Meunarodno privatno pravo

1. Privatnopravni odnosi sa elementom inostranosti.

Meunarodno privatno pravo pretstavlja skupni termin za graansko, porodino, radno i privredno pravo.
Predmet ovog prava jeste utvrivanje mjerodavnog prava.
Problem odreivanja mjerodavnog prava nije karakteristian za sve pravne odnose, ve samo za privatno pravne. U
prekrajnom ili krivinom postupku nee se postavljati pitanje primjene nekog drugog prava osim Crnogorskog. Npr: Protiv
njemakog turiste e se primjeniti nae pravo kao to bi se kod njih primjenilo njihovo pravo. Problem odreivanja mjerodavnog
prava podrazumijeva mogunost primjene nekog drugog prava, prilikom rjeavanja konkretnog pravnog odnosa-odnosno spora.
Za pojam meunarodno-privatnog problema(pravne dileme) nije dovoljno da se radi o privatno pravnim odnosima ve je
potrebno jedno kljuno obiljeje tj element inostranosti.
U naoj literaturi se za element inostranosti koristi vie termina: strani element, meunarodno element, meunarodno obiljeje.
Meunarodno privatno pravo regulie odnose koji se vezuju za vie zemalja. Sudovi jedne drave polaze od meunarodnog
privatnog prava te iste drave.

A) Pojavni oblici stranog elementa

Strani element se pojavljuje u 3 osnovna oblika: 1. Subjektu, 2. Objektu, 3. Pravima i Obavezama

1 Strani element u subjektu javlja se na bazi dravljanstva ali se moe javiti i na osnovu domicila, pa i boravita lica koje stupa u

graansko pravni, porodino pravni, radno pravni odnos.

Strani element e se javiti u subjektu i ako jedna ili obe ugovorne strane imaju prebivalite u inostranstvu.

Pr: u sluaju da Crnogorsko preduzee zakljui kupoprodajni ugovor sa Njemakom firmom, u tom ugovornom odnosu se javlja
strani element u subjektu, jer je jedan od subjekata u tom odnosu inostran(njemaka) pravno lice.

2 Strani element u OBJEKTU javlja se na bazi mjesta nalaenja stvari, kao i na osnovu mjesta pomou kojih se utvruje

pripadnost prevoznog sredstva(najee mejsto registracije).

Npr: Ako su predmet tog ugovora hrtovi koji se nalaze u engleskoj, dobijamo strani element u objektu.

3 Strani element u PRAVIMA I OBAVEZAMA nastaje ako se nastanak ili ispunjenje obaveze vezuje za neku stranu zemlju. Npr:

ako bi ugovor bio zakljuen u inostranstvu, isporuka bila u inostranstvu.

Norme meunarodnog privatnog prava treba da daju odovor na pitanje:

Norme kojeg prava e se primjeniti na konkretan sluaj?
Nakon to doe do zakljuka da e se npr. Primjeniti norme vajcarskog prava, dalje rjeavanje tog odnosa preuzima vajcarsko
npr. Porodino pravo.
 2. Direktan i Indirektan nain regulisanja privatno pravnih odnosa sa elementom inostranosti

Postoje 2 osnovna naina regulisanja odnosa sa elementom inostranosti:

Direktan
Indirektan (kolizioni)
Direktno regulisanje unutranjim propisima: Meunarodni sporazumi nisu jedini instrument direktnog regulisanja pp odnosa.
Neki odnosi se reguliu normama domaeg prava.
Direktno regulisanje se moe ostvariti i putem unutranjih propisa, a najee se to ostvaruje na:
Na prava stranaca(strana fizika lica mogu biti nosioci prava svojine na pokretnim stvarima kao i domai dravljani, mogu pod
uslovima reciprociteta biti nosioci privatne svojine na nepokretnostima koja su stekli nasleivanjem)
Drava se u ovakvim situacijama ne zadovoljava ukazivanjem na odreeno pravo, ve sama odreuje pravila ponaanja u
konkretnom sluaju.
Indirektan nain: Po nekim shvatanjima je jedini koji spada pod meunarodno privatno pravo. Sutina ovog naina jeste u
odabiru mjerodavnih pravila, odnosno mjerodavnog prava za regulisanje konkretnog spornog odnosa.
#Kolizione norme su te koje upuuju na pravo odreene drave i pod tim normama e se raspravljati sporni odnos.
Za ugovore koji se odnose na nepokretnosti iskljuivo je mjerodavno pravo drave gde se nepokretnost nalazi
Kolizione norme ne rjeavaju spor direktno ve upuuju na konkretno nacionalno pravo.
Ove norme razrjeavaju viak problema.
 3. Pojam i predmet Meunarnodnog privatnog prava (sukob zakona, jurisdikcije, graanska prava stranaca)

#Meunarodno privatno pravo je grana unutranjeg prava. Njegova pravila nisu meunarodna, meunarodno obiljeje imaju
samo odnosi koje regulie, jer se vezuju za vie suvereniteta.
Pravila meunarodnog privatnog prava reguliu na direktan ili indirektan nain pravna pitanja koja se postavljaju usled
pojave elementa inostranosti.
Postoje 2 osnovna pojma Mpp:
Po jednima Mpp obuhvata samo kolizione norme(oblast sukoba zakona).
Po Kegelu Mpp je skup pravnih pravila, koja kazuju, pravo koje drave je mjerodavno. Meutim,
Drugi pak polaze da Mpp regulie odnose izmeu drava.

Predmet Mpp- postoje razliita shvatanja o predmetu Mpp. Postoji vie kategorija.
a) Pod predmetom Mpp mogu se podrazumijevati oni pravni odnosi koje Mpp regulie, a mogu se i smatrati i same norme koje
reguliu odreenu vrstu odnosa. Ovi pravni odnosi koje regulie Mpp postae predmet Mpp-a samo ako sadre element
inostranosti.
b) Postoje znatno vei sporovi oko predmeta Mpp-a kada se pod predmetom podrazumijevaju one pravne norme koje reguliu
privatno pravne odnose sa elementom inostranosti. Te odnose reguliu veoma razliite norme:
Procesne norme, norme graanskog prava, radnog i privrednog prava.
Postoji samo jedna oblast koja sasvim neosporno spada u Mpp- To je sukob zakona i obuhvata kolizione norme, pravila koja
odreuju mjerodavno pravo za odnose koji se vezuju za vie suvereniteta. TO JE najtipiniji predmet Mpp-a ali je danas
naputeno stanovite da je to predmet Mpp-a.
Predmetom se esto smatraju i norme o sukobu jurisdikcije, odnosno pravila koja reguliu graanskoprocesne odn sa
elementom inostranosti (pravila o meunarodnoj nadlenosti i o priznanju i izvrjeenju inostranih odluka).
Predmet Mpp-a ine odreena pravila o pravima naih dravljana da stupaju u privatnopravne odnose sa elementom
inostranosti, kao i prava stranaca da stupaju u naoj zemlji u privatnopravne odnose.

4 Unutranji izvori MPP-a

Izvori Mpp-a CG su brojni i potiu iz raznih etapa. Osnovni izvor je ZAKON o MPP-u iz 2014te koji je zamijenio zakon o
rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja donijet 1982god. sa izmjenama iz 1996god.
Novi zakon je poeo da se primjenjuje 9og jula 2014god. Ova nova kodifikacija Mpp-a usklaena je sa pravom EU kao i
rjeenjima manjih Hakih konvencija.
-U oblasti odreivanja mjerodavnog prava donijet je novi zakon o mjenici 2005te, a kolizione norme su sadrane u glavi XVI koja
nosi naziv: sukob zakona. Zadrana su ista rjeenja iz istoimenog zakona sa analognom primjenom na sukob zakona koji se
odnose na ek.
- Primjenjuje se zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi iz 1998god.
- 2011te usvojen je zakon o Obligacionim odnosima i osnovama svojinsko pravnih odnosa u vazdunom saobraaju.
- Relevantne odredbe o graanskom-sudskom postupku sa elementom insotranosti su sadrane u:
1) Zakonu o parninom postupku 2004te.
2) Zakon o vanparninom postupku iz 2006te
3) Zakon o izvrenju i obezbjeenju iz 2011te.
4) Zakon o steaju iz 2011te.
U najvanije zakone koji su izvori normi o pravima stranaca u oblasti graanskih i privrednih odnosa spadaju:

1) Porodini zakon iz 2007e

2) Zakon o nasleivanju iz 2008e
3) Zakon o obligacionim odnosima iz 2008e
4) Zakon o svojinsko pravnim odnosima iz 2009te
5) Zakon o zapoljavanju i radu stranaca iz 2008e
6) Zakon o privrednom drutvu iz 2002e
7) Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi iz 1987e
8) Zakon o osnovama svojinsko pravnih odnosa u vazdunom saobraaju 2011te
9) Zakon o mjenici iz 2005te sukobi zakona koji se odnose na ek

ZMPP: Ovaj zakon se ne primjenjujena odnose ovog zakona ako su ti odnosi regulisani meunarodnim ugovorima ili drugim
zakonom.
ZMPP: Ako za neki odnos ovim zakonom nije propisano pravilo za odreivanje mjerodavnog prava, shodno se primjenjuju
odredbe i naela ovog zakona, naela pravnog poretka CG i naela meunarodnog privatnog prava.
 Znaajnije novine u regulisanju prava stranaca
U porodinom zakonu se favorizuje brana u odnosu na vanbranu zajednicu, pa je priznato vanbranoj zajednici alimentaciono
i svojinsko pravno dejstvo. Zakon ne dozvoljava usvojenje izmeu stranog dravljanina kao usvojioca i domaeg dravljanina kao
usvojenika. Izuzetno, strani dravljanin moe usvojiti dijete ako se ne moe nai usvojilac meu domaim dravljanima uz
nadlenost ministarstva nadlenog za poslove socijalnog staranja, a na osnovu miljenja strune komisije. Zakon ne daje
eksplicitan odgovor na pitanje da li stranac moe da bude staratelj stranom ili domaem licu. U sluajevima kada stranac ima
domicil u CG i ukoliko su ispunjeni uslovi predvieni zakonom, pitanje dravljanstva ne bi trebalo da predstavlja prepreku za
uspostavljanje starateljstva!
Eksplicitno je zabranjeno da brani drugovi ugovaraju primjenu prava druge drave na imovinske odnose.

Zakonom o nasleivanju vanbrani srodnici izjednaeni su u pogledu nasivanja sa branim, a stranci u CG imaju, pod uslovom
uzajamnosti ista nasljedna prava kao i crnogorski dravljani, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Testament
moe sainiti crnogorski dravljanin u inostranstvu pred diplomatsko-konzularnim predstavnikom, po odredbama koje vae za
sudski testament.
Zakonom o svojinsko pravnim odnosima predvieno je da strana lica imaju nacionalni tretman u pogledu sticanja prava svojine
na pokretnim stvarima, a isto vai za strana fizika lica u pogledu nasleivanja. Meutim, za sticanje prava svojine na
nepokretnim stvarima uvode se odreena ogranienja.

U pogledu prava stranaca na sticanje svojine na nepokretnostima na osnovu ugovora o otuenju vai jedan povoljniji reim za
strana lica iz EU, dok se na strana lica drugih zemalja primjenjuje zakon o svojinsko pravnim odnosima. Ovaj zakon propisuje da
strana lica NE MOGU sticati svojinu na: prirodnim bogatstvima, dobru u optoj upotrebi, poljoprivrednom zemljitu, umi i
umskom zemljitu, nepokretnoj stvari u kopneno pograninom podruju i ostrvima.
IZUZETAK: strano fiziko lice moe stei pravi svojine na poljoprivrednom zemljitu, umama i umskom zemljitu povrine do
5000m2, samo ako je predmet ugovora o otuenju(kupoprodaja, poklon, razmjena) stambena zgrada koja se nalazi na tom
zemljitu.

5 Meunarodni izvori MPP-a

Na osnovu sukcesije u CG vae i isti viestrani ugovori koji su vaili u prethodnom periodu ali I brojni dvostrani ugovori koji
imaju primat u odnosu na viestrane ugovore I zakone, ako istu materiju reguliu na drugaiji nain.
Ustav CG iz 2007e uspostavio je hijerarhiju izvora. Ustav predvia da potvreni I objavljeni meunarodni ugovori imaju primat
u primjeni u odnosu na zakone.
U pogledu odnosa viestranih I dvostranih ugovora, osnovno je pravilo da u istoj materiji dvostrani ugovori imaju primat,
meutim vrijeme zakljuenja ugovora moe biti od uticaja!!!

-Meunarodne konvencije(viestrani ugovori)1

Na meunarodnom planu osnovna pravila postupanja po zamolnicama stranih sudova, postavljena su pod okriljem Hake
konvencije za meunarodno privatno pravo. CG je postala lanica Hake konvencije za MPP, sa retroaktivnim dejstvom od
1.marta 2007e, dok Hake konvencije vae od 3.juna 2006te, dana kada je CG proglaena nezavisnom! Hake konvencije koje
obavezuju CG:

1) Konvencija o graanskom postupku 1954

2) Konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika testamentarnih odredbi 1961
3) Konvencije o zakonu koji se primjenjuje na drumske saobraajne nezgode 1971
4) Konvencija o olakanju meunarodnog pristupa sudovima 1980

Nakon nezavisnosti CG je potvrdila 3 konvencije koje se u CG primjenjuju od 2012te:

1. Konvencija o dostavljanju u inostranstvu sudskih I vansudskih akata u graanskim I privrednim sporovima(1965)
2. Konvencija o izvoenju dokaza u graanskim I privrednim sudovima (1970) i
3. Konvencija o zatiti djece I saradnji u oblasti meunarodnog usvojenja(1993).
#U CG se od 1.1.2013 primjenjuje I konvencija o nadlenosti, mjerodavnom pravu, priznanju, izvrenju I saradnji u pogledu
roditeljske odgovornosti I mjera za zatitu djece
## Konvencije donijete pod okrljiem Ujedinjenih Nacija, a koje se odnose na meunarodnu trgovaku arbitrau, obavezuju CG-u
od 3.6.2006:
! Njujorka konvencija o priznanju I izvrenju inostranih arbitranih odluka 1958, Protokol o arbitranim klauzulama, EU
konvencija o meunarodnoj trgovakoj arbitrai 1961.
### CG je u julu 2006te uputila izjavu o sukcesiji u odnosu na sve konvencije Savjeta Evrope- Sticanjem lanstva u savjetu
Evrope-sukcesorske izjave su prihvaene I za konvenencije koje su otvorene za lanice, kao I z drave nelanice. Ovo se odnosi
na sledee konvencije:

1. EU konvencija o o obavjetenjima o stranom pravu 1968

2. Dodatni protokol 1978
3. Konvencija o odgovornosti hotelijera u vezi sa imovinom njihovih gostiju 1962
4. Evropski sporazum o dostavljanju zahtjeva za pravnu pomo 1977!!!
CG je potvrdila EU konvenciju o dravljanstvu koja se primjenjuje od 2010!!!

-DVOSTRANI UGOVORI 2(IMAJU PRIMAT U ODNOSU NA viestrane)-

Bilateralni ugovori se javljaju u oblasti meunarodne pravne pomoi, priznanja, izvrenja arbitranih odluka, konzularnih
poslova I zatite stranih investicija. Veina ugovora o meunarodnoj pravnoj pomoi regulie dostavljanje I izvoenje dokaza,
ukidaju potrebu za legalizacijom javnih isprava, garantuju slobodan pristup sudu, pravnu pomo I razmjenu informacija o
sadraju stranog prava!!!
#U CG vae bilateralni ugovori o meunarodnoj pravnoj pomoi sa: Ruskom federacijom, Austrijom, Belgijom, BIH, Srbijom,
Hrvatskom, MK, Bugarskom
Osnovno pravilo koje uspostavlja Beka konvencija za situaciju kada su iste drave potpisnice I starijeg I novijeg ug. je da se
primat daje novijem ugovoru!!!
***U pogledu priznanja I izvrenja stranih I arbitranih odluka, pored ugovora o Meunarodno pravnoj pomoi,
u CG su na snazi 4 ugovora: a to su ugovori sa Austrijom, Belgijom, Francuskom I Grkom.
#O odreenim pitanjima kao to su statusni I porodini odnosi sa stranim elementom, bave se I posebni bilateralni ugovori kao
npr: ugovor o nadlenosti I mjerodavnom pravu u pogledu statusnih I porodinih odnosa izmeu CG I Fr.
##U CG su na snazi I 2 ugovora koja se odnose na iskljuenje obaveze polaganja predujma sudskih trokova, kao I o priznanju
besplatne sudske pomoi.
#** Nekim pitanjima od znaaja za MPP bave se I konzularne konvencije(odnose se na zakljuivanje braka u konzularnom
predstavnitvu u inostranstvu u domaoj formi, kao I sastavljanju testamenta).

6 Pojam kolizionih normi (sastavni djelovi, pravna priroda)

Osnovni je zadatak kolizionih normi da rijei tj. utvrdi koje e pravo biti mjerodavno.
Ovu dilemu kolizione norme razrjeavaju na nain to izaberu jedan od mnogobrojnih kontakata tj, odluujui- I na taj nain nas
upute na mjerodavno pravo. Taj izbor vri zakonodavac. On pri tome naravno ne polazi od jednog konkretnog pojedinanog
pravnog odnosa, ve od jedne kategorije pravnih odnosa I pravnih pitanja!
Npr: Od kategorije ugovora, ili ue kupoprodajnog ugovora, ili ue odgovornosti prodavca.
Ako je rije o kupoprodajnom ugovoru- pored dravljanstva kupca I prodavca, uzece se u obzir njihovo prebivalite kao nain
vezivanja.
#Svaki zakonodavac donosi odluku o tome koje je vezivanje teino za jednu kategoriju I time postavlja kolizionu n.
!!! Svaki sud polazi od svojih kolizionih normi!!!

**STRUKTURA**- kolizione norme imaju 2 elementa:

a) U njima se prvo imenuje jedna pravna kategorija pod kojom e se podvesti konkretno pravo!
b) Sadre taku vezivanja (izdvajanje jedne odluujue injenice)

!!! Ako koliziona norma glasi Za pravnu I poslovnu sposobnost fizikog lica mjerodavno je pravo drave iji je on dravljanin.
Koliziona norma se sastoji iz pravne kategorije (to je u ovom sluaju pravna I poslovna sposobnost fizikog lica) i od take
vezivanja (to je u ovom sluaju dravljanstvo).
!!! U normi za oblik pravnog posla mjerodavno je pravo drave u kojoj je posao preduzet
Pravna kategorija je oblik(forma) pravnog posla, a taka vezivanja je mjesto zakljuenja ugovora(posla)!
!!!!!!!! Za stvarna prava na nepokretnostima koja se nalaze u CG, primjenie se Crnogorsko pravo!

-VRSTE KOLIZIONIH NORMI-

Postoji vie podjela kolizionih normi ali su najvanije:

1) Jednostrane su one kolizione norme koje dovode do primjene jednog istog (domaeg) prava. Da bi se viestrana
koliziona norma pretvorila u jednostranu ona treba da glasi za stvarna prava na nepokretnostima primjenie se
Crnogorsko pravo. Prema miljenju Eisnera ove norme odreuju opseg vaenja vlastitih(nacionalnih) materijalnih
normi. Na taj nain one pretstavljaju nepotpune kolizione n.
2) Viestrane njihova je karakteristika u tome to mogu ukazivati na bilo koje pravo svijeta. Za stvarna prava na
nepokretnostima primijenie se zakon mjesta nalaenja stvari. One su bolji I cjelishodniji instrument za odreivanje
mjerodavnog prava, to znai da nas vode do naeg prava, ako se nepokretnost nalazi u CG.

-PRAVNA PRIRODA KOLIZIONIH NORMI-

Svaka drava ima kolizione norme(kodifikovane ili nekodifikovane) ija je svrha da pomou unaprijed utvrenih mjerila ili
kriterija ukau na mjerodavno pravo u sl da se privatnopravni odnos vezuje za vie pravnih podruja. Meutim postavlja se
pitanje. Meutim, postavlja se pitanje da li su one imperativne ili dispozitivne, tj, dali je sud obavezan ex oficio da ih
primjenjuje?
-Ako su IMPERATIVNE PRIRODE njih treba u svakom sluaju primjeniti, pa I u sluaju ako nijedna od stranaka to ne trai, pa ak I
ako objema strankama odgovara da se spor jednostavno rijei po domaem pravu.
!Npr: Ako se po naoj kolizionoj normi uslovi za zakljuenje braka cijene po pravu dravljanstva oba vjerenika, treba se
primjeniti nacionalno pravo oba vjerenika, bez obzira da li oni to ele.
-Ako su DISPOZITIVNE PRIRODE, tada ponaanje stranaka I njihovi predlozi mogu da utiu na to da li e sud da primjeni svoje
kolizione norme u sporu sa elementom inostranosti!!!
-U jednom broju zemalja kolizione norme nisu imperativne prirode, naroito ne ako u datom sluaju vode do primjene stranog
prava, sud e primjeniti kolizionu normu samo ako to jedna od stranaka trai, odnosno ako jedna od stranaka zasniva zahtjev na
stranom pravu. To e da prisili sud da utvrdi da li je to stvarno pravo mjerodavno.
Po pravilu do odstupanja od imperativne prirode kolizionih normi ne dolazi na osnovu eksplicitnog pravila mpp-a, ve na
zaobilazan nain(dozvoljavanjem da se kolizione norme ne primjenjuju, ako to neko ne zatrai blagovremeno I u odgovarajuoj
formi).
Do primjene domaeg prava moe dovesti pored mjerila postavljenog u kolizionoj normi I volja stranaka.
U najveem broju pravnih sistema kontinentalne Evrope kolizione norme su postavljene kao imperativne(osim u domenu
ugovora- u kojem je dozvoljena mogunost da stranke same, mimo kolizionih normi biraju mjerodavno pravo)
!!! Norme naeg ZMpp kao I druge nae kolizione norme, formirane su kao IMPERATIVNE. To znai da su nai sudovi duni da
ih primjenjuju po Slubenoj dunosti, a duni su da primjenjuju I strano pravo, ako na to ukazuje Taka vezivanja!
Npr: Priprema se Italija za svjetsko prvenstvo u fudbalu. Stadion grade jedna naa I jedna francuska firma. Pretpostavljamo da
se srui zid svlaionice I nanese ozbiljne povrede panskom golmanu I engleskom desnom beku, tako da oni ne mogu da igraju
nekoliko mjeseci. Ako igrai I investitor tue nae preduzee u naoj zemlji, pred naim sudom e se pojaviti pravni odnos koji se
vezuje za 5 pravnih sistema(eventualno I 6 ako bi igrai bili osigurani u Njemakoj).

7 POJAM I VRSTE ODLUUJUIH INJENICA(take vezivanja)

Taka vezivanja-je onaj element kroz koji se neposredno ostvaruje dejstvo kolizionih normi.
Taka vezivanja- neposredno odreuje pravo koje drave treba da se upotrijebi kao mjerodavno.
*Tipine take vezivanja*
Za statusne I porodine odnose:
- lex nacionalis-zakon dravljanstva
- lex domicili- zakon domicila
Kod stvarnopravnih odnosa:
- lex loci contractus-zakon mjesta zakljuenja ugovora
- lex loci solutionis- zakon mjesta izvrenja ugovora
- lex loci venditoris-zakon mjesta prodavca
- princip najblie veze
Kod graansko pravnih delikata najee se koriste:
- lex loci delicti comissi- zakon mjesta izvrenja delikta
U pogledu forme pravnih poslova tipino je rjeenje:
- focus regit actum- mjesto vlada inom(odnosno mjesto preduzimanja pravnog posla)
esto se koristi:
- lex fori- zakon suda (odnosno organa primjene)
Take vezivanja su: dravljanstvo, domicil, mjesto nalaenja stvari...Ona nas vodi do jednog zakona,tj, jednog prava.
**##**- Za svojinsko pravne odnose(I za druga prava na stvari) mjerodavno je pravo mjesta nalaenja stvari!!!

- Za ugovorne odnose mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale

- Za materijalne uslove za zakljuenje braka mjerodavno je pravo dravljanstva vjerenika(lex fori-zakon suda

8 VRSTE ODLUUJUIH INJENICA

a) Podjela prema irini ovlaenja organa primjene:

Prema tome kakva ovlaenja daje organu koji primjenjuje kolizione norme, take vezivanja delimo na:
-NEPOSREDNO VEZUJUE- su one kod kojih je zakonodavac sam izvrio vrednovanje moguih oblika povezanosti jedne pravne
kategorije I izabrao jednu vezu koja e nas neposredno povezati sa mjerodavnim pravom.
*Takve su skoro sve take vezivanja izuzev principa najblie povezanosti.
-OKVIRNE- su one take vezivanja kod kojih je ovo vrednovanje bitnim dijelom preputeno sudijama!
Zakonodavac samo postavlja smjernice ali ne utvuje direktno relevantnu vezu. Takva je taka vezivanja princip najblie
povezanosti!
b) Podjela na proste I kompleksne take vezivanja:
PROSTE- su one koje nas vode do jednog mjerodavnog prava. Ako se ugovorni odnos ceni po lex loci contractus, ta nas taka
vezivanja vodi do prava one drave gdje je ugovor zakljuen.
KOMPLEKSNE- su one koje nas vode do vie mjerodavnih prava. Ako koliziona norma glasi Za materijalne uslove za zakljuenje
braka mjerodavno je pravo dravljanstva vjerenika lex fori(zakon suda).
Ona nas moe odvesti do 3 prava (ako su vjerenici razliitog dravljanstva I ako se brak sklapa u treoj dravi).
U ovom sluaju dolazi do kumulativne primjene vie prava. Da bi se brak zakljuio potrebno je da se udovolji zahtjevima koje
postavljaju sva 3 prava.
Kompleksna taka vezivanja moe biti ALTERNATIVNA ako koliziona norma glasi 1 Za mjeninu sposobnost mjerodavno je
pravo dravljanstva mjeninog dunika, a ako on po tom pravu ne bi bio sposoban, primjenie se pravo drave gdje je mjenina
obaveza preuzeta ili2 za poslovnu sposobnost mjerodavno je pravo dravljanstva, a ako se radi o licu bez dravljanstva, pravo
njegovog domicila! U oba sluaja primjenjuje se pravo JEDNE DRAVE, ali taka vezivanja daje vie alternativa! Alternativa ne
znai mogunost slobodnog izbora za organ koji primjenjuje kolizionu normu. Postoje razlozi zbog kojih se prelazi sa jedne
take vezivanja na drugu-te razloge sugerie zakonodavstvo:
- Kod 1 tipa do alternacije dolazi zato to prva taka vezivanja ne dovodi do jednog odreenog rezultata!
- Kod 2 tipa do alternacije dolazi ne zato to prva taka vezivanja ne dovodi do jednog odreenog rezultata, ve zato to se u
konkretnom sluaju-prvi dio takee vezivanja uopte ne moe primjeniti.
c) Podjela na stalne I promjenljive take vezivanja
-STALNE su one take vezivanja koje su vremenski I prostorno fiksirane. To su one take ija je injenina podloga jedan dogadjaj
kao sto je zakljuenje ugovora ili izvrenje delikta.
Po svojoj prirodi stalne take vezivanja su: I mjesto nalaenja stvari, ako je rije o nalaenju nepokretnih stvari, koje ne mogu
da mijenjaju poloaj, ije je mjesto nalaenja stalno.
-PROMJENLJIVE su one take vezivanja koje nisu u konkretnom sluaju konano fiksirane ni vremenski, pa ni prostorno. One se
zasnivaju na injenicama koje se mogu mijenjati, a pritom mogu da ukazuju na razna prava kao mjerodavno pravo. Takav je
sluaj pokretne stvari. U ove take vezivanja spadaju: i dravljanstvo, domicil I sjedite pravnog lica, jer se zasnivaju na
injenicama koje se mijenjaju. Od momenta zasnivanja pravnog odnosa pa do spora, jedno lice moe da izmijeni vie domicila,
promjeni dravljanstvo. Ovaj problem reava zakonodavac, ali postoji momenat u kojem treba gledati jednu taku vezivanja.
Npr: Za zakonsko nasleivanje mjerodavno je pravo dravljanstva u momentu smrti-a ostavilac je mogao da ima vie
dravljanstava. Pa po lanu 71 Za nasleivanje cjelokupne imovine mjerodavno je pravo drave u kojoj je ostavilac imao
uobiajeno prebivalite, MEUTIM, Ostavilac moe da izabere pravo drave iji je on dravljanin ili pravo drave u kojoj ima
uobiajeno boravite.

9 KVALIFIKACIJA U MPP (pojam, primjer, vrste, rjeenje problema)

a) Kako postupiti u sluajevima kad se jedno pravno pitanje javlja jo u toku primjene samih kolizionih normi, dakle u momentu
kada jo nije poznato pravo koje je pozvano da daje odgovor?
PRIMJER: 1. Iz Engleske stie ponuda jednom vojvoanskom spoljnotrgovinskom preduzeu za kupovinu dela slika. Trae se 100
slika bez specifikacije, glavno je da slike budu od odreenog slikara po jednoj paualnoj cijeni od 20 000 funti. Nae preduzee
odgovara pozitivno. Spor se vodi pred Alirskim sudom iju su nadlenost stranke unaprijed ugovorile. Postavlja se pitanje koje
pravo je mjerodavno?
Alirski sud e prii problemu konsultovae odgovarajuu kolizionu normu. Po Alirskoj kolizionoj normi za ugovor se
primjenjuje lex loci contractus-zakon mjesta zakljuenja ugovora. U naem sluaju odgovor time nije dat. Postavlja se pitanje
koje se mjesto smatra mjestom zakljuenja ugovora?
- Po Engleskom pravu koje stoji na stanovitu teorije izjave, to mjesto je CG.
- Po naem pravu ugovor je zakljuen u Engleskoj, jer stoji na stanovitu teorije prijema. Pretpostavljamo da Alirsko pravo
usvaja teoriju prijema.
PRIMJER: 2. Bivi Saudijski kralj nako to je prognan iz S.Arabije dao je instrukciju Holandskoj banci da petorici svojih sinova
isplati po 5 miliona dolara. Instrukcija je bila opoziva, a sume su bile plative nakon smrti kralja. Instrukciju su prihvatile banka, 5
sinova I ker Amina. Problem je bio u tome to on nije imao samo 5 sinova, a nakon isplate 25 miliona ne bi ostalo mnogo za
ostale naslednike ukljuujui I Aminu. Pred sudom u Amsterdamu tri od pet sinova zatraili su isplatu ali su se pojavili u /sporu
kao umjeai jo 73 zakonska naslednika.. Oni su utvrdili da je raspolaganje kralja nasledno pravne prirode I da je nevaee po
normama u S.Arabiji. Sinovi su smatrali da se ne radi o naslednopravnom pitanju, ve o ugovoru o poklonu I da taj poklon nema
mana po holandskom pravu. Trebalo je pristupiti primjeni odgovarajue holandske kolizione norme. Da li k. norma koja za
nasleivanje predvia primjenu prava dravljanstva ostavioca(to bi bilo pravo S.Arabije) ili k. norma koja predvia da se za
ugovorne odnose valja primjeniti pravo drave sa kojom je taj ugovorni odnos najtenje povezan(to bi bilo pravo Holandij)

b) Pojava I definisanje problema u teoriji

*Postoje razliita shvatanja o tome ta treba shvatiti pod problemom kvalifikacije.
Po jednom shvatanjem kvalifikacija je svaka primjena pravnih pojmova na injenice ili gledajui sa druge strane supsumiranje
injenica pod pravne pojmove.
Kvalifikacija u irem smislu je objanjavanje tumaenja kolizionih normi
Kvalifikacija u uem smislu je odreivanje pravnog smisla kolizionih normi, u ovim sluajevima kada se pojmovi korieni u tim
normama razliito shvataju u raznim dravama.
U prvom sluaju radi se o Problemu kvalifikacije, a u drugom sluaju o Sukobu kvalifikacija
Ono to izaziva probleme u MPP jeste Sukob kvalifikacije odnosno dilema oko izbora pravnog pojma, odreivanja pravnog
smisla kolizione norme u momentu kada mjerodavno pravo jo nije poznato I kada materijalna prava nude razliita tumaenja
spornog pojma. Problem je u tome kako da se opredjelimo za jednu sadrinu pojma korienog u kolizionoj normi. Kvalifikacija
se ne javlja kod onih normi MPPa koje neposredno reguliu pravne odnose. Kvalifikacija se vezuje za norme koje indirektno
reguliu odnose sa elementom inostranosti, putem odreivanja mjerodavnog prava. Dileme kvalifikacije se javljaju u momentu
kad treba odrediti pravni smisamo, pravu sadrinu jednog ili vie pravnih pojmova I kategorija, kada treba izvriti pravnu
supsumaciju injenica, a merodavno pravo je jo nepoznato.
c) Kvalifikacija pravne kategorije I kvalifikacija take vezivanja.
Kvalifikacija ima znaajne slinosti sa problemom tumaenja. Tumaenje se vri u okviru jednog prava I prilikom tumaenja
traimo pravi smisao-koji jedna pravna norma treba da dobije unutar jednog odreenog prava. Prilikom kvalifikacije nalazimo se
na niijoj zemlji, traimo put do mjerodavnog prava, te se javlja specifina dilema: po kom pravu valja poimati odreene
pojmove I kategorije, koje tumaenje izabrati izmeu onih koja nude razna zainteresovana prava.
Sukob kvalifikacije se javlja u dva vida. 1Dileme se mogu javiti u vezi sa prvim elementom kolizione norme(pravnom
kategorijom) II primjer,//2a pitanje se moe javiti I u vezi take vezivanja kao to je to sluaj u I primjeru.
1 Kvalifikacija pravne kategorije je odreivanje pravnog smisla kategorije, odnosno podvoenje jednog odnosa pod pravu
kategoriju, pravu kolizionu normu. Dilema je zapravo u tome koju emo primjeniti od dve ili vie kolizionih normi zavisno od
toga kako emo shvatiti njihove kategorije.
2 Prilikom kvalifikacije take vezivanja nema dileme koju kolizionu normu valja primjeniti, ali nije jasno kuda ona vodi. Ako se
pod mjestom zakljuivanja ugovora smatra mjesto odakle je poslat pozitivan odgovor na ponudu (mjerodavno e biti nae
pravo), ali ako je mjerodavno mjesto gdje je ponudilac primio odgovor na ponudu, bie mjerodavno drugo pravo (Englesko).

** Reenje problema**
a) Kvalifikacija po lex fori (po pravu drave gdje se sudi, zakon suda)
Otkrivajui problem kvalifikacije Bartiu I Kahn su predloili jedno rjeenje, tj da kvalifikaciju treba vriti lex fori(po pravu drave
gde se sudi I od ijih se kolizionih normi polazi prilikom rjeavanja spora).
Lex fori je zakon suda, jer svaki sud polazi od kolizionih normi svoje drave. Primjeuje se I to da lex fori ne prua rjeenje kad
treba kvalifikovati takvu pravnu ustanovu, koje domae pravo ne poznaje.
#Posebnu panju zasluuje Batiflova konvencija o proirenju kategorije lex fori prilikom klasifikacije.
Sline modele predlae vajcarski autor Niederer. On takoe istie da pojmove lex fori treba zadrati kao polaznu taku ali ih
treba po potrebi proiriti imajui u vidu zadatke MPP-a.
b) Kvalifikacija prema lex cause (po pravu mjerodavnom za odnos koji se raspravlja)
Lex cause je kvalifikacija prema pravu koje je mjerodavno za odnos koji se raspravlja.
Najznaajniji pretstavnik o kvalifikaciji je Wolf. Pristalice ovog metoda imaju u vidu samo kvalifikaciju pravne kategorije, a ne
kvalifikaciju take vezivanja!
Veliku podrku dobija tumaenje prema lex causae kod drugostepene kvalifikacije tj, kod tumaenja pojmova prava koje je ve
odreeno kao mjerodavno I koje domai sud primjenjuje.
#Szasi(maarski autor) nastoji da otkloni nedostatke po lex fori, navoenjem izuzetaka. Dravljanstvo, svojstvo pokretne
odnosno nepokretne stvari, radni odnosi imaju kvalifikaciju prema lex causae.
c) Kvalifikacija pomou autonomnih pojmova
Tvorcem se smatra Rabel. Sutina njegove teorije je u tome da kvalifikaciju ne bi trebalo vriti oslonom na jedno nacionalno
pravo bilo da je to lex fori ili lex causae, ve se treba sluiti autonomnim pojmom, nezavisnim od nacionalnog prava. Ti
autonomni pojmovi bi se svrstali u meunarodnim sporazumima ili bi ih sud pronalazio.
+** Jedan sovjetski autor podvlai da ne postoji jedinstveni nain rjeavanja, ve da sud treba od sluaja do sluaja da odlui za
koju e se kvalifikaciju da se odlui, vodei rauna o cilju koji sledi drava pri postavljanju I primjeni kolizionih normi.

10 SAZNANJE I DOKAZIVANJE STRANOG PRAVA U UPOREDNOM I PRAVU CG

Kada je rije o primjeni stranog prava misli se na primjenu stranog materijalnog prava.
Utvrivanje sadrine stranog prava moe da bude veoma teko, moe da iziskuje mnogo vremena I nesrazmerne trokove.
*Ako Poljak I Norveanka ele da zakljue brak u CG, na organ e primjeniti- Poljsko I Norveko pravo, jer tako nalau kolizione
norme.
Neophodno je postaviti neko alternativno rjeenje u sluaju da se sadrina nekog stranog prava ne moe utvrditi. U najveem
broju sluajeva alternativno rjeenje je lex fori.
Ta mogunost pretstavlja veliko iskuenje za sudove- koji su esto nenaviknuti na problematiku sporova sa elementom
inostranosti, te su skloni da olako zakljue da je nemogue saznati strano pravo.
***SAZNATLJIVOST I NAIN SAZNANJA STRANOG PRAVA***
to se mogunosti saznanja tie, razlike izmeu domaeg I stranog prava su ogromne.Najznaajnija razlika je u tome da u veini
zemalja utvrivanje stranog prava nije obaveza, u sluaju da se jave prevelike tekoe, sud moe da odustane od utvrivanja
sadrine stranog prava, te je ovlaen da pribjegne alternativnom rjeenju(koje se sastoji u primjeni domaeg materijalnog
prava)
## Naini saznanja:
- Ako se strano pravo koncipira kao injenica, automatski se dobija rjeenje u pogledu naina saznanja stranog prava. Rjeenje
je u tome to se problem prevaljuje na strance. Ako stranka ne uspije da dokae sadrinu te norme, zahtjev baziran na toj normi
e se odbiti.
Prilikom utvrivanja stranog prava sud se moe obratiti: strankama, ak I u zemljama gdje se strano pravo saznaje po slubenoj
dunosti. Sud se moe obratiti I dravnim I upravnim organima nadlenim za poslove pravosua. Od velikog je znaaja pomo
koju sudovima pruaju naune ustanove.
**## Primjena stranog prava u CG MPP-u##**
Sudska praksa stoji na stanovitu da se strano pravo I primjenjuje I saznaje ex oficio. Izuzetnih otstupanja je bilo u vansudskom
postupku, posebno u radu naih matiara.
- Strano pravo se primjenjuje ex oficio. Znaajna novina je u tome da se ono primjenjuje na sve postupke u kojima sud ili
drugi organ(kao I matiar) primjenjuje strano pravo.
- Strano pravo se tretira kao pravo. To znai da bi pogrena primjena stranog prava mogla pretstavljati osnov za reviziju.
-U sluaju da ne zna sadrinu stranog prava sud e zatraiti obavjetenje od saveznog organa uprave nadlenog za poslove
pravosua, a moe se osloniti I na pomo stranka. Meutim, miljenje dobijeno od saveznog organa ne mora da vezuje sud.
To obavjetenje pretstavlja pomo sudu.
-Nezaobilazna nadlenost naeg organa, je da utvrdi sadrinu stranog prava, iju primjenu nalae domaa koliziona norma.

11 INSTITUTI JAVNOG PORETKA U MPP-U

Postoje vrijednosti koje se ne mogu rtvovati, od kojih se ne moe odstupiti, ak ni kada naa pravila MPP-a prihvataju
kompetetnost stranog prava, odnosno smatraju adekvatnim procesne uslove pod kojima je donijeta sudska odluka.
*Te vrijednosti, takva osnovna naela predstavljaju javni poredak.*
#Moe se primjeniti strano pravo iako odstupa od naeg prava ali se ne bi moglo primjeniti ako bi takva strana norma vrijeala
osnovnu.- za ovo ga evo primjer dolje pod #
Npr: Ostavilac je dravljanin drave X. Ne ostavlja testament, a kao zakonski naslednici dolaze u obzir njegova supruga I 2
djece od kojih je jedno vanbrano. Imovina se nalazi u CG I tu se vodi ostavinska rasprava. Prvo pitanje koje postavlja sud je
utvrivanje mjerodavnog prava. Sud polazi od CG kolizionih normi koji utvruju da je prava zakonskih naslednika utvruju
prema pravu drave iji je dravljanin ostavilac.#Pretpotavljamo da nasledno pravo drave X predvia da preivjeli brani
drug dobija 2/3 a ostatak dijele djece.- ovo bi bio normalni ustupak jer je razlika izmeu naeg I stranog prava minimalna.
-!!- a drugaije bi bilo kada strano pravo ne bi priznavalo prava vanbrane djece na naslee.- ne bi se primjenilo strano pravo
ukoliko vrijea jedan od vanih principa NAEG USTAVNOG PORETKA!

a) JAVNI POREDAK I USTANOVA JAVNOG PORETKA

*1Pod javnim poretkom se podrazumijevaju same osnovne norme domaeg prava koje se u svakom sluaju moraju zatiti,/2 a
moe se podrazumijevati I ona institucija MPP-a koja omoguuje da domai organ ne postupi po uputstvu domae kolizione
norme ili ne prizna stranu odluku koja ispunjava ostale uslove za priznanje, a da bi se zatitio domai javni poredak. Da bi se ova
dva pojma razlikovala u prvom1 se koristi izraz JAVNI POREDAK, a u drugom2 USTANOVA JAVNOG PORETKA.
# USTANOVA JAVNOG PORETKA# - Javlja se pri prvoj pojavi kolizionog naina regulisanja pravnih odnosa koji se vezuju za
vie pravnih podruja.

b) PROBLEM UTVRIVANJA KRUGA NORMI KOJE INE JAVNI POREDAK

postoje vrijednosti domaeg poretka koje se ne mogu rtvovati. One ine na javni poredak. CG javni poredak ine ona pravila
naeg pravnog I drutvenog poretka od kojih ne moemo odstupiti, koja se od strane domaih organa moraju potovati ak I
kada nae norme Mpp-a prihvataju kompetentnost stranog prava I suda. Ono se moe primjeniti iako odstupa od naeg, ali se
ne bi mogla primjeniti takva strana norma koja vrea osnovne principe naeg poretka kao to su: naelo nediskriminacije
prema vanbranoj djeci, zabrana rasne diskriminacije Ne bi se mogla primjeniti strana sudska odluka koja negira elementarne
postavke naeg prava.

c) DVA OSNOVNA PRISTUPA

1. Po naem zakonu l.9 Nee se primjeniti odredba stranog prava ije je dejstvo suprotno javnom poretku CG
2. Drugi nain opredjeljivanja sadrine javnog poretka je enumeracija onih normi koje obuhvata ili pak nabrajanje omih domena
u kojima imperativne norme predstavljaju automatski dio javnog poretka. Ostaje se pri formulaciji da se nee primjeniti strane
odluke ako su protivne javnom poretku ili ako su OITO PROTIVNE pravnom poretku! Takve su formulacije prihvaene I u
Hakim konvencijama koje smo ratifikovali.

d) JAVNI POREDAK I IMPERATIVNI PROPISI- da li javni poredak ine svi imperativni propisi jedne drave?
Poloaj imperativnih normi na domaem planu ne moe se izjednaiti sa poloajem imperativnih normi na meunarndom planu.
Jedini razlog koji moe da nametne odstupanje od normi domaeg prava je volja stranaka.*
*Ta volja moe da utie na dispozitivne norme, a ne na imperativne.
Kod pravnih odnosa koji imaju meunarodno obiljeje razlog za odstupanje od domaih normi je u tome, to je po proceni
samog domaeg prava za raspravljanje datog odnosa kompetentnije strano pravo!
#Norme o punoljetstvu su imperativne norme# I samim tim Javni poredak se ne moe izjednaiti sa imperativnim normama.#
!!! Javni poredak je ua kategorija od imperativnih normi I obuhvata samo one domae norme, koje tite, samo najosnovnije
vrijednost naeg poretka!!!
e) PROMJENA NORMI KOJE IMAJU KARAKTER JAVNOG PORETKA
Postavlja se pitanje ta e se smatrati javnim poretkom u sluaju kada u vremenskom intervalu izmeu nastanka I raspravljanja
jednog pravnog odnosa, doe do promjene u nekim osnovnim opredjeljenjima u domaem pravu, tj, ako se mijenja javni pored.
Relevantan moe biti javni poredak koji vai u momentu kada se donosi odluka o tome da li e se primjeniti strano pravo I da li
e se priznati strana odluka!
**NEDOSTATAK JAVNOG PORETKA**
Osnovni nedostatak ustanove javnog poretka je u tome to ni u zakonodavstvima, ni u teoriji, ni u praksi nisu jasno
opredjeljenje pravne pretpostavke za primjenu te ustanove. Sudiji stoji na raspolaganju opte uputstvo.

12 POSLJEDICE PRIMJENE USTANOVE JAVNOG PORETKA

a) Neprimjena stranog prava

Ako je strano pravo inkopatibilno sa domaim, efekat ustanove javnog poretka ogleda se u tome da odstupa od kolizionih normi
I otklanja se primjena stranog prava da bi se sluaj rijeio na bazi pravila principa lex fori.
Postojae I supsidijarna primjena lex fori I u tom sluaju, kada se strano pravo jednostavno otklanja I ne zamjenjuje se
konkretnom domaom normom, jer u tom sluaju se temelji na principima domaeg umjesto stranog prava.
Vladajue je stanovite da se pravila stranog prava koje je suprotno javnom poretku zamjenjuje domaom normom!
Npr: Crnogorac eli da se oeni vajcarkinjom u PG, on ima 25 godina, a ona 19 godina. Po naem pravu brak se moe sklopiti sa
18 godina. Na matiar e potovati stav vajcarskog prava bez obzira to se razlikuje od naeg. Zato to je mjerodavno
dravljanstvo vjerenika.
b) Nepriznanje stranih odluka
Ako se ustanova javnog poretka stavlja u dejstvo u postupku preispitivanja strane odluke, njeno dejstvo je jednostavno- strana
odluka se nee priznati ni izvriti na domaoj teritoriji.

13 UZVRAANJE I UPUIVANJE (RENVOI)

a) Pojava uzvraanja I upuivanja

Pojava problema izvraanja I upuivanja vezuje se po pravilu za odluku kasacionog suda u Francuskoj u sporu oko zaostavtine
Forgo. Odluka u sluaju Forgo imala je prethodnike, nema sumnje da je ona skrenula panju na problem uzvraanja I upuivanja
na dalje pravo. Forgo je bio bavarski dravljanin koji je od svoje 5te godine ivio o Francuskoj. Tu se oenio, stekao imovinu,
ostao je udovac, tu je I umro. Nikada nije stekao francusko dravljanstvo niti takozvani zakonski domicil (koji se dobija na
osnovu administrativnog odobrenja). Forgo je bio vanbrano dijete I ostali su iza njega samo poboni(vanbrani) srodnici po
majinoj liniji koji su imali pravo na naslee prema bavarskom pravu, ali to pravo nisu imali prema nasljednopravnim
normama Francuske. Francuska koliziona norma ukazala je na Bavarsko pravo, s obzirom da je Forgo bio bavarski dravljanin
I to nije bio stekao zakonski domicil. Trebalo je primjeniti bavarsko pravo koje je nudilo meritorno rjeenje-povoljno za
potencijalne naslednike. Sluaj Forgo ne bi bio tako uven da Francuski sud nije poao od svoje kolizione norme, utvrdio je da
ona ukazuje na bavarsko pravo ali je postavio jedno pitanje: Da li to znai da ona upuuje1 na bavarsko nasledno pravo/ ili pak
2na bavarsko pravo u cjelini??? Ako koliziona norma upuuje na bavarsko nasledno pravo, pobono srodnici Forgoa dobie
naslee. Ali ako se pod bavarskim pravom podrazumijeva Bavarsko pravo u cjelini, pa prema tome I bavarska koliziona norma,-
za naslee je mjerodavno pravo faktikog domicila ostavioca, a to je u Francuskoj, dakle bavarska koliiona norma uzvraa na
francusko pravo, pa poto po Francuskom pravu poboni srodnici vanbranog djeteta nisu zakonski naslednici, konstatovano je
da zaostavtina nema naslednika I dosuena je FRANCUSKOJ DRAVI!!!
U sluaju Forgo dolo je do upuivanja. Moglo bi se dogoditi da kolizione norme upute na 3e pravo. To bi se desilo kada bi
Forgo imao domici u npr: Belgiji. Tada bi Francuska koliziona norma uputila na Bavarsku, a Bavarska na Belgijsku.
#Kod uzvraanja kolizione norme ukazuju da je mjerodavno pravo polazne drave.
#Kod upuivanja kolizione norme ukazuju na jedno tree pravo kao mjerodavno.
1. PRETPOSTAVKE ZA UZVRAANJE I UPUIVANJE NA DALJE PRAVO- Postoje 3 osnovne pretpostavke
1) Naelno teorijska pretpostavka za renvoi je u tome da se prihvati koncepcija po kojoj kolizione norme upuuju na jedno
pravo u cjelini, kao to je sluaj da Francuske kolizione norme upuuju na bavarsko pravo u cjelini, a ne na bavarsko nasledno p.
2) Drugi je preduslov u tome da u konkretnom sluaju kolizione norme drave suda I kolizione norme drave na ije pravo
polazne kolizione norme upuuju budu RAZLIITE, to znai da bi moglo da doe do RENVOI-treba da usvoje razliite take
vezivanja. Tek tada postaje mogue da kolizione norme druge drave djeluju u pravcu uzvraanja Ili upuivanja na dalje pravo.
3) Ni razliitost kauzalnih normi nije dovoljna da bi se moglo doi do RENVOI u jednom konkretnom sluaju. Potrebno je da
postoji odreeni injenini sklop, tj, takav raspored injenica koji omoguuje da se razliita mjerila, prihvaena u dvije ili vie
kolizionih normi, vezuju u datom sluaju za razliite drave. U sluaju Forgo raspored injenica ogleda se u tome to je Forgo bio
bavarskog dravljanstva, a imao je faktiki Domicil u Francuskoj. Ako bi mu I faktiki Domicil bio u bavarskoj, bavarska kolizion n.
bi upuivala na bavarsko pravo, ne bi moglo doi do uzvraanja na francusko pravo ili na neko tree pravo. Ako bi domicil bio u
nekoj treoj zemlji tada bi se radilo o upuivanju na dalje pravo- tj, bavarska norma bi upuivala na pravo 3e drave gdje se
nalazi domicil.

2. RAZLOZI ZA I PROTIV RENVOI

a)Argumenti u prilog Renvoi
Strano pravo se primjenjuje onako kako bi ga primjenio strani sud. Pristalice Renvoi smatraju da nije dovoljno primjeniti samo
strano materijalno pravo onako kako se primjenjuje u stranoj zemlji, ve je potrebno da se domai sudija stavi u poloaj sudije
zemlje na koju je ukazala koliziona norma. Teoretiari koji se zalau za Renvoi smatraju da ne bi bilo logino primjeniti strano
pravo koje je protivno volji dotine strane drave. Putem uzvraanja dolazi do primjene domaeg materijalnog prava koje sud
bolje poznaje.
b)Argumenti protiv Renvoi
Osnovni argument protiv renvoi polazi od postavke da su kolizione norme drave suda pozvane da odrede da li e se u jednom
sporu primjeniti domae ili strano pravo, a ako strano, koje strano pravo.
Veliku praktinu tekou predstavlja kod renvoi primjena stranog kolizionog prava. Time se oteava poloaj domaeg sudije I
poveava se neizvjesnost oko ishoda spora. Posebna tekoa javlja se kod primjene stranih kolizionih normi kod zakljuenja
braka (I to prvenstveno tekoa za matiara).
3. NAIN PRIMJENE USTANOVE RENVOI
U sluaju kada se prihvata renvoi tj, kada se smatra da kolizione norme upuuju na mjerodavno pravo u cjelini, postavlja se
pitanje kada treba stati, jer lanac uzvraanja I upuivanja moe da se vee u zatvoreni krug. Teorija stanog suda nazivana jo
double renvoi ili prema Frankensteinu ping-pong doktrina razvijena u Engleskoj.
Mjesto prekida lanca uzvraanja I upuivanja treba da bude ono mjesto na koju je prva uputila domaa koliziona norma.
Meutim, moe da dodje do duplog Renvoi. Kod duplog renvoi sluae se ne samo strana koliziona norma, ve I stav stranog
prava o renvoi. Jedan od naina da se izbjegne zaarani krug jeste da se ini uvijek jedan korak u uzvraanju ili upuivanju na
dalje pravo, tj, da se primjene materijalne norme prava na koje su ukazale kolizione norme stranog prava na koje su prvo
uputile kolizione norme foruma.
4. RENVOI U NAEM MPP-u
Do donoenja ZMPP, pitanje renvoi u naem pravnom sistemu ostalo je otvoreno I sporno. Uzvraanje I upuivanje bilo je
predieno u zakonu o mjenici I zakonu o nasleivanju- Naveemo stavove 3 autora:
1. Po stanovitu Blagojevia, van sluajeva u kojima je izriito predvien zakonom renvoi bi bio prihvatljiv ako to nalae opte
usvojeni meunarodni obiaj ili ako samo pravo strane drave propisuje da e u pojedinim sluajevima najprije da se primjene
njegove kolizione norme(a ne materijalne).
2.Eisner smatra da van sluajeva regulisanih zakonom ili meunarodnim ugovorom moe se za nae pravo prihvatiti uzvraanje
kao opta ustanova, izuzev, kada do stranog prava dolazimo putem autonomije volje kao take vezivanja ili kolizione norme
koju sadri meunarodni ugovor u kojiem nije izriito predvien renvoi.
3. Po shvatanju Jezdia, u sluaju da propisi ne nalau primjenu renvoi sud je slobodan da primjeni ili ne primjeni tu ustanovu.
ZMPP lan 4 Ako bi po ovom zakonu trebalo primjeniti pravo strane drave, primjenjuju se norme te drave, ukljuujui I
kolizione norme, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije propisano.
Uzvraanje na pravo CG ili upuivanje na pravo 3e drave nije doputeno ako se radi o:
1. Formi pravnih poslova
2. Izboru mjerodavnog pravaIzdravanju
3. Ugovornim I vanugovornim odnosima
4. Pravnom poloaju pravnih lica I oblicima organizacija koje nemaju svojstvo pravnog lica.
U sluaju da koliziona norma uzvraa na pravo CG ili upuuje na pravo 3e drave, primjenjuje se MATERIJALNO PRAVO CG,
odnosno MATERIJALNO PRAVO 3E DRAVE.
Koje pravo e biti mjerodavno zavisi od toga koje rjeenje prihvata koliziona norma strane drave, kakav je raspored relativnih
injenica.

5. NAIN PRIMJENE RENVOI U NAEM MPP

Postavljaju se dva rjeenja gdje treba stati prilikom sukcesivnog upuivanja ili uzvraanja I kako izbei zaarani krug.
- Jedno rjeenje se odnosi na renvoi u jednom koraku. U tom sluaju se primjenjuje ono pravo na koje ukazuju kolizione norme
prvog prava na koje upuuje ZMPP.
- Ako doe do uzvraanja, to se prihvata I primjenjuje se crnogorsko pravo

12 RECIPROCITET (UZAJAMNOST) U MPP-u

Reciprocitet(uzajamnost) je izraz jedne od optih ideja koje ine temelj MPP-a. To je izraz tenje da se osigura ravnopravnost I
saradnja meu suverenitetima.
Reciprocitet je instrument usaglaavanja pravnih sistema bez neposrednog dogovora.
Jedan od motiva primjene stranog prava, priznavanja prava stranaca, priznanja I izvrenja sudskih stranih odluka je svakako
izgradnja jednog mehanizma meunarodne saradnje u ijim okvirima moemo da oekujemo slian tretman naih graana u
inostranstvu. Od naela reciprociteta kao postulata MPP-a treba razlikovati Uslov reciprociteta u pravnotehnikom smislu.
Uslov reciprociteta u pravnotehnikom smislu znai konkretno uslovljavanje primjene stranog prava, priznanja stranih odluka
ili nekog prava stranaca istim postupanjem strane drave prema naim graanima, naem pravu I naim odlukama.
2. Opredeljivanje podruja na kojima je opravdano postaviti uslov reciprociteta
a) Reciprocitet i retorzija u vezi sa odreivanjem mjerodavnog prava
Postaviti uslov reciprociteta, a zapretiti retorzijom kao sankcijom u oblasti odreivanja mjerodavnog prava, znai sledee:
strano pravo na koje ukazuje, domaa koliziona norma primjenie se samo u sluaju, ako se u dotinoj stranoj zemlji u
simetrinom sluaju primjenjuje nao pravo. Ako ne, neemo ni mi primjeniti strano materijalno pravo.
# Retorzija je rijetka pojava u praksi odreivanja mjerodavnog prava, a sama rije znai odmazda. Svaka drava sama odluuje
do koje e mjere i u kojim e situacijama da uvai strano pravo i strane odluke, odnosno koja e prava uiniti dostupnim
strancima. U osnovi ovih ustupaka koje ini jedno pravo, lei oekivanje da e i strani pravni sistemi na slian nain postupiti.
Ako to izostane, dolazi u obzir mjera odmazde, odnosno, moe se povui gest uinjen u cilju meunarodne saradnje, ako taj
gest ne bude uzvraen.*Ipak ne moemo da zahtjevamo da sve zemlje imaju ista koliziona rjeenja kao i domaa drava, jer je
to NEREALNO.
Npr: 1Ako bi se pred naim sudom postavilo pitanje poslovne sposobnosti Britanskog dravljanina koji ima domicil u CG,
primjeniemo Britansko pravo. U simetrinoj situaciji koja bi se pojavila pred Britanskim sudom, ovaj gest ne bi bio uzvraen.
Ako se pred britanskim sudom javi pitanje poslovne sposobnosti CG dravljanina koji ima domicil u Britaniji, nee se primjeniti
nae pravo ve Britansko.2Ako bi se pred britanskim sudom cenila poslovna sposobnost britanskog dravljanina koji ima
prebivalite u CG, primjenilo bi se nae pravo.(u simetrinoj situaciji tj, da se pred naim sudom rjeava o poslovnoj sposobnosti
naeg dravljanina koji ima prebivalite u Velikoj Britaniji primjenilo bi se nae pravo
*Ovdje je rije o tome da obje drave potuju principe saradnje. CG dozvoljava da se pred domaim sudom primjeni strano
pravo na statusna pitanja, a smatra da je to opravdano initi kada je rije o stranom dravljaninu.
V.B. takoe dozvoljava da se pred domaim sudom primjeni strano pravo za statusne odnose, no smatra da je to opravdano
initi kada je rije o licu ije je prebivalite u inostranstvu.

*Oblici reciprociteta*
1.Diplomatski reciprocitet nastaje neposrednim sporazumevanjem drava na bilateralnom ili multilateralnom pravu.
Dve ili vie drava dogovore se da u meunarodnom ugovoru postave principe uzajamnog tretmana graana i arbitranih
odluka zemalja ugovornica. Prava koja se na taj nain ine dostupnim mogu biti posebno nabrojana ili mogu biti garantovana
optim klauzulama- kao to je klauzula nacionalnog tretmana.
2.Zakonski reciprocitet nastaje donoenjem paralelnih zakona. Zakonska uzajamnost izmeu nae zemlje i vedske u pogledu
dostupnosti izvjesnih prava stranaca, ako zakon u CG omogui sticanje tih prava stranaca.
3.Faktiki reciprocitet O njemu se govori kada sticanje odreenih prava od strane stranaca nije garantovano ni
meunarodnim sporazumom niti paralelnim zakonima ali se faktiki obezbjeuje u praksi.

*Vrste reciprociteta prema svojoj pravoj sadrini*

1.Formalni- o njemu govorimo kada su stranci kod nas izjednaeni sa domaim dravljanima, a istovremeno su i nai dravljani
izjednaeni sa stranim dravljanima. Postojae Npr: formalni reciprocitet u pogledu naslednih prava izmeu CG i Italije, naravno
ako Italijani mogu da nasleuju u CG kao i nai dravljani i obrnuto.
2.Materijalni- znai pruati strancu ona prava koja na dravljanin ima u stranoj dravi. Ako posmatramo reciprocitet izmeu CG
i Italije postajao bi materijalni reciprocitet u pogledu naslea, ako bismo Italijanima pruili ista prava tj, mogunosti za sticanje
naslednih prava koja imaju nai dravljani u pogledu nasleivanja u Italiji.
!!!!Kod nas je prihvaen formalni reciprocitet(koji se odnosi na stupanje u privatnopravne odnose),!!!a prilikom priznanja i
izvrenja stranih odluka trai se materijalni reciprocitet.