VODI KROZ ZELENI URED

RADNA KNJIGA

1
 Impressum:

Urednica:
Raduka Cupa

Struni savjetnik:
Zoran Bogunovi

Dizajner i grafiki urednik:

Predrag Rapai Rappa

Zeleni ured radna knjiga

Autori:
Dunja Fadljevi
Jelena Kremenja
Boris Sui
Marko Bian
Marko Capek

Struni suradnik na adaptaciji sadraja:

Sanjin Avdi

Izdava:
UNDP BiH

Izdano u novembru 2011.g. u BiH

Napomena:

Originalno izdanje objavljeno je u oktobru 2009.g. u okviru projekta Poticanje energetske

efikasnosti u Hrvatskoj u izdanju UNDP Hrvatska, pod naslovom: Vodi kroz zeleni ured
radna knjiga. ISBN: 978-953-7429-18-8

2
 SADRAJ:

1. KORACI PROVEDBE ZELENOG UREDA.......................................................................................... 5

1.1. PODRKA UPRAVE:.................................................................................................................................................6

1.2. POLITIKA ZELENOG UREDA:.................................................................................................................................6

1.3 ODGOVORNA OSOBA.............................................................................................................................................8

2. ODREIVANJE PRIORITETNIH PODRUJA U POSLOVANJU........................................................ 8

3. ODREIVANJE MJERA PROVEDBE ZELENOG UREDA................................................................ 12

4. PLAN RADA I PROVEDBA............................................................................................................. 14

5. MJERENJE I ANALIZA POTRONJE ENERGENATA I OSTALIH MATERIJALA U UREDU.............. 16

5.1. ENERGIJA I VODA.................................................................................................................................................. 16

5.1.1. MJERENJE I PRAENJE POTRONJE..................................................................................................... 16

5.1.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA..................................................................................................................... 16

5.1.3. ANALIZA POTRONJE............................................................................................................................... 25

5.2. UREDSKI MATERIJALI, OTPAD, PROMET........................................................................................................ 27

5.2.1. DEFINIRANJE SUSTAVA ZA MJERENJE I PRAENJE........................................................................ 27

5.2.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA..................................................................................................................... 28

5.2.3. ANALIZA POTRONJE MATERIJALA I ZBRINJAVANJANJA OTPADA.......................................... 29

6. PRAENJE PROVEDBE I IZVJETAVANJE O REZULTATIMA........................................................ 31

7. KOMUNIKACIJA............................................................................................................................ 34

8. NAPOMENA ZA KRAJ....................................................................................................38

4
 1. KORACI PROVEDBE ZELENOG UREDA

Ova radna knjiga vas vodi kroz sve korake za uvoenje i provedbu programa Zeleni ured (Slika 1).

STRATEKA
ODLUKA UPRAVE

ODREIVANJE
PRIORITETA

PRAENJE PROVEDBE I
ODREIVANJE MJERA
IZVJETAVANJE

KOMUNIKACIJA
ZELENA PLOA

MJERENJE I ANALIZA PLAN RADA

PROVEDBA PLANA RADA

Slika 1: Koraci provedbe Zelenog ureda

5
 1.1. PODRKA UPRAVE:

Bez podrke uprave gotovo je nemogue uvesti koncept zelenog ureda u poslovanje bilo koje
organizacije. Da bi podrka bila slubena i omoguila angaman zaposlenika, potrebno je da uprava, ili
poglavarstvo donesu slijedee odluke:
Politiku Zelenog ureda i potvrda stratekog opredjeljenja organizacije da eli provoditi
aktivnosti kojima se kontinuirano poboljava njezin utjecaj na okoli.
Imenovanje odgovorne osobe ili osoba za provoenje mjera Zelenog ureda, kojoj/im daju
ovlasti i resurse za planiranje, organiziranje, provedbu i izvjetavanje o aktivnostima Zelenog
ureda.

Kako bi se dobila ovakva podrka, vrlo esto je dovoljno dati prijedlog spomenutih odluka, uz
obrazloenje u kojem se mogu navesti:

Podaci o baznoj potronji resursa i utjecaju na okoli organizacije:

Podaci o trokovima za sve energente u zadnjih godinu dana

Podaci o trokovima za nabavu papira i ostalog uredskog materijala
Podaci o koliinama nastalog otpada i, ukoliko se moe procijeniti ugljini otisak vaega
poslovanja

Ciljevi uvoenja mjera Zelenog ureda:

Smanjenje financijskih trokova koji se odnose na potronju energenata (elektrine energije,

prirodnog plina i vode)
Smanjenje financijskih trokova vezanih uz nabavu uredskog materijala i broja putovanja
Smanjenje koliine otpada proizalog iz uredskih aktivnosti
Smanjenje koliine staklenikih plinova nastalih potronjom resursa
Podizanje ekoloke svijesti zaposlenika
Dobra slika u javnosti kao drutveno i ekoloki odgovornih organizacija
Lake usklaivanje sa sve stroim zakonima u podruju zatite okolia i energetike
Posljedino poboljanje uvjeta rada i produktivnosti

Dobro je krenuti i s nekim konkretnim aktivnostima kojima se postiu brzi i mjerljivi rezultati i tako
promovirati uvoenje programa zelenog ureda, kao to su npr. zamijena standardnih arulja sa tednim,
ili smanjenje koliine upotrebljenog papira.

1.2. POLITIKA ZELENOG UREDA:

Svakim danom sve vie organizacija razvija svoje politike kojima pokazuju svoju brigu prema
zatiti okolia i uvjetima koje e ostaviti buduim generacijama, dobrobiti lokalne zajednice i svih
svojih zaposlenika. Politike postavljaju osnovne principe kojima se vodimo u naim svakodnevnim
aktivnostima. One takoer pokazuju naim zaposlenicima, suradnicima, korisnicima i lokalnoj zajednici
da smo krenuli u pravcu odrivosti u poslovanju.

6
 POLITIKA ZELENOG UREDA

NAA VIZIJA:
Poslovati s dugoronom vizijom da nae aktivnosti zadovoljavaju potrebe nae organizacije a da ne
ugroavaju mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe.

OPREDJELJENJE:
Strateko je opredjeljenje nae organizacije postii visoku efikasnost potronje energije i svih ostalih
resursa te zatititi okoli. Zbog toga emo provoditi niz aktivnosti kako bi na ured postao ZELENI URED.

NAI CILJEVI:
Poslovati s dugoronom vizijom da nae aktivnosti zadovoljavaju potrebe nae organizacije bez da
ugroavaju mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe;
Primjenjivati naela procjene i odgovornosti za cijeli ivotni vijek naih usluga;
Kontinuirano procjenjivati ekoloki i drutveni utjecaj naeg poslovanja;
Oekivati sline ekoloke standarde kod naih partnera, dobavljaa i korisnika;
Redovito se povezivati s lokalnom zajednicom i podravati zaposlenike da se aktivno bave
drutveno korisnim radom;
Ukljuivati razmatranja ekolokih i drutvenih posljedica prilikom odluivanja o naim investicijama
i poslovnim planovima;
Kontinuirano poveavati efikasnost upotrebe resursa (uglavnom energije, vode i papira);
Odrediti i smanjiti ugljini otisak ureda (smanjiti emisije staklenikih plinova na najmanju moguu
mjeru);
Upravljati trokovima za energiju, poboljati energetsku efikasnost u objektima, produktivnost i
radne uvjete za zaposlene;
Smanjiti na najmanju moguu mjeru koliinu otpada;
Unaprijediti i odravati sustav recikliranja;
Identificirati i primijeniti naela zelene nabave gdje je to mogue;
Kontinuirano raditi na ouvanju okolia;
Postati primjerom najbolje prakse za gospodarenje energijom i smanjenjem tetnih utjecaja na
okoli;
Uspostaviti i javno objaviti organizacijsku strukturu s odgovornim osobama za voenje Zelenog
ureda i gospodarenje energijom; te zaduenjima i odgovornosti svih zaposlenika;
Uspostaviti sustav mjerenja, nadzora i izvjetavanja o potronji energije i utjecaja na okoli;
Upravljati trokovima i poslovnom efikasnou;
Razvijati potrebne poslovne vjetina i znanja;
Poticati zaposlenike da se angairaju, ue i istrauju u podrujima energetske efikasnosti, zatite
okolia i odrivog razvoja;
Poticati male, ali kontinuirane doprinose svakog zaposlenika;
Trajno motivirati i poveati svjesnost svih zaposlenika o dobrobitima Zelenog ureda;
Redovito pratiti ostvarenja ciljeva i javno izvjetavati o rezultatima aktivnosti.

Primer politike Zelenog ureda je samo prijedlog, na svakoj organizaciji je da sama postavi svoje prioritete
i ciljeve. Vano je da se svaki cilj politike kasnije povee sa planom rada, odnosno da se jasno odredi kako
e se i kada postii svaki pojedini rezultat.

7
 1.3 ODGOVORNA OSOBA

Osoba ili tim osoba zaduenih za provoenje politike i mjera zelenog ureda moraju biti imenovane
od strane uprave ili poglavarstva organizacije. Imenovana osoba ili tim trebali bi biti struni na ovom
podruju kako bi mogli to kvalitetnije donositi odluke. Vrlo je bitno da osoba ima znanja o modernim
tehnologijama, nainima zbrinjavanja otpada i o voenju statistikih podataka.
Ako je organizacija velika, tim bi trebao ukljuivati po jednog predstavnika iz svake grupe ureda
(administracija, raunovodstvo, IT, logistika...)
Osobi ili timu mora biti omoguen uvid u trokove koji se odnose na potronju energenata unutar
organizacije te pristup podacima koji se odnose na nabave materijala i usluga koje su povezane sa
poslovanjem. Osoba koja je dobila za zadatak praenje potronje mora imati analitike i tehnike
vjetine kako bi praenje i izvjetavanje odraavalo stvarne potrebe tvrtke.
Osoba zaduena za provoenje politika zelenog ureda u suradnji sa cijelim svojim timom razrauje
ciljeve poslije prouavanja predloenih energetskih i ekolokih mjera.

Odgovorna osoba za provoenje Zelenog ureda:

Koordinira sve aktivnosti zelenog ureda

Izrauje plan rada
Delegira aktivnosti i omoguava provedbu plana rada
Prati provedbu plana rada
Primjenjuje metodologije za mjerenje i analizu potronje energije i ostalih resursa u uredu
Izrauje plan gospodarenja otpadom
Izrauje komunikacijski plan
Informira i potie zaposlenike na provoenje mjera zelenog ureda
Prikuplja znanja o nainima i mjestima za recikliranje otpada, o novim tehnologijama i
tehnolokim rjeenjima za poboljanje energetske efikasnosti i zatitu okolia i o relevantnim
zakonskim propisima
Vodi evidenciju o trokovima vezanim uz potronju resursa i zbrinjavanje otpada
Izrauje mjesene/godinje izvjetaje
Daje prijedloge i savjete kako smanjiti tetan utjecaj na okoli i poboljati radne i ekoloke
uvjete u uredskom okruenju

2. ODREIVANJE PRIORITETNIH PODRUJA U POSLOVANJU

Zapoeti proces ozelenjavanja vaeg ureda moe biti zahtjevan posao. Vrlo vaan dio tog posla je
saznati tono gdje je vae polazite, gdje elite biti i kako do tamo stii.
Proite kroz ured i ispunite upitnik Koliko je zelen moj ured. On se fokusira na podruja koja su
zajednika za sva poslovanja.
Nakon toga moete odrediti svoje prioritete i poetne mjere za uvoenje zelenog ureda u svoje
poslovanje.

8
 UPITNIK KOLIKO JE ZELEN MOJ URED

NE NIJE
OPENITO DA NE
ZNAM PRIMJENJIVO

Razumije li vaa organizacija, i objanjava li

svoj ugljini otisak?

Ima li vaa organizacija objavljenu politiku o

zatiti okolia i/ili sustav upravljanja okoliem
(npr. ISO 14001, EMAS, GRI)?

Postoje li objavljeni indikatori utjecaja na

okoli?

Imate li objavljenu politiku Zelenog ureda?

Imate li podrku uprave u svim aktivnostima

vezanima uz Zeleni ured?

Postoji li u vaoj organizaciji osoba zaduena

za Zeleni ured?

Imate li plan rada za aktivnosti Zelenog

ureda?

Jesu li svi zaposleni ukljueni u aktivnosti

Zelenog ureda?

Imate li napravljen pregled utjecaja na okoli?

Imate li napravljen energetski pregled?

Postoji li redovita edukacija zaposlenika kako

bi se podigla ekoloka svijest?

Kontrolirate li svoj inventar (ulaz; izlaz;

stanje)?

Informiraju li se zaposlenici i potiu da

efikasno raspolau energijom i resursima u
svojim domovima?

9
 Smanjenje otpada, ponovna NE NIJE
DA NE
upotreba, recikliranje ZNAM PRIMJENJIVO
Mjeri li vaa tvrtka koliinu otpada koji se
stvara u poslovanju?

Imate li plan recikliranja i zbrinjavanja

otpada?

Posjedujete li kutije za recikliranje papira?

Posjedujete li posebne posude za odlaganje

razliitih vrsta povratnih pakiranja?

Posjedujete li posebne posude za odlaganje

tonera, baterija i elektronikog otpada?

Postoji li osoba koja prati da je otpad

prikladno razvrstan?

Postoje li javno objavljene upute za

recikliranje svih materijala?

Upotrebljavate li ve koriteni papir u druge

svrhe?

Upotrebljavate li trajno posue (stakleno,

metalno, keramiko)?

Odlae li se organski otpad (ostaci hrane,

ostaci biljnog materijala od ureivanja
zelenih povrina, i sl.) posebno tako da se
sakuplja za kompostiranje?

Jesu li promotivni materijali i darovi korisni

proizvodi izraeni od recikliranih sirovina?

NE NIJE
NABAVA DA NE
ZNAM PRIMJENJIVO
Kupujete li reciklirani papir?
Kupujete li ostale proizvode iz recikliranih
sirovina kada god je to mogue?
Kupujete li na veliko sa to manjom
koliinom pakiranja?

Obraate li pri kupnji panju na energetsku

efikasnost uredskih ureaja?

10
 NE NIJE
ENERGIJA DA NE
ZNAM PRIMJENJIVO
Postoje li automatska kontrola i upravljanje
potronjom energije (automatizirana rasvjeta,
sustav za grijanje i/ili hlaenje)?

Koriste li se tedne arulje?

Koristi li se umjetna rasvjeta ak i kada je

dnevna svjetlost dovoljnog intenziteta?

Otvaraju li se prozori i vrata na due vrijeme

uz istovremeni rad sustava za grijanje ili
hlaenje?

Jesu li ureaji za grijanje/hlaenje blokirani

namjetajem ili zavjesama ili nekim drugim
stvarima?

Jesu li uredski ureaji ukljueni i kada nisu u

upotrebi?

Imate li ugraeni termostat ili termostatske

ventile na radijatorima?

Imate li kontrolu osvjetljenja senzorima?

Jesu li sustavi grijanja, hlaenja i ventilacije

redovito odravani?

Postoji li osoba koja prati potronju

energenata u uredu?

Imate li educirane zaposlenike koji mogu

provoditi programe energetske efikasnosti?

Imate li vidljivo postavljene znakove

koji podsjeaju zaposlenike na razumnu
upotrebu energije?

Gasite li svjetlo u prostorijama u kojima se ne

boravi?

Je li je temperatura u uredu optimalno

podeena kako biste imali maksimalnu
udobnost uz minimalnu potronju?

Griju li se, hlade i klimatiziraju prostorije u

kojima se ne boravi?

11
 NE NIJE
VODA DA NE
ZNAM PRIMJENJIVO
Postoje li mjere za tednju vode?

Imate ugraene senzore ili aeratore na

slavinama?

Imate li vodokotlie s dvojnim ispustom?

Puta li se voda da stalno tee prilikom pranja

ruku?

Postoje li cijevi ili slavine iz kojih kaplje voda?

NE NIJE
PAPIR DA NE
ZNAM PRIMJENJIVO
Imate li pisae s automatskom opcijom
dvostranog ispisa?

Postoje li mjere za smanjenje koliine

koritenog papira u poslovanju?

Dijelite li asopise i interne publikacije

umjesto naruivanja viestrukih kopija?

NE NIJE
PRIJEVOZ DA NE
ZNAM PRIMJENJIVO

Postoje li mjere za poticanje upotrebe javnog

prijevoza, bicikla ili zajedniko koritenje
automobila za putovanje sa i na posao?

3. ODREIVANJE MJERA PROVEDBE ZELENOG UREDA

Nakon uspostave politike, prioriteta i ciljeva, potrebno je odrediti mjere koje vode k ostvarenju tih
ciljeva. Ako je mogue, za izradu mjera kao i za plan rada, treba okupiti struan tim koji e prepoznati
problematiku u poslovanju te strateki odrediti prioritete za odreeno razdoblje. Mjere koje e utjecati
na aktivnosti zaposlenika moraju biti usklaene s ciljevima, realne, jasno definirane i javno objavljene.

Za postizanje zadanih ciljeva, aktivnosti trebaju provoditi svi zaposlenici na svim razinama poslovanja.
Osim voenja evidencije o potronji resursa, bitno je da svi zaposlenici znaju za politiku i mjere Zelenog
ureda i da primjenjuju ekoloka i energetska naela koja su u njima navedena. Navodimo primjer mjera
Zelenog ureda:

12
 MJERE ZELENOG UREDA

PAPIR
Smanjiti koliinu potronje papira
Kupovati reciklirani papir
Kad god je to mogue, slati dokumente elektronikom potom
Ispisivati sadraj dvostrano na papiru
Nastojati da su i proizvodi od papira u veoj mjeri proizvedeni od recikliranog materijala
Dijeliti ispise i publikacije sa kolegama

ENERGIJA
Smanjiti koliinu potronje energije u okviru poslovanja
Raunala, rasvjetu i ostale uredske ureaje gasiti kada nisu u funkciji
Podesiti raunala i monitore na energetski efikasne postavke
Racionalno koristiti ureaje za grijanje i hlaenje (ne zagrijavati ili hladiti prostorije uz
istovremeno prozraivanje)
Efikasnost potronje energije je potrebno staviti u kriterije odabira prilikom nabave nove
uredske opreme

UREDSKA OPREMA
Umreavanjem i dijeljenjem resursa smanjiti koliinu uredske opreme koja je u upotrebi
Kupovanje nove opreme uskladiti sa potrebama poslovanja
Napraviti plan zbrinjavanja stare uredske opreme
Pri nabavi nove elektronike opreme obratiti panju na potronju energije i ostalih resursa
kao npr. potronju tinte u sluaju pisaa

RECIKLIRANJE
Papir, povratna pakiranja i ostale materijale koje je mogue reciklirati, redovito se prikuplja u
posebne kutije za recikliranje
Prilikom nabave novih proizvoda uzima se u obzir mogunost recikliranja i da su u to veoj
mjeri proizvedeni iz recikliranih materijala
Prilikom sklapanja poslova s klijentima i partnerima naglaava se vanost ekoloke
problematike i politike zelenog poslovanja

IENJE I UREIVANJE UREDA

Pri nabavi proizvoda za ienje i higijenu ureda i uredske opreme potrebno je obratiti
panju da u to manjoj mjeri sadre ekoloki tetne tvari poput kloroforma, ugljik
tetraklorida, tetrakloretilena i fosfora.
Prilikom preinaka i nadogradnje uredskih prostorija upotrebljavati ekoloki prihvatljiva
sredstva za dekoraciju i uredski namjetaj.

PRIJEVOZ
Prakticirati ekoloke naine prijevoza na posao i s posla (dijeliti vonju automobilom,
pjeaiti, koristiti bicikle i javni prijevoz)
Omoguiti parkirna mjesta za bicikle.
Pri nabavi novih automobila za potrebe tvrtke obratiti pozornost na koliine isputanja CO2

13
 4. PLAN RADA I PROVEDBA
Na osnovi Mjera zelenog ureda i prvog upitnika odredite jedno ili vie podruja na kojima elite raditi.
Koristei savjete iz Prirunika za ta podruja napravite vlastiti plan rada. Uzmite u obzir da se sve
ovakve promijene mogu provesti samo ako se ide malim koracima, ali ustrajno.

Plan rada treba sadravati slijedee informacije:

Podruje (npr. rasvjeta, uredska oprema, papir)

Aktivnost koja je potrebna da bi se podruje popravilo
Konkretni zadaci
Nositelji aktivnosti
Cilj (Rezultat)
Rok za dovrenje aktivnosti
Potrebne resurse

Za razliku od opih odrednica energetske i ekoloke politike, plan se rada ee aurira tako da
prikazuje svjea dostignua i promjene u prioritetima.
Vano je zadavanje jasnih i mjerljivih ciljeva sa postavljenim rokovima.
Od kritine je vanosti da je plan rada zaista glavni alat za preuzimanje obaveza i zadataka i da se
provedu sve aktivnosti koje su u njemu navedene.
Ljudi mogu ostvariti ili unititi program energetske efikasnosti i gospodarenja resursima. Za uspjeh
provedbe plana rada potrebno je imati potporu i suradnju kljunih ljudi na razliitim razinama unutar
organizacije. Postizanje zadanih ciljeva ovisi i o svijesti ljudi koji e provoditi mjere. To se odnosi na sve
zaposlenike, jer veina energetskih i ekolokih mjera sa niskim investicijama ovisi o njihovoj disciplini i
odnosu prema resursima. Primjer plana rada dan je u tablici 1.

14
 Tablica 1: Plan Rada

Podruje Aktivnost Zadatak Zaduenje Rezultat Rok Resursi

Informirati sve Organizirati oglasnu
Djelatnici informirani
zaposlene o politici plou Zelenog ureda Voditelj Zelenog
KOMUNIKACIJA o politici i mjerama 1 mjesec Oglasna ploa
i mjerama Zelenog i objaviti politiku i ureda
Zelenog ureda
ureda mjere Zelenog ureda
Osigurati kutiju za
recikliranje papira Nazvati tvrtku koja Kutije za recikliranje
Voditelj Zelenog Kutije za
PAPIR u svakoj sobi (ili zbrinjava papir i papira dostupne u 1 tjedan
ureda recikliranje papira
barem zajednikim dostavlja kutije svakoj radnoj sobi
prostorijama)
Poslati e-mail kojime
se obavjetavaju
Informirati i Djelatnici informirani
zaposleni o inicijativi Voditelj Zelenog
motivirati zaposlene o uvoenju programa 1 tjedan
ukljuujui i broj ureda
o ovoj inicijativi recikliranja papira
stabala koja e se
sauvati
Prezentacija uz Voditelj Zelenog
1 tjedan
jutarnju kavu ureda
Uvrstiti zahtjev u Postotak koritenja
Kupovati reciklirani
narudbu i kontaktirati Nabava recikliranog papira 1 godina
papir
dobavljaa povean za 40%
Svi potroai u uredu
MJERENJE I Utvrivanje strukture Napraviti popis Voditelj Zelenog Tablica za popis
opisani s energetskog 1 mjesec
IZVJETAVANJE potroaa u uredu potroaa ureda potroaa
stajalita
Odrediti teinu
Toni podaci o
Praenje koliine jedine pune kutije za Voditelj Zelenog Tablica za praenje
koliina papira koji se Kontinuirano
recikliranja papira recikliranje i pratiti ureda recikliranja
reciklira
dinamiku odvoza
Praenje vrste i Izvaditi podatke Prikupljeni podaci
koliine papira u o nabavi papira iz Nabava o vrsti i koliini Kontinuirano
poslovanju narudbi kupljenog papira
Izvjetavanje o
Zbrojiti podatke Voditelj Zelenog Izvjetaj o potronji Svakih est
potronji papira i
mjerenja i naruivanja ureda papira mjeseci
recikliranju

15
 5. MJERENJE I ANALIZA POTRONJE ENERGENATA I OSTALIH
MATERIJALA U UREDU

Odreivanje poetnog stanja, indikatora potronje i njihovih ciljanih vrijednosti je vano da bi mogli
odrediti da li i kako postiete svoje glavne ciljeve, te da bi rezultate mogli komunicirati prema kolegama
i upravi.

5.1. ENERGIJA I VODA

5.1.1. MJERENJE I PRAENJE POTRONJE
Ova poetna faza ukljuuje upoznavanje sa potroaima energije i vode, nainima mjerenja i praenja
potronje i definiranje indikatora potronje, odnosno mjerljivih ciljeva za poboljanje efikasnosti.
Razmatraju se glavni potroai energije i vode te opi podaci o objektu kao npr. korisna kvadratura
objekta, broj zaposlenih, vrijeme rada pojedinih smjena itd. Ukoliko je potrebno, vre se mjerenja radi
dobivanja podataka o satima rada sustava i potronji. Za vee objekte, sa sloenim sustavima ili velikim
potroaima, svakako je uputno zatraiti pomo strunjaka za energetski pregled.
Za procjenu potronje je vano odrediti i indikatore energetske efikasnosti.
Indikatori energetske efikasnosti pruaju podatke kako se energija koristi u odreenom poslovnom
objektu te omoguuju usporedbu s objektima iste namjene. Mogue je definirati vrlo veliki broj raznih
indikatora, ali je dovoljno uzeti tri ili etiri jednostavna indikatora potronje. Neki od najee koritenih
indikatora dani su u tablici 2.

Tablica 2: Najee koriteni indikatori potronje za poslovne objekte

Indikator Jedinica
Potronja toplinske energije po volumenu grijanog prostora kWhtop/m3
Potronja toplinske energije po stupanj danu kWhtop/DD
Potronja elektrine energije po zaposleniku kWhel/zaposlenik
Potronja vode po zaposleniku m3/zaposlenik
Emisija CO2 po zaposleniku kg/zaposlenik

5.1.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA

U ovoj se fazi prikupljaju svi relevantni podataci koji predstavljaju ulazne parametre za analizu
potronje. Bitno je odmah poeti sa prikupljanjem podataka, kako bi se dobilo poetno stanje, ili osnova
sa kojom se mogu usporeivati rezultati i ocjenjivati napredak. Ukoliko u poslovnom objektu sustav
za gospodarenje energijom nije uspostavljen ili nije u punoj funkciji nuno je organizirati manualno
prikupljanje podataka. Sustav za gospodarenje energijom varira prema sloenosti i veliini poslovnog
objekta te moe ukljuivati visoko sofisticirani sustav s dodatno ugraenim mjernim ureajima,
pametnim sustavima regulacije i izvjetavanja i osobe s dodijeljenim odgovornostima kako bi se u
svakom trenutku znalo gdje se, kako i koliko energije i vode troi. No, sustav za gospodarenje energijom
se takoer moe uspostaviti i u malom uredu gdje jedna osoba zaduena za gospodarenje energijom
prati potronju energije i vode u odreenom vremenskom razdoblju pomou brojila postavljenih od
dobavljaa. Na taj se nain moe relativno brzo reagirati na odstupanja ili neloginosti u potronji (npr.
poveana potronja prirodnog plina, curenja u vodovodnom sustavu) te tono izraunati uteda nakon
primjena mjera energetske efikasnosti. Potrebno je prikupljati sljedee podatke:

16
Detaljan popis potroaa energije u zelenom uredu

U potroae spadaju svi tehniki ureaji (pisai, skeneri, faks ureaji, fotokopirni ureaji, raunala,
monitori, aparati za kavu i sl.), ureaji za grijanje, hlaenje i ventilaciju te rasvjetu. Svi ti ureaji i troe
elektrinu energiju ak i kada ne rade, zato je potrebno voditi rauna da potroai koji nisu u funkciji
stoje iskljueni. Samo na taj nain moi ete voditi evidenciju svojih trokova sa relevantnim podacima.
Primjer obrasca za prikupljanje podataka o potroaima nalazi se u tablici 3.

Tablica 3: Popis potroaa

1. polugodite 2. polugodite

Broj Ukupna Broj Broj Broj Ukupna Broj Broj

Vrsta potroaa ure- nazivna zapo- prosto- ure- nazivna zapo- pro-
aja snaga slenih rija aja snaga slenih storija

Osobno raunalo

Monitor

Prijenosno raunalo

Telefon

Pisa

Skener

Fotokopirni ureaj

Aparat za vodu

Aparat za kavu

Klimatizacijski ureaj

Ventilator

Audio/video ureaj

Elektrina grijalica

Ostali kuhinjski
ureaji

Hladnjak

Rasvjetna tijela

17
 Detaljan uvid u trokove nastale potronjom energije
Osoba odgovorna za Zeleni ured, trebala bi interno voditi evidenciju potronje i trokova (dostupnu iz
rauna) elektrine energije, prirodnog plina i vode kako bi zbog moguih oscilacija u potronji mogla
pravodobno reagirati ili imati saznanja o uzrocima tih oscilacija. Potrebno je sakupiti kopije rauna za
energiju i vodu kako bi se mogao dobiti toan uvid u potronju i osnovne podatke kao to su: tarifni
model za elektrinu energiju, cijena prirodnog plina i vode, itd.
U evidenciji moraju postojati i stavke koje se odnose na ostale resurse i uz njih vezane trokove, a oni
ovise o tipu djelatnosti kojom se tvrtka bavi (npr papir, goriva i karte za prijevoz, zbrinjavanje otpada).
Evidencije su potrebne kako bi se podaci na mjesenoj i godinjoj razini potronje mogli usporeivati te
time vidjeti da li su se postigli postavljeni ciljevi.

Razumjeti svoj raun za energiju

Osnovni je preduvjet za ispravnu analizu potronje energije i vode pravilno razumijevanje informacija
koje se nalaze na raunima. Suprotno uvrijeenom miljenju da se iz rauna treba iitati samo koliko
je energije ili vode u odreenom vremenskom periodu preuzeto te koliko je za to plaeno osoba
odgovorna za Zeleni ured posebnu pozornost mora posvetiti i ostalim informacijama koje se nalaze
na raunima kao to su prethodno i trenutno stanje brojila, tarifni model (bitno za elektrinu energiju),
ugovoreno vrno optereenje (bitno za elektrinu energiju te toplinsku energiju koje se preuzima iz
javne distribucijske mree), prekomjerno preuzeta jalova energija (bitno za elektrinu energiju) itd.
Primjera radi, est je sluaj da se upravo pregledom rauna ustanovi kako je opskrbljiva energijom ili
vodom napravio greku prilikom oitanja brojila to bi bez razumijevanja rauna i stavki prethodno i
trenutno stanje brojila ostalo nezamijeeno.
Podaci o vaeim tarifama i cijenama za preuzimanje elektrine energije mogu se nai na internet
stanicama opskrbljivaa (npr. elektroprivreda BiH www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=3&mp=46;
elektroprivreda RS www.ers.ba; elektroprivreda HZHB - http://www.ephzhb.ba/ephzhb.aspx?id=36).
Jednako tako vrijedi i za preuzimanje toplinske energije ili pare iz javne distribucijske mree (npr. KJKP
Toplane Sarajevo www.toplane-sa.co.ba/cjenovnik.php; Error! Hyperlink reference not valid. ) ili
prirodnog plina (npr. Sarajevogas www.sarajevogas.ba/aktuelne_cijene.html) ili ukapljenog naftnog
plina (npr. HOLDINA doo Sarajevo www.holdina.ba/link.cijene.asp) ili vode (npr. KJKP Vodovod i
kanalizacija Sarajevo www.viksa.ba/cijena.html ).
U nastavku su na primjerima rauna za elektrinu energiju, prirodni plin, toplinsku energiju iz javne
distribucijske mree te vodu oznane najbitnije stavke koje osoba odgovorna za Zeleni ured mora
sustavno pratiti i analizirati.

18
JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Ugovor: Raun za elektrinu energiju

Broj: xxxxxxxx
Obraunski period: xxxxxxxx Oznaka tarifnog modela i naponske razine preuzimanja elektrine energije
Mjesto izdavanja rauna: xxxxxxxxxx
Datum izdavanja rauna: xxxxxxxxx Stanje brojila na kraju obraunskog razdoblja,. Razlika se
Datum oitanja: xxxxxxxxxxxx mnoi s cijenom kWh i daje stvarnu potronju! Obavezno
Datum dospijea: xxxxxxx pratiti stanje po raunima i na brojilu!
Kategorija: Dominstva
Tarifna grupa: D2

Raun za elektrinu energiju za obraunski period 08.07.2011 28.08.2011

Mjerno mjesto: xxxxxxxx ROH: xx TP: xxxxxxxx Adresa: xxxxxxxxxxxxxxxx
Mjerni ureaj: xxxxxxxx Stanje: VT: 29799 MT: 17939 Obraunska konstanta:

ifra Vrsta stavke Jed. mjere Koliina Jed. cijena Iznos

0 Obraunata energija VT kWh 151 0.1602 24.19
0 Obraunata energija MT kWh 177 0.0801 14.18
6 Naknada za obnovljive izvore * kWh 328 0.0010 0.33
4 Mjerno mjesto kom 1 4.8000 4.80
Iznos rauna bez PDV 43.50
(17-0)% - PDV 7.40
Iznos rauna sa PDV 50.90
UKUPNO 50.90

Slika 1: Primjer rauna za elektrinu energiju JP Elektroprivreda BiH.

JP ELEKTROPRIVREDA HZHB d.d. Mostar

Datum izdavanja rauna: xxxxxxxxx
Datum dospijea rauna: xxxxxxxxx
Mjesto izdavanja: xxxxxxxxxx
ifra kupca: xxxxxxxxx
Kupac: xxxxxxxxxx
Ulica i broj: xxxxxxxxxxx
Mjesto: xxxxxxxxxxxx
Raun za elektrinu energiju broj xxxxxxxx-xxxxxx-x za mjesec 8/2011

Opis Jed. mjere Koliina Jed. cijena Iznos

KUANSTVO I TG
Mjerno mjesto kupca mjesec 151 1,9000 1,90
Obraunska snaga kWh 177 5,0500 5,05
Potroak radne snage po viem dnevnom tarifnom stavu kWh 328 0,1025 48,99
Naknada za poticanje proizvodnje el.energije iz OIEiK kWh 1 0,0010 0,48
Porezna osnovica 56,42
PDV 17 % 9,59
UKUPAN IZNOS RAUNA 66,01

OBRAUN PO MJESTU POTRONJE Oznaka tarifnog modela i naponske razine preuzimanja elektrine energije
Obraunsko mjesto: xxxxxxx
ifra mjernog mjesta: xxxxxx Kategorije potronje: Kuanstvo Sezona: nia Traifni model: I TG
Broj Datum pret. Datum Tarifna Stanje od Stanje do Konst. Utroak Jedinina iznos
brojila oitanja oitanja stavka cijena KM
Mjerno mjesto kupca 1,0 5,0500 5,05
Obraunska snaga 1,0 5,0500 5,05
6062469 31.07.2011 31.08.2011 R1 43380 43649 5,0500 269 0,1025 27,57
R2 19103 19312 5,0500 209 0,1025 21,42
Naknada za poticanje proizvodnje el.energije iz OIEiK 478 0,0010 0,48
Porezna osnovica 56,42
PDV 17 % 9,59

UKUPAN IZNOS RAUNA 66,01

Stanje brojila na poetku obraunskog razdoblja
Stanje brojila na kraju obraunskog razdoblja,.
Razlika se mnoi s cijenom kWh i daje stvarnu potronju! Obavezno pratiti stanje po raunima i na brojilu!

Slika 2: Primjer rauna za elektrinu energiju

JP Elektroprivreda HZHB prednja (iznad) i zadnja (iznad) stranica rauna
19
 ZP ELEKTROKRAJINA a.d. Banja Luka
Kralja Petra I Karaorevia 95
78000 Banja Luka

Kupac: xxxxxxxxxx Naplatni broj: xxxxxxx

Ulica i broj: xxxxxxxxxxx Broj rauna: xxxxxxxx
Mjesto: xxxxxxxxxxxx Period: Jun 2011.
RAUN ZA ELEKTRINU ENERGIJU

Stanje brojila na poetku obraunskog razdoblja

Stanje brojila na kraju obraunskog razdoblja,.
Razlika se mnoi s cijenom kWh i daje stvarnu potronju!
Obavezno pratiti stanje po raunima i na brojilu!

Datum oitanja za obraun: Novi datum oitanja 03.07.2011 Prethodni datum oitanja; 03.06.2011
Domainstvo DT
Prethodno Utroeno Zaduenje Za obraun
Br. brojila Konstanta Novo stanje Cijena Iznos KM
stanje kWh kWh kWh
AVT 900 1100 200 0 200 0,1083 21,65
xxxxxxxx 1.00
AMT 764 970 206 0 206 0,0541 11,14
Obraunska
5,20 0 5,2 1,5655 8,14
snaga kW
Rok za
25.07.2011 Obraunata utroena elektrina energija bet PDV-a 40,94
plaanje
Datum
30.06.2011 PDV 17% 6,96
knjienja
Mjesto Banja Luka UKUPAN IZNOS SA PDV-OM 47,90

Slika 3: Primjer rauna za elektrinu energiju JP Elektroprivreda RS.

SARAJEVOGAS d.o.o. Sarajevo

RAUN ZA UTROENI PRIRODNI GAS Stanje brojila na poetku i kraju
Mjesto izdavanja: xxxxxxxxxxxx obraunskog razdoblja, razlika daje
Obraunski period: 30.07.2011 31.08.2011. stvarnu potronju! Obavezno pratiti
stanje po raunima i na brojilu!
Raunski broj: xx-xxxxxxx/xx
Datum isporuke:
Datum rauna:
R.Br. Opis
1 Nabavna cijena po Sm3 0,720 KM
2 Cijena distribucije po Sm3 0,060 KM
3 Prodajna cijena po Sm3 0,780 KM
Datum oitanja Jedinica mjere Koliina Jed.cijena Iznos
4 Staro stanje 30.07..2011. Sm3 16825
5 Novo stanje 31.08.2011. Sm3 16849
6 Razlika (5-4) Sm3 24
7 Koeficijent toplotne moi 0,993363
8 Obraunska koliina (izmjerena koliina x koef. toplotne moi) 24 x 0,993363 = 24
9 Obraunska koliina Sm3 24 0,780 18,72
10 Odravanje MRU komad 1 2,00 2,00
11 Ukupan iznos bez PDV-a 20,72
12 Ukupan iznos PDV-a (17%) 3,52
13 *Posebna taksa Sm3 0 0,00
14 Ukupan iznos (11 + 12 + 13) 24,24

Slika 4: Primjer rauna za prirodni plin SARAJEVOGAS

20
Kantonalno javno komunalno preduzee
VODOVOD I KANALIZACIJASarajevo
ul. Jaroslava ernija br.8, Sarajevo Stanje brojila na poetku i kraju obraunskog razdoblja, razlika daje
stvarnu potronju! Obavezno pratiti stanje po raunima i na brojilu!
RAUN broj xxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Korisnik: xxxxxxxxxxxxxxx
Adresa: xxxxxxxxxxxxxxxxxx

Rbr Br . vodomjera Datum Stanje Utroak

isporuke vodomjera m3
1 x-x-xxxxxxx-x 24.08.2011 2057 47

26.07.2011 2010

Utroak m3
47

Sporedno
Akontacija m3 0
mjerilo
Paual m3 % oitanja 100
Izmjerena potronja m3 u ZKS (zgrada kolektivnog
47
stanovanja)
Izmjerena potronja m3 po stanaru 3,615

Br dana Br stanara Obraunata Br. stanara

u ZKS potronja m3 u stanu ZA OBRAUN m3
po stanaru
29 13 3,615 4 14,46

Za naplatu Cijena / m3 Osnovica za obraun PDV Iznos PDV (17%) Ukupan Iznos posebnih
iznos sa vodoprivrednih
PDV naknada (PVN)
Proizvodnja i dist. vode 14,46 0,70 10,12 1,72 11,84

Odvoenje otpadnih voda 0,30 4,34 0,74 5,08

Naknada za odravanje

PVN za koritenje voda 0,01 0,14

PVN za zatitu voda 0,04 0,58

UKUPNO 14,46 2,46 16,92 0,72

UKUPAN IZNOS ZA NAPLATU (sa PDV) 17,65 KM

Slika 5: Primjer rauna za vodu

21
 TOPLANA a.d. Banja Luka
ivojina Miia 32, Banja Luka
RAUN ZA GRIJANJE
Ime i prezime kupca: xxxxxxxxxxxxxxxx
Adresa stanovanja: xxxxxxxxxxxxx
Mjesec: 06
Godina: 2011
MB: xxxxxxxxxxx

Povrina za grijanje: 83 m
Opis Iznos KM
Redovno grijanje 95,77
PDV 17% 16,28
UKUPNO 112,05

Cijena grijanja: 1,35 KM/m sa PDV-om

U cilju uteda potrebna je ugradnja mjeraa utroka toplote i obraun prema stvarno utroenoj
toplotnoj energiji u stambenim jedinicama. Na ovaj nain i potroai bi bili zainteresovani u ulaganja u mjere
smanjenja toplotnh gubitaka (zamjene prozora, ugradnja termostatskih ventila, izolacije objekta).

Slika 6: Primjer rauna za grijanje TOPLANA ad Banja Luka

KJKP TOPLANE SARAJEVO d.o.o.

Semira Frate 22, 71000 Sarajevo
RAUN ZA GRIJANJE
Ime i prezime korisnika: xxxxxxxxxxxxxxxx ifra korisnika:
xxxxxxxxxxxx
Adresa stanovanja: xxxxxxxxxxxxx Raun broj: xxxxxxx

Mjesto: Sarajevo

Rok za plaanje: xxxxxxxx

Centralno grijanje za mjesec:: 08.2011.

Obuhvaene uplate do: 23.08.2011.

Opis stavke Iznos KM

Kvadratura: 76,00 m
Jedinna cijena po m 1,1880
Obraunati PDV po stopi 17% 0,2020
Pojedinana vrijednost sa PDV-om 1,3900
Ukupna vrijednost bez PDV-a 90,29
Ukupno PDV po stopi 17% 15,35
Ukupna vrijednost sa PDV-om 105,64
Total
Ukupna vrijednost bez PDV-a 90,29
Ukupno PDV po stopi 17% 15,35
UKUPAN IZNOS RAUNA 105,64

Prethodni saldo (dug) 0,00

UKUPAN IZNOS ZA UPLATU 105,64

U cilju uteda potrebna je ugradnja mjeraa utroka toplote i obraun prema stvarno utroenoj toplotnoj energiji
u stambenim jedinicama. Na ovaj nain i potroai bi bili zainteresovani u ulaganja u mjere smanjenja toplotnh
gubitaka (zamjene prozora, ugradnja termostatskih ventila, izolacije objekta).

Slika 6: Primjer rauna za toplotnu energiju TOPLANE Sarajevo

22
Detaljan uvid u potronju energije

Potronja elektrine energije

Zapisivanje stanja brojila elektrine energije (viu i niu tarifu),
Predlae se zapisivanje stanja brojila na poetku i kraju radnog dana. Tako se vidi
potronja elektrine energije za vrijeme radnog dana, poslije radnog dana te za vrijeme
vikenda;
Potronja prirodnog plina
Zapisivanje stanja brojila prirodnog plina,
Predlae se zapisivanje stanja brojila na poetku i kraju radnog dana. Tako se vidi
potronja prirodnog plina za vrijeme radnog dana, poslije radnog dana te za vrijeme
vikenda;
Potronja toplinske energije (ukoliko je primjenjivo za sustav grijanja)
Zapisivanje stanja kalorimetra (brojila potronje toplinske energije),
Predlae se zapisivanje stanja kalorimetra na poetku i kraju radnog dana. Tako se vidi
potronja toplinske energije za vrijeme radnog dana, poslije radnog dana te za vrijeme
vikenda;
Potronja vode
Zapisivanje stanja vodomjera,
Zapisivanje stanja vodomjera ovisi o veliini poslovnog objekta. Ukoliko se radi o veem
poslovnom objektu predlae se zapisivanje stanja vodomjera na poetku i kraju radnog
dana. Tako se vidi potronja vode za vrijeme radnog dana, poslije radnog dana te za vrijeme vikenda.
Ukoliko se radi o manjem uredskom prostoru predlae se, zbog manje osjetljivosti vodomjera,
zapisivanje stanja vodomjera na razini sedmina npr. poetkom radnog dana poetkom sedmina.

Ukoliko se uz opisane energente u poslovnom objektu koriste drugi energenti ili oblici energije
potrebno je pregledati mogunosti te razraditi plan prikupljanja podataka o potronji.

U svrhu povezivanja potronje energije i vode s nekom nezavisnom varijablom kako bi se mogla
prikazati njihova meuovisnost potrebno je biljeiti:
Unutarnju temperaturu prostora i vanjsku temperaturu
Nezavisna varijabla za povezivanje potronje energenta za grijanje i hlaenje poslovnog
objekta;
U jednakim vremenskim razmacima (npr. tri puta dnevno) mjeriti unutarnju i vanjsku
temperaturu zraka za izraun srednje unutarnje i vanjske temperature zraka na dnevnoj
razini,
Mogunost usporedbe s podacima lokalne meteoroloke postaje;
Zaokupljenost prostora tj. srednji broj osoba u poslovnom objektu
Nezavisna varijabla za povezivanje potronje elektrine energije i vode;
Zapisivanje broja osoba u poslovnom objektu na dnevnoj ili tjednoj razini.

Primjer obrasca za prikupljanje podataka o potronju energije nalazi se u tablici 4.

23
Tablica 4: Potronja energenata
Elektrina energija Prirodni plin Voda Temperatura
Stanje
Stanje brojila- Oitanje brojila
Mjesec

Dan brojila-Nia Oitanje brojila [m3] Vanjska temperatura [0C] Unutarnja temperatura [0C] Prosjean
Datum Via tarifa [m3]
u tjednu tarifa broj osoba u
uredu
Ponedjeljak 17:00 17:00
9:00 h 17:00 h 9:00 h 9:00 h 17:00 h 9:00 h 13:00 h 9:00 h 13:00 h
9:00 h h h
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak

24
5.1.3. ANALIZA POTRONJE
Prvi korak analize potronje energije i vode je povezivanje potronje energije i vode s nezavisnim
varijablama te njihov grafiki prikaz. Mogue meuovisnosti dane su u nastavku:

Elektrina energija
Meuovisnost se odreuje prema dominantnim vrstama potroaa elektrine energije,
Kada su dominantne vrste potroaa:
uredska oprema,
elektrina rasvjeta
mogue je povezivanje potronje sa srednjim brojem osoba u poslovnom objektu,
Kada su dominantne vrste potroaa:
split sustavi,
sustavi grijanja, hlaenja i ventilacije
mogue je povezivanje potronje sa stupanj danom (na bazi jednog dana razlika
unutarnje temperature prostora i vanjske temperature);
Kada se jedan energent, kao to je elektrina energija, koristi za razliite vrste
potroaa za koje imamo razliite indikatore (npr. potronja elektrine
energije za rashladne sustave samo tijekom ljetnih mjeseci), potrebno je
mjerenjem utvrditi potronju energenta za hlaenje. Tada se radi posebna
usporedba potronje po stupanj danu za sustav hlaenja.
Prirodni plin ili toplinska energija
Mogue je povezivanje potronje sa stupanj danom
Voda
Mogue je povezivanje potronje sa srednjim brojem osoba u poslovnom objektu.

Stupanj dan (DD): Jedan stupanj dan je razlika izmeu prosjene unutarnje i prosjene vanjske
temperature u tijeku jednog dana. U tablici 5 prikazan je izraun stupanj dana za pet dana u tjednu.
Vanjska i unutarnja temperatura se mjere tri puta na dan u tijeku radnog vremena kako bi se dobili
to toniji podaci za srednju vanjsku i unutarnju temperaturu. Mjerenjem unutarnje temperature
moete ujedno provjeriti da li je ona doista u granicama poeljne temperatura u radnim prostorijama,
odnosno izmeu 19 i 21C.

Tablica 5: primjer izrauna stupanj dana (DD)

Temperatura
Vanjska Unutarnja temperatura
temperatura [C] [C]
13:00 17:00 13:00 17:00 Srednja Srednja Razlika Tu-Tv
9:00 h 9:00 h
h h h h Tu Tv (DD)
0 3 2 19,9 20 21 20,3 1,7 18,6
-1 6 3 20,2 20,5 21,7 20,8 2.7 18,1
-1 0 1,6 19,8 21 21,3 20,7 0,2 20,5
-2 1,2 2 20,2 21,5 21 20,9 0,4 20,5
1 3 2 20,5 21,5 22,5 21,5 2 19,5

25
 Grafiki se opis ovisnosti potronje energije o odreenoj nezavisnoj varijabli moe vidjeti na slici 7.
Ovakav graf je ugraena funkcija u Informatikom sustavu za gospodarenje energijom, koja sama povlai
potrebne podatke iz baze podataka, ali se moe napraviti i pomou excel programa i jednostavne
tablice sa ulaznim podacima (Tablica 6).

Tablica 6: Ulazni podaci za analizu potronje prirodnog plina za grijanje

Dani u tjednu Potronja prirodnog plina [m3] Stupanj dan grijanja

Ponedjeljak 19,9 18,6

Utorak 15,8 18,1
Srijeda 25,3 20,5
etvrtak 23,9 20,5
Petak 20,3 19,5
Subota i nedjelja 21,0 -
Ponedjeljak 22,0 20,8
Utorak 20,3 20,8
Srijeda 17,3 19,0
etvrtak 15,0 12,9
Petak 11,2 11,2
Subota i nedjelja 18,1 -
Ponedjeljak 10,7 10,0
Utorak 12,4 13,0
Srijeda 12,9 13,5
etvrtak 13,3 15,3
Petak 23,3 19,5
Subota i nedjelja 15,4 -
Ponedjeljak 18,6 17,8
Utorak 20,0 17,8
Srijeda 20,3 16,0
etvrtak 18,0 16,3
Petak 14,2 15,6
Subota i nedjelja 18,6 -

26
Na slici 7, se nalazi graf s tokama koje prikazuju meuovisnost potronje toplinske energije i stupanj
dana grijanja. Kroz toke je povuen pravac koji prikazuje srednju vrijednost prikazanih toaka i
to je tzv. polazno stanje (eng. base-line). Jedan od zadataka prilikom uvoenja Zelenog ureda je
definiranje eljene potronje energije. Za poetak, kao cilj se obino postavlja najbolja energetska
efikasnost postignuta u proteklom razmatranom razdoblju za koje su dostupni podaci i na temelju kojih
je odreeno poetno stanje. Ta eljena potronja energije, odnosno ciljano stanje (eng. target-line)
prikazana na slici crveno iscrtkanim pravcem, predstavlja imaginarni pravac kojem se tei.

Slika 7: Meuovisnost potronje toplinske energije i stupanj - dana

5.2. UREDSKI MATERIJALI, OTPAD, PROMET

5.2.1. DEFINIRANJE SUSTAVA ZA MJERENJE I PRAENJE

Razmatraju se potronja i zbrinjavanje koritenih materijala te opi podaci o objektu kao broj
zaposlenih, vrijeme rada pojedinih smjena itd. Indikatori pruaju podatke o vrsti i koliini
upotrebljenih materijala te o nainima i koliini njihovog zbrinjavanja. Neki od najee koritenih
indikatora prikazani su u tablici 7.

Tablica 7: Najee koriteni indikatori potronje za poslovne objekte

Indikator potronje Jedinica

Koliina potroenog papira po zaposleniku kg/zaposlenik
Odnos izmeu recikliranog i obinog papira u upotrebi %
Koliina papira koji se reciklira po zaposleniku kg/zaposlenik
Koliina komunalnog otpada po zaposleniku kg/zaposlenik

27
 5.2.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA

U ovoj fazi pristupa se prikupljanju svih relevantnih podataka koji predstavljaju ulazne parametre za
analizu potronje.

Uredski materijal
Vrsta, koliina i cijena uredskog papira i ostalih papirnatih proizvoda
Vrsta, koliina i cijena tonera
Vrsta, koliina i cijena sredstva za ienje

Tablica 8: Podaci o potronji uredskog materijala

Narueni materijal
Datum Vrsta materijala Koliina: kg, kom, l Cijena
Papir
obini bijeli
Januar

100% bez klora

Reciklirani
Toneri
Flairana voda
Papir
obini bijeli
Februar

100% bez klora

Reciklirani
Toneri
Flairana voda

Otpad
Koliina papira prikupljenog za recikliranje
Koliina posebno prikupljenih i vraenih povratnih pakiranja
Koliina i vrsta posebno zbrinutog elektronskog i elektrinog otpada
Koliina komunalnog otpada

Tablica 9: Podaci o recikliranju papira

SKUPLJENI PAPIR ZA RECIKLIRANJE (vaganje prilikom odvoza)

Mjesec Masa u kg

Januar

Februar

Mart

28
Tablica 10: Podaci o zbrinjavanju komunalnog otpada

Odvoz komunalnog otpada

Mjesec Dan u tjednu Masa u kg Cijena






Januar

UKUPNO Sijeanj

Promet
Mjesene putni trokovi i koliina goriva
Izdaci na avionske letove i prijeene kilometre

5.2.3. ANALIZA POTRONJE MATERIJALA I ZBRINJAVANJANJA OTPADA

Analize potronje materijala i generiranja otpada povezivanje potronje ili koliine otpada
meusobno ili s nezavisnim varijablama te njihov grafiki prikaz.

Primjeri moguih meuovisnosti dani su u nastavku:

Papir i ostali materijali:

povezivanje potronje papira sa srednjim brojem osoba u uredu,
odnos izmeu recikliranog i nerecikliranog papira u potronji
povezivanje potronje tonera sa srednjim brojem osoba u uredu
Otpad:
povezivanje koliine recikliranog papira sa srednjim brojem osoba u uredu
povezivanje koliine zbrinutog povratnog pakiranja sa srednjim brojem osoba u uredu
povezivanje koliine komunalnog otpada sa srednjim brojem osoba u uredu
Promet:
povezivanje koliine goriva sa brojem zaposlenika
povezivanje emisija CO2 sa brojem zaposlenika

29
 6. PRAENJE PROVEDBE I IZVJETAVANJE O REZULTATIMA

Praenje provedbe i izvjetavanje o rezultatima se radi redovito, u tjednim, mjesenim, polugodinjim i

godinjim intervalima (ovisno o tome to mjerite).
Ve u planu rada moete odrediti kako ete esto izvjetavati, ovisno o terminima mjerenja i rokovima
aktivnosti.

Ocjena napretka dobiva se usporedbom podataka o potronji elektrine energije, plina i vode, kao
i potronje papira, nabavljenih tonera za pisae te ostalih izvrenih aktivnosti u sklopu plana rada u
odnosu na ispunjavanje ciljeva. Prikupljene informacije, rezultati i ocjene, u veini organizacija koriste se
kao predloci za odreivanje novih ciljeva u planu rada, kao i pokazatelji najefikasnijih mjera.

Ovisno o tipu aktivnosti pratite koliinu i vrstu upotrebljenih resursa (papira, struje, vode itd.) Donose li
aktivnosti i mjere eljene rezultate? Ako ne, moete li pronai problem i ponuditi rjeenje?

Analiza rezultata omoguava da primijetite u kojim podrujima ima jo prostora za unaprjeenje. Gdje
zapinje provedba i koji je tome uzrok?
Znaju li zaposlenici tono to se od njih oekuje i to trebaju raditi ili ih se stalno treba
podsjeati?
Jesu li aktivnosti previe komplicirane?
ele li zaposlenici vie povratnih informacija o tome koliki utjecaj ima njihovo ponaanje ili
promjena ponaanja?
Moete li iskoristiti utede da bi se svi zaposleni na neki nain nagradili i motivirali za daljnje
poduhvate?
Imaju li zaposlenici osjeaj da ne sudjeluju u planiranju i odluivanju, ve samo u izvravanju
(da se njihov glas ne uje)?

Poveite se s ljudima iz drugih organizacija koji rade na slinim programima. U Europi postoji niz
inicijativa za povezivanje organizacija koje tee odrivom poslovanju, npr. Procura + koja povezuje i
pomae lokalne samouprave pri zelenoj nabavi1.

Izvjetavajte napredak na slian nain kako se i inae izvjetava o provedbi projekata u vaoj organizaciji.
Podijelite rezultate sa svim zaposlenima na sastancima, putem oglasne ploe (zelena ploa, mailing liste
- elektronskog glasila, web stranice itd.)

Slijedi primjer izvjetaja Zelenog ureda.

1 www.procuraplus.org/

30
 IZVJETAJ ZELENOG UREDA
Do sada postignuti rezultati:

Na ured odvojeno sakuplja i reciklira: papir, PET pakiranja i staklo.

Sav elektronski i elektroniki otpad je zbrinut na odgovarajui nain kod ovlatenih tvrtki za
zbrinjavanje te vrste otpada

Tablica I1: Udio recikliranog papira prema nerecikliranom kupljenih za potrebe ureda

Udio recikliranog papira u ukupno kupljenoj koliini

Godina
papira (%)
2004 50
2005 55
2006 61
2007 72
2008 80

Tablica I2: Ukupna koliina papira kupljena za potrebe ureda (reciklirani + nereciklirani)

Ukupna koliina Potronja po

Godina Broj zaposlenih (prosjek)
kupljenog papira zaposleniku
2004 85 4,340 kg 51 kg
2005 90 2,483 kg 27 kg
2006 114 2,691 kg 24 kg
2007 117 2,542 kg 22 kg
2008 113 1,875 kg 16.6 kg

Tablica I3: Potronja vode, plina i struje za razdoblje 2004-2007

2004. 2005. 2006. 2007

Ukupno potronja vode 887 m3 1.009 m3 867 m3 919 m3

Potronja vode po
7,81 m3 7,47 m3 6,42 m3 7,35 m3
zaposleniku
Ukupna potronja plina 39.393 m3 36.729 m3 32.879 m3 24.362 m3
Potronja plina po stupanj
10,06 m3 9,38 m3 8,4 m3 6,22 m3
danu
Ukupna potronja elektrine
178.490 kWh 166.170 kWh 168.820 kWh 143.076 kWh
energije
Potronja el. energije po
1.552 kWh 1.231 kWh 1.250 kWh 1.145 kWh
zaposleniku

31
 Potronja papira po zaposleniku i godini

55

50

45
kg po zaposleniku godinje

40

35

30

25

20

15

10
2004 2005 2006 2007 2008
godina

Slika I1: Potronja papira po zaposleniku i godinama za razdoblje 2004-2008

Potronja vode po zaposleniku i godini

8
m3 po zaposleniku godinje

5
2004 2005 2006 2007
godina

Slika I2: Potronja vode po zaposleniku 2004-2007

32
 Potronja elektrine energije po zaposleniku i godini

1.600

1.500
kWh po zaposleniku godinje

1.400

1.300

1.200

1.100

1.000
2004 2005 2006 2007
godina

Slika I3: Potronja elektrine energije po zaposleniku 2004-2007

Potronja plina po stupanj danima godinje

12

10

8
m3/stupanj danu

0
2004 2005 2006 2007
godina

Slika I4: Potronja plina po stupanj danu 2004-2007

33
 7. KOMUNIKACIJA

Politika i mjere zelenog ureda trebaju se provoditi na svim razinama poslovanja. Zato je nuno osigurati
internu edukaciju zaposlenika, kako bi osigurali prihvaanje politike Zelenog ureda i mjera za njeno
provoenje, kao i dvosmjernu komunikaciju sa zaposlenicima radi poboljanja postojeih i osmiljavanja
novih inicijativa.
Samo stalna komunikacija moe motivirati zaposlenike da podupiru nastojanje svog ureda da odrivo
gospodari energijom i ostalim resursima.

Edukacija:
Uspostava Zelenog ureda takoer podrazumijeva i provoenje aktivnosti za edukaciju i podizanje
svijesti djelatnika o vanosti racionalnog koritenja energije i ostalih resursa kako na radnom mjestu tako
i u vlastitom domu. Ovakve aktivnosti dugorono osiguravaju kontinuiranost i uspjenost programa.
Zato edukaciji treba posvetiti veliku pozornost i prije nego se poduzmu i konkretne tehnike mjere.
Izuzetno je bitno sve zaposlenike redovno izvjetavati o postignutim rezultatima upravo na posebnim
radionicama i treninzima.

Postavite ZELENU PLOU info-edukativan centar Zelenog ureda!

Zelena ploa je centralno mjesto za informiranje i edukaciju vaih kolega. Zelena ploa je obino
organizairana u tri ili vie sadrajnih dijelova:
1. Stalni sadraji, kao to su Politika i Mjere Zelenog ureda. Tako svi zaposleni (i gosti u uredu) ve na prvi
pogled mogu vidjeti kakva je politika ureda i koje su to mjere kojih se svi trebaju pridravati.
2. Aktualni rezultati, koje pokazuju trenutnu potronju resursa i njen odnos prema eljenim ciljevima.
3. Posebne inicijative, kao to su edukacija o efikasnom koritenju pojedinih vrsta potroaa, detaljne
informacije o pojedinim resursima i vanosti njihovog ouvanja ili inicijative vezane uz svjetske dane
zatite okolia. To je dobra prilika da ured postane dio ire, svjetske zajednice odgovornih organizacija.
4. Mjesto za prijedloge i nove ideje svih zaposlenih.

MEUNARODNI DANI ZATITE OKOLIA

http://www.fzofbih.org.ba/local/vijest.
2. Veljae Meunarodni dan zatite movare php?id=19
http://www.worldwaterday.org/
22. Oujka Svjetski dan vode http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/
HIDRO-WWD.php
23. Oujka Svjetski dan Meteorologije http://www.mcp.gov.ba vijesti/?id=1327
22. Travnja Dan planeta Zemlje http://www.earthday.net/
http://www.biodiversity-day.info/
22. Svibnja Meunarodni dan bioloke raznolikosti http://www.cbd.int/idb/
www.undp.ba/upload/news/wed%20
5. Lipnja Meunarodni dan zatite okolia booklet%20bih.pdf
17. Lipnja Svjetski dan protiv stvaranja pustinja i sue http://www.unccd.int/
Meunarodni dan za odravanje Ozonskog http://www.mvteo.gov.ba/vijesti/
16. Rujna sloja posljednje_vijesti/?id=2895
http://www.fao.org/mnts/intl_
11. Prosinca Meunarodni dan planina mountain_day_en.asp

34
Motivacija:
Ozelenjavanje ureda zahtjeva stalno sudjelovanje i podrku vaih kolega, odnosno svih zaposlenika.
Iako e samo neki od njih biti predvodnici u entuzijazmu, svi zaposleni moraju znati za ciljeve, i
postignute rezultate i zato redovito izlaite pitanja Zelenog ureda na sastancima sa kolegama.
Pozovite i prihvatite prijedloge. Velike ideje esto znaju doi iz neoekivanih izvora.
Obratite panju na pojavu zabrinutosti ili otpora vezanih za uvaanje koncepta zelenog ureda kod vaih
kolega. Zajedno pokuajte rijeiti probleme ili nedoumice.
Redovito vodite brigu o sadrajima Zelene ploe i omoguite da na jednom dijelu ploe svi zaposleni
mogu davati prijedloge.
Ukoliko meu vaim kolegama i zaposlenicima postoji odreeni otpor prema promjenama u poslovanju
ureda (stare navike je vrlo teko promijeniti!), moete koristiti i upitnike da doete do informacija o
tome to im predstavlja najvee potekoe. Navodimo primjer upitnika, a svakako ga moete prilagoditi
i promijeniti ovisno o situaciji u vaem uredu.
Objavite svoje rezultate! Bez obzira kako mali ili veliki svi se zbrajaju.

UPITNIK ZA ZAPOSLENIKE
1. Koliko su sljedee aktivnosti dio vaeg svakodnevnog poslovanja?

ENERGIJA DA/NE
Jeste li upoznati sa svim mogunostima ouvanja energije u vaem uredu?
Znate li razdijeliti u grubim postocima potronju elektrine energije u uredu
(npr. koliko energije troi rasvjeta, grijanje i sl.)?
Razgovarate li s kolegama o iskljuivanju rasvjete i kompjutora?
Iskljuujete li kompjutor i rasvjetu na kraju svakog radnog dana i svaki put
kada vas nema dulje vremena na radnom mjestu?
Vodite li rauna o smanjivanju brzine prilikom vonje? (Prebrza vonja
ugroava ivot i poveava trokove benzina za vie od 25%.)
Sudjelujete li u shemi dijeljenja automobila s kolegama pri putovanju sa i na
posao?

35
 MATERIJALI DA/NE
Koristite li opciju dvostranog ispisa papira?
Koristite li funkciju print preview prije svakog ispisa kako bi se izbjegao
pogrean i nepotreban ispis?
Koristite li ponovno jednostrano ispisan papir za biljeke ili kopiranje?
aljete li informacije i pripremu za sastanke elektronskom potom umjesto
da svima dajete ispise?
Koristite li trajno posue umjesto jednokratnog?

RECIKLIRANJE I PONOVNA UPOTREBA DA/NE

Znate li gdje se nalaze posude i kutije za recikliranje svih materijala koristite
li ih uvijek?
Dijelite li publikacije sa svojim kolegama?
P) Navedite koje su po vaem miljenju glavne aktivnosti u uredu koje imaju znatan utjecaj na okoli
(odlaganje otpada, rasvjeta, jednostrano ispisivanje, itd.)
P) Postoje li ve neke inicijative vezane uz zatitu okolia u vaem uredu? Koje?

2. Koliko je svaka od navedenih stavki bitna za uspjeh Zelenog ureda?

Vrlo bitno Manje bitno Nije bitno Ne znam

Vea podrka od uprave
Jednostavnija metodologija
koju je lake primjenjivati
Bolje oznaavanje mjesta za
recikliranje
Jasna i javno objavljena
pravila ponaanja
Nagrada za postignute
rezultate
Osoba koja motivira i potie
aktivnosti
Bolja organizacija nabave
Dostupne informacije o
trokovima i utedama

36
 3. Koliko se slaete sa sljedeim tvrdnjama?

Nemam Nije
Slaem se Ne slaem se
miljenje primjenjivo

Zeleni ured funkcionira

Svi zaposleni su uli za Zeleni
ured
Svi zaposleni slijede upute i
pravila ponaanja u skladu sa
Zelenim uredom
Svi zaposleni podravaju
inicijativu
Recikliranje je jednostavnije
nego smanjivanje potronje
materijala
Pokuavam pratiti pravila
ponaanja, ali to mi oduzima
previe vremena
elio/la bih vie povratnih
informacija o naim
rezultatima

Dostupne informacije o
trokovima i utedama

P) Imate li prijedlog za poboljanje rada Zelenog ureda?

HVALA VAM NA ULOENOM VREMENU!

Prepoznavanje rezultata:
Davanje priznanja za rezultate je provjereni nain odravanja potpore i zainteresiranosti zaposlenika
za programe energetske efikasnosti i zatite okolia. Priznanja osobama koje su zaslune za postizanje
zadanih ciljeva motivira zaposlenike da se ukljue u daljnje aktivnosti Zelenog ureda. Priznanja dobivena
iz vanjskih izvora potvruju vanost programa energetske efikasnosti i zatite okolia i pruaju pozitivnu
sliku o cijeloj organizaciji.

37
 8. NAPOMENA ZA KRAJ

Zeleni ured nije jednokratni projekt sa odreenim datumom zavretka. To je kontinuirani proces, koji je
potrebno stalno imati na umu u svakodnevnim aktivnostima. Evo jo nekoliko savjeta koji mogu olakati
provedbu:

Nema jedinstvenog naina kako ozeleniti svoj ured i poslovanje. Neki od prijedloga ne kotaju nita i
mogu se odmah provesti. Drugi zahtijevaju paljivije planiranje i neto poetnih investicija.
Samo vi moete odrediti to se tono dogaa u vaem uredu i gdje trebate poeti. Ne morate odmah
provesti sve mjere odaberite podruja od prioriteta.

Proraun: mnogi od prijedloga navedenih u vodiu ne kotaju nita, a mogu dugorono donijeti znatne
utede. Meutim neke od stvari koje moete uiniti zahtijevaju i mala poetna ulaganja vano je imati
na umu da su to sve isplative investicije.

Niti jedan vodi ne moe ponuditi sve odgovore. Moda postoje posebne mjere koje bi bile primjerene
ba za va ured?

Razmiljajte o mogunosti uvoenja formalnog oblika upravljanja okoliem kao to su ISO 140012,
EMAS3 ili GRI4

Svakako je uputno i dalje pratiti tematiku zelenog i odrivog poslovanja kako bi poboljali i unaprijedili
svoje aktivnosti.

Sretno!

2 Europska/meunarodna norma EN/ISO 14001:1996 o sustavima upravljanja okoliem.

3 UREDBA EC br. 761/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 19. oujka 2001. kojom se doputa dragovoljno
sudjelovanje organizacija u programu gospodarenja okoliem i revizije okolia (EMAS) Zajednice. Ova dobrovoljna shema
je primjenjiva na organizacije unutar Europske unije i Europske ekonomske zajednice.
4 Svjetski sporazum Ujedinjenih naroda (GC) i Globalna inicijativa za izvjetavanje (GRI) dobrovoljne su
inicijative koje potiu organizacijsku odgovornost i uspjenije poslovanje. Global Compact usmjerava vodstvo i inovacije,
pomaui da kljuni parametri drutveno odgovornog poslovanja postanu dio vizije organizacije i djelovanja na temelju
njegovih deset naela. GRI Naela za izvjetavanje o odrivosti pruaju sredstva za mjerenje i izvjetavanje o napretku
zasnovanom na naelima Global Compacta. Vie informacija moete nai na: http://www.globalreporting.org/Home/
LanguageBar/Croatian.htm

38
39
40