Professional Documents
Culture Documents
HS Teorija Dio I Novo 2.1
HS Teorija Dio I Novo 2.1
HIDRAULIKI STROJEVI
Zoran arija
2010
1
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Sadraj
1. Uvod............................................................................................................................ 3
1.1. Podjele turbostrojeva ............................................................................................ 6
2. Turbo strojevi .............................................................................................................. 8
2.1. Opi pojmovi ........................................................................................................ 8
2.2. Eulerova jednadba turbostrojeva ...................................................................... 10
Analiza rada aksijalnih turbostrojeva............................................................................ 18
3. Karakteristike turbostrojeva ...................................................................................... 19
3.1. Cordierov diagram.............................................................................................. 26
3.1.1. Preliminarni izbor turbostroja ..................................................................... 27
4. Teorija slinosti i modelska ispitivanja..................................................................... 28
2
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
1. Uvod
Na granici fluida i vrstog tijela fluid uvijek djeluje nekom silom na stjenke vrstog tijela
bilo da je u mirovanju ili gibanju.
Ukoliko se vrsto tijelo giba u fluidu javit e se sile koje e nadalje vriti rad, a koji e s
obzirom na gibanje vrstog tijela biti pozitivan ili negativan.
S obzirom na prirodu sila koje sa javljaju hidraulike strojeve moemo podijeliti na:
statiki strojevi - to su oni strojevi kod kojih je strujanje naelno periodiko, a
izmjena energije se ne vri silama hidrodinamikog napona (ve silama tlaka i
potiskivanjem trenja).
dinamiki strojevi - kod kojih je strujanje stacionarno, a najvei dio promjene
energije struje dolazi od rada hidrodinamikih sila uzgona (optjecanje uzgonskih
tijela).
Primjer statikog stroja je vertikalna cijev zatvorena odozdo stapom nad kojim se nalazi
kapljevina teine G. Izvri li se pomak stap nagore za put s, obavit e se rad
W Gs
3
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
S druge strane kod gibanja estica fluida javljaju se i druge sile povezane s gibanjem
fluida. Strojevi koji koriste takve sile nazivaju se dinamiki strojevi. Princip rad
dinamikog stroja prikazana je na sljedeoj slici.
4
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Suprotan sluaj prethodnome je kada kapljevina tee iz gornjeg spremnika u donji. U tom
sluaju tok fluida e prisilno zakretati radno kolo uslijed ega e se stvarati okretni
moment na vratilu radnog kola. Kako je elektrini stroj vrsto povezan sa vratilom
radnog kola to e za krajnju posljedicu imati proizvodnju elektrine energije elektrinim
strojem.
5
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Ukoliko turbostrojem poveavamo energiju fluidu tada emo takve strojeve nazivati
radnim strojevima ili motorima ili neturbinama, a ukoliko turbostrojem smanjujemo tj.
oduzimamo energiju fluida tada emo takve strojeve nazivati pogonjenim strojevima ili
turbinama.
Dinamiki pogonjenim strojevi podrazumijevaju se turbine (od lat. turbinus virovit, koji
ima vir).
Ovisno o mediju s kojim rade turbine je nadalje mogue podijeliti na:
- vodne,
- parne i plinske (termike ili toplinske) i
- zrane (vjetroturbine).
Hidraulikim strojevima nazivamo sve strojeve koji rade s praktiki nestiljivim fluidom
(kapljevinom ili plinom do tlaka kod kojeg ga jo moemo smatrati nestiljivim).
Rotacionim strojevima podrazumijevamo sve one strojeve kod kojih se pretvorba energije
zbiva uz pomo rotora (esto puta se koristi naziv kolo), za razliku od nerotacionih
strojeva gdje se pretvorba zbiva na neki drugi nain (u prvom redu pravocrtnim gibanjem
klipa).
6
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Kod statikih je strojeva za pomak fluida iskoriteno neko drugo tijelo (npr. stap ili klip),
dok je kod dinamikih strojeva tu ulogu preuzela lopatica stroja. Prisilnom rotacijom
lopatice rotora ostvaruje se razliku tlaka koja za posljedicu ima strujanja fluida u
eljenom smjeru (iz podruja nieg u podruje vieg tlaka).
Turbostrojevima nazivamo sve strojeve kod kojih se pretvorba energije u rotoru zbiva po
Eulerovim zakonima turbostrojeva.
7
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
2. Turbo strojevi
Bez obzira na smjer strujanja specifina energija (energija po jedinci mase fluida koji
struji) na ulaznom presjeku je jednaka
vul2
pul
eul g z ul
2
vizl2
pizl
eizl g z izl
2
Prema tome razlika energije koju turbostroj daje fluidu ili prima od fluida je jednaka
8
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
*
ETS Eizl Eul m Y
odnosno
eTS eizl eul Y g H
Gdje je H m neto pad ukoliko se radi o turbini odnosno napor ukoliko se radi o crpki,
a Y W s / kg specifina energija turbostroja i odnosi se na jedinicu mase (za 1 kg)
fluida. Y W s / kg J / kg se esto naziva i jedinini rad.
Prema tome
- raspoloiva specifina energija kod turbinu je jednaka
eul eizl YT
- odnosno kod radnih strojeva je predana specifina energija jedninoj masi
fluida jednaka
eizl eul YRS .
9
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Dodavanje ili oduzimanje energije fluidu se kod turbostrojeva odvija pokretnim dijelom
stroja rotorom. Shematski prikaz jednog takvog stroja je prikazano na sljedeoj slici.
Apsolutna putanja
Lopatice
Ulazni trokut brzina
Izlaz iz rotora
Rotor
Meulopatini kanal
Izlazni presjek Ulaz u rotor
TS
Spiralno
kuite
Prikazan je radijalni turbostroj kod kojega se protok fluida ostvaruje u radijalnom smjeru.
Razlikujemo:
Apsolutna putanja - je putanja estice fluida koja se vidi praenjem fluidne estice
iz nepominog koordinatnog sustava
Relativna putanja - je putanja estice fluida koja nastaje praenjem iz pominog
koordinatnog sustava. Takav koordinatni sustav je kod turbostrojeva vezan uz rotor
crpke/turbine i rotira jednakom brzinom kao i rotor turbostroja (TS). U idealnom sluaju
(kakav e se ovdje analizirati) oblik relativne putanje odgovarati izgledu lopatice.
10
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
2
v2
u2
2
v1
w2 w1
u1
1
v1 v2
w1
w2 2
1 2
1
u2
u1
Brzine:
u - obodna brzina
v - apsolutna brzina
w - relativna brzina
11
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
prema kojem je apsolutna brzina jednaka vektorskom zbroju relativne i obodne brzine.
Kod turbina specifina energija koja stoji na raspolaganju (specifina energija koju je
mogue oduzeti fluidu) jednaka je razlici specifinih energija na ulaznom i izlaznom
presjeku rotora.
e e1 e2 g H
Dostupna energija se najveim dijelom predaje rotoru stroja kao koristan rad rotora ( H K )
dok manji dio pokriva gubitke strujanja fluida nastale izmeu ulaznog izlaznog presjeka
rotora ( hgub,rot ).
e2 e1 egub YK
e e1 e2
H K hgub,rot
g g
odnosno
12
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
e1 e2
HK hgub,rot
g
Uzimajui u obzir prethodne izraze moemo koristiti openitiji izraz koji glasi.
e e
H K 1 2 hgub,rot
g
pri emu se
+ odnosi na turbine, a
- odnosi se na crpke.
odnosno
YK e1 e2 egub [ 1]
Izraz predstavlja specifini rad TS za realni fluid, budui su uzeti u obzir gubici, izveden
u mirujuem koordinatnom sustavu.
13
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Trei oblik osnovne jednadbe TS mogue je dobiti koritenjem tzv. kosinusovog pouka
koji glasi:
wx2 v x2 u x2 2 v x u x cos x
gdje indeks x odgovara bilo ulaznom (1) ili izlaznom (2) presjeku. Uvrtavanjem
prethodnog izraza u izraz [ 7] slijedi;
v12 v22 v12 u12 2 v1 u1 cos1 v22 u22 2 v2 u2 cos 2 u12 u22
YK [ 8]
2 2 2
YK u1 v1 cos1 u 2 v2 cos 2 [ 9]
slijedi
YK u1 v1u u 2 v2u [ 10]
14
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
odnosno moment
*
m YK
TK [ 14]
Kod radijalnih strojeva ulazni i izlazni presjeci su cilindrinog oblika iju je povrinu
mogue izraunati koritenjem izraza
A D b
15
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Hidraulika korisnost
Hidraulika korisnost je bezdimenzijski koeficijent kojim se opisuje kvaliteta pretvorbe
energije promatranog hidraulikog stroja. Ona predstavlja omjer izmeu korisno predane
te dostupne specifine energije.
Kod crpki je hidraulika korisnost jednaka omjeru korisno predane specifine energije
fluidu ( Y ) s obzirom na specifinu energiju dovedenu na rotor crpke ( YK ).
Y H gH
H [ 19]
YK H K u2 v2u u1 v1u
a ukoliko voda radijalno prilazi ulaznom presjeku crpke (tada je v1u 0 ) hidraulika
korisnost je jednaka
H gH
H [ 20]
H K u 2 v2 u
Kod turbina, hidraulika korisnost predstavlja omjer korisno predane energije rotoru
( H K ) s obzirom na dostupnu energiju ( H ).
H K u1 v1u u2 v2u
H [ 21]
H gH
Ukoliko je ostvaren bez vrtloni tok fluida iza rotora, kada je v2u 0 , izraz za
hidrauliku korisnost prelazi u
H K u1 v1u
H [ 22]
H gH
Volumetrika korisnost
Volumetrika korisnost opisuje gubitke radi smanjenja koliine radno sposobnog fluida.
Volumetriki gubici nastaju radi pretjecanja dijela fluida iz podruja vieg u podruje
nieg tlaka, a da pritom ta ista koliina fluida ne prolazi kroz rotor.
16
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Q
H [ 23]
Q QL
pri emu Q predstavlja radno sposoban fluid koji prolazi kroz rotor, a QL dio fluida koji
pretjee ne prolazei kroz rotor.
Volumetriki gubici u prosjeku iznose do 2% gubitaka i vrlo esto se ne uzimaju u obzir.
17
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
18
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
3. Karakteristike turbostrojeva
Hidrauliki dijelovi turbostroja projektiraju se za zadane radne uvjete, a to su protok ( Q ),
specifina snaga ( H ) i broj okretaja ( n ) pri emu se veliine i oblici protonih kanala
odabiru tako da hidrauliki gubici rada u takvim reimima budu prihvatljivi (minimalni).
Reim rada turbostroja pri tim zadanim uvjetima se naziva proraunskim reimom. U
stvarnim uvjetima turbostroja moe raditi i u reimima razliitim od proraunskog. Tako
na primjer, moe se iz nekog razloga poveati otpor strujanja u dovodnom ili odvodnom
cjevovodu smanjujui protok turbostroja, pri emu se mijenja i snaga.
Na sljedeoj slici su prikazane dimenzijske karakteristike turbine CHE Fuine. Crvenom
bojom su prikazane karakteristike obnovljenog rotora, dok se plavom bojom prikazane
karakteristike starog rotora. Iz slike je vidljivo da radni uvjeti, na osnovu kojih je
projektiran stroj, odgovaraju H=41 m, Q=8 m3s-1, P=3 MW te korisnost stroja u tom
sluaju iznosi =95%. Turbostroj mora biti paljivo projektiran tako da pri radnim
uvjetima, uvjetima u kojima e raditi najvei dio vremena tijekom eksploatacije, ima
najviu iskoristivost.
19
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Sl. 3.2 Bezdimenzijske karakteristike TS (-, pri =konst.), turbina HPP Antuco Chile
Ed Pd Pu Pg Pg
1
Eu Pu Pu Pu
Gubici unutar turbostrojeva sastoje se od otpora strujanja radi viskoznih sila i gubitaka
prestrujavanja. Njih obuhvaa unutarnji koeficijent iskoristivosti i . Otpori strujanja
potjeu od rada sila trenja fluida o stjenke, te od otpora uslijed nastajanja vrtloga, otpora
uslijed naglog skretanja itd. Otpor trenja se ne moe nikada u potpunosti izbjei dok se
drugi gubici mogu minimizirati ili pravilnom konstrukcijom djelomino ili u potpunosti
otkloniti. Prema tome hidrauliki gubici turbostrojeva su uglavnom ovisni o faktorima
koji izazivaju odnosno utjeu na trenja, a to su:
apsolutna hrapavost k m
relativna brzina strujanja
w ms 1
koeficijent kinematikog viskoziteta m s
2 1
specifina gustoa kg / m 3
veliina stroja d m
irina raspora (kanala) s m
21
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
22
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Radi gore iznesenih razloga funkcija je uvijek manja kod (manjeg) modela nego kod (u
pravilu vee) izvedbe ime je prognoza koeficijenta iskoristivosti uvijek ograniena
odozdo (prognozirana iskoristivost je uvijek manja nego to e to biti kod izvedbe).
Izvedbe Modela
pri emu je poveanje korisnosti izvedbe radi veeg Re broja i manje relativne
hrapavosti nego to je to bilo kod ispitivanja umanjenog modela.
23
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Bezdimenzijske znaajke
1. Koeficijent protoka
Q v
m
Au u
Q
kako je v m i u d n slijedi
d
2
4
4Q
nd3
2
Protok Q se mjeri na bilo kojem mjestu TS, a gotovo u pravilu je to na samom ulazu u
turbostroj. A u prethodnom izrazu predstavlja neku karakteristinu povrinu turbostroja.
Kako se turbostrojevi dijele na aksijalne i radijalne to e izlazna povrina kod biti
jednaka
A d 2 b2 - kod radijalnih TS
A (d 2 d1 ) / 4 - kod aksijalnih turbostrojeva.
2 2
24
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
x y
U konanici se dobije
1 3
2 4
odnosno
Q
6.33 10 3 n
4
H3
Kod turbina se jo uvijek vrlo esto koristi tzv. specifina brzina vrtnje s obzirom na uin
koja glasi:
P
ns n
4
H3
Ova karakteristika predstavlja onu brzinu vrtnje geometrijski slinog stroja koji kod
jedininog rada od 1m daje snagu od 1KS (konjske snage). Radi standardizacije
opisivanja razliitih turbostrojeva ova karakteristika se sve vie naputa.
5. Koeficijent snage
1
- radni strojevi
25
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
+ gonjeni strojevi
8 P
4
n3 d 5
6. Bezdimenzijski promjer
Za konstrukciju turbostrojeva veoma je vana bezdimenzijska karakteristika veliine.
1 / 2 1 / 4
2 Y
d 4
2 Q2
6. Specifini promjer
4
H
dq d
Q
1.865 d q
26
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
1. Poznati su Q, H i n
- poznati podaci omoguuju izraunavanje koeficijenta
- za izraunati koeficijenta mogue je oitati koeficijent ,
- iz oitanog koeficijenta mogue je izraunati karakt. promjer turbostroja d.
2. Poznati su Q,H i d
- poznati podaci omoguuju raunanje koeficijenta ,
- za izraunati koeficijenta mogue je oitati koeficijent ,
- iz oitanog koeficijenta mogue je izraunati brzinu vrtnje n .
27
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
1. Geometrijska slinost:
28
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Model Izvedba
Sl. 4.1 Geometrijska slinost modela i izvedbe
2. Kinematika slinost:
v2
w1 v1
1 2
w2 2
1 u1
Model Izvedba u2
Sl. 4.2 Kinematika slinost modela i izvedbe
v v
v
u m u i
v - koeficijent slinosti brzina
Kako je:
d
u 2 n
nd - slijedi
2
vi u ni di n d
i i i n d
vm um nm d m nm d m
29
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
vi u
i n d
vm um
3. Dinamika slinost
Dinamika slinost postoji ako su rezultirajue sile koje djeluju na sustav (inercijeske
sile, sile trenja, sile tlaka, teina itd. ) kolinearne i jednakog omjera u svim tokama.
Ftrenja Ftrenja Ftlaka
Ftlaka
Fin Fin
Fg
FR Fg
FR
Model Izvedba
Sl. 4.3 Dinamika slinost modela i izvedbe
30
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Drugim rijeima dinamika slinost je zadovoljena ako su omjer inercijske sile i bilo koje
druge sile na izvedbi i modelu jednaki.
Fin u2
Fr 2 Fr Frudov broj
Fg g d
Fin ud
Re Re Reynoldsov broj
Ftrenja
Fin u2
Eu Eu Eulerov broj
Ftlaka p
Gdje su Fin , Ftrenja , Ftlaka i Fg inercijske sile, sile trenja, sile tlaka i teina. Karakteristine
vrijednosti u prethodnim izrazima jesu p, u i d (tlak, brzina i promjer).
Omjeri tlakova
2
u
i n d 2n 2d
pi
i
2
pm m m
u
pi
2n 2d
pm
Omjeri sila
F p A
31
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Fi p A
i i 2n 2d 2d 2n 4d
Fm pm Am
Fi
2n 4d
Fm
Omjeri momenata
d
M F r F
2
Mi F d
i i 2n 4d d 2n 5d
M m Fm d m
Mi
2n 5d
Mm
Omjeri snaga
P M M 2 n
Pi M 2 ni
i 2n 5d n 3n 5d
Pm M m 2 nm
Pi
3n 5d
Pm
32
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi
Yi
Hi Ym 2n 2d
Hm gi g
gm
g - koeficijent slinosti gravitacijske konstante
g 9.7803 1 0.0053 sin 2 g 3 10 6 Z g m / s 2
Primjer:
Ljubljana (46, 290m) -
g 9.806252 m / s 2
Rijeka (45, 0m) - g 9.806218 m / s
2
33