Professional Documents
Culture Documents
Trešnja - Zavrsni Rad
Trešnja - Zavrsni Rad
AGROMEDITERANSKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
Cilj ovog rada je upoznati se sa savremenim intenzivnim uzgojem trenje uzimajui u obzir izbor
poloaja, podloge, sorte i uzgojnog oblika. Takoer e se u ovom radu opisati problematika sa
kojom se susreu proizvoai trenje, u prvom redu, sa pucanjem plodova.
Stabla trenje evoluirala su u umi, pa je stoga ona po prirodi formiraju nove grane na najviim
dijelovima stabla, dok se u srednjim i niim dijelovima stablo ne grana. Ovakav porast
omoguava drvetu da se izbori za svjetlost koja je dostupna viim dijelovima, kao i da zasjeni
druge biljke koje rastu u njegovoj blizini. Sama ta injenica predstavlja izazov pri podizanju i
odravanju efikasnih vonjaka koje je jednostavno njegovati, poto je cilj voara da odri dobru
dostupnost svjetlosti na niim dijelovima stabla, gdje e berba biti laka, kao i da smanji
stvaranje sjenke, koja umanjuje prinos i kvalitet plodova. Iako se plodovi odlinog kvaliteta
mogu gajiti i na vrhu stabla trenje, takva lokacija izuzetno je neefikasna sa aspekta proizvodnje i
berbe.
Kada taj dio izdanka sazrije za jednu godinu (dvogodinji porast) vei broj listova ponovo se
razvija na svakom majskom buketiu, a svaki cvjetni pupoljak daje cvat koja e biti plodonosna
ukoliko doe do opraivanja. Broj cvjetnih pupoljaka, a samim tim i zbijenost grupa plodova,
obino se poveava ka vrhu izdanka, tako da optereenje teinom plodova nije ujednaeno i
ravnomjerno distribuirano meu buketiima. Ovo je veoma vano uzeti u obzir kod reagovanja u
sluaju velike optereenosti teinom plodova i kod strategija godinje rezidbe, da bi se dolo do
ravnotee izmeu lisne mase i roda i na taj nain postigao optimalni kvalitet ploda. Kod sorti ili
podloga sklonih formiranju velike koliine plodova, mogu se predvidjeti mjesta u kronji na
kojima e doi do zbijanja plodova i bar donekle umanjiti manipulisanjem odnosa izmeu
koliine plodova i lia prije nego to on postane izrazito neravnomjeran.
Ukoliko se jednogodinji izdanak ne oree tokom druge godine rasta, ve u treoj godini rasta
vrni dio novih rodnih buketia koji se formiraju bie sklon formiranju gustih grozdova plodova.
Samim tim se i budue neravnomjerno optereenje rodom moe predvidjeti i mogu se preduzeti
koraci radi sprjeavanja takve pojave prije nego to se desi, to je mnogo efikasniji pristup od
pokuaja da se ispravi neravnomjerni i pretjerani rod. Tokom perioda mirovanja poslije one
godine u kojoj se izdanak razvija (odnosno prelijaznog perioda u kome se status izdanka mijenja
iz ovogodinjeg rasta u prologodinji rast a prije nego to pone rast novog izdanka),
prikraivanje kojim se uklanja terminalni dio, priblino 20% izdanka, imae dvojaki efekat na
buduu populaciju plodova i lia izdanka tokom njegovog sazrijevanja. Prvo, uklanjanje tog
dijela izdanka znai uklanjanje i mjesta na kome bi se najgui grozdovi plodova formirali
sljedee godine. Drugo, time e se stimulisati porast nekoliko novih izdanaka iz onih preostalih
vegetativnih pupoljaka koji su najblie vrhu, ime se poveava povrina listova dostupnih za
snabdijevanje hranom preostalih buduih rodnih mesta. Na taj nain se jednim preciznim rezom
koji se preduzima prije pojave oekivanog pretjeranog roda on spreava, omoguava
ravnomjernije optereenje rodom i stimulie formiranje vee lisne mase koja e snabdijevati
hranom rod koji e se formirati, ime se podstiu i krupniji i kvalitetniji plodovi. Ako se vie
panje posveti preciznoj rezidbi, kao npr. izvoenje reza ispred naspramnih pupoljaka koji su
orijentisani bono na izdanku (a ne na primjer ispred gornjeg ili donjeg pupoljka) moe se
doprinijeti daljem razvoju i postavljanju sljedeih novih izdanaka i tako omoguiti optimalno
snabdijevanje svjetlou i pojava buduih rodnih mjesta. Aktiviranje vrnih pupoljaka rezidbom
koja se ne obavlja na nain koji uzima u obzir date elemente esto moe voditi stvaranju novih
izdanaka koji mogu poveati zasjenjivanje, dok aktivacija donjih pupoljaka moe dovesti do
stvaranja izdanaka koji daju plodove loeg kvaliteta, a mogu i da poveaju zasjenjivanje.
Tokom osme decenije XX veka u okviru nekoliko programa gajenja podloga odnosno programa
selekcije poelo se sa stvaranjem novih klonskih (pre nego
sjemenjaca) podloga za trenju koje su esto bile interspecies
hibridi, od kojih je najuspenija serija Gizela (Gisela). Podloge
Gizela pospjeuju veoma rano stupanje u rod, rano cvjetanje
na prologodinjim izdancima kao i na dvogodinjim i starijim
izdancima. Ovo rano stupanje u rod ima vane implikacije za
njegu stabala, poto ranije plodonoenje stvara konkurenciju
izmeu ploda i novih izdanaka kojima trebaju resursi za rast.
Podloge Gizela viestruko su produktivnije od podloga
sjemenjaca tokom prvih 5 do 7 godina u vonjaku, te shodno
tome povrina lia koja je neophodna za razvoj ploda moe
Slika br.4: Stablo trenje na podlozi Gisela5
postati ograniavajua veoma brzo u smislu proizvodnje plodova visokog kvaliteta. Slino tome,
rano stupanje u rod takmii se sa rastom korjenova, to znai da takvo drvee ima mnogo
ogranieniji korjenov sistem od stabala na standardnim podlogama kod kojih je plodonoenje
kasnije. Oigledno je da mogunost ranijeg plodonoenja i manjih i
efikasnijih kroanja mora da se realizuje intenzivnijom njegom vonjaka da bi bilo uspjeno.
Trenutno postoje etiri podloge Gizela koje se mogu nabaviti na tritu: Gi3 i Gi5, koje obe daju
patuljasti rast odnosno slabu bujnost (35% do 65% normalne) stablu, te Gi6 i Gi12, koje su skoro
isto toliko bujne (85% do 100%) kao standardne podloge sjemenjaci. Sve etiri podloge hibridi
su Prunus cerasus x P. canescens. Vana fizioloka implikacija smanjenja bujnosti i visoke
produktivnosti koje ove podloge daju plodonosnoj plemki jeste da ogranieni volumen i irenje
korjenovog sistema ograniavaju povrinu zemljita sa koje biljka moe da usvaja vodu i
hranljive materije. Samim tim, navodnjavanje je apsolutni uslov za uspeh, a pravljenje rasporeda
uestalih turnusa navodnjavanja i prihrane od vanosti je za postizanje uspjene proizvodnje
visokokvalitetnih treanja. Bez intenzivne njege porast stabala na ovim podlogama na zemljitu
dobrog kvaliteta predstavlja prilian izazov, a na zemljitu koje slabo zadrava vodu i hranljive
materije, kao i u veoma toplim klimatskim uslovima, moe dovesti do katastrofalno loeg roda.
Kada se stabla na ovim podlogama nau izloena stresu iz okruenja i porast prestane, veoma je
teko dovesti do njihovog oporavka. Velika konkurencija koju predstavlja intenzivan rast
korovskih biljaka moe dovesti do slinih posljedica, jer korjenovi su esto plitki i nisu uspjeni
u borbi za vodu i hranljive elemente.
Glavni aksiom u strategijama intenzivne njege vonjaka jeste da struktura stabla trenje treba da
se pojednostavi, obino uz pomo patuljastih (slabo bujnih, krljavih) podloga. U idealnom
sluaju cilj njege vonjaka jeste da se u najveoj moguoj mjeri umanji permanentna struktura
drveta (odnosno stablo i skeletne grane) kako bi se formiralo uglavnom drvo neophodno za
razvijanje jednoobraznih, pojednostavljenih rodnih jedinica na nain koji najbolje koristi
raspoloivi prostor u vonjaku za izloenost svjetlosti i omoguava laku berbu. To znai da je
vei dio plodonosnog drveta privremen, sa ciljem njegovog obnavljanja posle odreenog broja
godina raanja, tako da plodonosne lokacije, te shodno tome i kvalitet plodova, ne degradiraju s
prolaskom vremena.
Poto uzgajivai usvoje ovu ideju, postoje brojni naini na koje se intenzivni vonjaci mogu
razvijati. Strategija umanjivanja stalnog drveta u najveoj moguoj mjeri i obnavljanja
prijevremenog plodonosnog drveta predstavljena je na slici 5 za etiri sistema intenzivnog
uzgojnog oblika treanja koji se testiraju na Dravnom univerzitetu u Miigenu. Debela
neprekinuta linija u prikazu svakog od ovih sistema predstavlja stalnu strukturu drveta, dok tanje
isprekidane linije ilustruju razvoj privremenih plodonosnih izdanaka. Jo jedan kljuni princip
jeste formiranje velikog broja novih izdanaka tokom prve tri godine.
KGB Grm Kin Grin TSA Visoko vreteno SSA Super vreteno UFO- jednostruki kordoni
(Kym Green Bush) (Tall Spindle Axe) (Super Slender Axe) (Upright Fruiting Offshoots)
Primjena regulatora rasta bilja, odabir pupoljaka i njihovo uklanjanje (slika 5), ili prstenovanje,
esto su od kljune vanosti za prevazilaenje akrotonog (gornjeg) naina grananja drveta trenje
i podsticanje formiranja 8 do 10 novih uspravnih ili bonih izdanaka (u zavisnosti od sistema
uzgojne forme) i u prvoj i u drugoj godini. Periodino obnavljanje postie se orezivanjem
plodonosnog izdanka do bazalnog patrljka posle perioda od najvie 5 godina rasta i raanja, ime
se podstie postojei ili spavajui pupoljak da postane aktivan i ponovo da plodonosnu jedinicu.
Dodatna korist ovog naina jeste to se odrava ne samo mlada ve i relativno jednoobrazna
populacija rodnih jedinica.
Slika br.6: Uklanjanje i zadravanje pupoljaka treminalni pupoljak se zadrava, a 7 do 12 cm ispod njega pupoljci se
uklanjaju, pa se jedan pupoljak zadrava, sljedei se uklanjaju, i tako dalje, kako je navedeno na slici.
Jo jedan kljuni faktor za uspjenost ovih sistema formiranja uzgojnih oblika i strategije
obnavljanja jeste odravanje visokih nivoa izloenosti i distribucije svjetlosti kroz kornju,
naroito da bi se sauvala i odrala aktivnost spavajuih pupoljaka tako da do ponovnog rasta
moe da doe poslije rezova namenjenih obnavljanju. Od predstavljenih sistema, tri su
zamiljena tako da se njima formira kronja uskog plodonosnog zida: visoko vreteno (TSA),
super vitko vreteno (SSA) i kordoni (UFO). Ovakva struktura stabla je u skladu sa uspravnim
nainom rasta trenje, a boni izdanci se njeguju na takav nain da kronja ostaje uska od vrha do
osnove. Najvea udaljenost od vrha najstarije plodonosne grane do stabla ne treba da bude dua
od ruke radnika, tako da se, na primjer, runa berba moe obaviti jednostavnim posezanjem u
kronju dok se radnik kree niz red po njegovoj duini. Stabla treba da su posaena dovoljno
blizu jedno drugom da stvore neprekidni zid rodnih jedinica. Time se najvie poveava
efikasnost pokreta radnika, jer nema potrebe da se fiziki ulazi i izlazi iz kronje ili da se kree
oko kronje. Time se takoe obezbjeuje mogunost koritenja mehanizovanih platformi koje
mogu biti od pomoi radnicima kod rezidbe ili berbe, to postaje sve vanije u regionima gde je
radna snaga u vonjacima skupa ili ju je teko nai. tavie, uska kronja podrazumjeva
optimalan prodor i distribuciju svjetlosti, to pospjeuje rast plodova koji imaju vei sadraj
eera, boju, vrstou i ujednaen nivo zrelosti. Prodiranje i prokrovnost sredstava za zatitu bilja
u ovakvoj kronji takoe je na optimalnom nivou.
Uzgojni oblik grm Kima Grina (KGB) koji je razvio australijski uzgajiva treanja Kim Grin
(Kym Green) podrazumjeva kronju sa 15 do 20 uspravnih privremenih voica, od kojih se 20%
najstarijih obnavljaju svake godine tako da nema plodonosne voice koja je starija od 5 godina.
Ovaj sistem naroito je pogodan za bujnije lokacije ili podloge (ukljuujui i magrivu i
mahaleb), poto se bujnost difuzno razvodi u mnotvo voica koje su u skladu sa uspravnim
nainom rasta trenje.
Sistem UFO takoe koristi ovu strategiju rasporeivanja bujnosti u mnogo uspravnih izdanaka,
ali uspravni izdanci su orijentisani u jednoj ravni da bi kreirali plodonosni zid koji proistie iz
stalne zakoene voice ili kordona (koja se formira tako to se sadnica posadi pod uglom od 45
u odnosu na tlo). Takoe je mogu i sistem UFO sa dvostranim kordonom (u obliku slova V),
gdje se sadnica posadi u normalnom uspravnom poloaju; ovakvo stablo se prekrauje pri sadnji
i dvije jednake voice imaju uspravnu uzgojnu formu. Pred drugu vegetacionu sezonu obe
voice se savijaju vodoravno (jedna suprotno od druge) i onda formiraju dvostrani kordon (V
oblik) iz koga se razvija veliki broj uspravnih izdanaka.
Uzgojni sistemi KGB i UFO donose veinu roda na majskim buketiima obnovljivih uspravnih
rodnih jedinica. Stoga se i rezidba obavlja tako da se zadre stubasti uspravni izdanci uz
minimalan broj bonih izdanaka. Sistem visokog vretena odlikuje se obnovljivim bonim rodnim
jedinicama, a rezidba se obavlja na godinjem nivou, kako je gore u tekstu opisano,da bi se
umanjili eventualni gusto zbijeni grozdovi plodova i poveao broj sekundarnih bonih
izdanaka. Rod u sistemu visokog vretena predstavlja mjeavinu plodova iz majskih buketia i
plodova koji ne potiu iz majskih buketia ve se formiraju u osnovi novih sekundarnih bonih
izdanaka. Kao i kod sistema KGB i UFO, oko 20% najstarijih rodnih jedinica ree se do patrljka
u blizini stalne centralne voice kako bi ponovo rasle. Kod sistema super vretena, koji je razvio
naunik Stefano Lulji (Lugli) sa Univerziteta u Bolonji, sadi se otprilike dva puta gue nego kod
sistema visokog vretena, a primjenjuje se radikalna godinja rezidba svakog bonog izdanka sve
do jednog ili dva bazalna vegetativna pupoljka po izdanku (slika 6). Shodno tome, veina
plodova na stablima ovog uzgojnog oblika raste u osnovi prologodinjih izdanaka, te su dakle to
uglavnom plodovi koji ne potiu od majskih buketia. Pri rezidbi se mora obratiti panja na to da
se ne prave rezovi koji zalaze ak u plodonosne pupoljke, ve se oni moraju praviti neposredno
iznad bazalne populacije plodonosnih pupoljaka, kako bi se ostavio jedan ili dva neophodna
vegetativna pupoljka koji e sluiti za obnavljanje i noenje lisne mase neophodne za porast
plodova.
Ovaj pomak u njezi vonjaka trenje u pravcu patuljastih stabala koja imaju uzgojni oblik
plodonosnog zida predstavlja savreni sklad poboljane genetike i primjenjenih dostignua u
fiziologiji biljaka koji ini primenu strategija zatienih vonjaka mnogo izvodljivijom. Vea
ulaganja u materijale za prekrivanje vonjaka koji tite proizvodnju visokokvalitetnog ploda od
ptica, grada i kie bre se vrate kada se znaajna koliina voa obere ve u treoj a ne u petoj ili
estoj godini, kada se zbog postojanja zatite od nepovoljnih vremenskih uslova svake godine
mogu oekivati standardni prinosi, i kada je kvalitet voa takav da robu ini najkvalitetnijom na
tritu.
Strukture od ipki i uadi za zatitu od kie postoje ve dugo, ali visina stabala esto je
poveavala trokove i oteavala zastiranje strukture svake godine. Manja stabla omoguavaju
primjenu struktura koje je jednostavnije pokriti, a sve ee se za zatitu treanja koriste
plastenici sa vie sekcija ili visoki tuneli. Oni se mogu koristiti ne samo za zatitu od kie, grada i
ptica, ve i od nekih insekata i bolesti, ime se poveava potencijal za organsku proizvodnju.
Visoki tuneli mogu donekle obezbjediti i zatitu od proletnih mrazeva, kao i ranije cvjetanje i
sazrijevanje, ime se produava sezona berbe i dobijaju plodovi vee trine vrijednosti. Tipine
dimenzije visokog tunela su irina 7,5 do 8 m, a najvea visina na vrhu luka je 4 do 4,5 m.
Ako imamo na umu dodatne trokove zatitne strukture, efikasno koritenje prostora u vonjaku
postaje jo vanije. Shodno tome, uzgojni oblici u formi ''ive ograde'' mogu predstavljati
kljunu tehnologiju koju treba integrisati sa takvim strukturama.
Slika br.7: Strukture za zatitu zasada od nepovoljnih uslova sredine
Osobine plodova trenje koje su poeljne svuda na izvoznim tritima obuhvataju krupnou
ploda (koja je kljuna za izazivanje jake pozitivne reakcije kod kupaca), dobar ukus (koji je
kljuan za to da kupci ponovo kupuju), i vrstu teksturu ploda (koja je kljuna za dobro
ponaanje plodova u periodu posle berbe, tokom transporta i plasiranja u prodaju, a i veoma je
poeljna za potroae). Kljune sortne osobine koje su vane proizvoaima treanja su
samooplodnost (ime se dobija ujednaeniji rod svake godine zbog manjeg broja problema sa
opraivanjem), otpornost na pucanje ploda izazvano kinim padavinama (to vodi ujednaenijem
godinjem rodu) i dobra produktivnost (to znai profitabilne prinose). Treba obratiti panju na
to da ak i samooplodne sorte moraju biti opraene insektima kao to su pele, poto
samooplodnost ne znai i samoopraivanje. Potencijalni izazov kod nekih samooplodnih sorti
moe biti sprjeavanje pretjerano velikog roda koji umanjuje veliinu i kvalitet ploda; to se
najbolje postie odgovarajuim sistemima rezidbe. Odreene sorte treanja mogu biti poeljne na
nekim tritima EU a nepoeljne na drugim, tako da je istraivanje trita od kljune vanosti
prije podizanja zasada novog vonjaka ukoliko se planira izvoz. Slino tome, performanse sorte
mogu da se razlikuju u zavisnosti od lokacije i klime, tako da se stalno ispitivanje i probe novih
kultivara preporuuje za svaki razliiti proizvodni region. Najzad, odbaeno voe ili plodovi koji
nemaju kvalitet za izvoz kod nekih sorti mogu se koristiti za prerade koja ih prije prihvataju nego
druge sorte, tako da faktori kao to su lako (ili teko) odvajanje mesa ploda od kotice kod neke
sorte mogu uticati na automatizovano vaenje kotica i samim tim je takva sorta pogodnija za
datu opremu od nekih drugih, to moe biti vano da bi se dobila dodatna vrijednost od voa koje
nije za stonu upotrebu.
Nijedna sorta nije savrena i osloboena ne sasvim optimalnih osobina koje se mogu dalje
poboljavati. Shodno tome, trina oekivanja mogu rasti kada poboljane sorte postanu
dostupne, ime e neke tradicionalne sorte (kao to je Burlat) na kraju zastarjeti.
1.1.Rane sorte
Rita je samobesplodna (S5S22 aleli za kompatibilnost) i sazreva prije Burlata, a veliina ploda i
njegova vrstoa sline su kao kod Burlata. Prihvatljiva je za trite kao jedna od najranijih sorti,
ali nije izvanredno dobra zbog osrednje vrstoe.
Svit erli (Sweet Early) je samooplodna i sazrijeva prije Burlata, ima dobru veliinu i vrstou
ploda, generalno bolju od Burlata. Izvjetaji govore da je relativno malo podlona pucanju ploda
koje je izazvano kiom, a prihvatljiva je za trite kao jedna od najranijih sorti, ali nije
izvanredno dobra zbog osrednje vrstoe.
Selest (Celeste) je samooplodna selekcija i sazrijeva odmah posle Bruksa. Plod je tamnocrven,
vrst, srednje krupan, sa kratkim peteljkama. Ukus Selest plodova je veoma dobar i umjereno
sladak. Selest je srednje sklona pucanju ploda zbog kie i trebalo bi je verovatno gajiti uz zatitu
od kie. Poslije berbe ponaa se prihvatljivo, ali ne izvanredno dobro.
Blek star (Black Star) je samooplodna i sazrijeva poetkom sredine sezone. Plod je krupan,
sladak, veoma vrst, sa debelom peteljkom srednje duine, a kotica se teko odvaja od mesa.
Izvjetaji govore da je izuzetno malo sklona pucanju ploda zbog kie i da je vrlo produktivna.
Sandra Rouz (Sandra Rose) je samooplodna i sazrijeva sredinom sezone (odnosno odmah
poslije sorti Bing i Van), veoma je produktivna, ima genetski potencijal za veoma krupan plod,
ima srednje vrsto tamnocrveno meso i kratku peteljku, cvjeta sredinom sezone, i ima manju
bujnost (kompaktan habitus stabla). Sandra rouz najbolje se gaji na lokacijama gdje nema
padavina ili se koristi zatita od kie ili tuneli, poto je sklona pucanju ploda zbog kie.
Sanberst (Sunburst) je samooplodna, ima izvrsnu krupnou, ali opti kvalitet ploda nije
izvanredno dobar zbog osrednje vrstoe, to moe biti neprihvatljivo za neka izvozna trita.
Stela (Stella) je samooplodna, sa umjereno krupnim i umjereno vrstim plodovima i dobrom
produktivnou, ali nije sjajno prihvaena na izvoznim tritima. Cvjeta u sredini sezone.
1.3.Pozne sorte
Skina (Skeena) je samooplodna i sazrijeva kasno, oko dvije nedjelje poslije sredine sezone,
veoma je produktivna, ima genetski potencijal za veoma krupan plod, ima vrsto tamnocrveno
meso i peteljku srednje duine, cvjeta u poznijem dijelu sredine sezone, i bujno raste (nije
kompaktna). Skina najbolje uspijeva na sunim lokacijama ili ispod tunela, poto je veoma
sklona pucanju ploda izazvanim kiom.
Big Star je samooplodna sorta sa veoma krupnim plodovima dobrog ukusa i srednje vrstoe.
Cvjeta sredinom sezone. Potencijali za izvoz ove sorte i dalje se ispituju.
Slika br.10: Big Star, Skeena, Sylvia
Svithart (Sweetheart) je samooplodna i spada meu najpoznije sorte koje se danas u svijetu
gaje za izvozna trita i za konzumaciju u svjeem stanju. Plod je krupan (osim ukoliko se stablu
ne dozvoli da preterano rodi, poto je ova sorta veoma produktivna) i vrst. Cvjeta sredinom
sezone. Visoka produktivnost Svitharta ini je problematinijom na visokoproduktivnim
podlogama kakve su one iz serije podloga Gizela.
Svjee voe izvoznog kvaliteta stvara se u vonjaku, ali se mora sauvati tokom berbe i
postupaka u periodu poslije berbe. Pravilno odreivanje momenta berbe trenje od kljunog je
znaaja za odravanje kvaliteta pri transportu i samoj konzumaciji; ako se berba obavi prerano,
trenje nemaju pun ukus kakav bi trebalo da imaju, a ako se obavi prekasno, nee biti vrste i
nee se tako dobro ponaati prilikom transporta i plasiranja na trite prije nego to doe do
njihove konzumacije. Najbolja faza zrelosti za branje tamnocrvenih treanja izvoznog kvaliteta
jeste faza kad one imaju mahagoni crvenu boju, kada teina ploda i rastvorljive suve materije
mogu jo uvijek da se poveavaju u maloj mjeri, ali vrstoa ploda jo uvijek nije poela da
znaajno opada. Naravno, to su trenje krupnije, to je vea i cijena a i trokovi radne snage pri
berbi su nii (treba manje napora uloiti da se ubere jedan kilogram krupnih treanja nego jedan
kilogram sitnih). Trenje treba obrati prije nego to dnevna temperatura zraka postane previsoka;
shodno tome, u mnogim podrujima gdje se gaje trenje berba poinje odmah poslije svitanja i
prekida se u 11 sati prije podne ili u podne svakog dana. Voe koje se obere kasnije tokom dana
previe se zagrije i treba mu due vremena da se ohladi u toku priprema za sortiranje, pakovanje
i transport do prodajnog mjesta. Trenje treba brati s peteljkom, tako da se izbjegne dodirivanje
ploda kad god je to mogue. Berai treba da imaju kratko podjseene nokte da bi smanjili
mogunost da okrznu plod.
Slika br.14:Sortiranje
Postoji nekoliko faktora koji su vani kada se radi o pucanju ploda trenje, od kojih je uopteno
posmatrano prvi formiranje mikro-pukotina u kutikuli ploda zbog produenog kontakta sa
tekuom vodom ili relativne vlanosti zraka od 75% ili vie. Samo stvaranje mikropukotina ne
izaziva pucanje ploda.Postoje dva osnovna uzroka koji mogu imati za posledicu tri vrste pucanja
ploda:
- pucanje izazvano prisustvom vode na povrini ploda
Pucanje kod peteljke: prikupljanje vode pri vrhu ploda u udubljenju kod peteljke izaziva
lokalizovano usvajanje vode preko pokoice ploda u elije ploda i potom bubrenje ploda, irenje
mikro-pukotina u kutikuli ploda, i veu napetost i naprezanje pokoice dok ne doe do pucanja.
Pucanje pri vrhu ploda (kod stubia tuka): prikupljanje vode na vrhu ploda odakle kaplje voda
tokom kie, to izaziva lokalizovano usvajanje vode preko pokoice ploda u elije ploda i potom
bubrenje ploda, irenje mikro-pukotina u kutikuli ploda, i veu napetost i naprezanje pokoice
dok ne doe do pucanja. Neke sorte treanja imaju naglaeni oiljak od otpadanja stubia tuka
poslije opraivanja, koji je donekle neelastian i samim tim naroito sklon pucanju i predstavlja
neku vrstu slabe take pokoice.
1.6.Pucanje ploda izazvano vodom u samom stablu
Pucanje ploda sa strane: voda koju korjen usvaja iz zemljita, bilo da potie od suvinih padavina
ili navodnjavanja, transportuje se do plodova u zrenju preko sprovodnih sudova u stablu to
izaziva bubrenje mesa ploda, irenje mikro-pukotina u kutikuli ploda, veu napetost i naprezanje
pokoice dok ne doe do pucanja. Ova pojava pogorava se tokom perioda visoke vlanosti u
zemljitu zbog vremenskih uslova kao to su visoka vlanost zraka, toplo vrijeme i slabo
prisustvo vjetra, koji umanjuju normalnu evapotranspiraciju listova. Voda koju korjen usvoji, a
koja bi normalno isparavala kroz listove, zapravo ide u plodove.
Kvaliteta plodova trenje je od velikog znaaja jer o njoj direktno zavisi ekonominost
proizvoda. Trite prihvata samo kvalitetne plodove i spremno je za nnjih platiti odgovarajuu
cijenu. Velike su mogunosti za poboljanje ekonomike proizvodnje trenje uvoenjem u
voarsku proizvodnju nekih novih sorti koje su veoma dobro prihvaene od strane potroaa.
Intenzivna, dakle savremena voarska proizvodnja podrazumjeva daleko vei nivo agro i
pomotehnikih mjera, a sve u cilju dugoronog kvantitativnog i kvalitativnog poveanja
proizvodnje voa, to poveava prihode na poljoprivrednom polju. U ovakvom sistemu uzgoja
posebna panja se posveuje smanjenju bujnosti voke, uz vei broj stabala po jedinici povrine,
ime se i ukupan prinos poveava. Smanjenje bujnosti voke, te poveavanje broja stabala istih
po jedinici povrine ostvaruje se upotrebom vegetativnih slabobujnih podloga-razliitih tipova
Gisela. U ovom konceptu voarske proizvodnje uzgajiva je taj koji izborom podloge i sorte
formira vjetaki uzgojni oblik kronje, i u tom kontekstu provodi mjere specifine za odabranu
uzgojnu formu kronje.