu rtvu za sve vjerne mrtve, za koje slavi i
asoslov.
Svakoga dana u slavlju bilo euharistije, bilo veernje, Crkva ne zaboravlja nikada uzdignuti
svoju arku molitvu da Gospodin vjernicima, koji otioe pred nama obiljeeni znakom vjere i [...]
svima koji u Kristu poivaju, daruje mjesto osvjeenja, svjetlosti i mira.
Vano je dakle odgojiti osjeaj vjernika u svjetlu euharistijskoga slavlja, u kojemu Crkva moli da
slavi Gospodina uskrsnuloga budu pridrueni svi pokojni vjernici, bilo kojega vremena i prostora,
izbjegavajui opasnost posesivna ili partikularistikoga poimanja mise za svoga pokojnika.
Misno slavlje za pokojne je osim toga prigoda za katehezu o posljednjim stvarima (de novissimis).

866
Spomen pokojnika u pukoj pobonosti
Kao i liturgija, puka pobonost je veoma pozorna na spomen pokojnika i revna je u uzdizanju
molitava za njih. U spomenu pokojnika pitanje odnosa liturgije i puke pobonosti treba
promatrati s velikom razboritou i pastoralnim osjeajem, kada se to tie bilo doktrinarnih vidika,
bilo usklaivanja liturgijskih ina i pobonih vjeba.
Ponajprije je potrebno da puka pobonost osvijetljena naelima kranske vjere, kao to je:
vazmeni smisao smrti onih koji su po krtenju pritjelovljeni otajstvu Kristove smrti i uskrsnua
(usp. Rim 6,3-10); besmrtnost due (usp. Lk 23,43); opinstvo svetih, zbog ega se sjedinjenje
putnika s braom koji su usnuli u Kristovu miru nipoto ne prekida, tovie, po trajnoj se vjeri
Crkve jaa u zajednitvu duhovnih dobara: naa molitva za njih moe im ne samo pomoi, ve i
njihov zagovor uiniti uspjenim u nau korist; uskrsnue tijela; slavno oitovanje Krista, koji e
doi suditi ive i mrtve; nagrada prema djelima svakoga ovjeka; vjeni ivot.
U obiajima i predajama nekih naroda koje se tiu kulta mrtvih naglauju se elementi duboko
ukorijenjeni u kulturu i posebna antropoloka poimanja, esto obiljeena eljom za produivanjem
obiteljskih i, takorei, drutvenih veza s onima koji su preminuli. U ispitivanju i ocjenjivanju tih
obiaja, trebat e se kretati opreznim korakom, izbjegavajui da ih se tumai prebrzo kao ostatke
poganstva, kada oni nisu oito u suprotnosti s Evaneljem.

to se tie doktrinarnih vidika, treba izbjei:

- opasnost da u pukoj pobonosti prema pokojnima preive neprihvatljivi elementi ili vidici
poganskoga kulta predaka;
- zazivanje mrtvih radi vraanja;
- pridavanje snovima koji se tiu umrlih osoba, izmatanih znaenja i uinaka, pri emu strah esto
uvjetuje djelovanje vjernika;
- opasnost da se uvuku oblici vjerovanja u reinkarnaciju;
- opasnost nijekanja besmrtnosti due i odvajanje dogaaja smrti od perspektive uskrsnua, tako da
kranska religija izgleda takorei kao religija mrtvih;
- primjenu prostorno-vremenskih kategorija na stanje pokojnika.
U suvremenome drutvu, veoma je rairena i esto uzrok tetnih posljedica, jest doktrinarna i
pastoralna pogreka prikrivanje smrti i njezinih znakova.
Lijenici, bolniari, rodbina nerijetko smatraju dunou bolesniku koji zbog razvoja
hospitalizacije gotovo uvijek umire izvan kue, skrivati blizinu smrti. Vie je puta naglaeno da u
velikim gradovima ivih nema mjesta za mrtve: u malim stanovima velikih gradskih zgrada nije
mogue imati sobu za sprovodno bdjenje; na cestama zbog prometnoga preoptereenja, nisu
doputene spore sprovodne povorke, koje smetaju kretanju vozila; u urbanome prostoru groblje koje
je, barem u selima, nekada bilo esto oko ili pokraj crkve - dakle istinsko sveto polje i znak
zajednitva u Kristu izmeu ivih i mrtvih - smjeteno je na periferiju, uvijek daleko od grada, kako
urbanim razvojem ne bi ponovno bilo ukljueno u njega.
Suvremena civilizacija odbija vidljivost smrti, zbog ega se trudi izbrisati njezine znakove.
Odatle potjee i pribjegavanje tanatopraksi, rairenoj u stanovitu broju zemalja, koja pomou
kemijskoga procesa uva pokojnika u njegovu prirodnome tjelesnom stanju: mrtvac ne smije
izgledati mrtav, ve sauvati privid ivota.
Kranin, komu pomisao na smrt treba biti bliska i vedra, ne smije nutarnje prionuti uz
fenomen nesnoljivosti prema mrtvima, koja liava pokojnike bilo kakva prostora u ivotu grada,
niti uz odbacivanje vidljivosti smrti, kada su nesnoljivost i odbojnost diktati neodgovorna bijega
od stvarnosti ili diktati materijalistikoga gledita bez nade, strana vjeri u Krista umrloga i
uskrsnuloga.
Isto tako, kranin se treba vrsto oduprijeti brojnim oblicima trgovanja smru, koje
iskoritavajui osjeaje vjernika - trai samo neprimjereno visoku i sramotnu zaradu.

Puka se pobonost prema pokojnima izraava na puno naina, ve prema mjestima i

tradicijama:

867
- devetnica za pokojne kao priprema i osmina kao produenje Spomena vjernih mrtvih, 2.
studenoga; oboje treba biti slavljeno potujui liturgijsko ureenje;
- pohod groblju; on se u nekim okolnostima vri zajedniki kao: prigodom Spomena svih vjernih
mrtvih, na kraju pukih misija, prigodom preuzimanja u posjed upe od strane novoga upnika, u
drugim prigodama u privatnome obliku, kada vjernici posjeuju grob svojih dragih radi odravanja
ukraujui ga cvijeem i svjetlom; taj pohod treba biti oitovanje veza koje postoje izmeu
pokojnika i njegove rodbine, a ne izraaj obveze, zbog koje postoji gotovo praznovjeran strah ako
se to ne uini;
- pridruivanje bratovtinama i drugim pobonim udruenjima koja imaju svrhu pokapati mrtve
prema kranskome vienju dogaaja smrti, moliti za pokojne, biti djelatno solidarni s rodbinom
umrloga;
- este slube za pokojne o kojima je ve reeno, pomou: milostinje i drugih djela milosra,
postova, oprosta, osobito molitava kao to je moljenje psalma Iz dubine, kratkoga obrasca Pokoj
vjeni koji esto prati molitvu Aneo Gospodnji , krunice, blagoslov obiteljskoga stola.(Direktorij
br. 251; 255 260).

2. Devetnica za due u istilitu

(sv. Alfons Marija Liguori)
Uvodno razmatranje: Pobonost za due u istilitu, koje Bogu preporuujemo, da im u
velikim kaznama koje trpe pomogne, te ih brzo pozove u svoju slavu, veoma je mila i draga
naemu Gospodinu, a ujedno nama je veoma korisna jer te svete due njegove su Boje vjene
zarunice, a ujedno su veoma zahvalne onima koji ih iz njihove tamnice oslobode ili im bar
kakovu olakicu u njihovih mukama izmole, zbog toga kada dou u Nebo, bez sumnje nee
zaboraviti na onoga koji se je za njih molio. Pobono je miljenje da Bog duama u istilitu
oituje nae molitve, da se za nas mole. Ove svete due istina ne mogu moliti za se, jer su ondje kao
krivci, gdje za svoje krivnje daju zadovoljtinu; pa ipak, budui da su Bogu osobito mile, mogu se
za nas moliti te nam isprositi milosti.
Sv. Katarina bolonjska, kada je eljela koju milost, utjecala se duama u istilitu, i brzo je
bila usliana; te je posvjedoila da je zadobila mnoge milosti, kada se utekla duama u istilitu,
kojih nije primila kada se je svecima obraala. Uostalom bezbrojne su milosti za koje poboni
ljudi tvrde da su ih po zagovoru svetih dua iz istilita dobili. A ako mi hoemo da nas te due
svojim molitvama pomau, pravedno je, dapae dunost nam je da se za njih molimo. Rekoh
dunost nam je, jer kranska ljubav iziskuje, da blinjima pomognemo, kojima je naa
pomo potrebna. A koji blinji trebaju toliko nae pomoi, koliko te svete zasunjene due?
One su neprestano u istilinoj vatri, koja ih puno vie mui, nego oganj na zemlji; osim toga ne
vide Boga : kazna, koja ih puno vie mui nego sve druge.
Pa pomislimo, kako moe lako biti da ondje trpe takoer i due naih roditelja ili brae ili
druge rodbine ili prijatelja, te ekaju na nau pomo. Mislimo i na to, da si te svete due ne
mogu same pomoi, jer su zbog posljedica svojih grijeha u stanju dunika. Ta misao mora nas jo
vie potai, da im pomognemo to vie moemo. A time emo, ne samo Bogu ugoditi, nego
zadobiti i velike zasluge, a te svete due nee propustiti, da nam od Boga isprose mnoge
milosti, a osobito vjeno spasenje. Ja drim za sigurno uvjerenje da dua, koja je iz istilita
osloboena zagovorom nekog pobonoga ovjeka, kada u doe Nebo, ne e propustiti rei Bogu:
Gospodine, ne daj, da se onaj izgubi, koji me je oslobodio istilinih okova, i koji je uinio, da
sam ja bre dola tebe uivati. Evo napisao sam slijedeu devetnicu kako bi se svi vjernici mogli
truditi pomoi svetim duama da iziu iz istilita misama, postom, milostinjom ili barem
molitvama.

Prvi dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu

868
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Mnoge su muke to svete due u istilitu trpe, a jedna od najveih je muka misao, da su
one same svojim grijesima koje su uinile za ivota, uzrok tim mukama.
O Isuse, moj Spasitelju, toliko puta sam zasluio pakao; koliko velika bi sad bila moja muka, da
sam ve zauvijek osuen, te da mislim da sam ja sam uzrok svojoj osudi. Boe moj, jer si ti
beskrajna dobrota, ljubim te nada sve, i ao mi je iz svega srca, to sam te uvrijedio. Obeajem ti, da
u prije umrijeti, nego te ikada uvrijediti. Daj mi svetu ustrajnost, smiluj nam se, a smiluj se i onim
svetim duama koje u trpe u istilinoj vatri. O Majko Boja, Marijo, priteci mi u pomo svojim
monim molitvama.

Molitve za svaki dan devetnice: 3 puta Oe na, Zdravo Marijo i Slava Ocu... Litanije za due u
istilitu i slijedee molitve.

Zavrna molitva: O preslatki Isuse zbog svoga krvavog znoja kojim si se znojio u
Getsemanskom vrtu smiluj se siromanim duama u istilitu. O preslatki Isuse zbog tvojih svetih
rana i patnji koje si pretrpio kod stranog bievanja smiluj se siromanim duama u istilitu. O
preslatki Isuse zbog tvoga okrutnog tnovog krunjenja i tvoje presvete Krvi koja je oblivala tvoje
sveto lice smiluj se siromanim duama u istilitu. O preslatki Isuse zbog patnji koje si pretrpio
nosei kri na Kalvariju smiluj se siromanim duama u istilitu. O preslatki Isuse zbog tvojih
svetih rana i muka koje si pretrpio kada su te razapinjali smiluj se siromanim duama u istilitu.
O preslatki Isuse zbog tvoje patnje i smrtne agonije na Kriu smiluj se siromanim duama u
istilitu. O preslatki Isuse zbog tvoje muke, Rana i prolivene Krvi, zbog velike patnje kad si
predao duu Ocu i preminuo na kriu smiluj se siromanim duama u istilitu.
Pomolimo se: Boe, koji prata grijehe i eli spasenje ljudi, molimo te, daj milostivo, da naa
braa, roaci i dobroinitelji, koji su se iz ovoga svijeta preselili, po zagovoru bl. Marije, vazda
Djevice, i svih svetih uu u zajednitvo vjenoga blaenstva.
Boe, stvoritelju i otkupitelju svih vjernih, oprosti sve grijehe duama sluga i slubenica tvojih,
da naom smjernom molitvom zadobiju protenje, koje su uvijek eljele koji ivi i kraljuje u
vijeke vjekova. Amen.
Pokoj vjeni daruj im Gospodine. I svjetlost vjena svijetlila im. Poivali u miru. Amen.
Siromane due u istilitu, za vas smo se sada molili, a vi koje ste toliko mile i drage Bogu, i
koje ste sigurne, da Boga ne moete vie nikada izgubiti, molite se za nas nevoljne, koji smo u
pogibelji da propadnemo i tako Boga zauvijek izgubimo.

Drugi dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Druga muka, koja jako mui siromane due u istilitu, jest izgubljeno vrijeme za ivota, kada
su mogle puno vie zasluga stei za Nebo, te misao, da se taj gubitak vie ne moe nadoknaditi jer
kada proe vrijeme ivota prestaje i vrijeme zasluga.
Ajme siromana li mene, moj Gospodine, koji ve toliko godina ivim na ovoj zemlji a nisam
stekao drugih zasluga osim za pakao! Hvala ti, to mi daje jo vremena, da nadoknadim za zlo to
sam uinio. ao mi je, moj Boe, koji si toliko dobar, to sam te uvrijedio, pomozi mi, da ivot to
mi jo preostaje, samo za to upotrijebim, da tebi sluim i tebe ljubim; smiluj mi se, a smiluj se i
onim svetim duama, koje su u istilinoj vatri. O majko Boja priteci im u pomo svojim monim
molitvama. Molitve kao prvog dana.

869
Trei dan devetnice
Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Tree, to veoma mui siromane due u istilitu jest pogled na poinjene grijehe za
koje trpe. U sadanjem ivotu ne poznaje se rugoba grijeha; no dobro se poznaje u drugom ivotu;
i to je jedna od najveih muka, koje trpe due u istilitu.
O moj Boe, budui da si ti beskrajna dobrota, ljubim te nada sve, te se svim srcem kajem to
sam te uvrijedio. Obeavam ti, da u prije umrijeti, nego te ikada vie uvrijediti. Daj mi svetu
ustrajnost; smiluj se meni, a smiluj se takoer i onim siromanim duama, koje gore u istilinoj
vatri. A ti majko Boja priteci im u pomo svojim monim molitvama. Molitve kao prvog dana.

etvrti dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Muka, koja due u istilitu, te zarunice Isusa Krista najvie mui, jest misao, da su u ivotu
svojim grijesima uvrijedile Boga, kojega toliko ljube. Neki pokornici na ovoj zemlji su umrli od
boli, kada pomislie, da su dobroga Boga toliko uvrijedili. Due u istilitu puno bolje od nas
spoznaju koliko je ljubezan Bog, te ga ljube svim svojim silama pa za to kada pomisle da su ga u
ivotu uvrijedile, kuaju bol, koja nadilazi svaku drugu patnju.
O moj Boe, budui da si ti beskrajna dobrota, kajem se svim srcem, to sam te uvrijedio.
Obeavam ti, da u prije umrijeti, nego te ikada uvrijediti. Daj mi svetu ustrajnost; smiluj se meni, a
smiluj se i onim siromanim duama, koje u istilitu gore i koje te svim srcem ljube. O majko
Boja, Marijo, priteci im u pomo svojim monim molitvama. Molitve kao prvog dana.

Peti dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Jo jedna velika muka siromanih dua u istilitu jest to, to u istilinom ognju trpe, a ne
znaju, kada e njihove muke prestati. Znaju istina za stalno, da e se odatle jednom osloboditi, ali
nesigurnost o vremenu, kada e doi kraj njihovim mukama, jest za njih veoma velika muka.
Bijedna li mene, o Gospodine, da me baci u pakao, bio bih siguran, da iz one tamnice muka
nikada ne bih izaao. Ljubim te nada sve, beskrajna dobroto, kajem se svim srcem, to sam te
uvrijedio. Obeavam ti, da u prije umrijeti, nego te ikada uvrijediti. Udijeli mi svetu ustrajnost
smiluj se meni, a smiluj se i onim siromanim duama, koje u istilinom ognju gore.
O majko Boja, Marijo, priteci ini u pomo svojim monim molitvama. Molitve kao prvog dana.

esti dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Siromane due u istilitu koliko se s jedne strane tjee sjeanjem na muke Isusa Krista i
presveti Oltarsi Sakrament, jer se po muci Isusovoj spasie, a po svetoj priesti i misi pre mnoge
milosti primie a i sada primaju; toliko ih s druge strane mui misao, to su za ivota bile
nezahvalne naspram ta dva velika dobroinstva Isusove ljubavi.

870
 Ti si, o moj Boe, i za mene umro i mnogo puta si se potpuno meni dao u sv. priesti, a ja sam ti
uvijek za tu ljubav uzvratio nezahvalnou. Ali sada te ljubim iznad svega moje najvee dobro, i ao
mi je vie od bilo ega to sam te uvrijedio. Udijeli mi sv. ustrajnost; smiluj se meni, a smiluj se i
siromanim duama, koje u istilinom ognju gore. O majko Boja, Marijo, priteci im u pomo
svojim monim molitvama. Molitve kao prvog dana.

Sedmi dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Umnaaju muku siromanih dua u istilitu sva posebna dobroinstva primljena od Boga: da su
roene u katolikim zemljama, da ih je Bog ekao na pokoru, da su primile oprotenje grijeha, tako
da po svim tim dobroinstvima jo vie spoznaju nezahvalnost, koju su pokazale prema Bogu.
A tko je nezahvalniji od mene, Gospodine? Ti si me ekao s tolikom strpljivou, vie puta si mi
grijehe oprostio s tolikom ljubavlju, a ja sam te nakon toliko obeanja opet vrijeao. Ne, nemoj me
baciti u pakao: elim te ljubiti a u paklu ne mogu te ljubiti. Kajem se, dobroto beskrajna, to sam te
uvrijedio; obeavam da u prije umrijeti, nego te ikada uvrijediti. Daj mi sv. ustrajnost;
smiluj se meni, a smiluj se i siromanim duama, koje u istilinoj vatri gore. O majko Boja,
Marijo, priteci im u pomo svojim monim molitvama. Molitve kao prvog dana.

Osmi dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Muka veoma gorka za siromane due u istilitu jest misao, da im je Bog za ivota udijelio
puno potrebnih milosti, kakve je drugima uskratio, a one su ga svojim grijesima nukale na
odbojnost te da ih na pakao osudi premda im je poslije iz pukoga milosra oprostio, spasio ih.
Evo Boe moj, ja sam jedan od tih nezahvalnika, koji je primio od tebe toliko milosti, prezreo
sam tvoju ljubav te sam te svojim grijesima nukao da me na pakao osudi. Dobroto beskrajna, sada
te ljubim iznad svega, svom duom se kajem to sam te uvrijedio; obeavam ti, da u prije umrijeti,
nego li te ikada uvrijediti. Daj mi svetu ustrajnost; smiluj se meni, a smiluj se i siromanim duama,
koje u gore u istilinoj vatri. O majko Boja, Marijo, priteci im u pomo svojim monim
molitvama. Molitve kao prvog dana.

Deveti dan devetnice

Preporuimo Isusu Kristu, i njegovoj sv. Majci sve due u istilitu, osobito due nae brae,
naih dobroinitelja, prijatelja, i neprijatelja, a napose due onih, za koje smo duni moliti, te Bogu
prikaimo za njih slijedee molitve, promatrajui velike muke, to te svete zarunice Isusa Krista
trpe.
Velike su u openito sve muke siromanih dua u istilitu: oganj, dosada, tmine, nesigurnost
vremena kada e iz istiline tamnice biti izbavljene; no od svih muka najvea je to su od svoga
zarunika Isusa udaljene i to mu lica ne vide.
O Boe moj, kako sam ja kroz toliko godina mogao ivjeti daleko od tebe, lien tvoje milosti?
Dobroto beskrajna, ljubim te nada sve kajem se svim srcem, to sam te uvrijedio; obeavam ti, da
u prije umrijeti nego li vie ikada tebe uvrijediti. Daj mi sv. ustrajnost, i ne daj, da ja ikada kod
tebe padnem u nemilost. Smiluj se, molim te, siromanim duama u istilitu, olakaj im njihove
muke, skrati vrijeme njihova progonstva te ih brzo pozovi, da te u Nebu dou ljubiti licem u lice. O
majko Boja, Marijo, priteci im u pomo svojim monim molitvama, a moli se i za nas, koji smo
jo u pogibelji, da budemo zauvijek izgubljeni. Molitve kao prvog dana.

871
3. Litanije za due u istilitu

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, uj nas!
Kriste, uslii nas!
Oe nebeski, Boe, smiluj se njima!
Sine, Otkupitelju svijeta, Boe
Due Sveti, Boe,
Sveto Trojstvo, jedan Boe!

Sveta Marijo, Majko Boja, moli za njih!

Sveti Mihaele, arkanele, moli za njih!
Moj sveti anele uvaru i svi sveti uvari, molite za njih!
Svi zborovi anela, molite za njih!
Sveti Ivane Krstitelju, moli za njih!
Sveti Josipe, moli za njih!
Svi sveti patrijarsi i proroci,
Sveti Petre i Pavle,
Svi sveti apostoli i evanelisti,
Svi sveti muenici,
Sveti Grgure i Augustine,
Svi sveti nauitelji, pape i ispovjedaoci,
Svi sveti redovnici i pustinjaci,
Sveta Marijo Magdaleno, moli za njih!
Sveta Katarino, sveta Barbaro,
sveta Urulo, sa svim djevicama, molite za njih!
Sveta Majko Ano i sve svete udovice, molite za njih!
Svi ljubezni sveci Boji, molite za njih!
Budi im milosrdan, Gospodine! Ne kazni ih, Gospodine!

Od njihovih muka, oslobodi ih Isuse!

Po svom utjelovljenju i roenju,
Po svom preslatkom imenu,
Po svom beskrajnom milosru,
Po svojoj blagosti i strpljivosti,
Po krtenju i svetom postu svojem,
Po smrtnoj muci i gorkim patnjama svojim,
Po krvavom bievanju i okrutnom krunjenju svojem,
Po tekom krinom putu i razapeu svojem,
Po presvetim ranama svojim,
Po boanskoj Krvi svojoj,
Po pogrdnoj smrti svojoj na kriu,
Po bolovima boanskoga Srca svoga,
Po bolovima Marije, svoje predrage Majke,
Po uskrsnuu svojem,
Po Uzaau svojem,
Po poslanju Duha Svetoga,
Na slavu Boanskoga Srca svoga,
Po zaslugama i zagovoru Marijinu,
Po zagovoru svetih anela,

872
Po molitvi vjernika,

Mi grenici, Tebe molimo uslii nas!

Da duama u istilitu oprosti,
Da im kazne milostivo olaka,
Da ih iz istilinih muka izbavi,
Da im u susret poalje njihove svete anele,
Da ih svojim izabranima u rajskoj slavi pridrui,
Da im dopusti da Te gledaju licem u lice,
Da im vjeni mir podijeli,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti im, Gospodine!

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj im se, Gospodine!
Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, daj im vjeni mir, Gospodine!
Pomolimo se! Gospodine Isuse Kriste, Kralju slave, oslobodi due svih pokojnih vjernika iz
njihovih muka; neka ih pred lice Tvoje dovede sv. Mihael, arkaneo, te ih primi u vjeno veselje,
koje si im obeao!
Pokoj vjeni daruj im, Gospodine! I svjetlost vjena svijetlila njima! (Antifona): Ako gleda na
bezakonja, Gospodine, Gospodine, tko e opstati?
Od vrata paklenih, Izbavi, Gospodine due njihove! Gospodine, uslii molitvu moju! I vapaj
moj k Tebi da doe! Gospodin s vama!I s duhom Tvojim!

Iz dubine vapijem k Tebi, Gospodine,

Gospodine, uslii glas moj!
Nek sluaju ui Tvoje, glas molitve moje!
Ako gleda na bezakonja, Gospodine, Gospodine, tko e opstati?
No u Tebe je oprotenje i radi zakona Tvoga ekam Tebe, Gospodine.
eka dua moja rije Njegovu, ufa se dua moja u Gospodina.
Od strae jutarnje sve do noi neka se ufa Izrael u Gospodina.
Jer je u Gospodina milosre, i obilno je u Njega otkupljenje.
I on e otkupiti Izraela od svih bezakonja njegovih.

Pomolimo se! Boe oprotenja djelitelju i ljudskoga spasenja ljubitelju, molimo blagost Tvoju,
da brai, roacima i dobrotvorima naega zbora, koji su preminuli s ovoga svijeta, po zagovoru
blaene Marije, vazda Djevice, i svih svetaca Tvojih, dopusti da dou u zajednicu vjenog
blaenstva!
Boe, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernih, udijeli duama slugu i slubenica svojih oprotenje i
otputenje svih grijeha, da oprotenje koje su vazda eljele pobonim molitvama postignu! Koji
ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Pokoj vjeni daruj im, Gospodine! I svjetlost vjena
svijetlila njima! Poivali u miru. Amen!

4. Herojski in ljubavi prema svetim duama u istilitu

in ljubavi, kojim sve svoje zadovoljtine prikazujemo za due u istilitu, je Bogu veoma
ugodan, duama u istilitu veoma koristan, a nam spasonosan, a sastoji se u tome da sva svoja
zasluna djela, koja na zemlji inimo, ili koja e se za nas poslije nae smrti initi, ve sada
poklonimo duama u istilitu, da one im prije dou u Nebo. Time mi i sebi i te kako koristimo jer
osim to si tom ljubavlju poveavamo zasluge i buduu slavu u Nebu, povjeravamo se ne sebi ve
Bojemu milosru i dobroti blaene djevice Marije te emo zbog toga prije i sami iz istilita biti
izbavljeni.
Ovu pobonost koja je odavno bila prisutna u crkvi, obnovio u panjolskoj opat Oliden, a
potvrdile su ju pape Bonedikt XIII, Pijo VI (12. prosinca 1787), Pijo IX. (30. rujna 1852).

873
1. -sveenicima koji su uinili taj herojski in dana je dozvola privilegiranog oltara svaki dan u
godini.
2. - obini vjernik moe zadobiti potpuni oprost koji moe namijeniti jedino duama u istilitu
svaki put kad se priesti, te posjeti neku crkvu ili kapelicu i tu moli na nakanu svetoga oca pape.
3. - svi koji uine herojski in ljubavi prema duama u istilitu mogu namijeniti svetim duama
sve svoje oproste koji nisu vezani uz neki uvjet i koji jo vae sve do naih, dana, ili koji e biti dani
kasnije (papa Pijo IX- Decr. 30. rujna, 1852).
Sv. Ambrozije kae: Sve to god siromanim duama poklonimo, preobraa se za nas u milost
te e nam se stostruko naknaditi.

Evo obrasca posvete herojskog ina ljubavi prema duama u istilitu opata Olidena

Na tvoju veu slavu, o poklona najvrjednije Trojstvo, povodei se primjerom moga preslatkoga
spasitelja Isusa Krista i u znak moje odanosti i pobonosti prema Blaenoj Djevici Mariji, majci
milosra i majci siromanih dua u istilitu, ja (N. N.) obavezujem se da u pripomoi kod
osloboenja onih siromanih dua iz istilita koje jo nisu Bojoj pravdi zadovoljile, inei pokoru
za posljedice svojih grijeha. Zbog toga ja drage volje i svim srcem obeavam, koliko smijem i mogu
ne preuzimajui dunosti pod grijeh, te elim da se sve one due iz istilita izbave, koje Blaena
Djevica Marija eli izbaviti a u tu svrhu predajem u ruke te dobre Majke sva moja zasluena djela
kao i ona koja e drugi za mene obavljati bilo jo za moga ivota, bilo poslije moje smrti. Primi,
molim te, o moj Boe ovu rtvu i odobri ju, ja ju jo jedanput prikazujem na tvoju veu slavu i na
spas moje due. Da sam to rtvovao i obeao, zazivam za svjedoke sve blaene na Nebu i svu
vojujuu i trpeu crkvu.

Upozoravamo sve prave krane - kae Otac Mumford -da ustupe sa svetom dareljivou
milim vjernicima sav plod svojih dobrih djela koja imamo na raspolaganju. Ne vjerujem da bismo
se mogli bolje njima posluiti, jer ih na taj nain inimo zaslunijim i uinkovitijim. Na taj e nain
zadobiti milost od Boga i u isto vrijeme okajati i za svoje grijehe. Takoer skratit e vrijeme i svojih
muka u istilitu. Moe se ak dogoditi da ih se i potpuno oslobode.
Te rijei iskazuju dragocjene koristi herojskog ina. Da bismo se oslobodili bilo kakvog straha
koji bi se mogao pojaviti u naoj dui, nadodajmo jo i ove tri opaske:
1. ovaj in daje nam potpunu slobodu da molimo za one due koje su nam najblie srcu. Nakana
tih molitava ovise o volji Bojoj koja je uvijek neizmjerno sveta i ljubi nas neogranieno.
2. ne obvezuje nas pod kaznu smrtnoga grijeha i moemo je povui u bilo koje vrijeme. Moemo
je prikazati bez ikakva osobitog obrasca. Dovoljna je sama nakana i treba je prikazati iz svega srca.
Ipak je dobro posluiti se obrascem od vremena do vremena, da tako potaknemo sami sebe to vie i
pomognemo svetim duama naim molitvama, pokorom i dobrim djelima.
3. herojski in nam pomae da izbjegnemo strahovitim posljedicama dugog ispatanja u
istilitu. Pomae nam takoer da se oslonimo sa to veim pouzdanjem u milosre Boje prema
nama, kao to nam to pokazuje sljedei primjer svete Gertrude.

asni sluga Boji Denis, kartuzijanac, pria nam da je djevica sv. Gertruda poklonila potpuno sva
svoja djela zadovoljtine u korist preminulih vjernika a da nije nita zadrala od toga za svoje
dugove za koje je moda bila odgovorna u Bojim oima.
Kad je bila na umoru, tada se - poput svih ostalih svetaca - sjetila velikog broja svojih grijeha s
najveom boli u svojoj dui. S druge strane, promislila je kako je sva svoja djela i zadovoljtine
prinijela da zadovolji za grijehe drugih. Ipak je bila alosna da ne bi njezina dua na putu u vjenost
bila osuena na strane muke zbog toga to je sve darovala drugima, a za sebe nije nita zadrala.
U tim njezinim strahovima na joj se Gospodin ukazao i tjeei je rekao joj: Budi sigurna,
moja keri, tvoja ljubav prema duama u istilitu nee ti ni najmanje biti na tetu. Dobro znaj da
su mi svi oni plemeniti darovi to si ih prikazala od svih tvojih dobrih djela svetim duama bili na
osobit nain dragi. Eve ti za to dokaza: ja ti izjavljujem da su sve tvoje patnje to bi ih morala

874
podnijeti u drugom ivotu ovaj as ponitene. Jo vie kao nagradu za tvoju plemenitu ljubav
poveat u vrijednost zasluga tvojih djela i time povisiti tvoju slavu u Nebu.

5. Isusovo veliko obeanje za pomo duama u istilitu

dano sv. Gertrudi Velikoj

Sv. Gertruda velika se rodila 16. 1. 1256. u dobrostojeoj obitelji. Odgajana je u samostanu
sestara cistercitkinja u Helfti u kojem je kasnije i sama postala redovnica. Napredovala je jako u
duhovnom ivotu. itala je crkvene oce, svetaku i mistinu literaturu. Davala je veliku vanost
studiju te je zapostavila duhovni ivot i pala u duboku krizu.
Nakon teke duhovne krize uspjela je nadvladati vjersku ravnodunost. Mistina milost Isusova
ukazanja 1280. bila je odluujua za njenu duhovnu preobrazbu. Dobila je nevidljive stigmate na
srcu te primila mnogobrojne druge mistine milosti. Poslije teke bolesti umrla je 1302.g. Boje
objave koje je primala su ostale u knjigama koje je napisala: Duhovne vjebe i Poslanik boanskog
milosra.
Isus je u jednom ukazanju obeao sv. Gertrudi da e svaki puta kad se izmoli ova molitva
osloboditi tisuu dua iz istilita.

Vjeni Oe, prikazujem Ti Predragocjenu Krv tvoga Boanskog Sina Isusa Krista
sjedinjenu sa svim svetim misama koje su se danas slavile irom svijeta, za sve svete due u
istilitu, za grenike diljem svijeta, grenike u cijeloj Crkvi i za one u naim obiteljima.

(Ovu molitvu s obeanjem smo nali u knjiicama pobonosti na njemakom i talijanskom jeziku)

6. Molitve i razmatranja svetaca i duhovnih velikana

za due u istilitu

Vjenom Ocu za due u istilitu

(Sv. Matilda)

Molitvu je sv. Metilda nauila od samoga Spasitelja u jednom vienju. To je molitva za

siromane due. Kad bi sv. Metilda izgovorila tu molitvu, vidjela bi ete siromanih dua kako ulaze
u Nebo.
Oe nas, koji jesi na nebesima! Ponizno Te molimo, vjeni, dobri, milostivi Oe, siromanim
duama, koje si Ti sam primio kao svoju djecu, oprosti to Te nisu ljubile, te su Te odbile od sebe i
nisu Ti iskazale dunu ast! Za pokoru i kajanje prikazujemo Ti svu ljubav i dobrotu Tvoga
preljubljenog Sina, Gospodina naega Isusa Krista.
Sveti se ime tvoje! Ponizno Te molimo, dobri, milostivi Oe, oprosti siromanim duama to nisu
potovale Tvoje sveto ime, te su ga esto nedostojno izgovarale i esto ga nepromiljeno imale na
ustima! Za pokoru i kajanje prikazujemo Ti sve propovijedi kojima je Tvoj preljubljeni Sin,
Gospodin na Isus Krist, dao ast Tvome svetom imenu na zemlji.
Doi kraljevstvo tvoje! Ponizno Te molimo vjeni, dobri, milostivi Oe, oprosti i otpusti
siromanim duama to nisu arkom ljubavlju i zdunom eljom traile Tvoje kraljevstvo, nego su
se esto bogatile zemaljskim dobrima! Za pokoru i kajanje prikazujemo Ti veliku elju Tvoga
preljubljenoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista, kojom je traio da svi budu primljeni u Tvoje
sveto kraljevstvo.
Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji! Ponizno Te molimo, vjeni, dobri, milostivi Oe,
oprosti siromanim duama to se nisu pokorno podvrgavale Tvojoj svetoj volji, nego su esto po
svojoj volji radile i tako nisu ispunile Tvoju svetu volju! Za pokoru i kajanje prikazujemo Ti sveto
Boansko Srce Isusovo i Njegovu veliku pokornost
Kruh nas svagdanji daj nam danas! Ponizno Te molimo vjeni, dobri, milostivi Oe, oprosti
siromanim duama to nisu s punom pobonou i ljubavlju primale najsvetiji Sakramenat oltara,

875
nego su mnoge to inile nedostojno i primale ga rijetko ili nikada! Za te njihove grijehe
prikazujemo Ti veliku svetost i pobonost Tvoga Sina, kao i njegovu najdublju ljubav i neizrecive
elje, kojima nam je darovao ovo dragocjeno bogatstvo.
Oprosti nam duge nae kao to i mi otputamo dunicima naim! Ponizno Te molimo, vjeni,
dobri, milostivi Oe, oprosti siromanim duama njihove teke dugove grijeha, to svoje neprijatelje
nisu ljubile i to im nisu htjele oprostiti! Za pokoru i kajanje, za te mnogostruke grijehe,
prikazujemo Ti svete rijei Tvoga preljubljenoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista, to ih je
izgovorio na kriu: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine!
I ne uvedi nas u napast! Ponizno Te molimo, vjeni, dobri i milostivi Oe, oprosti siromanim
duama to se nisu borile u velikim napastima, nego su slijedile primamljivost zla te su pale u
pokvarenost! Za pokoru i kajanje prikazujemo Ti pokornost, mukotrpna djela i svu gorku muku i
smrt Tvoga preljubljenog Sina, Gospodina naega Isusa Krista.
Nego izbavi nas od zla! Molimo Te, vjeni, dobri i milostivi Oe, oprosti siromanim duama i
povedi njih i nae due svome preljubljenom Sinu, Gospodinu naemu Isusu Kristu u kraljevstvo
Tvoga gospodstva, a to si Ti sam. Amen!

Za nama posebno dragu duu koja trpi u istilitu

(sv. Gertruda velika je molila ovu molitvu skupa sa slubom pokojnika i upitala je Gospodina da
li mu je draga ova molitva, a Isus joj je odgovorio: Toliko mi je draga kao da mene samog
oslobaa iz zatoenitva i svaki puta kada moli ovu molitvu jedna dua bude osloboena od
istilinih muka. U prikladnom trenutku uzvratiti u za ova dijela ljubavi prema trpeim duama po
svemogunosti moje velikodunosti.)

Pozdravljam te i blagoslivljam, slatki moj Isuse, klanjam ti se cijelim svojim srcem, i

zahvaljujem ti zbog ljubavi koju si nam iskazao u svom utjelovljenju, roenju u siromanoj talici, i
jer si htio ostati s nama u Presvetom Sakramentu. Molim te da sjedini ovu moju molitvu koju ti
prikazujem za tebi dragu duu (ime osobe za koju se moli) sa zaslugama tvog presvetog ivota.
Obilnom milosti ove molitve elim nadoknaditi i savreno zadovoljiti za sve to je ova dua
propustila u slavljenju tebe, u molitvi, krepostima, dobrim djelima koje je trebala initi tebi za
ljubav, koja je mogla uiniti tvojom milou i nije uinila s istom nakanom i savreno. Amen.
Pokoj vjeni daruj mu Gospodine, svjetlost vjena svijetlila mu, poivao u miru!
Pozdravljam te i blagoslivljam, slatki moj Isuse, klanjam ti se cijelim svojim srcem i
zahvaljujem ti za beskrajnu ljubav koju si nam iskazao kada si Ti, Stvoritelj svemira, kako bi nas
otkupio, postao nevina rtva, predan u ruke ljudi koji su te vezali, vukli, tukli, vrijeali, bievali,
trnjem okrunili, osudili na smrt, skinuli do gola, razapeli tako da si umro uasnom smru na kriu a
Srce su ti proboli kopljem.
Sjedinjujem se s tvojom beskrajnom ljubavlju prikazujui ove moje molitve, i molim te po
zaslugama tvoje presvete smrti i muke, da izbrie to dua za koju te molim je uinila protiv tvoje
volje u mislima, rijeima i djelima. Molim te takoer da prikae Bogu Ocu tvoje zasluge, svaku
patnju i trpljenje tvoga tijela prekrivena ranama i tvoju oaloenu duu kao nadoknadu za sve
manjkavosti koje je uinila ova dua i kao zadovoljtinu tvojoj pravednosti. Amen. Pokoj vjeni
daruj mu Gospodine, svjetlost vjena svijetlila mu, poivao u miru!
Pozdravljam te i blagoslivljam, slatki moj Isuse, klanjam ti se cijelim svojim srcem i zahvaljujem
ti za beskrajnu ljubav koju si nam iskazao kada si uskrsnuo u uzaao na Nebo, proslavio si nau
ljudsku narav koju je smrt bila pobijedila, i postavio s desna Ocu. Sada te molim da dua za koju te
molim brzo postane sudionica tvoje slave i pobijede. Amen. Pokoj vjeni daruj mu Gospodine,
svjetlost vjena svijetlila mu, poivao u miru!
Pozdravljam te i blagoslivljam, slatki moj Isuse, klanjam ti se cijelim svojim srcem i zahvaljujem
ti za sva dobroinstva kojima si ispunio tvoju slavnu Majku i sve tvoje svete izabrane. elim se sada
sjediniti sa ljubavlju tvojih svetih koji te slave i zahvaljuju ti za spasenje koje su zadobili po tvom
Utjelovljenju, Muci i Uskrsnuu i molim te da nadoknadi zaslugama i molitvama tvoje i nae
Majke i svih svetaca ono to nedostaje dui za koju te molim kako bi dospjela u blaenu Domovinu

876
i mogla zauvijek uivati tvoju prisutnost. Pokoj vjeni daruj mu Gospodine, svjetlost vjena
svijetlila mu, poivao u miru!
Molitva za sve vjerne mrtve
(Iz Kanilieva molitvenika)

Vjerni Boe sviju, Stvoritelju i Otkupitelju, duama sluga i slubenica svojih udijeli otputenje
sviju grijeha, da oprotenje, koje su vazda eljele, pobonim molitvama i postignu. Koji ivi i
kraljuje u vijeke vijeka. Amen.
Smiluj se Gospodine Boe moj, duama koje nemaju kod tebe osobitih pomonika, ni drugoga
ufanja, nego da su na sliku i priliku tvoju stvorene, koje su od davnih vremena zbog zaborava ili
lijenosti od roditelja i slugu tvojih zaboravljene i zaputene, za koje se ne prikazuju svete mise
oisti ih Gospodine i brani stvorenja svoja, izbavi ih od muka, prui im desnicu svoju i privedi ih u
vjeno kraljevstvo. Koji ivi i kraljuje u vijeke vijeka. Pokoj vjeni daruj im Gospodine i svjetlost
vjena svijetlila im, poivali u miru Bojem. Amen.

Molitve Kristu Gospodinu na ast njegove muke

za duu u istilitu
(Iz Kanilieva molitvenika)

Za najvie zaputenu duu: Gospodine Isuse Kriste, molim te zbog predragocjene Krvi, koju si
prolio znojei se u Getsemanskom vrtu, oslobodi due vjernih mrtvih iz istilita, osobito pak
najvie zaputenu duu, i privedi je u mjesto svoje slave, da te hvali i slavi u vijeke. Amen. Oe na
Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Za duu najbliu izlasku iz istilita: Gospodine Isuse Kriste, molim te zbog predragocjene Krvi,
koju si prolio kod stranog bievanja, oslobodi due vjernih mrtvih iz istilita, osobito pak duu
najbliu osloboenju i privedi ju u mjesto slave svoje, da te hvali i slavi u vijeke. Amen. Oe na
Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Za duu koja bi trebala najdue trpjeti: Gospodine Isuse Kriste, molim te zbog predragocjene
Krvi koju si prolio kod okrutnog krunjenja trnovom krunom, oslobodi due vjernih mrtvih iz
istilita, osobito pak duu, koja bi trebala najdue trpjeti, i privedi ju u mjesto slave svoje, da te
hvali i slavi u vijeke. Amen. Oe na Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Za duu Majci Bojoj najpoboniju i ugodniju: Gospodine Isuse Kriste, molim te zbog
predragocjene Krvi koju si prolio kod tvog razapinjanja oslobodi due vjernih mrtvih iz istilita,
osobito pak duu Majci Bojoj najpoboniju i ugodniju, i privedi je u mjesto slave svoje, da te
hvali i slavi u vijeke. Amen. Oe na Zdravo Marijo, Slava Ocu...
Za duu pobonu presvetim ranama: Gospodine Isuse Kriste, molim te zbog predragocjene Krvi
koju si prolio iz presvetog boka i Srca koje ti je kopljem bilo probodeno, oslobodi due vjernih
mrtvih iz istilita, osobito duu pobonu presvetoj tvojoj muci i presvetim ranama, i privedi je u
mjesto slave svoje, da te hvali i slavi u vijeke. Amen. Oe na Zdravo Marijo, Slava Ocu

Mariji, Kraljici dua u istilitu

(papa Pio XI)

Sveta Marijo, velika zagovornice, tvoja majinska ljubav na isti nain obuhvaa sve due
osloboene Krvlju tvoga Sina Isusa. alost ispunja naa srca kada mislimo na nae pokojne, pa ipak
imamo beskrajno povjerenje u tvoj zagovor. I tako dakle, dolazimo tebi, najuzvienija Kraljice.
Smrt je slomila zemaljske veze, ali nije izbrisala ljubav koja nas sjedinjuje s onima koji su
ivjeli u naoj istoj vjeri. Marijo, bezbrojne due ne mjestu ienja, goruim nestrpljenjem oekuju
da im naim molitvama i zaslunim djelima donesemo olakanje. U Isusovoj ljubavi, u njihovo ime,
tebi ljubezna Majko svih vjernika, podiemo u molitvi nae oi i naa srca. Neka naa molitva bude
usliana.

877
 Svojim majinskim zagovorom, nadodaj naoj molitvi snagu da dirne Srce Isusa, naeg
Spasitelja. Neka tvoja neusporediva svetost nadoknadi nae siromatvo u duhu, tvoja ljubav nau
neosjetljivost, tvoja jakost nau nemo! Kraljice Neba neka brzo bude usliana gorua elja dua u
istilitu da uu u blaeno motrenje Boga. Majko dobra, molimo te pogotovo za due naih
roditelja, roaka, sveenika, svih koji su irili pobonost prema tebi, onih koji su inili dobro
blinjima i na kraju molimo i za zaboravljene due za koje nitko ne moli.
Daj da svi mi jednoga dana se mognemo sabrati u Nebu i uivati u tvojoj divnoj prisutnosti
skupa sa svetima posjedovati Boga. Zahvaljivati emo ti tada bez kraja, majko dobra, neumorna
tjeiteljice, za sve milosti koje si nam udijelila. Amen.

Sv. Josipu za due u istilitu: Sveti Josipe, ponizno te molim, pomozi siromanim duama u
istilitu, da im svemogui Otac skrati muke i da im prije u-gledaju lice svoga Stvoritelja, za kojim
toliko eznu. Pomozi duama koje u skrajnoj zaputenosti tvoju pomo trae, znajui da tvoj
zagovor sve moe kod Boga. Pa kao to si neko Isusu i Mariji pomogao u svakoj potrebi, tako sada
pomozi ovim siromanim duama koje su krvlju Isusa Krista otkupljene i koje milosrdna Majka
Marija tako njeno ljubi. Amen. (Iz molitvenika Idimo Josipu)

to nas potie da duama u istilitu priteknemo u pomo

(p. B. Vercruysse)

Poticaji sa Boje strane. Due u istilitu su Bogu vanredno mile. One su s njim mnogo tjesnije
sjedinjene, nego li najvei sveci ovdje na zemlji, jer ovi si mogli prijateljstvo Boje opet izgubiti,
due u istilitu pak ne; njima je nebo osigurano. Budui da su dakle due u istilitu prijatelji
Boji, to mora da je Bogu osobito milo, a nama vrlo zasluno, ako za njih zadovoljimo Bojoj
pravdi i svojim molitvama skratimo vrijeme njihovih muka i progona.
Neka dananji dan na novo pobudi nau suut za due u istilitu. Mi moemo njihove muke
ublaiti: 1. oprostima, koje tako lako zadobiti moemo; 2. svetom misom; sluanje i prikazivanje
iste, - jer u njoj je neizreciva mo da zadovolji za sve grijehe i kazne. 3. Izvrenjem onoga, to su
pokojnici zanemarili na primjer na njihovoj djeci, poduavajui i uzgajajui ih. 4. Pravim i
potpunim oprotenjem nepravda i uvreda, koje su nam moda pokojni nanijeli t. j. molimo Boga, da
preminule ne kazni za ono to su nama na ao uinili.
Divi se neizmjernoj pravednosti Bojoj, kojom on i najmanju ljagu grijeha u najmilijoj svojoj
djeci mrzi i odbacuje. Uvrsti se u odlunoj volji, da e se svakoga grijeha kloniti, i oprostima,
koje svaki dan zadobiti moe, duama u istilitu u pomo pritei.
U svim svojim tjelesnim i duevnim potekoama misli na ove istine i reci s apostolom: Mislim,
da stradanja ovoga vremena nisu nita prema iduoj slavi, koja e se javiti u nama. Molitva
Blaenoj Djevici, Kraljici svih svetih. Isprosi njenim monim zagovorom ivlju vjeru, vre ufanje
i goruu ljubav, vee preziranje svega zemaljskoga, arku elju za nebeskim dobrima.
Poticaji sa strane dua u istilitu. Due u istilitu trpe neizrecive boli. Po nauci sv. Tome, bila
bi svaka dua u istilitu pripravna podnaati najvee patnje ovoga svijeta, ako bi se mogla tim
osloboditi svojih muka. 2. One ne mogu za sebe nita initi, jer ovim ivotom prestaje za svakoga
vrijeme zasluga. 3. One nas mole zaradi ljubavi Isusove, koji veli: Bio sam u tamnici, a vi ste me
pohodili. 4. Naim roacima i prijateljima, koji su u istilitu, dugujemo pomo iz zahvalnosti i
pravednosti.
Promotri li pozorno sve ove istine, usplamtit e ponovno pobonou za due u istilitu, tim
vie, to tako i sebi koristi. Mi poklanjamo duama u istilitu samo naknadnu zaslugu svojih
dobrih djela; ona zasluna pak, koja nam umnoava posveujuu milost a po tom i vjenu slavu, ta
nam ostaje, pae se znatno poveava radi ljubavi i milosra prema duama u istilitu; a to ima za
nas same veu vrijednost nego ako zadovoljimo za svoje vlastite vremenite kazne.
Ne zaboravi, da due u istilitu eljno pruaju ruke za svakom i najkraom molitvom, za kojom
kapljicom svete vode i za najmanjim oprostom, kao za dragocjenom mrvicom, koja pada sa stola
njihovih gospodara, a to smo na neki nain mi.

878
 Poticaji s nae strane. to za due u istilitu inimo, koristit e nam u velike u ovom ivotu i
poslije smrti. Nastojimo li da pomognemo duama u istilitu, mislimo: l. na pravednost Boju,
uvrujemo se u mrnji na grijeh i u odluci da emo initi pokoru za svoje grijehe; 2. pribavljamo
si prijatelja i zagovornika kod Boga; 3. moemo se i za sebe nadati milosru Bojemu jer Blaeni
milosrdni, jer e milosre zadobiti.
Mnoge due moda ve dugo trpe u istilitu a ne dobivaju nijedne napose za njih obavljene
molitve, za pravednu kaznu radi tvrdoe srca ili lakoumnosti, kojom su se ogrijeile proti onima,
koji su prije njih umrli i koji su pravom od njih pomoi oekivali. Gospodin ostaje pri svojoj rijei -
Istom mjerom, kojom vi mjerite, mjerit e se i vama. Nastoj dakle, da djelotvornim milosrem
prema duama u istilitu svoje istilite skrati.
Molitva Blaenoj Djevici Mariji, Kraljici trpee crkve. Moli Nju, koja je ogledalo pravde i
prijestolje mudrosti, da po svojoj namisli i ljubavi, kako i kojoj dui hoe, udijeli ono, to ti bez
osobite nakane za due u istilitu ini.

Marija i due u istilitu

(mons. A. Garnier)

Mogli bi postaviti pitanje: "Da li Majka Boja pomae duama u istilitu? " Odgovor moe
biti samo jedan, da. Zar moemo misliti, da Majka Boja, koja je svoju djecu brino titila za
njihova zemaljskog ivota i koja je kao djevica vjerna bila uz njih u asu njihove smrti, zar moemo
misliti, da se sada najednom nee vie zanimati za njih i da e ih ostaviti u asu, kad im je
najpotrebnija i kad im je najtee? Da Marija moe pomagati duama u istilitu, to nas ui Crkva u
molitvama, koje obavljamo za njih. O Boe, koji oprata i hoe, da se svi ljudi spase, molimo
tvoju dobrotu po zagovoru Blaene Djevice Marije, da uini dionicima vjenoga blaenstva sve
vjerne, koji odoe s ovoga svijeta.
Zar se Marija moe ne zanimati za due u istilitu? Ta ona je Majka. Njezino materinstvo
protee na sve ljude, u prvom redu dakako na one, koji su Boji prijatelji. A due u istilitu su u
prijateljstvu s Bogom i u njegovoj su milosti. One imaju osim toga jo jedno pravo vie na njezin
moni zagovor jer naime trpe. Majka najvie ljubi onu svoju djecu, koja najvie trpe. Blaena
Gospa objavila se svetoj Brigiti i rekla joj: "Ja sam majka sviju dua u istilitu. Kazne, koje one
trpe, da zadovolje Bojoj pravdi, ja neprestano ublaujem svojim posredovanjem". Mnogi nas sveci
uvjeravaju, da Majka Boja osobno silazi u istilite u one dane, kad Crkva slavi njezine blagdane,
i da tamo tjei due te ih vodi u slobodu.
Denys Chartreux, poboni pisac Srednjeg vijeka, tvrdi, da Marija pohaa istilite u pratnji
mnotva anela svake godine na Badnju no, kad je rodila Spasitelja i oslobaa velik broj dua. Sv.
Petar Damijani nadovezuje, da "prema jednom vienju Marija svake godine na blagdan uznesenja
vodi iz istilita u nebo vie dua nego Rim broji stanovnika".
I zaista, nije li sasvim prirodno, da e Marija posredovati za one due, koje su ovdje, na zemlji
gajile pobonost i irile njezinu slavu i tovanje? O tome nas uvjerava sv. Alfonzo Liguori: "Blago
tovaocima ove milosrdne majke, kae on, jer njezina zatita koja ih je pratila za zemaljskog ivota,
slijedit e ih i poslije smrti, pa e ii s njima i u samo istilite. to je alosnije stanje u kome se
nalaze, to e vea biti prema njima njezina samilost i briga". Zato odluimo da emo svoje molitve
za due u istilitu upuivati pred prijestolje Svemoguega po Mariji, znajui da je ona onaj kanal,
kroz koji teku Boje milosti za ive i mrtve.

7. Crkveni nauk o oprostima za ive i pokojne

Oprost je otputanje pred Bogom vremenite kazne za grijehe, koji su ve oproteni to se tie
krivice, koga (oprost) vjernik moe primiti ako je pravo raspoloen i pod odreenim uvjetima, a
dobiva se posredstvom Crkve. Za dobivanje oprosta s jedne strane se trai ispunjenje propisanog
djela a s druge strane trai se da vjernik bude pravo raspoloen, tj. da ljubi Boga, mrzi grijeh, te da
se uzda u zasluge Kristove i vjeruje u veliku pomo koja mu dolazi od zajednitva svetih.

879
 Grijeh je najvee zlo u naem ivotu, osobito teki grijeh i on ima dvije posljedice: vjenu kaznu
koja se oprata po ispovijedi, i vremenitu kaznu tj. trpljenja raznih vrsta prouzroena grijehom, koja
trpimo u ovom ivotu i ona se oprataju po oprostima. Ne smije se ipak smatrati da su sva naa
trpljenja i bolesti zbog naih osobnih grijeha. Oprosti su zapravo veliko duhovno blago koje nam
Crkva daje na raspolaganje i koji nam uvelike pomau na putu kranskog posveenja.
Vremenite kazne za grijehe su dane po pravednosti i milosru Bojem za oienje due, za
obranu svetosti moralnog reda i da bi se ponovno uspostavila slava Boja u svom punom
velianstvu u nama. Svaki grijeh je uistinu uzrok pomutnje i nereda u svemirskom skladu i u
ovjekovoj harmoniji koju je Bog uredio u svojoj neizrecivoj mudrosti i neizmjernoj ljubavi.
Svaki grijeh znai unitenje neizmjernih dobara u onome koji grijei i u ljudskoj zajednici.
Grijeh nije samo prijestup Bojeg zakona nego je i neizmjerna uvreda Boga i njegove ljubavi i
prijateljstva koje ima prema nama.
U pitanju oprosta, Crkva koristei svoju vlast posluiteljice Kristova Otkupljenja, ne samo moli
nego s autoritativnim posredovanjem dobro raspoloenom vjerniku otvara riznicu zasluga Krista i
svetaca da od Oca milosra dobije otputenje vremenite kazne za grijehe.

Oprost treba shvatiti kao jedno od monih sredstava ienja od grijeha i posveenja koje nam
Crkva stavlja na raspolaganje i on se ne moe primiti bez iskrenog obraenja i jedinstva s Bogom u
vrenju njegove volje. To je zapravo lijeenje onih nereda koje je grijeh izazvao u ovjeku i u Crkvi,
pa tako i u svijetu. Oprost je djelomian ili potpun, a moe se uvijek primijeniti za sebe ili za
jednog pokojnika. Vie nema oprosta koji se mjere danima i godinama:
- Vjernik koji skruenim srcem uini neko djelo uz koje je vezan djelomian oprost, prima
automatski i sa strane Crkve jo toliki djelomian oprost vremenitih kazni sa strane Crkve;
- POTPUNI OPROST moe se primiti samo jednom na dan, osim kada je netko na asu smrti,
tada prima jo jednom potpuni oprost;
- Osim onog djela koje treba uiniti, za potpuni oprost su potrebna jo 3 uvjeta: ISPOVIJED,
PRIEST I MOLITVA NA NAKANU SV. OCA. Dovoljno je izmoliti Oe na i Zdravo Marijo na
nakanu Sv. Oca. Osim uvjeta da nismo u tekom grijehu potrebno je iskljuiti svaku svojevoljnu
vezanost uz laki grijeh. Naravno da je za postizanje potpunog oprosta potrebno i pravo raspoloenje
vjere i ljubavi prema Bogu i svijesti to se dobiva po oprostima;
- S jednom Ispovjedi moemo primiti vie potpunih oprosta, ali s jednom Prieu i jednom
molitvom na nakanu Sv. Oca moemo primiti samo jedan potpuni oprost;
- Kad je neki potpuni oprost povezan s posjetom nekoj bazilici ili crkvi dovoljno je uz ostale
uvjete propisane za potpuni oprost u toj Crkvi izmoliti Vjerovanje i Oe na;
- Vjernici koji pobono nose nabone predmete koje je sveenik blagoslovio primaju djelomian
oprost, a ako je neki naboni predmet, krunica, medaljice, kriii, kapular, blagoslovio Papa ili
biskup vjernik moe primiti potpuni oprost na blagdan Sv. Petra i Pavla ako taj dan izmoli
Vjerovanje.
POTPUNI OPROST moe se primiti vrei sljedea djela i pobonosti, a moemo ga namijeniti
za sebe ili za jednog pokojnika, uz priest i molitvu na nakanu Sv. Oca taj dan:
- Klanjanje pred Tabernakulom ili izloenim Presvetim Oltarskim Sakramentom najmanje pola
sata;
- Posjet jednoj od 4 rimske patrijahalne bazilike (Sv. Petar, Sv. Pavao, Sv. Marija Velika, Sv. Ivan
Lateranski) uz molitvu Oenaa i Vjerovanja. U tim bazilikama se potpuni oprost moe primiti
jednom na godinu, te na svaki zapovijedani blagdan i na blagdan zatitnika te Crkve;
- Tko primi papinski blagoslov uivo ili preko radija ili televizije;
- Tko posjeti groblje od l. do 8. XI. i pobono se pomoli za pokojne, moe svaki dan namijeniti
potpuni oprost za jednog pokojnika;
- Na Veliki Petak tko u sveanom bogosluju sudjeluje u klanjanju Kriu Kristovu;
- Tko obavi duhovne vjebe u trajanju od najmanje tri dana;

880
 - Na smrtnom asu sveenik, uz odrjeenje od grijeha daje umiruem i potpuni oprost u ime
Crkve, a ako nije mogue da doe sveenik umirui automatski prima potpuni oprost od strane
Crkve ako je u ivotu izmolio barem nekoliko molitava;
- Tko pobono sudjeluje na pukim misijama od poetka do kraja;
- Tko prima Prvu Svetu Priest ili tko pobono sudjeluje na sveanosti podjele Prve Svete
Priesti;
- Sveenik koji ima Mladu Misu i svi koji u toj sveanosti sudjeluju;
- Tko moli krunicu u Crkvi, oratoriju, redovnikoj zajednici, obitelji u nekoj pobonoj udruzi,
dovoljno je moliti 5 otajstava. U krunici treba razmiljati o otajstvima koja molimo ili ih se moe
navijestiti kratkim razmiljanjem o dotinom otajstvu;
- Tko na kraju Euharistijskog kongresa sudjeluje u zavrnom Euharistijskom slavlju;
- Sveenik i svi vjernici koji sudjeluju na proslavi 25., 50. i 60. godinjice misnitva;
- Tko ita Sv. Pismo najmanje pola sata s dunim potovanjem prema Bojoj rijei, razmiljajui
o onome to ita;
- Vjerniku koji za vrijeme trajanja biskupijske sinode posjetiti Crkvu (ili katedralu) u kojoj se ta
sinoda odrava i u njoj izmoli Vjerovanje i Oe na;
- Ako se javno (u Crkvi) recitira (ili pjeva) himan "O doi Stvore Due Svet" (1. sijenja ili na
svetkovinu Duhova);
- Tko obavi pobonost Krinog puta. Treba hodati od postaje do postaje Krinog puta u crkvi ili
izvan nje, pojedinano ili u grupi. Ako je grupa velika, kod zajednikog moljenja, dovoljno je da se
kree po postajama samo voditelj Krinog puta. Bolesnici mogu moliti i u krevetu;
- Tko posjeti upnu Crkvu i izmoli Vjerovanje i Oe na u njoj na dan zatitniku Crkve ili 2. VIII.
na blagdan Porcijunkule;
- Tko posjeti Crkvu na dan njezina posveenja ili na dan posveenja oltara i tu izmoli Vjerovanje i
Oe na;
- Tko na dan 2. XI. posjeti bilo koju crkvu i u njoj izmoli Vjerovanje i Oe na. Potpuni oprost
toga dana moe se namijeniti samo za pokojne;
- Tko posjeti Crkvu redovnika na dan njihova Utemeljitelja i tu izmoli Oe na i Vjerovanje;
- Vjerniku koji sudjeluje na liturgijskom slavlju kojemu predsjeda onaj koji vodi pastoralnu
vizitaciju (biskup ili njegov delegat u nekoj upi ili drugoj crkvenoj ustanovi);
- Tko obnavlja Krsni savez u Uskrsnoj noi ili na dan svoga Krtenja;
- Tko recitira ili javno pjeva himan "Tebe Boga hvalimo" na zadnji dan u godini.

DJELOMINI OPROSTI
- Djelomian oprost daje se vjerniku koji obavljajui svoje dunosti ili podnosei ivotne tegobe,
svoj duh uzdie Bogu, dodajui - barem samo pameu - neki poboan zaziv;
- Daje se djelomini oprost vjernicima, koji voeni duhom vjere u slubi brae koja su u potrebi,
milosrdnim srcem razdaju sebe ili svoja dobra;
- Daje se djelomini oprost vjerniku koji se dragovoljno odrie u duhu pokore, stvari koje su mu
drage (u hrani ili drugim stvarima);
- Djelomini oprosti dobivaju se i za mnoge druge pobonosti kao npr: litanije, duo Kristova,
aneo Gospodnji, kraljice neba, vjerovanje, posjet groblju i molitva za pokojne, asoslov za mrtve,
psalam 51. - Smiluj mi se Boe, o sveta gozbo, sluanje propovijedi, mjesena duhovna obnova,
pokoj vjeni, posjet Presvetom Oltarskom Sakramentu, zdravo kraljice, itanje sv. pisma, znak
kria, Pod tvoju se obranu utjeemo, Doi due presveti, Tebe boga hvalimo, psalam 130. - Iz
dubine i jo neke druge pobonosti.
(Svi podaci i norme o oprostima kao i teoretsko tumaenje uzeti su iz "ENCHIRIDION
INDULGENTIARUM, normae et concessiones", iz prirunika o oprostima koji je izdala vatikanska
penitencieria 1986. godine, a u njemu je i enciklika "Indulgentiarum doctrina", (Nauk o oprostima)
Pape Pavla VI. iz 1967. godine).

881
8. Duhovna iskustva svetaca vezana uz teme smrti i istilita

Vienje sv. Antuna pustinjaka o prijelazu dua nakon smrti:

Posjedovao je jo i ovaj milosni dar. Kad se nalazio na gori pa je u sebi neto premiljao i bio
nesiguran, poto bi se pomolio, to bi mu Boja providnost razotkrila. Sveca je, kao to kae sveto
pismo, sam Bog pouavao. Jednom je zgodom vodio razgovor, s nekim koji dooe k njemu, o
stanju due kao i o tome gdje joj je nakon ovog ivota dodijeljeno mjesto. Naredne ga je noi netko
pozvao odozgor i rekao: Antune, ustani, izii van i gledaj!
On je iziao jer je znao koga mora posluati, pogledao je i vidio neku spodobu koja bijae
nakazna i uasna izgleda. Stajala je i sezala sve do oblaka. Vidio je neka bia koja su uzlazila kao da
imaju krila. I taj je div rairio ruke. Jedne je zaustavljao, a drugi su preletjeli i poto bi preko njega
preli, dalje su sigurno bili uznoeni. Div je na te kripao zubima, a onima koji su pali radovao se.
I odmah je Antunu bio upravljen glas: Shvati ovo to gleda. Razum mu se tada otvorio, te je
shvatio da se tu radi o prijelazu dua. Div koji je ondje stajao bio je neprijatelj avao, koji je prepun
zavisti prema onima koji vjeruju. One koji mu pripadae grabi i prijei im da prou a one koji ga
nisu slijedili ne moe zaustaviti, jer prelaze preko njega. Kad je to ponovno vidio, imajui to na
pameti, jo se veima borio kako bi danomice postajao sve savreniji. Iz vlastite pobude nije
pripovijedao o tome sluaju, kad je meutim neko vrijeme proboravio u molitvi i zanosu, nekolicina
ga je iz njegove okoline pitala i dodijavala mu, pa je tako bio prisiljen progovoriti jer kao otac nije
mogao nita pred svojom duhovnom djecom sakriti. Bio je uvjeren da mu je savjest ista od bilo
kakve tatine. (Sv.Atanazije, ivot sv.Antuna pustinjaka, Zg. 1985, st.225)
Vienja o smrti sv.Terezije Avilske: Drugi put vidjeh drugo vienje koje me je jako
zaprepastilo. Bila sam na mjestu gdje je umrla osoba koja je, kako sam saznala, ivjela jako loe i to
puno godina. Dvije je godine bolovala i ini mi se da se u nekim stvarima popravila. Umrla je bez
ispovjedi, no uza sve to meni se inilo da se ne smije osuditi. Dok su oblaili mrtvo tijelo, vidjela
sam mnotvo neastivih kako su pograbili to tijelo.
inilo se da se poigravaju s njime, ali mu i sude, to je meni zadalo veliki strah, jer su ga
velikim kukama povlaili od jednoga do drugoga. Kada vidjeh kako to tijelo nose pokopati s
poastima i obredima kao i sva ostala, mislila sam kako Boja dobrota nije htjela da ona dua bude
osramoena, nego da ostane skriveno kako je bila njegova neprijateljica.
Bila sam napola izluena zbog onoga to sam vidjela. Tijekom cijelog obreda nisam vidjela
neastivoga. Kasnije, kad su tijelo spustili u grob, toliko je mnotvo neastivih bilo unutra da ga
pograbi, te sam bila izvan sebe videi to, pa je trebalo puno sranosti da to prikrijem. Razmiljala
sam to li su radili s onom duom da su onako zagospodarili jadnim tijelom. Dao Gospodin da ovu
strahotu to sam je ja vidjela vide svi oni koji ive u grijehu. inilo mi se da bi to jako potaklo da
ive estito.
Sve mi to pomae da jo vie spoznam koliko dugujem Bogu i ega me je oslobodio. Bila sam
jako zaprepatena sve dok o tome nisam razgovarala sa svojim ispovjednikom. Razmiljala sam o
tome da li je to bila varka neastivoga zato da bi se osramotila ona dua, premda je nisu drali jako
kranskom. Istina je pak sve, da nije varka, da me hvata strah uvijek kad se toga sjetim.
Budui da sam poela govorit o vienjima pokojnika, rei u jo nekoliko stvari gdje je
Gospodin dopustio da vidim neke due. Rei u ih malo, zato da skratim i zato to nije nuno, hou
rei da nije ni od kakve koristi. Bilo mi je reeno da je umro jedan na bivi provincijal, a kad je
umro bio je provincijal u drugoj provinciji. S njim sam se druila u bila mu duna zbog nekih
dobrih djela. Bijae vrlo krepostan ovjek. im sam saznala da je umro, uhvatio me veliki nemir
zato to sam se pobojala za njegovo spasenje. Bio je naime dvadeset godina poglavar, a toga se ja
jako bojim, jer mi se ini da je veoma opasno biti zaduen za due. Tekom mukom sam otila u
kapelicu. Darovala sam sve ono dobro to sam ga napravila u ivotu. Kako je to bilo jako malo,
rekla sam Gospodinu da nadopuni svojim zaslugama ono to je bilo potrebno toj dui kako bi izila
iz istilita. Dok sam to molila Gospodina kako sam najbolje mogla, inilo mi se da pokojnik izlazi
iz dubine zemlje s moje desne strane. Vidjela sam ga kao je uziao na Nebo s velikom radou.
(Terezija Avilska, Moj ivot, Zagreb 1997, st.225.).

882
 Vienje Posebnog suda anonimnog mistika za iji spis je predgovor napisao biskup. H.
Brincard: Bdio sam kod neke umirue osobe. Vladala je tiina i molitva jer u ovim tako
tajanstvenim trenutcima kada dua izgubi svijest i nalazi se blizu prelaza, rijei ostaju uzaludne i
prazne. Tom prigodom Gospodin mi je htio dati svjetlo o posebnom sudu due. Moj aneo uvar je
bio prisutan blizu mene, vidio sam ga oima svoje due. Podravao me i vodio. Tek to je osoba,
jedan adolescent, umrla vidio sam kako njegova dua blago naputa tijelo. Gledajui to shvatio sam
zato tijelo nazivaju leTada se mladieva dua odmah nae u prisutnosti neusporedivog sjaja
svjetla, zaslijepljujueg bljetavila. Moj aneo uvar mi u tom trenutku ree:
Ova svjetlost to je vidi je Slava Boja, to jest odsjaj njegove Svetosti. U trenutku kad se dua
odvoji od tijela ona se odmah nae u prisutnosti Slave Boje, ne vidi Boga nego odsjaj njegove
Svetosti.
Zahvaljujui jasnom nutarnjem vienju konano sam mogao shvatiti to se sve dogaa
istovremeno odmah nakon smrti a nemogue je mjeriti bilo prostorno bilo vremenski. Prije svega
vidio sam duu kako je sva bila proeta, kao probodena, zrakama ovog ivog svjetla koje ju je
obuzimalo. Svi grijesi i zle sklonosti bili su potpuno nestali sa samom smru, kako se meni inilo,
na dui su ostale posljedice i kazne za poinjene grijehe jo neokajane. Takoer i sklonosti duevnih
moi prema zlu bile su ispravljene. One su se kao istopile pod zrakama ovog vanrednog svjetla. To
je jako teko objasniti. Izgleda mi da navika u grijehu ostavlja u nama kao neki trag, jednu vrstu
slabosti, posljedicu grijeha po kojoj smo ranjivi od zla. Upravo to je bilo nestalo.
Istovremeno, u prisutnosti Slave Boje, dua je bila posve privuena Ljubavlju i podlona Bogu
u udesnoj privlanosti na koju je ona odgovarala ivom eljom da se s Njime sjedini preputajui
se potpuno djelovanju iste Volje Boje. U isto vrijeme dua u svjetlu koje ju je obuzimalo i
raaravalo ljubavlju je primjeivala Boju Svetost u kojoj se ona vidjela kakva je rekli bismo
objektivno bila. To je bilo kao jedno boansko svjetlo istine u kojem dua osjea, u istom trenutku
kad mu pristupa, uasnu odbojnost grijeha i njegovih posljedica. Ona upoznaje ovu mrnju prema
grijehu jer je uronjena u Boje svjetlo koje joj pokazuje beskrajna savrenstva Boje ljubavi.
U tom gibanju privlanosti u svjetlu istine, dua je osobno pred samim Bogom, bez da se On
jo objavi dui. Bog se pokazuje u ovom svjetlu i po privlanosti ljubavi. Radi se o nevjerojatnom
susretu. Ali tada, iako arko eli odgovoriti na tolike poticaje Boje ljubavi, dua je u sebi otkrila
kao teke i bolne prepreke koje joj prijee potpuno predanje u privlanost Boje ljubavi prema njoj.
To je kazna za grijehe i ono to ostaje za zadovoljiti Bojoj Pravdi. Vidio sam duu u ovom stanju
nutarnje rastrganosti koja spada u bit istilita. Rastrganost due izmeu privlanosti Boje ljubavi i
stvarne nesposobnosti u kojoj se ona trenutno nalazi da potpuno odgovori na ovu privlanost.
Sve to je bilo jasno pokazano mom umu i bilo jasno mom razumu, pa ipak znam dobro, da to
ne mogu jasno izraziti jer su rijei neprikladne za iskazati ovu stvarnost. Istovremeno zahvaljujui
jako ivim slikama, oima due sam vidio druge stvarnosti. Kontemplirao sam Anela uvara ovog
mladia koji je bio pored njega u molitvi. I presveta Djevica je bila u molitvi u podnoju Slave
Boje, skupa s drugim svecima koji su zagovarali duu. Vidio sam dolje nisko, crnom ponoru
plamena razjarenog avla koji je bljuvao vatru skupa s cijelim paklom jer mu je ova dua, budui da
je spaena, pobjeglaNe znam da li dua u trenutku posebnog suda moe sve ovo vidjeti, jer ovaj
sud mi je bio pokazan kao Boje djelo koje on ini nad duom, suoavanje posve osobno due s
tajnom Boga. Izgledalo mi je da dua u tom trenutku ima jedino vienje, a to je vienje Slave
Boje. Ipak vjerujem da dua sve ovo osjea, da zna vie nego li vidi. Marija uistinu i mono
zagovara, kao i sveci, iako dua u trenutku suda ima samo openitu spoznaju, na odreeni nain
intuitivnu, zagovor mono djeluje i cijelo Nebo u njemu sudjeluje. On je kao veliki poticaj i opi
polet ljubavi prema dui koja stupa pred Boga.
Nisam uo da je Bog izrekao presudu; sud se sigurno dogodi, ali u tajni osobnog odnosa Boga s
duom koja pred njega dolazi, i on je kako mi se inilo, posljedica spoznaje koju dua ima u ovom
svjetlu istine. Presuda, ako se moe tako nazvati Boje djelo u dui koja je suena je izravno
shvaena od due koja je pred sudom u svjetlu Boje Svetosti. Dua se tada sama suobliuje istoj
Volji Bojoj koja je ljubav i pravednost.

883
 Bilo mi je pokazano da je ponuda koju dua prima da se suoblii istoj volji Bojoj, za duu
prigoda da u punini slobode odluuje, jer je ona dar iste Volje Boje. Dua se u ovom suoavanju s
Bogom predaje istoj volji Bojoj sukladno svome stanju, bilo da ulazi u Nebesku Slavu, bilo da se
povlai u istilite, bilo da se baca u plamen Pakla. Nikad se nee dovoljno shvatiti koliko je lana i
pogrena predodba uasnog Boga koji s optuujuim prstom pokazuje dui istilite ili Pakao. Ne,
Bog je Ljubav a ljubav sve sebi privlai i uvjerava. Vjenost jedne due nije Boja odluka, nije
odluka Boga koji se pojavljuje kao osvetnik, nego je slobodna odluka due, nema u Bogu odluke,
nego samo jedini in ljubavi, Bog je Ljubav.
Dua koju sam vidio u prisutnosti Slave Boje se povue u istilite sama od sebe, vedro,
ostajui u ivoj elji privuena Bojom ljubavlju. ini mi se da due u istilitu, na jedan otjastven
nain, nastavljaju opaati sjaj slave Boje te kuaju veliku privlanost prema njoj u snazi ljubavi.
Sav posebni sud se dogodi u jednom trenutku i on je djelo dara Boje ljubavi dui. Izgleda mi da je
dua poslije posebnog suda, iako je on izvan vremena kakvog mi poznajemo, pozvana na sve veu i
uzvieniju spoznaju ovisno o njenom stanju. Pa ipak to ne poveava zasluge koje je dua zadobila
na zemlji niti stupanj njene slave u Nebu. Nego koliko Bog vie isti duu u vatri svoje Svetosti,
toliko se dua vie njemu uzdie.
Kad je neka dua priputena blaenom gledanju Boga, tada ima neposrednu spoznaju samoga
Boga s kojim je sjedinjena i na osnovi ove spoznaje Boga i otajstva Neba. Kad se ona nalazi u
istilitu, uvijek prima spoznaje, a pogotovu prigodom nekih liturgijskih blagdana i pohoda svoga
anela uvara, Presvete Djevice ili nekih svetaca. Ona ih vidi u Bogu, kontemplira ih u Njemu, koji
za nju ostaje i dalje skriven. A to se tie pakla, dua koja je u njemu, upravo zbog svog stanja je
podlona opaanju i vienju avli, drugih prokletih dua i duhova tame avolskog svijeta. Ovo mi
je pokazao Gospodin o posebnom sudu prigodom smrti jednog prijatelja. (Izvjetaj iz istilita II,
Sav tvoj, Zagreb 2002,st. 43-46).

Razlika kako umiru pravedni, a kako greni

i o smrti pravednika
(Sv. Katarina Sijenska, pie kao da joj sam Bog govori
u obliku nagovora)

Poto sam ti rekao kako ga svijet, zlodusi i njegova sjetilnost optuuju, tako ti sada hou izloiti
openitije tu toku o ovim bijednicima zato da ima za njih vie suosjeanja. Veoma su razliite
borbe, to ih vodi dua pravednika, od borbi to ih vodi dua grenika, kao to je razliita njihova
smrt, i kao to je velik mir to ga uiva pravednik, vie ili manje, ve prema savrenosti due.
Znaj da se sve muke to ih imaju stvorovi obdareni razumom sastoje u volji; jer ako bi volja bila
uredna i slina s mojom, ne bi osjeali muke. Napori ne bi bili dignuti, ali oni ne bi uzrokovali
muku onoj volji koja dragovoljno podnosi moju ljubav, jer pravednici podnose dobrovoljno, videi
da je to moja volja. Po svetoj mrnji koju imaju prema sebi, navijestili su rat svijetu, zloduhu i
svojoj sjetilnosti. Stoga, kad nadoe smrtni as, oni mirno umiru, jer su njihovi neprijatelji bili
svladani u ivotu.
Svijet ne moe optuiti pravednika, jer je on prepoznao njegove zamke, pa se je stoga odrekao
svijeta i svih njegovih uitaka. Krhka sjetilnost njegova tijela ne optuuje ga, jer ju je on drao kao
ropkinju pomou konice razuma, trapei tijelo pokorom, bdijenjima i poniznom neprekidnom
molitvom. On je ubio sjetilnu volju mrnjom i aljenjem prema opaini i ljubavlju prema kreposti,
poto je posve napustio njenost prema svome tijelu. Ova njenost i ova ljubav, to postoji izmeu
due i tijela, ini da nam smrt izgleda neprijatna, i stoga se ovjek po naravi boji smrti.
Ali krepost savrenog pravednika nadilazi narav; jer sa svetom mrnjom i sa eljom da se vrati
svome poetku, krepost gui i prevladava strah, koji joj je naravan, tako da se naravna njenost ne
moe protiv nje boriti, a savjest stoji mirna nakon to je za ivota dobro uvala strau lajui kad su
neprijatelji prolazili da osvoje grad due.
Kao pas koji stoji na vratima videi neprijatelja laje i lajanjem budi strae, tako ovaj pas savjesti
budio je strau razuma a razum i slobodna volja upoznavali bi razumskim svjetlom da li je prijatelj

884
ili neprijatelj. Prijatelju, a to su kreposti i svete misli srca, podavali su naklonost i osjeaj ljubavi to
su ih gajili velikom brzinom; a neprijatelju, to jest opaini i pokvarenim mislima, pokazivali bi
mrnju i odbojnost. Noem mrnje i ljubavi, svjetlom razuma i rukom slobodne volje dua je
udarala svoje neprijatelje; tako se zatim na asu smrti, savjest nije u sebi grizla, jer je dobro uvala
strau, pa zato stoji mirna.
Istina je da dua zbog poniznosti i stoga to na asu smrti bolje pozna dragocjenost vremena i
dragulje kreposti; kara samu sebe, jer joj se ini da je malo radila u ovo vrijeme; ali ovo nije muna,
nego plodna munina, jer ini da se dua sabere sva u sebe te se postavlja pred Krv poniznog i
neokaljanog Jaganjca, moga Sina. I ne okree se natrag da gleda na svoje negdanje kreposti, jer
nee i ne moe se ufati u svoje kreposti, nego se ufa samo u Krv, u kojoj je nala moje milosre, i
kao to je ivjela sjeajui se te Krvi, tako se na smrti tom Krvlju opija i roni u nju.
Zato je zlodusi ne mogu karati za grijeh? Jer je u ivotu mudrou svladavala njihovu zlobu.
Oni dolaze da vide mogu li to postignuti. Dolaze na straan nain da je prestrae najgadnijim
izgledom i mnogim razliitim matovitim prikazima; ali, poto u dui nema otrova grijeha, njihov
joj izgled ne zadaje straha niti je plai kako bi plaio drugoga koji bi bio ivio nepravedno u svijetu.
Kad zlodusi vide da je dua uronjena u Krv prearkom ljubavlju, ne mogu podnijeti, nego stanu
daleko da izdaljega bacaju svoje strijele.
Stoga njihova borba i njihovi povici ne kode onoj dui koja ve poinje kuati vjeni ivot,
kako ti rekoh na drugom mjestu. Ona svojim razumskim okom, koje ima zjenicu svjetla svete vjere,
vidi mene, svoje neizmjerno i vjeno dobro, ekajui da me zaposjedne po milosti, ne po pravu,
krepou Isusa Krista, moga Sina.
Stoga iri ruke svoga ufanja, i rukama ljubavi stie ovo svoje dobro, ulazei u posjed prije
negoli tamo doe, kako sam ti objasnio na drugom mjestu. Poto je prola po nekim vratima, a ta su
Rije, i poto je uronjena u Krv, dolazi k meni, mirnome moru, jer postaje jedno sa mnom, mirnim
morem, kao i s vratima, mojom Istinom, Jedinoroenim mojim Sinom.
Koliku li radost prima dua, koja vidi da je tako ugodno dola do ovog koraka, jer osjea
dobrobit aneoskih stvorova! Ovo se dogaa onima koji tako blago prelaze u drugi ivot; ali mnogo
vie mojim slubenicima koji su ivjeli kao aneli, jer su na ovoj zemlji ivjeli s veim
poznavanjem i s veom glau za mojom au i za spasom dua.
Ne govorim samo o svjetlu kreposti, to ga moe svaki imati, nego govorim da su ovi
nadnaravnom svjetlu kreposnog ivljenja, dodali svjetlo svetog znanja, po kojem su obilnije
upoznali moju istinu. A koji vie poznaje vie ljubi; a koji vie ljubi vie prima. Vaa se zasluga
mjeri mjerom ljubavi i kad bi me ti pitala: Moe li netko koji nema znanja doi do ove ljubavi? ja
bih ti odgovorio: Da, zaista je mogue da doe; ali nijedna posebna stvar nije zakon za sve, a ja to
sada govorim openito.
Oni primaju vee dostojanstvo takoer zbog sveenikog stalea, jer je upravo njima dana sluba
da gutaju due u moju ast. I premda je svakome dana zapovijed da ljubi blinjega, njima je dana
sluba da dijele Krv i da upravljaju duama; pa ako to ine revno i s kreposnim osjeanjem, primaju
vie nego drugi.
O kako li je blaena njihova dua kada dou na smrtni as, jer su bili navjestitelji i branitelji
vjere svojim blinjima! Oni su u sri one due utjelovili vjeru kojom imaju u meni svoje mjesto, i
ono ufanje kojim su ivjeli ufajui se u moju providnost, ne u svoje znanje. Izgubivi ufanje u sebe,
nisu postavili neuredan osjeaj u koje stvorenje, jer su ivjeli u dragovoljnom siromatvu; i stoga s
velikom ugodnou pruaju svoju nadu prema meni.
Njihovo je srce bilo posuda ljubavi, koja je pronosila moje ime s prearkom ljubavlju,
navjeujui ga primjerom sveta ivota i rijeju pouke blinjega. Njihovo se, dakle, srce podie
neizrecivom ljubavlju te s osjeajem ljubavi stie mene koji sam njegova svrha, vraajui mi biser
pravednosti to ga nosi pred sobom dajui svakome svoje pravo i vrei razboritim razlikovanjem
svoje dunosti. Stoga meni vraa pravednost s pravom poniznou, te daje slavu i hvalu mojemu
imenu, jer vraa milost koju je primio od mene. Samome sebi ne pripisuje dostojanstvo, smatrajui
se nedostojnim to je primio i to prima toliku milost.

885
 Njegova mi savjest dobro svjedoi i ja mu po pravdi dajem vijenac pravednosti ukraen biserima
kreposti, to jest plodom to ga je ljubav iznijela od kreposti. O zemaljski anele! Blaen si to nisi
bio nezahvalan za dobroinstva koja si od mene primio, nisi bio nemaran ni neznalica, nego si revno
s pravim svjetlom drao otvoreno oko nad svojim podanicima i kao dobar i hrabar pastir, slijedio si
nauk pravog dobrog pastira, slatkog Krista Isusa, jedinoroenoga mojeg Sina.
Stoga ti prelazi iz ovog ivota istinski opran od njega i uronjen u njegovu Krv, sa stadom svojih
ovaca, od kojih si mnoge svojim svetim naukom i ivotom priveo k ivotu vjenom a mnoge druge
si tu ostavio u stanju milosti.
O predraga kerkice, njima ne kodi to vide zloduhe, jer vide mene vjerom i posjeduju me
ljubavlju, jer u njima nema otrova grijeha. Njima nije dosadna niti ih plai njihova tama ni strahota,
jer u sebi nemaju ropskoga straha. Stoga se ne boje njihovih zamki, jer nadnaravnim svjetlom i
svjetlom Svetoga pisma poznaju njihove prevare, tako da ne trpe od tame i smetenosti duha. Tako
prelaze slavno iz ovoga ivota, oprani u Krvi, gladni za spasenjem dua, posve raareni ljubavlju
prema blinjemu, kroz vrata, koja su Rije i ulaze k meni. I moja ih dobrota smjeta svakoga na
svoje mjesto, ve prema mjeri osjeaja ljubavi koju su gojili prema meni.

Smrt grenih i njihove muke na asu smrti

(Sv. Katarina Sijenska, pie kao da joj sam Bog govori
u obliku nagovora)

O predraga kerkice, uzvienost pravednih nije tolika da ne bi bila jo vea bijeda nesretnika o
kojima sam ti govorio. Kako li je strana i tamna njihova smrt! Na asu smrti zlodusi ih optuuju
takvom strahotom i tminama, te im se pokazuju u svojem liku za koji zna da je tako straan da bi
ovjek izabrao svaku muku u ovom ivotu, radije negoli da vidi njihovu spodobu.
Nadalje se tom nesretniku osvjeuje alac savjesti koji ga nemilo grize u nutrini. Neuredni uici i
sjetilnost koju je on sebi postavio gospodaricom, dok je razum uinio slukinjom, optuuju ga na
straan nain, jer onda spoznaje istinitost onoga to prije nije poznavao. Stoga dolazi do velike
zbunjenosti zbog svoje zablude, to je ivot proivio kao nevjernik prema meni, poto mu je
sebeljublje zastrlo zjenicu svjetla presvete vjere. Zloduh ga napastuje da ga dovede u oaj.
O kako li mu je kruta ova borba koja ga snalazi razoruana, bez oruja osjeaja ljubavi. Ovi su
grenici, kao udovi zloduha, lieni tog oruja. Nemaju nadnaravnog svjetla, ni svjetla znanja: nisu
ga prihvatili, jer im rogovi oholosti nisu pustili da razumiju slatkou moje sri, pa se sada u velikim
borbama znadu samo tako drati. Nisu se hranili nadom, jer se nisu ufali u mene ni u Krv, ijih sam
ih slubenicima uinio, nego su se pouzdavali samo u sebe i u asti i uitke svijeta.
Ovaj bijedni utjelovljeni zloduh nije vidio da je svaka stvar stavljena na kamate i da jednog dana
mora meni polagati raun, i sad se nalazi gol bez ikakve kreposti: na koju se god stranu okrene uje
samo prijekore, na svoju veliku zbunjenost.
Nepravda, koju je provodio u ivotu, optuuje ga pred savjeu, pa se stoga usuuje pitati samo
pravdu. A kaem ti da je to posramljenje i zbunjenost tolika, da bi oni najradije da ih ve nema. No
u ovome ivotu gajili su po svojim manjkavostima neku veliku preuzetnost: jer se moe rei da je
vie preuzetnost negoli ufanje u milosre kod onoga koji vrijea sa samom rukom milosra koju mu
pruam. Kada dakle doe posljednji as smrti, ako on prizna svoj grijeh i rastereti svoju savjest u
svetoj ispovijedi, biva skinuta grena preuzetnost i ostaje milosre.
S ovim se milosrem mogu pridruiti ufanju, ako hoe. Jer da ne bi bilo ovoga, ne bi bilo
nikoga koji ne bi oajavao i koji u oajanju ne bi sa zlodusima stigao u vjenu osudu. Moje
milosre radi ovako: Za vrijeme ivota inim da se ufaju u milosre, premda im ga ne poklanjam
zato da ga vrijeaju, nego zato da se raire u ljubavi i u poimanju moje dobrote.
No naalost, oni se itavim mojim milosrem slue u protivnom smjeru, jer me vrijeaju
ufanjem u nj koje su zaeli. Uza sve to ja ih podravam u tom ufanju u moje milosre, zato da se na
asu smrti imaju za to uhvatiti, da se ne bi posve pokolebali u prijekoru koji e im biti dan i da tako
ne dou do oaja.

886
 Ovaj posljednji grijeh oaja meni je mnogo zazorniji a njima pogubniji, od svih drugih grijeha to
su ih poinili. Zaista, druge grijehe ine s nekim sjetilnim uitkom i koji put se kaju te po tom
kajanju primaju oprotenje. Ali na grijeh oajanja ne navodi ih njihova krhkost, jer ne nalaze
nikakvog uitka nego samo nepodnosive muke.
U oajanju nesretnik prezire moje milosre smatrajui da je njegova manjkavost vea od
mojega milosra i moje dobrote. A kad je upao u taj grijeh, ne kaje se i nije mu ao, kako bi moralo
biti, to je mene uvrijedio; kaje se, da, i ali svoju tetu, ali ne uvredu meni nanesenu; i tako prima
vjenu osudu.
Tako vidi da ga samo ovaj grijeh dovodi u pakao a u paklu je muen za ovu i za sve ostale
manjkavosti koje je poinio. Da je alio i da se je pokajao za uvredu koju mi je nanio i da se je
pouzdao u milosre, bio bi ga dobio, jer je moje milosre, bez ikakve usporedbe, vee od svih
grijeha to ih bilo koje stvorenje moe poiniti. Stoga mi je veoma zazorno to oni smatraju da su
njihovi grijesi vei. To je onaj grijeh koji se ne prata ni ovdje ni ondje.
A poto mi je oajanje veoma zazorno, htio bih da se oni na asu smrti, nakon to su neuredno i
naopako proveli svoj ivot, prihvate ufanja u moje milosre. Eto zato u njihovu ivotu
upotrebljavam onu slatku zamku, da se iroko ufaju u moje milosre, zato da nahranjeni ovim
ufanjem, kad dou na as smrti, ne budu navedeni da ga napuste zbog krutih prijekora koje uju,
kako bi uinili da nisu bili njime nahranjeni.
Sve im je ovo dano iz ognja i iz ponora moje neprocjenjive ljubavi, ali poto su se oni sluili
milosrem u tami sebeljublja, iz kojega je proizlazila sva njihova manjkavost, nisu ga upoznali po
istini; pa su stoga smatrali velikom preuzetnou ono to je bilo slatko milosre, ukoliko stoji do
njihovog osjeaja i ovo je drugi prijekor to ga daje njihova savjest u prisutnosti zloduha,
predbacujui im da su se vrijeme i irina milosra, u koje su se pouzdavali, morali proiriti u ljubav,
u ljubav prema krepostima, te da su vrijeme, koje sam im poklonio iz ljubavi, morali kreposno
utroiti. Oni su me, naprotiv, nemilo vrijeali samim vremenom i irokim ufanjem u milosre.
O slijepi i vie nego slijepi! Ti si u zemlju zakopao biser i talenat to sam ti ga stavio u ruke da
njime trguje; a ti, preuzetan kakav jesi, nisi htio vriti moju volju, nego si ih sakrio pod zemlju
neurednog sebeljublja koja ti raa plodom smrti. On jadan li si! O kako li je velika muka koju trpi
sada na smrtnom asu!
Tvoje bijede nisu ti sakrivene, jer crv savjesti sada ne spava, nego grize. Zlodusi viu i vraaju ti
dug to ga oni obiavaju vraati svojim slugama: smetenost i prijekor. Oni hoe da padne u oaj,
zato da ti u asu smrti ne pobjegne njima iz ruku, pa ti zato daju smetenost; da ti zatim dadu ono
to sami imaju.
O bijednice! Dostojanstvo u koje sam te postavio prikazuje ti se svijetlim kakvo jest. A na tvoju
sramotu, znajui da si crkvena dobra drao i upotrebljavao u tolikoj tami grijeha, predstavlja te kao
lupea i dunika, jer si morao vratiti to si duan siromasima i svetoj Crkvi. Zato ti savjest stavlja
pred oi ono to si potroio i davao javnim bludnicama, ono ime si othranio djecu, obogatio
rodbinu ili si stjerao sebi u grlo, pribavljao ukrase za kuu i mnoge srebrne vaze, dok si morao
ivjeti u dragovoljnom siromatvu.
Tvoja ti savjest stavlja pred oi boanski asoslov koji si nemarno proputao, premda si time
upao u smrtni grijeh; ili, ako si ga govorio ustima, tvoje je srce bilo daleko od mene. Prema
podlonicima si morao imati ljubavi i elju da ih hrani krepostima, dajui im primjer ivota,
udarajui ih milosrdnom rukom i ibom pravde; ali, poto si ti radio protivno, savjest ti to
predbacuje pred stranim pogledom zlih duhova.
Pa ako si ti, kao prelat, nepravedno davao prelature ili duobriniku slubu kojem podloniku
ne pazei komu i kako daje te slube, tvojoj se savjesti predbacuje misao da si ih morao davati ne
na laskave rijei, niti za volju pojedinaca, ni za darove, nego samo s obzirom na kreposti, na moju
ast i na spasenje dua. A poto to nisi inio, sada si za to pokaran; tako, na tvoju veu muku i
smetenost, ima sada pred svojom savjeu i pred razumskim svjetlom, ono to si uinio a nisi smio
uiniti, i ono to nisi uinio a morao si uiniti.
Znaj, predraga keri, da se bjelina pozna bolje, ako se postavi uz crninu, a crnina uz bjelinu,
negoli kad su odijeljene jedna od druge. Tako se dogaa ovim bijednicima posebno, i svima

887
drugima openito, da vide predoen svoj opaki ivot na asu smrti kad dua poinje da bolje vidi
sve svoje nevolje a pravednik svoje blaenstvo.
Nije potrebno da itko bijednom greniku predouje njegov ivot, jer savjest sama od sebe stavlja
pred oi poinjene grijehe i kreposti koje je morao vriti. Zato kreposti? Jer po kreposti poznaje
bolje opainu. Isto tako po manjkavosti poznaje bolje savrenost kreposti, i stoga vie ali da je u
svojem ivotu bio izvan kreposti, i mora znati da u poznavanju kreposti i opaina oni pravo vide
ono dobro koje kreposna ovjeka slijedi iz kreposti i muku koja slijedi onoga koji je leao u tami
smrtnoga grijeha.
Ovu mu spoznaju dajem da doe ne do oaja, nego do savrene spoznaje samoga sebe i da se
zatiti od svoje manjkavosti skupa sa ufanjem, zato da posramljenjem i ovom spoznajom isplati
svoje opaine i ublai moju srdbu, ponizno molei milosre. Kreposnik raste u radosti i u
spoznanju moje ljubavi, jer pripisuje meni, ne sebi, milost da je slijedio kreposti i da je iao putem
nauka moje Istine; stoga se raduje u meni. S ovim pravim svjetlom i pravom spoznajom kua i
prima svoju slatku svrhu, na nain kako sam ti rekao na drugom mjestu. Tako onaj koji je ivio s
prearkom ljubavlju klie od radosti, a tamni nepravednik tone u mukama.
Pravedniku ne kode tmine, ni pogled zloduha, niti se on boji, jer se samo grijeha boji i kodi
mu samo grijeh. Ali oni koji su provodili svoj ivot rasputeno i uvelike bijedno, trpe tetu i strah na
pogled zlih duhova. To nije teta koja proizlazi iz oaja, osim da oni sami to hoe, nego teta koja
proizlazi iz muke prijekora, iz osvjeenja savjesti, iz plaljivosti i straha na njihov straan pogled.
Sad vidi, predraga kerkice, kako je razliita muka i borba to je vode na smrti pravednik i
grenik i kako je razliit njihov svretak. Malen sam ti dijelak ispripovijedao i pokazao tvome
razumskom oku i to je tako malen s obzirom na to uistinu jest, to jest s obzirom na muku to je
prima jedan i na dobro to ga prima drugi, da je ono to sam ti pokazao kao nita.
Vidi kolika je ovjeja sljepoa, a posebno sljepoa ovih bijednika, jer koliko su vie primili od
mene i koliko su vie razumjeli Sveto pismo, toliko su mi vie duni i toliko im je nepodnoljivija
muka koju primaju, i koliko su imali vee poznavanje Svetog pisma u svome ivotu, toliko bolje na
smrti poznaju velike manjkavosti koje su poinili, te su postavljeni na vee muke negoli drugi, kao
to su i dobri postavljeni na veu uzvienost.
Njima se dogaa kao loem kraninu, koji je u paklu smjeten u vee muke negoli koji
poganin, jer je on imao svjetlo vjere, dok ga ovaj drugi nije imao. Tako e ovi bijednici imati vie
muka za isti grijeh negoli drugi krani, zbog slube koju sam im povjerio dajui im da dijele Sunce
svetog Sakramenta, i zbog toga to su imali svjetlo znanja da mogu razluiti istinu za sebe i za
druge, kad bi to bili htjeli. Stoga pravedno primaju vee muke.
Ali oni, bijednici, to ne znaju; jer kad bi i najmanje razmotrili svoje stanje, ne bi bili doli u
takvo zlo, nego bi bili ono to bi morali biti. Istina je: sav je svijet pokvaren, ali oni rade gore negoli
svjetovnjaci na svome stupnju. Stoga svojom neistoom prljaju svoje due, kvare svoje podlonike
i siu krv mojoj Zarunici, a to je sveta Crkva. Svojim je manjkavostima ine blijedom, jer su
naravnu ljubav i osjeaj boanske ljubavi postavili sami u sebe i ne mare za drugo nego da je muzu
i da od nje dobiju prelature i velika primanja, dok bi morali traiti due. Tako zbog njihova loa
ivota svjetovnjaci dolaze do nepotivanja svete Crkve, premda to ne bi smjeli. Njihovo
pomanjkanje nije opravdano pomanjkanjem slubenika.

Moja molitva bila je doslovce usliana!

(Terezija od Djeteta Isusa)

Gledajui jedne nedjelje sliku naega Gospodina na kriu, dirnula me Krv koja je kapala iz
jedne od njegovih boanskih ruku. Osjetih veliku alost mislei na to kako je ta Krv kapala na
zemlju a da se nitko nije pourio da je pokupi, i ja odluih da u u duhu stalno biti podno kria da
hvatam boansku rosu koja je tekla s njega, shvaajui da u je tada morati rasipati na due...
Neprestano je takoer u mom srcu odzvanjao uzvik Isusov na kriu: edan sam! (Iv 19, 28)
Te su rijei raspirivale u meni nepoznat i veoma iv ar ... Htjela sam napojiti svoga
Ljubljenoga, a sama sam se osjeala kako me pali ea za duama... Ali tada me jo nisu privlaile

888
due sveenika, nego due velikih grenika; gorjela sam od elje da ih otmem vjenome ognju. Da
potakne moju revnost, dragi mi je Bog pokazao da su mu moje elje ugodne.
ula sam govoriti o velikom zloincu koji je upravo bio osuen na smrt zbog uasnih zloina,
a po svemu se inilo da e umrijeti bez pokajanja. Ja sam htjela pod svaku cijenu sprijeiti da ne
doe u pakao, i da to postignem, upotrijebila sam sva sredstva koja se mogu zamisliti. Osjeajui da
sama od sebe ne mogu nita, prikazala sam dragom Bogu sve neizmjerne zasluge naega Gospodina
i blago svete Crkve. Napokon sam zamolila Celinu da dade itati misu na moje nakane. Nisam se
usudila da sama zamolim misu bojei se da ne bih bila prisiljena priznati da je to za velikog
zloinca Pranzinija.
Nisam to htjela rei ni Celini, ali ona me svojim tako njenim i tako upornim pitanjima
natjerala da joj odam svoju tajnu. Ona ne samo da mi se nije rugala, nego me jo zamolila da mi
smije pomoi da obratim svoga grenika. Ja prihvatih njezinu pomo sa zahvalnou, jer bih bila
voljela da se svi stvorovi ujedine sa mnom da izmolimo milost za krivca.
Osjeala sam u dnu srca sigurnost da e nae elje biti ispunjene, ali da se ohrabrim i uzmognem
dalje moliti za grenike, rekoh dragom Bogu da sam potpuno uvjerena da e oprostiti jadnom
nesretniku Pranziniju i da u to vjerovati i onda ako se ne ispovjedi i ne pokae nikakva znaka
kajanja; toliko pouzdanja imam u neizmjerno milosre Isusovo, ali ga ipak molim samo jedan
znak kajanja za moju jednostavnu utjehu ...
Moja molitva bila je doslovce usliana! Usprkos tatinoj zabrani da ne smijemo itati nikakvih
novina, nisam smatrala da sam neposluna ako proitam mjesta koja su govorila o Pranziniju.
Sutradan iza njegova smaknua doe mi pod ruku dnevnik La Croix. Otvorih ga urno i to
vidjeh?... Ah, suze odadoe moje uzbuenje, te sam se morala sakriti... Pranzini se nije ispovjedio,
popeo se na stratite i spremao se da turi glavu u kobni otvor, kad se najednom, obuzet nenadanim
nadahnuem, okrenuo, pograbio raspelo koje mu je pruao sveenik, i poljubio tri puta njegove
presvete rane! .. . Zatim je njegova dua otila da primi milosrdnu osudu Onoga koji izjavljuje da e
na nebu biti vea radost nad jednim grenikom koji se pokaje nego nad devedeset i devet
pravednika kojima ne treba pokajanja ... (Lk 15, 7)
Dobila sam znak koji sam molila, i taj je znak bio vjerna slika milosti koje mi je Isus
udijelio da me privue da molim za grenike. Nije li pred Ranama Isusovim, kad sam vidjela kako
tee njegova boanska Krv, ula u moje srce ea za duama? Htjela sam ih napojiti ovom
neokaljanom Krvi koja ih je imala oistiti od njihovih mrlja; i usne moga prvoga djeteta pripie
se na presvete Rane!... Kako li neizrecivo slatka odgovora!... Ah, poslije ove jedinstvene milosti
moja je elja za spaavanjem dua rasla svakoga dana, bilo mi je kao da ujem Isusa kako mi govori
kao Samaritanki: Daj mi piti! (Iv 4, 7) To je bila prava uzajamna ljubav: duama sam davala Krv
Isusovu, Isusu sam prikazivala te iste due, osvjeene boanskom rosom. Tako mi se inilo da mu
gasim eu, i to sam mu vie davala piti, to se vie poveavala ea moje uboge male due, i tu mi
je arku eu davao On kao najslai napitak svoje ljubavi...

O potrebi i naravi istilita

(sv. Katarina enovska)

Naprotiv, tvrdim jo vie. Vidim da Nebo nema vrata ve tamo ulazi tko hoe. Bog je samo
Milosre i stoji tamo rairenih ruku da nas ukljui u svoju slavu. No, vidim tu prisutnost Boju, tog
istog Boga u takovoj istoi i blistavosti, neizmjerno veoj no to se to moe zamisliti, da dua koja
posjeduje u sebi i najmanju nesavrenost, kao najmanju mrvicu praha, odmah bi se radije bacila u
tisuu pakla, nego se nala u prisutnosti tog Velianstva s tom svojom nesavrenou. Dua stoga
kada vidi istilite, kao mjesto odreeno za proienje, baca se u nj i osjea da se nalazi na mjestu
velikog milosra, jer se moe rijeiti prepreke sjedinjenja.
Kako je strano istilite ne moe se rijeima izrei niti umom shvatiti, osim to ga ja vidim po
mukama jednakim Paklu! Ipak vidim da svaka dua koja ima i najmanju mrlju nesavrenosti u sebi,
prima istilite kao mjesto milosra, ne obazirui se uope vie na istiline patnje, jer briu mrlju
nesavrenosti, prepreku njezinom sjedinjenju s Bogom, izvorom svake Ljubavi.

889
 ini mi se da samo trpljenje dua u istilitu vie od bilo ega drugoga proistie iz svijesti da
ona u sebi ima neto to Bogu nije drago, a da je to uinila svjesno i svojevoljno, protiv tolike
dobrote Boje, pa stoga te muke stvaraju samu bit istilita. To se deava, jer due u milosti vide i
spoznaju istinu u svoj svojoj objektivnosti i svu teinu prepreke, koja im ne doputa da se priblie
Bogu. Sve ovo to sam iznijela, te shvatila kao sigurnu realnost, koliko sam to mogla shvatiti u
ovom ivotu, od neizmjerno su velike vanosti do te mjere da svaki pogled, rije, osjeaj, pravda,
istina, zamiljanje mi izgledaju u usporedbi s tom istinom samo puste lai i nevana razlaganja. Jo
uvijek ostajem zbunjena, jer ne nalazim rijei a koje bi morale biti neizmjerno jae, da bi donekle
izrazile ono to sam htjela rei.
Vidim daje tenja sjedinjenja due s Bogom tako snana, da kad je Bog vidi u svoj njenoj
blistavosti, koju po prirodi ima u sebi a u kojoj ju je sam Bog stvorio, ulijeva u nju tako veliku
tenju vatrene ljubavi, da bi bila dostatna da je istog asa uniti, iako je besmrtna. Sam Bog duu
tako preobraava u sebe da se u njoj ne moe vidjeti nita drugo ve samo Bog, koji je privlai i
raaruje ljubavlju, do te toke dok je ne dovede da zablista onom prvotnom istoom u kojoj bijae
stvorena.
Kada dua u nutarnjem vienju primijeti da je Bog privlai vatrom ljubavi, prema svom slatkom
Gospodinu i Bogu, jednostavno se od ljubavi u kontemplaciji rastapa pred njim. Dua zatim gleda u
Bojem svjetlu kako Bog ne prestaje privlaiti je, te je u ljubavi vodi potpunoj savrenosti, s
velikom panjom opskrbljujui je sa svim potrebnim, a to Bog sve ini samo iz iste ljubavi.
Ona uvia da ne moe slijediti svu jainu privlanosti koju osjea prema Bogu, te se ne moe
posve sjediniti s njim, a uzrok te prepreke jest posljedica grijeha. Shvaa vrlo jasno kako je to
uasno teko to je zakasnila u potpunosti vidjeti Boansko svjetlo. Tu sada dolazi do izraaja i
sama narav due, koja bi htjela bez ikakve prepreke sjediniti se s tim pogledom Bojim koji je tako
privlai k sebi. Tvrdim da sve ove stvarnosti, koje sam navela, raaju u dui istiline muke.
Tvrdim, da due uope ne gledaju na tu svoju muku, iako je ona neizmjerno teka i jaka, one vie
gledaju na prepreku koja se nalazi u njima samima, a protivna je Volji Bojoj, dok gledaju Boga
kako gori u ljubavi prema njima.
Ta ih ljubav neprestano privlai k sjedinjenju. Dua ne pronalazei nita drugo to bi mogla
uiniti, da ukloni tu prepreku sjedinjenja s Bogom, praktiki se baca dragovoljno u istilite. Ta
ljubav je tako jaka, da kad bi dua nala jo jedno istilite, iznad ovoga to trpi, istog asa bi se
bacila i u njega iz ljubavi prema Bogu, samo da to prije ukloni svaku prepreku izmeu sebe i
neizmjerne ljubavi Boje
Vidim kako od Boga prema dui dolaze zrake i gorue munje Boje ljubavi, tako duboke i jake
da izgleda da e unititi ne samo tijelo ve duu, kad bi to bilo mogue. Te zrake imaju dvojaki
uinak: one proiuju duu koja kao da se ponitava u poniznosti. Vidi ih: to vie sagorijevaju to
su bolje, a svaka od tih zraka mogla bi ih proistiti tako, da bi jednostavno nestale, unitile bi se.
Vidi zlato: to ga vie topi, to je ono bolje, a mogao bi ga tako topiti da bi nestala svaka
nesavrenost. To je uinak djelovanja vatre u materiji. Naravno, dua se ne moe unititi u Bogu,
ve u sebi samoj: i koliko se vie proiava, toliko nestaje u samoj sebi, te napokon ostaje ista u
Bogu.
Zlato kad se proiava do 24 karata, ne unitava se, koliko god bila jaka vatra, jer se ne moe
istroiti, ve se unitavaju i nestaju samo nesavrenosti koje su u njemu.
Na tom principu djeluje i Boanska vatra u dui. Bog je tako dri na vatri dok ne nestanu sve
njezine nesavrenosti: dovodi je do istoe od "24 karata", svaka dua prema svom stanju. Kad se
dua proisti, ostaje sva u Bogu, bez ikakvog svog vlasnitva u sebi, njezin ivot kao i bitak su u
Bogu. Kad Bog dovede duu do te mjere istoe i savrenosti, dua ostaje neosjetljiva na bilo koji
izazov i ne moe vie trpjeti, jer ne ostaje nita vie to bi trebalo nestati ili se unititi. Kad bi i
ostala u toj tako uasnoj vatri, no posve oiena, ne bi je se to doticalo, naprotiv bila bi sretna, jer
bi to bila vatra Boanske ljubavi. Ona bi to doivjela kao potpuno sjedinjenje s Bogom, bez ikakvog
suprotstavljanja.

890
 Isusova bol zbog dua koje se zauvijek gube
(Bl. Baptista Varano pie kao da joj sam Isus govori
u obliku nagovora)

Razmiljaj, dakle, keri moja, kakvo je bilo moje muenitvo, kad su se od mene rastavljali
moji udovi, naime due, koje e zauvijek biti osuene. A to sam muenje osjeao toliko puta, koliko
je puta svaka dua smrtno sagrijeila. A toliko je ovo kidanje duhovnih udova bolnije od tjelesnih,
koliko je dua uzvieni]a od tijela. A koliko je dua uzvienija od tijela, to nisi u stanju ocijeniti ni
ti, ni nitko iv; jer samo ja znam koliko je dua plemenita, a tijelo neznatne cijene i bijedno; ja sam,
naime, tvorac obadvoga. Upravo radi toga je shvatljivo da ni ti, ni bilo koje drugo stvorenje, ne
moete shvatiti moje preteke muke!
A sada u govoriti samo o osuenim duama. Budui da postoje tei od tekih naina grijeenja,
to se prema tome ocjenjuje kakvoa i teina muke. Tako sam i ja osjeao vee ili jae boli kod
rastavljanja tih udova. Znao sam da e te osobe ostati trajno okorjele u svojoj zlobi; bilo mi je
poznato kako e njihove muke biti vjene. A poto su jedne grijeile vie, a druge manje, zato e i
njihove muke u paklu biti razliite.
Ali to me je jo vie muilo bila je pomisao, da se svi oni bezbrojni udovi, to jest sve osuene
due, nikada, nikada, nikada vie nee sa mnom, njihovom Glavom, sjediniti. Ovaj nikada jest ona
vjena muka koja e neprestano muiti one nesretne i jadne due, i to vie nego sve ostale muke, to
ih trpe i to e ih trpjeti. I ovaj nikada tako me alostio, da bih bio odmah spremno pristao trpjeti
sve ono to sam onda trpio; i ponovno bih trpio sva ona rastavljanja, na sve razliite naine, kakvi
su bili, jesu i moraju biti: i to ne samo jedan put, ve bezbroj puta, samo da mogu, ako ne sve, a
ono barem jednu vidjeti da se prikljuila u puno zajednitvo mojih ivih udova.
To su udovi izabranika, koji e vjeno ivjeti duhom ivota, to izlazi od mene, ivota koji po
sebi ivi i daje ivot svemu onom to ivi. Ovdje uvai koliko mi je draga dua, da sam bio
pripravan tolike muke bezbroj puta podnijeti, samo da je ponovno sjedinim sa sobom? Znaj i to da
onaj strani nikada tako alosti i mui one due, a taj nikada je djelo moje boanske pravde, da bi
prihvatile tisuu neizmjernih muka, samo kada bi bile u stanju nadati se, da e se sjediniti sa mnom,
svojom Glavom.
I tako sam ja odredio za svaki grijeh, da kakvoa i koliina patnje to je moraju podnositi due
grenika, odgovara kakvoi i koliini patnje, to su mi je zadale. Pa kao to je mene najvie alostio
onaj nikada, nikada, tako ja inim i hou da i njih taj nikada, nikada mui i alosti iznad svih muka,
to ih trpe i to e ih vjeno trpjeti. I ovdje razmiljaj i uvai koliko teku duhovnu bol sam osjeao
u mom Srcu do moje smrti, a radi dua osuenika."
Ona blaena osoba mi je tada rekla, da joj se u dui probudila elja (uvjerena da je to Njegov
boanski poticaj) da je izvue iz dvoumice; pa je uz veliko poitanje i obzirno, da ne bi izgledalo da
eli raspravljati o presv. Trojstvu, velikom prostodunou, istoom i pouzdanjem pitala:
O slatki i oaloeni moj Isuse, esto sam ula da si nosio i osjeao u sebi muke svih
osuenika. Ucviljeni Boe, ukoliko ti se svia, ja bih htjela znati da li je istina da si ti osjeao sve
one razliite muke, to se trpe u paklu: studen i vruinu, ono eenje, one udarce, kad pakleni
duhovi razdiru tvoje udove. Gospodine moj, kai mi, da li si sve to osjeao? O Isuse moj, dok ovo
piem samo da izvijestim, izgleda mi da mi se srce rastapa pomiljajui na tvoju dobrostivost, dok
se tako ugodno i nadugo razgovara s onim koji te iskreno trai i eli.
Tada Isus odgovori milo, pokazajui kako mu se ovaj upit svidio, a njoj je izgledalo ba vrlo
ugodno: Keri moja, ja nisam osjeao sve one razliite muke osuenika, na onaj nain kako ti veli
i pita: jer oni su bili mrtvi udovi, odsjeeni od mene, svoje Glave. Za primjer evo ti slike. Kada bi
se tvoja ruka, ili pak noga, ili bilo koji drugi ud sjeivom otkidao i dijelio od tebe, osjeala bi veliku
i neizrecivu bol, muku i alost. Ali kad bi odsjeena ruka dospjela u vatru, ili psima ili vukovima u
zube, ti ne bi osjetila nikakve boli ni muke, jer je onaj ud gnjio, mrtav, te odvojen od tijela. Da li
pak zna, kakvu bi muku osjeala?
Bilo bi ti ao gledati onaj ud, jer je ipak tvoj, kako gori u ognju, kako ga tuku, kako ga razdiru
vukovi i psi. Tako ti je bilo, dakle i sa mnom. Ja sam se tako osjeao radi neizmjernog broja mojih

891
vjeno osuenih udova. Dok su se oni od mene odvajali, dok je jo bilo nade da e ostati na ivotu,
ja sam osjeao u sebi neizrecive i neizmjerne boli, kao i sve njihove tjeskobe koje su trpjeli u ovom
ivotu, jer je do smrti bila mogua nada da e se opet sjediniti sa mnom, ukoliko budu htjeli. Ali
poslije njihove smrti nisam osjetio vie nikakve muke to oni trpe, jer su mrtvi, gnjili udovi od
mene rastavljeni, i odsjeeni, i zauvijek iskljueni. Nikada vie nee ivjeti u meni koji sam istiniti
ivot. Ali ipak je nedokuiva i neshvatljiva bol mene muila, kad sam ih promatrao kako gore u
vjenom ognju, kako ih pakleni duhovi razdiru, kako trpe razliite, bezbrojne i vjene muke, a bili
su stvarno moji vlastiti udovi.

892