Professional Documents
Culture Documents
Pregled-Gramatike Iz Engl Jezika
Pregled-Gramatike Iz Engl Jezika
Pregled-Gramatike Iz Engl Jezika
ENGLESKOG JEZIKA
IMENICE (NOUNS)
Broj (Number)
Engleske imenice mogu biti brojive i nebrojive.
Brojive imenice (Countable nouns) imaju jedninu i mnoinu.
samo mnoinu
U ovu grupu imenica spadaju one koje oznaavaju predmete sastavljene od dva dijela,
prvenstveno odjedu i instrumente:
trousers, glasses, jeans
binoculars, scissors
Neke imenice mogu se koristiti i kao brojive i kao nebrojive, ali im se znaenje u
zavisnosti od toga mijenja. Na primjer:
She has had three years of experience as a manager.
(= Ima tri godine iskustva kao menader.) ali
The visit to Microsoft was an unforgetable experience.
(= Posjeta Microsoft-u bila je nezaboravan doivljaj.)
Students learn about all aspects of business.
(= Studenti ue o svim aspektima poslovanja.) ali
He has set up a small fashion business.
(=Osnovao je malu modnu firmu.)
The countrys industry is in decline.
(= Industrija zemlje je u padu.) ali
Service industries are doing well.
(= Usluni sektori/djelatnosti posluju dobro.)
Rod
Engleske imenice NEMAJU gramatiko obiljeje roda, tako da se u jeziku razlikuje samo
prirodni rod. To znai da se samo imenice koje se odnose na ene i mukarce (i kudne
ljubimce) mogu zamijeniti zamjenicama 'he' ili 'she': SVE OSTALE IMENICE ZAMJENJUJU
SE ZAMJENICOM 'IT', BEZ OBZIRA DA LI SU KOD NAS MUKOG ILI ENSKOG RODA.
Npr: John is a great manager. He always gives good bonuses.
(=John je odlian menader. On uvijek daje dobre bonuse.)
This woman works for an airline. She travels a lot.
(=Ova ena radi u avio-kompaniji. Ona mnogo putuje.)
Uloga u reenici
Engleske imenice se ne mijenjaju po padeima. Njihova uloga u reenici odreuje se:
na osnovu reda rijei:
The boy loves the girl. = Deko voli djevojicu
The girl loves the boy. = Djevojica voli deka.
pomodu prijedloga:
This is a picture of the street. = Ovo je slika ulice.
He was standing in the street. = Stajao je na ulici.
Don't go to the street. = Ne idi na ulicu.
Jedini pade koji ima poseban oblik je posesivni genitiv, koji se tvori dodavanjem
apostrofa (') i s na osnovu imenica u jednini:
manager's
my brother's
i samo dodavanjem apostrofa imenicama u mnoini koje se zavravaju na s:
managers'
my brothers'
Ovakav nain tvorbe posesivnog genitiva prvenstveno imaju imenice koje oznaavaju
iva bida. Posesivni genitiv ostalih imenica tvori se pomodu prijedloga ' of':
roof of the house
end of century
U savremenom jeziku, meutim, konstrukcija apostrof + s ('s) sve ede se koristi i za
imenice koje oznaavaju predmete i apstraktne pojmove:
company's manager
education's failure
Sloene imenice nekad mogu biti i dvosmislene, pa se njihovo znaenje mora odrediti
pomodu konteksta:
Npr. newspaper advertising
moe znaiti reklamiranje u novinama ili
reklamiranje novina
Meutim, nekad se prva imenica koristi u mnoini i takve sluajeve treba jednostavno
nauiti napamet:
needs analysis
sales policy
Sloene imenice mogu biti sline imenici koja se koristi sa prisvojnim pridjevom. Razlika
je u tome to se imenica sa prisvojnim pridjevom odnosi na jedan konkretni sluaj, dok
njoj slina sloena imenica oznaava opti pojam:
a company's manager = ef odreene kompanije
a company manager = ef kompanije kao generalni pojam
LANOVI (ARTICLES)
Osobenost engleskog jezika je upotreba lana ispred imenica i imenskih sintagmi. To
znai, ako je imenica upotrijebljena sa pridjevom, lan stavljamo ispred cijele sintagme,
tj. ispred pridjeva.
U engleskom postoje dva lana:
neodreeni a / an
odreeni the
Neodreeni lan (Indefinite article) ima oblik a ispred rijei iji izgovor poinje
suglasnikom (a company, a university), a an ispred onih iji izgovor poinje
samoglasnikom (an accountant, an hour). To je zapravo skradeni oblik 'one', tako da se
upotrebljava iskljuivo ispred brojivih imenica u jednini.
Upotreba:
a. Uz neodreene pojmove, kada se ispred imenice na naem jeziku moe
upotrijebiti 'jedan' ili 'neki'. Imenica je neodreena ili ako predstavlja cijelu vrstu,
tj. ako je upotrijebljena u optem smislu, ili ako se javlja prvi put u tekstu ili
govoru, kada oznaava neto to je ranije bilo nepoznato i govorniku i
sagovorniku:
I want to buy a book. = Hodu da kupim (jednu, neku) knjigu.
Greg is an accountant. = Greg je (jedan) raunovoa.
I saw a man there. = Tamo sam vidio (jednog, nekog) ovjeka.
He paid a thousand dollars for this course. = Platio je (jednu) hiljadu
dolara za taj kurs.
b. Poslije rijei such i what:
such a lovely day = tako divan dan
what a beautiful girl = kakva divna djevojka
U mnoini, neodreeni lan se gubi, tako da u svim ovim sluajevima sa imenicama u
mnoini ne koristimo lan (tj. koristimo tzv. nulti lan):
They are accountants.
What beautiful girls!
Odreeni lan (Definite article) 'the' izgovara se // ako se nalazi ispred imenica iji
izgovor poinje suglasnikom (the book, the university) a /i/ ispred rijei iji izgovor
poinje samoglasnikom (the accountant, the hour).
Odreeni lan koristi se ispred imenica u jednini i mnoini, brojivih i nebrojivih, kad god
je imenica na neki nain odreena. Ovaj lan historijski je nastao skradivanjem 'that',
tako da je najbolji test za njegovu upotrebu da se upitate moe li se ispred imenice
upotrijebiti 'taj, onaj', ili moe li se odgovoriti na pitanje: 'A koji to ..?':
Take the blue jacket. = Uzmi (tu) plavu jaknu.
(A koju to jaknu? Tu plavu)
Imenica moe biti odreena na sljedede naine:
a. Ako je prethodno spomenuta u govoru ili tekstu:
I saw a great ad yesterday. .. The ad appeared in all the newspapers.
= Jue sam video odlinu reklamu. (Ta) reklama pojavila se u svim
novinama.
b. Ako je imenica odreena kontekstom:
Please close the door. = Molim te zatvori vrata (od sobe u kojoj smo)
Napomena: Ako bi vam neko rekao: Please close a door., mogli biste otidi i
zatvoriti bilo koja vrata.
c. Ako su ispred ili iza imenice upotrijebljeni dodaci koji je na neki nain odreuju:
I like the red sweater. = Svia mi se (onaj) crveni demper.
The marketing campaign we launched last month was a great success.
= Marketinka kampanja koju smo pokrenuli prolog mjeseca bila je vrlo
uspjena.
d. Ako imenica oznaava jedinstvenu osobu, stvar ili mjesto:
The Internet is a powerful tool.
e. The sun rises in the East.
ZAMJENICE (PRONOUNS)
Vrste
U engleskom jeziku koriste se sljedede vrste zamjenica:
line (I, you, they ...)
prisvojne (my, your; mine, yours ...)
pokazne (this, that ...)
povratne (myself, yourself ...)
uzajamno-povratne (each other, one another)
relativno-upitne (who, which ...)
neodreene (some, any ...)
Vedina gramatika engleskog jezika naziva zamjenicama samo zamjenske rijei koje u
reenici stoje samostalno (This book is mine; Take this) dok one koje stoje uz imenicu
(my book; this book) naziva pridjevima.
Jednina Mnoina
Subjekat Objekat Subjekat Objekat
Prvo lice I me we us
Drugo lice you you you you
Trede lice he, she, it him, her, it they them
Zamjenica I uvijek se pie velikim slovom.
Primjeri upotrebe:
I live in England.
Give me the book.
They never invited us for dinner, although we invited them several times.
Pazite, sve imenice osim onih koje se odnose na mukarce i ene zamjenjuju se
zamjenicom IT
jednina mnoina
pridjev zamjenica pridjev zamjenica
Prvo lice my mine our ours
Drugo lice your yours your yours
Trede lice his, her, its his, hers, its their theirs
Primjeri upotrebe:
My company is very successful. = Moja kompanija je vrlo uspjena.
This briefcase is mine. = Ova aktovka je moja.
It is her desk, not yours. = To je njen sto, ne tvoj.
Prisvojne zamjenike rijei ne mijenjaju se po padeima, tj. oblik im je isti bez obzira na
njihovu funkciju u reenici.
Jednina Mnoina
this these
that those
This / these koristi se da oznai blizinu u odnosu na govornika, prostornu, vremensku ili
figurativnu:
I want these consultants, and no others.
I will graduate this year.
This se moe odnositi i na neto prethodno reeno, npr:
The boss told us that we would get a raise. This made us happy.
This / these se na na jezik prevodi kao 'ovaj / ovi', ali i kao 'taj / ti'.
That / those upuduju na pojmove udaljene od govornika, prostorno, vremenski ili
figurativno:
I often think of that job opportunity.
That / those takoer se moe prevoditi i kao 'taj / ti' ako upuduju na neto pored
sugovornika.
Engleski jezik nema posebne pokazne zamjenice koje bi odgovarale naim 'ovakav,
onakav, takav'. Odgovarajuda znaenja iskazuju se izrazima this / that kind ili this / that
sort :
I don't like doing this kind of work. = Ne volim raditi ovakav posao.
Jednina Mnoina
Pvo lice myself ourselves
Drugo lice yourself yourselves
Trede lice himself, herself, itself themselves
Izvjestan broj glagola koji se u jeziku esto javljaju koriste se bez povratnih zamjenica,
iako bi ih logiki trebalo upotrijebiti. Takvi glagoli su: shave, wash, dress.
He washed, shaved, and dressed. = Oprao se, obrijao se i obukao se.
Odnosne zamjenice su one koje se odnose na neto prije njih, najede na neku imenicu.
U engleskom jeziku to su:
who
whom (koja se sve manje koristi)
whose
which
that
Ove zamjenice imaju oblik jednine, te se zato koriste sa glagolom u jednini, i ne odnose
se ni na kakvu prethodnu rije ili izraz u reenici ili tekstu.
Somebody was looking for you while you were out.
= Neko te je traio dok si bio vani.
No one is allowed in the lab.
= Nikom nije dozvoljen pristup u laboratoriju.
Everything is possible these days.
= Sve je mogude ovih dana.
b. koliinu
all, another, any, both, each either, (a) few, least, less, (a) little, a lot (of), lots (of),
many, more, most, much, neither, none, one, other(s), plenty (of), several, some
Sve ove zamjenice mogu se koristiti i kao samostalno i ispred imenice, tj. kao pridjevi.
Jedini izuzetak je zamjenica none, koja se koristi iskljuivo samostalno. Njen pridjevski
ekvivalent je no.
Primjeri upotrebe:
All his money was gone.
= Sav njegov novac je otiao.
She knows all about it.
= Ona zna sve o tome.
They don't have much money.
= Oni nemaju mnogo para.
I don't need much.
= Ne treba mi mnogo.
Neither parent cares what happens to the child.
= Nijednog roditelja nije briga ta se deava s djetetom.
We went to see two houses, but neither was suitable.
= Vidjeli smo dvije kude, ali nijedna nije odgovarala.
a few znai 'nekoliko' a few znai 'malo'. Ova zamjenica takoer se koristi samo sa
brojivim imenicama:
I have a few friends. I am happy.
= Imam nekoliko prijatelja. Sretan sam.
I have few friends. I am lonely.
= Imam malo prijatelja. Usamljen sam.
a little znai 'neto' a little znai 'malo'. Ova zamjenica koristi se samo sa nebrojivim
imenicama:
I have a little money. I can go for a lunch.
= Imam neto para. Mogu otidi na ruak.
I have little money. I can't even buy a coffee.
= Imam malo para. Ne mogu kupiti ni kafu.
One se koristi kada u istoj ili sljededoj reenici treba ponoviti neku imenicu. Takvo one
ima gramatika svojstva imenice: mnoinu ones i prisvojni genitiv one's; moe se koristiti
sa lanovima i sa pridjevima. Od imenica se razlikuje samo po tome to neodreeni lan
ne moe stajati neposredno ispred njega, pa ako treba zamijeniti imenicu sa
neodreenim lanom, upotrebljavamo samo one.
One moe zamjenjivati samo brojive imenice, i moe se izostaviti iza neodreenih
zamjenica ako je jasno na ta se one odnose.
Primjeri upotrebe:
She showed me the green jacket and I wanted the blue one.
= Pokazala mi je zelenu jaknu, a ja sam htjela onu plavu.
What sort of desk would you like? I'd like one with many drawers.
= Kakav sto biste voljeli? Volio bih neki sa mnogo ladica.
Druga zamjenika upotreba one je ona koja se odnosi na ljude opdenito, i tada se na na
jezik prevodi bezlinim glagolskim oblicima, ili u neobaveznom govoru - pomodu
'ovjek':
In England one drives on the left side of the road.
= U Engleskoj se vozi lijevom stranom.
One sometimes wonders how to survive in this day and age.
= ovjek se ponekad pita kako preivjeti u dananje vrijeme.
PRIDJEVI (ADJECTIVES)
Engleski pridjevi NEMAJU posebne oblike za lice, broj, rod i pade. Jedini sluajevi kada
mijenjaju oblik je prilikom poreenja.
Komparativ vieslonih pridjeva tvori se pomodu priloga more, koji se stavlja ispred
pridjeva:
beautiful more beautiful
Pridjevi, kao i druge rijei, vezuju se sa drugim rijeima u reenici na poseban nain. Vi
ste skloni neemu, ljuti na nekoga, alosni zbog neega, itd. U engleskom, pridjev se
vezuje sa drugim dijelovima reenice upotrebom odreenog prijedloga. Te konstrukcije
jednostavno treba nauiti napamet, a ovdje su dati samo neki primjeri:
I'm mad at him.
= Ljut sam na njega.
The success of the product is dependent on advertising.
= Uspjeh proizvoda zavisan je od oglaavanja.
He's guilty of fraud.
= Kriv je za pronevjeru.
We're accustomed to working overtime.
= Navikli smo na prekovremeni rad.
Prilozi se esto tvore od pridjeva dodavanjem nastavka ly. Meutim, ima i pridjeva koji
se zavravaju istim nastavkom, npr.:
This lovely girl is very friendly.
Od ovih pridjeva mogu se napraviti samo priloke sintagme tipa 'in a (PRIDJEV) way':
He looked at us in a friendly way.
Ako se pridjev zavrava na ic, prije nastavka ly umedemo al-:
economically, theoretically
Mnogi prilozi ne zavravaju se nastavkom ly (fast, straight), a neki imaju razliito
znaenje sa i bez ly:
hard / hardly
She works hard. = Ona puno radi.
She hardly works. = Ona skoro nita ne radi.
deep / deeply
The submarine travels deep. = Podmornica ide duboko (ispod povrine.)
They feel very deeply about the issue.
free / freely
Railway employes travel free. =
Everyone can talk freely. =
high / highly
You should always aim high. =
We need highly skilled employees.
late / lately
Do you often go out late? =
Have you been going out lately? =
most / mostly
Which course do you like most? =
I mostly work as a researcher. =
Pridjevi za uestalost i vjerovatnodu obino se stavljaju ispred glavnog glagola i iza prvog
pomodnog glagola, ili iza glagola be, ako se on koristi kao glavni glagol:
Members of our staff have usually been attacked for no reason.
= Nae osoblje obino napadaju bez razloga.
Our boss was probably right. = Na ef je vjerovatno bio u pravu.
Priloke odredbe ove vrste obino se stavljaju na kraj reenice:
I work long hours once or twice a week.
= Radim prekovremeno samo jednom ili dvaput nedjeljno.
Prilozi za nain i fokusni prilozi obino se nalaze pored rijei koju odreuju:
I understand perfectly what you mean. = Savreno razumijem ta hodete redi.
I could only answer his question.
= Mogao sam samo odgovoriti na njegovo pitanje.
Zrikavi prilozi
Kaemo da je neki prilog zrikav kada nije jasno da li odreuje rije iza ili ispred sebe.
Tako, naprimjer, u reenici:
Students who seek their instructors' advice often can improve their grades.
Nije jasno da li studenti esto trae savjet, ili esto poprave ocjene.
Ovu reenicu moemo popraviti ako prilog stavimo na bolje mjes to, npr.:
Students who often seek their instructors advice ili
Students can often improve their grades.
Kradi prilozi i priloke odredbe obino se stavljaju ispred duih, bez obzira na tip.
Our boss takes a break before noon every day in the week.
= Na ef ide na pauzu prije podne svakog dana u sedmici.
Takoer, ako se u reenici nau dva priloga ili priloke odredbe istog tipa, odre eniji se
stavlja ispred onog sa uoptenijim znaenjem.
She promised to meet him for lunch next Tuesday.
= Obedala je da de se nadi s njim na ruku idudeg utorka.
POREENJE PRILOGA
Poput pridjeva, i prilozi imaju komparativ i superlativ, i mogu se porediti po jednakosti,
na isti nain kao i pridjevi.
PRILOZI I PRIDJEVI
U pogledu upotrebe pridjeva sa prilozima, postoje dvije vrste pridjeva:
a. ljestviasti pridjevi (scale adjectives), tj. oni koji se mogu koristiti sa prilozima
za stepenovanje (very, a bit)
Takvi pridjevi su:
b. granini pridjevi (limit adjectives), koji sami po sebi iskazuju krajnji stupanj
neke osobine, i zato se ne mogu koristiti sa prilozima za stepenovanje. Takvi su:
minute crucial convinced hilarious interminable disastrous fascinating
hectic ecstatic
GLAGOLI (VERBS)
Klasifikacija
Podjela glagola na osnovu obaveznih dodataka:
U zavisnosti od dodataka sa kojima se koriste u reenici, engleski glagoli dijele se na:
a. vezne ili predikativne (linking verbs): be, become, get, appear, look, seem
b. prijelazne (transitive verbs): take, give, have, remember
c. neprijelazne (intransitive verbs): sleep, go, talk
d. povratne: express oneself, avail oneself
Glagol BE
Kada ima funkciju pomodnog glagola, be se koristi za tvorbu trajnih glagolskih vremena i
pasiva.
Oblici
Obini prezent (Simple Present Tense)
Jednina Mnoina
Prvo lice I am (I'm) we are (we're)
Drugo lice you are (you're) you are (you're)
Trede lice he / she / it is (he's / she's / they are (they're)
it's)
Glagol HAVE
U ulozi pomodnog glagola, have se koristi za tvorbu svrenih vremena.
Oblici
Obini prezent
Jednina Mnoina
Prvo lice I have we have
Drugo lice you have you have
Trede lice he / she / it has they have
Glagol DO
Do se koristi kao pomodni glagol za tvorbu odrinih i upitnih reenica u obinom
sadanjem i prolom vremenu:
I watch TV every day. I don't watch TV every day. . Do you watch TV every day?
I watched TV last night. . I didn't watch TV last night. . Did you watch TV last night?
Oblici
Obini prezent (Simple Present Tense)
Jednina Mnoina
Prvo lice I do we do
Drugo lice you do you do
Trede lice he / she / it does they do
Iza modalnih glagola uvijek slijedi goli, infinitiv glavnog glagola, bez to.
Ako se reenica odnosi na sadanjost ili bududnost, iza modalnog glagola slijedi nulti
infinitiv:
She can type a hundred words per minute.
= Ona moe otkucati 100 rijei u minuti.
I may go on a business trip tomorrow. = Moda du sutra idi na slubeni put.
- must/ mustnt
mijenja oblik kad govorimo o obavezama ili zabranama u prolosti:
We had to drive carefully.= Morali smo voziti paljivo.
He wasnt allowed to smoke in the office. = Nije smio puiti u kancelariji.
- will/wont/would(nt)
da iskaemo neku izvjesnost o prolosti na osnovu onog to znamo:
She will/would have arrived yet. She always gets home before six.
= Sigurno je dosad dola. Uvijek dolazi kudi prije est.
- must/cant/couldnt
takoer moe sluiti da se iskae izvjesnost o prolosti, ali na temelju zakljuivanja:
The burglar must have got in through the window. Its broken.
= Provalnik je sigurno uao kroz prozor. Razbijen je.
You cant have lost them. I saw them two minutse ago.
= Nije mogude da smo ih izgubili. Vidio sam ih prije dvije minute.
- should/shouldnt
koristimo kad oekujemo da se neto desilo (ili nije), jer je to logino ili normalno:
She should have come home by now. Lets phone her.
= Trebalo bi da je dosad dola kudi. Hajde da joj telefoniramo.
Ova konstrukcija moe se koristiti i kad kritikuje ili ali zbog nekog dogaaja ili radnje iz
prolosti:
I should have studied arts! = Trebala sam studirati umjetnost!
They should have patented the process immediately.
= Trebali su odmah patentirati taj process.
- may/might/could
govore o nekoj proloj mogudnosti ili vjerovatnodi
We may have missed the bus. Theres no one waiting.
= Moda nam je pobjegao autobus. Niko ne eka.
might and could mogu se koristiti i kad govorimo o nerealnim situacijama, tj. neemu
to je bilo mogude ili nemogude u prolosti, ali se nije desilo :
With more time we could have improved the design.
= Da smo imali vie vremena, mogli smo poboljati dizajn.
You might/could have hurt yourself.
= Mogao si se povrijediti.
- would
se koristi kad govorimo o neostvarenoj situaciji, esto u uslovnim reenicama:
They would have come if they had been invited.
= Doli bi da su ih pozvali.
Leksiki glavni glagoli (Main verbs)
Oblici - glagolska vremena (Tenses)
Upotreba:
U generalnim tvrdnjama:
The sun rises in the east. = Sunce izlazi na istoku.
Da oznai uobiajenu radnju (sa prilozima za uestalost: always, often, usually,
sometimes, rarely, occasionally, never ili prilokim odredbama: every day / Sunday /
month ...):
I read newspapers every morning. = Svako jutro itam novine.
She never answers e-mails. = Ona nikad ne odgovara na elektronske poruke.
Sa glagolima stanja, i kada govorimo o neemu to vai u trenutku komunikacije:
The medicine tastes bitter. = Ovaj lijek ima gorak okus.
Za izraavanje bududnosti planiranih dogaaja:
The train for Zagreb leaves at 6 tonight.
= Voz za Zagreb polazi veeras u est.
Upotreba:
za radnju koja se deava u trenutku kad komuniciramo:
She is talking with a client. = Ona razgovara sa klijentom.
za bududu radnju koja je ved dogovorena / ugovorena:
I am meeting a client this afternoon. = Popodne se nalazim s klijentom.
Upotreba:
da oznai prolu radnju koja je trajala kada se desila neka druga radnja:
I was reading a book when he phoned.
= itao sam knjigu kad je on telefonirao.
da oznai dvije istovremene prole radnje:
He was talking on the phone while I was waiting.
= Govorio je telefonom dok sam ja ekao.
Da se istakne trajanje prole radnje ili procesa:
It was raining all day yesterday.
= Juer je cijeli dan padala kia.
Upotreba:
da oznai prolu radnju za koju se ne zna tano kada se desila, ili to nije vano:
I have already seen this movie.
= Ved sam gledao taj film.
I have been to Turkey many times.
= Mnogo puta sam bio u Turskoj.
U ovoj upotrebi, svreni prezent se esto koristi sa prilozima ever, never, already, yet,
still, just.
da oznai radnju koja je poela u prolosti i jo traje, obino sa prepozicijskim
sintagmama ili zavisnim reenicama koje poinju rijeima for i since, ili sa prilozima so
far, up to now, until now:
I have liked horror movies since I was a child.
= Volim filmove strave i uasa od djetinjstva,
da oznai prolu radnju ije se posljedice jo osjedaju:
Someone has stolen the office computer.
= Neko je ukrao uredski kompjuter.
Upotreba:
da oznai radnju koja je poela u prolosti i jo traje:
I have been living here for ten years.
= ivim ovdje deset godina.
da se istakne trajanje radnje koja je poela u prolosti i jo traje:
I have been studying all morning.
= Uim cijelo prije podne.
Ranije se za prvo lice koristio pomodni glagol 'shall', i taj oblik se jo moe nadi u starijim
tekstovima na engleskom jeziku. Meutim, u savremenom engleskom 'shall' je postalo
stilski obiljeeno i koristi se uglavnom da ukae na moranje (u tekstovima ugovora) ili
odlunost, ili u utivim pitanjima kad elite da neto sugeriete. U tom znaenju, moe
se koristiti za sva lica.
The parties shall abide by the contract.
Shall I open the window?
Obino budude vrijeme koristi se da se iskau predvianja, ili volja da se neto uradi:
According to the weather report, it will be cloudy tomorrow.
Ask your teacher if you have a problem. She will (She'll) help you.
Potencijal (Conditional)
Tvorba:
Modalni glagol WOULD + infinitiv glavnog glagola
Upotreba:
Za izraavanje mogudnosti / vjerovatnode u uslovnim reenicama:
I would do it if he asked me.
Proli potencijal (Past Conditional)
Tvorba:
Modalni glagol 'WOULD' + svreni infinitiv glavnog glagola
Upotreba:
Za izraavanje neostvarene mogudnosti u uslovnim reenicama:
He would have finished the report if he had come to work earlier.
Imperativ (Imperative)
1. Drugo lice jednine i mnoine:
Nulti infinitiv glavnog glagola
Open the door!
Be silent!
2. Ostala lica:
Let + objekatski pade zamjenice + nulti infinitiv glavnog glagola
Let me open the door for you!
Let us (Let's) open the door!
Let them open the door!
Pasiv (Passive)
Pretvaranje aktivnih reenica u pasivne:
Primjer:
Our new supplier delivered the stock this morning.
The stock was delivered this morning (by our new supplier).
Upotreba:
Za razliku od naeg jezika, pasiv se u engleskom koristi veoma esto.
1. Kada ne znamo ili nedemo da kaemo ko je vrilac radnje, ili kada on nije vaan.
The report was stolen. = Izvjetaj je ukraden.
(ne znamo ko ga je ukrao)
Students are required to attend classes =Od studenata se trai da pohaaju
nastavu. (nedemo da kaemo ko trai)
The bridge was built in 1950. = Most je napravljen 1950.
(nije vano ko ga je izgradio)
U ovim sluajevima, pasiv se prevodi ili naim pasivom ili, mnogo ede jer pasiv u
naem jeziku obino zvui rogobatno, naim bezlinim oblikom sa se.
Company procedures must be respected at all times. =
Procedure kompanije se moraju uvijek potovati.
( Procedure kompanije moraju biti potovane.)
Zbog toga je pasiv vrlo est u definicijama, opisu procesa, kao i u formalnim izvjetajima
i obavjetenjima.
2. Kada hodemo da kaemo neto o objektu reenice, tj. kad hodemo da promijenimo
njen fokus:
(What did Giovanni Agnelli do in 1899?)
Giovanni Agnelli founded Fiat in 1899.
= Giovanni Agnelli je osnovao Fiat 1899.godine.
(Who was Fiat founded by?)
Fiat was founded by Giovanni Agnelli in 1899.
= Fiat je osnovao Giovanni Agnelli 1899. godine.
( Fiat je bio osnovan od strane Giovanni-ja Agnelli-ja ...)
U naem jeziku to postiemo promjenom reda rijei, to u engleskom NIJE MOGUDE.
Tako ovakve reenice i prevodimo naim aktivnim, uz izmijenjen red rijei, a NE
rogobatnim pasivnim.
Upotreba:
Kao imenica, tj. u ulozi subjekta, objekta ili imenskog dijela predikata.
Infinitiv kao subjekat nalazi se na poetku reenice, ispred glagola:
To err is human = Grijeiti je ljudski. (Svi ljudi grijee)
Infinitiv moe biti pravi subjekat reenice u kojoj 'it' slui kao formalni (prazni) subjekat:
It is easy to see the reason for his popularity.
Infinitiv se upotrebljava kao objekat ispred velikog broja glagola, kao to su:
attempt, begin, continue, dare, decide, desire, expect, forget, hope, intend, learn, like,
love, mean, offer, prefer, pretend, promise, propose, refuse, regret, remember, start, try,
want, wish
Poslije glagola kao to su:
learn, teach, tell, understand, explain, ask, discover, find out, decide, remeber, forget
infinitivu esto prethodi 'how':
He doesn't know how to spell this word.
Poslije modalnih glagola, uvijek se koristi infinitiv BEZ 'to':
He should go to the meeting tomorrow.
Kao dodatak imenici ili pridjevu. Takav infinitiv se na na jezik obino prevodi
zavisnom reenicom:
Did you hear of his intention to leave the company?
= Jesi li uo za njegovu namjeru da napusti kompaniju?
We are ready to go. = Spremni smo da krenemo (za polazak).
Infinitiv se koristi i poslije superlativa i rednih brojeva:
I was the last to leave the office. = Bio sam posljednji koji je otiao iz ureda.
Participi (Participles)
Participi su bezlini glagolski oblici koji imaju osobine pridjeva i glagola. U engleskom se
koriste dva participa:
Sadanji particip (Present participle)
Tvorba: Glagol nastavak ing
living (writer), acting (director), working (woman)
Upotreba:
Kao pridjev, da oznai neto to imenica radi:
working woman = ena koja radi
sleeping dog = pas koji spava
Kao prilog (za nain, vrijeme, uzrok), esto da iskae radnju istovremenu sa radnjom
glagola u reenici:
He came in smiling. = Uao je smijeedi se.
I saw him crossing the street. = Vido sam ga kako prelazi ulicu.
Having nothing to do, I went for a walk.
= Poto nisam imao ta raditi, otiao sam u etnju.
Proli particip (Past participle)
Tvorba: Pravilni glagoli: glagol nastavak ed
Nepravilni glagoli: tredi oblik (treda kolona)
Upotreba:
Kao pridjev, da oznai neto to je imenica pretrpjela:
broken chair = slomljena stolica
bored audience = publika kojoj je dosadno
Kao prilog (skradena priloka reenica):
Worn out by work, he sat down by the road.
= Iscrpljen radom, sjeo je kraj ceste.
Kao dodatak objektu, poslije glagola kao to su:
feel, find, have, keep, make, see, want, wish
John heard his name called. = John je uo kako ga neko proziva.
Sadanji i proli particip esto se nazivaju i aktivnim i pasivnim, jer zapravo i imaju takvo
znaenje. Zato treba dobro paziti kako se koriste:
Npr. I am not interesting. = Nisam interesantan.
I am not interested. = Nisam zainteresiran.
NAPOMENA: Neki glagoli kao objekat mogu imati bilo infinitiv bilo gerund, da im se
znaenje ne promijeni. Takvi su:
begin, start, continue, hate, like, love, prefer, can't stand, can't bear
He began to talk / talking. = Poeo je priati.
Neki glagoli koriste se i sa infinitivom i sa gerundom, ali se znaenje zavisno od toga
mijenja. Takvi su:
remember, forget, regret, try
I remember seeing him yesterday. = Sjedam se da sam ga juer vidio.
Remember to lock the door. = Sjeti se da zakljua vrata.
I'll never forget seeing the Alps for the first time.
= Nikad nedu zaboraviti prvi put kad sam vidio Alpe.
Sam often forgets to mail letters.
= Sam esto zaboravlja da poalje pisma.
I regret telling him about the incident.
= Kajem se to sam mu rekao za taj incident.
I regret to tell you that you failed the test.
= ao mi je to vam moram redi da ste propali na testu.
The room was hot. I tried opening the window, but it didn't help. =
U sobi je bilo vrude. Pokuao sam s otvaranjem prozora, ali nije pomoglo.
I'm trying to learn Chinese. = Pokuavam nauiti kineski.
Uvijek poslije prijedloga:
He was accused of stealing the file.
= Bio je optuen da je ukrao dosije.
Thank you for sending me the information.
= Hvala to ste mi poslali informacije.
Poslije glagola go kad se izraava neka aktivnost:
go shopping, go fishing, go dancing, go skating
Poslije izvjesnih idioma:
have fun / good time; have trouble / difficulty / a hard time
We had fun playing soccer with them.
= Bilo nam je zabavno igrati fudbal s njima.
REENICA
Red rijei
Red rijei u engleskom jeziku je strogo odreen:
Subjekat Glagol ( Objekat)
Promjenom reda rijei mijenja se znaenje reenice:
The company produced computers.
= Kompanija je proizvodila kompjutere.
Computers produced the company.
= Kompjuteri su proizvodili kompaniju.
Ako reenica ima direktni i indirektni objekat, indirektni prethodi direktnom ako je
izraen zamjenicom, a nalazi se iza direktnog ako se sastoji od prijedlone sintagme.
Give me the book.
Give the book to the teacher.
Osim kad se koriste predikativno, pridjevi prethode imenici.
The brown jackets are on sale.
These jackets are brown.
Odrine reenice
Odrine reenice u svim glagolskim vremenima tvore se tako da se poslije prvog
pomodnog glagola doda odrina rjeca 'not'. Ova rjeca se u govoru esto vezuje sa
pomodnim glagolom i skraduje u n't.
He is not coming. / He isn't coming.
I have not seen Paris. / I haven't seen Paris.
Jedina glagolska vremena koja nemaju pomodni glagol u potrvdnim reenicama su
Obino sadanje i Obino prolo vrijeme. Za tvorbu odrinih reenica u ovim vremenima
koristi se pomodni glagol DO.
Primjer Obino sadanje vrijeme:
Jednina Mnoina
Prvo lice I do not (don't) read we do not (don't) read
Drugo lice you do not (don't) read you do not (don't) read
Trede lice he / she / it does not they do not (don't) read
(doesn't) read
Ako u reenici upotrijebimo did, glavni glagol vie nije u prolom vremenu, nego u
infinitivu.
Upitne reenice
Upitne reenice tvore se tako da se prvi pomodni glagol stavi pred subjekat. Tamo gdje
je potrebno, na poetak reenice treba staviti upitnu rije.
Will you meet with the client tomorrow?
= Hode li se sutra sastati sa klijentom?
Where will you meet?
= Gdje dete se sastati?
Za tvorbu upitnih oblika u Obinom sadanjem i obinom prolom vremenu koristi se
pomodni glagol DO:
Do you often work late?
= Da li esto radi dokasno?
Where does he keep his records?
= Gdje dri svoju evidenciju?
Did he go by train?
= Da li je otiao vozom?
Primjer:
Jednina Mnoina
Prvo lice Do I read? Do we read?
Drugo lice Do you read? Do you read?
Trede lice Does he / she / it read? Do they read?
Jedini sluaj kad upitna rije NIJE ispred pomodnog glagola su pitanja o subjektu
reenice:
Who did you see? = Koga si vidio? (pitanje o objektu)
ODGOVOR: I saw the President.
ALI Who saw the President? = Ko je vidio Predsjednika? (pitanje o subjektu)
ODGOVOR: I saw him.
Zavisno-sloene reenice
Imenske zavisno-sloene reenice
To su reenice gdje zavisna reenica vri funkciju koju inae ima imenica, tj. funkciju
subjekta, objekta, ili objekta prijedlone sintagme:
What he said was interesting. = Ono to je rekao bilo je zanimljivo.
I heard what he said. = ula sam ta je rekao.
I don't agree with what he said. = Ne slaem se s onim to je rekao.
Veznici kojima poinju imenske reenice:
upitne rijei (who,whose, what, when, where, why, how, whether / if)
that
NAPOMENA: u imenskim reenicama red rijei ostaje isti kao u potvrdnim, tj. pomodni
glagol se ne stavlja ispred subjekta kao u pitanjima.
Tell me when I should come. = Reci mi kad trebam dodi.
I think that he's a good manager. = Mislim da je on dobar menader.