Vodič Kroz Analizu Troškova I Koristi Investicijskih Projekata Za Razdoblje 2014.-2020

Vodi kroz analizu trokova i koristi
investicijskih projekata
Alat za ekonomsku procjenu kohezijske politike 2014-2020
Prosinac 2014.
European Commission
Directorate-General for
Regional and Urban policy
Guide to Cost-Benefit Analysis
of Investment Projects
Economic appraisal tool
for Cohesion Policy 2014-2020
December 2014
Europe Direct is a service to help you find answers
to your questions about the European Union.
Freephone number (*):

00 800 6 7 8 9 10 11
(*) The information given is free, as are most calls (though some operators, phone boxes or
hotels may charge you).
EUROPEAN COMMISSION
Directorate-General for Regional and Urban policy
REGIO DG 02 - Communication
Mrs Ana-Paula Laissy
Avenue de Beaulieu 1
1160 Brussels
BELGIUM
E-mail: regio-publication@ec.europa.eu
Internet: http://ec.europa.eu/regional_policy/index_en.cfm
More information on the European Union is available on the Internet (http://europa.eu).

Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2015
ISBN 978-92-79-34796-2
doi:10.2776/97516
European Union, 2015

Reproduction is authorised provided the source is acknowledged.
Printed in Italy
Printed on elemental chlorine-free bleached paper (ECF)

Vodi kroz analizu trokova i
koristi investicijskih projekata
Alat za ekonomsku procjenu
kohezijske politike 2014-2020
European Commission
Directorate-General for Regional and Urban policy
2 G U I D E T O C O S T - B E N E F I T AN ALY SI S O F I N V ES T M E N T P R O J E C T S 5
PRIZNANJA I IZJAVA O ODGOVORNOSTI
Autori: Davide Sartori (Centar za industrijske studije [CSIL]), Glavni autor; Gelsomina Catalano, Mario Genco, Chiara
Pancotti, Emanuela Sirtori, Silvia Vignetti (CSIL); Chiara Del Bo (Universit degli Studi di Milano).
Komisija sveuilinih recenzenata: Massimo Florio (Universit degli Studi di Milano), Koordinator komisije; Per-Olov
Johansson (Stockholm School of Economics), Susana Mourato (London School of Economics & Political Science), Arnold
Picot (Ludwig- Maximilians-Universitt, Munich), Mateu Turr (Universitat Politcnica de Catalunya).
Tehniki savjeti: JASPERS je bio tehniki savjetnik DG REGIO-u prilikom pripreme ovog Vodia, s fokusom na
praktina pitanja povezena s analizom trokova i koristi velikih infrastrukturanih projekata. Osim recenziranja prvih nacrta
Vodia, JASPERS je posebno pridonio isticanjem najbolje prakse i uobiajenih pogreaka u izvravanju analize trokova i
korsiti kao i u izradi i razvoju sedam studija sluaja uvrtenih u Vodi. JASPERS tim je bio sastavljen od strunjaka za sva
podruja obuhvaena Vodiem, Predvodili su ga Christian Schempp i Francesco Angelini, a ostali lanovi su bili Patrizia
Fagiani, Joanna Knast-Braczkowska, Marko Kristl, Massimo Marra, Tudor Radu, Paul Riley, Robert Swerdlow, Dorothee
Teichmann, Ken Valentine i Elisabet Vila Jorda.
Autori zahvaljuju na vrlo korisnim komentarima Witoldu Willaku, elniku Sektora G.1 Tima za velike projekte Generalne
uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije koji je rukovidio upravljanjem usluge, Mateuszu Kujawi iz
Generalne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, lanovima komisije sveuilinih recenzenata,
strunjacima iz JASPERS-a i Europske investicijske banke (EIB), kao i sudionicima sastanaka koordinacijskog odbora
ukljuujui slubenike Generalnih uprava Europske komisije za komunikacijske mree, za sadraj i tehnologiju, za
klimatsko djelovanje, za okoli, za energiju, za mobilnost i transport, za regionalnu i urbanu politiku i za istraivanje i
inovacije.
U nekim sluajevima, prostorna i vremenska ogranienja, te ogranienja u djelokrugu, ograniila su sposobnost autora da u
potpunosti ukljue sve predloene promjene ranijih nacrta. Uobiajene izjave o odgovornosti se primijenjuju te za sve
preostale pogreke i izostavljanja odgvornost snose autori.
Europska komisija i autori ne prihvaaju bilo kakvu odgovornost ili obvezu u vezi s tekstom. Ovaj materijal je:
obavijest ope prirode koja nema namjeru adresirati posebne okolnosti odreenih osoba ili subjekata
nije nuno sveobuhvatan, toan ili auran. Nije mu svrha nudity profesionalne ili pravne savjete.
Reproduciranje ili prevoenje je dozvoljeno, pod uvjetom da se izvor uredno navodi i da se ne rade modifikacije teksta.
Citiranje je doputeno dokle god se izvor navodi zajedno s injenicom da su rezultati provizorni.
POPIS KRATICA
PKO Posao kao i obino
ATD Analiza trokova i dobiti
FK Faktor konverzije
DNT Diskontirani novani tok
EK Europska komisija
PUO Procjena utjecaja na okoli
EIB Europska investicijska banka
ENSV Ekonomska neto sadanja vrijednost
EFRR Europski fond za regionalni razvoj
ESP Ekonomska stopa povrata
ESI Europsko i strukturalno investiranje
EU Europska unija
FDS Financijska diskontna stopa
FNSV Financijska neto sadanja vrijednost
FSP(C) Financijska stopa povrata investicije
FSP(K) Financijska stopa povrata na nacionalni kapital
BDP Bruto domai proizvod
SP Stakleniki plin
IV Integrirana vodoopskrba
DGT Dugoroni granini troak
VA Viekriterijska analiza
SKEA Statistika klasifikacija ekonomskih aktivnosti
D Drava lanica
OP Operativni Program
O&O Operacija & odravanje
JPP Javno-privatno partnerstvo
KG Kvalitetne godine ivota
SFK Standardni faktor konverzije
DSP Drutvena stopa popusta
DSVP Drutvena stopa vremenske preferencije
PDV Porez na dodanu vrijednost
VS Vrijednost statistikog ivota
VV Vrijednost vremena
SNP Spremnost na plaanje
SNA Spremnost na akceptiranje
PPOV Plan proiavanja otpadnih voda
Sadraj
Predgovor 11
Uvod 13
1. CBA u okviru EU fondova 15

1.1 Uvod......................................................................................................................... ...................................... 15
1.2 Definicija i obujam 'Velikih projekata ................ .........................................................................................15
1.3 Potrebne informacije, uloge i odgovornosti za procjenu.........................................................................17
1.4 Konzistentnost s nedavnim razvojima politike............................................................................................... 21
2. Opi principi izvrenja analize trokova i dobiti 25
2.1 Uvod..................................................................................................................... ........................... 25
2.2 Koraci u procjeni projekta.............................................................................................................................. 27
2.3 Opis sadraja ..................................................................................................................................................29
2.4 Definicija ciljeva..............................................................................................................................................30
2.5 Identifikacija projekta......................................................................................................................................31
2.5.1 Fiziki elementi i aktivnosti........................................................................................................31
2.5.2 Tijelo odgovorna za implementaciju projekta ....................................................................................32
2.5.3 Tko ima pravni interes ........................................................................................................................33
2.6 Tehnika izvedivost i odrivost okolia..........................................................................................................34
2.6.1 Analiza potranje ............................................................................................................................. ..35
2.6.2 Analiza opcija ................................................................................................................................ 36
2.6.3 Okolina razmatranja i razmatranja klimatskih promjena...................................................................38
2.6.4 Tehniki nacrt, procjena trokova i raspored implementacije............................................................ 40
2.7 Financijska analiza ........................................................................................................................................ 41
2.7.1 Uvod ...................................................................................................................................................41
2.7.2Metodologija..........................................................................................................................................41
2.7.3 Trokovi investicije, trokovi zamjene i ostatak vrijednosti...............................................................44
2.7.4 Operativni trokovi i prihodi.............................................................................................................. 45
2.7.5 Izvori financiranja ..........................................................................................................................47
2.7.6 Financijska isplativost.....................................................................................................................48
2.7.7 Financijska odrivost......................................................................................................................50
2.7.8 Financijska analiza Javno-privatnog partnerstva (JPP)...................................................................52
2.8 Ekonomska analiza................................................................................................... .......................................54
2.8.1 Uvod ...................................................................................................................................................54
2.8.2 Fiskalne ispravke.............................................................................................................................55
2.8.3 Od trinih do cijena u sjeni.........................................................................................................56
2.8.4 Primjena konverzijskih faktora na projektne inpute........................................................................58
2.8.5 Cijena u sjeni...............................................................................................................................58
2.8.6 Vredovanje izravnih koristi.. ..............................................................................................................59
2.8.7 Vrednovanje netrinih utjecaja i korekcija za eksternalije.. .................................................61
2.8.8 Vrednovanje SP emisija...............................................................................................................62
2.8.9 Ostatak vrijednosti ..............................................................................................................................63
2.8.10 Neizravni i distribucijski uinci. .....................................................................................................64
2.8.11 Ekonomski performans .......................................................................................................................65
2.9 Procjena rizika.............................................................................................................................................67
2.9.1 Analiza osjetljivosti.............................................................................................................................67
2.9.2 Kvalitativna analiza rizika...................................................................................................................69
2.9.3 Probabilistika analiza rizika...............................................................................................................71

2.9.4 Prevencija rizika i ublaavanje........................................................................................................73
2.10 Kontrolni popis..............................................................................................................................................75
3. Promet 77
3.1 Uvod...............................................................................................................................................................77
3.2 Opis sadraja... ...................................................................................................................79
3.3 Definiranje ciljeva...............................................................................................................................79
3.4 Prepoznavanje projekta...................................................................................................................................80
3.5 Predvianje obujma prometa......................................................................................................................... .81
3.5.1 Faktori koji utjeu na analizu potranje..........................................................................................81
3.5.2 Hipoteze, metode i input.........................................................................................................82
3.5.3 Outputi prometne prognoze............................................................................................................83
3.6 Analiza opcija.............................................................................................................................................84
3.7 Financijska analiza ........................................................................................................................................84
3.7.1 Trokovi investicije.............................................................................................................................84
3.7.2 Operativni i trokovi odravanja (R&O)........................................................................................85
3.7.3 Projekcije prihoda ..........................................................................................................................85
3.8 Ekonomska analiza..........................................................................................................................................87
3.8.1 Vrijeme putovanja...............................................................................................................................90
3.8.2 Trokovi upravljanja vozilom korisnika censta...................................................................................94
3.8.3 Trokovi upravljanja za prijevoznike..................................................................................................95
3.8.4 Accidents ............................................................................................................................................95
3.8.5 Buka ...................................................................................................................................................97
3.8.6 Zagaenje zraka...................................................................................................................................98
3.8.7 Klimatske promjene............................................................................................................................99
3.9 Procjena rizika.............................................................................................................................................99
Studija sluaja Cestovni projekt........................................................................................................................101
Studija sluaja eljeznica .................................................................................................................................113
Studija sluaja Gradski prijevoz........................................................................................................................127
4. Okoli 145
4.1 Vodoopskrba i odvodnja ..................................................................................................................145
4.1.1 Opis konteksta... ...............................................................................................................147
4.1.2 Definiranje ciljeva.. ..................................................................................................................148
4.1.3 Identifikacija projekta.......................................................................................................................148
4.1.4 Analiza potranje .............................................................................................. ...............................149
4.1.4.1 imbenici koji utjeu na potranju za vodom..................................................................149
4.1.4.2 Hipoteze, metode i inputni podaci ...................................................................................149
4.1.4.3 Output prognoze potranje ...............................................................................................150
4.1.5 Analiza opcija ...............................................................................................................................151
4.1.6 Financijska analiza.............................................................................................................................151
4.1.6.1 Trokovi investicije...........................................................................................................151
4.1.6.2 Operativni i trokovi odravanja (O&M)..........................................................................152
4.1.6.3 Projekcije prihoda.........................................................................................................152
4.1.7 Ekonomska analiza ...........................................................................................................................153
4.1.7.1 Poveana dostupnost vode za pie i/ili kanalizacijskih usluga.........................................153
4.1.7.2 Poboljana pouzdanost izvora vode i vodoopskrbne usluge.............................................154
4.1.7.3 Poboljana kvaliteta vode za pie..................................................................................154
4.1.7.4 Poboljana kvaliteta povrinskih vodnih tijela i ouvanje usluga ekosustava......155
4.1.7.5 Voda sauvana za ostale potrebe.......................................................................................155
4.1.7.6 Zdravstveni uinci.............................................................................................................156
4.1.7.7 Smanjeno zakrenje .........................................................................................................156
4.1.7.8 Varijacije emisija staklenikih plinova.............................................................................157
4.1.8 Procjena rizika. .............................................................................................................................157
4.2 Gospodarenje otpadom........................................................................................... ......................................158

4.2.1 Opis konteksta ...................................................................................................... ............................159
4.2.2 Definicija ciljeva ..................................................................................................................160
4.2.3 Prepoznavanje projekta.....................................................................................................................160
4.2.4 Analiza potranje .............................................................................................................................161
4.2.4.1 imbenici koji utjeu na potranju otpada.......................................................................161
4.2.4.2 Hipoteze, metode i inputni podaci.. .............................................................................161
4.2.5 Analiza opcija.. ................................................................................................................................162
4.2.6 Financijska analiza............................................................................................................................163
4.2.6.1 Troak investicije..............................................................................................................163
4.2.6.2 Operativni i trokovi odravanja... ...................................................................................163
4.2.6.3 Projekcije prihoda.........................................................................................................164
4.2.7 Ekonoska analiza... ...........................................................................................................................165
4.2.7.1 Resursne utede: izbjegnuti otpad za odlagalite..............................................................165
4.2.7.2 Resursne utede: povrat reciklanih materijala i proizvodnja komposta..........................166
4.2.7.3 Resursne utede: povrat energije.. ...................................................................................166
4.2.7.4 Vizualne nepogodnosti, buka i smradovi..........................................................................166
4.2.7.5 Emisije staklenikih plinova.............................................................................................167
4.2.7.6 Zdravstveni i rizici za okoli ............................................................................................168
4.2.8 Procjena rizika ..................................................................................................................................168
4.3 Sanacija okolia, zatita i prevencija rizika ..................................................................................................170
4.3.1 Uvod .................................................................................................................................................170
4.3.2 Opis konteksta ..................................................................................................................................171
4.3.3 Definicija ciljeva ..............................................................................................................................171
4.3.4 Prepoznavanje projekta.....................................................................................................................172
4.3.5 Analiza potranje .............................................................................................................................173
4.3.6 Financijska analiza............................................................................................................................173
4.3.6.1 Investicijski i operativni trokovi.....................................................................................173
4.3.6.2 Projekcije prihoda ............................................................................................................173
4.3.7 Ekonomska analiza ......................................................................................................................... 173
4.3.7.1 Poboljani zdravstveni uvjeti .......................................................................................... 174
4.3.7.2 Produktivna upotreba zemljita ...................................................................................... 175
4.3.7.3 Poveana rekreativna vrijednost...................................................................................... 175
4.3.7.4 Ekosustav i ouvanje bioraznolikosti.. ....................................................................... 175
4.3.7.5 Smanjenje imovinske tete ............................................................................................. 176
4.3.7.6 Poveanje vrijednosti nekretnina.................................................................................... 176
4.3.8 Procjena rizika ................................................................................................................................ 177
Studija sluaja vodna infrastruktura i infrastruktura otpadnih voda .............................................................. 179
Studija sluaja spalionica otpada s povratkom energije...................................................................................191
5. Energetika 211
5.1 Uvod............................................................................................................................................ 211
5.2 Opis sadraja.. ................................................................................................................. 213
5.3 Definiranje ciljeva.............................................................................................................................213
5.4 Prepoznavanje projekta................................................................................................................................ 214
5.5 Predvianje energetske potranje i opskrbe................................................................................................. 215
5.5.1 imbenici koji utjeu na potranju energije.....................................................................................215
5.5.2 Inputni podaci za analizu potranje ................................................................................................ 216
5.5.3 imbenici koji utjeu na opskrbu energijom....................................................................................216
5.5.4 Inputni podaci za analizu opskrbe................................................................................................... 217
5.6 Analiza opcija ............................................................................................................................................. 217
5.7 Financijska analiza .................................................................................................... ................................. 218
5.7.1 Troak investicije............................................................................................................................ 218
5.7.2 Operativni i trokovi odravanja. ............................................................................................... 218
5.7.3 Prihodi......................................................................................................................................... 219
5.8 Ekonomska analiza...................................................................................................................................... 219

5.8.1 Proizvodnja energije, prijenos, transmisija i distribucija..............................................220
5.8.1.1 Poveanje i diversifikacija energetske opskrbe kako bi se zaovoljila rastua potranja...221
5.8.1.2 Poveanje u sigurnosti i pouzdanosti opskrbe................................................................. 222
5.8.1.3 Smanjenje energetskih trokova za zamjenu izvora energije....................................223
5.8.1.4 Integracija trita.............................................................................................................. 224
5.8.1.5 Poboljana uinkovitost.................................................................................................... 224
5.8.1.6 Varijacija emisija staklenikih plinova i zagaenja zraka .................................. 225
5.8.2 Energetski uinkovita potronja za zagrade i proizvodne sustave............................................226
5.8.2.1 Poveanje uinkovitosti potronje. ............................................................................. 226
5.8.2.2 Poveanje komfora ......................................................................................................... 227
5.8.2.3 Smanjenje emisija staklenikih plinova i zagaivanja......................................................227
5.9 Procjena rizika.......................................................................................................................................... 228
Studija sluaja Cjevovod za transmisiju prirodnog plina..................................................................................231
6. Broadband 241
6.1 Uvod............................................................................................................................................. 241
6.2 Opis konteksta ............................................................................................................................................. 242
6.3 Definicija ciljeva............................................................................................................................243
6.4 Identifikacija projekt ................................................................................................................................... 244
6.5 Analiza potranje ......................................................................................................................................... 245
6.5.1 imbenici koji utjeu na potranju....................................................................................................246
6.5.2 Hipoteze, metode i inputni podaci. .............................................................................................. 246
6.5.3 Output prognoze.. .................................................................................................... 247
6.6 Analiza opcija .............................................................................................................................................. 247
6.7 Financijska analiza....................................................................................................................................... 248
6.7.1 Investicijski i operativni trokovi..................................................................................................... 248
6.7.2 Projekcije prihoda ........................................................................................................................ 248
6.8 Ekonomska analiza....................................................................................................................................... 249
6.8.1 Tipine koristi i metode vrednovanja.. .....................................................................................249
6.8.2 Poveano usvajanje digitalnih usluga za kuanstva i poslovne subjekte......................................... 250
6.8.3 Poboljana kvaliteta digitalnih usluga za kuanstva i poslovne subjekte .................................... 251
6.8.4 Poboljano pruanje digitalnih usluga javnoj administraciji. ...............................................251
6.9 Procjena rizika...............................................................................................................................................252
Studija sluaja Broadband infrastruktura ........................................................................................................ 255
7. Istraivanje, razvoj i inovacije 269
7.1 Uvod................................................................................................................ ............................. 269
7.1.1 RDI projekti u agendi EU politike................................................................................................ 269
7.1.2 Definicije RDI infrastrukture i fokus invervenciju kohezijske politike........270
7.2 Opis konteksta ............................................................................................................................................. 271
7.3 Definiranje ciljeva......................................................................................................................................... 273
7.4 Prepoznavanje projekta................................................................................................................................. 273
7.5 Analiza potranje ................................................................................................................. ........................ 275
7.6 Analiza opcija ...............................................................................................................................................277
7.7 Financijska analiza ...................................................................................................................................... 278
7.7.1 Trokovi investicije, operativni trokovi i trokovi odravanja........................................................278
7.7.2 Prihodi i izvori financiranja ..................................................................................................... 278
7.8 Ekonomska analiza....................................................................................................................................... 280
7.8.1 Struktura odjeljka. ................................................................................................................... 280
7.8.2 Tipine koristi. .............................................................................................................................280
7.8.3 Vrednovanje koristi za poslovne subjekte........................................................................................ 282
7.8.4 Vrednovanje koristi za istraivae i studente................................................................... 287
7.8.5 Vrednovanje koristi za ciljnu populaciju i opu javnost .................................................................. 290
7.8.6 Koristi i trokovi RDI infrastrukture iz regionalne perspektive........................................................292
7.8.7 Budui razvoji u metodologiji.............................................................................................. 294
7.9 Procjena rizika................................................................................................ .............................................. 295
Aneksi 299
Aneks I. Financijska diskontna stopa............................................................................................................. 299
Aneks II. Drutvena diskontna stopa............................................................................................................... 301
Aneks III. Pristupi empirijskoj procjeni faktora konverzije ............................................................................ 305
Aneks IV. Cijena u sjeni ...................................................................................................................... 313
Aneks V. Postavljanje tarife, princip 'zagaiva plaa' i analiza priutivosti ................................................. 317
Aneks VI. Pristup 'spremnosti na plaanje pri vrednovanju izravnih i vanjskih uinaka..................................321
Aneks VII. Indikatori performansa projekta...................................................................................................... 333
Aneks VIII. Probabilistika analiza rizika.......................................................................................................... 337
Aneks IX. Ostali alati procjene......................................................................................................................... 345
Bibliografija 349
G U I D E T O C O S T - B E N E F I T AN ALY SI S O F I N V ES T M E N T P R O J E C T S 11
Predgovor
Uspjena politika temeljena na dokazima zahtijeva donoenje odluka o investiranju temeljenih na objektivnim i
provjerljivim metodama. Zato Komisija kontinuirano promie upotrebu analiza trokova i koristi (CBA) za velike
infrastrukturne projekte iznad 50 milijuna. Po prvi put, u razdoblju 2014-2020 temeljna pravila provoenja CBA su
ukljuena u sekundardno zakonodavstvo i obvezujua za sve korisnike. Openito, drave lanice planiraju
implementirarati preko pet stotina velikih projekata u razdbolju 2014-2020.
CBA ija je svrha mjerenje u novanom smislu svih koristi i trokova projekta za drutvo treba postati stvarni
upravljaki alat za nacionalne i regionalne vlasti i prema tome mi smo se usredotoili na praktine elemente u Vodiu
drei u vidu recentna gibanjja u znanstvenom svijetu ekonomije dobrobiti.
Dodatno DG za regionalnu i urbanu politiku zajedno s JASPERS-om ustanovit e redovite CBA forume za
razmjenu najbolje prakse i iskustava u izvravanju CBA tako da moemo nastaviti unapreivati znanje dionika i njegovu
uinkovitu primjenu na specifine investicijske projekte. U ime stvaranja rasta i radnih mjesta, projekti drava lanica
koje financiraju Europski strukturalni i investicijski fondovi trebaju biti dovreni na vrijeme i pruiti oekivane rezultate
naim graanima i poslovnim subjektima.
Veselim se uspjenoj upotrebi EU fondova u nadolazeim godinama

kako bi se pokazala njihova dodana vrijednost i uloga u izvravanju
strategije Europa 2020.
Corina Creu,
lan Europske komisije za regionalnu politiku
1 G U I D E T O C O S T - B E N E F I T AN ALY SI S O F I N V ES T M E N T P R O J E C T S
3 13
Uvod
Ovaj vodi kroz analizu trokova i koristi (CBA) investicijskih projekata aurira i proiruje ranije izdanje iz 2008.
Vodi je izmijenjen u svjetlu recentnih razvoja EU politika, metodologije analize trokova i koristi i najbolje
meunarodne prakse, te se temelji na pozamanom iskustvu steenom u pripremi projekata i procjeni tijekom ranijeg
programskog razdoblja kohezijske politike.
Cilj vodia odraava specifini zahtjev da Europska komisija prui praktine upute o procjeni velikih projekata, kao
to je utjelovljeno u propisima o kohezijskoj politici 2014-2020. Meutim, kao i u ranijim verzijama, vodi treba
promatrati prije svega kao doprinos zajednikoj europskoj kulturi vrednovanja na polju procjene projekata. Njegov
glavni cilj je ilustriranje uobiajenih principa i pravila za primjenu CBA pristupa u praksi razliitih sektora.
Vodi cilja irok spektar korisnika, ukljuujui slubenike Europske komisije, dravne slubenike drava lanica, te u
zemljama kandidatima, osoblje financijskih institucija i konzultante ukljuene u pripremu ili vrednovanje investicijskih
projekata. Tekst je relativno samostalan i ne zahtijeva posebno znanje o financijskoj i ekonomskoj analizi kapitalnih
investicija. Glavna promjena s obzirom na ranije izdanje tie se pojaanog operativnog pristupa i snanijeg
usredotoenja na investicijske prioritete kohezijske politike.
Struktura vodia je sljedea.
Prvo poglavlje predstavlja regulatorne zahtjeve za postupak procjene projekta i povezanu odluku o velikom projektu.
Aktivnost procjene projekta je raspravljena unutar sveobuhvatnijeg okvira vjebe planiranja vierazinskog upravljanja
kohezijske politike i njenih recentnih razvoja.
Drugo poglavlje raspravlja CBA principe-vodilje, radna pravila i analitike korake koji e biti razmotreni za procjenu
investicije pod EU fondovima. Predloeni metodoloki okvir je strukturiran kao sugerirana agenda i kontrolni popis, i
sa stajalita predlagatelja investicije, koji je ukljuen u procjenjivanje ili pripremu dosjea projekta, i sa stajalita
ispitivaa projekta ukljuenog u procjene projekta.
Poglavlja od tri do sedam ukljuuju obrise projektne analize prema sektoru, usredotoavajui se na promet, okoli,
energetiku, broadband te sektor istraivanja & inovacija. Cilj je uiniti eksplicitnima one aspekte CBA koji su
specifini za sektor, poput tipinih ekonomskih trokova i koristi, metoda vrednovanja, referentnih razdoblja, itd.
Kako bi se omoguilo razumijevanje i praktina primjena CBA u razliitim sektorima obuhvaenima vodiem, prua
se niz studija sluajeva. Studije sluajeva imaju iskljuivu svrhu kao radni primjeri ope metodlogije opisane u drugom
poglavlju i metodologija specifinih za sektore. Iako primjeri projekata koriteni u studijama sluajeva mogu biti
dijelom temeljeni na stvarnim projektima, oni su pojednostavljeni i modificirani na mnogo naina kako bi odgovarali
namijenjenoj svrsi, zbog ega nisu nuno reprezentativni prema kompleksnosti bilo kojeg stvarnog projekta. Takoer,
odabrani projekti su samo ilustrativni primjeri velike raznolikosti moguih vrsta projekata unutar svakog
infrastrukturnog sektora i ne treba ih gledati kao standardni projekt za dani sektor. Slino, nijedna od specifinih
pretpostavki istaknutih u studijama sluajeva nije zamiljena kao reprezentativna ili standardna za bilo koji drugi
projekt, u bilo kojem sektoru ili zemlji, ve kao ilustrativni primjer. Konano, treba napomenuti da su iz razloga
prostornih ogranienja ovog vodia studije sluajeva naelno skraene koliko je to mogue i prema tome mnogi detalji
su morali biti izostavljeni na razne naine.
Aneksi obuhvaaju sljedee teme: financijsku diskontnu stopu; pristupe empirijskoj procjeni faktora konverzije; cijenu
u sjeni; postavljanje tarife, princip zagaiva plaa i priutivost; pristup spremnosti na plaanje; indikatore
performansa projekta; probabilistiku analizu rizika; ostale alate za procjenu. Tekst dovrava bibliografija.
1. CBA u okviru EU fondova
1.1 Uvod
Kohezijska politika Europske unije ima za cilj osigurati rast i radna mjesta, zajedno s ciljevima sadranima u strategiji
Europa 2020. Odabir najboljih projekata koji nude najbolju vrijednost za novac i koji znaajno utjeu na radna mjesta i
rast je kljuni sastojak cjelokupne strategije. U ovom okviru, Analiza trokova i koristi (CBA, Cost Benefit Analsyis) je
izriito potrebna, meu ostalim elementima, kao temelj donoenja odluka o sufinanciranju velikih projekata ukljuenih u
operativne programe (OP) Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda.
CBA je analitiki alat koji se koristi za vrednovanje investicijskih odluka kako bi se procijenila promjena dobrobiti koja
im se moe pripisati i doprinos ciljevima kohezijske politike EU. Svrha CBA-a je omoguavanje efikasnije alokacije
resursa, demonstriranje korisnosti odreene intervencije za drutvo u odnosu na mogue alternative.
Ovo poglavlje opisuje pravne pretpostavke i djelokrug CBA-a u procjeni investicijskih projekata unutar kohezijske
politike EU, u skladu s EU regulacijama i ostalim dokumentima Europske komisije (vidi okvir ispod). Takoer, uloga
CBA u irem okviru EU politike je raspravljena u svjetlu Strategije EU 2020, ciljevima glavnih inicijativa i glavnim
sektorskim politikama i zajednikim poveznicama, ukljuujui klimatske promjene i uinkovitost resursa, zajedno sa
sinergijom prema ostalim EU financijskim instrumentima kao to je Instrument za povezivanje Europe. Kljuni sadraji
ovog poglavlja su:
definicija i obujam velikih projekata;
potrebne informacije, uloge i odgovornost za procjenu; i
konzistentnost s nedavnim razvojima javnih politika i zajednikim poveznicama
1.2 Definicija i obujam Velikih projekata

Sukladno lanku 100. (Veliki projekti) Uredbe (EU) Br. 1303/2013, veliki projekt je investicijska operacija koja se
sastoji od niza poslova, aktivnosti ili usluga kojima je svrha ostvariti nedjeljiv zadatak tono odreene ekonomske i
tehnike prirode koji ima jasno definirane ciljeve i iji ukupni kvalificirani trokovi premauju 50 milijuna eura.
Ukupni kvalificirani trokovi su dio troka investicije koji je kvalificiran za EU sufinanciranje. U sluaju operacije koje
potpadaju pod lanak 9(7) (Tematski ciljevi) Uredbe (EU) Br. 1303/2013, financijski limit za identifikaciju velikog
projekta postavljen je na 75 milijuna eura.
1 See Preamble 92 to Regulation (EU) No 1303/2013.

PRAVNI OSNOV ZA PROCJENU VELIKIH PROJEKATA

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. kojom se utvruju
zajednike odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda,
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog pomorskog i ribarskog fonda i utvruju ope
odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog
pomorskog i ribarskog fonda i ukida Uredba Vijea (EV) br. 1083/2006.
Komisijina delegirana Uredba (EU) br. 480/2014 od 3. oujka 2014. nadomjeta Uredbu (EU) br. 1303/2013.
Komisijina implementiraju Uredba (EU) br. 1011/2014 od 22. rujna 2014. utvruje detaljna pravila za
implementaciju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog Parlamenta i Vijea u pogledu modela podnoenja
odreenih informacija Komisiji i detaljna pravila koja se tiu razmjene informacija izmeu korisnika i
upravljakih tijela, certifikacijskih tijela, revizijskih tijela i posrednikih tijela (nadalje zvana , laying down
detailed rules for implementing Regulation (EU) No 1303/2013 of the European Parliament and of the
Council as regards the models for submission of certain information to the Commission and the detailed
rules concerning the exchanges of information between beneficiaries and managing authorities, certifying
authorities, audit authorities and intermediate bodies (u nastavku teksta IR o postupku prijave i IQR))
Commission Implementing Regulation (EU) utvruje detaljna pravila o implementaciji Uredbe (EU) br.
1303/2013 Europskog Parlamenta i Vijea u pogledu modela za izvjee o napretku, podnoenju
informacija o velikim projektima, zajednikom akcijskom planu, implementacijskih izvjetaja za
Investiciju u pogledu ciljeva rasta i radnih mjesta, upravljakoj deklaraciji, strategiji revizije, miljenju
revizije i godinjem kontrolnom izvjetaju i metodologiji za izvrenje analize trokova i dobiti i u skladu s
Uredbom (EU) br. 1299/2013 Europskog Parlamenta i Vijea u pogledu modela za implementacijske
izvjetaje za Europski teritorijalni kooperacijski cilj (u nastavku teksta IR na aplikacijskom obrascu i CBA
metodologiji)
Definicija velikog projekta se ne primjenjuje na operaciju postavljanja financijskog instrumenta, definiranog lankom 37
(Financijski instrument) Uredbe (EU) br. 1303/2013 2, koji treba proi specifinu proceduru3. U istom smislu, Zajedniki
akcijski plan, definiran lankom 104 (Zajedniki akcijski plan) Uredbe (EU) br.1303/2013 4 nije veliki projekt. Veliki
projekti mogu biti financijski podrani od strane EFRR-a i Kohezijskog fonda (u nastavku teksta fondovi) kao dio OP-a
ili vie od jednog OP-a (vidi okvir ispod). Dok se EFRR fokusira na investicije povezane s kontekstom u kojem
poduzea djeluju (infrastruktura, poslovne usluge, podrka za poslovanje, inovacije, informacije i komunikacijske
tehnologije [ICT] i istraivaki programi) i pruanje usluga graanima (energija, online usluge, obrazovanje, zdravlje,
socijalne i istraivake infrastrukture, dostupnost, kvaliteta okolia)5, Kohezijski fond podrava intervencije unutar
podruja transporta i okolia. U podruju okolia, Kohezijski fond izriito podrava investicije u prilagodbu klimatskim
promjenama i prevenciju rizika, investicije u vodni i sektor otpada te u urbani okoli. Investicije u energetsku efikasnost
i obnovljivu energiju su takoer kvalificirane za potporu, pod uvjetom da imaju pozitivne koristi za okoli. U polju
transporta Kohezijski fond pridonosi investicijama u Transeuropsku transportnu mreu, kao i niskougljinim sustavima
transporta i odrivog urbanog transporta6.
2 The ESI Funds may be used to support financial instruments under a programme, including when organised through funds of
funds, in order to contribute to the achievement of specific objectives set out under a priority (Reg.1083/2013, Art. 32(1)).
3 Based on an ex ante assessment which has identified market failures or suboptimal investment situations, and investment needs.
Source: (Reg. 1083/2013, Art. 32(2)).
4 It comprises a project or a group of projects, not consisting of the provision of infrastructure, carried out under the responsibility
of the beneficiary, as part of an OP or OPs. ((Reg. 1083/2013, Art. 104(1)).
5 Regulation (EU) No 1301/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on the ERDF and on specific
provisions concerning the investment for growth and jobs goals and repealing Regulation (EC) No 1080/2006.
6 Regulation (EU) No 1300/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on the Cohesion Fund and
repealing Council Regulation (EC) No 1084/2006.
UKLJUIVANJE VELIKIH PROJEKATA U OPERACIJSKI PROGRAM

Sukladno lanku 96 (Sadraj, usvajanje i izmjena operacijskih programa prema cilju Investiranja za rast i radna
mjesta) Uredbe (EU) br. 1303/2013, operacijski program e postaviti () opis vrste i primjere postupaka koje
treba podrati pod svakim investicijskim prioritetom i oekivani doprinos konkretnim ciljevima naznaenima u
toki (i), ukljuujui misli vodilje za izbor operacija i, gdje je to mogue, identifikaciju glavnih ciljnih skupina,
konkretnih ciljnih teritorija, vrsta korisnika, planirane uporabe financijskih instrumenata i velikih projekata.
Kao dio operacijskog(ih) programa, implementacija velikih projekata treba biti ispitana od strane Odbora za
praenje imenovanog za konkretni program(e) (lanak 110). Napredak u njihovoj pripremi i implementaciji bit
e prijavljen u Godinjem implementacijskom izvjeu (lanak 111), koji su drave lanice zamoljene podnijeti
godinje, od 2016. do 2023.
Financijski instrumenti mogu biti postavljeni kao bi se financirali veliki projekti, ak i u kombinaciji s potporama
EFRR-a ili Kohezijskog fonda. U potonjem sluaju evidencije se trebaju voditi za svaki oblik financiranja. Takoer,
podnositelj zahtjeva je zamoljen da odredi vrstu financijskih instrumenata koja e se koristiti za financiranje projekta.
1.3 Potrebne informacije, uloge i odgovornosti za procjenu

Kako bi se dobilo odobrenje za sufinanciranje velikih projekata, upravljako tijelo (UT) programa koje podnosi projekt
je zamoljeno da uini dostupnima informacije na koje se referira lanak 101 (Informacije potrebne za odobrenje velikog
projekta) Uredbe (EU) br. 1303/2013 (vidi okvir).
POTREBNE INFORMACIJE
(a) Detalji koji se tiu vrste tijela odgovornog za implementaciju velikog projekta i njegovog svojstva
(b) Opis investicije i njezine lokacije
(c) Ukupni troak i ukupni kvalificirani troak, uzevi u obzir uvjete postavljene u lanku 61.
(d) Provedene studije izvodljivosti, ukljuujui analizu opcija i rezultate.
(e) CBA, ukljuujui ekonomsku i financijsku analizu te procjenu rizika.
(f) Analizu utjecaja na okoli, uzimajui u obzir olakanje klimatskih promjena i potrebe prilagoavanja te
sposobnost izdravanja katastrofe.
(g) Objanjenje konzistentnosti velikog projekta s relevantnom ljestvicom prioriteta odnosnog OP-a ili OP-ova,
i njegovo oekivano pridonoenje ostvarivanju konkretnih ciljeva na toj ljestvici prioriteta i oekivani
doprinos socioekonomskom razvoju.
(h) Plan financiranja koji pokazuje ukupne planirane financijske resurse i planiranu potporu iz fondova, EIB-
a i sve ostale izvore financiranja, zajedno s fizikim i financijskim indikatorima za napredak praenja,
uzevi u obzir identificirane rizike.
(i) Raspored implementacije velikog projekta i, kada se oekuje razdoblje implementacije dulje od razdoblja
programa, faze u kojima se trai potpora fondova za vrijeme razdoblja programa.
Informacije u lanku 101(a do i) predstavljaju temelj procjene velikog projekta i determiniraju opravdanost
potpore iz fondova.
Principi, metode i kriteriji predstavljeni u ovom vodiu (posebno u drugom poglavlju) pomoi e korisnicima,
donositeljima odluka i neovisnim ocjenjivaima da bolje razumiju koje informacije su potrebne da bi se procijenile
socioekonomske koristi i trokovi investicijskog projekta. Iako je CBA samo jedan od zatraenih informacijskih
elemenata, ona je snano povezana s drugim elementima i tvori sveobuhvatniji prikaz izrade projekta i pripreme.
Sukladno lanku 102. (Odluka o velikom projektu) Uredbe (EU) br. 1303/2013, procedura procjene moe imati dva
razliita oblika. O dravi lanici ovisi koji e od dva oblika primijeniti za konkretne velike projekte pod svojim OP-om.
prva opcija je procjena velikog projekta od strane neovisnih strunjaka praena notifikacijom Komisiji od strane
upravljakog tijela odabranog velikog projekta. Prema ovoj procedure, neovisni strunjaci e procijeniti informacije
pruene o velikom projektu sukladno lanku 101;
druga opcija je slanje dokumentacije o velikom projektu izravno Komisiji, u skladu s procedurom programskog
razdoblja 2007-2013. U ovom sluaju, drava lanica e podnijeti Komisiji informacije predviene u lanku 101, koje
e Komisija procijeniti.
Bez obzira na usvojenu procedure, cilj je provjeriti da je:
dosje projekta potpun, tj. da su sve nune informacije zahtjevane u lanku 101 stavljene na raspolaganje i dovoljne
kvalitete;
CBA analiza dobre kvalitete, tj. da je dosljedna s Komisijinom metodologijom; i
rezultat CBA analize opravdao doprinos fondova.
Rezultati analize bi posebice trebali demonstrirati da je projekt:
konzistentan s OP-om. Ovo se demonstrira tako da se provjeri doprinosi li rezultat(i) koji proizvodi projekt (npr. u
zapoljavanju, redukciji ugljinog dioksida) konkretnim ciljevima na ljestvici prioriteta i ciljevima politike;
u potrebi za sufinanciranjem. Ovo se procjenjuje financijskom analizom i posebice kalkulacijom in need of co-
financing. This is assessed by the financial analysis and, particularly, with the calculation of the Financijske Neto
Sadanje Vrijednosti i Finanijske Stope Povrata Investicije (FNPV(C) i FRR(C) ). Kako bi se dolo do doprinosa iz
fondova, FNPV(C) treba biti negativan a FRR(C) treba biti nii od diskontne stope upotrijebljene za analizu (osim za
neke projekte koji potpadaju pod pravila o pomoi dravama za koje ovo ne mora biti relevantno7);
poeljan iz socioekonomske perspektive. Ovo se odreuje ekonomskom analizom rezultata i posebno pozitivnom
Ekonomskom Neto Sadanjom Vrijednou8.
Kako bi se procijenilo podupiru li zapravo rezultati CBA-a odobrenje velikog projekta, CBA bi trebao demonstrirati da
je metodologija ispravna i konzistentna. U tu svrhu, od neprocjenjive je vanosti da sve informacije koje se odnose na
CBA uine lako dostupnima i da se uvjerljivo rasprave od strane korisnika projekta u obliku kvalitetnog izvjetaja o
CBA-u, koje se osvre na upotrijebljene metode i alate (ukljuujui modele upotrijebljene za izraune) kao i sve radne
hipoteze koje podupiru analizu i posebno procjene buduih vrijednosti, kao i njihove izvore. Kvalitetan CBA izvjetaj
treba prema tome biti: samostalan (rezultata ranijih studija se treba ukratko prisjetiti i prikazati ih); transparentan
(potpun set podataka i izvori dokaza trebaju biti lako dostupni); provjerljiv (pretpostavke i metode upotrijebljene za
proraun predvienih vrijednosti trebaju biti dostupne tako da ocjenjiva moe replicirati analizu); i vjerodostojan
(utemeljen na dokumentiranim i meunarodno prihvaenim teorijskim pristupima i praksama).
7 As well as in case of projects which risks are too high to carry out the investment without a public grant, e.g. highly innovative
projects. See Annex III to the Implementing Regulation on application form and CBA methodology.
8 A positive economic return shows the society is better off with the project, i.e. the expected benefits on society justify the
opportunity cost of the investment.
Slika 1.1 Uloge i odgovornosti u procjeni velikog projekta
Drava lanica Odabir procedure procjene
l. 102 (1) l. 102 (2)

procedura procedura
ini dostupnima ini dostupnima

neovisnim strunjacima informacije na koje
Upravljako tijelo informacije na koje referira l. 101 i podnosi
referira l. 101 obrazac za prijavu
slubama Komisije
Procjenjuju projekt
na temelju informacija
Neovisni na koje referira l. 101
strunjaci i podnose neovisni
izvjetaj
Upravlja Podnosi obavijest o

ko odabranom projektu
tijelo slubama Komisije
Procjenjuje projekt na
Europska Procjenjuje projekt na temelju informacija na koje
komisija temelju neovisnog izvjetaja referira l. 101 uz podrku
EIB (ako je potrebno)
Projekt je odobren/odbijen
Izvor: Autori
Slika 1.2 Uloga CBA u procjeni velikog projekta
Rezultati CBA-a
Provjera
konzistentnosti i
cjelovitosti
Metodologija nije
Metodologija je ispravna konzistentna u nekim Potrebno je provjeriti
i rezultati CBA-a su tokama, rezultati CBA-a pretpostavke i
pouzdani su nepouzdani konzistentnost analize
Procjena indikatora
performansa
Projektu je
potrebno FNPV(C) > 0 FNPV(C) < 0
sufinanciranje*
Projektu je potrebno
sufinanciranje
EU doprinos
nije
opravdan ENPV < 0 ENPV > 0
EU
EU
izraun
doprinos je
potpore
opravdan
* Uz iznimke, iznijete u Aneksu III Implementirajue Uredbe o obrascima za prijavu i CBA metodologiji Izvor: Autori
Kada veliki projekt dobije pozitivnu procjenu u pregledu kakvoe od strane neovisnih strunjaka, u skladu s lankom
102(1) (Odluka o velikom projektu) Uredbe (EU) br. 1303/2013, drava lanica moe nastaviti s odabirom velikog
projekta i obavijestit e Komisiju. Komisija ima tri mjeseca da se sloi s neovisnim strunjacima, ili usvoji odluku
Komisije kojom se odbija financijski doprinos velikom projektu.
Ako Komisija procjeni veliki projekt u skladu s lankom 102 (2), Komisija e usvojiti svoju odluku o odobrenju (ili
odbijanju) financijskog doprinosa odabranog projekta, posredstvom implementirajueg akta, ne kasnije od tri mjeseca od
dana podnoenja informacija na koje referira lanak 101.
Stopa sufinanciranja za ljestvicu prioriteta, pod koju je veliki projekt ukljuen, bit e odreena od strane Komisije
prilikom usvajanja OP-a [lanak 120 (Odreivanje stopa sufinanciranja) Uredbe (EU) br. 1303/2013]. Za svaku
ljestvicu prioriteta, Komisija e odrediti hoe li stopa sufinanciranja biti primijenjena za ukupni kvalificirani izdatak
(ukljuujui javne i privatne izdatke) ili na javni kvalificirani izdatak. Kako kae lanak (Kvalificiranost) Uredbe (EU)
br. 1303/2013, kvalificirani izdatak operacije, ukljuujui velike projekte, se odreuje na temelju nacionalnih pravila
osim kada su konkretna pravila iznijeta u ovoj Uredbi ili na temelju ove Uredbe ili u pravilima specifinima za neki
fond. Takoer, specifine odredbe se primjenjuju u sluaju projekata koji generiraju prihode (vidi okvir).
Metoda financiranja i procedura procjene velikih projekata su prema tome promijenjene u odnosu na programski period
2007-2013. Tablica 1.3, prikazana na kraju poglavlja, oznaava glavne razlike uvedene novim propisima u odnosu na
Uredbu Vijea 1083/2006.
PROJEKTI KOJI GENERIRAJU PRIHODE

Projekti koji generiraju prihode su investicijske operacije u kojima su diskontirani prihodi vii od
operativnih trokova. Sukladno lanku 61 (Operacije koje generiraju neto prihode po zavretku) Uredbe
(EU)
Br. 1303/2013, kvalificirani trokovi koji e biti sufinancirani iz fondova bit e umanjeni, uzevi u obzir
potencijal operacije za generiranje neto prihoda kroz odreeno referentno razdoblje koje pokriva i
implementaciju operacije i razdoblje nakon zavretka. Potencijalni neto prihodi operacije bit e utvreni
unaprijed jednom od sljedeih metoda:
1) Primjenom pauala za postotak neto prihoda. To je simplificirani pristup u usporedbi s prethodnim
programskim razdobljem.
2) Izraunom diskontnog neto prihoda operacije. Ova se metoda koristila u programskom razdoblju 2007-
2013 u skladu s lankom 55 Uredbe Vijea 1083/2006.
3) Primjenom reduciranih stopa sufinanciranja za odreene ljestvice prioriteta
Tamo gdje nije objektivno mogue odrediti prihode unaprijed prema ovim metodama, lanak 61 kae da e
neto prihodi generirani unutar tri godine od dovrenja operacije [] oduzet e se od izdataka prikazanih
Komisiji
Treba napomenuti da lanak 61 nije primjenjiv na operacije za koje programska potpora predstavlja: a) de minimis
pomo; (b) kompatibilnu dravnu pomo malim i srednjim poduzeima (MSP), gdje se intenzitet pomoi ili limit
iznosa pomoi primjenjuju u skladu s dravnom pomoi; ili (c) kompatibilnu dravnu pomo, gdje je provedena
individualna verifikacija financijskih potreba u skladu s primjenjivim pravilima o dravnoj pomoi.
1.4 Konzistentnost s nedavnim razvojima politike

Za programski period 2014-2020, kohezijska politika i njezini fondovi se smatraju kljunim mehanizmom ostvarivanja
ciljeve strategije Europa 20209. Kao to je navedeno u lanku 18 (Tematska koncentracija) Uredbe (EU) br. 1303/2013,
drave lanice e koncentrirati podrku EU (u skladu s pravilima specifinima za fondove) na poteze koji donose
najveu dodanu vrijednost u odnosu na Europa 2020 prioritete pametnog rasta, odrivog rasta i inkluzivnog rasta.
EU je postavila pet ambicioznih ciljeva na podruju zapoljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalne inkluzije i
klime/energije koji se imaju ostvariti na razini EU do 2020. Da bi se ostvarili ovi ciljevi, Komisija je predloila agendu
Europa 2020. koja se sastoji od sedam kljunih inicijativa koje predstavljaju podruja investiranja koja podravaju
prioritete agende Europa 2020. Oni ukljuuju: inovacije; digitalnu ekonomiju; zapoljavanje; mladost; industrijsku
politiku; siromatvo i efikasno raspolaganje resursima.
Potezi koji se svode na prioritet pametnog rasta zahtijevat e investicije usmjerene na snaenje istraivakih izvedbi,
promoviranje inovacija i transfera znanja diljem Unije, puno koritenje IKT-a, osiguranje pretvaranja inovativnih ideja u
proizvode i usluge koje stvaraju rast, unapreujui kvalitetu obrazovanja. Investicije u odreene sektore, poput
istraivanja i razvoja, IKT-a i obrazovanja smatraju se od velike strateke vanosti u promoviranju ovog cilja.
Da bi se ostvario odrivi razvoj, nuno je investirati u operacije usmjerene na ogranienje emisija i unapreenje
efikasnosti resursa. Ovo se tie svih sektora gospodarstva, ne samo oni koji proizvode mnogo emisija. Oekuje se da e
prijelazu na efikasnost resursa i niskougljino gospodarstvo doprinijeti mjere zatite okolia u pitanjima vode i
upravljanja otpadom, investicije povezane s transportom i energetskom infrastrukturom, kao i instrumenti bazirani na
upotrebi IKT-a. Daljnji korak prema odrivom razvoju bit e ostvaren podrkom proizvodnim i uslunim djelatnostima
(poput turizma) u iskoritavanju prilika koje nude globalizacija i zeleno gospodarstvo;
9 European Commission (2010), Communication from the Commission -Europe 202: A European strategy for smart, sustainable
and inclusive growth, COM(2010) 2020, Brussels, 3.3.2010.
Prioritet inkluzivnog rasta zahtjeva poteze usmjerene na modernizaciju i snaenje zapoljavanja i sustava socijalne
zatite. Posebice, ovaj prioritet posebno adresira izazov demografskih promjena kroz poveanje sudjelovanja u radnim
procesima i reduciranje strukturalne nezaposlenosti (posebno za ene, mlade ljude i starije radnike). Takoer adresirat
e izazove koji stoje pred radnom snagom s malo vjetina i izazove marginalizacije (npr. djece i starijih koji su
posebno izloeni riziku siromatva). U tom pogledu, investicije u socijalnu infrastrukturu, ukljuujui brigu za djecu,
zdravstvo, kulturne i obrazovne objekte e pomoi u unapreenju vjetina. To e omoguiti graanima balansiranje
rada s njihovim privatnim ivotima, i reducirati socijalnu iskljuenost i zdravstvenu nejednakost, osiguravajui time
da svi mogu uivati koristi koje prua rast;
Tablica 1.1. pokazuje kako se odreeni investicijski sektori odnose prema prioritetima Europe 2020, kljunim
inicijativama i ciljevima. Unutar ovog konteksta, veliki projekti igraju kljunu ulogu i njihova procjena se treba
promatrati kako dio veeg plana usmjerenog na identificiranje doprinosa projekta ostvarenju strategije Europa 2020.
Takoer, ovi se projekti moraju pridravati EU propisa (npr. o javnoj nabavi, trinom natjecanju i dravnoj potpori) i
sektorskih politika.
Konano, svi sektori i investicije se moraju pridravati EU klimatske politike. Pitanja klimatskih promjena, aspekta
njihovog olakanja i adaptacije na njih, moraju biti uzeta u obzir prilikom pripreme, izrade i implementacije velikog
projekta. Odnosno, veliki projekti e doprinositi progresivnom ostvarenju cilja smanjenja emisija do 2050. That is,
major projects shall contribute to the progressive achievement of emissions reduction targets by 2050. Prema tome, u
kontekstu zahtjeva za sufinanciranje, upravljaka tijela moraju objasniti kako su uzeti u obzir zahtjevi olakanja i
adaptacije prilikom pripremanja i izrade projekta. Drugo, projekti trebaju biti otporni na klimu: potencijalni utjecaj
klimatskih promjena treba biti procijenjen i adresiran prilikom svih faza njihova razvoja. U kontekstu zahtjeva za
sufinanciranje, upravljaka tijela moraju objasniti koje mjere su usvoje da bi se osigurala otpornost na trenutne
klimatske varijabilnosti i budue klimatske promjene.
Sveukupno, CBA prua kljunu podrku u procjeni doprinosa projekata ostvarenju ciljeva Europe 2020. Tablica 1.2.
ispod pokazuje kako odreeni uinci mogu biti identificirani i kvantificirani kroz CBA.
Tablica 1.1 Povezivanje investicijskih sektora i Europa 2020 prioriteta/ kljueva/ ciljeva
Europe 2020 targets
Obrazovanje
Zapoljavanje
Siromatvo
Europa 2020
Inovacije
Europa 2020 - kljune inicijative Sektor/investicije

promjene
Klimatke
prioriteti
- Istraivanje, tehnoloki razvoj i

Inovacijska Unija
inovacije
Pametni rast
Mlade u pokretu - Obrazovanje
Digitalna Agenda za Europu - IKT
- Okoli
Odrivi rast Europa koja efikasno raspolae - Energija
resursima - Transport
Industrijska politika za - Poduzetnitvo
doba globalizacije
- Industrija
- Kultura
Agenda za nove vjetine i poslove
Inkluzivni - Briga za djecu
rast Europska platforma protiv - Zdravlje

siromatva - Stambena izgradnja
Izvor: Autori
Tabica 1.2 Uloga CBA-a u doprinoenju ostvarivanja EU ciljeva
Europa 2020
Uinci koji se kvantificiraju kroz CBA Guide Section
ciljevi
Uinak, u smislu zapoljavanja obuhvaenog projektom, mjeri se Par. 2.8.5
primjenom Konverzijskog faktora plaa u sjeni na trokove rada.
Zapoljavanje Uinak, u smislu zapoljavanja prelivenog iz projekta, mjeri se dodatnim Annex
profitom stvorenim od npr. novih spin-off poduzea. IV Par.
Doprinos inovacijskom cilju se procjenjuje: 7.8.3
Inovacije - ekonomskim povratom generiranim licencnim poslovima; i Par. 7.8.3
- tehnolokim napretkom generiranim projektom.
Odgovori na klimatske promjene se procjenjuju procjenom trokova i
koristi integriranja: - mjera olakanja klimatskim promjena, mjerenjem
ekonomske vrijednosti emisija staklenikih plinova emitiranih u
atmosferu i oportunitetnog troka tednje energetskih zaliha; Par. 2.6.3
Klimatske
- mjera adaptacije na klimatske promjene, koje rezultiraju iz Par. 2.8.8
promjene
procjene izloenosti projekta riziku i ranjivosti na utjecaj
klimatskih promjena.
Doprinos vioj razini obrazovanja procjenjuje se procjenom

oekivanog poveanog prihoda studenata i istraivaa zbog boljeg
Obrazovanje pozicioniranja na tritu rada, kao i ekonomske vrijednosti izlaznih Par. 7.8.4
znanja (npr. znanstvenih lanaka).
Utjecaj na smanjenje siromatva moe se procijeniti procjenom
dimenzije pravinosti projekta kroz razmatranje dostupnosti
Siromatvo kuanstava (sposobnost plaanja), pogotovo manje bogatih, Annex
odreenim javnim uslugama i zbrajanjem kompleta terete socijalni V
skrbi.
Izvor: Autori
Table 1.3 Glavne promjene u odnosu na programski period 2007-2013
24
2007 2013 2014 2020
(Uredba 1083/2006) (Uredba 1303/2013)
Prag velikog Operacije ukupni troak kojih iznosi 50 milijuna eura Operacije iji kvalificirani troak premauje 50 milijuna eura i u sluaju operacije
projekta (l. 39). koje doprinose tematskom cilju lanka 9(7), 75 milijuna eura (l. 100).
Ukljuenost Veliki projekt je financiran kao dio OP-a ili OP- Veliki projekt je financiran kao dio OP-a ili OP-ova. Dodatno, moe biti podran od
ova (l. 39). Lista velikih projekata sadranih u strane vie od jedne ljestvice prioriteta unutar OP-a. Veliki projekti notificirani Komisiji
velikog projekta OP-u je indikativna. pod paragrafom 1, ili podnijeti na odobrenje pod paragraform 2, bit e sadrani u listi
u OP velikih projekata u OP-u (l. 102).
- Podnoenje: D podnosi veliki projekt EK-u. - Procedura iz lanka 102 (1):na razini D, ako D odlui, veliki projekt je procjenjen
Komisija procjenjuje podnesak velikog projekta od strane neovisnih strunjaka podranih tehnikom pomoi, ili u dogovoru s
na temelju informacija referiranih u l. 40 i, ako Komisijom, drugim neovisnim strunjacima. D notificira Komisiju o rezultatima
je potrebno, konzultiravi vanjske strunjake predstavljanjem informacija koje zahtjeva lanak 101. Komisija odobrava ili odbija
ukljuujui EIB. D-ov odabir velikog projekta u roku tri mjeseca. U odsutstvu odluike, projekt se
- Odluka: Komisija usvaja odluka u roku tri smatra odobrenim tri mjeseca nakon to je notificiran. (l. 101).
mjeseca. Ako Komisija procjeni da veliki - Procedura iz lanka102 (2):
projekt nije u skladu s propisima, zahtjeva se da o D podnosi veliki projekt Komisiji. Komisija procjenjuje i donosi odluku kojom
Procjena projekta D povue podnesak. U suprotnom, Komisija odobrava ili odbija odabir velikog projekta D-e u roku tri mjeseca (l..102).
i proces donoenja usvaja negativno miljenje. o Za operaciju koja se sastoji od druge ili naknadne faze velikog projekta, za koji je
odluke (l. 41) prethodna faza odobrena od Komisije i nema supstancijalnih promjena u usporedbi s
informacijama pruenima u podnesku velikog projekta u prethodnom razdoblju,
pogotovo u pogledu ukupnog kvalificiranog troka, D moe nastaviti s odabirom
velikog projekta u skladu s l. 125 (3) i podnijeti notifikaciju koja sadri sve
elemente, zajedno s potvrdom da nema supstancijanih promjena u velikom projektu.
Nije potrebna procjena informacije od strane neovisnih strunjaka (l.103)
Zahtjevi za Izdaci povezani s velikim projektima mogu biti Izdaci povezani s velikim projektima mogu biti ukljueni u zahtjeve za plaanje tek
plaanje ukljueni u zahtjev za plaanje prije nego to nakon to upravljako tijelo notificira Komisiju o odluci o velikom projektu ili nakon to
Komisija odlukom odobri projekt. se veliki projekt podnese na odobrenje.
Valjanost Komisijina odluka o projektu je valjana tijekom Odobrenje od strane Komisije bit e uvjetovano time da se prvi radovi/JPP ugovor
Komisijinog cijelog programskog razdoblja. okona u roku tri godine od dana odobrenje projekta od strane Komisije. Rok se moe
produiti u opravdanim sluajevima ne due od dvije godine.
odobrenja
Jedna mogunost: Tri mogunosti:
- Izraun diskontnih neto prihoda (l. 55). - Izraun diskontnih neto prihoda
Izraun neto prihoda
- Postotak paualnog neto prihoda
- Umanjenje stope sufinanciranja za odabranu ljestvicu prioriteta (l. 61).
Izvor: Autori
2. Opi principi izvrenja analize trokova i dobiti
2.1 Uvod
Analiza trokova i koristi (ATK) je analitiki alat za prosuivanje ekonomskih prednosti ili nedostataka investicijske
odluke procjenom trokova i koristi se kako bi se procijenila promjena u blagostanju koja joj se moe pripisati.
Analitiki okvir CBA-e odnosi se sljedei niz ishodinih koncepata:
Oportunitetni troak. Oportunitetni troak dobra ili usluge definira se kao potencijalna korist od najbolje zanemarene
alternative, kad se izbor mora napraviti izmeu vie alternativa koje se meusobno potiru. Logika CBA-e leu u
opaanju da investicijske odluke donesene na osnovu profitnih motivacija i mehanizama cijena dovode, pod nekim
okolnostima (npr. trini kvarovi poput asimetrije informacija, eksternalija, javnih dobara, itd.), do socijalno
nepoeljnih ishoda. Naprotiv, ako se input, output (ukljuujui neopipljivi) i vanjski uinci investicijskog projekta
procjenjuju po njihovom socijalnim oportunitetnim trokovima, izraunati prinosi su odgovarajua mjera doprinosa
projekta opem blagostanju.
Dugorona perspektiva. Usvaja se dugoroni pogled, u rasponu od najmanje 10 do maksimalno 30 godina ili vie,
ovisno od sektora intervencije. Iz toga proizlaze sljedee potrebe da se:
postavi odgovarajui vremenski okvir;
prognoziraju budui trokovi i koristi (gledanje prema naprijed);
usvoje prikladne diskontne stope za izraun trenutne vrijednosti buduih trokova i koristi;
uzme u obzir nesigurnost procjenom rizika projekta.
Iako je, tradicionalno, njena glavna primjena procjena projekta u exante fazi, CBA moe takoer biti koritena za in
medias res i ex post vrednovanje10.
Izraun indikatora ekonomskog performansa izraen u novanom smislu. CBA je temeljena na kompletu
predodreenih projektnih ciljeva, dajui novanu vrijednost svim pozitivnim (koristima) i negativnim (trokovima)
uincima intervencije na blagostanje. Te vrijednosti su diskontirane i potom zbrojene kako bi se izraunala neto
ukupna korist. Sveukupni performans projekta je mjeri indikatorima, i to Ekonomskom neto sadanjom vrijednou
(ENSV), izraenom u novanim vrijednostima i Ekonomskom stopom povrata (ESR), ime se omoguava
usporeivanje i rangiranje konkurentnih projekata ili alternative.
Mikroekonomski pristup. CBA je obino mikroekonomski pristup koji omoguuje procjenu utjecaja projekta na
drutvo kao cjelinu putem izrauna indikatora ekonomskog performans, omoguujui time procjenu oekivanih
promjena u blagostanju. Dok se izravno zapoljavanje ili vanjski uinci na okoli ostvareni projektom reflektiraju u
ENSV-I, neizravni (npr. na sekundarnim tritima) i iri uinci (npr. na javna fondove, zapoljavanje, regionalni
razvoj, itd.) bi trebali biti iskljueni. Za to postoje dva glavna razloga:
veina neizravnih i/ili irih uinaka su obino transformirani, redistribuirani i kapitalizirani oblici izravnih uinaka;
prema tome potrebno je ograniiti mogunost dvostrukog brojanja koristi;
postoji malo praktinih iskustava o tome kako ih prevesti u pouzdane tehnike za procjenu projekta, prema tome
postoji potreba da se izbjegne analiza koja se oslanja na pretpostavke iju je pouzdanost teko provjeriti
10 U ovom sluaju:: i) za sve godine za koje su informacije dostupne za trokove i koristi koriste se stvarne vrijednosti umjesto
prognoziranih ii) umjesto diskontiranja, prole vrijedosti se kapitaliziranju primjerenom nazadnom diskontnom stopom. Za neke
praktine CBA primjere vidi EC (2012), Ex post evaluation of investment projects, co-financed by the European Fund for
Regional Development (ERDF) and Cohesion Fund during the period 1994-1999.
Preporua se, meutim, pruanje kvalitativnog opisa ovih uinaka kako bi se bolje objasnio doprinos projekta ciljevima
regionalne politike EU. 11
Inkrementalni pristup. CBA usporeuje scenarij s projektom s protuinjeninim osnovnim scenarijem bez projekta.
Inkrementalni pristup zahtjeva:
da se protuinjenini scenarij definira kao ono to bi se dogodilo u odsustvu projekta. Za ovaj scenarij, projekcije se
rade za sav tok novca povezan s operacijama u podruju projekta za svaku godinu tijekom ivotnog vijeka projekta.
U sluajevima gdje se projekt sastoji od potpuno nove imovine, npr. nije bilo ve postojeih usluga ili infrastrukture,
scenarij bez projekta je bez operacija. U sluajevima investicija usmjerenih na poboljanje ve postojeih objekata,
trebalo bi ukljuiti trokove i prihode/koristi rada i odravanja usluge na razini na kojoj je jo uvijek u radnom
stanju (Posao kao i obino PKO12)) ili ak male prilagoavajue investicije koje su i tako predviene (do-
minimum13). Posebice, preporua se izvravanje analize promicateljeve povijesti toka novca (barem prethodne tri
godine) kao temelj za projekcije, kad je to relevantno. Protuinjenini izbor izmeu PKO i do-minimuma treba biti
napravljen od sluaja do sluaja, na temelju dokaza o najpraktinijoj i najvjerojatnijoj situaciji. Ako nesigurnost
postoji, PKO scenarij e biti usvojen kao pravilo. Ako se koristi do-minimum kao protuinjenini scenarij, ovaj
scenarij treba biti praktian i vjerodostojan, i ne smije uzrokovati nepotrebne i nerealne dodatne koristi i trokove.
Kao to prikazuje donji okvir napravljeni izbor moe imati vane implikacije na rezultate analize;
kao drugo, projekcije toka novca se izrauju za situaciju s predloenim projektom. Ovo uzima u obzir sve
investicijske, financijske i ekonomske trokove i koristi koje proizlaze iz projekta. U sluajevima ve postojee
infrastrukture, preporua se izvravanje analize povijesti trokova i prihoda korisnika (barem prethodne tri godine)
kao temelj za financijske projekcije scenarija s projektom i kao referencu za scenarij bez projekta, jer u suprotnom
inkrementalna analiza je vrlo podlona manipulacijama;
konano, CBA razmatra samo razliku izmeu novanog toka u scenariju s projektom i protuinjeninim scenarijima.
Indikatori financijskog i ekonomskog performansa su izraunati samo na inkrementalnom novanom toku14.
Ostatak poglavlja predstavlja konceptualni okvir standardne CBA 15, npr. korake za procjenu projekta, obogaene
fokusima, didaktikim primjerima i preicama, predstavljenima u okvirima, kao podrka razumijevanju i praktinoj
primjeni predloenih koraka. Na kraju svakog odlomka, ilustrirani su pregled dobre prakse i uobiajenih pogreaka
izvaenih iz empirijske literature, ex post vrednovanja i iskustvo steeno iz velikih projekata financiranih tijekom
programskog razdoblja 2007-13. Kontrolni popis koji moe biti koriten kao koristan alat za provjeru kvalitete CBA-e
zatvara poglavlje.
11 U nekim sluajevima, gdje je metodoloki ispravna studija prognozirali neizravne i ite uinke u smislu kolikine i gdje se ovi
smatraju znaajnim i velikim imbenikom u odluci o implementiranju projekta, njihovi ukljuivanje u kvanititaivnu analizu moe
biti uinjeno ka test osjetljivosti
12 Na primjer, sljedei scenarij: (i) temeljna funkcionalnost imovine (ii) pruanje usluge pod slinim razinama kvalitete, (iii)
ograniena zamjena imovine i (iv) minimumalni povrat trokova kako bi se osigurala financijska odrivost poslovanja
13 Na primjer, kad je potrebna ograniena koliina kapitalnih investicija za izbjegavanje prekida pruanja usluge ili bilo kojeg
drugog katastrofalnog scenarija.
14 Moe biti potrebno, meutim, i da analiza financijske odrivosti pregleda situaciju upravitelja u scenariju s projektom, posebno
kad je projekt ugraen u postojeu infrastrukturu/uslugu. Vidi 2.8.
15 Za opis drugih alata za procjenu projekta, poput Aneksa Analize trokova i djelotvornosti (ATD) i Viekriterijske analize (VKA),
vidi Aneks IX.
IZBOR PROTUINJENINOG SCENARIJA

Sljedei primjer, prilagoen iz EIB (2013) 16, ilustrira pitanje izvedbe projekta u vezi s tim koji je
protuinjenini scenarij izabran.
Predloeni projekt, koji se sastoji od sanacije i proirenja postojeih infrastrukturnih kapaciteta, podrazumijeva
investiranje 450 milijuna eura i rezultirat e rastom koristi od 5% godinje. Do-minimum scenarij, koji se
sastoji od sanacije postojeih kapaciteta podrazumijeva investiranje 30 milijuna eura, praeno stalnim
koristima. PKO podrazumijeva nikakve investicije, to pak utjee na koliinu output koji objekt moe
proizvoditi, uzrokujui pad neto koristi od 5% godinje.
Kao to je dolje prikazano, rezultati CBA-e se mijenjaju znaajno ako se usvoje razliiti protuinjenini
scenariji. Usporedbom predloenog projekta s do-minimum scenarijem, ESP iznosi 3 %. Ako se PKO uzme
kao referenca, ESP raste na 6%. Prema tome, svaki izbor treba biti valjano opravdan od strane promicatelja
projekta na temelju jasnih dokaza o najpraktinijoj situaciji koja bi se dogodila u sluaju nepostojanja projekta.
Scenariji EUR m NPV 1 2 10 21

Neto korist 1,058 45 47 70 119
1 Predloeni projekt
Investicija 435 450
Neto korist 661 45 45 45 45
2 Do-minimum
Investicija 29 30
Neto korist 442 45 43 28 16
3 Posao kao i obilno
Investicija 0
Rezultati
Predloeni projekt Neto tokovi -9 -420 2 25 74
12 neto od Do-
ESP 3%
minimum
Predloeni projekt Neto tokovi 182 -450 4 42 103
13 neto od Business
ESP 6%
As Usual
Izvor: EIB (2013)
2.2 Koraci u procjeni projekta

Standardni CBA je strukturiran u sedam koraka:
1. Opis sadraja
2. Definiranje ciljeva
3. Identifikacija projekta
4. Tehnika izvedivost & ekoloka odrivost
5. Financijska analiza
6. Ekonomska analiza
7. Procjena rizika.
Sljedei odlomci detaljno ilustriraju doseg svakog koraka.
16 European Investment Bank, (2013) The Economic Appraisal of Investment Projects at the EIB.
Slika 2.1 Koraci procjene
1. Prezentacija socioekonomskog,
institucionalnog i politikog konteksta
2. Definiranje ciljeva
Procjena potreba
Relevantnost projekta
3. Identifikacija projekta
Projektne aktivnosti
Tijelo odgovorno za implementaciju projekta
Tko ima subjektivitet?
4. Tehnika izvedivost & ekoloka odrivost

Analiza potranje
Analiza opcija
Razmatranja o okolia, ukljuujui analizu utjecaja na okoli i klimatske promjene
Tehniki dizajn, procjena trokova i raspored implementacije
5. Financijska analiza
Novani tokovi za trokove i prihode projekta, ukljuujui rezidualnu vrijednost
Tarifa i analiza dostupnosti (gdje je to relevantno)
Izvori financiranja
Financijska profitabilnost & odrivost
FNPV>0 FNPV<0
Projekt ne treba financijsku Projekt treba financijsku
potporu (s iznimkama potporu
iznesenima u Aneksu III
Implementirajue Uredbe o
obrascu za prijavu i CBA
metodologiji) 6. Ekonomska analiza
Fiskalne korekcije
Od trinih do cijena u sjeni
Vrednovanje netrinih utjecaja
Ekonomska profitabilnost
ENPV<0 ENPV<0
Drutvu je bolje bez projekta Drutvu je bolje s projektom
7. Procjena rizika
Analiza
osjetljivosti
Kvalitativna analiza
rizika
Probabilistika analiza
rizika
Izvor: Autori
2.3 Opis sadraja
Prvi korak u procjeni projekta je usmjeren prema opisivanju drutvenog, ekonomskog, politikog i institucionalnog
konteksta u kojem e projekt biti implementiran. Kljune znaajke koje e biti opisane odnose se na:
socio-ekonomske uvjete u zemlji/regiji koji su relevantni za projekt, ukljuujui npr. demografska kretanja, oekivani
rast BDP-a, uvjete na tritu rada, trendove nezaposlenosti, itd.;
institucionalne aspekte i aspekte politika, ukljuujui postojee ekonomske politike i planove razvoja, organizaciju i
upravljanje uslugama koje e projektom biti pruene/razvijene, kao i kvalitete ukljuenih institucija;
trenutna infrastrukturna zadubina i pruanje usluga, ukljuujui indikatore/podatke o pokrivenosti i kvaliteti usluga
koje se pruaju, trenutnim operativnim trokovima i tarifama/pristojbama/naknadama koje korisnici plaaju, ako takve
postoje17;
druge informacije i statistike koje su relevantne za bolje karakteriziranje konteksta, npr. postojanje ekolokih
problema, tijela za zatitu okolia koja e se vjerojatno ukljuiti, itd..;
percepcija i oekivanja stanovnitva u vezi usluge koja e biti pruana, ukljuujui, ako je to relevantno, stavove
udruga civilnog drutva.
Predstavljanje konteksta je neophodno za predvianje buduih trendova, posebno za analizu potranje. U stvari,
mogunost stvaranja vjerodostojnog predvianja o korisnicima, koristima i trokovima esto se oslanja na preciznost
procjene o makroekonomskim i drutvenim uvjetima u regiji. U tom pogledu, oita preporuka je da se provjeri jesu li
pretpostavke, npr. rasta BDP-a i demografskog rasta, konzistentne s podacima odgovarajueg OP-a ili drugim
sektorskim i/ili regionalnim planovima drave lanice.
Takoer, cilj ovoga je provjeriti je li projekt prikladan za kontekst u kojem se odvija. Svaki projekt je integriran u ve
postojee sustave sa svojim pravilima i karakteristikama, i to je neminovna kompleksnost koja se ne moe zanemariti.
Investicije koje pruaju graanima usluge mogu ostvariti svoje ciljeve kroz integraciju novih ili obnovljenih objekata u
postojeu infrastrukturu. Partnerstvo s raznim dionicima koji interveniraju u sustav je stoga nunost. Takoer,
odgovorna ekonomska politika, kvalitetne institucije i snana politika odlunost mogu pomoi u implementiranju i
upravljanju projektima, i u ostvarivanju veih koristi. Ukratko, investicije je lake provesti tamo gdje je kontekst
povoljniji. Iz tog razloga, svojstva odreenog konteksta moraju biti uzeta u obzir poevi s izradom projekta i fazom
procjene. U nekim sluajevima, poboljanja institucionalnog okvira mogu biti nuna za osiguranje adekvatne izvedbe
projekta.
17 Kao primjer, projekt spalionice otpada s oporavkom energije nuno bi trebao opisati trenutnu situaciju odnosno: (i) sustav
gospodarenje otpadom u regiji (tj. Temeljen na indikatorima poput ukupnog proizvedenog otpada iz kuanstava i komercijalnih,
industrijskih i graevinskih aktivnosti; broj i kapacitet funkcionalnih odlagalita i/ili drugih postrojenja za postupanje s otpadom,
(ii) mjesni sustav grijanja (tj. ukljuujui postrojenja za proizvodnju topline i sustav distribucije), kojima bi projekt dostavljao
toplinu koju proizvodi, (iii) cestovni sustav (ukljuujui vrstu, duinu i stanje ceste) na koji bi se oslonili za prijevoz otpada do
postrojenja, ali ne bi trebali dati informacije o regionalnom eljeznikom sustavu osim ako projekt razmatra prijevoz otpada do
postrojenja prugom.
DOBRA PRAKSA
Kontekst je predstavljen ukljuujui sve sektore relevantne za projekt uz izbjegavanje sektora
nepovezanih s projektom.
Postojea infrastrukturna zadubina i pruanje usluga su predstavljeni s relevantnim statistikama.
Sektorske i regionalne karakteristike usluge su pruene i predstavljene u svjetlu postojeih
razvojnih planova.
ESTE POGREKE
Socioekonomski kontekst i statistike su predstavljeni bez objanjenja njihove relevantnosti za projekt.
Socioekonomske statistike i predvianja nisu temeljeni na lako dostupnim slubenim podacima i predvianjima
Politiki i institucionalni aspekti se smatraju irelevantnima i nisu adekvatno analizirani i raspravljeni
2.4 Definicija ciljeva

Drugi korak procjene projekta je definiranje ciljeva projekta.
Iz analize kontekstualnih elemenata navedenih u prethodnom odjeljku, regionalne i/ili sektorske potrebe koje mogu biti
zbrinute projektom moraju biti procijenjene, u skladu sa sektorskom strategijom pripremljenom od D i prihvaenom od
Europske Komisije. Ciljevi projekta trebaju potom biti definirani u izriitoj relaciji prema potrebama18. Drugim rijeima,
procjena potreba nadograuje opis konteksta i prua temelj za definiranje ciljeva.
Koliko je to mogue, ciljevi trebaju biti kvantificirani kroz indikatore i mjerljivi19, u skladu s principom orijentacije na
rezultate Kohezijske politike. Oni se mogu odnositi, npr. na unapreenje kvaliteta output, bolju dostupnost usluge,
poveanje postojeih kapaciteta, itd. Za detaljnu ilustraciju tipinih ciljeva po sektoru vidi poglavlja 3-7.
Jasna definicija ciljeva projekta je nuna za:
identificiranje uinaka projekta koji e biti dalje procjenjivani u CBA -u. Identifikacija efekata treba biti povezana s
ciljevima projekta kako bi se izmjerio utjecaj na blagostanje. to su jasnije definicije ciljeva, lake je identificirati
projekt i njegove ciljeve. Ciljevi su vrlo relevantni za CBA, koja bi trebala otkriti u kojoj su mjeri ostvareni;
provjeru relevantnosti projekta. Dokazi trebaju biti prueni da logika podloga projekta odgovara lokalnim
prioritetima. Ovo se ostvaruje provjerom pridonosi li projekt ostvarenju ciljeva politike EU i nacionalnim/regionalnim
dugoronim razvojnim planovima u konkretnom sektoru podrke Pozivanje na ove strateke planove treba
demonstrirati da su problem prepoznati i da postoji plan njihovog rjeavanja.
Gdje god je to mogue, odnos, ili bolje relativni doprinos, ciljeva projekta k ostvarivanju ovih konkretnih ciljeva OP-a
treba biti jasno kvantificiran. Takva identifikacija moe omoguiti povezivanja ciljeva projekta sa sustavom nadgledanja
i vrednovanja. Ovo je posebno vano za izvjeivanje o napretku velikih projekata u godinjim implementacijskim
izvjetajima, prema zahtjevima lanka 111 (Implementacijski izvjetaji za Investicije za cilj rasta i zapoljavanja)
Uredbe (EU) br. 1303/2013. Uz to, prema najrecentnijem razvoju politike Europskih i strukturalnih investicijskih
fondova (ESI), promicatelj bi trebao takoer pokazati kako i u kojoj mjeri e projekt doprinijeti ostvarivanju ciljeva
nekog nacionalnog ili regionalnog sektorskog programa.
18 Kada odreuje potrebe, promotor se treba usredotoiti na odreena a ne opa pitanja poput ekonomskog razvoja. Takoer, ta
pitanja treba kvantificirati i objasniti: npr. obujam i prometne zakrenosti zbog urbanizacijske dinamike, opadanje indeksa
kvalitete vode kao posljedica industrijalizacije, rizik manjkavosti u energetskoj dostavi zbog poveane potranje, itd..
19 Mjeri se mjerljvii aspekt ciljeva, na primjer: smanjenje vremena putovanja od A do B od X minuta; poveanje gravitacijske zone
od N tisua ljudi, unapreenje kapaciteta od X to Y MW, smanjenje SP emisija s X to Y tona CO2 godinje itd.
DOBRA PRAKSA
Uinci projekta su identificirani u jasnoj relaciji s ciljevima projekta
Opi ciljevi projekta su kvantificirani kroz sustav indikatora i pokazatelja
Mjerokazne vrijednosti su ustanovljene i usporeene sa situacijama s i bez projekta.
Projektni indikatori su povezani s onima definiranim u odnosnim OP-ovima i postavljenim
prioritetima. Gdje su indikatori postavljeni na razini OP-a neprikladni za mjerenje utjecaja
konkretnog projekta, postavljaju se dodatni indikatori specifini za projekt.
Kada regionalni ili nacionalni pokazatelj postoji (npr. 100% pokrivenosti vodoopskrbom,
preusmjeravanje najmanje 50% biorazgradivog otpada iz odlagalita, itd.) doprinos projekta
ostvarivanju tih irih pokazatelja (izraen u postotku) je objanjen.
Izvor i vrijednosti indikatora su objanjeni
ESTE POGREKE
Ekonomski uinci razmatrani u CBA-u nisu dobro usklaeni s konkretnim ciljevima projekta.
Ciljevi projekta su pobrkani s njegovim outputima. Npr. ako je glavni cilj projekta unapreenje
pristupanost perifernog podruja, izgradnja nove ceste ili modernizacija postojee mree nisu ciljevi,
nego sredstva kojima e se postii cilj unapreenja pristupanosti podruja
Tamo gdje je investicija ovisna o sukladnosti, (npr. UWWTD20), razmjer u kojem projekt doprinosi
ostvarenju te sukladnosti nije prikazan. Ako projekt nije ostvario zahtijevane standarde, dokaz o
drugim planiranim mjerama i njihovom financiranju mora biti pruen.
2.5 Identifikacija projekta

Odjeljak 1.2 je predstavio pravni temelj za projekt. Ovdje se razvijaju neka analitika pitanja ukljuena u identifikaciju
projekta. Posebice, projekt je jasno identificiran kada:
fiziki elementi i aktivnosti koje e biti implementirane da bi se pruila dobra ili usluge, i da bi se ostvario precizno
definirani komplet ciljeva, sastoje se od samodostatne analitike jedinice.
tijelo odgovorno za implementaciju (esto nazivano promicatelj projekta ili korisnik) je identificirano te su
njegove tehniki, financijski i institucionalni kapaciteti analizirani; i
podruje utjecaja, krajnji korisnici i relevantni dionici su uredno identificirani. (tko ima subjektivitet?).
2.5.1 Fiziki elementi i aktivnosti

Projekt je definiran kao niz radova, aktivnosti i usluga kojima je svrha ostvariti nedjeljivi zadatak precizne ekonomske
i tehnike prirode koji ima jasno identificirane ciljeve (lanak 100. (Sadraj) Uredbe (EU) br. 1303/2013). Ovi radovi,
aktivnosti i usluge trebaju biti instrumentalni u ostvarenju ranije definiranih ciljeva. Opis vrste infrastrukture
(eljeznika pruga, elektrana, broadband, postrojenje za proiavanje otpadnih voda, itd., vrsta intervencije (nova
izgradnja, sanacija, unapreenje, itd.), pruena usluga (teretni promet, urbano gospodarenje krutim otpadom, pristup
broadband za poduzea, kulturne aktivnosti, itd.) i lokacija trebaju biti prueni kako bi se definirale projektne aktivnosti.
20 Urban Waste Water Treatment Directive.

U ovom pogledu, kljuni aspekt je da se procjena mora fokusirati na cijeli projekt kako samodostatnu analitiku
jedinicu, to znai da nijedno esencijalno svojstvo ili komponenta nije izostavljena iz opsega procjene (pod-
dimenzioniranje). Npr., ako ne postoje pristupne ceste za dovoz otpada, novo odlagalite nee biti operativno. U tom
sluaju, odlagalite i pristupne ceste se imaju smatrati posebnim projektom. U naelu, projekt se moe definirati kao
tehniki samodostatan ako je mogue proizvesti funkcionalno kompletnu infrastrukturu i staviti uslugu u pogon
neovisno o novim investicijama. U isto vrijeme, ukljuivanje komponenti u projekt koje nisu esencijalne za pruanje
odnosne usluge treba izbjegavati (predimenzioniranje).
Primjena ovog principa zahtijeva:
dijeljenja projekta zbog financijskih, administrativnih ili inenjerskih razloga nisu primjereni objekti procjene (pola
mosta nije most). Tipian sluaj moe biti zahtjev za financijsku potporu EU za prvu fazu investicije, iji uspjeh
ovisi o dovretku projekta kao cjeline. Ili, zahtjev za EU financijskom potporom za samo dio projekta jer e ostatak
financirati drugi sponzori. U tim sluajevima, cijela investicija se ima razmotriti u CBA-u. Procjena treba biti
fokusirana na sve dijelove koji su logiki povezani s postizanjem ciljeva, bez obzira na to to je svrha EU potpore.
meusobno povezane, ali relativno samostojee komponente, iji trokovi i koristi su uglavnom neovisni, trebaju biti
procijenjene neovisno. Ponekad se projekt sastoji od vie meusobno povezanih elemenata. Npr., izgradnje zelenog
park ukljuuje gospodarenje krutim otpadom i rekreacijske objekte. Procjenjivanje takvih projekata podrazumijeva,
kao prvo, razmatranje svake komponente zasebno, i, kao drugo, procjenu mogue kombinacije komponenti. Mjerilo
ekonomskih koristi pojedinih projektnih komponenti je posebno relevantno u kontekstu velikih vieznanih projekata
(vidi okvir dolje). Kao cjelina ovi projekti mogu predstavljati pozitivnu neto ekonomsku korist (npr. pozitivan ENSV).
Meutim, taj pozitivan ENSV moe ukljuivati jednu ili vie projektnih komponenti koje imaju negativan ENSV. Ako
ta komponenta(e) nije integralna za cjelokupni projekt, onda e njezino iskljuivanje poveati ENSV ostatka projekta.
budue planirane investicije trebaju biti razmatrane u CBA-u ako su presudne za funkcioniranje izvorne investicije.
Npr., u sluaju proiavanja otpadnih voda, unapreenja kapaciteta izvornog objekta e biti uraunato u odreenoj
toci ivotnog ciklusa projekta, ako je to potrebno za usklaenje s oekivanim rastom populacije, kako bi se nastavili
ostvarivati ciljevi izvornog projekta.
IDENTIFIKACIJA PROJEKTA: PRIMJERI

Glavni pokreta unapreenja eljeznike pruge je njezina elektrifikacija u svrhu poboljanja njezinih
performansi i njene integracije u elektrificiranu mreu. S obzirom da e trokovi radova generirati neke
poremeaje u pruanju usluge, projekt ukljuuje druge radove na pruzi poput poravnanja, rekonstrukcije
tranica i usvajanja ERMTS sustava signalizacije. CBA treba razmotriti sve ove investicije i njihove uinke.
EU potpora moe biti osmiljena kako bi sufinancirala reorganizaciju nekih vodnih podmrea kao dio ire
intervencije financirane od vie sponzora i koja se tie itave gradske vodoopskrbne mree. Vea intervencija
treba biti smatrana analitikom jedinicom.
Sustav integrirane okoline regeneracije koji zamilja izgradnju vie postrojenja za proiavanje otpadnih voda
i instalaciju kanalizacijskih cjevovoda i crpnih stanica u razliitim gradovima moe se smatrati kao jedan
integrirani projekt ako su pojedine komponente neizostavne radi ostvarenja okoline regeneracije u podruju
utjecaja.
U kontekstu urbanog razvoja, sanacija gradskih zidina i ulica u povijesnim gradskim sreditima treba biti
procijenjena neovisno od sanacije i adaptacije graevina za komercijalne aktivnosti na istom podruju.
2.5.2 Tijelo odgovorno za implementaciju projekta

Gospodar projekta, tj. tijelo odgovorno za implementaciju projekta, treba biti identificirano i opisano u smislu svojih
tehnikih, financijskih i institucionalnih kapaciteta. Pod tehnikim kapacitetima se misli na mjerodavne resurse osoblja i
strunost osoblja raspoloivu unutar organizacije promotora projekta i alocirane na projekt radi upravljanja njegovom
implementacijom i kasnijim radom.
U sluaju potrebe za angairanjem dodatnog osoblja, dokazi se trebaju pruiti da ne postoje ogranienja u pronalaenju
nunih vjetina na lokalnom tritu rada. Pod financijskim kapacitetima se misli na financijski poloaj tijela, koji treba
pokazati sposobnost garantiranja dovoljnog financiranja tijekom implementacije i rada. Ovo je posebno vano kad se
oekuje da e projekt zahtijevati znaajan dotok novca u vidu obrtnog kapitala ili drugih financijskih neravnotea (npr.
srednje-dugoroni kredit, ciklus PDV-a, itd.). Pod institucionalnim kapacitetom se misli na sve institucionalne
aranmane koji su potrebni za implementiranje i rad projekta (npr. osnivanje Odjela za implementaciju projekta (OIP))
ukljuujui pravna i ugovorna pitanja vezana uz izdavanje dozvola za projekt. Gdje je to nuno moe biti potrebno
predvidjeti posebnu vanjsku tehniku pomo i ukljuiti je u projekt. Tamo gdje su vlasnik infrastrukture i njezin
upravlja razliiti, stavit e se na raspolaganje opis operativnog poduzea ili agencije koja e upravljati infrastrukturom
(ako je ve poznato) i njegov pravni status, kriterij njegovog odabira i ugovorni aranmani predvieni izmeu partnera,
ukljuujui mehanizme financiranja (npr. prikupljanje tarifa/naknada za usluge, postojanje vladinih potpora).
2.5.3 Who has standing

Nakon to su opisane projektne aktivnosti i tijelo odgovorno za implementaciju projekta, treba definirati granice analize.
Teritorijalno podruje zahvaeno uincima projekta je definirano kao podruje utjecaja. Ono moe biti od lokalnog,
regionalnog ili nacionalnog (ili ak EU) interesa, ovisno o veliini i obujmu investicije, i sposobnosti razvijanja uinaka.
Iako treba izbjegavati generalizacije, projekti koji obino pripadaju nekim sektorima imaju zajedniki obujam uinaka.
Npr., investicije u promet poput nove autoceste (isto se obino ne odnosi na gradski prijevoz), ak i ako su
implementirani unutar regionalnog okvira, trebaju biti analizirani iz ire perspektive jer obino tvore integriranju mreu
koja se moe iriti izvan zemljopisnog obujma analize. Isto se moe rei za energetsko postojanje koje slui
razgranienom podruju ali pripada irem sustavu. U usporedbi, vodoopskrbni i projekti upravljanja otpadom su ee
od lokalnog interesa. Meutim, svi projekti moraju ugraditi iru perspektivu kad se radi o okolinim pitanjima vezanima
uz CO2 i emisije drugih staklenikih plinova (SP) koje utjeu na klimatske promjene, a sutinski su nelokalne.
Dobar opis podruja utjecaja zahtjeva identificiranje krajnjih korisnika projekta, tj. populacije koja e se izravno
okoristiti projektom. To moe ukljuiti npr., korisnike autoceste, kuanstva izloena prirodnom riziku, poduzea koja
koriste znanstveni park, itd. Preporuljivo je objasniti koje vrste koristi e uivati i kvantificirati ih koliko je to mogue.
Identifikacija krajnjih korisnika treba biti konzistentna s pretpostavkama analize potranje (vidi odjeljak 2.7.1).
Takoer, sva tijela, javna i privatna, na koja utjee projekt trebaju biti opisana. Velike infrastrukturne investicije obino
ne utjeu samo na pruatelja i izravnog konzumenta usluge, ve mogu generirati vee uinke (ili reakcije) npr. na
poslovne partnere, dobavljae, konkurente, javnu administraciju, lokalne zajednice, itd. Npr., u sluaju brzog vlaka koji
povezuje dva velika grada, lokalne zajednice na putu vlaka mogu biti zahvaene negativnim okolinim posljedicama,
dok koristi projekta prikupljaju stanovnici veih podruja. Identificiranje onih koji imaju pravni interes treba uzeti u
obzir sve dionike koji su znaajno zahvaeni trokovima i koristima projekta. Za detaljniju raspravu o tome kako
integrirati distribucijske uinke u CBA vidi odjeljak 2.9.11.
DOBRA PRAKSA
Tamo gdje projekt ima vie etapa i faza, one se propisno predstavljaju zajedno sa svojim
odgovarajuim trokovima i koristima.
Pojedinane investicijske mjere se grupiraju u jedan projekt kada: i) je to nuno za ostvarenje
smjeranih ciljeva i komplementarno sa stajalita funkcionalnosti; ii) se implementiraju u istom
podruju utjecaja; iii) dijele istog vlasnika projekta; i iv) imaju slino razdoblje implementacije.
ESTE POGREKE
Umjetno dijeljenje projekta se usvaja radi smanjenja trokova projektne investicije i kako bi se
podvuklo pod prag za velike projekte.
Predimenzioniranje projekta: investicije koje su funkcionalno neovisne jedna od druge se pakiraju
zajedno bez preliminarne potvrde ekonomske odrivosti pojedine investicije i moguih kombinacija i
bez jasne funkcionalne i strateke poveznice meu njima.
Poddimenzioniranje projekta: predstavljeni zahtjev za pomo u financiranju dijela projekta koji ne
moe biti opravdan ako je odvojen od drugih funkcionalnih elemenata.
Prekomjerno uveanje projekta zbog preoptimistine procjene podruja utjecaja, npr. na temelju
nerealistinih pretpostavki o demografskom rastu.
Institucionalna postavka za projektne operacije je nejasno predstavljena. Zbog ovoga e biti teko
provjeriti je li financijski tok novca propisno obraunat u financijskoj analizi.
Koristi druge faze projekta su ukljuene u ekonomsku analizu prve faze bez da su ukljueni dodatni
trokovi, ime se prva faza ini ekonomski i/ili financijski atraktivnijom.
2.6 Tehnika izvedivost i odrivost okolia

Tehnika izvedivost i odrivost okolia su meu elementima informacija koje treba staviti na raspolaganje u zahtjevu za
financiranje velikog projekta (lanak 101 (Informacije potrebne za odobrenje velikog projekta) Uredbe (EU) br.
1303/2013). Iako obje analize formalno nisu dio CBA, njihovi rezultati moraju biti koncizno izneseni i upotrijebljeni kao
glavni izvor podataka unutar CBA (vidi okvir) . Detaljne informacije trebaju biti pruene o:
analizi potranje;
analizi opcija;
razmatranjima o okoliu i klimatskim promjenama;
tehnikoj izradi, procjeni trokova i rasporedu implementacije;
Dalje se prua pregled kljunih informacija koje trebaju biti saete u CBA, kako bi se razumjelo sveukupno opravdanje
traenog projektnog rjeenja. Iako su predstavljeni uzastopno, treba ih se gledati kao dio integriranog procesa pripreme
projekta, gdje svaki djeli informacije i analize proimaju u vjebi zajednikog uenja. (vidi okvir).
TEMPIRANJE ATK: PROCES KOJI TRAJE
Principi CBA trebaju biti usvojeni u fazi izrade projekta, im prije je to mogue. CBA treba razumjeti kao
multidisciplinarnu vjebu koja traje, koja se izvodi tijekom pripreme projekta paralelno s drugim tehnikim i
okolinim razmatranjima. Preduvjeti za CBA predloenog projektnog rjeenja su, meutim, dovrenje detaljne
analize potranje i dostupnost investicijskih i operativnih i upravljakih (O&U) procjena trokova, ukljuujui
trokove mjera okolinog ublaavanja i prilagoavanja. Oni su temeljeni na preliminarnim nacrtima projekta,
koji su okosnica studije tehnike izvedivosti i utjecaja na okoli.
Ovo ne znai nuno da analitiari odgovorni za pripremu CBA trebaju poeti raditi nakon to inenjeri
dovre preliminarni tehniki nacrt i iznesu procjenu trokova, ve trebaju raditi paralelno. U stvari,
analitiari koji pripremaju CBA bi trebali usvojiti interdisciplinarni pristup pripremi projekta od rane
faze i obino su ukljueni u preliminarne, pojednostavljene CBA radi usporedbe razliitih tehnikih i
okolinih opcija. Njihov angaman u pripremi analize potranje i analize opcija je koristan (i esto
odluan) u ostvarivanju najboljih rezultata za projekt.
Kad se optimalno projektno rjeenje identificira, kompletna CBA se izvodi obino na kraju faze preliminarne
izrade. CIlj je dati planerima projekta potvrdu adekvatnosti i ekonomske pogodnosti predloenog rjeenja u
postizanju ranije postavljenih ciljeva projekta. Rezultati kompletne CBA, temeljeni na najrecentnijim
procjenama trokova, bit e predstavljeni u zahtjevu za sufinanciranje EU.
2.6.1 Analiza potranje

Analiza potranje identificira potrebu za investiranjem procjenom:
trenutne potranje (temeljene na statistikama koje stavljaju na raspolaganje pruatelji usluga/ regulatori/ ministarstva/
nacionalni i regionalni statistiki uredi za razliite vrste korisnika);
budue potranje (temeljene na pouzdanim modelima predvianja koji uzimaju u obzir makroekonomska i
socioekonomska predvianja, alternativne izvore ponude, elastinost potranje na relevantne cijene i prihode, itd.) u
oba scenarija, s i bez projekta.
Obje kvantifikacije su nune za formuliranje projekcija potranje, ukljuujui generiranu/induciranu potranju kad je to
relevantno21, i da bi se izradilo projekt s prikladnim proizvodnim kapacitetom. Npr., nuno je istraiti za koji se udio u
potranji za javnim uslugama, eljeznikim prijevozom ili odlaganjem otpada moe oekivati da e ga zadovoljiti
projekt. Hipoteza o potranji treba biti ispitana analizom uvjeta trenutne i budue ponude, na koju mogu utjecati potezi
koji su neovisni od projekta.
Za detaljnu raspravu glavnih imbenika koji utjeu na potranju, metode i outpute analize potranje u razliitim poljima
intervencije vidi poglavlja 3-7..
PROJEKTI KOJI PRIPADAJU VELIKIM, PREKOGRANINIM MREAMA

Posebna pozornost se treba obratiti tome je li projekt koji se razmatra dio mree. Ovo je posebno sluaj kod
prijevozne i energetske infrastrukture, koja uvijek ini dio mree, ali i za IKT i telekomunikacijske projekte.
Kad su projekti dio mree, njihova potranja (i posljedino njihov financijski i ekonomski performans) je pod jakim
utjecajem pitanja meuovisnosti (projekti se mogu natjecati jedan s drugim ili biti komplementarni) i dostupnosti
(lakoe pristupa objektu).
21 Budua potranja dolazi od: postojeih korisnika, korisnika preusmjerenih od drugih pruatelja usluga, korisnika
generiranih/induciranih novim aktivnostima koje omoguuje projekt. Kapacitet projekta za generiranje inducirane potranje npr.
ovisi, izmeu ostalog, o veliini projekta u usporedbi s postojeom ponudom, elastinosti potranje i povezanom sposobnou za
smanjenje prevladavajue trine cijene.
Nekoliko tehnika (npr. vie regresijskih modela, ekstrapolacije trendova, intervjui sa strunjacima, itd.) mogu se koristiti
za predvianje potranje, ovisno o podacima koji su dostupni, resursima koji mogu biti posveeni predvianju i sektoru
o kojem se radi. Odabir najprikladnije tehnike ovisit e, izmeu ostalih imbenika, o prirodi dobra ili usluge,
karakteristikama trita i pouzdanosti dostupnih podataka. U nekim sluajevima npr. prometnog sektora, potrebni su
sofisticirani modeli predvianja.
Transparentnost glavnih pretpostavki, kao i glavnih parametara, vrijednosti, trendova i koeficijenata upotrijebljenih u
vjebi predvianja, pitanja su od velikog znaaja za procjenu preciznosti procjena. Pretpostavke koje se tiu politike i
razvoja regulatornog okvira, ukljuujui norme i standard, trebaju biti jasno izraene. Nadalje, svaka neizvjesnost u
previanju budue potranje mora biti jasno izraena i prikladno tretirana u analizi rizika (vidi odjeljak 2.10). Metoda
upotrijebljena za previanje, izvor podataka i radna hipoteza moraju biti jasno objanjeni i dokumentirani kako bi se
omoguilo razumijevanje konzistentnosti i realnosti predvianja. ak i informacije o upotrijebljenim matematikim
modelima, alati koji ih podravaju i njihovim kvalifikacijama, ine fundamentalne elemente transparentnosti.
DOBRA PRAKSA
Koriste se prikladni alati za modeliranje kako bi se predvidjela budua potranja.
Gdje su makroekonomski/socioekonomski podaci/predvianja dostupni iz slubenih nacionalnih
izvora, oni se konzistentno koriste u svim projektima/sektorima u zemlji.
Potranja se procjenjuje odvojeno za sve razliite skupine korisnika/konzumenata relevantne za projekt.
Uinci trenutnih ili planiranih politikih mjera i ekonomskih instrumenata koji mogu utjecati na
projekt se uzimaju u obzir u analizi potranje. Takoer, sve paralelne investicije koje potencijalno
utjeu na potranju za uslugama koje prua projekt se identificiraju, opisuju i procjenjuju.
ESTE POGREKE
Metodologija i parametri upotrijebljeni u procjeni sadanje i budue potranje nisu izriito predstavljeni
niti opravdani, ili odstupaju od nacionalnih standarda i/ili slubenih predvianja za regiju/zemlju.
Korisnikove stope raste automatski pretpostavljene kroz itavo referentno razdoblje projekta su
preoptimistine. Gdje postoji neizvjesnost, mudro je pretpostaviti stabilizaciju potranje nakon prvih
npr. 3 do X godina rada.
Nedovoljna ili nepotpuna analiza trita esto dovodi do precjenjivanja prihoda. Posebice, puna
procjena konkurencije na tritu (projekti koji pruaju sline proizvode i/ili surogate) zahtjeva kvalitete
za outpute projekta su esto zanemareni.
Veza izmeu analize potranje i nacrtnog kapaciteta projekta (ponude) nedostaje ili je nejasna. Nacrtni
kapacitet projekta mora se uvijek odnositi na godinu u kojoj je potranja najvea.
2.6.2 Analiza opcija

Poduzimanje projekta podrazumijeva istovremenu odluku o nepoduzimanju neke druge izvedive opcije. Prema tome,
kako bi se procijenila tehnika, ekonomska i okolina pogodnost projekta, adekvatan raspon opcija treba biti razmotren
u usporedbi.
Dakle, preporua se poduzimanje, kao prvi korak, analize stratekih opcija, obino izvedeno u fazi predizvedivosti i koje
moe zahtijevati viekriterijsku analizu (vidi okvir). Pristup odabiru opcije treba biti sljedei:
ustanoviti popis alternativnih strategija za ostvarenje smjeranih ciljeva
provjeriti popis prema nekom kvalitativnom kriteriju, npr. viekriterijskoj analizi baziranoj na skupu rezultata22,
identificirati najprikladniju strategiju.
22 Kriterij ocjenjivanja i ponderiranje ocjena trebaju biti jasni kako bi se izbjegao rizik manipuliranja postupkom provjere. Za
pregled elemenata koji sadre MKA vidi Aneks IX.
STRATEKE OPCIJE: PRIMJERI

Razliiti pravci ili tempiranje izgradnje u prometnim projektima (ceste/pruge).
Centralizirani ili decentralizirani sustavi za vodoopskrbu ili projekte proiavanja otpadnih voda
Novi glavni gravitacijski kolektor ili novo postrojenje za proiavanje otpadnih voda ili nova crpna stanica i
tlani cjevovod koji crpe otpadnu vodu prema postojeem postrojenju za proiavanje, ali s kapacitetom koji se
mora poveati;
Razliite lokacije za centralizirano odlagalite u regionalnom projektu upravljanja otpadom.
Naknadno opremanje stare elektrane ili izgradnja nove.
Razliiti aranmani vrnog optereenja za opskrbu energijom.
Izgradnja podzemnih objekata za skladitenje plina ili novi LNG terminal.
Velike bolnike strukture ili rairenija ponuda zdravstvenih usluga putem lokalnih klinika.
Mogua ponovna upotreba postojee infrastrukture (npr. kanali, stupovi, kanalizacijske mree) ili mogue
zajedniko implementiranje s drugim sektorima (energetika, promet) da bi se smanjili trokovi
implementacije broadband projekta23.
Razliita nabava (klasina javna nabava ili JPP) i metode naplate od korisnika za velike infrastrukture.
Jednom kad se strateka opcija identificira, usporedba odreenih tehnolokih rjeenja se obino obavlja u fazi
izvodljivosti. U nekim okolnostima, korisno je razmotriti, kao prvu tehnoloku opciju do-minimum rjeenje. Kao to
je spomenuto, to pretpostavlja iznoenje izvjesnih investicijskih izdataka, npr. djelomine modernizacije postojee
infrastrukture, povie trenutnih operativnih trokova i trokova odravanja. Prema tome, ova opcija ukljuuje izvjestan
iznos trokova nunih unapreenja , kako bi se izbjeglo propadanje infrastrukture ili kazne24. Sinergije u implementaciji
infrastrukture (npr. promet/energetika i visokobrzinska broadband infrastruktura) treba takoer razmotriti, u svjetlu
boljeg koritenja javnih fondova, veeg socioekonomskog utjecaja i manjeg utjecaja na okoli.
Jednom kad se potencijalna tehnoloka rjeenja identificiraju, takoer u kontekstu procedura studije utjecaja na okoli/
Strateke procjene okolia i njihovih rezultata (vidi idui odlomak), trebaju biti procijenjena i optimalno rjeenje
odabrano kao predmet financijske i ekonomske procjene. Sljedei kriteriji bit e primijenjeni:
ako razliite alternative imaju isti, jedinstven cilj (npr. u sluaju projekata usklaenih s ranije postavljenim ciljevima
javnih politika) i slinim eksternalijama, odabir moe biti utemeljen na soluciji najmanjeg troka25 po jedinici
proizvedenog outputa;
ako su output i/ili eksternalije, posebno utjecaji na okoli, razliiti u razliitim opcijama (pretpostavivi da svi dijele
isti cilj), preporua se pojednostavljena CBA za sve glavne opcije kako bi se odabrala najbolja alternativa.
Pojednostavljena CBA obino podrazumijeva fokusiranje na prve kvalificirane procjene potranje i grube procjene
kljunih financijskih i ekonomskih parametara, ukljuujui trokove investicijske i operativne trokove, glavnu
izravnu korist(i), i eksternalije26. Izraun financijskih i ekonomskih indikatora performansa u pojednostavljenoj CBA
mora biti napravljen, inkrementalnom tehnikom.
Promotor projekta e uvijek predstaviti kriterije razmotrene u odabiru najboljeg rjeenja, s rangiranjem njihove vanosti
i metode upotrijebljene u vrednovanju, kao opravdanje odabrane opcije.
23 Sukladno Smjernici 2014/61/EU o mjerama za smanjenje trokova upotrebe visokobrzinskih elektronskih komunikacijskih mrea.
24 Npr. kada su projekti motivirani potrebom za usklaivanjem s regulacijama EU.
25 Prema pristupu Troka ivotnog ciklusa (TC), ovo e ukljuiti (diskonitrani) zbroj svih relevatnih trokova tijekom ivotnog
vijeka projekta: Investicija, operativnih i trokova odravanja, trokova zamjene, i kad je to primjenjivo, trokova razgradnje.
26 Grube procjene se obino smatraju temeljenima na jedininim cijenama dobivenima u ogranienim (regionalnim) ispitavanjima
trita (npr. kotacije od razliitih dobavljaa) ili iz slinih projekata u istom regionalnom kontekstu. Treba se uvjeriti, meutim, da su
procjene trokova posve inkluzivne, tj. da ne nedostaju vane komponente trokova (npr. trokovi zamjene imovine). Opi trokovi
planiranja i nadzor kao i nepredvidivi izdaci mogu biti iskljueni, ali to mora biti jednako za sve opcije. Ako su ukljueni, opi trokovi
trebaju biti slino izraunati, tj. kao postotak neto investicijskog troka, koji bi trebao biti isti za sve opcije. Jo jedno pojednostavljenje
je upotreba financijskih trokova (temeljenih na trinim cijenama) umjesto ekonomskih trokova (temeljenim na cijenama u sjeni).
Konverzija nije potrebna u pojednostavljenoj ekonomskoj analizi, osim ako je vjerojatno da e promijeniti redoslijed opcija u smislu
njihove ENSV (tj. tamo gdje se dvije opcije znatno razlikuju u pogledu investicije i R&O komponenti, posebno u intenzitetu rada u
izgradnji i poslovanju, i/ili su njihove ENSV prije konverzije vrlo blizu).
DOBRA PRAKSA
Analiza opcija je temeljena na zajednikoj osnovici (npr. isti protuinjenini scenarij i konzistentna
analiza potranje je usvojena za sve opcije).
Analiza opcija poinje vie iz stratekog kuta gledanja (npr. opi tip infrastrukture i/ili
lokacija/svrstavanje za projekt) i nastavlja s procjenom odreenih tehnolokih varijanti za odabrani tip
infrastrukture/mjesto, Nove alternativne tehnologije su popraene temeljitom procjenom njihovih
tehnolokih, financijskih, upravljakih rizika, rizika za klimu i utjecaja na okoli.
Za usporedbu temeljenu na trokovima, sve pretpostavke o jedininim trokovima investicije, O&U
i zamjeni trebaju biti iznesene i izdvojeno objanjene za svaku opciju kako bi se omoguila njihova
procjena. Jedinini trokovi zajednikih potreptina (npr. rada, energije, itd.) su isti za sve opcije.
Opcije su usporeene upotrebom istog referentnog razdoblja.
ESTE POGREKE
Razliite projektne opcije su raspravljene i analizirane u detalje ali nisu procijenjene spram
protuinjeninog scenarija koji tvori temelj za inkrementalni pristup.
Identifikacija moguih alternative se obavlja prilino umjetno, npr. alternative nisu istinska rjeenja
nego jednostavno konstruirane kako bi se pokazalo da su gore od preferirane (ranije odabrane)
alternative.
Postoji manjak stratekog razmiljanja: projektne opcije su razmotrene samo u smislu alternativnih
pravaca (za prometne projekte) ili alternativnih tehnologija za ranije odabrano rjeenje, ali ne u smislu
moguih alternativnih naina postizanja smjeranih ciljeva.
Previe kriterija ili irelevantni kriteriji, ili neprikladno ocjenjivanje, su upotrijebljeni u
viekriterijskoj analizi za suenje kruga projektnih opcija.
2.6.3 Okolina razmatranja i razmatranja klimatskih promjena
Neki zahtjevi o okolinoj odrivosti projekta trebaju biti ispunjeni paralelno s tehnikim razmatranjima i pridonijeti
odabiru najbolje projektne opcije.
Posebice, promotor projekta e pokazati u kojoj mjeri projekt: a) doprinosi ostvarenju resursne uinkovitosti i ciljevima
klimatskih promjena za 2020; b) je sukladan s Smjernicom o prevenciji i otklanjanju teta za okoli (2004/35/EC); c)
potuje zagaiva plaa princip, princip preventivnog djelovanja i princip da se teta za okoli mora ispravljati na
izvoru; d) je sukladan sa zatitom Natura 2000 lokacija i zatitom vrsta obuhvaenih Smjernicom Habitats (92/43/EEC) I
Smjernicom Birds (2009/147/EC); e) je implementiran kao rezultat plana ili programa koji spada pod obuhvat Strateke
okoline procjene (SOP) (2001/42/EC); f) je sukladan sa Smjernicom Vijea 2014/52/EU o Studiji utjecaja na okoli
(SUO) 27, kao ui drugim propisima koji zahtijevaju provedbu procjene utjecaja na okoli. Takoer, okoline investicije,
npr. vodoopskrbna, upravljanje otpadnim vodama i krutim otpadom, moraju biti sukladne s drugim sektorskim
Smjernicama, kao to je dalje prikazano u poglavlju 4.
Kad je to prikladno, SUO mora biti izvrena kako bi se identificiralo, opisalo i procijenilo izravne i neizravne uinke
projekta na ljudska bia i okoli. Dok je SUO formalno posebna i samostalna procedura, njezini ishodi moraju biti
integrirani u CBA i uzeti u obzir pri izboru konane projektne opcije. Trokovi bilo kojih mjera okoline integracije koji
proizlaze iz SUO procedure (ukljuujui mjere za zatitu bioraznolikosti) se smatraju ulaznim podacima u procjeni
financijske i ekonomske odrivosti projekta. S druge strane, koristi koje proizlaze iz takvih mjera se procjenjuju, koliko
je to mogue kad se vrednuju netrini uinci koje proizvodi projekt (vidi odjeljak 2.9.8).
27 U skladu sa Smjernicom D e donijeti zakone, regulative i administrativne propise nune za usklaivanje sa Smjernicom do 16
svibnja 2017. (kao to je navedeno u lanku 2 (1) Smjernice) i da projekti u odnosu na koje je odreenje iz lanka 4(2) Uredbe
2011/92/EU pokrenuto prije 16. Svibnja 2017. bit e podvrgnuti obvezama iz lanka 4 Smjernice 2011/92/EU prije nego to je ona
izmijenjena ovom Smjernicom (kao to je navedeno u lanku 3(1) nove Smjernice)
Uinci projekta na klimu, u smislu redukcije emisija staklenikih plinova, nazivaju se ublaavanjem klimatskih
promjena i moraju biti ukljueni u SUO. Sljedei izvori emisija moraju biti uzeti u obzir kad se procjenjuje utjecaj
projekta na klimu:
izravne emisije staklenikih plinova uzrokovane izgradnjom, radom i moguom razgradnjom predloenog projekta,
ukljuujui one iz uporabe zemljita, promjene koritenja zemljita i umarstva;
neizravne emisije staklenikih plinova zahvaljujui poveanoj potranji za energijom;
neizravne emisije staklenikih plinova uzrokovane bilo kojom dodatnom podupiruom aktivnou ili infrastrukturom
koja je izravno povezana s implementacijom predloenog projekta (npr. promet, upravljanje otpadom).
S druge strane, mora se osvrnuti tijekom postupka izrade projekta i na utjecaj klimatskih promjena na projekt, to se
naziva prilagoavanje ili otpornost na klimatske promjene, kad je to nuno.28 Prilagodna na klimatske promjene je
process koji je usmjeren na smanjenje ranjivosti prirodnih i ljudskih sustava na aktualne i oekivane uinke klimatskih
promjena. Glavne prijetnje za infrastrukturnu imovinu ukljuuju oteenje ili unitenje uzrokovano ekstremnim
vremenskim nepogodama, koje klimatske promjene pogorati; poplavljivanje obalnog podruja i poplave uzrukovane
rastom razine mora; promjena obrazaca dostupnosti vode; uinci viih temperatura na operativne trokove, ukljuujui
uinke umjerenu klimu i/ili permafrost29. Sljedei fenomeni trebaju biti proueni:
toplinski valovi (ukljuujui utjecaj na ljudsko zdravlje, tetu za usjeve, umske poare, itd.);
sue (ukljuujui smanjenu dostupnost vode i poveanu potranju za vodom;
ekstremne padaline, rijeno poplavljivanje i bujice;
oluje i jaki vjetrovi (ukljuujui tetu na infrastrukturi, zgradama, usjevima i umama);
odroni;
rast razine mora, olujni valovi, obalna erozija i salinizacija;
udari hladnoe;
teta od zamrzavanja i topljenja.
Kako bi se podrala otpornost infrastrukturnih investicija na klimatske promjene, Komisija ohrabruje promotore projekta
na procjenu izloenosti projekta riziku i ranjivosti na utjecaj klimatskih promjena. Smjernice za voditelje projekata:
Uinite ranjivu investiciju otpornom na klimu30 ukljuuju metodologiju za sustavnu procjenu odrivosti i izvedivosti
infrastrukturnih projekata u uvjetima klimatskih promjena. Ove smjernice nisu zamiljene kao zamjena za SUO ili CBA,
ve kao prilog postojeim alatima za procjenu projekta i razvojnih procedura.
Trokovi i koristi koji proizlaze iz integracije mjera ublaavanja i prilagoavanja pri izradi projekta koriste se za
procjenu financijskog i ekonomskog performansa projekta.
28 Vidi Europska Unija 2013, Vodi za integriranja klimatskih promjena i bioraznolikosti u Studije utjecaja na okoli.
29 Radni dokument osoblja Komisije, Prilagoavanje infrastrukture na klimatske promjene. Koji prati dokument: Komunikacija
izmeu Komisije i Europskog parlamenta, Vijee, Europski ekonomski i socijalni odbor i Odbor regija. Brussels, 2013. Stranica 5.
30 Dostupno na: http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf
DOBRA PRAKSA
Razmatranja okolia i klimatskih promjena, ukljuujui procjenu utjecaja na Naturu 2000, uzimaju se u
obzir pri izradi projekta i pripremama u ranoj fazi, npr. prilikom razmatranja i projekta i odreivanja
opsega projekta. Prilagoavanje na klimatske promjene i/ili mjere ublaavanja integrirane su u SUO
proceduru zajedno s drugim utjecajima na okoli.
Trokovi mjera poduzetih da bi se ispravili negativni utjecaji na okoli su ukljueni u troak
investicije razmotren u CBA.
Rani dijalog izmeu voditelja projekta i vlasti/strunjaka za okoli se vodi kako bi se osiguralo
da se procedure provode bez potekoa i kako bi se omoguilo donoenje boljih i brih odluka,
koje mogu umanjiti trokove i izbjei odgode.
ESTE POGREKE
Nema konzistentnosti izmeu opcija analiziranih u CBA i opcija analiziranih u SUO. Posebice, opcije
odabrane u CBA moraju biti u cijelosti analizirane u SUO.
Troak projekta ne ukljuuje trokove mjera povezanih s ublaavanjem i prilagoavanjem na
klimatske promjene i druge utjecaje na okoli.
Koristi mjera ublaavanja nisu na odgovarajui nain uzete u obzir.
2.6.4 Tehniki nacrt, procjena trokova i raspored implementacije

Saetak predloenih projektnih rjeenja bit e predstavljen pod sljedeim naslovima
Lokacija: opis lokacije projekta ukljuujui grafiku ilustraciju (karta). Dostupnost zemljita je kljuni aspekt: dokazi
trebaju biti prueni da je zemljite u vlasnitvu (ili je dostupno) korisnika, koji ima puno pravo koritenja, ili e biti
kupljeno (ili zakupljeno) kroz postupak stjecanja. U potonjem sluaju, uvjeti stjecanja trebaju biti opisani. Upravni
postupak i dostupnost relevantnih dozvola takoer trebaju biti objanjeni.
Tehniki nacrt: opis komponenti glavnih radova, usvojenih tehnologija, standarda izrade i specifikacija. Kljuni
indikatori outputa, definirani kao glavne proizvedene fizike kvantitete (npr. kilometri cjevovoda, broj nadvonjaka,
broj posaenih stabala, itd.) trebaju biti stavljeni na raspolaganje
Plan proizvodnje: opis kapaciteta infrastrukture i oekivane stope koritenja. Ovi elementi opisuju pruanje usluga sa
strane ponude. Opseg i veliina projekta trebaju biti opravdani u kontekstu predviene potranje.
Procjene trokova: procjena financijskih potreba za realizaciju i poslovanje projekta su uneseni iz CBA kao kljuni
input za financijsku analizu (vidi odjeljak 2.8). Dokaz trebab biti pruen o tome jesu li procjene trokova procjene
investitora, cijene za nadmetanje ili out-turn trokovi.
Raspored implementacije: realan vremenski okvir za projekt zajedno s rasporedom implementacije treba biti pruen,
ukljuujui npr. Gantov dijagram (ili njegov ekvivalent) s isplaniranim radovima. Razuman stupanj detaljnosti je
potreban kako bi se omoguila procjena predloenog rasporeda.
DOBRA PRAKSA
Koncizan saetak rezultata studije(a) izvedivosti je ukljuen u CBA kako bi se objasnila opravdanost
odabranog rjeenja. Input podaci iz tehnikih studija se uredno koriste u izvjetaju o CBA. Ako studija
izvedivosti ukljuuje odjeljak o CBA, postoji konzistentnost s glavnog izvjetajem o CBA ili su
objanjene vee razlike.
Tehniki opis investicije i komponente operativnih trokova dovoljno su detaljni za procjenjivanje
trokova prema referentnim vrijednostima.
2.7 Financijska analiza

2.7.1 Uvod
Kao to je propisano lankom 101 (Informacije potrebne za odobrenje velikog projekta) Uredbe (EU) br. 1303/2013,
financijska analiza mora biti ukljuena u CBA kako bi se izraunali indikatori financijskog performansa. Financijska
analiza se provodi u sljedee svrhe:
procjena profitabilnosti konsolidiranog projekta;
procjena profitabilnosti projekta za vlasnika projekta i neke od glavnih dionika;
provjera financijske odrivosti projekta, kljunog preduvjeta izvedivosti za bilo koju vrstu projekta;
skiciranje novanog toka koji podupire izraun socioekonomskih trokova i koristi (vidi odjeljak 2.9).
Priljev i odljev novca koji se uzima u razmatranje nie je opisan u detalje. Metode umanjenja prihvatljivih izdataka
operacije i izraun pomoi Unije (uzimajui u obzir potencijal generiranja neto prihoda) nisu tema ovog Vodia.
Molimo pogledajte l. 61 (operacije koje generiraju neto prihode po zavretku) (EU) Uredbe 1303/2013 i lanak 15
(Metoda izrauna diskontiranih neto prihoda) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014.
2.7.2 Metodologija
Metodologija financijske analize koritena u ovom vodiu je metoda Diskontiranog novanog toka (DNT), sukladno
odjeljku III (Metoda izrauna diskontiranih neto prihoda operacije koja generira neto prihode) Delegirane uredbe
Komisije (EU) br. 480/2014. Sljedea pravila trebaju biti usvojena:
Samo priljevi i odljevi novca se uzimaju u razmatranje u analizi, npr. deprecijacija, rezerve, cijene i nepredvieni
tehniki problemi i druge raunovodstvene stavke koje ne korespondiraju sa stvarnim tokovima se zanemaruju.
Financijska analiza treba, kao ope pravilo, biti izvrena s toke gledita vlasnika infrastrukture. Ako u pruanju
usluge od opeg interesa vlasnik i upravitelj nisu isti subjekt, konsolidirana financijska analiza koja iskljuuje novane
tokove izmeu vlasnika i upravitelja treba biti izvrena kako bi se procijenila stvarna profitabilnost investicije,
neovisno od internih plaanja. Ovo je posebno izvedivo kad postoji samo jedan upravitelj koji prua uslugu u ime
vlasnika putem ugovora o koncesiji. 31
Prikladna Financijska diskontna stopa (FDS) je usvojena kako bi se izraunala trenutna vrijednost buduih novanih
tokova. Financijska diskontna stopa odraava oportunitetni troak kapitala. Praktini naini procjene referentne stope
upotrijebljene pri diskontiranju su raspravljeni u Aneksu I, dok okvir nie podsjea na referentne parametar Europske
komisije predloene za programsko razdoblje 2014-2020.
Predvianja novanog toka projekta trebaju obuhvatiti razdoblje primjereno ekonomskom vijeku trajanja projekta i
njegovim vjerojatnim dugoronim uincima. Broj godina koji predvianja pruaju treba odgovarati vremenskom
okviru projekta (ili referentnom razdoblju) Izbor vremenskog okvira utjee na rezultate procjene. Zato je u praksi
korisno referirati se na standardno mjerilo, diferencirano po sektorima i temeljeno na meunarodno prihvaenoj
praksi. Referentna razdoblja koja predlae Komisija prikazana su u tablici 2.1. Treba smatrati da te vrijednosti
ukljuuju razdoblje implementacije. U sluaju neobino dugih razdoblja izgradnje, mogu se usvojiti vee vrijednosti.
Financijska analiza treba biti izvrena u stalnim (stvarnim) cijenama, npr. s fiksnim cijenama u baznoj godini.
Upotreba trenutnih (nominalnih) cijena [npr. cijena prilagoenih prema Indeksu potroakih cijena (IPC)] bi znaila
predvianje IPC to se ne ini uvijek potrebnim. Kada se zamisli razliita stopa promjene relativnih cijena za odreene
kljune stavke, ova razlika treba biti uzeta u obzir u odnosnim predvianjima.
31 S druge strane, kad postoji vie upravitelja, konsolidacija analize moda nije izvediva. U tom sluaju analizira se iz perspektive
promotora projekta, ovisno o vrsti investicije (vidi npr. odjeljak 3.7.3 poglavlja Promet).
Kada se analiza izvrava pri konstantnim cijenama, FDS e biti realno izraena. Kada se analiza izvrava pri trenutnim
cijenama, koristit e se nominalna FDS32.
Analiza treba biti izvrena bez PDV-a, i na nabavu (troak) i na prodaju (prihodi), ako je za promotora projekta
nadoknadiv. U suprotno, ako PDV nije nadoknadiv, mora biti ukljuen. 33
Izravni porezi (na kapital, dohodak i drugi) se uzimaju u obzir samo za provjeru financijske odrivosti a ne za
proraun financijske profitabilnosti, koja se rauna prije poreznih umanjenja. Razlog je izbjegavanje kompleksnosti
poreza na kapitalnu dobit i razlika meu dravama i razdobljima.
FINANCIJSKA DISKONTNA STOPA: MJERILO EK

Prema lanku 19. (Diskontiranje novanog toka) delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 480/2014, za
programsko razdoblje 2014-2020, Europska komisija preporuuje da se realna diskontna stopa od 4% smatra
referentnim parametrom za dugoroni realni oportunitetni troak kapitala. Vrijednosti koje se razlikuju od
mjerila od 4%, meutim mogu biti opravdane na temelju meunarodnih makroekonomskih trendova i
konjukutura, specifinih makroekonomskih uvjeta u dravi lanici i prirode investitora i dotinog sektora.
Kako bi se osigurala konzistentnost meu diskontnim stopama koje se koriste za sline projekte u istoj dravi,
Komisija potie drave lanice da prue vlastita mjerila za financijsku diskontnu stopu u svojim smjerokaznim
dokumentima i da je potom primijene konzistentno na procjenu projekata na nacionalnoj razini.
Tablica 2.1 Referentna razdoblja Europske Komisije prema sektoru
Sektor Referentno
razdoblje
eljeznice (godin
30
e)
Ceste 25-30
Luke i zrane luke 25
Gradski prijevoz 25-30
Vodoopskrba/sanacija 30
Gospodarenje otpadom 25-30
Energija 15-25
Broadband 15-20
Istraivanje i inovacije 15-25
Poslovna infrastruktura 10-15
Drugi sektori 10-15
Izvor: ANEKS I delegiranoj Uredbi (EU) br. 480/2014.
Financijska analiza bit e izvrena prema skupu raunovodstvenih tablica ilustriranih u slici 2.2. i tablici 2.2., i,
detaljnije, u sljedeim odjeljcima.
32 Formula izrauna nominalne diskontne stope je: (1+n)=(1+r)*(1+i), pri emu je: n nominalna stopa, r stvarna stopa, i stopa
inflacije.
33 PDV, ak i kad je nadoknadiv, dio je ukupnog investicijskog izdatka koji mora biti plaen i treba biti financiran. even where
recoverable, is part of the total investment outlay that has to be paid for and needs to be funded. U tu svrhu, valja istaknuti da obrada
PDV-a moe generirati troak financiranja. Ovo je sluaj kad postoji potreba da se pristupi kreditnom tritu kako bi se anticipiralo
plaanje PDV-a na trokove izgradnje tijekom implementacije. Plaena kamata je stvarni troak koji snosi promotor projekta.
Slika 2.2 Struktura financijske analize
Ukupni troak investicije Financijski povrat na

investiciju FSP(C)
Operativni trokovi i Financijska odrivost

prihodi
Izvori financiranja Financijski povrat na

kapital FSP(K)
Izvor: EK CBA Vodi 2008
Tablica 2.2 Financijska analiza na prvi pogled
FSP(C) Odrivost FSP(K)

Trokovi investicije
Start-up i tehniki trokovi - -
Zemljite - -
Zgrade - -
Oprema - -
Strojevi - -
Trokovi zamjene - - -*
Ostatak vrijednosti + +
Operativni trokovi
Osoblje - - -
Energija - - -
Opi trokovi - - -
Posrednike usluge - - -
Sirovi materijali - - -
Ostali odljevi
Otplate zajma - -
Kamate - -
Porezi -
Priljevi
Prihodi + + +
Operativne subvencije +
Izvori financiranja
Pomo sindikata +
Javni doprinos + -
Privatni kapital + **
-
Privatni zajam +
* Samo ako ih samofinanciraju prihodi projekta. U suprotnom, ako su novi izvori financiranja (bilo kapital ili zaduivanje) pot rebni za odranje, ovi izvori moraju biti
iskazani zajedno s odljevima u vrijeme kada su isplaeni.
** Operativne subvencije nee se raunati kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje s odljevom operativnih trokova.
Izvor: Prilagoeno iz EK CBA Vodia 2008..

2.7.3 Trokovi investicije, trokovi zamjene i ostatak vrijednosti

Prvi korak u financijskoj analizi je analiza iznosa i raspodjela po godinama ukupnih trokova investicije. Investicijski
trokovi se kvalificiraju prema:
Poetnoj investiciji: to ukljuuju kapitalne trokove cjelokupne dugotrajne imovine (npr. zemljite, graevine
konstrukcije, postrojenje i strojevi, oprema, itd.) i kratkorone imovine (npr. start up i tehniki trokovi poput
izrade/planiranja, upravljanje projektom i tehnika pomo, nadzor nad izgradnjom, odnosi s javnou, itd.). Kad je to
prikladno, promjene neto obrtnog kapitala trebaju biti ukljuene. Informacije moraju biti preuzete iz studija o
tehnikoj izvedivosti34 i podaci koje treba uzeti u obzir su inkrementalne novane isplate koje susreemo u pojedinim
raunovodstvenim razdobljima (obino godinama) kako bi se stekle odreene vrste imovine (vidi okvir). Pregled
trokova po godinama treba biti konzistentan sa zamiljenom fizikom realizacijom i vremenskim planom za
implementaciju (vidi odjeljak 2.7.4) 35. Kada je to relevantno, poetna investicija e takoer ukljuivati trokove za
ublaavanje utjecaja na okoli i/ili klimatskih promjena, kako je to obino definirano u studiji utjecaja na okoli i
drugim procedurama procjene.
Trokovi zamjene: ukljuuju trokove koji se dogaaju tijekom referentnog razdoblja pri mijenjanju kratkotrajnih
strojeva i/ili opreme, npr. inenjerska postrojenja, filteri i instrumenti, vozila, namjetaj, uredska i IT oprema, itd. 36
Preporuljivo je ne raunati tokove novca za velike zamjene blizu kraja referentnog razdoblja. Kada se odreena
imovina projekta treba zamijeniti blizu kraja referentnog razdoblja, sljedee alternative trebaju biti razmotrene:
skraenje referentnog razdoblja kako bi se isto poklapalo s krajem zamiljenog radnog vijeka imovine
koju treba zamijeniti;
odgoditi zamjenu do poslije kraja referentnog razdoblja i pretpostaviti poveanje u godinjim trokovima odravanja i
popravaka za odreenu imovinu do kraja referentnog razdoblja.
IZBJEGNUTI TROAK KAPITALNE INVESTICIJE U KONTRAINJENINOM SCENARIJU

Prema inkrementalnom pristupu, trokovi investicije trebaju se razmatrati kao neto od moguih izbjegnutih kapitalnih
trokova u protuinjeninom scenariju. Potonji trokovi su temeljeni na pretpostavci da, bez investicije, situacija
postaje nemogua, tako da je u svakom sluaju nuno implementirati druge intervencije, barem na nain da se osigura
minimalna razina pruanja usluge. Ovo je pretpostavka uzimanja do-minimuma kao referentnog scenarija (vidi
odjeljak 2.2). Npr. u sektoru elektrine energije, nova podstanica moe biti potrebna kako bi se zadovoljilo poveanje
optereenja u odsustvu novog voda. Ovaj troak mora biti ukljuen u protuinjenini scenarij.
Ostatak vrijednosti fiksne investicije mora biti ukljuen u raun investicijskih trokova do kraja godine. Ostatak
vrijednosti odraava kapacitet preostalog uslunog potencijala dugorone imovine iji ekonomski ivotni vijek nije
posve iscrpljen. 37 On e biti nula ili zanemariv ako je odabran vremenski okvir jednak ekonomskom ivotnom vijeku
imovine.
Prema lanku 18 (Ostatak vrijednosti investicije) delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 480/2014, za projektnu imovinu s
ekonomskim ivotnim vijekom koji prekorauje referentno razdoblje, ostatak vrijednosti bit e odreen izraunom neto
sadanje vrijednosti novanih tokova u preostalim godinama ivotnog vijeka. 38 Druge metode raunanja ostatka
vrijednosti
34 Ako su napredniji tehniki projekti ve izraeni, podaci o trokovima investicije mogu biti uzeti iz tih dokumenata.
35 Treba napomenuti da se ralamba trokova predloena u zahtjevu za sufinanciranje EU moe razlikovati od one u studijama
izvedivosti. Promotori projekta trebaju prema tome dodatno predstaviti trokove projektu u formatu zahtijevanom za financiranje,
uzimajui u obzir prihvatljivost nastalih trokova.
36 Molimo imajte na umu da e se trokovi zamjene razmatrati zajedno s operativnim trokovima za potrebe izrauna
proporcionalne prijave diskontiranog neto prihoda, kao to je izneseno u Odjeljku E.1.2. Aneksa II implementirajuoj Uredbi o
obrascima za prijavu i CBA metodologiji.
37 Gdje je to relevantno, ovaj potencijal treba uzeti u obzir i vrijednost poveane otpornosti na klimatske promjene, npr. u sluaju
razvoja lukog i industrijskog podruja u obalnom pojasu koje moe biti dugorono ugroeno porastom razine mora.
38 U ovom pogledu, sugerira se da su prihodi i trokovi pretpostavljena konstanta po isteku vremenskog okvira, ako se ne izvri
tijekom dueg razdoblja analiza potranje koja dokae suprotno.
mogu biti koritene kad za to postoje opravdane okolnosti. Npr., u sluaju projekata koji ne generiraju prihode39,
raunanjem vrijednosti sveukupne aktive i pasive temeljene na standardnoj formuli raunanja deprecijacije40 ili uzevi u
obzir ostatak trine vrijednosti dugorone imovine kao da e biti prodana na kraju vremenskog okvira. Takoer,
formula deprecijacije treba biti koritena u posebnim sluajevima projekata s vrlo dugim predvienim ivotnim vijekom
(obino u sektoru prometa), iji ostatak vrijednost e biti toliko velik da bi iskrivio analizu ako bi se raunao metodom
neto sadanje vrijednosti.
Ostatak vrijednosti moe biti izdvojen ili unutar priljeva projekta ili unutar trokova investicije, ali se negativnim
predznakom (vidi tablicu 2.3. za primjer).
Tablica 2.3 Ukupni investicijski troak EUR tisue
Godine
Ukupno 1 2 3 4-9 10 11-29 30
Start-up i tehniki trokovi 6,980 1,816
Zemljite 1,485 757
Zgrade 37,342 17,801
Oprema 11,355 23,273
Strojevi 25,722
Poetna investicija 126,531 8,465 75,176 42,890
Trokovi zamjene 11,890 9,760
Ostatak vrijednosti -4,265
Ukupni trokovi investicije 152,655 8,465 75,176 42,890 11,890 9,760 -4,265
Ovo moe ukljuivati Npr., trokovi od 11.9 i 9.8 Ostatak vrijednosti se

trokove npr. studije milijuna EUR se oekuju u godini razmatra s negativnim
izvedivosti, nastale prije 10 i 20, na ime zamjene opreme i predznakom zato to je
poetka evaluacijskog strojeva kratkog ivotnog vijeka. priljev.
razdoblja, iako oni ne
ispunjavaju uvjete za EU
financiranje
2.7.4 Operativni trokovi i prihodi

Drugi korak u financijskoj analizi je izraun ukupnih operativnih trokova i prihoda (ako ih ima).
Operativni trokovi41 ukljuuju sve trokove rada i odravanja (R&O) nove ili poboljane usluge. Predvianja trokova
mogu biti temeljena na prijanjim jedininim trokovima, kada su obrasci rashoda na rad i odravanje osiguravali
adekvatne standard kvalitete. 42 Iako je stvarni sastav ovisan od projekta, tipini R&O trokovi ukljuuju: trokovi radne
snage za poslodavca; materijali potrebni za odravanje i popravljanje imovine; potronja sirovih materijala, goriva,
energije, i drugih potronih materijala; usluge kupljene od tree strane, najam zgrada ili hangara, najam strojeva; ope
upravljanje i administracija; kontrola kvalitete; trokovi odlaganja otpada; nameti na emisije (ukljuujui poreze za
zatitu okolia, ako je primjenjivo).
Ovi trokovi se obino dijele na fiksne (za odreeni kapacitet, ne mijenjaju se s obzirom na obujam dobra/usluge koja se
prue) i varijabilne (ovise o obujmu).
Trokovi financiranja (npr. otplate kamate) slijede drugaiji tijek i ne smiju biti ukljueni u R&O trokove.
39 Ovi se definiraju kao projekti koji: (i) uope ne generiraju prihode, (ii) generiraju prihode koji su konzistentno nii od
operativnih trokova tijekom cijelog referentnog razdoblja (iii) generiraju prihode koji mogu nadmaiti operativne trokove u
zadnjim godinama referentnog razdoblja ali iji su diskontirani neto prihodi negativni tijekom referentnog razdoblja.
40 U tom sluaju, trokovi zamjene imovine proraunati tijekom referentnog razdoblja moraju biti ukljueni u izraun, ak i ako se
smatraju R&O trokovima u svrhu izrauna diskontiranog neto prihoda kako bi se odluilo o pomoi Unije.
41 Vidi lanak 17 (odreivanje trokova) delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 480/2014.
42 U sluaju izrazite nedovoljne potronje koja dovodi do izrazitog degradiranja infrastrukture, naprotiv, prognoze trokova trebaju
biti postavljene na razni koja predstavlja adekvatne obrasce rashoda.
PROMJENA RELATIVNIH CIJENA

Promjena relativnih cijena se definira kao ukupno nominalno poveanje (smanjenje) stope neto inflacijskog
(deflacijskog) faktora, definiranog indeksom potroakih cijena.
Kada se oekuje znaajna promjena cijena nekih input i output jedinica, iznad ili ispod prosjene stope inflacije,
ovu razliku treba uzeti u obzir u odnosnim predvianjima novanih tokova.
S obzirom da postoji velika neizvjesnost oko dugoronog razvoja cijena, primjena promjena relativnih cijena,
trebala bi, meutim, biti rezultat pravilne analize i podupirui dokazi trebaju biti prueni u CBA. Npr., porast
stopa primijenjenih na sve R&O trokove i iste veliine moraju se izbjegavati. Posebice, visoka realna
poveanja jedininih trokova energije (npr. goriva i struje) i rada nisu vjerojatna jer ona zajedno odreuju veu
koliinu prosjene inflacije. Takoer, u pogledu trokova rada, bilo koje pretpostavljeno poveanje u realnim
plaama i nadnicama moe biti djelomino otklonjeno poveanjima radne produktivnosti tijekom vremenskog
okvira.
Prihodi projekta definirani su kao priljevi novca izravno plaeni od korisnika dobara ili usluga koje prua poslovanje,
poput naplata koje izravno snose korisnici za uporabu infrastrukture, prodaje ili najma zemljita ili zgrada, ili plaanja za
usluge (lanak 61 (Poslovanje koje generira neto prihod po zavretku) (EU) Uredbe 1303/2013).
Ti prihodi bit e odreeni predvianjem koliine dobara/usluga koje se pruaju i njihovim cijenama Inkrementalni
prihodi mogu nastati poveanjem prodanih koliina, razinom cijena, ili i jednim i drugim.
Transferi ili potpore (npr. transferi iz dravnih ili regionalnih budeta ili nacionalnog zdravstvenog osiguranja), kao i
drugi financijski prihodi (npr. kamate na bankovne depozite) nee biti ukljueni u operativne prihode za izraun
financijske profitabilnosti jer se ne mogu izravno pripisati poslovanju projekta.43 Naprotiv, oni e biti izraunati za
potrebe potvrde financijske odrivosti.
Kad se doprinos drave ili druge javne vlasti (JV) daje u zamjenu za dobro ili uslugu koju izravno prua projekt (npr.
drava je korisnik), ovo e se u pravilu smatrati prihodom projekta i biti ukljueno u analizu financijske profitabilnosti.
Drugim rijeima, nije relevantno kako drava ili javna vlast plaa za dobra i usluge (npr. kroz tarife, prikrivene
cestarine, plaanje dostupnosti itd.) jer doprinos projektu nastaje u izravnoj relaciji s uporabom projektne infrastrukture.
Za usklaenost s regulatornim zahtjevima, relevantne tarife bit e postavljene u skladu s principima da zagaiva plaa i
principom punog pokrivanja trokova. Posebice, usklaenost s principom da zagaiva plaa zahtijeva:
primijenjene korisnike naknade i pristojbe pokrivaju punu cijenu, ukljuujui kapitalne trokove,
usluga zatite okolia;
trokove zatite okolia od zagaenja, trokovi iscrpljivanja resursa, i preventivne mjere snose oni koji uzrokuju
zagaenje/iscrpljivanje;
sustave naplate proporcionalne drutvenim trokovima marginalne proizvodnje, koji ukljuuju pune trokove,
ukljuujui kapitalne trokove, usluga zatite okolia, trokove zatite okolia od zagaenja i implementirane
preventivne mjere i trokove povezane s nestaicom upotrijebljenih resursa.
Sukladnost s principom punog pokrivanja trokova ukljuuje:
tarife smjeraju na nadoknadu kapitalnih trokova, operativnih i trokova odravanja, ukljuujui trokove zatite
okolia i trokove resursa;
tarifna struktura maksimalizira prihode projekta prije javnih potpora, uzimajui u obzir pritom dostupnost. Meutim,
kad je to relevantno npr. za projekt koji prua javnu uslugu u sektoru zatite okolia, razmatranja dostupnosti trebaju biti
uzeta u obzir u primjeni principa da zagaiva plaa i punog pokrivanja trokova. Kljuni aspekti koji se tiu njihove
primjene i relativnih implikacija dostupnosti, raspravljeni su u Aneksu V.
43 Vidi lanak 16 (Odreivanje prihoda) delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 480/2014.
Kao to prikazuje tablica 2.4, odljevi novca operativnih trokova deducirani od novanih priljeva od prihoda
determiniraju neto prihode projekta. Oni se raunaju svake godine u vremenskom okviru. Prema lanku 61 Uredbe
1303/2013, u svrhu EU doprinosa izraun uteda operativnih trokova generiranih poslovanjem bit e tretirana kao neto
prihod osim ako nisu otklonjene jednakom redukcijom potpora poslovanju.
Table 2.4 Operativni prihodi i trokovi. Tisue EUR
Godi
Ukupno 1-3 4 5 ne
6 29 30
Service 1 0 11,355 11,423 11,492 11,979 11,979
Service 2 0 243 243 243 243 243
Ukupni prihodi 407,862 0 11,598 11,666 11,735 12,222 12,222
Osoblje 0 1,685 1,685 1,685 1,685 1,685
Energija 0 620 623 626 648 648
Opi rashodi 0 260 260 260 ... 260 260
Posrednike usluge 0 299 299 299 299 299
Sirovi materijali 0 2,697 2,710 2,724 2,821 2,821
Ukupni operativni 153,487 0 5,561 5,577 5,594 5,713 5,713
trokovi
Neto prihodi 254,375 0 6,037 6,089 6,140 6,509 6,509
Prilikom faze izgradnje, Trokovi osoblja smatraju se
obino nema operativnih fiksnima u referentnom
prihoda i trokova. razdoblju, dok su zahtjevi za
energijom varijabilni i prate
oekivani porast proizvodnje.
2.7.5 Izvori financiranja

Sljedei korak je identificiranje razliitih izvora financiranja koji pokrivaju trokove investicije. U okviru projekata koje
sufinancira EU, glavni izvori mogu biti:
Pomo Unije (EU potpora);
nacionalni javni doprinos (uvijek ukljuujui financiranje iz OP-a plus dodatne potpore i kapitalne subvencije na
razini sredinje, regionalne ili lokalne vlasti, ako postoje);
doprinos promotora projekta (zajmovi ili kapital), ako postoji;
privatni doprinos u sklopu javnoprivatnog partnerstva (kapital i zajmovi), ako postoji.
Ovdje je zajam priljev i tretira se kao financijski resurs koji prua trea strana. Tablica 2.5 ispod prua ogledni primjer
ukljuujui doprinose privatnih investitora.
Tablica 2.5 Izvori financiranja. Tisue Eura.
Godine
Ukupno 1 2 3 4 5 6 7-30
Pomo Unije 47,054 3,148 27,956 15,950 - - - -
Javni doprinos 47,054 3,148 27,956 15,950 - - - -
Privatni kapital 16,212 1,085 9,632 5,495 - - - -
Privatni zajam 16,212 1,085 9,632 5,495 - - - -
Ukupni resursi 126,531 8,465 75,176 42,890 0 0 0 0
Pomo Unije je U ovom primjeru, privatno Ukupni izvori financiranja
izraunata u skladu s financiranje je 50% kapital i trebaju se uvijek poklapati s
odredbama l. 61 Uredbe 50% zajam. poetnim trokovima
1303/2012 i primjenom investicije.
maksimalne stope
sufinanciranja prioritetne
osi od 50%.
2.7.6 Financijska isplativost

Odreenje trokova investicije, operativnih trokova, prihoda i izvora financiranja omoguuje procjenu isplativosti
projekta, koja se mjeri sljedeim kljunim indikatorima:
financijska neto sadanja vrijednost FNPV(C) - and financijska stopa povrata FRR(C) na investiciju;
financijska neto sadanja vrijednost FNPV (K) i financijska stopa povrata - FRR (K) na nacionalni kapital.
Povrat na investiciju
Financijska neto sadanja vrijednost investicije (FNPV(C)) i financijska stopa povrata investicije (FRR(C)) usporeuju
trokove investicije s neto prihodima i mjere koliko su neto prihodi projekta sposobni isplatiti investiciju, bez obzira na
izvore i metode financiranja.
Financijska neto sadanja vrijednost investicije je definirana kao iznos koji nastaje kad se oekivani trokovi investicije i
operativni trokovi projekta (diskontirani) oduzmu od diskontirane vrijednosti oekivanih prihoda:
Pri emu je: St stanje novanog toka u vrijeme t, at je financijski diskontni faktor odabran za diskontiranje u vrijeme t i i
je financijska diskontna stopa.
Financijska stopa povrata na investiciju je definirana kao diskontna stopa koja daje FNPV ravan nuli, tj. FRR
(financijska stopa povrata) se dobiva rjeenjem sljedee jednadbe44:
FNPV(C) je izraen u novcu (EUR), i mora biti povezan s razmjerima projekta. FRR(C) je isti broj i neovisan o
razmjeru. Uglavnom, procjenitelj koristi FRR(C) kako bi procijenio buduu izvedbu investicije u usporedbi s drugim
projektima, ili prema zahtijevanoj stopi povrata referentnog mjerila. Ovaj izraun takoer doprinosi donoenju odluke o
tome je li projektu potrebna financijska pomo EU: kad je FRR(C) nii nego primijenjena diskontna stopa (ili je
FNPV(C) negativan), tada generirani prihodi nee pokriti trokove i projektu je potrebna EU pomo. Ovo je esto sluaj
kod javne infrastrukture, dijelom zbog tarifne strukture tih sektora.
44 Molimo imajte u vidu da se rjeenje FSP jednadbe izraunava jer se naelno ne moe pronai analitiki.
Povrat na investiciju se rauna uzevi u obzir:
(inkrementalne) investicijske trokove i operativne trokove kao odljeve;
(inkrementalne) prihode i ostatak vrijednosti kao priljeve.
Prema tome, trokovi financiranja nisu ukljueni u izraun performansa FNPV(C) investicije (ali su ukljueni u tablicu
za analizu povrata na kapital FNPV (K), vidi ispod).
Nadalje, kao to je spomenuto gore, kapital, dohodci i drugi izravni porezi su ukljueni samo u tablicu financijske
odrivosti (vidi ispod) i ne uzimaju se obzir za izraun financijske isplativosti, koja se rauna prije odbitaka.
Tablica 2.6 Izraun povrata na investiciju. EUR tisue
Godine
1 2 3 4 5-9 10 11-29 30
Ukupni prihodi 11,598 12,011 12,222
Residual value 4,265
Ukupni priljevi 0 0 0 11,598 12,011 16,487
Ukupni operativni 5,561 5,662 5,713
trokovi investicija
Poetna 8,465 75,176 42,890
Ukupni odljevi 8,465 75,176 42,890 5,561 17,552 5,713
Neto novani tok -8,465 -75,176 -42,890 6,037 -5,540 10,774
FNPV(C) - 34.284
FRR(C) 1.4%
Financijska diskontna stopa od 4 % je

primijenjena kako bi se izraunala ova
vrijednost.
Povrat na nacionalni kapital

Cilj izrauna povrata na nacionalni kapital je istraivanja performansa projekta iz perspektive javnih, i potencijalno
privatnih subjekata u D kojima se pomae (poslije EU potpore).
Povrat na nacionalni kapital se izraunava uzevi u obzir kao odljeve: operativne trokove; nacionalni (javni i privatni)
kapitalni doprinos projektu; financijske izvore iz zajmova u vrijeme kada su isplaeni; odnosnu kamatu na zajmove. to
se tie trokova zamjene, ako su samofinancirani iz prihoda projekta, smatrat e ih se operativnim trokovima ( kao u
tablici 2.7). U suprotnom, ako su novi izvori financiranja (iz kapitala ili iz zaduivanja) potrebni da bi ih se podralo, ovi
izvori bit e navedeni meu izdacima u vrijeme kad budu isplaeni. Priljevi su iskljuivo operativni prihodi (ako ih ima)
i ostatak vrijednosti. Potpore dane kako bi se pokrilo operativne trokove bit e iskljuene jer su one transferi od jednog
nacionalnog izvora prema drugom45. Tablica 2.9 daje ovaj prikaz i itatelj moe vidjeti, kroz usporedbu s tablicom 2.6 da
se prva fokusira na izvore nacionalnih fondova, dok se potonja fokusira na ukupne trokove investicije, pri emu su
preostale jedinice identine.
Financijska neto sadanja vrijednost kapitala, FNPV(K), u ovom sluaju je zbroj neto diskontiranih novanih tokova koji
pritjeu nacionalnim korisnicima (kombinirano javnim i privatnim) zbog implementacije projekta. Odnosna financijska
stopa povrata na kapital ovih tokova, FRR(K), odreuje povrat izraen u postocima.
Pri izraunu FNPV(K) i FRR(K), svi izvori financiranja uzimaju se u obzir, osim doprinosa EU. Ovi izvori se tretiraju
kao odljevi (u raunu financijske odrivosti oni su priljevi), umjesto kao investicijski trokovi (s obzirom da tvore dio
izrauna financijskog povrata na investiciju).
45 Meutim, u sluaju izrauna povrata s toke gledita iskljuivo jednog odreenog izvora (npr. promotorov kapital, privatni
kapital, itd. vidi ispod) bit e ukljueni i sukladno tretirani kao priljevi ili odljevi.,
Dok se oekuje da FRR(C) bude vrlo nizak, ili negativan za javne investicije koje e biti financirane iz EU fondova, FRR
(K) bit e vii, te u nekim sluajevima pozitivan. S druge strane, za javnu infrastrukturu, negativan FNPV(K) poslije EU
pomoi ne znai da projekt nije poeljan sa stajalita upravitelja ili javnosti i da treba biti otkazan. To samo znai da ne
prua dovoljan financijski povrat na upotrjebljeni nacionalni kapital, temeljeno na primijenjenim mjerilima (tj. 4% realno)
Ovo je u biti vrlo esto rezultat ak i za projekte koji generiraju prihode a koji primaju EU pomo. U takvim sluajevima,
posebno je vano osigurati financijsku odrivost projekta.
Kad je to relevantno, povrat promotorovog kapitala koji prua projekt (bio on javni ili privatni) moe takoer biti
izrauna46. Ovo usporeuje neto prihode investicije s resursima koje prua promotor: tj. troak investicije minus
nepovratne potpore primljene od EU ili od nacionalnih/ regionalnih vlasti. Ovo moe biti posebno korisno u kontekstu
dravne pomoi kako bi se verificiralo da intenzitet pomoi (EU i nacionalna podrka) prua najbolju vrijednost za
novac s ciljem ograniavanja javne financijske potpore na svotu nunu za financijsku odrivost projekta. U stvari, kad
projekt oekuje znaajan pozitivni povrat (tj. znaajno iznad nacionalnih mjerila na oekivanu profitabilnost danog
sektora) to pokazuje da e zaprimljene potpore donijeti svom korisniku profite vee od normalnih.
Tablica 2.7 Izraun povrata na nacionalni kapital. Tisue EUR
Godine
1 2 3 4 5-9 10 11-29 30
Ukupni prihodi 11,598 12,011 12,222
Ostatak vrijednosti 4,265
Ukupni priljevi 0 0 0 11,598 12,011 16,487
Javni doprinos 3,148 27,956 15,950
Privatni kapital 1,085 9,632 5,495
Otplata zajma 1,789 1,789 1,789
(ukljuujui kamate)
Ukupni operativni & 5,561 17,552 5,713
trokovi zamjene
Ukupni odljevi 4,233 37,588 21,445 5,561 19,341 5,713
Neto novani tok -4,233 -37,588 -21,445 6,037 -7,329 10,774
FNPV(K) 11,198
FRR(K) 5.4 %
Zajam je ovdje odljevi i ukljuuje se samo kad je U ovom primjeru, trokovi zamjene su
isplaen. U ovom primjeru, pretpostavlja se da e samofinancirani putem prihoda projekta. U
biti plaen u deset stalnih plaanja poevi u skladu s tim, smatraju se operativnim
petoj godini. trokovima.
2.7.7 Financijska odrivost

Projekt je financijski odriv kad se oekuje rizik presuivanja novca u budunosti, u fazi investicije ili operativnoj fazi,
ravan nuli. Promotori projekta trebaju pokazati kako dostupni izvori financiranja (interni i eksterni) mogu konzistentno
pratiti isplate iz godine u godinu. U sluaju projekata koji ne generiraju prihode (tj. nisu podloni zahtjevima iz lanka
61 Ured be (EU) br. 1303/2013), ili gdje god se negativni novani tokovi predviaju u budunosti (tj. u godinama u
kojima su potrebne velike investicije kapitala radi zamjene imovine), jasan dugoroni plan pokrivanja tih negativnih
novanih tokova mora biti pruen47.
46 For example, as set out in Implementing Regulation on application form and CBA methodology, the analysis of the financial
profitability of project promoters capital is required in case of productive investments.
47 A vague statement that the Member State will cover any cash needs of the project over its life in some way is not a promising
approach to planning the financial sustainability of the project. In cases where project revenues need to be complemented by public
funds during project operations to ensure long-term financial sustainability, these appropriations should be established by specific
laws, other budgetary provisions, institutional agreements or contracts.
Razlika izmeu priljeva i odljeva pokazat e deficit ili suficit koji e biti akumuliran svake godine. Odrivost nastaje ako
je kumulirani generirani novani tok pozitivan za sve godine koje se razmatraju (tablica 2.8). Priljevi ukljuuju:
izvore financiranja;
operativne prihode od pruanja dobara i usluga; i
transfer, potpore i druge financijske koristi koje ne proizlaze iz naplata koritenja infrastrukture korisnicima. Ostatak
vrijednosti treba biti uzet u obzir osim ako se imovina za stvarno ne otpisuje u zadnjoj godini analize. Dinamika
priljeva se mjeri s odljevima. Ovi se odnose na sljedee:
poetnu investiciju
trokove zamjene
operativne trokove
isplate zajmova i plaanje kamata
poreze na kapital/dohodak i druge izravne poreze.
Vano je osigurati da projekt, ak i kad je potpomognut EU sufinanciranjem ne riskira pomanjkanje kapitala. Posebice, u
sluaju znaajnih reinvesticija/poboljanja, dokaz imanja dovoljnih resursa pri ruci za pokrivanje buduih trokova treba
biti pruen u analizi odrivosti. U tom smislu preporua se provoenje analize rizika koja uzima u obzir mogunost da
e kljuni faktori u analizi (obino trokovi izgradnje i potranja) biti gori od oekivanih (vidi Aneks VIII).
Tablica 2.8 Financijska odrivost. Tisue EUR
Godi
1 2 3 4 ne 5-9 10 11-29 30
Izvori financiranja 8,465 75,176 42,890
Ukupni prihodi 11,598 12,011 12,222
Ukupni priljevi 8,465 75,176 42,890 11,598 12,011 12,222
Poetna investiciji 8,465 75,176 42,890
Otplate zajma (Ukljuujui kamate) 1,789 1,789 1,789
Ukupni operativni trokovi 5,561 5,662 5,713
Porezi 604 -733 651
Ukupni odljevi 8,465 75,176 42,890 5,561 19,341 5,713
Neto novani tok 0 0 0 6,037 -7,329 6,509
Kumulirani neto novani tok 0 0 0 6,037 20,726 133,835
Kumuliran novani tok treba biti ravan nuli (ili Financijska odrivost je verificirana kad je kumulirani
pozitivan) tijek faze izgradnje. novani tok vei od nule za sve godine koje su uzete u
razmatranje.
FINANCIJSKA ODRIVOST I UNAPREENJE INFRASTRUKTURE
Ako projekt potpada pod ve postojeu infrastrukturu, poput projekata proirenja kapaciteta, ukupna financijska
odrivost upravitelja infrastrukture, ukljuujui projekt (vie nego jednog proirenog segmenta) ak i ako analiza
inkrementalnih novanih tokova pokazuje da projekt nee ostati bez novanog toka. Ovime se osigurava da ne
smo projekt ve i njegov upravitelj nee ostati bez novanog toka, ili iskusiti negativan novani tok, poslije
implementacije projekta, te je posebno relevantno u sluaju infrastrukture koja je u prolosti patila zbog tekog
nedostatka sredstava.
2.7.8 Financial analiza Javno-privatnog partnerstva (JPP)

EU sufinancirane investicijske prijekte mogu dijelom financirati privatni investitori. JPP moe biti vaan alat u
financiranju investicijskih projekata kad postoji prikladan okvir za angaman privatnog sektora. Kako bi se privuklo
privatne investitore, koji u pravilu imaju druge ciljeve, aspiracije i veu nesklonost riziku od javnih tijela, treba pruiti
prikladne poticaje, u mjeri u kojoj se ne pruaju nepripadajui visoki prihodi.
Postoje mnoge vrste JPP-a, obino ovisne o specifinostima i karakteristikama svakog projekta. Najei modeli JPP-a
su: Privatno upravljanje i odravanje; Izradi, Izgradi, Upravljaj (IIU); Paralelno sufinanciranje kapitalnih izdataka;
Izradi, Izgradi, Financiraj i Upravljaj (IIFU) 48. Pozornost treba obratiti na strukturu JPP-a koja moe utjecati na
prihvatljive izdatke projekta. Posebice, stupanja transfera rizika na privatni sektor se mijenja pod svakim modelom vrste
projekta, u rasponu od modela s ogranienim transferom rizika (npr. operativni i rizik odravanja) do modela s visokim
transferom rizika (npr. rizici izrade, izgradnje, financiranja i operativni rizici). Sljedee korake treba razmotriti u
financijskoj analizi velikih projekata implementiranih u obliku JPP-a.
Pod PPP-om, javni partner je obino, ali ne uvijek, vlasnik infrastrukture a privatni partner upravitelj koji stjee
prihode kroz naplate tarife. Konsolidirana analiza treba prvi biti izvrena kako bi se izraunala ukupna profitabilnost
investicije.
Povrat na kapital bit e potom izraunat posebno za privatnog partnera i za javnog partnera:
kako bi se provjerila profitabilnost privatnog kapitala i izbjegao nepripadajue visok profit generiran potporom EU,
stopa povrata na privatni kapital FRR(Kp) bit e izraunata usporedbom svih prihoda koje prikuplja privatni
partner, neto od operativnog troka koji snosi49 ukljuujui naknadu za koncesiju (ako je ima), s financijskim
resursima pruenima tijekom investicije (bilo kroz kapital ili kroz zajmove) (vidi tablicu 2.9). Rezultati e biti
usporeeni s nacionalnim mjerilima na oekivanu profitabilnost u danom sektoru. Kad god je privatni partner
odabran na temelju kriterija najvee ekonomske prednosti, kroz postupak otvorene javne nabave, oekuje se da e
sukladnost s nacionalnim mjerilima biti automatski ispunjena;
slian postupak moe biti ponovljen kako bi se izraunalo stopu povrata na javni kapital - FRR(Kg) koja
usporeuje prihode prikupljene od strane javnog partnera, obino putem naknade za koncesiju, neto od
menaderskih trokova ugovora, s resursima koje prua tijekom investicije (bilo kapitalom ili zajmovima). Rezultat
e biti usporeen s financijskom diskontnom stopom kako bi se osiguralo da projekt nije prekomjerno financiran.
48 Vidi Jaspers (2010) JASPERS Horizontal Task Outputs Working Paper Combining EU Grant Funding with PPP for
Infrastructure: Conceptual Models and Case Examples.
49 Trokovi zamjene mogu se takoer ukljuiti ako su oni prema pravnoj strukturi JPP-a na teret privatnog partnera. 48
Tablica 2.9 Izraun povrata na privatni kapital. Tisue EUR.
Godine
1 2 3 4 5-9 10 11-29 30
Ukupni prihodi 11,598 12,011 12,222
Ukupni priljevi 0 0 0 11,598 12,011 12,222
Privatni kapital 1,085 9,632 5,495
Otplata zajma (ukljuujui kamate) 1,789 1,789 1,789
Ukupni operativni & trokovi 5,561 17,552 5,713
zamjene za koncesiju
Naknada 1,800 1,800 1,800
Ukupni odljevi 1,085 9,632 5,495 7,361 21,141 7,513
Neto novani tok -1,085 -9,632 -5,495 4,237 -9,129 4,709
FNPV(Kp) 26,806
FRR(Kp) 14.2%
Naknada za koncesiju je obino ukljuena meu Ostatak vrijednosti je iskljuen jer u mnogim
trokove koje snosi privatni upravitelj JPP ugovorima infrastruktura se vraa javnom
sektoru na isteku razdoblja.
DOBRA PRAKSA
Cijena i nepredvieni tehniki izdaci su iskljueni iz trokova investicije za potrebe izrauna financijske
profitabilnosti, iako su to opravdani trokovi (do 10% ukupnog troka investicija).
Stopa inflacije je temeljena na slubenim nacionalnim projekcijama Indeksa potroakih cijena (IPC).
Za O&M trokove fiksne i varijabilne komponente se izraunavaju odvojeno.
U protuinjeninom sluaju, odabrani reim redovitog i povremenog odravanja i rada ne dovodi do
neproporcionalnih gubitaka radnog performansa. Svaka predviena promjena radnog performansa je realistiki
povezana s odabranim reimom odravanja i rada i povezana s inkrementalnim izraunom koristi (poput
vremenskih uteda i izmjene modaliteta)
Fiksni trokovi odravanja su izraene u postotku neto troka imovine za graevinske radove i
komponente postrojenja. Varijabilni trokovi odravanja su izraeni u jedininim trokovima po
outputu (npr. EUR/ton, EUR/km, itd.).
Kad projekt dodaje novu imovinu koja komplementira postojeu uslugu ili infrastrukturu, dodatni
doprinosi postojeih korisnika i doprinosi buduih korisnika nove usluge/infrastrukture uzimaju se
obzir kako bi se odredili prihodi projekta.
ESTE POGREKE
Trokovi zamjene nisu uzeti u obzir pri izraunu ostatka vrijednosti.
Ukupni trokovi investicije u CBA i njezini pojedini elementi nisu konzistentni s vrijednostima
predstavljenima u studiji izvedivosti ili u naprednijim inenjerskim dokumentima o izradi, ako
takvi postoje.
Trokovi zatite arheolokih ostataka na mjestu projekta, kao i integracijskih mjera zatite okolia i/ili
klimatskih promjena nisu ukljueni u trokove projekta.
PDV je ukljuen u financijsku analizu iako je nadoknadiv.
Deprecijacija imovine, kamate i otplate zajma, PDV i porez na dohodak, i dividende isplaene
vlasnicima udjela su ukljueni u O&M trokove.
Potpore primljene kako bi se pokrilo (dio) operativnih trokova ukljuene su izraun EU doprinosa
kao prihodi.
Naplate od strane drave za koritenje dobara i usluga pomijeane su plaanjem transfera i iskljuene iz
operativnih prihoda. Npr., plaanja poljoprivrednika javnoj vlasti zaduenoj za navodnjavanje. Iako se
naplata naziva porezom, ovo nije transfer ve naplata koju izravno plaaju korisnici u zamjenu za
upotrebu vode. Prema tome, mora se smatrati prihodom projekta. Drugi primjer su porezi koje plaaju
graani za prikupljanje otpada i usluge odlaganja.
.
U FRR(K) izraunu, novani tokovi prema trokovima zamjene se obraunavaju dva puta: kao
operativni izdaci i kao kapitalni doprinosi promotora projekta.
U sluaju zajmova involviranih u financiranje projekta, uvjeti zajma nisu objanjeni.
Nominalne kamatne stope se upotrijebljene za izraun kamatnih plaanja, dok je analiza izvrene pri stalnim
cijenama.
2.8 Ekonomska analiza

2.8.1 Uvod
Kao to je izneseno u lanku 101 (Informacije potrebne za odobrenje velikog projekta) Uredbe (EU) br. 1303/2013,
ekonomska analiza mora biti izvrena kako bi se procijenio doprinos projekta opem blagostanju50. Kljuni koncept je
upotreba cijena u sjeni kako bi se reflektirao drutveni oportunitetni troak dobara i usluga, umjesto cijena koje vidimo
na tritu, koje mogu biti iskrivljene. Izvori trinih iskrivljenja su viestruki (vidi takoer Aneks III):
neuinkovita trita na kojima javni sektori i/ili upravitelji pokazuju svoju mo (npr. potpore za stvaranje energije iz
obnovljivih izvora, cijene koje ukljuuju maru iznad graninih trokova u sluaju monopola, itd.);
primijenjene tarife za komunalne usluge ne reflektiraju oportunitetni troak inputa zbog dostupnosti i razloga
pravinosti;
neke cijene ukljuuju fiskalne zahtjeve (npr. carine na uvoz, PDV i druge neizravne poreze, porez na dohodak na
plae, itd.);
za neke uinke ne postoji trite (ni cijene) (npr. smanjenje zagaenja zraka, utede u vremenu).
Uobiajeni pristup koji zagovara ovaj vodi, sukladno meunarodnoj praksi, je otklon od financijske prema ekonomskoj
analizi. Poevi od izrauna povrata na investiciju, potrebne su sljedee prilagodbe:
fiskalne ispravke;
konverzija s trinih cijena na cijene u sjeni;
vrednovanje netrinih uinaka i korekcija s obzirom na eksternalije.
50 U odreenim ogranienim sluajevima, analiza trokova i djelotvornosti se moe provesti, posebice za velike projekte koji se
pogone potrebom za usklaenjem s EU legislacijama, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti navedeni u Aneksu III implementirajuoj
Uredbi o obrascima za prijavu i CBA metodologiji. Za detaljniju raspravu analize trokova i djelotvornosti i njezinom opsegu, vidi
Aneks IX
Nakon to su trine cijene prilagoene i nakon to su netrini uinci procijenjeni, trokovi i korist koji se dogaaju u
razliito vrijeme moraju biti diskontirani. Diskontna stopa u ekonomskoj analizi investicijskih projekata, Drutvena
diskontna stopa (DDS), odrava drutveni pogled na to kako e se budue koristi i trokovi cijeniti prema sadanjima.
Aneks II raspravlja empirijske pristupe upotrjebljene za procjenu DDS-a i prua primjere procjena na razini drave.
DRUTVENA DISKONTNA STOPA: MJERILO EUROPSKE KOMISIJE

Prema Aneksu III implementirajuoj Uredbi o obrascima za prijavu i CBA metodologiji, za programsko
razdoblje 2014-2020, Europska komisija preporuuje da se diskontna stopa od 5% koristi za velike projekte u
Kohezijskim dravama a stopa od 3% za druge drave lanice. Drave lanice mogu postaviti mjerilo za DDS
koje je razliito od 5% ili 3% pod uvjetom da je: i) opravdanje prueno za ovo na temelju prognoze ekonomskog
rasta i drugih parametara; ii) konzistentna primjena osigurana za sve projekte u istoj dravi, regiji ili sektoru.
Komisija ohrabruje drave lanice da prue vlastita mjerila za DDS u svojim usmjeravajuim dokumentima, po
mogunosti na poetku operativnog programa i da onda primjene ta mjerila konzistentno u procjeni projekata na
nacionalnoj razini.
Izvor: EK (2014)
Poslije upotrebe prikladnog DDS-a , mogue je izraunati ekonomski performans projekta mjeren sljedeim
indikatorima: Ekonomska neto sadanja vrijednost (ENPV), Ekonomska stopa povrata (ERR) i omjer koristi i troka
(K/T omjer). U sljedeim odjeljcima opisuju se koraci za odmicanje od financijske prema ekonomskoj analizi.
2.8.2 Fiskalne ispravke

Porezi i potpore su transferna plaanja koja ne predstavljaju stvarne ekonomske trokove ili koristi za drutvo s obzirom
da predstavljaju samo transfer kontrole nad odreenim resursom s jedne drutvene skupine na drugu. Neka opa pravila
mogu biti postavljena kako bi se ispravila takva iskrivljenja:
cijene za input i output moraju biti razmotrene bez PDV-a;
cijene za input trebaju biti razmotrene bez izravnih51 i neizravnih poreza;
cijene (npr. tarife) upotrijebljene kao reprezentativne za vrijednost output trebaju biti razmotrene bez ikakvih potpora
i drugih transfera koje prua javno tijelo52.
to se tie metoda eliminiranja transfernih plaanja, ako je mogue odrediti njihovu tonu vrijednost, oni trebaju biti
izravno eliminirani iz novanih tokova. Npr. plaanja PDV-a na trokove izgradnje moe se jednostavno izbaciti iz
ekonomske analize. Ako nije mogue odrediti tonu vrijednost, mogu biti eliminirani iz novanih tokova projekta
upotrebom faktora konverzije (vidi odjeljak 2.8.4).
U nekim projektima fiskalni uinak moe niti znaajan zato to, na primjer, prihodi koje generira projekt mogu smanjiti
potrebnu za financiranje proraunskih deficit javnim dugom ili oporezivanjem. 53
Usprkos opem pravilu, u nekim sluajevima neizravni porezi (ili potpore) su namijenjeni da budu korekcija
ekstrenalijama. Npr., porezi na NOx emisije kako bi se obeshrabrile eksternalije koje negativno utjeu na okoli. U tom
i slinim sluajevima, opravdano je ukljuiti te poreze (potpore) u trokove (koristi) projekta, pod uvjetom da oni
adekvatno odraavaju ishodine granine trokove (Spremnost na plaanje SNP), meutim procjena treba izbjei
dvostruko brojanje (npr. ukljuivanje i poreza na energiju i procjena ukupnih eksternih trokova za okoli).
51 Plaanja iz socijalne sigurnosti, naprotiv, bit e ukljuena i razmotrena kao odgoena plaa. Vidi Evans (2006).
52 Kao to je odreeno u odjeljku 2.9.7, ovo je meutim, izuzetan sluaj jer je praksa u ekonomskoj analizi zamjena tarife sa
spremnou na plaanje
53 Jedan euro neopredijeljenog dohodka u proraunu javnog sektora moe vrijediti vie u privatnim rukama zbog iskrivljujuih
uinaka oporezivanja. Pod neoptimalnim porezima, vrijednosti Graninog troaka javnih sredstava (GTJS) vie ili nie od cjeline
trebaju biti prilagoene tokovima javnih sredstava iz projekta. Ako nema nacionalnih smjerokaza po ovom pitanju, GTHS=1 je pravilo
koje predlae ovaj vodi.
2.8.3 Od trinih do cijena u sjeni

Kada trine cijene ne odraavaju oportunitetni troak inputa i output, uobiajeni pristup je konverzija istih u cijene u
sjeni koje se primjenjuju na jedinice financijske analize. Pojednostavljeni operativni pristup za procjenu cijena u sjeni je
predstavljen u slici ispod.
Slika 2.3 Od trinih do cijena u sjeni
Trine cijene
Outputi Inputi
Kojima se ne trguje
Kojima se trguje
Velike stavke
Velike stavke Manje
stavke
Ostalo Rad
Spremnost na Dugoroni Plae u sjeni Standardni faktor Granine

plaanje granini troak konverzije cijene
Cijene u sjeni
Izvor: Prilagoeno iz Saerbeck (1990)
U praksi, sljedei (pojednostavljeni) operativni pristup moe biti primijenjen na konverziju financijskih stavki u cijene u
sjeni
Projektni inputi:
ako se radi o dobrima kojima se trguje, upotrebljavaju se granine cijene54. Ako projekt upotrebljava uvozni input,
npr. plin i ulje, cijena u sjeni je troak uvoza plus osiguranje i teretnina (CIF) u liberalnijim (tj. kompetitivnijim i
manje iskrivljenim) tritima, iskljuujui prema tome carine ili poreze koji se primjenjuju kad dobra stupe na
nacionalno trite. Granine cijene mogu biti izraene kao postotak cijene dobara, kao fiksni iznos po jedinci ili kao
minimalna cijena primijenjena na im dobra preu granicu. Gdje lei relevantna ekonomska granica je pitanje na koje
treba odgovoriti od sluaja do sluaja. U kontekstu EU fondova, vanjska granica EU moe se smatrati relevantnom za
veinu dobara.
ako se radi o dobrima kojima se ne trguje:
Standardni konverzijski faktor, koji mjeri prosjenu razliku izmeu svjetskih i domaih cijena u danoj ekonomiju
(vidi okvir kao primjer) upotrebljava se za manje stavke, npr. administrativne trokove, posrednike usluge, itd.;
54 Ovo pravilo proizlazi iz tradicije primjene CBA u zemljama u razvoju, s vrlo iskrivljenim nacionalnim i lokalnim cijenama, za
koje su meunarodne cijene dobra priblina procjena oportunitetnih trokova. Iako je razmjer iskrivljenja cijena u ovom kontekstu
moda manje relevantan, obrazloenje ostaje ispravno.
ad hoc pretpostavke, ovisno o odreenoj hipotezi o trinim uvjetima, trebaju biti poduzete u sluaju velikih
stavki, npr. zemljita55, graevinskih radova, strojeva, opreme, itd. Kako bi se odraavao njihov dugoroni granini
troak56;
za radnu snagu, izraunava se plaa u sjeni.
Uobiajena metoda za operativno stavljanje u praktinu primjenu razliitih gore predstavljenih tehnika je primjena
kompleta faktora konverzije na financijske trokove projekta. Odjeljak 2.9.5 ispod ukratko predstavlja implikacije ove
prakse, dok za detaljniju raspravu o postojeim empirijskim pristupima konverziji projektnih inputa u cijene u sjeni
upuujemo na Aneks III. Cijena u sjeni se promatra odvojeno u odjeljku 2.9.6 i u Aneksu IV.
Projektni outputi:
Korisnikova granina Spremnost na plaanje koja mjeri maksimalnu koliinu koju su korisnici spremni platiti za
jedinicu odreenog dobra, koristi se za procjenu izravnih koristi povezanih s upotrebom dobara i usluga koje prua
projekt.
Odjeljak 2.9.7 prikazuje operativni pristup koji treba slijediti kako bi se kvantificirali projektni outputi na korisnikovu
Spremnost za plaanje. Aneks VI raspravlja, u detalje, trenutne tehnike procjene Spremnosti na plaanje i opseg
primjene.
PRIMJER: PRIMJENA SKF-a

Ilustrativan izraun Standardnog konverzijskog faktora za hipotetsku dravu je ovdje prezentiran. Kako je
prikazano u Aneksu III, pojednostavljena formula za procjenu SKF-a je:
SKF = (M+X)/
(M+X+TM)
Pri emu je: M ukupna vrijednost uvoza pri cijenama u sjeni, tj. CIF cijenama; X je ukupna vrijednost izvoza
pri cijenama u sjeni, tj. FOB cijenama; TM je ukupna vrijednost carina na uvoz.
Pretpostavlja se da je ukupna vrijednost izvoza pri FOB cijenama i uvoza pri CIF cijenama, u danoj godini,
ukljuujui i meu-EU i izvan-EU trgovinu svih proizvoda i usluga, EUR 25,000 milijuna odnosno EUR
20,000 milijuna. U istoj godini, nacionalna vlada i EU prikupljaju EUR 500 milijuna u porezima i carinama
na uvoz, iskljuivi PDV. Izvozni porezi, carine i drugi kompenzacijski iznosi su ravni nuli, kao i uvozne i
izvozne potpore.
Detaljni podaci o meunarodnoj trgovini i glavni nacionalni rauni poreznih agregata su stavljeni na
raspolaganje od strane Eurostata i nacionalnih statistikih instituta. Prema tome, u ovoj primjeru:
M= EUR 25,000
milijuna
X= EUR 20,000
milijuna
TM= EUR 500
milijuna
25,000+20,000
SKF 0.989
SKF formula daje sljedei rezultat: 25,000+20,000+500
Varijable u SKF formuli obino ne prolaze kroz znaajne promjene na godinjoj bazi. Iz tog razloga SKF moe biti
izraunat ili
za pojedinu godinu, ili za prosjek veeg broja godina.
55 Mnogi projekti javnih investicija koriste zemljite kao kapitalnu imovinu, koja moe biti u dravnom vlasnitvu ili kupljena iz
opeg vladinog prorauna. Kad god postoje alternativne opcije za njegovu upotrebu, zemljite se treba cijeniti po oportunitetnom troku
a ne po proloj ili slubenoj raunovodstvenoj vrijednosti. To se mora initi jer je zemljite ve u vlasnitvu javnog sektora. Razumno je
pretpostaviti da e trine cijene predoiti razmatranja o korisnosti zemljita, poeljnosti i oskudici, nego to e openito moi biti
smatrane odrazom ekonomske vrijednosti zemljita. S druge strane, kad god procjenitelj projekta ima znanja o zakupnim, prodajnim ili
cijenama eksproprijacije koje su nie ili vie od trinih cijena, odreene pretpostavke moraju biti formirane kako bi se premostio jaz
izmeu oportunitetnog troka zemljita i iskrivljene cijene
56 Ili, u nekim sluajevima, njihove spremnosti na plaanje, ili kombinacije i jednog i drugog. Dugoroni marginalni troak je
definiran kako promjena u dugoronom ukupnom troku proizvodnje dobra ili usluge koji rezultira iz promjene u koliini
proizvedenog outputa.
2.8.4 Primjena Konverzijskih faktora na projektne inpute

Transformiranje trinih cijena inputa u cijene u sjeni je dovreno, u praksi, kroz primjenu Konverzijskih faktora. Njih
se definira kao omjer izmeu cijena u sjeni i trinih cijena. Oni predstavljaju faktor pri kojem trine cijene moraju biti
multiplicirane kako bi se dobili priljevi procijenjeni po cijenama u sjeni. Formalno:
Pri emu je: pi su trine cijene dobra i, vi su cijene u sjeni istog dobra i ki su konverzijski faktori.
Ako je konverzijski faktor za jedno dobro vii od jedan, tada je cijena koju promatramo nia od cijene u sjeni, to znai
da je oportunitetni troak tog dobra vii nego to je to zabiljeeno na tritu. U skladu s tim, ako je konverzijski faktor
nii od jedan, tada je promatrana cijena via od cijene u sjeni, zbog poreza i drugih iskrivljenja trita koji dodaju na
graninu drutveni vrijednost dobra i odreuju viu trinu cijenu.
U principu, Konverzijski faktori trebaju biti stavljeni na raspolaganje urednima za planiranje a ne raunati od projekta do
projekta. Kada nacionalni pokazatelji nisu dostupni, izrauni specifini za projekt mogu biti napravljeni ali tada oni
moraju biti konzistentni kroz projekte57. U najmanju ruku, korekcije moraju biti primijenjene kako bi se proistile trine
cijene od fiskalnih faktora, npr. kako bi se uklonio porez na uvoz. Sljedei okvir prua primjer.
Ako nema dokaza o neuspjehu trita, konverzijski faktor treba biti postavljen na 1.
PRIMJER: KONVERZIJSKI FAKTOR ZA MATERIJALE

Kao primjer, pretpostavimo da je beton inputni troak investicijskog projekta. Ako je jedinina cijena betona
upotrjebljenog za projekt EUR 10,000, od ega je 20 % PDV58 i porezna stopa na uvoz od 7 % b(bez obzira
na zemlju porijekla), pojednostavljen nain procjene cijena u sjeni je upotreba konverzijskog faktora (KF),
izraunatog na sljedei nain:
KF = (1-i)*(1-PDV)
Pri emu je i stopa poreza na uvoz inputnog dobra koje ulazi u CBA. Prema tome, cijena u sjeni (CS)
moe biti procijenjena umnoavanjem KF-a s promatranom trinom cijenom ovog dobra:
CS = (1-i)*(1-VAT)*MP
KF e iznositi KF= (1-0.07)*(1-0.2) =0.93*0.8 =0.744 i cijena u sjeni bit e jednaka
SP=0.744*10,000=7,440.
S obzirom da se stopa poreza na uvoz moe razlikovati za razliite vrste dobara koje se razmatraju, kako bi se
izraunala cijena u sjeni agregirane stavke materijali, procjenitelj projekta treba koristiti prosjenu poreznu
stopu koja se primjenjuje na materijale koji se obino koriste u investicijskim projektima, poput cigle, elika,
cijevi, betona, bitumenskih materijala, plastike i drugih kemijskih proizvoda (npr. boja), drva, itd. Isti pristup
moe se primijeniti na druge stavke trokova. Kao to je predloeno u Aneksu III, Input-Output matrica ili
tablica uporabe u odreenom gospodarstvu moe biti koritena kako bi se klasificirali agregirani inputni faktori
poput graevinskih radova, opreme, materijala, itd. u njihove glavne podkomponente, u svrhu otpetljavanja
komponentni kojima se trguje i na koje se primjenjuje pravilo o graninim cijenama, i potom izraunao faktor
konverzije kao ponderirani prosjek.
2.8.5 Plaa u sjeni

Trenutne plae mogu biti iskrivljen drutveni indikator oportunitetnog troka rada zato to su trita rada nesavrena, ili
postoje makroekonomske nestabilnosti, koje otkriva posebno visoka ili uporna nezaposlenost ili dualizam i segmentacija
uvjeta rada (npr. postoji razgranata neformalna ili nelegalna ekonomija). Promotor projekta, u takvim sluajevima, moe
pristupiti ispravljanju promatranih plaa i upotrebi faktora konverzije za izraun plaa u sjeni.
57 Upravljake vlasti trebaju osigurati takvu konzistentnost

58 U ovom sluaju, PDV nije nadoknadiv promotoru projekta i stoga je ukljuen u financijsku analizu.
ISKRIVLJENJE PLAA: PRIMJERI
U privatnom sektoru, trokovi rada za privatno poduzee mogu biti nii od drutvenog oportunitetnog troka jer
drava daje posebne potpore za zapoljavanje u nekim podrujima.
Mogu postojati zakoni koji odreuju minimalnu zakonsku plau, ak i ako su ljudi zbog teke
nezaposlenost spremni raditi za manje.
Postoje neformalni ili nelegalni sektori bez formalne plae ili dohotka, ali s pozitivnim oportutnitetnim
trokom rada.
Plaa u sjeni mjeri oportunitetni troak rada. Obino, u gospodarstvu koje karakteriziraju visoka nezaposlenost ili
podzaposlenost, moe biti nii od stvarno isplaenih platnih stopa. Posebice za:
kvalificirane radnike ranije zaposlene u slinim aktivnostima, plaa u sjeni se moe pretpostaviti jednakom ili
slinom trinoj cijeni;
za nekvalificirane radnike privuene projektu iz nezaposlenosti, moe se smatrati jednakom ili ne manjom od
vrijednosti naknade za nezaposlenost ili njenih supstituta ako naknada za nezaposlenost ne postoji.
za nekvalificirane radnike privuene projektu iz neformalnih aktivnosti, treba biti jednaka vrijednosti outputa
izgubljenog u tim aktivnostima.
Metodologija kojom se procjenjuje plaa u sjeni na nacionalnom/regionalnoj razini je prikazana u Aneksu IV, pruajui
primjer izrauna koji se odnosi na godinu 2011. Drave lanice su ohrabrene da razvijaju vlastita nacionalna/regionalna
mjerila pratei pristup opisan u Aneksu. U odsustvu nacionalnih/regionalnih podataka, formula za preicu u odreivanju
plaa u sjeni je ilustrirana u okviru ispod.
PLAA U SJENI: PREICA ZA PROCJENU

Praktino rjeenje za odreivanje plae u sjeni moe biti redukcija jedininih trokova rada postotkom
odreenim udjelom oporezivanja dohotka: PS = P*(1-t)
Pri emu je: PS plaa u sjeni, P trina plaa i t je oporezivanje dohotka.
Ako drava pati od visoke nezaposlenosti, plaa u sjeni moe biti u obrnutoj korelaciji s razinom nezaposlenosti.
Sljedea formula moe biti usvojena za nekvalificiranu radnu snagu koritenu na gradilitima projekta kako bi se
uzeo u obzir uinak nezaposlenosti, tj. viak ponude rada usporeen s razinom trine ravnotee u sluaju
uporno visoke nezaposlenosti: PS = P*(1-t)*(1-u)
Pri emu je: u stopa nezaposlenosti u regiji.
Za detaljnije PS formule na regionalnoj razini vidi Del Bo et al. (2011).
2.8.6 Vrednovanje izravnih koristi

Koncept granine Spremnosti na plaanje se obino koristi kako bi se procijenila cijena u sjeni projektnog output.
Drugim rijeima, vrednovanje izravnih koristi projekta, povezanih s upotrebom dobara ili pruenim uslugama.
Spremnost na plaanje mjeri maksimalnu koliinu ljudi koji bi bili spremni platiti dani ishod koji vide kao poeljan.
Razliite tehnike, ukljuujui otkrivenu preferenciju, navedenu preferenciju i metode transfera koristi, postoje kako bi se
empirijski procijenila spremnost na plaanje. Usvajanje jedne ili druge metode ovisi o prirodi uinka koji se razmatra i
dostupnosti podataka. Za detaljniju raspravu o metodama procjene Spremnosti na plaanje i neke primjere praktine
primjene vidi Aneks VI.
U odsustvu procjena Spremnosti na plaanje deriviranih od samih korisnika, ili u nemogunosti usvaja transfera koristi,
drugi nadomjesci za Spremnost na plaanje se mogu koristiti. esto usvojena praksa je izraunavanje izbjegnutih
trokova za korisnike koji konzumiraju isto dobro iz alternativnog izvora proizvodnje. Npr., u sluaju vodoopskrbnih
projekata, izbjegnuti trokovi prijevoza vode u cisternama; u otpadnim vodama, izbjegnuti troak izgradnje i rada
pojedinih septikih jama; u energetici, izbjegnuti troak zamjenskih goriva (npr. plin protiv ugljena) ili razliitih
generacije tehnologije (npr. obnovljivi izvor protiv fosilnih goriva). Sljedei okvir prua empirijski primjer primjene
metodologije.
PRIMJER: METODA PREVENTIVNIH IZDATAKA ZA PROCJENU POUZDANOSTI

VODOOPSKRBE
Unutar studije Ex-post vrednovanje investicijskih projekata sufinanciranih od strane EFRR/KF u razdoblju
1994-1999 EK je vrednovala uinak investicija u vodoopskrbu usmjerenih na rjeavanje problema
pomanjkanja vode i redukcija koje su pogaale graane Palermu tijekom 1970-ih i 1980-ih. Projekt je
ukljuivao djelominu zamjenu mree distribucije vode, predstavljajui 50% ukupne mree i 60% stanovnika
Palerma. Prije projekta, voda je bila reducirana tako da su stanovnici bili prisiljeni opremiti se kunim
spremnicima i elektrinim ureajima za prikupljanje i pumpanje vode u kuni vodovodni sustav s adekvatnim
pritiskom. Poslije projekta, u veini sluajeva, ova oprema vie nije bila potrebna, posebno tamo gdje je voda
stavljena na raspolaganje 24 sata dnevno pod visokim pritiskom.
Spremnost na plaanje poboljane usluge je monetizirana kroz izbjegnute trokove odravanja i rada elektrinih
pumpi. Ovi ukljuuju investicijski troak nabave pumpe, trokove energije, trokove odravanje i vrijeme koje su
korisnici troili kako bi sami doli do vode tijekom razdoblja redukcije. Za otprilike 73,000 korisnika koje
opskrbljuje renovirana mrea, neto sadanja vrijednost usluge izbjegnutih trokova tijekom razdoblja 2003-2027
je procijenjena na gotovo 67 milijuna eura (cijene iz 2011).
Izvor: EK (2012)
U praksi, vrednovanje izravnih koristi projekta ekonomskom analizom se izvrava zamjenom financijskih prihoda, u
obliku korisnikih naknada, naplata ili tarifa, s procjenom korisnikove Spremnosti na plaanje za outpute projekta minus
promjene u trokovi ponude. 59 Ovaj postupak je temeljen u sljedeim razlozima:
u sektorima koji nisu izloeni trinom natjecanju, regulirani ili pod utjecajem odluka u javnom sektorni, naknade
koje plaaju korisnici mogu neadekvatno odraavati drutvenu vrijednost stvarnog ili potencijalnog koritenja danog
dobra. Tipian primjer je javno prueno dobro, npr. zdravstvo, za koji korisnik plaa propisanu tarifu;
takoer, upotreba dobra ili usluge moe generirati dodatne drutvene koristi za koje trite ne postoji i prema tome
cijene nisu promatrane. Npr., utede vremena i prevencija nesrea za korisnike nove, sigurnije, usluge prijevoza.
Iz oba razloga, Spremnost na plaanje prua bolju procjenu drutvene vrijednosti dobra ili usluge nego promatrane
tarife. Takoer, Spremnost na plaanje se koristi za projekte koji pruaju outpute koji nisu predmet naplata (npr.
slobodna rekreacijska zona). Za pregled tipinih izravnih koristi po sektoru vidi poglavlja 3 do 7.
Za vrednovanje nekih outputa, kad pristup Spremnost na plaanje nije mogu ili relevantan, dugoroni granini troak
(DGT) moe biti zadano raunovodstveno pravilo. Obino je Spremnost na plaanje via od DGT-a u empirijskim
procjenama, te ponekad prosjek jednog i drugog moe biti primjeren.
59 Ovo je istina u naelu. Svaki sektor, meutim, moe donijeti svoje specifinosti i tradicije o vrednovanju izravnih koristi. Npr.,
u nekim sektorima ispitivanje prihoda projekta moe biti nadomjestak Spremnosti na plaanje u odnosu prema izravnom trinom
utjecaju, iako je jasno ogranienje to da se na ovaj nain odraava minimalna umjesto maksimalne Spremnosti, pri emu je potonja
ispravna mjera vrijednosti. Ove specifinosti, kad se pojave, raspravljene su u sektorskim smjerokazima (poglavlje 3)
2.8.7 Vrednovanje netrinih utjecaja i korekcija za eksternalije

Utjecaji generirani na korisnike projekta zbog upotrebe novog ili poboljanog dobra ili usluge, koji su relevantni za
drutvo, ali ija trina vrijednost nije dostupna, trebaju biti ukljueni u izravne koristi projkta (vidi odjeljak 2.8.6) u
ekonomskoj analizi procjene projekta. U naelu, Spremnost na plaanje procijenjena za upotrebu usluge bi trebala
obuhvatiti ove uinke i postii njihovu integraciju u analizu. Primjeri (pozitivnih) netrinih utjecaja su: utede u
vremenu putovanja; poveana oekivana ivotna dob ili kvaliteta ivota; prevencija smrtnih sluajeva; ozljede ili
nesree; poboljanje krajobraza; smanjenje buke; poveana otpornost na trenutne i budue klimatske promjene i
smanjena ranjivost i rizik60, itd.
Kada se ne dogode u transakcijama izmeu proizvoaa i izravnog korisnika usluga projekta nego padnu na
nekompenzirane tree strane, ovi uinci su definirani kao eksternalije. Drugim rijeima, eksternalija je svaki troak ili
korist koji se prelijeva iz projekta prema strankama bez monetarne kompenzacije. Okolini uinci su tipina eksternalija
u kontekstu CBA61 (vidi okvir za neke primjere). Za pregled tipinih eksternih trokova i koristi po sektoru vidi
poglavlje 3.
Zbog njihove prirode, eksternalije nisu obuhvaene vrednovanjem izravnih uinaka projekta i treabju biti vrednovane
zasebno. Ponovno, pristup Spremnost na plaanje (ili prihvaanje62) treba biti usvoje kako bi se ovi uinci ukljuili u
procjenu.
Odreivanje vrijednosti eksternalija ponekad moe biti teko iako ih moe biti lako prepoznati. Za neke specifine
uinke, meutim, dostupne studije u literature pruaju referentne vrijednosti koje se mogu koristiti u danim kontekstima.
Ovo je, npr., sluaj kod ExternE63, HEATCO64 or DG Move Prirunika o procjeni eksternih trokova u prometnom
sektoru65, koji pruaju neke referentne jedinine trokove za emisije ugljinog dioksida, buku i zagaivae zraka. S
ovim podacima, procjena eksternalija postaje relativno jednostavna: to zahtjeva procjenu obujma eksternalija (npr.
poveanje u decibelima buke kod izloenog stanovnitva) koje e biti umnoene s prikladnom jedininom cijenom (npr.
Euro po decibel po osobi). Intertemporalna elastinost okolinih eksternalnija na rast BDP-a po glavi stanovnika moe
biti koritena kako bi se uzelo u obzir da jedinine cijene, koje su obino izraene za danu baznu godinu, trebaju imati
rastue vrijednosti tijekom ivotnog ciklusa projekta.
Znaajan napredak je postignut zadnjih godina u usavravanju procjena jedininih vrijednosti netrinih uinaka i
poboljanih metoda integriranja takvih vrijednosti u ekonomsku analizu. Razvoji su na ovom bolju, empirijski i teorijski,
meutim jo uvijek potrebni, kako bi se proirio opseg razmatranih eksternalija, kao to su konzervacija usluga
ekosustava. Uzimanje u obzir promjena usluga ekosustava je jedan od kljunih aspekata blagostanja, ovo treba uvijek
uzeti u obzir kao potencijal za svaki projekt66.
Kad god monetarna kvantifikacija nije mogua, uinak na okoli treba barem prepoznati u fizikim pojmovima za
kvalitativnu procjenu kako bi se donositeljima odluke pruilo vie elemenata za donoenje razmotrene odluke. CBA i
SUO su zahtijevani u EU legislacijama i treba ih smatrati paralelnima i, kad god je to mogue, integrirati ih i uiniti
konzistentnima.
60 Koristi mjera koje se poduzimaju kako bi se unaprijedila otpornost na klimatske promjene, vremenske ekstreme i druge prirodne
katastrofe treba biti procijenjena i ukljuena u ekonomsku analizu, i ako je mogue kvantificirana, ili u suprotnom adekvatno opisana.
61 Vidi Pearce, Atkinson and Mourato (2006) za pregled recentne literature.
62 Vidi Annex VI.
63 ExternE je akronim za External Costs of Energy i sinonim za seriju projekata poevi od ranih 90-ih do 2005. Rezultati su
dostupni na: http://www.externe.info/externe_2006
64 Developing Harmonised European Approaches for Transport Costing and Project Assessment, http://heatco.ier.uni-stuttgart.de/
65 Vidi: http://ec.europa.eu/transport/themes/sustainable/doc/2008_costs_handbook.pdf
66 Pristup ekosustava je vaan nain inkorporiranja prirodnog okolia u proces donoenja odluka koji uzima u obzir nain na koji
prirodni okoli djeluje kao sustav. Ovaj okvir prua sveobuhvatniji pristup razumijevanju kako politike utjeu na iri okoli. To nije
dodatni korak u postupku procjene ve specifian nain razmiljanja o utjecajima na okoli. Upotreba ovog okvira je posebno
preporuljiva tamo gdje postoje viestruki okolini unici koji utjeu na trine i netrine vrijednosti. Ovo osigurava da e cijeli spektar
okolinih uinaka iz predloene politike ili projekta uzeti u obzir u procjeni. Kao primjer, britansko ministarstvo financija je objavilo
dopunski vodi za procjenu politika koji preporuuje upotrebu okvira usluga ekosustva.
Vidi kao primjer Dunn (2012).
OKOLINE EKSTERNALIJE: PRIMJERI

Buka. Bilo koje poveanje ili smanjenje emisije buke utjee na aktivnosti i zdravlje. Ovo je uglavnom
relevantno za infrastrukturu koja presijeca ili prolazi blizu gusto naseljenih podruja.
Zagaenje zraka. Emisije lokaliziranih zagaivaa zraka poput duikovog oksida, sumpornog dioksida, ili sitnih
estica, itd. imaju negativan uinak na ljudsko zdravlje, generiraju materijalnu tetu i gubitak usjeve i utjeu na
ekosustave. Ovo je relevantno za sve infrastrukture koje znatno utjeu na mjeavinu potronje energije u danoj
regiji.
Emisije staklenikih plinova. Projekti mogu emitirati staklenike plinove (SP) u atmosferu izravno, npr.
izgaranjem goriva ili emisijom u proizvodnim procesima, ili neizravno kroz nabavljenu struju i/ili toplinsku
energiju. Emisije SP imaju uinak na svjetskoj razini zbog globalnih razmjera uzrokovane tete, te prema tome
nema razlike u tome gdje se emisije SP odvijaju. S druge strane, neki projekti mogu dovesti do redukcije
emisija SP tijekom svog ivotnog ciklusa, to znai da te eksternalije povezane sa SP mogu biti pozitivne.
Kontaminacija tla. Ovo je uzrokovano prisutnou od ovjeka napravljenih kemikalija ili njihovih
alternacija u prirodnom okoliu tla, obino kao posljedica industrijske aktivnosti, poljoprivrednih kemikalija
ili neprimjerenog odlaganja otpada. Uinci toga na proizvodnju, potronju i ljudsko zdravlje mogu biti
vremenski odgoeni.
Zagaenje vode. Zagaenje vode je kontaminacija vodenih povrina, npr. jezera, Rijeka, oceana, vodonosnika i
podzemnih voda. Ovo se dogaa kad se zagaivai ispuste izravno ili neizravno u vodene povrine, bez
adekvatnog proiavanja kojim bi se uklonili tetni spojevi.
Degradacija ekosustava. Novi infrastrukturni projekti mogu poharati izvore vode, poveati fragmentaciju
stanita i pridonijeti uruavanju bioraznolikosti, nestanku stanita ili vrsta. Ekonomski trokovi dolaze u
obliku izgubljenih usluga kad ekosistem degradira i izgubi svoje funkcije.
Propadanje krajobraza. Ovo obino podrazumijeva gubitak rekreativne ili estetske vrijednosti.
Vibracije. Uglavnom iz prometnih projekata, one utjeu na kvalitetu gradskog ivota i mogu ometati odreene
proizvodne i potroake aktivnosti.
2.8.8 Vrednovanje SP emisija

Utjecaji klimatski promjena imaju posebno mjesto u procjeni eksternalija iz sljedeih razloga:
klimatske promjene su globalno pitanje, tako da je utjecaj emisija neovisan o lokaciji emisija;
SP-i, posebice ugljikov dioksid (CO2),ali takoer i duikov oksid (N2O) i metan (CH4) imaju dug ivotni vijek u
atmosferi tako da trenutne emisije pridonose utjecajima u dalekoj budunosti;
dugorone uinke kontinuiranih emisija staklenikih plinova je teko predvidjeti ali su potencijalno katastrofalni;
znanstveni dokazi o uzrocima i buduem razvoju klimatskih promjena postaju sve vie konsolidirani. Posebice,
znanstvenici su sada u stanju priloiti vjerojatnosti ishodima temperature i uincima na prirodni okoli povezanima na
razliitim razinama sa stabilizacijom staklenikih plinova u atmosferi.
Predloeni pristup integriranju eksternalija vezanih uz klimatske primjene u ekonomsku procjenu su temeljene,
djelomino, na EIB-ovoj metodologiji ugljinog otiska stopala67 i konzistentan je s EU Putokazom dekarbonizacije 2050.
Sastoji se od sljedeih koraka:
kvantifikacije obujma emisija dodatno emitirani, ili sauvanih, u atmosferi zbog projekta. Emisije su kvantificirane na
temelju emisijskih faktora specifinih za projekt (npr. t-CO po jedinici izgorenog goriva, kg-CO2 po proputovanom
kilometru itd.) te su izraene u tonama po godini. U odsustvu podataka specifinih za projekt, zadani emisijski faktori
iz ekomoske literature mogu biti koriteni. Sektorska poglavlja pruaju upute o tome gdje pronai izvore podataka koji
se mogu koristiti kao mjerila;
izraun ukupnih CO2-ekvivalentnih (CO2e) emisija koristei Globalne Potencijala Zatopljenja (GPZ). Stakleniki
plinovi osim CO2 se konvertiraju u CO2e umnoavanje koliine emisija odreenog SP s faktorom ekvivalentnim
njegovom GPZ-u.
67 to se tie obujma emisija, vidi EIB, 2013, Induced GHG Footprint. The carbon footprint of projects financed by the Bank.
Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10. to se tie cijene ugljena, vidi
EIB (2013), The Economic Appraisal of Investment Projects at the EIB, chapter 4 Incorporating Environmental Externalities
Npr., postavimo GPZ CO2 (=1), GPZ za CH4 i N2O su 25 i 298, to podrazumijeva klimatski utjecaj 25 i 298
puta vei od utjecaja iste koliine CO2 emisija (IPPC, 2007);
vrednovanje eksternalija sluei se jedininim trokom CO2-ekvivalenta. Ukupne tone CO2e emisija su
umnoene s jedininim trokom izraenim u Euru po toni. Savjetujemo da se vrijednosti ilustrirane u tablici
2.10 koriste za sredinji scenarij. Poevi od 25 eura po toni CO2e u 2010. i potom pretpostavivi postepeni
rast do 45 eura po toni CO2e do 2030. S obzirom na globalni uinak globalnog zagrijavanja, nema razlike u
tome kako i gdje u Europi dolazi do emisija SP. Iz tog razloga, isti faktor jedininog troka se primjenjuje za
sve drave. Meutim, faktor troka je ovisan o vremenu u smislu da e emisije u narednim godinama imati
vee utjecaju od emisija danas.
Tablica 2.10 Jedinini troak SP emisija
Vrijednost 2010 (Euro/t-CO2e) Godinji dodaci 2011 to 203069

Visoko 40 2
Sredinje 25 1
Nisko 10 0.5
Izvor: EIB (2013).
Konano, ako je promjena u ugljinom sadraju projekta znaajna, preporuuje se da se izrauna cijena prelaska s
ugljena, to je cijena pri kojoj je donositelj odluke indiferentan izmeu dvije (ili vie) odreenih projektnih opcija70. Ovo
moe pruiti novu perspektivu na utjecaj danog projekta na SP emisije i nain na koji se moe odabir projekta uiniti
informiranijim.
TROAK SP EMISIJA: PRIMJENA PRAVILA

Kako bi se odredilo eksterni troak emisija klimatskih promjena, sljedea pojednostavljena formula mora
biti primijenjena: Troak SP emisija = VSP* CSP
Pri emu je:
VSP je inkrementalni obujam SP emisija koje projekt proizvodi, izraen u CO2 ekvivalentima;
CSP je jedinina cijena u sjeni (troak tete) CO2, aktualiziran i izraen u cijenama godine u kojoj je
analiza izvrena.
Kako je iznesen u odjeljku 2.9.2, SP emisije u narednim vremenskim razdobljima trebaju biti diskontirane po
drutvenoj diskontnoj stopi primijenjenoj na projekt u cjelini, odraavajui granini utjecaj projekta. Meutim, treba
istaknuti da jedinini troak SP emisija moe implicitno ukljuivati razliitu drutvenu diskontnu stopu koja odrava
utjecaj negranine dugorone SP politike i neizvjesnu tetu iz puteva emisije. Ovo je raspravljeno podrobnije u Aneksu
II.
2.8.9 Ostatak vrijednosti

U ekonomskoj analizi, cijena u sjeni ostatka vrijednosti projekta mora biti procijenjena. Ovo se moe uiniti na dva
meusobno iskljuujua naina:
raunanjem sadanje vrijednosti ekonomskih koristi, bez ekonomskih trokova, u preostalim godinama ivota
projekta. Ovaj pristup je biti usvoje kad je ostatak vrijednosti izraunat u financijskoj analizi metodom neto sadanje
vrijednosti (vidi odjeljak 2.8.3);
68 Molimo imajte u vidu da su prijavljenje vrijednosti izraene u eurima iz 2006. i da bi trebale biti prilagoene razinama cijena
upotrebljenima u analizi
69 Za imovinu koja emitira SP poslije 2030, preporua se kao donja granica da nastave sa stopom od 2011. do 2030. Meutim, s
obzirom da brojni modeli sugeriraju da granina teta raste s vremenom, analitiari trebaju pregledati dostupnu literaturu. Oekuje se
da e EIB usvojiti brojke poslije 2030. u skoroj budunosti.
70 Vidi Hamilton i Stover (2012).
primjenom ad hoc konverzijskog faktora na svoju financijsku cijenu. Ovo je izraunato kao prosjek KF-ova pojedinih
komponentni trokova, ponderiran relativnim udjelom svake komponente u ukupnoj investiciji. Ovaj pristup e biti
usvoje kad se deprecijacijska formula koristila u financijskoj analizi.
2.8.10 Neizravni i distribucijski uinci

Cijene u sjeni projektnih inputa i outputa, i monetizacija eksternalija, ve uraunavaju glavne relevantne utjecaje
projekta na blagostanje. Prema tome, neizravni uinci koji se dogaaju u sekundarnim tritima (npr. utjecaji na
turistiku industriju) ne bi trebali biti ukljueni u vrednovanje trokova i koristi projekta. Glavni razlog za
neukljuivanje neizravnih uinaka nije u tome to ih je tee prepoznati i kvantificirati nego izravne uinke, nego u tome
to su ako su sekundarna trita uinkovita71 oni irelevantni u postavci ope ravnotee, s obzirom da su ve
obuhvaeni cijenama u sjeni. Dodajui te kriterije trokovima i koristima ve izmjerenima u primarnim tritima obino
dovodi do dvostrukog brojanja (vidi okvir).
DVOSTRUKO BROJANJE KORISTI: PRIMJERI

Dvostruko brojanje koristi. Razmatrajui vrijednost projekta navodnjavanja, poveanje vrijednosti zemljita I
sadanja vrijednost u poveanju dohotka od poljoprivrede broje se kao koristi. Samo jedno od ovoga treba biti
brojano jer zemljite se moe ili prodati ili zadrati kako bi se prinosi koristili kao izvor dohotka.
Brojanje sekundarnih koristi. Ako je izgraena cesta, moe se raunati dodatna trgovina uz cestu kao korist.
Meutim, pod uvjetima ravnotee u konkurentnim tritima nova cesta moe dislocirati komercijalnu aktivnost
s drugog mjesta, tako da ukupna dobit za drutvo moe biti mala ili ravna nuli. Ljudi zaboravljaju raunati
gubitak koristi drugdje. (npr. za novogenerirani promet).
Raunanje rada kao koristi. U zauzimanju za projekte dravne dotacije, neki politiari esto govore o radnim
mjestima koja stvaraju ti projekti kao o koristima. Ali plae su dio troka projekta, ne koristi. Drutvena korist
zaposlenja je ve dana koritenjem plaa u sjeni. Meutim, odvojena analiza utjecaja na trita rada moe biti
korisna u nekim okolnostima te je regulacije Fondova zahtijevaju.
S druge strane, cijene u sjeni ne izraavaju dobro, s numeraire temeljenom kvantifikacijom, distribuciju projektnih
trokova i koristi na korisnike i druge dionike. Prema tome, nastaje potreba za posebnom analizom utjecajna projekta na
blagostanje odreenih ciljnih skupina.
Distribucijska analiza zahtijeva identifikaciju liste relevantnih uinaka i dionika koji e biti zahvaeni na primjetan nain
implementacijom projekta. Tipini uinci odnose se na naplate, vrijeme, pouzdanost usluge, udobnost, pogodnost,
sigurnost, kao i na okoline i teritorijalne utjecaje. Tipini dionici su korisnici, operateri, upravitelji infrastrukture,
izvoai, dobavljai i vlada (ali prepoznavanje dionika moe biti razliito od drave do drave).
U operativnim pojmovima, kako bi se saeli svi uinci koje susree projekt, matrica se moe razviti koja povezuje svaki
projektni uinak sa sektorima i dionicima zahvaenima utjecajem. Ova metodologija se inspirira pristupima SE Matrix
predloenima od RAILPAG Vodia72 (vidi okvir), kao i TIK tablicom (Tablica incidencije koristi, zvana i Morisugi
tablica po imenu svog izumitelja) koritenom u Japanu za procjenu prometnih projekata.
Alternativno, jo jedna metoda analiziranja distribucijskih pitanja sastoji se od deriviranja eksplicitnih pondera
blagostanja iz procjena averzije drutvene nejednakosti, koje e biti povezane s dobitnicima i gubitnicima projekta. Ovaj
pristup je ilustriran u Aneksu V.
71 Prema Boardmanu (2006), ako su sekundarna trita neuinkovita (npr. postoji ekonomija razmjera) a projekt je dovoljno velik da
utjee na cijene na sekundarnim tritima, ovi dodatni uinci na blagostanje bit e pripisani projektu i ukljueni u ekonomsku analizu
72 RAILPAG (Railways Project Appraisal Guidelines), dostupno na www.railpag.com
DIONIKA MATRICA
Dionika matrica omoguava prezentaciju cjelokupnog projekta na nain koji odraava uinke (u redovima) i
dionike (u stupcima) sumirajui glavne ekonomske i financijske implikacije projekta, prikazujui transfere
izmeu dionika i trokove i koristi. To omoguava procjenu neto doprinosa, ponitavanjem negativnih uinaka
(npr., izmjetena zaposlenja, izmjeteni output) pozitivnim uincima. Takoer omoguava razmatranje
pravinosti ako se ponderi blagostanja inkorporiraju u analizu.
Nekorisnici Poduzea Poduzea Platie

Koris poreza Tvrtk
Dionici
nici (ili korisnici koja izvoai & e (po
alternativnih upravljaju dobavljai (lokalni/regionalni/nacion
(po alni/EU) sektor
kateg usluga) uslugom u)
oriji)
Uinci
Eksterni/
interni
Uinak 1
Uinak 2
Uinak 3

Izvor: prilagoeno iz RAILPAG
2.8.11 Ekonomski performans

Jednom kad su svi trokovi i koristi projekta kvantificirani i procijenjeni u novcu, mogue je izmjeriti ekonomski
performans projekta izraunom sljedeih indikatora (tablica 2.11):
Ekonomska Neto Sadanja Vrijednost (ENSV): razlika izmeu diskontiranih ukupnih drutvenih koristi i trokova;
Ekonomska Stopa Povrata (ESP): stopa koja proizvodi vrijednost ravnu nuli za ENSV;
K/T omjer, tj. omjer izmeu diskontiranih ekonomskih koristi i trokova.
INDIKATORI EKONOMSKOG PERFORMANSA

Razlika izmeu ENSV i FNSV je u tome to prvonavedena upotrebljava raunovodstvene cijene ili oprortunitetni
troak dobara i usluga umjesto nesavrenih trinih cijena, i ukljuuje koliko je to mogue svaku drutvenu i
okolinu eksternaliju. Tome je tako jer se analiza radi sa stajalita drutva, ne samo vlasnika projekta. Zato to se
razmatraju eksternalije i cijene u sjeni, neki projekti s niskom ili negativnom FNSV(K) mogu imati pozitivnu
ENSV.
ENSV je najvaniji i najpouzdaniji drutveni CBA indikator i treba ga koristiti kao glavni referentni signal
ekonomskog performansa za potrebe procjene projekta. Iako su ESP i K/T znaajni jer su neovisni o veliini
projekta, oni mogu ponekad biti problematini. Posebice, na primjer, ESP moe biti viestruke ili nedefinirana,
dok omjer K/T moe biti pod utjecajem razmatranja odreenog toka kao koristi ili kao umanjenja trokova.
Naelno, svaki projekt s ESP-om niom od drutvene diskontne stope ili negativnim ENSV-om treba biti odbijen.
Projekt s negativnim ekonomskim povratom upotrebljava previe drutveno vrijednih resursa kako bi postigao skromne
koristi za graane. Iz perspektive EU, utapanje kapitalnog poticaja u projekt sa slabim drutvenim povratom znai
skretanje dragocjenih resursa iz vrjednijih razvojnih upotreba. Za raspravu o upotrebi indikatora performansa projekta,
pogledajte Aneks VII.
Tablica 2.11 Ekonomska stopa povrata. Tisue Eura
KF Godine
1 2 3 4 5 6-15 16 17-29 30
Spremnost na plaanje 0 0 0 19,304 19,419 20,365 20,365
1
Spremnost na plaanje 0 0 0 437 437 437 437
2
Smanjena emisija buke 0 0 0 4,200 4,200 4,200 4,200
Smanjeno zagaenje 0 0 0 1,900 1,900 1,900 1,900
zraka
Ukupne koristi 0 0 0 25,841 25,957 26,902 26,902
Ukupni operativni 0.88 0 0 0 4,882 4,897 5,016 5,016
trokovi
Poetna investicija 0.97 8,228 73,071 41,689 0 0 0 0
Trokovi zamjene 0.98 0 0 0 0 0 11.664 0 9.575 0
Ostatak vrijednosti 0.97 0 0 0 0 0 0 -4,146
Ukupni trokovi 8,228 73,071 41,689 4,882 4,897 23,428 871
Neto ekonomske -8,228 -73,071 -41,689 20,959 21,060 3,474 26,032
koristi
ENSV 212,128
ESP 14.8%
K/T omjer 2.04
Ovaj KF je nii nego KF za Financijski prihodi Ovo su pozitivne Primjena KF-a nieg od
investicije jer ukljuuje su zamijenjeni s eksternalije 1 na projektne inpute
korekciju za plae u sjeni za korisnikovom ima uinak umanjenja
rad u kontekstu spremnou na drutvenih tropkova i
nezaposlenosti plaanje za poboljanja ekonomskog
pruenu uslugu. performansa.
DOBRA PRAKSA
Utede trokova u R&O i investiciji su uraunated i ukljuene na strani trokova kao negativne,
tj. kao umanjenje trokova s prikladnim konverzijskim faktoromst savings in O&M or
investment are accounted for and included on the cost side as a negative, i.e. as decreasing costs
and with appropriate conversion factors.
Pozitivni uinci projekta na zaposlenost su iskazani primjenom Konverzijskog faktora plaa u sjeni na
(nekvalificirane) trokove rada i ne ukljuuju stvaranje radnih mjesta kao izravnu korist projekta
Utjecaji projekta na cjelokupno gospodarstvo (tj. rast BDP-a) su iskljueni iz analize koristi projekta.
Ako odreeni neizravni porezi imaju namjeru korigirati eksternalije, tada su oni ukljueni u ekonomsku
analizu kako bi iskazali drutvenu graninu vrijednost povezanih eksternalija, pod uvjetom da
adekvatno odraavaju ishodinu Spremnost na plaanje ili troak granine tete i da nema dvostrukog
zbrajanja s ostalim ekonomskim trokovima.
ESTE POGREKE
U ekonomskoj analizi troak ravan nuli je dan kao oportunitetni troak zemljita u vlasnitvu
lokalne upravne jedinice, iako moe imati vrijednost u drugoj upotrebi (npr. moe biti
iznajmljeno lokalnim poljoprivrednicima).
Faktori konverzije su posueni iz drugih drava bez opravdanja.
Prihodi od tarifa su ukljueni kao ekonomska korist zajedno s potroakom graninom spremnou na
plaanje za pruenu uslugu.
Neuspjeh u izoliranju inkrementalnih ekonomskih koristi projekta, tj. koristi koje nisu izdvojene iz
drugih trita. Ovo je posebno evidentno u sluajevima gdje se pokualo izmjeriti sekundarne neizravne
uinke.
Zajedno s primjenom plaa u sjeni na strni trokova, koristi od stvaranja radnih mjesta su ukljuene
na strani koristi.
Prihodi od prodaje zelenih certifikata su ukljueni zajedno s eksternim koristima izbjegnutih SP emisija.
2.9 Procjena rizika

Kao to je izneseno u lanku 101 (Informacije nune za odobrenje velikog projekta) Uredbe (EU) br. 1303/2013,
procjena rizika mora biti ukljuena u CBA. Ovo se zahtijeva kako bi se nosilo s neizvjesnou koja uvijek proima
investicijske projekte, ukljuujui rizik koji nepovoljni utjecaji na klimatske promjene mogu imati na projekt.
Preporueni koraci za procjenu rizika su sljedei:
analiza osjetljivosti;
kvalitativna analiza rizika;
probabilistika analiza rizika;
prevencija rizika i ublaavanje.
Ostatak odjeljka predstavlja ranije navedene korake.
2.9.1 Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti omoguava prepoznavanje kritinih varijabli projekta. Te varijable su one ije varijacije, bilo
pozitivne ili negativne, imaju najvei utjecaj na financijski i/ili ekonomski performans projekta. Analiza je izvrena
mijenjanjem jedne po jedne varijable i odreivanjem uinka tih primjena na NSV. Kao misao vodilja, preporuka je
smatrati kritinima one varijable ija varijacija 1 % od vrijednosti usvojene u temeljnom sluaju daje porast
varijaciji vei od 1% u vrijednosti NSV-i. Testirane varijable trebaju biti deterministiki neovisne i ralanjene koliko je
to mogue. Korelirane varijable dovode do iskrivljenja u rezultatima i dvostrukog zbrajanja. Prema tome, prije
nastavljanja s analizom osjetljivosti, CBA model treba biti pregledan s ciljem izoliranje neovisnih varijabli i eliminiranja
deterministikih meuovisnosti (npr. razdvajanja varijable na neovisne komponentne). Npr., prihodi su sloena
varijabla koja ovisi pod dva neovisna Stavka koliine i tarife, koja oba treba analizirati.
Tablica 2.12 prua ilustrativan primjer.
Tablica 2.12 Analiza osjetljivosti. Primjer
Varijabla Varijacija FNSV zbog 1 Prosudba Variation of the Criticality

% varijacije kritinosti ENPV judgement
Godinji rast stanovnitva 0.5 % Nije kritino due to a 2.2
1% % variation Kritino
Per capita potronja 3.8 % Kritino 4.9 % Kritino
Jedinina tarifa 2.6 % Kritino N/ N/P
Ukupni investicijski troak 8.0 % Kritino 8.2A% Kritino
Godinji troak odravanja 0.7 % Nije kritino 0.6 % Nije
Per capita spremnost Nije primjenjivo - 12.3 % kritino
Kritino
plaanje emisije buke
Godinje Nije primjenjivo - 0.8 % Nije
kritino
Izvor: Autori
Posebno relevantna komponenta analize osjetljivost je izraun promjenjivih vrijednosti. To su vrijednosti koje
analizirana varijabla mora uzeti u obzir kako bi NSV projekta postao nula, ili openitije, kako bi ishod projekta pao
ispod minimalne razine prihvatljivosti (vidi tablicu 2.13). Upotreba promjenjivih vrijednosti u analizi osjetljivosti
omoguava donoenje nekih prosudbi o riziku projekta i oportunitetu poduzimanja poteza za prevenciju rizika. Npr., u
primjeru ispod, netko mora procijeniti znai li 19% porast investicijskog troka koji bi uinio ENSV jednakim nuli da je
projekt prerizian. Prema tome, potrebno je daljnje istraivanje uzroka rizika, vjerojatnost ostvarenja i prepoznavanje
moguih korektivnih mjera (vidi idui odjeljak).
Tablica 2.13 Promjenjive vrijednosti.

Primjer
Varijabla Promjenjive
vrijednosti
Koristi/prihodi
Minimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka 0 104 %
Godinji rast stanovnitva
Maksimalno smanjenje prije nego ENSV bude jednaka 47 %
0Minimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka 0 41 %
Per capita potronja
0Minimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka 0 60 %
Tarifa
Maksimalno smanjenje prije nego ENSV bude jednaka Nije primjenjivo
0Minimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka 0 Nije primjenjivo
Per capita spremnost na plaanje
0
Trokovi
Maksimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka 82 %
Investicijski troak 0Minimalno poveanje prije nego ENSV bude jednaka 0 19 %
Maksimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka 95 %
Godinji troak odravanja 0Minimalno poveanje prije nego ENSV bude jednaka 0 132 %
Maksimalno poveanje prije nego FNSV bude jednaka Nije primjenjivo
Godinje emisije buke 0Minimalno poveanje prije nego ENSV bude jednaka 0 221 %
Izvor: Autori
Konano, analiza osjetljivosti mora biti dovrena s analizom scenarija, koja prouava utjecaj kombinacije vrijednosti
uzetih iz kritinih varijabli. Posebice, kombinaciju optimistikih i pesimistikih vrijednosti kritinih varijabli moe
biti korisna u izgradnji razliitih realistinih scenarija, koji mogu izdrati odreene hipoteze. Kako bi se definiralo
optimistike i pesimistike scenarije potrebno je odabrati za svaku varijablu ekstremnu (gornju ili donju) vrijednost
(unutar raspona koji se definira kao realistian). Inkrementalni indikatori performansa projekta su potom izraunati za
svaki kombinaciju.
Opet, neke prosudbe o rizicima projekta mogu biti temeljene na rezultatima analize. Npr., ako ENSV ostaje pozitivna,
ak i u pesimistikom scenariju, rizik projekta se moe procijeniti kao nizak.
.
2.9.2 Kvalitativna analiza rizika

Ciljevi kvalitativne analize rizike ukljuit e sljedee elemente:
popis nepovoljnih dogaaja kojima je projekt izloen;
matricu rizika za svaki nepovoljni dogaaj koja ukazuje na:
mogue uzroke za nastanak;
poveznicu s analizom osjetljivosti, gdje je to prihvatljivo;
negativne uinke generirane na projekt;
(rangirane) razine vjerojatnosti nastanka i teine utjecaja;
razinu rizika
interpretaciju matrice rizika ukljuujui procjenu prihvatljivih razina rizika;
opis ublaavanja i/ili preventivnih mjera za glavne rizike, ukazujui tko je odgovoran za primijenjene mjere za
umanjenje izloenosti riziku, kad se to smatra potrebnim.
Kako bi se izvrila kvalitativna analiza rizika, prvi korak se tie prepoznavanja nepovoljnih dogaaja s kojima se projekt
moe susresti. Izgradnja liste potencijalnih nepovoljnih dogaaja je dobra vjeba za razumijevanje kompleksnosti
projekta. Primjeri dogaaja i situacija s negativnim implikacijama za projekt, posebice ako generiraju prekoraenja
trokova i odgode u njegovom putanju u pogon, vrlo su razliite i ovise o specifinostima projekta: odroni; nepovoljni
utjecaji ekstremnih vremenskih prilika; nedobivanje dozvola; protivljenje javnosti; sudski postupak; itd.
Jednom kad su potencijalni nepovoljni uinci prepoznati, odgovarajua matrica rizika moe biti izraena. Ovo su neke
kratke upute za njenu operativnu izgradnju:
Prvo, potrebno je pogledati mogue uzroke ostvarenja rizika. To su primarni rizici koji bi se mogli dogoditi za vrijeme
ivotnog vijeka projekta. Svi uzroci za svaki nepovoljni dogaaj moraju biti prepoznati i analizirani, uzimajui u obzir
da brojne slabosti prognoza, planiranja i/ili upravljanja mogu imati sline posljedice za projekt. Prepoznavanje uzroka
potencijalnih opasnosti moe biti bazirano na ad hoc analizama ili prouavanjem slinih problema koji su
dokumentiranu u prolosti. Naelno, nastanak katastrofe se gleda kao slabost u izradi, u najirem moguem smislu, te se
stoga oekuje da se svi potencijali uzroci neuspjeha primjereno prepoznaju i dokumentiraju. Primjeri mogu biti: nizak
kapacitet izvoaa; neadekvatna izrada procjene trokova; neadekvatno istraivanje lokacije; nizak stupanj politike
predanosti; neadekvatna trina strategija, itd.
Kad je to prikladno, poveznica s rezultatima analize osjetljivosti treba biti eksplicitno prikazana tako da se pokae koje
kljune varijable su pod utjecajem nepovoljnih dogaaja. Npr., za nepovoljni dogaaj neoekivani geoloki uvjeti
odgovarajua kritina varijabla je investicijski troak i tako dalje. Meutim ovisno o prirodu dogaaja smatrajte da
ovo nije uvijek primjenjivo (npr., nijedna varijable ne odgovara kvalitativnim dogaajima kao to je protivljenje
javnosti).
Za svaki nepovoljni dogaaj, opi uinci generirani na projekt i relativne posljedice za novane tokove trebaju biti
opisani. Npr., kanjenja izgradnji mogu odgoditi operativnu fazu, to pak moe ugroziti financijsku odrivost projekta.
Pogodno je opisati ove uinke u smislu to promotor projekta (ili upravitelj infrastrukture i pruatelj usluga) moe
iskusiti u smislu funkcionalnih i poslovnih utjecaj. Svaki uinak treba biti karakteriziran svojim posljedicama tijekom
kalendara projekta (kratkorono protiv dugoronih implikacija), relevantnima i za predvianje uinka na novane tokove
i na odreivanje primjerenih mjera ublaavanja rizika.
Probabilitet (P) ili vjerojatnost nastupanja se pripisuje svakom nepovoljnom dogaaju. Ispod, predloena klasifikacija je
dana73, iako su u principu mogue i druge klasifikacije:
A. vrlo nevjerojatno (010 % probabilitet)
B. nevjerojatno (1033 % probabilitet)
C. otprilike jednako vjerojatno koliko i nevjerojatno (3366 % probabilitet)
D. Vjerojatno (6690 % probabilitet)
E. Vrlo vjerojatno (90100 % probabilitet)
Za svaki uinak Jaina (J) utjecaja se daje, od recimo I (nema utjecaja) do VI (katastrofalan), temeljeno na troku i/ili
gubitku drutvenog blagostanja generiranog projektom. Ovi brojevi omoguuju klasifikaciju rizika, povezani s
vjerojatnou njihova nastupanja. Ispod je dana tipina klasifikacija (tablica 2.14).
Tablica 2.14 Klasifikacija jaine rizika.
Rejting Znaenje
I Nema relevantnog utjecaja na drutveno blagostanje ak i bez korektivnih akcija.
Manji gubitak drutvenog blagostanja koji projekt generira, minimalno utjee na dugorone uinke
II projekta. Meutim, potrebne su korektivne akcije.
III Umjereno: gubitak drutvenog blagostanja koje projekt generira, uglavnom financijska teta, ak i
srednjerono. Korektivne akcije mogu rijeiti problem.
IV Kritino: Visok gubitak drutvenog blagostanja koje generira projekt; nastajanje rizika uzrokuje gubitak
primarnih funkcija projekta. Korektivne akcije, ak i velikog opsega, nisu dovoljne kako bi se izbjegla
ozbiljna teta.
V Katastrofino: Neuspjeh projekta moe rezultirati ozbiljnim ili ak potpunim gubitkom funkcija
projekta. Glavni uinci projekta se srednjerono nee ostvariti.
Izvor: Autori
Razina rizika je kombinacija Probabiliteta i Jaine (P*J). etiri razine rizika mogu biti definirane kako slijedi s
odgovarajuim bojama:
Razina rizika Boja Jaina/ I II III IV V

Probabilitet
Niska A Niska Niska Niska Niska Umjerena
Umjerena B Niska Niska Umjerena Umjerena Visoka
Visoko C Niska Umjerena Umjerena Visoka Visoka
Neprihvatljivo D Niska Umjerena Visoka Vrlo visoka Vrlo
Umjerena Visoka Vrlo visoka Vrlo visoka visoka
Vrlo
E
visoka
Ova vjeba mora biti izvrena tijekom faze planiranja tako da donositelji odluka mogu odluiti koja je prihvatljiva razina
i prema tome koje se mjere ublaavanja moraju usvojiti. Tijekom analize rizika ukljuenih u CBA, preostali rizici u
zavrnoj izradi projekta se analiziraju. U naelu ne bi trebalo preostati neprihvatljivih rizika. Klasifikacija je korisna,
meutim, za prepoznavanje potencijalnih problema s kojima se projekt moe suoiti.
73 Ova klasifikacija je u skladu s odredbama IPPCC izvjetaja (http://www.climatechange2013.org/images/uploads/WGIAR5-

SPM_ Approved27Sep2013.pdf) o procijenjenoj vjerojatnosti ishoda.
Jednom kada se razina preostalih rizika (P i J) ustanovi, vano je prepoznati mjere ublaavanja i/ili prevencije
unaprijed.74 Dijagram ispod prikazuje, na kvalitativan nain, vrste mjera ili kombinacije mjera za smanjenje rizika koje
prevladavaju u gore definiranoj matrici rizika. Prepoznavanje ovih mjera zahtijeva podrobno poznavanje uzroka rizika i
prirode i vremena krajnjih uinaka.
Jaina / Probabilitet I II III IV V

A
B Prevencija ili ublaavanje Ublaavanje
C
D
Prevencija Prevencija i ublaavanje
E
Intenzitet mjere treba biti razmjeran razini rizika. Za rizike visoke razine utjecaja i vjerojatnosti, snaniji odgovor i
via razina predanosti upravljanju njime e biti implementirana. S druge strane, za rizike niske razine, bliski nadzor bi
mogao biti dostatan. Kada razina rizika postane neprihvatljiva (situacija koja se nikad ne bi smjela ostvariti, u naelu)
cijela izrada projekta i priprema mora biti preispitana. Kad se prepoznaju mjere za ublaavanje postojeih rizika, nuno
je definirati tko je odgovoran za njihovu izvedbu i u kojoj fazi projektnog ciklusa e se to dogoditi (planiranje,
nadmetanje, implementacija, poslovanje).
Konano, utjecaji prevencije rizika i/ili mjera ublaavanja na otpornost projekta i preostalu izloenost riziku trebaju biti
procijenjeni. Za svaki nepovoljni dogaaj, predlae se procjena preostalog rizika poslije implementacije mjera. Ako je
izloenost riziku ocijenjena kao prihvatljiva (tj. nema vie visokih ili vrlo visokih razina rizika), predloena kvalitativna
strategija rizika moe biti usvojena. Ako znaajan rizik jo postoji, potrebno je prei na probabilistiku kvantitativnu
analizu kako bi se dalje istraili rizici projekta (vidi idui odjeljak).
Tablica 2.16 na kraju odjeljka prua pojednostavljen primjer matrice prevencije rizika u ilustrativne svrhe.
2.9.3 Probabilistika analiza rizika

Prema CBA metodologiji opisanoj u Aneksu III implementirajue Uredbe o obrascima za prijavu i CBA metodologiji,
probabilistika analiza rizika je nuna kad je preostala izloenost riziku jo uvijek znaajna. U drugim sluajevima moe
biti izvrena kad je to prikladno, ovisno o veliini projekta i dostupnosti podataka.
Ova vrsta analize dodjeljuje distribuciju vjerojatnosti svakoj kritinoj varijabli analize osjetljivosti, definiranoj u
preciznom rasponu vrijednosti oko najbolje procjene, koritene kao temeljni sluaj, kako bi se ponovno izraunala
oekivana vrijednost financijskih i ekonomskih indikatora performansa.
Distribucija vjerojatnosti za svaku varijablu moe biti derivirana iz razliitih izvora, poput eksperimentalnih podataka,
distribucija pronaenih u literaturi za sline sluajeve, konzultacija sa strunjacima. Oito, ako je postupak generiranja
distribucija nepouzdan, procjena rizika je takoer nepouzdana. Meutim, u svojoj najjednostavnijoj izradi (npr.
trokutasta distribucija, vidi Aneks VII) ovaj korak je uvijek mogu i predstavlja znaajan napredak u razumijevanju
snaga projekta i slabosti usporeenih s temeljnim sluajem.
Ustvrdivi distribucije vjerojatnosti za kritine varijable, mogue je nastaviti s izraunom distribucije vjerojatnosti za
FSP ili neto sadanju vrijednost (NSV) projekta. Za ovu svrhu, koritenje Monte Carlo metode je preporueno, to
zahtijeva jednostavan raunarski software. Metoda se sastoji od ponavljanja sluajnih ekstrakcija skupova zadanih
vrijednosti za kritine varijable, uzete unutar svojih odreenih intervala, i potom izraun indeksa performansa projekta
(FSP ili NSV) koji rezultiraju iz svake ekstraktirane vrijednosti. Ponavljanjem postupka u dovoljno velikom broju
ekstrakcija, moe se stei unaprijed definirana konvergencija izrauna kao distribucije vjerojatnosti ISP-a ili NSV-a.
74 Ublaavanje rizika odnosi se na postupke usmjerene na sustavno smanjenje u razmjeru izloenosti riziku. Prevencija rizika
smjera na sustavno smanjenje vjerojatnosti nastupanja rizika.
Steene vrijednosti omoguuju analitiaru donoenje znaajnih prosudbi o razini rizika projekta. U primjeru pokazanom
u tablici 2.15, ENSV moe rezultirati negativnim vrijednostima (ili ESP-om niim od drutvene diskontne stope) s
vjerojatnou od 5.3%, ime se projekt ukazuje kao nisko rizian. U drugim sluajevima, meutim, prosjena (i/ili
srednja) vrijednosti znaajno ispod temeljne vrijednosti moe naslutiti budue tekoe u ostvarenju oekivanih koristi
projekta.
Tablica 2.15 Rezultati Monte Carlo simulacije. Primjer
Oekivane ENS ESP

vrijednosti V
Temeljni sluaj 36,649,663 7.56 %
Prosjek 41,267,454 7.70 %
Srednja vrijednost 37,746,137 7.64 %
Standardna devijacija 28,647,933 1.41 %
Minimalna vrijednost -25,895,645 3.65 %
Sredinja vrijednost 55,205,591 7.66 %
Maksimalna vrijednost 136,306,827 11.66 %
Vjerojatnost da je ENSV nia od nule ili da je ESP nia od referentne diskontne stope 0.053 0.053
Izvor: Autori
Rezultat Monte Carlo crtea, izraeni u pojmovima distribucije vjerojatnosti ili kumulirane vjerojatnosti ISP-a ili NSV-i
u rezultirajuim intervalima vrijednosti, prua vie sveobuhvatnih informacija o profilu rizika projekta.
Slika 2.3 prua grafiki primjer.
Slika 2.4 Primjer kumulirane i precizne distribucije vjerojatnosti ENPV-i

Kumulirane distribucije Precizna vjerojatnost
1.00 0.16
0.90 0.14
0.80
0.12
0.70
0.10
0.60
0.50 0.08
0.40 0.06
0.30 0.04
0.20
0.02
0.10
0.00 0.00
-26,000,000 24,000,000 74,000,000 124,000,000 -21,840,583 18,710,035 59,260,653 99,811,271
ENSV ENSV
Izvor: Autori
Kumulirane krivulje vjerojatnosti (ili tablica vrijednosti) procjenjuju rizik projekta, na primjer provjerivi jeli
kumulativna vjerojatnost za danu vrijednost NSV-i ili ISP-a via ili nia od referentne vrijednosti koja se smatra
kritinom. U primjeru prikazanom u gornjoj slici, kumulativna vjerojatnost ENSV vrijednosti od 18,824,851 eura, koja
je postavljena na 50% od temeljne vrijednosti, je 0.225, vrijednost dovoljno visoka da se preporui poduzimanje
preventivnih i ublaavajuih mjera protiv rizika projekta. Za detaljniju ilustraciju toga kako se izvodi probabilistika
analiza rizika i kako se interpretiraju rezultati vidi Aneks VIII.
2.9.4 Prevencija rizika i ublaavanje

Implementacija koraka opisanih gore definira prevenciju rizika i strategiju ublaavanja projekta. Openito, neutralan
stav prema rizicima se preporua jer javni sektor moe biti u stanju udruiti rizike velikog broja projekata. U takvim
sluajevima, procjena promjenjivih vrijednosti i scenarija analize rezultata, popraena dobro uspostavljenom matricom
rizika (i probabilistikom analizom rizika ako je to potrebno) saet e procjenu rizika. U nekim sluajevima, meutim,
procjenitelj projekta moe odstupiti od neutralnosti i preferirati vie rizika (poduzima rizika) ili manje (nesklon riziku)
za oekivanu stopu povrata. Meutim, mora postojati jasno opravdanje za ovaj izbor.
Procjena rizika treba biti temelj upravljanje rizikom, koji je prepoznavanje strategija za smanjenje rizika, ukljuujui i
odgovor na pitanje kako ih alocirati zainteresiranim stranama i koje rizike transferirati profesionalnim institucijama za
upravljanje rizikom poput osiguravajuih drutava. Upravljanje rizikom je kompleksna funkcija, koja zahtijeva vie
kompetencija i resursa, i koja se moe smatrati ulogom za profesionalce, pod odgovornou upravljakog tijela ili
nositelja. Promotor projekta treba, meutim, slijedei procjenu rizika, barem prepoznati odreene mjere (ukljuujui
odgovornosti za njihovu primjenu) za ublaavanje i/ili prevenciju prepoznatih rizika, prema meunarodnoj dobroj
praksi. Za detaljniju raspravu o procjeni prihvatljivih razina rizika i definiciju prevencije rizika i strategija ublaavanja,
vidi Aneks VIII.
DOBRA PRAKSA
Analiza osjetljivosti je proirena na sve neovisne varijable projekta, te su meu njima prepoznate
kritine varijable.
Dovoljno velika brojana skala (tj. skala 1-5) je upotrjebljena za adekvatno diferenciranje
vjerojatnosti nastupanja i razine utjecaja nepovoljnih uinaka
Troak mjera prevencije/ublaavanja je ukljuen u trokove investicije ili R&O trokove. To
ukljuuje rizike povezane s prirodnim katastrofama ili drugim slinim nepredvidivim dogaajima koji
trebaju biti ili obuhvaeni tehnikom izradom projekta i/ili adekvatno osigurani (ako je to mogue).
Promjenjive vrijednosti za kritine varijable su izraunate takoer i kad projekt pokazuje negativnu
FNSV (K) poslije EU pomoi. Potrebna varijacija kljune varijable za dostizanje mjerila je vrijedna
informacija za procjenitelja.
Ako nakon svih mjera prevencije/ublaavanja, jo uvijek postoji znaajan rizik za projekt,
probabilistika analiza se izvrava uz kvalitativnu procjenu kako bi se kvantificirala vjerojatnost
nastupanja rizika.
Distribucije vjerojatnosti inputnih varijabli su adekvatno determinirane na temelju prikupljenog
iskustva s prolih projekata.
ESTE POGREKE
Rizici koji su izvan kontrole promotora projekta ili drugih dionika (tj. promjene u zakonodavstvu)
su zanemarene u analizi, iako mogu znaajno doprinijeti uspjehu/neuspjehu projekta.
Previe skupnih varijabli (npr. koristi kao cjelina) su uzete u obzir u analizi osjetljivosti i rizika. Kao
posljedica, nije mogue prepoznati na koje se parametre mjera prevencije/ublaavanja treba usredotoiti
Neovisno od vrste analize, mjere prevencije/ublaavanja rizika nisu prepoznate
Odve neodreena rasprava o uzrocima rizika i mjerama prevencije je provedena bez
spominjanja vjerojatnosti nastupanja i/ili prepoznavanja
Nema prepoznavanja menadera rizika tj. funkcije odgovorne za implementaciju prepoznatih
mjera prevencije/ublaavanja rizika
Tablica 2.16 Matrica prevencije rizika. Primjer
74
G U I D E T O C O S T - B E N E F I T A N A LY S I S O F I N V E S T M E N T P R O J E C T S
Nepovoljni Uinak na novane Probabilitet Jaina (J) Razina Prevencija i/ili mjere Preostali
Varijable Uzroci Uinak Tajming
dogaaj tokove (P) rizika ublaavanja rizik
Kanjenje u Trokovi Nizak kapacitet Delay Srednji Kanjenje u C III Umjeren Osnivanje jedinice za Nizak
izgradnji investicije izvoaa in ustanovljenju implementaciju
service pozitivnog projekta kojoj e
starting novanog toka pomagati tehnika
ukljuujui podrka za
ostvarenje koristi upravljanje projektom
za vrijeme
implementacije
Prekorae Trokovi Neadekvatna Troak i vii Kratki Vii (drutveni) D V Vrlo Izrada projekta mora Umjeren
nje investicije procjena trokova od trokovi prve faze visok proi reviziju.
trokova izrade oekivanog projekta
projekta
Odroni Nije Neadekvatna Prekid usluge Dugi Dodatni trokovi A III Nizak Blizak nadzor Nizak
primjenjivo istraenost oporavljanja usluge
lokacije
Kanjenje Nije Niska Kanjenje s Kratki Kanjenje u A II Nizak Blizak nadzor Nizak
u primjenjivo politika poetkom ustanovljenju
dobivanju predanost; radova pozitivnog
dozvola Loe upravljanje novanog toka
postupkom dobivanja ukljuujui
dozvola ostvarenje koristi
Protivljenje Nije Neadekvatna Potranja Srednji Nii prihodi i C V Visok Rano definiranje Umjeren
javnosti primjenjivo trina strategija nia od drutvene koristi prikladnog drutvenog
Podcjenjivanje oekivane plana; Aktivnosti
prijetnji podizanja svijesti i
kampanje podizanja
razine drutvenog
prihvaanja
Izvor: Autori
2.10 Kontrolni popis

Sljedei kontrolni popis zakljuuje poglavlje. Zamiljen je kao predloena agenda i sa stajalita promotora projekta, koji
je angairan u pripremanju dosjea projekta, i sa stajalita ispitivaa projekta, koji je angairan u pregledu kvalitete
procjene.
Korak Pitanje
General Je li usvojen inkrementalni pristup?
Je li protuinjenini scenarij uvjerljiv?
Je li odabran prikladan vremenski okvir?
Jesu li uinci projekta prepoznati i monetizirani?
Je su li prikladne financijske i drutvene diskontne stope usvojene?
Nadograuje li ekonomska analiza financijsku analizu?
Je li usvojena metodologija konzistentna s uputama Komisije i same drave lanice?
Predstavljanje Je li drutveni, institucionalni i ekonomski kontekst jasno opisan?
konteksta Jesu li najvaniji socioekonomski uinci projekta razmotreni u kontekstu dotine regije, sektora
i drave?
Jesu li ti uinci zapravo ostvarivi u danom kontekstu?
Postoje li znaajne potencijalne prepreke implementaciji projekta?
Definiranje Ima li projekt jasno definirane ciljeve koji proizlaze iz procjene potreba?
ciljeva Je li projekt relevantan u svjetlu potreba?
Jesu li ciljevi projekta kvantitativno prepoznati putem indikatora i ciljnih vrijednosti?
Je li projekt usklaen s ciljevima Fondova i EU operativnih programa?
Je li projekt usklaen s nacionalnim i regionalnim strategijama i prioritetima, definiranim
u razvojnim planovima?
Jesu li naznaena sredstva mjerenja ostvarenja ciljeva i njihove veze, ako postoje, s ciljevima
operativnih programa?
Prepoznavanj Je li projekt jasno prepoznata samodostatna analitika jedinica?
e projekta Jesu li kombinacije samostalnih komponenti neovisno procijenjene?
Jesu li tehniki, financijski i institucionalni kapaciteti promotora analizirani?
Je li podruje utjecaja prepoznato?
Jesu li krajnji korisnici koji e naposljetku profitirati od projekta prepoznati?
Je li projekt implementiran kao JPP, je li JPP sporazum dobro opisan, jesu li javni i privatni
subjekti jasno prepoznati?
iji se trokovi i koristi razmatraju u izraunu ekonomskog blagostanja?
Jesu li svi subjekti zahvaeni potencijalnim uincima razmotreni?
Tehnika Je li trenutna potranja za uslugama analizirana?
izvedivost i Je li budua potranja za uslugama predviena?
ekonomska
odrivost Jesu li metoda predvianja i pretpostavke prikladni?
Sadri li podnositeljev dosje dovoljne dokaze o izvedivosti projekta (s tehnikog gledita)?
Je li podnositelj pokazao da su druge izvedive opcije adekvatno razmotrene?
Po kojem kriteriju je optimalna opcija projekta odabrana? Jesu li ovi kriteriji prikladni za tu vrstu
projekta?
Je li troak mjera poduzetih za ispravljanje negativnih uinaka na okoli ukljuen u CBA?
Je li tehnika izrada prikladna za ostvarenje ciljeva?
Je li upotreba kapaciteta u skladu s oekivanjima o potranji?
Jesu li procjene troka projekta (investicija i R&O) adekvatno objanjene i dovoljno ralanjene
kako bi dozvolile procjenu?
Korak Pitanje
Financijska Jesu li deprecijacija, rezervi i druge raunovodstvene stavke koje se ne odnose na stvarne
analiza novane tokove iskljuene iz analize?
Je li ostatak vrijednosti investicije prikladno izraunat i ukljuen u analizu?
U sluaju koritenja trenutnih cijena, je li nominalna financijska diskontna stopa usvojena?
Je li PDV, ako je nadoknadiv od korisnika, iskljuen iz analize?
Jesu li transferi i potpore iskljueni iz izrauna prihoda projekta?
Ako se tarife naplauju od korisnika, kako se primjenjuje princip da zagaiva plaa, koja je
razina oporavka kratkorono, srednjerono i dugorono?
Ako je ogranienje dostupnosti primijenjeno na tarife, je li provedena analiza dostupnosti?
Je li financijska odrivost analizirana na razini projekta, i ako je to prikladno, na razini upravitelja?
Ako projekt nije financijski odriv samo po sebi (proizvodi negativan novani tok u nekoj toci),
je li objanjeno kako e potrebna sredstva biti osigurana?
Jesu li glavni indikatori financijskog performansa izraunati, FNSV(C), FSP(C), FNSV(K),
FSP(K), uzevi u obzir ispravne kategorije novanog toka
Ako su privatni partneri angairani, zarauju li normalne profite u usporedbi s financijskim
mjerilima unutar sektora?
Ekonomska U sluaju iskrivljenja trita, jesu li cijene u sjeni upotrjebljene kako bi se bolje odrazio drutveni
analiza oportunitetni troka konzumiranih resursa?
Je li Standardni Konverzijski Faktor izraunat i primijenjen na sve manje stavke kojima se ne
trguje?
U sluaju veih stavki kojima se ne trguje, jesu konverzijski faktori specifini za sektor
primijenjeni?
Jesu li prikladne plae u sjeni odabrane za trite rada?
Ako novani tokovi predstavljaju fiskalne zahtjeve, jesu li trine cijene ispravljene?
Jesu li netrini uinci razmotreni pri vrednovanju ekonomskog performansa projekta?
Jesu li eksternalije ukljuene u analizu, ukljuujui uinak na klimatske promjene?
Jesu li jedinine vrijednosti za kvantifikaciju ekonomskih koristi i eksternalija i njihov stvarni
rast tijekom vremena adekvatno predstavljeni/objanjeni?
Jesu li glavni indikatori ekonomskog performansa izraunati (ENSV, ESP i K/T omjer) uzevi
u obzir prave kategorije za troak i koristi? Postoji li rizik dvostrukog brojanja koristi?
Je li ekonomska neto sadanja vrijednost pozitivna? Ako nije, postoje li vane
nemonetizirane koristi koje treba razmotriti?
Procjena Je li analiza osjetljivosti izvrena varijablu po varijablu i moda uz upotrebu promjenjivih
rizika vrijednosti?
Je li analiza scenarija izvrena?
Koja je predloena strategija prevencije i ublaavanja rizika?
Je li puna matrica prevencije rizika napravljena?
Jesu li prepoznate mjere ublaavanja i prevencije rizika?
Ako se ini da je projekt jo uvijek izloen riziku, je li izvrena probabilistika analiza rizika?
Koja je ukupna procjena rizika projekta?
3. Promet
3.1 Uvod
EU strategija promet infrastrukture, definirana u TEN-T75 Vodiu, fokusira se na poboljanje kvalitete prometne
infrastrukture kako bi se poboljala dostupnost, mobilnost i sigurnost, te kako bi se zadovoljila potranja za prijevozom.
Povezani investicijski prioritet su definirani pod tematskim ciljem 7
Promoviranje odrivog prijevoza i uklanjanje epova u kljunim mrenim infrastrukturama, koji se
fokusira na:
podrku multimodalnom Jedinstvenom europskom prometnom podruju investiranjem u transeuropsku prometnu

mreu (TEN-T) (investicijski prioritet 7a);
poboljanje regionalne mobilnosti kroz povezivanje sekundarnih i tercijarnih vorova s TEN-T

infrastrukturom ng (7b);
razvoj i poboljanje okolino prihvatljivih i niskougljinih prijevoznih sustava, ukljuujui unutarnje vodene putove i
pomorski prijevoz, luke i multimodalne poveznice, promovirajui odrivu regionalnu i lokalnu mobilnost. 76 (7c);
razvoj i oporavak sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i interoperabilnog eljeznikog sustava (7d).
Prema Zajednikom stratekom okviru, potezi koje na polju prometa financiraju EFRR i Kohezijski fond bit e planirani
u uskoj suradnji s Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) koji izravno upravlja fondom stvorenim 2012. za
ubrzanje prekograninih investicija u polju transeuropskih mrea, maksimizirajui sinergije izmeu prometnih,
energetskih i telekomunikacijskih politika, osiguravajui financiranje i iz javnog i iz privatnog sektora.
CEF e se usredotoiti na projekte s visokom dodanom vrijednou za EU, posebice na temeljne mree za prekograninu
infrastrukturu (kako je definirano Aneksom CEF Uredbi) i za eljeznicu, dok e se Kohezijski fond i EFRR usredotoiti
na projekte s visokom EU dodanom vrijednou kako bi se uklonili epovi u prometnim mreama podravanjem TEN-T
infrastrukture, i za temeljne i za sveobuhvatne mree.
Takoer, prometne investicije moraju biti usko povezane s potrebama prepoznatima u nacionalnim prometnim
planovima (usporedbi tematsku exante uvjetovanost 7.1), temeljenu na rigoroznoj procjeni prometnih potreba (za
putnike i za teret). Ovi planovi trebaju prepoznati karike koje nedostaju i epove i trebaju postaviti realistian i zreo
dovod projekata predvienih za podrku EFRR i Kohezijskog fonda. Cilj je osigurati bolju interoperabilnu integraciju
izmeu naina prijevoza i snaniji fokus prema Transeuropskim mreama u 2020. i dalje.
Kao to je prikazano u okviru ispod, EU politike i intervencije se uglavnom fokusiraju na: razvoj infrastrukturne mree;
regulaciju i natjecanje izmeu naina koji smjeraju otvoriti nacionalna trita i uiniti usluge prijevoza konkurentnijima i
interoperabilnima na EU razini; ispravno postavljanje cijena (ukljuujui naplate za upotrebu infrastrukture i
internalizaciju eksternih trokova); i pruanje sigurne infrastrukture i/ili poboljanih sigurnosnih uvjeta.
75 Kako bi se ustanovila jedinstvena, multimodalna mrea koja integrira kopneni, pomorski i zrani prijevoz diljem Unije i
pripomoglo konsolidaciji zajednikog trita, 1996. su nosioci politika EU definirali Trans-European Transport Network (TEN-
T), koji je potom sukcesivno usvojen i danas igra sredinju ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.
76 Svaki projekt koji modificira hidromorfoloke karakteristike vodnog tijela uzrokujui pogoranje statusa mora biti procijenjen u
skladu s l. 4.7 WFD.
OKVIR EU POLITIKA
Strategije
White Paper on Transport (March 2011)
Proposal from the Commission for a European Parliament and Council regulation on Union guidelines for the
development of the trans-European transport network (COM/2011/0650)
Roadmap to a Single European Transport Area -Towards a competitive and resource efficient transport system
White Paper (COM/2011/144)
Keep Europe moving - Sustainable mobility for our continent, Mid-term review of the European Commissions
2001 Transport - White Paper (COM/2006/314)
European transport policy for 2010: Time to decide White Paper (COM/2001/370)
Roadmap to a Single European Transport Area: Facts and figures
Urban public transport policy
Connecting Europe Facility
Transeuropska Mrea - Prijevoz (TEN-T)
European Commission 2014, Building the Transport Core Network: Core Network Corridors and Connecting
Europe Facility, COM(2013) 940 final
European Commission, 2013, The Fourth Railway Package Completing the Single European Railway Area to
Foster European Competitiveness and Growth
European Commission, 2011, Regulation of the European Parliament and the Council establishing the
Connecting Europe facility
TEN-T: A policy review Towards a better integrated trans-European transport network at the service of
the common transport policy, Green Paper
Decision 661/2010/EU of the European Parliament and the Council of 7 July 2010 on Union
guidelines for the development of the trans-European transport network
Trans-European Networks: Towards an integrated approach, COM/2007/0135
Konkurencija i cijene
European Commission, 2007, Regulation of the European Parliament and the Council N. 1370 on public
passenger transport services by rail and by road
Road Tolling Directive 2004/52/EC and Decision 2009/750/EC
Directive 2006/38/EC Euro-vignette amending Directive 1999/62/EC on the charging of heavy goods vehicles
for the use of certain infrastructures (see following box)
Directive 2004/49/EC amending Directive 2001/14/EC on the allocation of railway infrastructure capacity and
the levying of charges for the use of railway infrastructure and safety certification
Directive 2011/76/EU amending Directive 1999/62/EC on the charging of heavy goods vehicles for the use
of certain infrastructures
Interoperabilnost eljeznica
Directive 2008/57/EC of the European Parliament and the Council of 17 June 2008 on the interoperability of the
rail system within the Community: OJ L 191/1 of 18 July 2008
Commission Decision of 25 January 2012 on the technical specification for interoperability
relating to the control-command and signalling subsystems of the trans-European rail system
3.2 Opis sadraja

Ciljevi prometnog projekta, posebice odreene funkcije koje infrastruktura mora ispuniti, moraju biti dosljedne s
teritorijalnim kontekstom regije ili drave (ili prekograninog podruja) gdje se projekt gradi. Kao minimum, sljedee
informacije trebaju biti predstavljene kako bi se prikazali temeljni elementi.
Tablica 3.1 Predstavljanje konteksta. Prometni sektor
Pretpostavke
- Nacionalni i regionalni rast BDP-a
- Demografska promjena
Socioekonomski - Industrijska i logistika struktura i razvoji (prijevoz tereta)
trend - Predvianja zaposlenosti
- Predvianja indeska odreenih ekonomskih sektora u kojem se podruje pokriveno
infrastrukturom nalazi (npr. dodana vrijednost rasta u turzimu)
- Referenca na EU smjernice i dokumente sektorske politike
Politiki, - Referenca na dugorone nacionalne, regionalne i lokalne planske dokumente i strategije,
institucionalni ukljuujui, npr. Opi plan prometnog razvoja i Plan razvoja javnog prijevoza
i regulatorni - Referenca na prioritetnu os i podruja intervencije OP-a
- Svaku ve postojeu autorizaciju planova i odluke
- Detaljne informacije o postojeoj prometnoj infrastrukturi u podruju
- Informacije o konkurenciju meu alternativnim nainima prijevoza
- Planirane i/ili nedavno provedene investicije koje mogu utjecati na performans projekta
Postojei - Informacije o prolim i sadanjim prometnim obrascima
uvjeti usluge - Statistike o motorizaciji, mobilnosti i pristupanosti podruja
- Technike karakteristike usluge koja se trenutno prua
- Kvaliteta usluge, uestalost i sigurnost
- Infrastrukturni kapacitet
Izvor: Autori
3.3 Definiranje ciljeva

Sljedei korak je jasno naznaivanje glavnih ciljeva prometnog projekta. Oni su naelno povezani s napretkom u
uvjetima putovanja za dobra i putnike unutar podruja utjecaja i prema i iz podruja utjecaja (dostupnost), kao i s
napretkom u kvaliteti okolia i dobrobiti stanovnitva kojem se slui. Detaljnije, projekti se tipino nose sa sljedeim
ciljevima:
redukcija zakrenja unutar mree, veze ili vora rjeenjem ogranienja kapaciteta;
unapreenje kapaciteta i/ili performansa mree, veze ili vora poveanjem brzine putovanja ili smanjenjem operativnih
trokova i nesrea;
unapreenje pouzdanosti i sigurnost mree, veze ili vora;
minimizacija SP emisija i zagaenja te ogranienje utjecaja na okoli (vani primjeri su projekti koji podravaju
prelazak s individualnog prijevoza tj. auta na kolektivni prijevoz);
prilagoavanje EU standardima i dovrenje veza koje nedostaju ili slabo povezanih mrea: prometne mree su esto
kreirane na nacionalnoj i/ili regionalnoj bazi, to moda vie ne zadovoljava potrebe prometa na jedinstvenom tritu
(ovo je uglavnom sluaj sa eljeznicama);
unapreenje dostupnosti perifernih podruja i regija.

Ciljevi moraju biti usklaeni s prioritetima prepoznatima u OP i Master planu/Strategiji prometa u kontekstu ex ante
uvjetovanosti. Kad je to izvedivo, trebaju biti kvantificirani i ciljani upotrebom indikatora, logiki povezani s koristima
projekta (vidi odjeljak 3.7). Npr., indikatori koji ukljuuju oekivani obujam prometa, vrijeme putovanja, prosjene
brzine, itd., mogu biti koriteni da pokau poveznicu izmeu ostvarenja koristi projekta i postizanja iskazanih ciljeva.
3.4 Prepoznavanje projekta

Dobra poetna toka za krakto ali jasno prepoznavanje infrastrukture je iznoenje njezinih funkcija, koje trebaju biti
sukladne s ciljevima investicije. Ovo treba biti popraeno opisom vrste projekta, odnosno je li rije o posve novom
objektu ili poveznici prema veoj infrastrukturi, ili produetku/poboljanju ve postojeeg objekta77 (vidi okvir).
Konano, detaljna listan fizikih realizacije mora biti ukljuena.
VRSTE INVESTICIJA
Nove infrastrukture koje bi zadovoljile poveanu potranju za prijevozom

Dovrenje postojeih mrea (veze koje nedostaju)
Proirenje/renovacija postojeih infrastruktura
Investiranje u sigurnosne mjere na postojeim vezama i mreama
Poboljana upotreba postojeih mrea (tj. bolja upotreba slabo koritenih mrenih kapaciteta)
Unapreenje intermodalnosti (npr. vorovi razmjene)

Unapreenje mrene interoperabilnosti
Unapreenje upravljanja infrastrukturnom investicijom
Prepoznavanje projekta kao samodostatne analitike jedinice je obino zahtjevan zadatak u prometnom sektoru. Tome je
tako jer veina prometnih projekata pripada iroj mrei i nijedna investicijska odluka i implementacija nije izolirana, ve
je dio veeg sustava javnih intervencija, kao i potreba za fizikom integracijom s drugim odgovarajuim
infrastrukturama. U prepoznavanju projekta, temeljni princip je taj da opseg uvijek mora biti samostalna
socioekonomska i tehnika jedinica: tj. da treba naelno biti funkcionalan i neovisno koristan iz perspektive prometa bez
ovisnosti o izgradnji drugih projekata (koji meutim mogu pruiti sinergiju). Uzevi to u obzir, sljedea temeljna
pravila se mogu primjenjivati (vidi takoer odjeljak 2.6.):
kad se projekt sastoji od realiziranja danog odsjeka ili dijela cjeline ili faze jasno prepoznatljive prometne investicije,
CBA (i podupirua studija izvedivosti) trebaju se usredotoiti na cijelu investiciju neovisno o objektu pomoi
ERRF/Kohezijskog fonda;
kad projekt doprinosi ostvarenju ire investicijske strategije ili plana, obuhvaa vie intervencija usmjerenih na
ostvarivanje istog prioriteta, svaka intervencija treba proi kroz CBA. Npr., projekt se moe sastojati od dovrenja
transnacionalne veze pod TEN-T-om. Ovdje, ekonomska procjena se ne treba usredotoiti na cijelu vezi, ve samo na
dio projekta gdje su razliite opcije mogue.
77 Npr., izgradnja treeg traka na autocesti s dva traka, polaganje drugog traka ili elektrifikacija i automatizacija postojee
eljeznike pruge.
3.5 Predvianje obujma prometa

3.5.1 Faktori koji utjeu na analizu potranje
Kad se razvija analiza potranje za prometnu investiciju, posebna pozornost se mora obratiti na osjetljivost prometa na
neke kljune varijable poput:
demografske promjene, ukljuujui meu ostalim broj ljudi podijeljen u dobnu strukturu, razinu obrazovanja i broj
ljudi u produktivnim i u neproduktivnim godinama;
socioekonomske promjene, ukljuujui meu ostalim razinu BDP-a u analiziranom podruju, dohotke, razinu
nezaposlenosti, ekonomsku strukturu regija koje opsluuje trenutno ili u budunosti prometna infrastruktura;
industrijska i logistika struktura i razvoji: lokacija koncentriranih industrijskih aktivnosti, prirodnih resursa, glavnih
prometnih arita (luka i zranih luka), logistika struktura, i oekivani razvoju u organizaciji lanca ponude (stvaranje
clustera, okrupnjivanje, promjena u obrascima distribucije);
elasticitet u odnosu na kvalitetu, vrijeme i cijenu (vidi okvir): Karakteristike potranje za putovanjem, struktura i
elasticitet su posebno vani za one projekte koji se odnose na naplatne infrastrukture, s obzirom da oekivani obujam
prometa odreuju razine vozarine i uvjeti prometovanja;
ogranienja kapaciteta konkurentnih naina i postojeih strategija, na primjer u pogledu predvienih investicija. Ovo
je vrlo vano za dugorone investicije: u vremenskom razdoblju potrebnom za dovrenje intervencije, promet koji
moe potencijalno stei nova infrastruktura moe se izmjestiti u druge naine prijevoza, i ako se to dogodi, moe ga
biti teko povratiti;
prostorne promjene dovode do promjena u prometnom potencijalu;
promjene u politikama upravljanja prometom, npr. postojanje ogranienja na koritenje automobile u odreenim
podrujima (ovo je posebice sluaj kod gradskog prijevoza), donoenje poreza ili potpora konkurentnim nainima
prijevoza;
tehnoloke promjene utjeu na strukturu trokova projekta i njegovih alternative kroz promjene npr. uinkovitosti
goriva, sastava voznog parka ili produktivnosti.
S obzirom na nesigurnost buduih trendova ovih varijabli, naelno je preporuljivo razvijati, kao minimum, tri prometna
scenarija (visoki, najvjerojatniji i niski), koji bi potpomogli analizu rizika. Oni trebaju biti temeljeni na razliitim
razvojima situacije egzogenih (npr. rast BDP-a) i endogenih (politika cijena). Prognoza potranje treba biti dovrena za
scenarij bez projekta, i za svaku projektnu opciju (vidi ispod).
POLITIKE CIJENA
Vozarine, cestarine i druge politike cijena utjeu na oekivani obujam i distribuciju potranje diljem spektra
prijevoznih naina. Zato je vano, kad god se uvode razliite hipoteze o cijenama, razmotriti opet procjene potranje i
alocirati ispravne obujme prometa svakom nainu prijevoza. U pogledu kriterij odreivanja cijena vano je
razlikovati:
vozarine koje maksimiziraju prinose upraviteljima/graditeljima infrastrukture: ove vrste vozarine
maksimiziraju kapacitet za samofinanciranjem;
uinkovite vozarine: ove uzimaju u obzir drutveni viak i takoer razmatraju eksterne trokove
(zakrenost kao i trokove za okoli i sigurnost)
Efikasno odreivanje cijena bi trebalo u principu biti utemeljeno na drutvenim marginalnim trokovima i
zahtijevati internalizaciju vanjskih trokova (princip da zagaiva plaa) ukljuujui zakrenje i trokove po
okoli. Drutvena efikasnost zahtijeva da korisnici plaaju i granine prhivate ili interne i eksterne trokove
koje nameu drutvu. Efikasna struktura naplate suoava korisnika s graninim drutvenim trokovima
njihovih odluka.
3.5.2 Hipoteze, metode i input

Kako bi se razvila prognoza prometa, neke opravdane specifine pretpostavke se moraju usvojiti u pogledu:
podruja uinka projekta, kako bi se ograniila studija prometa i povezani ekonomski uinci. Vano je prepoznati
potranju bez projekta i utjecaj nove infrastrukture, kao i prepoznati druge naine transporta koji su potencijalno
involvirani;
stupanj komplementarnosti i konkurencije izmeu naina prijevoza. Posebice, konkurentni naini i alternativne rute,
vozarine i trokovi za korisnike, odreivanje cijena i regulatorne politike, zakrenje i ogranienja kapaciteta i
oekivane nove investicije koje treba procijeniti;
devijacije od prolih trendova, ukljuujui promjene poreznog reima, cijene energenata i politiku
prikupljanja cestarine;
relativna osjetljivost obrazaca potranje (poput modalnog udjela i obujma prometa) na promjene u ponudu prijevoza.
Prometno modeliranje78 je obino nuno za analizu potranje, to omoguuje simulaciju prometne distribucije u mrei
ime se prua naznaka kako e putevi odgovoriti tijekom vremena na promjene u prijevoznoj ponudi i potranji. Putni
razvoji mogu biti posljedica promjena u potranji za prijevozom i/ili u samoj prometnoj mrei (tj. izgradnja nove
prometne infrastrukture i/ili pruanje usluga).
Razliiti modeli postoje, u rasponu od razvoja relativno jednostavnih modela proraunske tablice79 (koji su obino
ugovoreni i izraeni od korisnika za odreeni izraun) do mrenih modela koji opisuju definirano podruje utjecaja i
openito su kompleksniji jer mogu imati povratne veze pri emu nastalo stanje mree moe utjecati na korisnikove
odluke. Ovi kompleksni model ukljuuju znaajne koliine informacija o strukturi potranje, prometnoj mrei i njezinim
dinamikama (npr. vremenski rokovi, meupoveznice, itd.) kako bi se opisao velik broj prometnih kretanja tijekom
odreenog razdoblja. Podaci su obino kodirani u obliku atributa za svaku prometnu vezu u mrei, ukljuujui brzinu,
kvalitetu i naine prijevoza koji koriste svaku od veza.
Izbor prikladnog modela ovisi o velikog broja imbenika, ukljuujui prirodu ispitanih opcija, geografsku lokaciju,
opseg, veliinu i vjerojatne kljune uinke tako da ne bude rtva jedno rjeenje pristaje svemu pristupa razvoju
prometnih modela u procjeni ovih pitanja. Naelno, to je vea sloenost okvira projekta, vea je potreba za
sofisticiranim i kompleksnim modelima. Kompleksno prometno modeliranje se smatra obveznim u velikim projektima,
npr. ako veliina moe znaajno utjecati na druge prometne usluge ili regionalni prijevozni obrazac.
Iako trenutno ne postoje detaljni vodi na razini EU za razvoj i primjenu prometnih modela, osnovni principi i svojstva
modeliranja mogu biti derivirana iz nacionalnih vodia, na koje se promotor projekta uvijek treba referirati. Ovi
ukljuuju:
prometno modeliranje upotrjebljeno kako bi se predvidio putni odabir korisnika koji putuju kroz mreu, i kako bi se
usmjerili putni pokreti u modeliranu mreu temeljeno na odabiru najvjerojatnije rute za svaki put. Model potom
opisuje ispunjenu prometnu mreu nakon to je ovaj postupak dovren;
stanje prometne mree u buduim godina na temelju rasta putne potranje, poinjene promjena u mrei i promjene u
socioekonomskim podacima mogu takoer biti definirane. Budue godine obino koincidiraju barem s godinom
otvaranja i udaljenom godinom prognoze koja se koristi za procjenu dugoronih potreba za kapacitetom ili je krajnja
godina ekonomske evaluacije;
mnogi prometni modeli zahtijevaju znaajne inputne podatke koji proizlaze iz uobiajenih statistika i posebnih
istraivanja za izgradnju putnih modela, mrenih modela i za razumijevanje trenutnih prometnih tokova i strukture
potranje za potrebe kalibracije modela. Ovo je nuno za dovoljnu preciznost modela i posjedovanje kredibiliteta za
planiranje i donoenje odluke;
output iz transportnog modela se koristi za izradu adekvatne veliini i svojstava investicije, potvrdu prikladnosti
planiranog infrastrukturnog kapaciteta, i prua kvantitativne informacije koji koriste u izradi sheme, CBA i SUO.
78 Prometni model je raunalno temeljena predstava o kretanju ljudi dobara (putevima) kroz prometnu mreu u definiranom podruju
studije koje posjeduje odreene socioekonomske i karakteristike koritenja
79 Npr., modeli jednog vorita, odsjeka ili koridora
Kad god se model i postupak modeliranja usvoje, sve hipoteze i pretpostavke primijenjene na procjenjivanje postojee i
budue potranje trebaju biti eksplicitno iznijete od strane promotora projekta. Iako analiza inputnih podataka za
modeliranje prometa nije zadatak CBA, ipak treba dati izvor za sve citirane demografske, prostorne i ekonomske
podatke.
3.5.3 Outputi prometne prognoze

Uzimajui u obzir potrebe za ekonomskom analizom, prognoza prometnih output se razvija za putniki i/ili teretni
promet. Outputi e ukljuiti sve informacije nune za daljnje tehnike analize kao i za financijske i ekonomske analize.
Iako svaki potsektor ima vlastite indikatore prometnih prognoza, sljedei parametri se obino prikupljaju kao bi se
opskrbilo CBA model:
broj vozila (automobila, vlakova, autobusa, zrakoplova, brodova, itd.) kao apsolutna vrijednost, po jedinici vremena
(npr. Godinji prosjeni dnevni promet (GPDP), vlakovi po danu, itd.) i/ili po prosjenoj duini puta (npr. vozila-km,
vlakovi-km, itd.);
broj vozila ralanjen po kategorijama, brzinskom razred i cestovnoj kategoriji;
broj putnika, putnikih sati i putnika-km80;
teretni promet u tonama, ton-sat i ton-km;
vrijeme puta i drugi indikatori performansa mree
Vrste prometnog odgovora
Vrste prometa mogu se podijeliti prema njihovom bihevioralnom odgovoru na projekt. Ova kvalifikacija postat e
relevantna kad doe do procjene socioekonomskih uinaka projekta. Klasifikacija predloena u ovom vodiu je
sljedea81:
postojei promet: trenutni promet na referentnoj mrei (novi projekti) ili na infrastrukturi koju treba unaprijediti i
rekonstruirati;
otklonjeni promet: promet koji projekt privlai s drugih ruta ili naina prijevoza;
generirani/inducirani promet: dodatni prometni tokovi koji su rezultat poboljanja prometne infrastrukture zbog novih
korisnika koje privlae bolji uvjeti prometovanja82.
Ovisno o perspektivi prometnog sustava, i o stvarnoj dostupnosti podataka o opim trokovima prometnog modela,
procjena socioekonomskih koristi svake od ovih kategorija moe biti drukije (vidi odjeljak 3.8 is). 83
Takoer, u svrhu ekonomske procjene, istraivanja prometa trebaju takoer pruiti informacije o udjelu puteva po svrsi
puta, npr. poslovni put, odlazak na posao, rekreacijski put. Dodatna distinkcija na puteve kratke i duge udaljenosti moe
biti relevantna za cestovne i eljeznike puteve.
80 Putnik-kilometar je udaljenost koju proputuju putnici u prometnim vozilima, zrakoplovima, brodovima, vlakovima, autobusima,
itd.; Odreena je mnoenjem broja prevezenih putnika s prosjenom duinom njihova puta. Isti koncept se primjenjuje na teret za
tone-km.
81 Molimo imajte na umu da korisnici prijevoza mogu biti kategorizirani na vie naina i da vie kategorija i oznaka postoji u
akademskoj literature i studijama. Ovo je djelomino zbog nekonzistentnosti u terminima meu autorima, i djelomino jer priroda
projekta moe utjecati na razmjer u kojem potranja za prijevozom treba biti agregirana u procjenu, to je vjerojatno doprinijelo
zamagljivanju situacije. Npr. kategorija inducirani promet se ponekad koristi kao sinonim za generirani promet. U drugim
sluajevima koriste se kao razliiti koncepti, pri emu se prvi definira kao dodatni promet koji je induciran projektom (kroz
promjene naina, promjene destinacije, novi timing puta, uestalost promjena puta ili novi putove povezane s razliitim
upotrebama zemljita) a potonji kao dodatni promet induciran unutar multimodalnog prijevoznog sustava.
82 U prvom sluaju generirani/inducirani promet moe niti procijenjen na temelju elastinosti potranje uzimajui u obzir
generalizirane trokove prometa (vrijeme, tarife, udobnost). Bilo kako bilo, s obzirom da je promet ovisan o prostornoj distribuciji
ekonomskih aktivnosti i kuanstava, preporuka za tonu procjenu je da se analiziraju promjene u pristupanosti podruju na koje
utjee projekt. Ovo e obino zahtijevati upotrebu integriranog regionalnog modela razvoja prometa. U odsustvu tih instrumenata,
nuno je procijeniti generirani promet s velikim oprezom i izvriti analizu osjetljivosti ili rizika ove prometne komponente.
83 Primjer takve distinkcije izmeu pristupa se moe pronai u WB Transport Note No. TRN-11. Dostupno na: http://siteresources.
worldbank.org/INTTRANSPORT/Resources/336291-1227561426235/5611053-1231943010251/trn-11EENote2.pdf
3.6 Analiza opcija

Projekt treba biti prepoznat poslije procjene svih obeavajuih stratekih i tehnikih alternativa na temelju fizikih
okolnosti i dostupnih tehnologija. Glavni potencijal za iskrivljivanje procjene je rizik zanemarivanja relevantnih
alternativa, posebno rjeenja niskog troka, poput rjeenja upravljanja i postavljanja cijena, infrastrukturnih intervencija
koje izraivai i promotori ne smatraju odlunima, itd.
Mogue izradbene opcije u prometu ukljuuju: i) nain prijevoza; ii) lokaciju/ rutu; iii) poravnanje, iv) tehnika
rjeenja; v) vorita; itd. Razliite opcije mogu imati razliitu potranju, trokove i uinke.
Opcije mogu ukljuivati sinergije u zajednikom angairanju prometne i NGA infrastrukture, u skladu sa Smjernicom
2014/61/ EU, u pogledu injenja prijevoznih sustava pametnijima, unapreivanja efikasnosti upotrebe javnih fondova, i
znaajnog poveanja socioekonomskih uinaka projekta.
Za odabir opcije, predloeni pristup je obino upotreba Multikriterijske analize za suavanje broja alternativa, potom
CBA za usporedbu rezultate suenih opcija i potom odabir one koja najvie obeava. Vrijedi pripomenuti da analiza
opcija treba biti standardno razvijena u konceptnoj fazi studije izvedivosti prije izrade i pripreme zahtjeva za
financijranjem. U ovom sluaju, promotor treba propisno opisati analizu opcija u studiji izvedivosti, kako bi
demonstrirao da su postojee opcije prole kroz temeljitu procjenu i da je odabrana opcija najbolja iz socioekonomske
perspektive. U suprotnom, ako prikladna analiza nije ranije provedena, inila bi tada dio studije izvedivosti, koja je
aneks podnesku projekta.
Konano, analiza opcija moe se kasnije koristiti za pregled efikasnosti ranijih izrada, posebno kad se promijene
socioekonomske okolnosti. Ovo moe dovesti do ponovne izrade projekta.

3.7.1 Trokovi investicije
Ralanjivanje trokova investicije ovisi od projekta do projekta, iako se prometni podsektori obino karakteriziraju
uobiajenim kategorijama trokova kako poetne investicije tako i obnove84. Za ilustrativnu listu investicijskih izdataka
u cestovnom i eljeznikom sektoru, vidi studije sluaja na kraju poglavlja. Naelne napomene koje vrijede za svaku
prometnu investiciju mogu se naglasiti:
procjene moraju biti temeljene na prikladnim mjerilima s projektima usporedivih karakteristika, temeljene na
najboljim dostupnim tehnologija, itd.;
preporuljivo je predstaviti ukupni troak projekta i jedininu vrijednost (npr. troak po km, troak po jedinici
voznog parka, itd.) ;
skupe inenjerske strukture (tuneli, mostovi, nadvonjaci, itd.) trebaju uvijek biti prikazani odvojenu izjavi o troku
kako bi se omoguilo postavljanje mjerila;
nuno je osigurati da projekt ukljuuje sve radove potrebne za svoje funkcioniranje (npr., veze s postojeim
mreama, radove urbane obnove susjedne investicijama u javni prijevoz, itd.);
troak zemljita85 i trokovi zatite okolia, ukljuujui npr. barijere za buku i drugu zatitu od buke, drenau,
zelenilo, prijelaze za ivotinje, itd. i/ili za integraciju radova u teritorij (npr. za ouvanje integriteta krajobraza, itd.) su
obino glavne stavke koje treba ukljuiti u investicijske trokove.
84 Npr., u sluaju eljeznike investicije trokovi su obino ralanjeni u sljedee glavne stavke: pripremni radovi; radovi na
kolosijeku; inenjerske strukture; ogranci; zatita okolia; ostalo.
85 Posebna panja se obraa ovdje jer vrijednosti zemljita ovise o zakonodavstvu drave (npr. o ponovnoj upotrebi ili obnovi
zemljita). Dok nabavna cijena mora biti koritena u financijskoj analizi, neminovna upotrebna vrijednost zemljita se treba koristiti u
ekonomskoj analizi.
3.7.2 Trokovi rada i odravanja (R&O)

U prometnom sektoru, R&O trokovi mogu biti generalno grupiran u sljedee kategorije:
infrastrukturni radovi, npr. popravci, tekue odravanje, materijali, energija, Sustav upravljanja prometom;
usluni radovi, n.p.r. troak osoblja, trokovi prometne uprave, potronja energije, materijali, potrona roba,
odravanje voznog parka, osiguranje, itd..;
upravljanje uslugama, npr. samo upravljanje uslugom, prikupljanje vozarine/cestarine, izdaci poduzea, zgrade,
administracija, itd.;
to se tie timinga trokova, R&O trokovi trebali bi pokriti (i obino razlikuju):
rutinsko odravanje: cjelogodinji rad potreban kako bi se infrastruktura ouvala tehniki sigurnom i spremnom za
svakodnevni rad kao i za prevenciju propadanja infrastrukturne imovine;
povremeno odravanje: sve aktivnosti usmjerene na povrat izvornog stanja infrastrukture.
U financijskoj analizi, R&O trokovi trebaju biti procijenjeni u scenariju s i bez projekta. Znaajna razlika, moe
meutim postojati izmeu dva scenarija, posebno kad su odravanje i popravci zanemarivani u prolosti. Posebice za
procjenu R&O trokova u protuinjeninom scenariju, povremeno i rutinsko odravanje treba odgovarati postizanju cilja
bez projektnog standarda rada uz minimalne investicije. Sve pretpostavke trebaju biti briljivo dokumentirane u dosjeu
projekta.
3.7.3 Projekcije prihoda

Financijski priljevi bit e predstavljeni prinosima od naplate korisnicima za pristup infrastrukturi ili prodaje
prijevoznikih usluga, ili povezani s prodajom ili najmom zemljita ili zgrada. Procjena za prinose mora biti dosljedna s
elastinosti potranje i trendovima objanjavajuih varijabli i, u openitijem smislu, s modeliranjem prometnog outputa.
Procjena prihoda treba biti temeljena na sljedeim elementima:
prognoza obujma prometa (promjene putnikog i teretnog prometa);
projekcija promjena u sustavu naplate i politici cijena;
prometne prognoze za svaku projekciju sustava naplate;
projekcija potpore/kompenzacije.
Indikativna lista tipinih prihoda koji se razmatraju pri izraunu financijske profitabilnosti je pruena u tablici nie:
Tablica 3.2 Tipini izvori prihoda po nainu prijevoza
Revenues from transport activities Prihodi od neprijevoznikih aktivnosti

Cestovni Cestarine i druge naplate korisnicima Vrijednost karta
Najam postaja
Oglaavanje na postajama
eljezniki Naplate pristupa eljeznikoj liniji Oglaavanje na vlakovima i/ili eljeznikim stanicama
(u sluaju infrastrukturnih projekata) Komercijalni prostori na eljeznikim stanicama
Karte (u sluaju projekata voznog parka)
Gradski Karte i pretplate Komercijalni prostori na stanicama
prijevoz Oglaavanje na vozilima i/ili na stanicama ili autobusnim
postajama
Zrane luke Naknada za slijetanje ili polijetanje Komercijalne

Naplata putniku usluge
Naplata parking Najam nekretnina
Naplata tereta Prehrambene
usluge
Prijevoznike
usluge Usluge
oglaavanja
Parkiralita
Morske Pristojbe za molove, Komercijalni prostori

luke i vezove itd. Logistika
unutranji Tarifa za tuzemni Oglaavanje na plovilima
morski
putevi teretni brod
Intermodal Naplate pristupa eljeznikoj liniji Komercijalni prostori

ni objekti Tarifa/naknada za skladitenje i pretovara Logistika
Izvor: Autori
Ako je situacija u vezi dane prijevoznike usluge takva da prihodi od prijevoznikih i neprijevoznikih aktivnosti ne
pokrivaju troak rada, jaz se mora premostiti drugim izvorima kako bi se izbjeglo zatvaranje usluge. Ovo obino znai
da se radna potpora ili kompenzacija daje iz javnih sredstava. U tim okolnostima, ova vrsta priljeva mora se odvojiti od
opih projekcija prihoda, jer se, kao to je istaknuto u drugom poglavlju, oni ne slau s izraunom EU doprinosa i
indikatorima financijskog performansa (ali se raunaju za potrebe odrivosti).
Kao rezultat analize prihoda, projekcija ukupnih prihoda za cjelokupni. vremenski okvir treba biti pripremljena za
scenarij s projektom i bez projekta.
PERSPEKTIVE ANALIZE I PRIHODA

Kao to je navedeno u drugom poglavlju, preporua se provoenje financijske analize na konsolidiranoj razini
(vlasnik + upravitelj). Ovo je posebno izvedivo kad postoji samo jedan upravitelj, koji prua uslugu prijevoza
u ime vlasnika, obino putem ugovora o koncesiji. Ovo je est sluaj kod cestovnih i usluga gradskog
prijevoza.
U drugim sluajevima, naprotiv, konsolidacija analize nije izvediva. U liberaliziranim tritima, mogu je vei
broj upravitelja, npr. u zranim lukama, ali, u odreenoj mjeri i u lukama i na eljeznicama. Uzevi u obzir
velik broj podataka koji bi bili potrebni, zajedno s pitanjima pravne i informacijske zatite, financijska analiza
ovih investicija se ee provodi sa stajalita vlasnika infrastrukture. U tom sluaju, prihodi koji se raunaju u
CBA su oni koji potjeu od upravitelja ili od treih strana (npr. stanara komercijalnih prostora, itd.) za pravo
upotrebe infrastrukture (obino naplate pristupa, vidi ispod).
Takoer, u sluaju projekata koje implementiraju upravitelji (npr. renovacija voznog parka u gradskom
prijevozu), prihodi su oni koji potjeu od prodaje usluge krajnjem korisniku, kao i svi drugi prihodi koji
pritjeu upravitelju za upotrebu infrastrukture od treih stranaka.

Glavne izravne koristi prometnih projekata mjere se promjenom sljedeih mjernih podataka.
Potroaki viak, definiran kao viak potroaeve spremnosti na plaanje iznad prevladavajueg uopenog troka
prijevoza za pojedini put. Uopeni troak prijevoza izraava ukupnu korisnikovu neugodnost u putovanju izmeu
odreenog ishodita (i) i odredita (j) koristei odreeni nain prijevoza. U praksi, obino se izraunava kao zbroj
snoenih novanih trokova (npr. tarife, cestarine, gorivo, itd.) plus vrijednost vremena puta (i/ili ekvivalenta vremenu
puta, kao to je neugodnost dugih intervala) izraunata u ekvivalentnim novanim jedinicama. Svako smanjenje
uopenog troka prijevoza dobara i ljudi predstavlja poveanje potroakog vika. Glavne stavke koje se razmatraju u
procjeni potroakog via su:
vozarine koje su korisnici platili;
vrijeme puta;
trokovi upravljanja vozilom cestovnih putnika.
Proizvoaki via, definiran kao prihodi koje obraunava proizvoa (tj. vlasnik i upravitelji zajedno) minus snoeni
trokovi. Promjena u proizvoaevom viku se rauna kao razlika izmeu promjene u proizvoaevim prihodima (npr.
porast dohotka od prodaje eljeznikih karata) i promjene u proizvoaevim trokovima (npr. porast trokova vonje
vlakova). Ovo moe biti posebno vano za projekte javnog prijevoza ili projekte cesta s naplatom cestarine, posebno
ako se oekuje da projekt obiljeava znaajna promjena u prometu (generiranom ili induciranom) ili u naplati
vozarine. Glavne stavke koje se razmatraju za procjenu proizvoaevog vika su:
vozarine koje plaaju korisnici (i koje proizvoa prima); i
proizvoaevi trokovi poslovanja.
Mora se primiti na znanje da se vozarine koje plaaju korisnici za upotrebu infrastrukture pojavljuju u ekonomskoj
analizi kao korisnikov troak u procjeni potroakog via i kao proizvoaev prihod u procjeni proizvoaevog vika.
Prema tome za postojei promet (vidi odjeljak 5.5.3 iznad za definicije), ovo implicira da se vozarine uvijek ponitavaju
u analizi. Meutim, ovo nije sluaj u izraunu koristi za generirani/inducirani promet, koje su obino procjenjuju pute
Pravila polovice (vidi okvir), i ne bi se takoer primijenilo na sluajeve gdje su koristi preusmjerenog prometa takoer
procijenjene putem Pravila polovice (vidi odjeljak 3.8.1). U takvih sluajevima, proizvoaevi prihodi i povezane
naplate korisnicima se nee ponititi. 86
Iz tog proizlazi da se ekonomska analiza prometnih projekata moe razliito strukturirati ovisno o dvije glavne situacije:
u sluajevima gdje se ne oekuje da projekt promijeni obujam prometa, nema potrebe za procjenom promjena
potroakog i proizvoakog vika jer se vozarine koje plaaju korisnici uvijek ponitavaju. Pojednostavljeni pristup
se prema tome moe usvojiti i analiza se oslanja samo na procjenu neto uinaka na korisnike, u smislu vremena
putovanja, i za cestovne projekte, uteda u trokovima upravljanja vozilom87. Studija sluaja cestovne investicije, na
kraju ovog poglavlja, prua primjer ovog pristupa;
u sluajevima gdje se oekuje da projekt promijeni obujam prometa ili gdje se uvode strategije postavljanja cijena
prijevoza ili se oekuje da se iste izmijene, vozarine koje plaaju korisnici nee se ponitit. Analiza e se prema tome
sastojati od procjene neto uinaka i na potroaki i na proizvoaki viak. Iz tog proizlazi da se vozarine moraju
odvojeno obraunavati, kao i sve promjene u proizvoaevim trokovima poslovanja (ako nisu ve obuhvaeni
financijskom analizom kao to je sluaj kad analiza nije konsolidirana). Studija sluaja eljeznike investicije prua
primjer ovog pristupa.
86 Vidi npr..: HEATCO D.5 (str.49): Ponekad upraviteljevi prihodi nisu ukljueni u procjenu jer se smatra da je ovo samo transfer
od korisnika prema upravitelju koji nije relevantan za gospodarstvo u cjelini. Meutim, ovo razmatranje ispravno je samo za postojei
promet, ali ne i za novogenerirani promet. Za novogenerirani promet dodatni prihodi upravitelja su mjera dodatnih koristi dodatnog
prometa i moraju stoga biti ukljueni u procjenu ili Svjetska banka Transport Note No. TRN-11/2005 (str.7): Koristi/nekoristi
korisnika povezane s novanim trokovima (npr. cestarinama i vozarinama), kad su uraunate pod RoH i promjenjivu potranju, ne
ponitavaju se s elementom prihoda od vozarina proizvoaevog izrauna vika (tj. oni nisu transferna plaanja).
87 U nekim sluajevima, analiza moe biti obogaena vrednovanjem promjene u prijevoznikim trokovima poslovanja kao to se
ilustrira u odjeljku 5.8.3.
Takoer, svaki prometni projekt moe generirati relevantne netrine uinke na sigurnost i okoli koji se uvijek moraju
vrednovati.
Tablica 3.3 prua pregled glavnih uinaka i odnosnih metoda koje se trebaju razmotriti pri ekonomskoj procjeni
projekata prometne infrastrukture. Vozarine nisu ukljuene jer su ve raspravljene u odjeljku 3.7.3.
Tablica 3.3 Tipine ekonomske koristi (trokovi) prometnog projekta
Uinak Metoda vrednovanja
Utede vremena putovanja - Navedene preferencije

- Otkrivene preferencije (vienamjenska istraivanja kuanstava i
poslovnih subjekata)
- Pristup utede troka
Utede trokova upravljanja vozilom - Trina vrijednost
Prijevozniki trokovi poslovanja - Trina vrijednost
- Navedene preferencije
Utede povezane s nesreama - Otkrivene preferencije (metoda hedonistike plae)
- Pristup ljudskog kapitala
- WTP//WTA kompenzacija
Varijacija u emisijama buke
- Metoda hedonistike plae
Varijacija u zagaenju zraka - Cijena u sjeni zagaenja zraka
Varijacija u SP emisijama - Cijena u sjeni SP emisija
Izvor: Autori
U onome to slijedi, predstavljaju se glavne potrebne informacije i iznad ilustrirane praktine upute za vrednovanje
koristi (trokova). Vrijedi spomenuti da ekonomski uinci osim oni navedenih u tablici 5.3 mogu biti generirani. Ovo se
odnosi uglavnom na iri uinak na regionalni razvoj, koji je esto povezan s velikim prometnim investicijama. Na
primjer, poboljavanje zrane luke moe utjecati na socioekonomski rast aktiviranjem trita rada, razvojem mjesnih
poslovnih subjekata, poveanom aktivnou u zajednici i jaanjem turizma.
Kao to je ranije spomenuto, pristup ovog Vodia je u iskljuivanju neizravnih i iri uinaka iz CBA (vidi odjeljak
2.9.11). Preporua se, meutim, pruanje kvalitativnog opisa tih irih uinaka na sekundarna trita, javna sredstva,
zapoljavanje, BDP, itd. kako bi se bolje objasnio doprinos projekta ciljevima regionalne politike EU.
PRAVILO POLOVICE
Pravilo Polovice (PP) pouzdaje se u razmatranje da je, bez projekta, spremnost na plaanje korisnika koji ne putuju
nia od (ranije) uopenog troka prijevoza. Poslije implementacije projekta (novi) uopeni troak prijevoza je snien
tako da neki ljudi koji nisu ranije putovali odlue putovati.
Iako apsolutna Spremnost nije poznata, prosjena promjena u potroakom viku generiranog prometa moe se
procijeniti kao polovica razlike izmeu izvornih i novih uopenih trokova prijevoza na poboljani nain za danu
ishodite-odredite (I-O) relaciju. To je polovica jer se linearni graf potranje/troka pretpostavlja tamo gdje su novi
korisnici ravnomjerno rasporeeni izmeu dva ekstrema: oni koji trebaju graninu motivaciju da ponu putovati
(Spremnost im je ve na rubu izmeu putovanja i neputovanja, tako da oni dobivaju punu korist od promjene u
uopenim trokovima) i onih koji zahtijevaju punu korist od promjene prometnog sustava da bi bili motivirani na
putovanje (oni dobivaju graninu neto korist). PP se moe stoga izraziti sljedeom formulom:
gc =
0
p+z+v
pri emu je: p iznos koji za putovanje plaa korisnik (tarifa, cestarina); z su percipirani trokovi rada za cestovna
vozila (za javni prijevoz je jednako nuli); je ukupno vrijeme putovanja; v in the jedinina vrijednost vremena
putovanja.
Ukupan potroaki viak (CS0) za odreeni i i j u Posao kao i obino (PKO) scenariju je prikazan dijagramski
u prvoj slici. Predstavljen je podrujem ispod krivulje potranje i iznad ravnotee uopenih trokova, podruje
CS0.
Korisnikova korist = Korisnikov viakij 1 - Korisnikov viakij
Pri emu je: 1 do-something scenarij a 0 je posao kao i obino

scenarij.
Ponuda, S ij0 Ponuda, S ij0
CS 0 Ponuda, S ij1
GC 0 GC 0
GC 1
Potranja, D ij =f(GC Potranja, Dij =f(GC ij)
Benefit = CS
ij)
0 T0 Putovanja, 0 T0 T1 Ponuda, Tij

T ij
Ako doe do poboljanja u uvjetima ponude potroaki viak e porasti za iznos CS, zbog smanje u ravnotei
uopenih trokova i ukupna korist korisnika (za postojee i budue korisnike) moe se procijeniti sljedeom
funkcijom, poznatom kao pravilo polovice (rule of half):
Samo za generiranu potranju (tj. za nove korisnike), koristi se mogu procijeniti sljedeom formulom:
CS(generirano) 1/2*(GC0-
GC1)*(T1-T0)
U sluaju posve nove infrastrukture, pravilo polovice nee biti izravno primjenjivo i mjerenje koristi ovisi o
prirodi novog naina prijevoza, njegovom smjetaju u hijerarhiji naina i prometnoj mrei, i esto e trebati biti
izvedeno iz korisnike Spremnosti na plaanje ili izraunato drugim pristupima. Na primjer pogledajte razne
integracijske i druge metode koje su predloene u World Bank Transport Note No. TRN-11 2005.
Izvor: Autori
3.8.1 Vrijeme putovanja

Uteda u vremenu putovanja jedna je od najznaajnijih koristi koje mogu proizii iz izgradnje nove ili poboljanja
postojee prometne infrastrukture.
Putnike utede vremena u prometu

U izradi CBA, razliite metode su mogue za vrednovanje putnikog vremena dok se distinkcija obino radi izmeu
procjene radnog i neradnog vremena putovanja (ukljuujui odlazak na posao i s posla).
Prva metoda je izvravanje odreenog empirijskog istraivanja i/ili ankete u toj zemlji kako bi se procijenilo radno i
neradno vrijeme putovanja. Pristup se sastoji od intervjuiranja pojedinaca koristei metodu navedene preferencije ili
provoenjem vienamjenske ankete kuanstava/poslovnih subjekata koristei metodu otkrivene preferencije i potom
procijenivi model diskretnog izbora na ove podatke.
Kao druga opcija, vrijednost vremena moe biti procijenjena usvajanjem pristupa utede trokova88. Ishodina logika je
ta da je vrijeme provedeno na putovanjima povezanima s poslom troak za poslodavca, koji je mogao iskoristi
zaposlenika na neki alternativni produktivni nain. Preporuen postupak za vrednovanje radnog vremena s pristupom
utede trokova je ispod.
Postavljanje stopa plae za danu dravu ili regiju: ukupni troak radne snage po satu (Euro po satu) mora biti izveden
iz motrenih (ili, u odsustvu, iz prosjenih nacionalnih) stopa plae. Glavni izvor podataka trebaju biti nacionalni
statistiki uredi;
Prilagodba kako bi se odraavao dodatni troak povezan s zaposlenicima: ovo bi ukljuilo plaene blagdane; poreze
na zaposlenje; druga prisilna davanja (npr. doprinose za mirovinu zaposlenika) i dodatak za ope trokove potrebne
kako bi se nekoga zadralo zaposlenim. Plaanja iz socijalne sigurnosti i opi trokovi plaeni od poslodavca se stoga
raunaju i dodaju na procijenjeni troak rada po satu.
Metoda utede trokova je jednostavan pristup procjeni jedinstvene vrijednosti radnog vremena u danoj dravi ili regiji.
Ovo moe, meutim, biti obogaeno daljnjim razmatranjima i analizom, ako je potrebno i izvedivo, kao to ilustrira
okvir ispod.
Preferirani izvor iz kojeg se stjeu vremenske korist(i) na dravnoj razini trebaju biti slubeni nacionalni podaci,
temeljeni na lokalnim istraivanjima, pod uvjetom da je koritena metodologija ispravna, robusna i da prati openite
recepte ilustrirane iznad. 89
Za neradno vrijeme putovanja, ekonomska vrijednost vremenskih uteda je dana kao razlika izmeu graninog
vrednovanja vremena povezanog s putovanjem i onog povezanog s razonodom. Implikacija je ta da nema teorijskog
temelja za izvoenje ekonomske vrijednosti za neradna putovanja iz stope plaa; umjesto toga vrijednosti treba izvesti iz
ponaanja.
U odsustvu nacionalnih podataka koji koriste metode navedene i otkrivene preferencije, uobiajeno rjeenje ovog
problema je vrednovanje neradnog vremena putovanja po prosjenoj nacionalnoj stopi umjesto prema stopi po kojoj
putnici sami vrednuju svoje vlastito vrijeme. Drugim rijeima, neradno vrijeme se moe pretpostaviti kao dio vrijednosti
povezane s radom. Pregled ekonomske literature o vrijednosti vremena u odreenim dravama sugerira da je neradno
vrijeme obino u rasponu od 25% i 40% od radnog vremena. 90
88 Pristup utedama trokova je temeljen na klasinoj ekonomskoj teoriji granine produktivnosti. Sve utede u trokovima
proizvodnje bit e zadovoljeni kroz poveanje u proizvodnji sve do toke u kojoj granini troak proizvodnje opet nije jednak graninom
prihodu. Smanjenja u trokovima rada (zbog kraih putovanja) e prema tome rezultirati s vie jedinica rada angairanih kako bi se
poveala proizvodnja. Ovo se dogaa do toke u kojoj je vrijednost dodatne jedinice rada jednaka troku tog rada. Zbog toga pristup
uteda trokova sugerira da je vrijednost uteda radnog vremena stopa plae plus opi trokovi povezani sa zaposlenjem dodatne jedinice
rada.
89 Ako u narednim godinama EK, EIB ili druga EU institucija pokrene studiju o zadanim vrijednostima vremena i drugim prometnim
vrijednostima, ove zadane vrijednosti e biti usvojene kao referentne.
90 Vidi kao primjer: EIB (2013), The Economic Appraisal of Investment Projects at the EIB and London Economics, (2013),
Guidance Manual for Cost Benefit Analysis (CBAs) Appraisal in Malta. Vrijednosti predloene u HEATCO studiji takoer sugeriraju
sline omjere, u rasponu 30 to 42 % od vrijednosti radnog vremena.
IMBENICI KOJI UTJEU NA VRIJEDNOST VREMENA

- Trite rada. Pristup utede trokova pretpostavlja da je bruto stopa plaa jednaka graninom troku
proizvoda koji rad daje. Meutim, ovo nije sluaj kad god postoje iskrivljenja trita rada. Prema tome,
prilagodbe kako bi se odrazilo razinu nezaposlenosti dravi/regiji mogu biti primijenjene i procijenjena
vrijednost vremena ispravljena stopom plaa u sjeni.
- Industrijski sektor. Prema pristupu utede trokova ekonomska vrijednost utede radnog vremena je granina
produktivnost osobe koja ostvaruje utedu; prema tome, razliiti radnici e imati razliito vrednovanje
vremena. Idealno, vrijednosti vremena (VOT) trebaju biti razvijene za svaku radniku klasifikaciju.
Meutim, kako bi ekonomska procjena funkcionirala na toj razini ralanjena potrebno je takoer da se
prognoza potranje dogodi na istoj razini.
- Nain. Uzevi u obzir relativne kvalitete i ugodnosti jednog naina u usporedbi s drugim nainima (ako su
svi drugi uvjeti jednaki), vrijednost vremena putovanja moe biti povezana s nainom prijevoza. Na primjer,
kad se razmatra prosjena vrijednost vremena povezana s putnicima koji koriste odreeni nain prijevoza,
prosjena vrijednost vremena putnika u autobusu je obino nia od one putnika u automobilu. Ovo je
karakteristino za injenica da ljudi nieg dohotka odabiru sporije i jeftinije naina prijevoza (tj. autobus) od
bogatijih ljudi. Prema tome, moe biti korisno razlikovati vrijednost vremena po nainu prijevoza prema
razliitim skupinama razine dohotka (pri emu su zrani i visokobrzinski eljezniki prijevoz povezani sa
skupinama veeg dohotka).
- Vrijeme pjeaenja i ekanja. Ako je sve drugo jednako, pojedinac obino preferira putovanje unutar
vozila u odnosu na troenje vremena na hodanje, ekanje ili presjedanje izmeu dvaju usluga. Ovo
proizlazi iz dokaza, pa je kao takva vrijednost neradnog vremena uteenog na hodanju i ekanju vea od
vremena uteenog dok se putuje unutar vozila. Tona veliina razlike izmeu neradnog vremena unutar
vozila i hodanja i ekanje je ovisna o nacionalnim kulturama i karakteristikama. Na primjer, Mackie et al
(2003) su pronali da se u Ujedinjenom Kraljevstvu utede vremena za hodanje vrednuju dvostruko od
uteda unutar vozila. Takve varijacije mogu biti objanjene nizom kulturalnih, rasnih i ekonomskih
imbenika koji pokreu osobne preferencije. U tom pogledu, Svjetska banka preporuuje ponder od 1.5 za
ekanje i procjenu vremena kad nema nacionalnog istraivanja.
- Prijeena udaljenost. Veza izmeu vrijednosti (neradnog) vremena putovanja i duine puta ukljuuje
poveavajuu graninu nekorisnost vremena putovanja to je put dui, vei znaaj vremenskih ogranienja u
putu na vee udaljenosti i razlike u miksu svrha putovanja na vee udaljenosti u odnosu na manje.
Meutim, u praksi se oekuje da e takve situacije biti rijetke tako da se jedinstvena vrijednost za vrijeme
putovanja koristi bez obzira od prijeene udaljenosti. Meutim, u sluajevima gdje robusni specifini
lokalni ili nacionalni podaci sugeriraju da vrijednosti neradnih uteda vremena putovanja rastu to je put
dui, podaci iz otkrivenog ili navedenog putnog ponaanja mogu biti koriteni za prilagodbu vrijednosti
vremena.
- Uvjeti putovanja. Udobnost povezana s uvjetima putovanja, ukljuujui mogunost putnika da iskoristi
vrijeme provedeno na putovanju, takoer utjee na vrijednost vremena. Na primjer, utede vrijednosti
vremena u zakrenim situacijama vonje automobilom iskazuju vee vrijednosti nego one u nezakrenim
situacijama. Ovo odraava i vrijednost reduciranja varijabilnost vremena putovanja i neugodnost vonje u
zakrenim uvjetima. U gradskom javnom prijevozu, dostupnost klimatizacije, manje guve u autobusima,
itd. vrlo su vane za opravdanje odreenih izdataka. Jo jedan kljuni aspekt je kapacitet za rad tijekom
putovanja, to je kljuna prednost eljeznikog prijevoza u usporedbi s cestovnim i (na kratke relacije)
zranim prijevozom i objanjava ponaanje mnogih putnika.
Utede vremena teretnog prometa

Redukcije u vremenu putovanja e koristiti teretnom prometu na sljedee naine:
smanjene trokovi plae vozaa (ili drugih osoba nunih za putovanje s teretom) po putovanju;
smanjeni operativni trokovi vozila po putovanju;
unaprjeena pouzdanost, tj. blagovremena dostava prevoenih dobara.
Vrednovanje prve koristi slijedi istu logiku kao putniki promet tako da se vremenske utede za vozae kamiona (ili
lanova posade eljeznikog prijevoznika) vrednuje pristupom utede troka, dok se vrednovanje druge koristi
raspravlja ispod u odjeljku 3.8.2.
Posljednja stavka koristi moe proizai kroz vei broj mehanizama. Ako vrijeme putovanja i prijevoza postane
predvidljivo, putnicima i agentima u teretnom prijevozu bit e lake stii na destinaciju u poeljnom trenutku i tako
smanjiti svoju sigurnosnu marginu u vremenu polaska. Takoer, u sluaj kvarljive robe, dolazak na trite ranije i u
boljem stanju samim tim privlai bolje cijene; i smanjenu potrebu za dranjem robe kroz restrukturiranje logistike i
sektora opskrbe.
Njegovo vrednovanje i ukljuivanje meu ekonomske koristi projekta je kompleksno pitanje koje zahtjeva detaljnu
analizu od sluaja do sluaja. Sljedei aspekti trebaju biti uzeti u obzir pri odluivanju treba li ukljuiti utede vremena
za terete:
takva analiza treba biti razmotrena samo kad se razmatraju velike promjene u prometnoj infrastrukturi;
koristi povezane s pouzdanou su vrlo ovisne o trinom segmentu o kojem se radi kao i o vremenskoj vrijednosti
robe91;
zbog posebnih okolnosti na tritu, logistikih lanaca i ope usluge, koristi vremenskih uteda mogu se izgubiti
drugdje. Npr., korist unaprjeenih brzina je ostvarena samo ako su izgubljeni drugi dijelovima logistikog lanca.
Situacija i rizici trebaju uvijek biti analizirani i prikazanu u svakoj CBA. Kljuni elementi logistikog lanca koji utjeu
na potencijalne gubitke vremena su dani prioritet i dostupni kapacitet vrste teretnog prometa na liniji, pitanja kod
transfera/okupljanja/ukrcavanja/iskrcavanja i administracije na graninim tokama;
briga je potrebna kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje s izraunima utede trokova upravljanja vozilom (npr.,
uinci reduciranja udaljenosti na trokove upravljanja ne bi trebali biti brojeni pod utede vremena putovanja).
Metodologija procjene vremenske vrijednosti za terete treba biti temeljena na pristupu capital lock-up. On je baziran na
konceptu da vrijednost s vremenom povezanih kretanja dobara ukljuuje trokove kamata na kapital investiran u dobra
tijekom vremena potrebnog za prijevoz (vano za vrlo vrijedna dobra), umanjenje vrijednosti kvarljivih dobara tijekom
prijevoza, ali takoer i mogunost da proizvodni proces bude ometen zbog nedostatka inputa ili da kupci ne mogu biti
opskrbljeni zbog pomanjkanja robe.
Vrednovanje vrijednosti vremena terete zahtjeva prema tome dubinsku analizu prometnog, logistikog i opskrbnog
sektora92 drave lanice. U kontekstu ogranienih resursa, predloeno je referiranje na ekonomsku literaturu u kojoj je
mogue pronai zadane vrijednosti. Literatura pokazuje da referentne jedinine vrijednosti vremena za teret znaajno
odudaraju od drave do drave: od preko 1 EUR/tona-satu do nule, i od malih do velikih razlika meu vrstama robe. Za
pregled glavnih studija i izvjetaja, pogledajte odjeljak Bibliografija.
U ovom pogledu, HEATCo prua okvir s referentnim vrijednostima za EU-25. Meutim, ove vrijednosti, posebno za
eljeznike terete, su relativno visoke u usporedbi s nacionalnim studijama jer ukljuuju puni iznos potencijalnih koristi
(npr. potencijalna poboljanja efikasnosti prijevoznikog poduzea). Prema tome, savjetuje se usvajanje istih kao zadnje
opcije, i u tom sluaju upotreba faktora za smanjivanje vrijednosti (npr. niska elastinost eskalacije naspram BDP-a).
U svakom sluaju, metodologija koju upotrebljava promotor projekta treba biti jasno predstavljena, s eksplicitiranjem
svih ishodinih pretpostavaka i izrauna. Naelno, s obzirom da su vrijednosti pripisane vremenu kljune, preporuka je
da se jasno izvjetava u usvojenim vremenskim vrijednostima i da se provjerava radi dosljednosti. Posebice, drave
lanice se ohrabruju da razviju svoje vlastite nacionalne vodie kako bi se predloile jedinine reference vrijednosti
vremena za putnike i teret, pod uvjetom da je metodologija u skladu s principima navedenima u ovom vodiu.
91 Vrijednost se moe bitno razlikovati izmeu vrsta robe, pri emu kvarljiva roba i roba koja se prevozi u kontejnerima ima
najvie vrijednosti a rasuti teret najmanje (blizu nule)
92 Otpremnici vlastite robe mogu dati informacije o vrijednosti vremena koje je povezano sa samom robom.
VREMENSKI TRENDOVI U VRIJEDNOSTI VREMENA

Stvarna vrijednost radnog vremena je izravno povezana sa stopom stvarne plae. Prema tome, rast e skupa s
projiciranom stopom plae, za koju se obino pretpostavlja da je jednaka rastu BDP-a po glavi stanovnika.
Ekonomska literature sugerira eskalirajuu vrijednost vremena za budue godine unutar vremenskog okvira na
temelju zadane intertemporalne elastinosti prema rastu BDP-a po glavi stanovnika od 0.7 do 1.0. Oekuje se da
ova elastinost varira vrlo malo kroz trine segmente i da bude stabilna tokom vremena. Vrijednost neradnog
vremena nije povezana sa stopom plaa i prema tome ne postoji teorijsko opravdanje za povezivanje nje s
rastom stope plaa. Meutim, njezina vrijednost je povezana s dohotkom i bilo kakve promjene u dohotku e
utjecati na njezinu vrijednost. Studije u UK93 i Nizozemskoj94 su dale naslutiti elastinost vrijednosti vremena u
odnosu na dohodak od otprilike 0.5 to 0.8.
Naelno se preporuuje da se vrijednost radnog i neradnog vremena tretira kao da se poveava tokom vremena
proporcionalno BDP-u po glavi stanovnika, osim ako postoje lokalni dokazi koji bi upuivali na suprotno. U ime
razboritosti se, meutim, preporuuje upotreba niih vrijednosti elastinosti ilustriranih iznad: 0.7 i 0.5 za radno
odnosno neradno vrijeme. Ako su usvojene HEATCO vrijednosti kao posljednji izbor, upotreba nie elastinosti
se preporua. U skladu s upotrebom konstantnih cijena, uinak inflacije ne smije se uzeti u obzir za eskalaciju.
Pravila primjene
Kad se jedinice VOT-a odrede, korist od uteda vremena treba biti posebno izraunata za:
Ve postojei promet putnika i dobara. Za izraun koristi, usvojit e se sljedea procedura:
uzmite prognozu postojeeg prometa uzevi u obzir broj putnika/dobara sa svaki par ishodita-odredita i za svaku
godinu unutar vremenskog okvira;
uzmite vrijeme putovanja za svaki par (ishodite-odredite), na temelju procijenjene prosjene brzine putovanja, za
scenarij s i bez projekta;
podijelite putniki promet prema motivacijama: putevi koji jesu ili nisu povezani s radom95;
izraunajte utedu vremena kao razliku izmeu vremena putovanja u dva scenarija;
izraunajte korist za svaki prometni razred koristei dostupne jedinine vrijednosti.
Putnici i dobra preusmjereni s drugih naina prijevoza ili ruta. Kad se izraunavaju vremenski trokovi za putnike
preusmjerene s drugih ruta ili prijevoznih sredstava, praksa irom Europe varira i jo uvijek nema konsenzusa o
ispravnom pristupu. Vie metoda se moe koristiti koje odraavaju razliite pristupe koji se slijede u razliitim
dravama. Tretman pitanja preusmjerenog prometa bi posebno ovisio o okolnostima specifinima za projekt,
ukljuujui imali poveanja kapaciteta, stupnju zakrenja koje se moe dogoditi kako se infrastruktura pribliava
punom kapacitetu, dostupnosti alternativnih naina s dovoljnim kapacitetom za primanje prometa koji se ne moe
primiti u scenariju bez projekta. U ovom vodiu predlau se sljedei, pojednostavljeni pristup:
pravilo polovice treba biti primijenjeno na promjene troka putovanja kad god postoji skromno znanje (ili ga nema)
o ukupnim prosjenim uopenim trokovima na putovanjima ishodite-odredite bilo da se radi o nainu s kojeg se
prelazi ili na kojeg se prelazi. Primjena pravila zahtjeva procjenu kretanja ishodite-odredite promijenjenog naina.
ako postoji dobro i dovoljno detaljno i kalibrirano znanje o prosjenim trokovima putovanja izmeu odredita i
destinacija za sve razmotrene naine, puna razlika izmeu trokova putovanja naina na koji se prelo i s kojeg se
prelo treba biti primijenjena96. Vremenske utede su prema tome izraunate kao razlika izmeu procijenjene brzine
putovanja u scenariju bez projekta i brzine putovanja alternativnim nainom prijevoza/rutom s koje se promet
preusmjerava;
93 Vidi kao primjer Fowkes, (2007) The design and interpretation of freight stated preference experiments seeking to elicit
behavioural valuations of journey attributes.
94 Vidi kao primejr example De Jong, (2008), Preliminary Monetary Values for the Reliability of Travel Times in Freight
Transport.
95 U praksi, neradna putovanja se mogu dalje razlikovati kao dnevne migracije i putovanja i putovanja iz razonode.
96 Meutim, praksa diljem Europe pokazuje da se u nekim okolnostima ROH primjenjuje i u ovom sluaju. Koji god da je odabrani
pristup, treba ga konzistentno primijeniti na nacionalnoj razni. Vidi npr. razliite integracije i druge metode predloene u WB
Transport Note No. TRN-11 2005. Vidi takoer Economic Appraisal of Investment Project in the EIB, 2013, poglavlje 15.
u sluaju posve nove infrastrukture, Pravilo polovice nee biti izravno primjenjivo i mjerenje koristi ovisi o prirodi
novog naina, njegovom smjetaju u hijerarhiji naina i prometnoj mrei i esto e biti izvedeno iz spremnosti na plaanje
korisnika.
Generirani promet. Kako bi se izraunale utede vremena za generirane putnike i dobra preporuuje se da se procijeni
sam polovica uteda vremena izraunatih za postojei promet, prema Pravilu polovice. Na temelju prognoze
generiranog prometa za svaki ciljnih toki, polovica vremenskih uteda po postojeem korisniku bit e pripisana za
generiranog korisnika za isti par ciljnih toaka.
to se tie praktine upotrebe uteda vremena putovanja u CBA, vrijedi podsjetiti da vrijednost vremena mora biti
primijenjena na putnike (u tonama, u sluaju terete) a ne na vozila. Ako su podaci iz modeliranja prometa dostupni samo
po vozilu, trebat e koristiti u izraune podatke o prosjenom broju putnika u vozilu.
3.8.2 Trokovi upravljanja vozilom korisnika cesta

Trokovi upravljanja vozilom (TUV) se definiraju kao uporabni trokovi koje snose vlasnici prometnih cestovnih vozila
ukljuujui potronju goriva, potronju maziva, propadanje guma, trokove popravka i odravanja, osiguranje, ope
trokove, administrativne trokove, itd. U stvari TUV su u korelaciji s vrstom vozila i prosjenom brzinom putovanja, ali
su takoer izraz karakteristika cesta poput standarda izrade i uvjeta podloge.
Utede povezane sa smanjenjem TUV su tipina korist projekata cestovnog prometa. Npr., popravak/unapreenje
postojee ceste obino podrazumijeva bolje uvjete podloge i manju zakrenost, to pak dovodi do vie prosjene brzine i
niih TUV unutar odreenog brzinskog raspona.
Bez obzira na sve, projekti u poljima koja nisu cestovni promet mogu takoer utjecati na TUV. Npr., eljeznika
investicija privlai putnike s cestovne mree. Putnici koji su dosad koristili cestovni nain e se okoristiti time to vie
ne upravljaju svojim vozilima. I u sluaju velikog preusmjeravanja prometa, putnici koji se u konanici odlue ostati na
alternativnoj cestovnoj mrei mogu se takoer okoristiti niom zakrenosti i naposljetku, utedama u TUV. Prema tome,
TUV se tretiraju ovdje kao opi ekonomski trokovi prijevoza.
EMPIRIJSKE PROCJENE TUV-a

Postoji vei broj svjeih modela i raunalnih softvera za empirijske procjene TUV-a. U nekim prometnim
modelima, output ve sadri uinke projekta na TUV, s i bez intervencije.
to se tie eskalacije cijena tijekom vremena, TUV uglavnom ovise o (vrlo teko predvidivom) razvoju cijena
goriva. S druge strane, razvoj uinkovitosti potronje vozila takoer e biti uzet u obzir. Prema tome, uzevi u
obzir ova dva uinka koji kompenziraju jedan drugi, ne sugerira se eskalacija cijena.
Pravila primjene
Kao i kod vremena putovanja, koristi uteda TUV-a trebaju biti raunate odvojeno, za sljedee imbenike.
Ve postojei promet. Sljedea procedura e biti usvojena:
uzmite prognozu za postojei promet u smislu broja i vrste vozila (putnika vozila, komercijalna vozila, kamioni i
autobusi) za svaki par ishodite-odredite i za svaku godinu unutar vremenskog okvira;
upotrebljavajte jedinine TUV (po mogunosti iz nacionalnih studija, kad su dostupne) procijenjene za svaku vrstu
vozila ovisno o brzini, stanju ceste i geometriji ceste;
izraunajte trokove upravljanja vozilom u svakom scenariju, umnoavanjem koliine prijevoza za cestovne
kategorije, brzinske razrede i vrste vozila s prosjenim trokovima upravljanja ovim razredima i vrstama;
izraunajte utedu TUV kao razliku izmeu dva scenarija.

Postojei putnici koji koriste cestovni nain. Preusmjeravanje postojeih korisnika cestovnog sustava (putnika ili
tereta) na eljeznicu ili zrani prijevoz rezultirat e promjenama trokova upravljanja vozilima. TUV korisnika koji su
dosad koristili cestovni nain se izraunavaju na isti nain kao utede u vremenu putovanja.
Generirani/inducirani promet. Opet, kako bi se izraunale utede TUV-a za generirani/inducirani promet, isti pristup
se koristi kao i za vrijeme putovanja. Prema tome, na temelju prognoze generiranog prometa, pola TUV uteda bit e
pripisano generiranom prometu.
3.8.3 Trokovi upravljanja za prijevoznike

U eljeznikim investicijama, investicijama u zrane luke i luke, tipino je da su prvi korisnici infrastrukture poduzea
(prijevoznici) koji upravljaju uslugom za krajnje korisnike (putnike i teret).
Na primjer, kao rezultat unapreenja infrastrukture, trokovi upravljanja za eljeznike prijevoznike mogu se promijeniti
zbog vee uinkovitosti, poput uinkovitosti napajanja, kao rezultat unapreenja infrastrukture, produktivnosti osoblja ili
krae rute. Ako je znaajan, ovaj uinak moe biti uzet u obzir i ukljuen kao korist projekta. Npr., utede mogu biti
procijenjene kao postotak smanjenja trokova upravljanja vozilom po vlak-km ili bre rotacije imovine (tj. boljeg
koritenja voznog parka) 97.
Pravila primjene
Ako se izvrava financijska analiza na konsolidiranoj razini, svaka varijacija u trokovima upravljanja koju snosi vlasnik
infrastrukture i/ili prijevoznici (drugim rijeima proizvoa prijevoznike usluge) bit e ve ukljuena u financijsku
analizu i njezina ekonomska procjena se sastoji od primjene faktora konverzije na relativne, ranije procijenjene, novane
tokove.
Meutim, kao to je pokazano iznad, u nekim sluajevima konsolidacija analize nije mogua, tako da se usvaja gledite
vlasnika projekta. U tim sluajevima, promjene u trokovima upravljanja za prijevoznike mogue se izraunati i dodati u
ekonomskoj procjeni kad je to prikladno (vidi raspravu o proizvoaevom viku odjeljak 5.8.). Njihova procjena treba
biti utemeljena na podacima koji dolaze od prijevoznika koji pruaju usluge unutar podruja analize. Njihovo
ukljuivanje u ekonomsku procjenu je meutim opcionalno iz dva glavna razloga: i) obino je njihov doprinos
rezultatima projekta marginalan ii) dobivanje podataka od poduzea moe biti nezgodno.
3.8.4 Nesree
Zbog njihove prirode, sve prometne aktivnosti nose rizik nesree korisnika. Bilo zbog mehanikog kvara, ili ee pod
utjecajem ljudskih greaka, nesree vozila su dogaaji koji se zbivaju u svim nainima prijevoza. Potpunost, kvaliteta i
integracija signalizacije (cestovne, eljeznike, itd.) i sigurnosni (eljezniki, uglavnom) sustavi uvelike doprinose
smanjenju stopa nesrea, i ovo treba uzeti u obzir u ekonomskoj analizi.
Sigurnosne koristi su (uglavnom) povezane s cestovnim prometom. Meutim, ekonomska korist proizlazi ne samo kao
rezultat izravnog poboljanja sigurnosnih uvjeta na cesti, ve i neizravno, npr. preusmjeravanjem putnika na druga,
statistiki sigurnija sredstva poput eljeznikog i zranog prijevoza. U oba sluaja, ova korist treba biti raunata u
ekonomskoj analizi, moda uz izbjegavanje razlikovanja izmeu smrtnih sluajeva, tekih98 i lakih99 ozljeda.
Prema akademskoj literature, ekonomski troak nesrea se uglavnom utvruje kroz ove dvije komponentne100:
izravni trokovi: ovi trokovi sastoje se od trokova medicinske rehabilitacije, snoenih u godini nesree i budueg
troka tijekom preostalog ivotnog vijeka za neke vrste ozljeda, plus administrativni trokovi policije, privatnih
istraitelja nesree, hitne slube, trokova osiguranja, itd.;
97 Adekvatna fiskalna korekcija trokova upravljanja voznim parkom mora biti provedena u svakom sluaju.
98 rtve koje zahtijevaju bolniki tretman i imaju trajne posljedice, ali unesreeni nije preminuo u razdoblju biljeenja smrtnih
sluajeva.
99 rtve ije ozljede ne zahtijevaju bolniki tretman, ili je uinak ozljede brzo minuo ako ga zahtijevaju.
100 Dodatno, neke studije ukljuuju tzv. vrijednost sigurnosti per se kako bi se odrazila injenica da su ljudi spremni platiti velike
iznose kako bi smanjili vjerojatnost preuranjene smrti bez obzira na proizvodni kapacitet. Ova spremnost na plaanje ukazuje na
preferenciju smanjivanja rizika ozljede ili ak smrti u nesrei. S obzirom na subjektivnost ove trokovne komponente, ovdje
preferiramo izbjegavanje eksplicitne reference na nju.
neizravni trokovi: ovi trokovi sastoje se od neto proizvodnih gubitaka za drutvo, tj. vrijednosti dobara i usluga koje
bi bile proizvedene od osobe da se nesrea nije dogodila. Jednogodinji gubici se nastavljaju tokom vremena sve do
dobi za umirovljenje najmlae rtve.
U smrtnim sluajevima, vrednovanje proizvodnog gubitka (tj. neizravne trokovne komponente) je povezano s
konceptom Vrijednosti statistikog ivota (VS), definiranog kako vrijednosti za koju drutvo smatra da ju je
ekonomski uinkovito potroiti na izbjegavanje smrti neodreenog pojedinca.
Preferirana metoda za procjenu ekonomskog troka nesrea je upotreba tehnika navedene preference ili otkrivene
preference temeljene na konceptima spremnosti na plaanje/spremnosti na prihvaanje (tj. ili tehnika temeljenih na
istraivanju ili hedonistike metode plaa).
U odsustvu ovoga, pristup ljudskog kapitala moe biti usvojen. Temeljna ideja je da se vrijednost pojedinca za drutvo
sastoji od onoga to bi on/ona proizveo u ostatku svog ivotnog vijeka. Definicija VS u ovom kontekstu postaje
diskontirana svota pojedinevih buduih (graninih) doprinosa drutvenom proizvodu, koja odgovara buduem
dohotku od rada, pod uvjetom da je plaa jednaka vrijednosti graninog proizvoda. Drugim rijeima (granina)
vrijednost pojedineve proizvodnje se pretpostavlja jednakom ukupnom troku rada. Okvir ispod prua formulu koja se
primjenjuje u praktinom izraunu, dok su empirijske procjene ilustrirane u Aneksu V.
VRIJEDNOST STATISTIKOG IVOTA

Uobiajeno je ukljuiti procjene VS-a u analizu projekata koji utjeu na rizike smrtnosti. VS je procjena
ekonomske vrijednosti koju drutvo pripisuje smanjenju prosjenih broja smrti za jedan. Procjena VS-a
ukljuuje procjenu stope po kojoj su ljudi spremni zamijeniti prihod za smanjenje rizika od smrti. Prema
hedonistikoj metodi plaa, izraun VS-a je sljedei:
Pri emu je: T is preostali ivotni vijek; Lt is dohodak od rada; and i je drutvena diskontna stopa
Dokazi iz literature pokazuju da se prema obiaju VS obino smatra ivotom mlae odrasle osobe s barem 40
godina ivota ispred sebe. Za dohodak od rada, godinja bruto stopa plae moe biti uzeta kao referentna.
Takoer, ovaj pristup pretpostavlja da je bruto stopa plae na tritu rada jednaka graninoj vrijednosti
proizvoda koji je rezultat rada. Meutim, ovo nije sluaj kad postoje iskrivljenja trita. Prema tome, u
sluajevima teke nezaposlenosti, predlae se ispravljanje bruto stope plae plaom u sjeni, izraunatom za danu
dravu ili regiju.
Toan izraun ekonomskog troka smrtnih sluajeva, izravnih medicinskih i administrativnih trokova bit e potom
dodan procijenjenoj VS. Ovo zahtjeva dubinsku analizu i istraivanja na nacionalnoj razini temeljena na medicinskim
izvjetajima, javnim zdravstvenim evidencijama, policijskim evidencijama i osiguranjima. U odsustvu nacionalnih
statistika vrijednosti se mogu zakljuiti kao postotak VS-a. Npr. upotrebom HEATCO vrijednosti kao referentnog
temelja, one se procjenjuju, u prosjeku na 0.02% VS-a.
U sluaju ozljeda, proizvodni gubitak ovisi od teine ozljede i trajanja odsustva s posla. Opet, za empirijsku procjenu
potrebni su dubinska analiza i istraivanja. U odsustvu toga, ECMT (1998) predlae da je vrijednost tekih ozljeda 13%
a lakih ozljeda 1% VS-a (ovi omjeri su praktiki potvreni u HEATCO studiji). Nadalje, izravni medicinski i
administrativni trokovi mogu biti procijenjeni u prosjeku na 15% i 18% od proizvodnih gubitaka za tee odnosno lake
ozljede.
to se tie ostalih ekonomskih trokova, preferirani izvor za stjecanje jedininog troka nesree trebaju biti nacionalni
istraivaki podaci (kad su dostupni) a ne izrauni specifini za projekt. to se tie eskalacije cijena, isti pristup koji je
predloen za vrijednost vremena moe biti primijenjen.
Pravila primjene
Jednom kad su jedinine vrijednosti za razliite vrste nesree pribavljene, fiziki utjecaj projekta na sigurnost (tj.
smanjenje rizika od nesree) treba biti procijenjen iz nacionalnih funkcija/ podataka. Sljedei inputni podaci su potrebni:
statistike o prosjenom broju lakih ozljeda, teih ozljeda i smrtnih sluajeva po nesrei;
stope nesrea po milijardi vozila-km, upotrebljavajui stvarne vrijednosti specifine za projekt, ili u njihovom
odsustvu standardizirane stope nesrea specifine za vrstu ceste;
vozilo-km prognoza za cestovnu mreu po godini s i bez projekta.
Na ovom temelju, smanjenje broja smrtnih sluajeva i ozljeda moe biti izraunato i relativna korist vrednovana
koritenjem jedininih trokova specifinih za dravu.
3.8.5 Buka
Zagaenje bukom moe biti definirano kao neeljeni ili tetni vanjski zvuk stvoren ljudskim aktivnostima, ukljuujui
buku proizvedenu prijevoznim sredstvima, cestovnim prometom, eljeznikim prometom, zranim prometom ili iz
mjesta industrijske aktivnosti (vidi Smjernicu 2002/49/ EC). Ekonomski troak buke se daje kao:
iritacija koja rezultira bilo kakvim ogranienjima uivanja ili eljenih aktivnosti;
negativne uinke na ljudsko zdravlje, tj. rizik od kardiovaskularnih oboljenja (srce i cirkulacija krvi) koja mogu biti
uzrokovana razinama buke od iznad 50 dB(A);
s obzirom da emisije buke imaju lokalni uinak, magnituda uinka je povezana s udaljenou od infrastrukturne
lokacije: to blie poloaju projekta, to je vea neugoda od emisija buke.
Postoje razne metode procjene uinaka na buku (bilo smanjena ili poveanja) koje generiraju prometni projekti.
Preporuena metoda je navedene preference za izravno mjerenje WTA (spremnost na prihvaanje) kompenzacije ili
WTP (spremnost na plaanje) za smanjenja buke (vidi okvir). Trokovi buke variraju ovisno o dobu dana, gustoi
naseljenosti blizu izvora buke i postojeoj razini buke.
Alternativno, obino koriteni pristup je hedonistika metoda cijena, koja mjeri ekonomski troak dodatne izloenosti
buci (niom) trinom vrijednou nekretnina (vidi Aneks VII). S obzirom da broj kua na koje utjee buka i prosjenu
cijenu kue moe se izraunati ukupni troak. Osjetljivost cijena nekretnina na promjene razine buke se posebice mjeri
pomou Depreciation Sensitivity Indexa101.
to se tie eskalacije cijena, isti pristup koji se predlae vrijednost vremena moe biti primijenjen.
101 Vidi European Union (2002), The State-Of-The-Art on Economic Valuation of Noise, Final Report to European Commission
DG Environment, April 14th 2002, Stle Navrud, Department of Economics and Social Sciences Agricultural University of
Norway
VRIJEDNOST BUKE: IZVORI PODATAKA

Na temelju metodologije navedene preference (tj. spremnosti na plaanje za smanjenje iritacije i tete za
zdravlje) HEATCO studija prua jedinine marginalne trokove po osobi izloenoj odreenoj razini buke
specifine za svaku EU-25 dravu. Kako bi se procijenio ekonomski troak buke upotrebljavajui jedinine
zadane vrijednosti, prvo se treba procijeniti poveanje/smanjenje buke na izloenu populaciju, koje se mnoi s
prikladnom jedininom vrijednou. Posebice, sljedei inputni podaci moraju biti dostupni kao rezultat studije
utjecaja na okoli i relativne izrade karata buke:
- izloeni ljudi: broj ljudi koji ive u svakom podruju prepoznatom u kartama buke i njihov razvoj tijekom
vremena;
- oekivana promjena u izloenosti buci, tj. volumen buke (dB(A)) dodatno generirane ili izbjegnute od
strane izloenih ljudi zbog projekta.
Krenuvi od HEATCO-a, IMPACT Prirunik za procjenu vanjskih trokova u prometnom sektoru prua
jedinine vrijednosti graninih trokova buke za razliite vrste mrea cestovnog ili eljeznikog prometa. U
ovom sluaju, jedinini trokovi se pruaju po vozilo-km-u(ct/vkm) i troak buke je izravno izraunat kao
koliina prometa (automobila, vlakova, brodova, itd.) dodanih ili izbjegnuti u prometnoj mrei. 102
3.8.6 Zagaenje zraka

Prometne investicije mogu znaajno utjecati na kvalitetu zraka bilo smanjenjem ili poveanjem razine emisija
zagaivaa zraka. Uinci na zagaenje zraka uvelike ovise o vrsti investicije, pri emu varijacija u emisijama moe biti
pozitivna ili negativna, u usporedbi s temeljnim scenarijem. Svaki CBA treba integrirati ekonomski troak zagaenja
zraka, koji se sastoji od sljedeih elemenata:
uinaka na zdravlje: udisanje emisija zranog prometa poveava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja.
Glavni izvor bolesti su estice (PM10, PM2.5);
Oteenja zgrada i materijalna oteenja: zagaivai zraka mogu otetiti zgrade i materijala na dva naina: i)
prljanjem povrina zgrada esticama i prainom; ii) degradacijom fasada i materijala kroz korozivne procese koji
nastaju zbog zakiseljavajuih zagaivaa (NOx, SO2);
gubitak usjeva: ozon kao sekundarni zagaiva zraka (formiran zbog emisija CO, VOC and NOx) i zakiseljavajue
supstance (NOx, SO2) uzrokuju oteenje usjeva. Ovo znai da poveana koncentracija ovih supstanci dovodi do
smanjenja u koliini usjeva;
utjecaji na ekosustave i bioraznolikost: oteenje ekosustava je uzrokovano zagaivaima zraka koji dovode do
ukiseljenja (NOx, SO2) i eutrofikacije (NOx, NH3). Ukiseljenje i eutrofikacija imaju uglavnom negativan uinak na
bioraznolikost.
Kako bi se izraunao vanjski troak uzrokovan zagaenjem zraka, pristup odozdo prema gore se smatra najrazraenijim
i metodologijom najbolje prakse, prije svega za izraun vanjskih trokova za okoli specifinih za mjesto.103
Ovaj pristup je temeljen na metodi utjecaj-put, koja zahtjeva sljedee metodoloke korake:
Procjenu volumena zagaivaa zraka dodatno emitiranih ili izbjegnutih. Emisije treba izraunati na temelju
nacionalnih emisijskih faktora po vrsti odnosnog vozila, uzimajui u obzir nacionalni sastav voznog parka, pomnoen
s prijevoznim volumenom (kilometraom). 104 Ako nacionalni podaci nisu dostupni, zadani emisijski faktori mogu biti
preuzeti iz sljedeih izvora:
EMEP/EEA air pollutant emission inventory guidebook 2013 105, koji prua detaljnu literaturu o emisijama
zagaivaa zraka u raznim ekonomskim sektorima, ukljuujui prijevoz; ili
TREMOVE baza podataka, gdje su podaci o emisijama dostupni po kategoriji vozila i vrsti regije (metropolitanska,
druga urbana, neurbana).
102 Meutim za razliku od HETCHO, the Vodi prua jedinine trokove na razini specifinoj za EU-15 ili specifinoj za
Njemaku. Prema tome procedura transfera temeljena na BDP-u per capita je potrebna kako bi se prilagodile vrijednosti kontekstu
specifinom za dravu
103 Pristup odozdo prema gore je primijenjen u mnotvu europskih studija poput NEEDS (2006, 2007, 2008); HEATCO (2006a, b);
CAFE CBA (2005a, b); ExternE (2005); UNITE (2003a, b).
104 Procijenjena promjena u koliini emisija mora biti, u svim sluajevima, konzistentna s outputom Studije utjecaja na okoli.
Molimo obratite pozornost da u sluaju cestovnih projekata, veina emisija proizvedenih je u relaciji s potronjom goriva, koja je u
zavisnosti od brzine (stvarne brzine putovanja, to podrazumijeva kreni&stani utjecaje; iako je obino pojednostavljena na
prosjenu brzinu), vrste vozila, uvjeta na cesti i geometrije.
105 Dostupno na http://www.eea.europa.eu/publications/emep-eea-guidebook-2013
Procjena ukupnih trokova zagaenja zraka. Procijenjena koliina emisija treba biti pomnoena s jedininim
trokovima po zagaivau (po vrsti regije i uzimajui u obzir gustou stanovnitva), prema dostupnosti iz
meunarodnih izvora. IMPACT studija koja navodi trokove jedininih vrijednosti za glavne relevantne zagaivae
zraka (u euru po toni), temeljeno na HEATCO i CAFE106 CBA izvjetajima, moe biti uzeta kao referentna. Dodatno,
najrecentnija studija koja primjenjuje ovaj pristup na troak zagaenja zraka je European research project NEEDS107,
koja je jedna od prvih studija koje pruaju pouzdane faktore troka, koji se takoer odnose na ekosustav i oteenja
bioraznolikosti, zbog zagaenja zraka.
Ako su dostupne nacionalne smjernice koje pruaju jedinine ekonomske trokove za emisije (temeljene na jasnim i
adekvatnim pretpostavkama i metodologiji), bit e takoer mogue izraunati utjecaj kao troak po vozilo-km-u ili toni-
km. U ovom sluaju, trokovi zagaenja zraka su procijenjeni na temelju gustoe prometa, brzina i vrsta ceste na
analiziranim cestovnim odjeljcima.
3.8.7 Klimatske promjene

Svaka CBA mora integrirati ekonomski troak klimatskih promjena koje rezultiraju zbog pozitivnih ili negativnih
varijacija emisija SP. U pogledu prometa, glavne emisije SP su ugljikov dioksid (CO2), duikov oksid (N2O) i metan
(CH4). Ove emisije doprinose globalnom zatopljenju koje ima razliite uinke poput rastue razine mora, utjecaja na
poljoprivredu, zdravlje, ekosustave i bioraznolikost, poveanje ekstremnih vremenskih uinaka, itd. Klimatske promjene
prema tome imaju globalni uinak i samim tim povezani troak nije ovisan o lokaciji investicije (kao to je sluaj kod
zagaivaa zraka).
Procjena emisija SP prometne infrastrukture e uglavnom referirati na posljedice projektnih aktivnosti (vozila koja
koriste prometnu infrastrukturu ukljuujui uinke promjene naina prijevoza). Kako bi se procijenio ukupni volumen
emisija generiranih ili izbjegnutih po vrsti vozila za razliite naine, ovo treba izraunati mnoei emisijske faktore s
podacima o gustoi prometa, uzimajui u obzir razmatranja poput veze izmeu potranje i kapaciteta (brzine protoka),
kao i potronje goriva i veza brzine (u sluaju ceste). Opet, zadani emisijski faktori mogu biti preuzeti iz
EMEP/EEA air pollutant emission inventory guidebook ili TREMOVE baze podataka. Jednom kad se pribavi
volumen emisija, metodologija procjene trokova klimatskih promjena slijedi opi pristup ilustriran u odjeljku 2.9.9.
3.9 Procjena rizika

Zbog njihove vanosti, preporueno je provesti analizu osjetljivosti za novane vrijednosti pripisane netrinim dobrima,
prije svega vrijednostima utede vremena i nesrea. U stvari, u prometnim projektima vrlo esto utede vremena mogu
predstavljati vie od 70% svih koristi. Prema tome, to je parametar koji mora uvijek biti analiziran i briljivo ispitan.
Drugi testovi osjetljivosti mogu biti usredotoeni na investiciju i trokove upravljanja ili na oekivanu potranju,
posebice generiranog prometa.
Preporuljivo je testirati barem sljedee varijable:
vrijednost vremena;
trokovi nesrea;
pretpostavke o BDP-u i trendu drugih ekonomskih varijabli;
stopa porasta prometa tijekom vremena;
broj godina nunih za realizaciju infrastrukture;
trokovi investicije i odravanja (ralanjeni koliko je to mogue);
vozarina/tarifa/cestarina.
Nakon analize osjetljivosti, mora se obaviti procjena rizika koja obino ukljuuje sljedee vrste rizika.
106 Clean Air for Europe (CAFE) Program, na:

http://ec.europa.eu/environment/archives/cafe/activities/pdf/cafe_cba_externalities.pdf
107 New Energy Externalities Development for Sustainability http://www.needs-
project.org/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1
G U I D E T O C O S T - B E N E F I T AN ALY SI S O F I N V ES T M E N T P R O J E C T S
100
Tablica 3.4 Tipini rizici u prometnom sektoru
Faza Rizi
Regulatorna - Promjene u zahtjevima zatite okolia k
Analiza potranje - Prognoze prometa drugaije od predvienih
- Neadekvatno istraivanje i pregled lokacije
Izrada
- Neadekvatne procjene troka izrade
- Graevinske dozvole
Administrativna
- Odobrenja komunalnih usluga
- Trokovi zemljita vei od oekivanih
Stjecanje zemljita
- Proceduralne odgode
Nabava - Proceduralne odgode
- Prekoraenja trokova projekta
- Poplave, odroni, itd.
Izgradnja
- Arheoloka nalazita
- Povezan s izvoaem (bankrot, manjak resursa)
- Prikupljeno cestarine manje od oekivanog
Operativni & Financijski
- O&M trokovi vei od oekivanih
Drugo - Protivljenje javnosti
Izvor: Adaptirano iz Aneksa III implementirajuoj Uredbi o obrascima za prijavu i CBA metodologiji.
101
Studija sluaja Cestovni projekt
I Opis projekta
Projekt se sastoji od izgradnje novih 16.4 km autoceste s naplatom cestarine108, koja ini odjeljak koji nedostaje TEN-T
koridora. Nova autocesta e smanjiti promet na postojeoj cesti koja ima godinji dnevni promet od vie od 18,000
vozila, veinu ega ini tranzitni promet i koja je dosegla limit svog kapaciteta. Trenutna cesta usmjerava promet kroz
vie manjih naselja i jedan grad srednje veliine lociran u dolini, to uzrokuje smetnju stanovnicima u obliku buke i
ispunih plinova, i kria se s veim brojem cesta nie kategorije to pridonosi zakrenosti, uinku separacije i niskoj
razini sigurnosti u prometu. Nadalje je karakterizirana ogromnim poveanjem prometa tijekom zadnjih 10 godina
(prosjena godinja stopa je 4.5 %) i visokim udjelom teretnih vozila (trenutni udio teretnih vozila je oko 35%).
S obzirom na nezgodne terenske karakteristike, nova autocesta trebat e nekoliko mostova i nadvonjaka kao i jedan
tunel. Tehniki opis projekta i njegovih komponenti je sljedei:
Komponentna Opis
Autocesta 2x2 traka (plus zaustavni trakovi), irina 27.5 m, duina 16.4 km
Cesta hranilica: 2x1 traka, irina 11 m
vorita 3
Strukture: 3 mosta na autocesti, ukupne duine 2,200 m
4 nadvonjaka, ukupne duine 800 m, prosjene irine 8 m
1 tunel, dvije cijevi, duine 2,200 m
Promotor projekta je Nacionalno poduzee za autoceste koje je vlasnik i upravitelj infrastrukture.
II Ciljevi projekta
Ciljevi projekta su:
pruiti brzo i pouzdano putovanje za promet na velike udaljenosti i tranzitni promet;
unaprijediti prometnu sigurnost
smanjiti utjecaj prometa na naselja
Projekt je sukladan s postojeim strateki nacionalnim prometnim planom i takoer je ukljuen u operativni program za
Promet. Posebice, investicija e doprinijeti sljedeim OP indikatorima.
Indikator OP 2020 cilj Projekt (% OP cilja)

Duina novih autocesta(km) 120 16.4 (14
%)
108 Vinjete za automobile, daljinska elektronika naplata cestarine za autobuse, laka i teka teretna vozila.
102
III Analiza potranje i opcija
Detaljna analiza potranje ukljuena u studiju izvedivosti dovrenu 2013. je upotrjebljena kao temelj za odabir i zavrnu
izradu preferirane opcije. Analiza opcija koja je takoer dio ove studije usporeuje dvije modificirane verzije projektnog
rjeenja koje su proizale iz ranije provedene studije predizvedivosti. Studija predizvedivosti je analizirala raspon opcija
koje se tiu:
usklaivanja;
tehnikih rjeenja i parametara izrade (obilazna cesta, nova cesta u dvije trake, etverotrana brza cesta ili autocesta);
broj, lokaciju i vrstu vorita;
postupnu implementaciju (ukljuujui izgradnju poluprofilne brze ceste).
Dok je studija predizvedivosti procijenila vie opih projektnih rjeenja na temelju viestrukih kriterija uzimajui u obzir
ekonomske, inenjerske, prometne, drutvene i perspektive zatite okolia, analiza izvedivosti usporedila je dvije
preostale modificirane opcije109 temeljene na analizi trokova i koristi, pri emu je najvii ENPV odreivao preferiranu
opciju.
Iznosi ispod opisuju prognozu prometa u scenariju s projektom (iznosi desno) i protuinjeninom scenariju bez
projekta (iznosi lijevo) za godine 1 do 20 operativne faze projekta. Prometni model jednog naina je koriten,
pokrivajui samo cestovni promet. On pokriva podruje utjecaja projekta, s dovoljno ralanjenim sustavom prostornog
planiranja. On ukljuuje nacionalnu cestovnu mreu i veinu relevantnih cesta nie kategorije. Budua poboljanja
mree (najvanije, izgradnja autoceste to ukljuuje ovaj projekt) je takoer ukljueno u mreni model. Matrice
ishodita-odredita su temeljena na istraivanju ishodita-odredita iz 2005. Raspored je temeljen na minimiziranju
troka putovanja (ukljuujui vrijeme, udaljenost i troak cestarine). Prometni model je kalibriran podacima o brojanju
prometa iz 2010, i testovi validnosti pokazuju da je model dovoljno dobar za repliciranje na stvarne obrasce putovanja.
Budue dravne matrice su pomnoene stopama rasta, koje su temeljene na pretpostavljenim promjenama u populaciji,
ekonomskoj aktivnosti, vlasnitvu automobile i troku prijevoza. Pretpostavljen je rast prometa izmeu 2015 i 2025 od
oko 2% godinje i od oko 1% poslije godine 2025. Treba napomenuti da se ne oekuje generirani/inducirani promet ili
prijelaz s jednog naina na drugi, s obzirom da projekt nije lociran u velikom urbanom podruju i da se ne oekuju
velike promjene u populaciji, zaposlenju i upotrebi zemljita. U prvoj godini projekta, prognozira se da e 11,350 vozila
dnevno prei s postojee ceste na odjeljak N1 nove ceste (9,650 vozila dnevno na odjeljak N2). Kao posljedica,
prometno optereenje na razliitim odjeljcima postojee ceste bit e vidno smanjeno (7,000 vozila po danu na sekciji E3
u usporedbi s 18,400 u scenariju bez projekta.
Godina 1
E1 E1
10,800 N1
3,800 10,800 8,450
E2 3,800 2,900 N2
11,750 E2
3,300 7,250
4,050 2,400
E7 1,150 E7
E3 8,750 E3 N3 8,750
13,550 E6 3,000 5,100 2,700 E6 3,000
4,850 8,750 1,900 1,150 1,500
E5 3,000 E5 600
E4 E4
10,450 10,450 3,950 3,200
E8 2,400 3,750 1,850 1,350
E8
7,500 7,500
2,400 2,400
109 Dvije opcije se razlikuju u usklaivanju i lokaciji vora.

103
Godina 20
E1 E1
15,028 N1
15,028 11,758
5,282 5,282
E2 4,035 N2
16,350 E2
4,592 10,088
5,363 3,340
E7 1,600 E7
E3 12,176 E3 N3 12,176
18,550 E6 4,175 7,097 3,757 E6 4,175
6,749 12,176 2,644 1,600 2,087
E5 4,175 E5 835
E4 E4
14,541 14,541 5,496 4,453
E8 5,218 5,218 E7 2,574 1,879
10,425 10,425
3,336 3,336
Legenda: plavo postojei odjeljci, crveno novi odjeljci. Ime odjeljka, a.a.d.t. automobila, a.a.d.t. lakih + tekih teretnih vozila.
Razina usluge se mjeri sukladno HCM metodologiji. Trenutno razina usluge je D i E na nekim odjeljcima, to e se
pogorati na F u bliskoj budunosti. Jednom kad autocesta bude izgraena, razina usluge na postojeoj cesti e se
poboljati na B i C, i ostat e zadovoljavajua do godine 20. Razina usluge na autocesti e dosei C u godini 20, to je
naznaka adekvatnog kapaciteta.110
IV Projektni trokovi i prihodi odabrane opcije

Trokovi investicije
Procjena trokova za radove i nadzor odabrane opcije je temeljena na detaljnoj izradi, s obzirom da radovi jo nisu bili
na natjeaju. Otkup zemljita je djelomino dovren. Procjena troka je temeljena na stalnim cijenama iz 2013.
Trokovna komponentna investicije Ukupni

Naknada planiranja/izrade, tehnika pomo troak 3,000,000
Otkup zemljita 12,000,000
Izgradnja, od ega: 248,350,000
Zemljani radovi 12,500,000
Vegetacija 800,000
Cesta 48,000,000
Mostovi 77,000,000
Tunel 80,000,000
Potporni zidovi 5,800,000
Barijere za buku i sigurnost 7,500,000
Komunalne usluge 8,500,000
Informacijski sustav autoceste 1,250,000
Zgrade 1,000,000
Ostalo 5,940,000
Postrojenja i strojevi 0
Publicitet 60,000
Nadzor 5,000,000
Ukupni investicijski troak iskljuivi 268,350,000
Nepredviene okolnosti (10% troka
nepredviene okolnosti 24,835,000
izgradnje)111
Ukupni investicijski troak ukljuujui 293,185,000
nepredviene
PDV okolnosti
(nadoknadiv) 56,630,055
Ukupni troak investicije ukljuivi PDV 349,815,055
Ukupni troak investicije prikazan u tablici iznad se smatra prihvatljivim, osim PDV-a koji je nadoknadiv.
110 Highway Capacity Manual (HCM) je vodi za izraun kapaciteta i razine usluge za razliite vrste ceste (autoceste, seoske ceste) i
krianja cesta (nesignalizirana, signalizirana, okretita). Objavljen je i obnovljen od strane Transportation Research Board (USA).
Razina usluge za autoceste je: A slobodan protok; B razmjerno slobodan protok; C stabilan protok; D pribliavanje
nestabilnom protoku; E nestabilan protok; F slom protoka. Ova metoda se koristi ovdje kao primjer i ne iskljuuje upotrebu
drugih dostupnih metoda
111 Temeljeno na iskustvu 10% za nepredviene okolnosti u ovoj fazi razvoja projekta je dovoljno za veinu projekata.
104
Procjene ukljuuju sve trokove snoene za planiranje u fazi izvedivosti i tijekom implementacije projekta, dok se troak
preliminarnih aktivnosti (studija predizvedivosti, istraivanja provedena prije studije izvedivosti) tretira kao propali
troak i prema tome nije ukljuen.
Cestarina koju plaaju teretna vozila prikuplja u ime Nacionalnog poduzea za autoceste poduzee za prikupljanje
cestarine, putem ve postojeeg sustava elektronike naplate cestarine temeljenog na kombinaciji GPS i GSM
tehnologije. Ne postoji fizika investicija potrebna za proirenje naplate cestarine na nove odjeljke, upravitelj autoceste
plaa naknadu za svaku cestarsku transakciju napravljenu na njegovoj cesti i prima prikupljenu cestarinu.
Sljedei prosjeni jedinini trokovi su izraunati kako bi se procijenili trokovi najznaajnijih investicijskih
komponenti, za koje se smatra da su dobrano unutar raspona trokova drugih usporedivih projekata:
Investicijska komponenta Jedinini troak
Autocesta, ukupno EUR 16.3 milijuna/km

Autocesta, bez mostova i tunela EUR 6.8 milijuna/km
Mostovi EUR 1,151/m2
Tunel EUR 18.2 milijuna/km
Operativni i trokovi odravanja

Rutinski troak odravanja za novu cestu se procjenjuje na temelju prosjenih zahtjeva odravanja na postojeoj mrei
autocesta u dravi i trenutne prakse odravanja upravitelja autoceste. Pretpostavlja se prema tome da je prosjean
rutinski troak odravanja EUR 34,000 po km autoceste112.
Trokovi rutinskog odravanja za postojeu cestu se smatraju istima u scenariju s i bez projekta i prema tome su
iskljueni iz procjene.
Periodiko odravanje nove ceste se procjenjuje na temelju oekivanog rasporeda radova periodikog odravanja.
Tempiranje radova je odreeno na temelju promatranog ciklusa odravanja na mrei postojeih autocesta u dravi (npr.
ponovno poploavanje prije 10 godina, popravak mosta prije 15 godina, popravak potpornih zidova prije 20 godina,
itd.); prosjeni troak ovih radova je takoer temeljen na troku promatranom u prolosti.
Periodiko odravanje postojee ceste je iskljueno iz analize. Pad prometa e produiti ivotni vijek infrastrukturnih
elemenata za nekoliko godina i posljedino e ciklus odravanja biti dui, meutim, pretpostavlja se da e mjere
odravanja ostati iste.
Operativni troak ceste ukljuuje troak prikupljanja cestarine; upravljanje prometom na novom odjeljku bit e
obavljeno iz postojeeg centra za kontrolu prometa bez dodatnog troka pa je prema tome iskljueno iz procjene.
Pretpostavlja se da je troak prikupljanja EUR 0.12 po transakciji (tj. prolazu odjeljka autoceste izmeu dva vorita).
Prihod
Cestarina se prikuplja samo od teretnih vozila: za laka teretna vozila (ukljuujui autobuse) EUR 0.10 /km; za teka
teretna vozila EUR 0.20 /km. Pretpostavljeni udio lakih teretnih vozika (ukljuujui autobuse) je 55 %, za teka teretna
vozila je 45%.
112 Moe se pretpostaviti da e zbog porasta plaa i cijena energije biti nekih stvarnih poveanja operativnih i trokova odravanja
po kilometru. Ovo poveanje bit e barem djelomino kompenzirano poveanom produktivnou (zbog boljih materijala i
tehnologija). S obzirom da je teko procijeniti stopu i ritam ovih dvaju procesa pretpostavlja se da operativni i trokovi odravanja
po kilometru biti konstantni tijekom itavog razdoblja vrednovanja.
105
V Financijska i ekonomska analiza
Analiza je provedena upotrebljavajui 30-godinje referentno razdoblje tipino za cestovne projekte. Ostatak vrijednosti
investicije se razmatra na kraju referentnog razdoblja; ostatak vrijednosti je EUR 13 milijuna u financijskoj analizi koja
je izraunata na temelju neto sadanje vrijednosti novanih tokova generiranih u referentnom razdoblju (temeljeno na
formuli vjenosti) i EUR 150 milijuna u ekonomskoj analizi (temeljeno na formuli deprecijacije i ispravljeno faktorom
konverzije). Financijska i ekonomska analiza koriste stalne cijene. Stvarna diskontna stopa od 4% je koritena u
financijskim kalkulacijama, dok je drutvena diskontna stopa od 5.0% koritena u ekonomskoj analizi, u skladu s
mjerilom na razini EU postavljenim od strane Komisije. PDV je nadoknadiv i prema tome iskljuen iz analize.
Financijska analiza
Novani tokovi za financijsku analizu su prikazani u sljedeoj tablici, ukljuujui izraun relevantnih indikatora
financijskog performansa projekta.
Izrazito negativna financijska neto sadanja vrijednost investicije (FNPV(C) = -EUR 248 milijuna) pokazuje da projekt
treba EU pomo da bi bio odriv.
Projekt je pogon koji generira neto prihode u smislu lanka 61 Uredbe (EU) 1303/2013. U ovom sluaju, doprinos iz EU
Kohezijskog fonda projektu je odreen upotrebom metode temeljene na izraunu diskontiranog neto prihoda113.
Rezultirajua pro-rata primjena diskontiranog neto prihoda je 93.4%. Ovo, pomnoeno s prihvatljivim trokovima
prikazanima u odjeljku IV gore (EUR 293.2 milijuna) i sa stopom sufinanciranja relevantne prioritetne osi OP-a (85 %),
daje EU poticaj za projekt od EUR 232.7 milijuna.
Ostatak investicije promotor prua iskljuivo iz kapitala, bez potrebe da sklapa zajmove. Kapitalni doprinos bit e
financiran kroz dodatni uplaeni kapital od drave, za koji postoji formalna obaveza.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
EU POTPORA
Izgradnja Pogon
Calculation of Discounted Investment Cost NPV 4
Investicijski
(DIC) troak (iskljuivi nepredviene mEU %259.7 103.6 101.8 63.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
okolnosti) R
DIC / Novani tok investicijskog troka mEU 259.7 103.6 101.8 63.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Izraun Diskontiranih neto prihoda (DNR) NPV 4
Prihod mEU % 40.9 0.0 0.0 0.0 2.2 2.3 2.3 2.4 2.4 2.5 2.5 2.7 2.9 3.1 3.4
Operativni trokovi i trokovi odravanja R
mEU 27.9 0.0 0.0 0.0 0.9 0.9 0.9 0.9 0.9 0.9 0.9 7.8 0.9 1.0 1.0
Ostatak vrijednosti investicija R
mEU 4.2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 13
DNR / Novani tok neto prihoda R
mEU 17.2 0.0 0.0 0.0 1.4 1.4 1.5 1.5 1.5 1.6 1.6 -5.1 2.0 2.2 15.6
R
Prihvatljivi trokovi (EC) mEU 293.2
Pro-rata primjena DNR-a = (DIC - DNR) / R 93.4%
STOPA
DIC SUFINANCIRANJA 85.0%
PRIORITETNE OSI (CF)
EU POTPORA(= EC x PRO-RATA x CF) mEUR 232.7
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FRR(C)
Izgradnja Pogon
Izraun povrata na investiciju NPV 4
Investicijski troak mEUR %-259.7 -103.6 -101.8 -63.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
(iskljuivi nepredviene
okolnosti) trokovi i trokovi
Operativni mEUR -27.9 0.0 0.0 0.0 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -7.8 -0.9 -1.0 -1.0
odravanja
Prihod mEUR 40.9 0.0 0.0 0.0 2.2 2.3 2.3 2.4 2.4 2.5 2.5 2.7 2.9 3.1 3.4
Ostatak vrijednosti investicija mEUR 4.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 13.2
FNPV(C) prije EU
potpore / Netonovani mEUR -248.2 -103.6 -101.8 -63.0 1.4 1.4 1.5 1.5 1.5 1.6 1.6 -5.1 2.0 2.2 15.6
tok
FRR(C) prije EU potpore -8.8%
113 Kao to je izneseno u lanku 61(3)(b) Uredbe (EU) 1303/2013

106
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FRR(K)
Izgradnja Pogon
Nacionalni izvori
Promotorov doprinos
financiranja mEUR 24.0 22.5 13.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izraun povrata na nacionalni
kapital NPV 4
%
Promotorov doprinos mEUR -58.6 -24.0 -22.5 -13.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Operativni trokovi i trokovi mEUR -27.9 0.0 0.0 0.0 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -7.8 -0.9 -1.0 -1.0
odravanja
Prihodi mEUR 40.9 0.0 0.0 0.0 2.2 2.3 2.3 2.4 2.4 2.5 2.5 2.7 2.9 3.1 3.4
Ostatak vrijednosti investicije mEUR 4.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 13.2
FNPV(K) poslije EU
potpore / Neto novani mEUR -41.4 -24.0 -22.5 -13.9 1.4 1.4 1.5 1.5 1.5 1.6 1.6 -5.1 2.0 2.2 15.6
tok
FRR(K) - poslije EU potpore -2.9%
Primijetite da FNPV(K) na nacionalni kapital ostaje negativna jer EU potpore pokrivaju svega 85% raskoraka, dok je
ostatak pokriven nacionalnom javnom potporom.
Projekt se ini financijski odrivim, s obzirom da je troak investicije tijekom implementacije pokriven u jednakom
iznosu izvorima financiranja i da je njegovi kumulirani neto novani tok tijekom pogona pozitivan tijekom cijelog
razdoblja procjene.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FINANCIJSKA ODRIVOST Izgradnja Pogon
Verifikacija financijske odrivosti projekta
EU potpora mEU 88.4 89.2 55.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Promotorov doprinos R
mEU 24.0 22.5 13.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Prihodi R
mEU 0.0 0.0 0.0 2.2 2.3 2.3 2.4 2.4 2.5 2.5 2.7 2.9 3.1 3.4
Ukupni novani priljevi R
mEUR 112.4 111.7 69.0 2.2 2.3 2.3 2.4 2.4 2.5 2.5 2.7 2.9 3.1 3.4
Troak investicije mEU -112.4 -111.7 -69.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
(ukljuujui nepredviene okolnosti)
Operativni trokovi i trokovi R
mEU 0.0 0.0 0.0 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -7.8 -0.9 -1.0 -1.0
odravanja R
Ukupni novani odljevi mEUR -112.4 -111.7 -69.1 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -0.9 -7.8 -0.9 -1.0 -1.0
Neto novani tok mEUR 0.0 0.0 0.0 1.4 1.4 1.5 1.5 1.5 1.6 1.6 -5.1 2.0 2.2 2.4
Kumulirani neto novani tok mEUR 0.0 0.0 0.0 1.4 2.8 4.3 5.8 7.3 8.9 10.5 12.3 14.3 15.6 20.3
Ekonomska analiza
U svrhu socioekonomske procjene, procjena investicijskog troka je ispravljena za fiskalne uinke faktorom 0.91 (isklj.
trokove zemljita koji nisu predmet fiskalne korekcije). Rutinsko odravanje je ispravljeno faktorom 0.88. Faktori
fiskalne korekcije su temeljeni na udjelu transfernih plaanja u radnim i trokovima energije i njihovog odnosnog udjela
u ukupnom troku.
Socioekonomska analiza ukljuuje sljedee monetizirane koristi, koje su konzistentne s ciljevima projekta, tj. s brim
putovanjem sigurnijom cestom odvojenim kolnicima, utedama vremena putovanja, utedama trokova upravljanja
vozilom, utedama trokova nesree.
Koristi projekta, povezane s redukcijom negativnih uinaka (zagaenje i buka) unutar naselja nisu kvantificirane, s
obzirom da se ne smatraju vanima u monetarnome smislu, ali socioekonomska analiza ukljuuje uinak projekta na
emisije CO2 kao glavnog imbenika globalnog utjecaja prometa na okoli.
107
Utede vremena putovanja (u minutama uteenima po osobi) su kvantificirane uz pomo prometnih modela na temelju
prosjenih brzina koje postiu automobili i teretna vozila na postojeim i novim cestovnim poveznicama (vidi tablicu
ispod), njihove duine i pretpostavljene gustoe prometa. Kao posljedica projekta, procjenjuje se da e prosjeni
automobil koji koristi punu duinu nove autoceste utedjeti otprilike 12 minuta u godini 1, dok e teretna vozila utedjeti
otprilike 9 minuta. Utede vremena vozila koja ostaju na postojeoj cesti su oko etiri minute po vozilu.
Prosjena brzina (km/h)
Odjeljak Duina Bez projekta S projektom

(km) 1. 20. 1. 20. godina
Autom godinaLaka Autom godinaLaka AutomgodinaLaka Autom Laka
obili + obili + obili + obili +
tek tek tek tek
a a a a
E2 1.7 51.4 teret
46.5 41.0 teret
40.2 64.7 teret
53.8 62.5 teret
53.4
E3 3.6 35.2 na
35.2 31.9 na
31.9 38.8 na
38.6 32.5 na
32.4
E4 3.1 42.7 vozi
42.1 32.3 vozil
31.8 57.2 vozil
53.0 52.9 vozi
49.6
E5 3.7 40.6 la39.3 34.5 a33.9 54.8 a
51.0 53.9 la
50.2
E6 5.6 69.0 57.6 55.1 47.5 79.1 63.6 78.7 63.6
N1 5.7 104.8 75.2 98.4 72.4
N2 10.7 113.0 74.5 107.7 72.5
N3 2.0 79.7 70.0 78.6 69.6
Kako bi se monetiziralo korist VOT uteda, ine se sljedee dodatne pretpostavke 114 :
Varijabl Pretpostavka Komentar

Prosjeni broj osoba
a u automobilu 1.8 osoba Temeljeno na razliitim istraivanjima
Prosjeni broj osoba u teretnom vozilu 1.2 osoba provedenima u zemlji.
Svrha putovanja, automobili 20 % radna putovanja
80 % neradna putovanja
Svrha putovanja, teretna vozila 100 % radna putovanja
Unit value of time, work trips EUR 12.90 po satu Procjena temeljena na prosjenoj plai u
zemlji (EUR 9 po satu) i pretpostavljenim
opim trokovima povezanima s radom (33
%)
Jedinina vrijednost vremena, neradna EUR 4.30 po satu Procijenjeno na 1/3 vrijednosti vremena radnih
putovanja putovanja
Eskalacijski faktor za VOT GDP per capita rast, s faktorom elastinosti od
0.7
Utede upravljanja vozilom su izraunate za razliite vrste vozila uzimajui u obzir nacionalni vozni park, brzinu i
kapacitet ceste, stanje ceste i geometriju ceste. Software obino primjenjuje nacionalno kalibrirane vrijednosti i
iskljuuje trokove posade kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje.
Utede troka nesrea su povezane s injenicom da e veina prometa biti preusmjerena na sigurniju autocestu, s
odvojenim kolnicima za svaki smjer i odvojenim krianjima s cestama niih kategorija. Analize sigurnosti u prometu su
otkrile da je rizik smrtnog sluaja na postojeoj cesti 10.7 smrtnih sluajeva po milijardi vozila na kilometru dok je na
autocesti 3.1. Procijenjeno je da e izgradnja nove ceste spasiti otprilike 0.6 smrtnih sluajeva u prvoj godini i otprilike
0.9 smrtnih sluajeva u zadnjoj godini analize.
Prevenirani cestovni smrtni sluaj u zemlji je procijenjen na EUR 677,500 (procjena temeljena na vrijednostima
izvedenima iz pregleda literature). Procijenjeno je da e ova vrijednost rasti istom stopom kao BDP per capita, s
faktorom elastinosti od 1.0.
CO2 utede su povezane s injenicom da zbog povoljnijeg usklaivanja preena udaljenost za veinu prometa e se
smanjiti, dok e tijek promet koji ostaje na postojeoj cesti biti teniji. Pretpostavljeni jedinini troak je EUR 31 po
toni CO2 (u cijena iz 2013), s godinjim rastom od EUR 1.
114 Jedinine vrijednosti primijenjene u ovoj studiji sluaja su ilustrativne i ne treba ih uzeti kao mjerilo.
108
Rezultirajui novani tokovi i njihove EPNV su prikazane u sljedeoj tablici.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
ERR Izgradnja Pogon
Izraun Ekonomske stope NPV 5.0 %

povrata
Projektni troak investicije mEUR -234.3 -94.9 -92.1 -57.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Projektni operativni trokovi i mEUR -21.0 0.0 0.0 0.0 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -6.9 -0.8 -0.8 -0.9
trokovi
Ostatak odravanja
vrijednosti mEUR 44.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 151.0
investicija
Ukupni ekonomski trokovi mEUR -210.7 -94.9 -92.1 -57.0 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -6.9 -0.8 -0.8 150.2
B1. Utede vremena mEUR 266.7 0.0 0.0 0.0 10.7 11.5 12.3 13.2 14.1 15.0 16.0 20.7 25.4 30.5 37.7
B2. VOC utede mEUR 26.5 0.0 0.0 0.0 1.3 1.4 1.5 1.5 1.6 1.7 1.8 2.1 2.4 2.7 3.0
B3. Accident utede mEUR 9.2 0.0 0.0 0.0 0.4 0.4 0.5 0.5 0.5 0.5 0.6 0.7 0.9 1.0 1.2
B4. CO2 utede mEUR 3.1 0.0 0.0 0.0 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.2 0.2 0.2 0.3 0.4 0.5
Ukupne ekon. koristi mEUR 305.5 0.0 0.0 0.0 12.5 13.5 14.4 15.4 16.3 17.4 18.5 23.7 28.9 34.6 42.3
(B1+B2+B3+B4)
ENPV
ERR / Net benefits mEUR 87.0% -94.9 -92.1 -57.0 11.8 12.8 13.7 14.6 15.5 16.6 17.7 16.8
7.1 28.1 33.7 192.5
T/K OMJER 1.45
U smislu ENPV, glavna korist projekta je uteda vremena putovanja (87 % ukupne), praena tek u daljini utedama
trokova upravljanja vozilom (9 %), utedama troka nesrea (3 %), i CO2 utedama (1 %). Sve u svemu, rezultati
socioekonomske analize (ERR: 7.1 %, ENPV: EUR 87.0 milijuna) pokazuju da projekt generira pozitivne promjene
blagostanja te je prema dome zavrijedio EU pomo.
VI Analiza osjetljivosti
Ovo se provodi izraunom postotne promjene FNPV(C) i ENPV kao posljedice 1 % promjene u kljunim trokovima i
koristima. Ako je apsolutni postotak promjene u ENPV vii od 1 %, tada se odnosna varijabla smatra kljunom.
Testirana varijabla FNPV(C) elastinost ENPV elastinost

Troak investicije +1 % -1.07 % -2.70 %
Promet na novoj cesti +1 % +0.27 % +2.04 %
Operativni trokovi i trokovi -0.12 % -0.24 %
odravanja +1 %
Prihodi od cestarine +1 % +0.17 % n.a.
VOT +1 % n.a. +3.08 %
VOC +1 % n.a. +0.31 %
Utede nesrea +1 % n.a. +0.11 %
CO2 utede +1 % n.a. +0.03 %
Analiza osjetljivosti otkriva da financijski performans projekta nije vrlo osjetljiv na promjene u inputnim varijablama.
S druge strane, ekonomski performans je vrlo osjetljiv na promjene u pretpostavljenim trokovima investicije i potranji
i vrijednosti uteda vremena putovanja, koje se smatraju kljunim varijablama. Ovo je takoer odraeno u njihovim
promjenjivim vrijednostima (tj. nunim promjenama u varijablama kako bi ENPV postao negativan), koje su +37 % za
troak investicije i -32 % za VOT utede (u usporedbi s pretpostavkama temeljnog sluaja). S obzirom da su ove
vrijednosti, grubo govorei unutar realistinih mogunosti, odlueno je da se uz standardnu kvalitativnu analizu rizika
provede i probabilistika analiza rizika.
VII Analiza rizika

S obzirom da analiza osjetljivosti nije otkrila kljune varijable za financijsku analizu, analiza rizika se koncentrira za
potrebe jednostavnosti iskljuivo na ekonomsku analizu projekta i odrauje se i kvalitativno i kvantitativno.
Kvalitativna analiza rizika je predstavljena u sljedeoj matrici rizika. Uzima u obzir nesigurnosti povezane sa svim
aspektima projekta. Uzmite u obzir da su mjere prevencije i ublaavanja definirane iskljuivo za preostale rizike najvie
razine
Probabilitet Jaina Razina Mjere prevencije/

Rizik Uinak Uzroci
(P) (J) rizika ublaavanja
PLANIRANJE I ADMINISTRATIVNI RIZICI

Pribavljanje kanjen A III Niska EIA dovrena,
ADMINISTRATIVE RISKS
dozvola za je dokumentacija za
gradnju graevinsku dozvolu
spremna.
Odobrenja kanjen A I Niska Dozvole pribavljene,
komunalnih i je koordinacija u tijeku,
drugih usluga prostorni plan je spreman
i odobren.
Promjene u A I Niska EIA procedura je izvrena.
zahtjevima
zatite
okolia
KUPNJA ZEMLJITA
Cijena zemljita troak B III Niska Kupnja zemljita
dijelom obavljena
Kanjenja u odgoda B IV umjerena Kupnja zemljita
kupnji dijelom obavljena
zemljita
Dodatni troak A I Niska Nikakvi dodatni zahtjevi
zahtjevi se zasad nisu pojavili
Zemljite za A I Niska Mjesto izgradnje
privremeni pristupano nema potrebe
pristup lokaciji za privremenim pristupom
IZRADA
Neadekvatno troak A III Niska Ispitivanja su poduzeta
ispitivanje i tijekom izrade, uvjeti
istraivanje poznati.
lokacije
Promjene u troak A III Niska Sve infrastrukturne
zahtjevima komponente/parametri
dogovoreni.
Neadekvatne troak B III Niska Izrada uglavnom dovrena
procjene troka
izrade
RIZICI IZGRADNJE
Neadekvatna troak D IV Visoka Natjeajna cijena jo Odluka o podnoenju
procjena nepoznata prijave EU fondovima
trokova ovisno o rezultatima
izgradnje (u natjeaja, nepredviene
usporedbi sa okolnosti ukljuene u
zaprimljenim proraun, kreditna linija
ponudama) za dodatno financiranje je
Prekoraenja troak D IV Visoka Implementacija projekta spremna. su poduzeta
Ispitivanja
rokova jo nije poela, ukljuuje tijekom izrade, izrada je
(tijekom izgradnju tunela koja je prola reviziju
izgradnje) geoloki rizina.
Neadekvatna troak C III Umjerena Procjena
kvaliteta izgradnje temeljena na
iskustvu
Poplave, odroni i troak A III Niska
slino
Arheoloki troak B I Niska Nema poznatih
nalazi arheolokih nalaza u
okolnim podrujima
Neadekvatna troak C I Niska Natjeajna cijena jo nije
procjena poznata
trokova
nadzora
Neadekvatna troak C I Niska Implementacija projekta
procjena jo nije poela, troak u
trokova usporedbi s ukupnim
privremenih trokom je nizak.
Bankrot
radova kanjen B III niska Mogui dodatni
izvoaa je zahtjevi koji se tiu
financijske snage bit e
ukljueni u dosje
natjeaja.
Probabilitet Jaina Razina Mjere prevencije/

Rizik Uinak Uzroci
(P) (J) rizika ublaavanja
Izvoaevi Kanje B III Niska Financijska situacija moe

resursi nje utjecati na sposobnost
izvoaa da financira
radove i zalihe materijala.
Javna nabava Kanje C III umjerena Moe niti odgoena za
nje godinu
OSTALI(iskustvo).
Prosvjedniko troak A I niskaRIZICIMaster plan odobren, nema
djelovanje aktivnih inicijativa civilnog
drutva.
Promjena strategije troak A I Niska Visoki prioritet
projekta za dravu,
meunarodne obaveze,
nizak troak investiran
za sada.
Uvoenje % B III Niska Sustav vinjeta, nema se
izravne promet namjere uvesti izravnu
cestarine a naplatu cestarine za
(evazija automobile u ovom
cestarine) trenutku, kamionima u
prolazu bit e zabranjeno
Manjak kanjen A IV koristiti ceste
Umjerena Smanjeni nie
kapacitet
nacionalnih je kategorije. projekata, ali
financiranja
financija projekt ostaje visokog
prioriteta.
Prometni rizik % C IV Visoka Studija prometa dostupna, Izvriti reviziju prometnog
(potranje) prometa nesigurnosti se tiu modela.
dugorone prognoze.
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno; E. Vrlo vjerojatno. Jaina:
I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak; IV. Kritian uinak; V. Katastrofalan uinak.
Razina rizika: Niska; Umjerena; Visoka; Neprihvatljiva.
Kvalitativna analiza rizika u stvari iskazuje dva kljuna rizika: i) rizik trokova izgradnje (poveanje cijene u usporedbi
s procjenom izraivaa; poveanje out-turn troka u usporedbi s ugovornom cijenom, meu ostalim zbog znaajnog
geolokog rizika); i ii) rizik potranje.
Ova dva rizika su zato predmet kvantitativne analize rizika.
Monte Carlo simulacija rizika je koritena kako bi se procijenila distribucija vjerojatnosti socioekonomskog indikatora
performansa projekta (ENPV), ponovljena u 4,000 iteracija. Asimetrina trokutna distribucija vjerojatnosti je
primijenjena115, sa sljedeim pretpostavkama koje se tiu mogueg raspona investicijskog troka i prometnih koristi
(min., maks.):
troak investicije (-5 %; +20 %);
promet na novoj cesti (-30 %; +15 %).
Pretpostavljeni raspon investicijskog troka je temeljen na expost vrednovanju projekata autoceste u prolosti koji su
analizirali troak razvoja tijekom ciklusa projekta, i koji su pronali da je za standardni projekt konani out-turn troak u
rasponu -5 % do +20 % u usporedbi s procjenom izraivaa.
Monte Carlo analiza simulira varijaciju prometa na novoj cesti koja utjee na povezane koristi (utede vremena, troak
upravljanja vozilom, utede nesrea). Parametri (min., maks.) su izvedeni kroz procjenu koja razmatra sporadine
dokaze za neke od projekata i objavljene lanke. Gustoa probabiliteta i kumulativna distribucija probaliliteta za ENPV
su prikazane ispod. U temeljnom scenariju ENPV je oko EUR 87 milijuna, ENPV prilagoen na najvjerojatniji rizik je
oko EUR 77 milijuna. Probabilitet negativnog ENPV-a je oko 15 %.
115 Ovo se smatralo najprikladnijim s obzirom na dostupne podatke

Gustoa vjerojatnosti ENPV-a Kumulativna distribucija vjerojatnosti
12% 12%
Inicijalna
10% ENPV procjena
10% 10%
9% 9%
8% 8% 8%
7% 8% 8%
6% 6%
5% 6% 6%
5%
4%4% 4% 4% 4%
3%
2%
1% 2% 2%
1%
1%
0%
0%
-9.3
-0.2
8.9
-45.9
-36.8
-27.6
-18.5
18.1
27.2
36.4
45.5
54.6
63.8
72.9
82.1
91.2
100.3
109.5
118.6
127.8
Analiza rizika sugerira da postoji vjerojatnost za negativni ENPV zbog ostatka rizika
koji su izvan kontrole promotora projekta, prije svega geolokih uvjeta na mjestu
gdje se ima graditi tunel (geoloka istraivanja ne mogu iskljuiti rizike), trinih
cijena izgradnje (natjeajne cijene ne prate uvijek iskustvo ranijih projekata) i
potranje (ponaanje prometa ne prati uvijek predvidljive obrasce). Sve nune mjere
prevencije rizika su ve bile poduzete tijekom izrade projekta, poput detaljnih
geolokih i hidrolokih istraivanja, i elaboracije prometnog modela koji prua
parametar za dimenzioniranje cestovnih elementa. Kao mjera ublaavanja koja se tie
prognoze prometa, preporuuje se revizija prometnog modela i njegovo kontinuirano
unapreivanje, ako i kada je to potrebno, npr. pribavljanjem najnovijih inputnih
podataka kojima se hrani model.
Uzevi u obzir paljivi proces pripremanja projekta dosad (uklj. mjere prevencije
rizika) i pozitivan oekivani ENPV, izraunati rizik negativnog ENPV-a se smatra
prihvatljivim i projekt treba biti puten u iduu fazu (natjeaj). Ipak, konano
odobrenje projekta i prijava za EU financiranje ne predstoje prije nego to su poznati
rezultati natjeaja. Ako bi natjeaj rezultirao butno viim cijenama od predvienih (tj.
vie od 10%) preporuljivo je ponoviti CBA i analizu rizika s novim inputima i
ponovno razmotriti razvoj i implementaciju projekta.
Studija sluaja - eljeznica
I Opis projekta
Projekt se sastoji od unapreenja dvokolosijenoga eljeznikog odjeljka, dijela TEN-T Prioritetne osi Y. Postojea
pruga je 94.75 km duga (od Y kraja stanice A do X kraja stanice B), posve dvokolosijena, elektrificirana i opremljena
automatskom blokadom te se koristi i za putniki i za teretni promet116.
Trenutni prometni prosjek je otprilike 40 pari vlakova dnevno. Prosjena tehnika brzina koja se moe razviti u
trenutnim uvjetima je otprilike 81 km/h (ekvivalent izradbene brzine, komercijalna brzina je nia). Pruga nije
interoperabilna s obzirom da nije opskrbljena ERTMS-om (European Rail Traffic Management System). Glavni
problem performansa postojee linije su uzrokovani parametrima usklaenja koji limitiraju brzinu i znaajnim manjkom
odravanja u prolosti.
Prema usklaenjima (varijantama unapreenja brzine) koje prua projekt, odjeljak e biti skraen s 94.75 km na 89.5
km. Projektni radovi ukljuuju prije svega:
obnovu 63.464 dvokolosijena km postojeeg usklaenja i izgradnju 26.036 dvokolosijenih km novog usklaenja.
Nakon unapreenja, otprilike 60% odjeljka e omoguavati maksimalnu brzinu od 160 km/h;
izgradnju dva jednocjevna tunela ukupne duine 1,260 m;
izgradnju 13.705 km potpornih zidova i 1.260 km nagibne zatite i korekciju korita rijeke;
obnovu ili popravak 32 mosta, izgradnju ili popravak 106 odvodnih kanala;
sanaciju putnikih zgrada u etiri kolodvora i est stanica (oko 14,725 m);
poveanje i zatitu kolodvorskih platformi, izgradnju 6 tunela za pjeaka i popravak krianja;
smanjenje ili preslagivanje kolodvorskih pruga, zamjenu 144 skretnice, proirenje teretnih krakova na 750 m irine;
instalaciju 7 Electronic Interlockings, ERTMS razina 2 ukljuujui GSM-R i sanaciju postojeeg Automatic Train
Protection (INDUSI/PZB type) sustava kao rezervne opcije;
zatvaranje 7 postojeih krianja, zamjenu dva krianja nadvonjacima i instalaciju automatskih sustava zatite s 4
polubarijere za preostalih 33 krianja;
sanaciju/instalaciju elektronskog vunog sustava na cijeloj duini od 89.5 km;
sanaciju telekomunikacijskih sustava (glasovna i podatkovna komunikacija, oprema za putnike informacije, dva
dalekovoda temeljena na optikim vlaknima).
Sljedei izradbeni parametri su primijenjeni u razmatranju primijenjenih standarda/ciljeva:
116 ira analiza koridora je provedena u ranijoj fazi i prua komplementarne informacije o irem opravdanju programa unapreenja.
Meutim, za potrebu ove studije sluaja, analiza na razini projekta se smatrala razumnom, posebice jer otprilike 100 km
unapreenja odjeljka prua znaajan utjecaj na prometne tokove posebice na razini ishodita/odredita A/B.
Kriterij Parametri
i
Maksimalna brzina putnikih vlakova 160 km/h (na otprilike 60 % duine), 120 km/h na ostatku
Maksimalna brzina teretnih vlakova 120 km/h
Clearance UIC B.
Maksimalno osovinsko optereenje 22.5 t
Maksimalni nagib 12.5 (unutar ovog odjeljka maks. nagib bit e svega 3).
Minimum duljina kolosijeka 750 m
Razmak izmeu osi na otvorenoj pruzi 4.20 m
Razmak izmeu osi na kolodvorima Barem 4.75 m (l. 29(3) RET), ali obino 5.00 m.
Visina platformi na kolodvorima 55 cm
Krianja 4 automatske 4 polubarijere + CCTV
Kompatibilnost signalne opreme ERTMS razina 2 s LS/Indusi ATP kao rezervnom opcijom
II Ciljevi projekta
U sri, projekt smjera unaprijediti razinu eljeznike usluge na vanom koridoru, posebice kroz smanjenje vremena
putovanja, poveani kapacitet i veu sigurnost, doprinijevi time ukupnoj atraktivnosti eljeznikog prijevoza kao naina
prijevoza unutar drave i na transeuropskoj razini takoer.
Posebice, unapreenje prema ciljnoj brzini od 160 km/h za putnike i 120 km/h za teretne vlakove (unutar ERTMS
razina 2 okruenja) omoguit e smanjenje vremena putovanja s trenutnih otprilike 96 na 55 minuta za putnike vlakove
na duge udaljenosti.
Glavni rezultati koji se oekuju su:
smanjenje vremena putovanja za postojee korisnike eljeznice;
smanjenje operativnih trokova za pruatelje usluge;
preusmjeravanje s ceste na eljeznicu s koristima za putnike kao i za drutvo kroz smanjenje eksternih trokova i
privlaenje novog prometa na eljeznicu; i
unapreenje prometne sigurnosti
Projekt je sukladan s postojeim nacionalnim i EU (TEN-T) planovima i prioritetima Operativnog programa Promet
(OPT). Pridonosi ostvarenju sljedeih OPT indikatora:
Indikator Jedi Cilj 2015

nica
Output
Totalna duina rekonstruiranih ili nadograenih eljeznikih pruga km 209.18
Rezultat
Vrijednost vremenskih uteda za putnike i teret prevezene nadograenom M EUR/god. 86.93
eljeznicom
III Analiza potranje i opcija

Sljedee glavne alternative su prouene unutar studije izvedivosti:
Temeljni (bez projekta) scenarij

Pretpostavlja business as usual scenarij, pod kojima poduzee za eljezniku infrastrukturu nastavlja upravljati
prugom pratei trenutne trendove, tj. trenutnu razinu rutinskog i periodikog odravanja (neto niu od potrebne) s
uinkom nastavljanja laganog trenda smanjenja prosjene brzine s vremenom (otprilike 0.5 % godinje).
Alternative s projektom
Alternativa 1: Online sanaciju pruge na izvornu izradbenu brzinu (120 km/h) bez novih nadogradbi/novih
usklaenja.
Alternativa 2: Umjereno unapreenje brzine na 160 km/h na otprilike 60 % pruge do 2020 gdje se ovo moe
ostvariti uz niske ili umjerene investicijske trokove (izbjegavajui skupe strukture poput dugih tunela i mostova).
Alternativa 3: Maksimalno unapreenje brzine na 160 km/h na otprilike 80 % pruge do 2020.
Alternative su usporeene u studiji izvedivosti na temelju CBA, kao i drugih razmatranja (poput utjecaja na okoli
ukljuujui Natura 2000 podruja) i Alternativa 2 je odabrana kao preferirana opcija117 jer prua najbolji ekonomski
povrat (najvii ERR i B/C omjer) te je usmjerena u fazu detaljne izrade i predmet je ove analize.
Potranja118
Trenutna gustoa prometa (prosjek izmeu A i B) je otprilike:
30 pari putnikih vlakova na dan (otpr. 4,900 pax/dnevno);
9 pari teretnih vlakova na dan (otpr. 12,000 ton/dan).
Prognoza je izvedena iz modela temeljenog na utjecaju egzogenih (rast BDP-a, rast stanovnitva, motorizacija, vrijeme
putovanja cestom, rast cijene goriva) i endogenih (vrijeme putovanja eljeznicom, rast cijene eljeznikih vozarina)
faktora s prikladnom kalibriranjem.
Tijekom implementacije utjecaj projekta je negativan, to odraava smetnje tijekom vremena gradnje, potom postupno
pozitivan nakon to se doda rad koridora. Pozitivni uinak odraava dodatni promet uglavnom preusmjeren s cesta kao
rezultat uteda u vremenu putovanja.
Sve skupa, prognoza rezultira prosjenim postupnim rastom eljeznikog prometa, grubo ekvivalentnim 1.1% godinje
za putnike i 0.4% za teret tijekom vremena procjene. Rezultati prognoze prometa s i bez su ilustrirani u slikama nie:
117 Unutar preferirane opcije usklaenje, studija analizira ostale tehnike varijante nie razine, ukljuujui kapacitet tranica unutar
kolodvora, itd.
118 Analizi potranje i operativnoj analizi nije svrha biti predstavljene unutar studije sluaja pa je prema tome ono to je
predstavljeno ovdje samo obris koji saima rezultate pune analize koja je predmet posebnog odjeljka studije izvedivosti. Analize
ukljuuju sve detalje metodologije modeliranja/prognoziranja kao i funkcionalnosti potranje, operativnih planova i koritenja
kapaciteta (po odjeljku i kolodvoru) kao temelj za definiranje optimalnih/racionalnih kapaciteta koji su u stvari potrebni.
IV Projektni trokovi odabrane opcije

Troak investicije
Putniki promet bez projekta Teretni promet bez projekta
s projektom s projektom
1,000,000,000 2,500,000,000
900,000,000
800,000,000 2,000,000,000
700,000,000
600,000,000 1,500,000,000
tons-km
pax-km
500,000,000
400,000,000 1,000,000,000
300,000,000
200,000,000 500,000,000
100,000,000
0 0
1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 1 4 7 10 13 16 19 22 25 28
Procjena troka za radove i nadzor odabrane opcije je temeljena na detaljnoj procjeni izrade (ralanjenoj transparentno
na koliine i jedinine trokove po komponenti). Radovi nisu jo bili na javnom natjeaju i otkup zemljita je djelomino
zavren. Procjena troka je napravljena pri stalnim cijenama godine Y.
U Ukupni trokovi Neprihvatljivi Prihvatljivi

EUR projekta trokovi trokovi
(A) (B) (C)=(A)-(B)
1 Naknade za planiranje/izradu 14,024,673, , 14,024,673,
2 Otkup zemljita 12,756,615 , 12,756,615
3 Izgradnja 648,131,978 , 648,131,978
4 Postrojenja i strojevi 38,354,080 , 38,354,080
5 Nepredvieni izdaci 51,721,770 , 51,721,770
6 Prilagodbe cijena (ako je to 0 , 0
primjenjivo)
7 Tehnika pomo 0 , 0
8 Publicitet 125,747 , 125,747
9.1 Nadzor 13,111,376 3,255,491119 12,855,885
9.2 Ostali trokovi 922,259 922,259
10 Podzbroj 779,148,498 255,491 778,893,007
11 PDV 186,995,640 186,995,640 0
12 UKUPNO 966,144,137 187,251,131 778,893,007
Prosjeni troak po (dvokolosijenom) km projekta, ukljuujui pomone investicije u kolodvore, itd. je otprilike EUR
8.7 milijuna (bez PDV-a), to je u skladu sa slinim projektima u zemlji.
119 Ova stavka troka odgovara uslugama nadzor nad razdobljem obavijesti o nedostacima, koje se protee izvan razdoblja
prihvatljivosti programa.
Infrastrukturni operativni trokovi i trokovi odravanja

Prosjean jedinini troak odravanja za eljezniku prugu koritenu u analizi je:
za scenarij bez projekta EUR 29,717 po km pruge godinje (prema stvarnim trokovima snoenim tijekom zadnjih
5 godina odraavajui business as usual pretpostavke);
za scenarij s projektom EUR 37,500 po km pruge godinje, kao se procjenjuju standardi dobrog odravanja
temeljeni na lokalnim trokovima
Jo jedan faktor koji utjee na ukupni operativni i troak odravanja projekta je smanjenje duine eljeznikog odjeljka.
Ukupno, meutim, bi dolo do poveanja tih trokova u scenariju s projektom u usporedbi sa scenarijem bez
projekta.
Preusmjeravanje prometa s cesta moe imati granini uinak (smanjenje) na ovu operativne i trokove odravanja ceste,
ali to se obino ne smatra dovoljno znaajnim za procjenu pa se prema tome ignorira.
Ostatak vrijednosti
Ostatak vrijednosti je izraunat kao neto sadanja vrijednost financijskih/ekonomskih tokova120 tijekom preostalog
ivotnog vijeka (52 godine) izvan referentnog razdoblja (30 godina). Ova metoda se razmatra kako bi se realistinije
odrazila stvarna vrijednost imovine nego tradicionalnom raunovodstvenom metodom temeljenom na linearnoj
deprecijaciji.

Openito
Analiza se provodi koristei 30-godinje referentno razdoblje koje je uobiajeno za eljeznike projekte.
Financijska i ekonomska analiza koriste stalne cijene (godina Y). Diskontna stopa od 4% realno je koritena u
financijskim izraunima dok je drutvena diskontna stopa od 5% koritena u ekonomskoj analizi, u skladu s EU
mjerilima koje postavlja Komisija. PDV je iskljuen s obzirom da je nadoknadiv.
Financijska analiza
S obzirom da prugom upravlja vie upravitelja financijska analiza je provedena iz perspektive vlasnika
infrastrukture/menadera; prema tome relevantni prihodi su naplate pristupa pruzi (TAC) plaene od strane upravitelja
teretom i putnicima.
Dodatni prihodi koje generira projekt kao rezultat postupnog prometa (vlakovi-km) predvienog u analizi prometa.
Izraun je temeljen na trenutnoj razini naplate pristupa pruzi (tj. prosjek EUR 2.11/ vlak-km za putnike i EUR 3.29/vlak-
km za teret) za koju se pretpostavlja da se nee realno mijenjati tijekom razdoblja procjene. Izbor ne podizanja razine
naknade nakon unapreenja pruge je napravljen na temelju politikog stava da se maksimalne koristi unapreenja
transferiraju krajnjim korisnicima (umjesto da se pokua povratiti dio) u kontekstu injenja eljeznikog naina
prijevoza atraktivnijim kako bi se na taj nain doprinijelo cilju promjene naina prijevoza. Obratite pozornost na
privremeni pad prihoda tijekom trogodinjeg razdoblja izgradnje to je rezultat smetnji inherentnih radovima u tijeku
(ogranienje kapaciteta pruge, kanjenja, itd.).
Projekt generira neto prihode u smislu lanka 61 Uredbe (EU) 1303/2013. Kako bi se odredio doprinos Kohezijskog
fonda projektu, metoda temeljena na izraunu diskontiranog neto prihoda je primijenjena121, to vidimo sljedeoj tablici.
Analiza pokazuje da projekt nije u stanju otplatiti oko 95% investiranog kapitala.
120 Uzmite u obzir da ovo znai da su rezultirajui financijski i ekonomski ostaci vrijednosti vrlo razliiti, to odraava vrlo razliite
profile financijskih i ekonomskih tokova.
121 Kao to se iznosi u lanku 61(3)(b) Uredbe (EU) 1303/2013
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
EU POTPORA
Izgradnja Pogon
Izraun Diskontiranog troka investicije NPV
(DIC)
4%
Troak investicije (bez nepredvienih mEUR 670.8 227.2 214.4 285.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
izdataka)
DIC / Novani tok investicijskog troka mEUR 670.8 227.2 214.4 285.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izraun NPV
Diskontiranih neto prihoda (DNR)
4%
Prihodi (naplate pristupa pruzi) mEUR 35.1 -0.1 -0.1 -0.2 0.2 0.4 0.8 1.2 1.5 2.3 2.4 2.8 3.2 3.7 4.1
Operativni trokovi i trokovi odravanja mEUR -15.7 0.0 0.0 0.0 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1
DNR / Novani tok neto prihoda mEUR 33.1 -0.1 -0.1 -0.2 -0.9 -0.7 -0.3 0.1 0.5 1.2 1.3 1.7 2.2 2.6 47.4
Prihvatljivi trokovi (EC) mEUR 778.9

Pro-rata primjena 95.1%
DNR = (DIC - DNR) / DIC
STOPA 85.0%
SUFINANCIRANJA
EU POTPORA ( = EC x PRO-RATA x CF) mEUR 629.4
U ovom sluaju, EU potpora je izraunata mnoenjem prihvatljivog troka prikazanog u odjeljku IV iznad (EUR 778.9
milijuna) s pro-rata primjenom diskontiranog neto prihoda (95.1 %) i stopom sufinanciranja relevantne prioritetne osi
OP-a (85%) to rezultira s EUR 629.4 milijuna. Ostatak investicije je sufinanciran iz nacionalnih sredstava (dravni
proraun i eljezniko poduzee122). Zajmovi nisu u planu.
Sljedei indikatori profitabilnosti (before-tax, real) su izraunati vidi tablice novanih tokova ispod:
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FRR(C)
Izgradnja Pogon
Izraun povrata investicije
NPV 4%
Troak investicije (bez
nepredvienih izdataka) mEUR -670.8 -227.2 -214.4 -285.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
odravanja
Prihodi mEUR 35.1 -0.1 -0.1 -0.2 0.2 0.4 0.8 1.2 1.5 2.3 2.4 2.8 3.2 3.7 4.1
FNPV(C) prije EU potpore mEUR -637.7 -227.3 -214.5 -286.1 -0.9 -0.7 -0.3 0.1 0.5 1.2 1.3 1.7 2.2 2.6 47.4
/ Neto novani tok
FRR(C) - prije EU potpore -8.1%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FRR(K)
Izgradnja Pogon
Nacionalni izvori financiranja
Nacionalna javna potpora mEUR 34.6 32.8 43.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Doprinos promotora mEUR 12.0 11.4 15.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izraun povrata na nacionalni
kapital NPV 4%
Nacionalna javna potpora mEUR -106.5 -34.6 -32.8 -43.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Doprinos promotora mEUR -37.1 -12.0 -11.4 -15.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
odravanja
Prihodi mEUR 36.5 -0.1 -0.1 -0.2 0.2 0.4 0.8 1.2 1.5 2.3 2.4 2.8 3.2 3.7 4.1
FNPV(K) - poslije EU mEUR -109.7 -46.7 -44.3 -59.1 -0.9 -0.7 -0.3 0.1 0.5 1.2 1.3 1.7 2.2 2.6 47.4
potpore / Neto novani tok
FRR(K) - poslije EU potpore -2.1 %
122 Doprinos sufinanciranja iz nacionalnog prorauna je 15% iznosa koji nastaje mnoenjem prihvatljivog troka s pro-rata
primjenom diskontiranog neto prihoda. eljezniko poduzee pokriva neprihvatljive trokove koji nisu pokriveni javnim
potporama (EU + nacionalna sredstva).
Uoite da FNPV(K) ostaje negativna jer EU potpora ne pokriva cijeli jaz nego samo 85% njega.
Kako bi se osigurala ukupna odrivost, poveane operativne potpore od drave nune za pokrivanje negativnog
operativnog novanog toka tijekom razdoblja izgradnje i prve tri godine upogonjenja (to je posljedica (i) poetnog pada
prihoda i (ii) poveanih operativnih i trokova odravanja potrebnih za dobar rad.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FINANCIJSKA ODRIVOST Izgradnja Pogon
EU potpora mEU
Nacionalna javna potpora mEU R 196.0 185.7 247.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Doprinos promotora R
mEU 34.6 32.8 43.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Prihodi R
mEU 12.0 11.4 15.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Ukupni novani tokovi R
mEU -0.1 -0.1 -0.2 0.2 0.4 0.8 1.2 1.5 2.3 2.4 2.8 3.2 3.7 4.1
Troak investicije (bez R
mEU 242.6 229.8 306.3 0.2 0.4 0.8 1.2 1.5 2.3 2.4 2.8 3.2 3.7 4.1
nepredvienih izdataka)
R -242.7 -229.9 -306.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Operativni trokovi i mEU 0.0 0.0 0.0 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1
trokovi odravanja R -242.7 -229.9 -306.6 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1 -1.1
Ukupni novani odljevi mEU -0.1 -0.1 -0.2 -0.9 -0.7 -0.3 0.1 0.5 1.2 1.3 1.7 2.2 2.6 3.0
Neto operativnih novani R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Porez*
tok mEU
R 0.1 0.1 0.2 0.9 0.7 0.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Subvencije operativnih R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 0.6 1.8 3.1 10.9 20.8 32.9 47.1
trokova
Kumulirani neto novani R
mEU
tok R
* Porezni stupac iznosi 0 tijekom cijelog razdoblja jer se oporezivanje dovrava na razini cijelog poduzea (upravitelja
eljeznikom infrastrukturom) gdje su ukupni trokovi u biti vei od prihoda i na nulu se dolazi zahvaljujui potporama
koje pokrivaju operativne trokove
Ekonomska analiza
Sljedee ope pretpostavke su razmotrene:
Parametri Pretpostavka123
Prosjena popunjenost, automobili 1.6 osoba
Prosjena popunjenost, teretna vozila 1.2 osoba
15% poslovno
Svrha putovanja, automobili 30 % dnevne
migracije
55 %
ostalo
10 %
Svrha putovanja, eljeznica 30% dnevneposlovno
migracije
60% ostalo
Prosjena nosivost vlaka (pax) 120 osoba
Prosjena nosivost vlaka (freight) 640 tona
Prosjena naknada za pristup pruzi, putniki vlakovi EUR 2.1 / vlak-
Prosjena naknada za pristup pruzi, teretni vlakovi km /vlak-
EUR 3.29
Prosjena vozarina po putnik-km vlak km
EUR
Prosjena vozarina po putnik-km autobus 0.07
EUR
EUR 12.60.05
/h za poslovni put
Vrijednost vremena (putnici) EUR 6.2 /h za dnevne migracije
EUR 5.2 /h za druge svrhe
EUR 0.2 za
Trokovi upravljanja vozilom po vozilo-km (ceste) automobile EUR 0.27 za
EURminibus
0.95 za
kamione EUR 3.95 za putnike na duge relacije
Trokovi upravljanja vlakom po vlak-km EUR 3.3 za putnike na kratke relacije
EUR 4.01 za teretne vlakove
123 Vrijednosti nisu specifine za dravu i pruene su ovdje samo u svrhu studije sluaja-
Napomena: za pravu procjenu, nacionalne/vrijednosti specifine za projekt trebaju biti odreene i koritene kao prikladne.
Parametri Pretpostavka123
EUR 348.3 za putnike na due relacije
Trokovi upravljanja vlakom po sat-vlak. EUR 200.3 za putnike na krae relacije
EUR 93.4 za teretne vlakove
0.91 for troak investicije
Prosjeni faktori konverzije za investicijski troak (cijene u
sjeni) 0.88 za operativni
i troak
odravanja
Cilj ekonomske analize je monetiziranje uinka projekta na tri razine:
potroaki viak (korisnici eljeznice);
proizvoaev viak (eljezniki i autobusni prijevoznici);
eksternalije (emisije i nesree).
Potroaki viak
Za postojee korisnike eljeznice, potroaki viak se dobiva promjenom uopenog korisnikog troka, prije svega u
vremenskim i trokovima vozarine.
S obzirom da se pretpostavlja da se vozarine nee mijenjati kao rezultat projekta, relevantni uinak je uteda vremena.
Vrijeme putovanja (s projektom) je odreeno na temelju simulacije vonje vlaka pri razmatranju profila unaprjeene
pruge. Za scenarij bez projekta procjena je temeljena na trenutnim vremenima vonje, prilagoenima s vremenom u
skladu s pretpostavkama profila odravanja nainjenima u ovom scenariju.
Izraun koristi povezanih sa smanjenjem zagaenja i buke unutar naselja nije poduzet.
Za nove korisnike eljeznice (preusmjerene s cesta124 korisnike automobila i autobusa i novu generiranu potranju),
potroaki viak slijedi formulu pravila polovice koja u biti pretpostavlja polovicu utede uopenog troka
postojeih korisnika. S obzirom da se vozarine ne mijenjaju, ovo znai polovicu utede vremena putovanja.
Za korisnike koji ostaju na cesti granina korist iz smanjenja gustoe prometa se ne smatra dovoljno znaajnom da bi se
ukljuila u procjenu (posebice jer cesta u pitanju nije zakrena) pa je prema tome ignorirana.
Proizvoaev viak
Proizvoaev viak koji proizlazi iz utjecaja projekta (uglavnom kao rezultat novog eljeznikog prometa uglavnom
preusmjerenog s cesta ali i kao rezultat promjene u trokovima upravljanja vlakom za postojee korisnike eljeznice) na:
eljeznike prijevoznike, posebice promjena u:
trokovima upravljanja vlakom (utede) 125;
prihodima od eljeznikih vozarina (dodatni dobici).
124 Obratite pozornost na metodoloki izbor procjene vika za preusmjereni promet, ba kao i za generiran promet (pravilo
polovice) u usporedbi drugim alternativnim prihvatljivim metodama, prije svega izraunom temeljenim na razlici izmeu
uopenog troka u nainu prijevoza s kojeg se prelazi (cesta) na nain na koji se prelazi (eljeznica). Metoda pravila polovice je
odabrana posebice zato to u ovom sluaju nema ogranienja kapaciteta, niti sad niti u blioj budunosti
125 Utede trokova upravljanja vlakom su prije svega rezultat smanjene duine odjeljka (od oko 5 km) zbog usklaivanja, ali
takoer i smanjenja vremena putovanja i prema tome na vremenu temeljenog troka koritenja, kao i homogenijeg brzinskog
profila pruge koji znai manje ubrzavanja, itd.
Cestovne prijevoznike, prije svega promjena u::
trokovima upravljanja vozilom (autobusom) (utede) 126;
prihodi od vozarina (gubici).
Utjecaj troka na upravitelja infrastrukturom je kvantificiran pod trokovima projekta (investicija, ostatak vrijednosti i
operativni trokovi i trokovi odravanja), dok se uinak promjene prihoda (naplate pristupa pruzi) ignorira jer
predstavlja transfer (ekvivalentne vrijednosti) iz vika eljeznikog prijevoznika.
Eksternalije
Utede trokova nesree rezultiraju u biti iz prometa koji je preao s cesta na eljeznicu, znajui da su trokovi nesrea
(mjerene u ukupnim trokovima po vozilu-km temeljenima na ranijem istraivanju u zemlji) bitno nii na eljeznici nego
na cestama. Dodatne sigurnosne koristi donosi unaprjeena zatita pruge (uklanjanje nekih krianja, puna barijerna
zatita drugih).
Smrtni sluajevi / 100 milijuna vozilo-km Smrtni sluajevi/ 100 milijuna putnik-km
Ceste 5.80 3.6
eljeznica 10.50 0.1
Utede troka emisija (zagaenje zraka i trokovi klimatskih promjena) su takoer rezultat promjene naina
prijevoza s ceste na eljeznicu.
Jedinini trokovi po putnik-km i ton-km predstavljeni u sljedeoj tablici su temeljeni na nacionalnoj studiji eksternih
trokova u prometnom sektoru i prilagoeni su stalnim cijenama temeljne godine. Stope eskalacije su bile primijenjene
kako bi se odrazili trokovi tete od CO2 i emisija zagaenja zraka tijekom vremena, to je u skladu s preporukom ovog
vodia i drugih predmetnih meunarodnih studija.
Putnici (pax-km)
Cestovni troak EUR/pax-km 0.015
eljezniki troak EUR/pax- km 0.007
Teret (ton-km)
Cestovni troak EUR/ton-km 0.026
eljezniki troak EUR/ton-km 0.006
Uinici buke se smatraju marginalnima i prema tome su ignorirani s obzirom na ruralnu okolinu (uglavnom izvan
naseljenih mjesta.
Rezultirajui novani tokovi i njihove sadanje vrijednosti su prikazani u sljedeoj tablici.
126 Pretpostavljena promjena naina s autobusa na eljeznicu dovodi do blagog smanjenja autobusnih usluga i samim tim uteda
trokova upravljanja autobusom. Smanjene autobusnih usluga moe generirati nekoristi u smislu duih intervala izmeu
polazaka/ekanja ali s obzirom da je u ovom sluaju (i) smanjenje autobusnih usluga marginalno i (ii) trenutna uestalost autobusa
relativno visoka, uinak se smatrao marginalnim pa je samim tim ignoriran.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
ERR Izgradnja Pogon
Izraun ekonomske stope povrata

NPV 5 %
Troak investicije mEUR 641 220.8 209.2 279.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Operativni trokovi i trokovi mEUR 12 0.0 0.0 0.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0
odravanja
Ostatak vrijednosti investicija mEUR -71 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -305.2
Ukupni ekonomski trokovi mEUR 582 220.8 209.2 279.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 -304.3
POTROAKI (KORISNIKI) VIAK mEUR 857 -2.0 -1.8 -3.0 7.2 10.4 13.6 17.7 23.9 40.1 44.0 66.1 98.8 143.7 207.1
POSTOJEI KORISNICI ELJEZNICE mEUR 801 -2.0 -1.8 -3.0 7.0 10.0 13.0 17.0 22.8 37.2 40.8 61.9 92.5 134.2 193.3
Vrijednost vremenskih uteda mEUR 801 -2.0 -1.8 -3.0 7.0 10.0 13.0 17.0 22.8 37.2 40.8 61.9 92.5 134.2 193.3
Vrijednost promjene eljeznikih vozarina mEUR 0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
NOVI KORISNICI ELJEZNICE mEUR 56 0.0 0.0 0.0 0.2 0.4 0.5 0.7 1.1 3.0 3.2 4.2 6.3 9.4 13.9
Uopeni viak korisnikog troka (polovica
promjene u vremenu i vozarini mEUR 56 0.0 0.0 0.0 0.2 0.4 0.5 0.7 1.1 3.0 3.2 4.2 6.3 9.4 13.9
PROIZVOAEV VIAK mEUR 466 -1.6 -1.4 -2.5 2.8 5.2 11.5 14.2 19.3 33.8 35.5 43.4 52.4 61.4 71.7
Utede trokova upravljanja vlakom mEUR 93 -0.4 -0.3 -0.5 -0.3 -0.2 2.3 2.6 3.4 6.1 6.5 8.4 10.9 13.7 17.2
Utede trokova upravljanja vozilom (cesta) mEUR 284 -1.0 -0.9 -1.6 2.9 5.1 7.2 9.1 12.3 20.9 22.0 26.8 31.6 36.0 40.9
Porast prihoda od eljeznikih vozarina mEUR 254 -0.7 -0.6 -1.1 1.7 3.2 5.7 7.3 10.1 19.2 20.1 23.4 28.2 33.2 38.9
Gubitak prihoda od autobusnih vozarina mEUR -166 0.5 0.4 0.7 -1.5 -2.9 -3.7 -4.8 -6.6 -12.5 -13.0 -15.2 -18.3 -21.6 -25.2
EKSTERNALIJE mEUR 140 -0.3 -0.3 -0.4 0.5 1.5 2.1 2.7 4.0 7.5 8.1 11.7 16.3 22.3 30.3
Nesree mEUR 24 -0.1 -0.1 -0.1 0.1 0.3 0.4 0.5 0.7 1.4 1.5 2.0 2.8 3.8 5.1
Emisije mEUR 116 -0.2 -0.2 -0.3 0.4 1.2 1.7 2.2 3.3 6.1 6.6 9.7 13.5 18.5 25.3
Total economic benefits mEUR 1,462 -3.8 -3.5 -5.9 10.5 17.0 27.2 34.7 47.2 81.4 87.6 121.2 167.5 227.4 309.2
ERR / Net benefits
ENPV mEUR 10.6%
880 -224.7 -212.7 -284.9 9.5 16.1 26.2 33.7 46.3 80.4 86.7 120.3 166.6 226.4 613.5
T/K OMJER 2.51
Ekonomska stopa povrata (ERR) je 10.6%, a ekonomska neto sadanja vrijednost (ENPV) je EUR 880 milijuna.
Sljedei dijagram ilustrira vanost kategorija koristi u ukupnom uinku.
1.7% Vrijednost uteda vremena

7.9%
6.0% Utede trokova upravljanja vlakom
Utede trokova upravljanja vozilom (cesta)

19.4% 58.6% Poveanje neto prihoda od vozarina (eljeznica-autobus)
Nesree
6.4%
Emisije
VI Procjena rizika
Analiza osjetljivosti
Glavna svrha analize osjetljivosti je odrediti kritine varijable modela. Takve varijable su one ije varijacije, pozitivne
ili negativne, imaju najvei uinak na ekonomske rezultate projekta. 127
Obino se smatra da su kritine varijable one ija apsolutna varijacija od 1% dovodi do odgovarajue varijacije od ne
manje od 1% u ENPV-i elastinost jedinstvena ili vea.
VARIJABLE Varijacije ENPV

+1% od varijable -1% od varijable
Trokovi investicije -1.01 % 1.01 %
Trokovi odravanja -0.02 % 0.02 %
Temeljni promet (bez projekta) 1.3 % -1.3 %
Inkrementalni promet (ukljuen u projekt) 0.2 % -0.2 %
Utede vremena 1.03 % -1.03 %
Utede trokova upravljanja vozilom (na cesti) 0.5 % -0.5 %
Utede nesrea
Eksternalije
TOC utede 0.10 % -0.10 %
Varijable prepoznate kao kritine su prema tome (i) promet, (ii) trokovi investicije i (iii) vremenske utede. Te tri
varijable su uzete u daljnji izraun promjenjive vrijednosti i analizu rizika.
Promjenjive vrijednosti
Za svaku kritinu varijablu izraunata je promjenjiva vrijednost, tj. vrijednost za koju ENPV postaje nula, ili drugim
rijeima maksimalni (negativni) varijacijski raspon varijacije unutar kojeg bi projekt jo uvijek bio ekonomski na nuli.
Rezultati su saeti u sljedeu tablicu.
KRITINE Vrijednost za
VARIJABLE koju je
Troak investicije ENPV
137%=
0
Temeljni promet - 36%
Vremenske utede -110%
Gore navedene vrijednosti u biti potvruju da je projekt ekonomski na prilino vrstom tlu.
Iako nisu vrlo relevantne za financijske indikatore, uzevi u obzir njihov vrlo negativan profil, promijenjive vrijednosti
su izraunate za FNPV(C) kako bi se pokazao raspon varijacije potreban da bi se financijski stiglo na nulu.
127 Samo je uinak ekonomskih indikatora razmotren, jer su svi rezultati financijske analize negativni i promijenjive vrijednosti za
financijske indikatore su podosta izvan normalno oekivanog raspona.
KRITINE VARIJABLE Vrijednost za koju je

FNPV(C) = 0
Troak investicije -95%
Prihodi +1,816%
Operativni i trokovi odravanja -4,067%
Rezultati iznad potvruju vrlo negativan financijski profil projekta koji bi zahtijevao ogromne varijacije parametara
posve izvan realistinog raspona da bi se dolo na nulu.
Analiza rizika
Razmotrivi konkretno projekt, sljedei specifini rizici su razmotreni.
Izgradnja
Izgradnja ukljuuje neke tehnike izazove, npr. zamjenu postojeih tranica na eljeznici, izgradnju/popravka 32 mosta,
izgradnju 1.26 km novih tunela. Radovi e zahtijevati tehniku ekspertizu i kapacitet, kao i prikladnu koordinaciju i
nadzor nad aktivnostima.
Otkup zemljita
Otkup zemljita je vano pitanje za projekt koji ukljuuje otprilike 26 km novog usklaivanja. Meutim plan rada (koji
ima biti ukljuen u natjeajnu dokumentaciju) prua postupnu primopredaju lokacije, poevi s online sektorima, dok e
se postupak eksproprijacije odvijati paralelno. Postupak takoer treba biti olakan novim zakonom o eksproprijaciji.
Odravanje
Odravanje je kljuno pitanje za dugoronu i kratkoronu odrivost projekta. Redovito odravanje je potrebno kako bi
se odrala unaprijeena pruga u parametrima izrade (npr. brzina 160 km/h). Ako se to ne uspije osigurati, dolo bi do
ogranienja brzine, to bi pak dovelo do ponitavanja koristi projekta.
Potranja
Prometni rizik je inherentan svakom prometnom infrastrukturnom projektu. Ovo je jednako tono za temeljni promet
(bez projekta) i za prognozirani inkrementalni promet (s projektom).
Prometni rizik se takoer odnosi na gornje imbenike s obzirom da poboljana razina usluge i napredak u efikasnosti za
korisnike (i reakcija potranje koja slijedi iz toga) ovise o prijevoznikovoj sposobnosti (i za putnike i za teret) da
iskoriste potencijal koji prua poboljana infrastruktura za podizanje razine pruene usluge.
Sljedea matrica saima kvalitativnu procjenu gorenavedenih rizika u smislu njihovog znaaja i vjerojatnosti ostvarenja.
Rizik Vjerojatnost Jaina uinka Ukupni rizik Mjere ublaavanja Ostatak rizika
Rizici Angairanje iskusne nadzorne slube;

izgradnje D III Visok Umjeren
Bolje ekipiranje i trening PMU-a
Postupna primopredaja lokacije poevi s
Otkup
zemljita D III Visok online odjeljcima paralelno s Nizak
dovravanjem otkupa zemljita
Operativni i Poveanje budeta za odravanje

trokovi C III Umjeren pruge, iri program reforme mree Nizak
odravanja
Rizik Planiranje paralelnog programa
potranje C IV Visok poboljanja usluge, ukljuujui Umjeren
kompetitivniji putniki raspored, novi
vozni park, itd.
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno E.
Vrlo vjerojatno. Jaine: I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak; IV. Kritian uinak V. Katastrofalan uinak
Promotor projekta treba paljivo procijeniti gorenavedene rizike i planirati prikladne mjere ublaavanja.
Meutim, ak uz pretpostavljeno ublaavanje, postoji rizik prekoraenja troka izgradnje. Takoer, rizik
nematerijaliziranja vremenskih uteda ne moe biti iskljuen, prema tome smatralo se da e kvantitativna analiza rizika
dati jo korisnih informacija.
Kvantitativna analiza rizika

Kvantitativna analiza rizika je provedena koristei sljedee korake:
pripisujui distribucije vjerojatnosti kritinim varijablama koje su definirane iznad;
pokretanje Monte Carlo simulacije;
tumaenje rezultata
Distribucija vjerojatnosti
S obzirom da u zemlji nisu zasad proveden studije koje se tiu distribucije varijabli poput trokova investicije,
operativnih i trokova odravanja, prometa itd., distribucije vjerojatnosti kritinih varijabli su pripisane na temelju
pregleda meunarodne literature i prakse.
Trokovi izgradnje
Flyvberg et al. (2003) su istraili prekoraenja trokova za 167 velikih prometnih infrastrukturnih projekata. Tendencija
je oito da se prekoraenja trokova dogaaju uobiajeno. U stvari, izraunat je prosjek od 20% prekoraenja meu 167
projekata, pri emu najgori projekt imao prekoraenje od 223% i -33.6 % .
Utede vremena
Trokutasta distribucija s minimumom od -50 % varijable, i najvjerojatnijom vrijednou od 0% promjena u procijenjenoj
vrijednosti i maksimalnom vrijednou od 5% je pretpostavljena.
Temeljni promet
Gaussov profil distribucije je pretpostavljen u rasponu od -50% do +50% s medijanom od 0% promjena u procijenjenoj
vrijednosti.
Analiza rizika je provedena sa specijaliziranim softwareom za 5,000 simulacija. Koritena tehnika je Monte Carlo
simulacija koja ukljuuje nasuminu metodu odabira uzorka za svaku razliitu distribuciju vjerojatnosti odabranu za
stvarnu postavku modela. Tri varijable se smatraju neovisnima jedna o drugoj, tako da svaka ekstrakcija uzima
nasuminu vrijednost svake varijable kako bi se izraunao odgovarajua ERR. Distribucija ostvarenih ERR-ova je
prikazana nie:
Gornji dijagram ukazuje da postoji vjerojatnost od 99.8% za ERR koja e biti vea 5.5%, u rasponu moguih
vrijednosti od 4.4% do 14.2%.
Najvjerojatnija vrijednost ERR je 9.4% sa standardnom devijacijom (kvantificiranje varijacije rezultata iz oekivane
vrijednosti) od 1.4%.
Rezultati analize rizika jasno potvruju snaan ekonomski razlog za projekt.

Studija sluaja gradski prijevoz
I Opis projekta
Grad X je grad srednje veliini s 300,000 stanovnika. Motorizirana mobilnost u gradu je osigurana privatnim prijevozom
kao i irokom autobusnom mreom. Modalni udio u gradu je 45% javni prijevoz (autobus) i 55% individualni prijevoz.
Rezidencijalna zona Y, 7 km sjeveroistono od centra grada rapidno raste. Zahtjevi mobilnosti rast rapidno i cesta koja
povezuje rezidencijalnu zonu Y s gradskim sreditem/poslovnom zonom je vrlo zakrena u prometnoj pici. Kako bi se
olakala ova situacija, Gradska prometna vlast je predloila unapreenje javnoprometnih veza s centrom grada i
implementiranje paketa mjera za promicanje javnog prijevoza i poticanje promjene naina prijevoza ukljuujui:
Izgradnju 9 km tramvajske pruge (dvotrane), s odgovarajuom infrastrukturom (prometna signalizacija, vuna

infrastruktura, potrebni cestovni radovi), kao i novog tramvajskog terminala;
Kupnju 15 novih tramvaja;
Implementaciju Sustava za upravljanje prometom (TMS), ukljuujui Sustav putnikih informacija na stanicama,
integriranu elektronsku naplatu karata, automatske sustave lociranja vozila za javni prijevoz, prioritet javnog
prijevoza.
Takoer, postojee autobusne usluge u zoni bi bile redefinirane kao hranidbena funkcija nove linije. Modalni udio
javnog prijevoza bi trebao biti povean s trenutnih 45% na 47%.
U ovoj studiji sluaja, vremenske utede se oekuju u sustavu prijevoza, zbog uvoenja novog tramvajskog sustava,
reorganizacije autobusnih usluga, preusmjeravanja prometa s autobusnih usluga i pojedinanih automobila na tramvaj.
Takoer, utjecaj promjene naina prijevoza na koritenje tramvaja i reorganizacija autobusnih usluga takoer znae
smanjenje emisija zagaenja, pridonosivi time ublaavanju klimatskih promjena128.
Institucionalna postavka, u smislu odnosa izmeu subjekata angairanih na implementaciji i radu projekta je ukratko
ispod opisana. Implikacije institucionalne postavke za analizu novanih tokova, financijsku odrivost i procjenu dravne
pomoi je primjereno uzeti u obzir u ostatku analize i bit e naglaena kad je to relevantno za ovu studiju sluaja129.
Grad je nositelj projekta. Kao nositelj, Grad e primiti EU potporu, kao i privui zajam Meunarodne financijske
institucije (IFI) za sufinanciranje implementacije projekta. Takoer, preostali dio e sufinancirati vlastitim sredstvima.
Grad ostvaruje strateko upravljanje sustavom javnog prijevoza kroz Prometnu vlast, koja je proraunska stavka Grada
koja vodi cjelokupnu politiku mobilnosti 130.
128 Vrijedi istaknuti da su ovi zakljuci specifini za studiju sluaja i nisu nuno primjenjivi na sve tramvajske projekte. Specifine
okolnosti poput, npr. utjecaja izgradnje ili vrste dostupne autobusne flote (dizel, hibrid, elektrini) trebaju biti razmotreni kako bi
se razumio stvarni inkrementalni utjecaj.
129 Institucionalna postavka ove studije sluaja mora biti uzeta kao isto ilustrativni primjer. Gradovi e odabrati svoje
institucionalno rjeenje, na temelju specifinih okolnosti i relevantnih EU i nacionalnih propisa. Koncept koji ova studija eli
naglasiti je da implikacije odabrane institucionalne postavke moraju biti adekvatno odraene u analizi novanih tokova,
financijskoj odrivosti i procjeni dravne pomoi.
130 Kao to ilustrira Specijalni izvjetaj Europskog revizorskog suda Effectiveness of EU-supported public urban transport projects
the for projects subject to its approval, 2014, Komisija i drave lanice trebaju uvijek osigurati da su projekti ukljueni u politiku
mobilnosti koja: adresira konzistentnost svih naina i oblika prijevoza, ukljuujui politiku parkiranja, u itavoj urbanoj
aglomeraciji; demonstrira da je prioritet i najprikladniji projekt; sugerira do koje mjere e doprinijeti sveukupnim ciljevima (npr.
promjeni naina prijevoza)
Grad je stupio u Ugovor o javnoj usluzi (PSC) s in-house Prijevoznikom. Ugovor utvruje odgovornosti, modalitete
rada i kompenzacije za usluge javnog prijevoza. Ugovor je u skladu s nacionalnim i EU propisima koji reguliraju obveze
iz pruanja javnih usluga131.
Prema ugovoru, Grad ostaje vlasnikom sve projektne imovine (infrastrukture, voznog parka i TMS-a), koja e biti
stavljena na raspolaganje Prijevozniku u zamjenu za plaanje najma. Grad e takoer snositi trokove zamjene projektne
imovine.
Prijevoznik je odgovoran za rad i odravanje projektne imovine i snosi sve s tim povezane trokove.
II Ciljevi projekta
Opi cilj projekta je osiguranje efikasne javnoprijevoznike usluge u urbaniziranim gradskim zonama. Konkretni
ciljevi ukljuuju:
smanjenje cestovnog prometnog zakrenja, nesree i negativne utjecaje na okoli, pozitivni utjecaj na kvalitetu
gradskog ivota i okoli;
unapreenje kvalitete putnikog iskustva u javnom prijevozu, kroz poveane standard kvalitete;
skraenje vremena putovanja za vozila i putnike bez pogoranja prometnih uvjeta.
Kao sekundarni uinak, oekuje se da e projekt takoer poveati atraktivnost zone oko planirane investicije kroz
poveanu dostupnost javnog prijevoza.
Ciljevi projekta su u skladu s nacionalnim, regionalnim i gradskim strategijama povezanima s opim teritorijalnim i
prostornim razvojem kao i s onima povezanima sa sektorom prometa. Posebice, projekt odgovara na prioritet postavljen
u gradskom multimodalnom Planu mobilnosti, prije svega prepoznavanju potreba i rjeenja za urbanu mobilnost. Ciljevi
projekta su sukladni s politikama Komisije o urbanoj mobilnosti132 i dobro su usklaene s ciljevima OP-a Promet.
Posebice, projekt e doprinijeti ostvarenju sljedeih OP indikatora:
Indikator OP Projekt
2023 cilj (% OP cilja)
Indikatori outputa
Ukupna duina novih ili unaprjeenih tramvajskih linija (km) 32 8 (40 %)
Indikatori rezultata
Inkrementalni broj putnika koji koriste javni gradski prijevoz (M 40 10 (25 %)
putnika/godina)
III Analiza opcija i potranje

Analiza opcija
U veini prometnih projekata razliite projektne opcije mogu generirati razliite razine prometa, tako da detaljna
definicija projektnih opcija dolazi prije analize potranje koja procjenjuje i predvia razinu prometa za svaku od
projektnih opcija.
Multimodalni Plan mobilnosti prepoznaje potrebu za unapreenjem veza izmeu rezidencijalne zone Y i centra grada
kao prioritet, s obzirom na trenutne uvjete teke zakrenosti i izvjesno pogoranje prometnog terete zbog injenice za
rezidencijalna zona Y raste.
131 U vrijeme pisanja relevantna referenca je Uredba (EK) br. 1370/2007 o javnim putnikim uslugama prijevoza eljeznicom i
cestom.
132 U vrijeme pisanja, najnovija pozicija EK je izraena u Paketu urbane mobilnosti izdanom 17.12.2013. iji je sredinji element
Komunikacija Zajedno prema konkurentnoj i resursno uinkovitoj urbanoj mobilnosti (COM(2013) 913 final).
U planu mobilnosti, prvi pregled dostupnih opcija, iz multimodalne perspektive, je napravljen na temelju Viekriterijske
analize (MCA). Kriteriji odabira ukljuuju tehniku izvedivost, trokove, utjecaje na okoli i drutvenu prihvatljivost133.
Temeljem pregleda, odbaene su alternativne projektne opcije poput poveanja kapaciteta ceste poveanjem cestovne
infrastrukture i izgradnja alternativne ceste koja bi povezivala zonu Y s centrom grada. Opcija javnog prijevoza se
smatrala najuinkovitijom te je broj alternativa smanjen na sljedee tri.
Opcija 1: jaanje autobusnih usluga implementacijom autobusnih traka i obnovom voznog parka, kao i
implementacijom TMS-a s prioritetom javnog prijevoza.
Opcija 2: nova tramvajska linija (7.5 km, s Usklaenjem A, ide uz postojeu cestu) s nabavkom tramvajskog voznog
parka, reorganizacijom autobusnih usluga s hranidbenom funkcijom, kao i implementacijom TMS-a s prioritetom
javnog prijevoza.
Opcija 3: nova tramvajska linija (9 km, zajedno s Usklaenjem B, uglavnom uz postojeu cestu ali s malim
odmakom kako bi se dozvolio opsluivanje druge usputne rezidencijalne zone) s nabavkom tramvajskog voznog
parka, reorganizacijom autobusnih usluga s hranidbenom funkcijom, kao i implementacijom TMS-a s prioritetom
javnog prijevoza.
Scenarij bez projekta (protuinjenini) s kojim se projektne opcije usporeuju, pretpostavlja nastavak business as
usual pristupa, odravanja razina izdataka koje bi garantirale temeljnu funkcionalnost imovine. Ovo sugerira blago
pogoranje modalnog udjela javnog prijevoza.
U studiji izvedivosti puna CBA svih triju projektnih opcija je provedena. Prometne prognoze su napravljene odvojeno za
svaku od tri opcije, i implikacije u smislu trokova investicije, operativnih i trokova odravanja, obnove, kao i koristi,
analizirane su zasebno. Opcija 3 je odabrana jer je postigla najviu internu ekonomsku stopu povrata. Ova studija sluaja
prikazuje samo CBA proveden za odabranu opciju.
Potranja za prijevozom
Analiza potranje je izvrena na temelju multimodalnog mrenog prometnog modela (prometna dijagnostika i
predvianje) u vlasnitvu Grada. Model je kalibriran podacima iz najrecentnije sveobuhvatne prometne studije
(Prometna vlast provod prometna istraivanja svakih 5 godina). Rezultati modela se koriste i u financijskoj i u
ekonomskoj analizi. Prometne prognoze su izvrene zasebno za scenarij bez projekta i za sve tri projektne opcije.
Prognoze su napravljene za tri godine (godina 4 prva puna godina rada, godina 15 i godina 25) i linearna interpolacija
je koritena za predvianje ostalih godina. Studija sluaja prikazuje iskljuivo prometne prognoze za odabranu opciju.
Pretpostavlja se da je grad zakren i s velikom razinom suburbanog ivljenja. Prosjena duina putovanja je 7 km za
autobuse i tramvaje i 8 km za automobile, dok je prosjena brzina 14 km/h za autobuse i 20 km/h za automobile u
scenariju bez projekta (nepromijenjena, jer se pretpostavljaju mogui uinci olakanja zakrenja imati protuteu u
implementaciji TMS s prioritetom javnog prijevoza).
Promet, poslije prometne stabilizacije i odgovarajuih prijelaza poslije dovrenja projekta, pokazuje umjereni rast
prometa po stopi od 2% od otvaranja (godina 4) do godine 10, 1% do godine 15 i nikakav rast poslije toga134. Podaci o
potranji za scenarij bez projekta i za odabranu opciju su saeti u sljedeoj tablici. Podaci su izraeni u milijunima (m)
putnika i putnik-satima (h).
133 Ova lista je samo indikativna. Kriteriji odabira trebaju odraavati prioritete i o njima treba odluiti vlasnik Plana.
134 Stvarne stope rasta moraju biti procijenjene od sluaja do sluaja. Oprezne pretpostavka se preferiraju kako bi se izbjeglo
precjenjivanje koristi.
Godina 1 Godina 4 (prva Godina 10 Godina 15 Godina 25

(poetak puna godina
Scenarij bez projekta izgradnje) rada)
Putnici
Autobus 42.4 45.0 50.2 52.7 52.7
Tramvaji - - - - -
Privatni prijevoz 52.0 55.2 61.6 64.7 64.7
Putnik-h
Autobus 21.2 22.5 25.1 26.4 26.4
Tramvaji - - - - -
Scenarij s projektom
Putnici
Autobus 42.4 37.0 41.3 43.4 43.4
Tramvaji - 10.0 11.2 11.7 11.7
Putnik-h
Autobus 21.2 18.1 20.2 21.2 21.2
Tramvaji - 3.7 4.1 4.3 4.3
Na temelju rezultata prometnih modela, potranja u scenariju s projektom je kvalificirana kao postojea (tj. putnici koji
ve putuju u scenariju bez projekta), preusmjerena (tj. putnici preusmjereni s autobusa i privatnih automobile na
tramvaj) i generirana (tj. putnici koji nisu putovali u scenariju bez projekta). Model pokazuje da, u scenariju s projektom,
inkrementalni promet (tramvaja) je preusmjeren s autobusa za 80% iznosa, preusmjeren s individualnog prijevoza za
15% i novogeneriran za 5%.
Prijevozna ponuda
Informacije o trenutnoj prijevoznoj ponudi i predvidivim promjenama kao posljedicom projekta su pruene od
Prijevoznika i u skladu s odredbama o proizvodnji prijevoza iznesenima u Ugovoru o javnoj usluzi izmeu Prometne
vlasti i Prijevoznika. Planirana ponuda bit e takoer u skladu i s pretpostavkama prometnog modela.
Sljedea tablica saima glavne informacije o trenutnoj i planiranoj ponudi javnog prijevoza (autobusa i tramvaja) i
oekivanoj proizvodnji privatnog prijevoza. Svi podaci su izraeni u milijunima (m) vozilo-km po godini.
Godina 1 Godina 4 (prva Godina 10 Godina 15 Godina 25

(poetak puna godina
izgradnje) rada)
Scenarij bez projekta
Autobus 9.6 9.6 9.6 9.6 9.6
Tramvaji - - - -
Scenarij s projektom
Autobus 9.6 8.0 8.0 8.0 8.0
Tramvaji - 1.0 1.0 1.0 1.0
IV Projektni trokovi i prihodi odabrane opcije

Troak investicije
Ukupni troak projekta je procijenjen na EUR 160 milijuna neto bez PDV-a (EUR 197 milijuna bruto), na temelju
natjeajnih cijena (natjeaji za izgradnju i nabavku voznog park su ve obavljeni).
Ukupni trokovi Neprihvatljivi Prihvatljivi

projekta trokovi(B) trokovi(C)=(A)
(A) -(B)
Naknade za planiranje/izradu 3.0 - 3.0
Otkup zemljita 5.0 - 5.0
Izgradnja 73.0 - 73.0
Tramvajska infrastruktura (uklj. tranice i 63.0 - 63.0
vuu)
Tramvajski terminal 10.0 - 10.0
Postrojenja i strojevi ili oprema 57.5 - 57.5
Tramvajski vozni park 37.5 - 37.5
Sustav upravljanja prometom (TMS) 20.0 - 20.0
Nepredvieni izdaci 14.5 - 14.5
Tehnika pomo - - -
Informacije i promocija 0.3 - 0.3
Ugovorni nadzor 6.5 - 6.5
Podzbroj 159.9 - 159.9
PDV 36.8 36.8 -
UKUPNO 196.6 36.8 159.9
Nositelj je dovrio postupke otkupa zemljita (EUR 5 milijuna) 135. Ugovorni nadzor je postavljen na 5% izdataka
izgradnje i opreme (EUR 6.5 milijuna).
Nepredvieni izdaci su postavljeni na 10% troka projekta, to se ini razumnim s obzirom na vrstu projekta, njegovu
uznapredovalost (natjeaji obavljeni, radovi jo nisu poeli) i povezane ostatke rizika.
Jedinini troak po km izgraene tramvajske linije (dvotrane) ini se razumnim ako se usporedi sa slinim projektima u
gradovima s usporedivim stanjem mree.
Jedinini troak tramvajskog voznog parka se ini razumnim, uzevi u obzir tehnike specifikacije nabavljenog voznog
parka.
Jedinini trokovi su navedeni u nastavku
Investicijska komponenta Jedinini troak Ukupni

Tramvajska infrastruktura (9 km) EUR 7 m/km (dvotrano) EUR 63 m troak
Tramvajski vozni park (15 tramvaja) EUR 2.5 m/tram EUR 37.5 m
PDV je postavljen na 23% i za Grad je u potpunosti nadoknadiv prema nacionalnom zakonodavstvu. 136 Iz ovog razloga,
PDV je neprihvatljivi troak za projekt.
135 Otkup zemljita je za dio rute koji ne ide uz postojeu cestu.

136 Nositelj plaa PDV na kupnju projektne imovine (input PDV) i prima plaanje od Prijevoznika za upotrebu projektne imovine u
obliku najma, to je takoer transakcija koja podlijee PDV-u (za nositelja, output PDV). Na temelju ove sheme, PDV se smatra
nadoknadiv po nacionalnom zakonodavstvu, to znai da nije prihvatljiv.

Ove trokove snosi Prijevoznik. Sljedei jedinini trokovi su koriteni u analizi:
Projektna komponenta Jedinini

Tramvaj (infrastruktura* i vozni park) EUR 6 /tram vozilo-km troak
Autobusni vozni park EUR 3/bus vozilo-km
* Ukljuujui tranice i sustav vodova.
Jedinini trokovi ukljuuju vuu (ukljuujui godinji iznos namijenjen zamjeni vodova), odravanje i popravak
(ukljuujui zamjenske dijelove i iskljuujui zamjene), osoblje i druge administrativne trokove (ukljuujui najam za
upotrebu projektne imovine).
Ne razmatra se stvarni rast trokova (vidi odjeljak 2.8.4 vodia).
Utjecaji razliitih projektnih komponenti na operativne i trokove odravanja su procijenjeni zasebno, uzevi u obzir
utede zbog reorganizacije ponude autobusnih usluga i inkrementalnu operativnost i odravanje zbog novog tramvajskog
sustava. Utede zbog smanjenja ponude autobusnih vozilo-km nisu protutea poveanju trokova zbog rada nove
tramvajske linije i novog voznog parka.
Projekt rezultira ukupnim poveanjem izdataka za operativnost i odravanje od EUR 1.2 milijuna godinje, kao
posljedica dodatnih operativnih i trokova odravanja od EUR 6 milijuna godinje i smanjenju istih trokova od EUR
1.2 milijuna godinje za autobusni sustav.
Zamjene
Nune zamjene nove infrastrukture, voznog parka i TMS-a su razmotrene tijekom referentnog razdoblja projekta (25
godina), na temelju ekonomskog ivota pojedinih dijelova projektne imovine, koji se pretpostavlja na sljedei nain:
Investicijska komponenta Ekonomski Zamjena tijekom referentnog

ivot razdoblja u % inicijalne
investicije
Tramvajska infrastruktura 30 godina -
Tramvajski vozni park 20 godina 33 % svakih 10 godina
TMS 8 godina 100 %
Na temelju odredbi Ugovora, trokove zamjene snosi Grad (nositelj projekta) 137.
Ostatak vrijednosti
Projekt ne generira neto prihode (operativni trokovi su vii od operativnih prihoda). Ostatak vrijednosti investicije je
prema tome izraunat na temelju neto knjigovodstvene metode. Stope deprecijacije razliitih investicijskih komponenti
(uzevi u obzir zamjene) su sljedee:
Investicijska komponenta Stopa

Tramvajska infrastruktura deprecijacije
3.5 %
Tramvajski vozni park 5.5 %
TMS 13 %
137 Zamjena nadzemnih vodova u ovoj studiji sluaja se tretira kao godinji izdatak koji snosi Prijevoznik u kontekstu tramvajske
infrastrukture i operativnih i trokova odravanja voznog parka.
Prihodi
Projektni prihodi proizlaze iz korisnikih vozarina, i na temelju postojee institucionalne postavke, prikuplja ih
Prijevoznik. Sustav naplaivanja karata u javnom prijevozu je integriran izmeu autobusa i tramvaja.
Prosjena karta po putniku je EUR 0.33 /putnik, to u prvoj godini rada rezultira inkrementalnim priljevom od EUR 0.7
milijuna. Politika cijena nee se mijenjati, tj. tarife ostaju na istoj razini s i bez projekta. Promet preusmjeren s autobusa
nee doprinijeti poveanju prihoda, s obzirom da korisnici ve otprije plaaju kartu. Poveani prihodi dolaze od
korisnika ceste preusmjerenih na javni prijevoz i od generiranih korisnika.
Jedinica Godina 4 (prva Godina 10 Godina 15 Godina 25

godina rada)
Promet preusmjeren s m EUR 0.5 0.6 0.6 0.6
ceste
Generirani promet m EUR 0.2 0.2 0.2 0.2
Ukupni prihodi m EUR 0.7 0.7 0.8 0.8
Omjer vozarinskog oporavka, tj. udjela operativnih trokova koje pokrivaju korisnike vozarine, oekuje se da e biti
oko 52% u prvoj godini rada.
Kompenzacije za obveze javne usluge
Kompenzacije prua Prometna vlast Prijevozniku u okviru Ugovora. Ugovor je na neto temelju, tj. Prijevoznik snosi i
rizik troka i rizik prihoda. Prometna vlast plaa kompenzacije Prijevozniku kao cijenu po proizvedenom vozilo-km
(autobusa i tramvaja), neto od prihoda prikupljenih od korisnikih vozarina139. Postojei ugovor se smatra sukladnim s
Uredbama Europske komisije o pruanju usluga od opeg ekonomskog interesa, tako da se operativna dravna pomo,
ako se dodijeli u skladu s odredbama Ugovora, moe smatrati sukladnom trinim pravilima140.
Kompenzacije nisu novani tok u konsolidiranoj financijskoj analizi (priljev Prijevoznika, odljev Prometnoj vlasti).
Meutim, bit e upotrijebljene u procjeni financijske odrivosti.
Uvjeti zajma
Nositelj je ispregovarao zajam s IFI od EUR 15 milijuna. Uvjeti zajma su dogovoreni te ukljuuju razdoblje dospijea
od 15 godina (ukljuujui trogodinji poek tijekom izgradnje i 15 godina primarne otplate, koja poinje u prvoj godini
rada) i kamatnu stopu od 3.5% realno. Novani tokovi povezani sa servisiranjem duga se koriste u izraunu financijskog
povrata na nacionalni kapital (FNPV(K)).
138 Ovo je opet ilustrativna pretpostavka. Analitiar mora procijeniti stvarno postojeu i planiranu politiku cijena.
139 Kao to je naznaeno gore za odabranu institucionalnu postavku, indikator vrste Ugovora (bruto/neto) je ovdje samo ilustrativan,
za potrebe ove studije sluaja. Naelno, odredbe Ugovora su definirane izmeu stranaka u skladu s pravilima o dravnoj pomoi.
Svaka studija izvedivosti treba temeljito analizirati institucionalnu postavku, ukljuujui odnose Grada i Prijevoznika, koji su opisani u
odredbama Ugovora (ako postoji) i uzeti u obzir implikacije financijske analize, analize odrivosti, procjenu implikaciju dravne
pomoi gdje god je to relevantno.
140 U vrijeme pisanja, relevantna referenca je Uredba (EK) br. 1370/2007 o javnim putnikim uslugama prijevoza eljeznicom i
cestom. Metoda i indikatori koji e demonstrirati da nije dolo do prekomjernog kompenziranja i nepotrebne dravne pomoi moraju
biti sukladni s propisima koji se primjenjuju u vrijeme izvrenja analize.

Financijska i ekonomska CBA su napravljene u skladu s europskim i nacionalnim uputama za pripremu analize trokova
i koristi za velike investicijske projekte.
Sljedee kljune pretpostavke su koritene u analizi:
CBA je temeljena na inkrementalnom pristupu;
analiza konsolidira novane tokove izmeu Prometne vlasti (vlasnika cjelokupne projektne imovine koji snosi
trokove zamjene) i Prijevoznika (korisnika projektne imovine koji plaa najam i snosi operativne i trokove
odravanja);
nepredvieni izdaci su iskljueni iz financijske i ekonomske analize i razmatraju se jedino u procjeni financijske
odrivosti.
referentno razdoblje za analizu je postavljeno na 25 godina na temelju prosjenog ivotnog vijeka imovine,
ukljuujui implementaciju (tri godine) i rad (22 godine);
financijske i ekonomske analize izvrene su pri stalnim cijenama. Za realne novane tokove, diskontna stopa od 4%
se koristi u financijskoj analizi i od 5% u ekonomskoj analizi;
PDV je posve nadoknadiv prema nacionalnom zakonodavstvu i prema tome nije prihvatljiv troak. Dakle, financijska
analiza je izvrena na novanim tokovima bez PDV-a;
ostatak vrijednosti je izraunat na temelju ostatka nedeprecirane raunovodstvene vrijednosti;
najrecentnije makroekonomske prognoze su usvojene, na temelju nacionalnih statistika;
nuni izdaci na obnovu imovine su primjereno prepoznati u buduim projektnim novanim tokovima kao operativni
trokovi, takoer u svrhe izrauna pro-rata primjene diskontiranog neto prihoda.
Financijska analiza
Procjena Ugovora i financijskih uinaka na projekt naglaava sukladnost s Uredbama Europske komisije o pruanju
usluga od opeg ekonomskog interesa141 i da e pomo pruena u obliku kompenzacije in-house Prijevoznika ostati
kompatibilna dravna pomo, koja prema tome nee zahtijevati obavjetavanje Generalnog direktorata Europske
komisije za Natjecanje.
ak i ako projekt generira prihode koje plaaju korisnici (u vidu korisnikih vozarina), projektni neto prihodi (razlika
izmeu operativnih prihoda i operativnih trokova i trokova odravanja) su negativni, zbog ega se lanak 61 Uredbe
(EU) br. 1303/2013 ovdje ne primjenjuje.
141 U vrijeme pisanja, relevantna referenca je Uredba (EK) br. 1370/2007 o javnim putnikim uslugama prijevoza eljeznicom i
cestom.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
EU POTPORA
Izgradnja Pogon (rad)
Izraun Diskontiranog troka
investicije (DIC) NPV 4%
Troak investicije mEU 139.8 48.8 48.3 48.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
(bez nepredvienih izdataka)
R
DIC / Novani tok investicijskog mEU 139.8 48.8 48.3 48.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
troka R
Izraun Diskontiranih neto prihoda

(DNR) NPV 4%
Prihodi mEU 9.9 0.0 0.0 0.0 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8
R
Operativni i trokovi odravanja mEU -16.0 0.0 0.0 0.0 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2
R
Trokovi zamjene mEU -38.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -20.0 0.0 -12.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Ostatak vrijednosti investicije mEU 11.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 30.1
R
DNR / Novani tok neto prihoda mEU -33.0 0.0 0.0 0.0 -0.5 -0.5 -0.5 -0.5 -0.5 -0.5 -20.5 -0.5 -12.9 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 29.7
R
PRIHVATLJIVI TROKOVI mEU 159.9

(EC) R
STOPA 85%
SUFINANCIRANJA
PRIORITETNE OSI
(CF)
EU POTPORA ( = EC x CF) mEU 135.9
R
U ovom sluaju, EU doprinos je izraunat mnoenjem prihvatljivih trokova prikazanih u odjeljku IV gore (EUR 159.9
milijuna) sa stopom sufinanciranja relevantne prioritetne osi (85%), to rezultira EU potporom od EUR 135.9 milijuna.
Uz EU potporu, nositelj e uzeti zajam od EUR 15 milijuna i doprinijeti iz vlastitih sredstava EUR 45.7 milijuna.
Nositelj e takoer osigurati predfinanciranje PDV-a (EUR 36.8 milijuna), koji je meutim nadoknadiv. Financijska
struktura projekta je opisana ispod:
Izvori financiranja m % udjela

EU potpora EUR
135.9 69 %
IFI zajam 15.0 8%
Doprinos nositelja projekta 45.7 23 %
od ega PDV 36.8 19 %
Ukupno 196.6 100 %
Financijska profitabilnost investicije (na koju ukazuje FNPV(C) i FNPV(K)) je negativna, kao to se oekuje za projekt
na kojem su projektni operativni prihodi nii od operativnih rashoda (ukljuujui obnovu i odravanje), to je tipino za
sektor javnog gradskog prijevoza. Tablica koja slijedi prikazuje rezultate financijske analize.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
FRR(C)
Izrauna povrata na investiciju
NPV 4%
Troak investicije mEUR -139.8 -48.8 -48.3 -48.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
(bez nepredvienih izdataka)
Prihodi mEUR 9.9 0.0 0.0 0.0 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8
Operativni i trokovi odravanja mEUR -54.6 0.0 0.0 0.0 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -21.2 -1.2 -13.7 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2
(uklj. trokove zamjene)
Ostatak vrijednosti investicija mEUR 11.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 30.1
FNPV(C) prije EU potpore mEUR -172.8 -48.8 -48.3 -48.3 -0.5 -0.5 -0.5 -0.5 -0.5 -0.5 -20.5 -0.5 -12.9 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 29.7
/ Neto novani tok
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
FRR(K)
Doprinos nositelja projekta
investicijskim trokovima mEU 3.4 2.8 2.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Zajam mEU 5.0 5.0 5.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Saldo zajma
Poetni saldo mEU 0.0 5.0 10.0 15.0 14.2 13.4 12.6 11.7 10.8 9.9 9.0 8.0 6.9 5.9 4.8 -0.0 -0.0
Isplate zajma R
mEU 5.0 5.0 5.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate kamata R
mEU 0.0 0.2 0.4 0.5 0.5 0.5 0.4 0.4 0.4 0.3 0.3 0.3 0.2 0.2 0.2 0.0 0.0
Otplate glavnice R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.8 0.8 0.8 0.9 0.9 0.9 1.0 1.0 1.0 1.1 1.1 1.1 0.0 0.0
Zavrni saldo R
mEU 5.0 10.0 15.0 14.2 13.4 12.6 11.7 10.8 9.9 9.0 8.0 6.9 5.9 4.8 3.6 -0.0 -0.0
R
Izraun povrata na NPV 4%
nacionalni kapital
investicijskim trokovima mEU -8.7 -3.4 -2.8 -2.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Otplate kamata mEU -3.9 0.0 -0.2 -0.4 -0.5 -0.5 -0.5 -0.4 -0.4 -0.4 -0.3 -0.3 -0.3 -0.2 -0.2 -0.2 0.0 0.0
Otplate glavnice R
mEU -10.0 0.0 0.0 0.0 -0.8 -0.8 -0.8 -0.9 -0.9 -0.9 -1.0 -1.0 -1.0 -1.1 -1.1 -1.1 0.0 0.0
Operativni i trokovi odravanja mEU
R -54.6 0.0 0.0 0.0 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -21.2 -1.2 -13.7 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2
(uklj. zamjene) R
Prihodi mEU 9.9 0.0 0.0 0.0 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8
mEU 11.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 30.1
R
FNPV(K) poslije EU mEU -55.5 -3.4 -3.0 -3.2 -1.8 -1.8 -1.8 -1.8 -1.8 -1.8 -21.8 -1.8 -14.3 -1.7 -1.7 -1.7 -0.4 29.7
R
FRR(K) poslije EU potpore -11.16%
Analiza financijske odrivosti na razini projekta smjera procijeniti je li projekt u stanju izbalansirati pozitivne i
negativne novane tokove tijekom referentnog razdoblja. Analiza pokazuje da su trokovi implementacije projekta
pokriveni putem EU potpore, zajma i doprinosom samog nositelja. Kao to se moe oekivati za ovakve projekte,
negativni novani tokovi bit e generirani tijekom rada projekta. Kako bi se projekt uinio odrivim, balans izmeu
priljeva i odljeva mora se postii putem poveane kompenzacije od strane Grada unutar okvira Ugovora. Kao to se vidi
ispod, u svojim financijskim planovima grad se obvezao poveati kompenzaciju do mjere pri kojoj pokriva oekivane
operativne gubitke prijevoznika, tako da postoje snani dokazi da e financijska odrivost projekta biti osigurana.
FINANCIJSKA ODRIVOST 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
PROJEKTA Izgradnja Pogon (rad)
Verifikacija financijske
odrivosti projekta
EU potpora mEUR 45.3 45.3 45.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
investicijskim trokovima mEUR 3.4 2.8 2.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
otplati zajma mEUR 0.0 0.2 0.4 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 0.0 0.0
Isplata zajma mEUR 5.0 5.0 5.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Prihodi mEUR 0.0 0.0 0.0 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8
Inkrementalne kompenzacije
prema Ugovoru mEUR 0.0 0.0 0.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 20.5 0.5 12.9 0.4 0.4 0.4 0.4 0.4
Ukupni novani priljevi mEUR 53.7 53.3 53.5 2.5 2.5 2.5 2.5 2.5 2.5 22.5 2.5 15.0 2.5 2.5 2.5 1.2 1.2
Troak investicije (bez
nepredvienih izdataka) mEUR -53.7 -53.1 -53.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
(uklj. trokove zamjene)
mEUR 0.0 0.0 0.0 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -21.2 -1.2 -13.7 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2
Otplate kamate mEUR 0.0 -0.2 -0.4 -0.5 -0.5 -0.5 -0.4 -0.4 -0.4 -0.3 -0.3 -0.3 -0.2 -0.2 -0.2 0.0 0.0
Otplate glavnice mEUR 0.0 0.0 0.0 -0.8 -0.8 -0.8 -0.9 -0.9 -0.9 -1.0 -1.0 -1.0 -1.1 -1.1 -1.1 0.0 0.0
Ukupni novani odljevi mEUR -53.7 -53.3 -53.5 -2.5 -2.5 -2.5 -2.5 -2.5 -2.5 -22.5 -2.5 -15.0 -2.5 -2.5 -2.5 -1.2 -1.2
Neto novani tok mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Kumulirani neto novani tok mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Procjena financijske odrivosti projekta za nositelja smjera razumjeti ima li Grad dovoljna sredstva za financiranje
vlastitih kapitalnih doprinosa trokovima projekta, otplati zajma i planiranom iznosu kompenzacije unutar okvira
Ugovora. Grad X je izriito alocirao u viegodinjim financijskim prognozama dovoljan iznos sredstava za vlastiti
doprinos, ukljuujui kapitalne izdatke, servisiranje duga nastalog iz zajma
i predfinanciranje PDV-a142. Nadalje, isplata godinje kompenzacije prema Ugovoru je izriito spomenuta kao dugorona
financijska obveza u viegodinjim financijskim prognozama, s odreenom godinjom financijskom alokacijom. Pod
tim uvjetima, za nositelja je financijska odrivost projekta osigurana.
Procjena financijske odrivosti projekata za Prijevoznika smjera shvatiti hoe li prijevoznik imati dovoljno sredstava za
upravljanje projektnom imovinom, osiguranje adekvatne razine usluge i standarda odravanja. Ukupni priljevi i odljevi
za Prijevoznika poslije implementacije projekta su usporeeni u tablici ispod.
FINANCIJSKA ODRIVOST- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
PRIJEVOZNIK Izgradnja Pogon (rad)
Verifikacija financijske
odrivosti Prijevoznika
Prihodi mEUR 14.0 14.3 14.6 15.5 15.8 16.1 16.5 16.8 17.1 17.3 17.5 17.6 17.8 18.0 18.2 18.2 18.2
Kompenzacije prema Ugovoru
mEUR 14.8 14.5 14.2 14.5 14.2 13.9 13.5 13.2 12.9 12.7 12.5 12.4 12.2 12.0 11.8 11.8 11.8
Ukupni novani tokovi mEUR 28.8 28.8 28.8 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0 30.0
Operativni i trokovi mEUR -28.8 -28.8 -28.8 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0
odravanja
(bez trokova
Ukupni novanizamjene)
odljevi mEUR -28.8 -28.8 -28.8 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0 -30.0
Na temelju pretpostavki uinjenih u vezi oekivanih priljeva i odljeva, tablica iznad jasno pokazuje da e rad projekta
biti odriv za Prijevoznika zahvaljujui odredbi Ugovora o kompenzaciji. Kao to je opisano ranije, priljev operativne
kompenzacije je razumno osiguran u dugoronim financijskim prognozama Grada. Pod tim uvjetima, financijska
odrivost projekta je osigurana za Prijevoznika.
Socioekonomska analiza
Socioekonomska analiza ukljuuje sljedee utjecaje:
Trokovi (-) Koristi (+)

Trokovi investicije Korisniki viak
Zamjene (plaa ih Grad) - Utede vremena putovanja
Proizvoaev viak (-): - Utede trokova upravljanja vozilom (korisnici ceste)
- Operativni i trokovi odravanja (plaa ih Prijevoznik) - Vozarine
- Vozarine Eksternalije
- Trokovi upravljanja (tramvaj) - Utede nesrea
- Smanjenje zagaenja zraka
- Smanjenje utjecaja na klimatske promjene
- Smanjenje utjecaja buke
Faktori konverzije su procijenjeni na temelju nacionalnih statistika o prosjenom sastavu projektnih trokova i plaama
u sjeni (za trokove rada) i udjelu oporezivanja (za trokove energije). Korektivni faktori su 0.9 za trokove investicije i
0.85 za operativne i trokove odravanja.
Kao to je opisano u odjeljku III o analizi potranji, multimodalni prometni modeli pruaju informacije o uopenim
trokovima za korisnike javnog prijevoza i pojedinanih automobila, bez i s projektom. Zato je mogue izraunati
korisniki viak kao razliku uopenih trokova putovanja (ukljuujui utede vremena i vozarine) i za postojei promet i
za promet preusmjeren s izvornog naina prijevoza (privatni automobil, autobus) na odredini nain (tramvaj).
142 Viegodinje financijske prognoze za grad obino pokrivaju razdoblje krae od referentnog razdoblja u CBA. Meutim vano je
potvrditi da je, barem tijekom trajanja viegodinje financijske prognoze, Grad uinio dovoljnu financijsku obvezu.
Koristi generiranom prometu su izraunate putem Pravila polovice143. Glavne pretpostavke i parametri koriteni za izraun
trokova i koristi su saeti dolje.
Trokovi investicije i zamjene

Trokovi investicije i zamjene su ukljueni u ekonomsku analizu pri svojoj ekonomskoj vrijednosti, tj. faktori konverzije
su primijenjeni na neto financijske novane tokove kako bi se ispravio oportunitetni troak rada 144.
Proizvoaev viak
Za izraun proizvoaevog vika, prihodi koje prikuplja Upravitelj su usporeeni s Upraviteljevim operativnim i
trokovima odravanja. U ovoj studiji sluaja, proizvoaev viak je negativan i prema tome troak za projekt, s obzirom
da su inkrementalni prihodi nii od inkrementalnih trokova.
Korisniki viak
Vrijeme putovanja
Utjecaji na vrijeme putovanja su izraunati na temelju informacija koje prua prometni model o vremenu putovanja od
vrata do vrata145.
Projekt rezultira sveukupnim smanjenjem vremena putovanja u prijevoznom sustavu (smanjenje putnik/h), uglavnom
zbog uteda za korisnike autobusa i vozae automobila koji su preusmjereni na novi tramvajski nain prijevoza. U ovom
projektu, postojei korisnici koji ostaju na cestovnom nainu nee iskusiti utede u vremenu, jer se oekuje da projekt
nee generirati dovoljno znaajno poveanje cestovnog kapaciteta (mogue smanjenje zakrenja ceste i poveanje brzine
automobila imat e protuteu u ogranienjima kapaciteta ceste zbog implementacije novog naina prijevoza poput
tramvajske pruge, kao i zbog implementacije Sustava upravljanja prometom koji je izrazito usmjeren prema prioritetu
javnog prijevoza).
Tablica ispod saima utjecaj na vrijeme putovanja, u milijunima putnik/h.
Godina 4 (prva
Godina 10 Godina 15 Godina 20 Godina 25
godina rada)
Postojei promet -0.4 -0.4 -0.5 -0.5 -0.5
Autobus -0.4 -0.4 -0.5 -0.5 -0.5
Privatni prijevoz - - - - -
Preusmjereni promet -1.1 -1.2 -1.3 -1.3 -1.3
S autobusa na tramvaj -1.1 -1.2 -1.2 -1.2 -1.2
S privatnog prijevoza na 0.0 -0.1 -0.1 -0.1 -0.1
tramvaj
Ukupno -1.5 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7
Sljedei parametri su usvojeni za procjenu vrijednosti vremena:
Udio putovanja po svrsi Vrijednost vremena (EUR/h)

Svrha putovanja
Javni prijevoz Privatni prijevoz Javni prijevoz Privatni prijevoz
Radna 35 % 45 % 9 11
Neradna 65 % 55 % 3.6 4.4
143 Valja naglasiti da u odreenim okolnostima, tretman preusmjerenog prometa u ekonomskoj analizi moe biti razliit od ove
studije sluaja, npr. studija sluaja eljeznice. Poglavlje 5 CBA Vodia mora biti konzultirano za iscrpniji opis preporuenog
pristupa tretmanu koristi preusmjerenog prometa.
144 Faktori konverzije se procjenjuju na temelju udjela trokova rada u izgradnji i operativnim trokovima a faktori konverzije su
stavljeni na uvid u Aneksu IV Vodia.
145 Idealno, prometni model bi trebao omoguiti procjenu ne samo vremena provedenog u vozilu ve vrijeme putovanja od vrata do
vrata, ukljuujui vrijeme ekanja i presjedanja. Ako je dostupno prikladno istraivanje vrijednosti vremena, ekonomska analiza bi
mogla vrednovati vrijeme ekanja/presjedanja drukije nego vrijeme provedeno u vozilu.
Pristup utede trokova je usvojen kako bi se procijenila jedinica vrijednosti vremena za radna putovanja. Trokovi rada
su procijenjeni na temelju nacionalnih statistika. Jedinina vrijednost za neradno vrijeme putovanja je izraunata
primjenom omjera od 0.4 prema vrijednosti radnog. Udio putovanja po svrsi je temeljen na najrecentnijim prometnim
studijama.
Jedinine vrijednosti eskaliraju s vremenom s elastinou od 0.7 prema BDP rastu per capita.
Utede trokova upravljanja vozilom (VOC)

Uteeni trokovi za korisnike koji prelazi s automobila na javni prijevoz zbog projekta (preusmjereni korisnici) su
uraunati kao korist.
Usvojena jedinica troka je EUR 0.3 /automobil vozilo-km, temeljena na nacionalnim statistikama i uzimajui u obzir
trokove goriva (ovisno o usklaenosti ceste i prometnim uvjetima), habanju vozila (ulje, gume, odravanje vozila i
deprecijacija). Jedinini troak je primijenjen na koliinu automobila (vozilo-km-a) uteenih u projektnoj opciji.
Utede trokova upravljanja vozilom povezane s reorganizacijom autobusnih usluga (to dovodi do smanjenja ponude
autobusa u vozilo-km) su uraunate u Prijevoznikovim operativnim i trokovima odravanja.
Koristi za generirani promet
Prometni model pokazuje da e 5 % inkrementalnih tramvajskih putovanja biti novogeneriran u prometnom sustavu.
Ovo e predstavljati poveanje od 2% u ukupnoj motoriziranoj mobilnosti u gradu (ukljuujui javni i privatni prijevoz).
Koristi za generirani promet su procijenjene prema Pravilu polovice 146. Pola uopenih trokova za postojee korisnike je
uzeto (ukljuujui vrijednost vremena i vozarina) i pomnoeno s brojem generiranih korisnika.
Eksternalije
Nesree
Oekuje se da e preusmjeravanje prometa s automobila na javni prijevoz smanjiti broj cestovnih nesrea, putem
smanjenja udaljenosti koje se prelaze cestom (smanjenje vozilo-km).
Usvojena vjerojatnost za nesree, broj smrtnih sluajeva i ozljeda, preuzeta je iz nacionalnih studija i statistika.
Na temelju nacionalnih statistika, Vrijednost statistikog ivota (VOSL) je procijenjena na EUR 400,000 po smrtnom
sluaju i EUR 65,000 po ozljedi. Takoer, vrijednost od EUR 13,500 po rtvi je procijenjena za pokrivanje izravnih
medicinskih i administrativnih trokova povezanih s nesreama.
Jedinine vrijednosti eskaliraju s rastom BDP-a per capita, uz elastinost 0.7.
Buka
Trokovi buke povezani s projektom su procijenjeni, uzevi u obzir razliku u razinama buke zbog prometne aktivnosti
povezane s tramvajima, autobusima i pojedinanim automobilima. Broj ljudi izloenih buci i razina izloenosti s i bez
projekta su procijenjeni na temelju mapa buke napravljenih tijekom studije utjecaja na okoli. Ova procjena uzima u
obzir vrstu izvora buke, morfologiju podruja, obrasce graenja i oekivane promjene prijevozne aktivnosti.
Na temelju procjene, oekuje se da e projekt smanjiti ukupne razine buke. Ovo je, u jednu ruku, zbog injenice da e
novi tramvajski nain usvojiti tehnike izgradnje usmjerene protiv buke na tramvajskim tranicama i na samim
tramvajima, ime e se ograniiti emisija buke i, u drugu ruku, zbog smanjenja razine prometa na cestama (smanjenje
broja automobila i autobusa).
Jedinini troak (EUR/godina/izloena osoba) je prepoznat na temelju nacionalnih studija navedene preference i
povezan je s razinom iritacije koju generira dana razina emisije buke i eskalira s BDP rastom per capita, uz elastinost
od 0.7.
146 Vidi odjeljak 5.8 Vodia

Diferencijalni troak buke je procijenjen mnoenjem broja osoba izloenih u scenarijima s i bez projekta s jedininim
trokom odgovarajuih razina buke u scenarijima s i bez projekta.
Zagaenje zraka
Smanjenje tereta za okoli zbog preusmjeravanja prometa s cestovnih naina (automobili i autobusi) na tramvaje, to
generira smanjenje potronje goriva i samim time nie emisije zagaivaa zraka. Ne oekuje se da e rad tramvaja
generirati zagaenje zraka na toci koritenja. Neizravni uinci po okoli uzvodnog procesa proizvodnje energije su
uzeti u obzir u procjeni klimatskih promjena (vidi ispod).
Pretpostavlja se da postoje nacionalne smjernice, temeljene na jasnim pretpostavkama i metodologiji, koje pruaju
jedinine monetarne trokove zagaenja zraka147 po vozilo-kmu, ralanjeni po nainu prijevoza i brzini. U tom sluaju,
izraun uinka je napravljen na temelju sljedeih koraka 148:
kvantifikaciji inkrementalne proizvodnje prijevoza u vozilo-kmu, prema nainu (tramvaj, autobus,

pojedinani prijevoz);
mnoenjem s jedininim trokom (EUR/vozilo-km).
Sljedee monetarne vrijednosti po vozilo-km su uzete u obzir pri izraunu uinaka zagaenja zraka (na temelju
nacionalnih studija):
za autobusni prijevoz, EUR 0.37 /vozilo-km (za brzinu izmeu 11 i 20 km/h, urbanoj zoni);
za cestovni prijevoz, EUR 0.03 /vozilo-km (za brzinu izmeu 21 i 30 km/h, in urbanoj zoni).
Jedinine vrijednosti eskaliraju s rastom BDP-a per capita, s elastinou od 0.7.
Klimatske promjene
Varijacija CO2 emisija zbog projekta je izraunata, kao i njezina ekonomska vrijednost.
Emisije za tramvaje, koji se pogone na elektrinu energiju, su procijenjene u vezi s uzvodnim procesom proizvodnje
potrebnog poveanja elektrine energije. Ove emisije se ne dogaaju na toci koritenja tramvajske pruge, ve na toci
proizvodnje energije i ovise o nacionalnoj energetskoj kombinaciji.
Ukratko, iako se oekuje malo poveanje CO2 emisija zbog poveanja potronje elektrine energije za rad tramvaja
(emisije povezane s proizvodnjom energije), projekt e dovesti do sveukupnog (inkrementalnog) smanjenja CO2
emisija.
Izraun ekonomskog utjecaja CO2 emisija za cestovne naine prijevoza je napravljen na temelju sljedeih koraka:
kvantifikaciji inkrementalne proizvodnje prijevoza, u vozilo-km, prema nainu;
mnoenju inkrementalnih vozilo-km s emisijskim faktorom (gCO2/v-km) kako bi se izraunale inkrementalne emisije
CO2;
mnoenjem ukupne koliine emitiranog CO2 s jedininim trokom (EUR/tona);
Izraun ekonomskog uinka CO2 emisija za tramvaje je napravljen na temelju sljedeih koraka:
kvantifikacije granine potronje energije (KWh/vlak-km);
mnoenjem ukupne inkrementalne potronje energije (u KWh) s prosjenim nacionalnim emisijskim faktorom
(gCO2/KWh) kako bi se izraunala inkrementalna emisija CO2;
mnoenjem ukupne koliine emitiranog CO2 s jedininim trokom (EUR/tona).
147 Najvaniji zagaivai zraka povezani s prometom su: estice (PM10, PM2.5); duikov oksid (NOx); sumporni dioksid (SO2);
zapaljivi organski spojevi (VOC) i Ozon (O3) kao neizravni zagaiva.
148 Molimo pogledajte odjeljak 3.8.6 ovog vodia za opirnije metodoloke upute.
Sljedei emisijski faktori su uzeti u obzir pri izraunu ekonomskih uinaka emisija CO2 za cestovne naine i tramvaje
(svaki zasebno, na temelju nacionalnih studija ili meunarodnih istraivanja):
za autobusni prijevoz, 1,133.2 gCO2/v-km (odgovara Euro III autobusu);
za cestovni prijevoz, 347.4 gCO2/v-km (odgovara Euro III 1.4 cc bezolovnom benzinu);
za tramvajski prijevoz, 5 KWh/vlak-km i 496 gCO2/KWh (energetska potronja po vlak-km i CO2 emisije po KWh
ovisno o podacima specifinima za projekt odnosno dravu).
Usvojeni jedinini trokovi po toni CO2 su u skladu s sredinjim vrijednostima koje sugerira opi dio ovog vodia.
Sljedei preporuke iz odjeljka 2.9.9., vrijednost iz 2010 je prvo konvertirana u stalne cijene iz 2013 a za godine poslije
2030 nastavljaju se prema stopi izmeu 2011 i 2030.
Rezultati ekonomske analize su opisani ispod
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
ERR
NPV 5
%
C1. Investicijski troak (bez mEUR -118.3 -43.4 -43.4 -43.4 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
nepredvienih izdataka)
C2. Zamjene (Grad) mEUR -27.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -17.0 0.0 -10.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
C3. Proizvoaev viak mEUR -3.2 0.0 0.0 0.0 -0.4 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.2 -0.2 -0.2
(Prijevoznik)
C3a. Vozarine mEUR 8.4 0.0 0.0 0.0 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8 0.8
C3b. Operativni i troak mEUR -11.6 0.0 0.0 0.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0
C4.odravanja
Ukupni ekonomski trokovi mEUR -141.1 -43.4 -43.4 -43.4 -0.4 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -17.3 -0.3 -10.9 -0.3 -0.3 -0.2 -0.2 26.8
(C1+C2+C3+C4)
Potroaev viak
B1. Vrijednost vremena mEUR 115.2 0.0 0.0 0.0 8.3 8.5 8.8 9.0 9.3 9.6 9.8 10.0 10.2 10.4 10.6 10.9 11.4 12.1
B2. Trokovi upravljanja vozilom mEUR 40.7 0.0 0.0 0.0 3.2 3.3 3.3 3.4 3.5 3.5 3.6 3.6 3.6 3.7 3.7 3.8 3.8 3.8
(pojedinani prijevoz)
B3. Vozarine mEUR -8.4 0.0 0.0 0.0 -0.7 -0.7 -0.7 -0.7 -0.7 -0.7 -0.7 -0.7 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8
B4. Koristi za generirani promet mEUR 23.0 0.0 0.0 0.0 1.7 1.7 1.8 1.8 1.9 1.9 2.0 2.0 2.0 2.1 2.1 2.2 2.3 2.4
Eksternalije
B5. Nesree mEUR 2.8 0.0 0.0 0.0 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3
B6. Okoli mEUR 12.9 0.0 0.0 0.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.2 1.2 1.3 1.3
B6a. Zagaenje zraka mEUR 11.2 0.0 0.0 0.0 0.9 0.9 0.9 0.9 0.9 0.9 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.1 1.1
B6b. Klimatske promjene mEUR 1.6 0.0 0.0 0.0 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.2 0.2 0.2 0.2
B7. Buka mEUR 3.6 0.0 0.0 0.0 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.4
Ukupne ekonomske koristi mEUR 189.8 0.0 0.0 0.0 13.9 14.3 14.7 15.1 15.5 16.0 16.2 16.5 16.8 17.2 17.5 17.8 18.6 19.4
(B1+B2+B3+B4+B5+B6+B7)
ENPV / Neto koristi mEUR 48.7 -43.4 -43.4 -43.4 13.5 14.0 14.4 14.8 15.2 15.7 -1.0 16.3 6.0 16.9 17.2 17.5 18.3 46.3
ERR 8.3%
K/T OMJER 1.35
VII Procjena rizika

Analiza osjetljivosti ekonomske i financijske profitabilnosti je izvrena kako bi se prepoznalo pod kojim okolnostima
(ako ih ima) projekt postaje ekonomskim odnosno financijski neprofitabilan. Analiza je izvrena upotrebom ralanjenih
varijabli (npr. potranja i cijene odvojeno) kako bi se bolje prepoznale kritine varijable.
Analiza osjetljivosti je izvrena za sljedee varijable:
Osjetljivost financijske profitabilnosti Osjetljivost ekonomske profitabilnosti

Trokovi investicije Trokovi investicije
Jedinini operativni i trokovi odravanja Jedinini operativni i trokovi odravanja
Prometna potranja - inkrementalna Prometna potranja - inkrementalna
Prihodi (jedinina tarifa) Vrijednost vremena (jedinini troak)
Trokovi upravljanja vozilom (jedinini troak)
Zagaenje zraka (jedinini trokovi)
Klimatske promjene (CO2 emisije) (jedinini troak)
Nesree (jedinini trokovi)
Buka (jedinini troak)
Kritine varijable se definiraju kao kritine ako promjena od 1% dovodi do promjene FNPV/ENPV jednake ili vie od
1% (elastinost vea od 1). Procijenjena elastinost ENPV i FNPV(C) s obzirom na 1% poveanja kritinih projektnih
varijabli je prikazana u tablici ispod:
Varijabl ENPV elastinost FNPV(C) elastinost

Trokovi investicije 1% a 2.8% -1.0%
Prometna potranja (inkrementalna) 1% 3.1% -
Vrijednost vremena (jedinini troak) 1% 2.8% -
Na temelju analize, samo trokovi investicije se smatraju kritinima za osjetljivost financijske profitabilnosti. to se tie
ispitivanja osjetljivosti ekonomske profitabilnosti, sljedee varijable su prepoznate kao kritine: inkrementalna prometna
potranja, trokovi investicije i jedinina Vrijednost vremena. Promjenjive vrijednosti su izraunate kako slijedi:
Varijable Promjenjive vrijednosti (ENPV = 0)

Trokovi investicije +35%
Prometna potranja -32%
Vrijednost vremena -36%
Paukovi dijagrami koji prikazuju elastinost (linijski gradijenti) i promjenjive vrijednosti (krianje linije s X osi) za
gorespomenute varijable nalaze se ispod
Osjetljivost financijske profitabilnosti Osjetljivost ekonomske profitabilnosti
40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% 140.0

-90.0
120.0
-110.0
100.0
-130.0
80.0
FNPV/C (Meur)
ENPV (mEUR)
-150.0
60.0
-170.0 40.0
-190.0 20.0
-210.0 0.0
-230.0 -20.0
40% 60% 80% 100% 120% 140% 160%
-250.0 -40.0
Promjena u varijabli Promjena u varijabli
Investicijski troak Investicijski troak
O&M jedinini trokovi O&M jedinini trokovi
Promet (inkrementalni) Promet (inkrementalni)

Jedinina vozarina Jedinina vrijednost vremena
Jedinini VOC
Jedinini troak zaga. zraka
Jedinini troak klimatskih promjena
Jedinini troak nesrea
Jedinini troak buke
Ne ini se da ijedna od gornjih promjenjivih vrijednosti realno prijeti procjeni financijske i ekonomske profitabilnosti
projekta. Analiza rizika ispod analizira glavne rizine imbenike povezane s prognozama prometa i trokovima
investicije, prepoznaje mjere prevencije/ublaavanja rizika koje je nositelj implementirao (ili e to uiniti). to se tie
vrijednosti vremena, njeno smanjenje koje bi uinilo NPV nulom (-36%) se ne smatra realistinim, uzevi u obzir
makroekonomska predvianja usvojena za projekt (ovdje podsjeamo da se u ovoj studiji sluaja vrijednost vremena
rauna na temelju resursnih trokova, tj. trokova rada).
Analiza rizika
Kvalitativnu analizu rizika je izvrio nositelj, s ciljem prepoznavanja glavnih rizika povezanih s implementacijom
projekta kao i s radom. Dodatno, opisane su glavne strategije prevencije i ublaavanja rizika.
Opis rizika Probabilite Jaina Razina Mjere prevencije/ublaavanja rizika Preostali

t (S) rizika rizik
(P) (=P*S)
Administrativni rizici
Problemi s otkupom B II Niska Potreba za otkupom zemljita je svedena na Nikaka
zemljita i stjecanjem minimum jer e nova linija uglavnom ii v
prava na putu. postojeom cestom. Potrebne procedure
eksproprijacije su dovrene.
Odgovornost ima: Nositelj
Kanjenja zbog B II Niska Osnivanje Jedinice za implementaciju Nizak
administrativnih projekta s adekvatnim resursima unutar
procedura (dozvole, Nositeljeve strukture, zaduene za
natjeaji, itd.) pravovremeno povezivanje s relevantnim
institucijama/odjelima za pravodobno
okonanje potrebnih procedura.
Odgovornost ima: Nositelj.
Kasna dostupnost B II Niska Angairanje JASPERS tehnike Nizak
sufinanciranja iz EU pomoi rano u projektnom ciklusu.
fondova Pregovori o zajmu mogui od prve
godine izgradnje.
Odgovornost imaju: upravna vlast i Nositelj.
Rizici izgradnje
Prekoraenje troka C III Umjerena Budet trokova je usporeen s Nizak
investicije relevantnim mjerilima kako bi se
ispravila mogua optimistika
pristranost. Objava obavijesti o
ugovoru u Slubenom glasniku EU
kako bi se osigurala ira konkurencija.
Odabir profesionalnog vanjskog
Nadzornika izgradnje s adekvatnim
budetom.
Kanjenja zbog C III Umjerena Odabir izvoaa
Odgovornost ima:u Nositelj.
skladu s propisima o Nizak
izvoaa (nepotivanje nabavi, ukljuujui kriterije dodjeljivanja
ugovornih rokova, (ne samo najnia cijena).).
povlaenje, bankrot, Bliski nadzor ugovora od stane PIU i
itd.). Za vozni park i posredstvom vanjskog profesionalnog
opremu ovo se odnosi i Nadzornika izgradnje, s adekvatnim
na izgradnju i na budetom.
opskrbu.
Opis rizika Probabilite Jaina Razina Mjere prevencije/ublaavanja rizika Preostal

t (S) rizika i rizik
(P) (=P*S)
Rizici za okoli i drutveni
Uinci na zagaenje B III rizici Procedura zatite okolia prema visokim
Umjerena Nizak
zraka, buku i klimatske standardima kvalitete koja se moe
promjene premaili su razumno smatrati sveobuhvatnom i
oekivanja. potpunom. Mjere ublaavanja koje su
prepoznate u studiji utjecaja na okoli,
posebice u vezi faze izgradnje, bit e
implementirane od strane Nositelja.
Protivljenje javnosti A II Nisk Javnost je prikladno ukljuena u razvoj Nizak

a procedure studije utjecaja na okoli i javna
obavijest je dana u vezi svih relevantnih
odluka.
Operativni rizici
Porast operativnih B III Umjerena Prognoze operativnih trokova su Nizak
trokova vei od napravljene na temelju prolih trokova
planiranih poduzea kao i razumnih mjerila, kako bi
kompenzacija, dovodi se smanjila optimistika pristranost.
do upraviteljevih Odredbe Ugovora su temeljene na
problema s likvidnou ovim prognozama, i pruaju
mehanizme za prilagodbu
promjenama operativnih trokova.
Odgovornost ima: Nositelj i
Prijevoznik zadueni za ispravno
Znaajan manjak u B IV funkcioniranje
Umjerena Adkevantne Ugovora i mjere promocije Nizak
informacije
oekivanoj kao potpora promjeni naina prijevoza.
inkrementalnoj Konzervativne prognoze potranje,
potranji za javnim takoer uzevi u obzir uinke trenutnog
prijevozom (implicira ekonomskog pada.
nie koristi, nie
prihode, vee Odgovornost ima: Nositelj
kompenzacije)
Prijevozna ponuda B III Umjerena Prometna vlast i Prijevoznik potpisali su Nizak
nije pruena u Ugovor o javnoj usluzi, koji prua jasan
skladu s okvir za pruanje usluga prijevoza,
prognostikim ukljuujui planiranu produkciju,
modelima standardne kvalitete i penale za
neizvoenje. Takoer, Prijevoznik
implementira upravljake alate kako bi
nadziralo kvalitetu usluga i razinu
potroakog zadovoljstva (npr. pute,
ispitivanja zadovoljstva korisnika).
Odgovornost ima: Nositelj (Prometna vlast)
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno; E. Vrlo vjerojatno.
Jaina: I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak; IV. Kritian uinak; V. Katastrofalan uinak.
Rezultati analiza osjetljivosti i rizika sugeriraju da je ukupna razina rizika projekta niska do umjerena. Planirane
strategije kako bi se sprijeilo nastupanje prepoznatih rizika i/ili ublaio njihov nepovoljni uinak bi trebale svesti rizik
na niu razinu. Preostali rizici projekta se smatraju prihvatljivima.
4. Okoli
Glavna inicijativa za Europu uinkovitu po pitanju resursa ustanovljuje vanost uinkovitog koritenja svih vrsta
prirodnih resursa i prua opi okvir za razvoj politika za europsku ekonomiju i okoli u iduem desetljeu. U skladu s
glavnom inicijativom, u rujnu 2011. je izdan plan za Europu uinkovitu po pitanju resursa koji definira miljokaze koji se
moraju zadovoljiti do 2020149.
Uz glavnu inicijativu, novi Program akcije za okoli (EAP) ivjeti dobro, unutar mogunosti naega planeta je
usvojen u studenom 2013. i bit e vodilja politike EU po pitanju okolia i klimatskih promjena u sljedeih sedam godina.
Cilj je povesti Europu prema resursno uinkovitoj, niskougljinoj ekonomiji prijateljskoj prema okoliu i u kojoj je
prirodni kapital zatien i unaprjeen a zdravlje i dobrobit graana dobro uvani.
Meutim, implementacija ovog programa e zahtijevati kontinuiranu predanost drava lanica. U tom pogledu, veliki
projekti koje podravaju ERDF i Kohezijski fond mogu igrati kljunu ulogu u zatiti okolia i promoviranju resursne
uinkovitost (tematski cilj 6), kao i u promoviranju prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja
rizikom (tematski cilj 5). Glavna oekivana podruja intervencije za velike projekte su:
vodoopskrba i odvodnja;
gospodarenje otpadom;
sanacija okolia, zatita i prevencija rizika.
Iako su usko meupovezani u mnogim aspektima, svaki podsektor karakteriziran je drugaijim logikama intervencije
tako da je ovo poglavlje strukturirano prema tim intervencijskim tipologijama, koje su predstavljene zasebno.
4.1 Vodoopskrba i odvodnja

EU vodna politika je uglavnom temeljena na Okvirnoj smjernici o vodi (WFD) 150 koja postavlja ambiciozne ciljeve u
vezi kvalitete i zatite svih vodnih tijela (ekoloki status, koliinski status, kemijski status i ciljevi zatienog podruja) i
ukljuuje kljuni element Planova upravljanja rijenim slivom (RBMP). Ovi planovi pruaju cjelokupni kontekst
vodnog upravljanja na odreenom podruju (Okrugu rijenog sliva, RBD) Unije, ukljuujui praznine, mjere i ciljeve. U
tom pogledu, investicije Kohezijske politike trebaju se zbivati u kontekstu relevantnih RBMP, ukljuujui pripremu
programa mjera na razini sliva, kao i unutar relevantnih implementacijskih planova pruanja odreenih usluga
povezanih s ostalim relevantnim EU vodnim propisima (vidi okvir ispod).
U skladu s orijentacijom na rezultate novog zakonodavnog okvira kohezijske politike, principi za investicije u vodni
sektor su sljedei:
integriranje upravljanja vodnim resursima na razini rijenog okruga. Okrug rijenog sliva je temeljna teritorijalna
jedinica za upravljanje vodom sa svih toki gledita i definira se kao skup zemaljskih i morskih podruja, koja
ukljuuju jedan ili vie susjednih slivova. Takoer, vodne investicije mogu biti financirane ako se Planovi upravljanja
rijenim slivom usvoje i ako zadovoljavaju minimalne zahtjeve postavljene u WFD (usporedi s tematskom ex ante
uvjetovanou 6.1, kriterij 2);
integriranje ekonominosti u upravljanje vodom i donoenje odluke vodne politike. Kako bi se postigli okolini ciljevi
i promoviralo integrirano upravljanje rijenim slivom. Okvirna smjernica o vodi trai primjenu ekonomskih principa i
zahtijeva ekonomsku analizu razliitih upotrebe resursa i vodnih usluga;
149 Ovi ukljuuju strateke ciljeve o kljunim aspektima za resursnu uinkovitost poput ekonomije, prirodnog kapitala i usluga
ekosustava, i specifinih pitanja u vanim sektorima poput hrane, mobilnosti i zgrada.
150 Smjernica 2000/60/EC (vidi takoer: http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/)
princip zagaiva plaa151. Politike tarifa za postizanje cilja ekonomski i okolino odrive upotrebe vodnih resursa
mora povratiti troak vodnih usluga, ukljuujui financijski troak, troak po okoli i resursni troak, uzimajui u obzir
socijalne, ekonomske i uinke po okoli povrata, kao i geografske i klimatske uvjete. U tom pogledu, drave lanice se
ohrabruju na definiranje okvira politike cijena na nacionalnoj/regionalnoj razini;
vodna uinkovitost152. Smanjenje upotrebe vode pomae ouvanju dostupnih resursa i sprjeava budue sue i takoer
doprinosi unapreenju konkurentnosti ekonomije. Svako odreivanje cijene vode obuhvaa pruanje poticaja
korisnicima da koriste vodne resurse uinkovito, smanjene curenja u distribucijskoj mrei, i na podrujima gdje je
manjak vode strukturalan, sustave ponovne upotrebe vode.
Sljedee investicijske tipologije su raspravljene u ostatku odjeljka:
renovacija/razvoj infrastrukture za vodnu opskrbu;
renovacija/razvoj infrastrukture za prikupljanje i proiavanje otpadnih voda
Projekti koji unapreuju prirodni kapital (npr. zelene infrastrukture) nisu posebno tretirani u ovom odjeljku jer su obino
povezani s ciljevima zatite okolia i ouvanja ekosustava (vidi odjeljak 4.3). Meutim, u nekim sluajevima, ovi
projekti mogu takoer postii neke koristi povezane s vodama (i onim otpadnim) koji su tipini za tradicionalna
inenjerska rjeenja. Npr., ouvanje Natura 2000 mree e vjerojatno imati koristi u rasponu od reguliranja usluga, poput
uteda vodnih resursa, do kulturalnih usluga, poput rekreacije. Vice-versa, razvoj infrastrukture Integrirane
vodoopskrbne usluge moe takoer postii koristi ouvanja okolia. Uzevi to u obzir, obje projektne tipologije (tj.
infrastrukturne i investicije u prirodni kapital) dijele iste metode vrednovanja koristi. Iz tog razloga, metodologija
predstavljena ispod se moe razumjeti kao fleksibilan okvir za procjenu projekata, gdje se dana korist moe postii
putem razliitih vrsta investicija.
Odabrani popis regulatornih i dokumenata politika za vodni sektor je pruen u okviru ispod.
EU OKVIR POLITIKA
Blueprint to Safeguard Europes Water Resources
The Water Framework Directive (or Directive 2000/60/EC)
The Drinking Water Directive (or Directive 98/83/EC)
The Urban Waste Water Treatment Directive (or Directive 91/271/EEC)
The Bathing Water Directive (or Directive 2006/7/EC)
The Nitrates Directive (or Directive 91/676/EEC)
Directive 2008/105/EC on environmental quality standards in the field of water policy
Directive 2009/54/EC on the exploitation and marketing of natural mineral waters
Directive 2006/118/EC on the protection of groundwater against pollution and deterioration
Directive 2001/83/EC on the Community code relating to medicinal products for human use
Commission Staff Working Document Climate Change and Water, Coasts and Marine Issues
151 Zahtjev povrata troka od vodnih usluga je zahtijevan prema tematskoj ex ante uvjetovanosti 6.1, kriteriju 1.
152 Zahtjev postavljanja politike cijena vode koji prua adekvatne poticaje za korisnike da koriste vodne resurse na uinkovit nain je
postavljen u tematskoj ex ante uvjetovanosti 6.1, kriterij 1.
4.1.1 Opis konteksta

Za vodne projekte, osim tradicionalnih informacija o socioekonomskom kontekstu, postoje tipina osnovna svojstva
koja trebaju biti analizirana paljivije kad se izvrava analiza konteksta:
okvir teritorijalnog planiranja. Promotor projekta treba opisati postojee nacionalne i regionalne sektorske politike
(uglavnom za upotrebu vode u ljudske svrhe, proiavanje otpadnih voda i zatitu elemenata vodnih tijela) kako bi se
utvrdila relevantnost projekta. Takoer, jasne i eksplicitne poveznice se moraju utvrditi izmeu vodnih prioriteta u
operativnom program i relevantnog RMBP;
institucionalni kontekst. Treba se referirati na institucionalnu organizaciju usluga vodoopskrbe i odvodnje,

ukljuujui informacije o kapacitetu pruatelja usluge (komunalije), razini integriranosti usluge, ulozi tijela planiranja
i/ili nadzora, itd;
pokrivenost i kvaliteta usluga na projektnom podruju. Analiza konteksta treba opisati: trenutnu rairenost i
pokrivenost populacije vodnim i otpadnovodnim sustavima153; razinu potronje vode u graanskoj, industrijskoj, javnoj
upotrebi i/ili upotrebi navodnjavanja; razinu fizikih i administrativnih gubitaka vode, kako u proizvodnom tako i u
distributivnom sustavu; pouzdanost vodoopskrbe i kontinuitet usluge; oskudnost/obilje izvora vode; koliine
zagaenja na povrinskim vodnim tijelima, ukljuujui rijeke, jezera, tranzitne vode, estuarije i priobalne morske
vode;
politiku cijena. Promotor projekta treba predstaviti trenutnu politiku cijena i razinu naknada koje plaaju korisnici,
kao i analizirati doseg i implikacije poveanja tarife ili promjena u sustavu cijena nakon implementacije projekta,
uzevi u obzir razmatranja pravinosti povezana s relativnim prosperitetom dotine drave lanice ili regije.
Tablica 4.1 Prezentacija konteksta. Vodni sektor
Glavne
Socioekonomski - Populacijska dinamika informacije
trend - Nacionalni i regionalni BDP rast
- Raspoloivi dohodak prema populacijskim skupinama
Okolini - Referenca na relevantni okrug rijenog sliva
uvjeti - Trenutni status vodnih tijela na koje utjee projekt, i kao izvora vode i kao receptora
otputanja otpadnih voda
- Planirani kvantitativni i kvalitativni ciljevi statusa vodnih tijela pod utjecajem
- Trenutna koliina vode koja se vue iz prirodnih izvora i ciljevi za budunost (poveanje ili
smanjenje)
- Druge upotrebe, postojee i planirane, dotinih vodnih tijela; kupanje, druge rekreativne,
produktivne upotrebe, itd.
Opi politiki - Referenca na EU smjernice i dokumente sektorske politike (vidi iznad)
institucionalni i - Referenca na nacionalne i regionalne strategije, ukljuujui Planove upravljanja
regulatorni rijenim slivom, svaki nacionalni plan implementacije i pratee programe mjera
okvir
- Referenca na prioritetnu os i podruja intervencije operativnog programa
Institucionaln - Referenca na institucionalnu organizaciju usluge: razina integriranosti usluge, tijela vlasti za
i, regulatorni planiranje i/ili nadzor, planski dokumenti, itd.
i operativni - Referenca na sustav kontrole usluge
okvir vodne
usluge - Referenca na operativnu organizaciju usluge i na ostale naine opskrbe
- Pruatelj usluge (komunalije): tko e preuzeti rad i odravanje projektne
infrastrukture, i koji mu je kapacitet implementiranja (gdje je to relevantno) i
upravljanja infrastrukturom
153 Npr. s upotrebom mapa aglomeracija otpadnih voda. Posebice, mora se usvojiti integrirani pristup usredotoen na itavi vodni
ciklus (prirodni i umjetni).
Glavne
Postojei informacije
- Kategorije usluge: pitka voda, navodnjavanje, industrijske upotrebe, kanalizacije,
uvjeti usluge proiavanje otpadnih voda
- Gravitacijsko podruje (ili podruja) usluge i posluena populacija
- Specifina potronja vode i povijesni razvoj potranje prema kategoriji potroaa
(domainstva, javni potroai, industrijski i drugi)
- Brzine veze, brzina mjerenja
- Vodni fiziki i administrativni gubici
- Infiltracija na kanalizacijsku mreu
- Uestalost i trajanje prekida opskrbe vodom
Izvor: Autori
4.1.2 Definiranje ciljeva

Glavni opi ciljevi vodnih investicija su poveanje pokrivenosti ili unapreenje kvalitete, uinkovitosti i djelotvornosti
postojee vodoopskrbnih i usluga proiavanja otpadnih voda. Razlozi intervencije mogu biti pokrenuti potrebom
drave lanice da se uskladi s EU okolinim acquisom, iznesenim u EU smjernicama, ali ne iskljuivo.
Glavne motivacije iz kojih proizlazi potreba za intervencijom su:
poveanje broja kuanstava povezanih na centraliziranu vodoopskrbnu i/ili mreu otpadnih voda 154;
unapreenje kvalitete vode za pie;
unapreenje kvalitete povrinskih vodnih tijela i ouvanje ekosustava i bioraznolikosti ovisne o tim povrinskim
vodnim tijelima;
unapreenje pouzdanosti izvora vode i usluge vodoopskrbe;
poveanje uinkovitosti proizvodnje vode i/ili distribucije, npr. putem detekcije, mjerenja i smanjenja gubitaka vode
ili upravljakih mjera usmjerenih na smanjenje operativnih trokova;
poveanje uinkovitosti prikupljanja otpadnih voda te uklanjanja, proiavanja i eliminacije, npr. strategijom
odlaganja mulja iz urbanog proiavanja otpadnih voda;
zamjena koritenja vode, uvajui je od prekomjernog crpljenja i/ili pruajui je za druge djelotvorne
upotrebe.
4.1.3 Identifikacija projekta

Doseg investicija u uslugu Integrirane vodoopskrbe (IWS) za graanske, industrijske i poljoprivrednu upotrebe. IWS
segmenti ukljuuju opskrbu i dostavu vode kao i prikupljanje, uklanjanje, proienje i eliminaciju kanalizacije.
Ponovna upotreba otpadnih voda, iako nije strogo gledano dio IWS, je takoer raspravljena.
Sljedea tablica prua neke primjere IWS investicija.
154 Uzmite u obzir da prema EU propisima nijedna investicija koja se tie otpadnih voda nee biti podrana u aglomeraciji ispod
2000 stanovnika (ako nije jasno opravdana putem tehnikih dokaza i pouzdane analize opcija).
Tablica 4.2 Tipine IWS investicije
Primjeri
Renovacija/razvoj - Izgradnja novih infrastruktura, npr. akvadukata, iji je cilj zadovoljenje rastuih
infrastrukture za opskrbu potreba
vodom za pie
- Dovrenje vodoopskrbnih mrea koje su djelomino realizirane
- Modernizacija i/ili zamjena postojeih vodovoda i ostalih elemenata akvadukta
(npr. spremnika, bazena, preljeva na brani, crpnih stanica)
- Pressure zoning upravljanje usmjereno na poboljanje djelotvornosti
upravljanja vodnim dobrom
Renovacija/razvoj - Zamjena/proirenje kanalizacijske mree (kombinirano ili odvojeno)
infrastrukture za - Izgradnja/rehabilitacija sustava proiavanja otpadnih voda
proiavanje otpadnih
voda - Izgradnja/rehabilitacija postrojenja za proiavanje otpadnih voda sa stroim
tretmanom za ponovnu upotrebu vode
- Infrastruktura za drenau kinice
Izvor: Autori

4.1.4.1 imbenici koji utjeu na potranju za vodom
Kad se predvia potranja za vodom, razliiti faktori moraju biti uzeti u obzir i uredno analizirani, ukljuujui:
demografska kretanja: ukupna potranja za vodom je izravno povezana s veliinom populacije. Projekt e uzeti u
obzir demografska predvianja i migracijske tokove za procjenu broja korisnika;
ekonomski trend: iako u nekim sluajevima postoji relativna ili apsolutna razdvojenost izmeu upotrebe resursa i
ekonomskog rasta, brzorastua ekonomija ipak naelno trai vee koliine vode od stagnirajue ili ekonomije u padu.
Paralelno, vii ivotni standardni su povezani s veom potranjom za vodom. Ako se, u danom gravitacijskom
podruju, oekuje razvoj turizma ili proizvodnje, to treba uredno uzeti u obzir pri prognoziranju potranje za vodom;
trend poljoprivredne proizvodnje: u sluaju vode za navodnjavanje, potranja ovisi o povrinama za koje se oekuje
da e biti navodnjene i vrsti usjeva;
trend industrijske proizvodnje: u sluaju industrijske upotrebe vode ili industrijskih otpadnih voda, prognoza
potranje obino zahtjeva specifinu analizu hidropotreba dotinih proizvodnih jedinica, ralanjenu po vrsti
proizvodnje;
klima: potranja za vodom ima sezonsku komponentu i utjecaji klimatskih promjena mogu dugorono imati uinak na
dostupnost vode;
tarifni sustav: vano je razmotriti elastinost potranje u pogledu tarifa. U nekim sluajevima bit e nuno procijeniti
elastinost za razliite dohodovne grupe i za male i velike korisnike, jer moe imati razliite vrijednosti i distributivne
uinke. U svakom sluaju, elastinost potranje za vodom u pogledu cijene usluge treba biti procijenjena lokalno. U
stvari ovaj parametar varira znaajno u razliitim geografskim podrujima koja su inae slina.
4.1.4.2 Hipoteze, metode i inputni podaci

Potranja je fundamentalno sainjena od dva elementa:
broja korisnika (graanska upotreba), povrina koje e biti navodnjene podijeljena nadalje prema razliitoj vrsti usjeva
(poljoprivredna upotreba) ili prema broju i sektorima proizvodnih jedinica koje e biti posluene (industrijska upotreba);
koliine vode koja se opskrbljuje/proiava (ili e se opskrbljivati/proiavati) u danom vremenskom razdoblju.

Procjena krivulje potranje moe biti utemeljena na podacima steenima iz ranijih iskustava u dotinom polju ili
objavljenih prognostikih metoda esto temeljenih na konceptu potroake spremnosti na plaanje155. U sluaju zamjena
i/ili dovrenja vrijedno je i referirati se na podatke o proloj potronji, pod uvjetom da su ovi podaci mjereni pouzdanim
metodama. (npr. oitavanjem mjera potronje).
Najvaniji inputni podatci koji se imaju razmotriti pri prognoziranju potranje u vodnim
projektima su:
prola i sadanja godinja ukupna prosjena potronja prema vrsti potroaa. Sljedee kategorije potroaa se naelno
razmatraju:
kuanstva/komercijalni krajnji potroai, rezidenti i nerezidenti (tj.: putnici u dnevnoj migraciji, turisti, posjetitelji iz
drugih razloga, itd) 156;
industrijski korisnici;
poljoprivredni korisnici.
varijabilnost sezonskih i dnevnih razina potronje (litre/dan) kako bi se prepoznala potranja na

vrhuncu i mimo vrhunca.
4.1.4.3 Output prognoze potranje

Promotor projekta treba pruiti projekcije povezane s koliinama vode i otpadnih voda koje e biti proiene projektom
i teretom oneienja koji e biti generiran.
Naelno, moe se napraviti distinkcija izmeu poetne, potencijale i stvarne potranje (ili za vodnim resursom ili za
potronjom vode). Poetnu potranju odaje stvarna potronja prije intervencije (vidi okvir ispod). Potencijalna potranja
odgovara maksimalnom zahtjevu, koji e biti uzet u obzir pri investiciji. 157
Stvarna potranja je potranja koja e zapravo biti ispunjena dotinom investicijom i koja odgovara oekivanoj
potronji.
Prvi oiti kriterij vrednovanja investicije ovisi o stupnju u kojem stvarna potranja moe biti slina potencijalnoj
potranji: potranja koju investicija moe zapravo zadovoljiti odgovara ponudi, neto od svakog gubitka tehnikih resursa
i otputanja. Kad god projekt moe implicirati upotrebu vodnih (povrinskih ili podzemnih) resursa, stvarna dostupnost
potrebnih resursnih tokova bit e jasno prikazana u prikladnim hidrolokim studijama.
Ako projekt ukljuuje proiavanje i isputanje kanalizacije, nuno je analizirati teret oneienja vode koja e biti
proiena kao i kapacitet optereenja tijela namijenjenoga primanju zagaujuih i hranjivih supstanci, na nain koji je
kompatibilan sa zatitom okolia (Smjernica 2000/60/EC).
155 Russell, Clifford S & Kindler, J. (Janusz) & International Institute for Applied Systems Analysis (1984). Modeling water
demands. Academic Press, London;Orlando.
156 Parametar potronje koji se esto koristi je dnevna specifina potronja, izraena kao litre/stanovnici x dani.
157 Npr. za graanske potrebe moe se vrednovati na temelju vodnih zahtjeva za istu upotrebu (obino izraenih na dnevnoj ili
sezonskoj bazi) koji proizlaze iz usporedbe sa svakom situacijom koja e biti im slinija projektnoj i imati dobru razinu usluge. Za
potrebe navodnjavanja, moe biti procijenjena na temelju specifinih agronomskih studija, ili ak i u ovom sluaju, analogijom.
ANALIZA POTRANJE: OSNOVNI FUNKCIONALNI PODACI
- Broj posluenih korisnika, ralanjen u glavne kategorije, i projekcije buduih kretanja.

- Navodnjene povrine (hektari) prema vrsti usjeva.
- Broj i vrsta posluenih proizvodnih jedinica, kao i njihova potranja za vodom (ukljuujui mogue
sezonske vrhunce) i oekivana proizvodnja otpadnih voda (ukljuujui oekivane terete oneienja).
- Dostupnost vode i potranja per capita (l/d*stanovnik) ili per hectare (l/d*hektar) ili po proizvodnoj jedinici.
- Podaci o kvaliteti vode (laboratorijska analiza).
- Broj populacijskog ekvivalenta, stope protoka i vrhunca, parametri tereta oneienja vode koja e biti
proiena (laboratorijska analiza) i ogranienja kvalitete vode koja e biti drenirana (definirana
zakonom).

Implementacija svakog investicijskog projekta treba biti opravdana naspram skupa izvedivih opcija koje bi ostvarile isti
cilj/ciljeve. Analiza opcija treba biti izvrena zasebno za sustave, postrojenja i mree voda odnosno otpadnih voda i bit
e temeljena na usporedbi:
moguih stratekih alternativa, npr.: brana ili sustav poprenih greda umjesto polja bunara ili poljoprivredne ponovne
upotrebe prikladno proiene odvodne vode; sredinji proiiva umjesto vie lokalnih proiivaa;
sanacija/proirenje postojeih postrojenja za proiavanje ili nova izgradnja; ponovno oblaganje ili zamjena, itd.;158
mogue tehnike alternative unutar iste infrastrukture, npr: razliite lokacije bunara, alternativne rute za akvadukte ili
glavne linije; razliite tehnike gradnje brana; razliito pozicioniranje i/ili procesna tehnologija za postrojenja; razliiti
izvori energije za postrojenja za desalinizaciju, itd.
Pri odabiru opcija, alternative izrade moraju zadovoljiti zahtjeve zakonodavnog okvira (EU acquis) i posebice europske
vodne politike (vidi iznad) i programa drave lanice u vodnom sektoru. Opcije koje potuju i alternative izrade i
ogranienja politika, bit e rangirane i izabrane prema metodologiji predstavljenoj u odjeljku 2.7.2. Posebice, kako bi se
izabrala optimalna opcija, pristup ivotnog ciklusa mora biti usvojen kako bi se procijenili svi relevantni trokovi
tijekom ivotnog vijeka projekta (investicijski trokovi, operativni trokovi, trokovi odravanja, trokovi razlaganja i
vanjski trokovi) 159.
4.1.6 Financijska analiza

4.1.6.1 Investicijski troak
U sluaju IWS projekata, vremenski okvir je obino 30 godina (uzevi u obzir i razdoblje izgradnje). to se tie
tehnikog vijeka opreme, to ima uinak na razinu trokova zamjene koji moraju biti uzeti u obzir tijekom vremenskog
okvira, preporuljivo je podijeliti imovinu u glavne kategorije, npr.:
graevine (ukljuujui operativne zgrade, rezervoare, pristupne puteve, itd.);
cijevi (ukljuujui transportne i distribucijske cijevi, veze);
elektrina i mehanika oprema (ukljuujui opremu izgraenu u bunarima, postrojenjima, crpnim stanicama).
Pretpostavke o tehnikom vijeku gornjih kategorija trebaju biti propisno opravdane i predstavljene u CBA
izvjetaju.
158 Kao to je ranije spomenuto, mogunost investiranja u prirodni kapital, umjesto u fizike investicije bit e takoer testirana, gdje
je to relevantno i gdje moe doprinijeti ostvarenju namjeravanih ciljeva.
159 Vidi Europska unija, 2013 Green Public Procurement criteria on waste water infrastructure of waste water treatment.
Dokumenti dostupni na: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/green_public_procurement.pdf
4.1.6.2 Operativni i trokovi odravanja (O&M)

Tipine operativne trokovne stavke vodnih investicija ukljuuju energiju, materijale, usluge, tehniko i administrativno
osoblje, odravanje i trokove upravljanja blatom. Projekcije O&M trokova bit e podijeljene na fiksne i varijabilne
trokove, i po kategoriji. U razvoju O&M trokovnih projekcija za scenarij s i bez projekta, jasne pretpostavke e biti
poduzete. Posebice, definicija scenarija bez projekta mora biti na operacijama temeljenima na realistinim procjenama
nastavka usluge, kao to je prikazano u okviru ispod.
4.1.6.3 Projekcije prihoda

Izvor financijskih prihoda u IWS projektu dolazi iz primjene korisnikih naknada za pruenu usluge, npr. prihodi za
opskrbu vodom za pie, prikupljanje odvodne vode i prikupljanje i proienje odvodne vode, upravljanje muljem,
prodaju proiene vode za industrijske i poljoprivredne svrhe, itd.
Javne/privatne vodne agencije/kompanije/subjekti koji vode upravljanje vodnim dobrom trebaju, za poetak, osigurati
financijsku odrivost itavog sustava upravljanja vodom, ukljuujui investicije u odravanje infrastrukture. Prema
tome, adekvatne tarife trebaju biti postavljene s ciljem osiguranja adekvatne razine povrata troka pruanja usluge, kao
financijske odrivosti rada jednom kad se projekt implementira, dok u isto vrijeme potuju mogua ogranienja
priutivosti. Kad je to potrebno, analiza priutivosti mora biti izvrena u skladu s odredbama navedenima u Aneksu V.
Sljedei pristup je preporuen za inkrementalnu tarifu koju treba razmotriti u financijskoj analizi:
bez projekta: trenutne tarife trebaju biti postavljene na razini povrata troka postojeeg sustava, dozvoljavajui prema
tome pokrivanje O&M trokova, kao i deprecije postojee imovine;
s projektom: tarife e biti postavljene barem tako da pokriju sve financijske trokove, tj. da pokriju O&M trokove za
postojeu i novu projektnu imovinu, ukljuujui deprecijaciju i zamjenu imovine kratkog vijeka, poevi od one s
najkraim ekonomskim vijekom trajanja160.
Uzmite u obzir da je u svrhu izrauna, jedinina tarifa obino izraunata i primijenjena, iako u praksi tarife mogu biti
diferencirane po skupinama korisnika.
DEFINICIJA PROTUINJENINOG SCENARIJA
Kontrainjenini scenarij je realistina procjena nastavka usluge kakva jest, to moe podrazumijevati vie
O&M trokove nego u scenariju s projektom, ili ak pokriti neke manje nune investicije (do-minimum), ako se
procijeni da su potrebne.
S obzirom na ope pravilo, u vodnom i sektoru upravljanja otpadnim vodama, prepoznavanje prikladnog
protuinjeninog scenarija moe biti kompleksno. U sluaju projekata koji su motivirani potrebom usklaivanja
s EU smjernicama, business as usual bi vjerojatno znaio perpetuiranje situacije krenja EU i nacionalnih
propisa i rizik za okoli. Prema tome, promotor projekta treba, u principu, odbaciti ovaj scenarij i usvojiti do-
minimum rjeenje.
U praksi meutim ovaj pristup esto nije izvediv. U stvari, zbog tehnolokih ogranienja, moe biti teko
prepoznati tehniki odrivo minimalno rjeenje sposobno zadovoljiti postavljeni cilj, osim samog projekta. U
ovom sluaju, business-as-usual opcija treba biti smatrana prihvatljivim protuinjeninim scenarijem, kao
jedina tehniki izvediva osnova za usporedbu trokova i koristi. Meutim, penali za neusklaivanje s
prevladavajuim zakonodavnim zahtjevima trebaju biti projicirani, prema realistinim i ispravno definiranim
pretpostavkama, i ukljueni u financijsku analizu pod uvjetom da ih plaa promotor projekta (dok su u
ekonomskoj analizi izostavljeni kako bi se izbjeglo dvostruko zbrajanje koristi)
160 Zbog razloga odrivosti, u opravdanim sluajevima, ovo moe dovesti do tarifa povremeno povienih iznad razine priutivosti.
4.1.7 Ekonomska analiza

IWS projekti mogu proizvoditi razne drutvene koristi i trokove, ovisno o konkretnoj tipologiji implementiranog
projekta u usporedbi s protuinjeninim scenarijem.
Glavni izravni uinici i eksternalije obino povezani s izgradnjom, modernizacijom i poboljanjem kvalitete
vodoopskrbe i mrea otpadnih voda i/ili postrojenja za proiavanje su saeti u tablici ispod, zajedno s razliitim
predloenim metodama vrednovanja.
Konano, tipina korist koja nije ukljuena ispod, zbog isto financijske prirode, su utede O&M trokova integrirane
vodne usluge, koja za neke projekte moe biti jedini cilj strategije upravljanja imovinom.
Tablica 4.3 Tipine koristi (trokovi) vodnih investicija
Uinci Vrsta Metoda vrednovanja

Poveana dostupnost vode za pie Izravna Otklanjanje ponaanja
i/ili kanalizacijskih usluga Navedene preference (eksperimenti izbora)
Poveana pouzdanost izvora vode Izravna Otklanjanje ponaanja
i usluge vodoopskrbe Navedene preference (eksperimenti izbora)
Poboljana kvaliteta vode za pie Izravna Otklanjanje ponaanja
Navedene preference (eksperimenti izbora)
Poveana kvaliteta povrinskih vodnih Izravna Vodna tijela s upotrebnom vrijednou: trina
tijela i ouvanje usluga ekosustava vrijednost, otklanjanje ponaanja, putni troak ili
transfer koristi
Vodna tijela s neupotrebnom vrijednou:
kontingentno vrednovanje ili transfer koristi
Utede resursnog troka (voda sauvana za ostale Izravna Dugoroni granini troak proizvodnje vode
upotrebe)
Uinci po zdravlje Eksternalija Navedene preference
Otkrivene preference (metoda
hedonistikih cijena) Troak bolesti
Utede zakrenja zbog poboljanog odvoenja Eksternalija Utede vremena
kinice
Varijacija emisija staklenikih plinova Eksternalija Cijena u sjeni emisija staklenikih plinova
Izvor: Autori
U onome to slijedi, gorenavedene koristi i odnosne metode vrednovanja su ekstenzivnije raspravljene.
4.1.7.1 Poveana dostupnost vode za pie i/ili kanalizacijskih usluga

Poveana dostupnost je tipina izravna koristi vodnih i/ili projekata otpadnih voda, do koje dolazi kad se novi korisnici
poveu na centraliziranu opskrbu vodom ili kanalizacijsku mreu.
S obzirom da je voda klasian sluaj prirodnog monopola, gdje su trine cijene naelno iskrivljene, preferirani temelj za
procjenu koristi je korisnika spremnost na plaanje (WTP) za uslugu. WTP za povezanost na opskrbu
vodom/kanalizacijsku usluge moe biti empirijski procijenjena primjenom trinih cijena za najbolju alternativnu
izvedivu tehniku opskrbe vodom/isputanja otpadne vode u istom gravitacijskom podruju (otklanjajue ponaanje).
Posebice za sljedee projekte:
Vodoopskrbni projekti, mogu se primijeniti izbjegnuti kapitalni i trokovi odravanja samostalnog pruanja vode, npr.
putem cisterni, malih postrojenja za desalinizaciju (samo za priobalna podruja), vodnih bunara ili buotina (posebice
za navodnjavanje). Vano je napomenuti da se ova WTP odnosi na pitku vodu, tj. ishodina hipoteza je ta da se
podzemna voda iz bunara ili buotina moe piti. U suprotnom, ako je potrebno proiavanje, trebaju biti dodani
dodatni trokovi proiavanja;
Projektni provoenja zdravstvenih mjera, mogu se primijeniti izbjegnuti kapitalni i trokovi samostalnog prikupljanja
i isputanja otpadnih voda, npr. putem zatvorenih spremnika.
Kako bi se kvantificirale koristi, WTP vrijednosti (izraene u Euro/kuanstvo) trebaju biti pomnoene s brojem novih
kuanstava povezanih na centralnu mreu161.
Alternativno, metode navedene preference (te posebice eksperimenti izbora vidi Aneks VI) mogu se takoer koristiti
za izraun korisnike WTP za uslugu koju prua projekt. Ovo je posebice sluaj kod istraivanja koje naruuju vodne
kompanije kako bi se dobili dokazi o tome koliko su korisnici spremni platiti za poboljanja korisnike usluge i
performansa u zatiti okolia. WTP procjene su obino generirane za atribute poput smanjene uestalosti prekida usluge,
poboljanog okusa i mirisa, smanjene diskoloracije, poboljanog pritiska, i tako dalje. Prema tome, metode navedene
preference mogu se primijeniti i na koristi raspravljene ispod u odjeljcima 4.1.7.2 i 4.1.7.3.
4.1.7.2 Poboljana pouzdanosti izvora vode i vodoopskrbne usluge

Ova korist nastupa kad se metode crpljenja, opskrbe i distribucije vode poboljaju tako da je pritisak vode povean
(unutar propisanih limita), da su sluajni prekidi usluge smanjeni i/ili da su eliminirani vodoopskrbni prijelazi.
Kao i gore, WTP za poboljanu pouzdanost moe biti empirijski procijenjena kao izbjegnuti troak koji su stanovnici
snosili za pouzdano samostalno pruanje (otklanjajue ponaanje). Npr., izbjegnuti trokovi opremanja s kuanskim
spremnicima za prikupljanje vode i elektrinim ureajima za crpljenje u kuni vodovodni sustav s adekvatnim
pritiskom.
Ovi trokovi mogu ukljuiti investicijske trokove za nabavu spremnika i/ili crpke, trokove elektrine energije potrebne
za funkcioniranje, trokove odravanja i vrijeme koje troe korisnici (ovo ukljuuje vrijeme potrebno za prikupljanje
informacija o satima i danima redukcija vode kao i vrijeme provedeno na punjenje spremnika i
ukljuivanje/iskljuivanje crpki).
4.1.7.3 Poboljana kvaliteta vode za pie

Korist proizlazi iz intervencija usmjerenih na osiguranje toga da kvaliteta vode za pie dostavljene graanima odgovara
minimalnim EU standardima (vidi Smjernicu o vodi za pie).
U sluaju da je voda daleko od standarda, postupci proiavanja mogu postati sve skuplji i skuplji, kao i neuinkovitiji
ili, kad su potrebni intenzivni kemijski procesi za proiavanje visokozagaene vode, ak i tetni za zdravlje. U tim
sluajevima, kvaliteta vode moe biti poboljana radom na sustavima proiavanja ili ak promjenom izvora vode (npr.
izgradnjom akvadukata).
Opet, WTP za poboljanu kvalitetu vode moe se empirijski procijeniti kao izbjegnuti troak korisnika u nabavi vode
dobre kvalitete na tritu. 162 Npr. izbjegnuti troak nabave vode putem cisterni. Molimo imajte na umu da je ovaj pristup
primjeren za sve korisnike, ukljuujui one koji su povezani na centralizirani sustav. U stvari, najbolja alternativna
tehnika za procjenu koristi treba razmotriti scenarij gdje postojea opskrba nije u skladu s EU standardima te je prema
tome prekinuta i zamijenjena.
Alternativno, WTP moe biti procijenjen kao izbjegnuti korisniki troak postavljanja i rada kuanskih sustava filtriranja
koji ine vodu pitkijom. Dva pristupa predstavljena iznad meusobno su iskljuivi.
Dodatno, pozitivni zdravstveni uinci mogu biti generirani, kao to je prikazano ispod u odjeljku 4.1.6.7.
161 U skladu s tim, ako su informacije o potranji za povezanou dostupne samo za rezidente, one moraju biti pretvorene u broj
kuanskih jedinica koritenjem prosjene veliine kuanstva u odnosnoj dravi ili regiji.
162 U sluaju projekata usmjerenih na pruanje iskljuivo glavnine vode, isti pristup je primjenjiv, ali WTP ne treba biti raunata
naspram krajnjeg korisnika. Treba biti raunata kao izbjegnuti troak pruatelja usluge za alternativnu opskrbu.
4.1.7.4 Poboljana kvaliteta povrinskih vodnih tijela i ouvanje usluga ekosustava

Poboljanje kvalitete povrinskih vodnih tijela163 sastoji se od smanjenja razine zagaenja i/ili poveanja razina
otopljenog kisika. Ovo pak ima pozitivan uinak na ouvanje ekosustava i bioraznolikost ovisnu o ovim povrinskim
vodnim tijelima. Obino ova korist proizlazi iz projekata koji se tiu proirenja proiavanja otpadnih voda ili
izgradnje/sanacije postrojenja za proiavanje otpadnih voda (WWTPs) u skladu s EU zahtjevima. Zahvaljujui ovom
projektima, otpadne vode se proiavaju prije isputanja u povrinska vodna tijela. Korist moe proizai, meutim, i u
sluaju projekata koji se tiu uklanjanja mulja i izgradnje movare ili projekata koji se tiu objekata za upravljanje
oborinskim vodama164, poput sustava bioretencije, infiltracije ili bazene za retenciju.
Ovisno o vrsti projekta koji se procjenjuje, razliite metode mogu biti usvojene za procjenu spremnosti na plaanje ljudi
za povrinska vodna tijela bolje kvalitete vode. Uistinu, procjena WTP za projekt koji eli smjera na poboljanje
kvalitete jezera koritenog za ribarenje razlikuje se od one za jezero koriteno za kupanje te se razlikuje od one za
projekt koji se tie rijeke koja nema upotrebu. Drugim rijeima, upotreba ili neupotreba dotinog povrinskog vodnog
tijela mora prvo biti poznata kako bi se odabrala najbolja metoda procjene.
U sluaju vodnih tijela (ukljuujui morske vode) gdje je zabrana kupanja, ribarenja ili ostalih rekreativnih i/ili
produktivnih aktivnosti uklonjena zahvaljui projektu, operativni pristup procjeni koristi je upotreba trine vrijednosti
koncesija danih za pruanje rekreativnih aktivnosti (npr. planih odmaralita) ili produktivnih aktivnosti (npr.
ribarenje, koljkarenje) kao odraz spremnosti na plaanje. U odsutstvu trita, metoda troka putovanja kako bi se
stiglo na odredite (vidi Aneks V) se moe koristiti.
U sluaju vodnih tijela koja se ne koriste za kupanje ili druge rekreacijske i/ili produktivne aktivnosti povezane s
vodom, WTP za prosto postojanje (nepotrebnu vrijednost) manje zagaenog vodnog tijela (ouvanje ili poveanje
ugodnosti mjesta) mora biti procijenjena. Kontingentno vrednovanje bi bilo preferirani izbor. Meutim, ono je obino
skupo i zahtijeva mnogo vremena (iako danas progresivna upotreba online panela ispitanika smanjuje njegov troak).
Kao alternativna, pristup transfera koristi moe biti usvojen, transferirajui i prilagoavajui vrijednosti izraunate
negdje drugdje za sline projekte.
Treba biti oprezan pri definiranju broja ljudi na koje se dotina korist treba primijeniti. U principu, WTP za poboljanje
kvalitete vodnih tijela s upotrebnom vrijednou treba biti pomnoena s brojem osoba koje bi potencijalno mogle
koristiti vodno tijelo. Prema tome, potranja za dobrom treba biti paljivo procijenjena.
Umjesto toga, WTP za poboljanje kvalitete vodnih tijela koje imaju neupotrebnu vrijednost treba biti pomnoena s
ukupnom populacijom gravitacijskog podruja, jer vrijednost odraava postojeu ili vrijednost ugodnosti, tj. ono to su
ljudi spremni platiti samo kako bi ouvali dio okolia u kvalitetnom stanju. Kako god, esto su ove vrijednosti ovisne o
prostoru, tj. neupotrebne koristi koje se dobivaju mogu opadati s veom udaljenou od dobra ili usluge. Npr., u sluaju
rijeke, ljudi mogu imati vee neupotrebne koristi od rijeke blizu koje ive od slinih rijeka koje su vrlo daleko. Prema
tome, kad se agregiraju neupotrebne vrijednosti, moe se razmatrati koritenje funkcije opadanja s udaljenou. Ovo
pitanje e takoer biti raspravljeno u analizi osjetljivosti.
4.1.7.5 Voda sauvana za ostale upotrebe

Korist vode sauvane za ostale upotrebe, sadanje ili budue, proizlazi prvo kad intervencije smjeraju na smanjenje
curenja vode u distribucijskoj mrei. Drugim rijeima, ovo je tipina korist projekata upravljanja vodnim dobrom:
zahvaljujui smanjenom curenju, koliina potrebne vode u mrei se smanjuje, i posljedino, ta koliina vode je sauvana
za ostale upotrebe. Drugo, ova korist se generira kad projekti smjeraju na izbjegavanje prekomjerne eksploatacije izvora
vode. Npr., kad je podzemna voda zamijenjena s vodom proizvedenom iz drugih izvora poput desalinizacije ili ponovne
upotrebe proienje otpadne vode (stroe proiavanje) za navodnjavanje ili industrijsku vodoopskrbu. U kontekstu
oskudnosti vode, ovo doprinosi ouvanju ljudskog okolia i ukupnoj bioraznolikosti podruja.
163 Kvaliteta vode odnosi se na kemijske, fizikalne i bioloke karakteristike vode.

164 Oborinska voda je voda koja nastaje tijekom razdoblja padavina. Oborinska voda koja se ne upije u zemlju povrinski otjee, ili
izravno u povrinska vodna tijela ili se usmjerava u kanalizacije, koje ju naposljetku ispuste u povrinske vode. Oborinska voda,
posebno urbana oborinska voda, sadri visoku razinu zagaivaa, koji mogu izazvati rizik smanjenja kvalitete vode ako se ispuste u
povrinska vodna tijela.
Oportunitetni troak sauvane vode treba biti procijenjen na temelju dugoronog troka proizvodnje, koji izraava
ukupni drutveni troak snoen za crpljenje dodatne jedinice vode plus troak transporta od izvora gdje je crpljena do
mjesta upotrebe.
Kad je vodna tarifa ispravno formirana (tj. odraava dugoroni granini troak proizvodnje vidi Aneks III), korist je
ve izraena u utedama operativnih trokova operatera koji treba koristiti manje podzemne vode kako bi garantirao istu
razinu opskrbe. Ako tarifa ne odraava dugoroni granini troak, dodatna analiza je potrebna kako bi se izmjerio
oportunitetni troak sauvane vode.
4.1.7.6 Zdravstveni uinci

Pozitivni uinci po zdravlje su uglavnom generirani dvama kategorijama projekata:
projektima koji poboljavaju kvalitetu vode za pie zahvaljujui smanjenju zagaenja, mjerenom kao razlika izmeu
kontaminacijskog terete koji nosi jedinica vode, bez novog sustava i s novim sustavom;
projektima koji poboljavaju uinkovitost kanalizacijske mree i proiavanja otpadnih voda, tj. zahvaljujui
izbjegavanju bilo kakve kontaminacije lokalnog vodonosnika muljem.
Pozitivni uinci po zdravlje trebaju biti ukljueni u ekonomsku analizu pridavanjem ekonomske vrijednosti smanjenoj
stopi morbiditeta za bolesti povezane s vodom, imajui na umu mogue dvostruko zbrajanje s WTP (vidi okvir).
Preferirana metoda procjene ekonomskog troka je, kao i obino, tehnike navedene ili otkrivene preference temeljene na
konceptu spremnosti na plaanje/prihvaanje (tj. svako istraivanje temeljeno na metodi hedonistikih cijena).
U odsustvu ovoga, moe biti usvojen pristup troka bolesti, koji kombinira izravne i neizravne trokove u ukupnu
drutvenu procjenu. Izravni trokovi ukljuuju medicinske trokove potrebne za tretiranje odreene bolesti (npr.
hospitalizacija, medicinska opskrba, rehabilitacijska njega, dijagnostiki testovi, recepti za lijekove, itd.) i mogu biti
raunati od sluaja do sluaja, ovisno o vrsti i teini bolesti. Neizravni trokovi mjere vrijednost izgubljene
produktivnosti zbog smanjenog radnog vremena zbog odreene bolesti. Oni su u biti izraunati mnoenjem ukupnog
vremena odsustva (broja dana) s dnevnom bruto stopom plae odsutnog radnika. U sluaju djece, invalida i starijih
osoba, radni dani koje gube njihovi srodnici (ili plaanje nekome da se brine za njih) mogu biti koriteni kao odraz
ekonomske vrijednosti smanjenja rizika ili trajanja bolesti.
WTP I ZDRAVSTVENI UINICI: MOGUE DVOSTRUKO ZBRAJANJE

Pri vrednovanju pozitivnih uinaka po zdravlje, treba biti oprezan kako bi se izbjeglo dvostruko zbrajanje
koristi s WTP. Npr., ako je defanzivno ponaanje svih potroaa na lou kvalitetu vode za pie kupovanje
flairane vode, nije vjerojatno da e se generirati pozitivni zdravstveni uinci. Vice-versa, ako potroai ne
usvajaju defanzivno ponaanje i jo uvijek piju vodu iz pipe u odsustvu projekta, WTP temeljena na
izbjegnutom troku nabave vode na tritu je nerealistina i itava korist bit e izbjegnuti troak bolesti. 165
Kako god, najvjerojatnije su situacije izmeu, u kojima potroai piju i flairanu i vodu iz pipe te se primjenjuje
kombinacija dvaju koristi. Promotor projekta treba, meutim, razmatrati realistine procjene koliine vode za koju se
jedna ili druga korist rauna. Prema tome, treba primijeniti WTP vrijednosti samo na dani udio ukupne potronje vode
i dodati zdravstvene koristi samo za realistian broj izbjegnutih sluajeva (mogue da se moe procijeniti na temelju
bolnikih evidencija).
4.1.7.7 Smanjeno zakrenje

Kad postojee prikupljanje kinice u urbanim sustavima nije u stanju nositi se s kinicom za vrijeme jake kie, moe se
implementirati infrastruktura poboljanja stope odvodnje, posebice u svjetlu novih izazova koje predstavljaju brige oko
klimatskih promjena.
165 Molimo imajte na umu da bi u sluaju koritenja navedenih preference za procjenu WTP za poboljanja kvalitete vode, pitanje
dvostrukog zbrajanja nestalo jer bi WTP procjena izrazila zdravstvene koristi kao i druge koristi poput pogodnosti pijenja vode iz
pipe, itd.
Uteda vremena je najznaajnija korist koja moe proizai iz poboljanja sustava odvoda kinice. Uistinu, poboljani
sustav prikupljanja kinice vodi do manje prometnog zakrenja, i samim tim do uteda vremena. Za procjenu ove koristi
treba se referirati na poglavlje o prometu. Oito ova korist nije povezana s intervencijama usmjerenima na smanjenje
utjecaja hidrogeolokih katastrofa (kojima se bavi odjeljak 4.3).
4.1.7.8 Varijacija emisija staklenikih plinova

Kad je to relevantno za tehnika rjeenja zamiljena u projektu, ekonomska analiza e morati uzeti u obzir
poveanje/smanjenje emisija staklenikih plinova kao rezultat:
poveanih aktivnosti pokrenutih projektom, ukljuujui:
fermentatore mulja, temeljeno na kvantifikaciji proizvodnje plina i povezanog CO2 udjela (koji e biti opravdan
studijom tehnike izvedivosti);
transport mulja do odlagalita, temeljeno na kvantifikaciji dehidriranog mulja i drugog otpada iz WWTP-a
(provjere, reetke) koji treba prevesti do sanitarnog deponija i okolnih poljoprivrednih polja;
utede energije zbog optimizacije sustava.
Jednom kad su kvantificirane, dodatne CO2 emisije generirane ili izbjegnute projektom trebaju biti monetizirane
koristei cijenu u sjeni CO2, kao to je prikazano u odjeljku 2.9.9.
4.1.8 Procjena rizika

Testiranje osjetljivosti rezultata i financijske i ekonomske analize na promjene vrijednosti razmotrenih varijabli je vrlo
preporuljivo. Analiza osjetljivosti vodnih projekata je preporuljiva i za varijable povezane s tritem i za netrina
dobra. Konkretnije, CBA rezultati trebaju biti testirani za promjene barem sljedeih varijabli (kad je to relevantno za
projekt):
pretpostavke trenda BDP-a
demografski trend
proizvodni trend (kad je relevantan)
trend jedinine potronje vode
broj godina potreban za realizaciju infrastrukture
investicijski trokovi (im ralanjeniji)
O&M trokovi (im ralanjeniji)
jedinina tarifa procijenjene WTP za potronju vode
WTP za poveanu pokrivenost, poveanu pouzdanost opskrbe, poboljanu kvalitetu vode za pie i/ili kvalitete
povrinskih vodnih tijela
izbjegnuti troak bolesti razmotren za vrednovanje zdravstvenih koristi
koliine i jedinine vrijednosti emisija staklenikih plinova.
Na ovom temelju, mora se izvriti potpuna procjena rizika, obino procjenjivanjem rizika predstavljenih u sljedeoj
tablici.
Tablica 4.4 Tipini rizici vodnih projekata
Faza Rizi
Regulatorna - Neoekivani politiki ili regulatorni imbenici
k koji utjeu na cijenu vode
Analiza potranje - Potronja vode nia od oekivane
- Stopa povezanosti na javni kanalizacijski sustav nia od oekivane
Izrada - Neadekvatna ispitivanja i istraivanje npr. netone hidroloke prognoze
- Neadekvatne procjene trokova izrade
Administrativna - Graevinske ili druge dozvole/ komunalna odobrenja / pravni postupci
Otkup zemljita - Cijene zemljita vie od oekivanih
- Proceduralna kanjenja
Nabava - Proceduralna kanjenja
Izgradnja - Prekoraenje trokova projekta i/ili kanjenje u rasporedu izgradnje
- Povezan s izvoaem (bankrot, manjak resursa)
Operativna - Pouzdanost prepoznatih izvora vode (kvantiteta/kvaliteta)
- Trokovi odravanja i popravka vii od oekivanih, akumulacija tehnikih kvarova
Financijska - Povienja tarife sporija od oekivanih
- Prikupljanje tarife nie od oekivanog
Izvor: Prilagoeno iz Aneksa III implementirajuoj Uredbi o obrascima za prijavu i CBA metodologiji
4.2 Gospodarenje otpadom

EU propisi i politika o gospodarenju otpadom su temeljeni na nizu principa koji ukljuuju obvezu rukovanja otpadom na
nain koji nema negativan uinak na okoli i zdravlje ljudi, ohrabrenje primjene rasporeda prioriteta za opcije
gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom otpada, povrat trokova gospodarenje otpadom u skladu s principom
zagaiva plaa i principima samodostatnosti i blizine. Ovi principi su sredinji zahtjevi EU Okvirne smjernice o
otpadu166, koja postavlja osnovne koncepte i definicije povezane s upravljanjem otpadom.
Prema hijerarhiji otpada, strategije upravljanja otpadom moraju smjerati prije svega na prevenciju generiranja otpada i
smanjenje njegove tetnosti. Gdje to nije mogue, i otpad je proizveden, prioritet treba prvo dati pripremi za ponovnu
upotrebu, potom recikliranju, potom ostalim oblicima oporavka (npr. u obliku energije u postrojenjima za pretvaranje
otpada u energiju) i kao zadnje rjeenje, otpad treba biti sigurno odloen na autorizirana odlagalita koja djeluju prema
propisima. Iznimno, Smjernica dozvoljava otklon od hijerarhije za posebne vrste otpada gdje je ovo opravdano
promiljanjem ivotnog ciklusa o ukupnim uincima generacije i gospodarenja takvim otpadom ili temeljem
razmatranja opih principa zatite okolia poput predostronosti i odrivosti, tehnike izvedivosti i ekonomske
odrivosti, zatite resursa kao i uinka na okoli, ljudsko zdravlje te ekonomskih i drutvenih uinaka.
Princip zagaiva plaa trai da trokove gospodarenja otpadom snosi izvorni proizvoa otpada ili trenutni ili prethodni
posjednik otpada.
Za programsko razdoblje 2014-2020, najvaniji novi razvoj politike u sektoru otpada je osnaeni fokus na resursnu
uinkovitost, s konanim ciljem najuinkovitije upotrebe ogranienih resursa (poput energije, vode i sirovina), koji
dovodi do rezova trokova. Kretanje prema cirkularnijoj ekonomiji 168 je kljuno za ispunjenje agende resursne
uinkovitosti ustanovljene Strategijom za pametan, odriv i inkluzivan rast Europa 2020. 169 Vea i postojana poboljanja
performansa resursne uinkovitosti su unutar dohvata i mogu donijeti velike ekonomske koristi.
166 Smjernica 2008/98/EC.

167 Za opis dostupnih alata za provoenje za promiljanje ivotnog ciklusa vidi JCR-IES (2011), Supporting Environmentally Sound
Decisions for Waste Management. Dostupno na:
http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/111111111/22582/1/reqno_jrc65850_lb-na-24916-en-n%20_pdf_.pdf
168 COM(2014) 398 final
169 COM(2010) 2020, COM(2011) 21.
Dodatno, otpadne investicije moraju biti usko povezane s potrebama prepoznatima u planovima gospodarenja otpadom i
programima prevencije otpada u skladu sa Smjernicom (usporedi s tematskom ex-ante uvjetovanou 6.2). Znaajan broj
drava lanica jo uvijek ima bitne potrebe u smislu osiguravanja adekvatnog gospodarenja vrstim gradskim otpadom u
skladu s EU standardima, posebice kako bi se zadovoljili ciljevi za 2020. o pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranju
odreenih materijala iz kuanskog otpada, izgradnje i demoliranja 170 i ciljevi za preusmjeravanje biorazgradivog otpada s
odlagalita171. U ovom pogledu, gospodarenje otpadom e ostati prioritet za investicije ERDF i Kohezijskog fonda.
Odabrani popis regulatornih i dokumenata politika za sektora otpada je pruen u okviru ispod.
OKVIR EU POLITIKA
Okvir za otpad
Waste Framework Directive (or Directive 2008/98/EC)
Regulation (EC) No 1013/2006 on shipments of waste
Commission Decision 2000/532/EC on establishing a list of wastes
Radnje gospodarenja otpadom

Council Directive 1999/31/EC on the landfill of waste
Directive 2000/76/EC on the incineration of waste
Posebne vrste otpada

Directive 94/62/EC of 20 December 1994 on packaging and packaging waste
Directive 2012/19/EU on waste electrical and electronic equipment (WEEE)
Directive 2013/56/EC on batteries and accumulators
Directive 2000/53/EC on end-of-life vehicles

Osnovni elementi konteksta koje se preporuuje opisati za projekte gospodarenja otpadom su prikazani u sljedeoj
tablici.
Tablica 4.5 Predstavljanje konteksta. Sektor gospodarenja otpadom
Glavne informacije
Socioekonoms - Populacijska kretanja
ki trend - Nacionalni i regionalni BDP i rast BDP-a per capita
- Raspoloivi dohodak kuanstva prema dohodovnim skupinama
Opi okvir - EU smjernice i dokumenti sektorske politike povezani s gospodarenjem otpadom (vidi iznad)
politika i - Nacionalne i regionalne strategije povezane s gospodarenjem otpadom, ukljuujui Strategije i
regulatorni
okvir planove gospodarenja otpadom i programe prevencije otpada
- Podruja intervencije, stremljenja i konkretni ciljevi operativnog programa i prioritetne osi
relevantni za gospodarenje otpadom
170 EU Okvirna smjernica o otpadu, lanak 11, paragraf 2a) i b).

171 EU Smjernica o odlagalitima, lanak 5, paragraf 2.
Glavne informacije
Specifini - Institucionalna postavka usluga, pravna odgovornost za planiranje i nadzor nad uslugama
pravni, gospodarenja otpadom, razina geografske integracije, itd.
institucionalni - Nadzorni sustav usluge, ukljuujui kontrolu otpadnog toka
i operativni
okvir pruanja - Operativna organizacija i oblici pruanja usluge i prikupljanja prihoda, ukljuenost privatnog
usluge sektora u pruanje usluge, ugovorni aranmani ukljuujui financijsku kompenzaciju
- Razina poreza/naknada/tarifa naplaenih za pruene usluge, razina povrata troka
- Pruatelji usluga (komunalija) zadueni za pruanje usluge, rad i odravanje projektne
infrastrukture
Pokrivenost i - Usluno podruje i populacija koju se posluuje sa stopama pokrivenosti uslugom

kvaliteta - Koliine i sastav otpada proizvedenog i prikupljenog na lokalnoj/regionalnoj razini prema izvoru
postojeeg i vrsti otpada (gradski otpad iz kuanstava, trgovine, javnih parkova i vrtova, ulini otpad, itd.)
pruanja
usluge - Koliine i sastav otpada uvezenog izvan lokalne/regionalne razine
- Koliine odvojeno prikupljenih otpadnih tokova pripremljenih za ponovnu upotrebu ili
recikliranje (materijali koji se mogu reciklirati poput papira i kartona, plastike, stakla, metala),
oporavak ili odvojeni tretman ili odlaganje (organski otpad, krupni otpad, opasni otpad, itd.)
- Koliine proizvedenog i prikupljenog mijeanog rezidualnog otpada i vrsta implementiranih
metoda gospodarenja otpadom (za tretman i/ili odlaganje)
- Fiziko stanje postojeih postrojenja za tretman otpada i odlaganje, rizici za okoli od emisija
zagaivaa zraka, vode i tla, razmjer okoline tete za tlo i podzemne vode, ako je ima.
Izvor: Autori
4.2.2 Definicija ciljeva

Opi ciljevi investicija za gospodarenje otpadom su obino poboljanje uvjeta ivljenja populacije i upravljanja
okoliem u lokalnom i regionalnom kontekstu. Logika intervencije moe biti voena potrebom drava lanica da se
usklade sa EU okolinim standardima, iznesenima u odnosnim EU propisima, ali ne iskljuivo. Specifini ciljevi
ukljuuju:
razvoj modernog lokalnog i regionalnog sustava gospodarenja otpadom, koji e zamijeniti neuinkoviti i neodrivi
sustav gospodarenja otpadom temeljen uglavnom na odlagalitima koja ili nisu u skladu i/ili su blizu kraja svog
korisnog ivotnog vijeka;
poveanje oporavaka vrijednih materijala i energije iz otpada, kako bi se smanjila potronja sirovina i fosilnih goriva;
smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s nekontroliranim gospodarenjem i odlaganjem gradskog i

industrijskog otpada;
kresanje potronje sirovina i planiranje zavrnih faza ciklusa proizvodnje i potronje materijala;
minimizacija emisija staklenikih plinova i zagaivaa zraka, vode i tla iz postojeih objekata za gospodarenje
otpadom;
zamjena ili tehnoloki remont objekata za prikupljanje ili obradu otpada (npr. vozila za prikupljanje otpada, spalionice
otpada) zbog tehnoloke zastarjelosti.
4.2.3 Prepoznavanje projekta

Glavne vrste objekata za gospodarenje otpadom su172:
investicije u objekte za prikupljanje, privremeno skladitenje i/ili transfer otpada (zasebno prikupljenog ili ne), poput
gradskih centara za prikupljanje i stanica za transfer otpada;
objekti za oporavak materija za pripremu (obino zasebno) prikupljenog materijala za recikliranje;
172 Vidi takoer Aneks II A Smjernice 2006/12/EC.

za posebno prikupljeni biootpad (npr. postrojenja za kompostiranje i anaerobnu digestiju);
objekti za obradu mijeanog rezidualnog otpada iz rezidencijalnih i nerezidencijalnih izvora (npr. spalionice otpada s
povratom energije, mehaniko-bioloka postrojenja za obradu, itd.);
projektirana odlagalita.
Mapa i opis tehnikih karakteristika predloenih objekata trebaju biti predstavljeni radi boljeg razumijevanja lokalnih
ekonomskih, drutvenih i uinaka po okoli projekta (vidi okvir).
GLAVNA PROJEKTANTSKA SVOJSTVA

- Osnovni podaci o otpadu koji treba obraditi: vrsta otpada (gradski otpad, opasni otpad, ambalani otpad,
biootpad) i godinjoj koliini (t/g);
- Procesi obrade s opisom koritenih tehnologija i pojedinanih izradbenih parametara (prosjena i
maksimalna propusnost u t/d i t/h); specifina potronja energije, materijala i usluga
- Bilanca mase procesa obrade s glavnim inputima i outputima, ukljuujui oporavljene sekundarne sirovine,
proizvedenu energiju (MWh topline i/ili elektrine energije), gubici mase
- Physical features: area occupied by the plant (in thousand m2), covered and uncovered storage areas (in
thousands m2), the distance from main agglomerations and discharge systems for effluent water and
fumes.
- Information on procurement strategy and time-plan for construction
Implementacija svakog investicijskog projekta bit e opravdana naspram skupa izvedivih alternativnih opcija koje bi
ostvarile isti cilj (vidi odjeljak 6.2.5).

4.2.4.1 imbenici koji utjeu na potranju otpada
Kad se prognozira potranja za uslugama gospodarenja otpadom, neki kljuni imbenici moraju biti uzeti u obzir i
prikladno analizirani, ukljuujui:
oekivani demografski rast i ekonomski rast u relevantnim sektorima;
trenutne i oekivane promjene u nacionalnim i europskim normama gospodarenja otpadom;
razvoj potroakih navika i ponaanja proizvoaa otpada, poput poveanja u potronji povezanog sa ivotnim
standardom, promjene u stavu javnosti prema ponovnoj upotrebi i aktivnostima recikliranja ili usvajanju istih
proizvoda i istih tehnologija, s njihovim potencijalnim posljedicama na otpadne tokove, ukljuujui varijaciju u vrsti
proizvedenog otpada i smanjenje ili poveanje u proizvodnji otpada;
Inovacije tehnolokih, proizvodnih i poslovnih modela: razvoj cirkularne ekonomije, novi poslovni modeli (leasing,
sustav proizvodne usluge, itd.) i proizvodne inovacije koje dovode do velikih promjera u konceptu otpada/kraj
otpada.
4.2.4.2 Hipoteze, metode i inputni podaci

Potranja za uslugama gospodarenja otpadom u projektnom podruju bit e procijenjene na temelju sljedeih inputnih
podataka: (i) trenutna populacija i oekivana stopa rasta tijekom trajanja projekta; (ii) trenutno generiranje otpada per
capita i oekivane promjene tijekom trajanja projekta; (iii) trenutni sastav otpada i oekivane promjene tijekom trajanja
projekta.
Drugi relevantni aspekti koji se trebaju razmotriti kao dio analize potranje (koji e takoer biti ukljueni u
prepoznavanje i usporedbu alternativa) su: (i) sastav otpada i ogrjevna vrijednost; (ii) socioekonomski uvjeti i
geografska distribucija potroake baze; (iii) potencijalno trite za otpadne podproizvode (tj.: materijal za recikliranje i
kompost).
Potranja je potom prognozirana prema trenutnim razinama generiranja otpada uzevi u obzir predvianja demografskog
i industrijskog rasta; kao i potencijalne promjene u ponaanju proizvoaa otpada.
Procjena potranje, i u smislu koliine i u smislu kvalitete otpada je kljuni imbenik u prepoznavanju projektnih
alternativa i kako bi se prepoznala vrsta i kapacitet objekata koji e biti potrebni za ostvarenje eljenog cilja (vidi okvir u
odjeljku 4.3.3).

Analiza opcija bit e izvrena na dvije razine.
Prvo, analiza stratekih globalnih alternativa (npr. razliite metode gospodarenja otpadom, razliiti stupnjevi
centralizacije objekata za obradu i odlaganje otpada) koje e naelno biti usporeene na temelju ekonomske analize
ukljuujui eksternalije, tamo gdje se one razlikuju znaajno izmeu opcija. U opravdanim sluajevima, drugi kriteriji
povezani s tehnikim, upravljakim i logistikim aspektima bit e inkorporirani u analizu.
Drugo, analiza moguih lokacija i specifinije tehnike alternative za projekt, koje e biti naelno usporeene na temelju
trokova i drugih kriterija, ukljuujui meu ostalima:
uinkovitost oporavka materijala i/ili proizvodnje energije (elektrine energije i/ili toplina);
stvarna trina potranja i off-take cijena outputa (kompost, oporavljeni materijali koji se recikliraju, goriva izvedena
iz ostataka, elektrina energija i toplina
prihvaanje od strane javnosti (tj. izgledi za odbijanje u lokalnim zajednicama i/ili nevladinim organizacijama);
hidrogeologija (tj. vrsta tla, stabilnost padina, rizik od poplavljivanja, rizik od seizmikih kretanja, potencijalni uinak
na vodna tijela i vodonosnike);
pristupanost (tj. blizina i kvaliteta pristupnih cesta);
vlasnitvo i prostorno planiranje (tj. vlasnitvo i koritenje zemljita);
drugi imbenici (tj. negativni uinak na rezidencijalna podruja i ekonomske aktivnosti u okolnim
podrujima).
Pri odabiru opcije, izradbene alternative moraju zadovoljiti zahtjeve zakonodavnog okvira i posebice EU Okvirnu
Smjernicu o otpadu, (Smjernica 2008/98/EC). Opcije koje potuju i izradbene alternative i ogranienja politika, bit e
potom rangirane i odabrane u skladu s metodologijom predstavljenom u odjeljku 2.7.2. Okvir ispod prua neke
primjeren analize opcija na stratekoj i tehnikoj razini.
ANALIZA OPCIJA: PRIMJERI
Strateke alternative
analiza opcija za usporedbu centraliziranih i decentraliziranih sustava za obradu zasebno prikupljenih biootpada u
regionalnom sustavu gospodarenja otpadom: jedno veliko postrojenje na centralnoj lokaciji ili vie malih postrojenja
u glavnim zonama prikupljanja
analiza opcija za usporedbu tehnolokih alternativa za obradu rezidualnog mijeanog otpada prikupljenog
(poslije odvajanja otpada koji se moe reciklirati): mehaniko-bioloka obrada s kompostiranje biolokog
udjela naspram termalne obrade u objektu za pretvaranje otpada u energiju.
analiza opcija za prepoznavanje ekonomski optimalnog rjeenja za daljnje redukciju mijeanog
rezidualnog otpada prikupljenog u preteno ruralnom podruju koji ide na odlagalite koje se blii kraju
svog korisnog ivotnog vijeka (poslije ostvarenja ciljeva za recikliranje materijala i odlaganja
biorazgradivog otpada na regionalnoj razini)
Tehnoloke alternative
analiza opcija za usporedbu razliitih alternativa za prijevoz otpada do centralnog objekta za obradu ili
odlaganje iz udaljenih zona prikupljanja: prijevoz s ili bez transferne stanice za pretovar otpada iz malih vozila
za prikupljanje u vozila s veom nosivou i/ili zbijenou
analiza opcija za usporedbu razliitih vrsta tehnologija za proiavanje dimnih plinova u objektu za
pretvaranje otpada u energiju
analiza opcija za ukljuenje automatiziranog razvrstavanja razliitih reciklanih materijala od mijeanog
otpada u mehanikoj fazi mehaniko-biolokih objekata i usporedbe razliitih sustava dostupnih na tritu.

4.2.6.1 Troak investicije
Vremenski okvir za analizu projekta je obino do 30 godina. Meutim, u nekim se sluajevima, poput objekata za
privremeno skladitenje otpada, centara za prikupljanje ili odlagalita, mogu koristiti krae vrijednosti.
Tipini investicijski tropovi projekata gospodarenja otpadom ukljuuju:
graevinske radove (ukljuujui operativne zgrade, spremnike, pristupne puteve, itd.)
postrojenja i strojeve
opremu i instalacije
kamione za prikupljanje, utovar/pretovar i prijevoz otpada
kante za otpad i kontejnere
trokovne elemente tehnike pomoi za osiguranje primjerenog ponaanja proizvoaa otpada (npr. odabir otpada,
itd.) 173
Preporuljivo je podijeliti investicijsku imovinu u glavne trokovne kategorije i procijeniti njihov ekonomski ivot
zasebno. Ekonomski ivot neke projektne imovine moe biti krai ili dui od usvojenog vremenskog okvira, u kom
sluaju nastaje potreba za zamjenom odnosno ostatak vrijednosti.
4.2.6.2 Operativni i trokovi odravanja

Projekcije O&M trokova bit e podijeljene na fiksne i varijabilne trokove, pri emu potonji dolaze u obliku jedininog
troka po toni otpada koji prolazi kroz svaku fazu gospodarenje otpadom. Tipine stavke operativnih trokova investicije
za gospodarenje otpadom su predstavljene u tablici 4.6.
173 Imajte na umu da ovi trokovi trebaju biti odrani i nakon dovrenja projekta sve dok se ne postigne samoodriva kultura ili
prijateljsko ponaanje prema okoliu.
Tablica 4.6 Tipini O&M trokovi. Sektor gospodarenja otpadom
Glavne informacije
Varijabilni trokovi - energija (elektrina energija, toplina)
- goriva, materijali i druga potrona roba
- naknade za emisije (za emisije u zrak i vodu)
- odlaganje otpadnog outputa proizvedenog u objektima za obradu otpada (samo u sluaju
projekata koji se tiu pojedinih komponenti velikog sustava za gospodarenje otpadom)
- trokovi prijevoza
Fiksni trokovi - tehniko i administrativno osoblje
- odravanje i popravci
- osiguranje
- usluge
Izvor: Autori
Za odreene objekte (poput odlagalita), trokovi zatvaranja i trokovi naknadnog zbrinjavanja poslije zatvaranja objekta
trebaju biti razmotreni kao i dio ostatka vrijednosti na kraju referentnog razdoblja. U razvoju projekcija inkrementalnom
O&M troka, jasne pretpostavke e biti poduzete i za scenarij s projektom i za protuinjenini scenarij bez projekta (bilo
do-nothing ili do-minimum). Posebice, izbor protuinjeninog scenarija prati istu logiku kao i za IWS investicije (vidi
okvir u odjeljku 4.2.5.2 iznad).
Oekuje se da e studija tehnike izvedivosti postaviti inkrementalni jedinini troak proizvedenog otpada na temelju
analize koja uzima u obzir cjelokupni integrirani sustav gospodarenje otpadom.

Prepoznavanje prihoda u projektima gospodarenja otpadom ovisi o tipologiji investicije, odnosi li se ona na itav
otpadni ciklus ili samo na neki njegov segment. U prvom sluaju, tipini izvori prihoda su:
naknade za korisnike, bilo u obliku naknada za prikupljanje i odlaganje ili u obliku poreza174;
prodaja podproizvoda poput komposta, recikliranih materijala, ili goriva dobivenih iz otpada;
prodaja povraene energije poput topline i elektrine energije, ukljuujui, kao to moe biti sluaj, zelene certifikate
za elektrinu energiju proizvedenu iz obnovljivih dijelova otpada.
Kad se projekt tie itavog sustava gospodarenja otpadom, ulazne naknade za pojedine objekte za gospodarenje otpadom
se smatraju transfernim trokovima izmeu razliitih pruatelja usluge (npr. za prikupljanje otpada, obradu otpada,
odlaganje otpada na odlagalite) i prema tome nisu ukljuene u novane tokove. Ulazne naknade u konanici plaaju
korisnici i one su ukljuene u korisnike naknade plaane za usluge gospodarenja otpadom.
Naprotiv, ako se projekt tie samo segmenta sustava za gospodarenje otpadom (npr. postrojenja za pretvaranje otpada u
energiju ili odabira za reciklani objekt), cijena za pruenu usluge bit e naplaena subjektima (gradovima, komunalnim
poduzeima, itd.) koja prevoze otpad koji se ima obraditi u postrojenju. Prema tome, ulazne naknade smatrat e se
projektnim prihodima. Slino, u sluaju recikliranih materijala, ako je cilj projekta pruanje usluge treim stranama (npr.
konzorciju za recikliranje sekundarnih sirovina), prihod se izraunava na temelju cijene plaene za uslugu obrade otpada
a ne na temelju prodajne cijene materijala.175
174 U sektoru gospodarenje otpadom, porezi se smatraju izravnim prihodima, pod uvjetom da promotori projekta mogu
demonstrirati da se porezi raspisuju za financiranje otpadne usluge i da su namijenjeni za tu svrhu, s prikladnim opravdanjem
odnosnog mehanizma prikupljanja.
175 Molimo imajte na umu da ak i kad se projekt tie samo segmenta da je nuno analizirati performans i investicijske potrebe
itavog sustava s ciljem: i) osiguranja tehnike adekvatnosti rjeenja; ii) mjerenja priutivosti za korisnike.
Inkrementalne naknade/porezi naplaeni korisnicima bit e fiksirani na razini povrata troka pruanja usluge, ukljuujui
trokove zamjene opreme s kraim ivotnim vijekom, kako bi se osigurala sveukupna financijska odrivost rada, dok u
isto vrijeme moe vrijediti i princip potovanja ogranienja koja proizlaze iz priutivosti. Definicija naknada i poreza
koji su priutivi za sve korisnike ne podrazumijeva da se ista naknada primjenjuje na sve. Ograniena priutivost za
korisnike nieg dohotka moe biti premoena tarifnom strukturom za korisnike s niim stopama dohotka, i viim
stopama za ostale korisnike, ukljuujui nerezidencijalne korisnike (vidi Aneks V).

Projekti gospodarenja otpadom mogu proizvesti razliite drutvene koristi i trokove, ovisno o specifinoj tipologiji
implementiranog projekta u usporedbi s protuinjeninim scenarijem. Glavni izravni uinci i eksternalije obino
povezani s izgradnjom, modernizacijom i poboljanjem kvalitete integriranog gospodarenja otpadom su saeti u tablici
ispod, zajedno s razliitim predloenim metodama vrednovanja.
Tablica 4.7 Tipine koristi (trokovi) za investicije gospodarenja otpadom
Uinci Vrsta Metoda vrednovanja

Resursne utede: izbjegnuti otpad za odlagalite Izravni uinak LRMC za odlaganje na odlagalite
Resursne utede: povrat reciklanih materijala i Izravni uinak Trine vrijednosti/granine cijene/
proizvodnja komposta LRMC
Resursne utede: povrat energije Izravni uinak LRMC zamijenjene energije
Vizualne nepogodnosti, buka i smradovi Eksternalija Hedonistika cijena
Navedene preference
Varijacija u emisijama staklenikih plinova Eksternalija Cijena u sjeni emisija staklenikih
Zdravstveni i rizici za okoli Eksternalija plinova
Cijena u sjeni zagaivaa
(varijacija u zagaenju zraka, vode i tla)
Izvor: Autori
U onome to slijedi, gorenavedene koristi i odnosne metode vrednovanja su ekstenzivnije raspravljeni.
4.2.7.1 Resursne utede: izbjegnuti otpad za odlagalite

Za potrebe ekonomske analize projekata gospodarenja otpadom, smanjenje koliine otpada koji ide na konano
odlaganje kao rezultat projekta, to produava ekonomski ivot odlagalita, treba biti priznato kao ekonomska
vrijednost.
Podaci potrebni za vrednovanje koristi su:
koliina (tone) otpada koji ne ide na odlagalite na konano odlaganje;
jedinini ekonomski troak. Troak odlaganja na odlagalitu po toni otpada varira ovisno o veliini odlagalita, s
obzirom da je prisutna znaajna ekonomija razmjera. Prema tome, jedinine vrijednosti usvojene od strane promotora
projekta trebaju biti specifine za projektni kontekst i konzistentne s godinjim generiranjem otpada u projektnom
podruju koji bi inae zavrio na odlagalitu. U odsustvu podataka specifinih za projekt, neke referentne vrijednosti
ukupnog godinjeg troka odlaganja na odlagalitu (uzevi u obzir investicijske trokove i operativne te trokove
odravanja) ovisno o kapacitetu postrojenja su pruene u studiji Costs for Municipal Waste Management in the
EU176 (podaci trebaju biti aurirani prema cijenama iz 2013). 177
176 Pripremio Eunomia Research and Consulting 2001. za Europsku komisiju, DG Okoli
177 U tim sluajevima u kojima bi u odsustvu projekta bili potrebni novo odlagalite ili proirenje postojeeg, izbjegnuti kapitalni i
operativni troak (ukljuujui oportunitetni troak zemljita i trokove zatvaranja i naknadne skrbi) bit e koriteni kao projektne
koristi. Alternativno, i kad je to izvedivo, izbjegnuti troak odlaganja otpada na odlagalitu strane zemlje moe biti uzet kao referenca.
Vidi npr. Research and Consulting in 2001 for the European Commission, DG Environment.
4.2.7.2 Resursne utede: povrat reciklanih materijala i proizvodnja komposta

Ova korist nastaje kad se ivotni ciklus zatvori, tj. otpad se koristi za stvaranje reciklanih proizvoda (npr. plastike,
stakla i metala) ili za proizvodnju komposta. U ovom sluaju povraeni resursi mijenjaju upotrebu sirovina to pak
dovodi do uteda troka s drutvenog stajalita.
Ekonomska vrijednost povraenih reciklanih materijala i komposta treba biti procijenjena prema:
odgovarajuoj trinoj cijeni za pruenu uslugu, ako se pretpostavlja da cijene odraavaju oportunitetni troak tih
proizvoda. Trine cijene trebaju biti opravdane prema dvije dimenzije:
postojanju stvarnog trita za te proizvode;
konzistentnosti predloenih cijena s postojeim trinim cijenama i usporedivim kvalitetama za podproizvode.
odgovarajuoj graninoj cijeni za svaki podproizvod, ako se pretpostavlja da su trine cijene iskrivljene. Informacije
potrebne za izraun faktora konverzije (CF) mogu biti temeljene na podacima ekoindustrija, ili od strane nacionalnih i
meunarodnih statistikih ureda ili carine.178
4.2.7.3 Resursne utede: povrat energije

Ova korist nastaje kad se otpad koristi za proizvodnju energije elektrine energije ili topline. Drugim rijeima, ova
korist je povezana s projektima koji se tiu postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, postrojenja za zajedniku
proizvodnju i bioplinskih postrojenja (s proizvodnjom plinskog goriva, elektrine energije i/ili topline). U ovom sluaju,
povraena energija (upotreba otpada kao izvora) mijenja energiju iz alternativnog izvora/goriva (npr. ugljena) to pak
dovodi do uteda troka.
Za procjenu izbjegnutih trokova zahvaljujui zamjeni izvora energije/goriva, molimo da se referirate na metodologiju
predstavljenu u odjeljku 5.7.4 poglavlja o energetici.
U sluaju da je zamijenjeni izvor fosilno gorivo, dodatna korist je povezana sa smanjenim emisijama staklenikih
plinova putem generiranja energije iz istih izvora (vidi odjeljak 4.3.6.6 ispod).
4.2.7.4 Vizualne nepogodnosti, buka i smradovi

Negativne eksternalije obino povezane s instalacijama za gospodarenje otpadom obino se sastoje od vizualnih
nepogodnosti, buke i smradova. Negativni uinak odlagalita, spalionice otpada ili drugog velikog objekta u smislu
nepogodnosti je obino fiksni iznos koji ne varira znaajno ovisno o koliini odloenog ili obraenog otpada na lokaciji
ali ovisi o pukom postojanju otpadnog objekta na lokaciji.
Ovisno o tipologiji investicije, ove negativne eksternalije mogu biti ili smanjene ili poveane. Razne metode su
predloene u literaturi za monetarno vrednovanje ovih uinaka, u rasponu od otkrivenih preferenci (metoda
hedonistikih cijena temeljena na trinim vrijednostima nekretnina) do navedenih preferenci (WTP ili WTA
procijenjena putem pristupa temeljenih na istraivanjima).
Predloeni pristup ovog vodia za procjenu smanjenja/poveanja vizualnih nepogodnosti, buke i smradova je metoda
hedonistikih cijena. Ishodini koncept je taj da blizina otpadne lokacije uzrokuje smanjenje vrijednosti okolnih
nekretnina i vice-versa, da zatvaranje postojeeg objekta ima suprotan uinak.
Za kvantifikaciju koristi, sljedei koraci trebaju biti izvreni:
prvo, nuno je fiksirati maksimalni teritorijalni doseg uinka (ili, drugim rijeima, definirati zahvaeno podruje).
Sugerira se postavljanje maksimalne distance od perimetra lokacije kako bi se uinci razvili od sluaja do sluaja,
ovisno o karakteristikama i veliini objekta i urbanoj strukturi oko lokacije 179;
178 Kao alternativa, za neke specifine materijale poput metala, njihov oportunitetni troak moe biti procijenjen kao razlika izmeu
dugoronog graninog troka i troka proizvodnje iz djevianskog izvora.
179 Ekonomska literatura sugerira udaljenost sve dok 5 km kao maksimalni limit zahvaenog podruja. Vidi npr. Brisson I.E i Pearce
(1998) Literature Survey on hedonic property prices studies of landfill disamenities
drugo, povrina i trina vrijednost postojeih nekretnina u zahvaenom podruju bit e procijenjena na temelju
zemljinih knjiga;
tree, smanjenje cijena nekretnina (ili poveanje) treba biti izraunato gledanjem na vrijednost iz zemljinih knjiga za
nekretnine u slinim zonama koje jesu (ili nisu) zahvaene lokacijom odlaganja 180;
konano, sljedea pojednostavljena formula181 moe biti primijenjena kako bi se dobila vrijednost koristi:
gdje je : i vrsta nekretnine; S ukupna povrina nekretnine i (u m2); V je promatrana vrijednost nekretnina (u
Euro/m2); % je oekivani postotak poveanja/smanjenja u cijeni zbog projekta.
Rezultat (B) je procijenjeno poveanje/smanjenje vrijednosti nekretnina kao rezultat projekta.
4.2.7.5 Emisije staklenikih plinova

Smanjenje emisija staklenikih plinova postie se kad je otpad: i) obraen kako bi se smanjile i stabilizirale
biorazgradive komponente prije prikladnog odlaganja, ii) povraen u obliku materijala koji su poslani na recikliranje i/ili
iii) upotrjebljen za generiranje energije kao zamjena za fosilna goriva182. U prvom sluaju, smanjenje 4
emisija
staklenikih plinova, uglavnom metana (CH4 ), potjee iz preusmjeravanja neobraenog biorazgradivog otpada s
odlagalita. U drugom, materijali povraeni iz otpada omoguuju utede emisija staklenikih plinova koje bi rezultirale
iz crpljenja i obrade sirovina. U treem postrojenja za pretvaranje otpada u energiju i zajedniko generiranje (npr.
bioplina) omoguuju smanjenje emisija staklenikih plinova koje bi bile proizvedene putem alternativnog izvora
energije.
Sugerirana metoda monetiziranja uteenih emisija staklenikih plinova iz projekata gospodarenja otpadom sastoji se od
mnoenja koliine izbjegnutih emisija (izraenih u CO2-ekvivalentima po godini, vidi ispod) s njihovim jedininim
ekonomskim trokovima.
Kvantifikacija izbjegnutih emisija staklenikih plinova zbog obrade i prikladnog odlaganja otpada treba biti temeljena na
sljedeem.
Specifini emisijski imbenici za objekte gospodarenja otpadom (izraeni u tonama staklenikih plinova/tonama
proputenog otpada), pomnoeni koliinom obraenog otpada (u tonama proputenog otpada po godini). Usporedbom
situacija s projektom i protuinjeninog scenarija183, mogue je procijeniti promjenu koja se moe pripisati projektu.
Izraun specifinih emisijskih imbenika e meutim zahtijevati znanje ili procjenu o prosjenom sastavu obraenog
otpada184;
specifini emisijski imbenici za izvore elektrine energije i topline koje izmjeta projekt (u tonama proizvedenog
CO2 per MWh), pomnoen s koliinom proizvedene energije [u gigadulima (GJ) ili megawattima (MWh)
proizvedenima po godini];
specifine emisije izbjegnute putem recikliranja materijala povraenih projektom 185 (u CO2 po toni
recikliranog materijala) pomnoene s koliinom povraenog materijala iz otpada poslanog na recikliranje (tone po
godini).
180 Obino je uinak u rasponu izmeu 1.5 % do 12.8 % vrijednosti nekretnine (Brisson I.E i Pearce, 1998). U odsustvu podataka,
prosjek od 5% smanjenja (poveanja) moe biti usvojen.
181 U skladu s praktinom orijentacijom ovog vodia, predloena formula je preica za procjenu koristi, posebno korisna kad je
dostupnost podataka niska. Kad to podaci doputaju, analitiari koji se uputaju metodu hedonistikih cijena trebaju procijeniti
funkciju hedonistikih cijena, koja obuhvaa irok spektar varijabli ukljuujui karakteristike zahvaene kue ili zemljita,
lokacijske/pristupne karakteristike, karakteristike susjedstva i okoline karakteristike, poput blizine otpadnog objekta i imanja izravnog
pogleda na objekt. Koeficijenti ovih potonjih varijabli dat e procjenu graninog uinka otpadnog objekta na cijene nekretnina,
kontrolirajui za sve ostale varijable.
182 Samo emisije ugljikovog dioksida koje rezultiraju iz neobnovljivih izvora (fosilnih goriva) trebaju biti ukljuene u procjenu
koristi jer one poveavaju koliinu CO2 u atmosferi, dok CO2 emisije iz obnovljivih izvora mogu biti smatrane neutralnim emisija i
trebaju prema tome biti izostavljene.
183 Imajte u vidi da izbor protuinjeninog scenarija (do-nothing ili do-minimum) ima implikacije u odnosu na razmatranje difuznih
emisija koje nastaju zbog odlagalita, s obzirom da se odlagalita za nestabiliziranu/neobraenu biomasu imaju postupno ukinuti u
skladu s EU acquisom.
184 U ovom pogledu, treba napomenuti i da specifini emisijski imbenici mogu varirati tijekom projektnog vremenskog okvira zbog
buduih promjena u sastavu otpada koji se treba obraditi ili odloiti.
185 Podaci su dostupni, npr. u EC, (2001.) Waste management options and climate change. Dostupno na:
(http://ec.europa.eu/environment/waste/studies/pdf/climate_change.pdf)
U odsustvu projektno specifinih emisijskih imbenika za objekte za gospodarenje otpadom, prosjeni zadani emisijski
imbenici mogu biti izvedeni iz literature. Npr., EMEP/EEA air pollutant emission inventory guidebook nas vodi kroz
procjenu emisija za sve velike prakse u gospodarenju otpadom.
U sluaju izbjegavanja emisija zbog povrata energije, kvantifikacija izbjegnutih koliina slijedi istu logiku ilustriranu
ispod, u odjeljku 5.7.6 poglavlja o energetici. Naelno govorei, CO2 emisije u generiranju elektrine energije ovise o
gorivu i o uinkovitosti koritenog postrojenja za generaciju i u rasponu su od 0.40 kg CO2/ kWh u sluaju
kombiniranog ciklusa turbine (CCGT) do 0.95 kg CO2/kWh u sluaju ugljena. Slino, CO2 emisije u generiranju
topline takoer ovise o gorivu i uinkovitosti generacije objekta koritenog za proizvodnju topline i u rasponu su od
0.27 kg CO2/kWh s sluaju plinskih bojlera do 0.45 kg CO2/kWh u sluaju elektrinog grijanja.
Kako bi se vrednovale CH4 emisije, te tone emitiranog CH4 moraju biti pretvorene u CO2-ekvivalente i potom
monetizirane pratei instrukcije pruene u drugom poglavlju, odjeljak 2.9.9.
4.2.7.6 Zdravstveni i rizici za okoli

Obrada gradskog vrstog otpada proizvodi emisije specifinih zagaivaa u zrak, vodu i tlo.
Kod spaljivanja otpada, glavni konvencionalni zagaivai isputeni u zrak su NOx, SO2, prekursori ozona, estice, teki
metali i dioksini. Takve emisije su minimizirane putem uinkovitog sustava proienja dimnih plinova koji uklanja
estice i zagaivake plinove prije nego to se preostali dimni plin emitira u zrak putem dimnjaka. vrsti ostaci
spaljivanja otpada i obrade dimnih plinova (ukljuujui ljaku i pepeo pri dnu, pepeo u zraku i ostatke zagaivaa zraka)
su odloeni na prikladnim odlagalitima, dijelom kao opasni otpad. Postupci proiavanja dimnih plinova mogu takoer
dovesti do emisija u vodu putem proizvedenih otpadnih voda. Ove emisije su kontrolirane putem raznih postupaka
fizikalno-kemijskog proienja otpadnih voda, koje proizvode filtarski kola koji se odlae kao opasni otpad.
Za odlagalita otpada, uz zapaljive organske spojeve i dioksine, generira se procijedna voda i emitira u okolno tlo i vodu.
Uinci povezani s emisijom procijedne vode u tlo ukljuujuu migraciju zagaivaa u podzemne vode i/ili povrinske
vode, gdje mogu utjecati na ljudsko zdravlje i ekosustav. Na sukladno projektiranim odlagalitima, emisije u tlo su
minimizirane putem uinkovitog prikupljanje procijedne vode i sustava obrade.
Sljedei istu logiku smanjenja emisija staklenikih plinova, smanjenje emisija zagaivaa u zrak, vodu i tlo se ostvaruje
implementiranjem modernih sustava gospodarenja otpadom. Povrat energije u obliku elektrine energije i/ili topline iz
otpada takoer smanjuje emisije zagaivaa zraka iz drugih izvora energije koji koriste fosilna goriva.
Kako bi se procijenio vanjski troak emisija zagaivaa, primjenjuje se uobiajeni pristup koji se sastoji od
kvantificiranja emisija izbjegnutih zahvaljujui projektu (mjerene u kg po toni otpada) i vrednovanju istih jedininim
ekonomskim trokom (mjerenom u eurima po kg emisija).
to se tie faze kvantifikacije, zagaivake staze emisija su vrlo projektno specifine; one ovise o velikom broju
varijabli ukljuujui kvalitetu prihvatnog tijela (tla ili vode), specifine lokacije postrojenja, koritene tehnologije,
usvojenih mjera zatite tla, itd. Prema tome, uvijek trebaju biti izraunate od sluaja do sluaja sa zadanim emisijski
imbenicima koji su jedva iskoristivi ili ak nepostojei.
to se tie faze vrednovanja, veina dostupnih informacija u ekonomskoj literature je o graninom troku zranih
emisija i manje informacija postoji o emisijskom troku za tlo i vodu. Fokusirajui se na zrane emisije, isti izvori
spomenuti u prometnom poglavlju mogu biti uzeti kao referentni (vidi odjeljak 3.7.6). Kao alternativa, Komisijina
Smjernica o procjeni uinka u pregledu nacionalnih emisijskih gornjih granica 186 moe se koristiti za vrednovanje
vanjskih trokova zdravstvenih uinaka, gubitka usjeva i tete na zgradama zbog zagaenja zraka.

Analiza osjetljivosti rezultata financijske i ekonomske analize na promjene u vrijednosti razmotrenih varijabli je
obavezna. Analiza osjetljivosti projekata vrstog otpada je preporuljiva i za varijable povezane s tritem i za netrina
dobra. Konkretnije, CBA rezultati trebaju biti testirani na promjene barem jedne od sljedeih varijabli (kad je to
relevantno za projekt):
186 Europska komisija (2013), Radni dokument osoblja Komisije Procjena uinka. Brussels, 18 December 2013. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/ia_carried_out/docs/ia_2013/swd_2013_0531_en.pdf
procjene BDP trenda
demografski trend
sastav otpada (tj. mogua smanjenja ogrjevne vrijednosti)
broj godina potreban za realizaciju infrastrukture
investicijski trokovi (to ralanjeniji)
O&M trokovi (to ralanjeniji)
jedinina vrijednost za prikupljanje i odlaganje otpada ili jedinina cijena usluge obrade otpada
(izbjegnuti) troak odlaganja na odlagalitu
jedinina cijena podproizvoda ili usluge selekcije
cijene goriva i energije
koliine i cijene u sjeni pretpostavljene za emisije staklenikih plinova
koliine i cijene u sjeni pretpostavljene za emisije zagaivaa.
Na ovom temelju, procjena rizika se mora izvriti, obino procjenom rizika predstavljenih u sljedeoj tablici.
Tablica 4.8 Tipini rizici u projektima gospodarenja otpadom
Faza Rizi
Regulatorna - Promjene okolinih zahtjeva i regulatornih kinstrumenata
(tj. uvoenje poreza na odlagalita, zabrane odlaganja)
Potranja - Generiranje otpada nie od predvienog
- Kontrola/dostava toka otpada nedovoljni
Izrada - Neadekvatna ispitivanje i istraivanje
- Izbor neprikladne tehnologije
Administrativna - Graevinske ili druge dozvole
- Komunalna odobrenja
Otkup zemljita - Cijene zemljita vee od oekivanih
Izgradnja - prekoraenja projektnog troka
- Odgode u rasporedu izgradnje
- Povezani s izvoaem (bankrot, manjak resursa)
Operativna - Sastav otpada drugaiji od predvienog ili koji ima neoekivano velike varijacije
- Trokovi odravanja i popravka vii od oekivanih, akumulacija tehnikih kvarova
- Procesni output koji ne zadovoljavaju ciljeve kvalitete
- Neuspjeh u zadovoljavanju limita emisija koje objekt proizvodi (u zrak i/ili vodu)
Financijska - Poveanja tarifa sporija od oekivanih
- Prikupljanje tarifa nie od oekivanog
Ostalo - Protivljenje javnosti
Izvor: Prilagoeno iz Aneksa III implementirajuoj Uredbi o obrascima za prijavu i CBA metodologiji.
4.3 Sanacija okolia , zatita i prevencija rizika

4.3.1 Uvod
Kao to je izneseno u lanku 9(5-6)(tematski ciljevi Uredbe (EU) br. 1303/2013, sanacija okolia, zatita i prevencija te
upravljanje katastrofalnim rizikom su kljuni ciljevi kohezijske politike unutar ireg okvira politika za prilagodnu na
klimatske promjene. Sljedei principi se primjenjuju kad se definiraju investicijski prioriteti ERDF i Kohezijskog fonda;
razvoj strategija i akcijskih planova za upravljanje okoliom na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou za
izgradnju baze znanja i kapaciteta za motrenje podataka, i mehanizama za razmjenu informacija;
poveane investicije u ouvanje prirodnog kapitala, npr. izbjegavanje tete i poveavanje otpornosti izgraenog
okolia i ostale infrastrukture, zatita ljudskog zdravlja, investiranje u obranu od poplava i obalnu obranu i smanjenje
ranjivosti ekosustava;
razvoja alata i sustava za upravljanje katastrofama, kako bi se potaknula otpornost na katastrofe i prevencija rizika i
upravljanje prirodnim rizicima;
prioritet e biti dan projektima s demonstracijskim i transferabilnim potencijalom ukljuujui zelene infrastrukture i
pristupe prilagodbe temeljene na ekosustavu, i projektima koji smjeraju na promoviranje inovativnih prilagodbenih
tehnologija. Ovo ukljuuje i tvrde i meke tehnologije, poput otpornijih materijala u izgradnji ili sustava ranog
upozorenja. Nove kapitalno intenzivne infrastrukture, poput brana, nasipa, itd. trebale bi biti podrane samo kad
rjeenja temeljena na ekosustavu nisu dostupna ili su nedostatna.
Odabrani popis regulatornih i dokumenata politika je pruen u okviru ispod.
EU OKVIR POLITIKA
Klimatske promjene
EU Strategy on Adaptation to Climate Change
White Paper Adapting to Climate Change Towards a European Framework for Action
Guidelines on Climate Change and Natura 2000
Zatita prirodnog kapitala

EU Biodiversity Strategy
EU Green Infrastructure Strategy
Directive 2009/147/EC on the conservation of wild birds
Directive 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora
Directive 2008/50/EC on ambient air quality and cleaner air for Europe.
Marine Strategy Framework Directive
Strategy on the sustainable use of natural resources
Prevencija prirodnog rizika

Directive 2007/60/EC on the assessment and management of flood risks
S obzirom na strateku orijentaciju, oekuje se da e investicije biti financirane mehanizmom financiranja velikih
projekata koji su predmet ovog odjeljka ukljuuju sljedee kategorije:
sanaciju zagaenih lokacija (npr. vodnih tijela, odlagalita opasnog ili radioaktivnog otpada, itd.);
ouvanje prirodnih vrijednosti (ekosustava i bioraznolikosti npr. zatita, restauracija ili njegovanje obalnih podruja,
plaa, uma, prirodnih parkova, zatienih podruja, itd.) s ili bez upotrebne vrijednosti;
smanjenje ranjivosti i izloenosti prirodnim rizicima (npr. hidraulika rehabilitacija rijeka kako bi se smanjili utjecaji
poplavljivanja). Glavni rizici ukljuuju i one povezane s vremenskim uvjetima (poput oluja, ekstremnih temperature,
umskih poara, sua, poplava) i geofizikih rizika (poput lavina, odrona, potresa, vulkana). 187

Ovi projekti su uvelike lokalna/regionalna tema s obzirom da se lokalne/regionalne vlasti prve suoavaju s potencijalnim
uincima propadanja okolia ili prirodnim katastrofama i moraju implementirati mjere prevencije. U isto vrijeme,
meuteritorijalni i meusektorski uinci moraju biti zadrani u razmatranju188. Iz toga razloga, pristupi temeljeni na
lokaciji su fundamentalni za uinkovitost projekata.
Osnovni elementi konteksta koje se preporuuje opisati za projekte koje se procjenjuje su prikazani u sljedeoj tablici.
Tablica 4.9 Predstavljanje konteksta
Glavne informacije
Socioekonomske/ - Podaci o populaciji koja ivi na involviranom podruju
demografske - Opis postojeih ekonomskih aktivnosti i usluga
- Podaci o poljoprivrednom sektoru
Politiki, - Referenca na EU smjernice i dokumente sektorskih politika (vidi iznad)
institucionalni i - Referenca na prioritetnu os i intervencijska podruja operativnog programa
regulatorni
imbenici - Nacionalne/regionalne strategije prilagodbe na klimatske promjene
- Nacionalna civilna zatita / strategije ili planovi upravljanja rizikom
- Referenca na politike upravljanja rizikom od poplave
Okolini - Kvaliteta i status okolia u zahvaenom podruju
okvir - Parkovi, SCI189, SPA190, druga zatiena podruja ustanovljena u zatienom podruju i
njihovi sustavi upravljanja
- Podruja koja su predmet hidrogeolokih rizika ili ostalih rizika za okoli
Tehnike - Lokacija intervencije i proirenje involviranog podruja
- Morfoloka, geografska i geoloka svojstva
- Vrijeme i klimatski uvjeti
- Postojee lokacija od prirodnog ili kulturalnog interesa
- Zagaenje i kontaminacija tla, podzemnih voda, sedimenta i povrinskih vodnih tijela
Izvor: Autori
4.3.3 Definicija ciljeva

U irokoj perspektivi, upravljanje okoliem cilja na poveanje otpornosti i sigurnosti drutva kao cjeline i ljudskog,
prirodnog i fiksnog kapitala. Posebice, sljedee potrebe trebaju biti adresirane:
zatita ljudskog zdravlja;
zatita zgrada i ostale imovine, ukljuujui onu produktivnu;
otpornost na klimu izgraenog okolia i postojee infrastrukture;
smanjenje pritiska na prirodne resurse;
187 U nekim sluajevima, ovo je takoer popraeno pruanjem prilagodbenih infrastruktura u sluaju katastrofe, npr.
implementacijom hitnog plana u sluaju umskih poara.
188 Npr., za prevenciju rizika od poplave mogu postojati pitanja koja mogu ii preko nacionalnih granica i prema tome zahtijevaju
koordinaciju na nadnacionalnoj razini.
189 Lokacija od znaaja za zajednicu, Smjernica 92/43/EEC, 21 svibnja 1992, Habitats Smjernica.
190 Posebno zatieno podruje, Smjernica 2009/147/EC 30 studenog 2009, Smjernica o pticama.
zatita obalnih zona, uma i prirodnih parkova od propadanja;
poveanje otpornosti ekosustava.
Posebice, procjena ove vrste projekata moe biti koritena kao vaan alat za:
usmjeravanje klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i prevencije prirodnog rizika u integrirano planiranje
prostornog razvoja;
procjenjivanje mjera upravljanja i injenje izloenih infrastruktura ili drugih objekata otpornijima na rizik;
poveanje svijesti i obrazovanje o vanosti klimatskih promjena, bioraznolikosti i upravljanja rizikom od katastrofe.
Tablica 4.10 ispod daje pregled glavnih ciljeva prema tipologiji projekta.
Tablica 4.10 Glavni opi ciljevi
Ciljevi
Sanacija - Uklanjanje dubinskog i povrinskog zagaenja ili kontaminacije prirodnih vrijednosti poput
zagaenih tla, podzemnih voda, sedimenta ili povrinskih vodnih tijela radi ope zatite ljudskog
lokacija zdravlja i okolia.
- Uklanjanje zagaenja ili kontaminata s brownfield lokacije namijenjene za ponovni razvoj.
Ouvanje - Odravanje europske bioraznolikosti npr. osiguravanjem koherentnosti i povezivosti Natura
prirodnih 2000 mree191.
vrijednosti - Zatita i ponovna uspostava vrijednih prirodnih ekosustava i vrijednosti na iroj
krajobraznoj razini tako da mogu nastaviti pruati vrijedne usluge ovjeanstvu.
Prevencija - Poveanje otpornosti na prirodne katastrofe podruja sklonih katastrofama koja su ranjivija
prirodnih na ekstremne vremenske prilike i prirodne katastrofe poput poplava, odrona, lavina, umskih
katastrofa poara, oluja, udara valova
- Podrka lokalnim ekonomijama (npr. u sektorima poljoprivrede i umarstva) smanjenjem
ranjivosti na prirodne rizike, prilagodbom klimatskim promjenama ouvanjem odrive
egzistencije i poticanjem zelenog rasta.
Izvor: Autori
4.3.4 Prepoznavanje projekta

Doseg investicija za sanaciju zagaenih lokacija, ouvanje prirodnih vrijednosti i/ili smanjenje rizika od prirodnih
katastrofa. Tipina svojstva koja se tiu prepoznavanja projekta su:
integracija fizikih intervencija u mjeru planiranja, npr. plan upravljanja rizikom od katastrofe, koji je implementiran
na nacionalnoj ili regionalnoj razini;
povezano s ovim gore, ovi projekti se sastoje u veini sluajeva od mekih komponentni i fizikih realizacija. Npr.,
meka rjeenja poput ekoloke obnove poplavljenih uma (i drugih nestrukturalnih rjeenja/zelenih infrastruktura)
mogu biti napravljena u kombinaciji s infrastrukturom za redukciju katastrofe, poput radova na rijenoj zatiti. Ili,
skupa s izgradnjom brane, alati za upravljanje softwareom za prognoze vremena mogu se koristiti kao podrka
infrastrukturnim operacijama;
intervencije mogu biti izraene usvajanjem bioinenjerskog pristupa tlu kao ustrajanja na tehnolokim, ekolokim,
ekonomskim i izradbenim ciljevima koritenjem ivih materijala (tj. sjemena, biljaka, dijelova biljaka i biljnih
zajednica) i angairanja istih u skoro prirodnim izgradnjama iskoritavajui pritom raznovrsne sposobnosti inherentne
biljkama.
Analiza opcija je posebno vana i treba razmotriti globalne alternative kao i rjeenja usko povezana s lokalnim
kontekstom.
191 Natura 2000 je ekoloka mrea ustanovljena Smjernicom o stanitu i pticama. Sadri vie od 26 000 lokacije diljem drava
lanica i ini 18% kopnenog teritorija EU i otprilike 4% morskih voda unutar jurisdikcije drava lanica. Ustanovljena je
uglavnom radi ouvanja i zatite kljunih vrsta i stanita diljem EU, ali takoer prua brojne usluge ekosustava ljudskom drutvu.

Projekti koji potpadaju u ovo podruje intervencije e jamano rezultirati mnotvom ekosustavnih usluga koje e
koristiti irokom rasponu korisnika (i nekorisnika). Zato je vano definirati i kvantificirati tko i to e se okoristiti
intervencijom u smislu teritorijalnih podruja, populacije, zgrada i razliitih ekonomskih aktivnosti.
Ovo je posebno vano za projekte prevencije prirodnih rizika. Promotor projekta treba paljivo analizirati kljuna
strukturalna svojstva podruja u kojima je prirodni rizik smanjen poslije implementacije projekta. Ovo ukljuuje barem
kvantifikaciju zahvaenih povrina i broja stanovnika i zgrada (drugim rijeima, podatke o koritenju zemljita, im
detaljnije i ralanjenije prema upotrebi: rezidencijalna, komercijalna, industrijska, turistika, itd.) koja e biti
predmetom prepoznatog rizika (u razliitoj mjeri) prije i poslije implementacije projekta.
Razliita situacija nastaje kad projekt adresira prirodne vrijednosti koje su turistika destinacija i rekreativna aktivnost ili
zemljite koje poslije reklamacije postaje prikladno za ekonomske aktivnosti; drugim rijeima, kad projekti adresiraju
stvari s upotrebnom vrijednou. Primjeri ukljuuju zatieno podruje koje se posjeuje zbog naturalistikog nasljea;
novosaniranu plau ili jezero koje se upotrebljava za kupanje ili druge rekreativne aktivnosti povezane s vodom (npr.
ribarenje); novosanirano zemljite koje je prodano u poljoprivredne svrhe. U ovim, i svim drugim sluajevima gdje
upotrebna vrijednost postoji, kvantifikacija broja korisnika, kao i analiza potencijalnog trita za ekonomske aktivnosti
mora biti izvrena za scenarije s i bez projekta.

4.3.6.1 Investicijski i operativni trokovi
U sluaju projekata upravljanja okoliem vremenski okvir je specifian za svaki projekt, ovisno o tipologiji okoline
vrijednosti i odnosnoj intervenciji o kojoj se radi. Prema tome, teko je predloiti vrijednosti koje bi sluila kao mjerilo.
Na trokovnoj strani, distingvirajua karakteristika ovih projekata lei u injenici da, osim tipinih investicijskih i
operativnih trokova povezanih s izvrenjem i radom fizike realizacije (infrastrukture), drugi trokovi povezani s
mekim komponentama trebaju biti dodani. Oni se mogu odnositi na trokove povezane s institucionalnom i
kapacitetnom izgradnjom prikladnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija, ili trokove povezane s upravljanjem
poplavom, ublaavanje klimatskih promjena i mjere prilagodbe, ICT alate, tehniku pomo i unapreenje sustava
nadzora i sredstva za implementaciju okoline kontrole.
Prikladno odravanje je kljuno za osiguranje ostvarenja ciljeva tijekom referentnog razdoblja. U toj mjeri, s obzirom da
su O&M trokovi za ovu vrstu infrastrukture obino pokriveni javnim proraunima, promotor treba pruiti jasnu
predanost i prepoznavanje resursa alociranih na pokrivanje O&M trokova.

Financijski priljevi rijetko da ikad postoje za projekte usmjerene na prevenciju prirodnih rizika. Naprotiv, u sluaju
sanacije zagaenog podruja ili ouvanja prirodnih vrijednosti koje imaju upotrebnu vrijednost, financijski prihodi mogu
biti generirani:
najmom obnovljene prirodne vrijednosti za pruanje rekreativnih usluga (npr. kupanje, ribarenje, lov);
prodajom ili najmom saniranog zemljita za rezidencijalno prostorno planiranje,

industrijske ili poljoprivredne svrhe;
ulaznice koje plaaju posjetitelji prirodnih parkova ili zatienog podruja.

Ovisno o specifinoj tipologiji implementiranog projekta, razliite koristi mogu biti proizveden (tablica 4.11) i razliite
metode predloene za njihovo vrednovanje (tablica 4.12).
Tablica 4.11 Tipine koristi
Poboljan Produktivn Poveana Ekosustav i Smanjenje Poveanje

i a upotreba rekreativna ouvanje teta vrijednosti
zdravstve zemljita vrijednost bioraznolikost nekretnina
Sanacija
ni uvjeti i
zagaenih
lokacija
Ouvanje
prirodnih
vrijednosti
Prevencija prirodnih *
rizika
* U projektima poplava, posebno kad postoji prikladno usvajanje rjeenja zelene infrastrukture, projekt moe postii viestruke ciljeve, ukljuujui
obnovu ekosustava.
Izvor: Autori
Table 4.12 Tipine koristi: metode vrednovanja
Korist Vrsta Metoda

- Navedene preference vrednovanja
Poboljani zdravstveni uvjeti - Otkrivene preference (metoda hedonistikih plaa)
Izravna
- Pristup ljudskog kapitala
- Troak bolesti
- Trina vrijednost
Produktivna upotreba zemljita Izravna
- (Bruto dodana vrijednost)
- Metoda troka putovanja
Poveana rekreativna vrijednost Izravna
- Transfer koristi
- Navedene preference (kontingentno vrednovanje)
Ekosustav i ouvanje bioraznolikosti Izravna
- Transfer koristi
- Prosjena izbjegnuta teta
Smanjenje imovinske tete Izravna
- Premija rizika osiguranja
- Navedene preference
Poveanje vrijednosti nekretnina Neizravna
- Hedonistika cijena
Izvor: Autori
U onome to slijedi, gorenavedene koristi i odnosne metode vrednovanja su ekstenzivnije raspravljene. Uoite da nee
sve koristi biti nuno relevantne za sve projekte, i daje prosudba potrebna za prepoznavanje toga koje od njih mogu
opravdano biti pripisane projektu. S druge strane, popis nije iscrpan: promotor projekta moe razmotriti dodatne koristi,
pazei da ne doe do dvostrukog zbrajanja iste koristi.
4.3.7.1 Poboljani zdravstveni uvjeti

Promjene u stopama ljudskog mortaliteta i morbiditeta mogu biti pokrenute projektima
usmjerenima na:
saniranje zagaenog okolia,
prevenciju prirodnih rizika
U prvom sluaju, promotor projekta treba prvo procijeniti izbjegnute sluajeve ljudskog mortaliteta i morbiditeta
temeljene na funkcijama doznog odgovora i na procjeni doze koju su primili lanovi zagaene lokacije(a). Npr., u
sluaju sanacije radioaktivnog deponija, procjene stopa transmisije zrakom, mjere radioaktivnosti praine i podaci o
izloenosti mogu biti uzeti iz znanstvenih studija kako bi se procijenila doza koju je primila zahvaena populacija. Na
temelju ove doze, bit e mogue procijeniti rizik smrti i/ili bolesti izazvane izlaganjem, kojoj e biti pripisani jedinini
ekonomski trokovi.
U potonjem, posve oito, nije mogue predvidjeti kad e se prirodna katastrofa dogoditi i kojim intenzitetom. Prema
tome, uinkovitost projekata prevencije katastrofe je procijenjena putem procjena rizika i ranjivosti koje ukljuuju
stupanj neizvjesnosti jer ovise o velikom broju imbenika u rasponu od deterministikih socioekonomskih karakteristika
podruja do probabilistike prirode dogaaja i njegove magnitude. Prema tome, dok su trokovi dobro definirani, koristi
koje proizlaze iz izbjegnutih gubitaka nisu definitivne, nego u najbolju ruku prilino probabilistike. Jednom kad se
steknu probabilistike distribucije izloenosti riziku, promotor projekta treba kvantificirati uinaka projekta u smislu
vjerojatnosti izbjegnutih gubitaka za ljude i ozbiljnosti izbjegnutog uinka.
Kao to je ranije prikazano, preferirani pristup vrednovanju promjena u zdravstvenim ishodima je izraun WTP/WTA.
Ovo se moe uiniti putem metoda navedene preference (istraivanja) ili metoda otkrivene preference (metoda
hedonistikih plaa). U praksi, kad ovo nije mogue, moe se koristiti pristup ljudskog kapitala (za mortalitet) ili pristup
troka bolesti (za morbiditet), u razliitim odjeljcima. Za vrednovanje mortaliteta, vidi odjeljak 3.8.4 u prometnom
poglavlju. Za smanjenje morbiditeta od bolesti povezanih sa zagaenjem, vidi odjeljak 4.1.7.6.
4.3.7.2 Produktivna upotreba zemljita

Korist je povezana s oporavkom zemljita, to poslije implementacije mjera prevencije prirodnih rizika moe biti
koriteno za rezidencijalno prostorno planiranje, poljoprivredne i/ili industrijske svrhe, tj. zahvaljujui uklanjanju
restrikcija na upotrebu zemljita zbog zdravstvenih ili ljudskih rizika povezanih s njime.
Ishodini razlog za ovu korist je taj da je vrijednost zemljita stvorena (ili ouvana) poslije projektne
intervencije:
ako je oekivano da zemljite zapravo bude iznajmljeno ili prodano, trina vrijednost moe biti uzeta kao odraz
oportunitetnog troka, pod uvjetom da ne postoje relevantna iskrivljenja trita, i relevantne informacije e se izvoditi
iz financijskih analiza;
ako zemljite nije zapravo prodano ili iznajmljeno, njegova vrijednost moe biti procijenjena na temelju stvarnih
trinih transakcija za usporediva zemljita u blizini koje se mogu koristi kao mjerilo. Ako ovo nije mogue, mogu se
koristiti druge referentne brojke npr. temeljene na nacionalnim statistikama. Korist e biti jednaka povraenom
podruju pomnoenom s vrijednou zemljita po jedinici podruja.
Alternativno, kad je to izvedivo, jo jedna mogua metoda vrednovanja koristi je razmatranje bruto dodane vrijednosti
(GVA) poljoprivrednih, industrijskih i komercijalnih aktivnosti koje e biti izvrene na povraenom zemljitu Promotor
projekta treba meutim paziti da ne doe do dvostrukog zbrajanja koristi, razmatranjem samo inkrementalnog GVA koja
se oekuje zbog projekta. Odnosno kako bi se osiguralo da je poveanje GVA pripisivao samo projektu a ne i drugim
varijablama sustava, poput budueg osnaenja usluga u zahvaenom podruju.
4.3.7.3 Poveanja rekreativna vrijednost

Ovo je glavna korist povezana s oporavkom, ili ouvanjem, prirodnih lokacija s rekreativnom vrijednou (npr. plae,
prirodni parkovi i zatiena podruja) gdje se mogu poduzimati rekreativne aktivnosti poput pjeaenja u prirodi,
piknika, kupanja, ribolova, lova, itd.
Procjena ove koristi podrazumijeva stavljanje cijene na rekreativnu upotrebu odreenog prirodnog podruja neovisno o
tome je li ulaz besplatan ili ne. Uistinu, ulaz na prirodne rekreativne lokacije je esto besplatan.
Standardna metoda procjene vrijednosti prirodnih rekreativnih lokacija je metoda troka putovanja. Kao to je
objanjeno u Aneksu V, ona se sastoji od prikupljanja podataka o trokovima putovanja za pristup rekreativnoj lokaciji
ili prirodnoj pogodnosti i procjeni inkrementalne potranje, koja e biti funkcija: atributa lokacije (npr. njenog poloaja);
putnog troka za dolazak na lokaciju, i karakteristika korisnika. Vrijedi pripomenuti da putni troak ukljuuje ne samo
stvarni monetarni troak putovanja, nego i prikladnu vrijednost vremena putovanja kao i procjenu ostalih trokova
povezanih s posjetom poput hrane, pia i trokova smjetaja. Kao alternativa, moe se koristiti pristup transfera
trokova.
4.3.7.4 Ekosustav i ouvanje bioraznolikosti

Ova kategorija koristi odnosi se na neupotrebne vrijednosti ekosustava i ouvanje bioraznolikosti. WTP za prosto
postojanje ekosustava i bioraznolikost u dobrim uvjetima mora biti procijenjena slijedei istu logiku opisanu u odjeljku
4.1.7.4 Poboljana kvaliteta povrinskih vodnih tijela i ouvanje usluga ekosustava (tj. kontingentno vrednovanje ili
transfer koristi).
Unutar moguih izvora za pribavljanje jedininih trokova Ekonomske koristi Natura 2000 mree192 prua sintetiku
analizu raspona koristi koji teku iz mree, na temelju sekundarnih podataka iz veeg broja studija vrijednosti koja
pruaju razna stanita. Dostupne procjene daju raspon vrijednosti od 50 EUR po hektaru godinje do gotovo 20,000
EUR po hektaru godinje. Ovo ovisi o pruenoj usluzi, mjestu lokacije i njenim uvjetima. Iz tih razloga, vrijednosti
trebaju biti prilagoene kako bi se odrazile specifinosti konteksta koji se analizira. Takoer, potie se mogunost
poduzimanja primarne studije na EU ili nacionalnom nivou za kompleksnu kategoriju ekosustava i ouvanja
bioodrivosti.193
4.3.7.5 Smanjenje imovinske tete

Ova korist je povezana s implementacijom intervencija povezanih s prevencijom i smanjenjem uinka prirodnih
katastrofa (koje mogu biti i posljedica klimatskih promjena), poput razvoja alata i sustava za mapiranje rizika, procjenu i
detekciju (npr. rano upozorenje, sustavi uzbune) i realizacije infrastruktura za prevenciju i ublaavanje rizika. Kao
dodatak poboljanju zdravstvenih uvjeta, ve raspravljenom u odjeljku 4.3.7.1, prevencija prirodnih rizika je takoer
povezana sa smanjenjem teta na imovini.
Procjene izbjegnutih teta na kapitalnoj (infrastrukture, zgrade i strojevi) i prirodnoj (ume, bioraznolikost) robi koje
snose javni i privatni sektor pri popravku oteene imovine, i pri upravljanju u hitnom sluaju, trebaju biti temeljene na
metodologiji prosjene izbjegnute tete. Informacije i podaci potrebni za implementaciju ove metode trebaju doi iz
prikladno razvijenih mapa rizika poplavljivanja, u kombinaciji s modeliranjem poplava, u skladu sa Smjernicom o
poplavama. Alternativno, praktini pristup se sastoji od usvajanja trinih premija osiguranja dostupnih za ove tipologije
rizika kao odraza izbjegnutih imovinskih teta. Za one (javne) vrijednosti za koje ne postoji trite osiguranja, trebaju
biti izvreni uprosjeeni izrauni temeljeni na izbjegnutim trokovima javnih administracija na aktivnosti civilne zatite,
kompenzacijama plaenima graanima, revokacijama zgrada, itd. i dodani u ekonomsku analizu.
4.3.7.6 Poveanje vrijednosti nekretnina

Ova korist koja se sastoji od poveanja vrijednosti nekretnina poslije realizacije projekta, moe biti generirana svim
vrstama intervencije obraenima u ovom odjeljku. Npr., zbog nepogodnosti i rizika po zdravlje povezanih sa ivotom u
zagaenom okoliu, ljudi naelno preferiraju izbjegavati ivjeti na ili blizu tih lokacija/podruja. Slino, ako je podruje
pod rizikom prirodne katastrofe, ovo dovodi do mjerljivog smanjenja vrijednosti rezidencijalnih nekretnina. S druge
strane, obnova i otvaranje prirodnih pogodnosti poput prirodnog parka moe dovesti do aprecijacije vrijednosti
nekretnina u okolnim podrujima.
Metodologija za procjenu poveanja vrijednosti nekretnina je temeljena na pristupu hedonistikih cijena (ili alternativno,
na navedenoj preferenci) i slijedi istu logiku prikazanu u odjeljku 4.2.7.4 o vrednovanju vizualnih nepogodnosti, buke i
smradova gospodarenja otpadom. ega se vrijedi sjetiti je da magnituda uinka moe biti vrlo razliita. Npr.,
radioaktivna kontaminacija predstavlja mnogo ozbiljniju nepogodnost od uinaka povezanih sa sanitarnim odlagalitem.
Posljedino, pozitivni uinak sanacijske intervencije bit e vjerojatno vei. Isto se moe rei za sluaj prevencije
katastrofa, npr. poplave. Ako poslije projektne implementacije, zahvaena podruja budu postala prikladna za
rezidencijalno prostorno planiranje, vrijednosti postojeih nekretnina e znaajno aprecirati.
192 Dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/financing/docs/ENV-12-018_LR_Final1.pdf.

193 Kao to je reeno u Natura 2000 izvjetaju, Postoji jasna potreba za daljnjim studijama baziranima na lokaciji koje su geografski
rairenije po EU, koje pokrivaju iri raspon ekosustava i koje su napravljene na usporediv nain to bi moglo pomoi u stvaranju
poboljane dokazne osnove za daljnje procjene (str.21).

Glavni rizici koje treba procijeniti u analizi rizika su ilustrirani u tablici ispod.
Tablica 4.13 Glavne kategorije rizika
Rizici
Sanacija zagaenih - Neoekivani politiki ili regulatorni imbenici koji utjeu na projekt
podruja - Neadekvatna ispitivanja i istraivanje
- Odgode u izgradnji
- Bankrot izvoaa/ manjak sredstava
- Prekoraenje troka
- Povrina zemljita posveenog ekonomskih aktivnostima nia od oekivane
- Prodajne ili najamne cijene nie od oekivanih
- Pravna ogranienja
Ouvanje prirode - Neoekivani politiki ili regulatorni imbenici koji utjeu na projekt
i/ili bioraznolikosti
- Neadekvatna ispitivanja i istraivanje
- Pogreke u prognoziranju
- Odgoda u rasporedu izgradnje
- Povezani s izvoaem (bankrot, manjak resursa)
- Prekoraenje investicijskih trokova
- O&M trokovi vii od oekivanih
- Broj posjetitelja manji od oekivanog
- Neoekivani tetni prirodni dogaaji
- Neoekivana niska otpornost prirode
Prevencija - Neoekivani politiki ili regulatorni imbenici koji utjeu na projekt
prirodnih katastrofa - Neadekvatna ispitivanja i istraivanje s posljedinom neadekvatnom tehnikom izradom
- Neadekvatne informacije u vezi nastupanja katastrofa u prolosti
- Podcjenjivanje uestalosti prirodnog rizika ili vjerojatnosti nastupa katastrofe
- Podcjenjivanje uinaka klimatskih promjena (npr. o korelaciji magnitude naspram
uestalosti vremenskih dogaaja)
- Proceduralne odgode/ Odgoda u izgradnji
- Bankrot izvoaa, manjak resursa
- Investicijski i trokovi odravanja
Izvor: Autori
Studija sluaja vodna infrastruktura i infrastruktura

otpadnih voda
I Opis projekta
Projekt se sastoji od dvaju komponenti: a) izgradnje novog postrojenja za proiavanje otpadnih voda kako bi se
postigla usklaenost sa Smjernicom 91/271/EEC194 u gradu srednje veliine (populacija 375,000), kao i povezane
investicije u infrastrukturu prikupljanja otpadnih voda kako bi se reducirala infiltracija, poveale stope prikupljanja i
osiguralo da se prikupljene otpadne vode prevoze do novog postrojenja za proiavanje; b) irenje vodoopskrbne mree
kako bi se poveao broj ljudi povezan na javni vodoopskrbni sustav.
Trenutno ne postoji postrojenje za proiavanje otpadnih voda u gradu, koji je definiran kao aglomeracija u skladu sa
Smjernicom 91/271/EEC. Iako se otpadne vode prikupljaju od velikog dijela populacije (oko 95%) u postojeoj mrei,
odljev se isputa neobraen u rijeku koja prolazi kroz grad. Trenutni status rijeke je proglaen umjerenim u planu
upravljanja rijenim slivom. Postojea mrea je zasebni sustav, sa zasebnim prikupljanjem kinice, i ustanovljeno je da
je uglavnom u dobrom stanju i spremna za svrhu dostavljanja adekvatne koncentracije otpadnih voda za obradu.
Meutim, neke ciljane investicije u obnovu mree otpadnih voda e takoer biti poduzete tako gdje su prijavljene visoke
razine popravaka. Grad je lociran u novoj dravi lanici s pretpostavljenom odstupanjem od sukladnosti sa Smjernicom
o obradi gradskih otpadni voda (EC/97/271) (aglomeracije iznad 100,000) do 2020.
Trenutni operator usluge je odgovora za vodoopskrbu kao i za prikupljanje otpadnih voda i u 100%-tnom je vlasnitvu
grada. Grad e takoer preuzeti vlasnitvo i biti odgovoran za rad i odravanje nove imovine izgraene pod projektom.
II Projektni ciljevi
Glavni cilj projekta je osiguranje okolinog integriteta i sukladnost sa Smjernicom o gradskim otpadnim vodama i
Nacionalnim programom vodoopskrbe i obrade otpadnih voda putem inkrementalnog prikupljanja i sukladnog tretmana
otpadnih voda, i proirenja pokrivenosti vodoopskrbom. Stope prikupljanja bi trebale porasti do 99% irenjem
kanalizacije do dodatnih 15000 ljudi i osiguravanjem toga da stopa povezanosti (tj. transfer na sukladni plan
proiavanja otpadnih voda umjesto neobraenog isputanja izravno u prihvatno vodno tijelo). Otprilike 7,500 ljudi bit
e takoer povezano na vodoopskrbnu mreu, poveavi time ukupnu vodoopskrbnu pokrivenost na 99.5 %.
Mulj e biti osuen i kompostiran kako bi se dozvolilo konano odlaganje na poljoprivrednom zemljitu. Konano,
kemijski status rijeke koja tee kroz grad bit e unaprjeen s umjerenog na dobar u skladu s definicijama iz Okvirne
Smjernice o vodama.
Projektni ciljevi su dobro usklaeni s glavnim ciljevima prioritetne osi 1 - Upravljanje vodom i kanalizacijom
operativnog programa Okoli i infrastruktura. Posebice, investicija e doprinijeti ostvarenju sljedeih ciljeva
operativnog programa na nacionalnoj razini:
Indikator1 OP 2023 cilj Projekt (% od cilja)

Dodatna populacija novopovezana na javnu vodoopskrbnu mreu 120,000 7,500 (6.25 %)
Dodatna populacija novopovezana na sanitarnu kanalizacijsku mreu 300,000 15,000 (5 %)
Poveanje broja aglomeracija usklaenih sa zahtjevima Smjernice 91/271/EEC 10 1 (10 %)
(brojevi) ukljuujui: aglomeracije iznad 100,000 p.e (populacijski ekvivalent)
1 Ovaj OP ne iznosi eksplicitno ciljeve za poboljanje vodnih tijela, na iji kemijski status znaajno utjee proiavanje otpadnih voda. Kad god je
to mogue, kao u ovoj studiji sluaja, uinci na kemijski status vodnog tijela bit e definirani .
194 Smjernica Vijea 91/271/EEC 21.5.1991. o proiavanju gradskih otpadnih voda

III Analiza potranje

Analiza potranje je izvrena na temelju postojeih statistika i prognoza makroekonomskih i drutvenih indikatora ili
trenutno mjerenih stopa potronje i proizvodnje otpadnih voda u aglomeraciji, kao i implementacijskog rasporeda radova
predloenih prema projektu.
Populacijska prognoza je temeljena na ranijim brojkama iz prolih cenzusa i procijenjenom buduem rastu populacije
koji je ostvario Nacionalni statistiki institute, koji oekuje opi pad populacije po stopi od otprilike 0.25 % per annum.
Kuna potronja u aglomeraciji trenutno iznosi otprilike 70% ukupne i relativno je niska na oko 120 l/c/d kao rezultat
faznog poveanja na tarife punog povrata tijekom prolog desetljea. Na ovoj razini potronje postoji relativno niska
elastinost potranje prema buduim poveanjima cijene195, dok trenutna tarifa predstavlja otprilike 2.7% dohotka
kuanstva. Meutim, oekuje se da e daljnja poveanja tarife povezana s projektom pokrenuti stabilan pad potronje na
115 l/c/d, dok tarife rastu na 3 % dohotka kuanstva, i odravaju se na toj razini zbog sukladnosti s odabranom tarifnom
strategijom.
Prema kraju prognostikog razdoblja, oko godine 22., stvarni rast dohotka kuanstava (procijenjen na oko 0.3%
godinje) rezultira padom tarifa ispod praga od 3% i umjerenim poveanjem stopa potronje povezanih s elastinou
prihoda. Otpadne vode se proizvode po stopi od 0.8 do 0.85 od proizvodnje vode ali praksa operatera je naplaivanje
otpadnih voda po stopi potronje vode (zbog jednostavnosti naplate).
Komercijalna i institucionalna proizvodnja tvori otprilike 20% ukupne i prognozirano je da e se razvijati izravno
proporcionalno s kuanskom potronjom. Ovaj iznos ukljuujue potronju dnevnih migranata i povremenih posjetitelja
(grad nije velika turistika destinacija). Industrijska potronja ini preostalih 10% i poslije pada tijekom tranzicije na
trinu ekonomiju, u zadnje vrijeme pokazuje znakove oporavka i predvieno je da e rasti stopom od 2.5 % per annum
tijekom iduih 10 godina (i potom ostati konstantna). Ukupni kapacitet WWTP-a je izraen za 525,000 p.e., to
dozvoljava populaciju od 375,000 kao i daljnji 100,000 i 50,000 p.e. iz komercijalne/institucionalne odnosno
industrijske proizvodnje.
Saetak predviene potranje je prikazan u tablici 1 ispod.
Tablica 1: Analiza potranje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
POTRANJA
Izgradnja Rad
Izraun prognoze potranje
Populacija 000s 375.0 374.1 373.1 372.2 371.3 370.3 369.4 368.5 367.6 366.6 365.7 364.8 363.9 357.6 353.1 348.7
Voda
Per Capita potronja l/c/d 120.0 120.0 120.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 115.0 119.0 124.0
Povezana populacija % 97.5% 98.0% 98.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5% 99.5%
Kuanska potronja m m3 16.0 16.1 16.1 15.5 15.5 15.5 15.4 15.4 15.4 15.3 15.3 15.2 15.2 14.9 15.3 15.7
Komercijalna i m m3 4.6 4.6 4.6 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.3 4.3 4.4 4.5
institucionalna
Industrijska m m3 2.3 2.3 2.4 2.5 2.5 2.6 2.7 2.7 2.8 2.9 2.9 2.9 2.9 2.9 2.9 2.9
Ukupno vode m m3 22.9 23.0 23.1 22.4 22.5 22.5 22.5 22.5 22.5 22.5 22.5 22.4 22.4 22.1 22.5 23.0
Otpadne vode
Povezana populacija % 95.0% 96.0% 97.5% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99.0% 99% 99% 99.0%
Kuanska potronja m m3 15.6 15.7 15.9 15.5 15.4 15.4 15.4 15.3 15.3 15.2 15.2 15.2 15.1 14.9 15.2 15.6
Komercijalna i m m3 4.6 4.6 4.6 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.4 4.3 4.3 4.4 4.5
institucionalna
Industrijska m m3 2.3 2.3 2.4 2.5 2.5 2.6 2.7 2.7 2.8 2.9 2.9 2.9 2.9 2.9 2.9 2.9
Ukupno otpadnih voda m m3 22.5 22.7 22.9 22.4 22.4 22.4 22.4 22.4 22.4 22.5 22.4 22.4 22.3 22.0 22.4 23.0
Inkrementalna potranja
zbog proirenja mree
(ukljueno iznad)
Voda m m3
Otpadne vode m m3 0.0 0.1 0.2 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3
0.0 0.2 0.4 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6
195 Faktori elastinosti su izvedeni iz analize obrazaca potronje tijekom zadnjih godina kod raznih vodnih operatera u zemlji.
IV Analiza opcija
Analiza i vrednovanje razliitih opcija je izvrena uzimanjem u obzir sljedeih kriterija:
usporedbe centraliziranog i decentraliziranog rjeenja;
financijskim vrednovanjem razliitih opcija gdje je to prikladno;
usporedbom tehnikih rjeenja koja se tiu postupka obrade.
Posebice, alternative u sljedeim dimenzijama su bile razmotrene:
strategija proiavanja otpadnih voda
WWTP lokacija;
upravljanje muljem;
oporavak mree otpadnih voda
Strategija proiavanja otpadnih voda

Razmotrena je izgradnja jednog postrojenja za proiavanja otpadnih voda (WWTP) ili dva lokalna postrojenja koja bi
posluivala razliite obale rijeke. Na temelju analize diskontiranog novanog toka kapitala i operativnog troka, prva
opcija je sagledana kao trokovna najuinkovitija, usprkos potrebi za crpljenjem vode s lijeve obale rijeke do lokacije
postrojenja za proiavanje na naseljenijoj desnoj obali.
Tablica 2: Analiza opcija: WWTP Strategija
NPV WWTP NPV mreni NPV NPV

Alternativa Investicijski investicijski Operativni ukup Renking
troak troak troak no
EUR EUR EUR EUR
WWTP Strategija 1: Dva manja postrojenja i
45,000,000 8,000,000 37,000,000 90,000,000 2
mree koje opsluuju razliite obale rijeke
WWTP Strategija 2: Jedno postrojenje i
mree koji pokrivaju itav grad s tunelom 38,000,000 10,000,000 32,000,000 80,000,000 1
ispod rijeke kako bi se povezale dvije
mree
WWTP lokacija
Broj prikladnih lokacija je ogranien, ali est mogunosti je izolirano i istraeno. Vlasnitvo i prostorno planiranje
smanjili su opcije na dvije, koje su predmetom analize diskontiranog novanog toka (ukljuujui prognozu povezanih
operativnih trokova). Odabrana opcija je nizvodno od aglomeracije i blago poviena iznad obale rijeke i treba malu
koliinu crpljenja, ali se ipak pokazala manje tronom u usporedbi s alternativom pri nioj nadmorskoj razini u
poplavnoj ravnici, koja bi zahtijevala izgradnju skupog kolektora putem uskog i okolino osjetljivog rijenog drijela.
Tablica 3: Analiza opcija: WWTP Lokacija
NPV WWTP NPV mreni NPV NP

Investicijski investicijski Operativni Ukupno
Alternativa Renking
troak troak troak
EUR EUR EUR EUR
WWTP Lokacija 1: Nia nadmorska razina 38,000,000 12,000,000 31,000,000 81,000,000 2
zahtijeva vii troak glavnog kolektora
WWTP Lokacija 2: Via nadmorska
38,000,000 10,000,000 32,000,000 80,000,000 1
razina, zahtjeva neke dodatne trokove
crpljenja.
Upravljanje muljem
Alternative za konano baratanje i koritenje mulja su prikazane ispod i temeljene na sljedeim pretpostavkama:
kvaliteta mulja zadovoljava zahtjeve Smjernice o kanalizacijskom mulju 86/278/EEC i postoji adekvatno zemljite za
dostupno za ponovnu upotrebu (Opcija 1);
mulj je obraen u WWTP u digestoru i isuen na ukupnu vrstu koncentraciju od 20%;
mulj je prikupljen na posrednom skladitu u WWTP;
WWTP prima koliinu koja odgovara 525,000 p.e. a proizvodnja mulja je procijenjena na nekih 50,000 m3/god
(ukupno vrstih 20 %).
Tablica 4: Analiza opcija: Upravljanje muljem

NPV Investicijski troak NPV Operativni troak NPV Ukupno
Alternative Renking
EUR EUR EUR
Opcija 1: Ponovna upotreba u
0 13,000,000 13,000,000 1
poljoprivredi i/ili u energetskim
nasadima (poslije iisuivanja)
Opcija 2: suenje upotreba kao 5,000,000 21,100,000 26,100,000 2
goriva u cementari ili elektrani
Opcija 3: Suenje i spaljivanje mulja 22,000,000 33,500,000 55,500,000 3
i odlaganje pepela na odlagalitu
Oporavak mree otpadnih voda

Opravdanje za oporavak mree otpadnih voda je napravljeno uzimajui u obzir financijske koristi smanjenih operativnih
trokova, procijenjenih na EUR 0.5 milijuna per annum u odnosu na investicijski troak od EUR 4.5 milijuna. Na
temelju diskontiranog novanog toka, ovo rezultira pozitivnom NPV od EUR 2.2 milijuna. Meutim, redukcija
infiltracije takoer koristi radu postrojena za proiavanje otpadnih voda. Imatelj koristi ima dobre podatke o prolim
kvarovima u sustavu te je pokazao da su podruja s najveim problemima ciljana.
V Projektni troak i prihodi odabrane opcije

Ukupni projektni investicijski trokovi odabrane opcije su izvedeni iz studija tehnike izvedivosti, i u skladu su s
procjenama dobivenima od ugovaraa za sline projekte u ostalim aglomeracijama u regiji. Detaljni pregled trokova je
predstavljen u tablici 3 ispod.
Table 5: Pregled projektnih trokova (u m EUR)196
Projektni investicijski troak (m EUR) Ukupni troak Neprihvatljivi Prihvatljivi

Naknade za planiranje/izradu 4.0 troak196 - troak
4.0
Graevine i mreni objekti (cijevi) 44.0 - 44.0
Oprema i strojevi 10.0 - 10.0
Tehnika pomo 2.5 - 2.5
Publicitet 1.0 - 1.0
Nadzor tijekom implementacije 3.0 - 3.0
Nepredviene okolnosti 5.5 - 5.5
Podzbroj 70.0 - 70.0
PDV 14.0 14.0 -
UKUPNO 84.0 14.0 70.0
196 Neprihvatljivi investicijski troak snoen prije poetka programskog razdoblja (naknade za planiranje/izradu i otkup zemljita) i
PDV.
Svi trokovi su prihvatljivi za potporu EK osim PDV-a (kojeg se moe povratiti).
Inkrementalni operativni troak koji nastaje iz projekta ini EUR 3.5 milijuna per annum, kao kombinacija trokova i
uteda do kojih je dolo na sljedei nain:
EUR 2.6 milijuna povezana s radom novog postrojenja za proiavanje otpadnih voda;
EUR 0.8 milijuna povezanih s baratanjem muljem;
EUR 0.4 milijuna i EUR 0.2 milijuna povezana s odravanjem nove vodovodne odnosno mree otpadnih voda;
EUR 0.5 milijuna za utede povezane sa smanjenim trokovima oporavka mree otpadnih voda.
Od EUR 3.5 milijuna inkrementalnog troka EUR 2.5 milijuna je procijenio kao varijabla u odnosu na koliinu, dok je
ostatak fiksiran. U praksi, promjene u koliini na prognoziranim razinama nee imati veliki uinak na operativne
trokove. Nadalje, mala profitna margina od 3% je doputena, koja je predmetom poreza od 50%.
Zamjena imovine kratkog vijeka (opreme i strojeva u postrojenju) treba biti poduzeta svakih 10 godina (iako moe biti
postupna u razdoblju od dvije godine), te su relevantne koliine ukljuene unutar inkrementalnih operativnih trokova
pri izvravanju izrauna diskontiranog neto prihoda (lanak 61(3)(b) Uredbe (EC) br. 1303/2013). Ovo podrazumijeva
stopu deprecijacije takve imovine jednaku 10% per annum, pri emu je za graevinske radove i ostalu imovinu
(uglavnom cijevi) ova stopa oko 2% per annum. Ovo rezultira ukupnom inkrementalnom deprecijacijskom naknadom od
2.2 milijuna EUR per annum.
Nacionalna vlast ima politiku naplate tarifa punog povrata, temeljenih na operativnim trokovima ukljuujui
deprecijaciju. Meutim, zaseban nacionalni vodi kae da tarife ne trebaju nadmaivati 3% prosjenog dohotka
kuanstva, kako bi se ostalo unutar limita priutivosti. Trenutna tarifa je oko EUR 1.44 po m3 (vode i otpadnih voda
kombinirano) te iznosi otprilike 2.7% dohotka kuanstva.
Prema dogovorenoj tarifnoj strategiji, tarifa e biti postupno poveavanja kako bi se pokrilo 100% inkrementalnog
operativnog troka i rastua proporcija deprecijacije, ostajui cijelo vrijeme unutar limita priutivosti kao zahtijevaju
nacionalni vodii. Prema tome, u prvoj godini rada projekta (godina 4. projekcije) oko 13% inkrementalne deprecijacije
je pokriveno, 17% je pokriveno u petoj godini i tako dalje, sve dok 100% nije pokriveno u godini 22. Vodno komunalno
poduzee nije kompenzirano za ovaj izgubljeni dohodak, koji je privremen i smanjuje se iz godine u godinu. Ipak se
moe pokazati odrivom, s kumulativnim novanim tokovima koji ostaju uvijek pozitivni (vidi tablicu 7 ispod), ali
posljedino komunalno poduzee ima ogranien kapacitet ugovaranja duga (zbog utjecaja godinjih generiranih
novanih tokova) i potrebno je da grad sufinancira dio investicije197.
Kao to je ranije reeno, nacionalna vlast ima politiku naplate tarife punog oporavka, ograniene razmatranjima
priutivosti. Prema tome tarifa je postavljena tako da pokrije sve operativne trokove i deprecijaciju, ukljuujui dio
investicije koji financiranju fondovi potpore. Ovo slijedi zahtjev iz lanka 9(1) Okvirne smjernice o vodi kako bi se
osiguralo da tarifa predstavlja puni troak upotrebe oskudnog resursa i kako bi komunalno poduzee moglo akumulirati
dovoljna sredstva za dugoronu zamjenu bez ponovnog oslanjanja na potpore. Meutim, ova tarifa punog povrata je
ciljna razina koja se moe ostvariti (u ovom sluaju) poslije 20 do 25 godina, zbog razmatranja priutivosti.
197 Alternativni model bi bio da grad kompenzira izgubljeni prihod, dozvolivi time komunalnom poduzeu zaduivanje, ali ovo
ostavlja grad s trajnom obvezom i manje je uobiajeno.
Tablica 6: Priutivost i tarifa
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
Priutivost i tarifa
Izgradnja Rad
Izraun tarife ograniene priutivou
Stvarni mjeseni per capita mEUR 194 195 195 196 196 197 197 198 199 199 200 200 201 205 209 212
Dohodak kuanstva
Prognoza rasta dohotka Euro/m 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3%
kuanstava (stvarnog)
3
Bez projektnih prihoda mEUR 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.6 32.5 32.4 32.4
Bez projektne tarife Euro/m 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.44 1.45 1.46 1.46 1.47
% dohotka kuanstva 3 % 2.71% 2.70% 2.69% 2.69% 2.68% 2.67% 2.66% 2.65% 2.65% 2.64% 2.63% 2.62% 2.62% 2.56% 2.53% 2.49%
Projektni inkrementalni
operativni trokovi mEUR 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.6
Projektna inkrementalna
deprecijacija mEUR 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2 2.2
Projektna inkrementalna mEUR 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2
profitna margina
S prihodom projekta (za FCR) mEUR 32.7 32.7 32.7 38.5 38.6 38.6 38.6 38.6 38.6 38.6 38.6 38.5 38.5 38.3 38.3 38.3
S projektnom tarifom (za Euro/m 1.71 1.71 1.70 1.70 1.70 1.70 1.70 1.70 1.71 1.71 1.73 1.73 1.73
FCR) 3
% dohotka kuanstva % 3.17% 3.16% 3.16% 3.15% 3.14% 3.13% 3.12% 3.11% 3.10% 3.09% 3.02% 2.98% 2.93%
% inkrementalnih op. % 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%
trokova pokrivenih tarifom
% of inkrementalne deprec. % 13% 17% 22% 27% 32% 37% 42% 47% 52% 57% 94% 100% 100%
Pokrivene tarifom
Stvarno s projektnim mEUR 32.7 32.7 32.7 36.5 36.6 36.7 36.8 36.9 37.0 37.2 37.2 37.3 37.4 38.0 38.3 38.3
prihodom
Stvarno s projektom tarifom Euro/m 1.44 1.44 1.44 1.61 1.62 1.62 1.62 1.63 1.63 1.64 1.64 1.65 1.66 1.71 1.73 1.73
% dohotka kuanstva 3 % 2.71% 2.70% 2.69% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 3.00% 2.98% 2.93%
VI Financijska i ekonomska analiza

Financijska i ekonomska analiza projekta je temeljena na inkrementalnom pristupu i praenju sljedeih pretpostavki:
sve koliine izraene u stalnim EUR;
stvarna diskontna stopa od 4 % u financijskoj analizi i 5 % u ekonomskoj analizi;
referentno razdoblje od 30 godina;
ostatak vrijednosti od EUR 14.8 milijuna za FRR i EUR 70.5 milijuna za ERR.
Ostatak vrijednosti je procijenjen kao neto sadanja vrijednost projektnog neto novanog toka (ili neto ekonomskih
koristi za ekonomsku analizu) tijekom 14 godina poslije kraja projekcija, kao procjena preostalog ekonomskog ivota
imovine198. U ovu procjenu je ugraena potreba za dodatnom zamjenom postrojenja i strojeva (procijenjeni vijek od 10
godina) kao i troak razlaganja, koji je relativno nizak zbog oekivane kontinuirane upotrebe lokacije za sline
aktivnosti.
Referentno razdoblje od 30 godina je primijenjeno u skladu s indikativnom vrijednou sugeriranom u delegiranom aktu
o operacijama koje generiraju prihode i prema tome je u skladu s uobiajenom meunarodnom praksom za ovu vrstu
projekta.
Financijska analiza
Projekt je operacija koja generira prihode u smislu lanka 61 Uredbe (EU) 1303/2013. Vlasti su odluile izraunati
diskontirani neto prihod (umjesto usvajanja pauala)199. U ovom sluaju, EU doprinos je odreen mnoenjem
prihvatljivog troka kao to je prikazano u odjeljku V iznad (EUR 70 milijuna) s pro-rata primjenom diskontiranog
neto prihoda (76.2 %) i stope sufinanciranja od 85% za relevantnu prioritetnu os koja
198 Temeljeno na ponderiranom prosjeku fizikog vijeka raznih kategorija imovine, ukupni ekonomski vijek projekta je
procijenjene na 41 godinu nakon implementacije.
199 Kao to je izneseno u lanku 61(3)(b) Uredbe (EU) 1303/2013
rezultira s EUR 45.3 milijuna. Preostalih 24.7 milijuna EUR ima biti financirano iz gradskog prorauna. Grad je
potvrdio spremnost na sufinanciranje projekta i moe priutiti ovaj doprinos (tijekom trogodinjeg razdoblja) bez krenja
statutarnih ogranienja duga.
Table 7: Izraun EU potpore
EU POTPORA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
Izgradnja Rad
Izraun diskontiranog investicijskog
troka (DIC) NPV
4%
Investicijski troak (bez nepredvienih mEU -59.6 -18.5 -22.5 -23.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
DIC / novani tok investicijskog troka
okolnosti) R
mEU -59.6 -18.5 -22.5 -23.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Izraun diskontiranih neto prihoda (DNR) NPV
4%
Prihodi mEU 70.7 0.0 0.0 0.0 3.8 3.9 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.8 5.5 5.9 5.9
O&M troak - ukupno R
mEU -45.6 0.0 0.0 0.0 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.6
O&M troak - WWTP (Varijabilni) R
mEU -23.2 0.0 0.0 0.0 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6 -1.6
O&M cost - WWTP (Fiksni) R
mEU -14.5 0.0 0.0 0.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0 -1.0
O&M cost - WW proirenje (Varijabilni) mEU
R -5.8 0.0 0.0 0.0 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4
O&M cost - WW obnova (Varijabilni) R
mEU 7.2 0.0 0.0 0.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5
O&M cost - mulj (Varijabilni) R
mEU -11.6 0.0 0.0 0.0 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8 -0.8
O&M cost vodno proirenje R
mEU -2.9 0.0 0.0 0.0 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2 -0.2
Troak zamjene
(Varijabilni) R
mEU -10.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -5.0 -5.0 0.0 0.0 0.0
Ostatak vrijednosti investicije R
mEU 4.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 14.8
DNR / novani tok neto prihoda R
mEU 14.2 0.0 0.0 0.0 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 -3.9 -3.7 2.1 2.4 17.2
R
Prihvatljivi troak (EC) mEU 70.0
Pro-rata primjena R
76.2%
DNR = (DIC - DNR) / DIC
STOPA SUFINANCIRANJA 85.0%
Plan financiranja projekta je predstavljen u sljedeoj tablici u milijunima EUR:
Izvori mEU % udjela

EU potpora financiranja 45.3
R 53.9 %
Javni doprinos (gradski) 24.7 29.4 %
Doprinos nositelja koristi (neprihvatljivi investicijski troak - PDV) 14.0 16.7 %
Ukupno financiranje 84.0 100.0 %
Neprihvatljivi troak zbog PDV isplata bit e pokriven od strane operatera koritenjem posebnog instrumenta koji je
postavilo nacionalno ministarstvo financija za implementaciju EU projekata, koji dozvoljava da se PDV trokovi
postupno isplate putem normalnih naplatnih radnji tijekom vie godina, ne utjeujui time nepovoljno na novani tok ili
financijsku odrivost.
Indikatori financijske profitabilnosti projekta su izraunati kako slijedi:
Tablica 8: Izraun FRR(C) i FRR(K)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
FRR(C)
Izgradnja Rad
Izraun povrata na NPV
investiciju
4%
Troak investicije (isklj. mEUR -59.6 -18.5 -22.5 -23.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
nepredviene okolnosti)
Prihodi mEUR 70.7 0.0 0.0 0.0 3.8 3.9 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.8 5.5 5.9 5.9
O&M troak mEUR -61.0 0.0 0.0 0.0 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -8.5 -8.5 -3.5 -3.5 -3.6
Ostatak vrijednosti mEUR 4.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 14.8
investicije prije EU
FNPV(C) mEUR -45.4 -18.5 -22.5 -23.5 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 -3.9 -3.7 2.1 2.4 17.2
FRR(K)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
Izgradnja Rad
Javni doprinos (gradski) mEUR 7.0 8.7 9.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izraun povrata na nacionalni NPV
kapital
4%
Javni doprinos (gradski) mEUR -22.8 -7.0 -8.7 -9.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate kamata mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate glavnice mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak mEUR -61.0 0.0 0.0 0.0 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -3.5 -8.5 -8.5 -3.5 -3.5 -3.6
Prihodi mEUR 70.7 0.0 0.0 0.0 3.8 3.9 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.8 5.5 5.9 5.9
Ostatak vrijednosti investicije mEUR 4.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 14.8
FNPV(K) poslije EU mEUR -8.6 -7.0 -8.7 -9.0 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 -3.9 -3.7 2.1 2.4 17.2
FRR(K) poslije EU potpore 1.8%
Stoga FRR(C) na -2.2 % je dosta ispod stope od 4.0% koja pokazuje da projekt treba financiranje iz potpora, dok
FRR(K) na 1.8 % pokazuje da zamiljena razina potpore ostaje unutar razumnog raspona i ne prua prekomjeran povrat
na nacionalni kapital.
U pogledu dugorone financijske odrivosti, projekt sam generira inkrementalni prihod s kumulativnim novanim
vikom tijekom svog vijeka. Meutim, odrivost komunalije kao cjeline (tj. u scenariju s projektom) treba biti nadzirana,
uzevi u obzir trenutnu (tj. bez projekta) razinu tarife i operativnog troka, kao i inkrementalne trokove i usluivanje
svakog trenutnog ili budueg duga koji moe biti potreban. Ovo je posebno vano s obzirom da su tarife postavljene
ispod punog povrata troka kratkorono kako bi se zadovoljila razmatranja priutivosti. Za komunaliju u scenariju s
projektom, novani tok moe biti saet u tablici ispod koja pokazuje da je financijski odriv (kumulativni novani tokovi
su pozitivni tijekom referentnog razdoblja).
Tablica 9: Odrivost
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
FINANCIJSKA ODRIVOST
Izgradnja Rad
Verifikacija financijske odrivosti u
scenariju s projektom
Bez projektnih prihoda mEUR 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.7 32.6 32.5 32.4 32.4
Inkrementalni prihodi mEUR 3.8 3.9 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 5.0 5.5 5.9 5.9
Ukupni prihodi mEUR 32.7 32.7 32.7 36.5 36.6 36.7 36.8 36.9 37.0 37.2 37.2 37.3 37.6 38.0 38.3 38.3
Bez projektnih oper. trokova mEUR 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.9 22.8 22.7 22.7 22.7
(uklj. porez)
Inkrementalni operativni troak mEUR 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.6
Inkrementalni porez na dohodak mEUR 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1
Bez troka odravanja & mEUR 7.0 7.0 7.0 14.0 14.0 7.0 7.0 7.0 14.0 14.0 7.0 7.0 14.0 14.0 14.0 14.0
zamjene
Inkrementalni troak mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 5.0 0.0 0.0 0.0 0.0
odravanja & zamjene
Ukupni troak mEUR 29.9 29.9 29.9 40.4 40.4 33.4 33.5 33.5 40.5 40.5 33.5 38.4 40.4 40.3 40.3 40.3
Novani B/F mEUR 0.5 3.3 6.1 9.0 5.0 1.1 4.3 7.7 11.1 7.7 4.3 8.1 3.1 11.1 11.3 22.4
Generirarni novac mEUR 2.8 2.8 2.8 -4.0 -3.9 3.2 3.3 3.5 -3.4 -3.3 3.8 -1.1 -2.8 -2.3 -2.0 -2.0
Novac C/F mEUR 3.3 6.1 9.0 5.0 1.1 4.3 7.7 11.1 7.7 4.3 8.1 7.0 0.2 8.8 9.3 20.4
Ekonomska analiza
Ekonomska analiza je izvrena upotrebom inkrementalnog pristupa, usporedbom ekonomskog troka i koristi projekta
tijekom razdoblja od 30 godina od analize, koje je isto kao ono koriteno za financijsku analizu. Izvrena je pri stalnim
cijenama i uz koritenje drutvene diskontne stope od 5%.
Financijski trokovi projekta su koriteni kao osnova za procjenu njegovih ekonomskih trokova, ispravljanjem
komponente nekvalificiranog rada u investicijskim i operativnim trokovima s plaom u sjeni koja uzima u obzir
trenutnu razinu nezaposlenosti u projektnom podruju (s faktorom konverzije jednakim 0.8).
Nikakva druga konverzija s financijskih na ekonomske cijene nije smatrana potrebnom (tj. svi ostali faktori konverzije
su 1), jer e projektne komponente biti nabavljene na otvorenom, konkurentnom meunarodnom natjeaju, a lokalne
usluge i dobra su smatrane adekvatno cijenjenima na lokalnom tritu (s obzirom na visok stupanj otvorenosti EU
unutarnjeg trita).
Inkrementalni tarifni prihodi generirani projektom su iskljueni iz ekonomske analize na temelju toga to nisu smatrani
dobrim odrazom monetizacije projektnih koristi i njegovih pozitivnih eksternalija. Umjesto toga glavne oekivane
koristi projekta su uzete u obzir kako je prikazano u sljedeoj tablici:
Monetizacija projektnih koristi Neto

sadanja
vrijednost
Ukupno EUR 145.1
(NPV)
m
Korist za poboljanu okolinu kvalitetu vodnih tijela (WTP) EUR 118.5 m
Implementacija projekta e znaajno unaprijediti okolinu kvalitetu rijeke koja tee kroz grad, koja
trenutno prima neobraeni ispust otpadnih voda. Oekuje se da e ovo poveati upotrebu rijeke i
okolnog podruja u rekreativne aktivnosti (upotrebna vrijednost).
S obzirom da je ovu vrijednost teko monetizirati i da ne postoje specifine studije u odnosnoj dravi
lanici, korist se vrednovala upotrebom metode transfera koristi (vidi Aneks VI za vie detalja o ovoj
metodologiji).
Na temelju briljive procjene studija spremnosti na plaanje (WTP) izvrenih za vrednovanje
okolinih eksternalija povezanih s proiavanjem otpadnih voda u usporedivim socioekonomskim i
okolinim uvjetima, ova korist je vrednovana na EUR 25/osobi/godini poevi od prve godine rada i
za ukupnu populaciju koja ivi u aglomeraciji (tj. 375,000)
Jer WTP mjere obino ovise o razini dohotka, godinje vrijednosti bi trebale biti projicirane
poveavanjem istih praenjem stvarnog per capita rasta BDP-a tijekom projektnog referentnog
razdoblja. Meutim, u svijetlu neizvjesnosti povezanih s procjenom vrijednosti koristi, odlueno je da
se zauzme konzervativna pretpostavka i zadri fiksirana vrijednost koristi na izvornoj razini tijekom
referentnog razdoblja.
Utede resursnih trokova pripisane novopovezanim korisnicima na mrei otpadnih voda, koji EUR 19.0 m
vie ne odravaju i upravljaju zatvorenim spremnicima
Korisnici svjee povezani na sustav prikupljanja kanalizacije kao dio projekta ne bi trebali nastaviti
snositi trokove ugradnje i odravanja zatvorenih spremnika, koji ukljuuju godinje kapitalne i
O&M izdatke. Na temelju mjerila prosjenih trokova za adekvatan pojedinani sustav obrade u
aglomeraciji, korist povezana s ovim utedama troka je vrednovana na procijenjenih EUR
100/osobi/godini, za populaciju svjee povezanu na mreu otpadnih voda (tj. 15,000).
Korisnici novopovezani na sustav vodoopskrbe kao dio projekta ne bi trebali snositi trokove EUR 7.6 m
izgradnje i odravanja privatnih bunara, koji ukljuuju godinje kapitalne i O&M izdatke, niti
nastaviti kupovati vodu za pie od drugih pruatelja. Na temelju istraivanja koje je proveo operater
meu ovim potencijalnim klijentima o prosjenim trokovima privatnog bunara i alternativnih izvora
vode za pie u aglomeraciji, korist povezana s utedom troka je vrednovana na otprilike EUR 80/
osobi/godini, za populaciju svjee povezanu na vodoopskrbnu mreu (tj. 7,500).
Oekuje se da e projekt donijeti i druge koristi, poput izravnih zdravstvenih koristi. Meutim, te koristi je teko
kvantificirati i jasno pripisati projektu, da ne spominjemo rizik dvostrukog zbrajanja koristi ve obuhvaenih
vrijednostima koritenima u analizi. Kao takve, one se razmatraju na kvalitativan nain, kao dodatna potpora
ekonomskoj analizi.
Na temelju ovih pretpostavki, projekt je pokazao zadovoljavajue ekonomske indikatore s ekonomskim koristima koji
nadizale ekonomski troak:
Ekonomski indikatori Vrijed

Ekonomska stopa povrata (ERR) nosti%
11.1
Ekonomska neto sadanja vrijednost (ENPV) EUR 54.9
Omjer koristi i troka m
1.61
Tablica 10: Izraun ERR i ekonomskog omjera troka i koristi
ERR
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 20 25 30
NPV 5%
Izraun ekonomske stope povrata Construction Operation
Investicijski troak (isklj. mEUR -56.1 -17.8 -21.6 -22.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
neoekivane okolnosti)
O&M troak (uklj. mEUR -50.5 0.0 0.0 0.0 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -8.3 -8.3 -3.3 -3.3 -3.4
troak zamjene)
Ostatak vrijednosti investicija mEUR 16.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 70.5
Total economic cost mEUR -90.2 -17.8 -21.6 -22.6 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -3.3 -8.3 -8.3 -3.3 -3.3 67.2
Korist poboljane kvalitete mEUR 118.6 0.0 0.0 0.0 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4 9.4
okolia (WTP)
Izravne utede korisnicima koji
vie ne trebaju zatvorene mEUR 19.0 0.0 0.0 0.0 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5 1.5
spremnike
Izravne utede korisnicima
koji ne trebaju vie bunare mEUR 7.6 0.0 0.0 0.0 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6
Ukupne ekonomske koristi mEUR 309.8 0.0 0.0 0.0 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5 11.5
ENPV / neto ekonoske mEUR 54.9 -17.8 -21.6 -22.6 8.2 8.2 8.2 8.2 8.2 8.2 8.2 8.2 3.2 3.2 8.2 8.2 78.6
koristi projekta
ERR 11.1%
B/C OMJER 1.61
Na temelju pozitivnih ekonomskih indikatora koji proizlaze iz analize, oekuje se da implementacija projekta poveaa
drutvenu dobrobit i prema tome vrijedi podrke iz EU fondova. Takoer e doprinijeti zadovoljenju nacionalnih ciljeva
u skladu sa Smjernicom o proiavanju gradskih otpadnih voda (i prema tome izbjei potencijalne financijske penale).
VII Procjena rizika

Analiza osjetljivosti procjenjuje uinke moguih promjena u kljunim projektnim varijablama na indikatore
ekonomskog i financijskog performansa projekta. I u financijskoj i u ekonomskoj analizi, analiza je izvrena koritenjem
agregiranih i drutveno ralanjenih varijabli (tj. potranja i cijene zasebno) kako bi se bolje prepoznale potencijalne
kritine varijable.
Elastinost izraunata za ENPV i FNPV/(C) u pogledu razliitih inputnih varijabli 200, kao i njihovih promjenjivih
vrijednosti201, je prikazana u tablici ispod
ENP Promjenj FNPV/(C) Promjenj

Varijabla
V iva elastinost iva
Poveanje investicijskog troka elastino
1.1 % vrijedn
90 % 1.4 % vrijedno
70 %
st ost st
Smanjenje u vrednovanju ekonomskih koristi 3.1 % 32 % - -
Smanjenje tarife (i samim tim i prihoda) - - 14.8 % -7 %
Smanjenje u koliini vode tj. potranji (i za scenarij s i bez projekta) - - 2.0 % -50 %
Poveanje inkrementalnih operativnih trokova kao posljedica projekta 1.0 % 105 % 1.4 % -73 %
200 Elastinost je definirana kao postotak promjene NPV indikatora za +1% promjenu u varijabli.
201 Promjenjiva vrijednost je postotak promjene potreban da inputna varijabla stvori NPV indikator 0.
Analiza osjetljivosti pokazuje da su u ekonomskoj analizi, poveanje troka investicije, poveanje operativnog troka i
smanjenje vrednovanja ekonomskih koristi najkritinije varijable. Relevantne promjenjive vrijednosti za smanjenje
ENPV nan ulu su prikazane kao poveanje investicijskog troka za 90%, poveanje operativnog troka za 105% i
smanjenje vrednovanja koristi za 32%. Imajte na umu, kako je ve reeno, da su ekonomske koristi vrednovane na per
capita temelju, pretpostavivi punu implementaciju projekta, i nisu funkcija inkrementalnog tarifnog prihoda ili koliine
naplaene vode.
U pogledu financijske analize, poveanje operativnog troka, kao i smanjenje tarife ili koliine se ine najkritinijima.
70% smanjenja investicijskog troka, 73% smanjenja operativnog troka, 76% poveanje tarife ili 50% poveanje
naplaene koliine (potonje pod pretpostavkom uinka i na scenarij s i bez projekta), rezultiralo bi projektnim FNPV od
nule. Meutim, kljuno zapaanje je to da je uinak tarifa na financijsku isplativost, i samim tim odrivost, vrlo kritian,
kao to se moglo i oekivati. Kao to se moe vidjeti u tablici 7 iznad, generirani novani tok dolazi na nulu tijekom
razdoblja od otprilike 15 godina (poslije ega ide u permanentni viak). Znaajna smanjenja prihoda bi rezultirala
problemima odrivosti.
Analiza rizika
Na temelju rezultata analize osjetljivosti i uzevi u obzir neizvjesnosti povezane s aspektima koji nisu izravno izraeni u
CBA izraunima, matrica rizika je pripremljena kako bi se prepoznale potencijalne mjere prevencije i ublaavanja
rizika.
Analiza rizika pokazuje da je preostali rizik za projekt nizak kao rezultat mjera zamiljenih za prevenciju nastupa
prepoznatih rizika i/ili ublaavanje njihovih nepovoljnih posljedica u sluaju da se materijaliziraju.
Sve u svemu, ukupna razina preostalog rizika je ocijenjena prihvatljivom. Prema tome moe se zakljuiti da je
vjerojatnost da projekt nee uspjeti ostvariti ciljeva vrlo mala, ako se primjereno implementiraju navedene mjere
ublaavanja.
Opis rizika Proba- Jaina Razina Mjere prevencije/ Ostatak rizika

bilitet (S) rizika* ublaavanja rizika poslije mjera
* (P) (=P*S) mitigation prevencije/
measures ublaavanja
Rizici na stani potranje
Koliine B III Niska Potranja kuanstva (pri 120 l/c/d) je ve na niem Nizak
konzumirane kraju oekivanja, i oekuje se da e se smanjiti za
vode i dodatnu malu koliinu na 115 l/c/d kao rezultat
proizvedenih elastinosti cijena. Postoji vie neizvjesnosti u
otpadnih voda kontekstu industrijske potranje, ali samo 10%
ispod razine ukupnog iznosa. Veliki dio strukture trokova je
prognoze fiksiran (a nije varijabilan s obzirom na koliinu)
Prema tome promjene u potronji mogu (i moraju)
biti kompenzirane putem prilagodbi tarife, koje
imaju ogranien uinak na priutivost (vidi iduu
toku ispod).
Odgovornost ima: Gradska vlast u koordinaciji s
nositeljem projekta (poduzee u vlasnitvu grada)
Financijski rizik
Tarife nee biti B IV Umjer Kao to je prikazano u analizi osjetljivosti iznad, Nizak
odobrene na ena ovo je najkritinije pitanje odrivosti. Gradska vlast
razini potrebnoj odobrava tarifu, ali ona je predmet nacionalnog
za odrivost zakona o tarifi, koji zahtijeva puni povrat troka,
iznosi trokovne stavke koje trebaju biti ukljuene i
zahtijeva ponovno vrednovanje svake godine kako
bi se uzele u obzir eventualne promjene
konzumiranih koliina. Ovaj sustav se pokazao
funkcionalnim zadnjih godina s tarifama koje ve
doseu prikladnu razinu s obzirom na postojee
usluge. Dozvoljeno je ogranienje daljnjih tarifa na
3% dohotka kuanstva slijedei nacionalne vodie
kroz priutivost, pod uvjetom da ovo ne
kompromitira kratkoronu odrivost. Prema tome
trenutni potrebni rast tarife je svega oko 12% (povrh
inflacije) i ne bi trebao rezultirati politikim
protivljenjem kad se koristi projekta uzmu u obzir.
Odgovornost ima: Gradska vlast u koordinaciji s
nositeljem projekta
Opis rizika Proba- Jaina Razin Mjere Ostatak rizika

bilitet (S) a prevencije/ubla poslije mjera
* (P) rizika avanja rizika prevencije/ublaav
* mitigation anja
Korisnici B (=P* Trenutne razine prikupljanja
III Niska nadmauju 99% i
measures Niska
nee platiti S) disciplina prikupljanja meu populacijom je dobra. S
potrebnu obzirom da tarife ne smiju nadmaiti 3% prihoda
tarifu kuanstva daljnji porasti od tek oko 12% su potrebni
(plus inflacija), to ne bi trebalo izazvati probleme
Odgovornost ima: Nositelj projekta
Prekoraenje C III Umjere Ovo je takoer prepoznato kao kritini rizik u Niska
investicijskog na analizi osjetljivosti iznad.
troka Procjene investicijskog troka dobro se usporeuju s
trokovima iskuenima na slinim projektima
implementiranima u regiji i sadre element
nepredvienosti (10 %) kako bi se zadovoljila prva
trana prekoraenja (ako ih bude). Ipak pomni
nadzor troka u odnosu na proraun se treba
provoditi (barem kvartalno) kako bi se omoguilo
upravljanje i ublaavanje bilo kakvih prekoraenja
ako do njih doe.
Prekoraenje B II Niska Postojea struktura troka je dobro postavljena i ini Niska
operativnog dobru bazu za projekcije. Inkrementalni trokovi
troka povezani s novim investicijama (posebice WWTP)
ima vie neizvjesnosti, ali sainjava relativno mali dio
ukupnih operativnog troka.
Problemi s B IV Umjere Lokalne javne potpore ine rezidualni element Niska
dostupnou na financijskog plana povrh EU financija. Grad je
lokalnog pokazao da moe priutiti svoj doprinos
sufinanciranja referiranjem na stavke u svom buduem proraunu
koji takoer pokazuje da moe ostati unutar limita
zaduenja.
Odgovornost ima: Gradska vlast
Implementacijski rizici
Problemi s B II Niska Zemljita za novo WWTP i nove ekstenzije Niska
otkupom cjevovoda su ili u javnom vlasnitvu ili su
zemljita (ponekad) sve potrebne dozvole pribavljene.
Odgode C III Umjere Promotorov odjel za nabavu e podrati Niska
povezane s na specijalizirana tehnika pomo. Raspored nabave i
natjeajnim izgradnje ini se ostvarim i sadri adekvatno
procedurama planiranje neoekivanih okolnosti kako bi se uklopio
u razdoblje prihvatljivosti.
Operativni rizici
Tok otpadne B III Niska Projekt je izraen tako da ukljui potrebne Niska
vode u WWTP kolektore za povezane odljeve prema WWTP pod
(tj. veza) nee jednim planom financiranja.
biti ostvaren Odgovornost ima: Nositelj projekta.
Neuspjeh A IV Niska Odabir dokazanih, najboljih tehnologija dostupnih Niska
WWTP Odgovornost ima: nositelj projekta.
tehnologije u
ostvarenju
projektnih
ciljeva
Neuspjeh B III Niska Vaei propisi zahtijevaju da se korisnici poveu na Niska
potroaa u mreu unutar 12 mjeseci ili da u svakom sluaju plate
povezivanju isputanje otpadnih voda. Dodatno, komunalno
na mreu poduzee e usmjeriti postupak odobrenja za
uspostavljanje veza.
Odgovornost ima: Nositelj projekta.
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno; E. Vrlo vjerojatno. Jaina: I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak; IV.
Kritian uinak; V. Katastrofalan uinak.
Studija sluaja spalionica otpada s povratom energije
I Opis projekta
Projekt predvia izgradnju novog postrojenja za pretvaranje otpada u energiju (WtE) s nominalnim kapacitetom
spaljivanja od 200 000 tona mjeanog gradskog vrstog otpada godinje (25 tona po satu, 62.5 MW termalni inputni
kapacitet202), koji e ko-generirati toplinu i elektrinu energiju s nominalnim kapacitetima od 40 MWth i 13 MWel.
Izrada postrojenja inkorporira najbolju dostupnu tehnologiju (BAT) fully potpuno usklaeenu sa zahtjevima Smjernice
2010/75/EU203.
Projekt je lociran u regiji nove drave lanice prihvatljive za Kohezijski fond s oko 1.3 milijuna stanovnika i ukupnim
gradskim generiranjem vrstog otpada od trenutnih 585 000 tona godinje. Veliki dio ovog otpada se trenutno alje na
odlagalita bez obrade, to se smatra dugorono neodrivom praksom i nije u skladu s pravnim propisima i ciljevima
koje prua Smjernica EU o o otpadu, Smjernica o odlagalitima i planovi gospodarenje otpadom usvojeni na nacionalnoj
i regionalnoj razini. Ova nepoudana situacija i recentne odluke sredinje vlade o postupnom uvoenju poreza na
odlagalita kao naina injenja istih manje atraktivnom opcijom gospodarenja otpadom i promoviranja izgradnje
objekata za obradu otpada koje daju prioritet povratu materijala i energije i koji su trenutno promotorovi glavni poticaji
za razvoj projekta.
Projekt e biti dio regionalnog integriranog sustava gospodarenje otpadom, koji je podijeljen u dva gravitacijska
podruja, jedno sjeverno, vrlo ruralnog karaktera, i jedno juno, koje obuhvaa vei dio regionalne gradske populacije
kao i veinu komercijalne i industrijske aktivnosti. Sustav trenutno ukljuuje dva projektirana odlagalita koje svako
posluuje jednu gravitacijsku zonu, postrojenje za mehaniko-bioloku obradu (MBT) s ukupnom propusnou od 50
ktpa prikladno locirano na mjestu odlagalita u sjevernoj zoni i dva objekta za kompostiranje za zeleni otpad iz privatnih
i javnih parkova takoer locirana na mjestu odlagalita.
WtE postrojenje je izraeno kako bi obraivalo ostatak mjeanog otpada iz tri najvea grada na jugu regije (koji
predstavljaju otprilike 50% ukupne populacije regije i otprilike 60% ukupnog gradskog generiranja otpada). S
predloenim kapacitetom od 200 ktpa dozvolit e da regija zadovolji budue ciljeve odlaganja biorazgradivog otpada
bez ometanja trenutnih napora da se povea stopa odvojenog prikupljanja odabranog otpada prikladnog za reciklau.
Promotor projekta i nositelj WtE postrojenja novo poduee osnovano za implementiranje i kasnije rad novog
postrojenja. Poduzee je u suvlasnitvu regionalne vlade i lokalnih vlada tri najvea grada u regiji. Izgradnja postrojenja
bit e na natjeaju u drugoj polovici 2013. na temelju ugovora i izradi i izgradnji (FIDIC (Meunarodna federacija
konzultantskih inenjera) yellow book ugovor) i poet e u Q1 2014. Po zavretku faze izgradnje (Q3 2016), izvoa e
podrati i pripremiti novo osoblje tijekom start-up faze postrojenja za komercijalni rad koji ima poeti u sijenju 2017.
Lokacija odabrana za postrojenje je slubeni industrijski kompleks na rubovima najveeg od tri grada s dobrim vezama
na cestovni sustav i svim relevantnim komunalijama. Zemljite je u vlasnivu grada i bit e prodano projektu po trinoj
cijeni. Toplina proizvedena u WtE postrojenju bit e usmjerena u okruni sustav grijanja grada i pokrit e otprilike
polovicu ljetnog optereenja sustava (40 MW), koju trenutno prua toplinski bojler na spaljivanje ugljena. Elektrina
energija bit e usmjerena u nacionalnu elektrinu mreu i koristiti se premijom plaenom prema nacionalnoj shemi
potpore visokuinkovito sugeneriranje.204.
202 Na temelju godinje dostupnosti 8,000 sati i prosjenom energetskom sadraju otpada od 9 MJ/kg
203 Smjernica 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijea od 24. studenog 2010. o industrijskim emisijama (integriranoj prevenciji i
kontroli zagaenja)
204 Elektrina proizvodnja je kvalificirana kao visokouinkovito sugeneriranje u skladu sa Smjernicom 2012/27/EU (Smjernica o
energetskoj uinkovitosti) i prema tome postrojenje zadovoljava R1 formulue energetske uinkovitosti definiranu Smjernicom
2008/98/EC (Okvirna smjernica o otpadu). Financijska podrka je dalje opisana u odjeljku V ispod (projektni trokovi i prihodi).
II Ciljevi projekta
Opi cilj projekta je formuliran na sljedei nain:
Projekt e unaprijediti praksu gospodarenja otpadom u regiji s ciljem smanjenja negativnih uinaka po ljudsko zdravlje i
rizika okolinog zagaenja u skladu s relevatnim EU i nacionalnim propisima u sektoru gospodarenja gradskim vrstim
otpadom.
Takoer, sljedei konkretni ciljevi su formulirani za projekt:
smanjenje koliine ukupnog otpada i biorazgradivog otpada koji se trenutno odlae na odlagalitima u regiji;
povrat materijala i energije sadrane u otpadu u skladu s EU hijerarhijom gospodarenja otpadom.
Iako nije glavni projektni cilj, projekt e takoer doprinijeti poveanju koliine energije generirane iz obnovljivih izvora
djelomino mijenjajui energiju generiranu iz fosilnih goriva.
Poslije implementacije projekta, oekuje se materijaliziranje sljedeih mjerljivih koristi:
smanjenje prostora na odlagalitu koritenog za odlaganje neobraenog gradskog otpada, to rezultira proirenjem
radnog vijeka postojeih odlagalita i prema tome takoer i trokova odlaganja;
oporavak eljeznih materijala i energije sadrane u otpadu koja moe biti prodana na tritu;
smanjenje emisija staklenikih plinova zbog preusmjeravanja biorazgradivog otpada s odlagalita i djelomine
zamjene fosilnih goriva koritenih za generiranje topline i elektrine energije205.
Projektni ciljevi su dobro usklaeni s glavnim ciljevima prioritetne osi 2 Odrivo gospodarenje otpadom
nacionalnog operativnog programa Kvaliteta okolia. Posebice, investicija e pridonijeti sljedeem OP outputu i
indikatorima rezultata:
OP cilj 2023 Projekt

(% cilja)
Indikator outputa
Novi kapacitet za obradu i stabilizaciju mjeanog preostalog gradskog otpada (u 1,400 200 (14 %)
ktpa)
Indikatori rezultata
Godinja koliina biorazgradivog otpada preusmjerenog s 670 96 (14 %)
odlagalita (u ktpa) 10,700 1,530 (14 %)
Godinja koliina energije povraene iz otpada (u TJ/y)
Projekt je takoer u skladu sa zahtjevima EU Smjernice o odlagalitima 206 utoliko to doprinosi prema ostvarenju ciljeva
preusmjeravanja biorazgradivog otpada koji ide na odlagalite, koji su takoer inkorporirani u nacionalne i regionalne
planove gospodarenja otpadom za razdoblje 2014-2020. Putem smanjenja emisija staklenikih plinova, projekt takoer
doprinosi cilju klimatskih promjena i ciljevima dimenzije odrivog rasta u strategiji Europa 2020.
Sljedea tablica daje prikaz prognoze generiranja gradskog otpada, prikupljanja i obrade u regiji koji je u skladu s
osnovnim scenarijem iznesenim u Planu regionalnog gospodarenja otpadom (RWMP). Prognoza je temeljena na:
detaljnoj analizi dosadanjeg generiranja otpada i sastava otpada za razliite izvore u regiji (godine 2008-2012);
205 Doi e do neto smanjenja emisija staklenikih plinova iako e postrojenje isputati fosilni CO2 sadran u otpadu (uglavnom u
plastici i gumenim materijalnima). Za vie detalja vidi odjeljak o kvantificiranju ekonomskih koristi.
206 Smjernica 99/31/EC od 26.4.1999. o odlagalitima otpada.
dugoronoj demografskoj prognozi za regiju koja procijira prosjeni rast populacije od -0.2 % p.a. tijekom razdoblja
analize (stavka 1);
dugoronoj prognozi makroekonomskog rasta na nacionalnoj i regionalnoj razini;
prognozi generiranja za razliite vrste otpada koja predvia opadajui rast per capita generiranja otpada od +1.5 %
p.a. u 2013. do +0.5 % p.a. u 2020 i do -0.5 % p.a. u prosjeku za deset godina nakon toga (stavka 2). Ovo uzima u
obzir postupne uinke preventivnih mjera koje se imaju izvriti narednih godina u skladu s Nacionalnim programom
prevencije otpada;
progresivnoj promjeni u sastavu otpada (poveaje udjela ambalanog otpada, smanjenje organskog kuhinjskog i
otpada od hrane) kao posljedica promjena u navikama potronje populacije.
U pogledu odvojenog prikupljanja materijala koji se mogu reciklirati i ostalih tokova otpada i obrade preostalog otpada,
praenje buduih razvoja je predvieno do 2020, koji svi doprinose smanjenju otpada koji ide na odlagalite:
poveanje stope zasebnog prikupljanja reciklanog materijala (papira, plasitike, metala i stakla) iz kuanstava i
komercijalnih izvora s prosjeka od 33% 2013. do 56% 2020., osiguravajui time ispunjenje 50% cilja recikliranja
zahtijevanog lankom 11(2) Okvirne smjernice o otpadu (item 2.1.1);
poboljanje izvornog razdvajanja zelenog otpada iz privatnih/javnih vrtova i parkova poslanog na kuno
kompostiranje i u centralizirane objekte za kompostiranje (do 90% zelenog otpada iz privatnih vrtova i 100%
privatnog otpada iz javnih vrtova/parkova, ukljueno u stavku 3.2);
poetak rada MBT postrojenja s kapacitetom od 50 ktpa residualnog otpada proizvedenog u sjevernom dijelu regije u
drugoj polovici 2013. (stavka 5);
uvoenje odvojenog sustava prikupljanja za biootpad iz supermarketa, restorana, velikih kuhinja za obradu u
postrojenjima za bioplin s energetskim povratom koji poinje 2020 (10% ukupnog kuhinjskog/prehrambenog otpada
proizvedenog, ukljueno u stavku 3.2).
Prognoza pokazuje da ovi predvieni razvoji sami za sebe ne bi bili dostatni za zadovoljavanje regijinih ciljeva za 2013.
i 2020. U vezi preusmjeravanja biorazgradivog otpada s odlagalita (155 kt odnosno 109 kt, vidi stavke 6 i 7 u tablici
iznad). Daljnja analiza je takoer pokazala:
nije niti tehniki niti ekonomski izvedivo postizanje tih ciljeva iskljuivo na temelju poveanja zasebnog prikupljanja
otpada (biootpada i/ili reciklanog otpada);
trenutno ne postoje prilike za slanje rezidualnog mjeanog gradskog otpada na druge objekte za obradu otpada unutar
zemlje;
prijevoz rezidualnog mjeanog otpada na obradu izvan zemlje ne bi bio izvediv zbog visokih trokova prijevoza.
Prognoza generiranja, sastava, prikupljanja, obrade i odlaganja otpada 2013 - 2030

Stavka Parametar Jedinica 2013 2015 2017 2020 2030
1 Populacija Stanovnici 1,300,000 1,294,800 1,289,600 1,281,900 1,256,500
2 Ukupno generiranje gradskog otpada kg/capita/dan 450 464 473 480 457
3 Ukupnui gradski otpad tone/god. 585,000 600,271 609,877 615,375 573,692
Gradski otpad iz kuanstava i slian otpad iz kg/capita/dan 383 394 402 410 390
komercijalnog sektora (isklj. krupni otpad,
tone/god. 497,250 510,230 518,396 525,684 490,076
2.1 posebni otpad, opasni otpad)
Sadraj biorazgradivog otpada u 2.1 tone/god. 297,356 304,097 303,780 297,537 271,502
% 60% 60% 59% 57% 55%
Odvojeno prikupljanje reciklanog otpada na tone/god. 70,361 98,219 113,010 140,883 138,202
izvoru (papir, plastika, metal, staklo)
2.1.1
Prosjena stopa odvajanja reciklanog otpada (papir, % ukupnog 33% 43% 47% 56% 55%
plastika, metal, staklo)
Ukupno odvojeno prikupljanje organskog otpada tone/god. 12,431 15,307 18,144 37,586 36,511
na izvoru (otpad iz kuhinje i vrta, hrana)
2.1.2 Prosjena stopa razdvajanja organskog otpada % ukupnog 7% 8% 10% 21% 23%
(otpad iz kuhinje i vrta, hrana)
Sadraj biorazgradivog otpada (BDW) u 2.1.1 i tone/god. 52,709 68,626 77,241 107,502 105,121
2.1.2
2.1.3 Rezidualni prikupljeni mjeani otpad tone/god. 414,458 396,704 387,242 347,214 315,364
Sadraj biorazgradivog otpada (BDW) u 2.1.3 tone/god. 244,647 235,471 226,539 190,035 166,381
2.2 Ostali gradski otpadi (tj. krupni otpad, ulini otpad, tone/god. 87,750 90,041 91,482 89,691 83,616
trini i zeleni otpad iz vrta/parkova)
Razdvojeno prikupljanje na izvoru (ugl. zelenog tone/god. 17,550 18,008 18,296 17,938 16,723
2.2.1 otpada za centralizirano kompostiranje)
2.2.2 Rezidualni mjeani otpadi tone/god. 70,200 72,033 73,185 71,753 66,892
3.1 Ukupni reciklani materijal razdvojen na izvoru i tone/god. 67,911 96,227 111,307 138,821 134,925
poslan na recikliranje
Ukupni kuhinjski/prehrambeni/zeleni otpad tone/god. 32,431 35,307 38,144 57,586 56,511
razdvojen na izvoru za
3.2
(kuno)kompositranje/bioplinska
Sadraj postrojenja
biorazgradivog otpada (BDW) u 3.1 i tone/god. 68,504 84,833 93,708 123,647 120,172
3.2 (preusmjeren s odlagalita)
Ukupni rezidualni mjeani otpad nakon razdvajanja tone/god. 484,658 468,737 460,427 418,967 382,257
4 na izvoru
Sadraj biorazgradivog otpada (BDW) u 4 tone/god. 262,197 253,479 244,835 207,973 183,104
Rezidualni mjerani otpad za mehaniko-bioloku tone/god. 25,000 50,000 50,000 50,000 50,000
obradu (2013)
5
Sadraj biorazgradivog otpada (BDW) u 5 tone/god. 13,525 27,039 26,588 24,820 23,950
(preusmjeren s odlagalita)
6 Maksikmalni BDW za odlagalite prema ciljevima tone/god. 155,000 155,000 155,000 108,500 108,500
RWMP (BDW landfilled in 1995: 310 kt)
7 Provjera sukladnosti s ciljema za BDW tone/god. -93,672 -71,441 -63,247 -74,653 -50,654
preusmjeravanje bez projekta (6-BDW u 4 i 5)
Ostatak mjeanog otpada za pretvaranje otpada u tone/god. - - 200,000 200,000 200,000
8 energiju (projekt)
Sadraj biorazgradivog otpada (BDW) u 8 tone/god. - - 106,351 99,279 95,802
(preusmjeren s odlagalita)
9 Provjera sukladnosti s ciljem za BDW tone/god. -93,672 -71,441 43,104 24,626 45,148
Preusmjeravanje s projektom (6-BDW u 4, 5 i 8)
Implementacija projekta pretvaranja otpada u energiju (WtE) kapaciteta 200 ktpa omoguila bi regiji jasno zadovoljenje
regionalnih ciljeva za odlaganje biorazgradivog otpada za godine 2013 do 2020 (vidi stavke 6 i 9 u tablici iznad). Stroi
cilj za 2020 bi jo uvijek bio ispunjen ak i ako bi se predvieno planirano uvoenje razdvojenog sustava prikupljanja i
obrade biootpada za 2020 odgodilo za nekoliko godina.
Mogli bi se takoer pokazati kroz zasebnu analizu potranje pripremljenu za tri velika grada u regiji koji su glavni
korisnici WtE postrojenja, da e ak i poslije ispunjenje ciljeva recikliranja u 2020. biti dovoljno rezidualnog otpada za
rad WtE postrojenja pri izradbenom kapacitetu od 200 kt/a (vidi u tablici ispod vrijednosti za odvojeno prikupljanje i
ostatak otpada prikupljenog u regiji ukljuujui tri najvea grada 2020). Drugim rijeima, projekt e komplementirati a
ne se natjecati s naporima proirenja odvojenog prikupljanja materijala za reciklau u ovim gradovima. ak i ako stope
razdvojenog prikupljanja tri velika grada budu bitno vee od oekivanih 2020. i poslije toga, WtE postrojenje ne bi
trebalo raditi ispod punog kapaciteta, jer bi se moglo osloniti na rezidualni otpad proizveden u drugim gradovima regije.
Distribucija razdvojenog prikupljanja otpada i generiranja rezidualnog otpada po podregiji, 2020

Stavka Parametar Jedini Regija ukupno 3 velika grada Ostatak regije*
ca
1 Ukupna populacija stanovnici 1,281,900 640,950 640,950
2 Gradsko generiranje otpada, ukupno tone/god. 615,375 369,225 246,150
per capita generiranja otpada kg/capita/dany 480 576 384
3 Odvojeno prikupljeni materijali, ukupno tone/god. 196,408 137,485 58,922
in % of item 2 (total waste generation) % 32% 37% 24%
4 Rezidualni otpad (poslije odvojenog prikupljanja), tone/god. 418,967 231,739 187,228
ukupno
* manji gradovi i sela
Analiza potranje za glavni energetski output WtE, toplinsku energiju, je takoer izvrena, te je potvrdila odrivost
dostave topline okrunom sustavu grijanja u najveem gradu regije.
IV Analiza opcija
Kao prvo, opcija bez ikakve intervencije bi mogla biti odbaena iz razloga ranije objanjenih u analizi potranje: bez
izgradnje dodatnih kapaciteta za rezidualni tok otpada, regija nee zadovoljiti vlastite samodefinirane ciljeve
preusmjeravanja biorazgradivog otpada s odlagalita.
Nadalje, analiza opcija je ukljuenih u studiju izvedivosti procijenjuje sljedei skup opcija za projekt:
tehnoloke specifikacije komponenti WtE postrojenja;
lokaciju WtE postrojenja;
opu vrstu tehnologije obrade otpada.
Opa vrsta tehnologije obrade otpada

Pojednostavljena CBA je izvrena kako bi se usporedio ekonomski performans WtE postrojenja s onim MBT
postrojenja s istim kapacitetom propusnosti uglavnom usmjerenim na odvajanje metala i lakog zapaljivog otpada iz
mjeanog rezidualnog otpada (kako bi bio dalje obraen i koriten kao gorivo iz otpada) i stabiliziranje preostalog
organskog otpada putem
aerobne obrade207. Ove dvije opcije su postigle najvii rezultat u kvalitativnoj viekriterijskoj analizi (ukljueni tehniki,
ekonomski, upravljaki i okolini kriteriji) izvrenoj kako bi se napravio predpregled veeg broja opcija za obradu
rezidualnog otpada. Kao to se moe vidjeti u tablici ispod usporedba pokazuje da iako su obje opcije usporedive u
financijskom smislu [pokazuju slinu neto razinu financijskih niveliranih jedininih trokova (LUC) u EUR/t obraenog
otpada] 208, WtE opcija pokazuje jasno bolji performans u ekonomskoj analizi (vidi tablicu ispod) 209 210. Ovo je zato to
WtE opcija:
donosi vee smanjenje otpada koji odlazi na gradska odlagalita otpada i prema tome tedi vie prostora na
odlagalitima,
proizvodi bitno vie ekonomske koristi iz povrata, posebice energetskog, iz otpada,
donosi vee ukupno smanjenje u emisijama staklenikih plinova ak i kad se uzme u obzir dodatno isputanje
fosilnog CO2s sadranog u otpadu
Parametar Jedinica MBT WTE

Financijska analiza
FNPV ukupnog troka 1,000 EUR -176,422 -307,998
FNPV prihoda od prodaje povraenih materijala/energije materials/energy 1,000 EUR 12,015 142,896
Nivelirani jedinini trokovi (LUC), ukupno bruto EUR/t -60 -111
Od poetne investicije EUR/t -17 -55
Od reinvesticije (zamjena imovine/razlaganje) EUR/t -4 -13
Za rad/odravanje EUR/t -28 -37
Za raspolaganje outputima EUR/t -11 -6
Prihodi od prodaje povraenih materijala/energije EUR/t 4 51
Nivelirani jedinini trokovi (LUC), ukupno neto EUR/t 56 59
Ekonomska analiza
ENPV ukupnog troka 1,000 EUR -147,041 -270,338
ENPV ukupnih koristi 1,000 EUR 171,530 371,633
Uteenog prostora za odlaganje 1,000 EUR 67,516 72,133
Povraenih materijala 1,000 EUR 10,579 3,847
Povraene energije (toplinske/elektrine) 1,000 EUR - 188,308
Izbjegnutih emisija staklenikih plinova (neto) 1,000 EUR 93,435 107,346
Ukupni ENPV 1,000 EUR 24,489 101,295
207 Tehnika konfiguracija MBT postrojenja je zamiljena kako ukljuuje (i) zatvorenu mehaniku fazu predobrade za odvajanje
metala i lakog zapaljivog otpada (ii) zatvorenu bioloku fazu aerobne obrade uglavnom organskom otpada u tunelima, (iii) zavrnu
fazu sazrijevanja sa zavrnom mehanikom obradom za proizvodnju outputa nalik na kompost iz biolokih stabiliziranog otpada
(ukljuuje probiravanje i prosijavanje). with final mechanical treatment for the production of a compost like output from the
biologically stabilised waste (involving screening and sieving). Bilanca mase MBT se prepostavlja kako slijedi: a) 200 kt
mjeanog rezidualnog otpada na strani inputa, b) strana outputa: 60 kt lakog visoko zapaljivog otpada (30 %), 5.5 kt metala (2.75
%), 6 kt kara iz mehanike predobrade (3 %), 70 kt stabiliziranog outputa nalik na kompost (35 %), 40 kt gubitka mase (20 %),
18.5 kt karta iz zavrne mehanike obrade (9.25 %). Pretpostavke o konanoj destinaciji MBT outputa (vidi pretpostavke o troku
raspolaganja/preuzimanja cijene ispod): output nalik na kompost (CLO) se koristi kao pokrovni materijal na odlagalitima ili
materijal za punjenje na gradilitoma, pri sanaciji kontaminiranih lokacija, u zatvorenim rudnicima. Laki otpad se poeo koristiti
kao gorivo iz otpada u cementnim peima ili od poduzea specijalizirani za obradu i prodaju takvog goriva; povraeni metali se
prodaju na tritu; kart iz faza mehanike obrade se alje na obina gradska odlagalita.
208 Izraunato dijeljenjem neto sadanje vrijednosti neto tokova troka objekta tijekom referentnog razdoblja (ukljuujui
investiciju i OM&A troak, neto od prihoda od prodaje nusprodukata poput topline, struje i starog eljeza) diskontiranjem koliine
obraenog otpada u istom razdoblju, koristei financijsku diskontnu stopu od 4 %.
209 Temeljeno na drutvenoj diskontnoj stopi od 5 %, istoj kakva je primijenjena u ekonomskoj analizi WtE opcije, za vie detalja
vidi odjeljak VI ispod.
210 Referentno razdoblje pretpostavljeno za analizu je 30 godine, od ega je MBT opcija 3 godine u natjeajima i izgradnji i 27
godina u pogonu (4 odnosno 26 godina u sluaju WtE opcije, vidi objanjenje u odjeljku VI). Jedinini investicijski troak MBT je
procijenjen na 249 EUR/t + 5 % nepredvienih okolnosti (neto od otkupa zemljita i PDV-a), jedinini operativni i troak odravanja je
28 EUR/t plus trokovi prijevoza i odlaganja outputa koji idu na odlagalite od 9 EUR/t u 2017 koji rastu na 12 EUR/t u 2030.
Trokovi odlaganja za outpute na odlagalitu (isklj. prijevoz) su izraunati na temelju ulazne naknade na odlagalitu od 15 EUR/t plus
odlagalini porez koji poinje na 12 EUR/t u 2015, i raste na 18 EUR/t u 2020, 27 EUR/t u 2025 i 36 EUR/t u 2030. Troak podlaganja
CLO i RDF ukljuuje samo troak prijevoza jer je preuzimanje konzervativno procijenjeno kao nikakav troak za operatera
postrojenja. Za povraene materijale se pretpostavlja prodaja po prosjenoj cijeni od 150 EUR/t (ponderirani prosjek trine cijene
plaene za eljezne i neeljezne metale). Troak reinvesticije oko 20 M EUR poslije pola radnog razdoblja je pretpostavljen radi
zamjene komponenti postrojenja i opreme na kraju ekonomskog ivotnog vijeka kao i EUR 1 million za razmontiranje postrojenja.
Ostatak vrijednosti postrojenja na kraja referentnog razdoblja je nula. U ekonomskoj analizi, 30 EUR/t je pretpostavljeni ukupni
ekonomski troak odlagalinog prostora u zemlji (za neopasni gradski otpad, iskljuivi troak emisija staklenikih plinova koji su
zasebno monetizirani). Ova vrijednost je koritena za izraun ekonomskog troka odlaganja MBT ostataka (osim CLO), umjesto
odlagaline ulazne naknade i odlagalinog poreza koritenog u financijskoj analizi. Ista vrijednost se takoer primijenjuje za
monetizaciju ekonomskih koristi za svaku tonu otpada preusmjerenu s odlagalita kroz projekt (ista pretpostavka je nainjena u
ekonomskoj analizi za WtE opciju. Za detalje o pretpostavkama za WtE opciju, vidi odjeljke V i VI ispod.
Osim CBA, WtE opcija takoer postie bolji rezultat od MBT opcije s toke gledita kvalitete i trinosti glavnih
outputa i sigurnosti odlaganja otpada proizvedenog u procesima obrade. U sluaju WtE opcije, promotor projekta je u
stanju osigurati dugorono preuzimanje i pouzdani tok prihoda od prodaje topline i struje proizvedene u postrojenju kao
i osigurati pouzdano odlaganje po razumnoj cijeni opasnih i neopasnih otpada putem certificiranih objekata za odlaganje
koji postoje lociranih relativno blizu postrojenja. U sluaju MBT postrojenja, pod trinim uvjetima koji postoje u
projektnoj regiji, promotor bi bio u stanju samo osigurati kratkorone sporazume o preuzimanju za dva glavna outputa:
laki zapaljivi otpad i output nalik na kompost. U sluaju prvog proizvoda, potencijalno su ukljuene oblinje cementne
pei i razna poduzea specijalizirana za obradu i trgovinu gorivima dobivenim iz otpada, koja bi preuzela produkt bez
troka za proizvoaa. Output nalik na kompost je materijal niske kvaitete koji najvjerojatnije ne bi zadovoljio stroge
uvjete upotrebu kao kompost i prema tome bi bio dobar jedino kao pokrovni i materijal za punjenje na odlagalitima ili u
izgradnji i/ili projektima. Operateri oblinjih odlagalita i graevinska poduzea bi bili spremni preuzeti produkt po
nikakvom troku ali nisu spremni sklopiti dugorone sporazume o preuzimanju. Prema tome, u MBT opciji postoji
poprilian rizik da e promotor projekta u konanici morati platiti cijenu odlaganja dva glavna MBT ouputa.
Lokacija WtE postrojenja

Tri razliite alternativne lokacije su razmotrene za projekt. Analiza je izvrena kvalitativo razmatranjem viestrukih
kriterija poput (i) geografske lokacije u odnosu na tri grada koja proizvode otpad koji e biti obraen u postrojenju (ii)
postojanje okrunog sustava grijanja ili drugog potencijalnog preuzimatelja proizvedene topline, (iii) dostupnost ostali
relevantnih komunalnih mrea (strujne, plinske, vodovodne, itd.), (iv) dostupnost cesovne mree, (v) troak i veliina
dostupnog zemljita, (vi) udaljenost od najbliih rezidencijalnih podruja, (vii) okolina razmatranja. Predloena
lokacija osigurava sljedee prednoste: pogodnu geografsku lokaciju odnosu na tri vea grada u regiji, omoguava
prijevoz otpada do objekta bez potrebe izgradnje novih stanica za transfer otpada, cjelogodinji preuzimanje topline od
strane lokalnog okrunog sustava grijanja, dobar pristup releventnim komunalijama (toplina, struja, plin, vodovodne
mree) i sustavu cesta, dovoljna udaljenost od najblieg rezidencijalnog i Natura 2000 podruja, dostupnost prostora za
projekt i dodatno zemljite za mogua proirenja kapaciteta u sluaju ako se to bude razmatralo u budunosti.
Tehnoloke specifikacije komponentni WtE postrojenja

Analiza opcija je takoer pruila opravdanje za sljedea rjeenja predloena za tehnoloke komponente postrojenja, koje
sve ine BAT u skladu sa Smjernicom 2010/75/EU (Smjernica o industrijskim emisijama):
1 x 200 ktpa pe temeljena na reetkastoj tehnologiji,
1 x parni kotao (400C, 40 bar) s parnom turbinom povratnog tlaka s 40 MWth i 13 MWel nominalnim kapacitetom
outputa211,
1 x viefazni mokri objekt za proiavanje dimnih plinova izraen u skladu s EU zahtjevima (ukljuujui
elektrostatike precipitatore za kotao i uklanjanje pepela, selektivnu nekatalitiku redukciju (SNCR) NOx, katalitiki
filter za unitenje PCDD/F-tip organskih supstanci212).
Takoer, postrojenje e ukljuivati:
pristupnu cestu i vezu na releventne komunalije;
objekte za prijem i skladitenje dolazeeg otpada;
objekte za obradu ljake i pepela ukljuujui proctor za zrenje i odvajanje eljeznih metala;
odvojeni kotao i skladitenje pepela i objekte za skruivanje;
211 Omjer topline i struje u ukupnom energetskom output je 3:1, tj. 75 % topline (40 MWth) i 25 % struje (13 MWel). Prema tome,
na temelju procijenjenih 62.5 MW termalnog inputa, bruto CHP pretpostavljena djelotvornost je 85%, izraunata kako slijedi: (40
MWth + 13 MWel) / (200,000 t *
2.5 MWh/t / 8,000/h), s 2.5 MWh/t ili 9 kJ/kg kao procijenjenom prosjenom ogrjevnom vrijednosti mjeanog otpada i 8,000
radnih sati postrojenja godinje.
212 Poliklorirani dibenzodioksini / -furani
gumom obloeni elini dimnjak (120 m) za isputanje obraenih dimnih plinova u atmosferu;
postrojenje za proiavanje otpadnih voda za obradu otpadnih voda iz postrojenja za proienje dimnih plinova
izraeno tako da zadovolji zakonske zahtjeva za isputanje u javni kanalizacijski sustav;
automatizirana kontrola procesa i sustavi nadzora.
ljaku i pepeo je zamiljeno slati na odlagalite inertnog otpada dok e obraeni pepeo iz kotla i pepeo iz zraka biti
poslani na odlagalie opasnog otpada, koja su oba locirana u adekvatnoj blizini postrojenja (do 30 km udaljenosti).
Jednolinijska konfigurancija je izabrana za WtE postrojenje zbog nieg investicijskog i operativnog troka. Izbor je
opravdan na temelju sljedeih specifinih okolnosti;
gradsko toplinsko postrojenje ima plinski kotao u rezervi koji je lako i brzo dostupan u sluaju planiranih prekida
WtE postrojenja (ili ak malovjerojatnog dogaaja neoekivanog gaenja) 213;
u sluaju kratkih prekida za vrijeme planiranih inspekcija, lokacija dozvoljava privremeno skladitenje otpda,
adekvatno umotanog u specijalne plastine folije, koji kasnije moe biti postupno dodan u normalnu propusnost
postrojenja. U malo vjerojatnom sluaju (neoekivanog) dueg gaenja postrojenja, otpad ipak moe biti preusmjeren
s odlagalita (meutim po veem troku za WtE postrojenje), s obzirom da trenutno ne postoji apsolutna zabrana
odlaganja gradskog otpada.
V Projektni trokovi i prihodi odabrane opcije

Pregled investicijskog troka za izabranu projektnu konfiguranciju, u stalnim cijena iz 2013. je predstavljen u sljedeoj
tablici. Nisu pretpostavljene nikakve prilagodbe cijena na inflaciju tijekom razdoblja implementacije projekta.
Projektni investicijski troak Ukupni troak Neprihvatljivi Prihvatljivi

(m EUR) troak214 troak
(m EUR) (m EUR)
Naknade za planiranje/izradu 5.20 5.20 -
Otkup zemljita 2.00 2.00 -
Izgradnja 46.20 - 46.20
Postrojenje i strojevi ili oprema 92.40 - 92.40
Nepredviene okolnosti 6.93 - 6.93
Nadzor tijekom implementacije izgradnje 5.55 - 5.55
Podzbroj 160.18 7.20 152.98
(PDV) 32.04 32.04 -
UKUPNO 192.22 39.24 152.98
Ukupni jedinini investicijski troak oko 756 EUR/toni per annum kapaciteta obrade otpada215 (neto od trokova otkupa
zemljita, nepredvienih okolnosti i PDV-a) se smatra prihvatljivim za specifinu konfiguraciju postrojenja. Takoer,
jedinini investicijski trokovi budetirani za pojedinanu izgradnju i tehnoloke komponente (npr. za spaljivanje,
energetski povrat i proiavanje dimnih plinova) su smatrani usporedivima s cijenama na tritu.
Ukupni operativni i trokovi odravanja (O&M) (iskljuivi troak prijevoza i odlaganja otpada kao i za potronju struje
koje je iz vlastitog generiranja216) su procijenjeni oko 37 EUR/t obraenog otpada (4.9 % investicijskog troka neto od
otkupa zemljita, nepredvienih okolnosti i PDV-a), ukljuujui troak za osoblje(6 EUR/t), odravanje (23 EUR/t),
213 Kratki prekidi zbog godinjih inspekcija WtE objekta su predvieni u ugovoru o preuzimanju topline
214 Neprivatljivi investicijski trokovi ukljuuju trokove snoene prije poetka programskog razdoblja (za planiranje/izradu i otkup
zemljita) i PDV.
215 Ekvivalentno EUR 2.750 /MW kapacitetu termalnog inputa
216 Troak struje moe biti procijenjen kao neminovni prihod za postrojenje od prodaje struje (50 EUR/MWh), to je ekvivalent oko
m6 EUR/t te bi poveao ukupni O&M troak postrojenja s 37 EUR/t na 42 EUR/t (5.6 % neto vrijednosti imovine)
osiguranje (3 EUR/t), i procesni potroni materijali (5 EUR/t) 217. Trokovi prijevoza i odlaganja za otpadne outpute iz
spaljivanja i proiavanja dimnih plinva poveavaju ukupni O&M troak na 43 EUR/t218.
Komponentne postrojenja kratkog vijeka (75% ukupnog troka postrojenja i opreme, ekivavalent EUR 70 milijuna) bit
e zamijenje jednom tijekom referentnog razdoblja, na kraju svog ekonomskog vijeka (15 godina) 219. Pretpostavlja se da
e zamjenski radovi biti dovreni unutar jedne godine, tijekom koje e rad postrojenja biti privremeno zaustavljen220.
Troak zavrnog razlaganja i razmontiranja postrojenja na kraj referentog razdoblja (oko 6 milijuna EUR221) je takoer
razmotren u analizi.
Projektni prihodi ukljuuju prodaju materijala i energije povraenih iz otpada kao i ulazne naknade naplaene
korisnicima za gradski otpad dostavljen u postrojenje. Ovi su izraunati na temelju sljedeih cjenovnih pretpostavki.
Prihodovna Godinji Jedinina Napomena

stavka
Ulazne naknade za input/output
200,000 t cijena
30 - 59 Ulazna naknada postavljena na 30 EUR/t na poetku
otpad EUR/t rada 2017, i postupno poveana na 59 EUR/t u 2037.
Struja prodana 87,250 MWh222 50 Procijenjeni dugoroni prosjek veleprodajne trine cijene u
mrei EUR/MWh zemlji.
Fiksna premija 106,250 MWh223 15 Premija dana objektima za pretvaranje otpada u energiju
za struju iz EUR/MWh koji proizvode struju kroz visokouinkovitu kogeneraciju,
visokouinkovite koji su prihvatljivi za potpotu prema postojeoj nacionalnoj
kogeneracije shemi. S obzirom da shema istie najkasnije 2031, prihodi
su uraunati samo za prvih 15 godina rada224.
Toplina prodana 1,147,500 GJ 4.1 EUR/GJ Cijena topline odgovara ukupnom varijabilnom troku
okrunom proizvodnje topline uteenom okrunom toplinskom
toplinskom operateru u postojeem postrojenju za centralno grijanje225.
sustavu
Metali prodani na 4,000 tona 80 EUR/t Dugorona prosjena trina cijena starih eljeznih metala 226.
tritu
217 Pretpostavka za izraun O&M troka: (i) troak osoblja: 18,000 EUR po godini i zaposleniku uz stvarni rast 1 % po godini; (ii)
troak odravanja 3.1 % neto vrijednosti imovine godinje: (iii) troak osiguranja: 0.5 % neto vrijednosti imovine godinje.
218 Pretpostavke za izraun troka odlaganja: 10 EUR/t za neopasni pepeo iz spaljivanja, 100 EUR/t za opasni otpad, plus
troak prijevoza od 4.8 EUR/t; bilanca mase za WtE postrojenjne: ljaka i pepeo (24 %), metali (2 %), opasni otpad (2.5 %), gubici
mase (71.5 %).
219 Pretpostavka je u skladu s tehnikim podacima iz literature. Najvea zamjena imovine primarno se tie pei/kotla i postrojenja za
proiavanje dimnih plinova, kao i druge pomone opreme izloene velikoj potronji i habanju. Manje zamjene opreme s vrlo kratkim
vijekom (< 5 years) su ukljuene u troak odravanja (npr. za super-grijae kotlovnog sustava, valjkaste reetke u komori za izgaranje,
itd.).
220 Tijekom ovog razdoblja, postrojenje nema prihode i nema izdatke osim fiksnog operativnog troka i reinvesticijskog troka za
zamjenu imovine
221 Ova procjena troka je utemeljena u pretpostavci da e se lokacija nastaviti koristiti za istu ili slinu svrhu u budunosti.
222 Ova vrijednost odgovara stvarnoj koliini struje prodane mrei, tj. bruto generiranju minus vlastita potronja.
223 Za razliku sluaja prihoda od prodaje struje na tritu, koji su izraunati na temelju struje prodane mrei (vidi fusnotu iznad)
premija za visokouinkovitu kogeneraciju primijenjuje se na bruto generiranje struje tj. ukljuujui vlastitu potronju struje.
224 Veina EU zemalja ima shemu koja prua financijsku potporu za struju proizvedenu u visokouinkovitoj generaciju ili iz
obnovljivih izvora energije (RES). Financijska potpora moe imati razne oblike, poput investicijske pomou, posebnih feed-in-tarifa,
fiksnih i varijabilnih premija plaenuh povrh trinih cijena struje ili zelenih certifikata. Gdje su WtE objekti prihvatljivi za potporu
prema ovim shemama, svaki dodatni prihodi trebaju biti ukljueni u financijsku analizu. U ovom sluaju, fiksna premija za struju
proizvedenu u visokouinkovitom kogeneriranju je pretpostavljena. Gdje shema potpore ima jasno definirano razdoblje vaenja,
konzervativan pristup je ogranienje novanih tokova samo do kraja utvrenog razdoblja potpore. U ekonomskoj analizi, mogue
dvostruko zbrajanje treba biti iskljueno prije ukljuivanja ovih premija kao ekonomskih koristi.
225 Izmjeteni izvor topline u ovom specifinom sluaju je ugljenski toplinski kotao. Varijabilni troak od 4.1 EUR/GJ ukljuuje
troak goriva i prijevoza goriva (uvozni ugljen) kao i druge varijabilne O&M trokove proizvodnje. Kao referenca, puni troak topline
je za ugljenski kotao ukljuujui kapitalni troak 6.8 EUR/GJ i za plinski kotao 9.0 EUR/GJ. Smanjena cijena topline (tj. ispod punog
troka topline iz izmjetenog ili idueg najboljeg alternativnog izvora) je opravdana u ovom sluaju s obzirom da se pretpostavlja da e
WtE postrojenje uzeti mjesto postojeeg kotla u prioritetnom redu sustava proizvodnje topline a ne da e izmjestiti investicije za
njegovu zamjenu ili odgoditi investicije za proirenje kapaciteta proizvodnje topline (pretpostavlja se da potranja za toplinskom
energijom nee vidljivo rasti u budunosti). Sustavi okrunog grijanja su esto preuzimatelji topline proizveden u WtE postrojenju i
situacije poput one opisane iznad mogu postojati u stvarnosti ali se smatraju standardnim scenarijem. Cijena topline ima vaan utjecaj
na financijsku odrivost WtE projekata i treba prema tome biti paljivo procijenjena u svakom zasebnom sluaju. Takoer, tamo gdje
se pretpostavlja smanjena cijena topline, treba se uvjeriti da se ovo odraava i u konanoj cijeni topline koju plaaju krajnji korisnici i
da ne dovodi do subvencioniranja operatera okrunog sustava grijanja.
226 Vlastita procjena temeljena na strunom miljenju, pod pretpostavkom konzervativnog razvoja potranje za starim eljezom na
svjetskom tritu.
Ulazna naknada naplaena u WtE postrojenju je izvorno postavljena na 30 EUR/t i postupno poveavana svake dvije
godine da bi dosegla 43 EUR/t u 2025 i 52 EUR/t u 2030, to je otprilike jednako kao i ulazna naknada na odlagalitu
kad se ukljui novi porez na odlagalita227. Daljna postupna poveanja WtE ulazne nakade konano dovode do 59 EUR/t
u 2037 (godina 21. rada), to je ukupni nivelirani jedinini troak postrojenja (LUC), procjena razine punog povrata
troka (vidi tablicu prikazan u odjeljku o analizi opcija iznad). Vie ulazne naknade nisu primijenjive zbog razloga
priutivosti228.
Ulazna naknada na poetku rada jasno nadmauje LUC komponentu O&M i zamjene imovine te je ekvivalentna
otprilike 50% ukupnog LUC. Nivelirana ulazna naknada za itavo analizirano razdoblje je oko 45 EUR/t, to je
ekvivalentno 75% ukupnog LUC.

Analiza je izvrena u referentnom razdoblju od 30 godina, u skladu s preporukama ovog vodia za projekte u sektoru
otpada, koji ukljuuju 4 godine za implementaciju i 26 godina rada. Operativno razdoblje je produeno iznad
ekonomsmog ivota naelno procijenjenog za imovinu postrojenja (15 godina) pretpostavljanje znaajnih zamjena
imovine u esnaestoj godini rada. Na kraju referentnog razdoblja, smatra se da je postrojenje iskoristilo veinu svog
uslunog potencijala to ini njegovu trinu vrijednost beznaajnom. Zato je ostatak vrijednost i konzervativno
postavljen na nulu te je samo troak razlaganja i razmontiranja postrojenja uraunat za zadnju godinu referentnog
razdoblja (vidi odjeljak V iznad).
Financijska i ekonomska analiza izvrene su pri stalnim cijenama. Stvarna diskontna stopa od 4% je koritena u
financijskoj analizi te od 5% u ekonomskoj analizi, u skladu sa standardnim mjerilima preporuenima u ovom vodiu.
Inkrementalna metoda je primijenjena i u financijskoj i u ekonomskoj analizi. U specifinom sluaju financijske analize
meutim, scenarij bez projekta je scenarij bez rada, tako da su inkrementalni novani tokovi preuzeti iz scenarija s
projektom. Ova pretpostavka je opravdana injenicom da je promotor projekta novi subjekt stvoren sa specifinom
odgovornou izvrenja i kasnijeg rada projekta.
Financijska analiza
Projekt je u skladu sa zahtjevima Komisijine odluke od 20.12.2011. (o dravnoj pomoi i uslugama od opeg
ekonomskog interesa)229 i prema tome ne zahtijeva notifikaciju Generalnog direkorata Europske komisije za
konkurentnost. U ovom sluaju metoda jaza financiranja je koritena kako bi se prikazale potrebe za financiranje i
proporcionalnost dravne pomoi odobrene projektut230.
Stopa jaza financiranja je 24.0% (DIC = EUR 145.0 milijuna, DNR = EUR 110.2 milijuna, vidi izraune u tablici
ispod), uglavnom zbog injenice da je ulazna naknada postrojenja limitirana iz razloga priutivosti i ne povraa puni
troak postrojenja za vei dio referentnog razdoblja.
Sufinancirajui doprinos EU projektu (nepovratna potpora) rezultira s EUR 29.4 milijna mnoenjem prihvatljivog
troka prikazanog u odjeljku V iznad (EUR 153 milijuna) sa stopom jaza financiranja (24.0%) i sa stopom
sufinanciranja relevantne prioritetne osi OP-a (80%).
227 Za detalje vidi fusnotu u odjeljku o analizi opcija

228 Kako bi se potkrijepilo postavljanje ulazne naknade WtE postronja ispod razine punog povrata troka (tj. LUC postrojenja),
analiza priutivosti kuanstva je izvrena, koja je usporedila maksimalnu priutivu razinu izdataka kuanstva za usluge gospodarenja
otpadom definirane od strane kompetentnih nacionalnih vlasti, i ukupnog troka gradskog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se
postigla puna sukladnost sa svim zakonskim zahtjevima do 2020. Razina naknada plaenih za usluge gospodarenja otpadom,
ukljuujui ulaznu naknadu za WtE postrojenje je izraunata tako da ne nadmauje maksimalne priutive razine. Postupno poveanje
otpadnih naknada prati projicirani napredak u dohotku kuanstava tijekom referentnog razdoblja projekta.
229 Odluka Komisija od 20.12.2011. o primjeni lanka 106(2) Sporazuma o funkcioniranju Europske unije na dravnu pomo u
obliku kompenzacije javne usluge odobrene odreenim pothvatima kojima su povjerene usluge od opeg ekonomskog interesa.
230 Ovo se smatralo pojedinianom verifkacijom potreba za financiranjem u skladu s primijenjivim pravilima o dravnoj pomoi u
smislu lanka 61(8)(c) Uredbe (EU) br. 1303/2013. Prema tome lanak 61 (1-6) se ne primijenjuje u ovom sluaju.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
EU POTPORA
Izgradnja Rad
Izraun diskontiranog investicijskog troka NPV 4
(DIC)
Investicijski troak (isklj. nepredviene mEUR %145.0 7.2 89.0 42.6 14.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
DIC / Novani tok investicijskog troka
okolnosti) mEUR 145.0 7.2 89.0 42.6 14.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izraun diskontiranih neto prihoda (DNR) NPV 4
Input otpada ktpa % 0.0 0.0 0.0 0.0 200.0 200.0 200.0 200.0 200.0 200.0 200.0 0.0 200.0 200.0
Ulazna nakada EUR/t 0.0 0.0 0.0 0.0 30.0 30.0 33.0 33.0 36.1 36.1 47.4 54.0 59.4 59.4
Prihod od ulazne naknade mEUR 123.7 0.0 0.0 0.0 0.0 6.0 6.0 6.6 6.6 7.2 7.2 9.5 0.0 11.9 11.9
Prihod od prodaje metala i energije mEUR 142.9 0.0 0.0 0.0 0.0 10.8 10.8 10.8 10.8 10.9 10.9 10.9 0.0 9.3 9.3
Prihod od prodaje topline mEUR 64.9 0.0 0.0 0.0 0.0 4.7 4.7 4.7 4.7 4.7 4.7 4.7 0.0 4.7 4.7
Prihod od prodaje struje mEUR 73.6 0.0 0.0 0.0 0.0 5.8 5.8 5.8 5.8 5.8 5.8 5.8 0.0 4.2 4.2
Prihod od prodaje metala mEUR 4.4 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.0 0.3 0.3
O&M troak (uklj. troak reinvesticije) mEUR -156.4 0.0 0.0 0.0 0.0 -8.6 -8.6 -8.6 -8.7 -8.7 -8.7 -8.7 -72.1 -8.9 -15.6
Fiksni O&M troak mEUR -91.8 0.0 0.0 0.0 0.0 -6.5 -6.5 -6.5 -6.5 -6.5 -6.5 -6.6 -2.1 -6.7 -6.8
Varijabilni O&M troak mEUR -29.3 0.0 0.0 0.0 0.0 -2.1 -2.1 -2.1 -2.1 -2.1 -2.1 -2.1 0.0 -2.1 -2.1
Troak reinvesticije mEUR -35.4 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -70.0 0.0 -6.7
DNR / Novani tok neto prihoda mEUR 110.2 0.0 0.0 0.0 0.0 8.2 8.2 8.8 8.7 9.4 9.4 11.6 -72.1 12.3 5.6
PRIHVATLJIVI ROAK (EC) mEUR 153.0
STOPA JAZA FINANCIRANJA (FGR = (DIC - 24.0%
DNR)
STOPA/ DIC)
SUFINANCIRANJA PRIORITETNE 80.0%
OSI (CF)
EU POTPORA ( = EC x FGR x CF) mEUR 29.4
Ostatak projektnih investicija je financiran nacionalnom javnom potporom od EUR 7.3 milijuna, zajmom koji je sklopio
promotor projekta (EUR 80.0 milijuna) i doprinosima od dioniara promotora projekta (EUR 43.4 milijuna) kako je
prikazano u sljedeoj tablici.
Izvori m % udio
Prihvatljivi investicijski troakfinanciranja EUR
153.0 95.5 %
EU potpora 29.4 18.3 %
Nacionalna javna potpora 7.3 4.6 %
Zajam 80.0 49.9 %
Doprinosi dioniara 36.2 22.6 %
Neprihvatljivi investicijski troak (isklj. PDV) 7.2 4.5 %
Doprinosi dioniara 7.2 4.5 %
Ukupni investicijski troak (isklj. PDV) 231 160.2 100.0 %
to se tie projektnog zajma, specifini uvjeti dogovoreni izmeu promotora projekta i IFI-a koji daje zajam ukljuuju
dospijee od 18 godina (ukljuujui poek od tri godine tijekom izgradnje i 15 godina za otplatu glavnice koje poinju u
prvoj godini rada) i prosjenu stvarnu kamatnu stopu od 4%. Kamata tijekom izgradnje (IDC), ukupno 4.8 milijuna i
injekcija radnog kapitala (WC) od EUR 3.0 milijuna za financiranje poetka rada bit e prueni od strane dioniara
promotora projekta.
Predviene reinvesticije za zamjenu imovine u esnaestoj godini rada (EUR 70 milijuna) su financirane od strane
promotora projekta u jednakim dijelovima novanim tokom i zaduivanjem. Pretpostavlja se da zajam ima razdoblje
amortizacije od 10 godina s prosjenom stvarnom kamatom stopom od 4%.
Izrauni indikatora financijske profitabilnosti (stvarnih, prije poreza) su prikazani u tablici ispod, te su kako slijedi:
Povrat na investiciju (prije EU potpore): FRR(C) = 1.8 %

FNPV(C) = EUR -34.8 million
Povrat na nacionalni kapital (poslije EU potpore): FRR(K) = 1.9 %
FNPV(K) = EUR -16.3 million
231 The VAT se moe povratiti u cijelosti i predfinancirat e ga promotor projekta sredstvima koja mu stave na raspolaganje dioniari.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FRR(C)
Izgradnja Rad
Izraun povrata na investiciju NPV 4 %
Investicijski troak (isklj. nepredviene mEU -145.0 -7.2 -89.0 -42.6 -14.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak (uklj. troak reinvesticije)
okolnosti) R
mEU -156.4 0.0 0.0 0.0 0.0 -8.6 -8.6 -8.6 -8.7 -8.7 -8.7 -8.7 -72.1 -8.9 -15.6
Prihod R
mEU 266.6 0.0 0.0 0.0 0.0 16.8 16.8 17.4 17.4 18.1 18.1 20.4 0.0 21.2 21.2
Ostatak vrijednosti investicije R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
FNPV(C) prije EU potpore R
mEU -34.8 -7.2 -89.0 -42.6 -14.5 8.2 8.2 8.8 8.7 9.4 9.4 11.6 -72.1 12.3 5.6
/ Neto novani tok
R
FRR(C) prije EU potpore 1.8%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
FRR(K)
Izgradnja Rad
Nacionalna javna potpora mEU 0.0 4.5 2.1 0.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Doprinosi dioniara R
(uklj. WC i IDC)
mEU 7.2 22.1 12.5 9.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
R
Zajjmovi mEU 0.0 48.8 23.3 7.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 35.0 0.0 0.0
Stanje kredita (zajam za financiranje poetnih
R investicija)
Poetno stanje mEU 0.0 0.0 48.8 72.1 80.0 76.0 71.8 67.5 63.0 58.4 32.0 0.0 0.0 0.0
Isplate zajma R
mEU 0.0 48.8 23.3 7.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate kamate R
mEU 0.0 0.0 2.0 2.9 3.2 3.0 2.9 2.7 2.5 2.3 1.3 0.0 0.0 0.0
Otplate glavnice R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 4.0 4.2 4.3 4.5 4.7 4.9 5.9 0.0 0.0 0.0
Zavrno stanje R
mEU 0.0 48.8 72.1 80.0 76.0 71.8 67.5 63.0 58.4 53.5 26.1 0.0 0.0 0.0
R imovine)
Stanje kredita (zajam za financiranje zamjene
Poetno stanje mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 22.6 4.1
Isplate zajma R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 35.0 0.0 0.0
Otplate kamate R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.9 0.2
Otplate glavnice R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 3.4 4.1
Zavrno stanje R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 35.0 19.2 0.0
Izraun povrata na nacionalni kapital R NPV 4 %
Nacionalna javna potpora mEU -6.9 0.0 -4.5 -2.1 -0.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Doprinosi dioniara (uklj. WC) R
mEU -44.1 -7.2 -22.1 -10.6 -6.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate kamate R
mEU -27.6 0.0 0.0 -2.0 -2.9 -3.2 -3.0 -2.9 -2.7 -2.5 -2.3 -1.3 0.0 -0.9 -0.2
Otplate glavnice R
mEU -64.5 0.0 0.0 0.0 0.0 -4.0 -4.2 -4.3 -4.5 -4.7 -4.9 -5.9 0.0 -3.4 -4.1
O&M troak (uklj. troak R
mEU -139.8 0.0 0.0 0.0 0.0 -8.6 -8.6 -8.6 -8.7 -8.7 -8.7 -8.7 -37.1 -8.9 -15.6
reinvesticije financiran iz
projektnog novanog toka) R
Prihod mEU 266.6 0.0 0.0 0.0 0.0 16.8 16.8 17.4 17.4 18.1 18.1 20.4 0.0 21.2 21.2
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
FNPV(K) - poslije EU R
mEU -16.3 -7.2 -26.6 -14.7 -10.2 1.0 1.0 1.6 1.5 2.2 2.2 4.4 -37.1 8.0 1.2
R
FRR(K) poslije EU potpore 1.9 %
Pri razmatranju svih novanih tokova opisanih iznad, i u tijeku implementacije projekta i u tijeku rada, oekuje se da
projekt bude financijski odriv, jer kumulirani neto novani tok nikad nije negativan tijekom referentnog razdoblja (vidi
sljedeu tablicu).
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
Izgradnja Rad
EU potpora mEU 0.0 17.9 8.6 2.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Nacionalna javna potpora R
mEU 0.0 4.5 2.1 0.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Doprinosi dioniara (uklj. WC i IDC) R
mEU 7.2 22.1 14.5 12.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate zajma R
mEU 0.0 48.8 23.3 7.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 35.0 0.0 0.0
Prihod R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 16.8 16.8 17.4 17.4 18.1 18.1 20.4 0.0 21.2 21.2
Ukupni novani tok R
mEUR 7.2 93.3 48.5 23.9 16.8 16.8 17.4 17.4 18.1 18.1 20.4 35.0 21.2 21.2
Troak investicije (uklj. nepredviene okolnosti) mEU -7.2 -93.3 -44.6 -15.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak (uklj. troak reinvesticije) R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 -8.6 -8.6 -8.6 -8.7 -8.7 -8.7 -8.7 -72.1 -8.9 -15.6
Otplate kamate R
mEU 0.0 0.0 -2.0 -2.9 -3.2 -3.0 -2.9 -2.7 -2.5 -2.3 -1.3 0.0 -0.9 -0.2
Otplate glavnice R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 -4.0 -4.2 -4.3 -4.5 -4.7 -4.9 -5.9 0.0 -3.4 -4.1
Korporativni porez na dohodak R
mEU 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -0.2 -0.2 -0.7 0.0 -0.6 0.0
Ukupni novani odljev R
mEUR -7.2 -93.3 -46.6 -18.0 -15.8 -15.8 -15.9 -15.9 -16.0 -16.1 -16.7 -72.1 -13.8 -19.9
Neto novani tok mEUR 0.0 0.0 2.0 5.9 1.0 1.0 1.5 1.5 2.0 2.0 3.7 -37.1 7.4 1.2
Kumulirani neto novani tok mEUR 0.0 0.0 2.0 7.8 8.8 9.8 11.3 12.8 14.9 16.9 31.7 11.6 47.4 77.8
Takoer, omjer pokrivenosti servisiranja duga (omjer EBITDA (zarade prije kamata, poreza, deprecijacije i
amortizacije) i otplate duga za sklopljene zajmove) je uvijek iznad 1.1 tijekom itavog razdoblja otplate zajmova.
Ekonomska analiza
Ekonomska analiza istrauje uinak na drutvo unapreenja praksi gospodarenja otpadom putem implementacije objekta
za spaljivanje otpada s povratom energije i materijala. Protuinjenini scenarij koriten kao osnova je onaj s nastavkom
odlaganja neobraenog mjeanog rezidualnog otpada prikupljenog u projektnom podruju (business as usual).
Financijski trokovi projekta su koriteni kao temelj procjene ekonomskih trokova. Sljedei korektivni faktori su
primijenjeni:
Trokovna stavka Primijenjena Napomena

Tehnoloka oprema, graevni korekcija Nabavljena na otvorenim, konkurentnim,
materijali i povezane usluge CF = 1 meunarodnim natjeajima, adekvatno cijenjena na
tritu. Nema korekcija
Kvalificirani rad potreban za Konkurentno trite je pretpostavljeno za kvalificirani rad koji
inenjerske usluge i pogon CF = 1 se prema tome moe smatrati adekvatno cijenjenim na tritu.
Nema korekcija
Nekvalificirani rad potreban za
radove na izgradnji i pogon SWCF = 0.6 Visoka regionalna nezaposlenost, prema tome, potrebna je
korekcija.
Prodajne cijene su u rasponu cijena koje se obino pronalaze
Troak zemljita CF = 1 za slina zemljita na lokalnom tritu.
Potroni materijali u pogonu Uglavnom adekvatno cijenjeni na tritu. Prirodni plin se
CF = 1 otpoetka koristi u malim koliinama. Nema korekcija
U O&M troak nije ukljuena struje koju konzumira
Trokovi struje N.A. postrojenje iz vlastite proizvodnje i nije potrebna dodatna
struja iz mree.
Smatra se da ulazne naknade objekata za odlaganje otpada
dovoljno internaliziraju sav financijski troak i
Trokovi odlaganja CF = 1 eksternalije povezane s odlaganjem neopasnog i opasnog
otpada proizvedenog u postrojenju.
Nisu potrebne korekcije za trokove odlaganja otpada.
Rezervni dijelovi i vanjske usluge koriteni za
Ostali operativni trokovi (tj. odravanje/popravak imovine su adekvatno cijenjeni na
CF = 1 tritu. Osiguranje e se nabaviti putem otvorenog natjeaja,
odravanje imovine i troak
osiguranja) lokalne cijene su usporedive s cijenama u ostatku Europe.
Nema korekcija.
Sljedee socioekonomske koristi projekta su monetizirane u ekonomskoj analizi:
utede troka resursa kroz poboljano gospodarenje otpadom, koje mogu biti podijeljene u sljedee podkategorije:
uteeni troak prostora za odlaganje (tj. produenje ivotnog vijeka odlagalita) putem preusmjeravanja gradskog
otpada u novi objekt za gospodarenje otpadom tj. WtE postrojenje;
izbjegnuti troak alternativne proizvodnje energije i metala povraenih iz otpada (tj. toplina, struja, staro eljezo);
izbjegnute eksternalije iz emisija staklenikih plinova kroz poboljano gospodarenje otpadom, podijeljeno u etiri
podkategorije:
izbjegnute emisije staklenikih plinova iz poboljanog gospodarenja otpadom (razmotrivi i izbjegnute emisije
staklenikih plinova s odlagalita i dodatna isputanja fosilnog CO2 prilikom spaljivanja materijala sadranih u
otpadu);
izbjegnute emisije staklenikih plinova iz postojee proizvodnje toplinske energije temeljene na fosilnim gorivima
(putem generiranja topline iz otpada);
izbjegnute emisije staklenikih plinova iz idue najbolje alternativne proizvodnje temeljene na fosilnim gorivima
(putem generiranja struje iz otpada);
izbjegnute emisije staklenikih plinova iz proizvodnje metala temeljene na sirovinama (putem povrata metala iz
otpada
Ostale pozitivne eksternalije poboljanog gospodarenja otpadom postignute projektom nisu uraunate u ovom sluaju jer
se smatraju neznaajnima u monetarnom smislu u usporedbi s eksternalijama izbjegnutih emisija staklenikih plinov, tj.
izbjegnutih emisija zagaivaa zraka poput NOx, SO2 i sitne estine tvari kroz uklanjanje ugljena kao goriva u
generiranju energije, ili izbjegnute kontaminacija tla i vode putem gradskih odlagalita otpada. Ove dvije kategorije
eksternalija mogu se smatrati preteno internaliziranima u utedama resursnog troka pod tokama 1 a) i b) spomenutima
iznad.
Negativne eksternalije projekta uraunate u ekonomsku analizu su emisije fosilnog CO2 generirane kroz spaljivanje
otpada, koje se oduzimaju od koristi spomenutih pod tokama 2 a) d) iznad. Ostale negativne eksternalije se smatraju
neznaajnima pa prema tome nisu urainate:
fosilne CO2 emisije prilikom implementacije projekta (npr. iz goriva i potronje struje tijekom izgradnje);
ostale emisije iz WtE postrojenja u zrak, vodu i tlo: minimizirane kroz inkluziju BAT za obradu dimnih plinova,
pepela iz spaljivanja i otpadnih voda proizvedenih u postrojenju kao i sigurnog odlaganja pepela (to je sve
internalizirano u troku projekta);
vizualne ili ostale nepogodnosti (tj. vizualni uinak, buka, smradovi) koje stvara WtE postrojenje: smatraju se
minimalnima u ovom sluaju jer e se projekt implementirati na postojeoj brownfield lokaciji koja se nalazi na rubu
grada oko 2 km od najblieg rezidencijalnog podruja232.
Monetizacija projektnih socioekonoskih koristi je razjanjena u sljedeoj tablici (za 2017 i 2042, tj. prvu i zadnju godinu
rada).
Monetizacija projektnih koristi Vrijednost
(2017 / 2042)
B1. Utede troka resursa kroz poboljano gospodarenje otpadom m EUR 22.0
B1a) Ekonomska vrijednost uteenog prostora za odlaganje (isklj. eksternalije iz emisija staklenikih m EUR 6.0
plinova)
Monetizacija ekonomske koristi je temeljena na punom (financijskom) troku izgranje, rada,
zatvaranje i naknadne brige za prosjeno odlagalie u zemlji kao dodatak oportunitetnom troku
koritenog zemljita i pozitivnim eksternalijama iz izbjegnutih emisija u tlo i vodu.
Izraun uteenog troka prostora za odlaganje je sljedei:
Koliina otpada preusmjerenog s odlagalita (200,000 ktpa) x procijenjeni troak prostora za odlaganje
u zemlji ukljuujui oportunitetni troak zemljita (30 EUR/t234) = EUR 6.0 milijuna
B1b) Ekonomska vrijednost povraene energije u obliku topline (isklj. eksternalije iz emisija m EUR 9.3
staklenikih plinova)
Monetizacija ekonomske koristi je temeljena na izbjegnutom troku postojeeg izvora topline
izmjetenog u sustavu, to je u ovom sluaju postojeju ugljenski toplinski kotao. Uz dugoroni
troak proizvodnje topline, koji ukljuuje pune kapitalne i operativne trokove, troak ekonomske
kazne za (limitiranu) sigurnost opskrbe ugljenom je ukljuen u izraun235.
Upotreba dugoronog graninog troka izmjetenog izvora topline je temelj vrednovanja
ekonomske koristi za drutvo, umjesto kratkoronog granimog troka koritenog u financijskoj
analizi, opravdana time to potonji ne predstavlja konkurentni trini ishod (lokalno trite
toplinske energije ima samo jednog potencijalnog preuzimatelja koji diktira cijenu) i prema to ne
odraava stvarno oportunitetni troak toplinske energije.
Izraun izbjegnutog ekonoskog troka proizvodnje topline (isklj.eksternalije):
Godinja proizvodnja topline u WtE postrojenju (1,147,500 GJ) x dugoroni granini troak postojee
proizvodnje temeljene na ugljenu plus kazneni troak za sigurnost opskrbe ugljenom (6.7 EUR/GJ +
1.4 EUR/GJ236) = EUR 9.3 milijuna
232 Negativne eksternalije iz vizualnih i ostalih nepogodnosti (buka, smrad) su uobiajene za velike projekte upravljanja otpadom
poput odlagalita i postrojenja za obradu otpada ali mogu biti teke ili ak nemogue za kvantificiranje kad se takvi projekti
implementiranju u blizini ili na mjestu postojee brownfield lokacije ili u velikoj industrijskoj zoni. Ovo je zbog tekoa u izoliranju
nepogodnosti uzrokvanih projektom od onih koje ve uzrokuje postojea lokacija/infrastruktura. Meutim kad se veliki projekti
gospodarenja otpadom implementiraju na greenfield lokacijama koje su u blizini rezidencijalnih podruja, takve negativne eksternalije
ne bi trebalo ignorirati u ekonomskoj analizi. Tipina metoda primijenjena za monetiziranje takvih eksternalija je metoda hedonistikih
cijena. U primjeni metode postoje tri vane varijable koje treba procijeniti: (i) podruje utjecaja projekta i zahvaene nekretnine (u m2),
(ii) prosjena vrijednost nekretnina ili godinji najam (u EUR/m2) I (iii) stopa deprecijacije oekivana zbog projekta (in %). Dok je
procjena prve i druge varijable snano ovisna o imbencima specifinima za lokaciju, trea varijabla moe se procijeniti na temelju
iskustva iz ostalih usporedivih projekata. Referenca je napravljena na poglavlje Chapter 4.2.7.4 i Aneks VI, koji pruaju vie detalja i
primjer primjene.
233 Vrijednost je preuzeta iz nacionalnog CBA vodia, predstavlja prosjek procijenjen za zemlju preporuen za upotrebu ako nema
bolje procjene dostupne za odnosnu projektnu regiju.
234 U ovoj studiji sluaja smatra se da se ugljen uvozi. U sluajevima da se ugljen uglavnom tuzemno proizvodi, kazna za sigurnost
opskrbe moe biti uklonjena ili umanjena.
235 Troak proizvodnje je temeljen na prosjenom troku goriva ukljuujui prijevoz od oko 85 EUR/t. Struna procjena je koritena
za troak kazne za sigurnost opskrbe ugljenom

(2017 / 2042)
B1c) Ekonomska vrijednost povraene energije u obliku struje (isklj. eksternalije iz emisija EUR 6.4 m
staklenikih plinova). Monetizacija ekonomske koristi je temeljena na izbjegnutom troku idueg
najboljeg alternativnog postrojenja za proizvodnju struje. Dugorono, u Europi, ovo bi bile CCGT
(plinske turbine kombiniranog ciklusa) 237.
Fiksna premija za visokouinkovito sugeneriranje razmotrena u financijskoj analizi povrh trine
cijene struje nije razmotrena jer bi u suprotnom predstavljala dvostruko zbrajanje. Izraun
izbjegnutog financijskog troka generiranja struje iz alternativnih izvora je sljedei:
Godinji izvoz struje WtE postrojenja (84,250 MWh) x dugoroni granini troak generiranja struje u
CCGT plus a kazneni troak za sigurnost opskrbe plinom (65 EUR/MWh + 10 EUR/MWh) = EUR 6.4
milijuna
B1d) Ekonomska vrijednost povraenog eljeznog metala (isklj. eksternalije iz emisija staklenikih EUR 0.3 m
plinova).
Monetizacija ekonomske koristi je temeljena na izbjegnutom troku alternativne proizvodnje
metala iz sirovina. S obzirom da je trite starog eljeza dobro razvijeno u zemlji, financijska
cijena plaena na lokalnom tritu se smatra dobrim odrazom izbjegnutog financijskog troka
alternativne proizvodnje metala iz sirovina.
Izraun izbjegnutog financijskog troka proizvodnje metala je sljedei:
Koliina godinje povraenog eljeznog materijala (4,000 t) x procijenjena dugorona prosjena
trina cijena starog eljeza (80 EUR/t) = EUR 0.3 milijuna
B2. Izbjegnute eksternalije iz emisija staklenikih plinova putem poboljanog gospodarenja otpadom i EUR 7.5
povrata materijala/energije m/ EUR
B2a. Izbjegnute eksternalije iz emisija staklenikih plinova putem poboljanog gospodarenja 11.8
EURm1.5
(izbjegnuti stakleniki plinovi s odlagalita minus dodatne emisije fosilnog CO2 iz spaljivanja m / EUR
1.1m
otpada)
Specifine emisije staklenikih plinova po toni otpada procijenjene na odlagalitu su u ovom
sluaju 0.67 tCO2eq/t u prvoj godini rada, uz postupno smanjivanje na 0.62 tCO2eq/t na kraju
referentnog razdoblja. Procijenjeni faktori specifinih emisija staklenikih plinova za WtE
postrojenje (isklj. emisije staklenikih plinova izbjegnute kroz izmjetanje fosilnih goriva
alternativnim objektim proizvodnje energije, koje su izraunate ispod) su 0.47 tCO2eq/t u prvoj
godini rada, s postupnim rastom na 0.55 tCO2eq/t na kraju refrerentog razdoblja. 238, 239
Izraun izbjegnutog troka emisija staklenikih plinova putem poboljanog gospodarenja otpadom
Koliina otpada obraenog u WtE postrojenju (200,000 ktpa) x (emisijski faktor staklenikih plinova
za odlagalita GHG emisijski faktor za WtE postrojenje : 0.21 tCO2eq/t do 0.08 tCO2eq/t) x cijena u
jeni CO2 (od 36 EUR/t u 2017 do 50 EUR/t u 2030 i 63 EUR u 2042)240 = EUR 1.5 milijuna (2017)
/B2b.
EURIzbjegnute
1.1 milijuna (2042)
emisije staklenikih plinova putem povrata energije u obliku topline EUR 4.7
Specifine emisije staklenikih plinova po MWh proizvedene topline iz ugljena su 0.416 m / EUR
8.4 m
tCO2eq/MWh (kotao samo za toplinu s 85% bruto energetske uinkovitosti).
Izraun izbjegnutog troka emisija staklenikih plinova putem izmjetanja proizvodnje topline iz
postojeeg izvora:
Koliina godinje proizvedene toplinske energije (318,750 MWh) x specifini emisijski faktor
staklenikih plinova za ugljenski toplinski kotao
(0.416 tCO2/MWh) x cijena u sjeni CO2 (od 34 EUR/t u 2017 do 50 EUR/t u 2030 i 63 EUR u
2042) = EUR 4.7 milijuna (2017) / EUR 8.4 milijuna (2042)
236 Upotreba troka generiranja CCGT-a kao osnova monetizacije ekonomske koristi generiranja struje u WtE postrojenju je
pojednostavljenje. S obzirom da je u ovom sluaju protuinjenini scenarij onaj u kojem nije sagraeno nikakvo postrojenje,
realistinija procjena ekonomske koristi bi bilo razmatranje prosjenog troka generiranja dvaju postrojenja: postojeeg graninog
postrojenja (generiranje izmjeteno kratkorono i srednjerono) i CCGT (generiranje izmjeteno dugorono). Treba primjetiti da je
definicija graninog postrojenja specifina za svaku zemlju.
237 Specifine emisije s odlagalita i WtE postrojenja su izraene u CO22 ekvivalentima (CO2 ekvivalenti osim2eq) po toni otpadnog
inputa. Ostali stakleniki plinovi razmotreni osim CO2 su metan (CH4) I duikov oksid (N2O), koji se pretvaraju u ekvivalente CO2
primjenom faktora koji izraava njihov uinak na klimatske promjene u odnosu na uinak CO2 (npr. 21 za CH4 i 310 za N2O).
238 Specifini emisijski faktori za odlagalita i WtE postrojenje variraju tijekom itavog referentnog razdoblja jer njihov izraun ovisi
o buduim promjenama u sastavu mjeanog rezidualnog otpada koji e biti obraen u WtE postrojenju (tj. smanjenog sadraja
kuhinjskog/prehrambenog otpada i poveanog sadraja plastike). Specifine emisije s odlagalita se izraunavaju pretpostavivi
projektirana odlagalita kojima se dobro upravlja poput onih u blizini projektnog podruja. Model upotrebljen za izraun je razvio
JASPERS za objekte gospodarenja otpadom
(http://www.jaspersnetwork.org/jaspersnetwork/display/for/Calculation+of+GHG+Emissions+in+Waste+and+Waste-to-
Energy+Projects).
239 Pretpostavljenje cijene u sjeni za2
CO su konzistentne s vrijednostima sugeriranima u odjeljku 2.8.8 ovog vodia (EIB procjene),
prilagoenima stalnim cijenama iz 2013. Eskalacija od EUR 1.1 milijun godinje u razdoblju 2031 2042 je takoer konzistentna s
prijedlogom ovog vodia (takoer izraena u stalnim cijenama iz 2013).

(2017 / 2042)
B2c. Izbjegnuti troak emisija staklenikih plinova kroz povrat energije u obliku struje EUR 1.1
Specifini emisijski faktor staklenikih plinova za struju proizvedenu u CCGT je primijenjen u m / EUR
izraunu u skladu s uinjenom pretpostavkom kako bi se monetizirala korist B1c) iznad: 0.36 1.9 m
tCO2eq/MWh.
Izraun izbjegnutog troka emisija staklenikih plinova kroz izmjetanja proizvodnje struje iz
alternativnog izvora:
Koliina struje izvezene u mreu godinje (84,250 MWh) x specifini emisijski faktor za struju
proizvedenu u CCGT (0.36 tCO2eq/MWh) x cijena u sjeni CO2 (od 36 EUR/t u 2017 do 50 EUR/t u
2030 i 63 EUR u 2042) = EUR 1.1 milijun (2017) / EUR 1.9 milijuna (2042)241
B2d. Izbjegnute emisije staklenikih plinova kroz povrat eljeznog metala EUR 0.2
Procijenjene specifine emisije staklenikih plinova izbjegnute po toni recikliranog metala su 1.521 m/ EUR
0.4 m
tCO2eq/t
Izraun izbjegnutog troka emisija staklenikih plinova kroz recikliranje eljeznog metala je:
Koliina povraenog metala godinje (4,000 t) x specifini emisijski faktor staklenikih plinova za
recikliranje metala
(1.521 tCO2eq/t) x ekonomski troak CO2 (od 36 EUR/t in 2017 do 50 EUR/t u 2030 i 63 EUR u
2042) = EUR 0.2 milijuna (2017) / EUR 0.4 milijuna(2042)
Ukupna ekonomska korist (B1+B2) EUR 29.5 m
/ EUR 33.7
m
Na temelju ovih pretpostavki, sljedei rezultati su dobiveni za ekonomsku analizu projekta.
Uz procijenjenu ekonomsku stopu povrata od 10.6%, pozitivna ekonomska neto sadanja vrijednost od EUR 101.3
milijuna i omjer koristi/troka jedanak 1.37, izgradnja WtE postrojenja bi trebala poveati drutvenu dobrobit. Prema
tome, zavrijeuje EU podrku.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 25 30
ERR
Izgradnja Rad
NPV 5 %
Investicijski troak (isklj. nepredviene mEUR -138.7 -7.2 -84.4 -42.6 -14.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak (uklj. troak reinvesticije)
okolnosti) mEUR -131.7 0.0 0.0 0.0 0.0 -8.4 -8.4 -8.4 -8.4 -8.4 -8.4 -8.5 -71.8 -8.6 -14.0
Ostatak vrijednosti investicija mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Ukupni ekonomski troak mEUR -270.3 -7.2 -84.4 -42.6 -14.5 -8.4 -8.4 -8.4 -8.4 -8.4 -8.4 -8.5 -71.8 -8.6 -14.0
B1. Utede resursnog troka mEUR 264.3 0.0 0.0 0.0 0.0 22.0 22.0 22.0 22.0 22.0 22.0 22.0 0.0 22.0 22.0
B1a. Ekonomska vrijednost uteenog mEUR 72.1 0.0 0.0 0.0 0.0 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 0.0 6.0 6.0
prostora na odlagalitu
B1b. Ekonomska vrijednost mEUR 111.8 0.0 0.0 0.0 0.0 9.3 9.3 9.3 9.3 9.3 9.3 9.3 0.0 9.3 9.3
povraene energije u obliku
topline
B1c. Ekonomska vrijednost mEUR 76.5 0.0 0.0 0.0 0.0 6.4 6.4 6.4 6.4 6.4 6.4 6.4 0.0 6.4 6.4
povraene energije u obliku struje.
B1d. Ekonomska vrijednost povraenih mEUR 3.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.0 0.3 0.3
metala
B2. Izbjegnute okoline eksternalije mEUR 107.3 0.0 0.0 0.0 0.0 7.5 7.6 7.7 7.8 8.0 8.1 8.9 0.0 10.7 11.8
B2a. Izbjegnute emisije staklenikih mEUR 13.4 0.0 0.0 0.0 0.0 1.5 1.4 1.3 1.2 1.2 1.2 1.0 0.0 1.0 1.1
plinove putem poboljanog gosp.
otpadom
B2b. Izbjegnute emisije stakl. plinova mEUR 73.9 0.0 0.0 0.0 0.0 4.7 4.9 5.0 5.2 5.3 5.5 6.2 0.0 7.7 8.4
kroz proizv. topline iz otpada
B2c. Izbjegnute emisije stak. plinova mEUR 16.7 0.0 0.0 0.0 0.0 1.1 1.1 1.1 1.2 1.2 1.2 1.4 0.0 1.7 1.9
kroz struju proizvedenu iz otpada
B2d. Izbjegnute emisije stakl. plinova mEUR 3.4 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.3 0.3 0.0 0.4 0.4
kroz metal povraen iz otpada
Ukupne ekonomske koristi (B1+B2) mEUR 371.6 0.0 0.0 0.0 0.0 29.5 29.6 29.7 29.8 29.9 30.1 30.9 0.0 32.7 33.7
ENPV / Neto koristi mEUR 101.3 -7.2 -84.4 -42.6 -14.5 21.1 21.2 21.3 21.4 21.5 21.7 22.4 -71.8 24.1 19.8
ERR 10.6%
B/C OMJER 1.37
240 Ukupna proizvodnja struje u WtE objektu se koristi u izraunu ukljuujui potronju struje povezanu s vlastitim procesima, jer
se potonji takoer razmatraju na strani trokova, monetizirarani istom cijenom struje. Prema tome, novani tokovi koji odgovaraju
potronji struje povezane s vlastitim procesima ponitavaju se meusobno u ukupnom projektnom novanom toku.
VII Procjena rizika

Analiza osjetljivosti procjenjuje uinke moguih promjena u kljunim varijablama projekta na indikatore financijskog i
ekonomskog performansa projekta. I u financijskoj i u ekonomskoj analizi, analiza se izvrava koritenjem agregiranih i
odabranih ralanjenih varijabli (npr. potranja i cijene zasebno) kako bi se bolje prepoznale potencijalne kritine
varijable.
Elastinost izraunata za ENPV i FNPV(C) u pogledu razliitih inputnih varijabli241, kao i njihove promijenjive
vrijednosti242, prikazana je u tablici ispod.
Varijabl FNPV(C) Promjenjiva ENPV Promjenjiva

a
Ekon./Fin. Troak investicije elastinost
4.2 % vrijednost
-24 % elastinost
-1.4 % vrijednost
73 %
Ekon./Fin. O&M troak (uklj. 4.5 % -22 % -1.3 % 77 %
reinvesticije)
Input otpada -6.8 % 15 % 3.4 % -29 %
Ulazna naknada (WtE) -3.6 % 28 % - -
Ekon./Fin. cijena toplinske energije -1.9 % 54 % 1.1 % -91 %
Ekon./Fin. cijena struje -2.1 % 47 % 0.8 % (*)
Cijena u sjeni CO2 - - 1.1 % -94 %
Cijena u sjeni prostora na odlagalitu - - 0.7 % (*)
(*) Promijenjive vrijednosti nisu izraunate u ovom sluaju jer ENPV ne bi postao 0 ak i da je varijabla 0.
Pauasti dijagrami ispod ilustriraju elastinost i promjenjive vrijednosti za gorenavedene varijable

Sens itivity Analys is - ENPV Sensitivity Analys is - FNPV (C )
300 Econ./Fin. Investment cost 100.0
250 Econ./Fin. O&M costs
200 Waste flow
F NP V (C ) (M E U R )
0.0
E NP V (M E U R )
150 Econ./Fin. Electricity Price

100 Econ./Fin. Heat Price -50.0
50 Shadow price of CO2
Shadow price of landfill -100.0
0 space
40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% -150.0
-50
-100 -200.0
40% 60% 80% 100% 120% 140% 160%
Analiza osjetljivosti pokazuje da u ekonomskoj analizi jedino input otpada, i u manjoj mjeri troak investicije i
operativni troak kao i ekonomski troak toplinske energije i cijena u sjeni CO2, ine kritine varijable. U financijskoj
analizi, s druge strane, veina testiranih varijabli su kritine za FNPV(C)243. Ovo se moe objasniti injenicom da
FNPV(C) nije daleko od 0 (u kom sluaju bi projektna investicija bila dovoljno profitabilna be ikakve vanjske podrke).
U pogledu inputa otpada, koji se ini najkritinijom varijablom u oba sluaja, treba rei da je analiza potranje izvrena
na temelju konzervativnih procjena o generiranju otpada na regionalnoj razini i u tri velika grada koji promoviraju i
sufinanciraju projekt. Ipak, analiza potranje pokazuije da tri grada sami lako mogu proizvesti potrebnu koliinu otpada
kako bi se osiguralo da izradbeni kapacitet postrojenja bude koriten u maksimalnoj mjeri kratko/srednje/dugorono.
Ovo bi bila istina ak i ako se odvajanja reciklanog otpada na izvoru u tri grada razvije bolje od oekivanja. Prema
tome, vjerojatnost smanjenja godinje propusnosti otpada
241 Elastinost je definirana kao postotna promjena NPV indikatora od +1 % promjene u varijabli.
242 Promijenjiva vrijednost je postotna promjena potrebna da inputna varijabla uini NPV indikator jednakim 0.
243 Kritina varijabla je definirana kao ona ija varijacija za 1 % dovodi do varijacije projektnog FNPV ili ENPV za vie od 1 %.
jednaka promjenjivoj vrijednosti ENPV je vrlo niska. Via godinja propusnost od izradbenog kapaciteta nije mogua,
tako da je promjeniva vrijednost za FNPV(C) isto teoretska.
U pogledu projektnih trokova, jedinini trokovi izraunati i za izgradnju i za rad postrojenja usporeuju se vrlo dobro s
onima za sline projekte nedavno implementirane i trenutno u pogonu u EU. Procjene investicijskog troka su takoer
potvrene u konzultaciji s izraivaima postrojenja i opreme kako bi se provjerili trenutni trini uvjeti. U pogledu
trokova odlaganja otpada proizvedenog u WtE postrojenju, moe se rei da su ovi konzultirani s poduzeima za
odlaganje u regiji. Procjena utjecaja na okoli potvruje lelagnost i odrivost predloenih metoda odlaganja. Posljedino,
nema razloga za ozbiljnu sumnju u pouzdanost bilo koje projektne procjene troka, tako da se promijenjive vrijednosti
investicijskog troka i O&M troka mogu smatrati vrlo nevjerojatnim po pitanju nastupanja u stvarnosti.
U pogledu procjene ekomonske koristi od zamjene proizvodnje topline iz ugljena do koje dolazi zbog projekta, takoer
je primijeeno da je pretpostavljena vrijednost izbjegnutog troka proizvodnje topline izrauata na temelju
konzervativnih pretpostavki o cijeni ugljena, kao i kapitalnim i operativnim trokovima proizvodnje toplinske energije.
Zato je prilino nevjerojatno da e se materijalizirati promijenjiva vrijednost (potrebna da ENPV bude 0), koja je
otprilike -91 %. Ovo ne bi bio sluaj ak i ako se internalizirana kazna za sigurnost opskrbe ugljenom ukloni ili ako se
dugoroni granini troak proizvodnje toplinske energije zamijeni s kratkoronim graninim trokom (kao u financijskoj
analizi).
O pretpostavljenoj financijskoj cijeni opskrbljene topline, treba rei da su uvjeti za preuzimanje topline (ukljuujui
cijenu) ispregovarani unaprijed s lokalnim okrunim pruateljem toplinske usluge s kojim je sklopljen osnovni sporazim
koji podrava lokalna vlast dotinog grada. Bitno smanjenje cijene toplinske energije ispod pretpostavljenih razina ini
se vrlo nevjerojatnim.
U pogledu pretpostavljene cijene u sjeni CO2, uoeno je ve da su pretpostavljene vrijednosti procjene koje koristi EIB,
to im da je visoki stupanj kredibiliteta.
U pogledu ulazne naknade projektnog objekta, koja je takoer vrlo kritina za financisjku analizu, treba spomenuti da su
pretpostavljene vrijednosti u analizi raspravljene i odobrene od strane gradskih vlasti tri grada koja participriraju na
projektu zbog ega nije vjerojatno da e biti promijenjene u budunosti.
Sve u svremu, pretpostavke kritinih varijabli projekta ine se vrsto utemeljenima zbog ega se rezultati CBA ine
robusnima.
Analiza rizika
Na temelju rezultata analize osjetljivosti i uzevi u obzir neizvjesnosti povezane s aspektima koji nisu izravno odraeni
u CBA izraunima, matrica rizika je pripremljena kako bi se prepoznali mogue mjere prevencije i ublaavanja rizika.
Proba- Jaina Razina Ostatak rizika nakon

Opis rizika Mjere prevencije/ublaavanja rizika
bilitet (S) rizika * mjera prevencije/
* (P) (=P*S) ublaavanja
Rizici na strani potranje
Dostupni tok Analiza potranje izvrena na temelju
smea mnogo nii konzervativnih procjena o generiranju
od izradbenog otpada u gravitacijskoj zoni projekta, koje
kapaciteta su usporedive s pretpostavkama
postrojenja napravljenima u drugim regijama zemlje.
Lokalne vlasti tri grada koji sudjeluju u
B III Umjerena projektu kontroliraju tok otpada u zonama Nizak
prikupljanja i proizvest e vie nego dosta
rezidualnog otpada
kratko/srednje/dugorono.
Odgovornost ima: nositelj projekta u
koordinaciji s gradskim vlastima tri grada
koji sudjeluju u projektu

Sastav i ogrjevna Promjene u sastavu kuanskog otpada i

vrijednost stvarnog stopama odvajanja reciklanog i ostalog
inputa otpada su otpada pretpostavljena u prognozi potranje
izvan raspona je plauzabilna i temeljena na razvojima
koritenog u izradi vienima u drugim zemljama. Ogrjevna
postrojenja za vrijednost pretpostavljena za inputni otpad je
spaljivanje u skladu s otpadom u drugim urbanim
C III Umjerena podrujima u zemlji i inozemstvu. U sluaju Nizak
sezonskih fluktutacija u sastavu otpada,
prikladno mjeanje otpada s drugih izvora
unutar istog gravitacijskog podruja je
mogue
Odgovornost ima: Nositelj projekta u
koordinaciji s gradskim vlastima tri grada
koji sudjeluju u projektu
Neizvjesnost u Sporazum o preuzimanju toplinske energije je
pogledu ispregovarana s lokalnim okrunim
preuzimanja topline pruateljem toplinske usluge i odraen u pismu
proizvedene u C IV Visoka namjere koje su potpisale obje stranke. Nizak
postrojenju Sporazum podrava lokalna vlast relevantnog
grada
Odgovornost ima: nositelj projekta, lokalna
vlast relevantnog grada.
Financijski rizici
Prekoraenje Procjene investicijskog troka se dobro
trokova usporeuju s trokovima koje su iskusili
projekta slini projekti u EU zadnjih godina.
Konzulatacije s izraivaima postrojenja i
C III Umjerena opreme su izvrene kako bi se provjerile Nizak
procjene spram trenutnih uvjeta na tritu.
Objava javnih ugovornih obavijesti u
Slubenom glasilu EU je napravljena kako
bi se poveala konkurentnost.
Odgovornost ima: nositelj projekta
Prekoraenje Procjene operativnog troka se dobro
operativnih usporeuju s trokovima koje su iskusili slini
trokova projekti u EU zadnjih godina. Konzulatacije s
izraivaima postrojenja i opreme su izvrene
kako bi se provjerile procjene. Stvarna
poveanja u trokovima osoblja su razmatrana
u prognozi operativnih trokova. Potronja
B III Umjerena struje, koja sainjava 13% ukupnog O&M Nizak
troka je uglavnom pokrivena vlastitom
proizvodnjom.
Trokovi odlaganja otpada su konzultirani s
poduzeima za odlaganje u regiji.
Problemi s Nacionalne javne potpore potvrene su
dostupnou kroz predanost nacionalne vlade
lokalnog sufinanciranju relevatnog OP-a.
sufinanciranja Regionalna vlada i ukljueni gradovi su
se pisano obvezali na (su)financiranje
projekta, kamata tijekom izgradnje i
poetnog radnog kapitala
Nositelj projekta trai zajam od EIB-a za
C IV Visoka sufinanciranje projekt, u koju svrhu su Umjerena
poeli prvi pregovori. Odgovornost ima:
Ministarstvo financija, upravljaka vlast
odgovorna za OP, regionalna vlada,
gradske vlasti tri grada koji sudjeluju u
projektu, nositelj projekta

Odgode u pripremi Angairanje JASPERS tehnike pomoi rano u Nizak

projekta i projektnom ciklusu kako bi se smanjilo
odobrenju to C III Umjerena vrijeme potrebno za odobrenje projekta.
dovodi do kasne Odgovornost ima: upravljaka vlast odgovorna
dostupnosti EU za OP, nositelj projekta
potpora za
sufinanciranje
Manjak prihoda od Predloene ulazne naknade za WtE su
ulaznih naknada i dogovorene unaprijed s tri grada koja
prodaje materijala i sudjeluju na projektu. Cijena preuzimanja
energije ugroava toplinske energije je ispregovarana i
servisiranje duga dogovorena u naelu s lokalnim pruateljem
toplinske usluge i odraena u pismu namjere
koje su potpisale obje strane. Sporazum
ukljuuje odredbe o redovnim prilagodbama
cijene na inflaciju i promjene u cijeni ugljena
ili u cijenama koje plaa operater grijanja za
B IV Umjerena CO2 emisije. Preuzimanje cijena za struju je Nizak
dugoroni prosjek koji je pretpostavljen u
skladu s trenutnim prognozama potranje i
ponude. Cijena starog eljeza je postavljena
na temelju trenutne trine cijene koja se
smatra konzervativnom procjenom za
budunost (oekuje se da e rast potranje
nadmaiti ponudu tako da se ne oekuje pad
cijena).
Implementacijski rizici
Problemi s Zemljite je u vlasnitvu jednog od gradova
otkupom koji promovirarju projekt. Uvjeti otkupa
zemljita A II Niska zemljita su ve u principu dogovoreni. Nizak
Problemi s Postupak konzultiranja s javnou potreban
protivljenjem kao dio studije utjecaja na okoli je dobro
javnosti projektu odmakao i brige koje su iznoene na javnim
tribinama ne predstavljaju kritini problem
za projekt. Prijedlozi nevladinih
D IV Vrlo organizacija za zatitu okolia su Umjerena
visoka djelomino inkorporirani u projekt.
Publicitetne mjere usmjerene na informiranje
javnosti o projektu i njegovim ciljevima su
ukljuene u projekt.
Odgode povezane Promotorov odjel nabave bit e podran
s natjeajnim specijaliziranom tehnikom podrkom.
procedurama C III Umjerena Prikladne vremenske nepredviene okolnosti Nizak
su uraunate u raspored projekta.
Operativni rizici
Limiti na emisije Odabir dokazanih, najboljih dostupnih
zagaivaa u tehnologija za proiavanje dimnih plinova i
zrak/vodu su A II Nizak objekata za proiavsanje otpadnih voda Nizak
nadmaeni Odgovornost ima: nositelj projekta
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno; E. Vrlo vjerojatno. Jaina: I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak;
IV. Kritian uinak; V. Katastrofalan uinak.
Analiza rizika uvjerljivo pokazuje da je ostatak rizika za projekt ili nizak ili umjeren kao rezultat mjera ve
implementiranih za spreavanje nastupa prepoznatih rizika i/ili ublaavanje njihovog nepovoljnog uinka u sluaju da se
oni neoekivano materijaliziraju. Sve u svemu, ukupna razina ostatka rizika se smatra posve prihvatljivom. Moe se
prema tome zakljuiti da je, pod uvjetom da projekt dobije EU potporu kao to je oekivano i preporueno, vjerojatnost
da projekt ne uspije ostariti svoj cilj po razumnom troku samo marginalna.
5. Energetika
5.1 Uvod
Investicije u energetsku infrastrukturu u dravama lanicama EU su potaknute posebnim izazovima koji utjeu na
nacionalno, regionalno i meunarodno energetsko trite. Glavna pitanja koja su specifina za EU povezana su sa
sigurnou i pouzdanou opskrbe i pristupanim cijenama energije za potroae. Takoer, globalna zabrinutost zbog
klimatskih promjena ini potrebnom postupnu zamjenu fosilnih goriva s odrivijim izvorima. U vezi s tim, jo jedan
bitan pokreta proizlazi iz izazove koje predstavlja rastua probitanost metoda generiranja energije iz povremenih
obnovljivih izvora, pogotovo vjetra i sunca, itavom elektrinom sustavu i pogotovo elektrinoj mrei.
Ciljevi Europske energetske politike su izgradnja prikladne prekogranine povezanosti, diversifikacija izvora opskrbe i
ruta, promicanje energetske uinkovitosti i ubrzanje transformacije prema niskougljinoj energiji. Njihova strateka
vanost je potvrena sveobuhvatnom strategijom "Europa 2020" za pametni, odrivi i inkluzivni rast u EU i njenom
kljunom inicijativom zvanom resursno uinkovita Europa. Posebice, ova kljuna inicijativa smjera pomoi razdvojiti
ekonomski rast od upotrebe resursa, podravati prelazak na niskougljinu ekonomiju, poveavati upotrebu obnovljivih
izvora, modernizirati prometni sektor, promicati energetsku uinkovitost, poboljavati konkurentnost i promicati veu
energetsku sigurnost. EU je postavila ciljeve 20 postotnog smanjenja emisija staklenikih plinova ispod razine iz 1990,
20 postotnog udjela energije iz obnovljivih izvora i 20 postotnog smanjenja upotrebe primarne energije zbog
unapreenja energetske uinkovitosti do 2020. Daljnji ciljevi koje je postavila EU za 2030 kao okvira politika za klimu i
energetiku u razdoblju 2020 do 2030244: obvezujui cilj poveanja udjela obnovljive energije do najmanje 27% na razini
itave EU, kao i indikativni cilj poveanja energetskih uteda kroz unapreenje energetske uinkovitosti za 27%.
Vanost diversifikacije izvora uvoza nafte kako bi se osigurale ne samo financijske utede, zbog poveane konkurencije,
ve i energetska sigurnost, i potreba za unapreenjem europske mree, ukljuujui Transeuropske energetske mree,
takoer su istaknuti u europskim stratekim dokumentima.
Europske vlasti su razvile putokaze, akcijske planove i regulatorne dokumente. EU strateke ciljeve su drave lanice
pretoile u konkretnije mjere koje se imaju implementirati u nadolazeim godinama, skrojene po specifinim
nacionalnim i regionalnim investicijskim prioritetima.
Tijekom razdoblja 2014-2020 ERDF i Kohezijski fond e investirati u podrku prelaska prema niskougljinoj ekonomiji
u svim sektorima (tematski cilj 4), ukljuujui investicije u energetsku uinkovitost, obnovljivu energiju245, pametne
distribucijske sustave i visokouinkovitu zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije temeljenu na potranji
korisne topline. Dodatno, ERDF bi mogao investirati u unapreenje energetske uinkovitosti i sigurnosti opskrbe kroz
razvoj pametne energetske distribucije, skladitenje i sustave transmisije, i kroz integraciju distribuirane proizvodnje iz
obnovljivih izvora246. Naelno, investicije koje smjeraju postii smanjenje emisija staklenikih plinova iz aktivnosti koje
spadaju pod Aneks I Smjernice 2003/87/EC (Smjernica o sustavima trgovine emisijama) ne mogu biti podrane od
strane ERDF-a ili Kohezijskog fonda. Razlog za ovo iskljuenje je taj da bi takve investicije samo kultivirale smanjenje
cijena emisijskih dozvola, bez postizanja dodatnih smanjenja u obujmu emisija (s obzirom da broj dozvola ostaje fiksan,
a samim tim i obujam emisija staklenikih plinova).
244 Usvojilo Europsko vijee 23.10.2014. uzevi u obzir preporuke Europske komisije COM(2014) 15.
245 to se tie hidroenergije, svaki projekt koji modificira hidromorfoloke karakteristike vodnog tijela uzrokujui propadanje statusa
mora biti procijenjen u skladu s l. 4.7 WFD
246 to se tie pametne plinske infrastrukture, treba imati barem jednu od sljedeih karakteristika:
- podrava integraciju proizvodnje iz nekonvencionalnih izvora (poput obnovljivih izvora energije, RES, temeljenih na sintetikom
metanu i biometanu) u plinskim mreama, prijenos i skladitenje takvog plina;
- podrava integraciju postrojenja plinske energije u elektrinim mreama kao potrebnu za kompenziranje najveeg optereenja
kako bi se dopustila daljnja integracija RES-a (i prema tom povea udio RES-a u sustavu);
- poveava fleksibilnost plinskih mrea, posebice kroz upotrebu IT tehnologija, kako bi se podrala potranja i izazovi opskrbe, i
ponudilo muterijama nove usluge i poveanu uinkovitost uz smanjenje ukupnog klimatskog i utjecaja na okoli u usporedbi s
postojeom situacijom. Prema tome promie se win-win scenarij iz klimatske perspektive.
Odabrani popis dokumenata politika i regulatornih dokumenata za energetski sektor je stavljen na raspolaganje u
okviru ispod.
OKVIR EU POLITIKA
Strategije, putokazi i akcijski planovi

Communication from the Commission, A policy framework for climate and energy in the period from 2020 to 2030, COM(2014) 15.
Green Paper, A 2030 framework for climate and energy policies, COM(2013) 169 final.
Regulation (EU) No 347/2013 on guidelines for trans-European energy infrastructure and Commission Delegated Regulation
(EU) No 1391/2013 amending Regulation (EU) No 347/2013 of the European Parliament and of the Council on guidelines for
trans-European energy infrastructure as regards the Union list of projects of common interest.
Regulation (EU) No 1316/2013 establishing the Connecting Europe Facility.
Report from the Commission to the European Parliament and the Council, The state of the European carbon market in 2012,
COM(2012) 652 final.
European Commission Communication Making the internal energy market work, COM(2012) 663 final.
European Commission Communication Energy Roadmap 2050, COM(2011)885 final.
European Commission Communication A Roadmap for moving to a competitive low carbon economy in 2050, COM(2011) 112 final.
European Commission Communication Roadmap to a Resource Efficient Europe, COM(2011) 571 final.
Commission Staff Working Paper Energy infrastructure investment needs and financing requirements, SEC(2011) 755 final.
ENTSO-E European Network of Transmission System Operators for electricity, Ten-year Network Development Plan.
ENTSOG European Network of Transmission System Operators for Gas, Ten-Year Network Development Plan.
Member States National Renewable Energy Action Plans.247
Member States National Energy Efficiency Action Plans.248
Elektrina energija i obnovljivi izvori

European Commission Communication, Delivering the internal electricity market and making the most of public intervention,
COM(2013) 7243 final.
European Commission Communication, Renewable Energy: a major player in the European energy market, COM(2012) 271 final.
European Commission Communication, Smart Grids: from innovation to deployment, COM(2011) 202 final.
Directive 2009/72/EC concerning common rules for the internal market in electricity and repealing Directive 2003/54/EC and
Regulation 714/2009.
Directive 2009/28/EC on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing
Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC.
Prirodni plin
Regulation (EU) No 994/2010 concerning measures to safeguard security of gas supply and repealing Council Directive
2004/67/EC.
Directive 2009/73/EC on common rules for the internal market in natural gas and repealing Directive 2003/55/EC and
Regulation 715/2009.
Energetska uinkovitost
Commission Staff Working Document, Guidance note on Directive 2012/27/EU on Energy Efficiency, amending Directives
2009/125/EC and 2010/30/EC, and repealing Directives 2004/8/EC and 2006/32/EC.
Directive 2012/27/EU on Energy Efficiency.
Directive 2010/31/EU on the Energy Performance of Buildings.
247 Dostupno na: http://ec.europa.eu/energy/renewables/action_plan_en.htm

248 Dostupno na: http://www.energy-
community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/AREAS_OF_WORK/ENERGY_EFFICIENCY/NEEAPs
5.2 Opis sadraja

Razumijevanje konteksta u kojem se projekt implementira je prvi korak svake procjene projekta. Ovo je posebno vano
za energetske projekte, s obzirom da su oni obino dio mree koja se iri na nacionalnu ili meunarodnu razinu, inei
time odrivost i performans projekta predmetom velikog broja vanjskih imbenika. Temeljni elementi konteksta koji e
biti opisani za energetske projekte su prikazani u sljedeoj tablici.
Tablica 5.1: Predstavljanje konteksta: energetski sektor
Informacije
Socioekonomski - Nacionalni i regionalni rast BDP-a
i politiki trend - Raspoloivost dohotka
- Demografska promjena
- Energetska intenzivnost ekonomije249
- Trendovi cijena goriva
Zemljopisni - Vrijeme i klimatski uvjeti
imbenici - Vrsta i koliina izvora energije i goriva dostupnih na nacionalnom teritoriju (energetski balans).
- Stupanj meupovezanosti i integracije s drugim dravama
Politiki, - Referenca na EU smjernice i sektorske dokumente politika (vidi gore)
institucionalni i - Referenca na prioritetnu os i podruja intervencije operativnog programa (OP)
regulatorni - Referenca na kratkorone, srednjorone i dugorone nacionalne, regionalne i lokalne planske
imbenici dokumente i strategije ukljuujui npr. Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju.
- Politiki faktori koji utjeu na trite energenata (poput sukoba ili politikih tenzija koji se tiu
zemalja izvoznica goriva)
- Regulatorne i nadzorne vlasti i njihova uloga
Postojei - Struktura trita: energetske komunalije, veletrgovci, trgovci na malo, vrsta i broj krajnjih
uvjeti na potroaa.
tritu usluga - Stupanj vertikalne integracije trita i informacije o liberalizaciji trita i natjecanju unutar sektora
- Tarifa i sustav cijena energenata i trendovi potroakih cijena
Postojei - Obujam proizvodnje energije, posrednika i krajnja potronja, uvoz i izvoz prema vrsti energije
tehniki uvjeti (el. energija, prirodni plin, nafta, toplinska energija, sekundarna biogoriva, itd.) i izvori
usluge energije/goriva za proizvodnju elektrine energije.
- Stopa ovisnosti o uvozu
- Profil optereenja i faktor optereenja tehnologija zainteresiranih za projekt
- Sezonski i dnevni trend potronje energije
- Informacije o proloj i trenutnoj proizvodnji energije, potronji i trgovinskim obrascima
- Stupanj ostvarenosti EU/nacionalnih ciljeva za energetski sektor
- Planirana i/ili recentno izvedena investiranja koja mogu utjecati na performans projekta a
- Tehnike karakteristike usluge koja se trenutno prua
- Kvaliteta i pouzdanost usluge
- Infrastrukturni kapacitet proizvodnje/prijenosa i kapacitet skladitenja energije
Izvor: Autori

Najizravniji cilj energetskih projekata je adresiranje jednog ili vie izazova koji utjeu na energetske sustave u Europi, na
koje ukratko podsjeamo u uvodnom dijelu. Detaljnije, energetski projekti naelno smjeraju na:
razvoj novih energetskih kapaciteta kako bi se zadovoljila rastua potranja za energijom;
razvoj novih energetskih kapaciteta kako bi se smanjila ovisnost o uvozu energije;
irenje energetske opskrbne mree do podruja koja nisu posluena;
249 Definira se kao bruto domaa potronja energije podijeljena s BDP-om.

diversifikacija energetskih izvora i opskrbnih trita;
bolje integriranje nacionalnog energetskog trita s drugim dravama kako bi se osiguralo usklaivanje potroakih
cijena energije diljem EU;
poboljanje tehnike pouzdanosti i sigurnosti energetske opskrbe i izbjegavanja obustava energije;
poveanje energetske uinkovitosti u objektima za proizvodnju smanjenjem energetskih gubitaka, moderniziranjem

postojeih postrojenja za proizvodnju energije i promicanjem zajednike proizvodnje;
poveanje efikasnosti i kvalitete energetskog sustava tehnikim i/ili operativnim poboljanjem transmisije ili
distribucije energije;
poveanjem uinkovitosti energetske potronje, npr. u stambenim i/ili javnim zgradama i/ili tehnikim instalacijama,
kako bi se smanjila njihova ukupna potronja energije;
smanjenje staklenikih plinova i zagaivakih emisija proizvedenih u energetskom sektoru zamjenom fosilnih goriva
odrivijim izvorima energije, poput onih obnovljivih (vjetar, solarna energija, hidroenergija, biomasa, itd.).
Kad je definiran cilj intervencije, idui korak je detaljno predstavljanje projekta koji ima biti implementiran. Fokus je na
sljedee dvije kategorije projekata:
izgradnja, modernizacija i unapreenje kvalitete postrojenja za proizvodnju energije, skladitenja, prijenosa i mrea
transmisije i distribucije;
potezi za unapreenje efikasnosti energetske potronje, tj. energetska rehabilitacija javnih i privatnih zgrada i sustava
industrijske proizvodnje.
Informacije i podaci o inenjerskim karakteristikama projekta, tehnikim karakteristikama, oekivanim uincima, broju
posluenih potroaa bit e raspoloivi. Vidi tipine kategorije investicijskih trokova u odjeljku 5.5. Implementacija
bilo kojeg investicijskog projekta treba biti opravdana s obzirom na skup alternativnih opcija koje doputaju ostvarivanje
istog cilja (vidi odjeljak 5.6.).
Sljedea tablica prua primjere energetskih investicija, zajedno sa sljedeim tipologijama:
Tablica 5.2 Primjeri energetskih investicija

- Izgradnja elektrana koje proizvode el. energiju iz danog obnovljivog ili
neobnovljivog izvora/goriva
- Modernizacija postojee elektrane kako bi se poveao kapacitet
proizvodnje i/ili energetska uinkovitost i/ili zamijenio izvor
energije/gorivo.
Elektrina - Izgradnja/modernizacija linije za prijenos energije unutar drave ili prema
drugim dravama
energija - Izgradnja/modernizacija sustava distribucije elektrine energije
(elektrine podstanice, sustavi otpreme, elektrina prijenosna mrea)
- Razvoj pametne transmisije i sustava distribucije (pametne mree)
Proizvodnja - Razvoj i proirenje elektrinih postrojenja za skladitenje
energije, - Distribuirana (ili decentralizirana) proizvodnja250
skladitenje, - Izgradnja/modernizacija LNG terminal, podzemna postrojenja za
prijenos, skladitenje, itd.
transmisija i Prirodni plin - Izgradnja novog ili proirenje postojeih transportnih plinskih cjevovoda
distribucija unutar drave ili koji povezuju nacionalnu mreu s inozemnim sustavima
opskrbne planom.
- Modernizacija ve postojeih sustava opskrbe plinom
- Izgradnja/modernizacija kotlovnih stanica ili postrojenja toplinske
Toplinska energija energije za proizvodnju topline ili zajedniku proizvodnju
- Izgradnja/modernizacija okrunog sustava distribucije topline
Druga generacija
biogoriva - Izgradnja postrojenja za proizvodnju druge generacije biogoriva
- Obnova javnih zgrada (kola, bolnica, itd.) radi unapreenja njihovih
Uinkovitost energetskih karakteristika
potronje - Obnova stambenih blokova i drugih privatnih zgrada radi unapreenja
njihovih energetskih karakteristika
energije - Mjere za unapreenje energetskih uteda i uinkovitost industrijskih
proizvodnih sustava251
Izvor: Autori
5.5 Predvianje energetske potranje i opskrbe

I potranja i opskrba energijom na danom tritu treba biti procijenjena i predviena za svaki energetski projekt. Ovo je
posebno vano za projekte koji se tiu proizvodnje elektrine energije: zbog ogranienih tehnolokih mogunosti za
skladitenje elektrine energije, balans izmeu potranje i proizvodnje treba uvije biti osiguran kako bi se izbjegao
prekid usluge. Podudaranje prognoza potranje i opskrbe je takoer vano za plinske projekte, ak i ako je linijsko
pakiranje, skladitenje u kavernama, vodonosnici, iscrpljena polja i drugi objekti (poput LNG-a) u principu mogue
tijekom dueg vremenskog razdoblja: u stvari, opskrba plinom iz inozemstva esto se oslanja na dugorone ugovore,
kako bi se stipuliralo koje su pouzdane prognoze potranje potrebne, posebno za osiguranje pouzdanosti usluge, ak i
tijekom razdoblja kad je potranja na vrhuncu.
Neki indikatori o tome kako potranja za energijom i opskrba mogu biti prognozirane za potrebe financijske i
ekonomske analize su prueni ispod.
5.5.1 imbenici koji utjeu na potranju energije
Energetski proizvodi (prirodni plin, el. energija, toplinska energija i biogoriva) mogu biti traeni od krajnjih potroaa,
tj. kuanstava, komercijalnih aktivnosti i industrija ili javnih tijela, i posrednikih potroaa koji transformiraju
energetski proizvod u neki drugi (prirodni plin moe se sagorjeti kako bi se proizvodila toplinska ili elektrina energija).
Kad se predvia energetska potranja za obje kategorije energetskih projekata (npr. energetska proizvodnja, prijenos,
projekti transmisije i distribucije, i projekti za energetski uinkovitu potronju), razliiti imbenici se trebaju uzeti u
obzir i propisno analizirati.
250 El. energija koju proizvodi potroa iz prihvatljivog postrojenja na licu mjesta i koja je dostavljena lokalnim postrojenjima za
distribuciju.
251 Mjere za utedu energije i unapreenje efikasnosti i malih/srednjih poduzea i velikih poduzea su prihvatljivi, iako potonji nisu
investicijski prioritet EU fondova.
Najvaniji252 su:
demografska kretanja: ukupna potranja za energijom je izravno povezana s veliinom populacije;
ekonomski trend (npr. BDP, rast i BDP per capita): brzorastua ekonomija obino zahtijeva veu koliinu energiju
nego stagnirajua ekonomija; istovremeno vii standardi ivljenja su povezani s viom potranjom energije;
vremenski i klimatski uvjeti: mnogo utjeu na potrebu za grijanjem i hlaenjem
tarifni sustav: mogao bi utjecati na razinu potronje, ali takoer i na timing, ako se prue diskontirane cijene tijekom
sati slabog prometa;
odreeni razvoji dogaaja na polju energetske uinkovitosti poput energetskoga transporta/transmisije i/ili energetske
potranje (tj. kroz ciljana ulaganja): mogu takoer imati znaajan uinak na ukupnu bruto energetsku potranju.
5.5.2 Inputni podaci za analizu potranje

Najvaniji inputni podaci koje se ima razmotriti pri predvianju energetske potranje su:
godinja ukupna i prosjena potronja energenata, npr. u TWh/godini (za el. energiju) ili bcm/godini (za plin), po vrsti
potroaa. Sljedee kategorije potroaa se obino razmatraju:
kuanstva/komercijalni krajnji potroai,
industrijski krajnji potroai, i
energetski transformacijski sektor;
vrhunac potranje, obino izraenu u GW za el. energiju i mcm/danu za plin;
varijabilnost sezonskih i dnevnih razina potronje;
godinja izvozna potronja.
5.5.3 imbenici koji utjeu na opskrbu energijom

Za projekte proizvodnje energije, prijenosa, transmisije i distribucije, promotor projekta za potrebe ove procjene treba
pruiti projekcije povezane s razinom energije koju projekt proizvodi i/ili prevozi/transmitira/distribuira. Trini udjeli
kljunih proizvoaa energije, veletrgovaca i trgovaca na malo trebaju takoer biti analizirani a projekcije opskrbe
alternativnom energijom pruene. U stvari, varijacije u opskrbi alternativnim izvorima energije mogu znaajno utjecati
na performans projekta i energetsku kombinaciju koja e se razmotriti u protuinjeninom scenariju (vidi odjeljak 5.8.1).
Glavni imbenici koji utjeu na razinu energetske opskrbe povezani s projektom su:
nacionalni i meunarodni socioekonomski i politiki imbenici koji utjeu na dinamiku cijena goriva;
politike odluke o obustavljanju odreenih vrsta izvora energije i goriva (npr. nuklearna energija);
sustav poticaja za odreene vrste energetskih izvora i goriva (npr. potpore za obnovljive izvore);
zahtjevi zatite okolia koji nameu dodatne trokove za proizvodnju energije;
struktura, teritorijalna veliina, stupanj integracije i kvaliteta performansa energetskog sustava (i proizvodnih
postrojenja i prijevoznih i transmisijskih/distribucijskih mrea);
struktura trita, pogotovo u odnosu na broj konkurenata i stupanj otvorenosti trita i integracija s drugim tritima.
252 Svi imbenici ovdje navedeni ne moraju biti relevantni za sve specifine tipologije energetskih projekata.
5.5.4 Inputni podaci za analizu opskrbe

Inputni podaci potrebni kako bi se odredila trenutna i budua razina proizvodnje energije i koji treba uiniti
eksplicitnima u procjeni projekta ukljuuju:
strukturu elektrine mree za prijenos/distribuciju;
vrstu postrojenja i/ili tehnologije;
koriteni izvor energije ili gorivo;
ukupni instalirani kapacitet;
neto kapacitet ili stopu utilizacije infrastrukture, definirane kao omjer izmeu stvarnog outputa i maksimalnog
mogueg outputa;
godinja koliina uvezenih energenata;
uinkovitost, koja varira od vrste do vrste goriva i tehnologije proizvodnje energije;
procijenjeni gubici proizvedene i/ili dostavljene energije;
kapacitet skladitenja (za prirodni plin i struju)
5.6 Analiza opcija

Alternativne opcije za energetske projekte trebaju biti raspravljene i usporeene jedna s drugom na temelju sljedeih
informacija: 253
karakteristike sadanje i budue potranje i opskrbe energijom (vidi odjeljak 5.5);
okolini uvjeti u neposrednoj projektnom podruju, posebice s obzirom na zagaenje zraka;
dostupne tehnoloke alternative: ista energija moe biti proizvedena/prevoena/skladitena pomou raznih
tehnologija, svaka od kojih ima razliite stupnjeve uinkovitosti, kapaciteta i utjecaja na okoli;
dostupni izvori za proizvodnju el. energije: neka podruja moda ne mogu biti obdarena odreenim izvorima energije
(npr. vodena tijela, dovoljna izloenost suncu, itd.);
mogue rute za prijenos energije, mreu transmisije/distribucije;
mogu e sinergije s koritenjem NGA infrastruktura (posebno relevantno za pametne mree);
vaei propisi koji limitiraju opcije (npr. propisi koji zabranjuju proizvodnju energije nuklearnim putem);
znaajno negativno miljenje javnosti / snaan otpor javnosti prema nekim tehnologijama u danom podruju/dravi;
razliiti aranmani vrnog optereenja.
253 Ne moraju sve biti relevantne za sve tipologije energetskih projekata.


5.7.1 Troak investicije
Osim opih trokova planiranja i izrade, graevinskog inenjerstva i publiciteta, trokovi investicije energetskog
projekta obino ukljuuju:
otkup zemljita i stjecanje prava prolaza;
trokove razgradnje/razmontiranja/unitavanja koji se snose kad se rehabilitira stara postrojenja za

proizvodnju energije;
Ugradnju tehnolokih postrojenja i opreme;
mobilnu opremu potrebnu za rad;
veze s relevantnim komunalnim mreama;
pristup cesti;
trokovi kvalificiranog i nekvalificiranog rada;
informacijske tehnologije posebno relevantne u sluaju projekata pametne mree;
mjere ublaavanja za zatitu okolia254;
ispitivanje i obuavanje operativnog osoblja prije poetka rada.
Investicijski troak projekta mogao bi biti prezentiran po ugraenom kapacitetu (npr. EUR/KW za proizvodnju el.
energije, EUR/m3 za kapacitete skladitenja plina) ili duini dalekovoda/cjevovoda (EUR/km), kako bi se omoguile
procjene i mjerila sa slinim projektima.
5.7.2 Operativni i trokovi odravanja

Operativni i trokovi odravanja (O&M) energetskih projekata mogu se podijeliti na varijabilne i fiksne trokove, ovisno
o tome variraju li ili ne s obzirom na koliinu proizvedene/distribuirane energije. Fiksni trokovi, iji iznos ovisi o vrsti
projekta, obino ukljuuju:
troak naknada za javne koncesije i druge dozvole;
ope trokove;
trokove osiguranja;
trokove rada;
periodine fiksne trokove odravanja i popravka.
Najrelevantniji varijabilni operativni trokovi su:
trokovi energetskog goriva
varijabilni opi trokovi;
komunalije;
254 Npr., ugradnja filtera za prevenciju zagaenja ili sustava tretiranja otpadnih voda ili pare ili ljudska sigurnost (npr. trening
program pripravnosti na hitne sluajeve).
druga dobra i usluge za proizvodnju energije ili prijenos/transmisiju/distribuciju;
trokovi odlaganja otpada (uklj. vrsti otpad i otpadne vode);
za projekte koji se tiu modernizacije postrojenja za proizvodnju energije, troak emisija plinova (staklenikih)
otkupljenih unutar Europskog sustava za trgovinu emisijama (ETS) 255, ili za sline dozvole i certifikate koji se izdaju
pod raznim nacionalnim sustavima za energetske projekte koji proizvode emisije staklenikih plinova, mora se takoer
razmotriti kao dio operativnih i trokova odravanja projekta, dokle god predstavljaju stvarne novane tokove256;
trokovi razmontiranje i dekontaminacije (ako su relevantni) poslije razgradnje velikih postrojenja na kraju njihovog
ekonomskog ivota. Ovi trokovi trebaju biti uredno opravdani s referencama na iskustva trokova slinih postrojenja
koja su razmontirana u prolosti.
5.7.3 Prihodi
Prihodi su naelno povezani s energetskim projektima za proizvodnju, prijenos, transmisiju i distribuciju a ne s
projektima za energetski uinkovitu potronju. Glavne tipologije prihoda povezanih s ovime mogu se razvrstati pod
sljedee kategorije:
prodaje energije ili goriva: tarifa ili jedinina cijena, koju plaaju potroai energije koju dostavlja projekt, obino je
kombinacija fiksne i varijabilne komponente. I tarifa i jedinina cijena mogu ovisiti o velikom broju faktora, poput
razine potronje, timinga potronje (sati jakog ili slabog prometa) i vrste korisnika. Takoer, tarifa moe ukljuivati
poticajnu komponentu (npr. feed-in tarifu), obino usmjerenu na nagraivanje proizvoaa obnovljive energije s viim
cijenama energije od cijena energije koje se primjenjuju diljem istog trita;
prijenos ili druge prodaje usluge: tarifa ili cijena koju plaaju korisnici projektne infrastrukture za uslugu prijenosa
elektrine energije kroz mreu, ili toplinske energije i plina kroz mreu cjevovoda. Slino, cijena moe biti plaena za
druge vrste mrenih i pomonih usluga (mjerenje, prilagodbe opskrbe, balansiranje, plaanja kapaciteta, itd.). ak i u
ovom sluaju, tarifa ili cijena, koja naelno obuhvaa fiksne i varijabilne komponente, ovisi o vie imbenika: meu
ostalima, koliini rezerviranog kapaciteta, prenesenoj energiji, vrsti usluge, timing potrebne usluge, trajanju ugovora,
itd.;
prodaja energetskih olakica; za one specifine vrste projekata koji potpadaju pod ETS Smjernicu i koji su prihvatljivi
za ERDF ili Kohezijski fond, ako se ETS olakice ili slini certifikati za smanjenu proizvodnju emisija staklenikih
plinova prodaju na nacionalnom ili europskom tritu (i ovo dovodi do porasta stvarnih novanih tokova za upravitelja
projekta) rezultirajui prihodu moraju se ukljuiti meu projektne priljeve.

Energetski projekti mogu proizvoditi razliite drutvene koristi i trokove, ovisno o specifinoj tipologiji
implementiranog projekta u usporedbi s protuinjeninim scenarijem.
Pododjeljak 5.8.1 prua prezentaciju glavnih uinaka povezanih s izgradnjom, modernizacijom i unapreenjem kvalitete
energetske opskrbne mree i/ili postrojenja za proizvodnju i raspravlja metodologije predloene za njihovo vrednovanje.
Pododjeljak 5.8.2, je pak usredotoen na koristi koje proizvode projekti energetske uinkovitosti za javne i privatne
zgrade i industrijske proizvodne sustave.
255 The European Union Greenhouse Gas (GHG) Emission Trading Scheme (EU ETS) je jedan od stupova klimatske politike EU.
Shema je postavljena Smjernicom 2003/87/EK i smjera omoguiti EU i dravama lanicama ostvarenje obveza smanjenja emisija
SP, u skladu s Protokolom iz Kyota. Shema koja je otpoela s radom u sijenju 2005. Zahtijeva da sve instalacije koje obavljaju
neku od aktivnosti iz Aneksa I Smjernice, ukljuujui aktivnosti u energetskom sektoru, a emitiraju staklenike plinove moraju biti
u posjedu prikladne dozvole koju izdaju nadlene vlasti.
256 Investicije radi ostvarenje smanjenja emisija staklenikih plinova iz aktivnosti koje potpadaju pod ETS Smjernicu ne mogu biti
podrane iz ERDF-a ili Kohezijskog fonda. Meutim u nekim vrlo odreenim sluajevima (npr. prijelaz s fosilnog goriva na
energente temeljena na biomasi) neke investicije mogu biti prihvatljive. Kad investicija kombinira obnovljive i instalacije za
sagorijevanje s termalnim inputom koji premauje 20 MW, dio operacije koji se odnosi na instalacije za sagorijevanje nee biti
prihvatljiv..
5.8.1 Proizvodnja energije, prijenos, transmisija i distribucija

Razliite vrste projekata za proizvodnju energije, skladitenje, prijenos/transmisiju/distribuciju su obino povezani s
koristima poput:
poveanja i diversifikacije energetske opskrbe koja bi zadovoljila poveanu potranju;
poveanje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe energijom, tj. smanjenje uestalosti epizoda smetnji u dostavi plina ili el.
energije tijekom dana ili u dijelovima godine ili u zemljopisnim podrujima;
smanjenje trokova energije za zamjenu izvora energije, jer se promijenila drava iz koje se energija uvozi, zamjena
vlastite proizvodnje s uvozom ili uvoza s vlastitom proizvodnjom, i premjetanje izvora ili goriva za proizvodnju el.
energije;
integracija trita, tj. sposobnost energetskih sustava da smanje zakrenost tako da energetska trita mogu trgovati
energijom na ekonomski uinkovit nain i ostvariti vii stupanj socioekonomske dobrobiti;
poboljana energetska uinkovitost koja dovodi do smanjenja troka proizvodnje, skladitenja ili
prijenosa/transmisije/distribucije po jedinici energije.
Dvije okoline eksternalije su uobiajene za sve ove vrste energetskih projekata. To su varijacije emisija staklenikih
plinova i zagaenja zraka (npr. posebice, zagaivaa koji se prenose zrakom poput SO2, NOx, estine tvari (PM),
zapaljivih organskih spojeva (VOCs), ive i drugih tekih metala, itd.).
Tablica 5.3 Vrste koristi od energetskih projekata
Ekonomska korist Vrsta uinka Primjeri tipinih projekata

Izgradnja novog postrojenja za proizvodnju
Poveanje i diversifikacije energije Izgradnja/proirenje objekata za
opskrbe energijom kako bi Izravni skladitenje energije Izgradnja meupoveznice
se zadovoljila potranja ili LNG objekta radi proirenja obujma uvozne
energije
Izgradnja novog postrojenja za proizvodnju energije
Izgradnja/modernizacija sustava opskrbe energijom unutar
Poveanje Integracije mrea el. energije i prirodnog plina u EU sustave
sigurnosti i Izravni opskrbe el. energijom i prirodnim plinom.
pouzdanosti Izgradnja/proirenje objekata za skladitenje energije
opskrbe Razvoj pametnog sustava distribucije (pametne mree)
energijom Integracija obnovljivih izvora energije u energetsku
mreu257
Smanjenje energetskih Construction of a new energy production plant displacing existing
trokova za zamjenu izvora Izravni ones Construction/modernisation of energy supply systems within
energije the country Development of a smart distribution system (smart
grids)
Construction/expansion of storage facilities
Integracija trita Izravni
Development of new cross-border transmission lines
Poboljana Modernisation of energy facilities to improve production efficiency
energetska Izravni
Modernisation of an energy distribution system to reduce losses
uinkovitost
Varijacije emisija Vanjski Sve vrste energetskih projekata
staklenikih plinova
Varijacije emisija
zagaivaa zraka Vanjski Sve vrste energetskih projekata
Izvor: Autori
257 U sluaju povremenih obila obnovljivih energija, poput solarne, energije vjetra i plime, proizvodnja nije otpremljiva, tj.
koliina proizvedene el. energije ne moe biti kontrolirana i prilagoena da zadovolji potranju. Prema tome, utjecaj koristi
poveane sigurnosti i pouzdanosti energetske opskrbe treba biti smatran neto od dodatnih vanjskih trokova povezanih s
koritenjem standby kapaciteta, koji je potreban za pruanje danonone pouzdane opskrbe.
Tablica 5.4. predstavlja razliite metode koje se predlau za vrednovanje gorenavedenih koristi, uz protuinjenini
scenarij koji je obino usvojen. Metodologije su ire raspravljene u sljedeim odjeljcima. Studija sluaja plinskog
cjevovoda, na kraju poglavlja, prua radni primjer vrednovanja izravnih koristi poveanja opskrbe energijom kako bi
se zadovoljila potranja i smanjenje energetskih trokova za zamjenu izvora energije.
Tablica 5.4. Metode kojima se vrednuju koristi energetskih projekata
Ekonomska koristi Metoda vrednovanja Protuinjenini scenarij

Poveanje i diversifikacija Spremnost na plaanje (WTP) za - Do-minimum opcija:
opskrbe energijom kako bi se poveanu potronju energije sljedea najbolja alternativa
zadovoljila rastua potranja za zadovoljenje rastue
potrebe
Poveanje sigurnosti i - WTP za poveanu sigurnost i - Business as usual ili
pouzdanosti opskrbe energijom pouzdanost opskrbe (npr. vrijednost - Do-minimum opcija:
izgubljenog optereenja u el. energiji) sljedea najbolja alternativa
- Izbjegnuti drutveni troak energije koja nije za poveanje sigurnosti i
posluena pouzdanosti opskrbe
energijom
Smanjenje energetskih Varijacija u ekonomskim trokovima za - Business as usual: isti izvor
trokova za zamjenu izvora zamijenjene/one s kojima se zamjenjuje izvore energije ili kombinacija
energije energije/goriva proizvodnje el. energije se
nastavlja koristiti
Integracija trita - Utede trokova - Business as usual
- Poveana socioekonomska dobrobit
(potroaki viak + proizvoaki viak +
najamnine zaguenja za el. energiju)
Poboljana energetska Varijacija u ekonomskim trokovima za izvor - Business as usual
uinkovitost energije/gorivo
Varijacija emisija staklenikih Cijena u sjeni emisija staklenikih plinova - Business as usual
plinova
Varijacija emisija zagaivaa Cijena u sjeni zagaivaa zraka - Business as usual
zraka
Izvor: Autori
ODNOS IZMEU KORISTI I CILJEVA POLITIKA

Procjene koristi mogu se komentirati kako bi se pokazao doprinos projekta nekim ciljevima EU energetske politike.
Posebice:
- ako se projekt tie zamjene uvoznog energenta (npr. el. energije) s vlastitom proizvodnjom pri niem troku,
procjena smanjenih trokova proizvodnje/opskrbe koji proizlaze iz zamjene izvora energije sadri smanjenu
uvozniku ovisnost drave;
- ako projekt omoguava uvoz energije pri nioj cijeni i zamjenu manje uinkovite nacionalne proizvodnje,
zahvaljujui poveanom meupoveznikom kapacitetu drave, korist e odraziti poveanu integraciju EU
trita;
- ako se projekt tie zamjene fosilnog goriva obnovljivim izvorom energije, procjena sadri napredak
prema niskougljinoj ekonomiji i poveanu diversifikaciju izvora energije;
- ako se projekt tie intervencija za smanjenje gubitaka energije/potronje tako da smanjuje trokove
proizvodnje/potronje, procjena sadri poveanje energetske uinkovitosti i smanjenje emisija
staklenikih plinova i zagaivaa zraka.
5.8.1.1 Poveanje i diversifikacija energetske opskrbe kako bi se zadovoljila

rastua potranja
Projekt koji smjera na poveanje (i diversifikaciju) trenutne ukupne razine proizvodnje energije u dravi ili regiji kako
bi se zadovoljila rastua potranja, ili na proirenje energetske mree na podruja koja trenutno nisu posluena, prua
vee prihode za proizvoaa energije/distributera, koji su izraeni u financijskoj analizi.
Dok u sluaju el. energije, prosjene veleprodajne cijene obino odraavaju granini troak proizvodnje energije,
socioekonomska vrijednost koja se pripisuje unaprjeenoj energetskoj usluzi nije primjereno odraena u promatranim
cijenama za krajnje korisnike zbog raznih iskrivljenja trita, poput feed-in tarifa. Iz ovog razloga, u ekonomskoj
analizi financijskih prihoda trebaju biti zamijenjene s cijenama u sjeni izraunatima kao spremnost korisnika na plaanje
za dobivanje jedne dodatne jedinice energije.
WTP se moe procijeniti na tri alternativna naina:
metoda otkrivene preference: izbjegnuti trokovi povezani s alternativnim sustavima proizvodnje energije (npr.
vlastita proizvodnja el. energije i topline putem mikroturbina i bojlera) koje bi korisnik upotrijebio kako bi zadovoljio
potrebu koju nije adresirao postojei sustav opskrbe, mogu se smatrati odrazom ekonomske vrijednosti poveane
potronje energije;
metoda navedene preference: ad hoc nepredvieno vrednovanje moe se upotrijebiti kako bi se izvela maksimalna
cijena koju bi korisnici bili spremni platiti za jednu dodatnu jedinicu konzumirane energije;
transfer koristi: ekonomska vrijednost jedne dodatne jedinice potronje energije procijenjena kroz nepredvieno
vrednovanje za druge drave moe se unijeti u ekonomsku analizu projekta, pod uvjetom da su nune prilagodbe
izvrene kako bi se bolje prilagodile vrijednosti na specifinosti konteksta projekta. Naelno, jedinini ekonomski
troak inkrementalne energije treba biti prilagoen nacionalnom BDP-u per capita.
Imajui WTP za jednu jedinicu konzumirane energije, korist moe biti procijenjena mnoenjem s inkrementalnim
obujmom konzumirane energije.
5.8.1.2 Poveanje u sigurnosti i pouzdanosti opskrbe

Neki investicijski projekti u sektor el. energije poput poboljanja transformatorske stanice, integracije obnovljivih
izvora energije u mreu ili projekte pametne mree258 kako bi se bolje zadovoljila potranja na vrhuncu mogu
doprinijeti odreivanju smanjenja uestalosti epizoda prekida dostave el. energije tijekom dana ili u razdobljima godine
ili u zemljopisnim podrujima. Slino, projekti u sektoru plina, poput izgradnje LNG terminal, poveavanja domaeg
kapaciteta skladitenja ili novih cjevovoda koji mijenjaju ili diversificiraju izvor plina, mogu pomoi u izbjegavanju
neoekivanih manjaka u opskrbi plinom. U svim ovim situacijama, krajnji korisnici energije uivaju korist poveane
sigurnosti i pouzdanosti energetske opskrbe, to mora biti prikladno vrednovano. U tom cilju, mogua su dva pristupa
koja mogu biti usvojena.
Prvi se tie procjene korisnikog WTP za poveanu sigurnost i pouzdanost opskrbe energijom. WTP se moe mjeriti
putem:
otkrivenih preferenci: ako postoji sustav kompenzacije za korisnike pokriva trokove koji nastaju zbog prekida u
opskrbi energijom, kompenzacija plaena za koliinu energije koja nije isporuena ili za vrijeme prekida moe biti
uzeta kao odraz korisnike spremnosti na prihvaanje lose kvalitete usluge, koja, u principu, treba biti jednaka
spremnosti na plaanje za poboljanu uslugu. Alternativno, ako ne postoji sustav kompenzacije i korisnici projekta
upotrebljavaju alternativne sustave proizvodnje/opskrbe (vlastiti sustavi ili koje pruaju drugi) kako bi osigurali
kontinuitet usluge ak i za vrijeme (obino kratkih) razdoblja prekida, ukupni trokovi povezani s tim alternativnim
sustavima mogu se smatrati odrazom vrijednosti poveane pouzdanosti potronje energije. Konano, jo jedna metoda
je razmatranje izbjegnutog troka osiguranja sigurnosti opskrbe kroz iduu najbolju alternative (npr., u sluaju
projekta plinske meupovezanosti, idua najbolja alternativa moe biti podzemno skladite plina ili LNG objekt)); 259
navedenih preferenci: ad hoc neoekivano vrednovanje moe biti iskoriteno za izvoenje maksimalne cijene koju bi
korisnici projekta bili spremni platiti za smanjenja u uestalosti/trajanju epizoda prekida opskrbe energijom;
transfer koristi: mogunost transferiranja vrijednosti WTP-a procijenjenih u drugim dravama na dravu u kojoj se
projekt implementira (transfer koristi) treba takoer biti razmotrena. Meutim, ova metoda ne mora biti vrlo
uinkovita, s obzirom da je WTP obino procijenjena na temelju korisnikih funkcija tete (modeliranje drutvenih
trokova prekida opskrbe energijom kao funkcije trajanja prekida), koji su vrlo specifini za svaku dravu
pojedinano. Prema tome, obino se preporua prilagodba WTP vrijednosti specifinostima projekta, ili primjena
razliitih metoda procjene.
258 Vidi Europska Komisija (2012) JRC Reference Reports, Guidelines for a Cost-Benefit Analysis of Smart Grid projects.
259 Vidi i: Guidelines of Good Practice on Estimation of Costs due to Electricity Interruptions and Voltage Disturbances, Council of
European Energy Regulators, 7 December 2010.
Kao drugu najbolju opciju, procjenitelj projekta moe vrednovati drutveni troak neposluene energije koji je izbjegnut
zahvaljujui implementaciji projekta. Ovaj troak moe se dobiti, npr., dijeljenjem godinje dodane bruto vrijednosti
(GVA) s godinjim obujmom energije (el. energije, plina, toplinske energije, itd.) konzumirane u ekonomiji,
potencijalno pravei razliku izmeu raznih ekonomskih sektora (npr. industrija, trgovina i usluge, poljoprivreda,
ribarstvo, itd.). Za kuanske potroae, troak energije koja nije dostavljena moe biti utvren na slian nain,
dijeljenjem godinjeg raspoloivog dohotka kuanstva s godinjom potronjom energije kuanstva. Ovo je vrlo
jednostavna metoda, ali ona ima prednost u tome to se ne oslanja na izravna istraivanja radi procjene potroake
spremnosti na plaanje.
Troak neposluene energije treba biti koriten za vrednovanje dodatne energije koja se ini raspoloivom u sustavu
zahvaljujui projektu, naspram scenarija bez projekta u kojem su prekidi uestaliji ili dueg trajanja. Prema tome
vjerojatnost buduih prekida opskrbe energijom treba biti usporeena s vjerojatnou koja postoji bez implementacije
projekta, kako bi se procijenila vrijednost energije izbjegnutog prekida.
5.8.1.3 Smanjenje energetskih trokova za zamjenu izvora energije

Niz projekata energetskih investicija smjera na smanjenje trokova proizvodnje i distribucije energije, zamjenom jednog
izvora energije s drugim. Koncept zamjene energije moe biti namjeravan na vie naina, poput:
zamjena drave uvoza energije: implementacija projekta (npr. novi plinski cjevovod, LNG terminal ili visokovoltani
dalekovod) dozvoljava zamjenu dijela (ili svih) uvoza energije koju pruaju odreene drave s pogodnijom (tj.
jeftinijom) energijom koju prua druga drava; 260
zamjena vlastite proizvodne s uvozom: projekt koji poveava meupovezanost energetskog trita moe dozvoliti
zamjenu energije domae proizvodnje s jeftinijom energijom uvezenom iz druge drave;
zamjena uvoza s vlastitom proizvodnjom: projekt (npr. izgradnja novog postrojenja za proizvodnju energije ili
intervencije za poveanje njegovog kapaciteta) eli smanjiti ovisnost o uvoznim energentima zamjenom dijela (ili
itavog) uvoza s energijom domae proizvodnje;
zamjena izvora ili goriva s proizvodnjom el. energije: projekt omoguava proizvodnju el. energije koja koristi izvor
energije/gorivo kao zamjenu za drugi, ime se mijenja proizvodna kombinacija el. energije (npr. izgradnja novog
postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mijenja el. energiju proizvedenu iz fosilnih izvora, ili
ugradnja postrojenja za zajedniku proizvodnju el. energije i toplinske energije iz prirodnog plina umjesto naftnih
proizvoda).
Naravno, ovi projekti mogu proizvesti varijaciju vanjskih trokova, poput emisija staklenikih plinova i zagaivaa
zraka, i/ili promjenu u energetskoj pouzdanosti i sigurnosti opskrbe. Meutim, ove koristi treba tretirati kao odvojene
(vidi takoer studiju sluaja plinskog cjevovoda i studiju sluaja pretvaranja otpada u energiju) i vrednovati kako je
prikazano drugdje u ovom odjeljku. Fokus je ovdje na potencijalnom smanjenju trokova proizvoaa i distributera zbog
zamjene izvora energije.
Uoite da projekt takoer moe biti povezan s poveanjem u trokovima proizvodnje/distribucije, npr. kad projekt
zamijeni otpremljiva proizvodnju iz fosilnih goriva s povremenim obnovljivim izvorima energije koji obino sustavu
nameu dodatni troak za balansiranje (troak kompenziranja operatera transmisijskog sustava kako bi se izbjeglo
preoptereenje zasienih transmisijskih linija ili kako bi se poveala proizvodnja kad je produkcija obnovljivih izvora
manja od oekivane). Poveanje trokova povezanih sa zamjenom izvora energije mora biti vrednovano istom
metodologijom koja je predstavljena u ovom odjeljku. Meutim, projekti ove vrste mogu ipak proizvesti neto korist za
drutvo ako njihove koristi nadmauju ove trokove.
U ekonomskoj analizi, varijacija trokova povezanih s razmjenjivim izvorima energije (npr. prirodni plin i el. energija)
mogu biti procijenjeni izraunom oportunitetnog troka razliitih energetskih stavki proizvedenih u referentnim tritima
projekta i protuinjeninog scenarija.
Za projekte koji se tiu zamjene izvora energije/goriva za proizvodnju el. energije, oportunitetni troak zamijenjenog
izvora/goriva (nafta, prirodni plin, biomasa, nuklearna en., solarna en., hidroenergija, vjetar, itd.) treba biti razmotren
260 Zamjena zemlje iz koje se uvozi energija moe biti usmjerena na poveanje sigurnosti opskrbe, dostavljanjem energije iz
pouzdanijeg izvora. Meutim, ova korist je ve izraena drugom procjenom (vidi odjeljak o Poveanju sigurnosti i pouzdanosti
opskrbe energijom). Ovdje je fokus na projektima koji omoguuju smanjenje energetskih trokova, bez obzira na bilo kakav
doprinos sigurnosti i pouzdanosti opskrbe.
kao vrednovanje varijacije energetskih trokova. Naelno, najskuplji izvor se mijenja s jeftinijima, ali moe biti i drugih
pravila o dostavi energije. Iz ovog razloga, promotoru projekta se preporuuje da objasni i opravda koji odreeni izvor
energije/gorivo je prepoznat kao onaj kojeg e zamijeniti projekt.
to se tie projekata za koje nije mogue prepoznati koji odreeni izvor elektrine energije/gorivo e biti zamijenjen
poveanom proizvodnjom energije projekta261, metoda preice za vrednovanje koristi je procjena varijacije
oportunitetnog troka energije prema protuinjeninom scenariju u kojem je prosjena kombinacija proizvodnje
elektrine energije na tritu uzeta u obzir. Prema tome, oportunitetni troak zamijenjene el. energije bi ovisio o
specifinoj kombinaciji izvora/goriva koja se koristi za proizvodnju iste: treba biti izraunat prosjek oportunitetnih
trokova za svaki izvor/gorivo ponderiran udjelom el. energije proizvedenim od svakog izvor s obzirom na ukupnu
proizvodnju.
Oportunitetni troak energenata i izvora/goriva treba biti temeljen na dugoronom graninom troku (LRMC)
proizvodnje, koji odraava ukupni drutveni troak snoen za proizvodnju dodatne jedinice energije, 262 plus troak
prijenosa energije s mjesta gdje je proizvedena na mjesto gdje se koristi, ako je to primjenjivo.
5.8.1.4 Integracija trita
Ova korist je povezana s uinkom usklaivanja cijena diljem mjesta (za transmisiju) ili vremena (za skladitenje)
zahvaljujui sposobnosti iskoritavanja razlika u cijenama energije (npr. za skladitenje, temeljno ili optereenje na
vrhuncu za el. energiju, ljeto ili zima za plin). Integracija trita posebice odraava potencijalne koristi za
(prekograninu) transmisiju el. energije263 ili investicije skladitenja energije264.
Npr., novi prekogranini projekt transmisije el. energije koji poveava mrene sposobnosti transfera 265 izmeu dvaju
konkurentnih drava/podruja omoguuje proizvoaima u dravama/podrujima niskih cijena izvoz na (uvozno)
podruje viih cijena, ime se smanjuje ukupni troak opskrbe el. energijom. Ovaj trini uinak se pretvara u
ekonomski uinak kad projekt doprinosi:
smanjenju mrenih uskih grla koja ograniavaju pristup proizvodnje itavom europskom tritu;
pruanju izravnog sustava veza za novu, relativno jeftinu proizvodnju; ili
omoguava poveanu konkurenciju izmeu proizvoaa, ime se smanjuje cijena el. energije za krajnje
korisnike.
Korist moe biti procijenjena kao smanjenje trokova proizvodnje povezanih s varijacijom sposobnosti mrenog
transfera stvorenog projektom.
U plinskom sektoru, skladini objekti dozvoljavaju unoenje vie plina tijekom ljeta, kad je vrlo dostupan i naelno
jeftiniji, i povlaenja u zimi, kad je plin moda deficitaran i dodatne koliine e naelno biti skuplje. Na ovaj nain
nikakve investicije nisu potrebne kako bi se zadovoljila poveana potranja tijekom zimskog razdoblja. Korist je dana
kao razlika izmeu vrijednosti plina ljeti i zimi, tj. kao takozvani value of swing. U praksi, vrijednost koja se vidi kao
razlika izmeu prosjenih cijena plina izmeu dva razliita razdoblja bit e pomnoena s radnim obujmom skladita
plina u svakoj godini vremenskog okvira analize.
5.8.1.5 Poboljana uinkovitost

Poboljanje u kvaliteti energetskog sustava moe donijeti poveanu energetsku uinkovitost zahvaljujui smanjenju
gubitaka energije ili opem poboljanju proizvodnje energije ili prijenosne/transmisijske/distribucijske tehnologije, koja
omoguava smanjenje jedininog troka energije. Korist uivaju proizvoa ili distributer, a moe se s vremenom
odraziti na potroake cijene. Poveanja energetske uinkovitosti se vrednuju kroz smanjenje energetskih trokova koje
snosi proizvoa/distributer energije za istu koliinu energije u scenariju bez projekta. Za razliku od financijske analize,
261 Npr. projekti koji se tiu zamjene uvozne el. energije el. energijom vlastite proizvodnje, ili vice versa, el. energije vlastite
proizvodnje s uvoznom el. energijom.
262 Za definiciju dugoronog graninog troka, vidi Aneks III.
263 Vid ENTSO-E, Guideline for Cost-Benefit Analysis of Grid Development Projects and its future updates, studeni 2013.
www.entsoe.eu
264 Vid ENTSOG, Cost-Benefit Analysis Methodology, November 2013. www.entsog.eu
265 Sposobnost transfera mree odraava sposobnost mree na prijenos struje preko granice, tj. iz jednog podruja ponude (podruja
unutar drave ili operatera sustava transmisije) do drugog, ili pri bilo kojem relevantnom krianju istog transmisijskog koridora koje
ima uinak poveanja sposobnosti prekograninog mrenog transfera.
varijacija u trokovima je izraena u smislu oportunitetnog troka (cijena u sjeni) energetskog goriva ili izvor, umjesto u
stvarnoj trinoj cijeni.
Oportunitetni troak energetskih inputa vanih za odreeni projekt odraava gubitak koji drutvo snosi jer nisu
upotrjebljeni na najbolji alternativni nain. Treba biti izraunat, kao i obino, kao dugoroni marginalni troak
proizvodnje i prijenosa.
Uoite da varijacija ekonomskih trokova izvora energije/goriva zbog poveane uinkovitosti ne ukljuuje punu
vrijednost vanjskih trokova (npr. emisija staklenikih plinova i zagaenja), koji moraju biti zasebno procijenjeni (vidi
odjeljak ispod).
5.8.1.6 Varijacija emisija staklenikih plinova i zagaivaa zraka

Razliite faze ivotnog ciklusa postrojenja za proizvodnju energije, od njihove izgradnje do njihovog rada i konanom
razmontiranja, izazivaju emisije staklenikih plinova, poput, uglavnom, ugljikov dioksid (CO2), i, u manjoj mjeri,
metana i duinog oksida (CH4 i N2O). U principu, Sustav trgovanja emisijama (ETS) ili drugi slini nacionalni
sustavio koji nagrauju upravljae energijom koji proizvode niske razine staklenikih plinova i kanjavaju one koji
proizvode visoke koliine su osmiljeni kako bi internalizirali uinak na klimatske promjene. U idealu, cijena dozvole
odraava gubitak profita biznisa ija je proizvodnja krcata, tj. kompenzacija (cijena dozvole) samo pokriva taj gubitak
proizvoaevog vika. Ako je tako, cijena dozvole odraava stvarni oportunitetni troak. Iz te perspektive, troak koji se
snosi ili utedi kako bi se kupile dozvole za emisije treba ve izraziti troak ili korist projekta za klimatske promjene.
ee je meutim da se cijene naknada ne mogu smatrati pouzdanim ekonomskim trokom emisija jer je vjerojatno da
e biti iskrivljene, ak u velikoj mjeri raznim politikim faktorima specifinima za pojedine drave. Prema tome
preporuena metoda vrednovanja promjena u emisijama staklenikih plinova je zamjena cijene dozvole s jedininim
ekonomskim trokovima. 266
Drugi spojevi zagaivai se takoer proizvode u energetskim infrastrukturama, poput sumpornog dioksida, duikovog
oksida, nemetanskih zapaljivih organskih spojeva kao prethodnika ozona, estica, ive i drugih tekih metala, itd. ak i
ako su suvremena postrojenja opremljena ureajima za ispiranje plina, filtrima i opremom za kontrolu zapaljenja koja
ograniava isputanje ovih nezdravih zagaivaa unutar zakonski odreenih razina definiranih EU zakonima, ostatak je
obino ipak emitiran. Ovo predstavlja eksterni troak koji mora biti vrednovan u ekonomskoj analizi. Isti pristup koji se
predlae za vrednovanje staklenikih plinova vrijedi za zagaivae.
Podaci potrebni za vrednovanje ekonomskih trokova emisija staklenikih plinova i zagaenja su detaljnije
prueni ispod:
Promjene u emisijama staklenikih plinova i zagaivaa. Sve vrste energetskih postrojenja proizvode neto
staklenikih plinova i zagaivaa tijekom svog ivotnog ciklusa (izgradnja, rad, razmontiranje i gorivo), ukljuujui
one koje se opskrbljuju obnovljivim izvorima energije. Prema tome, koliina emisija staklenikih plinova
proizvedenih putem projekta i u protuinjeninom scenariju mora biti kvantificirana, kako bi se procijenilo poveanje
ili smanjenje u emisijama/zagaenju. Ovo mora biti konzistentno s podacima koji su prueni u Studiji utjecaja na
okoli, kad god je to potrebno. Ako obujam emisija povezanih s energetskim projektom nije dostupan, relevantna
sektorska literature ili ranije studije mogu pruiti vrijednosti koje slue kao mjerilo za faktore emisije. Npr. baza
podataka CASES267 sadri zadane vrijednosti obujma emisija koje isputaju razliite vrste postrojenja i tehnologija
proizvodnje el. energije i topline. Takoer, EMEP/EEA vodi kroz emisije zagaenja zraka iz 2013 prua detaljnu
literaturu o zagaenjima zraka po sektorima ukljuujui energiju.
Jedinini ekonomski trokovi. Monetarna vrijednost koja odraava klimatske promjene ili trokove zagaenja
razliitih tipologija energetskih infrastruktura mora biti pripisana inkrementalnom poveanju zagaivaa koje projekt
proizvodi u usporedbi s protuinjeninim scenarijem. Kljuna referentna studija koja prua jedinine vrijednosti
zagaivaa zraka koje proizvode energetske infrastrukture u dravama lanicama EU je Extern-E268 kroz svoj
integrirani model procjene utjecaja na okoli. Jo jedna kljuna referenca NEEDS Integrirani Projekt, 269 koji prua
jedinine trokove tete za zagaivae zraka koji nastaju iz novih tehnologija proizvodnje el. energije. to se
klimatskih promjena tie, preporuamo upotrebu vrijednosti za cijene u sjeni CO2 kao to je prikazano u odjeljku
2.9.9.
266 U stvari, s obzirom da postoji sustav dozvola vjerojatno je da e ukupne emisije (nekih) staklenikih plinova ostati
nepromijenjene zato to e netko drugi kupiti dozvole u opticaju i prema tome emitirati vie. Zato ukupni uinak na okoli postaje
nitavan i nee biti ukljuen u ekonomsku analizu. Ovo je tono ako se usvoji statina perspektiva. Naprotiv, ako se usvoji
dinamika perspektiva nametanje postupnog smanjivanja ukupnih emisija dugorono u EU ima smisla uzeti u obzir
smanjenje emisija i u ekonomskoj analizi. Ista logika se primjenjuje na smanjenje emisija staklenikih plinova u projektima
energetske uinkovitosti potronje (vidi odjeljak 5.8.2.3).
267 http://www.casesdatabase.com
268 http://www.externe.info/
269 New Energy Externalities Developments for Sustainability, dostupno na: http://www.needs-project.org/
5.8.2 Energetski uinkovita potronja za zgrade i proizvodne sustave

Projekti koji se tiu obnove javnih ili privatnih zgrada ili radova unapreenja industrijskog proizvodnog sustava
povezani su s poveanom energetskom uinkovitou, ili za zgradu ili za proizvodni sustav, to je odraeno u smanjenju
trokova potronje energije. Dodatno, radovi izolacije ili unapreenja sustava grijanja u zgradama mogu odrediti
poveanje unutarnje temperature i, prema tome, komfora.
Kao i bilo koji drugi energetski projekti, projekti koji smjeraju na unapreenje energetske uinkovitosti potronje su
karakterizirani okolinim ekstrenalijama, poput varijacija emisija staklenikih plinova i zagaenja (npr. posebice
zagaivaa koji se prenose zrakom poput SO2, NOx, estica, zapaljivih organskih spojeva, ive i drugih tekih metala,
itd.).
Tablica 5.5 ilustrira vrste koristi raspravljene u ovom odjeljku
Table 5.5 Tipine koristi projekata energetski uinkovite potronje
Ekonomska korist Vrsta uinka Primjeri projekta

Obnova javnih zgrada
Obnova stanova i privatnih zgrada kako bi se unaprijedile
Poveanje uinkovitosti potronje Izravni njihove energetske karakteristike
Mjere za utedu energije i unapreenje uinkovitosti
proizvodnih sustava
Obnova javnih zgrada
Poveanje komfora Izravni Obnova stanova i privatnih zgrada kako bi se unaprijedile
njihove energetske karakteristike
Smanjenje emisija staklenikih Eksterni Sve vrste energetskih projekata
plinova
Smanjenje emisija zagaivaa zraka Eksterni Sve vrste energetskih projekata
Izvor: Autori
U sljedeim odjeljcima metodologije koritene za procjenu gorenavedenih koristi su predstavljene. Za potrebe jasnoe,
tablica 5.6. prua sintetiki pregled metodologija vrednovanja, ukljuujui protuinjenini scenarij koji se pretpostavlja
kako bi se vrednovale inkrementalne koristi.
Table 5.6 Metode vrednovanja koristi projekata energetski uinkovite potronje
Ekonomska korist Metoda vrednovanja Protuinjenini scenarij

Poveanje Variation in economic
uinkovitosti costs of the energy - Business as usual
potronje source/fuel
- Ekonomski troak energije snoen kako bi se
Variation in economic
Poveanje komfora costs of the energy odrala temperatura termalnog komfora
source/fuel putem tehnologije/sustava proizvodnje energije
bez projekta
Smanjenje emisija staklenikih Shadow price of GHG - Business as usual
plinova
Smanjenje emisija zagaenja emissions
Shadow price of air pollutants - Business as usual
zraka
Izvor: Autori
5.8.2.1 Poveanje uinkovitosti potronje

Investicijski projekti obnove za poboljanje energetskog performansa javnih ili privatnih zgrada (i kuanskih i poslovnih
postrojenja) naelno se tiu izolacijskih radova na fasadama i krovovima, obnavljanje prozora i poboljanje sustava
grijanja, i instalaciju ureaja za proizvodnju vlastite energije iz obnovljivih izvora energije. Tipini uinak koji ovi
projekti proizvode je poveanje energetske uinkovitosti potronje. Projekti koji smjeraju na poboljanje energetskih
karakteristika proizvodnih sustava takoer bi trebali proizvesti poveanje u energetskoj uinkovitosti. Za razliku
poboljanja energetske uinkovitosti infrastrukture za proizvodnju energije ili prijenos/transmisiju/distribuciju, korist se
ovdje dogaa na strani potronje energije; ipak metodologija procjene takve koristi je ista.
Korist se vrednuje putem smanjenja troka energije snoenog pri postizanju istog konanog korisnog uinka kao u
scenariju bez projekta. Smanjenje troka ne bi trebalo biti izraeno u trinim cijenama, ve uzimajui u obzir
oportunitetni troak izbjegnutog inputa energije, tj. goriva uteenog zbog poveane uinkovitosti sustava grijanja
zgrade ili industrijskog sustava energetskog upravljanja u plinu, el. energiji ili naftnim proizvodima. Njihovi pripadajui
faktori konverzije trebaju biti primijenjeni na odreeni projektni input energije; uteeni trokovi usporeeni s
protuinjeninim scenarijem bi predstavljali korist projekta.
5.8.2.2 Poveanje komfora

U nekim sluajevima, osim smanjenja jedininih trokova potronje energije, intervencije usmjerene na poboljanje
energetskih karakteristika zgrada mogu znaiti i poveanje komfora za korisnike, uzrokovano viim temperaturama
postignutim unutar zgrada. Vie temperature mogu se postii zato to, zbog smanjenja jedininog troka energije,
korisnici mogu odluiti o poveanju razine temperature u prostorijama.
Ako je ova dodatna korist komfora oekivana, metodologija predstavljena u prethodnom paragrafu, usmjerena na
vrednovanje jedininog troka potronje energije, treba biti razmotrena a metoda predstavljena ovdje treba biti
primijenjena. Drugim rijeima kad je oekivano poveanje komfora i smanjenje jedininih trokova energije, ove koristi
trebaju biti vrednovane zajedno.
Predloeni pristup sastoji se od vrednovanja uteda trokova potronje energije (izraen kao oportunitetni troak
energije) koje postie projekt u usporedbi s protuinjeninim scenarijem, u kojem se potronja energije pretpostavlja
takvom da je standardna razina temperaturnog komfora osigurana u zgradi. Prema tome, jedina razlika u usporedbi s
metodom vrednovanja smanjenja jedininih trokova energije tie se odabira protuinjeninog scenarija
Alternativno, korist moe biti izraena oekivanim poveanjem vrijednosti imovine (metoda hedonistikih cijena). U
takvim sluajevima, meutim, brino treba paziti da ne doe do dvostrukog brojanja. Poveanje prodajne i najamne
cijene imovine uvije ukljuuje sve utede trokova unaprjeene energetske uinkovitosti, i u nekim sluajevima, druge
aspekte poput obnovljenih fasada, itd.
Percipirani termalni komfor u zgradama ovisi od drave do drave i indikacije trebaju biti pruene u nacionalnim
slubenim dokumentima i vodiima o minimalnoj ili prosjenoj temperaturi u javnim i privatnim zgradama kako bi se
osigurala adekvatna razina termalnog komfora. Naelno, standardi za topline su vii od minimalnih temperatura koje
preporuuje Svjetska zdravstvena organizacija, koje su 18 C za zdrave ljude i 20 C za bolesne, invalide, vrlo stare ili
vrlo mlade.
Neki praktini primjeri koji ilustriraju kako poveanje energetske uinkovitosti u zgradama treba biti vrednovano, u
sluaju da projekti dozvoljavaju ili samo smanjenje jedininog troka energije ili smanjenje jedininog troka i
poveanje temperature, predstavljeni su u okviru u sljedeem odjeljku.
5.8.2.3 Smanjenje emisija staklenikih plinova i zagaivaa

Projekti u sektoru energetske uinkovitosti zgrada mogu takoer donijeti vanjske koristi, poput smanjenja emisija
staklenikih plinova i zagaivaa, zbog smanjenje disperzije topline zahvaljujui renovacijskim radovima i iznosa
potronje energije. Ekonomska vrijednost promjena u emisijama CO2, ili drugih vanjskih okolinih trokova, poput as
SO2, NO2 i estica, mora biti procijenjena sljedei istu metodologiju opisanu za vanjski troak projekata proizvodnje
energije ili prijenosa/transmisije/distribucije.
VREDNOVANJE POVEANE ENERGETSKE UINKOVITOSTI U ZGRADAMA: NEKI PRIMJERI
Sluaj 1: smanjenje jedininih trokova potronje energije

Ovaj sluaj tie se projekta izolacijskih radova i zamjene sustava grijanja, koji omoguuje smanjene trokove
potronje energije za zadravanje temperature unutar zgrade na istoj razini kao u scenariju bez projekta. Pretpostavlja
se da raun za energiju od 1,000 godinje plaa vlasnik nerenovirane zgrade, to odgovara temperature od 18 C.
Poslije implementacije projekta, energetska uinkovitost zgrade se poveava i to se odraava u smanjenju godinjih
trokova energije (na 900) koji su potrebni za odravanje iste unutranje temperature. Financijska analiza biljei pada
operativnih trokova od 100. U ekonomskoj analizi, oportunitetni troak energije treba biti razmotren, primjenom
faktora konverzije na utedu troka. Ovo se smatra 1.1 (jer su trokovi emisije internalizirani). Prema tome, korist
projekta bi iznosila:
Korist = (1,000*1.1) (900*1.1)=
110
Ova vrijednost izraava korist utede goriva, vrednovanu pri svom oportunitetnom troku, bez utjecaja na
komfor. Pozitivni rezultati bi se takoer postigli pri drugoj temperaturi osim 18 C, kad god je zabiljeeno
smanjenje troka energije da bi se temperatura zadrala stalnom.
Sluaj 2: smanjenje jedininih trokova potronje energije i poveanje komfora
Uzevi isti scenarij projekta kao u sluaju 1, tj. temperatura prije renovacijskih radova je 18 C, sad je pretpostavljeno
da projekt dovodi do poveanja unutarnje temperature do razine termalnog komfora, pretpostavljenog na 22 C, i u
isto vrijeme do smanjenja trokova energije, s 1000 na 900. Financijska analiza bi izvijestila utedu od 100 pri
trinim cijenama. Ekonomska analiza pak treba izraziti i korist utede troka i poveanje komfora povezano s
poveanjem temperature. U ovu svrhu, procjenjuje se da u protuinjeninom scenariju bez projekta, termalni komfor
od 22 C bi bio postignut samo poveanjem energetskih trokova na 1200. Tada bi korist bila sljedea:
Korist = (1,200*1.1) (900*1.1)=
330
Stvarna Stvarna Godinji Godinji Uteda Ekonomska

temperatura temperatura s energetski energetski energetskog korist pri
bez projekta projektom troak bez troak s troka pri cijenama u
projekta projektom trinim sjeni
cijenama
Sluaj 1 18 C 18 C 1,000 900 100 110
Sluaj 2 18 C 22 C 1,200 900 300 330
5.9 Procjena rizika

U analizi osjetljivosti, rezultati CBA trebaju biti ispitani zbog promjena u sljedeim varijablama (kad je to relevantno za
projekt):
inkrementalna energetska potranja;
broj godina potreban za realizaciju infrastrukture;
trokovi investicije (im ralanjeniji);
operativni trokovi (im ralanjeniji);
trokovi odravanja;
trina cijena ili oportunitetni troak izvora energije ili proizvoda (ili za financijsku ili za ekonomsku analizu);
energetska kombinacija zamijenjena projektom;
energija uteena projektom;
procijenjena spremnost na plaanje za potronju energije;
procijenjena spremnost na plaanje za poveanu energetsku pouzdanost ili sigurnost opskrbe;

bruto dodana vrijednost, ako se koristi za procjenu troka neposluene energije;
pretpostavljena ekonomska vrijednost i/ili koliine proizvedenih emisija staklenikih plinova i zagaivaa;
vrijednost ivota razmotrena za vrednovanje rizika od nesrea.
Putem analize osjetljivosti, kritine varijable se mogu prepoznati. Na tom temelju, puna (ili barem kvalitativna) procjena
rizika mora biti izvrena, obino procjenom rizika predstavljenih u sljedeoj tablici.
Tablica 5.7 Tipini rizici energetskih projekata
Faza Rizi
- Promjene zahtjeva zatite okolia k
Regulatorna - Promjene ekonomskih instrumenata (sheme potpore obnovljivim izvorima energije, EU ETS
izrada)
- Promjene u energetskoj politici (npr. koje se tiu prekida s odreenim vrstama izvora energije i
gorivima)
- Manjkovi potranje
Potranja - Nepredviena evolucija cijena razliitih konkurentnih goriva
- Neadekvatna analiza utjecaja klimatskih uvjeta na potranju za energijom za grijanje i/ili
hlaenje
- Neadekvatno istraivanje i studije lokacije
- Neadekvatne procjene trokova izrade
Izrada
- Inovacija u proizvodnji/transmisiji ili tehnologiji skladitenja energije ini onu u projektu
suvinom
- Graevinske i druge dozvole
Administrativna
- Komunalna odobrenja
- Vii trokovi zemljita od predvienih
Otkup zemljita - Vii trokovi stjecanja prava prolaza
- Prekoraenje projektnog troka
- Odgode zbog neoekivanih tehnikih potekoa (poput ugradnje podmorskih cjevovoda
ili podzemnim kablova za napajanje).
Izgradnja - Odgode komplementarnih radova izvan kontrole promotora projekta (npr. prekogranini
projekti)
- Poplave, odroni, itd.
- Nesree
- Trokovi odravanja i popravka vei od oekivanih
Rad - Gomilanje tehnikih kvarova
- Dugo vrijeme izvan rada zbog nesree ili vanjskih uzroka (potres, poplava, sabotaa)
- Promjene tarifnog sustava
Financijska - Promjene sustava poticaja
- Neadekvatna procjena trendova cijena energije
Izvor: Adaptirano iz Aneksa III implementirajue Uredbe o obrascu za prijavu i CBA metodologiju.
Studija sluaja Cjevovod za transmisiju

prirodnog plina
I Opis projekta
Projekt se sastoji od izgradnje novog cjevovoda za transmisiju plina izmeu dva plinska vora Alfa i Beta. Osmiljeni
maksimalni kapacitet transmisije je 700,000 m3/h, ili 16.8 milijuna m3/danu. Investicija ukljuuje sljedee glavne
komponente:
a 175 km dug elini cjevovod s promjerom od 700 mm (DN 700), koji e raditi pri pritisku od 8.4 MPa;
dvije posrednike stanice za smanjenje pritiska i mjerenje locirane u Lambda i Theta; Theta;
ugraivanje svjetlovodnog komunikacijskog sustava
Promotor projekta je nacionalni operater transmisijskog sustava (TSO).
Postojei DN 500 cjevovod trenutno transmitira plin izmeu Alfa i Beta. Cjevovod je sagraen prije 30 godina i radi na
punom kapacitetu. Poslije poveanja potranje za transmisijom plinskih usluga u dravi i ekspanzije regionalnih
podzemnih objekata za skladitenje plina (UGS) koja je u tijeku, postojei cjevovod nee biti vie u stanju zadovoljiti
inkrementalnu potranju i osigurati pouzdanu opskrbu tijekom cijele godine. 270
II Ciljevi projekta
Ciljevi projekta su u skladu s glavnim ciljevima prioritetne osi X: Odriva, sigurna i konkurentna energija
Operativnog programa Infrastruktura. Posebice, investicija e pridonijeti sljedeim OP indikatorima:
Indikator OP 2023 cilj Projekt (% od OP cilja)

Duina novih cjevovoda za transmisiju plina (km) 500 175 (35 %)
Dodatni kapacitet transmisije plina (Mm3/dan) 40 16.8 (42 %)
Izgradnja novog Alpha-Beta plinskog cjevovoda omoguit e transmisiju dodatnih koliina plina prema/iz proirenih
UGS objekata u Gamma i Delta, kao i novu ulaznu toku u mreu, LNG terminal trenutno u izgradnji u Epsilonu. Prema
tome, energetska sigurnost bit e unaprijeena osiguravanjem kontinuirane opskrbe plinom tijekom razdoblja najvee
potranje i razdoblja manje potranje u distribucijskoj mrei i velikim industrijskim potroaima izravno povezanim s
transmisijskom mreom.
Takoer, poveana penetracija prirodnog plina u dravi treba srednjerono ili dugorono doprinijeti zamjeni ugljena i
naftnih proizvoda kao izvora energije. Jer je plin relativno isto fosilno gorivo, projekt e neizravno dovesti do
smanjenja emisija staklenikih plinova i zagaivaa koji se prenose zrakom, doprinijevi prema tome dimenzija
odrivog rasta strategije Europa 2020.

Prirodni plin je trei najvaniji izvor energije u dravi, poslije ugljena i nafte, ini otprilike 20% ukupne primarne
opskrbe energijom. Ukupna potronja prirodnog plina je bila 18 milijardi m3 u 2013., pri emu je vrhunac potranju u
sustavu transmisije dosegao 83 milijuna m3/danu 6. veljae.
270 Promotor oekuje da e nakon to novi cjevovod stupi u mreu, stari jo moi biti koriten ako bude potrebno, ali pri smanjenom
pritisku i kapacitetu.
Prema scenarijima i prognozama u Nacionalnoj energetskoj strategiji do 2030., potranja za transmisijom plina diljem
zemlje se oekuje razvijati kako je prikazano u tablici ispod.
Nacionalna potranja za plinom 2015 2020 2025 2030

Godinja potronja (Gm3/y) 19.3 25.2 26.5 27.8
Vrhunac potranje (Mm3/dan) 92 120 126 132
to se tie potranje u podruju projekta, procedura otvorene sezone je pokrenuta kako bi se ispitao interes trita za
dodatnim kapacitetom transmisije. U usporedbi s protuinjeninim scenarijem bez projekta gdje je opskrba ograniena
na maksimalnom kapacitetu postojeeg DN 500 cjevovoda, promotor prognozira da se oekuje transmisiju sljedee
dodatne koliine plina kao rezultat izgradnje novog Alfa-Beta cjevovoda.
Potranja podruje 2017* 2020 2025 2030 2035 i nadalje

projekta Inkrementalni
tokovi plina
Mm3/godina 332 348 374 401 428
PJ/godina (pri 39.50 13.1 13.7 14.8 15.8 16.9
MJ/m3)
* Planirana prva godina rada
Prema analizi regionalnog trita plina promotora projekta, 50% inkrementalnih opskrba plinom povezanih s projektom
bit e dostavljeno industrijskim potroaima, 35% energetskom sektoru i ostalih 15% rezidencijalnom/komercijalnom
sektoru diljem regionalnog sustava distribucije plina. Iako trini udjeli mogu u nekoj mjeri varirati unutar vremenskog
okvira projekta, pretpostavlja se radi jednostavnosti u ekonomskoj analizi da oni ostaju fiksni.
IV Analiza opcija
Analiza opcija pripremljena u Studiji izvedivosti procjenjuje sljedee dvije skupine opcija:
Izbor usklaenja cjevovoda. Tri razliita alternativna usklaenja cjevovoda su razmotrena. Projektna opcija je
izabrana na temelju analize najmanjih trokova puta uparene s kvalitativnom analizom okolinih i tehnikih dimenzija.
Odabrano cjevovodno usklaenje izmeu Alfa i Beta ima sljedee karakteristike:
najnii nivelirani jedinini troak transmisije271, s vrijednou od EUR 7.40/1,000 m3,
najmanje ometanja prirodnih podruja, ukljuujui Naturu 2000,
omoguuje da se projekt implementira u fazama.
Tehnike specifikacije cjevovoda. Daljnje tehnike analize su izvrene kako bi se usavrio odabir promjera cjevovoda
i debljina zidova. Prema simulacijama koje je izveo TSO, promjer od 700 mm je najuinkovitije rjeenje za ciljni
kapacitet od 700,000 m3/h, s L485MB elinim cijevima i debljinom zidova od 17.5 mm.
271 Nivelirani troak je indikator troka ivotnog ciklusa, obino koriten za procjenu dugoronih jedininih trokova. Ovdje je
izraunat kao omjer (i) trenutne vrijednosti ukupnih (kapitalnih i operativnih) trokova tijekom cijelog referentnog razdoblja
projekta i (ii) sadanje vrijednosti ukupnog iznosa plina kojeg transmitira cjevovod tijekom istog vremenskog okvira.
Pregled investicijskog troka, u stalnim cijenama, za odabranu projektnu alternativu predstavljen je u sljedeoj tablici.
Projektni investicijski troak (milijuni EUR) Ukupni Neprihvatljivi Prihvatljivi

troak troak troak
Naknade za planiranje/izradu 4.5 4.2 0.3
Otkup zemljita272 7.6 6.6 1.0
Izgradnja 62.2 - 62.2
Postrojenja i strojevi ili oprema 63.5 - 63.5
Nepredviene okolnosti273 - - -
Prilagodbe cijena (ako je primjenjivo) - - -
Nadzor tijekom implementacije izgradnje 2.5 - 2.5
Podzbroj 140.8 10.8 130.0
(PDV) 31.0 31.0 -
UKUPNO 171.8 41.8 130.0
Uz gorenavedene trokove, promotor e morati financirati 2.6 milijuna EUR kamata tijekom izgradnje (IDC). Nisu svi
trokovi prihvatljivi za EU potporu, s obzirom da su neki izdaci ve snoeni prije poetka programskog razdoblja.
Prihvatljivi trokovi iznose EUR 130 milijuna.
Jedinini troak investicije oko EUR 210/km/cm2 je u skladu s drugim slinim projektima koje je nedavno dovrio
promotor u kontekstu trenutnog Plana razvoja mree. 274
Operativni i trokovi odravanja (O&M) su budetirani pri otprilike 2% projektne imovine, na temelju promotorovih
podataka o troku na drugim slinim odjeljcima transmisijske mree. O&M trokovi ukljuuju izdatke povezane s
kompresijom plina i gubicima plina, popravkom i odravanjem, osiguranjem i opim trokovima. Nisu predviene
zamjene imovine u referentnom razdoblju od 25 godina.
Aktivnost transmisije prirodnog plina regulira Nacionalna energetska vlast kako bi se dozvolilo TSO-u povraanje
opravdanih trokova i stjecanje povrata na Regulatornu imovinsku bazu (RAB) temeljenu na ugovorenom kapacitetu
transmisije i oekivanim transmisijskim koliinama. Transmisijske naplate unutar zemlje su temeljene na ulaz-izlaz
sustavu: tarife su plaene na ulaznoj i izlaznoj toci u/izvan sustava transmisije i neovisne su o lokaciji i udaljenosti.
Tarife transmisije plina sadre dva glavna elementa: fiksnu naknadu za kapacitet u EUR/m 3/h, i varijabilnu naknadu
za robu u EUR/m3. Naknada za kapacitet varira ovisno o usluzi koja se dostavlja (npr. vrsti ili kapacitet s prekidima,
godinji ili kratkoroni kapacitet).
to se tie inkrementalnog prihoda projekta, on je, radi jednostavnosti, izraunat u financijskoj analizi na temelju
prosjene transmisijske naknade od EUR 25/1,000 m3, pomnoene s inkrementalnim tokovima plina povezanim s
investicijom (kao to je prepoznato u analizi potranje). Prema procjenama TSO-a, zahvaljujui EU potpori, tarife za
transmisiju plina nee biti stvarno poveane, s obzirom da je udio projektne imovine sufinanciran od EU doprinosa
iskljuen iz RAB-a na koju se komponenta povrata na kapital transmisijskih tarifa izraunava.
272 Takoer ukljuuje troak povezan sa stjecanjem prava prolaza

273 Tehnike nepredviene okolnosti nisu ukljuene jer je investicija bila budetirana na temelju prognoziranja referentne klase
vidi Aneks VIII Vodia. Ovaj pristup je u ovom sluaju bio izvediv jer promotor, nacionalni TSO ima pristup podosta velikom uzorku
trokovnih podataka za ovu vrstu investicije. Takoer, nikakvo prilagoavanje cijena (za inflaciju) nije ukljueno u procjenu trokova,
iako je potencijalno prihvatljivo za sufinanciranje.
274 Jedinini investicijski troak je izraunat ovdje dijeljenjem ukupnog troka investicije s duljinom cjevovoda i podrujem odjeljka,
kako bi uzelo u obzir veliinu cijevi (promjer).

Analiza se izvrava koristei referentno razdoblje od 25 godina, ukljuujui tri godine investicijske faze i 22 godine
rada. Pretpostavlja se da je prosjean ekonomski ivot projektne imovine 25 godina, ostatak vrijednosti se razmatra u
zadnjoj godini vremenskog okvira, jednak diskontiranoj vrijednosti neto novanih tokova u preostalim godinama
ivota.275 Financijska i ekonomska analiza se izvravaju pri stalnim cijenama. Stvarna diskontna stopa od 4% se koristi u
financijskim izraunima, dok se drutvena diskontna stopa od 5% koristi u ekonomskoj analizi, u skladu s EU mjerilima
koja postavlja Europska komisija.
Financijska analiza
Projekt je predmetom pravila o dravnoj pomoi te je prema tome dojavljen Europskoj komisija (Opem direktoratu za
konkurentnost) i potom autoriziran. Kako bi se osigurala proporcionalnost pomoi, odlueno je da e EU potpora biti
temeljena na financijskom jazu projekta, u skladu s primjenjivim pravilima o dravnoj pomoi za zatitu okolia i
energiju276.
Na temelju trokova i pretpostavki o prihodima opisanima u odjeljku iznad, procijenjena stopa financijskog jaza je
30% (diskontirani neto prihod = EUR 90.9 milijuna, diskontirani troak investicije = EUR 129.8 milijuna, vidi izraun
dalje ispod. EU doprinos za projekt je u ovom sluaju fiksiran na EUR 33.2 milijuna, mnoenjem prihvatljivih trokova
prikazanih u odjeljku V iznad (EUR 130 milijuna) sa stopom financijskog jaza (30%) i sa sufinancirajuom stopom
relevantne prioritetne osi OP-a (85%). Ostatak investicije financira promotor vlastitim doprinosom i zaduivanjem, kao
to je prikazano u sljedeoj tablici.
Izvori milijuni EUR % udjela

EU potpora financiranja 33.2 23.1 %
Promotorov doprinos (ukljuujui financiranje IDC-a) 60.2 42.0 %
Zajam 50.0 34.9 %
277
Ukupno financiranje 143.4 100.0 %
Zajam dolazi na naplatu za 15 godina. Na temelju uvjeta kreditiranja i inflacijskih oekivanja, prosjena realna kamatna
stopa od 3% se koristi u financijskoj analizi za procjenu kreditnih novanih tokova. Zajam se ima isplatiti u prve dvije
godine investicijske faze. Otplata glavnice bi poela u prvoj godini rada, dok bi ukupno EUR 2.6 milijuna kamata bilo
isplaeno tijekom izgradnje.
Sljedei indikatori profitabilnosti (prije poreza, realni) su izraunati vidi tablice novanog
toka ispod:
Povrat na investiciju (prije EU potpore): FNPV(C) = EUR -39.0 milijuna

FRR(C) = 1.2 %
Povrat na nacionalni kapital (poslije EU potpore): FNPV(K) = EUR -4.2 milijuna

FRR(K) = 3.5 %
Oekuje se da e projekt biti financijski odriv, jer kumulativni neto novani tokovi nisu nikad negativni tijekom
referentnog razdoblja projekta.
275 Radi jednostavnosti, neto novani tokovi triju preostalih godina ivota se pretpostavljaju jednakima onima zadnje godine
referentnog razdoblja. U ekonomskoj analizi neto ekonomska korist je koritena umjesto financijskog novanog toka. U skladu s
tim, financijski ostatak vrijednosti je procijenjen na EUR 21 milijun, dok je ekonomski procijenjen na EUR 119 milijuna.
276 Uoite da iako projekt generira neto prihode, l. 61 Uredbe (EU) br. 1303/2013 nije primijenjen jer je individualna verifikacija
potreba za financiranjem ve izvrena u skladu s vaeim pravilima o dravnoj pomoi vidi l. 61(8)(c) Uredbe (EU) br.
1303/2013.
277 Ukupno financiranje nadmauje ukupni investicijski troak jer pokriva takoer kamatu tijekom izgradnje u iznosu od EUR 2.6
milijuna. Dodatno, EUR 31 milijun PDV- je takoer predfinancirao promotor (PDV je nadoknadiv).
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
EU POTPORA
Izraun diskontiranog
investicijskog troka (DIC) NPV 4 %
Troak investicije mEUR 129.8 33.2 63.6 44.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
DIC / Novani tok mEUR 129.8 33.2 63.6 44.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
investicijskog troka
Izraun diskontiranog
neto prihoda (DNR) NPV 4 %
Inkrementalni tokovi plina Mm3 4,861.8 0.0 0.0 0.0 332.0 337.0 342.0 348.0 353.0 358.0 364.0 369.0 374.0 380.0 385.0 390.0 417.0 428.0
Prosjena EUR/th.m 3
321.2 0.0 0.0 0.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0 25.0
transmisijska tarifa
Prihodi mEUR 121.5 0.0 0.0 0.0 8.3 8.4 8.6 8.7 8.8 9.0 9.1 9.2 9.4 9.5 9.6 9.8 10.4 10.7
O&M troak mEUR -38.5 0.0 0.0 0.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0
Ostatak mEUR 7.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 21.0
vrijednosti
investicija
DNR / Novani tok mEUR 90.9 0.0 0.0 0.0 5.3 5.4 5.6 5.7 5.8 6.0 6.1 6.2 6.4 6.5 6.6 6.8 7.4 28.7
neto prihoda
Prihvatljivi troak (EC) mEUR 130.0
Stopa financijskog jaza 30.0%
(FGR = (DIC - DNR) / DIC)
Stopa sufinanciranja prioritetne 85.0%
osi (CF)
EU POTPORA mEUR 33.2
( = EC x FGR x CF)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
FRR(C)
Izraun povrata na investiciju NPV 4 %
O&M troak mEUR -38.5 0.0 0.0 0.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0
Prihodi mEUR 121.5 0.0 0.0 0.0 8.3 8.4 8.6 8.7 8.8 9.0 9.1 9.2 9.4 9.5 9.6 9.8 10.4 10.7
Ostatak vrijednosti investicije mEUR 7.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 21.0
FNPV(C) prije EU potpore / mEUR -39.0 -33.2 -63.6 -44.0 5.3 5.4 5.6 5.7 5.8 6.0 6.1 6.2 6.4 6.5 6.6 6.8 7.4 28.7
Neto novani tok
FRR(C) prije EU potpore 1.2%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
FRR(K)
Promoter's contribution (including mEUR 0.0 25.1 35.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
financing of IDC)
Loan mEUR 25.4 24.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Bilanca zajma
Poetna bilanca mEUR 0.0 25.4 50.0 50.0 47.3 44.5 41.6 38.7 35.7 32.6 29.4 26.1 22.7 19.2 15.6 0.0 0.0
Plaanja zajma mEUR 25.4 24.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate kamata mEUR 0.0 1.1 1.5 1.4 1.3 1.2 1.2 1.1 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.0 0.0
Otplate glavnice mEUR 0.0 0.0 0.0 2.7 2.8 2.9 2.9 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 0.0 0.0
Zavrna bilanca mEUR 25.4 50.0 50.0 47.3 44.5 41.6 38.7 35.7 32.6 29.4 26.1 22.7 19.2 15.6 11.9 0.0 0.0
Izrauna povrata na nacionalni kapital NPV 4 %
Promotorov doprinos (neto od IDC-a) mEUR -52.1 0.0 -24.0 -33.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Otplate kamata mEUR -10.7 0.0 -1.1 -1.5 -1.4 -1.3 -1.2 -1.2 -1.1 -1.0 -0.9 -0.8 -0.7 -0.6 -0.5 -0.4 0.0 0.0
Otplate glavnice mEUR -32.2 0.0 0.0 0.0 -2.7 -2.8 -2.9 -2.9 -3.0 -3.1 -3.2 -3.3 -3.4 -3.5 -3.6 -3.7 0.0 0.0
O&M troak mEUR -38.5 0.0 0.0 0.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0
Prihodi mEUR 121.5 0.0 0.0 0.0 8.3 8.4 8.6 8.7 8.8 9.0 9.1 9.2 9.4 9.5 9.6 9.8 10.4 10.7
FNPV(K) poslije EU mEUR -4.2 0.0 -25.1 -35.1 1.2 1.3 1.5 1.6 1.7 1.9 2.0 2.1 2.3 2.4 2.5 2.7 7.4 28.7
potpore / Neto novani
tok
FRR(K) poslije EU potpore 3.5%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
Verifikacija financijske odrivosti projekta Izgradnja Pogon (rad)
EU potpora mEUR 7.8 15.0 10.4 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Promotorov doprinos
(uklj. financiranje IDC-a) mEUR 0.0 25.1 35.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Plaanja zajma mEUR 25.4 24.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Prihodi mEUR 0.0 0.0 0.0 8.3 8.4 8.6 8.7 8.8 9.0 9.1 9.2 9.4 9.5 9.6 9.8 10.4 10.7
Ukupni novani priljevi mEUR 33.2 64.7 45.5 8.3 8.4 8.6 8.7 8.8 9.0 9.1 9.2 9.4 9.5 9.6 9.8 10.4 10.7
Troak investicije mEUR -33.2 -63.6 -44.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak mEUR 0.0 0.0 0.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0
Otplate kamata mEUR 0.0 -1.1 -1.5 -1.4 -1.3 -1.2 -1.2 -1.1 -1.0 -0.9 -0.8 -0.7 -0.6 -0.5 -0.4 0.0 0.0
Otplate glavnice mEUR 0.0 0.0 0.0 -2.7 -2.8 -2.9 -2.9 -3.0 -3.1 -3.2 -3.3 -3.4 -3.5 -3.6 -3.7 0.0 0.0
Korporativni porez na prihod mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -0.1 -0.2 -0.2 -0.3 -0.4 -0.5 -0.6 -0.7 -0.8 -1.2 -1.3
Ukupni novani odljevi mEUR -33.2 -64.7 -45.5 -7.1 -7.1 -7.1 -7.2 -7.3 -7.3 -7.4 -7.5 -7.6 -7.7 -7.8 -7.9 -4.2 -4.3
Ekonomska analiza
Ekonomska analiza istrauje utjecaj na drutvo dodatnih koliina prirodnog plina koje projekt ini dostupnima raznim
ekonomskim sektorima. Ekonomski trokovi projekta su oni koji se koriste u financijskoj analizi. Nezaposlenost je
relativno niska u regiji i nabava materijala, radova i inenjerskih usluga e slijediti otvorenu, konkurentnu procedure u
skladu s vaeim pravilima o javnoj nabavi. Prema tome, procjene projektnog troka u financijskoj analizi su u ovom
sluaju procijenjene kao adekvatan odraz drutvenog oportunitetnog troka.
Promjena u drutvenoj dobrobiti povezana s investicijom je vrednovana kao razlika izmeu maksimalne spremnosti na
plaanje (WTP) drutva za inkrementalni plin i njegovog oportunitetnog troka. Maksimalna WTP je odraena u
trokovima nabave (pri graninim cijenama), 278 prijenos i koritenje idueg najboljeg alternativnog goriva u sektorima
energije, industrije i rezidencijalno/komercijalnom sektoru, ukljuujui eksternalije povezane s CO2 emisijama koje
nastaju izgaranjem. Ekonomski troak inkrementalnog plina se vrednuje pri graninoj cijeni prijenosa na relevantno
trite plus troak u sjeni za CO2 emisije pri izgaranju. WTP korisnika se vrednuje pri plameniku te su prilagodbe, kad
su izvedive, za doputanje moguih razlika u efikasnosti i troku povezane s koritenjem drugih konkurentnih goriva. 279
U ovom sluaju se pretpostavlja da su alternativna goriva ugljen u energetskom sektoru, plinsko ulje u
rezidencijalno/komercijalnom sektoru i kombinacija (50/50) ugljena i lo ulja u industrijskom sektoru. Kad je to
mogue, razlike u uinkovitosti tehnologija koje koriste razliita ulja su uzete u obzir za determiniranje koliine
alternativnih goriva koje e nadomjestiti prirodni plin.
Europske granine cijene prirodnog plina, lo ulja i plinskog ulja je procijenio promotor tijekom referentnog razdoblja
projekta, na temelju projekcija trokova goriva do 2035, koje je razvila Svjetska energetska organizacija u zadnjem
World Energy Outlooku. Na temelju ovih pretpostavki, sljedei ekonomski troak i tokovi koristi su predvieni u
referentnom razdoblju.
278 As fuels are traded internationally, the use of border prices instead of national market prices allows excluding taxation and other
market distortions so as to better reflect the opportunity cost of these resources in the economic analysis. The relevant borders here
are assumed to be North-West Europe (Amsterdam/Rotterdam/Antwerp area) for oil products and coal, and the German border for
pipeline gas.
279 Changes in emissions of airborne pollutants (e.g. SOx and NOx) between natural gas and the alternative fuels assumed could
have also been included in the analysis based on unit emission factors and the shadow cost of emissions (e.g. from ExternE
studies). On the other hand, methane emissions due to losses from the new gas pipeline were not included as a negative externality
of the project, as their impact was considered to be insignificant compared to the impact of CO2 emissions from gas combustion.
280 See, for example, the monetisation of the benefits for the power sector, which takes into account differences in efficiency and in
capital, and operating costs between gas and coal plants.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20 25
ERR
NPV 5%
O&M troak mEUR -34.1 0.0 0.0 0.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0
Ostatak mEUR 35.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 119.0
vrijednosti
investicija
Ukupni ekon. troak mEUR -126.3 -33.2 -63.6 -44.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 -3.0 116.0
B1. Vrijednost plina mEUR 742.2 0.0 0.0 0.0 50.8 52.4 54.0 55.8 57.4 58.9 60.7 62.3 64.0 65.9 67.6 69.3 78.5 85.1
energetsk. sektoru
B1a.Izbjegnuti trokovi
ugljena (granina cijena + mEUR 314.8 0.0 0.0 0.0 23.8 24.3 24.8 25.4 25.8 26.2 26.7 27.1 27.5 28.0 28.4 28.8 31.0 32.0
prijenos)
B1b. Izbjegnute
CO2 emisije iz mEUR 357.4 0.0 0.0 0.0 21.6 22.6 23.6 24.7 25.8 26.9 28.1 29.2 30.4 31.7 32.9 34.1 40.7 46.1
ugljena
B1c. kapitalni i
O&M trokovi mEUR 69.9 0.0 0.0 0.0 5.4 5.5 5.6 5.7 5.8 5.8 5.9 6.0 6.1 6.2 6.3 6.4 6.8 7.0
(ugljen ili plin)
B2. Vrijednost plina
industriji mEUR 1,138.7 0.0 0.0 0.0 80.7 82.8 84.9 87.5 89.6 91.9 94.3 96.5 98.8 101.3 103.5 105.7 117.8 125.3
B2a. Izbjegnuti
trokovi ugljena mEUR 161.6 0.0 0.0 0.0 12.2 12.5 12.7 13.0 13.2 13.5 13.7 13.9 14.1 14.4 14.6 14.8 15.9 16.4
(granina cijena +
prijenos)
B2b. Izbjegnute
ugljena
B2c. Izbjegnuti
trokovi lo mEUR 643.5 0.0 0.0 0.0 48.3 49.2 50.2 51.4 52.3 53.3 54.4 55.3 56.3 57.3 58.2 59.1 63.9 65.9
ulja (granina
cijena +
prijenos)
B2d. Izbjegnute
CO2 emisije iz lo mEUR 150.1 0.0 0.0 0.0 9.1 9.5 9.9 10.4 10.8 11.3 11.8 12.3 12.8 13.3 13.8 14.3 17.1 19.3
ulja
B3. Vrijednost plina
rezidencijalnom/kome mEUR 611.3 0.0 0.0 0.0 44.6 45.6 46.7 48.0 48.9 50.0 51.2 52.1 53.2 54.4 55.4 56.5 62.0 64.9
rcijalnom sektoru
B3a. Izbjegnuti
trokovi plinskog mEUR 525.3 0.0 0.0 0.0 39.4 40.2 41.0 42.0 42.7 43.5 44.4 45.1 45.9 46.8 47.5 48.3 52.2 53.8
ulja (granina cijena
+ prijevoz)
B3b. Izbjegnute
plinskog ulja)
C1. Ekonomski troak mEUR -2,087.9 0.0 0.0 0.0 -147.7 -151.7 -155.8 -160.4 -164.4 -168.5 -173.0 -177.1 -181.3 -185.8 -189.9 -194.0 -216.2 -228.6
inkrementalnog plina
C1a. Troak
inkrementalnog mEUR -1,654.0 0.0 0.0 0.0 -121.5 -124.3 -127.1 -130.4 -133.1 -135.8 -138.9 -141.6 -144.4 -147.4 -150.0 -152.6 -166.8 -172.7
plina (granina
cijena + prijenos)
C1b. CO2 emisije za
inkrementalni plin mEUR -433.9 0.0 0.0 0.0 -26.2 -27.4 -28.7 -30.0 -31.3 -32.7 -34.1 -35.5 -36.9 -38.4 -39.9 -41.4 -49.4 -55.9
Uk. ekon. koristi
(B1+B2+B3-C1) mEUR 404.3 0.0 0.0 0.0 28.4 29.1 29.8 30.9 31.5 32.3 33.2 33.8 34.7 35.8 36.6 37.5 42.1 46.7
ENPV / Net mEUR 278.0 -33.2 -63.6 -44.0 25.4 26.1 26.8 27.9 28.5 29.3 30.2 30.8 31.7 32.8 33.6 34.5 39.1 162.7
benefits
ERR 17.7%
K/T OMJER 3.20
Uz procijenjenu stopu ekonomskog povrata (ERR) od 17%, pozitivnu ekonomsku neto sadanju vrijednost od EUR 278
milijuna i omjer koristi/troka jednak 3.2., oekuje se da e izgradnja novog plinskog cjevovoda Alfa-Beta poveati
drutvenu dobrobit. Prema tome, zavrjeuje podrku iz EU. Postupna monetizacija koristi projekta je razjanjena u
sljedeoj tablici (za godinu 4, tj. prvu godinu rada).
Vrijednost
Monetizacija koristi projekta281 (godina
4)* u mil.
B1. Vrijednost plina energetskom sektoru EUR 50.8
B1a. Izbjegnuti trokovi ugljena (granina cijena + prijenos)
Prema analizi potranje, inkrementalni plin za energetski sektor je u prvoj godini rada 13.1 PJ *
35 % = 4.6 PJ. Ovo zamjenjuje 4.6*57 %/41 % = 6.4 PJ ili 0.255 Mt ugljena (pri ogrjevnoj vrijednosti 23.8
od 25 GJ/toni), pri emu su 57% i 41% pretpostavljena uinkovitost plinskih i ugljinih energetskih
postrojenja. U toj godini, graninu cijenu ugljena (CIF, SZ Europa) je promotor predvidio na EUR
83.2/t, uz transportni troak procijenjen na EUR 10/t. Izbjegnuti trokovi su tada jednaki
(83.2+10)*0.255 = EUR 23.8 milijuna
B1b. Izbjegnute emisije iz ugljena 283
Uz emisijski faktor od 95.09 tCO2eq/TJ I cijenu u sjeni od CO2 procijenjenu za tu godinu na 21.6
EUR 36/ton, izbjegnute CO2 emisije se vrednuju na 6.4*(95.09*1,000)*36 = EUR 21.6 milijuna
B1c. Razlike u kapitalnim i O&M trokovima (elektrana na ugljen ili plin)
Elektrana na plin (npr. plinska turbina kombiniranog ciklusa) ima vee trokove goriva ali nii 5.4
jedinini troak kapitala i operativne trokove u usporedbi s elektranom na ugljen. U skladu s
promotorovim izraunom, razlika bi bila EUR 0.85/GJ ugljena, tako da bi neto utede u sektoru bile
(0.85*10^6)*6.4 = EUR 5.4 milijuna.
B2. Vrijednost plina industrijskom sektoru 80.7
B2a. Izbjegnuti trokova ugljena (granina cijena + prijenos)
Prema analizi potranje, inkrementalni plin industrijskom sektoru u prvoj godini rada je 13.1 PJ * 50 %
= 6.56 PJ. Pretpostavivi da su alternativna goriva u sektoru kombinacija (50/50) ugljena i lo ulja, 12.2
dodatni plin koji dostavlja projekt moe izmjestiti 6.56*50 % = 3.28 PJ ili 0.131 Mt ugljena. Uz
graninu cijenu ugljena prognoziranu na EUR 83.2/t i troak prijenosa procijenjen na EUR 10/t,
izbjegnuti trokovi ugljena za industriju bili bi jednaki (83.2+10)*0.131 = EUR 12.2 milijuna.
B2b. Izbjegnute CO2 emisije iz ugljena.
S emisijskim faktorom od 95.09 tCO2eq/TJ ugljena i cijenom u sjeni CO2 procijenjenom za tu godinu 11.1
na EUR 36/ton, izbjegnute CO2 emisije se vrednuju na 3.28*(95.09*1,000)*36 = EUR 11.1 milijuna
B2c. Izbjegnuti trokovi lo ulja (granina cijena + prijevoz)
U industriji, prirodni plin moe nadomjestiti 6.56*50 % = 3.28 PJ ili 0.076 Mt lo ulja (ogrjevna 48.3
vrijednost 43 GJ/ton). Prognozna granina cijena (cif, SZ Europa) je EUR 573/t, uz prijenos do
projektnog trita pri EUR 60/t. Izbjegnuti trokovi lo ulja za industriju su (573+60)*0.076 = EUR
48.3
B2d. milijuna.
Izbjegnute CO2 emisije iz lo ulja 9.1
Jedinini faktor je 77.65 tCO2eq/TJ lo ulja. Emisije su potom vrednovane na 3.28*(77.65*1,000)*36
= EUR 9.1 milijuna.
B3. Vrijednost plina rezidencijalno/komercijalnom sektoru 44.6
B3a. Izbjegnuti trokovi plinskog ulja (granina cijena + prijenos)
Prema analizi potranje, rezidencijalni/komercijalni sektor moe nadomjestiti 13.1*15 % = 1.97 PJ 39.4
ili 0.046 Mt plinskog ulja (na 43.08 GJ/t). Granina cijena (cif, SZ Europa) i trokovi prijenosa su
prognozirani na
EUR 783/t i EUR 80/t. Izbjegnuti trokovi su (783+80)*0.046 = EUR 39.4 milijuna
B3b. Izbjegnute CO2 emisije iz plinskog ulja 5.2
Jedinini faktor je 74.35 tCO2eq/TJ plinskog ulja, tako da su emisije vrednovane
na1.97*(74.35*1,000)*36 = EUR 5.2 milijuna
C1. Ekonomski troak inkrementalnog plina 147.7
C1a. Cijena inkrementalnog plina (border price + transportation)
Cijena cjevovodnog uvoza prirodnog plina na EU granicama za prvu godinu rada projekta je
procijenjena na at EUR 8.2/GJ. Trokovi prijenosa su pretpostavljeni na EUR 0.50/GJ za energetski 121.5
i industrijski sektor I EUR 4.50/GJ za rezidencijalno/komercijalni sektor. Ukupni ekonomski troak
je potom (8.2+0.50*85 %+4.50*15 %)*13.1 = EUR 121.5 milijuna.
C1b. CO2 emisije iz inkrementalnog plina 26.2
Jedinini faktor je 56.15 tCO2eq/TJ plina. Emisije su potom vrednovane na 13.1*(56.15*1,000)*36 =
EUR 26.2 milijuna.
Ukupna ekonomska korist (B1+B2+B3-C1) 28.4
* Prva godina rada
281 Mogue diskrepancije u izraunima prikazanima u tablici su zbog zaokruivanja brojeva prijavljenih u proraunskim tablicama
CBA.
282 Jedinini faktori emisije staklenikih plinova su preuzeti iz Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories Meuvladinog
panela za klimatske promjene (IPCC).
VII Procjena rizika

Analiza osjetljivosti procjenjuje izdrljivost zakljuaka analize trokova i koristi na mogue promjene kljunih
projektnih varijabli. to se tie ekonomskih koristi, analiza je izvrena upotrebom ralanjenih vrijednosti (tj. potranja i
cijene su procijenjene odvojeno) kako bi se bolje prepoznale mogue kljune varijable.
Analiza osjetljivosti - ENPV Analiza osjetljivosti - FNPV(C)
600 40.0
500 20.0
0.0
400
FNPV(C) (mEUR)
ENPV (mEUR)
-20.0
300 -40.0
200 -60.0
-80.0
100
-100.0
- -120.0
40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% 40% 60% 80% 100% 120% 140% 160%
Investicijski troak O&M
Inkrementalni tokovi plina
CO2 cijena
Trokovi kupnje goriva
Procijenjena elastinost ENPV i FNPV(C) s obzirom na razliite projektne varijable je prikazana u tablici ispod.283
Varijabl ENPV elastinost FNPV(C) elastinost

Investicijski troak a -0.46 % -3.33 %
O&M trokovi -0.12 % -0.99 %
Inkrementalni tokovi plina 1.45 % 3.41 %
CO2 cijena u sjeni 1.23 % -
Trokovi goriva (granine cijene) 0.08 % -
Inkrementalni tok plina koji se transmitira novim cjevovodom je najkritinija varijabla za socioekonomsku odrivost.
Meutim, promjenjiva vrijednost je relativno visoka: ENPV bi pao na nulu ako bi koliina inkrementalnih tokova
plina pala prosjeno za 69% tijekom cijelog referentnog razdoblja, to se ne ini vrlo vjerojatnim. Takoer, pesimistini
scenarij je analiziran, gdje bi investicijski troak bio 30% vei od trenutno budetiranog, dok bi potranja i cijena u sjeni
CO2 bile 20 % nie od pretpostavljenih u temeljnom scenariju. U ovom pesimistinom scenariju ENPV bi jo uvijek
bio pozitivan (EUR 104 milijuna), s 9 % ERR. Prema tome, moe se zakljuiti da bi projekt trebao ostati ekonomski
odriv pod podosta nepovoljnim okolnostima.
to se tie financijske profitabilnosti investicije, investicijski troak i inkrementalna potranja su najkritinije varijable.
FNPV(C) (koji se procjenjuje kao negativan) postao bi pozitivan u sluaju da utede u investicijskim trokovima
nadmai 30% ili se inkrementalna propusnost plina povea za vie od 29% u prosjeku tijekom referentnog razdoblja.
Vrijednosti indiciraju da bi investicija najvjerojatnije imala negativan NPV, tako da se pomo projektu iz EU potpora
ini opravdanom.
Analiza rizika
Na temelju rezultata analize osjetljivosti i uzevi u obzir nepoznanice povezane s aspektima koji nisu izravno odraeni u
CBA proraunima, matrica rizika je pripremljena kako bi se prepoznale mogue mjere prevencije i ublaavanja rizika.
283 Elastinost je definirana kao promjena postotka u NPV indikatoru za promjenu od +1 % u varijabli.
Probabilite Jaina* Razina Mjere prevencije / Preostali

Opis rizika
t* (P) (S) rizika* ublaavanja rizika rizik
Rizici potranje i opskrbe (=P*S)
Projicirani inkrementalni tokovi plina
Znaajan manjak temeljeni na rezultatima open season
ponude u odnosu na B III Umjerena procedura. Trenutna ekonomska kriza i Nizak
kapacitet otegnuta niska cijena EU naklada za
transmisije ugljik su takoer uraunati. Odgovornost
ima: promotor.
Suraivati s jedinicama za implementaciju
Rizici opskrbe: razliitih projekata, pod nadzorom
odgode Ministarstva gospodarstva. Inkrementalna
implementacije C III Umjerena projektna potranja moe biti zadovoljena Umjeren
novog LNG fleksibilnou trenutnog dugoronog
terminala i proirenja ugovora o uvozu plina (gdje je maksimalna
UGS objekata godinja koliina navodno 115% od
godinje ugovorne koliine). Odgovornost
ima: Ministarstvo gospodarstva
Financijski rizici
Proraun trokova temeljen na prognozi
referentnog razreda kako bi se ispravila
Prekoraenje mogua optimistika pristranost. Objava
investicijskih C III Umjerena Nizak
ugovornih obavijesti u Slubenom
trokova glasniku EU kako bi se osigurala ira
konkurentnost. Odgovornost ima:
promotor.
Ukljuiti JASPERS tehniku pomo rano u
Kasna dostupnost B II Niska projektnom ciklusu. Predfinanciranje EU Nizak
sufinanciranja iz EU potpore treba pripremiti promotor.
potpore Odgovornost ima: Ministarstvo regionalnog
razvoja i promotor.
Aktivnost transmisije plina je regulirana
kako bi se osigurao povrat trokova. Tarife
Slaba profitabilnost je prilagodio regulator kako bi pruio
ugroava servisiranje B I Niska Nizak
adekvatan srednjoroni financijski povrat
duga operateru. Odgovornost ima: Nacionalna
energetska uprava.
Rizici implementacije
Problemi s otkupom Projekt je dio liste nacionalne strateke
zemljita i otkupom infrastrukture sadrane u novom Zakonu
prava puta B II Niska o energiji za koji su predviene olakane Nizak
procedure prava na zemljitu.
Teki uvjeti tla (npr. prijelazi rijeka,
Nepredvieni movare, ume) trebaju biti analizirani u
B II Niska konceptualnoj fazi. Konano usklaenje Nizak
tehniki problemi u
radovima cjevovoda da bi se minimizirale tekoe.
Odgovornost ima: promotor.
Promotorova sluba nabave treba biti
Odgode povezane podrana specijaliziranom tehnikom
s produenjem C III Umjerena pomoi. Prikladne vremenske Nizak
natjeajnih nepredvienosti imaju biti uraunate u
procedura raspored projekta. Odgovornost ima:
promotor.
Rizici za okoli
Tehnika horizontalnog usmjerenog
Negativni uinci buenja ima biti usvojena kako bi se
na zatiena A II Umjerena sprijeila otvorena iskapanja koja stvaraju Nizak
podruja (Natura znaajne uinke; takoer, radovi na izgradnji
2000) trebaju biti zabranjeni tijekom reproduktivne
sezone faune. Odgovornost ima: izvoa.
Koritenje L485MB elinih cijevi s
Neoekivane debljinom zidova do 17.5mm i katodna
emisije metana iz B II Niska Nizak
zatita protiv korozije. Odgovornost ima:
cijevi izvoa.
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno; E. Vrlo vjerojatno. Jaina: I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak;
IV. Kritian uinak; V. Katastrofalan uinak.
Rezultati analiza rizika i osjetljivosti sugeriraju da je ukupna razina rizika projekta niska do umjerena. Takoer, mjere
postavljene da sprijee nastupanje prepoznatih rizika i/ili ublae njihov negativni uinak trebaju rezultirati niim
preostalim rizikom. Vjerojatnost da projekt nee uspjeti postei postavljeni cilj pri razumnom troku moe se smatrati
marginalnom Prema tome, preostali rizik projekt se smatra posve prihvatljivim i probabilistika analiza rizika nije
izvrena u ovoj konkretnoj studiji sluaja. U praksi, meutim, uobiajeno je da velike energetske investicije prolaze kroz
probabilistiku analizu rizika.
6. Broadband
6.1 Uvod
Okvir EU politika za broadband investicije je Digitalna agenda za Europu i Auriranje industrijske politike, koje
ukljuuje novu inicijativu za digitalno poduzetnitvo kao dio Akcijskog plana Poduzetnitvo 2020. Dok ne postoji
standardizirana definicija broadbanda284, Digitalna Agenda predvia sljedee do 2020:
svi Europljani imaju pristup mnogo veim brzinama Internet iznad 30 Mbps;
50 % ili vie europskih kuanstava je pretplaeno na internetsku vezu iznad 100 Mbps.
Sveobuhvatni pristup na nacionalnoj i europskoj razini (visokobrzinskoj) broadband infrastrukturi se smatra

esencijalnim za digitalnu ekonomiju kao doprinos prema stimuliranju drutvene i ekonomske kohezije i kao takav je
jedan od prioriteta kohezijske politike. Veliki projekti podrat e velike investicije u broadband u svim dravama
lanicama i regijama, posebice u ruralnim podrujima, sljedei investicijski prioritet 2a 285. Prioritet je na pristupnim
mreama idue generacije (NGA), tj. mreama koje su sposobne pruiti broadband pristupnu uslugu s poboljanim
karakteristikama (tj. brzine iznad 30 Mbps) 286.
Investicije se mogu ticati pasivnih (npr. kablovi, optika vlakna, antene, itd.) i aktivnih (ruteri, vorita, prekidai, itd.)
komponenti infrastrukture, ukljuujui fiksna i beina rjeenja pristupa. Obino adresiraju ekstenziju ili unapreenje
regionalne backbone/backhaul mree i/ili podrunih mrea, ali takoer moe adresirati last-mile veze. Sukladnost s
EU pravilima o dravnoj pomoi obino trebaju biti formalno procijenjena, osim za odreene kategorije pomoi za koje
se pretpostavlja da su kompatibilne s unutarnjim tritem, pod uvjetom da se ispune odreeni uvjeti, u skladu s Uredbom
o Opem skupnom izuzeu287 (GBER).
Selektivna lista dokumenata politika za sektor broadband je pruena u okviru ispod.
284 Vidi Holznagel et al. (2010), p. 15.

285 Vidi Draft Thematic Guidance Fiche for desk officers enhancing access to and use and quality of ICT high-speed broadband roll-
out, Version 2,
13/03/2014. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/thematic_guidance_fiche_ict_broadband.pdf
286 Posebice postojanje planova nacionalnih ili regionalnih mrea nove generacije (NGN) koji uzimaju u obzir regionalne poteze
kako bi se postigli EU ciljevi visokobrzinskog internetskog pristupa, to je jedan od tematskih
ex ante preduvjeta predvienih za razdoblje 2014-2020. Preduvjet je primjenjiv ako drava lanica planira alocirati ERDF potporu
za proirenje razvoja broadband i potporu usvajanja buduih i nastajuih tehnologija digitalne ekonomije (l. 5(2)(a) ERDF
Uredbe). Treba napomenuti da NGN/NGA predstavlja vie od vee propusnosti; to ukljuuje i razne arhitektonske i karakteristike
povezane s uslugom. Vidi ITU-T Recommendation Y.2001 (12/2004) General overview of NGN (ITU 2014).
287 Vidi: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R0651&from=EN
OKVIR POLITIKA EU
Strategije
The Digital Agenda for Europe
The Digital Agenda for Europe Driving European growth digitally (Mid-term Review)
Telecom Single Market Connecting Europe Facility
European Broadband: investing in digitally driven growth [COM(2010) 472]
Better access for rural areas to modern ICT [COM(2009) 103 final] and Commission Staff working document
[SEC(2009) 254 of 3.3.2009]
Future networks and the Internet [COM(2008) 594 final]
Bridging the Broadband Gap [COM(2006) 129]
Mobile broadband services [COM(2004) 447 final]
The eEurope 2005 action plan: an information society for everyone [COM(2002) 263 final]
A European Information Society for growth and employment [COM(2005) 229 final]
Vodii
Guide to High Speed Broadband Investment
EU Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks
Thematic Guidance Fiche for desk officers enhancing access to and use and quality of ICT high-speed broadband roll-out
6.2 Opis konteksta

Broadband investicije treba promatrati u irem kontekstu plana konzistentnog s prioritetima zadanima u Strategiji
digitalnog rasta razvijenoj, npr., unutar nacionalne/regionalne Strategije pametne specijalizacije.
I NGN plan i Strategija digitalnog rasta ine ex-ante uvjetovanosti288 (preduvjeti koji se moraju biti zadovoljeni) koje
omoguuju upotrebu EU fondova.
Za dobro planiranje odreenih broadband investicija koje slijede ciljeve, broadband plan treba analizu konteksta
sljedeih elemenata:
relevantna socioekonomska pitanja koja karakteriziraju teritorijalni kontekst i utjeu na potranju, npr.: starenje,
obrazovanje, dohodak, razina informacija i obuenost/vjetina s komunikacijskim tehnologijama, status zaposlenja,
itd.;
tehniki uvjeti, ukljuujui mapiranje trenutne broadband pokrivenosti, topografiju, gustou naseljenosti, tehnoloke
alternative potencijalne stope apsorpcije i dostupnost propusnosti;
trite: broadband investicije primarno e dolaziti od komercijalnih investitora, tako da je vano da se javna sredstva
koriste unutar ovog sektora tako da komplementiraju a ne nadomjetavaju trine igrae. Mapiranje buduih privatnih
investicija tijekom sljedee tri godine ini kljuni element izbjegavanje uklanjanja trine investicije. Zahtjevi
korisnika trebaju razmotriti budui srednjoroni i dugoroni razvoj javnih i privatnih usluga.
288 Vidi Vodi o Ex ante uvjetovanostima:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/eac_guidance_esif_part2_en.pdf
Tablica 6.1 Prezentacija konteksta: Broadband sektor
Informacija
- Raspoloivi dohodak
Socioekonomski - Demografske projekcije
trend - Status zaposlenja
- Razina obrazovanja
- Stupanj ICT obuenosti i vjetina
- Referenca na EU Digitalnu Agendu
Politiki, - Referenca na strateki okvir politika nacionalnog/regionalnog digitalnog rasta
institucionalni i
regulatorni - Referenca na nacionalne /regionalne planove mrea nove generacije
imbenici - Dostupnost regionalnih poticaja za budue investicije u broadband infrastrukturu
- Topografija
- Gustoa korisnika
Tehniki uvjeti - Prisutnost postojee infrastrukture
- Razina i kvaliteta postojeih usluga
- Dostupnost propusnoga kanala
- Trenutna veliina trita i budue investicije
- Razina konkurentnosti (trini udio operatera)
Trini uvjeti
- Potrebe korisnika (trini trendovi, usluge koje se nude, budui zahtjevi, itd.)
- Navike korisnika i ponaanja koja se tiu upotrebe Interneta
Izvor: Autori
6.3 Definicija ciljeva

Glavni cilj broadband investicija je promoviranje odrivog socioekonomskog razvoja i rast kroz poveanu pokrivenost i
usvajanje broadband usluga. Intervencija je potrebna kad nema dovoljne prisutnosti ili pristupa adekvatnoj infrastrukturi,
to rezultira visokim cijenama i/ili niskom razinom usluga.
Detaljnije, broadband investicije openito smjeraju na:
unapreenje pristupa Internet i e-uslugama za kuanstva;
razvoj novih profesionalnih prilika za poduzea;
pokretanje inovacije (novi i postojei poslovni subjekti);
osiguranje pravinosti pristupa broadband u ruralnim podrujima i smanjenje digitalne podjele;
poveanje produktivnosti za poslovne subjekte kroz upotrebu ICT-a;
jaanje razvoja i rasta za poslovne start-upe;
promoviranje uinkovitosti javnih usluga kroz e-upravu;
omoguavanje pruanja pouzdanih usluga e-zdravstva, e-obrazovanja, e-uenja, e-trgovine, e-kulturnih usluga;
jaanje konkurentnosti na tritu telekomunikacijskih usluga.

Projektni ciljevi trebaju biti uvijek povezani s odreenim ciljevima EU Digitalne agende i strategija
nacionalnih/regionalnih ICT okvira politika. Kad je to izvedivo, preporuljivo je specificirati doprinos projekta
ostvarenju OP prioriteta kroz upotrebu indikatora289.
6.4 Identifikacija projekta

Fokus broadband investicija tie se:
proirenja pokrivenosti mreom: npr. projekti koji uvode vlaknaste ili mree kabelskog pristupa, kao i visokobrzinski
mobilni pristup i povezanu infrastrukturu podrujima koja trenutno nisu pokrivena nikakvim pristupom;
poboljanja kvalitete mree: ako je postojea kvaliteta mree niska i prema tome oteava unos usluge, uvoenje vee
kvalitete vjerojatno e poveati stopu unosa u podruju. Npr., u sluaju vlakno-do-kue (FTTH) uvoenju u
podrujima gdje postoji bakrena (DSL) mrea, uvoenje FTTH omoguuje puno vie brzine Broadband pristupa koje
pak poveavaju stopu penetracije onih digitalnih usluga koje zahtijevaju visoku irinu prijenosnoga kanala (npr.
streaming video sadraja).
Kao to je ve spomenuto, investicije u broadband mogu se ticati i pasivne infrastrukture i aktivnih komponenti mree
(tehnologije). Pasivne komponente290 su fizika infrastruktura putem koje su informacije transmitirane, ukljuujui
tamna vlakna (dark fibre) 291. Aktivne komponente ukljuuju tehnoloku opremu potrebnu za ifriranje informacije u
signale koji e biti poslani infrastrukturom (npr. transponderi, usmjerivai i prekidai, server kontrole i upravljanja).
Tehnika identifikacija projekta treba ukljuiti opis:
podruja implementacije. Ovo treba biti podrano mapama, koje pokazuju ciljna podruja za intervenciju i njihove
karakteristike (razina prisutnosti stvarne i ciljne broadband transmisijske brzine i usluga);
mrena arhitektura i izrada, topoloke pretpostavke i razlozi koji stoje iza njih (npr. geografija regije, konano
pruena usluga);
standardi izrade i specifikacije svakog projektnog elementa (npr. centra mrenog upravljanja, mrea optikih vlakana,
okosnica/distribucija vorova, itd.).
Promotor projekta treba specificirati kako e identificirano tehniko rjeenje zadovoljiti zahtjeve za ponovnom
upotrebom, gdje je to mogue, postojee infrastrukture, pruiti otvoreni pristup i fizikoj infrastrukturi i aktivnoj opremi
i potovanje principu tehnoloke neutralnosti. Posebice, ishod mapiranja s prepoznavanjem crnih, sivih i bijelih podruja
bit e predstavljen visvis opsega i lokacije projekta. Dodatno, identificirati broadband projekt takoer znai i
definirati institucionalnu postavku, to ukratko ilustrira okvir ispod.
289 Npr. sljedei indikatori se mogu koristiti: duina regionalne mree optikih vlakana; broj centara za mreno upravljanje;
postotak poslovnih subjekata s temeljnim/NGA broadband pristupom; postotak kuanstava s temeljnim/NGA broadband
pristupom; postotak kuanstava u ruralnim podrujima koja opsluuju broadband mree; broj broadband pretplata na 100 ljudi, itd.
Preporuuje se da se uinak projekta jasno predstavi pruanjem informacija o indikatorima prije i poslije projekta.
290 Ovo moe biti upleteni par bakrenih ica (tradicionalno koriten u telefoniji), koaksijalni kablovi (tradicionalno koriteni za TV
distribuciju unutar zgrade), optika vlakna (tradicionalno koritena za transmisiju vrlo velikih koliina podataka na vrlo duge
udaljenosti), ili antenski stupovi ako se transmisija obavlja beino (npr. za radio ili satelitsku transmisiju).
291 Izraz dark fibre (tamna vlakna) je izvorno koriten kad se referiralo na potencijalni mreni kapacitet telekomunikacijske
infrastrukture, ali sad se takoer odnosi na sve uestaliju praksu najma kablova od optikih vlakana kod pruatelja mrene usluge,
ili openito, ugradnju vlakana koja nisu u vlasnitvu niti pod kontrolom tradicionalnih nositelja. Dopuna dark fibre su lit fibre
(svijetla vlakna), referirajui na upotrebu (iznajmljene) infrastrukture tamnih vlakana od strane pruatelja usluge.
INSTITUCIONALNI OKVIR
Prema posljednjem auriranju Komisijinog vodia o Investicijama u visokobrzinski broadband, etiri razine
ukljuenosti javnog sektora mogu biti prepoznate, u smislu angairanosti u investicijske modele vis--vis
trita, graana i poslovnih subjekata u regiji.
Javno voeni gradski mreni model: javna vlast (PA) gradi i vodi broadband mreu (uglavnom fiziku, rjee
aktivnu infrastrukturu), mogue u suradnji s tritem (PPP) ali vlasnitvo nad mreom ostaje kod javne
vlasti. Ovo se nekad naziva javnom izradom, izgradnjom i voenjem (DBO).
Privatno voeni gradski mreni model: javna pribavlja zgradu, ali zadrava vlasnitvo nad pasivnom
infrastrukturom, ali preputa voenje aktivnog pokrova privatnom subjektu koji prua sveobuhvatne usluge
pruateljima maloprodajnih usluga, nenaruivom pravu koritenja, na, na primjer, 20 godina. Ovo se nekad
naziva javnim outsourcingom/koncesijom.
Broadband model zajednice: broadband investicija se obavlja kao privatna inicijativa, tzv. bottom-up
pristupom. Uloga javne vlasti u ovom sluaju je pruanje podrke u obliku sufinanciranja, ali i
savjetovanja, doputanja prava prolaska, regulacije i koordinacije s drugim uvoenjima infrastrukture i
pristupa tokama prisutnosti, poput velikih centara javnih podataka.
Model operaterove subvencije (financiranja jaza): javna vlast ne intervenira, ograniujui se na subvencioniranje
jednog trinog subjekta (obino velikog telefonskog operatera) za unapreenje infrastrukture. I pasivna i aktivna
infrastruktura su u vlasnitvu i upravljanju operatera. Rizici povezani s graenjem nove infrastrukture i
privlaenjem dovoljnog broja muterija snose primatelji financiranja.
Izvor: Europska Komisija (2014)
Konano, implementacija bilo koje broadband investicije treba biti opravdana prema skupu izvedivih alternativnih
opcija koje dozvoljavaju postizanje istog cilja (vidi odjeljak 6.6.).
6.5 Analiza potranje
Uloga analize potranje pod uvjetima ciljeva Digitalne agende za Europu (europskih i nacionalnih, sveobuhvatna, puna
pokrivenost za sve stanovnike; minimalni pragovi, strog vremenski okvir za ostvarivanje, itd.) je dosta drugaija u
usporedbi s drugim infrastrukturnim projektima.
Analiza potranje je potrebna kako bi se doznala razina trenutne i potencijalne potranje i prepoznalo u kojim
podrujima i u kojoj mjeri ti zahtjevi mogu biti zadovoljeni putem normalnih trinih dinamika i ona podruja koja
zahtijevaju neki oblik javne intervencije.
esto pitanje nije trebaju li infrastrukturne broadband investicije sluiti prvo onim slabo usluenim regijama koje
iskazuju visoku stvarnu potranju i onima s niskom potranjom kasnije (ili obrnuto), nego koja stvarna i predvidiva
potranja moe biti otkrivena kako bi se poduzele solidne odluke o financiranju. U ovom kontekstu, rezultati analize
potranje ne dovode do rangiranja projekata jer prije ili poslije sva slabo usluena podruja i regije Europe moraju biti
pokrivene broadbandom, prema prioritetima europskih politika koje se tiu broadband i Digitalne Europe.
U ovom kontekstu mora se imati na umu da europske investicije u broadband infrastrukturu ne smjeraju samo na
trenutnu postojeu potranju, nego na zadovoljavanje i mogue stvaranje potencijalne potranje za uslugama u
budunosti. Konzultacije s korisnicima u javnoj i privatnoj sferi i razmatranje tehnolokog razvoja i buduih potreba su
kljuni aspekti za ispravno dugorono mjerenje potrebe, uzevi u obzir relevantne EU i nacionalne ciljeve u ovom polju.
Bez obzira, prognoze potranje, u smislu oekivanog broja korisnika, su svakako esencijalne za daljnje raunanje
financijskog i ekonomskog performansa projekta (vidi ispod).
6.5.1 imbenici koji utjeu na potranju

Kad se predvia potranja za broadband investicijama, razliiti meupovezani imbenici koji utjeu na stopu usvajanja
digitalnih usluga trebaju biti uzeti u obzir. (vidi tablicu 6.2).
Tablica 6.2 imbenici koji utjeu na potranju
Faktori
Socioekonomski uvjeti: vii standardi ivljenja i rastue ekonomije su obino povezani s viom
stopom upotrebe Interneta.
Digitalno obrazovanja i vjetine: to su vie digitalne vjetine stanovnitva, vjerojatnija je upotreba
digitalnih usluga.
Geografska i demografska svojstva: u urbanim/metropolitanskim podrujima ve postoji iroko
koritenje digitalnih usluga zbog povoljnih trinih okolnosti, dok veinu nezadovoljene potranje za
broadbandom u Europi ine ruralna podruja. U tom pogledu, lokalne zajednice mogu igrati vrlo
Pitanja vanu ulogu poticanju potranje za novim uslugama i u nekim sluajevima nuditi dio potrebne
potranje investicije.
Agregacija potranje: agregacije potranje za digitalnim uslugama od strane javnih vlasti (lokalne
uprave, knjinica, bolnica, kola, itd.) i lokalne zajednice (poslovnih udruenja, graanskih
zajednica/grupa, itd.) naelno pomae uiniti projekt financijski stabilnim srednjerono do
dugorono jer osigurava koritenje infrastrukture za pruanje ovih usluga.
Dostupnost i spremnost korisnika na plaanje: kapacitet i dostupnost usluge moraju odraziti
stvarnu sposobnost/spremnost korisnika (kuanstava, poslovnih subjekata i javnih institucija)
da za njih plate. 292 Perspektiva budue potranje koju stvara nova infrastruktura: strukturni
razvoj.
Kapacitet i kvaliteta pruene mree/usluge: usvajanje digitalnih usluga ovisi o: infrastrukturnoj
zadubini koja moe biti koritena za dostavu digitalnih usluga, ogranienjima kvalitete usluga koje
se trenutno pruaju ili usluga koje nisu dostupne u regiji, i razini pristupa uslugama transmisije
podataka. Ovo treba biti jednako usporeeno s procijenjenom buduom irinom propusnog kanala i sa
zahtjevima usluge.
Pitanja
opskrbe Razina konkurencije: Cjenovno osjetljiva spremnost potroaa na plaanje je izravno povezana s
konkurencijom: to vei broj operatera postoji na tritu i to se vea raznolikost usluga nudi, nie su
cijene. Dodatno, preporuljivo je da tarife koje plaa krajnji korisnik budu analizirane kako bi se
vidjelo mogu li dozvoliti marginu profita koju last-mile operateri obino oekuju na tritu. Razliiti
modeli investicija dozvoljavaju razliite stupnjeve konkurencije. 293
Izvor: Autori
6.5.2 Hipoteze, metode i inputni podaci

Analiza potranje treba predstaviti i trenutnu i buduu potranju. Analiza trenutne potranje treba biti temeljena na
inventaru postojeeg potencijala potranje kao i trinih uvjeta putem mapiranja broadband mree. Ovo zahtijeva
predstavljanje vrste, opsega i kvalitete postojee infrastrukture i odnosnih usluga koje se pruaju, kao i imanje
postavljane politike cijena i buduih planova.
Uzevi u obzir postojeu situaciju na tritu, i razmotrivi sve imbenike koji utjeu na potranju, prognoze trebaju biti
procijenjene referiranjem na nacionalna ili meunarodna mjerila ili usvajanje digitalnih usluga.
Metodologija usvojena za prognoziranje potranje treba biti jasno objanjena, s posebnim referencama na pretpostavke
koje se tiu sljedeeg:
oekivanu stopu rasta tijekom vremenskog okvira projekta;
stupnja u kojem se moe oekivati da ponuda stvori potranju, kao to je esto sluaj kod pribavljanja
infrastrukture;
292 Ova razmatranja mogu dovesti do usvajanja modela investicije kao i usvajanja mjera podrke potranje kako bi se preokrenuo
opaki zaarani krug niskih vjetina, niskog obrazovanja i niske dostupnosti/pristupanosti usluge.
293 Odabir modela morat e pasati situaciji na terenu u smislu socioekonomskih pitanja koja utjeu na potranju (demografija,
dohodak, obrazovanje ICT obuenost, itd.). Vidi takoer Vodi kroz visokobrzinske broadband investicije.
budue vrste usluga i analiza irine propusnog kanala;
anticipirana struktura prihoda koje generira projekt;
anticipirana razina tarifa i uloga nacionalnih regulatora u pogledu kontrole cijena;
anticipirani trini udio
6.5.3 Output prognoze

Broadband investicije mogu smjerati ili na pruanje veleprodajnih usluga, pruanje maloprodajnih usluga (npr. u sluaj
mree javne uprave) ili kombinaciju i jednog i drugog. U prvom sluaju, analiza potranje vri se s toke gledita
korisnika projekta (last-mile mrenih operatera); u drugom sluaju, s toke gledita krajnjih korisnika. Uzevi u obzir da
potranja last-mile mrenih operatera ovisi o potranji krajnjih korisnika, kao to su pojedinci, poslovni subjekti i javne
institucije, uobiajeno je analizirati potronju na obje razine.
Rezultati analize potranje trebaju prema tome biti predstavljeni kroz poveanu pokrivenost, usvajanje i upotrebu
(intenzitet, kvalitetu) digitalnih usluga, po mogunosti ralanjeni na sljedei nain:
komercijalni operateri koji e stei veleprodajni pristup infrastrukturi i vrstama i obiljejima digitalne usluge koja se
prua;
broj ljudi i kuanstava koji imaju korist od projekta: ukupno, kao postotak nacionalne/regionalne populacije, razloeni
po opinama (i/ili drugim administrativnim jedinicama) i po urbanim/ruralnim podrujima;
poslovni subjekti i javne institucije koje koriste digitalne usluge.
6.6 Analiza opcija

to se tie relevantnosti analize opcija u kontekstu europskih broadband projekata, prvotne primjedbe u odjeljku 6.5
(analiza potranje) vrijede i ovdje. Analiza opcija treba se izvriti kako bi se pomoglo izradi najprikladnijih broadband
projekata za regionalno okruenje. Meutim, rezultati analize opcija ne odluuju o pruanju broadbanda kao takvog.
Analiza opcija moe nadalje podcrtati nunost razvoja broadbanda, ali ne moe dovesti do rjeenja koje nije
broadband, jer ciljevi europskih politika zahtijevaju punu broadband pokrivenost u Europskoj uniji.
Temelj za analizu opcija, scenarij bez projekta, treba biti raspravljen predstavljanjem svakog tetnog uinka, ako se
ocijeni kao relevantan. Scenarij bez projekta obino se tie opcije bez ikakve infrastrukture. Alternativne opcije trebaju
biti analizirane i usporeene jedna s drugom na temelju sljedeih dimenzija:
strateke: pridravanje i ostvarenje EU ciljeva i nacionalnih strategija; socioekonomski uinak (tko bi se okoristio
projektom); opseg intervencije (faze, podjela u potprojekte, itd.);
tehnoloke: adekvatan broj razliitih tehnolokih alternativa, poput mrene arhitekture, dimenzioniranja i topologije,
hijerarhijske strukture, medija i protokola mrene transmisije, izgradnje optikih kablova ili beinih ruta, kanali i
vrste kablova, u svrhu maksimiziranja pokrivenosti, usvajanja i odrivosti (dokazane u budunosti) mrenog rjeenja;
institucionalne: pokazivanje prednosti i mana alternativnih investicijskih modela za implementaciju, indicirajui koji
je najprikladniji za promotora projekta, poput in-house upravljanja; outsourcinga; postavljanja ureaja posebne
namjene; odvajanja izgradnje i rada mree u dva natjeaja (koncesije); izrada-izgradnja-rad-transfer (DBOT);
okoline: praenje standarda zatite okolie, potencijalnog uinka na Natura 2000 lokalitete, itd;
financijske i ekonomske: projektni trokovi i prihodi/ koristi;
drutvene: omoguavanje vee i bolje participacije u drutvenom ivot
Jednom kad su sve izvedive opcije stavljene na skraeni popis, preporuljivo je provesti pojednostavljenu CBA da bi ih
se rangiralo i odabralo optimalnu soluciju.

6.7.1 Investicijski i operativni trokovi
U sluaju broadband investicija, pasivne komponente mree (npr. trajna fizika infrastruktura poput bakrenih, vlaknastih
i koaksijalnih kablovskih mrea, antena tornjeva) su tipino karakterizirane visokim kapitalnim izdacima, niskim
operativnim izdacima i ogranienom ekonomijom razmjera. Nadalje, fizika infrastruktura je vrlo lokalna, teka za
dupliciranje i inherentno predmetom regulacije jer u pravilu ini prirodni monopol. U drugu ruku, aktivna oprema (tj.
primijenjena tehnologija ugraena na pasivnu infrastrukturu poput usmjeriva, transpondera, prekidaa servera za
kontrolu i upravljanje, pristupnika i ulaznih toki) je karakterizirana visokim operativnim izdacima, ekonomijom
razmjera, i predmetom je selektivne regulacije (npr. regulirani, obvezni "bit-stream" pristup, koji postaje sve vaniji u
kontekstu NGA/NGN ali mora, u veini sluajeva biti implementiranu u aktivnim komponentama.
U smislu izvora financiranja, broadband investicije su prikladne za financijske instrumente ili potpore, ili kombinaciju i
jednog i drugog. U prvom sluaju, poveana uinkovitost i djelotvornost, zbog obrtajne prirode sredstava, moe dati
pristup irem spektru financijskih alata za ostvarenje politika i privui podrku privatnog sektora (i financiranje)
ciljevima javnih politika (vidi okvir).
INSTRUMENT ZA POVEZIVANJE EUROPE

U novom programskom razdoblju Instrument za povezivanje Europe e posvetiti ogranien proraun financiranju
visokobrzinske broadband infrastrukture. Instrument e djelovati putem mehanizma kreditnog poboljanja
pruajui bolje uvjete zajma, garancije i projektne obveznice izdane od Europske investicijske banke. Logika
koja stoji iza toga je dijeljenje rizika, pri emu Europska komisija i EIB ujedinjuju snage kako bi poduzeli vie
rizika i poboljali kreditni rejting odreenih projekata koji bi inae teko privukli investitore.
Instrument za povezivanje Europe je spreman primiti doprinose drava lanica i regija; posebice Europskih
strukturalnih i investicijskih fondova. Takvi doprinosi, koji moraju biti geografski ograeni (tj. mogu biti
potroeni samo u lanici/regiji koja daje doprinos), bi se okoristili velikim utjecajem CEF financijskih
instrumenata i prema tome bi pomogli maksimizirati uinak javne intervencije.
Projekcije O&M trokova bit e podijeljene u fiksne i varijabilne trokove. Tipina stavke operativnog troka za
broadband investiciju ukljuuju naknade za internetski promet i meupovezivanje, potronju energije, trokove
odravanja i trokove tehnikog i administrativnog osoblja. U sluaju projekata gdje su trokovi podijeljeni izmeu
vlasnika infrastrukture i operatera, takva podjela e biti jasno opisana.
6.7.2 Projekcije prihoda

U veini sluajeva, broadband projekti s EU financiranjem su izraeni kao veleprodajni projekti. Prema tome, prihodi
trebaju biti raunati na temelju usluga koje prua veleprodajni operater a ne prema tarifi koju plaaju krajnji korisnici.
Tipini izvori prihoda su:
naknade za uslugu transmisije podataka;
naknade za mrenu povezanost;
naknade za usluge kolokacije/hostinga opreme;
infrastrukturni prihodi od najma, ukljuujui najam dark fibre, najam kanala, najam stupova.
Gore navedene kategorije prihoda trebaju biti temeljene na jasno objanjenoj politici tarifa. Ona treba
posebice navesti:
mjerila za cijene (ako ne postoji nacionalno mjerilo, treba pruiti meunarodnu usporedbu), i
je li nacionalni regulator bio konzultiran po pitanju metodologije postavljana tarife.


6.8.1 Tipine koristi i metode vrednovanja
Ekonomska literatura sugerira da je veliki broj socioekonomskih koristi povezan s broadband pokrivenou i
unapreenjem digitalnih usluga. Primjeri koristi koje su obino prepoznate su: utede vremena za pregledavanje Internet,
sve vei broj umreenih ljudi, najbolje koritenje mrenog kapaciteta, unapreenje sustava mikroplaanja, proirenje
dosega pametnih rjeenja, smanjenje oportunitetnog troka za pruanje dobara i usluga putem Internet, pravinosti,
sveprisutnost, unapreenje konkurencije, utede trokova za javni sektor, itd. Posebice, poveana upotreba usluga e-
trgovine, pogotovo u ruralnim podrujima nepovoljnog poloaja, smatra se pokretaem ekonomskog rasta i smanjenja
teritorijalnih nerazmjera i drutvene iskljuenosti. Dostupnost vrhunske infrastrukture je takoer kljuni element
unapreenja atraktivnosti i konkurentnosti podruja i njegove sveukupne konkurentne prednosti i moe pomoi
preokretanju trenda relokacije ekonomske aktivnosti i depopulacije.
Tablica 6.3 prua standardizaciju vrsta ekonomskih koristi i odnosnih metodologija za vrednovanje, koje su raspravljene
u vie detalja u narednim odjeljcima.
Dok su ekonomske koristi broadband investicija nairoko objavljene i raspravljene u literaturi, problem ipak postoje u
pronalaenju jedne, iroko prihvaene metodologije vrednovanja tih koristi u monetarnom smislu, zbog kompleksnosti
ove industrije. Posljedino, za glavne vrste koristi (tj. poveano usvajanje digitalnih usluga i poboljanu kvalitetu
digitalne usluge, vidi tablicu 6.3), predlau se razliite metode vrednovanja jer se sve smatraju prihvatljivima s
metodoloke toke gledita.
Dodatno, dok je makroekonomska veza izmeu broadband investicija i rasta BDP-a iroko prepoznata i prihvaena, ovaj
vodi usvaja mikroekonomski pristup procjeni koristi. Ovim pristupom uinci nacionalnog i regionalnog rasta su
iskljueni i zamijenjeni mikroekonomski procjenama kako je navedeno u ovom poglavlju. Ovaj pristup se razlikuje i ne
treba biti koriten zajedno s metodologijom za izraun ekonomskog povrata proirenja pokrivenosti gledajui uinak na
rast BDP-a.
Tablica 6.3 Vrednovanje koristi broadband investicija
Ekonomska Vrsta Metoda vrednovanja

korist - Navedena preferencija
- Troak puta
Poveano usvajanje digitalnih usluga za kuanstva i poslovne Izravni
- Transfer koristi
subjekte uinak
- Lokalna bruto dodana vrijednost
- Navedena preferencija
- Troak puta
Poveana kvaliteta digitalne usluge za kuanstva i poslovne Izravni
- Transfer koristi
subjekte uinak
- Lokalna bruto dodana vrijednost
Poboljano pruanje digitalnih usluga za javnu administraciju Izravni - Uteda troka
uinak
Izvor: Autori
Tipina (vana) korist koja nije ukljuena na listu, uglavnom zbog financijske prirode, su dobici operativne uinkovitosti
(O&M utede trokova) koje mogu biti jedini cilj nekih projekata modernizacije mree/usluge koje pokreu poslovni
subjekti. Dok ovi projekti mogu dovesti u odreenim sluajevima do poboljanja kvalitete i smanjenih CO2 emisija,
temeljno obrazloenje
tipino lei u smanjenju operativnih i trokova odravanja za operatera. Tipini primjer je modernizacija Globalnog
sustava mobilne komunikacije (GSM) i mrea tree generacije tehnologije mobitela (3G), pri emu je trend umjesto
imanja zasebne mrene opreme za GSM i 3G mree jedinstveni mreni dizajn radio pristupa, gdje ove iste usluge prua
mnogo manje aktivna oprema, to rezultira niim O&M trokovima. Prema tome procjena koristi dobitaka operativne
uinkovitosti u veoj mjeri koincidira s rezultatima financijske analize.
Konano, to se tie potronje energije, za broadband investicije se oekuje da imaju neutralan ili pozitivan uinak na
emisije CO2 .Ovo proizlazi iz razmatranja da iako ICT mree troe energiju, moe se oekivati da e znaajno
doprinijeti smanjenju putovanja, te e time neutralizirati potronju na minimum. Meutim, nije jo jasno u kojoj mjeri
nova i mona sredstva informiranja i komunikacije mogu generirati novu potranju za prijevozom dobara i ljudi s
implikacijom poveane potronje prijevozne energije. Istraivaka baza danas nije dovoljno zrela za mjerenje neto
uinka broadband investicija na okoli i prema tome se preporuuje, dok relevantne studije ne budu dostupne,
raspravljanje ove koristi na kvalitativan nain umjesto vrednovanja njenog uinka u CBA modelu.
6.8.2 Poveano usvajanje digitalnih usluga za kuanstva i poslovne subjekte

Korist proizlazi s obzirom na projekte koji smjeraju na proirenje mrene pokrivenosti i poboljanje kvalitete mree.
Metodologija za vrednovanje koristiti oslanja se na koncept spremnosti na plaanje novih korisnika (uz razlikovanje
kuanstava i poslovnih subjekata) za digitalne usluge.
U sluaju konkurentnih trita, cijena koju u stvari plaaju kuanstva i poslovni subjekti za pretplatu za broadband
pristup (obino u obliku fiksne mjesene naknade) moe biti koritena kao odraz spremnosti na plaanje. Drugim
rijeima, iznos plaen u naknadama za pretplatu prua indikaciju vrijednosti digitalnih usluga korisniku. Operativni
korak za vrednovanje koristi sastoji se od mnoenja broja kuanstava i poslovnih subjekata dodatno povezanih s
oekivanim prosjenim prihodima po korisniku tijekom vremenskog okvira analize 294. Tada, u sluaju investicija
osmiljenih kao iskljuivo pruanje veleprodajne usluge, pro rata faktor treba biti primijenjen kako bi se uzelo u obzir da
samo dio koristi za krajnje korisnike moe biti pripisan projektu.
Za veinu broadband projekata i posebice u sluaju reguliranih cijena, razumno je oekivati da trine cijene ne
odraavaju adekvatno spremnost korisnika na plaanje, koja se oekuje biti veom od cijene koja se zapravo plaa zbog
percipiranih dobitaka produktivnosti (utede vremena i troka) za korisnike. U tim sluajevima, spremnost na plaanje
mora biti ponovno izraunata zajedno sa sljedeim metodama, koje su meusobno iskljuive za istu grupu korisnika295:
navedene preference, npr. nepredvieno vrednovanje ili diskretni eksperimenti izbora, kako bi se izravno mjerila
vrijednost koju korisnici pripisuju aplikacijama koje koriste putem veze. Manjkavosti ove metode su da moe
konzumirati puno vremena i resursa;
troak puta: utede vremena i troka (npr. goriva) koje proizlaze iz koritenja mrenih usluga, koje zamjenjuju
potrebu za fizikim pristupom danom objektu, i procjenjuju se na godinjoj bazi kako bi se ukljuili dobici
produktivnosti koje ostvaruju korisnici. Iako vrlo praktina, ova metoda zahtijeva veliku koliinu podataka koja nije
uvijek dostupna promotoru projekta;
transfer koristi: rezultat izraunat u prethodnim studijama se transferira u kontekst projekta. U ovom smislu, meutim,
briljiva prosudba je potrebna da se odredi koje je rezultate mogue transferirati ili koje prilagodbe treba obaviti da bi
ih se uinilo korisnika za projekt koji se procjenjuje;
lokalna bruto dodana vrijednost moe se koristiti za procjenu koristi dodatnog usvajanja broadband od strane
poslovnih subjekata. Empirijska literatura sugerira, u stvari, da dobici u produktivnosti proizlaze iz usvajanja
broadband. Metoda za vrednovanje
294 Da bi se izraunao broj kuanstava i poslovnih subjekata koji se dodatno povezuju, oekivana stopa usvajanja mora biti
pomnoena s brojem kuanstava i poslovnih subjekata koji su pokriveni infrastrukturom. Mora se imati u vidu da je ovo isti
kvantitativni izraun koji izostavlja informacije o intenzitetu i kvaliteti koritenja.
295 Oito, metode spomenute iznad treba tretirati kao alternativnu samo ako adresiraju istu kategoriju korisnika. Naprotiv, ako se
jedna metoda (npr. transfer koristi) upotrebljava za vrednovanje poveanja koristiti od pokrivenosti na npr. kuanstva, ovo moe
biti kombinirano s drugim metodama (npr. bruto dodana vrijednost za vrednovanje poveanja koristi od pokrivenosti za poslovne
subjekte.
koristi sastoji se od procjene postotnog rada u oekivanom GVA po zaposleniku kao rezultat projekta. Dok empirijski
dokazi podravaju ovaj pristup, on je meutim predmetom potencijalnog dvostrukog zbrajanja koristi zbog tekoa u
mjerenju udjela GVA porasta koji se moe pripisati iskljuivo projektu.
U svijetlu ogranienja koja predstavlja svaka metoda, transfer koristi ini se kao najpraktiniji i najisplativiji pristup.
Prema tome predlae se da se uvijek referira na meunarodnu literature kao izvor podataka gdje se procijenjene
vrijednosti mogu transferirati. Za pregled odabranih studija vidi referentni odjeljak.
6.8.3 Poboljana kvaliteta digitalnih usluga za kuanstva i poslovne subjekte

Kvaliteta usluge je poboljana kad je broadband mrea unaprijeena da omoguuje bolji performans (tj. vie brzine
preuzimanja, pouzdanost i brzine podizanja sadraja). Tipini primjeri projekta su razmjetaj okosnica, poput
podmorskih kablova koji zamjenjuju satelite, kao primjer pruanja backhaul prometa, ili razmjetanje fiksnih vlaknastih
linija ili dugorone evolucije/etvrte generacije pristupnih mrea (4G) kako bi se poboljale mree broadband pristupa
temeljene na DSL ili 3G. Glavna korist je proizvedena kad je tehnoloki napredak takav da doprinosi znaajnom
prelasku s bazinog na NGA broadband.
to se tie procjene ekonomskog povrata dok omoguena usluga postoj na nekoj razini korist treba povezati s
poveanom kvalitetom. Ovo zahtijeva pristup temeljen na usluzi, tj. istraivanje dodatnih mogunosti koje prua usluga
vee kvalitete i njezini dobici produktivnosti. Dobici produktivnosti mogu se sastojati od, npr., niih korisnikih
trokova pri koritenju odreenih aplikacija, utedi trokova za organizaciju koja usvaja usluge bazirane u oblaku ili
Internet stvari, ili poveanje u dodanoj vrijednosti dizajna proizvoda ili dostave usluge, ili u vie ciljanom oglaavanju
koje pruaju aplikacije temeljene na eksploatacije velikih baza podataka, drutvenih mrea, itd.
Metodoloki okvir za procjenu spremnosti na plaanje za poboljanu kvalitetu digitalnih usluga prati istu logiku kao onu
opisanu u prethodnom odjeljku. Meutim, treba paziti da se procjena koristi izvri na inkrementalni nain kako bi se
izmjerilo to su potroai spremni dodatno platiti za poboljanje. Drugim rijeima, u sluaju koritenja cijena koje plaa
krajnji korisnik kao odraza, neto korist se daje kao razlika izmeu buduih broadband pretplata naspram postojeih.
Opet, zbog tekoa u empirijskoj procjeni spremnosti na plaanje koja inkorporira dobitke u produktivnosti za korisnike,
predlae se procjena koristi temeljena na podacima preuzetima iz meunarodne literature i, kad je to primjenjivo,
prilagoena kontekstu, ovisno o projektnom subjektu, lokaciji i opsegu.
6.8.4 Poboljano pruanje digitalnih usluga javnoj administraciji

Projekti usmjereni na proirenje pokrivenosti mree/usluge ili unapreenja kvalitete mogu potaknuti usvajanje usluga e-
vlade, koji dovode do boljeg pruanja javnih usluga i utede trokova. Npr., ustanovljenje vlaknaste broadband mree
moe dovesti do poboljanja i proirenja opsega mrenih usluga za koje je odgovorna vlada.
Metoda vrednovanja koristi sastoji se od procjene godinjih uteda trokova regionalnih/lokalnih vladinih izdataka.
U tom pogledu, ako podaci za odreeni projekt nisu dostupni, anticipirani iznos uteda e-vlade bi mogao ve biti
dostupan unutar drave, vjerojatno u strategiji e-vlade. Korist koju ostvaruje projekt moe se prema tome izvesti kao
postotak ukupnog cilja procijenjenog u strategije regije. Ovo moe biti procijenjeno uzevi u obzir relativnu teinu
projekta unutar strategije (npr. na temelju udjela ukupnog broja kuanstava na koje utjee projekt). Prepoznajui,
meutim, da nisu sve drave i regije razvije strategije ili kvantificirale utede, mogue metode procjenjivanja uteda e-
vlade za odreeni projekt su predloene u JASPERS 2013. 296
296 Okvir analize trokova i koristi za projekte broadband povezivosti. Dostupno na JASPERS mrenoj platformi
http://www.jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/searchDocument?resourceType=JASPERS%20Working%20Paper
s
Dodatno, ovo projekti mogu potaknuti pruanje i koritenje e-usluga u razliitim sektorima javnih davanja, ukljuujui
zdravstvo, obrazovanje, kulturu, itd. U kontekstu velikih projekata, zdravstvo je kljuni sektor pod potencijalnim
utjecajem. Glavna korist od e-zdravstva povezana je s poveanjem produktivnosti u pruanje usluge. Do toga dolazi kad
se usvoje digitalne aplikacije koje:
omoguuju sustavima upravljanja pacijentima, klinikama i zdravstvenom praksom da podravaju kljune

informacijske tokove izmeu pruatelja skrbi;
pruaju skupove podataka koji saimaju kljune korisnikove zdravstvene podatke i njihovo trenutno stanje zdravlja,
tretmane i lijekove;
ohrabruju razvoj odreenih alata koji unapreuju kvalitetu klinikog donoenja odluka i mogu smanjiti tetne
dogaaje i duplicirane tretmanske aktivnosti;
implementiranje elektronskih zdravstvenih evidencija (EHR) koje pruaju korisnicima pristup vlastitim
konsolidiranim zdravstvenim informacijama a pruateljima skrbi daju sredstvo za unapreenje koordinacije skrbi.
Ponovo, metoda za vrednovanje koristi sastoji se od procjene godinjih uteda trokova za regionalni/ lokalni
zdravstveni proraun.
6.9 Procjena rizika

Kad se izvrava analiza osjetljivosti preporuljivo je ispitati sljedee varijable:
troak investicije (im ralanjeniji);
anticipirano vrijeme koritenja/ivotni vijek infrastrukture;
O&M trokove (im ralanjenije);
oekivanu potranju za uslugama;
anticipiranu razinu tarifa nacionalne regulatorne vlasti;
anticipirani trini udio;
prihodi od razliitih kategorija usluga (im ralanjeniji);
jedinina spremnost na plaanje za kuanstva od poveane dostupnosti broadband ili kvalitete, ili, alternativno,
vrijednosti vremena (ako je to relevantno);
jedinina spremnost na plaanje/bruto dodana vrijednost za poslovne subjekte od

poveane dostupnosti ili kvalitete broadbanda;
utede e-vlade i e-zdravstva.
Kroz analizu osjetljivosti najkritinije varijable mogu biti prepoznate. Na tom temelju mora se izvriti detaljna
kvalitativna procjena rizika, obino procjenjivanjem rizika predstavljenih u sljedeoj tablici.
Tablica 6.4 Tipini rizici broadband projekata
Faza Rizik
- Promjena orijentacije strateke politike
Kontekst i regulatorna - Promjena u oekivanom ponaanju buduih privatnih investitora
faza - Promjena propisa na maloprodajnom tritu
- Neuspjena aplikacija za dravnom pomoi
- Usvajanje usluge malih i velikih pruatelja nie od procijenjenog
Potranja - Niske investicije pruatelja usluge u last-mile mreu
- Krajnji korisnici slabo usvajaju uslugu od pruatelja
- Podcijenjeni kapitalni izdaci
Izrada
- Podcijenjeni operativni izdaci
Administrativna faza - Rizik nestjecanja potrebnih imovinskih prava
Nabava - Kanjenje s projektnim postupkom javne nabave
- Prekoraenje trokova investicije
Izgradnja
- Kanjenje s implementacijom
- Gubitak kljunog osoblja tijekom rada projekta
Rad
- Poveanje O&M trokova
Financijska - Nedovoljno predanih sredstava na nacionalnoj/regionalnoj razini tijekom operativne faze
Izvor: Usvojeno iz Aneksa III implementirajuoj Uredbi o obrascima za prijavu i CBA metodologije.
Studija sluaja Broadband infrastruktura
I Opis projekta
Opseg broadband projekta tie se izgradnje nove regionalne okosnice temeljene na vlaknima i infrastrukture
distribucijske mree u regiji 5.25 milijuna itelja koji su trenutno slabo pokriveni broadband uslugama. Projekt e
dozvoliti znaajno proirenje pruanja dvije kategorije usluga kuanstvima i poslovnim subjektima (posebno malim i
srednjim poduzeima): bazini broadband i pristup nove generacije (NGA) 297. Ovo e dozvoliti znaajno poboljanje
brzine i kvalitete broadband usluga. Telekomunikacijsko trite u dravi je karakterizirano umjerenom konkurencijom i
broadbandom kojem se uglavnom pristupa tradicionalnom bakrenom infrastrukturom, mobilnim pretplatama (2G/3G) i
kabelskim vezama (35 %; 30 % i 25 %). Preko 50% broadband veza se nudi pri brzini od izmeu 2 i 10 Mb/s te je udio
visokobrzinskih veza (od minimalno 30 Mbps) nii od EU prosjeka.
Promotor projekta i vlasnik infrastrukture je regionalna vlada, koja e dati na natjeaj izradu, izgradnju i rad projekta
putem koncesijskog ugovora s privatnim partnerom.
Infrastruktura se sastoji od pasivne i aktivne komponente. Glavne tehnike komponente definirane u preliminarnoj fazi
izrade su mrea optikih vlakana s ukupnom duinom otprilike 3,600 km, i 180 mrenih vorita, podijeljena izmeu
okosnice i distribucijske mree. Kako bi se smanjio troak projekta i izbjegla udvostruenja, ve je na preliminarnoj
razini izrade predvieno da e zavrna izrada nove infrastrukture koju e izvriti odabrani privatni partner ukljuiti
(najam, tj. nenaruivo pravo upotrebe, za vrijeme trajanja projekta) ukljuiti postojeu telekomunikacijsku infrastrukturu
koja pripada operaterima koji su aktivni u regiji.
Promotor projekta e osigurati da maloprodajni pruatelji usluga imaju otvoren i nediskriminirajui pristup
infrastrukturi. Last-mile infrastruktura nije dio projekta. Kako bi se potvrdilo da dovoljna postoji dovoljna potranja last-
mile operatera, pisma namjere su potpisana od strane veine pruatelja usluga u regiji.
II Ciljevi projekta
Ciljevi projekta su usklaeni s ciljevima Digitalne agende za Europu u smislu pristupa bazinom broadband, pristupa
nove generacije i dravne Nacionalne strategije za razvoj informacijskog drutva.
Opi cilj investicije je pomoi eliminirati digitalni jaz koji se tie dostupnosti bazinog broadband u podrujima gdje se
trenutno ne prua zbog trinih zatajenja, i smanjiti investicijsku barijeru za usluge nove generacije pristupa (NGA).
Konkretnije, projekt smjera sljedee:
kuanstva, openito: poboljanje pristupa e-uslugama (e-trgovina, e-bankarstvo), bolji pristup informacijama, razvoj
profesionalnih ansi za mjetane koji imaju potrebne vjetine (npr. rad na daljinu);
poslovne subjekti: poveanje produktivnosti kroz upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija

(ICT), npr. smanjenjem trokova prijevoza;
za vladu, omoguavanje usvajanja usluga e-vlade, to dovodi do bolje usluge i uteda troka;
za zdravstveni sektor: omoguavanje pruanja bre i primjerenije usluge e-zdravstva.
Drugi sektori koji se takoer mogu srednjorono okoristiti projektom su energetski sektor (pametne mree, kontroliranje
decentralizirane proizvodnje energije) i prometni sektor (multimodalno planiranje prometa).
297 U skladu s nacionalnom broadband strategijom, bazini broadband je definiran u ovom konkretnom sluaju kao onaj koji
doputa minimalnu brzinu od 2 Mb/s, dok je u sluaju NGA usluga minimalna brzina 30 Mb/s.
Kao izravna posljedica projekta, procjenjuje se da e pokrivenost NGA broadbandom biti poveana s 63% na 75%
populacije (povezujui time jo 630,000 stanovnika ili 300,000 kuanstava). Dodatno, fiksna pokrivenost bazinim
broadbandom e porasti s 80% na 96% stanovnitva regije (povezujui time jo 840,000 stanovnika ili 400,000
kuanstava).
Projekt je dobro usklaen s ciljevima relevantne prioritetne osi odnosnog operativnog programa. Posebice, projekt e
doprinijeti sljedeim OP indikatorima:
Indikator rezultata OP Projekt

Dodatna kuanstva s bazinim broadband pristupom 450,000 400,000 (89 %)
Dodatna kuanstva s NGA broadband pristupom 400,000 300,000 (75 %)
Dodatna poduzea s NGA broadband pristupom 60,000 40,000 (66 %)
Indikator outputa OP Projekt

Poveanje duine mree optikih vlakana 5,000 3,600 (72 %)

Kako bi se definirala podruja intervencije, regija je mapirana prema postojeoj razini konkurencije relevantnih
broadband usluga, temeljeno na metodi opisanoj u Vodiu o dravnoj pomoi u broadband projektima298.
Demografske i socioekonomske karakteristike odabranih podruja su potom mjerene prema prolim trinim razvojima
u usporedivim podrujima na nacionalnoj i europskoj razini, kako bi se dolo do detaljnih prognoza projektne potranje.
Sljedei glavni imbenici su detaljno analiziran: i) potencijalno poveanje usvajanja irine propusnoga kanala; ii)
potencijal trinog udjela operatora projekta; iii) procjena potranje za postojeim i novim e-uslugama za kuanstva i
poslovne subjekte (popraena procjenama povezanih zahtjeva za propusnou).
Nastale prognoze su konzultirane s pruateljima usluga aktivnima na tritu, kako veleprodajnim tako i potencijalnim
last-mile operaterima, kako bi se poetne pretpostavke provjerile u stvarnosti. Poslije nekih zavrnih korekcija, sljedee
stope su procijenjene za krajnje korisnike infrastrukture.
Kat. Usvajanje broadband u projektnom podruju (%) 2018 2023 2028 2033
Kuanstva
I Novo usvajanje bazinog broadbanda 20 25 25 25
II Novo usvajanje NGA (gdje je prethodno bilo nula) 15 35 53 55
III Unapreenje s bazinog broadband na NGA 299
15 42 58 58
Poslovni subjekti
IV Novo usvajanje ili unapreenje na NGA (s bazinog 50 80 90 90
broadbanda)
298 Pratei EU vodie za primjenu pravila o dravnoj pomoi u odnosu na rapidni razvoj broadband mrea C25, 26.01.2013, p. 1,
podruja su podijeljena u tri kategorije (bijela, siva, crna) ovisno o dostupnosti broadband infrastrukture. Bijela podruja nemaju
uope infrastrukture i ne postoje planovi operatera za razvoj u bliskoj budunosti; siva podruja su ona u kojima je prisutan jedan
mreni operater ali nije vjerojatno da e jo jedna mrea biti razvijena u bliskoj budunosti; crna podruja su ona gdje ve postoje
barem dvije bazine broadband mree razliitih operatera ili postoje planovi da se one razviju; broadband usluge su pruane pod
konkurentnim uvjetima. Naelno, javna intervencija je samo opravdana u bijelim podrujima, i pod odreenim uvjetima u sivim
podrujima, dok ne postoji potreba za javnom intervencijom u crnim podrujima.
299 Ova kategorija ukljuuje kuanstva iz sivih podruja, gdje su dostupne usluge bazinog broadbanda od jednog operatera, a
kao rezultat projekta bit e mogue ponuditi NGA usluge.
IV Analiza opcija
Temelj za analizu opcija je opcija bez infrastrukture. Ovo je ocijenjeno kao nekompatibilno s nacionalnim ciljevima i
ciljevima iz Digitalne agende za Europu. Javne konzultacije s operaterima su rezultirale popisom podruja gdje nema
planova za investiranjem u relevantnu broadband infrastrukturu u bliskoj budunosti. Prema tome zakljueno je da
neimplementiranje projekta dovodi do poveanja digitalnog jaza (upotrebe ICT) izmeu podruja koja su prepoznata kao
neatraktivna za trite i preostalih podruja u regiji. Ovo bi rezultiralo digitalnim iskljuenjem graana i odljevom
mozgova, kao i negativni posljedicama po konkurentnost lokalnih poslovnih subjekata.
U prvoj fazi, dvije strateke opcije su procijenjene analizom sukladnosti s nacionalnim i EU ciljevima:
fazni razvoj infrastrukture (podjela implementacije tijekom razliitih vremenskih razdoblja, inicijalno pruanje
backhaul i last-mile usluga samo dijelovima ciljnih podruja u regiji);
pruanje backhaul mrene pokrivenosti maksimalnom broju kuanstava i malih i srednjih poduzea.
Fazni razvoj infrastrukture je odbaen na temelju nieg srednjoronog socioekonomskog uinka i kompatibilnosti s EU
ciljevima. Procijenjeni vii trokovi kao i tehniki izazovi koji rezultiraju iz podjele implementacije su takoer ocijenjeni
kao nerazumni. Smatra se da opcija maksimiziranja mrene pokrivenosti ispunjava EU ciljeve i omoguuje pokrivanje
najveeg broja kuanstava i poslovnih subjekata, preusmjeravajui dalje privatne investicije u last-mile mrenu
infrastrukturu.
Analiza opcija je potom razmotrila tri skupa opcija koje se tiu razliitih aspekata projekta.
tehnike alternative;
alternative linearne infrastrukture;
alternative poslovnog modela
Tehnike alternative
Vei broj tehnikih alternativa je detaljno analiziran odnosno njihova:
mrena arhitektura, dimenzioniranje i topologija,
hijerarhijska struktura,
medij mrene transmisije i protokol
izgradnja optikih kabelskih ruta, kanala i vrsta kablova
Izbor mrene arhitekture i topologije i njegova hijerarhijska struktura slijede ono to se openito smatra najboljom
praksom za mreni dizajn. Posljedino, temeljni dizajn predloen je hijerarhijski dvoslojni, s ukrtenom prstenastom
topologijom kao okosnicom i zvjezdanom topologijom kao backhaul mreom. Zavrni dizajn e uzeti u obzir postojeu
infrastrukturu u regiji koliko god je to mogue te e biti auriran u skladu s tim, kad to odobri promotor projekta.
Odabir drugih mrenih tehnologija je utemeljen na optimizaciji kapaciteta i uinkovitosti planirane mree. Glavni
kriterij za odabir je bio zahtjev da se osigura koritenje tehnologija koje se mogu smatrati otpornima na budunost, tj.
koje minimiziraju dodatne investicije u sluaju poveanja potranje ili zahtjeva kapaciteta. Posljedino, promotor
projekta je jednako analizirao opcije djelominog unapreenja postojee infrastrukture kao i upotrebe satelitske
tehnologije kao backhaul mree. Meutim, ove opcije su odbaene jer nisu zadovoljavale dugorone zahtjeve. Vlakna su
procijenjena kao optimalan izbor koji osigurava zadovoljenje ciljeva projekta.
Linearne infrastrukturne alternative

Tri komunalne infrastrukturne mree su razmotrene kako bi se pomoglo smanjiti troak izgradnje koritenjem postojeih
ruta za polaganje vlakana:
scenarij A eljeznika infrastruktura
scenarij B cestovna infrastruktura
scenarij C energetska infrastruktura
Varijante su usporeene na temelju viestrukih kriterija, npr. koliko bi kvalitetno razliite opcije dozvolile odravanje
optimalne mrene izrade i kapaciteta, potencijalnih uteda trokova, te njihove tehnike izvedivosti i sukladnosti sa
zatitom okolia. U ovom sluaju, eljeznika infrastruktura je procijenjena kao ona koja nudi najveu potencijalnu
upotrebu postojee infrastrukture, s usporedivom strukturom trokova s cestovnim scenarijem i niom nego u
energetskom scenariju. Konano je odabrana kao preferirani izbor za izgradnju mree, s obzirom na tehniku i
ekonomsku izvedivost.
Alternative poslovnog modela

Odabir operativnog modela projekta je izvuen iz analize pet razliitih modela upravljanja:
in-house upravljanje
tehniki outsourcing,
postavljanje objekta posebne svrhe
odvajanje izgradnje i rada mree u dva natjeaja
izrada-izgradnja-rad-transfer (DBOT).
Opcije su usporeene na temelju viestrukih kriterija kao to su procijenjeni troak, mogunosti upravnog nadzora i
revizije od strane regionalnih vlasti, operativnog rizika i kompetencija potencijalnih privatnih partnera. Kao rezultat,
odabran je model koncesije izrada-izgradnja-rad-transfer. Prema odabranom modelu, javni partner (regionalna vlast) e
financirati investiciju i biti vlasnik imovine, dok e privatni partner biti odgovoran za izradu, izgradnju i sljedstveno
upravljanje i rad infrastrukture tijekom koncesijskog razdoblja, poslije ega e projektna infrastruktura biti vraena
javnom partner. Privatni partner e unoviti prihode od veleprodajnih usluga pruenih korisnicima (last-mile
operaterima i drugima) i platiti odreeni postotak tog prihoda javnom partner kao najamninu za infrastrukturu (to e biti
definirano u postupku natjeaja). Mehanizam povrata e biti ukljuen u ugovor kako bi se izbjeglo prekomjerno
kompenziranje privatnog partnera.
Ukupni projektni investicijski trokovi odabrane opcije su procijenjeni na temelju najboljeg industrijskog i in-house
iskustva. Pregled trokova je predstavljen u tablici ispod.
EUR Ukupni projektni Neprihvatljivi Prihvatljivi trokovi

trokovi (A) trokovi (B) (C)=(A)-(B)
1 Naknade za planiranje/izradu 11,000,000 0 11,000,000
2 Otkup zemljita 0 0 0
3 Izgradnja 62,000,000 0 62,000,000
4 Postrojenja i strojevi 13,000,000 0 13,000,000
5 Nepredviene okolnosti 0 0 0
6 Prilagodbe cijena (ako je primjenjivo) 0 0 0
7 Tehnika pomo 0 0 0
8 Publicitet 4,500,000 0 4,500,000
9 Nadzor tijekom implementacije izgradnje 7,000,000 0 7,000,000
10 Podzbroj 97,500,000 0 97,500,000
11 PDV 20,585,000 20,585,000 0
12 UKUPNO 118,085,000 20,585,000 97,500,000
to se tie operativnih i trokova odravanja (O&M) detaljni pregled po vrsti trokova je pripremljen kao dio studije
izvedivosti projekta. Vlasnik infrastrukture e snosit administrativne trokove povezane s revizijom i nadzorom,
procijenjene na otprilike 0.7 milijuna EUR godinje (postupnim rastom od 0.3 milijuna EUR u prvoj godini rada).
Trokovi pripisani privatnom partner ukljuuju internetski promet i naknade za meupovezivost, trokove odravanja,
potronju energije i usluge tree strane (administrativne i kadrovske, osiguranje). Ovo pokazuje da bi O&M trokovi bili
otprilike 2 milijuna EUR u prvoj godini rada s postupnim rastom na 5.4 milijuna EUR u zadnjim godinama rada.
Poveanje trokova povezanih s internetskim prometom, naknadama za meupovezivost i potronju energije su
povezane s rastom stopa usvajanja broadbanda i rastom u prognozi potranje za propusnou (pomak od bazinog
broadbanda prema NGA broadbandu) tijekom trajanja projekta. Zamjena aktivne opreme od ukupno 9.3 milijuna EUR
je planirana za godine 11-13 poslije poetka rada i pokrit e je upravitelj infrastrukture.
Rezultati analize potranje su koriteni za procjenu prihoda iz tri iroke kategorije veleprodajnih usluga:
usluge transmisije podataka
najma infrastrukture
kolokacije/opreme posluiteljskih usluga
Ovi prihodi su procijenjeni na otprilike 2.2 milijuna EUR u prvoj godini rada s postupnim rastom na 9 milijuna EUR u
zadnjoj godini rada. Procjena financijskih prihoda je temeljena na mjerilima cijena veleprodajnih usluga u podrujima
gdje se relevantne veleprodajne usluge pruaju i postavljaju na razini od 30 EUR mjeseno za NGA pristup za poslovne
subjekte; 20 EUR mjeseno za NGA pristup za kuanstva i 10 EUR mjeseno za bazini broadband pristup. Regulator je
konzultiran u vezi cijena i nastavit e nadzirati njihovu razinu tijekom trajanja rada projekta. Prihodi od najma i usluga
kolokacije su izraunati zajedno kao postotak prihoda od veleprodajnih usluga, to je procijenjeno na 55% od prihoda
usluga transmisije tijekom trajanja projekta i odraava rezultate istraivanja fiksnih i mobilnih mrenih operatera, koja
su potvrdila potranju za ovim uslugama.
Financijska i ekonomska analiza projekta je temeljena na inkrementalnom pristupu. Svi novani tokovi su izraeni u
stalnim EUR i stvarne diskontne stope iznose 4% u financijskoj analizi i 5% u ekonomskoj analizi. Referentno razdoblje
je postavljeno na 20 godina, ostatak vrijednosti je razmotren u zadnjoj godini vremenskog okvira, odraavajui
diskontiranu vrijednost neto novanih tokova u preostalim godinama. 300
Financijska analiza
Financijska analiza je izvrena konsolidirano, ukljuujui vlasnika i upravitelja infrastrukture bez razmatranja internih
novanih tokova izmeu njih (najamnina plaena za infrastrukturu). Financijski indikatori profitabilnosti izraunati za
povrat na investiciju [FNPV(C) projekta je EUR -68.5 milijuna a financijska stopa povrata na investiciju, FRR(C) je -6.4
%] potvruju da do projekta ne bi dolo bez potpore.
Projekt je podloan pravilima o dravnoj pomoi i prema tome je notificiran Europskoj komisiji. Poslije pregleda
Generalnog direktorata za konkurenciju projekt je ocijenjen kao kompatibilan s pravilima o dravnoj pomoi i potom
autoriziran. Izraun diskontiranog neto prihoda u principu nije po-treban kad je individualna verifikacija potreba za
financiranjem izvrena u skladu s vaeim pravilima o dravnoj pomoi. Meutim u ovom sluaju, nacionalna pravila
zahtijevaju da promotor projekta ipak poduzme izraun kako bi se odredila prikladna razina ERDF doprinosa i izbjeglo
prekomjerno kompenziranje.
Na temelju trokova i prihoda u odjeljku gore, procijenjena pro rata primjena diskontiranog neto prihoda je 77 % (DIC =
EUR 88.7 milijuna, DNR = EUR 20.2 milijuna, vidi daljnji izraun ispod). Mnoenje prihvatljivog troka (EUR 97.5
milijuna) s pro-rata primjenom diskontiranog neto prihoda i sa stopom sufinanciranja relevantne prioritetne osi
operativnog programa (85 %), EU potpora za projekt rezultira s EUR 64 milijuna. Ostatak investicije (EUR 33.5
milijuna) ima biti financiran od strane promotora projekta i vlasnika infrastrukture.
injenica da je financijska stopa povrata na nacionalni kapital [FRR(K) je jednak 0.9 %] ispod primijenjene diskontne
stope i da je financijski povrat na nacionalni kapital negativan [FNPV(K) je jednak EUR -10.3 milijuna] nadalje
pokazuje d odobrena pomo investiciji nije prevelika.
Ovdje treba napomenuti da iako su last-mile operateri bili unaprijed konzultirani, postoji odreena razina nesigurnosti u
pogledu konane razine prihoda koje e generirati infrastruktura. Ovo je priznato u odluci o dravnoj pomoi
Generalnog direktorata za konkurenciju, koja zahtijeva ukljuivanje mehanizma povrata u ugovor o koncesiji koji bi se
primijenio u sluaju da prihodi budu vei nego to su izvorno predvieni301. Odluka o dravnoj pomoi takoer ukljuuje
odredbe o koritenju prihoda povraenih putem mehanizma povrata od strane javnih vlasti 302.
Analiza odrivosti je izvrena za projekt u cijelosti i pokazuje da na temelju gore opisanih pretpostavki projekt nee
ostati bez novca tijekom implementacijskog i operativnog razdoblja. Dovoljna osiguranja su pruile javne vlasti kao
promotori projekta omoguujui dovoljno pouzdanje u njihovu sposobnost da sufinanciraju projekt.
300 Neto novani tokovi tri preostale godine ivota su pretpostavljeni jednakima zadnjoj godini referentnog razdoblja, uzevi u obzir
trokove zamjene aktivnih komponentni. U ekonomskoj analizi, neto ekonomska korist je koritena umjesto financijskog
novanog toka. Prema tome, financijski ostatak vrijednosti je procijenjen na EUR 7.6 milijuna, dok je ekonomski prognoziran na
EUR 55.3 milijuna. Trokovi zamjene aktivnih komponenti su jednaki postotku (30%) trokova zamjene za godine 11-13, to
odraava dodatno trajanje rada.
301 Vodii kroz broadband dravnu pomo zahtijevaju da projekti koji apliciraju za dravnu pomo ukljue mehanizam povratnog
plaanja (claw-back) u ugovor o koncesiji s uspjenim ponuaem tako da se osigura da nee doi do prekomjernog
kompenziranja ugovorne strane ako potranja za broadbandom u ciljnom podruju naraste iznad oekivanih razina. Odredba o
takvom mehanizmu je usmjerena na minimiziranje ex post i retroaktivno koliine pomoi inicijalno ocijenjene potrebnom.
Mehanizam povrata mora biti objanjen u obavijesti o projektu, kao i indikatori kojima se provjerava mogua prekomjerna
kompenzacija. Iako ne postoji standardna definicija prekomjerne kompenzacije, to ostavlja neto prostora za interpretaciju, moe
se naelno pretpostaviti gdje su profiti vii od izvornog poslovnog plana ili prosjeka industrije. U sluaju dosadanje prakse,
sljedei indikator za prekomjernu kompenzaciju su predloeni i prihvaeni od Komisije: i) profit je vei od 10% vrijednosti mree
i opreme (npr. N 626/2009); ii) profiti su izraunati kumulativno i povraeni ako nadmae prosjeni profit industrije iii) na temelju
usporedbe operaterove EBITDA-e (zarade prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) s trinim mjerilom [npr. N 407/2009;
SA.33438 (2011/N)]; iv) primjene ponderiranog prosjeka troka kapitala kao mjerilom razine povrata u industriji. (npr. N
596/2009).
302 Kao to je objanjeno u Vodiu za broadband dravnu pomo, Vlasti koje daju potporu mogu predvidjeti da e svaki dodatni
profit povraen od odabranog ponuaa biti potroen na daljnju ekspanziju broadband mree unutar okvirne sheme i pri istim
uvjetima kao izvorna sredstva pomoi Takav pristup je primijenjen u vie sluajeva [npr. N 183/2009; SA.32866 (2011/N)].
Tablica 1 Financijski novani tokovi i indikatori performansa projekta

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20
EU POTPORA
Izgradnja Rad
Izraun diskontiranog troka investicije (DIC) NPV 4%
Investicijski troak (bez nepredvienih okolnosti) mEUR -88.7 -9.5 -36.5 -51.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
DIC / Novani tok investicijskog troka mEUR -88.7 -9.5 -36.5 -51.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izraun diskontiranih neto prihoda (DNR) NPV 4%
Prihodi usluge transmisije podataka mEUR 46.1 0.0 0.0 0.0 1.4 2.2 2.9 3.4 3.7 4.0 4.3 4.6 4.9 5.2 5.5 5.7 5.8
Prihodi najam infrastrukture i tamnih vlakana mEUR 25.4 0.0 0.0 0.0 0.8 1.2 1.6 1.9 2.0 2.2 2.4 2.5 2.7 2.9 3.0 3.1 3.2
O&M troak - odravanje mEUR -14.9 0.0 0.0 0.0 -0.7 -1.1 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5 -1.5
O&M troak - energija mEUR -3.7 0.0 0.0 0.0 -0.1 -0.2 -0.2 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.4 -0.4 -0.4 -0.4 -0.5 -0.5
O&M troak - IP promet mEUR -13.8 0.0 0.0 0.0 -0.4 -0.6 -0.9 -1.0 -1.1 -1.2 -1.3 -1.4 -1.5 -1.6 -1.6 -1.7 -1.7
O&M troak trokovi rada i administrativni trokovi mEUR -16.6 0.0 0.0 0.0 -0.7 -1.0 -1.2 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7 -1.7
Trokovi zamjene mEUR -5.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -3.1 -3.1 -3.1 0.0 0.0 0.0
DNR / Novani tok neto prihoda mEUR 20.2 0.0 0.0 0.0 0.2 0.4 0.7 0.8 1.2 1.5 1.9 -0.9 -0.5 -0.1 3.2 3.5 11.2
PRIHVATLJIVI TROAK (EC) mEUR 97.5
Pro-rata primjena DNR = (DIC - DNR) / DIC 77%
SUFINANCIRAJUA STOPA PRIORITETNE OSI (CF) 85.0%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20
FRR(C)
Izgradnja Rad
Izraun povrata na investiciju NPV 4%
Investicijski troak (bez nepredvienih okolnosti) mEUR -88.7 -9.5 -36.5 -51.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak mEUR -49.0 0.0 0.0 0.0 -2.0 -2.9 -3.8 -4.5 -4.6 -4.7 -4.8 -4.9 -5.0 -5.1 -5.2 -5.3 -5.4
Troak zamjene mEUR -5.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -3.1 -3.1 -3.1 0.0 0.0 0.0
Prihodi mEUR 71.5 0.0 0.0 0.0 2.2 3.4 4.5 5.3 5.7 6.2 6.7 7.1 7.6 8.1 8.5 8.9 9.0
FNPV(C) prije EU potpora / Neto novani tok mEUR -68.5 -9.5 -36.5 -51.5 0.2 0.4 0.7 0.8 1.2 1.5 1.9 -0.9 -0.5 -0.1 3.2 3.5 11.2
FRR(C) prije EU potpora -6.4%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20
FRR(K)
Izgradnja Rad
Promotorov doprinos (region. vlada) mEUR 3.3 12.5 17.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Izrauna povrata na nacionalni kapital NPV 4%
Promotorov doprinos (regionalna vlada) mEUR -30.5 -3.3 -12.5 -17.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak mEUR -49.0 0.0 0.0 0.0 -2.0 -2.9 -3.8 -4.5 -4.6 -4.7 -4.8 -4.9 -5.0 -5.1 -5.2 -5.3 -5.4
Troak zamjene mEUR -5.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -3.1 -3.1 -3.1 0.0 0.0 0.0
Prihodi mEUR 71.5 0.0 0.0 0.0 2.2 3.4 4.5 5.3 5.7 6.2 6.7 7.1 7.6 8.1 8.5 8.9 9.0
FNPV(K) poslije EU potpore / Neto novani tijek mEUR -10.3 -3.3 -12.5 -17.7 0.2 0.4 0.7 0.8 1.2 1.5 1.9 -0.9 -0.5 -0.1 3.2 3.5 11.2
FRR(K) poslije EU potp 0.9%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20
FINANCIJSKA ODRIVOST (konsolidirana)
Izgradnja Rad
EU potpora mEUR 6.2 24.0 33.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Promotorov doprinos (regionalna vlada) mEUR 3.3 12.5 17.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Prihodi mEUR 0.0 0.0 0.0 2.2 3.4 4.5 5.3 5.7 6.2 6.7 7.1 7.6 8.1 8.5 8.9 9.0
Ukupni novani priljevi mEUR 9.5 36.5 51.5 2.2 3.4 4.5 5.3 5.7 6.2 6.7 7.1 7.6 8.1 8.5 8.9 9.0
Investicijski troak (ukljuujui nepredviene mEUR -9.5 -36.5 -51.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
okolnosti)
O&M troak mEUR 0.0 0.0 0.0 -2.0 -2.9 -3.8 -4.5 -4.6 -4.7 -4.8 -4.9 -5.0 -5.1 -5.2 -5.3 -5.4
Troak zamjene mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -3.1 -3.1 -3.1 0.0 0.0 0.0
Porez na dohodak (privatni partner) mEUR 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 -0.1 -0.1 -0.1 -0.1 0.0 0.0 -0.2 -0.1 0.0 -0.3
Ukupni neto odljevi mEUR -9.5 -36.5 -51.5 -2.0 -2.9 -3.8 -4.5 -4.6 -4.8 -4.9 -8.0 -8.1 -8.4 -5.3 -5.3 -5.6
Neto novani tok mEUR 0.0 0.0 0.0 0.2 0.4 0.7 0.7 1.1 1.5 1.8 -0.9 -0.5 -0.3 3.2 3.5 3.4
Cumulated net cash-flow mEUR 0.0 0.0 0.0 0.2 0.7 1.4 2.1 3.2 4.7 6.5 5.6 5.1 4.7 7.9 11.4 28.3
Ekonomska analiza
Ekonomska analiza se izvrava iz perspektive drutva koje e se okoristiti poveanom broadband povezivou.
Na strani trokova, isti investicijski i operativni trokovi koriteni u financijskoj analizi su primijenjeni i ispravljeni gdje
je to potrebno. U ovom sluaju, sljedee ispravke financijskih cijena su napravljene:
komponenta nekvalificiranog rada u investicijskom troku (posebice u komponenti gradnje) primjenom faktora
korekcije (CF) plaa u sjeni kako bi se uzela u obzir visoka nezaposlenost u podruju projekta, faktor korekcije= 0.7;
porezi (opinski porezi, nepovezani s PDV-om, koji imaju biti plaeni za koritenje infrastrukture) su uklonjeni iz
ekonomske analize (faktor korekcije = 0);
cijene energenata u O&M trokovima, uzimanjem u obzir udjela poreza i davanja koje plaaju industrijski potroai
na temelju Eurostat podataka, faktor korekcije=0.8;
sve ostale komponente projektnih trokova su ostavljene neispravljene, jer je pretpostavljeno da su adekvatno
cijenjene na tritu, faktor korekcije= 1303.
Na strani koristi, financijski prihodi projekta su zanemareni304 te su umjesto toga socioekonomske koristi projekta
procijenjene primjenom izraza spremnosti na plaanje korisnika u skladu s metodologijom i pretpostavkama
predstavljenima u sljedeoj tablici. Ekonomske koristi su izravno povezane s ciljevima projekta i oekivanom
potranjom krajnjih korisnika, tj. lokalnih poslovnih subjekata, kuanstava i pruatelja javnih usluga poput vlade i
zdravstvenih slubi.
Uzevi u obzir injenicu da projekt ne ukljuuje last-mile mree i usluge, procijenjene koristi projekta su alocirane u
skladu s projektnim udjelom ukupnog troka potrebnog da bi se pruile usluge krajnjim korisnica (procijenjenog na
50%). Nadalje, za unapreenje s bazine na NGA broadband kategoriju, faktor skaliranja od 80% je primijenjen pri
izraunu koristi e-vlade i tele-zdravstva kako bi se prepoznali uinci vee irine propusnoga kanala na vrste usluga koje
se mogu pruati.
Tablica 2 Procjena socioekonomskih koristi305
Indikator Procjena
Korist 1: Koristi zaposlenika poslovnih subjekata
Poslovne koristi su izraene kao postotno poveanje lokalne bruto dodane vrijednosti (GVA) po
zaposleniku u privatnom sektoru za razliite broadband (BB) usluge:
- nova veza s bazinim BB: 4.5 % rast GVA po zaposleniku
- nova veza s NGA BB: 6.0 % rast GVA po zaposleniku
Poslovna - unapreenje s bazinog na NGA BB: 1.5 % rast GVA po zaposleniku
korist po Predloene vrijednosti su rezultat analize produktivnosti koja rezultira iz usvajanja broadband i
zaposleni temeljene su na dostupnim izvjetajima, koji sugeriraju prosjean potencijalni rast GVA po osobi
ku diljem zemalja aspiranata od otprilike 11% ukljuujui jednu EU-12306 dravu lanicu u studiji s
iznosom od otprilike 6%. S obzirom da se projekt realizira u dravi sa slinom razinom BDP-a per
capita, nikakve daljnje prilagodbe BDP nisu primijenjene i iznos je ouvan.
303 Veina ostalih projektnih komponenti su specijalizirana tehnoloka oprema i profesionalne usluge za koje se moe pretpostaviti
da su adekvatno cijenjene na tritu.
304 Projekt intervenira u podruja gdje je trite zakazalo ili postoji smanjena konkurentnost koja rezultira nepostojanjem interes
privatnih operatera za investicije u ovim podrujima, to ini ta podruja prihvatljivima za javnu podrku. Dodatno, zbog zahtjeva
o dravnoj pomoi, primijenjene cijene su mjerila i ne moraju tono odraavati spremnost na plaanje lokalnih korisnika projekta
(WTP).
305 Vrijednosti koritene u ekonomskoj analizi su temeljene na metodi transfera koristi i izveden iz analize dostupne literature
306 Prilagodba BDP-a je napravljena u onim sluajevima gdje su rezultati temeljeni na studijama iz drava s razliitim razinama
BDP-a. Detaljna lista studija na koje se referira i nacionalnih statistika je pruena u studiji izvedivosti.
Indikator Procjena
Iznosi koji se tiu rasta GVA za druge broadband kategorije su izvedeni iz studije Meunarodne
telekomunikacijske unije (ITU) koja pretpostavlja da udvostruavanje brzine broadbanda dovodi do
rasta GVA od 0.3%307. Rast GVA zbog bazinog broadband je 4.5 % (6.0 % - 5*0.3 %) jer se
pretpostavlja da brzina bazinog broadbanda treba biti udvostruena otprilike pet puta da bi se dosegle
NGA broadband brzine. Konano, rast GVA od bazinog do NGA broadband je izraunat kao razlika
izmeu NGA broadband i bazinog broadband.
Pretpostavlja se da ova kategorija koristi treba etiri godine poslije pokretanja rada projekta da se u
potpunosti oituje. Izraunata kao: GVA vrijednost u regiji * broj zaposlenika povezanih na bazini ili
NGA broadband kao rezultat projekta * postotni rast GVA kao to je objanjeno iznad.
Na temelju pretpostavke da su veina poslovnih subjekata svjee povezanih na broadband usluge vrlo
mala poduzea i kako bi se primijenile konzervativne procjene, pretpostavlja se da je za svako
poduzee koje je novopovezano ili je unaprijedilo svoju broadband vezu, prosjeni broj zaposlenika
koji koriste modernu ICT u svom dnevnom radu =1.
Korist 2: Potroaki viak kuanstva
Koristi kuanstva su izraene u EUR po mjesecu i kuanstvu za razliite BB usluge:
- nova veza s bazinim BB: EUR 12 po mjesecu i kuanstvu
- nova veza s NGA BB: EUR 8 po mjesecu i kuanstvu
- s bazinog na NGA BB: EUR 4 po mjesecu i kuanstvu
Kako bi se procijenila razina potroakog vika, metoda transfera koristi je primijenjena: procjene
potroakog vika usluga NGA vrste su izvedene iz studije industrije i prilagoene za razlike u razini
dohotka i razlike u trokovima ivota (koristei Eurostat podatke o BDP-u per capita i standardima
kupovne moi, PPS).
Potroaki viak u USD Potroaki BDP Prilagoeni Prosjek
Potroaki na temelju studije viak u EUR prilagodba potroaki viak (EUR)
viak EU drava 1 28 21 0.6 12 12
EU drava 2 26 19 0.7 13
EU drava 3 22 16 0.6 10
EU drava 4 17 13 1.0 13
S obzirom da je brzina broadband povezivosti vana kao i raspon koristi koje se mogu postii,
vrijednost od EUR 8 po mjesecu za bazini broadband internet i razlika od EUR 4 ako se potroa
prebaci s bazinog na NGA broadband je nadalje primijenjena, na temelju strunog znanja.
Izraunato kao: Razina potroakog vika kao to je gore * broj kuanstava povezanih na bazini
ili NGA broadband kao rezultat projekta * broj mjeseci po godini * omjer koristi
Korist 3: utede e-vlade
Procjene uteda e-vlade su temeljene na regionalnoj strategiji koja kae da bi implementacije mjera
utede e-vlade (broadband povezivost i usluge e-vlade) rezultirale s godinjim utedama od EUR 100
e-vlade: milijuna. Ovaj cilj je potom umanjen kako bi se uzeo u obzir samo udio ukupnih kuanstava
povezanih projektom. Izraunato kao: cilj uteda e-vlade iz regionalne strategije * udio kuanstava
povezanih na mreu kao rezultat projekta * omjer koristi.
Korist 4: koristi tele-zdravstva

Analiza je pokuala primijeniti metodu transfera koristi kako bi se procijenile utede povezane s
koristima tele-zdravstva. Dok dostupne studije potvruju da visokobrzinski internet moe poluiti
koristi poput uinkovitijeg upravljanja i povoljnijih zdravstvenih ishoda, rezultati su preliminarni i
Utede indiciraju potrebu za daljnjim mjerenjem razmjera koristi. U svrhu analize, konzervativne pretpostavke
tele- su usvojene pri procjeni uteda tele-zdravstva kao 1-3% udjela lokalnog zdravstvenog prorauna (1% u
zdravstva
prvih pet godina poslije pokretanja i 3% nakon toga) i umanjene kako bi se uzeo u obzir udio ukupnih
kuanstava povezanih projektom.
Izraunato kao: Lokalni zdravstveni proraun * postotni udio kuanstava povezanih u mreu kao
rezultat projekta (daljnja primjena faktora skaliranja od 0.8 za nove veze s bazinim broadbandom i
unapreenje s bazinog na NGA) * procijenjeni udio u ostvarenju uteda (1 % ili 3 % kao gore) * omjer
koristi
307 www.itu.int/ITU-D/ict/newslog/Doubling+Broadband+Speed+Leads+To+03+GDP+Growth+In+OECD.aspx. Dokument kae

0.3 % porast BDP-a umjesto GVA ali se pretpostavlja da su GVA i GDP ugrubo ekvivalentni u ovom kontekstu jer GVA obino
predstavlja barem 90% BDP-a.
Na temelju ovih pretpostavki, sljedei ekonomski indikatori su izraunati (vidi Tablicu 3).
Tablica 3 Izraun ekonomske stope povrata (ERR) i omjera ekonomskog troka i koristi
ERR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 20
Izgradnja Rad
NPV 5%
Investicijski troak
(bez nepredvienih okolnosti) mEUR -79.9 -9.2 -34.2 -47.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
O&M troak (uklj. mEUR -45.6 0.0 0.0 0.0 -2.0 -2.9 -3.7 -4.4 -4.5 -4.6 -4.7 -7.9 -8.0 -8.2 -5.2 -5.2 -5.3
troak zamjene)
Ostatak vrijednosti investicije mEUR 18.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 55.3
Ukupni ekonomski troak mEUR -106.6 -9.2 -34.2 -47.6 -2.0 -2.9 -3.7 -4.4 -4.5 -4.6 -4.7 -7.9 -8.0 -8.2 -5.2 -5.2 50.0
Ekonomske koristi Koristi mEUR 73.9 0.0 0.0 0.0 5.3 5.8 6.3 6.8 7.4 7.9 8.4 8.9 9.5 9.5 9.5 9.5 9.5
za zaposlenike poduzea
Ekonomske koristi mEUR 82.7 0.0 0.0 0.0 3.5 5.6 7.1 8.0 8.4 8.9 9.3 9.7 10.2 10.7 11.0 11.4 11.5
Potroaki viak kuanstava
Ekonomske koristi -
Utede e-vlade mEUR 35.6 0.0 0.0 0.0 1.5 2.4 3.0 3.5 3.7 3.9 4.0 4.2 4.4 4.6 4.8 4.9 5.0
Ekonomske koristi -
Koristi tele-zdravstva mEUR 5.0 0.0 0.0 0.0 0.1 0.1 0.5 0.5 0.5 0.6 0.6 0.6 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7
Ukupne ekonomske koristi mEUR 197.3 0.0 0.0 0.0 10.3 13.9 16.9 18.8 20.0 21.2 22.4 23.5 24.7 25.4 26.0 26.5 26.7
ENPV / Neto koristi mEUR 100.5 -9.2 -34.2 -47.6 8.4 11.0 13.1 14.4 15.5 16.6 17.7 15.5 16.6 17.3 20.8 21.3 76.7
ERR 14.4%
K/T OMJER 1.85
Bez obzira na nisku financijsku profitabilnost, visoka ekonomska profitabilnost (ERR: 14.4 %, T/K Omjer: 1.85) ini
projekt vrijednim potpore iz EU fondova.
VII Procjena rizika

Izvrena je analiza osjetljivosti kako bi se prepoznale kritine varijable modela. Promjene od 1% su razmotrene
naspram vrijednosti investicijskog troka, prihoda, operativnih trokova i ekonomskih koristi. One varijable koje su
vodile do promjene od vie od 1% u ENPV, FNPV(C) i/ili FNPV(K), tj. kritine varijable, su investicijski trokovi,
analiza potranje i potroaki viak (vidi tablicu 4 Rezultati analize osjetljivosti.
Tablica 4 Rezultati analize osjetljivosti
Varijabla ENPV Promjenjiva FNPV(C) Promjenjiva

elastinost vrijednost elastinost vrijednost
Investicijski trokovi -0.9 % 108 % 1.3 % -75 %
O&M trokovi -0.5 % 207 % 0.7 % -140 %
Potranja za uslugama 2.2 % -46 % -0.8 % 127 %
Prihodi od usluga transmisije podataka -0.7 % 148 %
Prihodi od iznajmljivanja infrastrukture -0.4 % 270 %
Poslovne koristi 0.9 % -
Potroaki viak 1.0 % -
Utede e-vlade 0.4 % -
Utede e-zdravstva 0.1 % -
Slika 1 Grafikoni analize osjetljivosti

Analiza osjetljivosti - FNPV(C) Analiza osjetljivosti - E NP V
0 250
-20 200
-40 150
FNPV(C) (mEUR)
ENPV (mEUR)
-60 100
-80 50
-100 0
-120 -50
40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% 40% 60% 80% 100% 120% 140% 160%
Promjena u varijabli
Promjena u varijabli
Investicije Ekon.. Investicijski troak (uklj.

Fin. O&M trokovi (isklj. troak reinvesticiju)
reinvesticije) Ekon.. O&M trokovi (isklj.
Potranja za uslugama reinvesticiju)
Prihodi od iznajmljivanja infrastrukture Potranja za uslugama
Prihodi od usluga transmisije podataka Potroaki viak
Poslovne koristi
utede e-vlade
utede e-zdravstva
Visoke promjenjive vrijednosti za kritine varijable (investicijske trokove) prepoznate u financijskoj analizi sugeriraju
da e projekt najvjerojatnije odravati negativan FNPV(C), ak i pod razumno optimistinim pretpostavkama o promjeni
u investicijskim trokovima, pa se prema tome podrka projektu putem EU potpore ini opravdanom. Najkritinija
varijabla za projektni ENPV je promjena u potranji, koja pokazuje promjenjivu vrijednost od 46%. Analiza potranje je
temeljena na detaljnoj analizi trinih trendova i demografije u regiji, te je nadalje poduprta konzultacijama s mrenim
operaterima, iz ega proizlazi da je vjerojatnost situacije u kojoj projekt nee uspjeti osigurati potrebnu potranju niska.
Sve druge varijable pokazuju vie promjenjive vrijednosti, to znai da je rezultat ekonomske analize robustan i da e
projekt ostati vrijedan EU financiranja ak i pod pesimistinim pretpostavkama.
Analiza rizika
Rizici projekta su vrednovani u sljedeoj matrici rizika. Analiza razmatra rizike na strani potranje i financijske rizike
tijekom implementacije i rada, kao i institucionalne i pravne rizike. Prepoznati rizini imbenici su vrednovani prema
vjerojatnosti njihovog nastupanja i njihovom oekivanom uinku na projekt. Konano, prevencija rizika i mjere
ublaavanja su postavljane za upravljanje rizikom (vidi tablicu 5 za saetak).
Tablica 5 Rizici projekta
Opis rizika Probabilite Jaina* Razina Mjere prevencije/ Preostali

(= P*S)
Rizik potranje
Niske Promotor projekta je izvrio trine konzultacije
investicije s potencijalnim last-mile mrenim operaterima
pruatelja B IV Umjeren Nizak
tijekom preliminarne izrade mree.
usluge u last-
mile mree
Aktivno promicanje projekta meu
potencijalnim korisnicima i lokalnom javnom
administracijom kroz prikladne javne
kampanje. Prikladan budet za ovu svrhu je
prema tome ukljuen u projektne investicijske
Nisko trokove.
usvajanje C V Visok Umjeren
usluge krajnjih Implementiranje aktivnosti simulacije potranje,
korisnika od poput obuke i promotivnih mjera od strane
pruatelja promotora projekta.
usluge. Koordiniranje s komplementarnim prioritetima
OP-a: poticaj za krajnje korisnike s niskim
prihodima i razvoj novih usluga e-vlade i e-
zdravstva.
Rizici tijekom implementacije
Aktivan dijalog izmeu promotora projekta i
privatnog sektora je izvren u fazi razvoja
projekta (kako bi se osigurale ispravne
procjene trokova), to e biti nastavljeno u
Promjena postupku DBOT nabave (kako bi se osiguralo
investicijskih C III Umjerena da privatni sektor razumije zahtjeve projekta). Nizak
trokova Promotor projekta e prepoznati druge izvore
projekta financiranja u sluaju da dodatno financiranje
bude potrebno (npr. licitacije za DBOT
ugovore su vie od oekivanih).
Plan implementacije uzima u obzir nepredviene
okolnosti koje se tiu vremena. DBOT ugovor e
sadravati daljnje detaljne klauzule koje se tiu
datuma kad odreeni dijelovi mree moraju biti
isporueni ili e biti potrebno kompenzatorno
plaanje od strane privatnog partnera. Ovo e
omoguiti dijeljenje rizika implementacije s
privatnim partnerom i dati poticaj privatnom
partner da ogranii odgode.
Odgode
implementacije C V Visoka Osigurati da za implementaciju adekvatno Umjeren
izvjeteni unutarnji resursi postoje na
strani promotora projekta.
Angairati projektnog menadera u punom
radnom vremenu na strani promotora projekta i
upravljati projektom u strukturiranom
okruenju.
Aktivno koristiti dijalog izmeu kljunog
osoblja, ukljuujui partnere iz privatnog
sektora, kako bi se osiguralo da implementacija
bude na dobrom putu.
Institucionalni rizici
Promotor projekta je osigurao da postoji redovita
komunikacija s upravljakom vlasti i Europskom
Neuspjena komisijom u ranoj fazi razvoja projekta kako bi
ERD prijava,
manjak EU A V Umjerena se prepoznala i adresirala sva pitanja u pravo Nizak
vrijeme.
financiranja
Dodatna vanjska potpora se traila za pomo u
razvoju projekta (privatni konzultanti, JASPERS).
Pravni rizici
Opis rizika Probabilite Jaina* Razina Mjere prevencije/ Preostali

(= P*S)
Iskusni unutarnji/vanjski strunjaci koje je
postavio promotor projekta pripremaju detaljnu
natjeajnu dokumentaciju.
Odgode
D III Visoka Promotor projekta uvodi nepredviene Umjeren
nabave okolnosti u planiranje projekta uzimajui u
obzir mogue odgode u nabavi (npr.
upravljanje potraivanjima konkurenata).
Promotor projekta osigurava blisku suradnju s
lokalnim upravnim vlastima u fazi predizrade
projekta.
Rizik Promotor projekta je uzeo u obzir minimalan
nestjecanja broj dozvola koje treba ishoditi kad je pripremao
potrebnih B II Niska predizradu mree. Nizak
imovinskih Svake godine, podruja gdje dozvole mogu biti
prava problematine trebaju biti identificirana.
Mogue alternativne lokacije bit e
odgovornost privatnog partnera u fazi konane
izrade mree.
Financijski rizici tijekom operacije
Redovito provjerite pretpostavke projektnih
trokova u fazi implementacije od strane privatnog
partnera. Osigurajte bliski dijalog izmeu
privatnog partnera i operatora last-mile
infrastrukture kako bi se minimizirali budui
Poveanje operativni trokovi u fazi izrade.
operativnih C IV Visoka Umjeren
trokova Dogovorite mogue modifikacije razine
projekta najamnine izmeu promotora projekta i privatnog
partnera. .
Promotor projekta i privatni partner neka
prepoznaju izvore financiranja kojim bi se
pokrilo svako potencijalno poveanje
operativnih trokova pripisano promotoru
projekta ili privatnom partneru.
Skala vrednovanja: Vjerojatnost: A. Vrlo nevjerojatno; B. Nevjerojatno; C. Otprilike jednako vjerojatno koliko i ne; D. Vjerojatno; E. Vrlo vjerojatno.
Jaina: I. Nema uinka; II. Manji uinak; III. Umjeren uinak; IV. Kritian uinak; V. Katastrofalan uinak.
Analiza rizika sugerira da bi bez prikladne prevencije rizika i mjera ublaavanja ukupna razina rizika za projekt bila
neprihvatljivo visoka. Meutim, uspostavljene mjere za prevenciju nastupanja prepoznatih rizika i/ili ublaavanja
njihovog nepovoljnog uinka trebale bi sniziti individualne razine rizika i rezultirati sveukupnim preostalim rizikom
kojim se moe upravljati i koji je prihvatljiv. Rizik da projekt nee uspjeti ostvariti ciljeve uz razumne trokove moe se
smatrati niskim.
7. Istraivanje, razvoj i inovacije
7.1 Uvod
Istraivanje, razvoj i inovacije (RDI) je generiko ime za investicijske projekte osmiljene i voene pod vrlo razliitim
specifikacijama. U nekim sluajevima njihova svojstva su jedinstvena, te ne mogu biti analizirana s istim stupnjem
standardizacije metoda kao npr. eljeznike ili investicije u vodu za koje postoji vie desetljea iskustva u vrednovanju i
velika knjinica dokumenata za procjenu.
Nadalje, dok su ciljne grupe drugih infrastruktura relativno dobro prepoznate, npr. putnici za visokobrzinske vlakove ili
itelji urbanih podruja za upravljanje vrstim otpadom, vieznana priroda RDI je takva da su mnoge vrste izravnih i
neizravnih ciljnih grupa involvirane, to ini vrednovanje infrastruktura posebno sloenom zadaom. 308
Oekuje se da e tijekom idueg razdoblja planiranja portfelj analiza trokova i koristi za RDI infrastrukture biti
postupno izgraen unutar drava lanica, sljedei visoki prioritet dan istraivanju i razvoju u strategiji rasta EU, pa ovo
poglavlje nudi neke naznake kako trebaju proslijediti aplikanti za EU fondove u kontekstu kohezijske politike. 309 Za
razliku od ostalih poglavlja ovog vodia, ovo poglavlje ne ukljuuje potpunu studiju sluaja, zbog velike varijabilnosti
izmeu vrsta RDI infrastrukture. Meutim, ono ukljuuje vie praktinih primjera.
Analiza trokova i koristi RDI infrastruktura je novo polje i predlagai projekta moraju biti svjesni toga da istovremeno
ono zahtijeva vrsto razumijevanje principa CBA, profesionalno iskustvo u vrednovanju projekata u razliitim
podrujima i vrlo fleksibilan praktini pristup skrojen prema konkretnom projektu koji se procjenjuje.
7.1.1 RDI projekti u agenda EU politika

RDI su u samoj dri agende politika kao kljuni pokretai odrivog dugoronog ekonomskog razvoja. 310 U prolom
desetljeu, Europska unija je krenula prema ekspanziji RDI kapaciteta i poveanju izdataka za RDI aktivnosti, s
konanim ciljem da EU postane vodea ekonomija temeljena na znanju, i stekne mjesto svjetskog lidera u znanstvenom i
tehnolokom napretku.
Nadograujui namjeru poveanja javnih i privatnih izdataka za istraivanje i razvoj diljem drava lanica EU prema
3% BDP-a do 2020., Europska komisija je 2010. usvojila Strategiju Europa 2020, koja postavlja RDI na vrh EU agende
za pametnim, odrivim i inkluzivnim rastom. Kako bi se poduzeo pristup inovacijama koji je vie strateki i
sveobuhvatniji, poboljali sustavi inovacije unutar EU i nadila fragmentiranost, Komisija je pokrenula udarnu incijativu
Unija inovacija, usmjerenu prema omoguavanju pretvaranja inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju
ekonomski rast i radna mjesta.311
308 Radni dokument osoblja koji su razvili JASPERS (2013) i Vodi europske investicijske banke (2013) se koristio u prolosti kao
preliminarna vodilja u primjeni CBA pristupa u praksi RDI sektora. Ove vodilje odraavaju iskustvo autora prikupljeno na RDI
projektima razvijeno u programskom periodu 2007-2013 ukljuujui neka pripremljena u kontekstu programa koje financira EU.
Moe se oekivati da e ovi vodii biti aurirani s vremena na vrijeme kako bi se razmotrili novi razvoji u najboljoj praksi i
akademskom istraivanju. itatelj takoer treba biti svjestan da, kako bi se unaprijedio metodoloki okvir RDI infrastrukture
sponzorski program sveuilinog istraivanja Europske investicijske banke (EIBURS) trenutno financira akademski istraivaki
projekt naslovljen Analiza trokova i koristi u istraivakom, razvojnom i inovacijskom sektoru (http://www.eiburs.unimi.it) koji
je zapoeo u prosincu 2012. i nastavit e se do prosinca 2015.
309 Druge procedure mogu biti prikladne u drugim kontekstima i CBA perspektivu treba gledati kao komplementarnu njima; vidi
npr. proces vrednovanja za projekte europski strateki foruma za istraivake infrastrukture (ESFRI 2011; Europska komisija
2013) izvjetaje globalnog znanstvenog foruma za velike istraivake infrastrukture organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD 2008 i 2010) i FenRIAM vodi (Curaj i Pook, 2011)
310 U ovom polju, razliiti se akronimi koriste u regulatornim i dokumentima politika, poput RI (istraivanje i inovacija), R&D
(istraivanje i razvoj) RTDI (istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije). U ovom poglavlju skraenica RDI se koristi kako bi se
eksplicitno uzeli u obzir razliite tipologije infrastrukture u rasponu od istraivanja do inovacijskih aktivnosti ukljuujui i
tehnoloki razvoj. Kao to je objanjeno u odjeljku 7.1.2 granice izmeu razliitih aktivnosti su uske i teko je u praksi razluiti iste
istraivake aktivnosti od razvoja i primijenjeno istraivanje/razvoj od inovacije
311 Komunikacija Europske komisije, Europa 2020. Strategija za pametan, odriv i inkluzivan rast, COM(2010) 2020 final.
Napori u promicanju RDI diljem drava lanica EU mogu ukljuivati mnotvo inicijativa. Vodi Europske komisije kroz
strategije istraivanja i inovacija za pametne specijalizacije (RIS3) (2012) prepoznaje kombinaciju instrumenata
isporuke koji mogu biti dio regionalne inovacijske strategije, poput razvoja klastera, mjera uspostave poslovnog
okruenja koje je prijateljski nastrojeno prema inovacijama, istraivake infrastrukture, centara kompetencije i
znanstvenih parkova, podrke internacionalizaciji, instrumentima financijskog inenjeringa i drugih. Meu svima njima,
jedino radovi iji ukupni prihvatljivi troak nadmauje 50 milijuna EUR i potpada pod definiciju velikih projekata,
prema lanku 100 Uredbe EU br. 1303/2013, moe biti procijenjen putem CBA.
RDI infrastrukture mogu biti promovirane od strane poduzea i/ili sveuilita, istraivakih instituta i drugih subjekata,
estu u suradnji jednih s drugima. Poduzea ukljuuju i velika i srednja odnosno mala, koja mogu sudjelovati ili
samostalno ili zajedniki s drugim poduzeima (npr. klasteri, konzorciji, itd.). Vrste prihvatljivih investicija u RDI i
obujam javne pomoi trebaju biti sukladni Okviru zajednice za dravnu pomo. 312
Odabrani dokumenti politika i regulatorni dokumenti relevantni za RDI sektor su navedeni u

okviru ispod.
EU OKVIR POLITIKA
European Commission Communication, Europe 2020. A strategy for smart, sustainable and inclusive growth,
COM(2010) 2020 final.
European Commission Communication, Europe 2020 Flagship Initiative Innovation Union, COM(2010) 546.
European Commission Communication, Regional Policy contributing to smart growth in Europe 2020 - COM(2010) 553.
Commission Staff Working Document, A rationale for action, SEC(2010)1161 final, accompanying document to
COM(2010) 546.
European Commission Communication, A Reinforced European Research Area Partnership for Excellence and Growth,
European Commission Communication, A Stronger European Industry for Growth and Economic Recovery
European Commission, DG Regional Policy, Guide to Research and Innovation Strategies for Smart Specialisations (RIS3),
March 2012.
European Commission Green Paper, From Challenges to Opportunities: Towards a Common Strategic Framework for EU
Research and Innovation funding, COM(2011) 58.
European Commission Communication, Framework for State aid for research and development and innovation,
(2014/C 198/01).
European Commission Communication, Preparing for our future: Developing a common strategy for key enabling
technologies in the EU, COM(2009) 512 final.
European Strategy Forum on Research Infrastructures ESFRI Research infrastructures and the Europe 2020 Strategy.
Innovation: How to convert Research into Commercial Success Story?, Study of the European Commission, 2013
7.1.2 Definicije RDI infrastrukture i fokus na intervenciju kohezijske politike

Proces inovacija je naelno povezan s veim brojem aktivnosti, povezanih s fundamentalnim istraivanjem,
primijenjenim istraivanjem, eksperimentima i tehnolokim razvojem, proizvodnjom i komercijalizacijom. Kad su RDI
investicije karakterizirane jasnim prevladavanjem jedne vrste aktivnost nad drugom, mogue je razlikovati RDI projekte
kao investicije fokusirane ili na istraivanje i razvoj, ili na inovacije.
312 Europska komisija smatra da dravna pomo za inovacije za mala i srednja, a i za velika poduzea treba biti autorizirana u mjeri
u kojoj se odnosi na precizne i istinski inovativne radove koji jasno adresiraju zakazivanja trita koja oteavaju inovaciju i
onemoguavaju poveanje razine istraivanja i razvoja u EU ekonomiji. Dravna pomo za RDI treba ciljati projekte do kojih ne
bi dolo ili bi bili izvedeni na ogranien nain, bez dravne pomoi
U onome to slijedi, sljedei definicije su usvojene.
Infrastrukture istraivanja i razvoja su fizika ostvarenja povezana sa znanou (laboratoriji, postrojenja, itd.)
razvijena s glavnom svrhom stjecanja novog znanja u danom znanstvenom i tehnolokom polju.
Nadalje, infrastrukture istraivanja i razvoja mogu se podijeliti na:

infrastrukture za fundamentalna istraivanja, tj. infrastrukture namijenjene za poduzimanje teoretskog ili
eksperimentalnog rada primarno usmjerenog na stjecanje novog znanja o ishodinim temeljima fenomena i
injenicama koje se mogu promatrati, bez ikakve izravne praktine primjene ili koritenja u vidu; i
infrastruktura za primijenjeno istraivanje i eksperimentalni razvoj, tj. infrastruktura usmjerenih na praktiniju
svrhu, gdje su istraivanje i razvoj usmjereni na stjecanje novog znanja i vjetina za razvoj novih proizvoda, procesa
ili usluga ili za donoenje znaajnih poboljanja u postojee proizvode, procese ili usluge, koje nisu jo izravno
namijenjene za komercijalnu upotrebu.
Inovacijske infrastrukture su one koje su usmjerene na kombiniranje znanja i tehnologija za razvoj novih ili
poboljanih proizvoda, usluga i poslovnih procesa koji bi mogli biti prodavani na tritu.
U mnogim sluajevima meutim nije mogue jasno razlikovati infrastrukturu istraivanja i razvoja od one za inovacije.
RDI infrastrukturni projekti u stvarnosti vjerojatno obuhvaaju mnoge aktivnosti, u rasponu cijelog spektra inovacijskog
procesa (odjeljak 7.4. sadri neke primjere tipinih RDI projekata). Kombinacija stvaranja znanja i aktivnosti transfera
znanja, u konanici usmjerena prema komercijalizaciji rezultata istraivanja, smjera proizvesti izravan ekonomski
uinak na regionalne/nacionalne dimenzije u smislu industrijske konkurentnosti. 313
Prema novim europski stratekim orijentacijama, definiranima u strategiji Europa 2020 i u skladu s tematskim ciljem 1
Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija Uredbe EU br. 1303/2013 (lanak 9), tijekom programskog
razdoblja 2014-2020 Europska komisija e se usredotoiti na jaanje veza izmeu obrazovanja, biznisa, istraivanja i
inovacija. Prema tome, oekuje se da veliki projekti ciljaju prije svega inovacije i primijenjeno istraivanje i
infrastrukture tehnolokg razvoja koje su blie tritu, kao sredstvo pretakanja znanja u opipljive i trenutne poslovne
prilike.
ERDF moe podrati investicije u izgradnju fundamentalnog istraivanja samo u iznimnim sluajevima, utoliko koliko
se oekuje da e one proizvesti opipljive uinke za regionalne i nacionalne ekonomije i proizvesti konkurentno
okruenje u kojem se endogene snage danih regija (odraene u odreenim postojeim ili nastajuim industrijama)
pretau u trine inovacije.314
7.2 Opis konteksta

Analiza socioekonomskog konteksta je kljuna za razvoj RDI infrastrukture jer utjee na odluku o veliini, sektoru i
svrsi infrastrukture. Stupanj u kojem se RDI infrastrukture u razvoju uklapaju u (regionalni, nacionalni ili meunarodni)
kontekst i u kojem su skrojene prema RDI potrebama treba biti jasno procijenjen.
Analiza socioekonomskih trendova prua vane informacije za procjenu postojeih potreba i jaza istraivanja i
inovacija, te prema tome treba biti poetna toka za procjenu projekta. Informacije povezane sa socioekonomskim
trendovima trebaju biti raspravljene u detalje jer vjerojatno da e utjecati na predvianje koristi. (vidi odjeljak 7.8).
Iz perspektive elemenata konteksta politika i zakonodavnog konteksta, investicije u RDI trebaju se uklopiti u strategiju
pametne specijalizacije drave ili regije i prema tome doprinijeti ekonomskoj transformaciji temeljenoj na poloaju,
podravajui teritorijalne konkurentne prednosti i potencijale. Referenca na ostale relevantne politike i programske
dokumente treba biti eksplicitna.
313 s druge strane industrijska konkurentnost ima vie dimenzija: ljudski kapital, fiksnu akumulaciju kapitala, produktivnost rada
itd.
314 Posebice infrastrukture za fundamentalno istraivanje i nabava opreme za fundamentalno istraivanje mogu biti podrani pod
sljedeim uvjetima:
i) polja istraivanja moraju biti u skladu sa strategijom pametne specijalizacije ii) mora postojati opravdanje toga kako e rezultati
istraivanja biti iskoriteni za unapreenje ekonomskog razvoja dotine regije, iii) to se tie velikih projekata, svi aspekti CBA i
drugi aspekti planiranja (posebice poslovni plan kojim se osigurava financijska odrivost investicija) moraju biti uzeti u obzir u
najranijoj fazi, po mogunosti kao dio OP, iv) prednost treba biti dana takvim projektima koji su dio ESFRI plana ili regionalni
partnerski objekt ESFRI infrastruktura, i u skladu sa strategijom pametne specijalizacije. Vidi Saetak nacrta tematskih vodilja za
slubenike, istraivanje i razvoj, verzija 3 13/03/2014.
Dostupno na:
http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/draft_thematic_guidance_fiche%20research_innovation_fina
l.pdf
Analiza industrija u regiji/podruju koja se mogu okoristiti RDI projektom je potrebna za procjenu potreba i potvrdu
relevantnosti projekta, posebice kad je cilj pokrenuti inovacijske procese. Uvjeti i kapacitet postojeih istraivakih
objekata, zadubina ljudskog kapitala (u smislu studenata i istraivaa) i prilike za zapoljavanjem trebaju biti paljivo
procijenjene kako bi se prepoznala uska grla koja projekt smjera popraviti. Trebaju biti istraeni potencijal uteda
trokova, dobitaka na uinkovitosti i ekonomije razmjera ostvarenih putem suradnje drugim dravama/regijama te
moda postojea infrastruktura.
Glavne informacije o kontekstu koje su naelno relevantne za RDI infrastrukture i koje trebaju biti raspravljene u
procjeni projekta, kad je to primjenjivo, prikazane su u tablici 7.1. Mogui izvori podataka ukljuuju Eurostat, OECD,
Europsku mreu promatranja prostornog planiranja (ESPON), Semafor indikatora Unije inovacija, itd.
Table 7.1 Prezentacija konteksta: RDI sektor
Informacije
- Magnituda i karakteristike industrije u podruju koje zahvaa infrastruktura
- Demografske statistike (veliina i rast populacije)
- Obrazovne statistike (trenutno i budue studentsko tijelo, postotak populacije koji je zavrio tercijarno
Socioekon obrazovanje, itd.)
omski - Postotak populacije zaposlen u obrazovnim sektorima
trend - Bruto domai izdaci za istraivanja i razvoj (u apsolutnom smislu, kao dio BDP-a, per capita izdatak)
- Stupanj ostvarenja nacionalnih ciljeva povezanih s RDI sektorom
- Obrazovna pozadina: broj diplomaca, studenata, obrazovna specijalizacija
- Referenca na dokumente sektorskih politika EU (vidi iznad) i drugih horizontalnih politika
- Referenca na prioritetnu os i intervencijska podruja OP-a
Okvir - Referenca na Regionalnu i inovacijsku strategiju za pametnu specijalizaciju (RIS3)
politika i - Referenca na nacionalne i regionalne strateke dokumente i planove razvoja
zakonoda - Veza s ostalim EU programima i inicijativama
vstva - Referenca na pravila o dravnoj pomoi
- Geografska blizina sveuilita, industrija i drugih istraivakih laboratorija kak bi se potaknulo
umreavanje i suradnja
Geografski - Geografska blizina istraivakih objekata (npr. to se tie objekata za prouavanje odreenog
uvjeti i biolokog stanita)
dostupnost - Blizina pomonih usluga ili objekata (npr. stambene izgradnje i smjetaja)
resursa - Pristupanost
- Broj i specijalizacija znanstvenika i studenata u polju i referentnom podruju infrastrukture
- Dostupnost utemeljenog strunog znanja na podruju tehnikog inenjerstva u referentnom podruju
projekta
- Postotak zaposlenika u istraivakom i razvojnom sektoru
- Intenzitet znanja poslovnih subjekata u regiji
- Broj prijava patenata per capita u razliitim ekonomskim sektorima
Trenutna - Znanstvene publikacije meu 10% najcitiranijih publikacija u svijetu kao postotak ukupnog broja
razina znanstvenih publikacija u zemlji
istraivanj - Investicije rizinog kapitala kao postotak BDP-a
ai - Srednja i mala poduzea koja inoviraju in-house kao postotak svih srednjih i malih poduzea
inovacija - Srednja i mala poduzea koja uvode proizvode ili procesne inovacije kao postotak svih srednjih i
malih poduzea
- Prodaja inovacija novih za trite i novih za poslovnog subjekta kao postotak prometa.
- Trenutno stanje postojee infrastrukture i objekata u istom znanstvenom/tehnolokom polju
Uvjeti - Trenutni broj istraivakih centara u istom polju u referentnom podruju infrastrukture i u drugim
postojeih regijama/dravama
objekata za - Mjerenje naspram drugih RDI infrastruktura koje rade u istom polju u drugim regijama/dravama, npr.
istraivanje u smislu dostupnosti prostora i podruja za eksperimentiranje u postojeim laboratorijima i tehnike
i karakteristike postojeih instalacija i opreme, itd.
infrastruktu - Prola i sadanja znanstvena aktivnost koju izvrava promotor projekta, npr. u smislu pregleda
rne potrebe prorauna za istraivanje, broja i vrijednosti poduzetih istraivakih projekata, publikacija, nagrada,
planiranih pravaca istraivanja.
- Dogovori o suradnji s postojeim subjektima ili drugim relevantnim istraivakim programima.
Izvor: Autori

RDI projekti mogu biti povezani s mnotvom dugoronih ciljeva, meu ostalim: 315
doprinosom unapreenju znanja i odravanju Europe na svjetskoj razini u znanosti i tehnologiji;
ubrzanjem razvoja i primjene inovativnih, poboljanih, uinkovitijih i proizvoda s veom dodanom vrijednou koji
zadovoljavaju potrebe potroaa i korisnika;
ojaanjem veza izmeu istraivanja, inovacije, obrazovanja i biznisa kako bi se stvorilo vie radnih mjesta i poveala
ekonomska konkurentnost;
poveanjem atraktivnosti clustera ili znanstvenih parkova za investitore ili poduzea;
poveanjem broja diplomaca u odreenim poljima kako bi se poticala pametna specijalizacija;
pomaganjem adresiranja drutvenih izazova na mnogim poljima, ukljuujui npr. energetsku sigurnost, odrivi
prijevoz, klimatske promjene i uinkovitost resursa, zdravstvo i starenje, metode proizvodne dobre za okoli i
upravljanje zemljitem, itd.;
razvijanjem i jaanjem Europskog istraivakog podruja injenjem nacionalnih istraivakih sustava uinkovitijim,
osiguravanjem optimalne transnacionalne suradnje i konkurentnosti meu istraivaima, i garantiranjem pristupa i
transfera znanja;
smanjenjem permanentnog odljeva mozgova u nekim geografskim podrujima i/ili znanstvenim poljima
promoviranjem razvoja RDI infrastruktura, koje bi mogle uvjeriti znanstvenike i studente da se ne presele drugdje;
promoviranjem mobilnosti istraivaa i povezanom razmjenom ideja;
poveanjem tehnolokog prelijevanja potencijalnog generiranog velikim RDI infrastrukturama;
stimuliranjem studenata na zapoinjanje znanstvenih studija i karijera u odreenom znanstvenom polju.
Kad se definiraju ciljevi projekta, promotor e uvijek navesti kako e projekt doprinijeti odreenim nacionalnim i EU
politikama, npr. Horizontu 2020, Strategiji pametne specijalizacije, kao i ciljevima relevantnog OP-a i prioritetne osi.

Predloeni projekt mora biti opisan u detalje kao samodostatna analitika jedinica.
Kad se RDI investicije sadre od jedinstvenog objekta, npr. jednog ili vie komada infrastrukture i opreme lociranih na
jednoj fizikoj lokaciji, kao to je definirano u ESFRI (2012), prepoznavanje projekta postaje relativno jednostavno.
Kao primjer, takve RDI infrastrukture ukljuuju teleskope, objekte za medicinska istraivanja, laboratorije za tehnoloke
eksperimente i druge.
Geografski distribuirana RDI postrojenja, koja se sastoje od mree infrastruktura i opreme lociranih na razliitim
mjestima (ili ak razliitim dravama), mogu takoer biti prepoznata kao samodostatni projekt ako postoji jaka
funkcionalna veza izmeu svih dijelova, to znai da distribuirana postrojenja ne mogu raditi i/ili proizvoditi RDI
rezultate bez doprinosa svakog od tih objekata. Primjeri takvih infrastruktura mogu biti istraivaki centri na polju
klimatski promjena, bioznanosti, geologije, i s mjernim stanicama ili sustavima satelita lociranim na razliitim mjestima.
RDI investicije usmjerene na poticanje suradnje izmeu veeg broja istraivakih objekata i objekata za transfer
znanja/inovacije, koji su locirani unutar istog podruja (npr. grada ili regije) ali nisu inkorporirani unutar jedinstvene
infrastrukture
315 Popis je posve ilustrativan, izveden iz vie dokumenata politika i dokumenata procjene projekta.
stricto sensu se mogu ipak smatrati jednim projektom i samodostatnom analitikom jedinicom za svrhe CBA, dokle god
stvaraju snane sinergije, kritinu masu i postiu utede trokova za svaki involvirani objekt. Granice projekta trebaju biti
precizno ustanovljene u svrha predstavljanja razdvojenih infrastruktura kao jednog velikog projekt treba biti opravdana.
U svakom sluaju, predloeni projekt treba jasno ciljati na adresiranje relativno jasno definiranog istraivakog ili
inovativnog cilja. Investicije koje se puko fokusiraju na izgradnju ili otkup novih sveuilinih zgrada koje nisu izravno
namijenjene za svrhe istraivanja, ili unapreenje energetske uinkovitosti istraivakih objekata ne treba smatrati RDI
projektima.
Indikativna i vrlo nepotpuna lista tipinih velikih RDI projekata za koje se oekuje da e ih financirati ERDF je
predstavljena u tablici ispod. Za ilustrativne svrhe, oni su podijeljeni na infrastrukture namijenjene uglavnom za
(primijenjeno) istraivanje i razvoj, infrastrukture za inovaciju, te infrastrukture za i jedno i drugo, ovisno o mogunosti
prepoznavanja pretene aktivnosti koja se izvrava.
Tablica 7.2 Primjeri tipinih RDI infrastrukturnih velikih projekata
Vrste RDI Primjeri velikih projekata i usluga/aktivnosti koje se nude

infrastrukture
- Centri kompetencije i laboratoriji i oprema specijalizirani u odreenoj tehnologiji ili polju
Infrastrukture (npr. centri za klinika istraivanja, objekti za mikroskopiju, objekti za laserska svjetla,
(primijenjenog) laboratoriji za bioloke studije, itd.)
istraivanja i - R&D centri i laboratoriji za istraivake organizacije (sveuilita, istraivake institute,
razvoja druga tijela)
- Objekti i/ili oprema za razvoj i/ili testiranje prototipa i inovacija, koje jo nisu namijenjene
za komercijalizaciju (npr. veliki poligoni za testiranje inovacija u stvarnom okruenju)
- Laboratoriji i oprema za pojedina privatna poduzea kao podrka razvoju, testiranju i
Infrastrukture proizvodnji inovativnih proizvoda ili usluga (npr. pilot postrojenja)
za inovaciju - Tehnoloki parkovi ukljuujui objekte za inovaciju: poslovni inkubatori, inovacijski
centri, centri za eksperimentalni razvoj, ivotni laboratoriji, fab-laboratoriji, tvornicu
dizajna, spin-offovi, itd.
- Znanstveni i tehnoloki parkovi, koji sadre laboratorije za primijenjena istraivanja,
postrojenja (poslovne inkubatore, inovacijske centre, centre za eksperimentalni razvoj,
Infrastrukture ivotne laboratorije, fab-laboratorije, spin-offove, itd.)
za istraivanje, - Laboratorije i opremu za agregaciju privatnih poduzea, istraivakih instituta i sveuilita,
razvoj i u svrhu razvoja, testiranja i proizvodnje inovativnih proizvoda i usluga.
inovaciju
- Istraivaki centri s primjenama output istraivanja na krajnje korisnike (npr.
infrastrukture za klinika istraivanja koje razvijaju nove zdravstvene protokole za
tretman pacijenata u centru)
Izvor: Autori
7.5 Analiza potranje

Kao to je reeno u drugom poglavlju, analiza potranje podrazumijeva prepoznavanje potrebe za investicijom, koja je
izraena u sadanjoj i buduoj potranji. Kvantifikacije potranje u scenarijima s i bez projekta su esencijalne za
formuliranje projekcija potranje u inkrementalnom smislu. Analiza potranje treba biti izvrena prije analize opcija,
financijske i ekonomske analize, jer ona prua inpute nune za naknadne korake u procjeni.
Za razliku od ostalih sektora, koji su fokusiraniji na pruanje ogranienog skupa odreenih usluga, RDI sektor je
posebno heterogeno arenilo moguih projekata, s kojima se moe povezati vei broj potencijalnih pokretaa potranje.
Potranja za RDI infrastrukturama je zapravo pokrenuta drutvenim i ekonomskim potrebama izraenima mnotvom
ciljnih skupina, npr. dionici koji e u konanici profitirati od intervencije. Ovo moe ukljuivati i korisnike projekta i
nekorisnike, ija e dobrobit biti pod utjecajem izgradnje, rada i usluga koje prua infrastruktura. Takvo mnotvo
sprjeava bilo kakvu openitu raspravu o analizi potranje, koja bi trebala biti temeljena na specifinostima projekta.
Kako bi se ovo pojednostavilo, tri makrokategorije ciljnih grupa su izdvojene, koje mogu pokretati potranju za RDI
projektom na regionalnoj i/ili nacionalnoj razini:
poslovni subjekti, ukljuujui mala i srednja poduzea i velike korporacije, visokotehnoloka poduzea, spin-offovi i
start-upovi, koji koriste usluge koje prua projekt i/ili neizravno prelijevanje uinaka;
istraivai, mladi profesionalci i student, koji bi koristili RDI objekte za izvravanje vlastitih istraivanja u svrhu
poveanja znanstvenog i tehnolokog znanja u odreenom polju, ili kao program obuke;
ciljna populacija i opa javnost, koju privlae aktivnosti projektnog komuniciranja s javnou ili koji su izravni ili
neizravni cilj istraivanja.
U principu, lista moe biti razlomljena do detaljnije razine analize (vidi ispod).
Vano je razumjeti da nisu sve kategorije ciljnih skupina involvirane u isti projekt. U stvari nema rigidne korelacije
izmeu taksonomije RDI infrastruktura predstavljenih u prethodnom odjeljku ovog poglavlja (vidi odjeljke 7.1 i 7.4) i
ciljnih skupina. Neke kategorije aktera mogu ali ne moraju biti ukljuene u infrastrukture za fundamentalno ili
primijenjeno istraivanje, razvoj i inovaciju, ovisno o specifinim svojstvima objekta. Npr., visokotehnoloka poduzea
mogu biti vana kao primatelj, mada neizravni, projekta fundamentalnog istraivanja, iako ne moraju biti izravno
upleteni kao korisnici u primijenjeno istraivanje.
Za svaku prepoznatu ciljnu skupinu, promotor projekta mora prouiti one specifine imbenike koji utjeu na obujam i
trend potranje. Razliite metode mogu se koristiti za projekcije potranje, kao to sugerira tablica 7.3.
Promotor projekta mora obratiti posebnu pozornost u odnosu na neizvjesnost pri predvianju budue potranje
potencijalnih ciljnih grupa. Optimistika pristranost u prepoznavanju i kvantifikaciji potranje treba biti izbjegnuta te se
rizik koji ide uz projekcije potranje treba testirati u fazi procjene rizika (vidi odjeljak 7.9). Neki savjeti o tome kako
prognozirati buduu potranju su prueni u odjeljku 7.8., s konkretnim referencama na vrednovanja ekonomskih koristi.
Tablica 7.3 Podaci, metode i output analize potranje
276
Ciljna grupa Primjeri imbenika koji pokreu potranju Mogue metode prikupljanja podataka i procjene Primjeri outputa iza analize potranje
Prosjean rast industrijske baze RDI projekta u - Statistika analiza povijesnih podataka - Godinji broj spin-offova /start-upova koji
G U I D E T O C O S T - B E N E F I T A N A LY S I S O F I N V E S T M E N T P R O J E C T S
Poslovni -
subjekti zadnjim godinama - Baze podataka financijskih informacija i se oekuje generirati/podrati projektom
- Prosjena godinja profitabilnost industrijske baze u drugih detalja o poduzeima - Oekivani broj poslovnih subjekata koji
polju RDI projekata - Dosadanji uspjesi poslovnih subjekata u koriste infrastrukturu za razvoj
- Intenzitet znanja poslovnih subjekata u sektorima proizvodnji patenata i inovacijama openito novih/poboljanih proizvoda i procesa
povezanima s RDI projektom. - Relevantna literatura i postojee studije - Oekivani godinji broj patenata koje e
- Pristup fondovima rizinog kapitala koji mogu - Mjerila naspram slinih RDI projekata registrirati korisnici projekta
stimulirati uspostavljanje start-upova - Intervjui, istraivanja, konzultacije - Oekivani trend prihoda od licenciranja i
- Razina javnih investicija u poljima povezanima s transfera tehnologija
- Pisma namjere za potencijalne suradnike u
RDI projektom industrijskom istraivanju - Oekivanih broj poslovnih subjekata
- Kapacitet inkubatora ili drugih RDI objekata nekorisnika koji e potencijalno
- Detalji za potencijalne kolaborativne projekte uivati prelijevanje
- Broj poduzea potencijalno zainteresiranih za istraivanja znanja/tehnologija
koritenje usluga koje prua RDI projekt - Prioriteti pametne specijalizacije i alokacije
- Razina angamana poduzea u upravljanje proraunskih sredstava u povezana polja
infrastrukturom
Istraivai, - Broj znanstvenika koji djeluju na polju RDI - Statistika analiza povijesnih podataka - Godinji broj istraivaa koji e izravno
mladi projekta i u ciljnom geografskom podruju - Relevantna literature i postojee studije koristiti RDI infrastrukturu
infrastrukture - Mjerila naspram drugih slinih, postojeih RDI - Broj znanstvenih publikacija za koje se
profesionalci
- Broj postojeih postrojenja koja rade u istom objekata oekuje da e ih proizvesti korisnici
i studenti polju i natjeu se s RDI infrastrukturom projekta
- Scientometrijska analiza publikacija i citata u
- Tehnike karakteristike i znanstveni potencijal RDI RDI projektnom polju - Broj citata za koje se oekuje da e ih
infrastrukture primiti korisnike publikacije
- Demografske projekcije
- Reputacija i dosadanji uspjesi istraivaa - Godinji broj mladih profesionalaca i
- Istraivanja, intervjui, konzultacije za studenata koji e koristiti RDI
- Kapacitet RDI projekta za privlaenje financiranja i procjenu atraktivnosti RDI sektora meu
korisnika infrastrukturu
studentima
- Trajanje programa obuke pri RDI
- Trenutni broj studenta u RDI projektnom polju - Stopa nezaposlenosti diplomaca/brzina
ili povezanim poljima u ciljnom geografskom Infrastrukturi
kojom se nalazi zaposlenje po diplomiranju - Prihodi od studentskih naknada
podruju infrastrukture. - Broj poslovnih stipendija koje
- Primjenjivost RDI vjetina steenih na sponzoriraju studentske naknade
istraivakom projektu na tritu rada
- Potencijal za generiranje dohotka putem
studentskih naknada i privatnog sponzoriranja
Ciljna - Broj ljudi na koje utjeu okolini i zdravstveni - Statistika analiza povijesnih podataka - Godinji broj ljudi na koje je projekt
populacija i rizici na koje je usmjeren RDI projekt - Relevantna literatura i postojee studije potencijalno usmjeren
opa javnost - Postojanje sporazuma o transferu znanja s drugim - Mjerila naspram slinih RDI projekata - Godinji broj pacijenata koji se lijee
RDI infrastrukturama - Intervjui, istraivanja, konzultacije inovativnim medicinskim tehnologijama
- Atraktivnost i privlanost RDI infrastrukture - Godinji broj ljudi potencijalno
meu irom javnosti zainteresiranih za posjeivanje projekta ili
- Pruanje aktivnosti javne komunikacije od strane potencijalno ciljanih drugim aktivnostima
promotora projekta javne komunikacije
- Cijena naplaene za izlete s vodiem ili druge
aktivnosti javne komunikacije
Izvor: Autori
7.6 Analiza opcija

Projekt koji je predloen za implementaciju mora biti opravdan meu mnotvom alternativnih opcija. Analiza opcija
smjera na prepoznavanje projektne opcije koja najvie obeava te koja moe ostvariti oekivane ciljeve s obzirom na
odreenu potranju.
Temelj za analizu opcija je opis scenarija bez projekta za koji se alternativne opcije mogu pretpostaviti. Vano je imati
na umu da sve mogue opcije trebaju biti definirane kao alternativni naini za postizanje istog konkretnog projektnog
cilja, npr. u smislu poboljanja performansa proizvoda i procesa, poveanja istraivakog kapaciteta, lokalnog razvoja
unutar okvira pametne specijalizacije i lokalno utemeljene strategije. Projekti koji smjeraju na razliite ciljeve ne mogu
se usporeivati jedan naspram drugog. .
RDI projektne opcije trebaju se razlikovati jedna od druge iz mnogih perspektiva. Kad se odluuje npr. o gradnji novog
centra kompetencije, promotor projekta suoava se s veim brojem mogunosti koje se tiu lokalizacije projekta u danoj
regiji ili dravi, tehnolokog rjeenja upotrjebljenog za izvrenje eksperimenata i mnogih drugih imbenika. Skup
moguih opcija moe prema tome biti opisan za svaki odreeni aspekt projekta (vidi okvir ispod za neke primjere).
PRIMJERI STRATEKIH OPCIJA U RDI SEKTORU

Ispod su navedeni neki primjeri alternativnih opcija koje e vjerojatno biti predstavljene u analizi opcija RDI
projekata.
- Strateke opcije: Skup alternativna (npr. A, B, C, D) koje se mogu ticati strukture itavog projekta. Npr.,
alternativa A moe se ticati pregrupiranja razliitih istraivakih centara dok B predlae izgradnju novog
istraivakog objekta.
- Tehnoloke opcije: Skup alternativa (npr. A, B, C, D), koje se mogu ticati razliitih tehnologija koje projekt
nabavlja. Razliite (vie ili manje sofisticirani i trokovno intenzivne) tehnoloke postavke mogu biti
dostupne na tritu, a koje dozvoljavanju izvravanje predloenog istraivanja.
- Lokacijske opcije: Skup alternativa (npr. A, B, C, D) koje se mogu ticati lokacije geografskog smjetaja projekta.
Npr., projekt infrastrukture visokog obrazovanja i istraivanja moe biti lociran na vie mjesta, ili podijeljen izmeu
vie lokacija. U drugim sluajevima, izbor moe biti izmeu gradnje RDI objekta u jednom gradu ili drugom ili u
urbanom centru umjesto u predgrau ili na selu.
- Arhitekturne opcije: Skup alternative (npr. A, B, C, D) koje se tiu arhitekturnog dizajna zgrade gdje je
projekt lociran. Npr., istraivaki centar moe biti lociran u novoizgraenoj zgradi ili u staroj obnovljenoj
zgradi.
Izvor: Adaptirano iz JASPERS (2013)
Svaka opcija treba biti procijenjena naspram veeg broja kriterija, poput:
oekivanih trokova
oekivanih prihoda
oekivanih ekonomskih koristi, ukljuujui pozitivne i negativne eksternalije,
moguih irih regionalnih uinaka
vremena za implementaciju
stupnja nesigurnosti i ukljuenog rizika.
Opcije treba usporediti jednu s drugom sredstvima viekriterijske analize i pojednostavljene CBA, gdje se koriste grube
procjene financijskih i ekonomskih tokova za izraun financijskih i ekonomskih indikatora performansa. Vidi drugo
poglavlje za detalje. Predloeni projekt treba biti onaj koji kombinira alternativne opcije s najboljom izvedbom unutar
raspona dostupnih opcija, na takav nain da doputa ostvarenje najvee koristi na najuinkovitiji nain. Kad se oekuje
ostvarenje slinog ekonomskog uinka putem razliitih opcija, preferirana opcija moe biti izabrana razmatranjem ili
financijske neto sadanje vrijednosti (to je ona nia to je projekt uinkovitiji) ili drugih kvalitativnih aspekata koji
proizlaze iz viekriterijske analize.

7.7.1 Trokovi investicije, operativni trokovi i trokovi odravanja
Kategorije financijskih trokova, koje su naelno povezane s RDI infrastrukturama sintetiki su prikazane u tablici 7.4
ispod.
Tablica 7.4 Tipini trokovi investicije, operativnih trokova i trokova odravanja RDI infrastruktura
Troak O&M
investicije trokovi
- Trokovi planiranja i izrade - Materijali i oprema
- Otkup zemljita - Usluge savjetovanja
- Trokovi izgradnje, potencijalni ralanjeni na javne - Trokovi znanstvenog osoblja
radove i instalacije, materijale, radnu snagu, itd. - Trokovi administrativnog i tehnikog osoblja
- Energija, odlaganje otpada i druge komunalije - Trokovi stjecanja i zadravanja patenata
konzumirane tijekom razdoblja izgradnje - Energija, odlaganje otpada i druge komunalije
- Pristup cesti - Promotivne kampanje i drugi trokovi
- RDI oprema, ukljuujui informacijske tehnologije komunikacije usmjereni na opu javnost
(posebice pohranu podataka ili elaboraciju) - Teajevi obuke povezani s radom
- Trokovi otkupa intelektualnog vlasnitva infrastrukture i upravljanjem
- Testiranje - Uklanjanje potencijalnih zagaenja/tretiranje
- Start-up trokovi brownfield lokacija na kraju ivotnog ciklusa
infrastrukture.
Izvor: Autori
Utede trokova O&M ili investicije ostvareni putem implementacije projekta trebaju biti uraunati i ukljueni u
trokovnu stranu analize, kao negativna stavka, tj. kao smanjenje trokova s obzirom na protuinjenini scenarij.
O DOPRINOSIMA U NATURU U FINANCIJSKOJ I EKONOMSKOJ ANALIZI

Promotor projekta moda nee platiti dobra, usluge i osoblje za izgradnju i rad projekta; vanjske stranke mogu
pruiti sve ovo u naturi. Ovo nije neobino za investicijske projekta koje promoviraju javna istraivaka tijela
i sveuilita. Doprinosi u nature trebaju biti tretirani kako slijedi:
- u financijskoj analizi doprinosi u naturi nisu ukljueni meu trokove projekta jer ne predstavljaju stvarni
novani tok za promotora projekta;
- odgovarajua ekonomska vrijednost doprinosa u nature treba biti ukljuena na trokovnoj strani
ekonomske analize, gdje se moraju razmotriti svi trokovi za drutvo povezani s projektom;
- ostatak vrijednosti materijala u nature i oprema stavljena na raspolaganje trebaju biti razmotreni i u
financijskoj i u ekonomskoj analizi.
7.7.2 Prihodi i izvori financiranja

RDI infrastrukturni projekti mogu stei prihode pruanjem mnotva usluga javnim i privatnim korisnicima. Pruene
usluge i prihodi koji se njima stjeu mogu se vrlo razlikovati od jednog projekta do drugog. Tablica 7.5 ispod daje
(nepotpunu) listu tipinih priljeva koji e se smatrati operativnim prihodima.
U usporedbi s drugim vrstama projekata, RDI objekti su ee uvelike ovisni o javnim izvorima financiranja i ti izvori
financiranja mogu biti vrlo diversificirani. Osim nacionalnih/regionalnih doprinosa koji su uobiajeni za sve projekte,
moe postojati mnotvo drugih doprinosa istraivakom projektu, koje daju europske, nacionalne ili regionalne javne i
privatne stranke. Takvi mehanizmi financiranja mogu se vrlo razlikovati po dravama u svojim karakteristikama ovisno
o institucionalnim postavkama specifinima za svaku zemlju.
Promotor projekta treba briljivo procijeniti treba li smatrati financijske priljeve, pogotovo ako se radi o potporama
javne institucije ili agencije, izvorom financijskih ili operativnih prihoda. Naelno, ugovori o istraivanju ili doprinosi
koje daje javni sektor, bilo kroz konkurentne ili nekonkurentne aranmane, trebaju se smatrati operativnim prihodima (i
prema tome ukljuiti u analizu financijske profitabilnosti i izraun diskontiranog neto prihoda, u skladu s lankom 61
Uredbe1303/2013) ali samo ako se radi o isplatama za uslugu koju promotor projekta izravno prua. Ovaj uvjet je esto
verificiran kad se vlasnitvo nad oekivanim outputom istraivanja transferira na ugovorni javni subjekt i ne ostaje
pripadati istraivakoj instituciji. Npr., potpora koju daje regionalna javna agencija javnom istraivakom tijelu,
usmjerena razvoju novog softvera koji se moe koristiti u bolnicama u regiji, ili nove vrste eljeznike signalizacije koja
se ima instalirati na regionalnim eljeznikim prugama, moe se smatrati operativnim prihodom istraivakog projekta u
punom smislu rijei.
Naprotiv, sheme financiranja javnih istraivanja, usmjerene na pokrivanje (dijela) operativnog troka koji snosi
promotor projekta, ali bez ukljuivanja transfera vlasnitva nad outputom, smatrat e se izvorima financiranja, a ne
operativnim prihodom. Slijedom regulatornih odredbi316 i u skladu s opom CBA metodologijom predstavljenom u
odjeljku 2.8.4. ovog vodia, ovi izvori financiranja e se smatrati transferima iz dravnog ili regionalnog prorauna.
Kao takvi, oni nee biti ukljueni u prihode za potrebe izrauna indikatora financijskog performansa, i za odreivanje
pomoi Unije. Meutim, oni se raunaju za potrebe verifikacije financijske odrivosti. Primjeri ove kategorije izvora
financiranja ukljuuju potpore europskih ili nacionalnih okvira za potporu (poput Horizon 2000), uobiajene ili iznimne
dravne donacije, doprinose Nacionalne zdravstvene slube sveuilinim bolnicama, itd.
Stupanj neizvjesnosti povezan sa stjecanjem posebnih sredstava za javno istraivanje, zamiljenih ili kao operativni
prihodi ili kao izvori financiranja, tijekom ivotnog vijeka projekta su esto vrlo visoki i ovo moe znaajno utjecati na
odrivost projekta i indikatore profitabilnosti. U ovom pogledu, promotor projekta treba izbjegavati prekomjernu
optimistiku pristranost. Neizvjesnost koja se odnosi na priljeve projekta treba biti propisno raspravljena i analizirana,
ak i skupa procedura koje ine postupak procjene rizika.
Tablica 7.5 Tipini prihodi i izvori financiranja RDI infrastruktura
Primjeri operativnih prihoda Primjeri izvora financiranja

- Licencni prihodi koji se stjeu komercijalizacijom patenata - Nacionalni/regionalni javni doprinosi
- Prodaja konzultantskih usluga - Nacionalni/regionalni privatni doprinosi
- Prihodi od ugovora o industrijskom istraivanja u i - EU doprinos
predkomercijalnih ugovora o nabavi - Druge nacionalne/regionalne sheme
- Ulazne naknade za laboratorije i koritenje istraivake financiranja RDI aktivnosti
opreme naplaeni istraivaima i poslovnim subjektima - Javne potpore za istraivanje, npr. unutar
- Naknade za studente, magistre i doktorande Horizon
- Spin-off kapitalne realizacije 2020 okvira
- Istraivake potpore koje se tiu transfera vlasnitva - Obini javni transferi
odreenog istraivakog outputa
- Prodaja ili najam novih zgrada koritenih za ostvarenje cilja
projekta
- Prihodi od ciljne populacije koja koristi outpute istraivanja
(npr., pacijenti koji primaju inovativni tretman)
- Prihodi od aktivnosti javne komunikacije prema iroj
javnosti (npr. prodaje u knjiarama, naknade za ulaz,
itd.)
Izvor: Autori
316 lanak 16 (Odreivanje prihoda) delegirane Uredbe Komisije EU (EU) koja dopunjava Uredbu br. 1303/2013, C(2014) 1207
final, Brussels, 3.3.2014.

7.8.1 Struktura odjeljka
Glavna tekoa, koja je esto obeshrabrivala upotrebu prave CBA u kontekstu RDI infrastruktura, je procjena drutvenih
koristi iz spektra raznolikih projekata, koji se mogu protezati od istraivakih centara o klimatskim promjenama do
znanstvenih i tehnolokih parkova, ili od visokoenergetskih infrastruktura za fizikalna istraivanja do objekata za
biomolekularna istraivanja. Neki se savjeti nude ispod o praktinoj procjeni drutvenih koristi. Perspektiva, to se tie
ostatka vodia je ex ante, kad je neizvjesnost o koristima RDI infrastrukture najvea. 317
Prezentacija ekonomske analize je strukturirana kako slijedi nakon to smo prepoznali u prethodnim odjeljcima aktivnosti i
usluge koje obino pruaju RDI infrastrukture kao i glavne kategorije (korisnikih i nekorisnikih dionika ili ciljnih grupa)
lista tipinih koristi moe se iznijeti za svaku ciljnu grupu (Odjeljak 7.8.2).
Za svaku se pak korist istrauju mogui pristupi prognoziranju koliine outputa koristi tijekom vremenskog trajanja
projekta i pridavanje ekonomske vrijednosti istome. Potom odjeljak 7.8.6. se ukratko bavi posebnim oblikom utjecaja na
regionalni razvoj i konkurentnost i odjeljak 7.8.7. prikazuje mogui budui razvoj metodologije u kontekstu
fundamentalnih istraivakih projekata.
7.8.2 Tipine koristi
Kako bi se vrednovale drutvene koristi nekog projekta kao prvi korak predlagatelj projekta mora razumjeti tko e, bilo
izravno ili neizravno, biti ciljan uslugama koje prua infrastruktura. Tipologija aktera ciljanih projektom trebaju ve biti
prepoznate za potrebe analize potranje (vidi odjeljak 7.5) kao idui korak sljedea pitanja trebaju biti adresirana:
kako se definira korist za svaku ciljnu grupu i kako moe biti koliinski mjerena
kako mogu koliine koristi biti predviene tijekom vremenskog trajanja projekta
kako se procjenjuje granina drutvena vrijednost koristi
Ukupna ekonomska vrijednost oekivanih koristi se potom dobiva kao koliina koristi pomnoena s njihovom graninom
drutvenom vrijednou. Ove temeljne postavke CBA se ponavljaju ovdje jer trebaju biti vrsto i konzistentno
primijenjene u RDI infrastrukturi bez da budu obeshrabrene posebnom, raznolikom i zahtjevnom prirodom njene izrade i
rada.
U onome to slijedi, tipine koristi koje uivaju tri glavne kategorije ciljnih grupa povezane s RDI projektima i ve
navedene u odjeljku 7.5 (Poslovni subjekti; istraivai, mladi profesionalci i studenti; ciljna populacija i opa javnost) su
raspravljene za potrebe jasnoe korisno je iroke kategorije ciljnih grupa razluiti u konkretnije stavke koristi za poslovne
subjekte318
Ova kategorija ciljne grupe je posebno heterogena i moe potencijalno ukljuivati mnotvo aktera bilo korisnika ili
nekorisnika usluge koju nudi projekt. Mogui popis ciljanih poslovnih subjekata je naveden ispod:
novi poslovni subjekti tj. tehnoloki start-upovi i spin-offovi osnovani putem implementacije projekta i/ili oni koji
uivaju usluge koje pruaju inkubatori i sline infrastrukture: ovi poslovni subjekti mogu iskusiti razliite vrste
koristi poput smanjenog propadanja, izbjegnutog troka zbog usluga koje pruaju RDI objekti i razvoja novih ili
poboljanih proizvoda i procesa
ve postojei poslovni subjekti, koji mogu ukljuivati sljedee
velike poslovne subjekte ukljuene u infrastrukture za primijenjeno istraivanje ili centre kompetencije dijeljene sa
sveuilitima, drugim poslovnim subjektima i treim stranama: potencijalne koristi za velike poslovne subjekte su
razvoj novih proizvoda i procesa, to u nekim sluajevima dovodi do patenata ili drugih oblika zatite intelektualnog
vlasnitva
317 s obzirom na vanost i novitet CBA u ovom podruju upravljake vlasti mogu takoer biti zainteresirane za ex-post CBA
postojeih RDI infrastruktura radi uenja iz iskustva, ali ovo je izvan opsega ovog vodia
318 u stvari, s obzirom da su poslovni subjekti, pravni entiteti koji su u konanici u vlasnitvu investitora, istinski krajnji korisnici su
nositelji udjela za potrebe jednostavnosti, meutim, koristi se pripisuju poslovnim subjektima.
mala i srednja poduzea koja se okoritavaju aktivnostima i uslugama koje nude tehnoloki parkovi i druge
kolektivne infrastrukture koje podravaju istraivanje i razvoj: potencijalne koristi mogu biti prelijevanje znanja i
podrka razvoju novih ili poboljanih proizvoda i procesa, izumi malih i srednjih poduzea ee dolaze iz prilagodbe
postojeeg znanja u novim poljima i nisu uvijek zatieni patentima
bilo koji poslovni subjekt mali, srednji ili veliki, visoko tehnoloki ili ne, koji je u stanju izbjei neke trokove ili
poveanje cijena zbog utjecaja novog znanja koje se prelijeva iz infrastrukture za istraivanje kao pozitivna
eksternalija. Ova kategorija sadri meu ostalim, visoko tehnoloke poslovne subjekte u lancu distribucije RDI-
infrastrukture koji doprinose razvoju inovativne opreme, materijala i softvera i koriste se uincima uenja kroz rad
Koristi za istraivae, mlade profesionalce i studente.

Znanstvenici i istraivai involvirani u izradu, rad i koritenje eksperimentalnih strojeva, objekata za
fundamentalno ili primijenjeno istraivanje i drugi znanstvenici koji se okoritavaju novostvorenom znanstvenom
literaturom: potencijalna korist koju uivaju znanstveni istraivai su publikacije i citati u znanstvenim
asopisima; rjee korist moe imati oblik registracije patenata ili drugih oblika zatite intelektualnog vlasnitva.
Mladi istraivai unutar poslovnih subjekata ili izvan sveuilita: poveanje koristi ljudskog kapitala moe biti
pripisano ovoj kategoriji aktera, posebice kad su involvirani mladi profesionalci, postdoktorski istraivai i
istraivai na poetku karijere; poveanje drutvenog kapitala putem umreavanja s kolegama i etabliranim
istraivaima moe biti jo jedna potencijalna korist.
Studenti, obino na diplomskoj razini, npr. ukljueni u obuku ili pripremu svoje doktorske disertacije (PhD) putem
terenskog rada pri istraivakoj infrastrukturi, manje esto pri infrastrukturi za tehnoloki razvoj i inovacije, kao i mladi
istraivai studenti mogu uivati koristi razvoja ljudskog i drutvenog kapitala
Koristi za ciljnu populaciju i opu javnost

populacija u podrujima rizika za okoli: zbog novog istraivanja ili metoda praenja razvijenih u RDI-
infrastrukturi populacija se moe okoristiti izbjegnutim trokovima i spaenim ivotima u odnosu na velike rizike
poput uinaka klimatskih promjena, potresa, poplava, poara, zagaenja itd.
populacija kojoj je ugroeno zdravlje: ova kategorija ukljuuje pacijente povezane s medicinskim i
farmakolokim istraivakim infrastrukturama u polju novih terapija ili druge lanove javnosti na koje cilja RDI
projekt, a koji iskuavaju zdravstvene koristi u smislu izbjegnute smrtnosti i poveane kvalitete ivota. Drugi
pacijenti (ne korisnici istraivake infrastrukture) mogu se takoer okoristiti preljevom znanja u druge kontekste
opa javnost zainteresirana za znanost i tehnologiju zbog posjeta infrastrukturi, virtualnih posjeta projektnim
mrenim mjestima i drutvenim mreama, dostupnosti obrazovnih publikacija i informacija u medijima koje su
dio aktivnosti komuniciranja s javnou tima koji upravlja RDI-infrastrukturom. Povezana korist od upotrebe je, u
smislu kulturalnih uinaka vrednovana kroz graninu spremnost na plaanje kroz ovaj oblik kulturalne aktivnosti
Pregledom gore navedenih vrsta koristi (nabrojanih u tablici ispod) 319 moe se primijetiti da se neke od njih ponavljaju za
razliite vrste ciljnih skupina, npr. vrijednost patenata kao potencijalne koristi mogu prikupiti veliki poslovni subjekti,
mala i srednja poduzea, akademski znanstvenici ili izumitelji koji djeluju izvan sveuilita, takoer treba imati na umu da
intenzitet svake koristi moe biti vrlo varirati kroz razliite tipologije RDI infrastruktura, npr. drutvena korist promjene
ljudskog kapitala je vrlo relevantna za primijenjene istraivake infrastrukture gdje su studenti esto involvirani u
istraivake aktivnosti, ali je manje relevantna za tehnoloki razvoj i inovacijske infrastrukture. Meutim mnogi projekti
mogu kombinirati neke sastojke glavnih vrsta RDI-infrastruktura (tj. infrastrukture za istraivanje, tehnoloki razvoj ili
inovacije) te se samo pojedinanom procjenom moe rei koja je kategorija koristi vie ili manje vana za odreeni
projekt.
319 mogu postojati druge koristi, koje procjenitelj moe raspraviti u analizi trokova i koristi odreenog projekta. Npr. izgradnja
novog, energetski uinkovitijeg laboratorija koji zamjenjuje stari, moe proizvesti koristi, u smislu manje proizvedenog CO2 i
izbjegnute trokove za promotora projekta, ove koristi mogu biti vane u odreenim sluajevima, ali nisu tipine za RDI projekte, pa
prema tome nisu raspravljene u ovom poglavlju.
Tablica 7.6 Ciljne grupe, koristi i povezani pristup vrednovanju: ilustrativni sinopsis
Ciljne grupe
Istraivai, mladi profesionalci i Ciljna populacija i
Poslovni
subjekti studenti opa javnost
Pristup
Korist Istraivai Ciljna Ciljna
vrednovanju Spin- Znanstve
Ve unutar Stude populacija populacij Opa
offovi i ni radnici
postojei poslovnih izloena a javnost
start- i nti
poslovni subjekata riziku za izloena
upovi istraiva
subjekti ili izvan okoli riziku za
i
sveuilita zdravlje
Osnivanje Profit u sjeni

brojnijih ili
dugovjenijih ++ + + +
start-upova i
spin-offova
Razvoj Profit u sjeni
novih/pobolja ili vrijednost
nih proizvoda i patenata ++ ++ + +
usluga
Prelijevanj Profit u sjeni
e znanja ili izbjegnuti
poslovnim troak ++ +
subjektima
nekorisnici
ma
Vrijednost Granini
znanstvenih troak ++ +
publikacija proizvonje
Razvoj Inkrementa
ljudskog lna ++ ++
kapitala cjeloivotn
a plaa
Razvoj Kvalitativ
drutvenog na analiza + ++ ++
kapitala
Smanjenje rizika Izbjegnuti
za okoli troak ili + ++
WTP
Smanjenje VOSL ili
rizika za ++
QALY
zdravlje
Kulturalni uinici WTP ++
Napomena: ++ vrlo vano; + umjereno vano; VOSL: vrijednost statistikog ivota; QALY: godina ivota
prilagoena po kvaliteti. Izvor: Autori
7.8.3 Vrednovanje koristi za poslovne subjekte

Poslovni subjekti mogu iskusiti mnotvo koristi, ovisno o njihovoj vezi s RDI projektom. Koristi mogu biti u obliku
osnivanja spin-offova i start-upova, razvoju novih ili poboljanih proizvoda i procesa (to moe, ali ne mora, dovesti do
patenata), pruanja posebnih usluga poslovnim subjektima korisnicima i prelijevanja znanja poslovnim subjektima
nekorisnicima.
to god bila korist koju poslovni subjekt ima, ope pravilo je da svaka promjena koja koristi poslovnom subjektu treba
biti vrednovana inkrementalnim profitom u sjenu, u usporedbi sa scenarijem bez projekta. Ovo je u skladu s CBA
konceptima i metodologijom opisanima u drugom poglavlju. Radi jednostavnosti, u onome to slijedi koristi se pojam
profit (umjesto profit u sjeni), uz razumijevanje injenice da iskrivljenja trita trebaju biti prikladno uzeta u obzir.
Npr., ako su ciljni poslovni subjekti locirani u podrujima koje karakterizira visoka nezaposlenost, profit u sjeni bit e
vei od bruto financijskog profita320 jer e plaa u sjeni biti nia od trine plae.
320 Obino gledajui na zarade prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA).
Predvianje oekivanih profita moda nee biti jednostavno, uglavnom zbog povjerljivosti informacija, Meutim postoje
razliiti mogui pristupi predvianju promjena u profitima poslovnog subjektu, koje predlagatelj projekta treba razmotriti.
Npr. za veinu velikih poslovnih subjekata, ili odreene poslovne kategorije (npr. za kompanije za farmaceutska
istraivanja ili poduzea u drugim specifinim NACE321 ) informacije o profitabilnosti, prosjenim trokovima i prodaji
dostupne su. Baze podataka u javnoj domeni ili odobrene od strane pruatelja podataka nude vrijedne informacije u ovom
smislu, druge korisne informacije se oekuju od studije europske komisije o prosjenoj profitabilnosti i performansu
odabranih ekonomskih sektora koja je u tijeku322. Takoer, u nekim sluajevima odreeno je razotkrivanje mogue,
posebno kad treba dokazati sukladnost s EU dravnom pomoi.
Izravne procjene uinaka RDI infrastrukture na budue profite malih i srednjih poduzea moe biti jo kompleksnija jer su
slubeni podaci za mikro i mala poduzea obino ogranieni, meutim intervjui ili usporedbe s drugim slinim iskustvima
mogu pomoi u nagaanju moguih promjena profitabilnosti poslovne djelatnosti koja se testira prikladnom analizom
rizika kao to e biti dalje raspravljeno.
Predstavlja se jo neto detalja o procjenjivanju tipinih koristi RDI projekata za poslovne subjekte uzevi u obzir vrlo
specifinu narav svakog RDI projekta, dodatne koristi, koje se ne uklapaju precizno u ovdje navedenu listu, mogu
postojati. Meutim ne oekuje se da e metodologija vrednovanja biti znaajno razliita: korist za poslovne subjekte moe
uvijek biti vrednovana putem inkrementalnog profita u sjeni. Kad je to relevantnije ili praktinije moe se primijeniti
pristup izbjegnutog troka, kao to je ispod objanjeno.
Osnivanje spin-offova i start-upova

Spin-offovi i start-upovi su poduzea angairana u aktivnostima s jakom, visokotehnolokom i inovativnom poslovnom
komponentom. Dok se spin-off raa podjelom ve postojeeg subjekta u dvije ili vie jedinica start-up je novi subjekt
stvoren pod utjecajem postojeeg poduzea, ili istraivake organizacije (npr. Sveuilita).
Za potrebe CBA stvaranje spin-offova i start-upova se razmatra pod istom tipologijom koristi jer je metodologija
vrednovanja vrlo slina. Misija spin-offova i start-upova je razvijanje i pruanje na tritu novih proizvoda ili usluga koje
nastaju iz inicijalnog inputa znanja, transferiranog iz tvrtke ili organizacije majke. Osnivanje spin-offova i start-upova
moe biti jedan od namjeravanih ciljeva inovacijskih infrastruktura, kao u sluaju inkubacijskih centara, ali isto tako moe
biti nuspojava infrastruktura za fundamentalno i primijenjeno istraivanje.
Ekonomska korist koja nastaje kreacijom novih poslovnih jedinica je esto bila vrednovana u prolim procjenama
projekata putem ekonomske vrijednosti stvorenih radnih mjesta, meutim ovaj pristup nije konzistentan s teoretskim
temeljima CBA. Ekonomska vrijednost spin-offova i start-upova treba biti vrednovana kao oekivani profit u sjeni koji
stjeu poslovni subjekti tijekom svog ivotnog vijeka u usporedbi s protuinjeninom situacijom, kako se ne bi poinila
greka dvostrukog brojanja, realizacije kapitala spin-offa i operativni prihodi od prodaje savjetodavnih usluga koji dovode
do osnivanja spin-offova i start-upova a koji su ukljueni u financijsku analizu ne trebaju biti razmotreni u ekonomskoj
analizi.
Ako RDI infrastruktura doprinosi poveanju stope preivljavanja start-upova korist se vrednuje kao oekivani profit koji
stjeu novostvoreni poslovni subjekti koji preive due nego poslovni subjekti u temeljnom scenariju (vidi radni primjer u
okviru ispod). Kad god je razumno vjerovati da glavni doprinos RDI projekta nee biti poveanje stope preivljavanja
start-upova ve poveanje apsolutnog broja start-upova u regiji, tada ukupni oekivani profit koji stjeu novostvoreni
poslovni subjekti tijekom njihovog oekivanog ivotnog vijeka treba biti ukljuen u analizu. Potonja situacija moe se
oekivati u nekim okolnostima i tipino u posebno zaostalim podrujima.
Ex-ante procjena profita spin-offova i start-upova treba biti temeljena na sljedeem:
godinji i ukupni broj spin-offova/start-upova za koje se oekuje da e ih stvoriti RDI infrastruktura

oekivana vrijednost godinjih profita koje stjeu spin-offovi/start-upovi u razmotrenoj dravi i sektoru
prosjeni ivotni vijek spin-offova/start-upova u razmotrenoj dravi i sektoru
321 Nomenclature Gnrale des Activits conomiques dans les Communauts Europennes.
322 Studija za determiniranje paualnog postotka prihoda za sektore i podsektore unutar polja (i), informacijsko komunikacijskih
tehnologija, (ii) istraivanja razvoja i inovacije i (iii) energetske uinkovitosti koja se ima primijeniti na projekte koji generiraju neto
prihode sufinancirane iz europskih strukturalnih i investicijskih fondova (ESI-fondova) 2014-2020 koju implementira CSIL, centar za
industrijske studije, u suradnji s T33 u ime Europske komisije, direktorata za regionalnu i urbanu politiku. Ugovor o usluzi, broj
2013CE160AT111
Takve varijable mogu biti izvedene iz slubenih statistika (na regionalnoj, nacionalnoj ili ako druge nisu dostupne,
europskoj razini) ili relevantne literature. Koliko je to mogue posebnosti sektora trebaju biti uzete u obzir. Slubeni
podaci o slinim RDI infrastrukturama i njihovim spin-offovima/start-upovima, lociranima u istoj ili drugim regijama i
dravama, mogu biti uzeti kao referenca kad su dostupni.
Korist za osnivanje svakog novog poslovnog subjekta treba biti procijenjena za ukupni oekivani ivotni vijek
poslovnog subjekta. Prema tome vrlo je vjerojatno da e se neke koristi nastaviti poslije zadnje godine vremenskog
okvira RDI projekta. Promotor projekta treba se pobrinuti za to da se ostatak vrijednosti koristi, prikladno diskontiran
prema drutvenoj diskontnoj stopi, urauna u zadnjoj godini CBA vremenskog okvira.
VRIJEDNOST START-UP I SPIN-OFF OSNIVANJA: PRIMJER PROCJENE

Ovaj okvir predstavlja primjere vrednovanja koristi povezane s osnivanjem start-upa. Sve brojke i pretpostavke
ovdje navedene imaju isto ilustrativnu svrhu te ih prema tome ne treba shvatiti kao referentne vrijednosti.
Predlagatelj projekta je pozvan pouzdati se na pretpostavke i izvore specifine za projekt i primjereno opravdati
izbor svake inputne vrijednosti.
U ovom primjeru, oekuje se da e tehnoloki park opremljen inkubatorskim centrom za visokotehnoloke start-
upove poduprijeti 100 poduzea tijekom svog vremenskog okvira. Pretpostavlja se da e prosjeni profit
potpomognutih kompanija za prve tri godine biti nula; potom e narasti na 0.5 milijuna EUR po godini
(ukljuujui poreze, kamate i korekciju za plau u sjeni). Drutvena korist je razlika izmeu temeljne procjene
profita poduzea potpomognutih projektom i protuinjenine situacije, gdje se razmatra via smrtnost poduzea.
Prema tome samo profit dodatnih preivjelih poduzea treba biti izraunat.
Literatura i dostupne studije mogu pruiti indikacije o stopi preivljavanja start-upova u odreenim dravama i
sektorima. Grafikon ispod prikazuje neke ilustrativne primjere. Npr., prema Eurostatovoj poslovnoj
demografskoj statistici (Eurostat, 2009), 50% svih pothvata osnovanih 2001 je preivjelo do 2006. Prema
Izvjetaj o konkurentnosti Inovacijske unije iz 2011. (Europska komisija, 2011), stopa preivljavanja poslovnih
pothvata osnovanih u EU zemljama 2003 je izmeu 50% i 85% poslije pet godina, ovisno o zemlji. Europska
investicijska banka (EIB) (2013) pretpostavlja vjerojatnost/stopu uspjeha od 50% za prosjeni novostvoreni
poslovni subjekt tijekom 15 godina.
Primjeri krivulja stope preivljavanja start-upova

100%
90%
80%
70%
Survival rate
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Godine poslije osnivanja
Izvor: Autori, izraeno za isto ilustrativne svrhe.
U razmotrenom radnom primjeru, standardna krivulja preivljavanja za visokotehnoloke poslovne subjekte u

regiji gdje e RDI infrastruktura biti locirana sugerira da u prosjeku 30% novoosnovanih poslovnih subjekata
preivi nakon deset godina. Na temelju dokaza iz drugih slinih RDI objekata, promotor projekta oekuje da e
se 50% novoroenih poslovnih subjekata koji e primiti potporu RDI objekta biti zatvoreno unutar deset
godina: drugim rijeima, usluge potpore koje prua projekt trebale bi smanjiti stopu propadanja poslovnih
subjekata. Nakon desete godine, postojat e 50 preivjelih poslovnih subjekata u inkubatoru naspram 30 u
prosjeku u regiji. Prema tome neto uinak je 20 preivjelih poslovnih subjekata vie koji e nastaviti s radom
deset godina nakon osnivanja.
Sadanja vrijednost oekivanog strujanja profita za ovih dodatnih 20 poslovnih subjekata mora biti izraunata
kao korist projekta. Jasno je da bi vrijednost koristi bila vrlo osjetljiva na oekivanu profitabilnost i stope
preivljavanja poslovnih subjekata kojima se pomae u inkubatoru. Prikladna analiza rizika treba biti
implementirana kako bi se testirao utjecaj ovih kritinih varijabli.
Razvoj novih/ poboljanih proizvoda i procesa
Kad RDI-infrastruktura moe biti povezana s razvojem novih ili poboljanih trinih dobara, promjene profita u sjeni,
oekivane od prodaje tih dobara trebale bi pruati procjenu koristi. Ope napomene navedene gore i dalje vrijede.
Kad su patenti registrirani u nacionalnim, europskim ili drugim patentnim uredima, korist moe biti procijenjena
ekonomskom vrijednou patenata pod uvjetom da se izbjegne dvostruko brojanje s promjenom oekivanog profita od
prodaje RDI outputa u stvari oekivana vrijednost patenta u principu ve ukljuuje razliku izmeu diskontiranog tijeka
profita (u sjeni) otkako je patent odobren kad izumitelj ima patent i ekvivalentnog diskontiranog tijeka profita (u sjeni) bez
patenta (Europska komisija, 2006: 4).
Pozornost treba biti obraena na to da se u ekonomsku analizu ne ukljue financijski prihodi koji pristiu od licenci,
prihodi iz ugovora o istraivanju i potpora te ulazne naknade koje plaaju poduzea korisnici koje u konanici smjeraju na
razvoj novih/poboljanih proizvoda i procesa.
Kad se patenti oekuju kao output projekta treba se suoiti s dva razliita problema pri vrednovanju.
Prvo, broj patenata tijekom vremena treba biti predvien, ova prognoza je oito teka, ali predlagatelj projekta moe
prikupiti neke indikacije iz dosadanjih rezultata korisnika u patentiranju, kao idua najbolja opcija predlagatelj projekta
moe se referirati na primjetljive podatke povezane s drugim regijama ili drugim infrastrukturama, ako su isti dostupni.
Statistike o prosjenom broju patenata registriranima u nacionalnim ili europskim patentnim uredima i o broju
znanstvenika po mogunosti po sektoru i na relevantnoj geografskoj razini (ili nomenklatura teritorijalnih jedinica za
statistike, NUTS, razina 0 ili 2), moe biti prikupljena iz Eurostata ili nacionalnih statistikih instituta ili drugih slubenih
izvora323 . Ovi izvori mogu sugerirati raspon moguih prognoza za brojne projektne patente koji trebaju biti testirani
prikladnom analizom rizika.
Drugo, marginalna vrijednost patenta treba biti procijenjena. Smatra se da se ova vrijednost uvelike mijenja kroz sektore,
ali postoje neke empirijske studije na ovu temu koje se mogu uzeti kao referentne, npr. Studija o vrednovanju ekonomije
znanja. Koja je stvarna vrijednost patenata? Vrijednost patenata za dananju ekonomiju i drutvo, koju je objavila
Europska komisija 2006, analizira distribuciju patentnih vrijednosti, registriranih pri europskom patentnom uredu izmeu
1993. i 1997, analiza se oslanja na istraivanje u obliku ankete gotovo 10 000 izumitelja u 8 europskih zemalja.
Razmotreni su patenti koji pripadaju razliitim tehnolokim razredima, ova studija pokazuje vrlo iskrivljenu distribuciju s
medijanskom vrijednou patenata izmeu 250 Eur. i 300 000 Eur. i prosjenom vrijednou od 3 milijuna eura.
PatVal EU projekt (Europska komisija, 2005) procjenjuje da je vrijednost europskih patenata obino izmeu 100 i 300
tisua eura, s malim udjelom patenata koji donose ekonomske povrate vie od 3 milijuna eura i jo manjim udjelom onih
koji vrijede vie od 10 milijuna eura, kao to je naznaila EIB (2013) posrednici za patente sugeriraju nie prosjene
vrijednosti trinih pojedinanih patenata u SAD-u izmeu 57 500 i 85 000 eura324
Druge studije postoje i promotor projekta je pozvan razmotriti one koje pruaju najaurnije i najprikladnije procjene
vrijednosti patenata. Oekivana vrijednost patenata u zemlji ili regiji gdje e RDI objekt biti lociran i u prikladnom
tehnolokom polju treba biti razmotrena kad je dostupna.
323 npr. the World Intellectual Property Organisation (WIPO): http://www.wipo.int/ipstats/en/

324 ove minimalne i maksimalne vrijednosti JASPERS koristi za vrednovanje nacionalnih odnosno meunarodnih patenata
(JASPERS 2013).
VRIJEDNOST PATENATA: PRIMJER PROCJENE

Ovaj okvir predstavlja primjer vrednovanja koristi povezane s registracijom novih patenata. Sve brojke i
pretpostavke ovdje navedene imaju isto ilustrativnu svrhu te ih prema tome ne treba shvatiti kao referentne
vrijednosti. Predlagatelj projekta je pozvan pouzdati se na pretpostavke i izvore specifine za projekt i
primjereno opravdati izbor svake inputne vrijednosti.
Predvianje broja patenata koje svake godine registriraju istraivaki koji rade pri RDI objektu koji se
procjenjuje moe se pouzdati u njihovu demonstriranu sposobnost stvaranja inovacija i trino iskoristivih
patenata. Alternativno, promotor projekta moe razmotriti postojee statistike o broju odobrenih patenata i broju
osoblja za istraivanje i razvoj (R&D) u danom podruju. Korelacija se moe pretpostaviti izmeu broja patenata
i R&D osoblja. Npr., ako statistike naznauju da se u razmatranoj regiji odobri u prosjeku jedan patent na 60
istraivaa a zamiljenoj je da e R&D infrastruktura akomodirati 180 istraivaa, moe se oekivati da e
projekt stvoriti otprilike tri patenta godinje. Razmotrit e se ispravke prema tehnolokom sektoru. Kad ne
postoje proli podaci za regiju ili dravu, minimalan i maksimalan broj patenata po RDI osoblju moe se izvesti
iz dokaza dobivenih iz drugih drava: promotor projekta moe potom naznaiti broj patenata po istraivau koji
se oekuje od infrastrukture unutar tog raspona.
Za isto ilustrativne svrhe, sljedei grafikon prikazuje obrazac korelacije izmeu prijave patenata i R&D
osoblja kao udjela ukupne zaposlenosti u odabranim dravama. Vano je napomenuti da je relevantna varijabla
koja se ima razmotriti u CBA broj patenata koje odobri Nacionalni ured za patente, EPO ili drugi ured, a ne
broj prijava patenata. Kad postoje samo statistike o prijavama patenata, treba pretpostaviti koliki e broj prijava
u konanici biti registriran. Ova korekcija je usmjerena na razmatranje samo onih patenata sa stvarnom
komercijalnom vrijednou i odbacivanje patenata niske kvalitete. Moe se referirati na ve postojee studije o
komercijalnom iskoritavanju patenata (npr. Europska komisija, 2005, stranica Europskog patentnog ureda
EPO325, itd.)
Korelacija izmeu prijava patenata EPO-u po milijun stanovnika (logaritamska skala) i R&D osoblja kao
udjela ukupne zaposlenosti - 2005
Slika 1: Korelacija izmeu prijava patenata Europskom patentnom uredu (EPO)

po milijunu stanovnika (logaritamska skala) i R&D osoblja kao
dijela ukupne zaposlenosti, odabrane drave, 2005
1000
DE CH
LU
NL JP BE AT FI
100 EU-27 DK SE
IT FR NO
IE
MT
SI ES
MT
10 SK HU CZ
TR LV HR EE EL
RO PL RU
0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5

BG LT
0.1
Izvor: Europska Komisija (2006)
Drugi korak sastoji se od pruanja procjene patentnog portfelja koji e RDI objekti ustanoviti, u usporedbi s
patentnom vrijednou mjerila.
Npr., ako se oekuje da RDI osoblje registrira prosjeno tri patenta godinje i svaki od njih se procijeni u
vrijednosti na 100,000 EUR, godinja nediskontirana korist bi bila 300,000 EUR. Uzevi u obzir visoku
varijabilnost (i ex ante neizvjesnost) mogueg broja i vrijednosti patenata, razliite pretpostavke se mogu
testirati putem probabilistike analize rizika.
325 http://www.epo.org/about-us/annual-reports-statistics/statistics/granted-patents.html
Preljevi znanja poslovnim subjektima nekorisnicima
RDI infrastrukture mogu proizvesti preljeve znanja poslovnim subjektima nekorisnicima. Na primjer, ako je RDI
infrastruktura namijenjena razvoju novih tehnologija (ili dobara, softvera i tako dalje) i predavanju istih u javnu domenu
bez ikakvog oblika zatite intelektualnog vlasnitva (na primjer, jer je promotor RDI projekta javno tijelo) vanjski korisnici
koji koriste takve tehnologije u svoje svrhe stei e korist. Drutvena korist moe biti vrednovana kao inkrementalni profit
u sjeni, koji vanjski poslovni subjekti mogu oekivati akumulirati zahvaljujui transferiranoj tehnologiji.
Alternativno, umjesto traenja poveane profitabilnosti u nekim sluajevima bi moglo biti praktinije usredotoiti se na
izbjegnute trokove za poslovne subjekte, koji vie ne trebaju razvijati tehnologije koje su sada dostupne besplatno (ili pri
vrlo niskoj cijeni) zahvaljujui RDI infrastrukturi.
Isti pristup bi se primijenio u sluaju koristi od uenja kroz rad koje imaju visokotehnoloki dobavljai ukljueni u izradu,
izgradnju ili rad infrastruktura koje predstavljaju znanstvenu izvrsnost (obino fundamentalni ili primijenjeni veliki
istraivaki objekti). Poslovni subjekti koji imaju priliku stjecati novo znanje i tehnoloke vjetine koje se prelijevaju kao
eksternalije iz RDI objekata mogu koristiti takvo znanje kako bi proizveli daljnje tehnoloke napretke i poveali svoju
prodajnu izvedbu i konkurentnost. ak i u ovim sluajevima korist moe biti izraena promjenom profita u sjeni za
nekorisnike poslovne subjekte koja se moe pripisati RDI projektu, ili izbjegnutim trokovima.
PRELIJEVANJE ZNANJA NEKORISNIKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA: PRIMJER PROCJENE

Ovaj okvir predstavlja primjer vrednovanja prelijevanja znanja nekorisnikim poslovnim subjektima. Sve brojke i pretpostavke
ovdje navedene imaju isto ilustrativnu svrhu te ih prema tome ne treba shvatiti kao referentne vrijednosti. Predlagatelj projekt
je pozvan pouzdati se na pretpostavke i izvore specifine za projekt i primjereno opravdati izbor svake inputne vrijednosti.
Javnosektorski istraivaki projekt smjera pronai novi proces utede energije za proizvodnju dane stavke i promotor
projekta je odluio da nee patentirati rezultate istraivanja. Tek ex post e biti poznato je li projekt uspjean; meutim, ex
ante tehnolozi mogu ponuditi procjenu vjerojatnosti uspjenosti projekta i raspon rezultata utede energije koji se mogu
postii (npr. zahvaljujui preliminarnim dokazima dostupnima iz teoretskih ili pilot studija).
Npr. RDI objekt istrauje inovativne tehnologije izgaranja i plinskih turbina i nudi otvoren pristup akademskim
istraivakima i poslovnim subjektima. Rezultati eksperimenata su javni te promotor projekta zamislio je da e informacije
o tehnolokom napretku biti putene u optjecaj putem otvorenih konferencija. Poslovni subjekti koji nisu bili ukljueni u
proces eksperimentiranja kao korisnici objekta ipak mogu uivati neku korist upijanjem novog znanja koje proizvodi RDI
projekt, a koje je puteno u javnu domenu. Nova tehnologija omoguuje poslovnim subjektima znaajno poboljanje
njihovih vlastitih proizvodnih procesa.
Povezana drutvena korist e tada biti izbjegnuti troak razvoja iste/poboljane tehnologije za svaki poslovni subjekt puta
broj ciljnih poslovnih subjekata, u ovom sluaju ako primjena inovativne tehnologije omoguuje ostvarenje utede energije
u proizvodnom procesu poslovnih subjekata tada e korist biti jednaka izbjegnutom energetskom troku za svaki poslovni
subjekt tijekom odreenog vremenskog razdoblja.
7.8.4 Vrednovanje koristi za istraivae i studente
Vrijednost znanstvenih publikacija
Za znanstvenike i istraivae jedna od glavnih koristi rada unutar istraivake infrastrukture, bilo one za primijenjeno bilo
za fundamentalno istraivanje je ansa za pristupom novim, eksperimentalnim podacima za doprinosom stvaranju novog
znanja i u konanici za objavljivanjem znanstvenih radova u znanstvenim asopisima. Prema tome, jedinina korist je
granina drutvena vrijednost znanstvene publikacije.
Granina vrijednost publikacije moe biti procijenjena njenim graninim trokom proizvodnje. Ovaj pristup izraunavanju
koristi je posve konzistentan sa standardnim pristupom opisanim u drugom poglavlju pri emu je granini troak odraz
cijene u sjeni dobara za koje trine cijene nisu prikladne326 .
326 kao to je sluaj s veinom znanstvene literature, koja je dostupna itateljima besplatno ili pri vrlo niskoj cijeni
Prema tome vrijednost jednog rada u novanom smislu moe biti procijenjena omjerom plae znanstvenika-autora
tijekom odreenog broja izdanja u godini. Drugi outputi znanja poput radne dokumentacije, predizdanja i
izlaganja na konferencijama mogu se takoer razmatrati i vrednovati u skladu s istim pristupom graninog troka
proizvodnje.
Plaa akademskog istraivaa treba biti razmotrena samo za razdoblje posveeno istraivanju. Podaci o plaama
znanstvenika i prosjenom broju publikacija po godini, prema razliitim znanstvenim poljima moe biti
pronaena u razliitim izvorima podataka. Predvianje broja proizvedenih radova moe biti pod utjecajem
standarda osoblja koje se oekuje regrutirati u istraivaku infrastrukturu327 .
VRIJEDNOST PUBLIKACIJA: PRIMJER PROCJENE

Ovaj okvir predstavlja primjer vrednovanja znanstvenih publikacija. Sve brojke i pretpostavke ovdje navedene imaju isto
ilustrativnu svrhu te ih prema tome ne treba shvatiti kao referentne vrijednosti. Predlagatelj projekta je pozvan pouzdati se na
pretpostavke i izvore specifine za projekt i primjereno opravdati izbor svake inputne vrijednosti.
U ovom primjeru prosjena bruto plaa znanstvenika-korisnika RDI infrastrukture je 60 000 eura godinje, vrijeme
posveeno istraivanju je 50% (ostatak je posveen poduavanju i upravnim zadaama), a oekivani broj objavljenih
radova po godini je 3. Granini troak po radu je onda 10 000 Eur : 60 000 * 50% / 3 . Radi jednostavnosti linearna veza
izmeu vrijednosti i broja publikacija moe se pretpostaviti i ukupna vrijednost publikacija proizvedenih tijekom
vremenskog trajanja projekta moe biti procijenjena.
Dodatno, kad god se smatra relevantnim za odreeni projekt vrijednost radova moe biti poveana razmjerno u odnosu na
broj citata koji dobiju od nekorisnikih znanstvenih radnika koji su imali korist od nove znanstvene literature koju su
stvorili korisnici projekta. Procjenitelj projekta moe predloiti razliite pristupe predvianja procesa irenja transfera
znanstvenog znanja kroz citate (na primjer upotrebnom scijentometrijskih tehnika) te pripisati vrijednost citatima, pod
uvjetom da su u skladu s opim principima CBA. Ovaj dodatni uinak moe biti vaan za infrastrukture fundamentalnog i
primijenjenog istraivanja, dok je za infrastrukture fokusirane na inovacije on ogranieniji i esto zanemariv.
Ako se oekuje da e znanstvenici stvarati nove patente, primjenjuje se ista metodologija vrednovanja iz prethodnog
odjeljka.
Korist za razvoj ljudskog kapitala
Glavna korist koja se moe potencijalno oekivati za mlae istraivae i studente ukljuene u projekt je premija na
njihovu buduu plau koja je rezultat stjecanja ljudskog kapitala koji ne bi bio akumuliran bez njihovog sudjelovanja u
projektu.
Premija je inkrementalna doivotna plaa koju stjeu mladi istraivai i studenti tijekom itave radne karijere u usporedbi
sa scenarijem bez projekta. Procjena takve budue premije moe zahtijevati pristupe transfera korist iz drugih konteksta,
intervjue i struna miljenja specijalista za dotino trite rada.
Isto tako, vano je naglasiti da se relativno mala premija moe akumulirati tijekom godina (npr. tijekom istraivaeve 35-
godinje ili 40-godinje karijere). Za istraivake infrastrukture koje privlae mnogo studenata i mladih istraivaa
agregirana vrijednost koristi moe biti nezanemariva. Ova korist bi takoer bila vana za istraivake i razvojne
laboratorije institucija visokog obrazovanja. Obratite pozornost na to da koristi proizvedene van vremenskog trajanja
projekta trebaju biti ukljuene u ostatak vrijednosti analize.
Ekvivalentan i alternativni pristup bio bi procjena spremnosti na plaanje mladih istraivaa i studenata za prisustvovanje
razdoblju obuke i prouavanja RDI infrastrukture. Slino kao kod primanja na prestina sveuilita, studenti bi mogli biti
voljni platiti naknadu za pristup istraivakoj infrastrukturi zbog poveane plae koju oekuju primati jednom kada stupe
na trite rada. Procijenjena spremnost na plaanje mora biti ukljuena u ekonomsku analizu na mjesto financijskih
prihoda od studentskih naknada.
327 u nekim sluajevima scijentometrijski indikatori mogu biti koriteni kako bi se izrazili dosadanji rezultati znanstvenika. Primjer
je h-indeks koji je temeljen na distribuciji citata koje dobiva dana publikacija (Hirsch, 2005).
VRIJEDNOST RAZVOJA LJUDSKOG KAPITALA: PRIMJER PROCJENE

Ovaj okvir predstavlja primjer vrednovanja razvoja ljudskog kapitala. Sve brojke i pretpostavke ovdje navedene
imaju isto ilustrativnu svrhu te ih prema tome ne treba shvatiti kao referentne vrijednosti. Predlagatelj projekta
je pozvan pouzdati se na pretpostavke i izvore specifine za projekt i primjereno opravdati izbor svake inputne
vrijednosti.
Pretpostavlja se da centar za primijenjena istraivanja, koji radi 20 godina, ugosti 100 studenata godinje na
razdoblje obuke, to iznosi ukupno 2000 studenata. Poslije razdoblja obuke, oekuje se da bivi student smjesta
stupe na trite rada. Ovisno o profesionalnom sektoru, prosjena bruto godinja plaa moe biti lako izvedena iz
nacionalnih statistika ili mjerila iz slinih konteksta. U ovom primjeru, pretpostavlja se da e bivi student
zaraditi prosjenu godinju bruto plau od 50,000 EUR.
Intervjui sa studentima, profesorima i drugim strunjacima sugeriraju da sudjelovanje u program obuke koji nudi
istraivaki centar moe stvoriti premiju na plau od recimo 5% na ukupnu buduu plau u usporedbi s
protuinjeninim scenarijem za konkretni projekt (npr. program obuke u drugom istraivakom objektu, ili bez
ikakvog praktinog programa obuke). Ovo korespondira s nediskontiranom koriu od 2,500 EUR godinje po
studentu.
Pretpostavivi karijeru od 40 godina, nediskontirana korist iznosi 200 milijuna EUR: 100*20*2,500*40.
Ukupna nediskontirana korist moe biti procijenjena kao sadanja vrijednost ukupne godinje inkrementalno
steene plae svih studenata obuenih u vremenskom okviru projekta tijekom itave karijere. ak i poslije
diskontiranja, korist moe ostati vrlo znaajna.
Kako bi bili rigorozniji, moemo odluiti razmotriti umjesto prosjene plae krivulju plae povezanu sa
studentima tijekom itave predstojee karijere. Grafikon prikazuje neke primjere takvih krivulja plae. One se
referiraju na oekivane plae doktorskih studenata u Sjedinjenim dravama (SAD), ovisno o profesionalnom
sektoru zaposlenja. Drugi izvori mogu postojati na europskoj ili nacionalnoj razini. Npr. Godinje istraivanje
radnih sati i zarada328 britanskog Ureda za nacionalne statistike prua podatke o prosjenoj plai za mnotvo
profesija.
Primjer krivulje plaa za SAD radnike u razliitim profesionalnim sektorima

100,000
Industrija
Annual gr oss sal ar y ( E UR )
90,000
Ostalo (raunarstvo, financije,
80,000 javna administracija, itd.)
70,000 Sveuilite i drugi
60,000 istraivaki centri
50,000
40,000
30,000
20,000
10,000
0
0 10 20 30 40
Godine karijere
Izvor: Elaboracije autora temeljene na PayScale podacima (www.payscale.com): logaritamska funkcija je procijenjena iz oekivanih plaa na
etiri razliite razine karijere.
328 http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ashe/annual-survey-of-hours-and-earnings/index.html
Korist za razvoj drutvenog kapitala
Postoji sve vanija znanstvena literatura u primijenjenoj ekonomiji o socioekonomskoj vrijednosti drutvenog kapitala. To
jest, dimenziji i dubini mree odnosa meu pojedincima. Trenutno literatura je jo u kolijevci 329 , ali ovu potencijalnu korist
predlagatelj projekta moe kvalitativno analizirati bez ukljuivanja njezine vrijednosti u izraun indikatora ekonomskog
performansa.
7.8.5. Vrednovanje koristi za ciljnu populaciju i opu javnost
Smanjenje rizika za okoli

Neke istraivake infrastrukture su usmjerene na programe kojima je svrha nadzor nad odreenim kategorijama rizika
velikih razmjera i prouavanje mjera ublaavanja. Razliiti teritorijalni rizici mogu biti na snazi radi jednostavnosti oni su
grupirani ovdje pod istom oznakom rizika za okoli gdje se koncept okolia razumijeva u irem smislu kao okolina ili
uvjeti u kojima osoba ivi ili radi.
Trenutno najsveobuhvatniji rizik za ljudsku vrstu su klimatske promjene te su istraivai zainteresirani za razumijevanje
njihove dinamike i naina kako ih obuzdati. Dok ovo istraivanje mogu izvravati relativno male znanstvene postaje ili
ekspedicije u nekim sluajevima moe zahtijevati koordinirane mree istraivakih objekata. Takve mree mogu se
smatrati jedinstvenim velikim projektom ako su potpuno integrirane, kao to je raspravljeno u odjeljku 7.4. Druge
kategorije prirodnih rizika su na primjer erozije tla, poplave, umski poari, potresi i vulkanska aktivnost. Tehnoloki rizik
za okoli je povezan s dogaajima velikog zagaenja u odreenim kategorijama ekonomske aktivnosti.
Kad timovi ljudi rade u objektu za primijenjeno istraivanje na testiranju novih metoda, prouavanju podataka povezanih s
potencijalnim rizicima za okoli, prikupljanju novih dokaza, elaboriranju modela predvianja, potencijalno na razvoju
prototipa novih tehnologija i proizvoda usmjerenih na smanjenje takvih rizika, konani korisnici napredaka u znanju su
potencijalno svi ljudi ugroeni odreenom kategorijom rizika za okoli koja se razmatra.
Korist novog znanja u ovom podruju je per capita izbjegnuti troak potencijalno ciljane populacije ili njihova spremnost
na plaanje za smanjeni rizik za okoli. Postoje neke relativno dobro razvijene CBA metode za odreene kategorije rizika
koje mogu biti pronaene u literaturi o ekonomiji okolia (vidi odjeljak 4.3 o sanaciji okolia, zatiti i prevenciji rizika330
i aneks 6), uglavnom temeljenoj na izraunu ekonomske vrijednosti, bilo prevencije rizika ili vrijednosti tete koja nastaje
nastupom nesree izbjegnute zahvaljujui projektu. Dvostruko raunanje s moguim financijskim prihodima koje prua
ciljna populacija treba biti izbjegnuto. Posebna tekoa za CBA u kontekstu RDI infrastruktura je ta da je ex ante
nepoznato hoe li projekt biti uspjean u pruanju novih rjeenja tijekom svog trajanja. Dva suprotna scenarija mogu
nastupiti: pesimistini scenarij, u kojem se ne otkrije nita novo ili nita od praktinog znaenja i optimistiki scenarij u
kojem projekt u potpunosti ostvari svoje istraivake ciljeve. Posebna pozornost treba biti obraena izbjegavanju
neutemeljenog optimizma izvedenog npr. iz nesavrenih informacija o nedokazanim tehnologijama tendencije razvijaa
projekta da budu preoptimistini i politiki poticaji za poveani optimizam u svrhu promoviranja projekta (vidi tablicu 7.8
na kraju ovog poglavlja za daljnje primjere tipinih rizika).
Predlae se da se kao temelj drutvene koristi (oprezno) optimistikog scenarija izraunaju prve. Nadalje promotor
projekta treba prepoznati mjerljivu korist za ciljanu populaciju od otkrivanja onoga to se od infrastrukture razumno
oekuje da napravi. Kao to je spomenuto ovo moe biti uinjeno relativno vrlo dobro poznatim tehnikama, barem za
uobiajene okoline rizike. Potom procjenitelj treba razmotriti vjerojatnost da je projekt samo djelomino uspjean i
pregledati rizik koji utjee na ENPV putem potpune procjene rizika. Ukljuujui rizik neuspjeha u otkrivanju iega
primjenjivog.
Smanjenje zdravstvenih rizika
Jedno od najvanijih podruja suvremenog istraivanja je povezano s ljudskim zdravljem u takvim poljima kao to su na
primjer otkrivanje i testiranje novih lijekova, nove napredne kirurke tehnike potpomognute robotikom, radioterapija s
nekonvencionalnim zrakama, genetika i tako dalje. Istraivanje o sigurnosti lanca prehrane ili sigurnosti naina prijevoza je
takoer vano za perspektivu ljudskog zdravlja.
329 Vidi npr. Castiglione, van Deth and Wolleb (2008).

330 Posebice odjeljci 4.3.7.1 o vrednovanju poboljanih zdravstvenih uvjeta i odjeljak 4.3.7.5 o smanjenim imovinskim tetama
U nekim sluajevima takva istraivanja mogu donijeti rezultate koje internaliziraju poslovni subjekti (npr. u farmaceutskoj
industriji ili u proizvodnji elektromedicinske opreme), putem patenata ili drugih sustava zatite intelektualnog vlasnitva.
Kad su koristi potpuno internalizirane tada bi poslovni subjekti bili glavna ciljna skupina RDI projekta i povezana korist bi
trebala biti vrednovana metodama raspravljenim u odjeljku 7.8.3.
U drugim sluajevima meutim znanje koje proizvode infrastrukture primijenjenog istraivanja neapropriraju neki
odreeni poslovni subjekti ve ono utjee, izravno ili neizravno na ciljnu populaciju; npr. istraivaki laboratoriji u
bolnicama ili drugi objekti za medicinska istraivanja koji razvijaju i primjenjuju novu vrstu lijeenja za pacijente.
Kao kod standardnih zdravstvenih projekata, granina korist projekta je smanjenje stopa mortaliteta ili morbiditeta ili
poboljana zdravstvena stanja. Mogu biti vrednovani putem vrijednosti statistikog ivota (VOSL), kao to je raspravljeno
u treem poglavlju, u odnosu na ekonomski troak smrtnih sluajeva i nesrea u prometnom sektoru, godine ivota
prilagoene kvaliteti (QALY) koja mjeri vrijednost promjene i u oekivanom trajanju ivota i u kvaliteti ivota ili drugih
statistikih mjerila dobro poznatih u ekonomiji zdravstva 331. Kako bi se izbjeglo dvostruko zbrajanje, svaki financijski
prihod koji dolazi od ciljne populacije ne treba biti ukljuen u ekonomsku analizu.
Procjenitelj treba imati sljedee:
prognozu broja pacijenata tijekom trajanja projekta;

empirijsku procjenu granine koristi (VOSL, QALY ili drugu) za ciljnu populaciju koja e biti tretirana
prognozu stope uspjenosti terapije
Potonje je oito najzahtjevniji aspekt analize jer po definiciji u medicinskom istraivanju nepoznato je hoe li novi tretman
odreene patologije za odreeni uzorak pacijenata uspjeti ili ne. Kao kod koristi za populaciju izloenu riziku za okoli
(vidi gore) zdravstvene koristi koje stvara RDI infrastruktura moraju biti procijenjene i vrednovane prema pesimistikom i
(oprezno) optimistikom scenariju. Vjerojatnosti uspjeha, kao i mogui uinak na ciljnu populaciju, mogu biti izvedeni iz
relativno slinih, ali dokazanijih medicinskih tretmana i mogu se osloniti na miljenje strunjaka prikupljeno putem
fokusnih grupa, intervjua, Delphi-metoda i drugih tehnika. Vjerojatno je da e ovi dokazi biti dostupni promotoru projekta,
kad je nuno dobiti pacijentovo odobrenje za eksperimentiranje.
Ekonomska korist za ciljnu populaciju bit e procijenjena prema (oprezno) optimistikom scenariju, ali rizik da
istraivanje bude posve ili djelomino neuspjeno treba biti procijenjen putem analize rizika.
Dodatno uz izravnu korist populacije na koju cilja RDI projekt moe postojati jo jedna vana korist, koja se tie prirode
znanja u medicini i povezanim poljima, kao javnog dobra. Dok tretman pojedinih pacijenata nije javno dobro per se
(individualna terapija je u odreenoj mjeri suprotstavljena i iskljuiva), znanje steeno u infrastrukturi za zdravstveno
istraivanje moe se preliti u svjetsku medicinsku zajednicu na razliite naine:
objavom rezultata, organiziranjem znanstvenih kongresa, primanjem u goste medicinskih timova iz drugih istraivakih
centara, potpisivanjem slubenih sporazuma o transferu znanja (i besplatnih i naplativih), i tako dalje. U ovim sluajevima
mogu postojati druge, neizravne, ciljne skupine, tj. pacijenti koje se ne lijei u istraivakoj infrastrukturi, ali koje e se
lijeiti drugdje, zahvaljujui iskustvu i spoznajama prikupljenima u inicijalnom projektu.
Granina korist i pristup vrednovanju su isti kao za izravno ciljane populacije, opseg analize, meutim, treba biti povean.
Ovo podrazumijeva procjenu veliine ire ciljne populacije, mogui uinak na iru populaciju i vjerojatnost da e se
dogoditi transfer znanja. Kao i obino probabilistika analiza rizika pomoi e u procjeni sveukupne varijabilnosti
rezultirajue ENPV.
Kulturalni uinci za posjetitelje

Neke RDI infrastrukture privlae interes ope javnosti i njihova uprava moe imati strategiju komunikacije u ovu svrhu.
Razlozi za izradu aktivnosti komunikacije s javnou za znanstvene i tehnoloke pothvate mogu biti povezane s
poveanjem drutvene prihvaenosti projekata velikih razmjera koji bi inae mogli biti pogreno shvaeni od ope javnosti
i/ili educiranje ljudi o onome to se radi unutar RDI objekta.
331 pristup vrednovanja je naelno temeljen na metodi hedonistike plae. Za vrednovanje promjena u stopama mortaliteta, vidi
odjeljak 3.8.4. Za smanjenje stopa morbiditeta vidi odjeljak 4.1.7.6
Primjeri aktivnosti komunikacije s javnou ukljuuju npr. organiziranje obilazaka objekta s vodiem za posjetitelje
znanstvenog parka, ili sporazume izmeu istraivakih centara kompetencije i kola i sveuilita, usmjerene na
dogovaranje edukativnih programa na licu mjestu. Postoje mnogi primjeri istraivakih infrastruktura u Europi i SAD-u
s velikim godinjim brojem posjetitelja i promotori projekta mogu razmotriti ele li razvijati takve programe
komunikacije s javnou kao dio svoje strategije.
Krajnji korisnici ovih aktivnosti su posjetitelji infrastrukture. S obzirom da su posjete besplatne ili simboliki plaene,
granina drutvena vrijednost koristi je implicitna spremnost na plaanje posjetitelja. Kao i za druge rekreativne
aktivnosti, najuobiajeniji nain procjene spremnosti na plaanje je putem metode putnog troka ili pristupom transfera
koristi (vidi raspravu u Aneksu VI). Ovo znai da procjenitelj treba prognozirati broj posjetitelja u vremenskom okviru
projekta i procijeniti prikladnu spremnost na plaanje. Pristup spremnosti na plaanje moe se koristiti i za vrednovanje
prodaje edukativnih knjiga ili drugih publikacija usmjerenih na irenje znanja na opu javnost. U ekonomskoj analizi,
spremnost na plaanje zamjenjuje prihode od posjetitelja ukljuene u financijsku analizu.
Osim osobnih posjeta, mogui su i brojni virtualni posjetitelji, koji e moda posjetiti mrenu stranicu projekta ili se
prikljuiti drutvenim mreama povezanima s aktivnostima projekta. Neki projekti mogu imati i odreenu medijsku
eksponiranost. Kad je to relevantno, promotor projekta e pokuati vrednovati kulturalne koristi koje uivaju virtualni
posjetitelji putem prikladnih CBA tehnika, oslanjajui se na rastuu literaturu o kulturalnoj ekonomiji, ili barem u
kvalitativnom smislu.
VRIJEDNOST KULTURALNIH UINAKA: PRIMJER PROCJENE

Ovaj okvir predstavlja primjer vrednovanja kulturalnih uinaka na posjetitelje RDI infrastrukture. Sve brojke i
pretpostavke ovdje navedene imaju isto ilustrativnu svrhu te ih prema tome ne treba shvatiti kao referentne
vrijednosti. Predlagatelj projekta je pozvan pouzdati se na pretpostavke i izvore specifine za projekt i
primjereno opravdati izbor svake inputne vrijednosti.
U ovom primjeru RDI infrastruktura koja se procjenjuje je centar kompetencije specijaliziran za razvijanje
tehnologija primjenjivih na letjelice. Objekt, osim to ga koriste istraivai, prua opoj javnosti mogunost
da posjeti laboratorij na odabrane dane u mjesecu i organiziranje besplatnih demonstracijskih letova.
Otprilike 100,000 posjetitelja se oekuje svake tijekom faze rada projekta. U financijskoj analizi nije
zabiljeen nikakav prihod od posjetitelja, ali njihova spremnost na plaanje (WTP) treba biti uraunata u
ekonomskoj analizi kako bi se izrazila kulturalna korist za javnost. U skladu s vrednovanjem koristi
povezanih s rekreativnim dobrima (vidi odjeljak 4.3.7.3), metoda putnog troka332 je primijenjena kako bi
se procijenila spremnost na plaanje za posjetu RDI centra.
Intervjui s odabranim strunjacima omoguavaju prepoznavanje potencijalnog porijekla posjetitelja: konkretno,
80% posjetitelja e vjerojatno doi iz podruja radijusa udaljenosti ispod 150 km, a 20% s veih udaljenosti.
Daljnja pretpostavka treba biti napravljena o prijevoznom sredstvu koje e koristiti posjetitelji. Spremnost na
plaanje je odraena u zbroju trokova povratne karte ako se putuje vlakom, autobusom ili zrakoplovom, ili
trokova goriva, cestarina i drugih trokova upravljanja vozilom ako se putuje automobilom, vrijednosti
vremena potroenog u putovanju (npr. koritenjem HEATCO referentnih vrijednosti za putovanja u slobodno
vrijeme, vidi odjeljak 3.8.1), troka obroka i za posjetitelje koji dolaze s udaljenosti vee od 150 km,
potencijalnog troka smjetaja u hotelu. Samo trokovi koji se mogu pripisati posjeti RDI infrastrukturi trebaju
biti ukljueni u procjenu spremnosti na plaanje.
Prosjena spremnost na plaanje za razliite kategorije posjetitelja (ovisno o udaljenosti s koje dolaze i nainu
prijevoza) je potom pomnoena da se dobije oekivani broj posjetitelja godinje kako bi se dobilo vrednovanje
ekonomske koristi. Za vie detalja o metodi putnog troka, vidi Aneks VI.
7.8.6 Korist i trokovi RDI infrastrukture iz regionalne perspektive

Rasprava iznad o vrednovanju koristi jo nije obratila konkretnu pozornost na regionalnu dimenziju potencijalnih
uinaka RDI infrastruktura. Ovo pitanje, koje je oito vano u kontekstu kohezijske politike se raspravlja u ovom
odjeljku.
U principu, svim gore spomenutim koristima moe se dati prostorna dimenzija, koja je povezana s lokacijom
prepoznatih ciljnih skupina. Sveprisutna narav istraivakog znanja meutim implicira da u nekim sluajevima traenje
geografskih granica njegovog uinka ima ogranien znaaj.
332 Razvili Clawson i Knetsch, 1966.

U drugim sluajevima, meutim, ima smisla zapitati se sljedee pitanje: u kojoj mjeri se oekuje da regija, u kojoj e biti
smjetena RDI infrastruktura, iskoristi koristi od projekta??
Ne sugerira se kvantitativno ralanjivanje neto sadanje vrijednosti projekta na lokalne, regionalne, nacionalne i
prekogranine uinke. Ovo se ne radi ni kod jednog drugog velikog projekta raspravljenog u ovom vodiu, te bi bilo
nepotreban analitiki teret. Meutim, predlagatelj projekta moe razmotriti nuenje nekih kvalitativnih/kvantitativnih
dokaza o koristima i trokovima za regije, u prikladnom mjerilu (npr. na NUTS 2, NUTS 1 ili NUTS 0 razinama). U
nekim sluajevima, moe se oekivati da projekt proizvede uinke istiskivanja u susjednim regijama, npr. ako smjera na
privlaenje istraivaa ranije zaposlenih u postojeim RDI infrastrukturama. Sugerira se da predlagatelj projekta raspravi
znaajne uinke istiskivanja barem na kvalitativan nain.
Mogue koristi i trokovi koji se imaju razmotriti iz regionalne perspektive su nenovane i novane eksternalije, izravni
uinak na regionalnu konkurentnost i drugi iri regionalni uinci. Pristup vrednovanju istih je raspravljen ispod.
Openito, predlagatelj projekta treba biti vrlo oprezan kako bi izbjegao dvostruko zbrajanje u CBA.
Eksternalije
Vrijedi pripomenuti da moe postojati odreeni drutveni troak povezan s infrastrukturom koji nije izraen
financijskom analizom. Ovo mogu biti uinci na okoli tijekom izrade, rada i razgradnje, poput zagaenja
zraka/tla/vode, emisija staklenikih plinova i buke. Zagaenje zraka moe proizvesti npr. poveani broj vozila koja
dolaze na RDI infrastrukturu. Drugi primjer je otputanje toksinih supstanci koje se moe oekivati od nekih
infrastruktura pred kraj njihovog ivotnog vijeka.
Utede u potronji energije zbog obnavljanja zgrada i implementacije mjera energetske uinkovitosti mogu biti
generirane kao nusproizvod projekta. 333
Dok je teko donijeti ope izjave o intenzitetu i smjeru uinaka po okoli koji proizlazi iz RDI projekata, ako su vani za
konkretne sluajeve moraju biti vrednovani i ukljueni u CBA, sljedei metode raspravljene u ostalim poglavljima ovog
vodia (posebice poglavljima 3 i 4 o sektorima prijevoza i okolia). U drugim sluajevima, dovoljno je spomenuti i
raspraviti ih kvalitativno u dosjeu procjene projekta.
RDI infrastruktura moe takoer proizvesti neke (pozitivne ili negativne) novane eksternalije, posebice u pogledu
cijena nekretnina i usluga, putem utjecaja na potranju za istima. Kao to je sugerirano drugdje u ovom vodiu,
promjena u vrijednosti imovine moe biti procijenjena hedonistikim cijenama (vidi metodoloke pristupe Aneksa VI i
primjere u poglavlju 4). S obzirom da su novane eksternalije obuhvaene u odreenoj mjeri mehanizmima trinih
cijena, posebnu skrb treba obratiti na izbjegavanje dvostrukog zbrajanja koristi.
Izravni uinak na regionalnu konkurentnost

Izravni uinak na regionalnu konkurentnost je posebno prikladan za RDI infrastrukture koje na razne naine pruaju
koristi poduzeima u regiji. Iz perspektive CBA, kao to je ranije raspravljeno, koristi su u konanici obuhvaene
poveanom profitabilnou poslovnih subjekata, procijenjenom na prikladan nain, ukljuujui, kad je to relevantno,
oekivanu vrijednost patenata. Jasno, iz regionalne perspektive, to vie ovih uinaka obuhvaa poslovne subjekte u
regiji tim je vei utjecaj na regionalnu konkurentnost.
Osim poslovne profitabilnosti, mogu postojati drugi mehanizmi koji, iako ih je teko kvantificirati, mogu barem biti
prepoznati kvalitativno. Oni ukljuuju privlaenje znanstvenika, tehnolokih strunjaka i strunog osoblja openito.
Poveanje u kvaliteti rezidentne radne snage ima dugoroni korisni uinak, doprinosei kumulativnom procesu izgradnje
povoljnog poslovnog okruenja. Teko je meutim pripisati novanu vrijednost bez dvostrukog zbrajanja s drugim
koristima koje su ve kvantificirane.
Osoblje koje je izvorno bilo involvirano u RDI projekt moe, poslije nekoliko godina, biti angairano u nekom od
lokalnih poslovnih subjekata ili osnovati spin-off poduzee. Samim tim, ovo bi osnailo konkurentnost poslovnih
subjekata i potencijalno privuklo novo struno osoblje od drugdje. Iz ove perspektive, bilo bi vano da predlagatelj
projekta opie u kojoj mjeri se oekuje da projekt regrutira osoblje iz drugih regija i drava: visoka stopa atrakcije
333 Meutim, kao to je reeno u odjeljku 7.4, poveanje energetske uinkovitosti ne treba biti glavni cilj RDI infrastrukturnih
projekata.
ljudi izvana moe biti viena kako prednost za stimuliranje regionalnog rasta, ali u isto vrijeme i drutveni gubitak za
druge regije. Kao to je gore spomenuto, svaki znaaj uinak istiskivanja izmeu regija treba biti prikladno izraen na
kvalitativan nain.
Jednako tako, projekt moe pomoi neutralizirati odljev mozgova od kojeg esto pate neke regije, davanjem vie prilika
za zaposlenje mladim istraivaima i tehnikom osoblju. Kao i obino, vano je izbjei dvostruko zbrajanje: uinci
zaposlenja trebaju uzeti u obzir plae u sjeni osoblja koje regrutira RDI projekt te nije potrebno razmotriti dodatne
koristi u CBA. Prema tome, broj stvorenih radnih mjesta ili sauvanih za struno osoblje koje ivi u regiji treba biti
pruen kao dodatna kvalitativna informacija.
Slino rezoniranje primjenjuje se na privlaenje kapitala ili drugih poslovnih subjekata. Uspjene RDI infrastrukture
mogu biti kljune u prijenosu svjeeg kapitala vanjskih investitora, koji e pronai bolje prilike za investiranje u regiji,
vie strunog osoblja, i objekte za istraivanje i razvoj koje su od interesa za odreene sektore industrije. Ovaj uinak
moe doprinijeti poveanju regionalne konkurentnosti. Ako neke pouzdane prognoze o ovom moguem uinku postoje,
one trebaju biti pruene, bez akomodiranja u analizi trokova i koristi. Iz ovog razloga, ovaj konkretni uinak treba biti
raspravljen kvalitativno a ne razmotren u izraunu ENPV.
iri regionalni uinci

RDI infrastrukture mogu imati ire lokalne uinke u regionalnom kontekstu, koji kao to je raspravljeno u odjeljku 2.2
nee biti ukljueni u kvantitativnu analizu, ve e biti bolje opisani na kvalitativan nain.
Prvo mogu postojati demonstracijski uinci na opu populaciju, posebice mlade, o ulozi znanosti i tehnologije. Dok neki
od ovih uinaka mogu biti izraeni kulturalnim uincima na opu javnost, ukljuenima u CBA kao to je spomenuto
gore, neki mogu biti suptilniji. Npr. blizina kola i sveuilita RDI projektima moe uvjeriti vei udio studenata da
studiraju inenjerstvo ili da steknu diplomu iz znanosti i ovo pak moe biti donekle u koleraciji s dugoronom
regionalnom stopom rasta.
Drugo, s obzirom da znanstveni parkovi, laboratoriji, centri kompetencije u visokotehnolokom sektoru itd. privlae
osoblje visoke kvalitete, moda iz drugih regija ili izvana, ovo moe pridonijeti irenju kulturalnog obzora lokalnog
drutva. Ovo pak doprinosi poveanju lokalnog drutvenog kapitala i u nekim posebno korisnim sluajevima, ak i
unapreenju sveukupne kvalitete institucija. Akademsko istraivanje u ovom podruju nije dovoljno sazrelo za praktinu
primjenu. Meutim, ako promotor projekta nagaa da e biti takvih buduih uinaka, uzrokovanih priljevom
meunarodnih, visokokvalificiranih imigranata, ovo moe biti izraeno na kvalitativan nain. Neki podupirui dokazi o
vjerojatnom broju i porijeklu novih rezidenata trebaju biti prueni.
7.8.7 Budui razvoji u metodologiji

Dok je fokus ovog poglavlja na infrastrukturama za primijenjena istraivanja, razvoj i inovacije, ukratko se ovdje
spominje da ranije istraene koristi ne moraju biti temeljne iz perspektive infrastruktura za fundamentalna istraivanja.
Otkrie per se (npr. otkrie nove elementarne estice, novog biotipa ili prirodne vrste, novog egzoplaneta, itd.) je esto
glavni cilj infrastrukture za fundamentalna istraivanja. Meutim, drutvena vrijednost istog otkria je posve novo polje
za CBA i mogua metodologija njegovog vrednovanja jo uvijek predstavlja izazov.
Jedan mogui pristup vrednovanju mogao bi se osloniti na koncepte prikupljene iz analize trokova i koristi okolinih
projekata, koji mogu takoer biti relevantni za projekte fundamentalnog istraivanja. Npr., ideja kvazi-opcijske
vrijednosti, tj. drutvene vrijednosti budue potencijalne primjene koja proizlazi iz fundamentalnog istraivanja a koja
trenutno jo nije dovoljno prepoznata, 334 moe biti relevantna u kontekstu fundamentalnog istraivanja.
Postoji mnogo vie iskustva u procjeni vrijednosti postojanja okolinih i kulturalnih dobara (Aneks VI). Ovo se odnosi
na korist za pojedinca koja proizlazi iz pukog znanja da je odreeno dobro sauvano za budue generacije ili, u sluaju
istraivanja, da je neto novo otkriveno. Empirijski, vrijednost postojanja dobara moe biti procijenjena kontingentnim
vrednovanjem vrijednosti postojanja, temeljenim na preporukama komisije strunjaka visokog profila. U EU, jo ne
postoji iroko CBA iskustvo u ovom podruju, ali istraivanje teme je u tijeku. 335
334 Kao referencu, vidi Arrow i Fisher (1974), Conrad (1980) i Atkinson et al. (2006).
335 Vidi http://www.eiburs.unimi.it/
7.9 Procjena rizika
Vjerojatnost greke povezane sa svakom procjenom ukljuenom u gornju analizu moe biti posebno visoka iz ex ante
perspektive. Dok je ovo naelno istinito za svaki infrastrukturni projekt u sluaju RDI-infrastruktura sveukupna
neizvjesnost CBA rezultata moe biti jo vea.
Kako bi se nosilo s intrinzinom riskantnou projekta i neizvjesnou u vezi nekih inputnih varijabli potrebna je puna
kvantitativna procjena rizika. Referirajui se na odjeljak 2.10 ovo se treba sastojati od analize osjetljivosti (dovrene s
analizom scenarija), kvalitativne analize rizika, probabilistike analize rizika i definicije prevencije rizika i strategije
ublaavanja. Sljedea lista prikazuje varijable koje e vjerojatno biti kritine i koje treba testirati u analizi osjetljivosti,
kao to ih treba prikladno razmotriti u kvalitativnoj analizi putem matrice rizika:
broj godina potrebnih za izgradnju infrastrukture;

stavke investicijskog i operativnog troka;
licencni prihodi steeni komercijalizacijom patenata;
prihodi od ciljne populacije koja koristi outpute istraivanja (npr. pacijenti koji primaju inovativni tretman);
prihodi od aktivnosti komuniciranja s irom javnou (npr. prodaja u knjiari, ulazne naknade itd.)
nacionalne/regionalne sheme financiranja RDI aktivnosti;
javne potpore za istraivanje;
broj spin-offova i start-upova za koje se oekuje da e biti osnovani;
kapitalne realizacije spin-offa ;
oekivani godinji inkrementalni profit koji stjeu spin-offovi i start-upovi;
stopa preivljavanja spin-offova/start-upova;
oekivani inkrementalni profit u sjeni;
broj patenata za koje se oekuje da e biti registrirani tijekom vremena trajanja projekta;
ekonomska vrijednost patenata;
broj nekorisnikih poslovnih subjekata koji e se okoristiti tehnolokim prelijevanjem;
oekivani inkrementalni profit koji stjeu poslovni subjekti koji se koriste tehnolokim preljevom ili
izbjegnutim trokovima;
broj znanstvenih publikacija za koje se oekuje da e biti proizvedene tijekom vremena trajanja projekta;
procjena jedinine ekonomske vrijednosti znanstvenih publikacija;
prosjeni broj citata koje e primiti znanstvene publikacije;
broj mladih istraivaa i studenata koji e se okoristiti razvojem ljudskog kapitala;
oekivana inkrementalna plaa koju stjeu studenti tijekom svojih profesionalnih karijera kao rezultat razvoja
ljudskog kapitala;
veliina ciljne populacije izloene okolinom riziku;
izbjegnuti troak ili spremnost na plaanje za smanjeni okolini rizik;
prognoza stope uspjenosti projekta;
veliina ciljne populacije izloene riziku za zdravlje;
VOSL ili QALY;
prognoza stope uspjenosti projekta;
procijenjena spremnost na plaanje posjetitelja;
procijenjena spremnost na plaanje za edukativne publikacije;
vrijednost uinaka na okoli;
hedonistike cijene.
Analize osjetljivosti omoguavaju prepoznavanje najkritinijih varijabli CBA modela, vjerojatnost promjene CBA
rezultata (u smislu neto sadanje vrijednosti i interne stope povrata) naspram simultanih promjena kritinih varijabli
prema njihovim vlastitim funkcijama distibucije vjerojatnosti treba biti testirana 336. Za razliku od velikih projekata, koji
spadaju pod druge sektore, gdje je implementacija probabilistike analize rizika preporuena u nekim sluajevima, ova
vrsta analize treba biti redovito ukljuena u izvjee o procjeni RDI-infrastruktura. Monte Carlo tehnike simulacije
trebaju biti koritene kako bi se na probabilistiki nain prosudio rizik projekta.
Kao to je opisano u odjeljku 2.10.4. zavrni korak procedura procjene rizika sastoji se od definiranja prevencije rizika
i strategije ublaavanja za predloeni projekt. Tipini rizici koji utjeu na RDI infrastrukturne projekte i koji trebaju
izriito biti uzeti u obzir su navedeni u tablici ispod.
Tablica 7.8 Tipini rizici RDI projekata
Faza Rizik
- Razvoji na tritu rada (potranja za sveuilinim diplomcima i utjecaj na potranju za
obrazovnim uslugama u podruju)
- Nedovoljno kvalificirani ljudski resursi za istraivaku aktivnost
Analiza - Potranja studenata drugaija od predviene
potranje - Potranja industrijskih korisnika drugaija od predviene
- Interes ope javnosti drugaiji od predvienog
- Neadekvatan odabir lokacije
Izrada - Odgode u dovrenju izrade projekta
- Izum novih RDI-tehnologija koji ini tehnologiju infrastrukture zastarjelom
- Manjak provjerene strunosti u tehnikom inenjerstvu
- Odgode u stjecanju graevinskih dozvola
- Nerijeena pitanja imovinskih prava
Administrativna - Odgode u stjecanju prava intelektualnog vlasnitva ili trokovi njihovog stjecanja vei od
i faza nabave
oekivanih
- Proceduralne odgode u izboru dobavljaa i potpisivanju ugovora o nabavi
- Opskrbna uska grla
- Manjak spremnih rjeenja za zadovoljenje potreba koje proizlaze tijekom izgradnje ili rada
infrastrukture
- Prekoraenja troka projekta
Izgradnja - Odgode komplementarnih radova izvan kontrole promotora projekta
- Odgode projekta i prekoraenja trokova tijekom ugradnje znanstvene opreme
- Nesree
- Neoekivane komplikacije povezane s ugradnjom specijalizirane opreme
- Odgode u injenju opreme potpuno i pouzdano funkcionalnom
Rad - Nedovoljna proizvodnja rezultata istraivanja
- Nepredvieni uinci za okoli/nesree
- Manjak akademskog osoblja/istraivaa
- Neadekvatne procjene financijskih prihoda
- Nedovoljan uspjeh u stjecanju nacionalnog i meunarodnog konkurentnog financiranja
Financijska - Neuspjeh u zadovoljenju potranje korisnika
- Neadekvatan sustav zatite i eksploatacije intelektualnog vlasnitva
- Gubitak postojeih klijenata/korisnika zbog dovrenja drugih RDI-centara
Izvor: Autori
336 Kako bi se izvrila pouzdana analiza rizika putem Monte Carlo tehnika simulacije, kritine varijable trebaju biti neovisne jedna
o drugoj to znai da svaka dana vrijednost jedne kritine varijable ne smije biti pod utjecajem pojave bilo koje vrijednosti bilo koje
druge kritine varijable. Kad granina distribucija varijabli ne moe biti pretpostavljena istinski neovisnom neke statistike tehnike
mogu biti usvojene kako bi se uzela u obzir korelacija meu varijablama (Florio, 2014)
PRIMJER PROBABILISTIKE ANALIZE RIZIKA ZA RDI PROJEKT
Ovaj okvir predstavlja primjer probabilistike analize rizika. Svi iznosi i pretpostavke ovdje navedeni imaju
isto ilustrativnu svrhu i prema tome ne trebaju biti uzeti kao referentne vrijednosti. Predlaga projekta se
treba pouzdati u pretpostavke i izvore specifine za projekt te prikladno opravdati izbor svake inputne
vrijednosti.
Ovaj primjer pretpostavlja da RDI infrastrukturni projekt, koji se sastoji od izgradnje tehnolokog parka za
primijenjeno istraivanje i inovacije, ima ekonomsku neto sadanju vrijednost od 400 milijuna EUR tijekom 15-
godinjeg okvira (temeljni scenarij). Glavne ekonomske koristi dolaze od stvaranja start-upova i vrijednosti novih
proizvoda koje razvijaju poduzea korisnici, a koji su spremni za komercijalizaciju. Visoka nesigurnost,
meutim, utjee na pretpostavke u temelju vrednovanja koristi, koje se uglavnom oslanja na intervjue s buduim
poslovnim subjektima korisnicima i mjerila naspram slinih objekata u zemlji.
Analiza osjetljivosti je izvrena kako bi se prepoznale kritine varijable modela, s posebnim naglaskom na
ekonomsku analizu. Promjerna od 1% u vrijednosti veine CBA inputa (povezanih s trokovima investicije,
operativnim trokovima i ekonomskim koristima) je razmotrena. One varijable koje dovode do promjene ENPV
vee od 1% su:
- na strani trokova, troak izgradnje;
- na strani koristi, broj stvorenih novih start-upova;
- profit u sjeni koji se oekuje da e proizvesti postojei poslovni subjekti komercijalizacijom
inovacijskih proizvoda.
Paralelno s kvalitativnom analizom rizika, Trokovi izgradnje
izvrenom putem projektne matrice rizika (nije
raspravljena ovdje ali vidi drugo poglavlje), medijan = EUR 80 milijuna
implementirana je probabilistika analiza 0.4
rizika.
Kao prvi korak, svakoj kritinoj varijabli 0.35
prepoznatoj u analizi osjetljivosti je pripisana 0.3
distribucija vjerojatnosti. Tri razliite
distribucije su pretpostavljene za svaku 0.25
varijablu. 0.2
U temeljenom scenariju, trokovi izgradnje
su procijenjeni na EUR 80 milijuna, 0.15
podijeljeni na pet godina. Priznavi da vei 0.1
broj imbenika moe utjecati na promjenu
ukupnih trokova izgradnje, poslije 0.05
savjetovanja sa strunjacima promotor 02
projekta pretpostavlja da se troak izgradnje 4 6 8 10 12 14
moe promijeniti u skladu s normalnom
distribucijom unutar standardne devijacije
jednake 1 (ali po ovom pitanju mogu se
stvoriti razliite pretpostavke, vidi sliku
ispod)
sd = 1 sd = 1.5 sd = 2
to se tie broja start-upova koje stvara Broj start-upova min = 5, mod = 20, max = 25
inkubator dostupan u tehnolokom parku,
temeljni scenarij razmatra ukupni broj od 20 1.2
poslovnih subjekata utemeljenih tijekom 10
godina, ali ova varijabla je kritina za model.
Mjerilo naspram drugih tehnolokih parkova u 1.0
drugim regijama sugerira da, iako je mogue
da projekt podri do 25 novih poslovnih 0.8
subjekata, s obzirom na razne imbenike (npr.
neizvjesna dostupnost rizinog kapitala,
ogranien broj poduzetnika, itd.) vjerojatniji je 0.6
nii broj utemeljenih start-upova, ali u svakom
sluaju ne nii od pet. Prema tome, promotor 0.4
projekta je bio prilino optimistian u
temeljnom scenariju. Kako bi pojednostavili
izraun, diskretna distribucija broja start- 0.2
upova je uzeta kao neprekidna, te je odraena
u nalijevo iskrivljenoj trokutastoj distribuciji. 0.0
0 5 10 15 20 25 30
RDI projekt dozvoljava ve postojeim poslovnim Godinji profiti u sjeni

subjektima da se okoriste upotrebom laboratorija
za testiranje i izradu prototipova, koja u konanici min = EUR 5 mil., maks. = EUR 20 mil.
dovodi do razvoja novih proizvoda prikladnih za 0.7
trite. Zbog izvjesne nezaposlenosti u regiji,
faktor konverzije za radnu snagu je procijenjen na 0.6
0.8; prema tome profit u sjeni koji stjeu poslovni 0.5
subjekti prodajom inovacijskih proizvoda razlikuje
se od financijskog profita. 0.4
Oekivani godinji financijski profit je vrlo 0.3
promjenjiv. U principu, druge varijable e 0.2
vjerojatno biti kritine, poput broja poslovnih
subjekata korisnika, ili vremena u kojem se novi 0.1
proizvodi zapravo razvijaju. Za potrebe 0
jednostavnosti i primjera, ovdje su testirani samo
godinji profiti u sjeni. S obzirom na veliku 0 0.5 1 1.5 2 2.5
neizvjesnost o ovoj varijabli, promotor projekta
pretpostavlja da profiti mogu imati vrijednost
izmeu ENPV
EUR 5 milijuna i EUR 20 milijuna godinje, dok (tisue EUR)
se u temeljnom scenariju godinji profit u sjeni od
EUR 15 milijuna pretpostavlja za svaki novi 0.12
proizvod iznesen na trite. Prema tome, hipoteza 0.1
moe biti pravokutna distribucija. 0.08
Informacije o distribuciji vjerojatnosti kritinih 0.06
varijabli je unesena u raunarski software za
Monte Carlo simulaciju. Putem softvera, skup 0.04
vrijednosti za tri gorenavedene kritine 0.02
varijable je nasumino izvaen unutar njihovih 0
odreenih intervala i funkcija distribucije
-200
-150
-100
-50
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
vjerojatnosti. Recimo da je ukupno obavljeno
1000 izvlaenja. Ekonomska neto sadanja
vrijednost koja rezultira iz svakog skupa
Discrete probability
izvaenih vrijednosti je procijenjena kako bi se

dobila distribucija vjerojatnosti indikatora
performansa prikazana u grafu ispod.
Zbog izvjesne optimistike pristranosti u pretpostavkama o broju start-upova i godinjem profitu u sjeni koji e
uivati postojea poduzea korisnici, kad se razmatraju funkcije distribucije vjerojatnosti, moe se oekivati da
e medijanski ENPV biti nii nego to je u poetku procijenjen a vjerojatnost je 10% da e biti negativan.
Analiza rizika sugerira da prikladne mjere ublaavanja, usmjerene na odreene varijable, trebaju biti poduzete
kako bi se olakalo ostvarenje koristi.
Aneks I. Financijska diskontna stopa
Teoretsko zalee
Kad investitori, bilo privatni ili javni, angairaju kapital na projektu, oni snose implicitni troak koji proizlazi iz
rtvovanja povrata drugom projektu. Drugim rijeima, angairani resursi imaju oportunitetni troak. Prema tome, kako
bi se potaknulo investiranje, oekivani povrat trebao biti barem jednak oportunitetnom troku financiranja. Zato se
priljevi i odljevi projekta diskontiraju putem financijske diskontne stope (FDR).
FDR je oportunitetni troak kapitala i vrednuje se kao gubitak prihoda iz alternativnih investicija slinog profila rizika.
Uzima u obzir vremensku vrijednost novca, npr. ideju da je novac dostupan sad vie vrijedan nego ista koliina novca u
budunosti zbog toga to moe donositi kamatu (u nerizinom depozitu), i rizik da e anticipirani budui novani tokovi
biti manji od oekivanih.
Pristupi empirijskoj procjeni

Razliiti pristupi postoje u praksi izrauna financijske diskontne stope.
esto koriten pristup se sastoji od procjenjivanja stvarnog troka kapitala. Odraz za ovu procjenu predstavlja stvarna
stopa povrata na vladine obveznice (granina izravna korist javnih sredstava) ili dugorona stvarna kamatna stopa na
komercijalne zajmove (ako projekt treba privatno financiranje), ili ponderirani prosjek dvaju stopa (Ponderirani
prosjeni kapitalni troak WACC). Potonji sluaj se primjenjuje posebice kad projekt treba financiranje i iz javnih i
iz privatnih sredstava. Iako je vrlo praktian i rairen, ovaj pristup ne odraava stvarni oportunitetni troak kapitala, jer
najbolja alternativna investicija treba u principu proizvesti veu zaradu od kamatne stope plaene na javne ili privatne
zajmove.
Drugi, precizniji, pristup je razmatranja izgubljenog povrata iz najbolje alternativne investicije kako bi se
determinirala maksimalna granina vrijednost za diskontnu stopu. U ovom sluaju, alternativna investicija nije
otkupljivanje javnih ili privatnih dugova ve povrat na prikladni portfelj financijske imovine.
Konano, FDR se odreuje koritenjem konkretne kamatne stope ili stope povrata od afirmiranog izdavaa
vrijednosnih papira u valuti kojom se iroko trguje i potom primjenom multiplikatora na ovo minimalno mjerilo.
Uzevi u obzir nestalnost meunarodnih financijskih trita (ukljuujui rizik imovinskih balona), ovaj pristup
meutim moe dovesti do nestabilnih i esto mijenjajuih vrijednosti.
Primjer procjene
U nastavku je predloen je empirijski primjer izrauna FDR u maloj otvorenoj ekonomiji koji slijedi drugi pristup.
Izraun, koji je ilustrativan, odstupa od 4% predloenih u glavnom tekstu kao referenca za programsko razdoblje 2014-
2020 (to ostaje, kako je spomenuto, indikativno mjerilo koje openito koriste EU drave lanice).
Glavna ishodina pretpostavka je ta da je promotor projekta iskusni investitor i da je u stanju stei povrat na svoju
investiciju koji je barem jednak prosjenoj vrijednosti portfelja u raznim vrijednosnim papirima. Poetna toka procjene
oportunitetnog troka treba prema tome biti stopa povrata na najuobiajenije imovine iz kojih investitor moe dobiti
kamatu, posebice vladine obveznice, novani ekvivalenti i dionice. Ovaj pristup podrazumijeva da su domae i
meunarodno trite vrijednosnih papira integrirani, to znai da ne postoje barijere za financijske tokove i da imovine s
istom razinom rizika donose isti povrat bez obzira na dravu. Ovo je posebno prikladno za male otvorene ekonomije,
gdje je domaa stopa povrata na kapital manje relevantna od raznolikog portfelja dostupnog na meunarodnom
tritu kapitala337. Posljedino, ak i ako je projekt vezan za kontekst svoje drave, procjena oportunitetnog troka kapitala
moe se osloniti na meunarodni portfelj imovine na temelju injenice da investitor moe angairate svoje resurse
drugdje.
U ovom primjeru, procjene jedne rejting agencije o dugoronim povratima na meunarodnim portfelj investicija su
razmotrene (vidi tablicu ispod). FDR je izraunat kao medijan338 povrata iz imovine ukljuujui portfelj. Fisherova
formula339 se potom koristi kako bi se dobile stvarne procjene povrata. Usvajanjem ovih procjena, izraunata FDR je 2.9%
stvarno ili 5.1% nominalno.
Tablica I.1 Procjene nominalnog i stvarnog povrata
Razred imovine Nominalne godinje Stvarne godinje procjene

procjene povrata povrata %
Dionice s velikom trinom 6.5 4.3

kapitalizacijom
Dionice sa srednjom ili malom trinom 8.0 5.8
kapitalizacijom
Meunarodne dionice 6.3 4.1
Obveznice 2.6 0.4
Novane investicije 2.2 0.0
Jednostavni prosjek 5.1
Dugorona stopa inflacije 2.2
Jednostavni prosjek 2.9
Izvor: www.schwab.com
337 U stvari ako se razmatraju samo investicije dostupne u domaoj ekonomiji, oportunitetni troak za investitora moe esto biti komparativno
nii od vrijednosti promatrane na meunarodnom tritu.
338 Alternativno, prosjek ponderiran na relativnu koliinu svakog sredstva unutar portfelja moe biti izraunat.
339 r = i - , pri emu je: r stvarna stopa, i nominalna stopa a inflacija, (kad su i nominalna stopa i niske).
Aneks II. Drutvena diskontna stopa
Teorijsko zalee
Drutvena diskontna stopa (SDR) se koristi u ekonomskoj analizi investicijskih projekata kako bi se diskontirali
ekonomski trokovi i koristi, i kako bi se odrazio oportunitetni troak kapitala iz intertemporalne perspektive za drutvo
u cjelini. Drugim rijeima, odraava drutveno vienje kako budue koristi i trokovi trebaju biti vrednovani naspram
sadanjih. U ovom smislu, svaka diskontna stopa podrazumijeva prosudbu koja se tie budunosti i utjee na teinu koja
se pripisuje buduim koristima i trokovima.
Nulta drutvena stopa vremenske preference izvodi se iz pretpostavke da se jednake teina daje koristima koje se
dogaaju u bilo kojem trenutku, tj. da su dananje i budue potronje indiferentne s utilitetnog stajalita. Pozitivna
diskontna stopa s druga strane indicira preferencu za sadanju naspram budue potronje, dok je obrnuto istina ako je
diskontna stopa negativna.
U savreno konkurentnoj ekonomiji i u stanju ravnotee, drutvena diskontna stopa koincidira s financijskom
diskontnom stopom, koja korespondira s kamatnom stopom financijskog trita. Meutim, ovo nije uvijek primjenjivo u
praksi, jer su trita kapitala u stvari iskrivljena.
Pristupi za empirijsku procjenu

Razliiti pristupi su predloeni u literaturi za procjenu SDR. Najpopularniji su prikazani ovdje.
Drutvena stopa povrata na privatne investicije (SRRI) je temeljena na ideji da javne investicije istiskuju privatne
investicije. Prema tome, u skladu s ovim pristupom, povrat od javnih investicija treba biti barem jednako veliko kao
onaj koji se moe dobiti od privatnih investicija. Kao rezultat, SDR se smatra jednakom graninom drutvenom
oportunitetnom troku sredstava u privatnom sektoru. Kao to spominju mnogi ekonomisti (Boardman et al., 2006,
Barrett et al., 1999, Arrow i Lind, 1997), SRRI pristup je naelno pristran prema veim procjenama SDR. Postoje dva
glavna razloga za ovu pristranost: prvo, eksternalije i podbaaji trita iskrivljuju povrate na privatne investicije i
mogu generirati povrate na privatne investicije vee od drutvenih; drugo, promatrani privatni povrat na investicije
obino ukljuuje premiju za rizik. Ovo meutim nee biti ukljueno u SDR jer drutvo u cjelini, ili vlada, ima puno
vei portfelj nego bilo koji privatni investitor i prema tome je u stanju iskoristiti podjelu rizika. S obzirom da je
empirijska procjena SRRI tipino temeljena na promatranim povratima na privatnim financijskim tritima, jo jedna
dodatna briga ovdje je nestalnost trita i uloga imovinskih balona.
Drutvena stopa vremenske preference (SRTP) je stopa po kojoj je drutvo spremno odgoditi jedinicu trenutne
potronje u zamjenu za vie budue potronje. Logika ovog pristupa je ta da vlada treba smatrati dobrobit sadanjih i
buduih generacija i rijeiti optimalan program planiranja temeljen na pojedinanim preferencama potronje. Razliite
metode postoje za procjenu SRTP. Prvo, moe biti procijenjena promatranjem povrata na dranje dravnih obveznica
ili drugih trinih vrijednosnih papira niskog rizika. Drugi nain je temeljen na formuli izvedenoj iz Ramseyevog
modela rasta (vidi ispod). Mogua granica SRTP pristupa je ta da fokusiranjem na stranu potronje gubi iz vida uinak
istiskivanja koji javni projekti mogu imati na privatne investicije. Lind (1990) meutim tvrdi da se zbog meunarodne
mobilnosti kapitala, uinak istiskivanja privatnih investicija javnima ne ini vrlo vanim u analizi drutvene diskontne
stope.
Drugi pristupi postoje i mogu se koristiti za intertemporalno diskontiranje, iako se rijetko primjenjuju u praksi. Meu
njima su pristup ponderiranog prosjeka i pristup cijene u sjeni kapitala. Prvonavedeni implicira da, kad se smatra da
javna investicija ima uinak istiskivanja na privatne investicije i buduu potronju, SDR moe biti procijenjen putem
ponderiranog prosjeka investicijske stope povrata i stope vremenskih preference. Potonji podrazumijeva konverziju
investicijskih tokova u ekvivalente potronje putem prikladnih cijena kapitala u sjeni; ovi tokovi su potom
diskontirani po drutvenoj stopi vremenske preference.
Sljedea tablica sintetski predstavlja SDR pristupe koji se trenutno koriste u odabranim zemljama irom svijeta. Moe se
napomenuti da je metoda drutvene stope vremenske preference iroko koritena u razvijenim zemljama, posebice
europskim.
Uistinu, prema veini ekonomista (npr. Feldstein, 1972, Evans i Sezer, 2003, 2004 i 2005, Florio, 2007, Evans,
2007, Kula, 2002 i 2006), ovaj pristup je temeljen na snanom teorijskom temelju, i ne oslanja se samo na financijske
podatke ve iznad svega na drutvene preference.
Tablica II.1 Metode drutvene diskontne stope usvojene u odabranim zemljama
Teorijski temelj Zemlja Izvor

Danska Hepburn (2007)
Francuska Quinet (2007)
Njemaka Florio (2006)
Italija Florio (2006)
Portugal Florio (2006)
SRTP Slovaka Hepburn (2007)
panjolska Florio (2006)
vedska Hagen et al. (2012)
Ujedinjeno Kraljevstvo HM Treasury (2003)
SAD (Agencija za zatitu okolia) Zhuang et al. (2007)
Australija Harrison (2010)
Kanada Guidelines of the Treasury Board secretary(2007)
Indija Zhuang et al. (2007)
SRRI Irska Florio (2006)
Nizozemska Florio (2006)
Novi Zeland Zhuang et al. (2007)
SAD (Ured za upravljanje i proraun) Zhuang et al. (2007)
Pristup ponderiranog NR Kina Zhuang et al. (2007)
prosjeka
Vladina stopa eka Hepburn (2007)
zaduivanja Maarska Hepburn (2007)
Izvor: Autori
Drutvena stopa vremenske preference
Relativno lagan i iroko koriten nain procjene SRTP je temeljen na sljedeoj formuli koja se izvodi iz Ramseyovog
modela rasta (1928):
gdje je p ista vremenska preferenca, e je elastinost granine korisnosti potronje, tj. postotak promjene u graninoj
korisnosti za pojedinca koja odgovara svakoj postotnoj promjeni u potronji; g je oekivana stopa rasta per capita
potronje.340 Dvije komponente ove formule (ona koja se odnosi na vremensku preference i ona koja se odnosi na rast
potronje) odraavaju dva mogua razloga zato budua potronja moe imati niu vrijednost od sadanje. Prvo, trenutni
prihod ili potronja se obino preferira zbog neizvjesnosti o budunosti i nestrpljenja. Drugo, budua potronja moe biti
nie vrednovana nego sadanja zbog vjerojatnosti da e ljudi postati bogatiji u budunosti. Doista, ako per capita
potronja raste, tada vrijednost dodatne potronje za svaku godinu u budunosti pada po stopi povezanoj sa stopom rasta
per capita potronje i elastinou smanjujue granine korisnosti potronje.
340 Algebru ove jednadbe utvrdio Feldstein (1965)

Svaka vrijednost u formuli je detaljnije raspravljena ispod.
ista vremenska preferenca (p) moe biti rastavljena u dva elementa, jedan koji se odnosi na nestrpljenje i kratkovidnost
pojedinca, i drugi koji se odnosi na rizik od smrti ili istrebljenja ljudske vrste. Potonja komponenta odraava nasuminu
prirodu ivota i esto se jednostavno mjeri kao omjer ukupnih smrti naspram ukupne populacije. Prvospomenuta
komponenta se pak referira na opaanje da pojedinci favoriziraju sadanju naspram budue potronje i da je ovo
odraeno u pozitivnoj vrijednosti p. Meutim, kao to su pokazali Ramsey i ostali, iz drutvene perspektive je etiki
neobranjivo postaviti ovu vrijednost na bilo to osim na nulu (Ramsey, 1928, stranica 543). Pozitivna vrijednost bi
zapravo znaila da su budue generacije oteene samo zato jer su roene kasnije, to bi bilo neprihvatljivo sa stajalita
drutva u cjelini.
Ekonomska empirijska literatura naelno procjenjuje vrijednost p izmeu 1% (npr. Newbery, 1992, Arrow, 1995, Evans,
2007) i 3 % (Nordhaus, 1993). Meutim u Stern Reviewu se razmatra stopa od 0.1 % rate zbog pretpostavke o
nestrpljivosti jednakoj nuli ili komponenti kratkovidnosti, u skladu s gorenavedenom Ramseyevom tvrdnjom.341 Kao
rezultat, lagani nain za odraavanje p bi mogao biti postavljanje nestrpljivosti ili komponente kratkovidnosti jednake
nuli i rizika smrti ili istrebljenja ljudske vrste jednak godinjoj gruboj stopi smrtnosti u populaciji (broj smrti naspram
populacije).
Elastinost granine korisnosti s obzirom na potronju (e) obuhvaa dinamike potronje tijekom vremena. Ovaj
parametar obuhvaa injenicu da ako e sutranji potroai biti malo bogatiji, granina korisnost opada. Drugim
rijeima, on odraava kako potronja treba biti transferirana kroz razliite generacije: moe biti vien kao planski
parametar za drutveno planiranje u smislu da otkriva svoju preference za izbjegavanje nejednakosti prihoda.
Pristup procjeni elastinosti je razmatranje drutvene prosudbe o tome kako potronja treba biti transferirana kroz ljude
u razliitim vremenima. U ovom sluaju, elastinost nam govori koliko je vrijedno transferirati prihod od bogate osobe
siromanoj osobi. Ovo moe biti otkriveno analizom progresivnosti nacionalnih stopa poreza na osobni dohodak. Stern
(1977), Cowell i Gardiner (1999) i Evans (2006) predlau sljedeu formulu elastinosti:
pri emu su t i t granina i prosjena stopa poreza na dohodak za prosjenog poreznog platiu.
Jedan je neutralna vrijednost parametra: kad je e = 1, tada 1 EUR dodatne budue potronje dodaje 1 EUR drutvenoj
dobrobiti. Ako je pak e < 1, potroai nisu toliko zainteresirani u budui rast. Ako je e > 1 potroai su pak
zainteresirani.
Oekivani per-capita rast potranje (g) ili druga varijable povezana s dobrobiti (npr. prihod, kao to naglaavaju
Spackman, 2007 i Kula, 2012). S toke gledita meugeneracijske pravednosti, ovo sugerira da ako se oekuje da e
budue generacije biti bogatije od dananjih, i da e prema tome potronja rasti tijekom vremena, da bi to dovelo do
poveanja diskontne stope kako bi se prenio prioritet na dananje siromanije generacije. Obino se koriste vrlo
dugorone stope rast stvarne per capita potronje kako bi se procijenio budui rast, u svrhu izglaivanja moguih
kratkoronih iskrivljenja.
Empirijske procjene stope rasta per capita potronje su obino temeljene na modelima rasta, koji uzimaju u obzir proli
dugoroni razvojni put i oekivani budui rast. Nain procjene g je razmatranje jo jednog indikatora povezanog s
dobrobiti kao odraza rasta potronje, poput stvarnog per capita BDP rasta, rasta potronje ili rasta osobnog dohotka.
to se tie empirijskih promjena, najrecentniji dokazi koji procjenjuju SDR za 20 europskih zemalja su predstavljeni u
Florio, 2014 (vidi bibliografiju).
341 Isti pristup je praen u, npr. Stern Review (HM Treasury 2006).
Aneks III. Pristupi empirijskoj procjeni faktora

konverzije
Teorijsko zalee
Za svrhe financijske analize, trine cijene predstavljaju relevantan signal i za privatne i za javne investitore pri procjeni
financijskog performansa projekta. Meutim, one nisu vie relevantne kad je cilj procijeniti doprinos projekta
ekonomskoj dobrobiti. Za ovu svrhu, svi prihodi i trokovi razmotreni pri procjeni financijskog performansa (posebice
oni ukljuen u tablice za procjenu financijskog povrata na investiciju) i vrednovani pri cijenama koje promatramo na
tritu, moraju biti vrednovani pri tzv. cijenama u sjeni. Cijena u sjeni je drutvena granina vrijednost promjene
outputa ili inputa, tj. oportunitetnog troka za drutvo u proizvodnji ili potronji vie ili manje nekog dobra.
Trine cijene i cijene u sjeni su iste na savreno konkurentnim i uinkovitim tritima ili pod uvjetima optimalnog
planiranja. U stvarnosti, meutim, trita mogu biti iskrivljena porezima, carinama, potporama, rigidnim teajnim
stopama, redukcijama na proizvodnju ili potronju, reguliranim tarifama, oligopolskim ili monopolskim postavljanjem
cijena i nesavrenim informacijama. Ovo su elementi koji stvaraju klin izmeu promatrane cijene i granine drutvene
vrijednosti resursa.
ISKRIVLJENJE CIJENA: PRIMJERI

Projekt povezan s upotrebom zemljita za npr. industrijsku lokaciju, pri emu je zemljite besplatno
pribavilo javno tijelo koje bi inae moglo zaraivati zakupninu.
Poljoprivredni projekt koji ovisi o opskrbi vodom po vrlo niskoj tarifi, koji snano podupire javni sektor i
gdje su outputne cijene pod utjecajem posebnih reima politika (npr. pod utjecajem nekih odredbi Zajednike
poljoprivredne politike EU).
Projekt povezan s upotrebom energije koji ovisi o opskrbi elektrinom energijom pod reimom
reguliranih tarifa, pri emu su ove tarife ispod dugoronih graninih trokova.
Elektrana koja je dio oligopolske sprege, koja odreuje znatno odstupanje cijena elektrine energije od
dugoronih graninih trokova, pri emu su prvospomenute vee od potonjih; u ovom sluaju ekonomske
koristi mogu biti manje od financijskih profita.
Opi teorijski okvir za analizu trokova i koristi pruaju Drze i Stern (1987, 1990 342), koji procjenjuju cijene u sjeni kao
neto uinak na funkciju drutvene dobrobiti jedininog poveanja inputa ili outputa.343
Empirijski pristupi procjeni faktora konverzije

Ne postoji jedinstven naina za izraun cijene u sjeni, koji odgovara svim vrstama trinih i netrinih dobara. Umjesto
toga, postoji vie pristupa, i svaki od njih moe biti manje ili vie prikladan odreenim vrstama dobara i sektorima (vidi
sliku 2.2 u Poglavlju 2).
Kako bi se primijenila najprikladnija metoda, prvo bitno razlikovanje je to je li dobro input ili output projekta. Za
potonje, moe se slijediti pristup spremnosti na plaanje opisan u Aneksu VI. to se tie inputa, njih se moe podijeliti
na one kojima se trguje odnosno ne trguje na meunarodnim tritima. to se tie dobara kojima se ne trguje,
342 Drze, J. i Stern N. (1987) The Theory of Cost-Benefit Analysis, poglavlje 14 u Auerbach A.J. i Feldstein M. (eds),
Handbook of Public Economics, North-Holland: Elsevier Science Publishers. Drze, J. i Stern N. (1990) Policy reform, shadow
prices and market prices, Journal of Public Economics, 42 (1): 1-45.
343 Vidi Florio (2014) za pojednostavljenu prezentaciju Drze-Stern teorije: Florio, M. (2014) Applied Welfare Economics,
London: Routledge.
slijedi se razliit pristup, ovisno o tome razmatraju li se manje ili vee stavke. Za manje stavke, moe se koristiti posebni
parametar zvan Standardni faktor konverzije (SCF).
Cijene u sjeni za velike inpute kojima se ne trguje ovise o uinku koji promjena potranje ili ponude tog dobra ima na
drutvenu dobrobit; ovi uinci su pak ovisni o tome kako se trita prilagoavaju tim promjenama u potranji ili ponudi.
Posebice, oportunitetni troak projektnih inputa ije bi koritenje dovelo do poveanja u proizvodnji mora biti
procijenjen putem dugoronog graninog troka344 proizvodnje jedne dodatne jedinice tog inputa. Umjesto toga, kad
koritenje inputa nee rezultirati poveanom proizvodnjom ve smanjenjem potronje alternativnih korisnika, spremnost
na plaanje mora biti procijenjena referiranjem na drutvenu vrijednost, a ne na troak. Cijena u sjeni u ovim
sluajevima je cijena koju su alternativni korisnici spremni platiti za konzumiranje tog dobra. 345
Trokovi rada predstavljaju izuzetak. ak ako je radi karakteriziran slobodom kretanja diljem EU, ne moe se smatrati
dobrom kojim se trguje u najstroem smislu. Takoer ga se vrednuje drukije od ostalih inputa kojima se ne trguje:
specifina cijena u sjeni (npr. plaa u sjeni), koja uzima u obzir lokalna iskrivljenja trita rada, mora biti izraunata
kako bi se odredio oportunitetni troak.
Razliiti pristupi za empirijsku procjenu faktora konverzije za odmak od promatranih prema cijenama u sjeni su
detaljnije predstavljeni ispod.
Pravilo granine cijene za inpute kojima se trguje

Pravilo granine cijene se obino koristi za procjenu cijena u sjeni dobara kojima se meunarodno trguje a koja u projekt
ulaze kao inputi. Proizlazi iz pristupa Little i Mirrlees (1974)346 vrednovanju projekta. Ovaj pristup, izveden iz
istraivanja koje su naruili OECD, United National International Development Organisation (UNIDO) i Svjetska
banka, zamiljen je za vrednovanja investicijskih projekata na iskrivljenim tritima, poput onih u zemljama u razvoju.
Meutim, ova ista pravila su relevantna za svaku otvorenu ekonomiju, neovisno o stupnju iskrivljenja cijena.
Metoda granine cijene je temeljena na procjeni trgovinskog oportunitetnog troka dobara, pod pretpostavkom da
meunarodne cijene odraavaju ekonomsku vrijednost uvoznih dobara bolje od domaih cijena. Prema pravilu granine
cijene, cijenu u sjeni dobara kojima se trguje daje njegova CIF cijena (troak, osiguranje i prijevoz tereta) na nacionalnoj
granici, prema tome ukljuujui troak proizvodnje, osiguranja i prijevoza terete koji se snosi kako bi se dobro dostavilo
sve do nacionalne granice, ali iskljuujui carine, poreze ili potpore primijenjene jednom kad dobro stupi na nacionalno
trite.
Little-Mirrlees pravilo primjenjuje se na dobra kojima se trguje po njihovoj prirodi, za koja postoje meunarodna
trita: ovo su obino sirovine ili polusirovine, proizvedena dobra ali i neke komunalije (npr. opskrba prirodnim
plinom). Obrnuto, usluge prijevoza, graevinski radovi, trokovi odravanja, zemljite, lokalni prijevoz i neke druge
komunalije (npr. opskrba vodom) mogu se smatrati dobrima kojima se ne trguje i za koje se pravilo granine cijene ne
moe koristiti.
Naelno, moe se rei da se pravilo granine cijene moe primijeniti kad god je idua najbolja alternativa domaoj
proizvodnji uvoz. Prema tome, kad god meunarodna trgovina predstavlja izvedivu priliku, granine cijene se mogu
uzeti kao cijene u sjeni u ekonomskoj analizi investicijskih projekata. Ovo znai da pravilo moe biti primijenjeno na
dobra kojima se, iako je to potencijalno mogue, trenutno u praksi ne trguje na meunarodnim tritima, npr. zbog
negativnog domaeg raspoloenja prema vanjskoj trgovini.
Npr., pretpostavimo da se dano dobro proizvodi u zemlji A pri odreenom troku i u zemlji B pri niem troku. A moe
odluiti nastaviti proizvoditi dobro usprkos mogunosti uvoza dobra iz B po relativno nioj cijeni. Njegova cijena u sjeni
bit e cijena idue najbolje alternative vlastitoj proizvodnji dobra. Jer je trgovina u principu mogua (npr. cesta koja
povezuje A i B postoji) te bi bila financijska pogodnija (uvozna cijena bi bila nia od proizvodnog troka u A), uvoz
istog dobra iz B bi predstavljao iduu najbolju alternativu za zemlju A. Prema tome cijena u sjeni ovog dobra bi bila
njegova granina cijena.
344 Neto od drutvene vrijednosti profita

345 Pristup spremnosti na plaanje/prihvaanje je takoer primijenjen u vrednovanju outputa kojima se ne trguje, i onih prodanih i
neprodanih, poput eksternalije (vidi Aneks VI).
346 Little, I.M.D. i Mirrlees, J.A. (1974), Project appraisal and planning for developing countries, London: Heinemann Educational
Books.
Jo jedna glavna pretpostavka za koritenje granine cijene kao cijene u sjeni dobra u zemlji je ta da je svjetska cijena
dobra fiksirana, tj. da nije pod utjecajem bitnih varijacija u potranji i ponudi na nacionalnom tritu. Ova pretpostavka
moe se smatrati odrivom u relativno malim zemljama, gdje promjene domaeg trita ne mogu izravno utjecati na
meunarodna trita, i kad nikakvi posebno veliki investicijski projekti nisu u implementaciji. U stvari ekonomski
znaajni ili mega projekti su takvi da mogu utjecati na tokove nacionalne trgovine i prema tome na relativne cijene.
Kad ovi uvjeti nisu ispunjeni, cijene u sjeni uvoznih stavki mogu bolje biti izraene sljedeim alternativnim pristupima
(vidi ispod).
Dugoroni granini troak

Ekonomska vrijednost inputa kojima se ne trguje, za koje poveanje u potranji rezultira poveanom proizvodnjom,
moe biti mjereno graninim drutvenim trokom proizvodnje. Ova metoda se moe primijeniti kad je struktura troka
poznata ili moe biti lako prepoznata, inae se moe primijeniti standardni faktor konverzije kao preica.
Granini drutveni troak dobra je trina cijena inputa potrebna za poveanje proizvodnje dobra od jedne jedinice
manje drutvena vrijednost ekstra profita za prodaju ekstra dobra, odravajui pritom proizvodne razine svih ostalih
dobara konstantnom.
Varijacije u dugoronim graninim trokovima (LRMC) mogu obuhvatiti promjene operativnih i kapitalnih trokova.
Odravajui granine trokove ukljuene u pruanje dodatnog dobra, koje ulazi kao input projekta koji se procjenjuje,
LRMC mogu biti uzete kao dobar odraz ekonomske vrijednosti tog dobra, i prema tome mogu biti koritene kao cijena
u sjeni.
Pri izraunu LRMC, procjenitelj projekta u principu treba razmotriti ne samo inkrementalne financijske operativne i
kapitalne trokove povezane s poveanjem granine proizvodnje, ve i druge okoline i netrine trokove koji
doprinose formiranju ukupne ekonomske vrijednosti dobra.
Procjenjivanje LRMC moe biti teko jer zahtijeva detaljne informacije o strukturi trokova proizvodnje, koji mogu biti
nedostupni procjenitelju projekta. Dva opa pravila za procjenu graninog troka mogu biti pruena. Prvo, LRMC treba
ukljuiti na operativnoj i kapitalnoj strani samo stvarni ekstra troak stvaranja poveanog kapaciteta potrebnog za
zadovoljavanje potreba projekta. Mogue je da nee svi trokovi potrebni za proizvodnju trebati nastati kako bi se
omoguila poveana ponuda; npr., neki postojei kapitalni objekti mogu se nositi s novim proizvodnim kapacitetom.
Drugo, treba razmotriti to da je odreivanje cijena graninog troka koncept koji gleda prema naprijed, to znai da treba
biti temeljen na oekivanom razvoju strukture troka. Nadalje, moglo bit biti korisno imati na umu da su LRMC naelno
nii od prosjenih ukupnih trokova zbog fiksnih trokova i ekonomije razmjera, koji karakteriziraju mnoge poslovne
pothvate.
PRIMJER: DUGORONI GRANINI TRO AK VODE

LRMC vode treba uzeti u obzir poveanje trokova potaknuto poveanjem u potronji vode (zbog aktivnosti
izgradnje i rada projekta), kao i trokove povezane s pruanjem novih vodnih resursa, kapacitetom za obradu i
drugim trokovima koji mogu dugorono nastupiti. Ovo ukljuuje trokove snoene radi izbjegavanja ili
ublaavanja potencijalnih negativnih eksternalija, poput zagaenja, i oportunitetni troak resursa, u skladu s
lankom 9 Smjernice 2000/60/EC.
Konkretnije, u sluaju, ekonomskog troka vode, LRMC moe biti izraunat kao zbroj trokovnih kategorija
navedenih ispod.
Trokovi opskrbe: temeljeni su na jedininom troku resursa koji je potreban investicijskom projektu,
izraunati kao godinji kapitalni i operativni trokovi povezani s pruanjem vode (podzemne vode,
povrinske vode, desalinizacijom, itd.) podijeljeni s koliinom konzumirane vode. Kapitalni trokovi trebaju
takoer ukljuiti sve investicijske trokove usmjerene k unapreenju kvalitete vode i performansa sustava
opskrbe vodom (npr. smanjenjem gubitaka i zagaenja, poboljanjem pouzdanosti, itd.).
Trokovi obrade: oni mogu biti procijenjeni kroz godinji jedinini troak relevantnog procesa
provoenja zdravstvenih mjera i obrade.
Distribucijski trokovi: oni ukljuuju godinje jedinine trokove (ukupne trokove distribucije podijeljene s
ukupnom koliinom distribuirane vode) ugraivanja i odravanje veze izmeu potroaevog objekta i mree
i povezanih konkretnih trokova, npr. crpljenja, brana, potrebne duine mree, vrste tla, desalinizacije
(ovisno o tome kako se voda prikuplja). Ovi trokovi se naelno razlikuju od korisnika do korisnika,
posebice industrije, kuanstava i poljoprivrede.
Drugi godinji trokovi upravljanja uslugom, koji ukljuuju troak oitavanja, naplate, odravanja evidencije
o potroaima i odgovora na upite i drugih administrativnih trokova.
Svi okolini trokovi povezani s opskrbom vodom i obradom, poput drutvenog troka zagaenja
generiranog elektrinom energijom koja se koristi za crpljenje vode, buke i okolinih oteenja izazvanih
tijekom faze izgradnje, itd.
Konano, trokovi resursa, tj. oportunitetni troak koritenja vode za projekt, vrednovan kao najbolja
alternativna upotreba resursa.
Uredba 2000/60/EC preporuuje da politike odreivanja cijene vode uzmu u obzir princip povrata svih
trokova vodnih usluga, ukljuujui financijske, okoline i resursne trokove. Prema tome, kad god postoji
garancija da je vodna tarifa postavljena na takav nain koji osigurava puni povrat trokova, posebice u skladu s
principom zagaiva plaa, vodna tarifa je jednaka LRMC i prema tome moe se uzeti kao ispravna cijena
vode u sjeni.
Standardni faktor konverzije

Manje stavke kojima se ne trguje su inputi koji ne predstavljaju znaaja udio ukupnih trokova projekta i za koji naelno
ne postoje dovoljne informacije o strukturi troka, ime se ometa procjena njihovog dugoronog graninog troka.
Metoda prilagodbe za procjenu cijela u sjeni ovih dobara sastoji se od izrauna tzv. Standardnog faktora konverzije
(SCF). SCF je odraz prosjene udaljenosti izmeu svjetskih cijena i domaih cijena, pod pretpostavkom da
prvospomenute odraavaju oportunitetni troak dobra i da su potonje iskrivljene u usporedbi s meunarodnim cijenama
(u skladu s pravilom granine cijene). to je manje iskrivljenje domaeg trita, SCF je blie jednakosti.
ak i ako se jaz izmeu domaih i meunarodnih cijena moe utvrditi velikim mnotvom iskrivljenja, najkoritenija
formula za procjenu SCF uzima u obzir samo poreze i potpore za trgovinu kao faktore koji stvaraju klin izmeu trine i
cijene u sjeni (tj. meunarodne cijene). Ovo je naravno pojednostavljenje, ali koje garantira laku primjenjivost metode.
Puna formula koja se obino koristi za procjenu SCF je:
pri emu je:
M ukupna vrijednost uvoza pri cijenama u sjeni, tj. CIF cijenama;
X je ukupna vrijednost izvoza pri cijena u sjeni, tj. free on board (FOB)
cijenama ; TM i TX su vrijednosti carina na uvoz odnosno izvoz;
SM i SX su vrijednosti potpora na uvoz odnosno izvoz.
Poput pravila granine cijene koje se primjenjuje za cijene u sjeni dobara kojima se trguje, CIF cijene na nacionalnoj
granici su uzete kao odraz meunarodne vrijednosti uvoznog dobra. FOB cijene su uzete kao odraz meunarodne
vrijednosti izvoznih dobara, ukljuujui troak proizvodnje dobara i njihov prijevoz do granice, prije nego to se
primijene potpore ili porezi na injenicu da se izvoze.
U vierazinskoj vladi poput Europske unije, promatrane cijene bi takoer trebale biti osloboene carina (ili bilo kojih
potpora) koje se naplauju EU uvoznim dobrima koja ulaze u dravu lanicu iz tree zemlje. Dodatno, u dravama
lanicama koje imaju sredinje i nesredinje razine vlade, porezi i potpore koje namee svaka od ovih razina trebaju biti
uzeti u obzir.
Opa formula za SCF moe biti pojednostavljena ako se ne naplauju porezi i potpore ni na uvoz ni na izvoz. Posebice
pri izraunu SCF za drave lanice EU, mogue su neke pretpostavke:
neke poreze i carine naelno naplauju nacionalne vlade (na sredinjoj i nesredinjoj razini) na uvoz iz drugih zemalja
i institucije Europske unije na uvoz iz zemalja izvan EU;
potpore uvozu se obino ne prakticiraju ni od strane EU institucija niti od nacionalnih vlada;
izvozi u druge drave lanice i tree zemlje su naelno slobodni od poreza;
potpore povezane s koliinom i vrijednou izvoza u principu nisu odobrene od EU institucija i nacionalnih vlada, u
skladu s WTO sporazumom iz 1994. Meutim, usprkos stvarnom padu potpora na izvoz u zadnjim desetljeima, one
nisu posve nestale, posebice u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Za potrebe SCF procjene, izvozne potpore
mogu biti pretpostavljene jednakima nuli jer se:
jo postojee potpore uglavnom daju poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, koji obino nisu ni input ni
output projekata javne infrastrukture;
oekuje se da e potpore na izvoz diljem EU uskoro biti potpuno eliminirane, u skladu s WTO sporazumom;
vrijednost postojeih potpora nije visoka u usporedbi s ukupnom vrijednou izvoza. Kad se
sva ova razmatranja primijene, formula za procjenu SCF moe biti pojednostavljena u:
Spremnost za plaanje za inpute kojima se ne trguje

Kao to je ilustrirano u glavnom tekstu, koncept spremnosti za plaanje (WTP) se primarno koristi za vrednovanje
projektnih output. Aneks VI raspravlja detaljno WTP pristup i razliite metode koje se mogu koristiti za vrednovanje
izravnih i vanjskih uinaka projekta. Meutim, u nekim specifinim sluajevima, WTP se moe takoer koristiti kao
odraz oportunitetnog troka inputa koji ulaze u proizvodni proces projekta, ija upotreba u projektu dovodi do
prilagodbe u neto potranji ostalih potroaa tog dobra. U ovim sluajevima, WTP prua referentnu procjenu ukupne
ekonomske vrijednosti dobra koja je bolja od dugoronog graninog troka jer u stvari nije bilo uinaka na graninu
proizvodnju koje bi LRMC obuhvatio. Iz ovog razloga, kratka digresija je ovdje predstavljena.
Kad nije mogue ili razumno poveati ponudu dobra kako bi se zadovoljilo poveanje potranje, moe se alternativno
dobiti putem trinog pogaanja. Maksimalna koliina nova koju je kupac spreman platiti da dobije potrebno dobro
odraava ukupnu ekonomsku vrijednost.
Kao alternativni pristup, zauzimajui suprotnu perspektivu, minimalni iznos novca koji je prodavatelj spreman primiti u
zamjenu za dobro, odnosno spremnost za prihvaanje (WTA), moe biti razmotren. U principu WTP i WTA koncepti su
ekvivalentni. Ipak, empirijski je pokazano da nepotpuna racionalnost pojedinaca dovodi do procjena WTA koje su vie
od ekvivalentne WTP. Tome je razlog to to ljudi obino zahtijevaju veu monetarnu kompenzaciju da predaju dobra
koja imaju, od cijene koju kau bi bili spremni platiti za isto dobro koje nemaju. Kao rezultat, preporuuje se
preferiranje WTP pristupa.
PRIMJER: FAKTOR KONVERZIJE ZEMLJITA

Zemljite je vrsta inputa ija upotreba od strane jednog pojedinca smanjuje dostupnost drugima, jer se ponuda ne
moe slobodno iriti. U mnogim sluajevima razumno je pretpostaviti da trine cijene obuhvaaju razmatranja
o korisnosti zemljita, poeljnosti i oskudnosti, odraavajui pritom u potpunosti oportunitetni troak. Ovo bi
podrazumijevalo primjenu faktore konverzije jednakog 1.
Meutim, mogu postojati situacije u kojima su troak zakupa, kupovine ili eksproprijacije zemljita od strane
javnih vlasti izraeni u cijenama koje su drukije od trinih cijena. Kako bi se prikladno procijenio
oportunitetni troak zemljita, WTP potencijalnih korisnika treba biti vrednovana, bili implementiranjem
kontingentnog vrednovanja ili putem pristupa otkrivene preference. 347
Kad god je poznato da je cijena koja je stvarno plaena za zemljite nia ili via od oportunitetnog troka u
odreenoj mjeri, procjenitelj projekta moe jednostavno izraunati faktor konverzije definiran kako slijedi:
CF = 1 d,
pri emu je d iskrivljenje izraeno kao udio promatrane cijene. Ako je npr., plaena cijena 20% nia od
oportunitetnog troka zemljita, faktor konverzije za zemljite e biti 1.2 (1+0.2); ako je plaena cijena 20% via
od oportunitetnog troka faktor konverzije zemljita je 0.8 (1-0.2).
Procjena ponderiranih faktora konverzije: primjer

Pri procjeni projekta, moglo bi ne biti posve oito koji od gore opisanih pristupa treba primijeniti za procjenu cijena u
sjeni. Trokovi opreme348 , zamjene i obnove, npr. su miks inputa kojima se trguje odnosno ne trguje; graevinski
radovi,349 koji se mogu smatrati netrgovinskima, su obino trokovi koji su previe ralanjeni za procjenu njihovog
LRMC; isti argument se moe istai za trokove odravanja350.
U ovim sluajevima, jedinina vrijednost se moe uzeti kao zdruivanje vrijednosti vlastitih proizvodnih inputa. Drugim
rijeima, moe se pokuati svesti vrijednost ovih dobara i usluga na njihove inpute, ovih inputa na njihove inpute, i tako
dalje, kako bi se prepoznale podkomponente kojima se trguje odnosno ne trguje na koje se lake primjenjuju
najprikladniji pristupi procjeni.
Cijene u sjeni bilo koje od ovih kompleksnijih ili izvedenih stavki, ija je vrijednost kombinacija drugih primarnih
inputa, moe biti vrednovana putem ad hoc faktora konverzije. Oni se izraunavaju kao prosjek faktora konverzije
inputa, prikladno ponderiran udjelom koji svaka inputna stavka doprinosi ukupnoj vrijednosti izveden stavke. Primarni
inputi mogu ukljuivati rad, izradu projekta i nadzor, energiju, materijale i neke manje usluge. Izvedene stavke se mogu
referirati na opremu, graevinske radove, uobiajeno odravanje i trokove zamjene i obnove.
Konkretnije, sljedei koraci se mogu poduzeti kako bi se procijenio faktor konverzije izvedenih projektnih inputa.
Izraun primarnih faktora konverzije. Faktori konverzije za transformiranje promatranih cijena inputa u njihovu ukupnu
ekonomsku vrijednost su izraunati za one stavke kojima se trguje odnosno ne trguje, a na koje se lako moe primijeniti
pristup granine cijene, LRMC pristup ili WTP pristup.
Prepoznavanje pondera primarnih inputa u izvedenim stavkama. Ponderi s kojima primarni inputi ulaze u proizvodnju
svake izvedene stavke mogu biti odreeni na temelju miljenja strunjaka koji posjeduju znanje o prosjenim
proporcijama primarnih stavki koje sainjavaju izvedene stavke (inenjerska procjena; za alternativne metode vidi okvir
ispod). U principu, sektorski faktori konverzije za svaku deriviranu stavku mogu biti izraunati zbog naina na koji se
razliiti inputni faktori koji ulaze u sastav izvedenih stavki razlikuju ovisno o investicijskom sektoru koji se razmatra.
Mora se naglasiti da trokovi nekih od izvedenih stavki mogu biti odreeni ne sam putem primarnih stavki, ve i putem
drugih izvedenih trokova: npr.
347 Vidi Aneks VI za vie detalja o ovim metodologijama.

348 Zavreni proizvodi, ukljuujui ugraene strojeve za trajnu upotrebu i alate koji se upotrebljavaju u radovima. Mogu biti kupljeni
ili iznajmljeni.
349 Izgradnja novih graevinskih struktura (poput kamenih zidova, betonskih i/ili metalnih struktura, itd.) ili prilagodba postojeih.
350 Uobiajeno povremeno ili plansko odravanje, ukljuujui intervencije popravljanja kvarnih dijelova.
moe se smatrati da se troak odravanja sastoji od troka rada, energije, materijala, ali takoer i opreme, koja pak moe
biti ralanjena u vlastite inputne faktore.
Izraun izvedenih faktora konverzije. Jednom kad su prepoznati ponderi, faktori konverzije primijenjeni na izvedene
stavke mogu biti izraunati kao ponderirani prosjek faktora konverzije primarnih inputnih faktora. Prema tome,
pretpostavivi npr. faktor konverzije od 0.75 za rad, 0.8 za energiju i 0.9 za materijale te da ove stavke predstavljaju
50%, 10% i 40% vrijednosti trokova opreme, faktor konverzije za opremu e biti izraunat kao
(0.75*0.5)+(0.8*0.1)+(0.9*0.4), te e rezultat biti 0.79.
ALTERNATIVNE METODE PREPOZNAVANJA PONDERA PRIMARNIH FAKTORA

KONVERZIJE
Kako bi se smanjio rizik subjektivnosti u odreivanju pondera, alternativni pristup je izvoenje takvog
sastava gledanjem nacionalnih tablica upotrebe koje izdaju nacionalni statistiki uredi. Tablice upotrebe
prikazuju upotrebu dobara i usluga po proizvodu i vrsti upotrebe (npr. posrednike potronje u industrije,
krajnje potronje, bruto kapitalne investicije ili izvoza). Tablica se moe iskoristiti za izvoenje dobre
aproksimacije postotnog pondera s kojim razliite vrste dobara ulaze u sastav trokova izvedenih stavki.
Uzevi primjer trokova opreme, postotni udio svake kategorije proizvoda koritenih za proizvodnju opreme
naspram ukupne vrijednosti opreme proizvedene u itavoj ekonomiji moe biti procijenjen koritenjem
stupaca tablica upotrebe koji odgovaraju proizvodnim aktivnostima dobara opreme (strojeva, elektronskih
proizvoda, vozila, itd.) i redova proizvoda (materijala, energije, visokostrunih usluga, rada, itd.) koji se
koriste za proizvodnju takve opreme.
Relativni sastav moe biti lako ponovno procijenjen svaki put kad aurnija tablica upotrebe postane dostupna,
ak i ako se to ne dogaa esto. U stvari, razumno je pretpostaviti da je ukupni sastav izvedenih stavki prilino
stabilan tijekom vremena i da nije predmetom estih varijacija351.
351 Ovu metodologiju su razvili CSIL, Centar za industrijske studije, (Milan) i BGI consulting (Vilnius), te ju je testiralo litavsko
Ministarstvo financija za izraun konverzijskih faktora za sve kategorije projektnih inputa, uz razlikovanje po investicijskom sektoru.
Aneks IV. Plaa u sjeni
Teorijsko zalee
Zbog strukturalnih karakteristika lokalnih trita rada, ukljuujui postojanje zakonske minimalne plae, prisutnost
rigidnosti stvarnih plaa, postojanje poreza i socijalnih doprinosa, potpora, uvjeta monoposona i uloge sindikata,
oportunitetni troak rada moe se razlikovati od cijene koja se plaa za njegovo koritenje, predstavljene u trinoj plai.
U analizi trokova i koristi, ovo znai da, dok je u financijskoj analizi input rada vrednovan putem trine plae, u
ekonomskoj analizi treba izraunavati i koristiti plau u sjeni koja odraava drutveni oportunitetni troak rada. Razlika
izmeu trine i plae u sjeni je povezana s osobitostima trita rada koje mogu precijeniti (ili rjee, podcijeniti)
oportunitetni troak rada. Faktori konverzije (CF) su koeficijenti koji prevode promatrane trine cijene u cijene u sjeni i
glavni su input za ekonomske analize.
Empirijski pristupi procjeni

U ranijim empirijskim pristupima, vrijednost inputa rada za projekt se smatrala njegovom trinom plaom i njegovim
drutvenim oportunitetnim trokom kako u financijskoj tako i u ekonomskoj analizi. Kako bi se dobila empirijska
vrijednost cijene u sjeni, obino su razmatrani granini proizvod rada ili nekorist truda. Usredotoivanjem na graninu
vrijednost rada, ovo se moe dobiti specificiranjem proizvodne funkcije specifine za projekt i procjenom radne ponude
radnika zaposlenih na projektu. Empirijske primjene ove metodologije su koritene, posebice za projekte u
poljoprivrednom sektoru u zemljama u razvoju, npr. Jakoby (1993), Skoufias (1994) i Adbulai i Regmis (2000) za Per,
India i Nepal. Empirijske procjene cijena u sjeni u industrijaliziranim zemljama su takoer razmotrene zbog uloge
migracije radnika koju inducira projekt i prisutnosti razliitih kategorija radnika. Npr. Picazo-Tadeo i Reig-Martinez
(2005) izraunavaju plau u sjeni za obiteljski rad u panjolskom poljoprivrednom sektoru koristei svojstva inputa i
funkcije troka. Honohan (1998) procjenjuje stopu plae u sjeni za irsku ekonomiju, karakteriziranu visokom
nezaposlenou i meuregionalnim migracijskim stopama, razmatranjem oportunitetnog troka jednog radnog mjesta
vie kao jednakog gubitku outputa od ovih migranata. Guillermo-Peon i Harberger (2012) predstavljaju metodologiju
temeljenu na dualizmu i migraciji s primjenom na Meksiko i izvode procjene drutvenog oportunitetnog troka za rad u
21 razliitom zanimanju u 32 podruja trita rada.
Glavne manjkavosti ranijih metodologija, posebice onih za zemlje u razvoju u poljoprivrednom sektoru su povezane s
potrebom za vrlo detaljnim podacima specifinima za projekt, koje moe biti teko pribaviti i koji mogu dovesti do
rezultata kojima nedostaje vanjske valjanosti. Primjena na naprednije zemlje i sektore, iako prevladava ovaj problem
razmatranjem regionalnih podataka o nezaposlenosti i migraciji, je jo uvijek vrlo zahtjevna po pitanju podataka i
ukljuuje kompleksne procedure procjene koje moe biti teko ponoviti i oteava analize izmeu zemalja zbog
dostupnosti podataka i problema s usporedivosti.
Kako bi se prevladali ovi potencijalni problem, predlae se slijediti Del Bo et al. (2011), empirijsku metodologiju za
odreivanje vrijednosti plae u sjeni u EU i odgovarajueg faktora konverzije na regionalnoj razini352. Ova metodologija,
temeljena na CBA teoriji, bazira se na prepoznavanju etiri trina uvjeta na regionalnoj razini temeljena na
strukturalnim karakteristikama, koje mogu utjecati na ekonomsku vrijednost ili drutveni oportunitetni troak inputa
rada. Za svaki uvjet trita rada, koji se razlikuju u smislu per-capita BDP-a, kratkorone i dugorone nezaposlenosti,
migratornih kretanja i uloge poljoprivrede u regionalnoj ekonomiji, predlae se empirijska formula izrauna plae u
sjeni, izvedena iz zajednikog teorijskog okvira. Vrijednost plae u sjeni i odgovarajueg faktora konverzije u svakoj
regiji je prema tome temeljena na lako dostupnim regionalnim i nacionalnim podacima iz slubenih statistikih izvora i
ne oslanja se na informacije specifine za projekt, koje moe biti teko pribaviti i kojima moe nedostajati vanjske
valjanosti.
352 EU fondovi su tipino usmjereni i alocirani na NUTS 2 razinu, to sugerira ovu razinu administrativne i prostorne ralanjenosti.
Ako su projekti pak vrednovani i financirani na drugim razinama (npr. NUTS 3), metodologija se moe lako prilagoditi
koritenjem dodatno ralanjenih podataka. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/introduction
Primijenjena metodologija
Detaljnije, svakoj regiji (analiza moe biti izvrena na razini EU ili na razini pojedine drave) se pripisuje jedno od etiri
stanja trita rada putem analize klastera (vidi okvir ispod za vie detalja o metodologiji) te su odgovarajue regionalne
plae u sjeni i konverzijski faktori izraunati. etiri trina stanja su: prilino drutveno uinkovito (FSE),
kvazikejnizijanska nezaposlenost (QKU), urbani dualizam rada (ULD) i ruralni dualizam rada (RLD).
U FSE tritima rada, nezaposlenost frikcijska i rad je plaen pri graninoj vrijednosti, neovisno od distribucijskog
faktora. Regije karakterizirane ovom vrstom trita obino e biti one s visokim dohodcima, visoko urbanizirane, s
relevantnim ulaznim migracijskim tokovima i niskim stopama nezaposlenosti. QKU trita rada su pak karakterizirana
znaajnom rigidnou plae, koja je odraena u visokim slubenim stopama nezaposlenosti, kako kratkoronim tako i
dugoronim. Ova stanja se mogu pronai u regijama relativno niskog dohotka. Dvojna trita rada, karakterizirana
slubenim i neslubenim tritem rada, mogu biti uglavnom urbana (ULD), gdje prisutnost neslubenog trita rada
privlai radnike iz ruralnih podruja, ili ruralna (RLD), gdje viak rada upija poljoprivredni sektor i postoje visoke neto
emigracijske stope.
Odgovarajue empirijske formule koje e se koristiti za procjenu regionalne Stope plaa u sjeni (SWR) su iznesene ispod.
U temelju konkretnih formula koje se odnose na etiri stanja trita rada, je ideja da je neto drutveni troak rada u
regionalnoj ekonomiji socijalno ponderirana kombinacija prethodne (ex ante) i trenutne (postprojektne) drutvene
vrijednosti nove radne prilike.353 Ovo se prevodi u sljedeu temeljnu jednadbu:
Gdje se indeks R odnosi na regije, m1 je granina produktivnost radnika istisnutog projektom u njegovom/njezinom
ranijem sektoru aktivnosti, w2 je odraz plaa u konkurentnom tritu rada gdje radnici mogu biti zaposleni zahvaljujui
projektu, je regionalni ponder blagostanja i b, granina drutvena vrijednost paualni transfer potroaima. Sugerirani
odraz za b je predstavljen s b=(1) kao temeljnom pojednostavljujuom pretpostavkom da je sav dohodak radnika
potroen na potrona dobra. U onome to slijedi regionalni indeks je isputen i prikladni sektori i varijable su razmotreni
ovisno o odgovarajuem stanju trita rada regije.
U FSE tritu rada, drutveni oportunitetni troak moe biti pronaen kao:
Jed. 1,
Pri emu: w2 predstavlja trinu stopu plae u FSE manufakturalnom sektoru, a NPC je nominalni zatitni faktor kojim
se uzimaju u obzir iskrivljenja cijena na razini drave 354:
gdje GVA i GVA1 predstavljaju bruto vrijednost dodanu itavoj ekonomiji odnosno poljoprivredi. 1/NPC faktor preica
za izraavanje plaa putem cijena u sjeni, a w2 je odraz plaa na konkurentnom tritu rada. U regijama koje
karakterizira QKU trite rada, stopa plaa u sjeni se izraunava na sljedei nain:
Jed.2
gdje su regionalni ponderi dobrobiti a rw rezervacijska plaa.
353 Florio, 2014, str. 161

354 NPCEU je EU-27 prosjeni koeficijent nominalne zatite proizvoaa (NPC) koji prua OECD (2010), koji uzima u obzir
iskrivljenja cijena koja su posebno relevantna u poljoprivrednom sektoru, npr. zbog zajednike EU poljoprivredne politike.
U dualnim tritima rada, ako je regija uglavnom urbana (ULD sluaj), stopa plaa u sjeni je:
Jednadba 3
Gdje je: w1 prosjena regionalna stopa poljoprivredne plae a (1-t) predstavlja korist/porez na plae u sektoru. Konano,
stopa plaa u sjeni u ruralnim dualnim tritima rada (RLD sluaj) je:
Jednadba 4
Gdje se: NPC1 definira kao NPC ponderiran omjerom bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi iznad bruto dodane
vrijednosti u itavoj ekonomiji:
Kao ilustracija empirijske metodologije, koristei podatke iz Eurostata i Cambridge Econometrics na NUTS 2 razini za
godinu 2007, regije EU-27 zemalja su klasificirane prema tome kojem od etiri stanja trita rada pripadaju, razmotreno
putem snane analize klastera. Potom je izraunata vrijednost stope plaa u sjeni za svaku regiju, prema empirijskim
formulama predstavljenima iznad. Rezultirajui faktori konverzije su potom izraunati koritenjem podataka o
regionalnim trinim cijenama. Sljedea mapa prikazuje rezultate procedure klasteriranja.
Slika IV.1 Rezultati analize klastera: regionalna stanja trita rada
Klasterirani po BDP-u, stopi

nezaposlenosti, dugoronoj stopi
nezaposlenosti, ruralnosti i stopi migracije
Legenda
FSE: klaster 1
ULD: klaster 2
QKU: klaster 3
RLD: klaster 4
Izvor: Elaboracija autora iz Eurostatovih i Cambridge Econometrics podataka.
Empirijski rezultati su saeti u sljedeoj tablici.
to je jasno iz vrijednosti plaa u sjeni i faktora konverzije, i iz vizualnog pregleda mape koje predstavlja razliite
klastera i iz itanja saetih rezultata po klasteru, je to da su EU regije karakterizirane irokom varijabilnou, kao
unutarnjom
tako i izmeu zemalja. Najvii faktori konverzije su pronaeni, kao to je i oekivano, u FSE regijama, praeni regijama
koje karakterizira ULD trite rada. Najnii faktor konverzije koji odraava najvei kiln izmeu plaa u sjeni i trinih
plaa je zapaen u regijama s QKU karakteristikama, to sugerira da su iskrivljenja ovdje relevantna.
Empirijska vjeba je prema tome naglasila prisutnost prilino heterogenih uvjeta na tritima rada u EU regijama te
sugerira potrebu za prikladnim uzimanjem istih u obzir kad se vrednuje, iz CBA perspektive, poeljnost projekata koji se
financiraju iz EU fondova.
Tablica IV.1 Rezultati empirijske analize: plae u sjeni i faktori konverzije
Uvjeti na regionalnom tritu rada Stopa plae u sjeni po satu Faktor konverzije
FSE (prilino drutveno uinkoviti) 45.239 0.99
QKU (kvazikejnzijanska nezaposlenost) 12.111 0.54
ULD (urbani dualizam rada) 27.143 0.80
RLD (ruralni dualizam rada) 5.217 0.62
Izvor: Del Bo et al. (2011).

Aneks V. Postavljanje tarife, princip zagaiva plaa i analiza

priutivosti
Projekti mogu generirati prihode prodajom javnih usluga graanima, npr. vodnih i sanitarnih usluga, ili usluga
upravljanja vrstim otpadom. Ovi prihodi su odreeni koliinom usluge koja se prua i njenom cijenom, obino
odreenom u obliku tarife.
Pri postavljanju razine tarife, imaju se ispuniti princip punog povrata troka i princip zagaiva plaa.
Prema principu punog povrata troka, razina tarife e biti fiksirana tako da se povrate kapitalni trokovi investicije prije
javnih potpora te operativni i trokovi odravanja, ukljuujui trokove zamjene kratkorone opreme tijekom
referentnog razdoblja.
Primjena principa zagaiva plaa zahtijeva tarifnu strukturu koja takoer ukljuujue okoline i resursne trokove.
Tarifa treba biti modulirana tako da ohrabri uvoenje sustav naplate u kojima okoline trokove zagaenja i preventivnih
mjera snose oni koji uzrokuju zagaenje. Takoer, trebaju biti odraeni i resursni trokovi povezani s troenjem
okolinog resursa (npr. vode) (vidi okvir).
PRINCIP ZAGAIVA PLAA

Fundamentalni princip vrednovanja EU projekata je princip zagaiva plaa, koji u skladu s pravilima, treba
koristiti za moduliranje stope sufinanciranja. lanak 61 (Operacije koje generiraju neto prihode po zavretku)
kae sljedee: Neto prihod generiran po zavretku operacije tijekom odreenog referentnog razdoblja treba
biti odreen uzimajui u obzir
[] primjenu principa zagaiva plaa, i, ako je to prikladno, razmatranja pravinosti povezana s relativnim
prosperitetom dotine drave lanice ili regije
Sukladnost s principom zagaiva plaa zahtijeva sustave naplate proporcionalne drutvenim graninim
trokovima proizvodnje koji ukljuuju:
dugoroni granini troak okolinih usluga;
okoline trokove zagaenja i implementiranih preventivnih mjera;
trokove povezane s oskudnou koritenih resursa.
Izvor: Europska komisija (2013)
Iako uvoenje tarifa u skladu s principima punog povrata troka i zagaiva plaa moe implicirati nii doprinos od
EU355, prikladan sustav naplate ima pozitivan uinak na financijsku odrivost projekta.
U drugu ruku, u nekim sektorima koji pruaju javne usluge, poput okolinog i energetskog, moe se razviti rasprava o
kompromisu izmeu politike tarifa koje u potpunosti odraavaju troak i brige o priutivosti. Tradicionalno u sektorima
javnih usluga postoje unakrsne potpore od intenzivnih (bogatih) korisnika i slabih (siromanih) korisnika i od platia
poreza korisnicima, te je kompromisno rjeenje obino odgovornost regulatornog tijela drave lanice. Promotori
projekata u ovim sektorima trebaju adekvatno predstaviti i raspraviti kriterije koji se koriste za postavljanje tarife i
pitanja relativne priutivosti koja mogu utjecati na uspjeh i performans projekta.
355 Kad je metoda izrauna diskontiranog neto prihoda upotrjebljena kako bi se odredila EU pomo.
Analiza priutivosti
Koncept priutivosti odnosi se na sposobnost odreenih potroakih grupa na plaanje minimalne razine odreene
usluge356. U literaturi su prepoznati razliiti pristupi mjerenju priutivosti; meutim, najuobiajeniji nain je izraun tzv.
omjera priutivost, tj. grubog omjera izmeu izdataka dane komunalne usluge i ukupnog dohotka kuanstva. Sljedea
tablica u ilustrativne svrhe prua primjer omjera izdataka za neke odabrane EU drave i drave izvan EU.
Tablica V.1 Omjer izdataka i dohotka (%) za kuanstva
Drava Struja Mreni plin Centralno grijanje Hladna voda

Donjih 20% Ukupno Donjih 20% Ukupno Donjih 20% Ukupno Donjih 20% Total
Bugarska 10 9 3 2 16 16 5 4
Maarska 7 6 11 7 20 17 5 4
Poljska 10 7 7 5 13 14 4 3
Rumunjska 6 6 7 5 n.a n.a 6 5
Srbija 8 6 7 5 .
15 .
11 n.a n.a
Turska 10 7 29 8 13 13 .5 .4
Izvor: Florio, 2013, Network Industries and Social Welfare, based on Lampietti et al. (2007).
Sljedea lista principa treba biti potovana kad se izvrava analiza priutivosti.
Postavljanje opih limita priutivosti je pravo svake drave lanice i kad se to smatra potrebnim treba ih postaviti i
objaviti odgovorna nacionalna vlast na razini drave za svaku relevantnu uslugu/ sektor i primijeniti na sve projekte
razvijene za tu uslugu/ sektor bez izuzetka.
Kad se postavljaju limiti priutivosti za odreenu uslugu/ sektor, nacionalne vlasti trebaju takoer uzeti u obzir limite
priutivosti definirane za druge usluge/ sektore. Drave lanice su ohrabrene razviti opu politiku priutivosti i na
temelju nje praviti razliku izmeu pojedinih sektora.
Limiti priutivosti se naelno trebaju primijeniti samo na tarife koje plaaju rezidencijalni korisnici (tj. kuanstva) a ne
poduzea (industrijski i komercijalni korisnici) ili institucionalni korisnici/ potroai, osim ako za to ne postoji dobro
opravdanje.
Opi limit priutivosti ima biti izraen kao omjer priutivosti temeljen na podacima o dohotku kuanstva (npr. neto
raspoloivom dohotku kuanstva), kako bi se dozvolilo razlikovanje apsolutnih limita priutivosti meu razliitim
regijama ili podrujima unutar drave. Referentna dohodovna grupa za koju se postavljaju limiti priutivosti treba biti
jasno definirana.
U odsustvu istraivanja dohotka kuanstava za projektno podruje, procjene dohotka trebaju biti preuzete iz dostupnih
slubenih regionalnih statistika za zadnjih tri do pet godina. Predvianja treba izvriti usvajajui iste nacionalne/
regionalne makroekonomske prognoze (ukljuujui rast BDP-a, razvoj zaposlenosti i nezaposlenosti, bruto/ neto
plae) koje su raspravljene u prezentaciji konteksta projekta (vidi drugo poglavlje).
U sektorima za koje su postavljeni limiti priutivosti, tarife usluge naelno ne trebaju ii dalje od definiranog omjera
priutivosti357. Kad god je to potrebno, socijalni planer mora prepoznati mogua sredstva (ukljuujui, npr.,
progresivne tarife, vauere ili potpore358) kojima bi se osigurala socijalna priutivost za najsiromanija kuanstva u
jednu ruku, i financijska odrivost projekta u drugu. Naelno, ogranienja primjene principa zagaiva plaa
356 Vidi npr., Fankhauser i Tepic, 2007.

357 Meutim, u opravdani sluajevima, tj. kako bi se osigurala financijska odrivost investicije prikladne veliine, ipak moe
postojati potreba/mogunost privremenog poveanja tarife iznad limita priutivosti.
358 Tvorci politika pri razmatranju novih potpora trebaju, meutim, procijeniti njihov uinak na ishodine ekonomske i okoline
realnosti kako bi se osigurala konzistentnost s postojeim politika smanjenja potpora tetnih za okoli
(vidi: http://ec.europa.eu/environment/enveco/taxation/pdf/Harmful%20Subsidies%20Report.pdf).
i principa punog povrata troka zbog brige oko priutivosti trebaju, meutim, biti sagledana kao privremena
ogranienja i odrana toliko dugo dok postoji ogranienje priutivosti korisnika.
Kad su tarife koje plaaju rezidencijalni korisnici (kuanstva) prije projekta nie od definiranog limita priutivosti,
promotor projekta treba predloiti njihovo postupno prilagoavanje prema definiranom limitu. Prikladan ritam i
trenutak za takve prilagodbe treba biti takoer primjereno razmotren, tj. uparen s vidljivim znakovima napretka u radu
i/ili poboljanjima kvalitete usluge, kako bi se poveala prihvatljivost za korisnike. Jednom kad je projekt dovren i
korisnici mogu osjetiti poetak nove usluge/ poboljanja usluge, rezidencijalne tarife ne bi trebale u principu biti nie
od limita priutivosti.
Dugorono, cilj je postii puni povrat troka tarife, ukljuujui kapitalne i O&M trokove, u skladu s principom
zagaiva plaa i povezanim principom punog povrata troka. Ovo treba biti implementirano postupno tijekom
referentnog razdoblja, im to dopusti analiza priutivosti. U praksi, tarife trebaju biti stalno podeavane pratei
predvieni rast dohotka kuanstava. Za korisnike za koje ne postoji limit priutivosti, prikladna tarifa treba biti
primijenjena od prve godine rada projekta.
Adekvatni indikatori se mogu koristi kako bi se izrazila razina povrata troka uslune naknade/tarife koju plaaju
korisnici (npr. postotak niveliranih jedininih trokova359, izraunat ukljuujui ukupne O&M i kapitalne trokove).
Vrednovanje distributivnog uinka

Analiza priutivosti je preica za ukljuivanje razmatranja distribucije u vrednovanje projekta. S obzirom da cijene u
sjeni ne odraavaju dobro distribuciju projektnih trokova i koristi za korisnike i druge dionike, postoji potreba za
posebnom analizom uinka projekta na dobrobit specifinih ciljnih skupina.
Kao to je ilustrirano u odjeljku 2.9.11, preporueni pristup ovog vodia za analizu distribucijskih pitanja je upotreba
Matrice dionika, usvojena iz Vodia RALIPAG. Ipak, moe se primijeniti i jedna druga metoda, koja se sastoji od
izvoenja pondera dobrobiti iz procjena averzije drutvene nejednakosti pripisane dobitnicima i gubitnicima projekta.
Ova metoda je raspravljena ispod.
Kako bi se definirali ponderi dobrobiti, moemo se referirati na opadajuu graninu korisnost potronje: korisnost raste s
poveanjem potronje ali inkrementi postaju sve manji to vie troimo360. Elastinost granine korisnosti dohotka
kojom smo se ve bavili u Aneksu II u kontekstu drutvene diskontne stope mjeri ba ovaj uinak.
Pod nekim pretpostavkama361 ponderi dobrobiti normalizirani za prosjeno kuanstvo su strukturirani na

sljedei nain:
pri emu je: C prosjena razina potronje, Ci je per capita potronja u skupini, a e je elastinost granine korisnosti
dohotka362.
Prema tome, izraavajui uinak usvajanja pondera dobrobiti primjerom, uzmimo da postoji regija sa sljedeim
skupinama per capita dohotka : 3,000, 2,500 i 1,250 s prosjekom od 2,250 (vidi tablicu ispod).
359 Nivelirani troak je izraunat kao sadanja vrijednost trokova ivotnog ciklusa (kapitalnih i operativnih trokova) podijeljena
sa sadanjom vrijednou projektnog output (u fizikim jedinicama) tijekom referentnog razdoblja.
360 U sluaju uobiajeno pretpostavljene izoelastine funkcije drutvene korisnosti, izraz granine korisnosti je sljedei: MUy = Y-e.
Ako e dobije jedinstvenu vrijednost za to postoji odreena empirijska podloga, tada imamo: MUy = Y-1 = 1/Y.
361 Najvanija pretpostavka je ta da se izoelastina funkcija drutvene korisnosti primjenjuje i da je relevantna irom kompletnog
raspona dohodaka, tako da se ista vrijednost e odrava za sve dohodovne razrede.
362 Vidi Evans, Kula i Sezer (2005) za daljnju elaboraciju i mjerenje pondera dobrobiti u regionalnom kontekstu.
Tablica V.2 Primjer pondera dobrobiti
Razredi Potronja C (C / C i ) e=0 e=0.3 e=0.7 e=1.2
Visoki dohodak 3,000 0.75 1 0.9173 0.8176 0.7081

Srednji dohodak 2,500 0.90 1 0.9689 0.9289 0.8812
Niski dohodak 1,250 1.80 1 1.1928 1.5090 2.0245
Prosjek 2,250 1 1 1 1 1
Iz poreznog rasporeda moemo dobiti procjenu elastinosti granine korisnosti dohotka istom metodom koja je
objanjena u Aneksu II. Moemo lako uvidjeti iz tablice da se uz istu distribuciju dohotka, ponderi uvelike razlikuju
ovisno o vrijednosti e.
Parametar elastinosti je signal planiranja koji u principu treba biti dan analitiaru projektu od strane upravljake vlasti
na nacionalnoj razini. Grubo govorei, moemo rei da elastinost ravna nuli implicira jedinstvene pondere dobrobiti;
prema tome, 1 EUR je 1 EUR u smislu dobrobiti, tko god bili dobitnici ili gubitnici. Vrijednosti izmeu nule i jedan
e odgovarati umjerenoj averziji nejednakosti; e iznad jedan e usvojiti egalitarniji socijalni planeri.
Pretpostavimo, kao u tablici ispod, da je granina vrijednost dohotka jednaka 1.2 i da ukupne neto koristi projekta
doseu ENPV=300. Ove koristi bi se prije svega odnosile na kuanstva u nepovoljnom poloaju i koritenje pondera
dobrobiti dozvoljava pripisivanje vie vanosti ovim koristima. Posebice, koliina neto koristi (140) koje dobiva razred
niskog dohotka uz nae pondere vrijedi 283.43 a cjelokupni projekt je vrijedan 414.04. Ovaj uinak se dobiva
primjenom progresivne tarifne strukture tako da se stopa naplate poveava s poveanjima iznosa potronje.
Tablica V.3 Primjeri pondera za progresivni distribucijski uinak
Razredi Neto koristi Elastinost 1.2 Distribucijski uinak

Visoki dohodak 60 0.7081 42.49
Srednji dohodak 100 0.8812 88.12
Niski dohodak 140 2.0245 283.43
Ukupno 300 414.04
Meutim, u drugim situacijama, kao u tablici ispod, ponderi dobrobiti mogu smanjiti drutvenu vrijednost projekta. Ovaj
uinak se dobiva kad je postavljena regresivna tarifna struktura tako da se stopa naplate smanjuje dok se poveava iznos
potronje.
Tablica V.4 Primjer pondera za regresivni distribucijski uinak
Razredi Neto koristi Elastinost 1.2 Distribucijski uinak

Visoki dohodak 160 0.7081 113.29
Srednji dohodak 100 0.8812 88.12
Niski dohodak 40 2.0245 80.98
Ukupno 300 282.39
Aneks VI. Pristup spremnost na plaanje pri

vrednovanju izravnih i vanjskih uinka
Upotreba pristupa spremnost na plaanje

Kao to je prikazano u glavnom tekstu i u Aneksu III, pristup spremnost na plaanje (WTP), zajedno sa spremnou na
prihvaanje (WTA), moe biti korisno primijenjen za kvantificiranje izravnih koristi i utjecaj, bilo negativnih ili
pozitivnih, vanjskih uinaka na projekt363.
Tablica VI.1 ispod shematski prikazuje generalnu paradigmu upotrebe WTP/WTA pristupa u analizama trokova i
koristi investicijskih projekata.
Tablica VI.1 Dijagram paradigmatskog pristupa WTP/WTA u CBA
Cilj Projektni
uinak Projektni ishod Kojim se trguje/ne trguje Pristup kvantifikacije
vrednovanja
Kojim se trguje na iskrivljenom Faktori konverzije*
Input tritu
Trine cijene Kojim se ne trguje Granine cijene
Ukupna Kojim se trguje na iskrivljenom
vrijednost koristi Output Spremnost na plaanje
i troka tritu
(ili spremnost na
Kojim se ne trguje prihvaanje)
Kojim se ne trguje
Eskternalije Pozitivne/ negativne Dostupno trite okolinih Stvarna povezana
usluga trina cijena**
* Spremnost na plaanje samo u posebnim sluajevima,

vidi Aneks III.
**Gdje je to prikladno, tj. trina cijena odraava graninu tetu troka od zagaenja.
WTP mjeri maksimalni iznos koji bi ljudi bili spremni platiti kako bi doli do ishoda koje smatraju poeljnima, ili
alternativno, maksimalni iznos koji bi ljudi bili spremni platiti da izbjegnu ishode koje smatraju nepoeljnima. WTA
mjeri minimalni iznos novca koji bi prodavatelj bio spreman prihvatiti u zamjenu za dobro. U ekonomskoj teoriji,
ravnotene vrijednosti WTP i WTA su u principu ekvivalentne, tako da izbor izmeu WTP i WTA mjera odraava izbor
izmeu alternativnih hicksianskih mjerila dobrobiti (tj. kompenzirajua varijacija naspram ekvivalentne varijacije).
Ipak, empirijski je dokazano da pojedinci obiavaju davati vie procjene WTA nego WTP. To je tako jer ljudi obino
zahtijevaju veu monetarnu kompenzaciju u zamjenu za dobro koje imaju, u usporedbi s cijenom koju bi bili spremni
platiti za isto dobro koje nemaju. Iz ovog razloga, literatura predlae preferiranje koritenja WTP364. Prema tome, idui
odjeljci e se uglavnom referirati na koncept WTP, koji se ire koristi u CBA praksi.
Kao to je iznad istaknuto, output mogu ukljuivati i dobra i usluge zapravo prodane na tritu i eksternalije. U prvom
sluaju, ak i ako korisnici plaaju tarifu, naknadu ili carinu, ovo moe biti iskrivljeno i ne odraavati ukupni troak
proizvodnje ili dodatne drutvene koristi i troak koje zahtijeva proizvodnja tog dobra ili usluge365. U slinim
situacijama, monetarna razina financijskog dohotka nije istinska socioekonomska vrijednost output, ali je WTP koji
prua bolju procjenu drutvene vrijednosti dobra ili usluge od promatranih tarifa.
Vanost koritenja WTP pristupa je jednako evidentna kad projekt proizvodi eksternalije, za koje se ne plaa nikakva
monetarna kompenzacija. Eksternalije moraju biti internalizirane, tj. monetarno vrednovane i unijete u ekonomsku
analizu projekta.
363 WTP se takoer moe koristiti pri vrednovanju inputa koji ulaze u proizvodni proces projekta, ije koritenje u projektu dovodi
do prilagodbe u neto potranji drugih konzumenata tog dobra. Ovaj potonji metodoloki opseg primjene WTP je ve raspravljen u
Aneksu III.
364 Vidi takoer Aneks III o istoj temi.
365 Razni sluajevi iskrivljenja cijena promatrani na tritu su raspravljeni u glavnom tekstu ovog vodia.
I za pozitivne i za negativne eksternalije, WTP prua u veini sluajeva referentnu procjenu njihove drutvene
vrijednosti. Ovo omoguuje vrednovanje ukupnog unapreenja dobrobiti, uzevi u obzir promjene dobrobiti za sve
dobitnike i gubitnike projekta.
Vrednovanje uinka po okoli

Vanjski uinci projekta nastaju uglavnom zbog uinaka po okoli tijekom svih faza njegovog ivota366. Veina projekata
javne infrastrukture ima negativne ili pozitivne uinke na lokalni i globalni okoli367. Tipini uinci po okoli su
povezani s bukom, lokalnom kvalitetom zraka, emisijama staklenikih plinova, kvalitetom tla i podzemnih voda,
bioraznolikou i degradacijom krajobraza, i tehnolokim i prirodnim rizicima. Smanjenje ili poveanje kvalitete ili
koliine okolinih dobara i usluga proizvest e neke promjene, dobitke ili gubitke u drutvenim koristima povezanim s
njihovom upotrebom.
Npr., cestovna infrastruktura bi trebala smanjiti dostupnost korisnog ruralnog zemljita, promijeniti ruralni krajobraz,
poveati pritiske na bioraznolikost i negativno utjecati na kvalitetu zraka zbog poveanih prometnih tokova, lokalno, u
podrujima uz novu cestu. Svaki od ovih uinaka e smanjiti pruanje usluga ekosustava i sniziti ekonomske koristi.
Naprotiv, uinak (na planetarnoj razini) nove ceste na staklenike plinove moe rezultirati smanjenjem istih, zbog
smanjenog jedininog vremena putovanja, i nie potronje goriva vozila koje prevoze putnike i robu. Gledajui na te
uinke, projekt ima marginalno pozitivan uinak na okoli, u usporedbi sa situacijom bez projekta, jer ograniava
smanjenje pruanja okolinih usluga ekosustava i prema tome poveava ekonomske koristi.
Kao jo jedan primjer, investicije u objekte za postupanje s otpadom e smanjiti negativne okoline uinke na tlo, vodu i
zrak. Slino, investicije u sustave proiavanja otpadnih voda smanjuju zagaenja isputena na lokalnoj razini u
prirodni vodeni okoli (rijeke, jezera, more, prijelazne vode i estuarije). U oba primjera iznad, implementiranje projekta
osim to doputa opskrbu ispravnom uslugom (zbrinjavanje otpada u prvom i proiavanje otpadnih voda u drugom) u
korist korisnika (potroaa), rezultirat e vanjskim uinkom po okoli koji e poveati ekonomske koristi povezane s
pruanjem visokokvalitetnih okolinih usluga ekonomskim agentima (potroaima i proizvoaima).
U drugim sluajevima, uinak projekta po okoli moe biti vie neizravan, ali ne manje vaan. Ovo je sluaj npr., kod
investicija u smanjenje gubitka vode u vodnim mreama. Iako su glavni ciljevi projekta, naelno, utede u operativnim
trokovima i unapreenje kvalitete usluge korisnicima, ovi projekti takoer rezultiraju smanjenim koliina vode koje se
dobivaju iz prirodnih izvora i prema tome moe rezultirati ouvanjem ili ak unapreenjem pogoenog vodenog okolia.
Neuzimanje u obzir uinaka po okoli rezultirat e precjenjivanjem ili podcjenjivanjem drutvenih koristi projekta i
dovesti do loih ekonomskih odluka. Drugim rijeima, ekonomsko vrednovanje okolia pomae donositeljima odluka u
integriranju u proces donoenja odluka vrijednosti okolinih usluga koje pruaju ekosustavi. Izravni i vanjski uinci po
okoli moraju biti izraeni monetarno kako bi ih se integriralo u izraun homogenih ukupnih CBA indikatora neto koristi
(vidi okvir ispod).
Kad su dostupna trita okolinih usluga, najlaki nain mjerenja ekonomske vrijednosti je upotreba stvarne povezane
trine cijene. Npr., kad zagaenje mora smanji ulov ribe, trine vrijednosti za izgubljeni ulov se lako promatraju na
tritu ribe. Kad nema trita, cijena moe biti izvedena iz procedura netrinog vrednovanja. Ovo je sluaj npr. kod
zagaenja zraka jer se s istim zrakom ne moe povezati trina vrijednost. Preporueni pristup je prema tome
vrednovanje primjerene WTP (ili WTA) kako bi se kvantificirao troak/korist za okoli (vidi Sliku VI.1).
U iduim odjeljcima, ocrtane su glavne metode dostupne pri vrednovanju uinaka po okoli.
366 Eksternalije mogu takoer ukljuivati neokoline uinke, poput uinaka na urbane funkcije tijekom faze izgradnje infrastrukture
ili srednjorone ili dugorone uinke na iste funkcije zbog novih usluga koje omoguuje projekt (npr. zakreni promet zbog
dogaanja koji se odravaju na novoj izlobenoj strukturi). U veini sluajeva ove eksternalije se mogu tretirati poput onih
okolinih, tj. uvoenjem prikladnih WTP-ova u socioekonomsku analizu.
367 Ovi uinci ukljuuju one koji izravno utjeu na okoli (fiziki i bioloki), i one antropogene prirode, tj. na ljudsko zdravlje, na
svim razinama (lokalnoj, regionalnoj i globalnoj), ako je to sluaj.
Slika VI.1 Glavne metode vrednovanja

Ukupna ekonomska vrijednost
Vrijednost koritenja Vrijednost nekoritenja
Otkrivene preference Otkrivene preference Navedene preference

Surogatna trita Postojea trita Hipotetska trita
Dozni odgovor/ proizvodne funkcije
Nasumina Metoda Hedonistike Otklanjanje

korisnost/ troka cijene ponaanja Trine Modeli Kontingentno
modeli putovanja (WTP) cijene izbora vrednovanje
diskretnog (WTP) (WTP) (WTP/WTA) (WTP/WTA
izbora (WTP)
Trite nekretnina Trite rada Eksperimenti Kontingentno

(WTP) (WTA) izbora rangiranje
Uparene Kontingentni/
usporedbe zajedniki
rejting
Transferi koristi
Izvor: Pearce, Atkinson, i Mourato (2006).
UKUPNA EKONOMSKA VRIJEDNOST

Monetarna mjera promjene u pojedinevom blagostanju zbog promjene u kvaliteti okolia se zove ukupna
ekonomska vrijednost promjene. Ukupna ekonomska vrijednost resursa moe biti podijeljena u vrijednosti
koritenja i nekoritenja; tj. ukupna ekonomska vrijednost = vrijednosti koritenja + vrijednosti nekoritenja.
Vrijednost koritenja. Ovo se odnosi na drutvenu vrijednost kad ljudi zapravo koriste dobro ili ga
potencijalno koriste u budunosti (npr. rekreativne aktivnosti, produktivne aktivnosti poput poljoprivrede i
umarstva, itd.) kao i koristi izvedene iz dobara i usluga koje proizvodi ekosustav koje ekonomski agent
neizravno koristi (tj. proienje pitke vode filtrirane u tlu). One se zovu aktualne, opcijske i
neizravne vrijednosti. U ovom kontekstu, neizvjesnost proizlazi iz kombinacije pojedineve neizvjesnosti
u vezi budunosti i budue potranje za resursom i neizvjesnosti u vezi njegove budue dostupnosti.
Vrijednost nekoritenja. Za svakog pojedinca se moe pretpostaviti da pridaje vrijednost ne samo
blagostanju koje proizvodi postojanje dobra per se za njega/nju (vrijednost postojanja), ve i na blagostanje
koje nastaje drugim pojedincima dostupnou tog dobra, bilo u istoj generaciji (altruistika vrijednost) ili
buduim generacijama (vrijednost ostavtine). Vrijednosti nekoritenja su manje opipljive od vrijednosti
koritenja jer se ne odnose na fiziku potronju dobara i usluga.
Vrijednosti su izravno povezane s ekolokim uslugama koje proizvode ekosustavi koji ih podravaju. Smanjenje
u pruanju ekolokih usluga (zbog zagaenja, npr.) e vjerojatno smanjiti vrijednosti koje ljudi izraavaju o
kvaliteti okolia, s konanim rezultatom smanjenja u drutvenim koristima povezanima s tim. Vano je razumjeti
da ekonomska vrijednost ne mjeri okolinu kvalitetu per se; ve odraava preferencije ljudi u vezi te kvalitete.
Vrednovanje je antropocentrino u smislu da se odnosi na preference koje imaju ljudi.
Ukupna ekonomska vrijednost

(TEV)
Vrijednost Vrijednost
upotrebe neupotrebe
Izravna Filantropska
Neizravna upotreba
upotreba upotreba Vrijednost postojanja
Opcija Ostavtina &
Altruistika
upotreba
Opcija za buduu Koristi od Vrijednost Vrijednost

Izravne koristi upotrebu (izravna sekundarnih ostavtine postojanja bez
od upotrebe ili neizravna) dobara & (vrijednost za upotrebe/
primarnih dobara i usluga usluga (uklj. budue generacije potronja dobara
dobara nepotronu Altruistika ili usluga
upotrebu) vrijednost
(vrijednost za
druge)
Opskrbne usluge: Opskrbne usluge:
Graevno & ogrjevno Svjea voda
drvo Opskrbne usluge:
Hrana/stona hrana & Bioprospecting Svjea voda
Regulirajue usluge: Kulturalne usluge:
drugi umski proizvodi Skladitenje ugljena
Regulirajue usluge: Krajolik / krajobraz
(lateks) Skladitenje ugljena Identitet zajednice /
Bioprospecting: Kvaliteta zraka & Kvaliteta zraka
proienje vode integritet
bio-kemikalije, lijekovi Kulturalne usluge: Duhovna vrijednost
Svjea voda Kontrola erozije Krajolik/krajobraz
Upravljanje prirodnim Divlja/bioraznolikost
Kulturalne usluge: Rekreacija
Rekreacija opasnostima Obrazovanje/
Turizam Kulturalne usluge: znanost
Obrazovanje/znanost Krajolik, rekreacija Pratee usluge:
Pratee usluge: Kvaliteta tla
Kvaliteta tla
Izvor: EU (2013) Ekonomske koristi Mree Natura 2000
Funkcije doznog odgovora

Tehnika doznog odgovora smjera na uspostavu veze izmeu okolinih uinaka (odgovora) i fizikih uinaka po okoli
poput zagaenja (doza). Tehnika se koristi kad je dobro poznata veza doznog odgovora izmeu uzroka okolinog
oteenja, poput zagaenja zraka ili vode, i uinaka, npr. morbiditeta zbog zagaenja zraka ili kontaminacije vode
kemijskim proizvodima. Tehnika zahtijeva informacije prirodnih znanosti o fizikim uincima zagaenja i koristi ovo u
ekonomskom modelu vrednovanja. Ekonomsko vrednovanje bit e izvreno procjenom, putem proizvodnje ili korisne
funkcije profitnih varijacija poslovnih subjekata ili dobitaka ili gubitaka prihoda pojedinaca.
Dva koraka metode su:
izraun doze zagaivaa i funkcije receptora, i
ekonomsko vrednovanje izborom ekonomskog modela.
Kako bi se procijenio monetarni dobitak ili gubitak koristi zbog varijacije kvalitete okolie potrebna je analiza biolokih
i fizikalnih procesa, njihove interakcije s odlukama ekonomskih agenata (potroaa ili proizvoaa) i konani uinak na
dobrobit.
Glavna polja primjene metodologije su vrednovanje gubitaka (u usjevima, npr.) zbog zagaenja, uinci zagaenja na
ekosustave, vegetaciju i eroziju tla, i uinke urbanog zagaenja zraka na zdravlje, materijale i zgrade. Pristup ne moe
procijenit vrijednost nekoritenja.
Procjenjivanje spremnosti na plaanje

Razliite metode mogu biti usvojene za empirijsko procjenjivanje WTP kao mjere dobrobiti. Tri glavne metodoloke
kategorije (tj. metode otkrivene preferencije; metode navedene preferencije; metoda transfera koristi) raspravljene ispod
su utemeljene i konsolidirane kako u teoriji tako i u praksi CBA. Ipak, istraivanje u ovom podruju je u tijeku i
razvijaju se novi pristupi368. Metodologija je jo u razvoju i postojea vrednovanja nisu jo dovoljno vrsta za upotrebu u
transferu vrijednosti za CBA, ali duna razmatranja bit e dana buduim razvojima.
Metode otkrivene preference

Ovaj pristup implicira da je vrednovanje netrinih uinaka temeljeno na promatranju stvarnog ponaanja i, osobito, na
kupovinama uinjenima na stvarnim tritima. Konzekventno, fokus je na stvarnim izborima i impliciranoj spremnosti
na plaanje. Snaga ovih pristupa je u tome da su temeljeni na stvarnim odlukama koje donose pojedinci. Glavna slabost
je tekoa testiranja bihevioralnih pretpostavki u koje se metode pouzdaju. Glavne konkretne metode su:
metoda hedonistikih cijena/plaa;
metoda troka putovanja;
otklanjanje ili metoda defanzivnog ponaanja.
Metoda hedonistikih cijena/plaa

Fokus ove metode je u opaanju ponaanja na tritima za dobra povezana s onima koja analitiar vrednuje. Poetna
toka je injenica da su cijene mnogih trinih dobara funkcije paketa karakteristika. Npr., cijena stroja za pranje sua
obino ovisi o broju programa pranja, energetskoj uinkovitosti i pouzdanosti. Putem statistikih tehnika metoda
pokuava izolirati implicitnu cijenu svake od ovih karakteristika.
U netrinom vrednovanju metoda koristi dvije vrste trita:
trite nekretnina,
trite rada
S obzirom na trite nekretnina, kue mogu biti opisane pomou njihovih strukturalnih karakteristika (npr. broja soba),
lokacijskih karakteristika (npr. blizina kola), karakteristika susjedstva (npr. stope kriminala) i karakteristika okolia
(npr. buka cestovnog prometa). Metoda hedonistikih cijena treba prepoznati doprinos svake znaajne determinante
cijene kue kako bi se procijenila granina vrijednost na plaanje za svaku karakteristiku. Hedonistike studije trita
nekretnina su koritene kako bi se prepoznale vrijednosti netrinih dobara, poput prometne buke, zrakoplovne buke,
zagaenja zraka, kvalitete vode i blizine odlagalita. Kua blizu zrane luke, npr., bit e kupljena po nioj cijeni od kue
locirane u tiem podruju ako su sve ostale okolnosti jednake. Razlika u vrijednosti moe se gledati kao vrijednost
pripisana buci. Stvaranje urbanog parka u industrijskom podruju koje se vie ne koristi ili urbano unapreenje
susjedstva rezultira poveanjem trine cijene nekretnina u projektnom podruju. Ukupno poveanje vrijednosti imovine
je dobar odraz socioekonomske koristi projekta.
Na tritima rada, opaanje o razlikama u plaama izmeu poslova s razliitom izloenou fizikom riziku je koritena
kako bi se procijenila vrijednost izbjegavanja rizika smrti ili nesree.
368 Npr. britansko ministarstvo financija je nedavno objavilo novi dopunski vodi o tehnikama vrednovanja za analize trokova i
koristi koji dodaje pristup subjektivnog blagostanja standardnim metodama otkrivene i navedene preference. Pristup subjektivnog
blagostanja dobiva na popularnosti zadnjih godina (), koji pokuava mjeriti iskustva ljudi umjesto da otkriva njihove preference.
Pristup zadovoljstva ivotom koristi izvjeteno zadovoljstvo ivotom u istraivanjima poput ONS-ovog Integriranog istraivanja
kuanstava, koje je poelo ukljuivati pitanja o subjektivnom blagostanju ispitanika u travnju 2011., kako bi se vrednovali
netrini uinci. Pristup koristi ekonometrijske metode radi procjenjivanja ivotnog zadovoljstva koje pruaju netrina dobra, a
ovo je potom konvertirano u monetarni iznos procjenom uinka dohotka na ivotno zadovoljstvo. Pristup prema tome procjenjuje
uinak politika na to kako ljudi misle i osjeaju o svom ivotu u cjelini, umjesto procjenjivanja uinka na temelju onoga to ljudi
kau da ele i onoga to odabiru. (Fujiwara i Campbell, 2011, str. 7).
Konkretni problemi s ovim pristupom mogu biti manjak informacija o podacima kuanstava i injenica da se trine
karakteristike obiavaju kretati u tandem; esto je teko izmamiti neovisni uinak pojedine karakteristike. Za daljnje
informacije o tome kako izvriti analizu hedonistikih cijena, vidi relevantnu bibliografiju.
PRIMJER: HEDONISTIKA CIJENA ZA KVANTIFICIRANJE KORISTI

URBANOG POBOLJANJA
Projekt se tie malog susjedstva koje ukljuuje rezidencijalna i komercijalna podruja u gradu srednje veliine.
Socioekonomska korist intervencije moe biti vrednovana oekivanim poveanjem cijena nekretnina u susjedstvu
zbog poboljanih urbanih funkcija. Ovo je hedonistika cijena, bez obzira na to hoe li nekretnine biti zapravo
prodane.
Koritene povrine zgrada ine ukupno 535,500 etvornih metara. Uzevi u obzir razliite destinacije
upotrebe, prosjena cijena na tritu nekretnina je trenutno EUR 1,110/m2. Promatrajui trite nekretnina u
drugim distriktima istog grada i drugim gradovima slinih karakteristika, analitiari su zakljuili da se
prosjena cijena u podrujima koja su ve rehabilitirana, a koja je oito vea, moe biti postavljena na EUR
1,385/m2. Potencijalno poveanje u cijeni nekretnina je prema tome 1,385 1,110 = EUR 275/m2. Prema
tome ukupna korist projekta iznosi 535,500 x 275 = EUR 147,262,500.
Uzevi u obzir da se pozitivni uinak projekta na susjedstvo ne razvija u jednom trenutku, ve tijekom vremena,
ukupna korist izraunata gore, treba biti prikladno podijeljena na ispravan broj godina vremenskog okvira
analize. Npr., ako radovi urbane rehabilitacije traju idue tri godine, bit e primjereno alocirati tri jednaka
inputa, svaki od EUR 49,087,500, tijekom tree, etvrte i pete godine analize.
Izvor: Autori
Metoda troka putovanja

Pristup troka putovanja eli pripisati vrijednost pojedinevoj spremnosti za plaanje za pristup okolinim resursima,
npr. vanjskim rekreacijskim podrujima, promatranjem trokova koji se snose za pristup.
Temelj metode je opservacija da su putovanje i vanjska rekreacijska podruja da su komplementarni u smislu da se

vrijednost rekreacijskih podruja moe mjeriti referencom na vrijednosti izraene na tritima za putovanja u ta
podruja. Za zone locirane predaleko od podruja broj posjeta je nula jer troak putovanja nadmauje korist koja se
izvodi iz putovanja. Prema tome, vano je znati sljedee:
broj putovanja u vanjska rekreacijska podruja tijekom odreenog vremenskog razdoblja;
troak putovanja iz razliitih zona, podijeljen u razliite komponente:
monetarni trokovi; ukljuujui trokove putovanja, ulaznu cijenu (ako postoji), trokove na listu mjesta, trokove na
kapitalnu opremu nunu za potronju;
vrijeme provedeno u putovanju i njegovu vrijednost.
Konkretni problemi s ovim pristupom su povezani s putovanjima viestruke svrhe; zbog toga to mnoga putovanja
imaju vie od jedne destinacije, teko je prepoznati koji je dio ukupnog troka putovanja povezan s jednom odreenom
destinacijom. Jo jedan problem je taj metoda troka putovanja dozvoljava procjenu spremnosti za plaanje za cijelu
lokaciju, umjesto za odreeno svojstvo te ovo moe uiniti problematinom procjenu vrijednosti promjene jednog
atributa viedimenzionalnog dobra.
S obzirom da se samo koristi izravne potronje okolinih usluga razmatra u ovom pristupu, vrijednosti nekoritenja
(postojanje, altruizam i ostavtina) ne mogu biti razmotreni.
EMPIRIJSKA PROCJENA REKREACIJSKE VRIJEDNOSTI EKOSUSTAVA
Mendes i Proena (2005) pruaju primjer empirijske procjene rekreacijske vrijednosti ekosustava. Dokazali su
da je portugalski Peneda-Ger Nacionalni Park u stanju proizvesti znaajnu drutvenu korist, to bi moglo
opravdati alokaciju vie javnih sredstava u aktivnosti eko-turizma.
Poevi od generike ekonomske definicije da je granina rekreacijska vrijednost ekosustava jednaka koliini
koji bi posjetitelji platili za uivanje u aktivnostima rekreacije i razonode, autori su procijenili vezu izmeu
trokova koje snose putnici na lokaciju i broja poduzetih putovanja. Tijekom udarnih ljetnih mjeseci 1994.,
upitnici su distribuirani portugalskim graanima starijima od 18 godina koji su posjetili park u to vrijeme na
razdoblje jednako ili due od 24 sata. Informacije su prikupljene o broju dana boravka, dohotku,
geografskom porijeklu, troku putovanja, nainu prijevoza i razliitim demografskim karakteristikama.
Potranja za rekreacijom po putovanju je modelirana kao funkcija snoenog troka, dostupnog dohotka i
pojedinanih karakteristika (plus neovisni termin pogreke). Potroaki viak reprezentativnog posjetitelja je
izveden integriranjem funkcije rekreacijske potranje ponad relevantne promjene troka. Odatle, vrijednost
spremnosti na plaanje je procijenjena putem formule koju su predloili Grogger i Carlson (1991) i Englin i
Shonkwiler (1995).
Rezultati pokazuju da je jedan dan rekreacije vrednovan s 124 EUR (cijene iz 2005.) za prosjenog
reprezentativnog posjetitelja iz uzorka. Uzmemo li u obzir otprilike 12 000 posjetitelja kampa godinje, ovo
generira korist od 1,488,000 EUR.
Izvor: Florio (2014)
Otklanjanje ili metoda defanzivnog ponaanja

Glavna pretpostavka otklanjajue metode vrednovanje je ta da se pojedinci mogu izolirati od netrinog dobra
usvajanjem skupljivih ponaanja kako bi ga izbjegli. Troak ovih ponaanja moe biti predstavljen dodatnim vremenom
ili restrikcijama koje nameu na to to bi pojedinci inae eljeli raditi.
Drugi nain izbjegavanja izloenosti odreenom netrinom dobru je kupnja trinog dobra koje bi branilo potroaa
od loeg (defanzivni izdaci). Vrijednost svake od ovih kupnji moe biti smatrana implicitnom cijenom netrinog
dobra koje pojedinci ele izbjei.
Primjer moe biti ugradnja prozora s dvostrukom izolacijom kako bi se smanjila izloenost buci cestovnog prometa.
Dvostruka izolacija je trino dobro koje se moe promatrati kao zamjena za netrino dobro (odsustvo buke cestovnog
prometa) pa se tako troak kupovine moe smatrati cijenom netrinog dobra. Konkretni problemi ovog pristupa mogu
biti:
defenzivni izdaci esto predstavljaju djelominu procjenu vrijednosti netrinog dobra koje pojedinci ele izbjei;
mnoga otklanjajua ponaanja ili defenzivni izdaci povezani su sa zajednikim produktima (npr. grijanje i izolacija od
buke);
pojedinci ili poslovni subjekti mogu poduzeti vie od jednog oblika otklanjajueg ponaanja kao odgovor na bilo
kakvu promjenu u okoliu.
Metode navedene preference

Metode pristupa navedene preference su temeljene na istraivanjima i izmamljuju oekivano budue ponaanje ljudi na
tritima. Putem prikladno izraenog upitnika, opisano je hipotetsko trite na kojem se moe trgovati dotinim dobrom.
Nasumini uzorak ljudi je potom zamoljen da izraze svoju maksimalnu spremnost na plaanje (ili spremnost na
prihvaanje) pretpostavljene promjene u razini pruanja dobra.
Glavna snaga metoda temeljenih na ovom pristupu je predstavljena u fleksibilnosti koju mogu osigurati. Uistinu, one
doputaju vrednovanje skoro svih netrinih dobara, kako iz ex ante tako i iz ex post perspektive. Nadalje, ova
metodologija je u stanju obuhvatiti sve vrste koristi od netrinog dobra ili usluge, ukljuujui tzv. vrijednosti
nekoritenja.
Glavne konkretne metode su:
kontingentna metoda vrednovanja,
metoda modeliranja izbora

Kontingentna metoda vrednovanja

Cilj kontingentne metode vrednovanja je izmamiti pojedinane preference, izraene monetarno, za promjene u koliini
ili kvaliteti netrinog dobra ili usluge.
Kljuni element u svakoj studiji kontingentnog vrednovanja je pravilna izrada upitnika. Cilj upitnika je odrediti procjene
pojedinaca o tome koliko njima vrijedi promjena ili izbjegavanje promjene. Kako bi se provelo kontingentno
vrednovanja vrijedno je vremena:
istraiti stavove i ponaanje povezano s dobrima koja e biti vrednovana u pripremi za odgovaranje na vrednujue
pitanje kako bi se otkrili najvaniji ishodini imbenici koji pokreu stavove ispitanika o javnom dobru;
predstaviti ispitanicima kontingentni scenarij koji prua opis dobra i uvjeta pod kojim ono hipotetski ima biti prueno.
Zavrna pitanja trebaju ciljati na odreivanje koliko bi oni vrednovali dobro ako bi se suoili s prilikom da ga steknu
pod odreenim uvjetima;
postaviti pitanja o socioekonomskim i demografskim karakteristikama ispitanika kako bi se provjerilo u kojoj je mjeri
uzorak istraivanja reprezentativan za involviranu populaciju;
pitati ispitanike o tome bi li bili spremni platiti odreeni iznos za dobro; ako je odgovor afirmativan, ispitiva bi
ponovio pitanja podiui malo cijenu sve dok ispitanik ne izrazi nespremnost na plaanje specificiranog iznosa.
Na kraju procesa istraivanja, analitiari koriste prikladne ekonometrijske tehnike kako bi izveli mjerila dobrobiti, poput
prosjene ili medijanske spremnosti na plaanje te kako bi prepoznali najvanije determinante spremnosti na plaanje. U
pogledu statistikih indikatora koji se koriste, medijan bi mogao biti najbolji za predvianje onoga to je veina ljudi
zapravo spremna platiti jer za razliku od prosjeka ne pridaje toliko znaaj ekstremnim primjerima.
Problemi s kontingentnim vrednovanjem su povezani s vjerojatnou da ispitanici nee potpuno razumjeti scenarij ili to
je odnosno dobro, ili da nisu spremni pripisati monetarnu vrijednost odreenim dobrima (poput npr. vrijednosti ljudskog
ivota). Dodatno, Carson i Groves (2007) istiu da je poveanje pruanja javnog dobra za koje se trai samo dobrovoljni
doprinos naelno precijenjeno: ovo je zato to ispitanici imaju poticaj proi badava kako bi poveali anse za pruanje
eljenog dobra bez da za njega moraju platiti.
Metoda modeliranja izbora

Modeliranje izbora (CM) je metoda za modeliranje preferenci u vezi dobara temeljena na ispitivanju, kad su dobra
opisana prema svojim atributima i razini tih atributa. Ispitanici imaju razliite alternativne opise dobara diferenciranne
prema njihovim atributima i razinama, te se od njih zahtijeva da rangiraju alternative, da ih ocijene ili da odaberu
preferiranu opciju. Ukljuivanjem cijene/troka kao jednog od atributa dobra, spremnost na plaanje moe biti izravno
dobivena iz rangiranja, ocjenjivanja ili izbora. Takoer, u ovom sluaju, metoda dozvoljava mjerenje vrijednosti
nekoritenja.
Glavne varijante predloene u specijalistikoj literature su opisane u sljedeoj tablici:
Glavne varijante CM metode Zadac

Eksperimenti izbora Odaberi izmeu dvije ili vie alternativa i(pri emu je jedna status quo)
Kontingentno rangiranje Rangiraj niz alternativa
Kontingentno ocjenjivanje Ocijeni alternativne scenarije na skali od 1 do 10
Uparena usporedba Ocijeni parove scenarija na slinoj skali
Glavne snage ove metode su:
kapacitet za noenje sa situacijama gdje su promjene viedimenzionalne, zahvaljujui sposobnosti da odvojeno

prepozna vrijednost specifinih atributa dobra;
mogunost ispitanika da koriste viestruki izbor (npr. varijante u eksperimentima izbora) kako bi izrazili svoju
preferencu za vrednovano dobro u rasponu platnih iznosa;
pouzdavanjem u ocjenjivanje, rangiranje i izbore, i neizravnim izvoenjem iz spremnosti za plaanje ispitanika,

metoda nadilazi neke probleme povezane s metodom kontingentnog vrednovanja.
Glavne slabosti su:
tekoe koje ispitanici iskuavaju pri noenju s kompleksnim viestrukim izborima ili rangiranjima;
neuinkovitost u izvoenju vrijednosti za niz elemenata implementiranih politikom ili projektom. Za ove vrste
vrednovanja treba preferirati kontingentne metode; ;
procjena spremnosti na plaanje je osjetljiva na izradu studije. Npr., izbor atributa i razina predstavljenih ispitanicima
i nain na koji su izbori predstavljeni ispitanicima (upotreba fotografija, opis teksta, itd.) mogu utjecati na vrijednost
procjena.
Metoda transfera koristi

Razvoji u ponaanju politika su istaknuli relevantnost tzv. pristupa transfera koristi (ili metode) u procjeni netrinih
dobara, posebice okolinih dobara i usluga (Pearce, Atkinson i Mourato, 2006). Ova metoda se sastoji od uzimanja
jedinine vrijednosti za netrino dobro procijenjene u izvornoj studiji i koritenja te procjene, poslije nekih prilagodbi,
za vrednovanja koristi (ili trokova) koji proizlaze kad se politika ili projekt primijene drugdje.
Metoda transfera koristi moe biti definirana kao upotreba dobre procjene na jednoj lokaciji, lokaciji studije kao odraz
za vrijednosti istog dobra na drugoj lokaciji, lokaciji politike. Npr., pruanje netrinog dobra na lokaciji politike
moe se odnositi na jezero na odreenoj geografskoj lokaciji. Ako dostatni podaci nisu dostupni za tu dravu, analitiari
mogu koristiti vrijednosti za sline uvjete u dravama bogatima podacima.
Interes prikazan za ovaj pristup postoji zbog prilike da se smanji potreba za skupim i dugotrajnim izvornim studijama
vrijednosti netrinih dobara. Nadalje, transfer koristi moe se koristiti za procjenu je li ili nije detaljnija analiza vrijedna
vremena.
Jasno, glavna prepreka upotrebi ovog pristupa je ta da transfer koristi moe dovesti do izuzetno pristranih procjena, iako
su oito prosudba i uvid potrebni za sve osnovne korake povezane s poduzimanjem transfera koristi. Npr., informacija
treba biti dobivena o osnovnoj kvaliteti okolia, promjenama i relevantnim socioekonomskim podacima.
Transfer koristi se oito izvrava u tri koraka:
prikupljanjem postojee literature o predmetu koji se istrauje (rekreacijska aktivnost, ljudsko zdravlje, zagaenje
zraka i vode, itd.;)
procjena usporedivosti odabranih studija (slinost okolinih usluga ili koristi koje se vrednuju, razlika u prihodu, dob i
druge socioekonomske karakteristike koje mogu utjecati na vrednovanje);
izraun vrijednosti i njihov transfer u novi kontekst vrednovanja.
Kljuna faza je izbor postojeih procjena ili modela i dobivanje procijenjenih uinaka za lokaciju politike. Dodatno,
populacija na relevantnoj lokaciji politike mora biti odreena.
Prilagodbe su obino preporuljive kako bi se odrazile razlike na izvornim lokacijama studije i novim lokacijama
politike. Analitiar moe odabrati tri kljune vrste prilagodbe za poveanje sofisticiranosti:
neprilagoeni transfer spremnosti za plaanje. Ovaj postupak implicira jednostavno posuivanje procjena
napravljenih na lokaciji studije i upotreba tih procjena na lokaciji politike, to ima oitu prednost u smislu
jednostavnosti;
transfer spremnosti na plaanje s prilagodbom (transfer vrijednosti). Moe biti korisno modificirati vrijednosti iz
podataka lokacije studije kako bi se odrazila razlika u odreenoj varijabli koja karakterizira lokacije; npr. vrijednosti
mogu biti prilagoene putem multiplikacije koritenjem omjera izmeu razine dohotka sluaja studije i razine dohotka
sluaja politike;
transfer funkcije spremnosti na plaanje. Sofisticiraniji pristup je transfer koristi ili funkcije vrijednosti s lokacije
studije na lokaciju politike. Prema tome, ako je poznato da je spremnost na plaanje za dobro na lokaciji studije
funkcija, kao prvo raspona fizikih obiljeja lokacije a kao drugo njegove upotrebe i kao tree skupa socioekonomskih
karakteristika populacije na lokaciji, tada se same informacije mogu koristiti kao dio postupka transfera.
PRIMJER: METODA TRANSFERA KORISTI U VREDOVANJU

SPREMNOSTI NA PLAANJE U PROIAVANJU OTPADNIH VODA
Metodu transfera koristi je upotrijebila Europska komisija pri vrednovanju spremnosti na plaanje (WTP) za
izgradnju devet postrojenja za proiavanje otpadnih voda u 8 opina Ra de Vigo (panjolska).
Implementiran izmeu 1995 i 2000, infrastrukturni projekt je adresirao unapreenje kvalitete ivota
korisnika, zahvaljujui mogunosti uivanja istije vode i brojnijih plaa za kupanje. Referentne studije za
mjerenje WTP za proiavanje otpadnih voda u Ra de Vigo su odabrane iz baze podataka od 40 sluajeva
(amerika Agencija za zatitu okolia 2000a, 2000b, 2000c; Kllstrm 2010) na temelju dva kriterija: vrste
projekta i socioekonomskog konteksta drave. U pogledu prvoga, odabrani su samo su projekti proiavanja
otpadnih voda koji su bili uinkoviti u unapreenju kvalitete vodnog bazena i u kojima je sustav kanalizacije
ve postojao, kao u opinama Ra de
Vigo. Za odabir najslinijeg socioekonomskog konteksta, vrednovatelji su razmotrili projekte u onim dravama
koje su bile klasificirane kao visoko razvijene ili vrlo visoko razvijene, prema UNDP Indeksu ljudskog razvoja iz
2011. Ova prva dva koraka su omoguila prepoznavanje 28 projekata u razliitim dravama svijeta. WTP
vrijednosti koje su se odnosile na svaki od 28 odabranih projekata su podijeljene s nacionalnim per capita BDP-
om koji je uzet kao odraz razlika u per capita dohotku.
WTP za projekt u Ra de Vigo je potom izraunata kao prosjena WTP za 28 projekata razmotrenih,
ponderirana prema BDP-u, i potom ponderirana prema panjolskom per capita BDP-u. Ovo je iznosilo 88.11
EUR po kuanstvu (cijene iz 2011). Opisana metodologija implicitno predmnijeva elastinost dohotka WTP-a
jednaku 1, to znai da je omjer WTP vrednovane u svakoj od 28 referentnih drava i u Ra de Vigo
ekvivalentan omjer per capita BDP-a na razliitim lokacijama.
Izvor: Europska komisija (2012)
Za sve vrste prilagodbi, kvaliteta izvorne studije je od najvee vanosti za validnost metode. Neke baze podataka su
postavljene kako bi omoguile transfer koristi. Ovo je sluaj s EVRI bazom podataka369 koju su razvili Environment
Canada i amerika Agencija za zatitu okolia (Environment Protection Agency). Vie od 700 studija je trenutno
dostupno u bazi podataka ali samo manji broj je europskog porijekla i ova injenica smanjuje upotrebljivost baze
podataka u europskom kontekstu. GEVAD je online europska baza podataka, koju su osnovali Europski socijalni fond i
sredstva grke vlade. Cilj projekta je stvoriti besplatnu online bazu podataka okolinog vrednovanja, prikupljanjem
kritine mase europskih studija vrednovanja. Oko 1400 studija je pregledano, s fokusom na one relevantnije za Europu.
Naglasak je takoer stavljen na najrecentnije rezultate istraivanja. Dosad je vie od 310 studija ukljueno u GEVAD
bazu podataka. Ove studije su klasificirane prema okolinoj prednosti, dobru ili usluzi koji su vrednovani (npr.
pogodnosti, kvaliteta vode i zraka, kontaminacija zemljita, itd.), koritenoj metodi vrednovanja, glavnom autoru i
zemlji lokacije studije.370
369 Baza podataka je dostupna putem sljedee poveznice: http://www.evri.ca/

370 Baza podataka je dostupna putem sljedee poveznice: http://www.gevad.minetech.metal.ntua.gr/
NEKE PROCJENE VOSL U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU

Kao to je objanjeno u glavnom tekstu, spremnost na plaanje za smanjenje rizika smrtnosti je obino izraena
kao vrijednost statistikog ivota (VOSL). Sljedea tablica ima mnotvo procjena VOSL, uglavnom u
Ujedinjenom kraljevstvu. Postoji neto nelagode u koritenju vrijednosti statistikog ivota u kontekstima gdje je
preostalo malo godina za pogoene pojedince te je ovo dovelo do upotrebe vrednovanja godine ivota
izvedenih iz VOSL. Npr., postoji zabrinutost da su procjene VOSL iz studija nesrea na radnom mjestu (koje
obiavaju pogaati zdrave, sredovjene odrasle osobe) i cestovnih nesrea (koje obiavaju pogaati pojedince
medijanske dobi) previsoke kad se transferiraju u okoline kontekste gdje uinci zagaenja zraka povezani sa
smrtnou obiavaju najvie pogaati vrlo stare ili one s ozbiljnim respiratornim problemima.
Studija Vrsta studije Kontekst VOSL u milijunima $

(godinje cijene)
rizika
Markandya et al. 2004 Kontingentno Smanjenje rizika smrtnosti 1.22.8
vrednovanje izmeu dobi od 70 i 80 0.70.8
godina izvan konteksta 0.91.9
(2002)3
Chilton et al. 2004 Kontingentno Uinci na smrtnost zagaenja 0.31.5
vrednovanje zraka (2002) 3,4
Chilton et al. 2002 Kontingentno Ceste (R), eljeznice (Ra) Ratios:
vrednovanje Ra/R=1.0036
Beattie et al.1998 Kontingentno Ceste (R) i kuni poari (F) 5.73
Carthy et al. 1999 vrednovanje
Kontingentno Ceste 1.42.3
vrednovanje/ishodi (2002) 3,5
vjerojatnosti
Siebert and Wie 1994 Rizik plae Rizik zanimanja 13.5
(2002)3
Elliott and Sandy 1996 Rizik plae Rizik zanimanja 1996: 1.2
(2000)3
Arabsheibani and Marin Rizik plae Rizik zanimanja 1994: 10.7

2000 (2000)3
Napomena: 1: medijan pregledanih studija; 2: raspon varira s razinom smanjenja rizika; nii VOSL-ovi za vea
smanjenja rizika.
3: Bruto nacionalni dohodak u funtama konvertiran u amerike dolare putem omjer per capita stopa pariteta kupovne
moi izmeu Ujedinjenog kraljevstva i Sjedinjenih drava. Raspon odraava razliita smanjenja rizika. 4: temeljeno
na spremnosti za plaanje za produenje ivota za jedan mjesec pretpostavivi 40 godina preostalog ivota. 5:
temeljeno na dotjeranim srednjim vrijednostima. 6: ova studija je traila ispitanikova relativna vrednovanja rizika u
odnosu na rizik od smrti u cestovnoj nesrei. Brojevi prijavljeni ovdje su iz uzorka iz 2000. a ne uzorka iz 1998.
Izmeu dva razdoblja uzimanja uzoraka u Londonu se dogodio veliki eljezniki sudar.
Izvor: Pearce, Atkinson i Mourato (2006).
Aneks VII. Indikatori performansa projekta
Ovaj aneks objanjava kako koristiti glavne indikatore performansa projekta za CBA analizu: neto sadanju vrijednost,
internu stopu povrata (IRR) i omjer koristi i troka (B/C).
Neto sadanja vrijednost

Neto sadanja vrijednost projekta je zbroj diskontiranih neto tokova projekta. Neto sadanja vrijednost je vrlo koncizan
indikator performansa investicijskog projekta: predstavlja sadanju koliinu toka neto koristi (tj. koristi prije trokova)
generirane investicijom izraen kao jedinstvena vrijednost istom mjernom jedinicom koja se koristi u raunovodstvenim
tablicama.
Vano je naglasiti da je ravnotea trokova i koristi u ranim godinama projekta obino negativna i da trebaju proi
godine prije nego to postane pozitivna. Kako se smanjuju s vremenom, negativne vrijednosti u ranim godinama imaju
vie teine od pozitivnih koje nastupaju u kasnijim godinama ivota projekta. Vrijednost diskontne stope i izbor
vremenskog okvira su kljuni za odreivanje neto sadanje vrijednosti projekta.
Neto sadanja vrijednost je vrlo jednostavan i precizan indikator performansa. Pozitivna neto sadanja vrijednost, neto
sadanja vrijednost >0, znai da projekt generira neto korist (jer je zbroj ponderiranih tokova trokova i koristi
pozitivan) i da je naelno poeljan bilo u financijskom ili u ekonomskom smislu. Kad se razmatraju razliite opcije,
rangiranje neto sadanjih vrijednost alternativa naznaava najbolju opciju. Npr. na slici VII.1, projekt 1 je poeljniji od
projekta 2 jer pokazuje viu neto sadanju vrijednost za sve diskontne stope (i) koje su primijenjene.
Postoje sluajevi u kojima neto sadanja vrijednost jedne alternative nije vea od druge ili nije za svaku vrijednost i. Ovo
je zbog fenomena koji se naziva prebacivanje. Prebacivanje nastupa kad se krivulje neto sadanje vrijednosti sijeku
jedna s drugom, kao u slici VII.2. S diskontnom stopom iznad x, projekt 1 ima viu neto sadanju vrijednost; s
diskontnom stopom ispod x, projekt 2 e imati bolji performans. Kako bi se odabrala najbolja opcija, kljuna je
definicija diskontne stope (i IRR se ne moe koristiti kao pravilo odluke).
Slika VII.1 Rangiranje projekata po neto sadanjim vrijednostima Figure VII.2 Sluaj prebacivanja
NPV NPV
Projekt 1
Projekt 1
Projekt 2
i x i
Projekt 2
Interna stopa povrata

Interna stopa povrata (IRR) je definirana kao diskontna stopa koja podeava neto sadanju vrijednost tokova trokova i
koristi investicije. IRR je indikator relativne uinkovitosti investicije, i treba ga koristiti s oprezom. Veza izmeu neto
sadanje vrijednosti i IRR je prikazana na grafikonu ispod.
Slika VII.3 Interna stopa povrata Slika VIII.4 Viestruki IRR

NPV NPV
IRR
i i
IRR IRR IRR
Ako se znak neto koristi promijeni u razliitim godinama ivotnog vijeka projekta (npr.: - + - + -, itd.), mogu postojati
viestruke IRR za pojedini projekt. U ovim sluajevima IRR pravilo odluivanja je nemogue implementirati. Primjeri
ove vrste projekta su rudnici i nuklearne elektrane, koji esto imaju velike novane odljeve na kraju projekta zbog
trokova razgradnje.
IRR rangiranje moe voditi u krivom smjeru, te s obzirom da su informacijski zahtjevi za izraun ispravne neto sadanje
vrijednosti i IRR isti, osim diskontne stope, uvijek se isplati izraunati neto sadanju vrijednost projekta. Postoje mnogi
razlozi koji govore u prilog pravila odluivanja neto sadanje vrijednosti (vidi Ley, 2007).
IRR ne sadri bilo kakve korisne informacije o ukupnoj ekonomskoj vrijednosti projekta. Ovo moe biti ilustrirano
grafiranjem neto sadanje vrijednosti kao funkcije diskontne stope (r). Razmotrite sliku VII.5, koja prikazuje raspored
neto sadanje vrijednosti za dva alternativna projekta. Projekt A ima bitno viu neto sadanju vrijednost za svaku
diskontnu stopu u ekonomski relevantnom rasponu (tj. za svaki r manjih od 30%), ipak os presijeca lijevo od projekta B,
i konzekventno ima niu IRR tj. IRRA= 40% < IRRB = 70%.
Slika VII.5 IRR i neto sadanja vrijednost dviju meusobno iskljuivih alternativa
4
NPV in Millions of USD
Projekt A
IRR za A :
IRR za B :
40%
2 70%
P projekt
0 B
-2
10%
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
Diskontna
stopa
Izvor: Ley (2007).
S obzirom da dobrobit ovisi o neto sadanjoj vrijednosti, a ne o IRR, jasno je da projekt A dominira nad projektom B.
Npr. neto sadanja vrijednost A(r) nadmauje neto sadanju vrijednost B(r) za otprilike USD 1.6 milijuna za diskontnu
stopu oko 10%. Druge manjkavosti interne stope povrata su:
osjetljivost na ekonomski ivot: kad se usporeuju projekti s razliitim ekonomskim ivotima, IRR pristup uveava
dostavljivost projekta kratkog ivotnog vijeka jer je IRR funkcija i vremenskog razdoblja i veliine kapitalnog izdatka;
osjetljivost na vremenski nastup koristi: kod projekata koji ne donose koristi za mnogo godina, IRR obiava biti nii u
usporedbi s projektima s dosta ravnomjernom distribucijom koristi tijekom vremena, iako neto sadanja vrijednost
prvonavedenih moe biti via;
IRR indikator se ne moe nositi sa sluajevima u kojima se koriste diskontne stope koje variraju s vremenom. U tim
sluajevima, neto sadanja vrijednost dozvoljava jednostavno inkorporiranje promjene diskontne stope u izraun.
Jedna prednost IRR (pod razumnim pretpostavkama) je ta da je to isti broj, i to ini lakim usporeivanje projekata koji
su slini, osim po veliini.
Omjer koristi i trokova (B/C)

Omjer koristi i trokova je sadanja vrijednost projektnih koristi podijeljena sa sadanjom vrijednou projektnih
trokova. Ako je B/C>1, projekt je prikladan jer su koristi, mjerene sadanjom vrijednou ukupnih priljeva, vee od
trokova, mjerenih sadanjom vrijednou ukupnih odljeva.
Poput IRR, ovaj omjer je neovisan o veliini investicije, ali u usporedbi s IRR on ne generira dvosmislene sluajeve i iz
tog razloga moe komplementirati neto sadanju vrijednost pri rangiranju projekata na koje se odnose proraunska
ogranienja. U tim sluajevima, B/C omjer moe biti koriten za procjenu uinkovitosti projekta.
Glavni problem s ovim indikatorom su:
osjetljiv je na klasifikacije uinaka projekta kao koristi umjesto kao trokova. Relativno je uobiajeno da se uinci
projekta mogu tretirati i kao koristi i kao smanjenja troka i vice versa. S obzirom da omjer koristi i troka nagrauje
projekte niskog troka, smatranje pozitivnog uinka smanjenjem troka umjesto koriu bi rezultiralo umjetnim
poboljanjem indikatora;
nije prikladan za meusobno iskljuive projekte. S obzirom da je rije o omjeru, indikator ne razmatra ukupni iznos
neto koristi i prema tome rangiranje moe vie nagraditi koji doprinose manje ukupnom poveanju javne dobrobiti.
Prikladan sluaj za koritenje B/C omjera su ogranienja kapitalnog prorauna. Sljedea tablica prua primjer rangiranja
projekata u sluaju proraunskog ogranienja od 100.
Tablica VII.1 Omjer koristi i trokova u sluaju proraunskih ogranienja
PV PV Neto sadanja PV(I) / PV(O)

(O) (I) vrijednost
Projekt A 100 200 100 2.0
Projekt B 50 110 60 2.2
Projekt C 50 120 70 2.4
Gledajui neto sadanju vrijednost, preferirani projekt je A, dok su projekti rangirani A, C, B. Ali gledajui omjere
izmeu PV(I) i PV(O), C je favorizirani projekt. S obzirom da je ogranienje budeta 100 i da je PV(O) projekta C 50,
projekt B, drugi po rangu, takoer moe biti poduzet. Rezultirajua neto sadanja vrijednost (neto sadanja
vrijednost(B)+ neto sadanja vrijednost (C) je 130, to je vie od neto sadanje vrijednosti projekta A.
Aneks VIII. Probabilistika analiza rizika

Neizvjesnost inherentna analizi trokova i koristi
Predvianje budue vrijednosti varijabli, to je potrebo u ex ante projektnoj analizi, podrazumijeva neizbjean stupan
neizvjesnosti. Neizvjesnost je inherentna i za interne faktore CBA modela (poput, npr. vrijednosti uteda vremena,
hedonistikih cijena u urbanom podruju, vremenskog trenutka dovrenja investicije, vrijednosti dodatnog ili
izbjegnutog CO2, itd.) i u faktorima koji su izvan CBA modela (npr., budue cijene inputa i outputa projekta, stvarni
troak investicije, stvarni broj buduih korisnika usluge projektne infrastrukture, itd.). U prvospomenutom sluaju
neizvjesnost proizlazi iz analitiareve procjene najprikladnijih vrijednosti postavljenih za parametre modela, neovisno o
predvianjima trajanja projekta; u potonjem sluaju, neizvjesnost se odnosi na oekivane vrijednosti inputnih i outputnih
varijabli koje e se ostvariti tijekom ivotnog vijeka projekta.
Neizvjesno varijabli rezultira s neizvjesnou u rezultatima analize trokova i koristi. Drugim rijeima stvarne
vrijednosti parametara performansa mogu biti razliite, ak vrlo razliite od onih izraunatih ex ante: projekt moe
pokazati doprinos drutvenoj dobrobiti manji u usporedbi s oekivanim, i ak ne ispunjavati novane obveze.
Cilj procjene rizika je vrednovanje ove neizvjesnosti i kretanje prema usvajanju mjera za prevenciju rizika i ublaavanje
nepovoljnih uinaka. Kao to je reeno u drugom poglavlju, procjena rizika, u irem smislu, zahtijeva:
analizu osjetljivosti
kvalitativnu analizu rizika,
probabilistiku analizu rizika poduprtu na vjerojatnost distribucije kritinih varijabli371,
procjenu prihvatljivih razina rizika,
prevenciju rizika.
Ukupna metodologija procjene rizika je iznesena u odjeljku 2.10. Idui odjeljci ovog aneksa odnose se na
probabilistiku analizu rizika i daju dodatne informacije o procjeni rizika i ublaavanju.
Distribucija vjerojatnosti kritinih varijabli

Jednom kad su kritine varijable prepoznate, tada, kako bi se odredila priroda njihove neizvjesnosti, distribucije
vjerojatnosti trebaju biti definirane za svaku varijablu. Distribucija opisuje vjerojatnost nastupanja vrijednosti dane
varijable unutar raspona moguih vrijednosti oko najbolje procjene koja se koristi kao osnovni sluaj.
U literaturi postoje dvije glavne kategorije distribucije vjerojatnosti:
diskretna distribucija vjerojatnosti, kad se samo konaan broj vrijednosti moe dogoditi;
stalna distribucija vjerojatnosti, kad moe nastupiti svaka vrijednost unutar raspona.
Diskretne distribucije
Ako varijabla moe pretpostaviti skup diskretnih vrijednosti, povezanih s vjerojatnou, tada se definira kao diskretna
distribucija. Ova vrsta distribucije moe se koristiti kad analitiar ima dovoljno informacija o varijabli za prouavanje,
da vjeruje kako moe pretpostaviti samo neke specifine vrijednosti.
371 Poglavlje 2 iznosi pristup odabiru najprikladnijeg koritenja kvantitativne (probabilistike) analize rizika.
Slika VIII. 1 Diskretna distribucija

0.20
0.15
0.10
0.05
0.00
4 6 8 10 12 14 16
Stalna distribucija
Gaussovska (ili normalna) distribucija je moda najvanija i najkoritenija distribucija vjerojatnosti. Ova distribucija
(vidi sliku VIII.2) je u potpunosti definirana dvama parametrima:
srednjom vrijednou ()
standardnom devijacijom ().
Stupanj disperzije moguih vrijednosti oko srednje se mjeri standardnom devijacijom 372.
Slika VIII. 2 Gaussovska distribucija

1.00
0.75
0.50
0.25
0.00
0.20% 0.30% 0.40% 0.50% 0.60% 0.70%
Normalne distribucije se dogaaju u mnogim razliitim situacijama373. Kad postoji razlog za sumnju u prisutnost velikog
broja malih uinak koji djeluju aditivno i neovisno, razumno je pretpostaviti da e opaanja biti normalno distribuirana.
Trokutasta ili distribucija u tri toke je esto koritena kad nema detaljnih informacija o prolom ponaanju varijable.
Ova jednostavna distribucija je potpuno opisana visokom vrijednou, niskom vrijednou i vrijednou najboljeg
nagaanja, koja daju maksimalnu, minimalnu i modalnu vrijednost distribucije vjerojatnosti.
Trokutasta distribucija se obino koristi kao subjektivni opis populacije za koju postoji ogranien uzorak podataka, i
posebno u sluajevima gdje je veza izmeu varijabli poznata ali su podaci oskudni (moda zbog visokog troka
prikupljanja), Precizne analitike i grafike specifikacije trokutaste distribucije znaajno variraju, ovisno o teini koja se
pridaje modalnoj vrijednosti u odnosu na vrijednosti ekstremnih toaka.
372
373 Uz ogranienje normalne distribucije varijabli modela sa simetrinom vjerojatnou u odnosu na srednju vrijednost.
Slika VIII. 3 Simetrine i asimetrine trokutaste distribucije
0.15 60
Probability density
0.10 40
0.05 20
0.00 0
0 5 10 15 20 25 -2.00% -1.00% -0.00% -1.00% -2.00% -3.00%
Indeks produktivnosti Prirast/godina rasta stvarnih plaa
Dijagrami u Slici VIII. 3 prikazuju dvije vrste trokutaste distribucije.
Prva je simetrina, s visokim vrijednostima koje su jednako vjerojatne kao i niske, i unutar istog raspona izmeu
modalne vrijednosti i niske vrijednosti, i izmeu modalne vrijednosti i visoke vrijednosti.
Druga vrijednost je asimetrina, s visokom vrijednou vjerojatnijom od niske, i s veim rasponom izmeu modalne
vrijednosti i visoke vrijednosti u odnosu na raspon modalne vrijednosti i niske vrijednosti (ili vice versa).
Ako nema razloga vjerovati da je unutar raspona vjerojatnije da e se materijalizirati dana vrijednost u odnosu na ostale,
dobivena distribucija se naziva uniformnom, tj. distribucijom za koju su svi intervali iste duine na distribucijskoj
potpori jednako vjerojatni.
Predvianje reference
Postavlja se pitanje gdje traiti relevantne distribucije. Kao to je postavljeno u odjeljku 2.1.3, vjerojatnost distribucije
za svaku varijablu moe biti izvedena iz razliitih izvora, poput eksperimentalnih podataka, distribucija pronaenih u
literaturi za sline sluajeve i konzultacija sa strunjacima. Jedan mogui pristup je predvianje reference, tj.
gledanje izvana na projekt smjetanjem projekta u statistiku distribuciju ishoda unutar razreda slinih projekata. To
zahtijeva tri sljedea koraka:
prepoznavanje relevantnog referentnog razreda prolih projekata, dovoljno irokog da bude statistiki znaajan bez da
postane odve generian;
odreenje distribucije vjerojatnosti ishoda za odabrani referentni razred projekta;
usporedba konkretnog projekta s distribucijom referentnog razreda i izvoenje oekivanog ishoda. Prema Flyvbergu
(2005) Komparativna prednost gledanja izvana je najizraenija za nerutinske projekte. Pri planiranju takvih novih
pothvata pristranost prema optimizmu i strateko pogreno predstavljanje e vjerojatno biti najvei.
Kako dobiti distribuciju vjerojatnosti indeksa performansa

Kad smo ustanovili distribuciju vjerojatnosti za kritine varijable, mogue je nastaviti s izraunom distribucije
vjerojatnosti projektne neto sadanje vrijednosti (ili IRR ili B/C omjera). Sljedea tablica prikazuje jednostavan
postupak izrauna koji koristi razvojno stablo neovisnih varijabli. U prijavljenom uzorku, uz ishodine pretpostavke,
postoji 95% vjerojatnosti da je neto sadanja vrijednost pozitivna.
Tablica VIII.1 Izraun vjerojatnosti za neto sadanju vrijednost uvjetno distribuciji kritinih varijabli u milijunima EUR
Kritine varijable Rezultat

Investicijska
Ostali trokovi Benefit Neto sadanja vrijednost
vrijednost
Vrijednost Vjerojatnost Vrijednosti Vjerojatnost Vrijednost Vjerojatnost
74.0 0.15 5.0 0.03

77.7 0.30 8.7 0.06
-13.0 0.20
81.6 0.40 12.6 0.08
85.7 0.15 16.7 0.03
74.0 0.15 2.4 0.08
77.7 0.30 6.1 0.15
-56.0 -15.6 0.50
81.6 0.40 10.0 0.20
85.7 0.15 14.1 0.08
74.0 0.15 -0.7 0.05
77.7 0.30 3.0 0.09
-18.7 0.30
81.6 0.40 6.9 0.12
85.7 0.15 10.9 0.05
Openitiji pristup izraunu uvjetne vjerojatnosti perfromansa projekta je Monte Carlo metoda (ve predstavljena u
odjeljku 2.10. Vidi takoer reference u bibliografiji). Ukratko, ponavljana ekstrakcija nasuminog skupa vrijednosti za
kritine varijable, uzete u pripadajuim intervalima, omoguava izraun indeksa performansa za projekt (IRR ili neto
sadanju vrijednost) koji rezultiraju iz svakog skupa ekstraktiranih vrijednosti. Ponavljanjem ovog postupka kroz
dovoljno veliki broj ekstrakcija moe se dobiti distribucije vjerojatnosti IRR ili neto sadanje vrijednosti.
Procjena prihvatljivih razina rizika

Kriterij prihvaanja rizika
esto neto sadanje vrijednosti i IRR prijavljeni u izvjetajima procjene projekta referiraju na najbolje ili osnovne
procjene, moda mislei na najvjerojatnije vrijednosti (ili nain). Meutim, kriteriji projektne prihvatljivosti trebaju
biti kriteriji oekivane vrijednosti (ili srednje) takvih indikatora, izraunati iz ishodinih distribucija vjerojatnosti.
Npr. ako projekt ima ERR od 10% ali nam takoer analiza vjerojatnosti rizika kae da ERR ima vrijednost izmeu 4 i
10 uz vjerojatnost od 70% a vrijednost izmeu 10 i 13 uz vjerojatnost od 30%, tada je oekivana vrijednost ERR za taj
projekt samo 8.35 % (prosjek (4,10)*0.7 + prosjek(10,13)*0.3).
Je li detaljnija procjena rizika smatrana nunom, rezultati rizika ili indeksi, temeljeni na obradi rezultata Monte Carlo
simulacija na manje ili vie sofisticiran nain, mogu biti pronaeni u literaturi.
Zakljuno, postupak opisan u ovom aneksu omoguava odabir projekata ne samo na temelju najbolje procjene, ve i na
temelju povezanog rizika, jednostavnim vaganjem performansa s rizikom. Oekivani performans, a ne modalni, je
vrijednost koju treba prijaviti na obrascu za prijavu za velike projekte koji trae EU pomo, kad god je izvrena
probabilistika analiza rizika. Kako bi se vrednovao rezultat, jedan vrlo vaan aspekt je pravljenje kompromisa izmeu
projekata visokog rizika s velikim drutvenim koristima s jedne strane i projekata niskog rizika s malim drutvenim
koristima s druge strane.
*
Naelno, preporuen je neutralan stav prema riziku jer javni sektor moe udruiti rizike velikog broja projekata. U
takvim sluajevima, oekivana vrijednost ERR bi rezimirala procjenu rizika. U nekim sluajevima, meutim,
procjenitelj moe odstupiti od neutralnosti i preferirati vie ili manje rizika za oekivanu stopu povrata; meutim, mora
postojati jasno opravdanje ovog izbora.
Ponaanje nesklono riziku i neutralnost prema riziku

Kad pojedinci pripisuju vei znaaj mogunosti da izgube iznos novca nego mogunosti da dobiju isti iznos, a postoji
vjerojatnost od 50% da e se dogoditi pojedini ishod, to je ponaanje nesklono riziku.
Averzija prema riziku proizlazi iz korisnosti izvedene iz rasta bogatstva, ali pri opadajuoj stopi. Ovo pak, dolazi iz
teorije umanjujue granine vrijednosti bogatstva. U mikroekonomskoj teoriji, naelno se pretpostavlja da je korisnost
granine koliine dobara nia od korisnosti iste koliine steene prije granine.
Slika VIII.4 Veza izmeu korisnosti i bogatstva za drutvo nesklono riziku

Korisnost
U(W+h)
U(W)
E(U(W1))
U(W-h)
W-h W1 W W+h Bogatstvo
Na slici VIII.4, koristi povezane s razinama bogatstva W+h, W i W-h su oznaene na vertikalnoj osi. Oekivana
korisnost bogatstva za drutvo ako se investicija realizira je oznaena takoer na vertikalnoj osi (E(U(W1)). S obzirom
da postoji 50 % anse za dobitak i 50 % anse za gubitak, vrijednost je tono izmeu (U(W+h) i U(W-h):
E(U(W1)=0.5U(W-h) + 0.5U(W+h). Ali, zbog oblika funkcije korisnosti (izvedene iz pretpostavke umanjujue granine
korisnosti bogatstva), oekivana korisnost bogatstva E(U(W1)) bit e nia od korisnosti povezane s inicijalnom
razinom bogatstva W, tj. E(U(W1)) < U(W). Konzekventno, donositelj odluke nesklon riziku donijet e odluku o
odbacivanju projekta. Meutim, za javni sektor, neutralnost prema riziku se naelno pretpostavlja za argument
udruivanja (i irenja) rizika. Prema neutralnosti prema riziku, oekivana vrijednost neto sadanje vrijednosti (srednje od
vjerojatnosti) mijenja osnovnu ili modalnu procjenu neto sadanje vrijednosti kao indikator performansa.
Prevencija i/ili ublaavanje rizika

Kao to je spomenuto u odjeljku 2.10, mjere prevencije i/ili ublaavanja rizika trebaju biti skrojene za konkretni projekt i
njegovu razini rizika. U tom pogledu, ekstenzivna analiza nepovoljnih dogaaja i njihovih uzroka, kao i njihovih
negativnih uinaka na rad projekta, mogu pomoi naznaiti uinkovitije i prikladnije poteze prevencije rizika (vidi
odjeljak 2.10.2).
Meutim, investicijski projekti pokazuju neka zajednika i opa svojstva u profilima rizika, koja se raspravljaju ispod.
Stupanj rizika nije uvijek isti tijekom vremenskim okvira realizacije projekta. Proteklo iskustvo je pokazalo da je
najrizinija faza projekta start-up i to je naelno prihvaeno u literaturi. Tada je veina investicijskih trokova ve
sneena ali ne mora jo postojati ikakva povratna informacija s operativne toke gledita. Kad investicija ue u
operativnu fazu, rizik se smanjuje jer povratna informacija postaje sve evidentnija.
Iznad reeno opravdava vanost korelacije predloenih mjera prevencije/ublaavanja s projektnim fazama u kojima
mogu nastupiti nepovoljni dogaaji kao to je ocrtano u odjeljku 2.10.2.
Slika VIII.5 Razine rizika u razliitim fazama danog infrastrukturnog projekta

Financijka izloenost
Faza Start-up
inenjerstva faza
i izgradnje
Faza
Predinvesticij rada
ska razvojna
faza i faza
nadmetanja
Time
Nadalje postoji demonstrirana, sustavna tendencija procjenitelja projekata da budu odve optimistini. Kako bi se
smanjila ova tendencija, procjenitelji trebaju uiniti eksplicitnima empirijski utemeljene prilagodbe procjena projektnih
trokova, koristi i trajanja. Preporuljivo je da ove prilagodbe budu temeljene na podacima s prolih projekata ili slinih
projekata drugdje, i prilagoene jedinstvenim karakteristikama odnosnog projekta. U odsustvu specifinije dokazne
baze, odjeli se ohrabruju na prikupljanje podataka koji informiraju budue procjene optimizma, a u meuvremenu na
koritenje najboljih dostupnih podataka 374
Prema Flyvbjerg i Cowi (2004) prekoraenja trokova i/ili manjak koristi, tj.optimistika pristranost, su rezultati niza
razliitih imbenika:
multi-aktersko donoenje odluka i planiranje;
nestandardne tehnologije;
dugi obzori planiranja i kompleksna suelja;
promjene u obuhvatu projekta i ambiciji;
neplanirani dogaaji.
Kao rezultat, prekoraenja trokova i manjak koristi dovode do neuinkovite alokacije resursa, odgoda i daljnjih
prekoraenja trokova i manjaka koristi.
Uz izvravanje pune procjene rizika, koja predstavlja veliki korak prema ublaavanju nepreciznosti i pristranosti, druge
mjere preporuene za smanjivanje optimizma su:
bolje metode predvianja kroz koritenje predvianja referentnog razreda;
promjena poticaja kako bi se nagradili bolji projekti;
transparentnost i javna kontrola kako bi se poboljala odgovornost;
ukljuenost rizinog privatnog kapitala.
Tablica VIII.2 prua neke primjere mjera ublaavanja prepoznatih rizika ekstrapolirane iz Dokumenata za procjenu
projekata Svjetske banke za razliite drave.
374 Vidi Aymerich, M. & Turr, M. (2010), Risk analysis, risk management and implementation performance in transport
infrastructure projects u Nocera, Silvio ed. Feasibility Decisions in Transportation Engineering. Strategies for Transport Evaluation,
McGraw-Hi
Tablica VIII.2 Mjere ublaavanja rizika
Drava Projekt Rizik Rejting Mjera ublaavanja rizika

Transmisija Odgode u S Potreba za lokalnim financiranjem
energije implementaciji minimizirana. Jedinici za implementaciju
Azerbajdan projekta zbog manjka projekta treba pomoi tehnika podrka za
lokalnog financiranja upravljanje projektom tijekom
i loeg upravljanja implementacije.
projektom
Unaprjeenje Komplementarni N Izrada projekta minimizira potrebu za
upravljanja fondovi nisu komplementarnim fondovima, osim poreza.
Kirgistan vodom pravovremeno Ministarstva gospodarstva i financija su
dostupni razvila zadovoljavajuu reputaciju davanja
podrke projektima navodnjavanja koje
financira Meunarodno udruenje za razvoj.
Gradsko grijanje Potencijalna korupcija M Komercijalni i financijski sustavi upravljanja za

Rusija moe uruiti koristi projekt pruit e vie transparentnosti i
projekta unaprijediti prilike za prikladnu reviziju i
kontrolu.
Rekonstrukcija Drutveni otpor H Uska suradnja izmeu vlade, uprave
eljeznice promjeni Opeg direktorata dravnih eljeznica i
sindikata; rano definiranje primjerenog
Turska drutvenog plana; ekspeditivna isplata
otpremnina i pomoi osoblju.
Izvor: Dokumenti Svjetske banke za procjenu projekata . Napomena: Rejting rizika: H (visok rizik), S (znaajan rizik), M (umjeren rizik), N
(zanemariv ili nizak rizik).
Aneks IX. Ostali alati procjene
Dok je analiza trokova i koristi najee koritena tehnika procjene javnih investicija i ona koju zahtijevaju pravila
Fondova za velike projekte, postoje i koriste se i druge vrste projektne analize. U ovom odjeljku, predstavljaju se glavne
odlike i polja primjene analize uinkovitosti trokova (CEA) i viekriterijske analize (MCA).
Analiza uinkovitosti trokova

Analiza uinkovitosti trokova (CEA) je usporedba alternativnih projekata s jedinstvenim zajednikim uinkom, koji se
moe razlikovati po magnitudi. Cilj joj odabrati projekt koji, uz zadanu razinu outputa, minimizira neto sadanju
vrijednost trokova ili alternativno, maksimizira razina outputa za dani troak. CEA rezultati su korisni za one projekte
ije je koristi teko, ako ne i nemogue vrednovati, dok se trokovi mogu predvidjeti s veom sigurnou. Ova
metodologija se esto koristi pri ekonomskom vrednovanju zdravstvenih programa, ali se moe koristiti i za procjenu
nekih obrazovnih i okolinih projekata. Za ove primjere, koriste se jednostavni CEA omjeri, poput troka obrazovanja
po studentu, troka po jedinici smanjenja emisija, i tako dalje. CEA je od manje pomoi kad se novana vrijednost moe
pripisati koristima a ne samo trokovima.
Naelno, CEA rjeava problem optimizacije resursa koji se obino predstavlja u sljedea dva oblika:
uz fiksni proraun i broj (n) alternativnih projekata, donositelji odluka smjeraju maksimizirati ishode koji se mogu
postii, mjereno kroz uinkovitost (E);
uz fiksnu razinu E koja se mora postii, donositelji odluka smjeraju minimizirati troak (C).
Dok je mjerilo trokova isto kao u financijskoj analizi CBA, mjerilo uinkovitosti ovisi o vrsti odabranog ishoda. Neki
primjeri mjerila uinkovitosti koritenih u CEA su: broj steenih godina ivota, broj izbjegnutih dana invalidnosti,
rezultati testova, itd. Okvir ispod daje kratki pregled metodolokog pristupa CEA pri izboru projekta.
ANALIZA UINKOVITOSTI TROKA

Kad su alternativni projekti konkurenti i meusobno iskljuivi, inkrementalna analiza je potreba kako bi se
rangiralo projekte i izdvojilo one koji su trokovno najuinkovitiji.
Naelno analiza uinkovitosti trokova se izvrava kako bi se testirala nulta hipoteza da je prosjena uinkovitost
trokova jednog projekta (a) razliita od prosjene uinkovitosti neke konkurentne intervencije (b). Izraunata je kao
omjer (R):
R = (Ca Cb) / (Ea Eb) = C
/ E
koji definira inkrementalni troak po jedinci dodatnog ishoda.
Kad je strategija i uinkovitija i manjeg troka od alternative (Ca Cb < 0 i Ea Eb > 0), kae se da dominira nad
alternativom: u ovoj situaciji nije potrebno izraunati omjere uinkovitosti troka, jer je odluka o tome koju strategiju
izabrati oita.
Meutim, u veini okolnosti, projekt koji se ispituje je istovremeno vieg (ili manjeg) troka od alternative(a)
(CaCb > 0 i Ea Eb > 0 ili, alternativno, Ca Cb < 0 i Ea Eb < 0). U ovoj situaciji, inkrementalni omjeri
uinkovitosti troka doputaju procjeniteljima rangiranje projekata koji se ispituju i prepoznavanje, i potom
eliminaciju, sluajeve proirene dominacije. Ovo moe biti definirano kao stanje kad je strategija i manje
uinkovita i veeg troka od linearne kombinacije dviju drugih strategija, s kojima je meusobno iskljuiva.
Operativnije, proirena dominacija je sluaj u kojem je inkrementalni omjer uinkovitosti troka za dani projekt
vii od sljedee uinkovitije alternative.
U praksi, CEA dozvoljava procjeniteljima iskljuenje projektnih opcija koje nisu tehniki uinkovite (zbog dominacije)
dok e za ostale projekte izbor ovisiti o veliini prorauna. Tretman s najniim inkrementalnim omjerom uinkovitosti
troka bit e prvi implementiran te e potom biti dodane ostale strategije dok se proraun ne iscrpi.
Postoje takoer tehniki problemi u nagomilavanju ishoda koji se pojavljuju tijekom razliitih godina, jer nije oito koji
treba biti specifini diskontni faktor (oito niti FDR niti SDR nisu primjenjivi na diskontiranje broja studenata, patenata
ili emisija).
U zakljuku, analiza uinkovitosti trokova je praktini alat za usporedbu projekata kada:
projekt proizvodi samo jedan output koji je homogen i lako mjerljiv;
ovaj output je presudan za opskrbu, to znai da je poduzimanje mjera za stjecanje istog esencijalno;
cilj velikog projekta je ostvarenje outputa pri minimalnom troku;
trokovi mogu biti u potpunosti procijenjeni za svaku alternative, tj. skriveni trokovi su manje-vie irelevantni;
nema relevantnih eksternalija;
postoje mnogi dokazi o mjerilima koja potvruju da odabrana tehnologija zadovoljava minimum zahtijevanog
kriterija performansa troka
Viekriterijska analiza
Viekriterijska analiza (MCA) je obitelj algoritama koji se koriste kako bi se odabrale alternative prema skupu razliitih
kriterija i njihovih odnosnih pondera. U usporedbi s CBA, koja se fokusira na jedinstveni kriterij (maksimizaciju
drutvene dobrobiti), MCA je alat za noenje sa skupom razliitih ciljeva koji ne mogu biti agregirani putem cijena u
sjeni i pondera dobrobiti, kao u standardnoj CBA. MCA je prikladna za programe razvoja koji slijede simultano razliite
ciljeve politika (npr. pravinost, odrivost okolia, poboljanu kvalitetu ivota, itd.) nego za procjenu pojedinog
investicijskog projekta. Postoje mnogi naini za izradu MCA. Jedan mogui pristup je sljedei:
ciljevi trebaju biti izraeni u mjerljivim varijablama. Ne bi smjeli biti redundantni ali bi mogli biti alternativni
(ostvarenje malo vie od jednog cilja moe djelomino sprijeiti ostvarenje drugog);
jednom kad se vektori ciljeva odrede, treba pronai tehniku agregiranja informacija i napraviti izbor; ciljevi trebaju
imati pripisane pondere koji odraavaju relativnu vanost koju im pridaje tvorac politike;
definiranje kriterija procjene; ovi kriteriji mogu se referirati na prioritete koje slijede razliite involvirane strane ili
mogu referirati na odreene aspekte vrednovanja;
analiza uinka: ova aktivnost tie se opisivanja, za svaki odabrani kriterij, uinaka koje proizvodi. Rezultati mogu biti
kvantitativni ili kvalitativni;
prognoze uinaka intervencije u smislu odabranih kriterija; pripisuje se rezultat ili normalizirana vrijednost od
rezultata koji su doli u prethodnoj fazi (kvalitativno i kvantitativno) (ovo je ekvivalent novcu u CBA);
prepoznavanje tipologija involviranih subjekata u intervenciji i odreivanje odnosnih funkcija preference (pondera)
pripisanih razliitim kriterijima;
rezultati pod svakim kriterijem su potom agregirani (jednostavno zbrojem ili nelinearnom formulom) kako bi dali
brojano vrednovanje intervencije; rezultati mogu potom biti usporeeni s rezultatima drugih slinih intervencija.
Ispitiva projekta potom treba provjeriti jesu li:
prognoze nemonetarnih aspekata kvantificirane na realistian nain u ex ante vrednovanju;
da u svakom sluaju postoji CBA za standardne ciljeve (financijska i ekonomska analiza);
da dodatni kriteriji pod MCA imaju razumnu politiku teinu, kako bi se odredile znaajne promjene u financijskim i
ekonomskim rezultatima.
Kad koristi nisu samo nemonetarne ve i fiziki nemjerljive, kvalitativna analiza i dalje treba biti izvrena. Skup kriterija
relevantan za vrednovanje projekta (pravinost, uinak po okoli, jednake prilike) je skupljen u matricu, zajedno s
uincima (mjerenima rezultatom ili postotcima) projekta po relevantnim kriterijima. Multipliciranjem rezultata i
pondera, ukupni uinak projekta je dobiven: ovo omoguava odabir najbolje alternative.
Ako je teko odraziti ishode i/ili trokove projekta na mjerljiv nain tako da te mjere mogu biti agregirane u CBA,
preporuljivo je prebaciti se na MCA s njezinim viedimenzionalnim karakteristikama umjesto forsiranja heterogenih i
raznolikih podataka u kvantitativnu ekonomsku raunicu.
Bibliografija
Openito
Dokumenti za usmjeravanje i prirunici
Belli, P., Anderson, J.R., Barnum, H.N., Dixon, J.A., Tan, J-P (2001), Economic Analysis of Investment Operations.
Analytical
Tools and Practical Applications, WBI, World Bank, Washington D.C.
Boardman, A.E., Greenberg, D.H., Vining, A.R. and Weimer, D.L. (2006), CostBenefit Analysis: Concepts and
Practice, 3rd edition, Upper Saddle River, New Jersey: Pearson Prentice Hall.
CEPS, (2013), Assessing The Costs And Benefits Of Regulation. Study for the European Commission, Secretariat
General, Brussels, 10 December 2013.
Dasgupta, P., Marglin, S. and Sen, A.K. (1972), Guidelines for project evaluation, New York: UNIDO.
European Investment Bank (2013), The Economic Appraisal of Investment Projects at the EIB. Available at:
http://www.eib. org/infocentre/publications/all/economic-appraisal-of-investment-projects.htm
Florio, M. (2014), Applied Welfare Economics: Cost-Benefit Analysis of Projects and Policies, Routledge.
HM Treasury, (2003), Appraisal and evaluation in Central Government, The Green Book, Treasury Guidance, London.
Available at:
https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/179349/green_book_complete.pdf.pdf
JASPERS Working Paper (2010), Combining EU Grant Funding with PPP for Infrastructure: Conceptual Models and
Case Examples. Available at:
http://www.jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/displayDocumentDetails?documentId=181
JASPERS Working Paper (2010), Evaluation of Major Project Applications. Guidance for evaluators. Available at:
http://www. jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/displayDocumentDetails?documentId=225
Little, I.M.D., Mirrlees, J.A. (1974), Project appraisal and planning for developing countries, Heinemann Educational
Books, London.
Planning and Priorities Co-ordination Division, Parliamentary Secretariat for the EU Presidency 2017 and EU Funds,
Malta
(2013), Guidance Manual for Cost Benefit Analysis Appraisal in Malta. Available at:
http://www.ppcd.gov.mt/file.aspx?f=1703
Saerbeck, R. (1990), Economic appraisal of projects. Guidelines for a simplified cost-benefit analysis, EIB Paper No
15, Luxembourg: European Investment Bank.
Squire, L. and Van Der Tak, H. (1975), Economic Analysis of Projects. Baltimore: John Hopkins University Press.
Prijedlozi za itanje
Abdulai A. and Regmi P. (2000), Estimating labour supply of farm households under non separability: empirical
evidence from Nepal, Agricultural Economics, Vol. 22 (3), pp. 309-320.
Arrow, K.J. (1995), Intergenerational Equity and the Rate of Discount in longTerm Social investment, paper presented
at the
IEA World Congress, Tunis.
Arrow, K.J. and Lind R.C. (1997), Uncertainty and the Evaluation of Public Investment Decisions, American
Economic Review, Vol. 60 (3), pp. 364-378.
Barrett, S., Dasgupta, P. and Maler, K. (1999), Intergenerational Equity, Social Discount Rates, and Global Warming,
in
P. Portney and J. Weyant (eds.) Discounting and Intergenerational Equity, Washington DC: Resources for the Future.
Boardman, A.E, Moore M.A. and Vining A.R. (2010), The Social Discount Rate for Canada based on Future Growth
in
Consumption, Canada Public Policy, Vol. 36(3), pp. 325-343.
Brau, R. and Florio, M. (2004), Privatisations as price reforms: Evaluating consumers welfare changes in the U.K.,
Annales dEconomie et de Statistique, 75-76, pp. 109-133.
Cowell, F.A. and Gardiner, K. (1999), Welfare weights, London School of Economics, STICERD, Economics
Research Paper
No 20.
Del Bo, C.F., Fiorio, C.V. and Florio M. (2011), Shadow wages for the EU regions, Fiscal Studies, Vol. 32(1), pp.
109-143. Drze, J. and Stern N. (1987), The Theory of Cost-Benefit Analysis, Chapter 14 in Auerbach A.J. and
Feldstein M. (eds),
Handbook of Public Economics, North-Holland: Elsevier Science Publishers.
Drze, J. and Stern N. (1990), Policy reform, shadow prices and market prices, Chapter 18, in Bacharach M.O.L.,
Dempster
M.A.H. and Enos J.L. (eds), Mathematical Models in Economics, Oxford: University of Oxford.
Dupuit, J. (1844), De la mesure de lutilit des travaux publics, Annales des Ponts et Chausses, 2e srie, Mmoires et
Documents, 116(8), pp. 332-375.
European Commission, DG Economic and Financial Affairs (2007), Evaluation of the performance of network
industries providing services of general economic interest, Brussels.
Evans, D. (2006), The Elasticity of Marginal Utility of Consumption: Estimates for 20 OECD Countries, Fiscal
Studies, Vol.
26(2), pp. 197-224.
Evans, D. (2007), Social Discount Rates for the European Union, in Florio, M. (ed.), CostBenefit Analysis and
Incentives in
Evaluation. The Structural Funds of the European Union, Cheltenham, UK: Edward Elgar Publishing.
Feldstein, M. (1972), The inadequacy of weighted discount rates, in Layard, R. (ed.), CostBenefit Analysis,
Harmondsworth: Penguin.
Florio, M. (2006), Cost-Benefit Analysis and the European Union Cohesion Fund: On the Social Cost of Capital and
Labour,
Regional Studies, Vol. 40(2), pp. 211-224.
Florio, M. (ed.) (2007), Cost-Benefit Analysis and Incentives in Evaluation. The Structural Funds of the European
Union, Edward Elgar Publishing: Cheltenham (UK).
Flyvbjerg, B., Bruzelius, N. and Rothengatter, W. (2003), Megaprojects and Risk: An Anatomy of Ambition,
Cambridge (UK): Cambridge University Press.
Guillermo-Peon, S.B. and Harberger, A.C. (2012), Measuring The Social Opportunity Cost of Labor In Mexico,
Journal of
BenefitCost Analysis: Vol. 3, Issue 2, Article 1.
Hagen et al. (2012), Report on Cost Benefit Analysis to Norwegian Ministry of Finance, NOU 2012, 16, October 2012.
Harberger, A.C. and Jenkins, G.P. (1998), CostBenefit Analysis of Investment Decisions, Harvard Institute for
International
Development, Cambridge, Massachusetts.
Harrison, M. (2010), Valuing the Future: the social discount rate in costbenefit analysis, Visiting Researcher Paper,
Australian
Government Productivity Commission.
Hepburn, C. (2007), Use of discount rates in the estimation of the costs of inaction with respect to selected
environmental concerns, Working Party on National Environmental Policies, OECD.
Honohan P. (1998), Key Issues of Cost-Benefit methodology for Irish Industrial Policy, CSF Evaluation Unit, Dublin.
Jacoby H.G. (1993), Shadow wages and peasant family labour supply: an econometric application to the Peruvian
Sierra,
Review of Economic Studies, Vol. 60, pp. 903-
921.
Kahn, A. (1988), The Economics of Regulation: Principles and Institutions, Cambridge Mass.:
MIT Press.
Kaufman, L. and Rousseeuw, P.J. (1987), Clustering by means of medoids, in: Gelsema, E.S. and Kanal, L.N. (eds.),
Pattern
Recognition in Practice II, North-Holland, Amsterdam, pp. 425-
437.
Kula, E. (2006), The social discount rate in cost-benefit analysis The British experience and lessons to be learned,
paper presented at the V Milan European Economic Workshop.
Kula, E. (2012), Discounting: does it ensure intergenerational equity?, in Weiss, J. and Potts, D. (eds.), Current Issues
in project Analysis for Development, Edward Elgar Publishing: Cheltenham (UK).
Lampietti et al. (2007), People and Power: Electricity Sector Reforms and the Poor in Europe and Central Asia, World
Bank, Washington DC.
Londero, E.H. (2003), Shadow Prices for Project Appraisal. Theory and practice, Cheltenham, UK and Northampton,
MA, USA: Edward Elgar Publishing.
LSE, London School of Economics (2010), Health Trends in the EU, study prepared on behalf of the European
Commission, Directorate-General of Employment, Social Affairs and Equal Opportunities.
Marsden Jacob Associates (2004), Estimation of Long Run Marginal Cost (LRMC), report prepared for the Queensland
Competition
Authority.
Nordhaus, W. (1993), Rolling the DICE: An optimal transition path for controlling greenhouse gases, Resource and
Energy
Economics, 15, pp. 27-
50.
OECD (2010), Producer and Consumer Support Estimates, OECD Database 1986-2008, available at:
http://www.oecd.org/
agriculture/pse
Pearce, D.W., Atkinson, G. and Mourato, S. (2006), Costbenefit analysis and environment: recent developments,
OECD, Paris. Picazo-Tadeo, A. and Reig-Martnez, E. (2005), Calculating shadow wages for family labour in
agriculture: An analysis for

Spanish citrus fruit farms, Cahiers dEconomie et Sociologie Rurales, INRA Department of Economics, Vol. 75,
pp. 5-21.
Potts, D. (2012a), Semi-input-output methods of shadow price estimation: are they still useful?, in Weiss J. and Potts
D. (eds.), Current Issues in Project Analysis for Development, Cheltenham, UK and Northampton, MA USA: Edward
Elgar Publishing.
Potts, D. (2012b), Shadow wage rates in a changing world in Weiss, J. and D. Potts (eds.), Current Issues in Project
Analysis for Development, Cheltenham, UK and Northampton, MA, USA: Edward Elgar Publishing.
Ramsey, F.P. (1928), A mathematical theory of saving, The Economic Journal, Vol. 38 (152), pp. 543-
559.
Saunders, R.J., Warford, J.J. and Mann, P.C. (1977), Alternative Concepts of Marginal Cost for Public Utility Pricing:
Problems of Application in the Water Supply Sector, World Bank Staff Working Paper No 259.
Skoufias E. (1994), Using shadow wages to estimate labour supply of agricultural households, American Journal of
Agricultural Economics, Vol. 76, pp. 215-
227.
Spackman, M. (2007), Social discount rates for the European Union: an overview, in Florio, M. (ed.), CostBenefit
Analysis and
Incentives in Evaluation. The Structural Funds of the European Union, Cheltenham, UK: Edward Elgar
Publishing.
Stern, N. (1977), Welfare weights and the elasticity of marginal utility of income, in Artis, M. and Nobay, R. (eds),
Proceedings of the Annual Conference of the Association of University Teachers of Economics, Oxford: Blackwell.
Viscusi, W.K. and Aldy, J.E. (2003). The Value of a Statistical Life: A Critical Review of Market Estimates
Throughout the
World, Journal of Risk and Uncertainty, Vol. 27 (1), pp. 5
76.
Vose, D. (2008), Risk Analysis: A Quantitative Guide, Great Britain: John Wiley
and Sons.
Weiss J. (1988), An Introduction to Shadow Pricing in a Semi-Input-Output Approach, Project Appraisal, Vol. 3(4),
pp. 182-187. Zhuang, L., Liang, Z., Lin, T. and De Guzman, F. (2007), Theory and practice in the choice of social
discount rate for cost benefit

analysis: A survey, ERD Working Paper No 94, Asian Development
Bank.
Odabrene reference o transferu koristi

Adamowicz, W., Louviere, J. and Williams, M. (1994), Combining revealed and stated preference methods for
valuing environmental amenities, Journal of Environmental Economics and Management Vol. 26, pp. 271-292.
Alberini, A., Cropper, M., Fu, T-T., Krupnick, A. Liu, J-T., Shaw, D. and Harrington W. (1997), Valuing health
effect of air pollution in developing countries: the case of Taiwan, Journal of Environmental Economics and
Management, Vol. 34 (2), pp. 107-26.
Bergstrom, J.C. and De Civita, P. (1999), Status of Benefits Transfer in the United States and Canada: A Review,
Canadian
Journal of Agricultural Economics, Vol. 47, pp. 79-
87.
Boyle, K. J. and Bergstrom, J. C. (1992), Benefit Transfer Studies: Myths, Pragmatism and Idealism, Water Resources
Res., Vol. 28 (3), pp. 657-663.
Brouwer, R. and Bateman, I. (2005), The temporal stability of contingent WTP values, Water Resource Research, Vol.
4 (3) W03017.
Brouwer, R. and Spaninks, F.A. (1999), The Validity of Environmental Benefit Transfer: Further Empirical Testing,
Environmental and Resource Economics, Vol. 14, pp. 95-117.
Desvousges, W.H., Johnson, F.R. and Banzhaf, H. (1998), Environmental Policy Analysis with Limited Information:
Principles and applications of the transfer method, Massachusetts: Edward Elgar.
Downing, M., Ozuna Jr., T. (1996), Testing the Reliability of the Benefit Function Transfer Approach, Journal of
Environmental
Economics and Management, Vol. 30 (3), pp. 316-
322.
Garrod, G. and Willis, K. (1999), Benefit Transfer, in Economic Valuation of the Environment: Methods and Case
Studies, Cheltenham (UK): Edward Elgar Publishing.
Kirchhoff, S., Colby, B.G. and LaFrance, J.F. (1997), Evaluation, the Performance of Benefit Transfer: An Empirical
Inquiry,
Journal of Environmental Economics and Management, Vol. 33, pp. 75-
93.
Kristofersson, D. and Navrud, S. (2001), Validity Tests of Benefit Transfer: Are We Performing the Wrong Tests?,
Discussion
Paper D-13/2001, Department of Economics and Social Sciences, Agricultural University of
Norway.
Leon, C.J., Vazquez-Polo, F.J., Guerra, N. and Riera, P. (2002), A Bayesian Model for Benefits Transfer: Application
to National
Parks in Spain, Applied Economics, Vol. 34, pp. 749-
757.
Lovett, A.A., Brainard, J.S. and Bateman, I.J. (1997), Improving Benefit Transfer Demand Functions: A GIS
Approach, Journal of Environmental Management, Vol. 51, pp. 373-389.
Ready, R., Navrud, S., Day, B., Dubourg, R., Machado, F., Mourato, S., Spanninks F. and Vazquez, R. (2004),
Benefits Transfer in
Europe: Are Values Consistent Across Countries?, Environmental and Resource Economics, Vol. 29, No 1, pp.
67-82.
Rosenberger, R., Loomis, S. and John, B. (2001), Benefit Transfer of Outdoor Recreation Use Values: A technical
document supporting the Forest Service Strategic Plan, (2000 revision), Gen. Tech. Rep. RMRS-GTR-72. Fort Collins,
CO: U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Rocky Mountain Research Station.
Odabrane reference o klimatskim promjenama

Dasgupta, P. (2007), Commentary: The Stern Reviews Economics of Climate Change, National Institute Economic
Review, Vol. 199 (4), pp. 4-7.
Dasgupta, P. (2008), Discounting climate change, Journal of Risk and Uncertainty, Vol. 37 (2), pp. 141-169. European
Commission, Directorate-General Environment (2001), Waste management options and climate change. European
Commission, Directorate-General Climate Action (2012), Non-paper Guidelines for Project Managers: Making
vulnerable investments climate resilient.
European Investment Bank (2012), European Investment Bank Induced GHG Footprint. The carbon footprint of
projects financed by the Bank, Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations.
HM Treasury (2006), Stern Review: The Economics of Climate Change,
London. IFC (2010), Climate Risk and Financial Institutions: Challenges and
Opportunities.
Weitzman, M.L. (2007), A review of the Stern Review on the economics of climate change, Journal of Economic
Literature, Vol. 45 (3), pp. 703-724.
Newell, R.G. and Pizer, W.A. (2004), Uncertain discount rates in climate policy analysis, Energy Policy, Vol. 32 (4),
pp. 519-529.
Sektori
Promet
Adler, H.A. (1987), Economic Appraisal of Transport Projects, The World Bank Economic Development Institute, Washington DC.
Aymerich, M. and Turr, M. (2010), Risk analysis, risk management and implementation performance in transport
infrastructure projects in Nocera, S. (ed.), Feasibility Decisions in Transportation Engineering. Strategies for Transport
Evaluation, McGraw-Hill.
De Jong, G. (2008), Preliminary Monetary Values for the Reliability of Travel Times in Freight Transport. EJTIR, Issue 9(2),
June 2009, pp. 83-99.
Department of the Environment, Transport and the Region, UK (1999), Transport and the Economy, London.
Economic Commission for Europe, United Nations, (2003), Cost Benefits Analysis of Transport Infrastructure Projects, Geneva.
European Commission (2004), HEATCO: Developing Harmonised European Approaches for Transport Costing and Project
Assessment, Deliverable 5, Brussels.
European Commission (2007), EVA-TREN: Improved decision-aid methods and tools to support evaluation of investment for
transport and energy networks in Europe, Deliverable 2, Brussels.
European Commission (2008), IMPACT: Internalisation Measures and Polices for All external Cost of Transport, Handbook on
estimation of external costs in the transport sector, Version 1.1, Brussels.
European Commission, DG Europe Aid (2006), CostBenefit Analysis of Transport Investment Projects, Brussels.
European Court of Auditors (2014), Effectiveness of EU-supported public urban transport projects the for projects subject
to its approval, Luxembourg.
European Investment Bank (2006), RAILPAG Railway project appraisal guidelines, Luxembourg.
Flyvberg, B. 2005, Policy and Planning for Large Infrastructure Projects: Problems, Causes, Cures, World Bank Policy Research,
Working Paper 3781, World Bank, Washington DC.
Fowkes, A.S., (2007), The design and interpretation of freight stated preference experiments seeking to elicit behavioural
*valuations of journey attributes.
French Ministry of Transport (2005), Harmonisation des mthodes dvaluation des grands projets dinfrastructures de
transport.
Harberger, A.C. (1972), Cost-benefit analysis of transportation projects, in Project evaluation: collected papers, London and
Basingstoke: Macmillan, pp. 248-79.
Italian Ministry of Transport (2001), Manual to appraise transport investments in the 2000-06 programing period.
JASPERS Blue Books (2008), Air Transport; Public Transport Sector; Railway sector. Infrastructure and railway rolling stock;
Road Infrastructure. Available at (in Polish language only): http://www.pois.gov.pl/WstepDoFunduszyEuropejskich/Strony/
Inicjatywa_JASPERS.aspx
London Economics, (2013), Guidance Manual for Cost Benefit Analysis (CBAs) Appraisal in Malta.
Turr, M. (1999), Going trans-European. Planning and financing transport networks for Europe, Elsevier Science, Oxford.
Ministry of Transportation and Highways, Planning Services Branch (1992), The economic appraisal of Highway Investment,
British Columbia, Canada.
OECD (2002), Impact of Transport Infrastructure Investment on Regional Development, Paris.
Quinet E. (1990), Analyse conomique des transports, Paris: Presses Universitaires de France.
Quinet, E. (2007), Cost Benefit Analysis of Transport Projects in France, in Florio, M. (ed.) Cost Benefit Analysis and Incentives
in Evaluation, Cheltenham, UK: Edward Elgar Publishing.
Spanish Ministry of Transport (2010), Economic and Financial Evaluation of Transport Projects, available at: http://www.
evaluaciondeproyectos.es/EsWeb/Resultados/Manual/PDF/EsManual.pdf
World Bank, (2005), Transport Economics, Policy and Poverty Thematic Group, Transport Note No. TRN-11 2005,
Washington DC.
Okoli
Atkinson, G. (2006), Environmental valuation and benefits transfer, in Florio, M. (2007).
Atkinson, G., Mourato S., Pearce D.W. (2006), CostBenefit Analysis and the Environment. Recent developments, Paris: OECD
Publishing.
Authority for the Coordination of Structural Instruments of Romania (2009), Guidelines for cost benefit analysis of solid
waste projects to be supported by the Cohesion Fund and the European Regional Development Fund in 2007-2013.
Authority for the Coordination of Structural Instruments of Romania (2008), Guidelines for cost benefit analysis of water and
wastewater projects to be supported by the Cohesion Fund and the European Regional Development Fund in 2007-2013.
Brisson, I.E. and Pearce (1998) Literature Survey of Hedonic Property Prices Studies of Landfill Disamenities.
Bulgarian Ministry of Finance, Guidelines for cost benefit analysis of solid waste projects to be supported by the Cohesion
Fund and the European Regional Development Fund in 2007-2013.
Bulgarian Ministry of Finance, Guidelines for cost benefit analysis of water and wastewater to be supported by the cohesion
Fund and the European Regional Development Fund in 2007-2013.
Champ, P.A., Boyle, K.J. and Brown, T.C., (eds.) (2003), A Primer on Nonmarket Valuation, Dordrecht: Kluwer Academic
Publishers.
DEFRA (2007), An Introductory Guide to Valuing Ecosystem Services, London: Department for Environment, Food and Rural
Affairs.
Department of Health (2004), Policy Appraisal and Health: A Guide from the Department of Health, London: Department of
Health.
Department of the Environment (1994), Environmental Appraisal in Government Departments, in British Reports.
Dixon, J.A., Scura, L.F., Carpenter, R.A. and Sherman, P.B. (1994), Economic Analysis of Environmental Impact, 2nd edition,
London: Earthscan Publications.
Dunn, H. (2012), Accounting for Environmental Impacts: Supplementary Green Book Guidance, London: HM Treasury.
European Commission (2013), Commission Staff Working Document Impact Assessment. Brussels, 18 December 2013.
European Union (2013), Green Public Procurement criteria on waste water infrastructure of waste water treatment,
Luxembourg.
European Union (2013), The Economic benefi ts of the Natura 2000 Network. Synthesis Report, Luxembourg.
Federal Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety (BMU) (2006), Impact of the Expansion of
Renewable Energy on the German Labour Market, Berlin.
Fujiwara and Campbell (2011), Valuation Techniques for Cost Benefit Analysis: Stated Preference, Revealed Preference and
Subjective Well-Being Approaches, London: HM Treasury.
Gibbons, S., Mourato, S. and Resende, G. (2014), The amenity value of English nature: A hedonic price approach, Environmental
& Resource Economics, Vol. 57, pp. 175-196.
Hamilton, K. and Stover, J. (2012), Economic Analysis of Projects in a Greenhouse World, Policy Research Working Paper
6117, World Bank, Washington DC.
JASPERS Working Papers (2010), Guidelines for the Evaluation of Economic Benefits of Polluted Site Remediation Projects.
Available at: http://www.jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/displayDocumentDetails?documentId=224
MacKerron, G. and Mourato, S. (2013), Happiness is Greater in Natural Environments, Global Environmental Change,
Vol. 23 (5), pp. 992-1000.
Naurud, S. (1992), Pricing the European Environment, Oslo: Scandinavian University Press.
Pearce, D. et al. (1994), Project and Policy Appraisal: integrating economics and environment, Paris: OECD.
Pretty, J., Barton, J., Colbeck, I., Hine, R., Mourato, S., MacKerron, G. and Wood, C. (2011), Chapter 23: Health Values from
Ecosystems, National Ecosystem Assessment, Final Report to United Nations Environment Programme (UNEP) / World
Conservation Monitoring Centre (WCMC).
Republic of Serbia, Ministry of Infrastructure (2010), Manual Cost Benefit Analysis. Available at: http://www.putevi-srbije.rs/
strategijapdf/Manual_Cost_Benefit_Analysis.pdf
Russell, Clifford S & Kindler, J. (Janusz) & International Institute for Applied Systems Analysis (1984). Modeling water
demands. Academic Press, London;Orlando.
Silva, P. and Pagiola, S. (2003), A Review of Valuation of Environmental Costs and Benefits in World Bank Projects,
Environmental Economic Series No 94, Environmental Department, Washington DC, the World Bank.
Ten Brink, P. et al. (2013), The Economic Benefits of the Natura 2000 Network, Brussels: European Commission.
Van den Bergh, J.C.J.M. and Botzen, W.J.W. (2014), A lower bound to the social cost of CO2 emissions, Nature Climate
Change, Vol. 4 (April), pp. 253-259.
Wedgwood, A. and Sansom, K. (2003), Willingnesstopay surveys A streamlined approach, Guidance notes for small town
water services, Loughborough University, Water, Engineering, and Development Centre, Leicestershire.
Willis, K., Scarpa, R. and Acutt, M. (2005), Assessing water company customer preferences and willingness to pay for service
improvements: A stated choice analysis, Water Resource Research, 41, p. W02019.
World Bank (2003), A Review of the Valuation of Environmental Costs and Benefits in World Bank Projects, Paper No 94,
Environment Department Papers, World Bank, Washington DC.
Energij
a
Bloyd, C., Bharvirkar, R. and Burtraw, D. (2002), Investment in Electricity Transmission and Ancillary Environmental Benefits,
Discussion Paper 0214.
Brito, D.L., Rossellon, J. (2002), Pricing Natural Gas in Mexico: An Application of the Little-Mirrlees Rule, The Energy Journal,
June 2002.
Burgherr, P. and Hirschberg, S. (2005), Comparative assessment of natural gas accident risks, PSI Report No 05-01,
Villigen-PSI, January 2005.
Council of European Energy Regulators (2010), Guidelines of Good Practice on Estimation of Costs due to Electricity
Interruptions and Voltage Disturbances. Available at: http://www.energy-regulators.eu/portal/page/portal/EER_HOME/EER_
PUBLICATIONS/CEER_PAPERS/Electricity/2010/C10-EQS-41-03_GGP%20interuptions%20and%20voltage_7-Dec-2010.pdf
ENTSO-E (2012), Guideline for Cost-Benefit Analysis of Grid Development Projects, November 2013.
ENTSO-G European Network of Transmission System Operators for Gas (2013a), TenYear Network Development Plan
20132022, Brussels.
ENTSO-G European Network of Transmission System Operators for Gas (2013b), Developing a CBA methodology for
Projects of Common Interest (PCIs), Scoping Document for the Informal Public Consultation, March 2014, Brussels.
ENTSO-G European Network of Transmission System Operators for Gas (2013c), Draft CostBenefit Analysis Methodology
for Public Consultation, document prepared for the purposes of the Public Consultation starting 25 July 2013, Brussels.
ENTSO-G European Network of Transmission System Operators for Gas (2013d), Questions to the Draft CostBenefit
Analysis Methodology, document prepared for the purposes of the Public Consultation starting 25 July 2013, Brussels.
European Commission (2004), Measures to safeguard security of natural gas supply, Council Directive 2004/67/EC.
European Commission (2007), DG Competition report on energy sector inquiry (SEC(2006)1724), 10 January 2007.
Available from DG Competition website.
European Commission (2009), Impact Assessment, Accompanying document to the proposal for a Regulation of the
European Parliament and of the Council concerning measures to safeguard security of gas supply and repealing Directive
2004/67/EC, Commission Staff Working Document, SEC(2009) 979 final.
European Commission (2010), The internal market for gas under the Third Package, Directorate General for Energy, Workshop
on the Third Package, Vienna 15 April.
European Commission (2011), Commission Staff Working Paper Energy infrastructure investment needs and financing
requirements, SEC(2011) 755 final.
European Commission (2011), Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European
Economic and Social Committee and the Committee of the Regions: Energy Roadmap 2050, Brussels, COM(2011) 885/2.
European Commission (2011), Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European
Economic and Social Committee and the Committee of the Regions: A Roadmap for moving to a competitive low carbon
economy in 2050, Brussels, 8.3.2011, COM(2011) 112 final.
JASPERS Working Papers (2011), Economic Analysis of Gas Pipeline Projects. Available at: http://www.jaspersnetwork.org/
plugins/servlet/documentRepository/displayDocumentDetails?documentId=183
Lithuanian Energy Institute (2012), Energy in Lithuania 2011 (Lietuvos energetikos institutas (2012) Lietuvos
energetika 2011).
World Health Organisation (2006), Guidelines for conducting cost-benefit analysis of household energy and health
interventions, by Hutton G. and Rehfuess E., WHO Publication.
Broadband
Chyi, H.I. (2005), Willingness to Pay for Online News: An Empirical Study on the Viability of the Subscription Model, Journal
of Media Economics, Vol. 18 (2), pp. 131-142.
Convergys Smart Revenue Solutions (2012), Costs and Benefits of Superfast Broadband in the UK, prepared by London
School of Economics Enterprise.
Economics and Development Resource Center (1997), Guidelines for the economic analysis of telecommunications projects.
European Investment Bank (2013), The Economic Appraisals of Investment Projects at the EIB, Chapter 28, pp. 156-165.
European Space Agency (2004), Technical assistance in bridging the digital diveide: a cost-benefit analysis for broadband
connectivity in Europe, prepared by Pricewaterhouse Coopers LLP.
Grove, N. (2010): Studies on Regulated Networks and Resources. Munich: PhD-Thesis, LMU, University of Munich.
Han, B. and Windsor, J. (2011), Users willingness to pay on social network sites, Journal of Computer Information Systems,
Vol. 51 (4), p. 31.
Holznagel, B., Picot, A., Deckers, S., Grove, N., Schramm, M. (2010), Strategies for Rural Broadband An Economic and Legal
Feasibility Analysis, Wiesbaden.
Institute for a Broadband-Enabled Society (2011), Valuing Broadband Benefits: A selective report on issues and options,
version 1.1, prepared by Richard Hayes, Melbourne Business School.
JASPERS (2011), Guidelines to fill up an application for funding in broadband projects, JASPERS Knowledge Economy Energy
and Waste Division Staff Working Papers. Available at: http://www.jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/
displayDocumentDetails?documentId=204
JASPERS (2013), Cost Benefit Analysis for broadband connectivity projects, JASPERS Knowledge Economy and Energy
Division Staff Working Papers. Available at: http://www.jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/
Lehr, W. H., Osorio, C. A., Gillett, S. E., Sirbu, M. A. (2005), Measuring Broadbands Economic Impact, in: Broadband Properties
- December 2005, S. 12-24.
Newbery, D.M. (2000), Privatization, restructuring, and regulation of network utilities, Boston: MIT Press.
Torero M., von Braun J. (2006), Information and Communication Technology for Development and Poverty Reduction,
Baltimore.Vock, M., van Dolen, W. and de Ruyter, K. (2013), Understanding Willingness to Pay for Social Network Sites,
Journal of Service Research, Vol. 16 (3), pp. 311-325.
Wang, C.L., Ye, L.R., Zhang, Y. and Nguyen, D-D (2005), Subscription to fee-based online services: What makes consumer pay
for online content?, Journal of Electronic Commerce Research, Vol. 6 (4), pp. 304-311.
Westland, J.C. (2010), Critical mass and willingness to pay for social networks, Electronic Commerce Research and
Applications, Vol. 9 (1), pp. 9-19.
Istraivanje & razvoj

Arrow, K. J. and Fisher, A. C. (1974), Environmental Preservation, Uncertainty, and Irreversibility, The Quarterly Journal of
Economics, Vol. 88 (2), pp. 312-19.
Atkinson, G., Mourato S. and Pearce D.W. (2006), CostBenefit Analysis and the Environment. Recent developments, Paris:
OECD Publishing.
Castiglione, D., van Deth J.W. and Wolleb, G. (2008), The Handbook of Social Capital, Oxford University Press.
Clawson, M. and Knetsch, J.L. (1966), Economics of outdoor recreation, Johns Hopkins Press.
Conrad, J.M. (1980), Quasi-Option Value and the Expected Value of Information, The Quarterly Journal of Economics, Vol.
94 (4), pp. 813-820.
Curaj A. and Pook K. (2011), FenRiam Foresight enriched Research Infrastructure Impact Assessment Methodology,
produced as part of the Research Infrastructures: Foresight and Impact(RIFI) project co-funded by the European Commission.
ESFRI (2011), ESFRI Evaluation Report 2011. Available at: http://ec.europa.eu/research/infrastructures/pdf/esfri_evaluation_

report_2011.pdf
ESFRI (2012), ESFRI: research infrastructures for Europe, European Commission MEMO/12/772, 10 October 2012, Brussels.
European Commission (2005), The Value of European Patents. Evidence from a Survey of European Inventors, Final Report of
the PatVal EU project. Available at: http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/patval_mainreportandannexes.pdf
European Commission (2006), Study on Evaluating the Knowledge Economy. What are Patents Actually Worth? The value of
patents for todays economy and society, Final Report Tender No MARKT/2004/09/E, Lot 2, 23 July 2006.
European Commission (2011), Innovation Union Competitiveness report 2011. Analysis. Part III Towards an innovative
Europe contributing to the Innovation Union, Brussels.
European Commission (2013), Assessing the projects on the ESFRI roadmap, A high level expert group report, DG for
Research and Innovation.
Eurostat (2009), Business Demography: employment and survival, Statistics in focus, 70/2009..
Hirsch, J. E. (2005), An index to quantify an individuals scientific research output, Proceedings of the National Academy of
Sciences of the United States of America, 102(46): 16569-16572.
JASPERS (2013), Staff Working Papers Project Preparation and CBA of RDI Infrastructure Projects, JASPERS Knowledge
Economy and Energy Division. Available at: http://www.jaspersnetwork.org/plugins/servlet/documentRepository/
OECD (2008), Report on Roadmapping of Large Research Infrastructures, OECD Global Science Forum. Available at: http://
www.oecd.org/science/sci-tech/47057832.pdf
OECD (2010), Report on Establishing Large International Research Infrastructures: Issues and Options, OECD Global Science
Forum. Available at: http://www.oecd.org/science/sci-tech/47057832.pdf
HOW TO OBTAIN EU PUBLICATIONS
Free publications:
one copy:
via EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu);
more than one copy or posters/maps:
from the European Unions representations (http://ec.europa.eu/represent_en.htm);
from the delegations in non-EU countries (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm); by
contacting the Europe Direct service (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) or calling 00 800
6 7 8 9 10 11 (freephone number from anywhere in the EU) (*).
(*) The information given is free, as are most calls (though some operators, phone boxes or hotels may charge you).
Priced publications:
via EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu)

Vodič Kroz Analizu Troškova I Koristi Investicijskih Projekata Za Razdoblje 2014.-2020

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodič Kroz Analizu Troškova I Koristi Investicijskih Projekata Za Razdoblje 2014.-2020

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vodi kroz analizu trokova i koristi

Freephone number (*):

More information on the European Union is available on the Internet (http://europa.eu).

European Union, 2015

Printed on elemental chlorine-free bleached paper (ECF)

PRIZNANJA I IZJAVA O ODGOVORNOSTI

1. CBA u okviru EU fondova 15

2.9.3 Probabilistika analiza rizika...............................................................................................................71

4.2 Gospodarenje otpadom........................................................................................... ......................................158

5.8 Ekonomska analiza...................................................................................................................................... 219

Veselim se uspjenoj upotrebi EU fondova u nadolazeim godinama

Struktura vodia je sljedea.

1. CBA u okviru EU fondova

definicija i obujam velikih projekata;

potrebne informacije, uloge i odgovornost za procjenu; i

konzistentnost s nedavnim razvojima javnih politika i zajednikim poveznicama

1.2 Definicija i obujam Velikih projekata

1 See Preamble 92 to Regulation (EU) No 1303/2013.

PRAVNI OSNOV ZA PROCJENU VELIKIH PROJEKATA

UKLJUIVANJE VELIKIH PROJEKATA U OPERACIJSKI PROGRAM

1.3 Potrebne informacije, uloge i odgovornosti za procjenu

Bez obzira na usvojenu procedure, cilj je provjeriti da je:

CBA analiza dobre kvalitete, tj. da je dosljedna s Komisijinom metodologijom; i

rezultat CBA analize opravdao doprinos fondova.

Rezultati analize bi posebice trebali demonstrirati da je projekt:

Slika 1.1 Uloge i odgovornosti u procjeni velikog projekta

Drava lanica Odabir procedure procjene

l. 102 (1) l. 102 (2)

ini dostupnima ini dostupnima

Upravlja Podnosi obavijest o

Slika 1.2 Uloga CBA u procjeni velikog projekta

PROJEKTI KOJI GENERIRAJU PRIHODE

1.4 Konzistentnost s nedavnim razvojima politike

Europe 2020 targets

Europa 2020 - kljune inicijative Sektor/investicije

- Istraivanje, tehnoloki razvoj i

Tabica 1.2 Uloga CBA-a u doprinoenju ostvarivanja EU ciljeva

Doprinos vioj razini obrazovanja procjenjuje se procjenom

Table 1.3 Glavne promjene u odnosu na programski period 2007-2013

2. Opi principi izvrenja analize trokova i dobiti

Analitiki okvir CBA-e odnosi se sljedei niz ishodinih koncepata:

postavi odgovarajui vremenski okvir;

prognoziraju budui trokovi i koristi (gledanje prema naprijed);

uzme u obzir nesigurnost procjenom rizika projekta.

IZBOR PROTUINJENINOG SCENARIJA

Scenariji EUR m NPV 1 2 10 21

2.2 Koraci u procjeni projekta

4. Tehnika izvedivost & ekoloka odrivost

Sljedei odlomci detaljno ilustriraju doseg svakog koraka.

Slika 2.1 Koraci procjene

4. Tehnika izvedivost & ekoloka odrivost

2.3 Opis sadraja

2.4 Definicija ciljeva

Jasna definicija ciljeva projekta je nuna za:

2.5 Identifikacija projekta

2.5.1 Fiziki elementi i aktivnosti

20 Urban Waste Water Treatment Directive.

Primjena ovog principa zahtijeva:

IDENTIFIKACIJA PROJEKTA: PRIMJERI

2.5.2 Tijelo odgovorno za implementaciju projekta

2.5.3 Who has standing

2.6 Tehnika izvedivost i odrivost okolia

razmatranjima o okoliu i klimatskim promjenama;