Finansijsko raunovodstvo

Predmetni profesor:
Prof.dr. Zijo Veledar
 Primjer 1: Popisom imovine na dan 31.12.2013. utvren
je viak alata ija je procjenjena vrijednost 8.000,00KM i
vijek upotrebe tri godine. Dobili smo na poklon
raunarsku opremu u fer vrijednosti 10.000,00KM sa
procjenjenim vijekom trajanja od tri godine.
Rashodovana je oprema ija je N.V. 100.000,00KM, a
I.V. 60.000,00KM. Ovo rashodovanje je izvreno bez
otpadaka kao korisnog materijala. Rashodovana je
oprema oteena uslijed dejstva vie sile, ija je N.V.
80.000,00KM, a I.V. 60.000,00KM. Oprema je bila
osigurana i osiguranje priznaje tetu od 15.000,00KM.
Ostatak vrijednosti se knjii na teret privrednog
drutva.
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
1. Oprema 022 8.000
Vikovi Prihodi 676 8.000
Vikovi utvreni popisom
2. Oprema 022 10.000
Odloeni prihodi 493 10.000
Prijem bez naknade
3. I.V. Opreme 0228 60.000
Neotpisan vrijednsot stalnih sred 570 40.000
Oprema 022 100.000
Rashodovanje opreme
4. I.V. Opreme 0228 60.000
Potraivanje za naknadu tete 238 15.000
Neotpisan vrijednsot stalnih sred 570 5.000
Oprema 022 80.000
Rashodovanje opreme
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj
DUGUJE POTRAUJE

4a. iro raun 200 15.000

Potraivanje za naknadu tete 238 15.000
Za naplaeno potraivanja od osig
 Primjer: utven je manjak opreme, ija je N.V.
20.000,00KM. Oprema je otpisan u vrijednosti
15.000,00KM. Manjak se knjii na teret
odgovornog lica uz PDV 17% to iznosti
850,00KM. Manjak je uplaen na iro raun
preduzea. PDV je isplaen sa naeg iro
rauna.
Red OPIS KONT IZNOS
.bro O DUGUJ POTRAUJ
j E E
1. I.V. Stalnih sredstava 0228 15.000
Potraivanja od radnika 232 5.850
Oprema 022 20.000
Obaveze za PDV 470 850
Isknjienje manjka na teret
radnika
2. iro raun 200 5.850
Potraivanje od radnika 232 5.850
Za uplatu manjka
3. Obaveze za PDV 470 850
iro raun 200 850
Za uplatu PDV-a
 Sve materijalne vrijednsoti stalne imovine koje
nisu navedene na posebnim raunima spadaju
u kategoriju ostalih materijalnih stalnih
sredstva.
Tu su izmeu ostalog mogu biti: knjige,
umjetnika djela, predmeti arhivske grae,
muzejski eksponati, spomenici kulture.
U pogledu pribavljanja, troenja i otpisivanja
tih sredstava primjenjuju se isti principi kao i
kod drugih stalnih sredstava, s tim to su neka
od njih prema zakonu izuzeta od obrauna
amortizacije.
 Raspoloiva slobodna ili neaktivna novana
sredstva pravno lice moe ulagati na
razliite naine.
Ulaganja u osnovi razlikujemo kao
kratkorona i dugorona.
Kratkorona ulaganja mogu biti u obliku
vlasnikih vrijednosnih papira: povlatene
dionice i redovne dionice, ili duniki
vrijednosni papiri: dravne obveznice i
korporativne obveznice.
 Dugorona ulaganja podrazumjevaju
ulaganja na rok koji je dui od 12 mjeseci, a
moe se ulagati u iste vrijednosne papire
kao i kod kratkoronih ulaganja.
Primjer: Drutvo A koje posjeduje dionice
drutva B prodalo ih je za 180.000,00KM.
Provizija profesionalnog posrednika je
9.000,00KM. Dionice su u naem
knjigovodstvu bile evidentirane u
vrijednosti 151.000,00KM. Knjiiti kod
drutva A
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
1. Kupci 211 180.000
Prihodi od otuenja ulaganja 674 180.000
Za prodate dionice
2. Rashodi od otuenja ulaganja 574 160.000
Ulaganja 061 151.000
Dobavljai 432 9.000
Za rashode otuenja ulaganja
3. iro raun 200 180.000
Kupci 211 180.000
Za naplaeno potraivanje
4. Dobavljai 432 9.000
iro raun 200 9.000
Za plaene trokove provizije
 Za razgranienja vai pravilo da se zna koliko
su u osnovi priznata, na koji period se
odnose, da su u fiksnom iznosu i zna se na
koga se odnose.
Raunovodstvo razganienja treba da poslui
usklaivanju vremena nastanka dogaaja i
vremenu na koji se taj dogaaj odnosi.
Razgranienja se prema ronosti dijele na
kratkorona (period do 12 mjeseci)
dugorona ( period preko 12 mjeseci).
 Prema bilansnom statusu razgranienja mogu
biti aktivna i pasivna.
Razgranienja se mogu pojaviti kao:

091-unaprijed plaeni trokovi (AVR)-dugorona,

280- unaprijed plaeni rashodi -kratkorona
281 - obraunati ostvareni prihodi i
289- ostala kratkorona razgranienja.
 Amortizacija je vrijednosno iskazivanje troenja
stalnih sredstava.
Stalna sredstva iz ciklusa u ciklus se troe
odnosno gube odreen dio svoje vrijednosti.
Osnovica za obraun je jedan od osnovnih
elemenata za obraun amortizacije koja se
izraava u vrijednosti odreenog sredstva
Osnovicu ini nabavna vrijednost st.sred.
 Ako se cijene mijenjaju za 10% preduzee je
duno izvriti revalorizaciju na nivou novih
trinih cijena.
Revalorizacije je postupak usklaivanja
prethodne knjig.vrijedn. stal.sredst.sa tekuim
trinim cijenama.
Rezidualna vrijednost je ostatak vrijednosti u
toku koritenja sredstva.
Moe biti knjigovodstvena i trina rez.vrij.
 Metode obrauna amortizacije su:
- Metod vremenske amortizacije,

- Metod funkcionalne amortizacije, i

- Kombinovani metod.

Metode vremenke amortizacije su:

- Metod konstantne ili linearne amortiz.

- Metod degresivne amortizacije, i

- Metod progresivne amortizacije

 Metode funkcionalne amortizacije su:
- metod obrauna po jedinici funkcionalnog
kapaciteta, i
- Metod obrauna zavisno od efektivnog trajanja
procesa izraenog u radnim satima.
Kombinovani metod predstavlja kombinaciju
funkcionalne i vremnske metode obrauna
amortizacije
Metode knjienja obraunate amortizacije su

direktni i indirektni
 Isknjiavanje usljed dotrajalosti,
Isknjiavanje usljed prodaje,
Isknjiavanje usljed dejstva vie sile,
Isknjiavanje usljed ustupanja bez naknade.
 Gotovina, kratkorona potraivanja i kratkoroni
plasmaniobuhvata sljedee grupe konta:
20- gotovina i gotovinski ekvivalenti,
21- potraivanja od prodaje,
22- potraivanja iz specifinih poslova,
23 - druga kratkorona potraivanja
24 - kratkoroni finansijski plasmani ,
27 - potraivanja za PDV-odbitni ulazni porez ,
28 aktivna vremenska razgranienja
29 gubitak iznad visine kapitala
 Gotovina i ekvivalenti gotovine, se koriste za
plaanja, ulaganja i druge potrebe poslovanja, a
kratkorona potraivanja i ulaganja se gase
nakon njihove naplate.
 U skladu sa MRS 7 i kontnim planom za preduzea u
grupu gotovine i ekvivalenata gotovine ubrajaju se:
200 - transakcijski rauni domaa valuta,
201 transakcijski rauni strana valuta,
202 izdvojena novana sredstva,
203 akreditivi-domaa valuta,
204 akreditivi - strana valuta,
205 blagajna- domaa valuta,
206 blagajna -strana valuta,
207 - gotovinski ekvivalenti (ek, mjenica),
208 - ostala novana sredstva.
209 oroena novana sredstva
 Promjene stanja gotovog novca evidentira se u
blag.izvjetaju hronoloki na osnovu
blagajnikih dokumenata
Blagajniki dokumenti su:
- nalog za uplatu i
- nalog za isplatu
Utvrivanje i knjigovodst. evidentiranje
blagajnikih vikova i manjkova
 Preko iro rauna se obavlja se obavlja platni
promet preduzea.
iro raun se otvara kod poslovne banke koja
izvrava naloge preduzea tako to prenosi
novana sredstva sa iro rauna na iro raun
povjerioca i prima uplate od strane dunika.
Banka obavjetava preduzee o promjenama na
iro raunu
 Podizanje novca sa iro rauna vri se
gotovinskim ekom, a uplata gotovine iz
blagajne na .r. Vri se uplatnicom.
Knjienje prometa izmeu blagajne i .r. vri se
preko prelaznog rauna .
 Primjer 1 : Za potrebe blagajne podignuto je sa
iro rauna 3.000,00 KM.
Primjer 2 : Dat je nalog banci da izmiri
obavezu prema dobavljau Metal d.o.o.
Mostar na iznos od 30.000,00KM. Nalog je
izvren. Preko iro rauna naplaeno je
potraivanje od kupca LSM d.o.o. Konjic u
iznosu od 65.000,00KM.
Red. OPIS KONT IZNOS
broj O DUGUJE POTRAUJE
1. Prelazni iro raun 2009 3.000
iro raun 200 3.000
Za podizanje novaca sa iro rauna
1a. Blagajna 205 3.000
Prelazni iro raun 2009 3.000
Za podignutu gotovinu sa iro rau
2. Dobavljai 432 30.000
iro raun 200 30.000
Za plaenu fakturu
4. iro raun 200 65.000
Kupci 211 65.000
Za naplaenu fakturu
 Novani ekvivalenti su kratkorona, visoko
likvidna ulaganja koja se mogu brzo
konvertovati u poznate iznose novca, uz
beznaajan rizik od promjene vrijednosti.
Novani ekvivalenti se dre za podmirivanje
kratkoronih novanih obaveza.
Instrumenti obezbjeenja plaanja su ek i
mjenica.
Novani ekvivalenti se evidentiraju u okviru
konta 207.
 Obraunsko plaanje je namirenje meusobnih
novanih obaveza i potraivanja izmeu
sudionika bez upotrebe novca.
Obraunsko plaanje obavlja se :
- kompenzacijom,
- cesijom,
- asignacijom,
- preuzimanjem duga, i slino
 Potraivanje predstavlja oekivanje da e
dunik izmiriti svoju obavezu u ugovorenom
roku.
Potraivanja u osnovi moemo podijeliti na:

- osnovna, koja su rezultat transakcija, i

- izvedena zakonom priznata i po osnovu ugovora
pod odreenim uslovima utvrena.
 U kategoriju osnovnih potraivanja spadaju:
- potraivanja od kupaca u zemlji i inostranstvu,
povezanih ili pridruenih pravnih lica, kupci iz
konsignacije i komisiona,
- potraivanja od zaposlenih,
- sumnjiva i sporna potraivanja,
- potraivanja od drave i dravnih organa,
- potraivanja od banaka i drugih finansijskih
organizacija,
- ostala kratkorona potraivanja.
 Potraivanja od kupaca se, u pravilu, knjie po
ispostavljenoj fakturi.
Prihod se priznaje po isporuci neovisno o tome
to e naplata uslijediti tek kasnije.
Preduzee treba ispostaviti fakturu/raun kada
isporui dobra ili obavi uslugu i provodi
knjienje tako to duguje potraivanje od
kupaca , a potrauju prihodi i obaveze za PDV
u obraunatim iznosima.
 Pod pojmom izvedenih potraivanja
podrazumjevamo ona koja proizilaze iz
osnovnog potraivanja kao posljedica:
- potraivanja za kamatu (redovne, ugovorene i
zatezne),
- potraivanja za penale, nagrade,
- potrivanja za dividende isl.
 Zalihe se razvrstavaju kao tekua imovina
preduzea, jer neispunjavaju uslov
dugorone imovine.
Zalihe su definisane MRS -2.

Zalihe su sredstva koja se dre radi:

- prodaje u redovnom poslovanju,

- u procesu proizvodnje namjenjene prodaji ili
- u obliku osnovnog i pomonog materijala koji
se troi u proizvodnom procesu, odnosno pri
pruanju usluga.
 Zalihe moemo posmatrati kao:
- robu sredstva kupljena radi prodaje,
- proizvodi i poluproizvodi,nedovrena
proizvodnja, i nus proizvodi namjenjeni
prodaji ili potronji,
- materijal, sitan inventar, rezervni dijelovi,
ambalaa koja se dri radi potronje u procesu
proizvodnje ili pruanja usluga.
 Osnovni pojmovi koji odreuju zalihe su:
- nabavna vrijednost (C.K.) obuhvata sve
trokove nabavke, trokove proizvodnje i
druge trokove koji su nastali u procesu
dovoenja zaliha na sadanju lokaciju i
sadanje stanje.
- trokom sticanja zaliha se ne smatraju povratni
porezi i druge povratne dadbine (PDV ako je
preduzee PDV obveznik).
 Kursne razlike su iskljuene prema MRS -21 iz
cijene sticanja zaliha.
Kamata je sastavni dio trokova nabavke
sredstava u skladu sa MRS 23 trokovi
pozajmljivanja, ali samo u periodu sticanja
sredstva.
Carine, takse i slino su obaveze prema dravi,
ali nisu povratni trokovi, te stoga ispunjavaju
uslov ZTN.
 Klasa zaliha uobiajeno je rasporeena na
slijedee grupe:
- sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitan
inventar,
- proizvodnja u toku,
- gotovi proizvodi, i
- trgovaka roba.
 Kod pribavljanja zaliha materijala, rezervnih
dijelova, sitnog inventara, moemo imati mnogo
promjena kao to su:
- kupovina u zemlji ili iz inostranstva,
- proizvodnja zaliha u vlastitoj reiji, za vlastite
potrebe,
- dobivene zalihe bez plaanja donacije,
- razmjena zaliha za potraivanja, i
- vikovi utvreni na zalihama.
 Kod otuenja istih zaliha moemo imati
sljedee grupe pojavnih poslovnih promjena:
- potronja, otpis i rashodovanje zaliha,
- prodaja zaliha,
- date donacije u zalihama,
- razmjena za obaveze,
- manjkovi zaliha, i
- povrat zaliha dobavljau.
 Primjer: Od dobavljaa smo po fakturi
broj 18 kupili materijala ija fakturna
vrijednost fco skladite dobavljaa iznosi
100.000,00KM bez PDV-a, a obraunati
PDV iznosi 17% - 17.000,00KM. Trokovi
prevoza iznose 5.850,00KM sa uraunatim
PDV-om. Materijal je uskladiten po
stvarnim cijenama. Plaene su obaveze
prema dobavljaima.
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
1. Obraun nabavke 100 100.000
Potraivanje za PDV- ulazni 270 17.000
Dobavljai 432 117.000
Za fakuru 18
2. Obraun nabavke 100 5.000
Potraivanja za PDV-ulazni 270 850
Dobavljai 432 5.850
Za trokove prevoza
3. Zalihe materijala 101 105.000
Obraun nabavke 100 105.000
Za uskladiteni materijal
4. Dobavljai 432 122.850
iro raun 200 122.850
Za plaene obaveze prema dobavlj
 Primjer: Od dobavljaa smo po fakturi broj
18 kupili materijala ija fakturna vrijednost
fco skladite dobavljaa iznosi
100.000,00KM bez PDV-a, a obraunati PDV
iznosi 17% - 17.000,00KM. Trokovi prevoza
iznose 5.850,00KM sa uraunatim PDV-om.
Materijal je uskladiten po stalnim
(planskim) cijenama u iznosu od
110.000,00KM. Obaveze prema
dobavljaima su plaene mjenicom koja je
isplaena po dospjeu. .
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
1. Obraun nabavke 100 100.000
Potraivanje za PDV- ulazni 270 17.000
Dobavljai 432 117.000
Za fakuru 18
2. Obraun nabavke 100 5.000
Potraivanja za PDV-ulazni 270 850
Dobavljai 432 5.850
Za trokove prevoza
3. Zalihe materijala 101 110.000
Obraun nabavke 100 105.000
Odstupanje od S.C. pozitivno 108 5.000
Za uskladiteni materijal
4. Dobavljai 432 122.850
Date mjenice 439 122.850
Za plaene obaveze prema dobavlj
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
5. Date mjenice 439 122.850
iro raun 200 122.850
Za isplaenu mjenicu
 Materijal se nabavlja da bi se njegovim
troenjem proizvela nova upotrebna dobra za
trite.
Obraunska vrijednost utroenog materijala
naziva se trokovi materijala
Obraun trokova se razlikuje ovisno od naina
evidentiranja zaliha materijala, odnosno da li se
zalihe materijala evidentiraju po stvarnim ili po
planskim nabavnim cijenama.
 U teoriji i praksi poznato je nekoliko metoda
obrauna trokova u takvim uslovima i to:
- FIFO metod, (prva ulazna,prva izlazna)
- LIFO metod, (zadnja ulazna,prva izlaz)
- HIFO metod,(najvia ulazna prva izlaz)
- Metod prosjene cijene
 Obraun troka izdatog materijala vri se po
planskim cijenama.
Nakon toga vri se obraun i prenos
odstupanja stvarnih od planskih nabavnih
cijena.
Obraun odstupanja moe se vriti:

- Prilikom svakog pojedinanog izd. mat.

- Za obraunski period u cijelini
 Postoje razliiti metodi obrauna odstupanja
- Metod prosjenog odstupanja
- Metod pojedinanog obrauna odstupanja za
svaku vrstu materijala
- Konbinovani metod
1. Knjienje odstupanja moe se vriti direktnim i
indirektnim metodom
 Izdato je materijal u proizvodnju u vrijednosti
od 60.000,00KM. Obraunato odstupanja od
stalnih cijena iznosi 2.700,00KM. Provesti
odgovarajua knjienja.
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
1. Trokovi matraijala 511 60.000
Zalihe materijala 101 60.000
Za izdato u proizvodnju
2. Odstupanje od stalnih cijena 108 2.700
Odstupanje od S.C. 519 2.700
Za obraunato odstupanje
 Viak na zalihama materijala nastaje u slugaju
kad se konstantuje da je stvarno stanje zaliha
materijala vee od onoga koje je prikazano u
knjigovodstvu.
Viak materijala moe biti: foramalne i stvarne
prirode.
Knjienje nastalog vika zavisi od uzroka
nastanka
 Manjak materijala nastaje u sluaju kad se
konstatuje da je stvarno stanje zaliha materijala
manje od knjigovodstvenog stanja.
Uzrok manjka moe biti:

formalne i stvarne prirode

Knjienje manjka zavisi od uzroka njegovog
nastanka
 Primjer: Popisom materijala na dan 31.12.
2011.godine, utvren je manjak u iznosu
od 5.000,00KM. 50% manjka knjiiti na
teret preduzea, a 50% na teret radnika.
Manjak je uplaen u korist naeg iro
rauna. Utvreni manjak koji pada na teret
preduzea ne prelazi iznos dozvoljenog
kala, rastura, kvara i loma. Plaene su
obaveze za PDV e. Provesti odgovarajua
knjienja.
Red. OPIS KONTO IZNOS
broj DUGUJE POTRAUJE
1. Manjak materijala 576 2.500
Potraivanja od radnika 232 2.925
Materijal na zalihi 101 5.000
Obaveze za PDV izlazni 470 425
Za nastali manjak
2. iro raun 200 2.925
Potraivanja od radnika 232 2.925
Za plaeni manjak
3. Obaveze za PDV izlazni 470 425
iro raun 200 425
Za uplatu PDV-a