RAZVOJ VJETINA NEVLADINIH UDRUGA

Priprema prijedloga projekata

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIA

za Srednju i Istonu Europu
 RAZVOJ VJETINA NEVLADINIH UDRUGA

Priprema prijedloga projekata

Autor
BESIM NEBIU

Uredile
ILDIKO SIMON i CERASELA STANCU

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIA

za Srednju i Istonu Europu
 O REC-u
Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu (REC) je neopredijeljena, nepristrana,
neprofitna organizacija ija je zadaa pomo u rjeavanju problema u zatiti okolia u Srednjoj i Istonoj
Europi (SIE). Centar svoju zadau obavlja potiui suradnju me u nevladinim udrugama, vladama i
drugim zainteresiranim subjektima, podravajui slobodnu razmjenu informacija i potiui sudjelovan-
je javnosti u odluivanju o okoliu.
REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Maarska. Danas su REC-ov pravni temelj
Povelja koju su potpisale vlade 27 zemalja i Europska komisija, te Meunarodni sporazum s Vladom
Maarske. Sredinjica REC-a je u Szentendreu, u Maarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 15
zemalja korisnica u regiji SIE, a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka Republika, Estoni-
ja, Hrvatska, Latvija, Litva, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna
Gora.
Novi donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, eke
Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Latvije, Litve, Nizozemske, Nje-
make, Poljske, Sjedinjenih Amerikih Drava, Slovenije, Srbija i Crna Gora, vedske, vicarske i Ujed-
injenog Kraljevstva, kao i druge me uvladine i privatne ustanove.

Cjelokupni sadraj ove publikacije je vlasnitvo

Regionalnog centra zatite okolia za Srednju i Istonu Europu 2002.

Niti jedan dio ove publikacije nije doputeno prodavati u bilo kojem obliku ili umnaati radi prodaje
bez prethodnog pisanog doputenja vlasnika prava.

ISBN: 963 9424 53 6

Izdava:
Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu
Ady Endre ut 9-11, 2000 Szentendre, Maarska
Tel: (36-26) 504-000, faks: (36-26) 311-294
E-mail: info@rec.org, URL: <www.rec.org>

Urednik: Steven Graning / Prijevod: Anda Bukvi / Lektura: Irena Brnada

Oblikovanje: Sylvia Magyar i Greg Spencer / Ilustracije: Laszlo Falvay

Ova i sve ostale publikacije REC-a tiskane su na recikliranom papiru

ili na papiru proizvedenom bez uporabe klora ili kemikalija na bazi klora.
 SADRAJ

Tema 5
Opi pregled 7
Izrada projekta i priprema prijedloga projekta 9
Kako napisati prijedlog projekta 12

Komplet za trening 21
Vjeba 1: Ice-breaker, Uvodna vjeba 23
Vjeba 2: Dugake rijei 25
Vjeba 3: Prihodi zatienog podruja prirode 27
Vjeba 4: Kamo je nestalo ? 29

Primjer plana rada treninga 31

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 3

4 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 Tema

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 5

6 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 TOPIC MATERIAL

Opi pregled
Uvod
Bez izravnog financiranja projekata, mnoge nevladine udruge (NVU-i) ne bi bile u
stanju ostvarivati svoje ciljeve. Stoga je pisanje jasnih, cjelovitih i ciljanih prijedloga
projekata NVU-ima presudno za uspjeh.
Usavravanje umjetnosti pisanja prijedloga projekata zahtijeva jedinstveni pristup
voenju projekata. Ovaj je prirunik namijenjen stvaranju temelja za izvoenje
treninga o procesu i konanom proizvodu pripreme prijedloga projekata.
Prijedlog projekta je detaljni opis niza aktivnosti usmjerenih ka rjeavanju
odreenog problema. Prijedlog projekta trebao bi sadravati podroban opis:
pozadine projekta,
aktivnosti i vremenskog tijeka provedbe,
metodologije, i
kadrova, materijalnih i financijskih sredstava potrebnih za provedbu.
Prijedlog projekta trebao bi biti detaljna i usmjerena ilustracija projekta. To je
sredstvo predstavljanja projekta vanjskoj publici u obliku koji je neposredno
prepoznatljiv i prihvatljiv.
Cilj treninga na temu pisanja prijedloga projekata jest shvaanje:
uloge prijedloga projekta i aktivnosti koje se provode na svakom stadiju,
naina pristupanja projektima i prijedlozima projekata s organizacijskog aspekta,
odgovaraju li prijedlozi projekata nainu voenja projekata,
kako oblikovati kvalitetan prijedlog projekta.

Cilj ovog prirunika

Ovaj bi prirunik trebao voditi trenere kroz treninge i vjebe za pisanje prijedloga
projekata. On svom korisniku omoguuje:
unaprijediti vjetine sudionika koje se odnose na pripremu kvalitetnih prijedloga pro-
jekata,
prikazati sudionicima kako voditi projekte unutar neke organizacije, i
pomoi sudionicima da shvate vrijednost projekta kao sredstva ostvarivanja i
unapreivanja misije organizacije kojoj pripadaju.
Izazovi koje postavlja ova problematika mogu se svrstati u tri skupine:

1) Unapreivanje vjetina i organizacijskih postupaka

Cilj veine sudionika jest nauiti metode pisanja prijedloga projekata, te razviti vje-
tine oblikovanja i pisanja uspjenih prijedloga projekata
Vrlo je vaan cilj i uspostava sustava i standarda pripreme projekata unutar NVU-a.

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 7

TEMA

2) Shvaanje uloge prijedloga projekata u samom vo enju projekata

Prijedlog projekta je sredstvo a ne cilj. Treba ga slijediti to je vie mogue, a tijek
projekta mijenjati samo ako je to zaista potrebno.
Pisanje prijedloga projekta samo je jedan stadij voenja projekta. To je jedna od broj-
nih aktivnosti u logikom slijedu dogaaja koji se obino naziva projektnim
ciklusom.

3) Pripremne aktivnosti uoi pisanja prijedloga projekta

Kvalitetni prijedlog projekta konani je proizvod procesa s mnogo sudionika, koji
obuhvaa prethodna istraivanja, rasprave i uenje iz prolih iskustava (vidi Ilustraciju 1).

Vjetine koje treba razviti

Trening je usmjeren na razvijanje posebnih vjetina vezanih uz izradu i pripremu
kvalitetnih prijedloga projekata.
Ovaj prirunik daje upute za:

ILUSTRACIJA 1

Prije nego ponete pisati prijedlog projekta

Razgovarajte s prethodnim i moguim korisnicima projekta. Iako su povratne

informacije vjerojatno bile dostupne i po zavretku prethodnog projekta, od tada
su mogle nastati nove mogunosti i okolnosti. Preporuljivo je razgovarati i s
moguim korisnicima projekta, kako biste bili sigurni da je ono to namjeravate
ponuditi zaista i potrebno.

Prouite prethodne prijedloge projekata. Izbjegavajte ponavljanje pogreaka i

nu enje opetovanih rezultata neega to je ve ostvareno. Donatori nee biti
skloni financiranju neega to je ve trebalo biti obavljeno.

Prouite ocjene provedbe prethodnih projekata. Ne raunajte na to da e se

lanovi projektnih timova sjetiti svih pogreaka i mogunosti za poboljanja iz
prethodnih iskustava.

Organizirajte kljune skupine. Vodite rauna o tome da ljudi koji su vam

potrebni zaista budu voljni i u mogunosti sudjelovati u projektu.

Provjerite statistike podatke. Ne dopustite si da drugi otkrivaju nedostatke i

netonosti u podacima na koje se oslanjate.

Savjetujte se sa strunjacima. Neovisna miljenja mogu vam dati nove zamisli

i osigurati vjerodostojnost.

Provodite ankete, istraivanja, itd. Prikupite to vie podloga, kako biste

dokazali svoju predanost projektu i jasno izrazili njegove ciljeve.

Organizirajte sastanke ili okupljanja lokalne zajednice. Kada javnost osjeti da

se trai njezino miljenje o nekom pitanju, bit e sklonija suradnji i spremnija dati
podrku projektu.

8 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 TEMA

provoenje pripremnih aktivnosti (vidi Ilustraciju 1),

izradu sveobuhvatnih i odrivih planova, postavljajui realistine Glavni pojmovi u procesu
ciljeve i odreujui potrebna sredstva, pripreme prijedloga projekta
sastavljanje cjelovitog prijedloga projekta sa svim potrebnim Indikatori dijelovi plana projekta
koji svrhu i rezultate projekta
dodacima, kako bi donatori dobili sve potrebne informacije,
prikazuju kroz mjerljive jedinice
pripremu i praenje prorauna projekta, i (koliinu ili kakvou), kako bi se
uinci projekta mogli izmjeriti
pisanje financijskih izvjea.
Uloena sredstva ljudski rad i
materijalna i financijska sredstva
potrebni za provedbu projekta
Sadraj Rezultati projektom postignuti
rezultati
Ovaj prirunik obuhvaa sljedee teme:
Plan aktivnosti opis tijeka, vre-
to jest, a to nije projekt? menskog rasporeda i zaduenja za
pojedine projektne aktivnosti
to je to izrada projekta?
Plan raspodjele sredstava opis
Kako se oblikuju sastavnice projekta? naina koritenja sredstava u odnosu
na planirane aktivnosti
Koje su najbolje metode planiranja projekta?
Ganttov dijagram posebni model
to je to prijedlog projekta? planiranja aktivnosti koji prikazuje
Kako se priprema prijedlog projekta? (format koji obuhvaa sve me usobnu povezanost pojedinih
aktivnosti
aspekte prijedloga projekta)
Prihod financijska sredstva osigu-
Dobro bi bilo da se sudionici prvo upoznaju s glavnim rana za provedbu projekta
pojmovima procesa pripreme prijedloga projekta, koji se nalaze u
desnom prikazu.

Izvo enje treninga

Ovaj prirunik treba koristiti u spoju s aktivnostima opisanima u kompletu za
trening. Vei dio sadraja prirunika osmiljen je tako da se moe koristiti kao radni
materijal ili broura za sudionike treninga, a trener ga moe prilagoditi kontekstu i
trajanju pojedinog treninga.

Izrada projekta i priprema prijedloga projekta

to jest (a to NIJE) projekt
S gledita voenja projekata, svaki niz aktivnosti koje prolaze kroz projektni ciklus
JEST projekt.
Projektni ciklus sastoji se od projektnih stadija. Svaka organizacija ve bi trebala
imati definiranu organizacijsku strategiju kojom moe poeti procjenjivati potrebe i
mogunosti u svom podruju djelovanja. Na taj nain izdvojit e se nekoliko zamisli, i
organizacija moe izabrati jednu od njih. Projektni stadiji tada su logikim slijedom:
izrada projekta, financiranje, provedba i, na posljetku, ocjena.
NVU-i esto provode i aktivnosti koje ne pripadaju kategoriji projekata. Vano je
znati i da se projektom ne smatraju:
prole aktivnosti koje se povremeno ponavljaju na potpuno isti nain,
aktivnosti bez jasno postavljenih ciljeva,
aktivnosti koje se mogu ponavljati ili primjenjivati bilo gdje bilo kada, ili
stalne (redovne) organizacijske aktivnosti (npr. sastanci upravnog odbora).

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 9

TEMA

ILUSTRACIJA 2

to treba imati na umu na svakom stadiju planiranja

Korak Sastavnica to treba imati na umu

1
Utvrivanje glavnog cilja, pojedinanih
ciljeva, oekivanih rezultata i ciljne skupine
Pozadina projekta
Tono odre eni glavni cilj i pojedinani ciljevi
Drutveno uvjetovana vizija organizacije
Oekivani kratkoroni i dugoroni rezultati
Korisnici projekta
Problemi koji se rjeavaju projektom

2
Sadraj projekta Tema i glavna pitanja koja projekt obuhvaa
Metode odabrane za ostvarivanje ciljeva
Planirane aktivnosti
Potreba za nastavkom projekta

3
Mjesto/a odvijanja i vremenski raspored Mjesto odvijanja razliitih aktivnosti
projektnih aktivnosti Trajanje projekta
Datumi poetka i zavretka projekta
Raspored pojedinih aktivnosti
Saeti prikaz tijeka projekta

4
Kadrovi i sredstva Kadrovi
Financijska sredstva
Infrastruktura

5
Trokovi/izvori financiranja Ukupni proraun projekta
Detaljizirani proraun prema aktivnostima i vrstama
troka
Koliina i oblik vlastitih sredstava
Mogui donatori i izvori prihoda

6
Opis organizacije koja provodi projekt i Opis organizacije koja provodi projekt
suradnika na projektu Analiza mogunosti i sposobnosti
Opis suradnika na projektu
Analiza mogunosti i sposobnosti suradnika

7
Projektni tim i voenje projekta Koordinator projekta
Metoda komunikacije unutar projektnog tima
Strategija i praksa komuniciranja s okolinom

8
Praenje, ocjena i naknadne aktivnosti Kriteriji za odreivanje uspjeha projekta
Metode i vremenski raspored praenja i ocjene
Daljnje planirane aktivnosti

10 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 TEMA

to je to izrada projekta?
Izrada projekta je jedan od stadija projektnog ciklusa, a Model projektnog ciklusa u
sastoji se iz dva dijela: est stadija
planiranja projekta (oblikovanja sastavnica projekta), i 1. stadij: Procijenite odgovarajue
potrebe i mogunosti istraivanja
pisanja prijedloga projekta (pretvaranja plana u projektni doku-
2. stadij: Utvrdite projektnu zamisao
ment).
3. stadij: Oblikujte projekt
Izrada projekta rezultat je i planiranja projekta i pisanja
prijedloga. Oba su koraka neophodna za izradu postojanog projekta. 4. stadij: Financirajte projekt
5. stadij: Provedite projektne
aktivnosti
Planiranje projekta Oblikovanje sastavnica projekta 6. stadij: Ocijenite rezultate
Prije pisanja projekta, treba razraditi njegove pojedinane
sastavnice. Bavljenje pitanjima planiranja pomae u razradi
sastavnica projekta, kako prikazuje Ilustracija 2.
Drugi nain planiranja jest razmiljanje unaprijed prema stadiju izrade projekta
na kojem se postavljaju takva pitanja. Na temelju tih kriterija, planiranje se moe
ralaniti na ona pitanja koja se postavljaju tijekom planiranja i ona koja se postavljaju
tijekom pisanja prijedloga projekta, kako prikazuje Ilustracija 3.
Bez obzira na model planiranja projekta koji je ovdje prikazan, kvalitetno pisanje
prijedloga projekta nije mogue bez odgovarajueg planiranja.

ILUSTRACIJA 3

Pitanja planiranja

to treba uzeti u obzir Sastavnice

na poetku planiranja projekta prijedloga projekta
Korisnici projekta Naziv projekta
Projektni tim i suradnici na projektu Ciljevi projekta
Kriteriji za uspjeh Opis projektnih aktivnosti
Ciljevi Opis oekivanih rezultata projekta
Metode odabrane za ostvarivanje Plan provedbe projekta
glavnog cilja projekta Poetak provedbe projekta
Trokovi i izdaci Raspodjela sredstava i kadrova
Vlastita sredstva Zaposleni na projektu
Mogui donatori Detaljni proraun projekta (fiksni
trokovi, potrebna oprema)
Ostala tehnika sredstva
(npr. vozila)
Raspodjela financijskih sredstava
(vlastita sredstva i drugi izvori
financiranja)

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 11

TEMA

Kako napisati prijedlog projekta

Kada su obavljene sve pripreme, moe poeti pisanje prijedloga projekta. Kljuna
odluka koju treba donijeti na ovom stadiju jest ona o strukturi prijedloga projekta
(ukljuujui sadraj i duljinu). Struktura se odreuje prema prirodi projekta i
zahtjevima donatora. Raznoliki formati, obrasci za prijavu projekata, uzorci za izradu
projekata i smjernice za prijavu na natjeaj imaju neke zajednike znaajke.

Predloeni format
Naslovna stranica
Prijedlozi projekata dulji od tri-etiri stranice trebali bi imati posebnu naslovnu
stranicu. Naslovnica treba sadravati naziv projekta, ime glavne organizacije koja
provodi projekt (i mogue suradnike organizacije, ako one postoje), mjesto i datum
izrade projekta, te naziv donatora kojemu je prijedlog projekta upuen.

Naziv projekta
Naziv projekta treba biti kratak, sadrajan i po mogunosti upuivati na neki od
kljunih rezultata projekta ili kljunu aktivnost u projektu. Nazivi projekata koji su
predugi ili preopeniti ne daju itatelju konkretnu naznaku oekivanog sadraja.

Sadraj
Uinkoviti i neuinkoviti Ako je itavi prijedlog projekta dulji od 10 stranica, pomae kada
na poetku ili na kraju dokumenta postoji sadraj. Stranica sa
nazivi projekata
sadrajem omoguuje itatelju brzo pronalaenje najbitnijih mu
Uinkoviti nazivi projekata dijelova dokumenta. Dotina bi stranica trebala prikazivati naslov i
Eko-kamp Zletovica 2002. broj poetne stranice svakog poglavlja prijedloga projekta.
Ekoloko osvjeivanje javnosti u
Odnedavno nezavisnim dravama Saetak
Mnogi nemaju vremena za itanje itavog prijedloga projekta.
Graani tite jezero Debar
Stoga je korisno umetnuti i kratki saetak projekta, koji bi trebao
Neuinkoviti nazivi projekata sadravati:
Odgoj i obrazovanje za okoli kratak prikaz problema
Zatita vododijelnice Dojranskog jez-
era od otpadnih voda iz kuanstava, ciljeve projekta
koje donosi rijeka Dragomir kljune projektne aktivnosti, i
ukupni proraun projekta.
Teoretski, saetak treba sastavljati tek kada odgovarajui dijelovi dokumenta ve
postoje u svom duljem obliku.
Kod manjih projekata, saetak ne treba biti dulji od 10 redaka, dok vei projekti
obino zahtijevaju saetke duljine i do dvije stranice.

Pozadina projekta
Ovaj dio projekta opisuje drutvenu, gospodarsku, politiku i kulturoloku
pozadinu nastanka projekta, te bi trebao sadravati odgovarajue podatke iz
istraivanja provedenih u stadiju planiranja projekta, ili prikupljene iz drugih izvora.
Autor treba voditi rauna o odnosu duljine ovog dijela i duljine itavog prijedloga
projekta. Ukoliko se koristi velika koliina podataka, njih treba ukljuiti u obliku
dodatka prijedlogu projekta.

12 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 TEMA

Obrazloenje projekta
Potrebno je navesti razlog pokretanja projekta. Zbog svoje vanosti, ovaj je dio
obino podijeljen na etiri ili vie poglavlja.

Prikaz problema
Ovaj dio sadri opis specifinog/specifinih problema koji se nastoje rijeiti
projektom, kako bi se opravdalo samo postojanje projekta. Uz to, prijedlog projekta
bi trebao ukazivati na prepoznatljivost problema u nekoj lokalnoj zajednici ili drutvu
u cjelini, tj. negativne utjecaje kojima je izloena ciljna skupina. Ovdje treba ukljuiti
i objanjenje potreba ciljne skupine koje se pojavljuju kao izravna posljedica
opisanog problema.

Prioritetne potrebe
Potrebe ciljne skupine koje su proizile kao izravna negativna posljedica
problema trebaju se postaviti kao prioritet. Ovdje je neophodno objasniti i nain
odreivanja prioriteta (tj. koji su kriteriji koriteni). Primjerice, ako se kao problem
navodi oa infrastruktura u lokalnoj zajednici, potrebe vezane uz navedeni
problem mogu biti sljedee:
poboljanje kakvoe i koliine vodoopskrbe,
bolje ceste, i
poboljanje prikupljanja krutog otpada.
Ove tri potrebe tada se rasporeuju po razini prioritetnosti, prema njihovoj vanosti
za zajednicu, a treba opisati i metodu kojom su prioriteti utvreni (npr. anketa
provedena meu lokalnim stanovnitvom, trokovi svake od takvih aktivnosti u
projektu, itd.). Ovakav postupak daje vjerodostojnost onoj aktivnosti koja je na
posljetku odabrana.

Predloeni pristup (vrsta aktivnosti)

Prijedlog projekta treba opisati strategiju odabranu za rjeavanje problema i
precizno prikazati kako e ona dovesti do poboljanja.
Mogui nain opisivanja pristupa jednoj od prethodno navedenih potreba jest:
Osiguranje osnovnih vodoopskrbnih ureaja u lokalnoj zajednici, s popratnim
opisom predloenog rjeenja.

ILUSTRACIJA 4

Savjeti za uspjenu prezentaciju organizacije

Ne koristite rjenik koji bi se mogao shvatiti kao napad na bilo koju drugu
organizaciju ili ustanovu.

Prije nego pripremite prijedlog projekta, provedite analizu pozitivnih znaajki

vlastite organizacije i zatim te prednosti prikaite.

Dokaite da va proces planiranja ukljuuje sve zainteresirane sudionike i

vodi rauna o miljenjima ciljne skupine.

Pripremite kratki dokument kojim predstavljate svoja prethodna iskustva

(organizacijski dosje) i priloite ga prijedlogu projekta.

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 13

TEMA

Organizacija koja provodi projekt

Ovim odlomkom opisuju se mogunosti vae organizacije s obzirom na
sposobnosti kojima raspolae i prethodnim iskustvima na projektima. Opiite zato
ba svoju organizaciju smatrate najprikladnijom za provedbu projekta, njezinu
povezanost s lokalnom zajednicom, pobornike njezinog djelovanja i vrstu strunog
znanja koju ona moe osigurati. Ako su ukljueni i drugi suradnici, navedite takve
informacije i za njih.
Ilustracija 4 opisuje neke vrste prezentacije organizacije, ali ovaj popis nikako
nije konaan.

Ciljevi projekta
Prva stvar koju treba rijeiti jest imenovanje ciljeva. Nekada se koriste razliiti
pojmovi, primjerice svrha/namjena projekta, opi cilj projekta, itd. esto se navodi
jedan glavni cilj, koji se razgrauje na nekoliko pojedinanih ciljeva.
Kada je to pitanje rijeeno, treba uspostaviti hijerarhiju meu ciljevima, te broj
razina na kojima e se hijerarhija graditi. Vaa bi organizacija zapravo trebala rijeiti ovo
pitanje ve u stadiju planiranja. Ilustracija 5 prikazuje tri uobiajene hijerarhijske razine.

Glavni cilj projekta

To je opi cilj koji objanjava sutinu problema i vanost projekta, tj. dugoronu
korist od projekta za ciljnu skupinu.

ILUSTRACIJA 5

Hijerarhija odnosa glavnog cilja, pojedinanih ciljeva, rezultata i aktivnosti

14 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 TEMA

Neki primjeri glavnog cilja projekta:

osvjeivanje Pravila odre ivanja
glavnog cilja projekta
poboljanje kakvoe ivljenja u lokalnoj zajednici, i
1. Glavni cilj moe biti samo jedan za
poticanje drutvenog napredovanja ena iz siromanih ruralnih svaki projekt.
podruja.
2. Glavni cilj treba biti povezan s
Neka pravila postavljanja glavnog cilja projekta nalaze se u vizijom razvoja.
desnom okviru. Ako ih se ini teko pratiti, moda to znai da je 3. Teko je ili gotovo nemogue mjeriti
potrebno ponovno definirati ili razmotriti sam projekt. uspjeh glavnog cilja pomou
mjerljivih indikatora, ali trebalo bi biti
mogue dokazati njegovu vrijednost
Pojedinani ciljevi projekta i doprinos ostvarenju vizije.
Pojedinani ciljevi trebaju se odnositi na sutinu problema, u
smislu koristi za krajnje korisnike projekta ili ciljnu skupinu kao
neposrednog rezultata projekta, u skladu s prikazom na Ilustraciji
6. Pojedinani ciljevi iz Ilustracije 5 mogu se odrediti kao:
poboljanje vodoopskrbe za koliinu X i kakvou Y za stanovnitvo sela Z, i
smanjenje stope akutnih zaraza za iznos X.
Pojedinani ciljevi projekta razrada su glavnog cilja projekta. Projekt obino ima
vie pojedinanih ciljeva.

ILUSTRACIJA 6

Hijerarhija pojedinanih ciljeva s primjerom glavnog cilja, pojedinanih ciljeva projekta i rezultata

Poboljanje kakvoe
GLAVNI CILJ ivljenja u lokalnoj
zajednici

Smanjenje stope POJEDINANI

Poboljanje vodoopskrbe za koliinu X i akutne zaraze za CILJEVI PROJEKTA
kakvou Y za stanovnitvo sela Z iznos X

Broj kuanstava Broj slavina u Broj slavina u

prikljuen na selu povean je selu povean je
vodoopskrbni sustav za Y% za Y%
povean je za X%

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 15

TEMA

Rezultati projekta
Rezultatima se opisuju usluge ili proizvodi koji e se omoguiti planiranim
korisnicima. To je ono uinak koji obeava projekt. Rezultati su detaljniji od glavnog
cilja i pojedinanih ciljeva i trebali bi se moi mjeriti pomou objektivnih indikatora.
Stoga na ovo podruje treba obratiti posebnu pozornost.
Rezultati trebaju biti vezani uz glavne uzroke problema s kojima se suoava ciljna
skupina. U cilju osiguranja odgovarajuih rezultata, projektni tim trebao bi ve
prethodno tono utvrditi potrebe te skupine.
Rezultati iz naeg primjera bili bi izraeni na sljedei nain:
vei broj kuanstava prikljuen na vodoopskrbni sustav, i
vei broj slavina u selu.
Strelice u Ilustraciji 6 prikazuju povezanost rezultata s
pojedinanim ciljevima projekta.
Pet koraka do kvalitetnih Indikatori daju projektnom timu mjerljivu osnovu po kojoj se
indikatora procjenjuje uspjeh projekta u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
Cilj projekta: Smanjiti stopu akutnih Navoenjem indikatora zapravo se provjerava odrivosti rezultata i
zaraza u lokalnoj zajednici pojedinanih ciljeva projekta. Oni su temelj za praenje odvijanja
Kakvoa (priroda indikatora):
projekta. Kada se odrede indikatori, potrebno ih je prilagoditi tako
smanjena stopa zaraze da ukazuju na koliinu, kakvou i vrijeme. Lijevi okvir sadri
provjeru odabira indikatora u pet koraka.
Ciljna skupina (Tko?): Smanjena
stopa zaraze u kolske djece.
Mjesto (Gdje?): Smanjena stopa
Ciljna skupina
zaraze djece u selu Z. Odredite ciljnu skupinu i prikaite korist koju e ona imati od
projekta. Projekt treba sadravati detaljan opis veliine i znaajki
Koliina (Koliko?): Smanjena stopa
ciljne skupine, a osobito ljudi koji e imati neposrednu korist od
zaraze djece u selu Z za 45%.
projekta.
Vrijeme: stopa zaraze djece u selu Z Kriteriji analize ciljne skupine mogu biti etniki sastav, spol,
smanjena za 45% do 2004. dob, itd. Ako su izraene detaljnije analize, one se mogu priloiti u
dodatku.

Provedba projekta
Plan provedbe treba sadravati to detaljniji opis aktivnosti i raspodjelu sredstava i
kadrova. Osobito je vano dati dobar pregled raspodjele zaduenja za projektne
aktivnosti, njihovo mjesto i vrijeme. Plan provedbe moe se podijeliti na dvije kljune
sastavnice: plan aktivnosti i plan raspodjele sredstava i kadrova.

Plan aktivnosti (plan rada)

Plan aktivnosti ukljuuje specifine informacije i objanjenja svake od planiranih
aktivnosti. Trajanje projekta treba jasno izraziti, a posebno naglasiti poetak i zavretak
projekta. Ilustracija 7 prikazuje razliite korake pripreme plana aktivnosti.
Openito govorei, dva su najea oblika koja se koriste za izraavanje plana
aktivnosti jednostavna tablica i Ganttov dijagram.
Jednostavna tablica sa stupcima, u Ilustraciji 8, koja prikazuje aktivnosti, akcije,
zadatke, vremenski slijed i raspodjelu odgovornosti, jasan je i razumljiv prikaz plana
aktivnosti.
Ganttov dijagram, openiti format za prikaz aktivnosti u odreenom vremenskom
razdoblju, prikazuje meuovisnost i slijed pojedinih dijelova neke aktivnosti. Primjer
Ganttovog dijagrama sadri Ilustracija 9.

Plan raspodjele sredstava i kadrova

Ovaj plan sadri infomacije o sredstvima i kadrovima potrebnima za provoenje
projekta. Na ovom stadiju odreuju se vrste trokova, kako bi se saele informacije
potrebne za izradu prorauna.

16 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 TEMA

ILUSTRACIJA 7

Priprema plana aktivnosti

Korak Aktivnosti to treba imati na umu

1
Popiite sve projektne aktivnosti Nainite popis svih planiranih aktivnosti.

2
Razdijelite aktivnosti na realno provedive
pojedinane akcije i zadatke
Razdijelite aktivnosti prvo na pojedinane akcije a
zatim na zadatke. Svaki zadatak dodjeljuje se nekom
pojedincu, koji ga preuzima kao svoj kratkoroni cilj.
Najbitnije je pronai pravu razinu detalja. Najea
pogreka je razdjeljivanje aktivnosti na previe
detalja. Oni koji planiraju trebaju razdjeljivati
aktivnosti samo do razine na kojoj ima dovoljno
pojedinosti za procjenu potrebnih sredstava.

3
Tono utvrdite slijed i meuovisnost Odredite odnose meu aktivnostima kako biste
pojedinih zadataka utvrdili njihov meusobni slijed i ovisnost. Ovisi li
neka aktivnost o poetku ili zavretku neke druge
aktivnosti? Primjerice, izgradnja kue sastoji se od
niza odvojenih, ali meusobno povezanih aktivnosti:
prvo je potrebno kopanje i postavljanje temelja,
zatim podizanje zidova, itd.

4
Izradite vremenski raspored za svaki zadatak Svakom zadatku treba odrediti datum poetka,
trajanje i datum zavretka. Toga se rasporeda treba
pridravati to je vie mogue.

5
Objedinite raspored glavnih aktivnosti Odredivi vremenski raspored pojedinih zadataka,
sljedei je korak planiranje (objedinjavanje) slijeda
cjelokupne glavne aktivnosti.

6
Posluite se metodom kljunih dogaaja Kljuni dogaaji su najbitniji trenuci u projektu,
kojima se mjeri njegov uspjeh, i ciljevi kojima tee
lanovi projektnog tima.

7
Utvrdite potrebno struno znanje Razinu i vrstu potrebnog strunog znanja treba
odreivati posebno za svaki zadatak.

8
Raspodijelite zadatke meu lanovima tima Raspodijelite odgovornosti u dogovoru s
lanovima tima.

U gornjem primjeru, aktivnost organizacije programa obuke osoblja mogla bi

zahtijevati opremu i novane naknade. To su vrste trokova vezane uz ovu
aktivnost. Sljedei je korak odrediti mjerne jedinice, koliinu u odreenom
razdoblju i priblinu jedininu cijenu. Na temelju tih iznosa bit e lako izraunati
trokove u odreenom razdoblju i ukupni troak projekta.
Ilustracija 10 prikazuje takve trokove kroz uobiajeni plan raspodjele sredstava i
kadrova kakav bi se mogao razraditi za aktivnost 1.1. (program obuke) iz prethodne

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 17

TEMA

ILUSTRACIJA 8

Plan aktivnosti u tablici

AKTIVNOSTI/ZADACI VRIJEME PROVEDBE ODGOVORNOST

Poetak Zavretak Napomena
Br. Rezultat: Vei broj zainteresiranih sudionika
ukljuenih u odbor za zatitu okolia
Aktivnost 1 Akcija predstavljanja projekta PT
1.1. Priprema letaka o aktivnosti 5. lipnja 2000. 25. lipnja 2000. Grafiki dizajner
1.2. Distribucija letaka do 15. srpnja PT
1.3. Sastanci s razliitim lokalnim skupinama 10. srpnja 2000. 25. srpnja 2000. do 15. srpnja KP
3. Uvodni sastanak Odbora do 15. kolovoza
PT = Projektni tim; KP = Koordinator projekta

ILUSTRACIJA 9

Ganttov dijagram

AKTIVNOST Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3 PS TS

Rezultat 1: Kakvoa vo enja projekata je poboljana
Aktivnost 1.1.: Izraditi i izvesti program obuke za
vo enje projekata xxxxx V
1.1.1. Obavite procjenu potreba xxxxx V
1.1.2. Izradite trening-modul xxxxx
1.1.3. Izvedite trening V
Aktivnost 1.2.: Poboljati postupak vo enja projekata xxxxx xxxxx xxxxx V
1.2.1. Provedite nezavisnu ocjenu tekuih postupaka xxxxx V
1.3.1. Izradite i testirajte nove postupke xxxxx V
PS = programski savjetnik, TS = tehniki savjetnik; V = uloga voditelja

ilustracije. Ovakav nain planiranja omoguuje nam da isplaniramo i izraunamo sve

trokove projektnih aktivnosti.

Proraun
Jednostavnim rijeima, proraun je saeti prikaz oekivanih prihoda i trokova
neke organizacije u odreenom razdoblju, po stavkama.
Obrasci za proraune i financijsko planiranje jedni se od drugih veoma razlikuju,
osobito u neprofitnom sektoru. Ipak, kljuno je da se osobe zaduene za financijsko
planiranje u nekoj organizaciji pridravaju financijskih zahtjeva donatora u pogledu
planiranja prorauna i izvjeivanja.
Dvije glavne sastavnice svakog prorauna su prihodi i trokovi.
Prihodi su iznos financijskih sredstava i doprinosa u naravi koji se koriste kao

18 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 TEMA

ILUSTRACIJA 10

Plan raspodjele sredstava i kadrova za aktivnost 1.1.

AKTIVNOSTI / SREDSTVA Jedinica Koliina u odre enom razdoblju Jedini Izvor Trokovi u odre enom razdoblju Ukupni
a financ trokovi
cijena iranja
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4
1. Izrada i izvo enje
programa obuke
Oprema
Raunalo kol. 2 1.000 EU 2.000 2.000
Fotokopirni aparat kol. 1 5.500 EU 5.000 5.000
Printer kol. 2 500 EU 1.000 1.000
Plae i ostale naknade
Vanjski suradnici broj 6 6 6 6 1.700 CT 10.200 10.200 10.200 10.200 40.800
Uredsko osoblje broj 3 3 3 3 900 G 2.700 2.700 2.700 2.700 10.800

sredstva podrke projektu. Ako je izvor financiranja samo jedan, nije nuno
prikazivati taj dio prorauna.
Ipak, mnogi projekti financiraju se iz vie izvora. Prihodi u proraunu trebaju
prikazivati udio svakog od tih izvora. Ilustracija 11 prikazuje primjer prorauna
projekta.
Trokovi (nazivamo ih i izdaci ili rashodi) su svi izdaci koje je mogue predvidjeti
tijekom provedbe projekta. Bez obzira na kriterije pri izraunavanju i razvrstavanju,
trokovi projekta trebaju biti razumni odraz aktivnosti prikazanih u prijedlogu
projekta.
Ilustracija 12 daje primjer obrasca za trokove. Prikazane vrste trokova zatim se po
potrebi razdvajaju jo detaljnije.
Planiranje specifinih rokova potrebnih u razliitim stadijima provedbe projekta
predstavlja osnovu za izraunavanje dinamike troenja u razliitim razdobljima
projekta.
Proraunske kategorije razvrstavaju trokove u manje skupine prema odreenim
kriterijima, to slui praenju troenja u cilju pridravanja plana.
Dvije najvanije vrste trokova su direktni trokovi i trokovi rada. Direktni
trokovi vezani su uz neku aktivnost (npr. organizaciju radionice). Trokovi rada
vezani su uz interne aktivnosti same organizacije i obino su kratkorono
nepromjenjivi (npr. plae osoblja, reije, itd.).
Mjerne jedinice, koliina u odreenom razdoblju i priblina jedinina
cijena su tri sastavnice potrebne za izraunavanje trokova za bilo koju od navedenih
kategorija.

Praenje i ocjena
Odreivanje indikatora temelj je za praenje projekta. Prijedlog projekta treba
prikazivati:
kako i kada e projektni tim pratiti napredak projekta,
koje metode e se koristiti za praenje i ocjenu, i
tko e obavljati ocjenu.

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 19

TEMA

ILUSTRACIJA 11 ILUSTRACIJA 12

Primjer obrasca za prihode (EUR) Primjer obrasca za trokove (EUR)

Ukupni proraun: 21.345 Ukupni proraun: 21.345

Prihodi: Trokovi:

Zaklada 12.345 Plae (6 mjeseci x 500 EUR) 3.000

Doprinos tijela lokalne uprave 8.000 Vanjski suradnici (3 trenera x 3 dana 2.700
x 3 treninga x 100 EUR dnevno)
Osigurava sama organizacija 1.000
Uredski materijal 1.345
Ukupno prihodi: 21.345
Putni trokovi i smjetaj 4.250

Direktni trokovi 8.750

Oprema 3.300

Ukupno trokovi: 21.345

Izvjeivanje
Napredovanje provedbe projekta i financijsko izvjee mogu se odrediti
prijedlogom projekta. esto su te obveze utvrene uobiajenim zahtjevima donatora.
Izvjee o projektu moe se izraivati u razliitim oblicima, s obzirom na ciljanu
publiku.

Voenje projekta i projektni tim

Treba ukljuiti kratki opis tima koji e raditi na projektu, pojedinane uloge svakog
lana, i mehanizme komunikacije dogovorene meu njima. Sve dodatne informacije
(ivotopise i sl.) treba priloiti kao dodatke.

Dodaci
Dodaci trebaju obuhvaati sve informacije koje su bitne, a prevelike su da bi se
ukljuile u tekst prijedloga projekta. Takve informacije mogu nastati u stadiju
planiranja projekta, ali se ee izrauju naknadno. Uobiajena dokumentacija koja se
prilae prijedlogu projekta sadri sljedee:
analizu openite situacije (npr. procjena stanja graanskog drutva),
dokumente politike i razliite strategije (npr. lokalni plan djelovanja na okoli),
informacije o provedbenim organizacijama (npr. godinja izvjea, primjeri uspjenih
projekata, broure i druge publikacije),
dodatne informacije o strukturi projekta i projektnom timu (ivotopise lanova pro-
jektnog tima),
kartografske prikaze zemljopisnog podruja projekta,
postupke koji se koriste u voenju projekta (obrasce, organizacijske dijagrame, itd.).

20 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

New drawing to come

Komplet za trening

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 21

22 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 KOMPLET ZA TRENING: ICE BREAKER, UVODNA VJEBA

Vjeba 1: Ice Breaker,

Uvodna vjeba: Slabo poznate injenice
Opis: Spajanje slabo poznatih injenica sa sudionicima

Sudionici: Bilo koji broj

Trajanje: 20 minuta

Materijali: Kartice

Postupak

1 Razdijelite kartice svim sudionicima. Zamolite ih da na njih napiu svatko po jednu

slabo poznatu injenicu o sebi i to nikom ne pokazuju. Skupite sve kartice i
odloite ih sa strane.

2 Zamolite sudionike za ustanu, hodaju po prostoriji, upoznaju se jedni s drugima i

razmijene po dvije slabo poznate injenice o sebi. Jedna od tih dvaju injenica bi
trebala biti ona koju je svatko napisao na karticu.

3 Nakon nekoliko minuta, zamolite sudionike da se vrate na svoja mjesta. Orga-

nizirajte ih u manje timove i svakom timu dodijelite jednaki broj kartica s prethod-
no upisanim injenicama.

4 Zamolite sudionike da skinu svoje naljepnice s imenom i u suradnji s lanovima

tima pokuaju spojiti svaku karticu s osobom koja ju je napisala. To e initi razm-
jenjujui informacije prikupljene ranije, tijekom hodanja po prostoriji. (Neke kartice
moda e ba pripadati samim lanovima dotinog tima, to zadatak ini jednos-
tavnijim.)

5 Nakon odreenog vremena nasumce odaberite jedan od timova da prezentira svoje

rezultate. Tim treba na glas proitati svoje kartice, i prepoznati autora svake od njih.
Za svako tono prepoznavanje autora tim dobiva po jedan bod, a dodatni bod
zarauje ako mu znade i ime. Ako se pri kojoj od ove dvije radnje pogrijei, gubi
se po jedan bod. Ako tim za neku karticu kae da ne zna nita, ne dobivaju se
bodovi, ali se niti ne gube.

6 Ponovite postupak sa svakim od preostalih timova. Pobjeuje tim s najveim bro-

jem bodova.

1
PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 23
KOMPLET ZA TRENING: ICE BREAKER, UVODNA VJEBA

Rasprava
Obino uvodne vjebe ove vrste ne zahtijevaju nikakvo izvoenje zakljuaka.
Budui da je ipak zanimljivo vidjeti koje to injenice ljudi odabiru otkriti o sebi, moe
se napraviti kratki zakljuak ovog dijela treninga i to primjerice pomou sljedeih
pitanja. Iako se pitanja odnose na ljude openito, osmiljena su tako da ohrabre
sudionike za otkrivanje istina o vlastitom ponaanju:
Koje injenice o sebi ljudi otkrivaju drugima?
Koje injenice skrivaju od drugih?
Zato ljudi odluuju neke injenice otkriti, a neke druge pak skriti?
Koje injenice ljudi otkrivaju prijateljima, koje otkrivaju poznanicima, a koje nepoz-
natim ljudima?
to je lake: pisati anonimne izjave ili razgovarati o njima oi u oi s nekim?
Bi li neki ljudi bili skloni izmijeniti ili izmisliti neke stvari o sebi? Zato?
Kakve je razlika izmeu slabo poznatih injenica koje o sebi otkrivaju ekstrovertirane
osobe, i onih koje otkrivaju introvertirane osobe? Kakva je u tome razlika izmeu
mukaraca i ena? Izmeu mlaih i starijih osoba?
Mislite li da bi ovakva vjeba dala sline rezultate kada bi se provela s ljudima iz
drugih kultura?

24
1
PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 KOMPLET ZA TRENING: DUGAKE RIJEI

Vjeba 2: Dugake rijei

Opis: Naglasiti vanost proaktivnog planiranja i predvi anja buduih
problema koje donose sadanja rjeenja

Sudionici: Skupine od 5-6 osoba

Trajanje: 20 minuta
(10 minuta za aktivnost i 10 minuta za zakljuak)

Materijali: Komplet od 15 ploica za svakog igraa, sa slovima:

A, A, C, E, G, I, I, L, M, N, O, P, R, S, T
Radni materijal Upute za igranje igre DUGAKE RIJEI

Postupak

1 Izradite radni materijal. Ilustracija 13 sadri upute za izradu dvodijelnog radnog

materijala koji e se koristiti u vjebi. Tajnu strategiju, koja se nalazi na dnu svakog
radnog materijala, morat ete pripremiti u vie verzija (pratite prikazani primjer).
Izradite etiri do pet razliitih verzija, kako bi svaki sudionik dobio razliitu strate-
giju. Svakom sudioniku dajte dvije do tri razliite rijei s ovog popisa: aeroplani,
aglomerati, animalist, centigrami, cestarina, germanisti, igraonica, mostarina, nagl-
asiti, pentagrami, proglasiti, promicati, romanisti, snagatori.

ILUSTRACIJA 13

Upute za igranje igre DUGAKE RIJEI

Imate 15 slova. Va je cilj sloiti najdulju rije unutar vae skupine, koristei
to vie slova.
Sudac e oznaiti poetak igre. Imate 30 sekundi da naete neku dugaku
rije, koja ne moe biti osobna imenica (imena ljudi, marke proizvoda).
Kada sudac oznai kraj, predajte mu slova koja ine rije koju ste sloili.
Sudac e odrediti pobjednika (ili pobjednike) koji su sloili najdulju rije.
Sudac zadrava predana mu slova i oznaava poetak drugog kruga igre.
Odigrajte dva ili vie krugova ove igre.

Tajna strategija (primjer)

Imajte na umu da morate odigrati tri kruga. Slova koja iskoristite u prvom

2
krugu ne smijete vie koristiti.
U prvom krugu, dajte sucu rije od samo jednog slova: O. Ovaj ete krug
izgubiti, ali ete zadrati jo 14 slova.
U drugom krugu sloite rije : ANTIGENI, od osam slova.
U treem krugu sloite rije od pet slova, MESAR. (Ostaje vam samo jedno
neiskoriteno slovo P).

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 25

KOMPLET ZA TRENING: DUGAKE RIJEI

2 Raspodijelite sudionike u skupine i razdijelite im uloge. Raspodijelite

sudionike u nekoliko skupina od 5-6 osoba. U svakoj skupini zamolite lanove da
utvrde tko meu njima ima najatraktivniji runi sat i tom igrau dodijelite ulogu
suca. Ostali igrai su natjecatelji unutar svoje skupine.

3 Upoznajte igrae s pravilima. Razdijelite upute za igranje igre DUGAKE RIJEI

svim igraima. Zamolite igrae da proitaju upute. Ako ima pitanja, zamolite ih da
upute ponovno proitaju.

4 Odigrajte prvi krug. Zamolite suca svake skupine da zapone prvi krug. Zamo-
lite igrae da ponu slagati dugake rijei. Po isteku 30 sekundi, zamolite suce da
zaustave igru i pokupe sloene rijei.

5 Proglasite pobjednike prvog kruga. Zamolite suce da utvrde pobjednika u

svakoj skupini koji je sloio najdulju rije. Ako je vie osoba sloilo rijei jednake
duljine, svi oni su pobjednici.

6 Pripremite se za drugi krug. Zamolite suce da pokupe od natjecatelja sva slova

i sklone ih sa strane. Naglasite da se ta slova ne mogu koristiti u sljedeim krugov-
ima. Ako se itko od natjecatelja pobuni, skrenite mu pozornost na upute koje su svi
dobili.

7 Odigrajte jo dva kruga. Zamolite suce da dadu znak za poetak kruga, zaustave
igru nakon 30 sekundi i pokupe dugake rijei koje su sloili natjecatelji. Kao i u
prvom krugu, zamolite ih i da utvrde pobjednike.

8 Proglasite sveukupnog pobjednika. Zamolite suce da proglase natjecatelja koji

je pobijedio u najvie krugova. Vrlo je vjerojatno da natjecatelj koji je dobio (i
posluao) tajnu strategiju koja upuuje na to da u prvom krugu odabere rije od
samo jednog slova, bude sveukupni pobjednik igre.

Rasprava
Kao prvo, zamolite igrae da rekonstruiraju pobjedniku strategiju. Naglasite da je
ta strategija obuhvaala proaktivno planiranje dugorone strategije i njezinu provedbu.
Zatim zamolite igrae da razmotre svoja iskustva i razmijene zakljuke. Posluite se
prikladnim pitanjima kako biste pomogli igraima da izvuku pouke ove vjebe:
Dananja rjeenja mogu sutra stvoriti probleme. Uvijek nastojte predvidjeti mogue
posljedice onoga to ete danas odluiti.
Ne prihvaajte neko rjeenje samo zato to mislite da je sjajno ili zato to drugi kau
da je sjajno.

2
Svaki put se zapitajte A to u izvesti za bis?
Planirajte koritenje svih raspoloivih sredstava na najuinkovitiji i najtradicionalniji
nain.

26 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

 KOMPLET ZA TRENING: PRIHODI ZATIENOG PODRUJA PRIRODE

Vjeba 3: Prihodi zatienog

podruja prirode
Opis: Priprema plana djelovanja, plana raspodjele sredstava i kadrova
te prorauna

Sudionici: Skupine od 4-6 osoba

Trajanje: 40 minuta

Materijali: Radni materijal Zeleni planet

Postupak

1 Razdijelite sudionike na vee skupine.

2 Objasnite im da e se koristiti onime to su nauili pripremajui plan djelovanja,

plan raspodjele sredstava i kadrova i proraun, kako bi ostvarili prihod za
unapreenje rezervata prirode Jasen.

3 Razdijelite radni materijal Zeleni planet.

4 Odredite ili zamolite skupinu da odredi svoga izvjestitelja, koji e predstaviti kon-
ane dokumente.

5 Za ovu vjebu dajte skupinama 30 minuta.

6 Zamolite svakog od izvjestitelja da dade kratki prikaz rada svoje skupine.

Rasprava
Postoji li samo jedan najbolji pristup ovoj aktivnosti?
iji je proraun realistiniji?
Jesu li u proraun ukljueni indirektni trokovi, kao to su administrativni i opi trokovi?
Da se sredstva dodjeljuju na temelju natjeaja, koja bi skupina vjerojatno dobila sredstva?

3
Kako donatori gledaju na takve vrste trokova?
Bi li na odluku donatora utjecao i izgled prijedloga projekta, ili samo njegov sadraj?

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 27

KOMPLET ZA TRENING: PRIHODI ZATIENOG PODRUJA PRIRODE

RADNI MATERIJAL

Zeleni planet

Zamislite da ste svi vi lanovi okoline udruge Zeleni planet. Ova udruga
utemeljena je prije dvije godine i do sada ste dva puta dobili donacije za
projekte. Dobili ste informaciju da je zaklada U potrazi za dobrim projektima
objavila natjeaj za kvalitetne projekte koji predstavljaju lokalne akcije koje
donose vidljiva poboljanja okolia. Najvei iznos koji se dodjeljuje jest
protuvrijednost 80.000 EUR.

Va je projekt: Upravljanje rezervatom prirode Jasen

Opinsko vijee dalo je vaoj organizaciji zadatak upravljanja ovim malim
rezervatom prirode koje obuhvaa obale rijeke Thomas, kanjon s
mnogobrojnim peinama i umjetno jezero koje se koristi prvenstveno za
proizvodnju elektrine energije, ali je ujedno i popularno ljetno izletite. U
vaem je vlasnitvu peterosobna planinarska kua i dvije manje kolibe koje se
trenutano ne koriste. U jednoj kolibi planirate otvoriti muzej prirode s
izlobom rijetkih autohtonih vrsta. Drugu kolibu takoer planirate preurediti i
pretvoriti u suvenirnicu, kako biste prodavali proizvode vae udruge (majice,
alice za kavu, itd.).
Prihodima muzeja i trgovine, kao i postojeim objektima, planirate
financirati postavljanje kanti za otpatke, ograda i klupa u rezervatu, izgraditi
rampe za pristup invalidskim kolicima i obavljati razne druge aktivnosti vezane
uz poboljanje infrastrukture i odravanje. eljeli biste oznaiti planinarske
staze i organizirati poune planinarske etnje za vikend-posjetitelje. Jedna od
vaih planiranih aktivnosti je i poboljanje stanja uma, emu elite doprinijeti
godinjim akcijama poumljavanja. Muzejem ete se koristiti za organizaciju
redovnih konferencija za novinare, video-prezentacija i drugih obrazovnih
aktivnosti za razliitu publiku. Takoer planirate organizirati eko-patrole, koje
e biljeiti svako krenje zakona i propisa i prijavljivati ih upravi rezervata.
Imate mnogobrojne i raznovrsne mogunosti za uvoenje i primjenu
kvalitetnog sustava upravljanja okoliem u rezervatu. Financijska podrka ove
zaklade moda e biti kljuna za poetak provedbe ovih zamisli.

Vai su zadaci sljedei:

1. pripremiti plan djelovanja na temelju modela prikazanog u priruniku,
2. pripremiti plan raspodjele sredstava i kadrova pomou odgovarajueg mo-
dela prikazanog u priruniku, i
3. sastaviti proraun.

28
3
PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 KOMPLET ZA TRENING: KAMO JE NESTALO?

Vjeba 4: Kamo je nestalo?

Opis: Odreivanje prioriteta i upravljanje vremenom

Sudionici: Svi sudionici

Trajanje: 40-60 minuta

Materijali: Primjerak letka s Jueranjim aktivnostima za svakog sudionika

Postupak
1 U uvodnom dijelu recite sudionicima da se trebaju prisjetiti svega to su radili juer,
tijekom itavih 24 sata. Svim sudionicima razdijelite radni materijal Jueranje
aktivnosti.

2 Dajte sudionicima 10 minuta da razmisle o tome to su dan

ranije radili i da to napiu na papir. Ono to zapiu mora ukup-
no obuhvaati svih 24 sata.
Jueranje aktivnosti

3 Kada je sve zapisano, zamolite ih da raspodijele svoje aktivnos-

ti prema prioritetima, koji se mogu oznaiti slovima A, B i
C. A oznaava da su te aktivnosti vezane uz glavni ivotni
VREMENSKI RASPORED PRIORITETA
Ukupno vrijeme utroeno na zadatke A

cilj ili najvei prioritet neke osobe. B znai da je to neka Ukupno vrijeme utroeno na zadatke B
aktivnost koja je morala biti obavljena ali nije vezana uz glavne Ukupno vrijeme utroeno na zadatke C
ivotne ciljeve. C oznaava aktivnosti koje su se mogle
odgoditi za neko vrijeme ili ih uope nije ni trebalo raditi.

4 Kada su popisi gotovi, upitajte koliko njih je utroilo neko vrijeme na prioritete A.
Nakon toga slijedi rasprava, u kojoj se naglaava vanost bavljenja prioritetima A
svakoga dana, kao i zanemarivanja veine prioriteta C.

Rasprava
1. Tko je najvie vremena utroio na prioritete C?
2. Tko je najvie vremena utroio na prioritete B?
3. Tko je najvie vremena utroio na prioritete A?
4. Koliko je vana svaka od ove tri skupine prioriteta?
5. Vode li ljudi rauna o odnosu vremena utroenog na poslovne i na privatne aktivnosti?

4
6. Jesu li se ljudi mogli sjetiti ba svega to su radili juer? Ako ne, je li mogue da je vri-
jeme bilo utroeno na neproduktivan nain?
7. Je li vrijeme odmora prioritet A?

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 29

30 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 New drawing to come

Primjer plana rada treninga

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 31

32 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA
 PRIMJER PLANA RADA TRENINGA

Kako izvesti trening?

Ovaj primjer plana rada trebao bi vam dodatno pomoi u osmiljanju treninga o
pisanju prijedloga projekata, koji ete izvesti koristei se razliitim dijelovima ovog
prirunika i vjebama. Njihova tona uporaba, u spoju s drugim aktivnostima, treba se
temeljiti na onome to znate o oekivanjima i iskustvima vaih sudionika, kao i o
vremenu raspoloivom za odravanje treninga. Primjer plana rada ne predlae samo
teme treninga, ve i aktivnosti koje vam mogu omoguiti interaktivni karakter treninga.

Primjer plana rada treninga

1. dio Uvod
VRSTA SVRHA PRIJEDLOG AKTIVNOSTI
Uvod Predstavljanje sudionika, meusobno Vjeba 1: Slabo poznate
upoznavanje injenice
Objanjenje plana rada/ Detaljni prikaz plana rada i Kartice s oekivanjima i
Oekivanja ohrabrivanje sudionika na razmiljanjima sudionika
meusobno izraavanje oekivanja
od treninga
Uvodno o projektima Omoguiti shvaanje temeljnih Brainstorming: to je to
naela projekta projekt? Koji su mu dijelovi?
to je to kvalitetan projekt?

2. dio Izrada projekta i pisanje prijedloga projekta

VRSTA SVRHA PRIJEDLOG AKTIVNOSTI
Uvod Naglasiti vanost proaktivnog Vjeba 2: Dugake rijei
planiranja i predvianja buduih
problema
Izrada projekta i pisanje Dati okvir za postupak pisanja Prezentacija
prijedloga projekta prijedloga projekta u smislu voenja
projekta
Praksa izrade projekata Raspraviti iskustva u izradi projekata Zajednika rasprava

3. dio Kako napisati prijedlog projekta

VRSTA SVRHA PRIJEDLOG AKTIVNOSTI
Uvod Zapoeti rad na izradi projekta s Predavanje/prezentacija
gledita rjeavanja problema
Objanjenje pisanja Prikazati format za prijedlog projekta Prezentacija
prijedloga projekata i objasniti njegove glavne dijelove
Pisanje projekta Proi kroz proces pisanja prijedloga Vjeba 3: Studija sluaja:
projekta korak po korak Vjeba s radnim skupinama
Prezentacija dijelova projekta,
nakon koje slijedi rad u
skupinama
Zavrna aktivnost Naglasiti vanost vremenskog Vjeba 4: Kamo je nestalo?
rasporeda i tonosti pri izradi
projekta i njegovoj provedbi

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA 33

PRIMJER PLANA RADA TRENINGASAMPLE WORKSHOP AGENDA

Primjer plana rada treninga (nastavak)

4. dio Saetak i ocjena

VRSTA SVRHA PRIJEDLOG AKTIVNOSTI
Saetak Razmotriti sadraj odranog Rasprava
treninga i testirati kljuna pitanja
u nauenom gradivu
Ocjena Ocijeniti i poboljati budue Evaluacijski upitnik i metoda/
treninge metode koje ste koristili za
izraavanje oekivanja
sudionika

34 PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu (REC) je neopredijel-
jena, nepristrana, neprofitna organizacija ija je zadaa pomo u rjeavanju prob-
lema u zatiti okolia u Srednjoj i Istonoj Europi (SIE). Centar svoju zadau obavl-
ja potiui suradnju meu nevladinim udrugama, vladama i drugim zainteresiran-
im subjektima, podravajui slobodnu razmjenu informacija i potiui sudjelovan-
je javnosti u odluivanju o okoliu.

REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Maarska. Danas su REC-
ov pravni temelj Povelja koju su potpisale vlade 27 zemalja i Europska komisija, te
Meunarodni sporazum s Vladom Maarske. Sredinjica REC-a je u Szentendreu,
u Maarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 15 zemalja korisnica u regiji SIE,
a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka Republika, Estonija,
Hrvatska, Latvija, Litva, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovaka,
Slovenija i Srbija i Crna Gora.

Najnoviji donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Belgije, Bosne i

Hercegovine, Bugarske, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske,
Italije, Japana,Kanade, Latvije, Litve, Nizozemske, Njemake, Poljske, Sjedinjenih
Amerikih Drava, Slovenije, Srbija i Crna Gora, vedske, vicarske i Ujedinjenog
Kraljevstva, kao i druge meuvladine i privatne ustanove.

Priprema prijedloga projekata