PODOSOJE - GRADINA LISKOVAC

Autor: Mate Puljak

PODOSOJE- GRADINA LISKOVAC
Autor: Mate Puljak
UVOD
S obzirom da primim mnogo osvrta na lanke nekada je nuno udovoljiti itateljima po neki
zahtjev, molbu i slino. Obavezno vratim sve mailove i zabiljeim ako mi je netko neto do-
javio. Uspostava nekih kontakata moe dovesti do novih otkria, novih zakljuaka i zajednikih
projekata zato je bitno da svi mi koji se bavimo istraivanjima budemo povezani. To je mnogo
korisnije od meusobnog pljuvanja.
PROBLEMATIKA
Problem na koji nailazim je mnotvo upita za koje nemam vremena jer sam u veliku poslu. I
sam bih volio da mogu objavljivati svaki dan i vie tema ali to jednostavno nije mogue. Grae
ima, lokaliteta je bezbroj ali jednostavno ne stignem vie. Vjerujte da imam ugrubo pripreml-
jeno preko 200 lanaka s fotografijama razbacanim po stotinjak cd-a.
Odabrao sam udovoljiti jednom postu iji mi je link poslao kolega iz Ciste Velike i tek fotograf-
ski prezentirati jo jednu vanu gradinu Imotske krajine, Liskovac u Podosoju kod Runovia.
GRADINA LISKOVAC
Iz Runovia se do Liskovca dolazi putem koji vodi prema brdu Osoju. Postoji tabla koja upuu-
je da je do Podosoja 4 km. Kada se popenjete autom na sami plato i krenete se sputati, s desne
strane ceste e vam u daljini biti brdo slabo obraslo raslinjem. Prepoznat se moe po umjetno
poravnatom vrhu. Uspon je teak iako na prvi pogled djeluje lagan. Potrebno je oko 20 minuta
do gore. Gradinu ine bedemi nevjerojatne irine, pogotovo na jugu. Oni su nadograivani
u kontinuitetu od kasne bronce do Bizanta. Sondiranjem davnih godina, ini mi se 2007. ili
2008., ja i pok. Marijan Lozo nali smo rimskog novca, rimske keramike, mnotvo eljeznih
strelica raznih oblika...
buka je kasnobronana, eljeznodobna i na sjeveru se nae antike i kasnoantike. Keramika
prati buku u stopu. Pozicija gradine je perfektna. Vide se sve bitne gradinske toke istonog
dijela Imotske krajine. Dominira pogled ka Imotskom, jezerima te Prolocu. Vide se gradine
prema Hercegovini i zabiokovlju. Netko se morao popeti na sve vrhove Osoja kako bi skuio da
je ova toka ona prava. Dakle, rije je o kontinuitetu gradinskog naselja i kasnije osmatrani-
ci. Postoje naznake ranijeg kulta koji see u ranu broncu. Upitno je to se dogaa u srednjoj
bronci. Trebalo bi biti naselje ali ne mogu izvesti zakljuak zbog nedostatka keramike iz rane i
srednje bronce. Naalost, megalitnih blokova ili ciklopske gradnje nema niti u tragovima osim
postamenta steka koji je odguran van obzida dok je steak strovaljen niz provaliju i razbijen.
Nekada se moglo izbrojiti 6 dijelova a sada su samo tri. Na ulomcima se vide ostaci orname-
nata. Pa evo, apeliram nadlene da obiu gradinu i nekako spase te preostale ulomke i zavedu
steak. Iako je polomljen sauvani su njegovi ostaci i postament.
ZAKLJUAK
Ovo mjesto treba sustavno istraivati. U privatnoj kolekciji novca I.. postoji numidijska ili
grka kovanica koja je pronaena metar od steka. Pok. Lozo je imao u posjedu republikansku
kovanicu. Na ovoj prvoj se nazire konj i veoma je loe ouvana. Drugi nalazi postoje u jednog
pastira i o njima ne bih. Mjesto je toliko puta razoreno da je to za nevjerovati. Miks svega i
svaega ali ciklopa, dakle, nema. U novije vrijeme su gore saene loze pa je sve prekreno. Up-
ravo tada nastaje i ultimativna devastacija. Kupe se novii, kope i dr.vrijedni nalazi. Prema
prianju pok.Loze sve je otkupio jedan kolekcionar iz Runovia.
Postoji nekoliko gomila na padinama brda ali okolo gradinskog obzida nema rupa u kamenji-
ma. Ukopi u njih su veoma malih proporcija kao da su djeca. Naao sam samo dvije uklesane
rupe nedaleko jedne najstarije gomile.
Ovo je prilika da najavim kako sam otkrio novi ciklopski zid i novu priu nedaleko od ovog
mjesta, tako da e svi koji vole tu grau biti oduevljeni.
Zahvaljujem se na komentarima i uputama onome tko je ovo poslao da provjerim. Dakle, prov-
jereno je davno. Ne postoji gradina na teritoriju Imotske krajine koju nisam obiao s pok. Mar-
ijanom Lozom pripremajui knjigu o gradinama koja je, naalost, ukradena nakon njegove
smrti. Sluaj su preuzele dravne institucije, provodi se istraga koja e dati odgovore na pitanja
tko se okoristio cjeloivotnom graom koju je sakupljao arheolog pok. Marijan Lozo.
Ako je neki lokalitet u mom podruju tj. od Sinja do Stoca onda se slobodno javite, ukoliko je
bitan kao ovaj biti e objavljen. Osim toga, moete poslati upite na e-mail objavljen na google+
profilu.