Professional Documents
Culture Documents
Predavanja Novo Interkulturni Men. I Test
Predavanja Novo Interkulturni Men. I Test
Predavanja Novo Interkulturni Men. I Test
Aktivnosti velikog broja kompanija prevazilazi okvire matine zemlje, i svet ulazi u
eru globalnih svetskih aktivnosti koja podrazumeva svetsku proizvodnju,
distribuciju i veliki broj Join ventures, multinacionalnih spajanja i pripajanja kao i
pojavu globalnih stratekih alijansi.
Menaderi novog doba uvek trebaju imati u vidu da je nain na koji se ponaaju
zaposleni i menaderi u kompaniji odreen je u velikoj meri podsvesnim
pretpostavkama, vrednostima i normama nacionalne kulture koje su oni uneli
udati poslovni sistem. Kompanije i druge vrste organizacija u svakoj nacionalnoj
zajednici organizovane su i funkcioniu po pravilima koji su duboko ukorenjeni u
nacionalnoj kulturi te zajednice. Ljudi u kompanijama ne mogu drugaije da se
ponaaju nego onako kako im to pretpostavke, vrednosti i norme njihove kulture
govore. Kulturna determinanta menadmenta podrazumeva da se organizacija i
upravljanje u kompanijama u jednoj nacionalnoj zajednici potinjava dejstvu
pretpostavki i verovanja nacionalne kulture u toj zajednici i samo one kompanije
tj. oni menaderi koji budu razumeli i potovali kulturnu razliitost prave prvi
korak uspenog poslovanja.
KULTURA
ta je zapravo kultura?
Dati odgovor na navedeno pitanje nije mogue bez postavljanja jo dva i davanja
njihovog odgovora. Koji su ciljevi kulture i kojim sredstvima se ona ostvaruje,
kakav meuodnos unutar kulture postoji izmeu individualnih napora i pritisaka,
koji se sve snanije odravaju i na mase.
Prvo znaenje koje je dodeljeno pojmu kulture treba shvatiti u jednini, ako
se radi o jednom oveku, o jednoj linosti i tada se pie malim slovom. Kultura sa
velikim K odnosi se na mnoinu. Bilo da je u jednini ili mnoini kultura se odnosi
na vii oblik kolektivnog izraavanja i odnosi se na jednu oblast, jednu zemlju,
jedan kontinent (evropska kultura, amerika).
One koje dele na ethos treba pre nazvati Grcima, nego one koji dele nau krv.
(14)
Kad bi konji i goveda imali ruke, kad bi mogli da slikaju tim rukama i da stvaraju
umetnika dela kao to to ine ljudi, konji bi lica bogova slikali kao konjska,
goveda bi ih predstavljala u likovima goveda, pa bi i njihova tela prikazivali prema
liku svoje vrste ... Etiopljani svoje bogove slikaju kao crne ljude sa irokim
nosnicama; stanovnici Trakije kau da njihovi bogovi imaju plave oi i riu
kosu ...
Hipokrat, otac medicine smatra da razlike koje postoje izmeu naroda, mogu
objasniti podnebljem i biologijom, razliitim sistemom obrazovanja i vaspitanja, i
naravno razliitim obiajima. Osniva istorijske nauke, Herodot, smatra da su
tradicija i obiaji nametnuli Atinjanima one vrline koje su od njih nainile uzore
ljudi visoke kulture.
Srednji vek povezuje pojam kulture i religije, ali ovde je ideal kulture u suprotnosti
od grkih i rimskih autora. Ideal znanja i delovanja su bili u suprotnosti, i naravno
u suprotnosti sa dananjim konceptom kulture. Sve do 1420. godine i pojava
Oksfordskog renika pojam kulture biva pomenut u svom figurativnom znaenju.
Sve ono to nastaje ljudskim radom, kao obrada ljudskih predmeta ili
proizvodnja novih predmeta (proizvodi zemljoradnje, zanastva,
primenjenih nauka);
Svi oni oblici ljudskog izraavanja pomou kojih ovek saoptava svoje
iskustvo, saznanja i vienja sveta drugim ljudima (od pisma do raznih
verovanja, filozofskih shvatanja i naunih objanjenja, kao i umetniko
izraavanje);
Na osnovu svega navedenog uvia se da postoji veliki broj definicija pri emu se
za veliki deo definicijainicija kulture istie da:
Kultura predstavlja sve to ljudi imaju, misle i rade kao pripadnici jednog
prepoznatljivog drutva
Kao realni okvir kulture, koji su drugaiji za svaku zemlju, mogu biti drutvene
organizacije, institucije, opta socijalna klima, kao i ustaljeni vrednosni sistem.
Kultura opredeljuje svakodnevni ivot ljudi, odreuje drutvene ciljeve, zato i
kako ljudi sarauju meusobno. Ti isti meusobni odnosi i efekti aktivnosti
odreenih pojedinaca na aktivnosti drugih, mogu varirati i tokom vremena i u
okviru istog drutva
Savremeno doba nosi sa sobom i nove pritiske, postavljanje novih uslova rada u
kompanijama, tetno delovanje novih tehnologija. Sa druge strana nova
tehnologija je omoguila da se ima vie vremena za usavravanje to
sposobnosti samih pojedinaca to i uslova rada.U tom smislu ovde vezujemo
kulturu i slobodno vreme. Zapravo, tehnologiju moemo posmatrati kao sredstva
kulture koje ispunjavaju datu ulogu na vie naina: oslobaaju oveka nekih
vidova podinjenosti u svakodnevnom ivotu, koje mu obezbeuju slobodno
vreme. Zahvaljujui tehnologiji oveku je omoguen susret razliitih kultura.
Jezik, navike, obiaji, tradicija, klima datog regiona utie na mentalitet ljudi, i
naravno na njihovu kulturu. Moe se rei, da je ovek okarakterisan svojim
kulturnim razvojem.
Znai, pod pojmom kultura podrzumeva se nain ivljenja neke grupe, kao i
njena duhovna dobra koja je stvorila data grupa tokom zajednikog ivota. Pod
kulturom se podrazumeva zajedniki sistem vrednosti, normi ponaanja, nain
miljenja i delanja, koje je ovek nauio i prihvatio u jednom kolektivu. Videli smo
na osnovu saetog istoriskog posmatranja pojma kulture da na kulturu utiu i
odreuju brojni faktori jednog drutva, od istorije do religije, geografski uslovi
ivljenja, jezik, obiaji, nain miljenja i verovanja.
Smanjivanjem trokova,
Poveanjem efikasnosti,
Upravljanjem odnosa sa strankama, obuka zaposlenih,ekoloke potrebe
radi ouvanja okoline,
Poznavanje poslovnih protokola koji olakavaju komunikaciju:
Nastup u ime organizacije,
Kako se pravilno predstaviti,
Kako ovladati poslovnom komunikacijom na meunarodnoj poslovnoj
sceni,
Koja su pravila i tabui poslovanja,
Postupak formalne i neformalne komunikacije,
Kako je postavljena hijerarhija u poslovnom svetu,
Kako se odreuje red sedenja, bilo tokom obroka ili za pregovarakim
stolom...
Znaaj poruke nije u tome ta ste stvarno rekli, niti u tome ta ste stvarno mislili,
nego na kakav ste odziv naili.
Prilikom poslovanja van matine zemlje kao poslovni jezik, uglavnom je engleski,
ali to ne umanjuje znaaj poznavanja drugih jezika, mada i ovde treba naglasiti
da je vanije poznavanje kulture date zemlje nego jezika.
da postave ciljeve,
postave vei broj alternativa koje omoguavaju dostizanje cilja,
se temeljno pripreme,
ocene ta je to to druga strana eli,
postave prioritete.
prepoznaju i razumeju druge kulture i da poznavati oblast poklanjanja, pa
u skladu sa datim:
o pokloni su vaan deo menaderskih odnosa
o voditi rauna kako poklon dati, u kojoj ambalai