Sveuéiligte u Zagrebu Marica Cila’-Mikulié Filozofsk fakultet - Milvia Gulegié Machata Dinka Pasini Sanda Lucija Udier Urednica Anita Sikié Recenzenti prot. dr. Josip Silié oc Sis HRVATSKI ZA POCETNIKE Fonetski dodatak mmr-se.Ivantica Bankovié-Mandi¢ Prijevod rjefnika na englesk i njemack jezik { Ivana Horvatincié Prijevod rjeénika na Spanjolski ‘Ana Cavar Lomo gti sone | eens | UDZBENIK HRVATSKOGA | Wana Gute Kuman KAO DRUGOG | STRANOG JEZIKA Lkoyngratek obkovane kori Dubravka Zglavnik Horvat iP -Katalogizacjau publikac ‘Nacionalna I sveuelisna knjznica Zagreb { ox 811.163.42(075.4) HRVATSKI 2a pocetnike 1 udabenik hvaskoga kao deugog i stranog jeika Mariea Gag Miklie . Zagreb : Hrvatska sveuclisnanaklads, 2006. Is8N 952-169-123-1 4 Gag kul, Marca 300929011 © za pro izdanje Hrvatska sveuliina naklada, Zagreb, 2006, HRVATSKA SVEUCILISNA NAKLADA, Knjiga je tskana uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja | Sporta RH. Zagreb, 2006.Filozoficks fakulta UKOFIUK 380501050034494 Uvodna rijec Sveutiliini udébenik Hrvatski za po¢etnike 1 namijenjen je poéetnim stupnjevi Lugenja hrvatskoga jezika (A1, A2, A2+ prema CEF-u"). Temelji se na dugogodiinjem iskustvu pougavanja hrvatskoga kao drugog i stranog na Croaticumu (bivSoj Pripremnoj godini studlja) na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveutilista u Zagrebu Ujedno je i rezultat znanstvenoga projekta Hrvatski za strance koji je 2002. odobrilo Ministarstvo znanost, obrazovanja i Sporta. Nastavni materijal od kojega je sastavijen udzbenik isproban je u vie razligtih heterogenth i homogenih studentskih skupina UUdzbenik je namijenjen ponajprijestudentima kroatistike, alii hrvatski enicima, dopunskim Skolama u inozemstvu te svim ostalim polaznicima te¢ajeva hrvatskoga jezika s velikim brojem sati (280 nastavnih sati). Obilje tekstovnoga materijala prikladno je za intenzivnu nastavu, a za manje intenzivnu preporucuje se selektivan pristup tekstovi ma. Udbenik je napravijen da bude funkcionalan i u jeziéno homogenim i u jeziéno heterogenim studentskim skupinama. Po koncepiji udzbenik je kombinacija komunikacliskoga i gramati¢koga pristupa pri emu senastojala saéuvati ravnoteza izmedu ponudenih tema i pojedinth jezignih jedinica (vidi tablicu na str. 8). Uskladeen je sa standardima znanja primjerenima osnovnoj razini nih poznavanja hrvatskoga jezika Osnovna razina obuhvaéa razumijevanje osnovni i govorenih komunikacijskih uzoraka, govorenje (pozdravljanje, predstavijanje, trazenje i primanje informacija, opisivanje, prepri¢avanje, izrazavanje misljenja, osjecaja, Zelja i interesa, ovladavanje pravilima uljudnosti, priblizavanje izgovora standardnome jeziku) i pisanje kratkin formi (tiskanica, upitnika, razglednica, poruka, pisama, Zivotopisa). Udzbenik sadrai tr iste tekstova: jednostavne autentiéne tekstove (natpise, planove dgrada, karte, formulate, éestitke, prognozu, 2ivotopis, interyjue,statstike,élanke, repor- tave, kvizove), didaktitke (za obradu jezinih jedinica) i kulturoloske tekstove (koji slude ‘uyodenju studenata u osnove hrvatske kulture i civilizacije) ako kulturoloski tekstovi po tezini i slozenosti premasuju poéetnu razinu uéenja, udzbenik ih donosi zato Sto studentima, posebice onima koji studiraju kroatistiku, informacje o Kultur! i cvilizaciji trebaju cim pognu uciti hrvatski jezik + CEF Common European Framework of Reference for LanguagesSastojise od 20 cjelina ne ukljugujudi uvodnu. Celine donose pojedine teme iz svako- studenta za dnevnoga Zivota i temeline gramaticke jedinice, Svrha im je osposol ‘osnovnu komunikaciju na hrvatskome jeziku, Osim tematsko-jeziénih cjelina udzbenik sadrai i fonetski dodatak (pravilan izgovor glasova, rijeti i regenica te razumijevanje slusanih tekstova s CD-a) te rjeéntk (sa svim rijegima iz udbenika, osnovnim gramatiékim informacijama 0 imenicama i pridjevima te prijevodnim ekvivalentima na engleski, njematki i Spanjolski jezik). Dio je udabenika i CD koji sadrZi sve dijaloge ivjezbe za razumijevanje sluSanih tekstova Sto se u pisanom obliku nalaze u fonetskome dodatku udabenika, Udebenik Hrvatski za poéetnike 1 omogutuje studentima, polaznicima hrvatskih do- punskih skola u inozemstvu te svim ostalim korisnicima da hrvatski jezik kao drugi i strani ue komunikacijom u osnovnim Zivotnim situacijama postupnim i pomnim uvode- jem gramatizkih steuktura, Razvijajanjem vjestina govorenja, slusanja i razumijevanja, cilj mu je mod izraziti osobnost, osje¢aje i mislienje od pozetka uéenja hrvatskoga jezika. Uz vedre ilustracie i funkcionalan arafi¢ki dizajn, Hrvatski za potetnike 1 pruza i kratke informacije, priée i legende o prirodi, obiajima, povijesti, knjizevnostii ljudima. sto mu daje Zivotnost te otvara perspektivu da prenese djelié hrvatskoga kultumog blaga. Autorice Sadrzaj Uvodna rijee 0. Upoznajmo Hrvatsku i hrvatski jezik! 1. Dobro dosli! judi - zanimanja, nacionalnosti Na8i poznanici, prijatelii | obitelj Karakteristike stvari i ljudi 5. Informacije o Hrvatskoj i Hrvatima Znam, hoéu, mogu Hajdemo! Dobar tek! 9, Odijelo (ne) ini Zovjeka 10. Gdje zivimo? 11. Gaje ste bili? 12, Planiramo putovanja | izlete 13, Male stvari koje 2ivat znage 14, Skolovanje, posao, svakodnevica 15, Putujemo zajedno 16. Zajedno u Hrvatsko} 17. Brojimo novac, sate, dane, godine. 18, Zdravije i sport 19, Volim tel 20. Ovo nije zbogom Fonetski dodatak Rjeénik Popis etnika 13 19 31 39 57 n 83 1 107 119 129 17 161 175 185 203 27 235 287 257 267 281 299 355uLTunoLobee sow OMUNKACISKICLEM eNO GRADO ere Vinay, Uaineulmtklng hc bejoiddent granites eae prbanbae nove ul a+ teatime sional an | venmerigenl ‘kafidu i restorany,, ‘azligtih zemalja, autentiéan fez prepoznavanje poznatih Imenovanje sta frane jelowit autentigan recept, es mew okt ng i ‘vats kuhinja po regilam ee aaa cra ksh poems Dobro dotlit usvajanje pozdravnih formula liéne zamjenice, informacija o geografskoj oo iGoohtonverconaiih | precentg oi dim | tonalite! Hoste vita irae a oa fara aporavane enc vai od polar {Ep vein revanjenc newt isto, perenne se rar fejon Aja animarja | prektavane jh th | ns znimaria rear manent Jednog tig recta Eeninanjs maori, aconaes nemintv—_-Hatas th novia | ‘tala voto lilo (mn @rk | soporte obutew | prerent gt etalto- | odjeme aie ci Obitelj, prijatelii | rodbinski odnosi, predstaw- _nazivi za rodbinske odnose, |imena poznatih Hrvata, park ces ae spinel Namie Lng sated Lat, lich ppoznanii lianje sojeobitel,iara-_prezent g vot! se, posuojne Maksim, broéani podatio peers cotees® | ponavienja ih carrera, aoe ar avanje posvojnosti, sna- _zamjenice, naziviza Zivotinje, _hrvatskom iseljenistvu, Pes entate meine ‘vets rogaine Ea ladenje u prostoru (na uli), muski rod imenica—duga mn, —_razglednice vecih hrvatskihy (ge tricanje Sea a Hisotnatkin gions | shitasde repotolaos,” | gosor imac 0 broje oedone doiin Ran rad ma sats 10, Gj tvinot | incase rea amen | chatvinenia recent | stambene nave Hvaa tintamjempromoryops | oat eat at keiv | Spoon hae Karlen sti | umaaie pions pred: —| natal opti pre, | bojehne rug stig proors imei drstaravon a, | tltunh names toa trta ops di tatiet | pomp eter” | sanav, Mev reo soleje tan oles 0 | sbi, ea iein | mame pj Pantie nbine) tone | pooh perce,” | slur atin San voderetelefonskog | zane imenamjsed|_—_| zeman pool Hat fenohon regres | homne bret wena j fern enaiinrie inet el ee ees ‘podrugja, pripreme za pisanje ‘omiljena okupljalsta za " hove praia aie oder Cogent Oo Informadjeo _traéenesmetajauhotela, | prezent inet neti informadpohvatstom ; area ieee oe) (ona, ataan tt irae pes oko | Shuatrea eto, akuatw | ultenon wredena pode tetra sabe portion sora, | Zalv present giao | nadupanie gegatei snalagenje na planu grada, —_-irat, akuzativ muskih i kravati, regionalne poseb-— 11. Gale ste bil? ‘Prepritavanje iizvjestavanjeo _perfekt gf biti, gl at ii, informacije o hrvatskom izrazavanje sklonosti prema Zenskih imena i prezimena ‘nosti, podaci o Zagrebu, proslim dogadajima, vei, perfekt gl ic, reciiimoci filmu, Varaddinu i kratka. “Tan Sarina pretence Gratmanjeroconalih poet oate | Kenai tae Ht san | Hrvatice, Arena u Puli b | 12, Pniramo ‘natavanjesmjeratretanjou | dativ cp pried sdati- | infomacfeoRastokama, Znam, hogy, mogu snalazenjena aerodromu iu prezent modalnih glagola Gornji grad, Lotriéak, gricki sutover teams = a wi | pitowrin | vanskom wororastmorm, | wan rena, fasipro |. Phin jcrinat olin tenet dopo, | Groat eles ie, | topper tops a imeaeruinert tafe | mech ‘Soret ta | eseaeteteol et) | ene S| ae ‘stannic | cae pane ere in nrehim obo dept ten tne | stentine wera po het et ene Stojat Ho Oa ost kaneis ret, prevent piedoxi vim nate hai wrisihe ica vemena (dni Fokus pedro esac eon | {edn wate ifomacie | casalucstvrs ne canje- | preewodl nae Hata UTorsojagencft cou acca lenin 2 oma an et) 13. Mlesvaiofe | kuponin sent porta detieg in| hati apd Spottt | tne nagiten) fhotmate | objejranjeogumen- | reknog oka present gl | prepeena rat ietnotemo upumertin | tianethore stati | st iat gags date | prot sei ‘sian | inane ster altenena | hamekaom gor zai pollu rac, ravine ops nj pet brzojae, cya Haein ‘idogovaranje ljetovanja i a ‘dogo terra fetta aga {ui rospettnaAs.ov A. Skolovanie, poss, svakodneica 5. Putujemo zajedno 6. Zjedno u Hevatsko} 7. Brojme nova, sate, dane, godine. KOMUNIKACUSK! cILEMT opivane sojeg kolovanja ‘redstavanjerazith ob omni sista, planranje Dbuduénest usajanj tuk ture intenjua 7 pono, vane informal obi ‘erm! votopsa, opisivanje Jednostayih devi naa (igiena,gledanje tev, sluZenet-programom, leraavanj emens (Kolko jesatin suprostavanje staat slusenjeturistikim pros pektima,azavane sub Jektini tava | afekta, Lnrazavanjenedoumice, laratavanj unutarjh pro termi ednos, icaie we ‘mena za ponavane rade, laraavane kretanja prostoru ‘braragane osobni sta Jala azioga 2a uenje Jez, opsivanesojega pode, razmjena sus fava, liane prestornost (Graladene ne geograstoj ‘art, snalakenjna uli uz ‘ome uputa | usmeravaia, ‘pisvaneunetainost tana itnalaenje na tatu, kon erconalan a2gov0" gor tia, iaadavane prea ‘bent stionost oka, pla ‘irae kupovine osnovih amiga, raspavan wz ppomec argumenta 2a pray ‘kazivanj nih osobnih otra, radavanjeuaroka broenje nova (hath una), mijenane vate, imerenie wemeno (kolo je sath mnuta), raze, platane iraavanje stat tisk drugih brojanih podataka prepriavanie poviesnh dogodauz mes datuma se2ieno GRADO ‘futur powatni lage perfekt powatni lags, prezent powatrih lags, ‘eblinaea im pos20 Instrumental dein (tiedog sa), sredstva prostra (ore od, na, sedi) ween _eniimenica(partinost, posesnost kraltatvoest, ‘1 matiemats genitvom, pried’ s geniver, gentiv Henin zamjenca ‘genii uz brojeve, oten Broje edn oj gent urdatum KULTUROLOSKE ‘nrorMacue rats obrazovn susan, Informacla o Seuss u Zogrebu age grads prijever, informacje oHrvatskor agar uspinadiSlavolubu Perkal 0 Dubrovnik st una informadao roadie kj ‘okupla student iz eelog Suet Zagreb kao kultura Stee imena hrvatski tego, informaciao Hat skom narodnom kazlstuu Zagreb oper Nikola Subié Zanskit stoimenom baru junaku hrvatskekovanice i papienate nowtnie, boar statis- tiki podas Hrvatso}, Kor nati porta Goran Wari ie van ube Mario An Sanica Kost, pic Misi Kee, datum rodena ist 2namenith Hvat, neki dat iz setske pve, datue mi prazika URH, Dan daw rot nas.ov 18 Zale sport 19, oli tet | 20, Ovo nije zbogom | KOMUNIKACUSKI LIEW onion Wastitog araystvenog stnja kod jee, upoznavanjesa storisjem upunice recep, ‘opisrane atin sklenost prema sporti habia, Fazgovaraneoslebodnome laatavane oxjeajai afiniteta, stanja ugode! regs, slonost kus, Saha, azumijevanje Iednostaynog novinskog lanka, moguenostpragenia novisthoalsa, ‘asprevianjeoaptraktrim teama, Komentiranjet lanotenje tavora © areGeama lercanezaijva, obra, Zabrane| mole, planranie letovanja na mor, pripowijedanje oboravku na fons patenie owing Inerjia © ist stranc Kol 3 w Hats), dozivane, inratavane afetimog ‘dna (od mi) prema blznjna,obrcanjew forma stuaci zien GRADIVO kina) dijelow tea, ‘plurals tantum,peslovice fea sKlonaba apstraktnih ina ‘oi rug apsratrih im Glagol bot (ol me.) im deklinace (ube) | | imperatioi tnt fa lijeén ica novinar > uéitelj > frizer > sportas > politigar > Zenski rod novinar ka frizer ka poli eka wyPablo: Taksist: Pablo: Taksist Pablo: Taksist: Pablo: Beata: Francesca: Beata: Francesca: Beata: Francesca: Beata: Francesca: Beata: Francesca Beata: Francesca: ‘Se Sto ste po nacionalnosti Dobra veger! Molim Vas, gdje je hotel Dubrovnik? Dobra veter! Hotel Dubrovnik je blizu. Udite! Hvala lijepat Oprostite, Viste stranac? a, da. Ja sam Cileanac. Uh, Cile je daleko! Jeste ti umorni? Hvala na pitanju, jako sam umoran. Jeste li esto u Europi? Ne, ovo mi je prvi put. Evo, ovo je hotel Dubrovnik. Hvala! Izvolite novac! Hvala lijepa! Ugodan boravak i laku noc! Hvala Vam! Laku noé! Bog, ja sam Beata. Drago mije, ja sam Francesca. Francesca je lijepo ime. Ti si Talijanka? Da. A tisi Hrvatica? Ne, nisam. Ja sam Poljakinja. Polska je lijepa zemlja. Hvala lijepa. Francesca, Sto si po zanimanju? Ja sam novinarka.. Jako zanimljivo! | ja sam novinarka —— Sutra je jedna vana konferencija za novinare. Vidimo se Da, naravno, vidimo se sutra! ‘Onda do sutra. Bog! ‘tvorba imenica (etnici) muski rod sac Japan > Japanac © > @ — Karlovac » Karlovéanin -an(ake Austrija > Austrijanac od > d@ —Svedska_ > Svedanin Bet > Betanin t >€ Split > Spliganin P “anin Zagreb > Zagrepéanin > pli Europa > Europljanin Zenski rod -ica Hrvat > Hrvatica -kinja -t:Skot > Skotkinja -ka Makedonac > Makedonka Rus} Ruskinja -injaGrk > Grkinja Englez: > Engleskinja zemlja stanovnik stanovnica ‘Amerika ‘Amerikanac ‘Amerikanka Austrija Austrijanac Austrijanka Engleska Englez Engleskinja Francuska Francuz Francuskinja Gréka Grk Grkinja Hrvatska Hrvat Hrvatica Htalija Talijan Talijanka Japan Japanac * Japanka Kanada Kanadanin Kanadanka kina § Kinez Kineskinja Njemacka Nijemac Niemica Polska Poljak Poljakinja Portugal Portugalac Portugalka Rusija Rus Ruskinja Skotska Skot Skotkinja Svedska Svedanin Svedanka ea aknaco wrSto ste Vi po nacionalnosti? Ja sam firvs!| a ona je Hrtice « Mismo fst! Nas jezik je hrvatski Jasam Moja zemlja je Argentina jasam Argentine , aonaje Argentioks. tala Ja sam ,aonaje Austrija Ja sam ,aonaje Belgija. —_Jasam ,aonaje Japan Ja sam ,aonaje Kanada Jasam ,aonaje Kina Jasam saonaje Alzir Ja sam ,aonaje Brazil Jasam ona je Indija Jasam aon je Madarska Ja sam ,aonaje Francuska Ja sam ,aonaje ENO PR ele Elle Sto su po nacionalnosti Ronaldinho je Brazila:. (Brazil) Mick Jagger je Michael Schumacher je Ivan Ljubitié je Shakira je Hillary Clinton je Elizabeta Druga je Helena Jasna Mencer je " «(Engleska) (Njemacka) (Hrvatska) (Kolumbija) (amerika) (Engleska) - (Hrvatska)Tko su oni? Ovo su Nikola Subié Zrinski i Fran Krsto Frankopany Oni su hrvatski junaci. = sestriéna Ovo je Juraj Dobrila. On je biskup. Ovo je Josip Jelatié, On je ban. Ovo je Ivan Gundulié. On Je pisac. Ovo je Ivan Mazuranié, On je ban i pisac. Ovo je Stjepan Radi. On je politiéar. ‘Ovo je Marko Marulié. On je pisac. Ovo je Ante Staréevié. On je politizar.Moja obitelj | Kako se oni zovu? To je jedna obitel. ‘Mama se zove Dar jela. Tata se zove Martin. Djeca se zovu Natalie i Tom. Natalie je kéerka, @ sin Tom. Jedni djed ibaka se zovu ‘Antun i Ana. Drugi djed i baka zovu se Simun i Marija. ZLATAN STIPISIC GIBONNI pjevad JANICA i IVICA, KOSTELIC BOSKO PETROVIC skijasi dzez-glazbeni y ‘obiteljo: “imenica Zenskoo roda Ls STIPE MESIC predsjednik ‘ALEKSANDRA GLAGOL zva GRDIC . Dopunite recenice jase zovem / zovem se mi se zovemo / zovemo se E : © 0 A eB a 5 i se zoves / zoved se viNi se zovete / zovete se - + on zat Sto Gtbcn al a ako oni Ft oni ae ‘on, ona, ono se zove / zove se ‘oni, one, ona se zovu / zovu se ako Janica i Ivica Koste sal on 2 On Zvonimir Boban, Ja se ne zovem.../ Ne zovem se... ako ona 2 Ona Aleksandra Gi Ne sandra Gra Zovem li se ja...? Tek ton eto ‘ nag ? Stipe Mes Jase zovem Tom, Kako se ti zoves? ako en 2 on Wen Kaine Kako ona ? ES ; Ona Blanka Viaie ong sted rod jednina_ona~sredj vod noting | pio) lon) on Bose Petrovie wmied SRAMATIKA Pree ae eh mnozina Obitelj Ani¢ jednina > moj, moja, moje am sestriéna 1oji, moje, moja i > tvoj, tvoja, tvoje ‘vol tole, ole : ‘on, ono 5 » njegov, njegova, njegove njegov, nlegove, niegova ona 2 » njezin, njezina, njezino _njezini, njezine, njezina mi > nag, na’a, nase nasi, nase, nasa viv) > va’, vata, vase vail, vase, vasa a oni vi,onaS,one? > njihoy, njihova, njihovo _njihovi, njihove, ni .gova Zena ‘Martin je njezin muz. Danijela je nje ‘Tom i Natalie su njihova djeca Dopunite reéenice Ovo je »jezi stol. (ona) Ovo je Ovo je Ovo je Ovoje Ovo je Ovo je jednina mnozina Postavite pitanja reénik. (ja) stolica. (Vi) auto. (mi) pal biljeznica. (ona) (one) prijatel. (ti) Cijije ovo kofer [[A: ovo je njegov brat A; Ovo su njezine sestre. A: To je naée selo, A: Ovo su tvoje olovke. A: To su njegovi auti A: Ovo su njihovi studenti: | A:To je tvo) pas. A: Ovo su nase knjige. A:To je njezina torba, A: Ovo su nasi pokloni. A:To je Vas mobitel, A: To je tvoj prijatelj. A: To je naga prijateljica, Ovo su Wj22in/ stolovi, (one) 1 B: B: 8 B: 8: B: B: 8: B: B: 8: B: 8: Ovo su Ovo su Ovo su Ovo su Ovo su Ovo su stolovi. (a) stolice. (Vi) aut. (mi) apiri. (on) bilje2nice. (ona) prijatelji. (ti) Zenski rod stednji rod ija? ie? Gije? Cija? iji su ovo prijatelji2 Ciji je ovo brat? su ovo sestre? je to selo? Su ovo olovke? su to auti? ‘su ovo studenti? je to pas? Su ovo knjige? je to torba? su ovo pokloni? je to mobitel? je to prijatelj? je to prijateljica?Zivotinje - nasi Ijubimci | TS parr: Boy Pt Su ao z een on wos i JE VELIK. Margareta: lzvrsno! Ati? Petra: _Nije lofe. To je tvoj pas dalmatiner? Ba8 je lijep! Margareta: Hvala. Zove se Floki, ‘Ackako se zove tvoj? Petra: Zove se Reks. a KAKO NA HRVATSKOME ZOVETE OVE Z\VOTINUE? satudl, kuni¢i vyjeverica lav > lavovi oj > nojevi ts a kanarinac mis {Zooloski vrt IMENICE MUSKOG RODA o< mnoiina ‘duga mnozina (ov-iev.) ) most+ov+i > — mostovi noz+ev+i > —_nodevi i (C688 AL sade SI leopard To je park. To su parkovi. ] To je mi8. To su misevi. wa = slon majmun morski lav zebra most | > : | &£ nia pelikan tigar i a = f " a brod vlak Maksimir je velik i star ej f | zagrebatki park (od 1794). | Bp ondje su livade, stabla, To je most. To su To je brod. To su 5 staze, vidikovac, spomenici, Tojenoz. Tosu ; Tojetrg. Tosu | an (od alejai Bes Se Tojesat. Tosu + Tojemi. Tosu 1925,). Maksimi oe named Tojevlak. To su - Toje park. To su jugoistoénoj Europi. To je zmaj. To su Toje tus. Tosu To je muz, To su Tojevrt. TosuSamo poznanici opROST, MARGARET, Cao sah Zaman ONAJ AMERIKANAC NE, ON NE MOM PRIATEL ‘SAINO_POZNANIK. ZASTO PITAS? IMENICE MUSKOG RODA mnoiin: sibilarizacija ) > ‘On je samo poznanik. Zasad smo samo poznanici. Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Jesu li oni Petra: Margareta: ‘Petra’ Tom: Petra ‘pozwaniei 2. (poznanik) ? (svecenik) ? (vojnik) 2 (ijegnik) ? (radnik) ? (djecak) ? (uéenik) 2 (bolesnik) 2 (pjesnik) Jeste li vi Amerikanci? ©, to siti, Margareta! Bog! Bog, Petra! Dodi! Ovo su Tom, John i Gary, moji poznanici. Detki, ovo je Petra, moja prijateljica iz naselja. Drago mi je. Viste svi Amerikanci? Samo sam ja Amerikanac, Gary {John su irk Mi smo ic, ali smo takoder iz Amerike. NaS tata je Irac, ’ @ mama Amerikanka._ Zanimijivo. Koliko dugo ste ovdje? Vee pet mjeseci. ‘Sada idemo na sladoled. Hajdemo sv zajedno! Mote! Hvala na pozivu! Hajdemo! a)MENICE MUSKOG ROD Dovrsite retenice: A: On je Australac. A; On je Spanjolac. A: On je Svicarac. A: On je Argentinac. A; On je Austrijanac. A; On je Marokanac. n je Pakistanac. ‘A; On je Amerikanac. A; Onje Gileanac. A; On je Britanac. A: On je Nijemac. A: On je Alzirac. A; On je Brazilac. A: On je Peruanac. mnozina nepostojane (mobilno) a ‘Amerikanac > Amerikanci On je trac. Oni su Ici. B: Oni su Austrslei. B: Onisu B: Oni su B: Oni su B: Oni su B: Oni su B: Oni su B: Oni su. B: Oni su B: Oni su B: Oni su B: Onisu B: Oni su Dovrsite reéenice (te jenoj. (On je muskarac. To je policajac. ‘Ona je Zena. To je slovo. Ono je brod. On je govjek. Toje terorist. ‘Ono je karta. On je Hrvat. To je politigar. (On je brat. Tuje viak. Ona je profesorica Toje dijete. On je Portugalac. Tuje plan. Ona je studentica, To je polje. Be TOSU) vojovil Oni su Tosu One su Tosu Ono su Oni su To su Ono su Oni su Tosu Oni su Tusu One su Tosu Oni su Tusu ‘One su Tosu To su papiri. (i) To su stolovi/migevi. (-ov-ev i) To su rjetnici. (k > ¢) To su muskarci. (-a- > 0)sjeverna Amerika 1500 000 ‘1M jedanaest 12 dvanaest 13 trinaest 1M etrnaest 15 petnaest 16 Sesnaest 17 sedamnaest | 70 sedamdeset 18 osamnaest 19 devetnaest Gdje su iseljeni Hrvati? Juina Amerika | [ Juzna Afrika 10.000 10 000 Pry aU Oi ead 20 dvadeset| 21 dvadeset jedan. 30 trideset. 40 éetrdeset 50 pedeset 60 Sezdeset 100 sto 200 dyjesto 300 tristo 400 éetiristo 500 petsto 600 Sesto 700 sedamsto £800 osamsto 900 devetsto 80 osamdeset 90 devedeset 1000 tisuéa Europa 500 000 Novi Zeland 1.000 000 000 milijarda 41000 000 000 000 bitiun : Bog! Oprosti, gdje je Filozofski fakultet? Hrvatski iseljenici Bog! Tu, jako blizu. Ovo ispred je hotel internacional. : Hvala ti, Ja sam prvi put ovdje. Ti nisi Hrvat? ‘Ne, nisam, Ja sam Brazilac. Ti si studentica? Da. Ati? sam student. : Drago mie. ... vo, ovdie je Filozofski fakultet. To je Filozofski fakultet? Stvarno je blizu. Hvala na pomoéi! Nema na éemut Oprosti, kako se zoves? Anita, ati? : Mario. i Drago mi je. Boat Bog!Zagreb Zagreb je europski grad. On je i glavni grad Hrvatske. Ovo je muzej Mimara, Ovo je Trg kralja Tomislava.Odgovorite kako se zovu hrvatski gradovi (Split, Zadar, Zagreb, Varazdin, Sibenik, Pula): (Ovaj grad zove se ‘Ovaj grad zove se Ovo je Hum — Istarski gradi To je najmanji grad na svijetu. Martin: Josip: Martin: Josip: Martin: Josip: Martin: Josip: Martin: Karakteristike stvari Karakteristike stvari 7 Oprosti, je li tvoj auto njematki ili taijanski? Moj auto je njemacki. Njemacki auti su kvalitetni. Atvoj? Moj auto je talijanski, Talijanski auti nisu tako kvalitetni, ali su lijepi i brzi Da. To je istina. A kakva je boja? vena Zna¥ li da moj prijatelj Tom ima nov auto? koji? Japanski. Zove se toyota. To je velik, komforan i kvalitetan auto, ali su dijelovi skupi. jJednina mnozina ‘opisni pridjévi muski rod. Zenski rod srednji rod nov automobil nova torba novo odijelo smede, tude... novi automobili nove torbe —_—_—novaodijela Auto je nov. Odijelo je smede. dobar-dobra ——mobilnoa = debeo- debela o> izvrstan -izvrsna mobile a; bezUpisite toéan pridjev Boje ‘Avion je. bv. (br2 brea /brz0) Kuéa je - (velik / velika / veliko) Brdo je - (visok / visoka / visoko) Puievi su (spori / spore / spora) crvena zuta naranéasta zelena Knjige su (maleni / malene / malena) Kriminalac je (lo / lo8a / lose) Cipele su (stari / stare / stara) Dzemper je (nov / nova / novo) jubigasta rudigasta smeda cma Prsteni su _ (skupi / skupe / skupa) ov Ragunala su - (korisni / korisne / korisna) [Beneie oe More je d Grozde je muski rod. enski rod srednji rod Rajcice su Lavanda je jednina Kakav? Kakva? Kakvo? - Cuijece je i Zemija je mnoizina Kakvi? Kakve? Kakva? Palma je ‘Sunce je Kakav je ovo kofer? Kakvi su ovo auti? Postavite pitanja Kolav je avion? 7 je kuéa? su stolovi? = je brdo? su olovke? su puzevi? su papiri? su biljeznice? je ulica? su rjeénici su cipele? su raéunala? je déemper? su knjige? su prsteni?