rnezavisninaudriopublic.

istllki,mrgdriri-rr,
,' Sarajevo,.H, Kic5gv_{iakoviia 6I /2",,' ,

Tel:fax:i+387:33:216 259,' ' , ,, :',

IZDAVA{ : ' ,' ',, - ':,-,r '. ,

Bosandica - print.d,o-o;,i'' i :'i.'

"
i ' DIREKTOR
' -' 'Nediad Lntid ' ': ' ''' ''' :'l

zA.znevACa i ,,. ,',.'.,,

: Hadzib Sisi6 , . ,, ,,
,

,
TryODNIK.IF I WAS NOT MUSLIM
DESIGN . r .; ,., I

Glohalpublishmg, ',, .:,,.,

BESPRIJEKORAN ODNOS
t
1.,.. MEEU SILAMA U KOSMOSU
BEDAKCIJA: : :,' : .r i

Nediad Latid, gfavni,urednrh: - r' .r

:::
SVJETLO ISLAMSKE KULTURE
Illemaludin-Lati6;,komentato( ., 1:1.,r"'' .

OBASJALO JE SVJETSKE CIVILIZACIJE

Ediba Rizvanbegoiid, Adisa Dlevlan, r .',
Salmir Kaplan, Adniii Miiratovid, Bmir Novqli
prevodioci s tuiskqg i englesko,, .', ,,
Emira DlananoviC,' sekretaricar u redakciii,,
: l4 STVARANf,E ZA6 DANA
Omer Resulotid; lektor,-:, , , ,

Muharem Duli6 i ElvCdin Dutovid;

i:' marketing i distribucija,
, VJERNICI U SLUZBI
KUR'ANSKOG MORALA
WEB POSLUZTEL'
' EdibaRizvanbegovid ,, , -.,
www.bosancica.net
PRAVEDNA I TOLERANTNA VLADAVINA
www-harunyahyabih,com' .,
2A OTOMANSKE IMEPRIJE
Copyri glttby Mercek

List izlazi n{ese6no' .

ISNN1840"0205' ' , ,
,
22 POZIV U ISLAMSKU TINIJU
Stampa: Kelebek Matbaacilik / juli 2005 '
''LitrosYoluNo:4/1:A r i,. 32 Zw or NE PoTJE cn Iz SvEMIRA
Topkapi - Istanbul / Ttrkey
Tel: +902126124359 .

Mi5ljenjm Ministarstva nauke, ottrzovanja, kulture. i spo.ta FBjH broj:

3s SAVJETI POSLANIKA' S.A.V.S.
. 04-154103/04 list je osloboden placarra poreza na promet.i usluga.

LJUBAV OSMANSKIII SULTANA

PRETPLATA
36 PREMA POSLAI\IKU, S.A.V.S
Za 6 mjeseci u BiH 30 KM, a EU 30 EU& a SAD 36 USA $, a Autntiju 42 AUS $. Za

12 mjeseci u BiH 60 KM, za EU 60 EUR, za SAD 72 USA$, za Ausrraliju 84 AUS $.

PRETPLATA SE UPLACUJE U KORIST: Bosaneica print d.o.o., H. Kreievljakovi6a 6llIL 40 LJUBAV I SKROMNOST KOD MUSLIMANA
saajevo BRoJ RA.UNA: l29t0l10002352.92 (SMFT BAO(BA 22) HVB Cenhal profit

barka dd Saajevo Infomacije a pretplatu na telefon #387 33 216 2Sg,GSM#357 6t 557

309 Cijena primjerka aBldl 5 KM, aEtJ 5 EuR, z SAD i Kaadu 6 USA$, a Ausrraliju
44 DZEJLANA
7 AUS $.

Infomacije za preplatu na telefon: 46 ALLAII POMAZE VJERNICIMA

#387 33 2t6 2s9, CSM # 387 6l 557 309
Cijena primjerka za BiH 5 KM
 i
1
3
':
1:
.:
Teme i ideje kojima se buvi
:*
ovu generociju mludih bo-
r Hrabrost poruke, koju je sam NikSid u nekoliko in-
sunskih umjetniku toliko su
rsznovrsne, jedan prsvi sts-
re bosunke ni\une u drvetu
optoiene srebrom, dragi di-
zujniru plukat sa untidepre-
sivnim pilulama kuo tespi-
hom u ruci, du fanscinuiru-
ja same po sebi, gvoreii o Nekoliko Damirovih vr5njaka ovoga je ljeta poka-
bogustvu duha i iskustva ii-
votu svojstvenog sumo ovoj
generaciji Bosanacu.
Video uradak jeste najjednostavniji naziv djela Da_
mira Nik5i6a, koji je pod naslovom If I was not muslim,
prikazanu Sarajeru. Na poznatu muziku istoimene pjes-
me na engleskom jeziku, Nik5i6 je napisao i, sam, kao
solista, pred kamerom, u ambijentu bosanske ku6e i ita_
le, obukav5i odje6u bosanskog obidnog dovjeka, selja_
ka, otpjevao tekst na engleskom jeziku, koji je preve_
den i titlovan na bosanski jezik.
Ovakva je vrsta umjetnidkoginazanovina u Bosni
i stoga su se krtidari umjetnosti, ako ih u BiH uop6e
ima, ustegnuli od odrerlivanja i kritike ovog umjetnid_
kog djela kao Sto su se ustegnuli i valorizirati njegove
umjetnidke vrijednosti. Prioritet je dat samoj poruci iz
naslova, koja je veoma jednostvana i jasna: Da nisam
musliman, ne bi mi Zivot bio ovakavl. Sve ostalo je do-
puna ove osnovne poruke, odnosno kritika onih koji na
muslimane gledaju tako kako gledaju, pa im je Livotta-
kav kakavjest.
tervjua jo5 i dopunio, impresionira svojom intelektual-
nom hrabro5du, kao Sto i oduSevljava svojim umjetnid_
kim dojmom.
Nije mi poznato kako je ovaj ..umjetnidki uradak.'
primljen u svijetu, na engleskom govornom podrudju,
jerje poruka njima najvi5e i upuiena, ali vjerujem daje
u Bosni, posebno kod bosanskih muslimana. izazvao
emotivni Sok.
Nekoliko je aspekata fenomena samog autora i nje-
govog djela. Autor je mladi bosanski musliman obrazo-
vanana zapadnim univerzitetima, magistrirao je slikar_
stvo i historiju umjetnosti i kao izbjeglica Zivi u iika-
gu.
zalo umjehridku genijalnost kroz najsuvremenije umjet-
ni(ke izraze, od plakata sa bilborda, do drvenih skulp-
tura, koristeii jezikom i tehnikom hipermoderne, ako
se
je takav umjetnidki trend uop6e i definiran. Ovo je vaZ-
no istadi stoga Sto je veoma bitno da mlade bosanske
generacije umjetnika, iako su izbjeglice, ili sirmo5ni sa-
rajevski umjetnici, dakle hendikapirani zbog rata u nji-
hovoj domovini, u odnosu na svoje w5njake, rusu
ostali samo na klasidnim umjetnidkim Lanrovima
knjiZevnosti, slikarstva, muzike, filma itd., ved pot-
puno ravnopravno, umj etnidki brilj atno, konzumi-
raju, komunicariju i propituju tehnike najmoderni-
jih svjetskih
trendova u umjetnosti. A teme i ideje
kojima se bavi ova generacija toliko su raznovrs-
ne; jedan pravi stare bosanke ni5ane u drvetu opto-
dene srebrom, drugi dizajnfua plakat s antidepre-
sivnim pilulama kao tespihom u ruci, da fanscinai-
raju same po sebi, gvoredi o bogastvu duha i is-
kustva Livota svojstvenog samo ovoj generaciji
Bosanaca.
Opet, temeljna poruka, kako video mjuzikla,
tespiha od antidepresivnih pilula, ni5ana u drvetu,
buntovna je i kritidna spram suvremene civilizaci-
je.
Iako je Nik5i6 najtrasparentniji samim tim
mu je takva forma umjetnidkog izraza u iskazu
identiteta, samo kao bosanskog muslimana i isla-
ma, pa tako i najtransparentniji u kritici i pobuni
protiv onih koji mu ne dozvolajvaju da se identifi-
cira kao takav, dakle bosnaski musliman, zbog de-
ga mu je (njemu lidno!), kao i njegovim sunarod-
njacima, naneseno zlo i nepravda, ni drugi umjet-
nici ni za jo1at nisu manje kritidni i buntovni
njega.
Zalto je vaLno, bar nama u OGLEDALU, pot-
crtati ova i ovakva umjetnidka ostvarenja?
je
Opde poznata istina da su, nakon komunis-
i progona mi5ljenja, bo-
tiEke ateizacije, censure
sanski muslimani definirajudi svoj nacionalni i
vjerksi identitet, u kovitlacu ne samo lokalnih his-
torijskih (ne)prilika, ve6 i svjetskih velikih potre-
sa, vrlo smuSeno i konfuzno iskazivali i komunici-
rali sa svijetom, posebno na polju umjetnosti i kul-
ture. Boinjadke intelektualne elite, i laidke i vjer-
ske, zbog nezajaLljive Zudnje za vla36lu, l<roz na-
cionalno-vjerske i politidke organizacij e, artikuli-
rale su i nametale svoje politidke, vjerske, kultur-
ne i uop6e dru5wene standarde. Mediji, kao banal-
na forma odraza te i takve dru5tvene stvarnosti,
potpuno podijeljeni na sekularistidko-ateistidku
grupaciju i vejrsko-nacionalistidku, iskazivali su
animozitet prema religijskom i nacionlanom s jed-
ne strane, i primitivnu propagandu i agitaciju, s
druge strane.
Islam, kao najdublja odrednica toga naroda, u
ovakvom postkomunistidkom ambijentu, medu-
bo5njadkog primitivzma i netolerancije, trpio je
nateLe posljedice. Kako smo nekoliko puta do sa-
da ukazivali, lice islama, hariran da nikad nije bilo
izoblidenije.
E, zato su se trebali desiti (naZalost kod ovog
naroda se sve samo de5ava, a malo Sta kreira iz
njega samog) umjetnici, koji iskoristiv5i slobode i
standarde zapadnih univerziteta, a obdareni genet-
skom duhovnom i biolo5kom vitalnoS6u, odnosno
intelektom i talentom svojstvenim (samo!) bosan-
skom mladi6lu,bez utjecaja, pa tako i monopola
nacionalno-intelekiualne elite.
Progovorili su o sebi onako kako su samo joS
poku5avali progovoriti njihovi vr5njaci kroz povi-
jest, hrabro inteligentno i emotvino. I uvijek, na-
kon Sto bi tako progovorili, i pokazali svoj talenat,
Sto
bili i vrbovani od mo6nijih,
su u5utkani, kupljeni
bogatijih i pohlepnijih elita i kultura. I to je jedini
momenat koji moZe da pokvari uZitak i impresiju
o djelu i liku ove generacije bosanskih umjetnika.
Moje neke apokaliptidne izjave, izredene u jed-
noj polemici u vezi s OGLEDALOM, s isto tako
darovitim mladim bosanskim piscem, kako se bo-
jim opstanka islama na Balkanu, s obzirom da je
od
islam izloZen tolikom animozitetu nemusliman-
skih intelektualnih elita i druLina, s jedne strane, i
s obzirom da su muslimanski, dakle vjerski medi-
ji, koliko skromni i siromaini toliko i primtivni, u
odnosu na svoje okruZenje, a posebno naidejuza
koju bi trebali imati ambiciju da je artikuliraju na
inteligentan i suwemen nadin, od sada se na rnoju
sre6u, mogu korigirati.
Promovirajudi OGLEDALO u Ewopi iAustar-
liji, posebno komuniciraju6i sa studentima, otkrili
smo da raste i intelektualno sazrijeva potpuno no-
va generacija bosanskih intelektulaca. Ziveii svo-
ju svakodnevnicu po scenariju Damirovog video
zapisa If I was not muslim, puni emocija i ljubavi
prema svojoj vjeri, svom narodu i svojoj domovi-
ni, sanjaju svoje ideale.
Ovaj uvodnik je, zapravo, selam, djevojkama i
mladi6ima, iz Dizeldorfa, Brizbana, Sidneja, Mel-
burna, Adelaide, Perta, s kojima smo se susretali
na promocijama i razmjenjivali mi5ljenja, ali i su-
ze,kao i preporuka da pogledaju Damirov film ko-
ji se ipak zove If I was not musliml
4w
ffi5
 promjena svih fizidkih zakona i naru-
Savanja te neprikosnovene ravnoteZe
harmonije u kosmosu. lzmedu Jake
nuklearne silekoja drZi protone u jez-
gru na okupu i druge kosmidke sile,
Elektomagnetne sile, postoji jedna p-o-
sebno precizna proporcionalnost, a i to
je jedan od dokaza Allahovog uzvi3e-
nog stvaranja.
Da je
kojim sludajem-Iaka nuklear-
na sila malo slabija, kao Sto smo gore
naveli, protoni u jezgru ne bi se mogli
odrLati na okupu, nego bi se pod utje-
cajem Elektromagnetne sile raspr5ili
po kosmosu. Tada ne bi mogao nastati
nijedan drugi atom koji ima vi5e od
j ednog protona. Drugim rijelima kaza-
no, svi elementi u kosmosu postali bi
"hidrogen" sa jednim protonom.
A da je Jaka nuklearna sila jol jala
u odnosu na Elektromagnetnu silu, ta-
da nijedan atom s jednim protonom,
odnosno hidrogen-atomi ne bi mogli
nastati. Svi protoni bi se, zbog preveli-
ke jadine nuklearne sile u odnosu na
Elektromagnetnu silu, spojili, tako da
ne bi bilo moguie, kao Sto je malo pri-
je spomenuto, nastajanje hidrogenskih
atoma sa jednim protonom. U ovom
sludaju bi i zvijezde i galaksije, ukoli-
ko bi uopie postojale, sasvim drukdije
izgledale. A na svijetu gdje nema hi-
ffffinffi o
drogena o vodi se ne bi moglo ni pri- nastaje neutron, te prouzrokuje njihovo
i Eati jer,kao Stoje ponrato,vodaje jed- cijepanje. Medutim, ona to dini u jed-
na molekula koja se sastoji od dva ato- nom posebnom sistemu.
ma hidrogena i jednog atoma oksigena. Da je nuklearna sila ne5to slabija,
Ovo posebno ukazuje na vaZnost ova- neutroni bi mnogo lak5e pucali, tako
ko precizne proporcionalnosti medu da bi u kosmosu bili izuzetno rijetki. U
pomenutim silama. ovom sludaju pucali bi neutroni heliju-
Dakle, da ove osnovne kosmidke ma, u Eijem jezgru se nalaze 2 neutro-
sile imaju drukdiju vrijednost od da- na, te bi ga bilo jako malo ili ga pak
naSnje, ne bi bilo ni zvijezda, ni plane- uop6e ne bi bilo.
ta ni atoma. Ato bi znadilo da ne bi bi- Helijum je poslije hidrogena naj-
lo ni Zivota. lakii elemenat. Da nema helijuma ne
bi bilo ni mnogih drugih teskih eleme-
SLABA NUKLEARNA SILA nata neophodnih za Livot.
Jedna druga kosmidka slla, Slaba
nuklearna sila, ima jako specifidnu
brojdanu vrijednost. Slaba nuklearna
sila je prisutna u sitnim dijelovima ato-
-:i;.!:+t1 {
ma i ona uzrokuje jednu vrstu radio- .iJI*
.i:%. i
aktivnog cijepanja. Kao primjer ra- i- ..-+41"
=
dio-aktivnog cijepanja moZe se
navesti cijepanje neutrona os- .S"':
lobatlanjem pojednog proto- .M
na, elektrona i antinotrrna.
Neutron, koji je jedan
od osnovnih destica u
jezgru atoma, ustvari
nastaje spajanjem tri
druge destice. Slaba
nuklearna sila ras-
podijeli se po ovim
elementima od kojih 5e'3---
{.*.*
F&.'
*. t
Jer te5ki elementi poptfikarbona, ol<si- zahvaljujuii te5kim elementima koje nagradu, ovako govori o tom nadna-
gena iZeljeza nastaju medusobnim stvaraju z:rijezde, stvorila bi se jedna ravnom ustroj stvu kosmosa:
spajanjem jezgara helijuma u centru abnormalna proporcionalnost. U ovak- Astronomija je dovela na jedno
nas
divovskih zvijezda. Drugim rijedima vim uslovima Livot bi bio nezamisliv. veoma zapanjujute polje; kosmos
kazano, helijumje u odredenom smis- kojije iz niiega stvoren. Stvorenje
lu osnormi sastojak drugih elemenata. STVARANJE KOSMOSA u jednom izuzetnom poretku, tako
Dakle, nepostojanje helijuma znadilo PRILAGODENO ZWOTU da je kao takav sposoban obezbije-
bi i nepostojanje mnogih drugih teZih Kao Sto medu spominjanim silama diti sve uslove neophodne za ii-
elemenata nuftrih za Livol. postoji proporcionalnost u njihovim vot...2
S druge srane, da je Slaba nuklear- snagama tako su i odnosi i ravnote1a Kao Sto je kazao ovaj istaknuti
na sila slabija nego Sto jeste, ve6ina, metlu njima na nezamislivo visokom znanstvenik, svi gore spominjani feno-
ako ne i cijeli hidrogen usljed Brg nivou. U brojdanim vrijednostima ve- meni ukazuju kako je kosmos "speci-
Banga (Velikog praska) bi se pretvorio zanim za ravnoteLu medu silama ne jalno ureden" i kako je formiran u jed-
u helijum. U tom sludaju, postoje ni najmanja odstupanja, a to je nom "posebnom poretku". Taj pore-
samo jo3 jedan od pokazatelja nepri- dak samo je jedan od dokaza stvaranja
kosnovenog kosmidkog ustroj stva. Uzvi5enogAllaha, Onoga iije su zna-
Upravo ta ravnotela jeste jedan va- nje i mod neprocjenjivi. O besprijekor-
,.. rr, Zan fenomen zasltLan Sto je kosmos nom stvaranju Uzvi5enoga ovako se
5 '""
..: kl
',,1L':,,
od prvog trenutka svog postojanja govori ujednom kur'anskom ajetu:
,',,,.|.,i,,,. i*11;,&, ostao nepromijenjen i Sto u nje- Gospodar vaS je Allah, koji je ne-
+-$-Te. besa i Zemlju u Sest vremenskih
_
: i't\ : '.' *.,:11, l";i.l ' ' ran poredak te Zivot liSen razdoblja stvorio, a onda svemi-
,'ffi,-"
-q
" '** .ry&*
s*
bilo kakvih nedostataka, rom zagospodario; On tamom
{flffi! '"-?' Arno Penzias, koji je nodi prekriva dan, koja ga u sto-
pwi,lzRoberta WI- pu prati, a Sunce i Mjesec i zvi-
* sona, otkrio kos- jezde se pokoravaju Njegovoj vo-
i.* midku radijaciju, tji. Samo On stvara i upravlja!
KoJa upucuje na Uzvi5en neka je Allah, Gospodar
Big Bang (Veliki svjetova! (El-A raf, 54)
prasak), te zato
,|,.'tr ... . " 1965. god. do- I Paul Davies. The Accidental Universe, Cambridge:
Cambirdge University Press, 1982.
.,:..::.,,,;.;i! ii.f
'{#
.'.bio Nobelovu 2 Hugh Ross, The Creator md tle Cosmos, s. 122-23
".,:::liir" i':
":i..'.s,i'4

a:a: ::

7 !i#
 to vrijeme, najljep5a i najkvalitetnija
platna. Stil i nadin odijevanja Evrop-
Jedna
ljana je u to wijeme, kada se uspore-
od vele- di s onim.islamskim, bio krajnje ne-
ljepnih izgledau Stoga su odjeda i materijali
gradevina
proizvedeni u islamskom svijetu u
islamske
Evropi postali simbol whunskog luk-
Spanije i
suzaipriznatog statusa u druStw. Ta-
primjer
da su muslimani odredivali svjetsku
is lam ske
modu.
Uz sve ovo, Ewopljani su od mus-
shvatanja
:|$ limana naudili koristiti kupatila i sa-
:;i estetike jeste pun, tekovine Sto se kod muslimana
dvorac Al- podrazumijevaju u osnovnim princi-
hambra (Al-
pima vjere.
HamrA'). U
njegovom se
Razvoj na nauinom polju
svakom deta-
Poznato je da su muslimani zas-
lju ogleda is- IuLniza mnoga naudna otkriia tokom
tandani osjei-
povijesti. I prije islama Arapi i drugi
aj za lijepo, narodi su se sa srednjeg istoka intere-
kojeg su mus- sirali za neka pitanja poput onih o
limani stekli nastanku i funkcioniranju kosmosa.
livedi islamski O ovom i slidnim pitanjima podeli su
moral. Batlde intenzivnije razmi5ljati i davati kon-
oko Alhambre kretnije odgovore nakon 5to su pode-
su ukradene li ditati Kur'an, jer Uzvi5eni Allah,
kompleksima d2.5., u Svojoj Knjizi ljudima nalaLe
fontana koje da razmi5ljaju o nastanku nebesa,
su napravljene Zemlje i dovjeka. Muslimani su spro-
koriddenjem veli u praksu ovu BoZiju zapovijed
sistema gravi- Sto je rezultiralo obimnim istraZivad-
tacije. Kur'an- kim studijama, posebno iz oblasti ma-
ski opisi dZen- tematike, astronomije i medicine. Ta-
netskih ljepota ko je u islamskoj civilizaciji otpodeo,
Arhitektura dZamije u Kor- zacijelo su bili do tada neviden, naudni razvoj kojem
dobi koja tzaziva divljenje su u osnovi IeLali razrtm i svijest ko-
I inspiracija i
ideja vodilja je je Sveznaju6i Allah podario ljud-
pogled na estetiku i umjetnost. Kr-
muslimanima dok su gradili Alham- skome rodu.
Sianski su turisti ostajali zadivljeni
bru. Islamski je ahlak, koji propagira
pred izvaffednim prizorima Sto su ih
Pored visokog stila u graditelj- napredno mi5ljenje, muslimane
imali prilike vidjeti. podstakao na proudavanje i usavr5a-
str,u, islamska je civilizacija bila jed-
U X je stolje6u Horotzwither, sve- vanje naprednih i naudnih tekovina
na od najnaprednijih u svijetu i kada
6enik saksonskoga porijekla, Kordo- drugih civilizacija bez bilo kakvih
je u pitanju stil i nadin odijevanja.
bu opisao kao "ures svijeta" i grad predrasuda. Direktor Historijskoga
Muslimani su posjedovali tekstilne
koji je na njega ostavio ogroman ut- instituta za arapsko-islamske nauke
radionice u kojima su proizvodili, u
-;eca.;.' pri Univerzitetu Geothe u Njemadkoj,

10@
prof. dr. Fuat Sezgin, osvrnuo
se na wlo vaZnapitanja u naud-
nom razvoju islamske civilizaci-
je. Prof. dr. Sezgin posebno nagla-
Sava da se temelji "moderne nau-
ke" oslanjaju na muslimanske
znanstvenike koji su Zivjeli izme-
tlu IX i XVI stoljeda. Sezgin da-
lje nagla5ava kako su ovi ljudi
od pera u Ewopi postali poz-
nati preko prijevoda urade-
.-x
nih u Spaniji i na Siciliji, te,
navodedi primj er modernog
moreplovstva koje se pripi-
suje Portugalcima, poja5-
njava:
"Postoje dva temeljna
principa moreplovstva kao
znanosti. Prvi je odredivanj e
velikih razdaljina na otvoreno-
me moru (puiini), a drugi odredi-
vanje taike na kojoj se nalazite.
Muslimani ova dva temeljna prin-
cipa postavili su u W stoljetu. Iz-
mjerili su razdaljinu izmedu Afrike
i indonezijskog otoka Sumatre po-
grtjeYivJi u 20-30lcrn. Uz to su mus-
limani prvi u svijetu nacrtalii geo-
grafsku kartu koja pokazuje geo-
grafsku iirinu i duiinu u stepeni-
ma. Danas je dokazano daje ova
knrta, uz par sitnih ispravki, taina.
Cak su uspjeli da povula.r paralelu
spram ekvatora ito.ie veoma teiko.
Evropljani su od muslimana nauii-
li sve spomenuto, ali kako nisu ima-
Ii dovoljno znanja o trigonometri-
ji, nikako nisu mogli proniknuti u
naiin na koji se doilo do rezulta-
ta." 4
l)z ova istraZivanja koja su is-
lamskoj civilizaciji osigurala na-
predak, radene sujo3 mnoge opser-
vacije, ogledi i izradunavanja. Ta-
ko su, primjerice, desetocifreni
brojdani sistem koji se danas koris-
ti razvili muslimasnki matematida-
ri. Znanstvenici iz islamskog svije-
w vih ljudi i potom ih lijediti. Time
ta su pridavali ogroman znadaj i as-
tronomskim opservacij ama. Sawe-
mena je astronomija nastala na
principima koje su oni ustanovili.
Muslimanski su znanstvenici ma-
tematidkim formulama dokazali da
se Mjesec okrede oko Zemlje.
Algebru i trigonomehiju su us-
tanovili muslimanski matematida-
ri. Veleljepna djela islamske arhi-
tekture u cijelome svijetu gdje su
vladali muslimani, svoje postoja-
nje imaju zahvaliti ovako jakoj
znanstvenoj bazi.
Razvoj na polju medicine
Naudni razvoj u islamskom svi-
jetu, posebno izmedu VIII i XII sto-
lje6a, ogledao se i u medicinskoj
znanosti. U Evropi utjecaj ovog
razvoja podeo se osjeiati u XI sto-
lje6u.
Primjerice, uto se wijeme u Ev-
ropi na bolest gledalo kao na prok-
letstvo zlih duhova. U rjednicima
tada5nje Evrope nije se nalazlla
rijed "lijedenje". S druge strane
muslimanski su znanstvenici, kao
reniltat istraZivanja, ustwdili kako
se bolest prenosi preko malih, za
oko nevidljivih organizama. Tako
su do5li do zakljudka da se boles-
nike treba drZati izolovane od zdra-
su formirane prve moderne bolnice
u svijetu. U tim muslimanskim bol-
nicama formirani su i posebni od-
jeli za razlidite bolesti i primjenji-
vane naudne metode lijedenja. iak
i bolesti psihe su se nastojale izli-
jediti pomoiu terapija i muzike. U
isto wijeme u Ewopi umobolni su
se smatrali slugama nedastivoga pa
su Zivi spaljivani.
Muslimanski su lijednici imali
tako uspje5na istraiivanja o anato-
miji dovjeka da su se njihova djela
koristila u Ewopi dak Sest stoljeia
na medicinskim fakultetima kao
osnormi izvor.
Muslimanski lijednici su stolje-
6ima prije Ewopljana otkrili cirku-
laciju krvi itijedili odredene boles-
ti praienjgm pulsa. Porotlaji su se
w5ili na najzdraviji mogu6i nadin
u to wijeme. Pribor Sto su ga mus-
limanski lijednici koristili za ope-
racije pokazuje koliko je uistinu
medicina kod muslimana tada bila
visoko raz.tijena.
Pored ovoga muslimanski znan-
11
 stvenici potpisuju i mnoga druga ot-
hri(,a iz podrudja optike. Prvi koji je
uradio detaljnu analizu strukture oka
. :a. bio je muslimanski optidar Ibn al-Haj-
s
sem. Izvanredne studije Sto ih je isti
"t 'j
optidar uradio o sodivu otvorile su put
koji je doveo do izuma kamere. Mus-
limanski doktori, koji su otkrili uzro-
]. !";
ke slabljenja vida, pribliZno 1000 go-
dina prije ewopskih kolega, obavljali
:
su uspje5ne operacije odne mrene (ka-
tarakte). Bogato islamsko znanstveno
naslijecle bit 6e najbitnija osnova
znanstvenog uspona Evrope, podev5i
od XV stoljeda, a koja je do tada bi-
vala pod utjecajem islamskih znan-
stvenika i njihovih djela. KrSdanski su
znanstvenici podeli udarati temelje
evropskoj znanosti znanlima i meto-
dama koje su naudili od muslimana.

Islamski utjecaji u Evropi

nastavlj eni preko Osmanskog
carstva
Osmansko carstvo je, kao malo ko-
g. je carstvo u historiji, obuhvatalo ogro-
. ..]*,.,, man geografski prostor i uz to bilo jed-
, i.".
. no od najdugovjednijih. (Samo je Rim-
':.. t.:,. sko carstvo nawhuncu svoje mo6i obuh-
t' ';t.., vatalo ve6i teritorij nego Osmansko, ali
ii
l;' ga nisu uspjeli zadrLati toliko dugo kao
Osmanlije.) Osmanlijsko nasljede zau-
zimaznalajno mjesto u historiji Evrope,
Sjeverne Afrike, prednje Azije, Mezo-
potamije i Arabije. Danas su mnogi gra-
dovi na spomenutim prostorima ukra5e-
ni osmanskom arhitekturom. U mnogim
gradovima Ewope (Sofija, Beograd, Sa-
. rajevo) i danas se mogu vidjeti osman-
ski kultumi spomenici.
Danas se ustrojstvo Osmanske drZa-
ve, koja je podivala na principima islam-
skog morala, od mnogih politologa oc-
jenjuje kao idealno. Takoder se smatra
:
kako principi savremene diplomacije
imaju korijena u onovremenoj osman-
,,pa*r$',* skoj diplomaciji.
 Samo neki od primjera utjecaja
Osmanlija na Ewopljane ogledaju se
u dinjenicama da su Osmanlije uMa-
darskoj otpodeli uzgoj pirinda, da su
se zemlje Beneluksa u XVI stolje6u
preko habsburikog veleposlanika
Busbecqa upoznale sa uzgojem tuli-
pana te da su Talijani od Osmanlija
naudili tehniku bojenja tkanina.
Sve ove historijske dinjenice po-
kazuju kako islamski sistem i moral
treba preuzeti vodedu ulogu u izgrad-
nji modernoga svijeta. Od onog mo-
menta kada je objavljen Muhamedu,
a.s., Kur'an je postao jasna svjetiljka
koja dovjedanstvo vodi ka istini, lje-
poti i pravom putu. Dok je Evropa
grcala u fanatizmu i barbarstvu, is-
lamska je civilizacija postala najraz-
vijenijom modernom civilizacijom u
svijetu. Inspirirani kur'anskim mo-
ralom, muslimani bi, u svakom dije-
lu svijeta gdje su dospijevali, preuzi-
mali vodeiu ulogu na polju nauke i
umjetnosti. Historidar Eugene My-
ers na sljede6i nadin pi5e o utjecaju
Osmanlija naZapad:
"Ogroman je bio utjecaj islama
na Zapadnu nauku i kulturu, poievii
od lcraja IXpa do XI stoljeta. Nika-
ka se ne smije omalovaiavati znaiaj
is I a'mskih znanstvenika i prevodite-
lja u kulturnom i znanstvenom raz-
voju ioujeianstva... " 5
Nema dvojbe da je ovaj razvitak
koji se desio u islamskom svijetu, a
koji je uz ta zahvatio i Evropu, crp-
ljen iz samo jednoga wela, Kur'ana
dasnog, koji podstide na razmiSljanje
i otvorenost pogleda i vidika. Kur'an
je najvedi vodid koji je ljude, iz tmi-
na kojima su tumarali, izveo na svjet-
lo. Uzvi5eni Allah, Gospodar svjeto-
va, ovako govori o Svojoj Knjizi:
Elifldm-rfl. Knjigu ti objavlju-
jemo zato da ljude, voljom nji-
hova Gospodara, izvedel iz tmi-
na na svjetlo, na put Silnoga i
Hvaljenoga. (Ibrahim, 1)
Zakljudak
Danas muslimani trebaju biti do-
bro upu6eni u tekovine svoje civili
zacije, njome se diditi ali i preuzeti
odgovornost Sto su baitinici jedne
takve civilizacije. Muslimane su sto-
lje6ima pripadnici drugih religija i
civilizacija posmatrali sa zavi56u i
divljenjem. Poznati strudnjak za
Srednji istok, Daniel Pipes, ujednom
svom dlanku, nakon Sto je govorio o
samopouzdanju muslimana, donosi
sljede6i komentar:
"Jedan odfaktora kojije dopri-
nio ovakvom samopouzdanju svaka-
ko je i uspomena na imanredne us-
pjehe u prvih VI stoljeta islama ali i
kasnije. U to je vrijeme islamski svi-
jet imao najnapredniju kulturu, naj-
j aie zdravstvene s tandarde, naj dulj i
prosjeini iivotni vijek i najvti pros-
jek pismenosti. Vetina znanstvenih i
tehnolo1kih is traiivanj a odvij ala se
pod njihovim nadzorom i obiino su
njihove vojske bile te koje su odnosi-
le pobjedu. Krivulja ovih uspjeha
evidentnaje od samih poietaka. Nai-
me, Muhammed, a.s., je 622. iselio
iz Meke u Medinu da bi se nakon 8
godina vratio u svoj grad kao pob-
jednik. Vet 715. godine muslimansko
se carstvo prostiralo od Spanije na
zapadu do Indije na istoku. Biti mus-
liman tada je znaiilo prlpadati su-
periornij oj civilizacij i. " 6
Danas muslimani trebaju oZivjeti
raskoi slidan nekadaSnjem i biti vo-
de u procesima koji 6e izrova obas-
jati svijet kulturnim i civilizacijskim
napretkom. NajvaZnije je da musli-
mani, prije bilo kakve akcije, zbiju
svoje redove i u praksi pokaZujedin-
stvo i zajedni5tvo. Ako muslimani
ostave lidne interese po strani, ako
na razliditosti budu gledali s puno to-
lerancije, ako svoju snagu i energiju
budu tro5ili samo na Sirenje vjerskog
morala a na dobrobit svih muslima-
na ali i cijelog ljudskog roda, ako
medu muslimanima bude vladala
kultura kompromisa i miroljubivost,
islamski 6e svijet stvoriti najveiu ci-
vilizaciju 21. stoljeia. Zahvaljujuii
miroljubivosti i tolerantnosti, wijed-
nostima koje su temelj islamskog
morala, u mnogim islamskim zem-
ljama bit 6e dokinuti vladajudi des-
potski re1im| nastupit 6e kulturni i
ekonomski ramoj, a muslimani koji
su u mnogim zemtjagnizlo1eniraz-
nim pritiscima i nasilju, konadno 6e
se domoii mira i sigurnosti. Pod ok-
riljem islamske unije 6e, s Allaho-
vom dozvolom, u 21. stoljeiu nastu-
piti Asr-i Saadet, ili sretna era.
Turski narod mora preuzeti vode-
6u ulogu u stvaranju islamske unije
koja 6e ojadati ljubav i bratske veze
medu muslimanima i uz to biti glav-
ni promotor islamskog morala u svi-
jetu, te veliki teritorij kojim vladaju
ispuniti pravdom i mirom, ba5 kako
to nalaZu islamski moralni principi.
Zbog mnogihrazloga, kao Sto su his-
torijska uloga, geopolitidki polo1aj,
ogromlo iskustvo iz pro5losti Sto ga
posjeduje i zbog mnogih drugih po-
zitivnih odlika, Turski narod je du-
Lan preazeti na sebe sprovodenje
ovakve misije.
I http://w.odulus.orgltesiriz.html
2 Sheila Blair, Boston College, USA
3 Cmle Hillenbmd, Univcuitet Edinburg, Engleska
4 hnp://w.ndikal.com.t/haber.phpzhab emo= | 47 7 89
5 Eugene A. Myers, Anbic Thought md the Westm World in the
Golden Age of Islm, New York, Frederick Ungr, 1964., str 10.
6 Dmiel Pipes, "Islm ud Islmism", The National Interest,
Spring 2000., str. 87.
@13
 lge

*i
r'
E
J"

F:
 tll
W.rtL.'r
!i;'r.b;l,'

;
'
g
16w

Ravnodubnost na nepravdu
i vjerniiku razjedinjenost
znaii pomaganje sloge
meilu nevjernicima
Neki ljudi su ravnodu5ni kako ne bi
izazvali reakciju surovih ljudi i kako bi
izbjegli Stetu koju bi im oni mogli nani-
jeti. Ovako se pona5aju ljudi koji su ja-
ko privrZeni samo ovom svijetu i jure
za koristoljubljem, za koje misle da ie
ste6i u ovom kratkom i prolaznom Li-
votu. Ostaju ravnodu5ni na nepravdu.
Narodni izrazi kao lto je izraz <<drLati
se po strani>> jasno opisuju ovakvo po-
naSanje. Pona5anje savjesnih ljudi ap-
solutno nije ovakvo. Oni koji se uzdr-
Lavaju da govore o nepravdi, ili o do-
brim djelima, trebaju znati da njihova
Sutnja i indiferentno pona5anje jo5 viSe
pove6ava gnjev i napor kod nevjernika.
Uzmimo, naprimjer, da u nekom mjes-
tu bez ikakvograzloga stradaju nevini i
bespomo6ni ljudi. Ako se to pre5uti i ne
duje se glas vjernika protiv onih koji su
insistirali da se to udini i onih koji su to
udinili, te ako budu samo posmatradi, u
tom sludaju lidno su podrZali tirane i
njihovu surovost, te su ih tako jo5 i oh-
rabrili i na taj nadin otvorili vrata no-
vim neredima. Oni koji nisu reagovali
samo zbog toga Sto su se bojali mogu-
18@
5., sigurno pomo6i vjernike koji su
istrajni na Njegovom putu, dak
i ako im niko ne pruZi pomo6, te 6e im
podariti uspjeh kao nagradu za ono Sto
su dinili. Ovo je radosna vijest koju je
Allah, dZ. 5., obedao vjernicma. Allah,
dZ. 5., u Kur'anu ovako saopdava rados-
nu vijest koja govori o pomo6i na5em
Poslaniku, s.a.v.s., i drugim vjerovjes-
ncima:
Ako ga vi ne pomognete, pa pomo-
gao ga je Allah onda kad su ga oni
+" koji nevjeruju prisilili da ode, kad
iih reakcija su-
je s njim bio samo njegov drug,
fl,,." rovih i nepravednih,
kad su njih dvojica bili u pedini i
sigurno je da ie se na
kada je on rekao drugu svome:
ahiretu mnogo kajati i ne6e
<Ne brini se, Allah je s nama!>r Pa
ste6i pravo da budu zajedno s oni-
je Allah spustio pouzdanje Svoje
ma koji su se suprostavili zlu i neprav-
na njega, i pomogao ga vojskom
di i koji su bili strpljivi i pronicljivi na
koju vi niste vidjeli i uCnio da ri-
tom putu. Njihovi napori da steknu ma-
jei nevjernika bude donja, a
lu korist na ovom svijetu bi6e povod Sto
Allahova rijei, ona je gornja.
ie izgubiti beskrajna bogastva onog svi-
Allah je silan i mudar. (Et- Tevba,
jeta. Kao primjer ovome, u Kur'anu, na-
40)
vodi se pona5anje Musaovog, a. s., na-
I prije tebe smo poslanike narodi-
roda. U samom podetku Musaov narod
ma njihovim slali i oni su im pra-
njega je, i njegovog brata Haruna, jed-
ve dokaze donosili, pa su one koji
nosta'vno prepustio njihovim neprijate-
ljima. Bududi da su se bojali nevjernika
su grije5ili kaZnjavali, - a duZnost
nam je bila vjernike pomodi. (Er-
pripadnici njegovog naroda bili su ne-
Rum,47)
milosrdni prema Musau, a. s., sve dok
U sljede6im ajetima navodi se pri-
Musaa, a. s., koji je cijeli svoj Zivot pos-
mjer Nuhove, a.s., odludnosti koju je
vetio Pravom putu i izloZio ga opasnos-
pokazivao prema nevjernicima:
ti kako bi spasio narod podvrgnut tira-
jed- KaZi mi povijest o Nuhu! Kada on
niji, i koji se hrabro drZao protiv
reie narodu svome: <<0 narode
nog od najve6ih tirana u historiji, nisu
moj, ako vam je dodijao moj bo-
ostavili samog. Slijededi nam ajeti go-
ravak medu vama i moje opomi-
vore o nesavjesnom i kukavidkom po-
njanje Allahovim dokazima, a ja
na5anju Musaovog, a. s., naroda.
se stalno uzdam u Allaha - onda
Dva iovjeka koji su se Allaha bo-
se, zajedno sa boZanstiva svojim,
jala i kojima je On darovao milost
odluiite, i to ne krijte; zatim to
Svoju, reko5e: <Navalite im na
nada mnom izvr5ite i ne odga-
kapiju, pa kad kroz nju prodete,
ttajte. A ako glave okrenete - pa,
bidete sigurno pobjednici; a u
ja od vas nikakvu nagradu ne tra-
Allaha se pouzdajte ako ste vjer-
Zim, mene 6e Allah nagraditi, me-
nici!> <O Musa>>, reko5e oni, <<dok
ni je naretleno da budem musli-
god su oni u njoj, mi nedemo u nju
man.)> (Junus, 7l-72)
ulaziti! Hajde ti i tvoj Gospodar
U ovomje sludaju krajnje bitno da
pa se bijte, mi 6emo ovdje ostati!>
svaka osoba koja sebe smaffa savjesnim
<<Gospodaru moj>ro reie Musa, ja <<
i dobrim dovjekom, koliko god je u mo-
osim sebe imam mod samo nad
guinosti, pruZa podr5ku slozi medu
bratom svojim; zato presudi na-
vjemicima, u skladu s kur'anskim ahla-
ma i ljudima gre5nim!> (El- Mai-
kom, i Sirenju kur'anskog morala, te da,
de,23-25) posebno danas, ne propu5ta ovakve pri-
YaLnaje dinjenica da 6e Allah, dZ. like, te da, u tom kontekstu, razmisli Sta
I
6e ga zadesiti na ahiretu. Za one koji, u
te5kim trenucima, vjernicima okrenu le-
ila ili budu suzdrLani i samo puki pos-
matradi nepravde prema njima, kada
saznaju o pravednosti ovih vjernika, pi-
tat 6e se, kako u Kur'anu stoji: ...Zar
nisu bili uz vas?...
One koji i5dekuju Sta 6e biti s va-
ma: pa ako vamAllah daruje pob-
jedu, oni reknu: <<Zar nismo bili
uz vas?>> a ako sreda posluZi ne-
vjernike, onda govore njima:
<<Zrrvas nismo mogti pobijed-
tiizar vas nismo odbranili od
vjernka?> Na Sudnjem .-'"i|:f
danu Allah 6e vam svima 'ilrit*X:':
*'
': :!4;!]ili?':
presuditi! AAllah nede da-
--_---_l!^!l
ti priliku nevjernicima da i.
uni5te vjernike. (En- Nisa, l4t) :
Maksimalno zalaganje I
za vjernike
I ., ,
Svaki dovjek koji za sebe tvrdi ,
daje na strani vjernika trebao bi
maksimalno pru1iti svu mo-
guiu podr5ku vjernicima. Pr-
vo, dovjek treba otvoreno ista-
ga Sto 6e, za dovjeka koji je Sutljiv,
biti sumnje u poitenje i iskrenost da
li on koristi sve svoje raspoloZive spo-
sobnosti da se suprostavi. Ne smijemo
zaboraviti ni to da ne treba biti od onih
koji podrZavaju saradnju medu nevjer-
nicima. Takoder treba redi da neobraia-
nje paZnje na ono Sto nevjernici rade
znadi indirektno ih podrZavati. Allah,
dZ. 5., u suri Hud opominje ljude:
I ne drZite stranu onih koji nepra-
vedno postupajuo pa da vas vatra
prLi;... (Hud, 113)
Biti ravnodu5an jeste samo jedan od
nadina drianja strane onih koji dine ne-
pravdu. Bediuzzaman SaidNursi, u svo-
jim djelima obratio je paLnju na ovu di-
njenicu ikaLe:
Kao Yto je odobravanje bogohulje-
nja sdmo bogohuljenje, tako i odo-
bravanje nepravednog postupanja i
grijeha jeste sdm grijeh i nepravda.
(Emirdag Lahkqsi str 145)
Odobravanj e nepravednog postupa-
nja je sdma nepravda. Pristalica takvog
pona5anja nepravedanje. Oni koji
njihovoj strani istaknuti su u 113 ajetu
sure Hud:
Ine drZite stranu onih koji nik s nepravednim ljudima.
nepravedno postupaju! Ko uiini dobro djelo dobide veli-
U ovom sludaju, akoje dovjek uisti- ku nagradu za njega i bi6e straha
nu savjestan, treba, otvorenom ijasnom na Sudnjem danu po5tedeni, a oni
odludno56u, ista6i da podrLava dobro- koji budu zlo iinli, u yatru de na-
dinstvo i destitost. U suprotnom znadi glavaike biti gurnuti. Zar se ved
kaZnjavate za ono Sto ste uradili?
(En- Neml, 89-90)
Saradnju s pravednim
ljudima ne treba odlagati
Na svijetu ima mnogo ljudi koji
..'ff ulaZu velike napore u Sirenje nevjer-
stva i nepravde. Ti ljudi, kako bi,
na druge, prenijeli svoje lo5e
1,! osobine koje posjeduju, sara-
vt rr':rrr
'irri,: tluju i sa Sejtanom. Protiv
::
ta
l
t, , caj, vjernici se, ne gubiv5i wijeme,
l
trebaju ujediniti. Ostvarenje tog cil-
ja mogu6e je sprovodenjem kw'an-
'l
.l tt It., skogmoralainjegovogpoja5njava-
',,:,,",,
nja drugim ljudima, te odupiranjem
nepravdi svim silama. U vreme-
nu u kojem Zivimo, ljudi um-
jesto Sto preispituju medusob-
ne greSke i nedostatke i osuduju
J;X:: jedni druge za neke grijehe, trebalo bi
s,5' da primjenjuju kur'anski ahlak i ap-
solutno izbjegavaju svaku vrstu pona-
Sanja koje 6e osnaZiti i ohrabriti nevjer-
nike. Odugovladenje poziva na jedin-
stvo i praksu kur'anskog morala i ud-
malo mi5ljenje da neko drugi udini prvi
pre6i na stranu okrutnih i nepravednih. korak, potladene ljude, koji su izloZeni
Uzmimo, naprimjer, da je neko vidio nepravdi, ostavljaju same. Svi savjesni
dovjeka koji je podinio kradu. Ne oba- ljudi trebaju udiniti sve Sto je u njihovoj
vijestiti policiju ne znadi biti neutralan, mo6i da Zive u svijetu u kojem jedni o
nego otvoreno pomagati lopovu. Ili, drugima imaju lijepa mi5ljenja, u kojem
sjedjeti i posmatrati dovjeka kako dini se greSke ispravljaju zapodinjanjem pri-
nepravdu, ne interveni5udi i razmi3lja- jateljskog i iskrenog razgovora i u ko-
juii da bi mije5anjem sebi naSkodio, te jem preovladava ljubav, radost, prav-
okrenuti se i oti6i, znadipodrLati dovje- da,... ukratko, kur'anski moral. Ako kre-
ka koji nepravedno postupa. Takoder, nemo s ovom namjerom, na5 Milostivi
ne smijemo zaboraviti da bi lopov, ko- Gospodar i Beskrajni Dobrodinitelj po-
jeg je onaj dovjek samo posmatrao, jed- darit 6e nam sve ljepote. To je razlog da
nog dana mogao i njegovu kudu pokras- budemo jedinstveni i u saradnji s onima
ti, ili dovjek koji je podinio nepravdu koji se bore protiv nepravdi. Ne smije-
jednog bi dana mogao i njemu udiniti mo zaboraviti da Allah, d2.5., u detvr-
isto. tom ajetu, sure Saf, muslimanima nare-
Istinsko pona5anje, s mnogo vrli- tluje da budu... u redovima kao bedem
na, podrazumijeva da dovjek kada pri- ivrsti....
su na
mijeti nepravedu pametno postupi tako Ova saradnja koja 6e se uspostaviti
Sto 6e sprijediti loie djelo, dak i onda kroz kur'anski moral bit ie povod Sto
kad se njemu ne dini nepravda. U su- 6e se, Allahovom voljom, okondati ne-
protnom, htio to ili ne, postat 6e sarad- redi koji ve6 stoljedima traju na Zemlji.
@ts
 PRAVEDNAI TOLERANTNA
VLADAVINA OTOMANSKE IMEPRIJE
Sultan Selim osvojio je 1514. godine Jeruzalem i
okolna podrudja, i u Palestinije podela 40O-godi5nja
vladavina Otomanske imperije. Kao i u drugim oto-
manskim drLdvama, ovaj period osigurao je Palestini
uZivanje u miru i stabilnosti unatod dinjenici da su
sljedbenici tri razlidite religije tu Zivjeli jedni pored
drugih.
Otomanska je imperija funkcionisala po 'onarod-
nom (milet) sistemuoo, u kojem su ljudi razliditih re-
ligija imali dozvolu da Zive u skladu sa svojim uvje-
renjima i pravnim sistemima. KrS6ani i jevreji, koji se
u Kur'anu spominju kao ljudi Knjige, prona5li su to-
leranciju, sigurnost i slobodu u otomanskim zemlja-
ma.
NajvaZniji razlog za sve ovo jeste to da Otoman-
ska imperija, islamska drLava koju su vodili musli-
mani, nije imala Zelju da prisiljava svoje drZavljane
da prihvate islam. Naprotiv, ona je teZila osigurati mir
i sigurnost za nemuslimane, i vladati na takav nadin
da bi oni bili zadovoljni s islamskom vladavinom i
pravdom.
Druge velike drLave imale su u isto vrijeme dosta
okrutnije, ugnjetavadke i netolerantnije sisteme vlas-
ti. Spanci nisu mogli tolerisati postojanje muslimana i
jevreja na svom tlu, dvije zajednice na kojima su oni
primijenili veliko nasilje. U mnogim drugim evrop-
skim zemljama jevreji su bili ugnjetavani samo zato
Sto su bili jevreji (npr. prisiljavali su ih da Zive u ge-
toima), i ponekad su bili htve masorrnih pogubljenja.
Kr5iani se, dak, nisu mogli medusobno slagati: bitke
izmedu katolika i protestanata tokom 16. i 1'7. stolje-
6a pretvorile su Ewopu u krvavo ratno polje. Tridese-
togodiSnji rat (1618-48) bio je jedan od posljedica
ovog sukoba. Kao rezultat tog rata, srednjaje Evropa
postala bojno polje, a u samoj Njemadkoj 5 miliona
ljudi (edna tre6ina populacije) nestala je.
Nasuprot ovim brutalnostima, Otomanska imperi-
ja i druge muslimanske drLave svoju su vladavinu us-
postavili na zapovijedima Kur'ana vezanim za tole-
rantnu, pravednu i humanu vlast. Razlog pravde i ci-
vilizacije koju su pokazali Omer, Salahuddin i oto-
manski sultani, kao i mnogi muslimanski vladari, a
koje su danas prihva6ene od Zapada,jeste njihovo
vjerovanje u zapovijedi Kur'ana, a ovo su samo neke
od njih:
Allah vam zapovijeda da odgovorne sluZbe oni-
ma koji su ih dostojni povjeravate i kda ljudi-
ma sudite da praviino sudite. Uistinu j edivan
Allahov savjet! - A Allah doista sve iuje i vidi.
(En-Nisa, 58)
O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoiite
Allaha radi, pa i na svoju Stetu ili na Stetu rodi-
telja i roilaka, bio on bogat ili siroma5an, ta
Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slije-
dite strasti - kako ne biste bili nepravedni. A
ako budete krivo svjedoiili ili svjedoCenje iz-
bjegavlir' pao Allah zaista zna ono Sto radite.
(En-Nisa,135)
Allah vam ne zabranjuje da iinite dobro i da
budete pravedni prema onima koji ne ratuju
protiv vas zbog vjere i koji vas izzaviEaiava-
Seg ne izgone -Allah, zaista voli one koji su pra-
viini. (El-Mumtahina, 8)
Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite
ih; a ako jedna od njih ipak uiini nasilje dru-
goj, onda se borite protiv one koja je uiinila na-
silje sve dok se Allahovim propisima ne priklo-
ni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasno iz-
mirite i budite pravedni; Allah, zaista praved-
ne voli. (El-HudZurat, 9)
Postoji frazakoja se koristi u politici: "Mo6 kvari,
a apsolutna mo6 apsolutno kvari." To znadi da svako
ko dobije politidku mo6 postane nekako moralno isk-
varen prilikama koje uslijede. Ovo se zaistamoLe pri-
mijeniti na vedinu ljudi, jer oni oblikuju svoj moral u
skladu s druStvenim pritiskom. Drugim rijedima kay-
ano, oni izbjegavaju nemoral jer strahuju od druStve-
nog neodobravanja ili kazne. Autoritet im daje mo6,
ali isto tako im smanjuje vaZnost ovih druSwenih pri-
tisaka koji se vrie na njih. Kao rezultat, oni postanu
iskvareni ili uvide da je jo5 lak5e kompromitovati
vlastiti moral. Ako oni posjeduju apsolutnu mo6 (i ti-
me postanu diktatori), oni mogu poku5ati zadovoljiti
svoje vlastite Lelje na bilo koji nadin.
 Jedini primjeri gdje se zakon iskvarenosti i korupci-
je ne moZe primijeniti, jesu sami ljudi koji iskreno vje-
ruju u Boga, koji prigrle religiju iz straha i ljubavi pre-
ma Njemu, i Zive u skladu s tom religijom. S obzirom
da njihov moral nije definiran od dru5tva, na njih ne
moZe utjecati ni oblik apsolutne mo6i. Allah, d2.5., u
ajetukaLe:
...one koji 6e, ako im damo vlast na Zemlji, mo-
litvu obavljati i milostinju udjeljivati i koji 6e
trai,iti da se Cine dobra djela, a odvra6ati od ne-
valjalih - a Allahu se na kraju sve vrada. (El-
HadLdL,4l)
<Udinio ti je, doistao krivo! - reCe Davud - <<time
Sto je traZio da tvoju ovcu doda ovcama svojim;
mnogi ortaci iine nepravdu jedni drugima, ne ii-
ne jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a
takvih je malo.>> I Davud se uvjeri da smo Mi ba5
njega na ku5nju stavili, pa oprost od Gospodara
svoga zamolio pade licem na tle i pokaja se. (Sad,
24)
Historija islama, koja reflektuje moral kojem Bog
udi muslimane u Kur'anu, puna je pravednih, milosrd-
nih, skromnih i zrelih voda. Po5to se muslimanski vla-
dari boje Boga, oni se ne mogu pona5ati na iskvaren ili
okrutan nadin. Nararmo da je bilo muslimanskih voda
koji su bili iskvareni i koji su se udaljili od morala isla-
ma, ali oni su bili iztlz,etak i devijacija normi. Tako je
islam dokazao dajejedini sistem vjerovanja kojije pro-
izveo pravednu, tolerantnu i suosje6ajnu vlast u pos-
ljednjih 1.400 godina.
Zemlja je Palestina svjedodanstvo islamske praved-
ne i tolerantne vladavine, i nosi utjecaj mnogih razhdi-
tih vjera i ideja. Kao 5to je navedeno ranije, vladavine
poslanika Muhameda, Bog ga blagoslovio i podario mu
mir, Omera, Salahuddina i otomanskih sultana bile su
takve da su se i nemuslimani slagali s njima. Ovaj peri-
od pravedne vladavine trajao je do dvadesetog stolje6a
kada je, zaw5etkom muslimanske vladavine, l9l7. go-
dine, ovim regionom nastupio haos, teror, krvorpoli6e i cilj eve, poput,,potap anja lzraela" ili,,stavlj anj a svih
rat.
Jeruzalem, centar tri religije, iskusio je najduZi peri-
od stabilnosti svoje historije pod Otomanima, kada su
mir, blagostanje, i prosperitet vladali tamo i Sirom im-
perije. Kr56ani, jevreji i muslimani, i njihove razne vje-
roispovjesti, praktikovane po volji, po5tivali su svoja
uvjerenja i slijedili su svoje obidaje i tradiciju. Ovo je
bilo moguie jer su Otomani vladali s uvjerenjem da je
dono5enje reda, pravde, mifa, prosperiteta i tolerancije
njihovim zemljama sveta duZnost.
Mnogi historidari i politolozi ukazivali su na ovu di-
njenicu. Jedan od njih je profesor Edward Said, svjet-
ski poznati strudnjak za Srednji Istok, koji predaje na
Univerzitetu Kolumbija. On potjede iz Kr56anske poro-
dice iz Jeruzalema, nastavio je studije na ameridkim
univerzitetima, daleko od svoje domovine. U intervjuu
za novine Ha'aretz, on predlaZe powatak "otomanskog
narodnog sistema" ako se Leli izgraditi trajni mir na
Srednjem Istoku.
Njegove su rijedi da jevrejska manjina moZe preZiv-
jeti onako kako su preostale manjine u arapskom svije-
tu preZivjele... to je funkcionisalo viSe nego dobro pod
Otomanskom imperijom, u milet-sistemu. Ono Sto su
oni imali tada djeluje humanije od onoga Sto mi imamo
sad.
Zaista, Palestina nije imala nijednu drugu,,huma-
nu" vlast nakon otomanske. Izmedu dva svjetska rata
Britanci su slomili Arape sa svojom ,,zavadi pa vladaj"
strategijom, istovremeno ojadavaju6i cioniste, koji su
se, kasnije, prema njima pokazali dak neprijateljski.
Cionizam je na sebe navukao bijes Arapa, i od tridese-
tih godina dvadesetog stolje6a, Palestnia je postala
mjesto sukoba izmedu dvije grupe. Cionisti su formira-
li teroristidke grupe da se bore protiv Palestinaca, a za-
tim nakon vrlo kratkog vremena napadali su i Britance.
Kada je Britanija digla ruke i napustila svoj mandat nad
regionom 1947. godine, sukobi su prerasli t rat, i izra-
elska okupacija i masakri (koji se i dan danas de5avaju)
ozbiljno su zapodeli.
Da bi region opet uZivao ,,humanu" vladavinu, jev-
reji moraju napustiti cionizam i njegov cilj da je ,,Pa-
lestina iskljudivo samo za jevreje", i moraju prihvatiti
ideju dijeljenja zemlje s Arapima na jednakim osnova-
ma. Arapi, u tom pitanju, moraju napustiti neislamske
jeweja pod mad", i prihvatiti ideju zajednidkog Zivota s
njima. Po Saidu, ovo znadi oZivljavanje otomanskog
sistema, Sto je jedino rje5enje koje 6e dozvoliti ljudima
regiona da Live u miru i harmoniji. Ovaj sistem moZe
stvoriti okruZenje regionalnog mira i sigurnosti, kao 5to
je to bio i u pro5losti.
 KSLAIVSffiK
Pad Osmanskog carstva, podetkom XX stolje6a,
bio je kljudni faktor koji je odredio stanje islamskog
svijeta do kraja stoljeia za mnoge nove zemlje po-
dignute iz vlastitog pepela. Ipak, nijedna od tih ze-
malja nikada nije postigla stepen stabilnosti i zado-
voljstva svog stanovni5tva, koje su uZivali za vrlje-
me Osmanskog perioda.
Na podetku XXI stolje6a mnogi problemi i suko-
bi dekaju na rjeienje. UravnoteZenost, kojaje uni5te-
na padom Osmanskog carstva, nikada nije zadovo-
ljavajuie uspostavljena te su time nastala ova Zari5ta
i visokoosjetljiva podrudja, koja su najve6im dije-
lom u islamskom svijetu. Neki od ovih problema pre-
s
*
c
*; s ,-
#J
vazideni su privremenim mjerama jer su drugi nasta-
vili raspirivati sukobe i napetosti do danas.
Ve6ina ovih sukoba direktno pogada zemlje gusto
naseljene muslimanima (npr. Palestina, Ka5mir i dru-
ge). Osim ovoga, porast isticanja neizbjeZnosti suko-
ba civllizacija, kao i napadne anti-muslimanske pro-
pagande, islamski svijet pravi metom u odima poje-
dinih krugova ljudi. Ovakav pristup uzrokuje nepo-
trebne i vje5tadke napetosti i strahovanja u druStvu.
Ovi problemi pokre6u pitanje kao Sto je: koju 6e stra-
tegiju najprije muslimani u XXI stoljeiu usvojiti?
Da bi se odredila ispravna stralegija mora se ima-
ti vrlo jasno razumijevanje trenutnog stanja i situaci-
" *-#*{}4q
 w 'Il:a **;":ail
rl:ii:ii,ii l

je u islamskom svijetu. Pri ovakvom stavu naSa ana-
liza savremenog islamskog svijeta predstavljena je u
ovom djelu.
Islamska civllizaclja, kako je predstavljena veli-
kim Osmanskim, Safavidskim i Mogulskim carstvi-
ma, u XVI i XVII stoljeiu, bila je preovladavajuda
sila u centralnoj i juZnoj Aziji, sjevernoj Africi i juZ-
noj Evropi. Osmanlije su vladali velikim podrudjem,
ukljudujuii Balkan, Anadoliju, Mezopotamiju i dije-
love Arabije i sjeverne Afrike; Safavidi su vladali
Perzijom i nekim okolnim podrudjima; dok su Mo-
guli vladali veiim dijelom Indijskog potkontinenta.
Medutim, islamska vladavina postepeno se smanji-
vala i slabila. Kao prvobitno, Mogulsko carstvo, uru-
Silo se otvoriv5i time novo dobazamuslimane u juZ-
noj Aziji. Nasljednik Safavidskog carstva, izKadLar-
dinastije, uspio je preZivjeti do 20-ih godina XX sto-
ljeia, ali bez moii ili utjecaja. Ove zemlje postepeno
i rusku vlast. U mealuvre-
su potpale pod britansku
menu, Osmansko carstvo, koje je bilo oslabljeno
uzastopnim gubicima zemalja i unutrainjim pobuna-
ma, konadno sru5eno je nakon Prvog svjetskog rata.
Propast Osmanskog carstva, najveie i najudecaj-
nije drZave u islamskom svijetu, vodio je historij-
skim promjenama u islamskoj geografiji, posebno
na Bliskom istoku i dijelovima Arapskog poluotoka.
Do kraja XX stolje6a, nacionalne drlave, uspostav-
ljene od nadirudih evropskih sila, ostale su izvor re-
gionalnih napetosti i nezadovoljstva. Islamski svijet,
koji je dao napredak mnogim velikim civilizacijama,
podeo se povladiti u sebe. Muslimani Bliskog istoka,
kao i sjeverne Afrike i juZne Azije, patili su i ugnje-
tavani kolonijalnom vla56u. Ve6ina ovih zemalja us-
pjelo je dobiti nezavisnost tek u drugoj polovini XX
stolje6a. Borba za nezavisnost bila je vrlo krvava u
nekim zemljama, kao npr. u AlZiru. Milioni neduZ-

:,a.:'^:j:-:\
{j *::rs
lr-rfliffi.#f'It ifu,-
'c-g-".,
;;lr, - $
*1. tt
'l f .1 .,,
.}.-
,;i
l'.j":,. #*t5;r;.r_
_T *."r#rr
 ljudi poginuli su, a nebrojeno mnogo lju- ajeta, narod ove regije, kojije do ovog dogadaja, po-
di, ostalo je osakadeno prilikom mudenja i detka Objave, bio zaglibio u krug mradnja5fva i zla, ne-
proganjanja. iak ni nakon stjecanja nezavis- znanja i krvavog nasilja, bio je po prvi put pozvan na pro-
nosti i povladenjd kolonijalnih sila, ove zem- udavanje i razmi5ljanje:
lje nisu uspostavile mir i sigurnost. Ukratko, iitai u ime Gospodara svoga koji stvara, stvara iovje-
veliki dio islamskog svijeta u XX stoljelt, Li- ka od zakvait<a. iital ! A Gospodar tvoj je Najpleme-
vio je trpedi ratove, sukobe, osiroma5enja i nitiji, Onaj Koji pouiava peru, pouiava iovjeka ono-
odajne oskudice. Medutim, Svijet islama nije me Sto ne zna (El-Alek, l-5)
uvijek bio ovakav. Arapsko se druStvo potpunu promijenilo dolaskom islama.
Historija posljednjih XIV stolje6a, u potpu- Naprimjer, arapski obidaj zahtijevao je pogubljenje svih rat-
nosti, otkriva drugadiju sliku: ljudski najsjajni- nih zarobljenika, dok je na5 poslanik Muhammed, da gaAllah
ji kulturni i naudni napredak bio je omoguden blagoslovi i da mu podari vjedni mir, voden BoZanskim ot-
pojavom islama. U vrijeme kad je Evropa bila krovenjem, naredio da se prema takvim zarobljenicima pos-
uvijena u tamu, muslimani su uspostavili ne- tupa dobro te da se obroci hrane muslimana podijele sa zat-
vjerovatnu civilizaciju na zemaljskoj kugli a is- vorenicima, kako bi se i oni nahranili. Slijedeii kur'anski
lamski moral osvjetljavao je svijet. ajet otkriva ove muslimanske kvalitete: ... i hrane hranom
dital u ime Gospodara svoga, Koji stvara, za ljubav Njegovu siromaha i siroie i zarobljenika. (In-
san, 8)
stvara iovjeka od zakvaika. iita;t A Gospo-
Jedino 5to je traZeno od ovakvih zarobljenika, bilo je da
dar tvoj je Najplemenitiji, Onaj Koji pouiava
naude muslimane vje5tinama ditanja i pisanja, ukoliko su
peru, ...(El-Alek, 1- 4)
ove vje5tine zarobljenici posjedovali. MoZda je po prvi put
Vjera islam, kakva nam je danas poznata, ro-
Arabija svjedodila samilost, oprost i civiliziranost. Kao re-
dena je prije 14. stolje6a na Arapskom
ntltaltoga,Arabija je iskusila jedno od najuspje5nijih razdo-
poluotoku, u jugo-zapadnoj Aziji. Allahovo otkri-
blja njenog kultumog napret-
6e posljednje svete knjige, Kur'ana, BoZijem pos-
ka.
laniku Muhammedu, da ga Allah blagoslovi i da
mu podari vjedni mir, diji je sastami dio islamski
moral, naudilo je nasilne, nekulturne i neuke ljude
ove regije miru, razumu, kulturi i civilizaciji.
Na podetku VII stolje6a, Arabija je bila jedno
od najhaotidnijih mjesta na svijetu. Mnoga
plemena Livjela su na ovom podrudju, a svako
od njih imalo je svog idola koga su oboZavali.
Oni bi objavljivali ratove jedni drugima, prolije- il.
vali krv i dak ubijali djecu, zbog svojih iskrivljenih
vjerovanja i za idole. Njihov nadin vjerovanja podra-
zumijevao je okrutnost, mrLnlu i nasilje umjesto lju-
bavi, samilosti i dobrote. Zene su smatrane bilima za
*
zadovoljavanje seksualnih strasti, a siroma5ni i ro-
bovi okrutno su iskori5tavani.
Ovakav mradan i krvav svijet u potpunosti se
si'
'

promijenio dolaskom islama i njegovih

moralnih nadela. Iako su Arapi prvi prihvatili islam, e
mnogi drugi narodi ubrzo su prigrlili svjetlo done5e-
b
no islamskim moralom. Kur'anska otkrida omoguiila
-t
su muslimanima dostignu6a neprevazidenog napretka uf
nauci, kulturi i umjetnosti. S objavom prvih kur'anskih

@ I I'R
ry
 Kako su godine prolazile, islamska pravda i
visoka moralnost ra5irili su se Arabijom poput ta-
lasa. Muslimansko po5tenje, iskrenost i odludnost
ivuklo je mnoga arapska plemena. Mo6na musliman-
ska vojska uputila se na Meku 630-te godine. Idolopo-
klonidki Mekanci bojali su se osvete, koju bi musli-
mani mogli podiniti nad njima kao rezultat prethodne
mekanske okrutnosti prema muslimanima. Kako je za-
htijevao arapski obidaj, mu5karci poraZenog plemena
bili su ubijani, a Lene i djeca odvodeni kao roblje. Su-
protno ovom obidaju, na5 poslanik Muhammed, Allah
ga blagoslovio i mir inu podario, prikazao je Allahovu
milost najavom kako niko iz Meke ne6e pretrpjeti os-
vetu i kako niko ne6e biti prisiljavan da prihvati islam.
Ovaj je din oprosta i suZivota privukao paLnju zapad-
nih historidara. U dokumentarnom filmu tv-kuie PBS,
Islam: Carstvo ujere, attora Michaela Sellsa, predava-
da na Haverfordskom Univerzitetu, povezuje vrline
naieg poslanika Muhammeda, da ga Allah blagoslovi
i da mu podari vjedni mir, na slijededi nadin:
"Kada je Muhammed uiao u Meku, ne samo da nije
uiinio krttavu osvetu, nego je zaprqvo prigrlio iak i
one Mekance koji su se borili protiv njega 3 godine i
koji su pokuiavali da ga se zauvijek rijeie njegovim
ubijanjem. Ovaj dogadaj bio je vrlo zapanjujuci
za sye ljude u njegovom okruienju. Tako
se u samim poiecima ujere mo-
2e pronaci mnogo veli-
i
koduinosti a iesto
izvanrednog iina
dobrote i milos-
rcla.
YaLna sfvar bila
je osloboditi Me-
kance od njihovih
pogre5nih vjerova-
slovi i da mu podari vjedni mir, uputio ravno
u Kabu, u5ao u unutra5njost kockastog Crnog ka-
mena (MesdZidu-l-Harama) i uni5tio sve idole koji
su bili duvani unutar Kabe. Ovaj dogatlaj oznadio
je kraj idolopoklonstvu i kraj svih okrutnosti, ne-
pravde, divlja5tva i nasilja koje je bilo podinjeno u
ime idolopoklonstva. Nakon Sto su bili podudeni
Kur'anu, Arapi su zamijenili sve predislamske obi-
daje nepravde, iskori5tavanja i krvnih razmirica s
novim poretkom, utemeljenim na poStovanju, ljuba-
vi, saude56u i pravdi medu svim ljudima.
Tolerancija, pravda i samilost u
islamskoj moralnosti
Brzo se Sirenje islama nastavilo dak i nakon smrti
Poslanika, Allah ga blagoslovio i mir mu podario. Za
nekoliko desetlje6a islam se pro5irio po cijeloj Mezo-
potamiji i sjevernoj Africi dosegnuv5i do Spanije, na
zapadu, i Indije, na istoku. Arapi, koji su prije samo
nekoliko desetljeda Zivjeli nomadskim Zivotom po pus-
tinjama, postali su sada vladari Carstva, zahvaljujudi
razttmrt, kulturi i svestranosti koje su postigli kroz is-
lam. Ovo je bilo najbrZe pro5irenje jednog carstva ikad
postignutog. U prvih 100. godina, muslimansko se car-
stvo pro5irilo na ogromna podrudja i dvrsto se ukorije-
nilo. U ovom ogromnom geografskom prostranstvu
postojali su ljudi s vi5e razliditih vjeroispovijesti, koji
su Zivjeli u miru. Od njih najvi5e je bilo kr5dana i jev-
reja. Muslimani, kao posjednici vrhor,ne vlasti, uvijek
su bili veoma trpeljivi prema svim drugim vjeroispo-
vijestima, i u svojim zemljama, nisu prisiljavali ljude
na prihvatanje islama, po5tujuii svadiju slobodu uvje-
renja kako Kur'an i zapovijeda: Nema prisiljavanja
u vjeru !...(81-Bekara, 256)
ctkJ.,.."..i.-gjges38ebitq,l,u-xa$ririq,a9r.p,iwjgd,,.
je prisilno piEribraianje' u vjeru bilo"uobi6{ffi;
 sa. Takva je tolerancija bila jedinstvena.
dan od najneobidnijih primjera ovakve tolerancije
bilo je osvajanje Jerusalema. Patrijarh jerusalemske
Crkve Svetog Groba pobojao se da 6e njegova crkva
biti uni5tena od muslimana pa je halifa Omer posje-
tio crkvu i rekao da nema portebe da se brinu zbog
toga. Kad je do5lo vrijeme za namaz Halifa je patri-
jarha upitao za dopuitenje da obave molitvu pored
crkve. Poslije je, na tom posebnom mjestu, sagrade-
na dLamija El-Aksa.
U ovakvom okruZenju tolerancije, nemuslimani-
ma su dak omoguiena demokratska prava da iskaZu
svoje prituZbe. Tokom Omajadskog perioda, veliki
broj kr5iana u Damasku (Samu), zaposjeli su vaZne
poziclje u drZavnoj birokratiji te su ispunjavali svoje
vjerske obaveze kako su Leljeli. Neki su dak napisali
knjige u kojima su kritikovali islam i muslimane, bez
straha da 6e doZivjeti osvetu.
U isto je vrijeme Evropom vladao mradni funda-
mentalizam i b arb afizam. Kato I i dka crkva ugnj eta-
vala je jevreje, pa dak i kr56ane drugih orijentacija.
Prisiljavanje u vjeru, kao i mudenje i ubistva u ime
vjere bili su uobidajena praksa. S druge strane, mus-
limani su se uvijek odnosili prema sljedbenicima
Knjige (evrejima i kr56anima) tolerantno i samilos-
.:
Je- no jer Allah tako zapovjeda u Kur'anu. Crkva
Svetog Ivana u Damasku jo5 je jedan primjer ove
tolerancije. Muslimani koji su osvojili tu regiju, po-
deli su obavljati DZumu u crkvi, a dopustili su kr56a-
nima da nastave koristiti crkvu prilikom svojih ne-
djeljnih sluZbi. Dvije su odvojene vjere miroljubivo
dijelile isti molitveni objekat. Kako je broj muslima-
na u gradu Damasku rastao, muslimanske su vode ot-
kupile crkvu od kr56ana uz njihovo dopu5tenje. Od-
mah do crkve sagradena je dZamija i ulazno zatvore-
no dvori5te oboga6eno je islamskim motivima. Vi-
zantijski stubovi ukra5eni su sa zadivljujuiim primje-
rima islamske umjetnosti. Kroz historiju islama tole-
rancija prema jevrejima i kr56anima nastavljena je.
Jevreji su pobjegli od terora Spanske inkvizicije pro-
na5av5i utodi5te natlu Osmanskog carstva. Izvor i
razlog ovakve tolerancije prema drugima bila je
kur'anska moralnost kako je muslimanima redeno:
I ne raspravtjejte sa sljedbenicima Knjige osim
s onim Sta je najbolje, izuzev onih od njih koji
iine nepravdu, i recite: "Vjerujemo u ono Sta je
objevljeno nama i Sta je objavljeno vama; a Bog
na5 i Bog va5 je Jedini, i mi smo Njemu preda-
ni."(El-Ankebut, 46)
Muslimani i nauka
Jedno od svjetala islamske moralnosti koje osvjet-
ljava put dovjedansfvu bila je naudna misao. Predis-
lamski Arapi i neki drugi bliskoistodni narodi nikada
se nisu zanimali za svemir, nastanak prirode ili nadin
' na koji sve to funkcioni5e.
Medutim, ovaj je odnos
-.;J
 promijenjen s podetkom objave Kur'ana jer Allah je
rekao ljudima da se zanimaju za postanak nebesa i Zem-
...(za posjednike razuma,) one koji spominju Allaha
stojedi i sjede6i i na bokovima svojim, i razmi5ljaju o
stvaranju nebesa i Zemlje: "Gospodaru naS! Nisi stvo-
rio ovo uzaludno. Slava neka je Tebi! Pa saiuvaj nas
kaznevatrom." (Alu Imran, 190-191)
Objava ovog i slidnih ajeta pomogli su naudno uzdizanje
islamske civilizacije, koji su zatim pokrenuli dotad nevide-
ni naudni preporod. Generator ovoga bioje Bagdad, glavni
gradAbasidske dinastije i islamskog svijeta, u cjelini. Naud-
nici, mislioci, istraZivadi i drugi intelektualci iz cijelog is-
lamskog svijeta dolazili su na okupljanje u poznatoj bag-
dadskoj Ku6i mudrosti (Dar-ul-Hikme), kako bi istraZivali i
pronalazili tajne BoZije kreacije, kao Sto je tajna kreacije
svemira.
Ova svestranost koju su muslimanski naudnici dobili us-
vajanjem kur'anske moralnosti omogu6ila je najbrZi skok
naudnog napretka u dotada5njoj historiji. Otvorenost uma i
mudrost koju su muslimani naudili izKvr'ana, omogu6ili
su im da analiziraju, pa onda dalje ramijaju naudna dostig-
nu6a drugih civilizacija bez predrasuda. Muslimanski su
naudni radovi bili puni zapaLanja, eksperimenata, proradu-
na i istraZiv anja razliditih tematika. Na naudno-istraZivad-
kim su Skolama Lene prolazile kroz isto obrazovanje kao i
muSkarci te su dale svoj doprinos nauci.
Muslimanski su matematitari razvili decimalni brojni
sistem, te izumuli algebru i trigonometriju. Muslimanski su
naudnici bili veoma oltroumni spram astronomskih zapaLa-
nja te su tako otkrili i uspostavili principe moderne astrono-
mije. Oni su izradunali i utvrdili putanju Mjeseca oko Zem-
lje i uspostavili formule tog postupka. Zanosna arhitekton-
ska djela po ditavom islamskom svijetu bila su mogu6a je-
dino uvodenjem naudne infrastrukutre koju su izumili i uve-
li muslimani.
)
Neka od najvedih dostignu6a muslimana, u nauci tog we-
mena, bila su iz polja medicine. S druge stra-
ne, tada5nji su neuki Evropljani smatrali da
su uzroci bolesti klefve zlih duhova, pa nisu
ni imali koncept pristupa niti mogu6eg nadina
lij edenj a bolesnog stanormi5tva. Muslimanski
su naudnici ipak do5li do naudno dokazanog
zakljudka da su bolesti prouzrokovane si6u5-
nim bi6ima, nevidljivih golim okom, te su bo-
lesnici morali biti razdvojeni od zdravih ljudi
tokom lijedenja. Prve tada5nje mo-
deme bolnice nastajale su na ovim principima.
Muslimanske su bolnice imale razli(,ite i po-
sebne odjele zarazne vrste bolesti a musliman-
ski su doktori koristili naudno razvijene meto-
de lijedenja. Dok su muslimani, umno poreme-
6ene bolesnike, lijedili muziko-terapijom i dru-
gim vrstama terapija, Evropljani su vjerovali da
su umno poreme6eni bolesnici Sejtanske sluge,
te su ih spaljivali na lomadama. Radovi na ljud-
skoj anatomiji koje su pisali muslimani, a na ko-
je su se pozivali evropski fakulteti medicine, bili
su tako precizni da su kao takvi kori5teni nared-
nih 600. godina.
U dokumentarnom filmu o islamskom svijetu,
koji je za BBC pripremio komentator Terry Jo-
nes, za visoke naudne islamske standarde, kaZe se
slijedeie:
"Evo par primjera: jedanfilozof iz grada Har-
rana vet je bio taino izraiunao
udaljenosl od \n
Zemlje do Mjeseca, dok je jedan drugi tvrdio sli-
jedece: kada bi se qtom mogao podijeliti, oslobo-
dilo bi se toliko energije da bi se mogao uniititi \
grad veliiine tadainj eg vii emilionskog B agdada.
U medicinskoj ikoli sagradenoj u Damasku, Siriia,
1154. god., doktori su vec poduiavali druge ljud-
skoj anatomij i, i s tr aZiv aikoj medic ini, higii ens koj
hirurgiji, cirkulaciji krvi... vijekovima prije Har-
ve)y'-e."
Vijekovima prije nego su ewopske kolege sazna-
li, muslimanski su doktoriznali za kwnu cirkulaciju,
te su mjerili puls svojih pacijenata za vrijeme pregle-
da. Porotlaji su obavljani pod najhigijenskijim uvjeti-
ma koji su tada mogli biti postignuti. Hirur5ki instru-
menti, koji su bili opisivani u medicinskim knjigama tog
doba, dokazi su naprednog medicinskog znanja. Musliman-
ski su naudnici napravili vrlo vaZna otkri6a u optici i
prirodi svjetlosti. Prva osoba, kojaje.otkrila detaljnu gradu
oka, bio je Ibn el-Hajsem, dije je izvanredno istraZivanje na
leiima-sodivima, ra5distilo put ka otkri6u kamere. Musli-
manski su doktori otkrili razloge koji stoje iza slabljenja vi-
da i uspje5no su izveli operaciju uklanjanja katarakta (mre-
ne) na oku, 1000. godina prije, negoje ijednom evropskom
doktoru to po5lo za rukom.
Ogromno naudno naslijetle islamskog svijeta omoguiilo
je evropski preporod i renesansu. Kr56anski su naudnici us-
127
I
postavili evropske naudne Skole na osnovu znanja i
postupaka preuzetih od muslimana. Svjetlo islama i
njih je takoder oSvijetlilo.
Rasko5 islamske civilizacije
Jedan Zivotni kvalitet koji je preuzet iz islamske
moralnosti jeste jako izraLen osjedaj za umjetnost i
estetiku. Kur'anski su opisi DZenneta motiv za naj-
kvalitetnije i najstilizovanije slike, iznenaduju6e ve-
lidansfvenosti koje su muslimani ugradili u svjetsku
baStinu, krozrazne vidove umjetnosti. Muslimani su
osje6aj za umjetnost, utkan u njihovim srcima, afir-
mirali radovima u zemljama u kojima su vladali te su
te zemlje postale najmodernija i najizabranlja svjet-
ska podrudja. Kako se islam Sirio u svim pravcima,
sa sobom je donosio bogatstvo irazvoj kao svoj naj-
ljep5i dar.
I naiinili njih i gradova koje smo
smo izmedu
blagoslovili, gradove vanjske i odredili u njima
putovanje: 6'Putujte u njima nodima i danima, si-
gurni!"
Muslimani su donijeli civilizaciju gdje god su doS-
li. Oni su dizajnirali djelotvoran sistem prodi56avanja
vode zapite za potrebe grada Tunisa. Vodaje bivala
zaustavljana i prodi56avana u dva ogromna bazena i
onda dovodena u grad preko zatvorenog cijevnog sis-
tema. Tek nakon nekoliko stolje6a, Ewopljani su za-
interesirali za ovakve stvari. Muslimanski su inZinje-
ri u Siriji dizajnirali odlidan sistem vodenica, za do-
vod vode u gradove. Glavni grad islamskog svijeta,
Bagdad, bio je najrasko5niji i najmoderniji grad na
svijetu. Njegovi su urbanizam i arhitektura blli zapa-
njujudi. Putnik kojije posjetio Bagdad zapisaoje sli-
jedeie:
"Sve divne mahale prekrivene su parkovima, bqi-
iama, raskoinim kutama te prekrasnim ietaliitima
ispunjenim bazarima i na kraju mnogobrojnim dZa-
mijama i hamamima. Ovo sve proteZe se kilometrima
s obje strane blistave rijeke."
Andaluzija (muslimanska Spanija), jo5 jedan zano-
san centar islamskog svijeta, postepeno je postala naj-
modemija i najnaprednija zemlja u Evropi. Njen glav-
ni grad Kordoba bio je prepun zapanjujuie ljepote s
lijepim i distim ulicama, bibliotekama, bolnicama,
palatama.
U istom su periodu veliki evropski gradovi, kao
Parizi London, bili prljavi, mradni i zapu5teni. Kao
rczultattoga, evropski kr56ani koji su posje6ivali Kor-
dobu bili su zaprepa5teni, zabljesnuti gradskom ras-
ko5i, kulturom i umjetnoS6u.
U dokumentrnom filmu Islam: Carstvo ujere,his-
toridarka Sheila Blair s bostonskog koledZa, opisuje
raskoS Kordobe slijede6im rijedima:
"Grad Kordobq u IX i X stoljecu, bio je jedan od
'najvecih
i najuzbudljivijih gradova u Evropi. Posie-
dujemo opise, koje su deli ljudi koji su dolazili i vid-
jeli posvuda posadeno cviiece, iiroke ceste i prekras-
no osvijetljenje kojeje nocu obasiavalo grad. Sjever-
ni su gradovi bili mraini. Kordoba ie imala gradsku
tekucu vodu. Ljudi su Ziuieli u velikim kutama. NQsu-
prot tome, u Parizu su liudi Ziuieli u kolibama, na
obalama rijeke."
Uistinu! Allah nareduje pravdu i dobrotinstvo i
davanje rodbini, a zabranjuje rnzvra.t i ruZno i
tiraniju; savjetuje vas da biste se vi pouiili.(En-
Nahl,90)
Reci: "Gospodar moj naretluje pravednost"l i
upravitelica svoja u svakoj dZamiji. Prizivajte
Njega, odani Njegovoj vjeri. Kao Sto vas je u po-
ietku stvorio, (tako se i) vradate. (El-Earaf,29)
Jedan od rijetko saduvanih primjera kordobske ve-
lidanstvenosti jeste katolidka katedrala u samom sre-
di5tu grada. Prvobitno je to bila dLamija diji je estet-
ski stil zaokupljao um onih koji bi u5li unutra. Kr-
Sianski istraZivadi, koji su dolazili u Kordobu, bivali
su duboko potreseni ovakvom rasko5no56u. U X sto-
lje6u saksonska opatica pod imenom Hrotsvitha, opi-
sala je Kordobu kao ukras svijeta.
Jedna od naj velidanstvenij ih andaluzij skih grade-
vina jeste palata Alhambra koja je ukra5ena zadivlju-
ju6im primjerima islamske estetike i umjetnosti. Sva-
kaje sitnica odraLavala profinjen ukus uzvi5ene is-
lamske duhovnosti. Njeni su vrtovi bili prepuni vo-
doskoka koji su dobivali vodu gravitacijskim vodo-
vodnim sistemom. Muslimani, koji su sve ovo sagra-
diti, bili su produhovljeni kur'anskim opisima DLen-
neta. Evo nekih ajeta o DZennetu:
Takvi 6e imati opskrbu poznatu: Vofe; i oni de
biti poia5deni, U ba5iama uZivanja, Na sofama
6e naspramni biti, obilazide se oko njih sa ia5om
izvora, Bijelog, prijatnog za pijaie. Ne6e biti u
njemu glavobolje, niti 6e se oni u njemu opiti.
(Es-Saffat, 4l-47)
...,puna stabala granatih -... (Er-Rahm an, 48)
Odmarade se na posteljama iije 6e postaveod
kadife biti, a plodovi u oba perivoja nadohvat
ruke ce stajati -... (Er-Rahman,54)
... modrozelena -...(Er-Rahman, 64)
...na divanima izvezenim, jedni prema drugima
na njima 6e naslonjeni biti;... (El-Vakia, 15-16)
Bide medu lotosovim drvedem bez bodlji' i medu
bananama plodovima nanizanim...(El-Vakia, 28-
2e)
i
:
l
I
!.' j
gr. I
.fr::, {
It I
rt
.t fi
'r_1 29
 ...i u hladovini prostranoj, po-
red vode tekude i usred voda
svakovrsnog kojeg de uvijek
imati i koje nede zabranjeno
biti, i na posteljama uzdignu-
tim. (El-Vakia,30-34)
...iekaju sigurno edenski vr-
tovi, kroz koje 6e rijeke tedi, u
njima 6e se narukvicama od
zlata kititi i u zelena odijela od
dibe i kadife oblaiiti, na diva-
nima 6e u njima
J;,
.;,:r:r:i';.r_,..$ li
naslonjeni biti. Divne li nagra-
de i krasna li boravi5ta! (El-
Kehf 3l)
U njima dva izvora prskaju-
6a,... (Er-Rahman, 66)
Muslimani su, osim za arhitek-
turu, imali napredan i izraZen smi-
sao za odijevanje. Njihove tekstil-
ne radnje proizvodile su tkanine
neprevazidene ljepote, dok je
spram njih evropska odjeda izgle-
dala sasvim uobidajeno. Iztograz-
loga odje6a i tkanine, koje su pro-
izvodili muslimani, postali su sim-
boli luksuza i statusa zaEvroplja-
ne. Najsvetiji crkveni predmeti
duvani su u tkaninama koje su
pravili muslimani. Zaista se
na odjeii ljudi, koji su bili
na srednjovjekovnim ev-
ropskim slika-
ma, mogu na-
' ei arapski
tekstovi. Ustvari, muslimani su di-
rigovali svjetskom modom.
Islamska civilizacija i
Osmanlije
Osmansko carstvo, uspostavlje-
no 1299. godine, razvijalo se kao
jedno od najve6ih i najvelidan-
stvenijih islamskih carstava na
svijetu. Pogled na svijet osman-
skih vladara, zasnovan na toleran-
ciji i pravdi, ostavio je ttag:uzem-
ljama u kojima su vladali. U to se
ubrajaju i podrazumijevaju: arhi-
tektura, tkanine, kaligrafrja i saw-
Sen obrazovni sistem na kojem su
Evropljani zavidjeli. Mudrost i
smisao za umjetnost osmanskih
sultana ostavljala je Evropljane
zadivljenima a bili su veoma na-
klonjeni rasko5i Osmanskog car-
stva. Osmansko je carstvo bilo
jedno od najveiih i najduZe odr-
Zanih carstava. Ustvari, jedino je
Rimsko carstvo na svom vrhuncu
mo(i zauzimalo ve6u povr5inu.
Medutim, oni nisu uspjeli pod
svojom kontrolom zadrLati ta-
ko velika podrudja, dok
':i:: su to Osmanlije uspje-
le. Mnoge zemlje, koje
:.r sg sada sastavni dio Ev-
rope, sjeverna Afrika,
,. centralna Azija i Bliski
Istok, posjeduju vrlo im-
pozantne gradevine, kao
de, i umjetnost koja ukra-
Sava njihove gradove, a koje
ipotjedu od Osmanlija. Primjeri
osmanske arhitekture i ur-
banizma i danas se nala-
.'' ze Lr mnogim evropskim
;; gradovima kao Sto su: Sofi-
ja, Beograd i Sarajevo.
 Osmanska drLava i upravni sistem bili su organi-
zovani po kur'anskim principima i mnogi se danaS-
nji politidki analitidari odnose prema njemu kao pre-
ma najboljem primjeru drZavnog sistema. Osmanska
je drZavna diplomatija postavila temelje dana3njoj
sveobuhvatnoj diplomatij i.
Osmanska je civilizacija imala direktan utjecaj
na kulturu Zapada: Osmanlije su uveli uzgajanje riLe
u Madarskoj, habsburgiki diplomata Busbecq prenio
je uzgoj tulipana u zemlje Beneluksa (Belgija, Ho-
landija i Luksemburg) nakon njegove posjete Istan-
bulu u XVI stoljedu, Talijani su preuzeli tehnike tka-
nja i bojenja tkanina, Osmanlije su predstavili Ewo-
pi obidaj vojnih orkestara, itd.
Ove historijske dinjenice pokazuju kako je islam-
ska moralnost igrala vodedu ulogu u nzvoju dana5-
njeg modernog svijeta. Od pojave islama u VII sto-
lje6u, ova je vjera sluZila kao svjetiljka, vodedi dov-
jedanstvo ka istini, realnosti i ljepoti. Gdje god su
dolazili, muslimani su donosili moral, kao i toleran-
ciju,razum, nauku, umjetnost, smisao za ljepotu, dis-
toiu i napredak. U vrijeme kad je Evropa tonula u
tamu dogmatizmaivarvarizma, islamski je svijet bio
najnaprednija i najmodernija civilizacija na svijetu.
Vrijednosti, koje su evropski pojedinci preuzeli od
islamskog svijeta, odigrale su kljudnu ulogu u raz-
voju evropske civilizacije. Historidar Eugene Myers
izraLava ovu realnost na slijede6i nadin:
"...od kasnog IX do XII stoljeca, islamski utjecaj
na Zapadnu nauku bio je ogroman...kulturoloiki zna-
iaj radova islamskih znalaca i prevodilaca za razvoj
nauke i druitva tefko da mogu biti prevazideni...pre-
ma tome, korijeni Zapadnog miiljenja mje{avina su
griko-arapske i j evrej ske misli. "
S druge strane, jedan od glavnih razloga za5to is-
lamski svijet zaostaje u nekim podrudjima jeste taj
Sto se on udaljio od razuma, srdadnosti i slobode mis-
li, koja proistjede iz kur'anskih ajeta. KaZemo ovo
jerje Kur'an najveii izvor upute koja izvodi dovje-
danstvo iztame neznanja i;vodi ga ka svjetlosti istin-
skog znanja. Kao 5to je Allah otkrio na5em poslani-
ku Muhammedu, Allah ga blagoslovio i mir mu po-
dario:
Elif, Lam, Ra. Knjigu ti objavljujemo zato da
ljude, voljom njihova Gospodara, izvede5 iz
tmina na svjetlo, na put Silnoga i Hvaljenoga
(Ibrahim, l)
Dana5nji bi muslimani trebali znati bogatu i veli-
danstvenu historiju islamske civilizacije i po5tovati
odgovomost koja dolazi s tim. Ne zaboravimo da su
muslimani predstavnici uzornog, slavnog i dasnog
naslijeda koje je izgradila jedna od najvedih civiliza-
cija na Zemlji. Osim toga, onda5njim muslimanima
uvijek su podjednako i
zavidjeli i divili im se
predstavnici drugih civilizacija i vjerskih opredelje-
nja. Poznati strudnjak za Bliski Istok, Daniel Pipes,
govori o muslimanskoj smjelosti:
"Doprinos ovoj unutrainjoj smjelosti jeste i sje-
tanje na imanredna postignuta tokom prvih Sest ili
viYe stoljeta islama. Islamska je kultura bila najna-
prednija, muslimani su uiivali najbolje zdravstvo,
Ziujeli najduZe, imali najvecu stopu pismenosti, ula-
gali su u najnaprednija nauina i tehniika istraZiva-
nja, te razvijali skoro nepobjedive vojske. Formula
uspjeha bila je vidljiva od poietka. 622. godine pos-
lanik Muhammed (da ga Allah blagoslovi i da mu
podari ujeini mir, napustio je Mekku kao muhadZir
samo da bi se vratio kao njen vladar Kad je nastupi-
la 715. godina, dakle nakon nepunih 100 godina,
muslimanski su osvajaii usposlavili carstvo kpje se
protezalo od Spanije na zapadu do Indije na istoku.
Biti musliman znaiilo je pripadati pobjedniikoj civi-
lizaciji. "
Muslimani danas ne bi trebali samo uZivati u pod-
sje6anju na slavnu historiju, nego moraju raditi na
tome da pomognu islamskom svijefu da se opet uz-
digne na vrh. Naravno da muslimani mogu izgraditi
slidnu rasko5, kulturu i civilizaciju, koja 6e ponovno
osvjetljavati svijet, ali to nede mo6i sve dok ponov-
no ne uspostave duh jedinstva i bratskomuslimanske
samilosti i medupomodi - nadela koja su vodila nji-
hove pretke. Budu li dana5nji muslimani sposobni
uspostaviti demokratsku, sistematsku, tolerantnu i
miroljubiru kulturu, koja 6e jedino raditi za dobrobit
islama i dovjedanstvabez obzira na lidne interese,
mogu izgraditi najve6u civilizaciju XXI stolje6a.
Zahv aljujfti su5tinskim vrij edno stima is lamske
moralnosti (npr. ljubavi, samilosti, osjeiajnosti i to-
leranciji), tiranski raLimi koji vladaju muslimanskim
zemljama propast 6e. Kulturni i ekonomski ruzvoj i
napredak bit 6e postignut. Muslimani koji pate od
raznih pritisaka, okrutnosti i dak hladnokrvnih masa-
kara na6i 6e mir i sigumost a novi
Blagoslovljeni period postat 6e stvarnost.

ostavivSi svoju teoriju evolucije
sredinom XIX stolje6a, Darvin
uop6e nije spomenuo ni5ta o po-
rijeklu Livota, dakle o tome kako i oda-
kle je nastala pwa Liva 6elija. Prouda-
vaju6i teoriju evolucije podetkom XX
stolje6a, znanstvenici su podeli uvidati
kako ona nema valjanih osnova. Kom-
pleksnost Zive delije i njena savr5ena
struktura pobudile su paZnju mnogih is-
traLivala i udinile da podnu uvidati pra-
ve istine o stvaranju.
Matematatidkim izradunavanj ima,
znanstvenim ogledima i opservacijama
dokazano je da Zivot nikako.ne moZe
biti "plod sludajnosti", kako to wrdi teo-
rija evolucije.
Kada je teza o sludajnosti naudno
dokazana kao nemogu6a i postavljena
druga: da je Zivot nastao "planski", ve-
liki broj znanstvenika podeli su korije-
ne Zivota traLitiu svemiru. Metlu nji-
ma, najpoznatiji su Fred Hoyle i Chan-
dra Wicramasinghe. U zajednidkoj tezi
ove dvojice znastvenika, postavljena je
ideja o postojanju vi5e inteligencije u
svemirukoja je "oplodila" Livot.Prema
noyleu i Wicramasingheu, "sjemenke
I
I zivota" su putem gasova, praiinastih
t32
I
oblaka ili pak meteora stigle na zemlju,
nakon dega je na zemlji nastao Zivot.
Francis Crick, nobelovac koji se
proslavio studijom o postojanju DNK,
takoderje od onih znanstvenika koji su
izvor Livota traLili u svemiru. On, me-
dutim, smatra je izvan svake pameti
da
misliti da je Zivot na zemlji mogao za-
podeti zahvaljujudi pukoj sludajnosti.
Crick twdi kako je Zivot potekao, tako-
tter, od neke viSe, "izvanzemallske", in-
teligencije.
Kao Sto smo napomenuli, ideja o
potjecanju Livota iz svemira okupila je
vaZna imena iz svijeta znanosti. I danas
se desto uraznim studijama i diskusija-
ma raspravlja o nastanku Zivota. Ova
tema bit 6e jasnija ako iz dva osnovna
principa proudimo stajali5ta koja pode-
tak Zivota tra\e u svemiru.
Znanstvena dosljednost
U valorizacijileze o porijeklu Zivo-
ta iz svemira kljudna je dinjenica izuda-
vanje meteora koji su na zemlju do51i
posredstvom gasova i pra5inastih obla-
ka, koji se nalaze u svemirskim rupama
i donijeli Zivot na zemlju. Ustvari, pos-
tavljenaje teorija po kojoj su tvorci Zi-
I
F
vota neka "inteligentna" nebeska tijela
koja su izvr5ila "oplodnju" drugih ne-
beskih tijela. Metlutim, ne postoji ni5ta
Sto bi potkrijepilo ili dokazalo ovu teo-
riju. iinjenice do kojih se do5lo dosa-
da5njim istraZivanjima govore kako u
ovim tijelima postoje samo neke kraj-
nje jednostavne organske materije, a ni-
kako neka sloZena molekula koja ude-
stvuje u izgradnji Zive 6elije. Ove jed-
nostavne organske materije ne znade
apsolutno ni5ta u procesu izgradnje i:i'
vog organizma.
Uz sve ovo, te materije ne sadrZe
asimetridnost koja je prisutna u mole-
kulama koje grade 6eliju. Podnimo, na-
primjer, govoriti o aminokiselinama,
koje su sastavni dio proteina, inade
glavnog temelja u strukturi Livog orga-
nizma. Aminokiseline 6emo teoretski
podijeliti na dva dijela, pedeset lijevih i
pedeset desnih. U izgradnji proteina
udestvuje samo onih pedeset lijevih.
Kod jednostavnih organskih materija
koje susre6emo u meteorima ne postoji
ovakvo sistematidno razlaganje, nego,
naprotiv, potpuno su neskladne grade.
Ovo Sto smo naveli, nije jedini Pri-
mjer koji govori protiv teze o porijeklu
1ivota iz svemira. Oni koji zastupaju
spomenutu tezu trebali bi objasniti zaS-
to se i danas ne odvijaju isti takvi pro-
cesi. Zna se da danas meteori praktidki
"bombardiraju" na5u planetu. No, pro-
udavanje tih tijela ne rezultira nikakvim
pronalascima koji bi potvrdili tezu o
"oplodavanju" iz svemira.
Jedno od vaZnijih pitanja koje se
postavlja zagovornicima ove teze jeste
slijede6e: Kada bi Zivot bio formiran u
svemiru od neke inteligencije, i kada bi
se dak prihvatilodaje nekako dospio
na na5u planetu, kako to onda da na
zemlji postoje milioni razliditih Zivih
biia?
Ovo je ogromna neprelazna prepre-
ka zagovornicimateze o nastanku Zivo-
ta u svemiru i, putem "oplodnje" odre-
denih nebeskih tijela, njegovom dospi-
jevanju na zemlju.
Povrh svega, zastupnicirove teze, u
svemiru do sada nisu naiSli na bilo ka-
kav trag civilizacije ili Zivota. Ni u pos-
ljednjih 30 godina, kada konstantno na-
preduju istraZivanja svemira, nije se us-
tanovio niti jedan dokaz koji bi vodio
do neke civilizacije u svemiru koja je
mogla oformiti Zivot.
Sta stoji tzateze o "svemircima"
Kao Sto se moglo vidjeti, tezakoja
kaZe kako su neka vanzemaljskabi|a
"oplodavanjem" u svemiru formirala Zi-
vot nema nikakve naudne osnove. Ne
postoji nijedna dinjenica koja bi potkri-
jepila ili dokazala ovakvu tezu. Medu-
tim, znanstvenici koji brane ovu tezu,
prilikom svojih istraZivanja, uvidjeli su
jednu vaZnu dinjenicu, a toje da ne
vide nadin na koji bi se mogla
dokazati teorija o nas-
tanku Zivota pu-
tem sludaj-
nosti. Svu
kompleks-
nost sloZe-
nog Zivog organizma i 6e1ije mogla
proizvesti samo vi5a inteligencija, i to
planski. Prema tome, kod ovih se znan-
stvenika vide nagovj eltaji za traLenje
podetka Livota u nekoj vi5oj inteligen-
ciji u svemiru i odbacivanje stavova
prethodnika i svih njihovih teorija o
sludajnosti nastanka Livota. Ovdje se
misli na nobelovce Hoylea, koji je ina-
de astronom i biomatematidar, i na Cric-
ka, koji se bavi izudavanjem molekula.
iinjenica na koju ovdje treba obratiti
I
,,
 .. paZnju jeste
da znanstve-
nici koji tra-
Le podetke
Livota u sve-
miru ne donose
nikakve nove ko-
mentare na tu temu Pozna-
to je da teorija evolucije Zivot
na zemlji predstavlja pukom sludajno-
56u. Poito znanstvenici poput Hoylea,
Wicramasinghea i Cricka nikako ne mo-
gu prihvatiti takvo obja5nj enje, angal,o-
vali su se na istraZivanja kojima ie po-
kazati kako Zivot potjede iz svemira. S
obzirom da su piilivatili dinjenicu da je
nemogu6e da Zivot nastane sludajno, mo-
rali su tako prihvatiti i dinjenicu da ni u
svemiru Zivot nije mogao nastati bez vi-
5e inteligencije.
Ali, krajnje je protivrjedna i nera-
zumljiva tezakoju su predstavili o vi5oj
inteligencij i. Moderna fizika i astrono-
mija naudavaju kako je svemir nastao
prije 12-15 milijardi godina velikim
praskom koji su nazvali Big Bang. Tako
je, prema istim postavkama, svaka vrsta
materije u svemiru nastala u ovom pe-
riodu. Teorija po kojoj se podeci Livota
na zemlji traLeu svemiru, a povezani su
s nekim drugim Zivim bi6em, mora ob-
jasniti kako je nastalo to Livo bi6e u sve-
miru od kojeg je potekao Livot. (Za de-
taljnije podatke pogledati: Harun Yahya,
Stvaranje kosmosa i Zamansizlik ve Ka-
der Gergegi.)
Kao 5to moZemo primijetiti, teorija o
porijeklu Zivota iz kosmosa ne podupire
teoriju evolucije. Ova teorija zastupa
stav prema kojem je evolucija nemogu-
6a i prema kojoj je neophodno postoja-
nje vi5e inteligencije u wijeme nastanka
Livota. Znanstvenici koji brane olu teo-
riju su, dakle, krenuli s ispravne polazne
tadke, ali su kasnije skrenuli s pravog
puta i podeli vi5u inteligenciju traLiti u
svemiru i medu "svemircima".
ViSa se inteligencija nikako ne moZe
identificirati s pojmom "svemirac". Ako
i uzmemo da svemirCi postoje, postavlja
se pitanje da li su i oni nastali kao rezul-
tat sludajnosti. Naravno da ne. Jasno je
da je i njih morala "osmisliti" vi5a inte-
ligencija. (Pravila frzike i hemije za ci-
jeli svemir jednaka su, a ta pravilakaLu
da Livot ne moZe nastati sludajno.) Sve
ovo kazuje nam samo jedno: UzviSeni i
Svemo6ni Allah, d2.5., stvorio je i sve-
mir i sve 5to je u njemu. On je bio prije
svega i bit ie poslije svega. On ne ovisi
ni o kakvoj materiji i vremenu.
On je Stvoritelj nebesa i
Zemlio, i kada ne5to
odluii, za to sa-
mo rekne: 55Bu-
di!'- i ono bude.
(El-Bekara, 117)
,ffi
ffi,
#
 t1,{ sl } s: g:r !
ntl &:!& E
s*1i & &;,

SAVJETI POsLANI KA, 5.4.V"5.

{l,8$ilE:S tr!lll
*l8lnl $i::i{ l1 .u
*gi$ist$i ,ii
l
tl
*rillll6r i: iit:

*s*tF,:::r1t ':

gtl!:*.ii
...Jer ti si zaista, najljep5e 6udi. (Kalem, 4) I budi ljubazan prema vjernicima koji te slije- :tii.g ,
tid irll!'
::
rlf
6*tir,t i:.:
Kao Sto se u ajetu kaZe, na5 Poslanik, s.a.v.s., bio de! (E5-Suara,2l5) l3 itlit
li* $l!!
rrr l
ll:
:r: r,

je saosjeiajan, tolerantan ibriLan dovjek. Brinuo se o Vjernici koji se pona5anju u skladu s kur'anskim gt ! rlli i,i
!
ll

,*:i1tl,rr I

svim materijalnim i duhovnim problemima muslima- moralom i slijede sunnet Poslanika, s.a.v.s., trebaju
til
t{ ifa, It i
d*J!rt:i l.
t{rrrt' rr I
I

na, poduzimao je sve mjere u vezi s njihovom sigur- usvajati i njegove lijepe osobine. Za vjernike trebaju a${illi
I {.rv. *
;,rr :
l

no56u i zdravljem, i opominjao ih da bi osnaZili svoje se Zrtvovati i, u svakoj situaciji, pona5ati ljubazno i
*,*,rli
vjerovanje i bogobojaznost. U slijedeiim ajetima ka- blago. Medusobno poZrtvovanje medu vjernicima tl

,,zlrj:eise o blagosti Poslanika, s.a.v.s., koji je bio pri ovako se poja5njava ujednom ajetu:
lll
tr1 rr

I onima koji su Medinu za Zivljenje izabrali i

;tt..
vam je poslanib j domom prave vjere jo5 prije njih je uiinili, oni J; l:
,l.,,'.,,v.oleri6ng koji im se doseljavaju i u grudima svo- 1[ ],i '.
{$ ii il

: jlm niltakvu tegohuo zato 5to im *e daJe' nelqFjer .] !\!

f"
l

, .d*ju, i vi5e vole njlma nego sebi, mada im

je i sa- ;gs*:;:,.:

r,.:t ,r rtrima potrebno. A oni koji se uSduvaju lakomos' lt J

,,tir oni de sigurno uppjeti. (El-HaSr, 9) 1t i,

1t it
Dobrodinstvo. i milost kod vjemika trebaju se is- ittu
!lH i

poljavati. Uzmimo za primjer, oni rado sve dine, kao ilEti

t7 a f;
tlrt &
s }:tu
It tt r{ l
,
$to nalaZe kur'anski moral, da pomognu zarobljenike
l*
ta," t: f
u wijeme rata, iznemogle na putu u tolan putovanja, ik?

siroma5ne i sirodad u nevolji. U Kur'anu se ovako ka- $*,

l*t
Le:
rry;tid
A kada diobi prisustvuju rodici, siroiad i siro-
masi, i njima ne5to darujte i lijepu rijei im re-
cite. I neka se pribojavaju, kao kad bi sami iza
sebe ostavili nejaku djecu za koju strahujuo i
neka se boje Allah i neka govore istinu. Oni ko-
ji bez ikakva prava jedu imetke siroiadi - dois-
ta jedu ono Sto 6e ih u vatru dovesti i oni 6e u
ognju gorjeti. (En-Nisa, 8-10)
'): ' Poslanik, s.a.v.s., znalaj milosti i dobrodinstva u
hadisima ovako je spominjao:
"Budite milostivi, pa te i vama biti darovana.
Opraitajte, pa ce i vama biti oproiteno. Oni koji
brbtjaju, sujesno grijeie i ne mole za oprost, mno-
go grijeSe. "
"Nete obasuti Boiija milost one koji nisu milosti-
vi."
"Allah je Dobraiinitelj i voli dobroiinstvo.'
Svi vjemici trebali bi slijediti sve ono Sto je dinio
Poslanik, s.a.v.s., svojom dobrotom. To je povod
da vjernici steknu Allahovo zadovoljsfvo,
da se ojadaju bratski odnosi medu nji-
ma i da se ujedine.
 LJUBAV OSMANSKIH
SULTANAPREMA
POSLA|{rKU, S.A.V.S
Osmanlije koji su prodrli na tri
kontinenta i koje su godinama pra-
vedno vladale na prostorima koje su
nGrad 6emo osvojili, svoju su imperiju temeljile
uzAllahovu na ideji "ljubavi prema Poslaniku".
ffiosuali/i
b i Poslanikovu pomoi!" U svakoj pobjedi koju su postizali i
pohodu na koji su polazili, nastojali
(Sultan Mehmed
su u skladu s Poslanikovim, s.a.v.s.,
Fatih)
sunnetom steii zadovolj-
stvo Allaha, d2.5. Osman-
ski sultani u wijeme svo-
jih Zivota stalno su odrla-
vali ovu tradiciju, i iska-
zujuii ljubav i po5tovanje
koje su osjeiali prema na-
ta Sem Poslaniku, s.a.v.s., bili
p su uzori vjernicima. Histori-
I ja u bezbroj primjera svjedodi
istinu o ovim plemenitim od-
i
. likama osmanskih padi5aha.
t ' Osmanlije su vojnu organiza-
t;
!* ciju, koja je uspostavljena
i! - kotler, sultan je Selim pokazivao ve-
odmah nakon nastajanja drZa-
ve, uvalavali kao "Poslanikov
korpus", a vojnika su oslovlja-
vali "Mehmetdik". Naziv te voj-
ske bio je "Pobjedonosna musli-
manska vojska" (Vojska Muham-
meda, s.a.v.s.), a drugi
*q naziv drlave "Velika
muslimanska drLa-
va".
,r,.Pd
*'
Primjer ljubavi sultana
Mehmeda Fatiha
Sultan Mehmed Fatih na najljep-
5i nadin istide svoju ljubav koju os-
jeia prema na5em Poslaniku, s.a.v.s.,
zavrijeme osvajanja Istanbula. U fa-
zi pripreme za osvajanje, naredio je
da se poslanikovo lijepo ime Mu-
hammed, kao Sto se piSe u arapskom
jeziku izgradi na tvrdavi u Rumeliji,
te je dak za vrijeme izgradnje i sam
prenosio kamen.
"Qsvojiiemo ovaj grad vz
Allahovu i Poslanikovu pomoi!".
Ove rijedi koje je sultan Fatih iz-
govorio neposredno prije osvajanja,
in aLav ajll- njegovo odu5evlj enj e Pos-
lanikom, s.a.v.s.
Sultan Selim,
prvi osmanski halifa
Medu osmanskim vladarima, ta-
liku ljubav i po5tovanje prema na5em
Poslaniku, s.a.v.s., te je uzeo titulu
halife. Dok je svoje vojnike pripre-
mao pod motom: "Radi Allaha Zelim
osvojiti cijeli svijet", naprosto, sma-
trao ih je "Poslanikovom vojskom".
Zavijeme pohoda na Egipat, na ko-
ji je pohodio u cilju popravljanja is-
lamskog jedinstva, kako bi ponovo
obezbijedio naruSeni ugled i misiju
institucije "hilafeta", osigurao je da
hilafat prede lidno u ruke Osmanlija. A da se *Kruna" na glavi Ahmeda I
ova neuporediva i neogranidena ljubav koju Sultan Ahmed I postao je poznat po iska-
je gajio prema Poslaniku, s.a.v.s., preobraLa- zivanju ljubavi prema Poslaniku, s.a.v.s., u
vala u duboko po5tovanje, potvrdio je ovim pravom smislu te rijedi. Na perjanicu koju je
povijesnim rijedima: "Mi svetim mjestima stavio na svoj turban, dao je da se naslika
sluZimo, a ne vladamo!" Uistinu Osmanlije trag Poslanikova, s.a.v.s., stopala i da se na-
su ostvarile ove rijedi. Jedan od primjeraje i pi5u detiri stiha:
to da dim su osvojili svetu zemlju, osobe ko- "Da uvijek nosim sliku Poslanikova,
je su postavili na duZnost valija nazivali su s.a.v.s., stopala kao krunu na glavi, ru-
za5titnicima grada. Sultan Selim naredio je meno lice nek bude trag Poslanikova sto-
da se u palatu Topkapi prenese ono Sto je os- pala. Ahmede, ne stoj, odmah lice dodir-
talo od Poslanika, s.a.v.s., i Sto podsje6a na ni tim lijepim stopalom."
njega, odnosno "svete amanete". Takve ne-
procjenjive wijednosti, koje se ne mogu iz- Odanost sultana Abdulhamida II
mjeriti i koje su vei stoljeiima dine nas sret- Sultan Abdulhamid II
nima. bio je padi5ah koji se
mnogo posvetio Mu-
San sultana hammedu,
s.a.v.s., i njego-
Sulej mana Veliianstvenog
voj praksi, te
Sulejman Velidanstveni, vladar najsjajni-
KoJl se rafi nje-
jeg perioda Osmanskog carstva ovako iska- ga zavjetovao. @
zuje ljubav i odanost prema Poslaniku, Svoju ljubav i ,flJ
s.a.v.s.: odanost nastojao ffi
"Molim Allaha da donesem zastavu i po- je pokazati Stitedi WW
vedem vojsku na sve strane svijeta. Na- svete gradove i zalagaju6i se
dam se da 6e mi Ebu Bekr i Omer, r.a., za <<islamsko jedinstvo>.
biti vodidi. O Voljeni, da povedem vojsku
To najbolje svjedode Ze-
ljeznice zaBagdad i Hid-
na sve strane svijeta!"
Laz, koje je napravio s
U osmanskim klasidnim djelima pripovi-
namjerom da ojada od-
jedano je da je Sulejman Velidanstveni u snu
nose s
podrudjima
vidio Poslanika, s.a.v.s., kako mu ovako na- HidLaza i da se pribliZi
reduje: "Osvoji Beograd, Rodos i Bagdad, a svetim zemljama. Ab-
poslije izgradi moj grad!" dulhamid odliku je svog '
karaktera p okazao prema
 ;ffi
"{ffi
negativnim pona5anjima za- li: 'O AllahovPoslanide, mi tebe ne- je sluZbenik kojeg su oslovljavali Na-
padnih zemalja, diji je cilj bi- 6emo ostaviti!'..." kibul-ESraf. Oni koji Su potvrdili da
lo napadanje na5e vjere i zema- su vezani za Poslanikovo pokoljenje,
lja, te je iskoristio svu drZavnu mo6 i Institucija bili su oslobodeni raznih wsta pore-
otklonio njihove pretenzije. Nakibul-ESraflik, za. Pripadnici loze Poslanikovih,
simbol po5tovanja s.a.v.s., unuka koji su bili rasuti po
Posljedni a odbrana Medine prema Ehli-bejtu svim zemljama, mogli su voditi mi-
Osmanlije se nisu kolebale da do Osmanska je drLava, s instituci- ran ZivoJ.sa svim ovim privilegijama
posljednjeg atoma snage, 6ak i za wi- jom koju je la, potpuno poka- i podastima . Na svedanostima nekih
jeme Ugovora o primirju Mondros padi5aha, u dast zaposjedanja prijes-
koji je uistinu bio prekinut, Stite lju- tolja, koje su se priredivale na turbe-
bav i odanost prema Poslaniku, tu sultana Ejuba, Osmanlije su tako-
s.a.v.s., i njegovom gradu. Posljed- der pripadnike Poslanikove,
nja odbrana Medine koju je podu- s.a.v.s., loze opasavali sabljom.
zeo Fahreddin-pa5a, poznat pod U bajramskim destitkama, pa-
nadimkom <Pustinjski law. di5ah je stoje6i prihvatao
Fahreddin-pa5a zabrinuv5i destitanje samog Nakibul-
i se, da nebi predao svete E5rafa. A, u ratovima Na-
zemlje, do iznemoglosti kibul-E5raf se pridruZi-
&
3
*, se suprostavio i ovim . vao pohodima, za-
rijedima iskazao svoju jedno s padi5ahom,
beskonanadnu ljubav i hodio bi pod Pos-
prema Poslaniku, lanokovom, s.a.v.s.,
s.a.v.s.: "O ljudi! Pozna- i, zastavom. Svi pripadni-
to vam je da je mojim ci loze Poslanikovih,
hrabrim i . odvaZnim s.a.v.s., unuka zajedno sa
vojnicima duZnost da do Nakibul-E5rafom bi udili
posljednje kapi krvi i do tekbire i salavate, sve dok
posljednjeg daha za5tite se ne bi vratili s pohoda
i odbrane Medinu, insti- iz Istanbula. Pobudiva-
tuciju hilafeta, duhovnu nje ove ljubavi i po5to-
snagu i oslonac cijelom vanja Osmanlija prema
islamu. Kao musliman na5em Poslaniku,
odludio sam da ovo s.a.v.s., u danaSnjim i
vojnidki rije5im. Sve dok budu6im pokoljenjima,
se ovaj vojnik ne ukopa u jeste duZnost koju treba
mrtvadkoj odje6i, satkanoj od krvi i Molim Allaha da donesem zastavu i Stititi svaki drZavlj anin, v ezan za sv o-
vatre, pod zeleni pokrov na mjestu povedem vojsku na sve strane svijetu ju domovinu i naciju. U Kur'anu se
gdje se nalazi mezar Poslanika, Nadam se da ie mi Ebu Bekr i Omer, govori da su veoma vaZni odanost i
s.a.v.s., i pod ruSevine Medine, ne6e na, biti vodiil O Voljeni, da pove- poitovanje prema Poslaniku, s.a.v.s..,
se skinuti zastava sa kula tvrdave u dem vojsku na sve strune svijeta! kojeg Allah, d2.5., istide kao lijep uz-
Medini, niti sa munara i zelene ku- S ultan S uI ej m an Ve lii ans tv e ni or vjemicima:
pole Poslanikove, s.a.v.s., dZamije! Mi Saljemo tebe kao svjedoka i
Uzvi5eni Allah je uz nas! Nai za5tit- zala svoje po5tovanje prema Ehli- kao donosioca radosne vijesti i
nik i Njegov poslanik jeste na5 Pej- bejtu, tj. onima koji vode porijeklo kao onog koji treba da opomi-
gamber, s.a.v.s.! O, svi povijesni bez- od loze na5eg Poslanika, s.a.v.s. Os- nje da u Allaha i Poslanikova
brojni junaci, hrabri oficiri Osman- novala je posebnu instituciju Naki- Njegova vjerujete, i da vjeru
ske vojske, dasni i dostojanstveni! O, bul-E5raflik (dasni predstavnici iz lo- Njegovu pomognete, i da Ga ve-
hrabri vojnici, bra6o djeco koji ste u ze Poslanikovih, s.a.v.s., unuka), ko- liCate, i da Ga ujutro i naveier
svakom ratu potresali cijeli svijet, ni- ja je postojala na osmanskim grani- hvalite. (El-Feth, 8-9)
kad se nikome niste pokoravali i uvi- cama, zapisuju6i jednog po jednog iz ...Zato oni koji u njega budu
jek ste cijenu vjere i dasti krvlju pla- loze hz. Huseina (Seyyid) i iz loze vjerovali, i koji ga budu podr-
6ali! Do<lite da svi zajedno ponovi- hz. Hasana (Serif), da bi uvidjela nji- Lavalii pomogli i svjetlo po nje-
mo i izjavimo zakletvu Allahu, d2.5., hove potrebe i da bi napravila njiho- mu poslano slijedili - postidi 6e
prema Poslaniku, s.a.v.s., radi dije vu geneologiju na porodidnom sta- ono Sto budu htjeli. (El-Earaf,
smo ljubavi i skromnosti plaka- blu, a ovom institucijom rukovodio ts7)

tn gg,''
 SKROMN
Muhammed, s.a.v.s., svojim uzomim moralom, pamedu,
itljivo56u, o5toumnoS6u, skromno56u, ljubavlju i dobrodinstvom
je najbolji primjer svim vjemicima. Sredina u kojoj se nalazio, i
u kojoj su se vodili mudri i najljep5i razgovori imala je zanosan, ve-
seo i spokojan ambijent koji je ulivao povjerenje. Svi muslimani tre-
ba da se s ovom spoznajom istine neprestano usaw5avaju, da se tru-
de da bi jo5 vi5e uljep5ali svoj moral, i da se postaraju da druSwo u
kojem Zive bude poput onog u kojem je Poslanik, s.a.v.s., Zivio.

Njeiano saosjeiajan, skroman

Ljubavjejedna od najvaZnijih karakteristika lijepog i poniznog
imana. Ona je jedna velika blagodat ljudima i milost koja uljep5ava
njihove Zivote. Istinska ljubav postoji zajedno s imanom i bojazno-
56u prema Jedinom Allahu, d2.5. Vjernici lijepe prizore koje posma-
traju, ramobojno cvije6e, rtvnovrsne Zivotinje, ukusno vo6e i povr-
6e, raskoSnu kuiu, lijepo auto, umjetnidko djelo, lijepu muziku vole
Muslimani
kao Allahova djela i ono Sto je On stvorio. Zbogtoga su osje6aji pre-
koji Se ma ovim ljepotama zanosni i iskreni. Njihova ljubav jeste iskren iz-
pridrZavaju raz zahvalnosti Allahu, d2.5. Ljubau o kojoj Allah, d2.5., govori u
r,----!^---r-^-
KuransKog Kur'anu, a kojom je poslanik Muhammed, s.a.v.s., podudio musli-
mane, daje priliku vjernicima da smeksaju svoja srca, te da budu do-
morala i sunneta bronamjerni i skromni. vjernici, koji sva stvorenja smatraju Allaho-
na$eg POSIanika, d- djelom, i kojima pruZaju svoju ljubav, jesu bra6a. NaS Gospodar
biti bra6a
s. a.v. s., imaj u uzorLn "
tHffi;
T.1il.lK",trTi'ff: $;'"'"
m0rAl. NjihOvO Odnos medu vjernicima jeste isti kao kod blizanaca: jednostavan,
aSanjeo gOVOr, OSjedaj za5tifrridki i ispunjen ljubavlju. Bratski odnosi medu vjernicima, du-
za lijepoo pronicljivost u **l*" u*",
profesiji i iskustvo I Mi 6emo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, oni 6e kao bra6a
rimjeri su drugim ljudima, na divanima jedni prema drugima sjedjeti (El-Hidzr, 47)
:-- Muslimani su jedni drugima za5tibrici, pomagadi i iskreni prijate-
Kada je rijei o njihovom lji. Svaki musliman prema svom bratu muslimanu treba se obra6ati s
odnosu prema ljudima, uvijek po5tovanjem,uvaLavanjem i s ljubavlju. Prema bratu muslimanu tre-
imaju poYod da im uiine neko ba biti nesebidan, pokazivati mu odanost i imati saosje6anja. Prema
njihovim grijesima treba biti tolerantan, njihove mahane nastojati
dobro djelo. Puni su ljubavir sakriti na najljepii nadin i intenzivno izbjegavati nesnosno i grubo
prijatne nlrav\ te umjereni i ponaianje. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., u jednom od hadisa govori
o moralu: "Budite milostivi, pa te i prema vama bili, opraitajte, pa
skromni. Te njihove 6e i vama biti opro|teno.'
karakteristike najvi5e U slijede6em ajetu Allah, d2.5., hvali blagu narav Muhammeda,
privlade paZnju. s.a.v.s.:
}5T KOD MUSHMAN t'::1,.

.t

/
l

{, 3* ,)
Do3ao vam je poslanik, jedan od vas, te5ko mu je Sto i
il
6ete na muke udariti, jedva ieka da pravim putem po- ra #,
dete, a prema vjernicima je blag i milostiv. (Et-Tevba,
128) *,.,,
Oni koji slijede put Poslanika, s.a.v.s., i iskreno mu se po-
koravaju, prema drugim vjernicima trebaju imati lijep, saos-
je6ajan i za5titnidki odnos. Zajedno s Poslanikom, s.a.v.s., lju- L r,3.' l,
'':ii..r,.
tr \.: ;
.t
bav i poZrtvovanost medu vjernicima koji su u Zivotu postali
ugledni jesu primjeri svim vjemicima. Allah, d2.5., u Kur'anu ?.r
govori o dodeku muslimana, koji su nadinili hidZru zajedno
".. "

sa Poslanikom, s.a.v.s., koji su priredili vjernici u Medini i

njihovoj nesebidnosti prema muslimanima.
I onima koji su Medinu za Zivljenje izabrali i domom
prave vjere jo5 prije njih je uiinili, oni vole one koji im
se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, za-
to Sto im se daje, ne osjedaju, i vi5e vole njima nego se-
bi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se u5iu-
vaju lahkomosti, oni de sigurno uspjetl (El-HaSr, 9)
Poslanik, s.a.v.s., savjefuje vjernike da budu iskreni prija-
telji jedni drugima. U hadisu se kaZe:
"Poklanjajte jedni drugima, volite se..."
Svadu, konfl ikt, r azmimoilaLenj e muslimani trebaj u izbj e-
gavati. Razliditu sposobnost shvatanja i praksu medu pojedi-
nim muslimanima treba shvatiti kao kultumo bogastvo. Vjer-
nicima je obaveza da potpuno slijede etiku ponaSanja koju im
je Muhammed, s.a.v.s., oporudio.
"Ne zavidite jedni drugima. Ne budite neprijatelji. Ne pre-
kidajte dobre odnose. Ne odriiite sejedni drugih, i ne vri-
jedajte se, o Allahovi robovi, budite brata."
Ne treba zaboraviti da Allah, d2.5., u Kur'anu vjernicima
nareduje:
Ne prepirite se da ne biste klonuli. (El-Enfal. 46)
Allah, d2.5., govori da 6e ovakvo stanje oslabiti muslima-
ne. Prema Allahovom naredenju muslimani trebaju biti jedin-
stveni, sloZni i bliski jedni drugima.
Svi se ivrsto Allahova uZeta driite i nikako se ne raz-
jedinjujte. (Ali-Imran, I 03)
Allah voli one koji se na Njegovom putu bore kao da .-1,,,t:I

su bedem ivrsti
(Es-Saf[ 4) ;ry:ii ''-.--,,1)!@

Budu6i da su muslimanibrada i iskreni prijatelji, ako se l '

r&
,' t-
udalje i ne za3tite jedni druge, kao Sto na5 Gospodar kaLe,Io
je veliki grijeh koji 6e stvoriti veliki nered i nevolje nazemlji.
Jasno je da nijedan musliman ovu od-
govornost ne6e preuzeti na sebe.
Allah, d2.5., o ovoj opasnosti ovako
kaLe:
Nevjernici jedni druge nasljedu-
ju. Ne postupite li tako, nastade
smutnja na zemlji i nered veli-
ki (El-Enfal, 73)
Vedro lice i lijep govor
Muslimani su ljudi vedrog lica i
lijepog govora. A to je ishod njihove
ljubavi i poniznosti. NaS Gospodar u
slijedeiem ajetu govori o pona5anju
kod vjemika:
Reci robovima Mojim da govo-
re samo lijepe rijeii, jer bi Sejtan
mogao posijati neprijateljstvo
medu njima, Sejtan je, doistao
iovjekov, otvoreni neprijatelj.
(El-Isra, 53)
Ovaj ajet pokazuje da musli-
mani trebaju mnogo paziti na
nadin kriko se obra6aju jedni dru-
gima, i svim ljudima, te da trebaju
izbj e gav ati uvredlj ive, zaj edlji-
ve, podrugljive, stroge i ljutite
razgovore. Oni koji primjenjuju
etidke norme, a koje je Allah, d2.5.,
naredio vjernicima, i na lo5e djelo od-
govorit ie dobrim, strpjet ie se radi
Allahovog zadovolj stva, imaju r azrt-
mijevanja i izbjegavaju ljutnju, ok-
rutnost i grubost. Umjerenost u nji-
hovom pona5anju i ophodenju uliva
povjerenje ljudima. Hz. Alija ovako
je vjemicimakazivao o odlikama ple-
menitog pona5anja Poslanika, s.a.v.s.,
koga je Allah, d2.5., udinio odabra-
nim:
"Govorio je na takav naiin kako
bi se ljudi zbliiili i zavoljeli. Nije
ih plaiio niti izbjegavao. Prida-
vao je znaiaj poglavaru svakog
plemena; ukazivao poiast... "
Lijep govor i plemenite odlike
Poslanika, s.a.v.s., podsticaj su ljudi-
ma da se vole, da budu iskreni prija-
telji jedni drugima i da svojim srcima
pribliZe islamski moral. iast, poito-
vanje i znalaj koje je Muhammed,
s.a.v.s., pridavao vodama zajednica
jeste vaZan primjer vjernicima. Hz.
Hasan, takoder, govori o nadinu i lje-
poti govora Poslanika, s.a.v.s.:
"Govorio je yeoma lijepo, jezgro-
vito i umjereno ( iskazujuti smi-
sao s malo riieii )."
Sve ovojeste dragocjeno znanje
koje vjernike upu6uje kako trebaju
govoriti. Pored govora, za muslima-
ne, veoma je vaLna ljubaznost i ple-
menitost u njihovom pona5anju. Biti
vedra i nasmijana lica jeste osobina
plemenitosti kod vjernika. Kur'anski
+',,i,'.I.:pirii.r.r,"
moral i pona5anje Muhammeda,
s.a.v.s., vjernicima ukazuju na odre-
dene norme pona5anja. Vjernici koji
su bili podastvovani da svjedode o Zi-
votu Poslanika, s.a.v.s., ?,roz razlltite
primjere govorili su o njegovom ved-
rom licu, plemenitosti, ljubaznosti i
humanosti:
"Bio je poglavar nasmijana lica i
uditivog pona5anja. Po njegovom
miSljenju svi su ljudi bili ravnoprav-
ni. Allahov Poslanik, s.a.v.s., uvijek
je bio vedra lica i blage naravi.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., medu lju-
dima bio je najljubazniji."
Poslanik, s.a.v.s., savjetovao je i
ashabe da budu nasmijanih lica, te je
ovako govorio:
"Neka vam ne budu dragi ljudi
koji posjeduju imetak, pokaZite
blagonaklonost prema onima ved-
rih lica i lijepe naravi. Allah, dZ.i.,
jeste Onaj Koji olakiava i voli lju-
de nasmijanih lica."
Odlike rar,govora
kod muslimana
Jedna od odlika lijepog morala,
koja se manifestuje kod muslimana,
jeste njihov razgovol Pored dobrih
djela koje muslimani dine radi
Allahovog zadovoljstva, dije ime
uvijek spominjemo i uzdiZemo, i ove
odlike_ll-gkviru nj ihovog pona5anj a
privlade paZnju. Odli-
ke koje muslimani posjeduju na najljep-
5i nadin otkrivaju ljubav, izvor su lju-
baznosti i po5tovanja, te iskazuju lijep
govor, blagonaklonost i dobro raspolo-
Zenje. Razgovor medu muslimanima
jeste iskren i srdadan. Neiskrenost, dvo-
lidnost jeste lo5e pona5anje kojeg se
rjernici trebaju duvati. Za one koji se
obraiaju za savjet, govor i mi5ljenje
svakog vjemika jeste dragocjen. Razgo-
l-or medu muslimanima apsolutno ne
predstavlja raspra\u, jer islamski moral
zahtijeva da vjernici ne istrajavaju na
jednakim miSljenjima, te da se prilago-
davaju ideji kojaje u skladu s destito-
Siu, pravdom i dobrotom. Vjernici wr-
doglavo i oholo ne insistiraju na tadnos-
ti i prihva6anju njihovog mi5ljenja.
...A nad svakim znalcem ima jo5
znaniji (Jusufl 76)
Kao Sto se u suri Jusufpoja3njava,
musliman zna da uvijek postoji neko ko
ima bolje znanje i preciznije mi5ljenje
od njega, te da mnogo grijeSi ako insis-
tira iskljudivo na svom mi5ljenju. Iako
posjeduje znanje o jednoj oblasti, on
razmi5lja tako da onaj naspram njega
ima, moZda, vete znanje o nekoj dru-
goj. To je razlog Sto on svog brata mus-
limana slu5a s paLnjom i ljubazno56u.
Narodito nastoji nauditi ne5to iz njego-
vih izlaganja i govora. Ovaj lijepi moral
jeste rezultat podr1avanja kur'anskih
ajeta i odraz morala poslanika Muham-
t::
, .=:
meda, s.a.v.s., kod
muslimana. Imam Ga-
zali, oslanjajudi se na po-
uzdane izvore hadisa, ovako
opisuje odlike govora Posla-
nika, s.a.v.s.:
"Svakome ko je sjedio u njego-
vom prisustva pruiao je blagonaklo-
nost. U njegovom prisustvu svako se
osjetao manje vrijednim od onoga
ko je bio pored njega. Da, naiin na
koji je sjedio, sluiao, njegovi govo-
ri, domiiljatosti i blagost, sve je bilo
radi onih koji su sjedili pored njega.
U razgovoru bio je stidljiu skroman
i poujerljiv...Svakom se obratao s
poilovanjem i iaitu, a s njim razgo-
varao imajuti u vidu da ne postoji
takva liinost."
Hz. Allja, takoder, govorio je o etici
govora Poslanika, s.a.v.s.:
"Obratao je painju na svakog poje- rantnim pona5a-
dinca s kojimje zajedno sjedio, i ni- njem i lijepim govo-
je ostavuao utisak razliiitog opho- rom trebaju pokazati
denja. Bioje strpljiv s osobom koja lijep primjer ljudima, kao
je sjedila ili stajala s njim da bi pod- Sto je to dinio Poslanik,
mirila svoje potrebe, i dok god ta s.a.v.s. Trebaju se truditi da
osoba ne bi napustila njega ni onje svojim pona5anjem na najljep-
nije ostavio. Niiiji govor nije preki- 5i nadin primjenjuju kur'anski
dao, i iekaoje sve dokne zavrii." moral i sunnet. Allahovom odred-
Sve ovo do sada redeno izridito po- bom, oni koji posjeduju ovaj lijepi
kazuje kakav moral i nadin Zivota mus- islamski moral odu5evit 6e mnoge
limani trebaju imati. Svojom ljubavlju, ljude svojim
skromno56u, ljubaznos6u, blagom nara- pona5anjem i
vi, vedrim licima, dobrodinstvom, tole- govorom.
 POVODOM 10. GODINA SREBRENICE
v
DZre;LAF{A NEDZAD LATIE
U Modionicama je to bilo; kupili su sijeno, samo je Ha-
san sjedio pod Sevarom s vilama u rukama, kada su S6enci
.zaskevtali u malom Sevaru. Iznad njega je neito za5u5ka-
lo, skr5ilo granje, zatim tuhnulo u bularu i prokrivilo se...
Niko drugi nije ni mukajet nalavei, Stenadi. Tri Zene
kupile su sijeno zabacujuii duge grablje ispred sebe i is-
teZuii se duZinom letla i ruku zanjima. Nekoliko djece
veralo se po owscima tresanja i bacalo gromuljice onima
ispod tresnje. U susjednoj dairi pet kosaca pognuto maha-
1o je kosama ispred sebe.
Q bukovoj radvi kobeljala se srna.Koprcala se nogama i
mahnito zamahivala glavom. Jedan crni pas se zaskakivao
poku5avajuii ugristi srnu za butove. Hasan gaje otjerao,
doviknuv5i koscima.
<Uhvatio sam srnu, ljudi!>, derao se.
Kosci su zastali u pristranku naslanjajuii se na kose,
dok jedan od njih nije podeo pokazivati rukom prema rad-
vastoj bukvi i potrdao bacivSi kosu u otkos. Tako 6e zasta-
ti i kupilice, pa i djeca, i povikati neke uzvike spominjudi
smu.
Dok su se svi sikupili ispod bukve Zale6i srnu i strepeii
da se ne iskobelja i pobjegne, on se ve6 bio popeo na buk-
l",r"u i pokuSavao je izglavitr. Vidjev5i da Hasan radi besko-
ristan posao, kosci su do3li na ideju da posijeku tanji ovr-
Sak. Dok su naizmjedno po dvojica kosaca zamahivali sje-
;;:kirama, Hasan je vezao srni nogu tovarnicom. Kako su
{ekli ow5ak, tako bi srna uz svaki udarac sjekire Zrnignu-
izbedenim odima dok nije osjetila da joj stega radve po-
oko stomaka. Kako se ovr5ak nagnuo, tako je srna
ila, sjekadi su odskodili, tovamica iz Hasanovih Saka
i. se istrgla, nastala je vriska kupilica ... Ovr5ak je pao, srna
: jeleLala na zemlji f:zajuti zadnju nogu vezanu zalovami-
, .cu. Svi su strdali hvatajudi srnu za glavu, wat i noge.
l' <Hajte vi radite svoj posaoD, oslobodio je kosce, zamet-
";-nuv5i srnu sebi na ramena.
Odnio ju je u potok. Kako ju je spu5tao s rErmena na ma-
?.,.:"hovinu ispod bukve u potoku, sma se Lidala i uvijala uda-
:+.rajuii glavom o zemlju. Hasan joj je dwsto pridrZavao no-
; ge. <<Neiu ti ni5ta, ne boj se!>, tepao joj je kao malom
- Zatim je rastapaju6i olovo u bakrici naLeri Saputala do-
djetetu.
I tako se naduravao s njom, veZuiije za debele bukove
Zile, dokje belegijom o5trio noZ, kriju6i ga od srne6eg po-
gleda. Onda 6e zapaliti cigaru, a pred smu donijeti vode u
6anku, ne skidajudi pogleda s nje. Kakoje kasnije pridao,
tad je razmi5ljao da je pusti i da slaZe koscima da je pob-
jegla. Odustao je od nauma kad je shvatio da bi je opetza-
ganjali 56enci i da bije lahko ovako uhakanu savladali.
Ve6 se bilo zaratilo. Svaki se dan govorilo da Svabe pre-
laze Drinu ili Savu, a po Sumama su se pojavljivali po-
Sumnjaci. ViSe od vojski narod se bojao neimaitine i gla-
di.
Eto Staje nadvladalo Hasanovo saZaljenje, paje pri5ao
s leila poleguienoj srni, naslonio joj koljeno na pleiku,
hvatajudi je rukom za donju vilicu, a drugom drLao noi,
iza leda, da bi hitro zamhnuo i polukao o5tricu noZa pre-
ko grkljana.
<Bismillahi, Allahu ekber!>, izgovorio je poluglasno.
U tom trenutku sma je od bola istrgla glaru i, isplaziv5i
jezik, zajelala poput djeteta, a iskobeljenim odima gledala
u Hasana. On je, okrenuv5i glavu, nasumce jo5 nekoliko
puta zarezao o5tricom po zakrvavljenom grkljanu, jade
pritiSiudi koljenom smu u pleiku, dok se sma cijelim tije-
lom istezala i trzala, a papcima rovala zemlju, da bi u jed-
nom trenutku Hasan odskodio i bacio noZ u potok. Kwa-
vimSakama zaklopio je odi.
Dok joj je gulio koZu, osjedao je kako ga poduzima dr-
htavica, poput damara na malim srne6im butidima. Jedva
je strpao meso i koZu u bisage.
Hasanova Zena podijelila je meso po komsiluku kao kur-
ban, a on je od koZice sadinio postekiju. Od te nodi zadu-
go mu se ne6e po5magati ni na kakrru hranu, ni na mivku.
Pred zimu 6e morati u muhadZerluk. Hasan nit je jeo, a
tad se nije imalo Sta ni jesti, nit je spavao, nit je pridao. po
vas dan bi sjedio, leZao i ponajvi5e klanjao na koZici.
<Trebalo bi ti rczliti strahu>, rekla mu je Hajra drileti
bal<ricusolovomuruci.
<Donesi nam jednu 6asu s vodom>, zamolila je djevoj-
dicu dok je sjedala pred furunu.
ve u sebi. Kad se olovo rastopilo, izlila gaje iz bakrice,
preko ma5ica, u 6asu s vodom, da bi cvrknulo uz mali
oblak dima.
<Te5ka ti straha, moj Hasane!> uzdahnula je.
<d('o dva djedija oka na noZu! Gluho bilo, ovo nikad
vidjela nisam,>> progovorila je.
Hasan je skinuo jemeniju s lica, umio se vodom iz dase
i zaplakao.
<Za5to plade5 babo?>, upitala ga je k6erkica privijena
uz njegovo koljeno.
Od kadaje zakrenuo glavu kolju6i srnu da ne gleda nje-
ne odi, do sada nikad nije mogao pogledati u okice svoje
Ajke.
Rat 6e se svr5iti, i oni 6e se vratiti u svoje selo na sprZe-
no ognjiSte. JoS su se pojavljivali po5umnjaci po Sumama,
odbjegli detnici koje je proganjala nova partizanska vlast.
Hasena mu je uskoro umrla, a Ajka je odgatlala udaju
da bi mu hizmetila.
<<Ilajde kieri, da te podudim salijevati strahu>o obratio
joj se.
<<Neiu, vala, ja, babo, krmeljive starce umivati>>, mas-
karila se s tim.
Istog ie dana plijeviti lijehe luka. PodavivSi nogavice
dimija pod koljena, dudnula je i gegala se s noge na nogu
kao patka, ne diZu6i se dok je plijevila korov oko zelenih
stabljika luka. I kad je osjetila da je ne5to dirka i golica uz
leda, punih Saka korova, nije mogla da se oslobodi perke
luka, kako je mislila da je dirka svojim ovr5kom.
I kad se pridigla, u njeno se krilo s ramena skliznula
zmija. Vrisnula je i hitnula je iz krila dimija prema gromi-
li kamenja. Kako je njen wisak odjekivao u ba5di, tako se
anija vijugala u zraku, kao da plovi po tonovima krika, i
kao daje Zivi krik izl(ao iz njenih usta, dok nije pala na
gromilu. Istovremeno iz gromile iskodio je bradat dovjek
u dronjcima i unezvjerenih odiju gledao odakleje krik do-
Sao! Ajka 6e opet kriknuti, mnogojade i snaZnije, kao da
je vidjela samog Sejtana koji se stvorio iz zmljel Jednom
rukom skinula je mahramu s glave, a drugom je drZala
krilo dimija koje nije ni ispu5tala kad je hitnula zrniju iz
njega, i potrdala kao luda preko lijeha luka, i krompiri5ta.
<<Eh, eto, kderi, ni bradatog dovjeka, ni zmiju straha ne
pokaza, ve6 ti, evo, dva srca u strahi.Tebe teZe briga mori
od straha koji si danas preZivjela2 rede joj vidno nasiki-
ran.
Ta dva srca u strahi bila su dva momka koja su razdka-
la Ajkino srce, a bradata spodoba nije bio Sejtan, ve6 Mi-
ta Po5umnjal! odbjegli detnik koji se krio po Sumama.
<Rastajem se s duSom, kieri, u strahu za muslimansko
Zenskinje,> rekao joj je na samrti.
Svijet 6e zaboraviti i Hasana i Ajku, kad 6e ponovo oz-
uhuriti detnici i izbiti rat. Ajkina kder Mevlud4 ljuljaju6i
u krilu svoju uspavanu k6erkicu DZejlanu, sjedila je u ma-
gazi i mislila o njima. Kajala se i plakala Sto nije shvatila
ozbiljno dedine rijedi koje joj je izgovorila i mati na sam-
rti, kako ju je strah gdje je ostavlja.
Selo je bilo u okruZeryt. Znalo se da su detnici krenuli
na Srebrenicu, pa su te no6i i preostali seljani izbjegli.
dule su se samo granate, pu5karanja i povici. Mevludi je
njen Semsudin, koji je bio komandant seoske vojske, re-
kao da ne mide iz magaze i da 6e on doii po njih, jer je
odludio povudi vojsku s linija, pa 6e sami krenuti ka Sre-
brenici.
<Izdali su nas, Mevluda!>, plakao je dok je odlazio od
ku6e ljubeii DZejlanu.
Mevluda je ljubila njega i plakala. Nije smjela izustiti
ono dega se najvi5e bojala.
<Sta ako se, ne daj BoZe, ne vrati?!>, gnzlaje usnu da
ne izusti ono Sto misli.
Svaka granata i svaki metak, kojije dula u no6i, prostri-
jeli bijoj srce. DZejlanaje zaspala.
Do zoreje pucnjava utihnula, a sve 6ejoj se de5ie pri-
vitlati muSki povici.
Uzela je tejemum o kameni zid u mraku magaze i stala
klanjati. Kad je aminala, sjede6i podvijenih nogu, molila
je da se Semso Sto prije wati. Suze su joj pratile dove.
U tom trenu zadulaje korake u avliji. Sklopilaje ruke
da bi brzo skodila do prozora zakovanog daskama. Od
dahtanja koje je dula u avliji nije mogla razazl;tati korake.
Zato je prestala disati, misle6i da to duje vlastito disanje"
Tek kad je neSto zagrebalo vrata i zacvililo, zgrabila je,
dvije bombe. A DZejlana, koja je ve6 bila budna, potrdal*
je mami i obrglila je oko struka. Odjeknuo je rafal kroz
wata, koja se otvori5e, tako da je nevidljiva cma
u hipu zadahtala kod njih. Ajka je bacila bombe kroz
ta, i svila se nad DZejlanom u do5ku, dok joj je dhrkela
''l
gala meso iz stegna i leita!!!
Sta se dalje deiavalo, niko ne nra, do momenta kad je
uplakana DLejlana istrdala u Avlijr.r, i spazio je TINPRO-
FOR-ov vojnik, koji je s transportera kamerom snimao
spaljeno selo.
On ie uhvatiti djevojdicu koja se pripremala skoditi u,
bunar u avliji, a zatim u6i u magazu, gdje je vidio, i ka-
merom snimio, tri le5a u uniformi srpske vojske i jednog l
borca Armije BiH vezanog Licom, u kome je DZejlana.
prepoznala svoga babu. Mrtvog ga je ljubila, dok je un-
proforac svladio leS cme dh.rkele s leila njene mrtve maj-
ke.
 LL
O ujernicii uko AIIahu
a
pomognete, I on ce vomo
pomoti i koruke vo\e
aivrstiti. (Muhummed, 7)
P(
VJER
V
fl ovjek i na dunjaluku i na ahiretu ima jednog pravog
prijatelja. Taj prijatelj nikada ga ne napu5ta i nikada
I
\-/ je s njim i po-
ga ne ostavlja samog, u svakoj neda6i
maZe mu. Od rodenja pa sve do njegove smrti uvijek j e uzr4e-
ga. Stiti ga od neprijatelja. Na njega se pouzdaje viie nego na
bilo koga drugog. Taj je prijatelj, bez sumnje, Gospodar svih
svjetova, Uzvi5eni Allah. On je dovjeku od najvi5ega povjere-
nja i najbolji mu je prijatelj.
Vjemici kroz ditav svoj Zivot ulaZu veliki trud da se islamski
nadin Zivljenja i vjerovanje u Allaha, dZ.S., pro5iri me<Iu ljudi-
ma. Na d.ugoj strani, postoje grupe nevjemika koje se oduvijek
protive vjernicima i nastoje ih na svaki nadin sprijediti u njiho-
vim nakanama. Allah, d2.5., obedava vjemicima da 6e im pomo-
6i da pobijede takve. Vjernici se trude da u svakom trenutku
svoga Zivota budu na Allahovom putu, a takvim Gospodar nji-
hov zauzvrat olak5a svaki njihov posao i udini ga uspje5nim.
Ovako Allah, d2.5., govori o tome u Svojoj plemenitoj knji-
zi:
A rijei je na5a davno reiena o robovima Na5im, o posla-
nicima: 'oOni de biti doistapafitomognuti" ( Es-Safat, I7I-
17 2)
Oni koji ne sumnjaju uAllahovu pomoi nikada ne zapa-
fu u beznade, uvijek s ushi6enjem dekaju kak*,ri6
hov Gospodar izbaviti iz date situacije. _,...

[NIGIMA
Allah, d2.5., na mnogo mjesta
Kur'anu, gdje kazuje o vjerovjesnici-
ma, daje primjere kako nikada nije us-
kratio Svoju pomod vjernicima.
ALLAK JU, PON{A.GAO
POSLAFIIKU, A.S"
Muhammed, a.s., u svome Zivotu
nailazio je na mnoge neprilike. Medu
ljudima koje je pozivao uAllahovu vje-
ru bilo je onih koji su mu bili spremni
nanijeti svaku vrstu zla. Postavljali su
mu razne zamke, nastojali ga zarobiti,
protjerati, a neki su ga dak Zeljeli i ubi-
ti. U svim tim situacijama Poslanik, a.s.,
pokazao je svoju predanost Allahu,
d2.5., samo je od Njega dekao pomoi i
na taj nadin ostao primjer ostalim vjer-
nicima A Allah, d2.5., nije mu nikada
uskratio Svoju pomoi, te mu je dao da
u borbi protiv nevjemika izade kao pob-
jednik. Iz dogadaja u plemenitoj Knjizi
ye:z@jh.sel moie se vidjeti ko-
1i; pqedan A{ahl,
h\ 1 lil::i rl
:,i{.,1r.
u i koliko se u Njega uzdao.
dZ.S.,
Naprimjeq rijedi BoZijeg poslanika
kazane u peiini u koju se skrio sa svo-
jim prijeteljem kada je napustio Meku,
najbolji su primjer predanosti i bogo-
bojamosti;
Ako ga vi pomognete - pa pomo-
gao ga je Allah onda kada su ga
oni koji ne vjeruju prisilili da ode,
kada je s njim bio samo drug nje-
gov, kada su njih dvojica bili sami
u pedini i kada je on rekao svome
drugu: "Ne brini se, Allah je s na-
ma", pa jeAllah spusto smirenost
na druga njegova, a njega pomo-
gao vojskom koju vi niste vidjeli i
uiinio da rijei nevjernika bude
donja, a Allahova rijei, ona je -
gornja. Altah je silan i mudar.
(Muhammed,7 )
Muhammed, a.s., svojom bogobo-
jazno56u, koju je ispoljavao kroz,cljeli
svoj Zivot, primjer je svim muslimani-
ma, a ovako podsjeia svoj umet kako
samo od Allaha, d2.5., trebaju pomo6
odekivati:
,,... kad molii, moli Boga. Kad po-
mot traii|, traii je od Boga. Dobro
znaj da se iitov svijet sakupi da ti i
najmanju korist donese, da ti ne bi
donojeli osim one koju ti je Bog
odredio i propisao. A da se opet ii-
tav svijet okupi da ti neku Stetu na-
nese, ne bi ti nanijeli osim one, koju
ti je Bog odredio i upisao...
Uzvi5eni je Allah u svakom momen-
tu Svojom pomodi bio uz Svoga Posla-
nika. U njegovo srce ulijevao je osjedaj
mira i sigurnosti.
ALLAHOVA POMOC
MUSAU' a.s. - Cijepanje
m0ra
Za one koji vjeruju da je Allahova
pomo6 i podr5ka uvijek uz njih, jedan
lijep primjer jeste Zivot Musaa, a.s., i
njegovoga naroda. Musa, a.s., je sinove
Israilove, da bi ih spasio od nasilja fa-
raonova, izveo iz Egipta. Tadaje faraon
sa svojom vojskom odmah po5ao za nji-
ma. Kako su se pribliZavali moru, tako
je one slaboga imana hvatala panika, i
mislili su da ne6e izbjeci faraonovu kaz-
nu. Medutim, Musa, a.s., nije gubio na-
du u Allahovu pomoi, te sljede6im rije-
dima upuienim svome Gospodaru po-
kazao je koliko je bio uvjeren da 6e
ih Allah, dL., izbaviti:
...Gospodar moj je sa
mnom. On 6e mi put po-
 Allah, d2.5., rascijepio je tada
more na dva dijela, te omogudio
Musau i njegovome narodu da pre-
du na drugu stranu, i na taj ih na-
din spasio od faraonovih mudenja.
iim su oni pre5li na drugu stranu,
Allah, d2.5., sastavio je more i tako
potopio faraona i njegovu vojsku.
Kako bi odvratili vjernike
Allahovoga puta, nevjernici su im
spremni nanijeti razne nedaie i pri-
premiti im svakojake zamke. Me-
dutim, Allah, d2.5., u Svojoj pleme-
nitoj knjizi obedava vjernicima da
ie ih izwdi iz svake zamke koju im
nevjernici budu pripremili, da im
one ne6e mo6i nauditi, od njih ie,
naprotiv, Stete imati samo oni koji
se njima budu sluZili:
Oholost nz Zemlji i ruZno
spletkarenje - a spletke 6e po-
goditi upravo one koji se nji-
ma sluie... (Fatia 43)
Ako kako dobro doiekate, to
ih ozlijedi, a zadesi Ii vas kak-
va nevolja, obraduju joj
se. I ako budete trp-
jeli i ono Sto vam se
zabranjuje - izbje-
gavali, njihovo lu-
ru
t--ff
kavstvo vam ne6e mo6i nima- vjeruju, te onima koji se trude da
lo nauditi. Allah, zaista, dobro zadobiju Njegovo zadovoljstvo i
zna ono Sto oni rade. (Alu - naklonost. Uzvi3eni, Koji vjernike
Imran, 120) nikada ne ostavlja same, obe6ava
da ie i na onome, vjednome, svije-
tu biti jedini njihov pomagad i zaS-
ALLAH PON4AUA
titnik:
V"}NRNICIh{A I ISA
Mi demo, doista, pomodi pos-
OVO]VTE T NA
s lanike NaIe i vjernike u Zivo-
VJEdNOKTE SVIJETI"}
tu na ovome svijetu, a i na
Jedini pomagad i za5titnik vjer-
Dan kada se dignu svjedoci.
nika jeste Allah, d2.5. Pravi vjerni-
(El-Mu'min,5l)
ci u svakoj nevolji, u svakoj situa-
A onaj koji iini dobro, bio
ciji samo od Njega pomo6 traLe, a
mulkarac ili Zena, a vjernik je
Allah, d2.5., njihovoj molbi udovo-
- u6i 6e u DZennet i nede mu
lji.
se uiiniti ni koliko trun jedan
Sljede6im ajetom Uzvi5eni obe-
nepravda. Ko je bolje vjere od
iava svim vjernicim da 6e im biti
onoga koji se iskreno preda
od pomoii:
Allahu, iinedi jo5 i dobra dje-
...A duZnost Nam je bila vjer-
la, i koji slijedi vjeru lbrahi-
nike pomodi. (Er-Rum, 47)
movu, vjeru pravu? - A Ibra-
Medutim, jedan od najvaZnijih
hima jeAllah uzeo zaprtjate-
uvjeta da se zaradi pomo6 od Sve-
lja. (En-Nisa', 124-125)
vi5njega jeste pomagati Njegovu
vjeru, Stititi je i boriti se za nju. Sa-
mo se ovakvi mogu nadati da 6e im
Gospodar njihov pruZiti pomo6 ka-
da im zatreba. Kao Sto je to Allah,
d2.3., rekao u Kur'anu, pobjedu 6e
pruZiti samo onima koji u Njega
:'$=
wlrlu