Univerzitet Demal Bijedi

Mainski fakultet

Mostar

SEMINARSKI RAD
Predmet: Obnovljivi izvori energije
Tema:Iskoritenje solarne toplotne energije

Mentor: Studneti:

Doc.dr Seadin Hadiomerovi Anela Vrae

ass.Merima Maslo Merima Bilal

Mostar, April 2013.godine

 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

SADRAJ

1.UVOD..3

2.PRINCIP..4

2.1 APSORPCIJA, EMISIJA I PRENOS ...4

2.2 OPTIKE KARAKTERISTIKE APSORBERA....5

2.3. OPTIKE KARAKTERISTIKE POKRIVAA....6

3. ENERGETSKI BALANS 6

3.1 UINKOVITOST I DJELIMINA SOLARNA UTEDA...8

4.TEHNIKI OPIS9

4.1 KOLEKTORI...9

4.1.1 INSTALACIJA...10

4.1.2 TIPOVI KOLEKTORA I PRAKTINA PRIMJENA.10

4.2 OSTALI ELEMENTI SISTEMA.11

5. LANAC PRETVARANJA ENERGIJE I GUBICI...12

6. KONCEPT DIZAJNA SISTEMA..13

7.KOMBINIRANI SOLARNI SISTEMI...14

8. ZAKLJUAK......15

2
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

1. UVOD

Solarna energija je energija sunevog zraenja koju primjeujemo u obliku svjetla i toplote
kojom nas naa zvijezda svakodnevno obasipa. Sunce je najvei izvor energije na Zemlji. Osim
neposrednog zraenja, koje grije zemljinu povrinu i stvara klimatske uvjete u svim pojasevima,
ovo zraenje je odgovorno i za stalno obnavljanje energije vjetra, morskih struja, talasa, vodenih
tokova i termalnog gradijenta u okeanima. Energija koja potie iz posrednog i neposrednog
sunevog zraenja se smatra obnovljivim izvorom energije.
Najjednostavniji nain je sakupljanje toplotne energije, pomou solarnih kolektora, koji daju
toplu vodu ili topao vazduh. Mogu se koristiti za grijanje tople vode za domainstvo, bazene,
radijatore ili podno grijanje.
Jo u vrijeme antikih Grka je pisac Ksenofont opisao kako se pametnim graenjem moe
iskoristiti suneva energija za grijanje kua zimi. Danas se u zgradama toplotna energija Sunca
koristi pasivnim i aktivnim zahvatom koritenjem arhitektonskih i graevinskih tehnika.

U nastavku emo se koncentrisati na princip rada solarnih kolektora, njihove dijelove, te

uinkovitost iskoritenja toplotne energije Sunca.

3
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

2. PRINCIP

Dio sunevog zraenja moe se pretvoriti u toplotu koritenjem apsorbera (npr. solarnih
kolektora). Kolektori zajedno s ostalim neophodim komponentama ine solarni sistem.
Solarni sistemi su instalacije, koje pretvaraju sunevo zraenje u toplotu, koja se koristi za
zagrijavanje bazena, zagrijavanje vode za domainstva, te za zagrijavanje prostora ili kao
dodatak drugim sistemima za grijanje. U daljem tekstu emo navesti neke od zakonitosti za
iskoritenje solarne energije.

2.1 APSORPCIJA, EMISIJA I PRENOS

Osnovni princip koritenja solarne toplote je pretvaranje kratkih talasa solarnog zraenja u
toplotu. Osnovni postupak pretvaranja energije moe biti opisan kao foto-termalni postupak.
Ako sunevo zraenje pada na odreeni dio materijala, zraenje je apsorbirano. Sposobnost
tijela da apsorbira zraenje oznaava se koeficijentom apsorpcije , gdje predstavlja
apsorbirani dio cjelokupnog zraenja. Idealno crno tijelo upija zraenje na svakoj talasnoj
duini, pa je koeficijent apsorpcije crnog tijela =1.
Emisija predstavlja energiju zraenja tijela. Veza izmeu apsorpcije i emisije je
definisana Kirhofovim zakonom.1 Za sva tijela omjer specifinog zraenja i koeficijenta
apsorpcije je konstantan na odreenoj tepmeraturi, te u smislu njihovog iznosa je jednak
zraenju crnog tijela na toj temperaturi. Taj odnos je iskljuivo odnos temperature i vala.
Osim apsorpcije i emisije, vani faktori su prenos i refleksija. Koeficijent refleksije opisuje
odnos refleksije na zraenje. Koeficijent prenosa definira odnos zraenja prenesenog kroz
odreeni materijal i dat je jednainom (1) :

++= 1 (1)

1
Gustav Robert Kirchhoff, njemaki naunik

4
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

2.2 OPTIKE KARAKTERISTIKE APSORBERA

Apsorberi apsorbuju zraenje i djelimino ga pretvaraju u toplotu. Odlikuju se time to im je

koeficijent prenosa jednak nuli, pa je iznos apsorpcije i refleksije na apsorberu jedan.

+=1 (2)

Idealni apsorber ne reflektuje val kratkog zraenja (=0) i na taj nain u skladu s jednainom
(2) u potpunosti apsorbira sunevo zraenje u ovom podruju (=1). Prema tome emisija u
ovom rasponu vala je nula ( Kirhofov zakon). Slika 1. pokazuje valne duljine zavisnosti
apsorpcije i koeficijenta refleksije u sluaju idealnog apsorbera.

Idealni sluaj nije mogue izvesti u realnom ivotu. Tzv. selektivne povrine su blizu
optimalnim apsorpcijskim mogunostima slika 1. U spektru Sunevog zraenja (real) je
koeficijent refleksije blizu nule u infracrvenom spektru u neposrednoj blizini jedan.
Koeficijent apsorpcije (real) pokazuje potpuno suprotno

Slika 1. Apsorpcija () I refleksija () idealni I standardni realni apsorber

5
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

2.3. OPTIKE KARAKTERISTIKE POKRIVAA

Da bi se smanjili konvektivni gubici toplote od apsorbera za okolinu u mnogim sluajevima
apsorbera, koji se koriste u solarnim toplinskim sistemima koristi se prozirni pokriva. Idealni
pokrivai (poklopci) imaju koeficijent prenosa jedan, a koeficijent refleksije i apsorpcije jednak
nuli.

Tabela 1. Optike karakteristike pokrivaa

U stvarnom ivotu takvi uslovi se ne mogu postii. Tabela 1. pokazuje osobine razliitih pokriv
materijala. Prema toj tabeli, staklo vrlo dobro ispunjava potrebne optike uslove unutar
svjetlosnog spektra. Infracrveno svjetlo koje emitira kolektor ne moe proi, ali se uglavnom
apsorbira. Ako je stepen apsorpcije visok, temperatura staklenog pokrivaa raste i gubici zbog
zraenja na okolinu su visoki prema Kirhofovom zakonu. Ti gubici mogu se smanjiti sa vakum-
premazanim slojevima koji odbijaju infracrveno svjetlo.

3. ENERGETSKI BALANS

Openito energetski balans Jednaina (3) opisuje ope energetski balans, medija koji apsorbira
zraenje i pretvara ga u toplinu.

(3)

Gdje su :

je ukupno zraenje na povrini apsorbera

6
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

- korisni toplotni tok

-konvekcijski gubici apsorbera

- dugovalni gubici apsorbera

- reflekcioni gubici apsorbera

- toplinski vodljivi gubici

Energetski balans kolektora U solarnim sistemima apsorber je obino dio kolektora. Ostale
komponente kolektora su okvir, poklopac i izolacija. Kolektor preuzima korisnu toplotu, pomou
medija za prenos toplote, koji krui kroz kolektor (slika 2). Razlika izmeu energije na ulazu i

izlazu medija za prenos toplote je toplotni tok ( 4). gdje je specifini toplotni

kapacitet, maseni protok medija za prenos toplote, te i ulazna i izlazna

temperatura medija za prenos toplote u ili izvan kolektora.

Slika 2.Stacionarni energetski balans kolektora ili apsorbera

7
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

(4)

To rezultira sljedeim energetskim balansom apsorbera na kolektoru:

(5)

Energetski balans stoga rezultira u jednaini (6) gdje su C1 I C2 pomone odgovarajue

konstante.

(6)

3.1 UINKOVITOST I DJELIMINA SOLARNA UTEDA

Uinkovitost od pretvorbe solarne energije zraenja u upotrebljivu toplotu u kolektoru

proizlazi iz odnosa korisnog toplotnog toka transportiranog do medija prenosa toplote Q korisne
za globalno zraenje na kolektor.

(7)

Solarna uteda Fs :

-nosilac energetske utede

-odgovarajua potranja za toplotom

8
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

4.TEHNIKI OPIS

Solarni termalni sistemi se pored kolektora sastoje od tenosti ili gasova kao medija za prenos
toplote, cijevi za transport tog medija. Tu jo ubrajamo sigurnosne komponente za pravilan rad
kao to su ventili, pumpe, senzori i automatska regulacija.

4.1 KOLEKTORI

Kolektori su dio solarnog termalnog sistema koji dijelom pretvaraju sunevu energiju u toplotu.
Danas se najee pojavljuju u dvije izvedbe:
- ploasti solarni kolektori
- solarni kolektori s vakuumskim cijevima
Ploasti kolektori koriste direktno sunevo zraenje i manji dio difuznog , dok cijevni vakumski kolektori
koriste direktno sunevo zraenje i vei dio difuznog sunevog zraenja.

Sastoji se od sljedeih komponenti:

-apsorber
-pokriva (poklopac)
-kuite kolektora
-druge komponente( izolacioni materijal, ulazne i izlazne cijevi)

Slika 3. Glavne komponente i materijali, ematski prikaz ploastog kolektora

9
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

Apsorber pretvara zraenje kratkih valova u toplotu. Mora biti dobar prenosnik toplote i
otporan na visoke temperature ( do 200C). Uglavnom se izrauje od bakra i aluminijuma.

Pokriva (poklopac) - prevlake kolektora moraju biti to prozirnije, kako bi zadrale refleksiju
dugih valova apsorbera. Izrauju se od staklene ploe, sintetike ploe i sintetike folije.

Okvir kolektora - dri komponente za zraenje, prenos, apsorpciju, pretvaranje toplote i

izolaciju. Moe biti od aluminijuma, drveta, pocinanog elika i sintetikih materijala.

Druge komponente - tu ubrajamo izolacioni materijal, ulazne i izlazne cijevi, te komponente za

privravanje.

4.1.1 INSTALACIJA

Kolektori su uglavnom postavljeni na kosim krovovima. Neovisno o tipu instalacije, krov mora
podnijeti teinu kolektora, kolektori moraju biti dobro privreni da bi se zatitili od vremenskih
neprilika (npr. jakog vjetra). Instalacija kolektora ne utie na prvobitnu funkciju krova. Pored
kosih krovova, kolektori se mogu ugraditi i na ravne povrine.

4.1.2 TIPOVI KOLEKTORA I PRAKTINA PRIMJENA

Kolektori se razlikuju po prenosniku toplote i nainu apsorbiranja zraenja. Prema tome postoje :

-nekoncentrirani bazen-kolektori tenog tipa-Najjednostavniji oblik, najee se koristi.

Sastoji se od mat-apsorbera. Uglavnom se koristi za zagrijavanje otvorenih bazena.

-nekoncentrirani stakleni kolektori tenog tipa-Koriste se u sluajevima kada je potrebna vea

temperatura.

-nekoncentirani stakleni zrani kolektori-Imaju jednostavan dizajn u odnosu na kolektore

tenog tipa.Ne dolazi do smrzavanja, pregrijavanja i pojave korozije.

- radijacijsko-koncentrirani kolektori tenog tipa -Reflektuju izravni dio sunevog zraenja

kroz podruje ogledala i koncentriu ga na apsorber. Medij je tenost.

10
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

-radijacijsko-koncentrirani kolektori zranog tipa- Reflektuju izravni dio sunevog zraenja

kroz podruje ogledala i koncentriu ga na apsorber. Medij je gas.

Slika 4. Tipovi kolektora

4.2 OSTALI ELEMENTI SISTEMA

Spremnik toplote-Predstavlja vei dio sistema. Akumulira toplotu koju kolektor sakupi da bi se
mogla iskoristiti onda kad je potrebna. Sastoji se od medija za akumulaciju toplote, odreenog
dobro izoliranog geometrijskog tijela, te ulaznih i izlaznih ureaja. Razlikujemo tri tipa
spremnika:

-spremnik ispunjen tenou

-spremnik ispunjen vrstom tvari
-spremnik latentne toplote

Medij prenosa toplote-osobine koje treba da ima:

-visok specifini toplotni kapacitet

-niska viskoznost
-bez smrzavanja i kljuanja na radnoj temperaturi

11
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

-nezapaljiv
-nepodloan koroziji
-neotrovan i bioloki razgradiv

Cijevi Kolektori i spremnici su povezani cijevima. Uglavnom se izrauju od bakra i

nehrajuih elika.U cilju smanjenja toplotnih gubitaka, cijevi se dodatno izoluju pomou
izolacionih materijala npr. mineralna vuna, pjenasta guma i dr.

Toplotni izmjenjivai-Slue za prenos toplote s jednog medija na drugi, dok ih pritom fiziki
razdvajaju. Prenesana toplota zavisi od:
-temperaturne razlike izmeu dva medija
-povrine izmjenjivaa toplote
-toplotnog medija i brzine protoka

Pumpe - U solarnim sistemima sa prinudnom cirkulacijom pumpa je ta koja pokree medij koji
krui sistemom. U standardnim solarnim sistemima u domainstvima koriste se pumpe sa
zapreminskim protokom od 30 do 50 l/h, a kod niskoprotonih sistema koriste se one od 10 do
15 l/h.Pumpe su obino elektrini pogonjene. Koriste se krilne i zupaste pumpe, jer pokazuju
dobru efikasnost na vei porast pritiska i smanjenje obima protoka.

5. LANAC PRETVARANJA ENERGIJE I GUBICI

Nain pretvaranja solarne energije u toplotnu pomou sistema prethodno opisanog, prikazan je
na slici 5.

Slika 5. Lanac pretvaranja solarne energije u toplotnu

12
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

Gubici-Najvei gubici sa ukupno 38%, javljaju se u kolektoru prilikom pretvaranja sunevog

zraenja u toplotu. Dimenzionisanje postrojenja i koordinirani raspored pojedinih komponenti
sistema su odluujui faktori za ukupnu efikasnost sistema.

6. KONCEPT DIZAJNA SISTEMA

Varijante sistema instalacija mogu se opisati u zavisnosti od cirkulacije medija za prenos toplote:

-sistem bez cirkulacije (skladitenje u kolektoru)-Najjednostavniji sistem, medij za prenos

toplote i tenost koju potroai koriste su ustvari ista tenost.
-prirodni sistem cirkulacije - Sastoji se od kolektora, ulaznog i izlaznog voda i slobodnog
pritiska.
-prisilni sistem cirkulacije Koriste se u cilju zatite od korozije i smrzavanja. Izoliran je od
okoline i obino je pod veim pritiskom.

Ako je formiran solarni krug, razlikujemo:

-otvoreni sistem
-zatvoreni sistem

Slika 6. Vrste solarnih sistema a) sistem bez cirkulacije b) otvoreni prirodni sistem
cirkulacije c) zatvoreni prirodni sistem d) otvoreni prisilni e) zatvoreni prisilni sistem

13
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

7.KOMBINIRANI SOLARNI SISTEMI

Ako solarni toplotni sistemi snadbdijevaju vee dijelove toplotnom energijom i grijanje prostora
mora biti djelimino dobiveno od suneve energije, te se ovakvi sistemi nazivaju kombinirani
solarni sistemi. Postoje razni naini ugradnje solarnih sistema u sistem grijanja. Sljedei
parametri imaju najznaajniji uticaj:

-vrsta bojlera (automatski on/off bojler, bojler na vrsto gorivo)

-tip i karakteristike sistema za grijanje ( podno grijanje, radijatori, sistemi visoke i niske
temperature)
-sunev sistem (npr. kolektor i uinkovitost)
-potrebe potroaa (potreba za konstantnom temperaturom ili promjenom temperature za
nekoliko stepeni)

14
 Iskoritenje solarne toplotne energije
______________________________

8. ZAKLJUAK

U jednoj sekundi Sunce proizvodi dovoljno energije da zadovolji potrebe na Zemlji za 500 000
godina. Zbog ove injenice, koritenje solarne energije ne treba da nam bude opcija, nego na
prvi izbor. Solarnu energiju moemo iskoristiti na vie naina. Jedan od njih je pretvaranje
solarne energije u toplotnu, a moe se pretvarati i u elektrinu energiju. Primjenom solarnih
sistema u mogunosti smo da svoj ivotni standard podignemo na vei nivo. Nekima od nas u
prvom planu je priroda, iovotna sredina, nekima su to novci. Bez obzira kojoj od ove dvije
skupine pripadamo koritenje solarnih sistema je pravi izbor.

Jedan od primjera savenstva u prirodi je suncokret za koji Sunce predstavlja primarni faktor koji
ga odrava u ivotu. Suncokret ne eka da Sunce dodje do njega , nego se okree prema njemu i
maksimalno koristi energiju koju mu prua. Naa poruka za kraj je : Okrenite svoje lice prema
Suncu, jer tako nikada neete vidjeti sjenu. To je ono to suncokreti rade !

15