Uspostavljanje Kutaka Za Djecu PDF

Uspostavljanje
Kutaka za djecu
PRIRUNIK ZA RAD S DJECOM
U KRIZNIM SITUACIJAMA
LEJLA KAFEDI, LARISA KASUMAGI KAFEDI I BELMA IGA
World Vision Bosna i Hercegovina
SARAJEVO, JULI 2015.

KUTCI ZA DJECU SU OTVORENI DILJEM
BOSNE I HERCEGOVINE UZ PODRKU:
EUROPSKE UNIJE KROZ PROGRAM ZA OPORAVAK OD POPLAVA
UNICEF-a
VICARSKE VLADE
VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ
BASF (PREKO NJEMAKOG KOMITETA ZA UNICEF)
VLADE MALTE
SAVE THE CHILDREN
WORLD VISION-a
Ova publikacija nastala je kao rezultat projekta Uspostavljanje Kutaka

za djecu, koji implementiraju Unicef, World Vision i Save the Children.
4
SADRAJ
SADRAJ
Predgovor .................................................................................................................................................7
1. Uvod ........................................................................................................................................................9
2. Definiranje osnovnih pojmova ....................................................................................................11
3. Krizne situacije i specifinosti
razumijevanja vanosti podrke i pomoi djeci i zatite djece..............................................15
3.1. Upravljanje u kriznim situacijama i psiholoke krizne intervencije..............15
3.2. Osnovni principi djelovanja u kriznim situacijama.............................................16
3.3. Najranjivije grupe u kriznim situacijama i njihove potrebe.............................20
3.4. Razvojne karakterisitke djece i njihove potrebe u kriznim situacijama......22
3.4.1.Dobnovoroeneta: 02 godine.............................................................................23
3.4.2. Predkolska dob: 36 godina...................................................................................24
3.4.3. kolska dob: 712 godina.........................................................................................25
3.4.4. Dob adolescencije: 1318 godina..........................................................................26
4. Uspostavljanje Kutaka za djecu: minimalni standardi i principi.......................................27
4.1. Kutak za djecu kao mehanizam zatite djece u kriznim situacijama............27
4.2. Minimalni standardi za uspostavljanje Kutaka za djecu....................................27
4.2.1. Odabir lokacije..............................................................................................................28
4.2.2. Sigurnosni standardi i prva pomo........................................................................28
4.2.3. Prostor i osoblje............................................................................................................28
4.2.4. Program, aktivnosti, oprema i materijali..............................................................29
4.3. Principi uspostavljanja Kutka za djecu.....................................................................29
5. Neophodni koraci za uspostavljanje Kutka za djecu............................................................33
5.1. Rad s porodicom i zajednicom...................................................................................36
5.1.1 Koraci u mobilizaciji zajednice.................................................................................36
5.2. Izrada programa i organizacija rada.........................................................................39
6. Strategije i moduli za rad u Kutcima za djecu.........................................................................41
6.1. Inkluzivni pristup.............................................................................................................41
6.2.Strategije za rad u inkluzivnoj grupi/okruenju....................................................43
6.2.1. Ope strategije..............................................................................................................43
6.2.2. Specifine strategije....................................................................................................45
6.3. Moduli od znaaja za rad sa djecom u kriznim situacijama.............................56
6.4. Radioniarski oblik pedagokog rada....................................................................61
5
7. Radionice..............................................................................................................................................63
7.1. Radionice za djecu uzraxqsta 67 godina..............................................................64
7.2. Radionice za djecu uzrasta 810 godina.................................................................84
7.3. Radionice za djecu uzrasta 1112 godina............................................................108
7.4.Radionice za djecu uzrasta 1314 godina.............................................................134
Prilozi.......................................................................................................................................................171
Bibliografija...........................................................................................................................................177
O autoricama.............................................................. .........................................................................180
6
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Zadovoljstvo mi je predstaviti publikaciju Uspostavljanje Kutaka za djecu: Prirunik za rad sa
djecom u kriznim situacijama koja je nastala prikupljanjem iskustvenog znanja o uspostavljanju
sigurnih mjesta za djecu nakon velikih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u 2014.
godini.
Prirunik je osmiljen na takav nain da se u sluaju nekih drugih kriznih situacija moe odmah
koristiti. Od izuzetnog je znaaja biti u mogunosti blagovremeno intervenirati u periodima krize.
Kada se nepogoda desi, roditelji i zajednice esto su preoptereeni brigama i teko im
je pobrinuti se da djeca budu na sigurnom i da se imaju ime zanimati. Jedan od najvanijih
doprinosa World Visiona nakon prologodinjih poplava bio je pruanje podrke zajednicama u
uspostavi Kutaka za djecu prostora u kojima djeca mogu biti sigurna, u kojima su zbrinuta i u
kojima ue. Sigurnih utoita.
World Vision je ponosan na svoje partnerstvo sa organizacijama UNICEF i Save the Children
u provedbi projekta uspostavljanja Kutaka za djecu. Zahvalni smo naim lokalnim partnerima
koji su s nama blisko saraivali: kolama, nevladinim organizacijama, opinskim predstavnicima,
roditeljima, medijima, Centrima za socijalnu zatitu, Civilnoj zatiti i Birou za zapoljavanje.
Ne zaboravimo da nam djeca uvijek moraju biti na prvom mjestu, a nadamo se da e ova
publikacija biti osnova za usmjeravanje na djeije potrebe u periodima krize.
Najvaniji doprinos koji mi moemo dati je doprinos budunosti ove zemlje djeci Bosne i
Hercegovine.
Sarah Bearup
nacionalna direktorica World Vision BiH
7
UVOD
1. UVOD
Poplave koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine pogodile su vie od milion
osoba, ukljuujui i najranjivije djecu. Iskustvo poplava je osjetilo oko 60% djece diljem zemlje,
a veliki broj njih je morao napustiti svoje domove, svoja sigurna mjesta. Pouene prethodnim
iskustvom o prirodnim katastrofama irom svijeta, organizacije World Vision, Save the Children
i UNICEF, otvorile su Kutke za djecu u vie mjesta u BiH, kao dio programa pomoi poplavljenim
podrujima.
Kutci sa djecu (Child Friendly Spaces CFSs) uspostavljeni su sa ciljem stvaranja sigurnih
okruenja koja pomau najmlaima da vrate osjeaj stabilnosti i izraze svoje strahove, ali i
pronau razloge za radost. Na taj nain djeca mogu da ponovno izgrade svoju otpornost koja im
omoguava daljnji razvoj i smanjuje neposredne rizike kojima su izloeni tijekom i nakon krizne
situacije.
Ovi prostori su otvoreni na 38 lokacija u Bosni i Hercegovini i bili su neizmjerna pomo djeci
u oporavku od pretrpljenih trauma i oka uzrokovanih poplavama i klizitima. U periodu od
nekoliko mjeseci, Kutci za djecu pruili su sigurno i podravajue okruenje za oko 3.800 djeaka
i djevojica.
Publikacija Uspostavljanje kutaka za djecu: Prirunik za rad sa djecom u kriznim situacijama
napisan je na osnovu teorijsko-iskustvenog pristupa za djelovanje zajednice kroz Kutak za djecu
u kriznim situacijama. Prirunik ine tri glavna dijela koja daju osnovna znanja o specifinostima
razvojnih razdoblja djece i doprinose razumijevanju ponaanja djeteta u kriznim situacijama.
Ovaj prirunik nudi uvid u neke od alata koji omoguavaju da se relativno brzo uspostave
sigurna mjesta za djecu u kriznim situacijama, te da se adekvatno kanalie njihovo ponaanje.
Poseban dio publikacije ine metode rada sa djecom sa naglaskom na pedagoke radionice, koje
omoguavaju da svako dijete bude ukljueno i aktivno, da izrazi svoje elje, potrebe i osjeanja;
govori i slua; pokae ta moe i zna; upozna sebe i druge; naui nove sadraje.
Prirunik je rezultat zajednikog rada vie autora, a
oslonjen je na iskustvo strunih timova na terenu koji su
direktno implementirali i koordinirali rad Kutaka za djecu.
Ova publikacija je nastala sa ciljem da se osiguraju teorijske
i praktine osnove koje zainteresirani akteri, prvenstveno
osobe koje se bave pomagakim strukama, mogu koristiti
za djelovanje u kriznim situacijama. Namijenjen je ljudima
u zajednici i profesionalcima, koji e pruati podrku djeci,
kao najranjivijim i najugroenijim kategorijama stanovnitva
uope, a posebno u kriznim situacijama. Namjera mu je,
takoer, potaknuti sve relevantne aktere da uspostave
pravilnik za djelovanje u kriznim situacijama, prepoznaju
potrebu zatite i osiguranja djece u kriznim situacijama, te
prepoznaju Kutke za djecu kao model djelovanja u kriznim
situacijama usmjeren na djecu.
Prirunik je koncipiran tako da se moe jednostavno pratiti
i odmah koristiti u kriznoj situaciji. Pisan je u elji da bude
jednostavan, interesantan, praktian, a istovremeno i struan.
itatelji ga mogu itati od poetka do kraja, ali mogu i birati da
jedno poglavlje proitaju prije, a drugo poslije, ne uvaavajui
redoslijed koji je naveden u sadraju.
9
UVOD
Publikaciju ini pet glavnih dijelova:

1. Krizne situacije i specifinosti razumijevanja vanosti podrke, pomoi djeci i zatite djece.
U ovom dijelu publikacije itatelji mogu nai odgovore o postupcima i principima upravljanja
u kriznim situacijama, te shvatiti zato su djeca, s obzirom na razvojne specifinosti i potrebe,
najranjivija grupa i koje njihove reakcije su prirodne/oekivane u kriznoj situaciji. Ovo poglav-
lje nudi uvid u vanost uspostavljanja Kutaka za djecu u kriznoj situaciji. ine ga etiri pot-
poglavlja: Upravljanje u kriznim situacijama i psiholoke krizne intervencije, Osnovni principi
djelovanja u kriznim situacijama, Najranjivije grupe u kriznim situacijama i Razvojne karakter-
istike djece i njihove potrebe u kriznim situacijama.
2. Uspostavljanje Kutaka za djecu: minimalni standardi i principi. U ovom dijelu itatelji mogu
nai jasne korake, postupke i smjernice za uspostavljanje Kutaka za djecu, s posebnim na-
glaskom na minimalne standarde koje je potrebno osigurati u cilju zatite djece. Ovo poglavlje
ine tri potpoglavlja: Kutak za djecu kao mehanizam zatite djece u kriznim situacijama, Min-
imalni standardi za uspostavljanje Kutaka za djecu, Principi uspostavljanja Kutaka za djecu.
3. Neophodni koraci za uspostavljanje Kutaka za djecu. Ovo poglavlje daje daljnje smjernice o
preduvjetima za uspostavljanje Kutaka za djecu u jednoj zajednici. Poseban naglasak stavljen
je na saradnju sa porodicom i zajednicom.
4. Strategije i moduli za rad u Kutcima za djecu. U ovom dijelu publikacije itatelji e biti up-
oznati sa osnovama inkluzivnog pristupa i dobiti odreene smjernice za rad u inkluzivnom
okruenju, s posebnim naglaskom na djecu koja postavljaju dodatne izazove za animatore/
voditelje. Ovaj dio, takoer, osnauje zaposlene u Kutcima za djecu da realiziraju radioniar-
ski oblik rada, te objanjava vanost dva modula kroz koje se realiziraju radionice u Kutcima
za djecu. Potpoglavlja su: Inkluzivni pristup, Strategije za rad u inkluzivnoj grupi/okruenju,
Openito o inkluziji, Strategije za rad u inkluzivnoj grupi/okruenju, Moduli od znaaja za rad
sa djecom u kriznim situacijama i Radioniarski oblik pedagokog rada.
5. Radionice. U ovom dijelu publikacije itatelji mogu nai primjere radionica koje su pred-
viene za rad sa djecom etiri uzrasne grupe (uzrast od 6 do 7 godina, uzrast od 8 do 10 godi-
na, uzrast od 11 do 12 godina i uzrast od 13 do 14 godina) i u okviru dva modula: psihosocijalni
modul i edukativni modul. Radionice su kompletirane i pripremljene za realizaciju u praksi, ali
mogu biti i osnova da animatori/voditelji razviju druge radionice.
10
DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA
2. DEFINIRANJE
OSNOVNIH POJMOVA
Definicije/objanjenja 40 osnovnih pojmova koji
su koriteni u Priruniku napisane su u cilju jednakog
razumijevanja teksta i prevencije moguih nejasnoa
prilikom itanja sadraja zbog specifinosti konteksta o
kojem se pie. Pojmovi se odnose na djecu, specifinosti
rada s njima i aktivnosti i djelovanja u kriznim situacijama.
ADHD (Attention Deficit and Hyperactivity Disorder) oznaava deficit panje/hiperaktivni

poremeaj poremeaj panje uz hiperaktivnost. Poremeaj panje koji moe biti praen
nemirom i impulzivnou je razvojni poremeaj samokontrole. To nije samo razvojna
faza koju e dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom u odgoju, niti je znak
djetetove zloestoe.
Dijete. Prema Konvenciji o pravima djeteta (1989), dijete je svaka osoba mlaa od 18
godina. Sva djeca imaju temeljna, nedjeljiva, meusobno ovisna i jednako vana prava koja im
roenjem pripadaju bez ogranienja, te pokrivaju sva podruja njihova ivota.
Dijete koje je nadareno je dijete koje ima iznadprosjene ope i specifine sposobnosti,
razvijenu kreativnost i odreene osobine linosti (npr. visoku motivaciju). Nadarenost ne
mora uvijek rezultirati iznadprosjenim rezultatima u odreenom podruju (podrujima),
a to zavisi od mnogih faktora, kao to su: nastavni plan i program; loa slika o sebi;
neprihvatanje nadarenosti od strane vrnjaka; nedostatak podrke, i slino.
Dijete sa oteenjem sluha. Postoje dvije glavne funkcionalne kategorije oteenja
sluha: nagluhost i gluhoa Stepen oteenja sluha moe se kretati od lakih oteenja preko
razliitih stepena nagluhosti do potpune gluhoe.
Dijete sa oteenjem vida. Postoje dvije glavne funkcionalne kategorije oteenja vida:
slabovidnost i sljepilo. Djeca koja su slabovidna obino koriste tampane materijale, ali e
moda biti potrebna i posebna oprema i pribor.
Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da trajno usvoji vjetinu pisanja (prema
pravopisnim naelima odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim, trajnim i
tipinim grekama. Tekoe, tj. greke, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su
zastupljene bez obzira na dovoljan stepen intelektualnog i govornog razvoja, razvoj osjetila
sluha i vida te redovito kolovanje. U velikom broju primjera, disleksija i disgrafija su kod
djeteta istovremene.
Diskalkulija je djelomian poremeaj u procesu usvajanja matematike, koji se moe
pojavljivati u svim ili samo odreenim matematikim podrujima. Dijete pritom napreduje u
usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojih vrnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj
dobi.
Disleksija je poremeaj u uenju koji zapoinje s tekoama pri uenju i itanju i ima
neurobioloki temelj; nije uzrokovana intelektualnim tekoama, manjkavim drutvenim
prilikama, ni nainom poduavanja.
11

Djeca s posebnim obrazovnim potrebama podrazumijevaju svu djecu koja u pozitivnom
ili negativnom smjeru odstupaju od prosjeka. Tu se ubrajaju: uenici s iznadprosjenim
sposobnostima, uenici s tekoama u razvoju, uenici s tekoama u uenju.
Djeca s tekoama u razvoju imaju uroena ili steena stanja koja prema svojoj prirodi
zahtijevaju, trenutno ili trajno, poseban struni pristup kako bi se omoguilo izraavanje i
razvoj predispozicija i sposobnosti, a time i to kvalitetniji ivot. U ovu grupu spadaju: djeca
s oteenjem vida, djeca s oteenjem sluha, djeca s poremeajima govorno-glasovne
komunikacije, djeca s tjelesnim tekoama i hroninim bolestima, djeca sa smanjenim
intelektualnim sposobnostima/funkcioniranjem, djeca sa poremeajima autistinog spektra,
djeca s Down sindromom, djeca s viestrukim tekoama u razvoju.
Djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima su djeca koja imaju snienje
intelektualne sposobnosti i tekoe u adaptivnom ponaanju, tj. svakodnevnim ivotnim
vjetinama.
Down sindrom predstavlja viak genetikog materijala na 21. paru hromozoma iji sadraj
utjee na posebnost svake individue sa ovim sindromom.
Granice mogu biti regulirane pravilnikom ili dogovorom. Granice u grupi definira odrasla
osoba koja brine o sigurnosti, odgoju i obrazovanju djece. Granice se mogu redefinirati kada
se povea odgovornost onih zbog kojih su postavljene.
Inkluzija je filozofija zasnovana na uvjerenju da svaki ovjek ima jednaka prava i mogunosti
bez obzira na individualne razlike. Ona podrazumijeva pruanje jednakih mogunosti i
maksimalnu fleksibilnost u zadovoljavanju specifinih obrazovnih i irih drutvenih potreba
svih osoba.U inkluzivnom drutvu je svaka osoba potovana i prihvaena kao ljudsko bie.
Katastrofa je ozbiljan poremeaj funkcioniranja zajednice ili drutva, koji moe ukljuivati
ljudske, materijalne, ekonomske i okoline gubitke i utjecaje, a prevazilazi mogunosti
zajednice ili drutva da se nosi sa tim koristei vlastite resurse. Katastrofa se esto opisuje kao
rezultat kombinacije: izloenosti opasnosti, stanja ranjivosti i nedovoljnog kapaciteta da se
odgovori na potencijalno negativne posljedice. Utjecaji katastrofe mogu ukljuivati gubitak
ivota, ozljede, bolesti i druge negativne efekte na ljudsko tjelesno, mentalno i socijalno
blagostanje, zajedno sa oteenjem imovine, gubitkom usluga, drutvenim i ekonomskim
poremeajima i degradacijom okolia.
Kognitivni stil je srazmjerno dosljedan i trajan nain na koji dijete upoznaje okolinu i u
njoj djeluje, nain na koji prima, prerauje i upotrebljava informacije.
Kriza se definira kao psihiko stanje uzrokovano kriznim dogaajem i manifestira se kroz
reakcije koje se mogu javiti neposredno, tokom samog dogaaja, ali i kao odgoene reakcije na
dogaaj. Kriza se odnosi na vrijeme koje ukljuuje sam dogaaj i period nakon njega. U kriznoj
situaciji javlja se osjeaj gubitka kontrole, preplavljenost osjeajima i misaona smuenost. Da
bismo govorili o krizi neophodna su tri uvjeta: naruena psiholoka ravnotea, neuobiajeni
mehanizmi suoavanja, znakovi uznemirenosti i neuravnoteenog funkcioniranja.
Krizni dogaaj je iznenadan i/ili rijedak dogaaj koji djeluje izrazito uznemirujue ili stresno
na veinu ljudi. Ukljuuje mogui ili stvarni gubitak osoba, stvari ili vrijednosti vanih za
pojedinca, odnosno grupu. Ljudi imaju osjeaj da se situaciji ne mogu suprostaviti koristei
uobiajene mehanizme suoavanja.
Kutak za djecu je mjesto kroz koje zajednica stvara brino i sigurno okruenje za djecu u
kojem oni mogu provesti kvalitetno strukturirano i organizirano vrijeme na nain da se igraju
i uestvuju u prigodnim aktivnostima. U Kutku za djecu se prua obrazovna i psihosocijalna
12
pomo i podrka i organiziraju druge strukturirane i slobodne aktivnosti.

Ledolomac (icebreaker) je aktivnost/vjeba/igra koja pomae da se probije led, odnosno
omoguuje fokusiranje na poetak razgovora, kako bi se sprijeila bilo kakva neprijatnost u
socijalnoj situaciji.
Mozgalice, zagonetke i problemski zadaci (brain teasers) predstavljaju aktivnosti/zadatke/
vjebe koje zahtijevaju dodatno razmiljanje i obino nekonvencionalne naine miljenja.
Neprihvatljivi oblici ponaanja su oni postupci djece koji za posljedicu imaju znaajno
remeenje funkcioniranja druge djece, ali i same osobe koja pokazuje ove oblike ponaanja.
Takav obrazac ponaanja je kontinuiran i dominantan. Meu karakteristikama neprihvatljivih
oblika ponaanja kod djece su: a) iniciranje agresivnog ponaanja i agresivne reakcije prema
drugima, b) uznemiravanje, prijetnje ili zastraivanje drugih, c) tjelesna zloupotreba drugih, d)
namjerno unitavanje imovine, e) nepokazivanje empatije i brige za osjeanja, elje i dobrobit
drugih, f) bezosjeajno ponaanje prema drugima i nedostatak osjeaja krivice ili kajanja.
Opasnost je potencijalno tetna fizika pojava, fenomen ili ljudska aktivnost koja moe
dovesti do gubitka ivota ili ozljeda, oteenja imovine, drutvenih i ekonomskih poremeaja
ili ugroavanja okolia.
Oprema u sluaju katastrofa: torba ili kutija koju svaka porodica treba imati spremnu za
sluaj katastrofa. Neke od stvari koje moe sadravati jeste hrana kojoj ne istie rok, pitka voda,
odjea, baterijska lampa i set za prvu pomo.
Pokretake igrice (energizer) su brz, zabavan nain da se uesnici radionice pokrenu nakon
dugog sjedenja, kada su umorni, nakon obroka. Ova aktivnost/vjeba/igra traje jednu do tri
minute i omoguava mentalnu pauzu, ali i dalje uesnike dri fokusiranim.
Ponaanje je sve ono to inimo. To je nain na koji neko vlada sobom.
Postavljanje granica znai definiranje grupe pravila na nekom ivotnom prostoru, koji je
siguran, neugroavajui, prihvatljiv, doputen.
Pravila ponaanja (u radionici) su dogovorena pozitivna ponaanja na koja su svi lanovi
pristali, a omeena su unaprijed dogovorenim granicama.
Psiholoka krizna intervencija predstavlja skup postupaka kojima se, nakon kriznog
dogaaja, ljudima nastoji pomoi da lake prebrode ono to su doivjeli. Cilj joj je stabilizirati
kognitivne i emocionalne procese kod ljudi koji su bili direktno ili indirektno izloeni kriznom
dogaaju. Time se smanjuje dugoroni negativni uinak tog dogaaja na osobe i na zajednicu u
kojoj se nalaze. Psiholoka krizna intervencija nije psihoterapija, ve preventivni postupak u cilju
spreavanja dugoronih posljedica kriznog dogaaja. Ona obuhvata emocionalnu i praktinu
pomo, od osiguravanja neposredne udobnosti i praktine pomoi do psiholoke podrke i
intervencije strunjaka za mentalno zdravlje.
Radionica je posebna metoda rada kod koje se naglasak stavlja na interaktivni nain
provoenja aktivnosti i uenje.
Ranjivost predstavlja nepripremljenost ljudi i zajednica da se odupru opasnim pojavama, ili
nesposobnost da reagiraju nakon to se katastrofa desila.
Rezilijencija (resilience) predstavlja razvoj linosti nakon doivljene traume tako da se
mobiliziraju svi resursi kako bi se nesrea prevazila i nastavio ivot, odnosno kako bi se osobi
omoguilo da ponovo bude funkcionalna linost. Rezilijencija podrazumijeva koritenje
ljudskih kapaciteta (individualnih, grupnih ili kapaciteta zajednice) da se nose sa krizama,
13

stresorima i iskustvima na emocionalno i tjelesno zdrav nain.
Rizik je neizvjestan dogaaj ili stanje koje, ako se desi, ima uinak na najmanje jedan cilj, a
moe ukljuivati ekonomske, socijalne i prirodne posljedice.
Spektar autizma/poremeaji iz autistinog spektra su brojna i etioloki raznovrsna
grupa poremeaja u ranoj djeijoj dobi nepoznate etiologije koja ukljuuje organske faktore,
posebno genetske, biohemijske, imunoloke. Spektar autizma/poremeaji iz autistinog
spektra predstavljaju spektar psiholokih stanja karakteriziran velikim rasponom atipinih
oblika ponaanja kod socijalne interakcije i komunikacije, kao i ograniena interesovanja
i ponavljajue (repetitivno) ponaanje. Glavni predstavnik ove grupe je autizam/autistini
poremeaj. Autizam je doivotna razvojna tekoa koja se otkriva u prve tri godine ivota.
Njegovu sutinu ini kvalitativno oteenje socijalnih interakcija i komunikacije uz ogranienje,
repetitivne i stereotipne obrasce ponaanja, interesa i aktivnosti. Danas se prepoznavanje ove
tekoe temelji na razvojnom napretku djeteta i opaanjima u vezi sa djetetovim ponaanjem.
Neke karakteristike autizma: ne uspostavlja kontakt oima, nema fantazije kada se igra,
uvijek daje prednost istome, neke stvari moe izvesti jako dobro, ako zadaci ne zahtijevaju
razumijevanje, igra se sam za sebe, neprimjereno se smije i hihoe, stalno govori o istoj temi,
jednostran je u svojoj interakciji, vrti predmet ukrug ili rukuje s njim na stereotipan nain,
ponaa se indiferentno.
Uenje predstavlja proces koji dovodi do promjene u mentalnom (unutranjem) ili
spoljanjem ponaanju (motorno uenje, vjetine). Uenjem se formiraju tragovi u mozgu koji
ostaju kao dio iskustva linosti i mogu razliito dugo trajati, to opet zavisi od namjene za koju
se ui.
Uee znai uenje sa drugima i saradnju i razmjenu iskustava u zajednikom uenju,
podrazumijeva da se svako dijete primjeuje, prihvata i uvaava onakvo kakvo jeste.
Ugroenost je nesposobnost da se ovjek odupre opasnosti ili nemogunost reagiranja
kada se katastrofa dogodi. Na primjer, ljudi koji ive u ravnicama ugroeniji su od poplava od
onih koji ive u viim podrujima. Ugroenost ovisi o razliitim faktorima, a neki od njih su:
dob i zdravstveno stanje ljudi, lokalni okolini i sanitarni uvjeti, kao i kvalitet i stanje lokalnih
graevina i njihov poloaj u odnosu na svaku opasnost.
Upravljanje u krizamaje disciplina koja se bavi rizicima i njihovim izbjegavanjem.
Upravljanje rizikom je mjera koju je razvila zajednica kako bi ispravno reagirala na opasnost
s ciljem da se sprijei katastrofa.
Vanredna situacija je stanje kada su rizici i prijetnje ili posljedice opasnosti po stanovnitvo,
ivotnu sredinu i materijalna dobra, takvog obima i intenziteta da ih nije mogue sprijeiti
ili otkloniti redovnim djelovanjem nadlenih organa i slubi. Za ublaavane ili otkanjanje
vandrednih situacija, neophodno je, uz pojaan reim rada, upotrijebiti i posebne mjere, snage
i sredstva.
14
KRIZNE SITUACIJE I SPECIFINOSTI RAZUMIJEVANJA VANOSTI PODRKE I POMOI DJECI I ZATITE DJECE
3. KRIZNE SITUACIJE I SPECIFINOSTI

RAZUMIJEVANJA VANOSTI PODRKE
I POMOI DJECI I ZATITE DJECE
3.1. Upravljanje u kriznim situacijama
i psiholoke krizne intervencije
Pod kriznom situacijom se podrazumijeva irok dijapazon dogaaja, od prometnih nesrea,
prirodnih katastrofa do nesrea tokom rata. One mogu biti uzrokovane prirodnim i ljudskim
djelovanje, a mogu imati meunarodnu, nacionalnu, lokalnu i organizacionu dimenziju.
Priroda upravljanja u krizama ovisi o lokalnim ekonomskim i socijalnim uvjetima. Proces
upravljanja u kriznim situacijama ukljuuje etiri faze: mitigaciju (ublaavanje), pripravnost,
odgovor i oporavak. U fazi pripravnosti upravitelji u kriznim situacijama razvijaju akcione
planove za potencijalne katastrofe, dok se u fazi mitigacije nastoji sprijeiti da krizni dogaaj
preraste u katastrofu ili se pokuavaju reducirati uinci ve nastalih katastrofa. Faza odgovora
ukljuuje mobilizaciju potrebnihslubii prvih osoba koje dolaze u podruje pogoeno kriznom
situacijom, a faza oporavka se fokusira na povratak pogoenog podruja u njegovo prvobitno
stanje. Osnovne resurse za upravljanje u kriznim situacijama ine: ljudski resursi, materijalni
resursi, prostor, resursi znanja i informacija, infrastruktura, finansijski resursi i vrijeme.
Jedna od osnovnih intervencija koju treba pruiti u kriznim situacijama jesu psiholoke
krizne intervencije. Kriza je psihiko stanje uzrokovano kriznim dogaajem u kojem
uobiajeni mehanizmi suoavanja s problemima nisu efikasni. U krizi kod ljudi prevladava
osjeaj ugroenosti zbog mogueg ili stvarnog gubitka osoba, dobara ili vrijednosti vanih za
pojedinca; osjeaj gubitka kontrole; izrazito snaan osjeaj ranjivosti; osjeaj da krizu ne mogu
rijeiti bez tue pomoi; jake emocije straha, tuge, bespomonosti, tjeskobe; javljaju se greke
u zakljuivanju, teko donoenje odluka, slaba koncentracija, zaboravljanje. Osoba u kriznom
stanju je otvorena za psiholoke intervencije, jer su uobiajeni mehanizmi odbrane oslabljeni,
a ustaljeni naini rjeavanja tekoa neuspjeni.
Psiholoke krizne intervencije odnose se na metode koje se koriste
da bi se pruila trenutna pomo pojedincima koji su proivjeli dogaaj
koji je prouzrokovao emocionalne (strah, ljutnja, krivnja), kognitivne
(teko koncentrisanje, zbunjenost, none more), tjelesne (glavobolja,
vrtoglavica, umor) i ponaajne (nemir, izoliranost, problemi sa snom,
apetitom) probleme. Cilj psiholoke krizne intervencije jeste pomoi
ljudima da se lake nose s preivljenim dogaajem, te da taj isti
dogaaj integriraju u svoje ivotno iskustvo da bi mogli nastaviti s
normalnim ivotom. Svaka psiholoka intervencija podrazumijeva
uspostavljanje povjerenja i procjenu adaptivnih kapaciteta i socijalne
mree osobe u kriznoj situaciji. Vano je da se cijela zajednica
informira o prirodi privremenih reakcija u takvim uvjetima, a osoba
koja prua psiholoku pomo treba ohrabriti osobu u krizi da pronae
alternativna rjeenja i nove mehanizme suoavanja.
15
Psiholoku intervenciju je potrebno provesti u to kraem roku od kriznog dogaaja, a

namijenjena je direktnim rtvama kriznog dogaaja, najblioj rodbini i oevicima, spasiocima i
profesionalnim pomagaima, te svima koji osjeaju efekte dogaaja na svom psihikom stanju.
Ipak, vano je napomenuti da su rezultati kasnije krizne intervencije nekad bolji od intenzivne
intervencije u periodu kada je osoba manje otvorena za primanje pomoi. Do uspjenog ili
neuspjenog razrjeenja krize u prosjeku dolazi nakon etiri do est sedmica. Osoba se moe vratiti
na nekadanji nivo funkcioniranja ili uspostaviti novu ravnoteu koja e biti ili bolja ili loija od one
koje je postojala prije kriznog dogaaja. Dakle, ono to je najvanije kod psiholokih intervencija
jeste sprijeiti uspostavljanje loijeg naina funkcioniranja. Psiholokom intervencijom ubrzava se
poces stabilizacije zajednice, te su posljedice po psihiko zdravlje znatno manje.
3.2. Osnovni principi djelovanja

u kriznim situacijama
1) Fizika bezbjednost i materijalna sigurnost su osnova emocionalne stabilnosti
Da bi ljudi u kriznim situacijama sauvali ili vratili emocionalnu stabilnost neophodno je da
njihove osnovne potrebe budu zadovoljene. Ljudi treba da imaju dovoljno vode za pie, hranu,
odjeu, mjesto gdje se mogu skloniti. Takoer, potrebe za fizikom sigurnou trebaju da budu
zadovoljene. U sluaju kriznih situacija ivot ljudi moe biti ugroen i zbog razliitih inicidenata
(krae, napadi, razliiti oblici zlostavljanja, itd). Uspostavljanje reda i izvjesnosti znaajno
pomae pojedincima da uspostave emocionalnu ravnoteu. Nemogunost zadovoljenja
osnovnih potreba potencijalni je izvor nove traume, ak snanije od one izazvane samom
kriznom situacijom. Nepotrebne ili loe organizirane evakuacije, loi uvjeti u kolektivnom
centru (nedostatak vode, hrane, mokrih vorova, zaklona), odvojenost od lanova porodice,
neizvjesnost u pogledu budunosti sve su to faktori koji, pored primarne situacije, utjeu na
status mentalnog zdravlja ljudi.
2) Najvei broj emocionalnih odgovora su normalne reakcije na kriznu situaciju
Prihvatanje ovog principa je izuzetno vano. Uputno je i strunjake koji pruaju psiholoku
pomo nazivati neutralnijim imenom, npr. savjetnici, umjesto psiholozi ili psihijatri, jer
to moe dodatno da uznemiri one kojima se prua pomo. Prihvatanjem principa da su
emocionalne reakcije u kriznoj situaciji normalne reakcije na nenormalnu situaciju, strunjaci
za mentalno zdravlje prihvataju istovremeno stav da se ljudi u krizi ne tretiraju kao bolesnici.
Najdjelotvornije rjeenje je da se emocionalne tekoe ljudi shvataju kao tekoe u adaptaciji
koje povremeno imaju regresivni tok, ali i kao snaan progresivni kapacitet (kriza kao ansa).
Smanjivanje regresivnih tokova adaptacije i osnaivanje progresivnog kapaciteta javlja se, tako,
kao prioritetni zadatak svakog oblika psiholoke pomoi u kriznim situacijama. Neophodno je,
naravno, paljivo pratiti tok prevladavanja krize, postoji opasnost da se normalne reakcije na
nenormalnu situaciju pretvore u bolest.
3) Vrste psiholoke pomoi treba da se preklapaju sa fazama krizne situacije
U prvoj fazi krizne situacije prioritetne grupe kojima se prua psiholoka pomo su ljudi koji se
spasavaju i lanovi spasilakih slubi. Dogaaji u vezi sa spasavanjem i odluivanjem u kriznim
situacijama pokreu vrlo snane emocije i reakcije koje mogu odmah ili kasnije utjecati na
profesionalno ponaanje. Premda su lanovi spasilakih slubi (npr. vatrogasci, policija, hitne
slube) uvjebani za efikasno ponaanje u kriznim situacijama, i oni su ranjiva ljudska bia s
uobiajenim reakcijama na patnje i stradanja ljudi i blinjih (npr. kolega). Ne treba oekivati da
e se oni naviknuti na teke dogaaje, a da to ne ostavi posljedice na njih. Rad u katastrofama
stvara ogroman pritisak na one koji pruaju pomo. Zbog velike koliine posla, tekih uvjeta
16
rada i suoavanja sa velikim brojem uznemirenih ljudi, potrebno je planirati postupke koji
e pomoi u spreavanju profesionalnog sagorijevanja i posredne traumatizacije. Mentalno
zdravlje onih koji spasavaju i pomau, kao i njihovo dobro psihofiziko funkcioniranje, osnovni
su uvjet da se zapone sa ublaavanjem posljedica krizne situacije.
Osnovna psiholoka pomo koja se u ovoj fazi prua ljudima koji prolaze kroz krizu
su razliiti oblici informativne podrke: informacije o nestalim lanovima ue i ire
porodice, informacije o tome ta e sljedeih dana doivljavati, sa kakvim e se mislima i
emocijama suoavati. U tom cilju koriste se kratka i svima jasna pisana obavjetenja u kojima
se naglaava da su misli, osjeanja, ponaanja koja e im biti svojstvena u narednim danima
samo normalne reakcije na nenormalnu situaciju. Veoma je vano to prije uspostaviti prirodne
krugove podrke: spojiti lanove porodica, susjede, kolege sa posla. Za neke ljude neophodno
je da neprestano govore o nesrei, dok neki drugi to izbjegavaju i povlae se. Obje reakcije
su normalne u kriznim situacijama i takav stav treba prenijeti ugroenim osobama. U ovoj
fazi pred pomagaima je i vaan zadatak da prepoznaju simptome intenzivne anksioznosti
ili panike, simptome depresije, dezorijentisanost ili nemogunost da se prihvate pravila koja
postoje u sklonitima ili privremenim objektima. Za osobe koje ispoljavaju ove simptome treba
obezbijediti pomo strunjaka profesionalaca. Meutim, treba biti oprezan i stalno imati na
umu da ljudi nemaju iste potrebe u situaciji krize.
Prvi dani ili sedmice nakon krizne situacije mogu biti obiljeeni osjeajem olakanja i
optimizma u vezi sa budunou. Mogu se javiti osjeanja zajednitva i solidarnosti, pojedinci
mogu biti u fazi negiranja svojih gubitaka i problema koje e donijeti budunost. U ovoj fazi
mnogi ljudi mogu odbiti psiholoku pomo tvrdei da im ona nije potrebna. Meutim, ubrzo
ljudi shvate da ivot nee brzo krenuti starim, ustaljenim tokom i sve vei broj ljudi postaje
obeshrabren, uplaen, tuan. U tom trenutku su neophodni razliiti oblici psiholoke pomoi.
Na prvom mjestu i dalje je pruanje informativne podrke. U tom cilju mogue je koristiti
lokalna sredstva informiranja i sastanke lokalne zajednice. U ovom periodu treba organizirati
lokalne profesionalce na polju mentalnog zdravlja (psihijatri, psiholozi, socijalni radnici) kao
i identificirati one pojedince koji e moi, poslije odreene obuke, da pruaju psiholoku
pomo. Veoma je vano da se u specifinim situacijama prua sasvim konkretna podrka.
To moe biti pomo u organiziranju ruka, pomo u organizaciji razliitih rituala u zajednici,
angaovanje na poboljanju organizacije u sklonitima ili u kolektivnim centrima. U ovoj fazi
jo je veoma vano ohrabriti osobe da se zalau za sebe i aktivno ukljue u ponovnu izgradnju
lokalne zajednice. Na ovaj nain preivjelima se vraa osjeaj kontrole nad dogaajima i
vlastitim ivotom.
Iskustvo ukazuje da pomo u oblasti mentalnog zdravlja treba da ostane dostupna
preivjelima, lanovima njihovih porodica, kao i pomagaima, najmanje dvije godine nakon
krizne situacije.
4) Psiholoku pomo treba integrirati u ope programe pomoi
Kada se odigra krizni dogaaj formiraju se mobilni timovi za krizne intervencije, a najee ih
pokreu stabilni timovi iz institucija. esto nadlene institucije pravovremeno ne prepoznaju
psihosocijalne posljedice krizne situacije. Spasioci su usmjereni na zadatke u cilju spasavanja
ivota, zatite imovine, obezbjeivanja hrane, odjee i sklonita, kao i izgradnju infrastrukture
u zajednici, dok se strunjaci za psihosocijalne posljedice samoinicijativno angaiju.
Lokalni eksperti angaovani na saniranju psihosocijalnih posljedica krizne situacije trebalo
bi da, koristei svoj struni autoritet, ukau predstavnicima vlasti na znaaj: zajednikog i
koordiniranog odravanja primarnih grupa; ostajanja djece uz roditelje; brzog ukljuivanja
preivjelih u saniranje posljedica krizne situacije, jer to znaajno smanjuje osjeaj
bespomonosti; izbjegavanja nepotrebnih evakuacija i obezbjeivanja uvjeta da se ljudi to
prije vrate u svoje domove.
17
5) Psiholoka pomo mora da uzima u obzir kulturoloke specifinosti

Psiholoka pomo mora da uzima u obzir kulturoloke specifinosti pojedinih zajednica, kao i
specifinosti razliitih grupa u okviru jedne zajednice. Iskustvo govori da svaka vrsta psiholoke
pomoi u kriznim situacijama mora da bude osjetljiva na postojanje kulturolokih razlika i
dovoljno fleksibilna da se prilagoava tim razlikama. Primjera radi, neka od pitanja na koja bi
trebalo odgovoriti su: U kojim uvjetima je drutveno prihvatljivo ispoljavati emocije, kao to
su sramota, krivica, strah, ljutnja? Kako zajednica oekuje da se ponaaju preivjeli i savjetnici
u kriznim situacijama? Koja je odgovarajua distanca meu njima? Kakva su oekivanja u vezi
sa koritenjem metafora, imaginacije, mitova i prianja pria u kontaktu izmeu preivjelih i
pomagaa? Koji su tradicionalni naini razumijevanja uzroka katastrofa?
6) Psihosocijalna podrka se nalazi u osnovi psiholoke pomoi
Termin psihosocijalna podrka opisuje dvije vrste podrke: psiholoku i socijalnu podrku.
Psiholoka podrka je posebna vrsta kontakta koja ukljuuje vjetinu sluanja, razumijevanja,
saosjeanja, emocionalne topline i bezuvjetnog prihvatanja. Socijalna podrka se odnosi na
strukturu, kvalitet i funkciju socijalne mree kojoj osoba pripada.
Psiholoka podrka se realizuje kroz verbalni i neverbalni kontakt sa osobama u krizi. U kriznim
situacijama veina osoba ima potrebu da govori o onome to se dogodilo, jer se tek kroz razgovor
daje smisao nesrei, provjerava tanost svog vienja nesree i polako se uspostavlja kontrola nad
emocijama. Koristei vjetinu sluanja i vjetinu empatijskog razumijevanja, obueni savjetnik
(profesionalac ili neprofesionalac) pomae ljudima da ponovo uspostave kontrolu nad svojim
ivotima, te podrava i najmanje korake u pravcu samostalnog rjeavanja problema.
Socijalna podrka odnosi se na koritenje resursa koji potiu iz socijalne mree kojoj osobe
pripadaju. Pored pomoi da se brzo uspostavi ranija socijalna mrea (spajanje porodica,
komija, prijatelja), stvaranje nove socijalne mree u uvjetima krizne situacije postaje prioritetni
zadatak.
Postoji vie vrsta psihosocijalne podrke. To su: emocionalna, materijalna, informativna
i podrka u kognitivnoj procjeni. Emocionalna podrka se odnosi na dobijanje panje,
naklonosti i ljubavi. Pod materijalnom podrkom se podrazumijeva svaki oblik konkretne
pomoi: novac, njega u bolesti, i slino. Informativna podrka sastoji se u razjanjavanju,
objanjavanju, davanju savjeta. Iskustvo pokazuje da su materijalna podrka, informativna
podrka i kognitivna procjena uvijek proete nekim oblikom emocionalne podrke. Eksplicitno
ili implicitno, emocionalna podrka je uvijek prisutna i ona je zajedniki faktor svih oblika
psihosocijalne podrke.
Kvalitet psihosocijalne podrke zavisi od dvije grupe faktora: osobina linosti koja prua
podrku i naina na koji se prua podrka. Poeljne osobine su: osjetljivost na emocionalne
reakcije drugih ljudi, empatinost, toplina, optimizam. Meu manje poeljne osobine
linosti spadale bi nesposobnost da se uju drugi, sklonost da se izriu vrijednosni sudovi
(moraliziranje), nametljivost (Ja imam reenje za tvoj problem), sklonost dominaciji.
18
TA RADITI PRI PRUANJU TA NE RADITI PRI PRUANJU

PRVE PSIHOLOKE POMOI PRVE PSIHOLOKE POMOI
Smiriti i orijentirati preivjele koji su Ne obraati se preivjelima sa visine niti
emocionalno preplavljeni. kao zatitnik.
Pomoi da specifino kau koje su njihove Ne fokusirati se na njihovu bespomonost,
neposredne potrebe. slabost ili greke. Umjesto toga, fokusirati
Pruiti praktinu pomo i informacije od se na ono to je osoba uradila efikasno.
znaaja. Ne pretpostavljati da svi ele da priaju
Pohvaliti mehanizme suoavanja koje sa nekim, posebno sa nepoznatim
su ve aktivirali, naglasiti njihove line osobama.
snage, osnaiti preivjele. Ne nagaati niti davati informacije koje
Profesionalno se ponaati: biti smiren, nisu tane.
biti od pomoi, biti vidljiv i dostupan, Ne traiti od preivjelih jo detalja o
uspostaviti povjerenje, ostati u okviru onome to se dogodilo.
svoje uloge, pratiti svoje emocionalne i Ako pomaga nema odgovor na pitanje,
fizike reakcije, priati smireno, biti strpljiv, a logistike je prirode, dati sve od sebe da
pokazati razumijevanje i odgovarati na se dobije potrebna informacija.
pitanja. Ne klasificirati ljude s obzirom na njihovo
Ohrabriti ljude da planiraju i uestvuju u ponaanje u smislu da postoji ispravan
pozitivnim smislenim aktivnostima i da ili pogrean nain reagiranja u kriznoj
uspostavljaju osjeaj kontrole i stabilnosti. situaciji.
Bolje je pitati o emu osoba razmilja Ne poticati ljude da ne misle na dogaaj i
nego kako se osjea (lake je govoriti o da ga zaborave to je nemogue
mislima nego o osjeanjima). Ne ispravljati u opisivanju dogaaja
Truditi se uvjeriti ljude da je ono to svako je to doivio iz svog ugla i nije
sada doivljavaju razumljivo, prirodno i vano ta se stvarno dogodilo nego
oekivano. kakav je njegov doivljaj i osjeaj.
Ukoliko im je neko preminuo koristiti ime Ne govoriti nikome da je jo i dobro
te osobe umjesto rijei preminuli/pokojni. proao.
Redovno procjenjivati nivo suicidalnog Ne dozvoliti ponovno preplavljivanje
rizika i prisustvo ponaanja emocijama ljudi koji su preivjeli kriznu
samopovreivanja. situaciju.
Podrati uspostavljanje rituala i Ne izgovarati sljedee reenice:
oponaanje rutine. Znam kako se osjea.
Uspostavljanje kontakta: prvi kontakt Moda je tako bilo najbolje.
sa osobom je vaan; prioritet je Hajde da priamo o neemu drugo.
javiti se osobi koja trai pomo, ak i Ti si dovoljno jak da izae na kraj s tim.
zainteresovan pogled i smirenost mogu Ono to nas ne ubije, to nas ojaa.
pomoi ljudima koji se osjeaju konfuzno; Uskoro ete se osjeati bolje.
ako osoba odbije ponudu za pomo Treba da se opusti.
potrebno je potivati njenu elju; cilj je Dobro je to niko drugi nije umro.
prihvatiti kontakt kada ga osoba inicira, Nije nam dato ono to ne moemo da
kao i napraviti kontakt na nenametljiv i podnesemo.
saosjeajan nain. Jednog dana nai e odgovor.
Predstaviti se imenom, rei svoju ulogu, Ove i sline reenicu su neprihvatljive, jer
traiti dozvolu za razgovor sa osobom i alju poruku neuvaavanja i neprihvatanja
pitati da li je potrebna neka pomo. osjeanja, ponaanja i reagiranja osobe
na novonastalu situaciju, te se umanjuje
Tabela 1: Osnova ponaanja pri pruanju prve psiholoke pomoi
19
TA RADITI PRI PRUANJU TA NE RADITI PRI PRUANJU

PRVE PSIHOLOKE POMOI PRVE PSIHOLOKE POMOI
Zdravo. Ja se zovem ________. Radim sa vanost doivljenog iskustva. Osoba,
________ i tu sam da vidim kako su ljudi, takoer, moe pomisliti kako ono
da li mogu da im pomognem na bilo koji to osjea, misli i radi nije u skladu sa
nain. Da li mogu da popriam sa vama oekivanjima, nije prirodno tako da moe
samo par minuta? Mogu li da vas pitam potisnuti reakcije/ponaanja/misli, to
kako se zovete? Da li ima neto to vam moe imati dugorone posljedice po rast
sada treba, a da vam ja mogu biti od koristi? i razvoj, posebno djece.
Probati osigurati neki nivo privatnosti u Ne davati lanu nadu biti tu za ljude, ali
razgovoru i posvetiti punu panju osobi. ne obeavati im da e sutra biti sve bolje.
Medicinski problemi imaju najvei
prioritet za hitnu intervenciju.
Ako se uspostavlja kontakt sa djetetom,
dobro je prije toga napraviti kontakt sa
roditeljem.
Da li je ovo vaa erka? (Spustiti se
na nivo oiju djeteta, nasmjeiti se i
pozdraviti dijete koristei njegovo ime,
priati blagim tonom.). Zdravo ______. Ja
sam _____ i ovdje sam za tebe. Da li ima
neto to mogu uraditi za tebe? Hoe da
priamo ili da se igramo?
Psiholoka prva pomo je, dakle, intervencija podrke neposredno nakon krizne situacije i
namijenjena je djeci, adolescentima, odraslima, porodicama, svima koji su bili izloeni kriznom
dogaaju. Prua se u prihvatnim centrima, organiziranim smjetajima, bolnicama, centrima
za mentalno zdravlje i na raznim drugim lokacijama. Ukratko, sintagmom psiholoka pomo
oznaavaju se svi postupci i svi oblici pomoi koji imaju za cilj da podre, pomognu, informiraju,
ublae bol i patnju ljudi u kriznom stanju i omogue ponovno uspostavljanje emocionalne
ravnotee. Posebnu panju treba obratiti na ranjive grupe ljudi. Ranjive grupe ukljuuju
pojedince koji u veoj mjeri ovise o drugim ljudima (porodici, zajednici ili strunoj podrci), a
njihove potrebe mogu biti zanemarene tokom i neposredno nakon kriznog dogaaja: a) djeca
i mladi kojima je potrebna vea podrka i panja tokom i neposredno nakon krize i b) starije
osobe, trudnice i jednoroditeljske porodice, osobe koje su hronino bolesne i ljudi s posebnim
reimom prehrane.
3.3. Najranjivije grupe u kriznim situacijama

i njihove potrebe
Ulaganje u djecu nije samo investicija u sretniju i uspjeniju budunost pojedinog djeteta,
to je i najisplativija investicija za cijelo drutvo. Prema Konvenciji o pravima djeteta dijete je
svaka osoba mlaa od 18 godina. Sva djeca imaju temeljna, nedjeljiva, meusobno ovisna i
jednako vana prava koja im roenjem pripadaju bez ogranienja, te pokrivaju sva podruja
njihova ivota (Konvencija o pravima djeteta, 1989). Prava omoguuju aktivno uee djeteta u
20
svom okruenju. Prava i obaveze su, naravno, neodvojivi, ali pri ispunjavanju i jednog i drugog
aktivnu ulogu imaju odrasli koji okruuju dijete, jer djeca mogu preuzeti odgovornost u onoj
mjeri koja je primjerena njihovom stepenu razvoja.
No, i pored svih djeijih prava i obaveza drave, djeca spadaju u najranjiviju i najugroeniju
skupinu u jednom drutvu. Njihova ranjivost se oituje primarno kroz njihove razvojne
karakteristike i ovisnost o odraslima u zadovoljavanju osnovnih potreba i zagarantovanih
prava.
Neke od najugroenijih i najranjivijih kategorija djece u Bosni i Hercegovini dolaze iz
porodica gdje su roditelji, jedan ili oba, nezaposleni; porodica u kojima jedan ili oba roditelja
imaju narueno zdravlje; porodica koje su interno raseljene; porodica u kojima je prisutno
nasilje i zlostavljanje; zatim djeca s tekoama u razvoju; djeca nacionalnih manjina, posebno
pripadnici romske nacionalnosti; djeca povratnici. Kako bi se najranjivije kategorije djece
zatitile, organizacija World Vision je izradila Standarde za zatitu djece u kriznim situacijama
(2006) i tom prigodom identificirana su etiri faktora rizika koji negativno utjeu na razvoj
djece i njihovu dobrobit, inei ih posebno ranjivim, a to su: a) ekstremna deprivacija, b)
diskriminacija, c) nehuman ili eksploatacijski odnos i d) katastrofe i nesree.
Jedan od uzroka ranjivosti djece jesu katastrofe i nesree. Razlog tome lei u injenici da
se djeci ne daje potrebna pomo i podrka, a ona koja se prua je uglavnom fokusirana na
fizioloke potrebe. Nakon to proe prvobitni ok od pojave katastrofe/nesree i dalje se
zaboravlja da djeci treba stvoriti okruenje u kom e zadovoljavati i sve druge osnovne potrebe
potrebu za sigurnou i zatitom od bilo kojeg ugroavajueg ponaanja i odnosa. Vano je
znati da su linost, njen razvoj i ponaanje determinirani sloenim i raznovrsnim sistemom
potreba. Zbog toga gotovo svaki drutveni i individualni problem ima svoj korijen i ishodite
u ljudskim potrebama.
Potreba je stanje neravnotee u organizmu koje je nastalo promjenom jednog ili vie uvjeta
u unutranjosti ili okolini prilikom ega je nastala homeostaza, odnosno prilikom ega se
organizam naao u stanju potrebe. Jedna od najee navoenih teorija potreba je Maslowljeva
hijerarhija potreba. Prema Maslowu, postoji pet vrsta potreba: fizioloke potrebe, potreba za
sigurnou, potreba za ljubavlju i pripadanjem, potreba za potovanjem i samopotovanjem
i potreba za samoaktualizacijom. Maslowljeva hijerarhija potreba je esto prikazana u obliku
piramide sa pet nivoa, pri emu fizioloke potrebe predstavljaju osnovu od koje se polazi u
razumijevanju i primjeni ove teorije u svakodnevnom ivotu. Vano je da su prvo zadovoljene
potrebe nieg nivoa, zatim one vieg nivoa. Nepotivanje redoslijeda ostvarivanja potreba
odreeni period moe imati negativne posljedice, kao to su frustracija, osjeaj nemoi,
zlovolja, agresija i slino.
Kako zadovoljiti djeije potrebe? U fizioloke potrebe spadaju: potreba za hranom, vodom,
disanjem, kretanjem, odmorom, izbjegavanjem boli, snom. U njih je mogue ukljuiti i bilo koji
fizioloki opis, kao to su razliite ulne prijatnosti (ukusi, mirisi, golicanja, milovanja). Dakle,
djeci je, u svim okolnostima, neophodno osigurati hranu, vodu, odmor.
Potrebe za sigurnou su sainjene od onih za stabilnou, slobodom od straha, strepnje i
haosa, od potrebe za strukturom, redom, zakonima, granicama, zatitnikom, neugroenou
ivota, sigurnou porodice, zdravlja, imovine. Dijete, pa i odrasla osoba, samo neto manje
oigledno, voli siguran, predvidljiv, zakonit, i organiziran svijet, svijet na koji se moe osloniti i
u kojem se ne deavaju neoekivane, haotine i opasne stvari.
Potreba za pripadanjem i ljubavlju znai da dijete treba prijatelje, topli odnos sa ljudima, za
mjestom u svojoj grupi ili porodici, potrebu da se izbjegne usamljenost, odbaenost i slino.
Nikako ne treba potcjenjivati znaaj i vrijednost komiluka, sopstvenog prostora i drutva.
Ljudi danas, generalno, imaju potrebu za prisnou, za pripadanjem i za svladavanjem osjeaja
otuenosti i samoe.
21
Potreba za (samo)potovanjem ima dvostruku usmjerenost. Svi pojedinci u suoavanju sa

svijetom ispoljavaju potrebu za snagom, postignuem, kompetencijom, samopouzdanjem,
za nezavisnou i slobodom. Istovremeno, oni imaju potrebu da ih drugi potuju, potrebu
za statusom, priznanjem, panjom, vanou, dostojanstvom. Dakle, dijete treba situacije u
kojima e pokazati npr. svoju kompetentnost, ali i dobiti priznanje za ono to ini.
Potreba za samoostvarenjem podrazumijeva tenju da se ostvari ono to u ovjeku postoji
kao mogunost, da se potpuno iskoriste raspoloivi talenti, kapaciteti i potencijali. ovjek
treba postati ono to je sposoban da postane i da tako ostane vjeran svojoj prirodi. Posebni
oblici kroz koje se manifestuje ova potreba su veoma raznovrsni i razlikuju se od pojedinca
do pojedinca. Ova potreba ukljuuje potrebu za moralnou, kreativnou, spontanou,
rjeavanjem problema, smanjenjem predrasuda i prihvatanjem injenica.
Kada itamo o potrebama, postaje nam jasno da zadovoljavanje istih jeste potrebno u
svakodnevnim ivotnim okolnostima, a posebno kada dijete doivi katastrofu. Tada je nuno
osigurati prostor i vrijeme koji e pruiti sigurnost, davati osjeaj organiziranosti, predvidivosti,
prisan odnos sa ljudima; dovesti dijete u situaciju da se osjea zatienim, kompetentnim,
potovanim; priliku da bude kreativno, slobodno, spontano, da rjeava probleme, da se
samoostvari. Potrebno je, dakle, dovesti djecu iz stanja krize u stanje sigurnosti. Takva mjesta
u kriznim situacijama mogu biti Kutci za djecu.
3.4. Razvojne karakterisitke djece i njihove

potrebe u kriznim situacijama
Ovaj dio prirunika sadri pregled razvojnih osobina djece i adolescenata za etiri uzrasne
skupine: dob novoroeneta do dvije godine, predkolska dob izmeu 3 i 6 godina, kolska
dob izmeu 7 i 12 godina te dob adolescencije od 13 do 18 godina. Za svaku dob se kratko
opisuje motoriki razvoj, kognitivni razvoj, razvoj govora i socioemocionalni razvoj i igra. Uz
prikaz pojedinih aspekata razvoja, posebna panja je obraena na reakcije i potrebe djece i
adolescenata u kriznim situacijama.
Poznavanje karakteristika razvoja djece i uobiajenih reakcija u kriznim situacijama
omoguava pruanje adekvatne podrke djetetu i praenje njegovih potreba u datom
kontekstu.
Danas na dijete gledamo kao na cjelovito bie, a na njegov razvoj kao sloenu pojavu koja
je vie nego zbroj pojedinih aspekata razvoja. Takav pristup, koji nazivamo holistiki, postavlja
sljedee principe (Starc, 2004.):
Razvoj poinje prije roenja;
Razvoj ima vie meusobno povezanih dimenzija. To ukljuuje tjelesni, kognitivni,
emocionalni i socijalni razvoj koji utjeu jedan na drugi i razvijaju se usporedno. Stoga svaka
razvojna intervencija utjee na sva podruja razvoja;
Razvoj se odvija predvidljivim koracima i uenje se pojavljuje u prepoznatljivim
sekvencama unutar kojih postoji veliki individualni varijabilitet u brzini razvoja i stilu uenja
djeteta;
Razvoj i uenje se pojavljuju kao rezultat djetetove interakcije s ljudima i predmetima
iz okoline;
Dijete je aktivni nositelj vlastitog razvoja.
22
3.4.1. Dob novoroeneta: 02 godine

Dob novoroeneta je vrijeme brzih promjena u razvoju djeteta. Novoroeno dijete je teko
oko tri kilograma, a dugako oko 50 cm. U dobi od 4 mjeseca, dijete udvostruuje teinu, a kao
jednogodinjak je utrostruuje. Prvih mjeseci ivota velike promjene se deavaju i u mozgu.
Prilikom roenja postoje svi potrebni neuroni. Vana promjena koja se odigrava u mozgu zove
se mijelinizacija; umotavanje nervnih niti masnom supstancom koja omoguava bri protok
nervnih implusa. Ova promjena traje sve do adolescencije i pomae u postizanju bolje kontrole
pokreta i boljeg percipiranja. Novoroene je opremljeno nizom refleksa, uroenih oblika
reagiranja na podraaje, ija prisutnost nam govori o razvijenosti centralnog nervnog sistema.
Ti refleksi su: zatvaranje oiju, povlaenje stopala, refleks sisanja, plivanja, Moro-refleks (kad se
dodirne taban, prsti nogu stre uvis i prema van), refleks hvatanja, toniki vratni refleks, refleks
hodanja i Babinski refleks (kod iznenednih zvukova ili pokreta, dijete iri ruke kao da e nekoga
zagrliti). Veina ovih refleksa nestaje tokom prvih mjeseci (Hwang i Nilsson, 2000).
Motoriki razvoj se odvija utvrenim redoslijedom. Djeca prvo podiu glavu, dok su u leeem
poloaju i mogu sjediti prije nego to prohodaju. U dobi od est mjeseci djeca mogu sjediti,
protegnuti se i dohvatiti neki predmet. Puzanje dolazi u dobi izmeu 6 i 10 mjeseci. Dijete se
moe kretati uz podrku sa 9 mjeseci, a bez podrke sa 12 mjeseci. Jednogodinjaci se esto
sapliu i padaju, dok dvogodinjaci ve mogu dosta dobro hodati i trati (Vasta i sur., 2001).
Novoroene bebe komuniciraju pomou zvukova, pokreta i izraza lica, a ve u dobi od 6
mjeseci guu i upotrebljavaju slogove rijei. U dobi od 10 do 12 mjeseci upotrebljavaju
svoju prvu rije, a zatim fond rijei raste. U dobi od dvije godine, djeca vladaju stanovitom
gramatikom strukturom.
Emocionalni ivot poinje veoma rano i sada se zna da i mala djeca mogu izraavati osjeaje:
radost, gnjev, iznenaenje, strah, tugu i reagirati na njih. Bebama i maloj djeci najvanije je da
se u prvoj godini veu uz barem jednu odraslu osobu koja im osigurava ljubav i brigu. Ova prva
temeljna emocionalna vezanost je osnova za sve kasnije odnose s ljudima.
Pla je jedini nain na koji nam beba sugerira da joj neto treba ili kako se osjea. Beba e
reagirati plaem i na neispunjene potrebe (hladnoa, glad, mokra pelena), ali i na pokuaj
da komunicira sa bliskom osobom. Logino je da e bebe u sluajevima odvajanja od bliskih
osoba reagirati strahom. Ovaj tip reakcije na odvajanje poinje izmeu 6. i 9. mjeseca ivota.
Dijete izmeu 6 mjeseci i 3 do 4 godine posebno je osjetljivo na duu odvojenost od bliskih
osoba. Reakcije na duu odvojenost ukljuuju alost i oaj, zatim gnjev i otpor, a zatim jednu
depresivnu reakciju koja moe izgledati kao prilagoavanje. Dijete duu odvojenost od
roditelja moe doivjeti kao katastrofu (Hwang i Nilsson, 2000).
U dobi od roenja do druge godine u kriznim situacijama najvanije je obezbijediti djeci
neophodnu sigurnost. Odrasli moraju osigurati da se novoroena djeca sklone na sigurna
podruja, u kojima e im biti toplo i gdje e imati dovoljno hrane. Imajui na umu vanost
emocionalne vezanosti i odgovaranja na emocionalne potrebe djece, za ovaj period u kriznim
situacijama je vano da se djeca ne odvajaju od bliskih skrbnika sa kojima imaju emocionalnu
vezanost. Djeca mogu reagirati uznemirenou na uznemirenost svojih bliskih skrbnika. Ako
dijete puno plae, a odrasli su iscrpljeni i nenaspavani, kako esto zna biti za vrijeme kriznih
situacija, odrasli treba da trae pomo da ih neko zamijeni u brizi oko djeteta dok se ne umiri.
Ljutnja na dijete e pogorati pla i uznemirenost (Buljan-Flander i Karlovi, 2004). Nova doza
stresa moe voditi odrasle skrbnike u gubitak kontrole, to svakako treba izbjei radom sa
skrbnicima. Djeca ove dobi e takoer traiti da se njihove potrebe za dodirom, maenjem i
komunikacijom sa drugima ispunjavaju.
23
3.4.2. Predkolska dob: 36 godina

Brzi razvoj iz doba novoroeneta biva usporen u predkolskom periodu. Sa est godina
tjelesne proporcije su sline kao kod odraslih. U dobi od tri godine dijete dobro tri, baca loptu
i ne izgubi ravnoteu, ide uz stepenice kao odrasli i obuva cipele dok se istovremeno mui sa
pertlama na cipelama. Sa pet godina, hvata sa obje ruke, udara loptom od zid, preskae konopac
za skakanje, moe se sam obui i u stanju je da crta oblike kao to je trokut. Najvanije to se
dogaa za vrijeme ranog djetinjstva je razvoj sposobnosti simbolikog razmiljanja. Dijete vie
nije vezano za postupke i poimanja da bi moglo razmiljati ono samo poinje smiljati stvari.
Razumije da neto moe postati to zapravo nije, kao to komad drveta moe postati avion koji
leti. Dijete se koristi simbolima i to mu olakava rjeavanje problema i komunikaciju sa drugima.
Da bi postali vjeti u sluenju simbolima, djecu treba poticati razgovorom i itanjem naglas.
Razvoj govora u periodu od tree do este godine je intenzivan. U treoj godini reenice su
sastavljene od vie rijei i fond rijei se stalno poveava. Sa pet godina djeca vladaju osnovama
gramatike, te poinje interes za pisani jezik. Do este godine, fond rijei obuhvata oko 15.000
rijei. (Hwang i Nilsson, 2000; Vasta i sur., 2001).
Djeca u ovom periodu esto razgovaraju sama sa sobom. Kad djeca postanu starija, ovo se
razvija u tihi unutarnji monolog. Istraivanja pokazuju da ukoliko djecu uimo da izraavaju
svoje misli pred nekim problemom, lake ga rjeavaju i bolje pamte kako su postupili. U ovom
periodu raste interes i za izraavanje kroz crte. Crte dvogodinjaka je apstraktan, dok u dobi
od etiri godine djeca poinju i sa prikazivanjem stvarnosti. U predkolskom periodu posebno
mjesto u djeijem ivotu ima igra. Svaka nova vjetina koja se naui, predstavlja novu priliku
za igru i obrnuto. Dijete kroz igru ui da rukuje relacijama, problemima i konfliktima, ui se
socijalnim normama i ulogama, te razvija svoj identitet i svoju samosvijest. Tokom igre trenira
se izraavanje osjeaja i komunikativnost.
to se tie socioemocionalnog razvoja, postoje velike razlike izmeu trogodinjaka i
estogodinjaka. Kod djeteta od tri godine igra je vie pojedinana ili paralelna sa drugima,
to znai da se igraju jedni kraj drugih. Starija djeca poinju igrati igre koje imaju pravila, te se
dogovaraju oko sadraja i naina igre. Trogodinjak je esto prkosan i pokazuje burne emocije,
dok tipini estogodinjak vie sarauje i zadovoljan je onim to radi. U ovom periodu razvija
se i spolni identitet. U dobi od tri godine dijete ima osnovni spolni identitet, sa etiri postoji
izvjesna stabilnost u spolnoj predodbi (Hwang i Nilsson, 2000).
U ovom periodu dolazi i do razvoja prosocijalnog ponaanja. Snaan utjecaj na ponaanje
djece imaju odrasli ako su odrasli agresivni, esto su i djeca agresivna, pokazuju li odrasli
prosocijalna ponaanja, vea je vjerovatnoa da e i djeca isto raditi.
Budui da predkolska djeca imaju ograniene mogunosti da razumiju ta se zapravo
dogodilo tokom odreene krizne situacije, potrebna im je pomo odraslih da bi se pribliili
dogaaju, npr. kroz igru, crtanje ili razgovor. Odrasli ne treba da skrivaju to se dogodilo,
pogotovo ako krizni dogaaji ukljuuju gubitke bliskih osoba, nego da na otvoren nain
razgovaraju o kriznom dogaaju. Odrasli mogu smatrati da je bolje da ne razgovaraju s
djetetom o gubitku jer ga time samo mogu dodatno rastuiti. Na ovaj nain, odrasli pokuavaju
zatiti sebe od djeje tuge koja se teko podnosi i raa osjeaj bespomonosti. Vano je
znati da je dijete koje je nekoga izgubilo tuno bez obzira na to da li razgovaramo s njime ili
ne. Ako razgovaramo s djetetom, dajemo mu osjeaj sigurnosti i podrke. Stresne reakcije
kod djece predkolske dobi na emocionalnom planu mogu ukljuiti: strah da e se dogaaj
ponoviti, strah od odvajanja, tjeskobu, ljutnju, tugu. U miljenju djeca mogu imati tekoe sa
panjom i koncentracijom, te ponavljanje misli vezanih za dogaaj. U miljenju takoer moe
preovladavati zbunjenost i potreba da razumiju to se dogodilo.
24
Na tjelesnom planu, dijete nakon kriznog dogaaja moe imati poremeaj sna, promjene
u apetitu, te psihosomatske bolove uz miinu napetost. Tokom i nakon kriznog dogaaja,
dolazi do niza promjena u ponanju: dijete se moe odjednom ponaati kao da je mlae;
tepati, sisati prst, mokriti u krevet. Na planu govora, dijete moe priati upadljivo vie sa puno
pitanja vezanih za krizni dogaaj ili moe djelovati povueno. Dijete moe pokazivati i jake
rekacije na zvukove, te motoriki nemir, biti ljutito i neposluno (Pregrad i sur., 1996). Djeci
treba pomoi da razumiju ono to se deava, te objasniti da emocije i misli koje imaju i nain
na koji se ponaaju jeste oekivan za dogaaje ove vrste. Djeci treba omoguiti odgovarajue
informacije, ali ih ne opteretiti ozbiljnou situacije.
3.4.3. kolska dob: 712 godina

Za veinu djece, kolske godine znae vrijeme stabilnog i ravnomjernog rasta, sa stalnim
poboljanjem fizikih vjetina. Svake godine u ovom periodu djeca poveavaju svoju visinu za
oko 6 cm, a teinu za neto vie od 2 kg (Hwang i Nilsson, 2000). Djeca se u kolskoj dobi ne
zadovoljavaju time da samo tre ili skau, ve svoje vjetine ele primijeniti u strukturiranom
kontekstu igre su sloenije i djeca se ukljuuju u organizirane sportske aktivnosti.
to se tie kognitivnog razvoja, najvei broj djece brzo ui i to bez veih potekoa. Djeca
uspijevaju logiki razmiljati pod uvjetom da se ne postave preveliki zahtjevi za apstraktnim
razmiljanjem. Djeca od 10 i 12 godina mogu shvatiti ironiju, mnoenje razlomaka i nauiti
mnoge nove rijei u kratkom vremenu. Kod moralnog razvoja, djeca prave jasne razlike izmeu
onoga to je pravo i to nije, bez vieznanosti koja ponekad karakterizira procjene odraslih.
Tokom ovog vremena dijete bolje razumije i upotrebljava jezik. Ne poveava se samo fond
rijei ve i djetetovo shvatanje znaenja rijei postaje suptilnije i dublje, u stilu odraslih.
Koritenje jezika se prilagoava odreenom socijalnom kontekstu, pa osmogodinjak nee
komentirati naglas izgled prolaznika kao npr. etverogodinjak.
Djeca u kolskoj dobi iskazuju bolju percepciju, razumijevanje pojmova, koncentraciju i
sposobnost procjenjivanja vane preduvjete za ispunjavanje kolskih zahtjeva. Bude li dijete
uspjeno, ono samo sebe doivljava kao kompetentno, stvara pozitivnu sliku o sebi i dobija
vee samopouzdanje. Manje uspjenoj djeci je tee izbjei osjeaj inferiornosti, te mogu
postati pasivna. U ovom periodu, djeci je lako uiti i vano je da dobijaju smislene i umjereno
teke zadatke. Nagraivanje pozitivnih oblika ponaanja dobija na svojoj vanosti, jer djeca
razumiju odnos izmeu uzroka i posljedice. U ovom periodu djeca postaju podlonija veem
broju razliitih stimuliranja, reaguju na konkretne nagrade, ali i na podsticaj, pohvalni pogled
i panju.
U kriznim dogaajima oekivane stresne reakcije kod djece kolske dobi na emocionalnom
planu su razliiti strahovi, kao to su strah da se dogaaj moe ponoviti, da se dijete brine
za sebe i svoje blinje, te strah od odvajanja. Dijete, takoer, moe pokazivati tjeskobu i
uznemirenost, tugu, plakanje i vrlo esto ljutnju. Na kognitivnom planu dijete moe biti
zaokupljeno mislima o kriznom dogaaju i esto u glavi vrtjeti preivljene slike (Pregrad i
sur., 1996). Moe imati tekoe sa panjom i koncentracijom, a moe reagirati i negiranjem
ili iskrivljavanjem dogaaja. Na tjelesnom planu, dijete moe imati poremeaj sna i apetita,
te bolove razliitih vrsta u stomaku, glavi ili grudima. Dijete moe pokazivati izmijenjeno
ponaanje u odnosu na period prije kriznog dogaaja. Moe se povlaiti iz socijalnih situacija,
osamljivati se i izbjegavati vrnjake ili se ponaati neuobiajeno neposluno i prkosno.
Djeci treba dati do znanja da ih paljivo sluamo i da nam je vano ono to govore. Na sva
pitanja o kriznom dogaaju treba odgovarati iskreno i otvoreno, prilagoeno dobi djeteta.
25
3.4.4. Dob adolescencije: 1318 godina

Adolescencija je izazovan period za mladu osobu u kojoj nastaju velike tjelesne, kognitivne
i socijalne promjene. Individualne razlike su vee nego ikada. Kao posljedica niza biolokih
promjena mlada osoba postaje spolno zrela i taj se period naziva pubertetom. Pubertet
predstavlja u tjelesnom smislu skok u razvoju od djeteta ka odraslom. Za vrijeme adolescencije,
mladi stiu nove kognitivne sposobnosti. Mladi mogu razmiljati o alternativama i pojavama
koje nisu prisutne, mogu postaviti hipoteze i sistematski ih prolaziti, razmiljati o svom vlastitom
razmiljanju i izlaziti izvan vaeih i konvencionalnih okvira i granica (Hwang i Nilsson, 2000;
Lackovi-Grgin, 2006).
Adolescencija moe biti izazovan period i za roditelje i za mlade, jer se svi u porodici moraju
navikavati na nove uloge. Oteavajue okolnosti su esti nesporazumi izmeu roditelja i
adolescenata. U ovom periodu raste zanimanje i interesovanje za vrnjake, a skrauje se
vrijeme provedeno u kui sa porodicom. Tada se razvijaju sofisticirane socijalne vjetine, djeca
ue kako pristupiti grupama, kako se uklopiti u drutvo, kako usvojiti drutvena pravila, te
kako rjeavati konflikte (Buljan-Flander i Karlovi, 2004). Raste zanimanje za seksualnost i prva
eksperimentiranja u ponaanju. Ovo je i doba definiranja sebe kao jedinstvenog bia i razvoja
vlastitog identiteta.
Stresne reakcije adolescenata nakon kriznog dogaaja prepoznajemo na tjelesnom planu
kao probleme sa apetitom i spavanjem, te razliitim psihosomatskim tegobama, kao to su
glavobolje, bolovi u stomaku, bol i stezanje u grudima. Na emocionalnom planu se javljaju sram,
tuga, tjeskoba, uznemirenost i ljutnja, a mogu se javiti i depresivne reakcije. Na kognitivnom
planu, adolescenti mogu biti zaokupljeni kognitivnom obradom kriznog dogaaja, te biti
zbunjeni i imati tekoa sa panjom. Na ponaajnom planu mogu imati manjak energije ili
biti veoma nemirni, mogu se povlaiti iz socijalnih situacija ili se prepustiti neuobiajenim
oblicima ponaanja koje nije bilo zastupljeno prije krizne situacije.
Sve navedene reakcije, bez obzira na intenzitet i trajanje, predstavljaju uobiajene reakcije
na nenormalni dogaaj i javljaju se kod djece svih uzrasta kao i kod odraslih. Djeci treba dati
sigurnost i pruiti adekvatnu podrku, razgovarati otvoreno i prilagoeno uzrastu, pitati
o njihovim emocijama i tekoama, obezbijediti im sigurno mjesto za igru i druenje. Ako
tekoe potraju due od tri mjeseca od kriznog dogaaja, potrebno je potraiti strunu pomo
(Arambai, 2012). Kutcu za djecu su, pored svih drugih prostora u kojima borave djeca, jo
jedan prostor za prepoznavanje potrebne razine intervencije za pojedino dijete.
26
USPOSTAVLJANJE KUTAKA ZA DJECU: MINIMALNI STANDARDI I PRINCIPI
4. USPOSTAVLJANJE KUTAKA ZA DJECU:

MINIMALNI STANDARDI I PRINCIPI
4.1. Kutak za djecu kao mehanizam zatite
djece u kriznim situacijama
Kutci za djecu su sigurna, brina, podravajua
i organizirana mjesta za djecu i uspostavljaju
se netom nakon nastupanja krizne situacije.
Ovaj mehanizam je uao u praksu upravljanja
kriznim situacijama irom svijeta, a u Bosni
i Hercegovini su ga uspostavile, finansirale
i vodile meunarodne organizacije UNICEF,
World Vision i Save the Children u mjestima
koja su bila poplavljena u 2014. godini. Kutci
za djecu su prevashodno usmjereni ka pomoi,
podrci i zatiti djece u kriznim situacijama,
a uz iskustva, standarde i principe koji se
primjenjuju diljem svijeta, relativno ih je
jednostavno oformiti (UNICEF, 2011).
Prilikom uspostavljanja Kutaka za djecu
neophodno je poznavati set standarda i
pravila koja emo navesti u ovom poglavlju.
Dosljedno i pravilno potivanje standarda
spreava potencijalne neuspjehe u radu sa
djecom koja su, u kriznim situacijama, naroito
ranjiva. Svaki standard je nastao na jednoj
iroj podlozi opih principa za zatitu djece, a
to su: nediskriminacija (sva prava primjenjuju
se na svu djecu bez izuzetka), najbolji interes
djeteta (cilj je izabrati rjeenja koja su u najboljem interesu djeteta), povjerljivost (potrebno je
kontinuirano razvijati modele zatite identiteta djeteta), participacija (djeca posjeduju integritet
i puni identitet linosti, stoga je vano znati da djeca imaju pravo glasa, da ih se treba pitati
za miljenje i omoguiti da uestvuju u odluivanju u skladu sa uzrasnim karakteristikama),
podrka porodici (porodica je primarna, prirodna sredina za odgoj, obrazovanje i razvoj djeteta
i kao takva zasluuje institucionalnu podrku).
4.2. Minimalni standardiza uspostavljanje

Kutaka za djecu
Prilikom uspostavljanja Kutaka za djecu od iznimne je vanosti rukovoditi se osnovnim i
minimalnim standardima koje treba omoguiti da bi djeca bila sigurna, te imati na umu jasne
korake koje je potrebno poduzeti u tom procesu.
27
4.2.1. Odabir lokacije

Lokaciju Kutaka za djecu odabire tim strunjaka u koji je ukljuena lokalna zajednica i
lokalna uprava. Trebalo bi da lokacije budu u blizini postojeih izvora pitke vode, te da se vodi
rauna o sanitarnim vorovima.
Kutci za djecu treba da obezbijede pristup ili prilagode postojee kapacitete odabrane
lokacije za djecu s tekoama u razvoju.
4.2.2. Sigurnosni standardi i prva pomo

Kutke za djecu bi trebalo oznaiti posebnim simbolima, a njihova vidljivost je
neophodna i u irem podruju kako bi se naglasilo postojanje posebne lokacije za djecu.
Kutci za djecu se uspostavljaju na sigurnim mjestima, a to znai na podruju bez mina,
klizita, dovoljno udaljeno od saobraaja i ostalih potencijalnih opasnosti.
Svaki Kutak za djecu mora imati evakuacijski plan koji se postavlja na istaknutom
mjestu, a djeca moraju biti upoznata sa svim koracima potencijalne evakuacije.
Kutak za djecu mora imati jasne procedure i protokole po pitanju sigurnosti i vanrednih
situacija.
U svakom Kutku za djecu mora biti naznaen kontakt telefon za zatitu djece i
njihovog zdravlja u vanrednim okolnostima; ispravnost i rad telefonske linije mora se redovito
provjeravati.
Vree s pijeskom, aparati za gaenje poara, baterije i lampe, kutije sa materijalom za
pruanje prve pomoi, te deke i pokrivai moraju biti na raspolaganju u svakom trenutku.
Svaki tim Kutka za djecu mora imati minimalno jednu osobu koja ima bazino
poznavanje pruanja prve pomoi i posjeduje vjetine da adekvatno odgovori u situacijama
koje zahtijevaju prvu pomo.
4.2.3. Prostor i osoblje

Kutak za djecu1 treba da ima najmanje dva voditelja/animatora2.
Kutci za djecu treba da imaju jednog koordinatora.
Svi lanovi tima moraju proi osnovnu obuku i potpisati Pravilnik o ponaanju; osoblje
takoer mora proi edukaciju iz oblasti zatite djece i pomoi djeci u kriznim situacijama.
Tim Kutaka za djecu mora pripremiti i redovno objavljivati dnevni i sedmini plan
aktivnosti.
Sva djeca koja pohaaju aktivnosti Kutka za djecu moraju biti registrirana i osoblje
Kutka za djecu je zadueno za svakodnevnu evidenciju.
1 Standarde za veliinu Kutka za djecu treba prilagoditi postojeim normama i pedagokim standardima koji su
definirani za Bosnu i Hercegovinu (optimalna kvadratura za Kutak za djecu).
2 Ovaj broj moe da varira zavisno od uzrasta i broja djece u grupi. Optimalni odnos izmeu odgajatelja/voditelja
i broja djece ustanovljava se prema uzrastu djece (npr. uzrasna grupa djece od 2 do 9 godina, 1520 djece u grupi,
najmanje 2 voditelja/animatora; uzrasna grupa od 10 do 18 godina, 2530 djece u grupi, 2 voditelja/animatora).
28
Ukoliko je broj djece vei od kapaciteta Kutka za djecu, neophodno je razmotriti

mogunost uspostavljanja jutarnje i popodnevne smjene.
Mokri vorovi i toaleti moraju biti u neposrednoj blizini. Preporuka je da budu
odvojeni za djevojice i djeake, kao i jedan zaseban za odrasle, te jedan zaseban za djecu sa
potekoama u razvoju.
4.2.4. Program, aktivnosti, oprema i materijali

Sve aktivnosti moraju biti zasnovane na principima inkluzivnosti i omoguavati
ravnopravno uee djece sa potekoama u razvoju, posebno ranjive djece i djece iz
manjinskih grupa.
Prioritet procesa planiranja i realizacije programskih aktivnosti je aktivno uee djece
u prijedlozima i odluivanju.
Roditelji bi trebalo da budu ukljueni u proces programskih aktivnosti; razgovor s
roditeljima moe biti zakazan jednom mjeseno, ali i ee ukoliko je to mogue.
Djeci treba ponuditi edukacijsko-rekreacijske aktivnosti i igre koje treba prilagoditi
njihovom uzrastu i pritom voditi rauna o rodnoj osjetljivosti. Pored toga, potrebno je
obezbijediti didaktike materijale i pomagala. Preporuka je da se nastoje poruiti materijali iz
lokalne proizvodnje.
Program i aktivnosti za djecu treba da sadre, pored ostalih, i sljedee komponente:
psihosocijalnu podrku; edukaciju iz oblasti zatite u sluajevima katastrofa, zatitu od mina i
drugih neeksplodiranih materijala; odgojno-obrazovne radionice koje se fokusiraju na djeija
prava, zdravlje djece, ishranu, higijenske navike, otpremanje otpada, sigurnost, i druge sline
teme.
Rekreativne aktivnosti za djecu razliitih uzrasnih grupa treba da budu pripremljene i
organizirane u odvojenim prostorijama i u razliitim terminima.
4.3. Principi uspostavljanja Kutka za djecu

Prilikom uspostave Kutka za djecu neophodno je definirati i uvaavati osnovne principe
njihovog planiranja, razvoja i voenja. Preporuuje se da se osnovni principi integriraju u
proces planiranja i voenja Kutaka za djecu, te operacionaliziranja aktivnosti u toku cijelog
programskog ciklusa.
Princip 1: Kutak za djecu je sigurno okruenje za djecu
Djeca zahtijevaju pomo i sigurno okruenje u kriznim situacijama i vanrednim okolnostima.
Svi ukljueni akteri (vlada, donatori, meunarodne organizacije, nevladine organizacije) treba
da se obaveu da su djeca sigurna u svakom trenutku u datoj kriznoj situaciji. Kutci za djecu
su sigurno okruenje za djecu i njihove porodice u periodu trajanja krize, i treba da budu
obavezan dio planiranja sklonita u kriznim situacijama.
Princip 2: Kutak za djecu je stimulativno i podravajue okruenje za djecu
Izuzetno je vano osigurati okruenje koje podrava djecu, a ono podrazumijeva tri kljuna
elementa: a) irok spektar odgovarajuih aktivnosti i programa; b) odgovarajui prostor kako bi
se olakala realizacija aktivnosti i programa; c) ohrabrujue, podravajue i senzibilno osoblje.
29
U situacijama krize djeca imaju izrazitu potrebu da osjeaju postojanje strukture u njihovim
ivotima, uprkos nepoeljnim okolnostima. Zbog toga je od izuzetne vanosti imati dobro
strukturiran Kutak za djecu. Neophodno je da djeca imaju slobodu da odabiru aktivnosti i
odluuju u kojim aktivnostima e uestvovati. Fiziko okruenje takoer je vrlo bitno kako bi
se provele razliite i raznovrsne aktivnosti. Dostupnost specifinih didaktikih materijala, alatki,
igara i predmeta za igru je kljuna odrednica kvalitete ovakvog programa. U sluaju da ovakvih
materijala nedostaje, moe se pojaviti mogunost da se meu djecom javlja nestrpljenje,
netrpeljivost, frustracija i slino. Sve planirane aktivnosti i koritene metode trebalo bi da poivaju
na metodologiji koja je usmjerena na dijete. U isto vrijeme vrlo je vano obezbijediti mogunosti
za socijalizaciju i interakciju koliko god je to mogue.
Stimulirajue okruenje koje je podsticajno za dijete ima viestruku korist: ono ima
terapeutski efekat za djecu i njihove porodice; promovira praktine i korisne ivotne vjetine;
reducira utjecaj krize na dijete tako to nudi podsticajnu strukturiranu igru i rekreativne
aktivnosti; podstie djeiju otpornost i povratak u normalan ivot; vraa osjeaj reda i rutine
na nain da uspostavlja predvidive aktivnosti i rutine; inkorporira psihosocijalnu podrku koju
vode specijalizirana lica ime se reducira psiholoki i socijalni utjecaj krize na dijete i podstie
pozitivna socijalizacija sa vrnjacima i ostalom djecom. Dolazak i ostanak djeteta u Kutku za
djecu je dobrovoljan i ni na koji nain i ni pod kojim okolnostima ne moe biti drugaije.
Princip 3: Kutci za djecu su izgraeni na postojeim strukturama i kapacitetima
unutar zajednice
Kutci za djecu koriste postojee strukture i kapacitete koji su dostupni unutar jedne zajednice.
Djelovanje izvana moe biti pogreno shvaeno u zajednici, nedovoljno podrano i neodrivo.
S druge strane, uspjean razvoj programa u kriznim situacijama i integriranje u postojee
kapacitete i strukture zajednice, odnosi se na koritenje i primjenu postojeih i dostupnih
resursa, usluga i dnevne rutine porodica.
Za vrijeme kriznih situacija zajednice razvijaju mehanizme opstanka i preivljavanja kako
bi odgovorile na nepoznate okolnosti. Razumijevanje ovakvih mehanizama noenja sa
stresnim i kriznim situacijama je kljuno za razvoj aktivnosti i usluga koje se mogu obuhvatiti
programom djeijih kutaka i koje bi onda trebalo da budu adekvatne za datu situaciju. Jako
je vano razumjeti na koji nain porodice percipiraju krizu i na koji nain nastavljaju sa svojim
svakodnevnim ivotnim aktivnostima uprkos kriznoj situaciji. Prilikom uspostavljanja djeijih
kutaka i razvoja programa iznimno je vano razumjeti kulturu jedne zajednice, odnosno, na
koji nain ive i funkcioniraju porodice unutar jedne zajednice. Sutinsko razumijevanje ivota
djece i njihovih porodica je kljuno u razvoju bilo kojeg programa koji je usmjeren na dijete i
vano je razvijati sve neophodne kapacitete koji to omoguavaju.
Princip 4: Kutci za djecu ukljuuju djecu u planiranje i realizaciju aktivnosti
Mnogobrojne su koristi od ukljuivanja porodice i djece u sam proces uspostavljanja
programa. Istinsko uee djece, roditelja i drugog lokalnog stanovnitva doprinosi
kvaliteti programa, jednakosti i odrivosti. Najefikasniji i najodriviji nain promoviranja
psihosocijalnog oporavka je putem jaanja kapaciteta porodice i zajednice da se meusobno
podravaju. Porodice unutar lokalne zajednice imaju znanje i iskustvo ivljenja u toj zajednici i
samo oni mogu znati koje su tehnike i strategije djelotvorne, a koje nisu. Ukljuivanje porodica
e prevenirati potencijalne probleme i prepreke u dugoronom smislu, a aktivno uee e
osnaiti sve lanove te lokalne zajednice, te im time pruiti i odreeni osjeaj kontrole nad
vlastitim ivotima unutar nestabilnih i poljuljanih uvjeta. Svi navedeni razlozi doprinose i veoj
odrivosti ovakvih modela odgovora na kriznu situaciju.
Princip 5: Kutci za djecu mogu pruati razliite usluge i programe
Pored primarne uloge pruanja sigurnosti u vanrednim okolnostima Kutci za djecu mogu biti
30
mjesto za obezbjeivanje ili podravanje ostalih usluga i aktivnosti koje su od iznimne vanosti
u navedenim okolnostima. Tri najee ukljuena sektora u Kutcima za djecu su: obrazovanje,
civilna zatita i zdravstvo. Aktivnosti koje su integrirane u ire sisteme (tj. postojei mehanizmi
za podrku u zajednici, kole, ope zdravstvene usluge, ope usluge mentalnog zdravlja,
socijalne usluge, itd) imaju tendenciju prodiranja do veeg broja ljudi, odriviji su i nose manje
stigme.
Obezbjeivanje ili podravanje integriranih usluga i programa podrazumijeva sljedee
aktivnosti: obezbjeivanje integriranih bazinih paketa usluga za djecu i njihove porodice
(podrka majkama i bebama, rekreacija, savjetovanje za roditelje); holistine integrirane usluge
i podrka; pruanje osnovnih usluga; koritenje pristupa koji se zasniva na pravima kako bi
se osigurala prava na opstanak, razvoj, uee i zatitu; koordinirani sistemi i mehanizmi koji
osiguravaju da djeca imaju pristup osnovnim uslugama, kao to je ista pitka voda, zdrava
hrana, sanitarni uvjeti, imunizacija, briga, i lijeenje u sluajevima HIV-a, i sl; integrirani programi
koji odgovaraju na potrebe i nedostatke unutar usluga, a koji se oslanjaju na postojee lokalne
kapacitete.
Princip 6: Kutci za djecu su inkluzivni i nediskriminirajui
Inkluzivan proces i nediskriminirajui pristup osigurava da sva djeca bez obzira na njihovu
klasu, rod, sposobnosti, jezik, etniku pripadnost, seksualnu orijentaciju, vjeru i nacionalnost
imaju jednak pristup. Inkluzivno okruenje podrazumijeva kvalitetno i podsticajno okruenje
za svu djecu, roditelje i zaposlene u Kutcima za djecu. Takvo okruenje podrazumijeva prostor
i interakciju unutar kojih se svi osjeaju dobro, prihvaeni su, svi su dobrodoli, imaju svoje
mjesto, ali i priliku da zadovolje svoje potrebe, te da uestvuju u aktivnostima ravnopravno.
31
NEOPHODNI KORACI ZA USPOSTAVLJANJE KUTKA ZA DJECU
5. NEOPHODNI KORACI ZA
USPOSTAVLJANJE KUTKA ZA DJECU
Kako bi se brzo i efikasno uspostavio Kutak za djecu, neophodno je da se svi akteri blagovremeno
informiu o cilju i svrsi ovog mehanizma, a potom krenu u animiranje zajednice i angairanje
svih postojeih resura u zajednici/zemlji, bez obzira na mandat institucije; da li je ona vladina,
nevladina ili meunarodna organizacija. Svim ustanovama treba biti cilj dijete i zadovoljavanje
njegovih, ne samo fiziolokih, ve i svih drugih potreba. Dijete treba prostor i vrijeme koji e
zraiti sigurnou (fizikom i psihikom), davati osjeaj organiziranosti, predvidivosti, prisan
odnos sa ljudima, dovesti dijete u situaciju da se osjea zatienim, kompetentnim, potovanim,
priliku da bude kreativno, slobodno, spontano, da rjeava probleme, da se samoostvari.
Potrebno je, dakle, dovesti djecu iz stanja krize u stanje sigurnosti.
Kada su animirane sve relevantne ustanove, ide se ka snimanju stanja i potreba zajednice.
Nastoji se mapirati pouzdan broj djece koja su u stanju potrebe i tom prilikom se identificiranju
njihove potrebe. Ovi koraci su od izuzetne vanosti jer utjeu na odluke o veliini prostora,
planu aktivnosti, obezbjeivanju potrebnih sredstava, pomagala i ljudskih resursa.
U tom smislu komunikacija sa ljudima koji ive u zajednici, posebno sa roditeljima djece
koja su potencijalni korisnici Kutka za djecu, ne smije izostati. Roditelji su vani resursi u
daljnjim koracima uspostavljanja Kutka za djecu, kako bi ovaj prostor i aktivnosti unutar njega
odgovorili na potrebe i specifinosti konkretne zajednice. Ovo nas upuuje na oslukivanje
i prilagoavanje Kutka za djecu konkretnoj zajednici, bez pretenzija da svaki Kutak za djecu
bude vjerna kopija nekog drugog koji je uspostavljen u jednoj zemlji (posebno ne onih koji su
uspostavljeni u nekim drugim zemljama). Meutim, postoje neke generalne procedure koje je
vano slijediti, a to su:
1. Plan rada i odabir uposlenika
Plan rada realizira struni tim
oformljen od zainteresiranih i
iskusnih strunjaka iz relevantnih
ustanova i organizacija. Plan rada
se odnosi na vrijeme rada Kutka,
aktivnosti koje se realiziraju, broj
djece koji e biti obuhvaen
aktivnostima, broj angairanih
odraslih osoba, odnosno roditelje
koji bi trebalo da budu uz svoje
dijete dok boravi u Kutku, i slino.
Neke od zajednikih smijernica u
plana rada Kutaka koji su djelovali
irom Bosne i Hercegovine su
sljedee:
Djeca moraju doi uz prisustvo roditelja ili staratelja, a ukoliko roditelji ne prisustvuju
aktivnosti, moraju lino doi po djecu kad se aktivnost zavri.
Program rada mora biti vidljiv djeci i roditeljima (vidi primjer Tabela 3), te sadravati
informacije o vremenu trajanja aktivnosti i zaduenom osoblju.
Raspored mora da ima svoje ustaljene ablone koji e uspostaviti osjeaj izvjesnosti.
33
UZRAST BROJ DJECE

DJETETA NA BROJ VODITELJA/ANIMATORA
Do 5 godina 5 uesnika na 1 voditelja
5 do 9 20 uesnika na 2 voditelja
10 do 12 25 uesnika na 2 voditelja
12 do 18 Ohrabrite ih da uestvuju i daju podrku mlaoj djeci
Tabela 2: Primjer odreivanja broja animatora u programu Kutka
Djeca i roditelji pojedinano potpisuju format kojim daju saglasnost za uestvovanje u

aktivnostima Kutka (vidjeti Prilog 1).
Evakuacijski planovi moraju biti vidljivi djeci i roditeljima.
Broj ukljuenih voditelja/animatora se odreuje na osnovu broja djece.
Djeca ispod 3 godine ne mogu ostati bez pratnje roditelja.
Kutak za djecu obezbjeuje vrijeme i prostor za mame sa bebama.
Program aktivnosti treba da odgovara potrebama djece i zajednice u cjelini, stoga je
preporuka da se pri izradi programa ukljue i roditelji i djeca, a da se njegova implementacija
koordinira u partnerstvu sa drugim agencijama i sektorima kako bi se osigurala podrka u
smislu edukacije u pogledu zdravlja i higijene, prostora za dojenje, dohranu ili pak informacija
o humanitarnoj pomoi.
Stuni tim koji kreira plan rada, uestvuje i u odabiru uposlenika, lokacije, te na inicijalnoj
edukaciji za uposlenike. Vano je napomenuti da u svakom Kutku, bez obzira na broj djece,
treba da stalno budu prisutne najmanje dvije odrasle osobe. Odabir uposlenika ima svoje faze:
a) analizu posla kojeg e osoba koja se upoljava obavljati, b) opis posla i kompetencije koje se
oekuju od zaposlenih, c) podsticanje osoba iz zajednice i upravljanje predatim aplikacijama,
d) selekcija kandidata lista osoba koje su ule u ui izbor i kratka (pr)ocjena karakteristika
koje su navedene u aplikaciji, e) intervju sa osobama koje su ule u ui izbor i f ) angairanje
odabranih osoba. Dakle, odabir uposlenika se realizira nakon provedenog intervjua sa
osobama koje ive u zajednici. Angaman osoba koje su zavrile pedagogiju, psihologiju,
nastavniki fakultet, socijalni rad i slino, ponekad moe olakati funkcioniranje Kutka, rad s
djecom i smanjiti potrebu za velikim brojem obuka.
Zaposleni u Kutku moraju da se pridravaju odgovarajueg kodeksa ponaanja; imaju
vjetine djelotvornog komuniciranja sa djecom svih uzrasta, sposobnosti i porijekla u razliitim
kontekstima; koriste kulturne obrasce, prakse i tradiciju djeteta kako bi omoguili njegovo
uestvovanje; realiziraju aktivnosti koje podstiu kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj
djeteta; pruanu pomo i podrku djeci ukljuujui porodicu i iru zajednicu. Ukoliko imamo
navedeno pred sobom, potrebno je i plan i program obuke uposlenika usmjeriti na potrebe
prakse.
34
PREDKOLSKI KOLSKA
VRIJEME UZRAST DJECA OMLADINA
Registracija / pozdravi i Registracija / pozdravi i Registracija / pozdravi i
9:00 - 9:15
upoznavanje upoznavanje upoznavanje
Psihosocijalne igre i Psihosocijalne igre i
9:15 - 10:30 Uenje slubi
aktivnosti aktivnosti
10:30 - 10:45 Uina Uina Uina
ivotne vjetine / obuka

10:45 - 12:00 Puzzle, igre, centri Puzzle, igre, centri
iz rjeavanja konflikta
12:00 - 12:30 Ruak Ruak Ruak
12:30 - 13:00 Pripovijedanje itanje u krugu itanje u krugu
13:00 - 15:00 Crtanje i modeliranje Priprema ispita Priprema ispita
15:00 - 16:00 Igranje vani / igra Igranje vani / sport Igranje vani / sport
padobran
Roditelji / skrbnici Roditelji / skrbnici Roditelji / skrbnici
16:00
dolaze po djecu dolaze po djecu dolaze po djecu
Tabela 3: Primjer dnevnog rasporeda u Kutku za djecu
2. Implementacija aktivnosti
Aktivnosti u Kutku za djecu su usmjerene na tri kategorije: igru, stjecanje vjetina i dobijanje
psihosocijalne podrke, te je vano da svaka od njih bude zastupljena u dnevom rasporedu
kutka.
Oblik provoenja aktivnosti u Kutcima za djecu koji moe obuhvatiti sve tri kategorije
aktivnosti jeste pedagoka radionica (vidi poglavlje 6.4). Poseban znaaj realizacije aktivnosti
kroz pedagoke radionice ogleda se u tome to se razvija specifian oblik grupne interakcije,
a djeca iskustveno ue o sebi, drugima i svijetu. Doivljeno iskustvo nije samo po sebi uenje.
Da bi iskustvo postalo uenje, ono mora biti procesuirano. Upravo taj proces, ta transformacija
iskustva u uenje je najznaajniji zadatak pedagokih radionica. U realizaciji radionice vaan je
proces, a ne rezultat procesa, kroz koji se utjee na cjelokupni lini rast i razvoj djeteta. U tom
smislu jednako su vane i moralne, emocionalne i osjetilne funkcije djeteta, to posebno dolazi
do izraaja u vrijeme neke katastrofe.
3. Monitoring i evaluacija
Monitoring i evaluacija su postupci koji prate cjelokupni rad Kutaka za djecu, kako bi se
uoavalo ono to je realizirano dobro, ali i ono na emu bi trebalo dodatno raditi, sve u cilju
kvalitetne podrke i pomoi djeci, roditeljima, zajednici. Pri ovim procesima mogu se koristiti
standardne liste za registraciju (vidi Prilog 1 i 2), ali i instrumenti kreirani za potrebe konkretne
zajednice.
Krajnji cilj uspostavljanja Kutka za djecu u nekoj zajednici, osim trenutne konkretne pomoi i
podrke za djecu u kriznoj situaciji, jeste njegova (samo)odrivost i postojanje u slubi djece, kao
sastavnog dijela jedne zajednice i ovaj cilj se ne smije zanemariti pri evaluaciji njegovog rada.
35
5.1. Rad s porodicom i zajednicom

Porodica je prva zajednica u kojoj dijete raste, razvija se i u kojoj se realiziraju odgojni utjecaji.
Kada se govori o oblikovanju osobnosti djeteta porodici se daje najznaajnije mjesto u tom
procesu. U tom smislu, roditelji su vaan resurs i model u postupku upoznavanja djeteta sa
drugim ljudima, usvajanju govora, prihvatanju obiaja i navika, te nainu rjeavanja problema.
Porodica se odlikuje specifinim mogunostima odgojnih utjecaja, a emocionalni odnosi koji
se temelje na ljubavi i privrenosti, kao i individualnom pristupu djetetovoj osobnosti, ine je
posebnim kontekstom. Zbog ovih, i mnogih drugih razloga, izuzetno je vano da zaposleni u
Kutcima za djecu blisko sarauju sa lanovima porodice. Saradnja sa porodicom predstavlja prvi
korak ka upoznavanju djeteta i pronalaenju najboljih naina za podrku, pomo i djelovanje
u kriznoj situaciji. Ustvari, prije nego to se pone raditi sa djetetom bilo bi vano ostvariti
kontakt sa porodicom/roditeljima i kroz njihovo povjerenje ostvariti povjerenje i saradnju sa
djetetom.
Zaposleni u Kutcima za djecu mogu direktno i indirektno djelovati na porodicu. Direktno
djelovanje se oituje kroz rad s djecom u sigurnom prostoru, tako da se roditelji i ostali lanovi
porodice mogu rastereenije baviti prijeko potrebnim aktivnostima u novonastaloj situaciji.
Osim toga, lanovi porodice se mogu pozvati da i sami doprinesu odreenim aktivnostima
u radu Kutka za djecu, tako da im se i na taj nain moe dijelom vratiti smisao i kontrola nad
vlastitim ivotom; odnosno i na ovaj nain vriti psiholoka krizna intervencija.
Porodica je dio zajednice i osnaivanje porodice predstavlja osnaivanje zajednice u kojoj
ona ivi. Mobilizacija zajednice je povezana sa kolektivnim planiranjem i djelovanjem to je
interno potaknut proces u okviru kojeg se zajednice, koje vide neki problem, organiziraju kako
bi poduzele aktivnosti koje e sprijeiti, reagirati ili ublaiti taj problem. Kutci za djecu mogu
posluiti kao platforma za iru, kontinuiranu mobilizaciju zajednice, to moe biti dragocjena
platforma za dugorono planiranje fokusirano na djecu. Na primjer, uspostava Kutaka za
djecu moe dugorono dovesti do uspostave centara za djecu. Kada su zajednice pozvane
da uestvuju u planiranju i implementaciji Kutaka za djecu, programi postaju: a) relevantni
za ivote djece utemeljeni na njihovim vrijednostima, odraavaju njihove potrebe; b) vie
odrivi, budui da su korisnici osnaeni, uestvuju i angairani su u procesu programa postoji
mogunost preuzimanja; c) mogu kreirati preventivne aktivnosti za budua krizna stanja;
d) mogu dovesti do vee mobilizacije resursa; e) angairaju se resursi, vrijednosti i podrka
zajednice; f ) razvijaju se naini podrke koji su odrivi i prikladni u odnosu na kontekst; g) jeftin
nain da se osigura podrka za veliki broj djece.
5.1.1 Koraci u mobilizaciji zajednice

1. Koordinirati rad sa drugim agencijama i sektorima. Osigurati da se radi zajedno i ne
dupliciraju napori.
2. Mapirati i analizirati moi/utjecaje: mapirati postojee strukture i sisteme, voe i
fokalne take za aktivnosti koje pruaju podrku djeci ili drugim dijelovima zajednice; centre za
djecu, omladinske grupe, enske grupe, voe u zajednici. To bi trebalo ukljuiti identificiranje
sredstava i resursa kao to su volonteri i lanovi zajednice.
3. Identificirati izazove i poredati ih po prioritetnosti. Tokom faze procjene potreba
pitati u zajednici koji su to njihovi primarni izazovi kada su u pitanju djeca. Tokom inicijalnih
sastanaka raditi sa postojeim grupama da se identificiraju prioriteti.
4. Izgraditi osjeaj odgovornosti i vlasnitva koji se javlja meu lanovima zajednice sa
36
KRIZNA SITUACIJA
PROCJENA STANJA KOORDINACIJA SA PREDSTAVNICIMA
PREPOZNAVANJE POTREBE ZA VLASTI, JAVNIM INSTITUCIJAMA,
USPOSTAVLJANJE KUTKA ZA DJECU CIVILNIM DRUTVOM I MEUNARODNIM
ORGANIZACIJAMA
ZAJEDNIKI DOGOVOR SVIH AKTERA O MAPIRANJE STANJA NA TERENU-

INTERVENCIJI I PRIMJENI MINIMALNIH BROJ DJECE I NJIHOVE POTREBE
STANDARDA RADA KUTAKA I ZATITE
NAJAVA ZAJEDNICI O SARADNJA S RODITELJIMA

USPOSTAVLJANJU KUTKA ZA DJECU I STARATELJIMA
ODABIR
UPOSLENIKA I VOLONTERA PLAN RADA I AKTVNOSTI
ODABIR LOKACIJE ZA KUTAK INICIJALNA EDUKACIJA ZA

I OPREMANJE UPOSLENIKE I VOLONTERE
IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI
ZVANINO OTVARANJE
U KUTKU ZA DJECU
PRAENJE POTREBA I SITUACIJE

REZULTATI MONITORINGA I
AKTIVNO UEE I ANGAOVANJE
EVALUACIJA INTERVENCIJE
RESURSA LOKALNE ZAJEDNICE
KRAJ INTERVENCIJE PROCJENA

SITUACIJE, STANJA I POTREBA DJECE
Slika I: Glavni koraci u uspostavljanju Kutka za djecu
37
prepoznavanjem da imaju zajednike brige i da e biti uinkovitiji ukoliko budu radili zajedno.
5. Isplanirati korake za rjeavanje izazova. Implementirati odgovor zasnovan na tome, ne
nametati svoju viziju. to se tie iskljuenih grupa, identificirati kako su organizirane ili kako
bi eljele podrati date napore. Ne podsticati oekivanja vezana za materijalnu/finansijsku
pomo.
6. Procijeniti rizik u odnosu na svaki korak koji se namjerava napraviti i pokuati
identificirati faktore rizika ili pretpostavke, te naine njihovog ublaavanja.
7. Dozvoliti grupama da se organiziraju i uspostave upravljake strukture onako kako ele.
Predstaviti alternative koje mogu promijeniti dinamiku moi/utjecaja, ali dozvoliti grupama da
prepoznaju te bojazni i pronau rjeenja.
8. Raditi na jaanju kapaciteta ili podizanju nivoa svijesti tamo gdje je to neophodno
raditi sa ovim grupama kako bi identificirali svoje potrebe u pogledu obuke.
9. Izraditi plan: implementirati zajedniki plan.
10. Kreirati poveznice izmeu razliitih grupa na razliitim nivoima. Pokuati povezati
strukture koje su identificirane i imaju podrku u ire sisteme podrke koji su uspostavljeni na
regionalnom ili dravnom nivou.
11. Kontinuirano raditi monitoring napretka u odnosu na planove. Provjeravati nivo
uestvovanja marginaliziranih grupa. Ukljuiti zajednice (i djecu) u proces monitoringa.
12. Formulirati povratne informacije o nauenim lekcijama osigurati da se nauene
lekcije podijele sa svim akterima, te da se, na osnovu njih, osmisli naredni ciklus planiranja i
implementacije.
Ukoliko se mobiliziraju na pravi nain, zajednice mogu uestvovati u vrenju sljedeih
kljunih uloga tokom svakodnevnog upravljanja i voenja Kutaka za djecu:
a) donoenje odluka i konsultacije: postavljanje ciljeva, planiranje, osmiljavanje programa,
odabir facilitatora, lokacije, aktivnosti; b) ukupna upravljaka struktura: voenje, upravljanje
i monitoring nad prostorima; c) aktivnosti u zajednici (identificiranje i inkluzija iskljuenih
grupa, podrka zatiti izvan Kutka za djecu); d) aktivnosti podizanja nivoa svijesti npr. mogu
pomoi da se organiziraju diskusije za roditelje kako rjeavati aktuelne probleme; e) podrka
aktivnostima drutvene promjene angairanje pojedinih lanova zajednice na stimuliranju
diskusije i promjene ponaanja drugih; f ) izgradnja mira i osjetljivosti za konflikt; g) potencijalne
uloge za lanove zajednice: facilitatori, upravitelji, treneri.
Prilikom uspostavljanja Kutka za djecu neophodno je saraivati sa vladinim i nevladinim
institucijama, te sa meunarodnim orgnizacijama, koje veoma esto mogu dati neophodnu
podrku i pomo prilikom utvrivanja prve procjene stanja i potreba. Glavni koraci koje je
neophodno definirati i pratiti unutar jednog stratekog okvira su predstavljeni Slikom I.5.
38
IGRANJE U TIINI PROSTOR ZA
AKTIVNU IGRU
ZAGONETKE
IGRE (IZGRADNJA TIMSKOG DUHA,
KNJIGE SPORTSKE AKTIVNOSTI,
IGRANJE PISANJA VIJAE, LOPTE)
STRUKTURISANE AKTIVNOSTI
ULAZ
PRIMIJENJENE UMJETNOSTI, ITALAKI
REGISTRACIJA KRUGOVI, RADNE SVESKE, URNALI,
ISTAKNUTA PRAVILA IVOTNE VJETINE
I PROCEDURE DJECA UZRAST:
4-7. 8-12, 13-17
Slika II: Primjer organizacije aktivnosti u Kutku za djecu
5.2. Izrada programa i organizacija rada

Kutci za djecu se zasnivaju na integriranim programima koji nude irok spektar usluga i
aktivnosti koje su kulturalno osjetljive i podsticajne. Veina djeijih kutaka ugrauje u svoje
programe razliite aktivnosti iz oblasti odgoja i obrazovanja, rekreacije, sporta, ali i neke
inicijative koje imaju religijski ili duhovni karakter. Odabir aktivnosti bi trebalo da bude zasnovan
na potrebama i kapacitetima zajednice i ustanovljen u saradnji sa lokalnom zajednicom,
porodicama i djecom. Ukljuivanje djece u izradu programskih aktivnosti podstie njihovo
aktivno uee i doprinos. Pored toga, djeca koja se ukljue u pomaganje svojoj zajednici imat
e osjeaj smisla i svrhe, te e se samim tim osjeati bolje u situacijama krize. Naredna tabela
daje pregled najeih aktivnosti u Kutcima za djecu:
ZDRAVLJE PSIHOSOCIJALNA POTREBE IVOTNE

RAZVOJ EDUKACIJA I ISHRANA PODRKA ZAJEDNICE VJETINE
Aktivnosti iz Uee
Profesionalna Rjeavanje
Slobodna igra oblasti nefor- Pregledi u javnim
podrka konfilkta
malne edukacije aktivnostima
Formalno obra- Vrnjaka Podrka za
Programi Psihosocijalne
Strukturirana zovanje koje je podrka oboljele od
prehrane aktivnosti
igra spona sa kolom i edukacija HIV-a
Mapiranje Jaanje
Predkolske Vrnjaka
Prianje pria Higijena resursa pozitivnih
aktivnosti podrka
i opasnosti stavova
Ples, muzika, Organiziranje ak-
Savjetovanje
drama, pjevanje, Crtanje i slikanje Imunizacija tivnosti za djecu Mirovni odgoj
roditelja
igrokazi,lutkarstvo mlaeg uzrasta
Sport Podrka odga-
Tradicionalne i Omladinski
Terapija igrom jateljima / anima-
moderne igre torima klubovi
Tabela 4: Pregled uestalih aktivnosti unutar programa Kutaka za djecu
39
STRATEGIJE I MODULI ZA RAD U KUTCIMA ZA DJECU
6. STRATEGIJE I MODULI
ZA RAD U KUTCIMA ZA DJECU
6.1. Inkluzivni pristup
U radu Kutaka za djecu naroito se istie inkluzivni pristup koji se razvija posljednjih
dvadesetak godina. On je uvjetovao razvoj socijalnog modela iju sutinu ini shvatanje da
tekou, koja objektivno postoji, ne treba negirati, ali da ona ne umanjuje vrijednost osobe
kao ljudskog bia. Ono to osobe s tekoama u razvoju iskljuuje iz drutva je ne (samo)
tekoa, ve nedovoljno poznavanje mogunosti i sposobnosti osoba s tekoama u razvoju,
predrasude i prisutni strahovi. Inkluzija sama po sebi ne podrazumijeva izjednaavanje svih
ljudi, ve uvaavanje razliitosti svakog pojedinca. Upravo se u tome sastoji njena vrijednost,
jer se kroz razvoj ope tolerancije prema individualnim razlikama i potrebama doprinosi irenju
saznanja, bogaenju iskustava i razvoju ovjenosti. Primarno, inkluzija se razvila, kao krajnji
oblik integracije, kako bi se osobama/djeci s invaliditetom/tekoama omoguilo pohaanje
najblie odgojno-obrazovne ustanove i ivot sa vrnjacima u heterogenom odjeljenju/grupi.
Danas inkluziju shvatamo u najirem kontekstu, ukljuujui drutvo u cjelini, naglaavajui
vanost svakog pojedinca, potrebu dostizanja kvalitetnog obrazovanja, povezanosti resursa
u zajednici u cilju smanjivanja prepreka za uenje i uee svih, i slino. Inkluzija je proces
koji zahtijeva dui period adaptacije svih sudionika u njemu, poevi od drutva, vladinog i
nevladinog sektora, obrazovnog sistema, odgojno-obrazovnih ustanova, nastavnika, roditelja
i sve djece.
Inkluzija ne znai da smo svi jednaki, nego stvara novi odnos prema svemu to je razliito.
Ona radije govori o razliitim mogunostima, nego o nedostacima i stavlja u pitanje pojmove,
kao to su: prosjenost i normalnost. Inkluzija se posmatra, uglavnom, kao proces, koji nije
samo kolska reforma, nego i niz mjera na drutvenom nivou. Ona nije samo cilj, nego vie
sredstvo postizanja samog inkluzivnog drutva. Inkluzija je i: vidjeti dijete s Down sindromom
u restoranu; to da svako dijete pohaa predkolsku
ustanovu; to da svi mogu ui u zgradu pote; to da
djeca iz ruralnih sredina imaju podsticajnu sredinu
za rast i razvoj; to da ustupimo sjedee mjesto u
tramvaju kada majka romske nacionalnosti ue
u tramvaj drei bebu u naruju; trotoar na kojem
nisu parkirani automobili; nediskriminirajui
zakoni; svijest drutva o vanosti svakog pojedinog
graanina; prevazilaenje stava blagonaklonosti: Mi
smo dobri i pomaemo im, ureen sistem: obrazovni,
zdravstveni, socijalni sektor; to da nije vano neije
ime, ve druge kvalitete, itd.
U okvirima inkluzije kao opeg pokreta razvilo se
inkluzivno obrazovanje. Inkluzivno obrazovanje je
usmjereno na identifikaciju i uklanjanje tekoa i
prepreka u realizaciji obrazovanja sa jedne strane,
dok je sa druge usmjereno na to veu participaciju
svih uesnika koji posredno ili neposredno utjeu na
realizaciju obrazovanja. Participacija u uem smislu
41
podrazumijeva poveano uee sve djece prosjene, natprosjene i ispodprosjene, dok

je u irem smislu usmjerena na odgojno-obrazovne ustanove, lokalnu zajednicu i drutvo u
cjelini. Tako definirano inkluzivno obrazovanje tei ka stvaranju jednog cjelovitog obrazovnog
sistema koji e biti spreman da odgovori na uenike razliitosti tako to e obezbijediti
optimalne uvjete za njihovu participaciju i realizaciju obrazovnih potencijala.
Dakle, u kontekstu obrazovanja, inkluzija je mogua samo ako su odgojno-obrazovne
ustanove projektirane i administrirane tako da sva djeca mogu uiti i igrati se zajedno. Ovo bi
podrazumijevalo osiguravanje prilagoavanja, kao to je pristup Brailleovu pismu, znakovnom
jeziku i prilagoenim nastavnim planovima i programima. Od inkluzije svi imaju koristi.
Naprimjer, rampe i iroka vrata mogu unaprijediti pristup i sigurnost za svu djecu, nastavnike,
roditelje i posjetitelje kole, ne samo za oni koji koriste kolica.
Kutke za djecu emo posmatrati kao dio inkluzivnog obrazovanja. Poznato je da postoje
dvije vrste obrazovanja: formalno i neformalno i tri vrste uenja: formalno, neformalno i
informalno uenje. Pod formalnim obrazovanjem/uenjem podrazumijevaju se obrazovni
procesi koji se realiziraju unutar formalno-obrazovnog sistema, hijerarhijski strukturirani (od
osnovnih kola do fakulteta), koji u svom krajnjem ishodu vode sticanju odreenih zvanja i
diploma. Neformalno obrazovanje/uenje je organizirana obrazovna aktivnost van okvira
ustanovljenog formalnog sistema koja slui razliitim ciljnim grupama i ima odreene saznajne
ciljeve, prua obrazovanje, razvija samostalnost i njeguje sistem vrijednosti. Informalno uenje
podrazumijeva razliite, uglavnom individualne, obrazovne aktivnosti samoinicirane od strane
osobe koja ui ili spontano stie razliita iskustava i znanja tokom ivota (od uenja kod kue
putem elektronskih medija i interneta, do sticanja razliitih znanja u kontaktu sa drugim ljudima
u procesu socijalizacije). Dakle, informalno uenje je proces gdje svaki pojedinac stie stavove,
vrijednosne norme, vjetine i znanja iz svakodnevnog iskustva iz porodice, od prijatelja,
grupe vrnjaka, medija i drugih utjecajnih faktora u svom okruenju. Kutci za djecu spadaju u
neformalno obrazovanje/uenje i informalno uenje. Oni nisu u obrazovnom sistemu, ali kroz
njih se ostvaruju odreeni saznajni ciljevi, prua obrazovanje, razvija samostalnost i njeguje
sistem vrijednosti. Osim toga, kroz pauze izmeu aktivnosti, nestrukturiranu igru i slobodne
aktivnosti, djeca u Kutcima za djecu stiu razliita znanja i iskustva. S obzirom na sve navedeno,
moemo rei da Kutci za djecu predstavljaju prostor za neformalno obrazovanje/uenje i
informalno uenje i odlina mjesta da se ostvari inkluzivno obrazovanje u najirem smislu to
je prostor u kojem su svi dobrodoli bez obzira na razvojne, spolne, jezike, etnike i sve druge
karakteristike, prostor koji je siguran, podravajui, prostor u kojem se prilagoavaju aktivnosti
svim subjektima, prostor u kojem se osjeaju prihvaeno i djeca i odrasli.
Meutim, s obzirom da se u Bosni i Hercegovini inkluzivno obrazovanje gotovo iskljuivo
povezuje sa ukljuivanjem djece s tekoama u razvoju u odgojno-obrazovne ustanove, s jedne
strane; i to da odgojno-obrazovni rad sa djecom koja spadaju u ovu kategoriju jeste meu
izazovnijim, s druge strane, u nastavku emo se baviti ovim dijelom mozaika. Potcjenjivanje
sposobnosti osoba s tekoama u razvoju glavna je prepreka za njihovu inkluziju i pruanje
jednakih mogunosti. Stavovi neuvaavanja postoje u cijelom drutvu od strunih osoba,
politiara i drugih donosioca odluka, do porodica, meu vrnjacima i kod samih osoba s
tekoama u razvoju, koje u odsustvu dokaza da su cijenjene i podravane esto potcjenjuju
vlastite mogunosti. Znaaj ukljuivanja djece s tekoama u razvoju ne moe biti previe
naglaen. Predrasude se mogu smanjiti kroz interakcije, kao to su pokazale aktivnosti koje
okupljaju djecu s tekoama u razvoju i djecu bez tekoa.
S obzirom na izazove u radu s djecom s tekoama u razvoju, u nastavku emo predloiti neke
strategije koje mogu biti korisne u inkluzivnom okruenju. Meutim, u kontekstu inkluzije,
nikako se ne smije i dalje zaboraviti djecu koja mogu vie, djecu koja ne govore jezik lokalne
zajednice, djecu nacionalnih manjina i slino, jer svi oni su prvenstveno DJECA.
42
6.2 Strategije za rad u inkluzivnoj

grupi/okruenju
Strategije se definiraju kao procedure koje se koriste kako bi se postigli odreeni ciljevi.
Ovdje moemo spomenuti metode rada, oblike rada, organizaciju grupe, materijal koji se
koristi, pristupe koji se primjenjuju, podrku odrasloj osobi i djeci.
Ono to treba voditelj prvo uiniti jeste da upozna konkretno dijete. Svako dijete je
jedinstveno i ima svoj identitet. Prve informacije moe dobiti od roditelja djeteta, brae i
sestara, svih onih koji neposredno okruuju dijete, s naglaskom na ono ta dijete moe uraditi,
samostalno i uz podrku, a manje troiti vrijeme na ono ta dijete ne moe uraditi. Ukoliko je
mogue dobiti dodatne informacije od drugih osoba koje poznaju konkretno dijete, potrebno
je upotpuniti sliku. Takoer, potrebno je provesti odreeno vrijeme upoznajui dijete kroz
razliite aktivnosti.
Izuzetno je vano biti otvoren za ukljuivanje djeteta s nekom tekoom u razvoju (ili ire
s posebnom potrebom), jer znati dijagnozu djeteta i automatski donijeti odluku da dijete ne
bude dio grupe jeste loe iz najmanje est razloga: a) dijete nije samo dijagnoza i njegovu
linost ne odreuje samo konkretna tekoa u razvoju, b) time se kre osnovna prava djeteta
prema Konvenciji o pravima djeteta, c) time se kre osnovni principi na kojima su bazirani
Kutci za djecu, d) osporava se mogunost da konkretno dijete doivi napredak u grupi druge
(tipine) djece, koji mogu pozitivno podstaknuti njegov rast i razvoj, e) onemoguuje se da
druga (tipina) djeca napreduju uz dijete sa tekoom u razvoju, f ) gubi se prilika da zaposleni
u Kutku za djecu razvijaju i unapreuju line i profesionalne kompetencije.
Inkluzivno okruenje je kvalitetno okruenje za svu djecu, roditelje i zaposlene u Kutcima za
djecu. Stoga, neophodno je osigurati takvo okruenje u kojem su svi dobrodoli, u kojem svi
imaju svoje mjesto, priliku da zadovolje svoje potrebe i ravnopravno uestvuju u aktivnostima.
U nastavku navodimo neke strategije koje mogu biti korisne u radu sa djecom s posebnim
potrebama (primarno s tekoama u razvoju) koji moe biti izazovniji u odnosu na rad sa
drugom djecom, to su pokazala iskustva sa terena u prologodinjim poplavama. Da bi se
napravilo inkluzivno okruenje za svu djecu, potrebno je svojevrsno znanje o odreenim
strategijama kao polaznim takama za promiljanje o vlastitom radu i djelovanje sa stavom
da je svako dijete posebno/specifino. Uprkos stavu da je potrebno prepoznati, potivati
i njegovati razliitost svakog djeteta u zajednici, iskustvo Kutaka za djecu u BiH pokazalo je
veliku potrebu za dodatnim uputama u odgojno-obrazovnom radu sa pojedinom djecom.
Ne treba zaboraviti da je inkluzivno okruenje odlina prilika za rad, pomo i podrku svakom
djetetu.
6.2.1. Ope strategije

Okruenje u kojem djeca borave mora biti sigurno.
Doivljavati djecu s tekoama u razvoju primarno kao djecu.
Prihvatiti da dijete ima odreenu tekou u razvoju.
Prikupiti specifine informacije o svakom djetetu, pa tako i o djetetu s tekoama u
razvoju.
Usmjeriti se na sposobnosti, vjetine, znanja koje dijete ima, a ne na razliitosti u odnosu
na drugu djecu i njihove nemogunosti.
43
Traiti pomo i ostvariti saradnju sa kolegama iz okruenja koji imaju iskustvo i znanja o
odgojno-obrazovnom radu s djecom s konkretnom tekoom u razvoju.
Ostvariti neophodno partnerstvo s roditeljima/starateljima djeteta, budui da oni mogu
biti odlian izvor saznanja o mogunostima djeteta, strategijama koje funkcioniraju ili ne
kod konkretnog djeteta.
Ostvariti kontakt s organizacijama/udruenjima koja rade u korist djece s tekoama u
razvoju, jer mogu biti odlina baza za podrku i pomo.
Posmatrati i upoznavati djecu. Postepenim posmatranjem otkrivaju se odreeni uzroci
djeijeg ponaanja, podruja uenja koja su im zanimljiva, razvoj odreenih sposobnosti,
te djetetov cjelovit razvoj i napredak.
Omoguiti djetetu uee u svim aktivnostima (izuzev u onima koje su kontraindikacija
sa zdravstvenim stanjem djeteta), sve dok opservacija ne pokae da neke aktivnosti dijete
objektivno ne moe napraviti i ne treba ga dalje frustrirati.
Cijeniti ono to dijete postigne u okviru vlastitih mogunosti, a ne u usporedbi s vrnjacima
koji nemaju tekoe u razvoju.
Dijete s tekoom bi trebalo da sjedi blie voditelju radionice.
Govoriti jednostavnim i djeci bliskim rjenikom. Vano je uvijek osigurati da je dijete s
tekoom u razvoju ulo i razumjelo ono o emu se govori, bez obzira na jasnou i
jednostavnost govora.
Vano je da djeca s tekoama u razvoju ue u grupama (kod veine djece s tekoama u
razvoju), za to je radionica odlian oblik rada, jer saradnja u grupi potie uenje, druga
djeca predstavljaju podsticaj, a individualni rad je sveden na minimum.
Uenje treba biti zabavno i zanimljivo.
Nove vjetine se moraju uiti koritenjem razliitih metoda i materijala i to ne samo u
jednoj odreenoj situaciji. Da bi apstraktni predmeti/procesi bili shvaeni, potrebno ih je
konkretizirati to je vie mogue i povezati sa iskustvom iz svakodnevnog ivota.
Svako dijete ima osoben, jedinstven i samo njemu svojstven nain na koji opaa, doivljava,
spoznaje svijet oko sebe, kao i nain reagiranja na njega. Nain na koji dijete opaa,
pamti, misli i rjeava probleme ini njegov saznajni ili kognitivni stil. Najee govorimo
o tri kognitivna stila: vizuelni, auditivni i kinestetiki. Vizuelni tipovi moraju vidjeti da bi
zapamtili, preferiraju ilustracije, itanje napisanog, odlini su u pismenom biljeenju, esto
koriste izjave kao to su: To mi izgleda dobro..., Da vidim..., Imam potpunu sliku..., vide
rijei, uredni su i organizirani, brzo priaju, dugorono planiraju, uoavaju detalje, pamte
pomou vidnih asocijacija, dobro pamte lica, vole itati, ne pamte viceve, orijentirani su
na izgled bilo da je rije o odijevanju ili prezentaciji odreenog materijala, imaju jak
osjeaj za boje, mogu imati umjetnike sklonosti, vole crtati i pisati, imaju uglavnom
lijep rukopis, ne ometa ih buka, mogu zaboraviti verbalne upute ili proslijediti usmenu
poruku, dobri su itai i vie vole itati nego da im se ita, araju za vrijeme telefonskih
razgovora, predavanja ili sastanka, esto znaju to bi rekli, ali tee pronalaze rijei, mirniji
su po prirodi. Auditivni tipovi moraju uti da bi zapamtili, preferiraju sluanje i ponekad
se izgube pokuavajui zapisati, esto koriste izraze kao: ujem to mi govori..., Sluam
te..., To mi zvui dobro..., ue sluajui i prije zapamte ono o emu se raspravlja nego ono
to vide, govore u ritmikim sekvencama, priaju sami sa sobom za vrijeme izvoenja
aktivnosti, buka ih vrlo lako prekine, esto miu usnama dok itaju, vole itati naglas, vole
sluati dok im se objanjava i vole sami objanjavati, dobri su u imitaciji glasova i naina
govora drugih ljudi, rukopis im obino nije lijep, priljivi su i vole raspravu, vrlo su detaljni
u opisima, imaju problema s aktivnostima koje ukljuuju vizuelizaciju, vie vole muziku od
44
likovne umjetnosti, otvorene su i komunikativne osobe. Kinestetiki tipovi daju prednost

manipulaciji materijalom i grupnoj dinamici, esto koriste izjave kao: Ne slijedim te.. ,Vrati
se, izgubio sam se.., esto koriste glagole u razgovoru ili opisima, dodiruju ljude da bi privukli
njihovu panju, stoje blizu osobe kojoj se obraaju, orijentirani su na tjelesnu aktivnost i
esto su u pokretu, oblae se leerno i sportski, vole izraivati stvari i isprobavati nove
aktivnosti, najbolje pamte izvodei odreeni pokret, ne uivaju u itanju i esto tekst prate
prstom, dobro reagiraju na fizike nagrade, esto koriste gestu, mimiku, mau rukama dok
govore, teko im je ostati mirnim kroz dui vremenski period, te kljockaju olovkom ili
trzaju nogama dok ue, vole akcijske filmove i knjige, mogu imati neitak rukopis, vole
glumiti i uivaju u razliitim aktivnostima i igrama koje ukljuuju pokret, rado uestvuju u
izradi modela, maketa, izvoenju pokusa, dobro se orijentiraju u prostoru, postiu uspjeh
u sportu, rado ue pomou raunala da bi uenje potakli dodirom, vrlo su otvorene osobe.
Sve osobe imaju kombinaciju karakteristika ova tri stila, uz dominaciju jednog od stilova.
Razvijati empatiju kod djece.
Prilagoavati sopstveni pristup. Dati drugoj djeci aktivnosti koje mogu sami da urade,
dok se voditelj dodatno bavi djecom kojoj je potrebna posebna podrka da bi zavrili
prethodnu aktivnost.
Mijenjati tehnike u radu: prezentacije, zadaci sa drugom, kooperativne grupe, lutkarstvo,
eksperimenti, vizuelna sredstva, itd.
6.2.2. Specifine strategije

Djeca sa smanjenim intelektualnim funkcioniranjem
Vie se usmjeriti na praktian rad nego na teoriju.
Dati manje zadataka i lake zadatke.
Dati vie vremena za rad na zadatku.
to vie koristiti slikovne prikaze, demonstraciju, praktian rad.
Zadatke razbiti na manje korake i dobro uvjebati svaki korak.
Koristiti konkretan materijal koji je zanimljiv, odgovara uzrastu i relevantan je za dijete.
Informacije, instrukcije i sadraj davati u manjim cjelinama koje slijede jedna drugu i esto
se vraati na svaki korak.
Poduavati djecu zadacima ili vjetinama kojima e se sluiti i primjenjivati ih van prostora
Kutka za djecu.
Biti vrlo taktian i strpljiv.
Zapamtiti da zadatke treba strukturirati, ralaniti na manje cjeline ili segmente i o svakom
koraku paljivo poduavati.
Koristiti stvarnost kada god je to mogue, kao polazite u prikupljanju injenica potrebnih
za sticanje znanja i razvijanje sposobnosti, uz poticanje aktivnog odnosa prema
stvarnosti.
Didaktika sredstva (vizuelna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se djeija panja
uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno.
Prilagoavati sredstva kojima se prezentira sadraj radi lakeg poduavanja.
U radu sa djecom s intelektualnom tekoom korisno je primjenjivati sljedee metode
rada, uz odreene modifikacije: metoda demonstracije, metoda praktinih radova,
metoda crtanja, metoda pisanja, metoda itanja i rada na tekstu, metoda razgovora.
Kratke aktivnosti dvije krae dat e bolji rezultat od jedne duge.
Uenje novih sadraja staviti u poznati kontekst.
Osigurati djetetu dovoljno vremena da osmisli odgovor i artikulira misao.
45
Djeca s Down sindrom
Kad se djetetu s Down sindromom daju zadaci, potrebno je jasno se usmjeriti na svaku
komponentu zadatka i istovremeno smanjiti vanjske podraaje koji bi dijete mogli ometati
u uenju.
Djeci s Down sindromom, pogotovo onima sa oteenjem sluha, sluenje znakovima
moe biti put ka govoru. Znakovi mogu posluiti u izgradnji situacija uenja jezika.
Mnoga djeca s Down sindromom imaju potekoe s vidom. U veini sluajeva rjeenje
su naoale. No, moe pomoi i blie sjedenje voditelju, tabli, izvoru informacija, uveana
slova, poznata organizacija razreda i slino.
Mnoga djeca s Down sindromom imaju slab tonus miia i oputene zglobove (hipotoniju)
to utjee na njihovu motoriku koordinaciju. Treba ovo znati i prilagoavati aktivnosti
djetetu, ali i primjenjivati vjebe koje jaaju miie. Dakle, ne iskljuivati dijete s Down
sindromom iz fizikih aktivnosti, izuzev ukoliko je to ljekar naznaio, jer postoje drugi
zdravstveni rizici (npr. srana oboljenja).
Vizuelnu percepciju podsticati: jednostavnim i preglednim didaktikim sredstvima
bez suvinih detalja; prilagoavanjem teksta kroz vee razmake izmeu rijei, reenica,
isticanjem, oznaavanjem prostora za itanje i pisanje; primjerenim ukljuivanjem u
zajedniko itanje na poetku teksta ili odlomka; upuivanjem na koritenje orijentira u
itanju praenjem slijeda itanja, koritenjem prsta, podvlaenjem, usmjeravanjem na
itkost i preglednost napisanog.
Podsticati pamenje: vjebanjem i ponavljanjem bitnih dijelova sadraja, upotrebom
sadraja podranog oiglednim sredstvima i primjerima, primjenom individualiziranih
nastavnih listia.
Panju odravati i podsticati kroz jasno davanje uputa; primjereno doziranje informacija;
provjeru praenja rada; usmjeravanje aktivnosti; primjenu ciljanih, jednostavnih, djetetu
zanimljivih didaktikih materijala, koji treba da su pregledni, bez suvinih detalja.
Miljenje razvijati i podsticati kroz neposredno spoznavanje; potkrepljivanje sadraja kroz
neposrednu stvarnost, sliku, simbol; isticanje bitnog razliitim tipom obiljeavanja; slikovito
predoavanje; saimanje teksta izdvajanjem bitnih odrednica sadraja; smanjivanje broja
injenica radi bolje preglednosti, povezanosti i razumijevanja, i slino.
Prihvatljivo i poeljno ponaanje podsticati kroz pohvale truda koji dijete ulae; fiziko
pribliavanje djetetu kod zadavanja zadataka; upoznavanje s planom redoslijedom i
trajanjem pojedinih aktivnosti; planiranje odmora u radu, potivanje zajednikih dogovora
u odnosu na provoenje aktivnosti; jasno davanje uputa; po potrebi omoguavanje
promjene aktivnosti i prostora sa zadatkom vezanim uz sadraj rada, te ukljuivanje u
praktine aktivnosti.
Raditi s djecom s Down sindromom kratko, ali esto.
Djeca mogu imati problema kod tipkanja na kompjuteru zbog kratkih prstiju. Oni trebaju
vie vremena i strpljenja za ovaj rad. Nikako ne izdvajati dijete iz ove aktivnosti, sve dok
dijete moe obavljati neku aktivnost, bez obzira na vrijeme koje mu je potrebno.
Kada druga djeca postavljaju ili odgovaraju na pitanja, glasno ih ponoviti.
Djeca s Down sindromom openito trebaju vie vremena za uenje i utvrivanje novih
vjetina. Takoer, njihova sposobnost uenja i pamenja moe varirati iz dana u dan.
Stoga je potrebno, za vrijeme rada s djetetom, stalno provjeravati da prethodno nauene
vjetine nisu zaboravljene ili prevladane novim informacijama.
46
Potrebno je vie strpljenja i ekanja na odgovore i reakcije due nego to se naviklo.

Prilikom rada s djecom osigurati da su pravila jasna. Saznati da li dijete ne moe ili nee
da uradi zadatak. Istraiti ponaanje, pitajui se zato se dijete tako ponaa. Moda je
zadatak previe zahtjevan ili previe jednostavan ili predugaak? Da li je rad rasporeen
na odgovarajui nain? Moda dijete eli biti voa grupe? Pripremiti dobar radni materijal.
Obratiti panju na dobro strukturiran dnevni program i izbjegavati iznenadne promjene.
Pokuati ignorirati ponaanje traenja panje i podsticati eljeno ponaanje.
Djeca s Down sindromom imaju koristi od dobro isplanirane situacije uenja, od rutina u
njihovom dnevnom programu. S druge strane, za njih promjene u rutini mogu biti teko
prihvatljive i oni se lako mogu uznemiriti ba zbog, za njih, iznenaujue nove situacije.
Uenje treba potpomoi izgradnjom rutina, ali i laganim, postepenim promjenama
pokazati djetetu da se rutine moraju mijenjati i da to nije loe.
Vano je razumjeti da neka djeca mogu biti osjetljiva na buku, pa je potrebno uiniti sve
da ona bude svedena na minimum u prostoru u kojem se radi.
Kako bi se djetetu s Down sindromom prilagodio sadraj uenja i poduavanja potrebno
je perceptivno: pojednostavljivanje teksta, slika i crtea; izostavljanje suvinih detalja;
potcrtavanje i markiranje onoga to je vano. Spoznajno: saimanje teksta; smanjivanje
broja novih rijei; povezivanje sadraja sa svakodnevnim ivotom; jasno prikazivanje
sadraja; izlaganje propratiti slikama i crteima. Govorno: upotreba jasnih, jednostavnih
i kraih reenica; ponavljanje izreenog; provjera razumijevanja putem pokazivanja, slika,
pitanja i sl; verbalno usmjeravanje panje.
Kratke aktivnosti dvije krae dat e bolji rezultat od jedne duge.
Uenje novih sadraja staviti u poznati kontekst.
Kada se grupi daju opirnije upute, ili se vodi rasprava koja traje due, za dijete s Down
sindromom planirati ili vizuelni prikaz ili alternativnu aktivnost.
Osigurati djetetu dovoljno vremena da osmisli odgovor i artikulira misao.
Djeca s autizmom
Djeci sa autizmom je poeljno davati informacije razliitim medijima, primjera radi,

vizuelno i verbalno.
Interakcija sa vrnjacima bez posebnih potreba je vana, jer predstavlja modele

odgovarajuih jezikih, socijalnih i vjetina ponaanja.
Organizacija aktivnosti tokom boravka u Kutku za djecu treba da bude zasnovana na
ustaljenosti i rutini. Neoekivana odstupanja i promjene u uobiajenom redoslijedu zbunjuju
i uznemiruju ovu djecu. Ustaljenost i dosljedne rutine poveavaju sposobnost djeteta da
samostalno funkcionira u grupi.
Okruenje treba da bude organizirano sa dosta vizuelnih oznaka, tako da dijete moe brzo
da naui koja je namjena razliitih prostora u Kutku, da razumije gdje se ta odvija i ta se
od njega oekuje.
Istaknite na vidno mjesto raspored aktivnosti. Raspored moe da bude tekstualan, grafiki
ili kombinovan. To je nain da djetetu brzo bude jasno ta treba da radi, kada e da zavri
i ta je sljedee.
Svesti na minimum elemente koji odvlae panju. To se posebno odnosi na svjetlucave
predmete i predmete koji se njiu i trepere.
47
Smanjite preglasne i otre zvuke i jake umove.

Sva djeca rade najbolje kada dnevni program ostaje u skladu sa jasnim oekivanjima.
Svi zaposleni koji rade sa djecom sa autizmom treba da budu sa tim upoznati i treba da
provode dnevni program to je dosljednije mogue.
Tekoe iz autistinog spektra ispoljavaju se, prije svega, kroz probleme u komunikaciji.
Dijete sa autizmom vjetine socijalne interakcije, po pravilu, ui na isti nain na koji ui i
druge vjetine koritenjem jasnih i dosljednih vizuelnih znakova i kratkih verbalnih poruka.
Aktivnosti mogu biti kreirane tako da poduavaju djecu kako da prepoznaju emocije kod
sebe i drugih, da se pripreme za situacije koje mogu da izazovu odreene emocije i kako
da reaguju u tim situacijama. Ispostavilo se da su socijalne prie veoma korisne. To su
kratki opisi vanih socijalnih situacija iz kojih dijete ui kako drugi mogu da se ponaaju u
njima i kako on treba da odgovori.
Za djecu iji je govor slabije ili uope nije razvijen, treba u veoj mjeri koristiti neverbalne
kanale komunikacije. Naprimjer, deava se da djeca nisu u stanju da ostvare verbalnu
komunikaciju kada se nalaze u stresnom emocionalnom stanju. U takvim situacijama
komunikacija se moe uspostaviti uz pomo vizuelnih sredstava: karticama sa natpisima,
odgovarajuim sliicama, dogovorenim neverbalnim znacima (pokretom, mimikom,
zvukom i slino). Mogunost da se bude u komunikaciji smanjuje napetost i oseanje
nerazumijevanja i kod djeteta i kod voditelja.
Veina djece sa autizmom ima pojaanu potrebu za kretanjem. Dozvoliti im da ustanu sa
stolice, da se proetaju, da naprave neku od svojih ritualnih radnji i da se nakon toga vrate
zadatku i aktivnosti koja je u toku. Vremenom ete moi unaprijed da se dogovarate o
pravilima kada moe da se prekine aktivnost.
Akcenat staviti na svakodnevne ivotne vjetine, osposobljavanje za ivot u zajednici,
rekreaciju, slobodno vrijeme.
Mnoga djeca sa autizmom imaju svoje jake strane i izraeno interesovanje i to treba
iskoristiti u grupi. Naprimjer, ako dijete pokazuje interes za vozove, ono treba da ima
priliku da ita o vozovima, pie o vozovima, da rjeava zadatke o vozovima
Sliice mogu da pomognu u odravanju panje na zadatak. Sliice pomau da se povea
razumijevanje i pamenje. Koristite sliicu ili sistem rijei za samostalan rad nabrajajui
procedure i zadatke koji treba da se savladaju.
Sve mora direktno da se poduava, jer je slabija mogunost da se spontano zakljuuje i
povezuje u novoj situaciji.
Mogue reakcije straha, uznemirenosti i izbjegavanja situacija u kojima su pojaani zvuci
ili drugi stimulusi, a na koje druga djeca ne reaguju na takav nain.
Uoena ponaanja koja se mogu smatrati kao nepotovanje mogu imati niz drugih
znaenja za dijete s tekoom iz autistinog spektra, tj. uoeno nevaljalo ili neprikladno
ponaanje moe u stvari biti jedini nain djetetu da ukae na potrebu za pomo ili panju,
ili potrebu da pobjegne od stresnih situacija, za dobijanje eljenih predmeta, iskazivanje
nerazumijevanja, protestvovanja protiv neeljenih dogaaja i slino.
Obezbijediti jasnu strukturu i niz dnevnih rutina (ukljuujui i vrijeme za igru).
Postarati se da dijete zna dnevni program na poetku svakog dana i da moe esto da ga
pogleda u toku dana. Naprimjer, obezbijediti mu tablu sa slikama, sa mapom dnevnih
aktivnosti. Davati upozorenja o bilo kojoj predstojeoj promjeni rutine ili promjeni
aktivnosti.
Obraati se djetetu pojedinano u svakoj situaciji dok ne naui da uputstvo dato cijeloj
48
grupi vai i za njega, npr. prozivanjem djeteta po imenu i izgovaranjem: Treba da saslua
ovo, jer to je neto to i ti treba da uradi.
Ponavljati uputstva i provjeravati razumijevanje.
Koristiti kratke reenice bez vika informacija, da bi mogli da razumiju ta se na osnovu te
poruke oekuje od njih.
Koristiti razliite naine prezentacije vizuelne, fiziko uputstvo, vrnjako modeliranje
Planirati uenje posebnih drutvenih pravila/vjetina, kao to je smjenjivanje u odgovaranju
i potovanje socijalnih granica, utivosti.
Djeca sa ADHD
Preferirati sjedenje naprijed u manjoj grupi, ispred voditelja.

Minimalizirati vidne i slune podraaje. Voditelj treba poticati na panju upotrebljavajui
razliite tehnike, glas, svjetlo, i slino.
Davanje uputa treba biti jasno, dobro artikulirano, jednostavno konstruirano.
Nove informacije trebaju biti kratke i date u jasno definiranim reenicama.
Verbalne informacije dobro je dati praene slikama, dijagramima, modelima. Posebno je
vano da se nova znanja demonstriraju preko modela.
Za bolju memoriju uvijek su bolji konkretni primjeri.
Povratna informacija s vremena na vrijeme vana je da bi bili sigurni da dijete prati
aktivnosti.
Novi materijali treba da se daju na poetku sata, napisati na plou/hamer papir kako bi sve
vrijeme bili dostupni djetetu.
Proces uenja treba ii kroz aktivan pristup, to pomae kod pamenja i odravanja
panje.
Sjedei rad i pasivno sluanje treba biti prekidano pauzama.
Upotreba muzike, videa, razliitog pribora pomae djetetu da prati sadraj, da bolje slua
i bolje razumije.
Istaknuti na prikladan nain (flomasterima u boji) rijei, slike i pojmove kako bi se djetetova
panja usmjerila upravo na bitne informacije i injenice.
Pomo, a ne disciplinske mjere, treba primjenjivati kad god je to mogue.
Stimulirati dijete da pita.
Djeca s poremeajem panje se zamaraju nakon nekoliko sati aktivnosti, to dovodi do
nedostatka panje i slune konfuzije.
Ne poticati negativne asocijacije.
Dijete ne treba itati due tekstove (pred grupom).
Ne dopustiti da dijete bude loe vrednovano od vrnjaka i na taj nain socijalno izolirano,
to dovodi do novih frustracija.
Pauze u radu i vjebe motorike pomau kod pamenja i odravanja panje. Tako e dijete
moi, nakon kraeg odmora ili jednostavnijih zadataka, aktivno uestvovati u realizaciji i
usvajanju novih nastavnih sadraja.
49
Pri davanju uputa (cijeloj grupi) stati pokraj djeteta s ADHD i pri objanjavanju koristiti
njegov pribor.
Napraviti mirno i ureeno okruenje za uenje.
Organizirati poseban kutak u prostoru koji e se koristiti kada je djetetu potrebno da se
izdvoji i osami.
Osigurati razliita sredstva i materijale za uenje koji angauju vie ula istovremeno
dodatne oblike, boje, teksturu, zvune predmete, muziku.
Uvjeti koji poveavaju panju, planirano voenje aktivnosti i raznovrsna ponuda
unaprijedit e rad sa djetetom sa ADHD.
Razmisliti gdje dijete sa ADHD treba da sjedi: ne stavljati dijete da sjedi tamo gdje je velika
guva, u blizini prozora, vrata ili kod radnog stola.
Prelazak sa jednog sadraja ili aktivnosti na drugi, kao i promjena uobiajenog rasporeda
aktivnosti, posebno je osjetljiv momenat za djecu sa ADHD. Unaprijed najaviti promjene
i dati djetetu odreeno vrijeme da ih prihvati i pripremi se za novu situaciju. Koristiti
neki, unaprijed dogovoreni signal kao najavu promjene aktivnosti; npr. odbrojavanje za
posljednjih nekoliko minuta aktivnosti, ili rei: Sada privodimo kraju radni list, imate jo 5
minuta, a sljedee emo raditi
Kretati se po prostoriji kako bi esto bili fiziki blizu djeteta, posebno ako mu se postavlja
neki zahtjev.
Dozvoliti djetetu da ustane i proeta kada ima potrebu, uz dogovor da ne ometa drugu
djecu i da se sam vrati na mjesto.
Zajedno sa djetetom identificirati poeljne i nepoeljene postupke koje obiava da ini.
Odrediti pozitivna i negativna potkrepljenja. Pojaati svoje postupke koji doprinose
smanjivanju nepoeljnog i poveavanju poeljnog ponaanja djeteta.
Ukazati na posljedice loih postupaka kratko i razumljivo. Uiniti to unaprijed kada mogu
da se predvide. Dobre postupke uvijek pohvaliti ili nagraditi odmah, neposredno nakon
to su uinjeni
Osigurati to vie pozitivne panje i priznanja.
Koristiti signale za umirivanje, kao to su pucketanje prstima, kartice u boji ili ukljuivanje
i iskljuivanje svjetla.
Uiniti da se djeca osjeaju prijatno kada trae pomo.
Biti jasan i odreen kada se postavljaju zahtjevi.
Biti strpljiv. Ovoj djeci treba dati vie vremena, uz jasno pokazivanje da ih se eka, da bi
poeli raditi ono to se od njih trai.
Da bi dijete prestalo sa neprihvatljivim oblicima ponaanja nije dovoljno samo stavljati mu
zabranu na to ponaanje. Ponuditi mu drugu, poeljnu aktivnost umjesto neprihvatljive,
na primjer da obrie tablu, donese neto, odgovori na pitanje, proita naglas i slino. Tako
e se lake vratiti nazad zadatku i bre nauiti kako i sam da upravlja svojim ponaanjem.
Dati uenicima dovoljno vremena da razmisle poslije postavljanja pitanja prije nego to
ih se prozove. Nekoj djeci sa ADHD e trebati vie vremena da razmisle prije nego to daju
odgovor. Nasuprot tome, neka djeca sa ADHD davat e odgovor i prije nego to pitanje
bude postavljeno. Oni ne mogu da saekaju i da ustupe mjesto drugome. U tim situacijama
moe se napraviti dogovor sa djetetom da napie svoj odgovor i da ga donese voditelju.
50
Djeca s tjelesnim invaliditetom
Organizirati prostor na nain da svako dijete moe lako da se kree okolo. ak i ako dijete
ne koristi invalidska kolica ili druga pomagala, moda e biti potrebno prilagoditi prostor
za kretanje po prostoriji.
Vei sto moe pomoi djetetu da rasporedi knjige, papire i pribor. Moda e djetetu u
kolicima biti potrebne klupe tipa table sa adekvatnim prostorom za noge.
Pitati dijete gdje bi vie voljelo da sjedi.
Razmisliti o prilazima prostoru.
Provjerite da li za vrijeme pauze izmeu aktivnosti dijete ima dovoljno vremena da napusti
i vrati se u predvieni prostor.
Postaviti pribor i opremu nie radi lakeg pristupa ili ih direktno dodati djetetu kada je
potrebno.
Drugo dijete moe voditi biljeke za dijete sa tjelesnim invaliditetom i pomagati mu oko
njegovih potreba u grupi.
Mogue je prilagoditi ili modificirati zadatke za dijete. Djetetu koje ima tekoa u govoru,
naprimjer zbog cerebralne paralize, moda e biti potreban alternativni oblik davanja
odgovora na pitanja umjesto verbalnog izraavanja. Meutim, ne treba samostalno
zakljuiti da dijete ne moe ili ne eli da odgovara usmeno. Najee je dovoljno da mu se
da vie vremena da govori i da se smanji amor u grupi.
Dati djetetu vie vremena za zavravanje aktivnosti.
Djeca sa oteenjem sluha
Sljepoa me odvaja od stvari, a gluhoa od ljudi.

Zato mi je gluhoa mnogo tea od sljepoe.
Helen Keller
Dobro osvijetljeno lice govornika.

Glava govornika treba mirovati to vie.
Govoriti standardnim/knjievnim jezikom.
Ne vikati.
Gledati dijete u lice kada se govori.
Kratke, jasne reenice, jednostavne rijei.
Govoriti umjerenom brzinom.
Ne praviti pretjerane grimase.
Pisati, ukoliko osoba ne ita sa usana.
Upozoriti dijete ukoliko govori preglasno.
Provjeriti razumijevanje sadraja i pitanja, preformulirati ukoliko je potrebno.
Izbjegavati etanje po razredu i pisanje po ploi/hamer papiru i govorenje u isto vrijeme,
te istovremeno demonstriranje i govorenje. To je teko pratiti djeci koja uju, a djeci sa
oteenjem sluha potpuno nemogue.
51
Biti svjestan jezikih tekoa djeteta.

Razdvojiti vrednovanje jezikog znanja od provjere znanja gradiva.
Pitanje postaviti jednostavnim jezikom.
Djeci koja su nagluha ne davati da piu diktate.
Koristiti grafoskop ili PowerPoint prezentacije i vizuelne materijale (slike, predmete,
modele, tablice...).
Koristiti metode saradnikog uenja.
to vie praktinog sticanja znanja, ne faktografskog.
Dati djetetu vizuelni znak ko govori tokom rasprave.
Metode koje je vano primjenjivati: audio-vizuelna metoda: osigurati to vie vizuelnih
sredstava; metoda govorenja i sluanja: govor govornika mora biti izraajan, jasan, baziran
na pozitivnim rijeima kao nositeljima razumljivosti; treba praviti pauze za vrijeme govora
i paziti na formulaciju pitanja; metoda demonstracije: to vie slika, predmeta, modela,
grafikih slika rijei i reenica, videozapisa; metoda praktinog rada: praktini rad u
funkciji usvajanja vjetina i jaanja volje i motivacije; metoda dramatizacije: pokret kao
nositelj radnje za sve to se tee izraava govorom; metoda crtanja: slobodno ili tematski
olakava razumijevanje.
Nepoznate rijei dodatno objasniti, posebno apstraktne pojmove.
Koristiti znakovni jezik.
Eliminirati zvukove u pozadini koliko god je mogue. Imati na umu da se uobiajeni zvuci,
koji su zanemarljivi za osobe koje uju, pojaavaju putem slunog aparata i ometaju
komunikaciju osobama sa oteenim sluhom. Stoga, drati zatvorene prozore, utiati
klima ureaje, insistirati na tome da djeca govore jedno po jedno, iskljuiti projektore ili
druge aparate kada se ne koriste i provjeriti da li eho u prostoru smeta djetetu sa slunim
aparatom.
Za diskusije organizirati djecu u krug tako da dijete moe svakog da vidi.
Dozvoliti djetetu da promijeni mjesto sjedenja kako bi moglo da zauzme najbolji poloaj
za sluanje. Treba da mu se omogui da uho usmjeri prema govorniku.
Privui panju djetetu sa oteenjem sluha prije govora i zapoeti verbalnu komunikaciju.
Gledati dijete direktno. Ako dijete sa oteenjem sluha ne gleda onoga koji govori, njeno
dodirniti dijete po ramenu ili ruci kako bi pokazali da je potrebna njegova panja.
Imati na umu da ono to voditelj izgovara dok pie po tabli/hamer papiru ili slinom
pomagalu (okrenut leima) dijete sa oteenjem sluha ne moe pratiti.
Izbjegavati stajanje ispred prozora ili izvora svjetlosti gdje se vidi samo silueta nastavnika
i svjetlost ometa vizuelne signale. Ako je mogue, izvor svjetlosti treba da je usmjeren u
lice onoga ko govori i drati ruke dalje od lica.
Koristiti vizuelna sredstva tokom aktivnosti. Voditi rauna da se ne koristi vie izvora
vizuelnih informacija istovremeno.
Pisati na tabli/hamer papiru sve vane dogaaje/aktivnosti i datume.
Koristiti jednostavan i jasan jezik. Za novi termin, ponoviti rije vie puta u razliitom
kontekstu.
Ponoviti pitanja koja su druga djeca u grupi postavila i uvjeriti se da dijete sa oteenjem
52
sluha zna o emu se govori.

Ukoliko je potrebno neto zapisati, kljuno je da se djeci sa oteenjem sluha obezbijedi
pomo drugog djeteta. Nemogue je istovremeno itati sa usana i voditi biljeke ili gledati
tumaa i voditi biljeke.
U grupi ili timskoj postavci razviti procedure tako da dijete sa oteenjem sluha moe da
izrazi svoje potrebe za komunikacijom sa drugima.
Ponavljati ili rezimirati najznaajnija pitanja, odgovore i diskusiju u grupi.
Razumjeti da je potrebno vrijeme da se postigne meusobno razumijevanje.
Imati na umu da e, od aktivnosti prilagoenih djeci sa oteenjem sluha ili vida, sva djeca
imati znaajne koristi.
Djeca sa oteenjem vida
Pomoi djetetu da upozna prostor (u odjeljenju, koli i blioj okolini kole) kako bi se u
prostoru sigurno kretalo.
Prostor u kojem djeca borave mora biti sigurno okruenje. Raistiti prolaze, napraviti
jasne puteve do table i drugih dijelova prostorije.
Opisati i taktilno upoznati dijete sa prostorom, opremom, priborom, materijalima,
terenima.
Odrediti slabovidnom djetetu mjesto u grupi sa kojeg moe najbolje da vidi tablu i
nastavna sredstva koja koristi voditelj.
Pokazati strpljenje ako dijete radi sporije od ostale djece.
Pomoi djetetu u aktivnostima koje moe da izvede uz malu pomo i osloboditi ga
aktivnosti koje ne moe nikako da izvede, te mu ponuditi neku adekvatnu zamjensku
aktivnost..
Maksimalno potaknuti zajednike aktivnosti sa djecom i dodijeliti mu ulogu u grupi u
kojoj moe da bude uspjeno.
Drati prolaze za hodanje bez prepreka, dovoljno iroke i otvorene.
Oprema i tehnologija za poveanje vidljivosti tampanog materijala, konvertiranje
tampanog materijala u taktilni i proizvodnja zvuka.
Osigurati dodatno vrijeme za zavravanje zadataka.
Ako je dijete sa oteenjem vida u grupi, redovno provjeravati prostor u koji se ulazi, da li
je siguran i adekvatan za koritenje.
Ako je dijete slabovidno, provjeriti se da li je mjesto gdje sjedi adekvatno osvijetljeno.
Omoguiti djetetu da sjedi dalje od jakog svjetla (npr. prozora) i po mogunosti naprijed,
blie sredstvu po kojem voditelj pie.
Oglasiti se prilikom ulaska i izlaska iz prostorije, ili ako se voditelj nalazi negdje dalje.
Pozvati dijete sa oteenjem vida po imenu ako se eli njegova panja.
Koristiti opisne rijei, kao to su pravo, naprijed, lijevo itd. da se dijete moe orijentirati.
Biti konkretan u pravcima i izbjegavati upotrebu nejasnih termina i neupotrebljivih
informacija, kao npr. tamo, ovdje, ovo, itd.
Pisane informacije proitati osobama sa oteenjem vida.
53
Djeca sa oteenjem vida (slabovidnost) mogu koristiti irok spektar ureaja za uveavanje
koji im pomau da itaju ili rade sa predmetima.
Vizuelni materijal mora biti praen verbalnim opisom.
Naglas proitati slajdove i opisati njihov sadraj.
Materijali mogu biti tampani krupnim slovima, snimljeni na audio kaseti, kompjuterskom
disku i/ili u formatima Braillevog pisma.
Osobe koje imaju visok stepen slabovidnosti mogu biti u stanju da vide slova ako su
dovoljno krupna. Standardna slova su, uglavnom, font veliine 1012. Krupna slova su
font veliine 1618 i vie. Generalno podeavanje za tampanje je uveanje od 160175%
na fotokopir maini. Pripremiti tampane informacije na bijelom papiru crnim otiskom, da
bude izraen kontrast.
Sricanjem nove nepoznate rei ili tehnike (strune) rijei pomoi e djetetu sa oteenjem
vida, kao i ostaloj djeci da naue pravilno da je izgovaraju i upamte je.
Za djecu koja su slijepa svi objekti kod kojih se koristi boja za identifikaciju, eksperiment,
uputstva treba da budu sa etiketom ispisanom Braillevim pismom ili na drugi nain
oznaeni za uenike sa oteenjima vida.
Kad god je to mogue, koristiti stvarne objekte za trodimenzionalne prikaze. To e pomoi
svoj djeci u grupi.
Djeca sa specifinim tekoama u uenju
Razumjeti da dijete nije lijeno ako izbjegava itanje i pisanje.

Ne zahtijevati itanje naglas.
Ne uporeivati dijete sa djecom iz grupe.
Ne prigovarati djetetu zbog neurednog rukopisa.
Omoguiti djetetu da radi sporije ako mu je to potrebno.
Omoguiti djetetu vjebu.
Smanjiti pritisak na dijete.
Imati pozitivna oekivanja.
Pripremiti listu pitanja koja su u vezi sa sadrajem, kako bi dijete ostalo usredotoeno i bolje
razumjelo.
Djeca mogu proitati dio teksta i na osnovu proitanog postaviti pitanja.
Poduiti djecu da nakon itanja naine pregled proitanog i da raspravljaju o tekstu.
Ne razvijati osjeaj krivnje i manje vrijednosti kod djeteta.
Poticati dijete na aktivnosti u kojima je kreativno i matovito.
Najbolje je koristiti slikovni i video materijal, koristiti boje u pisanju i oznaavanju teksta,
interaktivne CD-e, praktini rad.
Koristiti fontove koji nemaju crtice na rubovima slova (Arial ili Comic Sans), veliina slova
treba biti vea od 12 pt, podebljavanje (bold) i isticanje (highlighting) je DOBRO koristiti,
a kosa slova (italic) i podcrtavanje (underline) NE, jer to moe uzrokovati vizuelno spajanje
rijei.
54
Traite od slijepih da vide ne mogu i to nitko od njih ne oekuje.

Traite od gluhih da uju ne mogu i to nitko od njih ne oekuje.
Traite od paraplegiara da hodaju ne mogu i to nitko od njih ne oekuje.
Traite od mene da rjeavam matematike zadatke ne mogu, ali se to od mene oekuje...
Ja sam slijepa za matematiku. Gledam u zadatak i ne shvaam to je ispred mene.
Ja sam gluha za matematiku. Moete mi rei istu formulu 1000 puta, neu je razumjeti.
Ja sam paralizirana u ivotu jer ne mogu uiniti ono to kola oekuje od mene.
Vrijeme je za reformu obrazovnog sustava, vrijeme je za promjenu.
Vrijeme je da nas svijet vidi, uje i hoda uz nas.
Ivasovi i sar. (2011)
Pisati u kraim odlomcima.

Ne traiti od djeteta da ita pred grupom.
Dopustiti koritenje kalkulatora.
Dati pisane upute kako rijeiti neki matematiki problem.
Traiti da ponove postupak raunanja (verbalno ili pismeno).
Koristiti podsjetnike (vizuelne i pisane) i primjere iz stvarnog ivota.
Podijeliti vee probleme na manje.
Dopustiti djetetu da (tiho) govori dok rjeava zadatak.
Djeca sa neprihvatljivim oblicima ponaanja
Osigurati sreeno okruenje za aktivnosti i uenje.

Nastojati da nema buke i napetosti u grupi.
Osigurati prilike da djeca vjebaju oekivana ponaanja.
Na precizan i nepovreujui nain zatraiti od druge djece podrku za djecu sa
neprihvatljivim oblicima ponaanja.
U zgodnoj prilici zatraiti informacije od djeteta kako vidi svoje jake strane, slabosti i koji
su mu ciljevi.
Provoditi pravila ponaanja dosljedno.
Nagraivati vie nego kanjavati (formula: tri puta pohvali, jednom pokudi), u cilju
izgradnje samopouzdanja.
Odmah pozitivno potkrijepiti pozitivno ponaanje i rad.
Za djecu sa neprihvatljivim oblicima ponaanja planirati aktivnosti i zadatke u kojima e
biti uspjeni. Samopotovanje i osjeanje ravnopravnog uea u grupi je od sutinskog
znaaja za sve uenike sa emocionalnim poremeajima.
Raditi sa djecom s neprihvatljivim oblicima ponaanja na due staze, tj. ne oekivati da e
55
do promjene ponaanja doi odmah.

Biti strpljiv, osjetljiv, dobar slualac, fer i dosljedan u odnosu s djetetom s neprihvatljivim
oblicima ponaanja. Pokazati povjerenje u sposobnost djeteta i postaviti ciljeve koje
realno moe postii.
Uputstva treba da budu jednostavna i izrazito strukturirana.
Grupno uee u aktivnostima je veoma poeljno jer omoguuje drutvene kontakte.
Neka djeca s neprihvatljivim oblicima ponaanja mogu pokuati da izbjegnu uee u
aktivnostima. Kada dijete pokazuje reakciju odbojnosti prema aktivnostima, ova odbojnost
obino potie iz straha ili nedostatka iskustva za aktivnost ili usljed faktora svojstvenih
samoj situaciji. Potrebno je uiniti svaki napor da se probudi interesovanje ove djece za
aktivnosti tako da oni naue da obavljaju aktivnosti sa uspjehom i zadovoljstvom.
Ponuditi aktivnosti koje mogu da smanje agresivnost.
Neka djeca koja su agresivna mogu se ponaati na ovaj nain zbog podsvjesne elje za
panjom, a mogue je promijeniti njihovo ponaanje dajui im priznanje.
Pruiti iskrenu i neposrednu povratnu informaciju o djetetovom ponaanju.
Dobro je pripremiti spisak potencijalnih problema u ponaanju i preventivne i reaktivne
strategije koje e dovesti do prihvatljivog ponaanja. To je ve pola uraenog posla.
Navedene strategije su samo okvir za funkcioniranje u inkluzivnom okruenju. Jedna strategija
moe funkcionirati kod jednog djeteta, a kod drugog djeteta iste grupe ne. Dakle, ponovo
naglaavamo da je vano upoznati konkretno dijete, te da se tekoa u razvoju razumije samo
kao jedna karakteristika djeteta, kojeg ine naslijeene karakteristike, ono to je oblikovano
odgojem i posljedice vlastite aktivnosti. Primjera radi, dvoje djece s Down sindromom su dva
razliita djeteta, koja mogu imati neke zajednike karakteristike, kao posljedice navedene
tekoe u razvoju, ali oba djeteta imaju mnogo vie slinih karakteristika sa drugom (tipinom)
djecom. Svakom djetetu e rad i ivot sa vrnjacima u sigurnom, ohrabrujuem, stimulativnom
okruenju omoguiti priliku za rast i razvoj, pozitivno podstaknuti uenje, uee i imitiranje.
Stoga, saradniko uenje kroz radionicu je odlina prilika za svu djecu.
6.3 Radioniarski oblik pedagokog rada

Poznato je da djeca najlake i najbre ue u grupi vrnjaka. Slini su po uzrastu, interesovanjima,
sklonostima, potrebama, tako da se u tom okruenju, uglavnom, osjeaju slobodniji,
neoptereeniji i zatieniji. U tim okolnostima mogu provjeriti neka svoja razmiljanja, stavove,
vjerovanja, dodatno ih potvrditi ili mijenjati. Ukoliko su grupna pravila dobro postavljena (jasna,
konkretna, zajedniki donesena), onda e klima u kojoj se radi biti podravajua, ohrabrujua,
a uenje bre i zabavnije. Jedan od takvih oblika rada jeste radionica.
Radionica se razliito definira, ali su karakteristike sljedee: rad u malim grupama, aktivno
uee svih, raznovrsnost komunikacijskih obrazaca, klima podrke, pravo na razliitost i
potivanje potreba, emocija i naina funkcioniranja svakog uesnika, rad na zajednikoj
temi, oslanjanje na lina iskustva. Radionica ne doputa nezainteresiranost i odbijanje
angamana, u emu vanu ulogu ima voditelj radionice. Radionica je idealna za kombinaciju
razliitih oblika uenja: a) aktivna metoda mentalna i motorika aktivnost tijekom rada, b)
metoda iskustvenog uenja uobliavanje linog doivljaja u svjetlu nekog novog sadraja,
c) kooperativna metoda uobliavanje linog iskustva obavlja se kroz razmjenu s drugim
uesnicima i voditeljem grupe, d) uenje po modelu kroz posmatranje ostalih uesnika u
razliitim situacijama i ulogama (dobra pretpostavka za korigiranje vlastitog ponaanja), e)
56
problemska metoda radioniarske aktivnosti, najee, predstavljaju i rjeavanje nekog

problema (kognitivnog, emocionalnog ili socijalnog). Kombinira se konvergentno (uenje
eljenog rjeenja) i divergentno uenje (poticanje u traenju razliitih puteva za dolazak do
rjeenja).
Radionice se obino klasificiraju prema sadraju, cilju i dobi uesnika. Prema cilju razlikuju se
dvije vrste: a) kreativne radionice osnovni cilj je poticanje i razvijanje stvaralakog miljenja i
izraavanja (npr. dramske, poetske, likovne, muzike i druge radionice) i b) obrazovne radionice
osnovni cilj je sticanje znanja u najirem smislu. Preporuljiv broj uesnika radionice je izmeu
15 i 25 i ukljuuje 1 ili 2 voditelja. Preporueno vrijeme trajanja jedne radionice sastavljene od
nekoliko aktivnosti je 1,5 do 2 sata.
Radionica mora imati vrlo jasan i unaprijed definiran plan scenarij. Bit scenarija ine
strukturirane aktivnosti koje nastaju kao rezultat konkretnog zahtjeva koji uvodi voditelj
radionice, a objedinjene su oko jedne teme. Scenarij preko konkretnih zahtjeva usmjerava lini
angaman uesnika radionice. Vano je da potie kooperaciju, a ne takmienje i diskriminaciju.
Scenarijem treba precizno naznaiti predviene oblike tj. tehnike grupnog rada. Najei
oblici rada su: a) razmjena u cijeloj grupi osnovni oblik rada kojim poinje i zavrava svaka
radionica. Moe se realizirati kroz: razgovor u krug govor po redu sjedenja; grupna diskusija
manje strukturirana razmjena, vano je meusobno sluanje i neskretanje s teme; oluja ideja
(brainstorming) slobodne asocijacije na zadanu temu; b) simultana individualna aktivnost
zahtjev usmjeren na unutranji angaman (prisjeanje, razmiljanje...) i c) rad u parovima ili
malim grupama (mala grupa 4 do 6 lanova).
Neke od tehnika rada u radionici su:
Voena mata uz voditeljevo usmjeravanje, navoenje mate na iskustvo potrebno za
daljnju elaboraciju novih sadraja.
Kiparenje postavljanje svog para u odgovarajui poloaj koji izraava ideju para.
Akvarij u sredini kruga odigrava se odreena scena koja govori o odreenom iskustvu.
Igranje uloga omoguuje sagledavanje situacije iz drugaije perspektive, biti bar na
kratko u tuoj koi.
Igre simulacije i imitacije jednostavne igre imitacije i simulacije stvarnih situacija ine
stvarnost jednostavnijom.
o Oluja ideja potie djecu da smiljaju ideje i uju mnogo drugih ideja. Nijedna ideja
odmah nije dobra ili loa.
o Rasprave, razgovor, diskusija kroz ovu tehniku djeca ue da mogu imati razliita
gledita, stavove, miljenja, a da ih pritom mogu izraziti, zalagati se za njih, ali i uvaavati
stavove, miljenje, ideje drugih.
Izrada plakata, letaka, broura izuzetno motivirajue za djecu, to se moe realizirati kroz
individualni ili grupni rad, koristei crte, strip, karikature, dijelove iz novina, itd.
Igre mogu biti nevezane uz samu radionicu. Zaokruuju dinamiku grupe. Pojaavaju
osjeaj pripadnosti i suradnje, oputaju i uveseljavaju, vraaju koncentraciju...
o Energizeri, ledolomci (Icebreakers), mozgalice (Brain Teasers), vjebe oputanja, vjebe
upoznavanja neizostavan su dio rada u radionicama i openito u grupi. Ove igre/vjebe
pomau lanovima grupe da se meusobno bolje upoznaju, da se jaa grupna kohezija,
da se lanovi grupe opuste, stvori ugodna, pozitivna i podsticajna atmosfera. Kroz ove
igre lanovi zapoinju rad na nekoj novoj temi, upoznaju se sa osobinama ostalih lanova
grupe, ali i jaaju svoje samopouzdanje, razvijajui jai oseaj pripadnosti grupi. One se
preporuuju u radu sa novim grupama, ali su neophodne i u radu stalnih grupa u kojima
57
se lanovi ve poznaju. Vano je znati cilj koji se eli postii primjenom igre, a moe biti:
upoznavanje, graenje povjerenja meu lanovima grupe, formiranje grupa, upoznavanje
karakteristika lanova grupe, podizanje stepena koncentracije, razmrdavanje, itd.
Nekoliko primjera vjebi/igara:
Lanano pamenje imena. Uesnici se rasporede u krug tako to prave niz koristei poetno
slovo svog imena. Uesnik ije ime poinje slovom A zapoinje krug, a ostali se poredaju
po redu, pratei liniju kruga udesno. Pri tome uesnici ne govore. Kad se napravi niz, svako
jo jednom izgovori svoje ime i provjeri da li je na pravom mjestu. Dodatno: uesnik koji
je prvi u krugu izgovara svoje ime i pridjev koji poinje poetnim slovom njegovog imena.
Naredni u krugu ponavlja njegovo ime i pridjev i dodaje svoje ime i pridjev. Trei ponavlja
prethodna dva i kae svoje i tako redom do zadnjeg uesnika.
Tri reenice o meni. Svi uesnici imaju zadatak da napiu tri reenice o sebi, s tim to jedna
od njih treba da bude neistina. Svi redom itaju to su zapisali, a ostali pogaaju koja
reenica je neistinita.
Rukovanje. Ovo je veoma jednostavna igra u kojoj svi treba da se rukuju sa svima iz grupe,
pritom ne izgovarajui ni jednu rije. Uesnici se slobodno kreu po cijelom prostoru, i
kad se sa nekim sretnu, zamisle da je to njihov izuzetan prijatelj ili prijateljica i srdano mu
stegnu ruku. U ovoj igri se ne govori.
Imitiranje. Svi uesnici hodaju u krug, ali na poseban nain. Potrebno je da na znak voditelja
imitiraju ono to im on kae. Npr. kako hoda fudbaler koji se vraa sa utakmice, kako hoda
robot, kako hoda dijete od dvije godine, itd.
Oputanje. Svi uesnici radionice ustanu i okrenu se desno. Zadatak je masirati gornji dio
ramena i vrat osobe koja je ispred. Nakon nekoliko minuta osobe se zamijene.
Devet takica u kvadratu. Uesnicima se da uputa da nacrtaju 9 takica koje e biti
rasporeene u kvadrat. Uesnicima se da uputa da poveu svih 9 taki sa maksimalno
4 linije koje moraju biti nacrtane u kontinuitetu, tj. ne smiju odvajati olovku sa papira
kada ponu sa crtanjem. Ukoliko uesnici imaju potekou da rijee problem, da im se
natuknica da linije mogu crtati i izvan kvadrata. Na kraju se uesnicma nacrta rjeenje.
Komad drveta. Uesnicima se da pogledaju sliku koja prikazuje osobu koja dri komad
drveta. Uesnicima se postavi pitanje ta e se desiti sa komadom drveta ako ga osoba
ispusti? Odgovori: ako je osoba na zemlji, drvo e pasti DOLJE jer ga vue sila zemljine
tee. Ako je osoba u vodi, drvo e krenuti ka GORE, prema povrini, jer ima manju gustou
od vode. Ako je osoba u svemiru, drvo e OSTATI gdje je i bilo, jer nema nekih sila koje bi
djelovale u odreenom smjeru.
Radionica je specifian oblik grupne interakcije, koju karakterizira kruna komunikacija. Ona
omoguuje iskustveno uenje o sebi, drugima i svijetu, kroz transformiranje iskustva u uenje.
Iskustveno uenje podrazumijeva kreiranje situacija u kojima dijete doivljava odreene
sadraje metodom vlastite koe. To se postie igrom, simulacijom i akcijom. Igra predstavlja
matom kreiranu stvarnost, simulacija je oponaanje odreene stvarne situacije, a akcija je
aktivnost u realnoj stvarnosti. Ovdje je naglasak na procesu, a ne na ishodima ili rezultatima
rada. Tokom procesa podjednako se apelira na osjetilne, emocionalne i moralne, a ne samo na
intelektualne funkcije djeteta. Pravi pedagoki doprinos ovakvog naina rada je cjelovit rast i
razvoj.
Rad u radionicama ima puno elemenata iz svakodnevnog ivota i neformalnog uenja,
pa je zbog toga posebno vrijedan. Djeca mogu rei ta osjeaju, koje su im elje, iskazati
potrebe. Verbalna i/ili neverbalna podrka je izuzetan poticaj djetetu za ukljuivanje u rad, u
dijeljenje svojih misli, osjeanja, ali i postavljanje pitanja i ukljuivanje u diskusiju o mislima,
58
osjeanjima i problemima drugih. Na ovaj nain djeca bolje upoznaju sebe i druge. Zajedniki
rad, upoznavanje i meusobna podrka u radionici lako se prenose u druge kontekste, kao to
je npr. kola. To moe razviti i unaprijediti mnoga prijateljstva.
Rad u radionici najee poinje od pojedinca, ali ostvarivanje ciljeva i zadataka postie
se uglavnom radom u grupama. to je manja grupa, to je bogatija interakcija. Grupa je skup
sastavljen od vie osoba/djece koja su se samostalno javila za rad na nekom zadatku ili su
izabrani prema unaprijed dogovorenom kriteriju. Kriteriji za formiranje grupe mogu biti
razliiti, kao to je npr: svi koji rado itaju knjige; svi koji vole prirodu; svi koji imaju plave oi;
svi koji su roeni u ljeto; svi koji imaju crvenu majicu trenutno na sebi; svi koji imaju kunog
ljubimca; prema najdraoj boji, omiljenom sportu, najdraem vou, vrsti filmova koje najradije
gledaju, prevoznom sredstvu kojim bi rado putovali, itd. U grupi svi rade na istom zadatku.
Svaki lan grupe ima tano odreenu ulogu u rjeavanju zadatka kako bi se na njega to
kvalitetnije odgovorilo. Na taj nain svaki lan grupe ostvaruje podzadatak za koji je zaduen,
ali istovremeno prati i rad drugih lanova grupe. Iskustva pokazuju da je za optimalan rad
najpogodnija grupa od 12 uesnika. Meutim, ukoliko okolnosti podrazumijevaju veliku
grupu, onda je potrebno formirati vie manjih grupa (od 4 do 6 lanova).
Pravila rada i ponaanja su vrlo vana u realizaciji radionice. Preporuke su da se zajedniki
dogovore pravila kojih se svi trebaju pridravati. Pravila se mogu mijenjati iz radionice u
radionicu, ali postoje neka opa pravila koja mogu biti univerzalna za sve radionice koje se
realiziraju u ciklusu. Preporuljivo je u prvoj sedmici rada sa djecom realizirati radionicu u
kojoj bi se donijela pravila rada i ponaanja u radionici. Pravila treba da se odnose na klimu u
kojoj djeca ele da rade, zabavljaju se, drue i ue; pravila koja obuhvataju odnos prema sebi i
drugima; pravila koja tretiraju ulogu voditelja i djece. Nakon to se donesu pravila, koja trebaju
biti jasna, kratka, konkretna i afirmativna (npr. sluamo jedni druge umjesto ne govorimo
istovremeno) dobro ih je napisati na hamer papir kako bi uvijek bila dostupna svima. U ovom
procesu voditelj postavlja granice, a o ponaanju unutar granica dogovara se sa djecom. Npr.
ako se dijete zalae za neko pravilo kojim moe ugroziti sebe ili druge, onda je voditelj taj koji
je odrasla i odgovorna osoba i u skladu s tim treba, pozivajui se na granice, sprijeiti takvo
ponaanje. Vano je da se i odrasli pridravaju donesenih pravila. Pravila su oblikovana tako
da opisuju jasna poeljna ponaanja, a ne nepoeljna ponaanja. Moraju biti jasne i posljedice
njihovog nepridravanja. Neka univerzalna pravila su:
Pravilo kruga svi sjede u krugu jer to daje jednaku mogunost izraavanja bez iije
dominacije.
Pravilo dalje razmjena ide u krug, a ako neto ne eli uestvovati u nekoj aktivnosti ima
pravo rei: Dalje!
Pravilo sluanja oekuje se paljivo meusobno sluanje.
Pravilo diskrecije ono to je saopeno u krugu/aktivnosti/radionici, tamo treba i ostati.
Pravilo uestvovanja u radionici nema posmatraa, svi uestvuju.
Pravilo potivanja dogovorenog vremena.
Pravilo Ne sjedi na svojim potrebama! treba li neko napustiti radionicu, ne treba se
suzdravati.
Posebna pravila specifina dogovorena pravila za konkretnu radionicu (mobitel, hrana,
kretanje...).
Uspjenosti rada u radionici pridonose sposobnosti i vjetine voditelja, njegova dobra
pripremljenost, priprema materijala, kvalitetna komunikacija i dobro objanjene aktivnosti.
Sutina je u umijeu upavljanja grupom. Voditelj upravlja cjelokupnim procesom i kod
djece razvija samodisciplinu i odgovornost. Voditelj radionice treba:
59
razvijati samopouzdanje; ono pomae dobroj komunikaciji s drugima i sa sobom;

stvarati atmosferu povjerenja i prihvaanja, bez procjenjivanja i kritike;
njegovati neautoritarnost svi su ravnopravni;
znati da je vaan proces, a ne samo ishod;
naglaavati da svako rjeenje, makar i pogreno, koristi kao nova situacija za uenje;
ohrabrivati svako dijete;
sluati paljivo i otvoreno;
voditi rauna o primjerenom rjeniku;
iskazati jasno svoja oekivanja prema grupi i svakom pojedincu;
ponudite alternative onim lanovima koji ne ele uestvovati u radu;
omoguiti svim uesnicima radionice da se predstave (kau svoje ime [i prezime], npr. svoj
hobi ili svoju pozitivnu osobinu ili razred koji pohaaju, i sl);
provjeriti da li dovoljno jasno objanjava svrhu i zadatke;
osigurati da zadaci imaju svoj vremenski okvir;
pobrinuti se da svi uestvuju u realizaciji aktivnosti;
osigurati svima dovoljno vremena da kau ta misle, osjeaju, predlau uz stalno
podsjeanje da se u grupi diskutira;
omoguiti da se pone i zavri na vrijeme, te rezimirati ono to se eljelo i do ega se dolo
u radionici;
poticati kreativnost;
djecu oslovljavati imenom i oekivati da se tako i meusobno oslovljavaju;
poticati saradnike odnose meu djecom;
djecu koja su nesigurna u sebe ili tiha poduavati kako se asertivno ponaati, a moe im
dati i lake ostvarive zadatke;
ukoliko se neko dijete tee verbalno izraava, omoguiti mu da se izrazi neverbalno;
ukoliko dijete ima tekoe u razvoju, potrebno je zadatak prilagoditi njegovim
mogunostima; u smislu da, ukoliko dijete ima cerebralnu paralizu i ne moe drati kist u
ruci, moe to uraditi tako to kist dri ustima i (odlino) crta;
koristi individualizirani pristup koji predstavlja postupke kojima se mogu zadovoljiti
individualne potrebe svakog djeteta tako da se do maksimuma utjee na njegovo uenje
i razvoj;
poznavati, razumijevati i uvaavati porodinu kulturu djeteta;
kretati se to vie;
mijenjati jainu glasa i praviti pauze;
koristiti to vie primjera to daje ivost i omoguuje asocijativne veze;
gledati djecu dok govore, ne pisati dok govore;
ukoliko radi sa malom djecom, koristi ginjol lutke.
Naravno, i voditelj radionice je samo ovjek. Greke su mogue, doputene i pozitivne,
ukoliko slue da se iz njih ui i da se usavrava. Osnovni zadatak voditelja je da osigura da rad
60
protekne u ugodnoj, motivirajuoj, oputenoj atmosferi i da osigura najbolje mogue uvjete

za uenje u datim okolnostima, ali ne ovisi sve od njega.
Osim rada u paru i/ili grupi, u Kutcima za djecu je neophodno planirati, organizirati i iskoristiti
prednosti individualnog rada u cilju pruanja npr. psiholoke pomoi djeci. Individualni rad
predstavlja rad jedan na jedan u kojem sudjeluju, najee, dijete i odrasla osoba. Za individualni
rad se odluujemo onda kada zakljuimo da drugi oblici rada nee imati podjednake efekte
kao individualni rad sa djetetom, kada je tema suvie lina i dovoljno sloena da ne moe biti
predmet razgovora u grupi, kada se dijete ne osjea dovoljno dobro da o nekoj temi/problemu
govori u grupi vie ljudi/vrnjaka. Individualni rad se moe realizirati na osnovu line procjene
voditelja, na zahtjev djeteta ili na uputu neke tree osobe, npr. roditelja.
Ovdje emo spomenuti i savjetodavni odgojni rad. To je posebna metoda pruanja pomoi
osobama u njihovom osobnom rastu, razvoju i sazrijevanju i prilagoavanju ivotnim uvjetima
radi njihova osposobljavanja za samostalno rjeavanje aktuelnih i buduih problema. Najei
problemi koji se susreu u savjetovanju su: potreba za komunikacijom s drugim ljudima,
nezadovoljstvo samim sobom, nezadovoljstvo okolinom ili odnosom s njom, specifine
potekoe i problemi, potreba za potvrdom ispravnosti vlastitih odluka i postupaka.
Savjetodavni rad je kompleksna i odgovorna pedagoka djelatnost, ona se ne moe amaterski
obavljati i za njenu uspjenu realizaciju potrebno je pripremiti specijalizirane strunjake.
Savjetodavni (odgojni) rad moe biti individualni i grupni. Za individualni rad sa djetetom,
neophodno je prikupiti sve relevantne podatke koji su znaajni za rad. Proces savjetovanja se
moe podijeliti u tri osnovne faze: a) inicijalna ili rana faza, b) srednja ili promjenama usmjerena
faza, c) terminalna ili zakljuna faza.
Rana faza savjetovanja ima vrlo znaajnu ulogu za uspjenost samog savjetnika. Oblikovanje
odnosa izmeu savjetnika i djeteta je prvi zahtjev rane faze savjetovanja u kojoj savjetnik
empatino komunicira. Potovanje je, takoer, olakavajua okolnost i vrlo znaajna u
ranoj fazi savjetovanja. Kad savjetnik i dijete uspostave odnos, onda slijedi vrlo znaajno
podruje savjetovanja: otkrivanje problema savjetovanja, djetetova oekivanja, njegov
nivo funkcioniranja, nivo motivacije, razjanjenje uloge savjetnika i ogranienja u procesu
savjetovanja i naina pomoi.
Srednja ili promjenama usmjerena faza savjetovanja je srce cijelog procesa savjetovanja
i usmjerena je upotpunjavanju ciljeva savjetovanja. Sastavni dio upotpunjavanja ciljeva u
srednjoj fazi je i prepoznavanje prepreka koje omoguuju razvijanje novog i svrsishodnog
ponaanja. Osnovni i vodei cilj srednje faze procesa savjetovanja je pomaganje djetetu da
razvija i iri svjesnost o onome to je u pozadini osjeaja bezizlaznosti. Empatina komunikacija
u srednjoj fazi pomae djetetu da razumije samog sebe i svoje tekoe bolje. Terminalana
faza procesa savjetovanja ovisi o duini trajanja, znaenju i tipu savjetovanja. Kada su ciljevi
jasni, formulirani i opredijeljeni, odluka o zavretku procesa savjetovanja je za savjetnika i
dijete jednostavna i jasna. U zavrnoj fazi procesa savjetovanja vana je i anticipacija moguih
buduih problema, to priprema dijete, ne samo za budunost, nego zavrava i sam proces
savjetovanja veim samopouzdanjem i povjerenjem u sebe.
6.4 Moduli od znaaja za rad sa djecom

u kriznim situacijama
S obzirom da su tri najee ukljuena segmenta u Kutcima za djecu obrazovanje, zatita i
zdravlje, bilo je vano osigurati ova podruja djelovanja kroz pedagoke radionice. Pedagoke
radionice su smjetene u dva modula: psihosocijalni modul i edukativni modul i u etiri uzrasne
grupe: od 6 do 7 godina, od 8 do 10 godina, od 11 do 12 godina i od 13 do 14 godina. Naravno
61
da izbor modula i tema radionica nije sluajan. Oba modula su usmjerena ka osnaivanju djece
za pravovremenu i valjanu reakciju u kriznim situacijama.
Psihosocijalni modul tretira teme koje se odnose na to da dijete upozna sebe, da upozna,
prihvata i potuje druge, da zna kako traiti pomo, kako se zatititi, da razmilja i planira svoju
budunost kroz razvijanje i unapreenje vjetina upravljanja vremenom i slino. Teme koje su
ukljuene kroz ovaj modul su: Prijateljstvo, sticanje i zadravanje; Moja porodica; Tolerancija na
frustracije; Saradnja i traenje pomoi; Prijateljstvo; Prosocijalno ponaanje, Stereotipi; Emocije;
Utjecaj na emocije kod drugih; Poloaj u grupi (sociometrija); Rodne uloge; Polje moi (tema
vezana za nasilje); Slobodno vrijeme; Reakcije na znaajne promjene (zatvaranje CFS); Reci:
Ne! (asertivnost); Kako se ohladiti? (ljutnja); Moje miljenje o sebi (samopoimanje); Snovidan
(svjesnost o svojim potrebama i artikulacija); Aktivno sluanje; Mrea socijalne podrke; Asertivno
ponaanje; Kontrola tjeskobe; Identiteti; Suoavanje sa stresom usmjereno na emocije i probleme.
Edukativni modul tretira primarno teme koje se odnose na uenje pravila rada i ponaanja u
pedagokim radionicama, higijenu, zdravu ishranu, zatitu okoline, upoznavanje i mogunosti
zatite od prirodnih katastrofa, kreiranje projekata u zajednici. Teme koje su ukljuene kroz ovaj
modul su: Zdrave navike; Pravila rada i ponaanja u grupi; Zdrava ishrana; Higijena ta mogu
uiniti za sebe?; Odgoj za mir/Djeija prava; ta uiniti u sluaju da se izgubi?; Ekologija; Opasnost
od mina; Upravljanje vremenom; Postupanja u sluaju poplava; Razliitosti meu djecom; Djeca sa
tekoama u razvoju; Kako efikasnije uiti mapa uma; Postupanje u sluaju zemljotresa i poara;
Relaksacija; Postupanje u sluaju nereda; Kreiranje projekata u zajednici.
RADIONICE
7. RADIONICE
U nastavku ete pronai 40 radionica koje su rasporeene unutar dva
modula: psihosocijalni modul i edukativni modul, a namijenjene su djeci
uzrasta od 6 do 7 godina, od 8 do 10 godina, od 11 do 12 godina i od 13 do
14 godina. Vrijeme za realizaciju radionica je prilagoeno uzrastu djece, ali
je osnovno pravilo da je vrijeme potrebno za sve aktivnosti fleksibilno i moe se prilagoavati
odreenoj grupi sa kojom se radi. Broj sudionika takoer moe varirati a idealan broj je 12.
Radionice su posebno izraene za potrebe rada Kutaka za djecu s ciljem osnaivanja djece
u kriznim situacijama kroz jaanje vjetina rjeavanja problema, izgradnju socijalnih vjetina
i razvijanje razliitih interesovanja kod djece. U donjoj tabeli su prikazane tematske oblasti i
naslovi radionica unutar svakog pojedinog modula:
UZRAST PSIHOSOCIJALNI MODUL EDUKATIVNI MODUL
5. Zdrave navike
1. Prijateljstvo, sticanje i zadravanje 6. Pravila rada i ponaanja u grupi
2. Moja porodica 7. Zdrava ishrana
6-7 godina 3. Tolerancija na frustracije 8. Higijena ta mogu uiniti
4. Saradnja i traenje pomoi za sebe?
9. Odgoj za mir/Djeija prava
10. ta uiniti u sluaju da se izgubi?
1. Prijateljstvo
2. Prosocijalno ponaanje, Stereotipi 7. Ekologija
3. Emocije 8. Opasnost od mina
8-10 godina 4. Utjecaj na emocije kod drugih 9. Upravljanje vremenom
5. Poloaj u grupi (sociometrija) 10. Reakcije u sluaju poplava
6. Rodne uloge
1. Polje moi (tema vezana za nasilje)

2. Slobodno vrijeme 7. Razliitosti meu djecom
3. Reakcije na znaajne promjene (zat- 8. Djeca sa tekoama u razvoju
11-12 varanje CFS) 9. Kako efikasnije uiti mapa uma
godina 4. Reci Ne! (asertivnost) 10. Reakcije u sluaju zemljotresa
5. Kako se ohladiti (ljutnja) i poara
6. Moje miljenje o sebi (samopoimanje)
1. Snovidan (svjesnost o svojim potrebama i

artikulacija)
2. Aktivno sluanje
8. Relaksacija
3. Mrea socijalne podrke
13-14 9. Reakcija u sluaju nereda
4. Asertivno ponaanje
godina 10. Kreiranje projekata u zajednici
5. Kontrola tjeskobe
6. Identiteti
7. Suoavanje sa stresom usmjereno na emocije i
probleme
Tabela 5: Pregled radionica unutar psihosocijalnog i edukativnog modula
63
7.1 RADIONICE ZA DJECU UZRASTA 67 GODINA
Naslov modula: EDUKATIVNI MODUL
TEMA: HIGIJENA TA MOGU UINITI ZA SEBE?

Vrijeme trajanja radionice: 60
Uzrast djece: 67 godina
Cilj/evi radionice: Usvajanje pozitivnih higijenskih navika.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, olovke, gumice, ljepilo u stiku, komadii bijelog
papira, fotografije slatkia iz novina
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: PRAVILNO PRANJE RUKU

Trajanje: 20
Uvodna diskusija: Znate li kako zovemo pranje ruku, pranje kose, tijela, zuba? Higijena. Zato je
higijena vana? Jeste li uli za izreku istoa je pola zdravlja? ta znai ova izreka?
Tok aktivnosti: Voditelj vjeba sa djecom pravilno pranje ruku.
Ukoliko postoji mogunost, ruke treba prati na lavabou, uz vodu i sapun, tako da sva djeca
mogu probati. Upozoriti djecu da je vano da sarauju i da se ne gurkaju kako se ne bi okliznuli.
Poeljno je da budu dva voditelja uz grupu djece. Ukoliko aktivnost nije mogue izvesti uz
vodu i sapun, sa grupom imitirati pokrete pravilnog pranja ruku. Aktivnost se moe uiniti
zanimljivijom ako uz pokrete pranja ruku imitiraju zvuk vode.
Uputa za voditelja: U radu sa djecom uzrasta 6 i 7 godina, sve aktivnosti treba da budu
zasnovane na motu: KAI POKAI URADI. Djeci se prvo daje uputa, zatim se pokazuje
odreena radnja, a zatim se ohrabre da tu radnju urade sami.
Napomena: Pravilno pranje ruku se izvodi na sljedei nain: 1. pranje dlan o dlan, 2. gornja
strana dlana, 3. izmeu prstiju, 4. stranja strana prstiju, 5. palevi i 6. nokti.
Nakon aktivnosti: Kada peremo ruke? Zato je to vano? ta nam se moe desiti ako jedemo
prljavim rukama?
GLAVNA AKTIVNOST: SLATKII, ETKICA I PELICA ZUJALICA

Trajanje: 30
Uputa voditelju: Na A4 papiru nacrtati veliki zub. Zubu se mogu dodati oi i usta, kako bi se
aktivnost uinila zanimljivijom.
Tok aktivnosti: Djecu zamoliti da sjede u krugu oko velikog stola ili za manjim stolovima i
podijeliti ih na tri grupe. Prva grupa, nazvana Slatkii, ima zadatak da umrlja nacrtani zub,
okoladom, sokovima i bombonama. Zub se moe umrljati tako to se pripremljene sliice
slatkia zalijepe ljepilom u stiku na zub ili se nacrtaju grafitnom olovkom. Druga grupa, nazvana
etkice, ima zadatak da oisti isti zub tako to gumicom obrie crte slatkia ili odlijepe sliice.
Trea grupa, nazvana Pelica zujalica ima zadatak da pokvareni zub, sa kojeg se nisu skinule
sliice ili nije dobro obrisana olovka, popravi tako to zalijepi nove, bijele komadie papira na
pokvareno mjesto na zubu.
Nakon aktivnosti: Kako vam se svidjela aktivnost? Zato je vano da peremo zube redovno? Zube
peremo etkicom i pastom za zube poslije jela, obavezno ujutro i uvee. Kad se zub pokvari, zubar ga moe
popraviti. U naoj igri to su radile Pelice zujalice. Ko je od vas bio kod zubara? Je li zubar ima slinu zujalicu?
64
ZAVRNA AKTIVNOST: STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJESTO
Trajanje: 10
Tok aktivnosti: Djeci se proita pria Teo i Leo.
Teo i Leo
Medvjedii Teo i Leo ive u drvenoj kuici, duboko u umi. Jednog dana, medvjedica mama
izlazi iz kue i kae: Djeice, idem u umu da skupljam kruke i med. Za to vrijeme vi pospremite
kuu. Ostavite sve stvari na svoje mjesto.
Teo i Leo su proveli sate igrajui se i jurei po kui. Kad su vidjeli da sunce zalazi, pourili su
pospremiti kuu. U urbi, sve su stvari pomijeali: prljave tanjire su odnijeli u kadu, cipele su
stavili na police sa knjigama a hlae su sloili u friider. Medvjedica mama, kad je ula u kuu,
od iznenaenja je samo uzivknula AH!
Nakon aktivnosti: Kako biste pomogli Leu i Teu da ostave stvari na pravo mjesto? Gdje ostavljamo
cipele? Gdje nam stoje hlae? ta radimo sa prljavim tanjirima? Da li vi imate svoj zadatak u
ienju kue?
Komentar: Odravanje istoe stana je takoer vana aktivnost. Vi moete pomagati u
pospremanju kue na svoj nain. Imate li svoje zadatke? ta radite? ienje obue i odjee je dio
odravanja higijene.
65
Naslov modula: PSIHOSOCIJALNI MODUL
TEMA: MOJA PORODICA

Cilje/evi radionice: Razvijanje svijesti o svojoj porodici i ulogama u njoj. Razumijevanje
podrke koju prua porodica.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, bojice, flomasteri
UVODNA AKTIVNOST: VRBA

Trajanje 15
Tok aktivnosti: Voditelj kae: Odigrajmo jednu njenu i vrlo ugodnu igru. Treba mi dobrovoljac
koji e stati u krug. On/a e biti vrba. Znate li to je vrba? To je drvo koje ima njene grane i listie i
raste pokraj vode. Budui da je tako njena, vrba se pomie i na najmanji daak vjetra, na jednu,
pa na drugu stranu. Ostali e biti uma koja titi vrbu od vjetra dok ne ojaa. Sada emo svi ispruiti
dlanove pred sebe i blago ih osloniti na vrbu. Vrba e pustiti da je nosi vjetar, odnosno njihae se
pod udarima vjetra u namjeri da padne. Mi emo sprijeiti pad i tako emo je njeno, najnjenije
ljuljati
Uputa voditelju: Uesnik koji predstavlja vrbu treba stajati stabilno, ali elastino na stopalima.
To znai da ne podie noge i da opusti tijelo od nonih lanaka nagore. Najbolje je da zamiri.
Treba paziti da ostali mogu izdrati teinu tijela i da se ne dogodi da uenik koji je vrba padne.
Proi ovo sa svom djecom.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjelo osjetiti podrku? Kako ste se osjeali u krugu? Kako ste se
osjeali pruajui podrku?
Komentar: Razgovarati o potrebi da se osjeamo zatieni. Kako se osjeamo kada znamo da
e nas nai najmiliji zatiti? Komentirati eventualne padove. Naglasiti ulogu porodice prilikom
odrastanja.
GLAVNA AKTIVNOST: CRTE PORODICE

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Sada e nam svako na listu papira nacrtati svoju porodicu. Oznaite na slici
gdje ste vi, a ostale lanove imenujte po srodstvu (mama, tata, brat...). Predstavite svoj crte pred
grupom, pokaite gdje se nalazite na crteu. Zato ba tu? Objasnite mjesta ostalih lanova
porodice na crteu. Prvo uradi voditelj, pa ostali lanovi grupe.
Nakon aktivnosti: Da li Vam se svidjelo predstaviti svoju porodicu? Kako ste se osjeali crtajui?
Kako se osjeate uz porodicu? Kako ste reagovali na crtee porodica drugih?
Komentar: Diskusiju voditi u pravcu vanosti porodice kao zatitnog mehanizma. Komentirati
predstavljene porodine uloge. Reagirati na stereotipne rodne uloge ako se pojave u iskazima.
ZAVRNA AKTIVNOST: PEPELJUGA NA RAZNE NAINE

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj kae: Sada u vam proitati jednu vama dobro poznatu bajku, ali isprianu
na malo drugaiji nain od uobiajenog. To e biti pria o Pepeljugi. Do sada ste sluali ovu bajku
u verziji nekoga ko je na strani Pepeljuge. Jeste li se ikada zapitali kako ona zvui npr. iz maehina
poloaja? Sada ete to uti. Zatim ete uti to na sve kae maehina starija ki i Pepeljugin otac.
66
Sve ovo posluit e nam da bolje shvatite dananju radionicu u kojoj emo se pokuati to bolje
uivjeti u ulogu nekog drugog i posmatrati stvari ne samo iz naeg ugla, nego pokuati vidjeti i
kako one izgledaju i iz drugih poloaja... Dakle, evo prie. Sada me paljivo sluajte:
Voditelj proita:
Maehina pria
Ova pria me je potpuno ocrnila. Ja sam, zapravo, jedna dobra ena. Kad sam dola u ovu
kuu, Pepeljugu sam prihvatila kao roeno dijete, ali ona je imala puno loih navika. Nije
se voljela kupati, niti imati bilo to isto na sebi. Jedva bih je uspjela povremeno ugurati u
korito. Kad god bih joj obukla istu haljinu, ona bi se uvaljala u pepeo. Imala je bujnu matu
i voljela je izmiljati prie. Svima je priala da je zlostavljam. A to se tie onog legendarnog
bala... Naravno, svi znate da ne postoje dobre vile. Moj mu je za sve tri djevojke kupio krasne
bijele balske haljine, ali je Pepeljuga odmah svoju bacila i durei se rekla: Ja ovo neu obui!
Mi smo je nagovarali, ali ona je ostala uporna, pa smo otili bez nje. Ona se u meuvremenu
predomislila i pojavila se nakon to je bal ve poeo. Ne moete zamisliti kako sam bila sretna
kada sam je vidjela. Bila je ista i divno je izgledala. Pomislila sam: Konano me je posluala.
Princ je, kao zaaran, priao Pepeljugi. Zaplesali su, i dok su prolazili pored mene, ula sam
kako je pita. Mlada damo, jeste li stigli posljednji zato to ste eljeli da vas primijetim? Pepeljuga
je zastala, mrko ga pogledala, topnula cipelicom u pod, potrala, cipela joj je pala, ali je ona,
ne okreui se, odjurila s bala. Kada sam poslije nekoliko dana ula da je princ neuspjeno trai
po kraljevstvu, poslala sam stariju ker da mu javi radosnu vijest kako izabranica njegova srca
ivi ba u naoj kui. Na njihovu vjenanju plakala sam od sree i mislila da bi njezina pokojna
majka sada bila sretna.
Pria starije sestre
Neu puno duljiti, ali gledajui mene i moju mlau sestru, ispada da se uope ne isplati biti
dobar i posluan. Moe se, u najboljem sluaju, udati za nekog inovniia na kraljevskom
dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala svoje i dobivala ono to je htjela. Noi i noi sam proplakala
nad takvom nepravdom.
Oeva pria
Kad je umrla moja prva ena, ostao sam sm sa keri. Nisam nita znao raditi po kui, a niti
brinuti se za dijete. Zato sam se odluio to prije oeniti da bi se neko brinuo o kui, meni i
djetetu. Tako sam i uinio. U te enske stvari ja vam se ne razumijem. Moje je bilo da zaraujem
novac i da zbrinem sve tri keri. Kada doem kui poslije napornog dana, elim se to prije
spremiti u krevet, tako da zapravo i ne znam to se tu sve dogaalo. Naravno, ne mogu kriti
koliko sam se razveselio to je princ zatraio ruku moje keri i ja sam joj dao oinski blagoslov.
Nakon aktivnosti: Da li vam se pria svia? Nakon to ste uli bajku na drukiji nain, kako vam
ona sada zvui?
Uputa voditelju: Sluajte djeije spontane komentare, ali ne ulazite u opirniju raspravu.
Diskutujte o tome da svako u porodici ima svoju taku gledita. Vano je da djeca uvide da se
isti dogaaji mogu doivljavati na razliite naine.
67
TEMA: ODGOJ ZA MIR I DJEIJA PRAVA

Cilj/evi radionice: Promovirati djeija prava i dotai se diskriminacije, ukljuujui i spolnu
diskriminaciju. Osnaiti djecu da budu pomagai, ne samo svjedoci u situacijama kada su
njihova prava ili prava druge djece ugroena.
Sredstva i radni materijal: papiri, flipchart, muziki plejer (neobavezno)
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: DJEACI NE PLAU, A DJEVOJICE SU PAMETNIJE

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Uesnici sjede u krugu. Voditelj pita uesnike da podijele ta za njih znai rije
diskriminacija. Da li su ikad uli za nju? U kakvom kontekstu? Nakon prikupljanja razliitih
ideja od lanove grupe, voditelj predstavlja lan 2 Konvencije o djeijim pravima: Sloboda
od diskriminacije.
Voditelj zatim poziva lanove grupe da ustanu i da pogledaju oko sebe. Tada objanjava da
je grupa podijeljena u etiri zone. Svaki zid predstavlja jednu od zona. Svaki zid je oznaen
odampanim ili rukom ispisanim oznakama: Slaem se / Ne slaem se / Ne znam / Jo razmiljam.
Kada voditelj proita neku izjavu (pogledati dolje), svako dijete bi trebalo zauzeti mjesto u
jednoj od zona, ovisno da li se slau, ne slau, nemaju miljenje ili im je potrebno vie vremena
da razmisle o toj izjavi. Nakon to sva djeca zauzmu svoje pozicije, voditelj ih ohrabruje da
diskutuju kako i zato su odabrali te zone. Ovaj proces se ponavlja za svih 10 izjava.
Primjeri izjava:
1. Djeaci ne plau.
2. Djevojice su pametnije od djeaka.
3. Medvjedii su igrake samo za djevojice.
4. Djeaci ne nose suknje.
5. Djevojica ne moe biti ef.
6. Samo djeaci mogu igrati fudbal.
7. Djevojice su slabe, a djeaci su jaki.
8. Djevojice pomau svojim majkama. Djeaci pomau svojim oevima.
9. Kada se desi neto loe, uvijek prvo optue djeake.
10. Djeaci mogu da kau bezobrazne rijei, ali djevojice ne mogu.
Nakon aktivnosti: Voditelj pita djecu koje su slinosti meu ovim izjavama i da li znaju za jo
neke sline izjave. Da li postoje razliita pravila i oekivanja od djeaka i djevojica kod kue, u
koli, meu prijateljima? Da li ovo ima smisla? Zar nije i ovo diskriminacija?
GLAVNA AKTIVNOST: OD SVJEDOKA DO POMAGAA

Trajanje: 35
Tok aktivnosti: Voditelj podsjea uesnike da su nasilje i zlostavljanje, ne samo fiziko nego i
verbalno i emocionalno, krenja ljudskih prava. Voditelj poziva uesnike da zatvore oi na dvije
68
minute i da razmisle o razliitim tipovima nasilja nad djecom koja postoje (umirujua muzika
moe biti putena u pozadini).
Tada voditelj dijeli uesnike u etiri grupe. Svaka grupa e razgovarati o drugaijoj temi.
Grupa 1: Da li ste vidjeli da je neko ozlijedio djetete ili ga tretirao loe?
Grupa 2: Da li ste uestvovali u ozljeivanju djeteta ili ste tretirali drugo dijete loe?
Grupa 3: Da li ste vidjeli da je neko ozlijedio dijete ili tretirao ga loe i niko mu nije pomogao?
Grupa 4: Da li ste vidjeli da je neko pomogao djetetu koje je neko ozlijedio ili nepravedeno
tretirao?
Voditelj vodi diskusiju u ove etiri grupe, pazei da se svi osjeaju sigurno i slobodno da podijele
svoja iskustva i ideje.
Potom voditelj poziva uesnike da sjednu zajedno u polukrug i u miru razmiljaju o prethodnoj
grupnoj diskusiju. Voditelj pita da se navedu neki primjeri kada je neko ozlijedio ili zlostavljao
djecu, bez razdvajanja onih primjera koje su djeca posmatrala i onih u kojima su djeca
uestvovala. Navedene primjere voditelj zapisuje kao Povreda na slian flipchart kao ovaj nie
naveden. Onda voditelj pita za primjere za drugu kategoriju: ta je neko mogao uraditi u ovoj
situaciji da bude pomaga, a ne svjedok? To su primjeri koji se zapisuju u ta moemo uraditi da
pomognemo? kolonu. Ove odgovore takoer voditelj treba da zapie na flipchartu.
Flipchart:
POVREDA TA MOEMO URADITI DA POMOGNEMO?
Nakon aktivnosti: Voditelj ita listu predloenih aktivnosti koje bi mogle biti od pomoi i
poziva uesnika da diskutuju o tome kako mogu postati pomagai koji e tititi ljudska prava,
postavljajui pitanja kao to su: Koje od predloenih aktivnosti bi bilo teko uraditi? Koje bi bile
jednostavnije? Postoje li neke aktivnosti na listi za koje mislite da biste mogli uraditi? ta spreava
ljude da postanu pomagai? Ako bi bilo vie pomagaa nego svjedoka, da li bi bilo manje nasilja
nad djecom? Da li su svjedoci vani? Kako svjedoci mogu pomoi?
Voditelj kao zakljuak istie da je bilo koje zlostavljanje ili nasilje nad djecom, ukljuujui
i djecu koja vre nasilje nad drugom djecom krenje ljudskih prava. Voditelj istie da
uenje o djeijim pravima i ljudskim pravima takoer ukljuuje i uenje o tome kako
poduzeti akcije kojima bi mogli zatiti prava. Mi ne moemo zaustaviti svako nasilje i
zlostavljanje, ali moemo pokuati pomoi jedni drugima.
69
TEMA: PRAVILA RADA I PONAANJA U GRUPI

Cilj/evi radionice: Usvajanje pravila rada i ponaanja u grupi.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, olovke (po potrebi, ako neto treba zapisati)
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: BUKA, BUKA

Trajanje: 10
Uvodna diskusija: Danas emo zajedno smisliti pravila za nau grupu koja e nam olakati
da saraujemo i zajedno obavljamo aktivnosti. Znate li ta su pravila? Koja pravila imate u kui?
Tok aktivnosti: Uesnici sjede u krugu. Voditelj kae: Sada u vam postaviti pitanje, molim da
svi govorite u glas! I to to glasnije da bih mogao/la da vas ujem! Voditelj postavlja pitanje: ta ste
dorukovali? Sva djeca odgovaraju u glas. Zatim vie: Ne ujem vas! Zatim postavlja jo pitanja,
ali se nita ne uje od buke koju stvaraju svi glasovi odjednom.
Voditelj umiri grupu i kae: Moe li mi neko rei ta su djeca u ovoj grupi dorukovala? ta mislite
zato ne znamo odgovore? Jer nismo uli. Da li mislite da je mogue da na ovaj nain govorimo?
ta bi se onda dogodilo? Ne bismo znali ta je reeno izmeu nas. Je li to vano? Zato?
Nakon aktivnosti: Moemo li sada zajedno smisliti pravilo za nau grupu? ta smo nauili u
prethodnoj vjebi? Voditelj vodi diskusiju tako da djeca zakljue da je pravilo da govorimo
jedno po jedno i da se uzajamno sluamo dok govorimo. Grupa tada moe da dogovori na
koji nain se javljaju za rije: podizanjem ruke, podizanjem dva prsta, podizanjem papira u boji
po dogovoru i sl.
GLAVNA AKTIVNOST: NEMOJ MI SE SMIJATI

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj kae uesnicima da e glumiti odreene uloge. Prvo u vam ispriati
jednu situaciju koja se dogodila u prethodnoj grupi. Zatim e troje dobrovoljaca da odglumi
tu situaciju, ali mi emo joj zajedno promijeniti kraj.
Voditelj ispria: Uitelj je pitao djecu u grupi ega se plae. Jedan djeak, nazovimo ga Dado je
brzo podigao dva prsta i rekao: Strano se plaim mraka! Djevojica iz grupe, Ena, povie: Ba si
beba, nita nije strano u mraku! Sva djeca se ponu smijati.
ta mislite kako se Dado osjeao? Je li bio tuan, povrijeen? Voditelj pita djecu da predloe
drugaiji kraj; ta bi npr. mogla da kae Ena, a da ne povrijedi druga.
Jedan od prijedloga jeste da Ena kae: I ja sam se plaila zombija u mraku. Sada znam da ne
postoje. Ili Ena moe da kae: To je u redu, svi se ponekad boje. ili Nemoj se plaiti, upali svjetlo i
odmah e ti biti lake.
Nakon to usvoje pozitivan kraj, troje glumaca glumi datu situaciju: glumci glume uitelja
(Moete li mi rei ega se plaite?), Dadu (glumac die dva prsta i govori: Strano se plaim
mraka!) i Enu koja izgovara novu, pozitivnu reenicu (npr: Nemoj se plaiti, upali svjetlo i odmah
e ti biti lake.).
I druga grupa od troje djece moe odglumiti ovu situaciju sa pozitivnim krajem (nova pozitivna
reenica).
70
Nakon aktivnosti: Vidjeli smo da je Dado bio povrijeen kad mu se cijela grupa smijala. Takoer
smo vidjeli da se mnogo bolje osjeao kada su drugovi razgovarali sa njim o njegovom strahu. Da
li moemo da izvuemo neko pravilo za nau grupu iz ove glume? Voditelj vodi diskusiju u smjeru
zakljuka da kada razgovaramo o svojim emocijama ili svojim mislima nema tanih i netanih
odgovora. Da je vano da svako moe slobodno rei ta misli, a da ga drugi zbog toga ne
zadirkuju.
ZAVRNA AKTIVNOST: AROBNE RIJEI

Trajanje: 20
Uputa voditelju: Za ovu aktivnost treba izdvojiti glumce dobrovoljce i pripremiti ih da naue
reenice koje e kasnije izgovoriti pred grupom. Tokom glume, voditelj ne pomae sa arobnim
rijeima, eka da djeca sama kau.
Tok aktivnosti: Voditelj objasni narednu aktivnost. Treba mi est dobrovoljaca (ovaj broj zavisi
od veliine grupe) koje molim da se sa mnom izdvoje u kut prostorije.
Voditelj, jednom po jednom glumcu kae njegovu reenicu:
- Gurnuo/la sam te sluajno. ta treba da kaem?
- Dao/la si mi olovku. ta treba da kaem?
- Treba mi tvoja pomo. ta treba da kaem?
- Prosuo/la sam vodu po tvojoj jakni. ta treba da kaem?
- Pozvao/la si me na roendan. ta treba da kaem?
- elim da poe sa mnom. ta treba da kaem?
Jedan po jedan uesnik izlazi pred grupu, izgovara svoju reenicu, a drugi se javljaju i govore
ta glumac treba da kae. Grupu moemo podsjetiti na prvo pravilo: da ne upadamo jedni
drugima u rije.
Nakon aktivnosti: Djeca e vjerovatno odgovarati sa rijeima izvini, hvala i molim te a mogue
je da e upotrijebiti i cijele reenice. Voditelj zatim pita: Koje rijei su bile najee? Rijei izvini,
hvala i molim su arobne rijei koje nam omoguuju da se osjeamo ugodno jedni uz druge.
Koje je onda pravilo koje sada usvajamo? Kada neto pogrijeimo kaemo izvini, kada nam
je uinjena usluga ili su nas obradovali kaemo hvala, a kada traimo pomo kaemo
molim te. To su arobne rijei.
71
TEMA: PRIJATELJSTVO, STJECANJE I ZADRAVANJE

Cilj/evi radionice: Nauiti djecu da znaju zadrati postojea i stvarati nova prijateljstva.
Sredstva i radni materijal: loptice, papiri A4 formata, olovke, bojice, makaze, ljepila u stiku,
gumice, hamer papiri
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: PITANJE NA ODGOVOR

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Djeca se zamole da sjednu u krug i d im se jedna manja loptica (voditelj
takoer uestvuje u igri). Svaki uesnik ima zadatak da kae svoje ime; zamisli pitanje koje
bi htio da mu postavi drug u grupi; odgovori na isto pitanje naglas; baci lopticu drugarici/
drugu od koje/kojeg bi elio da uje odgovor na isto pitanje; i tokom bacanja izgovara pitanje.
Primjera radi: Ja sam Ema i prvi sam razred baci loptu i pita: Koji si ti razred?. Sljedei koji dobije
lopticu odgovara na postavljeno pitane od drugarice/druga i zamilja svoje pitanje na koje
daje glasan odgovor i alje lopticu nekom drugom.
Ovdje imamo i pravilo: lopticu bacamo samo onome ko ju nije dobio, odnosno kome nije
baena. Igra se igra sve dok voditelj radionice ponovno ne dobije lopticu i ne odgovori na
postavljeno pitanje.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjela igra? Zbog ega? Jeste li nauili neto iz ove aktivnosti i ta
bi to bilo? Uputa za voditelja: Ukoliko djeca ne daju odgovor u skladu sa komentarom, voditelj
postavlja pitanje.
Komentar: Ako elimo neto da dobijemo treba neto i da damo/pruimo.
GLAVNA AKTIVNOST: BROJ PRIJATELJSTVA

Trajanje: 35
Tok aktivnosti: Uesnike podijeliti u grupe po 4, sluajnim odabirom (brojati 1, 2, 3, 4).
Grupama dodijeliti sljedei materijal za crtanje: jedna gumica, jedne bojice, jedne makaze,
jedno ljepilo u stiku, jedan papir i jedna olovka i hamer papir.
Dati djeci sljedeu uputu: Svako na svom papiru neka nacrta stvari sa kojima voli da se igra.
Imate mogunost da nacrtate koliko god hoete stvari i imate 10 minuta za to. Nakon toga dati
im ponovno uputu da iskrue stvari koje su nacrtali. Dok djeca iskruuju, voditelj radionice
obilazi stolove i kriom prebrojava nacrtane stvari. Voditelj radionice e podijeliti ukupan broj
nacrtanih stvari sa brojem grupa, te dobiveni rezultat zaokruiti na prvi manji broj (npr. ako
je rezultat 4,3 zaokruit e se na 4 i sl). Dobiveni broj je broj prijateljstva koji se koristi u
nastavku aktivnosti. Sve grupe dobiju nastavak upute: Sada e svaka grupa dobiti po jedan veliki
papir na kome e nacrtati djevojicu i djeaka na sredinu papira.
Voditelj naglasi da e djevojica i djeak biti sretni samo ako imaju dovoljan broj stvari oko
sebe (rei broj prijateljstva). Kada su nacrtali djevojicu i djeaka, oko njih treba da zalijepe
iskruene stvari u onom broju koliki je dobiveni broj prijateljstava.
Uputa voditelju: Sve grupe nee imati dovoljan broj stvari, dok e neke imati previe. Voditelj
ne treba davati dodatne upute. Aktivnost se zavrava kada sve grupe zalijepe traeni broj stvari
oko djevojice i djeaka.
72
Nakon aktivnosti: Da li ste vi uspjeno obavili ovaj zadatak? Koja grupa nije i zato? ta vam je
bilo potrebno da obavite ovaj zadatak? Kakav je efekat na vas ostavilo dijeljenje?
Komentari:
_ Za uspjeno obavljanje zadataka i osjeaj zadovoljstva, esto je potrebno da dijelimo
stvari koje imamo.
_ Neki koji imaju vie ne znai da su sretniji i uspjeniji.
_ Za osjeaj sree i uspjeha nije neophodno imati fiksni broj stvari kao to je navedeno
u igrici.
_ Voditelj moe dati i alternativni komentar koji vodi zakljuku da ne postoje aktivnosti,
stvari, igrake... koje su po sebi muke i enske, ve da se sva djeca mogu igrati sa
svim igrakama.
ZAVRNA AKTIVNOST: HVALA

Trajanje: 5
Uputa voditelju: Kratka vjebica za uesnike. Cilj je da se jedni drugima zahvale i da prihvate
zahvalnost za materijale koje su izmeu sebe posuivali.
Tok aktivnosti: Objasniti uesnicima da svoju zahvalnost pokau na sebi svojstven i kreativan
nain, ako ele i neverbalnim putem (npr. da se poklone ili neto slino) ili na nekom drugom
jeziku koji poznaju.
73
TEMA: TOLERANCIJA NA FRUSTRACIJE

Cilje/evi radionice: Nauiti djecu da ne moemo promijeniti ono to se desilo, ali moemo
promijeniti ono to mislimo i radimo i situaciju koja izaziva frustraciju. Nauiti strategije za
smirivanje kada smo ljuti i/ili frustrirani. Nauiti da emocije nisu ni dobre ni loe same po sebi.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, olovke, flomasteri, oblaii od papira, krugovi
od papira
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: IMENOVANJE

Trajanje: 20
Tok aktivnosti:
Djeca sjede u polukrugu, voditelj/ica daje uvod: Sada emo uti priu o djeaku koji se naao u
problemu. Obratite panju na to kako se on ponaao zbog svog problema.
Voditelj/ica ita:
Damir je djeak koji se izdvajao od ostale djece u grupi, jer je crtao i itao bolje nego drugi. Svi su ga
u porodici i koli hvalili. Jednog dana Damir se jako prehladio i nije mogao doi u kolu petnaest
dana. To je bilo dovoljno da malo zaostane za drugom djecom u koli. Zbog toga se osjeao toliko
loe da vie nije elio da ide u kolu i poeo je da se svaa sa uiteljicom i prijateljima, te im je
prkosno odgovarao i vie nije pazio na asu. Kada su mu odrasli i prijatelji savjetovali da bude
strpljiv, da e sve nadoknaditi za kratko vrijeme, razljutio bi se i vie ne bi sluao nikoga. Ako bi oni
nastavili da mu daju savjete, Damir bi se rasplakao i naljutio.
Uputa za voditelja: U prvoj aktivnosti ove radionice vano je da djeca naue prepoznavati
emocije, misli i ponaanja kod drugih kako bi isto mogli prenijeti i na svoje ivotne situacije.
Da bi djeca znala adekvatno djelovati u situacijama kada su ljuta i frustrirana potrebno ih je
nauiti odreenim tehnikama koje treba aktivirati kada osjete emociju ljutnje i frustracije.
Djecu uimo da nakon to prepoznaju emociju ljutnje i frustracije prou kroz tri faze. Prva je
imenovanje uzroka frustracije (situacija, misli, emocije). Nakon to naue da imenuju uzroke
frustracije, traei sve mogue opcije zbog ega su frustrirani, u drugoj fazi trebaju regulirati
svoje ponaanje i fizioloke reakcije kroz vjebice disanja i imaginacije (faza smirivanja). U treoj
fazi dijete mijenja svoje misli vezane za sebe, druge i situaciju kako bi promijenilo svoje emocije
(faza restrukturiranja). Djecu uimo da sami upravljaju svojim ponaanjem kroz upravljanje
mislima, tijelom i emocijama.
Nakon aktivnosti: Voditelj postavlja pitanja: ta mislite o situaciji u kojoj se naao Damir? Kako
se Damir osjea ponaa o emu razmilja? Zbog ega (faza imenovanja)? ta biste vi uradili u
ovoj situaciji? Zamislite da ste vi Damir! Osjeate se uznemireno! Duboko udahnite i izdahnite pet
puta! Sada zamislite kako biste se vi ponaali u ovoj situaciji, a na nain da se situacija bolje prihvati?
ta ste zamislili (faza smirivanja)? Da li Damiru pomae ili odmae nain na koji se ponaa, misli i
osjea? Koje misli treba da mijenja i kakve bi trebalo da budu (faza restrukturiranja)?
Djeci na kraju objasniti da kada smo frustrirani prvo treba sebi da kaemo kako se osjeamo,
(prihvatimo frustraciju/ljutnju). Nakon toga udahnemo nekoliko puta duboko i zamiljamo
nae reakcije i reakcije drugih na nae ponaanje. Odabiremo reakciju koja e i nama i
drugim donijeti najpozitivnije misli, emocije i ponaanje.
74
GLAVNA AKTIVNOST: OBLAII
Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Svakom djetetu u grupi da se po 5 papira formata A4. Voditelj: Pokuajmo
se prisjetiti nekih stvari ili situacije u kojoj smo dobili ono to nismo htjeli ili nismo mogli dobiti
neto to elimo. Neka svako od vas na svakom od papiria nacrta po jedan oblai a u oblaiima
nacrta stvar ili situaciju koju su dobili a nisu eljeli, ili su eljeli a nisu dobili. Nakon toga voditelj
poziva uesnike/ce da predstave svoje oblaie cijeloj grupi.
Diskusija: Voditelj vodi razgovor pitanjima: Kako se osjeamo kada se naemo u situaciji da
dobijemo neto to ne elimo ili ne dobijemo ono to elimo? ta radimo tada? Nekada u ovakvim
situacijama roditeljima priredimo i predstavu u vidu fizikih pokreta! ta je to to se radi? (Voditi
diskusiju u pravcu da djeca mogu da se glasno deru, mogu da stiu ruice, mogu da legnu na
pod i nee da se pomjere). Da li je neko od vas to radio nedavno? Kakva je situacija bila? Da li to
smatrate opravdanim? Da li postoje situacije u ivotu kada nam se neto ne svia, ali ipak znamo
da to moramo uraditi? Kakve su to situacije?
Tok aktivnosti: Voditelj: Sada u zamoliti da svako od vas uzme svojih 5 crtea i podijeli ih u dvije
grupe: stvari ili situacije koje svako od nas treba da doivi, bez obzira to nam se ne sviaju, i na
one stvari koje nikako ne bi trebalo da nam se dese. Neka svako dijete predstavi crtee iz prve i
druge grupe.
Uputa za voditelja: Oekujemo da stvari ili situacije koja nam se ne sviaju, ali se deavaju
budu: roditelji me tjeraju da jedem, brat ili sestra mi neto ne daju, kasnim negdje, nisam dobio
eljenu pohvalu i sl. Stvari ili situacije koje nikako ne bi smjele da se dese su: nasilje prema djeci
ili drugima u okolini, ukljuujui vrijeanja, tue, povlaenje za kosu i sl; prisustvo oruja u
djejoj sredini, ostavljanje djece same u kui bez nadzora i sl.
Nakon aktivnosti: ta bi trebalo raditi u jednim, a ta u drugim situacijama? Diskusiju voditi u
smjeru zakljuka da se nasilje treba prijaviti osobama koje smatramo sigurnim, a da u situcijama
kada nismo dobili igraku i sl. pokuamo to prihvatiti.
ZAVRNA AKTIVNOST: MISLI

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Voditelj. Prisjetimo se sada vaih oblaia! Odaberite jedan, i zamislite da
vam se upravo danas desila situacija iz oblaia!
Proite sada kroz sva tri koraka koja smo nauili prije.
PRVO Recite sami sebi kako se osjeate i zbog ega, kakve misli imate o sebi, drugima i o svijetu!
DRUGO Udahnite duboko i izdahnite! Zamislite sebe kako reagirate, kako reagira okolina,
zamiljajte zatvorenih oiju, dok ne pronaete situaciju u kojoj su svi oko vas zadovoljni (posebno
je vano da ste vi zadovoljni)!
TREE Govorite sami sebi da ste dovoljno snani da uivate bez obzira na situaciju, da je vano
kako ete organizirati svoj sljedei dan. Razmislite o tome to treba promijeniti u svom ponaanju
i aktivnostima u toku dana, sada kada ste neto izgubili, ili dobili neto to niste htjeli, podijelite
svoja razmiljanja sa svojim roditeljima, prijateljima, uiteljicom, saznajte ta oni misle o tome.
Nakon aktivnosti: Ko e sa nama podijeliti svoje misli tokom ova tri koraka? Da li bi ovo mogli
iskoristiti i u stvarnoj situaciji kada budete frustrirani?
Komentar: Voditelj naglaava da je vano prihvatiti frustraciju, imenovati je, pronai uzroke
u svojim mislima; nakon toga se smiriti, osmisliti nova rjeenja, te promijeniti misli kako bi se
osjeali zadovoljnije.
75
TEMA: TRAENJE POMOI I SARADNJA

Cilj/evi radionice: Prepoznavanje situacija u kojima je potrebno traiti pomo. Nauiti da se
kroz saradnju sa drugima postiu bolji rezultati.
Sredstva i radni materijal: veliki papir, papiri A4 formata, bojice, olovke
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: MAJA NIJE TRAILA POMO

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Uesnici sjede u krugu. Voditelj proita priu.
Maja nije traila pomo
Maja je sa roditeljima otila na izlet u zabavni park. To je bilo Majino omiljeno mjesto. inilo
joj se da zna svaki puti, tobogan, klupu ili mjesto za igru u zabavnom parku. Tog dana, srela
je druga iz razreda koji je prvi put doao u park. Maja je bila oduevljena to prijatelju moe
pokazati sve zabavne stvari u parku. Zbog toga mu je predloila da zajedno proetaju do
najljepeg mjesta, sa velikim toboganom i penjalicama za djecu. Taj dio parka je malo udaljen,
iza umarka sa fontanom. Maji se inilo da to nije problem i povela je prijatelja. Krenuli su
poznatim stazama, jurei se i pjevajui pjesmice. Maja nije gledala kuda ide. Kad je prijatelj
upitao da li su ve stigli, Maja nije imala hrabrosti da prizna da ne zna gdje su. Iako je bilo i
odraslih i djece oko njih, Maji nije padalo na pamet da pita kako da dou do velikog tobogana.
Zaista, nee se valjda sada osramotiti, a tako se hvalila da poznaje sva mjesta u parku! Vrijeme
je prolazilo, a Maja i njen prijatelj su postajali sve umorniji...
Nakon aktivnosti: Voditelj pita uesnike imaju li ideju kako Maja i prijatelj da stignu do
velikog tobogana. ta mogu uraditi? Da li su mogli potraiti pomo? Od koga su trebali traiti
pomo? Voditelj dalje vodi diskusiju u smjeru zakljuka da je vano da traimo pomo kada
nam je potrebna. Voditelj pita imaju li neke primjere kada su potraili pomo? Ima li primjera u
njihovoj obitelji kada pomau jedni drugima?
GLAVNA AKTIVNOST: KADA POTRAITI POMO?

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Voditelj podijeli uesnike u parove i kae da razmisle o situacijama kada su
traili pomo odraslih osoba. Uesnici jedno drugom u paru navode situacije kada su i kako
traili pomo. Nakon toga, svaki od uesnika prezentira kako je njegov par traio pomo.
Voditelj sumira situacije i pita kako su se snali, i od koga su potraili pomo; ita u kojoj su
situaciji bili Maja i njen prijatelj. U kojoj situaciji jo treba potraiti pomo? Da li je to kada neto
ne znamo da uradimo?
Nakon aktivnosti: Voditelj ponovi sve situacije koje su uesnici naveli kada je potrebno da
traimo pomo od odraslih. Ne zaboraviti situacije kao to su:
- kada se izgubimo,
- kada nas grubo i mnogo zadirkuju,
- kada nismo shvatili zadatak u koli,
- kada smo neto sluajno pokvarili/razbili.
76
Voditelj pita uesnike od koga se sve moe traiti pomo. (Od roditelja, uitelja, kolskog
pedagoga, policajca na ulici.)
ZAVRNA AKTIVNOST: DVIJE SOVE

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj podijeli uesnike u tri grupe po radnim zadacima ali djeca treba
da sjede zajedno za velikim stolom. Tri grupe imaju sljedee zadatke:
- prva grupa treba da nacrta dvije sove,
- druga grupa treba da nacrta drvo i gnijezdo,
- trea grupa treba da nacrta jaje i malu sovu.
Pri podjeli materijala, voditelj jednoj grupi da papire, drugoj bojice, a treoj olovke. Voditelj
saeka da djeca sama iniciraju saradnju i trae pomo jedni od drugih. Ako se to ne dogodi,
voditelj moe pitati: Kako moete nai papir za crtanje? Voditelj ohrabruje saradnju, jasno hvalei
uesnike za svaki oblik saradnje. (Voditelj moe pomoi uesnicima ukoliko nacrta obrise sova,
drveta i gnijezda a djeca samo da zavre crte bojama.)
Kada uesnici zavre pojedinane crtee, voditelj ih lijepi na veliki papir i kai na zid. Zatim pita
uesnike da zajedno smisle pjesmicu ili kratku priu na osnovu crtea. Navodi ih na rijei
kojima raspolau: sova, dvije sove, gnijezdo, jaje, drvo, mala sova. Voditelj moe poticati dalje
ideje: Kako se sova glasa? Kada sova leti? Od datih rijei voditelj moe predloiti ovu ili neku
drugu pjesmu koju zajedno osmisle.
Dvije male sove
Napravile gnijezdo
I dobile jaje
Iz jajeta se izleglo ptie
Ptie je uilo da leti
Sletilo na tanku granu
I vikalo hu hu
Ukoliko djeca pokau interesovanje tokom ove aktivnosti, voditelj moe predloiti i da
pokuaju, dok izgovaraju rijei pjesme, gestovima pratiti pojedine rijei. Za prve dvije strofe:
rukama pokazati broj dva, a zatim gestom pokazati neto malo, a onda sklopiti prste oko oiju
kao dvogled (sova), a onda rukama imitirati izgled gnijezda. Zatim sklopiti ruke u jaje. Jaje puca
irenjem ruku i ptie leti zamahom obje ruke. HUHU se moe izvoditi sa trubom od ruku.
Uputa voditelju: Pjesma i pratea gestikulacija zavisi od onoga to djeca unesu u ovu aktivnost.
Nakon aktivnosti: Kako vam se dopala ova aktivnost? Jeste li neto nauili? Da li moemo postii
dobre rezultate kao to je dobar crte, pjesma ili dobra zabava ako se dobro slaemo? Na koji nain
ste vi pomagali jedni drugima? Da li ste neto dijelili? Da li bi mogli zavriti aktivnost da nije bilo
dijeljenja? Je li bilo dobro to imate prijatelja koji pomae?
77
TEMA: ZDRAVA ISHRANA

Uzrast djece: 67godina
Cilj/evi radionice: Edukacija djece o vanosti pravilne ishrane u predkolskom i kolskom
periodu.
Sredstva i radni materijal: svjee namirnice (oraasti plodovi i voe), velika zdjela i velika
kaika, tanjirii, plastine viljuke i noevi
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: NEKA PRIA KO TA HOE

Trajanje: 20 min
Uvodna diskusija: Voditelj pita uesnika da li znaju ta je to zdrava hrana? Koje namirnice su
zdrave? Koliko esto jedu voe, povre? Da li jedu jaja i mlijeko? Koliko esto piju vodu?
Tok aktivnosti: Voditelj kae da e proitati jednu zanimljivu pjesmicu o vou. Kada proita
pjesmicu, posljednji stih Neka pria ta ko hoe, najbolje je biti voe, voditelj moe ponoviti i rei:
Neka pria ta ko hoe, najbolje je jesti voe! pa zamoliti sve uesnike da ga opet ponove svi
zajedno.
Voe
Neka pria ta ko hoe,
najbolje je biti voe.
im je vrijeme da se cvate,
ve bacaju pogled na te.
Dok si zelen, blago meni,
proe kao svi zeleni.
Kad zarudi, kad se zrije,
svi te ele ko e prije.
Ako niste skloni kvaru,
uvaju vas na ormaru.
uvaju vas u vitrini
i prirodnoj veliini.
Ti mirie, iri nadu,
izbjego si marmeladu.
Dok si bio, ba si bio,
zadatak si ispunio.
Neka pria ta ko hoe,
najbolje je biti voe.
Nakon aktivnosti: Kako vam se svidjela pjesmica? ta vam se posebno svia? Koje vam je omiljeno
voe? Da li pravite sokove od voa ili pijete industrijske sokove?
Voditelj tada sumira zakljuke o pravilnoj, zdravoj ishrani:
Kao ope pravilo, moe se za svako kolsko dijete savjetovati da uzima sljedeu hranu:
78
- mlijeko, pola litra svakog dana;
- jaje, jedno ili dva dnevno (zavisno od toga da li i koliko uzima mesa ili ribe);
- meso ili riba, po mogustvu;
- povre, svakog dana (sezonsko, raznovrsno, kuhano i sirovo u salati);
- svjee voe ili sokovi od svjeeg voa, svakog dana (povremeno i peeno ili kuhano
voe);
- hljeb, tijesta, krompir, kaa od brana, griza, pahuljica, rie, svakog dana (ne sve nego
poneku od nabrojane hrane);
- dovoljne koliine vode ili tenost u napicima (izbjegavati dodavanje eera).
Uputa za voditelja: Zavisno od situacije, ako djeca dobijaju humanitarnu pomo, potrebno je
naglasiti ta je najbolje od namirnica da se jede i uvijek upozoriti djecu na vanost iste vode.
GLAVNA AKTIVNOST: VONA SALATA

Trajanje: 30 min
Uputa za voditelja: Ova aktivnost treba da se realizira sa dva voditelja. Namirnice se mogu
unaprijed pripremiti ili pripremiti do pola (npr. isjeckati jabuke i narande za vonu salatu, a
banane ostaviti da djeca isjeku). Od oraastih plodova pripremiti orahe. Pitati svu djecu da li su
ve jeli pripremljene namirnice da bi provjerili da neko nije alergian.
Tok aktivnosti: Djeca, zajedno sa voditeljima, pripremaju vonu salatu. Oprano voe ogule
i sjeckaju u posude. Isjeckaju ili izlome orahe kao zdravi dodatak vonoj salati. Zatim se voe
sastavi u veliku zdjelu i promijea.
Nakon aktivnosti: Kako vam se svidjela ova aktivnost? Hoete li predloiti roditeljima da zajedno
pravite zdrave uine od voa i oraastih plodova?
Komentar: Umjesto vone salate, djeca mogu pripremati zdrave sendvie od crnog
hljeba, namaza od sira i sezonskog povra.
ZAVRNA AKTIVNOST: KONZUMACIJA PRIPREMLJENIH OBROKA

Trajanje: 10
Tok aktivnosti: Voditelj ponudi uesnike da konzumiraju pripremljene obroke.
Nakon aktivnosti: Kakvog su ukusa zdravi obroci? Koje posljedice moemo imati ako umjesto
zdravih obroka jedemo nezdrave obroke?
79
TEMA: ZDRAVE NAVIKE

Cilj/evi radionice: Razviti zdrave navike kod djece, osvijestiti tetne, nezdrave navike.
Sredstva i radni materijal: papiri formata A4, 2 balona, bojice, flomasteri, stolice
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: BALONI

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Igra se moe igrati u zatvorenom ili otvorenom prostoru (tada je tea). Igra se
sa dva balona kojima igrai ne doputaju da padne na pod. Prostorija u kojoj se igra mora biti
raiena da se igrai ne bi spotaknuli na neki predmet. Treba zadati pravilo da se balon moe
dotaknuti samo jednim dijelom tijela npr. samo glavom, nosom, lijevom rukom ili koljenom,
petom i sl. Mogue su promjene pravila kako bi se postigla dinaminost igre.
Nakon aktivnosti: Kako vam se svidjela igra? Jeste li se opustili, rezveselili? Znate li za neke druge igre sa
loptom ili balonom? Da li su ove vrste aktivnosti korisne za nase zdravlje? Zato? Koje su sve navike dobre
za nas? Voditelj vodi diskusiju u smjeru zakljuka da je fizika aktivnost korisna za nae zdravlje.
GLAVNA AKTIVNOST: ZDRAVE NAVIKE

Trajanje: 30
Uputa voditelju: Cilj ove aktivnosti je da se uoi razlika izmeu zdravih i nezdravih navika.
Tok aktivnosti: Svaki uesnik dobije radni list ZDRAVE NAVIKE sa fotografijama/sliicama pet
zdravih i pet nezdravih navika. Zadatak svakog uesnika je da oboji zdrave navike razliitim
bojama dok e loe navike precrtati ili obojiti crnom bojom.
Nakon aktivnosti: Za svaku sliicu se postavlja posebno pitanje: ta je prikazano na ovoj sliicici?
Je li ovo zdrava navika ili ne? Zato? Zato je ova navika vana? ta se moe dogoditi ukoliko je
ne usvojimo? Pitati uesnike da li postoji jo neka navika koje se nismo sjetili. Razgovarati o
nainima kako se rijeiti loih navika.
Uputa za voditelja: Napomenuti djeci da neke navike mogu biti shvaene i kao zdrave i kao
nezdrave u ovisnosti od kulturnog okruenja (u nekim kulturama aa vina je lijek, a strogo je
zabranjena u drugim).
Komentar: Napraviti rezime dobrih navika i naglasiti njihovu vanost za zdravlje.
ZAVRNA AKTIVNOST: POSJETA ZUBARU

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: lanovi grupe se podijele u parove. Potrebno je postaviti stolicu koju zovemo
zubarskom za svakog para. lan para koji je zubar dobija zadatak da pozdravi drugog lana
para koji je pacijent, postavi ga u zubarsku stolicu i postavi nekoliko pitanja, glumei zubara:
- Zna li koliko ima zuba? Jesu li ti svi zubi mlijeni? Jesu li ti ispali neki mlijeni zubi?
Zatim zubar svom pacijentu navodi 2 savjeta kako se pravilno peru zubi. Nakon toga, parovi
mijenjaju uloge i zubar postaje pacijent. Aktivnost se ponavlja.
Nakon aktivnosti: Voditelj zamoli sve uesnike da kau koja su pravila o pravilnom pranju
zuba nauili tokom aktivnosti. Pravila se mogu zapisati na neko posebno mjesto.
80
RADNI LIST: ZDRAVE NAVIKE
81
TEMA: TA UINITI U SLUAJU DA SE IZGUBI?

Cilj/evi radionice: Nauiti adekvatne postupke traenja pomoi u sluaju da se dijete izgubi
(odvoji od odrasle osobe).
Sredstva i radni materijal: kartoni veliine vizit kartica, bojice, olovke, flomasteri
Tok rada:
Uputa voditelju: Za ovu radionicu treba pripremiti imena i prezimena uesnika, adresu
stanovanja i broj telefona jednog od roditelja/staratelja.
GLAVNA AKTIVNOST: IZGUBIO SAM SE, POMOZI MI

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Uesnicima se proita prvo jedna a zatim druga pria.
Dino u supermarketu
Dino je bio sa mamom u velikom supermarketu. Mama nije drala Dinu za ruku, jer je dovoljno
veliki i oboje znaju da treba da hodaju jedno pored drugog. Na kraju krajeva i dogovorili su se
da idu zajedno u kupovinu. Mama je gurala kolica sa hranom, birala mlijeko, jogurt, hljeb. Dino
joj je pomagao. Kad su doli na kraj supermarketa, Dino je ugledao sto prepun okoladnih
jaja u arenim papirima. Zamolio je mamu da zastanu i pogledaju. Zatim je izabrao jedno jaje
za sebe. Nastavili su kupovinu. Dino se odjednom dosjetio da bi bilo dobro da zamijeni jaje.
Okrenuo se i vratio do stola. Birao je paljivo. Kad je izabrao najljepe, okrenuo se i pogledom
potraio mamu. Nije je bilo. Pokuao je da se sjeti gdje ju je ostavio ali nije mogao da nae put.
Jako se uplaio! Oi su mu se napunile suzama i poeo je zvati: Mama! Gdje si?! Pomislio je da
je vie nikad nee nai. Mama je primijetila da nema Dine, poela ga je traiti ali su bili daleko
jedno od drugog, nisu se mogli uti. Nisu se mogli ni vidjeti od polica u supermarketu. Dino
je u blizini ugledao enu sa djetetom. Priao joj je i kroz pla rekao: Ne mogu da naem mamu.
Izgubio sam se. Ljubazna teta ga je pitala kako se zove i kako se zove njegova mama. Zatim ga
je povela do pulta Informacije i tamo su na razglasu pozvali Dininu mamu da doe. Mama je
dotrala i jako zagrlila Dinu. Dino ju je upitao: Mama, zato nisi dola do stola sa jajima? Mama
je odgovorila: Dino, nisam znala gdje si, nisi mi rekao!.
Nakon aktivnosti: ta se dogodilo Dini? ta mislite zato? Je li u neemu pogrijeio? Da li je Dino
imao i dobrih postupaka? Kojih? Kako mu je to pomoglo?
ana na plai
ana je cijeli dan bila sa roditeljima na plai. Igrala se sa kameniima i plivala u pliaku. Kako
je vrijeme prolazilo, bivala je sve umornija. Nije primijetila da se pomjerila u vodi, dalje od
prostirki svojih roditelja. Izala je iz vode i u velikoj guvi na plai nije mogla pronai poznata
lica. Sjela je na kamenje i poela plakati. Za to vrijeme, roditelji su je svuda traili. Zatim se
sjetila, ako ustane i stane na veliki kamen da e ih moda nai. U jednom trenutku, mama i tata
su je ugledali, kako stoji na kamenu.
Nakon aktivnosti: Kako se ana osjeala? Kako se ponaala? Da li mislite da je trebalo neto
drugo da poduzme? Da li je dobro to je ekala? Da je otila, da li bi to napravilo nove probleme?
Voditelj sumira koje dobre korake su poduzeli Dino i ana. Dino je ostao na mjestu i poeo
vikati. Zatim se obratio osobi koju je smatrao sigurnom, majci sa djetetom. ana je odluila
da ustane, da bude vidljiva da je drugi mogu vidjeti. Da je odlutala, roditelji bi je tee pronali.
82
Kad odlazimo na nova mjesta koja su velika ili ima mnogo ljudi, to moe biti zabavno, ali se moemo
izgubiti i veoma uzrujati ako ne znamo ta da radimo. Zato je najbolje uiti od Dine i ane. Kome
se jo moemo obratiti? Policajcu, roditeljima sa djecom, osobama u uniformama, osobama koje
rade u prodavnicama ili zoolokom vrtu. Treba traiti pomo, ali se ne udaljavati mnogo od
mjesta gdje si zadnji put bio/bila sa roditeljima/starateljima.
ZAVRNA AKTIVNOST: MOJA VIZIT KARTA

Trajanje: 35
Tok aktivnosti: Voditelj djeci kae da odrasli imaju vizit karte sa imenom i telefonom koju
nose sa sobom i dijele drugim ljudima kako bi kasnije mogli razgovarati telefonom. Zatim kae
da e danas zajedno napraviti svoje vizit karte kako bi lake zapamtili adresu i telefon u sluaju
da se izgube. Te kartice mogu nositi sa sobom kada idu na nova mjesta.
Voditelj podijeli svakom djetetu njegovu karticu sa imenom i prezimenom, brojem telefona
i adresom stanovanja. Ukoliko znaju pisati, djeca napiu svoje ime i ostale podatke sa druge
strane kartice.
Nakon aktivnosti: Nakon upisivanja, voditelj kae da e sada svako nekoliko puta ponoviti ove
vane podatke: ime, telefon i adresu. Cilj je da djeca naue puna imena roditelja/staratelja
i broj telefona kako bi, u sluaju da se izgube, mogla dati tane informacije i da se sa
odraslima moe brzo kontaktirati.
Komentar: Voditelj kae djeci da bi trebali imati plan sigurnosti svaki put kad odlaze na novo
mjesto sa roditeljima. Ve imaju prvi korak plana, a to je kartica sa brojem telefona roditelja/
staratelja. ta bi jo mogli isplanirati sa roditeljima? Djeca e ponuditi ideje, a voditelj navede
da njihov zadatak moe biti da podsjete roditelje na plan sigurnosti.
Voditelj na kraju ponovi u sluaju da se izgubi, najbolji plan sigurnosti jeste:
- Ostani na mjestu!
- Vii da te drugi ljudi uju!
- Prii osobi sa djecom i kai da si se izgubio!
- Kai svoje ime, ime roditelja sa kojim si bio i broj telefona!
83
7.2. RADIONICE ZA DJECU UZRASTA 810 GODINA
TEMA: EKOLOGIJA
Cilj/evi radionice: Izgraditi ponaanja usmjerena ouvanju okoline.
Sredstva i radni materijal: flipchart, makaze, ljepilo u stiku
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: RITAM

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Uesnici posjedaju na stolice u krugu. Dlanove postave na koljena. Uesnike
prvo nauimo da daju ritam udarcima dlanova o dlanove i koljena. Ritam se daje tako da
uesnici prvo udare dva puta dlan o dlan, a zatim dva puta dlan o koljeno. Nakon udaraca
dlanovima o koljena, ponavlja se ritam udarajui dlanovima o dlan i dlanovima o koljeno po
dva puta, dok cijela grupa ne kreira zajedniki ritam. Kada uesnici naue odravati zajedniki
ritam, mijenjaju im se imena u brojeve od 1 do broja uesnika. Nakon to svako dijete dobije
broj, provjerimo da li su zapamtili, a onda dajemo uputu. Sada e onaj koji je dobio broj 1
zapoeti ritam kojeg drugi moraju pratiti, te e u jednom momentu rei: Jedan jedan pet pet!
To znai da jedinica zove peticu da sljedei zove druge uesnike. Jedan jedan se mora oglasiti
u istom ritmu sa udaranjem dlana o dlan, dok se pet pet oglaava u ritmu udaranja dlanom o
koljena. Na kraju jedan jedan pet pet prati 2 udarca dlanovima o dlan i 2 udarca o koljena. Kada
jedan uesnik prozove drugog, prozvani treba da nastavi ritam bez proputanja udarca dlanom
o dlan, tako da im uesnik sa brojem jedan izgovori pet pet, uesnik sa brojem pet sa sljedeim
udarcem dlanom o dlan govori pet pet, a zatim bira drugi broj iz grupe. Ukoliko se uesnik, koji
treba da se odazove, ne odazove na vrijeme ritma ispada iz igre. Ukoliko neko prozove broj
koji je ve ispao ili ne postoji, takoer ispada iz igre. Kako se igra blii kraju (ispadanju veine
lanova grupe), grupa moe lagano ubrazavati tempo kako bi oteala izvoenje iste. Uesnici
koji su ispali nastavljaju drati ritam i nakon to ispadnu iz igre, ali vie ne mogu biti prozivani.
Posljednji uesnik koji ostane u igri je pobjednik (ili zadnja dva, ukoliko se ne moe doi do
pobjednika).
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjela igra? to vam se posebno svidjelo?
GLAVNA AKTIVNOST: KOLA

Trajanje: 45
Tok aktivnosti: Uesnici radionice se podijele u etiri grupe. Svaka grupa dobije uputu da
sakupi sve dostupno smee koje prikupljaju po svojim depovima, ruksacima, kesicama za
uinu ili dvoritu oko centra/kole.
Uputa: Kreirajte kola od prikupljenih materijala tako da taj kola predstavlja sredinu u kojoj se
ugodno osjeate. lanovi grupe se prethodno moraju dogovoriti koje mjesto smatraju ugodnim.
Nakon aktivnosti: Svaka grupa predstavlja svoj kola. ta su kreirali i koje materijale su
koristili?
Uputa voditelju: Diskusija se dalje vodi: Na koji nain ljudi sve oneiuju/unitavaju okolinu?
Kako to utie na nau okolinu? Da li, kada istimo, moemo oneistiti okolinu? Kako? ta je sve
otrovno? ta mi moemo uraditi? ta nam je pokazala ova naa vjebica? Smee se moe reciklirati.
84
ta mislite ta se sve moe reciklirati? Ako u naoj okolini elimo poeti sa reciklaom, ta nam je
za to potrebno? Diskusiju voditi u smjeru razdvajanja smea. Dati primjer koji moemo uraditi,
npr. reciklirati papir ili praviti kompost u bati.
ZAVRNA AKTIVNOST: EKOLOKA AKCIJA

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Sa uesnicima napraviti plan akcije (dogovor) kako uiniti okolinu oko Kutaka
za djecu istijom i zdravijom. Traiti od uesnika da daju prijedloge odreene akcije. Zatim
prikupiti nekoliko (ili jedan) realistinih prijedloga i za svaku predloenu aktivnost odrediti:
- Ko e realizirati aktivnost?
- Kada e se aktivnost realizirati?
- Sa kim e se aktivnost realizirati?
Nakon aktivnosti: Dogovoriti razgovor o uraenim aktivnostima na sljedeoj radionici.
Komentar: Sigurnije je odabrati male akcije za koje voditelj moe biti siguran da e lanovi
grupe moi realizirati.
kako je uesnici doivljavaju.
85
TEMA: EMOCIJE, PREPOZNAVANJE EMOCIJA KOD SEBE I DRUGIH

Cilj/evi radionice: Razviti svijest o svojim emocijama. Poveati razumijevanje svojih i tuih
emocija.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, bojice, flomasteri, pripremljene cedulje sa
zadatim situacijama za prvi i drugi korak glavne aktivnosti, stikeri (uti, zeleni, plavi i crveni),
spajalice i 4 kanapa od 2 m duine
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: GRIMASE

Trajanje: 20
Uputa za voditelja: Za ovu aktivnost nacrtati na posebnom A4 papiru jednostavnog
smjeka koji pokazuje razliite emocije. Smjeko moe pokazivati: ponos, ljutnju, tugu, sreu,
zadovoljstvo, zahvalnost, zbunjenost, iznenaenje, nestrpljivost, znatielju, nervozu, itd. Ispod
svakog smjeka napisati koja je to emocija koju pokazuje (primjer na slici 1).
Tok aktivnosti: Djeca stoje u krugu. Voditelj predloi da uesnici razgibaju svoja lica. Svako
od nas napravit e po jednu grimasu, iskriviti i izobliiti lice, tako da pokazuje jedno osjeanje
sa slike. Svako dijete bira osjeanje sa slike uz uvjet da se ne poklapaju. Ostali treba paljivo da
gledaju i ponove istu grimasu. Gledajte paljivo, jer nije lako postii potpuno istu grimasu. Kada
onaj ko pokazuje grimasu zavri, pljesnut e rukama i to e biti znak za nas ostale da ponovimo istu
grimasu. Na osnovu izloenih grimasa djeca pogaaju o kojoj emociji je rije.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjelo pokazati grimase/emocije? Koja vam je emocija bila
posebno interesantna? Kad se tako osjeamo?
Komentar: Razgovarati o emocijama koje osjeamo. Diskutirati o tome kako prepoznajemo
emocije kod drugih. Naglasak na razlikovanju emocija.
GLAVNA AKTIVNOST: EMOCIONALNA STANJA

Trajanje: 55
Tok aktivnosti:
I korak: Unaprijed pripremljene cedulje sa zadatim situacijama za prvi korak glavne aktivnosti:
_ ta ti je mama rekla, pa si bio/la ljut/a?
_ ta ti je rekao drug, pa si bio tuan/na?
_ ta ti je rekao tata, pa si bio/la bijesan/na?
_ ta ti je rekla uiteljica, pa si bio/la postien/a?
_ ta ti je rekla drugarica, pa si bio/la uplaen/a?
_ ta ti je rekao brat, pa si bio/la srean/na?
Na svakoj cedulji nalazi se po jedna od gore navedenih situacija, a broj navedenih cedulja
zavisi od broja djece.
II korak: Unaprijed pripremljene cedulje sa situacijama za drugi korak glavne aktivnosti:
_ ta si rekao/la drugarici, pa si je rastuio/la?
86
_ ta si rekao/la uiteljici, pa se ona razveselila?
_ ta si rekao/la drugu, pa si ga uplaio/la?
_ ta si rekao/la mami, pa se ona razveselila?
_ ta si rekao/la tati, pa si ga naljutio/la?
_ ta si rekao/la uiteljici, pa si je naljutio/la?
Uputa voditelju: Za izvoenje ove aktivnosti voditelju je neophodan pomonik. Pripremiti
sljedei materijal: prazne cedulje u 4 razliite boje (30 utih za bijes, ljutnju; 10 zelenih za
tugu; 5 plavih za strah i 15 crvenih za radost, sreu); kruii napravljeni od papira u etiri
razliite boje (8 utih, 8 zelenih, 8 plavih i 8 crvenih) za svakog uesnika po jedan; spajalice i
etiri kanapa iste duine (po 2 m). Broj papiria (cedulja, obojenih listia) u prethodnom stavku
predvien je za grupu od tridesetak djece. Ako je grupa manja, broj treba proporcionalno
smanjiti.
ta mi kau, a ta mi se deava.
Sva djeca sjede u krugu i jedan po jedan izvlae cedulje iz eira. Na ceduljama su navedene
razliite emocije nastale u komunikaciji sa razliitim osobama, i svako dijete na osnovu linog
iskustva navodi primjer odgovarajue verbalne poruke. Voditelj kae: Sada e svako od vas da
izvue po jednu cedulju. Na ceduljama su napisane neke situacije koje vam se svaki dan deavaju;
naprimjer, ta ti je mama rekla, pa si ti bio ljut. Svakako vam se nekad desilo da vam mama u
odreenoj situaciji neto kae, a da se vi naljutite. Sjetite se ta vam je mama tano rekla to vas je
posebno naljutilo. Na nekim ceduljama e pisati mama, a na nekima neko drugi; odrasli ili dijete.
Na ceduljama e se pominjati i razliita osjeanja kao to su ljutnja, tuga, bijes, srea. Razmislite,
sjetite se i kratko nam kaite ta je rekla ta osoba, pa ste se vi tako osjeali.
Uputa voditelju: Voditelj se trudi da djecu usmjeri na to ta je reeno u zadatoj situaciji, a ne
na opis samog dogaaja. Parafraziranjem i postavljanjem pitanja, pomae djetetu da osvijesti
i izdvoji te kljune reenice u komunikaciji. Dok jedno po jedno dijete izvjetava, voditelj na
posebnim papiriima zapisuje poruke koje je dijete navelo. S obzirom da se ove cedulje koriste
u treoj aktivnosti, potrebno je da se poruke koje izazivaju istu vrstu osjeanja ispisuju na
papiriima iste boje; sve poruke koje izazivaju tugu biljee se na zelenim papiriima; poruke
koje izazivaju osjeanje veselja na crvenim; poruke koje izazivaju strah na papiriima; i poruke
koje izazivaju bijes i ljutnju na utim papiriima.
ta ja kaem, a drugom se deava
U ovoj aktivnosti teite se stavlja na to da i djeca mogu svojim verbalnim porukama da utiu
na osjeanja svojih sagovornika. Sva djeca sjede u krugu i izvlae iz eira po jednu cedulju.
Voditelj kae: Sada e opet svako od vas da izvue po jednu cedulju. Ovoga puta svako od vas neka
se sjeti ta je sam rekao; na primjer drugu, pa se on rastuio, razveselio, uplaio ili naljutio. Ponovo
e na ceduljama biti ispisane razliite osobe i razliita osjeanja. Znai, sjetite se ta je to to ste vi
nekome rekli to je moglo utjecati na to kako se on osjea.
Uputa voditelju: I ovoga puta voditelj se trudi da parafraziranjem i postavljanjem pitanja
usmjeri djecu na to to je reeno u zadatoj situaciji, a ne na opis samog dogaaja.
Voditelj ponovo biljei izdvojene reenice, verbalne poruke, na posebnim papiriima ija boja
odgovara izazvanom osjeanju. (Boje koje odgovaraju pojedinim osjeanjima su iste kao i u
prvom koraku glavne aktivnosti.) Kao i cedulje koje je voditelj ispisivao u prvom koraku, i ove
cedulje e se koristiti u sljedeem koraku glavne aktivnosti.
Poruke mogu biti jake i slabe
U ovoj aktivnosti djeca se najprije podijele u 4 grupe. Podjela se moe napraviti tako to djeca
87
izvlae po jedan krui iz eira, zatvorenih oiju. Kruii su napravljeni od papira etiri razliite
boje (crvena, uta, plava i zelena). Boje kruia odgovaraju bojama cedulja na kojima je voditelj
ispisivao poruke u prethodnoj aktivnosti. Sva djeca koja su izvukla ute kruie ine jednu
grupu, djeca koja su izvukla crvene ine drugu grupu, itd. Tako formirane grupe dobijaju
cedulje koje je voditelj prethodno ispisivao, i to u odgovarajuoj boji. Zadatak svake grupe je
da razvrsta cedulje po porukama prema stepenu u kome poruke izazivaju odreeno osjeanje,
jako ili slabo. Poruke se redaju du kanapa koji predstavlja kontinuum. Dok grupe razgledaju
ta pie na ceduljama koje su dobili, voditelj razapinje kanap izmeu dvije stolice i pokae koji
kraj kanapa oznaava najjae poruke, a koji najslabije poruke.
Kada se grupa dogovori o stepenu jaine poruke, djeca spajalicama kae cedulje na
odgovarajue mjesto du kanapa.
Voditelj daje uputu: Sada je svaka grupa dobila cedulje u jednoj boji. Na ceduljama su poruke koje
ste sami navodili. Svaka grupa ima poruke za jednu vrstu osjeanja. Ali, sve poruke koje izazivaju
jedno osjeanje nisu jednake meu sobom. Na primjer, neka poruka nas vie ljuti, a neka manje,
neka poruka nas vie plai, a neka manje. Va zadatak je da razvrstate cedulje sa porukama
prema tome koliko jako izazivaju neko osjeanje. Neka sada svaka grupa paljivo proita ta pie
na ceduljama. Zatim ih rasporedite od najslabije do najjae, to jest od poruke koja nas najmanje
naljuti, uplai, rastui ili razveseli do poruke koja nas najvie naljuti, uplai, rastui ili razveseli.
Tek poto se u svojoj grupi dogovorite koliko je jaka neka poruka, zakaiete je spajalicom na
odgovarajue mjesto na kanapu. Ukoliko smatrate da neke poruke imaju istu jainu, zakaite ih
jednu preko druge. Dogovorite se unutar grupe o svemu.
Nakon aktivnosti: Kad djeca zavre, svaka grupa saopi kako je to uradila. Voditelj usmjerava
razgovor na sljedea pitanja:
- Kako ste znali koliko su poruke jake ili slabe?
- Da li je nain na koji su one izgovorene mogao na to da utjee?
- Da li jaina poruke zavisi od toga ko nam to govori (drug, mama ili uiteljica)?
- Da li je bilo nesuglasica u grupi oko razvrstavanja?
- Da li se ostali (ostale grupe) slau sa tim kako je ova grupa razvrstala poruke?
- Da li ste se sjetili jo nekih jakih poruka koje nisu napisane na ceduljama?
- ta mislite, da li sada bolje znate koje rijei izazivaju koja osjeanja?
ZAVRNA AKTIVNOST SEMAFOR OSJEAJA

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Na papirima koji se podijele svim uesnicima nacrtani su likovi (smjeko) koji
prikazuju razliite osjeaje iz uvodne aktivnosti. Od uenika se trai da saope kako su se na toj
radionici osjeali, i to tako to e zaokruiti sva ona lica (osjeaje) koja su kod njih prevladavala
tokom rada.
Nakon aktivnosti: Da li je bilo teko prepoznati vlastite emocije? Komentirati razliite emocije
uesnika o istoj radionici. Prihvatiti svoje emocije bez obzira jesu li razliite od ostalih.
Komentar: Dajte podrku emocijama koje uesnici osjeaju. Razgovarajte o svakoj emociji
88
Slika 1. Smjeko
89
TEMA: OPASNOST OD MINA

Cilj/evi radionice: Razviti svijest o opasnostima od mina. Nauiti prepoznavati minirana
podruja. Nauiti da se oznake miniranih podruja ne skidaju.
Sredstva i radni materijal: flipchart ili hamer papir za svaku grupu i bojice
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: VOENJE SLIJEPCA

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: U toku ove igre niko ne smije govoriti. Djeca se podijele u parove i naslone
kaiprst desne ruke na kaiprst svoga druga i naizmjenino se vode tako da, dok jedan miri,
drugi ga paljivo vodi, i pazi da se ni s kim ne sudari. Vano je zamijeniti uloge.
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali dok vas je drug/arica vodio/la? Kako ste se osjeali kad ste
vi vodili druga/ricu? Kako ste znali kuda ete ii, a da se ne sudarite sa drugima? ta je bilo lake,
kada ste vi vodili druga/ricu ili kada je drug/arica vodio/la vas?
GLAVNA AKTIVNOST: UZROCI ZAMASKIRANOSTI MINA I NUS-A

Trajanje: 30
Tok aktivnosti:
Voditelj kae: Ispriat u vam jednu tunu priu. Vjerojatno ste mnogo slinih pria proitali,
uli ili ak im bili oevici i vi. Ukoliko ima takvih, na kraju ove prie imat ete mogunost da je
podijelite s nama. Sve su one sline i tune i tragine i...
... Jesenje kie i jo toplo vrijeme pogodovale su rastu gljiva. Iza svakog busena irokim
klobukom, svojom svjeinom i neobinom veliinom, gljive su mamile Petra. Ima ih mnogo,
obradovat u majku i prirediti izvrsnu veeru, razmiljao je naglas Petar. Samo da ne uberem
krivu, moram dobro paziti, jer izmeu jestivih i nejestivih nije velika razlika, pojanjavao je samom
sebi i nastavio brati plodove prirode, pazei iskljuivo da ne ubere krivu gljivu. Pa ovo je pravo
bogatstvo, ovdje dugo niko nije brao!, tvrdio je Petar trei od stabla do stabla dok se njegova
korpa brzo punila. Odjednom zagluujui prasak i Petar se tek nakon nekoliko sati probudio
u bolnici. Gdje su moje gljive?, pitao je oznojene ljude u bijelom, koji se ve satima bore da
Petra vrate u ivot. Dio prie od branja gljiva do trenutka buenja doznao je od ljekara i svojih
roditelja. Petar je potegnuo nevidljivu nit koja je aktivirala nevidljivog ubojicu. Izgubio je
mnogo krvi i zadobio teke ozljede po cijelom tijelu. Njegova srea u nesrei bila je to je
majka bila u blizini i ula eksploziju. Samo brza intervencija ostavila je Petra u ivotu.
Nakon aktivnosti: Voditelj pita uesnike:
- Od ega je nastradao djeak?
- Zato Petar nije vidio postavljenu minu?
- to ine ljudi da bi mine bile to opasnije? (Maskiraju ih, prave ih u raznim bojama, prave
ih manjim i veim i sl.)
- Ako ih ne moemo vidjeti, kako emo znati da li negdje ima mina ili ne?
- Kako izbjei sudbinu djeaka iz prie?
90
Komentar:
Danas ste uili o minama u prirodi i moemo zakljuiti sljedee:
postavljaju se tako da budu to vie zakamuflirane,
najee su zakopane pod zemlju;
mogu biti raznih boja, oblika i veliina;
i one koje su postavljene na zemlju, usljed djelovanja raznih prirodnih fenomena, kie,
erozije tla, poplava itd, ne mogu se primijetiti;
vremenom ih pokriva korov, trava, bunje i time postaju jo tee uoljive;
bile one zahrale ili sjajne uvijek su opasne;
ako ih ne vidite, to ne znai da ih nema, jer su i napravljene da ih ne vidite;
ne igrati se u miniranim i sumnjivim podrujima;
igrati se na terenima pripremljenim za igru i zabavu djece.
ZAVRNA AKTIVNOST: OD KUE DO KOLE

Trajanje: 45
Uenike podijeliti u skupine (34 skupine). Svaka skupina pravi shemu (neku vrsta mape) svoje
blie okoline. Plavim oznaavaju rijeke i rjeice, crnim takama naseljena mjesta, a crvenom
oznaavaju rizina podruja, podruja gdje ima mina. (Ukoliko voditelj ima gotovu mapu blie
okoline, moe je kopirati u nekoliko kopija i podijeliti skupinama.)
Na kraju svaka skupina pravi sljedeu tablicu. Broj redaka ovisi o broju rizinih podruja.
RIZINO PODRUJE SMATRAM GA RIZINIM ZATO...
Voditelj na tabli ili flipchartu nacrta istu tabelu i upisuje podatke koje obrazlae svaka skupina
preko svog izvjestitelja. Iste odgovore ne upisuje. Svako od uenika ili skupina moe dati
komentar i na izvjetaj drugih skupina.
Na kraju djeca u mapu ucrtavaju i prezentiraju sigurna podruja, gdje se smije sigurno igrati.
Komentar: Aktivnost se moe prilagoditi razliitim rizinim podrujima.
91
TEMA: POLOAJ U GRUPI

Cilj/evi radionice: Osvijestiti svoj i poloaj drugih uesnika u grupi. Razumjeti posljedice
prihvatanja i odbacivanja unutar grupe
Sredstva i radni materijal: papiri, tabla ili flipchart, olovke, selotejp, flomasteri, papiri razliitih
boja (jedan crni)
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: ATOM

Trajanje: 10
Tok aktivnosti: Uenike/uenice podijeliti u male grupe igrom atoma. Uenici/uenice etaju
po uionici. Kada voditelj kae: Atom 5, petoro najbliih se uhvati za ruke, a kad kae: Atom 4,
etvoro najbliih se uhvati za ruke. Igra se zavrava kada se nakon ponovnog kretanja djece po
uionici formiraju male grupe od tri lana (Atom 3, kada se troje djece uhvati za ruke).
Nakon aktivnosti: Voditelj: Kako vam se svia ova igra? Kako ste se osjeali pripadajui veem ili
manjem atomu? Da li se nekom desilo da nije pripadao atomu? Kako ste se tada osjeali?
GLAVNA AKTIVNOST
Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Sada u vam ispriati jednu priu. Smjestite se lijepo u stolice i sluajte. Moda
vam budu poznate situacije iz prie. Nakon toga emo razgovarati.
Belmina porodica se upravo doselila u na grad. Roditelji su je upisali u VI razred i ostavili je u
koli u nadi da e se uklopiti. Kada je prvi put ula u razred, s lijeve strane je opazila djevojku
crne kose koja se stalno smijeila i za koju je kasnije saznala da se zove Renata. Tokom kolskih
pauza svi su voljeli da budu pored nje, da se smiju njenim alama, koliko god glupe ili dobre
bile. S obzirom da je i Belma voljela da se ali, stalno je bila u nekoj raspravi sa Renatom, te
nisu voljele provoditi vrijeme zajedno. U zadnjoj klupi sjedio je sam djeak, neobinog izgleda
sa tamnim obrvama. Bio je najvii u razredu i niko nije volio da sjedi s njim tokom nastave.
Tokom pauza bi samo sjedio i crtao predivne figure iz crtanih filmova. Saznala je da se zove
Mustafa i da ni on ne voli da pria sa drugima. Ispred Mustafe su sjedile Aida i Sabina koje
su stalno bile sa Renatom. Boris i Elvedin su sjedili zajedno i stalno su ismijavali Mustafu, ali
su se trudili da udovolje Renati. Denana je dijete iz romske porodice, a sjedila je iza Lidije i
Mirele. Lidija je u kolu posljednje dvije godine dolazila sa takom zbog nekoliko operacija
koje je imala na kukovima. Belma se najee druila sa Mirelom. Nju je smatrala nekim ko je
uspostavio dobre odnose sa svima, ne previe bliske, ali ni udaljene i neprijateljske. Belma je
veinu vremena u koli provodila pokuavajui da naui jezik, jer je upravo doselila iz druge
drave i njeni roditelji je nisu nauili lokalni jezik u potpunosti. Trebala je mnogo podrke, ali
u odjeljenju je dobijala podrku samo od Mirele. Adnan je sportska zvijezda odjeljenja, te iako
ima tek jedanaest godina, ve ima plavi pojas u karateu, stalno je na treninzima i sve djevojke iz
odjeljenja vole da provode vrijeme pored njega. Adnan je na asovima sjedio sa Vedadom, koji
je isto trenirao karate, ali sa manje uspjeha. Vedad je u svemu pokuavao da kopira Adnana.
Najvee probleme u odjeljenju je izazivala Rua, koja je tokom svakog asa ustajala sa svog
mjesta, povlaila druge djevojice za kosu, esto bacala predmete samo da bi ustala i otila po
njih. U nekoliko navrata se ak potukla sa Vedadom.
92
Voditelj: Koliko ima likova u ovoj prii? Moete li ih imenovati? Da li vam pria zvui poznato?
Sada vas molim da svako za sebe na papiriu napie:
- dva lika sa kojima bi volio da se upozna i i provede neko vrijeme, npr. da ode u kino i
- dva lika sa kojima se nikako ne bi volio upoznati.
Na tabli ili flipchartu napisati imena sve djece iz prie, te pitati uesnike da kau koja su dva
imena odabrali za prihvatanje i dva za odbacivanje. Nakon to uesnik proita napisana imena,
pored istih se na tabli napiu plusevi za prihvatanja i minusi za odbacivanja. Kada sva djeca
saope svoje izbore, za svako ime se izrauna broj pluseva i broj minusa.
Nakon aktivnosti: ta nam ovi brojevi govore o likovima? Kako se ponaaju ovi to imaju mnogo
pluseva, a kako ovi to imaju mnogo minusa? Da li je broj pluseva uzrokovan ponaanjem ili je
uzrokovan neim drugim? Da li je broj minusa uzrokovan ponaanjem ili je uzrokovan neim
drugim? ta bi to drugo bilo? Da li se drugaije ponaamo prema razliitim pojedincima na
osnovu informacija koje imamo o njima? Kako to utie na njih? Kako drugaije ponaanje prema
pojedincima utie na drutvo?
Diskusiju razvijati u smjeru da se pojedini trude da se dopadnu drugima, dok neki samo ive
svoj ivot. Drugi stil ivota moe dovesti do toga da osoba ima manje pluseva i ak i nekoliko
minusa, ali ne treba biti uzrok naeg diskriminatorskog i nasilnog ponaanja prema njoj. U
nekim sluajevima prema drugima se ponaamo na drugi nain samo zato to su oni drugaiji.
Izolacijom pojedinaca doprinosimo time da postoje grupe koje nisu prihvaene, tee nalaze
zaposlenje, bave se prosjaenjem, a to moemo sprijeiti jednostavnim prihvatanjem sve
djece, bez obzira na to ko su i kakve sposobnosti imaju.
ZAVRNA AKTIVNOST: BOJE

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Prije aktivnosti pripremiti papirie u 4 boje, od ega samo jedan papiri
treba da bude jedne boje (npr. crn), dok ostale boje treba da su zastupljene barem dva puta.
Unaprijed treba pripremiti papirie u skladu sa oekivanim brojem uesnika radionice.
Voditelj kae: Sada emo se podijeliti u grupe, tako to u svakom od vas zalijepiti papiri sa
odreenom bojom na lea. Kada pone igra, ne smijete razgovarati jedni s drugima, posebno vas
molim da ne odajete boje koje drugi uesnici nose na leima. Sada u svakom od uesnika zakaiti
papri na lea. Vi ne znate koju boju nosite. Sada svi etajte i moete neverbalno komunicirati sa
ostalim uesnicima. Moete izraziti (neverbalno) kako se osjeate u drutvu te osobe. Kada dam
znak, etnja se zavrava i vi treba da pronaete sve pripadnike vae grupe. Zadatak je da se okupite
u grupu s istom bojom papiria ili da se naete u jednoj od grupa.
Uputa za voditelja: Vano je posmatrati koja e grupa prihvatiti crnog uenika. Cilj je da
uenici neverbalno komuniciraju, te da na simbolian nain iskuse odbacivanje. Kada se grupe
formiraju i neverbalno komuniciraju, pozivamo uesnike da podijele sa grupom kako su se
osjeali kada su se sreli s uenikom koji je imao istu boju, zatim razliitu boju, kako se osjeao
uenik s crnim papiriem.
Nakon aktivnosti: Kako ste shvatili koju boju imate na leima? ta je uradio uesnik sa crnim
papiriem? Kako si ti pronaao svoju grupu? Kako si se osjeao? ta se dogaa kada doe novi
uenik u razred, u sportski klub i sl? Postoje li u vaem okruenju osobe koje su odbaene, kako se
osjeaju, to se moe uiniti da ih se prihvati? Da li se vi nekada osjeate odbaeno?
Komentar: Radionicu zavriti naglaavajui vanost razumijevanja i prihvatanja razliitosti, ali
i vanost pruanja podrke.
93
TEMA: PRIJATELJSTVO
Cilj/evi radionice: Razvijanje svijesti o sebi i prepoznavanju svojih potreba. Razumijevanje i
uvaavanje drugih.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, bojice, flomasteri
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: NADIMAK

Trajanje 15
Tok aktivnosti: Voditelj kae: Sada e nam svako rei svoje ime, zna li kako ga je dobio, da li ga
voli ili ne, i zato. Ako imate nadimak, recite kako ste ga dobili, da li ga volite ili ne, i zato? Da li biste
voljeli da se zovete drugaije i kako?
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjelo predstaviti se imenom i nadimkom? Kako ste se
osjeali? Kako ste reagovali na nadimke drugih?
Komentar: Diskusiju voditi u smjeru zakljuka da su ime i nadimak dio nas, govore o nama.
Ukoliko se pojave, raspravljati u grupi o negativnim nadimcima i njihovom loem uinku na
linost, ali i na prijateljstvo.
GLAVNA AKTIVNOST: OSOBINE KOJE CIJENIM KOD SEBE

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj podijeli uenicima flomastere i papire formata A4. Smjestite se
udobno, opustite se, ako vam godi, zatvorite oi i pokuajte prepoznati kako se trenutno osjeate.
Prepustite se tom doivljaju nekoliko minuta. Nakon 23 minute voditelj nastavlja s instrukcijom.
Sada pokuajte to kako se osjeate prikazati crteom. Ne postoje unaprijed propisana pravila kako
taj crte treba izgledati. Napravite to onako kako vam se u prvom momentu spontano nametne.
Crte moe predstavljati neku odreenu situaciju ili neto sasvim drugo. Isto tako, moete koristiti
onoliko boja koliko elite. Vano je samo da crte oslikava vae osjeaje. Nakon 510 minuta,
ovisno o tome koliko vremena uesnicima treba za crtanje, voditelj nastavlja: Sada ete pored
crtea ili na poleini napisati pet osobina koje cijenite kod sebe.
Uesnicima je u pravilu teko napisati to kod sebe cijene, pa trae da se smanji broj osobina
ili da umjesto onoga to cijene napiu ono to ne cijene. Voditelj ne smije odustati od svog
zahtjeva i treba ih hrabriti da to mogu izvesti.
Kad svi uenici ispiu osobine, voditelj e zatraiti da formiraju parove i meusobno razmijene
crtee. Svako od vas ispred sebe ima crte svog partnera. Pogledajte ga i proitajte osobine koje
su napisane. Pored ovih pet osobina koje je napisao va partner i koje on cijeni kod sebe, dodat
ete tri nove osobine. To mogu biti osobine koje ste u dosadanjim radionicama uoili kod vaeg
partnera, a koje vam se kod njega sviaju, ili vam kao inspiracija moe posluiti partnerov crte.
Kada svi dopune liste novim osobinama voditelj im kae: I dalje svako od vas ispred sebe ima
crte svog partnera, ali sada sa osam osobina. Najprije e se jedan partner obratiti drugom
tako to e mu proitati jednu po jednu osobinu, zapoinjui svaku reenicu sa: Ti si... , pa onda
dodati osobinu, npr: Ti si, Denise, veseo. Kada jedan proita cijelu listu, onda to isto napravi i
drugi obraajui se onom prvom.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjela igra? Kako ste se osjeali u prvoj ulozi? Kako u drugoj? Da
94
li smatrate da vas je partner dobro opisao? Kako vam je bilo opisati partnera? Koliko vam je vano
kako vas drugi vide?
Komentar: Diskusiju voditi u smjeru zakljuka da je vano razumjeti sebe, imati svijest o sebi;
konfrontirati sliku o sebi koju imamo sa onom koju dobijamo od drugih. Potencirati kako
percipiramo druge, prepoznavanjem njihovih osobina.
ZAVRNA AKTIVNOST: INTERVJU

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Napiite na papir tri stvari koje volite i tri stvari koje ne volite. Zatim slobodno
etajui uionicom potraite onu osobu koja voli odnosno ne voli iste stvari kao i vi, ili s kojom
imate najvei broj zajednikih elemenata (npr. dvije iste stvari koje volite i dvije iste stvari koje
ne volite; ukupno etiri zajednika elementa). Kad ste takvu osobu pronali, u paru traite
drugi par koji ima ukus slian vaem. Tako ete formirati grupe od po etiri lana.
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali tokom vjebe? Je li vam bilo teko da zamislite da
je neko slian vama? ta vam se posebno svidjelo? Da li vjerujete da slinost ima veze sa
prijateljstvom? Na koji nain?
Komentar: Zavriti radionicu zakljukom o vanosti samospoznaje i prepoznavanja osobina
drugih kao preduvjeta za prijateljstvo.
Dodatna aktivnost
Trajanje: 15
Igra za relaksaciju: DANE
Uesnici se podjele na DA i NE. DA i NE sjednu leima uprti jedni u druge, rukama zakaenim
pomou laktova, uspravnih lea, tako da uenici zatvaraju krug sa dva sloja: unutranji i vanjski.
DA su oni u vanjskom sloju, a NE oni u unutranjem, nogama okrenuti sreditu kruga. Svi DA-
ovci pokuavaju guranjem zauzeti prostor blie sreditu kruga, a NE-ovci im pruaju otpor.
Pritom parovi ne smiju odvajati ni lea ni ruke, ne smiju nita ni govoriti osim DA (DA-ovci) i
NE (NE-ovci).
95
TEMA: PROSOCIJALNO PONAANJE, STEREOTIPI

Cilj/evi radionice: Razvijanje i prihvatanje odgovornosti za vlastito ponaanje. Prepoznavanje
prosocijalnih oblika ponaanja i uvaavanje drugih i njihovih emocija. Prepoznavanje rodnih
stereotipa.
Sredstva i radni materijal: flipchart, mekani selotejp, papiri, olovke
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: UDESNI DAR

Trajanje 15
Uenici stoje u krugu. Voditelj kae: Sada emo igrati jednu igru u kojoj e svako od vas moi
darovati onome do sebe neto to zaeli. Uvjet je samo da ne kae ta je dar, nego da ga pokua
predstaviti pantomimom. Ako elite, dar moete i zapakovati. Onaj ko primi dar zahvalit e se i
zatim dar predati sljedeem do sebe. Darovi se ne smiju ponavljati.
Voditelj ostavi uenicima nekoliko minuta da zamisle dar, a kada zavri krug s davanjem
darova, u sljedeem krugu svaki sudionik pokuava pogoditi to je dobio.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjelo darivati? Kako ste se osjeali dok ste davali darove? Kako
ste se osjeali kada ste dobili dar? ta vam je bilo najbolje u ovoj aktivnosti?
Komentar: Razgovarati o emocijama koje osjeamo kada nekome neto darujemo. Diskutirati
o prosocijalnom ponaanju. Naglasak na emocijama koje osjeamo kad nam neko neto daruje.
GLAVNA AKTIVNOST: ZAROBLJEN U STEREOTIPIMA

Trajanje: 35
Tok aktivnosti: Voditelj dijeli uesnike u dvije spolno mjeovite grupe. Obje grupe sjede
ispred flipcharta koji je podijeljen u dvije kolone jedna kolona je naslovljena kao Djevojice,
a druga je naslovljena kao Djeaci.Voditelj objanjava da je zadatak Grupe 1 da razmilja o to
vie stvari koje samo djevojice treba da rade ili budu, dok je zadatak Grupe 2 da razmilja o to
vie stvari koje samo djeaci treba da rade ili budu. Voditelj moderira diskusiju u obje grupe.
Jednom kada grupe zavre svoju diskusiju, voditelj ih poziva da podijele svoje ideje tako to e
ih napisati na flipchart u neku od dvije kolone.
Jednom kada svi rodni stereotipi budu zapisani, facilitator poziva dva volontera jednog
djeaka i jednu djevojicu. Volonteri sjede ispred polukruga napravljenog od uesnika. Voditelj
paljivo stavlja ljepljivu traku/selotejp na njih s tim da selotejp predstavlja stereotipe (npr. ako
uesnici kau da djevojice ne bi trebalo da govore dok im se neko ne obrati, voditelj stavlja
komad ljepljive trake preko usana djevojice-volontera; ako uesnici kau da samo djeaci
treba da se bave sportom kao to je fudbal, voditelj stavlja komad ljepljive trake oko njegovih
nogu). Ovaj proces se ponavlja za sve stereotipe koji su navedeni. Ideja je da ljepljiva traka
treba da ogranii slobodu kretanja volontera, kao to stereotipi mogu guiti djecu u
njihovim svakodnevnim ivotima.
Nakon aktivnosti: Dok se jo stavlja ljepljiva traka na volontere, voditelj poziva ostatak grupe
da diskutira ta se deava kada se djeak ili djevojica ne slau sa ovim idejama i ele da budu ili
da se ponaaju drugaije. Da li su ikad bili u takvoj situaciji? Kako su se osjeali? ta su uradili?
Da li su promijenili miljenje od poetka ove vjebe? Ako je jedan uesnik promijenio svoje
miljenje, mogu da skinu odgovarajuu traku sa volontera.
96
ZAVRNA AKTIVNOST: EMPATIJA
Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Uesnici se podijele u parove. Svakom paru se da lista sa odreenim
situacijama (Lista 1). Uesnici se zamole da navedu kako se osoba koja se nala u navedenoj
situaciji osjeala. Zatim, svaki par ima zadatak da smisli ta bi rekli toj osobi, u toj odreenoj
situaciji. Parovi zatim prezentiraju pred grupom sve to su mislili da kau u navedenoj situaciji.
Lista 1.
1. M je obilazio svog druga dok je bio bolestan i nosio mu domau zadau.
2. Lj je pomogla starici da pree preko ulice.
3. S je kanjen zbog udaranja druge djece.
4. D je na tui DVD sluajno presnimio neto drugo.
5. B organizuje zabavu i niko iz razreda nije doao.
6. Iako je puno trenirao, G nije pobijedio na takmienju iz atletike.
7. V je sluajno svom drugu rekao pogreno vrijeme roditeljskog sastanka, pa je njegova
mama stigla tek na kraj sastanka.
8. H je odbranio prijatelja od napada huligana, ali je i sam dobio batine.
9. N je uenik generacije.
10. R je ispriao, sluajno, tajnu koju je samo on znao.
11. A stalno gleda T na odmoru i poslije kole. I stalno se smjeka.
12. D ne podnosi druga, jer je bolji u sportu od njega.
Nakon aktivnosti: Kako biste se vi u toj situaciji osjeali, ta biste mislili? Kako biste se ponaali,
ta biste rekli? ta mislite zato je to ta osoba uradila, kako se ona osjeala, ta je mislila?
97
TEMA: RODNE ULOGE

Cilj/evi radionice: Osvijestiti stereotipe koji se veu za rodne uloge. Razumijevanje razlika i
slinosti u rodnim ulogama.
Sredstva i radni materijal: flipchart, stikeri, 2 hamer papira sa stereotipnim crteima djeaka
i djevojice, flomasteri, 2 poeljnometra (izraeni od papira), papiri
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: OMILJENI LIK

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Voditelj daje uputsvo uesnicima da se prisjete neke knjige, crtanog filma ili
igrice u kojoj pronalaze svog omiljenog lika. Sada vas molim da razmislite ko je va omiljeni lik iz
bajke, knjige ili crtanog filma.
Nakon aktivnosti: Voditelj pita: Zato birate ba taj lik? Da li pronalazite neke slinosti s tim likom?
Ko vas je upoznao s tom knjigom ili crtanim filmom? Kakav je to lik? Kakva je to knjiga/crtani film?
Voditelj biljei likove i razloge biranja. Naglaava grupi kako se moe desiti da biramo istog
lika, ali da su nai razlozi biranja drugaiji, zavisno od toga koju osobinu smatramo poeljnom,
vanom ili dobrom kod tog lika.
GLAVNA AKTIVNOST: KARAKTERISTIKE

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj e postaviti dva hamer papira u prostoriji na zidu. Na jednom e
napraviti siluetu figure u hlaama, a na drugom siluetu figure u suknji. Pretpostavka je da e
veina uesnika siluetu u hlaama smatrati siluetom djeaka, a siluetu u haljini siluetom
djevojice. Meutim, za potrebe ove vjebice smatrat e se upravo suprotno, kako bi se
pokazale rodne uloge, to se ne saopava uesnicima.
Voditelj daje uputu: Sada emo razmisliti o tome kako i po emu se razlikuju djeaci i djevojice, u
koli, kod kue, u sportu, meu prijateljima, u igri. Na jednom hameru imamo nacrtanu djevojicu,
a na drugom djeaka (veoma je vano da voditelj rukom ne pokazuje siluetu djevojice i siluetu
djeaka). Sada razmislite o tome ta je karakteristino za djevojice, a ta za djeake. Svaki uesnik
moe ustati i upisati karakteristiku za koju smatra da pripada djevojici/djeaku na papiru koji
e zalijepiti na sliku djevojice/djeaka. Molim vas da jedno po jedno upisujemo osobine. Kada su
svi upisali karakteristike, voditelj aktivnosti ita sve navedene pojmove. Prilikom itanja prilazi
crteu djevojice i kae: Sada u proitati karakteristike koje ste naveli za djeake. Zatim prilazi
crteu djeaka i kae: Sada u proitati osobine koje ste naveli za djevojice. Ovaj pristup izazvat
e reakcije uesnika.
Uputa voditelju: Voditelj treba iskorisiti ovu priliku da istakne stereotipna vienja likova.
Pitanja koja voditelj postavlja: Zato mislite da sam pogrijeio/la? Da li sve djevojice i svi djeaci
izgledaju isto? Da li djevojice nose hlae, zato onda ne dozvoljavate da je ovo djevojica? Da li
znate da i djeaci u nekim kulturama nose suknju?
Nakon kratke diskusije voditelj dijeli uesnike u dvije grupe. Unutar grupa uesnici treba da
razgovaraju da li se slau sa svim napisanim pripadajuim karakteristikama. Voditelj prati obje
grupe vodei razgovor pitanjima koja dovode u pitanje navedene karakteristike. Da li stvarno
to mogu samo djevojice/djeaci? Da li ste vi ikada to uradili/tako se ponaali?
98
Grupe zatim prezentiraju ta bi promijenile, dodale ili oduzele djeaku i djevojici. Nakon to se
grupe sloe oko navedenih uloga, voditelj daje uputu da predstavnici grupa skinu/premjeste/
dodaju ceduljice na crteima.
Nakon aktivnosti: Kako je bilo razgovarati u grupama? Da li ste se unutar grupe teko ili lako
sloili? ta je bilo posebno lako, a ta posebno teko? Kako najee vidimo djeake, a kako
djevojice? ta bismo eljeli promijeniti?
ZAVRNA AKTIVNOST: POELJNOMETAR

Trajanje: 40
Tok aktivosti: Nakon to je konana dodjela karakteristika zavrena, voditelj poziva sve
uesnike da izaberu po jednu osobinu djeaka i djevojice i predstave je nekim simbolom koji
e nacrtati na papiru, te je nakon toga zakaiti na poeljnometar za djeake i poeljnometar za
djevojice, koji se nalaze na podu. Poeljnometri se sastoje od skale u rasponu od -10 do +10,
pri emu je -10 izuzetno nepoeljna karakteristika, a +10 izuzetno poeljna karaktersitika.
Prilikom smjetanja karakteristika na poeljnometru uesnici odgovaraju na pitanje: Zato tu
karakteristiku smjetam na to mjesto na poeljnometru?
Uputa voditelju: Voditelj treba da zavri radionicu sa zakljukom da su u savremenom
drutvu razlike u ulogama djeaka i djevojica sve manje, te se od svih oekuje jednako uee
u aktivnostima porodice, zajednice i drutva. Vano je istai da se i od djeaka i od djevojica
oekuje isto, u skladu sa interesima i sposobnostima, te ne smijemo osuivati one koji su
drugaiji. Odgovorni smo kreirati drutvo prihvatanja kako bi osigurali DRUTVO ZA SVE.
Nakon aktivnosti: Voditelj poziva uesnike da svako redom, ukrug, kae ta moe da uradi ili
promijeni u svom ponaanju, da bi komunikacija sa djevojicama/sestrama/mamom, odnosno
djeacima/braom/tatom bila laka, sa vie uvaavanja i bez stereotipnih predstava.
99
TEMA: UPRAVLJANJE VREMENOM

Cilj/evi radionice: Razvijanje svijesti o vanosti upravljanja vremenom. Bolja organizacija
vremena.
Sredstva i radni materijal: papiri, olovke, bojice, sat, radni materijali (tabela), dnevni raspored
na flipchartu, na zidu
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST ZADACI
Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Poinjemo s jednom igrom. Zamoliu vas da obavite par zadataka koje vam
dodijelim. Svako od vas dobit e etiri zadatka. Prvi zadatak je da napiete kratki sastav od 510
reenica na temu Zato volim igru? Drugi zadatak jeste da nacrtate neku ivotinju po vaoj elji.
Trei zadatak je da napravite deset unjeva. etvrti zadatak je da vrijeme koje vam ostane osmislite
sami i provedete ga onako kako elite. Za sva etiri zadatka imate na raspolaganju 20 minuta.
Ovdje imamo sat i svi treba da vodite rauna o tome koliko vremena imate na raspolaganju. Sada
svi moete uzeti materijale za rad i smjestiti se negdje gdje moete ugodno raditi. Vrijeme poinje
sada.
Nakon aktivnosti: Vrijeme za rad nam je isteklo. Zamolit u vas sve, jedno po jedno, da
prezentirate grupi kako ste uradili zadatke. Paljivo gledajmo i sluajmo jedni druge! Kada djeca
prezentuju radove, voditelj postavlja pitanja: Da li vam se dopala ova igra? Da li ste stigli obaviti
sve zadatke? Kako ste napravili raspored zadataka? ta vam je bilo posebno ugodno/neugodno
tokom obavljanja zadataka? Da li ste pratili vrijeme? Kako ste proveli slobodno vrijeme?
Nakon to sva djeca zavre svoja izlaganja, voditelj zakljuuje igru. Kako bismo stigli obaviti
sve nae aktivnosti vano je da organizujemo svoje vrijeme. Neke aktivnosti obavljamo sa vie
interesovanja, a neke sa manje. Kako da obavimo sve aktivnosti na vrijeme i da uvijek imamo
vremena za sebe i svoje hobije? Kako vi provodite svoje vrijeme?
GLAVNA AKTIVNOST: MOJ DAN

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Voditelj daje uputu da svako dijete na papiru nacrta plan aktivnosti za jedan
dan (slino Tabeli 1, bitno je da ima 12 polja). Voditelj daje uputu uesnicima da ispune ova
polja tako to e u njih nacrtati kako provode vrijeme tokom jednog dana (djeca mogu crtati
sebe, simbole i sl). Voditelj ne navodi primjere aktivnosti i puta djecu da sama kreiraju sadraj.
Od 5 do 7 sati Od 7 do 9 sati Od 9 do 11 sati Od 11 do 13 sati
Od 13 do 15 sati Od 15 do 17 sati Od 17 do 19 sati Od 19 do 21 sati
Od 21 do 23 sati Od 23 do 11 sat Od 1 do 3 sata Od 3 do 5 sati
Tabela br. 1
100
Nakon aktivnosti: Voditelj poziva djecu da prezentiraju svoje aktivnosti cijeloj grupi. Dok
djeca prezentiraju svoje crtee, voditelj na papiru (shema dnevnog plana) koji je zakaen na
zid zapisuje sve aktivnosti koje djeca obavljaju tokom dana, i vrijeme koje za te aktivnosti
djeca izdvajaju. Aktivnosti koje se ponavljaju u odreenom vremenu zapisuje samo jednom,
ali dodaje crtice koje oznaavaju uestalost i dodaje nove aktivnosti koje se pojave. Nakon to
su zapisane sve aktivnosti, voditelj ita sve aktivnosti koje su djeca navela i navodi najuestalije
aktivnosti koje djeca provode. Zatim se obraa grupi, postavljajui sljedea pitanja:
Kako vam se dopada ovaj dnevni plan? Da li sada, kada pogledate ove aktivnosti koje ste naveli vi
i vai drugari, mislite da postoji neto to biste eljeli dodati/izbaciti u/iz svog dnevnog rasporeda?
Da li biste dodali neki novi hobi? Da li mislite da na neku aktivnost odvajate previe/premalo
vremena? Koja je to aktivnost? Da li nekada imate osjeaj da ne stiete sve obaveze zavriti na
vrijeme? ta mislite, zato se to dogaa? Da li smo neto zaboravili? Da li mislite da bi nam dnevni
plan pomogao da dobro ili bolje organizujemo svoje vrijeme, odnosno da imamo dovoljno vremena
za sve ove aktivnosti tokom jedne sedmice? Da li vi moete osmisliti svoje dnevni plan? Da li bi vam
to pomoglo da bolje iskoristite svoje vrijeme? Kako moemo napraviti svoj dnevni plan? Gdje da ga
stavimo kako bi nam uvijek bio vidljiv?
Komentar: Voditelj zajedno s djecom odgovara na pitanja i usmjerava ih na organizaciju
vremena koja bi im omoguila da bolje odgovore na kolske obaveze, obaveze u kui, da imaju
vie slobodnog vremena za druenje s prijateljima, hobije, za internet, za kino, sport, druenje
sa roditeljima i sl.
ZAVRNA AKTIVNOSTI: SLOBODNO VRIJEME

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Voditelj poziva svakog uesnika da smisli ta bi u narednoj godini volio da
naui, ta da radi u svoje slobodno vrijeme, a da to ve nije u navedenom planu aktivnosti.
Neka iste nacrtaju sa druge strane papira dnevnog plana, te neka odlue koliko im vremena u
toku jednog dana treba za te aktivnosti. Nakon toga neka pokuaju iste smjestiti u dnevni plan.
Nakon aktivnosti: Koje ste nove aktivnosti osmislili? Koliko vam treba vremena za njih? Da li
ste imali problema da naete slobodno vrijeme kada moete provoditi te aktivnosti? Da li ima
neko ko nije uspio da ih smjesti? Zbog ega? Kako moemo nai slobodno vrijeme u naem planu
aktivnosti? Da li se neega moramo odrei? ega? Kako donijeti odluku?
Uputa za voditelja: Raspravu voditi u smjeru da moemo smanjiti vrijeme koje provodimo
na internetu, na online igricama, raunaru, kako bismo dobili vrijeme za uenje novih ivotnih
iskustava.
101
TEMA: UTJECAJ NA EMOCIJE KOD DRUGIH

Cilj/evi radionice: Razvijanje svijesti o utjecaju naeg ponaanja na emocije drugih.
Razumijevanje posljedica naeg ponaanja na emocije ljudi oko nas.
Sredstva i radni materijal: bojice, flomasteri, dva hamer papira, krugovi od papira, mali
papirii 100 komada, dimenzija 100 mm x 50 mm ili slino, dvije kutijice
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: TVRAVA

Trajanje: 10
Tok aktivnosti: Voditelj: Sada emo se podijeliti u dvije grupe. Jedna grupa treba napraviti krug.
Krug predstavlja tvravu. Svi ostali nalaze se unutar kruga. Cilj nam je da svi koje se nalaze u krugu
izau iz tvrave/kruga kroz vrata. Svaki uesnik/ca u krugu predstavljaju/a jedna vrata. Kroz vrata
se moe izai samo kada kaete neto lijepo toj osobi. Vrata se mogu otvoriti iz jednog pokuaja, ali
vrata mogu traiti i da onaj ko eli izai iz tvrave ponovi to to je rekao, ili da trai da se kau dvije
dodatne lijepe stvari . Kada se vrata otvore, osoba koja predstavlja vrata okree se licem ka vani
i kroz ta vrata se vie ne moe proi. Svi uesnici koji izlaze iz kruga sada treba da formiraju novi
krug; tako se uloge mijenjaju. Igra se zavrava kada svi proete kroz obje uloge. Ponimo.
Nakon aktivnosti: Voditelj: Da li vam se svidjela ova igra? Kako ste se sjeali u ovim ulogama?
Kako je bilo uti neto lijepo? Kako je nae ponaanje utjecalo na to da se vrata otvore?
GLAVNA AKTIVNOST: MASKE

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Voditelj: Pokuajte se prisjetiti situacije kada je neko iz vae okoline uinio neto
to vas je rastuilo, naljutilo, uplailo, postidjelo? ta je ta osoba uradila ili rekla, pa ste se osjeali
tako? Sada uzmite krugove od papira, i prisjeajui se postupka ili rijei te osobe koja vas je rastuila,
naljutila, uplaila ili postidjela, napravite masku za izraz vaeg lica. Masku napravite tako to ete
na krugu nacrtati izraz lica.
Nakon rada na maskama, voditelj daje uputu: Sada e svi uesnici objasniti svoju masku. Kako ste
se osjeali? Nakon to svi objasne maske, voditelj: Svi zakaite svoju masku na hamer oznaen
brojem 1. Pogledajmo taj hamer. Kakva su to lica? Sada emo uraditi isto, prisjeajui se situacija
u kojima je neko uinio da se osjeate lijepo, sretno i ponosno. Ponovo napravite masku za izraz
vaeg lica. Zatim e svi uesnici objasniti kako su se tada osjeali, a zatim zakaiti masku na hamer
broj 2. Nakon to svi zavre izradu druge maske, voditelj: Kakva su to lica?
Nakon aktivnosti: Uesnici sjedaju u polukrug i voditelj poinje razgovor pitanjima: Da li i
mi svojim ponaanjem utjeemo na to da se drugi oko nas osjeaju lijepo i sretno? Kako? ta ste vi
uradili pa se neka osoba osjeala sretno i zadovoljno? Da li ste vi nekada uradili ili rekli neto to
je nekoga uinilo tunim, ljutim, uplaenim, postienim? ta mislite kako su se te osobe osjeale
nakon toga? Kojoj grupi lica pripadaju te osobe?
Komentar: Voditelj tokom razgovora s uesnicima naglaava da smo odgovorni za ono to
radimo i govorimo drugim ljudima, kao i da nae ponaanje utjee na to kako se ljudi oko nas
osjeaju, da li ih rastuujemo ili inimo sretnima.
102
ZAVRNA AKTIVNOST: PORUKA ZA TEBE
Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Voditelj: Hajde sada svi napiite poruku nekoj osobi koja bi trebalo da je uini
sretnom i zadovoljnom. Moete iskoristiti neto od poruka koje smo ve rekli u prethodnim
aktivnostima. U jednu kutiju stavite poruke koje ste napravili, a u drugu kutiju stavite papiri sa vaim
imenom. Moete napisati do pet poruka. Kada sva djeca zavre pisanje poruka na papiriima:
Sada emo se igrati pogaanja teksta sa poruka, ali koritenjem neverbalne komunikacije. Ko zna
ta bi to bila neverbalna komunikacija? Pustiti djecu da odgovaraju. Sada e svako od vas sluajno
odabrati jednu poruku iz kutijice i jedno ime iz kutijice. Zadatak je da toj osobi uputite poruku iz
kutijice neverbalnom komunikacijom. To znai, kao to smo maloprije vidjeli, koristei se izrazima
lica i tijela, bez koritenja govora. Kada izvuete ime osobe, okrenite se prema njoj i saopavajte
joj poruku sve dok grupa ne pogodi o emu je rije. Osoba koja dobiva poruku ne pogaa reenicu
nego isto neverbalnom komunikacijom alje poruku o tome kako se osjea. Kada grupa pogodi
poruku, osoba kojoj je poruka bila namijenjena bira sljedeu poruku i novog uesnika kome
e biti saopena, dok sva djeca ne budu u ulozi primatelja poruke.
Nakon aktivnosti: Voditelj: Kako ste se osjeali dok ste gledali poruku i sluali vae kolegice i
kolege? Na koji nain ste davali do znanja kako se osjeate? Cilj ove radionice je bio da osvijestimo
kako mi moemo utjecati na emocije drugih ljudi. Koje su vae zavrne misli o ovoj temi, kako mi
utjeemo na druge?
Komentar: Pustiti svako dijete da kae svoje miljenje o utjecaju na druge ljude. Raspravu
voditi u smjeru da utjecaji mogu biti i pozitivni i negativni, i da su osobe koje su izloene
pozitivnim porukama spremnije da prue pozitivne poruke drugima.
103
TEMA: PONAANJA U SLUAJU POPLAVA

Cilj/evi radionice: Razvijanje svijesti o vanosti ouvanja ivotne okoline kako bi se zatitili u
nepovoljnim okolnostima. Sticanje praktinog znanja o tome kako se snai u sluaju poplava.
Sredstva i radni materijal: olovke, flomasteri, bojice, 3 hamer papira, papir, ljepilo
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: PAZIMO LI NA SVOJU OKOLINU?

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Voditelj uvodi djecu u temu poplava tako to im postavlja pitanja: Kako mi
moemo voditi brigu o svojoj okolini, mjestu/selu/gradu u kojem ivimo? Da li znate kako dolazi do
poplava? Da li ste ve imali iskustvo poplava? ta vam je olakalo/otealo snalaenje u toj situaciji?
Kako mi moemo sprijeiti poplave u mjestu u kom ivimo, ili bar umanjiti njihovo djelovanje?
Nakon diskusije voditelj radionice daje konkretne upute za djecu na koji nain oni i njihovi
sugraani mogu sprijeiti poplave u podrujima u kojima ive.
Upute:
Tokom perioda kad nema poplava ponaajte se odgovorno, ne bacajte otpad u rijeke, potoke i
kanale.
Ako je otpad ve u koritima i kanalima, prijavite to nadlenoj komunalnoj slubi.
U gradovima gdje je kod jakih kia pojaano oticanje voda, ne bacajte otpad i ne pokrivajte ahtove
koji odvode atmosferske vode.
Ne pregraujte vodotoke kako biste pravili akumulaciju vode u ljetnjem periodu.
GLAVNA AKTIVNOST: UIMO ADEKVATNA PONAANJA

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Voditelj daje uputu za rad u grupi: Sada emo se podijeliti u tri grupe. Svaka
grupa dobit e po jedan zadatak. Svi zadaci odnose se na nae ponaanje u sluaju vremenske
nepogode i poplava u naoj lokalnoj zajednici. Prva grupa ima zadatak navesti sve aktivnosti koje
moemo i treba da obavimo prije nego do poplave doe, ukoliko znamo da postoji veliki rizik da
e se to dogoditi. Druga grupa ima zadatak razmisliti o tome ta moemo uraditi kada do poplave
doe, odnosno kako treba da postupamo. Trea grupa navest e ta treba uraditi nakon poplave.
Ovo je jako vana tema, i molim vas da svi pristupite ozbiljno razmjeni ideja i diskusiji unutar
grupa. Svaka grupa moe uzeti hamer papir na kojem e zapisivati sve prijedloge aktivnosti do
kojih doe tokom grupnog rada. Po zavretku rada u grupama, grupe e po istom redoslijedu
prezentirati zakljuke ostalima.
Uputa voditelju: Voditelj postavlja pitanja grupama tokom izlaganja: Da li moemo graditi
kue na svakom mjestu koje se nama dopadne? Kako se pripremiti ukoliko znamo da postoji rizik
da moe doi do poplave? Kada je nuno napustiti svoj dom, gdje tada moete otii? ta emo
uraditi sa svim aparatima u kui? Koga moemo pozvati u pomo? Kako moemo zatiti prostor
naeg doma? ta da radimo s kunim ljubimcima i domaim ivotinjama? Koji su rizici nakon
poplava? Kako se zatititi?
104
Voditelj prati izlaganja uesnika i daje feedback na grupne radove. Nakon to su sve grupe
prezentirale uraeno, voditelj dopunjava njihove liste, ukoliko je neto vano zaboravljeno, i
to radi kroz razgovor s uesnicima.
Mogue nadopune
Postupci prije poplava
Ne drite vane dokumente ili vrijednosti u prostorima ispod nivoa ili na nivou zemlje.
Ponesite line stvari (line dokumente, novac, tranzistor, deku i dr), sklonite se na sigurno
mjesto, odnosno mjesto koje ne moe biti ugroeno plavnim valom i na tom mjestu saekajte
emitovanje signala za prestanak opasnosti, a nakon tog signala postupajte po nareenjima i
uputstvima opinskog taba civilne zatite.
Kod poplava, ali i u sluaju drugih prirodnih nesrea i katastrofa, ve unaprijed
planirajte gdje ete se skloniti ako morate napustiti svoj dom (rodbina, prijatelji ili objekti
koji su odreeni opinskim aktima).
Nauite kako iskljuiti struju, plin, vodu. Iskljuite ih.
Provjerite da li znate brojeve hitnih slubi, odnosno da li znate kome da se obratite za
pomo.
Ne bacajte otpadni materijal u potoke, kanale i rijeke.
Pripremite vree sa pijeskom koje e se u sluaju potrebe staviti na ulazna mjesta
(prozori, vrata).
Postupci tokom poplava
Vano je da ostanete mirni.
Nazovite brojeve za hitne sluajeve 121, 122 ili 123 i obavijestite ih o razmjerama
nesree.
Iskljuite elektrine i druge instalacije i vodu.
Ne dirajte elektrine aparate ako su mokri i ako je voda ve doprla do njih.
Pitku vodu i ivotne namirnice podignite na vie nivoe kue ili stana; ako ste u
mogunosti, sprijeite prodiranje vode u najnie dijelove objekata podizanjem barijera
(vree sa pijeskom, zemljom i dr).
Budite pripremljeni u sluaju da morate da napustite svoj dom. Pripremite ruksak ili
torbu s linim dokumentima i najosnovnijim stvarima. Ako naputate kuu, zakljuajte sva
ulazna i unutarnja vrata.
Ne hodajte kroz vodu koja se kree. Kretanje kroz vodu dubine 15 cm moe izazvati
pad. Ukoliko morate proi kroz vodu, hodajte tamo gdje se voda ne pomjera. Koristite tap
kako biste provjerili dubinu vode i vrstinu tla pod vodom.
Evakuiite domae ivotinje, a ako to ne moete, oslobodite ih iz objekata u kojima su
smjetene.
Budite paljivi pri ulaenju u zgrade zbog skrivenih oteenja koja su mogla nastati.
Postupci nakon poplava
Slijedite savjete nadlenih slubi kako biste u svakom momentu imali pouzdanu
informaciju o razvoju situacije (stepenu opasnosti, potrebi evakuacije, mogunosti koritenja
pitke vode, sigurnim pravcima, itd).
Izbjegavajte kontakt sa vodom ako primijetite da je zagaena (uljem, benzinom ili
kanalizacijom) ili ako ima oborenih elektrinih stubova.
105
Uklonite prljavu vodu i mulj iz objekata sami ili zatraite pomo.
Oistite i dezinficirajte sve ono to je mokro.
Ne upotrebljavajte elektrine instalacije ili ureaje koji su bili izloeni vodi dok ih ne
provjeri kvalificirani elektriar.
ZAVRNA AKTIVNOST: ZNAKOVI

Trajanje: 35
Tok aktivnosti: Voditelj daje uputu grupi: Za kraj radionice predlaem da svi uzmete po
jedan papir i na njemu kreirate znak upozorenja ili uputu u sluaju poplava, za koje mislite
da e biti znaajni drugoj djeci koja se mogu nai u ovakvim situacijama.
Nakon aktivnosti: Voditelj pita: Zato ste nacrtali taj znak? ta on govori? Kako taj znak moe
pomoi drugoj djeci?
Svi znakovi lijepe se na hamer tako da su vidljivi svoj djeci.
106
7.3. RADIONICE ZA DJECU UZRASTA 11 12 GODINA
TEMA: DJECA SA TEKOAMA U RAZVOJU

Cilj/evi radionice: Razviti empatiju kod djece. Osvijestiti kako nai postupci utiu na emocije
kod drugih.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, kola papiri, blok za crtanje (bilo koji broj),
bojice, flomasteri, razliiti materijali: plastine ae, tanjiri, selotejp, makaze, slamke i sl.
Tok rada:
UVODNA: AKTIVNOST KULA

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Sav dostupni materijal podijeliti na 4 grupe (odnosno onoliko grupa koliko
e biti kreirano sa uesnicima radionice (maksimalno 5 uesnika po grupi). Materijal se ne
rasporeuje jednako po grupama. Jedna grupa dobiva sav vrsti materijal, materijal koji je
veih dimenzija, dok ostale grupe dobivaju materijale koji su meki i manjih dimenzija i od
kojih je tee napraviti visoku graevinu. Neravnopravnost u raspodjeli materijala treba da
bude oita uesnicima odmah po davanju zadatka. Svim grupama se daje sljedea uputa:
Molimo vas da sljedei zadatak obavljate kao grupe, koristei se iskljuivo jezikom znakova. Tokom
provedbe aktivnosti mi emo promatrati da li dolazi do verbalne komunikacije i u tom sluaju se
biljee dodatni bodovi koji e se oduzimati od ukupnog skora cijele grupe. Zadatak grupe je da
od materijala koji se nalazi pred vama kreirate, napravite, izgradite, stvorite to je mogue viu,
vru i ljepu kulu, graevinu. Tokom gradnje smijete iskoristiti sav materijal na bilo koji nain
(sjei, rezati, kidati, upati, lijepiti, urezivati, itd). Za izvoenje zadatka imate 25 minuta, nakon
ega e se ocijeniti stabilnost, visina, estetski izgled kule, kao i nivo verbalne komunikacije, te e
najbolja grupa biti proglaena za pobjednika.
Bodovanje napraviti javno i pohvaliti pobjednika.
Nakon aktivnosti: Da li imate neko zapaanje o navedenoj aktivnosti koje biste eljeli
podijeliti sa grupom? Voditelj pusti uesnike da naprave raspravu koju treba voditi u smjeru
neravnopravnosti grupa prema postizanju zadataka. Osvijestiti da su pojedine grupe u startu
dobile drugaije resurse. Pitati ih da li se to deava i u ivotu, u kojim situacijama, kome. Na koji
nain se drutvo postavlja prema osobama koje imaju manje resursa na raspolaganju? Resurse
slobodno zamijeniti tematikom koja se pokae interesantnom djeci (djeca sa tekoama u
razvoju, siromana djeca, Romi ili sl). Kako se mi postavljamo prema ovim grupama? Kako bi
trebalo? Kakav ste feedback dobili tokom vjebice? Da li je ohrabrujui? Kako ohrabrenje djeluje
na osobe oko nas?
Komentar: U naoj barci ivota ne raamo se svi kod istih roditelja, ne raamo se svi sa istim
materijalnim resursima, tokom odrastanja ne deavaju nam se iste stvari. Neki naiu na vee
prepreke od drugih, sa kojima se mogu ili ne mogu nositi. One koji se sami ne mogu nositi
sa ivotnim tekoama i izazovima drutvo esto odbaci, zanemari, ignorira, preputajui im
da se sami snalaze, te samim tim oteavaju njihov ivot. Pored toga to pojedini imaju manje
resursa u ivotu, manje ivotnih vjetina, esto im i drutvo nametne dodatne prepreke. Veoma
je vano da svako od nas pojedinano prepozna takve osobe u okolini i osigura da MI NISMO
PREPREKA, ako ve ne moemo da budemo PODRKA.
108
GLAVNA AKTIVNOST: RANJENO SRCE
Trajnaje: 25
Tok aktivnosti: Uesnici udobno sjedaju na stolice, poredane ukrug. Voditelj radionice
pripovijeda:
Zamislite da leite u svojoj sobi, na svom krevetu. Utorak je ujutro. Tog dana imate as tjelesnog.
Na samu pomisao na as tjelesnog, imate gr u stomaku. Iako je zazvonio alarm, ne ustajete iz
kreveta. Glumiu da sam bolestan/na, pomiljate. Pokuavate da smirite stomak koji se zgrio. Da
udahnete. Par minuta kasnije, majka otvara vrata vae sobe: Hajdemo! kae, Zakasnit e u kolu!
Mama, ne osjeam se dobro. kaete tihim glasom. Znate da e majka prepoznati la. I zaista,
mama kae: Svaki put kada ima as tjelesnog odgoja, ti si bolestan. Samo ustani i spremi se.
Druga djeca su ve otila u kolu.
Pomiljate kako je majka u pravu, ali vam se ne ide u kolu. Onda se sjetite kako vi zapravo volite
sport, ali mrzite as tjelesnog, jer ste najmanji od svih djeaka u razredu. Taj dan trebate igrati
koarku, koja je za vas najgori od svih sportova. Uitelj obino zatrai od djece da se podijele u dvije
grupe. Za nekoliko minuta ve je po deset djeaka u svakoj grupi, samo vi ostajete sami. Proli as,
jedan od djeaka iz prve grupe, rekao je: Ne elimo ga. On ne vrijedi nita.
Ne elimo ga ni mi, sitan je, i ima dvije lijeve noge!, rekao je djeak iz druge grupe. Ostali iz
razreda su se smijali. Napokon vas je uitelj dodijelio jednoj grupi. Meutim, sjedili ste na klupi sve
vrijeme, jer vas drugi djeaci ni jednom nisu pozvali u igru.
Ne znam kako u jo jednom proi kroz to, pomiljate dok vam se suze skupljaju u teku kuglu u
grlu.
Ovu situaciju stalno je posmatrala Lana, drugarica iz razreda. Pomislila je kako se njoj slina stvar
dogodila sa drugaricama ispred zgrade, nikad joj ne daju da uestvuje u preskakanju konopca, jer
nije dovoljno brza.
Odluila je da neto poduzme. Kada se skupi cijeli razred, rei e im kako se osjeala ispred zgrade i
kako misli da bi mogli biti vie fer jedni prema drugima.
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali u ulozi ovoga djeaka? ta vam je bilo najtee? Jeste li bili u
slinoj situaciji? Jeste li bili u Laninoj situaciji? ta ste uinili? ta je trebalo da uinite?
ZAVRNA AKTIVNOST: KAKO BI SE OSJEAO/LA KADA...

Trajanje 25
Tok aktivnosti:. DATI UPUTU: Trebaju nam glumci da pokau emocije licem i tijelom, a grupa e
im pomoi u prepoznavanju tih emocija. Npr. kako bi se osjeao kada bi dobio nagradu na nekom
takmienju? Koja je to emocija?Pokaite!
Situacije: KAKO BI SE OSJEAO/LA KADA....
1. bi neko rekao da si jako dobar drug/drugarica?
2. bi te neko zvao pogrdnim imenom npr. ljiga?
3. te ne bi birali za rad u grupi?
4. kada bi ti neko pomogao da rijei problem koji te mui?
5. bi te neko pozvao da se igrate u grupi?
6. kada se niko ne bi elio igrati sa tobom?
109
Nakon aktivnosti: Napraviti rezime tri aktivnosti u radionici, povezati osjeaj frustracije zbog
neuspjene kule sa priom o rastrganom srcu. Zakljuiti kako se moemo nai u situaciji da
budemo odbaeni od drugih zbog neke nae osobine ili odreenih okolnosti koje nismo birali.
Pitati da li neko od njih poznaje one koji su odbaeni i jesu li i sami bili odbaeni, te kako su se
osjeali zbog toga.
Komentar: Svako ima pravo da bude ukljuen, prihvaen i sasluan.
110
TEMA: KAKO EFIKASNIJE UITI MAPA UMA

Cilj/evi radionice: Usvojiti efikasne metode uenja. Potaknuti kreativnije naine rjeavanja
problema.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, bojice, flomasteri, tekst za uenje, radni list sa tri
zadatka, veliki flipchart papiri, tri loptice
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST MOZGALICA
Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Uesnici radionice podijele se u 3 grupe i dobiju radne listove sa etiri upisana
zadatka (radni list zadaci). Prva grupa koja rijei zadatke dobija cijeli flipchart kao nagradu,
druga grupa polovinu flipcharta, trea i etvrta po etvrtinu flipcharta. Ovi papiri koriste se
kasnije u glavnoj aktivnosti
Nakon aktivnosti: Jeste li imali tekoa u rjeavanju zadataka? ta vam je bilo najtee? ta vam
je pomoglo da doete do rjeenja?
Komentar: Ponekad rjeenje treba traiti izvan uobiajenog naina razmiljanja, izvan kutije.
GLAVNA AKTIVNOST: MAPA UMA

Trajanje: 40
Uputa: Metod uenja putem mapa je efikasan, primjenjiv, ubrzava uenje i produava
trajnost zapamenog. Istraivanja pokazuju da uenje putem stvaranja mape uma dovodi do
dugotrajnog pamenja nauenog, jer nam mapa omoguava uvid u cjelinu. Bez uvida u cjelinu,
ne moemo govoriti o pravom uenju, koje sutinski predstavlja razumijevanje materije, a ne
pamenje detalja.
Tok aktivnosti: Uesnici, ve podijeljeni u grupe, itaju tekst sa radnog lista TEMA DANA, te
pristupaju izradi MAPE UMA slijedei zadata pravila.
Pravila izrade Mape uma:
Glavna ideja, predmet ili fokus predstavlja se u centralnoj poziciji, crteom ili slovima,
na dobivenom papiru iz prethodne vjebice.
Glavne teme izrastaju (zrae) iz centralnog pojma kao grane.
Grane se sastoje od slika ili kljunih rijei napisanih na granama.
Teme (podteme) manjeg znaaja se predstavljaju kao granice odreene grane.
Grane i granice tvore povezanu, smislenu cjelinu.
Uputa: Poinje se od centra koji predstavlja kljuni pojam. Zatim crtamo grane koje polaze od
centra, a koje predstavljaju pojmove koji su u bliskoj vezi sa centralnim pojmom. Preporuka
je da grane budu obojene razliitim bojama, a da udaljenije grane budu sve manje intezivnih
boja ili sve tanje. Na taj nain, samom formom crtanja i bojenja, oznaavamo ta je najbitnije.
Poeljno je biti to vie kreativan, jer na taj nain koristimo obje hemisfere mozga. Iznad svake
grane piemo odgovarajui pojam i to uvijek treba biti jedna rije ili fraza, a nikada reenica.
Dozvoljeno je koristiti i simbole. Mapu moemo ograniiti onda kada imamo utisak da smo
112
zaista zaokuili strukturu sadraja koji elimo trajno nauiti.
Nakon aktivnosti: Grupe prezentiraju svoj uradak. Diskusija: U ovoj vjebi smo koristili pristup
uenju koji je malo drugaiji. Prvo smo uoili kljuni pojam, a zatim glavne teme i podteme. Da li
ovaj nain uenja smatrate lakim ili teim od dosadanjeg naina uenja? Koja grupa je napravila
mapu uma iz koje je najlake nauiti? Zbog ega?
ZAVRNA AKTIVNOST: IGRA S LOPTICAMA

Trajanje 25
Tok aktivnosti: Uesnici se poredaju u krug stojei. Jedno dijete dobije lopticu (veliine
teniske lopte) i dobije uputu da dobaci lopticu bilo kome u krugu. Drugo dijete koje dobije
loptu dobije uputu da je dobaci bilo kome osim onom ko je ve dobio loptu, i tako dok lopticu
ne dobije posljednje dijete u grupi. Tada lopticu uzima voditelj i ponovo je daje prvom djetetu.
Voditelj daje uputu da e sada dati ukupno tri loptice, koje treba da dodaju jedno drugom
istim redoslijedom kao prvu lopticu. Nakon to djeca dobace sve tri loptice svima u krugu,
voditelj daje zadatak da ponove, ali e im sada mjeriti vrijeme. Ukoliko loptica padne na pod,
djeca je mogu dii sa poda i nastaviti dobacivati, sve dok posljednje dijete u grupi ne dobije
sve tri loptice. Nakon toga voditelj kae djeci da e im mjeriti vrijeme potrebno da prebace
sve tri loptice kroz ruke sve djece u grupi. Nakon to ubiljei vrijeme, kae im da je siguran da
mogu postii vrijeme koje je znaajno krae od ovoga, pa nek pokuaju jo jednom, ali da ide
bre. Nakon zavrenog jo jednog kruga, oita vrijeme i kae da jedna ovakva grupa sigurno
moe to postii i za 5 ili 6 sekundi i pusti ih da pokuaju jo jednom. Ako ne uspiju prebaciti
sve tri loptice za 5 ili 6 sekundi, voditelj im da izazov da smisle nain na koji bi se to moglo
postii. I dalje je uvjet da sve tri loptice prou kroz ruke sve djece u grupi i to redoslijedom
koji je prvobitno uspostavljen. Ako djeca odustanu i ne smisle nain, on im kae da rukama
naprave obrue jedan ispod drugog redoslijedom dobacivanja, te da prvo dijete jednostavno
ispusti sve tri loptice u isto vrijeme kroz sve ruke. Na ovaj nain zadatak se moe obaviti za 2
do 3 sekunde.
Nakon aktivnosti: Postavljati pitanja: Da li je bilo teko uraditi zadatak? Zato? Ako su uspjeli:
ta je doprinijelo tome? Ako nisu: Zato?
Komentar: Novo, kreativno rjeenje moda nee svaki put biti uspjeno, ali se esto stari naini
rjeavanja problema pokau neefikasnim. Moramo razmiljati kako da problemima u ivotu
pristupimo na novi nain, traai u njima izazove, a ne frustracije.
113
RADNI LIST TEMA DANA
RADIONICA: KAKO EFIKASNIJE UITI MAPA UMA
ta je biologija i na koja i koliko podruja se dijeli?

Rije biologija je grkog porijekla i nastala je od rijei bios to znai ivot i logos to znai rije,
govor. U irem smislu biologija je skup nauka o ivoj prirodi, a u uem smislu nauka koja se
bavi prouavanjem ivota. Na Zemlji postoji vie od 10 miliona razliitih vrsta, a smatra se
da ih ima vjerovatno i puno vie, jer postoji puno nedostupnih podruja koja nisu istraena.
Njihova veliina pokriva raspon od onih koji su mikroskopske veliine do organizama veliine
plavog kita. Svi ovi ivotni oblici imaju izvjesne osobine koje ih ine specifinima i razlikuju
od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogunost reprodukcije, rasta, ali i mogunost
prilagoavanja okolini.
Podruja biologije su brojna, ali u irem smislu biologija se dijeli na:
zoologiju
botaniku
ekologiju
antropologiju
Zoologija rije zoologija dolazi od grkih rijei zoon to znai ivotinja i logos to znai rije,
govor. To je znanost koja se bavi prouavanjem i opisivanjem ivotinja sa svih gledita. To znai
da ona prouava strukturu, funkciju, ponaanje, razvoj, sistematiku, ekologiju i raspodjelu
ivotinja na Zemlji.
Botanika nauka o biljkama. Rije botanika dolazi od grke rijei botane to znai paa, trava.
Ekologija rije ekologija dolazi od grkih rijei oikos to znai kua, dom i logos to znai rije,
govor. To je grana biologije koja ne samo da prouava razne ive organizme ve i okolinu u
kojoj ive.
Antropologija rije antropologija dolazi od grkih rijei anthropos to znai ovjek i logos
to znai rije, govor. To je grana biologije koja prouava ljudski ivot i kulturu, te slinosti i
razlike meu ljudima: kako ljudi ive, to rade, to misle i kako se odnose prema okolini. Osim
toga, antropologija prouava kako se razvijala ljudska rasa, te kako su nastajala i nestajala
ljudska drutva, ali je okrenuta i sadanjosti i budunosti ljudskog roda. Mogli bismo rei da se
predmet antropologije svodi na jedno pitanje: to to znai biti ovjek?
RADNI LIST: ZADACI

RADIONICA: KAKO EFIKASNIJE UITI MAPA UMA
Zadatak 1. Otac etvero djece odluio je da prije svoje smrti svojoj djeci podjednako raspodijeli
zemljite koje posjeduje kako bi mogli poeti planirati gradnju vlastitih kua. Tokom zajednike
rasprave na kojoj su prisustvovali svi (otac i etvero djece) nikako nisu mogli da se dogovore
kako da podijele zemljite. U nemogunosti da dou do dogovora, postavili su 2 pravila oko
kojih su se sloili da moraju biti ispotovana tokom podjele:
a. Svi treba da dobiju istu veliinu zemljita.
b. Oblik zemljita kod svih treba da bude isti, i u jednom komadu.
Molimo vas da pomognete ovoj porodici i predloite izgled zemljita koji zadovoljava
postavljena pravila. Ispod je dat izgled cjelokupne parcele koju ova porodica posjeduje.
114
1000 m
500 m
1000 m
500 m
500 m
500 m
Zadatak 2. Prije otkria Mount Everesta, koja planina se smatrala najviom na svijetu?
Zadatak 3. Koja rije na naem jeziku je uvijek napisana nepravilno?
Zadatak 4. Kojim smjerom ide autobus? Lijevo ili desno?
Rjeenja:
Zadatak 1: Zemljite se podijeli na dvanaest jednakih dijelova, tako to se povuku tri vodoravne
i tri horizontalne linije. Dobijeno zemljite se podijeli na etiri jednaka dijela, u obliku slova L:
Zadatak 2: Mount Everest

Zadatak 3: Nepravilno
Zadatak 4: Autobus ide lijevo (ne vide se vrata)
115
TEMA: LJUTNJA KAKO SE OHLADITI?

Cilj/evi radionice: Nauiti razliku izmeu ljutnje (emocije) i agresivnog ponaanja. Prepoznati
fizike i kognitivne promjene koje idu uz ljutnju. Usvojiti vjetine kontrole ljutnje.
Sredstva i radni materijal: flipchart papir, flomasteri, papiri A4 formata, radni list Bolje rjeenje
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: LJUTNJA I AGRESIVNOST

Trajanje: 15
Uputa za voditelja: U ovoj aktivnosti cilj je da uesnici razumiju razliku izmeu emocije ljutnje
i agresivnog ponaanja.
Tok aktivnosti: Voditelj zamoli uesnike da navedu sve rijei kojih se mogu prisjetiti kada uju
rije LJUTNJA. Voditelj rijei upisuje na flipchart, u dvije kolone; ispoetka bez naslova, tako da
dijeli rijei/reenice na one koje se odnose na emociju ljutnje (npr. bijes, eksplodirat u i sl), te
na agresivno ponaanje (udaranje, psovanje i sl).
Nakon aktivnosti: Kada su svi uesnici zavrili sa navoenjem rijei, voditelj pita: Koja je razlika
izmeu ovih rijei? ta mislite da opisuju rijei prve, a ta opisuju rijei druge kolone? Kada se zavri
ovaj dio diskusije, voditelj upisuje naslove iznad kolona: emocija i ponaanje. Voditelj pita
uesnike da navedu u kojim situacijama se ljute i kako to izgleda.
Ostatak diskusije se vodi u smjeru zakljuka da je ljutnja normalna emocija koju svi
doivljavamo kada smatramo da drugi nisu fer prema nama ili nas iritiraju. S druge
strane, agresivnost je ponaanje koje koristimo kada smo ljuti, a izaziva tetu (bol,
nepravdu) drugoj osobi.
Voditelj tada pita uesnike imaju li tekoe vezane sa emocijom ljutnje, sa agresivnim
ponaanjem i kakve su te tekoe. Voditelj vodi diskusiju u smjeru razumijevanja agresivnosti
kao reakcije koja stvara dodatne probleme. Voditelj zatim pita da li ljutnja moe biti korisna i
kada.
Uputa za voditelja: Ljutnja je sastavni dio naeg emocionalnog doivljaja, emocija koja se
pojavljuje rano u razvoju. Svi je osjeamo i to je normalno. Svako moe biti ljut, ali je pitanje kako
izraziti ljutnju bez agresivnosti. Ljutnja nam ponekad pomae da se pokrenemo ili rijeimo neke
probleme. Problem nastaje kada svoju ljutnju pokazujemo na agresivan nain. Agresivnost je
povezana s nasiljem, kriminalom i loijim zdravljem. Zavretak diskusije se vodi da se navedu
vrste tete koje moemo nanijeti drugoj osobi: fizika, emocionalna, socijalna.
GLAVNA AKTIVNOST: TA DOIVLJAVA LJUTKO?

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj zamoli uesnike da se podijele u parove. Zatim im podijeli papire i
flomastere sa uputom da nacrtaju Ljutka, crtanog lika koji je veoma ljut. Crtaju na nain da se
vidi da je Ljutko veoma ljut. Voditelj pokrene diskusiju: ta osjeamo kada se ljutimo? Kako se
to vidi? Kako nam izgleda lice? Kako nam izgledaju ake na rukama? ta nam prolazi kroz glavu?
Kako se obraamo drugim ljudima oko nas? Parovi treba da sarauju na jednom crteu kako bi
to bolje doarali ljutnju. Voditelj moe pomoi tako da navodi: Kako biste nacrtali da lupa srce?
Kako ete nacrtati da Ljutko neto govori?
116
Nakon aktivnosti: Kada parovi zavre crte, jedan od uesnika iz para kratko predstavi kakav
je njihov Ljutko. Voditelj sumira izjave uesnika i objasni da ljutnja ima utjecaj na nae tijelo
tako to se gre miii vilice i aka, disanje se ubrzava, srce jae lupa, znojimo se. Ljutnja
utjee i na nae razmiljanje: ne moemo misliti jasno, kao da se sve brzo odigrava, a
pojavljuju se ljute misli kao to su: mrzim ovo mjesto, oni me nerviraju, meni nita nije
dozvoljeno... (upotrijebiti i primjere koje Ljutko izgovara).
ZAVRNA AKTIVNOST: KAKO SE OHLADITI?

Trajanje: 45
Tok aktivnosti: Voditelj zamoli uesnike da se podijele u dvije grupe. Svaka grupa dobije kratku
priu iz radnog lista Bolje rjeenje. Zadatak svake grupe jeste da procijene mogue posljedice
ponaanja glavnog lika, te da osmisle bolje rjeenje za datu situaciju. Bolje rjeenje moe biti
da izrazimo ljutnju, a da ne nanosimo tetu drugome ili da situaciju sagledamo drugaije,
smislimo bolje rjeenje, te da do ljutnje ni ne doe. Dok grupe rade, voditelj ih obilazi i pomae
u formulaciji posljedica ili rjeenja.
Nakon aktivnosti: Voditelj zamoli jednog od uesnika da proita svoju priu, te da navede
posljedice i bolja rjeenja. Zatim pita: Kako vam se svidjela ova aktivnost? Kako ste se osjeali?
Jeste li se vi ljutili na Saru ili Dadu? Je li bilo teko procijeniti koje e posljedice njih dvoje imati
zbog naina na koji su izrazili svoju ljutnju? Kad se ljutimo, ta bi nam pomoglo da razmislimo
o posljedicama? Da li nam pomae da kaemo sebi STOP, RAZMISLI! Da li bi nam pomoglo da
duboko diemo kako bismo se smirili i smislili bolje rjeenje? Je li bilo teko smisliti druga rjeenja?
Imate li vi slinih situacija? Kako ste ih rijeili?
Komentar: Kao zakljuak, voditelj ponovi da je ljutnja normalna emocija koju svako osjea i da
je vano kako emo je izraziti. Agresivnost nije rjeenje, jer ima po nas loe posljedice. Voditelj
navede da se moemo brzo smiriti ako kaemo sebi STOP, duboko diemo i razmislimo o
posljedicama i boljem rjeenju.
RADNI LIST: BOLJE RJEENJE

Sara i Ema, grupa I (glavni lik Ema)
Uiteljica je Sari i Emi na asu dala zadatak da zajedno ilustruju priu iz udbenika. Mogle su
crtati, bojiti i lijepiti isjeke iz novina, samo je trebalo da se dogovore kako. Sara je Emi rekla
da e ona bolje osmisliti zadatak, jer je pametnija i da joj ne smeta. Ema nije eljela da bude
tuibaba i da kae uiteljici za Sarino ponaanje, pa je stalno pokuavala da se ukljui u rad.
Kad je zazvonilo za kraj asa, Sara je otrala do uiteljice i rekla: Uiteljice, mi nismo stigle uraditi
zadatak, jer Ema nita nije htjela da radi! Ema je ustala, stisnutih aka rekla Sari da je glupa
laljivica i istrala iz razreda!
POSLJEDICE PONAANJA ZA EMU BOLJA RJEENJA
117
Dado i Miki, grupa II (glavni lik Miki)
Dado ulazi u sobu gdje njegov brat Miki sjedi za raunarom i kae: Bjei odavde, treba mi
kompjuter! Miki se prisjeti da su se dogovorili da podijele vrijeme na raunaru podjednako, da
njegovo vrijeme nije isteklo, te da nije zavrio zadatak za kolu. Prije nego to je stigao neto
da kae, Dado ga je udario rukom po glavi. Miki je samo osjetio kako mu se lice zacrvenilo i
da mu srce jako lupa. Prije nego to se snaao, ve je brata udario pesnicom u stomak. U tom
trenutku, ula je mama u sobu.
POSLJEDICE PONAANJA ZA MIKIJA BOLJA RJEENJA
118
TEMA: MILJENJE O SEBI

Cilj/evi radionice: Osnaiti pozitivnu sliku o sebi. Osvijestiti vlastite kompetencije.
Sredstva i radni materijal: razliiti isjeci iz novina, papiri, olovke, bojice, flomasteri, radni list
Kruna poruka, flipchart papir ili tabla za pisanje
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: MOJ KOLA

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Uesnici sjede zajedno za velikim stolom ili u grupama. Svakoj grupi se dodijele
razliiti isjeci iz novina. Aktivnost se sastoji od toga na da jednom papiru svako za sebe sastavi
svoj kola koji ga najbolje opisuje. Uesnicima se da uputa da koriste isjeke, ali mogu i nacrtati
sljedee stvari: ta volim? U emu sam dobar/dobra? U emu uivam? Kakva sam osoba?
ta sam do sada najee radio/la?
Uputa voditelju: Isjeci iz novina treba da su to razliitiji kako bi uesnici mogli birati ta da
stave u svoj kola. Nema tanih i netanih odgovora. Voditelj treba poticati pozitivan prikaz
sebe, facilitirati dobre osobine pojedinaca, naroito ako ne mogu da smisle koje dobre osobine
imaju.
Nakon aktivnosti: Svako od uesnika predstavi svoj kola, opisujui npr: Stavio sam gitaru
jer volim muziku. Stavio sam knjigu, jer volim itati. Sastavio sam rije od slova na engleskom jer
dobro govorim engleski i sl.
GLAVNA AKTIVNOST KRUNA PORUKA
Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Uesnici se podijele u grupe po troje. Svakom uesniku u grupi d se radni list
Kruna poruka. Voditelj zatim daje upute: Svako za sebe treba pisati u prva dva sredinja kruga, a
u trei krug piu drugi lanovi grupe. U prvi, unutranji krug opisujete svoje dobre osobine (dobra
sam prijateljica, uredan sam, vrijedan sam, potujem druge...). U drugi krug upisujete u emu ste
dobri (npr: dobro govorim engleski, odlino plivam, dobro igram fudbal, ide mi matematika i sl).
Kada svi lanovi jedne grupe zavre popunjavanje prva dva kruga, razmjenjuju svoje krune
poruke sa drugim lanovima koji imaju zadatak da upiu ta misle o vlasniku krune poruke
(npr: Dobra si drugarica, volim to si iskrena, zabavna si osoba, uvijek mi pomae i puno ti hvala!).
Na taj nain, svaki uesnik e imati poruke od dva lana grupe.
Uputa voditelju: Obilaziti grupe dok rade i paziti da poruke budu pozitivne i iskrene. Ne
moraju biti velike izjave, vano je da dolaze iz srca i da alju pozitivnu poruku.
Nakon aktivnosti: Svaki uesnik prezentira svoju krunu poruku. Voditelj pita da li im se svia
kako su predstavljeni na svojim krunim porukama. Voditelj zatim pita ta su uesnici planirali
uraditi sa krunom porukom i svojim kolaom. Kada uje ideje od djece, moe sumirati/
predloiti: Poruke i kola se mogu zalijepiti u dnevnik ako ga imate, moete zalijepiti na zid svoje
sobe i sl.
120
ZAVRNA AKTIVNOST: ISPUNJENE POTREBE
Trajanje: 40
Uvodna diskusija: Voditelj pita uesnike da li znaju ta su to potrebe. Kako se osjeamo kada
nam neto nedostaje? Kada smo gladni? edni? Usamljeni? Voditelj vodi diskusiju u smjeru
zakljuka da postoje tri vrste potreba:
1. bioloke potrebe, u koje spadaju: hrana, odjea, stanovanje, sport, zdravlje, sigurnost;
2. drutvene potrebe, u koje spadaju: osobe koje me vole, osobe koje volim, porodica,
osjeaj pripadanja;
3. zadovoljstvo sobom u koje spada koliko sam sretan/sretna, koliko sam zadovoljan/
zadovoljna sobom.
Tok aktivnosti: Voditelj na flipchart papiru ili tabli nacrta tri konture ovjeka. Uesnicima
podijeli papire i bojice. U ovoj aktivnosti uesnici procjenjuju koliko su ove tri potrebe kod njih
ispunjene. Ukoliko su npr bioloke potrebe sasvim ispunjene, mogu obojiti cijelog ovjeka s
jednom ili vie boja. Ukoliko su popunjene do pola, boje konturu drugog ovjeka do pola, itd.
Nakon aktivnosti: Voditelj pita da li im se svidjela aktivnost. Zamoli uesnike da pokau svoje
tri konture i kau zato su ih tako obojili, ako ele. Zatim voditelj pita da li mogu planirati kako
da ispune svoje potrebe. ta radimo kada smo gladni ili nam se spava? A ta da radimo ukoliko
nemamo dovoljno prijatelja?
Voditelj zamoli uesnike da se podijele u parove i naprave plan kako da ispune svoje postojee
potrebe. Pritom, pomau jedno drugom u planiranju.
Komentar: Voditelj obilazi uesnike i facilitira mogunosti, npr. Ako nema dovoljno prijatelja
kako bi ih mogao nai? Sportski klub, neko iz razreda i sl. Ili: Nisi zadovoljan svojom jednom
osobinom, kako bi je mogao promijeniti? Koje ponaanje je prikladnije?
RADNI LIST: KRUNA PORUKA
121
TEMA: RAZLIITOSTI MEU DJECOM

Cilj/evi radionice: Ukljuivanje djece u aktivnosti bez predrasuda. Razvijanje tolerancije na
razliitosti.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, radni list sa nazivima osobina
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST STEREOTIPI

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Na papirie napisati pripadnike odreenih drava. Djeca se podijele u parove
i dobiju uputu da svaki par izvue iz eira/kutije po jedan papiri. Izvueni papiri, odnosno
pripadnika odreene drave, par treba predstaviti pantonimom. Ostali uenici imaju zadatak
da pogode iji je to dravljanin.
*Kinez, Meksikanac, Indijka, Indijanac, Englez, Italijan, Francuz, Nijemac, Arapin, Eskim
Nakon aktivnosti: Kako ste predstavili svoj zadatak? Zato tako? Da li svi pripadnici te drave
izgledaju tako (isto), kako ste ih predstavili? Prema kome mi u naem drutvu imamo predrasude,
neto na osnovu ega ih osuujemo, odbacujemo, iskljuujemo iz grupe? Zbog ega je to tako? Do
ega to dovodi? Kako se osjeaju ti drugi? Ko sve podrava te stavove? Koje su posljedice?
Komentar: esto donosimo zakljuke na osnovu onoga to vidimo, a to ne mora biti tano. Tako
dolazi do predrasuda i stereotipa
GLAVNA AKTIVNOST BAZEN OSOBINA

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Isjei radni list BAZEN OSOBINA na papirie po principu jedan papiri jedna
osobina. U bazen (kutiju) staviti papirie sa negativnim i pozitivnim osobinama.
Uesnicima se daje uputa: Priite bazenu i odaberite 4 osobine koje biste voljeli da imaju vai
prijatelji. Uesnici se vraaju u krug sa osobinama koje su uzeli, a voditelj kae: Hajde da
proitamo osobine koje ste uzeli za vae prijatelje!
Diskusija se vodi o tome kako se ponaamo prema onima koji imaju takve osobine. Nakon toga
voditelj sluajnim odabirom uzima jo po 4 osobine i dijeli ih uesnicima. Proitaju osobine
koje su dobili od voditelja.
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali sa osobinama koje ste dobili? Zato ste se tako osjeali?
ta mislite kako se osjea onaj koji je iskljuen iz grupe, a onaj sa istom osobinom je ukljuen? Ko je
odgovoran za ukljuivanje i iskljuivanje iz grupe?
Komentar: Osobine ne biramo. Neke osobine su nam odreene i nametnute roenjem.
Iskljuivanje pojedinaca iz grupe (iz drutva) vodi netolerantnom drutvu, gdje drugi pate. I mi
se vrlo lako moemo nai u takvoj situaciji.
ZAVRNA AKTIVNOST TRI PLEMENA

Trajanje: 20
*Tajne plemena:
1. Mi imamo arobno sjeme iz kojeg naraste konj.
2. Mi imamo slano jezero iz kojeg izlazi lava.
3. Mi imamo vjenu vatru koja se gasi samo u pono.
122
1. Priaju uvijek glasno (deru se).
2. Dok priaju, gledaju u pod.
PRVO PLEME: 3. Na znak gonga, pozdravljaju sunce dizanjem pogleda
i ruku u zrak.
1. Pria tiho.
DRUGO PLEME: 2. Uspostavlja komunikaciju tek nakon kontakta oima.
3. Na znak gonga, grle se.
1. Da li me uje, da li me uje?
TREE PLEME: 2. Bjee na deranje.
3. Na znak gonga, vrte se oko sebe.
*Pravila plemena:
Tok aktivnosti: Podijelimo djecu u 3 grupe. Podijelimo im listie na kojima se nalaze pravila
njihovog plemena, koja oni treba da potuju. Na prvi udar gonga, pokuavaju saznati tajnu od
druga dva plemena. Na svaki naredni udar gonga moraju potovati pravila svog plemena. Svi
su spremni podijeliti tajnu, ako to ne naruava pravila plemena. Igra traje 7 gongova.
Nakon aktivnosti: Kakvi su pripadnici druga dva plemena? Jeste li saznali tajnu plemena? Kakvi
su zaista pripadnici plemena? (itaju pravila sa listia.) Zato niste uspjeli saznati tajnu? Kako ste
se osjeali kada ste vidjeli da druga strana ne uspostavlja kontakt sa vama? Imamo li mi pravila u
drutvu koja iskljuuju? ta vam je smetalo?
Komentar: Ako elimo da budemo prihvaeni, moramo potovati druge i prihvatiti razliitosti.
Ne moemo oekivati da se nama prilagoava neko, moramo se i mi prilagoditi. Prema
drugom i drugaijem treba da se ponaamo sa potovanjem i prihvatanjem. Svako ima pravo
biti ukljuen, bez izdvajanja i odbacivanja.
RADNI LIST BAZEN OSOBINA

RADIONICA RAZLIITOSTI
roditelji joj ne
problematian njena prljav plako bolestan
daju da izlazi
nizak krezav ljubazan zdrav pjegava nisi drutvena
klempav visok zabavan s protezom fiziar siromaan

druge boje
karatista pametan debeo lijep prijatelj
koe
veseo komunikativan odgovoran upav matematiar inteligentan
najbolji u
ruan dug nos oro elav vrijea druge
sportu
mrav dobar drug dobro plee hrabar glumica umjetnik
najbolji u odlian dijete bogatih
pedantan tvrdoglav kreativan
sportu uenik roditelja
prijatan muca uporan istrajan marljiv inteligentan
zvijezda ne zna na
snaan epa balerina tue se
razreda jezik
nemiran snalaljiv manekenka osjeajan balav ljubazan
stalno pravi
bolestan lijepo pie lijepo ita lijepo pjeva humoristian
probleme
123
TEMA: REAKCIJE NA ZNAAJNE PROMJENE

Cilj/evi radionice: Svijest o moguim promjenama. Razumijevanje reakcija na promjene.
Sredstva i radni materijal: papiri, flomasteri, olovke, selotejp
Tok rada:
UVODNA: AKTIVNOST PROMJENE

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Voditelj: Sada emo razgovarati o promjenama koje se deavavaju svuda i stalno,
oko nas. Kojih se promjena vi moete sjetiti sada?
Neke od moguih promjena su: dan/no; promjena tjelesnih odlika od roenja, tokom rasta,
sazrijevanja, starenja; ivot/smrt; smjena godinjih doba; plima/oseka; kolovanje; mjeseeve
mijene, selidba ptica.
Kako ljudi reagiraju kada im se deavaju ove promjene? Kako vi reagirate ili kako biste vi reagirali
tokom ovih promjena? Kako znamo da su neke reakcije normalne na promjene u sredini? Koje su
karakteristike normalnih reakcija?
Nakon aktivnosti: Voditelj naglaava kako su promjene este, iznenadne i deavaju se svuda
oko nas, kako se promjene nekada ine tekim, iznenadnim ili bolnim, ali da su one prirodne
i da se deavaju svim ljudima. Veina reakcija koje ljudi imaju na promjene su normalne, te ih
treba promatrati naspram efekata na druge ljude ili nas same. Ako nae reakcije povreuju druge
ljude, ili nas same, onda je potrebno da zatraimo ili prihvatimo pomo u prevazilaenju reakcija.
Plakanje, tuga, ljutnja, bjeanje od drugih, traenje pomoi od drugih sve su normalne reakcije,
samo ne treba dozvoliti da povrijedimo sebe i druge.
GLAVNA AKTIVNOST: MOJ SVIJET

Trajanje: 45
Tok aktivnosti: Voditelj svim uesnicima daje po pet papira i sljedeu uputu: Sada u vas sve
zamoliti da se udobno smjestitie i razmislite o tome ta to ini va svijet. U vaem svijetu nalaze se
vai roditelji, braa/sestre, prijatelji, lanovi porodice, va dom, vaa soba, knjige, igrake, hobiji,
ljubimci, nastavnici, kolski drugovi i drugarice, Kutak za djecu, sve to je vama od vanosti. Nakon
to razmislite o vaem svijetu, zamolit u vas da izaberete pet elemenata koji su dio vaeg svijeta i
da svaki od njih nacrtate/napiete na po jednom papiru.
Nakon aktivnosti: Kada su sva djeca zavrila svoje crtee, voditelj usmjerava razgovor:
Pogledaje sada elemente koje ste nacrtali. Sada u vas zamoliti da svi odloite jedan element
na sredinu prostorije i vratite se na svoje mjesto. Pogledate kako sada izgleda va svijet, bez tog
elementa! ta se deava kada se jedan element mijenja ili nestaje, npr. kada promijenite kolu, vai
prijatelji odsele, vaa porodica odseli u drugi grad, kada izgubite ljubimca, kada se vie ne biste
mogli baviti nekim sportom ili biti dio neko kluba i sl? Kako se tada osjeate? Kako se sve moete
osjeati? Da li vas promjena uznemirava? ta radite u toj situaciji? Da li moete pomoi sebi da se
lake nosite sa tom situacijom? Na koji nain?
Voditelj poziva uesnike da svi prezentiraju svoje elemente, ukljuujui element koji su odvojili,
te potie razgovor o osjeajima koji se javljaju nakon to je jedan element eliminiran. Voditelj
biljei sve reakcije i osjeaje koji se javljaju kod djece i koristi ih u razgovoru kao prikaz svih
reakcija koje se mogu pojaviti kod svakog od nas, kao normalne reakcije na promjenu.
124
Voditelj naglaava da je vano razgovarati o promjenama koje nam se mogu desiti, da su
promjene este i da su esto one razlog naeg rasta i napredovanja. Takoer, naglaava da je
vano traiti podrku bliskih osoba kada se promjena deava i sebi dati dozvolu za tugovanje
za onim to doivljavamo kao svoj gubitak. Istie da nikako ne trebamo pourivati sebe, da
su sve nae reakcije koje se jave normalne i oekivane, jer je prilagodba na promjene proces
i zahtijeva odreeno vrijeme, kako bi mi prealili gubitke, prihvatili ih i navikli se na nove
okolnosti. Voditelj kroz razgovor uesnicima prua povjerenje, jaa pozitivnu sliku o njima
samima, aljui im poruku da uz nau malu pomo/pomo bliskih osoba oni mogu sami
prebroditi promjenu, u najboljem trenutku i na najbolji nain za njih. Takoer, voditelj predlae
da uesnici mogu osmisliti novo rjeenje za nastalu situaciju.
ZAVRNA AKTIVNOST: PROMJENA U PROMJENI

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Kao to ste vidjeli do sada, promjene u naoj okolini izazivaju promjene u
naim emocijama, mislima, ponaanju, pa ak i tjelesnim reakcijama. Sada se podijelite u etiri
grupe. Od vaih crtea odaberite etiri crtea i za svaki crte napiite, prema vaem miljenju,
koje se misli ponu pojavljivati kod osobe koja doivi gubitak odabrane stvari. Misao
napiite u obliku reenice kao to bi je napisali u nekom romanu. Zapiite misli onako kako
vam prvo padnu na pamet. Za svaki odabrani objekt zapiite minimalno pet misli koje vam
odmah padnu na pamet pri pomisli na gubitak te stvari. Za svaku misao dopiite kako se osjea
i/ili ponaa osoba koja ima takve misli.
Svaka grupa prezentira svoje odabrane crtee i asocirane misli, emocije i ponaanje. Nakon
toga voditelj napomene da, kada se dese vanjske promjene, dese se promjene i u naim
mislima, emocijama, ponaanju, fiziolokim reakcijama, ali da nakon tih promjena mi imamo
mogunost da uvedemo dodatne promjene prihvatanjem nastale situacije.
Sada se vratite u vau grupu i za svaki od crtea napiite alternativne misli koje bi vodile prihvatanju
promjene, pozitivnijem funkcioniranju, boljem prihvatanju sebe. Svaka grupa predstavlja svoje
alternativne misli i ukratko se razgovara o tome kako se osjea i ponaa osoba sa takvim
mislima.
125
TEMA: REAKCIJE U SLUAJU ZEMLJOTRESA I POARA

Cilj/evi radionice: Svijest o opasnosti od poara i zemljotresa. Stjecanje znanja o reagiranju u
situacijama poara ili zemljotresa.
Sredstva i radni materijal: papiri, flomasteri, ljepila, odtampani radni materijali za grupe, 2
hamer papira
Tok rada:
GLAVNA AKTIVNOST I IGROKAZI

Trajanje: 60
Tok aktivnosti: Voditelj daje uputu grupi: Danas treba da obradimo dvije vane teme. Prva
tema je kako se snai u sluaju poara, a druga tema je kako se snai u sluaju zemljotresa. Sada
emo se podijeliti u dvije grupe. Jedna grupa e dobiti uputstva o snalaenju u situaciji poara, a
druga u sluaju zemljotresa. Zadatak obje grupe jeste da osmisle igrokaz koji e obuhvatiti to
je mogue vie navedenih uputa. Unutar grupa vi moete osmisliti situaciju i podijeliti uloge.
Vano je da igrokaz prikae prikladno reagovanje u navedenim situacijama. Nakon pripreme
igrokaza, obje grupe grupe e imati priliku da izvedu osmiljeni igrokaz i na taj nain drugom dijelu
grupe prenesu svoje znanje.
UPUTE ZA SITUACIJU ZEMLJOTRES:

Postupci prije zemljotresa
U kui/stanu odrediti jedno sigurno mjesto (mjesto okupljanja prilikom zemljotresa)
u veoj prostoriji, te osobito djecu upoznati s tim i nekoliko puta godinje podsjeati ih na to.
Kao i u veini sluajeva (vezanih za veinu prirodnih ili drugih nesrea) potrebno je da
svi ukuani znaju gdje je glavna sklopka za struju, te gdje su glavni ventili za plin i vodu, i kako
se zatvaraju (iskljuuju).
Po mogunosti je potrebno na dohvat ruke imati ve pripremljena priruna sredstva
(bateriju, tranzistor, torbu za prvu pomo, itd).
Uputstva za ponaanje nakon prvog udara zemljotresa
Budite spremni za dodatne zemljotrese. Ako je objekat oteen, zbog mogunosti
nastanka jaeg zemljotresa, napustite ga smireno, bez panike i po redu: majke s djecom, stari,
bolesni, osobe s invaliditetom, itd.
Ukoliko se nalazite u oteenom objektu i osjeate miris plina ili vidite pokidane
kablove, ne palite svijee i ibice zbog opasnosti od poara i eksplozija.
Provjerite da li je neko povrijeen. Ne pomjerajte ozbiljno povrijeene osobe.
Pratite uputstva nadlenih organa. Koristite telefon samo u sluaju nude kako se
telefonske linije ne bi opteretile.
Izbjegavajte ulazak u kuu, pogotovo ukoliko postoje oteenja, osjetite miris plina ili
vidite oteene kablove.
Ukoliko vas zemljotres zadesi u zatvorenom prostoru
Sauvajte prisebnost i ne paniite, panika moe biti glavni krivac za nerazborito
126
ponaanje koje se nakon prvog zemljotresa oekuje.
Ne pokuavajte da bjeite, spustite se na pod i pokrijte glavu rukama.
Ako vas je zemljotres zatekao u niim prostorijama stana/kue, nakon prvih
podrhtavanja izaite u slobodan prostor, udaljivi se pri tome od stabala, ulinih svjetiljki,
elektrinih kablova i ostalih graevina.
Ako vas je zemljotres zatekao na viim spratovima, sklonite se pored nosivih zidova,
pod okvire vrata, u unutranji ugao prostorije, ispod stola, te rukama zatitite oi.
Odmaknite se to dalje od staklenih povrina, spoljnih zidova, vrata ili bilo ega drugog
to moe da padne, ne izlazite na terasu i balkon.
Ako ste na otvorenom, udaljite se od svih moguih objekata i predmeta koji bi vas
mogli ugroziti (pasti na vas), te zatitite glavu rukama ili tanom.
Postupci ukoliko se naete pod ruevinama
Ne palite ibice.
Prekrijte usta maramicom ili tkaninom.
Pokuajte na neki nain skrenuti panju tragaocima (udaranje rukama o neki predmet,
cijev, itd). Nemojte glasno vikati zbog velike praine koja se u takvim sluajevima iri.
Postupci nakon zemljotresa
Kada prestanu prvi potresi, napustite prostoriju uzevi sa sobom najvanije i spremljene
stvari (zgradu prvo naputaju majke sa djecom, starije osobe i invalidi, pa ostali).
Ne naputajte prostoriju (zgradu) liftom, upotrebljavajte iskljuivo stepenice (mogu
se pokvariti instalacije, sruiti liftovi posljedicama prvog ili ponovnim potresom, moe nestati
elektrine energije i sl).
Iskljuite elektrinu energiju na glavnoj sklopci i zatvorite plin i vodu na glavnom
ventilu. Posvetite se, ukoliko situacija omoguava, pomoi stradalima, s tim da se ne pomiu
teko povrijeene osobe.
Upotrebljavajte za pie samo flairanu vodu i vodu koja stigne kao pomo.
UPUTE U SLUAJU POARA

Uvod: Poari mogu biti izazvani prirodnim pojavama (udar groma) i ljudskim djelovanjem
i to sluajno (kratki spojevi i varnice prilikom izvoenja radova), nenamjernim paljenjem
(bacanje zapaljivih materijala, opuaka) na izletitima, izvoenjem poljoprivrednih aktivnosti
(spaljivanje korova i ostalog otpadnog bilja), to je najei oblik izazivanja poara, a to je
kanjivo, te namjernim podmetanjem.
Preventivne mjere
Ne spaljujte travu, nisko rastinje, niti smee na otvorenom prostoru, obradivim
povrinama i u blizini uma.
Ne palite rotilj na otvorenom prostoru i u blizini lako zapaljivih tvari (trava, granje itd).
Iz svih prateih prostorija (podrumi, garae, itd) uklonite sve uskladitene zapaljive
stvari (farbe, stare asopise, elemente starog namjetaja, garderobu, itd).
Pokuajte osigurati stalnu prohodnost protivpoarnih puteva, naroito u visokim
stambenim objektima i upoznajte djecu s istim.
Nauite pravilno aktivirati i koristiti protivpoarni aparat i tome poduite svoje ukuane.
127
Nauite da u sluaju poara pozovete vatrogasno-spasilake jedinice (vatrogasce) na
broj 123, ili operativne centre civilne zatite 121.
Ugradite detektore dima na baterije na svim spratovima i provjeravajte njihovu
funkcionalnost najmanje jednom godinje.
Razradite evakuacijski plan u sluaju poara.
Uputstva za ponaanje u sluaju poara u domainstvu
Ako primijetite poar, izaite na prozor ili u hodnik i pokuajte alarmirati ostale ukuane
i komije bez irenja panike.
Pozovite broj 123 vatrogasci ili operativni centar civilne zatite 121, dajui konkretne
podatke o lokaciji poara: adresu, sprat i broj stana.
Ukoliko je poar zahvatio samo jednu od prostorija vaeg stana, zatvorite vrata te
prostorije i iskljuite elektrinu energiju. Pozovite vatrogasce i evakuirajte ukuane, a ako
je poar manjeg obima, pokuajte gaenje odgovarajuim aparatom za gaenje poara.
Izvucite osigura, usmjerite mlaznicu na dno poara, pritisnite ruicu i pomiite lijevo-desno.
Alternativno moete koristiti lopatu, pijesak, mokru metlu, vuneni ili pamuni prekriva, uvijek
vodei rauna o vlastitoj sigurnosti.
Spremite se za susret sa gustim dimom i vrelinom. Ako imate vremena, obujte cipele
sa debljim onom, te obucite kaput.Ukoliko se naete u situaciji da se oko vas nalazi velika
koliina dima, sagnite se i puite po podu, zadrite dah koliko moete i diite plitko kroz nos i
po mogunosti veite ili drite krpe i pekire natopljene vodom preko nosa i usta.
Nikada ne koristite lift, zato to se u toku poara oslobaa gust dim koji sadri otrovne
gasove koji se tako akumuliraju u okna i kabine liftova, to prouzrokuje sigurnu smrt od
guenja.
Ukoliko se radi o poaru veih razmjera, vodite rauna o predmetima koji vas mogu
pogoditi ili na neki drugi nain ugroziti (staklo, drvo ili drugi materijal) i ne pokuavajte da
se vratite u zgradu. Ako budete morali da proete kroz vatru, pokrijte kosu i sagnite glavu,
zatvorite oi koliko je mogue, zadrite dah i brzo se kreite.
Nemojte koristiti vodu da biste ugasili poar na elektrinim instalacijama i aparatima,
jer moete biti izloeni strujnom udaru.
Nikada nemojte vodom gasiti poar izazvan benzinom ili uljem, jer ove supstance
plutaju na povrini vode i mogu izazvati irenje poara.
Postupci u sluajevima direktnog kontakta sa vatrom
Pristupite osobi s lea i prekrijte joj tijelo prekrivaem. Polegnite osobu kako bi se
sprijeilo djelovanje plamena na lice i kosu.
Pokuajte uguiti poar poevi od glave nanie, na nain da omotate osobu u prekriva
ili kaput. Oslobodite dine organe da osoba moe disati.
Ukoliko su se odjea i prekriva zalijepili za tijelo osobe, ne skidajte nita na silu.
Ako je to mogue, opeeni dio odmah stavite pod tekuu hladnu vodu 10 do 15 minuta.
Nakon hlaenja treba prekriti opeeno mjesto sterilnom gazom ili zavojem za opekotine.
Nikad ne nanosite bilo kakve masti i ne stavljajte led na opeeno mjesto.
Unesreenom s veim opekotinama treba dati da se napije vode.
Ako vaa odjea u toku pruanja pomoi pone gorjeti, lezite na pod i pokuajte
zaustaviti gorenje odjee na nain da se kotrljate po podu. Zatitite lice.
128
Kad se poar ugasi
Izaite iz kue i odmah ugasite preostale take poara u blizini kue.
Osigurajte deurstvo dok se sva arita potpuno ne ugase zbog mogunosti pojave
manjih poara u blizini kue, zgrade, kao i ponovnog zapaljenja.
Nakon aktivnosti: Voditelj nakon prvog izvedenog igrokaza, a zatim i nakon igrokaza druge
grupe postavlja pitanja za uesnike grupe i uesnike posmatrae: Kako je bilo dok ste pripremali
igrokaz? ta je bilo posebno teko/lako tokom pripreme igrokaza? Da li ste neto novo nauili
tokom pripreme igrokaza? Da li ste neto novo nauili iz ovog igrokaza? Navedite ta! ta vam je
bilo posebno znaajno? Kako ste saraivali kao grupa?
ZAVRNA AKTIVNOSTI: ZNAK

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Uesnici su sada podijeljeni u iste grupe, ali im se sada dodjeljuje tema druge
grupe. Unutar grupa svi uesnici treba da razmisle ta je za njih u tom igrokazu bilo najvanije,
a zatim osmisle po znak koji e nacrtati/napraviti, kako bi na taj nain upozorili/dali osnovne
upute za ponaanje djeci u ovim nepredvienim situacijama.
Nakon aktivnosti: Uesnici lijepe znakove na dva hamera predviena za ove dvije teme.
Voditelj prati djeije radove.
129
TEMA: RECI: NE!

Cilj/evi radionice: Poveati nivo asertivnih odgovora. Poveati samopotovanje i
samopouzdanje. Poveati otpor prema grupnom pristiku koji moe voditi u nefunkcionalna
ponaanja.
Sredstva i radni materijal: pripremljene kartice na kojima e biti napisane este situacije koje
se deavaju posmatranoj grupi
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: SVJESNOST O VANOSTI ASERTIVNOG PONAANJA

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: lanovi grupe sjede u krugu. Voditelj radionice pozdravlja grupu i brzo prelazi
u agresivno ponaanje koristei neki negativan dogaaj koji se ranije desio u grupi. Voditelj
grupe e nastupiti sa idejom vodiljom kako je ovo to ja elim, a ne interesuje me ta vi elite
(voditelj izraava samo svoje osjeaje, pokazuje grubost, sarkastinost itd). Kada voditelj grupe
uvidi da se kod lanova grupe poveala uznemirenost, onda staje sa agresivnim voenjem
grupe i daje uputu lanovima da zatvore oi (ili ako im je to problem onda neka gledaju u
neutralnom pravcu), da postanu svjesni vlastite uznemirenosti, vlastitih misli i mjesta gdje u
tijelu osjeaju uznemirenost. Nakon toga voditelj kae da e ponoviti uvod u sastanak o istoj
temi, ali ovaj put na asertivan nain (objasniti problem bez naruavanja prava drugih, bez
neopravdanog kritikovanja, sa uvaavanjem druge osobe). Nakon to izloi problem, ponovo
daje uputu lanovima grupe da zatvore oi i pogledaju kakvo je sada stanje sa mislima,
emocijama i tjelesnim reakcijama.
Potom se uradi feedback, uporede dva naina, povea uvid u posljedice jednog i drugog naina
komunikacije i podsjeti da postoji i pasivan nain ponaanja i komuniciranja.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjela prezentacija? Kako ste se osjeali kao primaoci agresivnog
i kao primaoci asertivnog ponaanja i komuniciranja? Kako bi izgledalo sa pasivnim ponaanjem?
Da li ste bili u slinim situacijama? Kako ste reagirali?
Komentar: Asertivnost se vjeba, a jedan od bitnih naina kako vjebati asertivnost je nauiti
rei NE.
GLAVNA AKTIVNOST: RECI: NE!

Trajanje: 40
Uputa: Uesnici se podijele u parove. Pripremi se nekoliko situacija u kojima je teko rei NE.
Situacije je potrebno prilagoditi grupi u kojoj se radi ova vjeba (npr: Izali ste sa prijateljima
napolje. Jedan od njih nagovara vas da idete ispred kole, saekate najboljeg uenika u koli ispred
kolskog igralita i zadirkujete ga, moda ak i udarite ako se bude folirao. Vi to ne elite i trebate
im rei: NE!)
Pokuajte sljedee:
1. Reci NE ba kako misli!
2. Ponavljaj NE (razliiti naini)!
3. Reci NE, ali navedi i razlog!
4. Udalji se iz situacije!
5. Predloi neto drugo!
130
Za svaku opciju odvojiti 3 minute. Prvo govori jedan lan (90 sekundi), a potom i drugi lan (90
sekundi). Nakon svake opcije ponuditi kratak feedback. Uesnici e ovo raditi sa puno energije
i smijeha i dobro je da izmeu parova ima dovoljno prostorne distance.
Nakon aktivnosti: Kako je bilo rei NE? Da li ste se osjeali loe? Da li je bilo teko smisliti odgovore?
Kako rei NE, a da ne povrijedimo druge?
Komentar: Diskusiju voditi u smjeru zakljuka da je vano voditi rauna o svojim potrebama
ne povreujui potrebe drugih osoba.
ZAVRNA AKTIVNOST: FORMIRANJE JA PORUKE

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: lanovi grupe sjede u parovima. Voditelj grupe kae kako je ja poruka idealan
nain da se asertivno komunicira i daje formulaciju ja poruke: ponaanje + osjeaji + posljedice.
(Kada ste vi lanovi grupe buni i nemirni + ja se osjeam ljutito + i onda ne mogu da vam kaem
ono to sam planirao/la za ovaj as.) Moe se dodati i etvrti sastojak: molba za promjenu
ponaanja (+ tako da bih vas zamolio/la da budete mirniji na asu). Zatim se vratiti na jedan
primjer iz vjebe Reci NE i dati uputu da sada u paru kau NE, kao ja poruka.
Nakon aktivnosti: Kako je rei NE sa JA porukom? Kako je pripremiti poruku? Kako je uti poruku?
Da li je bilo neugodno? Da li je ova vrsta zajednikog djelovanja pomogla ili odmogla?
Komentar: Uvijek smo u komunikaciji sa drugima, a asertivna komunikacija nam omoguava
da sami budemo zadovoljniji i da smo u konaktu sa drugim osobama zadovoljniji.
131
TEMA: SLOBODNO VRIJEME

Cilj/evi radionice: Razviti motivaciju za itanje knjievnih djela u slobodno vrijeme.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, bojice, flomasteri, radni list sa priama
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST STRIP

Trajanje: 45
Pria A
Napokon je svanuo i taj dan, bila je prva Damirova misao kad se probudio. Ekskurzija, avantura i
pet dana sa najzanimljivijom osobom... S osmijehom je krenuo na autobusku stanicu. Usput mu se
inilo da moe poletjeti. Iao je poskakujui. Zamiljao je kako ga ona ve eka na dogovorenom
mjestu. Prvi je stigao. ofer mu je dao znak da moe prijatelje saekati u autobusu. Uao je i
zamiljao kako e ona uskoro utrati u autobus i sjesti pored njega. Prijatelji su postepeno pristizali,
ali ne i ona. Gdje li je?, razmiljao je. Nije stigla i autobus je lagano krenuo. Trudio se da prijatelji ne
primijete njegovu promjenu raspoloenja, jer bi ga sigurno zezali da znaju ta je u pitanju. askao
je sa njima o sinonjoj utakmici dok je i dalje razmiljao ta li je sa njom. Vie se nije toliko radovao
predstojeoj avanturi, bez nje nee biti isto. esto bi naslonio glavu na prozor gledajui napolje,
gledajui kako rijeka pored puta tee u suprotnom smjeru od pravca kretanja autobusa. Cijelim
putem ona mu je bila u mislima, zamiljao je kako bi bilo da je ipak i ona krenula... Sve bi bilo
veselije. Utonuo je u misli i nije ni primijetio kad je autobus stigao na odredite. Pogledao je kroz
prozor i uinilo mu se da vidi nju! Koja si ti budala, govorio je sam sebi dok je izlazio iz autobusa,
poeo si i da umilja! Ipak, ispred autobusa je stajala Nina! Gledao je u udu. Na njen pozdrav nije
imao ni snage ni glasa da joj odgovori. Gledao je u najljepi osmijeh na svijetu. Avantura ivota
ipak ide u pravom smjeru, mislio je osmjehujui se.
Pria B
Sunce joj je obasjalo lice, probijajui one kapke i bojei sve u tamno crveno. Kakav divan san,
pomislila je Nina. Stojim na terenu, a publika navija za mene i moj klub! Vrijeme je za doruak,
pa onda trening, a ne za sanjaranje, pomisli Nina i iskoi iz kreveta. Osjeala je kako je puna snage
i kako sve radi sa lakoom. Danas je na programu jutarnji trening, a to joj ne smeta. Njena ljubav
je nogomet, a treninzi su dio toga. Najvei dio slobodnog vremena svakako je provodila s loptom.
Obukla je svoju omiljenu trenerku i zaputila se ka izlazu hotela, gdje je ekala prijateljica iz kluba. Na
putu ka terenu raspravljale su o utakmici koju su gledale sino. Zapazila sam par sjajnih pokreta,
koje u danas isprobati na treningu, priala je prijateljica. Nina je u glavi zamiljala loptu kako leti
terenom i trese mreu protivnikog kluba, osmjehujui se. Poslije treninga prijateljice su otile do
plae na sladoled; uz sladoled i priu sjetile su se da Ninini prijatelji iz razreda dolaze danas. Iako je
nogomet broj jedan i prva ljubav, radovala se i susretu sa prijateljima. Znala je da nee imati puno
vremena da provede sa njima zbog treninga, ali se ipak radovala. Pogledala je na sat i shvatila da
uskoro stiu! Odluila je da im poeli dobrodolicu i zaputila se prema parkingu hotela. Pitala se
ko e se najvie iznenaditi to je ona tu, jer nisu znali da sa klubom ide na treninge par dana prije
ekskurzije. Sjetila se i da je Damir vjerovatno poao na ekskurziju.
Tok aktivnosti: Uesnici se podijele u 4 grupe. Svaka grupa dobije napisan jedan tekst, te
zadatak da na osnovu teksta nacrta strip od 6 polja, 2 x 3 (bez teksta). Nakon to sve grupe
nacrtaju stripove, razmijene ih. Originalne tekstove voditelj uzima od svake grupe. Onda svaka
132
grupa dobije zadatak da napie tekst na osnovu kojeg je kreiran strip. Kad sve grupe zavre,
predstavnici grupa prezentiraju prie. (Prva grupa prezentira fabriciranu priu pokazujui strip
druge grupe. Nakon toga, trea grupa prezentira fabriciranu priu, pokazujui strip. Potom
etvrta grupa. (Sve se odnosi na tekst B.)
1 i 3 grupa dobiju tekst A
2 i 4 grupa dobiju tekst B
Na kraju voditelj radionice ita priu B, i isti postupak ponavlja i sa grupama 2 i 4, s tim da se
radi o tekstu A.
Nakon aktivnosti: Je li vam bilo zabavno? Zbog ega? Jesu li nam iste prie prije i poslije stripa?
ta je dovelo do promjena u prii?
Komentar: Razliiti pogledi na svijet mogu dovesti do toga da se ista situacija interpretira na
razliite naine. Kroz razliite oblike umjetnosti moemo izraziti nae misli i osjeanja.
GLAVNA AKTIVNOST: ANALIZA

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Uesnicima se podijele na papiriima sljedea pitanja i zadaci:
Opiite glavni lik ove prie!
Koja je osnovna pouka prie?
Koje je emocije pokazao glavni lik?
Koja je glavna tema prie?
Nakon aktivnosti: Da li ste neto nauili analizirajui ove dvije prie i ta to?
Komentar: itanje i analiziranje pria moe da bude isto tako zabavno, interesantno i pouno.
Promjene u emocijama ili razliku u emocijama kod glavnih likova uesnici mogu predstaviti i
nekim crteom ukoliko ostane vremena.
ZAVRNA AKTIVNOST: RODNE ULOGE

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Uesnici sjede u krugu i voditelj im postavlja pitanja.
Nakon aktivnosti: Kako je prikazana djevojica, a kako djeak u priama? Smatrate li da se
ponaaju neobino? Zato?
Komentar: Komentar treba voditi u cilju zakljuka da ne postoje ponaanja ili aktivnosti koja
se smatraju mukim ili enskim.
133
7.4. RADIONICE ZA DJECU UZRASTA 1314 GODINA
TEMA: KREIRANJE PROJEKATA U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Cilj/evi radionice: Razviti praktine vjetine za kreiranje i implementiranje projekata u
lokalnoj zajednici
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, markeri/olovke, selotejp, flipchart, 4 isprintana
ablona Drvo problema, 4 isprintana ablona za svaki od 3 izazova, makaze
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: MOJA LOKALNA ZAJEDNICA

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Voditelj poziva svakog uesnika da uzmu komad papira i marker/olovku. U
meuvremenu, voditelj puta oputajuu muziku (neobavezno). Voditelj pita uesnike ta
misle o svojoj lokalnoj zajednici, o svom komiluku, mjestu, gradu, ili regiji.
Voditelj postavlja sljedea etiri pitanja koja e voditi refleksiju uesnika:
_ Ko su osobe koje ive tu?
_ ta vole da rade?
_ ta misli ta im nedostaje?
_ ta misli ta bi im pomoglo i uinilo sretnijim, zdravijim i sl?
Nakon razmiljanja o svojim lokalnim zajednicama, trebalo bi da svaki uesnik nacrta poster
koji bi predstavljao njegovu lokalnu zajednicu.
Nakon aktivnosti: Jednom kad su posteri gotovi, voditelj moe pomoi uesnicima da se
oni zalijepe za zid, kako bi se napravila izloba. Zatim svaki uesnik dri kratku prezentaciju o
svojoj lokalnoj zajednici.
GLAVNA AKTIVNOST: DRVO PROBLEMA

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Voditelj predstavlja Drvo problema koristan alat za planiranje i razvijanje
projekata tako to e pokazati sliku istog na flipchartu.
Uputa za voditelja: Drvo problema omoguava uesnicima
da razmiljaju o znaajnim problemima u svojim lokalnim
zajednicama. Jednom kada su identificirali neki probem
koji je za njih znaajan, uesnici mogu poeti analizirati
uzroke i posljedice koje isti ima na lokalnu zajednicu. Svaki
uzrok predstavlja jedan od korijena Drveta problema. Svaka
posljedica predstavlja jednu od grana Drveta problema.
Drvo problema je alatka koja vizuelno predstavlja vezu
izmeu problema, uzroka i posljedica. Trebalo bi da voditelj
podstie uesnike da razmiljaju o Drvetu problema kao
preduvjetu za kreiranje uspjenog projekta u svojoj lokalnoj
zajednici.
134
Voditelj dijeli uesnike u etiri grupe i trai od njih da navedu najznaanije i prioritetne
probleme svoje zajednice. Unutar grupe, svaki uesnik bi treba da ubijedi ostale lanove
grupe da je njihov problem najznaajniji. Trebalo bi da se grupa sloi oko jednog
problema kojeg ele obraditi i da diskutiraju o njegovim uzrocima i posljedicama.
Tokom ovih diskusija, svaka grupa treba da koristi ablone Drveta problema (radni list)
koje e dobiti od voditelja kako bi istakli svoje ideje.
Nakon aktivnosti: Jednom kada grupe popune ablone Drveta problema, voditelj im
moe pomoi da ih zalijepe na zid kako bi proirili svoju izlobu. Zatim svaka grupa ima
kratku prezentaciju o tome:
kako su izdvojili najznaajniji problem svoje lokalne zajednice;
koji je najznaajniji problem;
koji su njegovi uzroci;
koje su njegove posljedice.
ZAVRNA AKTIVNOST: KREATIVNOST, TIMSKI RAD I RJEAVANJE PROBLEMA

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Voditelj dijeli uesnike u etiri grupe. Svaka grupa e morati da zavri
tri izazova. Ovi izazovi e razviti individualnu i grupnu kreativnost, timski rad i vjetine
rijeavanja problema.
Izazov 1: Take i linije (rjeenje je na kraju)
Pogledajte raspored taaka ispod. Pokuajte spojiti devet taaka koristei samo etiri prave
linije bez podizanja olovke sa papira i prolazei kroz svaku taku samo jednom.
Izazov 2: Tangram
Uputa za voditelja: Unaprijed odtampajte 4 kopije tangrama i izreite u dijelove pratei crnu
liniju. Dajte svih 7 dijelova tangrama svakoj grupi.
Sedam dijelova ovog tangrama ine savren kvadrat. Da li moete spojiti dijelove ovog
tangrama?
135
Izazov 3: Vidi ono to ja vidim
Zamolite pola grupe zatvore oi i okrenu lea. Pokaite horizontalnu A B C liniju ostalima
(pokrijte 12 i 14 svojim rukama). Trebalo bi da uesnici imaju priliku da pogledaju na taj dio
papira samo nekoliko sekundi. Sklonite papir.
Zamijenite uloge ovim grupama. Zamolite drugu polovinu grupe da zatvore oi. Pokaite
vertikalnu 12 13 14 liniju grupi koja je prva zatvarala oi (prekrijte A i C sa svojim rukama).
Uesnici treba samo kratko da vide dio papira. Sklonite papir.
Zamolite grupu da rekonstruiu cijelu sliku sa papira to preciznije mogu.
Nakon aktivnosti: Nakon to grupe zavre svoje zadatke, voditelj e ih zamoliti da razmisle i
diskutuju o tome:
Kako se svaki uesnik osjeao izvravajui svaki od ovih zadataka?
Da li je bilo lake ili tee raditi u grupi?
Kako ste koristili vau kreativnost, timski rad i vjetine rjeavanja problema?
Kako ste koristili vau incijativu?
Da li ste bili motivirani da rijeite ove izazove?
Da li je u grupi bio lider?
Kako se lideri biraju u svarnom ivotu?
Kakvi zakljuci mogu biti izvueni iz ovih zadataka?
Da li biste vie voljeli raditi sami ili u timu kada kreirate vae projekte za zajednicu?
Rjeenje Izazova 1: Take i linije
NAE MENTALNE GRANICE
Uputa za voditelja: Ovaj zadatak je teak, jer uesnici odmah vide ovih devet taaka kao
kvadrat. Ako uesnici linije ogranie u nevidljivi kvadrat, nikada nee biti u mogunosti da
nau rjeenje.
U objanjenju se ne kae da rjeenje mora biti ogranieno u kvadrat. Ovaj zadatak zahtijeva
od uesnika da razmiljaju izvan kutije i da pronau kreativno rijeenje.
136
RADNI LIST: DRVO PROBLEMA
EFEKTI
PROBLEMI
UZROCI
Drvo problema
137
RADNI LIST: IZAZOVI
138
139
TEMA: ASERTIVNO PONAANJE

Cilj/evi radionice: Usvojiti vjetine asertivnog ponaanja. Govoriti sa samopouzdanjem i
zalagati se za ispunjavanje svojih potreba bez nanoenja tete drugima.
Sredstva i radni materijal: papiri, olovke, radni list Asertivni govor
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: PORUKA TIJELOM

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: U ovoj aktivnosti od uesnika se trai da na svom paru izvajaju traeni stav, koji
ukljuuje izraz lica i dranje tijela. Voditelj na primjeru jednog uesnika moe demonstrirati
kako vajanje izgleda. Moe izabrati da izvaja izraz lica i poloaj tijela kod iznenaenja. Kod
vajanja glasno opisujemo ta radimo: irom u mu otvoriti oi, irom u mu otvoriti usta, sa
obje ruke rukama pokriti usta, zgriti ramena. Uesnici stanu u krug i svako izabere svog para.
Parovi vajaju jedni drugima izraz lica i stav tijela. Zadatak je da na svom paru, namjetanjem
izraza lica, dranjem ramena, poloaja glave, doarate stav osobe koja svima poputa i
koja se plai da kae ta eli. U drugom dijelu, postavljanjem pravilnog dranja, vrstog
oslanjanja na noge, mirnog izraza lica vajate osobu koja se bori za svoja prava i koja
izgleda samopouzdano. Nakon ovog dijela uesnici mijenjaju uloge pa vajari postaju glina.
Od gline se oekuje da bude posluna i da potuje vajarove elje.
Nakon aktivnosti: Voditelj pita uesnika kako im se dopala aktivnost. Da li je vano da mislimo
o nainu kako govorimo? U emu je razlika u jednom ili drugom nainu? Voditelj sumira da je,
pored onoga to govorimo, drugoj osobi vano i kako to govorimo. Vano je kakav nam je
poloaj tijela pri tom. Kada govorimo sputenih ramena, gledamo u pod i ne ostvarujemo
kontakt oima kako izgledamo? Zabrinuto? Uplaeno? A kada se ispravimo, vrsto stanemo
na zemlju, podignemo glavu i gledamo drugoj osobi u oi, kako onda djelujemo? Da li poruka
koju prenosimo usmeno postaje jo vanija?
GLAVNA AKTIVNOST: RECI JASNO I GLASNO

Trajanje: 45
Tok aktivnosti: Uesnici se podijele u grupe po troje. Svaka grupa ima osobu koja vjeba
asertivni govor, savjetnika i posmatraa. Grupe mogu imati i etiri lana, s tim da su dva
lana posmatrai. Dobrovoljac izabere da vjeba asertivni govor tako to na papiru/radnom
listu napie situaciju koja mu u posljednje vrijeme predstavlja problem; situaciju sa kojom ne
zna kako da izae na kraj ili mu je teko izraziti svoje potrebe. Jedna takva situacija moe biti:
Kad se dogovorim sa drugom, on stalno kasni. Ja se ne ljutim na njega, ali ne volim da ekam.
Bojim se da mu kaem, jer bi se on mogao naljutiti na mene.
Kada se opie situacija, cijela grupa diskutuje kako bi se asertivni govor mogao formulisati
slijedei pravila:
Koje je moje pravo ugroeno? (Pravo da mi ne kasne na sastanak.)
Koje posljedice trpim? (ekam sam, gubim vrijeme.)
Kako se osjeam zbog toga? (Povrijeen sam, kao da me ne potuje.)
Iznesite svoj zahtjev, molbu koristei ja govor
140
Posmatrai i savjetnik pomau u formulaciji asertivnog govora. Zatim uesnik koji je iznio
problemsku situaciju, vjeba asertivni govor, a ostali posmatraju da li ima i neverbalni
asertivni stav.
Komentar: Na dati primjer sljedei asertivni stav bi se mogao formulisati: Ja bih volio da mi
ne kasni, jer se zbog toga osjeam kao da me ne potuje.
Nakon aktivnosti: Kako vam se dopala aktivnost? Je li bilo teko formulisati asertivni govor?
Jeste li neto primijetili? Da li vjerujete da ete moi koristiti ovaj vid govora? U kojim situacijama?
Voditelj vodi diskusiju u smjeru zakljuka da je asertivni govor poeljni vid komunikacije kojim
ostvarujemo svoje elje i potrebe ali ne nanosimo tetu drugima.
ZAVRNA AKTIVNOST KOMPLIMENTI
Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Uesnici sjede u krugu i imaju zadatak da osobi sa svoje lijeve strane upute
kompliment; npr. svia mi se kako si se danas obukla, svia mi se kako se smije.
Uputa za voditelja: Obratiti panju da li uesnici koriste samopouzdani govor ili djeluju
stidljivo. Obratiti panju kako primaju komplimente. Da li pokuavaju umanjiti kompliment
izjavama npr: Hvala ali to mi je stara majica.
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali tokom ove aktivnosti? Da li vam je bilo ugodno? Jeste li
zadovoljni komplimentima koje ste dali? Voditelj vodi diskusiju u smjeru zakljuka da su najbolji
komplimenti oni koji su iskreni i autentini. esto zaboravimo nekome uputiti kompliment
ili pohvalu jer smatramo da se to podrazumijeva, ili se stidimo da uputimo kompliment.
Komplimenti olakavaju komunikaciju i stvaraju ugodnu atmosferu.
Voditelj pita i: Kako ste se osjeali kada su vam uputili kompliment? Kada osjeate da je kompliment
iskren nemojte sebe omalovaavati rijeima to nije nita. Barem se nasmijte i recite: Hvala.
Kompliment se moe i proiriti osmijehom i rijeima Lijepo je to to si mi rekao/la.
RADNI LIST: ASERTIVNI GOVOR

Opis situacije:
Formulacija asertivnog govora:
Koje je moje pravo ugroeno? (Pravo da mi ne kasne na sastanak.)
Koje posljedice trpim? (ekam sam, gubim vrijeme.)
Kako se osjeam zbog toga? (Povrijeen sam, kao da me ne potuje.)
Iznesite svoj zahtjev, molbu koristei ja govor.
141
TEMA: IDENTITETI
Cilj/evi radionice: Osvijestiti svoj identitet i identitete drugih. Osvijestiti da pripadamo u vie
razliitih skupina u isto vrijeme. Osvijestiti da se pojedini identiteti mijenjaju, a neki ostaju isti
dui vremenski period. Prevenirati nasilje i diskriminaciju baziranu na identitetima.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, 3 hamer papira, bojice, makaze
Tok rada:
UVODNA: AKTIVNOST PERA

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Uesnicima dati prazan A4 papir i bojice (flomastere). Voditelj da zadatak da
od papira i bojica naprave papirno pero koje predstavlja njih same. Pero moe biti veliko, sitno,
areno, raznih oblika. Makazama treba izrezati pero u nacrtanom obliku. Na prednjoj strani
pera treba minimalno deset puta napisati Ja sam..., te napisati ta god ele, a da se odnosi na
njih. Na zadnjoj strani treba napisati deset puta Ja volim.... Na obje strane jo treba napisati po
jedan broj koji nije vei od 100.
Sada emo pustiti pera da lete. Svi mi zajedno emo initi jednu pticu koja uz sva naa pera moe
letjeti. Svi stanite u centar sale i na moj znak ponite mahati svojim perima, kao da jedna ptica
mae krilima i kreimo se po prostoriji. Nakon kratkog leta, ja u naglas rei jednu karakteristiku, a
svi oni koji su tu karakteristiku napisali na jednoj ili drugoj strani pera e nastaviti let, dok e ostali
spustiti svoje pero na pod. Oni koji nastavljaju let, nastavljaju se kretati po sobi, dok ostali dre pero
pritisnuto uz pod. im kaem novu karakteristiku, oni koji je nemaju padaju na pod, a oni koji imaju
nastavljaju letjeti, ili se diu sa poda i prikljuuju letu. Prije svake promjene pera kratko lete sama
prije pada na pod ili prikljuenja letu.
Voditelj e navesti vie razliitih karakteristika na osnovu kojih pera stvaraju pticu. Pera
(uesnici) koji se ne identificiraju s tom karakteristikom polako padaju. Karakteristike mogu
biti: djevojice, djeaci, sportisti, uenici, simpatije, braa, sestre, predsjednici razreda, prijatelji,
volonteri, muziari, itd. Voditelj povremeno izgovori sluajni broj od 0 do 100, koji e uzrokovati
pad veine pera na pod.
Nakon aktivnosti: Voditelj postavlja pitanja i vodi diskusiju: Kako ste se osjeali tokom svog leta?
Kakav je osjeaj biti dio neke grupe? Kako ste se osjeali kada niste pripadali grupi, odnosno, kada
ste padali? Da li moete navesti neke od grupa kojima pripadate? Da li su neke grupe zatvorene?
Kako se osjeamo kada ne moemo pripadati nekoj grupi, kad smo izuzeti iz njenih aktivnosti, a
eljeli bismo biti dio nje?
Voditelj treba usmjerevati razgovor u smjeru prihvatanja razlika. Voditelj zakljuuje da je
posmatranje drugih kroz samo jedan aspekt identiteta (npr. pripadnost etnikoj grupi, spolna
pripadnost i sl) uzrok diskriminacije i izbijanja konflikta u koli, porodici, dravi, itd.
GLAVNA AKTIVNOST: MARIONETE

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj: Sada emo se podijeliti u tri grupe. Svaka grupa e nacrtati marionetu
na hamer papiru. Marionetine ruke e biti povezane sa balonima koji su uadima povezani sa
marionetinim rukama i nogama. Moete nacrtati koliko god elite balona i koliko god ih elite
povezati sa rukama i nogama. Svi treba da razmislite o tome koje osobine/karakteristike mi danas
142
nosimo i kojim grupama pripadamo. Sada e svaka grupa dobiti razliit zadatak. Prva grupa
navest e karakteristike/grupe koje stiemo roenjem, druga grupa e navesti karakteristike/grupe
koje stiemo svojim izborom, dok e trea grupa navesti osobine/grupe koje stiemo pod utjecajem
roditelja, nastavnika i vrnjaka. Navedene karakteristike treba da upiete u balone. Jedan balon za
svaku karakteristiku.
Nakon rada, voditelj poziva sve tri grupe da prezentiraju ostalim uesnicima radionice svoj
rad. Voditelj otvara prostor za razgovor i diskusiju pitanjima: Kako je bilo raditi u grupama? Da
li ste imali tekoa tokom usaglaavanja? Jeste li svi imali osjeaj da imate izbor? Da li su djevojke
i mladii stalno razvrstavani po nekim od ovih karakteristika? Kako se osjeate kada bivate
razvrstani?
Voditelj zakljuuje da se identitet sastoji od vie slojeva, odnosno karakteristika koje dobivamo
roenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa, nacija; dok su neke karakteristike formirane iz
naih linih izbora tokom ivota profesija, pripadnost sportskom/muzikom klubu; ili pak
kroz kontakt s drugim ljudima oko nas. Voditelj naglaava da se, bez obzira na broj i vrstu
slojeva, identitet uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima. Takoe, istie vanost svjesnosti o
svim slojevima svog identiteta, i potrage za zajednikim slojevima identiteta s drugima, jer oni
omoguavaju komunikaciju i saradnju, a samim tim spreavaju diskriminaciju i konflikte.
ZAVRNA AKTIVNOST: PERO I MARIONETA

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Svako od nas u ivotu nekad je pero, a nekad marioneta. ta mislite o ovoj izjavi?
ta mislite za ta su metafore pero i marioneta? Diskusiju voditi ka tome da marioneta simbolizira
akcije pod direktnim utjecajem drugih ljudi, dok pero simbolizira slobodu odluivanja, izbor.
ivei pod impresijom slobodnog izbora esto donosimo odluke i ponaamo se u skladu sa uputama
drugih. Nekada te upute vode ka tome da druge prihvatimo i provodimo zajednike aktivnosti, a
nekada vode ka izolaciji pojedinaca, njihovoj diskriminaciji i izloenosti nasilju. Zamolio bih vas
sada da se podijelite u dvije grupe..
Voditelj razdvaja uesnike u dvije grupe tako to prvom do sebe kae da pripada prvoj grupi;
sljedei druga; pa opet prva; druga dok svi ne dobiju mjesto u grupi.
Zadatak prve grupe je da identificira i napie izjave koje uju od drugih (roditelja, nastavnika,
odraslih, prijatelja, medija) kojima se pojedine grupe stavljaju u nepovoljan poloaj; kojima se
opisuju na nain koji opravdava diskriminaciju i nasilje. Zadatak druge grupe je da identificira
i napie poruke koje aljemo sami sebi (dok priamo sami sa sobom). Postaviti sljedea pitanja
radi oputanja situacije:
Pria li neko od vas sam sa sobom? Ko pria sam sa sobom?
Dati vrijeme uesnicima da kau ta misle o zadatim pitanjima. Naglasiti da je unutranji govor
nain na koji planiramo stvari, da na taj nain mislimo, bilo u slikama ili rijeima, te da je to
sasvim normalno i uobiajeno. Najvie vremena provodimo sami sa sobom te je oekivano da
najee sami sa sobom priamo. Naglasiti da se ne misli na prianje naglas.
Obje grupe piu poruke koje dobivamo, a koje druge ljude stavljaju u manje povoljan poloaj,
s tim da jedna grupa pie poruke koje dobivamo od drugih, a druga grupa poruke koje sami
sebi ponavljamo. Ima li pitanja? Ako ima pitanja, odgovorite na njih. Vano je da razumiju da
poruke druge oslikavaju u svjetlu koje nije pozitivno u njihovom poimanju i poimanju njihove
kulture.
Nakon to ispiete poruke, pored svake dopiite kako one utjeu na vae ponaanje prema dotinoj
grupi ili pojedincima iz te grupe!
Kada grupe zavre svaka grupe prezentira napisano.
143
Nakon aktivnosti: Kakve su slinosti ili razlike izmeu poruka ove dvije grupe? Zbog ega je tako?
Kakvu posljedicu u drutvu ove poruke imaju i po nas, ali i po one na koje se poruke odnose? Da li
ste vi u situaciji da se neko prema vama ponaa kao to ste napisali? Opiite situaciju! Kako bi se vi
osjeali da se drugi prema vama ponaaju u skladu sa onim to je napisano?
Diskusiju voditi ka zakljuku da poruke od drugih integriramo u svoje iskustvo i zbog
nemogunosti da razdvojimo nae misli od misli drugih, osjeanja i misli koje imamo smatramo
svojima to olakava proces opravdavanja diskriminacije i nasilja prema drugima. Da bi se
borili protiv diskriminacije i nasilja moramo krenuti od nas samih, a onda tu borbu prenijeti i
na druge.
144
TEMA: MREA SOCIJALNE PODRKE

Cilj/evi radionice: Poveati osjeaj sigurnosti kod djece. Poveati efikasnost rjeavanja
problema.
Sredstva i radni materijal: papiri A4 formata, olovke, bojice, flomasteri, povez za oi, manji
predmeti (knjige, tane)
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: PILOT I KONTROLOR LETA

Trajanje: 35
Tok aktivnosti: lanovi grupe podijele se u parove. Potrebno je napraviti pistu od stolica i ljudi,
dovoljno iroku da se njome moe hodati. lanu para koji je pilot treba povezati oi tako da
ne vidi i na pistu nabacati razliite predmete (tane, knjige i slino). Drugi lan para, kontrolor,
ima zadatak da provede pilota kroz pistu od poetka do kraja, a da se ne spotakne o predmete
nabacane na pistu. Ako pilot dodirne neki predmet, smatra se da su doivjeli udes. Nakon toga,
na pistu izlazi sljedei par, a raspored predmeta na pisti se mijenja.
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjela igra? Kako su se osjeali piloti? Kako kontrolori? Da li
smatrate da su piloti sami mogli izvesti ovu igru? ta vi smatrate podrkom? ta mislite koje vrste
podrke dobijamo od drugih ljudi? Koja je vrsta podrke za vas najznaajnija?
Komentar: Drugi ljudi su nam vani i esto smo mnogo uspjeniji ukoliko imamo podrku od
drugih ljudi. Sad emo uraditi jo jednu vjebu da saznamo koji su sve ljudi nama u ivotu vani.
GLAVNA AKTIVNOST: MREA SOCIJALNE PODRKE

Trajanje: 40
Uputa: Uzmite papir A4 i nacrtajte/upiite sve osobe u vaoj okolini koje vam predstavljaju podrku
u bilo kom smislu i na bilo koji nain. Sebe i druge moete predstaviti likom/figurom, simbolom ili
rjeju. Sebe ucrtajte u sredinu papira, a druge osobe ucrtajte oko sebe. Osobe od kojih dobijate
znaajniju podrku ucrtajte blie sebi, a osobe od kojih je podrka manje znaajna, dalje od sebe.
Izmeu sebe i drugih nacrtajte crtice, te na njih upiite o kojoj vrsti podrke se radi.
Nakon aktivnosti: Svako predstavlja svoj crte i prezentira osobe koje pruaju podrku.
Opisuju o kojoj vrsti podrke se radi. Ima li neko da vam nedostaje u mrei? Kako se nosite sa tim?
ta radimo kada nam nedostaje podrke?
Komentar: Diskusiju voditi u smjeru zakljuka da je podrka drugih ljudi vana, da postoje
razliite vrste podrke. Ukoliko nemamo podrku, potrebno je razmisliti o drugim izvorima
snage.
ZAVRNA AKTIVNOST: JA SAM OK, TI SI OK

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: lanovi grupe podijele se u parove. Na papiru A4 formata, lanovi para sklope
ruke oko jedne olovke i pokuaju napisati sljedei tekst: JA SAM OK, TI SI OK.
Nakon aktivnosti: Da li je ova vrsta zajednikog djelovanja pomogla ili odmogla? Da li se ovdje
radilo o podrci? Da li je svaka zajednika aktivnost podrka? Ima li nekih zajednikih aktivnosti
koje su oteavajue, ugroavajue? U kojim aktivnostima je vano biti samostalan?
146
Komentar: Drugi ljudi su vaan izvor podrke. Trebamo teiti saradnji sa drugima i zajednikom
rjeavanju problema. Postoje situacije u kojima nam nedostaje podrka, kao i one gdje nam uee
drugih ljudi oteava situaciju. Tada trebamo biti spremni da radimo samostalno, uzdajui se u
vlastite snage.
147
TEMA: AKTIVNO SLUANJE

Cilj/evi radionice: Unaprijediti vjetinu aktivnog sluanja. Usvojiti tehnike aktivnog sluanja
Sredstva i radni materijal: radni listovi test, olovke
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: KONSTRUKTIVNO SLUANJE

Trajanje: 30
Uvodna diskusija: ta biste rekli kakva su ljudi bia? Drutvena? ta je vano ljudima, kao
drutvenim biima? Komunikacija. Sada emo proi kroz dvije vjebice. Iste, a opet po bitnim
karakteristikama razliite.
Tok aktivnosti: Voditelj ita sljedei tekst:
Apollo 11 je bila svemirska misija koja je 20. jula 1969. dovela prve ljude na Mjesec.
Svemirski let, kojeg su provele Sjedinjene Drave, smatra se velikim postignuem u
istoriji istraivanja i predstavlja pobjedu SAD-a u hladnoratovskoj svemirskoj utrci sa
Sovjetskim Savezom.
Misija je lansirana s Floride 16. jula, s posadom u sastavu: zapovjednik Neil Armstrong
i piloti Michael Collins i Edwin Aldrin. 20. srpnja, Armstrong i Aldrin bili su prvi ljudi na
povrini Mjeseca.Tri astronauta vratila su se na zemlju s 21,55 kg mjeseevog kamenja,
sletjevi 24. srpnja u Tihi ocean.
Apollo 11, ispunio je viziju predsjednika Johna F. Kennedyja o osvajanju Mjeseca prije
Sovjetskog Saveza do kraja 1960-ih, koju je izrazio tokom govora u kongresu 1961:
Vjerujem da se ova nacija mora posvetiti postizanju cilja, prije istjeka ovog desetljea,
slijetanja ovjeka na Mjesec i njegovog sigurnog povratka na Zemlju.
Nakon Apolla 11 jo pet misija programa Apollo sletjelo je na Mjesec od 1969. do 1972.
Svi uesnici imaju zadatak da sluaju bez ijedne rijei. Nakon itanja, svi uesnici dobiju Radni list
TEST. Na testu se nalaze pitanja viestrukog izbora. Uesnici trebaju odgovoriti zaokruivanjem
tanog odgovora. Ukoliko su paljivo sluali, znat e tane odgovore.
Nakon aktivnosti: Je li test bio teak? Koliko ste imali tanih odgovora? Koja pitanja niste znali?
Zato? ta vam je smetalo da ujete? Naalost, vrlo malo ljudi zna dobro sluati. ak i na razini
sadraja koji se prenosi u komunikaciji, oko 75% sadraja se ignorira, krivo razumije ili
odmah zaboravi. Jo je manja naa sposobnost da ujemo ono to nam ljudi stvarno ele
rei.
GLAVNA AKTIVNOST: AKTIVNO SLUANJE

Trajanje: 45
Prije aktivnosti: Voditelj prezentira uesnicima karakteristike aktivnog sluanja:
Aktivno sluanje je usmjeravanje panje na ono to osoba govori i osjea i uzvraanje vlastitim
rijeima kako smo razumjeli govornikovu poruku (i rijei i osjeaje). Vjetina sluanja je mnogo
vie od sposobnosti da ujemo rijei. Ono obuhvaa razumijevanje poruke, situacije i druge
osobe. Aktivnim sluanjem izbjegavamo prepreke u komunikaciji i potujemo tua miljenja,
stavove i osjeaje, ili drugim rijeima: potujemo integritet osobe koju sluamo. Razvijena
148
vjetina sluanja omoguuje drugoj osobi da se osjea ugodno, da ima povjerenje u sluaoca i
da mnogo lake izrazi upravo ono to je zaista eljela rei.
Smjernice za aktivno sluanje
1. Pojasnite detalje
Razmiljajte o onom to ujete i postavljajte otvorena pitanja. Ona e vam pomoi da
pojasnite neke detalje, budete sigurni da ste razumjeli i pokaete osobi da je stvarno sluate.
Ako vam neto nije jasno, kaite da to niste ba razumjeli. Zamolite osobu da vam to jo jednom
objasni ili kae drugim rijeima.
2. Parafrazirajte provjerite jeste li dobro razumjeli
Kratko i saeto, svojim rijeima, ponovite kako ste vi razumjeli to to vam osoba govori! Ljudi
ne moraju biti vjeti u komuniciranju, i znati kako vam prenijeti poruke koje bi eljeli. S druge
strane, i vi moete pogreno uti ili krivo protumaiti situaciju. Jedini nain da budete sigurni
u to jeste li dobro razumjeli poruku jeste da je verbalizirate i vidite kako e osoba reagirati.
Jednostavno sumirajte ono to mislite da ste uli. To je najbolje uiniti koristei kratku reenicu
ili pitanje u trenutku kad sugovornik napravi kratku pauzu da bi udahnuo.
3. Reflektirajte osjeaje pokaite empatiju
Nije dovoljno usmjeravati se samo na sadraj. Treba pratiti i skrivenu poruku, govor tijela,
razjasniti emocije u podlozi. Zanemarujui emocije kao da smo direktno rekli sugovorniku: Daj
mi samo injenice. Ne elim sluati nita drugo nego gole injenice!
Tok aktivnosti: Voditelj ita uesnicima tekst Apollo, koji podijeli na tri cjeline. Uesnici
su podijeljeni u tri grupe. Grupa 1 je grupa koja poslije itanja prve cjeline ima zadatak da
POJASNI DETALJE onoga to su uli. Grupa 2, nakon itanja druge cjeline, ima zadatak da
PARAFRAZIRA. Grupa 3, nakon itanja tree cjeline, ima zadatak da POKAE EMPATIJU. Nakon
itanja i uvjebavanja tehnika aktivnog sluanja uesnici ispunjavaju test.
Nakon aktivnosti: Ovaj put se oekuje da uesnici znaju odgovor na sva pitanja jer su aktivno
sluali. Razgovarati o razlici izmeu dva naina sluanja samo sluanja, koje moe biti
selektivno, pseudosluanje, nerazumijevanje i aktivnog sluanja gdje provjeravamo jesmo li
dobro razumjeli, pokazali empatiju i postavljali pitanja.
ZAVRNA AKTIVNOST: HOP

Trajanje: 15
Djeca sjednu u krug. Odabere se jedan dobrovoljac koji dobije zadatak da kae broj jedan, a
onda uesnik sa njegove lijeve (ili desne) strane to bre treba rei dva, i tako u krug do broja
28. Nakon broja 28 uesnici nastavljaju brojati, ali ponovo od broja 1. Zadatak uesnika je i
da kada dou do broja koji je djeljiv sa brojem 7, kau hop a ne broj. Tako da hop trebaju rei
umjesto brojeva 7, 14, 21 i 28. Ukoliko uesnik na ovim brojevima ipak kae broj, ispada iz
igre. Ukoliko kae hop na nekom drugom broju, ispada iz igre. Ukoliko predugo napravi pauzu
izmeu dva uesnika, ispada iz igre. Pobijedio je zadnji uesnik koji je ostao u igri (ili posljednja
2 ako ne mogu doi do pobjednika).
Nakon aktivnosti: Da li vam se svidjela igra? to vam se posebno svidjelo?
149
RADNI LIST TEST
RADIONICA: AKTIVNO SLUANJE
1. Kako se zvala misija tokom koje su prvi put
ljudi stupili na Mjesec:
a. Mjesec
b. Sunce
c. Apollo
d. Venera
2. Koje godine su ljudi prvi put stupili na Mjesec?
a. 1989
b. 1979
c. 1969
d. 1959
3. Tokom putovanja na Mjesec
koliko je bilo astronauta?
a. tri
b. etiri
c. pet
d. est
4. Tokom povratka sa Mjeseca koliko su donijeli
Mjeseevog kamenja?
a. Ispod 10 kg
b. Izmeu 10 i 20 kg
c. Izmeu 20 i 30 kg
d. Preko 30 kg
5. Koliko je ukupno bilo misija koje
su sletjele na Mjesec?
a. Niti jedna
b. Jedna
c. Tri
d. Pet
6. Ko je bio predsjednik SAD u vrijeme
slijetanja na Mjesec?
a. George Bush
b. John F. Kennedy
c. Bill Gates
d. Bill Clinton
150
7. Ko od navedenih nije stupio nogom
na povrinu Mjeseca?
a. Armstrong
b. Collins
c. Aldrin
d. Bush
8. Koliko dana je trajao put od zemlje
do Mjeseca?
a. osam
b. est
c. etiri
d. dva
151
TEMA: RELAKSACIJA
Cilj/evi radionice: Uoiti razliku izmeu napetog stanja i oputenosti. Osvijestiti razliite
naine oputanja. Uoiti vanost pozitivnog stava prema problemima.
Sredstva i radni materijal: Po mogunosti koristiti PC ili CD player za putanje oputajue
muzike. Preporuka za muziku je: Edvard Grieg: Peer Gynt Suite No. 1.
UVODNA AKTIVNOST: RAZGOVOR O OPUTANJU

Trajanje: 25
Diskusija: Koje stanje ne volite da doivite (emocije, senzacije u tijelu)? Kako prepoznajete da ste
u tom stanju? Gdje to osjeate u svom tijelu? Diskusija se vodi tako da zakljuimo da se emocije
najlake prepoznaju po promjenama u tijelu. Kako prepoznajete npr. napetost u tijelu? Moe li
neko sada da nam pokae kako izgleda biti napet? Hoemo li svi oponaati ove kretnje ili poloaj?
Kada osjeate tu neugodnu tjelesnu senzaciju, tu napetost, moete li nam rei kako je se rjeavate?
Koliko su ti naini uspjeni?
Komentar: Napraviti rezime diskusije. Sada emo nauiti nekoliko tehnika oputanja koje nam
mogu koristiti kod svakodnevnog stresa. Pokazaemo vam kako se uspjeno rijeti napetosti.
GLAVNA AKTIVNOST: TEHNIKE OPUTANJA

Trajanje: 30
ABDOMINALNO DISANJE
Tok aktivnosti: Uesnicima radionice se usmeno prezentira tehnika oputanja abdominalno
disanje. Poslije usmene prezentacije, tehnika se demonstrira, a zatim zajedno sa uesnicima
uvjebava.
Prezentacija tehnike:Disanje neposredno odraava nivo napetosti u naem tijelu.
Kada smo napeti, disanje obino postaje plie i bre i odvija se visoko, u nivou grudi. Kod
uzbuenja, tjelesnog napora i straha, plitkim i brzim disanjem poremeti se ravnotea kiseonika
i ugljen-dioksida u krvi, to dovodi do razliitih tjelesnih senzacija kao to su: osjeaj ljuljanja,
trnci, drhtanje, vrtoglavica, osjeaj da nemamo zraka, osjeaj nestabilnosti podloge.
Disanje je jedina funkcija autonomnog ivanog sustava koja je pod naom direktnom
kontrolom, a preko koje moemo djelovati na druge funkcije i postii stanje oputenosti
i smirenosti. Pravilno disanje moe smanjiti broj otkucaja srca, sniziti krvni pritisak, usporiti
metabolizam i umanjiti bolove u miiima.
Duboko abdominalno disanje donosi puno vie kisika u plua, nego nae uobiajeno povrno
disanje, time se indirektno poboljava cirkulacija i mozak dobije novu koliinu svjee krvi
obogaene kisikom.
Demonstracija tehnike:
- najbolje se izvodi u sjedeem poloaju
- postupak: jedan dlan se stavi na pupak, a drugi na prsa neto iznad srca
- prilikom disanja gornja ruka miruje, a donja radi: zrak se udie kao da se puni balon u
trbuhu
- udah traje 4 sekunde donja ruka se die
152
- izdah traje 4 sekunde i vie donja ruka se sputa
- udie se na nos, a izdie na nos ili usta (ukoliko je zaepljen nos, i udisaj moe ii na
usta)
- disanje mora biti mirno, ravnomjerno i duboko (plua moraju biti potpuno ispunjena)
- ne treba se udisati dublje nego pri normalnom disanju
Uvjebavanje tehnike
Abdominalno disanje se uvjebava na isti nain kao i demonstracija. Voditelji radionice rade
zajedno sa uesnicima.
Nakon aktivnosti: Jeste li osjetili razliku u odnosu na uobiajen nain disanja? Jeste li imali
tekoa prilikom uvjebavanja?
Komentar: Da bismo usvojili pravilno disanje, i koristili ga kao tehniku oputanja, potrebno
je da tehniku uvjebavamo svakodnevno 2 puta po 4 minute. Kada se vjebanjem postigne
tempo od 8 udaha i izdaha u minuti, u kratkom vremenu se postie efekat oputanja. Najbolje
bi bilo da se i druge radionice ponu abdominalnim disanjem, radi uvjebavanja.
RUKE
Tok aktivnosti: Sada radimo vjebu koju smo nazvali RUKE. Udahnite duboko, stavite dlanove
jedan nasuprot drugog tako da se ne dodiruju. Zatvorenih oiju, dlanove pomjerajte u krug kao da
drite nevidljivu kuglu izmeu dlanova. Udiite i izdiite koristei se maloprije nauenom tehnikom
abdominalnog disanja! Oni koji su se uspjeli opustiti osjetie kako se ruke odbijaju jedna od druge,
kao da je izmeu njih stvarno kugla. Uivajte u kugli, igrajte se s njom, i ne zaboravite: duboko
udahnite i izdahnite!
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali? Jeste li imali neke misli koje elite podijeliti sa nama?
Sada smo nauili tehniku oputanja. To je jedan od naina koji nam pomae da se smirimo
kada samo u stresnoj situaciji. Da li ovu tehniku moemo uvijek koristiti? Kada ne moemo?
Diskusiju voditi ka zakljuku da postoje problemi koji zahtijevaju drugaiji, aktivniji angaman
(recimo rjeavanje problema). ta ste tada uradili? Sada emo nauiti jednu tehniku koja e
nam pomoi da drugaije sagledamo problem.
ZAVRNA AKTIVNOST: KREATIVNA VIZUELIZACIJA

Trajanje: 35
Pustiti muziku
Uputa: Pitati uesnike da pronau problem koji se moe dogoditi ili se dogaa u koli, npr. strah
od odgovaranja na asu. Voditi diskusiju u smjeru prepoznavanja negativnih oekivanja kao to
su Ja neu uspjeti odgovarati ili Ja se uvijek ukoim kad odgovaram. Objasniti da negativne misli
djeluju kao konice uspjenoj realizaciji planova tako to nam negativne misli raaju
negative emocije i esto odustajemo od aktivnosti i prije nego to ih probamo.
Tok aktivnosti: Voditelj kae: Zamislite da ste na asu i da vas je nastavnik prozvao da
odgovarate. Prisjetite se da je to situacija koja vas plai. Osjetite kako vam srce lupa i kako su vam
noge teke. Udahnite duboko, na nos i umirite disanje. Zatim zamislite kako ste shvatili da znate
odgovor na pitanje i kako nastavniku odgovarate. Poetni strah nestaje. Osjeate zadovoljstvo to
se znali odgovor i tako lijepo ga ispriali. Diete duboko i mirno na nos. Nastavnik je zadovoljan
odgovorom i odluuje se na jo jedno pitanje. Vi znate i to pitanje. Odgovarate. Ovaj put vas je
nastavnik pohvalio. Osoba koja sjedi do vas potapala vas je po ramenu i rekla: Bravo! Osoba iz
prve klupe vam je zapljeskala u znak podrke. Osjeate sreu i zadovoljstvo. Imate energije da
nastavite dalje da uite.
153
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali tokom vjebe? Je li vam bilo teko da zamislite? ta vam se
posebno svidjelo? Da li vjerujete da ova vrsta zamiljanja ima utjecaja na nae ponaanje? Na koji
nain?
Komentar: Zavriti radionicu zakljukom o vanosti pozitivnog razmiljanja i pozitivnog
oekivanja ishoda odreene situacije. Pozitivna oekivanja nas motiviraju da se suoimo sa
situacijama i problemima na aktivan nain, rjeavajui ih.
154
TEMA: SNOVIDAN
Cilj/evi radionice: Sagledavanje i artikulacija linih potreba i elja kao i prepreka na putu
njihove realizacije. Dolazak do spoznaje da se potrebe mogu zadovoljavati na razliite naine
Sredstva i radni materijal: Papiri A4 formata (za svakog uesnika po dva lista papira, jedan za
bed, drugi za crte Snovidana), 5-6 makaza, bojice, flomasteri
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST CRTANJE BEDA

Trajanje: 20
Tok aktivnosti: Svi sjede u krugu, voditelj kae: Sada e svako dobiti jedan list papira na kome
e napisati svoje ime ili nadimak. Napraviete svoj bed, to znai da uz ime moete staviti i neki
svoj omiljeni simbol, rije ili izreku, sve ono to ima veze sa vama ili po emu vas drugi prepoznaju.
Koristite makaze, pa svoj bed isijecite na nain na koji elite. Ne zaboravite da nije vano kako
crtate, ve samo da ono to budete nacrtali ima veze sa vama, da je to dio vas. Igrajte se bojama,
koristite omiljene boje, one koje odgovaraju vama ili vaim trenutnim osjeanjima. Dok budete
crtali, mislite o tome kakva je veza izmeu vas i onoga to ste napravili.
Nakon aktivnosti: Svako predstavlja svoj crte i ispria zato je ba to nacrtao.
Komentar: Smisao ove igre jeste u tome da djeci omogui oputanje i pripremanje za voenu
fantaziju kroz igranje bojama i koncentrisanje na samog sebe.
GLAVNA AKTIVNOST MATANJE O SNOVIDANU

Ukupno trajanje: 45 min (1. Voena fantazija 10 min; 2. Crtanje Snovidana i davanje
naslova crteu 15 min; 3. Razmjena o crteima 20 min)
Tok aktivnosti
1. VOENA FANTAZIJA. Sada emo raditi jednu posebnu vrstu igre za koju je potrebna
koncentracija, mir i oputenost. Moda e vam u poetku biti malo neobino, ali pokuajte da se
prepustite onome to vam budem govorio. Pratite moj glas i priu koju vam budem priao, pa ete
tako na najbolji nain uestvovati u ovoj igri.
Sjedite najudobnije to moete. Opustite se. neka vam noge budu cijelim stopalima na podu, ruke
na krilu, vrat oputen. Na moj znak, vi ete zatvoriti oi i, tako mirei, pratiti priu koju u vam
ispriati. Dok budem govorio, zamiljaete ono to govorim. Ako iz bilo kog razloga, tokom ove
igre, budete poeljeli da otvorite oi uinite to ne ometajui druge.
Opustite se, zatvorite oi.
ujete razne zvukove disanje ili lagano kaljucanje, amor koji dolazi spolja, um ulice Svi ti
zvuci se stapaju i ine va zatitni omota U njemu se osjeate sigurno. I svaki novi zvuk koji se
bude javio bit e dio vaeg zatitnog omotaa i ne moe vas uznemiriti.
Zamislite da se nalazite u svojoj sobi, u svom krevetu. Jo nije svanulo. Spavate i sanjate divan san.
Vi ste na livadi prepunoj arenog cvijea. Osjeate miris cvijea, meku travu pod nogama, toplinu
sunca koje vas miluje po licu, lagano pirkanje vjetra Po toj zelenoj livadi moete se kretati na
nain na koji poelite Moda ete trati ili lagano etati ili se valjati ili lebdjeti iznad trave
Odaberite nain koji vam najvie odgovara
156
I dalje se kreete po svojoj livadi Osjetite jo jednom mirise, boje, svjetlo, zvukove, toplinu sunca
Sunce nije bilo samo u vaem snu, ve je odavno i napolju. Budite se sa onim predivnim osjeanjem
koje nas prati poslije lijepog sna.
Odjednom postajete svjesni da je u vaoj sobi neto drugaije nego inae. Sa zaprepatenjem vidite
na zidu svoje sobe nevjerovatnu poruku ispisanu svijetleim slovima.
itate:
estitamo! Postao si sretni dobitnik u specijalnoj kosmikoj nagradnoj igri! Dobio si SNOVIDAN!
Snovidan je poseban dan. To je nagradni dan dan za ostvarenje elja, moe ga provesti onako
kako hoe. Snovidan je prilika da uradi ono to prieljkuje ili to bi ti priinilo veliku radost.
Snovidanom samo ti raspolae!!!
Proitali ste poruku i pomalo ste zbunjeni. Ubrzo shvatate da je dolo ne vaih pet minuta, ve vaa
cijela 24 sata.
U glavi razmatrate mogue varijante, ta bi sve mogli da radite Vano vam je da sve to elite
stane u taj dan i zato odmah poinjete.
Krenite da ostvarujete svoju radost!
Neko e ostati tu u sobi. Neko je ve stigao tamo gdje je elio. Poinje da se dogaa ono to ste
eljeli Obratite panju na to gdje se nalazite, kakav je taj prostor, ima li tu drugih osoba ili ste
sami ta radite, ime se bavite Kako vam prolaze dragocjeni sati Snovidana Koje boje, koji
zvuci, mirisi preovladavaju u vaem Snovidanu
Jedno vrijeme vas neu uznemiravati Pratite ta vam se sve deava, ta sve osjeate Rei u
vam kad budemo na pola ovog udesnog dana i, zatim, kada budemo pred kraj Snovidana. Sada
jo uvijek imate dovoljno vremena, Snovidan je tek poeo (Pauza 1 minut.)
Sada smo na pola dana, pred vama je jo cijelo poslijepodne i vee (Pauza 1 minut.)
Snovidan se pribliava kraju, dovrite ono to elite da dovrite Jo u vas malo pustiti da to
uradite, da uivate u Snovidanu, a onda emo se pripremiti za vraanje u ovaj dan. (Rei dan i
datum, pauza 20 sekundi).
Sada emo se polako vratiti u nau uionicu. Na putu nazad, prolazite opet onom livadom iz vaeg
sna sa osjeanjem ispunjenih elja. Kreete se na nain koji elite, osjeate boje, svjetlost, mirise i
zvuke, osjeate radost Doivjeli ste ono to ste i eljeli
Brojau do tri i kada kaem tri, otvoriete oi i osjeaete se potpuno mirno i oputeno. Jedan, dva,
tri Otvorite oi!
Komentar: Veoma je vano da voditelj bude uvjeren da su sva djeca mirna i oputena, prije
nego to uope zapone ovu aktivnost. Potrebno je da njegove rijei budu sasvim jasno
izgovorene, ton blag i oputajui, ritam kojim govori sporiji od uobiajenog. Na mjestima gdje
u tekstu pie pauza treba potovati navedene vremenske intervale u kojima se nita ne govori.
Ukoliko voditelj primjeti da se neka djeca smijulje, vrpolje, moe im rei (istim smirenim tonom)
da nije uvijek lako prepustiti se ovakvoj igri i dati im vremena da se koncentriu i nastave da
prate priu ne ometajui druge.
2. CRTANJE SNOVIDANA I DAVANJE NASLOVA CRTEU. A sada dok smo jo u ovoj prii,
predstaviemo Snovidan i ono to se u njemu deavalo bojama na papiru.
Prije nego to uzmete boje, obratite panju na ono to u vam sada rei. Nije vano kako crtate, ni da li
ete predstaviti jedan dio Snovidana, ili sve to se deavalo, da li e to biti neto konkretno ili neto to
samo vi znate ta znai Bitno je da u crte uneste osjeanja koja ste imali u Snovidanu
Ukoliko postoji bilo ta to elite da sauvate samo za sebe, da ne pokaete drugima, uinite tako. Ono
157
to ste doivjeli u Snovidanu vae je bogatstvo i imate pravo da ga zadrite za sebe. Sa nama podijelite
ono to elite. Uzmite boje i crtajte.
Pred kraj crtanja voditelj kae: Dajte naslov crteu, tom danu. Naslov moe biti realan ili sasvim
neobian, onako kako vama odgovara.
3. RAZMJENA CRTEA. Kada svi zavre crtee i smisle naslove, voditelj kae: Sada ete redom,
ukrug, pokazati svoj crte i rei naziv crtea. Svako e opisati ta predstavlja njegov crte, kako je proveo
Snovidan, ta mu se sve deavalo i kako se pri tom osjeao. Naravno, svako e rei samo onoliko koliko
eli da podijeli sa drugima.
Nakon aktivnosti: Svi predstavljaju svoj crte i opisuju vlasite doivljaje.
Komentar: Voditelj pomae djeci da pojasne osjeanja. Npr. ako dijete kae da se osjealo super,
voditelj ga pita kako to izgleda kada se osjea super je li oputen ili aktivan, miran ili radostan.
ZAVRNA AKTIVNOST RAZGOVOR U KRUGU

Trajanje 25
Tok aktivnosti: Svi sjede u krugu, voditelj kae: Sada e svako rei ta je to u Snovidanu bilo znaajno
za njega tj. koju potrebu je zadovoljio i ega ili koga u Snovidanu uope nije bilo.
(Voditelj pomae djeci da shvate koja je njihova potreba u pozadini dogaaja u Snovidanu. On
pojanjava i reflektuje te potrebe. Npr. ako dijete kae da je u Snovidanu bilo na izletu ili partiju i da
mu je to bilo vano samostalnost, druenje)
Recite koje su to vae sposobnosti ili vjetine koje su omoguile da vam se dogode sve te lijepe stvari u
Snovidanu, kao i ta moete uiniti da te sposobnosti iskoristite u svakodnevnom ivotu. Pokuajte da
malo pribliite matu i realnost.
(Ovaj dio razgovora se vodi slobodno. Uenici ne govore redom, ukrug, ve kada osjete potrebu da
saope ono to ele).
Nakon aktivnosti: Voditelj pomae da uesnici pronau vezu izmeu svojih sposobnosti, vjetina
i dogaaja koje su zamiljali, podstiui ih da daju svoje ideje o moguim nainima ostvarenja
potreba i elja.
Komentar: Postoji mnogo neobinih naina da zadovoljavamo svoje potrebe. Vano je da znamo
ta elimo, ta nam je potrebno i da postoje mnogi putevi da do toga doemo.
158
TEMA: REAKCIJE U SLUAJU NEREDA

Cilj/evi radionice: Razumijevanje situacija drutvenih nereda. Svijest i razumijevanje reakcija
u sluaju drutvenih nereda.
Sredstva i radni materijal: olovke, flomasteri, hamer papiri
UVODNA AKTIVNOST: ASOCIJACIJA NA RIJE NEREDI

Trajanje: 15
Tok aktivnosti: Voditelj kae grupi: Molim vas, razmislite o tome ta pomislite kada ujete rije
NEREDI.
Za voditelja: Pustiti da svaki uesnik kae svoje asocijacije koje mogu biti razliite: kuni nered,
nered nakon saobraajne nesree, neredau kolskim redovima ili nekim drugim redovima;
neredi poslije nogometnih utakmica, neredi u zatvorima, javne demonstracije, neredi na ulici
tokom protesta, itd. Uenike poticati da osmisle to je mogue vie situacija koje se mogu
okarakterisati kao neredi.
Nakon aktivnosti: Ko su sudionici drutvenog nereda? Koliko ljudi moe biti ukljueno u ove
nerede: direktno i indirektno?
GLAVNA AKTIVNOST: GRUPNI RED

Trajanje: 30
Tok akitvnosti: Voditelj sada dijeli uesnike u etiri grupe. Svaka grupa odabire jednu temu/
jedan nered na kojem e raditi u grupnom radu:
1. Neredi nakon sportskih takmienja
2. Neredi nakon javnih protesta
3. Neredi u zatvorima
4. Neredi nakon saobraajne nesree
strah od unitena
ozlijeda smrt
drugih imovina
elja grupni loi strah od manjak

dokazivanje
za afirmacijom pritisak ivotni uslovi ismijavanja samopouzdanja
160
Voditelj daje uputu: Sada kada je svaka grupa izabrala jednu temu, molim vas da u grupama
razgovarate o datoj temi, te odgovorite na pitanja: Zbog ega dolazi do ove situacije? Ko su
uesnici? Koje su posljedice nereda i po koga, po ta?
Nakon to razgovarate o odgovorima na pitanja, odgovore trebate nacrtati na hamer papir,
te prezentirati vaa razmiljanja ostalim grupama. Na hamer papiru uzroke nereda nacrtajte u
donjem dijelu, a posljedice u gornjem dijelu. Izmeu uzroka i posljedica nacrtajte strelice na
nain da oznaavaju da uzroci dovode do posljedica. Kod svake posljedice nacrtajte simbole
koji predstavljaju grupe koje su ugroene tokom nereda. Budite kreativni, moete vaa
razmiljanja drugaije prezentirati ukoliko imate neku bolju ideju!
Nakon aktivnosti: Voditelj poziva grupe na prezentaciju rada.
ZAVRNA AKTIVNOST: PREVENCIJA I ADEKVATNA REAKCIJA

Trajanje: 45
Tok aktivnosti: Voditelj: U prethodnoj aktivnosti razgovarali smo o uzrocima i posljedicama
drutvenih nereda, te je jasno da neredi ugroavaju ivote i zdravlje ljudi oko nas. Veoma je
vano znati prepoznati situacije u kojima je mogue da doe do nereda kako bi izbjegli takve
situacije, ali je i vano osigurati da uope ne dolazi do nereda. Vano je da se u drutvu provode
aktivnosti na prevenciji nereda, ali i edukacija graana o tome ta da rade ukoliko doe do istih.
Aktivnosti bismo mogli podijeliti u dvije grupe: preventivne i reaktivne. Preventivne su one koje
provodimo kako ne bi dolazilo do nereda, a reaktivne su one koje radimo u situacijama kada
izbiju neredi. Sada vas molim da se vratite u svoje grupe, i da za svoju vrstu nereda osmislite
ta pojedine grupe mogu uraditi kako bi prevenirale nerede i ta trebaju uraditi ukoliko doe
do nereda. Svaka grupe e dati prijedlog mjera i ponaanja koja imaju preventivni i reaktivni
karakter i to za 3 razliite grupe: 1. djeca (mladi), 2. odrasli/roditelji/kola, 3. profesionalci
za koje smatrate da imaju odgovornost prema ovoj situaciji.
Svoj prijedlog mjera i ponaanja mogu opisati sa druge strane hamer papira gdje su crtali
uzroke i posljedice nereda.
PREVENTIVNE
REAKTIVNE MJERE
MJERE
Djeca i mladi
Odrasli, roditelji, kola
Profesionalci (policija,
vojska, hitna pomo,
vatrogasci...)
161
Posebno obratite panju na sljedee: Kakve su odgovornosti ovih razliitih grupa? Da li je nekom
potrebna zatita? Kome? Ko moe pruiti zatitiu? Na koji nain reaguju ove raziite grupe? Da li
se njihove reakcije razlikuju? Kroz grupni rad prikupite ideje i prodiskutujte o njima, a zatim ete ih
podijeliti sa ostalim uesnicima.
Nakon aktivnosti: Voditelj poziva grupe na prezentaciju rada. Tokom rasprave voditelj
usmjerava diskusiju na to da preventivne mjere treba da budu usmjerene na uzroke nereda
koje su identificirali u prethodnoj aktivnosti; da se preventivne aktivnosti fokusiraju na
edukativne aktivnosti, ali i aktivnosti kojima se drugima kreiraju ljepi ivotni uvjeti. Preventivne
aktivnosti treba da ukljuuju edukacije o nenasilnoj komunikaciji, nenasilnom rjeavanju
konflikata, pozitivnoj afirmaciji i sl. Kod reaktivnih mjera vano je naglasiti da djeca i mladi
treba da izbjegavaju mjesta gdje postoji velika vjerovatnoa izbijanja nereda. Ukoliko se nau
u takvom okruenju, potrebno je im prije udaljiti se, te kontaktirati sa roditeljima ili drugim
poznanicima/prijateljima roditelja, kako bi ih informirali o tome gdje se nalaze i i da mogu doi
po njih. Vano se kontinuirano kretati od mjesta gdje je izbio nered, po mogunosti prema
mjestu boravka.
162
TEMA: SUOAVANJE SA STRESOM USMJERENO NA EMOCIJE I PROBLEME

Cilj/evi radionice: Razumijeti na koje naine se suoavamo sa stresom. Svijest o adekvatnom
suoavanju sa stresom.
Sredstva i radni materijal: dvije prie za itanje
Tok rada:
UVODNA: AKTIVNOST OCJENE

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Voditelj: Sada u vas zamoliti da se prisjetite neke situacije u koli kada ste
dobili nisku ocjenu. Svi imamo po najmanje jednu ovakvu situaciju u svom iskustvu iz naeg
kolovanja, zar ne? Kako ste se tada osjeali? Da li ste neto uradili nakon toga? ta? Da li vam
je to pomoglo da se osjeate bolje? Kakav je bio rezultat vaeg ponaanja? Voditelj poziva
uesnike da podijele svoje iskustvo sa grupom, jedan po jedan. Tokom njihovog izlaganja
voditelj biljei njihove odgovore prema tome da li su uenici bili usmjereni na emocije ili
problem pri suoavanju sa tom stresnom situacijom.
Nakon aktivnosti: Voditelj: Iz svih vaih izlaganja, moemo vidjeti da su naini suoavanja
sa stresnim situacijama razliiti i da mi odluujemo kako emo se nositi sa uznemirujuim
situacijama. Vano je da provjerimo da li je na nain suoavanja sa stresnom situacijom
bio odgovarajui za tu situaciju koja nam se desila, i kako nam je pomogao? Nekada nae
reakcije i ponaanje ne pomau da rijeimo ili prihvatimo stresnu situaciju. Kako bismo nauili
i pomogli sebi u ovim situacijama, danas emo razgovarati na ovu temu. Nekada moemo
uraditi odreene korake kako bismo situaciju promijenili nabolje, a nekada je prihvatanje
naih emocija najbolje rjeenje.
GLAVNA AKTIVNOST: PRIE

Trajanje: 40
Tok aktivnosti: Voditelj: Sada u vam proitati dvije kratke prie. Paljivo ih sluajte, a onda
emo razgovarati.
Prva pria
Nina ima 15 godina. Od svoje este godine trenira skijanje. Kao dijete, uvijek je voljela gledati
skijaka takmienja i pokazivala je veliko interesovanje za ovaj sport. Njeni roditelji su odluili
podrati je, pa su je tako odveli i na prvi trening. Ubrzo je Nina savladala skijake vjetine. Uz
sugestije trenera, uskoro je poela trenirati za lokalna, a zatim i za regionalna takmienja. Uz
mnogo truda, napornih treninga, odricanja i ulaganja, Nina je poela biljeiti odline skijake
uspjehe u takmiarskim kategorijama kojima je pripadala. Bila je jako sretna. Znala je koliko
je truda uloila da bi imala priliku takmiiti se s najboljim sportistima u regiji i postii zavidne
rezultate. Svi su bili ponosni na nju. Prije godinu dana, Nina je na treningu doivjela ozbiljan
pad i ozlijedila nogu. Doktori i treneri predvidjeli su da e oporavak trajati godinu dana. U
meuvremenu, Nina je poela kriviti sebe, roditelje, doktore i trenere za svoju situaciju. Htjela
je samo da zaboravi na to to joj se desilo. Jako je patila jer ne moe trenirati kao prije. Povukla
se i nije eljela viati prijatelje ni sportske kolege. esto je bila ljuta i plakala zbog toga to joj
se desilo.
164
Druga pria
Dino ima 16 godina. Uvijek je jako volio ivotinje. Njegovi roditelji odluili su za osmi roendan
pokloniti mu psa. Dino je bio presretan. Psu je dao ime Boni. Ubrzo, Dino i Boni postali su
nerazdvojni najbolji prijatelji. Dino se brinuo da Boni uvijek ima sve to mu je potrebno, da
zajedno idu na izlete i u etnju. Nekad bi ga vodio sa sobom dok je vozio bicikl, a Boni bi trao
za njim. Boni se jako bojao grmljavine i Dino bi mu dozvoljavao da se tada sakrije u njegov
krevet. Boni je uvijek ekao Dinu na vratima, kada bi Dino stigao iz kole. Znao je uzeti Dinine
papue u usta i nositi ih Dini da ih obuje. Nedavno se Boni razbolio. Veterinari su objasnili Dini
da s ovom boleu, Boni koji je ve jako star, pati i da bi najbolje rjeenje bilo da se Dino odlui
dati ga na uspavljivanje. Mislei najbolje za Bonija, Dino je mnogo tuan, ipak odluio uraditi
ono to su veterinari savjetovali. Dino je nakon toga bio jako tuan, esto je plakao i obilazio
mjesta na kojima se igrao s Bonijem. esto je razgovarao s roditeljima i drugim vlasnicma pasa
o tome koliko pati i koliko mu Boni nedostaje.
*Za voditelja nakon aktivnosti (ne itati): Ninina reakcija je uglavnom usmjerena na emocije
prema drugim ljudima, ali to prvenstveno znai da se ona zadrava u tim emotivnim stanjima,
ivei sa emocijom krivnje, ljutnje, mrnje. U ovakvim situacijama je neophodno raditi na
promjeni emotivnog stanja, ali je potrebno raditi i na problemu koji se odnosi na njenu sportsku
i drutvenu aktivnost i planiranje budunosti. Kod Dine je prvenstveno izraena emocija tuge
s elementima rjeevanja problema (traenja podrke, informacija, itd) i fokus je na prihvatanju
svog emotivnog stanja, odnosno shvatanju da postojanje drugih emocija ne znai da nam je
manje bitan sam gubitak. Spoznaja da nismo jedini koji prolaze kroz isto stanje moe olakati
noenje sa situacijom i emocijama.
Nakon aktivnosti: Voditelj postavlja pitanja i usmjerava diskusiju: ta mislite o ove dvije prie?
S kakvim problemima se suoavaju Nina i Dino, slinosti i razlike? Kako se oni nose sa stresnim
situacijama? Da li je Ninino/Dinino ponaanje odgovarajue za ovu situaciju? Zato? ta biste vi
uradili u ovim situacijama? Zato?
ZAVRNA AKTIVNOST: PODRKA

Trajanje: 25
Tok aktivnosti: Voditelj: Danas smo nauili da naini suoavanja sa stresom mogu biti razliiti.
Ono to uvijek moete uraditi za sebe ili za osobu koja se nalazi u tekoj situaciji jeste traiti ili pruiti
podrku. Sada razmislite kako nekome moete biti podrka ili kakvu podrku vi trebate. ta mislite
o tome da li su drugi ljudi uvijek podrka jednu drugima u stresnim situacijama? Kada jesu, a kada
nisu? Sada se podijelite u etiri grupe (sluajno razvrstavanje). Prva grupa ima zadatak da osmisli
rijei podrke koju bi trea osoba mogla dati Nini, ali koje bi dovele do Nininog boljeg prihvatanja
situacije. Druga grupa treba da osmisli rijei podrke Nini od tree osobe, ali koje mogu napraviti
situaciju jo gorom nego to jeste. Trea i etvrta grupa imaju isti zadatak, ali sa osvrtom na
situaciju kod Dine. Nakon to svaka grupaprezentira svoje nalaze, malo emo o njima raspravljati.
Nakon to grupe prezentiraju svoje nalaze: U emu je razlika u rijeima podrke koje
olakavaju prevazilaenje situacije i onih koje oteavaju situaciju? Da li se slaete sa svojim
kolegicama /kolegama da su ba to te rijei koje doprinose ili odmau situaciji? Zato? Na kraju
aktivnosti zakljuiti da rijei podrke koje olakavaju stresne situacije uvijek sadre rijei da
smo tu za druge, da su njihove emocije razumljive, normalne. U sluaju gubitaka, ne treba
umanjivati vanost gubitka rijeima, ma proi e to, jer kod osobe moe izazvati otpor. Nakon
nekog vremena, poslije gubitka, ako ne doe do promjene ponaanja, treba motivirati osobu
na alternativna ponaanja, izlaske napolje (muzeji, pozorita, kina, kafa i sl).
165
Naslov modula: PSIHO-SOCIJALNI MODUL
TEMA: KONTROLA TJESKOBE

Cilj/evi radionice: Nauiti prepoznavati tjeskobu i usvojiti vjetine noenja sa tjeskobom/
strepnjom.
Sredstva i radni materijal: radni listovi Misaona zamka i Misli pozitivno, olovke
Tok rada:
UVODNA AKTIVNOST: TA JE TO TJESKOBA?

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: U uvodnoj aktivnosti voditelj radionice eli izazvati blagu anksioznost kod
uesnika. Aktivnost poinje tako to voditelj zamoli uesnike da sjednu u krug i kae: Danas
emo raditi jednu zaista posebnu vjebu. Vjeba e od vas zahtijevati da se ponaate na izuzetan
nain, na koji se do sada niste ponaali. Svako ko eli da odustane od aktivnosti, neka to uradi
odmah. Oni koji ostaju pristaju da proive neobino iskustvo. Molim vas da se udobno smjestite
i zatvorite oi. Voditelj zatim napravi stanku od 30 sekundi i potom kae: Moete otvoriti oi,
vjeba je zavrena.
Nakon aktivnosti: Kako ste se osjeali kad ste uli ove neobine zahtjeve? Da li ste osjetili
strah? Uzbuenje? Da li ima situacija kada se osjeate slino?
Komentar: Svi se ponekad osjeamo zabrinuto, tjeskobno, napeto ili pod stresom. Za to esto
postoji razlog, naprimjer kada te eka vaan kontrolni, kada radi neto novo ili teko ili mora
da kae neku neugodnu vijest. Tada osjeamo tjeskobu. Kad su ljudi tjeskobni, esto zapaze
brojne promjene u svome tijelu. To se naziva BORI SE ILI BJEI reakcija. Tvoje se tijelo priprema za
bijeg ili za suoavanje s onime to te plai. Glavni znakovi su: lupanje srca, vrtoglavica, osjeaj
vruine, leptirii u stomaku, znojni dlanovi... Nekada su ovi osjeaji jaki, esto su prisutni ili ti
se ini da dugo traju. U takvim ti situacijama moe koristiti da naui kako moe prevladati
svoju tjeskobu.
Brza metoda samopomoi:
Voditelj zamoli uesnike da urade vjebu uz voditeljeve upute: Polako i duboko udahni,
zadri dah pet sekundi, a potom vrlo sporo izdahni. Dok izdie, reci sam sebi opusti se.
Ponavljanje ovoga postupka nekoliko puta pomoi e ti da povrati kontrolu nad svojim
tijelom i osjeti se smirenijim.
Komentar: Kontrolirano disanje je brza metoda kojom si moe pomoi. Treba obratiti panju
na svoje disanje, a to e ti pomoi da se opusti. Ovu metodu moe koristiti bilo gdje, a ljudi
oko tebe esto nee ni opaziti to radi.
GLAVNA AKTIVNOST: MISAONA ZAMKA

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj podijeli svim uesnicima radni list Misaona zamka I dio, proita
zamiljenu situaciju svima i zamoli da zaokrue onaj odgovor za koji vjeruju da je ispravan
u takvoj situaciji. Voditelj zatim pita ima li neobinih odgovora i da li im se svi odgovori ine
mogui.
166
Misaona zamka I dio
Zamisli da si na kraju polugodita, u vrijeme kada se zakljuuju ocjene, na hodniku sreo/la
nastavnicu. Zastane, nasmije se i pozdravi, ali ona namrtena samo proe pored tebe. ta bi
pomislio/la u takvoj situaciji?
1. Dobit u lou zakljunu ocjenu i nastavnica ne eli to da mi saopi.
2. Nastavnica misli neto loe o meni.
3. Ona se mrti zbog mene. Ustvari, ona se uvijek ba na mene mrti.
4. Nastavnica je uvijek ljubazna prema meni, a sada se mrti. To znai da me ne voli.
5. Nastavnica je prola namrtena pored mene.
Uputa za voditelja: Objasniti uesnicima da ponekad pravimo greke u miljenju koje se
nazivaju misaonim zamkama. Takvih greaka ima mnogo, a danas emo razgovarati o etiri
najee greke. To su:
napuhavanje i u toj misaonoj zamci pridajemo situaciji veliku negativnu vanost,
pozitivno se ne rauna, kada ne uzimamo u obzir druge pozitivne stvari koje se
dogode i umanjujemo njihovu vrijednost,
predvianje da e se dogoditi neto loe iako u stvari ne moemo znati budunost i
itanje misli kada smo uvjereni da znamo ta neko drugi misli iako je i to nemogue.
Voditelj zatim zamoli uesnike da se podijele u parove. Svakom paru da radni list Misaona
zamka II dio i zamoli da poveu crticom odreenu misaonu zamku sa datom izjavom.
Nakon aktivnosti: Kako vam se svidjela ova vjeba? Da li ste primjetili da ponekad grijeite u
razmiljanju? Da li neko ponekad pomisli da ga niko u razredu ne voli ili da uope ne izgleda
lijepo? To su misli koje utjeu na nae emocije inei nas tjeskobnim. Ove negativne misli i
tjeskoba e utjecati i na nae ponaanje. ta mislite kako? Ako mislim da me niko ne voli u
razredu, kako bih se mogao ponaati? Prestat u se druiti ili bih mogao biti agresivan prema
drugima. Da li ste u ovim izjavama primijetili jo neke greke? Npr. ima li generalizacije? To je
greka kada na osnovu jedne informacije donosimo generalne zakljuke o toj pojavi.
Komentari: Nain na koji mislimo utjee na to kako se osjeamo i ponaamo.
ZAVRNA AKTIVNOST: MISLI POZITIVNO

Trajanje: 30
Tok aktivnosti: Voditelj zamoli uesnike da promijene para. Svakom paru da kartice sa jednom
ili dvije negativne izjave sa uputom da te negativne izjave pretvore u pozitivne. Voditelj da
jedan primjer sa radnog lista. Voditelj obilazi parove i pomae im u formulaciji pozitivnih izjava.
Voditelj moe koristiti primjere odtampane na radnom listu Misli pozitivno.
Nakon aktivnosti: Parovi prezentiraju svoje primjere negativnih i pozitivnih izjava. Ima li
razlike kad mislimo negativno i pozitivno? U emu je razlika? Kako negativne misli mogu utjecati
na nas? Koje posljedice moemo imati zbog toga? Moemo li napraviti greku ukoliko mislimo
previe pozitivno? Ima li neko primjer? Da li ste u pravu ako kaete da je neko sasvim savren?
Uputa za voditelja: Uesnicima objasniti da i sasvim pozitivne i sasvim negativne misli mogu
znaiti greku u miljenju. Kod formulacije pozitivnih misli treba teiti realnom predstavljanju
osobina i situacija. Pozitivne misli takoer ne treba kreirati tako da diskriminiraju druge ili neke
njihove osobine.
Komentar: Razgovarali smo o tome kako negativne misaone zamke utjeu na nae
raspoloenje. Kada imamo negativne misli raste nam zabrinutost i tjeskoba. Jedan od naina
na koji smanjujemo tjeskobu je da mislimo pozitivno.
Na kraju, voditelj zamoli uesnike da ponove tri naina smanjenja tjeskobe: disanje, panja
da ne upadnemo u negativne misaone zamke i pozitivno razmiljanje.
167
RADNI LIST: MISAONA ZAMKA
Misaona zamka I dio

Zamisli da si na kraju polugodita, u vrijeme kada se zakljuuju ocjene, na hodniku
sreo/la nastavnicu. Zastane, nasmije se i pozdravi, ali ona namrtena samo proe
pored tebe. ta bi pomislio/la u takvoj situaciji?
1. Dobit u lou zakljunu ocjenu i nastavnica ne eli to da mi saopi.
3. Ona se mrti zbog mene. U stvari, ona se uvijek ba na mene mrti.
4. Nastavnica je uvijek ljubazna prema meni, a sada se mrti. To znai da me ne voli.
5. Nastavnica je prola namrtena pored mene.
Misaona zamka II dio
injenica, opis situacije onako kako se

dogodila (5)
2. Dobit u lou zakljunu ocjenu i Napuhavanje male negativne stvari koje se
nastavnica ne eli to da mi saopi. dogode postaju vee nego to to zaista jesu (4)
3. Nastavnica je uvijek ljubazna prema Pozitivno se ne rauna ovdje pozitivne

meni, a sada se mrti. To znai da me stvari koje se dogode odbacuje kao nevane ili
ne voli. umanjuje njihovu vrijednost (3)
4. Ona se mrti zbog mene. U stvari, itanje misli u ovoj misaonoj zamci
ona se uvijek ba na mene mrti. vjerujemo da moemo znati ta drugi misle (1)
5. Nastavnica je prola namrtena

Predvianje da e se neto loe dogoditi (2)
pored mene.
168
RADNI LIST: MISLI POZITIVNO
1. Svi e se smijati ako vide moje 2. Izgledam glupo sa ovim aparatiem za

nove naoale. zube.
3. Drugarica organizuje zabavu, ali ne 4. Ba bih volio pozvati prijatelje na kolae,

elim ii, jer nisam zabavna osoba. ali svi misle da sam gubitnik.
5. Znam odgovor na ovo pitanje ali neu 6. Uio/la sam ali mi se sve pomijealo.
se javiti, jer e svi misliti da sam treber. Dobit u jedan iz kontrolnog!
Primjeri pozitivnih misli
1. Zadovoljan/na sam kako izgledam sa ovim naoalama!

2. Ja sam osoba koja brine o svojim zubima. Mislim da je to cool!
3. Ja u se potruditi da zabavim svoje prijatelje! Mislim da mogu provesti zabavno vee!
4. Pozvat u prijatelje na kolae i dobro emo se zabaviti!
5. Neke osobe e misliti da sam treber, a neki da sam cool! Ne mogu svima ugoditi!
Ja u odgovoriti to znam!
6. Uio/la sam i uradit u kontrolni najbolje to znam!
169
PRILOZI
PRILOG I
REFLEKSIJA TIMA ANIMATORA
Lokacija:
Zapisnik pripemio/la: Datum:
Koje ste aktivnosti proveli u protekloj sedmici?
Da li ste ostvarili neke aktivnosti koje nisu bile predviene

akcionim planom? Molimo da ih navedete! Da li postoje neke
aktivnosti koje niste proveli u skladu sa akcionim planom?
Aktivnosti Molimo da ih navedete i obrazloite razlog odstupanja od plana!
Broj korisnika/djece u ovoj sedmici?
Opiite motiviranost djece/korisnika za uee u aktivnostima

(poveanje ili smanjenje motivacije i razlozi)!
Korisnici
Participacija i uee djece - na koji nain su djeca bila

ukljuena u planiranju i provoenju aktivnosti?
Navedite par najznaajnijih opaanja i promjena (bilo pozitivnih,

bilo negativnih) meu djecom/korisnicima koje su se desile?
Zatita djece da li ste u proteklom periodu primijetili neke

oblike nasilja nad djecom (navedite koje) i obrazloite kako
ste postupili u toj situaciji?
171
PRILOZI
Da li su se u protekloj sedmici pojavile nepredviene prepreke/

problemi/izazovi? Ako jesu, navedite ih!
Nauene lekcije Da li ste i kako prevazili izazove?

i preporuke za
unapreenje
Preporuke....
Na koje postignue u vezi Kutka za djecu ste najvie ponosni u

protekloj sedmici? Upisati ovdje
Timsko uenje
Koje snage i slabosti vas kao tima animatora ste spoznali

u protekloj sedmici?
Koji vid podrke i pomoi vam je jo potreban da bi prevazili

uoene slabosti?
172
PRILOZI
PRILOG II
173
PRILOZI
174
BIBLIOGRAFIJA
BIBLIOGRAFIJA
Knjige i prirunici
Abdulovi, A. et al. (2013). Svi pripadamo podrka inkluzivnoj kolskoj praksi. Sarajevo:
Udruenje ivot s Down sindromom.
Adams, K. (2010). Probudite genija u vaem djetetu: zabavne aktivnosti za istezanje mladih
mozgova od 0 do 11 godina. Beograd: Cicero.
Arambai, L. (2012). Psiholoka prva pomo nakon kriznih dogaaja Vodi kroz psiholoke
krizne intervencije u zajednici. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Biani, J. (2001). Vjebanje ivotnih vjetina Prirunik za razrednike. Zagreb: Alinea
Blek, S. (1997). Odnosi s javnou. Beograd: CLIO
Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolska knjiga
Boidar, N. (2001). Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima. Zagreb: Binozapress
Buljan-Flander, G., Karlovi, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete. Zagreb: Marko M usluge
d.o.o.
Christian Childrens Fund (2006). Starting Up Child-Centered Spaces in Emergencies: A Field
Manual. Richmond: Christian Childrens Fund.
Daniels, R.E., Stafford, K. (2000). Stvaranje inkluzivnih uionica: ukljuivanje djece sa posebnim
potrebama u redovne vrtie. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Einon, D. (2007). Igre uilice. Zagreb: Profil International d.o.o.
Ferek, M. (2006). Hiperaktivni sanjari drugaiji, loiji, bolji. Zagreb: Nakladnik Buenje.
Fulgam, R. (2003). Sve to treba da znam nauio sam u vrtiu. Beograd: Mono&Manana.
Gargiulo, M.R. (2006). Special Education in Contemporary Society An Introduction to
Exceptionality. Belmont, CA: Thomson Wadsworth.
Global Protection Cluster, G. E. C., INEE, & IASC. (2011). Guidelines for child friendly spaces in
emergencies.
Hrnjica, S. (2004). kola po meri deteta: prirunik za rad sa uenicima redovne kole ometenim u
razvoju. Beograd: Institut za psihologiju filozofskog fakulteta i Save the Children UK.
Hwang, P., Nilsson, B. (2000). Razvojna psihologija: od fetusa do odraslog. Sarajevo: Filozofski
fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Ivanek, A., et al. (2005). Razrednik (-ica), pedagoko-psiholoki voditelj (-ica) razrednog odjela (s
primjerima voenja radionica): prirunik za razrednike (ice). Zagreb: Profil International.
Ivasovi, V., Habel, V., Ratkajec, S. (2011). Izazovi u radu s uenicima s potekoama. Zagreb:
Intergrafika tt, d.o.o.
Janji, B., Milojevi, N., Lazarevi, S. (2012). Prirunik za zaposlene u vrtiima i kolama: Primena
i unapreenje inkluzivnog obrazovanja u Srbiji. Beograd: Udruenje studenata sa hendikepom.
Jensen, E. (2003). Razliiti mozgovi, razliiti uenici: kako doprijeti do onih do kojih se teko dopire.
Zagreb: Educa.
Jovanovi, V. (2013). Koliko je inkluzivna naa kola?: prirunik za samoevaluaciju i spoljanju
evaluaciju inkluzivnosti kole. Beograd: Centar za obrazovne politike.
Klammrodt, F. (2007). Prehrana i poremeaji u ponaanju. Zagreb: Planetopija.
177
BIBLIOGRAFIJA
Kocijan Hercigonja, D., Buljan Flander, G., Vukovi, D. (1999). Hiperaktivno dijete Uznemireni
roditelji i odgajatelji. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kostelnik, J., et al. (2004). Djeca s posebnim potrebama: Prirunik za odgajatelje, uitelje i roditelje.
Zagreb: Educa.
Kovac- Cerovic, T., et al. (1995). Igrom do spoznaje. Beograd: Centar za antiratnu akciju.
Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Marcinja, T. (2013). krinja zaboravljenih igara. Koprivnica: Baltazar
Mavrak, M. (ured) (2002). Praktikum za kreativniji zajedniki rad uenika i nastavnika. Sarajevo:
MDD.
Parker Roerden, L. (2000). Nemoj mi se rugati Stvaramo razred bez ismijavanja: Prirunik za
nastavnike od drugog do petog razreda. Zagreb: UNICEF Ured za Hrvatsku.
Paali-Kreso, A. (2000). Rano uenje: ili uenje u funkciji uveanja kapaciteta mozga. Sarajevo:
Centar za obuku i obrazovne inicijative Step by Step.
Pregrad, J., et al. (1996). Stres, trauma, oporavak: udbenik programa Osnove psihosocijalne
traume i oporavka. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.
Rangelov-Jusovi, R. i Handar, G.S. (2009). U susret inkluziji Ideje za kreiranje inkluzivne
kulture i prakse u kolama. Sarajevo: Save the Children i Centar za obrazovne inicijative Step
by Step.
Rajovi, R. (2009). IQ deteta briga roditelja. Novi Sad: Abeceda d.o.o.
Rosandi, R. i sar. (1995). Uionica dobre volje. Beograd: Grupa MOST.
Save the Children (2008). Child Friendly Spaces in Emergencies: A Handbook for Save the
Children Staff.
Save the Children (2009). Child Friendly Spaces: Facilitator Training Manual.
Shaw, R. i Wood, S. (2009). Epidemija popustljivog odgoja Zato su djeca nevesela,
nezadovoljna, sebina te kako im pomoi. Zagreb: V.B.Z. d.o.o.
Starc, B., et al. (2004). Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden
market.
apiro, L. (2012). Radna sveska za decu sa ADHD-om. Novi Sad: Magona.
Tilman, D., Hsu, D. (2007). ivotne vrednosti. Beograd: Kreativni centar
Tomi, Z. (2008). Odnosi s javnou teorija i praksa. ZagrebSarajevo: Synopsis.
UNICEF (2011). A Practical Guide to Developing Child Friendly Spaces.
Uzelac, M., Bognar, L. i Begi, A. (2000). Budimo prijatelji Prirunik odgoja za nenasilje i
suradnju, Pedagoke radionice za djecu od 6 do 14 godina. Zagreb: Mali korak - Centar za
kulturu mira i nenasilja.
Vasta, R.., Haith, M. M., Miller, S. A. (2001). Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vidovi, S., et al.. (2012). Neto malo o kouingu: kako sa kouingom na ti: radionice. Beograd:
GIZ
Venalainen, R., Jerotijevi, M. (2010). Strategije za poduavanje uenika sa smetnjama u razvoju
i invaliditetom, Beograd: Ministarstvo prosvete Republike Srbije
Vukovi, D., et al. (2007). Down sindrom vodi za roditelje; Zagreb: Kerschoffset d.o.o.
World Vision International (2006). Children in Emergencies Manual.
World Vision International (2006). Standars for Child Protection in Emergencies.
178
Web stranice
Autizam: sve o autizmu proitajte, pitajte, nauite, http://www.autizam.org/kategorizacija-
poremeaja.html (stranica posjeena 15.02.2015).
What is risk menagement? Definition and meaning, http://www.businessdictionary.com/
definition/risk-management.html#ixzz3VCBkU9z2 (stranica posjeena 27.03.2015)
Koja je razlika izmeu djece s posebnim potrebama i djece s tekoama u razvoju http://www.
istrazime.com/djecja-psihologija/koja-je-razlika-izmedu-djece-s-posebnim-potrebama-i-
djece-s-teskocama-u-razvoju/ (stranica posjeena 27.03.2015)
Terminology on DRR http://www.unisdr.org/we/inform/terminology (stranica posjeena
28.03.2015)
Ostali izvori
Konvencija o pravima djeteta (1989). Generalna skuptina Ujedinjenih nacija, http://www.
unicef.org/bih/ba/Konvencija_o_pravima_djeteta.pdf
Smjernice za zatitu od poara u kolskim ustanovama (2011). Sarajevo: Civilna zatita i Save
the Children Norway, http://www.msb.gov.ba/docs/smjernice_b.pdf
179
O AUTORICAMA
O AUTORICAMA
Lejla Kafedi je roena 1978. godine u Sarajevu, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu.
Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu. Zaposlena je na Filozofskom fakultet Univerziteta u Sarajevu kao
vanredni profesor. lan je Upravnog odbora udruenja ivot s Down sindromom. Posebno
se interesira za teme iz oblasti inkluzije, s naglaskom na inkluzivno obrazovanje u najirem
razumijevanju ovog pristupa/koncepta/filozofije, inicijalnog/akademskog obrazovanja i
strunog usavravanja nastavnika, te razvoja roditeljskih kompetencija. Objavila je i prevela
vie radova iz razliitih oblasti pedagogije i uestvovala u realizaciji nekoliko lokalnih i
meunarodnih projekata.
Larisa Kasumagi Kafedi predaje na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu
na pedagokoj grupi predmeta nastavnikog smjera. U toku rata u Bosni i Hercegovini bila
je jedan od osnivaa nevladine organizacije Sezam i voditeljica programa za psihosocijalnu
podrku djeci rtvama rata. Kao stipendista amerike vlade boravila je na Univerzitetu Cornell
u SAD-u, gdje je 2005. stekla zvanje magistra pedagokih nauka. Na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu, 2014. godine, odbranila je doktorsku disertaciju iz oblasti interkulturalnosti u nastavi
engleskog jezika. Viegodinja je aktivistkinja u oblasti mirovnog odgoja i obrazovanja,
filozofije nenasilja i interkulturalnog odgoja.
Belma iga je roena 1976. godine u Sarajevu. Diplomirala je psihologiju na Univerzitetu u
Sarajevu, te je stekla kvalifikaciju kognitivno bihevioralne psihoterapeutkinje. Trenutno radi
kao psiholokinja/KBT psihoterapeutkinja u Fondaciji Krila nade. lanica je multidisciplinarnog
tima koji ukljuuje psihijatre, edukatore i socijalne radnike. Tokom svog rada u Fondaciji stekla
je iskustvo u savjetovanju i psihoterapiji djece, adolescenata i odraslih osoba. Razvijala je
projekte sa kolama, ukljuujui projekte iz oblasti inkluzivnog obrazovanja, vrnjakog
nasilja i razvoja socijalnih vjetina. Posebno je posveena razvoju projekata koji se temelje na
principima inkluzije u obrazovanju i mentalnom zdravlju. Posjeduje dugogodinje iskustvo u
uspostavljanju i razvijanju programa neformalnog obrazovanja u zajednici.
180

Uspostavljanje Kutaka Za Djecu PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Uspostavljanje Kutaka Za Djecu PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uspostavljanje Kutaka Za Djecu PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uspostavljanje

World Vision Bosna i Hercegovina

SARAJEVO, JULI 2015.

VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ

BASF (PREKO NJEMAKOG KOMITETA ZA UNICEF)

SAVE THE CHILDREN

Ova publikacija nastala je kao rezultat projekta Uspostavljanje Kutaka

Publikaciju ini pet glavnih dijelova:

ADHD (Attention Deficit and Hyperactivity Disorder) oznaava deficit panje/hiperaktivni

DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA

pomo i podrka i organiziraju druge strukturirane i slobodne aktivnosti.

DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA

3. KRIZNE SITUACIJE I SPECIFINOSTI

Psiholoku intervenciju je potrebno provesti u to kraem roku od kriznog dogaaja, a

3.2. Osnovni principi djelovanja

5) Psiholoka pomo mora da uzima u obzir kulturoloke specifinosti

TA RADITI PRI PRUANJU TA NE RADITI PRI PRUANJU

TA RADITI PRI PRUANJU TA NE RADITI PRI PRUANJU

3.3. Najranjivije grupe u kriznim situacijama

Potreba za (samo)potovanjem ima dvostruku usmjerenost. Svi pojedinci u suoavanju sa

3.4. Razvojne karakterisitke djece i njihove

3.4.1. Dob novoroeneta: 02 godine

3.4.2. Predkolska dob: 36 godina

3.4.3. kolska dob: 712 godina

3.4.4. Dob adolescencije: 1318 godina

4. USPOSTAVLJANJE KUTAKA ZA DJECU:

4.2. Minimalni standardiza uspostavljanje

4.2.1. Odabir lokacije

4.2.2. Sigurnosni standardi i prva pomo

4.2.3. Prostor i osoblje

Ukoliko je broj djece vei od kapaciteta Kutka za djecu, neophodno je razmotriti

4.2.4. Program, aktivnosti, oprema i materijali

4.3. Principi uspostavljanja Kutka za djecu

UZRAST BROJ DJECE

Djeca i roditelji pojedinano potpisuju format kojim daju saglasnost za uestvovanje u

10:30 - 10:45 Uina Uina Uina

ivotne vjetine / obuka

12:00 - 12:30 Ruak Ruak Ruak

12:30 - 13:00 Pripovijedanje itanje u krugu itanje u krugu

13:00 - 15:00 Crtanje i modeliranje Priprema ispita Priprema ispita

5.1. Rad s porodicom i zajednicom

5.1.1 Koraci u mobilizaciji zajednice

ZAJEDNIKI DOGOVOR SVIH AKTERA O MAPIRANJE STANJA NA TERENU-

NAJAVA ZAJEDNICI O SARADNJA S RODITELJIMA

ODABIR LOKACIJE ZA KUTAK INICIJALNA EDUKACIJA ZA

PRAENJE POTREBA I SITUACIJE

KRAJ INTERVENCIJE PROCJENA

Slika II: Primjer organizacije aktivnosti u Kutku za djecu

5.2. Izrada programa i organizacija rada

ZDRAVLJE PSIHOSOCIJALNA POTREBE IVOTNE

Tabela 4: Pregled uestalih aktivnosti unutar programa Kutaka za djecu

podrazumijeva poveano uee sve djece prosjene, natprosjene i ispodprosjene, dok

6.2 Strategije za rad u inkluzivnoj

6.2.1. Ope strategije

likovne umjetnosti, otvorene su i komunikativne osobe. Kinestetiki tipovi daju prednost

6.2.2. Specifine strategije

Djeca s Down sindrom

Potrebno je vie strpljenja i ekanja na odgovore i reakcije due nego to se naviklo.