Professional Documents
Culture Documents
Collegium Hieronymianum Illiricorum 1453 1901 Ilyrian Serbian Yugoslav or The Croat One Content File PDF
Collegium Hieronymianum Illiricorum 1453 1901 Ilyrian Serbian Yugoslav or The Croat One Content File PDF
Collegium Hieronymianum Illiricorum 1453 1901 Ilyrian Serbian Yugoslav or The Croat One Content File PDF
Location: Serbia
Author(s): Nikola uti
Title: Zavod sv. Jeronima ilirski, srpski, jugoslavenski ili hrvatski 14531901
Collegium Hieronymianum Illiricorum (14531901) Ilyrian, Serbian, Yugoslav Or The Croat
One?
Issue: 3/2010
Citation Nikola uti. "Zavod sv. Jeronima ilirski, srpski, jugoslavenski ili hrvatski 14531901".
style: Istorija 20. veka 3:23-44.
https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=145608
CEEOL copyright 2017
Uvodne napomene
Rad je deo projekta (Ne)uspena integracija (ne)dovrena modernizacija: Meuna-
rodni poloaj i unutranji razvoj Srbije i Jugoslavije 19211991 (broj 147.039), koji finansira Mi-
nistarstvo za nauku i tehnoloki razvoj Republike Srbije.
1
Vidjeti: J. H Bartentajn, O rasejanom ilirskom rascijanskom narodu (1761), priredio S.
Gavrilovi, BeogradValjevo 1995.
2
Isto, 193195.
3
M. Tumpi, Zavod sv. Jeronima u Rimu, Croatia sacra, br. 2021, Zagreb 1943,
341342.
4
Z. Kulundi, Ante Radi i klerikalci, Zagreb 1951, 3233.
6
AJ, Kraljevsko poslanstvo pri Sv. Stolici, f. 2, dr Lujo Bakoti, Pitanje svetojeronim-
skog zavoda u Rimu, Rim, 1919.
7
Lj. Perkovi, Zavod sv. Jeronima u Rimu, Almanah Jadranske strae za 1926. godinu,
Split 1926, 484.
8
L. Bakoti, Pitanje svetojeronimskog Zavoda...
9
Rimokatolik Perkovi je kao jugoslavenski nacionalista uvijek koristio nacionalni ter-
min nai narodi (Lj. Perkovi, n. d., 485).
10
Lionska unija iz 1274. je prva meu unijama koje su zakljuili Vizantija i Vatikan od
kako je izmeu njih, velikom izmom (1054), konano unitena jedinstvena vjerska i crkvena
zajednica. Posle Lionske unije pokrenuta je Rimska (1369), potom Firentinska unija (1439). Kao
to velika izma nije stvorena zbog vjere nego zbog politike, tako su, kako istie D. Anastasijevi, i
unije pravljene, ne iz vjerskih pobuda ve iz politikog rauna. Vizantiju je na uniju natjerivala
potreba za papinom pomoi protiv opasnosti koje su joj pretile, bilo od rimokatolikih hrianskih
sila sa zapada, bilo od islamskih Turaka sa istoka. S druge strane, papa se grabio za uniju zbog
ambicije da svoju vlast proiri i na podruju pravoslavnog sveta... Unije su uvek trajale samo dok i
vizantijska potreba za papinim politikim uslugama (S. Stanojevi, Narodna enciklopedija SHS,
knj. II, 660). Prisilnom Bredskom unijom katolike Poljske nad Ukrajinom, iz 1596. godine, dat je
novi jak impuls misionarskom zadatku privoenja pravoslavnih crkvenom jedinstvu i stvaranju
unijatske crkve.
11
S. Gavrilovi, Iz istorije Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Ugarskoj (XV-XIX vek), Beo-
grad 1993, 2829.
12
Lj. Perkovi, n. d., 486.
13
Ulica se nalazila u dijelu donjeg grada koji se prostirao izmeu Tibra i gornjeg dijela
rimskog korza.
14
Isto.s
15
Borba onih sedam grkih gradova, to se prepirahu negda o ast u kome se od njih ro-
dio, ne bejae zacelo ea, a ni dugotrajnija od borbe koja je plamtela zbog pitanja o poloaju Stri-
dona, rodnog mesta Sv. Jeronima, odnosno zbog njegove ue domovine. To je pitanje ve vie sto-
ljea zanimalo uene ljude raznih naroda, tako da do danas o tome predmetu imamo u vie jezika
obilnu literaturu. Gotovo svi pisci, to su o Stridonu raspravljali, podstaknuti razno shvatanim pa-
triotizmom, nastojali su da smeste Stridon u blizini svoga zaviaja ili u granici svoje zemlje... U
toku ove knjievne borbe (koja je trajala od kraja XV veka, sve do nedavno) razni su se pisci svr-
stali u etiri stranke: istarsku, dalmatinsku, panonsku i stranku neutralaca... Pro quo (tj. rodno
mesto Sv. Jeronima) non minus ac olim pro Homero certant urbes, rekao je jedan od onih pisaca
koji su uestvovali u ovoj borbi (Lj. Perkovi, n. d., 487)
16
Perkovi je smatrao da se u njegovo vreme opet radilo na otvaranju kolegija u Loretu
(Lj. Perkovi, n. d., 498).
17
Jeronim je umro 30. septembra 420. u Vitlejemu, a zemni ostaci naknadno su sahranje-
ni u bazilici di Santa Maria Maggiore. Osim to je bio zatitnik sve Dalmacije, bio je pokrovitelj
franjevake dubrovako-zadarske provincije, koja se protezala od Kotora do Trsta pod nazivom
Provincija sv. Jeronima, za razliku od druge franjevake provincije u Dalmaciji Presvetog Ot-
kupitelja. Sveti Jeronim je smatran za patrona Ilirije, za tvorca glagoljice i ilirske knjievnosti. On
je slikan sa crvenim biskupskim eirom. Polumjesec i zvijezda, ilirski simbol, prvi put se javljaju
na bosanskom grbu u XV vijeku. Na rodoslovu Petra Ohmuevia, iz XVI vijeka, jasno se ocrtava-
la bosansko-ilirska ideja. Naime, franjevci su krajem XVI vijeka stvorili tzv. Ohmueviev Ilirski
rodoslov i grbovnik ilirskog cara Stefana Duana Nemanjia, koji je cio Balkan proglasio za
Ilirik, a narode na Balkanu, prvenstveno slavenske, za Ilire (vidjeti: N. uti, Rimokatolika crkva i
hrvatstvo od ilirske ideje do velikohrvatske realizacije, Beograd 1997).
18
M. Lanovi, n. d., 7879.
19
Lj. Perkovi, n. d., 491.
20
Isto, 493.
21
Perkovi je napomenuo da se upravo sada (1926) kraju privodi tampanje staroslo-
venskog, glagoljikog misala, u redakciji profesora dr Vajsa, za optu i iskljuivu upotrebu u kato-
likim crkvama Kraljevine SHS (Isto, 494).
Illyrica natio (dalmatinski ili ilirski narod). Naroito istiui da Dalmacija znai
isto to i Ilirija, postigao je cilj da je Sv. Rota Rimska, sastavljena od dvanaest
najumnijih crkvenih dostojanstvenika iz Italije i drugih zemalja, 1655. donijela
rjeenje u kome je izmeu ostalog navedeno slijedee: Na traenje bratstva i
hospicije sv. Jeronima Ilirskog u Rimu o tumaenju bule, kojom je Sikstvo V
zasnovao zbornu Crkvu sv. Jeronima Ilirskog, odnosno o podruju narodnosti
ilirske u njoj spomenute, pravo i tano podruje ilirskog naroda, po buli i namisli
Siksta V, bejae i jeste i tako se razumevati mora, Dalmacija ili Ilirija, kojoj su
esti (dijelovi N. .) Hrvatska, Bosna i Slavonija, sa potpunim iskljuenjem
Koruke, tajerske i Kranjske; i samo oni koji su porijeklom iz ova etiri kraja
(Dalmacije, Hrvatske, Bosne i Slavonije) imaju pravo na hospiciju i bratstvo sv.
Jeronima. Na osnovu takve motivacije Sv. Rota je iskljuila Slovenca Jampsija
(Jameka) iz svetojeronimskog kaptola, kao neilira. Videi da su tim rjeenjem
i Barani kod Skadra iskljueni iz bratstva i hospicije sv. Jeronima, Patri se alio
Propagandi protiv Rotine presude za Barane od Ljea do Skadra. Kongregacija
za propagandu vjere Patriu je 1657. otpisala da objanjenja ne treba i da se o
barskom podruju nee da izjavi. Na osnovu takve Rotine presude bratstvo je
1660. dalo da se izradi geografska karta zemalja koje su imale pravo na bratstvo,
hospiciju i kaptol sv. Jeronima, a koja se do nedavno uvala u Zavodu sv. Jero-
nima.22
Poto je usljed osnivanja velikih bolnica i gostionica prestala glavna po-
treba zbog koje je osnovana zadubina sv. Jeronima, kao i drugi dobrotvorni za-
vodi to su ih u Rimu osnovale strane naseobine, papa Pije je svetojeronimsku
hospiciju 1790. pretvorio u institut za odgoj klerika ili mladih sveenika iz ilir-
skih krajeva. Zbog politikih prilika (Napoleonova najezda), meutim, godine
1798. institut je privremeno zatvoren.23 Prema pisanju Luje Bakotia, krajem
XVIII vijeka ponovo se zahtijevalo da se osnuje Zavod za kolovanje i odgoj
mladih bogoslova. To je uinio papa Pio VI raspisom od 27. februara 1790, ko-
jim je ukinuta bolnica Sv. Jeronima i osnovan svetojeronimski Zavod (institut).24
Papski dekret (raspis) predat je pro executione monsinjoru Aureliu Rovarelli-ju,
koji je zvaninim aktom Datum Romae ex Palatio Apostolico Montis Ljuirinalis
(die 1. Martii 1790) utvrivao da je taj dekret (raspis) potpuno izvren. Poto je
naveo razloge i molbe podnete od strane Kongregacije Sv. Jeronima, papa ga je
slijedeim rijeima proslijedio:
22
Isto, 495496.
23
Poslije pada (12. maja 1797) starodrevne vjerenice Jadranskog mora Mletake
republike, Dalmacijom je uskoro zavladala Austrija, a u Italiju je prodore vrila i francuska sol-
dateska.
24
Ivan Golub, saradnik Enciklopedije Jugoslavije, na hrvatski falsifikatorski nain opisao
je te dogaaje: Meutim, tek su 1787. odbornici i lanovi Zbora sv. Jeronima utvrdili da je sveto-
jeronimska bolnica suvina i zakljuili da se ona pretvori u odgojni zavod za sveenike pripravni-
ke. Pio VI je odobrio takve izmjene 27. februara 1790. i Zavodu dao ime Collegium Chroaticum ad
S. Hieronymam. (Enciklopedija Jugoslavije, tom 8).
Attese le cose esposteci, Noi riffletendo appunto che per la suddeta na-
zione Illirica sara sicuramente piu vantaggioso lerigere un Collegio per educare
ed istruire i giovani nazionali che a causa di studi si transferiranno a ljuesta no-
stra dominante, di ljuello che sia il continuare inultimente lospedale per
glinfermi, e volendo verso di chi ci ha supplicati usare gli atti della nostra pater-
na clemenza, siamo benignamente condiscesi ad accordargli la richiesta grazia
come apresso. Avendo pertanto nel presento nostro Chirografo espresso e di pa-
rola inserito e registrato lintero tenore non solo della precitata bolla di Nicolo V.
di sa: me nostro predecessore, pubblicata il 21. aprile 1453, in vigore di cui e sta-
ta eretta la suddeta opera pia, ed istituto lospisio per i pelegrini della suddetta
nazione ilirica... Di nostra certa scienza e similmente colla penenzza della nostra
Suprema Potesta, vi ordiniamo dichiarare in nome nostro e conforme noi dichia-
riamo esser Nostra volonta che: fermo restando lospizio ossia lalloggio per i
poveri illirici pellegrini a tenore della prima costituzione e fondazione della sud-
detta opera pia come sopra confermata con Apostolica Austorita, venga onnina-
mente abolito e soppresso lOspedale... e che, inveco e in luogo di detto Ospeda-
le, debba per leducazione dei giovani pur nazionali erigersi e stabilirsi un parti-
colare Collegio, cui, oltre lapplicazione di ljuelle rendite che erano pel soppri-
mendo Ospedale destinate, vogliamo e comandiamo che venga unito ancora ed
applicato lintero usufrutto debeni che Giorgio Giorgicei lascio a titolo di legato
nel suo testamento.25
Bakoti je zakljuio da je na taj nain osnovan Slavenski (ne pie ilirski)
zavod Sv. Jeronima u Rimu (San Girolamo degli Schiavoni). Iz anala tog Zavoda
proizlazi da je on otvoren u oktobru 1793, po statutima koje je potvrdio kardinal
Rezzonico. Poslije pet godina, meutim, mladi pitomci su se morali vratiti svojim
kuama zbog burnih dogaaja prouzrokovanih Francuskom revolucijom i Napo-
leonovom najezdom na Italiju. U XVII i XVIII vijeku Republika Mletaka pa
potom i austrijski car bili su, dakle, zatitnici Ilirskog zavoda sv. Jeronima koji je
trebalo da obavlja funkciju prosvjetnog i humanitarnog staranja nad sloven-
skim (srpskim) rimokatolicima u tim zemljama. Poslije propasti Mletake repu-
blike, 1797. godine, Austrija je ostala jedini pokrovitelj Zavoda. Godine 1814. na
zavodskoj zgradi u ulici Via Ripeta postavljen je austrijski grb.
Svetojeronimsko bratstvo, koje se zbog slabe uprave nalazilo u tekim
imovnim prilikama, obratilo se caru Francu II za pomo i ujedno uputilo svog
izaslanika u Be da izdejstvuje carevo pokroviteljstvo. Austrijska vlada se oda-
zvala, te je naroitom komisijom 1803. uticala na sreivanje materijalnih prilika
bratstva, a 1843. izriito je naglasila svoje formalno pokroviteljstvo, odnosno
protektorat austrijskog cara kao vladara Ilirije. Sveta Stolica je priznavala taj
protektorat. U obnovljenoj svetojeronimskoj crkvi, 1850. godine pored grbova
Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i Bosne pojavio se i austrijski grb.26
25
L. Bakoti, Svetojeronimsko pitanje, dokument (AJ, Vatikansko poslanstvo, f. 2)
26
Lj. Perkovi, n. d., 496.
27
AJ, Kraljevsko poslanstvo pri Sv. Stolici, f. 2, prilog B uz izvjetaj br. 65, Rim, 2. no-
vembar 1901.
28
M. Lanovi, Konkordat Jugoslavije s Vatikanom, Beograd 1925.
29
AJ, Vatikansko poslanstvo.
30
L. Bakoti, Svetojeronimsko pitanje...
31
Ivan Golub, Zavod sv. Jeronima u Rimu, Enciklopedija Jugoslavije 8, Zagreb, 610.
32
Lj. Perkovi, n. d., 498.
33
Pitanje nije napredovalo preko pripremne faze, no ipak smatram da je potrebno da
prednje ve danas stavim do visokog saznanja Vaoj preuzvienosti, a da se Kr. zemaljskoj vladi u
Zagrebu prui mogunost da po pitanju popunjenja rektorskog mjesta u Ilirskom seminaru u Rimu
na vreme zauzme stav (G. v. Ambro Njegovoj preuzvienosti grofu Goluchonjskom, 31. juli 1899,
isto).
34
Kraljevsko poslanstvo pri Vatikanu, f. 2, iz fascikle 26 National-Institute 3, Pismo gro-
fa Reventerea ministru inostranih djela grofu Goluchovskom, Rim, 11. novembar 1900.
35
Isto.
36
Isto, Pismo maarskog predsednika vlade ela (Szel) austrijskom ministru inostranih
poslova Goluhovskom, pov. br. 807/M. E. II, 25. april 1901.
37
Isto.
38
Isto.
39
Isto.
40
Kraljevsko poslanstvo pri Vatikanu, f. 2, iz fascikle 26 National-Institute 3, iz br. 15D,
Iz jednog izvjetaja austrougarskog ambasadora pri Vatikanu, grofa Revertere-a, ministru inostra-
nih poslova Austrougarske grofu Goluhovskom, Be, 7. maj 1901.
sv. Ocu podnio referat i dobio ovlaenje da Pazmanov nacrt statuta uputi na mi-
ljenje Kongregaciji za vanredne poslove. On nije propustio da najtoplije preporui
dvije elje, na koje sam se morao ograniiti u nedostatku ma kakvog uputstva, a
poto se i kardinal-dravni sekretar o tome izjasnio u povoljnom smislu, imam do-
voljno razloga da pretpostavljam da obe take: odlaganje rektorova izbora privre-
menim naimenovanjem jednog rimskog prelata, i uee c. i kr. ambasade u privred-
nom voenju Zavoda nee naii u Kongregaciji ni na kakav ozbiljan otpor.41
41
Isto, iz br. 19 AE. (prevod s njemakog)
42
Vidjeti: N. uti, Rimokatolika crkva i hrvatstvo...
43
AJ, 14458479.
44
Isto.
45
Na poetku teksta prevoda enciklike redakcija Obzora je dala slijedeu napomenu hr-
vatskom narodu: Slavorum gentem, breve sv. Oca pape Lava XIII, od 1. kolovoza kojim je
dokinut svetojeronimski kaptol i osnovan Colegium Hieronymianum progente Croatica, primili
smo juer upravo kod zakljuka naeg lista. Ako taj znameniti spis zbog tehnikih potekoa nismo
ve juer mogli u prievodu priopiti, inimo to tim radosnije danas, da ga hrvatski narod diljem
ciele domovine sutra na blagdan Gospin (Majke Boije N. .) bude mogao itati. Obzor, 14.
avgust 1901.
46
Kraljevsko poslanstvo pri Vatikanu, f. 2, iz fascikle 26 National-Institute 3, prevod s
italijanskog (na poleini originala stavljena rukopisna primjedba: Uprava Kolegija i Zavoda sv.
Jeronima (izvod iz pravila Leona XIII).
47
Publicista Z. Kulundi takoe vidi znaajnu ulogu kneza Nikole u brisanju hrvatskog
imena za Zavod sv. Jeronima: Papa je na formalnu diplomatsku intervenciju crnogorskog kneza
povukao svoju raniju naredbu o hrvatskom imenu tog zbora i naredio da se on i dalje zove ilirskim
imenom (Z. Kulundi, n. d., 35).
48
AJ, Min. pravde - versko odeljenje, biskupski ordinarijat u Splitu ministru vera D. Ob-
radoviu, 8. VIII 1927.
Nikola uti
Summary