Professional Documents
Culture Documents
03 - Gradevne Konstrukcije PDF
03 - Gradevne Konstrukcije PDF
1
SADRAJ :
1. UVOD............................................................................................................................................... 3
1.1. GRADITELJSTVO, PODJELA I ZADAA ............................................................................ 3
1.2 VRSTE RADOVA U GRAENJU I DIJELOVI ZGRADA ................................................. 4
2. PRIPREMNI I ZEMLJANI RADOVI . ................................................................................. 5
2.1. PRIPREMNI RADOVI PRIJE GRADNJE ............................................................................... 5
2.2 NANOSNA SKELA ................................................................................................................. 6
2.3. VRSTE ZEMLJANIH RADOVA I ........................................................................................... 7
OSIGURANJE ISKOPA OD URUAVANJA I UTJECAJA PODZEMNE VODE ...................... 7
3.TEMELJI......................................................................................................................................... 11
3.1. NOSIVOSTI TLA I VRSTE TEMELJA............................................................................ 11
3.2.VERTIKALNA I HORIZONTALNA HIDROIZOLACIJA PODRUMA............................. 13
4. ZIDOVI . .............................................................................................. 15
4.1. PODJELA ZIDOVA ( STIJENA ) ......................................................................................... 15
4.2. KONSTRUKTIVNI SUSTAVI .............................................................................................. 16
4.3. STABILNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA............................................................... 16
4.4. STABILNOST ZIDANIH KONSTRUKCIJA ...................................................................... 17
4.5. ZIDOVI OD OPEKE .............................................................................................................. 18
4.6. ZIDOVI OD MODULARNIH POROTHERM BLOKOVA .................................................. 20
4.7. ZIDOVI OD BETONSKIH I LAKOBETONSKIH BLOKOVA............................................ 22
4.8. ZIDOVI OD BETONA I ARMIRANOG BETONA .............................................................. 23
4.9. OPLATE .................................................................................................................................. 25
4.10. VIESLOJNI ZIDOVI........................................................................................................... 28
4.11. PREGRADNI ZIDOVI ILI STIJENE ................................................................................... 30
4.12. ZIDNE OBLOGE .................................................................................................................. 33
5. OTVORI U ZIDOVIMA ................................................................................................................ 40
5.1. PROZORI ................................................................................................................................ 40
5.2. VRATA.................................................................................................................................... 43
5.3. NADVOJI IZNAD OTVORA ................................................................................................. 44
5.4. DIMNJACI I VENTILACIONI KANALI ........................................................................... 47
6. MEUKATNE KONSTRUKCIJE . ........................................................................... 53
6.1. ARMIRANO BETONSKI STROPOVI ................................................................................. 53
6.2. STROPOVI SA GREDICAMA OD ARMIRANE UPLJE OPEKE..................................... 59
6.3. DRVENI STROPOVI.............................................................................................................. 62
7. STUBITA . ............................................................................................ 67
7.1. ARMIRANO BETONSKA STUBITA ................................................................................ 69
7.2. ELINA STUBITA ........................................................................................................... 72
7.3. DRVENA STUBITA............................................................................................................ 73
8. KROVOVI .............................................................................................. 76
8.1. RAVNI KROVOVI ................................................................................................................. 76
8.2. DRVENA KROVITA........................................................................................................... 79
8.3. KROVNI POKROVI ............................................................................................................... 83
8.4. LIMARSKI RADOVI.............................................................................................................. 91
.
2
1. UVOD
Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva smjera graevinske tehnike i grupe
objekata.
Glede visine izgradnje, objekte moemo podijeliti na :
1. objekte niskogradnje - objekti pri tlu ili neposredno iznad tla (prometnice,
hidrograevine, ispitivanja zemljita i materijala u graevinske svrhe)
2. objekti visokogradnje objekti koji se grade iznad tla (stambene zgrade, kole,
bolnice, sportske graevine, sakralne graevine, silosi, industrijske hale i slino)
Prema vrsti, graevinske objekte dijelimo na :
1. .konstruktivne objekte objekti jednostavne, sloene i naroito sloene statike
konstrukcije (svi objekti visokogradnje i pojedini niskogradnje kao mostovi i vijadukti)
2. hidrotehniki ili vodograevni objekti - objekti niskogradnje vezani za zahvate sa vodom
(hidrocentrale, navodnjavanja, luke, plovni putevi, vodovodi, kanalizacije i drugi objekti)
3. saobraajni objekti svi objekti koji slue saobraaju (ceste, eljeznice, mostovi, tuneli,
aerodromi, kolodvori i drugi)
Prema vrsti materijala od kojih su izvedeni, objekte moemo podijeliti na:
1. zidani objekti od opeke i kamena
2. betonski i armirano betonski objekti
3. objekti od drvenih konstrukcija
4. objekti od elinih konstrukcija
5. objekti od kombiniranih i drugih materijala
.
3
3. montani objekti objekti koji se u potpunosti izvode gotovim montanim
elementima koji se izrauju u specijaliziranim pogonima
Zgrade su glavni i najbrojniji objekti visokogradnje zato tu vrstu graevinske tehnike esto
nazivamo i zgradarstvo, ali ima i takvih objekata koji to nisu npr. spomenici, tribine, tornjevi
i obini objekti kojima prostorije nisu bitne karakteristike kao to su to u zgradama. Takvi
se objekti razlikuju od zgrada uglavnom svojom namjenom i oblikom, ali im je veina
elemenata istovjetna ili slina kao u zgradama.
Najvaniji su oni dijelovi zgrade koji preuzimaju, nose i na temeljno tlo prenose
pojedinana optereenja i cjelokupno optereenje. To su konstruktivni ili nosivi elementi
koji se iz praktinih ili estetskih razloga nadopunjavaju drugim, nenosivim elementima
(pregrade, buke, obloge, podovi, pokrovi itd.)
.
4
Najvanije optereenje koje jedna konstrukcija mora prenijeti jest statiko optereenje
na osnovu kojeg se dimenzioniraju konstrukcije i smatramo ga nepromjenjivim ili malo
promjenjivim. U statiko optereenje spadaju :
1. stalno optereenje teina konstrukcije
2. korisna optereenja sva pokretna optereenja (ljudi, oprema, strojevi i sl.), kia,
snijeg, led, pritisak vode, vjetar, promjene temperature, slijeganje tla
Optereenja koja takoer djeluju na graevinu na nain da brzo mijenjaju smjer, jainu i
javljaju se iznenada nazivamo dinamika optereenja (jaki udar vjetra, potres i sl.)
Bez obzira da li optereenja djeluju stalno, privremeno ili kratko, deformacija konstrukcije
mora nestati nakon prestanka djelovanja optereenja
Jedna od prvih aktivnosti na terenu na kojem e se izgraditi objekt, a koje se vre prije
formiranja gradilita je ispitivanje tla. Dvije su nam vrste podataka vane za temeljno tlo:
1. mehanike karakteristike tla i uslojenost (dubina pojave slojeva i podzemne vode)
2. geostatike analize iz kojih doznajemo podatke o nosivosti i slijeganju tla
.
5
Do ovih podataka se dolazi ispitivanjem tla, koje moe biti :
1. optiko za jednostavne, privremene ili lagane objekte (orijentacijski
podaci)
2. egzaktno vaenje uzoraka tla pomou sondi uz laboratorijsko
ispitivanje. Sonde mogu biti raznih profila od nekoliko centimetara do bunarskih presjeka a
uputaju se u tlo runo ili strojno. Sondiranjem se utvruje pojava podzemne vode i pojava
razliitih slojeva.
C kategorija-ubrajaju se svi materijali koje nije potrebno minirati nego se mogu kopati
izravno, upotrebom buldoera, bagera ili skrejpera. Ovoj kategoriji pripadaju:
sitnozrna /vezana/ koherentna tla gline, prainaste gline /ilovae/, praine,
pjeskovite praine i les,
krupnozrna nevezana /nekoherentna/ tla kao to su pijesak, ljunak odnosno
njihove mjeavine, prirodne kamene drobine isl.
mjeovita tla koja su mjeavina krupnozrnih nevezanih i sitnozrnih nevezanih
materijala.
IROKI ISKOPI vre se iri od konture zgrade za 1 - 1,5 m tako da se omogui norma-
lan rad i sa vanjske strane - za podrumski dio.Osiguranje ovakvih iskopa vri se
podupiranjem ili sidrenjem. Dovreni i ureeni iskop u irokom naziva se i graevinska
jama.
.
8
Kod iskopa dubljih od 2 m izrauju se bone stijene u nagibu, a ako za njih nema mjesta
onda se u zemljitima II i III kategorije, do dubine od 2 m mogu ostavljati strmiji nagibi koje
treba osigurati oplatom koju dre stupovi, a oni su poduprijeti kosnicima. Da se u
graevinskoj jami ne bi zadravala oborinska voda potrebno je na pogodnom mjestu
iskopati sabirnu jamu i postaviti pumpu za crpljenje vode iz jame.
USKI ISKOPI potrebni su za trakaste temelje zgrada. Osiguranje ovakvih iskopa vri
se razupiranjem. Kod iskopa posebnu panju treba obratiti na mjesta gdje se uski iskopi
(rovovi) sueljavaju, jer je neophodno osiguranje u oba dva smjera. Okomite stijene iskopa
za temelje dubine 1,5 do 2,0 m razupiru se u gornjoj treini dubine. Zatita stranica kod
veih dubina kombinira se sa platformama za izbacivanje zemlje. to je dubina iskopa
vea, to je i osiguranje vee.
prikaz razupiranja
.
9
ZATITA ISKOPA GRAEVINSKIH JAMA POKOSIMA. Otkapanjem ili miniranjem
kosog zemljita nastaju na nekim njegovim stranama vee ili manje visinske razlike izmeu
tla u otkopu i prirodnog tla izvan otkopa. Eventualno uruavanje zemljita ispod prirodnog
tla treba sprijeiti izgradnjom potpornog zida (zidarski radovi) ili izradom usjeka u takvom
nagibu u kojem nee doi do uruavanja (zemljani radovi).
Prema vrsti tla kosine se mogu humusirati, zasijati ili zasaditi, ime im se povrina
zatiuje, uvruje i uljepava.
Da bi se mogli vriti zemljani radovi, a kasnije i drugi graevinski, potrebno je sniziti razinu
podzemne vode (P.V.) do ispod dna graevinske jame. To se postie pumpanjem vode i
spreavanjem dotoka na nekoliko naina:
1. Ukoliko se radi o manjem dotoku P.V. se moe crpsti ili direktno iz graevinske
jame (putem okna sa niim dnom ) ili iz okolo graevne jame iskopanih bunara u koje se
onda slijeva P.V. zbog razlike razina podzemna voda se u tlu ponaa po zakonu o
spojenim posudama ali sa stanovitom retardacijom zbog otpora tla.
.
10
3.TEMELJI
tlocrti
presjeci
.
11
2. DUBOKO TEMELJENJE - temeljenje na veoj dubini uslijed velikih optereenja
elemenata (silosi, stupovi, mostova, ), ako tlo nije dovoljno nosivo, kada se u tlu nalazi
podzemna voda u podruju izvedbe temelja ili se gradi u vodi. Dubina do koje se temelji
iznosi u nekim sluajevima do 70 m pa ak i vie.
1. ZAMJENA TEMELJNOG TLA ISPOD TEMELJA izvode se u sluaju kada je nosivo tlo
dublje od projektirane dubine i kada se u tlu ne nalazi podzemna voda. Iskop za temelje se
produbljuje u irini temelja do nosivog tla a produbljeni dio iskopa se ispunjava mravim
betonom ili dobro nabijenim ljunkom
2. PILOTI rade se od armiranog betona ili elika. Zabijaju se ili izvode do dubine
nosivog vrstog tla i na taj nain prenose optereenja. Ako je nosivo tlo preduboko nose
na trenje
.
12
4. KESONI koriste se najee u vodi, a na svom
donjem dijelu imaju radnu komoru pod
tlakom zraka kojim se istiskuje voda do
razine noa i omoguuje potkopavanje
Zemljite ili tlo vlai oborinska ili podzemna voda bilo direktno ili uslijed visokog vodostaja
pod- zemne vode Ili indirektno upijanjem i irenjem uslijed kapilariteta.
Temelji su najizloeniji vlazi pa se izvode od materijala kojem vlaga ne teti. Stoga
se te- melji, osim u iznimnim sluajevima, uope ne zatiuju od vlage, ali se moraju
zatititi konstruk- cije iznad i pokraj temelja.
Za zatitu ili izolaciju konstrukcija i ureaja protiv vlage, najvie se primjenjuju vrui
premazi bitumena, asfalta i katrana u kombinacijama s hladnim emulzijama i izolacionim
trakama. Izrauju se i trake sa ugraenim bakrenim ili aluminijskim limovima
.
13
Horizontalna hidroizolacija treba biti iznad nivoa okolnog terena podignuta 20-30 cm
IZOLACIJA KOD VISOKE PODZEMNE VODE izvodi se kad bi planirani pod podruma bio
ispod razine podzemne vode. Obzirom da uzgon vode ( hidrostatiki tlak ) iznosi
1 000 kg na m2 poda podruma, potrebno je izvesti takve konstrukcije koje e izdrati toliki
pritisak.Danas obino rjeavamo takav problem izvedbom AB temeljne ploe i to na dva
naina :
a ) ploa se izvodi ispod itavog podruma i istovremeno slui kao temelj zgrade, pa se
preko nje zidaju i betoniraju zidovi.
b) ploa se izvodi naknadno, kad je slijeganje zgrade ve gotovo
.
14
detalj zatite podrumskog zida i poda
kod visoke podzemne vode
4. ZIDOVI .
Kod sistema punih nosivih stijena prostorna se krutost postie izvoenjem stijena
ukrute( vezne stijene ili vezni zidovi ) koje se postavljaju okomito na nosive stijene a
imaju ulogu preuzi- manja horizontalnih i kosih sila. Meurazmak zidova ukrute ovisi o
krutosti nosivih stijena.
.
17
VERTIKALNI SERKLAI su armirano betonski
uspravni elementi koji se izvode na spojevima
konstruktivnih zidova
(na sudarima, uglovima i slobodnim poetcima) na
meurazmaku od najvie 5-6 m.
Minimalna dimenzija vert. serklaa je 19 x 19 cm
koliko iznose i min. dimenzije konstruktivnih zidova. Vert.
serklai se betoniraju nakon izvedbe zidova.
Minimalna dimenzija ipki armature je 4 14 mm.
Vezni ili ukruujui zidovi osiguravaju stabilnost nosivog zida okomito na njegovu ravninu.
Debljine su kao i nosivi zidovi. Nosivi i vezni zidovi moraju se graditi istovremeno u svakoj
etai i povezati horizontalnim serklaima u jednu cjelinu. S obzirom na odreene debljine
nosivih zidova najvei meusobni doputeni razmak veznih zidova iznosi:
5,0 m za nosive zidove debljine 19 cm
6,0 m za nosive zidove debljine 24 cm
6,5 m za nosive zidove debljine 29 cm
7,0 m za nosive zidove debljine 38 cm.
Prostor izmeu opeka se ispunjava mortom i naziva se reka ili sljubnica . Horizontalne
reke su iroke oko 12 mm i nazivaju se leajnice. Vertikalne reke su iroke oko 10 mm i
nazivaju se sudarnice.
Opeka koja je ugraena u zid tako da joj je dua stranica paralelna sa licem zida naziva
se uzdunjak, a opeka koja je svojom duinom uzidana okomito na lice zida naziva se
venjak (ona vee i ukruuje zid).
vrstoa zida ne ovisi samo o vrstoi opeke i morta, nego i o nainu zidanja. Na
vrstou zida u najveoj mjeri utjee pravilno slaganje opeka prema odreenom vezu
opeka.
Osnovno zidarsko pravilo je da sudarnice po visini ne smiju prolaziti kroz dva
sloja, nego u svakom slijedeem sloju moraju biti pomaknute za ili opeke.
Opeka se dobiva iz kvalitetne oiene gline, oblikovane, osuene i peene na
temperaturi od 800 1 000oC.
Stvarne mjere duine, debljine i visine zidova, istaka, otvora i sl. proizlaze iz mjera
dimenzija i broja jedininih komada, sudarnica i leajnica.
Za zidove od modularnih blokova te mjere e biti viekratnici osnovnog modula od 10
cm, a za zidove od opeka NF viekratnici modula od 13 cm, a za Porotherm sustav 12,5
cm ( 25 cm )
.
19
ZIDOVI OD OPEKE NF
Mogu se izvesti kao jednostruki i mogu biti nosivi ili nenosivi. Ukoliko je zid nosiv
njegova minimalna debljina mora iznositi 25 cm ili 20 cm zazid od blok opeke .
Ovi zidovi su najee obostrano obukani, sa vanjske strane vanjskih zidova
vodozatitnom bukom. Zbog toplinsko izolacijskih svojstava opeke, nivo toplinske zatite
jednostrukog zida je vrlo nepovoljna pa je potrebno izvesti dodatnu toplinsku zatitu s
posebnom toplinsko izolacijskom bukom iil toplinsko izolacijskim fasadnim ploama.
Jednoslojni mjeoviti i dvoslojni zidovi od opeke danas se uglavnom ne izvode kao
vanjski.
Zidovi sa upljinom izvode se zidanjem dva zida na meurazmaku od 2-5 cm. Deblji
zid je unutarnji, konstruktivan, a drugi vanjski nenosivi, izveden kao obloni. upljina se
moe izvesti neprekinuta i do 10 m visine (zidove meusobno povezujemo nekorodirajuim
sponkama).
Veliina opeke neposredno je vezana na strukturu opeke. Pune opeke su tee od
upljih i poroznih, te se proizvode u normalnom formatu ( N F = 6,5 x 12 x 25 cm )
Danas se opeka NF koristi uglavnom za pregradne zidove i ispune. Nosivi vanjski zidovi
izrauju se iz blok opeke.
uplje opeke izraene u veim dimenzijama od obine pune zidne opeke nazivaju se
opekarski blokovi. Opekarskih blokova imamo tri vrste :
- normalni ili obini blokovi ( O B N )
- fasadni blokovi ( O B F )
- blokovi s uzdunim upljinama ( O B U )
.
20
Kod zidanja Porotherm opekom, s obzirom na protupotresne propise nisu potrebni
vertikalni serklai za slijedee visine zgrada i potresne zone.
.
21
Detalj spoja nosivog i pregradnog zida iz Porotherm blokova.
Prednosti zidanja Porotherm blokovima : bre se zida od zidanja opekom NF,laki su, bolji
toplinski izolatori a time i ekonominiji
Beton je smjesa agregata, veziva i vode. Vezivo je cement a agregat esto razliit (
mineralni i organski )
U odnosu na gustou beton dijelimo na slijedee grupe :
1. teki betoni ( gustoe 3 000 5 000 kg / m3 )
2. normalni betoni ( gustoe 2 200 2 400 kg / m3 )
3. laki betoni - nosivi ( gustoe 800 1 900 kg / m3 )
- izolacijski ( gustoe 400 800 kg / m3 )
Za izradu elemenata za zidanje koriste se normalni i laki betoni kao puni i uplji.
Betonski blokovi su normiranih modularnih dimenzija, a prema rasporedu uplina i
obliku razlikujemo :
1. normalni betonski blokovi NBB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm )
2. termo betonski blok TBB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm )
3. pregradni betonski blok PBB ( 390 / 70; 90 / 190 mm )
Blokovi od lakih betona su istih dimenzija kao i blokovi od normalnog betona. Prema
rasporedu upljina, mjerama i obliku razlikujemo :
1. normalni lakobetonski blokovi NLB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm)
2. termo lakobetonski blok TLB ( 390 / 190; 240; 290 / 190 mm)
3. pregradni lakobetonski blok PLB (390 / 70; 90 / 190 mm)
.
Blokovi od porobetona ( prije SIPOREX, danas YTONG ) su blokovi od lakih betona
sa dodatcima za ekspandiranje koji izazivaju kemijske reakcije i masi daju poroznu
strukturu.
Porobeton je dobar toplinski izolator, nezapaljiv i lako se obrauje, nosiv je
.
22
Najee se od porobetonskih blokova izvode zidovi ispune, nosive i nenosive, vanjske i
unutarnje zidove svih vrsta zgrada visine do 4 kata.
Iskustva u dobivanju betona vrlo su stara. Jo su stari Egipani, Grci, Rimljani poznavali
svojstva mjeavine pucolana, prene gline i vapna.
Moderna znanstvena iskustva poinju 1818. god. kada je Vicat otkrio uzroke hidraulikih
svojstava nekih vrsta veziva.
Prvi portland cement ( PC ) proizveo je 1 824. god. John Aspdin ali nedovoljno dobre
kvalitete jer nije bio dovoljno peen. 1 845. god. Isaac Johnson uspjeva dobiti portland-
cement istih svojstava po kojima je poznat i danas. 1 850. god. Francuz Lambot izrauje
amac od iane mree koju sa obje strane oblae cementnim mortom.
Kraj 19. st. moe se smatrati poetkom prve etape razvoja armiranog betona u kojem
nastaju raznovrsni sistemi armiranobetonskih konstrukcija (sistem rebrastih stropova
Hennebique).
Za ocjenu betona obino se uzima marka betona. Marka betona (MB) oznaava tlanu
vrstou (do loma) pokusnih kocaka veliine 20x20x20 cm, izraenih od onih koliina
cementa koje su potrebne za 1 m3 gotovog tj. ugraenog betona spomenutih masa.
vrstoa betona pojedine marke ne ovisi samo o koliini cementa i njegovoj klasi, nego i o
kvaliteti agregata, koliini vode, nainu ugradbe i njegovanju betona.
Prema koliini vode koja se dodaje prilikom spravljanja betona dobivamo razliitu gustou
svjee betonske mase:
1. vlani beton dobro se nabija i upotrebljava se za masivne konstrukcije (zidovi,
temelji, itd.)
2. plastini beton upotrebljava se za tanje i skoro sve armirano-betonske konstrukcije
3. itki ili tekui beton upotrebljava se kod vrlo uskih konstrukcija i kod konstrukcija sa
gustom armaturom
Kemijski proces vezanja normalnog sporoveznog cementa poinje oko 1 sat nakon
polijevanja suhe smjese vodom. Kad cement pone vezati, beton mora mirovati i ne smije
se vie protresati.
.
23
Glavne vrste betona jesu :
Beton ima svojstvo da u toku stvrdnjavanja vrsto prianja uz elik tako da pri djelovanju
vanjskih sila oba materijala nose zajedniki. U prednosti armiranog betona ubrajaju se:
nezapaljivost, trajnost, neznatni trokovi odravanja, mogunost izrade najraznovrsnijih
oblika, otpornost prema potresu i stanovita mehanika svojstva
Beton titi elik od korozije. eline ipke koje preuzimaju glavna naprezanja nazivaju
se glavna armatura. ipke glavne armature rasporeuju se po stanovitim pravilima pa se
meusobno povezuju tanjim ipkama koje se nazivaju razdjelna armatura, a ako ona
preuzima neka od naprezanja onda je pomona armatura. U stupovima i gredama takva
armatura se naziva vilice ili stremeni.
.
24
7. prednapregnuti beton. Ako se prije optereenja konstruktivnog el. njegova
armatura istegne u veoj mjeri nego to se ona istegne pod punim optereenjem i ako je
u tom stanju beton obuhvati i ukruti se , onda e se armatura nastojati vratiti u prvobitno
(neistegnuto ) stanje. U zoni gdje se nalaze zategnute ipke u betonu e nastati tlano
naprezanje. Kad se konstruktivni element optereti, onda se vlanom naprezanju
suprotstavit e se tlano naprezanje postignuto prednaprezanjem. U prednapregnutom
betonu armatura ne preuzima vlana naprezanja nego omoguuje da se beton
protunaprezanjem (tlanim naprezanjem) suprotstavlja vlanim silama prouzrokovanim
optereenjem
Ugraivanje betona moe biti u kalupima, oplatama ili bez oplata. Bez oplata se obino
betoniraju temelji u iskopanim rovovima.
4.9. OPLATE
1. oplatno platno je povrina koja daje direktno oblik betonu. Izrauje se od dasaka,
iverice,lesonita, perploa, limova i plastike. Za viekratnu uporabu oplatno platno se
treba zatiti od vlage premazima ili impregnacijom
2. oslonci su drvene gredice na meu-
sobnoj udaljenosti ovisno o nosivosti
oplatnog platna. Mogu biti primarni i
sekundarni
3. razupore i zatege se obino rade za-
jedno tako da se zatezni vijak provue
krozcijev koja ujedno vri razupiranje i
titi vijak da ne doe u kontakt sa svje-
im betonom
4. podupirai, vertikalni ili stupovi i kosi ili
kosnici
5. nosai ( za horizontalne konstrukcije )
danas su preteno metalni reetkasti
ili sanduasti
6. ukrute
.
25
Betoniranje u oplatama se vri plastinim betonom a nabijanje se vri strojno
vibratorima ili runo nabijaima. Mehaniko nabijanje se vri vibratorima koji potresaju
oplatu ili pervibrtorima koji se uranjaju u betonsku masu prilikom betoniranja.
DRVENE OPLATE ( za zidove, stupove, grede, ploe i dr.) - rade se od grae etinjaa IV
klase ( tzv. graa za oplate ), najee od jelovih dasaka i platica sa skelama od piljene i
oble jelove grae. Za privrenja i povezivanja slue avli, ice, pijavice, i specijalne
spone.
OPLATE OD ELINIH LIMOVA koriste se kao kalupi i ablone za armiranobetonske
stropne i sline elemente te prefabrikate, rjee se koriste kao oplate za zidove i zidne
elemente.
OPLATE OD PREPLOA I LESONITA koristimo za one betonske i armiranobetonske
elemente koji se nee bukati niti oblagati, a povrine im moraju biti ravne i glatke.
- PERPLOE za graevinske oplate se izrauju tvorniki od bukovog furnira ljepljenjem
vodootpornim fenolnim ljepilom.
- LESONITPLOE za graevinske oplate se izrauju od sitnih vlakanaca bukovog drveta
koja se pod visokim tlakom lijepe vodootpornim fenolnim ljepilom.
Za ukruivanje oplata od lesonita i perploa upotrebljavaju se posebni elini stupovi sa
horizontalnim gustim nizovima drvenih gredica koje pridravaju ploe ili drveni okviri
povezani horizontalnim gredicama samo na donjoj i gornjoj strani.
Velikoplone oplate
.
26
TRADICIONALNE OPLATE se rade uglavnom od drvene grae, kroje se na licu
mjesta na gradilitu za svaki element i sastavljaju se avlanjem ili nekim drugim veznim
sredstvom ( skobe ).
Nedostatak tradicionalnih oplata je u njihovom relativno kratkom trajanju jer se graa
unitava prilikom demontae, a i daske koje dolaze u dodir sa svijeim betonom propadaju
jer nisu impregnirane ( drvena graa se koristi 2 - 3 puta i zatim je unitena ). Tradicionalne
oplate se koriste najvie pri izgradnji manjih, individualnih, zidanih objekata.
Izvode ih tesari uz pomo izvedbenog plana u kojem su oznaeni svi dijelovi od armiranog
betona - plan oplate ili " alung plan ".
SUVREMENE OPLATE su ekonominije od tradicionalnih, mogu se koristiti vie puta.
Lako se premjetaju sa jedne etae na drugu te se lako sklapaju i rasklapaju. Oplatno
platno izrauje se najee od elinog lima . Oplatna ploha mora biti glatka a prije
betoniranja se premazuje uljima tako da se to lake odvaja od betona prilikom skidanja
oplate.
Suvremene oplate izrauju se u razliitim dimenzijama od elinog lima, sa aluminijskim
dijelovima. U tehnikoj dokumentaciji potrebno je izraditi tehnoloki plan oplate u kojem su
predvieni svi potrebni elementi i tipovi oplata, te plan betoniranja po etaama ili
traktovima.
suvremene oplate
klizna oplata
U dananjoj tehnologiji graenja beton i armirani beton imaju iroku primjenu kao materijali
za izradu zidova.
.
27
Prednosti betonskih i armirano betonskih zidova su : vrstoa, velika nosivost, trajnost,
otpornost prema atmosferskim utjecajima, smrzavanju, vatri i vlazi te mogunost izvoenja
razliitih oblika.
Loe karakteristike betonskih i armirano betonskih zidova su : loa toplinska izolacija,
teko izvoenje rekonstrukcija, potekoe pri uvrivanju predmeta na takve zidove
AB dvostrani zidovi
.
Tlocrt spoja dva zida
Vanjski zid mora biti nosiv, on mora preuzeti vlastito optereenje i optereenja drugih
graevnih elemenata iznad sebe kao i horizontalne sile, te ih prenijeti na temelje i temeljno
tlo. Nosivi vanjski zidovi moraju biti povezani u jedan statiko - konstruktivni sistem zajedno
sa unutarnjim nosivim i nenosivim zidovima.
Vea volumenska teina graevnog materijala poveava dozvoljena naprezanja a s
time i nosivost zida, poboljava zvunu izolaciju a reducira otpor prolaza topline te
istovremeno i toplinsku zatitu
Umjesto tradicionalnih jednoslojnih zidova za suvremene viekatne zgrade svih
konstruktivnih sistema izvode se vieslojni zidovi.
VIESLOJNI ZIDOVI su zidovi koji se sastoje od dva ili vie slojeva, jedne ili vie vrsta
materija, istih ili razliitih debljina, vertikalno rasporeenih. Obzirom na izolaciona svojstva
zraka, kod vieslojnih zidova se esto ostavljaju zrani prostori 3-5-cm u svojstvu
izolacionog sloja
.
28
Prema namjeni
tradicionalni suvremeni
( kamen, drvo, opeka ) ( beton, metal, lagani materijali,
Izolacijski materijali )
Tipizacija odnosno podjela vieslojnih zidova na pet grupa izvrena je prema broju slojeva,
vrstama slojeva i nainu slaganja slojeva
Osnovna karakteristika svih navedenih tipova vieslojnih zidova je da mogu biti izvedeni
samo od obaveznih primarnih i sekundarnih materijala, te kombiniranjem obaveznih i
neobaveznih primarnih i sekundarnih materijala
.
29
VIESLOJNI ZIDOVI OD OPEKE
A 1. SLOJ OPEKE
2. SLOJ BETONA
3. MINERALNA VUNA
4.BUKA
5. RABITZ - BUKA
B
1. FUGIRANA OPEKA
2. ZIDANA OPEKA
3. DAANA OPLATA
4. DAANA OBLOGA
5. KAMENA VUNA
6. MINERALNA VUNA
7. ZRANI SLOJ
8. DRVENI ROTILJ ILI METALNI NOSAI
9. BUKA
10. GIPS-KARTONSKE PLOE
Pod pregradnim stijenama podrazumijevaju se stijene koje nisu nosive ( nose same sebe
i ne preuzimaju optereenje nekih drugih konstruktivnih elemenata ), male su debljine i
male mase.
U odnosu na naim izvedbe dijelimo ih na : - zidane stijene zidovi
- homogene ( monolitne ) stijene
- sastavljene stijene
.
30
ZIDANE STIJENE - ZIDOVI
4. zidovi od ploa od paljene gline, betona i lakog betona zidaju se u produnom mortu
s izmicanim sudarnicama, do 4 m visine i 6 m duine ( zidovi d 9 cm ).
DVOSTRUKI ZIDOVI iz Porotherm pregradnih ploa slue za ispunu skeletnog sistema ili
kao unutarnji pregradni zidovi. Ugradnjom izolacijskih ploa izmeu zidova znatno se
poboljava zvuna izolacija. Debljina zida je 8 ili 11,5 cm, a izolacijskih ploa 5 ili 10 cm.
HOMOGENE STIJENE
SASTAVLJENE STIJENE
Sastoje se od elemenata nosaa ( drveni ili metalni rotilj ) i elemenata obloge ( ploe )
te zvune i eventualno toplinske izolacije. Drveni se rotilj radi od gredica a metalni od U
( C ) ili I profila irine 50 100 mm. Elementi nosaa sidre se u podnu i stropnu
konstrukciju te bono u zidove.
Obloge mogu biti :
- drvene ( daske, ploe od
preraenog drveta ) debljine 16 20
mm
- gipskartonske ploe debljine 9 15
mm
- metalne ili plastine obloge debljine
3 5 mm
.
32
4.12. ZIDNE OBLOGE
Vanjski zid ograuje prostor i titi ga od atmosferskih utjecaja. Moe biti izveden kao :
Neobukani vanjski zid
Obukani vanjski zid
Ventilirani vanjski - nosivi zid sa zranim slojem obloen fasadnom opekom,
kamenim klesancima ili ploama, staklenim, keramikim ili limenim ploama, sa ili bez
toplinske izolacije
Neventilirani vanjski zid nosivi zid sa ugraenom kontaktnom fasadom i
zavrno dekorativnom bukom
BUKE
Za izvedbu kvalitetne fasadne buke trebamo na nekoliko mjesta izvriti provjeru podloge:
Brisanjem (praina, prljavtina)
Navlaivanjem (upojnost)
Struganjem ili zarezivanjem (vrstoa)
Ravnosti zida (debljina buke)
Podloga mora biti:suha, ravna, nosiva i ista, bez slabo dreih dijelova i iscvjetavanja soli,
bez ostataka oplatnih ulja, dovoljne upojnosti i hrapavosti. Ne smije biti smrznuta.
Podlogu treba prije nanoenja buke prirediti:
Pranjavo otpraiti
Ostatke od morta mehaniki ukloniti
Iscvjetano oetkati i otpraiti
Trusno, nenosivo otkloniti, zamijeniti, zazidati
Vlano ostaviti suiti
Prljavo, masno oprati
Neravno izjednaiti bukom u odvojenoj fazi rada, osuiti
Sve pripremne radnje na podlozi npr. popunjavanje rupa, zatvaranje reki, otpraivanje,
otklanjanje izboina i sl. mora se zavriti najkasnije tri dana prije poetka bukanja.
Ako su razliiti materijali u podlozi zid se smatra nehomogenim zidom i tretira se kao
problematina podloga za bukanje.
.
33
BUKANJE
.
34
Zavrni dekorativni sloj moe biti razliite debljine od 0,1 1,0cm ovisno kakvog je
sastava. Od zavrnog sloja se trai da je vodoodbojan, paropropusan, jednoline strukture i
lijepog izgleda. Paropropusnost mora rasti od unutarnjih slojeva zida prema vanjskim.
S obzirom na kemijski sastav vezivo za zavrne dekorativne buke i dekorativne premaze
moe biti:
Zavrna obrada zavrnog sloja moe biti razliite strukture s obzirom na alat koji
upotrebljavamo; zaglaena gladilicama, strugana eljevima,noem ili gladilicama,prskana,
valjana spuvastim valjkom, tokana ekiem, bruena ili prana.
Fasaderske radove treba planirati kada je mogue izvriti sve faze rada.
Specijalne buke
Baritna buka slui za zatitu od zraenja. Sadri cement, baritni pijesak, vapno, dodatke i
vodu. Nanosi se u dva sloja u debljini od 1-2 cm na rabiciranu podlogu obraenu
cementnim mortom.
Vanjski zidovi se danas izvode kao vieslojni. Nosivi dio zida je iz armiranog betona ili blok
opeke. Sa vanjske strane postavljamo toplinsku izolaciju koja zimi titi zid od smrzavanja, a
ljeti osigurava ugodnu temperaturu u zgradi. Osim toga toplinska izolacija nam omoguuje
utedu energije za grijanje jer smanjuje gubitke topline to je vidljivo iz tablice.
Ploe toplinske izolacije mogu biti lijepljene, plivrene privrsnicama ili tiplamaili i
jednim i drugim nainom. Preko ploa debljine 4 10 cm navlai se graevinsko ljepilo,
staklena mreica pa jo jedan sloj graevinskog ljepila te zavrna dekorativna buka.
Debljina ljepila je 1 -2 cm. Privrsnica ima 6 kom/m2 + 2 kom /m2 uz rubove zgrade. Duina
privrsnica je sidrena 5 cm u zidu od betona, a min. 7 cm u zidu od opeke.
.
36
Primjeri toplinske izolacije vanjskog zida: 1. unutarnja buka
2. nosivi zid
3. Sokl profil
4 Termoizolacione ploe
5. Privrsnice ili tiple
6. Kutni profil sa mreicom
7. Ljepilo
8. Staklena mreica
9. Zavrno dekorativni sloj
.
38
Postavljanje privrsnica tipli
Preklapanje termoizolacionih ploa
Rubno nanoenje ljepila na plou
Ploe toplinske izolacije trebaju biti ravno postavljene i prianjati jedna uz drugu. Na
uglovima se ploe naizmjenino izmjenjuju.Prvo se postavlja sokl profil te u njega prvi red
ploa.U drugom redu ploe se pomiu za najmanje 25 cm. Lijepe se na min 40 % povrine.
Ljepilo ne smije ui u reke, ve ih treba ispuniti termoizolacionim materijalom.
Oko otvora se najprije napravi dijagonalno armiranje trakama 20x40 cm od tekstilno
staklene mreice.
Ovako izvedene fasade zovu se Demitfasade ili u novije vrijeme ETICS povezni sustav
za vanjsku toplinsku izolaciju. Prema novim odredbama, svi upotrijebljeni materijali trebaju
biti od istog proizvoaa to uz strunu izvedbu garantira kvalitetu.
.
39
5. OTVORI U ZIDOVIMA
Prozori i vrata su otvori u zidovima koji se ostavljaju jo za vrijeme zidanja. Iznad otvora
moramo postaviti nadvoj. Zid ispod prozora nazivamo parapet a donji dio otvora vrata je
prag. Pristupak slui za lake ugraivanje prozora ili vrata u debelom zidu.
5.1. PROZORI
Odnos jaine unutranjeg prema jaini vanjskog dnevnog osvjetljenja naziva se kvocijent
dnevnog osvjetljenja ili faktor dnevnog osvjetljenja.
U pogledu termike zatite i zatite od zvuka prozori predstavljaju slaba mjesta na
vanjskim zidovima.
Kod prozora razlikujemo dva osnovna elementa: element koji se ugrauje u zidove
doprozornik i pokretni element krila prozora koja se vjeaju na doprozornik.
Jedna od nepovoljnih pojava na prozorima je kondenziranje vodene pare, pogotovo kod
jednostrukih prozora.
Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubitcima zgrade, jer zajedno ine
preko 70% ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade
Prema nainu otvaranja prozori mogu biti
- okretni ( otvaraju se oko vertikalne osi na kraju krila )
- obrtni ( otvaraju se oko vertikalne osi na sredini krila )
.
40
- okretno zaokretni ( otvaraju se oko vertikalne i horizontalne osi na kraju krila )
- priklopni ( otvaraju se oko horizontalne osi )
- klizni ( mogu kliziti horizontalno ili vertikalno )
- sklopni ( viekrilni , za velike otvore
drveni prozor
obloen PVC - om
.
41
Zatita od insolacije i pogleda postie se PVC i metalnim rebrenicama, Eslinger roletnama
i brisolejima.
.
42
5.2. VRATA
Vrata su pokretne pregrade koje meusobno povezuju unutarnje prostorije te unutarnji i vanjski
prostor. Vrata mogu biti jednokrilna, dvokrilna ili viekrilna.
Vrata obino imaju dva dijela, okvir ili dovratnik koji se ugrauje i predstavlja vrsti, nepokretni dio
vrata te krilo . vrata koje predstavlja pokretni dio vrata. Izuzetak su .. . vrata koja
nemaju dovratnik nego je okov direktno ugraen u kameni okvir
koji obrubljuje otvor vrata.
. detalj dovratnika
Osam komorni profili su profili namijenjeni polupasivnim i pasivnim kuama, njihovo vrijeme tek
dolazi jer za njih jo nisu dovoljno razvijeni pomoni profili. Petkomorni profili u kombinaciji s
.
43
kvalitetnim staklom i kvalitetnim brtvama zadovoljavaju u veini sluajeva sve zahtjeve.
Za pretkomorne profile najrazvijeniji su pomoni profili razliiti spojni profili, profili za proirenje,
statiki profili za ojaanje veih konstrukcija graevinske stolarije, itd.
Iznad otvora prozora i vrata moraju se postaviti nadvoji koji preuzimaju optereenja
zidova i stropova iznad nadvoja.
Razlikujemo nekoliko vrsta nadvoja :
1. MONOLITNI NADVOJI
- nadvoji od armiranog betona izvode se na licu mjesta, na gradilitu u oplatama. Oplata
se sastoji od vertikalnih stranica i podnice, a postavljena je na skelu.
izgled otvora s postavljenom skelom i oplatom i detalj skele i oplate kod leita i popreni presjek
uzduni presjek nadvoja s armaturom oplate na sedlu s uloenom armaturom
.
44
2. MONTANI NADVOJI
- nadvoji od elinih nosaa obino se izrauju od "I" najvie se koriste pri adaptacijama
ili naknadnih probijanja otvora u zidovima.
.
45
- nadvoje od armirane tankostijene opeke koristimo posebice kod zidanih konstrukcija.
To su gredice od gredica od peene gline duine po 25 cm. Duine gredica ovise o
rasponu i visini gredice, te se kod niskih nadvoja rade za raspone otvora do 1,5 m, a kod
visokih do 2,5
Primjeri primjene
popreni presjeci kroz zidove ( sistem Porotherm
prednapregnutih nadvoja od opeke )
.
46
5.4. DIMNJACI I VENTILACIONI KANALI
DIMNJACI
Dimnjaci su vertikalni kanali izgraeni u zgradi ili izvan nje od nesagorivog materijala,
slue za odvod plinova koji nastaju sagorijevanjem krutog, tekueg ili plinovitog goriva u
jednom ili vie loita.
Uzgon ( jaina i brzina propuha ) ovisi o korisnoj visini dimnjaka i veliini presjeka
dimovodnog kanala.
Korisna visina dimnjaka je vertikalni razmak od dna loita do grla dimnjaka. to je visina
vea, to je uzgon jai.
Dijelovi dimnjaka su :
Najbolji materijal su amot i specijalni nekorodirajui elini lim ( prokrom ). Materijali koji
nisu pogodni su puna opeka ispod M15, beton i salonit. Najbolji nepropusni dimovodni
kanali su od montane troslojne konstrukcije za izvedbu dimnjaka. Unutarnje stijenke
moraju biti kiselootporne tj. otporne na sumpornu i sumporastu kiselinu.
.
47
Najbolji presjek dimnjaka je krug. U tom je presjeku strujanje najbolje jer nema kutova
koji bi prouzrokovali vrtloge. Meutim, iz opeke je teko izvesti okrugli dimnjak, pa se
izvode pravokutnog ili kvadratnog presjeka. Veliina presjeka dimnjaka ovisi o veliini i
broju prikljunih loita, gorivu i vuenju dimnjaka. Prema veliini presjeka razlikujemo uske
i iroke dimnjake.
U pravilu dimnjake treba stavljati u unutarnje zidove, gdje su dobro toplinski zatieni.
Ako se dimnjak postavlja u vanjski zid, tad dimnjak mora biti odijeljen od vanjskog lica zida
minimalno 25 cm. Kod tankih zidova, dimnjak moe stajati samostalno. Od drvene grae
dimnjak mora biti udaljen najmanje 20 cm. Ukoliko dimnjak pada tono na stropnu gredu
stavlja se na susjedne grede tzv. mijena, na koju se polae greda koja bi morala leati
preko dimnjaka.
Uski dimnjaci imaju najmanji presjek kanala 14x14 cm; a okrugli 15cm. Na takav se
dimnjak mogu prikljuiti maksimalno dvije pei. Ako se na takav dimnjak eli prikljuiti vie
pei onda se presjek kanala
poveava za 80 cm. kvadratnih na
svaku pe. Debljina stjenke uskog
dimnjaka mora iznositi najmanje 12
cm. iroki dimnjaci primjenjuju se
kod veih pei centralnog grijanja i
u industrijskim pogonima. Presjek
kod takvih dimnjaka iznosi
najmanje 50x 60 cm. Stjenke
moraju biti debele najmanje 25 cm.
.
48
Prema nainu izgradnje i vrsti materijala dimnjaci mogu biti:
1. dimnjaci od opeke- ako se izvodi u vanjskom zidu, od kanala do vanjske plohe zida
treba biti min 25 cm zidani po pravilima veza opeke.
d = 12 cm d = 25 cm d = 38 cm
.
49
Troslojni etani dimnjak pogodan je za sve vrste goriva.
Osnovni elementi ovog dimnjaka su: unutarnja vatro i
kiselootporna cijev od nehrajueg elika varena plazmom,
toplinska izolacija od minetalne vune, armatura, te dodatni
montani elementi. Toplinska izolacija sprijeava hlaenje
dimnih plinova, te pt prijelaz topline na vanjsku stijenku
dimnjaka.
.
50
VENTILACIJSKI KANALI
Tipovi ventilacija:
- gotovi blok (npr. Schiedel) na sistemu sabirnih i sekundarnih kanala (sabirni od prve etae
objekta; sekundarni od svake etae)
- pocinani lim (npr. Sigma) sistem pojedinane ventilacije koja polazi od svake etae
(kupaonica, izba, ugraeni ormar )
- gotovi blok, pocinani lim, opeka sistem pojedinanih ventilacija za dovod i odvod zraka
.
51
Kanali za prozraivanje izvode se od cijevi ili elemenata od betona, keramike, plastike i
lima.
.
52
6. MEUKATNE KONSTRUKCIJE .
Armirano betonski stropovi su vrsti, trajni, male konstruktivne visine, dobro ukruuju
zgradu pa se upotrebljavaju kod viestambenih objekata. Nedostatak im je to su
razmjerno teki, te loi zvuni i toplinski izolatori.
.
53
Od naina oslanjanja ploa ovisi i nain armiranja. U ploama se postavljaju dvije vrste
armature glavna armatura koja prenosi optereenje na nosive zidove i
- razdjelna armatura koja povezuje ipke glavne armature. Ploe se armiraju mreastom
armaturom koja ima u jednom smjeru deblju armaturu.
.
54
Prostorna ili tunelska oplata u obliku polukoljke omoguuje istovremeno betoniranje
zidova i stropova. Sastoji se od vertikalnog dijela visine prostorije i horizontalnog dijela
irine pola raspona. Dvije polukoljke se sloe u tunel koji omoguuje postavljanje armature
i betoniranje stropne ploe.
Skidanje oplate se vri oputanjem ( podlonih ) vijaka, ime se optereenje prenosi na kotae za
horizontalno izvlaenje oplate koje se vri na dva naina :
pasarelom
.
55
PLOE OJAANE REBRIMA ILI GREDAMA
Kod veih raspona ili veih opterenja postaju AB ploe debele i teke. Kako kod
dimenzioniranja presjeka armatura preuzima napone vlaka, a beton napone tlaka ili
pritiska, to u ploi beton ispod neutralne osi nema statike vrijednosti i on moe otpasti, a
armaturu treba skupiti na pojedinim mjestima u rebrima. Tako nastaju ploe sa rebrima ili
gredama. Greda se u statikom smislu rauna kao T nosa sastavljen od ploe i rebara ili
greda.
Debljina ploe iznosi 8 12 cm, a visina rebra oko 30 -60 cm. Razmak rebara je 100
250 cm. irina rebra je obino 1/2 do 1/3 visine rebra. Ako je razmak izmeu njih vei vee
su dimenzije grede.
1. greda
2. mort
3. ploa
4. pod
5. zid
6. serkla
.
56
6.1.2. POLUMONTANI ARMIRANOBETONSKI STROP
OMNIA
Koristi se kod izvoenja meukatnih konstrukcija viestambenih zgrada. Ploe se podiu
dizalicom na mjesto ugradbe. Reetkasta armatura koja se koristi za izradu fert gredica
primjenjuje se i za izradu montanih ploa omnia.
.
57
Stropna konstrukcija se sastoji od tankih montanih armiranobetonskih ploa, a naknadnim
dobetoniranjem konstrukcija postaje cjelovita. Debljina omnia ploe je 5-6 cm, sa ugraenom
armaturom donje zone stropne ploe i reetkastim nosaima. Na gradilitu se postavlja armatura
preklopa omnia ploa i mreasta armatura gornje zone, te se stropna ploa dobetonira do pune
visine. U omnia ploe se ugrauju razvodne kutije za elektroinstalacije i izvode se svi potrebni
otvori i prodori.
Postavljaju se preko podupiraa i gredica na meurazmacima oko 2m.
Stropna konstrukcija pod nazivom "samonosivi lakobetonski zidani strop". Sastoji se od armirano
betonskih gredica s armaturom R nosaa, lakobetonskog stropnog bloka Ytong, armirano
betonske leajnice za izvedbu poprenih rebara i tankoslojnog morta. Debljina stropa je 15 cm na
rasponima do 6,60 m. Mogue su izvedbe veih debljina i raspona.
.
58
Slaganje zapoinje gredicama i sa po jednim redom blokova koji formiraju toan razmak
izmeu gredica. Predgotovljene gredice se proizvode nadviene, to osigurava nadvienje
konstrukcije jer se pod optereenjem slegnu. Ukoliko je potrebno postavljaju se podupore,
zatim ostali blokovi ispune. Slijedi uvlaenje ipki poprenih rebara vijenca. Preostali
dijelovi gredica i poprenih rebara te vijenca pune se mikrobetonom. Za ravnu i zaglaenu
povrinu stropa preko stropa nanese se sloj Ytong morta 0,3 cm debljine.
Bijeli strop ima vie prednosti lagan je, dobar toplinski izolator te otporan na poar.
LEAJNICA je predgotovljeni dio koji slui kao oplata poprenog rebra. Obino se postavlja
nakon 4 6 blokova. Pri normalnoj irini rebra se postavljaju jednostruko, a po potrebi se
mogu postaviti dvostruko, trostruko i viestruko. Armatura leajnice je dovoljna za potrebe
montiranja. Za funkciju poprenog rebra dodaje se zasebna armatura.
Porotherm stropni sustav ima visinu gredica 16 cm, i tlanu plou 6 cm ime se uklapa u
modularnu visinu za Porotherm sustav od 25 cm. Osni razmak gredica od 60 cm
omoguuje bru gradnju.
.
59
popreni presjek
.
60
FERT STROP
Fert strop je takoer polumontani strop od armirane uplje opeke namijenjen individualnoj
stambenoj gradnji. Sastoji se od nosivih gredica postavljenih na meurazmacima od 40 ili
50cm i nenosivih gredica koje slue kao ispuna. Visina gredica je 16cm, a tlane ploe 4
cm, a za raspone preko 500 cm 5 cm. Rasponi gredica su do 6,6 m. Nalijeganje nosive
gredice na zid je 5 cm , a armature jo dodatnih 10 cm.
Prije poetka izrade meukatne konstrukcije postavljaju se podupirai sa poduporom na
razmaku 1 1,5 m. Ako je raspon vei od 4 m, izvodi se rebro za ukrutu irine 12 cm
armirano sa 4 profila 8mm. Blokovi ispune se na tom mjestu razmaknu, a ispod njih se
postavlja oplata za betoniranje. Podmetai stoje ispod konstrukcije najmanje 14 dana
nakon betoniranja.
.
61
postavljanje podupiraa ispod konstrukcije
DRVENI GREDNICI
Drveni grednici se mogu izvesti od:
a. masivnih greda ( postavljaju se na razmaku 80 90 cm )
b. polugreda ( postavljaju se na razmaaku od 60 70 cm )
c. mosnica ( postavljaju se na razmaku od oko 50 cm )
Radi horizontalnog ukruenja zgrade stropovi uvijek moraju biti dobro povezani sa zidom.
Kod drvenog grednika grede moramo vezati eljeznom sponom za serkla. Greda mora biti
oslonjena na zid barem za jednu visinu.
.
62
usidrenja greda u vanjske zidove i
povezivanje prilocima iznad
srednjeg zida.
Neravni podgled je onda kada se stropne grede ostavljaju vidljive, pa se u tu svrhu bolje
obrade ili obloe. To su podgledi sa vidljivim gredama. Ako se uzduna polja pregrade
kraim elementima dobivamo kazetirani podgled.
.
63
KONSTRUKCIJA PODA
S gornje strane stropne konstrukcije se pribije gornja daana oplata. Na daanu oplatu
posta- vljamo sloj nasipa od perlita d = 8 cm ( slui kao toplinska i zvuna izolacija ). U
nasip se polau gredice na razmaku do oko 60 cm na koje se pribija daani pod.
Slijepi podovi su redovita podloga parketnih daica prostorija ispod kojih je bilo koja
vrsta drvenog stropa. Slijepi se podovi slau od jelovih dasaka debljine 24 mm i ne irih od
15 cm i pribijaju se direktno na stropne grede. Umjesto slijepih podova od dasaka izrauju
se namazi od drvobeto na tzv. blindit.
Kod adaptacije takve vrste drvenih stropova, nuno je izvesti betonsku plou debljine 5
cm zbog vatrozatite.
6.4. PODOVI
Podna konstrukcija ovisi o izboru podne obloge. Izbor podne obloge ovisi o tehnikim
zahtjevima i estetsko oblikovnoj komponenti. S tehnikog stanovita pod mora biti :
d. otporan na istroenje ( habanje )
e. dovoljno vrst na ploni pritisak
f. dovoljno topao
g. dovoljne sposobnosti da priguuje zvuk
h. povoljan za ienje i odravanje
Podove moemo podijeliti na nekoliko naina :
1. prema materijalu od kojeg su napravljeni ( drveni, kameni, keramiki, betonski, ... )
2. prema nainu izrade podovi sa rekom i bez reke
3. prema njihovim toplinskim osobinama topli i hladni podovi (za osjeaj ugodnosti
nuno je da povrinska temperatura poda iznosi 170-180 C )
.
64
U prostorijama sa vodom, na
cementni estrih postavlja se
hidroizolacija te zavrna podna
obloga keramika, kamene ploe i
sl. Obino ove prostorije imaju
nii pod (tanji sloj cementnog
estriha za 1-2 cm) da voda ne
otie u ostale dijelove stana.
U ostalim suhim prostorijama postavlja se zavrna podna obloga. Ako zgrada ima
podno grijanje cijevi se polau u cementni estrih, a preko njih kamene ili keramike ploice
kako bi im bolje isijavale toplinu
Suhi estrih slui kao lagana montana podloga dobre zvune i toplinske izolacije u obliku
gipskartonskih ploa. Upotrebljavamo ga kod adaptacija zgrada kao konstrukciju plivajueg
poda jer je vrlo lagan, brzo se postavlja te prua dobru zatitu od poara.Sastoji se iz tri
meusobno slijepljene gipsane ploe debljine 2,5 cm ili sa dodatnim slojem stiropora
debljine 4,5 7,5 cm postavljene na ravnu podlogu.
.
65
Proiveni ( tafting ) tepih na armiranoj cementnoj kouljici
.
66
7. STUBITA .
Za svladavanje visinskih razlika izvode se kosi ili vertikalni konstruktivni elementi koje
dijelimo u
etiri glavne skupine:
1. ravne kosine malih nagiba rampe ( max nagib 150 )
2. stepenaste ili nazupane kosine stube i stubita
3. ljestvaste strme kosine ljestvaste ili brodarske stube i ljestve
4. ureaji za vertikalno kretanje vertikalne stube, penjalice, dizala
Omjer visine stube i irine gazita mora odgovarati prosjenoj duini ljudskog koraka koji
iznosi 63 cm. U zgradama se primjenjuje visina stuba od 14 do 19 cm ( ispod 14 su
vanjske stube ili rampe, a iznad 19 samo kod sporednih stubita ).
irina gazita rauna se po slijedeoj formuli :
= 63 2 V
.
67
irina stuba od jednog kraja ruba do drugog trebala bi iznositi najmanje 80 cm, a ve irina
od 90 cm ili ak 100 cm zasigurno je jo bolje rjeenje jer na taj nain ne samo da emo se
po njima sigurnije kretati nego emo po njima lake transportirati vee predmete ili dijelove
namjetaja. Kad je rije o visini odnosno meusobnoj razlici stuba prema visini i/ili dubini
onda ta vrijednost iznosi 17/29 cm. Tako kod prosjene visine kata od oko 260 do 285 cm
stubite bi trebalo sadravati ukupno 16 - 18 stuba.
Vrsta elemenata za
svladavanje visinskih razlika
Visina prolaza iznad stubinih krakova u pojedinim etaama odgovara priblino visini
prostorija ( od poda do plafona ) istih etaa. U podrumskoj i tavanskoj etai treba paziti da
ista visina od gornjeg brida pojedine stube do najblie povrine ili brida neke konstrukcije
bude najmanje190 cm
.
68
stubinimkrakovima na stubine podeste a sa njih na stubine zidove ili stupove koji ih
dalje prenose na temeljno tlo.
etiri su glavna konstruktivna sistema stubinih krakova :
1. upete stube ( dvostrano ili s jednim krajem upetim a drugim na podzidu, elinoj
traverzi , armirano betonskoj gredi
2. stube s krajevima na kosim podvlakama
3. jednokrako i dvokrako konzolne stube
4. nearmirane stube na kosim ili nazubljenim ( koljenastim ) AB ploama sa ili bez
podvlaka
.
69
2. POLUMONTANA AB STUBITA Kod polumontanih AB stubita nosiva
konstrukcija se izbetonira na zgradi, a stube se donose gotove i samo montiraju. Za
izvedbu nosive konstrukcije potrebno je najprije izraditi oplatu i postaviti armaturu, slino
kao kod monolitnog stubita.
Konsrtuktivni sistemi isti su kao kod monolitne izvedbe, kosa ploa se moe oslanjati na:
o podestne nosae
o zidove
o obrazne nosae
.
70
elementi stuba u obliku slova L, elementi podestnih greda u obliku slova L i nazupane
tetive
.
71
Ravni AB montani stubini krak
U prolosti su se drvena stubita koristila kao glavna stubita viekatnih zgrada. Danas
zbog protupoarne zatite takva drvena stubita se ne koriste kao glavna ve samo tamo
gdje nema opasnosti od poara samo za jednu etau.
Drvena stubita su obino unutranja stubita u manjim zgradama.
Osnovni elementi drvenih stubita su: - primarni tetive i nastupnice
- sekundarni leini podloci, elementi podesta, ograda
Samo za skromna stubita dolazi u obzir meko drvo kao graa, a inae iskljuivo
kvalitetne vrste tvrdog drva.
.
73
Naini tlocrtnog rjeavanja stuba uz podeste :
.
74
Tetive stubita sa ueplje-
nim stubama se sapinju
samo elinim sponama
ispod svake etvrte pete
stube.
Dvokraka stubita se ugla-
vnom rade kao uglovna stu-
bita u kojima se na uglov-
nom podestu smjer kretanja
po jednom i po drugom kra-
ku mijenja za 90o
.
75
8. KROVOVI .
izolacija dilatacije
.
76
TOPLI ILI NEVENTILIRANI KROVOVI
.
77
Prikljuak oluka na neprohodni ravni krov
HLADNI ILI VENTILIRAJUI KROVOVI us svi oni ravni krovovi koji u slojevima imaju
i zrani prostor kao sloj za provjetravanje. Takvi krovovi se planiraju i izvode za nepovoljne
vanjske i unutranje klimatske uvjete i manje su zastupljeni kod nas.Da bi krov bio pravilno
izveden i zatien, uvjet je da su graevinski radovi koji prethode izolaciji izvedeni, tj. da
naknadnim radovima ne doe do oteenja izolacije. Osnovni elementi izolacije ravnog
krova su sloj za izjednaavanje pritiska difuzne vodene pare, parna brana, termoizolacija,
hidroizolacija, zatita izolacije.
Hidroizolacije na ravnim krovovima se dijele prema vrsti upotrebljenog materijala,
nainu izvedbe i stupnju vezanosti za podlogu. One se na ravnim krovovima planiraju i
dimenzioniraju prema nagibu krova i ovise o ostalim odabranim slojevima krova.
.
78
8.2. DRVENA KROVITA
Oblik krova ovisi o tlocrtnom obliku zgrade, na koliko se strana odvodi voda sa krova, kao
i o nagibu krovnih povrina.
Nagib krovnih ploha ovisi o koliini padalina i o materijalu kojim se pokriva krov.
Vezna greda, stup, donja i gornja podronica tvore PUNI VEZ koji je osnovni
konstruktivni element drvenog krovita. Dolazi na razmacima 3,5 4,5 m tj. 5 polja izmeu
2 puna veza, preuzima optereenja i ukruuje krovite.
NADOZID moe biti nosiv i nenosiv na drvenim stupovima, minimalne visine 1, 2m. Ako
je nosivi nadozid vii od 80 cm mora se ukrutiti horizontalnim serklaom
.
79
Kod drvenih krovova se primjenjuju etiri vrste krovnih konstrukcija:
1. prazni krovovi
2. krovovi sa stolicama
3. krovovi sa visuljama
4. reetkasti krovovi
PRAZNI KROVOVI
Duina rogova kod praznih krovova moe biti najvie do 4,5 m, a ako stavljamo pajante
onda je duina roga najvie do 7,5 m.Ukruenja se moraju izvesti u poprenom i uzdunom
smjeru.
.
80
Dio krova koji prelazi preko zida nazivamo streha. Dvostreni krovovi imaju
horizontalne i kose strehe. Kod praznih krovova horizontalne strehe sainjavaju stropne
grede, a kosu letve koje se postavljaju preko rogova.
KROVOVI SA STOLICAMA
Krovovi sa stolicama mogu se primjenjivati za sve raspone zgrada i nagibe krovnih ploha,
ali pod uvjetom da osim vanjskih nosivih zidova u zgradi postoje jo i uzduni nosivi zidovi,
koji slue kao oslonci stupova stolica.
Kod krovova sa stolicama rogovi se oslanjaju na horizontalne grede koje su paralelne sa
strehom i nazivamo ih podronice. Podronice u vrhu dvostrenog krova ( sljemenu )
nazivaju se sljemenjae.
.
81
Jednostruka stolica moe se primjenjivati za raspone do 7 m izmeu vanjskih zidova i
srednjim poprenim zidom ili gredom. Dvostruka stolica moe se primjenjivati za sve
nagibe krova i raspo - ne do 12m izmeu vanjskih nosivih zidova, uz uvjet da postoje
uzduni zidovi ili grede.
KROVOVI SA VISULJAMA
.
82
Najei vezovi su priljubljivanje elemenatai privrivanje svornjacima, modanicima,
avlima i ljepilom. Iznimno se pri upotrebi deblje grae koriste i neki tesarski vezovi.
Na krajevima reetke su najvea naprezanja pa se poslijednje polje obino ispunjavaaaa
koso poloenim daskama u dva sloja
Kose krovove ine krovne konstrukcije, drvene ili masivne i krovni pokrov. Prazni prostor
u krovu naziva se tavan,a potkrovlje je prostor opremljen za stanovanje. Oblik krovne
konstrukcije i vrsta pokrova znaajni su za izgled i konstrukciju cijele zgrade.
Pokrov titi zgradu od nepovoljnih utjecaja atmosferilija. Treba biti otporan i nepropusan za
kiu i snijeg,otporan na utjecaj mraza, vjetra i vatre. Pri odabiru krovnog pokrova vane su
klimatske prilike,cijena, trajnost i izgled. Izbor krovnog pokrova mora se izvriti prije izbora
.
83
krovne konstrukcije. O pokrovu ovise nagibi krovnih ploha, oblik i rjeenje krovne
konstrukcije.
.
84
Oteenja na zgradama iz navedenih razloga moemo sprijeiti izradom hladnih
provjetravanih krovova iznad tavana ili toplih provjetravanih krovova iznad stambenih
potkrovlja.
.
86
Prva letva je dvostruka a slui da bi podignuli donje krajeve crijepa. Crijep nema utora pa
je svejedno poinjemo li pokrivanje s lijeve ilidesne strane. Prvi i zadnji red crijepa su
dvostruki zbog prokinjavanja. Udaljenost zadnje letve od sljemena je 7 12 cm. Sljeme
pokrivamo utorenim sljemenjacima postavljenim na letve ispod kojih je armirana krovna
traka. Ona ujedno smanjuje trenje izmeu sljemenjaka i podloge. Sljemenjaci se
meusobno kvae metalnim kopama. Mogu se na klasian nain postavljati u mort.
Grebeni se isto pokrivaju utorenim sljemenjacima od strehe prema vrhu. Uvala krova
oblae se limom ili posebnom armiranom folijom koju proizvodi proizvoa pokrova.
.
87
Kupa kanalica
Za ovu vrstu pokrova upotrebljava se jo naziv kupe ili lijebnjaci. Pokrov je tradicionalan u
Primorju i Dalmaciji. U tim krajevima ima mnogo vjetra i zbog toga svaki element mora biti
privren sa jaim vapnenim mortom, a masivnost mu daje dobru toplinsku izolaciju.
Nedostatak mu je velika teina i mnogo runog rada pa je zbog toga skup. Veliina letvi je
4,8/ 4,8 cm.
Postavlja se tako da je prvi red uz strehu okrenut prema gore, a preko njih dolaze kanalice
koje su okrenute prema dolje u sloj morta.
Postoje tri naina polaganja:
1. na letve paralelno sa strehom udaljenost letvi je 30 cm, a kupe se vjeaju ili
privruju avlima
2. na letve okomito na strehu razmak letvi je 22 cm to odgovara veliini kupe
kanalice
3. na kosu krovnu plou iz polumontanih gredica koje su povezane tlanom ploom od 5
cm ili AB plou se u vapnenom mortu postavljaju kanalice okrenute prema gore, a preko
njih, u mortu dolaze kanalice okrenute prema dolje
Za pokrivanje sljemena i grebena postavljaju se vuene kupe kanalice u vapnenom mortu
sa preklopom.
Mediteran crijep
Mediteran crijep je nastao kao moderna kopija pokrova iz kupa kanalica. Crijep iz daljine
izgleda kao kupa kanalica ali se polae na suho bez morta. Znatno je laki od pokrova sa
kupama.
Crijep ima jedan val i jednu ravninu, a postavlja se pomou horizontalnih i vertikalnih utora.
Privruju se avlima na letve 3/5 koje su na meurazmacima od 35 cm. Pokrivanje
poinje uz strehu slaganjem od lijeva u desno. Postoje dodatni elementi za rubovne
zavretke te sa otvorima za ventilaciju.
BETONSKI CRIJEP
Betonski crijep je noviji proizvod. Minimalni nagib krova ovisi o tipu. Crijep je teak pa je
zbog toga dobar u vjetrovitim podrujima. Mnogo slabije proputa paru od glinenog crijepa.
Ima vie oblika betonskog crijepa: biber, dvostruki biber i profilirani crijep pod nazivima
alpski, kristal klasik, mediteran i antik. Svi crijepovi su iste veliine 33x42 cm sa glatkom i
hrapavom povrinom koja spreava klizanje snijega. Alpski crijep ima svjetlucavu strukturu.
Veliina letvi na koje se polau je 3/5 cm, a razmak izmeu letvi je 31,5 cm.
Pored standardnih crijepova za kompletiranje krovnog pokrivaa proizvode se crijepovi sa
otvorima za prozraivanje, rubni crijepovi, trake krovne i grebene folije, snjegobrani,
metalne stepenice, elementi sa nastavkom za ventilacijsku cijev i crijepovi za osvjetljenje
tavana.
SALONIT PLOE
Pokrov salonit ploama je bio est nain pokrivanja krovova u naim krajevima. Meutim
danas se iz vie razloga ne upotrebljava. U novoj proizvodnji azbest - cementne ploe su iz
zdravstvenih razloga zamijenjene vlaknasto cementnim. Ploe su vodonepropusne,
.
88
dobre mehanike vrstoe, ne gore, ali se u zagaenoj (agresivnoj) atmosferi s vremenom
poinju ljutiti. Salonit ploe se postavljaju na letve i privruju avlima, a valovite ploe
vijcima. Razlikujemo etiri vrste pokrova: ravne kvadratine ploe, ablone, male i
velike valovite ploe.
BITUMENSKA INDRA
.
89
Za pokrivanje krovova upotrebljavaju se savitljive, pravokutne ploe bitumenske indre.
Veliine su 100x34 cm sa tri uzduna proreza do polovice ploe. Gornja polovica
prevuena je bitumenskim ljepilom. Osnovu ine ploe iz staklenog voala natopljene
obostrano bitumenom. Sa gornje strane posipaju se granuliranim kamenom kriljcem. Sa
donje strane je posip kvarcnog pijeska da se ploe meusobno ne ljepe. Bitumenska indra
je trajna, lagano se kroji, otporna na vatru, sama se gasi. Ima malu teinu svega 10,5
kg/m2. indrom se mogu pokrivati ravne i zaobljene plohe.
Postavlja se na krutu i nesavitljivu podlogu koja se moe avlati, a to su vodootporne
ploe, daske ili podloga od lakog betona. Preko podloge se prvo polae krovna folija.Ona
spreava kondenzaciju vodene pare sa donje strane indre. Pokrivanje poinje uz strehu.
Poetni red indre se polae sa prorezima okrenutim prema sljemenu, preko njega dolazi
.
90
prvi red sa prorezima prema strehi. Ostali redovi lijepe se preko niih redova sa preklopom.
indra se lijepi ili vari te avla avlima sa velikom glavom. Broj avala ovisi o nagibu, vano
je da gornji red prekrije avle. Postavlja se na nagibe 10 850. Na strmijim nagibima
indra se prikucava direkno na podlogu. Na sljemenu se posljednji redovi preklapaju jedni
preko drugih. Za sljemenjake se ploe indre izreu po prorezima na etiri dijela. Svaki dio
se presavije i postavi duinom sljemena u suprotnom pravcu od najjaeg vjetra. Na isti
nain prekrivaju se i grebeni. Uz zidove indra se podie za min. 10 cm, a krovni zavreci
opivaju limom. Za dimnjake se izrauje limeni opav i postavlja prije polaganja indre. Na
uvalama se prethodno zalijepi za podlogu traka bitumeniziranog staklenog voala irine 50
cm sa svake strane od osi uvale, a zatim se polau redovi indre tako da se meusobno
preklapaju.
Zbog paronepropusnosti, krovovi pokriveni indrom obavezno moraju biti ventilirani
slojem zraka debljine 5 8 cm. Za ventilaciju izrauju se otvori ispod strehe za ulaz i ispod
sljemena za izlaz zraka.
U limarske radove spadaju opavi vanjskih horizontalnih povrina zgrade; vijenci, rubni
zavretci balkona i ograde, prozorske klupice i zabatni zidovi. Limom se opivaju uvale na
krovu, dimnjaci, kpovni prozori i ventilacijski kanali. Izrauju se lijebovi i oluci te cijeli
pokrovi kosog krova malog nagiba. Prema obliku razlikujemo ravne, valovite i rebraste
limove.
Razlikujemo elini (crni) lim, cinani, pocinani, bakarni, aluminijski i olovni. Limovi se
isporuuju u ploama i rolama. Nepropusni su za vodu, trajni i lagano se obrauju. Za
trajnu zatitu limovi se pocinavaju, eloksiraju ili plastificiraju.
Obrada limova je strojna ili runa, a ukljuuje sjeenje, krojenje, savijanje i sastavljanje.
Ravne limene ploe se isporuuju u ploama i sjeku na irine 20, 25, 33, 40 i 50 cm.
Sastavljaju se savijanjem vieg preko nieg dijela, lemljenjem ili zakovicama. Vano je
znati da se za limene pokrove moraju svi elementi izraditi iz jedne vrsta lima inae pod
utjecajem vlage dolazi do topljenja lima. Tu pojavu zovemo elektroliza. Npr. ako imamo
spoj bakra i cinka, cink e se istopiti.
LIMENI POKROVI
Krovni pokrov iz ravnih limenih ploa moe se postaviti na svaki pa i najkompliciraniji oblik
krova, na kupole i tornjeve. Limeni pokrovi su vrlo trajni, brzo i lako odvode kinicu. Dobro
provode toplinu pa se na povrini lima sa donje strane uslijed razlike u temperaturi
pojavljuje kondenzirana voda. Ona stvara koroziju lima i truljenje daane podloge, pa se
zato obavezno polae na krovnu foliju. Limeni pokrovi su ujni pa trebamo postaviti i
zvunu izolaciju. Za pokrivanje krovova najvie se koristi pocinani lim, zatim cinani,
bakarni i aluminijski lim u obliku ravnih, valovitih i rebrastih ploa.
Nagibi krovnih ploha: - ravni lim 6 300
- valoviti i rebrasti lim 12 - 350
.
92
sendvi konstrukcija - od profiliranog lima, a u sredini je ..
termoizolacija.
Prema vrsti i debljini materijala, visini i vrsti profila, kao i optereenjima na krov
proraunava se razmak nosaa. Ploe se u njih uvruju vijcima. Meusobno se spajaju
zakovicama. Kod krovova sa blagim nagibom dobro je da ploe imaju punu duinu da bi se
izbjegli popreni preklopi.
lijebovi
Prema obliku lijebovi mogu biti polukruni i etvrtasti. Veliina lijeba odreuje se
prema veliini krova tako da povrini 1 m2 krovne plohe odgovara 1 cm2 presjeka lijeba.
lijeb je u nagibu 0,5 1%, a na jednu vertikalu zbog estetskih razloga dolazi 10 do 15 m
duine.
.
93
polaganje viseeg lijeba
Najei su visei, leei nisu vie u upotrebi. Stojei lijebovi nisu vidljivi na proelju
zgrade.
.
94
Oluci
Oluci slue za vertikalni odvod vode. Veliina presjeka olune cijevi odgovara 2/3 presjeka
lijeba. Cijevi se sastavljaju iz limova duine 1 2 m i uvruju obujmicama za zidove.
Spojni element izmeu lijeba i oluka moe biti oblikovno rijeen na vie naina. Ispust iz
olune cijevi moe biti vanjski ili se voda odvodi u kanalizaciju. Dobro je zadnjih 1,5 m
limenog oluka zamijeniti metalnom cijevi.
.
95
Opav zidne uvale
Spoj izmeu zida i krova potrebno je zatititi
limom. Nagib lima moe biti na jednu ili obje
strane, a zavrava se okapnicama na obje
strane. Visina lima uz vii zid je 25 35 cm.
Spoj se moe izvesti sa uvalom zbog bolje
odvodnje. Rubove na spoju uvrstiti i zatititi
silikonom.
Opav dimnjaka
.
96
.
97
LITERATURA :
Isover
Rhepanol, Rhenofol
Tervol
Hidrosan izolacije
Bramac
Schiedel
Yitong
Wienerberger
Samoborka
Baumit
Beton Luko
Peri
Noe
.
98