Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Potporne Konstrukcije N Suljic

    Uploaded by

    Armin Mujkić
    235 views124 pages
    gg

    Original Title

    224304621 Potporne Konstrukcije n Suljic

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    gg

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    235 views124 pages

    Potporne Konstrukcije N Suljic

    Uploaded by

    Armin Mujkić
    gg

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 124
    Sovoyt 204, UNIVERZITET UTUZLI UNIVERSITY OF TUZLA. RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET Dr. sc. NEDIM SULIIG, dip] ing. grad. docent na Rudarsko-geolo8ko-gradevinskom fakultetu u Tuzli POTPORNE KONSTRUKCHJE ‘Autor: Doc. dr, se, Nedim Suljig, dipL.ing grad. Idavat: Rudarsko-geolosko-gradevinski fakultet Univerziteta u Tuzli Recenzenti: Prof. dr. sc, Milan Stevié diphing.eud. Prof. dr. sc. Ibrahim Catkovié, dipl.ing.grad. Doe. dr. se. Ismet Gusis, dipling.grad. Lektor: Mr. Ilda Hozié Stampa: “GRAFIK-KOMERC”, Mostarska bb, 74264 Jelah Za Stampariju: Jasmin Bajraktarevieé ‘Tira: 250 primjerake Godina izdanja: 2010, CIP - Katalogizaij u publikaciji [Nacionaina i univerzitetska bibliotcka Bosne iHercepovine, Sarajevo 624,1371624.09075.8) SULIIC, Nedin Potporne konstrukcije / Neditn Sul é.- Tuzla Rudarsko-geolosko-gradevinski fakultet, 2010. 246 st. gra. prikazi; 25 om (© autor: st. 246, = Bibliografja: ste, 248 -245 ISBN 978.9958-628-15-3, ‘COBISS.BH-ID 17842438 Na prijedlog Komisie za izdavatku djetatnost Univerziteta u Tuzi, Senat Univerziteta u Tua, na sjednici odr2anoj 18.11.2009. godine, donio je Oufuku broj03-8835-11.5/09 o davanju saglasnosti za izdavanje i upotrebu u nastavbog univerztetskog udZbenika, Kopiranje i distribuiranje ove knjige ili njenit dijelova u bilo kom obliku i bilo kojim sredstvima nije dopusteno bez pismene dozvole autora. Sva autorska prava su pridréana, Dr. sc. NEDIM SULJIC, dipLing.grad. docent na Rudarsko-geolosko-gradevinskom fakultetu u Tuzli POTPORNE KONSTRUKCIJE Tuzla, 2010. godine SADRZAJ 1. VoD 2, PODJELA I GRADNIA POTPORNIH KONSTRUKCUA 2.1 Gradnja potpomih konstrukeija 2.1.1 Obratun radova 3. ZASIPANE POTPORNE KONSTRUKCUE 3.1 Potporni zidovi od kamena i gabioni 3.2 Zidanje obradenim lomljenim kamenom u cementnom malteru 3.3 Zidanje potpornog zida poluklesanim karnenom. 3.4 Zidanje potpornog zida obradenim kamenom 3.5 Natin zidanja potpornih zidova od kamena 3.6 Zidovi od gabiona 3.7 Potporni zidovi od betona i armiranog betona 37.1 Gravitacioni (masivni) betonski zidovi 3.7.2 Armirano betonski potporni zidovi 3.7.3 Potporni zidovi sa konzolom 3.7.4 Potporni zidovi sa zategom 3.8 Potporni zidovi sa geosintetickim materijalima ‘3.81 Istorija primjene geosintetidkih materijala 3.8.2 Viste geosimetitkih materijala 3.8.3 Osobine geosintetike 3.8.3.1 Fizitke osobine 38.3.2 Mehanike osobine 3.8.3.3 Hidraulitke osobine 3.8.4 Osobine otpornasti geosintetika prema okolisu 3.8.5 Funkeije geosinteti¢kih materijala 3.8.6 Armirano to 3.87 Osnovni mehanizam armiranog tla 3.8.8 Trenje izmedu ta i armature | 3.8.9 Gradnja potpornog zida armiranog sa geosintetickim materijalima 3.9 Teksol 4, UGRADENE POTPORNE KONSTRUKCUE, 4.1 Geligne talpe 4.2 Drvene talpe 4.3 Talpe od armiranog betona 44 Talpe od prednapregnutog betona 4.5 Sipovi 45.1 Tehnologija izvodenja bufenih Sipova 4.6 Armirano betonske dijafragme 4.6.1 Tehnologija izvodenj 47 Sidra armirano betonskih dijafragmi 68 n 4 15 5 8 82 84 3. AKTIVNI PRITISAK LA NA POTPORNE KONSTRUKCUE 5.1 Metode odredivanja altivnog pritska 5.1.1 Coulomb-ova meteda 5.1.2.Culmann-ova metoda 5.1.3 Rebhan-Poncelet metoda 5.1.4 Engesser-ova metoda 5.2 Raaliit uslovi proraguna aktivnog pritiska 52.1 Utica) ravnomjernog,opteregenja na to iza porpornog. 2ida kod odredivanja aktivaog pritiska 5.2.2 Utica] izlomljene unutraéne strane potpomog zida kod odredivanja aktivaog pritiska 5.2.3 Utica zlomljene linje terena iza potpornog zida kod odredivanja aktivnog prtiska 5.24 Uticajuslojenog tla za potpornog zida kod odredivanja aktivnog pritiska 5.2.5 Utica} podzemne vode iza potpornog zida kod odredivanja aktivnog prtiska 5.2.6 Aktivni pritsak ta na armirano betonski potporn 2id 5.3 Botni pitisci na nepomigni potporni zid 6, PASIVNI PRITISAK TLA NA POTPORNE KONSTRUKCUE 6.1 Opite pretpostavke i uslovi 6.2 Metode odredivanja pasivnog pritiska tla 6.2.1 Odredivanje pasivnog otpora tlx Coulomb-ovom metodom 6.2.2 Odredivanje pasivaog otpora tla Culmann-ovom metodom 62.3 Odredivanje pasivaog otpora tla Rebhan-Poncelet metodom 6.2.4 Odredivanje pasivnog otpora tla Engesser-ovom metodom 7. STATICKI PRORACUN I DIMENZIONISANJE ZASIPANIH POTPORNIH KONSTRUKCUA. 7.1 Sigumost potpornih konstrukcija na prevrtanje 7.2 Sigurnost potpornih Konstrukcija na klizanje 7.3 Globalna stabilnost potporih konstrukcija 7.4 Provjera ivignih napona u tu 7.5 Statigki proraéun i dimenzionisanje masivaog betonskog potpornog zida 75.1 Primer 1 7.5.2 Primjer 2 7.533 Primer 3 7.5.4 Primjer 4 7.5.5 Primjer 5 7.6 Statiki proracun i dimenzionisanje gabionskog ppotpomog zida 7.6.1 Primer 6 7.6.2 Primjer 7 7.7 Sttitki proraéun i dimenzionisanje betonskog potpornog ida sakonzolom 7.7.1 Primjer 8 87 87 87 95 97 98 100 100 101 102 104 106 107 109 13 13 us ns 7 1s 19 120 124 125 18 129 31 132 138 142 145 149 153 154 158 162 163 78 Stai¢ki provaéun i dimenzionisanje potporog zida sa zategom 7.8.1 Primer 9 79 Siaicki proragun i dimenzionisanje armirano betonskog potpornog zida 7.91 Primer 10 710 Staticki proraéun i dimenzionisanje potpomih konstukeija of armiranog ta 7.10.1 rimjer 11 8. STATICKI PRORACUN I DIMENZIONISANJE UGRADENIH POTPORNIH KONSTRUKCUA 8.1 Odredivanje prtisaka na jednostavae ugradene potpome konstrukeije 8.2 Uticaj kohezije na aktivni pritisak i najveéa dubia iskopa bez podgradivanja grade vinske jame 8.3 Primjer proraéuna slobodno stojete ili konzolne zagstne jaune 8.3.1 Primjer [2 84 Stabilnost ugradenih potpomih konstrukeija od Sipova ili, dijafragmi metodom modula reakeije ta 8.5 Metoda koeficijenta reakcije tla 2a analiza nosivosti armirano betonskih Sipava i dijafragmi optereéenih pritiskom tl (horizontalnom silom) 8.6 Statiki proratun ugradene potporne konstrukeije od armirano betonskih Sipova i dijafragmi ukljestenib nepokretan stabilan teren 8.7 Stabilnost dna gradevinske jame i hidrauli¢ki slom 9. DRENAZA IZA POTPORNIH BETONSKIH ZIDOVA 9.1 Podjela drenaZa u zavisnosti od vrste tla i zasipa 9.2 Fitersko pravilo 10, PROJEKTOVANIE PREMA EUROCOD-1 7 10.1 Geotehniski model; 102 Osnovni priacipé projeksovanja 10.2.1 Projektovanje prema granignim stanjima 10.2.2 Modeliranje konstrukcije 10.3 Projektovanje prema Eurocod-7 10.3.1 Geotehnitkj razredi 10.3.2 Granitna stanja nosivesti i upotrebijivosti 10.3.3 Metode provjere bitnih zahtjeva za objekat PRILOZI Gréki alfabet Osnovne SI jedinice Dopunske SI jedinice Izvedene SI jedinice sa posebnim imenom Dopustene jediaice ievan SI sistema 168 m 175 7 192 188 193 194 Prefiksi I jedinica Faktori nosivost i faktorizako¥enostiopteregenja prema Pravital Geomre%e Tensar een eee Geomreze Tensar nastavak LITERATURA O.AUTORU 240 2a 242 243 244 246 PREDGOVOR Potpome Konstrukeije se veoma esto primjenjuju wu gradevinarstvu gdje njihovom gradnjom ostvarujemo potrebne denivelacije terena, osiguravamo tsjeke na Saobraéajnicama, zatim ih primjenjujemo kod regulacije vodotoka, kod sanacije nestabilaih padina terena, kao i za primjenu u visokogradnyi gdje podrumski odnosto suterenski armirano betonski zidovi objekta predstavijaju Eesto i potporne zidove. Potpome konstrukcije su izlozene uticajima razlititih coptereéenja kao Sto je pritisak ta, hidrostati¢ki pritisak, hidrodinami¢ka dejstva, razna optereéenja na povrSini terena i mnogi drugi uticaj Ovaj univerzitetski udzbenik nije namijenjen samo studentima gradevinskog fakulteta, nego i studentima rudarsiva, geologije kao i projektantima i izvodatima gradevinskih radove. Kajiga je podjeljena na deset poglavlja koja dosta detaljno obradyju pojedine vrste potpomih Konstrukeija, sa moguéim uticajima koji se mogu javiti, natinu proraéuna i dimenzioniranja, te tehnologiji izgradnje svake pojedine potpoe konstrukcije. Poseban znaéaj Knjizi daje dvanaest detaljno rijeSenih zadataka, potey od masivnih betenskih potporih zidova, armirano betonskih potpomih zidova, betonskih zidova sa armirano betonskom Konzolom, betonskih zidova sa zategom, gabionskih potpomih Konstrukeija, potpomih Konstrukeija od ‘geosinteti¢kih materijala (armirano tlo) kao i ugradenih potpomin Konstrukeij. ‘Kroz ove zadatke i teoretska razmatranja data u knjizi, studenti mogu dosta lako steéi zanja potrebna za provjeru stabilnosti odnosno dimenzioniranje i gracinju potpornih konstrukeija i Knjiga teba da potakne samostalno razmifljanje 0 znataju geomehani¢kih jstradnih radova potrebnih za pravilno projektovanje i izgradnju. potpornih Konstrukeija, te 0 znataju i povezanosti mehanike tla sa ostalim nauénim ‘Autor je nastojao upotrijebiti razumljivu terminologiju radi Sto lakSeg éitanja i inufavanja knjige, Sto je trazilo i dosta truda da bi tekst bio Sto jednostavnij Posebnu zahvalnost autor duguje recenzentima dr. sc. Milanu Stevieu, red. prof., Gr. sc. Ibrahimu Caékovisu, vanr. prof., kao i dr. sc. Ismetu Guiiéu, docenta, na detaljno pregledanom rukopisu uz davanje Korisnih sugestija. Zahvalnost na pomoéi pri Stampanju. ovog univerzitetskog udZbenika autor duguje: 4.0.0. Preweus” Lukavac, Sirbegovie grupa” Gratanica, do.o. ,Abias* TeSanj i Institut za zastitu, ekologiju i obrazovanje Tuzla Na kraju, duZnost mi je istaéi razumijevanje i strpljenje moje porodice prilikom rada na ovom djelu. Tuzla, 2010. godine Doe. dr. sc. Nedim Suljié, dipling.grad. 1. UVOD Potpomne konstrukcije su trajni ili privremeni, masivni ili rasélanjeni gradevinski objekti ¢iji je osnovni zadatak da podupiru i sprijetavaju od uru’avanja strme zasjeke terena kao i materijal u nasipu. Oblogni zidovi predstavljaju lakSe ra8élanjene ili kompaktne gradevine koje treba da zaitite vertikalne ili strme zasjeke terena koji su statigki stabilni od uticaja prirodne erozije. Projektovanjem i izgradnjom potpornih Konstrukeija stvaraju se slobodni prostori za gradnju novih gradevinskih objekata kao ito su objekti visokogradnje, saobra¢ajnice, zatim se postizu osiguranja kod regulacija vodotoka, osiguranje Kosina terena i sliéno. Osim toga, izvodenje potpornih konstrukcija predstavija jednu od stalnih mjera prilikom sanacije nestabilnih padina terena odnosno prilikom sanacije klizista. zgradnjom potpornih konstrukcija postizemo i osiguravamo stabilnost visinske razlike dva nivoa terena. Nasipi ispred mostova Kojima se ostvaruje pristup na mostove, zavrSavaju. se potpornim konstrukcijama na Koje se oslanja nosiva konstrukeija mosta, tako da ove potporre Konstrukcije nazivamo upornjacima mosta, U urbanim sredinama, narogito u velikim gradovima, gdje se gradnja novih objekata izvodi u veoma skuenim prostorima i u podzemnim etazama, primjena potpornih Konstrukcija je od izuzetnog znaéaja. To se odnosi na gradnju podzemnih parkiralista, raznih trgovatkih centara i podzemnih Zeljeznica, tako da je nezamislivo izvoditi ovakve objekte bez. poznavanja i primjene potpornih Konstrukeija, Danas uglavnom, sa razvojem nauke i tehnike, imamo vise razligitih tehnologija gradnje potpomih konstrukcije. Kod izvodenja stambenih ili poslovnih objekata koje imaju jednu ili vise podzemnih etaza potrebno je izvesti gradevinsku jamu gdje se javlja i potreba ingradnje odredene vrste potporne konstrukeije. Potpome konstrukcije koje su. sastavni dio gradevinske jame mogu biti privremene ili stalne na natin da se uklope u konstruktivni sistem buduéeg objekta. Gradevinske jame kod manjeg iskopa mogu se Stititi razliitim vrstama oplata koje se podupiru kosnicima. Medutim, kod dubliih i sloZenijih vrsta gradevinskih jama, narodito kada se radi o ograniéenom prostoru u gradovima, primjenjujemo dijafragme, nizove Sipova, mlazno injektiranje i sligno. ‘Veoma sloZene potporne konstrukcije su one kod Kojih se iskop i temelj nalaze uboko ispod nivoa podzemnih voda. Ove potpome Konstrukeije su pored ostalih optereéenja, 0 Kojima ée biti rijeé u ovoj knjizi, opteresene i znatnim hidrostatigkim pritiskom, tako da se zaStita ovakvih gradevinskih jama Uuglaynom vrSi pomoéu armirano betonskih dijafragmi i zagatnih stijena, Ove gradevine moraju biti neprekinute i izvedene u stabitnom tly ili pobijene u Evrsto tho U potpome Kenstrukcije spadaj ¢ razne vrste zagata Koji su uglavnom optereéeni hidrostati¢kim pritiskom Gdnosno optereéeni su dejstvom podzerne vode od koje Stite gradevinsku jamu, O ovim konstrukeijama ée biti rje&i u narednim poglavijima knjige. Potpome konstrukcije primaju optereéenja od zemlje, vode ili dragog materijala ili nekog stati¢kog ili dinamitkog opteredenja, koje se nalaze iza potpome pradevine. Trebamo nastojati da potpornu konstrukeiju ne optereéujemo _silom hidrostatitkog pritiska, jer on stvara veliko horizontalno optereéenje na konstrukciju. 1z th razloga se iza potpome konstrukcije izvodi filtarski skoj i drenaZa Kojima ée se odvesti voda iza potpame konstrukcije i time smanjiti uticajsile bidrostati¢kog pritiska. Potpome Konstrukcije uglavnom osiguravaju i podupiru nasuti materijal koji se nalazi iza Potpore konstrukeije odnosno potpornog zida tako da materijal iza zida nazivamo zasip, Gija Sirina zavisi, prije svega, od nagina na koji se izvodi potpoma konstrukcija. Visina izmedu vrke zida Gdnosno terena iza zida i gomje povrSine temelja potpomog Zida naziva se visina zida i obiéno se oznaéava sa H. Slika 1.1 Porporni zid sa zasipom iza zida Sirina temelja potpomog zida oznatava se sa B dok visina temelja se uglavnom oznaéava sa D (slika 1.1), Navin gradnje potpomih konstrukeija ima bitan uticaj na izbor vrste potporne konstrukeije kao i na njenu geometriju odnosno dimenzije, jer moraju biti zadovoljeni odgovarajuci kriteriji stabilnosti i nosivost Izvodenje potpome onstrukeije mora se obavijati prema _projektnoj dokumentaciji, a rad na gradnji jednog potpomog zida obuhvata slijedeée radnje: 10 pregied terena prije podetka rada, iskoléenje, iskop zemlje za temelje potpomog zida, ugradnja armature i betona (kod armirano betonskog zida) izrada betonskih ili glinenih cajaéa (ovalna podloga za prihvat drenaine

    You might also like