UDK699.84+624.09 Primljeno 10. 9. 2002.

Protupotresna izolacija zgrada

s pomou elastomernih leajeva
elimir imuni, Davor Grandi
Kljune rijei . imuni, D. Grandi Struni rad
zgrada, Protupotresna izolacija zgrada s pomou elastomernih leajeva
protupotresna izolacija,
Prikazane su teorijske podloge za seizmiki proraun protupotresno izoliranih zgrada. Protupotresna
elastomerni leajevi,
izolacija s pomou elastomernih leajeva prikazana je na trokatnoj zgradi. Tako se mogu bitno smanjiti
seizmike sile,
seizmike sile u konstrukcijskim i nekonstrukcijskim elementima. Opisan je proraun konstrukcija
djelovanje potresa,
otpornih na djelovanje potresa u Hrvatskoj i uporaba elastomernih leajeva u protupotresnoj izolaciji
proraun
graevina. U radu je prikazana priblina metoda prorauna uinka protupotresne izolacije.

Key words . imuni, D. Grandi Professional paper

building, Seismic insulation of buildings with elastomeric bearings
seismic insulation, Theoretical support data for seismic analysis of buildings insulated against earthquake action are
elastomeric bearings, presented. The seismic insulation with elastomeric bearings is presented on an example of a three-story
seismic forces, building. This insulation enables significant reduction of seismic forces in structural and non-structural
seismic action, elements. The analysis of structures resistant to earthquake action in our country, and the use of
analysis elastomeric bearings in seismic insulation of structures, is described. An approximate method for
calculating efficiency of seismic insulation is presented in the paper.

Mots cls . imuni, D. Grandi Ouvrage professionel

btiment, Isolation antisismique des btiments par des appareils dappui en lastomre
isolation antisismique,
appareils dappui en Larticle prsente les bases thoriques pour le calcul sismique des btiments isols contre les sismes.
lastomre, Lisolation antisismique par des appareils dappui en lastomre est prsente sur un btiment trois
forces sismiques, tages. Une telle protection permet de rduire sensiblement les forces sismiques dans les lments
action des sismes, constructifs et non-constructifs. On dcrit le calcul des constructions parasismiques en Croatie, ainsi
calcul que lutilisation des appareils dappui en lastomre pour lisolation antisismique des btiments.
Larticle dcrit une mthode approximative du calcul des effets de lisolation antisismique.

. , .
,

, .
, .
, . , ,
, .
.

Schlsselworte: . imuni, D. Grandi Fachbericht

Gebude, Antiseismische Isolierung von Gebuden mit Hilfe von Elastomerlagern
antiseismische Isolation, Dargestellt sind theoretische Unterlagen fr die seismische Berechnung von antiseismisch isolierten
Elastomerlager, Gebuden. Die antiseismische Isolation mit Hilfe von Elastomerlagern ist am Beispiel eines
seismische Krfte, dreistckigen Gebudes dargestellt. Auf diese Weise kann man die seismischen Krfte in konstruktiven
Einwirkung des und nichtkonstruktiven Elementen betrchtlich vermindern. Beschrieben ist die Berechnung von gegen
Erdbebens,
seismische Einflsse widerstandsfhigen Konstruktionen in Kroatien und die Anwendung von
Berechnung
Elastomerlagern bei der antiseismischen Isolation von Bauwerken. Im Artikel wird auch eine
annhernde Methode fr die Berechnung des Effekts der antiseismischen Isolation dargestellt.

Autori: Prof. dr. sc. elimir imuni, dipl. ing. gra., Hrvatski institut za mostove i konstrukcije, Zagreb;
mr. sc. Davor Grandi, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb

GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81 71

Protupotresna izolacija zgrada . imuni, D. Grandi

1 Uvod perioda leajevi smanjuju razinu seizmikih sila svojim

viskoznim i histereznim priguenjem. Postavljanjem
U konvencionalnom projektiranju konstrukcija otpornih
konstrukcija na armirane elastomerne leajeve moe se
na djelovanje potresa polazi se od naela da graevina
osnovni period slobodnih oscilacija krutih konstrukcija
jednom povoljnom kombinacijom nosivosti, krutosti i
dosta lako poveati na otprilike dvije sekunde, to je do-
kapaciteta disipacije energije podnese djelovanje potre-
voljno daleko od podruja dominantne seizmike uzbu-
sa bez ruenja ili velikih teta, prije svega ne ugroava-
de. Specijalni apsorberi energije (amortizeri) mogu biti
jui ljude. Pri tome se, ovisno o stupnju vanosti grae-
lonci s klipom ispunjeni nekom vrlo viskoznom tvari.
vine odluuje u kojoj e se mjeri dopustiti rad konstruk-
Moe se iskoristiti plastini rad mekog elika, olova ili
cije u postelastinom podruju, kako bi se na taj nain
slino. Kod problema protupotresne izolacije posebnu
histereznim priguenjem apsorbirala unesena energija.
pozornost treba posvetiti proturjenim zahtjevima. S
Da bi konstrukcija u cjelini, odnosno njeni elementi
jedne strane uporaba izolatora redovito je povezana s
mogli "raditi" u plastinom podruju valja osigurati
pojavom velikih pomaka za vrijeme djelovanja snanog
dostatnu ilavost, odnosno duktilnost. Duktilne konstrukci-
potresa, a uvjeti uporabljivosti graevine nalau nam
je imaju svojstvo transformacije i rasapa kinetike ener-
ograniene pomake pri djelovanju vjetra. Takoer, valja
gije unesene u konstrukciju preko njezina temelja, histe-
voditi rauna i o oekivanom frekventnom sastavu potresa.
reznim priguenjem. Duktilno ponaanje konstrukcije,
Poznato je da gibanje mekog uslojenog tla ima dulje pre-
odnosno sposobnost konstrukcije da pretrpi znatne plas-
dominantne periode od perioda koji se javljaju na vrs-
tine deformacije bez gubitka nosivosti, implicira neki
tom tlu, pa bi pri mekom temeljnom tlu izolacija mogla
stupanj oteenja i, moda, kvarenje njezine sposobnosti
biti manje izraena, ili bi njezin uinak ak mogao izos-
da izdri i budue jake potrese. Oteenje se moe aku-
tati, odnosno biti i kontraproduktivan jer bi moglo doi
mulirati tijekom niza dogaaja (potresa) i nosivost sus-
do rezonantnih pojava. Izolacija graevina od djelova-
tava moe biti ozbiljno naruena. Kriteriji razine otee-
nja potresa ima smisla kod niih zgrada koje imaju krat-
nja koji se mogu prihvatiti veinom su gospodarske pri-
kotrajne i niske vlastite periode oscilacija koje nisu teme-
rode. Prema veini seizmikih propisa za vanije se
ljene na debelim slojevima mekog tla. Kod visokih zgra-
graevine predvia vee potresno optereenje kako bi
da ona ne bi imala racionalno opravdanje jer vjetar moe
plastine deformacije, a time i oteenja graevine, bile
biti predominantno horizontalno optereenje.
manje. Glavna ideja protupotresne izolacije jest reduci-
rati djelovanje potresa na graevine promjenom njezinih 3 Uporaba elastomernih leajeva
dinamikih svojstava, kako bi se njezino ponaanje pod
U mnogobrojnim primjerima protupotresne izolacije gra-
djelovanjem potresa to vie zadralo u elastinom pod-
evina rabljeni su armirani elastomerni leajevi (AEL) od
ruju i na taj nain na gospodarski prihvatljiv nain smanji-
kloroprenskog (umjetnog) kauuka i prirodne gume. Ve-
la otetljivost graevina, a time i trokovi sanacije. Pro-
liina priguenja kod takvih leajeva uvelike ovisi i o
tupotresna izolacija posebno je znaajna kod graevina
veliini vertikalnog optereenja. esto im se svojstva
kod kojih je nuno osigurati njihovu uporabljivost nepo-
poboljavaju ugradnjom olovnog cilindra u sredini lea-
sredno nakon djelovanja jakog potresa odnosno kod gra-
jeva koji slui kao apsorber energije. Uporaba elastomernih
evina bitnih za funkcioniranje drutva (na primjer bolnice,
leajeva povezana je s pojavom velikih deformacija koje
telekomunikacijske graevine, vatrogasne postaje itd.).
oteavaju prikljuak instalacija, te je potrebna posebna
pozornost u rjeavanju detalja dilatacijskih reki. Osim
2 Openito o protupotresnoj izolaciji
toga, mala krutost konstrukcije moe prouzroiti pretje-
Postoje dvije osnovne ideje o izolaciji graevina od dje- rane pomake od vjetra. Stoga moe biti potrebno pred-
lovanja potresa: produljenje osnovnih perioda titranja vidjeti uporabu mehanikih osiguraa koji e popustiti
odnosno snienje vlastitih frekvencija protupotresnim tek pri odreenoj veliini seizmike uzbude. Praktina
izolatorima do veliine koja osigurava dovoljno nizak primjena elastomernih leajeva za protupotresnu izola-
odziv konstrukcije na gibanje tla; ili postavljanje zgrade ciju graevina poela je poetkom 70-ih godina prolog
na podlogu s ogranienim koeficijentom trenja ime se stoljea. Od ostvarenih primjera u literaturi esto se na-
ograniavaju i veliine seizmikih sila. Mogua je kom- vode primjeri etverokatne javne zgrade u Wellingtonu,
binacija obiju metoda. Uz ovo se mogu dodati i razni N. Zeland (1982. godina) kod koje je protupotresna izo-
apsorberi energije. Produljenjem perioda titranja grae- lacija postignuta s 80 AEL s olovnim trnovima i francuski
vine postie se udaljavanje od predominantnog perioda sustav protupotresne izolacije GAPEC po kojem je izve-
gibanja tla koji za veinu potresa iznosi 0,2 do 1,0 s, i- dena trokatna kolska zgrada kod Marseillesa (1978.g),
me se iskljuuje pojava rezonancije. Jedan od naina za gdje je osnovni period produljen s otprilike 0,2 s na 1,7
produljenje perioda titranja graevine jest uporaba armi- s, ime su seizmike sile i momenti smanjeni tri puta.
ranih elastomernih leajeva (AEL). Osim produljenjem Primijenjeni su AEL od prirodne gume. Leajevi su se

72 GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81

. imuni, D. Grandi
ponaali priblino linearno i za posmine deformacije
vee od 100%. Ukupna visina elastomera bila je 40 mm,
a promjer leajeva 300 mm. kola je projektirana za
VIII. stupanj potresnog inteziteta prema MCS ljestvici.
Kao vjerojatno prvi sluaj primjene elastomernih leaje-
va za protupotresnu izolaciju u svijetu [11] navodi se
primjer kole Heinricha Pestallozzija u Skoplju. Grae-
vina se oslanjala na velike blokove od prirodne gume,
koji za razliku od danas primjenjivanih leajeva nisu bili
armirani elinim ploama.
4 Stanje prorauna konstrukcija otpornih na
djelovanje potresa u nas
U Hrvatskoj je jo uvijek u uporabi Pravilnik o tehni-
kim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u
seizmikim podrujima iz 1981. godine (u daljem teks-
tu Pravilnik) [3]. Za proraun mostova primjenjuju se
jo stariji Privremeni tehniki propisi za graenje u se-
izmikim podrujima iz 1964. godine. Neki projektanti
za proraun mostova i ostalih inenjerskih graevina
rabe suvremeniji Nacrt pravilnika o tehnikim normati-
vima za projektiranje i proraun objekata u seizmikim
podrujima [7]. Pravilnikom [3] predviena je uporaba
metode ekvivalentnih statikih sila za sve konstrukcije
visokogradnje osim za one koje su prema seizmikom
riziku svrstane izvan kategorije. Konstrukcija se analizi-
ra na ravninskim modelima, odvojeno i zasebno u dva
meusobno okomita horizontalana smjera, a torzijski
uinci dodaju se naknadno, priblinim postupkom. Kako
se ta metoda temelji na prvom vlastitom obliku koji se
aproksimira pravcem, utjecaji viih oblika vibracija koji
su znaajniji za vie zgrade, priblino se uzimaju u obzir
dodavanjem koncentrirane sile na vrhu zgrade. Nedosta-
tak je metode ekvivaletnih statikih sila to se njome ne
uzima u dovoljnoj mjeri u obzir utjecaj prostornog ras-
poreda masa i krutosti u konstrukciji. Umjesto nje bilo
bi bolje rabiti neku od metoda dinamike analize na
prostornom proraunskom modelu konstrukcije. U Pra-
vilniku se vodi rauna o duktilnosti konstrukcije uvoe-
njem koeficijenta duktilnosti i priguenja Kp te pravili-
ma konstruiranja kao to su ogranienje uzdune sile u
stupovima i zidovima i pravila armiranja uzdunom i
poprenom armaturom. Meutim, ta su pravila suvie
poopena, ne razmatraju se pojedini sluajevi, kao npr.
da duktilnost svih suvremenih konstrukcija od armira-
nog betona istog tipa ne mora biti ista, niti se predvia
proraunska provjera lokalne duktilnosti u podruju
plastinih zglobova, iako se o tome spomenutim pravili-
ma konstruiranja vodi rauna. Takoer se dovoljno ne
osigurava poeljan mehanizam sloma, to jest onaj u ko-
jem se otvaranjem veeg broja plastinih zglobova troi
seizmika energija unesena u konstrukciju. Za okvirne
konstrukcije to je boni mehanizam s plastinim zglobo-
GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81
Protupotresna izolacija zgrada
vima u gredama i u podnoju stupova. Radi osiguranja
prelaska sustava u mehanizam prema ENV 1998 pred-
via se primjena prorauna po kapacitetu nosivosti. Pri
odreivanju parametara za izraun seizmikog opteree-
nja (proraun ukupnog seizmikog koeficijenta K) fizi-
kalno znaenje tog postupka nije dovoljno transparent-
no. Namjera je, oito, bila pojednostaviti praktine pro-
raune, to dakako moe biti dobro svojstvo tehnikih
propisa, ali isto tako moe dovesti do njihove formalne
odnosno nedovoljno kvalitetne primjene. Ovdje valja
istaknuti da su uinci od seizmikog djelovanja na kons-
trukciju u jednom smjeru dobiveni prema proraunskom
spektru odziva danom u europskim prednormama za
proraun i projektiranje konstrukcija u seizmikim pod-
rujima ENV 1998 (Eurokod 8, EC8) [19, 20, 21, 22]
vei nego dobiveni prema Pravilniku za istu konstrukci-
ju smjetenu na podruju istog seizmikog intenziteta.
Takoer, u ENV-u 1998 daje se, za razliku od Pravilni-
ka, cijeli niz uvjeta i posebnih mjera za osiguranje zah-
tjevanih razina duktilnosti elemenata i konstrukcije u
cjelini. Zbog oitih prednosti valjalo bi u praksi to prije
prijei na primjenu europskih prednorma za projektiranje i
proraun konstrukcija u potresnim podrujima ENV 1998,
a kao standardnu metodu analize konstrukcije rabiti vie-
modalnu spektralnu analizu koja je prema ENV 1998
predloena za analizu svih vrsta zgrada. Za zgrade pra-
vilne u tlocrtu i po visini za proraun seizmikog opte-
reenja doputa se uporaba metode ekvivalentnih stati-
kih sila. Protupotresna izolacija kao nain redukcije dje-
lovanja potresa na graevine kod nas se ne provodi, a
niti u svijetu ostvareni primjeri izoliranih graevina nisu
esti.
5 Priblini proraun uinka protupotresne izolacije
Prikazuje se priblina metoda prorauna uinka protupot-
resne izolacije koja moe posluiti za idejni proraun.
Opisani postupak polazi od pretpostavke da bitan utjecaj
na ponaanje konstrukcije ima samo prvi (osnovni) oblik
oscilacija. Konstrukciju izoliranu s pomou AEL moemo
zamisliti kao serijsku vezu dviju konstrukcija s istim ras-
poredom masa po visini, i to:
stvarne konstrukcije kruto povezane s tlom
potpuno krute konstrukcije elastino povezane s tlom
(preko AEL).
Kako se radi o serijskoj vezi, imamo:
1 1 1
= + , (1)
K K1 K 2
gdje je K1 modalna krutost osnovnog oblika vibracija
stvarne konstrukcije upete u tlo, a K2 je sumarna krutost
svih leajeva. Kako je T 2 = 4 2 M K , dobiva se:
73
Protupotresna izolacija zgrada . imuni, D. Grandi

T 2 = T12 + T22 , (2) 6 Primjer

gdje je T1 prvi period stvarne konstrukcije upete u tlo,
T2 = 2 M K 2 je period titranja apsolutno krute kon-
strukcije na leajevima. Period T1 se za ovu svrhu moe
dobiti prema nekom od priblinih izraza. Za dobiveni
period T prema izrazu (2) odredi se ordinata spektra od-
ziva, a zatim i ukupna potresna sila ("base shear") prema
izrazu:
S = M S pa , (3)
gdje je Spa ordinata spektra pseudoubrzanja, a M je ukupna
masa zgrade. Ako se koristimo Pravilnikom, tada je di-
namiki koeficijent Kd funkcija veliine perioda i uzima
se u obzir ukupna teina graevine G:
S=KG, (4)
gdje je K ukupni seizmiki koeficijent. Raspored sila
potresa po visini graevine moe se priblino izraunati
iz pretpostavke da bitan utjecaj na odziv konstrukcije
ima samo osnovni (prvi) oblik oscilacija, koji iznad le-
ajeva moemo aproksimirati pravcem, prema slici 1.
Slika 1. Raspored potresnih sila
Sila (S S) jednoliko se rasporedi po katnim visinama,
T12
a sila S = S rasporedi se linearno po visini
T12 + T22
zgrade, prema izrazu:
G jhj
S j = S n
, (5)
G jhj
j =1
gdje je n broj katova. Ukupnu potresnu silu S rasporeu-
jemo po visini zgrade s pomou jednadbe:
Sj =
(S S ) + S G jhj
(6)
n
n
G jhj
j =1
Analizira se seizmiki odziv konstrukcije s protupotres-
nim izolatorima i bez njih. U sluaju bez protupotresnih
izolatora u obliku AEL, razmatra se odziv konstrukcije
na djelovanje potresa metodom viemodalne spektralne
analize na prostornom proraunskom modelu na nain
da se najprije rabi elastini spektar odziva uz pretpostavku
potpuno elastinog ponaanja konstrukcije, a zatim pro-
raunski spektar prema ENV 1998-1-1 (EC8, dio 1-1)
[19], uz pretpostavku duktilnog ponaanja konstrukcije.
Za konstrukciju na protupotresnim izolatorima odziv se
dobiva uporabom elastinog spektra odziva, jer se za taj
sluaj pretpostavlja elastino ponaanje konstrukcije. Na
kraju se zakljuuje o uinkovitosti protupotresne izola-
cije s pomou AEL iz usporedbe uinaka seizmikog
djelovanja dobivenih za izolirani sustav prema uincima
djelovanja koji su dobiveni za neizolirani sustav uporabom
elastinog spektra odziva uz pretpostavku elastinog po-
naanja konstrukcije. Ta se uinkovitost usporeuje s
postignutom redukcijom seizmikih sila dobivenih uz
pretpostavku duktilnog ponaanja konstrukcije primje-
nom proraunskog spektra za analizu odziva neizolira-
nog sustava u odnosu prema seizmikim silama dobive-
ne uz pretpostavku elastinog ponaanja konstrukcije
primjenom elastinog spektra odziva za isti neizolirani
sustav. Promatra se graevina smjetena u VIII. potres-
noj zoni prema MSK-64 ljestvici namijenjena smjetaju
vatrogasne postaje. Konstrukcija graevine je prostorni
trokatni okvir od armiranobetonskih stupova, greda i
ploa. Stupovi prizemlja su dimenzija b/h = 50/50 cm,
srednji stup je promjera d = 60 cm, a ostali stupovi su
dimenzija b/h = 40/40 cm. Grede u razini temelja odnos-
no poda prizemlja su dimenzija b/h = 40/80 cm, ostale
su b/h = 40/70 cm. Redukcija seizmikog djelovanja
postie se polaganjem konstrukcije na standardne AEL
od kloroprenskog (umjetnog) kauuka. Ukupno ima 8
okruglih leajeva promjera 450 mm i jedan leaj prom-
jera 550 mm (ispod srednjeg stupa). Debljina elastomera
je 21 mm, ukupna visina primijenjenih leajeva je 201 mm.
Proraun je obavljen s pomou raunala na modelu sas-
tavljenom od 123 tapna elementa, 48 ploastih eleme-
nata i 325 vorova. Horizontalne su koordinatne osi X i
Z, a vertikalna je os Y.
Rabi se viemodalna spektralna analiza zasnovana na
spektrima odziva u dijelu 1-1 europskih prednorma za
proraun i projektiranje seizmiki otpornih konstrukcija
(ENV 1998-1-1). U prednormama ENV 1998-1 koje su
podijeljene na opi dio (ENV 1998-1-1) i na ostale dije-
love u kojima se daju pravila za zgrade, opisane su samo
openite smjernice seizmikog prorauna za sluaj kada
se primjenjuju sustavi za protupotresnu izolaciju.

74 GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81

a)
. imuni, D. Grandi
OKNO ZA KONTROLU
AEL AEL AEL
600 800
Slika 2. Promatrana konstrukcija na AEL: aksonometrija (gore),
presjek (dolje)
Stoga se u ovoj analizi primjenjuje i prednorma ENV
1998-2 za mostove, koja detaljnije obrauje uporabu
elastomernih leajeva kao protupotresnih izolatora. Ana-
liza se provodi za prvih est vlastitih oblika oscilacija za
sluaj kada konstrukcija nije protupotresno izolirana i za
tri oblika kada jest. Modalni odzivi kombiniraju (rezne
sile, pomake) sa CQC kombinacijom (kompletna kvad-
ratna kombinacija) kojom se uzima u obzir statistika
ovisnost oscilacija u pojedinim oblicima vibracija (blis-
ke vlastite frekvencije). Vjerojatni uinci djelovanja potre-
sa, zbog istodobne pojave seizmike aktivnosti u smjeru
horizontalnih osi X i Z, dobivaju se sljedeim kombina-
cijama:
a) EEdx + 0,3 . EEdz, b) 0,3 EEdx +EEdz (7)
gdje su:
EEdx uinci djelovanja zbog seizmike aktivnosti uz-
du odabrane horizontalne X-osi konstrukcije
EEdz uinci djelovanja potresa poradi jednake seiz-
mike aktivnosti uzdu druge horizontlane osi
konstrukcije, okomite na prvu (Z-os)
Spektralna analiza moe se uz pretpostavku linearnog
ponaanja konstrukcije rabiti za proraun protupotresno
GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81
Protupotresna izolacija zgrada
izoliranih konstrukcija ako su zadovoljeni ovi uvjeti (pre-
ma ENV 1998-2 i literaturi [17]):
da je proraunska krutost izolacijskog sustava pri
proraunskom pomaku dEd najmanje 50% efektivne
proraunske krutosti pri 0,2 dEd
da proraunsko priguenje nije preveliko (do 10%)
da je horizontalna krutost izolacijskog sustava neovisna
brzini optereivanja i veliini vertikalnog i dvos-
mjernog optereenja
izolacijski sustav treba proizvoditi povratnu silu ije
je poveanje najmanje 0,025 ukupne
gravitacijske teine nad izolatorima pri pomaku od
0,5dEd do dEd (dEd je raunski pomak).
Ova se ogranienja uvode jer se primjenjuje postupak
proraunske krutosti i proraunskog viskoznog prigue-
nja s kojim se uzima u obzir disipacija energije histere-
znim priguenjem izolacijskog sustava (linearizacija
problema). U usporedbi s tonim nelinearnim analizama
rjeenja po ovom postupku odstupaju do 10% za momente
savijanja a do 50% za pomake. Ovi su podaci utvreni
na leajevima od prirodne gume [17], za AEL od umjet-
ne gume ta odstupanja bila bi manja (ua histerezna pet-
lja), ali ukazuju na to da je pomake mogue dobiti s pu-
no manjom tonou. Openito, ako gore navedeni uvje-
ti prema ENV 1998 nisu ispunjeni valja provesti neline-
arnu dinamiku analizu. Navedeni podaci upuuju na
opu konstataciju da se ovim postupkom dobivaju pomaci
sa znatno veim odstupanjima u odnosu prema egzakt-
nijoj nelinearnoj analizi.
7 Spektri odziva
7.1 Elastini spektar odziva
Elastini spektar odziva Se(T) na gibanje tla odreen je
uz pretpostavku 5%-tnog viskoznog priguenja, s pomo-
u sljedeih izraza:
T
TA T TB: S e (T ) = a g S 1 + ( 0 1) , (8)
TB
TB T TC: S e (T ) = a g S 0 , (9)
k1
T
TC T TD: S e (T ) = a g S 0 C , (10)
T
k k
T 1 T 2
TD T: S e (T ) = a g S 0 C D ,(11)
TD T
gdje je ag proraunsko ubrzanje tla, Se(T) ordinata elas-
tinog spektra odziva, 0 spektralni faktor poveanja pri
viskoznom priguenju 5%, k1, k2 su eksponenti koji utje-
u na oblik spektra za periode oscilacije vee od TC od-
nosno TD, S je parametar tla, TB, TC su granice horizon-
75
Protupotresna izolacija zgrada . imuni, D. Grandi

talne grane spektra, T je period oscilacije linearnog sus-
tava s jednim stupnjem slobode i je faktor korekcije
priguenja s referentnom vrijednou = 1 za viskozno
priguenje 5%. Vrijednost faktora korekcije priguenja
izraunava se za priguenja razliita od 5% izrazom:
7
= 0,7 ,
2 +
gdje je relativno priguenje. Pretpostavljamo sljedee
ulazne podatke za konstruiranje spektra:
za podruje intenziteta potresa VIII. stupnja po MSK-
64 ljestvici, raunsko ubrzanje tla prema prijedlogu
dravnog dokumenta za primjenu jest 0,2 g
razred tla je B ... srednje vrsta glina, dobro konsoli-
dirana
faktor poveanja 0 = 2,5
gdje je Sd (T) ordinata proraunskog spektra odziva nor-
miranog na ubrzanje g, je omjer proraunskog ubrza-
nja tla ag i gravitacijskog g ( = ag/g), q je faktor ponaa-
nja, kd1, kd2 su eksponenti koji utjeu na oblik prorauns-
kog spektra odziva za oscilacije perioda veeg od TC od-
nosno TD.
(12) Faktor ponaanja konstrukcije dobije se iz izraza:
q = q0 k D k R kW 1,5 , (17)
gdje je q0 osnovna vrijednost ovisna o konstrukcijskoj
vrsti (okviri, zidovi...), kD je faktor koji odraava razred
duktilnosti, kR je faktor koji odraava regularnost susta-
va po visini, kW je faktor dominantnog oblika sloma.
Armiranobetonske se konstrukcije u ENV-u 1998-1-3
dijele, ovisno o sposobnosti plastinog deformiranja na
tri razreda duktilnosti: DC L (niska duktilnost, low

granini su periodi prema tome: TB = 0,15 s;
TC = 0,60s; TD = 3,0 s
ubrzanje tla ag = 0,2 9,81 = 1,962 m/s2
Spektar se jo mnoi s faktorom vanosti graevine
I = 1,4.
ductility), DC M (srednja duktilnost, medium ducti-
lity) i DC H (visoka duktilnost, high ductility). Pro-
raun se provodi za srednji razred duktilnosti (DCM).
Konstrukcija je preteito regularna po visini, pa prema
tome imamo: kD = 0,75 za DCM, kR = 1,0 za regularan
sustav, kW = 1,0 za okvirni sustav, q0 = 5.

6.2 Proraunski spektar odziva Faktor ponaanja tada iznosi:

U sluaju kada se predvia plastino deformiranje kons- q = 5 0,75 1,0 1,0 = 3,75.
trukcije proraun i dimenzioniranje provodi se za redu- Koeficijenti modifikacije su: kd1 = 2/3, kd2 = 5/3.
cirane seizmike sile. Da bi se moglo raunati s reduci-
ranim seizmikim silama valja osigurati duktilnost kon- 8 Svojstva AEL bitna za odziv konstrukcije na
strukcije, odnosno dostatan kapacitet plastinog defor- potresnu pobudu
miranja elemenata konstrukcije. Do redukcije sila kod
duktilnih konstrukcija dolazi uslijed troenja energije na
8.1 Openito
plastino deformiranje. Umjesto opsene nelinearne
dinamike analize sustava, moe se rabiti linearna ana- Odziv konstrukcije na gibanje tla za vrijeme djelovanja
liza temeljena na reduciranom spektru odziva, koji se u potresa ovisi o dinamikim svojstvima konstrukcije.
ENV-u 1998-1-1 naziva proraunski spektar. Redukcija Smisao je protupotresne izolacije utjecati na dinamika
se ostvaruje s pomou faktora ponaanja q u kombinaci- svojstva sustava tako da se smanje potresne sile. Na ve-
ji s koeficijentima modifikacije kd1 i kd2. Normirani pro- liinu seizmikih sila koje djeluju na konstrukciju zbog
raunski spektar odziva, dobiven iz elastinog spektra pretpostavljene potresne uzbude utjeu krutost i prigue-
odziva normiran na gravitacijsko ubrzanje zemlje g, defi- nje sustava. Krutost odreuje vlastite periode konstruk-
niran je izrazima: cije, a o odnosu vlastitih perioda i predominantnih peri-
T 0 oda potresa ovisi dinamiko poveanje optereenja na
TA T TB: S d (T ) = S 1 + 1 , (13) konstrukciju. Pri oscilacijama tla s uobiajenim frek-
TB q vencijskim sastavom (predominantni periodi oko 0,5
0 sekunde) smanjenje krutosti povoljno utjee na veliinu
T B T T C: S d (T ) = S , (14) potresnog optereenja. Kad se za protupotresnu izolaci-
q
kd1
ju zgrada upotrebljavaju armirani elastomerni leajevi,
0 TC vlastite frekvencije izoliranih sustava su obino izmeu
TC T TD: S d (T ) = S 0,2 , (15)
q T 0,5 i 1,0 Hz [11].
TD T: Priguenje smanjuje amplitude oscilacija konstrukcija s
kd 1 kd 2 vremenom. To znai da se mehanika energija konstruk-
0 TC T
S d (T ) = S D 0,2 , (16) cije postupno smanjuje i pretvara u druge oblike energi-
q T D T je, prije svega u toplinu. Postoje nekonzervativne sile

76 GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81

. imuni, D. Grandi
koje se suprotstavljaju gibanju i smanjuju mehaniku
energiju. To su sile priguenja, a pojavu smanjivanja
mehanike energije zovemo disipacijom energije ili
priguenjem. Postoje razni tipovi priguenja. U sluaju
protupotresne izolacije konstrukcija s AEL od interesa
je viskozno i histerezno priguenje. Viskozno se prigue-
nje pojavljuje se zbog viskoznosti gradiva. Proporcionalno
je relativnoj brzini oscilacija, raste s poveanjem frek-
vencije. Taj tip obino prevladava kod oscilacija kons-
trukcija u elastinom podruju i lako ga je ukljuiti u
matematiki model. Iz tih razloga najee se rabi u
praksi. Model viskoznog priguenja esto se primjenjuje
i za modeliranje drugih tipova priguenja, s tim da se
uporabe ekvivalentni koeficijenti priguenja. Histerezno
priguenje je znaajan mehanizam plotine petlje u dija-
gramu optereenje - pomak (plotina unutar histerezne
petlje). Histerezno priguenje ovisi od veliine pomaka.
Moe se modelirati oprugom koja ima nelinearnu ovis-
nost izmeu optereenja i pomaka. U tom sluaju prob-
lem postaje nelinearan i za rjeavanje jednadbi gibanja
potrebno je primijeniti nelinearne metode. Aproksima-
tivno se ponekad rabi linearna analiza s viskoznim pri-
guenjem, s tim da se uporabi ekvivalentno viskozno
priguenje i ekvivalentna krutost (npr. u ovom primjeru).
8.2 Veliine krutosti i priguenja AEL
Armirani elastomerni leajevi odlikuju se velikom nosi-
vou i krutou u vertikalnom smjeru i malom krutou
u horizontalnom smjeru (posmina krutost). Mala pos-
mina krutost omoguuje smanjivanje potresnih sila
zbog produljenja perioda horizontalnih oscilacija kons-
trukcije nastalog zbog smanjenja horizontalne krutosti
sustava. Krutost AEL jest funkcija modula posmika
elastomera G. Razlikujemo statiki modul posmika G i
dinamiki modul posmika Gd. Za tvrdou elastomera
IRHD 60 statiki je modul posmika G = 1,0 N/mm2.
Poradi vanjskog optereenja dolazi do deformacije lea-
jeva svladavanjem meusobno prostorno povezanih me-
umolekularnih sila, odnosno dostizanjem tzv. granine
energije pri dinamikom optereenju elastomerni leaj
postaje krui nego kod statikog optereenja jer je veli-
ina granine energije postignuta samo na nekim mjesti-
ma makromolekularnih veza. Zbog toga s poveanjem
frekvencije raste i modul posmika. Utvreno je da dina-
miki moduli Ed i Gd ovise o frekvenciji, o amplitudi
oscilacija i o vrsti elastomera. Ove dinamike karakte-
ristike rastu s poveanjem frekvencije i tvrdoe, te sa
snienjem temperature i amplitude. Za nie frekvencije
(oko 0,1 Hz) veliine modula posmika pribliavaju se
statikom modulu posmika [16]. Za dinamiki proraun
moe se za dinamiki modul posmika uzeti Gd = 2G [16],
ako se ne provodi detaljnija analiza. No, takvo znatno
poveanje modula posmika primjereno je za visoke frek-
GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81
Protupotresna izolacija zgrada
vencije, velike tvrdoe elastomera i (ili) pri niskim tem-
peraturama i maloj amplitudi deformacija leajeva. Kod
potresa se oekuju velike deformacije leajeva (tg > 1,0),
vlastite frekvencije sustava s elastomernim leajevima
su u podruju od 0,5 do 1,0 Hz, zbog ega se dinamika
krutost leajeva pribliava statikoj za velike deformaci-
je. U ovom primjeru se, bez uputanja u detaljnu analizu,
procjenjuje ekvivalentno viskozno priguenje. Analizi-
raju se dva izvora priguenja koja su karakteristina za
AEL: viskozno i histerezno priguenje. Viskozno prigu-
enje prevladava pri visokim frekvencijama i malim de-
formacijama. Kod velikih deformacija znatan je dopri-
nos histereznog priguenja. Prema podacima dostupnima u
literaturi [16] konstruira se idealizirani histerezni dijag-
ram za maksimalnu relativnu deformaciju elastomera
tg = 1,0. Proraunsko priguenje odreuje se kao suma
koeficijenata viskoznog priguenja sustava ( = 5%) i
ekvivalentnog viskoznog priguenja zbog neelastinog
deformiranja AEL. Za = 1,0 ekvivalentni dinamiki
modul posmika jest G = 1,1 N/mm2.
Slika 3. Idealizirani histerezni dijagram
Pretpostavlja se prosjena posmina deformacija 0 = 1,0
(s, oznaka prema Eurocodeu 8) i osnovni period izoli-
rane konstrukcije T1 = 2,0 s. Plotina histerezne petlje
koja odraava specifini gubitak energije u jednom cik-
lusu jest W = 0,37 N/mm2. Mehaniki gubitak odreu-
je se iz plotine dijagrama histereze prema izrazu [5]:
W 0,37
sin = = = 0,107
0 0 3,14 1,1 1,0 (18)
= 6,14 , o
tg = 0,108
Proraunsko viskozno priguenje ovisi i o frekvenciji
uzbude i ako se gibanje tla za vrijeme djelovanja potresa
aproksimira kao periodino s periodom = 0,5 s (pred-
ominantni period potresa) moe se izraunati prema iz-
razu:
k tg 13726,2 0,108
ceq = = = 117,93 kNs/m, (19)
12,57
gdje je k ukupna horizontalna krutost svih AEL, je
kruna frekvencija pobude ( 2/0,5 = 12,57 rad/s).
Ekvivalentni koeficijent viskoznog priguenja jest:
77
Protupotresna izolacija zgrada . imuni, D. Grandi

ceq 117,93 Nakon transformacije na modalne koordinate pretpostavlja

eq = = = 0,019 0,02 = 2% , (20) se da je matrica priguenja C dijagonalna, a njezini su
2M 2 994,24 3,14
elementi:
gdje je kruna frekvencija izolirane konstrukcije, ako joj Ci = i ckr = 2 i M i i , (22)
je T = 2,0 s ( = 2 / 2 = 3,14 rad/s). Na posljetku se odre-
gdje je i oznaka za i-ti oblik oscilacija. Spektar odziva
uje proraunski koeficijent priguenja: I = 5 + 2 = 7% .
rauna se kao funkcionalni odnos maksimalnog odziva
Prema ENV-u 1998-2 (mostovi) doputa se, ako se za (obino pomaka, brzine ili ubrzanja) sustava s jednim
potresnu izolaciju mostova rabe uobiajeni AEL, a ne stupnjem slobode i perioda, frekvencije ili krune frek-
provode se posebna ispitivanja, za projektiranje rabiti vencije sustava i to kao rjeenje jednadbe gibanja koja
sljedee vrijednosti: I = 5,0% , G = 1,2 N/mm2, za s za potresnu uzbudu u relativnom koordinatnom sustavu
1,2 , G = 1,6 N/mm2, za s 2,0, bu = 4,0 (deformacija glasi:
koja odgovara slomu leaja), to bitno ne odstupa od
prije analiziranih vrijednosti. Vrijednosti u europskim mu&
&r + cu& &
r + kur = mu&t . (23)
normama su na strani vee sigurnosti. Upotrijebljene su Rjeenje jednadbe (23) moe se za priguenje manje od
ove krutosti leajeva: kritinog napisati u obliku Duhamelova integrala. Za
Leajevi 450 mm poetne uvjete u0 = 0 i u0 = 0, dobiva se:
A = 452 /4 = 1590,4 cm2, tt = 121 mm (ukupna t
1 (t )
visina elastomera) ur (t ) = u&
&t ( )e sin D (t )d , (24)
G A 0,111590,4 D 0
kh = = = 1445,8 kN/m posmi-
tt 0,121 ( )
gdje je D = 1 2 kruna frekvencija priguenog
na krutost
sustava. Jednadba (24) je polazna jednadba za dobiva-
E A 0,55 80 1590,4 nje spektara odziva. U potresnom inenjerstvu obino se
kv = = = 578327 kN/m ver-
tt 0,121 rabe spektri pseudoubrzanja Spa, koji su po definiciji jedno-
tikalna krutost stavno vezani sa spektrom relativnih pomaka:
Leaj 550 mm S pa = 2 S d , (25)
A = 552 /4 = 2375,8 cm2, tt = 121 mm gdje je S d = ur (t ) max spektar relativnih pomaka. U nor-
0,11 2375,8
kh = = 2159,8 kN/m mama se daju gotovi proraunski spektri odziva kojima
0,121 se uzima u obzir priguenje sustava. Tako je u spektrima
0,55 80 2375,8 odziva danim u Nacrtu pravilnika o tehnikim normati-
kv = = 863927 kN/m
0,121 vima za proraun i projektiranje inenjerskih objekata u
G IT 1100 0,008984 seizmikim podrujima [7] veliina ordinata spektara
kt = = = 81,7 kNm/rad torzij- odziva dana izrazima kojima se uzima u obzir veliina
tt 0,121
koeficijenata viskoznog priguenja sustava. Spektri dani
ska krutost u europskim seizmikim propisima ENV 1998 odreeni
su uz pretpostavku petpostotnoga viskoznog priguenja,
8.3 Utjecaj priguenja na smanjenje ordinata to je za veinu sluajeva u zgradarstvu dovoljno tona
spektra odziva pretpostavka. Za koeficijent priguenja razliit od 5%
kod primjene elastinog spektra rabi se korekcijski fak-
Priguenje smanjuje amplitude oscilacija s vremenom.
To znai da se mehanika energija konstrukcije postup- tor priguenja prema izrazu (12). Kada se radi o protu-
no smanjuje i pretvara u druge oblike energije, prije sve- potresno izoliranom sustavu vrijednosti spektra mnoe
ga u toplinu. Spektar odziva predstavlja maksimalne ve- se modifikacijskim faktorom I u sluaju kada je prora-
liine odziva oscilatora s jednim stupnjem slobode za unsko priguenje izolacijskog sustava I 5%:
neku uzbudu, ovisno o periodu slobodnih oscilacija. I = [7,0 (2 + I )]0,35 . (26)
Jednadba gibanja za sustav s vie stupnjeva slobode Tako u ovome primjeru imamo:
moe se napisati u matrinom obliku:
I = [7,0 (2 + 7 )]0,35 = 0,916 .
M+C+KU, (21)
9 Rezultati prorauna
gdje je M matrica masa, C matrica priguenja, K matrica
krutosti, F vektor vanjskog optereenja, a U,, su Na slikama 4. i 5. prikazani su vlastiti oblici oscilacija
vektori generaliziranih pomaka, brzine i ubrzanja. konstrukcije za sluajeve s protupotresnom izolacijom i
bez nje s pomou AEL, a u tablici 1. prikazani su periodi

78 GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81

. imuni, D. Grandi
Slika 4. Vlastiti oblici sustava bez protupotresne izolacije
Slika 5. Vlastiti oblici sustava s protupotresnom izolacijom
oscilacija u oba sluaja. Period osnovnog oblika vibraci-
ja oscilacija T1 = 1,79 s neznatno se razlikuje od pretpos-
tavljenog u izrazu (20) (T1 = 2,0 s).
Tablica 1. Periodi slobodnih oscilacija
Vlastiti oblik Neizolirani sustav Izolirani sustav
1 0,66 s 1,79 s
2 0,65 s 1,79 s
3 0,53 s 1,46 s
Na slici 6. grafiki su prikazani najvei translatorni po-
maci srednjih okvira sustava u dva horizontalna smjera.
Pomaci konstrukcije izazvani proraunskim seizmikim
djelovanjem (primjenom proraunskog spektra) dobiva-
ju se prema izrazu [20]:
x-smjer Z-smjer
Slika 6. Grafiki prikaz pomaka
d s = qd d e I , (27)
gdje je ds pomak toke nosivog sustava izazvan proraun-
skim seizmikim djelovanjem, qd je faktor ponaanja za
pomak, uzima se jednak faktoru ponaanja q, osim ako
to nije u ENV 1998-1-3 drugaije specificirano (za
armiranobetonske okvire jednak je q), de je pomak iste
toke konstrukcije, odreen linearnom analizom na te-
melju proraunskog spektra odziva, I je faktor vanosti
graevine. U ovom se primjeru pomaci neizoliranog sus-
tava ds dobiveni prema izrazu (27) i pomaci istog susta-
GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81
Protupotresna izolacija zgrada
va dobiveni uz pretpostavku elastinog ponaanja upo-
rabom elastinog spektra odziva podudaraju.
Promjena reznih sila zbog djelovanja potresa nastala prim-
jenom protupotresne izolacije s pomou AEL ilustrira se
grafikim prikazom promjene ukupnih poprenih seizmi-
kih sila katova (slika 7.). Na veliinu ukupne seizmike
sile u razini temelja (poda prizemlja) kod izoliranog sus-
tava utjee, za razliku od neizoliranog, masa na podnoj
konstrukciji prizemlja (grede i ploe iznad AEL) koja je
s pomou AEL odvojena, odnosno izolirana od temelja
(tla). Za ocjenu veliine reznih sila u armiranobetonskoj
konstrukciji mjerodavne su ukupne katne poprene sile
prizemlja, prvog i drugog kata.
Slika 7. Ukupne seizmike poprene sile katova u kN
Na temelju dobivenih rezultata provedena je provjera
izmjera leajeva glede doputenih tlanih naprezanja,
klizanja stabilnosti, posmine deformacije i ukupne pos-
mine deformacije (uvjet sloma AEL). Utvreno je da
leajevi ne zadovoljavaju na klizanje, pa su odabrani
usidreni leajevi. Najvei horizontalni pomak umax i u
skladu s njim najvea posmina deformacija tgmax na
mjestu jednog leaja dobivena za kombinaciju uinaka
djelovanja potresa 0,3 EEdx+ EEdz (7), jest:
u max = 64 2 + 1652 = 177 mm,
79
Protupotresna izolacija zgrada . imuni, D. Grandi

177 Na kraju, ukupna posmina deformacija iznosi prema

tg max = = 1,46 < tg dop = 2 0,9 = 1,8 prema [16].
121 (28):
td = 0 + 1,606 + 1,436 = 3,04 0,75 4,0 = 3,0 zadovoljava
Posmine se deformacije zbog horizontalnih pomaka kon-
Provedena je i kontrola poveanja povratne sile F koju
strukcije izazvanih djelovanjem potresa kreu od = 1,30
proizvodi izolacijski sustav ("self centering"). U poglav-
do max = 1,46, to znai da je prosjena posmina defor- lju 6. reeno je da izolacioni sustav treba proizvoditi po-
macija = 1,38 , a to je vee od pretpostavljene 0 = 1,0. vratnu silu ije je poveanje najmanje 0,025 ukupne gravi-
Tonije rjeenje dobilo bi se ponavljanjem cijelog pos- tacijske teine iznad izolatora pri pomaku od 0,5 dEd do
tupka s novim vrijednostima proraunskog priguenja i dEd, to se moe priblino proraunati prema izrazu:
krutosti dobivenim za tu deformaciju (iterativni postu-
F = 0,5d Ed k 0,025 W , (36)
pak), no iz poznatih deformacijskih svojstava AEL ocije-
njeno je da je za ovaj primjer doprinos te razlike malen. gdje je:
Provjerava se i veliina ukupne posmine deformacije
leajeva za koju je u ENV 1998-2 dan kriterij: W = 9753,45 kN ukupna gravitacijska teina
k = 13726,2 kN/m ukupna horizontalna krutost izo-
td = s + h + 0,75 bu , (28) lacijskog sustava (leajeva)
gdje je td ukupna posmina deformacija, s posmina dEd = umax,sr 15,0 cm translatorni pomak konstrukcije
deformacija zbog raunskoga horizontalnog pomaka, c u razini temelja za djelovanje
posmina deformacija zbog normalnog naprezanja, potresa
posmina deformacija zbog rotacije (momenta savijanja). = G0/Geff koeficijent promjene modula
Prema tome imamo (prema izrazima 7.8 do 7.17 u ENV posmika (ovim koeficijentom
1998-2): uzima se u obzir najnepovoljniji
sluaj modula posmika G 1,0
a) 0 zanemarivo zbog krutih greda iznad AEL N/mm2.
b) posminu deformaciju poradi normalnog naprezanja: Tako imamo:

1,5 e 1,5 12,05

F 0,075 1/1,1 13726,2 = 935,87 kN (za G 1,0
c = = = 1,606 , (29) N/mm2)
S G 10,23 1,1
F > 0,025 9753,45 = 243,8 kN zadovoljava!
gdje je:
D 450 10 Zakljuak
S= = = 10,23 koeficijent oblika za
4ti 4 11
U radu je pokazano da se seizmike sile mogu viestruko
okrugli leaj (ti je debljina sloja elast.) (30) smanjiti primjenom elastomernih leajeva. U prikazanom
e = N sd Ar 1000 103 82950 = 12,05 N/mm2 primjeru trokatne zgrade rezne sile su smanjene oko tri
puta u odnosu prema onima dobivenim za neizolirani
proraunsko normalno naprezanje (31) sustav. Da bi se mogla usporediti dva konstrukcijska
D2 450 2 sustava moraju se upotrijebiti isti ulazni podaci u
Ar = ( sin ) = (2,35 sin 2,35) = 82950 proraunu. Zbog toga je za oba sluaja (i za izolirani i
4 4
2 za neizolirani sustav) primijenjena linearna dinamika
mm reducirana plotina (32)
analiza uporabom elastinog spektra odziva prema europ-
D promjer leaja skim prednormama ENV 1998. Veliine reznih sila neizo-
liranog sustava proraunane su i s pomou proraunskog
= 2 arccos(d Ed D ) (33)
spektra u kojem se redukcija seizmikih sila ostvaruje
preko faktora ponaanja q prema ENV-u 1998. Za prikaza-
d Ed = d 2 Edx + d 2 Edz = 173,7 mm relativni hori- ni sluaj rezne sile su smanjene 3,66 puta prema silama
zontalni pomak mjerodavnog AEL (34) dobivenim elastinim spektrom odziva. Za redukciju se-
izmikih sila ostvarenu primjenom proraunskog spektra
c) posminu deformaciju zbog raunskoga horizontal-
potrebno je osigurati dostatnu duktilnost konstrukcije i
nog pomaka:
njezinih elemenata, odnosno valja osigurati dovoljni
d
s = Ed = 1,436 , (35) kapacitet plastinog deformiranja konstrukcije za djelo-
tt vanja potresa. To se u armiranobetonskim konstrukcija-
gdje je tt ukupna visina elastomera. ma postie adekvatnim armiranjem poprenom armatu-

80 GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81

. imuni, D. Grandi
rom (spone, spiralna armatura) u podruju plastinih
zglobova i zadovoljenjem odreenih pravila za koliinu
i raspored uzdune armature (nastavci, sidrenje, uzdu-
na armatura u tlanoj zoni presjeka itd.). U tom sluaju
valja oekivati oteenje konstrukcijskih elemenata i jo
znatnija oteenja, a moda i ruenje nekih nekonstruk-
cijskih elemenata kao posljedice djelovanja jakog potresa.
Primjenom protupotresne izolacije mogue je osigurati
znatnu redukciju seizmikih sila, a da konstrukcija osta-
ne u elastinom podruju ponaanja. To je naroito zna-
ajno kod zgrada za koje zahtijevamo da ostanu uporab-
ljive i nakon djelovanja snanog potresa. Kod armirano-
betonskih konstrukcija za koje je upravo seizmiko dje-
lovanje esto mjerodavno, primjena protupotresne izola-
cije s pomou AEL donosi niz prednosti i uteda uzima-
jui u obzir relativno male trokove nastale zbog ugrad-
nje AEL. U prvom redu smanjuje se potrebna koliina
poprene armature (spona), jer se predvia preteito
elastino ponaanje konstrukcije, uz podjednaki utroak
uzdune armature. Zbog toga je jednostavnija i kvalitet
LITERATURA
[1] Derham, C. J., Thomas A. G.: A Rubber Bearing System for
Seismic Protection of Structures, I Mech E 1978.
[2] Bri, V.:; Dinamika konstrukcija, Graevinska knjiga,
Beograd 1981.
[3] Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmikim podrujuma, Sl. list br. 31, 1981.
[4] Guide to Selection and use of elastomeric bearings, British
Standards Institution,BS 6117 : 1982
[5] DIN 53513, Bestimmung der visko-elastischen Eigenschaften
von Elastomeren bei erzwungenen Schwingungen ausserhalb
der Resonanz, 1983.
[6] Derham, C. J., Kelly, J. M.; Thomas, A. G.: Nonlinear Rubber
for Seismic Isolation, Nuclear Engineering and Design 84
(1985) 417-428, North-Holland, Amsterdam
[7] Nacrt pravilnika o tehnikim normativima za projektiranje i
proraun inenjerskih objekata u seizmikim podrujima,
Graevinar 36 (1984)7, 295 - 314
[8] Pilkey W. and B.: Shock and Vibration Computer Programs
Reviews and Summaries, The Shock and Vibration Information
Center, United States Department of Defence, 1985.
[9] Fajfar, P., Fischinger, M.: Potres u Meksiku 1985 -
karakteristike, posljedice i pouke, Zbornik radova (329 - 336),
IV. Kongres Saveza drutava za seizmiko graevinarstvo
Jugoslavije, 1986.
[10] Simovski, V., Petrovski J.: Testiranje seizmo - izolacionog i
energo - disipacionog sistema, Zbornikradova (147-154), IV.
Kongres Saveza drutava za seizmiko graevinarstvo
Jugoslavije, 1986.
[11] Nishikant, R. V., Enrique, B. Z.: Characteristics For The
Design Of Aseismic Bearing, National Science Foundation,
Washington, D.C., Project No. 85-159, August 1987.
GRAEVINAR 55 (2003) 2, 71-81
Protupotresna izolacija zgrada
nija ugradba betona zbog manje zaguenosti vorova
okvira poprenom i uzdunom armaturom. Takoer, os-
tvaruju se utede na sanaciji zgrade nakon potresa (otpa-
da potreba za popravkom oteenih konstrukcijskih i
nekonstukcijskih elemenata, opreme i instalacija). Uz to
se znatno poveava sigurnost i poboljava uporabljivost
tako izoliranih zgrada.
U Hrvatskoj se jo uvijek rabi stari Pravilnik za izgrad-
nju graevina u seizmikim podrujima [3] naslijeen iz
bive drave. S na to da su uinci djelovanja potresa (rezne
sile, pomaci) koji su dobiveni primjenom proraunskog
spektra to je dan u ENV-u 1998 i zahtjevi koji se
moraju zadovoljiti pri proraunu i konstruiranju u skla-
du s tim europskim normama u smislu osiguranja duktil-
nog ponaanja vei nego prema vrijedeem Pravilniku,
moe se zakljuiti da e u skladu s njima proraunane i
projektirane konstrukcije imati veu razinu sigurnosti i
uporabljivosti. Stoga su u nas potrebne hitne promjene u
smislu usvajanja tehnikih norma u tom podruju.
[12] Podhorsky, I.: Protupotresna izolacija nova koncepcija
aseizmikog projektiranja, Graevinar 39 (1987) 2, 39-54.
[13] Koh, C. G., Kelly J. M.:; Viscoelastic Stability Model for
Elastomeric Isolation Bearings, Journal of Structural
Engineering 115 (1989) 2, 285-302
[14] Tukingtor, D. H., Carr, A. J., Moss P. J.: Design Method for
Bridges on Lead Rubber Bearings, Journal of Structural
Engineering, 115 (1989) 12, 3017-3030
[15] Anii, D., Fajfar P., Petrovi, B., Szavits - Nossan, A.,
Tomaevi, M.: Zemljotresno inenjerstvo visokogradnja,
Graevinska knjiga, Beograd 1990.
[16] imuni, .: Dimenzioniranje elastomernih leajeva,
Disertacija, Zagreb 1990.
[17] Ferrito, J. M.: Studies on Seismic Isolation of Buildings, Journal
of Structural Engineering 117 (1991) 11, 3293-3314.
[18] Mayes, R. L., Buckle, I. G., Kelly, T. E., Jones L. R.: AASHTO
Seismic Isolation Design Requirements for Highway Bridges,
Journal of Structural Engineering, 118 (1992) 1, 284-304.
[19] Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of
structures - Part 1-1: General rules - Seismic actions and
general requirements for structures, CEN, 1994.
[20] Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of
structures - Part 1-2: General rules - General rules for
buildings, CEN, 1994.
[21] Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of
structures - Part 1-3: General rules - Specific rules for various
materials and elements, CEN, 1995.
[22] Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of
structures - Part 2: Bridges, CEN, 1994.
81