Čistoća (Taharet)

ISTOA
DEFINICIJA POJMA ET-TAHARE (ISTOA)

Filoloki, pojam et-tahare podrazumijeva istou od fizike neistoe, kakve su
prljavtine, i apstraktne neistoe, kao to su mahane, grijesi i sl.
Pojam et-tathir ( )oznaava ienje.
Terminoloki, et-taharet je istoa od hadesa( )i hubsa (). Pod hadesom se misli
na pravnu kvalifikaciju stanja tjelesnih organa koji su bez istoe.1 To je, recimo, kada bi
se desilo onom koji uzima abdest neto to bi mu ga pokvarilo. U toj situaciji za njega se
moe upotrijebiti ova pravna kvalifikacija, koja mu je obezvrijedila abdest.
Pod pojmom hubs, podrazumijeva se sve ono to je po erijatu neisto: urin, izmet, lijua
krv...
VRIJEDNOST ISTOE U ISLAMU
Islam pridaje veoma veliku panju istoi, zbog velike potrebe za njom, kako u vjerskom,
tako i u svakodnevnom ivotu ovjeka:
l. istoa je klju namaza, a svima je poznata vanost ove obaveze u islamu. Uzvieni
kae:
O vjernici, kada hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata
operite - a dio glava svojih potarite i noge svoje do iza lanaka. A ako ste
dunupi, onda se okupajte...2
S druge strane, Allahov Poslanik (a.s.) kae:
Hadis: arapski tekst
istoa je klju namaza; poetak mu je tekbir, a zavretak selam.3
Kako stanje neistoe (hades) onemoguava obavljanje namaza, ono je poput reze koja
se stavlja na takvu neistu osobu, pa kada se ono prekine ienjem, reza se die i
zapreka otklanja.
2. istoa je, takoder, polovina vjerovanja. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
istoa je polovina vjerovanja, a zahvala Allahu (d..) puni mizan....4
Pod pojmom et-tahur (istoa) misli se na fiziku istou tijela od prljavtine i neistih
stanja, te na apstraktnu istou due i njeno ienje. istoa u ovom irem znaenju ini
veliki dio potpunog vjerovanja, koji je sainjen od sranog uvjerenja (tasdik), verbalnog
oitovanja (ikrar) i djelovanja (amel).5
Neki smatraju da se reenica istoa je polovina vjerovanja moe shvatiti tako da se
pod vjerovanjem (iman), ustvari, misli na namaz, kao to je to u Allahovim rijeima:
Allah nee dopustiti da propadnu namazi vai...6, to jest namazi koje ste obavili
prema Bejtu-l-makdisu.7
1 Reddu-1-muhtar 1/85.
2 El-Maide, 6.
3 Biljee ga Ahmed, Ebu Davud i Et-Tirmizi.
4 4 Biljei ga Muslim.
5 Vidi: Fejdul-kadir od El-Menavija, IV, 290.
6 El-Bekare, 143.
7 Beda'ius-sanai'i, I, 20.
3. istoa je naziv za ljudsku nepatvorenu prirodu, pokazatelj ljudske civiliziranosti i
napretka. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
Desetoro je prirodno: potkresivanje brkova, putanje brade, koritenje misvaka, ispiranje
nosa vodom, podrezivanje nokata;pranje zglobova, odstranjenje dlaica ispod pazuha;
brijanje dlaka sa stidnih mjesta i pranje nakon obavljene nude.
Mus'ab b. ejbe, jedan od prenosilaca hadisa, kae da je zaboravio deseto,
pretpostavljajui da se radi o ispiranju usta.8
4. Isto je tako istoa uzrok postizanja Allahove (d..) ljubavi i zadovoljstva. Uzvieni
kae:
Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste.9
Takoer kae:
Ti u njoj nemoj nikad namaz obaviti. Damija, iji su temelji, ve od prvog dana,
postavljeni na strahu od Allaha (di..), zaista vie zasluuje da u njoj obavlja
namaz. U njoj su ljudi koji vole da se esto peru, a Allah (d..) voli one koji se
mnogo iste.10
5. istoa je jedna od obaveza zbog koje se ovjek, nakon to bude pitan o svome
vjerovanju, kanjava u kaburu u sluaju da je nije prakticirao. Od Ibn Abbasa se prenosi
da je rekao: Proao je Vjerovjesnik (a.s.) pored dva kabura, pa je rekao:
Doista se kanjavaju, ali ne zbog neeg to smatrate velikim: jedan od njih nije se uvao
urina, a drugi je prenosio tude rijei.11
6. istoa je uzrok ozarenosti i bjeline lica vjernika na Sudnjem danu. Allahov Poslanik
(a.s.) je rekao:
Moji sljedbenici e biti pozvani na Sudnjem danu bljetavih ela i udova od tragova
abdesta, pa ko od vas moe da uvea tu bljetavost-neka to i uini.12
7. Nema sumnje da je odravanje istoe jedna od najboljih preventivnih mjera od
bolesti i spreavanja njenog irenja u drutvu. I zbog toga, islam posveuje panju istoi
tijela i odjee i tei ouvanju i zatiti okoline. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
uvajte se dva prokletnika. Ko su oni?, upitae ashabi. Onaj koji obavlja veliku nudu
kuda svijet prolazi, kao i onaj koji to ini gdje se oni odmaraju.13
Islam takoer, poklanja dunu panju istoi stanova, ulica, dvorita. Allahov Poslanik
(a.s.) kae:
Allah (d..) je dobar i voli dobrotu, ist i voli istou, plemenit i voli plemenitost, dareljiv i
voli dareljivost, pa istite, stoga, vaa dvorita, i ne sliite Jevrejima.14
8 Biljee ga Muslim i sastavljai sunena.

9 El-Bekare, 222.
10 Et-Tewba, 108.
11 Prenosi ga El-Buhari (218)
12 Prenose g a El-Buhari i Muslim.
13 Prenosi ga Muslim.
14 Prenosi ga Et-Tirmizi.
SREDSTVA IENJA
VODA
Voda je jedno od najvanijih sredstava za ienje i najee se koristi u otklanjanju
neistog stanja i neistoe. Uzvieni Allah kae, darivajui ovjeku blagodat vode, kao
najvanijeg sredstva za ienje:
... i Mi s neba istu vodu sputamo.15
Spominjui blagodati prema uesnicima Bedra, Uzvieni Allah kae:
.... i s neba vam kiu spustio da bi vas njome oistio...16
Voda se dijeli na tri vrste:
I. Voda koja je po sebi ista i kojom se moe istiti (istea). Ova se voda naziva istom
(tahur), i to je voda koja je ostala u svojim osnovnim karakteristikama. Nita se nije
pomijealo s njom da bi bila time odreena. Takve su kinica i morska voda. Uzvieni
kae:
Zar ne vidi da Allah sputa s neba kiu pa je u izvore u zemlji razvodi...17
Dok je Allahov Poslanik (a.s.), nakon to je upitan o uzimanju
abdesta morskom vodom, rekao:
Morska voda je ista, a ono to ugine u moru (a ivi iskljuivo u njemu) je dozvoljeno
jesti.18
U istu vodu takoer spada rijena voda, te otopine snijega i leda, kao i izvorska voda.
II. Voda koja je po sebi ista, ali se ne moe njome istiti
Ovakvom vodom se ne moe otkloniti neisto stanje (hades), ali se moe odstraniti
neist (hubs). Piti ovu vodu i koristiti je pri mijeanju tijesta je mekruh tenzihi (manja
pokuenost). To je voda koja je koritena kod odstranjivanja manjeg ili veeg neistog
stanja, ili je koritena pri pranju tijela s namjerom da se priblii Allahu (d..), tj. traei
sevap.
Tako, ako bi neko ovom vodom oprao ruke prije ili poslije jela, s namjerom izvrenja
sunneta, ona e se smatrati koritenom vodom (el-ma'ul musta'mel). Meutim, ako bi se
ruke oprale s namjerom da se odstrani prljavtina s njih, ta voda se nee smatrati
koritenom vodom. Isti je sluaj i sa vodom koja je koritena za pranje neeg drugog, a
ne tijela, kao to je pranje odjee, posua i sl. Po erijatu, te vode se ne smatraju
koritenim vodama.19
Voda se ne smatra koritenom samim njenim dodirom perueg dijela tijela sve dok se ne
odvoji od njega i ne padne na mjesto gdje e se ustaliti ili na zemlju. Ako bi voda pala, za
vrijeme pranja, sa jednog dijela tijela na drugi osobe koja se pere, pa je ta osoba pusti i
opere njome taj dio tijela - pranje e biti ispravno.
Dokazi da je koritena voda ista su:
15 El-Furkan, 48.
16 El-Enful, ll.
17 Ez-Zumer, 21.
18 Biljee ga Ahmed i sastavljai sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasen sahihom.
19 erhul-mun'je, 152.
l. Ne prenosi se od Vjerovjesnika (a.s.), niti ijednog ashaba da se ustezao od koritene
vode, iako su bili izuzetno oprezni kod ienja i uvali su se i najmanje neisti, pa makar
bila i teko uoljiva. To jasno govori da je ona ista.
2. Od Dabira (r.a.) se prenosi da je rekao:
Doao je Allahov Poslanik (a.s.) da me obie. Bio sam bolestan i bez svijesti, pa on uze
abdest i poprska me vodom od abdesta, pa ja dooh sebi.20
Od Es-Saiba b. Jezida se prenosi da je rekao:
Otila je tetka sa mnom do Vjerovjesnika (a.s.), pa mu je rekla: 'Allahov Poslanie, moj
sestri osjea bol u nogama'. On (a.s.) potra moju glavu i uini mi dovu za blagoslovom.
Nakon toga je uzimao abdest, a ja sam popio vode od njegova abdesta.21
Od Mahmuda b. er-Rebi'a se prenosi da je kazao:
Kada bi Vjerovjesnik ( a.s.) uzimao abdest skoro se potukli oko vode njegova abdesta.22
Argumentiramo ovim hadisima da je koritena voda ista, jer da je ona neista ne bi
njome poprskao Vjerovjesnik (a.s.) Dabira, niti bi njome ashabi traili beriet, jer u
neistom nema berieta.23
3. Tijelo osobe koja je u stanju manje ili vee neistoe ne smatra se neistim, u smislu
stvarne neistoe, pa tako ne moe ni oneistiti vodu koju dohvati. Allahov Poslanik (a.s.)
je govorio:
Vjernik ne moe biti neist.24
Drugom prilikom rekao je Aii (r.a.):
Nije ti hajz (mjeseno pranje) na ruci.25
Meutim, istiemo i argumente da se upotrebljavana voda ne moe koristiti za
uklanjanje neistog stanja (hadesa):
l. Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Neka se niko od vas kao dunup ne kupa u stajaoj vodi. Potom neko upita: Kako e onda
postupiti, Ebu Hurejre? Zahvatat e je., ree Ebu Hurejre.26
Ovaj hadis upuuje na to da je zabrana zagnjurivanja u stajau vodu izreena zato da ona
ne bi postala koritena i tada je drugi ne bi mogli koristiti, a ashab najbolje razumije
intencije Poslanikova govora.27
20 Prenosi ga El-Buhari, 194.

23 Vie vidi: Fethul-bari, l, 296.
25 Prenosi ga Muslim, 298.
27 Fethul-bari, 2, 327.
2. Nije preneseno da su ashabi (r.a.m.) uvali i pohranjivali koritenu vodu, niti su je
nosili na putovanjima, iako bi im to lahko bilo. Oni su imali povoda za to, kao to je
nedostatak vode. Nije, takoer, zabiljeeno ni od jednog od njih da je uzimao vodu koja
bi padala od uzimanja bilo njegovog abdesta ili abdesta nekog drugog, pa je sakupljao u
posndi da bi njome abdest uzimao. Samim tim to su svi ashabi ovo izostavili dovoljno
kazuje da ona nije valjana za ienje.28
Kada bi osoba u stanju manje ili vee neistoe zagnjurila ruku u posudu, ili u bazen s
vodom prije nego to ju je oprala, voda time ne bi postala koritenom, iako je njegova
ruka prestala biti neista samim zagnjurivanjem u vodu. Po analogiji, voda bi se trebala
smatrati koritenom, meutim ovdje se naputa sud po analogiji radi nunosti, na to
upuuju rijei koje se prenose od Aie (r.a.):
Kupala sam se sa Vjerovjesnikom (a.s . ) iz iste posude, u kojoj bi nam se ruke preplitale.29
Od a'bija se prenosi da je rekao da su ashabi Allahovog Poslanika (a.s.) zagnjurivali
ruke u vodu i prije nego to bi se okupali, iako su bili dunupi, i ene dok su bile u
mjesenom pranju, i niko to nije smatrao loim, tj. inili su to prije nego to bi ruke
oprali.30
A da je osoba u neistom stanju zagnjurila nogu u posudu, voda bi se smatrala
koritenom, jer nema nude da se noga zagnjuruje.
Kada bi se dunup osoba smoila u bazenu, a na tijelu ne bi imala fizike neisti ona bi se
smatrala istom, a voda koritenom.31
Ne naruava istou vode bazena ili kade, ako bi u nju upala, za vrijeme kupanja, manja
koliina vode od pranja dunup osobe. Meutim, ako bi bila u veoj koliini, pa potekla i
nadvladala karakteristike vode iz kade, ona bi time naruila njenu valjanost i voda bi se
smatrala koritenom.32
Isti tretman sa koritenom vodom, u nemogunosti uzimanja abdesta i kupanja njome,
odnosi se i na svaku drugu vodu, koja je izgubila svoja prirodna svojstva, bilo kuhanjem
(kakva je voda nakon kuhanja graha, naprimjer), ili da ju je neto nadvladalo, pa je
prestala biti tena i itka, ili su se u njoj pojavila svojstva onoga to se s njom pomijeala.
Ako sredstvo koje se pomijeala s vodom ima dva svojstva, kao to su boja i okus, a kod
vode se pojavilo jedno od tih svojstava, nije dozvoljeno njome uzimati abdest niti se
kupati. Isti je sluaj i onda kada ta tvar ima tri svojstva, a kod vode se pojave dva.33
Dokaz za stav da se ovim tekuinama ne moe otkloniti neistoa jeste u tome to je
hades (stanje neistoe) erijatska kategorija i spreava ispravnost namaza. To stanje se
moe promijeniti jedino koritenjem sredstva koje je erijat odredio, to jeste voda u
apsolutnom smislu, dok ove tekuine to nisu.34
28 erhul-mun'je, 1 5 1 .
30 Prenosi ga Ibn Ebi ejbe.
31 Reddul-muhtar, l, 202.
32 erhul-mun'je, 153 Moda je razlika u tome da voda koja pada u posudu u veini sluajeva bude mala i
nemogue je to izbjei pa se preko toga prelazi, za razliku od vode koja tee niz tijelo onoga koji se kupa.
33 Merakil-felah.
34 Merakil-felah.
Iz prethodnog stava se izuzima mijeanje neke materije s vodom, s ciljem da se pojaa
mogunost ienja, kao to je sapun ili luna so. Takoer se izuzima tekua voda koja je
promijenila boju zbog zemlje, ili voda koja se izmijenila zbog dugog stajanja, ili zbog
upadanja lia u nju, pod uvjetom da je i dalje itka i da se i dalje moe zvati vodom.
Vjerovjesnik (a.s.) je, tako, naredio da se ovjek koga je zgazila deva, a koji je bio u
ihramu, okupa vodom i lotosom.35
Aia (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik (a.s. ); kada je jednom bio dunup, prao glavu
sljezom Hadis: arapski tekst.36
Ummihana (r.a.) prenosi da se Allahov Poslanik (a.s.) kupao sa Mejmunom iz jedne
posude u koritu na kojem je bilo tragova tijesta Hadis: arapski tekst
III. Neista voda
Osnovno je da je voda stvorena istom i sud o njenoj neistoi izrie se samo na osnovu
jasnog argumenta. Stoga, ako bi neko uao u hamam i naao u bazenu malo vode, a nije
potpuno siguran da je u njega upala neka neist, dozvoljeno mu je uzimati abdest i
kupati se tom vodom. Nee je ostaviti zbog sumnje da je u nju mogla upasti kakva neist,
jer je osnovno da smo sigurni da je voda ista i to sigurno saznanje moe se derogirati
jedino istim takvim saznanjem. Nije nam potrebno istraivati i propitivati o stanju vode
sve dok ne prevlada miljenje da je bila izloena neistoi.37
Prenosi se da je Omer b. el-Hattab (r.a.) putovao u drutvu u kojem je bio i Amr b. el-As
(r.a.). Putujui, doli su do nekog jezerceta. Amr upita: Vlasnie jezera, da li ovdje dolaze
zvijeri? Na to Omer b. el-Hattab ree: Vlasnie jezera, nita nam ne govori, mi pijemo
iza zvijeri, a one iza nas.38
Oslanjajui se na gornji sluaj, zakljuit emo da se ne moe govoriti o neistoi vode sve
dok u nju ne upadne neista tvar i dok se u njoj ne vidi neki od tragova te tvari, kao to
su boja, okus ili miris, ako se radi o obilnoj vodi.
Meutim, ako se radi o maloj koliini vode, ona postaje neista samim dodirom neiste
tvari, pa makar se ne vidio nijedan trag toga dodira.
Za stav da se vea koliina vode moe smatrati neistom samo ako se pojavi neki od
tragova neisti u njoj, podastiremo sljedee argumente:
l. Ebu Se'id el-Hudri (r.a.) prenosi da je neko upitao Allahovog Poslanika (a.s.): Allahov
Poslanie, moemo li uzimati abdest iz bunara Buda'a (a to je bio bunar u kojeg su
bacani menstrualni uloci, psee meso, neist)? Allahov Poslanik (a.s.) je tada rekao:
Voda je ista i nita je ne moe oneistiti.39
35 Prenose ga El-Buhari, 1850; Muslim, 1206.

36 Prenosi ga Ebu Davud.
38 Prenosi ga imami Malik u El-Muvetti, i Abdurrezak u Musannefu, I, 77.
39 Prenosi ga Et-Tirrnizi i smatra hasenom, a Ahmed vjerodostojnim (sahihom), te Ebu Davud i En-Nesa'i.
Hadis se odnosi na obilnu vodu koja se ne mijenja nakon dodira sa neistoom, jer se
voda, koja nakon to je u nju upala neist promijeni svoju boju, okus ili miris, smatra
neistom po konsenzusu islamskih naunika. Bunar Buda'a je bio velik, irok i sa
obilnom vodom. Prenosi se da je voda ak i oticala, jer je imala put ka baama. Zbog
toga, neisti koje su u njega bacane nisu mijenjale boju, niti okus vode, niti su joj davale
poseban miris i zato Vjerovjesnik (a.s.) nije okarakterisao vodu ovog bunara kao neistu.
2. Allahov Poslanik (a.s . ) kae:
Vodu ne moe nita oneistiti, izuzev onoga to nadvlada njenu boju, okus ili miris.40
Sljedei argumenti potvruju da mala koliina vode biva neistom samim upadanjem
neisti u nju, bez obzira na to to nije promijenila nijedno od svojih svojstava:
l . Rijei Allahova Poslanika (a.s. ):
Kada pas loe iz posude nekoga od vas, vodu prospite, a posudu operite sedam puta.41
Hadis ukazuje na to da je voda neista samim pseim lokanjem, iako ona nije time
promijenila nijedno svoje svojstvo. To, opet, govori da mala koliina vode postaje
neistom samim kontaktom sa neistoom, bez obzira na to da li se ona promijenila ili
ne.
2. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
Neka niko od vas ne obavlja malu nudu u stajaoj vodi koja ne otie, a onda da se kupa u
njoj.42
Allahov Poslanik (a.s.) je zabranio kupanje u vodi u koju je doprla neistoa, bez obzira
na to to se nisu izmijenila njena svojstva.
3. Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Kada se neko od vas probudi iz sna neka ne zagnjuruje ruku u posudu sa vodom dok je ne
opere triputa, jer on ne zna gdje mu je ruka bila.43
Poslanik (a.s. ) iz opreza nareuje da se opere ruka, jer je mogue da je dotakla neist za
vrijeme sna, i zabranjuje da se zaronjava u posudu prije nego to se opere, a, s druge
strane, poznato je da ova vrsta neistoe ne mijenja vodu u posudi. Da takvo stavljanje
ruke, kada se utvrdi da je dotakla kakvu neist, ne naruava istou vode, ova naredba o
opreznosti ne bi, onda, imala nikakva smisla.
Uspostavljanje granice izmeu male i obilne koliine vode preputeno je bez ikakvih
odrednica sudu i promiljanju osobe koja je korisnik, jer u tome nema nikakvih
40 Prenose ga Et-Tahavi i Ed-Darekutni od Raida b. Sa'da kao mursel hadis, dok hadis slinog sadraja
biljee Ibn Made i Et-Taberani od Ebu Umame kao merfu. Iako je o senedu ovog hadisa diskutirano,
konsenzus islamskih naunika (idma) se zasniva na prakticiranju njegova teksta u kome se kae da voda
postaje neista promjenom svojstava
erijatskih ogranienja. Ako je, po njenom miljenju, neistoa stigla do drugog kraja
vode ona je neista, a ako pak misli da nije mogla stii - smatrat e se obilnom i istom.44
Po kazivanju Omer b. el-Hattaba (r.a.), obilnom vodom se smatra ona ija koliina moe
stati u dva velika zemljana vra (kulleta), a malom ona to je manja od toga, jer je
Allahov Poslanik (a.s.), upitan o vodi, posebno o onoj koju posjeuju domae ivotinje i
zvijeri, rekao:
Kada voda dostigne koliinu od dva velika vra ne smeta joj prljavtina.45
Na ovu tvrdnju odgovaramo sljedeim argumentima:
l. Lanac prenosilaca i tekst ovog hadisa su kontradiktorni. Hadis se vee za El-Velida b.
Kesira, pa se dalje navodi od Muhameda b. Da'fera b. ez-Zubejra. Po drugima, prenosi se
od njega, a on od Muhameda b. Abbada b. Da'fera. Po treima, prenosi se od njega, od
Abdulaha b. Omera, a po etvrtima, od njega od Ubejdullaha b. Omera. Oito je, dakle, da
se radi o kontradikciji u lancu prenosilaca.
Hadis se navodi u sljedeoj verziji:
Kada je voda koliine dva ili tri velika kraga ne moe biti neista, kao i u sljedeoj:
Kada voda dostigne koliinu jednog velikog kraga ne smeta joj neistoa, te takoer:
...etrdeset velikih kraga... Ovo je, takoer, jasna kontradikcija u tekstu hadisa.46
Razliito procjenjivanje koliine dva velika kraga onemoguava postupanje po ovom
hadisu. Ibn Abdul-Berr u Et-Temhidu kae: Odluka E-afije da postupa po hadisu, koji
govori o dva velika kraga, jeste slaba s pozicije logike, a nema utemeljenje ni u predaji,
jer se radi o hadisu o kojem su diskutirali mnogi naunici. Ona je slaba i stoga to
koliina od dva velika kraga nije tano utvrena ni pouzdanom predajom, a niti
konsenzusom islamskih naunika (idma'om).
Et-Tahavi kae: Ne postupamo po njemu, jer nije precizno utvrena koliina dva velika
kraga. Ibn Dekik el-Id smatra da ovaj hadis neki naunici dre vjerodostojnim. On
jeste vjerodostojan po metodu erijatskih pravnika, meutim, ja sam ga ispustio, jer kod
nas nije neovisnim putem potvren, a nuno je po erijatskim propisima obratiti se na
njega, ako bi bila tano odreena koliina dva velika kraga.47
3. Hadis se odnosi na vodu koja je razlivena po zemlji. I navodi se u nekim predajama da
je Vjerovjesnik (a.s.) bio upitan o vodi koja se nae u pustinji i koju posjeuju domae i
divlje ivotinje, na to je rekao:
Kada voda bude koliine dva velika kraga ne smeta joj neistoa. Voda u pustinji se
uglavnom nalazi na povrini zemlje, a dva velika kraga vode na povrini pustinje, ako
45 Prenose ga sastavljai Sunena, Ahmed, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i El-Hakim, koji ga smatra
vjerodostojnim, Ed-Darekutni i El-Bejheki.
46 Vie vidi: Bezlul-medhud, I, 163-169.
47 Vie vidi: I'laus-sunen, I, 173.
im je dubina tolika da se ne dohvata zemlja kada se voda eli zagrabiti, imat e irinu
toliku da, ako se zatalasa jedan njen dio, on nee pokrenuti drugi. Ovo je, ustvari,
definicija obilne vode kod nekih naunika naeg mezheba.48
Za vodu se daje sud o tome da li je mala ili obilna u trenutku kada neist dospije u nju.
Pa, ako je bila obilna u vrijeme kada je neist u nju prodrla, a nisu se pojavili njeni
tragovi, smatrat e se istom, pa makar se poslije toga smanjila i postala malom. A ako je
bila mala, pa je u nju upala neistoa i poslije toga se poveavala tako da je postala obilna
nee se smatrati istom, bez obzira na koliinu.49
Tekua voda se smatra obilnom i nee se smatrati neistom sve dok se ne pojave tragovi
neistoe u njoj.
Tretira se kao tekua voda i bazen u hamamima (javnim kupatilima) i ta e voda biti
neista tek kada se pojave u njoj tragovi neistoe, i to pod uvjetom da se voda sputa, a
sobe hamama da su jedna za drugom.50
Ako neko zagnjuri ruku na kojoj je neistoa u bazen hamama, a voda miruje i ne dodaje
joj se nova koliina vode, niti ju je iko crpio, voda bazena bit e neista. Isto e se tretirati
i ako neko bude crpio vodu, ali se u nju ne bude dodavala nova koliina vode.
Ako se voda crpi, a nova puta iz cijevi, takva voda se ne moe oneistiti, jer je ona tada
tekua.51
Zaprljana voda bazena proistit e se ako se u njega pusti nova voda, tako da preplavi
bazen, jer ne vjerujemo da se neist i dalje mogla zadrati, a voda je time postala
tekua.52
Nee se tretirati neistom voda, pa makar bila i mala koliina, ako u nju upadne izmet
goluba, vrapca ili drugih ptica ije se meso jede, izuzev kokoke i guske, jer se od njihova
izmeta vrlo teko uuvati. Prve generacije muslimana, a i one kasnije, dozvoljavale su
dranje golubova u damijama, ak i u Mesdidul-haramu, iako postoji naredba da se
damije iste i urednim dre.
Izmet ptica ije se meso ne jede ne oneiava vodu, ako je nije mogue pokriti i
osigurati je od toga, kao to je sluaj sa bazenima i bunarevima. Medutim, ako izmet
upadne u posude, voda e se tretitati kao neista, jer ju je mogue prekrivanjem sauvati
od toga.53
Ako neistoa padne na odjeu, tretirat e se neistom samo ako je neistoa pokrila
etvrtinu odjee i vie. Ovakve vrste neistoe se smatraju lakim zbog nunih situacija,
poto je uvanje od njih nemogue.54
Voda se nee smatrati neistom ako u njoj crkne neka od vodenih ivotinja, kao to je
riba ili aba, niti e je oneistiti ako u njoj krepa ivotinja koja nema toplu krv, kao to su
muha, korpija, skakavac ili buha. O tome govore sljedei argumenti:
l . Allahov Poslanik (a.s.) kae:
48 Vie vidi: I'alus-sunen, Il, 174.

50 Reddul-muhtar, I, 190.
53 Merakil-felah ve haijetut-Tahtavi, 22.
Kada muha padne u posudu, neka je osoba potopi cijelu, a zatim izbaci, jer je pod jednim
njenim krilom otrov, a pod drugim lijek. Tako Vjerovjesnik (a.s.) nije donio apsolutni sud
o neistoi tenosti u posudi u koju upadne muha. Analogijom se za muhu veu i sve
druge ivotinje koje nemaju toplu krv.
2. Prenosi Selman (r.a.) da mu je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Selmane, svaku hranu ilipie u koju upadne ivotinja koja nema toplu krv i crkne u njoj
dozvoljeno je jesti, piti i abdest njome uzimati.55
Mala koliina vode se nee smatrati neistom ako je bude pila ivotinja ije se meso jede
i ako na njenim ustima ne bude neistoe, kakve su deva, krava, ovca i konj, jer njihova
slina nastaje od mesa, a meso im je isto.
Mala koliina vode bit e neista ako je naloe pas ili svinja, jer je Vjerovjesnik (a.s.)
naredio pranje posude koju naloe pas, a svinja je sama po sebi neista (nedisul-'ajn).
Smatrat e se neistom mala koliina vode ako je naloe neka od zvijeri, kao to su
leopard, vuk, tigar ili majmun, jer je njihova pljuvaka, takoer, nastala od mesa, a ono je
neisto. Na to ukazuje sluaj kojeg smo navodili, u kojem se desilo to da je Omer b. El-
Hatab putovao sa grupom ljudi, meu kojima je bio i Amr b. el-As. Kada su doli do
nekog jezerceta, Amr upita: Vlasnie jezera, da li ovdje dolaze zvijeri? Na to Omer b .
el-Hattab uzvrati: Vlasnie jezera, nita nam ne govori, mi pijemo iza njih, a one iza
nas.56
Pitanje Amra b. el-Asa o dolaenju zvijeri na jezerce ukazuje na to da ostatak tenosti iza
njih (su'r) oneiava vodu. U protivnom, ovo pitanje ne bi imalo smisla. Rijei Omerove
...nita nam ne govori... mogu biti u smislu: Nita nam ne govori o tome, jer ako nam
kae nali bismo se u kripcu. Meutim, ako ne znamo da li zvijeri dolaze ili ne, nee
nam tetiti njihovo dolaenje, a nije nam nuno raspitivati se o tome. Da je ostatak iza
zvijeri ist, ne bi Omer (r.a.) spreavao ovjeka da im kae o navraanju ivotinja, jer
tada im to kazivanje ne bi smetalo.57
Voda e se smatrati istom ako je budu pile ptice grabljivice soko, lunja, vrana i dr. , iako
se njihovo meso ne jede, jer one piju kroz kljunove, koji su isti, dok zvijeri piju jezikom
koji je vlaan od neiste bale.
Meutim, mekruh je uzimati abdest i kupati se ovom vodom ako ima druge, jer
grabljivice dolaze u kontakt sa crkotinom i neistima. Ako smo sigurni da nema
prljavtine na kljunu, nije nam mekruh, kao to je sluaj sa zatvorenim kokokama koje
ne mogu doi u kontakt sa neistoom. Meutim, ako su putene napolje, mekruh je
koristiti vodu koju su one pile, jer postoji mogunost da na njihovim kljunovima bude
neistoe.
55 Prenose ga Ed-Darekutni i El-Bejheki u Sunenu, a Ibn Adij u El-Kamilu. Radi se o hasen hadisu. Vie vidi:
I'alus-sunen, I, 181.
56 Prenose ga imami Malik u el-Muvetti i Abdurrezak u Musannefu, I, 77.
57 I'alus-sunen, I, 205.
Nee voda biti oneiena ako je budu pile ivotinje koje ive u kui i po njoj hodaju, jer
je ovdje donesen sud o istoi takve vode zbog nunih situacija s razlogom to se one
stalno vrzmaju po kui. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao o maki:
Ona nije neista, jer je ona od onih ivotinja koji se vrzmaju oko vas.58 Medutim, mekruh je
koristiti taj ostatak vode za ienje, jer maka ne izbjegava neist.
Ako se uzme abdest ili se okupa vodom, a zatim se otkrije neistoa u njoj, takva voda
smatrat e se neistom od trenutka otkria neistoe, sve dok se ne utvrdi kada je upala.
Ako se nae u vodi crknuta ivotinja koja ima toplu krv, ona e se tretirati neistom od
trenutka kada je ivotinja upala u nju. Meutim, ako se ne zna tano kada se to desilo,
voda e se smatrati neistom od prije 24 sata, ako se ivotinja nije napuhala. Ako jeste,
voda e se smatrati neistom od prije 72 sata (tri dana i tri noi). Nuno je ponovo
klanjati sve namaze koji su klanjani u tom periodu ako se za abdest koristila ta voda, kao
to je obavezno pranje svega to je ona doticala.59
PRAINA
Islam je propisao ienje prainom da bi se otklonilo stanje neistoe kada je nemogue
koristiti vodu. Allah (d..) kae:
A ako ste bolesni, ili na putu, ili akoje neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako
ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda dlanovima istu zemlju
dotaknite i lica vaa i ruke vae potarite. - Allah, zaista, brie grijehe i prata.60
ienje prainom je pravno, a ne stvarno ienje i islam ga smatra pravnim ienjem,
koje je vremenski ogranieno do trenutka prestanka isprike koja je dozvoljavala njegovo
uzimanje. Kada prestane isprika, osoba koja je uzela tejemum ponovo je u stanju
neistoe u kojem je ranije bila u pogledu namaza kojeg jo nije obavila.61 Taj namaz
nee biti ispravan dok ne uzme abdest ako se nalazi u stanju manje neistoe, ili dok se
ne okupa ako je u stanju vee neistoe.
Ovo se odnosi na pravnu neistou, kako se tretira hades (stanje neistoe). No, kada se
radi o anuliranju neisti (hubs), koritenje praine propisano je samo zato da bi se
smanjila neistoa, a ne radi njenog potpunog odstranjivanja. Tako, ako bi se na obui
nalo neisti u vrstom stanju, koja se osuila, a obua se potrala prainom, smatrat e se
da je obua ista. Na to upuuju rijei Allahova Poslanika (a.s.):
Kada neko od vas doe u damiju neka obrati panju na obuu, pa ako na njoj vidi neist ili
bilo kakvu smetnju za obavljanje namaza, neka je obrie, a onda neka u toj obui klanja.62
Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Kada neko od vas nagazi obuom na kakvu neist - oistit e je prainom.63
58 Prenosi ga Et-Tirmizi i smatra da je hasen sahih.

59 Vie vidi: El-Hedijjetul-ala'ijje, str. 9.
60 En-Nisa', 43.
61 Beda'ius-sana'i, I, 58.
62 Prenose ga Ebu Davud i Ibn Hibban, a Ibn Huzejme ga smatra vjerodostojnim.
Kada, pak, obua doe u kontakt sa tekuom prljavtinom, kakav je, naprimjer, urin, pa
se u njoj hoda po pijesku ili praini, nakon ega se ta neist ukruti, treba je brisati
zemljom sve dok ne postane ista.64
Propisana je, takoer, upotreba praine kod ienja posua, koje je zaprljano lokanjem
psa iz nje. Od Ebu Hurejre (r. a. ) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Kada nekom od vas pas loe iz posude oistit e je tako to e je oprati sedam puta, a prvi
put prainom.65
Hanefije su naredbu u ovom hadisu shvatile u smislu pohvalnosti (nedb) i smatraju da je
dovoljno da se opere tri puta posuda iz koje je lokao pas da bi se oistila, argumentujui
to predajom koja se kao merfu' (koja see do Poslanika (a.s.)) prenosi od Ebu Hurejre:
Kada pas loe iz posude nekog od vas, neka je prospe i opere tri puta.66
O naredbi da se takva posuda treba prati sedam puta hanefije kau:
l . Naredba o pranju sedam puta je derogirana. Ona se odnosi na poetak kada je bio
veoma strog odnos prema psima, tako da je bilo nareeno i da se ubijaju. Argument je
injenica da odredbu ovog hadisa nije prakticirao ni Ebu Hurejre, kao njegov prenosilac.
Prenosi se da je rekao:
Kada pas loe iz posude, prospi njen sadraj i operi je tri puta.67 Ne bi Ebu Hurejre
prestao raditi po hadisu na osnovu osobnog miljenja, a da nije znao da postoji drugi koji
ga je derogirao.
2. Naredba o pranju sedam puta i upotrebi praine je u smislu pohvalnosti, a naredba o
tri puta je na nivou obaveznosti. Na ovaj nain mogue je uskladiti argumente, jer ashabu
nije dozvoljeno da postupa suprotno od onoga to prenosi. Stoga, nema nikakve sumnje
da je on pranje od sedam puta prihvatio kao pohvalan in, a ono od tri puta kao
obavezan.
3 . Postoji naredba da se treba prati posuda iz koje je lokao pas osam puta, koja je
izreena u hadisu Abdulaha b. Mugafela:
Naredio je Allahov Poslanik (a.s.) ubijanje pasa, poslije ega je rekao: ta oni imaju
protiv pasa? Onda je dozvolio dranje lovakih i ovarskih pasa, poprativi to rijeima:
Kada pas loe iz posude operite je sedam puta, a osmi putje uvaljajte u prainu.68
Da je obavezno postupiti po hadisu u kojem se govori o pranju sedam puta i da nije
derogiran ili da se ne shvati u smislu pohvalnog ina, pree bi bilo tada postupiti po
predaji koju prenosi Abdulah b. el-Mugafel, nego po onoj Ebu Hurejre, jer je ona
potpunija, a ono to je potpunije pree je praktikovati od onoga to je manjkavo.
63 Prenose ga Ebu Davud, Ibn Hibban i El-Hakim, koji ga smatra vjerodostojnim.

64 Reddul-muhtar, I, 3 10.
66 Prenosi ga Ibn Adij u El-Kamilu, a hasenom ga smatra u I'la'us-sunen, I, 199.
67 Prenosi ga Ed-Darekutni, a sened mu je autentian.
68 Prenosi ga Muslim (280)
Vrijedi napomenuti da je nauno utvreno da u praini postoji materija koja unitava
vei broj bakterija, te da se one ne mogu ukloniti samo vodom. Shodno tome, ovaj hadis
je jedan od znakova poslanstva. Ovo osnauje, takoer, stav veine islamskih naunika
da se treba drati vanjskog smisla hadisa, te da je obavezno koritenje praine da bi se
oistilo ono to je pas nalokao.
TRLJANJE/STRUGANJE
Trljanjem se isti neista odjea od sasuene sperme. Na to ukazuje predaja Aie (r.a. ),
koja je o spermi rekla:
Vidim se kako je temeljno struem sa odjee Allahovog Poslanika (a.s.), pa on klanja u
toj odjei.
U drugoj predaji se kae:
Vidim se kako je sasuenu struem svojim noktom sa odjee Allahovog Poslanika (a.
s.).69
Medutim, ako je sperma vlana ona se ne moe oistiti struganjem, nego ju je nuno
oprati, na to ukazuju sljedei primjeri:
l . Sulejman b. Jesar kae da je pitao Aiu (r. a. ) o spermi koja se nae na odjei, na to je
ona rekla: Prala sam je sa odjee Allahovog Poslanika (a.s.), pa bi on izlazio na namaz a
trag pranja (mokra fleka) bi bio na odjei.70
2. Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla:
Spermu sam strugala sa odjee Allahovo g Poslanika (a. s.) ako je bila suha, a ispirala
sam je ako je bila vlana.71
3. Neko je pitao Omera b. el-Hattaba o spermi, a on mu je rekao: Ako je vlana, operi je,
ako je suha - protrljaj je, a ako je ne vidi dobro - poprskaj vodom.72
4. Od Aie (r.a.) se prenosi da je o spermi koja se nade na odjei rekla: Ako je vidi -
isperi je, a ako ne - namoi to mjesto vodom.73
5. Prenosi se od Jahja b. Abdurahmana da je inio umru sa Omerom b. el-Hattabom u
grupi ljudi u kojoj je bio i Amr b. el-As. Omer je na putu prilegao, pa je u snu ejakulirao, a
skoro je bilo svanulo. Kod ljudi nije naao vode, pa je otiao do izvora i prao tragove
ejakuliranja koje je vidio sve dok se nije razvidjelo. Tada mu Amr b. el-As ree:
Razviuje se, a mi imamo odjee, pa ostavi svoju odjeu da se opere, na to mu Omer
ree : udim ti se, Amre. Ako ti ima odjee, imaju li i ostali? Tako mi Allaha, da sam
tako postupio ljudi bi me pokuali slijediti u tome. Meutim, ja sam oprao to sam vidio,
69 Prenosi ga Muslim (288, 290)

70 Prenosi ga el-Buhari (230)
71 Prenosi ga ed-Darekutni, et-Tahavi i Ebu Avane. Sened mu je autentian. I'lau'ssunen, I, 276.
72 Prenosi ga Ibn Ebi ejbe.
73 Prenosi ga et-Tahavi, a sened mu je autentian.
a to nisam, poprskao sam. 74 (Hadis: arapski tekstl Omer (r.a.) je zakasnio sa
obavljanjem namaza radi pranja sperme to su ashabi osudili. Meutim, da ju je istrljao
krpom bilo bi mu dovoljno za ienje i ne bi zakasnio sa namazom zbog pranja. Njegovi
saputnici su mu predloili da ostavi odjeu da se kasnije opere, to je izraz njihove
saglasnosti na obaveznosti pranja sperme ako je vlana.
Hadis, u kojem Aia (r.a.) kae da je Allahov Poslanik (a.s.) strugao spermu sa odjee
granicom mirisne ukve, dok bi suhu istrljao, a onda klanjao u njoj,75 sporan je, jer mu
je i sami tekst kontradiktoran. On se sukobljava sa vjerodostojnijim predajama u kojima
se kae da bi ona ( r.a.) strugala suhu, a prala vlanu spermu.76
Tijelo se, ako se na njemu nae sperme, ne isti trljanjem, jer se ienje odjee od
sperme struganjem suprotstavlja analogiji, iz koje se ne moe ponovo izvoditi druga
analogija, kao i zbog toga to toplina tijela uvlai vlanu spermu u tijelo i time se gubi
njena ljepljivost (elastinost). Tako se struganjem ne moe oistiti ono to je tijelo upilo i
to se uvuklo u njegove pore.77
Kada bi neko izvrio malu nudu, pa se ne bi oprao vodom, ne bi se mogla trljanjem
oistiti sperma koja bi kasnije izala, jer bi se pomijeala s urinom, koji se ne moe istiti
trljanjem, izuzev ako se sperma pojavila eruptivno, ili se urin nije rairio po vrhu
spolnog uda. U tom sluaju moe se sperma istiti struganjem, jer se nije spojila sa
urinom.78
Ne smeta trag sperme koji ostane na odjei nakon trljanja, isto kao ni trag koji je ostao
nakon pranja. Na to upuuje predaja Aie (r.a.) u kojoj se kae da je ona prala spermu sa
odjee Vjerovjesnika (a.s.) i potom vidjela na njoj jednu ili nekoliko kapljica.79
Ako se odjea nakvasi vodom nakon to se istrala sperma s nje, nee ponovo biti neista,
jer ono toje odstranjeno ne moe se vratiti bez novog uzroka.80
Ne moe se ovom sudu suprotstavljati pitanjem o onome koji obavi ienje kamenom
nakon izvrene velike nude, nakon ega ue u bazen hamama, to e ga ponovo uiniti
neistim, jer kamen ne isti dio tijela koji se treba oistiti nakon obavljene velike nude,
nego samo umanjuje neist. Voda nakon kontakta sa ovom neisti biva zaprljana, jer
mala neist pr.lja malu koliinu vode, pa makar se na njoj ne vidjeli tragovi. Meutim,
struganje sperme je potpuno ienje i dijelovi tijela na kojima je ona bila su isti, te na
njih nema utjecaja kontakt s vodom.81
- ienje sperme struganjem se odnosi samo na ljudsku spermu, bez obzira na to da Jije
od mukarca ili ene. Analogijom se tako ne mogu tretirati i druge sperme, jer ovo
74 Prenosi ga Malik u El-Muvetti. Sened mu je autentian.

75

U originalnom tekstu hadisa se kae:

Prenose ga Ahmed, Ibn Huzejme i El-Bejheki.
76 Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 277.

78 Vie vidi u: Reddul-muhtar, I, 314.
79 Hadis prenosi EI-Buhari (232)
80 80 erhul-mun'jc, 156.
81 Vie vidi u: Rt:ddul-muhtar, I, 314.
jenavedeno suprotno analogiji (kijasu). Neki smatraju da je razlog omoguavanja
ienja odjee od sperme struganjem to to je to esta potreba.82
POTIRANJE
vrsti glatki predmeti koji nemaju upljina, kao to su ogledalo, sablja, mermer, staklo,
no, emajlirano posue, kada budu zaprljani, bilo vlanom ili suhom neisti, pa se potaru
tako da se uklone tragovi neistoe, smatrat e se istim, jer neist nije mogla prodrijeti
u njih, a ono to se nalazilo na glatkoj povrini uklonjeno je potiranjem.
Pouzdano je utvreno da su ashabi Allahovog Poslanika (a.s.) ubijali nevjernike
sabljama, potom ih potirali i klanjali s njima, a ne bi ih prali.
Ako bi na mjestu neistoe bilo hre, ono se ne moe oistiti potiranjem, jer je neist
prodrla kroz povrinu, te je nuno koristiti vodu.83
Ako bi se na nou nala krv, koga bi oistili prainom - bit e ist, jer je cilj ukloniti
tragove neistoe, a to se ostvarilo kada se no potrao prainom.84
ISUIVANJE
Isuivanje je nain ienja samo neiste zemlje. Kada se neista zemlja isui i ne pojave
se na njoj nikakvi tragovi neistoe, smatra se da je isuivanjem postala ista.
Ono to je vrsto postojano na zemlji, kao drvo, bilje, kamenii ili pijesak, tretira se kao
zemlja, za razliku od hasure, ilima ili odjee, koji nisu zemlja, niti su stalno za nju
vezani. Takvi predmeti se ne mogu ni istiti isuivanjem.85
Da je mogue ienje zemlje isuivanjem, argumenti su nam:
l . Od Ibn Omera (r.a.) se prenosi da je rekao:
U vrijeme Allahovog Poslanika (a.s.) spavao bih u damiji, a bio sam mladi, neoenjen.
Psi bi urinirali, vrljali naprijed-nazad po mesdidu, i to se ne bi nikako polijevalo
vodom.86
Ako se ne prihvati da se zemlja moe istiti isuivanjem, onda bi ona ostajala kao neista,
iako se zna da su ashabi stalno na njoj klanjali. Pretpostavka da je ostajala neistom kosi
se i sa injenicom da je ona ista. Prema tome, nuno je da se ona isti isuivanjem.87
2. Od Nafi'a se prenosi da je Ibn Omer (r.a.), upitan o baama u kojima se nae neisti,
ljudskog urina i ivotinjske balege, rekao:
Ako na njih padaju kie i sue uh vjetrovi, nema nikakve smetnje da se namaz obavi u
njima, to se navodi od Vjerovjesnika (a.s.). 88
3. Od Muhameda b. El_hanefije se navodi da je rekao: Kada se zemlja osui, postaje
ista.89
82 Rt:ddul-muhtar, I, 1 14.
83 El-Hidaja me'al-feth, I, 137.
85 Reddul-muhtar, I, 311; erhul-mun'je, 187.
86 Hadis prenosi Ebu Davud, poglavlje: Tahurul-erdi iza jebiset (Zemlja je ista kada se osui).
87 Fethul-kadir, I, 1 38.
88 Hadis prenosi Et-Taberani u El-Evsatu.
Ovakva predaja prenosi se i od Aie (r.a.) kao mevkuf (njene rijei), a to se ne moe
spoznati osobnim promiljanjem, te stoga ima tretman merfu'a (rijei Allahova
Poslanika (a.s.)). Ibn Ebi ejbe ga biljei kao merfu' od Ebu Da'fera el-Bakira.90
Sluaj beduina koji se pomokrio u damiji, nakon ega je Vjerovjesnik (a.s.) naredio da se
donese vode i posuo po tome mjestu91, ne ukazuje na to da se zemlja ne moe oistiti
samim isuivanjem, jer se u hadisu ni implicite ni eksplicite ne ukazuje na to da je
ienje zemlje mogue jedino vodom. Hanefije smatraju da se oneiena zemlja isti
polijevanjem vode po njoj, kao to se isti i isuivanjem, a u hadisu se samo navodi da je
Vjerovjesnik (a.s.) koristio jedno od dva mogua sredstva za ienje. Koritenje jednog
ne znai da se ne moe koristiti i drugo.92
Tvrdnja da je isuivanje samo po sebi dovoljno za ienje i da ne bi postojala obaveza
traenja vode93 je neosnovana, jer je koritenje vode bri nain ienja mesdida u
vrijeme kada mnogi ljudi ele obaviti namaz, za razliku od iekivanja da se zemlja sama
osui. U tome je odgaanje ispunjavanja ove obaveze. Koritenje vode je, takoer, biranje
boljeg sredstva za ienje, kojim se postie bolja istoa i otklanja se neugodan miris.94
Bitno je istai da se zemlja nepotpuno isti isuivanjem neisti i stoga je dozvoljeno
obaviti namaz na njoj, ali nije dozvoljeno njome tejemum uzeti, jer je prije zaprljanja bila
i ista i istea) a zaprljanjem je ostala bez oba svojstva. Nakon toga isuivanjem, po
erijatu, vraeno joj je jedno od svojstava - istoa, a drugo je, kako je poznato, i dalje
nevraeno. Ako zemlja ni je istea, ni jeispravno njome uzimati tejemum. U osnovi, nije
isuivanje pravo sredstvo za ienje uprljane zemlje, meutim, ova analogija je
naputena zbog predaje koja ukazuje na to da je zemlja ista za klanjanje, pa se stoga i
ograniava samo na to.95
TRANSFORMACIJA
Transformacija izmjenjuje osobine i karakteristike neisti, tako da ona to prestaje biti
samim gubljenjem svojstava neistoe u sebi.96
Kada se neista materija izmijeni i pretvori se u drugu, ona postaje ista, zbog toga to
erijat neku stvar smatra neistom na osnovu njene sutine, a sutina stvari se mijenja
promjenom nekih njenih osobina, pogotovo potpunom promjenom. Kost i meso nisu so,
ali kada to postanu tako e se i tretirati. Slian primjer u erijatu je sa spermom
(nutfom), koja je neista, postaje zakvakom (alekom) koji je, takoer, neist, nakon ega
postaje embrion (mudga), koji je ist. Ili, voni sokje ist, ali pretvara se u vino i postaje
neist; pretvara se u sire i ponovo postaje ist. Na osnovu toga spoznajemo da
pretvaranje materije zahtijeva nestanak osobine koja joj je bila svojstvena.97
89 Hadis prenosi Ibn Ebi ejbe.

90 Vie vidi u: l'alaus-sunen, II, 282.
91 Hadis prenosi El-Buhari, 219.
92 Evdezul-mesalik, II, 366.
93 Fethul-bari, I, 325.
94 Evdezul-mesalik, I, 366.
95 Vie vidi u: I'ala'us-sunen, I, 281.
96 Beda'ius-sana'i, I, 85.
Prenosi se od odreenog broja ashaba i tabi'ina dozvola za pravljenje i koritenje sireta
od vina, meu kojima su Alija, Ibn Abbas, Ebud-Derda, Ata b. Ebi Rebbah, Omer b.
Abdulaziz i dr.98
Prema ovome, lug od neistoe, nakon to je ona spaljena, jeste ist. Sapun, napravljen
od neiste masti, jeste ist. Neistoa, ako se taloi na dnu bunara i pretvori se u glinu,
postaje ista. Na isti nain su brojni ejhovi davali fetve da je ist kuhani pekmez i kada
su mu groice neiste. Takoer, ako bi sezam99 bio neist, postao bi ist kada bi se
iscijedio, pogotovo, ako je za njim opa potreba.100
TAVLJENJE
tavljenje podrazumijeva svaku radnju koja sprjeava truhljenje i kvarenje koe, a dijeli
se na dvije vrste:
l . Stvarno tavljenje na nain da se koa tavi istim sredstvima namijenjenim za to, kao
to su hrastove ike, hajduk101, so i sl.
2. Pravno tavljenje s ciljem da se onemogui trubljenje i kvarenje koe na nain da se
nanese praina na nju tako da bi upila vlagu iz nje ili da se izlae suncu ili vjetru da bi se
vlaga isparila. Pa kada iezne vlaga i postane sigurno da se koa nee pokvariti ona
postaje ista.102 tavljenjem postaju iste koe svih ivotinja, bez obzira na to da li se
njihovo meso jede ili ne, na osnovu rijei Vjerovjesnika (a.s.):
Kada se koa utavi - postaje ista!103
U drugoj predaji stoji:
Svaka koa koja se utavije ista!104
U openitom smislu ovog hadisa, podrazumijeva se i svinjska koa. Ona postaje ista
tavljenjem, po miljenju koje se vezuje za Ebu Jusufa.
Meutim, prihvaeno je miljenje da se svinjska koa ne moe oistiti tavljenjem i ona
je izuzeta iz openitog vaenja teksta hadisa, jer je svinja cijela neista (nedisul-'ajn).105
tavljenje, takoer, istim ini kou krepane ivotinje na osnovu predaje Ibn Abbasa koji
kae: Data je kao sadaka prijateljima Mejmune jedna ovca koja je krepala. Allahov
Poslanik (a.s.) je proao pokraj nje i rekao:
Zato niste uzeli njenu kou i utavilije, pase tako njome okoristili?
Oni rekoe:
'Ona je krepala.'
98 Vie vidi u: I'la'us-sunen, XVIII, 41.

99 Biljka za koju je latinski naziv Sesamum indicum. (prim. prev.)
100 Vte vidi u: Reddul-muhtar, I, 316.
101 Vrsta biljke, bot. Mirabilis jalappa. (prim. prev.)
103 Hadis prenosi Muslim (366)
104 Hadis prenosi Et-Tirmizi.
Zabranjeno ju je samo jesti, odgovori Allahov Poslanik (a.s.).106
Od Ibn Da'le es-Sebe'ijja se prenosi da je pitao Abdullaha b. Abbasa: Mi smo na Magribu,
vatropoklonici nam donose mjeine u kojima se nalaze voda i mast? Pij iz njih! Je li to
tvoje miljenje? Ibn Abbas na to ree: uo sam Allahovog Poslanika (a.s.) kako kae:
(Hadis: arapski tekst) tavljenje koe inije istom.107 Predaja koja se vezuje za
Abdullaha b. Ukejma, u kojoj se kae da im je u pismu od Allahovog Poslanika (a.s.) dolo
da od krepane ivotinje ne koriste kou (ihab), niti tetive ('asab),108 jeste problematina.
Ako i pretpostavimo da je pouzdana, opet nam ne govori o zabrani koritenja koe
nakon tavljenja, jer se pojmom ihab oznaava koa prije tavljenja. Nakon toga procesa
za kou se vie ne koristi taj termin. Kou krepane ivotinje prije njenog tavljenja nije
dozvoljeno koristiti zbog njene neistoe.
tavljenu kou je dozvoljeno koristiti na sve naine. No, ako se radi o koi krepane
ivotinje, koju je inae dozvoljeno jesti, tu kou nije dozvoljeno upotrebljavati na osnovu
rijei Allaha (d.. ): Zabranjuje vam se strv...109, a koaje dio nje, dokje Allahov Poslanik
(a.s. ), to je ve navedeno, rekao o ovci Mejmune: Zabranjenojuje samo jesti.
Ako se radi o koi ivotinje koja se inae ne jede, po konsenzusu islamskih naunika, ni
njena koa se ne moe upotrebljavati, jer tavljenje nije jae od klanja, a klanjem ne
postaje dozvoljeno jesti meso ivotinje ije je konzumiranje inae zabranjeno. Na isti
nain tavljenje njihove koe ne ini je dozvoljenom za upotrebu.110
Bitno je istai da klanje na erijatski nain ini istom kou ivotinje, pa makar se njeno
meso i ne jelo, izuzev svinje. Na to ukazuju sljedei sluajevi:
l . hadis Abdullaha b. Ukejma, ranije naveden, da su dobili pismo od Allahovog Poslanika
( a.s.) da se ne koriste koom, niti tetivama crknute ivotinje. Hadis iznosi sud o
koritenju ivotinja koja su krepale, a zaklana ivotinja se ne smatra krepanom.111
2. Aia (r.a. ) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s . ) rekao:
Klanje krepane ivotinjeje njeno ftavljenji112, a od Abdullaha b. Harsa je zabiljeen kao
merfu' (rijei Allahovog Poslanika (a.s.)): Klanje svake koeje njeno ftavljenje.113
Od Seleme b. el-Muhabbika se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) u pohodu na Tebuk
zatraio vode od neke ene, koja mu je rekla:
Imam je samo u mjeini od uginule ivotinje.
Zar je nisi tavila?
Naravno da jesam.
106 Hadis prenosi Muslim, (363)

108 Hadis prenosi Et-Tirmizi i smatra ga hasenom.
109 EJ-Ma'ide, 3.
111 Vie vidi u: erhul-mun'je, 147.
112 Hadis prenosi En-Nesa'i.
113 Hadis prenosi El-Hakim.
Poslanik (a.s.) tada ree:
Njeno tavljenje je njeno ienje!114
Hadisi ukazuju na to da je klanje ivotinje osnova da bi ona bila ista, a da je tavljenje
zamjena za klanje, ako ono nije obavljeno. Vuna, dlaka, rogovi, krila, papci i svi dijelovi
ijim odsijecanjem ivotinja ne osjea bol su isti, ako na njima nema sala. Na to ukazuje
sljedee:
l . rijei Allahovog Poslanika (a.s.) o Mejmuninoj ovci:
Zabranjeno ju je samo jesti.
2. kazivanje Ibn Abbasa (r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.) zabranio od krepane ivotinje
samo njeno meso, a kou, dlake i vunu nije. 115
3. predaja Ibn Abbasa, u kojoj kae da je ovca Sevdete bint Zem'a krepala, to je ona
popratila rijeima: Allahov Poslanie, krepala je ona, tj. ovca. Zato niste uzeli njenu
kou? Rekoe: Da uzmemo kou ivotinje kojaje krepala? Allahov Poslanik (a.s.) joj
tada pojasni: Uzvieni Allahje rekao:
Reci: Ja ne vidim u ovome to mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma ta
drugo osim strvi, ili krvi koja istie, ili svinjskog mesa... 116 a vi to ne jedete. Ako je
utavite, koristite je (ar tekst).
Poslala je po nju, zgulila joj kou, pa ju je utavila i napravila od nje mjeinu koja
je kod nje i dotrajala.117
Hadis ukazuje na to da je samo zabranjeno jesti meso.
4. Ez-Zuhri kae o kostima krepanih ivotinja, kao to je slon i sl., da je zatekao ranije
islamske naunike koji su se njima eljati i uzimali ih kao boice za ulje i u tome nisu
vidjeli nita loe. Ibn Sirin i Ibrahim istiu da nema nikakve smetnje da se vri prodaja
slonovae. 118
Takoer i sirite je isto kada se izvadi iz krepane ivotinje, bez obzira na to bilo u
vrstom ili tenom stanju, jer je ono od mlijeka koje nastaje od grizina u buragu i krvi, pa
ako nije bilo neisto dok je ivotinja bila iva, nije ni nakon njene smrti.119
Ako se urede crijeva krepane ivotinje, na nain da se obrade tako da se onemogui
truhle i kvarljivost, ona su ista, te postaju poput utavljene koe. Isto je i s maternicom
ili drobom. Ni njih nije dozvoljeno jesti, ali ih je dozvoljeno koristiti u druge svrhe, kao za
sainjavanje posuda za maslo ili vodu.120
114 Hadis prenosi En-Nesa'i.

115 Hadis prenosi Ed-Darekutni.
116 El-En'am, 145.
117 Hadis prenosi Ahmed sa autentinim senedom.
118 Kao mu'allakhadis spominje ga El-Buhari u poglavlju Ma jeka'u minen-nedasat fis-semen vel-ma'
(Neisti koje upadnu u maslo ili vodu).

119 R.eddul-muhtar, I, 206; erhul-mun'je, 150.
VRSTE ISTOE
istoa se dijeli na dvije vrste: istoa od neiste materije (hubs) i istoa od neistog
stanja (hades).
ISTOA OD NEISTE MATERIJE

istoa od neiste materije obuhvata istou odjee, tijela i prostora.
Pojam hubs podrazumijeva neist i obuhvata sve vrste prljavtine. Brojne su vrste
neisti. Izmeu ostalih, to su:
l . Sve to izlazi iz tijela ovjeka, kao to je urin, stolica, sperma, sluz (mezj )121, vedj,122
krv u periodu mjesenice (hajz), nakon poroaja (nifas) i istihaze, krv koja tee iz rane,
gnoj i povraanje punim ustima. Da sve navedeno spada u neisti, argumenti su:
a) Uzvieni Allah je obaveznim uinio ienje nakon to se navedene neistoe pojave.
Tako je na kraju ajeta u kojem se govori o abdestu i tejemumu rekao:
Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim...123
O kupanju od dunupluka je rekao:
A ako ste dunubi, onda se okupajte...124
Dok je o kupanju poslije mjesenog pranja rekao:
... i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazi te onako
kako vam je Allah naredio.125
A isti se samo ono to je neisto.
b) Uzvieni Allah je rekao:
... koji e im lijepa jela dozvoliti, a runa imzabraniti...126
Zdrava priroda runim smatra navedene fizioloke pojave, jer se one pretvaraju u neist
i smrad.
c) Dola je naredba da se uklanjaju sve gore navedene neistoe kada se nau na tijelu,
odjei ili mjestu. Da po erijatskim propisima one nisu neiste, ne bi bila ni izreena
naredba da se uklanjaju. Meutim, Allahov Poslanik ( a.s.) je naredio da se pospe voda po
urinu beduina,127 u predajama je naveden uvjet da se sperma uklanja bilo pranjem, bilo
potiranjem, trljanjem, struganjem ili sapiranjem, na osnovu ega zakljuujemo da i ne bi
imala smisla naredba o uklanjanju neke stvari ako ona nije neista. Allahov Poslanik
(a.s.) o onome kome se pojavljuje sluz (mezj ) kae:
\..P) of
Oprat e svoj spolni ud i uzeti abdest.128 O krvi mjesenog pranja koja se nae na odjei
je rekao:
i-J i-J w Lpi-J
...sastruije,potomj'e istrlfafvodom, i isperife, a onda klanjaj u njoj.129
121 rijetka (sluzava) tenost koja izlazi prilikom nadraaja (prijesperme). (prim. prev.)
122 bijela bezmirisna tenost koja se pojavljuje nakon uriniranja. (prim. prev.)
123 EI-Ma'ide, 6.
124 Ibid.
125 El-Bekare, 222.
126 El-'Araf, 157.
127 Ranije je naveden izvor ovog hadisa.
Krv koja nije potekla iz rane ne smatra se neistom, jer nije mesfuh (koja se izlijeva).
Neista je samo krv koja istie, to se zakljuuje na osnovu rijei Uzvienog Allaha:130
Reci: Ja ne vidim u onome to mi se objavljujedaje ikome zabranjenojesti ma ta
drugo osimstrvi, ili krvi koja istie, ili svinjskog mesa, - toje doista pogano... 131
Na osnovu toga, ako se krv nalazi u svom osnovnom ishoditu, ne smatra se neistom.
Ako bi ovjek klanjao, a u depu imao pokvareno jaje iji se umance pretvorilo u krv, ne
bi se smatralo da nosi neist i namaz bi mu bio ispravan. Medutim, ako bi nosio epruvetu
krvi, namaz mu ne bi bio ispravan, jer je nosio neist.
Krv koja ostane u venama nakon klanja ivotinje ne smatra se neistom, jer se ne izlijeva
i dozvoljeno ju je jesti uz meso, kao to je ista i krv ribe. Ovaj stav je donesen na osnovu
konsenzusa islamskih naunika.
Krv stjenice i buhe ne smatra se neistom i ako bi pala u vodu ili se nala na odjei nee
je oneistiti, jer je zatita odjee i posuda od nje nemogua.
Ako je povraena koliina manja od koliine iz punih usta, ne smatra se neistom, zbog
male koliine i stoga to nije obavezno obnavljanje abdesta ako ona izae. No, imam
Muhamed ipak smatra da se radi o neisti.132
U sutu neist spada sve ono to izae iz tijela ostalih ivotinja, kao to su urin, izmet i
krv, jer je svojstvo neisti prisutno kod njih. Tu se radi o prljavtini i ona se preinauje u
truhle i smrad, a mogue ih se, s druge strane, uuvati.
Od Abdullaha b. Mes'uda (r.a.) se prenosi da je rekao:
,Ju:, ti:,:J' t:,-;.' u u li:,) Jj..U ;t w' :- -.,:;,:,:,.S;
Otiao je Vjerovjesnik (a.s.) da obavi veliku nudu, a meni je naredio da mu donesem tri
kamenia. Naao sam dva, ali trei nisam mogao. Uzeo sam zato balegu i donio mu je.
On uze dva kamenia, a balegu baci, govorei: Ovoje neisto.133
U Sahihu El-Buharije se navodi da je on (a.s.), poto je proao pored dva kabura, rekao:
...J.. r. -i, -r:r . .. .: - lS:i wt t.J . .. .. ...ulJ . - J ..iJ JW . '- ....,..
Oni se, doista, sada kanjavaju, ali se ne kanjavaju zbog velikih pogre!aka. Jedan od njih se
nije uvao urina...
Ebu Hurejre kao merfu' (rijei Allahova Poslanika (a.s.)) prenosi sljedee:
?.' u :,J'
istite se od urina, jer je veina kaburske kazne zbog njega.134
Od Ebu Umame se kao merfu' prenosi:
i, :.wJ i..l ,. t ,. ,._-i\ 1 {.al r , : I.JJ r i.Jr. JAJ
uvajte se urina, jer je to prvo za to e ovjek polagati raun u kaburu.135
Hadisi svojom openitou ukazuju na to da su neiste sve vrste urina.
Predaja od Enesa (r.a.) u kojoj se kae:
jUJIJ;,;-U ljpu:,t:rufr

130 El-Beda'i, I , 61.
131 El-En'am, 145.
132 El-Beda'i, I, 61.
133 Hadis prenosi El-Buhari (156)
134 Hadis prenosi Ibn Huzejme u svome Sahihu.
135 Hadis prenosi Et-Taberani, a prenosioci su mu pouzdani. Medme'uz-zevaid, I, 205.
Doli su neki ljudi iz Ukle, ili Urejne. U Medini ih je dugo boljela utroba, zbog ega im je
Vjerovjesnik (a.s.) naredio da budu uz deve i piju njihovo mlijeko i urin. 136 Ovaj hadis
ne potvruje istou urina deve. Sve to se moe iz ovoga izvui jeste da im je Poslanik
(a.s.) dozvolio piti urin deva zbog bolesti od koje su bolovati.
Dozvola konzumiranja nekoga sredstva u trenucima nude ne ini ga potpuno
dozvoljenim i istim.
3. U neisti se ubraja, takoer, izmet ptica koje se ne pogane u vazduhu, kao to su koko
i patka, jer je svojstvo neisti prisutno kod njih i radi se o prljavtini koja se pretvara u
truhle i smrad.
Medutim, izmet ptica koje se pogane u vazduhu je dvovrstan. Onih ije se meso jede, kao
to su golub i vrabac, izmet je ist. Ovaj stav je zauzet na osnovu saglasnosti ummeta na
praksi da se golubovi dre u Mesdidul-haramu i drugim damijama, iako se znalo da e
ih ove ivotinje poganiti. Da je njihov izmet neist, ne bi se to dozvolilo, shodno naredbi
da se damije odravaju istim. Izmet ptica ije se meso ne jede, _kao to su soko i lunja,
smatra se manjom neisti, jer se teko od njega uuvati. Dozvoljeno je klanjati u odjei
na kojem bi bilo njihova izmeta, sve dok taj zaprljani dio ne bi dostigao etvrtinu odjee,
kao to je ve reeno.
4. Neisto je, takoder, alkoholno pie, o emu svjedoe:
a) Allahove rijei:
O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice zagatanje su odvratne stvari, ejtanovo
djelo; zatose toga klonite da biste postigli to elite.137
Pod pojmom rids (odvratne stvari) podrazumijeva se neist.
b) Od Ebu Sa'lebe el-Huenija se prenosi da je kazao Allahovom Poslaniku (a.s.): Mi smo
u susjedstvu sa sljedbenicima Knjige, a oni u svojim loncima kuhaju svinjetinu, a iz
posuda piju vino. Na to mu Poslanik (a.s.) ree:
JI o l .. .,. .. 0 o J J .. J 0
Ako naete drugo posude jedite i pijte iz njega, a ako ne naete drugo operitega vodom
ijedite i pijte.138
Vjerovjesnik (a.s.) mu je naredio da opere posudu iz koje se pije vino, to jasno govori o
tome da je ono neisto.
c) Osman (r.a.) je govorio:
\,jji f lA - t- .- JJI t-- 4.Lll 'J ' - li - .il l' .: l
Klonite se vina, doista ga je Allahov Poslanik (a.s.) nazvao izvorom svih zala.139
Opa naredba da se vino izbjegava kazuje da je ono neisto, kao to pojmovi hubs
(opakost, zloba, pokvarenost) i haba'is (zla, pokvarenosti, bestidnosti), upotrijebljeni u
gornjoj predaji, u govoru Zakonodavca najee oznaavaju ono to je neisto.
d) Prenosi se da se Halid b. el-Velid mazao kremom koja je spravijena od alkohola. Omer
(r.a.) mu je zbog toga pisao: Allah (d..) je zabranio alkohol i vaim stomacima i
kosama i koama. U drugoj predaji stoji: uo sam da se masira alkoholom, a Allah
136 Hadis prenosi El-Buhari (233).

137 El-Maide, 90.
138 Hadis prenosi Ebu Davud.
139 Predaju biljei Ibn Hibban.
(d..) je zabranio alkohol u cijelosti. Zabranio je nanoenje alkohola, kao i njegovo
pijenje. Nemojte ga, stoga, nanositi na vaa tijela, jer je on neist. 140
Islamski naunici su se sloili da je neisto vino koje se dobije od soka groa. O drugim
opojnim piima oni se razilaze da li su neista ili ne, iako su saglasni da ih je zabranjeno
konzumirati. Zbog navedenog, neki ih ubrajaju u manje neisti. ejh Muhamed el-Hamid
je davao fetve o tome, u kojima kae: Ovo pitanje je vrlo raireno, gledajui na veliku
potrebu za njim. Ljudi masovno koriste preparate u kojima ima alkohola, jer su uneseni
u sredstva za dezinfekciju (kao isti alkohol) i sredstva za uljepavanje (kao to je
kolonjska voda).
Pa, ako osoba koristi kolonjsku vodu ili isti alkohol, a mjesto nanoenja nije dostiglo
etvrtinu tijela ili etvrtinu odjee, dozvoljeno joj je obaviti namaz bez njihovog
odstranjivanja.
Obavezno je onom koji eli da obavi namaz da oisti svoju odjeu, tijelo i mjesto gdje e
namaz obaviti od svih neisti o kojima smo govorili, kao i onih njima slinih. To je stav
veine naunika ummeta.141
Koje se neisti toleriu
Toleriu se manje neisti od kojih se teko uuvati, ili ih je teko uklanjati. Ovako se eli
olakati vjernicima i otkloniti im potekoe. Takva neist je trcanje urina po odjei,
tijelu ili mjestu, ako je veliine koliko su glave igli, s obzirom na to da se ne vidi oima.142
To se tolerie, jer se teko toga uuvati. Prenosi se od El-Hasan el-Basrija
(rahimehullah) da je rekao: Ko moe obuzdati irenje tenosti? Mi se nadamo da e nam
se Allah (d..) smilovati za mnogo vee stvari od ovoga.143
Takoer, muhe padaju na neisti, zatim dolaze na odjeu klanjaa i neminovno je da se
na njihovim nogama nae neisti, od koje se niko ne moe uuvati.
Islamski naunici su saglasni da je dozvoljeno obaviti namaz onome koji se poslije velike
nude istio samo kameniima, iako je poznato da ienje kameniima ne uklanja
neistou u potpunosti, nego je samo smanjuje. Ovo ukazuje na to da mala neist ne
smeta.
Koliina neisti koja se tolerie odreuje se dirhemom. Za neisti u vrstom stanju uzima
se teina dirhema, a za one u tekuem njegova povrina. Po konsenzusu islamskih
naunika, dozvoljeno je zadovoljiti se samo kameniima kod pranja nakon velike nude.
Kamenii ne uklanjaju tragove neisti, nego je samo umanjuju i isuuju. Ovim se
potvruje da se neist oko mara tolerie, a mjesto oko mara je uporeeno sa
dirhemom.144
Ova koliina koja se tolerie odnosi se na one neisti o kojima postoji saglasnost i koje se
imenuju kao teke neisti. Meutim, koliina onih neisti o kojima nema saglasnosti, kao
to su preparati od alkohola, izuzimajui vino koje je dobiveno od groa, urin ivotinja
140 Predaju biljei Se'id b. Mensur u svome Sunenu, a El-Rakim u svome Ta'rihu.
141 Vie vidi u: erhul-mun'je, 177.
143 Predaju biljei Ibn Ebi ejbe.
144 Vie vidi u: Beda'i'us-sana'i', I, 79.
ije se meso jede, izmet ptica ije se meso ne jede, a koje se pogane u zraku, jeste vea, a
one se, inae, nazivaju slabim neistima.
Tolerie se manje od etvrtine odjee i tijela na kojem se nae, jer zapreka za ispravno
obavljanje namaza jeste ako su te neisti obilne i prekomjerne. Nema sumnje da to, ako
je manje od jedne etvrtine zaprljano, nije prekomjerno i obilno.
Ako su se pomijeate slabe neisti sa tekim, one e se tretirati kao i teke.
Slabe neisti se mogu vidjeti samo na onome to nije u tekuem stanju. Ako, pak, u
tenost upadne makar malo slabe ili teke neisti, smatrat e se neistom.145
Zakonodavac tolerie mulj u kinim i blatnim danima makar ga u nudi upila cijela
odjea, sve dok se u njemu ne vidi oita neist.
Kako se odstranjuje neist
Neist moe biti vidljiva i nevidljiva.
Ako je vidljiva, na nain da se vidi golim okom, ienje zaprljane odjee se postie
pranjem vodom ili bilo kojom drugom tenou koja e ukloniti neist tako da nestane
njen osnovni dio, izuzimajui tragove koji ostaju i koje je teko potpuno izbrisati. Da bi
se ti tragovi potpuno uklonili, potrebna su, izuzev vode, i druga sredstva, kao to je
sapun i sl., a nije obavezno njihovo koritenje i nee smetati ako neto ostane to ista
voda nije mogla ukloniti. Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Havla bint Jessar dola
Vjerovjesniku (a.s.), rekavi ga: Allahov Poslanie, imam samo jednu odjeu i ja u njoj
dobijem mjeseno pranje. Poslanik (a.s.) joj na to ree:
.u - - L..l\i ..:;.,
Kada prestane mjeseno pranje, operi krvavi dio, a potom u tome klanjaj. Ona ga je dalje
pitala: Allahov Poslanie, ali ako ne nestanu tragovi?
ot :, WI -<
Dovoljna ti je voda i nee ti smetati tragovi krvi, odgovori Poslanik (a.s.).146
Od Aie ( r.a . ) se prenosi da je, upitana o eni koja ima menstruaciju i kojoj na odjei
ostane krvi, rekla:
.L .... ,_: o!.li o'Jt :L :J li l :;.;
Operi je, a ako ne ieznu tragovi, pokuaj ih neutralisati afranom. 147
U sluaju da neist nije vidljiva, kao kada nema drugaiju boju od boje odjee na kojoj se
nalazi, odjea e se istiti pranjem sve dok ta osoba koja pere ne bude sigurna da je ona
ista. Postat e sigurna ako je opere tri puta. Taj stav je donesen na osnovu hadisa, kojeg,
kao merfu', prenosi Ebu Hurejre:
4/ L u/1 J o SU JJ t-a::l l
Kada se neko od vas probudi iz sna, neka ne zagnjuruje ruku u posudu dok je ne opere tri
puta, jer on ne zna gdje mu je ruka no provela.148
Takoer, sigurno e se osjeati od neistoe osoba koja veu koliinu vode propusti kroz
zaprljanu odjeu.

146 Hadis prenosi imami Ahmed.
147 Predaju biljei Ebu Davud.
148 Hadis prenosi Muslim (278).
Ako se radi o gruboj odjei koja je upila neist, uvjet je da se ona oisti da se opere tri
puta, uz cijeenje nakon svakog pranja, ili da se dui period proputa kroz nju obilna
voda, kao kada bi se zaprljani ilim ostavio u rijeci dan ili no i smatrat e se istim i bez
cijeenja.
Cilj ienja jeste uklanjanje tragova neisti sve dokje to mogue, bez obzira na koji nain
to ienje bilo i kojim sredstvima.149
Da je dozvoljeno uklanjati neist i drugim sredstvima izuzev vode, dokazuje predaja od
Aie (r.a.), u kojoj se kae:
:. .-oa !:\il.) ; t JY'i l.l11 ;:,\S :.
Jedna od nas je imala jednu odjeu u kojoj bi imala mjeseno pranje, pa ako bi na njoj
ostalo neto krvi navlaila bi to pljuvakom i istrugala noktom.150 U drugoj njenoj
predaji stoji:
\Ar: i:.. ' .; ,!: -.;;. iA.J,., . r . . Llll - ....J . :\S
Jedna od nas bi prala krv od mjesenice pljuvakom, istrljujui je noktom.151
Ve ranije su navedeni brojni naini za odstranjivanje neisti u poglavlju Sredstva
ienja.
ienje nakon obavljene nude
Jedan od naina ienja tijela jeste ienje nakon obavljene nude (el-istinda).
Definicija ienja
Pod gornjim pojmom podrazumijeva se odstranjenje tragova neisti sa tijela nakon
obavljene velike ili male nude.
Tretiranje ovog pitanja
Ovo ienje se smatra pritvrenim sunnetom. Uzvieni Allah o stanovnicima Kuba'a
kae:
...u njoj su ljudi koji voli da se esto peru, a Allah voli one koji se mnogo iste.152
Od Ebu Hurejre se kao merfu' prenosi:
( -. .L 1 ' ilir J J 1 l,:, lo) ' i - lo) . JU.. . 'j w ) - d ,_ . li.t .IF .J il
Ovaj ajet je objavljen u vezi sa stanovnicima Kuba'a. (U njoj su ljudi koji voli da se
esto peru, a Allah voli one kojise mnogo iste.) Oni su se poslije nude prali vodom,
pa o njima govori ovaj ajet. 153
Od Enesa (r.a.) se prenosi da je rekao:
!v &J1;,-1J wtu JJ. J :ii;. til1 ;:.., J.,.:..) ;:,lS'
Allahov Poslanik (a.s.) bi ulazio u zahod, a ja i jo jedan djeak bismo mu donosili
mjeinu sa vodom i njegov tap, i on bi se poslije obavljene nude istio vodom.154
Ovo je u sluaju kada neist ne prelazi mjesto na kojem se pojavila (analni otvor) ili kada
ga prelazi vrlo malo, to se tolerie. Meutim, ako neist prijee preko te granice koja se
moe tolerisati, nju je nuno oprati vodom i tada je ienje farz.

151 Predaju biljei Abdurrezak u svom Musannefu, I, 45.
152 Et-Tevbe, 108.
153 Hadis biljee Ebu Davud i Et-Tirmizi.
Ako ienje nije mogue zbog bolesti, ono s ovjeka spada kao obaveza. Nee ga obaviti
ni kada je s njim neko pred kim ne smije otkriti svoja stidna mjesta, a ne nae nita ime
bi se zaklonio i kada ta osoba ne odvraa pogled od njega, iako je on to traio. Meutim,
ako neist prelazi analni otvor, nastojat e bar umanjiti neist s onoliko kamenia
koliko moe, ne otkrivajui svoje stidno mjesto, i klanjat e.155
Nije propisano istiti se nakon putanja vjetrova ili nakon spavanja, a initi to u ovim
okolnostima se smatra novotarijom.
Sredstva za ienje
Valjano je istiti se svim onim to je isto i to upija vlagu, isti podruje neisti, ili ga bar
isuuje i umanjuje.
Najbolje je koristiti ono to je bezvrijedno, kao to je kameni ili krpa, ili dio debljeg
papira na kojem nije nita napisano, ili vodu.
Najbolje je objediniti vodu i kamenie, zatim ograniiti se samo na vodu, potom koristiti
samo kameni, a svim ovim postie se sunnet, iako postoji razlika u njihoviim
vrijednostima.156
Ne moe se obaviti ienje kostima, hranom i ivotinjskim izmetom. Ovo se zakljuuje
na osnovu predaje od Abdullaha b. Mes'uda, koja se nalazi u Muslimovom Sahihu. U toj
predaji stoji da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
)Ul:_, i-A)Uiul)i Jj1ili JlJ :is ::..t)i 4A:. :. ::U t
Doao mi je dzinski izaslanik pa sam poao s njim i uio sam dinima Kur'an... Dalje
prenosilac kae: Pa je iao (a.s.) s nama i pokazao nam tragove njihovih vatri. Traili su
mu potom hranu, na to im je rekao: Vaa je svaka kost nad kojom je spomenuto Allahovo
ime i koja vam se nae u rukama. Bogatije su vam one mesom, te svaki izmet stoke je hrana
za vau stoku. Tada Allahov Poslanik (a.s.) ree nama: Nemojte se njima istiti, jerje to
hrana vae brae.157
Ako je jasno utvrena zabrana ienja hranom dina, onda je pree da bude zabranjena
i ljudska hrana.158
Ranije je spomenuto da je Vjerovjesnik (a.s. ) uzeo dva kamenia da bi se njima oistio,
a bacio je balegu poprativi to rijeima: L...:f.Jl :,.SJ Ona je neist.
Kako se obavlja ienje
Ne ograniava se osoba koja eli da se oisti nakon nude posebnim nainom ienja,
nego e sama odabrati nain kojim e ostvariti cilj ienja, a to je istoa zaprljanog
mjesta. Ona e odabrati najbolji nain za postizanje istoe i najsigurniji da se nee
isprljati.
Pohvalno je, ako ne koristi vodu, da tri puta obavi ienje, na osnovu naredbe da se
ienje obavlja pomou tri kamenia. Ova naredba se shvata u smislu pohvalnosti, a na
osnovu predaje od Ebu Hurejre (r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Jf :iliJJ A.; l
155 Vie vidi u: Ed-Durrul-muhtar me'al-haije, I, 338.

156 Vie vidi u: Reddul-muhtar, I, 338.
Ko se isti nakon obavl,jene nude, neka to ini neparnim brojem puta. Ko tako postupi,
lijepo je uinio, a ko ne, nema mugrijeha.159
Ako, pak, koristi vodu, neka pere oneieno mjesto dok ne bude siguran da je isto. Ako
je od onih koji se kolebaju, neka opere analni otvor tri puta.160
ienje nee obavljati desnom rukom, na osnovu predaje od Ebu Katade da je
Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
1' J r:1 1 :-_:! -:':: 1 j :-_:! J' !>:.J. sutJ
Kada neko od vas urinira, neka svoj spolni ud neprihvata desnom rukom, neka se ne isti
desnom rukom i neka ne pue u posudu.161
Izuzima se jedino sluaj kada se ne moe oistiti lijevom rukom radi oboljenja na njoj ili
sl.
Od lijepog ponaanja je da se ne okree prema Kibli dok se isti, jer je uglavnom tada
otkriveno stidno mjesto, dok je za vrijeme vrenja male ili velike nude okretanje leima
ili prsima prema Kibli veoma pokudeno (mekruh tahrimi), pa makar bilo i unutar
zgrade. Ovaj stav je donesen na osnovu rijei Allahova Poslanika (a.s.):
llll:;,: ;:,:1 ;. :;iIJ:a !JjiUJI :ill-1-:Jt
Kada odete da obavite veliku nudu, nemojte se prema Kibli okretati ni ledima, ni prsima,
nego se okreite istono ili zapadno. Ebu Ejjub kae: Doli smo u Siriju i nali zahode
napravljene prema Kibli. Okretali smo se i traili oprosta od Allaha.162
Sunneti i obiaji prilikom obavljanja nude
ovjek treba da pouri sa obavljanjem nude, a ne da odgaa da bi mu prituilo, jer mu
to teti zdravlju, a spomenut emo i da je mekruh obavljati namaz trpei nudu.
Treba, prije nego to ue u zahod, da skine prsten ili drugo to nosi na emu se nalazi
neko od Allahovih lijepih imena ili neko od imena Njegova Poslanika (a.s.). Prenosi se od
Enesa (r.a.) da je rekao:
W\j. t) 11:, ..;)t:.tilt Jlt Jj;:,lS
Vjerovjesnik (a.s.) bi pred ulazak u zahod skidao prsten.163
Prije nego to ue, treba da kae: Bismillah, Allahumme inni e'uzu bike minel-hubusi vel-
habais. (U ime Allaha, Boe moj, utjeem ti se od ejtana i ejtanki). A ako se nade na
mjestu na kojem nema posebno izgraenog mjesta za to, kakvo je pustinja, izgovorit e
gornje rijei prije nego to otkrije stidna mjesta. Od Enesa (r.a.) se prenosi da je rekao:
:Wt t Ju'!:, :'- u11 ;:,lS
Kada bi Vjerovjesnik (a.s.) ulazio u zahod rekao bi: Allahumme inni e'uzu bike mine'l-
hubusi ve'l-habais. (Boe moj utjeem ti se od ejtana i ejtanki).
U drugoj predaji stoji: Kada bi elio da ue. . .164
Od Alije (r.a. ) se kao merfu' prenosi:
J ::,t S;' ;..At r' '?')J&.) t 'Ji..
159 159 Hadis prenose Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hibban.
162 Prenosi ga El-Buhari (394).
163 Hadis prenose sastavljai Sunena i Ibn Hibban, a vjerodostojnim ga smatra Et-Tirmizi.
164 Hadis prenosi El-Buhari ( 142). El-Rubus i el-Haba'is su muki i enski ejtan ili loa (odvratna) djela.
Zastor izmedu oiju dinna i otkrivenih dijelova ljudskog tijela, kada udu u zahod, jesu
rijei: Bismillah (U ime Allaha).165
Pri ulasku, dat e prednost lijevoj nozi, a pri izlasku desnoj.
Nee otkrivati svoja stidna mjesta prije nego to hoe unuti, na osnovu predaje Enesa
(r.a.) u kojoj se kae:
jl ; :#i-J l)t (.-Lj :i llJI \S
Kada bi Allahov Poslanik (a.s. ) elio obaviti nudu ne bi dizao svoje haljine dok se ne bi
pribliio zemlji.166
Veoma je pokueno (mekruh tahrimi) vriti malu i veliku nudu u vodu, makar bila i
tekua, na obali rijeke, bazenu, bunaru, izvoru vode, ispod stabla, posebno akoje
plodonosno, u usjev, u zelen koju ljudi koriste, na mjesta gdje se zbog obavljanja
dozvoljenih poslova ljudi sastaju, na putu, pored damije ili bajramske musalle . Ovo
ukazuje na tenju islama za zatitom okoline i uvanjem od bolesti. Od Ebu Hurejre (r.a.)
se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Jjtl!JI f J Ju J.,.:.) 4 UWJI J 1)u uJJ1 11
uvajte se dvojice prokletnika. Ashabi upitae: Ko su ti prokletnici, Allahov Poslanie?
On ree: Onaj koji obavlja veliku nudu na putu kuda ljudi hodaju ili tamo gdje se
odmaraju.167
Od Mu'aza b. Debela se kao merfu' prenosi:
lj ,b-JI lij /,.JI Jjl;.jl i.l ::tl ll
uvajte se troga to prokletstvo izazivaju: obavljanje velike nude na izvorima vode, na
otvorenom putu i u hladu.
U drugoj predaji stoji: . . r::tt i u njihovim dvoritima.168
Od Dabira se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) zabranio da se mala nuda obavlja u
stajaoj vodi. (::.,t ;.L:, UJI lt ljll WI J J)169
1$1w1 . w1 -J . lJ .t - :
Zabranio je da se urinira u tekuoj vodi.170
Za vrijeme obavljanje male nude, osoba se nee okretati uz vjetar, da se ne bi kapljice
urina vratile na nju, kao to nee uati na niem nivou zemlje, a okretati se prema
visoijem.
Veoma je pokueno urinirati u kakvu rupu (jazbinu), iz bojazni da se ne bi pojavila
ivotinja koja bi osobu mogla povrijediti, ili bi ona povrijedila ivotinje koje se u rupi
nalaze. Prenosi se da je Vjerovjesnik (a.s.) ovo zabranio (l J J ::.,t ).171
Veoma je pokueno, takoer, razgovarati za vrijeme obavljanja nude, osim ako je to
potrebno. Ovakav stav je donesen na osnovu predaje Ebu Hurejre koju prenosi kao
merfu:
165 Hadis prenose Ahmed, Et-Tirmizi i Ibn Made.

166 Hadis prenose Ebu Davud i Et-Tirmizi.
168 Hadis biljee Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hibban.
169 Hadis biljei Muslim (281 ).
170 Hadis biljei et-Taberani, a prenosioci su mu pouzdani, Medme'u'z-zeva'id, 1, 82.
171 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ebu Davud, en-Nesa'i i Ibn Huzejme.
:- ,- .- - . - . - IS , . ll - ;...!._. ,, , .. . ,
Neka dvojica ne idu da obave veliku nudu, pa da unu razgovarati otkrivenih stidnih
mjesta. Allah to, zbilja, mrzi.172
Pokueno je bez opravdanja urinirati stojei. Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla:
J lS' l:. o;- SU \.i J ;.L:, 9A UJI \ J_?j f
Ko vam kae da je Allahov Poslanik ( a.s.) mokrio stojei, ne vjerujte mu. Mokrio je samo
uei.173
Predaje u kojima se govori da je Allahov Poslanik urinirao stojei odnose se ili na
postojanje opravdanja za to ili ukazuju na to da je i to dozvoljeno. Njegova, pak, najea
praksa je bila uriniranje uei.
Vano je da se ovjek u potpunosti oslobodi mokrae, kao i stolice, prije nego to pone
sa ienjem. Treba se truditi toliko sve dok ne bude siguran da na izlazu iz organa nema
vie urina i da je siguran da je prestao izlaziti po ustaljenom obiaju. Prenosi se od Ebu
Hurejre, kao merfu':
J lS' l:. o;- SU \.i J ;.L:, 9A UJI \ J_?j f
Odstranjujte mokrau, jer e veina kaburskog azaba biti zbog nje.174
ena ne mora odstranjivati urin. Dovoljno je da, kada urinira, saeka krai period, a onda
pone sa ienjem od velike nude.175
Uklonit e sa lica zemlje ono to je izalo iz njega i nastojat e se u potpunosti toga
osloboditi.
Pokrit e svoja stidna mjesta prije nego to se ispravi.
Nakon to izae iz zahoda, rei e: Gufranek. El-Hamdu lillahillezi ezhebe annil-eza ve
ajani. (Oprost Tebi pripada! Hvala Onom, Koji je iz mene odstranio ono to me je
bihuzurilo i koji mi je zdravlje dao.) Ovo se preporuuje na osnovu rijei od Aie (r.a.):
1)1 J \.i \ v ;.L:, + llll l lS'
Vjerovjesnik (a.s.) bi, kada bi izlazio iz zahoda, rekao: Gufranek. (Oprost Tebi
pripada!)176
Od Enesa se prenosi da je rekao:
,;s. t'='' l J\i l t}- 'lJ 9i:. Uli J:.,\;:,1$
Vjerovjesnik (a.s.) bi po izlasku iz zahoda govorio: El Hamdu lillahillezi ezhebe anni)l-
eza ve ajani. (Hvala Onom Koji je iz mene odstranio ono to me je bihuzurilo i koji mi je
zdravlje dao.)177
Nakon toga e oprati ruke ili abdest uzeti. Prenosi se od Aie (r.a. ) da je rekla:
..,..... , 'JI .ld ' ..kll.&. , o [.f'' , , , , , J _ . , ' i tl , ,4.UI . i . ,J.... ' ) '-!. , ' t o
Nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika (a.s.) da je obavio veliku nudu, a da se nije
poslije toga koristio vodom.178 U drugoj ,predaji se kae:
W,jJ l t}- '! ;:,1$
172 Predaju biljei et-Taberani, prenosioci su pouzdani, Medme'u'z-zeva'id, I, 84.

173 Predaju biljee: Ahmed, en-Nesa'i, et-Tirmizi i Ibn Made.
174 Biljei predaju Ibn Huzejme.
175 El-Hedijjetu'l-'ala'ijje, 10.
176 Predaju biljee: Ahmed, Ebu Davud, et-Tirmizi, Ibn Hibban i el-Hakim.
177 Predajubiljee: en-Nesa'i Ibn Made.
178 Predaju biljei Ibn Made.
Kada bi izaao iz zahoda uzeo bi abdest.179
Na ovaj nain se islam brine o istoi, jer ima jak utjecaj na zdravlje ovjeka i njegovu
zatitu od bolesti. Utvreno je da je meu iniocima koji podstiu pojavu raka
zanemarivanje nekih aspekata line higijene, kao to su ienje usta, analnog otvora i
organa za razmnoavanje, to je objasnio dr. Ahmed el-Kadi u svojim studijama. Kada su
u pitanju usta, argumenti ukazuju na to da neodravanje njihove higijene poveava
mogunost dobijanja raka usta i grla.
Odravanje higijene analnog otvora smatra se vanim iniocem u preventivi od upala,
koje pogaaju ovaj dio ljudskog tijela. Smatra se da hronine upale u predjelu kraja
debelog crijeva (rektuma) i analnog otvora poveavaju mogunost dobivanja raka
analnog kanala.180
179 179 Biljei ga Ahmed.

180 El-Istifa' bis-salat, str. 20.
ISTOA OD NEISTOG STANJA (HADESA)
istoa od neistog stanja (hadesa) dijeli se na dvije vrste:
- istoa od manjeg neistog stanja, koja se postie abdestom, i
- istoa od veeg neistog stanja, koja se ostvaruje kupanjem.
Abdest
Definicija abdesta
Filoloki, vudu' oznaava blistavost i ljepotu, a rije vedu' sredstvo kojim se abdest
uzima (vodu).
Terminoloki, to je pranje i potiranje odreenih dijelova tijela.
Jeziko znaenje dolazi do izraaja i u znaenju koje je prihvatio erijat, jer abdest
uljepava i isti tjelesne organe do kojih dopre, dok e se njegovi tragovi pokazati na
dijelovima tijela na Sudnjem danu kao bijeli biljezi na elu i nogama. To se navodi u
hadisu:
t;.4 tUa.::.1 .;..; - ;_J.il j-ur *.N f1
Moji sljedbenici e biti pozivani na Sudnjem danu sa bijelim biljezima na elu i nogama od
tragova abdesta. Pa ko od vas moze da proiri te biljege -neka to ini.181
Tretiranje abdesta
l . Abdest e biti strogo obavezan (farz) ako osoba koja se nalazi u manjem neistom
stanju eli obaviti namaz, bez obzira na to da li se radilo o denazi-namazu ili sedde-i-
tilavetu. Uzvieni Allah kae:
O vjernici, kad hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata
operite - a dioglava svojih potarite i noge svoje do iza lanaka...182
Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
w, t a
Neprimase namaz onoga kojije bez abdesta, dok abdest ne uzme.183
Takoer je stroga obaveza da se uzme abdest kada osoba bez
abdesta eli dohvatiti Mushaf. To se izvodi na osnovu pisma Amra
b. Razma, koje mu je poslao Allahov Poslanik (a.s. ), a u kojem se
kae:
.. u,' ;:,i' i, - - t
...te da Kur'an dohvata samo onaj kojije ist/184
Veina mufessira razumije da se Allahove rijei .. .dodirnutiga smiju samo oni koji su
isti...185 odnose na istou i od neistog stanja i od neiste materije.
Meutim, erijatski pravnici smatraju da je obaveza uzimanja abdesta kod elje da se
dohvati Mushaf praktina. Tojest, onaj koji porie da se radi o farzu nee se smatrati
181 Sahihul-Buhari, u poglavlju El-Vudu, 136.

182 El-Ma'ida, 6.
184 Hadis biljee Malik, En-Nesa'i i Ed-Darekutni.
185 El-Vaki'a, 79.

nevjernikom, jer Allahove rijei: . . .dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti.. . nisu
kategorini dokaz da je abdest stroga obaveza. Mogue je da se tu radi o obavijesti o
Levhi mahfuzu, kojeg dotiu samo meleki.
2. Uzimanje abdesta je vadib (blaa obaveza od farza) radi injenja tavafa oko asne
Kabe, jer je tavaf ibadet koji podsjea na namaz. Poslanik kae:
su ;.k3 ;:,;&.;J ;J:li!' - ::h JY. l:,lall
Tavaf oko Allahove kue je poput namaza, s tim to za vrijeme njega moete govoriti. Pa,
ko bude govorio, neka govori samo to je dobro.186
3. Uzeti abdest je sunet pred spavanje. Od El-Bera'a b. Aziba (r.a.) se prenosi da mu je
Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
J l.JI ):,. Js. J W,:,:t-.l
Kada doe do postelje, uzmi abdest kao za namaz, zatim lezi na desnu stranu i reci:
Allahumme eslemtu nefsi ilejke, vefevvadtu emri ilejke, ve elde'tu zahri ilejke,
rehbeten ve ragbeten ilejke, la melde'e ve la menda minke illa ilejke, amentu bi
kitabikellezi enzelte, ve bi nebijjikellezi erselte, (Allahu moj, upravljam lice Tebi,
preputam se Tebi, sklanjam se Tebi, nadajui se i strahujui od Tebe, nema utoita niti
spasa od Tebe, osim kod Tebe. Vjerujem u Knjigu koju si objavio i Vjerovjesnika kojeg si
poslao). Pa, ako umre, umire u prirodnom stanju i neka ti to bude posljednje to kae.187
Od Ibn Omera se kao merfu' prenosi:
1-J,Jlil'c.:: ! i:. 1 J ,u, ::;.
Ko zanoi ist, zanoi u njegovoj kosi melek, pa se neeprobuditi, a
da melek ne kae: Allahu moj', oprosti ovome Svome robu. 188
4. Lijepo je uzeti abdest i kada ga se ima, jer je to Allahov Poslanik
(a.s.) stalno praktikovao, s tim to je ta njegova praksa bila na nivou
uobiajenih njegovih aktivnosti, pa se ne smatra sunnetom, nego
mustehabom (lijepim inom).
Lijepo je uzeti abdest kada se proemo grijeha i kada se pokajemo
za njegovo injenje. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik
(a.s.) rekao:
1' 0 l\ ' i.:. 0 ' 0, ' - J , o ' ' 1-1 '. JJ, '..1- - ; \ 1
Kada ovjek, musliman, ili je rekao: mu'min, uzima abdestpa opere
lice, sa njegova lica s vodom, ili saposljednjom kapi vode, silaze svigrijesi
koje je stekaogledajui oima. Kada opere ruke, s njih spadaju zajedno s
vodom, ili sposljednjom kapi vode svigrijesi koje supoinile njegove ruke.
Kada opere noge, spadaju zajedno s vodom, ili s posljednjom kapi vode,
svi grijesi koje je hodanjem stekao, sve dok ne bude potpuno ist od
186 Hadis biljee Et-Tirmizi, En-Nesa'i i El-Rakim.

187 187 Hadis biljei El-Buhari (63 11).
188 Hadis biljei Ibn Hibban.
grijeha.189
Od Osmana b. Mfana (r.a.) se kao merfu' prenosi:
uj;t t o ;. u w,;
Ko uzme abdest na najljepi nain, izlazegrijesi iz njegova tijela, pa ak i ispod njegovih
nokata.190
Uvjeti za valjanost abdesta
l . da se uzme istom i isteom vodom ( tahur) , jer je neispravanbez vode. Uzvieni
Allah je rekao:
O vjernici, kad hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite - a
dio glava svojih potarite i noge svoje do iza lanaka...191
Nakon toga je rekao: ... a ne naete vode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite...192
2. Uklanjanje svega onoga to smeta da voda dopre do dijelova tijela koje je obavezno
oprati, kao to su: vosak, tijesto, lak... U vezi s praksom nekih ena da stavljaju lak, koji
sprjeava da voda dospije do nokata, moemo rei da nije ispravan abdest sve dok se lak
ne ukloni i opere dio ispod njega. minka za lice i ru za usne ne sprjeavaju prodiranje
vode, jer nisu nepropusni i otporni na vodu, kao to je kna za ruke i noge. Bitno je kod
ovih pitanja da li voda moe prodirati kroz ta sredstva i dospjeti do tijela.
Kada bi na rukama ili nogama bilo masnoe od ulja, masti i sl., a uzeo se abdest pa se
posula voda po masnom dijelu tijela i ono ne bi prihvatilo vodu, abdest bi bio ispravan,
jer je pranje obavljeno.
Meutim, ako bi masnoa bila u vrstom stanju, kao to je maslo ili salo, abdest ne bi bio
ispravan, jer voda u takvim sluajevima ne dopire do koe.
Suhe bale na nosu spreavaju dopiranje vode, te ih je nuno ukloniti prije pranja lica.
Ako je prsten tijesan, obavezno ga je okrenuti tako da voda prodre ispod njega, a sunnet
je da se okrene i kada je irok.
ena je obavezna da skine umjetne nokte prije uzimanja abdesta, jer oni, takoer,
spreavaju dopiranje vode.
Kada bi ena uinila mesh po perici, abdest ne bi bio ispravan, jer mesh po njoj je kao po
kapi, to nije dovoljno kod uzimanja abdesta.
Osoba koja farba (moler) treba ukloniti sve ono to spreava dolazak vode na kou onih
dijelova tijela koji se peru, osim onoga to je nemogue ukloniti.
3. prestanak neistog stanja koje onemoguava uzimanje abdesta. Kada bi se poelo sa
uzimanjem abdesta prije nego to se zaustavi urin ili prije nego to bi stala krv na rani,
abdest ne bi bio ispravan, osim ako se ne radi o sahibi uzuru (osobi s isprikom). Na isti
nain nije ispravan abdest ene ako je jo u stanju mjesenog pranja (hajz), odnosno
postporoajnog pranja (nifas).
Sastavni dijelovi (ruknovi) abdesta
Pod pojmom rukn podrazumijeva se svaka obaveza koja je

190 Hadis biljei Muslim (245).
191 El-Maide, 6.
192 Ibid.
sastavni dio ibadeta, kao to je pranje lica kod uzimanja abdesta ili
obavljanje ruku'a i sedde kod namaza.
A pod pojmom art podrazumijeva se svaka obaveza koja nije
sastavni dio ibadeta, nego je van njega, kao to je okretanje prema
Kibli da bi se namaz obavio.
Inae, postoje dvije vrste obaveze (farza) :
l . Kategorina obaveza ija j e nunost izvrenja potvrena
kategorinim dokazom. Takva obaveza je potiranje glave kod abdesta,
na osnovu rijei Uzvienog Allaha: ...a dioglava SPojihpotarite. ..193
Ova vrsta obaveze je takva da se onaj koji je porie smatra
nevjernikom, a mogunost izvrenja se okonava njenim prolaskom.
2. Praktina obaveza je kategorina u praksi, u smislu da se
mogunost izvrenja okonava njenim prolaskom, s tim to se ne
smatra nevjernikom onaj koji je porie. Takve su, recimo, koliine
kod obaveza, do kojih se dolo idtihadom, primjerice, potiranje
etvrtine glave kod uzimanja abdesta.
Postoje etiri sastavna dijela abdesta:
l . pranje lica jedanput, sa polijevanjem vode po njemu,
2. pranje ruku sa laktovima jedanput,
3. potiranje etvrtine glave jedanput,
4. pranje nogu sa lancima jedanput.
Obaveznost pranja ovih dijelova utvrena je Kur'anom:
O vjernici, kad hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke
svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i
noge svoje do iza lanaka. . .194
193 Ibid.
194 El-Maide, 6.
86
PROPISI O ISTOI
Po duini, granica lica je od vrha ela do donjeg dijela brade,
odnosno donje vilice, a po irini, od resice jednog do resice drugog
uha.
Pod licem se podrazumijevaju i suzni kanalii, a to su dijelovi
oiju koji se spajaju sa nosem. Ako bi ovjek dobio upalu oka,
obavezno je propustiti vodu ispod krmelja koji ostaju vani kada se
zamiri, a ako oni ne ostaju vani onda nije obavezno.
U lice se ubraja glatka koa bez dlaka izmedu uha i solufa.
Takoder se licem smatra dio usana koji ostane vani kada se one
spoje.
Pranje vanjskog dijela guste brade ispod koje se nita ne vidi
zamjenjuje pranje koe, koja je ispod nje. Medutim, ako je brada slaba,
tako da se koa vidi ispod nje, potrebno je propustiti vodu do koe i
oprati je. Nije obavezno prati dio brade koji visi preko lica. Isti tretman
kao brada imaju brkovi, obrve i uperak brade ispod usne.195
Ako su nokti dugi, pa pokriju vrhove prstiju i spreavaju da voda
dopre do koe koja je ispod njih, obavezno je oprati ono to se
nalazi ispod njih kada se otkloni zapreka.196
Nee se ponavljati pranje nakon brijanja brade ili brkova, ili
zguljivanja koe, kao to se nee ponavljati ni mesh nakon to se
obrijala kosa.
Pranje ruku obuhvata i pranje laktova, a lanci - kosti koje su
ispupene na nogama - spadaju u obavezno pranje nogu.
Vezivanje nogu u spomenutom ajetu sa glavom, ne ukazuje na
to da ih je dovoljno potrati, nego ih je nuno oprati. Ovo je saglasno
miljenje islamskih naunika. Od Abdullaha b. Amra se prenosi da je
rekao:
::., :u J GS-:,:,ti ,olj:_.il:_;:,. JJ JJ1 JJ' JW
\!ll J :.sGl ,'*jfJs. ,:L.
195 El-Hedijjetul-'ala'ijje, 14.
196 Ibid.
87
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFI]SKI FIKH
Ostao je iza nas Vjerovj esnik ( a . s . ) na jednom naem
zajednikom putovanju. Stigao nas je kada je ve nastupila ikindija.
Mi smo poeli potirati noge, na to je on glasno uzviknuo: Tefko
petama od Dehennema!
..:...! GS Il .WI Jl J ._u, JJI J;..) Gu:-)
1 '' e. . . '_! ' .. , ' .... .1; '\'+! ,i'J '- (11=' '.II ..: g . I:' :;u ' . J ..'
' l.P ' : .r-- o.. ..t o .. o , . _JJ ...r-- f.. lJ.
.JJI ItJWI ;. y ;:, J J11 JJ1 J;..) JlliWl
.. .. .. .. .. .. ..
Vraali smo se sa Allahovim Poslanikom (a.s.) iz Mekke u
Meinu. Kada smo doli do izvora na putu, pourili su ljudi uzimati
abdest, jer je nastupila ikindija. Doli smo do njih, a pete su im se
bjelasale. Voda nije doprla do njih, na to im Allahov Poslanik (a.s.)
ree: Tefko petama od vatre. Temeljno uzimajte abdestr'197
Omer b. el-Hattab prenosi da je neki ovjek, uzimajui abdest,
ostavio koliko nokat mjesta na nozi neopranim. To je primijetio
Vjerovjesnik (a.s.) i rekao mu:
- ' t!
!lj \ie,-)1
Vrati se, pa lijepo uzmi abdest. Potom se vratio, a onda klanjao.198
Sunneti kod uzimanja abdesta
Filolofki, sunnet znai put ili obiaj, a terminolofki, put koji se u
vjeri slijedi. Sunnet se u ibadetu dijeli na dvoje.
l. Sunnetul-huda ili sunneti mu'ekkede (pritvreni sunnet) je
ono to je Vjerovjesnik (a.s. ) stalno obavljao i za to e njegov izvrilac
biti nagraen, a onaj ko ga izostavi bez isprike bit e prekoren. Neki
smatraju da onaj koji napusti obavljanje takvih sunneta zasluuje
prijekor i ide u zabludu.
197 Hadis prenosi Muslim (241 ).
88
PROPISI O ISTOI
Vrijedno je istai da ako je neto Poslanik (a.s.) stalno inio i
osudio one koji to ne ine, da e se to smatrati vadibom, jer je
osuda od strane Poslanika (a.s.) dokaz da se radi o obavezi.
2. Sunneti gajre mu'ekkede (nepritvreni sunnet) su ona djela
za koja je navedeno da su pohvalna svima ili odreenom broju ljudi
i koja Poslanik (a.s.) nije stalno obavljao. Onaj koji ih bude inio bit
e nagraen, ali nee biti kanjen ako ih ostavlja.
Sunneti abdesta su:
l . Poeti sa nijetom, tojest srcem odluiti injenje ibadeta koji
nije ispravan bez abdesta, otklanjanje stanja neistoe (hades) ili
izvrenje neke od naredbi Uzvienog Allaha.
Donoenje nijeta kod uzimanja abdesta je s ciljem dobivanja
sevapa za njega, jer abdest tek sa nijetom postaje ibadet. Ako se
uzme abdest bez nijeta, nee se imati nagrada za njega. Allahov
Poslanik (a.s.) je rekao:
->)J - : \.6.-> r . , r.J'._ , Wr -..;.,L ; 'Jwt '' Wt
Djela se vrednujupo namjerama. Svakom ovjeku, doista, pripada
samo ono to je naumio.199
Hadis dokazuje da se namjera uzima u obzir kod nagraivanja
djela, ali ne ukazuje na to da njegova ispravnost zavisi od namjera.
Na osnovu toga se zakljuuje da je abdest bez nijeta ispravan i moe
se njime obaviti namaz, jer je upotpunjen traeni uvjet za namaz
koji se spominje u rijeima Uzvienog Allaha:
O vjernici, kad hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke
svoje operite...200
Allah je uopeno naredio pranje i potiranje, ne uvjetujui ga
namjerom, a i naredba da se uzme abdest je s ciljem da bi se postigla
istoa, koja ne zavisi od nijeta, nego od upotrebe sredstva za ienje
na mjestu koje je odreeno za ienje. Voda je sama po sebi sredstvo
199 Hadis biljei El-Buhari (l).
200 El-Maide, 6.
89
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
za ienje. ienje je, tako, u osnovi, djelovanje vode, a svojstvo
ibadeta je kod njega dodato.201
Da bi nijet za abdest bio ispravan, postavljaju se sljedei uvjeti:
a) pripadnost islamu: nije ispravan nijet za neki ibadet nevjernika,
b) poznavanje onoga to se namjerava: kada bi neko namjeravao
uzeti abdest, a ne znao njegovu sutinu, ne bi mu bila ispravna
namjera,
e) da ne uini nita to je izvan ibadeta kojeg namjerava izvriti:
tako, ako bi donio nijet da uzme abdest, pa neto poslije toga pojeo
(prije poetka uzimanja abdesta), trebao bi obnoviti nijet, jer je jedenje
postupak koji je sasvim stran uzimanju abdesta,
2. prouiti Bismilu na poetku uzimanja abdesta. Prenosi se da
je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
' :0 l O _. D J ' J O , '
4lll ;S j..J J 'i) 4J J 'i o'j...p 'i
... ... ... ..
Nema namaza onaj kojije bez abdesta, a nema abdesta onaj koji
nije spomenuo Allahovo ime za vrijeme njegova uzimanja.202 Ovdje
se misli na naruavanje kompaktnosti abdesta, a ne na negiranje
njegove ispravnosti.
Od E bu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
;!.ll :. !<'j :l;j:.. } L4ll lj :UJI .J:U W,f 'l ,a).JA t .
:Jll :w ,l
Ehu Hurejre, kada uzima! abdest reci: Bismillah i el-hamdu
lillah, jer e ti tvoji uvari time stalno pisati dobra djela, sve dok ne
izgubi! taj abdest.203
Od Ibn Omera se kao merfu' prenose sljedee rijei:
\S , illi/;.J-., , ')*' \5:ill' ' )') ).1
-
- J c.w ')*'
---
201 Vie vidi u: Beda'i'us-sana'i, I, 20.
202 Hadis prenose Ahmed i Et-Tirrnizi, a o senedu je bilo govora ranije.
90
PROPISI O ISTOI
Ko uzme abdest i spomeneAllahovo ime, time e oistiti cijelo svoje
tijelo, a ko tada ne spomene Allahovo ime oistit e samo one dijelove
koje je oprao.204
3. pranje ruku do gleanja tri puta. Od Ebu Hurejre se kao merfu'
biljei:
41p 'i 4l L *'_ i.1 \J/l J o jJ ;.St 'a::.
. o :;.t
Kada se neko od vasprobudi iz sna, neka ne za gnjuruje ruku uposudu dok je triputa ne
opere, jer on ne zna gdje mu je ruka noprovela.205
Sunnet pranja ruku odnosi se na onoga koji se probudio, ali i na
druge. Prenosi se od Humrana, Osmanovog roba, da je Osman
zatraio vode i poeo uzimati abdest, oprao je ake tri puta, zatim
usta, isprao nos. . . a onda je rekao:
. . . l i'_J ;:,JC:P_,jJ :lc. ilil l J;..) t)
Vidio sam Allahovog Poslanika (a.s.) da uzima abdest ovako
kako sam ga ja uzeo.206
4. koritenje misvaka kod pranja usta tri puta. Prat e se novom
vodom svakog puta. Od Ebu Hurejre se ko merfu' prenosi:
fJJS' )!.J :...- f t ;:,t 'lJl
Da neu opteretiti svoje sljedbenike naredio bih im koritenje
misvaka kod svakog abdesta.207
Lijepo je koristiti misvak prije namaza, kada se probudimo iz
sna, prije uenja Kur'ana i sastanka sa ljudima. Od Ebu Hurejre se
kao merfu' prenosi:
203 Hadis biljei Et-Taberani sa hasen senedom.
204 Hadis biljei El-Bejheki.
207 Hadis biljee Malik, Ahmed, En-Nesa'i i Ibn Huzejme.
91
Da neu opteretiti svoje sljedbenike naredio bih im koritenje
misvaka kod svakog namaza.208
Huzejfe (r.a. ) je govorio:
- !lr 'u ; ou .;P ' ' - 6 . :-, - - li '! ' - f- - . Jl1 t- JJ1 _ 'JJ-IJ ' - U lS
Kada bi Vjerovjesnik (a.s.) ustajao da klanja noni namaz, trljao
bi svoja usta misvakom.209
Aia kao merfu' prenosi:
... o o J
y ow, o !li:?JI
Misvak isti usta i zadovoljnim ini Gospodara.210
Misvak, ako ga ve nemamo, moe zamijeniti svako sredstvo
kojim se iste zubi.211
5 . pranje usta tri puta, svaki put obnavljajui vodu;
6. pranje nozdrva tri puta, umrkivanjem vode svakog puta. Ovo
je Vjerovjesnik (a.s.) stalno radio, to je potvreno kod opisivanja
njegova abdesta, i u drugim brojnim hadisima. Allahov Poslanik (a.s.)
je govorio:
;::::! w' AJ.::: :i ;.,S't W,:,J 'l
Kada neko od vas abdesti, neka ufmrkne nozdrvama vodu, a zatim
neka je ifmrkne.212
Na razdvojenost pranja usta od pranja nosa ukazuje predaja Talhe
b. Musarrifa, koju prenosi od svoga oca i svoga djeda, da je rekao:
, ,. f- . - . f-- - ,
J J WIJ :P.JAJJ94JJI
208 Hadis biljei El-Buhari (887).
.. o .. o o J o J .. ..
JU..:::...,'JIJ A a , A.:.ll 4:.tf) OjJJ
.. .. .. .. ...
..
210 Hadis biljee Ahmed i En-Nesa'i.
2 1 1 EI-Hedijjetul-'ala'ijje, 14.
92
PROPISI O ISTOI
Uao sam (kod Vjerovjesnika (a.s. )) kada je abdestio, a voda je
curila sa lica i brade po prsima, pa sam ga vidio kako razdvaja pranje
usta od pranja nosa.213 U drugoj predaji stoji:
1 J J J i ...
.oJ.:: lj
Za svako pranje je uzimao zasebnu vodu. 214
Od Ebu Va'ila ekika b. Selerne se prenosi da je gledao Aliju b.
Ebi Taliba i Osmana b. Mfana kako uzimaju abdest, perui se po tri
puta i razdvajajui pranje usta od pranja nosa, poslije ega bi rekli:
. - ; ' f ' JJI t-- .uJI 'J , ' Gt'
jJ J . , J-*J . J
Ovako srno vidjeli Allahovog Poslanika ( a . s . ) da uzima
abdest.215
Navoenje u nekim predajama da je spajano pranje usta i nosa
ukazuje na to da je to dozvoljeno initi, iako je bolje obnoviti vodu
za svako pranje.
Treba temeljno oprati i usta i nos, osim ako srno postai.
7. proi prstima kroz gustu bradu.
lS' ;.LJ JJ1 i ci JJ1 j r..i&.
Od Osmana (r.a.) se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) prolazio
prstirna.kroz bradu.216
Od Enesa b. Malika (r.a. ) se prenosi da bi Allahov Poslanik (a.s.),
kada bi abdestio, uzeo aku vode, zavukao je ispod donje vilice, s
njom proao kroz bradu i to popratio rijeima:
- f lili
IT-J J
Ovako mije naredio moj Gospodar.217 Mekruh je to initi onome
koji je u ihrarnu radi hadda ili umre da ne bi time opala koja dlaka.
213 Hadis biljei Ebu Davud.
214 Hadis biljei Et-Taberani.
215 Predaju biljei Ibnus-Seken u svome Sahihu.
216 Hadis biljei Et-Tirmizi i smatra ga autentinim.
217 Hadis biljee Ebu Davud i El-Hakim.
93
8. pranje izmeu prstiju na rukama i nogama da bi voda dospjela
do koe izmeu prstiju.
t:_.,fjW \:p ll : J\iJ .JJ1 illi J.,.:.) i l
' ... . - ... ....
. - :.\.1
. :J J
Od Ibn Abbasa se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Kada uzima abdest, operi i izmeu prstiju na rukama i nogama.218
To pranje bit e farz ako su prsti zbijeni i voda ne moe proi izmeu
njih. Pranje izmeu prstiju na ruci vri se njihovim preplitanjem,
tako to donji dio jednih dolazi na gornji dio drugih, dok se na nozi
to vri malim prstom lijeve ruke, poinjui od malog prsta desne
noge i zavravajui sa malim prstom lijeve noge. Od El-Mustevrida
b. eddada el-Fihrijja se prenosi da je rekao:
o - : - l:.PL.!.il W,- ; 11 :..L: J.l1 i - - _111 '. t
- - 1 ).J ! -' - IJ'- ,F; :J
Vidio sam Vjerovjesnika (a.s.) kako za vrijeme uzimanja abdesta
trlja none prste malim prstom ruke.219
9. ponavljanje pranja dijelova tijela do tri puta i to lica, ruku i
nogu. Od Ubejja b. Ka'ba se navodi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
' ' t. ' .J J ' ' t.
lli h.y .:,:.J , 'J f' JI' J oIJ Y .:,:.
. 41 J J il->J.u \ W,y :;.J 'f,\)l
Ko uzima abdestperui dijelove tijela jedanput, izvrio je obavezu
abdesta, koja je nuna. Ko bude to vrio dva puta ima dvostruku
nagradu, a ko se bude abdestio perui dijelove tijela po tri puta, to je
moj nain uzimanja abdesta i poslanika prije mene.220
Amr b. u'ajb prenosi od svoga oca i djeda da je neki ovjek
doao Vjerovjesniku (a.s. ), pitajui ga kako da uzme abdest, pa je
Allahov Poslanik (a.s.) naredio da mu se donese posuda s vodom.
Oprao je ake tri puta, oprao lice tri puta, laktove tri puta, potom je
218 Hadis biljei Et-Tirmizi i smatra ga hasenom.
219 Hadis biljei Et-Tirmizi, a Ibn el-Kattam ga smatra autentinim.
220 Hadis biljee Ahmed i Ibn Made.
94
PROPISI O ISTOI
potrao glavu, a onda stavio prste u ui, palevima potrao njihov vanjski
dio, a kaiprstima unutranji, potom je oprao noge tri puta, nakon
ega je rekao:
;.J1j S.\:wf :ill :,t l:ua Js. :;.; _..j,\ lili
Ovako se uzima abdest. Ko doda neto na ovo ili oduzme loe je
postupio iprenaglioje.221
lO. potiranje cijele glave vodom jedanput. Tako je Vjerovjesnik
(a.s.) stalno radio, kao to se pouzdano navodi u hadisima koji opisuju
njegov (a.s.) abdest u sahihima i drugim zbirkama hadisa.
Obavezni dio glave koji se potire jeste jedna etvrtina. Na to
ukazuje predaja u kojoj se kae da je Vjerovjesnik (a.s.) potirao svoj
perin i prednji dio glave, to je procijenjeno kao etvrtina glave.
Nije navedeno da je on potirao manje od ovoga.
J ::_P l:Py J + JJ1 JJ\ f J .. f-1 l ... o
1 ,)S-j 4-L:.A.II
-
-'
Mugire b. u'be navodi da je Vjerovjesnik (a.s.) uzimao abdest
i da je potrao svoj perin, saruk i mestve.222
. - lj - l- ' l- ' - o ' ' lS'
. l,)
inio bi mesh po mestvama i po kosi iznad ela.223
(.Lj 9 JJ1 l J) f) JLi cl \ Iri). f
ta' j)'aa:i iJj\) !ill out. 9-j
Enes (r.a.) prenosi da je vidio Allahovog Poslanika (a.s.) kako
uzima abdest. Na sebi je imao turban od grubog pamuka, pa je
zavukao ruku pod njega i potrao prednji dio glave, a pri tome nije
razvezivao turban.224
221 Hadis biljee Ebu Davud, En-Nesa'i, Ibn Made i Ibn Huzejme.
95
r:ill p J w,J.3 (toLj :J JJ1 J;..) t!u.s. J
. ..w - ::,u = Jlijt - 4...1t)
..
.. ; '
Ata' kazuje da je Allahov Poslanik (a.s.) abdestio, da je podigao
turban i potrao prednji dio glave. Ili je rekao svoj perin vodom.225
l) r:ill) j: ..:iailj4.:..l)1 \S4lt JJ J J
Od Ibn Omera (r.a.ma) se prenosi da bi on kod potiranja glave
zadigao kapu i potrao prednji dio glave.226
Potiranje glave se vri jedanput, kako se navodi kod opisa abdesta
Vjerovjesnika (a.s.) .
\J L 9'l) J uJ W:,:_.l 4lf JJI J
- f- . - t-- , t. - - ,
. J 4\JI J;..; o,.;p:_.l l Jli i-Jolj
Prenosi se da je Alija (r.a.) uzimao abdest, te da je oprao lice tri
puta, laktove tri puta, potrao glavu jedanput, a onda rekao: Ovako
se abdestio Allahov Poslanik (a.s.).227 Ibn Abbas (r.a.ma) kazuje da
je vidio Allahovog Poslanika (a.s.) kako uzima abdest. Potom je naveo
hadis u kojem se kae da je sve dijelove tijela prao po tri puta, pa je
rekao:
:,M)l :,
Potrao je glavu i ui odjednom.228
Da bi neko cijelu glavu obuhvatio jednim potiranjem i jednom
vodom, navlait e ake i prste vodom i na vrh glave e staviti po tri
prsta obje ruke, a palac i kaiprst e podii da bi njima potrao ui.
Potom e povlaiti ruke ka potiljku, dok ne potare svu glavu. Za to
vrijeme unutranji dio aka ide po stranama glave.
ll. potiranje uiju nakon potiranja glave, bez uzimanja nove
koliine vode. To se navodi u hadisu Amra b. u'ajba, koji je ranije
225 Biljei hadis E-afi u svome Musnedu.
226 Hadis biljei Ed-Darekutni.
228 Hadis biljee Ahmed i Ebu Davud.
96
PROPISI O ISTOI
naveden, a u kome se kae: . . .a onda stavio prste u ui, palevima
potrao njihov vanjski dio, a kaiprstima unutranji. . .
Ibn Abbas je, opisujui abdest Vjerovjesnika (a.s. ), rekao:
,. - - u-, .s'! , To;. -.l. .Ah.j.: J . :- l:!JI. . . ,. ..............- _.wf- J 4 ...J .)'!
u ,.. -- .r -. - , .r :
unutranj takopotrao . . .-zatim je i dio njihovu -- kaiprstim zahvatio -i unutranj a,aku
vode a paleve - ost i spoljanost. - -jei ostavio potrao . -:r po 229 glavu J wli7
vanj Ibn Abbas, skom di i ui, .: .. nj L jelu ihov kao f i
merfu', prenosi sljedee:
Ui se smatraju dijelom glave230, tojest potirat e se zajedno s
glavom jednom koliinom vode. Takoer kao merfu', Ebu Umame
prenosi:
ouf .::.J;is t '}J
... a kadapotare svojuglavu, otpada od njega sve ono to su mu ui
ule.231
U hadisu koji je merfu' prenosi se od Abdullaha es-Sunabihija
(r.a. ) da je rekao:
.( ;::,. f) 4UJJ1 , \
...pa kada se potare po glavi, grijesi mu izlaze izglave, tako da
izau i iz uiju.232 Ovo jasno ukazuje na to da ui spadaju pod pojam
glave, te da e se one potirati zajedno sa glavom, a ne sa licem.
Predaja u kojoj se kae da je Allahov Poslanik (a.s.) uzimao za
ui zasebnu vodu, pod pretpostavkom da je pouzdana, odnosi se na
to to su mu ake prestale biti vlane ili se na taj nain i takav in
dozvoljava. A Allah ( d..) najbolje zna.
229 Hadis biljee En-Nesa'i, Ibn Made, Ibn Hibban i Ibn Huzejme.
230 Hadis biljei Ed-Darekutni.
231 Hadis biljee Ahmed i Et-Taberani.
232 Hadis biljee Malik, En-Nesa'i, Ibn Made i El-Hakim.
97
12. redoslijed uzimanja abdesta, kako je spomenut u kur'anskom
ajetu, a takoer i redoslijed izmeu pranja usta i nosa, pranja nosa i
pranja lica; davanje prednosti desnim dijelovima tijela, kod pranja
ruku i nogu.
.:11 (.Lj+ J.J1 J:-, l lS li JJI !rf!')
u J1 1#1;1 u
Od Aie (r.a.) se prenosi da se Vjerovjesniku (a.s.) svialo da
daje prednost desnoj strani kod obuvanja, eljanja, ienja i u svemu
drugom.233
Od Ebu Hurejre se kao merfu' prenose sljedee rijei:
. 'Jfu ;JW, 11 : l&.) :..A =t J
Kada uzimate abdest, poinjite desnim dijelovima tijela.234
13. trljanje dijelova tijela koji se peru. Toje upotpunjavanje onoga
to je obavezno.
. \) jA;:J ! ;;f J :i J.l1 J:-, 4-it;J r;;. 1 -?-
Od Abdullaha b. Zejda se prenosi da je Vjerovjesniku (a.s.) doneseno dvije treine
mudda235 vode, kojim je poeo trljati svoje laktove.236
' f. ' f-- , ' ' o f .
::; ;; ,1 (.lJ) :' J) lS' : Ju ) r;;.1 ,;-_
- L, ,:,.AJ\ 1
Od Ibn Omera (r.a.ma) se prenosi daje rekao: Allahov Poslanik
(a.s.) bi za vrijeme abdesta trljao obraze, a zatim je odozdo kroz
bradu provukao prste.237
14. redoslijed uzimanja abdesta. Sastoji se u tome da se svaki
dio pere odmah iza prethodnog i da se bez opravdanja ne pravi stanka
234 Hadis biljee sastavljai sunena.
235 Razliito se odreduje ova jedinica mjere za koliinu vode. Po jednima, odgovara
pregrti, odnosno etvrtini sa'a. (prim. prev.)
236 Hadis biljee Ahmed i Ibn Huzejme.
237 Hadis biljee Ibn Made, Ed-Darekutni i El-Bejheki.
98
PROPISI 0 lSTOl
meu njima, tako da bi se uvrijeme umjerene temperature prethodni
dio ve osuio. Tako je postupao Allahov Poslanik (a.s.).
Opravdanje za odstupanje od redoslijeda pranja jeste ako nestane
vode, pa se ode na drugo mjesto da se donese nova koliina.
Mustehabi (pohvalnipostupci) kod uzimanja abdesta
l. potiranje vrata nakon poticanja glave, jer se kao medu' prenosi:
I Jj W.j :;.
Ko se abdestipapotare vratsauvao se okova na Sudnjem danu.238
(.Lj 9'- Jl1 J;_, l J) .sfj iJf f ..)
' r l:.) J':uj' t;
Lejs b. Musarrifprenosi od svoga oca i djeda da je vidio Allahovog
Poslanika (a.s.) kako potire glavu sve dok nije doao do zadnjeg
dijela glave i poetka vrata, koji slijedi. U drugoj predaji stoji:
f Jl ,\) r t..:,t 1 , , Ju l) e.it
oUi
' ' .. ..
Kada je potrao glavu uinio je to ovako i pokazao je rukom na
prednji dio glave, pa sve do najnieg dijela vrata od potiljka.239
2. okrenuti se prema Kibli za vrijeme uzimanja abdesta, jer se
radi o ibadetu pa mu treba odrediti najbolji poloaj, to je okretanje
prema Kibli.
3. uzimanje abdesta na istom mjestu;
4. pripremanje za namaz uzimanjem abdesta prije nego to je
namaz nastupio, jer je to vid iekivanja namaza, a onaj koji ga iekuje
ima nagradu koliku i onaj koji ga obavlja. Od Ebu Hurejre se kao
merfu' prenosi:
H.iH : J_,i3j ,al )?::! o J t.S' t:.;o J' JI).
:,tJ/a:i )' ti
238 Hadis biljei Ed-Dejlemi u Musnedul-firdevsu sa slabim senedom.
239 Hadis biljee Ahmed, Et-Tahavi i Et-Taberani.
99
Allahov rob je u namazu sve dok j'e na mj'estugdj'e se namaz klanj'a
i dok ga iekuj'e, a meleki tada govore: Boe na, oprosti mu, Boe
na, smiluj' mu se, sve dok ne napusti to mj'esto ili ne ostane bez
abdesta. m40
5 . sve aktivnosti tokom uzimanja abdesta (pranje i potiranje)
sam vriti, bez traenja pomoi od bilo koga. No, kod polijevanja i
donoenja vode nije pokueno da zatraimo pomo od nekoga. Od
Enesa (r.a.) se prenosi:
,o
... .. .. .. ... .. ,.. 4.1 . J.id s.l:.JI wu ci-W .. ),r.*l , - :- - - - ;.L ' J .. .ill\ . J:., - .uJI
,J...) ' . -. ()\S' '
Allahov Poslanik (a.s.) se sklonio da bi obavio nudu, a ja sam
mu donio vodu kojom se oprao.241
l ,4Q .) (.Lj JJ1 J:., .uJI J) t tjf :Jli l:;..:.. J. ol
-jt, ijl 9c:- ::-., L8:.''..,iiJjl
Od Mugire b. u'be se prenosi da je rekao: Kada sam jedne
noi bio s Allahovim Poslanikom (a.s. ), on sie da obavi nudu, a
zatim doe i ja mu posipah iz mjeine koju sam imao sa sobom, pa je
uzeo abdest i potrao mestve. 242
6. da vodu za ispiranje usta i nosa uzme desnom rukom, a da
imrkne vodu iz nosa i trlja noge lijevom rukom, te da temeljno
opere usta i nos, izuzev ako je posta;
\Ai, j OJ'-':,:il (.Lj4Jc JJ1 J:., .uJI JJ tS' : li UJ
' ' : ::.. tS- \:. J 4J :/l tS- J
.. .. .. .. ...
Aia (r.a.) je rekla: Desna ruka Allahovog Poslanika (a.s.) bila
je za ienje i jedenje, a lijeva za pranje poslije nude i druge
neprijatnosti.243
100
PROPISI O ISTOI
7. da se ne govori za vrijeme uzimanja abdesta o ovosvjetskim
problemima, da bi abdest bio ist od dunjalukih primjesa, jer je on
uvod u ibadet;
8. da se ne krtari, niti rasipa voda;
9. da se malo napije vode koja je ostala od uzimanja abdesta,
stojei i okrenuvi se prema Kibli.
, , , o :;. ... o
oj ) - 41 4::.1.- ' ; : J\i '
u t '!'_;-J if!' \,)' Jw JI.) : :_,u; u ru :J\.i -
: - -J f- - , JJ I IS --,; .t ' .__,_ 'J .., - t,., l - ; , , .. J: .S , - f 'J
il - '
\.i ;-J J l:lA ;.- J t; v
Od El-Husejna b. Alije se prenosi da je rekao: Zatraio je Alija
(r.a.) vode za abdest, pa mu je data. (Zatim je opisao nain na koji je
abdestio.) Onda je rekao: Dodaj mi je! Ja sam mu dodao posudu
u kojoj je bio ostatak vode od abdesta, a on ga je popio stojei.
Zaudio sam mu se, a on, kada vidje moje uenje, ree: Ne udi
se! Vidio sam tako tvoga oca Vjerovjesnika (a.s.) kako ini isto ono
to si mene vidio, uzima abdest i stojei pije ostatak vode od
abdesta.244
10. da kada zavri s uzimanjem abdesta kae: Ehedu en la ilahe
il/allah vahdehu la erike leh. Ve ehedu enne Muhammeden abduhu
ve resu/uh. Allahumed'alni minet-tevvabine ved'alni minelmutetahhirin. (Svjedoim
da nema boga osim Allaha} Jedinog} Koji
ortaka nema. Isvjedoim daje Muhammed ( a.s.) Njegov rob iPoslanik.
Boe moj} uini me od onih koji se kaju i od onih koji se iste.)
Prenosi se od Ukbe b. Amira kao merfu' :
J o ' bt.\tJ , 4.! oJ W1 'i 41t t : JW w,; :;.
o1Jt$0'olJ
. u, i j;- t:..!.!l l ylj:ii 4J , 4J)
Ko abdesti pa kae: Ehedu en la ilahe illallah vahdehu la erike
leh. Ve ehedu enne Muhainmeden abduhu ve resu/uh. J-' (Svjedoim da
244 Hadis biljee En-Nesa'i i Et-Tahavi.
101
nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji ortaka nema. Isvjedoim da je
Muhammed (a.s.) Njegov rob i Poslanik.) otvara mu se osam
dennetskih vrata da ue na koja hoe.245
U drugoj predaji se dodaje:
' ,
..
Vtl .. , . ..l ... .. J .. ljili :;', .. 1 .... 1
Allahumed(alni minet-tevvabine ved(alni minel-mutetahhirin.
(Boe mo; uini me od onih koji se kaju, i od onih koji se iste.f46
ll. da nakon abdesta klanja dva rekata. Od Osmana (r.a.) se
prenosi da je, nakon to se abdestio, rekao:
-JJ
,)e) ut..s'l-J \..P t. y:, - f- . - 4ll - - .?) J')
.1l.Ati,- j
Vidio sam Allahovog Poslanika (a.s.) kako uzima abdest slino
ovome mome nainu, nakon ega je rekao: Ko se ovako abdesti, a
onda ustane i klanja dva rekata, ne prepuJtajui se mislima, opro/teni
su mu raniji grijesi.147
12. prati veu povrinu i ruku i nogu nego to je odreeno,
tojest iznad lakata i lanaka. Od Nu'ajma b. Abdullaha se prenosi da
je rekao:
o .. .., o .. , , o
f1 .. ,. ' , ..
_j tr' ttP :- :.''lo . s. - .J*P J' ''1-,... ..::.. .-- \.1'-- J -..1\..P::-a-
ft,.;A lJt- . ) t
ol J J-l .. .. (.J , L) l p (.J J l o .L.AAJI t o .. ;::,. o.(_.:...;J Io (.S l , l o
l J) t) Illi J\i{J\!.JI Jf.sJ.' :it ili,.JJ_:..l (J\!.JI Jt
M1:;J1t:, JJ1 J:.,J.?)Ju Ju:,W,;.L:, JJ, JJ
:,4J:.1 i1t_ l ')l
Vidio sam Ebu Hurejru da se abdesti, pa je oprao lice i temeljno
to uinio. Potom je oprao desnu ruku, pa i nadlakticu, nakon ega je
potrao glavu. Poslije toga je oprao desnu nogu, pa i samu
potkoljenicu, a onda lijevu nogu i lijevu potkoljenicu. Nakon toga je
246 Hadis biljei Et-Tirmizi.
102
PROPISI O ISTOI
rekao: 'Ovako sam vidio da abdesti Allahov Poslanik (a.s. ) '. Jo je
rekao da je Poslanik (a.s. ), takoer, kazao: Vi ete od temeljnog
uzimanja abdesta na Sudnjem danu imati bijele bilJege na elu i
nogama. Pa ko moe neka te bilJege na elu i nogama proiri.248
Mekruhi (pokudene radnje)kod uzimanja abdesta
l. prskanje lica vodom. To je protivno smirenosti 1
dostojanstvenosti i vodi, takoer, prskanju odjee upotrijebljenom
vodom.
2. pretjeranost u troenju vode iznad erijatske potrebe, pa makar
se uzimao abdest iz velike koliine ili tekue vode. Allahov Poslanik
(a.s.), kada se abdestio, rekao je:
. ;.ii; J l:..i :ill :,t lJ.. ;.p lj ';:yi l
Ovako se uzima abdest. Ko uini vie ili manje od ovoga - loe je
postupio i prenaglio je.249
Kada se uzima abdest iz stajae vode, haram je pretjerivanje, jer
vee troenje takve vode nije doputeno.
Mekruh je, takoder, krtariti u troenju vode, tako da se ne
primijeti da ona spada s opranih dijelova tijela.
3. ponovno injenje mesha po glavi novom vodom;
4. prati vie od tri puta, drei to sunnetom.
ta kvari abdest
Pod sintagmom nevakidu)l-vudu)podrazumijevaju se razlozi koji
uklanjaju i obezvrijeuju istou koja je steena uzimanjem abdesta.
Abdest kvari etvero:
Prvo: Izlazak bilo ega na jedan od dva tjelesna otvora za
izluivanje, analni otvor i spolni ud, bez obzira na to da li je to to
249 Hadis biljee Ebu Davud, En-Nesa'i, Ibn Made i Ibn Huzejme.
103
Alxlulhamid Mahm':ld Tuhm?ftHANEFUSKI FIKH
izae uobiajeno (kao to su urin, stolica ili vjetar), ili neuobiajeno
(kao glista, pijesak i sl.), jer je neizbjeno da oni sa sobom izbace i
dio tenosti.
Uzvieni kae:
...ili ako ste izvrili prirodnu potrebu. ..250
Pojam gait upotrijebljen u ajetu oznaava mjesto ravnog tla na
koje su ili ashabi kada su eljeli obaviti fizioloku potrebu, pa je
postala metonimija za neisto stanje. Ako je ustanovljeno da ona
kvari tejemum, onda kvari i abdest.
fl 11 \j ;.L:,JJIJJ1 J)lfJlJ J J.
l)J:, .J:, . :,.l:?.! l;i:,ltL w tP
Od Safvana b. Assala (r.a.) se prenosi da je rekao: Allahov
Poslanik (a.s.) bi nam nareivao, kada bismo bili na putu, da ne
skidamo mestve tri dana i tri noi, osim ako budemo dunupi, ali ne
i zbog male i velike nude, ili sna.251
Iz gornjeg se izuzima vjetar, ako bi izaao kroz spolni ud mukarca
ili ene, jer on tada ne kvari abdest, poto nije izaao iz neistog
mjesta, osim u sluaju kada bi ena imala ranu koja bi prouzrokovala
mijeanje puteva mokrae i stolice. Vjetar koji bi, tada, izlazio iz
njenog spolnog uda kvario bi abdest.
Kada bi neko stavio sebi toplomjer u analni otvor, a zatim ga
izvadio, i ako bude na njemu mokrine i vlanosti, pokvario je abdest,
a ako ne bude nije, jer kvarenje abdesta biva po onome to je izalo,
a ne po onome to je ulo.
Ako bi se neko klistirao lijekom, pa lijek kasnije izae, on e
pokvariti abdest, jer je on dopro do onoga to je u crijevima, koja su
mjesta otpadaka.
Meutim, ako bi kapao lijek u spolni ud, iz kojeg bi kasnije
izaao, nee to pokvariti abdest, jer to nije mjesto neisti.
250 El-Ma'ide, 6.
104
PROPISI O ISTOI
Kada ena stavi vatu u spolni ud, pa se pokae vlanost na strani
vate koja je van spolnog uda, pokvaren joj je namaz. Meutim, ako
se navlai ona unutranja strana i ne prodre vlanost na vanjsku stranu,
ona nije pokvarila abdest, sve dok ne izvadi navlaenu vatu.
Pokvarit e abdest istjecanje slipave sluzi, koja se ponekad javlja
na spolnom udu ena, posebno pred poroaj i ene ga nazivaju
ienjem. Iz toga razloga erijatski pravnici smatraju pohvalnim da
udate ene stavljaju neto na ulaz spolnog uda da bi se obezbijedile
da nita ne bi izalo iz njega.
Drugo Izlazak neistoe mimo dva spomenuta otvora, kao to
je krv, sukrvica, gnoj i povraanje, na to ukazuju sljedee predaje:
l. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
)AjJ:s. W,jJi ..:J./a:jijf:_...iijf:_;)jf 4.!\Jf:;
'iJ
Kome se desi da pobljuje (bez munine), ili mu potee krv iz nosa,
ili povrati punim ustima (s muninom), ili mu se pojavi sluz (mezj),
neka ode i uzme abdest, apotom neka nastavi ono to je klanjao, ako u
tom vremenu nita nije govorio.252
2. Od Ebu Se'ida el-Hudrija (r.a.) se prenosi da je Allahov
Poslanik (a.s.) rekao:
,S;W,j;h ./a.::jj ,fjL !'J;. j,:,jf .b.;..hli 'l
.vJ:s.)i
Kada neko od vas povrati ili mu potee krv iz nosa, dok je u
namazu, ili na drugi nain izgubi abdest, neka ode i uzme abdest, a
onda neka se vrati i nastavi na ono to je obavio.253
251 Hadis biljee En-Nesa'i i Et-Tirmizi koji ga smatra vjerodostojnim.
252 Hadis biljee Ibn Made i Ed-Darekutni. Hadis je prenesen sa spojenim senedom
(mevsul), ali i kao mursel. Predaju sa spojenim senedom autentinom smatra EzZejle'i, a
murse! Muhamed b. Jahja ez-Z uheli, Ed-Darekutni i Ebu Hatem. (I'laussunen, I, 82)
253 Hadis biljei Ed-Darekutni sa hasen senedom.
105
Abdulbamid MahmudTuhmaz, HANEFUSKJ FIKH
3. Od Ebud-Derda'a (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.)
povratio, pa je uzeo abdest. Ma'dan b. Halid, prenosilac hadisa, kae
da je sreo Sevbana u damiji u Damasku, pa mu napomenuo taj
sluaj. On je rekao:
J
.. '
.o.,.>) 41 l.li ,
Istinu je rekao. Ja sam mu (Poslaniku, a.s.) polijevao vodu.254
.w,:,_:;_,. ;;u J JJ1 J:., j_,:,1 .
Zatraio je Allahov Poslanik ( a.s.) vode, pa mu je doneena i
on je uzeo abdest.255
4. Aia (r.a.) kazuje da je Fatima, kerka Ebu Hubeja, dola
Vjerovjesniku (a.s.) pitajui ga:
a1 t.ut A11 :;,flt:_.:.1 ;l
Allahov Poslanie, imam istihazu i nisam ista. Hou li
izostavljati namaz? Allahov Poslanik (a.s.) joj na to ree:
li;.t c;ral:urc(:JI-Uh-,.::J)J Wl
''
:ul
Ne, radi se o obinom krvarenju, a ne menstrualnom ienju, ali
kada nastupi mjeseno pranje prestani obavljati namaz, a kada se
zavri operi sa sebe krv i onda klanjaj.
U drugoj predaji se dodaje:
.) i ;
Zatim uzimaj abdest za svaki namaz dok ne proe to vrijeme.256
\:il)::1t) 9e. JJ1 J:_, tAU ;. ,'o. rf tit
Jw,; t)JJ' :;., l)l
254 Hadis biljei Et-Tirmizi, a slian biljei, takoer, El-Rakim i smatra da se radi o
vjerodostojnom hadisu.
255 Hadis biljei Ahmed.
106
PROPISI O ISTOI
Aia (r.a.) prenosi da je Ummi Habiba (r.a.) imala krvarenje izvan
mjesenog pranja, pa joj je Allahov Poslanik (a.s. ) naredio da eka
onoliko dana koliko joj inae traje mjeseno pranje, a onda da se
okupa i klanja. Ako opet primijeti krv, neka uzima abdest i klanja.257
Obavezno je uzeti abdest eni koja ima krvarenje izvan
menstrualnog pranja moda stoga to se radi o venskom krvarenju.
Izlaenje krvi iz vene se u zakonodavnim tekstovima navodi kao
uzrok zbog kojeg osoba s istihazom ostaje bez abdesta. A kada postoji
uzrok koji se navodi u zakonodavnim tekstovima, onda mora postojati
i njegov propis. Krv koja tee iz rane ili za vrijeme putanja krvi
jeste, takoer, venska krv i ona, isto tako, kvari abdest. Sukrvica i
gnoj su preinaena krv, pa i oni imaju isti tretman kao i sama krv.258
5. Ibn Omer (r.a.ma) je govorio:
'W,j)i /0:Jll ' Jjf 'A;Jjl !Sl4JI..} j;:.:,JI Jl
.iJv,\:a v
Kada ovjeku iz nosa potekne krv, ili povrati, ili osjeti sluz
(mezj), on e napustiti namaz i uzeti abdest, a onda se vratiti i nastaviti
klanjanje namaza od onoga dijela koji je obavio, ako nije govorio za
to vrijeme.259
6. Alija (r.a.) je kazivao:
. JJ J,J W,jJi, li jl JJ..} j;:.:,JI )
Kada ovjeku u namazu potee krv iz nosa ili povrati, neka
uzme abdest i nita ne govori i neka nastavi namaz.260
7. Ubejdullah b. Omer prenosi da je vidio Salima b. Abdullaha
kako je klanjao jedan rekat sabah-namaza, a onda mu je potekla krv
iz nosa, pa je izaao, uzeo abdest, a onda je nastavio s namazom
koliko mu je ostalo.261
258 Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 85.
259 Hadis biljei Abdurrezzak s autentinim senedom.
260 Hadis biljei Ibn Ebi ejbe s autentinim senedom.
261 Hadis biljei Ibn Ebi ejbe.
107
Abdulhamid Mahmu d Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Slino ovome navodi se i od Se'ida b. el-Musejjeba, Tavusa i ElHasan el-Basrija.262
O predaji o sluaju sa jednim ensarijom, koji je pogoen strijelom
u Bici (Zatur-Rika') dok je klanjao, koga je krv oblila, a on je uinio
ruku, seddu i dalje nastavio klanjati263, zakljuujemo da se radi o
pojedinanom sluaju, koji nema opi karakter. To je postupak jednog
ashaba. Moda on nije znao kako se ta krv tretira. Mogue je to
prihvatiti i kao sluaj nude vezati za osobu s isprikom. Takoder,
njegova krv je pala i na tijelo i na odjeu i s time namaz nije ispravan.
Rijei El- Hasan el-Basrija Muslimani su uvijek s ranama
klanjali264 moemo shvatiti na nain da, kada rana krvari, takva osoba
se smatra osobom sa uzurom (isprikom) i nee pokvariti abdest ako
se krv pojavi. U rijeima El- Hasana el-Basrija, pak, ne nalazi se nita
to bi nam ukazivalo na to da su oni klanjali dok bi im rane curile.
Mogue je da su oni klanjali dok su im rane bile povezane i zavijene
i u tom sluaju njima se ne kvari namaz samim pojavljivanjem krvi.
Abdest e se pokvariti samo kada krv ili gnoj poteku s izvornog
mjesta na kojem su se pojavili. Kada bi, ak, neko zgulio kou i
pojavila se krv ispod nje na jednom mjestu i ne rairila se, time se
nee pokvariti abdest. Poticanje krvi podrazumijeva njeno razlijevanje
s vrha rane. Meutim, ako se zaustavi na vrhu rane i ne razlije se, to
se nee smatrati poticanjem.
Ako se bubuljica skine i njen sadraj se razlije sa vrha rane, abdest
e biti pokvaren. Meutim, ako se ne razlije - abdest se ne kvari.
Ako se krv nakupi na vrhu rane i pobriemo je, recimo pamukom,
onda se ponovo pojavi i ponovo je obriemo, ili stavimo pamuka na
nju, gledat emo da li bi krv sama, da smo je ostavili i ne potirali,
262 Vie vidi u: El-Devherun-nek.ijj, I, 141.
263 Biljei ga kao mu'allak El-Buhari, poglavlje Men lem jerel-vudu'e illa
minelmahredejn... (O onom ko je smatrao da treba abdest jedino uzimati ako neto
izae na jedan od dva otvora za izluivanje...)
264 Ibid.
108
PROPISI O ISTOI
potekla. Ako bi potekla, abdest je pokvaren, a ako ne bi - ne bi bio
pokvaren.
Sve ono to se pojavljuje iz rane koja se cijelo vrijeme gnoji, a
nema snagu da potekne, dok bi se u sluaju da na nju stavimo zavoj
ili pamuk to upilo, nee pokvariti abdest, jer ono nema snage da
potekne sobom.
Ako bi osoba koja uzima abdest zagrizla jabuku, pa na njoj vidjela tragove krvi, time ne
bi izgubila abdest, kao to ne bi ni u sluaju ako bi akala zube pa na vrhovima akalice
vidjela krv, jer ta krv nije potekla.
Krv koja izae iz desni, ako nadjaa pljuvaku, pa ona bude crvena ili se izjednai s njom,
pokvarit e abdest. Medutim, ako ne nadjaa pljuvaku, ne kvari abdest.
Ako se krv slije u mehki dio nosa, time je abdest pokvaren, ili, ako izae izvan slunog
kanala vani. Medutim, ako potekne unutar slunog kanala ili nosne kosti onda ne kvari.
Ako bi se irnrknuo i iz nosa ispao komadi skorjene krvi, time se ne bi pokvario abdest.
Davanje, makar, male koliine krvi kvari abdest.
Ono to potekne iz uha, oka, pupka, nosa i dojke, ako se izmijeni, a podsjea na sukrvicu
ili gnoj, kvarit e abdest, a, ako se ne izmijeni, nee kvariti abdest, osim ako se zna da se
pojavilo zbog postojanja odredenog razloga (bolesti).
Onaj koji dobije upalu oka pokvarit e abdest ako mu suze poteku, a promijene svoja
osnovna svojstva.
Krv koju ispiju buhe i muhe ne kvari abdest, za razliku od pijavice koja bi izvlaila krv iz
tijela osobe, koja ima abdest tako to bi se sva napunila krvlju. Kada bi se rasjekla
potekla bi krv iz nje. U ovom sluaju abdest bi bio pokvaren.
Obilno povraanje kvari abdest, bez obzira na to da li povraeno bila hrana, voda ili krv.
Povraanje u manjoj koliini ne kvari abdest.
109
Granica obilnog povraanja jesu puna usta, u smislu da ga je samo s velikom mukom
mogue obuzdati.
Ako vie manjih povraanja bude koliine punih usta, kvarit e abdest. To e biti kada je
uzrok povraanju jedan, kao to je munina i poremeaj u stomaku, jer se u osnovi
propisi vezuju za svoje uzroke.
Ako bi neko, neposredno nakon to je jeo ili pio, povratio, pokvarit e abdest. Ono to
tada izae iz njega smatra se neistim, jer se pomijealo s neistoom. Postoji i drugo
miljenje, po kojem povraanje u ovom sluaju ne kvari abdest niti e se smatrati
neistim, jer se nije izmijenilo, niti pretvorilo u neto drugo. Ista stvar je kada bi beba
odmah povratila ono to je podojila. Meutim, prvi stav je precizniji, ali su se ipak davale
fetve da ono to beba povrati nije neisto za enu, ako joj to beba esto ini i ako joj
predstavlja tekou da isti odjeu od tog povraanja, jer ono to je teko oprata se.
Tree: Pravno, abdest e biti pokvaren spavanjem u potpunoj
oputenosti, ako zadnjica spavaa nije vrsto na zemlji. Na to ukazuju
sljedee predaje:
l. SafVan b. Assal (r.a.) kae:
.r
f L W tfJ i f I:,L l!\J:;J9 JJI l j_,;..::, lS'
-/J.JJJ.J..\lJ-!l;JJ
Allahov Poslanik (a.s.) bi nam nareivao, kada bismo bili na
putu, da ne skidamo mestve tri dana i tri noi, osim ako budemo
dunupi, ali ne i zbog male i velike nude, ili sna.265
2. Ibn Abbas, kao merfu', kazuje sljedee:
.: - ,-. ''''u--- !- '. I:.U..l:..'\J'.- i- i
rf: .)!4.1! --- J , r r:r..r- l.l7'
Ne mora onaj koji zaspi na seddi da obnavlJa abdest sve dok se ne
isprui,jer, kada se isprui, opuste mu se zglobovi.266
3. Alija (r.a.), takoer, kao merfu' prenosi:
265 Ranije je naveden izvor ovog hadisa.
266 Hadis biljee Ahmed i Ebu Ja'la.
110
PROPISI O ISTOI
. l:;:,_:itLl :;J ,JJI l \SJ
Kontrolori analnog otvora su oi, pa ko zaspi neka uzme abdest.267
Ko bi zaspao ispruen ili naslonjen na bok, pokvarit e abdest,
jer su pruanje, naslanjanje na stranu i leanje uzrok oputanju i
obino nisu bez putanja vjetrova. Zbog toga se kae da se abdest
fiktivno kvari snom, a ne stvarno, jer samo spavanje ne kvari abdest,
nego ono to izae iz ovjeka za vrijeme sna.
Kada bi osoba zaspala sjedei, a zadnjica joj bila vrsto na zemlji,
ne bi pokvarila abdest, bez obzira na to bila naslonjena na neto ili
ne. Od Enesa (r.a.) se prenosi da je rekao:
. ;:, Jf:.;'J::t ) ;:, iJ ;:,; (.L) JJI J;_, l )yf ;:,\S
Ashabi Allahovog Poslanika (a.s.) bi spavali, zatim bi klanjali
ne uzimajui ponovo abdest.268 Ovo se odnosi na situaciju kada su
sjedili, a zakljuuje se na osnovu rijei koje se spominju u drugoj
predaji:
,P. I;:,JY::! oJ$ (.L'.JIJJilliJ)yt;:,\5
- -- - .;:,Jf:.;J::t-J ;;;-iJJJJ
U vrijeme Allahovog Poslanika (a.s.) njegovi ashabi bi iekivali
jaciju tako da bi im glave padale, a onda bi klanjali, ne uzimajui
ponovo abdest. Glava pada samo onome koji zaspi sjedei.
Ko zaspe bez oputanja, kao kada bi zaspao stojei, na ruku'u ili
na seddi, bez obzira na to bio u namazu ili van njega, nee pokvariti
namaz, jer da se opustio pao bi na zemlju. Ko zaspi bez oputanja ne
mora abdest obnavljati na osnovu hadisa koji je bio ranije naveden, a
kojeg Ibn Abbas prenosi kao merfu':
-,, 4ly, ,p.J l.l;p
Ne mora obnavljati abdest onaj koji bi zaspao na seddi sve dok se
ne isprui, jer, kada se isprui, opuste mu se lanci.
111
Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao:
J 11J1 \!JIJ,11J1 llh
.
J,11JI-I
.; ,
Onaj koji zaspi sjedei podvijenih nogu, stojei ili na seddi ne
mora obnavljati abdest sve dok se ne isprui. A kada s<; isprui - uzet
e abdest.269
Ako bi pola pasti osoba koja je zaspala snom koji inae ne kvari
abdest, obratit e se panja na to da li se probudila nakon to je pala
na zemlju i tada e ponoviti abdest. Ako se probudila prije pada ili u
vrijeme pada, ne mora obnavljati abdest.
Vrijedno je istai da san vjerovjesnika (alejhimu's-selam) ne kvari
abdest.
.(J, tiJ 9c. JJ1 fcl JJ1 ).
Od Ibn Abbasa (r.a.ma) se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) zaspao
tako da je i duboko disao, a onda je klanjao.270
J# 8:J\i J JJ1l J_?)t JJ1 )
.
Aia (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s. ) govorio: Oi mi
spavaju, ali ne i srcef271
Po razlozima za gubljenje abdesta, snu su slini nesvijest i ludilo.
Oba sluaja kvare abdest, pa makar i kratko trajali. Oni su na stupnju
iznad sna, poto je mogue probuditi osobu iz sna, za razliku od
one koja je u nesvjesnom stanju ili ludilu.
Takoer se sa snom poistovjeuje i pijanstvo. Kada neko popije
opojno pie pa se napije, tako da u hodu ne moe drati pravac
pokvarit e abdest.
etvrto: Glasno smijanje punoljetnog klanjaa u namazu (koji
se sastoji od ruku'a i sedde) kvari i abdest i namaz, bez obzira na to
269 Hadis biljei El-Bejheki.
270 Predaju biljei El-Buhari (138).
112
PROPISI O ISTOI
da li to klanja namjerno uradio, znajui da je u namazu, ili iz
zaborava. Na to ukazuje predaja, u kojoj se kae da je Vjerovjesnik
(a.s.) predvodio ashabe u namazu kada je doao neki slijepac, koji se
strmoglavio u jamu koja je bila u damiji. Neki su se nasmijali, ak i
glasno ( .. ... rJ.All .. o J. .. ) .. pa kada je Allahov Poslanik (a.s.)
zavrio, naredio im je da obnove i abdest i namaz.
.a' J 7:.1t lS-::,.
Ko se od vas glasno nasmijao neka obnovi i abdest i namaz.272
Nakon to je hadis prihvaen, ne moe se rei da u damiji
Allahovog Poslanika (a.s.) nije bilo ni bunara, ni jame, a moda je
ovaj namaz bio i van damije.
Niti se moe rei da je glasno smijanje od strane ashaba, dok su
klanjali iza Vjerovjesnika (a.s.), nevjerovatno, jer je u namazima iza
Vjerovjesnika (a.s.) bio i veliki broj licemjera i beduina.
Treba napomenuti da je kvarenje abdesta glasnim smijanjem u
namazu prihvaeno samo kod hanefijskog mezheba, jer je kod njih
prihvaen hadis koji govori o tome. Veina se, pak, koristi jasnom
analogijom, po kojoj glasno smijanje ne kvari abdest, i kritikuju
pouzdanost hadisa.
Glasnim smijanjem, kojim se kvari abdest, smatra se ono koje
uje na suklanja u namazu.
Ne kvari abdest glasno smijanje na denaza-namazu, niti za
vrijeme injenja sedde-i tilaveta. Hadis govori openito o namazu i
odnosi se na uobiajene namaze, koji su sa ruku'om i sedom.
Analogijom se tu ne mogu uvrtavati drugi namazi, jer je ovaj propis
utvren suprotno analogiji, pa se na njemu nita analogijom i ne
moe ustanovljavati.
272 Hadis biljee Abdurrezzak, Ed-Darekutni i El-Bejheki i sa murse! i sa spojenim
jakim senedima, tako ne pada sa stepena hasen hadisa. Kao murse! sa autentinim
senedima prenosi se od Ebul-Alije, pa je nuno postupati po ovom hadisu svakom
onome koji murse! predaju uzima kao argument. Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 96.
113
Takoer, istiemo da se abdest ne gubi doticanjem spolnog
organa. Taj stav je na osnovu predaje u kojoj se kae da je neko pitao
Vjerovjesnika (a.s.) o onome koji u namazu dotakne svoj spolni organ
da li mora obnoviti abdest, pa mu je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Ne, to je samo dio tebe.273
-WI
.. . .r
Pouzdano je utvreno da su neki ashabi smatrali da ne treba
uzimati abdest nakon doticanja spolnog organa. Meu njima su:
Abdullah b. Mes'ud, Abdullah b. Abbas, Ammar b. Jasir, Alija b.
Ehi Talih, Huzejfe, Imran b. el-Husajn, Sa'd b. Ehi Vekas, EbudDerda' i dr. (r.a.m)274
Predaje u kojima se nareuje da se uzme abdest nakon doticanja
spolnog organa, kao to je ona Busre b. Safvana, u kojoj se kae da je
Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
,. o ' o
. lj;::, oJ!'
Ko dotakne svoj spolni organ neka uzme abdest!,275 shvatamo kao
pohvalan postupak ienja, usklaujui tako razliite argumente, a
Allah ( d..) najbolje zna!
Ne kvari abdest ni doticanje enske osobe. To argumentiramo
sljedeim:
l. Aia (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) ljubio jednu
od svojih ena, a onda izlazio da klanja, ne uzimajui ponovo abdest
(t.,- .rt :-- ol J' IS'! h t l'' o, - : JJL:....i-. ' o- ,:;1$).276
2. Aia (r.a.) kae:
273 Hadis biljee Ahmed i sastavljai sunena. Vjerodostojnim ga smatraju Et-Tirmizi,
Ibn Hibban, lbnul-Medini, Amr el-Felas i Ibn Hazm.
274 Vie vidi u: l'lau's-sunen, I, 121-125.
275 Hadis biljee sastavljai sunena, a vjerodostojnim ga smatraju Et-Tirmizi i Ibn
Hibban.
276 Hadis biljee En-Nesa'i, Ibn Made, Ed-Darekutni i El-Bezzar putem nekoliko
predaja.
114
PROPISI O ClSTOl
,fl 41 }j!' -,:j\j1:_.;j1::_..ll;JJ JJ1):., J.l1 J) :ill
..
,
o .. , J ,..$i ... f;, ; ; o .. o
...\.,;p!:tJJAJ WJJJAJ:u
Ustao je Allahov Poslanik (a.s.) jedne noi iz postelje, pa sam
ga traila i ruka mi je pala na njegove uspravljene tabane. Bio je u
damiji i inio dovu: Boe mo; utjeem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje
srdbe...277
3. Aia (r.a.) kazuje:
jil:.\,!L, fNfJf.lJIJ91:.JJ1J:_,lS'
;;t l)fl
Allahov Poslanik (a.s.) bi klanjao, a ja sam bila ispruena ispred
njega poput mejta na denazi, a kada bi htio da klanja vitr-namaz
dotaknuo bi me nogom.278
Abdest osobe s isprikom (sahib-i uzur)
Pod pojmom osobe s isprikom podrazumijeva se ona osoba kojoj
stalno iz tijela izlazi ono to kvari abdest. To je, recimo, kada ne
moe zadrati mokrau, ima dizenteriju, stalno se oslobaa vjetrova,
ili je oko oboljelo, pa iz njega uvijek tee preinaena suza, ili curi iz
uha, dojke ili pupka. Uvjet je da ovi procesi traju cijelo vrijeme
obaveznog namaza, pa makar samo pravno, u smislu da u cijelom
njegovom vremenu ne nae trenutka u kojem bi mogao uzeti abdest
i klanjati, ne pokvarivi abdest.
Poto islamsko zakonodavstvo poiva na milosti i olakavanju,
propisano je osobi sa isprikom da uzme abdest za svako namasko
vrijeme i da njime u tom vremenu klanja i obavezne i dobrovoljne
namaze, po htijenju. Argument za to je predaja koja je ranije navedena
da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao eni, koja je imala istihazu i kojoj se
krv nije zustavljala, da uzme abdest za svaki namaz sve dok ne proe
to vrijeme.
278 Hadis biljei En-Nesa'i.
1 15
Zbog toga, ako osoba sa isprikom uzme abdest u trenutku kada
je ta isprika vaea, njen abdest je ispravan. Meutim, ako bi uzimala
abdest kada bi njen uzur stao, a onda se ponovo aktivirao, abdest e
biti pokvaren. Isto tako, ako izgubi abdest zbog nekog drugog
razloga (naprimjer, obavljanja velike nudde), a ne zbog isprike, pa
ga uzme u periodu prestanka isprike (tojest kada ona nije aktivna),
pa mu se ona onda ponovo javi, tada e izgubiti abdest.
Takoer, ako bi uzeo abdest zbog isprike koju ima, a onda ga
izgubio zbog drugog razloga, njegov abdest je pokvaren. Da ovo
pojasnimo. Ako bi mu, naprimjer, ila stalno krv iz nosa i zbog toga
uzme abdest, a onda ga izgubi zato to je obavio malu nudu ili
pustio vjetar, njegov abdest e biti pokvaren.
Ako bi isprika bila teenje krvi iz jedne nozdrve, a osobi, nakon
to uzme abdest, potekne krv iz druge, trenutno e joj biti pokvaren
abdest, jer se pojavio drugi razlog neistog stanja, neovisan od isprike,
kako kae istraiva Ibn Abidin u svome djelu Reddul-muhtar.
Bit e pokvaren abdest osobe s isprikom, takoer, kada istekne
namasko vrijeme. Ako bi neko uzeo abdest za podne-namaz kratko
vrijeme prije nego to je ono isteklo, a onda nastupilo vrijeme ikindijenamaza, abdest e
biti pokvaren. Ovo je u sluaju kada curi ono to
je razlog isprike. Meutim, ako ne curi, nee pokvariti abdest, makar
i isteklo namasko vrijeme, jer je osoba jo uvijek potpuno ista i jo
nije bila izloena onome to joj to moe naruiti.
Jednom rijeju, svaka isprika ima uvjet poinjanja, uvjet trajanja
i uvjet prestanka.
Pod uvjetom poinjanja, tojest ulaenja u stanje isprike,
podrazumijeva se da ona ispuni vrijeme jednog obaveznog namaza,
makar samo pravno, tako da vrijeme njenog prestanka, ako ga bude,
ne bude dovoljno za obavljanje temeljnih dijelova abdesta i namaza.
Stavili smo kao poetni uvjet za postojanje isprike da to to kvari
abdest potraje cijelo vrijeme obaveznog namaza, izuzimajui namaze
koji nisu obavezni, kao to je bajram-namaz ili duha-namaz. Njihovo
1 16
PROPISI O iSTOI
vrijeme je zanemareno, poto se u njemu ne obavlja nijedan obavezni
namaz.
Uvjet trajanja isprike je da se ona pojavi u svakom namaskom
vremenu, pa makar samo jednom nakon to se pojavila prvi put.
Nije uvjet da njeno pojavljivanje kasnije ispuni cijelo namasko vrijeme.
Uvjet prestanka isprike i karakteriziranja osobe da je s isprikom
ostvaruje se prekidanjem pojave koja kvari abdest tokom cijelog
jednog namaskog vremena.
Ako se pojavi neto to kvari abdest nakon to je nastupilo vrijeme
obaveznog namaza, ekat e se do pred kraj tog namaskog vremena,
s nadom da e to prestati. Ako ne prestane, ta osoba e uzeti abdest
i klanjati. Ako, pak, prestane u toku sljedeeg namaskog vremena,
obnovit e taj namaz koji je klanjao, jer isprika nije ispunila cijelo
potrebno vrijeme, pa se nee smatrati osobom s isprikom. Postat e
tada sasvim jasno da je klanjao bez abdesta i njegov namaz nije
ispravan. Meutim, ako bi isprika ispunila cijelo drugo vrijeme, nee
obnavljati namaz, jer je isprika trajala svo vrijeme od trenutka kada
se pojavila.
Ovo se odnosi na istou osobe sa isprikom od neistog stanja
(hadesa). Kada je u pitanju istoa odjee, postupit e na dalje opisani
nain. Ako se natopi odjea i preko obima jednog dirhema,
dozvoljeno je ne prati je, u sluaju da bi se, ako bi to oprao, ponovo
oneistio prije nego to bi zavrio namaz. U protivnom, ako se ne bi
oneistio prije zavretka namaskoga vremena, nij mu dozvoljeno
da to ostavi neoprano.279
Obavezan je obuzdavati pojavu te isprike, ili je barem umanjivati,
shodno svojim mogunostima, ako je nije u stanju potpuno sprijeiti,
makar namaz obavljao iaretom stojei, ili sjedei, ali ne i leei.
Ako moe da je obuzda zavojem, oblogom, ili obavljajui namaz
sjedei, nee se vie smatrati osobom s isprikom.280
1 17
A.bdulhamidMahmud Tulunaz, HANEFI]SKI FIKH
Mesh po mestvama
U tolerantnost i lahkou islamskog zakonodavstva spada propis
mesha po mestvama, umjesto pranja nogu kod uzimanja abdesta.
Mestva je obua koja pokriva cijelo stopalo sa lancima, a na nju
se u tretmanu nadovezuju i arape ako su gusto pletene.
Utemeljenost mesha po mestvama
Mesh po mestvama ustanovljen je brojnim hadisima od
Vjerovjesnika (a.s.), bilo da govore o njegovim rijeima ili praksi,
tako da su oni dostigli stepen mutevatira i mehura.
Meu njima je hadis, kojeg prenosi El-Mugire b. u'be (r.a.), u
kojem stoji da je Vjerovjesnik (a.s.) izaao napolje radi fizioloke
potrebe. El-Mugire ga je slijedio s mjeinom punom vode, te mu je
posipao nakon to je obavio nudu. Poslanik (a.s.) je uzeo abdest i
potrao svoje mestve.281
v 4.lt -- ':, i' . ' t l ' )Uli . t l J: l.l
.)s.:, W,:_.:i u.. U.-:, ' aJ,4AJu
4.li :, - . 9'- - 4J.JI f- u:, =i - ;.s

lA.:.,,::. l! (.AJ JW ;J. JL J.SJ. JJ1t:,1.)s.
- - .oJt...J:,Ji,J;_,,
Abdullah b. Omer prenosi od Sa'da b. Ebi Vekasa da je
Vjerovjesnik (a.s.) inio mesh po mestvama. Upitan je Abdullah b.
Omer o tome, na to je rekao: Tako je, kada ti neto Sa'd prenese
od Vjerovjesnika (a.s.), ne pitaj o tome nikog drugog. 282
Neki kau da hadise o meshu po mestvama od Vjerovjesnika
(a.s.) prenosi oko 40 ashaba.
282 Hadis biljei El-Buhari (201) .
1 18
PROPISI O ISTOI
Mesh po mestvama zamjenjuje u potpunosti pranje nogu kod
uzimanja abdesta, kada se ispune svi uvjeti njegove ispravnosti.
Nije dozvoljen mesh po mestvama osobi koja je obavezna okupati
se. Nije dozvoljen ni u sluaju kada bi neko uzeo abdest, navukao
mestve, a onda ostao dunup. Nije mu dozvoljeno da opere ostale
dijelove tijela, a da potare mestve. Nuno je da skine mestve i da
opere noge. To je odreeno na osnovu hadisa Safvana b. Assala (r.a.),
koji je rekao:
rf '-' \JW. tj.J l I:,L l} Li:; (.L:, JJ1 J;_, JJ1 Jj lS
-
:_r)j:,.J:,.\l:,- ll;i:,
Vjerovjesnik (a.s.) bi nam nareivao, kada smo na putu, da ne
skidamo mestve tri dana i tri noi zbog velike i male nude ili sna, ali
je nareivao da skidamo zbog dunupluka. 283
Mesh po mestvama propisan je da bi se olakalo ljudima. Potreban
je mnogima, posebno onima koji osjeaju potekou da skidaju mestve
kod svakog uzimanja abdesta, kao onima koji borave u hladnim
predjelima, putnicima, vojnicima i dr. Zbog toga se naziva olakicom
otpadanja, jer je pranje nogu otpalo u situaciji kada su obuvene mestve.
Uvjeti za ispravnost mesha po mestvama
l. obuti mestve za vrijeme istoe koja je postignuta uzimanjem
abdesta. Ako bi neko obuo mestve nakon to je uzeo tejemum, a
onda naao vodu, nije mu dozvoljeno da obavi mesh, nego je
obavezan uzeti abdest. Mesh po mestvama mogu je za svako neisto
stanje koje iziskuje uzimanje abdesta, pa treba da osoba, kada obuje
mestve, bude s abdestom, jer, ako nakon toga i izgubi abdest, obuo
je mestve kada je bio potpuno ist.
_):;..J(..L:, JJIJ;_,I:- :(- :JliciJJIjl).\1
. U, ri5-.f t):, jw t)\j )AU
283 Ranije je naveden izvor hadisa.
119
Od El-Mugire b. u'be (r.a.) se prenosi da je rekao: Putovao
sam sa Vjerovjesnikom (a.s. ), pa sam pokuao da mu skinem mestve,
a on mi ree: Ostavi ih, navukao sam ih na iste noge, i samo ih je
potrao.284
t(.L:, JJ1 illi j_,:.:, w;.t:Ju JW J.;:,,
.G:Jt'l :, e.:#:, Li:.J 'll.- wt 'l
Safvan b. Assal kae: Naredio nam je Allahov Poslanik (a.s. ) da
mesh inimo po mestvama, ako smo ih obuli dok smo bili isti, tri
dana kada putujemo, i dan i no kada smo kui.285
2. da obua, po kojoj elimo initi mesh, pokriva cijelo stopalo
sve do iznad lanaka, kako bi bila u znaenju mestve.
3. da je u mestvama mogue ii makar jedan fersah286, tojest sat
i po vremenskog puta, bez napora, jer ovjek, ako eli osigurati svoje
potrebe, koje su nune veini ljudi, obino vie od toga u toku dana
i noi ne prepjeai. Prema tome, nije dozvoljeno initi mesh po
mestvama koje su sainjene od stakla, eljeza ili drveta, jer se u njima
ne moe hodati.
4. da na mestvama ne bude veih rupa. Ako, pak, na njima bude
rupa koje sve zajedno dostiu povrinu tri najmanja nona prsta, po
njima nije dozvoljeno initi mesh. Ako su rupe manje od toga,
dozvoljen je mesh, jer je Vjerovjesnik (a.s.) ashabima nareivao
potiranje po mestvama, a, u pravilu, oni skoro da nisu imali mestve
bez manjih rupa.
Dozvoljeno je mesh initi po mestvi makar bila poderana sprijeda,
ako ju je mogue vezati za potkoljenicu pertlom ili dugmadima.
5. da mestva ne proputa do noge vodu, kojom se mesh ini.
6. Ako je osoba koja mesh ini bez prednjeg dijela stopala, nije
ispravan mesh po njegovom ostalom dijelu, izuzev ako je taj preostali
285 Hadis biljei Ibn Huzejme u svome Sahihu.
286 Jedinica mjere za duinu, koja iznosi tri milje, odn. 2250 m. Ili, po drugom
miljenju 7, odnosno 8 km. (prim.prev.)
120
PROPISI O ISTOI
dio veliine tri najmanja prsta ruke, jer je obavezan ovoliki dio kod
potiranja. Ako bi osoba bila bez cijelog prednjeg dijela stopala, nee
initi mesh po mestvi, makar peta i postojala. Ako bi joj jedna noga
bila odsjeena iznad lanka, dozvoljen joj je mesh po drugoj mestvi.
Kako se ini mesh
Osoba koja uzima abdest stavit e razmaknute i nakvaene prste
ruku na prednji dio mestvi, od nonih prstiju, desnu ruku na desnu
mestvu, a lijevu ruku na lijevu mestvu. Poslije toga e njima potrati
vanjski (gornji) dio mestvi do potkoljenica. Dovoljno je da se potare
povrina najmanja tri prsta ruke. Nije dovoljno ako bi se mesh inio
po unutranjem dijelu mestve, po peti, po stranama mestvi ili po
potkoljenici. Od Alije (r.a.) se prenosi da je rekao:
J;t;:Ujot )JtjA..t \:,s :.u'lS' :,J
<. l .. . ' ' $i
. \Ji, l- - ..l:.. \ L.
- lr (- .
Da je sva vjera po razumu, pree bi bilo da se mesh ini po
donjem dijelu mestvi, a ne po gornjem, a ja sam vidio Allahovog
Poslanika (a.s.) kako potire vanjski (gornji) dio mestvi.287
El-Mugire b. u'be kae:
J'jJ3 (J,Jj JJIJJIJ)t)
.. . l iro . 1 :l o _.. 1 o ,.
wt,rt' lS,oj ,;p oi
-i JJJJ ; tJ )=;t,a,i
Vidio sam Allahovog Poslanika (a.s.) da je urinirao, a onda je
doao i abdest uzeo i mesh po mestvama uinio. Stavio je desnu
ruku na desnu mestvu, a lijevu ruku na lijevu mestvu, pa je zatim
gornji njihov dio potrao jednom. Kao da gledam prste Allahova
Poslanika (a.s.) na njegovim mestvama.288
287 Hadis biljei Ebu Davud sa hasen senedom.
288 Hadis biljee Ibn Ebi ejbe i El-Bejheki od El-Hasan el-Basrija od El-Mugire, kao
murse!.
121
Dovoljno je jedno potiranje i nije sunnet da se to ini vie puta.
Ako bi neko potrao vanjski dio mestvi, idui u irinu ili poeo od
potkoljenice, mesh je ispravan, ali je postupio suprotno sunnetu.
Trajanje mesha
Osoba koja je kod kue moe initi mesh dan i no, a putnik tri
dana i tri noi. Prema tome, trajanje mesha za osobu koja je kod
kue je 24, a za putnika 72 sata. Trajanje mesha se rauna od trenutka
prvog gubljenja abdesta po obuvanju mestvi.
Safvan b. Assal je rekao:
.rt j w ' e_;; ' t liS- 'l w:; (.L:,(it: JJ, JJ Jl1 J,?;lS'
-'
. . .- ,. ::: ! .. ..:,
Vjerovjesnik (a.s.) bi nam nareivao, kada smo na putu, da ne
skidamo mestve tri dana i tri noi, izuzev ako smo dunupi.
:,
r.
t tA ;(.L:, JJ, JJ' t w' ; .F;f
. .& - - - _ . ..r; il :/eh1 'f ' ' ll:J -J J - . -wi
Od Ebu Bekre (r.a.) se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) olakao
putniku na tri dana i tri noi, a onom ko je kod kue dan i no, kada
se oisti i obuje mestve, da po njima ini mesh.289
J J J '- J.J1 .)J t U UJI J. f
. ll:J - - \.:....:.lJ . t\J ut L . ,
J J 'I - J.r -
Od Ebu Bekra (r.a.) se prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s.) vremenski
ograniio mesh po mestvama na tri dana i tri noi putniku i na jedan
dan i no onom ko je kod kue.290
:ic.lliJs. fJu
.
lArJ
ju.. J\li oWW (.L:, '- Jl1 ):,., ) lS' 4.LJ.u, .F;f
ll:J . J - J -- .:: ci- . - J '.td .ruf . tSU -J _ . 1 t-- Jl1 ',.,..,. ' J -
289 Hadis biljee Ed-Darekutni i El-Rakim.
290 Hadis biljei Ibn Hibban.
122
PROPISI O ISTOI
urejh b. Hani' kazuje: Doao sam Aii da je pitam o meshu
po mestvama. Ona mi ree: 'Treba da potrai Ibn Ebi Taliba i da
njega pita, jer je on putovao sa Allahovim Poslanikom (a.s. ). ' Pitali
smo ga, a on nam ree: 'Odredio je Allahov Poslanik (a.s.) tri dana i
tri noi za putnika, a dan i no za osobu kod kue. 291
Trajanje mesha po mestvama poinje od prvog gubljenja abdesta
po obuvanju mestvi. Kada bi osoba, koja je kod kue uzela abdest,
recimo, u est sati ujutro i obula mestve, a abdest izgubila tek u
deset sati, ona moe mesh initi po mestvama sve do deset sati
sljedeeg dana.
Ako bi osoba koja je kod kue uinila mesh, a onda krenula na
put, prije nego to joj je istekao period trajanja mesha, raunat e
period trajanja koji se odnosi na putnika. A ako bi putnik stigao kui
prije nego to bi se navrili dan i no, init e mesh do kraja tog
perioda, jer tretman osobe koja ini mesh zavisi od stanja u kojem je
pred istek trajanja mesha.
Mesh po arapama
Dozvoljeno je initi mesh po arapama, ako su one poput onih
po kojima su mesh inile prve generacije muslimana (selefi salih),
tojest da su guste toliko da se ne vidi ta je ispod njih, da je mogue
u njima prei jedan fersah i vie bez obue i da spreavaju dopiranje
vlanosti do noge. Malo je arapa koje se danas proizvode, a koje
udovoljavaju ovim uvjetima. Nekada su arape izraivane od koe i
navlaile se na noge sve do potkoljenice, ali ne kao mestve. One su
bile pletene od sukane vune i obuvale se na noge sve do iznad lanaka.
Imami su, pak, saglasni, da nije dozvoljeno mesh initi po tankim
arapama koje su prozirne.
Argument da je dozvoljen mesh po arapama jeste predaja ElMugire b. u'be, u kojoj se
kae:
123
.
!:.tr . .il l - - - - k- JJ1 t- - l C,p- ;
J .J..r.- J J - . ...-; jJ
Vjerovjesnik (a.s.) je uzeo abdest, inei mesh po arapama i
obui.292
. lj .JI J:;. lS jjf.:J;:-:,. l -?
Od Abdullaha b. Mes'uda se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s. )
inio mesh po arapama i obui.293
Razlozi koji kvare mesh po mestvama
l. Sve ono to kvari abdest pokvarit e i mesh, jer je on zamjena
za pranje nogu. Prema tome, pokvarit e ga sve ono to kvari i samu
osnovu.
2. prestanak vremena trajanja mesha. U toj situaciji osoba treba
da skine mestve i opere noge, izuzev ako je prestalo vrijeme trajanja
mesha, ali se ona boji da e joj se zbog velike hladnoe noge smrznuti.
Tada e ponovo uiniti mesh, bez skidanja mestvi s nogu, s tim to
e mesh uiniti po itavim mestvama, kao to to ini po zavojima.
Ako bi vrijeme trajanja isteklo, a osoba bila na namazu i nemala
vode, nastavit e s obavljanjem namaza, jer nema koristi od skidanja
mestvi, a i poto bi to trebalo uraditi zbog pranja, a vode nema.
3. skidanje mestvi sa nogu, pa makar i samo jedne, ili samo
izvlaenje veeg dijela stopala u grli mestve, jer se kvarenje abdesta
ne moe parati. Neisto stanje do nogu dolazi skidanjem mestvi sa
njih, poto mestva samo spreava dolaenje neistog stanja, a ne
uklanja ga. Stogaje obavezno da onaj kojije uinio mesh po mestvama
klanja u njima i nije ispravan namaz, ako bi one bile neiste. Zbog
svega toga, osoba treba da nastoji da ih uvijek dri iste.
Nee smetati ako bi za vrijeme hodanja peta izala u grli mestve.
292 Hadis biljei Et-Tirmizi i smatra ga vjerodostojnim, iako su neki muhaddisi
kritikovali njegovu vjerodostojnost.
293 Hadis biljei Et-Taberani u El-Kebiru.
124
PROPISI O ISTOI
4. kvaenje veeg dijela noge vodom. U toj situaciji treba skinuti
mestve i oprati noge, izbjegavajui time da se sastanu pranje i
potiranje.
5. da se desi neka promjena na mestvi, zavrijeme obuvanja, koja
e onemoguiti da se po njoj mesh uini i koja e pokvariti taj mesh.
Moe biti, recimo, da se mestva pocijepa, prouplji i da se na njoj
pojave velike rupe ili mestve postanu u tom trenutku takve da se u
njima ne moe hodati.
6. Kada osoba s isprikom uini mesh po mestvama, njen mesh e
biti pokvaren kada bude prekinuto njeno isto stanje, tojest istekom
namaskog vremena u kojem je uzela abdest. Ovo se odnosi na sluaj
kada je osoba obula mestve u vrijeme trajanja isprike. Meutim, ako
ih je obula kada je isprika prestala, trajanje mesha je kao i kod osoba
koje su bez isprike.
Treba znati da je, kada je samo mesh pokvaren, a ne i abdest,
dovoljno samo oprati noge.
Nije dozvoljen mesh po prekrivau glave, kao to je turban ili
kapa, niti po pokrivau lica, kao to je veo, a niti po rukavicama.
Kupanje
Kupanje je polijevanje vodom, koliko je mogue, po vanjtini
tijela.
7retiranje kupanja
Kupanje moe biti farz ili sunnet.
Obavezno (jarz) kupanje
ovjeku je obaveza kupati se u dva sluaja:
l. Kada je dunup, na osnovu rijei Uzvienog Allaha :
Ipitaju te o mjesenompranju...
125
Osoba e se smatrati dunupom u dva sluaja:
a) Izlaenjem sjemena iz spolnog uda mukarca ili ene, koje je
pokrenuto sa svoga mjesta u tijelu poudom, bez obzira na to zbog
kojeg konkretnog razloga dolo do tog izlaenja, kao to su dodir,
gledanje, polucija ili spolno openje.
ovjek se nee smatrati dunupom samim izlaskom sjemena dok
se ne ispune sljedea dva uvjeta:
Prvi, da izlazak bude podstaknut poudom. Ako bi se sperma
pojavila zbog udarca ili noenja tekog tereta, bolesti i sl., ne bi bilo
obavezno kupanje, niti bi se takva osoba smatrala dunupom. To je
zbog toga to jeziki pojam denabet oznaava izlazak sperme zbog
poude. Od Alije (r.a.) se prenosi da je rekao:
J:.-;lli 1;.. 11 =:Jw (.Lj : w ; :. :s-
o o ... o , .. o o
. . ')lj lJ,)l,;.. l l J l
- - l'' -
esto bi mi se pojavljivala sluz, pa sam o tome pitao
Vjerovjesnika (a.s.) i on mi je rekao: Ako je ona trcala, okupaj se od
dunupluka, a ako nije, nemoj se kupati. U drugoj predaji se kae:
J_ :,l\i WI t; j
A kada vidi njeno izbijanje - okupaj sef294
Pod sintagmama spomenutim u hadisima hazful-ma'i i fadhulma'i misli se na izbijanje i
trcanje sperme, a ona takva moe biti
samo ako je podstaknuta poudom.
Drugo, da sperma izae iz spolnog organa van tijela. Ako bi
ostala u vrhu ili unutar spolnog uda, nije obavezno kupanje.
Nije uvjet da pouda bude prisutna sve vrijeme dok sperma ne
izae iz tijela, osim po miljenju Ebu Jusufa. Ako bi osoba koja polucira
uhvatila rukom svoj spolni ud da smiri poudu, pa nakon poputanja
poude izae sperma, ta osoba e se smatrati dunupom i obavezna je
okupati se. Isto tako, ako bi se nakon dunupluka odmah okupala
126
PROPISI O ISTOI
prije nego to bi urinirala, odspavala ili prohodala nekoliko koraka, pa
joj se pojavi ostatak sperme, obavezna je da se ponovo okupa. Ako bi
se okupao od dunupluka nakon to je obavio malu nudu, ili nakon
to je odspavao ili poslije dueg hodanja, a onda mu se pojavi sperma,
nije obavezan ponovo se kupati,jer spavanje, uriniranje i due hodanje,
u pravilu, prekidaju pojavu sperme koja se pokrenula sa mjesta, izazvana
poudom, pa se smatra da ono to se pojavilo drugi put nije bilo
izazvano poudom i nije onda obavezno kupanje.
Davat e se fetva po miljenju Ebu Jusufa da nije obavezno
kupanje u ovim situacijama u stanjima nude i velike potrebe.
Ako bi se ena okupala, pa se iz nje pojavila muevljeva sperma,
ona nije obavezna da se kupa po drugi put.
Obavezno je kupanje onome koji zaspi, pa nakon buenja osjeti
vlanost na svojoj odjei, bez obzira na to da li se sjetio polucije ili
ne, jer postojanje vlanosti ukazuje na to da se poluciranje desilo, a
san je stanje nemara i odsustva uma i u njemu se deava i ono to
spava ne opaa. Ne moe se rei da vlanost moda potie od
sluzi, jer je sperma bistra tenost i pod utjecajem toplote i vazduha
postaje sluz. Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla:
JU,t J 't /l' i- . t./' 11 . ' f J - - JJI t- JJI
J) ' - ' t .;- '
1- ,j-. fw J:.-1 :-JW ji;JI:, j:;., .u jjf .s}. Jk-:,JI ;J_ :i!
,
.Jll ,_e, i.WI J\i yJ:-.1 '+-j;.fi!.S) t_,:..j1
Upitan je Allahov Poslanik (a.s.) o osobi koja osjeti vlanost,
ali se ne sjea da je polucirao, pa je rekao: Okupat e se. Upitan je i o
ovjeku koji sanja da je polucirao, ali ne primijeti vlanost, na to je
rekao: Nije obavezan da se okupa. Ummu Sulejm je dalje pitala: A
ena koja vidi to isto da li je ona obavezna da se okupa? Da, ene su
sestre mu/karaca, odgovori Allahov Poslanik (a.s.).295
Postoji jedna situacija u kojoj smo sigurni da je vlanost od
sluzi. To je u sluaju kada osoba zaspi stojei ili sjedei, a njen spolni
295 Hadis biljee Ebu Davud i Et-Tirmizi.
127
ud bude opruen, a onda se probudi i osjeti vlanost. Prihvatit e se
da se radi o sluzi i nije joj obavezno kupanje, jer je opruenost razlog
za izlazak sluzi. Nee se smatrati spermom, jer ona nije zaspala
dubokim snom. Duboki san je mogu jedino u leeem poloaju,
kada biva i razlogom poluciranju.
ena se isto tretira kao i mukarac u pitanju poluciranja.
JJ1 J:_, j..)J t t;.1f : Uli ) -J- fl
tJ-1t;J1 Js.jA.P-.: 1ili1 Jj..) tt w(.L:,
WI ...) 11 (.L:, JJ1 J:-- JJ1 Jj..)JW
' ... ...
Od Ummi Seleme (r.a.) se prenosi da je Ummu Sulejm, ena
Ebu Talhe, dola Boijem Poslaniku (a.s.), pitajui ga: Allahov
Poslanie, Allah se, doista, ne stidi istine. Da li je ena obavezna da
se okupa ako polucira? Da, ako vidi vlanost, odgovori Allahov
Poslanik (a.s.).296
Ako bi neko polucirao, pa se probudio, i ne bi vidio vlanost, a
onda se, nakon izvjesna vremena, pojavi sluz, nije obavezan kupati
se. Meutim, ako bi se pojavila sperma, bio bi obavezan.
Ako se probude mu i ena i nau spermu na postelji izmeu
sebe, a ne sjeaju se da su polucirali, obavezno im je kupanje iz
predostronosti.
Kada opijena ili osoba koja je ostala bez svijesti, dou sebi i
nau spermu, obavezni su se okupati, kao da su i spavali, a ako nau
sluz kupanje im nije obavezno.
b) Spolno openje na bilo koji od dva otvora297, bez obzira na to
da li dolo do ejakulacije ili ne, na osnovu hadisa Ebu Hurejre (r.a.)
da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
. J o ll, .l' -' , our ' ,.::. Jw o - -J :ill \A Cj ' J ) ' i 1. '' :..'. -.:,1':!'! . - -
' !
297 Ovo ne znai da je dozvoljeno spolno opiti sa enom preko njenog analnog
otvora. To je haram po konsenzusu islamskih naunika.
128
PROPISI O ISTOI
Kada se nae meu njena etiri uda i opi s njom, kupanje je
obavezno pa makar i ne dolo do polucije.298
Uvjet je da osoba s kojom se opi u principu bude eljena. Tako
kupanje nije obavezno onom ko opi sa ivotinjom, strvinom,
djetetom, s kojim se obino ne opi, i tada ne polucira.
Obavezno je kupanje objema osobama koje su opile preko
analnog otvora, analogno openju spolnim organima. Izuzetak je u
sluaju ako je pasivna osoba maloljetna, kada je kupanje obavezno
samo aktivnoj osobi.
Ako bi ena dozvolila djetetu da opi s njom, bavezno joj je
kupanje, ako dijete izaziva udnju, a ako ne, nije joj obavezno, jer je
njegov spolni ud u takvoj situaciji poput prsta. Neki smatraju da je
ena obavezna da se okupa ako u svoj spolni ud stavi neto, kao prst,
s namjerom da se naslauje, jer je pouda dola do izraaja i postoji
pretpostavka za poluciranje.
Nema sumnje da je ona u svim navedenim sluajevima obavezna
da se okupa, ako bi polucirala.
v
2. Zena je obavezna da se okupa nakon prestanka mjesenog
(hajz) i postporoajnog (nifas) pranja. To e biti objanjeno kada
budemo podrobnije govorili o ovim propisima.
Situacije u kojima je kupanje sunnet
Sunnet je okupati se za dumu-namaz, na osnovu hadisa:
J_:lJi e'.;JI fiJ'f ;,1}
Kada neko od vas eli da ode na dumu, neka se okupa.299
Naredba izreena u ovom hadisu ne podrazumijeva vaib
(obavezu) na osnovu merfu' hadisa Semure b. Dunduba, u kojem
se kae:
129
,
- , .. , , o , o o f::;. o
.j-Ait \i l ,;J J 4-;i -1 r'Y-
Ko se abdesti petkom dovolJno mu Je i liJepo Je postupio, a ko se
okupa - pa kupanJeJe bolJef30
Sunnet je kupanje za bajram-namaze.
. . r - -.#J -- t.. w r ..# - .;-:--: , : - - - J -- J..U t.IJJ . d!I . ,J) ' ' ;:,lS'J - - li
iJ . .:r 'l
... .. ... , ,
Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: Allahov Poslanik (a.s.)
bi se kupao na Ramazanski i Kurban-bajram.301
J. o ' o o o .. l o o , ' , o
: ;.;..ill . 11 : JW 4..:s. Uli J : Jli ;:,11j
... ' ! .. o o .. ... J o .. o .. .. o J o ,
.JJJ :lJS :Jli .: 11p1'i
Prenosi se od Zazana da je pitao Aliju (r.a.) o kupanju, pa mu je
ovaj rekao: Kupaj se, ako hoe. Zazan je rekao: Ne, nego kada
je kupanje pohvalno . Rekao je: Okupaj se svakog petka,
Ramazanskog i Kurban-bajrama i na dan Arefata.302
Sunnet je da se osoba okupa zbog ihrama.
.r ::,{ IJl J::j.j ::,f .JI : Jli Uli J f.S. l
Od Ibn Omera (r.a.ma) se prenosi da je rekao: Sunet je okupati
se onom ko eli u ihram ui.303
Farzovi (obavezne radnje) kod kupanja
l. pranje i ispiranje usta i nosa. Dijelovi tijela koji se iste na ovaj
nain spadaju u ukupnost ljudskog tijela, a navedena je naredba da
se mora cijelo tijelo oistiti. Od Alije (r.a.) se, kao merfu', prenosi:
.181 lj 1 _ :.1 ;J. .o;:;. J..) :;
Ko izostavi i ne opere od dunupluka dio tiJela kolika Je dlaka
toliko i toliko e ga biti u dehennemskoJ vatri.304
300 Hadis biljee Et-Tirmizi i Ibn Huzejme.
301 Hadis biljei Ibn Made.
302 Predaju biljee Ibn Ebi ejbe i Et-Tahavi.
303 Hadis biljee Ibn Ebi ejbe i El-Hakim.
130
PROPISI O ISTOI
Od El-Hasana el-Basrija se, kao merfu', prenosi:
.;JI 1).i1 :, 1 ,G:- ;o ji-
Ispod svake dlake je dunupluk, pa nakvasite kosu i istite kou.305
Ibn Abbas je za dunup-osobu koja je zaboravila isprati usta i
nos rekao:
.. ' J o ,. o
. iI :.! ) Jo: : l J
Isprat e usta i nos i obnoviti namaz.306
2. pranje cijelog tijela posipanjem vode po njemu, osim onog
dijela do kojeg voda ne moe doprijeti. Zbog toga je obavezna osoba
koja se kupa ukloniti sa tijela sve to spreava dopiranje vode do
koe, to je bilo objanjeno u poglavlju o abdestu.
Obavezno je kod kupanja da voda prodre do korijena kose i
brade. To je propisano na osnovu insistiranja na krajnjoj temeljnosti
u ienju u kur'anskom ajetu, s tim to ena, u sluaju da joj je kosa
spletena, ne mora rasplitati pletenice ako voda dopire do korijena
kose.
l , ai! J o , l tl .; tiO .. J 0 A
u o ' o ' f o
J pi oi;1 l J_,:.,J i.:..li li UJIJr
W1 ' ' ' 4- 1!.1.,., ' ' ' \J ,)s.- o ;t W ' !I Jli '
'o'
Od Ummu Seleme (r.a.) se prenosi da je pitala: Allahov

Poslanie, ja sapliem kosu, hou li je razvezivati da bih se okupala
od dunupluka? Odgovorio joj je: Ne, dovoljno ti je da pospe po
glavi tri pregrta vode, potom da se vodom prelije i tako se oisti.307
t j, :l 11 S.WI JJ.S :;. JJ1 tf UJ J li;.,:.s. J.
J)\,';:1t)- :1 ilS.WI- l J.J.S eJulJ) oaj:!
(.L:, :it. JJ1 j_,:.,JJ ut J. :M ;. :(- J) f ::,A t
l&. l t- i Jff it. :.Vt - r Ul
! ') v J. ' J. !
305 Hadis biljei Abdurrezzak.
306 Predaju biljei Ed-Darekutni.
131
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FlKH
Od Ubejda b. Umejra se prenosi da je rekao: Aia (r.a.) je saznala
da Abdullah b. Amr nareuje enama, kada se kupaju, da raspliu
pletenice, pa je rekla: 'udno li je ovo od Ibn Amra! Nareuje enama
kada se kupaju da raspliu pletenice! Zato im ne naredi da ih i
obriju! J a sam se kupala zajedno sa Allahovm Poslanikom (a.s.) iz
jedne posude i samo bih na glavu posula tri pregrti vode.'308
Ovo ukazuje na to da ena duge kose nije duna da je u
potpunosti opere ako voda dopre do korijena kose. Mukarac, pak,
koji ima dugu kosu, obavezan je da je vodom opere, bez obzira na
to to je voda dopirala do njenog korijena, jer njemu nije nuda,
poto moe bez ikakve smetnje obrijatu kosu.
Osoba koja se kupa treba da obrati panju i na mjesta na svome
tijelu do kojih ne dopire voda. Takvo mjesto je vanjski dio uha. Osoba
treba da stavi u aku vode i zagnjuri uho u nju, jer se trai kupanje i
nije dovoljno samo ih potrati vlanim prstima.
Takoer e ispruiti aku prema gore, naginjui je prema pupku,
kojeg e napuniti vodom, tako da ona ue u njegovu unutranjost.
Treba da se priuva da ne uvlai prst u pupak, jer to moe dovesti do
upale tog dijela tijela.
Sunneti kupanja
l . poet e s Bismilom, prije nego to se skine;
2. donijet e nijet da bi mu kupanje bilo ibadet za kojeg e biti
nagraen, kao to je ve reeno kod abdesta, jer nijet nije uvjet za
ispravnost kupanja. Tako, ako bi dunup-osoba zaronila u vodu,
isprala usta i nos, ne bi se vie smatrala dunupom.
3. oprat e ruke prije nego to ih zagnjuri u posudu;
4. oprat e zadnjicu i spolni ud i obaveza mu je da odstrani svu
neistou sa tijela. Od Mejmune (r.a.) se prenosi da je rekla:
132
PROPISI O ISTOI
u ie. - tr L Jt . - .r ; - - . .;---- ;;.' ,.;---,. il t:. - J i- .- JJ1 t--
F;.. -. J
- . . . J') o ol:i:.
Ostavila sam Vjerovjesniku (a.s.) vodu za kupanje, pa je oprao
ruke dva ili tri puta. Zatim je posuo vodu po lijevoj ruci i oprao svoj
spolni organ, a zatim je potrao rukom zemlju .. .309
5. Uzet e abdest kao za namaz, a ostavit e pranje nogu za
kasnije, jer e ih trebati prati drugi put zbog vode od kupanja, koja
pada na tlo i pre ih.
oJ J ( J.l1 l J_?) l:.P:,1 :li UJI )
A:'J jJw1 j.ut 4.fL:,l t:.J :.J J J a
----
GJ1 :.i i r4J-
.. , ....
Od Mejmune (r.a.) se prenosi da je rekla: Allahov Poslanik (a.s.)
je uzeo abdest kao za namaz i nije oprao noge. Zatim je oprao svoj
spolni organ od svega to se na njemu nalazilo, a onda se posuo
vodom. Potom je izvadio noge i oprao ih. Ovako se on kupao od
dunupluka. 310
6. Zatim e se tri puta politi vodom po cijelom tijelu. Poet e sa
polijevanjem vode po glavi, zatim po desnom ramenu, a onda po
lijevom.
ti:_1J 9'- JJ1 l_?} :.:_f :CJli Uli )
J :.J t)t u11 oJj-t '-'ji-.; J:.jJ
Js. t)f oj t:;; \h Jij)' r .._! -yr .._!
, .. .. .. o , , J .. o .. .. .. '
J .!.U IL ,fo o-'-':-; w..:J .!J')J 4...11)
' ' - '' ' '
...
'!))4 t
.. .. .. ..
Od Mejmune (r.a. ) se prenosi da je rekla: Primaknula sam
Boijem Poslaniku (a.s. ) vodu za kupanje od dunupluka, pa je oprao
ake dva ili tri puta. Potom je zagnjurio ruku u posudu i ispraznio je
na svoj spolni organ, koji je oprao lijevom rukom. Nakon toga je
133
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFIJSKI FIKH
lijevom rukom dotakao zemlju i dobro je istrljao. Uzeo je onda abdest
kao za namaz, poslije ega je posuo po glavi tri puna pregrta vode,
oprao je, a potom cijelo tijelo. Poslije toga se pomakao sa tog mjesta
i oprao noge, a ja sam mu donijela pekir kojeg on vrati.31 1
7. Sunnet j e kupati se na mjestu na kojem j e skriven od pogleda
ljudi, jer je mogue da otkrije svoja stidna mjesta za vrijeme kupanja.
Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
/.: Ji;..s-t :r :t., ,':, ' :,.}._.:, J&. JJ, t1 ,
Allah je, doista, stidan i zakriljuje se, voli stid i pokrivanje, pa
kada se neko od vas kupa neka se zastre. 312
Ako se ovjek nae u drutvu drugih ljudi, a obavezan je da se
okupa i ne nae nita ime bi se zastro, kupat e se nakon to zatrai
od njih da zamire, pa makar to i ne uinili. Jer je gledanje u osobe
istog spola lake od gledanja u osobu suprotnog spola i ono je
dozvoljeno u nudi. Isto se tretira i ena meu drugim enama.
Ako bi se, pak, mukarac naao meu enama, ili ena meu
mukarcima, odgodit e kupanje i umjesto toga uzeti tejemum. Onaj
koji bi klanjao s ovim tejemumom ne mora obnavljati namaz, jer
zapreka nije dola od strane ovjeka. Takvu osobu su sprijeili erijat
i stid da otkrije svoja stidna mjesta, a oni su od Uzvienog Allaha.
Pohvalno je uiniti pri kupanju sve ono to je pohvalno kod
abdesta, s tim to je kod kupanja mekruh okrenuti se prema Kibli,
jer smo tada nagi.
Pokueno je kod kupanja sve ono to je pokueno kod abdesta.
312 Hadis biljee Ebu Davud i En-Nesa'i.
134
PROPISI O
HAJZU I NIFASU
PROPISI O ISTOI
Analiziranje erijatskih propisa o hajzu i nifasu nuno je, jer su
oni vezani za propise o namazu, postu, haddu, intimnom odnosu
suprunika, razvodu braka (talaku), postrazvodnom periodu (iddetu),
ponovnom vjenanju sa razvedenom suprugom (red'a) i utvrivanju
srodstva.
L HAJZ
Definicija
a) Sa aspekta jezika
U arapskom jeziku hajz (ar. hajd) znai teenje neega. Autor
leksikona El-Kamus el-muhit kae:
Za enu kojoj istie krv kae se: 'hadat el-mer'etu-tehidu-hajdan
ve tehajjudan ve tehadan fehije ha'id ve ha'ida'.
Tumaei rijei Uzvienog I pitaju te o mjesenom pranju...
Kurtubi, Allah mu se smilovao, kae: U osnovi, rije znai teenje
i izviranje. Tako se kae: 'Hada as-sejlu ve fada i hada e-ederetu,
tj. salet rutubetuha. Od toga je nastala i rije hajd ili havd (korito),
jer voda tee prema njemu i tu se sakuplja (jehidu ilejhi), a Arapi u
svom govoru zamjenjuju vav i ja zato to su iz jednog ishodita.
Potom Kurtubi, Allah mu se smilovao, navodi osam naziva za enu
koja ima hajz i to: haid, farik, tamis, daris, kabir, dahik, tamis, arik.
135
Ab dulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
b) Sa aspekta erijata
Autor djela El-Hedijje el-(alaijje, definira hajz kao: Krv koja
istie iz rodnice enskog bia, ljudskog porijekla, koje je napunilo
devet i vie, ali ne i pedeset i pet godina, i koje nije bolesno niti
gravidno.
Uoljivo je da ova definicija u sebi sadri nekoliko uvjetnih
ogranienja.
Prvo ogranienje su autorove rijei iz rodnice. Time je iz definicije
eliminirana krv istihaze, koja izlazi iz vagine, a ne iz rodnice, kako
smatraju erijatski pravnici. Istina, ljekari, tvrde da krv istihaze,
takoder, potjee iz rodnice, ali su saglasni sa pravnicima da ona nije
isto to i hajz. O ovome emo, ako Bog da, dati dodatna pojanjenja
u poglavlju koje tretira istihazu.
Drugo ogranienje je njegova sintagma ensko bie ljudskog
porijekla. Na taj nain je on iz definicije iskljuio neke ivotinje, kao
to su zeevi, abe i slijepi mievi, za koje neki smatraju da imaju
mjesenicu. Alim Ibn Abidin prenio je iz djela En-Nehr stanovite
po kojem samo navedene vrste ivotinja dobivaju mjesenicu.
Medutim, Et-Tahtavi je u glosi na djelo Meraki)lfelah nabrojao devet
vrsta ivotinja koje dobivaju mjesenicu, te je poslije toga
dodao:Menstruacija koja se pripisuje ovim ivotinjama je u znaenju
curenja, teenja (sejlan) .
Tree ogranienje su rijei koja je napunila devet i viegodina.
Ovim se iskljuuje maloljetnica koja jo nije ula u godine
adolescencije. Najranija dob za to je devet godina po mjeseevom
kalendaru, u kojoj moe vidjeti krv i postati punoljetna. Autor djela
El-Feth kae: Ne postoji saglasnost o godinama u kojima djevojica
postaje punoljetna. Tako je to po jednom stanovitu est, po drugom
devet, a po treem dvanaest godina. Odabrano stanovite jeste da je
to devet godina. Et-Tahtavi kae: To se uzima kao ispravno i
prilikom donoenja fetve.
136
PROPISI O ISTOI
etvrto ogranienje je sintagma koja nije bolesna. Ovim se misli
na bolest koja prouzrokuje pojavu krvi, a onda kada je krv
prouzrokovana boleu ne radi se o hajzu.
Peto ograninje su rijei niti gravidna. Time se iz definicije
iskljuuje krv koja se javlja kod nekih trudnica i ona se ne smatra
hajzom. Autor djela Meraki)l-Jelah kae: Uzvieni Allah je odredio
da bude uobiajeno to da se kod trudnice zatvara grli rodnice i da
iz Q.je ne izlazi nita sve dok ne izae plod ili vei dio njegovog tijela.
Ponekad se desi da kod trudne ene izlazi krv, ali se ona ne smatra
hajzom, jer je posljedica neke bolesti. Najei je uzrok njenoj pojavi
oteenje zida posteljice, kojom je omotan plod u rodnici. Tako neto
se dogaa samo u kasnom periodu trudnoe, kao to smatraju ljekari.
esto ogranienje su autorove rijei i nije napunila pedeset pet
godina. One iskljuuju enu koja je napunila pedeset i pet godina i
koja vie ne dobiva menstruaciju. U ovom sluaju ena je u stanju
klimakterija i ona vie nema nade da bi se kod nje mogla pojaviti
menstrualna krv.
Za enu ne moe se rei da je u klimakteriju, osim uz ispunjavanje
dva uvjeta:
- da napuni pedeset i pet godina - ili pedeset po drugom miljenju
- a fetva se donosi na osnovu prvog i
- da se kod ene prestane pojavljivati menstrualna krv.
Na osnovu ovoga, ena nije u klimakteriju kada napuni pedeset
i pet godina, ako se kod nje jo uvijek pojavljuje menstrualna krv.
Alim Ibn Abidin kae: U sluaju kada ih napuni (tj . godine
klimakterija) a jo uvijek se kod nje pojavljuje krv, ena nije u
klimakteriju.
Isti sluaj je i onda kada kod ene prestane menstrualna krv, a
nije napunila pedeset i pet godina. ejh Ibn Abidin, takoer, kae:
Ako ih nije napunila (tj . godine klimakterija) a kod nje se vie ne
pojavljuje menstrualna krv, njen iddet (period ekanja poslije razvoda
ili smrti mua) raunat e se na osnovu toga koliko je bio njen
137
uobiajeni period hajza, jer nema ogranienja za najdue trajanje
perioda istoe izmeu dva menstrualna ciklusa. Korist saznanja da
je ena u stanju klimakterija sastoji se od toga da ona rauna svoj
iddet po mjesecima, a ne na osnovu hajza. Meutim, da li ena u
klimakteriju prestaje to biti ako se kod nje ponovo pojavi menstrualna
krv? Da, uz uvjet da krv bude tena i da bude crvene ili crne boje,
kako to stoji u djelu Reddul-muhtar. Neki pravnici ne navode ove
detalje, nego samo uvjetuju da krv bude onakva kakva je inae bila.
Tako, ako je njena menstrualna krv uobiajeno bila ute boje, ili je
bila zgruana, te takva bude kada se drugi put pojavi, to se ima smatrati
hajzom. Ovaj stav je oitiji. U Reddul-muhtaru stoji: Ono to je
oiglednije jeste drugo stanovite.
Mes'ela
Kakav je tretman pitanja zasnivanja braka ene koja je u
klimakteriju i koja je iddet raunala po mjesecima, a ne na osnovu
uobiajenog trajanja hajza, koja se potom udala i ponovo dobila
menstrualnu krv?
Uenjaci o ovom pitanju imaju est miljenja. Odabrano je ono
po kojem je njen brak dozvoljen, s tim to e u budunosti iddet
raunati po osnovu trajanja perioda hajza. U sluaju da se kod ove
ene krv pojavi prije nego to isteku predvieni mjeseci iddeta, ona
e poeti raunati novi iddet, ali na osnovu trajanja perioda hajza.
Na osnovu ovakvog stava donosi se i fetva, kako se to navodi u
Reddul-muhtaru.
Definicija hajza koju smo prezentirati polazi od poimanja hajza
kao materijalne neistoe (nedes) . Meutim, ako bismo haj z smatrali
kao fiktivnu neistou (hades), tada bismo preferirali miljenje po
kojem ga uenjaci definiu kao erijatsku zapreku, iji je uzronik
spomenuta krv. Ova definicija se navodi u djelu Ed-Durrul-muhtar.
Komentirajui ovu definiciju, ejh Ibn Abidin kae da je to stanje
koje je sa aspekta erijata zapreka (smetnja) onome za to se uvjetuje
138
PROPISI O ISfOI
istoa (taharet), kao to su namaz, doticanje mushafa, post, ulazak
u damiju, spolni akt i sl., a iji je uzronik spomenuta krv.
Uvjeti hajza
Kr v koja se pojavljuje kod ene ne moe se smatrati
menstrualnom dok se ne ispune ovi uvjeti:
l - da istie iz rodnice;
2 - da ne bude uzrokovana poroajem;
3 - da joj prethodi odreeni period istoe, makar i fiktivni
(pravni). To znai da ena prije hajza bude ista petnaest i vie dana,
jer najmanji period istoe izmeu dva ciklusa je petnaest dana i
noi. Ovaj period pravnici nazivaju periodom istoe (nisabut-tuhri).
Ponekad je ova istoa fiktivna, a ne stvarna, kao kada izmeu dva
ciklusa ena bude u stanju istihaze. U tom sluaju ona je fiktivno
(pravno) ista, kako se to navodi u Et-Tahtavijevom Reddul-muhtaru;
4 - da period pojavljivanje menstrualne krvi ne bude manji od
tri dana i noi, to je i najmanji period hajza;
5 - da se pojavi nakon to enska osoba napuni devet godina po
mjeseevom kalendaru, odnosno kada ue u period puberteta.
Uzronik hajza
Hajz je iskuenje enama od Uzvienog Allaha, a prvo to ga je
prouzrokovalo, kako smatraju uenjaci, jeste iskuenje nakoje je Allah
stavio Havu, da joj se Uzvieni Allah smiluje, time to je kuala
plodove zabranjenog drveta. Od tada, pa sve do Sudnjeg dana, hajz
e biti prisutan u enskom rodu, kao to se to navodi u Reddulmuhtaru.
Kurtubi u svom Teftiru kae: Reeno je Havi: 'Kao to si ti
drvetu otvorila krvavu ranu, tako e se i kod tebe pojavljivati krv
svakog mjeseca, ostajat e trudna i raat e s mukom, neprestano
bivajui na rubu smrti.'
139
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKl FlKH
ejh Ibn Abidin u svojoj glosi Reddul-muhtar ala Ed-Durrulmuhtar, kae: Miljenje da se
hajz prvi put pojavio kod ena Benu
Israila opovrgao je el-Buhari, na osnovu hadisa Vjerovjesnika s.a.v.s. .
Hadis, na koji se aludira, biljei Buhari i Muslim, a prenosi ga
Aia, r.a., koja kae:
, - . , \lS- l'' l ...s:> !- - ;..h l , .s; J , : , J - t- : - JJ\ IS'- ; - .-ll ' ,
G,: . .J>
,:u. tJu: .:n =Jw t \jf:, :,+ JJ, ' JJ.:u
'wi!. :;.;J,;.-- ::iJfolftw''wi.aa!L-ur'Jwili14.4
Krenuli smo sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., na put, imajui jedinu
namjeru obavljanjehadia. Kada smo stigli do SeriJa, mjesta udaljenog
od Mekke nekoliko milja ili sasvim blizu Mekki, ja sam dobila hajz.
Kod mene je uao Vjerovjesnik, s.a. v.s., a ja sam plakala, pa me je
upitao: jesi li to dobila krvarenje?, mislei na hajz. Jesam, rekoh, a
on kaza: Doista je to Uzvieni Allah odredio kerkama Ademovim.
Nego, ti obavljaj ono to inae radi bilo koji hadija, osim to nee
tava.fiti oko Ka'be prije nego to se okupa. '
Komentirajui ovaj hadis, Nevevi, Allah mu se smilovao, kae:
Njegove rijei (doista je to Uzvieni Allah odredio kerkama
Ademovim', jesu utjene i njima je ublaavao njenu zabrinutost. On
tako eli rei da nije samo ona ta koja ima hajz nego i sve ene .
Takoer, sve ene, ali i mukarci imaju fizioloke potrebe, male i
velike, kao i druge potrebe. U svom Sahihu, Poglavlje o hajzu, elBuhari ovaj hadis
openito uzima kao argument stavu da je hajz bio
prisutan kod svih Ademovih enskih potomaka, te njime osporava
stanovite onih koji smatraju da se hajz prvi put pojavio kod ena
Benu Israila.
Ono u to nema sumnje jeste da izmeu hajza i tjelesnog sistema
koji doprinosi trudnoi postoji organska veza i da je Allah, Uzviena
je Njegova mudrost, uinio hajz jednim od preduvjeta trudnoe.
Rodnica se priprema za trudnou posredstvom krvi, koja dolazi do
nje, pa, ako ne doe do trudnoe, ova krv iz grlia rodnice, preko
vagine, izlazi napolje. Meutim, ako doe do trudnoe grli rodnice
140
PROPISI O ISTOI
se zatvara i krv koja se sakupila u njoj postaje sredstvo za dostavljanje
hrane do embrija, kojem je ona neophodna.
Vremensko trajanje hajza
Uenjaci se u procjenjivanju najdueg i najkraeg trajanja hajza
razilaze. Tako hanefije smatraju da je najkrai period trajanja hajza
tri dana i noi, a najdui deset dana. Krv koja traje manje od tri
dana, kao i ona koja pree preko deset dana, nije hajz, nego istihaza.
afije, s druge strane, smatraju da hajz najmanje moe trajati
jedan dan i no, a najdue petnaest dana.
Hanefije svoj stav argumentiraju sa nekoliko hadisa, koje su,
dodue, uenjaci okarakterizirali slabim. Meutim, nakon to je
spomenuo ove hadise u svom djelu Fethul-kadir, Kemal ibn
Hummam je rekao: Ovih nekoliko Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., hadisa
prenose se u nekoliko verzija, ime se penju na stupanj dobrih
(hasen).
Poznat je stav kod uenjaka da se erijatske norme mogu izvoditi
samo iz vjerodostojnih (sahih) i dobrih (hasen) hadisa, pa makar
hadis bio i dobar zbog ugog hadisa (hasen li gajrihi), koji se prenosi
u vie verzija, ime se dobiva odreeno spokojstvo da se hadis popeo
na vei stupanj od slaboga.
A sada, evo nekih od spomenutih hadisa:
Prvi hadis
Darekutni biljei da je Ebu-Umame rekao:
Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
lj 'tt lt i :.ift J 'SWI . ::u J H' J 1 ljit
.
Najkrai period bajza kod djevojice, djevice i razdjeviene enske
osobe traje tri dana, a najdui moe biti deset dana. Ono fto prede
preko toga, jeste istihaza.
141
Drugi hadis
Ibn Adij u djelu El-Kami! biljei da Enes, r.a., prenosi od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao:
o . . .... .. .' . . .... ... ,..,.. ... , o
aJ -.:..J w J tA:;.:..,J J t'-:.J.J )tJ ..tt L
r .,..:_ ' , - ' 5;il - )) .,:- .:_
Hajz traje tri, etiri, pet, est, sedam, osam, de'Pet i deset dana.
Ako kod ene, i nakon deset dana, traje krvarenje, onaje u istihazi.
Trei hadis
Darekutni biljei hadis koji od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi
Vasile ibn El-Eska', a glasi:
.rf ofJ.rtLjit
Najkraije period bajza tri, a najdui deset dana.
Svi ovi i mnogobrojni drugi hadisi i predaje od ashaba i tabi'ina
(eseri) ukazuju na to da procjena najkraeg i najdueg trajanja hajza,
ukupno uzevi, ima osnove u erijatu, kako to smatra Kemal.
v
Sto se afija tie, oni za svoj argument uzimaju hadis koji prenose
od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji je, opisujui stanja ene, rekao:
'll ,.. o . J J J
. 'i \A ;.s. ::Sll
JSPaka od vas provede pola SPoga ivota, a da ne klanja. Nakon
to je citirao ovaj hadis, Kemal je rekao: El-Bejheki kae da ovaj
hadis nije pronaao (u izvorima). A u recenziji Ibn Devzi kae: 'To
je hadis koji nije poznat.' U toj njegovoj ocjeni slae se i autor djela
Et-Tenkih.
I ako bi se pretpostavilo da je ovaj hadis vjerodostojan, u njemu
nema argumenta za stav koji zastupaju afije. Autor djela Bl-Inaje
kae: Pod rijeju pola ne misli se tano na pola ivota provedenog
u hajzu, jer u ivotu jedne enske osobe postoje periodi kada je
maloljetna, periodi trudnoe, te period klimakterija. Sve su ovo
periodi kada ona nema hajza. Tako smo saznali da jedna enska osoba,
otprilike, pola perioda svoga ivota provede u hajzu. A ako bismo
142
PROPISI O ISTOI
smatrali da hajz traje deset dana, na osnovu spomenutih predaja, to
bi znailo da ena provede priblino pola ivota u hajzu. Na taj
nain bi znaenje ovih hadisa bilo usklaeno.
Kada kaemo da je najkrai period hajza tri dana i noi, time
mislimo na dane i noi zajedno, a ne samo na noi. Tako, ako bi
ena dobila hajz na poetku dana, raunala bi pun dan zajedno sa
slijedeom noi, tj. najmanji period ima da smatra sedamdeset dva
sahata.
Boja menstrualne krvi
Menstrualna krv se javlja u est boja i to: crna, crvenkasta,
ukasta, zelenkasta, turbidna, tj. boja zamuene vode i prainasta,
tj. boja praine.
Nijedna krv ovih boja nije menstrualna krv, osim ako se pojavi u
periodu kada ena obino dobiva menstruaciju. Ono to argumentira
stajalite da je krv spomenutih boja menstrualna krv jeste predaja
koju biljei imam Malik u svojoj El-Muvetti da su ene slale Aii,
r.a., svoj higijenski uloak (ed-durde) od pamuka (el-kursuf) na
kojem je bio ukasti trag menstrualne krvi, pa bi im odgovarala:
Ne urite (sa kupanjem) dok ne vidite bijeli iscjedak (el-kussa elbejda')., mislei na to
da postanu iste od hajza.
El-durde, sa dammom na dalu i fethom na dimu, je krpa ili
neto slino to ena stavi na vaginalni otvor kako bi znala da li je
prestalo krvarenje ili ne.
El-kursuf, sa dammom na kafu i sinu izmeu kojih je ra sa
sukunom, jeste pamuk, a u terminologiji pravnika oznaava ono to
se stavi na usnice vagine.
El-kussa jeste to i el-dessa, a to je komad bijelog krea. Ovi
izrazi su metafora, a znae da je hajz prestao ako je uloak, koji je
ena stavila na vaginu kako bi znala da li je prestalo krvarenje, bijel.
143
Osnovni uvjet za postojanje hajza
U svom traktatu o hajzu, o kojem je komentar napisao ejh Ibn
Abidin, Allah mu se smilovao, uenjak El-Birgivi definira taj glavni
uvjet hajza i kae: To je pojavljivanje krvi i njen izlazak iz unutranjeg
dijela vaginalnog otvora. Ibn Abidin to pojanjava i kae: Izlazak
krvi se odvija i na vanjski dio vaginalnog otvora, a prvi - unutranji
dio otvora - okrugao je poput mara ili mokrane cijevi, dok je drugi
- vanjski dio otvora - izduen i izgleda poput stranjice. Smatra se da
se krv pojavila onda kada je bude na vanjskom rubu unutranjeg
dijela otvora, makar se i ne odvojila od njega. Ovako se ustanovljava
pojava hajza, ako za to postoje prethodno spomenuti uvjeti. Takoder,
time se ustanovljava i ulazak djevojice u period puberteta. U sluaju
da enska osoba osjeti da je krv dospjela do unutranjeg dijela
vaginalnog otvora, ali nije iz njega izala, ona nije u stanju hajza,
kako se razumije iz vanjskog znaenja predaje, i na osnovu ovog se
donosi fetva. A ako bi stavila uloak na usnicu unutranjeg dijela
vaginalnog otvora, pa se na njemu pojavila krv, smatrala bi da je
otpoelo stanje hajza.
Problem koji se esto deava
U sluaju kada ena zaspi u stanju istoe, a probudi se s hajzom,
tretirat e se tako kao da je dobila hajz u trenutku buenja.
Na temelju ovoga stava, utvruje se da, ako bi ena zaspala u
stanju istoe u vrijeme podne-namaza, kojeg nije obavila, a probudila
se tek u ikindijskom vremenu i uvidjela da je dobila hajz, duna je
naklanjati propueni namaz kada ponovo bude u stanju istoe.
U sluaju da se desi suprotno, tj. da zaspi dok ima hajz, a probudi
se ista, smatrat e se da joj je prestao hajz od trenutka kada je zaspala.
Na temelju toga stava, ona je duna naklanjati namaz koji joj je proao
dok je spavala, iz ega se uoava da uvijek u slinim situacija
postupamo po onome to je predostronije, kako to stoji u Reddulmuhtaru.
144
PROPISI O ISTOI
Prestanak krvarenja (et-tuhr)
To je period stvarnog prestanka krvarenja ili fiktivnog prestanka,
koje nastupa onda kada i nakon hajza krvarenje ne prestaje, pa se
ena smatra pravno istom.
Prije samog pojanjenja vrsta prestanka krvarenja, neophodno
je spomenuti da se kod hajza ne uvjetuje kontinuirano krvarenje
koje se ni jednog trenutka ne prekida. Razlog je tome to se ono
vrlo rijetko dogaa, a njegovo prekidanje u trajanju od jednog ili
dva sata, te krae ili due od toga, ubraja se u period hajza, kao i
zbog toga to je mjerodavan poetak i zavretak krvarenja.
Period prestanka krvarenja moe biti samo izmeu dva ciklusa
ili samo izvan njih. Ako je izmeu dva ciklusa, naziva se ispravnim ili
potpunim periodom. Taj period traje najkrae petnaest dana i noi,
dok najdui period nema ogranienja, jer se kod nekih ena krvarenje
moe prekinuti jednom i do kraja ivota se vie ne pojaviti. U sluaju
da je taj period krai od petnaest dana, on se naziva neispravnim ili
nepotpunim prestankom krvarenja i ne smatra se kao prestanak
krvarenja koji razdvaja dva ciklusa.
Na temelju ovoga stava, postoji saglasnost meu uenjacima da
je upravo period prestanka krvarenja koji traje petnaest ili vie dana
taj koji razdvaja dva perioda hajza. Ako ta dva perioda krvarenja
(hajza) traju puna tri dana i noi - to je najmanji period - onda se
oni smatraju hajzom. Ako period kada nema krvarenja bude krai
od tri dana, on se ne smatra periodom koji razdvaja dva hajza, nego
kao jedan period hajza, makar se krv pojavljivala vie od dva puta. O
ovome postoji saglasnost pravnika, kako kae alim Ibn Abidin.
Meutim, oni nisu saglasni u sluaju kada period u kojem nema
krvarenja traje od tri do etrnaest dana i u o tome imaju est stanovita.
Sva ta stanovite prenesena su i od imama Ebu Hanife, a tri su, ipak,
poznatija. Postupanje po stavu Ebu Jusufa lake je za muftiju i za
onoga koji trai fetvu, kao to se to navodi u El-Hidaji. Mnogi kasniji
pravnici su svoje fetve zasnivali na tom stanovitu, lakem za muftiju
145
,Abdulhamid Mahmud Tuhuw, HANEFUSKI Fll<H
i za onoga koji trai fetvu. U El-Fethu stoji: Taj stav je prei. A u
djelu En-Nihaje se kae: To je za poslijednji stav odabrao Ebu
Hanife.
Stav Ebu Jusufa jeste da se period prestanka krvarenja, koji je
manji od petnaest dana, ne smatra periodom koji razdvaja dva hajza,
ve kao kontinuirano krvarenje, uz uvjet da krvarenje bude na poetku
i na kraju perioda istoe. Tako se moe poetak hajza raunati na
osnovu zavretka perioda istoe, a kraj hajza na osnovu poetka
drugog perioda istoe.
Ako bi se pretpostavilo da neka ena ima hajz u trajanju od etiri
dana, zatim se krvarenje prekine u trajanju od petnaest dana, pa se ponovo
pojavi u trajanju od etiri dana, prva i druga etiri dana bi bila periodi
hajza, dok bi petnaest dana bio period istoe koji razdvaja dva hajza.
Ako bi imala krvarenje dva dana, zatim se krvarenje prekine u trajanju
od jedan dan, pa se ponovo pojavi u trajanju od jedan dan, sva etiri ova
dana bi bili period jednog hajza, pod uslovom da mu prethodi puni
period istoe.Ako bi imala krvarenje dva dana, pa se prekine pet dana,
zatim se pojavi jedan, svih osam dana se rauna kao hajz.
Propisi koji se odnose na hajz
Krv koja se pojavljuje kod ena moe se okarakterizirati na tri
naina i to kao hajz, nifas i istihaza. Na hajz i nifas odnose se slijedei
zajedniki propisi:
1) Zabrana obavljanja namaza
eni koja ima hajz ili nifas zabranjeno je (haram) obavljati namaze,
bilo da se radi o farz namazima, namazima koji su u kategoriji vadiba,
sunneta i onima iz kategorije nafila.Toj eni zabranjeno je initi seddu,
kako onu koja je vadib (seddetut-tilavet), tako i onu koja to nije,
kao to je sedda zahvale (seddetu-ukr). Ona nije obavezna naklanjati
proputene namaze, jer nije obavezna obavljati namaze.
146
PROPISI O ISTOI
Kao argument za reeno, moe posluiti predaja koju biljei
imam Muslim u svom Sahihu, a u njemu stoji da je neka ena upitala
Aiu, r.a.:
'+:a.. t a' \JI..._jaa1t
Hoe li ena naklanjati namaze koje je propustila u periodu
kada je imala hajz?
0:- t-' JJI t .JJI J ' ' i;_' ;\JI\ :l5':_u tt , , f
J ) .......- ..s- ,,;,... l.:t)Jf'
, , ' ' , o
... .P
-
Jesi li ti Harurijka?! Nijednoj od nas za vrijeme Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., nije nreivano da naklanja namaze proputene u
periodu hajza.
En-Nevevi, Allah mu se smilovao, pojanjava Aiine rijei jesi li
ti Harurijka, pa kae: Jedna grupacija haridija smatra da je ena
obavezna naklanjati namaze koje je propustila kada je imala hajz, to
je opreno konsenzusu muslimana. Ona kao da kae: 'Ovo je pravac
Harurija, a loi li su stavovi tog pravca!'
Harura' je selo za koje se tvrdi da je jedna grupacija sekte haridija
u njemu ivjela. U leksikonu El-Kamus el-muhit stoji: Rije harura'
je na oblik delula' - ponekad se ita kratko - a to je selo kod Kufe.
Za jednog itelja se kae Harurijj kada oigledno pripada Harurijama,
a u njih spadaju Nedda i njegovi istomiljenici. Oni svi, opet,
pripadaju haridijama.
Ipak, poeljno je da ena u spomenutom stanju uzme abdest i
da sjedi u dijelu svoje kue, kojeg je odredila za klanjanje, onoliko
vremena za koliko bi mogla obaviti namaz. U tom vremenu ona e
izraavati pohvalu i slavljenje Uzvienog Allaha, a sve zbog toga da
se ne odvikne od obavljanja ibadeta, kako to kae El-Birgivi u traktatu
o hajzu. U drugoj predaji koju navodi Ibn Abidin navodi se da ta
ena ima nagradu kao za najbolje obavljeni namaz.
Meutim, da li e ena izostavljati namaz odmah im vidi krv?
147
Da, ona e im vidi krv poeti izostavljati namaze. El-Birgivi u
svom Traktatukae: im ena vidi krv ostavit e namaze, bez obzira
na to da li ona prvi put dobiva hajz ili ga je ve dobivala.
U komentaru ovog traktata, Ibn Abidin kae: Ovo je vanjski
smisao predaje i to je stav veine uenjaka. U glosi na Reddul-muhtar
on kae: Oni se ne slau oko toga da li ena koja je ve imala usta!jeni
(uobiajeni) period hajza treba izostavljati namaze i post i onda kada
se krvarenje nastavi preko perioda koji je kod nje bio ustaljen. Po
jednom stanovitu, ne treba, jer je mogue da se krvarenje nastavi i
preko deset dana. Drugi, pak, smatraju da treba asocijativno sa
osnovom, to je po djelima En-Nihaje, El-Feth i dr. ispravno, a tako se
tretira i nifas. Oni se, takoer, ne slau po pitanju u vezi sa enom koja
prviput dobije hajz, a ispravno je da e ona im vidi krv ostaviti namaz
i post, kako to navodi Ez-Zejle'i. U mjere predostronosti spada i to
da njen mu izbjegava spolni kontakt sa njom dok njeno stanje ne
bude jasno. Tajna ovoga pristupa je u tome to se smatra da je osnova
da krv koja se pojavi kod ene bude prirodna (menstrualna) krv, a krv
istihaze je neto drugo. Postupanje po onome to je osnova jeste ono
to se namee (to je oito), izuzev ako se ne utvrdi suprotno. U
ovom sluaju, suprotno e biti ustanovljeno onda kada hajz prijee
najdui njegov period, a to je deset dana.
Dakle, ako se kod ene krvarenje nastavi i preko njenog
uobiajenog perioda, ona nee obavljati namaze sve dok ne proe
punih deset dana od momenta pojavljivanja krvi. Nakon to toliko
dana proe, ona e se okupati, poet e klanjati i naklanjat e i one
namaze koje je propustila u danima u kojima se poveao njen ciklus
u odnosu na uobiajeni (ako je bio manji od deset dana). Naravno,
ovo je sluaj sa enom koja ve ima ustaljeni ciklus, a uobiajeno
trajanje ciklusa odreuje se jednim pojavljivanjem krvi.
2) Zabranaposta
Zabrana posta eni koja ima hajz je milost Uzvienog Allaha, jer
je hajz iscrpljuje, a post slabi njenu krvnu sliku. Kako se to dvoje ne
148
PROPISI O ISTOI
bi istovremeno nalo kod ene, Uzvieni Allah je uinio olakicu
zabranivi joj da posti dok je u periodu hajza, kao i nifasa. To nije
kontradiktorno sa asnim hadisom:
,,;
Postite, bit ete zdravi! Zdravlje se ne dobiva prekomjernim
konzumiranjem hrane, a postom se tijelo isti od bolesti koje nastaju
upravo od prekomjernog jela. Zabrana je isto iz domena ibadeta,
kako to kae moj ejh Muhammed El-Hamid, a Allah je Onaj Koji
sve zna i Mudar je.
Za razliku od proputenih namaza (koje nije obavezna naklanjati),
ena je duna napostiti post. Razlika izmeu ovih dviju obaveza je
oita, jer se namaz obavlja vie puta u toku dana, pa bi njegovo
naklanjavanje predstavljalo odreenu potekou. En-Nevevi, Allah
mu se smilovao, kae: Uenjaci kau: 'Razlika izmeu ovoga dvoga
jeste to to se namaz esto obavlja i to je broj namaza, koje ena
propusti, veliki. Zato naklanjavanje namaza predstavlja potekou,
za razliku od posta koji je obavezan u jednom mjesecu godinje.'
v
Zeni koja ima hajz zabranjeno je (haram) postiti, bez obzira na
to da li se radi o obaveznom ili dobrovoljnom postu. U sluaju da
posti, te prije zalaska sunca na sasvim kratko vrijeme opazi da je
dobila hajz, njen post toga dana bit e pokvaren, a ona ga je obavezna
napostiti. U tome nema razlike izmeu obaveznog i dobrovoljnog
posta, jer samim stupanjem u dobrovoljni post on postaje obaveznim.
Isto je i onda kada bi ena stupila u dobrovoljni namaz ili namaz koji
je sunnet, pa se tokom klanjanja kod nje pojavi krv. Njen
_
namaz je
time pokvaren i ona ga je obavezna naklanjati. Prema tome, nema
razlike izmeu stupanja u namaz i stupanja u post, kako to kae Ibn
Abidin, izuzev farz-namaza, koji ne postaje obavezan samim
stupanjem u njega, nego su ga erijatski tekstovi propisati obaveznim.
Ako bi se ena zavjetom obavezala da e obaviti odreeni
dobrovoljni namaz ili postiti dobrovoljni post (jedan ili vie dana),
pa tokom ispunjavanja toga zavjeta dobije hajz, ona je duna
149
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FilCH
naklanjati i napostiti zapoeto, jer se radi o ispravnom (legalnom)
zavjetu.
Ali, ako bi se zavjetom obavezala na namaz ili post u periodu
kada ima hajz, bilo bi to kao da kae: Obavezujem se da u u ime
Allaha klanjati (odreenu nafilu) ili postiti u vrijeme kada imam hajz.
U tom sluaju, ona nije obavezna nita od toga, zbog nelegitimnosti
zavjeta, kako to kae ejh Ibn Abidin.
Da li je kupanje (gusul) nakon prestanka hajza uvjet za ispravnost
posta?
Za ispravnost posta nije uvjet kupanje. Stoga, ako bi kod ene
prestao hajz prije zore za onoliko vremena koliko je dovoljno da se
okupa i da od poetnog tekbira (Allahu ekber), kojim se stupa u
namaz izgovori samo Allah, njen post bit e ispravan makar se i ne
okupala (odmah). Ovo pitanje (mes'ela) bit e kasnije, ako Bog da,
opirnije obraeno.
3) Zabrana uenja asnog Kur'ana
eni koja ima hajz zabranjeno je (haram) uiti Kur'an- pa makar
i jedan ajet iz njega- sve dok njen hajz ne prestane i dok se ne okupa.
Ibn-Made biljei da Musa ibn Ukbe prenosi od Nafi'a, a on od
Ibn Omera da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
ul WI) f
,,,
Mukarac dunup i ena koja ima hajz (neka) iz Kur)ana nita
ne ue. ))
Ed-Darekutni biljei da je Alija, r.a., rekao:
tl i')J1 l};..L:, JJ1 l J) l$
l,, J
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od uenja Kur'ana nije nita

spreavalo, osim ako je bio dunup.
Ed- Darekutni, takoer, biljei da Ibn Abbas prenosi od Abdullaha
ibn Revahe (da je rekao):
150
PROPISI O ISTOI
JAJII.ifffjJliJ)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je da bilo ko od nas ui Kur'an
dok je dunup.
Propis je ovakav kako smo gore izloili ako ena sa namjerom
ui Kur'an, a evo kakav je njen tretman kada nema namjeru uiti
Kur'an.
eni nije dozvoljeno (haram je) uiti ajet koji je dugaak, bez
obzira na to da li to uinila s namjerom ili ne. Ako se radi o kratkom
ajetu dozvoljeno joj je da ga proui, ali ne s namjerom uenja
Kur'ana. Na temelju ovoga, dozvoljeno joj je da ui ..JI illi
)1, s namjerom zapoinjanja nekog dozvoljenog djela, ili ill .W.I
WI YJ s nijetom zahvale Uzvienom Allahu. Dozvoljeno joj je i da
ui ajete koji su ujedno i dove, ali s nijetom upuivanja dove. Tako,
ako bi uila Fatihu kao dovu i s namjerom velianja Uzvienog Allaha,
to je, po nekima, dozvoljeno.
Drugi su predostroniji i smatraju da je eni dozvoljeno izgovoriti
kratka ajeta bez namjere uenja Kur'ana, kao to su ona koja ljudi
obino upotrebljavaju u svom govoru, poput ajeta: )i; ((Zatimje
pogledao. . um Oni smatraju dozvoljenim izgovaranje dijelova ajeta s
nijetom dove, velianja Uzvienog Allaha ili zahvale Njemu, samo
ako ti ajeti u sebi to i sadre. Oko uenja onih dijelova ajeta koji ne
sadre navedeno znaenje, postoji nesuglasje medu uenjacima. Tako
El-Kerhi smatra dozvoljenim, dok Et-Tahavi smatra suprotno, to je
predostronije.
4) Zabrana doticanja predmeta na kojem je napisan cijeli ajet
eni koja je u hajzu haram je doticati harfove u cijelosti napisanog
ajeta na levhi (ploi, tabli), novcu ili zidu, za razliku od mushafa
kojeg uope nije dozvoljeno doticati, kao i njegove korice i prazne
margine listova.
313 El-Muddesir, 21.
15 1
Malik i neki drugi (autori) biljee da je u pismu koje je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., poslao Amru ibn Hazmu stajalo da Kur'an dotie
samo onaj kojije ist(l1. ! i')jl ).
.l1,l?)ji :J JJ1 l JLi : ::;.1 JLi
Ibn Omer je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Ne dotii
Kur'an, osim kada si ist!'
A kada je, prije samog primanja islama, Omer uao kod svoje
sestre (i zeta) i kada je zatraio da mu dadnu list na kojem su bili
ajeti, njegova sestra mu je rekla: Dodirnuti ga smiju samo oni koji
su isti!314
El-Kurtubi u svom Teftiru tumai da su to oni koji su isti od
pravne ili fiktivne (hades) i materijalne ili stvarne (nedes) neistoe.
Po jednom miljenju, koje zastupa Katade i veina uenjaka, a
koje je i mjerodavno, kako to kae moj ejh Muhammed el-Hamid,
Knjiga briljivo uvana (El-Kitab el-meknun), spomenuta u ajetu
koji prethodi gore citiranom, jeste Levhi mahfuz. Na osnovu tog
tumaenja, spomenuti ajet slian je ajetima:
A ovo je Kur'an velianstveni na ploi pomno uv11noj.315
ejh Ibrahim El-Halebi u komentaru djela Mun'jetu'l-musalli
kae: Iako se smatra da ajet znai da Levhi mahfuz mogu doticati
samo meleki, ipak njegovo vanjsko znaenje je to da neistoj osobi
nije dozvoljeno doticati Kur'an, jer se u kontekstu govori da je Kur'an
velianstven i zatien od neistih osoba. Tako se iz konteksta razumije
da je obaveza potovati i tititi Kur'an od doticanja neistih osoba.
Ovo je tumaenje u skladu sa pretpostavkom da se spojena zamjenica
(la jemessuhu) odnosi na knjigu (el-kitab), to je oito. A ako se
zamisli da se zamjenica odnosi na Kur'an, tada u tome nema dvojbe
i ta reenica je u funkciji predikata (haber) i ukazuje na zabranu
(nehj).
314 El-Waqia, 79.
315 El-Burud, 21-22.
152
PROPISI O ISTOI
Medutim, jeziki nije ispravno zakljuiti da se radi o zabrani, jer
je cijela reenica u funkciji atributa, a reenica koja ima tu funkciju
ne moe biti eljna (optativna) reenica.
Vidi (itaoe) da je on, poput drugih, za zabranu doticanja
Kur'ana uzeo kao argument kur'anski ajet. Medutim, ispravna i
stvarna argumentacija u ovom sluaju su hadisi, jer postoje razliita
tumaenja ajeta, kao to smo naveli. Poznato je i to da se odbacuje
argumentiranje dokazom koji nije kategorian, makar argumentiranje
ajetom bilo poduprto onim o emu postoje hadisi.
Doticanje (napisanog) kur'anskog teksta nije dozvoljeno bez
omota koji spreava osobu da direktno dotie ajete. Nije pokudeno
doticati ajet koji nije u cijelosti napisan, kako to prenosi Ibn Abidin
od El-Kahsetanija. U ovom sluaju, kao to smo ranije rekli, potrebno
je postupati u skladu sa razliitim stavovima o tome, kao to se postupa
i u vezi s uenjem ajeta. tavie, takav postupak u ovom sluaju je
prei, jer doticanje u stanju manjeg neistog stanja (bez abdesta) je
haram, suprotno samom uenju bez abdesta. Ovo je stav alima Ibn
Abidina u njegovom Komentaru traktata o hajzu.
eni koja ima hajz i osobi bez abdesta nije dozvoljeno pisati
kur'anski tekst, er je to vid doticanja. Medutim, da li je takvim
osobama dozvoljeno pisati knjigu koja u nekim svojim redovima
sadri kur'anske ajete, bez doticanja tih ajeta?
U Fethul-Kadiru stoji: to se tie pisanja ajeta, u Fetvama
stanovnika Semerkanda stoji da je pokueno (mekruh) pisati knjigu
koja sadri kur'anske ajete, jer autor pie olovkom koju dri rukom.
Ebu el-Lejs, medutim, navodi da ne treba pisati ni dio ajeta, pa makar
papir ili ono na emu se pie, bio na zemlji (ne doticao se rukom).
El-Kuduri navodi da nema smetnje ako bi ono na emu se pie bilo
na zemlji. To je, po nekima, stav Ebu Jusufa, a taj stav je i analogniji,
jer ako bi knjiga bila na zemlji, doticanje ajeta bi bilo samo olovkom
koja je u ovom sluaju razdvajajue sredstvo, ba kao to je to i neki
komad odjee. Naravno, drugaije bi bilo u sluaju da se doticanje
vri direktno rukom (tj. doticanje knjige).
153
Moj ejh Muhammed el-Hamid, Allah mu se smilovao, kae:
Iz ovoga se zna da je tretman doticanja i pisanja isti, s obzirom na
to da je pisanje jedan vid doticanja, kao to smo konstatovati. ElKemal smatra
pretenijim da je pokueno doticati i islamske knjige.
U Reddul-muhtaru stoji da nije dozvoljeno doticati dio knjige iz
oblasti tefsira na kojem su kur'anski ajeti, dok je dijelove koji ne
sadre ajete dozvoljeno doticati. Takav je sluaj i sa knjigama iz fikha,
ako u njima ima ajeta, za razliku od doticanja mushafa koji u cijelosti
ulazi u Kur'an.
Alim Et-Tahtavi izmeu svih miljenja odabire ovo, zbog toga
to je ono usklaenije sa (opim) principima. Ipak, predostronije je
ono to navodi alim Ibn Abidin, da je pokueno (mekruh) doticanje
ajeta napisanih u tefsirima, a ne i u drugim knjigama, zbog oigledne
razlike izmeu njih. Naime, kur'anski tekst je u veoj mjeri zastupljen
u tefsirima nego u drugim knjigama i on je samostalan u odnosu na
ostali tekst, a nije u sklopu njega. Samim time, njegova slinost sa
mushafom vea je od slinosti sa ostalim knjigama.
Na temelju spomenutog, tretira se i pisanje kur'anskog teksta.
Meutim, treba obratiti panju na to da neistoj osobi nije dozvoljeno
doticati stranicu na kojoj pie, ako je zapoeo pisanje s Bismilom i
pohvalom Allahu (hamdom) sve dok poslije toga dvoga ne napie
neto to e imati vie slova od toga dvoga. Ako poslije toga prihvati
stranicu, neka ne dotie mjesta na kojima su napisani ajeti. to se tie
djela iz tefsira, doticanje stranica je openito pokueno, pa makar se
radilo i o mjestima gdje nije napisan kur'anski tekst, kao to si to saznao.
5) Zabrana ulaska u mesdid (damiju)
eni koja ima hajz haram je ulaziti u damiju i prolaziti kroz
nju, makar se ne zadravala, osim u sluaju krajnje nude, kao to je
bojazan od divljai, lopova i veoma velike hladnoe i ei. Argument
ovoj odredbi je predaja, koju biljei Ebu Davud, da je Desre bint
Dedade rekla:
154
PROPISI O ISTOI
oF.)) ;..LJ :J UJ1 j;.,:, s.L':-j_,ij :,
l#.jJWIJ1Gf
J\li !t}J W);..i]Jpt S.l':-j J (.Lj UJ1
.Jf.) l#,j
ula sam Aiu, r.a., da je rekla: (Doaojejednomprilikom Allahov
Poslanik, s.a.v.s., (do damije). Ulazi u kue njegovih ashaba bili su
okrenutiprema damiji,pa imje rekao: Wapravite ulaz u kuesuprotno
od damije!' Zatim je Vjerovjesnik, s.a:v.s., uao (u damiju), a ljudi
nisu poduzeli nita, nadajui se da e im to biti dozvoljeno. Medutim,
onje izaaopred njih i rekao: (Okrenite ove kue suprotno od damije, a
ja, doista, ne dozvoljavam ulazak u damiju eni koja ima hajz niti
dunupu!''
Pree je, onda kada je to nuno, da ena prvo uzme tejemum,
pa onda da ue u damiju, kako to stoji u Traktatu o hajzu. S druge
strane, eni u ovom stanju dozvoljeno je da ue na musallu (mjesto
gdje se klanjaju bajram-namaz i denaza), jer se to ne tretira kao
mesdid (damija), s tim to nee ulaziti u onaj dio gdje su
uspostavljeni safovi, ako su uspostavljeni. Takoer, eni u ovom stanju
dozvoljeno je posjeivati mezarja.
6) Zabrana obavljanja tavafa
eni koja ima hajz zabranjeno je (haram) tavafiti oko Ka'be.
Stoga, ako dobije hajz dok je na haddu, ona e obavljati sve hadske
obrede, osim tavafa koji e naknadno obaviti nakon to hajz prestane
i ona se okupa. Prethodno smo ve spomenuli argument za ovu
odredbu, a to su rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s., upuene Aii,
r.a., kada je na haddu dobila menstruaciju:
-;:i J#f-;.;;.tw' J_aa! a ili1 1:lA
Doistaje ovoAllah odredio enskimpotomcima Ademovim. Stoga,

ti obavljaj ono to hadija obavlja, osim to nee tavafiti'oko Ka'be
prije nego to se okupa.>>
155
Meutim, da li je ispravan tavafu sluaju da ga obavi ena koja
ima hajz? Da, taj tavaf je ispravan, ali je ena grijena. Pa, ako bi se
radilo o tavafu koji je rukn hada, ona bi bila obavezna zaklati kurban
u vidu deve ili krave (bedene), a ta obaveza sa nje spada ako ponovo
obavi tavaf kada bude ista.
7) Zabrana spolnog openja
Haram je spolno opiti sa enom koja ima hajz, te naslaivati se
dijelom njenog tijela izmeu pupka i koljena, ako na njoj nema
nikakve haljine, kao to stoji u Ed-Durrul-muhtaru:... Najposlije,
to je veliki grijeh, ako to ovjek uradi svjesno (namjerno), dobrovoljno
i znajui da je to haram, a ne iz neznanja, pod prisilom ili iz zaborava.
U tom sluaju mora uiniti tevbu.
Et-Tahtavi, kao to stoji u Reddul-muhtaru, smatra oiglednijim
da neznanje u spomenutom sluaju ini da se navedeni in ne smatra
velikim grijehom, ali ono nije opravdanje da taj in u osnovi bude
zabranjen, s obzirom na to da u Darul-islamu nema opravdanja za
nepoznavanje erijatskih propisa.
Ako se, ipak, desi da tjelesno uivanje obuhvati ovaj dio tijela, a
na eni bude haljina (i sl.), tada ta haljina mora biti dovoljno debela
i gusta tako da se ne osjeti toplina tijela. S druge strane, dozvoljeno
je uivanje u ostalim dijelovima tijela bez (ovoga) ogranienja. Kae
Uzvieni Allah:
I pitaju te o mjesenom pranju! Reci: To je neprijatnost!
Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i
ne prilazite im dok se ne oiste! A kada se oiste, onda im
prilazite onako kako vam je Allah naredio! Allah, doista,
voli one koji se kaju i voli one koji se iste.316
U Muslimovom Sahihu navodi se predaja, koju prenosi Enes, u
kojoj stoji da idovi nisu zajedno jeli, niti sjedili u istoj kui sa enama
316 EI-Bekare, 222.
156
PROPISI O ISTO:I
u vrijeme kada su bile u menstrualnom ciklusu. O tome su ashabi
pitali Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je objavljen gornji ajet, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
t' 'it.. JS '!
Radite sve !to hoete, osim spolnog akta!
Takoer, u Muslimovom Sahihu stoji da je Mejmuna, r.a., rekla:
. ::,Aj11J1I Jji ;.L:, 9 JJIJ:_, lJ_?)tf
Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi se tjelesno zabavljao sa svojim
suprugama koje su imale hajz, ali bi to iniopreko haljine.
Muslim, takoer, biljei da je Aia, r.a., rekla:
J - ,,j)W i (.L:, ... .. J_?) LAf w.. tf 11 Ulltf
... ,. ..
U.' Lj
..
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nareivao bi onoj od nas kojaje imala
hajz da se prekrije haljinom, a zatim bi se tjelesno zabavljao s njom.''
Da li je dozvoljen spolni odnos sa enom odmah po prestanku
hajza, ili se mora ekati da se ona okupa?
Malik i afija, Allah im se smilovao, smatraju da to nije dozvoljeno
dok se ne okupa ili uzme tejemum, u sluaju kada je u nemogunosti
doi do vode. Ebu-Hanife, meutim, smatra da je dozvoljeno spolno
opiti sa enom kod koje je hajz prestao nakon prolaska deset punih
dana i prije nego to se okupa. Ako hajz prestane prije ovog perioda,
tada nije dozvoljen spolni odnos sa tom enom, sve dok se ne okupa
ili dok ne proe period kada namaz postaje obaveza na njenim
pleima, o emu e se, ako Bog da, opirno govoriti.
Naravno, ovako se tretira ena kod koje hajz prestane nakon
uobiajenog perioda trajanja. Ali, ako bi kod neke ene hajz prestao
prije isteka njegovog uobiajenog perioda trajanja, tada nije dozvoljen
spolni odnos sve dok ne proe period koliko kod nje, inae, traje hajz.
Kada ena obavijesti mua da je dobila hajz, njemu je zabranjeno
sa njom spolno opiti, ako joj moe vjerovati - bez obzira na to da li
157
Abdulhamid MahmudTuhmaz, HANEFUSKI FIKH
je ona nepouzdana (fasika) ili potena (saliha). Ovo se odnosi i na
prihvatanje izjave o prestanku iddeta.
U Reddul-muhtaru stoji: Neki uenjaci kau da se enina izjava
prihvata, ako se ona teoretski moe uklopiti kao da to izjavi u danima
kojim inae dobiva hajz - makar ena i ne bila pouzdana. Takav je
sluaj i sa iddetom, a ovaj stav je predostroniji i blii pobonoj
obazrivosti (vere'). Iz ovoga se zakljuuje da ako je ona nepouzdana
a kod mua preovladalo uvjerenje da ona ne govori istinu jer je to
izjavila u periodu kada ona inae ne dobiva hajz, tada se njena izjava
ne prihvata. Uenjaci su, takoer, u vezi s izvjetavanjem nepouzdane
osobe, saglasni da je uvjet za obaveznost postupanja po njenoj izjavi
taj da preovlada uvjerenje o iskrenosti te osobe.
Ako bi se ena koja ima hajz dobrovoljno dopustila svome muu,
oni bi oboje bili grijeni i bili bi duni uiniti tevbu i istigfar (pokajati
se i od Allaha zatraiti oprost). A ako bi jedan od suprunika postupio
dobrovoljno, a drugi bio primoran bolnim udaranjem, odsijecanjem
nekog organa ili oduzimanjem ivota, grijean je samo onaj koji je
postupio dobrovoljno.
O tome da li postaje kafirom onaj koji smatra dozvoljenim, sa
stanovita erijata, spolno openje sa enom koja ima hajz postoje
dva stanovita:
Po prvom stanovitu, kafirom postaje ona osoba koja smatra
dozvoljenim (halal) spolno openje sa enom koja ima hajz. To
stanovite zastupa izrazita veina uenjaka (dumhur).
Drugo stanovite je suprotno prvom, a ono je i ispravnije, kako
to stoji u Ed-Durrul-muhtaru, zbog postojanja neslaganja o ovom
pitanju. U ovom djelu se kae: Ne donosi se sud (fetva) o
proglaavanju nekog muslimana kafirom ako o njegovom kufru
postoji neslaganje, makar se radilo o slaboj predaji.
Poeljno (mustehab) je da onaj koji spolno opi sa svojom enom,
koja je u menstrualnom ciklusu, podijeli sadaku u iznosu od jednog
dinara, ako se to desilo na poetku ciklusa, a pola dinara ako se to
158
PROPISI O ISTOI
desilo na kraju ciklusa. Po jednom drugom stanovitu, ovaj ovjek
e podijeliti kao sadaku jedan dinar ako je menstruaciona krv bila
crvene boje u trenutku kada je to uinio, a pola dinara ako je krv bila
ute boje. Argument za ovo miljenje jeste predaja koju biljee Ehu
Davud i Rakim, koji je smatraju vjerodostojnom, a koja glasi:
t\S'J)'a::ij t \S'l J j;:.:,JI J l!
).) -a::ij
.,. .. .. .. ..
Ako ovjek spolno opi sa svojom suprugom kada je u mjesenom
ciklusu, a krv bude crvena, neka kao sadakupodijeli dinar, a ako bude
uta, neka podijeli pola dinara.
Neophodno je spomenuti da jedan zlatni dinar u erijatskom
pravu tei kao deset dirhema od srebra, a jedan dirhem je, otprilike,
kao trideset i tri sirijske groe (kira) od kovanog srebra. Po
erijatskom vrednovanju ovaj novac je odreen za obraunavanje
zekata i slino317, dok srebro koje nije kovano nije mjerodavno.
8) Obaveza kupanja nakon prestanka krvi
ena je obavezna okupati se nakon to kod nje prestane
menstrualna krv, a ako nije u mogunosti okupati se zbog jednog
od razloga koji dozvoljavaju tejemum, onda e uzet tejemum. Nakon
to prestane opravdani razlog za tejemum ona je obavezna okupati
se. Kupanje poslije hajza je kao i kupanje od denabeta, a glavni
njegov dio (rukn) jeste poljevanje vodom cijelog tijela i ispiranje
usta (madmada) i nosa (istinak), o emu e se vie govoriti kasnije.
317 Ovako je bilo u prolosti. Danas je, medutim, cijena srebra i zlata vea, pa se
obraunava onda kada se zekat izdvaja.
159
Vrijeme poetka i prestanka hajza
El-Birgivi dijeli ene na tri vrste:
l. One koje prvi put dobiju hajz ili nifas (el-mubtedi'e),
2. One kod kojih je hajz ustaljen (el-mu'tade) i
3. One koje su zaboravile koliko im traje ciklus i kojima se
krvarenje nastavlja (el-mutehajjire).
ena kojaprviput dobije hajz
Ona se moe nai u nekoliko situacija:
l) da vidi krv koja bi mogla biti menstrualna, tojest da krvarenje
traje tri ili vie dana, a zatim prestane i tako i ostane. Sa stanovita
erijata, ona se tretira tako da svoj iddet (u sluaju prestanka njene
brane veze) rauna na osnovu hajza, ako ga dobije prije nego to
doe u doba klimakterija. A ako ne dobije hajz prije toga, ona e
svoj iddet raunati po mjesecima, poevi od trenutka kada je ula u
klimakterij, kao to se navodi u Reddul-muhtaru.
U Kurtubijevom Tefsiru stoji da je ovo, takoer, stav i afijinoga
mezheba. To je, po rijeima Es-Sa'lebija, stav izrazite veine.
Meutim, Malik, Allah mu se smilovao, kae: Iddet mlade ene,
kod koje je nestala menstruacija, traje godinu dana. Ovako misle i
Ahmed i Ishak, a to se prenosi od Omera ibn El-Hattaba, r.a. Nije
neprimijetno da je stav Malikov, Allah mu se smilovao, laki i
jednostavniji, a neki nai pravnici donosili su svoje fetve na osnovu
njega.
2) da vidi krv koja ima karakteristike po kojima je menstrualna,
tojest da tee tri i vie dana, a zatim se nastavi preko deset dana. U
tom sluaju, deset dana krvarenja se tretira kao hajz, a sve preko
toga je istihaza. Tako, ako bi krvarenje trajalo jedanaest dana, deset
dana bi se smatralo hajzom, a jedan dan istihazom.
3) da se kod ove ene krv pojavi samo jedan dan. Ona se u tom
sluaju tretira kao istihaza, a ne hajz, jer samo period istoe koji
160
PROPISI O ISTOI
traje petnaest ili vie dana moe se smatrati kao period koji razdvaja
dva menstrualna ciklusa. O tome su svi pravnici, kao to smo vidjeli,
saglasni. Tako, ako svako od dva pojavljivanja krvi potraje tri, smatrat
e se hajzom. U protivnom, to je istihaza.
4) da se kod nje pojavi krv koja tee tri dana, nakon ega prestane
u periodu od petnaest dana, pa se ponovo pojavi u trajanju od tri
dana. Prvo krvarenje, u ovom sluaju, jeste hajz, drugo je, takoer,
hajz, a petnaest dana izmeu njih je potpuni period istoe koji ih
razdvaja. Od trenutka kada je nastupio prvi hajz, smatra se da je ona
postala punoljetna.
5) da ova enska osoba vidi krv koja tee jedan dan, zatim
prestane slijedeih etrnaest dana, pa se ponovo pqjavi u trajanju od
jednog dana. Prvih deset dana od momenta pojavljivanja krvi je hajz,
jer je period bez krvi izmeu dva krvarenja nepotpun, pa se smatra
kao kontinuirano krvarenje. U ovom sluaju on je vei od deset dana,
pa je ovih prvih deset dana hajz, a ostalo poslije njih je istihaza.
Neophodno je spomenuti da e se ova enska osoba okupati i
klanjati na kraju namaskog vremena u periodu kada je mustehab
obaviti namaz, ako krvarenje kod nje prestane prije isteka desetoga
dana. Ovo odgaanje namaza je vadib, a to se tie posta, ona e
postiti iz predostronosti, dok nije dozvoljeno njenom muu da sa
njom spolno opi sve dok ne proe tih punih deset dana.
Ovako se ovo pitanje tretira ako se krvarenje prekine nakon puna
tri dana. Meutim, ako se ono prekine u periodu koji je krai od tri
dana, ona e se, kako to stoji u Reddul-muhtaru, abdestiti i klanjati
na kraju namaskog vremena, ne ograniavajui se samo na onaj period
do kada je mustehab obaviti namaz.
Ona koja je ve dobivala hajz
Ustaljivanje ciklusa
Ciklus se, po stanovnitvu svih uenjaka, ustaljuje samo jednim
pojavljivanjem krvi, kako to u Trataktu o hajzu navodi El-Birgivi.
161
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKJ FIKH
Stoga, ako bi ena koja prvi put dobiva hajz, imala krvarenje u trajanju
od pet dana, a dvadeset pet dana ga ne bi imala, njen hajz bi se
brojao pet, a period istoe dvadeset i pet dana. A ako bi drugi put
krvarenje trajalo vie od pet dana, tojest vie od njenog prvog hajza,
ona e trajanje svog ciklusa odreivati na osnovu trajanja prvog. Tada
e se njen hajz raunati pet dana.
a) Variranje ciklusa
Ponekad vrijeme ciklusa, njegovo trajanje ili oboje zajedno
variraju. Ovu pojavu pravnici nazivaju sintagmom variranje ciklusa
(intikal el-'ade).
Pod terminom vremensko variranje ciklusa misli se na razliito
vremensko pojavljivanje hajza, onda kada se on ne pojavi u danima
mjeseca u kojima se pojavio prvi put. ena ga prvi put, naprimjer,
dobije na poetku mjeseca, pa se on drugi put pojavi prije ili kasnije.
S druge strane, variranje ciklusa u broju dana je promjena
njegovog trajanja, bilo smanjenjem ili poveanjem broja dana. To je,
recimo, kada kod neke ene jedan ciklus traje pet, a drugi etiri ili
est dana. Variranje ciklusa, s obzirom na oba spomenuta sluaja,
jeste promjena vremenskog pojavljivanja i broja dana zajedno.
Meutim, da li se promjena ciklusa ustanovljava samo jednom
promjenom?
Ranije smo rekli da se samo sa jednim pojavljivanjem ustaljuje
ciklus, bilo da se radi o hajzu ili nifasu. O tome je ejh Ibn Abidin
napisao slijedee: Ovo je stav Ehu Jusufa i zadnje stanovite Ehu
Hanife. U (djelu) El-Muhit stoji: Na osnovu ovoga stava donosi
se fetva. A na drugom mjestu stoji: Time se donosi erijatskopravni sud (fetva). Zatim,
Ibn Abidin nastavlja: To se moe
obrazloiti na sljedei nain: ako bi kod ena ustaljeni ciklus trajao
pet dana i pojavljivao se poetkom mjeseca, a zatim krvarenje potraje
est dana, prvo se, bez razilaenja uenjaka, smatra hajzom. Meutim,
kod njih dvojice, Ebu Hanife i Ehu Jusufa, ova druga pojava se, bez
razilaenja, smatra ustaljenim ciklusom. Ako se krvarenje kod te ene
162
PROPISI O ISTOI
nastavi, pa u drugom mjesecu potraje est dana, ona e hajz raunati
onoliko koliko je trajalo zadnje krvarenje. U ovom sluaju, to je est
dana.
Kada se mijenja ustaljeni ciklus?
Postoji vie sluajeva (stanja) kada se mijenja ustaljeni ciklus, a
to su, po Traktatu o hajzu, sljedea:
Prvo: Neprestano krvarenje kod ene koja je ve imala hajz sve
dok ne potraje vie od deset dana. U vezi sa ovom situacijom postoji
opirno pojanjenje:
l) da krvarenje potraje vie od deset dana, s tim da se tri ili vie
dana ne izjednai s vremenom u kojem je inae imala hajz. Ako ne bi
bilo krvarenja u onim danima koji su izjednaeni s njenim prijanjim
ciklusom, ili ga bude, ali manje od tri dana, tada se smatra da je
promijenjeno vremensko pojavljivanje ciklusa, a ne i broj dana ciklusa.
Jasnije reeno, ako bi enin uobiajeni ciklus bio pet dana i javljao se
na poetku mjeseca, a u tim danima se ne pojavi krv, ve u sljedeih
jedanaest dana, njen hajz e se raunati pet dana od trenutka kada se
pojavio. To je stoga to je krvarenje trajalo vie od deset dana, pa e
ena svoj hajz raunati onoliko koliko je bio njen uobiajeni ciklus,
s tim to se njegovo vremensko pojavljivanje promijenilo. Isti je sluaj
i onda kada ena ne bi vidjela krv prva tri dana sa poetka mjeseca,
ve se krvarenje podudari sa samo dva dana u kojima ga je obino
dobivala, i to krvarenje kod nje potraje jedanaest dana od trenutka
pojavljivanja. U ovom sluaju ne mijenja se erijatski tretman, tojest
njen hajz e se raunati pet dana, poevi od trenutka kada se krvarenje
pojavilo. To je zato to se krvarenje vremenski podudarilo sa samo
dva dana (odnosno manje od tri) u kojima se kod nje inae javljao
ciklus.
2) da krvarenje potraje vie od deset dana, a da se, tri ili vie
dana, vremenski podudari sa uobiajenim ciklusom. U tom sluaju
ono to se vremenski podudarilo sa njenim ustaljenim ciklusom jeste
hajz, a ostalo je istihaza. Ako bi se vrijeme ovog krvarenja u cijelosti
163
podudaralo sa njenim uobiajnim ciklusom, tada se potonji ni
vremenski, a niti brojano, nije promijenio. Ako se medutim, ovo ne
bi u potpunosti podudarilo, tada bi se njen ciklus promijenio samo
brojano. Pojanjenje ovoga stava izgleda ovako: ako bi kod ene
uobiajeni ciklus bio pet dana sa poetka mjeseca, a zatim se kod nje
krvavljenje pojavi na poetku mjeseca i potraje jedanaest dana, njen
ciklus se rauna pet dana od trenutka pojavljivanja krvi, a ostalo je
istihaza. U ovoj situaciji njen ustaljeni ciklus nije se promijenio ni
vremenski, a niti brojano. Ali, ako bi kod ove ene, iji ciklus se
javlja na poetku mjeseca, kasnilo krvavljenje dva dana i potrajalo
jedanaest dana, njen hajz bi bio tri dana koja su preostala od onih
uobiajenih pet dana, dok bi ostalo bila istihaza. Tada se rauna da
se njen ciklus brojano promijenio, i to sa pet na tri dana.
Drugo: je sluaj kada krvarenje ne prede deset dana. U ovakvoj
situaciji, sve se smatra hajzom, a ciklus se promijenio za onoliko
dana koliko je trajalo krvarenje. Pojanjenje toga stava izgledalo bi
ovako: ako bi uobiajeni ciklus kod neke ene trajao pet dana, a
zatim se kr varenje produilo na osam dana, tada se njen ciklus
vremenski poveao na osam dana. Meutim, da bi se u ovoj situaciji
moglo prosuditi da je promijenjen ciklus, neophodno je da se ispuni
jedan uvjet. Taj uvjet je da kod ene nastupi potpuni i ispravni period
istoe, do petnaest i vie dana. U protivnom, njen ciklus bi bio u
trajanju prvobitnog (pet dana). Jer, ako bi se kod ove ene kvarenje
ponovo pojavilo prije isteka petnaest dana, taj period ne bi bio potpuni
i ispravni period istoe i ne bi se smatrao za period koji razdvaja dva
menstrualna ciklusa, kao to smo to ve spominjali. Naprotiv, to se
smatra kontiuiranim kvarenjem, a s obzirom na to da je ono trajalo
vie od deset dana, njen hajz bi se smatrao kao onaj prvobitni. Tada
se ne moe suditi da je promijenjen njen menstruacioni ciklus.
Dodatno pojanjenje toga miljenja izgleda ovako: ako bi kod ove
ene uobiajeni ciklus bio pet dana, a zatim krvarenje potrajalo vie
od est dana, tada bi se i ovaj esti dan brojao u hajz. Ako bi poslije
krvarenje prestalo u trajanju od etrnaest dana, pa se ponovo pojavilo,
164
PROPISI O ISTOI
ta osoba e svoj hajz raunati onoliko koliko joj je prvobitno trajao,
tojest pet dana, a esti e biti istihaza. Ukratko kazano, ako se kod
ene promijeni ustaljeni ciklus tako da krvarenje potraje vie od deset
dana, ona e svoj hajz raunati onoliko dana koliko je inae trajao. A
ako razliito trajanje krvarenja bude u okviru deset ili manje dana,
tada se njen ciklus promijenio, ali samo ako je ispunjen gore
spomenuti uvjet.
Primjeri:
Kao pojanjenja za reena miljenja izabrao sam iz Traktata o
hajzu od El-Birgivija sljedee primjere:
Primjer prvi je primjer ene iji uobiajeni period hajza traje pet
dana, a period istoe pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije imala
hajz, kako je i uobiajeno, pet dana, poslije kojih doe period bez
krvarenja u trajanju od petnaest dana, a poslije se ponovo pojavi krv
u trajanju od jedanaest dana. U ovakvoj situaciji pet dana od ovog
drugog krvarenja je hajz, jer se ono pojavilo nakon punog perioda
istoe, a obzirom da je to krvarenje trajalo vie od deset dana, ona
svoj hajz treba da rauna onoliko koliko inae traje, dakle, pet dana.
Ovdje se ciklus vremenski promijenio, dok brojano nije i on ostaje
koliki je i bio, tojest pet dana, s tim to e ga poeti raunati od
momenta kada je vidjela u drugom krvarenju.
Drugi primjer je primjer ene iji uobiajeni hajz traje pet dana,
a period istoe pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije imala hajz pet
dana poslije kojih doe period bez krvarenja u trajanju od etrdeset
i est dana, a poslije se ponovo pojavi krv u trajanju od jedanaest
dana. Primjetno je u ovom sluaju da se zadnja dva dana iz drugog
perioda krvarenja podudaraju s vremenom u kojem je ona obino
dobivala hajz, jer vrijeme njenog hajza pada nakon to proe pedeset
i pet dana od poslijednjeg hajza kojeg je imala. Uzimajui u obzir to
da su dva dana manja od najmanjeg broja koliko traje hajz (a to je tri
dana) njih i ne ubrajamo u hajz. Naprotiv, njen hajz je pet dana,
poevi od momenta kada joj se po drugi put pojavila krv. Ostali
165
dani, od ukupno jedanaest, spadaju u istihazu, a ciklus ove ene se
samo vremenski promijenio.
Primjer trei je primjer ene iji hajz, takoer, traje pet, a period
istoe pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije imala hajz pet dana
poslije kojih doe period bez krvarenja u trajanju od etrdeset i osam
dana, a poslije se ponovo pojavi krv u trajanju od dvanaest dana.
Sedam dana od drugog krvarenja podudarilo se sa vremenom u kojem
je ona bila ista, tojest prije isteka onih pedeset i pet dana istoe.
Pet ostalih dana podudarilo se sa vremenom kada je ona imala
krvarenje i tih pet dana su njen hajz, a onih sedam prvih dana su
istihaza. U ovom sluaju nema ni vremenske, a niti brojane promjene
ciklusa.
Primjer etvrti predstavlja ena koja takoer, ima hajz u trajanju
od pet, a period istoe od pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije
imala haj z pet dana poslije kojih doe period bez krvarenja u trajanju
od pedeset i etiri dana, a poslije se ponovo pojavi krv u trajanju od
jednog dana, zatim period istoe u trajanju od etrnaest dana, a
nakon njega jedan dan krvarenja. S obzirom na to da je period izmeu
dva krvarenja manji od petnaest dana, on se ne moe smatrati kao
onaj koji razdvaja dva krvarenja, nego se on formalno-pravno smatra
kao kontinuirani period krvarenja. Na temelju reenog, percipiramo
problem na sljedei nain: ena, iji hajz uobiajeno traje pet, a period
istoe pedeset i pet dana, dobije hajz u trajanju od pet dana. Zatim
kod nje uslijedi period istoe u trajanju od pedeset i etiri dana, pa
ponovo period krvarenja u trajanju od esnaest dana. Prvi dan od
ovih esnaest spada u zadnji dan istoe (njime se upotpunjava taj
period), pa on formalno-pravno spada u dane istoe. Zbog toga se
krvarenje u tom danu ne ubraja u hajz, nego u istihazu. Pet sljedeih
dana spadaju u hajz, jer su se podudarili sa vremenom kada je inae
imala hajz. A ako ne bi vidjela krv u tim danima, to bi formalnopravno bio hajz, i njen
ciklus se nije promijenio, ni vremenski, a niti
brojano.
166
PROPISI O ISTOI
Prestanak hajza kod ene koja ga je ve imala
Prije nego to spomenem situaciju prestanka hajza, prikladno bi
bilo da pojasnim jednu vanu opasku. Vrijeme koje je dovoljno da se
obavi kupanje, u to ulazi i toenje (pripremanje) vode, skidanje
odjee prije i njeno oblaenje poslije kupanja, ubraja se u period
hajza i ono upotpunjava taj period ako krvarenje potraje manje od
deset dana. Ako ena nije u mogunosti doi do vode iz razloga koji
dozvoljavaju uzimanje tejemuma, on e se raunati umjesto vremena
potrebnog za kupanje. A ako krvarenje prestane na kraju namaskog
vremena, tada je uvjet za postajanje tog namaza njenim dugom koje
ga treba nadoknaditi to a poslije radnje koje smo spomenuli, imadne
dovoljno vremena da izgovori Allah (od tekbira Allahu ekber),
to je kod imama (Ebu Hanife) dovoljno za poetni tekbir (tahrime) .
U sluaju kada krvarenje prestane sa prolaskom punih deset dana,
vrijeme potrebno za kupanje ili uzimanje tejemuma (kada nema vode)
ulazi u period istoe, kako ne bi period hajza preao deset dana, to
je njegov najdui period. Sa momentom prestanka krvarenja, u ovoj
situaciji, ena izlazi iz perioda hajza, pa ako prije isteka namaskog
vremena, u kojem je prestalo krvarenje, ima jo toliko vremena koliko
je dovoljno da izgovori Allah, ona je duna naklanjati taj namaz.
Ovo je stav Ebu Hanife, Allah mu se smilovao, i na tome se temelji
fetva. S druge strane, Ebu Jusuf, Allah mu se smilovao, smatra
poetnim tekbirom rijei Allahu ekber. Po oba ova stanovita,
vrijeme potrebno za izgovaranje tekbira ubraja se u period istoe i
u tome nema razlike ako krvarenje prestane prije ili poslije isteka
deset dana. Takav erijatski tretman odnosi se i na post. Stoga, ako
bi krvarenje prestalo prije isteka desetoga dana, i to pred zoru, za
onoliko vremena koliko je dovoljno za kupanje i izgovaranje tekbira,
tada je ena obavezna postiti taj dan. Ako, pak, to vrijeme nije
dovoljno za spomenute radnje, njen post toga dana nee biti valjan,
a ona e se ustezati (od svega to je postau zabranjeno). Ako bi
postila taj dan, njen post nee biti valjan i ona ga je duna napostiti.
U sluaju da krvarenje prestane nakon isteka deset dana, i to prije
167
zore na trenutak koji je dovoljan za izgovaranje rijei Allah, ona je
obavezna postiti taj dan. Ako se desi suprotno (ako to vrijeme nije
bilo dovoljno za izgovaranje rijei Allah), njen post nee biti
ispravan.
Prestanak hajza moe biti u etiri situacije i to:
Prvo: Ako se kod ene, koja ja prije imala hajz, krvarenje nastavi
preko desetoga dana, smatra se da je ula u period istoe sa prolaskom
njenog najdueg perioda hajza, tj. deset dana. Tako se sudi, makar se
krvarenje poslije toga i nastavilo i osoba se jo ne bude okupala. Njenom
muu je dozvoljeno imati s njom spolni odnos, jer hajz ne moe due
trajati. Poeljno je odgoditi taj akt do poslije kupanja, to preporuuje
Ibn Abidin. Ovo miljenje se odnosi na enu koja je prije imala hajz ili
onu koja ga prvi put ima, kada on traje tano deset dana. Ali, ako kod
ene, koja je ve imala hajz, ciklus traje manje od deset dana, a krvarenje
potraje due od deset dana, tada se sudi o prestanku njenog ciklusa sa
prolaskom broja dana koliko je trajao njen uobiajeni ciklus. Tada je
ona obavezna naklanjati sve namaze koje je propustila od toga momenta
(sve dok se nije okupala). Pojanjenje toga stava izgleda ovako: Ako se
pretpostavi da kod ene, koja je ve imala hajz, ciklus traje sedam
dana, pa se krvarenje nastavi i preko deset dana, smatra se da je ona
ista od momenta kada je prolo sedam dana. Ona je tada duna
naklanjati namaze koje je propustila u ona tri dana u kojima je postojalo
krvarenje preko njenog uobiajnog perioda hajza.
Drugo: Ako bi menstrualno krvarenje kod ene prestalo prije
nego to proeperiod od deset dana i ne potraje manje od uobiajnog
ciklusa, ona e se u vezi sa namazom tretirati tako to je obavezna
klanjati namaz prije ijeg isteka vremena je prestalo krvarenje. Uvjet
je, pri tome, da poslije prestanka krvarenja ima dovoljno vremena za
kupanje i za radnje oko njega, te stupanje u namaz, kao to smo prije
pojasnili. Kada, pak, poslije prestanka krvarenja ima samo malo
vremena, nedovoljnog za kupanje i stupanje u namaz, ena nije duna
obaviti taj namaz niti ga naklanjati, nego e poeti klanjati od sljedeeg
namaza.
168
PROPISI O ISTOI
Poj'anj'enj'e: Kod neke ene, naprimjer, prestane krvarenje deset
minuta prije isteka podne-namaza. Ako je tih deset minuta obino
dovoljno za pripremanje vode, skidanje odjee, kupanje, a zatim
oblaenje odjee i stupanje u namaz, s izgovorom rijei Allah, ona
je duna obaviti taj namaz i naklanjati ga ako ga propusti. A ako tih
deset minuta nije dovoljno za spomenute radnje, tada ovaj podnenamaz nije duna
klanjati, a prvi namaz koji je obavezna klanjati
jeste ikindija. to se tie spolnog odnosa u ovakvoj situaciji, on se ne
moe imati sve dok se ena ne okupa ili ne uzme potpuni tejemum,
kojim moe obaviti namaz318 Ona e, takoer, tim tejemumom
obaviti namaz, to je utvrdio Ibn Abidin u Redu)l-muhtaru. On
kae: Moda je smisao uvjetovanja namaza tejemumom ba to to
je uvjet za tejemum (u ovom sluaju) nemanje hajza. Kada ena
obavi namaz, i on se, sa stanovita erijata, smatra ispravnim, samim
tim se i njen tejemum tretira ispravnim, kao i njen izlazak iz stanja
hajza.
Pod potpunim tejemumom Ibn Abidin misli na onaj kojim se
obavlja namaz u kojem ima ruku' i sedda i koji se naklanjava (ako se
propusti), za razliku od denaze-namaza i bajram-namaza, koji se
ne naklanjavaju ako se propuste. eni nije dozvoljeno da uzme
tejemum, kako bi obavila ova dva namaza, niti da ih obavi u vrijeme
hajza. Ako krvarenje prestane nakon punih deset dana, ona, svakako,
moe i dozvoljeno joj je da uzme tejemum zbog ova dva namaza.
Takoer, dozvoljeno je (njenom muu) imati spolni odnos s njom,
ako se nije okupala, a namaz je postao njena obaveza. To je u sluaju
kada poslije prestanka hajza ostane od namaskog vremena onoliko
koliko je dovoljno kupanje i stupanje u namaz. U ovom sluaju
dozvoljeno je njenom muu da sa njom ima spolni odnos nakon
prestanka hajza, pa makar i prije nego to se okupa. Naravno, uz
postojanje uvjeta za tejemum - nedostatnost vode ili nemogunost
njene upotrebe. Ako bi hajz prestao prije izlaska sunca, onda kada
318 Naravno uz uvjet za tejemum -nedostatnostvode ili nemogunostnjene upotrebe.
169
Alxlulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
ne bude dovoljno vremena za kupanje i poetni namaski tekbir, tada
muu nije dozvoljen spolni odnos sa njom sve dok ne proe vrijeme
podne namaza i nastupi ikindija. Tako smatra El-Birgivi, jer namaz
ne postaje enina obaveza sve dok ne proe njegovo vrijeme i ne
nastupi sljedei namaz (u ovom sluaju ikindija).
Tree: U sluaju kada kod neke ene menstrualna krv potraje tri
ili vie dana i prestane prije nego to je bio njen uobiajni ciklus, ona
e postupati po onome to je predostronije. Kada se radi o namazu
i postu, ona e ih izvravati na nain kako je reeno u sklopu druge
situacije, tojest post i namaz postaju njena obaveza kada do kraja
namaskog vremena i noi uoi posta ostane dovoljno vremena za
kupanje i poetni tekbir. Meutim, ona je duna (vadib joj je)
odgoditi taj namaz sve do perioda namaskog vremena kada ga je
mustehab obaviti, dok je u sluaju prestanka hajza poslije uobiajnog
trajanja mustehab odgoditi klanjanje namaza. A to se tie spolnog
odnosa, on nije dozvoljen sve dok ne proe ustaljeni broj dana njenog
. hajza, makar se i okupala prije toga, jer se krv u veini sluajeva
ponovo pojavi prije nego to proe ustaljeni broj dana. Tako bi se
predostronost ogledala u nepristupanju spolnom aktu. El-Birgivi
je pojasnio kako u ovoj situaciji treba postupiti predostroenije,
kazavi: Ako je njen uobiajeni hajz bio deset dana, pa (sljedei
put) krvarenje potraje tri dana, a zatim se u sljedeih est prekine,
njenom muu nije dozvoljeno da sa njom spolno opi, sve dok ne
proe vrijeme koliko je trajao njen ustaljeni hajz. Preciznije kazano,
spolni akt je mogu nakon to proe deset dana, bez obzira na
injenicu da je osoba obavezna postiti i klanjati u onih est dana
kada nije bilo krvarenja.
Dajuu svoju opasku o ovome, ejh Ibn Abidin kae: Ako bi
ovaj hajz bio trei po redu u periodu iddeta, njeni opozivi razvod
braka bio bi prekinut, a ona se nee udati za drugog iz
predostronosti. Usvari, ako bi ena bila u opozivnom razvodu
braka (red'a), njen iddet bi se zavrio sa zavretkom ona tri dana
koliko je imala hajz. Poslije toga, njen mu je ne bi mogao vratiti.
170
PROPISI O ISfOI
Ako bi je, ipak, vratio u toku est dana u kojima nije imala krvarenje,
ona mu ne bi bila dozvoljena (kao ena), osim ako bi se krvarenje
ponovo pojavilo desetog dana, pa ponovo prestalo nakon to proe
taj dan u potpunosti, ili potraje vie od deset dana. Tada e ona hajz
raunati onoliko koliko je on kod nje uobiajeno trajao, to je deset
dana. Tako bi vraanje ene bilo ispravno, jer se dogodilo u roku
treeg hajza koji ulazi u period iddeta. Osim toga, toj eni nije
dozvoljeno udati se za drugog iz predostronosti, sve dok ne proe
cijeli period njenog prethodnog ciklusa. Njenom drugom muu (ako
se uda) nije dozvoljeno da sa njom ima spolni odnos, osim ako se
kod nje ne pojavi krv sve dok ne proe period uobiajenog ciklusa.
To je stoga to time valjanost branog ugovora (akd) postaje jasna,
jer je sklopljen nakon potpunog isteka iddeta. Zato je njenom muu
dozvoljen spolni odnos sa njom nakon to proe deset dana.
U sluaju posta, duni smo primijetiti jednu veoma vanu stvar.
Ako uobiajeni ciklus kod ene traje deset dana, a jedanput prestane
nakon tri dana, ona je tada obavezna klanjati i postiti na nain koji
smo prethodno spomenuli. Ako bi se, naprimjer, kod nje krvarenje
ponovo pojavilo nakon etiri dana, pokazalo bi da njen hajz nije
zavren, te da se dani koje je postila broje u hajz i post u tim danima
nije valjan. Zbog toga, ona je duna napostiti te dane.
etvrto: Ako krvarenje prestane prije nego to prou tri dana,
osoba e klanjati, ali je obavezna ekati period do pred kraj namaskog
vremena u kome je mustehab klanjati, ne ekajui vrijeme kada je to
mekruh. Ona e se abdestiti i klanjat e ako se krv ne bi pojavila
ponovo. Ovo miljenje se navodi u Ed-durru)l-muhtaru. Primjetno
je ovdje da se abdest uzima samo nakon krvarenja, koje je prestalo
prije nego to su prola tri dana, na onoliko vremena za koliko se
moe obaviti namaz. Namaz, meutim, ne bi bio ispravan bez
kupanja, ako bi krvarenje potrajalo puna tri dana ili vie, jer bi postalo
sigurno da je to hajz, zbog perioda trajanja krvarenja. Pitanje koje se
ovdje postavlje jeste da li je ena obavezna odgoditi kupanje i namaz
sve do kraja perioda namaskog vremena u kome je mustehab klanjati?
17 1
Da, ona je duna to uiniti ako krvarenje prestane prije nego to
proe vrijeme trajanja njenoga uobiajenog ciklusa. Ali, ako se to
desi nakon punog vremena trajanja ciklusa, tada je to mustehab,
kako se navodi u Reddul-muhtaru. Po pitanju posta, propisi nalau
da ena zaposti, ako krvarenje prestane nou nakon trajanja dugog
manje od tri puna dana. U sluaju da ono prestane danju, ona e se
poistovijetiti sa postaima, pa e ostatak dana postiti iz potovanja
prema ramazanu. Pojanjavajui gore reeno, alim Ibn Abidin u svom
Komentaru traktata o hajzu kae: Ako bi kod neke ene uobiajeno
bilo da tokom ciklusa jedan dan ima krvarenje, a jedan nema, sve
dok ne proe deset dana, ona e postupiti ovako: kada se kod nje
pojavi prvo krvarenje, nee ni klanjati ni postiti. Kada se ono prekine
poslije drugog pojavljivanja, uzet e abdest, klanjat e i postiti. Kod
treeg, ona e ostaviti namaze i post ako vidi krv, a etvrti put, kada
se prekine krvarenje, okupat e se i klanjati. Tako e nastaviti initi
kad god se krvarenje prekine, tojest kupat e se i klanjati, sve dok ne
proe deset dana.
Produivanje krvarenja
Ovo stanje definira Ibn Abidin u Komentaru El-Bir,givijevog
traktata, gdje kae: Toje produavanje i nastavljanje krvarenja preko
najdueg perioda trajanja (hajza). A najdui period hajza je deset
dana. Nastavljanje krvarenja preko uobiajenog moe se desiti kod
one ene koja je prvi put dobila hajz, kao i kod one koja ga je ve
imala.
Produavanje krvarenja kod ene kojoj nije prvi put da dobije hajz
Ako se kod ene, kojoj nije prvi put da dobije hajz, krvarenje
nastavi i pree najdui period trajanja hajza, njen period istoe i
hajza brojat e se onoliko koliko je bilo uobiajeno. Ona e svoj
uobiajeni period istoe i hajza smatrati mjerodavnim u svim
propisima, uz uvjet da uobiajeni period bez krvarenja bude manji
1 72
PROPISI O ISTOI
od est mjeseci. Ako bi taj period bio vei, ona ga nee smatrati
mjerodavnim. Alim Ibn Abidin pojanjava razlog toga miljenja,
rijeima: To je zbog toga to je taj period istoe (bez krvarenja)
manji od najkraeg uobiajenog perioda trudnoe. A, poznato je,
najkrai period trudnoe traje est mjeseci.
Uenjaci u odreivanju perioda istoe ene u ovakvoj situaciji
imaju nekoliko stanovita, a najargumentiranija su sljedea dva:
l) Period trudnoe kod ene raunat e se est mjeseci manje
jedan trenutak, kako bi bila ostvarena razlika izmeu perioda istoe
u trudnoi, uobiajene istoe (izvan trudnoe) i hajza.
2) Period istoe kod ene raunat e se dva mjeseca i na tome
se temelji fetva, jer je to lake za muftiju i ene.
Produavanje krvarenja kod ene koja prvi put dobiva hajz
Ono se moe javiti u etiri oblika, kako to stoji u El-Birgivijevom
Traktatu o hajzu.
Prvi oblikje kada se krvarenje kod djevojke nastavi od momenta
njenog dobivanja punoljetnosti. U ovom sluaju, njen hajz e se
raunati deset dana od poetka, a period istoe dvadeset dana i tako
e stalno biti. Ako bi bila u nifasu, on e se raunati etrdeset dana,
dok e dvadeset dana poslije njega biti period istoe, jer se ne mogu
spojiti nifas i hajz. tavie, izmeu toga dvoga mora biti puni period
istoe, a poto je on izmeu dva hajza raunat dvadeset dana, neka
konsenkventno tome bude raunat kao srednji period izmeu nifasa
i hajza.
DrDrugi oblik je kada se kod ene pojavi nemjerodavna krv, kao i
istoa. Nemjerodavna krv je ona koja potraje vie od deset dana,
dok je nemjerodavna istoa ona koja potraje manje od 1 5 dana. U
tom sluaju ona nee raunati (ubrajati u ciklus) krv koja se kod nje
pojavila, kako bi na osnovu nje kod djevojke bio ustanovljen ciklus.
Naprotiv, njen hajz e biti deset dana od trenutka pojavljivanja krvi,
makar samo formalno-pravno, dok e njen period istoe biti dvadeset
173
dana. Tako e stalno raunati sve dok se kod nje ne uspostave ispravni
periodi hajza i istoe.
Pojanjenje:
Ako pretpostavimo da se kod djevojke u pubertetu pojavi krv i
potraje jedanest dana, pa se prekine i taj prekid traje etrnaest dana,
a potom se ponovo pojavi i tako se nastavi, njen hajz je tada deset
dana, a period istoe dvadeset dana. Ranije smo razjasnili da se
nepotpun period istoe izmeu dva krvarenj a tretira kao
kontinuirano krvarenje.
Stoga, ova djevojka e biti kao ona kod koje krv kontinuirano
curi od momenta kada je postala punoljetna, pa e njen hajz biti
deset dana, od ukupno jedanaest, koliko joj je prvi put krvarenje
trajalo, dok e period istoe biti dvadeset dana.
Ovako e biti ako period istoe nije mjerodavan (ako je
nepotpun), tojest manji od petnaest dana. Meutim, ako bude
petnaest i vie dana, ali pomijean sa istihazom, u tom sluaju problem
ima opirnije obrazloenje.
Prije nego to razloimo ovo pitanje, neophodno je da ga
pojednostavimo sljedeom slikom:
Pretpostavimo da se kod poetnice pojavi krv u trajanju od
jedanaest dana, zatim bude period istoe u trajanju od petnaest
dana, a zatim se krvarenje kontinuirano nastavi. Prvo krvarenje
(jedanaest dana) je nemjerodavno, jer je trajalo vie od deset dana.
Period istoe je ispravan formalno, ali je pravno neispravan, jer
je na njegovom poetku bilo krvarenje, a to je onaj jedan dan preko
deset. Taj dan nikako ne ulazi u hajz, jer je najdui period hajza
samo deset dana, a ovaj dan je uao u period istoe. S obzirom na
to da je u svom poetku period istoe bio pomijean sa krvarenjem,
to se ne moe smatrati njenim ustaljenim ciklusom.
U Komentaru traktata o hajzu ejh Ibn Abidin kae:
Da se zakljuiti da nemjerodavno krvarenje ini period istoe
izmeu dva krvarenj a nemj erodavnim . Ono se ini poput
1 74
PROPISI O ISTOI
neprekidnog krvarenja, pa ena postaje kao ona koja je svoj prvi
ciklus poela sa kontinuiranim krvarenjem, to znai da je njen hajz
deset, a period istoe dvadeset dana. Medutim, ako ukupan zbir
krvarenja i istoe ne prede trideset dana, to e se raunati od
momenta kada se krv kod nje prvi put pojavila. Ako bi taj zbir bio
vei, to e se raunati od poetka stvarnog kontinuiranog krvarenja.
Tako e sve izmedu prve menstrualne krvi i kontinuirane krvi biti
period istoe. Smisao ovoga stava je moda u tome to je uobiajeno
da kod veine ena periodi hajza i istoe ne prelaze mjesec dana,
niti traju krae. Zbog toga, u situaciji kontinuiranog krvarenja hajz
se rauna deset dana, a period istoe ostatak mjeseca, tj. dvadeset
dana, bez obzira na to da li ena prije kontinuiranog krvarenja imala
nemjerodavni period krvarenja i istoe ili nije imala nita. Medutim,
ako period istoe bude samo simboliki nemjerodavan, a zajedno
sa periodom krvarenja prede trideset dana, tada e se ona krv preko
deset dana, zajedno sa cijelim periodom istoe poslije nje, smatrati
njenim periodom istoe, a ne samo dvadeset dana. Zatim e se poeti
raunati hajz deset, a period istoe dvadeset dana od poetka
nastavljanja (kontinuiranog) krvarenja. Kao pojanjenje ovoga navest
u sljedea dva primjera koja je spomenuo El-Birgivi u svom Traktatu:
l. Primjer adolescentkinje kod koje krvarenje potraje jedanaest,
a period istoe petnaest dana, poslije ega se krvarenje ponovo
nastavi. U ovom sluaju primjetna su dva detalja:
a) period istoe je valjan sutinski, a nemjerodavan formalnopravno, jer se jedanaesti
dan krvarenja ubraja u period istoe.
b) ukupni zbir krvarenja i istoe prije nastavljanja krvarenja,
manji je od trideset dana: 11+15=26. Zbog toga, pravni tretman te
ene je poput one kod koje je krvarenje neprekidno od momenta
prvog pojavljivanja. To znai da se njen hajz broji deset dana od
poetka pojavljivanja, dok je period istoe dvadeset dana i tako e i
ostati sve dok se krvarenje nastavi.
175
2. Primjer adolescentkinje kod koje se pojavi krvarenje i potraje
jedanaest dana, nakon ega krv prestane u trajanju od dvadeset dana,
poslije ega se krvarenje nastavi.
Primjetno je da i u ovom sluaju postoje dva detalja:
a) period istoe je sutinski ispravan, ali je formalno-pravno
nemjerodavan, jer zapoinje krvarenjem.
b) ukupan period istoe i krvarenja vei je od trideset dana:
1 1 +20=31. Na osnvu ovako utvrenog stanja, moe se konstatirati
da je prvi hajz ove enske osobe deset dana, dok jedanaest dana
krvarenja ulazi u period istoe, koji je u ovom sluaju dvadeset i
jedan dan. Poslije toga, od momenta stvarnog nastavljanja krvarenja,
odreivat e se deset dana kao period hajza, a dvadeset dana kao
period istoe, i tako sve dok traje ovakvo stanje.
Trei oblik je kada kod ene bude ispravan period krvarenja, a
nemjerodavan period istoe. U tom sluaju, samo se ovaj period
krvarenja smatra njenim ustaljenim ciklusom i ona e se prema njemu
odreivati u sluaju da krvarenje bude neprekidno. Tada e se ostatak
mjeseca raunati kao njen period istoe. Slino tome, ako bi kod
ene, koja je prvi put dobila hajz, krvarenje potrajalo pet, a period
istoe etrnaest dana, nakon ega se krvarenje nastavilo, njen hajz
e biti pet dana, a period istoe ostatak mjeseca,. tj . dvadeset pet
dana. Ona e klanjati jedanaest dana od momenta kada se krvarenje
nastavi, kao dopuna periodu istoe, zatim pet dana nee klanjati, a
potom e se okupati i klanjati dvadeset pet i dana, i sve tako. Ovako
se tretira sluaj kada period istoe bude samo simboliki
nemjerodavan, kao kada bi ena koja prvi put dobiva hajz imala
krvarenje tri dana, poslije ega bi uslijedilo petnaest dana istoe,
onda jedan dan krvarenja, pa poslije ega nastupi period istoe od
petnaest dana, nakon kojeg se krvarenje nastavi. Ovaj jedan dan
krvarenja bio je u sredini izmeu dva podjednaka perioda istoe i
on je uinio da to samo simboliki nisu, jer ne ulazi u hajz, ve u
period istoe. Stoga, prva tri dana su hajz, a trideset i jedan dan je
period istoe. Poslije toga, ona e zapoeti raunati svoj ciklus od
1 76
PROPISI O ISTOI
poetka nastavljanja krvarenja, pa e tri dana raunati kao hajz, a
dvadeset i sedam kao period istoe i to e biti njen ustaljeni ciklus.
Time je ovom i prethodnom sluaju ustanovljen isti tretman u vezi s
utvrivanjem uobiajenog mjesenog ciklusa kod ene u sluaju
neprekidnog krvarenja. Ako bi, meutim, drugi period istoe, koji
je imala prije nastavljanja neprekidnog krvarenja, bio manji od
petnaest dana, tada bi se tretman razlikovao u odnosu na prethodno
utvreni. To je zato to je ono vrijeme nakon prvih petnaest dana, a
u kojem je imala krvarenje, mogue smatrati periodom hajza.
Ako bi adolescentkinja imala tri dana krvarenje, nakon kojeg je
nastupio period istoe u trajanju od petnaest dana, pa jedan dan
krvarenja, potom period istoe u trajanju od etrnaest dana i,
napokon, krvarenje se nastavilo u kontinuitetu, prva tri dana raunat
e kao hajz i krvarenje je mjerodavno. Petnaest dana poslije toga je
mjerodavan period istoe, jedan dan poslije toga zajedno sa sljedea
dva dana jesu hajz, poslije ega se rauna period istoe u trajanju od
petnaest dana. U tih petnaest dana ulazi dvanaest dana u kojima nije
bilo krvarenja i tri dana od trenutka kontinuiranog krvarenja. Zbog
toga, ova adolescentkinja klanjat e tri dana na poetku kontinuiranog
krvarenja, zatim e se sljedea tri dana smatrati da ima hajz i nee
klanjati, nakon ega e se okupati i klanjat e sljedeih petnaest dana.
Tako e i poslije toga postupati, pa e hajz raunati tri dana, a period
istoe petnaest dana.
etvrti oblik je kada adolescentkinja stekne punoljetstvo
trudnoom. Treba napomenuti da adolescentkinja postaje punoljetna
pojavomhajza ili trudnoom ili godinama, tojestkada napuni petnaest
godina lunarnog kalendara. U sluaju da postane punoljetna
trudnoom, nakon koje se porodi, pa se krvarenje kontinuirano
nastavi i ne imadne mjerodavan period istoe poslije poroaja, te
joj proeperiod nifasa (od etrdeset dana), njenperiod istoe raunat
e se dvadeset dana poslije, dok e hajz biti deset dana poslije toga.
Na ovakav nain ona e raunati svoj ciklus sve dok je krvarenje
kontinuirano.
177
Kada ona rodi dijete, a krvarenje (nifas) potraje etrdeset dana,
pa ako poslije toga ne bude krvarenja u trajanju od petnaest dana, a
zatim se kontinuirano nastavi, njen hajz e biti deset dana od
momenta nastavljanja krvarenja, a period istoe sljedeih petnaest
dana. To znai da e se ona u procjeni svog ciklusa oslanjati na period
istoe, uz uvjet da taj period bude ispravan, tojest petnaest i vie
dana. Ona e se na njega oslanjati i ako bude esnaest dana, pa sve
do dvadeset i jednog dana. U potonjem sluaju, ona e svoj hajz
raunati devet, a period istoe dvadeset i jedan dan. A kad god se
period istoe povea, smanjit e se period hajza za onoliko dana
koliko je povean period istoe, sve dok hajz ne doe na tri, a period
istoe na dvadeset i sedam dana. Potom, njen hajz e raunati prvih
deset dana, u sluaju kontinuiranog krvarenja, dok e period istoe
brojati onoliko dana koliko je bio prije ove situacije, bez obzira na
to koliko trajao. Suprotna tome je situacija kada period istoe bude
nepotpun (manji od petnaest dana), pa e se, nakon to proe period
nifasa (etrdeset dana), raunati dvadeset, a hajz deset dana, jer je
ona poput ene koja je rodila i kod nje od poetka postoji
kontinuirano krvarenje. Ako bi njen period istoe, koji se pojavi
poslije nifasa, bio potpun, tojest bude trajao petnaest dana i vie, a
nifas se, naprimjer, povea na etrdeset i jedan dan, on e simboliki
biti neispravan, jer se ujednom njegovom danu, u kojem ima obavezu
klanjanja namaza, pojavila krv. Zbog toga, ovaj period istoe ne
moe biti mjerodavan kao uobiajeni, pa e se njen hajz i period
istoe raunati u skladu sa sljedeim obrazloenjem:
Ako se desi da, izmeu kraja perioda nifasa (etrdeset dana) i
poetka kontinuiranog krvarenja od dvadeset dana, naprimjer,
krvarenje potraje jo pet ili est dana (45 ili 46), poslije ega ono
prestane u trajanju od petnaest dana, a zatim se nastavi, hajz e se
raunati deset dana od poetka tog kontinuiranog krvarenja, dok e
period istoe biti dvadeset i to e biti uobiajni ciklus. Meutim,
ako izmeu nifasa i momenta kada je nastavljeno krvarenje bude
manje od dvadeset dana, kao da se krvarenje poslije dvadeset dana
178
PROPISI O ISTOI
nastavilo jo dan ili dva, svoj period istoe ena e nadopuniti tako
to e od momenta nastavljanja krvarenja dodati onoliko dana koliko
je potrebno da bi se napunilo dvadeset. Nakon toga, hajz e se
smatrati deset dana, a period istoe dvadeset, i sve tako dok traje
krvarenje.
ena sa zbunjujuim stanjem (el-muhajjire)
To je ena koja je zaboravila na svoj ciklus nakon to se krvarenje
kontinuirano nastavilo . Stanje ove ene oznaeno je participom
aktivnim, jer ona zbunjuje (dovodi u nedoumicu) muftiju. Takoder,
za nju se kae i el-muhajjere, u participu pasivnom, jer je i ona zbunjena
i u nedoumici zbog svog zaborava. Za nju se jo kae el-mudille, jer je
zagubila znanje o svom ciklusu. Pitanja vezana za ovu enu spadaju u
najsuptilnija i najtea pitanja hajza i javljaju se u mnotvu formi i
partikula. Zbog toga, ena je obavezna pamtiti vrijeme i vremensko
trajanje svog ciklusa. ejh Ibn Abidin u svom Komentaru traktata o
hajzu kae: ena je obavezna pamtiti svoj uobiajeni ciklus hajza,
nifasa i istoe, njihovo vremensko trajanje i rasporede u toku mjeseca.
Pa, ako bi poludila, izgubila svijest ili bila nemarna u pamenju ciklusa
i zbog svoje poronosti ne bi pridavala panju svojoj vjeri, pa zaboravila
svoj ciklus, te se krvarenje kod nje pojavilo u kontinuitetu, ona je
obavezna, nakon to se osvijesti ili pokaje, da se potrudi da
pretpostavkom odredi svoj ciklus, kao to se postupa u sluaju kada
ovjek ne moe tano odrediti pravac Kible ili broj rekata koje je klanjao.
Ako svojom pretpostavkom uspije odrediti vrijeme i trajanje ciklusa,
tako e i postupati. U protivnom, ona e gledati da u erijatskim
propisima postupa po onome to je predostronije.
Uzimajui u obzir mnotvo miljenja i stavova oko ove mes'ele,
uenjaci, Allah im se smilovao, podrobno su je obradili u opirnim
fikhskim djelima i sa punom panjom, neumorno i strpljivo,
pojanjavati njene propise. Neka ih Allah nagradi najboljom
nagradom!
179
Ja u se u sljedeim redovima zadovoljiti time to u spomenuti
fragment, koji spominje alim Et-Tahtavi, Allah mu se smilovao, u
svojoj Glosi na Meraki'l-felah: Ja u prepustiti razgranate oblike te
mes'ele i pojanjavanje sitnih detalja vezanih za njene propise opirnim
fikhskim djelima, s tim to u init sitne intervencije, pojanjavajui
nedovoljno jasne rijei.
Et-Tahtavi, Allah mu se smilovao, kae: Ona, tojest ena koja
je zaboravila svoj ciklus, moe biti u tri stanja i to: da smetne sa
uma samo broj dana svoga ciklusa, ili samo njegovo vrijeme, ili oboje
zajedno. Govor o tome iznosim u tri take:
Prva, kada zaboravi broj dana ciklusa, a znadaje njen hajzjedanput
u jednom mjesecu. Tada e ona u toku prva tri dana zbog krvarenja
ostaviti namaze, jer je sigurna da je to hajz. Nakon toga, kupat e se za
svaki namaz sedam dana, jer nije sigurna da li je u stanju hajza, istoe
ili izlaska iz hajza. Zatim e se u narednih dvadeset dana abdestiti za
svaki namaz, zbog toga to je sigurna da je ista i njen mu moe sa
njom spolno opiti, u danima za koje je sigurna da je ista.
Druga, kada smetne sa uma raspored ciklusa u mjesecu. Pa, iako
bi znala da je broj njenih dana, dana hajza, bio tri, ali nije znala
njihovo vrijeme u mjesecu, ona e prva tri dana u mjesecu klanjati
uzimajui abdest za svaki namaz. To je zbog dileme da li je u hajzu
ili periodu istoe. Nakon toga, ona e se tokom sljedeih dvadeset
i sedam dana kupati za svaki namaz, zbog nasluivanja da bi svakog
asa mogla izai iz hajza.
Trea, zaboravljanje i jednog i drugog zajedno. Osnova
postupanja u ovom sluaju je da e ena, kada bude sigurna da je u
toku nekog namaskog vremena postala ista, klanjati sa abdestom,
postiti i spolno opiti. A ako bi u toku nekog namaskog vremena
posumnjala na to da li ima hajz ili je ista, trait e ono to je
sigurnije, tojest potrudit e se da razlui haj z od istoe. Ali, ako
ne bi mogla da odredi u kojem je periodu, hajza ili istoe, klanjat
e, ali e se za svaki namaz okupati, zbog mogunosti da to bude
vrijeme kada bude izlazila iz hajza. S druge strane, ako bi stalno bila
180
PROPISI O ISTOI
u neodumici i ne bi imala odreeni stav, kupat e se prije svakog
namaza, ali ovo stanovite nije prihvaeno. Nije joj dozvoljeno da
ima spolni odnos u situacijama kada nije sigurna da li ima hajz ili je
ista. Takoder, nee joj se odrediti taan broj dana bajza, niti period
istoe, nego e ona, u vezi sa erijatskim propisima, postupati onako
kako je predostronije. To znai da e klanjati samo namaze koji su
farz, vadib i potvreni suneti, dok nee klanjati dobrovoljne namaze.
Takoder, ona nee postiti dobrovoljni post, a na prva dva rekata u
namazu uit e onoliko iz Kur'ana koliko je farz i vadib, tojest
uit e na prva dva rekata Fatihu i kratku suru, a na zadnja dva, po
pretenijem miljenju, samo Fatihu, jer je ona sunnet.
I nee ulaziti u damiju, niti e uiti Kur'an osim u namazu i
nee ga doticati. Ona e, meutim, postiti u ramazanu, a zatim e
napostiti dvadeset dana, ako zna da se kod nje hajz pojavljuje nou.
Ako zna da se pojavljuje danju, napostit e dvadeset i dva dana, jer
najvie to moe od posta biti neispravno u ovoj situacijijeste jedanaest
dana, pa e dupli broj dana napostiti iz predostronosti. A ako ne bi
nita znala, zapravo, ne bi znala da li se njen hajz pojavljuje nou ili
danju, veina uenjaka je na stanovitu da treba napostiti dvadeset
dana. Fetva, koja se izdaje u vezi s njenim ciklusom, jeste da se period
istoe smatra dva mjeseca, a hajz deset dana.
II. NIFAS
l. Jezika definicija pojma
Autor El-Kamusa kae: Ennifas, sa kesrom, znai poroaj . Kada
se ena porodi, za nju se kae nufesa' i nefsa'.
Definicija u erijatskom pravu
U djelu Merakilfelah se kae: To je krv koja se pojavljuje nakon
poroaja ili nakon to iz maternice izae vei dio novoroenetova tijela.
181
Gore se misli na izlazak krvi kroz vaginalni otvor. Ako bi dijete
bilo izvaeno kroz neki drugi otvor, i to bude popraeno krvarenjem,
ena nee biti u nifasu, kako to smatra Et-Tahtavi. Takva ena e se
tretirati kao ona koja na sebi ima neku ranu.
Uz to, predostronije je postupiti po stanovitu Ebu Hanife koji,
openito, sam in poroaja smatra nifasom. To znai da je svejedno
da li dijete izae na vaginalni ili neki drugi otvor, bilo to popraeno
krvarenjem ili ne.
Uvjet je, meutim, da se krvarenje pojavi odmah nakon to izae
dijete u cijelosti ili vei dio njegovog tijela. Tako, recimo, ako bi
dijete izalo na pravilan nain, tako da prvo izae glava, vei dio
tijela e biti kada izau njegova prsa. A ako bi dijete izalo naopake,
tako da prvo izau noge, vei dio tijela bi bio sa izlaskom pupka.
erijatski tretman nedonoeta (es-sikt)
v
Sejh Ibn Abidin definira ovo pitanje rijeima: To je kada dijete
bude pobaeno iz utrobe majke sa jasno izraenom tjelesnom konstitucijom. U takvom
sluaju ena bude u stanju nifasa. A ako nedonoe
ne bi imalo izraene tjelesne konture, ono se ne bi tretiralo kao es-sikt
i ena tada ne bi bila u nifasu. Krv koja se tada pojavi smatra se hajzom,
ako ispunjava uvjete hajza. U suprotnom, to je istihaza.
Dakle, u sluaju nedonoeta uvjetuje se da su na njemu vidljive
samo neke tjelesne konture, kao to su kosa, nokti, ruka, noga ili
prst, a nije uvjet da cijela tjelesna konstitucija bude izraena.
Kada se moe prepoznati konstitucija nekih organa kod embrija?
Doslovno znaenje asnih hadisa, navedenih u Muslimovom
Sahihu, u poglavlju O naravi formiranja ljudskog bia u utrobi majke,
ukazuje na to da se oblik embrija poinje ukazivati, otprilike, nakon
etrdeset dana od momen.ta zaea.
Jedan od tih hadisa je i onaj kojeg biljei Muslim u svom Sahihu,
a prenosi ga Huzejfe bin Esid el-Gifari, koji je uo Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, da kae:
182
PROPISI O ISTOI
\A'J - -- :. ,-- - -J .i: \A- Jr- ,- . .i, uu - - - ll:J . -U . -J J U t- 8l:;j,:,v .
.rt .) - l'', l
) ) )
Kada proe etrdeset noi nakon to se kap sjemena ubaci u
rodnicu, Allah poalje meleka koji uoblii zametak i formira mu ui,
oi, kou, meso i kosti. . .
Vjerovjesnik, s.a.v.s, u ovom asnom hadisu, opisuje genezu
formiranja organa kod embrija, a ona se potpuno podudara sa onim
to tvrde uenjaci iz te naune oblasti. Oni kau da na kraju este
sedmice ( 42 dana) zametak dostigne kulminaciju svojih aktivnosti u
formiranju organa, a to je ujedno i vrhunac kritinog perioda koji
traje od etvrte do osme sedmice . Pojavljivanje meleka u ovom
periodu samo je znak njegove vanosti. Inae, on je stalno prisutan
i pazi na ljudski zametak u svim njegovim etapama razvoja: u periodu
kada je kapljica sperme, grudica zgruane krvi i komad mesa. Melek
se javlja u ovom periodu, kako bi izdvojio konture i oblikovao
zametak, izdvojio ui, oi, meso, kou, kosti. . . Nakon toga odredi
se spol embrija, muki ili enski, u ovisnosti od toga kako mu se
naredi i lijezda biva transformirana u jajnik ili sjemenik. Dokaz za
to je nedonoe koje pobaci ena prije prirodnog poroaja, na kome
se prije isteka sedme i poetka osme sedmice ne moe vidjeti genitalna
lijezda.319
Blizanac (et-tev'em)
Et-Tev'em je pojam kojim se oznaava dijete koje je zajedno sa
drugim majka nosila u utrobi. Ako bi ona rodila, istovremeno, dvoje
ili vie djece, nifas e se raunati od trenutka roenja prvog, uz uvjet
da izmeu roenja dva djeteta ne bude perioda od est mjeseci. U
sluaju da tako bude, tada se drugo dijete rauna kao nova trudnoa.
Ako ena rodi drugo dijete prije nego to istekne njen uobiajeni
period nifasa, tada se krv koju vidi nakon njega rauna kao krv nifasa
319 Vidi: Halkul-insan bejnet-tibbi vel-Kur'an.
183
i to e i ostati sve dok ne proe njegov uobiajeni period trajanja. A
ako ona rodi drugo dijete poslije perioda nifasa od roenja prvog
djeteta, krv koja se poslije njega pojavi bit e tretirana kao krv hajza,
ako ispunjava njegove uvjete. Najspecifinije je, svakako, da izmeu
toga dvoga bude puni period istoe, tojest petnaest dana. U
protivnom, to je istihaza.
Meutim, ako bi ovo eni bio prvi sluaj nifasa, drugo krvarenje
bi spadalo u njen nifas od prvog djeteta, ako ono ulazi u period od
punih etrdeset dana ili manje. U protivnom, to spada u hajz ako
ispunjava uvjete hajza. U suprotnom, to je istihaza.
Vremensko trajanje nifasa
Nema granice za najkrae trajanje nifasa. To je zato to se desi
da se neke ene porode, a da pri tome uope ne bude krvi. Postavlja
se pitanje tretiranja ene kojoj se desi takav poroaj, odnosno pitanje
njenoga nifasa.
Po prihvaenom stanovitu, raunat e se da je ona imala nifas,
kako se navodi u djelu Ed-Durrul-muhtar. Na temelju toga stanovita,
ona je duna okupati se. Ovo je u skladu sa stavom imama Ebu
Hanife, koji smatra da je ena samim poroajem poela biti u stanju
nifasa, to smo ranije prezentirali.
Najdui period nifasa je etrdeset dana. Biljee Ebu Davud,
Tirmizi i drugi da je Ummu Seleme rekla:
. - y.- . .) .. t . , ' . J - - JJ , IS' t-- JJI J ' J-.) - .1.e. .......- ie. r s. :;:u
.;..oJ :lS
.. .. .. ' '
Za vrijemeAllahovog Poslanika, s.a.v.s., ene su u nifasu ostajale
etrdeset dana. Buharija se pozitivno i pohvalno izrazio o stepenu
autentinosti ovoga hadisa, dok je Nevevi rekao: Hadis je hasen
(dobar) i takvim ga je okarakterizirao Hakim.
Darekutni i Ibn Made biljee od Enesa da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., odredio da ene u nifasu ostanu etrdeset dana, osim u sluaju
kada bi prije toga postale iste.
184
PROPISI O ISTOI
l .s) tl }cl) ) JJ1 4lt.f
. cll
Ovaj hadis je prenesen u nekoliko verzija koje nisu bez kritika,
ali zbog njihovog velikog broja hadis se penje na stupanj dobrog
(hasen) hadisa.
Ovo je bilo miljenje u vezi s trajanjem nifasa. to se tie njegovog
uobiajenog trajanja kod ena, ono se ustanovljava samo jednim
pojavljivanjem, te varira poput hajza. Tako e ena, koja prvi puta
ima nifas i kod koje krvarenje prestane prije isteka etrdeset dana,
initi isto to ini ena koja prvi puta ima hajz, ako se kod nje krvarenje
prekine prije isteka perioda od deset dana. Dakle, ona e se okupati,
klanjat e i postiti iz predostronosti. Ako bi se kod nje krvarenje
povratilo prije nego to proe punih etrdeset dana, onda e cijeli
period raunati kao nifas. Zato e ona ponovo postiti dane koje je
postila nakon to je prestalo krvarenje, jer njen post e biti pokvaren
nakon to se krvarenje povrati, zato to je postalo jasno da je to bio
nifas.
Period bez krvarenja u toku nifasa
Nifas je poput hajza i kod njega se ne uvjetuje kontinuiranost
krvarenja (u cijelom periodu) . tavie, ono se ponekad prekida i taj
se prekid tretira kao kontinuirano krvarenje, makar ono potrajalo
tokom veeg perioda nifasa. ejh Ibn Abidin kae:
Period prestanka krvarenja u granicama etrdeset dana nifasa
ne razdvaja dva perioda krvarenja, bez obzira na to da li ono trajalo
petnaest dana, vie ili manje. Krvarenje koje je bilo na poetku i na
kraju perioda nifasa smatra se kao kontinuirano krvarenje. Ovo je
stav Ebu Hanife i na tome se temelji fetva. Po miljenju dvojice
njegovih uenika, Ebu Jusufa i Muhameda, period prestanka krvarenja
u trajanju od petnaest dana razdvaja dva ciklusa krvarenja. Tako, ako
bi kod neke ene nakon poroaja krvarenje trajalo jedan dan, poslije
toga prestalo u trajanju od trideset dana, pa se ponovo pojavilo u
185
trajanju odjednog dana, njih dvojica smatraju da se samo prvo krvarenje
(jedan dan) ubraja u nifas. (S druge strane, Ebu Hanife smatra da se
svih etrdeset dana ubrajaju u nifas.) Ako bi se kod ene, koja je postala
punoljetna inom trudnoe, nakon poroaja, pojavilo krvarenje u
trajanju od pet dana, poslije ega bi se prekinulo petnaest dana, a
zatim se ponovo pojavilo u trajanju od pet dana, pa ponovo prekinulo
petnaest dana, a onda se nastavilo u kontinuitetu, Ebu Hanife smatra
da je njen nifas (prvih) dvadeset i pet dana, dok njih dvojica smatraju
da je nifas prvih pet dana, a drugih pet dana (krvarenja) je hajz.
Period bez krvarenja izmedu hajza i nifasa
Poslije kraja nifasa i poetka hajza koji ga slijedi, mora da bude
potpuni period istoe, u trajanju od petnaest dana i vie. Ako on i
ne bi postojao, onda drugo krvarenje ne bi imalo tretman
kontinuiranog krvarenja.
Ako bi krvarenje u nifasu potrajalo due od etrdeset dana, ena
e, kao i kod hajza, mjerodavnim smatrati uobiajeno trajanje njenog
nifasa, ako joj to nije prvi nifas.
A ako bi joj to bio prvi poroaj, njen nifas e se raunati etrdeset
dana, a sve preko toga istihaza.
Pojanjenje:
Recimo da enin uobiajeni nifas traje trideset dana. Prilikom
zadnjeg poroaja, krvarenje potraje trideset i jedan dan, poslije ega
nastupi period bez krvarenja u trajanju od etrnaest dana, a potom
nastupi hajz. Ona e tada te dane raunati na svoj uobiajeni nain.
To znai da e nifas raunati trideset dana, a onaj jedan dan krvarenja
preko trideset (tojest trideset i prvi dan) dodat e na onih etrnaest
dana bez krvarenja i to e smatrati periodom istoe. Ovako miljenje
se navodi u Reddul-muhtaru.
Opaska:
Gore spomenuti i obraeni propisi vezani za hajz vae i za nifas.
I sve to je spomenuto u vezi s hajzom, kao to je situacija kada se on
186
PROPISI O ISTOI
prekine, zatim kada se nastavi kod ene kod koje se prvi put pojavio,
kao i kod one kojoj je on prvi, vae i za situacije nifasa i nema
potrebe sve to ponavljati.
ISTIHAZA
Filoloki, istihaza, kako je definira uenjak Ibn Abidin, jeste
infinitiv. Tako se kae: Ustuhidat el-mer'etu fe hije mustehada. U
El-Kamusu stoji: El-mustehada(tu) je ena kod koje krv ne istjee
iz mjesta odakle istjee menstrualna krv, ve iz izdvojene vene. Krv
istihaze izlazi na vaginalni otvor, kao i krv hajza i nifasa, izuzev, kako
kau erijatski pravnici; to mjesto porijekla krvi istihaze nije u rodnici,
nego u veni koja je izvan rodnice, a naziva se el-azil (izdvojena vena).
Savremena medicina, meutim, smatra da krv istihaze potie iz
rodnice, ba kao i ona nifasa i hajza. Tako se ovaj stav razlikuje od
stava erijatskih pravnika. Ipak, i jedni i drugi saglasni su da krvistihaze
ne spada ni u hajz ni u nifas, jer ako krvarenje traje manje od tri
dana, to je tada nepotpuni hajz, a ako potraje vie od najdueg perioda
hajza ili nifasa, uzrok joj je neka bolest koja se moe lijeiti.
Ako bismo postupali po stanovitu ljekara, ne bi se promijenili
ve utvreni fikhski propisi istihaze, jer se ljekari slau sa erijatskim
pravnicima da krv istihaze nije ni hajz, a ni nifas.
asni hadisi koji govore o ovom pitanju ne spominju mjesto s
kojeg potjee krv istihaze, a Poslanik, s.a.v.s., samo ju je opisao
rijeima: Toje iz vene.
Muslim biljei predaju u kojoj se od Aie, r.a., prenosi da je
rekla:
Dolaje Fatima bint Hubej V}erovjesniku, s.a.v.s., i upitala:
t.)ut :41t :;,fat;'
'Allahov Poslanie, ja sam ena kod koje krv stalno izlazi i ne
prestaje, pa hou li izostavljati namaze?' Onjoj odgovori:
187
u::.,;.tlJ .. :u r::J1 - Uf .. 3-;Q::JJjw1
., , ..
-
'Ne, nee!, a to je (krv) iz vene i nije hajz. Kada nastupi hajz
izostavlJaj namaze, a kada prestane, saperi sa sebe krv i klanjaJ. '11
Nema sumnje da svaka krv potie iz vene, a hadis nije objasnio
njeno mjesto: da li je unutar rodnice ili izvan nje. Postupanje po
znanstvenim injenicama u ovom sluaju je pree, s obzirom na to
da hadis nije bio precizan.320
Tretiranje krvi istihaze
S obzirom na to da je krv istihaze svaka krv koja izlazi kroz
vaginalni otvor ene, a nije ni hajz, ni nifas, postavlja se pitanje
erijatskoga tretiranja te krvi?
El-Birgivi kae: Istihaza je manje neisto stanje (hadesun asgar},
ba kao to je to krvarenje iz nosa.
Zbog istihaze se ne oslobaa obaveze namaza, niti je zbog nje
zabranjeno postiti ili spolno opiti.
Ako neisto stanje (hades}, makar samo s pravnog gledita, potraje
cijelo vrijeme farz-namaza, tako da ne preostaje dovoljno vremena
za uzimanje abdesta i klanjanje, ono (neisto stanje tj . hades) postaje
isprika, a osoba u tom stanju postaje osoba sa isprikom - sahibi uzr.
Na temelju ovoga stava, ena sa istihazom e se okupati onda
kada se utvrdi da je izala iz hajza ili nifasa, a zatim e se abdestiti i
klanjati poput osobe sa isprikom. Naravno, treba da ispunjava uvjete
isprike . Jedan od njih je kontinuirano krvarenje tokom cijelog
vremena jednog farz-namaza, kao to je ve ranije reeno. A ako ne
postoji ovaj uvjet, ona nije osoba sa isprikom (sahibi uzr) i obavezna
je abdestiti se i klanjati onda kada se krvarenje prekine.
320 El-erbe'un el-'ilmijje.
188
PROPISI O ISTOI
Ako bi ena mogla zaustaviti krv, stavljajui higijenski uloak u
unutranjost vagine, da li je to obavezna i uiniti?
Da, obavezna je to uiniti i time prestaje biti osoba sa isprikom.
El-Birgivi kae: Ako bi osoba sa isprikom bila u stanju zaustaviti
krv (i drugo) nekim povezom i slino, to je obavezna i uiniti i time
vie ne bi bila osoba sa isprikom. Tako nije u sluaju hajza.
Takoder, tako nije ni u sluaju nifasa. erijatski tretman hajza i
nifasa ustanovljava se prvim pojavljivanjem krvi, makar se ona
zaustavila higijenskim ulokom, naprimjer. Tako je i kada mukarac
izbaci malo sperme, a sprijei izlazak ostatka. Tim sprjeavanjem ne
nestaje stanje denabeta (neistoe), za razliku od istihaze. Jer, ako
je mogue zaustaviti krv istihaze, tada prestaju propisi vezani za nju,
kako kae uenjak Ibn Abidin u svom Komentaru Bit;!Jivijepog
traktata.
ena koja stavi uloak mora paziti na sljedee:
Kada stavi higijenski uloak ili vatu u unutranji dio vagine i
unutranji dio tog uloka natopi krv, a vlanost se ne pojavi na
vanjskom dijelu uloka koji je uz ivice unutranjeg dijela vagine, hajz
u tom sluaju jo nije nastupio, ali je, po odabranom stanovitu po
kojem se donosi fetva, abdest te ene pokvaren.
Tako, ako bi ena koja posti stavila uloak od vate i sl., i osjetila
pokretanje menstruacione krvi, ali ona ostane iza vate i ne pojavi se
na vanjskom dijelu sve do zalaska sunca, ona e biti sve do tog
momenta ista i nije obavezna napostiti taj dan.
Ako bi, pak, izvadila uloak iji je unutranji dio natopila krv,
tada e se izlazak krvi tretirati od trenutka vaenja uloka. Dakle,
ono to je mjerodavno jeste dolazak krvi do ivica unutranjeg
vaginalnog otvora i nema razlike u tome da li ona tamo stigne nakon
to natopi uloak ili direktno.
189
FORMALNO ..PRAVNA ISTOA
Islam je odredio istou koja je to samo po tretmanu (formalnopravna), zbog njegovog
velikog potenciranja na istoi, kao i zbog
lahk:oe njegovih propisa i elastinosti njegovog zakonodavstva. U
svemu ovome se, bez sumnje, ogleda velika panja islama prema
istoi u svim ljudskim situacijama.
U situacijama kada nije u stanju postii stvarnu istou, ovjek
je duan da pribjegne istoi koja je to samo po tretmanu (to je
pravna, fiktivna istoa), kako bi znaenje istoe i briga o njoj ostala
duboko urezana u njegovoj dui, intuiciji i uobiajenoj praksi.
Ponekad zadugo potraju situacije u kojima ovjek ne moe
ostvariti stvarnu istou, pa kako ne bi zaboravio njeno znaenje, i
da se ljudska dua ne bi navikla na njeno ostavljanje jer nije uobiajeno
da je bude liena, islam je propisao i formalnu (fiktivnu) istou kao
simbol stvarne, ije je ostvarenje za ovjeka u tom trenutku teko ili
nije nikako mogue . To, svakako, potvruje lahkou islama i
elastinost njegovih propisa. Zato nije udno da Uzvieni Allah
zavrava ajet koji govori o stvarnoj i pravnoj istoi rijeima:
Allah ne eli da vampriinipotekoe, ve eli da vas uini
istim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili
zahvalni.321
Formalna (fiktivna) istoa obuhvata tejemum, potiranje po
daici kojom se uvruje prijelom nekoga ekstremiteta, potiranje
po zavoju i potiranje po obui.
321 El-Maide, 6.
190
PROPISI O ISfOI
TEJEMUM
Definicija tejemuma
Filoloki, tejemum znai namjeru (kasd). Jedan pisac ree:
i ;J-l .Lt} w,Jt 1.)1 ':?J.)i LoJ
Kada se uputim ka nekom predjelu elei dobro, ne znam koje
mi od toga dvoga sleduje.
Rije jemmemtu, koju je upotrijebio pjesnik znai kasadtu.
U erijatsko-pravnoj terminologiji tejemum oznaava potiranje
lica i ruku do iza lakata istom zemljom, uz postojanje namjere.
erijatsko-pravna utemeljenost tejemuma
Tejemum je utemeljen u asnom Kur'anu, rijeima Uzvienog:
...a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili prirodnu
potrebu ili ako stesesastajalisa enama, a ne naete vode,
onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njimapreko
lica svojih i ruku svojihpredite.322
Aia, r.a., prenosi povod objave ovog ajeta:
jf \A:...t Jj.L:, e. JJ1 JJ l _,:,) }-
illir\it:, ;.L:, + JJ1 JJ j_,:,:;rau thai1
\itu .s)'lt1)w.tJilli JU!u l _,:...;,Jj lA:.
WJ Wu )!u J;&. l_,:...;,ij illljJ llJI JJ1 J.,:,
y ir-u,. J JN.-:, J t :JJ1 u J\i:,.-t w
+JJIlj_,:,:; rW':?(.L:,+ JJ1 JJl _,:,:;ll
u :;. fjw 1/..:: .:!u 1:JJ1 J)U,u;). t;.L:,
. u + :. :s- ':? :,.. :.;a t :Jr ;. :,
Krenuli smo s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., na jedno njegovo
putovanje i kada smo bili kod mjesta el-Bejda) (ili Zatul-dej)
322 El-Maide, 6.
191
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFl]SKI FIKH
prekinula se moja ogrlica. Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao se u potragu
za njom, a za njim su to uinilijoJneki ljudi. Nismo bili u mjestu koje
ima vodu. Neki iz nalegrupe su dolli Ehu Bekru es-Siddiku i rekli mu:
CVidi li ta je uinila AiJa? Diglaje na noge Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., i druge ljude, a oni nisu ni blizu vode, niti je imaju sa sobom. J
Ehu Bekr meje, kazuje, AiJa, ukorio, rekao mi ono toje htio i stalno
bockao rukom u mojpojas. Ja se nisam mogla pomai samo zbog toga
to jeglava Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bila na mom stegnu. Kadaje
svitalo, ustao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., a nije imao vode. Tada je
Allah objavio ajet o tejemumu, kojeg su odmah svi uzeli. Ondaje Usejd
bin el-Hudajr rekao: (Ovo nije valprvi bereket, porodica Ehu BekrovaF
Zatim smo, kazuje Aia, potjerati devu na kojoj sam bila i nali smo
ogrlicu ispod nje. .323
Od Ehu Zerra, r.a. , prenosi se merfu' hadis koji glasi:
4!.....ii - w, - r \i ' - . - - w, .u.wJ ' r l' .' i.. .t ., , .. ,
- r. J.:,:) ! ? - - 1 J.n- , lJ!
- ' jj
'
Cista zemlJaJe muslimanu sredstvo za ilenJe, makardesetgodina
ne naao vode. Onda kada nae vodu, neka nJomepokvasi svoJu kou,
Jer toJe bolje.324
A od Dabira ibn Abdullaha, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao:
' .JP) . 1 -; J l J ..+ 4fj -. - J: - a:l. q .}'L 1 . .;-AJ 8-; {
1,17 n tft_Ji:- . i..:.)J \' u e..:.;.. 1)# f l
. l J!) i:..Pij. '}J:.:_:l tS) lllJI fJ.P,..
Dato mijepetodlika koje nisu date nikompriJe mene:potpomognut
sam strahom (koji moJi neprijatelJi osJeaJu) na udaljenosti od mJesec
dana hoda; ciJela Zemlja mi Je uinJena mJestom za klanjanJe i
uinjenaJe istom, pagdjegod nekog iz mog ummeta zadesi namaz
neka tu i klanja; dozvoljen miJe ratniplijen, to nije bilo dozvoljeno
323 Hadis biljei ei-Buhari, 334.
324 Hadis biljee Ebu Davud i et-Tinnizi i on ga smatra vjerodostojnim.
192
PROPISI O ISTOI
nikom prije mene; data mije mogunost efa'ata i svaki vjerovjesnik
prije mene bijae slat samo svom narodu, a ja sam poslan cijelom
ovjeanstvu.325
Nain uzimanja tejemuma
Osoba koja uzima tejemum dotaknut e rukom istu prainu, ili
neto to je od zemlje, ako je isto. Zatim e otresti ruke, ako se na
njih nahvata puno praine, tako to stranom na kojoj je palac udari
jednom akom o drugu. Potom njima potare cijelo lice. Onda ponovo
dotakne zemlju, te potare svoju desnu ruku lijevom akom, tako to
e unutranjom povrinom etiri prsta potrati vanjsku povrinu desne
ruke, i to od vrhova prstiju pa do lakta. Unutranjom povrinom
lijeve ake e potrati unutranju stranu desne ruke, i to od lakta do
zgloba, sve dok ne potare unutranjim dijelom palca lijeve ruke
vanjsku povrinu palca desne ruke. Zatim e isto uraditi sa lijevom
rukom.
Od Dabira, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao:
. J;:, .:u
Tejemumje potiranje lica i potiranje ruku do laktova.326
Doticanje zemlje rukama nije uvjet za valjanost tejemuma. Ako
bi vjetar ovjeku nanio prainu na lice i ruke i on ih potare sa nijetom
tejemuma, to mu je dovoljno.
Tejemum zamjenjuje abdest i gusul u odstranjivanju neistoe.
Na to ukazuju rijei Poslanika u hadisu koji prenosi Dabir, r.a., a
glasi:
lj#:, jl :,
CijelaZemlja uinjena mije mjestom za klanjanje i uinjenaje
istom.
325 Hadis biljei el-Buhari, 335.
326 Hadis biljee el-Rakim, ed-Darekutni i el-Bejheki.
193
Rije et-tahur iz ovoga hadisa oznaava ono to isti drugo. Tako,
ona ukazuje na to da zemlja odstranjuje neistou ba kao i voda, jer
im je to zajednika karakteristika.
_):... .j lS- ;.L:,llJI _J-tf. J J.l1)
l:. Ju r1 tA iJA ..Y- 1A eJl
.- 4j :J, Ju l:. :, 11 L...ttJur, tA
Imran, r.a., prenosi dugi hadis u kojem stoji da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., bio na jednom putovanju, tokom kojeg je predvodio ljude u
namazu. Kada je zavrio s namazom, vidio je izdvojenog ovjeka,
koji nije klanjao sa ostalima, te ga je upitao: ta teje, ovjee, sprijeilo
da ne klanja sa ljudima? Odgovorio mu je: Mene je zadesio
denabet, a nema vode. Oisti se zemljom, jer ona ti je dovoljna,
ree mu Vjerovjesnik, s.a.v.s.327
A od Ebu Zerra, r.a., prenosi se merfu' predaja, koja glasi:
WI ' ; (P' -l l:. r- ..r . ' - . '.rJ .i- r-;-- J*PJ '. - . -
ista zemlja abdest je muslimanu, makar i deset godina, ako
ne nade vode.328
Ova predaja nedvosmisleno znai da se tejemumom postie
istoa u sluaju oskudice vodom.
Uvjeti za valjanost tejem uma
Prvi uvjet: Nijet
Uvjet za valjanost tejemuma jeste da nijet (odluka) bude donesen
u trenutku doticanja zemlje rukama ili u trenutku potiranja dijelova
tijela (lica i ruku).
Nijet je uvjet zavaljanost tejemuma, dok on nije uvjet zavaljanost
abdesta i gusula, iako je tejemum zamjena za njih. Razlog je u tome
327 Hadis biljei el-Buhari (344).
328 Hadis biljee Ebu Davud, et-Tirmizi i Ibn Hibban.
194
PROPISI O ISTOI
to praina (zemlja) nije kao voda koja je stvorena za ienje i njome
se postie ienje bez prethodnog nijeta. Suprotno vodi, praina
nije stvorena za ienje i u tu svrhu postoji samo s prethodnom
namjerom, a to je nijjet.329
Kada se radi o dozvoli za obavljanje namaza, nijetom tejemuma
treba imati namjeru obavljanje odreenog iladeta, koji nije valjan
bez istoe. Tako, ako ovjek uzme tejemum zbog ulaska u damiju
ili doticanja Mushafa, obavljanje namaza tim tejemumom nee biti
ispravno. Razlog za to lei u tome to ulazak u damiju i doticanje
Mushafa nisu namjenski ibadeti sami po sebi. Isto je i ako bi se uzeo
tejemum zbog posjeivanja kabura, kada, takoer, nije dozvoljeno
obaviti namaz, jer je posjeivanje kabura valjano i bez istoe. Ovo
pravilo vrijedi i ako bi se uzeo tejemum radi uenja Kur'ana, a osoba
koja to ini nije dunup, jer dozvoljeno je uiti Kur'an onome ko
nije dunup i bez otklanjanja neistog stanja (hadesa).
Tejemum e biti valjan za obavljanje namaza ako njime osoba
ima namjeru otklanjanje neistog stanja (hadesa) ili obavljanje
namaza.
Drugi uvjet: Valjana isprika za tejemum
Tejemum nije valjan ako ne postoje valjana isprika koja ga
dozvoljava. A valjane isprike su ili nedostatak vode ili nemogunost
njene upotrebe.
a) Nedostatak vode
Tejemum je ispravan u situaciji nedostatka vode. Kae Uzvieni:
. .. a ne naete vode, onda tejemum istom zemljom uzmite.
A Poslanik, s.a.v.s., kae: ista zeml.fa .fe muslimanu abdest,
makar i ne nafao vodu desetgodina.
Nedostatak vode e se smatrati onda kada je voda udaljena jednu
milju ili vie, bilo da se nalazi u naseljenom ili nenaseljenom mjestu.
329 erhul-mun'je.
195
Tada je dozvoljeno uzeti tejemum, kako bi se osoba oslobodila
neugodnosti (potekoe) na koju aludira ajet o tejemumu:
...Allah ne eli da vam uini potekou (neugodnost), ve
eli da vas uini istim.
Spomenuta potekoa ne postoji, ako se radi o razdaljini manjoj
od jedne milje, dok ona moe postojati u sluaju razdaljine od jedne
milje.
Prenosi se da je Nafi' ibn Omer rekao:
;,:: .t:-! 4Sy.. JA J ' ,r\JI ._r - 4JJ ' lL t:! J-Oo'; - - - ; - f- J - ' llJ I t !.s-' - _ IF;
_J.Jt ' :) 'f'
.
'
-
Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako je uzeo abdest u
mjestu Merbedun-ne'ami iz kojeg je vidio kue Medine. mo
A Nafi' ibn Abdullah prenosi da je Abdullah ibn Omer jednom
dolazio iz pravca El-Durufa, i kada je bio u Merbedun-ne'ami, sjahao
je i uzeo tejemum istom zemljom, tako to je potrao lice i ruke do
laktova. Zatim je klanjao, pa je uao u Meinu, a sunce je ve bilo
odskoilo i nije ponovio namaz.331
U sluaju kada osoba posjeduje prevozno sredstvo kojim moe
lahko i bez problema pribaviti vodu i izdaleka, najpredostroniji je
stav da njen tejemum nee biti valjan. Naprotiv, ova osoba je obavezna
traiti vodu, makar i dalje od jedne milje, jer potekoa u njenom
sluaju ne postoji zbog posjedovanja prevoznog sredstva kojim lahko
moe doi do vode.
Ako kod osobe preovlada uvjerenje o postojanju vode na
razdaljini kraoj od jedne milje, nije joj dozvoljeno da uzme tejemum
prije nego to potrai vodu. Ovo uvjerenje moe preovladati ako bi
neko izvijestio o postojanju vode, ako bi se vidio neki znak koji
ukazuje na to ili ako bi se ta osoba nalazila u naseljenom mjestu.
330 Hadis biljei el-Rakim, a mjesto Merbedun-ne'ami nalazi se na udaljenosti jedne
milje od Medine.
331 Hadis biljei Malik, a biljei ga kao ta'lik predaju.
1 96
PROPISI O ISTOI
Ako bi se ta osoba nalazila u pustinji, nije obavezna traiti vodu
zbog toga to je uobiajeno da ona ne postoji u pustinji.
- Ako bi postojala voda u prtljagu, ali ovjek zaboravi da postoji,
pa uzme tejemmum i klanja, nakon ega se sjeti da ima vode prije
isteka namaskogvremena ili poslije toga, on nije duan ponovo klanjati
taj namaz, jer nema obaveze bez mogunosti, a nema mogunosti
bez znanja, pa nema ni znanja uz zaborav. Pored toga, najee se
voda u prtljagu nosi zbog nune potrebe utoljavanja ei.332
- Ako uzme tejemum i klanja, ne znajui da u njegovoj blizini
ima vode, niti je predpostavljao da ona moe biti blizu njega, njegov
namaz je ispravan i ne treba ga obnavljati.
- Ako bi kod njegovog saputnika bilo vode, njemu nije dozvoljeno
uzeti tejemum prije nego to zatrai vode, ako kod njega preovladava
uvjerenje da e mu dati. Ako mu saputnik ne bi dao bez naknade,
duan je da kupi od njega vodu, ako ima toliko da mu moe pretei
preko njegovih potreba dok je na putu. Ako bi mu prodao po cijeni
koja je uobiajena u tom mjestu, nije mu dozvoljeno uzeti tejemum.
- Onaj koji bude pored bunara, a nema naina da dohvati vodu
iz njega, smatra se da nema vode.
- Dozvoljeno je da uzme tejemum onaj koji ima onoliko vode
koliko je dovoljno njemu i njegovoj jahalici za pie, kao i za
pripremanje najnunijeg jela, jer je u ovoj situaciji voda upotrijebljena
za njegove potrebe, a ono to je za to upotrijebljeno tretira se kao da
i ne postoji za ienje, jer mu se (u ovom sluaju) oprata zbog
potekoe.333
- Ako bi neki ovjek bio dunup, a sa sobom ima samo onoliko
vode koliko je dovoljno za abdest, a ne i za gusul, uzet e tejemum
i nije obavezan abdestiti se, kako bi odstranio manje neisto stanje
(hadesun asgar), pored denabeta (hadesun ekber). Razlog ovome
332 Crbul-mun'je.
333 erhul-munj'e.
197
stavu je to to je to uzaludni postupak, s obzirom na to da on mora
uzeti tejemum, jer se abdestom ne odstranjuje neistoa denabeta.
Ako bi izgubio abdest nakon to uzme tejemum zbog denabeta
onda e se samo abdestiti.334
- Ako bi u blizini vode bio neprijatelj, krvolona ivotinja ili
zmija, a ovjek se bojao za svoj ivot, dozvoljeno mu je da uzme
tejemum. Neophodno je spomenuti da je ovjeku dozvoljeno da
uzme tejemum ako je uzrok bojazni za ivot prijetnja drugog ovjeka,
s tim da e poslije ponoviti namaz. Ali, ako izvor straha nije prijetnja,
a ovjek uzme tejemum i obavi namaz, on nije duan ponoviti taj
namaz, jer u ovom sluaju izvor straha nije od Allahovih robova,
nego od Uzvienog Allaha.
- Najamnik kojem njegov unajmitelj (gazda) ne dozvoli dolazak
do vode, duan je ponoviti namaz koji je klanjao tejemumom, jer je
zapreka dola od stvorenja.
- Zatvorenik i zarobljenik klanjat e tejemumom i ponoviti ono
to su klanjali, ako budu sprijeeni da se iste vodom, izuzev ako
budu zatvoreni u mjestu koje je daleko od vode, kakva je pustinja. U
tom sluaju nisu obavezni ponavljati namaze obavljene tejemumom.
- Poeljno je (mustehab) da onaj koji nije u posjedu vode odgodi
namaz sve do kraja dijela namaskog vremena u kojem nije mekruh
klanjati, ako se nada da e za to vrijeme nai vodu, kako bi obavio
namaz stvarno i potpuno ist. Ako to ne bi uradio i namaz obavi na
poetku namaskog vremena, a zatim nae vodu prije isteka namaskog
vremena, on nije obavezan ponoviti taj namaz. To je zbog toga to
je obavio namaz u skladu sa mogunostima sa kojim je raspolagao u
momentu kada je postojao uzronik namaza, a to je nastupanje
namaskog vremena.335
- Prethodno je navedeno da je Abdullah ibn Omer, r.a., uzeo
tejemum i klanjao ikindiju u Merbedu, nakon ega je uao u Medinu
kada je sunce bilo odskoilo i nije ponovio namaz.
334 Reddul-muhtar, l/225.
198
PROPISI O ISTOI
- Od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je rekao:
ceNeka dva ovjeka krenula su na put, pa je nastupilo vrijeme
namaza, a nisu sa sobom imali vode. Zato su uzeli abdest istom zemljom
i klanjali, nakon ega su, dokjejotrajalo vrijeme istog namaza, nali
vodu. Jedan od njih dvojice ponovio je abdest i namaz, dok drugi to
nije uinio. Nakon toga doli su kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i to
mu spomenuli. On je, onom koji nije ponovio abdest i namaz, rekao:
(Postupio si po sunnetu i tvoj namaz ti je ispravan.' A onome koji se
abdestio i ponovo klanjao, rekao je: Ti ima dvostruku nagradu. '.l36
Na poeljnost odgaanja namaza ukazuje predaja Alije, r.a., koji
kae:
J 'WI {.J::, )1 J 4, }ti )!.JI J j;:.:JI t ll
-'---
-
Ako ovjek, dok je na putu, postane dunup, od tog momenta
odgaat e namaz pa sve do pred kraj namaskog vremena. Ako dotle
ne nae vode, uzet e tejemum i klanjat e.337
Od Abdurrahmana ibn Hatiba prenosi se da je Omer ibn Hattab
iao sa pratnjom na umru, pa je, kada je skoro osvanuo, polucirao u
snu. Poto nije ni kod koga od pratnje naao vode, uzjahao je jahali cu
i iao sve dok nije doao do vode. U drugoj predaji stoji da im je
rekao: Mislite li da bismo doli do vode prije izlaska sunca, ako
bismo pokrenuli svoje jahalice? Da, odgovorili su, pa su pokrenuli
svoje jahalice i doli su do vode prije izlaska sunca i Omer se okupao.338
337 Hadis biljei ed-Darekutni.
338 Hadis biljee Malik, Abdurrezzak i et-Tahavi.
199
b) Nemogunost koritenja vode zbog bolesti, velike hladnoe i sl.
l. Kada se desi da je nemogue upotrijebiti vodu zbog bolesti
koja se poveava ili sporije prolazi upotrebom vode ili pokretanjem
tijela radi uzimanja abdesta ili gusula, dozvoljen je tejemum. U ovoj
situaciji dozvoljeno je preovladavanje uvjerenja zasnovano na naznaci,
iskustvu ili izvjetaju ljekara muslimana.
ovjek e uzeti tejemum ako bi cijelo njegovo tijelo bilo u ranama
ili gnoju, a voda mu tetila. U sluaju da se abdesti, obratit e panju
na broj tjelesnih organa koje treba oprati. Tako e ovjek uzeti
tejemum ako bi njegova glava, lice i ruke, a ne noge, bili ranjeni. U
protivnom, nije mu dozvoljeno uzeti tejemum, nego e oprati zdrave
dijelove tijela, a potrat e (meshom) ranjene. A ako bi mu i potiranje
tetilo, uinit e mesh po zavoju.
U sluaju gusula, obratit e panju na povrinu ranjenog organa,
pa e uzeti tejemum ako vei dio tijela bude u ranama. U suprotnom
oprat e one organe koji su zdravi, a uzet e mesh po ranjenim, kako
je ve reeno.
Ovo je u sluaju kada je ovjek u stanju oprati zdrave organe, a
da pri tome ne povrijedi ranjene. Ako bi, naprimjer, rana bila na
leima, pa, kada polije vodu po glavi, ona se razlije i po leima, sva
povrina iznad lea tretirat e se kao rana.
Najsigurnije je da se operu ispravni i zdravi organi, a potaru
ranjeni, ako su jednaki po broju zdravi i ranjeni organi.339
Onaj ije su ruke ranjene, pa ne moe oprati svoje lice i noge i
nema nikoga ko bi mu pomogao da se abdesti, uzet e tejemum.
ovjek bez nogu i ruku ako ima rane na licu sigurno moe klanjati
bez osnovne istoe i nije obavezan ponoviti proputene namaze,
ako ih obavi bez abdesta.
Osoba koja ne posjeduje ni jedno od dva sredstva ienja, vodu
i zemlju, oponaat e klanjae, pa e naklanjati namaze.
200
PROPISI O ISTOI
2. Kada se ovjek boji da e, ako upotrijebi vodu, umrijeti ili
oboliti zbog visoke hladnoe, bez obzira na to da li se nalazio kod
kue ili na putu, a ne posjeduje sredstvo kojim bi zagrijao vodu i
nema novca da plati za kupanje u javnom kupatilu, dozvoljeno mu
je uzeti tejemum.
)'js.J.o1.J- ,i:;.lJ\i JJ1J uJI J
; IJJS'.UI IF; :- ,,::; ff :.:j- : :- a\ij
-!.j . .- :- -jJ ; '' 4j -' U ) -- t- -,u ......... :__'_ ; -- t- - . JW- f-.J - JJ _
. I .__ t-_
( )- :lSJJII <'- ft)!a1))JJJI I)JU'JI
- - - . '.J ) - JJ 'rl' ' I ;u, J-.,:.)
Od Amra ibn el-Asa, r.a., prenosi se da je rekao: Jedne hladne
noi tokom bitke Zatus-selasil, polucirao sam (u snu), pa sam
strahovao da u umrijeti ako se okupam. Stoga sam uzeo tejemum i
predvodio svoje suborce na sabah-namazu. Oni su to spomenuli
Vjerovjesniku, s.a.v.s., a on je rekao: 'OAmre! Predvodio si svojesaborce
u namazu, a bio si dunup?!' Ja sam ga obavijestio o onome to me
je sprijeilo da se okupam i rekao mu: 'J a sam uo da Allah kae: i ne
ubijajte sami sebe! Allahje, doista, prema vama milostiv. ' Na to se
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao i nije nita rekao. 340
Vrijedno je spomenuti da je dozvoljeno uzeti tejemum i bez
isprike koja ga ini dozvoljenim. To je u sluaju kada treba stii na
namaz za koji ne postoji zamjena ako se propusti. Takvi namazi su
denaza i bajram-namaz i ako se ovjek boji da e mu oni proi, tako
to e imam predati selam prije nego se uspije abdestiti ili okupati,
dozvoljeno mu je uzeti tejemum. Prenosi se da je Ibn Abbas, r.a.,
rekao:
J .::;!j.;) _;;s. f) ijG,jl t ;- j
Ako se boji da e ti proi denaza, a nema abdesta, uzmi
tejemum i klanjaj ! 341
341 Hadis biljei Ibn Ebi ejbe.
201
Prenosi se da je Ibn Omer bio bez abdesta kada je donesena
neka denaza, pa je uzeo abdest i klanjao.342 to se tie drugih namaza,
osim denaze i bajrama, nee se uzeti tejemum, nego abdest i
naklanjat e se namaz ako proe njegovo vrijeme. Zufer, meutim,
kae: Uzet e tejemum, a ne abdest, jer je tejemum i propisan zbog
sustizanja namaza. Neki erijatski pravnici podravaju Zuferovo
stanovite, dok drugi pronalaze neko srednje rjeenje i kau da e
ovjek uzeti tejemum i klanjati, pa e nakon toga uz abdest ponoviti
namaz.343
Trei uvjet: Potiranje istom zemljom (es-sa'idu't-tajjib)
Es-sa'id je povrina zemlje, praina ili neto drugo, dok et-tajjib
znai ist (et-tahir).
Dozvoljeno je uzeti tejemum svime to potie od zemlje, kao
to su praina, pijesak, te kamenje svih vrsta. Poslanik kae: Zemlja
mije uinjena mjestom za namaz i uinjena mije istom.
Tejemum nije dozvoljeno uzeti neim to nije od zemlje. To su
materijali koji se omekavaju vatrom ili sagorijevaju i pretvaraju se u
pepeo, kao to su eljezo, bakar ili drvo. Ali, ako bi na ovim
materijalima bilo praine, dozvoljeno je njome uzeti tejemum.
Osnova ovoga stanovita su rijei Uzvienog:
i uzmite tejemum istom zemljom.
Ovaj uvjet biva ispunjen samim doticanjem, makar na ruci i ne
ostalo nita zemlje. Tako, ako bi ovjek stavio ruke na glatku stijenu
na kojoj nema praine i na njegovim rukama ne bi bilo nikakvog
traga, ispravan mu je tejemum. Tako se od Ebu Duhejma ibn elHarisa ibn es-Simme el-
Ensarija prenosi da je rekao: Vjerovjesnik,
s.a.v.s, doao je iz pravca Bi'r Demela, pa ga je susreo neki ovjek i
nazvao mu selam. Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije mu uzvratio na selam sve
342 Hadis biljei el-Bejheki u djelu El-Ma'rife.
202
PROPISI O ISfOI
dok se nije okrenuo prema zidu i potrao po licu i rukama. Nakon
toga mu je uzvratio selam. 344
Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla:
o y ,t t tilj 11;.L:, + ili1 J:., j_,.:.,; lS'
.,;:tWI
Kada biAllahov Poslanik, s.a.v.s., imao spolni odnos sa nekom od
svojih ena, a bilo mu teko ustati, udario bi rukama o zid i uzeo
tejemum. 345 Zna se da u veini sluajeva na zidu nema ni praine, a
niti praha.
U hadisu koji prenosi Ammar, r.a., kae se :
J iJ Y J jl J + JJ1 J:., y
.us--
,J
cc
pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., dotakao svojim rukama zemlju i u
njih puhnuo. Zatim je njima potrao svoje lice i ruke. '1346 U drugoj
predaji stoji:
'e'al;i ji 'J&- y
...paje udario svojom rukom zemlju, a zatimje stresao. '1347
Da je za valjanost tejemuma uvjet postojanje praha, ne bi
Poslanik, s.a.v.s., stresao ruke niti puhao u njih.
Tejemum nije dozvoljeno uzeti blatom, jer je ono prljavo i
izoblieno i u njemu preovladava voda.
Tejemum nije dozvoljeno uzeti zemljom na kojoj je bio nedaset
koji se osuio, a iji je trag iezao, jer je uvjet za njegovu ispravnost
da zemlja bude ista i istea. Iezavanje nedaseta sa zemlje, time
to se osuila, zemlji vraa svojstvo istoe same po sebi, ali je ne ini
isteom.
344 Hadis biljei el-Buhari, (337).
345 Hadis biljei et-Taberani u Mu'demul-evsatu.
347 Ibid, (347).
203
Ako bi neki ovjek uzeo tejemum sa jednog mjesta, a zatim to
uradio i drugi sa istog mjesta, to bi bilo dozvoljeno, jer se time zemlja
ne bi tretirala kao upotrebljavana (kao to je sluaj sa vodom). Naime,
upotrebljavana (voda) je ona koja je spala sa dijela tijela nakon
potiranja.348
etvrti uvjet: Da sepotiranjem obuhvati lice i ruke do iznad laktova
Stoga, osoba koja uzima tejemum duna je skinuti tijesne
narukvice, prsten ili ih makar pomjeriti i potrljati izmeu prstiju na
rukama. Takoer, obavezna je odstrasniti sve to smeta da koa bude
dotaknuta, kao to su masnoe, vosak, boja i sl., kao to je ranije
reeno za abdest i gusul.
Sunneti tejemuma
l . spominjanje Allaha, d.., na poetku;
2. redoslijed radnji, po kojem e prvo lice, a zatim ruke potrati,
kao to je radio Vjerovjesnik, s.a.v.s.;
3. vremenski kontinuitet u potiranju lica i ruku;
4. doticanje mjesta sa kojeg se uzima tejemum unutranjim
dijelom ake;
5 . malo pomijeranje aka naprijed ili nazad kada se stave na mjesto
sa kojeg se uzima tejemum;
6. otresanje praine sa aka, tako to e se udariti aka od aku i
to stranama na kojim se nalaze palevi, ako se za njih nalijepi puno
praine, kako bi se izbjeglo prljanje;
7. irenje prstiju u trenutku doticanja mjesta sa kojeg se uzima
tejemum;
8 . otpoinjanje postupka uzimanja tejemuma desnom rukom.
204
PROPISI O ISTOI
ta kvari tejemum?
Prvo: Tejemum kvari ono to kvari osnovnu istou, bilo da je
ona postignuta abdestom ili kupanjem. Ono to kvari osnovu, kvari
i onu istou koja je zamjenjuje.
Tako, ako bi neko uzeo tejemum zbog denabeta, a zatim izgubio
abdest, ne bi ponovo postao dunup, nego bi samo ostao bez abdesta,
pa e se samo abdestiti.
Drugo: Tejemum kvari prestanak postojanja njegovoga uzroka.
Prema ovom stanovitu, ako bi neko uzeo tejemum zbog
denabeta, jer ne posjeduje vodu, a zatim doe u posjed vode
dovoljne za kupanje, on ponovo postaje dunup, kao u prvoj situaciji.
i duan je okupati se.349
U hadisu, kojeg prenosi Imran ibn Husajn, navodi se da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., vidio nekog ovjeka izdvojenog od ljudi, koji nije
klanjao s njima. Poslanik mu je rekao:
r' t-t;-n1' b :.J. t:.
ao ovjee, !ta tej'e sprijeilo da ne klanjasa ljudima?''
Odgovorio mu je:
l:. J L,pf
Allahov Poslanie, zadesio me je denabet, a nema vode.
On mu ree:
Oisti se zeml;jom, jerto tije dovoljno. Zatim je taj ovjek poslan
da trai vodu.
Imran je dalje citirao hadis, u kojem stoji:
. u.;u Ju,t:. l GJ, (.pt ' t \S:,
205
Na kraju je Poslanik, s.a.v.s., dao ovjeku posudu za vodu i
rekao: 'Idi i pospijepo sebi. '350
Osoba koja je klanjala namaz tejemumom prije prestanka isprike
za njegovo uzimanje, nee naklanjavati taj namaz.
Ako bi ta isprika prestala dok je osoba u namazu, i tejemum i
namaz su pokvareni.
- Ako bi osoba koja je dunup nala vode koliko je dovoljno
samo za abdest, uzet e tejemum i nije obavezna troiti vodu za
abdest, osim ako poslije ne pokvari sam tejemum. Tada je obavezna
uzeti abdest, jer ima vode dovoljno za abdest. Nema obaveze
uzimanja drugoga tejemuma, jer je sa prvim tejemumom prestao
denabet i valjan je sve dok osoba ne nae dovoljno vode za gusul.351
- Ako bi onaj koji je uzeo tejemum zbog denabeta proao
spavajui pored vode, koje ima u dovoljnim koliinama za kupanje,
njegov tejemum nee biti pokvaren zbog toga to nije u mogunosti
upotrijebiti tu vodu, za razliku od budne osobe, iji e tejemum biti
pokvaren.
Mesh popovezu za imobilizaciju (gipsu) i po zavoju
El-debire je povez koji se stavlja na slomljenu kost.
El-'Isabe je sredstvo kojim se zavijaju rane i irevi.
- Mesh po gipsu i zavoju je dozvoljen i zamjenjuje pranje njima
pokrivenog dijela tijela, ako ovjek nije u stanju oprati ili mesh uiniti
po njemu.
Na erijatsko-pravnu utemeljenost mesha po gipsu i zavoju
ukazuju rijei Uzvienog:
Allah ne eli da vam uini potekoe.
352 Hadis biljei et-Taberani u Mu'demul-kebiru, sa senedom u kojem postoje neke
primjedbe.
206
PROPISI O ISTOI
c,:..J 'l.fr f .:J iJ:.-:, ili1 J:.,' t t.ft
.j.p_,j J
Ehu Umame prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., nakon to je
ranjen na Uhudu, kada bi se abdestio, razvezivao svoje zavoje, i po
njima mesh uinio.352
A od Alije i Abdulaha ibn Omera, r.a., prenosi se da su inili
mesh po povezima na prelomima. Takoer, svi imami su saglasni da
je dozvoljen mesh po povezima i zavojima.353
Ako bi ovjek bio u stanju potrati mjesto ispod zavoja, a da to
ne bi kodilo samoj rani, nije mu dozvoljeno uiniti mesh po zavoju,
jer nije dozvoljeno neto to je dalje, ako se je u stanju uraditi ono
to je blie. Mesh po samoj rani, ako je mogue bez tete, blii je
pranju od mesha po zavojima i drugom, a obavezivanje je
proporcijalno mogunostima i sposobnostima.
Takoer, ako bi njegovoj rani kodila hladna voda, a ne i topla,
a u mogunosti je pribaviti toplu vodu, nije mu dozvoljen mesh.
Naprotiv, obaveza je pranje obaviti toplom vodom.
Mesh je dozvoljen po gipsu ili zavoju makar ovjek bio bez
abdesta ili neokupan (od denabeta) u trenutku kada ih stavi.
Ako bi spao povez (gips) prije ozdravljenja, njegov mesh ne bi
bio pokvaren, zbog toga to jo uvijek postoji uzrok njegovog
legaliteta - a to je bolest.
Ako bi spao nakon ozdravljenja, mesh bi bio pokvaren i ovjek
bi bio duan oprati dio tijela ispod gipsa ili zavoja, ako se abdesti.
U sluaju mesha, dovoljno je potrati po veem dijelu gipsa ili
zavoja, jer nastojanje da se vodom obuhvati cijela povrina ponekad
moe dovesti do toga da voda prodre do rane, pa da to nakodi.
Potiranje po povezu dovoljno je uiniti samo jednom, jer mesh
nije propisan da se ponavlja vie puta.354
353 erhul-mun'je, 1 16.
207
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFl]SKI FIKH
Mjesto na tijelu sa kojeg, ako se opere, voda proe do rane,
tretira se kao mjesto na kojem je rana, pa je dozvoljeno po njemu
uiniti mesh.
Dozvoljeno je potrati povez ili zavoj na dijelu tijela koji je u
blizini rane ili loma, ako njegovo skidanje kodi ili ovjek nije u stanju
da ga sam ponovo sebi stavi poslije odmotavanja, ili ne moe nai
nikoga ko bi mu ga ponovo stavio.
- Flasteri koji se lijepe na bolno mjesto na tijelu, tretiraju se kao
zavoj . Po njima se moe uiniti mesh ako njihovo skidanje moe
prouzrokovati tetne posljedice. Dozvoljeno je po njima initi mesh,
makar i nakon ozdravljenja, ako su se toliko zalijepili da ih je teko
skinuti.355
Ako bi se lijek stavio na ranu ili otvore na nozi, bolesnik e ta
mjesta obuhvatiti vodom, ako mogne. U suprotnom, uinit e mesh
preko toga. A ako bi i mesh kodio, nee ni njega initi.
Osoba koja je bez abdesta ili dunup isto se tretira u sluaju
mesha po povezu ili zavoju i dijelu tijela uz ranu ili lom.
Mesh nema odreenog vremena. Dozvoljen je sve dok osoba ne
ozdravi, s tim da e se ponavljati prilikom svakog uzimanja abdesta
ili kupanja.
Ako bi bolesnik promijenio zavoj ili preko njega stavio drugi,
nije duan ponavljati i mesh.
355 Redul-muhtar, l/285.
208

Čistoća (Taharet)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Čistoća (Taharet)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Čistoća (Taharet)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISTOA

DEFINICIJA POJMA ET-TAHARE (ISTOA)

8 Biljee ga Muslim i sastavljai sunena.

20 Prenosi ga El-Buhari, 194.

35 Prenose ga El-Buhari, 1850; Muslim, 1206.

48 Vie vidi: I'alus-sunen, Il, 174.

58 Prenosi ga Et-Tirmizi i smatra da je hasen sahih.

63 Prenose ga Ebu Davud, Ibn Hibban i El-Hakim, koji ga smatra vjerodostojnim.

69 Prenosi ga Muslim (288, 290)

74 Prenosi ga Malik u El-Muvetti. Sened mu je autentian.

76 Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 277.

89 Hadis prenosi Ibn Ebi ejbe.

98 Vie vidi u: I'la'us-sunen, XVIII, 41.

106 Hadis prenosi Muslim, (363)

114 Hadis prenosi En-Nesa'i.

(Neisti koje upadnu u maslo ili vodu).

ISTOA OD NEISTE MATERIJE

129 Hadis prenosi Muslim (291)

136 Hadis prenosi El-Buhari (233).

145 Reddul-muhtar, I, 322.

149 erhul-mun'je, 186.

155 Vie vidi u: Ed-Durrul-muhtar me'al-haije, I, 338.

165 Hadis prenose Ahmed, Et-Tirmizi i Ibn Made.

172 Predaju biljei et-Taberani, prenosioci su pouzdani, Medme'u'z-zeva'id, I, 84.

179 179 Biljei ga Ahmed.

181 Sahihul-Buhari, u poglavlju El-Vudu, 136.

184 Hadis biljee Malik, En-Nesa'i i Ed-Darekutni.

185 El-Vaki'a, 79.

186 Hadis biljee Et-Tirmizi, En-Nesa'i i El-Rakim.

189 Hadis prenosi Muslim (244).

4.li :, - . 9'- - 4J.JI f- u:, =i - ;.s

Od Ummu Seleme (r.a.) se prenosi da je pitala: Allahov

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od uenja Kur'ana nije nita

Doistaje ovoAllah odredio enskimpotomcima Ademovim. Stoga,

You might also like