Zakon o Vodama

Katalog propisa 2017
Preieni tekst Zakona o vodama obuhvata sljedee propise:

1. Zakon o vodama ("Slubeni list Republike Crne Gore", br. 027/07 od 17.05.2007),
2. Zakon o izmjenama Zakona i drugih propisa zbog ustavne promjene u nazivu drave ("Slubeni list Crne
Gore", br. 073/10 od 10.12.2010),
3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Slubeni list Crne Gore", br. 032/11 od 01.07.2011),
4. Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Slubeni list Crne Gore", br. 047/11 od
23.09.2011),
5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Slubeni list Crne Gore", br. 048/15 od 21.08.2015),
6. Zakon o izmjenama Zakona o vodama ("Slubeni list Crne Gore", br. 052/16 od 09.08.2016),
7. Zakon o komunalnim djelatnostima ("Slubeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016),
8. Zakon o upravljanju komunalnim otpadnim vodama ("Slubeni list Crne Gore", br. 002/17 od 10.01.2017), u
kojima je naznaen njihov dan stupanja na snagu.
ZAKON
O VODAMA
("Slubeni list Republike Crne Gore", br. 027/07 od 17.05.2007, Slubeni list Crne Gore", br.
073/10 od 10.12.2010, 032/11 od 01.07.2011, 047/11 od 23.09.2011, 048/15 od 21.08.2015, 052/16 od
09.08.2016, 055/16 od 17.08.2016, 002/17 od 10.01.2017)
I OPTE ODREDBE
Sadraj zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuje se pravni status i nain integralnog upravljanja vodama, vodnim i priobalnim
zemljitem i vodnim objektima, uslovi i nain obavljanja vodne djelatnosti i druga pitanja od znaaja za upravljanje
vodama i vodnim dobrom.
Sredstva za finansiranje poslova upravljanja vodama obezbjeuju se u skladu sa posebnim zakonom.
Primjena zakona
lan 2
Ovaj zakon primjenjuje se na:
- povrinske i podzemne vode i mjeovite vode ua rijeka koje se ulivaju u more;
- mineralne i termalne vode;
- vodno dobro;
- nalazita vode za pie u teritorijalnom moru;
- vode priobalnog mora od zagaivanja s kopna.
Ovaj zakon ne primjenjuje se na korienje mineralnih i termalnih voda za dobijanje mineralne sirovine ili
geotermalne energije.
Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog ministarstva nadlenog za poslove voda (u daljem tekstu:
Ministarstvo), uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove pomorstva, utvruje liniju razgranienja
kopnenih voda i voda priobalnog mora.
Osnovni principi upravljanja vodama

lan 3
Upravljanje vodama i vodnim dobrom vri se na nain kojim se:
- sprjeava pogoravanje, titi i poboljava status vodenih ekosistema, kao i kopnenih i movarnih ekosistema
koji su direktno zavisni od vodenih sistema;
Nespa computers doo, Podgorica 1

- obezbjeuje dobar status voda;

- podstie privredni i drutveni razvoj;
- titi i unaprjeuje vodeni ekosistem u cjelini kroz specifine mjere progresivnog smanjenja isputanja,
emisija i gubitaka prioritetnih supstanci i prekida ili postepenog faznog ukidanja isputanja, emisija i
gubitaka prioritetno opasnih supstanci;
- promovie odrivo korienje voda zasnovano na dugoronoj zatiti raspoloivih vodnih resursa;
- obezbjeuje progresivno smanjenje zagaivanja podzemnih voda i sprjeava njeno dalje zagaivanje;
- doprinosi ublaavanju efekata poplava i sua.
Upravljanjem vodama i vodnim dobrom u skladu sa stavom 1 ovog lana, doprinosi se:
- obezbjeenju odgovarajue kvalitetne povrinske i podzemne vode za potrebe odrivog, izbalansiranog i
pravinog korienja vode;
- znaajnom smanjenju zagaivanja podzemnih voda, zatiti kopnenih i voda priobalnog mora, realizaciji
ciljeva utvrenih odgovarajuim meunarodnim sporazumima, ukljuujui one sporazume kojima je cilj
prevencija i eliminacija zagaenja morske sredine;
- obezbjeenju uslova za uee javnosti u postupku donoenja odluka koje se odnose na vode;
- izbjegavanju i rjeavanju sukoba interesa u zatiti i korienju voda.
Vodna djelatnost
lan 4
Vodna djelatnost je djelatnost od opteg interesa za Crnu Goru (u daljem tekstu: Crna Gora).
Vodnom djelatnou iz stava 1 ovog lana smatra se: upravljanje vodama, obezbjeenje i korienje voda, uz
dugoronu zatitu kvaliteta voda i vodo-izvorita, zatita voda od zagaivanja, ureenje voda i vodotoka i zatita od
tetnog dejstva voda.
Znaenje izraza
lan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1) aglomeracija je oblast gdje su stanovnitvo i/ili privredne djelatnosti koncentrisane tako da se komunalna
otpadna voda moe sakupljati i sprovesti do postrojenja za preiavanje ili do krajnje take isputanja;
2) akvifer (vodonosni sloj) je potpovrinski sloj ili slojevi stijena ili drugih geolokih struktura dovoljne
poroznosti i propusnosti koji omoguavaju prirodan protok podzemnih voda ili zahvatanje znaajnih koliina
podzemnih voda;
3) ciljevi ivotne sredine obuhvataju sprjeavanje pogoranja, zatitu, unaprjeivanje i obnavljanje svih
vodnih tijela povrinskih voda i zatitu, unaprjeenje i obnavljanje svih tijela podzemnih voda, radi
ostvarivanja dobrog statusa povrinskih i podzemnih voda i zatienih oblasti;
4) direktno isputanje u podzemnu vodu je isputanje zagaivaa u podzemnu vodu bez filtracije kroz
povrinske i podzemne slojeve zemljita;
5) dobar ekoloki potencijal je status jako modifikovanog ili vjetakog vodnog tijela, klasifikovanog u skladu
sa propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona;
6) dobar ekoloki status je status vodnog tijela povrinske vode, klasifikovan u skladu sa propisom iz lana 75
stav 2 ovog zakona;
7) dobar hemijski status podzemne vode je hemijski status vodnog tijela podzemne vode koji ispunjava uslove
u skladu sa propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona;
8) dobar hemijski status povrinske vode je hemijski status u skladu sa ciljevima ivotne sredine za povrinske
vode iz lana 73 stav 1 taka 1 ovog zakona odnosno hemijski status vodnog tijela povrinske vode u kojem
koncentracija zagaujuih supstanci ne prekorauje standarde kvaliteta ivotne sredine utvrene propisom iz
lana 75 stav 2 ovog zakona;
9) dobar kvantitativni status vodnog tijela je status koji je utvren propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona;
10) dobar status podzemnih voda je status (stanje) koji je podzemna voda dostigla kada je njen kvantitativni i
hemijski status najmanje "dobar";
11) dobar status povrinske vode je status (stanje) vodnog tijela povrinske vode kada su njegovi ekoloki i
hemijski status najmanje "dobri";
12) ekoloki prihvatljiv protok je protok, nizvodno od akumulacije (brane) ili vodozahvata, koji obezbje uje
ouvanje prirodne ravnotee i vodenih ekosistema;
13) ekoloki status je kvalitet strukture i funkcionisanja vodenog ekosistema neposredno zavisnog od
povrinske vode u skladu sa propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona;
14) ekosistemi su akvatini, poluakvatini i kopneni ekosistemi, koji su neposredno ili posredno zavisni od
voda;
15) 1 E.S. (jedan ekvivalentni stanovnik) je organsko biorazgradivo optereenje koje ima petodnevnu
biohemijsku potronju kiseonika (BPK5) od 60 grama kiseonika na dan;
16) estuar je prelazna oblast na uu rijeke izmeu slatke vode i priobalne morske vode;
17) eutrofikacija je obogaivanje vode nutrijentima, naroito jedinjenjima azota i/ili fosfora, koje izaziva
ubrzano razmnoavanje algi i viih biljaka i stvara nepoeljne promjene ravnotee organizama prisutnih u
vodi i kvaliteta te vode;
18) granina vrijednost emisije je masa izraena odreenim specifinim parametrima, koncentracija i/ili nivoa
emisija, koji se ne smije prekoraiti u jednom ili vie perioda, a moe se odrediti za odreene grupe ili
kategorije supstanci i obino se odreuje na mjestu gdje se efluenti isputaju iz instalacije, ne uzimajui u
obzir razblaenje pri njihovom utvrivanju, a u sluajevima indirektnog isputanja u vodu, moe se pri
utvrivanju graninih vrijednosti emisija uzeti u obzir efekat postrojenja za preiavanje otpadne vode, uz
obezbjeenje da se garantuje ekvivalentni nivo zatite ivotne sredine u cjelini i da to nee voditi ka
poveanju nivoa zagaenja ivotne sredine;
19) inundaciono podruje je pojas zemljita izmeu korita za malu vodu i granine (poplavne) linije korita za
stogodinju vodu, na podruju na kojem nijesu izgraeni objekti za zatitu od tetnog dejstva voda
(neureeno inundaciono podruje), odnosno prostor izmeu korita za malu vodu i spoljne noice objekta
izgraenog za zatitu od poplava, ukljuujui i pojas zemljita potrebnog za njegovo redovno odravanje
(ureeno inundaciono podruje);
20) istraivanje podzemnih voda je utvrivanje geolokih, hidrogeolokih, hidrodinamikih, hidrolokih,
fizikohemijskih, biolokih i bakteriolokih svojstava akvifera i posebnih voda;
21) izvorite je prostor (izvor, dio rijeke ili jezera, akumulacija ili njen dio i akvifer ili njegov dio) na kome se
zahvata ili predvia zahvatanje vode za korienje;
22) jako modifikovano vodno tijelo je tijelo povrinskih voda koje je usljed fizikih promjena nastalih
djelovanjem ovjeka, znaajno promijenilo svoje karakteristike, u skladu sa propisom iz lana 75 stav 2 ovog
zakona;
23) javna kanalizacija je sistem za prikupljanje, preiavanje i isputanje otpadnih i atmosferskih voda
naselja i privrede u odgovarajue prijemnike-recipijente;
24) javni vodovod je sistem koji predstavlja skup uzajamno povezanih tehniko-sanitarnih objekata i opreme,
izgraen radi obezbjeenja sanitarno-higijenski ispravne vode za stanovnike i privredu urbanih naselja;
25) jezero je cjelina kopnene stajae vode;
26) kombinovani pristup je kontrola isputanja i emisije supstanci u povrinske vode u skladu sa lanom 80a
ovog zakona;
27) kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifino ogranienje emisije (graninu vrijednost emisije ili
drukije utvreno ogranienje ili uslova prirode i drugih karakteristika emisije ili uslova rada koji utiu na
emisiju);
28) kopnene vode su stajae i tekue vode na povrini zemlje i sve podzemne vode na kopnenoj strani od
linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda;
29) korito za malu vodu (korito) je udubljenje kroz koje teku male i srednje vode vodotoka, odnosno koje je
stalno pokriveno vodama prirodnih jezera i drugih povrinskih voda;
30) korito za veliku vodu je prostor koji plavi, odnosno preko kojeg tee velika voda povratnog perioda
jednom u 100 godina, odnosno prostor izmeu objekata izgraenih za zatitu od poplava, kao i prostor
pokriven vodama jezera, odnosno akumulacija pri visokim vodostajima vjerovatnoe pojave jednom u 100
godina;

31) kvantitativni status je stepen uticaja na vodno tijelo podzemnih voda zbog direktne ili indirektne
eksploatacije;
32) lokalni vodovod je vodovod u naselju ili izvan naselja koji slui za snabdijevanje vodom jednog ili grupe
stambenih ili privrednih objekata;
33) mape opasnosti od poplava su mape koje prikazuju obim poplave, dubinu, odnosno vodostaj i brzinu toka,
odnosno protok vode;
34) mape rizika od poplava su mape izraene na osnovu mapa opasnosti od poplava, koje prikazuju mogue
tetne posljedice poplava na zdravlje ljudi, ivotnu sredinu, kulturno nasljee, privredne aktivnosti i druge
informacije od znaaja za upravljanje rizikom od poplava;
35) materijal u vodotocima je ljunak, pijesak, mulj, bilje i drugi slini prirodni ili vjetaki materijali;
36) mineralna voda je podzemna voda prirodno obogaena mineralnim supstancama u koliini veoj od 1 gr/l;
37) mjeovite vode su tijela povrinske vode u blizini ua rijeka, koje su po karakteru djelimino zasoljene
usljed njihove blizine priobalnim morskim vodama i koje su pod uticajem slatkovodnih dotoka;
38) movarna ili barska zemljita su podruja na kojima je nivo vode povremeno ili stalno iznad povrine
terena, odnosno na kojima podzemna voda ima stalan ili povremen dodir sa povrinskom vodom ili na
kojima povrinska voda usljed geolokog sastava tla ne moe ponirati;
39) morska obala je pojas kopna uz more irine najmanje est metara ra unajui od linije do koje dopiru
najvei talasi, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno;
40) mulj je kanalizacioni mulj obraen ili neobraen iz postrojenja za preiavanje otpadnih voda;
41) nadleni organ je organ koji vri poslove dravne uprave u oblasti voda, a koji je naveden u lanu 151
ovog zakona;
42) obala je pojas zemljita koji se protee neposredno uz korito za veliku vodu vodotoka, jezera, akumulacije
i drugih povrinskih voda irine do 20 metara za vode od znaaja za Crnu Goru, odnosno do 10 metara za
vode od lokalnog znaaja, zavisno od veliine vodotoka, jezera, akumulacije i drugih povrinskih voda i
konfiguracije terena;
43) odgovarajue preiavanje je preiavanje otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ili sistemom
dispozicije, kojim se postie da poslije isputanja, prijemna voda zadovoljava kriterijume kvaliteta utvrene
ovim zakonom;
44) opasne supstance su supstance ili grupe supstanci koje su otrovne, postojane i podlone bioakumuliranju i
druge supstance ili grupe supstanci koje ekvivalentno podiu nivo opasnosti utvren propisima;
45) prioritetne supstance su supstance koje predstavljaju znaajan rizik za akvatinu ivotnu sredinu ija se
lista utvruje propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona, a prioritetno opasne supstance su supstance koje su
identifikovane kao izabrane prioritetne supstance i koje predstavljaju povean rizik za zdravlje ljudi i ivotnu
sredinu, a lista i mjere koje se moraju primijeniti u vezi sa njima utvruju se propisom iz lana 75 stav 2
ovog zakona;
46) otpadna voda je voda koja je promijenila svoje fizike, hemijske ili bioloke osobine kao rezultat ljudske
aktivnosti;
47) pitka voda odnosno voda za pie je voda koja po svojim karakteristikama zadovoljava propisane
kriterijume iz oblasti zatite zdravlja;
48) podzemne vode su sve vode koje su ispod povrine tla u zasienoj zoni i u direktnoj su vezi sa tlom ili
podpovrinskim slojem;
49) poplava je privremena pokrivenost vodom zemljita, koje obino nije prekriveno vodom, ukljuujui
poplave koje uzrokuju rijeke, bujice, povremeni vodotoci, jezera, morske vode u priobalnim podrujima i
podzemne vode, osim poplave iz kanalizacionih sistema;
50) poplavni rizik je kombinacija vjerovatnoe poplavnog dogaaja i potencijalnih tetnih posljedica
poplavnog dogaaja na zdravlje ljudi, ivotnu sredinu, kulturnu batinu i privredne aktivnosti;
51) povrinske vode su kopnene vode, izuzev podzemnih voda, mjeovite i priobalne morske vode, a u odnosu
na hemijski status obuhvaene su jo i teritorijalne vode;
52) prijemnik (recipijent) je prirodni i vjetaki vodotok, jezero, akumulacija, more i zemljite u koje se
isputaju otpadne i atmosferske vode;

53) priobalne morske vode su povrinske morske vode na strani prema kopnu ograniene linijom ija je svaka
taka udaljena jednu nautiku milju od granine linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda sa
proirenjem, ukoliko je to potrebno do spoljne granice mjeovitih voda;
54) promjena reima voda je svaka promjena u reimu voda, nastala kao rezultat prirodnih ili ljudskih
aktivnosti;
55) ranjivo podruje je podruje zemljita sa kojeg oticanje i procjeivanje voda moe dovesti do poveanja
zagaenja voda, koje su ve zagaene ili im prijeti zagaivanje nitratima ili voda koje su eutrofne ili
podlone eutrofikaciji;
56) raspoloivi resurs podzemnih voda je viegodinji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne
vode, umanjen za viegodinji prosjek teenja, potreban za postizanje ciljeva ekolokog kvaliteta povezanih
povrinskih voda u skladu sa lanom 73 stav 2 i lanom 75 stav 2 ovog zakona kako bi se izbjeglo svako
znatnije pogoranje ekolokog stanja tih voda i nanoenje znatne tete povezanim kopnenim ekosistemima;
57) regionalni vodovod je vodovod koji snabdijeva vodom dva ili vie naselja na podruju vie optina;
58) rijeka je kopneno vodno tijelo, koje najveim dijelom tee po povrini zemlje i koje moe dijelom svog
toka tei ispod povrine zemlje;
59) rjeni nanosi (naplavine) su trajni ili privremeni nanosi rijeka i bujica (ljunak, pijesak), koji se nalaze na
vodnom zemljitu;
60) rjeni podsliv je povrina zemlje sa koje sve povrinske vode kroz niz vodotoka, rijeka, odnosno kroz
jezero i podzemnim putem, teku u odreenu taku vodotoka (obino jezero ili ue u drugu rijeku);
61) rjeni sliv je povrina zemlje sa koje se sve povrinske vode kroz jedan ili vie vodotoka, rijeka, odnosno
kroz jezero i podzemnim putem, ulivaju direktno u more kroz jedinstveno ue, rukavac ili deltu;
62) seoski vodovod je sistem za snabdijevanje vodom za pie seoskog naselja ili njegovog dijela;
63) slatka voda je voda koja se prirodno javlja sa niskim koncentracijama soli koja je pogodna za zahvatanje i
tretman radi proizvodnje vode za pie;
64) standard kvaliteta voda su koncentracije odreene zagaujue supstance ili grupe zagaujuih supstanci u
vodi, sedimentu ili bioti koje ne smiju biti prekoraene u cilju zatite ljudskog zdravlja i ivotne sredine;
65) status podzemnih voda je status (stanje) tijela podzemnih voda, odreeno njegovim kvantitativnim ili
hemijskim statusom i to onim kojim se iskazuje slabiji status;
66) status povrinskih voda je status (stanje) povrinskog vodnog tijela, odreeno njegovim ekolokim ili
hemijskim statusom i to onim kojim se iskazuje slabiji status;
67) termalna voda je podzemna voda prirodno poviene temperature, ija je temperatura jednaka ili vea od
20C;
68) termo - mineralna voda je termalna voda sa osobinama mineralnih voda;
69) trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja na odreenoj lokaciji ili preporuka da se izbjegava kupanje,
koja traje najmanje jednu sezonu kupanja;
70) veliki broj kupaa je broj kupaa koji se odreuje na osnovu broja kupaa iz prethodnih godina ili na
osnovu raspoloive infrastrukture i opreme;
71) vjetako vodno tijelo je vodno tijelo povrinskih voda nastalo kao rezultat ljudske aktivnosti;
72) voda namijenjena za ljudsku potronju je voda:
- u izvornom stanju ili nakon tretmana koja je namijenjena za pie, kuvanje, pripremu hrane ili druge
potrebe domainstva, bez obzira na njeno porijeklo i bez obzira da li je dostava iz distributivne mree,
iz cistijerni ili iz boca, odnosno posuda za vodu;
- koja se upotrebljava u bilo kojoj proizvodnji hrane radi izrade, uvanja ili marketinga proizvoda ili
supstanci namijenjenih ljudskoj potronji, pod uslovom da se nadleni nacionalni organi saglase da
kvalitet vode ne moe da utie na zdravstvenu ispravnost namirnice u zavrnoj formi;
73) vodne usluge su usluge javnog vodosnabdijevanja i javne kanalizacije;
74) vodni bilans je kvalitativni i kvantitativni odnos raspoloivih i potrebnih koliina povrinskih i podzemnih
voda u odreenom periodu i na odreenom prostoru;
75) vodni informacioni sistem je sistem kojim se obezbjeuje sakupljanje, obrada i distribucija svih potrebnih
informacija u oblasti voda i informisanja javnosti;

76) vodni minimum je minimalni protok vode, nizvodno od akumulacije (brane) ili vodozahvata, koji se mora
obezbijediti za zadovoljavanje racionalnih potreba nizvodnih korisnika;
77) vodni resursi su sve povrinske i podzemne vode, po koliini i kvalitetu;
78) vodni reim je kvalitativno i kvantitativno stanje podzemnih i povrinskih voda na odre enom prostoru u
odreenom vremenu;
79) vodni sistem je sistem koji ine funkcionalno povezani prirodni ili vjetaki vodotoci sa pripadajuim
vodnim graevinama (objektima) na odreenom prostoru;
80) vodno podruje je podruje kopna i mora, koje ini jedan ili vie susjednih rjenih slivova, odnosno
podslivova, na teritoriji Crne Gore, sa pripadajuim podzemnim i obalnim morskim vodama, u skladu sa
lanom 21 ovog zakona, koje je odreeno kao osnovna jedinica za upravljanje vodama;
81) vodno pravo je pravo na posebnu upotrebu, odnosno korienje vode i vodnog dobra ili rjenih nanosa u
skladu sa ovim zakonom;
82) vodno tijelo podzemnih voda je odreena zapremina podzemne vode unutar jednog ili vie akvifera;
83) vodno tijelo povrinskih voda je poseban i znaajan, element povrinske vode kao to je jezero,
akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, mjeovita voda ili pojas priobalne morske
vode;
84) vodno zemljite je zemljite koje ine korito i obale vodotoka, jezera, obalnog mora, akumulacije i drugih
povrinskih voda;
85) vodotok je korito tekue vode zajedno sa obalama, odnosno udubljenje na zemljitu koje se dobro
primjeuje sa vodom koja njime stalno ili povremeno tee;
86) zagaiva je pravno ili fiziko lice, koje direktnim ili indirektnim djelovanjem ili proputanjem djelovanja
prouzrokuje zagaenje voda i ivotne sredine;
87) zagaivanje je direktno ili indirektno uvoenje, kao rezultat aktivnosti ovjeka, supstanci ili toplote u
vazduh, vodu ili zemljite, a koje moe biti tetno po ljudsko zdravlje ili kvalitet akvatikih ekosistema ili
suvozemnih ekosistema direktno zavisnih od vodenih ekosistema ili koje umanjuje ili ometa uobiajena i
druga legitimna korienja ivotne sredine;
88) zagaujua supstanca je svaka supstanca koja moe da izazove zagaenje vode i koja je utvrena
propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona;
89) zatiena podruja su podruja koja se koriste ili su namijenjena za zahvatanje vode za ljudsku potronju u
prosjenoj koliini veoj od 10 m3/dan ili za snabdijevanje vie od 50 stanovnika, ukljuujui i zone njihove
zatite, namijenjena zatiti ekonomski znaajnih akvatinih vrsta, namijenjena rekreaciji, ukljuujui i
podruja odreena za kupanje, podlona eutrofikaciji i osjetljiva na nitrate i podruja namijenjena zatiti
stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje statusa voda bitan uslov za njihov opstanak i reprodukciju;
90) zemljite ugroeno od erozije je zemljite na kome usljed dejstva vode i vjetra nastaju pojave spiranja,
brazdanja, podrivanja i klizanja, kao i zemljite podlono tim uticajima.
II VODE I VODNO DOBRO

Svojinski reim, upravljanje i korienje voda
lan 6
Vode, kao prirodno bogatstvo i dobro od opteg interesa, u dravnoj su svojini.
Vode se mogu koristiti na nain i pod uslovima utvrenim zakonom.
Podjela voda
lan 7
Vode se dijele na tekue i stajae vode na povrini zemlje i podzemne vode na kopnu i moru.
Tekue vode su prirodni vodotoci, kao to su bujice, potoci i rijeke, bez obzira da li imaju stalan ili povremen
tok i vjetaki vodotoci - kanali, ukljuujui i nastale izmjetanjem prirodnog vodotoka ili djeliminim
zahvatanjem vode tog vodotoka ili iz stajae vode.

Stajae vode su priobalne morske vode, prirodna jezera, ukljuujui i ona koja presuuju, ribnjaci, bare,
movare i drugi "sakupljai" voda (naputena eksploataciona polja, bone retenzije i sl.), koji imaju stalan ili
povremen dotok ili oticanje tekuih ili podzemnih voda.
Stajaim vodama smatraju se i vodne akumulacije, koje su nastale pregraivanjem tekuih voda ili drugim
zahvatima u prostoru.
Vode od znaaja za Crnu Goru i lokalnog znaaja

lan 8
Vode na teritoriji Crne Gore, prema znaaju ili prekograninom uticaju, dijele se na vode od znaaja za Crnu
Goru i vode od lokalnog znaaja.
Vode od znaaja za Crnu Goru utvruje Vlada, na predlog Ministarstva.
Vode od znaaja za Crnu Goru upisuju se u registar koji vodi organ dravne uprave nadlean za poslove
upravljanja vodama (u daljem tekstu: nadleni organ uprave).
Vode manjih vodotoka i izvora do 30 l/s u hidrolokom minimumu, ako njihovo korienje nije namijenjeno za
organizovanje regionalnog ili javnog vodovoda ili ako za njihovo korienje vodne akte ne izdaje nadleni organ
uprave, koji izviru, ulivaju se ili uviru na podruju optine, kao i druge vode koje nijesu obuhvaene stavom 2 ovog
lana, smatraju se vodama od lokalnog znaaja.
Vode od lokalnog znaaja upisuju se u registar koji vodi nadleni organ lokalne uprave.
Vodno dobro
lan 9
Vodno dobro, u smislu ovog zakona, obuhvata:
- prirodna i vjetaka vodna tijela;
- vodno zemljite.
Vodno zemljite iz stava 1 ovog lana obuhvata:
- zemljite na kojem je povrinska voda trajno ili povremeno prisutna, usljed ega se oblikuju posebni
hidroloki, geomorfoloki i bioloki odnosi, koji odreuju vodne i od vode zavisne ekosisteme;
- korito za veliku vodu tekuih voda, ukljuujui ostrva i obale, do izrazite geomorfoloke promjene;
- zemljite potopljeno stajaim vodama, koje obuhvata obalu, do najvieg zabiljeenog vodostaja;
- naputena rjena korita, koje voda povremeno plavi, movare i zemljita koje voda povremeno plavi zbog
intervencija u prostoru;
- ureeno inundaciono podruje;
- zemljite ispod i pored vodnih objekata.
Vodno dobro je od opteg interesa i koristi se na nain i pod uslovima utvrenim zakonom.
Vodno dobro, prema znaaju, dijeli se na vodno dobro od znaaja za Crnu Goru i vodno dobro od lokalnog
znaaja, prema podjeli voda izvrenoj u skladu sa lanom 8 ovog zakona.
Vodno zemljite moe biti u privatnoj i dravnoj svojini, u skladu sa zakonom.
Priobalno zemljite
lan 10
Priobalno zemljite, u smislu ovog zakona, ini pojas zemljita irine 15 m za vode od znaaja za Crnu Goru i
10 m za vode od lokalnog znaaja od granice vodnog zemljita, koji, po pravilu, slui za odravanje zatitnih
objekata i korita za veliku vodu i druge aktivnosti u upravljanju vodama.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, Vlada moe utvrditi i drukiju irinu pojasa priobalnog zemljita, ukoliko je to
potrebno zbog:
1) zatite voda, vodenih i priobalnih ekosistema;
2) ureenja voda;
3) zatite dobara posebnih vrijednosti i kapitalnih objekata;

4) obavljanja drugih poslova od opteg interesa u skladu sa ovim zakonom;

5) omoguavanja opteg korienja vodnog dobra.
Odreivanje granica vodnog zemljita

lan 11
Granice vodnog zemljita utvruje nadleni organ uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave.
Oznake i granice vodnog zemljita na predlog nadlenog organa iz stava 1 ovog lana, upisuju se u katastar
nepokretnosti.
Propisom Vlade blie se utvruje nain odreivanja i granice vodnog zemljita.
Korienje vodnog dobra

lan 12
Vodno dobro se koristi za:
- izgradnju objekata vodne infrastrukture;
- preduzimanje mjera koje se odnose na poboljanje hidromorfolokih i biolokih karakteristika povrinskih
voda;
- preduzimanje mjera koje se odnose na zatitu prirode;
- izgradnju objekata za korienje voda, sigurnost plovidbe i korienje vode za kupanje;
- izgradnju objekata namijenjenih za zatitu voda od zagaivanja;
- izgradnju objekata, namijenjenih za odbranu i bezbjednost drave, zatitu i spasavanje ljudi, ivotinja ili
imovine;
- druge namjene utvrene u skladu sa zakonom.
Javno vodno dobro

lan 13
Javno vodno dobro moe biti:
1) prirodno i
2) izgraeno.
Prirodno javno vodno dobro su vode i vodno zemljite.
Izgraeno javno vodno dobro je:
1) vodno zemljite nastalo usljed izmjetanja ili ureenja prirodnog vodotoka, pregraivanja tekuih voda,
eksploatacije mineralnih sirovina i drugih zahvata u prostoru;
2) objekat na vodnom zemljitu (kanali, ureena obala i sl.).
Javno vodno dobro je u dravnoj svojini.
Javno vodno dobro nije u pravnom prometu, ali pod uslovima utvrenim ovim zakonom moe biti predmet
ogranienog korienja (koncesija, zakup i sl.).
Nadleni organ uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave, vodnom dobru iz lana 9 ovog zakona odreuje
status javnog vodnog dobra.
Prirodno i izgraeno javno vodno dobro upisuje se u katastar nepokretnosti, na predlog nadlenog organa iz
stava 6 ovog lana.
Vodno zemljite koje nije prirodno vodno dobro

lan 14
Prirodnim vodnim dobrom, u smislu ovog zakona, ne smatra se vodno zemljite u privatnoj svojini, ako voda na
njemu nije povezana sa drugim povrinskim vodama i zemljite namijenjeno povremenom zadravanju visokih
voda (retenzije).
Upotreba javnog vodnog dobra

lan 15
Javno vodno dobro je u optoj upotrebi i koristi se pod uslovima utvrenim ovim zakonom, na nain kojim se ne
utie tetno na vode i priobalni ekosistem i ne ograniavaju jednaka prava drugih.
Na javnom vodnom dobru moe se stei pravo na posebnu upotrebu.
Pravo na posebnu upotrebu javnog vodnog dobra stie se u skladu sa zakonom na osnovu ugovora o koncesiji i
vodne dozvole.
Nadleni organ uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave, radi zatite voda, ljudi i dobara od tetnog
dejstva voda, odreuje podruja na kojima je opta upotreba javnog vodnog dobra zabranjena ili ograniena, kao i
uslove i nain korienja javnog vodnog dobra na tom podruju.
Korisnik izgraenog javnog vodnog dobra duan je da izgraeno javno vodno dobro redovno odrava, radi
ouvanja njegove namjene.
Prestanak statusa prirodnog javnog vodnog dobra

lan 16
Vodnom zemljitu prestaje status prirodnog javnog vodnog dobra pod sljedeim uslovima:
- ako zemljite usljed prirodnih procesa ili zahvata u prostoru, vie ne ispunjava uslove za odre ivanje tog
statusa;
- realizacijom odluke nadlenog dravnog organa kojom je izvrena promjena njegove namjene, u skladu sa
zakonom.
Rjeenje o prestanku statusa prirodnog javnog vodnog dobra iz stava 1 ovog lana donosi nadleni organ
uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave.
Brisanje statusa prirodnog javnog vodnog dobra u katastru nepokretnosti vri se na predlog nadlenog organa iz
stava 2 ovog lana, a na osnovu rjeenja o prestanku statusa prirodnog javnog vodnog dobra.
Pravo pree kupovine vodnog zemljita

lan 17
Pravo pree kupovine vodnog zemljita ima Crna Gora, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Vlasnik vodnog zemljita koje namjerava da proda duan je da prethodno podnese pisanu ponudu Crnoj Gori,
odnosno jedinici lokalne samouprave.
Ponuda iz stava 2 ovog lana podnosi se nadlenom organu uprave, odnosno nadlenom organu lokalne uprave i
mora da sadri podatke o vodnom zemljitu (katastarskoj optini, broju katastarske parcele, povrini, kulturi i sl.),
cijenu i ostale uslove prodaje.
Ako organ kome je ponuda uinjena ne izjavi u roku od 30 dana da prihvata ponudu, vlasnik moe vodno
zemljite prodati drugome, ali ne pod povoljnijim uslovima za kupca.
III UPRAVLJANJE VODAMA I VODNI OBJEKTI

1. POJAM I NAELA
Pojam upravljanja vodama
lan 18
Upravljanje vodama, kao dobrom od opteg interesa, ostvaruje se na nain i pod uslovima utvrenim ovim
zakonom.
Upravljanje vodama i vodnim zemljitem, u smislu ovog zakona, obuhvata djelatnosti i mjere koje se
preduzimaju radi odravanja i unaprjeenja reima voda u jedinstvenom vodnom sistemu na odreenom podruju u
cilju: obezbjeenja potrebnih koliina vode propisanog kvaliteta za pojedine namjene, zatite voda od zagaivanja i
zatite od tetnog dejstva voda.
Upravljanje vodama i vodnim zemljitem, od znaaja za Crnu Goru, u nadlenosti je Crne Gore.
Upravljanje vodama i vodnim zemljitem, od lokalnog znaaja, u nadlenosti je jedinice lokalne samouprave,
ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

Naela upravljanja vodama

lan 19
Upravljanje vodama i vodnim zemljitem zasniva se na sljedeim naelima:
1) nezamjenljivosti vode kao resursa i uslova egzistencije - voda kao prirodno javno dobro moe se koristiti
samo na nain kojim se ne ugroava njena supstanca i ne iskljuuje njena prirodna uloga;
2) cjelovitosti - procesi u prirodi, ija je znaajna komponenta voda, kao i povezanost i meuzavisnost
vodenih ekosistema i ekosistema u priobalju, ne smiju se naruavati;
3) jedinstva vodnog sistema, zasnovanog na integralnom upravljanju vodama, u okviru jedinstvenog vodnog
podruja, u skladu sa razvojem Crne Gore, uz uspostavljanje jedinstvenog vodnog informacionog sistema i
uvaavanje meunarodnih sporazuma naroito u pogledu odrivog upravljanja vodama zemalja iz rjenog
sliva;
4) odrivog razvoja, kojim se, zbog zadovoljenja potreba u sadanjosti, ne ugroava mogu nost buduih
generacija da zadovolje svoje potrebe;
5) dugorone zatite kvaliteta i cjelishodnog korienja raspoloivih izvorita voda;
6) prava na zatitu od tetnog djelovanja voda (zatite stanovnitva i njegove imovine), uz uvaavanje
prirodnih procesa, zatite prirodnih vrijednosti i ekonomske opravdanosti zatite;
7) ekonomskog vrednovanja voda, koje podrazumijeva pokrivanje trokova obezbeivanja i pripreme vode za
razliite korisnike i trokova zatite i ureenja voda, na principu "korisnik plaa - zagaiva plaa";
8) kontinuiranog upravljanja na svim nivoima planiranja i fazama ureivanja, korienja i zatite;
9) uea javnosti, koje omoguava odgovarajue uee stanovnitva i drugih zainteresovanih lica u
usvajanju planova upravljanja vodama;
10) uvaavanja najboljih dostupnih tehnologija i novih naunih dostignua o prirodnim zakonitostima.
2. TERITORIJALNE OSNOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA

Jedinstven vodni prostor
lan 20
Teritorija Crne Gore predstavlja jedinstven vodni prostor, na kome granice administrativno-teritorijalnih
jedinica ne mogu ograniavati integralno upravljanje vodama.
Vodna podruja
lan 21
Radi obezbjeenja cjelovitog upravljanja vodama, uz uvaavanje hidrografskih karakteristika, jedinstvenosti i
povezanosti vodnog reima, na teritoriji Crne Gore odreuju se vodna podruja kao osnovne jedinice za upravljanje
vodama i to:
1) vodno podruje Dunavskog sliva je dio meunarodnog vodnog podruja Dunava na teritoriji Crne Gore,
koje obuhvata slivove: Ibra, Lima, ehotine, Tare i Pive, sa pripadajuim podzemnim vodama;
2) vodno podruje Jadranskog sliva je dio meunarodnog vodnog podruja Jadranskog mora na teritoriji Crne
Gore, koje obuhvata slivove: Zete, Morae, Skadarskog jezera, Bojane, Trebinjice i vodotoke podruja
Crnogorskog primorja, koji se direktno ulivaju u Jadransko more, sa pripadajuim podzemnim i priobalnim
morskim vodama.
Vrste vodnih podruja

lan 21a
Vodna podruja se dijele na:
1) podruja podslivova i
2) podruja malih slivova.
Vodna podruja mogu se formirati kombinovanjem malih slivova sa veim ili povezivanjem sa oblinjim malim
slivovima.
Podzemne vode koje ne prate potpuno odreeni rjeni sliv, prikljuuju se najbliem ili najpogodnijem vodnom
podruju.
Priobalne morske vode odreuju se i prikljuuju najbliem ili najpogodnijem vodnom podruju.
Granice podruja podslivova i podruja malih slivova utvruju se propisom Ministarstva.
Melioraciono podruje
lan 22
Melioracionim podrujem, u smislu ovog zakona, smatra se dio vodnog podruja za koji se sistemima za
odvodnjavanje omoguava bre i pogodnije oticanje suvine vode, sa kojeg dotie voda na zemljite koje se
sistemima za odvodnjavanje titi od suvinih voda i za koje se dovodi voda za navodnjavanje.
Melioraciono podruje i njegove granice odreuje nadleni organ uprave.
3. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA

Strategija upravljanja vodama
lan 23
Strategija upravljanja vodama (u daljem tekstu: Strategija) je planski dokument kojim se utvruju dugoroni
pravci upravljanja vodama.
Strategija naroito sadri:
1) ocjenu postojeeg stanja u oblasti upravljanja vodama;
2) ciljeve i smjernice za upravljanje vodama;
3) mjere za ostvarivanje utvrenih ciljeva upravljanja vodama; i
4) projekciju razvoja upravljanja vodama.
Strategiju donosi Vlada, na period od najmanje deset godina.
Strategija se preispituje po isteku est godina od dana donoenja.
Strategija se moe preispitivati i prije roka iz stava 4 ovog lana, ako Ministarstvo prilikom praenja realizacije
Strategije utvrdi da je dolo do bitnih izmjena okolnosti na osnovu kojih je sainjena Strategija.
Ministarstvo prati realizaciju Strategije i sainjava godinji izvjetaj o sprovoenju Strategije koji dostavlja
Vladi najkasnije do 15. aprila tekue za prethodnu godinu.
Strategija, prostorni planovi, planovi razvoja i upravljanja prirodnim resursima i drugi strateki dokumenti
moraju biti meusobno usklaeni.
Blii sadraj Strategije i izvjetaja iz stava 6 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Plan upravljanja vodama rjenog sliva

lan 24
Planom upravljanja vodama odreuju se elementi upravljanja vodama rjenog sliva.
Za rjene slivove iz lana 21 ovog zakona kao djelove vodnog podruja rjenog sliva moe se donijeti detaljniji
plan upravljanja.
Plan upravljanja vodama naroito sadri:
1) generalni opis karakteristika prostora za koji se radi plan, koji obuhvata i izradu karata sa naznakom
poloaja, granica i uslova za tipove vodnih tijela povrinskih voda, kartiranje eko regiona i tipova vodnih
tijela povrinskih voda i izradu karata sa naznakom poloaja i granica vodnih tijela podzemnih voda;
2) prikaz znaajnijih uticaja ljudskih aktivnosti na status povrinskih i podzemnih voda, ukljuujui procjenu
zagaenja od koncentrisanih i rasutih zagaenja, koji obuhvata i pregled korienja zemljita, procjenu
pritisaka na kvantitativni status vode i njeno zahvatanje;
3) identifikaciju i izradu karata zatienih podruja;
4) kartu osmatrake (monitoring) mree i kartografski prikaz rezultata osmatranja, koji ukljuuje status
povrinskih (ekoloki i hemijski) i podzemnih (hemijski i kvantitativni) voda i zatienih podruja sa
razlozima za mogua odstupanja;
5) listu prioritetnih ciljeva zatite ivotne sredine u pogledu povrinskih i podzemnih voda i zatienih
podruja, sa razlozima za mogua odstupanja;
6) vodni bilans;
7) identifikaciju vodnih tijela koja se koriste za vodosnabdijevanje, sa prosjenim zahvatanjem vode veim od
10 m3/dan ili koja slue za vodosnabdijevanje vie od 50 stanovnika, odnosno koja se planiraju za takvo
korienje;
8) prikaz programa mjera i nain i dinamiku ostvarivanja utvrenih ciljeva u oblasti zatite od tetnog dejstva
voda, zatite voda (ukljuujui i mjere zatite zahvaene vode namijenjene upotrebi vode za pie, kojima se
obezbjeuje manji stepen preiavanja u proizvodnji vode za pie, zabrana unoenja i kontrola emisije
zagaenja, zabrana i sluajevi u kojima je dozvoljeno direktno isputanje zagaenja u podzemne vode,
sprjeavanje i smanjenje uticaja akcidentnih zagaenja i dr.) i korienja voda (obezbjeenje vode za pie i
druge potrebe, kontrole nad zahvatanjem i akumuliranjem vode, ukljuujui i zabrane korienja voda,
ekonomske cijene korienja vode i dr.);
9) dopunske mjere za dostizanje utvrenih ciljeva zatite ivotne sredine;
10) pregled posebnih planova upravljanja vodama za pojedine podslivove i programa mjera, sa
karakteristikama ili tipovima vodotoka;
11) ekonomsku analizu korienja i zatite voda i zatite od tetnog dejstva voda, sprovedene po principu
"korisnik plaa" i "zagaiva plaa", sa preporukom optimalnih rjeenja;
12) prikaz, dinamiku i nain obezbjeenja sredstava za realizaciju predvienih mjera kao i ekonomsku analizu
trokova i dobiti (CBA);
13) izvjetaj koji obuhvata opis aktivnosti i stavove povodom primjedaba, predloga i sugestija u postupku
pripreme plana upravljanja vodama;
14) listu organa i organizacija u oblasti upravljanja vodama, sa njihovom odgovornou i statusom;
15) nain pribavljanja baznih dokumenata i informacija na osnovu kojih je izraen plan;
16) podatke o kontrolnim mjerama za koncentrisane izvore zagaenja i obezbjeenje statusa voda u
vjetakim i jako modifikovanim vodnim tijelima;
17) pregled obaveza preuzetih meunarodnim sporazumima koji se odnose na upravljanje vodama i nain
njihovog ostvarivanja;
18) saeti prikaz mjera potrebnih za implementaciju propisa o zatiti voda;
19) principe uspostavljanja informacionog sistema za obezbjeenje upravljanja vodama na vodnom podruju,
odnosno rjenom slivu.
Vodno tijelo povrinske vode odreuje se kao vjetako ili jako modifikovano, u skladu sa propisom iz lana 75
stav 2 ovog zakona.
Propisom Vlade, na predlog Ministarstva, utvruje se blii sadraj i nain pripreme plana iz stava 3 ovog lana.
Plan upravljanja vodama na meunarodnom rjenom slivu

lan 24a
Vodama meunarodnog rjenog sliva upravlja se na osnovu plana upravljanja drava na ijoj teritoriji se nalaze
djelovi tog sliva.
Ukoliko plan iz stava 1 ovog lana nije sainjen, meunarodnim rjenim slivom upravlja se na osnovu plana iz
lana 24 ovog zakona koji se dostavlja dravama na ijoj teritoriji se nalaze djelovi istog vodnog podruja.
Plan iz stava 1 ovog lana i plan iz lana 24 ovog zakona nadleni organ uprave dostavlja Evropskoj komisiji u
roku od tri mjeseca od dana njihovog objavljivanja.
Priprema i donoenje plana upravljanja vodama

lan 25
Planove upravljanja vodama donosi Vlada, na predlog Ministarstva.
Strunu pripremu planova upravljanja vodama za rjene slivove vri nadleni organ uprave.
Planovi upravljanja vodama se obavezno preispituju po isteku est godina od dana njihovog donoenja, odnosno
preispitivanja.
Izmjena plana upravljanja vodama

lan 26
Ako u toku sprovoenja plana upravljanja vodama doe do bitne promjene uslova na kojima je zasnovan,
pristupie se njegovom preispitivanju prije isteka roka iz lana 25 stav 3 ovog zakona i izvriti njegova izmjena u
roku od est mjeseci od dana utvrivanja nedostataka, odnosno izmijenjenih uslova.
Plan iz stava 1 ovog lana, pored elemenata iz lana 24 ovog zakona, sadri i:
1) pregled svih izmjena plana od dana poetka njegovog sprovoenja, ukljuujui i odstupanja odreena za
pojedina vodna tijela;
2) ocjenu stepena dostignutih ciljeva zatite ivotne sredine, ukljuujui i kartografski prikaz rezultata
monitoringa;
3) pregled mjera koje su bile planirane za prethodni period, a koje nijesu realizovane, kao i razloge zbog kojih
nijesu realizovane;
4) pregled mjera koje nijesu bile planirane za prethodni period, a bile su realizovane radi postizanja ciljeva
utvrenih planom upravljanja vodama.
Odstupanja
lan 27
Brie se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, "Sl. list CG", br. 48/15)
Posebni planovi
lan 28
Ako se sprovoenje Strategije ne moe obezbijediti planovima upravljanja vodama iz lana 24 ovog zakona,
Vlada, na predlog Ministarstva, za pojedine kategorije vodotoka ili za pojedina pitanja upravljanja vodama, donosi
poseban plan upravljanja vodama.
Strunu pripremu posebnog plana upravljanja vodama vri nadleni organ uprave.
Plan iz stava 1 ovog lana mora biti u skladu sa planom upravljanja vodama na rjenom slivu, odnosno vodnom
podruju rjenog sliva.
Propisom Vlade, na predlog Ministarstva, utvruje se blii sadraj i nain pripreme plana iz stava 1 ovog lana.
Strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu

lan 29
Za Strategiju i planove upravljanja vodama na vodnom podruju, odnosno dijelu vodnog podruja, obavezna je
izrada strateke procjene uticaja na ivotnu sredinu.
Strateka procjena iz stava 1 ovog lana vri se na nain utvren propisima o stratekoj procjeni uticaja na
ivotnu sredinu.
Saradnja sa javnou u pripremi planova

lan 30
Nadleni organ uprave duan je da omogui aktivno uee javnosti i zainteresovanih lica u postupku pripreme i
donoenja plana upravljanja vodama, odnosno njegove izmjene nakon sprovedenog postupka preispitivanja i u ini
dostupnom svu dokumentaciju od znaaja za njegovu izradu.
Nadleni organ uprave duan je da preko javnih medija obavijesti zainteresovana lica i iru javnost, o poetku
pripreme plana upravljanja vodama.
Obavjetavanje iz stava 2 ovog lana vri se najkasnije tri godine prije poetka perioda za koji se plan donosi, a
obuhvata okvirni sadraj plana, rokove i nain pripreme i usvajanja plana, naziv nadlenog organa uprave i adresu
na kojoj se mogu dobiti dodatne informacije, odnosno izvriti uvid u dokumentaciju od znaaja za njegovu izradu.
Nadleni organ uprave, na nain utvren stavom 2 ovog lana, obavjetava o stanju izrade plana, ukljuujui i
preliminarni pregled znaajnih elemenata za upravljanje vodama na vodnom podruju za koje se plan donosi,
najkasnije dvije godine prije poetka perioda za koji se plan donosi.
Nadleni organ uprave duan je da nacrt plana upravljanja vodama objavi na internet stranici Ministarstva o
emu obavjetava javnost putem tampanog medija, najkasnije godinu dana prije poetka perioda za koji se plan
donosi.
Nacrt plana izlae se na uvid javnosti u prostorijama nadlenog organa uprave, a na zahtjev zainteresovanog lica
se omoguava uvid u dokumentacione osnove i podloge koriene za izradu nacrta plana.
Uee javnosti
lan 31
Lica iz lana 30 stav 1 ovog zakona mogu pisane primjedbe, predloge i sugestije na dokumenta iz lana 30 st. 3,
4 i 5 ovog zakona dostavljati nadlenom organu uprave, u roku od est mjeseci, a na poseban plan upravljanja
vodama u roku od mjesec dana od dana objavljivanja na internet stranici Ministarstva.
Nadleni organ uprave obavezan je da u roku od tri mjeseca od isteka roka iz stava 1 ovog lana, saini izvjetaj
o stavovima povodom dostavljenih primjedaba, predloga i sugestija.
Program mjera
lan 32
Radi ostvarivanja ciljeva iz lana 73 ovog zakona, Vlada donosi program mjera za svako vodno podruje,
uzimajui u obzir rezultate analiza iz lana 83a ovog zakona.
Program iz stava 1 ovog lana donosi se na period od est godina.
Program mjera za vodno podruje kao dio meunarodnog vodnog podruja usklauje se sa programom mjera
drave na ijoj teritoriji se nalaze djelovi tog meunarodnog vodnog podruja.
Program mjera sadri osnovne mjere koje e se sprovoditi radi ostvarivanja ciljeva iz stava 1 ovog lana i
dopunske mjere kada je neophodno u skladu sa planom upravljanja vodama.
Osnovne i dopunske mjere utvruju se propisom iz lana 24 stav 5 ovog zakona.
Ukoliko se na osnovu monitoringa statusa povrinskih i podzemnih voda (u daljem tekstu: Monitoring) utvrdi da
nije mogue ostvariti ciljeve iz lana 73 ovog zakona i da su rezultati za ostvarivanje ciljeva ispod oekivanih,
Vlada e naloiti da se:
- ispitaju uzroci koji su onemoguili ostvarivanje ciljeva;
- preispitaju dozvole izdate u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima;
- uspostave dopunske mjere neophodne za postizanje tih ciljeva i ukljuujui uspostavljanje stroih standarda
kvaliteta voda u skladu sa lanom 75 ovog zakona.
Ukoliko je nepostizanje ciljeva rezultat prirodnih uzroka ili vie sile, koji se nijesu mogli predvidjeti (posebno
ekstremnih poplava i dugotrajnih sua), Vlada moe naloiti da se mjere iz stava 6 ovog lana ne sprovode zbog
njihove neizvodljivosti.
Primjena mjera iz stava 1 ovog lana ne smije uticati na poveanje zagaenja morske vode.
Mjere iz stava 1 ovog lana nee se primjenjivati ako direktno ili indirektno mogu da poveavaju zagaivanje
povrinskih voda i ivotne sredine u cjelini.
Preliminarni izvjetaj o sprovoenju programa mjera nadleni organ uprave dostavlja Evropskoj komisiji u roku
od tri godine od donoenja programa mjera, odnosno auriranja plana iz lana 24 ovog zakona.
Usaglaavanje sa prostornim planskim dokumentima

lan 33
U prostornim planskim dokumentima, koji mogu biti od uticaja na zatitu, ureenje i korienje voda, obavezno
se prikazuju zatiena (zatitna podruja u zoni izvorita vodosnabdijevanja i prirodnih kupalita) i ugroena
podruja (poplavna i erozivna), u skladu sa ovim zakonom, objekti vodne infrastrukture predvieni planovima
upravljanja vodama, kao i granice plavljenja iz lana 96 stav 4 ovog zakona.
Uslovi i ogranienja utvreni planom upravljanja vodama iz lana 24 stav 4 ovog zakona osnov su za planiranje
namjene podruja iz stava 1 ovog lana.
4. VODNI OBJEKTI I SISTEMI

Vodni objekti, sistemi i infrastruktura

lan 34
Vodnim objektima i sistemima, u smislu ovog zakona, smatraju se graevinski i drugi objekti ili skup objekata,
sa pripadajuim ureajima, koji ine tehniku, odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za obavljanje vodne djelatnosti.
Objekti namijenjeni ureenju vodotoka i zatiti od tetnog dejstva voda, objekti koji slue za monitoring voda,
kao i prirodni i vjetaki vodotoci ukljueni u vodni sistem ine vodnu infrastrukturu.
Blii propis o sastavu i sadraju vodne infrastrukture donosi Ministarstvo.
Podjela vodnih objekata prema namjeni

lan 35
Prema namjeni vodni objekti se dijele na:
1) vodne objekte za korienje voda;
2) vodne objekte za prihvatanje, preiavanje i odvoenje otpadnih voda i zatitu voda od zagaivanja;
3) vodne objekte za zatitu od tetnog dejstva voda;
4) vodne objekte za ureenje vodotoka;
5) vodne objekte za odvodnjavanje;
6) vodne objekte za monitoring voda (hidroloke stanice).
Vodni objekti za korienje voda su:
- za vodosnabdijevanje pravnih i fizikih lica - vodozahvati (bunari, kaptae, zahvati iz vodotoka, kanala,
jezera i akumulacija, crpne stanice i sl.), ureaji za pripremu vode za pie, rezervoari, magistralni cjevovodi i
drugi pripadajui objekti na njima, sekundarni (distributivni) cjevovodi i njima pripadajui objekti i
bistijerne;
- za navodnjavanje - zahvati iz vodotoka, kanala, jezera i akumulacija, male akumulacije, razvodna mrea i
drugi pripadajui objekti;
- za proizvodnju hidroelektrine energije i druge namjene - brane i akumulacije, dovodni i odvodni kanali i
drugi pripadajui objekti;
- za uzgoj riba - ribnjaci, kavezi za ribe, uzgajalita koljki i drugih morskih plodova;
- za plovidbu - plovni putevi na prirodnim i vjetakim vodotocima, ustave, prevodnice, luke, pristanita i
marine i drugi pripadajui objekti;
- za sport, rekreaciju i turizam.
Vodni objekti za prihvatanje, preiavanje i odvoenje otpadnih voda i zatitu voda od zagaivanja su: kanali,
javna kanalizacija, kolektori, postrojenja za preiavanje otpadnih voda, postrojenja za preradu otpadnih muljeva,
postrojenja za preradu procjednih voda sanitarnih deponija vrstog otpada, ispusti u recipijent i drugi pripadajui
objekti i ureaji.
Vodni objekti za zatitu od tetnog dejstva voda su: obaloutvrde, glavni, sekundarni i ljetnji nasipi sa
pripadajuim objektima (ustave, crpne stanice), lukobrani, kejski i odbrambeni zidovi, rasteretni i lateralni kanali,
kao i akumulacije i retenzije sa pripadajuim objektima za odbranu od poplava, objekti za zatitu od erozije i bujica
i drugi objekti za zatitu od tetnog dejstva voda.
Sastavnim dijelom nasipa za odbranu od poplava smatra se i zatitni pojas sa umom i zatitnim zelenilom
(zatitne ume) u inundacionom podruju, u irini 50 m pored nasipa, odvodni kanali paralelni nasipu u branjenom
podruju, na udaljenosti 10 m do 50 m od noice nasipa (zavisno od karakteristika vodotoka i objekta), kao i
servisni putevi u branjenom podruju za sprovoenje odbrane od poplava.
Vodni objekti za ureenje vodotoka su: obaloutvrde, pregrade, pragovi, naperi i drugi objekti u rjenom koritu,
namijenjeni njegovoj stabilizaciji i poboljanju reima protoka, kao i vjetaka rjena korita (prosjeci ili izmjetena
rjena korita).
Vodni objekti za odvodnjavanje (zatitu od visokih nivoa podzemnih voda i suvinih povrinskih voda) su:
mrea glavnih, sabirnih i detaljnih kanala za odvodnjavanje, sa pripadajuim objektima i ureajima na njima
(propusti, sifoni, mostovi, stepenice, brzaci, ustave, crpne stanice za odvodnjavanje i sl.) i crpne stanice i ustave za
evakuaciju voda iz sistema u prirodne i vjetake vodotoke.

Vodni objekti za monitoring voda (hidroloke stanice) su instrumenti, oprema i zatitni objekti u osnovnoj i
dopunskoj mrei hidrolokih stanica.
Vodni objekti iz stava 1 ovog lana mogu sluiti istovremeno za vie namjena - vienamjenski vodni objekti.
Vodni objekti iz stava 1 ovog lana se prema znaaju razvrstavaju u kategorije.
Nain kategorizacije i kategorije vodnih objekata i njihovo davanje na upravljanje i odravanje, na predlog
Ministarstva, vri Vlada, ako zakonom nije drukije odreeno.
Upis vodnih objekata u katastar nepokretnosti

lan 36
Vodni objekti iz lana 35 ovog zakona upisuju se u katastar nepokretnosti.
Atestiranje vodnih objekata

lan 37
Vodni objekti iz lana 35 ovog zakona, odnosno pojedini njihovi djelovi, od ijeg pravilnog funkcionisanja
zavisi bezbjednost ljudi i imovine, moraju biti atestirani od strane ovlaenih institucija pri putanju u pogon i u
propisanim rokovima tokom upotrebe.
Tehniki pregled vodnih objekata

lan 38
Tehniki pregled vodnih objekata iz lana 35 ovog zakona, po zavretku izgradnje ili rekonstrukcije, vri se u
skladu sa zakonom kojim je ureena izgradnja objekata.
U komisiji za tehniki pregled vodnih objekata iz lana 35 ovog zakona obavezno uestvuje i lice koje odredi
nadleni organ za izdavanje vodnih akata za objekat za koji se tehniki pregled vri.
5. VODNE DJELATNOSTI
5.1. Ureenje i korienje voda
Ureenje voda
lan 39
Ureenje voda, u smislu ovog zakona, ini skup mjera i radova na ouvanju i regulisanju vodnih koliina radi
obezbjeenja:
1) kvantitativne, prostorne i vremenske raspodjele voda za snabdijevanje pravnih i fizikih lica;
2) opstanka vodenih i priobalnih ekosistema;
3) poveane koliine vode u vodotocima u malovodnom periodu.
Vrsta i obim mjera i radova za ureenje voda iz stava 1 ovog lana sastavni su dio Strategije i plana upravljanja
vodama iz l. 23 i 24 ovog zakona.
Nain i uslovi korienja voda

lan 40
Korienje voda dozvoljeno je pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
Voda se mora koristiti racionalno i ekonomino. Svaki korisnik je duan da vodu koristi na nain koji
obezbjeuje ouvanje prirodne ravnotee voda i koji ne ugroava prava drugih lica.
Korienje voda
lan 41
Korienjem voda, u smislu ovog zakona, smatra se:
1) zahvatanje, crpljenje i upotreba povrinskih i podzemnih voda za razli ite namjene (za pie, sanitarne i
tehnoloke potrebe, navodnjavanje, flairanje mineralnih i prirodnih voda, proizvodnju soli i dr.);
2) korienje voda za uzgoj riba, koljki i rakova;

3) korienje vode za proizvodnju elektrine energije i druge pogonske namjene;
4) korienje voda za plovidbu;
5) korienje voda za sport, turizam, kupanje, rekreaciju i balneoklimatoloke svrhe;
6) korienje termalne i mineralne vode (osim podzemnih voda iz kojih se mogu dobiti korisne mineralne
sirovine i geotermalna energija);
7) korienje vode za ekoloke i druge namjene, u skladu sa ovim zakonom.
Opta upotreba voda

lan 42
Optom upotrebom voda, u smislu ovog zakona, smatra se njeno korienje, bez prethodnog tretmana, odnosno
bez upotrebe posebnih ureaja (pumpe, natege i dr.) ili izgradnje vodnih objekata za:
1) line i potrebe domainstva (za pie, sanitarne potrebe, pojenje stoke i sl.);
2) kupanje i rekreaciju u povrinskim vodama;
3) gaenje poara i obavljanje poslova zatite ljudi i dobara;
4) plovidbu.
Nain i uslovi opte upotrebe vode iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana blie se ureuju propisom nadlenog
organa jedinice lokalne samouprave.
Voda za plovidbu koristi se na nain i pod uslovima utvrenim posebnim zakonom.
Posebna upotreba voda

lan 43
Svako korienje voda koje prelazi optu upotrebu predstavlja posebnu upotrebu, za koju je potrebno ste i
vodno pravo, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.
Vodno pravo iz stava 1 ovog lana stie se vodnom dozvolom ili ugovorom o koncesiji.
Uslovi posebne upotrebe voda u planu upravljanja vodama

lan 44
Planom upravljanja vodama moe biti iskljuena ili ograniena posebna upotreba vode, ukoliko se njome:
1) ugroava zdravlje i bezbjednost ljudi;
2) ugroava prirodna ravnotea vodnih i priobalnih ekosistema, odnosno zatienih podruja;
3) znatno ograniava opta upotreba voda;
4) ograniava ureenje voda i zatita od poplava.
Privremeno ogranienje ili obustavljanje vodnog prava

lan 45
Pravo na posebnu upotrebu vode moe se privremeno ograniiti ili obustaviti, ako je usljed prirodnih pojava ili
ljudske aktivnosti ugroeno obezbjeivanje vode u potrebnoj koliini, njen kvalitet, prirodna ravnotea vodnih i
priobalnih ekosistema ili smanjena bezbjednost od tetnog dejstva vode.
Pravo na posebnu upotrebu vode moe se privremeno ograniiti ili obustaviti i u sluaju veeg oteenja vodne
infrastrukture, njene rekonstrukcije, kao i u drugim sluajevima koji mogu prouzrokovati nedostatak potrebne
koliine vode ili smanjiti bezbjednost od tetnog dejstva voda.
Organ koji je izdao vodnu dozvolu ili vodnu saglasnost odluuje o ogranienjima iz st. 1 i 2 ovog lana.
Status objekta po prestanku vodnog prava

lan 46

Po prestanku vodnog prava, imalac vodnog prava duan je da, u roku od godinu dana od dana prestanka vodnog
prava, ukoliko vodnom dozvolom, vodnom saglasnou ili ugovorom o koncesiji nije odreen krai rok, o svom
troku, ukloni objekte koje je izgradio radi ostvarivanja tog prava.
Ukoliko imalac vodnog prava u roku iz stava 1 ovog lana ne ukloni objekat, njegovo uklanjanje e izvriti
organ nadlean za utvrivanje vodnog prava, o troku imaoca tog prava.
Ukoliko se objekat iz stava 1 ovog lana moe koristiti za zatitu kvaliteta voda, ureenje i korienje voda i
zatitu od tetnog dejstva voda ili ouvanje ekosistema, objekat i zemljite na kome je izgraen postaju sastavni dio
javnog vodnog dobra.
Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana koje je donio nadleni organ lokalne uprave moe se izjaviti alba glavnom
administratoru, a protiv rjeenja koje je donio nadleni organ uprave Ministarstvu.
5.1.1. Korienje voda za vodosnabdijevanje

Prioriteti u vodosnabdijevanju
lan 47
Korienje voda za vodosnabdijevanje po sljedeem redosljedu: snabdijevanje stanovnitva vodom za pie,
odbranu zemlje, sanitarne potrebe i napajanje stoke ima prioritet nad korienjem voda za ostale namjene.
Korienje vode na podruju izvorita, za potrebe iz stava 1 ovog lana, u obimu koji odgovara tim potrebama u
periodu od pet godina od dana podnoenja zahtjeva, osim ako se te potrebe ne mogu zadovoljiti na ekonominiji i
racionalniji nain, ima prioritet u odnosu na potrebe za vodom izvan tog podruja, za iste namjene.
Vode koje se koriste ili su namijenjene za vodosnabdijevanje ne mogu se koristiti za druge namjene na nain
koji bi nepovoljno uticao na potrebnu koliinu i svojstva vode za vodosnabdijevanje.
Javno i individualno vodosnabdijevanje

lan 48
Vodosnabdijevanje moe biti javno i individualno.
Jedinica lokalne samouprave duna je da organizuje i obezbijedi javno vodosnabdijevanje na svojoj teriroriji za
sva naselja vea od 200 stanovnika ili ija je prosjena godinja potreba za vodom vea od 100 m3/dan (1.16 l/s).
Za vodosnabdijevanje dvije ili vie jedinica lokalnih samouprava, odnosno naselja na njihovom podruju, javno
vodosnabdijevanje se moe obezbijediti organizovanjem regionalnog vodovoda.
Vodosnabdijevanje seoskih i drugih naselja ili njihovih djelova koji ne ispunjavaju kriterijume iz stava 2 ovog
lana, kao i vodosnabdijevanje jednog ili vie korisnika, vri se u skladu sa propisom jedinice lokalne samouprave.
Propisom iz stava 4 ovog lana utvruju se uslovi za pristupanje izgradnji, korienju, odravanju i upravljanju
objektima i sistemima za vodosnabdijevanje.
Kvalitet vode za ljudsku upotrebu

lan 49
Voda koja se koristi za ljudsku upotrebu mora da ispunjava propisane uslove kvaliteta.
Na svakom vodnom podruju odreuju se:
- vodna tijela koja se koriste ili su namijenjena za zahvatanje vode za ljudsku upotrebu u prosjenoj koliini
veoj od 10 m3/dan, ili za snabdijevanje vie od 50 stanovnika, ukljuujui i zone sanitarne zatite;
- vodna tijela koja su planirana za zahvatanje vode za ljudsku upotrebu u budunosti.
Monitoring vodnih tijela iz stava 2 ovog lana vri se za vodna tijela koja obezbjeuju prosjeno vie od 100
m3/dan vode u skladu sa lanom 83 ovog zakona.
Vodna tijela iz stava 2 ovog lana moraju ispunjavati pored ciljeva iz lana 73 ovog zakona i uslove utvrene
propisom o bezbijednosti hrane.
Zatita vodnih tijela iz stava 2 ovog lana vri se u skladu sa l. 56 i 57 ovog zakona.
Poslovi vodosnabdijevanja

lan 50
Vodosnabdijevanjem, u smislu ovog zakona, smatra se:
1) zahvatanje podzemnih i povrinskih voda za pie i druge potrebe;
2) zatita izvorita voda;
3) preiavanje (priprema) voda za pie i druge potrebe do stepena zdravstvene ispravnosti;
4) mjerenje koliine vode koja je zahvaena na vodozahvatu;
5) dovoenje vode do mjesta potronje (zakljuno sa rezervoarom, odnosno prikljukom na komunalni sistem
vodosnabdijevanja, odnosno distributivnu mreu);
6) raspodjela i distribucija vode korisnicima.
Poslove vodosnabdijevanja iz stava 1 ovog lana, u skladu sa zakonom, obavlja javno preduzee, odnosno
privredno drutvo (u daljem tekstu: preduzee za vodovod i kanalizaciju), koje je registrovano za obavljanje
poslova vodosnabdijevanja u Centralnom registru Privrednog suda i koje ispunjava uslove u pogledu tehniko-
tehnoloke opremljenosti i organizacione i kadrovske osposobljenosti.
Blie uslove iz stava 2 ovog lana propisuje ministarstvo nadleno za poslove komunalnih djelatnosti, u saradnji
sa Ministarstvom.
NAPOMENA IZDAVAA:
Danom poetka primjene Zakona o komunalnim djelatnostima (Slubeni list Crne Gore, br. 55/16) prestaje da vai
lan 50 stav 4 i 5 Zakona o vodama ("Slubeni list RCG", broj 27/07).
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni list Crne Gore, br. 55/16) e se primjenjivati od 25.02.2018. godine,
odnosno nakon 18 mjeseci od dana stupanja na snagu.
Obaveza kontrole kvantiteta i kvaliteta vode

lan 51
Preduzea za vodovod i kanalizaciju duna su da:
1) postave ureaje i obezbijede stalno i sistematsko registrovanje koliina zahvaene vode i ispitivanje
kvaliteta vode na vodozahvatu;
2) preduzimaju mjere za obezbjeenje zdravstvene ispravnosti vode za pie; i
3) preduzimaju mjere za obezbjeenje tehnike ispravnosti ureaja.
Privredno drutvo, drugo pravno lice i preduzetnik koji koriste vodu za pie, sanitarne i tehnoloke potrebe,
navodnjavanje i flairanje mineralne i prirodne vode, duno je da postavi ureaje i obezbijedi stalno i sistematsko
registrovanje koliina zahvaene vode i ispitivanje kvaliteta te vode i preduzima mjere za obezbjeenje tehnike
ispravnosti ureaja, a fiziko lice koje koristi vodu za potrebe koje prevazilaze obim opte upotrebe vode da postavi
ureaj za stalno i sistematsko registrovanje koliina zahvaene vode.
Preduzee za vodovod i kanalizaciju, odnosno privredno drutvo, drugo pravno lice, preduzetnik i fiziko lice iz
stava 2 ovog lana, duno je da dostavlja periodino nadlenom organu uprave podatke o koliini i kvalitetu
zahvaene vode, radi voenja evidencije u informacionom sistemu.
Nain i postupak mjerenja koliine vode iz stava 1 taka 1 i stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Nain i obim ispitivanja kvaliteta vode iz st. 1 i 2 ovog lana i nain periodinog dostavljanja podataka o
kvalitetu vode, ureuje se propisom organa dravne uprave nadlenog za poslove zdravlja, po prethodno
pribavljenom miljenju Ministarstva.
Kontrola kvaliteta vode

lan 52
Ispitivanje kvaliteta vode za vodosnabdijevanje na vodozahvatima vri se prema godinjem programu koji
donosi organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva i organa
dravne uprave nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
Program iz stava 1 ovog lana donosi se do 31. decembra tekue godine za narednu godinu.

Sistematsko ispitivanje iz stava 1 ovog lana vri ovlaeno akreditovano pravno lice koje je upisano u
Centralni registar Privrednog suda za obavljanje tih poslova.
Visina naknade za sistematsko ispitivanje kvaliteta vode utvruje se ugovorom o povjeravanju poslova, koji sa
ovlaenim pravnim licem zakljuuje vlasnik, odnosno korisnik objekta za vodosnabdijevanje ili rekreaciju.
Izvorita namijenjena za regionalno i javno vodosnabdijevanje

lan 53
Izvorita namijenjena za regionalno i javno vodosnabdijevanje (javnim vodovodom) od posebnog su znaaja za
Crnu Goru.
Izvorita iz stava 1 ovog lana i njegove granice utvruje Vlada.
Izvorita iz stava 1 ovog lana upisuju se u katastar nepokretnosti, po predlogu nadlenog organa uprave.
Obezbjeenje ekoloki prihvatljivog protoka

lan 54
Prilikom zahvatanja povrinskih voda, nizvodno od zahvata mora se obezbijediti ekoloki prihvatljiv protok,
koji se odreuje na osnovu istraivanja, prema specifinostima ekosistema i sezonskim varijacijama protoka vode,
radi obezbjeivanja dobrog statusa voda.
Trokove istraivanja za odreivanje ekoloki prihvatljivog protoka snosi korisnik voda.
Blii nain utvrivanja ekoloki prihvatljivog protoka voda ureuje se propisom Ministarstva, uz prethodno
pribavljeno miljenje organa dravne uprave nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
Istrani radovi na izvoritu

lan 55
Korienje vode iz izvorita povrinskih i podzemnih voda, osim opte upotrebe voda u smislu ovog zakona,
moe se dozvoliti samo ako su prethodno obavljeni istrani radovi, na osnovu kojih je dokazana mogunost
njihovog racionalnog korienja, u skladu sa zakonom.
Istranim radovima iz stava 1 ovog lana smatraju se istraivanja koja obuhvataju utvrivanje rezervi, izdanosti
i kvaliteta vode na odreenom izvoritu i njegovu povezanost i uticaj na druga izvorita.
Obim i vrstu istranih radova za izvorita povrinskih voda odreuje organ nadlean za izdavanje vodnih akata.
Obim i vrstu istranih radova za izvorita podzemnih voda odreuje organ nadlean za izdavanje vodnih akata,
uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za geoloke poslove.
Zatita izvorita
lan 56
Podruja na kojima se nalaze izvorita povrinske i podzemne vode koja se koriste ili su prostornim planskim
dokumentima predviena za javno vodosnabdijevanje moraju biti zatiena od namjernog ili sluajnog zagaivanja
i drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na izdanost izvorita i na zdravstvenu ispravnost vode (zone
sanitarne zatite).
Zatita izvorita povrinske i podzemne vode vri se na nain utvren rjeenjem o zatiti izvorita, kome su
prethodili istrani radovi.
Rjeenje iz stava 2 ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje vodnih akata uz prethodno miljenje
ministarstva nadlenog za poslove zdravlja.
Zone sanitarne zatite

lan 57
Za sanitarnu zatitu izvorita za javno vodosnabdijevanje odreuju se tri zone zatite, i to: ira zona zatite, ua
zona zatite i zona neposredne zatite.
Za potencijalna regionalna izvorita za vodosnabdijevanje zone sanitarne zatite odreuju se Strategijom.

Zone sanitarne zatite izvorita odreuju se u skladu sa hidrolokim, hidrogeolokim i drugim svojstvima
zemljita i slivnih podruja i predvienim nainom njihovog korienja.
Zone sanitarne zatite izvorita utvrene rjeenjem o zatiti izvorita, kao i prostor predvien za zone sanitarne
zatite, unose se u planove upravljanja vodama i prostorne planove posebne namjene.
Propis o odreivanju i odravanju zona i pojaseva sanitarne zatite izvorita i ogranienjima u zonama zatite
donosi Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadlenog za poslove zdravlja i ministarstva nadlenog za zatitu
ivotne sredine, a za izvorita podzemnih voda i ministarstva nadlenog za geoloke poslove.
Praenje karakteristika vode

lan 58
Radi korienja i zatite povrinskih i podzemnih voda obavezno se prate kvalitativni i kvantitativni parametri
voda.
Parametre iz stava 1 ovog lana prati organ dravne uprave nadlean za hidrometeoroloke poslove.
Praenje parametara iz stava 1 ovog lana vri se prema godinjem programu koji donosi Vlada do 31.
decembra tekue godine za narednu godinu, na predlog Ministarstva.
Podaci iz stava 1 ovog lana su javni.
Obaveze izvoaa istranih i drugih radova

lan 59
Ako se prilikom istranih geolokih, rudarskih i drugih radova naie na vodonosni sloj, izvoa radova je duan
da odmah o tome obavijesti nadleni organ uprave, ministarstvo nadleno za geoloke poslove i ministarstvo
nadleno za poslove zatite ivotne sredine i da preduzme mjere radi sprjeavanja zagaivanja podzemnih voda.
Ako se vode iz stava 1 ovog lana nee odmah iskoriavati, izvoa je duan da o svom troku zatvori
buotinu.
Bunari i buotine sa slobodnim isticanjem vode moraju biti opremljeni ureajima za regulisanje isticanja vode i
zatitu voda od zagaivanja.
5.1.2. Korienje vode za navodnjavanje

Ostvarivanje prava na navodnjavanje
lan 60
Zahvatanje i korienje povrinskih i podzemnih voda, za navodnjavanje poljoprivrednog ili drugog zemljita
ostvaruje se pod uslovima odreenim vodnom dozvolom.
Vlasnici, odnosno korisnici objekata i sistema za navodnjavanje duni su da snose srazmjerne trokove njihovog
upravljanja i odravanja.
Kvalitet vode za navodnjavanje

lan 61
Voda koja je namijenjena za navodnjavanje poljoprivrednih kultura mora biti propisanog kvaliteta.
Ministarstvo nadleno za poslove poljoprivrede, uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove
zdravlja, blie utvruje parametre kvaliteta vode koja se koristi za navodnjavanje poljoprivrednog zemljita.
5.1.3 Korienje vodnih snaga

Nain ostvarivanja prava na korienje vodnih snaga
lan 62
Korienje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije ili za pogon ureaja snagom vode ostvaruje se na
osnovu vodne dozvole i ugovora o koncesiji.

Pravo na korienje vodnih snaga za pogon jednostavnijih ureaja i postrojenja za potrebe jednog ili vie
domainstava i za obavljanje djelatnosti manjeg obima od znaaja za ivot ljudi u ruralnom podruju (zahvatanje
vode za vodosnabdijevanje; pokretanje mlinova, pilana, kovanica i sl.) moe se stei na osnovu vodne dozole.
Dodjela prava korienja vodnih snaga vri se prema znaaju za ostvarivanje javnog interesa (poboljanja
opteg standarda ljudi, stepena zatite ivotne sredine, zatite zdravlja i racionalnijeg korienja vodne snage i dr.).
Uslovi za izgradnju objekata

lan 63
Objekti i ureaji za korienje vodnih snaga moraju se projektovati i graditi na nain koji:
1) omoguava vraanje vode istog kvaliteta poslije iskoriene energije u vodotok ili druge povrinske vode;
2) ne umanjuje postojei obim i ne sprjeava korienje vode za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i druge
namjene, u skladu sa ovim zakonom;
3) ne umanjuje stepen zatite i ne oteava sprovoenje mjera zatite od tetnog dejstva voda;
4) ne pogorava uslove sanitarne zatite i ne utie negativno na ekoloki status voda i stanje ivotne sredine;
5) nee dovesti do gubitka ustanovljene posebne meunarodne zatite vodotoka, odnosno drugih povrinskih
voda;
6) obezbjeuje ekoloki prihvatljiv protok nizvodno od objekta za korienje vodnih snaga.
Pri projektovanju i izgradnji brana i akumulacija za korienje vodnih snaga treba u najveem moguem
stepenu, obezbijediti njihovo vienamjensko korienje (zatita od poplava, vodosnabdijevanje, navodnjavanje,
poveanje proticaja u cilju popravke kvaliteta vode u malovodnim periodima i druge namjene).
Upravljanje i korienje objekata

lan 64
Objekti za korienje vodnih snaga iz lana 35 stav 2 alineja 3 ovog zakona su od interesa za Crnu Goru.
Vodnim objektima iz stava 1 ovog lana, koji su u dravnoj svojini, upravlja privredno drutvo odnosno drugo
pravno lice kome je Vlada dala te objekte na upravljanje.
Pravna i fizika lica koja izgrade vodne objekte za korienje vodnih snaga za sopstvene potrebe stiu pravo
upravljanja i korienja tih objekata, u skladu sa zakonom.
5.1.4. Korienje vode za plovidbu

lan 65
Voda za plovidbu koristi se na nain i pod uslovima utvrenim zakonom.
Izgradnja vodnih objekata u funkciji plovidbe mora se vriti u skladu sa ovim zakonom.
Vodni objekti iz stava 2 ovog lana su od interesa za Crnu Goru.
Projekti eksploatacije rjenih nanosa moraju biti u saglasnosti sa funkcijama plovidbe.
5.1.5 Korienje vode za uzgoj ribe, koljki i rakova

lan 66
Hladnovodni ribnjaci, na vodama najvieg kvaliteta, mogu se graditi ukoliko se njima ne ugroavaju funkcije tih
voda kao izvorita za snabdijevanje naselja.
Toplovodni ribnjaci se mogu graditi na svim mjestima u podruju aluvijalne ravni, osim na mjestima na kojima
se koriste ili nalaze izvorita podzemnih voda ili na kojima se planira izgradnja vodnih graevina za zatitu od
poplava i zatitu voda.
Pravna lica koja upravljaju akumulacijama, kanalima i drugim akvatorijumima imaju pod jednakim uslovima,
prvenstvo prilikom dodjele ribolovnih podruja na tim akumulacijama, kanalima i drugim akvatorijumima.
Poribljavanje, uzgoj i izlov ribe, koljki i rakova smije se vriti u skladu sa osnovnom namjenom akumulacije,
kanala ili drugog akvatorija.
5.1.6. Korienje voda za sport, turizam, kupanje i rekreaciju

lan 67
Namjene, odnosno uslovi za korienje akumulacija i drugih akvatorija za sport, kupanje, rekreaciju na vodama
i turizam odreuju se prostornim planom Crne Gore, prostornim planom podruja posebne namjene i drugim
planskim dokumentima, u skladu sa ovim zakonom.
Planskim dokumentima iz stava 1 ovog lana, u skladu sa namjenom i reimom zatite akumulacije ili drugog
akvatorija, odreuju se sadraji koji se mogu realizovati u zoni tih akvatorija, ukljuujui i sadraje koji prevazilaze
optu upotrebu voda (parkiralita, pristupne staze do vode i oko akvatorija, plae i sanitarni ureaji na njima,
dozvoljene aktivnosti na vodi, kao: splavarenje, rafting, kajakatvo, jedrenje i dr. i u prostoru vodnog dobra i drugo
to je u vezi sa namjenama akumulacija, odnosno akvatorija i reimom njihove zatite).
5.1.7. Eksploatacija rjenih nanosa (ljunka i pijeska)

Uslovi eksploatacije ljunka i pijeska
lan 68
Rjeni nanosi iz obnovljivih i neobnovljivih leita mogu se eksploatisati na lokalitetima na kojima se
eksploatacijom doprinosi ouvanju ili poboljanju vodnog reima, u obimu kojim se ne naruava vodni reim,
stabilnost obala i prirodna ravnotea vodnih i priobalnih ekosistema.
Eksploatacija rjenih nanosa iz obnovljivih i neobnovljivih leita vri se na osnovu vodne saglasnosti i ugovora
o koncesiji, u skladu sa ovim zakonom.
Uz zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti podnosi se:
1) projekat eksploatacije rjenih nanosa, uraen u skladu sa projektom regulacije koji izrauje nadleni organ
uprave;
2) saglasnost ministarstva nadlenog za poslove poljoprivrede, kada se eksploatacija rjenih nanosa vri na
poljoprivrednom zemljitu;
3) saglasnost ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne sredine kada se eksploatacija nanosa i treseta
vri u nacionalnim parkovima;
4) kopija plana parcele, a po potrebi i dokaz o pravu svojine, odnosno pravu korienja odgovarajue
nepokretnosti.
Uslovi za eksploataciju rjenih nanosa i evidencija o eksploataciji

lan 69
Eksploataciju rjenih nanosa moe vriti privredno drutvo koje je registrovano za obavljanje eksploatacije
rjenih nanosa u Centralnom registru Privrednog suda, ima najmanje jedno zaposleno lice odgovarajue struke,
posjeduje odgovarajuu mehanizaciju i koje je pribavilo vodnu saglasnost.
Privredno drutvo koje vre eksploataciju rjenih nanosa duno je da:
1) vodi urednu evidenciju o vrsti i koliini izvaenog rjenog nanosa;
2) podatke o vrsti i koliini izvaenog materijala dostavlja nadlenom organu uprave, odnosno nadlenom
organu lokalne uprave.
Blii uslovi koje mora ispunjavati privredno drutvo za eksploataciju rjenih nanosa u pogledu zaposlenih i
mehanizacije, sadraja i naina voenja evidencije iz stava 2 ovog lana, naina i rokova dostavljanja podataka o
koliini izvaenog materijala i uslova za paualno odreivanje podataka o koliini izvaenog materijala utvruju se
propisom Ministarstva.
Naknada tete
lan 70
Privredno drutvo koje prilikom eksploatacije rjenih nanosa priini tetu duno je da tetu nadoknadi, u skladu
sa optim propisima o naknadi tete.
Naplaeni iznos naknade tete koristi se za saniranje priinjene tete.
Obustava eksploatacije rjenih nanosa

lan 71
Eksploatacija rjenih nanosa obustavie se kada je eksploatacijom nanosa izazvan poremeaj vodnog reima, a
moe se obustaviti kada se utvrdi da bi se daljom eksploatacijom nanosa mogao izazvati poremeaj vodnog reima
ili negativan uticaj na vodne ekosisteme.
Rjeenje o obustavi eksploatacije iz stava 1 ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje vodne saglasnosti.
5.2. Zatita voda od zagaivanja

Razlozi za zatitu voda
lan 72
Zatita voda od zagaivanja, u smislu ovog zakona, je skup mjera i postupaka kojima se odrava kvalitet voda,
odnosno unapreuje do nivoa propisanog za korienje po pojedinim namjenama.
Zatita voda od zagaivanja sprovodi se radi obezbjeenja nekodljivog i nesmetanog korienja voda, zatite
zdravlja ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta i zatite ivotne sredine.
Zatita voda od zagaivanja sprovodi se zabranom, ograniavanjem i sprjeavanjem unoenja u vode opasnih i
tetnih supstanci, propisivanjem, nalaganjem i preduzimanjem drugih mjera za ouvanje i poboljanje kvaliteta
voda.
Zatita voda od zagaivanja sprovodi se i kontrolom i zabranom rada brana i ustava na rijekama koje, u
odreenom periodu godine, naruavaju osnovne karakteristike vodotoka.
Ciljevi zatite voda u oblasti zatite ivotne sredine

lan 73
Ciljevi zatite voda u oblasti zatite ivotne sredine u skladu sa programom mjera koji se utvr uje planovima
upravljanja rjenim slivom su:
1) za povrinske vode:
- primjena neophodnih mjera radi sprjeavanja pogoranja statusa svih povrinskih voda, u skladu sa
l. 83d, 83e i 83f ovog zakona;
- zatita, unaprjeivanje i obnavljanje svih tijela povrinskih voda, kao i vjetaka i jako
modifikovana vodna tijela u cilju ostvarenja dobrog statusa voda, u skladu sa propisom iz lana 75
stav 2 i l. 73a, 73c, 83d, 83e i 83f ovog zakona;
- zatita i unaprjeivanje svih vjetakih i jako modifikovanih vodnih tijela, u cilju ostvarivanja
dobrog ekolokog potencijala i dobrog hemijskog statusa povrinskih voda, u skladu sa lanom 75 stav
2 ovog zakona, osim u sluajevima utvrenim l. 73a, 73c, 83d, 83e i 83f ovog zakona;
- primjena neophodnih mjera u skladu sa lanom 24 stav 1 taka 8 ovog zakona u cilju ubrzane
redukcije zagaivanja prioritetnim supstancama i prekida ili postepenog ukidanja isputanja, emisije i
gubitaka prioritetno opasnih supstanci;
2) za podzemne vode:
- primjena potrebnih mjera za prevenciju ili ogranienje unosa zagaenja u podzemne vode,
sprjeavanje pogoranja statusa svih vodnih tijela podzemnih voda u skladu sa lanom 24 stav 1 taka
8 i l. 83d, 83e i 83f ovog zakona;
- zatita, unaprijeivanje i obnavljanje svih tijela podzemnih voda, obezbjeivanjem balansa
zahvatanja i nadoknaivanja podzemnih voda, u skladu sa lanom 75 stav 2 i l. 73a, 83d, 83e i 83f
ovog zakona osim u sluaju iz lana 73c ovog zakona;
- primjena neophodnih mjera radi smanjenja poveanja koncentracije bilo kog zagaenja, koje je
rezultat uticaja aktivnosti ovjeka, radi postizanja progresivnog umanjenja zagaivanja podzemne
vode.
3) za zatiena podruja:
- postizanje saglasnosti sa svim standardima i ciljevima, osim ako nije drugaije odreeno drugim
propisima kojim su uspostavljena odreena zatiena podruja.
Smanjenje poveanja koncentracije bilo kog zagaenja podzemnih voda postie se sprovoenjem mjera u skladu
sa l. 73a, 73b i 73c ovog zakona, uzimajui u obzir standarde iz l. 83d, 83e i 83f ovog zakona.
Uslovi za utvrivanje manje stroih ciljeva

lan 73a
Za odreena vodna tijela koja su ugroena ljudskim aktivnostima koje utiu na status povrinskih i podzemnih
voda ili kojima je prirodno stanje takvo da bi ostvarivanje ciljeva ivotne sredine bilo neizvodljivo ili neprimjereno
skupo mogu se utvrditi manje stroi ciljevi ivotne sredine pod uslovima:
1) da se potrebe ivotne sredine i socioekonomske potrebe zbog kojih se te ljudske aktivnosti sprovode ne
mogu zadovoljiti na drugi nain koji bi bio znatno bolji sa aspekta ivotne sredine;
2) da se obezbijedi:
- za povrinske vode postizanje najvieg mogueg ekolokog i hemijskog statusa za uticaje koji se ne
mogu objektivno izbjei usljed prirode ljudskih aktivnosti i zagaivanja;
- za podzemne vode najmanje mogue promjene dobrog statusa podzemnih voda za uticaje koji se ne
mogu objektivno izbjei usljed prirode ljudskih aktivnosti ili zagaivanja;
3) da ne postoji dalje pogoranje statusa ugroenog vodnog tijela; i
4) da su planom upravljanja vodama utvrena odstupanja od ciljeva ivotne sredine sa razlozima i da se
preispituju svakih est godina.
Vie ciljeva zatite

lan 73b
Ako se na pojedino vodno tijelo odnosi vie od jednog cilja iz lana 73 stav 1 ovog zakona, primjenjivae se
najstroi cilj.
Rokovi za postizanje ciljeva

lan 73c
Ciljevi iz lana 73 ovog zakona moraju se postii najkasnije do prvog auriranja plana upravljanja vodama.
Rok za postizanje ciljeva iz stava 1 ovog lana, moe se produiti u svrhu faznog dostizanja ciljeva za vodna
tijela, pod uslovom da ne doe do pojave daljeg pogoranja statusa tog vodnog tijela i ako su ispunjeni sljede i
uslovi:
1) da poboljanje statusa vodnih tijela nije mogue postii u roku iz stava 1 ovog lana iz najmanje jednog od
sljedeih razloga:
- da se obim poboljanja statusa vodnog tijela moe postii samo u fazama kojima se prekorauje rok
iz stava 1 ovog lana zbog tehnike izvodljivosti;
- ako bi ostvarivanje poboljanja statusa vodnog tijela u roku iz stava 1 ovog lana bilo neprimjereno
skupo;
- ako prirodni uslovi ne dozvoljavaju blagovremeno poboljanje statusa vodnog tijela;
2) da su produenje roka i razlozi utvreni i obrazloeni u planovima upravljanja vodama iz lana 24 ovog
zakona;
3) da se rok produava u najvie dva aurirana plana upravljanja vodama, osim u sluajevima kada su prirodni
uslovi takvi da se ciljevi ne mogu dostii u tom periodu;
4) da su u planovima upravljanja vodama utvrene mjere iz lana 32 ovog zakona, koje su predviene kao
potrebne za postepeno postizanje zahtjevanog statusa vodnog tijela u produenom roku, kao i razlozi za
svako znaajno odlaganje sprovoenja planiranih mjera i oekivani rok za njihovo sprovoenje.
Prikaz sprovedenih mjera i pregled eventualnih dodatnih mjera ukljuuje se u aurirani plan upravljanja
vodama.
Mjere za ostvarivanje zatite voda od zagaivanja

lan 74
Zatita voda od zagaivanja ostvaruje se:

- organizacijom kontrole kvaliteta vode i izvora zagaenja, zabranom i ograniavanjem unoenja u vode
opasnih i tetnih supstanci, zabranom stavljanja u promet supstanci opasnih za vode za koje postoji
supstitucija ekoloki pogodnijih proizvoda i dr.;
- ekonomskim mjerama plaanjem naknade za zagaivanje vode, koja nije nia od trokova njenog
preiavanja;
- preiavanjem otpadnih voda na mjestu nastajanja, primjenom tehniko-tehnolokih mjera i uvoenjem
savremenih tehnologija u proizvodnju;
- vodnim mjerama, kojima se poboljava reim i kvalitet malih voda namjenskim isputanjem iste vode iz
akumulacija, a posebno radi otklanjanja posljedica havarijskih zagaenja.
Podruja posebne zatite voda

lan 74a
Za svako vodno podruje odreuju se podruja posebne zatite voda (u daljem tekstu: zatiena podruja), radi
zatite povrinskih i podzemnih voda, ili ouvanja stanita biljnih i ivotinjskih vrsta direktno zavisnih od vode.
Zatiena podruja su:
- sva vodna tijela namijenjena korienju za ljudsku upotrebu iz lana 49 stav 1 ovog zakona;
- podruja namijenjena zatiti ekonomski vanih akvatinih biljnih i ivotinjskih vrsta;
- vodna tijela ili njihov dio namijenjen rekreaciji, ukljuujui i podruja odreena za kupanje u skladu sa
lanom 74d ovog zakona;
- podruja podlona eutrofikaciji i osjetljiva na nitrate u skladu sa l. 74b i 74c ovog zakona; i
- podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje statusa voda bitan uslov za
njihov opstanak i reprodukciju u skladu sa programom Natura 2000.
Zatiena podruja upisuju se u registar zatienih podruja (u daljem tekstu: registar) koji vodi nadleni organ
uprave.
Registar sadri i karte sa oznaenim poloajem svakog zatienog podruja i nazive akata na osnovu kojih su
zatiena podruja proglaena.
Za svako vodno podruje, registar se mora redovno aurirati i podaci iz registra unose se u plan upravljanja
vodama.
Osjetljiva podruja
lan 74b
Osjetljiva podruja su podruja na kojima je radi zatite ivotne sredine i kvaliteta voda recipijenta od isputanja
komunalnih i industrijskih otpadnih voda neophodan vei nivo preiavanja otpadnih voda do dostizanja kvaliteta
voda u skladu sa propisom iz lana 79 stav 2 ovog zakona.
Osjetljiva podruja iz stava 1 ovog lana odreuje Vlada.
Kriterijumi za odreivanje osjetljivih podruja ureuju se propisom Ministarstva.
Ranjiva podruja
lan 74c
Ranjiva podruja su podruja na kojima je radi smanjenja zagaivanja vode uzrokovanog nitratima iz
poljoprivrednih izvora i sprjeavanja daljeg zagaivanja potrebno sprovesti pojaane mjere zatite voda od
zagaivanja nitratima iz tih izvora.
Ranjiva podruja na osnovu sprovedenog monitoringa koncentracije nitrata iz poljoprivrednih izvora u
povrinskim i podzemnim vodama odreuje Vlada.
Propis iz stava 2 ovog lana, obavezno se preispituje po isteku etiri godine od dana njegovog donoenja,
odnosno preispitivanja.
Zatita vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda od zagaivanja nitratima, za ranjiva podruja, vri se na
osnovu akcionih programa sa obaveznim mjerama koje donosi organ dravne uprave nadlean za poslove
poljoprivrede na period od etiri godine.

Na ranjivim podrujima primjenjuju se naela dobre poljoprivredne prakse.

Kriterijumi za utvrivanje ranjivih podruja, nain sprovoenja monitoringa koncentracije nitrata iz
poljoprivrednih izvora u slatkim povrinskim i podzemnim vodama i monitoringa eutrofikacije slatkih povrinskih
voda, estuarskih i priobalnih voda ureuju se propisom Ministarstva.
Upravljanje vodama za kupanje

lan 74d
Voda za kupanje je vodno tijelo ili dio vodnog tijela povrinskih voda na kojima se oekuje veliki broj kupaa i
na kojima nije zabranjeno kupanje ili ne postoji preporuka da se kupanje izbjegava.
Odredbe ovog lana ne primjenjuju se na:
1) bazene za kupanje i banje;
2) ograniene vode koje se preiavaju ili koriste u terapeutske svrhe; i
3) vjetaki stvorene ograniene vode odvojene od povrinskih i podzemnih voda.
Vodama za kupanje upravlja se na nain kojim se obezbjeuje zatita i poboljanje njihovog kvaliteta,
sprovoenjem mjera koje obuhvataju praenje stanja kvaliteta voda za kupanje, ocjenjivanje kvaliteta,
razvrstavanje voda po klasama, odreivanje njihovog profila i druge potrebne mjere ukljuujui i odreivanje
zatienih podruja iz lana 74a stav 2 alineja 4 ovog zakona.
Ukoliko sliv rijeke moe da dovede do prekograninog uticaja na kvalitet voda za kupanje informacije o
uticajima kao i nain vrenja kontrole prekograninih uticaja i mjere koje e se sprovoditi za poboljanje kvaliteta
razmjenjuju se sa dravama na ijoj teritoriji se nalazi taj sliv.
Listu voda za kupanje utvruje Ministarstvo uz saglasnost organa dravne uprave nadlenih za poslove zdravlja
i zatitu ivotne sredine.
U postupku utvrivanja liste voda za kupanje Ministarstvo obezbjeuje uee javnosti.
Blii sadraj liste voda za kupanje i nain uea javnosti u pripremi liste propisuje Ministarstvo.
Kvalitet voda i utvrivanje statusa voda

lan 75
Standard kvaliteta voda i status voda utvruje se na osnovu:
1) kriterijuma za utvrivanje ciljeva zatite povrinskih i podzemnih voda i zatienih podruja;
2) hemijskih i ekolokih parametara za povrinske vode, hemijskih i kvantitativnih parametra za podzemne
vode i ocjenjivanja stanja i karakteristika trajnih promjena stanja povrinskih i podzemnih voda;
3) kriterijuma za odreivanje vjetakih i jako modifikovanih vodnih tijela i njihovih ekolokih, hemijskih i
kvantitativnih parametara;
4) kriterijuma za utvrivanje sluajeva kada se privremeno pogoranje stanja voda ne smatra povredom ciljeva
zatite povrinskih i podzemnih voda i zatienih podruja;
5) popisa prioritetnih supstanci, prioritetno opasnih supstanci i ostalih zagaujuih supstanci;
6) ogranienja isputanja zagaujuih supstanci u vode; i
7) ogranienja odlaganja zagaujuih supstanci na mjestima sa kojih postoji mogunost zagaivanja voda.
Standarde kvaliteta voda i kriterijume za utvrivanje statusa voda iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo
uz prethodno pribavljena miljenja organa dravne uprave nadlenih za poslove zdravlja i zatitu ivotne sredine.
Klasifikacija i kategorizacija podzemnih voda

lan 76
Plan zatite voda od zagaivanja

lan 77
Zatita voda od zagaivanja sprovodi se u skladu sa planom zatite voda od zagaivanja.

Plan zatite voda od zagaivanja izrauje se na osnovu utvrenog statusa voda u skladu sa Strategijom.
Plan zatite voda od zagaivanja, naroito, sadri: mjere za sprjeavanje ili ograniavanje unoenja u vode
opasnih i tetnih supstanci, mjere za sprjeavanje i odlaganje otpadnih i drugih materija na podrujima na kojima
mogu uticati na pogoranje kvaliteta voda, mjere za preiavanje zagaenih voda, mjere za sprjeavanje uticaja
rasutih zagaivaa, mjere zatite vodenih ekosistema i drugih ekosistema koji neposredno zavise od vodenih
ekosistema, nain sprovoenja interventnih mjera u odreenim sluajevima zagaivanja, organe, privredna drutva,
druga pravna lica, ustanove i preduzetnike koji su duni da sprovode pojedine mjere i radove, rokove za smanjenje
zagaivanja vode, odgovornosti i ovlaenja u vezi sa sprovoenjem zatite voda, plan izgradnje objekata za
preiavanje otpadnih voda, sa prateim ureajima, za najmanje 2000 ekvivalentnih stanovnika, mjere kontrole
kvaliteta zagaivanja vode kombinovanim pristupom za takaste i difuzne izvore zagaivanja i druge mjere
potrebne za zatitu i unaprjeenje kvaliteta voda.
Plan zatite voda od zagaivanja donosi Vlada, na predlog Ministarstva, za period od est godina.
Operativni plan zatite voda od havarijskih zagaenja

lan 78
Zatita voda u sluaju havarijskih zagaenja sprovodi se u skladu sa operativnim planom zatite od havarijskih
zagaenja.
Operativni plan zatite od havarijskih zagaenja, naroito, sadri:
- osnovne podatke o odgovornim licima, organima, privrednim drutvima, drugim pravnim licima,
ustanovama i preduzetnicima za sprovoenje zatite,
- postupke u cilju ublaavanja ili otklanjanja moguih negativnih efekata na reim voda, vodene ekosisteme,
sisteme zavisne od vodenih ekosistema i ivotnu okolinu.
Operativni plan zatite voda od havarijskih zagaenja za vode od znaaja za Crnu Goru priprema i sprovodi
nadleni organ uprave, a donosi Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne
sredine, na period od dvije godine.
Operativni plan zatite voda od havarijskih zagaenja za vode od lokalnog znaaja, uz saglasnost nadlenog
organa uprave, donose i sprovode jedinice lokalne samouprave, na period od dvije godine.
Operativni plan iz stava 4 ovog lana mora biti usklaen sa planom iz stava 3 ovog lana.
Zabrane u cilju zatite kvaliteta voda

lan 79
Radi zatite kvaliteta voda zabranjeno je:
1) unoenje u povrinske i podzemne vode opasnih i tetnih supstanci koje mogu dovesti do pogoranja
trenutnog stanja, odnosno prekoraenja propisanih vrijednosti kvaliteta vode;
2) unoenje supstanci koje mogu zagaditi vodu ili mogu izazvati zamuljivanje i zaslanjivanje vode i taloenje
nanosa;
2a) odlaganje u vode mulja nastalog u postupku preiavanja otpadnih voda;
2b) direktno isputanje zagaujuih supstanci u podzemne vode, osim u propisanim sluajevima;
2c) isputanje otpadnih voda sa plovnih i plutajuih objekata u povrinske vode;
3) korienje ubriva ili sredstava za zatitu bilja u obalnom pojasu, koja mogu dovesti do prekora enja
propisanih vrijednosti kvaliteta kopnene vode;
4) isputanje u javnu kanalizaciju otpadnih voda koje sadre opasne i tetne supstance:
- iznad propisanih vrijednosti,
- koje mogu tetno djelovati na mogunost preiavanja voda iz kanalizacije,
- koje mogu otetiti kanalizacioni sistem i postrojenje za preiavanje voda,
- koje mogu negativno uticati na zdravlje zaposlenih koji odravaju kanalizacioni sistem;
5) odlaganje komunalnog ili drugog otpada na vodnom zemljitu, visokim obalama rijeka, stranama klisura i
kanjona, prirodnim jamama, vrtaama i ostalim lokacijama odakle mogu dospjeti u povrinske ili podzemne
vode ili dovesti do pogoranja kvaliteta voda;

6) ostavljanje u koritu za veliku vodu prirodnih i vjetakih vodotoka i jezera, kao i na drugom zemljitu,
materijala koji mogu zagaditi vode;
7) pranje vozila, maina, opreme i ureaja u povrinskim vodama i na vodnom zemljitu.
Blii propis o kvalitetu i sanitarno-tehnikim uslovima za isputanje otpadnih voda u recipijent (prijemnik) i u
javnu kanalizaciju donosi Ministarstvo, uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne
sredine i ministarstva nadlenog za poslove zdravlja.
Obaveza prihvatanja, odvoenja i preiavanja otpadnih voda

lan 80
Privredno drutvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji isputa ili odlae supstance koje mogu zagaditi
vodu, duan je da te supstance, prije isputanja u sistem javne kanalizacije ili drugi prijemnik, djelimi no ili
potpuno odstrani u skladu sa zakonom.
Privredno drutvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji isputa otpadnu vodu neposredno u prijemnik
duan je da obezbijedi preiavanje otpadnih voda do nivoa koji odgovara propisima o efluentima (emisiji).
Radi obezbjeenja preiavanja otpadnih voda do stepena utvrenog propisom iz lana 79 stav 2 ovog zakona,
privredno drutvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji isputa otpadnu vodu u javnu kanalizaciju duan je
da izgradi i odrava ureaje za preiavanje otpadnih voda.
Radi obezbjeivanja prihvatanja, odvoenja i preiavanja otpadnih voda do stepena utvrenog propisom iz
lana 79 stav 2 ovog zakona, jedinica lokalne samouprave duna je da ulae sredstva u izgradnju, rekonstrukciju i
odravanje objekata za prihvatanje, odvoenje i preiavanje otpadnih voda sa prateim ureajima do nivoa
predvienog planom izgradnje objekata za prihvatanje, odvoenje i preiavanje otpadnih voda za aglomeracije
vee od 2000 E.S.
Kombinovani pristup kontrole koncentrisanih i rasutih izvora zagaivanja voda

lan 80a
Kontrola isputanja iz koncentrisanih i rasutih izvora zagaenja u povrinske vode, vri se primjenom mjera
kombinovanim pristupom:
- kontrole emisija zasnovane na najboljim raspoloivim tehnikama; ili
- relevantne granine vrijednosti emisija; ili
- najbolje prakse u oblasti zatite voda u skladu sa l. 74b, 74c i 75 ovog zakona u sluaju uticaja rasutih
izvora zagaivanja.
Ukoliko se kontrolom iz stava 1 ovog lana utvrdi da standard kvaliteta voda ne odgovara standardima iz l. 74b
i 75 ovog zakona primjenivae se stroe mjere kontrole emisija.
Obaveza zagaivaa
lan 81
Ako doe do neposredne opasnosti od zagaenja ili do zagaenja povrinskih i podzemnih voda, privredno
drutvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji je prouzrokovao opasnost, odnosno zagaenje duan je da
odmah preduzme mjere potrebne za sprjeavanje, smanjenje i sanaciju zagaenja voda, da planira sredstva i rokove
za njihovo izvrenje, kao i da nadoknadi priinjenu tetu.
Ministarstvo blie utvruje elemente za procjenu direktne i indirektne tete i mjere potrebne za njihovo
otklanjanje.
Ako privredno drutvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik ne postupi u smislu stava 1 ovog lana
sprovoenje tih mjera, o njegovom troku, obezbijedie nadleni organ, u skladu sa zakonom.
Upravljanje objektima za zatitu voda od zagaivanja

lan 82
Na vodnim objektima iz lana 35 stav 3 ovog zakona, koji slue za prihvatanje, preiavanje, odvoenje i
isputanje otpadnih voda naselja, kao objektima od javnog interesa u dravnoj svojini, svojinska prava i ovlaenja
vri jedinica lokalne samouprave, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Jedinica lokalne samouprave pravo upravljanja na objektima iz stava 1 ovog lana prenosi na privredno drutvo,
odnosno javno preduzee koje ispunjava uslove u pogledu tehniko-tehnoloke opremljenosti i organizacione i
kadrovske osposobljenosti, koje je upisano u Centralnom registru Privrednog suda za obavljanje djelatnosti zatite
voda od zagaivanja.
Blii propis o uslovima iz stava 2 ovog lana donosi organ dravne uprave nadlean za poslove komunalnih
djelatnosti.
Privredna drutva, druga pravna lica, preduzetnici i fizika lica duna su da, u skladu sa ovim zakonom, vodne
objekte za zatitu voda od zagaivanja koje su izgradila za svoje potrebe odravaju u funkcionalnom stanju.
NAPOMENA IZDAVAA:
lan 82 stav 4 i 5 Zakona o vodama ("Slubeni list RCG", broj 27/07).
Monitoring
lan 83
Monitoring se vri sistematskim praenjem stanja voda radi utvrivanja statusa voda na osnovu programa iz
lana 58 stav 3 ovog zakona koji obuhvata sva vodna podruja.
Program monitoringa iz stava 1 ovog lana obuhvata:
1) za povrinske vode :
- zapreminu i vodostaj ili protok do stepena koji je znaajan za ekoloki i hemijski status i ekoloki
potencijal;
- ekoloki i hemijski status i ekoloki potencijal;
2) za podzemne vode:
- hemijski i kvantitativni status;
3) za zatiena podruja:
- obuhvata podatke od znaaja za zatiena podruja u skladu sa aktom o zatiti tih podruja.
Monitoring iz stava 2 ovog lana moe da obuhvata:
- nadzorni monitoring, koji se sprovodi radi pribavljanja podataka za praenje dugoronih promjena statusa
voda;
- operativni monitoring, koji se sprovodi radi utvrivanja statusa vodnih tijela za koja je utvreno da postoji
rizik od neuspjeha u zadovoljenju ciljeva ivotne sredine; i
- istraivaki monitoring, koji se sprovodi radi utvrivanja razloga promjena statusa vodnog tijela.
Monitoringom iz stava 2 ovog lana, kvalitet vode i status voda utvruju se u skladu sa propisom iz lana 75
stav 2 ovog zakona.
Monitoring iz stava 2 ovog lana vri organ uprave nadlean za hidrometeoroloke poslove.
Organ uprave nadlean za hidrometeoroloke poslove duan je da omogui korienje rezultata monitoringa iz
stava 2 ovog lana svim zainteresovanim pravnim i fizikim licima, bez naknade.
Organ uprave nadlean za hidrometeoroloke poslove sastavlja godinji izvjetaj o stanju i promjenama
kvaliteta i kvantiteta voda i dostavlja najkasnije do 1. marta tekue za prethodnu godinu Ministarstvu, nadlenom
organu uprave i organu dravne uprave nadlenom za poslove zdravlja, zatite ivotne sredine i geoloke poslove.
Karakteristike vodnog podruja

lan 83a
Karakteristike vodnog podruja odreuju se za svako vodno podruje ili za dio meunarodnog vodnog podruja
koji pripada teritoriji tog podruja:
1) analizom njegovih karakteristika;
2) analizom uticaja ljudske aktivnosti na status povrinskih i podzemnih voda; i
3) ekonomskom analizom korienja voda.

Analize iz stava 1 ovog lana vre se svakih est godina i sastavni su dio plana upravljanja vodama.
Zbirni izvjetaj o analizama iz stava 1 ovog lana i izvjetaj iz lana 83 stav 7 ovog zakona, organ uprave
dostavlja Evropskoj komisiji u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja izvjetaja organa uprave nadlenog za
hidrometeoroloke poslove.
Klasifikacija vodnih tijela

lan 83b
Svako vodno tijelo razvrstava se u odreenu kategoriju i procjenjuje rizik da odreeno vodno tijelo nee postii
ciljeve zatite voda u pogledu zatite ivotne sredine, odnosno da nee zadrati stanje u skladu sa ciljevima zatite
voda u pogledu zatite ivotne sredine, na osnovu analize uticaja na to vodno tijelo.
Razvrstavanje vodnih tijela iz stava 1 ovog lana, vri se na osnovu rezultata monitoringa za to vodno tijelo i
ocjene njegovog stanja u skladu sa propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona.
Klasifikacija vodnih tijela sastavni je dio plana upravljanja vodama.
Povrinske vode ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu sa njihovim hemijskim i
ekolokim stanjem, odnosno potencijalom za jako modifikovana i vjetaka vodna tijela.
Podzemne vode ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu sa njihovim koliinskim i
hemijskim stanjem.
Kategorije stanja povrinskih voda su: vrlo dobro, dobro, umjereno, loe i vrlo loe stanje.
Kategorije stanja podzemnih voda su: dobro i loe stanje.
Vjetako ili jako modifikovano vodno tijelo

lan 83c
Planom upravljanja vodama moe se u skladu sa propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona, odrediti odreeno
vodno tijelo povrinskih voda kao vjetako ili jako modifikovano vodno tijelo kada:
1) promjene hidromorfolokih karakteristika koje su neophodne za postizanje dobrog ekolokog statusa, mogu
imati znaajne negativne efekte na:
- iru ivotnu sredinu;
- navigaciju, ukljuujui pristanine kapacitete, ili rekreaciju;
- aktivnosti u svrhe akumuliranja vode, kao to je za snabdijevanje vodom za pi e, korienje vodnih
snaga ili navodnjavanje;
- regulacije vodotoka, zatitu od poplava, odvodnjavanje; ili
- ostale jednako vane razvojne ljudske aktivnosti u odrivom razvoju;
2) se korisni efekti ostvareni zbog vjetakih i izmijenjenih karakteristika vodnih tijela ne mogu dostii na
drugi nain iz razloga tehnike neizvodljivosti ili previsokog kotanja i ako je to bolja opcija za ivotnu
sredinu.
Zahtjevi iz stava 1 ovog lana preispituju se svakih est godina.
Privremeno pogoranje statusa vodnih tijela

lan 83d
Privremeno pogoranje statusa vodnih tijela ne smatra se pogoranjem statusa vodnih tijela, ako je ono rezultat
prirodnih uzroka ili vie sile, ili se realno nije moglo predvidjeti posebno u sluaju pojave ekstremne poplave i
produene sue, ili ako nastaje kao rezultat akcidentnih okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti i ako su ispunjeni
svi sljedei uslovi:
1) da su preduzete sve mjere da se sprijei dalje pogoranje statusa i da se ne ugrozi postizanje ciljeva iz lana
73 ovog zakona za ostala vodna tijela koja nijesu pod uticajem tih okolnosti;
2) da su u planu upravljanja vodama utvreni uslovi i indikatori pod kojima se javljaju ekstremne okolnosti,
odnosno pojave koje se ne mogu predvidjeti;

3) da su mjere koje se primjenjuju u ekstremnim okolnostima utvrene programom mjera i da nee ugroziti
obnavljanje kvaliteta vodnog tijela kada te ekstremne okolnosti prou;
4) da se posljedice ekstremnih okolnosti ili onih koje se nijesu mogle predvidjeti preispituju jedanput godinje
i preduzimaju sve mogue mjere radi vraanja statusa vodnih tijela u status prije djelovanja ovih okolnosti,
im to bude racionalno izvodljivo; i
5) da se pregled posljedica tih okolnosti i pregled mjera koje su preduzete ili e se preduzeti u skladu sa ta. 1
i 2 ovog stava ukljue u plan upravljanja vodama pri njegovom sljedeem auriranju.
Izuzeci u postizanju ciljeva

lan 83e
Odstupanjem od postizanja ciljeva zatite voda ne smatra se ako se ne uspije postii dobro stanje podzemnih
voda, dobro ekoloko stanje ili gdje je to odgovarajue, dobar ekoloki potencijal, ili sprijeiti pogoranje stanja
povrinskih ili podzemnih voda usljed novonastalih promjena fizikih karakteristika povrinskih voda ili promjene
nivoa podzemnih voda, kada su ispunjeni svi sljedei uslovi:
- da su preduzete sve mjere za ublaavanje negativnog uticaja na stanje voda;
- da su razlozi za promjenu stanja voda od javnog interesa izriito navedeni i objanjeni u planu upravljanja
vodama i da se ciljevi revidiraju svakih est godina;
- da su razlozi za promjenu stanja voda od javnog interesa i/ili da su koristi za ivotnu sredinu i drutvo od
postizanja ciljeva zatite voda manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i odrivi razvoj koje proizlaze iz
tih izmjena i promjena;
- da se korisni ciljevi kojima slue te promjene stanja voda ne mogu iz tehni kih razloga ili zbog
neprimjerenih trokova postii drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekoloku varijantu.
Odstupanjem od postizanja ciljeva zatite voda ne smatra se ako se ne uspije sprijeiti pogoranje od vrlo
dobrog stanja prema dobrom stanju povrinskih voda usljed novih ljudskih aktivnosti u okviru odrivog razvoja
kada su ispunjeni svi uslovi iz stava 1 ovog lana.
Primjena pravila o izuzecima

lan 83f
Primjenom pravila iz l. 73a, 73c, 83c, 83d i 83e ovog zakona, ne smije se trajno iskljuiti ili dovesti u pitanje
postizanje ciljeva zatite drugih voda na istom vodnom podruju.
Mjerenje koliina i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda

lan 84
Privredno drutvo, drugo pravno lice i preduzetnik koji isputa otpadne vode u prijemnik ili javnu kanalizaciju
duan je da postavi ureaj za mjerenje, da mjeri koliine i ispituje kvalitet otpadnih voda, kao i njihov uticaj na
prijemnik i da podatke dostavlja nadlenom organu uprave.
Privredno drutvo, drugo pravno lice i preduzetnik koji ima ureaje za preiavanje otpadnih voda i mjerni
ureaj, duan je da ih odrava u ispravnom stanju, da obezbijedi njihovo redovno funkcionisanje i da vodi dnevnik
rada ureaja za preiavanje otpadnih voda.
Propis o nainu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadraju
izvjetaja o utvrenom kvalitetu otpadnih voda donosi Ministarstvo, uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog
za poslove zatite ivotne sredine i ministarstva nadlenog za poslove zdravlja.
Propis o nainu i uslovima mjerenja koliina otpadnih voda koje se isputaju u prijemnik donosi Ministarstvo.
Pravna lica za ispitivanje kvaliteta vode

lan 85
Pravna lica mogu da vre odreenu vrstu (fiziko-hemijskih, hidrolokih, mikrobiolo-kih, hidrobiolokih,
radiolokih, ekotoksikolokih i opasnih supstanci) ispitivanja kvaliteta povrinskih i podzemnih voda, kao i
ispitivanje kvaliteta otpadnih voda, ako ispunjavaju uslove u pogledu kadra, opreme, prostorija i druge propisane
uslove, imaju akreditaciju za tu vrstu poslova i ako su upisana u odgovarajui registar.

Ministarstvo, uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne sredine i ministarstva
nadlenog za poslove zdravlja, blie utvruje uslove koje moraju da ispunjavaju pravna lica iz stava 1 ovog lana i
tehnike specifikacije za hemijske analize i monitoring statusa voda.
Pravna lica iz stava 1 ovog lana duna su da Ministarstvu, nadlenom organu uprave, ministarstvu nadlenom
za poslove zatite ivotne sredine i organu dravne uprave nadlenom za hidrometeoroloke poslove, dostave
jednom mjeseno rezultate ispitivanja, a obavjetenje o havarijskom zagaenju vode u toku istog dana.
Obaveze organa dravne uprave nadlenog za hidrometeoroloke poslove

lan 86
Organ dravne uprave nadlean za hidrometeoroloke poslove duan je da, odmah po saznanju o havarijskom
zagaivanju voda, o nastupanju zagaenja obavijesti Ministarstvo, nadleni organ uprave, ministarstvo nadleno za
poslove zatite ivotne sredine i jedinicu lokalne samouprave na podruju pojave zagaenja.
Organ dravne uprave nadlean za hidrometeoroloke poslove duan je da neprekidno prati kretanje talasa,
odnosno pojave havarijskog zagaenja vode du vodotoka, jezera ili priobalnog mora sve do trenutka prestanka
havarijskog zagaenja i o tome obavjetava organe iz stava 1 ovog lana.
Zatita voda od zagaivanja mineralnim uljima

lan 87
Radi zatite voda od uticaja zagaenja, zabranjeno je sa obalnog pojasa ili u zoni izvorita isputati: mineralna
ulja koja direktno ili indirektno dospijevaju u vode i mineralna ulja koja potiu od bilo kog ureaja za prebacivanje
na plovni objekat ili sa njega, kao i druge supstance koje direktno potiu ili su vezane za istraivanje,
iskoriavanje i preradu na obalnom pojasu, a koje direktno ili indirektno mogu dospjeti u vode.
Ako, u izuzetnim okolnostima (via sila i sl.), doe do zagaivanja vodotoka, jezera ili priobalnog mora
mineralnim uljima, nadleni inspekcijski organ e svaki sluaj posebno ispitati, radi utvrivanja da li su preduzete
sve mjere da do zagaivanja ne doe.
Pod mineralnim uljem, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se: sirova nafta, petrolej, benzin, dizel gorivo,
ulje za loenje, mazivna ulja i mazut.
Ureaji za preuzimanje otpadnih ulja, voda i drugih materija

lan 88
Pristanita i luke dune su da postave potrebne ureaje za preuzimanje otpadnih mineralnih ulja, uljnih smjea,
otpadnih voda i drugih otpadnih materija sa plovnih objekata, u skladu sa zakonom.
Uslovi za izgradnju objekata i ureaja za prihvatanje, preradu i uvanje mineralnih ulja

lan 89
Naftovodi, spojnice brodova sa ureajima na obali, kao i ureaji za prihvatanje, preradu i uvanje mineralnih
ulja, moraju biti tako izgraeni, obezbijeeni i odravani da onemoguavaju oticanje i curenje ulja u vode.
Voenje knjige ulja na plovnim objektima

lan 90
Vlasnici, odnosno korisnici plovnih objekata duni su da na plovnim objektima vode knjigu ulja u skladu sa
meunarodnim i domaim propisima.
Obaveza prijave zagaenja voda

lan 91
Graanin, vlasnik, odnosno korisnik dijela obale, zapovjednik plovnog objekta i drugo odgovorno lice na
plovnom objektu duno je da odmah prijavi ministarstvu nadlenom za poslove pomorstva, nadlenim
inspekcijskim organima ili organu dravne uprave nadlenom za poslove policije, ako primjeti da je dolo do
zagaenja voda u vodotoku, jezeru ili priobalnom moru.

5.3. Ureenje vodotoka i zatita od tetnog dejstva voda

5.3.1 Ureenje vodotoka i drugih voda
Pojam ureenja vodotoka i drugih voda
lan 92
Ureenjem vodotoka i drugih voda, u smislu ovog zakona, smatraju se radovi na izgradnji i odravanju
regulaconih objekata u koritu vodotoka i na vodnom dobru, odravanje stabilnosti obala i korita vodotoka i drugi
radovi kojima se omoguava kontrolisani i nekodljivi tok vode, leda i nanosa, njihovo namjensko korienje i
graenje i odravanje vodnih objekata i sistema razliitih namjena.
Odravanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih objekata i sistema

lan 93
Pod odravanjem vodotoka, vodnog dobra i vodnih objekata i sistema smatraju se, posebno:
1) radovi na odravanju prirodnih i vjetakih vodotoka: ienjem, uklanjanjem nanosa i djeliminim
produbljavanjem dna korita, ublaavanjem krivina bez znaajnije promjene trase korita i sl.;
2) zemljani i slini radovi na ureenju i odravanju obala, zemljani radovi u inundacionom pojasu, krenje i
koenje rastinja, obnavljanje i odravanje propusta i prelaza;
3) odravanje regulacionih i zatitnih vodnih objekata: popravka, pojaavanje i obnavljanje nasipa, krenje,
koenje i radovi na vegetacionoj zatiti objekata i zamjena oteenih djelova objekata;
4) odravanje vodnih objekata za melioraciono odvoenje: ienje, tehniko i vegetaciono odravanje
objekata i pojasa uz objekte, zemljani radovi na manjim dopunama kanalske mree, ublaavanje zavoja i
nagiba, drenani radovi, izrada tipskih propusta i slinih objekata koji su sastavni dio kanalske mree,
njihovo obnavljanje i zamjena.
5.3.2. Zatita od tetnog dejstva voda

Radovi i mjere na zatiti od tetnog dejstva voda
lan 94
Zatita od tetnog dejstva voda obuhvata radove i mjere na zatiti od poplava, zatiti od rjene erozije, zatiti od
erozije vodom, vjetrom i bujicama i odvodnjavanje i otklanjanje posljedica od tih djelovanja voda.
Ugroena podruja
lan 95
Za obezbjeenje zatite od tetnog dejstva voda za svako vodno podruje utvruje se podruje koje je ugroeno
usljed:
1) poplava (u daljem tekstu: poplavno podruje);
2) erozije vodom i vjetrom (u daljem tekstu: erozivno podruje).
Poplavna i erozivna podruja se vode u katastru nepokretnosti.
Zabiljeba podruja iz stava 2 ovog lana vri se na predlog nadlenog organa uprave, odnosno nadlenog
organa lokalne uprave.
Upravljanje rizicima od poplava

lan 95a
Rizicima od poplava upravlja se radi smanjenja tetnih posljedica poplava po zdravlje ljudi, ivotnu sredinu,
kulturnu batinu i privredu.
Rizicima od poplava upravlja se na osnovu plana upravljanja rizicima od poplava i drugih mjera propisanih
zakonom.

Plan upravljanja rizicima od poplava izrauje se na osnovu preliminarne procjene rizika od poplava, utvrenih
podruja znaajno ugroenih od poplava, mapa opasnosti i mapa rizika od poplava.
Blii sadraj preliminarne procjene rizika od poplava, sadraj i nain izrade mapa opasnosti i mapa rizika od
poplava, sadraj plana iz stava 2 ovog lana, kao i nain njegove pripreme, auriranja i implementacije propisuje
Ministarstvo.
Preliminarna procjena rizika od poplava

lan 95b
Preliminarnu procjenu rizika od poplava za svako vodno podruje, izrauje nadleni organ uprave.
Za preliminarnu procjenu rizika od poplava za vodno podruje koje je dio meunarodnog vodnog podruja
obezbjeuje se razmjena informacija sa dravama na ijoj se teritoriji nalaze djelovi tog vodnog podruja.
Podruja znaajno ugroena od poplava

lan 95c
Na osnovu preliminarne procjene rizika od poplava Ministarstvo odreuje podruja za koja postoje znaajni
rizici od poplava ili se njihova pojava moe smatrati vjerovatnom (u daljem tekstu: podruje znaajno ugroeno od
poplava).
Za odreivanje podruja znaajno ugroenog od poplava za vodno podruje koje je dio meunarodnog vodnog
podruja koordinira se sa dravama na ijoj se teritoriji nalaze djelovi tog vodnog podruja.
Mape opasnosti od poplava i mape rizika od poplava

lan 95d
Za podruja znaajno ugroena od poplava nadleni organ uprave izrauje mape opasnosti i mape rizika od
poplava, za svako vodno podruje posebno.
Mape opasnosti i mape rizika od poplava izrauju se za:
- poplave male vjerovatnoe,
- poplave srednje vjerovatnoe (povratni period 100 godina) i
- poplave velike vjerovatnoe, po potrebi.
Izrada mapa opasnosti i mapa rizika od poplava za podruja znaajno ugroena od poplava koja obuhvataju
podruja susjednih drava vri se na osnovu razmjene informacija sa tim dravama.
Planovi upravljanja rizicima od poplava

lan 95e
Za podruja znaajno ugroena od poplava plan upravljanja rizicima od poplava izrauje se na nivou vodnog
podruja.
Planovi upravljanja rizicima od poplava mogu se izraditi i za druga podruja prema potrebi.
Planove upravljanja rizicima od poplava donosi Vlada.
Plan iz stava 1 ovog lana za vodno podruje koje je dio meunarodnog vodnog podruja izrauje se kao
zajedniki plan upravljanja rizikom od poplava drava na ijoj teritoriji se nalaze djelovi tog vodnog podruja.
Ukoliko plan iz stava 4 ovog lana nije sainjen, plan upravljanja rizikom od poplava izrauje se za dio
meunarodnog vodnog podruja koji se nalazi na teritoriji Crne Gore u saradnji sa dravama na ijoj se teritoriji
nalaze djelovi tog vodnog podruja.
Uee i informisanje javnosti

lan 95f
U postupku izrade plana upravljanja rizicima od poplava i prilikom njihovih auriranja mora se obezbijediti
uee svih zainteresovanih lica i javnosti, radi davanja primjedaba, predloga i sugestija.

Preliminarna procjena rizika od poplava, podruja znaajno ugroena od poplava, mape opasnosti, mape rizika
od poplava i plan upravljanja rizicima od poplava objavljuju se na internet stranicama Ministarstva i nadlenog
organa uprave.
Poplavna podruja
lan 96
Razvrstavanje vodnih podruja u klase

lan 97
Zemljite ugroeno erozijom i bujini tokovi

lan 98
Zemljite ugroeno erozijom je zemljite na kome, usljed dejstva vode i vjetra nastaju pojave spiranja,
jaruanja, brazdanja, podrivanja i klizanja, kao i zemljite podlono tim uticajima.
Zemljitem ugroenim erozijom, pored zemljita iz stava 1 ovog lana, smatra se i zemljite rudnikih i
industrijskih jalovita.
Bujini tokovi, u smislu ovog zakona, su povremeni i stalni tokovi u kojima, usljed atmosferskih padavina,
dolazi do nagle izmjene vodnog reima i mogueg ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine, kao i
ambijentnih vrijednosti.
Proglaavanje erozivnog podruja

lan 99
Zemljite ugroeno erozijom proglaava se erozivnim podrujem.
Erozivno podruje, uslove za njegovo korienje i protiverozivne mjere utvruje nadleni organ lokalne
samouprave.
Metodologiju za proglaavanje erozivnih podruja propisuje Ministarstvo.
Planovi zatite od tetnog dejstva voda

lan 100
Zatita od tetnog dejstva voda organizuje se i sprovodi u skladu sa optim i operativnim planovima zatite od
tetnog dejstva voda, koji se donose za vode od znaaja za Crnu Goru i vode od lokalnog znaaja.
Opti plan zatite od tetnog dejstva voda, za period od est godina, za vode od znaaja za Crnu Goru, na
predlog Ministarstva, donosi Vlada, a za vode od lokalnog znaaja nadleni organ lokalne samuprave, uz prethodno
miljenje Ministarstva.
Opti plan zatite od tetnog dejstva voda, naroito, sadri: radove i mjere koje se preduzimaju preventivno i u
periodu nailaska velikih voda za zatitu od poplava, zatitu od erozije i bujica i otklanjanje posljedica od tog
dejstva voda; nain institucionalnog organizovanja odbrane od tetnog dejstva voda; dunosti, odgovornosti i
ovlaenja rukovodioca zatite od tetnog dejstva voda, institucija i drugih lica nadlenih za zatitu od tetnog
dejstva voda; nain osmatranja i evidentiranja podataka; najavu pojava i obavjetavanja.
Operativni plan zatite od tetnog dejstva voda za period od jedne godine, za vode od zna aja za Crnu Goru,
donosi Ministarstvo, a priprema nadleni organ uprave, a za vode od lokalnog znaaja nadleni organ lokalne
uprave, uz saglasnost nadlenog organa uprave.
Operativni plan zatite od tetnog dejstva voda, naroito, sadri: podatke i mjere potrebne za efikasno
sprovoenje zatite od tetnog dejstva voda, ukljuujui i mjerodavne vodostaje, kriterijume za proglaenje redovne
i vanredne odbrane od poplava, imena rukovodilaca zatite od tetnog dejstva voda, tabove za zatitu od tetnog
dejstva voda, naziv organa odnosno privrednog drutva i drugog pravnog lica koje sprovodi zatitu od tetnog
dejstva voda i sredstva za operativno sprovoenje zatite.

Operativni plan zatite od tetnog dejstva voda, za vode od znaaja za Crnu Goru, donosi se najkasnije do 30.
novembra, a za vode od lokalnog znaaja do 15. decembra tekue godine, za narednu godinu.
Obaveze pravnih lica koja koriste akumulacione i retenzione prostore

lan 101
Privredna drutva i druga pravna lica koja upravljaju akumulacionim i retenzionim basenima duna su da ih
odravaju i koriste na nain kojim se obezbjeuje prihvatanje poplavnih talasa.
Za upravljanje akumulacijama namijenjenim zatiti od poplava, a posebno vienamjenskim akumulacijama,
pravna lica iz stava 1 ovog lana duna su da izrade operativna uputstva.
Sadraj operativnih uputstava utvruje se propisom Ministarstva.
Pravna lica iz stava 1 ovog lana duna su da dostavljaju organu dravne uprave nadlenom za
hidrometeoroloke poslove i glavnom rukovodiocu zatite od tetnog dejstva voda podatke o stanju i stepenu
napunjenosti akumulacionih basena jedanput nedjeljno, a u periodu vanredne odbrane od poplava svakodnevno.
Zatita od erozije i bujica

lan 102
Radi sprjeavanja i otklanjanja tetnog dejstva erozije i bujica sprovode se: posebne preventivne mjere, grade se
i odravaju zatitni objekti i izvode zatitni radovi.
Zatitnim radovima smatraju se: izgradnja i odravanje zatitnih vodnih objekata (pregrade, ustave, biotehniki
objekti i sl.) i izvoenje zatitnih radova (poumljavanje, zatravljivanje, terasiranje, ienje korita i drugi slini
radovi).
Graenje zatitnih vodnih objekata i izvoenje zatitnih radova vri se u skladu sa planom upravljanja vodama.
Sprovoenje zatite od erozije i bujica

lan 103
Zatitu od erozija i bujica sprovodi jedinica lokalne samouprave.
Zatita od erozije i bujica predstavlja obavezu i vlasnika i korisnika zemljita na erozivnim podrujima.
Nadleni organ lokalne uprave odreuje preventivne mjere i neophodne radove iz lana 102 stav 1 ovog zakona,
koje su duni da preduzmu vlasnici i korisnici zemljita na erozivnim podrujima.
Izgradnja i odravanje vodnih objekata i izvoenje radova na zatiti od erozije i bujica

lan 104
Privredna drutva, druga pravna lica i preduzetnici koji su vlasnici i korisnici zemljita i objekata na erozivnim
podrujima duna su da grade i odravaju zatitne objekte i izvode zatitne radove u skladu sa zakonom.
Fizika lica koja su vlasnici i korisnici zemljita i objekata na erozivnim podrujima duna su da na zatitnim
objektima izvode manje zatitne radove, u skladu sa zakonom.
Obaveza izvoenja protiverozivnih radova i mjera

lan 105
Izvoenje protiverozivnih radova i mjera predvienih tehnikom dokumentacijom vri se prije ili istovremeno
sa izgradnjom akumulacija, melioracionih sistema, saobraajnica, industrijskih i drugih znaajnijih objekata, kao i
ureenja vodotoka, ako su u gravitirajuim slivovima razvijeni erozivni procesi.
5.3.3. Obaveze Crne Gore i jedinice lokalne samouprave u oblasti zatite od tetnog dejstva voda
Mjere i obim zatite
lan 106
Radi zatite od tetnog dejstva voda, Crna Gora i jedinica lokalne samouprave obezbjeuju na ugroenom
podruju planiranje, izgradnju, odravanje i upravljanje vodnim objektima.
Mjere i radovi iz stava 1 ovog lana mogu se realizovati i izvan ugroenog podruja, ako se time smanjuje
tetno dejstvo voda.
Radovima i mjerama iz st. 1 i 2 ovog lana ne smiju se pogoravati uslovi zatite od tetnog dejstva voda,
nizvodno.
Obim i stepen zatite i potrebne mjere i radovi iz st. 1 i 2 ovog lana utvruju se i planovima upravljanja
vodama.
Zatitu od tetnog dejstva voda koja nije obuhvaena stavom 4 ovog lana moe da organizuje i jedinica lokalne
samouprave, sama ili u saradnji sa zainteresovanim pravnim i fizikim licem, pod uslovima propisanim ovim
zakonom.
Pravo svojine na vodnim objektima za zatitu od tetnog dejstva voda

lan 107
Vodni objekti za zatitu od tetnog dejstva voda u dravnoj su svojini.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, vodni objekti za zatitu od tetnog dejstva voda, koji su izgraeni ili se grade na
zemljitu koje je u svojini i sredstvima pravnog, odnosno fizikog lica i slue iskljuivo zatiti njegove imovine, u
svojini su tog lica.
Upravljanje vodnim objektima za zatitu od tetnog dejstva voda

lan 108
Vodnim objektima za zatitu od tetnog dejstva voda od znaaja za Crnu Goru upravlja nadleni organ uprave.
Vodnim objektima za zatitu od tetnog dejstva voda od lokalnog znaaja upravlja jedinica lokalne samouprave.
Vodnim objektima iz lana 107 stav 2 ovog zakona upravljaju njihovi vlasnici, odnosno korisnici.
Vlasnici, odnosno korisnici duni su da vodne objekte iz st. 1, 2 i 3 ovog lana odravaju u funkcionalnom
stanju.
Monitoring
lan 109
Nadleni organ uprave duan je da obezbijedi praenje, osmatranja i mjerenja (monitoring) prirodnih i drugih
pojava (poplave, bujice, erozije i dr.) radi obezbjeenja podataka za zatitu od tetnog dejstva voda.
Podaci iz stava 1 ovog lana su javni.
Sanacija posljedica tetnog dejstva voda

lan 110
Sanacija posljedica tetnog dejstva voda na vodnom zemljitu, vodnom tijelu i vodnim objektima vri se na
osnovu programa sanacije kojim se utvruju vrste i obim potrebnih radova.
Pravno, odnosno fiziko lice koje je prouzrokovalo tetu na vodnom objektu u dravnoj svojini duno je da
izvri sanaciju ili nadoknadi trokove sanacije.
Ukoliko lice iz stava 2 ovog lana ne izvri sanaciju, sanaciju izvrava nadleni organ uprave, odnosno nadleni
organ lokalne uprave, na teret tog lica.
Program sanacije priprema nadleni organ uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave u skladu sa
planovima upravljanja vodama, ako zakonom nije drukije odreeno.
Zatita od atmosferskih voda

lan 111
Zatita od tetnog dejstva atmosferskih voda u ureenim naseljima u nadlenosti je jedinice lokalne
samouprave.
6. VODNA AKTA I DRUGA VODNA DOKUMENTACIJA

Vodna akta
lan 112
Vodnim aktima se, radi obezbjeenja jedinstvenog vodnog reima, integralnog upravljanja i pravinog pristupa
vodama, utvruju uslovi i nain ostvarivanja prava na vodu.
Vodna akta su:
1) vodni uslovi;
2) vodna saglasnost;
3) vodna dozvola;
4) vodni nalog.
Vodna akta moraju biti u skladu sa Strategijom, planovima upravljanja vodama i odgovarajuom tehnikom
dokumentacijom.
Po albi protiv vodnih akata koje izdaje nadleni organ lokalne uprave odluuje glavni administrator, a po albi
protiv vodnih akata koje izdaje nadleni organ uprave Ministarstvo.
Sadraj zahtjeva i dokumentaciju koja se prilae uz zahtjev za izdavanje vodnih akata i na in i uslove za
obavezno oglaavanje u postupku utvrivanja vodnih uslova, osim za koncesije, propisuje Ministarstvo.
Opti sadraj vodnog akta

lan 113
Vodni akt, po pravilu, sadri:
1) podatke o imaocu vodnog prava;
2) opis mjesta, vrste, obima i namjene vodnog prava, nain i uslove za isputanje otpadnih voda, odnosno
vrenje druge djelatnosti;
3) vrijeme vaenja vodnog prava;
4) nain korienja i mjere koje mora izvravati imalac vodnog prava (za sprjeavanje ili ublaavanje
negativnih uticaja);
5) odreenje o naknadi za vodno pravo;
6) uslove koje je duan da izvri imalac vodnog prava, po njegovom prestanku;
7) druge obaveze koje je duan da ispunjava imalac vodnog prava u skladu sa ovim zakonom.
Blii sadraj vodnih akata po vrstama propisuje Ministarstvo.
6.1. Vodni uslovi

Pribavljanje vodnih uslova
lan 114
Investitor je duan da, radi izrade tehnike dokumentacije za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojeih
objekata i izvoenje geolokih istraivanja i drugih radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno uticati na
promjene u vodnom reimu, pribavi vodne uslove.
Pribavljanje vodnih uslova nije potrebno za:
- korienje vode koje ne prelazi obim opte upotrebe voda;
- novi ili rekonstruisani stambeni ili manji poslovni i drugi objekat (koji se gradi u skladu sa odgovaraju im
prostornim planskim dokumentima) koji se prikljuuje na javni vodovod i kanalizaciju, a voda za potrebe
objekta koristi se samo za pie i sanitarne potrebe;
- izgradnju bunara za snabdijevanje vodom za pie jednog domainstva, na zemljitu jednog od lanova
domainstva, ako se time ne ugroava prioritetnije pravo drugog u korienju vode, u skladu sa zakonom;
- korienje vode za gaenje poara;
- korienje vode za odbranu zemlje;
- korienje poplavnog i inundacionog podruja za panjake, livade ili oranice.

Vodni uslovi prestaju da vae po isteku jedne godine od dana njihovog izdavanja, ako u tom roku nije podnijet
uredan zahtijev za izdavanje vodne saglasnosti. Ugovorom o koncesiji, a u opravdanim sluajevima i rjeenjem o
vodnim uslovima, moe se utvrditi dui ili krai rok vaenja vodnih uslova.
Objekti i radovi za koje su vodni uslovi potrebni

lan 115
Objekti i radovi iz lana 114 stav 1 ovog zakona, za koje se moraju pribaviti vodni uslovi, su:
1) brane i akumulacije;
2) regionalni i javni vodovodi, objekti za flairanje, odnosno pakovanje vode, objekti za tankovanje inostranih
plovnih objekata i odvoenje ili dopremanje vode u komercijalne svrhe, ako se ne radi o objektima iz take
26 ovog stava;
3) postrojenja za tretman vode namijenjene za ljudsku upotrebu, ukljuujui i postrojenja za reverzibilnu
osmozu;
4) regionalni vienamjenski hidrosistemi;
5) hidroelektrane, termoelektrane i rudnici;
6) zahvat i dovoenje vode za objekte iz lana 116 stav 1 ovog zakona iz povrinskih i podzemnih voda;
7) objekti iz lana 116 stav 1 ovog zakona ije se otpadne vode isputaju u povrinske vode;
8) regionalna i javna kanalizacija;
9) autoputevi, magistralni i regionalni putevi sa pripadajuim objektima, eljeznika infrastruktura, mostovi
na vodama od znaaja za Crnu Goru preko 15 m, aerodromi, prevodnice, plovni putevi, luke, marine i
pristanita;
10) deponije za opasni otpad i deponije za dvije ili vie jedinica lokalne samouprave;
11) ureenje vodotoka i izgradnja zatitnih vodnih objekata na vodama od znaaja za Crnu Goru;
12) magistralni dalekovodi, telefonsko - telegrafski i optiki kablovi;
13) sistemi za odvoenje atmosferskih voda naselja;
14) magistralni naftovodi i gasovodi i podzemna i nadzemna skladita za naftu i njene derivate i druge opasne
supstance, ukljuujui stanice i postrojenja za skladitenje i pretakanje goriva motornih vozila;
15) rudarski, geoloki i hidrogeoloki istrani i eksploatacioni radovi i objekti;
16) skladitenje na obalama materija koje mogu zagaditi vodu;
17) ispiranje akumulacionih jezera ili ienje nataloenog nanosa iz akumulacionih jezera, luka i marina;
18) izrada planskih dokumenata za gazdovanje umama;
19) eksploatacija i deponovanje na vodnom zemljitu rjenih nanosa, ljunka, pijeska, kamena i drugog
materijala iz korita vodotoka, sprudova, rjenih aluviona i sa obala prirodnih vodotoka, prirodnih i vjetakih
akumulacija, i na podrujima ugroenim od erozije, kao i eksplaotacija gline za industrijsku proizvodnju
opeke i crijepa, treseta za hortikulturu i otvaranje kamenoloma za graevinarstvo, ukljuujui i rekultivaciju
eksploatacionog polja i neposredne okoline po zavrenoj eksploataciji;
20) vjetako obogaivanje podzemnih izdani;
21) izgradnja ili zatrpavanje buenih bunara, kao i drugih buotina za potrebe rudarskih, geolokih i drugih
radova;
22) ribnjaci, kavezi za uzgoj ribe i uzgajalita koljki, rakova i drugih morskih plodova;
23) sistemi za odvodnjavanje, odnosno navodnjavanje;
24) ureenje vodotoka i izgradnja zatitnih vodnih objekata na vodama od lokalnog znaaja;
25) seoski i lokalni vodovodi;
26) zahvat i dovoenje vode za objekte iz lana 116 stav 2 ovog zakona iz povrinskih i podzemnih voda;
27) objekti iz lana 116 stav 2 ovog zakona ije se otpadne vode isputaju u povrinske i podzemne vode;
28) septike jame i drugi objekti i sistemi za prikupljanje, preiavanje, odvoenje i isputanje otpadih voda;
29) deponije za neopasni otpad;
30) lokalni, nekategorisani i umski putevi sa pripadajuim objektima i mostovi na vodama od lokalnog
znaaja;
31) podzemne komunalne i lokalne elektroprenosne i telefonsko - telegrafske mree;

32) saenje drvea i bunastog bilja i njihova sjea u koritu za veliku vodu i na obali;
33) promjena katastarske kulture zemljita na erozivnom podruju;
34) vodenice i objekti na vodi;
35) drugi objekti i radovi na vodnom dobru koji mogu privremeno, povremeno ili trajno da prouzrokuju
promjene u vodnom reimu ili na koje moe uticati vodni reim.
Ako se u postupku izdavanja vodnih uslova utvrdi da objekti i radovi iz stava 1 ovog lana ne mogu
prouzrokovati promjene u vodnom reimu ili da na njih ne moe uticati vodni reim, organ nadlean za izdavanje
vodnih uslova obavjetava investitora da vodni uslovi nijesu potrebni, u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva.
Objekti koji mogu znaajnije uticati na zagaenje vode

lan 116
Objektima iz lana 115 stav 1 ta. 6 i 7 ovog zakona smatraju se:
1) objekti za proizvodnju i upotrebu nuklearne energije;
2) objekti bazne i hemijske industrije i crne i obojene metalurgije;
3) objekti za proizvodnju i preradu nafte i gasa;
4) objekti za proizvodnju toplote i energije;
5) objekti za proizvodnju, preradu i oplemenjivanje ruda;
6) objekti za preradu drveta i proizvodnju celuloze i papira;
7) objekti za proizvodnju i preradu graevinskih materijala, stakla i kamena;
8) objekti za preradu tekstila, koe i krzna;
9) objekti za proizvodnju mineralnih i sintetikih ulja;
10) brodogradilita;
11) objekti za preradu prehrambenih proizvoda, ukljuujui solane;
12) mljekare, farme i klanice;
13) objekti u kojima su smjetene tamparije;
14) auto-servisi i servisi transportnih preduzea;
15) pogoni za galvanizaciju i formulaciju hemijskih sredstava;
16) laboratorije;
17) lijeilini centri;
18) radionice za preradu plastike;
19) autobuske i eljeznike stanice;
20) betonske i asfaltne baze;
21) lokalne kotlarnice sa toplovodima.
Objektima iz lana 115 stav 1 ta. 27 i 28 ovog zakona smatraju se:
1) zanatske radionice, osim pogona za galvanizaciju i formulaciju hemijskih sredstava;
2) servisi za opravku i pranje vozila, osim servisa auto-zavoda i transportnih preduzea;
3) trgovinski i ugostiteljski objekti, ukljuujui ugostiteljske objekte na plovnim objektima;
4) rekreacioni centri;
5) drugi objekti od uticaja na vodni reim.
Nadlenosti za izdavanje vodnih uslova

lan 117
Vodne uslove za objekte i radove iz lana 115 stav 1 ta. 1 do 21 ovog zakona; ribnjake, kaveze za uzgoj ribe i
uzgajalita koljki i drugih morskih plodova povrine preko 1 ha i sisteme za odvodnjavanje i navodnjavanje
povrine preko 20 hektara izdaje nadleni organ uprave.
Vodne uslove za objekte i radove iz lana 115 stav 1 ta. 24 do 34 ovog zakona; ribnjake, kaveze za uzgoj ribe i
uzgajalita koljki i drugih morskih plodova povrine do 1 ha i sisteme za odvodnjavanje i navodnjavanje povrine
do 20 hektara izdaje nadleni organ lokalne uprave.
Izuzetno od stava 2 ovog lana, vodne uslove za objekte i radove iz lana 115 stav 1 ta. 24 do 34 ovog zakona,
ribnjake, kaveze za uzgoj ribe i uzgajalita koljki i drugih morskih plodova povrine do 1 ha i sisteme za
odvodnjavanje i navodnjavanje povrine do 20 ha, na vodnom dobru od znaaja za Crnu Goru za iju je izgradnju
ili rekonstrukciju potrebna koncesija ili sticanje imovinskog prava u skladu sa zakonom kojim je ureena dravna
imovina, izdaje nadleni organ uprave.
Vodne uslove za objekte i radove iz lana 115 stav 1 taka 35 ovog zakona izdaje nadleni organ lokalne uprave
odnosno nadleni organ uprave za objekte na vodnom dobru od znaaja za Crnu Goru za iju izgradnju je potrebna
koncesija ili sticanje imovinskog prava u skladu sa zakonom kojim je ureena dravna imovina.
Ukoliko je za izdavanje vodnih uslova potrebno, nadleni organ uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave
duan je da, prije njihovog izdavanja, pribavi miljenje nadlenih organa i institucija.
Trokove nastale u pribavljanju miljenja iz stava 5 ovog lana duan je da nadoknadi investitor.
6.2. Vodna saglasnost

Pribavljanje vodne saglasnosti
lan 118
Investitor je duan da prije poetka izgradnje novih i rekonstrukcije postojeih objekata i postrojenja i izvoenja
drugih radova za koje su potrebni vodni uslovi pribavi vodnu saglasnost.
Vodnom saglasnou se utvruje da je tehnika dokumentacija za objekte i radove iz lana 115 ovog zakona
uraena u skladu sa utvrenim vodnim uslovima.
Vodnu saglasnost iz stava 1 ovog lana izdaje organ koji je utvrdio vodne uslove.
Prenoenje vodne saglasnosti i rok njene vanosti

lan 119
Pravo steeno na osnovu vodne saglasnosti ne moe se, bez saglasnosti nadlenog organa koji je vodnu
saglasnost izdao, prenijeti na drugo lice.
U vodnoj saglasnosti odreuje se rok njene vanosti, u zavisnosti od prirode, sloenosti i obima izgradnje ili
rekonstrukcije objekata i postrojenja, odnosno drugih radova za koje je potrebna vodna saglasnost, roka vaenja
graevinske dozvole, kada je njeno pribavljanje potrebno, kao i ugovorenih uslova.
Rok vaenja vodne saglasnosti ne moe biti dui od dvije godine od dana njenog izdavanja, odnosno od roka
vaenja graevinske dozvole.
Izuzetno od stava 3 ovog lana, rok vaenja vodne saglasnosti se moe produiti za izgradnju ili rekonstrukciju
objekata i postrojenja, odnosno drugih radova za koje nije potrebno pribavljanje graevinske dozvole, najdue na
period do dvije godine, ako investitor prije isteka vanosti vodne saglasnosti prui dokaze da je izvrio najmanje
jednu treinu radova.
6.3. Vodna dozvola

Pribavljanje vodne dozvole
lan 120
Investitor je duan da, prije korienja objekata i postrojenja za koje je potrebna vodna saglasnost, pribavi
vodnu dozvolu kojom se utvruje da su objekti i postrojenja izgraeni u skladu sa vodnom saglasnou.
Vodnom dozvolom se utvruju nain, uslovi i obim korienja voda i isputanja otpadnih voda, nain i uslovi
skladitenja i isputanja opasnih i drugih materija koje mogu zagaditi vodu, kao i uslovi za druge djelatnosti,
odnosno radove kojima se utie na vodni reim.
Vodnu dozvolu izdaje organ koji je izdao vodnu saglasnost, na osnovu izvjetaja strunog lica, komisije ili
naune ili strune organizacije, koje zavisno od sloenosti sluaja odredi taj organ.
Vodna dozvola se izdaje na odreeno vrijeme, a najdue na period do 10 godina.
Izuzetno od stava 4 ovog lana, vodna dozvola za korienje hidroakumulacija za proizvodnju elektrine
energije izdaje se na period do 30 godina.
Prenoenje prava steenog vodnom dozvolom i uslovi i rok za produenje vanosti vodne dozvole
lan 121
Pravo steeno na osnovu vodne dozvole ne moe se prenijeti na drugog korisnika bez saglasnosti organa koji je
izdao vodnu dozvolu.
Zahtijev za produenje vanosti vodne dozvole podnosi se najkasnije dva mjeseca prije isteka roka vaenja
vodne dozvole.
Vodna dozvola se moe izdati, odnosno njeno vaenje produiti samo privrednim drutvima, drugim pravnim
licima i preduzetnicima koji imaju postavljene mjerne ureaje, odnosno koji ih uredno koriste.
Radovi za koje vodna dozvola nije potrebna

lan 122
Vodna dozvola nije potrebna za:
- korienje vode iz distributivnog sistema javnog vodosnabdijevanja;
- odravanje prirodnih i vjetakih vodotoka kojim se znaajnije ne mijenja trasa korita i inundacionih
podruja za obezbjeenje propusne sposobnosti, regulacionih i zatitnih objekata;
- isputanje otpadnih voda u sistem javne kanalizacije.
Vlasnik, odnosno korisnik zemljita moe, bez vodne dozvole, ako time ne ugroava prioritetnije pravo drugog,
da za potrebe sopstvenog domainstva koristi:
- atmosfersku vodu koja se sakuplja na njegovom zemljitu;
- vode koje izviru na tom zemljitu, ali ne otiu izvan njegove granice;
- podzemne vode na tom zemljitu.
Period vaenja vodne dozvole za korienje vode na osnovu koncesije

lan 123
Za korienje voda na osnovu ugovora o koncesiji, zakljuenog na period do 10 godina, vodna dozvola iz lana
120 ovog zakona vai za vrijeme na koje je koncesija izdata.
Ukoliko je vrijeme vaenja koncesionog ugovora due od 10 godina, investitor je duan da, prije isteka peroida
iz stava 1 ovog lana, pribavi rjeenje o produenju vanosti vodne dozvole.
Prestanak vaenja vodne dozvole

lan 124
Pravo steeno na osnovu izdate vodne dozvole prestaje:
1) istekom roka na koji je vodna dozvola izdata;
2) ako se imalac vodne dozvole odrekne prava iz vodne dozvole;
3) ako se pravo iz vodne dozvole ne vri bez opravdanih razloga due od jedne godine, odnosno krae vrijeme
u skladu sa ugovorom o koncesiji, vodnom dozvolom ili propisom;
4) zbog prestanka obavljanja djelatnosti za koju je vodna dozvola izdata;
5) ukoliko korisnik ne potuje uslove odreene vodnom dozvolom;
6) brisanjem imaoca vodne dozvole iz Centralnog registra Privrednog suda.
Rjeenje o utvrivanju prestanka prava iz stava 1 ta. 3, 4, 5 i 6 ovog lana donosi organ koji je izdao vodnu
dozvolu.
Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana moe se izjaviti alba nadlenom organu iz lana 112 stav 4 ovog zakona.
Upotrebna dozvola
lan 125
Upotrebna dozvola za korienje objekata i postrojenja ne moe se izdati bez prethodno pribavljene vodne
dozvole.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, za izgradnju: dalekovoda, autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva sa
pripadajuim objektima, eljeznike infrastrukture, magistralnih naftovoda i gasovoda, telefonsko-telegrafskih i
optikih kablova i mostova, moe se izdati odobrenje za upotrebu, po prethodno pribavljenoj potvrdi o ispunjenosti
uslova utvrenih vodnom saglasnou.
Potvrdu iz stava 2 ovog lana izdaje organ koji je izdao vodnu saglasnost.
6.4. Vodni nalog

Izdavanje vodnog naloga
lan 126
Radi otklanjanja opasnosti od prijeteeg ili ve nastalog poremeaja u vodnom reimu, kao i radi uspostavljanja
stanja u skladu sa uslovima odreenim vodnom dozvolom, vodnim nalogom se utvruje obaveza imaoca dozvole
da u odreenom roku izvri, odnosno da se uzdri od odreene djelatnosti ili radova.
Vodni nalog izdaje organ koji je izdao vodnu dozvolu.
alba na vodni nalog ne odlae izvrenje vodnog naloga.
6.5. Vodna dokumentacija

Sadraj i voenje vodne dokumentacije
lan 127
Vodnu dokumentaciju ine: vodna knjiga, registar i zbirka tehniih pravila o funkcionisanju i o reimu
eksploatacije vodnih sistema, vodni katastri i evidencija ugovora o koncesijama na vodnom dobru, vodnim
objektima i sistemima.
Vodnu dokumentaciju vodi nadleni organ uprave, kao jedinstven registar podataka.
Nadleni organ lokalne uprave duan je da nadlenom organu uprave dostavlja podatke do kojih do e u vrenju
poslova iz svoje nadlenosti radi objedinjenog voenja registra iz stava 2 ovog lana.
Vodna knjiga
lan 128
U vodnoj knjizi registruju se izdata vodna akta.
Nadleni organ za izdavanje vodnih akata duan je da sva izdata vodna akta iz lana 112 ovog zakona u vodnoj
knjizi registruje na propisani nain.
Blii propis o obrascu, sadraju i nainu voenja vodne knjige donosi Ministarstvo.
Tehnika pravila o funkcionisanju i o reimu eksploatacije vodnih sistema

lan 129
Tehnika pravila o funkcionisanju i o reimu eksploatacije vodnih sistema izrauju se za vodne sisteme.
Tehnika pravila iz stava 1 ovog lana evidentiraju se u posebnom registru i uvaju u zbirci kod nadlenog
organa.
Izmjena i dopuna tehnikih pravila moe se vriti u toku pogona i eksploatacije vodnog sistema, ukoliko se:
1) utvrdi da se osnovnim pravilima ne obezbjeuje racionalan pogon i reim eksploatacije;
2) poboljavaju uslovi pogona i eksploatacije.
Izmjena i dopuna tehnikih pravila upisuje se u registar i ulae u zbirku iz stava 2 ovog lana.
Saglasnost na izmjenu i dopunu tehnikih pravila daje nadleni organ koji je izdao vodnu dozvolu.
Vodni katastri
lan 130
Vodni katastri se vode radi obezbjeenja podataka potrebnih za upravljanje vodama, odnosno korienje voda,
zatitu voda od zagaivanja i zatitu od tetnog dejstva voda.
Vodni katastri su:
1) katastar vodnog dobra;
2) katastar ugroenih podruja;
3) katastar vodnih objekata i sistema;
4) katastar korienja voda;
5) katastar zagaivaa;
6) katastar tehnike dokumentacije.
Vodni katastri iz stava 2 ovog lana vode se po oblastima vodnih djelatnosti.
Privredna drutva, druga pravna lica i preduzetnici duni su da za vodne objekte iz lana 35 ovog zakona iji su
vlasnici, odnosno korisnici, nadlenom organu uprave dostavljaju podatke koji se vode u katastrima iz stava 1 ovog
lana.
Katastri iz stava 2 ovog lana sastavni su dio vodnog informacionog sistema iz lana 159 ovog zakona.
Sadraj i nain voenja katastara

lan 131
Katastar vodnog dobra sadri podatke o povrinskim i podzemnim vodama, vodnom zemljitu i eksploataciji
rjenih nanosa iz korita vodotoka i sa priobalnog zemljita.
Katastar ugroenih podruja sadri podatke o poplavnim zonama, sa zonama rizika, erozivnim podrujima i
tete na ugroenim podrujima.
Katastar vodnih objekata i sistema sadri podatke za pojedine vrste objekata i sistema, po njihovoj namjeni.
Katastar korienja voda sadri podatke o izvoritima, korisnicima voda, koliini i kvalitetu vode za pojedine
namjene.
Katastar zagaivaa voda sadri podatke o izvorima zagaenja voda, njihovoj vrsti, koliini i prijemniku.
Katastar tehnike dokumentacije sadri podatke o dokumentaciji, kao to su: nivo dokumentacije, projektant,
godina izrade, investitor, vrijednost objekta, mjesto gdje se dokumentacija uva i druge podatke.
Blii sadraj i nain voenja katastara iz ovog lana utvruje se propisom Ministarstva.
Podaci iz svih katastara su javni.
Evidencija ugovora o koncesijama

lan 132
U evidenciju ugovora o koncesijama na vodnom dobru, vodnim objektima i sistemima upisuju se podaci o
izdatim koncesijama, prestanku koncesija i drugi podaci iz ugovora o koncesiji od znaaja za upravljanje vodama.
Evidencija ugovora iz stava 1 ovog lana vodi se u informacionom sistemu iz lana 159 ovog zakona.
Podaci iz evidencije ugovora o koncesijama su javni.
IV KONCESIJE U OBLASTI VODA I VODNOG DOBRA

Svrha davanja koncesija
lan 133
Radi unaprjeivanja vodnih sistema, obezbjeenja odrivog korienja voda zasnovanog na dugoronoj zatiti
raspoloivih vodnih resursa, pravilnog, ekonominog i efikasnog korienja javnog vodnog dobra i obezbjeenja
finansijskih sredstava za unaprjeenje voda, na javnom vodnom dobru mogu se dati koncesije.
Koncesija na javnom vodnom dobru stie se na nain i po postupku utvrenim zakonom kojim je ureena
koncesija na prirodnim bogatstvima, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.
Predmet koncesija na javnom vodnom dobru

lan 134
Predmet koncesije na javnom vodnom dobru moe biti:
1) korienje vode za potrebe javnog vodosnabdijevanja naselja veih od 200 stanovnika;
2) korienje vode za proizvodnju napitaka;
3) flairanje, odnosno pakovanje vode, tankovanje inostranih plovnih objekata i dovoenje ili dopremanje
vode u komercijalne svrhe;
4) korienje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i pogon postrojenja;
5) korienje voda za tehnoloke i sline potrebe pravnih lica u koliini veoj od 86 m3 na dan;
6) crpljenje podzemnih voda u koliini veoj od 86 m3 na dan;
7) zahvatanje voda za navodnjavanje poljoprivrednog zemljita u koliini veoj od 175 m3 na dan;
8) uzgoj ribe i rakova u koliini veoj od 150 t/god. i koljki na povrini veoj od 2,5 ha u privredne i druge
svrhe;
9) eksploatacija rjenih nanosa, ako je procijenjena koliina nanosa na leitu vea od 1 000 m3.
Objekti i radovi za koje koncesija nije potrebna

lan 135
Izuzetno od l. 133 i 134 ovog zakona, za izvrenje radova i izgradnju i korienje objekata u skladu sa
planovima nadlenih organa koji upravljaju javnim vodnim dobrom na odreenom podruju, koncesija nije
potrebna ukoliko su investitori ili izvrioci javna preduzea i privredna drutva koja je drava ili jedinica lokalne
samouprave za tu namjenu osnovala, odnosno kojima je povjerila obavljanje odreene javne funkcije za koju se
javno vodno dobro koristi.
Odluka o dodjeli i prestanku koncesije

lan 136
Vlada, na predlog nadlenog organa uprave, uz prethodno miljenje Ministarstva, odluuje o dodjeli i prestanku
koncesije za izgradnju, odravanje i korienje vodnih objekata za koje vodne uslove izdaje nadleni organ uprave i
korienje javnog vodnog dobra u skladu sa zakonom.
Predlog za dodjelu koncesije za korienje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije podnosi organ
dravne uprave nadlean za poslove energetike, u saradnji sa nadlenim organom uprave i uz prethodno miljenje
Ministarstva.
Odluku o dodjeli i prestanku koncesije za izgradnju, odravanje i korienje vodnih objekata za koje vodne akte
izdaje nadleni organ lokalne uprave, odnosno za korienje javnog vodnog dobra od lokalnog znaaja, ako
zakonom nije drukije odreeno, donosi nadleni organ optine.
Prava i obaveze koncesionara

lan 137
Pored elemenata utvrenih zakonom kojim je ureena koncesija na prirodnim bogatstvima, ugovor o koncesiji
sadri prava i obaveze koncesionara, naroito:
1) prema drugim korisnicima voda i prostora;
2) u odravanju vodnog reima u vodotoku i na priobalnom zemljitu;
3) u ouvanju vodenih i priobalnih ekosistema;
4) u pogledu rjeavanja drutvenih potreba koje prouzrokuje izvoenje radova ili izgradnja vodnih objekata
koji su predmet koncesije;
5) u smanjenju nepovoljnih efekata izvoenja radova ili izgradnje vodnih objekata na okruenje.
Prestanak koncesije
lan 138
Koncesija na javnom vodnom dobru prestaje:

1) prestankom obavljanja djelatnosti za ije obavljanje je koncesija dodijeljena;

2) ako je pravosnanom odlukom nadlenog dravnog organa koncesionaru zabranjeno obavljanje koncesione
djelatnosti;
3) brisanjem iz Centralnog registra Privrednog suda;
4) ako se koncesionom djelatnou u kontinuitetu znatnije ugroava ivot i zdravlje ljudi i ivotna sredina,
koji utiu na poremeaj veih razmjera, a mjere predviene posebnim propisima nijesu dovoljne da to
sprijee;
5) isticanjem perioda na koji je ugovor o koncesiji zakljuen;
6) oduzimanjem koncesije i raskidom koncesionog ugovora;
7) nastupanjem razloga utvrenog ugovorom o koncesiji;
8) sporazumno.
U sluaju prestanka koncesije koncesionar nema pravo na naknadu tete.
Oduzimanje koncesije
lan 139
Koncesija e se oduzeti, ako koncesionar:
1) ne plati koncesionu naknadu dva mjeseca uzastopno ili tri mjeseca sa prekidima u toku kalendarske godine;
2) vie od dva puta prekri propise kojima je ureeno korienje koje je predmet koncesije, osim za prekraje
za koje je propisana mandatna kazna;
3) ne otkloni nedostatke u roku odreenom rjeenjem nadlenog inspektora kojim je bilo naloeno otklanjanje
utvrenih nedostataka;
4) ne prilagodi obim i nain korienja voda promjenama u vodnom reimu u skladu sa vodnim nalogom.
Koncesija e se oduzeti ako je koncesionar u vezi sa obavljanjem koncesione djelatnosti pravosnano osuen za
krivino djelo protiv ivotne sredine.
Raskid koncesionog ugovora

lan 140
Koncesioni ugovor moe biti raskinut prije isteka perioda na koji je ugovor zakljuen u sluajevima utvrenim
ugovorom o koncesiji.
V OGRANIENJE PRAVA I OBAVEZA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJITA I VODNIH

OBJEKATA
Zabranjene radnje na vodnim objektima i vodnom dobru
lan 141
Radi ouvanja i odravanja prirodnih i vjetakih vodnih tijela i zatitnih i drugih vodnih objekata, sprjeavanja
pogoranja vodnog reima, obezbjeenja prolaza velikih voda i sprovoenja zatite od tetnog dejstva voda, kao i
zatite ivotne sredine, zabranjeno je:
1) na nasipima i drugim vodnim objektima kopati i odlagati materijal, napasati krupnu stoku, vriti vuu
posjeenog drvea, prelaziti i voziti motornim vozilom, osim na mjestima na kojima je to dozvoljeno i
obavljati druge radnje kojima se moe ugroziti stabilnost tih objekata;
2) na vodnom dobru:
a) graditi stalne i privremene objekte kojima se smanjuje propusna mo korita,
b) odlagati vrsti otpad i opasan i tetan materijal,
v) skladititi drvo i drugi vrsti materijal na nain kojim se remete uslovi prolaska velikih voda,
g) vriti eksploataciju rjenih nanosa bez propisane saglasnosti,
d) vriti druge radnje, osim u sluaju:
- izgradnje objekata javne infrastrukture u skladu sa ovim ili posebnim zakonom;

- sprovoenja mjera ouvanja prirodnih vrijednosti;

- izgradnje objekata, u skladu sa ovim zakonom, za korienje voda, regulaciju vodotoka,
obezbjeenje bezbjedne plovidbe i zatitnih mjera na prirodnim kupalitima;
- izgradnje objekata za zatitu voda od zagaenja i izgradnje objekata namijenjenih odbrani
drave;
- formiranja privremenih deponija ljunka i pijeska na nain kojim se ne remeti prolazak
velikih voda, na udaljenosti od najmanje 30 m od nebranjene noice nasipa;
- preduzimanja radnji radi zatite ljudi, ivotinja i imovine;
3) u poplavnom podruju graditi objekte na nain kojim se ometa proticanje vode ili suprotno uslovima za
izgradnju u poplavnom podruju;
4) saditi drvee na odbrambenom nasipu, u inundacionom pojasu irine 10 m od nebranjene noice nasipa ka
vodotoku i u branjenoj zoni do udaljenosti od 50 m od unutranje noice nasipa;
5) kopati bunare, rovove i kanale pored nasipa u pojasu irine najmanje 10 m od nebranjene noice nasipa
prema vodotoku, odnosno do 50 m prema branjenom podruju, osim ukoliko je njihova funkcija zatita od
tetnog dejstva voda, odnosno ako ne ugroavaju stabilnost nasipa;
6) mijenjati ili presijecati tokove podzemnih voda, odnosno iskoriavati te vode u obimu kojim se ugroava
snabdijevanje pitkom ili tehnolokom vodom ili ugroavaju mineralna i termalna izvorita, stabilnost tla i
objekata;
7) bez vodne saglasnosti mijenjati pravac i jainu toka povrinske vode koja prirodno protie ili otie sa
vodnog zemljita koje je u svojini privatnog lica;
8) graditi objekte, saditi drvee, orati i kopati zemlju i obavljati druge radove kojima se remeti funkcija ili
ugroava stabilnost melioracionih kanala za odvodnjavanje i u obostranom pojasu irine od najmanje 5 m od
tih kanala, potrebnom za njihovo redovno odravanje;
9) unositi vrsti otpad i druge materijale u vodotoke, akumulacije, retenzije, melioracione i druge kanale,
isputati zagaene vode ili druge supstance i vriti radove, ukljuujui i vaenje materijala, kojima se moe
otetiti korito i obala prirodnog i vjetakog vodotoka, uticati na promjenu njegove trase, nivo vode, koliinu
i kvalitet vode, ugroziti stabilnost zatitnih i drugih objekata ili oteati odravanje vodnog sistema;
10) vriti, bez odgovarajuih vodnih akata, intervencije u koritu za malu vodu (osiguranje obala, pregraivanje
korita, proirivanje i produbljivanje korita i dr.);
11) izvoditi radove koji bi mogli ugroziti stabilnost brane ili njenu namjenu, kao i mijenjati prirodne uslove u
okolini akumulacionih i retenzionih basena na nain kojim bi se prouzrokovalo klizanja terena, pojave
erozije ili nastajanje vododerina i bujica;
12) izvoditi druge radove koji bi mogli da ugroze stabilnost i oteaju odravanje regulacionih, zatitnih i
drugih objekata.
Zabrana vrenja radova iz stava 1 ovog lana moe se proiriti i izvan granica vodnog zemljita, ukoliko bi se
tim radovima ugrozio vodni reim ili vodni objekti.
Zabranjeni radovi na erozivnom podruju

lan 142
Na erozivnom podruju zabranjeno je:
1) pustoenje, krenje i nedozvoljena sjea uma;
2) ogoljavanje povrina;
3) nekontrolisano kopanje i preoravanje livada, panjaka i neobraenih povrina radi uzgoja jednogodinjih
kultura, suprotno lanu 148 ovog zakona;
4) zatrpavanje izvora i nekontrolisano sakupljanje i odvoenje tih voda;
5) skladitenje drveta i drugog materijala;
6) izgradnja objekata bez odgovarajue planske i projektne dokumentacije;
7) eksploatacija rjenih nanosa sa dna ili padina, osim za potrebe obezbjeenja propusne sposobnosti korita
bujica;
8) izgradnja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljita (vodenice, brane, kanali, ribnjaci i sl.);

9) preduzimanje drugih radnji kojima se pospjeuje erozija i stvaranje bujica.
Ogranienja prava
lan 143
Vlasnik, odnosno korisnik vodnog, priobalnog ili drugog zemljita, duan je da:
1) dozvoli optu upotrebu javnog vodnog dobra;
2) dopusti prolaz preko zemljita licima koja su ovlaena da istrauju, premjeravaju, snimaju, projektuju i
obiljeavaju vodno zemljite licima koja vre inspekcijski nadzor, kao i licima koja izvode radove na
izgradnji, rekonstrukciji i odravanju vodnih objekta i sistema ili vre njihovo iskoriavanje;
3) dopusti korienje korita za veliku vodu i obale rijeke u irini od 5 m licima koja su ovlaena da vre
pregled stanja i odravanje rjenih korita i obala;
4) omogui korienje odgovarajueg materijala sa svog zemljita i prolaz lica i mehanizacije radi zatite od
tetnog dejstva voda;
5) omogui slobodno oticanje vode koja dolazi sa uzvodnih zemljita bez promjene pravca i brzine vode;
6) gazduje ili omogui gazdovanje umama na inundacionom podruju drugom licu na nain kojim se ne
ometa prirodno oticanje vode;
7) omogui privremeno deponovanje materijala izvaenog iz vodotoka ili jezera radi izvrenja radova i
njegovo transportovanje preko tog zemljita;.
8) dozvoli postavljanje i rad mjernih instrumenata neophodnih za istraivanja, iskopavanja ili buenja,
eksperimentalna pumpanja, uzimanje uzoraka i druge poslove vezane za istraivanja voda za potrebe
vodosnabdijevanja ili drugih istraivakih djelatnosti, kao i za potrebe monitoringa voda, u skladu sa
zakonom.
Vlasnik, odnosno korisnik zemljita ima pravo na naknadu stvarne tete u sluajevima iz stava 1 ta. 1, 2, 3, 4 i
7 ovog lana, kao i na naknadu za korienje materijala sa njegovog zemljita.
Investitor i vlasnik, odnosno korisnik zemljita, meusobna prava i obaveze u vezi sa izvoenjem radova iz
stava 1 ta. 2, 3, 4 i 7 ovog lana sporazumno ureuju.
Ako zainteresovane strane ne postignu sporazum iz stava 3 ovog lana, odluku donosi sud.
Obaveze
lan 144
Vlasnik, odnosno korisnik vodnog zemljita ili vodnog objekta na obali duan je da:
1) uestvuje, po strunom uputstvu nadlenog organa za upravljanje vodama, u skladu sa ovim zakonom, u
izvoenju manjih radova (sjea iblja, bunja, niskog rastinja, ienje obala od kamena i zemlje,
stabilizovanje obala, saenje drvea i bunastog bilja i slinih radova);
2) uestvuje u odravanju korita za veliku vodu i obala, osim korita za malu vodu, radi sprjeavanja erozije,
odronjavanja obala ili smanjenja propusne moi korita za vodu zbog tetne vegetacije ili drugih prepreka;
3) uestvuje, po struom uputstvu nadlenog organa za upravljanje vodama, u skladu sa ovim zakonom, u
uklanjanju iz korita vodotoka ili sa svog zemljita predmeta koji mogu naruiti vodni reim;
4) ukloni iz korita vodotoka predmete koji mogu naruiti vodni reim, ako potiu sa njegovog zemljita.
Obavezu vlasnika, odnosno korisnika zemljita da preduzme radove iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana utvruje
nadleni organ za upravljanje vodama, u skladu sa ovim zakonom.
Vlasnik, odnosno korisnik vodnog zemljita ima pravo na naknadu vrijednosti korienog materijala za radove
iz stava 2 ovog lana, koja se utvruje sporazumom izmeu vlasnika, odnosno korisnika i nadlenog organa.
Ako vlasnik, odnosno korisnik ne izvri sam ili ne uestvuje u izvrenju radova iz stava 1 ovog lana, radove e
izvesti nadleni organ iz stava 2 ovog lana, o troku vlasnika, odnosno korisnika zemljita.
Ukoliko je vlasnik, odnosno korisnik nepoznat ili ako je do potrebe izvrenja radova dolo usljed vie sile,
radove e, o svom troku, izvriti nadleni organ iz stava 2 ovog lana.
Objekti kojima se trajno poveava nivo vode

lan 145
Vlasnik, odnosno korisnik objekta na vodnom zemljitu ijom izgradnjom se trajno poveava nivo vode
prirodnog vodotoka i poveavaju trokovi zatite od tetnog dejstva voda duan je da:
1) izgradi dodatni sistem zatite ili naknadi poveane trokove nadlenog organa koji preduzima dodatne
mjera zatite od tetnog dejstva voda;
2) uestvuje u odravanju zatitnih objekata;
3) uestvuje u sprovoenju odbrane od poplava.
Odvoenje, odnosno dovoenje vode

lan 146
Vlasnik, odnosno korisnik zemljita duan je da dozvoli da preko njegovog zemljita drugi vlasnik, odnosno
korisnik izvodi radove odvoenja, odnosno dovoenja vode do svog zemljita, ukoliko ne postoji cjelishodnije
tehniko ili ekonomsko rjeenje.
Ako zainteresovane strane iz stava 1 ovog lana ne postignu sporazum o utvrivanju prava slubenosti i o visini
odgovarajue naknade, odluku o tome donosi sud.
Oduzimanje, odnosno ograniavanje svojinskih prava

lan 147
Radi obezbjeenja opteg korienja vodnog dobra, kao i radi ostvarivanja prava utvrenog vodnom
saglasnou, oduzimanje ili ograniavanje svojinskih prava na vodnom, priobalnom ili drugom zemljitu sprovodi
se pod uslovima i na nain propisan zakonom kojim se ureuje eksproprijacija.
Korienje zemljita na erozivnom podruju

lan 148
Vlasnik, odnosno korisnik obradivog poljoprivrednog zemljita na erozivnom podruju duan je da:
1) u brdsko-planinskim podrujima nain obrade i korienja tog zemljita prilagodi zahtjevima antierozivnog
ureenja zemljita;
2) na parcelama na kojima je razvoj erozivnih procesa u poetnom stadijumu preduzme odgovarajue
protiverozivne mjere (protiverozivna agrotehnika i prostiji melioracioni tehniki radovi, kao to su: oranje
du izohipsi, konturno oranje, oranje bez prevrtanja, ubrenje zemljita, terasiranje, zatravljivanje,
protiverozivni plodoredi i slini radovi);
3) izvri promjenu ratarskih jednogodinjih poljoprivrednih kultura u travne ili umske kulture, uz izvoenje
odgovarajuih tehnikih melioracionih radova na parcelama na kojima su erozivni procesi vrlo intenzivni.
Prikljuak na izgraeni objekat za vodosnabdijevanje

lan 149
Na izgraeni objekat za vodosnabdijevanje mogu se prikljuiti pravna i fizika lica koja nijesu uestvovala u
izgradnji tog objekta, pod sljedeim uslovima:
1) ako objekat, s obzirom na koliinu vode, moe da zadovolji i njihove potrebe;
2) ako se njihovo snabdijevanje vodom ne moe na ekonominiji i tehniki racionalniji nain rijeiti drugije.
Odobrenje za prikljuak izdaje organ nadlean za izdavanje vodnih akata za izgraeni objekat za
vodosnabdijevanje iz lana 117 st. 1, 2 i 3, lana 118 stav 3 i lana 120 stav 3 ovog zakona, odnosno pravno lice
kome je objekat dat na upravljanje.
Pravna i fizika lica koja su se prikljuila na izgraeni objekat za vodosnabdijevanje duna su da:
1) nadoknade srazmjerni dio trokova izgradnje;
2) od asa prikljuenja snose pripadajui dio trokova odravanja i korienja objekta za vodosnabdijevanje;
3) snose sve trokove prikljuka.
Otklanjanje teta
lan 150
Pravno ili fiziko lice koje prouzrokuje tetu vodnom objektu, vodnom zemljitu, vodnom reimu ili pogora
stanje erozije na erozivnom podruju, duno je da, u roku koji odredi nadleni inspekcijski organ preduzme radnje
radi uspostavljanja stanja koje je bilo prije nego to je teta nastala.
Ako lice iz stava 1 ovog lana ne preduzme radnje u odreenom roku, radnje e preduzeti nadleni organ
uprave, odnosno nadleni organ lokalne uprave o troku lica koje je prouzrokovalo tetu.
Vlasnici, odnosno korisnici saobraajnica ili prelaza preko vodnog dobra duni su da svoje objekte odravaju u
stanju kojim se nee ugroziti vodno zemljite i vodni objekti.
VI ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Ministarstvo i drugi nadleni organi
lan 151
Poslove dravne uprave u oblasti voda vre Ministarstvo, nadleni organ uprave, nadleni organ lokalne
samouprave i nadleni organ lokalne uprave, u skladu sa zakonom.
Nadleni organ uprave u izvravanju poslova utvrenih ovim zakonom priprema i strune osnove za odreivanje
voda od znaaja za Crnu Goru, nain kategorizacije i kategorije vodnih objekata i za propise, planove i programe
koje na osnovu ovlaenja utvrenih ovim zakonom donose Vlada i Ministarstvo.
Obavljanje strunih poslova u planiranju i upravljanju vodama nadleni organ uprave moe ustupiti
specijalizovanim organizacijama, u skladu sa zakonom.
Uslovi koje moraju ispunjavati ovlaena pravna lica iz stava 3 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva.
Savjet za vode
lan 152
Sastav i nain rada Savjeta

lan 153
Obavljanje poslova iz vodne djelatnosti

lan 154
Poslove vodne djelatnosti, kao djelatnosti od opteg interesa, operativno sprovode privredna drutva, druga
pravna lica i preduzetnici, u skladu sa zakonom.
Kada je osniva privrednog drutva ili drugog pravnog lica (javnog preduzea) iz stava 1 ovog lana Crna Gora
ili jedinica lokalne samouprave o njihovom osnivanju odluuje Vlada, odnosno nadleni organ lokalne samouprave.
U preduzeima iz stava 1 ovog lana obezbjeuje se ostvarivanje javnog interesa u skladu sa ovim zakonom,
nacionalnim programom i planovima upravljanja vodama.
Javno vodosnabdijevanje i javna kanalizacija

lan 155
Obavljanje djelatnosti javnog vodosnabdijevanja i javne kanalizacije obezbjeuje i ureuje jedinica lokalne
samouprave.
Radi obavljanja i razvoja djelatnosti iz stava 1 ovog lana jedinica lokalne samouprave donosi dugorone,
srednjorone i kratkorone planove.
Dugoroni i srednjoroni planovi iz stava 2 ovog lana moraju biti u skladu sa planom upravljanja vodama iz
lana 24 ovog zakona.
Dvije ili vie jedinica lokalne samouprave, radi obezbjeenja regionalnog vodosnabdijevanja, mogu osnovati
privredno drutvo ili drugo pravno lice.
Radi obezbjeenja regionalnog vodosnabdijevanja Vlada moe osnovati ili biti jedan od osnivaa privrednog
drutva ili drugog pravnog lica.
Udruenja u oblasti voda

lan 156
Radi obezbjeenja i usklaivanja zajednikih interesa u korienju voda za navodnjavanje, vodosnabdijevanje,
uzgoj riba i dr. ili zatiti od tetnog dejstva voda, zainteresovana lica mogu se udruivati i vriti poslove od
zajednikog interesa, u skladu sa zakonom.
Meunarodna saradnja i usklaivanje

lan 157
Potrebe i interesi Crne Gore u oblasti upravljanja prekograninim vodnim resursima na slivovima utvrenim
ovim zakonom ostvaruju se odgovarajuom meunarodnom saradnjom.
Meunarodna saradnja realizuje se u skladu sa dugoronim, odnosno kratkoronim stratekim opredjeljenjima
koje utvruje Vlada.
U okviru meunarodne saradnje Ministarstvo je nadleno:
- za pripremu zajednikog plana upravljanja meunarodnim vodnim podrujem iz lana 24a stav 1 ovog
zakona;
- za usklaivanje programa mjera meunarodnih vodnih podruja iz lana 32 stav 1 ovog zakona;
- za razmjenu informacija sa dravama na ijoj se teritoriji nalaze djelovi vodnog podruja iz lana 95b stav 2
ovog zakona;
- za koordinaciju utvrivanja podruja znaajno ugroenog od poplava iz lana 95c stav 2 ovog zakona;
- za koordinaciju izrade zajednikog plana upravljanja rizicima od poplava za vodna podruja koja su dio
meunarodnog vodnog podruja iz lana 95e stav 4 ovog zakona.
Komunikacija sa javnou
lan 158
Organi dravne uprave i organi lokalne samouprave duni su da u vrenju poslova obezbijede komunikaciju sa
javnou, u skladu sa zakonom.
Vodni informacioni sistemi

lan 159
Radi klasifikovanja voda, praenja i unaprjeenja vodnog reima, planiranja razvoja vodne infrastrukture i
upravljanja vodama u Crnoj Gori se uspostavlja vodni informacioni sistem.
Vodni informacioni sistem iz stava 1 ovog lana obezbjeuje formiranje, odravanje, prezentaciju i distribuciju
podataka o: stanju kvaliteta voda, kategorijama i klasama vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda, vodnoj
dokumentaciji, zakonodavnim, organizacionim, stratekim i planskim mjerama u oblasti upravljanja vodama,
nauno-tehnike i druge informacije od znaaja za upravljanje vodama i razmjenu informacija sa drugim
informacionim sistemima na nacionalnom i meunarodnom nivou.
Vodni informacioni sistem sadri i inventar emisija, isputanja svih prioritetnih i zagaujuih supstanci
utvrenih propisom iz lana 75 stav 2 ovog zakona za svako vodno podruje ili dio vodnog podruja ukljuujui
njihove koncentracije u sedimentu i bioti na osnovu podataka prikupljenih u skladu sa l. 83 i 83a ovog zakona.
Vodni informacioni sistem iz stava 1 ovog lana uspostavlja i vodi nadleni organ uprave.
Vlada blie propisuje sadraj i nain voenja informacionog sistema iz stava 1 ovog lana, metodologiju,
strukturu, kategorije i nivoe sakupljanja podataka, kao i sadraj podataka o kojima se obavjetava javnost.
Podaci vodnog informacionog sistema su javni, ukoliko nije drugaije propisano.
Dostupnost informacija od javnog interesa

lan 160
Nadleni organi, privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju poslove od javnog interesa duna su da, u
okviru informacionog sistema, uine dostupnim sve informacije iz oblasti voda koje su rezultat njihovih redovnih
poslova.
VII NADZOR
lan 161
Nadzor nad sprovoenjem odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, u okviru utvrenih
nadlenosti, vre Ministarstvo, ministarstva nadlena za poslove zdravlja, zatite ivotne sredine i geoloke poslove
i nadleni organ lokalne uprave.
Poslove inspekcijskog nadzora, iz stava 1 ovog lana, u oblasti upravljanja vodama i vodnog dobra, u okviru
nadlenosti organa dravne uprave, vri organ uprave nadlean za inspekcijske poslove preko inspektora za vode, a
u okviru nadlenosti organa lokalne uprave nadleni organ lokalne uprave preko nadlenog inspektora lokalne
uprave, u skladu sa zakonom.
lan 162
Inspektor za vode odnosno nadleni inspektor lokalne uprave vri, naroito, nadzor:
1) nad izgradnjom objekata i izvoenjem drugih radova koji mogu da prouzrokuju kvalitativne ili
kvantitativne promjene u prirodnom ili vjetaki uspostavljenom vodnom reimu;
2) vodnih akata, dokumentacije za odbranu od poplava, katastara voda, zagaivaa voda, bujinih tokova i
vodnih objekata, akata u racionalizaciji potronje vode (dokumenti iz oblasti komunalne djelatnosti),
poslovnih knjiga i ostalih dokumenata;
3) ispunjenosti uslova iz vodnih akata, kao i kontrolu da li je nain iskoriavanja vodnih objekata i
postrojenja u skladu sa izdatim vodnim saglasnostima, odnosno vodnim dozvolama i potvrdama;
4) funkcionisanja ureaja na vodnim objektima od javnog interesa, kao i na drugim objektima i postrojenjima
ijim neodgovarajuim radom moe biti ugroen reim voda;
5) reima i kvaliteta voda u vodotocima, jezerima, priobalnom moru i podzemnim vodama, na osnovu
podataka organa dravne uprave nadlenog za hidrometeoroloke poslove i drugih ovlaenih pravnih lica iz
lana 85 ovog zakona;
6) funkcionisanja, ispravnosti i efikasnosti ureaja za preiavanje otpadnih voda;
7) naftovoda, spojnica brodova sa ureajima na obali, kao i ureaja za prihvatanje, preradu i uvanje
mineralnih ulja;
8) potovanja propisanog vodnog reima u pogledu obezbjeenja ekoloki prihvatljivog protoka nizvodno od
zahvata vode.
lan 163
Kada utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis ili da se ne potuju standardi i normativi, inspektor za vode
odnosno nadleni inspektor lokalne uprave je obavezan da, pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom
kojim se ureuje inspekcijski nadzor, preduzme i sljedee upravne mjere i radnje:
1) zabrani, odnosno obustavi rad ili radove koji se izvode suprotno izdatoj vodnoj saglasnosti, odnosno vodnoj
dozvoli ili bez vodne saglasnosti, odnosno vodne dozvole;
2) zabrani ili ogranii korienje voda, isputanje voda, eksploataciju materijala iz vodotoka, odnosno
korienje objekata i postrojenja u sluajevima utvrenim ovim zakonom;
3) naredi uklanjanje drvea i bunastog bilja koji su izgraeni, odnosno zasaeni bez vodne saglasnosti;
4) naredi otklanjanje uzroka zagaenja na vodnom objektu, vodnom zemljitu ili vodnom reimu i dovoenje
u prvobitno stanje;
5) zabrani rad, odnosno obavljanje djelatnosti pravnim licima ili preduzetnicima, kada utvrdi da otpadne vode
koje isputaju sadre opasne i tetne supstance u koliinama veim od dozvoljenih, dok se koliine tih
supstanci ne smanje ispod dozvoljenih granica;
6) naredi saenje drvea i bunastog bilja u sluajevima utvrenim ovim zakonom;
7) naredi ruenje objekata i postrojenja i uklanjanje odreenih predmeta, materijala i drugog to moe
naruavati utvreni reim voda.

VIII KAZNENE ODREDBE

lan 164
Novanom kaznom od 2.500 eura do 15.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) vodne objekte iz lana 35 ovog zakona, odnosno pojedine njihove djelove od ijeg pravilnog funkcionisanja
zavisi bezbjednost ljudi i imovine ne atestira od strane ovlaenih institucija pri njihovom putanju u pogon i
u propisanim rokovima tokom upotrebe (lan 37);
2) ne vri ispitivanje kvaliteta vode za vodosnabdijevanje na vodozahvatima (lan 51 stav 1 taka 1);
3) prilikom zahvatanja povrinskih voda nizvodno od zahvata ne obezbijedi ekoloki prihvatljiv protok (lan
54 stav 1);
4) supstance koje mogu zagaditi vodu, prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije ili drugi
prijemnik, djelimino ili potpuno ne odstrani ili otpadnu vodu isputa neposredno u prijemnik, a ne
obezbijedi njeno preiavanje ili ne izgradi ili ne odrava ureaje za preiavanje otpadnih voda koje
isputa u javnu kanalizaciju radi njihovog preiavanja (lan 80 st. 1, 2 i 3);
5) vri odreenu vrstu (fiziko-hemijskih, hidrolokih, mikrobiolokih, hidrobiolokih, radiolokih,
ekotoksikolokih i opasnih supstanci) ispitivanja kvaliteta povrinskih i podzemnih voda, kao i ispitivanje
kvaliteta otpadnih voda, a da za to ne ispunjava propisane uslove (lan 85 st. 1 i 2);
6) Ministarstvu, nadlenom organu uprave, ministarstvu nadlenom za poslove zatite ivotne sredine i organu
dravne uprave nadlenom za hidrometeoroloke poslove ne dostavi jednom mjeseno rezultate ispitivanja, a
obavjetenje o havarijskom zagaenju vode u toku istog dana (lan 85 stav 4);
7) odmah po saznanju o havarijskom zagaivanju voda o nastupanju zagaenja ne obavjesti Ministarstvo,
nadleni organ uprave, ministarstvo nadleno za poslove zatite ivotne sredine i jedinicu lokalne
samouprave na podruju pojave zagaenja ili neprekidno ne prati kretanje talasa odnosno pojave havarijskog
zagaenja vode du vodotoka, jezera ili priobalnog mora sve do trenutka prestanka havarijskog zagaenja i o
tome ne obavijesti te organe (lan 86 st. 1 i 2);
8) sa obalnog pojasa ili u zoni izvorita isputa: mineralna ulja koja direktno ili indirektno dospijevaju u vode;
mineralna ulja koja potiu od bilo kog ureaja za prebacivanje na plovni objekat ili sa njega ili druge
supstance koje direktno potiu ili su vezane za istraivanje, iskoriavanje i preradu na obalnom pojasu, a
koje mogu direktno ili indirektno dospjeti u vode (lan 87 stav 1);
9) za pristanita i luke ne postavi potrebne ureaje za preuzimanje otpadnih mineralnih ulja, uljnih smjea,
otpadnih voda i drugih otpadnih materija sa plovnih objekata, u skladu sa zakonom (lan 88 stav 1);
10) naftovode, spojnice brodova sa ureajima na obali, kao i ureaje za prihvatanje, preradu i uvanje
mineralnih ulja ne izgradi, obezbijedi ili odrava tako da onemogui oticanje i curenje ulja u vode (lan 89);
11) akumulacione i retenzione basene ne odravaju i koriste na nain kojim se obezbjeuje prihvatanje
poplavnih talasa; za upravljanje akumulacijama namijenjenim zatiti od poplava, a posebno vienamjenskim
akumulacijama, ne izrade operativna uputstva ili u periodu vanredne odbrane od poplava ne dostavljaju
organu dravne uprave nadlenom za hidrometeoroloke poslove i glavnom rukovodiocu za zatitu od
tetnog dejstva voda, podatke o stanju i stepenu napunjenosti akumulacionih basena svakodnevno (lan 101
st. 1, 2 i 4);
12) vri izgradnju novih ili rekonstrukciju postojeih objekata i postrojenja, kao i izvoenje drugih radova za
koje su potrebni vodni uslovi bez vodne saglasnosti ili suprotno vodnoj saglasnosti (lan 118 stav 1);
13) pravo steeno na osnovu vodne saglasnosti, bez saglasnosti nadlenog organa koji je izdao vodnu
saglasnost, prenese na drugo lice (lan 119 stav 1);
14) koristi objekte i postrojenja, za koje je potrebna vodna saglasnost, bez vodne dozvole ili suprotno vodnoj
dozvoli (lan 120 stav 1);
15) pravo steeno na osnovu vodne dozvole prenese na drugog korisnika bez saglasnosti organa koji je vodnu
dozvolu izdao (lan 121 stav 1);
16) odobrenje za upotrebu objekata, postrojenja ili radova iz lana 125 stav 2 ovog zakona izda, odnosno
pribavi bez prethodno pribavljene potvrde o ispunjenosti uslova utvrenih vodnom saglasnou (lan 125 st.
2 i 3);

17) radi otklanjanja opasnosti od prijeteeg ili ve nastalog poremeaja u vodnom reimu, kao i radi
uspostavljanja stanja u skladu sa uslovima iz vodne dozvole ne postupi u skladu sa vodnim nalogom (lan
126);
18) vri korienje javnog vodnog dobra za privredne i druge aktivnosti na vodama i vodnom zemljitu za
neku od namjena iz lana 134 ovog zakona bez odluke o dodjeli koncesije (lan 136).
Novanom kaznom od 300 eura do 1.500 eura kaznie se za prekraj iz stava 1 ta. 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11,
12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18 ovog lana odgovorno lice u pravnom licu, a fiziko lice za prekraj iz stava 1 ta. 1, 3,
8, 10, 12, 13, 14, 15 i 17 ovog lana.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i preduzetnik novanom kaznom od 800 eura do 5.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ta. 12 i 18 ovog lana, pored novane kazne, uiniocu e se izrei i zatitna mjera
oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje prekraja.
lan 165
Novanom kaznom od 1.200 eura do 10.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) proda vodno zemljite, a prethodno ne ponudi nadlenom organu uprave, odnosno nadlenom organu
lokalne uprave (lan 17 stav 2);
2) Brie se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, "Sl. list CG", br. 48/15)
4) u komisiju za tehniki pregled vodnih objekata ne obezbijedi uee lica koje odredi nadleni organ za
izdavanje vodnih akata za objekat za koji se tehniki pregled trai (lan 38 stav 2);
5) Brie se. (Zakon o komunalnim djelatnostima, "Sl. list CG", br. 55/16)
NAPOMENA IZDAVAA:
lan 165 stav 1 taka 5 Zakona o vodama ("Slubeni list RCG", broj 27/07).
6) ne postavi ureaje ili ne obezbijedi stalno i sistematsko registrovanje koliina zahvaene vode i ispitivanje
kvaliteta vode na vodozahvatu ili ne preduzima mjere za obezbjeenje tehnike ispravnosti ureaja za stalno
i sistematsko registrovanje koliina zahvaene vode i ispitivanje kvantiteta i kvaliteta vode ili podatke o tome
ne dostavlja periodino nadlenom organu uprave radi voenja evidencije u informacionom sistemu (lan 51
st. 1, 2 i 3);
7) vri sistematsko ispitivanje kvaliteta vode za vodosnabdijevanje i kupanje, a nije upisano u Centralni
registar Privrednog suda ili nema odgovarajue ovlaenje, odnosno akreditaciju za obavljanje tih poslova
(lan 52 stav 3);
8) ne prati kvantitativne i kvalitativne parametre povrinskih i podzemnih voda ili praenje tih parametara ne
vri prema godinjem programu koji donosi Vlada (lan 58 st. 2 i 3);
9) kvalitativne i kvantitativne parametre voda koji se odnose na korienje i zatitu povrinskih i podzemnih
voda ne uini dostupnim javnosti (lan 58 stav 4);
10) koristi vodu za navodnjavanje poljoprivrednih kultura koja nije propisanog kvaliteta (lan 61 stav 1);
11) vri eksploataciju rjenih nanosa, a nije registrovano za obavljanje te djelatnosti u Centralnom registru
Privrednog suda, nema najmanje jedno zaposleno lice odgovarajue struke ili ne posjeduje odgovarajuu
mehanizaciju (lan 69 stav 1);
12) vri eksploataciju rjenih nanosa, a ne vodi urednu evidenciju o vrsti i koliini izvaenog rjenog nanosa
ili podatke o vrsti i koliini izvaenog materijala ne dostavlja nadlenom organu uprave, odnosno nadlenom
organu lokalne uprave (lan 69 stav 2);
12a) izvri neku od zabranjenih radnji iz lana 79 stav 1 ovog zakona;
13) prilikom isputanja ili odlaganja materije dovede do neposredne opasnosti od zagaenja povrinske ili
podzemne vode, a ne preduzme mjere potrebne za sprjeavanje, smanjenje i sanaciju zagaenja voda, ne
planira sredstva i rokove za njihovo ostvarivanje ili ne nadoknadi priinjenu tetu (lan 81 stav 1);

14) vodne objekte za zatitu voda koje je za svoje potrebe izgradilo, u skladu sa ovim zakonom, ne odrava u
funkcionalnom stanju (lan 82 stav 6);
16a) ne postavi ureaj za mjerenje, ne mjeri koliine ili ne ispituje kvalitet otpadnih voda, kao i njihov uticaj
na prijemnik i podatke ne dostavlja nadlenom organu uprave (lan 84 stav 1);
16b) ne odrava ureaje za preiavanje otpadnih voda ili mjerni ureaj u ispravnom stanju, ne obezbijedi
njihovo redovno funkcionisanje i ne vodi dnevnik rada ureaja za preiavanje otpadnih voda (lan 84 stav
2);
17) na plovnom objektu ne vodi knjigu ulja u skladu sa meunarodnim i domaim propisima (lan 90);
18) odmah ne prijavi ministarstvu nadlenom za pomorstvo, nadlenim inspekcijskim organima ili organu
dravne uprave nadlenom za poslove policije, ako primjeti da je dolo do zagaenja voda u vodotoku,
jezeru ili priobalnom moru (lan 91);
19) ne dostavlja organu dravne uprave nadlenom za hidrometeoroloke poslove i glavnom rukovodiocu za
zatitu od tetnog dejstva voda podatke o stanju i stepenu napunjenosti akumulacionog basena jedanput
nedeljno, a u periodu vanredne odbrane od poplava svakodnevno (lan 101 stav 4);
20) graenje zatitnih vodnih objekata i izvoenje zatitnih radova ne vri u skladu sa planom upravljanja
vodama (lan 102 stav 3);
21) na erozivnom podruju ne izvrava mjere i neophodne radove koje mu u vezi sa zatitom od erozija i
bujica odredi nadleni organ lokalne uprave (lan 103 st. 2 i 3);
22) na erozivnom podruju ne gradi i odrava zatitne objekte ili ne izvodi zatitne radove u skladu sa
zakonom (lan 104 stav 1);
23) izrauje tehniku dokumentaciju za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojeih objekata, izvoenje
geolokih istraivanja i drugih radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno uticati na promjene u
vodnom reimu, bez pribavljenih vodnih uslova (lan 114 stav 1);
24) za vodne objekte iz lana 35 ovog zakona, koje je izgradilo sopstvenim sredstvima, podatke za katastre ne
dostavlja nadlenom organu uprave (lan 130 stav 4);
26) izvri neku od zabranjenih radnji na vodnim objektima ili vodnom dobru iz lana 141 ovog zakona;
27) izvri neki od zabranjenih radova na erozivnom podruju iz lana 142 ovog zakona;
28) ne postupi u skladu sa nekim od ogranienih prava iz lana 143 ovog zakona;
29) ne izvri neku od obaveza iz lana 144 ovog zakona;
30) ne izgradi dodatni sistem zatite ili naknadi poveane trokove pravnom licu koje preduzima dodatne
mjere zatite od tetnog dejstva voda; ne uestvuje u odravanju zatitnih objekata ili ne uestvuje u
sprovoenju odbrane od poplava (lan 145);
31) ne dozvoli da preko njegovog zemljita drugi vlasnik, odnosno korisnik izvodi radove odvoenja, odnosno
dovoenja vode do svog zemljita, ukoliko ne postoji cjelishodnije tehniko ili ekonomsko rjeenje (lan
146);
32) na erozivnom podruju, na svom obradivom poljoprivrednom zemljitu ne postupi u skladu sa nekom od
obaveza iz lana 148 ovog zakona;
33) se na izgraeni objekat za vodosnabdijevanje prikljui bez pribavljenog odobrenja (lan 149 stav 2);
Novanom kaznom u iznosu od 200 eura do 800 eura kaznie se za prekraj iz stava 1 ovog lana i odgovorno
lice u pravnom licu, a fiziko lice za prekraj iz stava 1 ta. 1, 10, 12a, 14, 17, 18, 20, 21, 23, 26, 27, 28, 29, 30, 31,
32 i 33 ovog lana.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i preduzetnik novanom kaznom od 600 eura do 4.000 eura.
lan 165a
Novanom kaznom u iznosu od 300 eura do 1.200 eura kaznie se za prekraj odgovorno lice u organu uprave,
ako:

1) ne obezbijedi aktivno uee javnosti i zainteresovanih lica u postupku priprema i donoenja plana
upravljanja vodama, odnosno njegove izmjene nakon sprovedenog postupka preispitivanja i uini dostupnom
svu dokumentaciju od znaaja za izradu tog plana (lan 30 stav 1);
2) ne omogui zainteresovanim licima davanje pisanih primjedbi, predloga i sugestija na svaki objavljeni
dokument u roku od est mjeseci, a na poseban plan upravljanja vodama u roku od mjesec dana od dana
objavljivanja (lan 31 stav 1);
3) u roku od tri mjeseca od isteka roka iz lana 31 stav 1 ovog zakona ne saini izvjetaj o stavovima
povodom dostavljenih primjedaba, predloga i sugestija (lan 31 stav 2);
4) ne omogui korienje rezultata monitoringa iz lana 83 stav 2 ovog zakona svim zainteresovanim pravnim
i fizikim licima, bez naknade (lan 83 stav 6);
5) ne sastavi godinji izvjetaj o stanju i promjenama kvaliteta i kvantiteta voda ili ne dostavi ga, najkasnije do
1. marta tekue za prethodnu godinu, Ministarstvu, nadlenom organu uprave, organu dravne uprave
nadlenom za poslove zdravlja, zatite ivotne sredine i geoloke poslove (lan 83 stav 7);
6) u evidenciju ugovora o koncesijama na vodnom dobru i vodnim objektima i sistemima ne upisuje podatke
iz ugovora o koncesiji od znaaja za upravljanje vodama (lan 132 stav 1).
lan 166
Novanom kaznom u iznosu od 150 eura do 600 eura kaznie se za prekraj fiziko lice, ako:
1) ne postavi ureaj za stalno i sistematsko registrovanje koliina zahvaene vode i ispitivanje kvaliteta te
vode ili podatke o koliini i kvalitetu zahvaene vode ne dostavlja periodino nadlenom organu uprave radi
voenja evidencije u informacionom sistemu (lan 51 st. 2 i 3);
2) na erozivnom podruju na zatitnim objektima ne izvodi manje zatitne radove (lan 104 stav 2).
lan 167
Privremeno oduzimanje predmeta iz lana 164 ovog zakona, u okviru svojih ovlaenja, vri nadleni
inspekcijski organ i slubenici policije, u skladu sa zakonom.
O privremeno oduzetim predmetima, lica iz stava 1 ovog lana duna su izdati potvrdu sa tanim naznaenjem
tih predmeta i nalog za njihovo uvanje.
O izvrenom privremenom oduzimanju predmeta, lica iz stava 1 ovog lana duna su da odmah obavijeste organ
nadlean za pokretanje postupka zbog uinjenog prekraja.
IX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Upis javnog vodnog dobra
lan 168
Vodno dobro iz lana 9 ovog zakona koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona upisano u katastru
nepokretnosti kao dravna svojina postaje javno vodno dobro.
Vodno dobro iz lana 9 ovog zakona koje do dana stupanja na snagu ovog zakona nije bilo upisano u katastru
nepokretnosti, odnosno koje je bilo upisano u katastru nepokretnosti, ali niko nije naveden kao njegov vlasnik,
postaje javno vodno dobro, ukoliko zainteresovano lice ne dokae da je prije stupanja na snagu ovog zakona imalo
pravo svojine ili trajno pravo korienja.
Nadleni organ e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona podnijeti zahtjev organu uprave
nadlenom za poslove katastra, radi upisa dravne svojine na vodnom dobru iz stava 2 ovog lana.
Rokovi za donoenje plana upravljanja vodama i programa mjera

lan 169
Plan upravljanja vodama na vodnom podruju donijee se u roku od devet godina od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Program mjera iz lana 32 ovog zakona donijee se roku od est mjeseci od dana donoenja plana upravljanja
vodama na vodnom podruju.

Do donoenja plana i programa iz st. 1 i 2 ovog lana vodna akta e se izdavati u skladu sa Vodoprivrednom
osnovom Crne Gore, donesenom na osnovu Zakona o vodama ("Slubeni list RCG", broj 16/95) i tehnikom i
drugom vodoprivrednom dokumentacijom, ukoliko nijesu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
Usklaivanje vaenja vodoprivredne dozvole

lan 170
Vodoprivredna dozvola izdata do dana stupanja na snagu ovog zakona na neodreeno vrijeme ili sa rokom
duim od roka iz lana 120 ovog zakona, za korienje objekata i postrojenja koji mogu imati uticaja na vodni
reim, u pogledu roka vaenja, uskladie se sa rokom vanosti vodne dozvole iz ovog zakona, u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Vodoprivredne dozvole iz stava 1 ovog lana, koje se u pogledu roka vaenja ne usklade sa rokom vaenja
vodne dozvole iz ovog zakona, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, prestaju da vae.
Pribavljanje vodne dozvole za postojee objekte i postrojenja

lan 171
Vlasnici, odnosno korisnici postojeih objekata i postrojenja, koji mogu imati uticaja na vodni reim, za koje je
istekao rok vaenja ili nije izdata vodoprivredna dozvola, duni su da, u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona, pribave vodnu dozvolu.
Ako vlasnik, odnosno korisnik ne pribavi vodnu dozvolu u roku iz stava 1 ovog lana, nadleni inspekcijski
organ e preduzeti mjere u skladu s lanom 163 ovog zakona.
Zapoeti postupci i steena prava

lan 172
Postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okonae se po odredbama Zakona o vodama
("Slubeni list RCG", broj 16/95).
Prava korienja voda steena ugovorima o korienju voda i koncesionim ugovorima zakljuenim do dana
stupanja na snagu ovog zakona vae do isteka rokova utvrenih tim ugovorima.
Rok za donoenje propisa

lan 173
Blii propisi na osnovu ovlaenja iz ovog zakona donijee se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se propisi koji su donijeti na osnovu Zakona o
vodama ("Slubeni list RCG", broj 16/95), ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Propisi koji prestaju da vae

lan 174
Danom stupanja na snagu ovog zakona nee se primjenjivati:
1) Zakon o reimu voda ("Slubeni list SRJ", broj 59/98);
2) Uredba o klasifikaciji vode meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora
Jugoslavije ("Slubeni list SFRJ", broj 6/78);
3) Odluka o maksimalno doputenim koncentracijama radonuklida i opasnih materija u meurepublikim
vodotocima, meudravnim vodama i vodama obalnog mora Jugoslavije ("Slubeni list SFRJ", broj 8/78).
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o vodama ("Slubeni list RCG", broj 16/95), kao
i propisi doneseni na osnovu lana 64 stav 2 ta. 2 i 3 toga zakona, osim odredbe lana 40 stav 2 i poglavlja V.
Stupanje na snagu
lan 175
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
ODREDBE KOJE NIJESU ULE U PREIEN TEKST
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA

("Slubeni list Crne Gore", br. 048/15 od 21.08.2015)
Rok za donoenje Strategije
lan 59
Strategija e se donijeti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Rok za uspostavljanje monitoringa

lan 60
Monitoring u skladu sa lanom 83 ovog zakona uspostavie se najkasnije est godina od stupanja na snagu ovog
zakona.
Donoenje propisa
lan 61
Podzakonski akti za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
NAPOMENA IZDAVAA
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona i drugih propisa zbog ustavne promjene u nazivu drave
("Slubeni list Crne Gore", br. 73/10), u zakonima i drugim propisima koji su doneseni prije Ustava Crne Gore:
- naziv: "Republika Crna Gora" zamjenjuje se nazivom: "Crna Gora";
- u nazivu dravnih i drugih organa i u nazivu pojedinih akata rije "Republika" brie se;
- naziv: "republiki organ uprave" zamjenjuje se nazivom: "organ dravne uprave";
- rije "republiki" zamjenjuje se rijeju "dravni" ili se brie.

Zakon o Vodama

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Vodama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Katalog propisa 2017

Preieni tekst Zakona o vodama obuhvata sljedee propise:

Osnovni principi upravljanja vodama

Nespa computers doo, Podgorica 1

- obezbjeuje dobar status voda;

Nespa computers doo, Podgorica 3

Nespa computers doo, Podgorica 4

Nespa computers doo, Podgorica 5

II VODE I VODNO DOBRO

Nespa computers doo, Podgorica 6

Vode od znaaja za Crnu Goru i lokalnog znaaja

Nespa computers doo, Podgorica 7

4) obavljanja drugih poslova od opteg interesa u skladu sa ovim zakonom;

Odreivanje granica vodnog zemljita

Korienje vodnog dobra

Javno vodno dobro

Vodno zemljite koje nije prirodno vodno dobro

Upotreba javnog vodnog dobra

Prestanak statusa prirodnog javnog vodnog dobra

Pravo pree kupovine vodnog zemljita

III UPRAVLJANJE VODAMA I VODNI OBJEKTI

Nespa computers doo, Podgorica 9

Naela upravljanja vodama

2. TERITORIJALNE OSNOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA

Vrste vodnih podruja

3. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA

Plan upravljanja vodama rjenog sliva

Plan upravljanja vodama na meunarodnom rjenom slivu

Priprema i donoenje plana upravljanja vodama

Izmjena plana upravljanja vodama

Strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu

Saradnja sa javnou u pripremi planova

Usaglaavanje sa prostornim planskim dokumentima

4. VODNI OBJEKTI I SISTEMI

Vodni objekti, sistemi i infrastruktura

Podjela vodnih objekata prema namjeni

Nespa computers doo, Podgorica 15

Upis vodnih objekata u katastar nepokretnosti

Atestiranje vodnih objekata

Tehniki pregled vodnih objekata

Nain i uslovi korienja voda

2) korienje voda za uzgoj riba, koljki i rakova;

Opta upotreba voda

Posebna upotreba voda

Uslovi posebne upotrebe voda u planu upravljanja vodama

Privremeno ogranienje ili obustavljanje vodnog prava

Status objekta po prestanku vodnog prava

Nespa computers doo, Podgorica 17

5.1.1. Korienje voda za vodosnabdijevanje

Javno i individualno vodosnabdijevanje

Kvalitet vode za ljudsku upotrebu

Nespa computers doo, Podgorica 18

Obaveza kontrole kvantiteta i kvaliteta vode

Kontrola kvaliteta vode

Nespa computers doo, Podgorica 19

Izvorita namijenjena za regionalno i javno vodosnabdijevanje

Obezbjeenje ekoloki prihvatljivog protoka

Istrani radovi na izvoritu

Zone sanitarne zatite

Nespa computers doo, Podgorica 20

Praenje karakteristika vode

Obaveze izvoaa istranih i drugih radova

5.1.2. Korienje vode za navodnjavanje

Kvalitet vode za navodnjavanje