Professional Documents
Culture Documents
Ustav Republike Srpske PDF
Ustav Republike Srpske PDF
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
lan 2.
lan 3.
lan 4.
lan 5.
lan 6.
lan 7.
U Republici je u slubenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i irilino pismo, a
latinino pismo na nain odreen zakonom.
Na podrujima gdje ive druge jezike grupe u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na nain
odreen zakonom.
lan 8.
lan 9.
lan 10.
Graani Republike su ravnopravni u sloboama, pravima i unostima, jenaki su pre zakonom i uzivaju
istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalni pripanost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo,
roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo.
lan 11.
lan 12.
lan 13.
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duevni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su
nepovrijedivi.
lan 14.
Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svirepom, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili
kanjavanju.
Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.
Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede.
lan 15.
lan 16.
Svako ima pravo na jednaku zatitu sovjih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organom i
organizacijom.
Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjeava o
njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
lan 17.
Svako ima pravo na naknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose slubeno lice ili
dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlaenja.
Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju,
naknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava.
lan 18.
lan 19.
lan 20.
Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom predvieno kao
kanjivo djelo, niti mu se moe izreci kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviena.
Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvrdeno pravosnanom sudskom
odlukom.
lan 21.
Gradani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno naputati tu
teritoriju i na nju se slobodno vraati.
Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka
ili radi zatite bezbjednosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.
lan 22.
U lanu 22. brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman I.VII taka 4.).
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi.
Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti
slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika optenja, ako je to neophodno radi provoenja krivinog
postupka ili radi bezbjednosti Republike.
lan 23.
Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha korienja linih podataka,
ureuje se zakonom.
Zabranjeno je korienje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja.
Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim
slubenim evidencijama.
lan 24.
Stan je nepovrediv.
Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije
protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka.
Slubeno lice moe pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda
i izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i
imovine.
lan 25.
Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja miljenja.
lan 26.
lan 27.
lan 28.
Graanin koji je navrio 18 godina ivota ima pravo da bira i da bude biran.
Birako pravo je opte i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno.
lan 29. dopunjen je takom 4. Amandman LVII, koja glasi:
"Birako pravo na osnovu lana 29. stie se nakon prethodnog prebivalita u odreenom mjestu u
trajanju koje se utvruje zakonom."
lan 30.
lan 31.
lan 32.
Graani imaju pravo da javno iznose miljenje o radu dravnih organa i drugih organa i organizacija, da im
podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor.
Niko ne moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne posljedice zbog javno izraenog
miljenja o radu dravnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time
uinio krivino djelo.
lan 33.
Graani imaju pravo da uestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni
u javnu slubu.
lan 34.
Graaninu se garantuje sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe svog jezika i
pisma.
Niko nije duan da se izjanjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Stav 3. lana 34. brisan je na osnovu take 6. Amandmana LVII.
lan 35.
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom duan da u okviru svojih
mogunosti titi i unapreuje ivotnu okolinu.
lan 36.
lan 37.
lan 38.
lan 39.
lan 40.
Zaposleni imaju pravona ogranieno radno vrijeme, dnevni i sedmini odmor, te plaeni godinji odmor i
odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu, u skladu sa zakonom.
Omladina, ene i invalidi imaju posebnu zatitu.
lan 41.
lan 42.
lan 43.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se
zakonom i kolektivnim ugovorom.
Jami se, pod uslovima utvrenim zakonom, pravo na materijalno obezbjeenje za vrijeme privremene
nezaposlenosti.
Graani koji su djelimino sposobni za rad obezbjeduju se osposobljavanjem za odgovarajui posao i
uslovi za njihovo zapoljavanje, u skladu sa zakonom.
Republika obezbjeuje pomo i socijalnu sigurnost graanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstva
za izdravanje.
lan 44.
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrene ustavom i druga prava utvrena zakonom i meunarodnim
ugovorima.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva mogu dobiti azil u Republici ako su progonjeni zbog uea u
pokretima za socijalno i nacionalno osloboenje, zbog zalaganja za demokratiju, ljudska prava i osnovne
slobode ili za slobodu naunog i umjetnikog stvaranja.
lan 45.
lan 46.
Svako je duan da drugom prui pomo u nevolji i da uestvuje u otklanjanju opte opasnosti.
lan 47.
lan 48.
lan 49.
Slobode i prava se ostvaruju, a dunosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je ustavom
predvieno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvruju zakonom.
Zakonom se moze propisati nain ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za
njihovo ostvarivanje.
Stav 3. lana 49. brisan je Amandmanom XXXV taka 3.
Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je ta. 1. do 3. Amandmana LVII, koje
glase:
" U sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu ustava Republike Srpske i
ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.
Odredbe lanova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38, i 43. Ustava o pravima i slobodama graana tretiraju se
kao odrebe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na graane.
Odredbe lanova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28. i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvarie se u skladu
sa odgovarajuim odredbama lanova 8. do 11. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda".
lan 50.
Ekonomsko i socijalno uredenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom
privreivanju, samostalnosti preduzea i drugih oblika privreivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i
slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru.
lan 51.
Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstie ekonomski razvoj i poveanje socijalnog
blagostanja graana.
lan 52.
Slobodno preduzetnistvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa Republike, ovjekove okoline,
zdravlja i bezbjednosti ljudi.
Zabranjeni su monopoli.
lan 53.
lan 54.
lan 55.
lan 56.
lan 57.
lan 58.
Svojinska prava i obaveze nad sredstvima u drutvenoj svojini i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u
druge oblike svojine ureuju se zakonom.
Stav 2. lana 58. zamjenjen je takom 2. Amandmana XXXI, koja glasi:
"Sredstva u drustvenoj i dravnoj svojini mogu se otuivati, po pravilu, samo po trinim
kriterijima.
lan 59.
Prirodna bogatstva, gradsko graevinsko zemljite, nekretnine i stvari od naroitog privrednog, kulturnog i
istorijskog znaaja, za koje je zakonom odreeno da su od opteg interesa, u dravnoj su svojini.
Pojedina dobra od opteg interesa mogu biti i u privatnoj svojini pod uslovima utvrdenim zakonom.
Na dobrima od opteg interesa i na gradskom graevinskom zemljitu moe se, pod uslovima utvrenim
zakonom, stei pravo korienja.
Upotreba i iskoriavanje stvara od posebnog kulturnog, naunog, umjetnikog ili istorijskog znaaja ili od
znaaja za zatitu prirode i ovjekove okoline mogu se na osnovu zakona ograniiti, uz punu naknadu
vlasniku.
Zakonom se ureuje zatita, korienje,unapreivanje i upravljanje dobrima od opteg interesa radi
plaanja naknade za korienje dobara od opteg interesa i gradskog graevinskog zemljita.
lan 60.
Fizika i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnosti prema njihovoj prirodi i namjeni, u skladu
sa zakonom.
Jami se svojina na poljoprivredno zemljite, na ume i umsko zemljite u zakonom utvrenim granicama.
lan 61.
Republika jami minimum socijalne sigurnosti graana i obezbjeuje funkcionisanje javnih slubi, u
skladu sa zakonom.
Finansiranje javnih slubi vri se preko fondova i budeta, u skladu sa zakonom.
lan 62.
lan 63.
Obaveza plaanja poreza i drugih dabina je opta i utvruje se prema ekonomskoj snazi obveznika.
lan 64.
lan 65.
Zaposleni imaju pravo uea u upravljanju preduzeem, u skladu sa zakonom.
U upravljanju fondovima i dobrima u dravnoj svojini zakonom se obezbjeuje uticaj graana.
lan 66.
lan 67.
Republiki organi, u okviru ustavom utvrenih prava i dunosti Republike, utvruju politiku, donose i
izvravaju zakone, druge propise i opte akte, vre zatitu ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u optinama moe se povjeriti izvravanje zakona i ostalih propisa i optih
akata iz okvira prava i dunosti Republike.
Zakonom se ureuje odgovornost za izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata.
lan 68.
V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE
lan 69.
I. Narodna skuptina
lan 70.
Narodna skuptina:
1. odluuje o primjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i opte akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun;
4. utvruje teritorijalnu organizaciju Republike;
5. raspisuje republiki referendum;
6. raspisuje republiki javni zajam i odluuje o zaduenju Republike;
7. raspisuje izbore za narodne poslanike i za predsjednika Republike;
8. bira, imenuje i razrijeava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom;
9. vri kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i zakonom;
10. daje amnestiju;
11. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.
lan 71.
lan 72.
lan 73.
lan 74.
lan 75.
lan 76.
lan 77.
Narodna skuptina moe odluiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti odluku donese nakon
prethodnog izjanjavanja graana na referendumu.
lan 78.
Narodna skuptina ureuje svoj rad i organizaciju i nain ostvarivanja prava i dunosti poslanika.
lan 79.
Narodna skuptina ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira na period od etiri godine.
2. Predsjednik Republike
lan 80.
Predsjednik Republike:
1. predstavlja Republiku;
2. predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade;
3. predlae Narodnoj skuptini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda;
Taka 4. lana 80. zamijenjena je takom 2. amandmana XL., koja glasi:
"4. Predsjednik Republike ukazom proglasava zakon u roku od sedam dana od njegovog usvajanja
u Narodnoj skuptini. U tom roku predsjednik Republike moe zahtijevati od Narodne skuptine da
ponovo odluuje o zakonu.
Predsjednik Republike je duan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skuptini".
5. daje pomilovanja;
6. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrena zakonom;
7. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom.
lan 80. dopunjen je takom 1. Amandmana XL, koja glasi:
"Predsjednik Republike:
1) obavlja, u skladu sa Ustavom i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, bezbjednosti i odnosa
Republike sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama,
Podtaka 2 ( take 1. Amandmana XL zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi:
"2) Predsjednik Republike ukazom, na predlog Vlade, postavlja i opoziva sefove predstavnitva
Republike Srpske u inostranstvu i predlae ambasadore i druge meunarodne predstavnike Bosne i
Hercegovine iz Republike Srpske".
3) obrazuje savjetodavna tijela i strune slube za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti."
Potpredsjednici Republike pomau predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri
predsjednik Republike.
Stav 3. lana 80. zamijenjen je takom 3. Amandmana XL, koja glasi:
"Predsjednik Republike odreuje koji e ga potpredsjednik Republike zamjenjivati u sluaju
privremene sprijeenosti da obavlja svoje funkcije."
lan 81.
Kada Narodna skuptina, zbog vanrednih okolnosti, nije u mogunosti da se sastane, predsjednik
Republike, po pribavljenom miljenju Vlade, utvruje postojanje vanrednih prilika i nalaze mjere za
njihovo otklanjanje, u skladu sa Ustavom i zakonom.
Stav 2. lana 81. zamijenjen je takom 2. Amandmana XXXV, koja glasi:
"U sluaju nemogunosti da se Narodna skuptina sastane, to se konstatuje na osnovu izjave
predsjednika Narodne skuptine, ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost proglaava predsjednik
Republike.
Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, ako Narodna
skuptina ne moe da se sastane, na predlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi, i nakon sto saslua
miljenje predsjednika Narodne skupstine, donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz
nadlenosti narodne skuptine i imenuje i razrjeava funkcionere koje bira odnosno imenuje i
razrjeava Narodna skuptina.
Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrjeenju predsjednik Republike podnosi na potvrdu
Narodnoj skuptini im ona bude u mogunosti da se sastane.
lan 81. dopunjen je takom 3. Amandmana XXXV, koja glasi:
"Aktima Narodne skuptine, odnosno aktima predsjednika Republike ako Narodna skuptina ne
moe da se sastane, za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mogu se, izuzetno, dok to
stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donoenje zakona, drugih propisa
i optih akata i preduzimanja mjera republikih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim
slobode i prava iz l. 10, 11,13, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 24. i 25. Ustava, mijenjati organizacija i
ovlaenja izvrnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna
organizacija u Republici".
lan 82.
Predsjednik Republike moe traiti od Vlade da izloi stavove o pojedinim pitanjima od znaaja za
Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanja iz njene nadlenosti.
lan 83.
lan 84.
Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dunost polau zakletvu pred
Narodnom skuptinom.
lan 85.
U sluaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike produava se dok
takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor predsjednika Republike.
lan 85. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe lana 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika
Republike".
lan 86.
lan 87.
Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u sluaju ostavke ili opoziva.
lan 87. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika
Republike".
lan 88.
Predsjednik Republike je odgovoran gradanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i
izabrali.
lan 88. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika
Republike".
lan 89.
lan 90.
Vlada:
1. predlae zakone, druge propise i opte akte;
2. predlae plan razvoja,prostorni plan, budet i zavrni raun;
3. obezbjeuje provoenje i izvrava zakone, druge propise i opte akte;
4. donosi uredbe, odluke i druga akta za izvravanje zakona;
5. daje miljenje o prijedlozima zakona, drugim propisima i optih akata koje Narodnoj skuptini podnosi
drugi predlaga;
6. utvruje naela za unutranju organizaciju ministarstava i drugih republikih organa uprave i upravnih
organizacija, postavlja i razrijeava funkcionere u ministarstvima, drugim republikim organima i
upravnim organizacijama;
7. usklauje i usmjerava rad ministarstava i drugih republikih organa i upravnih organizacija;
8. vri nadzor nad radom ministarstava i drugih republikih organa i upravnih organizacija i ukida ili
ponitava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade;
9. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.
lan 90. dopunjen je takom 1. Amandmana XLI i izmijenjen Amandmanom LXI, koji glase:
"Vlada odluuje o obrazovanju predstavnitava Republike u inostranstvu".
lan 91.
lan 92.
lan 93.
Kandidat za predsjednika Vlade izlae Narodnoj skuptini program Vlade i predlaze njen sastav.
Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika.
lan 94.
lan 95.
lanovi Vlade uivaju imunitet kao i narodni poslanici.
O imunitetu lanova Vlade odluuje Vlada.
lan 96.
lan 97.
4. Narodna banka
lan 98.
lan 99.
V. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA
lan 100.
lan 101.
lan 102.
VII. ODBRANA
lan 104.
Pravo je i dunost svih graana da brane i tite teritoriju i ustavni poredak Republike Srpske.
U stavu 1. lana 104. brisane su rijei "suverenitet" i "nezavisnost" (Amandman LXIII).
Prava i dunosti u odbrani ureuju se posebnim zakonom.
lan 105.
Republika Srpska ima svoju vojsku, koju sainjava stalni i rezervni sastav.
Stalni sastav sainjavaju profesionalni vojnici i vojnici na odsluenju vojnog roka.
O vojsci Republike Srpske donosi se poseban zakon.
lan 106.
Vojskom Republike Srpske u miru i ratu komanduje predsjednik Republike, na osnovu Ustava i zakona.
Predsjednik Republike postavlja, unapreuje i razrjeava oficire vojske Republike Srpske u skladu sa
zakonom, postavlja i razrjeava predsjednike, sudije i sudije porotnike vojnih sudova i vojne tuioce.
lan 107.
lan 108.
Zakoni, statuti, drugi propisi i opti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom.
Propisi i drugi opti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.
lan 109.
Zakoni, drugi propisi i opti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz
naroito opravdanih razloga nije predvieno da ranije stupe na snagu.
Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opti akti dravnih organa objavljuju se u odgovarajuem
slubenom glasilu.
lan 110.
lan 111.
Dravni organi i organizacije koje vre javna ovlaenja mogu u pojedinanim stvarima rjeavati o pravima
i obavezama graana ili primjenjivati mjere prinude i ogranienja, samo u zakonom propisanom postupku
u kome je svakome data mogunost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi albu,
odnosno upotrijebi drugo zakonom predvieno pravno sredstvo.
lan 112.
Svakome je zajameno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dravnim organom ili organizacijom
koja u vrenju javnih ovlaenja rjeava o njegovim pravima i dunostima, upotrebljava svoj jezik i da se
upoznaje sa injenicama na svom jeziku.
lan 113.
Protiv pojedinanih akata sudova, upravnih i drugih dravnih organa, kao i organizacija koje vre javna
ovlaenja, donesenih u prvom stepenu, moe se izjaviti alba nadlenom organu.
Zakonom se, izuzetno, moe iskljuiti alba, ako je na drugi nain obezbjeena zatita prava i zakonitosti.
O zakonitosti konanih pojedinanih akata, kojima dravni organi i organizacije koje vre javna ovlaenja
rjeavaju o pravima ili obavezama, odluuje sud u upravnom sporu, ako za odreenu stvar nije zakonom
predviena druga sudska zatita.
Samo zakonom se moe, izuzetno, u odreenim vrstama upravnih stvari, iskljuiti upravni spor.
lan 114.
Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnog suda obustavi od izvrenja propis, opti ili pojedinani
akt, za koje smatra da su protuustavni ili protuzakoniti.
Republika ima pravo i dunost da putem republikih organa neposredno obezbijedi izvravanje zakona i
drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvravali.
lan 115.
Ustavni sud:
1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom;
2. odluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom;
3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti,
U lanu 115. stav 1. taka 4. rije "oblasti" brisana je ("Amandman XLIII taka 3).
4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i optine;
5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih optih akata politikih organizacija sa Ustavom i
zakonom.
lan 115. dopunjen je takom 1. i 2. Amandmana XLII, koje glase:
"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavjetava najvie
ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za
donoenje zakona o preduzimanju drugih mjera radi obezbjeenja ustavnosti i zakonitosti i zatite
sloboda i prava graana, organizacija i zajednica.
Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opstih akata koji su
prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne
godine".
lan 116.
lan 117.
lan 118.
lan 119.
lan 120.
Postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada
ureuje se zakonom.
lan 120. dopunjen je ta. 3. i 4. Amandmana XLII, koje glase:
"Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik Republike, Narodna
skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrenim zakonom.
Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opti akt nije u
saglasnosti sa ustavom ili zakonom taj zakon, drugi propisi ili opti akt prestaje da vazi danom
objavljivanja odluke Ustavnog suda."
lan 121.
lan 123.
Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, obezbjeuje jedinstvenu primjenu zakona.
lan 124.
lan 125.
lan 126.
Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost za miljenje izraeno prilikom donoenja
sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne
moe biti pritvoren bez odobrenja Narodne skuptine.
lan 127.
lan 128.
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih po zakonu kanjivih
djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti.
Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom.
Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu ustava i zakona.
lan 129.
lan 131.
lan 132.
Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i
najmanje 30 poslanika Narodne skuptine.
O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom glasova narodnih
poslanika.
lan 133.
Nacrt akta o promjeni Ustava utvruje Narodna skuptina veinom glasova od ukupnog broja narodnih
poslanika.
Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.
lan 134.
Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja Narodne
skuptine utvruje prijedlog akta o promjeni ustava.
lan 135.
lan 136.
lan 137.
lan 138.
lan 139.
lan 140.