ime ulji

Izradimo analogni sat

Projektni zadatak za uenike

Koliki kut zatvaraju velika i mala kazaljka sata kada su tono tri sata? Koliki kut
zatvaraju kazaljke sata kada je sedam sati i dvanaest minuta? Koliki kut opie velika kazaljka
za tri sata i etrdeset minuta? Ovakve zadatke nalazimo u zbirkama, a ponekad sreemo na
natjecanjima ili ak prijemnima. Rije je o jako zgodnim i zabavnim zadacima ali moramo
primijetiti da je analogni sat dananjim uenicima ve pomalo muzejski predmet. Mnogi
mlai uenici na satu s kazaljkama jednostavno ne znaju oitati vrijeme. No, u predmetnoj
nastavi uzimamo zdravo za gotovo da uenici znaju dobro oitati vrijeme na analognom satu i
smatramo da ne bi sad trebali u uionicu nositi uru i objanjavati kako ita vrijeme na njoj.
Pa, moda je i bolje da ne pristupamo tom problemu instruktivno, ve da omoguimo
uenicima da sami izrade virtualni sat s kazaljkama. Zagovornici konstruktivizma u
obrazovanju kau da e uenici puno bolje nauiti radei nego to e nauiti samo sluanjem i
gledanjem. Kako se u posljednje vrijeme u naoj osnovnoj koli potiu raznorazne radionice
ili mali projekti u nastavi, evo zgodnog sadraja za takav oblik nastave.

Najbolje je nau virtualnu uru izraditi u nekom od raunalnih programa dinamike

geometrije s kojim smo vini radu. Mi emo se ovdje izradu u programu Geogebra, kojeg
moete preuzeti na Internetu na adresi www.geogebra.org. Cilj ovog lanka je pokazati kako
taj naoko zahtjevan zadatak, uenici uz vau pomo mogu sami izraditi. Ujedno emo
prikazati neke mogunosti programa koje ranije nismo koristili. Potrebno je poznavanje
sljedeih matematikih pojmova: kut, mjera kuta i rotacija.

Opis konstrukcije

1. Poetni koraci
 Pokrenimo Geogebru i u geometrijskom prozoru smjestimo tri toke na zamiljenom
vertikalnom pravcu. Moe se koristiti i koordinatni sustav. Tako sredite vrtnje
kazaljki na satu moe biti ishodite koordinatnog sustava, poetna pozicija vrha velike
kazaljke sata neka bude toka B s koordinatama (0,4), a poetna pozicija vrha male
kazaljke sata neka onda bude toka C (0,3). Sve tri toke moe se nacrtati alatkom
Nova toka.

2. Postavljanje granica okretanja kazaljki

Temeljni period vrtnji kazaljki je 12 sati. U to vrijeme mala kazaljka napravi puni
okret, a velika kazaljka napravi 12 punih okreta po 60 minuta. Velika kazaljka otkuca
ukupno 720 minuta. Nacrtajmo kliza istoimenom alatkom i oznaimo ga s t. Neka
donja granicu bude 0 i gornja 720, korak poveanja postavimo na 1, to zapravo
predstavlja jednu minutu.

3. Pokretanje kazaljki

Kazaljke e biti zavisne o klizau t jer emo pomou njega odrediti kut rotacije.
Podijelimo li mjeru punog kuta, odnosno 360, sa brojem minuta u satu dobivamo 6.
Zbog toga emo toku B zarotirati za t 6 alatom Rotacija objekta oko toke za kut.
Potrebno je najprije kliknuti na objekt koji elimo rotirati, a potom na sredite rotacije.
Otvara se dijaloki okvir, u koji upiemo kut i odaberemo smjer kazaljke na satu (vidi
 sliku). Tako emo dobiti toku D. Mala kazaljka se zakree 12 puta sporije pa e kut
rotacije biti t 0.5. Rotacijom toke C za taj kut dobiva se toka E.

4. Crtanje kazaljki
Potrebno je spojiti sredite rotacije s dobivenim tokama da bi dobili kazaljke sata. To
moemo alatom za crtanje duine ili jo zgodnije alatom Vektor izmeu dviju toaka.
Klikne se na poetnu pa na zavrnu toku. Pomicanje klizaa moemo se uvjeriti u
funkcionalnost naeg sata. Kliza se moe pomicati pomou mia ili preciznije
tipkama + i ili strelicama na tipkovnici.

5. Dodavanje oznaka punih satova

Naa e ura izgledati efektnije ako naznaimo mjesta punih satova. Za to je dovoljno
postaviti toke na odgovarajua mjesta. Moe se poeti od toke s koordinatama (0,5),
a onda rotirati tu toku za 30, pa onu koju dobijemo ponovo za isti kut itd.

6. Ureivanje konstrukcije
Otvaranjem izbornika Ureivanje > Svojstva svi elementi nalaze se u lijevom stupcu
dijalokog okvira i mogue je oblikovati njihov izgled, a neke po potrebi skriti ili
skriti njihovu oznaku.

7. Objavljivanja uratka na Internetu

Vjerojatno bi uenici svoj rad rado objavili na kolskim web stranicama, a s
Geogebrom to nije nikakav problem. U izborniku Datoteka > Izvoz odaberite
Dinamiki crte kao web stranica (html) i u posebnu mapu spremite dokument. Kada
otvorite mapu nai ete pet dokumenata i svih pet je potrebno prenijeti na posluitelj.

8. Animacija za one koji ele vie

Naa se urica pokree runo, a bilo bi zgodnije da je navijemo i da se dalje sama
radi. S apletom to je mogue napraviti na nekoliko naina. Uinimo to s dodatnim
apletom, kojeg je izradio norveki kolega Hans Petter Ulven. Sa stranice
http://www.adolfoien.vgs.no/larere/hanpetz/java/vektor/help.html potrebno je preuzeti
dvije datoteke Animator.class i Animator_panel.class. Njih treba smjestiti u mapu u
kojoj su i ostale datoteke, a onda je potrebna jo dodati u HTML kodu same web
stranice podebljani zraz:
 <applet name="Animated" code="geogebra.GeoGebraApplet" ...>
Na mjestu gdje elimo da se pojavi Animator treba jo umetnuti sljedei kod:
<applet code="Animator.class" width=426 height=97 codebase="./"
archive="geogebra.jar" language="en">
<param name="var" value="t">
<param name="start" value="0">
<param name="step" value="1">
<param name="stop" value="720">
<param name="delay" value="1000">
<param name="repeat" value="false">
<param name="simple" value="false">
<param name="language" value="hr">
<param name="debug" value="false"></applet>
Dobiveni aplet je zapravo obrazac za unos novih vrijednostima s gumbima za
pokretanje i zaustavljanje sata. I evo prilike za eksperimentiranje posjetitelju stranice
(slika web stranice). Sat je namjeten da se kree brzinom 60 puta veom od stvarnog
protoka vremena, jer je vrijeme zadrke velike kazaljke postavljena na 1000
milisekundi.
elimo li jednostavan pokreta samo s gumbima za pokretanje i zaustavljanje, onda
kod parametra simple treba upisati vrijednost true. Ukoliko vam se sve ovo ini
previe sloeno ili puno redaka za runi unos, slobodno preuzmite gotovu stranicu s
Geogebrinog virtualnog skladita:
http://www.geogebra.org/en/upload/files/hrvatski/ura/ura.html

9. Rjeenje poetnih zadataka

Na poetku smo postavili neke zadatke. Sada ih moemo jednostavno rijeiti ako
izmeu kazaljki ugradimo kut. Upiite u polje za unos na dnu programskog prozora
naredbu:
Kut [D, A, B]
i dobit ete kut meu kazaljkama s kojom lako provjerimo svoje odgovore na
postavljena pitanja. Na web stranici moe se dodati mogunost skrivanja i pokazivanja
kuta. Potrebno je upisati u HTML kod:
<input type="button" value="Pokai kut"
onclick="document.Animated.setVisible('\u03b1', true);">
<input type="button" value="Sakrij kut"
onclick="document.Animated.setVisible('\u03b1', false);">
Za naziv kuta koristi se unikodni ekvivalent \u03b1.

10. Uilica za najmlae

Na uradak moe biti veoma koristan alat za svladavanje oitavanja vremena na
analognom satu, a to je kako smo ve spomenuli na poetku lanka zna dananjoj
djeci posvuda okruenoj digitalnim satovima problem. Tu bi moda dobro doao i
 digitalni prikaz vremena radi kontrole oitavanja. Potrebno je samo dodati dinamiki
tekst. Jedno od moguih rjeenja je u dijaloki okvir za umetanje teksta upisati:
floor(t / 60) + " : " + Kut[D, A, B] / (6 )
Ovdje je koritena funkcija najvee cijelo floor( ) za dobivanje sata. Ukoliko
mislimo da nije primjereno ii u toj dobi s novim matematikim pojmom, moe se
problem rijeiti geometrijskim pristupom kao to su rijeene minute. I ovdje moemo
dodati gumbe za skrivanje i pokazivanje digitalnog zapisa vremena kao i za kud.
Postupak je jednak, samo treba navesti oznaku teksta, recimo 'T1'.

Zakljuak
Radionice i izrada manjih projektnih zadataka postaju stvarnost u naim kolama. Ako se
povee nekoliko predmeta u jedan takav projekt od matematike se oekuje samo goli izraun,
odnosno matematiku se stavlja u jedan podreeni poloaj. Rezultatom rada obino se die
drugi. U ovom zadatku trae se prava matematika promiljanja i rjeenja, a proizvod moe
biti takav da se uenici imaju ime pohvaliti.

Literatura
1. Papert, Seymore, 1980, Constructionism vs. Instructionism,
http://www.papert.org/articles/const_inst/const_inst1.html
2. Kemp, Andy, 2006, Making Time,
http://www.geogebra.org/en/upload/files/english/andykemp/clocks/Making Time - Final.doc