Professional Documents
Culture Documents
Kovara Secunda 1
Kovara Secunda 1
Maj. 1787. Skuptina dravnih stalea sazvana na osnovu Kraljevske povelje (Ustava)
9.6. 1789. Narodna skuptina proglaena za Ustavotvornu skuptinu (za vreme ove skuptine
donet je prvi Ustav Francuske)
Za 1848. mnogi evropski gradovi su imali veliku radniku klasu, sloj fabrikih radnika. Osueni
su na robovanje mainama, na bedan ivot po iznajmljenim sobama i sirotinjskim etvrtima, koji
su poeli da zahtevaju pravo da odluuju o vlastitoj sudbini. U Parizu su 1848. radnici zapravo
ustali protiv buroazije. Neposreda uzrok dogaaja iz 1848. bio je bolest kormpira u Irskoj
1845/6. Ovo se proirilo i na ostalu Evropu, izazivajui manjak penice koji je udrostruio cenu
1846/7 i zavrio se meanjima oko hrane u Fran, Nem, Bel, Italiji. Javljaju se krize jer su bankali
iscrpeli zalihe zlata za plaanje penice i vie nisu mogli da daju kredite, mnogi su bankrotirali i
opte nepoverenje u trgovini zavrilo se velikom nezapoljenou. Dok su cene skoile plate su
se smanjivale. Dolazi i do stvaranja nacionalnih prokreta u Irskoj, Italiji, Nemakoj, Hab. mon.,
Rusiji, balkansim zemljama. U 19v u vienacionalnim dravama i meu nacijama bez
jedinstvenih nacionalnih drava vie nee biti u mogu nijedan znaajan istorijski pokret.
35. uzepe Macini
(1805-1872), ,
. .
.
.
-
.
.
1831.
. : ,
. .
1831.
. ,
. ,
, . 1831.
, 1833.
. .
.
.
, .
1834. ,
.
.
,
.
.
5. 6. ,
. , .
1791.
. , ,
. 25
.
. , ,
. .
83
. ( )
. .
, . XVI
. ,
.
37.
. 1765.
().
.
()
( , ) .
1766. . ,
. 5. 1770. .
. , 1773.
. ,
.
. , ,
.
.
( ).
( ). ,
.
. , ,
, 5.
1774. I .
39. ?
1806.
.
'' ''.
I 1807.
.
. .
1806. .
. , .
y
.
. ,
.
1807. , . ,
1808. .
. 1809. ,
.
,
1809. .
, ,
, .
1810. .
40. 19 .
, , .
.
,
.
,
, (,
). liber ()
,
. , ,
.
,
,
.
.
, ,
, .
1688. . ,
,
, (- , , ,
), .
, ,
;
,
. ,
, : ,
,
. ,
, ,
. ,
, ,
, ,
.
,
.
(16321704),
: ,
, , ,
(1689). , ,
. ,
, .
.
:
,
. ,
,
. , ,
,
. ,
,
.
- ,
, , , -
. 19.
, .
, ,
, .
,
. ,
, ,
. (17231790)
,
, , , ,
. [1]
,
, -
.
(
, 1759). , (1776),
,
. , ,
.
, .
,
. , ,
- . ,
,
. ,
, ,
,
,
. ,
.
,
. , ,
, .
, ,
. ,
.
. ,
,
, .
() () , .
,
.
. 1774. 1848.
,
. .
,
.
, ,
.
, ,
, .
. ,
,
, ,
,
. ,
, 20. ,
,
,
. , 19.
. ,
, (16. )
,
. , .
,
. 1878.
. (
,
).
. ()
.
.
, ,
,
. ,
, , , , ,
, ,
. -
,
.
,
.
. ,
,
. ,
, ,
.
19- . ,
.
,
, ,
.
, , ,
. ,
. ,
, , ,
. 19- ,
, , 20-
,
.
. ,
.
,
.
Klemens Meternih (, 15. maj 1773. - , 11. jun 1859.), bio je neobino uticajan
austrijski politiar, ministar spoljnih poslova (1809. - 1848.) i dravnik (1821. - 1848.) poznat po
svom konzervativizmu i upornosti u borbi protiv Napoleona.
Nakraju je uspio slomiti Napoleona i nakon Bekog kongresa, kojeg je uspjeno vodio - obnoviti
Austrijsko Carstvo kao jedno od vodeih evropskih sila onoga vremena. Ubrzo je postao
austrijski diplomat kao i njegov otac grof Georg Franc Karl (1746-1818). Meternih se 1795.
oenio za groficu Eleonore Kaunitz (1775.-1825.), unuku dravnog kancelara grofa Wenzela
Kaunitza, preko koje je uao u krug visoke austrijske aristokracije. Tako da je ve 1801. postao
austrijski ambasador u Dresdenu, a od 1803. u Berlinu, a nakon 1806. na zahtev samog
Napoleona u Parizu. S njim se upoznao za vrieme potpisivanja Mirovnog ugovora u Bratislavi,
nakon katostrafalnog austrijskog poraza u Bitci kod Austerlitza. U Parizu je malo tog napravio,
ali je zauzvat uivao u raskonim ivotom.
( .
I .
- .
,
I
.
. ,
. 3.
1815. . ,
. ,
. ,
40% . ,
, .
, ,
. , ,
.
.
.
1820.
.
.
. 30
, 1835. I .
, 1815. 1848. .)
Tokom sledeih godina njegova najvanija briga bila odravati krhku evropsku ravnoteu snaga i
mir postignut - 1815. Zbog tog je organizirao i uestvovao na kongresima u; Ahenu (1818.),
Carlsbadu (1819.), Tropau (1820.), Ljubljani (1821.) i Veroni (1822.). Vrhunac njegove karijere
u statusnom pogledu, bila je 1821. kad je postao Dravni kancelar, ta funkcija nije postojala od
1793. i kneza Venzela Kaunica. Nakon to je 1822. uspeo uguiti nacionalne - liberalno pokrete
u Napulju i Severnoj Italiji, poela mu je naglo padati popularnost i podrka kod tadanje elite,
bez obzira na to to je relativno uspeno (kao ovek iz senke) upravljao Kraljevstvom
Lombardija-Venecija. Nakon to su Velika Britanija i Francuska izale iz Svete Alijanse,
Austrija, Prusija i Rusija nastavile su savezniku politiku i osnovale novi savez 1833. pod
imenom Savez tri crna orla, koji je uspeno uguio pobunu u Krakovu 1846. S druge strane
Meterniha uopte nije interesovala ekonomija, pa je krajnji rezultat te politike bio taj da Austrija
nije ulazila u nikakve carinske unije, zbog tog je izgubila svoju dotad vodeu poziciju u trgovini
i privredi. Od 1826. poeo je Meternihov pad, kad je na mesto dravnog ministra doao njegov
estoki protivnik grof Franz Kolovrat-Liebsteinski. Tako da odtad nije mogao sprovesti ni jednu
svoju ideju, ak ni onu o osnivanju vlade s ministarstvima, pa se odtada drao samo svog resora -
spoljnih poslova.
Zbog svoje represivne unutranje politike Meternih je ispao simbol reakcionarnog politiara, kog
je javnost mrzela, dok su njegovog oponenta Franza Kolovrata smatrali liberalom i
naprednjakom. Zbog tog je Meternih 13. marta 1848. kao prvi austrijski politiar, bio prisiljen
podneti ostavku na svoj poloaj, nakon bekih revolucionarnih dogaanja u martu 1948. Odmah
nakon toga pobegao je u Englesku, a od 1849. skrasio se u Brukselesu. Meternih se 1851., vratio
iz egzila i mirno proveo ostatak svog ivota ivei u svojoj palati u Beu. Povremeno ga je i novi
car Franjo Josip (iako samo neslubeno) konsultovao oko nekih stvari. Meternih proglaen je
knezom 1813., a 1818. vojvodom od Portela.