Pedagogija (zavrni)

Dijelovi iz udbenika M. Bratani Mikropedagogija

Meuljudski odnos temelj odgojnog djelovanja (31-39 str.) LEKCIJA 1
Faktori uspjenosti meuljudskog odnosa (45-68 str.) LEKCIJA 2
Interakcija i komunikacija u odgoju (75-105 str.) LEKCIJA 3
Dijelovi iz udbenika A. Vukasovi Pedagogija
Mo i granice odgoja (49-52. str.)
Tekst Josipa Milata Epistemologija pedagogije (189-199 str.)
PITANJA I ODGOVORI SA ZAVRNOG 3.2.2017. GODINE

Meuljudski odnos temelj odgojnog djelovanja (31-39 str.) LEKCIJA 1

Pojam meuljudskog odnosa

Meuljudski odnos je sloen dinamiki proces u paru ili grupi koji odreuje ponaanje izmeu
osoba koje u njemu sudjeluju. Meuljudski odnos se uspostavlja izmeu odgajatelja i
odagajanika, nastavnika i pojedinog uenika ili razreda kao cjeline.

Ope karakteristike meuljudskog odnosa

Meuljudskog odnosa nema bez interakcije. Taj pojam se odnosi na uzajamnost ponaanja u
odnosu, a o stupnji i kvaliteti uspostavljene interkacije ovisi uspjenost meuljudskog odnosa.
Ponaanje jedne osobe uvjetuje ponaanje druge. Kako e se neka osoba ponaati u odnosu zavisi
kako ta osoba doivljava sebe i kako ona doivljava drugu osobu. Druga osoba u skladu s
doivljajem sebe doivjet e i procijeniti ponaanje osobe s kojom je u odnosu i adekvatno svom
doivljaju i svojoj procjeni i reagirati. Ako su se osobe adekvatno procjenile, uspostavit e se
meu njima prirodna interakcija. Ako iz kojeg razloga doe do neadekvatne procjene bilo s jedne
bilo s druge strane, prirodna interakcija bit e onemoguena.

1
 Grafiki prikaz meuljudskog odnosa

Bitne karakteristike meuljudskog odnosa:

- interakcija;
- reciprocitet;
- cirkularno stimuliranje; i
- djelovanje podsvjesnog (nesvjesnog).
Karakteristike osobonog i profesionalno-drutvenog odnosa

Odnos meu ljudima moemo podijelit u dvije kategorije, i to osobni i profesionalno drutveni
odnos.
Karakteristike osobnog odnosa
1. Bez svjesne namjere i praktinog cilja;
2. Subjektivan- zasnovan na emocijama;
3. Trajnost ovisi o meusobnoj privlanosti;
4. Nema hijerarhije;
5. Tei smanjenju frustracije;
6. Rezultat osobnog izvora; i
7. Izriito privatan.
Karakteristike profesionalno-drutvenog odnosa
1. Namjera i svrha jasno odreene;
2. Objektivan- zasnovan na racionalnom;
3. Trajnost neovisna o promjenama privlanosti;
4. Hijerarhian;
5. Ispunjen latentnom agresijom;
6. Rezultat stjecaja okolnosti; i
7. Javan, u odreenom smislu.

2
Specifinosti odnosa odgajatelj-odgajanik

Prva se specifinost odnosi na proetost profesionalno-drutvenog i osobnog momenta u odnosu

odagajatelj-odgajanik. Sljedea je specifinost neravnopravnost partnera u odnosu. Ta
neravnopravnost se oituje u mnogim faktorima, kao to su uzrast, znanje, psihika i fizika
zrelost, iskustvo itd. Trea i posljednja specifinost odnosa odgajatelj-odgajanik sastoji se u
potekoama kako ostvariti reciprocitet u tom odnosu.

Elementi reciprociteta u odnosu

Jedan od znaajnih elemenata uspostavljanja reciprociteta jeste neizmjenino zauzimanje

pozicije subjekta i objekta u odnosu. Pod subjektom mislimo na onog partnera koji je vie
aktivan, dok je objekt vie pasivan. To znai u prvom redu da uenike moramo osposobiti za
aktivniju ulogu u tom procesu. Druga karakteristika reciprociteta je mogunost konfrontacije
miljenja, za drugu pak treba osposobiti nastavnika. Konfrontirati miljenje s uenikom, priznati
da je uenik u pravu kada to situacija zahtjeva. Trea karakteristika je uspostavljanje dijaloga,
dijalog je najhumaniji oblik komuniciranja meu ljudima i za njegovo uspostavljanje moraju biti
ostvareni i subjektivni i objektivni uvjeti. Bez dijaloga nema uspjene odgojne komunikacije, te
je ova karakteristika reciprociteta veoma bitna za odnos koji se uspostavlja izmeu nastavnika i
uenika, odgajatelja i odgajanika.

Elementi uspjenog odnosa

Elementi uspjenog odnosa (prema R.N. Bush)

1. Osobna naklonost;
2. Poznavanje;
3. Interes;
4. Stavovi i vrijednosti;
5. Inteligencija;
6. Socijalno porijeklo; i
7. Metode rada.

3
Tipovi nastavnika i uenika (prema R.N. Bush)
Tipovi nastavnika: Tipovi uenika:
1. Akademski tip; 1. Intelektualni tip;
2. Savjetniki tip; i 2. Emocionalni tip; i
3. Kreativni tip. 3. Kreativni tip.
Akademski tip nastavnika odgovara intelektualnom tipu uenika, koji u prvi plan stavlja znanje i
intelektualne sposobnosti. Savjetniki tip nastavnika odgovara emocionalnom tipu uenika,
kojem je vano da zadovolji emocionalne, a zatim intelektualne potrebe uenika. Kreativni tip
nastavnika odgovara kreativnom tipu uenika, koji od svog nastavnika cijeni i vrednuje kreativan
pristup radu kao i poticanje njegove osobne kreativnosti u nastavnom radu.

Faktori uspjenosti meuljudskog odnosa (45-68 str.) LEKCIJA 2

Faktori koji utjeu na uspjenost meuljudskog odnosa su: socijalna percepcija, emocionalni
stavovi i empatija.

Socijalna percepcija (pojam socijalne percepcije)

Iz psihologije nam je poznato da je percepcija cjelovit i jedinstven doivljaj, da je to aktivan

psihiki proces. Kako emo neto percipirati u datom trenutku ne ovisi samo o fiziolokim
podraajima, ve ovisi i o naem prethodnom iskustvu, o naim stavovima, o trenutanom
raspoloenju kao i o naem stavu pri promatranju. Moemo razlikovati percipiranje predmeta i
percipiranje osoba. Bitna karakteristika i jednog i drugog da je to cjelovit, jedinstven i aktivan
psihiki proces. Termin socijalna percepcija predstavlja: meuzavisno percipiranje osoba u
socijalnoj situaciji.
U percipiranju druge osobe moe se poi sa dva gledita:
1. Vlastito gledite- drugi doivljavaju svijet kao ja
2. Slinost gledita- drugi su slini meni.
Imamo i pored ova dva gledita i nesvjesnu funkciju psihe, tj. nismo u mogunosti da
upravljamo njima, ve one upravljaju nama.

4
Zakonitosti socijalne percepcije

Osoba A percipira psihike procese osobe B kroz psihike procese u samoj sebi (F. Heider)

Meuljudski i drutveni odnosi temelje se na objanjenju tuih reakcija pomou motivacije u

samom sebi koja skoro uvijek ostaje nesvjesna (P. Diel)

Projekcijska introspekcija- nesvjesna funkcija psihe (P. Diel)

Projekcija= obrambeni mehanizam
Introspekcija=samopromatranje

Kod projekcijske introspekcije radi se o tome da se u meuljudskom odnosu tue ponaanje

objanjava na osnovi nesvjesne funkcije psihe, pa drugoj osobi pripisujemo neke osobine,
stavove, motive ponaanja, koji su zapravo u nama samima, a kojih nismo svjesni i ne elimo ih
priznati pa ih se rjeavamo na taj nain da ih pripisujemo drugima.

Povjerenje je temelj svakog istinskog, pravog, humanog meuljudskog odnosa. Postoji nekoliko
pristupa prema povjerenju. Optimistiki imamo povjerenja u svakoga. Pesimistiki nemamo
povjerenja ni u koga. Realan pristup, imamo povjerenja u onoga tko to zasluuje. Bez povjerenja
nema uspjenog odgojnog djelovanja.

Prvi dojam

Prvi kontakt na kojem se gradi prvi dojam vaan je za uspostavljanje meuljudskog odnosa. Iz
svakodnevnog ivota znamo da prvi dojam koji steknemo o nekoj osobi, i koji utjee na stvaranje
naeg stava prema njoj, oboji nae ponaanje prema toj osobi. U prvom susretu, u prvom
kontaktu i stvaranju prvog dojma, moe doi do djelovanja podsvjesnih procesa, koji e
zamagliti sliku drugog. Poznat je mehanizam nazvan halo-efekt.
Halo-efekt je prirodni, spontani mehanizam u meuljudskom odnosu i ne postoji mogunost, a
ne bi to bilo ni ljudski, da ga u potpunosti otklonimo i prevladamo. S obzirom da se radi o

5
nesvjesnom mehanizmu, koji vlada nama, potrebno ga je osvijestiti do te mjere da barem
uklonimo njegove negativne posljedice.

Halo-efekt
- transfer pojedine osobine
- transfer cjelovitog dojma

Halo-efekt djeluje u prvom kontaktu s pojedinom osobom, s pojedinim uenikom, isto tako
njegovo je djelovanje prisutno i pri uspostavljanju prvog kontakta s razredom ili grupom kao
cjelinom.

Prosuivanje i procjenjivanje percipiranog

Prosuivanje percipiranog ovisi od:

- sposobnosti ljudi;
- kvaliteta osobine; i
- slinosti osoba.

Sposobnost percipiranja, prosuivanja i procjenjivanja splet je zapravo mentalnih sposobnosti,

od kojih inteligencija ima kljunu ulogu. Znaajno mjesto zauzima i stupanj objektivnosti koji
osoba ima prema samoj sebi. to je osoba objektivnija prema sebi, vee su joj anse da bude
objektivna i prema drugima. Uz inteligenciju i stupanj objektivnosti, kao znaajan uvjet
prosuivanja, u meuljudskom odnosu pojavljuje se i autoritativnost kao jedna osobina linosti
koja je izraena u tenji za dominacijiom nad drugima.

Tonost socijalne percepcije

Postoje dvije vrste tonosti prema N.L. Gage-u. Prva vrsta tonosti odnosi se na ono to nama
znai to to percipiramo. Druga vrsta tonosti socijalne percepcije Gage je povezao sa stupnjem
koliko smo se uivjeli u poloaj drugoga.

6
Emocionalni stavovi

Stav je tendencija koja usmjeruje nae ponaanje. Stavovi su veoma znaajni, jer su oni na neki
nain pokretai naeg ponaanja i naeg djelovanja.
Stav kao sloena psihika pojava povezan je sa spoznajnom, emocionalnom i motivacijskom
sferom linosti. Spoznajni elementi stava odnose se na znanje o neemu ili nekome, emocionalni
na ono to osjeamo prema neemu ili nekome, dok je motivacijski aspekt stava povezan s
poticajem za ponaanje prema neemu ili nekome.
Za konstruktivnu odrednicu stava smatra se emocionalna komponenta. Emocionalna komponenta
odreuje vrijednost, jainu i kvalitet stava, te bitno utjee na motivacijsku komponentu, odnosno
na poticaj za ponaanje.
Simpatija i antipatija su vani drutveni osjeaji koji se oituju u emocionalnim stavovima prema
drugim ljudima. Simpatija olakava uspostavljanje odnosa, omoguava spontanu i prirodnu
interakciju i komunikaciju. Antipatija naprotiv predstavlja konicu u uspostavljanju odnosa, te
oteava interakciju i komunikaciju meu ljudima.

Humani ljudski odnos moe se zasnivati samo na pozitivnim emocionalnim stavovima.

Negativni emocionalni stavovi onemoguavaju i blokiraju uspostavljanje meuljudskog odnosa.

Stavovi nastavnika

Stavovi nastavnika u konkretnim pitanjima.

1. Disciplina uenika;
2. Neprilagoenost, loe ponaanje uenika;
3. Motivacija uenika;
4. Sloboda uenika;
5. Autoritet nastavnika;
6. Autoritet uenika;
7. Strogost-blagost nastavnika itd.

7
Empatija

Empatija, taj termin dolazi od grkih rijei empaso to znai usipati, utkivati, i
pathe,pathema,pathos to znai doivljaj, iskustvo, u prevodu bi znailo utkivati se u doivljaj
drugog.
Definicije empatije:
1. Empatija, uivljavanje akti projiciranja samog sebe u neiji poloaj, oblik identificiranja s
nekim.
2. Empatija, projekcija vlastite linosti u linost drugoga da bismo ga bolje razumjeli.
3. Empatija, zavui se pod kou druge osobe, sagledavajui svijet njezinim oima.

Komponente empatije:

Kognitivno-intelektualna komponenta
- promatranje druge osobe s njezine toke gledita;
- preuzimanje uloge druge osobe u odreenoj socijalnoj situaciji.

Afektivno-emocionalna komponenta
- osjetljivost prema osjeajima druge osobe;
- sposobnost suosjeanja (sudjelovanje u osjeajima drugoga)

Teorije empatije

U literaturi su nam poznate dvije teorije empatije. Jedna je usmjerena vie psiholoki, a druga
socioloki.
Psiholoki usmjerena teorija polazi od toga da je za razvoj empatije bitna koncepcija vlastitog
ja koju svaka osoba ima o sebi. Koncepcija vlastitog ja ukljuuje sposobnost
samopromatranja, zauzimanja distance u odnosu na sebe i svoje ponaanje i formiranje pojma o
sebi.
Socioloki usmjerena teorija ne negira potrebu da je za razvoj empatije potrebna koncepcija o
vlastitom ja, da je potreban osjeaj vlastitog identiteta, ali vie ulazi u proces razvoja te

8
sposobnosti. Tako izmeu ostalog naglaava da se empatija razvija u komunikaciji s drugima, u
preuzimanju razliitih socijalnih uloga.

Vanosti empatije u odgoju

Vanosti empatije u odgoju:

1. Oktrivanje ocjeanja koja prate ponaanje;
2. Prihvaanje osobe onakve kakva jest;
3. Otkrivanje emocionalno-motivacijskih faktora;
4. Shvaanje odgajanika u njegovu totalitetu;
5. Biranje adekvatnih odgojnih sredstava i postupaka;
6. Prilagoavanje komunikacije uenicima; i
7. Uspjenost odgojnog djelovanja.

Interakcija i komunikacija u odgoju (75-105 str.) LEKCIJA 3

Pojam interakcije i komunikacije

Pojam interakcija je vezan za meuljudski odnos, meuljudskog odnosa nema bez interakcije.
Interakcija kao aktuelan odnos oituje se, dakle, u meusobnom djelovanju osoba koje obostrano
odreuju svoja ponaanja na temelju stavova koje jedna prema drugoj zauzimaju. Vei dio
interakcije u odgojnom procesu ostvaruje se komunikacijom. Komunikaciju moemo definirati
kao proces stvaranja znaenja izmeu dvije ili vie osoba, ili pak kao proces uzajamne razmjene
znaenja.

9
Poruka kada tee u jednom smjeru, tada taj proces zovemo informiranjem, a kada poruka tee u
oba smjera, onda taj proces zovemo komuniciranjem.

Vrste znaenja
Denotativno, to je ono kojim imenujemo predmete, pojave i odnose.
Drugo znaenje je konotativno, koje je vezano za na vlastiti emocionalni doivljaj i
emocionalno je obojeno.

Shema komuniciranja

10
U shemi komuniciranja moemo razlikovati tri razine. Prva je intencionalna, a odnosi se na
poruku (misao, osjeaj i sl.) koju poiljalac eli uputiti primaocu. Na drugoj aspekta
komuniciranja, ukoliko elimo neku poruku saopiti drugome, bilo da se radi o naoj misli,
osjeaju ili pak o nekoj objektivnoj informaciji, mi je moramo kodirati. Dok na treoj razini
sadrajnoj aspekta komunikacije, koji se u nastavi odvija u razredu, ukljuuju se razliiti
objektivni i subjektivni umovi, koji mogu oslabiti ili pak onemoguiti uspjenu komunikaciju.
Objektivni umovi mogu biti buka s ulice, neadekvatna povrina ploe po kojoj nastavnik pie,
slab tisak pismene informacije i tome slino. Subjektivni umovi nalaze se u subjektima
nastavnog procesa, bilo nastavniku ili uenicima.
Za uspjenu komunikaciju vano je meu osobama da bude uspostavljena klima meusobnog
povjerenja, bez uspostavljenog povjerenja ne moe biti ni govora o ljudskoj komunikaciji.

Oblici komuniciranja

Oblici komuniciranja:
1. Komunikacija izmeu dvije osobe;
2. Komunikacija u maloj grupi;
3. Javna komunikacija;
4. Organizirana komunikacija; i
Komunikacija masmedijem.

Komunikacija izmeu dvije osobe neposredan je oblik komuniciranja, a provodi se licem u lice i
u njemu se sluimo verbalnim i neverbalnim podraajima.
Komunikacija u maloj grupi poseban je oblik komuniciranja koji se provodi izmeu tri ili neto
vie osoba koje pripadaju grupi ili su s njom identificirane.
Javna se komunikacija provodi na javnim mjestima. Ima izriito drutveni karakter. Unaprijed je
planirana, te ima predvien dnevni red i norme ponaanja.
Organizirana komunikacija je kao bujica poruka unutar mree meusobno ovisnih odnosa.
Komunikacija masmedijem provodi se sredstvima javnog informiranja, to je posebna vrsta
socijalne komunikacije u kojoj je povratna informacija ograniena i nije tako potpuna kao u
komunikaciji licem u lice.

11
Sedam kljunih karakteristika interpersonalne komunikacije prema K. K. Reardon

1. Interpersonalna komunikacija ukljuuje verbalno i neverbalno ponaanje;

2. Interpersonalna komunikacija ukljuuje spontano, formalno ili konstruirano ponaanje,
odnosno neku kombinaciju toga;
3. Interpersonalna komunikacija nije statina ve dinamina;
4. Interpersonalna komunikacija ukljuuje personalnu povratnu informaciju, interakciju i
usklaenost;
5. Interpersonalna komunikacija voena je unutranjim i vanjskim pravilima;
6. Interpersonalna komunikacija je aktivnost; i
7. Interpersonalna komunikacija moe ukljuiti uvjerenje.

Teorija komunikacije P. Watzlawicka (karakteristike i aksiomi)

Teorija komunikacije karakteristike (P. Watzlawicka)

1. ovjeka promatrati u odnosu s drugima;
2. Meuljudski odnos prouavati u komunikaciji.
3. Povratna informacija bitna za ponaanje;
4. Meusobno utjecanje uvjetovano je situacijom i na nju djeluje;
5. Postoje razliiti stupnjevi svjesnosti o naem ponaanju; i
6. Komunikacija je itavo ponaanje i utjee na ponaanje.

Teorija komunikacije aksiomi (P. Watzlawicka)

1. Nije mogue ne komunicirati;
2. Komunikacija ima sadrajni aspekt i aspekt odnosa;
3. Odnos je uvjetovan interperetacijom ponaanja;
4. Komunikacija je neverbalna i verbalna; i
5. Komunikacija moe biti simetrina ili komplementarna.

12
Neverbalna i verbalna komunikacija

Nae komuniciranje stalno tee na dvije razine. Jedna je verbalna, a druga neverbalna.
Verbalna ili, kako je Watzlawick naziva, digitalna komunikacija prikladnija je kada se govori o
objektima, drugim ljudima, dok je nerverbalna komunikacija analogna komunikacija prikladnija
za istraivanje emocija i drugih aspekata neposredne interakcije.

etri vrste podraaja (prema Tubbs i Moss, 1977):

- namjerni verbalni podraaji;
- nenamjerni verbalni podraaji;
- namjerni neverbalni podraaji; i
- nenamjerni neverbalni podraaji.

Funckije neverbalne komunikacije:

1. Izraavanje emocija;
2. Izraavanje uzajamnih stavova;
3. Prezentiranje vlastitih osobina;
4. Praenje, podrka i dopuna verbalne komunikacije;
5. Zamjena za verbalnu komunikaciju; i
6. Konvencionalno izraavanje.

Elementi neverbalne komunikacije

Nerverbalni komunikacijski znakovi dijele se na paralingvistike i ekstralingvistike.

Paralingvisikim znakovima mogu se smatrati:
- svi popratni glasovi i umovi koje ujemo uz izgovor glasova i rijei;
- otvorenije ili zatvorenije izgovaranje vokala;
- karakteristike u brzini i intenzitetu izgovaranja u emocionalnom stanju;
- inotacija izgovaranja reenice;
- naglaavanje pojedinih rijei u reenici; i
- due ili krae pauze meu rijelima.

13
Druga grupa nerverbalnih znakova, ekstralingvistiki znakovi, dijele se u kinezike i
proksemike znakove. Kineziki se znakovi odnose na razne vrste pokreta i poloaja tijela, dok
proksemiki znakovi poivaju na udaljenosti i na prostornim odnosima meu uesnicima u
komunikaciji. To su:
- fizika blizina odnosno udaljenost meu osobama u komunikacijskoj interakciji;
- prostorni raspored uesnika u komunikaciji;
- teritorijalno ponaanje koje se odnosi na dranje i postupke kojima jedna osoba stavlja do
znanja drugima svoje pravo na odreeni prostor.

M. Argyle navodi pet razloga za koritenje neverbalne komunikacije:

1. Neverbalnim znakovima je ponekad mogue bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim
znacima;
2. Neverbalno izraavanje je esto snanije sredstvo izraavanja;
3. Neverbalni znakovi manje su kontrolirani, pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira;
4. Neverbalni znakovi omoguavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih
izreemo rijeima; i
5. Neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja jo jedan dopunski kanal uzajamnog
informiranja.

Interakcijska povezanost u komunikaciji

Dijete kada se ne ocjea voljenim, koje se osjea zapostavljenim, odbaenim, neeljenim, nema
motivacije da komunicira sa svojom okolinom. Naprotiv, dijete koje ivi u toploj ljudskoj
atmosferi, koje se ocjea voljenim i prihvaenim, daleko intezivnije uspostavlja socijalnu
interakciju s okolinom.
Interakcija izmeu nastavnika i uenika u odgojno-obrazovnom procesu uglavnom se uspostavlja
komunikacijom. Jedan od bitnih momenata u odgojnoj djelatvornosti nastavnih sadraja jeste
upravo komunikacija koju nastavnik uspostavlja s uenicima. Nastavnik komunicira s uenicima
verbalno i neverbalno.

14
Karakteristike uspjene komunikacije (prema Tubbs i Moss,1977)
1. Razumjevanje;
2. Zadovoljstvo;
3. Utjecaj na stavove;
4. Oplemenjivanje odnosa; i
5. Izazivanje akcije.

Igranje uloga

Igranje uloga je interakcija, u kojoj najmanje dva partnera komunikativno djeluju. Moe se
upjeno koristiti na razliitim stupnjevima kolovanja, a posebno je prikladno u procesu
osposobljavanja buduih nastavnika odnosno odgajatelja. Osnovni cilj igranja uloga jest
savladavanje odreenih realnih situacija, osvjetavanje razliitih uloga i ponaanje u njima,
posebno osposobljavanje za savladavanje konlikata u meuljudskom odnosu. Moemo
razlikovati dvije vrste uloga:
1. Preuzimanje uloga iz stvarnog ivota, dakle imitiranje uloga kako su nam poznate iz vlastitog
iskustva; i
2. Stvaranje uloga, dakle kreiranje novih, nepoznatih i neoekivanih naina ponaanja.

Faze/etape u igranju uloga:

1. Etapa motivacije;
2. Etapa akcije odnosno igranja uloga; i
3. Etapa analize, razmiljanja i zakljuaka.

15
Mo i granice- A. Vukasovi

1. Pedagoki pesimizam

Naslijee kao glavni initelj ovjekova razvitka. Saeto reeno: ovjek je produkt naslijea.
Takva shvaanja su vrlo stara. Zasnivaju se na opaanjima da se djeca ponaaju slino kao i
roditelji. Bioloki faktori naslijea imaju presudnu ulogu u razvitku i oblikovanju ovjeka. To su
temeljne postavke teroije nativizma (lat.nativus-uroen, priroen). Javlja se pedocentricam koji
na prijedestol boanstva postavlja dijete, a zanemaruje organizirane drutvene utjecaje u smjeru
izgraivanja mladog ovjeka kao ljudskog bia. Teorija nativizma, uenjem o nemoi odgoja,
sputava, koi, pasivizira i obeshrabruje odgojitelje. Predstavnici: Golton, Godar...

2. Pedagoki optimizam

Pedagog John Lucke tvrdi da je dijete kada se rodi prazna i neispisana ploa (tabula rasa).
Roenjem se nita ne donosi na svijet, osim mogunosti oblikovanja. Razlike meu ljudima su
rezultat djelovanja drutvene sredine i odgoja. Tako je postavljena nova teorija- teorija
empirizma (gr.emperia-iskustvo, znanje). Ona je suprotna nativistikoj. Ona se odrie ulogu
naslijea i priroenih sposobnosti. Izvanjska sredina temeljni je faktor razvitka. To je teorija
milieau (miljea) u kojoj drutvena sredina i odgoj odreuju razvojni put odgojenika. Teorija
empirizma uvaava samo izvanjske utjecaje.

3. Pokuaj prevladavanja jednostranosti

W. Stern je postavio teoriju konvergencije. Ta teorija znai potpunije sagledavanje faktora

ovjekova razvitka. Ona uzima u obzir i unutranje i vanjske initelje u izgraivanju ljudske
osobnosti. To je pokuaj prevladavanja jednostranih gledanja, izmirenja suprotnosti i pruanja
cjelovitijeg objanjenja ovjekova razvitka.

16
4. Suvremeno znanestveno shvaanje

Na razvitak ovjeka utjee naslijee, drutvena sredina i odgoj. Odgojenik aktivno utjee na
svoju okolinu, u aktivnom je odnosu prema drutvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi. ovjek je u
stanovitoj mjeri tvorac svoje osobnosti, odgojitelj samog sebe- subjekt odgoja. Uoavanjem
aktivne uloge odgojenika u procesu odgoja, nisu zanemareni ranije uoeni initelji-naslijee,
drutvena sredina i odgoj nego s oni promatraju u interakciji s aktivnim stavom odgojenika.
Time se dobiva potpunija i znanstveno tonije objanjenje procesa ovjekova razvitka. Na njemu
se zasniva suvremena multifaktorska teorija. Prema toj teoriji odgoj nije ni svemoan ni moan.
On ima svoje granice i mogunosti.

Tekst Josipa Milata Epistemologija pedagogije

Episemologija je znanost koja prouava probleme i zakonitosti znanstvene spoznaje pa se esto

naziva i znanost o znanosti. Kao dio gnoseologije prouava izvore, mogunosti, granice,
objektivnu vrijednost, podrijetlo i predmet znanestvene spoznaje usustavljuje znanestvenu
spoznaju. Jedna od pretpostavki uspjenog istraivanja i izgradnje sustava znanstvene spoznaje
jest i terminologija sustav precizno i jednoznano odreenih osnovnih pojmova znanosti.
Terminologija je bitna epistemoloka pretpostavka. Terminoloku trijadu ine: odgoj,
obrazovanje i izobrazba.

Pojednostavljeni prikaz
odgoja u uem i irem smislu

17
Pojednostavljeni prikaz strukture jednoznano odreenog sustava osnovnih pojmova pedagogije
kao terorije osposobljavanja

Objanjenje
Osnovna zakonitost pedagogije osposobljavanja glasi:
Osposobljavanje je funkcija Obrazovanja, Odgoja i Izobrazbe. Ili

Osp= f (Ob, Od, Iz)

Kako se svi pedagoki procesi razvijaju u razliitim uvjetima i na njih djeluju razliiti initelji te
ovu zakonitost moemo izraziti obrascem.

OSP= f (OB, OD, IZ, U, )

Znai to je vie obrazovanja, odgoja i izobrazbe, to su bolji uvjeti i to je vie initelja

osposobljenost je vea vee su kompetencije.

18
Osnovni pojmovi suvremene pedagogije:
Pojam obrazovanja- ima jedno znaenje oznaava:
- proces sticanja znanja i razvijanja intelektualnih vjetina i sposobnosti (odnosi se na spoznajno
ili kognitivno podruje)
Pojam odgoj- ima jedno znaenje oznaava:
- proces formiranja stavova, razvijanja razumnih interesa, izgradnju emocija, navika-ponaanja
(odnosi se na afektivno ili voljno podruje)
Pojam izobrazbe- ima jedno znaenje oznaava:
- proces razvijanja psiho-motorikih vjetina, spretnosti i sposobnosti (odnosi se na
psihomotoriko poruje linosti)
Pojam osposobljavanje- ima jedno znaenje oznaava:
- proces sjecanja znanja, intelektualnih i motorikih vjetina, sposobnosti i umijea, stavova i
razumnih interesa (istodobno djeluje na sva tri podruja i na spoznajno i na afektivno i na
psihomotoriko)
Pojam osposobljenost*- ima jedno znaenje:
- rezultat procesa osposobljavanja, razinu steenih kompetencija u spoznajnom, voljnom i
psihomotorikom podruju linosti.

Stajalite da je pedagogija teorija osposobljavanja, znanost o osposobljavanju, argumentirano

moemo potrkrijepiti s etri aspekta:
1. Pedagogijskim;
2. Psihologijskim;
3. Antropologijskim; i
4. Biologijskim.

19
Pedagogija pitanja i odgovori (zavrni) 03.02.2017. godine

Test I (pitanja i odgovori)

- oznaeno je dopunjeno.
1. Objasniti: pedagoki pesimizam, pedagoki optimizam, teoriju konvergencije i
multifaktorsku teoriju. (3-4 reenice)

Pedagoki pesimizam Naslijee kao glavni initelj ovjekova razvitka. Saeto reeno: ovjek
je produkt naslijea. Bioloki faktori naslijea imaju presudnu ulogu u
razvitku i oblikovanju ovjeka. To su temeljne postavke teroije
nativizma (lat.nativus-uroen, priroen). Javlja se pedocentricam koji na
prijedestol boanstva postavlja dijete, a zanemaruje organizirane
drutvene utjecaje u smjeru izgraivanja mladog ovjeka kao ljudskog
bia. Teorija nativizma, uenjem o nemoi odgoja, sputava, koi,
pasivizira i obeshrabruje odgojitelje. Predstavnici: Golton, Godar...
Pedagoki optimizam Pedagog John Lucke tvrdi da je dijete kada se rodi prazna i neispisana
ploa (tabula rasa). Roenjem se nita ne donosi na svijet, osim
mogunosti oblikovanja. Razlike meu ljudima su rezultat djelovanja
drutvene sredine i odgoja. Tako je postavljena nova teorija- teorija
empirizma (gr.emperia-iskustvo, znanje). Ona je suprotna nativistikoj.
Ona se odrie ulogu naslijea i priroenih sposobnosti. Izvanjska
sredina temeljni je faktor razvitka. To je teorija milieau (miljea) u kojoj
drutvena sredina i odgoj odreuju razvojni put odgojenika. Teorija
empirizma uvaava samo izvanjske utjecaje.
Teorija konvergencije W. Stern je postavio teoriju konvergencije. Ta teorija znai potpunije
sagledavanje faktora ovjekova razvitka. Ona uzima u obzir i unutranje
i vanjske initelje u izgraivanju ljudske osobnosti. To je pokuaj
prevladavanja jednostranih gledanja, izmirenja suprotnosti i pruanja
cjelovitijeg objanjenja ovjekova razvitka.
Multifaktorska teorija Na razvitak ovjeka utjee naslijee, drutvena sredina i odgoj.

20
 Uoavanjem aktivne uloge odgojenika u procesu odgoja, nisu
zanemareni ranije uoeni initelji-naslijee, drutvena sredina i odgoj
nego s oni promatraju u interakciji s aktivnim stavom odgojenika. Time
se dobiva potpunija i znanstveno tonije objanjenje procesa ovjekova
razvitka. Na njemu se zasniva suvremena multifaktorska teorija. Prema
toj teoriji odgoj nije ni svemoan ni moan. On ima svoje granice i
mogunosti.

2. Grafiki prikaz meuljudskog odgoja (nacrtati)

3. Specifinosti odnosa odgajatelj-odajanik (objasniti)

Prva se specifinost odnosi na proetost profesionalno-drutvenog i osobnog momenta u odnosu
odagajatelj-odgajanik. Sljedea je specifinost neravnopravnost partnera u odnosu. Ta
neravnopravnost se oituje u mnogim faktorima, kao to su uzrast, znanje, psihika i fizika
zrelost, iskustvo itd. Trea i posljednja specifinost odnosa odgajatelj-odgajanik sastoji se u
potekoama kako ostvariti reciprocitet u tom odnosu.

21
4. Dopuniti
Empatija je uivljavanje akti projiciranja samog sebe u neiji poloaj, oblik identificiranja s
nekim. Komponente empatije su: kognitivno-intelektualna i afektivn-emocionalna. U literaturi
su nam poznate dvije teorije empatije. Jedna je usmjerena vie psiholoki, a druga
socioloki. Objasnite ukratko te teorije i vaznost empatije u odgojnom djelovanju.
Psiholoka teorija naglaava koncepciju vlastitog ja, koja ukljuuje sposobnost
samopromatranja, zauzimanje distance u odnosu na sebe i svoje ponaanje i formiranje pojma o
sebi. Dok socioloka ne negira potrebu koncepcije o vlastitom ja, i ona naglaava
komunikaciju s drugima i preuzimanje razliitih socijalnih uloga.
Vanost empatije u odgojnom djelovanju:
1. Oktrivanje ocjeanja koja prate ponaanje;
2. Prihvaanje osobe onakve kakva jest;
3. Otkrivanje emocionalno-motivacijskih faktora;
4. Shvaanje odgajanika u njegovu totalitetu;
5. Biranje adekvatnih odgojnih sredstava i postupaka;
6. Prilagoavanje komunikacije uenicima; i
7. Uspjenost odgojnog djelovanja.

5. Teorija osposobljavanja po Josipu Milatu (objasniti)

Osnovna zakonitost pedagogije osposobljavanja glasi:
Osposobljavanje je funkcija Obrazovanja, Odgoja i Izobrazbe. Ili Osp= f (Ob, Od, Iz)
Kako se svi pedagoki procesi razvijaju u razliitim uvjetima i na njih djeluju razliiti initelji te
ovu zakonitost moemo izraziti obrascem. OSP= f (OB, OD, IZ, U, )
Znai to je vie obrazovanja, odgoja i izobrazbe, to su bolji uvjeti i to je vie initelja
osposobljenost je vea vee su kompetencije.

22
Test II (pitanja i odgovori)

1. Teorija konvergencije. (objasniti)

W. Stern je postavio teoriju konvergencije. Ta teorija znai potpunije sagledavanje faktora
ovjekova razvitka. Ona uzima u obzir i unutranje i vanjske initelje u izgraivanju ljudske
osobnosti. To je pokuaj prevladavanja jednostranih gledanja, izmirenja suprotnosti i pruanja
cjelovitijeg objanjenja ovjekova razvitka.

2. Grafiki prikaz meuljudskog odnosa bio je nacrtan, ispod ostavljeno prostora da se

"objasni"

Objanjenje
Meuljudskog odnosa nema bez interakcije. Taj pojam se odnosi na uzajamnost ponaanja u
odnosu, a o stupnji i kvaliteti uspostavljene interkacije ovisi uspjenost meuljudskog odnosa.
Ponaanje jedne osobe uvjetuje ponaanje druge. Kako e se neka osoba ponaati u odnosu zavisi
kako ta osoba doivljava sebe i kako ona doivljava drugu osobu. Druga osoba u skladu s
doivljajem sebe doivjet e i procijeniti ponaanje osobe s kojom je u odnosu i adekvatno svom
doivljaju i svojoj procjeni i reagirati. Ako su se osobe adekvatno procjenile, uspostavit e se
meu njima prirodna interakcija. Ako iz kojeg razloga doe do neadekvatne procjene bilo s jedne
bilo s druge strane, prirodna interakcija bit e onemoguena. Ope karakteristike meuljudskog
odnosa: interakcija; reciprocitet; cirkularno stimuliranje; i djelovanje podsvjesnog (nesvjesnog).

23
3. Specifinost odnosa odgajatelj - odgajanik (dopuniti)
1. Proetost profesionalnog i osobnog odnosa;
2. Neravnopravnost; i
3. Potekoe ostvarivanja reciprociteta.

4. U meuljudskom odnosu tue ponaanje objanjava na osnovi nesvjesne funkcije psihe,

pa drugoj osobi pripisujemo neke osobine, stavove, motive ponaanja, koji su zapravo u
nama samima, a kojih nismo svjesni i ne elimo ih priznati pa ih se rjeavamo na taj nain
da ih pripisujemo drugima. ovo je definicija, odgovori ponueni, trebalo zaokruiti
- projekcijska introspekcija

5. Empatija (definicija; komponente i teorija empatije) dopuniti

Empatija je uivljavanje akti projiciranja samog sebe u neiji poloaj, oblik identificiranja s
nekim. Komponente empatije su: kognitivno-intelektualna i afektivn-emocionalna. U literaturi
su nam poznate dvije teorije empatije. Jedna je usmjerena vie psiholoki, a druga
socioloki.

6. Vanost empatije u odgoju (objasniti)

1. Oktrivanje ocjeanja koja prate ponaanje;
2. Prihvaanje osobe onakve kakva jest;
3. Otkrivanje emocionalno-motivacijskih faktora;
4. Shvaanje odgajanika u njegovu totalitetu;
5. Biranje adekvatnih odgojnih sredstava i postupaka;
6. Prilagoavanje komunikacije uenicima; i
7. Uspjenost odgojnog djelovanja.

24
7. Osposobljavanje po Milatu (objasniti)
Osnovna zakonitost pedagogije osposobljavanja glasi:
Osposobljavanje je funkcija Obrazovanja, Odgoja i Izobrazbe. Ili Osp= f (Ob, Od, Iz)
Kako se svi pedagoki procesi razvijaju u razliitim uvjetima i na njih djeluju razliiti initelji te
ovu zakonitost moemo izraziti obrascem. OSP= f (OB, OD, IZ, U, )
Znai to je vie obrazovanja, odgoja i izobrazbe, to su bolji uvjeti i to je vie initelja
osposobljenost je vea vee su kompetencije.

Sretno ljudi!

Ljubi vas Tomke :*

25