STRATEGIJSKO PLANIRANJE

1. KORACI U PLANIRANJU EVALUACIJE?

Evaluacija je proces procjene neega, promatranje aktivnosti analizirajui ih. Evaluacijom se
nastoje otkriti posljedice provoenja projekata i programa. Evaluacija je u osnovi informacija
ili informacijski sustav. Svrha je osigurati informacije koje su upotrebljive za planiranje i
upravljanje procesima. Evaluacijom spoznajemo jesu li nam dobri ciljevi i treba li ih
promijeniti, evaluacijom se ui te se prikupljaju relevantne informacije za ponovno provedbu
projekta na drugom mjestu. Koraci u planiranju evaluacije su: DEFINIRANJE CILJEVA
EVALUACIJE-evaluiramo li uinkovitost, djelotvornost, pravinost procesa ili ishoda. Kako
e nam ona pomoi u daljnjem uenju.; USTANOVITI TO E SE MJERITI I KAKO-
hoemo li mjeriti samo kvantitet ili/i kvalitet.; USTANOVITI KADA E BITI
PROVOENA I TKO E JE PROVODITI-potrebno je ustanoviti raspored te identificirati
osobu ili organizaciju koja je odgovorna za razliite aktivnosti u projektu.

2. OBJASNI POJAM PLANIRANJA, SOCIJALNOG PLANIRANJA I

STRATEGIJSKOG PLANIRANJA.
Planiranje je proces ostvarivanja ciljeva i izbora odgovarajuih naina za ostvarivanje cijljeva
prije poduzimanja akcije. Definirano je kao vjeba koja se sastoji od definiranih specifinih
ciljeva i postavljanja naina za postizanje tih ciljeva u odreenom vremenskom roku.
Planiranje nije samo tehnika, administrativna vjeba. Ono je nain promjene dinamike
grupnog procesa koji dozvoljava dionicima da iskau svoje stavove i naela postupanja.
SOCIJALNO PLANIRANJE-proces donoenja niza odluka za postupanje u budunosti.
Odluke se donose u podruju podmirivanja socijalnih potreba u soc. razvoju tj. soc. politici.
Dakle, nadlena tijela vlasti npr. poglavarstvo grada priprema projekt o pruanju usluga
starijima u kui, o gradnji soc. ustanova i sl. STRATEGIJSKO PLANIRANJE- je postupak
identificiranja dugoronih ciljeva i usmjeravanje organizacije u smjeru ispunjenja postavljenih
ciljeva. Strateko planiranje moe omoguiti i pomoi komunikaciju, sudjelovanje, prilagoditi
suprotstavljene interese i vrednote, ojaati mudro i razumno donoenje odluka te promicati
uspjenu promjenu.

3. TO PODRZAUMIJEVA INTERAKTIVNO PLANIRANJE?

1
 Interaktivno planiranje je jedan od pristupa problemu planiranja. Interaktivni pristup
podrazumijeva kreiranje budunosti tj. aktivan i realistian odnos prema socijalnim
problemima kojima se bavimo. Ono podrazumijeva PARTICIPACIJU (sudjelovanje),
PRINCIP KONTINUITETA I SVEOBUHVATNOST. Pod participacijom mislimo npr. u
pripremi projekta za pruanje usluga starijima trebaju sudjelovati: pruatelji pomoi,
primatelji pomoi i predstavnici drugih relevantnih dionika. Postoje razliiti stupnjevi
participacije: 1) prethodna razina-informiranje; oni koji uju inf mogu sudjelovati (npr. inf
u novinama); 2)informiranje-ugl. dionika zbog uspostavljanja saveznitva i informiranja
javnosti; 3)konzultacije-sa aktivnim strunjacima, dionicima koji imaju odreena iskustva
i vjetine; 4)zajedniko odluivanje-dionici donose zajedniku odluku o pokretanju
projekta; 5) sveobuhvatno sudjelovanje- svim dionicima dostupne su sve inf i poeljno je
njihovo sudjelovanje. Princip kontinuiteta je kontinuirana aktivnost tj. gradimo na obom
to smo zatekli i dalje nadograujemo. Projekti bez kontinuiteta esto upadaju u krizu.
Podrazumijeva i uvaavanje iskustva drugih. Ne uvaava se u naoj tradiciji i kulturi.
Sveobuhvatnost program koji je odriv, koji moe doprinijeti cjelokupnom razvoju.
Obuhvaa dionike i injenice korisne za projekt.

4. O EMU TREBA VODITI RAUNA PRILIKOM PREDLAGANJA RJEENJA

SOCIJALNOG PROBLEMA?
Treba voditi rauna o: 1) ANALIZI CIIJENA (vrijeme, osoblje, oprema, materijalni trokovi).
Treba prikazati rezultate i opravdati trokove. Prilikom rjeavanja soc pitanja uvijek su nam
ograniena fin sredtsva.
2) UTJECAJ- djelovanje rjeenja, kako ga mjeriti? Treba obraditi outpute, uinke kako bismo
mogli provesti evaluaciju. to znai uinak? to smo njime postigli? to smo promijenili?
Kakve smo soc. potrebe podmirili?
3) IZVEDIVOST-primjenjivost rjeenja. Ne moemo kopirati tua rjeenja (npr. socijalno
stanovanje u nekim zemljama). Kada predlaemo rjeenje trebamo se pitati koliko je ono
odrivo.

5. KORISTI STRATEKOG PLANIRANJA ZA POJEDINU ORGANIZACIJU?

Strateko je planiranje disciplinirani napor proizvodnje temeljnih odluka i akcija koje
oblikuju i vode neku organizaciju, ono to ona radi i kako radi . Ono moe proizvesti brojne
razliite koristi za pojedinu organizaciju: promicanje stratekog miljenja i akcija, poboljanje

2
procesa donoenja odluke, poveati odgovornost organizacije i poboljati njihove uinke,
timski rad pomae zaposlenima u organizaciji. Ne postoji jamstvo da e organizacija imati sve
ove koristi u okviru jednog stratekog plana.

6. TO JE PROCJENA POTREBA? (PRIMJER I GRAFIKI PRIKAZ)

Procjena potreba je sustavna analiza tipa, ozbiljnosti i obuhvata uoenog problema. To je
razlika izmeu veliine potreba kod neke populacije i koliine usluga koje su namijenjene za
njihovo podmirivanje. Procjena potreba moe se javiti na razliitim razinama: 1.
individualne/grupne potrebe; 2. organizacijske potrebe; 3. potrebe zajednice; 4. socijetalne
potrebe. Primjer: Potreba za otvaranjem starakog doma- Broj ljudi koji trae smjetaj u dom
za starije i nemone. 5000 ljudi je trailo (broj onih koji su iskazali potrebu za smjetajem)
smjetaj, a dobilo ga je 2000 ljudi (podmireni broj ljudi).

8. KOJA SU 3 UNIVERZALNA EVALUCIJSKA PITANJA. NAVEDI PRIMJER I

OBJASNI.
Tri univerzalna evaluacijska pitanja su: 1. Jesmo li napravili to smo rekli da smo trebali
napraviti? (Interna valjanost). 2. Jesmo li napravili ikakvu razliku? (procjena utjecaja). 3. Jesu
li ove stvari napravljene dobro? (vanjska valjanost-relevantnost). Npr. Cilj je promicati
ukljuenost mladih. MJERA/INDIKATOR: broj ukljuenih u upravni odbor. POLAZNA
TOKA- 0 ukljuenih. PROMJENA- 3 ukljuenih.
MJERA/INDIKATOR: Broj mladih koji sudjeluju u aktivnostima zajednice. POLAZNA
TOKA-17. PROMJENA-38 ukljuenih. VIDLJIVA OEKIVANJA: Osjeaj otuenosti,
pesimistian izgled. Kad se mladi ukljue i povea se broj onih koji sudjeluju u aktivnostima
zajednice i broj mladih u upravnom odboru to donosi odreene PROMJENE: povean broj
ukljuenosti i manje pesimizma.

9. NAVEDI KONKRETAN PRIMJER-SOCIJALNI PROGRAM TE POVEI

SWOT ANALIZU I AKCIJU UPRAVLJANJA.
Npr. otvaranje Centra za pomo oboljelima od anoreksije i bulimije. Provodimo odreeni
socijalni program. U SWOT analizi imamo 4 varijable: jakosti, slabosti, povoljnosti i
prijetnje. Razlika izmeu tih varijabli je to su prve vezane za sam projekt, a druge dvije
su vane za okolinu. Ako poveemo SWOT analizu i akciju upravljanja onda nam je cilj
doi do bitnih pitanja i problema koji se nalaze pred naim projektom. Cilj: otvoriti centar
za pomo oboljelima od anoreksije i bulimije. JAKOSTI: veliki interes korisnika usluga i

3
njihovih najbliih, financijske i druge materijalne mogunosti korisnika, raspoloivi
ljudski resursi za kvalitetne usluge (lijenici, psihijatri, psiholozi, socijalni radnici) i
ukljuivanje volontera, financijska pomo od grada u kojem e se centar otvoriti, a i od
drave. SLABOSTI: nemogunost dobivanja povoljnih kredita za gradnju centra,
neinformiranost javnosti, korisnici nemaju stalan izvor prihoda za plaanje usluge (npr.
ako su maloljetni), visoka je cijena radne snage jer se radi o visoko kvalificiranim
strunjacima, drava ne plaa redovito ugovorne obveze. POVOLJNOSTI: povoljan
zakonski okvir, potranja za ovakvim uslugama jer u Hrvatskoj ne postoji nijedan centar
ovakvog tipa, razvojni programi i strategije istiu prioritet ovakvih usluga, mogunost
traenje i izgledi za dobivanje donacija. PRIJETNJE: nedostatak dobrih praksi na koje bi
se ugledali, nezainteresiranost lokalnih vlasti, nedostatak poticajnih sredstava za otvaranje
ovakve ustanove, nepovjerenje drugih dionika u sustavu socijalne politike.

10. NAVEDI I OBJASNI STRATEGIJE LEGITIMIZACIJA SOCIJALNOG

PLANIRANJA
Socijalno planiranje treba izvjesnu legitimizaciju, opravdanje pred dionicima i
cjelokupnom javnou. U tom smislu treba imati na umu pitanja na koja bi unaprijed
trebali imati odgovore: 1. Kako opravdati planiranu promjenu u socijalnom projektu?
2. Kako provesti takvu promjenu, odnosno kako primijeniti planirane aktivnosti?
Kako bi odgovorili na ova pitanja bitan je konsenzus elita odnosno suglasnost upuene
elite kako bismo mogli ostvariti na program odnosno provesti ga. Svako planiranje u
socijalnoj politici trai suglasnost predstavnika svih koji imaju kljunu ulogu u
institucijama, dravnim fondovima, politikim strankamaNuno je da se pridobiju
odreeni ljudi jer bez toga nema izgleda za ostvarivanje programa jer oni sve to mogu
ruiti. Ti posebni strunjaci ujedno se zovu i dionici. Moramo ih konzultirati jer oni imaju
udjela u tome. Osim toga, nema dobrog plana bez konzultacija i potvrde da je ono to
radimo dobro. Treba planirati kompromis i pronai ga s obzirom na dionike. Potrebno je
uvaiti stav drugih, opravdati svoja znanja i informacije i tada e dionici podrati na plan.
Planiranje je uvijek reforma. Kada donosimo plan on uvijek ire djeluje. No postoji
ogranienost od strane zakonodavstva i samim predlaganjem promjene strukture inimo
reformu. Uz konsenzus elite bitna je i mo znanja. Treba provesti promjenu kao
racionalnu i konkretnu aktivnost. Ne smije se zanemariti ni mo graana/korisnika. Teko
je dobiti bilo kakvu reakciju graana dok se njih neki problem ne tie odnosno dok nisu

4
ugroeni njihovi interesi. Stoga je potrebni da se graani na koje se promjena odnosi
unaprijed obavijeste.

11. DEFINIRAJ POJAM DIONIKA TE OBAVI ANALIZU DIONIKA U

PRUANJU USLUGA DJECI BEZ RODITELJA.
Dionici (stakeholders) su odreeni kao svaka skupina, osoba ili organizacija koja moe
postaviti zahtjev odreenoj organizaciji u smislu resursa, pozornosti ili rezultata projekta
kojeg provodi, odnosno sudjelovati u odluivanju. Dionici neprofitnih org su npr.
potroai, korisnici programa, lanovi upravnog odbora, volonteri, banke koje prate org i
sl. Kljuna injenica za uspjeh javnih i neprofitnih organizacija je zadovoljstvo dionika.
Analiza dionika Analiza dionika je nain kako donositelji odluka u organizacijama i
timovi koji planiraju razvoj organizacije urone sebe u politiku okolinu koja okruuje
organizaciju. Jedino ako se razumiju interesi i potrebe dionika mogue je poduzeti
odgovarajuu akciju. Dionici u projektu pruanja usluga djeci bez roditelja: a) korisnici
(djeca bez roditelja)-do njih dolazimo preko centara za socijalnu skrb i djejih domova
b)lokalna vlast-jedinice lokalne ili regionalne uprave (npr. grad Zagreb)
c)profesionalne skupine (psiholozi, lijenici, pedagozi, soc radnici)
d)sponzori/donatori (npr. Grad Zagreb, Agrokor, i td)
e) drava/resorno ministarstvo (Ministarstvo socijalne politike i mladih)
f) neprofitne organizacije (npr. neke banke i udruge)
g) crkve
h) mediji (jutarnji list, indeks.hr, reklame na tvu i td).
Analiza dionika pomae nam da vidimo da li organizacija treba drugaiju misiju.

12. PRILIKOM PREPOZNAVANJA SOCIJALNIH POTREBA O EMU TREBA

VODITI RAUNA?
Prilikom prepoznavanja socijalnih potreba potrebno je voditi rauna o: 1)PROBLEMIMA
NESKLADA (oekivanja=rezultati). Npr. primjer rjeavanja stambenih problema-graani
e imati odreena oekivanja koja se nee moi ostvariti zbog nedostatka novac ili
nerazvijene soc infrastrukture. 2) RIZIKU SLABIH REZULTATA- baviti se socijalnim
problemima znai baviti se neizvjesnim i rizinim poslom. Npr. projekt suzbijanja
ovisnosti-nitko ne garantira da e se njihov br smanjiti. U soc projektu se oekuju uinci
koji e biti mjerljivi i vidljivi i koji e posluiti kao dobar primjer ulaganja u takve
projekte. Naelo slabih rez je nuno prisutno s obzirom na prirodu problema kojima se

5
bavimo. 3) ODRIVOST PROBLEMA- u svakom drutvu postoje problemi koji su
odrivi i nemogue ih je iskorijeniti. No ipak ih treba mjeriti, pratiti, raditi na njima i
pokuati ih umanjiti.

13. to je vizija, a to misija organizacije koja se bavi socijalnom integracijom

mladih koji ispadaju iz sustava srednjokolskog obrazovanja? Objasnite pojam
strategije?
Strategija pretpostavlja snalaenje u zadanim uvjetima i pronalazak najboljih rjeenja, a u
modernoj interpretaciji to je skup znanja, ciljeva i ideja o tome kako voditi odreenu
djelatnost na najbolji mogui nain, sa to manje rizika. Za strategiju moemo rei i da je
ona prikaz trenutane gospodarske, socijalne i politike pozicije i prepoznavanje prilika za
njihovo poboljanje. Vizija: nastavak i zavretak srednjokolskog obrazovanja kljuni je
imbenik ivotnog standarda i kvalitete ivota i preduvjet gospodarskog i socijalnog
razvoja drave. Misija: aktivna politika koja je usmjerena zadravanju mladih u koli i
koja promie zavravanje srednjokolskog obrazovanja radi kvalitete ivota tih mladih.
Isto tako, vei broj obrazovanih ljudi kljuni je imbenik razvoja drave i grada u kojem
ive.

14. Definicija drutvenog razvoja, pokazatelji te pokazatelji ekonomskog razvoja

Proces u kojem ljudi poveavaju svoje sposobnosti i elje da podmire svoje potrebe. To
stavlja pred nacionalne vlade zadatk, vizije planiranja poeljnog budueg nacionalnog
razvoja. Socijalni i ekonomski rast ne moraju ii paralelno u nekoj od zemalja. Za
kvalitetan socijalni razvoj presudni su procesi demokratizacije.

15. Definicija vrijednosti, kakav znaaj vrijednosti imaju u soc planiranju i navesti i
objasniti sustave vrijednosti
Vrijednosti su uvjerenje da je neto dobro i poeljno. Vrijednosti nude openite smjernice
za nae ponaanje.
Vrijednosti odreuju to je vano, dostojno truda i vrijedno zalaganja. Vrijednosti nisu
univerzalne, one se mijenjaju, ovise o vremenu i o pojedinim drutvima.
Vrijednosti se mogu provjeravati u javnosti njihovim istraivanjem, anketom.
Norma (pravilo) u drutvu je odraz vrednota i specifian vodi za akciju, koji definira
prihvatljivo i prikladno ponaanje u odreenim situacijama.

6
 Ako lanovi drutva ne bi dijelili norme i vrijednosti oni ne bi mogli suraivati.
Pretpostavka ostvarivanja stabilnog drutva je da njegovi lanovi dijele norme i
vrednote.
Ovisno o razliitim sustavima vrijednosti koje prevladavaju u nekom drutvu imat
emo i razliite socijalne programe, odnosno, razliite tipove socijalnih drava. Opseg
programa pruanja usluga starima u nekoj zemlji i udio dravnih trokova u tim programima
uvelike je odreen dominantnim sustavima vrijednosti.
Ovdje navodima tri sustava vrijednosti koji uvelike odreuju i tipove socijalnih
politika, odnosno, socijalnih drava.

1. Liberalizam:
- naglaava pojedinca, privatno vlasnitvo i trite
- svaki pojedinac najbolji je sudac svoje dobrobiti
- socijalna dobrobit ovisi o dobrobiti pojedinca
- socijalna dobrobit se poveava samo ako se neija dobrobit poveava dok se drugo ne
smanjuje
- svatko sudjeluje na tritu kako bi unaprijedio svoju dobrobit
- drava minimalno titi graane od rizika

2. Socijalizam (socijalna demokracija):

- naglaava drutvene skupine, dravno vlasnitvo, planiranje i dravnu redistribuciju vanih
nacionalnih dobara
- dobrobit svakog pojedinca ovisi o potrebama koje on nije u stanju podmiriti
-dobrobit u drutvu ovisi o drutvenoj solidarnosti
- drutvena dobrobit nije isto to i dobrobit pojedinca
- drava je odgovorna da zatiti pojedince i podmiri njihove potrebe
- drava je odgovorna za dobrobit u drutvu, osobito nadziranjem uspostavljenog sustava
solidarnosti i suradnje

3. Fabijevski sustav vrijednosti:

Elita sa kraja 19. st. iz Velike Britanije. Ime su dobili po rimskom vladaru marku
Fabiju Kunktatoru. Raspravljali su o liberalizmu i predlagali drugaija rjeenja, koja su bila u
sustavu vrijednosti izmeu dviju krajnosti odnosno liberalnog sustava i socio-demokratskog.)

7
- naglaava neprofitne, posrednike organizacije, javne usluge, deprivilegirane skupine na
tritu
- trite proizvodi sloene strukturalne nejednakosti u drutvu koje osobito pogaaju
pripadnike radnike klase
- drava je jedina sposobna usklaivati proturjenosti kapitalistikog trita
- drava moe znaajnije reducirati nejednakosti uzimajui neke biznise u svoje ruke i
upravljajui njima preko neprofitnih organizacija
- drava treba raditi na preraspodjeli zarade kako bi reducirala nepovoljni poloaj radnike
klase i izjednaila ivotne anse razliitih skupina
- najbolji nain da se osigura ovakav uinak drave je ukljuivanje organizacija radnike klase
u partije, institucije i elite

16. to su potrebe, to ukljuuje definicija potreba ? Definiraj i objasni primjer neke

potrebe.

1. IDENTIFIKACIJA POTREBA - definicija:

-podrazumijeva etiri vana koraka:
prepoznavanje potreba ukljuuje vrijednosti (nai stavovi, vrijednosno
obojiti na izbor, kako gledamo na problem.)
opis ciljane populacije (potreban broj indikatora i informacija o
ciljanoj populaciji)
analiza potreba, procjena potreba, evaluacija potreba (dakle, ovdje se
radi o tri dodatna postupka)
prijedlog rjeenja problema, na kraju se oekuje da predloimo rjeenje
za problem.

POTREBE su vrijednosni sudovi da neka skupina ima problem koji se moe rijeiti.
2. ANALIZA POTREBA:
Analiza potreba ukljuuje procjenu (identifikaciju) i evaluaciju potreba u procesu pripreme
donoenja odluka.

17. Kakve koristi ima neka organizacija od evaluacije projekata? Tipovi evaluacija?
Eva1uacija je proces procjene neega, promatranje aktivnosti (programa i1i projekta)
analizirajui ih, nastoje se otkriti pos1ijedice provoenja projekata i programa, pitajui se

8
zato se to odvija na takav nain. Eva1uacija je u osnovi informacija ili informacijski
sustav.
Svrha eva1uacije je osigurati informacije upotreb1jive za p1aniranje i uprav1janje procesima.
Kakva je korist od evaluacija???
18. vidjeti postiemo li postavljene ciljeve, ako ne, ciljevi se trebaju preoblikovati
19. evaluacijom se ui- stjeu se znanja i vjetine kako se povode dobri projekti
20. prikupljaju se relevantne informacije za ponovnu provedbu projekta na drugom mjestu
Tipovi evaluacija s obzirom na vrijeme provoenja:
1. Ex-ante evaluacije na osnovi pretpostavki i ranijih znanja;
2. Ex-post:
a) u tijeku (monitoring);
b) poslije - procjena utjecaja nekog projekta.

18. Socijalni sustavi, karakteristike, emu slue?

SOCIJALNI SUSTAV moe se restrukturirati uz odreena ogranienja povezana s
razvijenou drutva. Razvijenija drutva lake uvode socijalne inovacije i postiu bolje
rezultate u zahtjevnijim socijalnim projektima. Projekt pruanja socijalnih usluga starima u
kui bit e lake primijeniti u Austriji nego u Hrvatskoj. Cjelina je odreena preko dijelova
sustava i obrnuto. Socijalni sustavi mogu uiti, to su pametni sustavi. Dakle, drutvo ui iz
prethodnih iskustva socijalnih projekata kojim se rjeavaju neki socijalni problemi. Drava je
socijalni sustav iji lanovi dijele zajedniku kulturu, vrijednosti i stavove.

19. Identifikacija rjeenja. O emu treba voditi rauna?

Identifikacija rjeenja predlaganje rjeenja za socijalni problem
O emu treba voditi rauna prilikom predlaganja rjeenja socijalnog problema?
a) analiza cijena (vrijeme, osoblje, oprema, materijalni trokovi)
Treba prikazati rezultate i opravdati uloena sredstva odnosno trokove. Drugim rijeima,
prilikom rjeavanja socijalnih pitanja uvijek su na ograniena financijska sredstva.
b) utjecaj- djelovanje rjeenja, kako ga mjeriti?
Treba odrediti outpute, uinke kako bismo mogli provesti evaluaciju. Zapitati se to znai
uinak? to smo time postigli, to smo promijenili, kako smo socijalne potrebe podmirili?
kakav smo utjecaj ostvarili na one koji su ispali iz srednjih kola, kako smo ih integrirali.
c) izvedivost- primjenjivost rjeenja

9
Veliki je problem pitanje u kojoj mjeri je neko rjeenje primjenjivo u naem specifinom
drutvenom kontekstu. Ne moemo uvijek kopirati tua rjeenja. Primjerice, za rjeavanje
problema socijalnog stanovanja u nekim zemljama se ne raspisuje natjeaj (kao to je to sluaj
u naoj zemlji), jer one ve imaju evidenciju o ljudima koji imaju potrebu za socijalnim
stanovima. Ovakvo rjeenje je na nas neprimjenjivo, barem za sada, s obzirom da jo nemamo
dovoljno razvijenu i uhodanu socijalnu infrastrukturu. Kad predlaemo primjenjivo,
provedivo rjeenje u novije se vrijeme postavlja pitanje koliko je ono odrivo?

20. Swot analiza definicija, emu slui, primjer

SWOT ANALIZOM proizvodimo relevantne informacije koje e nam pomoi razumjeti koje
su dobre strane nae organizacije u kombinaciji sa dobrim stranama nae okoline da bismo
mogli napraviti prioritete kojima e se baviti na projekt.

SWOT ANALIZA
SMISAO da se zajedno s onima kojima radimo projekt u dijalogu dogovorimo to su
prednosti a to nedostatci projekta.
CILJ je kontrolirati nedostatke, suzbiti mogue negativne utjecaje i ojaati pozitivne strane.
Npr. SWOT analiza: projekt pruanja usluga starim osobama preko neprofitnih organizacija.
SWOT tablica

21. Sadraj idealnog koncepta nacionalnce soc. Pol.

Proces sainjavanja nacionalne /lokalne/ socijalne politike ukljuuje veoma irok krug
dionika i sam proces proizvodi neke uinke ije znaenje ima veoma veliku ulogu za socijalni
razvoj openito. Reklo bi se da su to usputni proizvodi ovog procesa koji postaju neodvojivi
od samog programa socijalne politike.
Ovaj proces, izmeu ostalog, ima i ove svrhe:
1) Stimulacija nacionalne svijesti i razumijevanje socijalnih problema, jaanje javnog
mijenjanja koje e biti sklonije davanju prioriteta u socijalnom razvoju.
2) Mobilizacija politike podrke na svim razinama esto je presudna za uspjeh projekta.
3) Aktualizacija socijalnih problema kao prioriteta nacionalnog razvoja koji nisu troak
ve i korist, odnosno socijalna investicija za koje se trebaju nai potrebni resursi.
4) Ojaati mogunosti za dobivanje mogue inozemne pomoi u razvojnim programima
stranih i meunarodnih agencija.

10
 5) Definiranje osnovnih strategija u socijalnoj politici moe u ovom sluaju raunati i s
in-putima zainteresiranih dionika.
6) Osigurati jasnu osnovu za socijalne programe i projekte
7) Dati zajedniki okvir za odluivanje svim potencijalnim dionicima u sklopu program
socijalne politike.
8) Osigurati osnovu za nadzor i evaluaciju predloenih programa i projekata.
9) Osigurati osnovu za kontinuiranu evaluaciju socijalne politike u viegodinjem
razdoblju.
22. Tri razine pitanja kod evaluacija, primjer
1. Jesmo li napravili to smo rekli da smo trebali napraviti?
/Interna valjanost/
2. Jesmo li napravili ikakvu razliku?
/Procjena utjecaja/
3. Jesu li ove stvari napravljeno dobro?
/Vanjska valjanost-relevantnost (vanost)/
23. Kako definiramo evaluaciju, zato je vana, koje vrste imamo?

Eva1uacija je proces procjene neega, promatranje aktivnosti (programa i1i projekta)

analizirajui ih, nastoje se otkriti pos1ijedice provoenja projekata i programa, pitajui se
zato se to odvija na takav nain. Eva1uacija je u osnovi informacija ili informacijski
sustav.
Kakva je korist od evaluacija???
vidjeti postiemo li postavljene ciljeve, ako ne, ciljevi se trebaju preoblikovati
evaluacijom se ui- stjeu se znanja i vjetine kako se povode dobri projekti
prikupljaju se relevantne informacije za ponovnu provedbu projekta na drugom mjestu

Tipovi evaluacija s obzirom na vrijeme provoenja:

3. Ex-ante evaluacije na osnovi pretpostavki i ranijih znanja;
4. Ex-post:
c) u tijeku (monitoring);
d) poslije - procjena utjecaja nekog projekta.

11
24. Koja je razlika izmeu operacijskog i stratekog planiranja?

STRATEKI PLAN obuhvaa dugorono planiranje i postavljanje dugoronih ciljeva.

OPERATIVNI PLAN podrazumijeva razraene planove i akcije koje treba provesti u
UPRAVLJANJE
OPERACIJSKO UPRAVLJANJE STRATEKO

1) preivljavanje dan za danom 1) dugoroni razlozi- ne zabrinjavamo se

onim to se dogaa dan za danom.

2) odravanje stvari da idu onako

kako idu 2) istraivanja novih ideja, sadraja kako
bismo mogli unaprijediti stvar.

3) bavljenje zadanom promjenom 3) upravljanje promjenom

4) upotreba procedura i sustava 4) naglasak na evaluaciji, usmjeravanju i

viziji

5) odluivanje na osnovu zadanih pravila 5) odluivanje na osnovu izbora za

budunost
25. Procjena potreba, zato je to vano u socijalnom planiranju, navesti neki svoj
primjer

Procjena potreba je sustavna analiza tipa, ozbiljnosti i obuhvata uoenog problema.

Procjena potreba je razlika izmeu veliine potreba kod neke populacije i koliine usluga koji
su namijenjene za njihovo podmirivanje.

26. Kako definiramo dionike, zato su vani, na primjeru hendikepirane djece definirati
dionike.

12
 Dionici (stakeholders) su odreeni kao svaka osoba, skupina ili organizacija
koja moe postaviti zahtjev odreenoj organizaciji u smislu resursa, pozornosti ili
rezultata projekta kojeg provodi, odnosno sudjelovati u odluivanju.
Primjer dionika neprofitnih organizacija ukljuuje potroae, korisnike
programa; financijere, zaposlene, lanove upravnog odbora, volontere, druge
neprofitne organizacije koje pruaju sline socijalne usluge, banke koje prate ove
organizacije i dobavljae.
Kljuna injenica za uspjeh javnih i neprofitnih organizacija je zadovoljstvo
dionika.
Analiza dionika je nain kako donositelji odluka u organizacijama i timovi koji
planiraju razvoj organizacije urone sebe u politiku okolinu koja okruuje
organizaciju. Jedino ako se razumiju interesi i potrebe dionika mogue je poduzeti
odgovarajuu akciju.
Analiza dionika moe nam pomoi razumjeti da li organizacija treba drugaiju
misiju ili moda drugaije strategije za razliite dionike.

DIONICI u projektu:
korisnici ( stari ljudi) do njih dolazimo preko udruga
umirovljenika
lokalna vlast jedinice lokalne ili regionalne uprave
profesionalne skupine
sponzori / donatori
drava/ resorno ministarstvo
neprofitne organizacije
crkve
mediji

27. Temeljna pretpostavka za planiranje, to su socijalni sustavi

Temeljna pretpostavka na kojoj se zasniva ideja planiranja je mogunost kontrole

promjene. Samo ako djelotvorno kontroliramo promjene u socijalnom procesu
moemo P L A N I R A T I.
Definicija soc sustava je negdje gore.

13
28. Prilikom prepoznavanja potreba, o emu treba voditi rauna?
a) problem nesklada (oekivanja = rezultati)
-Uzmimo za primjer rjeavanje stambenih problema, za oekivati je da e graani imati
odreena oekivanja, a susrest emo se i s moguim problemima (da nemamo zemljite ili da
nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu) . Nije mogue odgovoriti na sva oekivanja
graana (zbog nedostatka vremena, novca, nerazvijene socijalne infrastrukture, odnosno
nerazvijenih institucija koje bi to provele...).

b) rizik slabih rezultata

Samom injenicom da se bavimo socijalnim problemima jasno je da se bavimo neizvjesnim i
rizinim poslom.
Uzmimo za primjer projekt suzbijanja ovisnosti u gradu Zagrebu. Ako elimo smanjiti broj
ovisnika o tekim drogama kojih je po slubenim podacima npr. 7000 na 5500. Tu se izlaemo
riziku slabih rezultata. Ne moemo sa sigurnou tvrditi da emo zaustaviti negativan trend
porasta broja ovisnika, upravo zbog rizika slabih rezultata na kojeg lako moemo naii. U
socijalnom projektu se oekuju uinci koji e biti mjerljivi i vidljivi i koji e, u konanici,
posluiti kao argument da se nastavi ulagati u takve socijalne projekte. Naelo slabih rezultata
nuno je prisutno s obzirom na prirodu problema kojim se bavimo (primjerice ne znamo niti
da li je broj od 7000 tekih ovisnika toan). Postavlja se opravdano pitanje kako opravdati
trokove, u sluaju da statistiki pokazatelji pokau da problem nismo rijeili odnosno da
nismo uspjeli provesti zacrtani i obeani cilj?
c) odrivost problema
U svakom drutvu postoje neki socijalni fenomeni / problemi koji su odrivi i koje ciljanim
akcijama nije mogue iskorijeniti. Ipak, treba ih mjeriti, pratiti, raditi na njima i pokuati ih
umanjiti. Ne smijemo smetnuti s uma da emo uvijek biti suoeni s rizikom slabijih rezultata.
Kada se dijele neka dobra u okviru socijalnih programa teko je napraviti dobar i pouzdan
mehanizam distribucije, pravinost raspodjele.

29. Izvori autoriteta u soc planiranju

Radi opravdanja svoje intervencije, socijalni planeri trebaju izvore autoriteta, a to su:
1. autoritet ekspertize ( strunosti )- projekt opravdavamo autoritetom strunosti

14
 - socijalni planeri imaju nalog vlasti da im pomognu kako bi se izbjegle neracionalnosti
- socijalni planeri su depolitizirani strunjaci (jer takvi rade u opem interesu)
Dakle, ako imamo krug relevantnih strunjaka kao suradnika ili savjetnika mi imamo
potreban autoritet za prireivanje programa pruanja usluga starima.
2. autoritet birokracije ( Weber )
- racionalna organizacija drutva
- planeri su inovnici stalno prisutni u procesu socijalnog razvoja dok se politiari
mijenjaju izborima.
- djelokrug i kompetencije javne birokracije, informacije
3. autoritet potroaa ( korisnika usluga)
- kako prepoznati potroaa i njihove potrebe, kako u tom smislu koncipirati
programe. Mi jo uvijek imamo problem da korisnike socijalnih programa
prepoznamo kao potroae. Tek ako konzultiramo potroae, ako s njima suraujemo na
projekt u tom smislu ima potreban autoritet.
- advokatsko planiranje- zagovarako planiranje je planiranje koje zagovara interese
odreene skupine, potroaa ili drugih dionika.
(kako bismo napravili dobar plan, npr. za poboljanje studentskog standarda, trebamo
konzultirati same studente, istraiti njihove potrebe.)
Sve to moemo promatrati uz 2 trine kategorije a to su socijalna potranja (iziskuje
odreenu koliinu novca) i socijalna ponuda (koliina novca namijenjena za odreene
programe)
4. autoritet profesionalnih vrijednosti
- pojam vrijednosti, etinost ciljeva i sredstava koji se upotrebljavaju za njihovo
ostvarivanje. Profesionalni standardi i profesionalne vrijednosti kljuno su jamstvo za razvoj
kvalitetnih socijalnih programa. (npr. da budemo otvoreni za suradnju s onima koji imaju
interesa za neki projekt)

30. Tipovi i kriteriji evaluacije

Tipovi evaluacija s obzirom na vrijeme provoenja:
5. Ex-ante evaluacije na osnovi pretpostavki i ranijih znanja;
6. Ex-post:
e) u tijeku (monitoring);
f) poslije - procjena utjecaja nekog projekta.

15
 Kriteriji za evaluaciju socijalnih projekata
1. efikasnost (uinkovitost):
a) produktivnost,
b) fleksibilnost,
a) mogunost upravljanja projektom,
b) socijalni standardi.
2. pravinost:
a) da li projekt obuhvaa najpotrebitije skupine,
b) prostorna pristupanost,
c) participacija.
3. kompatibilnost:
a) da li odgovara potrebama drutvenih skupina,
b) usporedivost s drugim projektima.
4. mogunost ponavljanja projekta:
a) koje informacije moemo koristiti u drugim projektima
31. Na kojim razinama se mogu raditi procjene potreba objasni, primjeri
Procjena potreba moe se javiti na razliitim razinama:
1. Individualne/grupne potrebe orijentacija prema korisniku
hrana
stanovanje
socijalne slube
2. Organizacijske potrebe funkcioniranje zajednice
tehnika pomo
razvoj organizacije
obuavanje
3. Potrebe zajednice orijentacija na zajednicu
razvoj susjedstva
koordinacija usluga
financiranj
34
4. Socijetalne potrebe
identifikacija socijalnih problema ira osnova drutva

16
 demografski indikatori
analiza socijalne politike
32. est kljunih faza stratekog planiranja
I. Pojanjenje svrhe i misije organizacije,
II. Prikupljanje informacija,
-unutranje informacije ( Gdje smo mi? to radi za nas?)
-vanjske informacije ( Kako e izgledati naa budunost? to se dogaa oko
nas?),
III. Identifikacija kljunih pretpostavki, stratekih izbora i usmjerenja,
IV. Razvoj i planiranje dostine strategije,
V. Biti siguran da se plan moe postii i da je mogue podmiriti njegove trokove,
VI. Dokazivanje da je organizacija sposobna provesti plan.

17