Professional Documents
Culture Documents
www2 1.1 Vodovodi Uvod Literatura PDF
www2 1.1 Vodovodi Uvod Literatura PDF
1. OPTI POJMOVI
Pod vodovodima se, u irem smislu gledano, ne podrazumevaju samo cevovodi za transport
i distribuciju voda, ve i sva postrojenja i ureaji koji su u funkciji razmatranog
vodosnabdevanja. ta e, pored cevovoda, vodovod da sadri zavisi od namene vodovoda, vrste i
mesta izvorita vodozahvata i drugih uticajnih faktora. U optem sluaju, pored cevovoda,
vodovod ine i vodozahvatni objekat, pumpna ili pumpne stanice, postojenja za preiavanje i
pripremu vode, rezervoari, ureaji za zatitu od hidraulikog udara i dr.
Vei gradski vodovodi obino se snabdevaju sa vie razliitih izvorita. Kao ilustracija
ovoga, na sl.1.1 ematski je prikazan jedan gradski vodovod sa tri izvorita sirove vode (reke,
jezera i bunara). Na slici je (pozicija 10) prikazana samo prstenasta gradska razvodna mrea.
Razvodne grane koje idu ka potroaima nisu prikazane na slici, a napominjemo da se sva
potrosnja vode moe fiktivno redukovati kao potronja iz vorova prstenaste mree (kao da se
voda odvodi potroaima iz vorova prstenaste mree).
Pozicijom 6, na slici 1.1, oznaeni su naporni rezervoari. Napornim rezervoarima nazivaju
se rezervoari iz kojih voda moe gravitacijski da doe sa natpritiskom do potroaa. U
ravniarskim krajevima naporni rezervoari se izvode u formi vodotornjeva.
Napornim cevovodima (pozicija 9 na sl.1.1) nazivaju se cevovodi kojima se voda dovodi
do razvodne vodovodne mree.
1
sl. 1.1 ema jednog gradskog vodovoda
Oznake: 1 vodozahvatni objekat na reci, 2 - crpna pumpna stanica, 3 postrojenje za
preiavanje vode, 4 rezervoar iste vode, 5 potisne pumpne stanice, 6 naporni rezervoari
(odravaju pritisak u mrei i reguliu traeni protok), 7 vodozahvatni objekat u hidroakumulacionom
jezeru, 8 bunari sa crpnim pumpama, 9 naporni cevovodi, 10 prstenasta razvodna mrea
2
sl.1.2 konfiguracija elemenata gravitacijskog gradskog vodovoda
Oznake: 1 vodozahvatni objekat, 2 zaporni ventil, 3 prekidna komora, 4 stanica za preiavanje
vode, 5 rezervoar preiene vode (naporni rezervoar), 6 potroai
3
1.2. VODOVODNE MREE
Vodovodnu mreu ine cevovodi kojima se voda dovodi do potroaa. Prema konfiguraciji
vodovodne mree mogu biti granate (sl.1.4.a), prstenaste (sl.1. 4. b) i meovite (sl.1. 4. c).
vorovima mree zovu se mesta ravanja cevi i mesta prikljuivanja potroaa, a
deonicama mree zovu se cevovodi koji povezuju vorove mree. U deonicu mree ne rauna se
naporni cevovod koji napaja mreu vodom (Q=qi).
Sva potronja vode moe se fiktivno redukovati kao potronja iz vorova mree, kako je na
sl.1.4 i prikazano.
Kod granatih vodovodnih mrea tokovi su jednoznano definisani (u svaki od vorova
mree voda moe da doe samo jednim putem), pa se prekidom protoka u jednoj deonici mree
(havarijski zbog prskanja cevi ili namerni zatvaranjem ventila) prekida dovod vode svim
potroaima nizvodno od ove deonice.
U prstenastim vodovodnim mreama postoji vie puteva (najmanje dva) kojima voda iz
jednog vora moe da stigne do drugog vora, pa i u sluaju prekida u jednoj od deonica mree
svi potroai dobijaju vodu. Vodovodne mree protivpoarne zatite (vodovodne mree koje
povezuju hidrante za gaenje poara) po pravilu su prstenaste.
U prstenastim mreama bilo koja dva vora mogu biti povezana preko nekoliko razliitih
lanaca deonica. Dva bilo koja lanca deonica koji povezuju dva vora obrazuju prsten. Prsten
koga ne seku nikakve deonice naziva se elementarnim prstenom. Mrea prikazana na sl.1.4.b ima
etiri elementarna prstena.
Meovite vodovodne mree su kombinacija prstenastih i granatih mrea, pa u nekim svojim
delovima imaju svojstva prstenaste mree, a u drugim svojstva granate mree. Mrea prikazana
na sl. 1.4. c ima svojstva granate mree samo u deonici izmeu vorova 5 i 8, dok u svim ostalim
delovima imaju svojstva prstenaste mree. Prekid protoka u deonici 5 8 ostavlja bez vode
potroae prikljuene u vorovima 7, 8, 9, 10, 11 i 12, dok pri prekidu protoka u bilo kojoj
drugoj deonici svi potroai dobijaju vodu.
Kod gradskih i seoskih vodovoda pravi se razlika izmeu spoljanje (uline) i unutranje
(dvorine i kune) vodovodne mree. Od prikljuka na spoljanju mreu sve nadalje je
unutranja vodovodna mrea. Ako je pritisak vode na prikljuku za spoljanju mreu nedovoljan
da potisne vodu do svih spratova viespratnih zgrada ili je pritisak vode na prikljucima
potroaa na viim spratovima nedovoljan za njihov normalan rad, pritisak u unutranjoj mrei
poveava se u hidroforskom postrojenju. Za normalan rad potroaa vode (tekuih mesta) u
domainstvima potreban natpritisak na prikljuku za spoljanju mreu je 1 bar za prizemlje, plus
priblino 0,5 bara za svaki sprat zgrade.
4
Spoljanje vodovodne mree manjih naselja su granate, kakve su i unutranje vodovodne
mree gradskih porodinih kua i seoskih domainstava.
Spoljanje gradske vodovodne mree su meovite konfiguracije; prstenastom mreom
obuhvataju se blokovi zgrada i znaajni drutveni, zdravstveni i privredni objekti, a iz vorova i
deonica ove mree prostiru se granate mree. U vorovima prstenaste mree nalaze se
protivpoarni hidranti (za napajanje vatrogasnih vozila). Zahtevani minimalni pritisak u
hidrantima je 2,5 bara.
Unutranja vodovodna mrea u viespratnim zgradama je, takoe, meovite konfiguracije,
s tim da su protivpoarni hidranti u zgradi povezani u prstenastu mreu.
Zbog zatite vode od spoljanjih temperaturskih uslova, spoljanja vodovodna mrea se
ukopava ispod zone spoljanjih temperaturskih uticaja, a to je 0,8 1 metar ispod kote terena.
Vodovodne cevi se izrauju od livenog gvoa, elika, plastinih masa (polietilena i
polivinilhlorida), meavine azbesta i cementa (azbestno betonske cevi) i armiranog betona.
Cevi od livenog gvoa se zaptivaju na mestima spojeva i otporne su na koroziju, ako se
jo za vreme izrade u fabrici zatite odgovarajuim premazima za zatitu od korozije. Zbog slabe
elastinosti su osetljive na promenljive pritiske, pa esto pucaju pri hidraulikim
udarima.Izrauju se za pritiske do 10 bara. Koriste se u spoljanjim gradskim vodovodnim
mreama, u napornim cevovodima pritiska do 10 bara, i drugim vodovodima pritiska do 10 bara.
eline cevi imaju veliku mehaniku vrstou i elastinost, zbog ega se koriste za
naporne cevovode pritiska iznad 10 bara, u deonicama mree koje prolaze ispod puta ili
eleznike pruge i u sluajevima kada se vodovodi polau u poroznom terenu i seizmoloki
osetljivim podrujima. Veliki nedostatak elinih cevi je njihova osetljivost na koroziju, pa se
spoljanji zidovi cevi obino zatiuju od korozije premazima na bazi bitumena. Mnogo se radi i
na usavravanju raznih postupaka unutranje i spoljanje plastifikacije zidova elinih cevi.
Nerajue pocinkovane eline cevi su manjeg prenika (do oko 50 mm) i imaju iroku primenu
u unutranjem (kunim) vodovodnim mreama.
Plastine cevi su mnogo lake od metalnih, ne korodiraju, neosetljive su na lutajue struje i
vrlo su glatke (stvaraju veoma male otpore strujanju). Nedostatak im je to imaju vei koeficijent
linearnog irenja. Proizvode se za radne pritiske do 6 bara i prenike do 250 (300) mm kao cevi
od tvrdog polietilena (TPE cevi), odnosno, prenike do 125 (150) mm za savitljive cevi od
polietilena (SPE cevi). Imaju iroku primenu u spoljanjim mreama seoskih vodovoda. Tvrde
plastine cevi manjeg prenika dobijaju sve veu primenu i u unutranjim (kunim) vodovodnim
mreama.
Cevi za vodu od polietilena visoke gustine, u klasi materijala PE 80 i PE 100,
proizvode se za nazivne pritiske od 6 do 20 bara i nazivne (spoljanje) prenike do
250mm.Koriste se u gradskim vodovodnim mreama, ali i u magistralnim napornim
cevovodima.
Azbestno-betonske cevi izrauju se od mase koju ine 2025% azbestnih vlakana i
8070% portland cementa. Ove cevi ne korodiraju, imaju tanke zidove i glatke povrine.
Zbog kancerogenog dejstva azbesta ove cevi se danas ne ugrauju u vodovodne mree, ali
ih ima ranije ugranih. Proizvodile su se za pritiske do 12 bara i prenike do 500mm.
Napomenimo da je vlada SAD, godine 1989., uvela zabranu proizvodnje i korienja
proizvoda sa azbestom.
Betonske cevi ne korodiraju, a loe osobine su im velika teina (zbog debelih zidova) i
osetljivost na mehanike udare, pa se praktino primenjuju za transport agresivnih voda (u
industrijskim vodovodnim sistemima). Izrauju se za pritiske i do 20 bara.
5
1.3. POTRONJA VODE U NASELJIMA. REIM RADA VODOVODA
Prosena dnevna potronja vode u domainstvima (za pie, kuvanje, pranje sudova,
umivanje, ispiranje wc olja, kupanje, pranje vea, ienje zgrade i dr.), svedeno po stanovniku,
kree se u granicama 100 200 l/dnevno. Donja granica odgovara stanarima kua bez unutranje
kanalizacije, a gornja granica stanarima zgrada sa centralnim grejanjem.
U selima se pijaa voda troi i za pojenje stoke i zalivanje okunica, a u gradovima i za
potrebe javnih ustanova i objekata (kole, bolnice, restorani, hoteli, kasarne i dr.) i potrebe
industrije. U gradovima se pijaa voda, to je najee neracionalno, troi i za zalivanje gradskog
zelenila i pranje ulica.
Pijaa voda troi se i za gaenje poara. Pri projektovanju vodovoda pijae vode posebna
panja se vodi o protivpoarnoj rezervi vode i mrei protivpoarnih hidranata (ulinih i u
viespratnim zgradama).
Potronja vode je promenljiva veliina. Njena veliina varira u godinjem, mesenom,
dnevnom i asovnom bilansu potronje. I u toku svakog sata potronja vode varira iz minuta u
minut, pa i iz sekunde u sekundu, s tim da se ove promene, pri prouavanju i proraunu
vodovoda, ne uzimaju u obzir.
Kolebanja u godinjim bilansima potronje vode potiu, uglavnom, od klimatskih prilika,
reima rada industrijskih pogona, varijacije broja stanovnika (u turistikim mestima) i sl.
Sezonska kolebanja potronje vode ocenjuju se prema mesenim bilansima potronje vode.
Mesene potronje vode u letnjem periodu vee su od mesenih potronji vode u zimskom
periodu.
Dnevna potronja vode menja se, takoe, svakodnevno, a varijacija ove potronje, u
periodu jedne godine, kree se u granicama od minimalne dnevne potronje Vmin ( dn ) (u danu
najmanje potronje) do maksimalne dnevne potronje V ( dn ) (u danu najvee potronje).
max
Srednja dnevna potronja vode je 365 ti deo godinje potronje vode:
V ( god ) m3 ( dn ) m
3
V (srdn ) = , V ( god ) , V sr
365 god dan
a prema ovoj referentnoj dnevnoj potronji vode, bezdimenzijski koeficijenti definisani
odnosima:
( dn )
( dn ) Vmax
( dn )
( dn ) Vmin
kmax = ( dn ) i kmin = ( dn )
V sr V
sr
( dn ) ( dn )
predstavljaju koficijente maksimalne ( k max >1) i minimalne ( k min <1) dnevne potronje vode.
ilustruje dijagramom asovne potronje vode u toku dana (sl.1.5). Da bi, i pored razliitih
6
dnevnih potronji vode, dnevni dijagrami asovne potronje mogli da se uporeuju po slinosti,
na ordinatama ovih dijagrama nanose se asovne potronje svedene na procente dnevne
potronje vode, pa se ovi dijagrami esto zovu i dijagrami dnevne potronje po asovima.
Pored opte karakteristike da je asovna potronja vode u kasnim nonim satima i u zoru
smanjena, moe se uoiti odreena sezonska slinost u karakteru promena stepenica dnevnih
dijagrama asovne potronje vode u radnim danima, odnosno u danima vikenda. Napomenimo,
odmah, da razliiti dogaaji, kao to su, na primer, veliki verski praznici, interesantni televizijski
prenosi i programi, bitno menjaju karakter promena stepenica u dijagramu asovne potronje
vode.
Srednja asovna potronja vode u toku dana je 1/24 dnevne potronje vode:
V ( dn )
Vsrh dn = = 0,0417 V ( dn ) , (4,17 % od V ( dn ) )
24
Srednja asovna potronja je na sl.1.5 oznaena crta taka linijom.
U svakom dnevnom dijagramu asovne potronje vode mogu se, u poreenju sa srednjom
asovnom potronjom, uoiti vremenski periodi sa smanjenom i sa poveanom asovnom
potronjom vode. Karakteristine veliine su i minimalna i maksimalna asovna potronja vode
u toku dana ( Vmin
(h) (h)
dn i Vmax dn ),
a bezdimenzijski koeficijenti:
(h) Vmin
(h)
dn (h) Vmax
(h)
dn
kmin dn = i k = ,
Vsr( hdn) Vsr( hdn)
max dn
7
Proraun vodovoda (svih elemenata vodovodnog sistema) vri se prema najveoj dnevnoj
potronji vode ( Vmin ( dn ) ) u tzv. proraunskoj godini, a proraunska godina je zadnja godina
njegovog planiranog irenja (planiranog poveanja potronje vode). U svakoj etapi poveanja
potronje vode, do proraunske godine, elementi vodovodnog sistema se sutinski ne menjaju,
ve se samo postepeno poveava njihovo optereenje.
Za proraunsku godinu se procenjuje broj stanovnika i prema normativima potronje vode
odreuje se srednja dnevna potronja vode za domainstva i javne ustanove i objekte (Tabela I).
TABELA I Potreba za vodom razliitih potroaa u naselju (izvoda znaajnih normativa)
VRSTA POTREBE
jedinica koliina vode u litrima
A. DOMAINSTVA
1. Za pie i kuvanje po stanovniku / dan 3-6
2. Za pie, kuvanje, pranje sudova, umivanje po stanovniku / dan 25 - 30
3. Za pranje vea po stanovniku / dan 10 - 15
4. Za ispiranje wc olje
- sa visoko postavljenim vodokotliem jednokratno 6 - 12
- sa nisko postavljenim vodokotliem jednokratno 12 - 20
- sa ispiraem pod pritiskom jednokratno 6 - 20
5. Za kupanje
- u kadi jednokratno 200 -300
- pod tuem jednokratno 40 - 100
6. Za pranje automobila
- kofom jednokratno 20 - 50
- crevom jednokratno 100 - 300
7. Za zalivanje dvorita i zelenih povrina po 1 m 2 2-5
8. Za pojenje i pranje stoke
- krupna stoka po 1 grlu / dan 40 - 60
- sitna stoka po 1 grlu / dan 10 - 15
- pas po 1 grlu / dan 2-5
9. Za kuhinjske drobilice sa jednokratnim
jednokratno
ispiranjem vodom
B. JAVNE USTANOVE I OBJEKTI
1. kole
- bez tueva uenik / dan 2 - 10
- sa tuevima uenik / dan 20
- sa bazenom uenik / dan 30 - 50
2. Bolnice postelja / dan 250 - 650
3. Ambulante pacijent / dan 12 - 15
4. Bioskopi, pozorita posetilac / dan 3-5
5. Hoteli prenoite / dan 250 - 300
6. Restorani gost / dan 30 - 80
7. Kasarne vojnik / dan 100 - 300
8. Trnice po m 2 / dan 3-5
9. Javni klozeti po mokrioniku / dan 30
10. Ulina esma l/s 5 - 10
11. Pranje ulica po m2 2 - 10
8
Za proraunsku godinu se, prema normativima, odreuje i srednja dnevna potronja vode
za industrijske potrebe. U tabeli II dat je izvod iz normativa potronje vode u industriji.
TABELA II Potreba za vodom u industriji (izvod iz normativa)
1. Klanice
- sitne stoke po komadu 150 - 300
- krupne stoke po komadu 300 - 750
2. Mlekare po 1 l mleka 3-6
3. Tekstilna industrija
- prerada vune u tof na 1 kg vune 1000
2
- proizvodnja pamunih tkanina na 1 m tkanine 30 - 50
- proizvodnja viskozne svile na 1 kg svile 1200
4. eerane na 1 kg eera 100 - 120
5. Proizvodnja hartije na 1 kg hartije 400 - 1100
6. Koare - tavljenje koe
Prema odreenoj srednjoj dnevnoj potronji vode ( V (srdn ) ) maksimalna dnevna potronja
rauna se korienjem formule:
Vmax ( dn ) = kmax
( dn ) ( dn )
V sr (1.1)
pri emu se veliina koeficijenta maksimalne dnevne potronje kree u granicama kmax
( dn )
od 1,2
do 1,6, gde manje vrednosti odgovaraju velikim gradovima sa razvijenom industrijom. U tabeli
III date su okvirne veliine ovog koeficijenta u zavisnosti od veliine naselja.
9
Vmin
( dn ) ( dn ) ( dn )
= kmin Vsr ,
( dn )
gde je kmin od 0,7 do 0,9, pri emu vee vrednosti odgovaraju velikim gradovima sa jakom
industrijom.
Orijentacioni podaci o veliinama koeficijenata maksimalne I minimalne asovne potronje
vode, koji figuriu u formulama (1.2) i (1.3), date su u tabeli IV.
10
Prema mogunostima gaenja poara, vodovodi, kao sistemi za gaenje poara, mogu biti:
1) sistemi gaenja poara niskim pritiskom i
2) sistemi gaenja poara visokim pritiskom.
11
2. OSNOVE HIDRAULIKOG PRORAUNA VODOVODNIH MREA
Deonice cevovoda bez grananja protoka su deonice cevovoda izmeu dva susedna
potroaa (sl.1.a) i deonice cevovoda izmeu mesta ravanja cevovoda (vora mree) i sledeeg
prikljuka potroaa (sl.2.b), ili izmeu prikljuka potroaa i sledeeg vora mree.
Oznaavajui sa Q12 zapreminski protok u deonici
cevovoda izmeu taaka grananja protoka 1 i 2, brzina strujanja
vode u ovoj deonici cevovoda je:
4Q
c = c12 = 2 12 (2.1)
d 12
gde je d12 unutranji prenik cevi.
Napomenimo da se strujni pritisak (p) esto zove i statiki pritisak, prema jednom od
naina njegovog merenja (pomou staklene pijezometarske cevice povezane sa izbuenom
rupicom na cevovodu).
Naporom vode (H) zove se visinski ekvivalent totalnog pritiska,
p p c2
H = tot = + . H [ m ]. (2.3)
g g 2 g
Oznaavajui sa z1 i z2 kote terena na mestima ravanja 1 i 2 (z1 = KT1, z2 = KT2),
energijska jednaina za deonicu vodovodne mree glasi:
p1 c12 p c2
+ + gz1 = 2 + 2 + gz 2 + Yg12 , (2.4)
g 2 g 2
odnosno,
ptot1 + pgZ1 = ptot 2 + pgZ 2 + Yg12 , (2.4')
ili
H 1 + z1 = H 2 + z 2 + h12 (2.4'')
gde su:
Yg12 jedinini (po masi) gubitak mehanike strujne energije, zbog viskoznog trenja u
posmatranoj deonici [ J / kg ],
pg12 gubitak pritiska zbog viskoznog trenja u posmatranoj deonici cevovoda [ p a ],
12
pg12
Yg12 = = g h12 .
g
Jedinini (po masi) gubitak mehanike strujne energije nepovratno je transformisan u
unutranju (toplotnu) energiju vode. Zbog visoke specifine toplote vode (4183 J / (kg oC), na 20
o
C), a i zbog razmene toplote sa okolinom, generirana toplota viskoznog trajanja praktino i ne
utie na promenu temperaturne vode u vodovodnoj mrei.
13
3 Formule tipa
c = c ( d, I ), ili I = I ( c, d ).
Prema drugoj jednaini (2.7) i jednaini (2.8') moe se uspostaviti sledea veza izmeu
bezdimenzijskog koeficijenta trenja u Darsijevoj formuli i ezijevog koeficijenta:
8g
= 2. (2.9)
C
Rejnoldsov (Reynolds-ov) broj, definisan kao odnos inercijske sile prema sili viskoznog
trenja, za strujanje u cevovodu je
cd
Re = , (2.10)
gde je kinematiki koeficijent viskoznosti vode ( = (1,3 0,8)) 10 6 m 2 / s , za t=(1030)oC).
Za strujanje u cevovodima pod natpritiskom, Re broj karakterie reim strujanja u
cevovodu. Za Re 2320 strujanje je laminarno, dok je za, uobiajeno, Re > 2320 strujanje
turbulentno, s tim da veim Re brojevima odgovara vei intenzitet turbulencije.
Kod laminarnih strujanja (Re 2320), koja se praktino ne javljaju u deonicama
vodovodnih mrea, Darsijev koeficijent trenje, do kojeg se dolazi teorijskim putem [1], iznosi:
64
= , za Re 2320
Re
Stujanja u deonicama vodovodne mere su po pravilu turbulentna i to sa Re > 10 4 , a
najee i sa Re > 10 5 .
Kod turbulentnih strujanja, Darsijev koeficijent trenja u optem sluaju zavisi od Re
broja i relativne hrapavosti unutranjeg zida cevi [ = / d ] ,
= (Re, ) .
Veliina hrapavosti unutranjih zidova vodovodnih cevi data je u tabeli I
Tabela I
14
a u ruskoj strunoj literaturi i formula Altula (A-)
0 , 25 0 , 25
100 68
= 0,1 + 1,46 = 0,11 + , (2.12)
Re Re
kao i formula Frenkelja (-)
1 6,81 0,9
= 2 log + 0,27 ,
Re
odnosno
1
= 2
. (2.13)
6,81 0,9
2 log + 0,27
Re
- formula ifrinsona:
= 0,111( ) .
2
(2.21)
Ako se u formulama Kolbruka (2.11) i Frenkelja (2.13) zanemare lanovi u kojima figurie
Re broj, ove se svode na formulu Nikuradzea (2.20), a po istom principu, formula Alttula
(2.12), sa zanemarljivim odstupanjem, svodi se na formulu ifrinsona (2.21).
16
Osim Darsijeve formule (2.7), u kojoj figurie bezdimenzijski koeficijent trenja , za
izraunavanje gubitka pritiska (napora) koristi se i ezijeva formula (2.8), u kojoj figurie
ezijev koeficijent C [ m 0,5 s 1 ].
Za strujanje pod pritiskom u cevovodima od livenog gvoa ili elika, esto je citirana
Maningova (Manning-ova) formula za izraunavanje ezijevog koeficijenta,
1/ 6
1 1/ 6 1 d
C= Rh = , (2.22)
n n 4
gde je n = 0,011 0,013 koeficijent koji zavisi od hrapavosti cevi i uzima se:
n = 0,011 , za nove bitumenizirane cevi,
n = 0,012 , za upotrebljavane, lako korodirale cevi i
n = 0,013 , za upotrebljavane, jako korodirale cevi.
17
h(n = 0,013) (n = 0,013)
= = 1,39 , za c = const (q = const).
h(n = 0,011) (n = 0,011)
Prema napred izvedenoj analizi sleduje da, pri istom zapreminskom protoku (q = const),
gubitak napora, posmatran u donosu na nov bitumeniziran cevovod od livenog gvoa ili elika,
raste za skoro 20%, u sluaju da cevovod, zbog upotrebe, lako korodira, odnosno da raste za
skoro 40%, u sluaju da cevovod, zbog dugotrajne upotrebe, jako korodira. Isti procenti promena
vae i za koeficijente trenja , zbog ijih promena moe da doe i do preraspodele protoka u
deonicama vodovodne mree.
18
Uporeujui formule (2.26'') i (2.23'), koje vae za cevi od livenog gvoa i elika, lako je
utvrditi, da za unutranje prenike cevi d = 0,050 0,250m (50 250mm), formula (2.26''), za
c 1,2m / s , odgovara formuli (2.23') za srednje korodirale cevi (za n = izmeu 0,012 i 0,013).
Ovo je sasvim logino, s obzirom da je evaljev svoju formulu (2.26), iz koje proistie i formula
(2.26''), dao za cevovode koji su u eksploataciji.
Za c < 1,2m / s , formula (2.26'') odgovarala bi, prema formuli (2.23'), stanju jako
korodiralih cevovoda. Kako je verovatnoa, da su svi cevovodi u eksploataciji, sa c < 1,2m / s ,
koje je ispitivao eveljev, bili u jako korodiralom stanju, verovatnije je da izvedena formula
Maninga (2.23'), ne opisuje najbolje strujanja sa c < 1,2m / s .
Za odreivanje gubitka napora u plastinim cevovodima, uzimajui u obzir i spajanje cevi
u prirodnim uslovima, eveljev je dao formulu
c1,774 L
I = 0,000685 1, 226 , odn. h = 0,000685 1, 226 c1, 774 , (2.27)
d d
naglaavajui da se radi o plastinim cevima ruske proizvodnje.
Formula (2.27), iz koje proistie (2.27''), eveljev je postavio uzimajui u obzir i spajanje
plastinih cevi u prirodnim uslovima. Prema ovome koeficijent u (2.27'') obuhvata i lokalne
gubitke napora u spojevima cevi, pa formula (2.27''), po svom obliku = (Re ) , samo formalno
odgovara formulama za odreivanje koeficijenta u hidrauliki glatkim cevima. Za
Rejnoldsove brojeve Re = 104 5 105 (kakvi su obino u deonicama vodovodnih mrea),
koeficijenti dobijeni po formuli (2.27'') vei su od onih dobijenih za hidrauliki glatke cevi
((2.15), (2.16) i (2.17)), za (25 15)%, s tim da manje razlike odgovaraju veim Re brojevima.
Proizvodjai plastinih cevi, zbog vrlo male hrapavosti unutranjih zidova ovakvih cevi,
obino daju hidrauliki nagib cevovoda (I = h / L), ili Darsijev koeficijent trenja ( ), ne prema
rezultatima ispitivanja, ve prema proraunu, korienjem neke od formula za hidrauliki glatke
cevi (obino formule (2.15)). Za svaki konkretan prenik cevi (d = const), ovi podaci se daju u
obliku tabela
I (c ) , ili (c ) ,
a ree i u obliku tabela
I (q ) , ili (q ) ,
gde je q protok kroz cev unutranjeg prenika d,
d 2 4q
q = c , odn. c = 2 . (2.28)
4 d
S obzirom na jednaine (2.7) i (2.6) je
2 gd
q= 2 I, odn. I= c2 . (2.29)
4c 2 gd
19
Prema datim karakteristikama I (c ) , ili (c ) , odnosno datim karakteristikama I (q ) , ili
(q ) , moe se lako utvrditi da li su one date kao rezultat ispitivanja ili su rezultat prorauna po
nekoj od formula za hidrauliki glatke cevi.
Ako se utvrdi da su date karakteristike rezultat prorauna za gidrauliki glatke cevi, treba
proveriti da li je u svim delovima date karakteristike ispunjen uslov (2.14), da se cevi ponaaju
kao hidrauliki glatke. U delovima datih karakteristika, u kojima nije ispunjen uslov (2.14), ove
treba proraunati korienjem formula (2.13), uzimajui u obzir i relativnu hrapavost zida cevi.
U svakom sluaju, date I (c ) , ili (c ) , karakteristike treba poveati za 5 10%, s obzirom
na spojeve cevi.
Deonice cevovoda u kojima nema grananja protoka obino su, da ne kaemo, po pravilu,
konstantnog prenika. Cevovod obino nije pravolinijski. Rave na poetku i na kraju deonice,
kao i kolena, u kojima se menja pravac trase cevovoda, stvaraju lokalne gubitke napora. Lokalni
gubici napora nastaju i na mestima spajanja cevi i na mestima ugradnje zaporne, ili druge
armature.
Sve veliine vezane za cevovod bez ravanja protoka, indeksirane su, u ovom odeljku, sa
12, prema oznakama, kako je na sl. 2.1 prikazano, poetka (1) i kraja (2) posmatrane deonice
cevovoda. Tako je d12 unutranji prenik cevovoda, L12 duina cevovoda, a Q12 protok vode
u posmatranoj deonici cevovoda.
Prema Darsijevoj formuli za proraun gubitka napora u pravolinijskim deonicama
cevovoda (2.7) i formuli za proraun lokalnih gubitaka napora (2.30), gubitak napora u deonici
cevovoda konstantnog protoka moe se izraunati korienjem jednaine,
L n
c2
h12 = 12 12 + k 12 ,
d12 k =1 2 g
odnosno, jednaine
L c2
h12 = 12 12 12 12 , (2.31)
d12 2 g
gde je
n
12 = 1 + k 1
. (2.31')
L12
12
d12
Drugi lan u jednaini (2.31') pretstavlja odnos lokalnih gibitaka napora prema gubicima
napora u pravolinijskim deonicama cevovoda.
Pri proraunu spoljanjih (ulinih) vodovodnih mrea ne detaljie se sa lokalnim gubicima
napora i uzima se da oni iznose 5 10% od gubitka napora u pravolinijskim deonicama
cevovoda, pa je 12 = 1,05 1,10
Kako je
4Q
c12 = 2 12 ,
d12
jednaina (2.31) moe da se svede na oblik
h12 = K 12 Q122
gde je
8 L L
K 12 = 212 12 12 = 0,0826 12 12 125 . (2.32)
g d12 d12
20
Kako koeficijen trenja 12 , u optem sluaju, zavisi od relativne hrapavosti unutranjeg
zida cevi ( 12 = 12 / d12 ) i veliine Rejnoldsovog broja,
c d 4 Q12
Re12 = 12 12 = ,
d12
12 = 12 ( 12 , Re12 ), parametar K12, u jednaini (2.32), u optem sluaju je funkcija veliine
12 ,L12, d12 i Re broja,
K 12 = K 12 ( 12 , L12 , d12 , Re12 ) ,
a preko Rejnoldsovog broja, indirektno je u funkciji i protoka kroz posmatranu deonicu
cevovoda. Veliine 12 , L12 i d12 su konstane. Koeficijent 12, koji figurie u formuli za K12,
takoe je konstanta, koja se prema proceni usvaja u granicama 12 = 1,05 1,10.
Relativna hrapavost cevi tokom eksploatacije cevovoda raste, a sa njom raste i koeficijent
trenja, odnostno gubitka napora. Viegodinje gledano, karakteristike gubitka napora u deonicama
vodovodne mree menjaju se.
21
to zamenom Re u drugu jednainu (2.32) daje
B L
K 12 = 012, 25 , gde je B12 = 0,0245 d 12 0, 25 412, 75 = const , (2.35)
Q12 d12
pa je gubitak napora u posmatranoj deonici cevovoda definisan jednainom
h12 = B12 Q121,75 (2.35')
U literaturi se, kao opta formula za izraunavanje gubitka napora u cevovodu, esto citira
jednaina
h = K Q n , K = const, n 2,
gde koeficijent K zavisi od geometrijskih parametara cevovoda, a veliina eksponenta n zavisi od
reima strujanja (Re broja). Za izrazito turbulentna strujanja je n 2, a kod laminarnih
strujanja je n = 1 (to se moe dokazati, polazei od formule = 64 / Re, za Re 2320).
Napomenimo odmah da o laminarnim strujanjima u vodovodnim mreama nema smisla i
govoriti.
Prema napred datoj diskusiji, jasno je, da o optoj formuli h = K q n nema smisla
govoriti, izuzimajui izrazito turbulentna strujanja (automodelna strujanja po Re broju).
22
Usvaja se da se i kod strujanja koja nisu automodelna po Re broju, gubitak napora u
deonici vodovodne mree opisuje jednainom oblika (2.33), odnosno jednainom (2.32), gde K12
nije konstanta, ve parametar koji zavisi od protoka Q12, kako je prikazano jednainama (2.35),
(2.36) i (2.37).
Razlog da se jednaina (2.32) koristi kao opta formula pretstavljanja gubitka napora u
deonici vodovodne mree je:
- uoptavanje metodologije prorauna vodovodnih mrea i
- promena gubitka napora zbog promene protoka u cevovodu mnogo vie izraava lan
Q122 nego li parametar K12.
Da je ova druga tvrdnja tana, moe se jednostavno pokazati korienjem jednaine (2.35),
koja je dobijena polazei od Blazijusove formule za proraun koeficijenta trenja u hidrauliki
glatkim cevima. Promenom pritiska Q12 za 2 puta, lan Q122 se menja 4 puta, a parametar K12 se
menja 1,19 puta (suprotno od promene protoka), dok bi se gubitak napora promenio za 3,35 puta.
Ne ovako jednostavno, ali slino bi se moglo pokazati i korienjem jednaina (2.36) i (2.37).
U literativnim proraunima prstenastih vodovodnih mrea, u deonicama u kojima je 12
funkcija i Re12 broja, parametri K12 menjaju se u svakom iterativnom koraku reavanja zadatka,
ali se zbog njihove relativno male promene, postupak reavanja zadatka znaajno ne produuje.
23
2.2. GUBITAK NAPORA U DEONICI VODOVODNE MREE SA USPUTNOM
POTRONJOM VODE
Prema oznakama na sl. 2.10, protok u ulaznoj deonici magistralne deonice mree je
QA=QA1, dok je protok u izlaznoj deonici posmatrane magistralne deonice QB, pri emu je
Q A = QB + q , q = q1 + q 2 + q3 (2.38)
gde je q = q1 + q 2 + q3 ukupan protok vode koji troe potroai prikljueni na magistralnu
deonicu vodovodne mree AB.
Gubici napora u deonicama magistralne vodovodne mree AB su, prema oznakama na
sl.2.11
h A1 = K A1 Q A21 , h12 = K 12 Q122 , h23 = K 23 Q232
, h3 B = K 3 B Q32B ,
odnosno
(3 )
h AB = A1 Q A21 + K 12 Q122 + K 23 Q23
2
+ K 3 B Q32B , (2.39)
gde su:
Q A1 = Q B + q = Q B + (q1 + q 2 + q 3 ) ,
Q12 = Q A1 q1 = QB + (q 2 + q3 ) , (2.40)
Q23 = Q12 q 2 = Q B + q 3 ,
Q3 B = Q23 q3 = QB .
(3 )
Gornji indeks (3) uz oznaku gubitka napora h AB oznaava da se govorio cevovodu sa 3
prikljuena potroaa.
S obzirom na jednaine (2.40), jednaina (2.39) dobija oblik
(3)
= K A1 ( QB + ( q1 + q2 + q3 ) ) + K12 ( QB + ( q2 + q3 ) ) + K 23 ( QB + q3 ) + K 3 B QB2
2 2
hAB
2
(2.41)
24
K23 i K33, u jednaini (2.41), su konstante i predstavljaju koeficijente karakteristika gubitka
napora u deonicma cevovoda,
K A1 = const, K12 = const, K23 = const, K33 = const, za = ( ) .
U reimima strujanja u kojima je = (Re, ) ili = (Re ) , veliine KA1, K12, K23 i K33 su
parametri karakteristika gubitka napora u deonicama cevovoda, koji zavise od protoka u
odgovarajuim deonicama cevovoda,
K A1 = K A1 (Q A1 ) , K 12 = K 12 (Q12 ) , K 23 = K 23 (Q23 ) , K 3 B = K 3 B (Q3 B ) , za = (Re, ) ili = (Re ) .
Razmotrimo primer veeg broja ravnomerno rasporeenih potroaa sa jednakom
potronjom vode, kako je na sl. 2.12 prikazano
q
q1 = q 2 = q3 = ... = q n =
n
n
L AB
q = qj , L A1 = L12 = L23 = ... = LnB =
j =1 n +1
Prema oznakama na sl. 2.12, gubitak napora udeonici cevovoda AB je:
(n )
h AB = K A1Q A21 + K 12 Q122 + K 23 Q232 + ... + K nB QnB
2
.
Ako je Q ukupan protok koji se odvodi potroaima prikljuenim na deonicu cevovoda AB,
a QB tranzitni protok, koji se odvodi potroaima iza ove deonice cevovoda, protok na ulazu u
deonicu AB je:
QA = QB + q, (2.42)
Za q1 = q 2 = q3 = ... = q n = q / n , protoci u deonicama cevovoda izmeu prikljuka
potroaa su:
q
Q A1 = Q A = QB + q = QB + n ,
n
Q12 = Q A1 q1 = QB + (n 1) ,
q
(2.42)
n
Q23 = Q12 q 2 = QB + (n 2 ) ,
q
n
QnB = QB .
S obzirom na jednaine (2.42), gubitak napora u deonici cevovoda AB je:
n 1 n2
2 2 2
(n ) n
h AB = K A1 QB + q + K 12 QB + q + K 23 Q B + q + ... + K nB QnB
2
(2.43)
n n n
U sluaju da je deonica cevovoda AB istog prenika i da je strujanje u njoj automodelno po
Re broju ( - coust), za LA1 = L12 = L23 = ... = LAB = LAB / (n+1) je KA1 = K12 = K23 = ... =
KAB = KAB / (n+1), pa jednaina (2.43) dobija oblik,
2
K n
j
(n )
h AB = AB QB + q (2.44)
n + 1 j =0 n
25
Razmotrimo i primer cevovda AC, u krajnjoj grani vodovodne mree, sa n ravnomerno
rasporeenih potroaa sa jednakom potronjom vode, kako je na sl. 2.13 prikazano.
L AC
L A1 = L12 = L23 = ... = L(n 1)n =
n
Ako bi se sav protok Q potroio na kraju deonice AC gubitak napora bi bio vei od gubitka
napora pri usputnoj potronji i iznosio bi
(1)
h AC = K AC q 2 . (2.46)
Uz uslov pod kojim je izvedena jednaina (2.45') odnos ova dva gubitka napora je
h (1) n3
= AB (n ) = , (2.47)
h AB n
j
j =1
2
Tabela I
n 2 3 4 5 10 20 30
1,60 1,93 2,13 2,27 2,60 2,79 2,86
26
2.3. SVOENJE USPUTNE POTRONJE VODE NA FIKTIVNE POTROAE NA
POETKU I KRAJU CEVOVODA
(n )
Gubitak napora u cevovodu sa usputnom potronjom vode h AB manji je od gubitka
napora u istom tom cevovodu, u sluaju da je sav protok na ulazu u cevovod ( Q A = Q B + q )
tranzitno proao kroz cevovod. Postoji neki protok QAB ( QB < Q AB < QB + q ) koji bi tranzitno
prolazei kroz cevovod stvarao gubitak napora ( h AB = K AB Q AB
2
) jednak gubitku napora u
(n )
cevovodu sa usputnom potronjom vode ( h AB = h AB ),
(n )
h AB
Q AB = , (2.48)
K AB
(n )
gde je KAB koeficijent (parametar) karakteristike gubitka napora u cevovodu AB, a h AB
gubitak napora u cevovodu sa n prikljuenih potroaa.
Odreujui, prema jednaini (2.48), ekvivalentni tranzitni protok QAB, cevovodu sa n
prikljuenih potroaa, prema gubitku napora, ekvivalentan je cevovodu sa potroaima na
poetku i na kraju cevovoda,
q A =Q B + q Q AB , q B = Q AB QB . (2.49)
Za deonicu cevovoda AB, prikazanu na sl. 2.14. a, sa dva prikljuena potroaa, gubitak
napora je
(2 )
h AB = K A1 (Q B + q ) + K 12 (QB + q 2 ) + K B 2 QB2
2 2
(2.50)
gde je q = q1 + q2.
27
Ako, pak, koeficijenti trenja A1, 12 i 2B zavise i od Rejnoldsovih brojeva (ReA1, Re12,
Re2B), veliine KA1, K12, K2B i KAB, koje figuriu u jednaini (2.51) indirektno zavise i od
odgovarajuih protoka i to:
K A1 = f A1 (QB + q ) , K 12 = f 12 (QB + q 2 ) , K 2 B = f 2 B (Q AB ) i K AB = f AB (Q AB ) .
Kako su protoci fiksirani (QB = const, q = const, q2 = const) veliine KA1, K12 i K2B svode
se na konstante, ali kao parametar koji zavisi od traenog protoka qAB ostaje veliina KAB, pa se
jednaina (2.51) mora reavati iterativnim postupkom.
Preporuuje se da se u poetnom priblianju uzme QAB = 0,7(QB+q) i prema ovom protoku
odredi parametar KAB u poetnom priblianju, a zatim, prema jednaini (2.51) izrauna protok
QAB u prvom priblianju. Sa protokom QAB iz prvog priblianja ulazi se u drugi iterativni korak
odreivanja ovog protoka i tako dalje, dok razlika dobijenog protoka i protoka iz prethodnog
priblienja ne postane zanemarljivo mala. Kako se parametar gubitka napora K AB = f AB (Q AB )
relativno malo menja, proraun se, praktino zavrava u dva, najvie tri, interaktivna koraka.
U sluaju da su, kako je na sl. 2.12 prikazano, potroai ravnomerno rasporeeni du
vodovoda, da im je potronja ista i da je koeficijent trenja u cevovodu konstantan, gubitak napora
moe se izraunati korienjem jednaine (2.44). Zamenjujui (2.44) i (2.48) dobija se
2
1 n j
Q AB = QB + q ,
n + 1 j =0 n
(2.52)
gde su:
q protok kojeg troe potroai prikljueni na cevovod AB,
QB protok koji se tranzitno provodi kroz cevovod AB, ka potroaima iza ove deonice
cevovoda,
n broj prikljuenih potroaa.
q 1 n 2
Q AB = k .
n n + 1 k =1
(2.52.a)
Prema jednaini (2.52.a) izraunati ekvivalentni protoci QAB i prema jednaini (2.49)
izraunati protoci qA i qB, fiktivnih potroaa na poetku i kraju cevovoda (na koje se svode
realni potroai), za razliiti broj prikljuenih potroaa (n), dati su u tabeli II. U tabeli je dat i
odnos protoka
= (Q AB QB ) / q (Q AB = QB + q )
Tabela II (QB = 0, QA = q)
n 1 2 3 4 5 ... 10
Q AB 0,707q 0,645q 0,624q 0,612q 0,606q ... 0,592q
qA 0,293q 0,355q 0,376q 0,388q 0,394q ... 0,408q
qB 0,707q 0,645q 0,624q 0,612q 0,606q ... 0,592q
0,707 0,645 0,624 0,612 0,606 ... 0,592
28
Prema jednainama (2.52.b) i (2.49) izraunati protoci QAB, qA i qB i odnosti protoka
= (Q AB QB ) / q , dati su u tabeli III,
Tabela III (QB = 0,5q, QA = 1,5q)
n 1 2 3 4 5 ... 10
Q AB 1,118q 1,080q 1,067q 1,061q 1,057q ... 1,049q
qA 0,382q 0,420q 0,433q 0,439q 0,443q ... 0,451q
qB 0,618q 0,580q 0,567q 0,561q 0,557q ... 0,549q
0,618 0,580 0,567 0,561 0,557 ... 0,549
a prema njoj i jednainama (2.49) izraunati protoci QAB, qA i qB, kao i odnosi protoka
= (Q AB QB ) / q , dati su u tabeli IV.
Tabela IV (QB = q, QA = 2q)
n 1 2 3 4 5 ... 10
Q AB 0,581q 0,555q 0,546q 0,541q 0,538q ... 0,533q
qA 0,419q 0,445q 0,454q 0,459q 0,462q ... 0,467q
qB 0,581q 0,555q 0,546q 0,541q 0,538q ... 0,533q
0,581 0,555 0,546 0,541 0,538 ... 0,533
a prema njoj i jednaina (2.49) izraunati protoci QAB, qA i qB, kao i odnosi = (Q AB QB ) / q ,
dati su u tabeli V.
Tabela V (QB = 2q, QA = 3q)
n 1 2 3 4 5 ... 10
Q AB 2,550q 2,553q 2,527q 2,525q 2,523q ... 2,520q
qA 0,450q 0,467q 0,473q 0,475q 0,477q ... 0,480q
qB 0,550q 0,533q 0,527q 0,525q 0,523q ... 0,520q
0,550 0,533 0,527 0,525 0,523 ... 0,520
29
Za QB = 0 je 0,60 za n > 5 i sa poveanjem broja potroaa (n) tei graninoj
vrednosti = 0,58.
S obzirom na granice promene, ekvivalentan tranzitan protok kroz posmatranu mu deonicu
vodovodne mree je
Q AB = QB + q (2.53)
a protoci fiktivno redukovanih potroaa na poetku i kraju deonice su:
q A = QB + q QAB = (1 )q i q B = Q AB QB = q (2.53')
Ako se krajnja grana vodovodne mree AC, prikazana na sl. 2.13, svodi na cevovod sa dva
potroaa na poetku i na kraju cevovoda, dobilo bi se
(n )
h AC
Q AC = i qA = q QAC, qC = QAC .
K AC
(n )
Uz uslove za koje je izvedena jednaina (2.45'), za h AB , dobija se
q 1 n 2
n n k1
k
Q AC = (2.54)
indeksom BF, umesto AB, izraunati efektivan tranzitni protok je QBF a izraunati protoci
30
fiktivnih potroaa na poetku i kraju ove deonice mree su q B i q F . Po istom principu
izraunavaju se i efektivni protoci u ostale dve deonice mree i fiktivni protoci potroaa na
16
njihovom poetku i kraju. Tako se za deonicu mree CD, za QC = q j i QD = q16 dobija QCD,
j =9
23
qC i q D , a za deonicu mree CE, za QC = q
j =17
j
i QE = q23, dobija se QCE, q c i q E .
31
2.4. SPECIFINI PROTOK POTRONJE VODE U DEONICI VODOVODNE MREE
vorove vodovodne mree ine mesta prikljuaka vodovodne mree na naporne (dovodne)
cevovode, mesta ravanja cevovoda i krajevi cevovoda, a deonicama mree zovu se cevovodi
koji povezuju vorove mree.
Govorei o spoljanjoj (ulinoj) vodovodnoj mrei, u sastavu mree se ne raunaju naporni
cevovodi (kojima se mrea napaja vodom) i unutranje (kune, fabrike i druge distributivne)
vodovodne mree. U sastav spoljanje (uline) vodovodne mree ulaze samo mesta prikljuaka
unutranjih vodovodnih mrea.
Na svaku deonicu spoljanje (uline), vodovodne mree prikljuen je vei broj kunih
vodovodnih mrea, a svaka od njih ima svoj, specifian, grafik potronje vode. Prema
normativima potronje vode i grafika oekivane opte potronje vode u toku dana, projektant
moe priblino da odredi ukupan protok vode koju troe svi kuni vodovodi, ali nije u
mogunosti da ovaj protok konkretno preraspodeli na sve prikljuke kunih vodovodnih mrea.
Iz ovog razloga uvodi se uproena proraunska ema odvoenja vode iz deonica vodovodne
mree, po kojoj se voda, uslovno, odvodi ravnomerno po duini deonice mree.
Protok koji troe potroai, sveden po jedinici duine cevovoda zove se specifian protok,
q
q SP = , (2.55)
L
gde q ukupan protok koji troe kui potroai [ m/s ], a L ukupna duina deonica
vodovodne mree [ m ].
Jednaina (2.55) moe se promeniti i na delove gradske vodovodne mree, na primer na
gradske reone. U gradskim reonima sa veom gustinom naseljenosti vei je i specifini protok
koji se odvodi kunim vodovodnim mreama.
Sa dnevnom promenom potronje vode menja se i specifini protok, a za dimenzionisanje
cevovoda vodovodne mree merodavan je specifini protok u danu i satu najvee potronje.
Protoci vode koji troe veliki potroai (fabrike, klanice, hoteli, bolnice i drugi) poznati su
u svakom trenutku dana, a tano su definisana i mesta njihovih prikljuaka na spoljanju
vodovodnu mreu, pa nema smisla ove protoke svoditi na specifine protoke.
Ako je q ukupan protok vode koji troe potroai prikljueni na deonicu vodovodne mree
duine L, specifian protok u ovoj deonici mree je
q
q SP = (2.55')
L
Za deonicu vodovodne mree AB (oznaenu prema vorovima na poetku (A) i kraju (B)
deonice), protok vode na ulazu u posmatranu deonicu (QA) jednak je zbiru protoka datog
potroaima prikljuenim na ovu deonicu (q) i protoka koji tranzitno proe kroz deonicu (QB).
Q A = QB + q (2.56)
Prema gubitku napora u posmatranoj deonici vodovodne mree, ekvivalentan protok koji bi
tranzitno proao kroz ovu deonicu je
Q AB = Q B + q (2.57)
a realni potroai prikljueni na ovu deonicu mogu se fiktivno redukovati na potroae u
vorovima A i B sa protocima:
q A = Q A Q AB = (1 ) q , q B = Q AB Q B = q (2.57')
gde, kako je, u odeljku 2.3 pokazano, koeficijent zavisi od veliine tranzitnog protoka QB i
broja prikljuenih potroaa (sa istim ukupnim protokom q).
Prema podacima iz tabela II - V zakljuuje se da je = (0,60 0,50), gde manji broj
odgovara velikim tranzitnim protocima.
Po modelu ravnomernog odvoenja vode po duini deonice vodovodne mree dobilo bi se
da koeficijent zavisi samo od veliine tranzitnog protoka QB, a dobijene brojane vrednosti
32
odgovarale bi graninim vrednostima datim u tabelama II V (za n = ). Ilustrujmo ovo na
primeru jedne krajnje deonice vodovodne mree (kroz koje nema tranzitnog protoka, QB = 0),
kako je na sl. 2.16 prikazano
Za primer prikazan na sl. 2.16, specifini protok potroaa je qsp = q / L, a protok kroz
cevovod u proseku na duini x je:
x
Q = Q( x ) = q q sp x = q x = q1 .
q
(2.58)
L L
Pretpostavljajui da je Darsijev koeficijent trenja u posmatranom cevovodu konstantan ( -
coust), izmeu koeficijenta karakteristke gubitka napora u cevovodu (KAB) i koeficijenta
karakteristike gubitka napora u njegovom elementarno kratkom delu (Kdx) postoji veza,
K
K dx = AB dx ,
L
pa se gubitak napora u elementarno kratkoj deonici cevovoda (dx) moe izraunati korienjem
formule
K
d (h ) = K dx Q 2 = AB Q 2 dx , Q = Q(x).
L
S obzirom na (2.58), napred data jednaina dobija oblik
2
K AB 2 x
d (h ) = q 1 dx
L L
a njen integral u granicama od x = 0 do x = L definie gubitak napora u deonici AB vodovodne
mree bez tranzitnog protoka
K
hA B = AB q 2 . (2.59)
3
U sluaju da kroz posmatranu krajnju deonicu vodovodne mree struji samo protok koji
troi potroa na kraju ove deonice (QAB = qB), gubitak napora bi bio
h AB = K AB Q AB 2
(2.60)
Izjednaavanjem desnih strana jednaina (2.59) i (2.60) dobija se da je ekvivalentni protok
u krajnjim deonicama vodovodne mree, sa ravnomernom potronjom vode po duini deonice
q
Q AB = = 0,577 q
3
i da je koeficijent u njima
qAB 1
= = = 0,577
q 3
Na slian nain moglo bi se pokazati da su, pri ravnomernoj potrnji vode po duini
deonice vodovodne mree, koeficijeti ( = (QAB QB)q) sledei = 0,541, za QB = 0,5
q; = 0,528, za QB = q; = 0,517, za QB = 2Q i = 0,505, za QB = 10 q
33
Prema podacima iz tabela II V (jer potronja vode nije nikad ravnomerna po druini
deonice vodovodne mree) predlae se usvajanje koeficijenata (koji figurie u jednainama
(2.57) i (2.57')) prema podacima iz tabele VI.
U literaturi se, radi uproenja, esto predlae usvajanje koeficijenta = 0,50 za sve
veliine tranzitnog protoka, a prema ovome i fiktivna redukcija potroaa du deonice mree na
dva potroaa (na poetku i kraju deonice), koji troe po polovinu protoka q. Prema napred datim
podacima ovo dovodi do greke koja nije zanemarljivo mala, pogotovu u krajnjim deonicama
vodovodne mree.
Tabela VI
QB / q = 0 = 0,60
0 < QB / q < 0,5 = 0,60 0,55
0,5 < QB / q < 1 = 0,55 0,53
1 < QB / q < 5 = 0,53 0,51
5 < QB / q < 10 = 0, 51 0,505
QB / q > 10 = 0,50
34
2.5. PRINCIPI ODREIVANJA PRENIKA CEVOVODA
moe se zakljuiti da je gubitak napora priblino obrnuto proporcionalan petom stepenu prenika
cevi. Kae se priblino, jer i Darsijev koeficijent trenja zavisi od prenika cevi (neto je manji
ucevima veeg prenika i obrnuto).
Lako je izraunati da se poveanjem prenika cevi za 25% ( d = d + 0,25d = 1,25d )
gubitak napora u cevovodu smani za oko tri puta ( h / h 3 ), ili, da se smanjenjem prenika
cevi za 25% ( d = d + 0,25d = 0,75d ) gubitak napora u cevovodu povea za oko etiri puta
( h / h 4 ).
U gravitacionim vodovodnim sistemima prenik cevovoda se bira tako da sam cevovod
(preko gubitka napora koji stvara) pojede viak napora, u odnosu na napor potreban da svi
potroai dobijaju traene koliine vode, pod odgovarajuim natpritiskom. Ilustrujmo ovo na
vodovodnim sistemu prikazanom na sl.2.17.
35
vode, da obezbeuje potreban napor u vodovodnoj mrei potroaa (ima funkciju napornog
rezervoara za vodovodnu mreu).
Cevovodi se proraunavaju prema protoku u asu najvee potronje vode, kada su gubici
napora u cevovodima najvei, a napor (natpritisak) vode u vodovodnoj mrei najmanji.
Razlika nivoa vode u akumulaciji i rezervoaru (prekidnoj komori pritiska) je ZA ZR, kako
je na sl.2.17 prikazano, pa se prenik cevovoda od akumulacije do rezervoara odreuje po uslovu
da gubitak napora u cevovodu bude jednak ovoj visinskoj razlici
h = Z A Z R ,
A R
(2.63)
kada je prenik cevovoda najmanji, a samim tim su i trokovi njegove izgradnje najmanji.
Kako se u gravitacionom cevovodu, bez spoljanjeg zahvata, ne moe uspostaviti strujanje
sa potpritiskom, drugi uslov je da pijezometarska linija cevovoda bude iznad trase cevovoda, a u
krajnjem sluaju da dodiruje trasu cevovoda.
Pijezometarskom visinom zove se visinski ekvivalent natpritiska vode u posmatranom
preseku cevovoda, a pijezometarska linija cevovoda je linija koja povezuje pijezometarske visine
u presecima cevovoda.
Napor vode u posmatranom preseku cevovoda je visinski ekvivalent totalnog natpritiska
vode i vei je pijezometarske visine za veliinu visinskog ekvivalenta dinamikog pritiska. Kako
su brzine strujanja u cevovodima relativno male, praktino se moe zanemariti odstupanje
pijezometarske linije od naporne linije cevovoda.
Po uslovu da pijezometarska linija ne see trasu cevovoda, cevovod od A do R, kako je na
sl.2.17 prikazano, podeljen je u tri deonice (od A do 1; od 1 do 2 i od 2 do R), a prenici cevi u
ovim deonicama odreuju se iz uslova:
h = Z A Z1 ,
A1
h = Z1 Z 2
1 2
i h = Z 2 Z R .
2 R
(2.64)
Kako je
h = h + h + h
A R A1 1 2 2 R
i
36
Prenik cevovoda od rezervoara do mesta napajanja uline vodovodne mree, kao i
proraun uline mree vri se prema protoku vode usatu najvee potronje vode. U periodima
manje potronje vode gubitak napora u cevovodu od rezervoara do mesta napajanja uline
vodovodne mree je manji, pa potroai dobijaju vodu pod veim naporom (pritiskom), u odnosu
na proraunski.
Napred izloen proraun preika cevovoda od akumulacije do prekidne komore pritiska
(rezervoara) dat je prema uslovu najmanje cene izgradnje ovog cevovoda (izborom najmanjih
moguih prenika cevi) i u praksi se obino ovako radi, i ako sa gledita racionalnog korienja
energije, ovo nije uvek ispravno. Naime, trenjem izgubljen pad (ZA ZR) moe se posmatrati i
kao bruto turbinski pad, koji se moe iskoristiti za pogon male (mikro) hidroelektrane izgraene
na poziciji prekidne komore pritiska (rezervoara), kako je na sl.2.18 prikazano.
37
Odreivanje prenika magistralnih cevovoda kojima potisna pumpna stanica transportuje
vodu, znatno je sloenija u odnosu na magistralne cevovode gravitacionih vodova. Naime, sa
smanjenjem prenika cevovoda, kada se smanjuju trokovi njegove izgradnje, raste gubitak
napora u cevovodu, a sa njime raste utroak elektrine energije za pogon pumpe ili pumpi.
Naravno, vai i obratno, sa poveanjem prenika cevovoda smanjuje se utroak elektrine
energije, a poveavaju se trokovi izgradnje cevovoda.
Ako se sa Ci oznai godinje svedena cena izgradnje cevovoda, cena njegovog odravanja
i amortizacionog izdvajanja, a sa Ce se oznai godinja cena utoene elektrine energije za
pogon pumpe (ili pumpi) u pumpnoj stanici, sumarni trokovi, uslovno svedeno na godinu dana,
jednaki su zbiru trokova Ci i Ce ,
C = Ci + Ce . (2.69)
38
pri emu Darsijev koeficijent trenja u cevovodu ( ), u optem sluaju, zavisi od relativne
hrapavosti zida cevi ( = / d ) i Rejnoldsovog broja, pa je
= ( , d , Q p ), (2.70')
Snaga pumpe u kW je
gQ p H p g Q3
N p [kW ] = = Q p H p + 8L p , (2.71)
1000 p 1000 p g 2 d 5
a oznaavajui sa T broj sata rada pumpe u godini (maxT = 365 24 = 8760 sata), godinje se za
rad pumpe utroi elektina energija
N p [kW ]
E e( god ) [kWh] = T , (2.72)
em
gde je em stepen korisnosti pogonskog elektromotora pumpe.
Oznaavajui sa Ce cenu kwh elektirine energije [din/kWh], godinja cena utroene
elektrine energije za pogon pumpe je,
C e = C e E e( god ) (2.73)
39
Uz uvedena uproenja, a saglasnosno jednainama (2.73), (2.72) i (2.71), dobija se da je u
okolini prenika de,
Q p3
Ce = A Q p + B , (2.74)
d5
gde su A i B koeficijenti:
C e gT 8C e T
A= Ho i B= L
1000 em p 1000 2 em p
koji u glavnoj meri zavise od visine dizanja vode (Ho) i duine cevovoda (L).
Sa poveanjem prenika cevi poveava se: debljina zida cevi, pa se, u okolini prenika
d = d e , masa cevi po jedinici duine moe priblino interpolirati jednainom
M1 = a d m , M 1 [kg / m] , (2.75)
gde je koeficijent koji zavisi od vrste cevi, a eksponent m, koji zavisi, takoe, od vrste cev, i
kree se u granicama 1 < m < 2.
Masa cevi ugraena u cevovod duine L, saglasno prethodnoj interpolaciji, menja se, u
funkciji prenika, po zakonu
ML = Ladm , M L [kg ] .
Cena ugraenog cevovoda (sa ugradnjom) proporcionalna je njihovoj masi, a kako cena
graevinskih radova zanemarljivo malo zavisi od prenika cevovoda, cena izgradnje cevovoda,
uslovno svedena na godinu dana (prema godinama planirane amortizacije), moe se opisati
jednainom
C i = I + J d m ,
gde koeficijent I predstavlja cenu graevinskih (zemljanih) radova (I = I (L, Ho, vrsta zemljita)),
a koeficijent J zavisi od duine cevovoda i cene cevi po jedinici teine.
Oznaavajui sa Ro / a odnos godinje cene trokova odravanja (tekuih remonta) i
amortizacionog izdvajanja, prema Ci ,
Codr. + Camortiz
Ro / a = ,
Ci
godinje svedena cena izgradnje cevovoda, njegovog odravanja i amortacionih izdvajanja moe
se opisati jednainom:
(
Ci = Ro / a I + J d m . ) (2.76)
S obzirom na jednaine (2.76) i (2.74), sumirani trokovi, svedeni na godinu dana, opisuju
se jednainom:
Q p3
( )
C = Ro / a I + J d + A Q p + B 5
m
(2.77)
d
Prvi izvod funkcije C po promenljivoj d, za Q p = const , je
C 5 BQ p
3
40
Prema uslovu C / d = 0 , korienjem jednaine (2.78) dobija se sledea formula za
izraunavanje najekonominijeg prenika cevi,
d e = P Qp 3 , za Q p = const , (2.79)
gde su konstanta P i eksponent , prema napred datom izvoenju, definisani jednainama:
5B 1
P= , = . (2.79')
mRo / a J 5+m
Koeficijenti B i J, koji figuriu u izrazu za P, linearno zavise od duine cevovoda, pa
koeficijent P ne zavisi od duine cevovoda, ali se prema izloenom, uz objanjenje koeficijenata
B, m, Ro/a i J, moe zakljuiti da koeficijent P zavisi od cene kWh elektine energije, cene 1 m
ugraene cevi i relativne hrapavosti zida cevi (preko = ( ) u B).
Eksponent , zavisi od debljine zida cevi i reima strujanja u cevovodu (izveden je za
turbulentna strujanja automodelana po Re broju strujanja kod kojih su gubici napora
proporcionalni kvadratu protoka).
Kako je brzina strujanja u cevovodu
4Q p
c= ,
d 2
zamenjujui u napred datoj jednaini d sa de, po formuli (2.79), dobija se formula za proraun
najekonominije brzine strujanja u cevovodu, pri zadatom protoku,
4 1 1
ce = 2 6 1 , za Q p = const , (2.80)
P Qp
Formula (2.79) moe da se svede i na oblik,
1
Q p = 1 / 3 d e1 / 3 , (2.81)
P
koji omoguava da se za standardne prenike cevi ( d e = d ) izraunaju protoci za koje su ove
cevi najekonominije (u cevovodima kojima pumpa transportuje vodu).
Formula (2.79) i prema njoj izvedene formule (2.80) i (2.81), vae samo za turbulentna
strujanja kod kojih su gubici napora proporcionalni kvadratu protoka (strujanja automodelna po
Re broju).
Prema razliitim, konkretno reenim, primerima odreivanja ekonominog prenika
cevovoda, u ruskoj literaturi [4] se daje sledea, uoptena, formula za odreivanje ovog prenika:
d e = E x Q py , (2.82)
gde je E faktor ekonominosti, koji zavisi od niza ekonomskih pokazatelja, kao to su: cena
elektrine energije, cena cevi i njihovog povezivanja i dr. U obinim uslovima je E = 0,5 1. O
eksponentima x i y kae se samo da je y = 3 x , u sluajevima strujanja kod kojih je gubitak
napora u cevovodu proporcionalan kvadratu protoka (kao to je: u formuli (2.79)). Dodue,
prema podacima datim u tabeli VII, moe se zakljuiti, da je za cevovod od livenog gvoa
y = 0,44 , x = y / 3 = 0,147 .
Ako bi jednaina (2.81) svela na oblik (2.82) dobilo bi se da je E = P, x = i y = 3.
Korienjem jednaine (2.82) mogu se, za standardne prenike cevi ( d e = d ) izraunati
protoci za koje su ovi prenici najekonominiji. Prema ovako izraunatim protocima moe da se
formira tabela oblasti ekonominih protoka, u kojoj se za razliite prenike cevi daju granice
protoka za koje su ove cevi ekonomine. U tabeli VII, preuzetoj iz ruske literature [4], date su
oblasti ekonominih protoka za cevi od livenog gvoa. Tabela je dobijena korienjem
jednaine (2.82), za E = 0,5, 0,75 i 1.
41
Tabela VII Oblasti ekonominih protoka u cevovdima od livenog gvoa
Uslovni Q [l / s ]
unutranji
prenik d [mm] E = 0,5 E = 0,75 E=1
100 6,4 10,6 5,7 9,4 5,2 8,4
125 10,6 16,8 9,4 15 8,4 13,3
150 16,8 28,3 15 25,3 13,3 22,4
200 28,3 51,2 25,3 45,8 22,4 40,6
250 51,2 82,2 45,8 73,5 40,6 65,3
300 82,2 121 73,5 108 65,3 96
350 121 167 108 149 96 132
400 167 220 149 197 132 175
450 220 286 197 254 175 227
500 286 394 254 352 227 313
600 394 581 352 518 313 461
700 581 808 518 722 461 642
800 808 1080 722 966 642 857
900 1080 1396 966 1250 857 1110
1000 1396 1930 1250 1725 1110 1532
Tabela VII formirana je tako to su prve (donje) granine vrednosti protoka, za usvojene
prenike cevovoda, proraunate korienjem formule (2.82), a druge (gornje) granine vrednosti
su protoci koji kao prve granine vrednosti odgovaraju sledeim veim prenicima.
Korienjem tabele oblasti ekonominih protoka (i znajui kako je ona formirana)
jednostavno se moe odrediti prenik cevovoda za zadati (poznati) protok.
Za odreivanje ekonominog prenika cevovoda od elinih cevi, Eseman je dao tabelu
preporuenih brzina u funkciji prenika cevi, (Tabela VIII). Za razliku od tabela citiranih u
strunoj literaturi, u tabeli VIII dodata je i rubrika odgovarajuih protoka.
d [mm] 60 100 150 200 250 300 400 500 600 800 1000 1200
c [m/s] 0,70 0,75 0,80 0,90 1,00 1,10 1,25 1,40 1,60 1,80 2,00 2,20
42
da bi u periodima kada je protok koji troe potroai vei od protoka koji daje pumpa ( QP > Q ),
razlika ovih protoka ( QP Q ), gravitaciono, u paralelnom radu sa pumpom, dopunila voda iz
napornog rezervoara (kada se naporni rezervoar prazni). U perodima kada se naporni rezervoar
prazni ( QP > Q ) snaga koju troi pumpa vea je od snage koju pumpa troi u periodima kada se
rezervoar puni vodom ( QP > Q ).
Protok u deonici cevovoda od pumpne stanice P do rave r (v.sl.2.19.b) razliit je od
protoka u deonici cevovoda od rave r do napornog rezervoara R, s tim da u ovoj drugoj deonici
strujanje moe biti ka rezervoaru (kada se rezervoar puni), ili ka ravi (kada se rezervoar prazni).
U cevovodu od rave r do vora napajanja vodovodne mree protok vode jednak je protoku
kojeg troe potroai prikljueni na vodovodnu meru (Q).
Zbog razliitih protoka, razliiti su prenici cevovoda od pumpne stanice do rave
( d pr = d1 ), cevovoda od rave do rezervoara ( d r R = d 2 ) i cevovoda od rave do vodovodne
mree ( d r Mp = d 3 ).
Funkcija sumarnih trokova, uslovno svedena na godinu dana, u ovom sluaju, zavisi od
prenika tri cevovda,
C = C (d1 , d 2 , d 3 ) (2.83)
i, teorijski gledano, iz uslova C / d1 = 0 , C / d 2 = 0 , C / d 3 = 0 moglo bi se odrediti
ekonomine veliine prenika d1, d2 i d3.
Kako paralelno povezane pumpe, u pumpnoj stanici, iz asa u as menjaju reim rada,
teko je uspostaviti funkcionalnu vezu (2.83), pa se praktino i ne mogu odrediti najekonominiji
prenici d1, d2 i d3.
Iz navedenog razloga, prenik cevovoda od pumpne stanice do rave ( d pr = d1 ) odreuje
se prema protoku pumpi u asu najvee potronje vode (koji je manji od protoka kojeg troe
potroai prikljueni na vodovodnu mreu). Prenik cevovoda od rave do vora napajanja
vodovodne mree ( d r Mp = d 3 ) odreuje se prema protoku kojeg troe potroai u asu najvee
potronje vode. Prenik cevovoda koji povezuje ravu i rezervoar ( d r R = d 2 ) odreuje se po
uslovu da u asu najvee potronje vode (kada pumpna stanica i rezervoar zajedniki snabdevaju
potroae vodom) svi vorovi minimalno traenog (za ispravno funkcionisanje potroaa).
Napomenimo da su napori vode u vorovima mree najmanji u asu najvee potronje vode.
U vodovodnim sistemima sa zadnjim kontrarezervoarom (sl.2.19.c) reimi rada potisnih
pumpi u pumpnoj stanici, zavise, ne samo, od protoka kojeg troe potroai (Q), ve i od
karakteristika gubitaka napora u deonicama vodovodne mree. Kako karakteristike gubitaka
napora u deonicama vodovodne mree zavise od prenika deonica mree, od protoka kojeg troe
ukljueni potroai i od teritorijalnog rasporoda ukljuenih potroaa, praktino je nemogue
uspostaviti funkcionalnu zavisnost C = C (d1 , d 2 , ) , gde je d1 prenik cevovoda od pumpne
stanice do vodovodne mree, a d2 prenik cevovoda od vodovodne mree do rezervoara. Iz
navedenog razloga d1 i d2 odreuju se po istim, napred navedenim, principima po kojima se
odreuju prenici d1 i d2 u vodovodnim sistemima sa prednjim kontrarezervoarom.
Prenici cevi u deonicama vodovodne mree odreuju se prema protocima (u njima) u asu
najvee potronje vode.
43
2.6. KARAKTERISTIKE VODOVODNIH MREA I OPTA POSTAVKA ZADATKA
NJIHOVOG PRORAUNA
Broj taaka odvoda vode iz mree je veliki, pa se radi uproenja, take odvoda vode
fiktivno reduktuju u takama vorova vodovodne mree, kako je u odeljku 2.3 objanjeno.
vorovima mree nazivaju se mesta ravanja cevovoda i mesta prikljuenja krajnjih (zadnjih)
potroaa, a deonicama mree nazivaju se cevovodi koji povezuju vorove mree.
U granatim vodovodnim mreama sa jednim izvorom napajanja, kao to je mrea
prikazana na sl.2.21.a, smerovi strujanja u svim deonicama mree jednoznno su definisani
jedino moguim smerom strujanja. Napojni cevovod ne rauna se kao deonica mree. Prekid
protoka u jednoj deonici mree izaziva prekid protoka u svim deonicama iza ove. Tako bi, na
primer, prekid protoka u deonici mree 1-2 (v.sl.2.21.a) izazvao prekid protoka i u deonicama 2-
3 i 2-4, pa bi svi potroai prikljueni na ove deonice ostali bez vode.
U prstenastim vodovodnim mreama, kao to je mrea prikazana na sl.2.21.b, bilo koja dva
vora mree mogu biti povezana preko nekoliko razliitih lanaca deonica (ne manje od dva). Dva
bilo koja lanca deonica koji povezuju dva vora obrazuju prsten. Prema broju elementarnih
prstenova, mrea prikazana na sl.2.21.b je sedmoprstena. Prekid protoka u jednoj od deonica
dovodi do preraspodele protoka u mrei, ali ne izaziva prekid protoka u drugim deonicama
mree, pa izuzimajui protoae iz iskljuene deonice, svi potroai dobijaju vodu.
Na sl.2.21.b oznaeni su proraunski smerovi strujanja u deonicama prstenaste vodovodne
mree. Ako bi se, zbog remonta, iskljuila deonica 1-2, strujanje u deonici 2-5 bi promenilo
smer. Meovita vodovodna mrea (v.sl.2.21.c) ima svojstva kako prstenaste, tako i granate
mree.
Oznaavajui sa m broj vorova, n broj deonica i p broj elementarnih prstena, za bilo
koju povrinsku mreu (bilo kog tipa), moe se izmeu parametaram, n, m i p postaviti veza:
n = p + m 1, (2.84)
44
Napojne grane se ne raunaju kao deonice mree.
Jadnaina (2.84) je posledica Ojlerove (Euler-ove) teoreme o poliedrima (viestranim
geometrijskim figurama).
Kod granatih mrea je p = 0 , pa je broj deonica uvek za jedan manji od broja vorova
( n = m 1 ).
Cilj (zadatak) prorauna vodovodnih mrea je da se odrede odgovarajui prenici cevovoda
svih deonica mree, koji e obezbediti da svi potroai dobiju traene protoke vode, pod
natpritiskom koji e obezbediti razvoenje vode u objekte koja ulina (spoljanja) mrea
snabdeva vodom.
Poznati podaci, pri proraunu spoljanje (uline) vodovodne mree, su:
Konfiguracija vodovodne mree, sa duinama svih deonica ( Lij ) i kotama terena svih
vorova mree (Zi),
Ukupna potronja vode ( q ) i njena raspodela u vodovodnoj mrei i
Minimalni traeni natpritisak (napor) u vodovodnoj mrei.
Napomenima da se kod granatih vodovodnih mrea mogu definisati razliiti mionimalni
pritisci krajnjih potroaa. Prema oznakama na sl.2.21.a krajnji potroai su prikljueni u
vorovima 3, 4, 7, 8, 10, 11, 13 i 14. Razlog da se nekom od krajnjih potroaa obezbeuje vei
natpritisak (napor) vode moe biti prikljuak velikog potroaa (fabrika, hotela i sl.).
Kod prstenastih vodovodnih mrea najmanji natpritisak (napor) je u jednom od
najudaljenijeg vora u odnosu na voj napajanja mree. Za mreu prikazanu na sl.2.21.b to je ili
vor 7 ili vor 14.
Proraun vodovodne mree vri se prema protoku vode koju potroai troe u asu najvee
potronje vode (kada je pritisak u mrei najmanji).
Za krupne potroae (fabrika, hotel i sl.) daju se konkretne veliine protoka koji troe, a
protok vode koji se troi u stambenim zgradama svodi se na specifine protoke potronje vode u
deolovima (reonima) vodovodne mree, zavisno od gustine naseljenosti gradskog reona.
Pretpostavljajui jednoliku gustinu naseljenosti cele teritorije grada, moe se uzeti da je
specifini protok potronje vode jednak u svim deonicama vodovodne mree i iznosi,
q
q sp = n
l
gde je (qn) sumarni protok koji se troi u stanbenim zgradama, a (l) ukupna duina svih
deonica vodovodne mree.
Potronja vode se, kako je u odeljcima 2.3 i 2.4 objanjeno, fiktivno svodi na potronju u
vorovima mree.
Za ispravno funkcionisanje vodozahvatnih ureaja i maina u prizemnim kuama dovoljno
je da natpritisak na mestu prikljuka na ulinu vodovodnu mreu bude 1bar. Za svaki sprat
zgrade ovaj natpritisak treba poveati za oko 0,4 bara. Za etvorospratne zgrade treba obezbediti
natpritisak vode od oko 2,5 bara, to se obino usvaja kao minimalno dozvoljeni natpritisak u
gradskoj (ulinoj) vodovodnoj mrei.
Prema odreenim prenicima svih deonica vodovodne mree, proraunatim gubicima
napora u njima i usvojenom minimalno dozvoljenom natpritisku u mrei, kao rezultat prorauna
mree dobija se i potreban natpritisak napajanja vodovodne mree, odnosno potreban napor vode
u voru napajanja. Prema ovom naporu i protoku kojeg troe potroai odreuje se poloaj
prethodnog napornog rezervoara, ili se bira pumpa ako je vodovodni sistem sa
kontrarezervoarom.
Za odreivanje protoka u deonicama vodovodne mree koriste se jednaine kontinuiteta u
vorovima mree, koje se izraavaju jednainama:
Qik = qi , i = 1, 2, ... , m, (2.85)
45
gde je qi protok vode koja se iz vora (i) odvodi potroaima, a Q
i k je algebarski zbir
protoka u deonicama mree koje se ravaju u posmatranom voru, s tim da protoci koji ulaze u
vor, uslovno imaju pozitivnu vrednost, a protoci koji izlaze iz vora imaju negativnu vrednost.
Protok napajanja vodovodne mree je,
m
Q = qi ,
i =1
pa s obzirom na ovu jednainu, jedna od jednaina (2.85) prelazi u identitet i na raspolaganju
praktino imamo m 1 jednaina oblika (2.85).
Broj deonica granate vodovodne mree je n = m 1 , koliko je i jednaina (2.85), koje
mogu da se iskoriste.
Kod prstenastih i meovitih vodovodnih mrea broj deonica je n = p + (m 1) , pa
jednainama (2.85), od kojih je nezavisno njih m 1 , treba dodati jo p drugih jednaina za
odreivanje protoka u deonicama mree, gde je p broj elementarnih prstenova mree.
Iz jednog u drugi vor elementarnog prstena voda dolazi koristei dva puta, kao je na
sl.2.24 prikazano za jedan elementarni prsten vodovodne mree sa sl.2.21.b. Za strujni tok od
vora 2 do vora 4, koji ide preko vora 3, gubitak napora je
h23 + h3 4 = K 23 Q223 + K 3 4 Q32 4 ,
dok je gubitak napora za strujni tok koji iz vora 2 ide u vor 4 preko vora 5,
h25 + h5 4 = K 25 Q225 + K 5 4 Q524 .
Gubici napora u oba strujna toka moraju biti jednaki, to se
matematiki moe opisati jednainom ravnotee gubitaka napora u
posmatranom prstenu vodovodne mree.
K 23 Q223 + K 3 4 Q32 4 = K 25 Q225 + K 5 4 Q52 4 ,
odnosno jednainom
K 23Q223 + K 34 Q324 K 25 Q225 K 54 Q52 4 = 0 .
Usvajajui smer obilaenja prstena, u smeru kretanja kazaljke
na satu, kako je na sl.2.22 prikazano, napred data jednaina ravnotee gubitka napora u
elementarnom prstenu voddovodne mree moe da se pie u optem obliku.
( K j k Q 2j k ) p
= 0, (2.86)
gde leva strana jednaine pretstavlja algebarskizbir gubitka napor u deonicma prstena, s tim da se
negativni predznak daje gubicima napora u deonicama u kojima je smer strujanja suprotan
usvojenom smeru obilaenja prstena.
Broj nezavisnih jednajina tipa (2.86) jednak je broju elementarnih prstenova u mrei (p).
Veliine K j k koje figuriu u jednainama (2.86) su koeficijenti karakteristika gubitka
napora u deonicama vodovodne mree u sluajevima kada Darsijevi koeficijenti trenja ne zavise
od Rejnoldsovog broja (kada je gubitak napora proporcionalan kvadratu protoka). U sluajevima
kada Darsijev koeficijenti trenja zavise i od Rejnoldsovog broja, veliine K j k su parametri
kaakteristika gubitka napora, jer indirektno zavise i od protoka u razmatranim cevovodima.
Koeficijenti ili parametri K j k zavise od duine ( L j k ) i prenika ( d j k ) deonica vodovodne
mree.
Kod granatih vodovodnih mrea korienjem n = m 1 jednaina kontinuiteta u vorovima
mrea (2.85) mogu se odrediti protoci vode u svim deonicama mree, da bi se zatim, prema ovim
protocima i preporuenim brzinama strujanja, odredili i prenici svih deonica mree u prvom
priblienju. Gubici napora u svim strujnim tokovima od vora napajanja mree do krajnjih
46
vorova u mrei moraju biti jednaki (uravnoteeni), to se postie korekcijom prenika u
pojedinim deonicama mree. O proraunu granatih vodovodnih mrea detaljnije se govori u
odeljku 2.7.
Za odreivanje protoka u deonicama prstenastih i meoviti vodovodnih mrea,
jednainama (2.85), kojih je m 1 (m broj vorova mree), pridruuju se i jednaine (2.86),
kojih je p (p broj elementarnih prstenova u mrei). U sistemu jednaina (2.86), pored
nepoznatih Q j k , preko koeficijenata, ili parametara K j k , figuriu i nepoznati prenici d j k .
Kako je broj jednaina (kojih je koliko i deonica u mrei) nedovoljan za istovremeno
odreivanje Q j k i d j k (jer je broj nepoznatih duplo vei od broja jednaina), zadatak se reava
iterativnim postupkom. U poetnom priblienju pretpostavljaju se protoci u p proizvoljno
izabranih deonica (p broj elementarnih prstenova u mrei), da bi se, zatim, korienjem
jednaina (2.85) odredili protoci i u preostalih m 1 deonica mree. Prema ovako dobijenim
protocima u poetnom priblienju odreuju se prenici deonica mree u prvom priblienju. U
daljem iterativnom postupku, koji je detaljnije obraen u odeljku 2.8, vri se unutranje
usklaivanje mree (usklaivanje prenika i protoka po uslovu da sistemi jednaina (2.85) i
(2.86) budu zadovoljeni).
Kao rezultat napred navedenih prorauna vodovodnih mrea dobijaju se prenici deonica
mree, protoci u njima, a prema usvojenom minimalnom naporu vode u mrei proraunava se i
potreban napor napajanja mree.
Napred dato izlaganje odnosi se na vodovodne mree sa jednim napojnim mestom (jednim
izvorom napajanja), kako je na sl.2.21 prikazano. Praktino se ovo odnosi na vodovodne sisteme
sa prethodnim napornim rezervoarom, a teorijski vai i za vodovodni sistem sa potisnom
pumpnom stanicom, koji bi funkcionisao bez kontrarezervoara.
U vodovodnim mreama sa vie napojnih mesta (vie izvora napajanja) potrebno je znati i
protoke svih izvora napajanja. Kako je ukupni protok napajanja vodovodne mree poznat (Q) i
kako je on jednak zbiru protoka napajanja svih izvora napajanja, za odreivanje pojedinanih
protoka izvora napajanja potrebno je postaviti dopunske jednaine, kojih je za jedan manje od
broja izvora napajanja.
Razmotrimo dva primera granatih vodovodnih mrea sa dva izvora napajanja, jedne koji
napajaju dva naporna rezervoara (sl.2.23.a) i druge sa kontrarezervoarom (sl.2.23.b), koju, u asu
najvee potronje, vodom snabdeva i potisna pumpa (P) i rezervoar (R). U periodima kada je
protok potronje vode manji od protoka koji daje pumpa, konrarezervoar se puni vodom
(sl.2.23.c), a zbog nepoznatog protoka koji ide u rezervoar, ovaj se, za razliku od ostalih
potroaa vode, tretira kao nefiksiran odvod vode. Kao i u sluaju dva izvora napajanja i u
sluaju jednog izvora napajanja i jednog nefiksiranog odvoda vode, potrebno je postaviti jo
jednu jednainu za odreivanje ovog nefiksiranog protoka.
27
a) QI + QII = Q = qi
i =1
47
24
b) QP + QR = Q = qi , (QP < Q )
i =1
24 24
c) QP > Q = qi , QR = QP qi
i =1 i =1
U sluaju da granata vodovodna mrea dobija gravitaciono vodu iz dva rezervoara, I i II,
kako je na sl.2.23.a prikazano, ukupan protok vode koju troe potroai,
m
Q = qi , (m = 27, prema sl.2.23.a),
i =1
Q = Q I + Q II (2.87)
gde su: ZI kota nivoa vode u rezervoaru I, ZA kota vora A i hI A gubitak napora u
napojnom cevovodu I-A.
Gubitak napora u napojnom cevovodu I-A moe se matematiki opisati formulom
hI A = K I A Q I2 ,
gde je QI zapreminski protok u cevovodu I-A, a KI-A je koeficijent karakteristike gubitka napora
u cevovodu I-A (za I A = const ), odnosno parametar karakteristike gubitka napora u cevovodu
I-A, ako Darsijev koeficijent trenja ( I A ) zavisi i od Re broja.
S obzirom na napred datu formulu, jednaina (2.88) moe da se pie u obliku
48
H A = ( Z I Z A ) K I A QI2 , (2.88')
prema kojem napor vode u taki napajanja A zavisi od protoka vode u napojnom cevovodu
( H A = H A (QI ) ).
Napor vode u voru napajanja B je
H B = ( Z II Z B ) hII B , (2.89)
gde su: ZII kota nivoa vode u rezervoaru II, ZB kota vora B i hII B gubitak napora u
napojnom cevovodu II-B.
Kako je hII B = K II B QII2 , napred data jednaina moe da se pie i u obliku
H B = ( Z II Z B ) K II B QII2 (2.89')
prema kojem je H B = H B (QII ) .
Prema energijskoj jednaini za strujni tok od rezervoara I do vora M (u kojem se susreu
protoci iz rezervoara I iz rezervoara II) je
Z M + H M = Z I hI A ( h )A M ,
dok je prema energijskoj jednaini za strujni tok od rezervoara II do vora M,
Z M + H M = Z II hII B ( h )B M .
Izjednaavanjem desnih strana napred datih jednaina za Z M + H M sleduje da je
Z I hI A ( h )A M = Z II hII B ( h )B M ,
H A (QI ) ( h )A M + ( h )B M H B (Q II ) = 0 , (2.90)
gde su:
H A (QI ) = Z A + H A (Q I ) = Z I K I A QI2
i H B (QII ) = Z B + H B (Q II ) = Z II K II B Q II2 . (2.90')
prikazano.
Prema napred reenom, problem
odreivanja protoka napajanja QI i QII, u granatoj mrei sa dva paralelna izvora napajanja, svodi
se na problem odreivanja protoka u fiktivnom prstenu (fiktivnoj zatvorenoj konturi).
U asu najvee potronje vode, granatu vodovodnu mreu sa kontrarezervoarom
zajedniki, u paralelnom radu, snabdevaju i potisna pumpa i kontrarezervoar kako je na sl.2.23.b
49
prikazano. Protok kojeg troe potroai Q (koji je poznat) jednak je zbiru protoka koji se dobija
od potisne pumpe (QP) i protoka koji se dobija iz rezervoara (QR),
Q = QP + QR . (2.91)
Napor vode u voru A, u kojem se mrea napaja od pumpe, je
H A = H P (Z A Z P ) hP A , (2.92)
gde su HP napor potisne pumpe, ZA, ZP visinske kote poloaja vora A i potisne pumpe P
( Z A > Z P ), hP A - gubitak napora u napojnom cevovodu P-A.
Kako je H P = H P (Q P ) (prema karakteristici napora pumpe) i hP A = K P A Q P2 ,
jednaina (2.92) moe da se pie i u obliku
H A = H P (QP ) (Z A Z P ) K P A Q p2 , (2.92')
prema kojem je H A = H A (Q P ) .
Napor vode u voru B, u kojem se mrea napaja iz rezervoara R (kontrarezervoara) je
H B = (Z R Z B ) h R B , (2.93)
gde su ZR, ZB visinske kote nivoa vode u rezervoaru i poloaja vora B ( Z R > Z B ) i hR B
gubitak napora u napojnom cevovodu R-B.
Kako je hR B = K R B Q P2 , jednaina (2.93) moe da se pie i u obliku
H B = (Z R Z B ) K R B Q p2 , (2.93')
prema kojem je H B = H B (QR ) .
Pretpostavljajui da se vor M napaja i od pumpe i od rezervoara (v.sl.2.23.b), energijske
jednaine za strujne tokove od pumpe do vora M i od rezervoara do vora M glase:
Z M + H M = Z P + H P hP A ( h )A M
i Z M + H M = Z R hR B ( h )B M
Jednaine (2.91) i (2.94) omoguavaju da se, prema poznatom protoku potronje Q, odrede
protoci napajanja QP i QR.
Jednaina (2.94), kao i jednaina (2.90), predstavlja jednainu ravnotee prirataja i
gubitaka napora u fiktivnom prstenu OABO prikazanom na sl.2.24, s tim da QI treba zameniti sa
QP, a QII sa QR, kako je na sl.2.25.a prikazano.
I u sluaju kada potisna pumpa daje vei protok od protoka kojeg troe potroai u granatoj
mrei sa kontrarezervoarom, potrebne su dopunske jednaine za odreivanje protoka pumpe (QP)
i protoka koji odlazi u rezervoar (QR), kako je na sl.2.23.c prikazano. Za QP > Q, gde je protok Q
kojeg troe potroai poznat ( Q = qi ), moe se pisati
QP = Q + QR , ili QP QR = Q (2.95)
Napor vode u voru A, u kojem potisna pumpa napaja mreu vodom, definisan je
jednainama (2.92) i (2.92'). a napor vode u voru B, iz kojeg se viak protoka pumpe
( QR = QP Q ) potiskuje u kontrarezervoar je:
H B = (Z R Z B ) + hB R (2.96)
50
gde je hB R gubitak napora u cevovodu BR, kojim se voda odvodi u kontrarezervoar.
Kako je hB R = K BR QR2 , jednaina (2.96) moe da se pie i u obliku
H B = (Z R Z B ) + K B R Q p2 , (2.96')
prema kojem je H B = H B (QR ) .
Energijska jednaina za strujni tok od pumpe do kontrarezervoara glasi
Z P + H P hP A ( h )A B hR B Z R = 0 ,
a s obzirom na (2.92) i (2.96), odnosno (2.92') i (2.96'), ova jednaina moe da se pie i u obliku
H A (QP ) ( h )A B H B (QR ) = 0 (2.97)
gde su: H A (QP ) = Z A + H A (Q P ) = H P (QP ) + Z P K p A Q p2
i H B (QR ) = Z B + H B (Q R ) = Z R + K R B QR2 . (2.97')
Jednaina (2.97), s obzirom na jednainu (2.95), predstavlja jednainu ravnotee prirataja
i gubitaka napora u fiktivnom prstenu OABO, gde je u fiktvnom voru O, prema (2.95)
QP = Q + QR , a u fiktivnoj deonici OA ugraena je pumpa naporne karakteristike H A (QP ) , dok
fiktivna deonica AO stvara gubitak napora h AO = H B (QP ) , kako je na slici 2.25.b prikazano.
Sline jednaine, za odreivanje protoka napajanja iz vie izvora, ili za odreivanje protoka
napajanja i protoka odvoenja vode u rezervoare (nefiksirane potroae), mogu se postaviti i za
prstenaste i meovite vodovodne mree.
51
prikazano. Na sl.2.26 prikazani su smerovi strujanja u sluaju kada potisne pumpne stanice i
kontrarezervoari, u paralelnom radu, zajedniki snabdevaju potroae vodom
( QPI + QPII + QRI + PRII = Q , Q poznati protok kojeg troe potroai). Na sl.2.26.b prikazani su
smerovi strujanja u sluaju da su protoci iz pumpne stanice vei do protoka kojeg troe potroai
( QPI + QPII > Q ), pa viak protoka iz pumpnih stanica puni kontrarezervoare
( QPI + QPII = Q + QRI + PRII ).
K PII 4 QPII
2
H 4 = (Z PII Z 4 ) + H PII (QPII ) , H 4 = H 4 (QPII ) , (2.100)
K PII 4 QPII
2
K RI 9 QRI2
H 9 = (Z RI Z 9 ) , H 9 = H 9 (QPI ) , (2.101)
K RI 9 QRI2
K RII 12 QRII
2
i H 12 = (Z RII Z 12 ) , H 12 = H 12 (QRII ) . (2.102)
K RII 12 QRII
2
52
koja se, s obzirom na (2.100) i (2.102), moe pisati i u obliku
H 4 (QPII ) h48 + h128 H 12 (QRII ) = 0 , (2.105)
gde je:
H 12 (QRI ) = Z 12 + H 12= Z RII K RII 12 QRII
2
, (2.105')
a napor H (QPII ) definisan je drigom jednainom (2.103').
4
Jednaine (2.103), (2.104) i (2.105), uz jednainu (2.98), ine zatvoreni sistem jednaina za
odreivanje protoka napajanja svih izvora (QPI, QPII, QRI i QRII).
Jednaine (2.103), (2.104) i (2.105) predstavljaju jednaine ravnotee prirataja i gubitka
napora u fiktivnim prstenovima mree 0-1-4-0, 0-1-9-0 i 0-4-12-0, kako je na sl.2.27.a
prikazano.
U sluaju da potisne pumpne stanice P1 i P2 daju zbirni protok koji je vei od protoka
kojeg troe potroai ( QPI + QPII > Q ), naporni rezervoari (kontrarezervoari) RI i RII pune se
vodom, pa je
QPI + QPII = Q + QRI + PRII , (2.106)
gde je Q poznati protok potronje vode.
53