Professional Documents
Culture Documents
11 MilanUzelac Estetika PDF
11 MilanUzelac Estetika PDF
11 MilanUzelac Estetika PDF
ESTETIKA
Novi Sad
2003
Milan Uzelac Estetika
Uvod
www.uzelac.eu 2
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 3
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 4
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 5
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 6
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 7
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 8
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 9
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 10
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 11
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 12
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 13
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 14
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 15
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 16
Milan Uzelac Estetika
U Novom Sadu,
15. oktobra 2002.
www.uzelac.eu 17
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 18
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 19
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 20
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 21
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 22
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 23
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 24
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 25
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 26
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 27
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 28
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 29
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 30
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 31
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 32
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 33
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 34
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 35
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 36
Milan Uzelac Estetika
2. Predmet estetike
www.uzelac.eu 37
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 38
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 39
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 40
Milan Uzelac Estetika
strane oblasti.
Isto tako, filozofska estetika ne tei ni tome da
odredi mogunosti teorijskog pristupa kojim se koriste
istoriari, kritiari ili interpretatori umetnosti, tako to bi
nekim svojim "savetima" usmeravala suenje o umetnosti.
Pre bi se moglo rei da estetika uvek ostaje jedan korak iza
umetnosti i njenih faktografskih opisivanja, da poput
Minervine sove svoj let zapoinje u predveerje jedne
umetnike prakse, jer "definicija onog ta umetnost jeste,
uvek je unapred oznaena onim to je ona jednom bila, ali
se legitimira onim to je postala, otvorena prema onom to
e postati i to, moda, nee postati" (Adorno, 1979, 28).
Estetika tako misli samu stvar umetnosti, bez namere da
njoj bude neki nekrolog ve da razume nain na koji
umetniko delo kao delo uspostavlja identitet sa samim
sobom.
Filozofska estetika pita: ta nama znai umetnost u
naoj istorijskoj kulturi, koja je njena relevantnost za
svakodnevni ivot; meutim, imajui umetnost za svoj
predmet, estetika kao filozofska disciplina, nikako ne ostaje
ograniena na teorijska pitanja to ih postavlja sama
filozofija. Filozofska estetika daje opte osnove umetnikoj
kritici i ako se umetnosti posmatraju u ogledalu njihovog
znaenja, esto e se pokazati da je to ogledalo u manjoj ili
veoj meri zavisno od filozofske estetike, te bi principijelni
odnos izmeu filozofske estetike i umetnike kritike
karakterisalo to da filozofska estetika niti utie na stvari
umetnosti niti na teoriju umetnosti, ali i injenica da
filozofija nema direktni uticaj na formiranje tehnikog
samorazumevanja umetnosti. U vezi s teorijom umetnosti i
naukom o umetnosti (posebno u istoriji umetnosti),
filozofskoj estetici se esto namee zadatak da bude nauna
teorija; ona, istina, istrauje osnove predloenih pojmova i
pita o njihovim naunim oblicima nastojei istovremeno da
www.uzelac.eu 41
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 42
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 43
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 44
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 45
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 46
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 47
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 48
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 49
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 50
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 51
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 52
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 53
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 54
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 55
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 56
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 57
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 58
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 59
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 60
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 61
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 62
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 63
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 64
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 65
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 66
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 67
Milan Uzelac Estetika
sveta.
Tlo tog privida izvor je transcendentalnog privida u
kome se nalazi zarobljen ljudski um; umetnost, uvek
oslobaajua i razreujua, sa one strane privida hoe da
dospe do onog bitnog same stvari da opeva ono
najumetnikije same umetnosti, jer njena pobuna protiv
privida pobuna je protiv njene objektivizacije. Na tom putu
ona se mora sresti sa filozofijom i takav susret bio bi "znak
jednog novog prijateljstva". Za to je potreban filozof poput
Adorna koji e rei da se "u tastaturi svakog klavira krije
cela Appassionata, da kompozitor mora samo da je izvue, a
da je za to naravno, neophodan Betoven" (Adorno, 1990, 46).
Filozofi su pozvani da govore o nainu egzistencije
umetnikih dela jer umetnost upravo svojom
"objektivnou" dovodi u pitanje "realnost" realnog sveta.
injenica da je u pojmu svakog umetnikog dela sadrano
protivreje poto je sama realnost dela nerealna (pa je delo
realno samo u onoj meri u kojoj je nerealno), putokaz je koji
treba slediti kako bi se sama umetnost mogla razumeti. Ako
se u poetku umetnost poziva na realnost da bi potom
ustuknula pred njom to nije injenica koju treba
"razreavati", ve bitno svojstvo same umetnosti.
www.uzelac.eu 68
Milan Uzelac Estetika
ESTETIKE KATEGORIJE
www.uzelac.eu 69
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 70
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 71
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 72
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 73
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 74
Milan Uzelac Estetika
1
O tome, opirnije, u knjizi: Uzelac, M.: Uvod u filozofiju I (metaphysica
generalis), Vrac 1998, str. 111-168.
www.uzelac.eu 75
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 76
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 77
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 78
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 79
Milan Uzelac Estetika
LEPO
www.uzelac.eu 80
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 81
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 82
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 83
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 84
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 85
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 86
Milan Uzelac Estetika
tri uslova: celinu, srazmer i sjaj. Lepo je, kae on, ono to
nam se dopada kad ga vidimo. Srednjovekovni filozofi
nalazili su lepo u svemu to je sadravalo ta svojstva i
odnose: u svemiru, u oveku, u zgradama ili u pesmama, tj.
u prirodnim kao i u umetnikim predmetima, a isto tako i u
celokupnom sistemu stvari. Lepota za njih nije bila vezana
samo za proizvode umetnosti (u dananjem znaenju te rei)
i zato estetike ideje ne treba traiti u teoriji umetnosti,
teoriji igre ili teoriji privida.
Tokom itavog srednjeg veka vaea formula lepog je
consonantia et claritas; njom se pokuava nainiti
kompromis izmeu pitagorajske tradicije koja insistira na
proporciji i neoplatoniarske koja lepotu vidi kao sijanje i
isijavanje, kao pojavljivanje svetla. Ne treba gubiti iz vida
da, po miljenju Bonaventure, "u svim telesnim
tvorevinama postoji jedna supstancijalna forma koju imaju
sva tela, a to je svetlost. Svetlost je, smatrao je on, stvorena
prvog dana tri dana pre no to je stvoreno sunce i ona je
telesna, iako je nju sv. Avgustin interpretirao kao aneosku
tvorevinu. (...) Svetlost nije telo nego forma tela, prva
supstancijalna forma, zajednika svim telima i naelo
njihove aktivnosti, pa razliite vrste tela ine stupnjevitu
hijerarhiju prema tome da li vie uestvuju u formi
svetlosti" (Koplston, 1989, II/279).
Kod poslednjeg mislioca srednjeg veka i prvog
filozofa novog doba, Nikole Kuzanskog (1401-1464)
nalazimo niz ideja srednjeg veka (simboliku brojeva, ideju o
jedinstvu makro- i mikro-kosmosa, odree-nje lepog kao
proporcije i sjaja) koje on tumai na bitno novi nain:
predstava o brojanoj prirodi lepote nije za njega plod
fantazije ve on nastoji da joj iznae koren u iskustvu a uz
pomo matematike i logike. Ideja o jedinstvu mikro- i
makro-kosmosa vodi ga tome da ljudsku linost vidi kao
boansku, ime se na posve nov nain vidi mesto i uloga
www.uzelac.eu 87
Milan Uzelac Estetika
oveka u svetu.
Tako, po miljenju Nikole Kuzanskog, lepo u sebi
sadri tri elementa koji obrazuju dijalektiko trojstvo: (a)
lepo se pokazuje kao beskonano jedinstvo forme koje se
manifestuje u proporciji i harmoniji. Istovremeno, (b) lepota
je raznovrsna i njoj pripada sve to postoji u svetu, a, kako
jedinstvo koje lei u osnovi lepog pretpostavlja
raznovrsnost, priroda lepog se moe izraziti formulom: (c)
jedinstvo u mnotvu.
Koliko god da se moe govoriti o neoplatonizmu kod
N. Kuzanskog, injenica je da tu vie nema one apstraktne
simbolike toliko karakteristine za srednji vek; kod njega
lepota nije sen ili odraz ideje boga, ve svaki realni oblik
ulno prosvetljava beskonana i jedinstvena lepota
adekvatna svim svojim pojedinanim manifestacijama. Sve
to postoji proizvod je apsolutne lepote i Kuzanski odbacuje
svako hijerarhizovanje lepote jer su svi oblici lepote potpuno
ravnopravni. Kako je lepota univerzalno svojstvo
bivstvovanja, Kuzanski estetizuje celokupnu realnost pa se
u svemu to poseduje formu nalazi istovremeno i lepota.
***
Potrebno je ipak pojasniti bit poimanja lepote u
srednjem veku; u tome nam mogu pomoi izvanredne
analize ovog problema koje nalazimo u knjizi R. Asunta
Teorija lepog u srednjem veku; to je potrebno ponajpre stoga
to za srednjevekovno miljenje lepota nije bila svrha za
koju su stvarani oni predmeti koje mi danas nazivamo
umetnikim delima. Lepota je bila atribut svojstven
materiji i nainu njene obrade, ukoliko se teilo praktinoj
svrsi, kojoj je umetniko delo trebalo da slui, i ukoliko se
vodilo rauna i o metaforikom znaenju njegova oblika i o
moralnoj pouci koja je bila namenjena onome ko je predmet
pri upotrebi posmatrao. Trebalo je teiti da se posmatrau,
pri korienju predmeta, otkrije jedna nadzemaljska i
www.uzelac.eu 88
Milan Uzelac Estetika
nevidljiva stvarnost.
Zahvaljujui tom atributskom karakteru koji se
odnosi na razne aspekte predmetnosti pojam umetnike
lepote je u srednjem veku bio obuhatniji nego u modernom
milenju, dok je umetniko delo bilo opus artificiale
(stvoreno, vetako delo) napravljeno od odreenog
materijala i za neku praktinu svrhu; pritom, ono je bilo
oblikovano tako da je metaforiki moglo biti nosilac
odreenog znaenja i ko se njim slui trebalo je da bude
naveden da sena odreen nain ponaa u ivotu, a u isto
vreme zadatak dela je bio da posmatraa uzdigne do
nadzemaljskih vidika. Lepota jednog takvog opus artificiale
nije se odnosila na ovo ili ono od njegovih objektivnih
obeleja, niti na njegovu subjektivizaciju u linom delanju
artifex-a, kako to obino danas mislimo, ve se lepota
odnosila na sva obeleja predmeta u njihovom jedinstvu. To
jedinstvo je bilo delo koje se, sa stanovita posmatraa,
videlo kao objekt, a ne kao subjektivni izraz artifex-a.
To znai da je lepota uvek bila podreena nameni,
znaenju i cilju predmeta a to se jasno vidi u izlaganju
Tome Akvinskog koji kae da bi od stakla napravljena
testera bila prijatnija za oko nego gvozdena. Ali ona stoga
ne bi bila bolja, jer lepota mora odgovarati svrsi; a testera
od stakla ne bi odgovarala svojoj svrsi, rezanju.
Kao opus artificiale umetniko delo se nije
razlikovalo od odee ili pribora. Izgled umetnikog dela bio
je u srednjem veku podreen svojoj neumetnikoj funkciji; u
to vreme kategorija lepog nije se razlikovala od kategorije
korisnog, tavie, bila je uslovljena ovom poslednjom.
Srednjovekovna svest se nije sa toliko respekta odnosila
prema umetnikim delima kao dananja, zato to je u ovima
videla ono to mi danas odreujemo kao industrijski dizajn.
Pokuavao se ostvariti izgled koji po sebi nije bio svrha ve
integrativna komponenta funkcije kojoj je predmet imao da
www.uzelac.eu 89
Milan Uzelac Estetika
slui.
Zato su izabrani materijal i tehnika, koja je
primenjivana s obzirom na funkciju kojoj je delo bilo
namenjeno, imali presudan udeo u oblikovanju samog
predmeta. Po srednjovekovnom miljenju, svakom
materijalu bio je svojstven specifian, objektivan izgled, koji
je uslovljavao stepen njegove lepote. O ovom izgledu morao
je voditi rauna artifex kad je obraivao materijal. Pri tom
je uvek morao imati na umu svrhu kojoj e delo kasnije
sluiti. Oblik nije rezultirao samo iz rada artifex-a nego i iz
grubog materijala, koji je bio jedinstvo svojstava koja su
delovala na ula i koja su dala jedan objektivan "estetski"
aspekt.
Publika je bila naviknuta da ovaj aspekt ima pred
oima i da ga ocenjuje, a artifices su morali iskoristiti sve
njegove mogunosti. Oni su ga mogli isticati ili skrivati od
pogleda. Ovo poslednje se deavalo kod bojenih statua
raenih od neplemenitog materijala, tj. takvog koji je bio
siromaan zbog svog inherentnog izgleda, ali ga je, s druge
strane, lako bilo oblikovati. Tu se nalazimo pred
shvatanjem koje je suprotno dananjem shvatanju. Za nas
su materijal iz kojeg se delo izrauje i tehnika koja se
primenjuje da bi se taj materijal obradio, samo nosioci
duhovnog lika u kome je sutina umetnikog dela. Oni su
ono to su za knjievno delo slog, hartija i povez. Nasuprot
tome, za ljude srednjeg veka lik je bio sadran ve u
materijalu i odreen svojstvima tog materijala. U tom
smislu je lepota umetnikog dela bila slina lepoti bilo kog
materijalnog predmeta.
Umetnika dela stvorena su u srednjem veku kao
metafore koje su neto drugo znaile, i sa tog stanovita su
dela i procenjivana. Ona su bila kontemplabilna (mogla su
se pri ulnom opaanju ili posmatranju, shvatiti odjednom
kao celina), mogla su se posmatrati kao vidljiv prikaz jedne
www.uzelac.eu 90
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 91
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 92
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 93
Milan Uzelac Estetika
sadrano u njima.
Univerzalna kontemplabilnost i preimustvo koje je
opaanje imalo nad svakim ljudskim delanjem i znanjem,
uinili su da je lepota u prirodi i umetnosti bila najvii
kvalitet koji je vezivao ovaj svet sa viim svetom, zemlju sa
nebom a oveka ponovo s bogom. Tako u XIII stoleu Robert
Grostest pie da ja lepota /formositas/ ono ime je svako
bie formosus, tj, ime uestvuje u najvioj formi - u bogu.
Lepota je sinonim za savrenstvo.
Materija, iva bia i predmeti koje je izradio ovek
savreni su ukoliko su lepi. Ono to nije neposredno
odreeno za posmatranje takoe je lepo, ukoliko se pri
posmatranju kao lep dopada. Do nerazlikovanja prirode i
umetnosti u srednjem vekudolazi iz dva razloga: (a)
umetnost je lepa zato to je kontemplabilna; (b) priroda je
lepa zato to njeno savrenstvo uestvuje u onoj
kontemplabilnosti koju za nas poseduje iskljuivo umetnost.
Odsustvo tog razlikovanja pribliava umetnost prirodi (koja
se posmatra objektivistiki a ne subjektivistiki) i prenosi
bitna obeleja umetnosti na prirodu.
Tako priroda postaje predmet estetikog
posmatranja koje nadmaa i dopunjuje svaki drugi teorijski
ili praktini odnos prema njoj. Umetnost je objektivna kao i
priroda zato to je priroda lepa. Uostalom, ovek (kao
artifex) se u svom delanju samo ugleda na boga (kao
artifexa) kao tvorca lepe prirode.
Izmeu boga i oveka postoji velika razlika. Bog
stvara lepotu iz niega, dok se ovek ugleda na lepotu koja
ve postoji, na lepotu boga koja prosijava kroz lepotu sveta.
Moglo bi se rei da je umetnost izraz oveka a priroda izraz
boga. Zato u srednjem veku, umetniko delo nije lepo zato
to izraava subjektivnost umetnika, ve zato to je
umetnik umeo da delu da takvo objektivno savrenstvo da
se ono, kao izraz samoga boga, moe staviti u isti red s
www.uzelac.eu 94
Milan Uzelac Estetika
lepotama prirode.
U odsustvu razlikovanja umetnosti i prirode ne treba
videti potiskivanje umetnosti u dananjem smislu, ve
njenu superiornost u poreenju sa svakom drugom
ljudskom delatnou. Poto umetnost stvara predmete koji
se mogu posmatrati, koji su slini predmetima prirode (i
kao i ovi za posmatranje lepi), umetnost je jedina ljudska
delatnost koja oveka odista ini slinim bogu, tvorcu lepe
prirode. Kao oblikovalac lepih stvari ovek postaje pomaga,
saradnik boga.
Umetnost nije neka delatnost odvojena i razliita od
ostalih, ve aspekt delanja kome je cilj vidljiva lepota
sopstvenih proizvoda. Ako se nijedan ne moe nazvati
umetnikom u dananjem znaenju te rei, jer i umetnika
dela imaju uvek neku upotrebnu namenu, ipak je svaki
artifex i umetnik poto se trudi oko lepote svoga dela. On
stvara i za posmatranje, koje je vie od praktine delatnosti
kojoj proizvod treba da slui. Njegovi proizvodi su takoe
umetnka dela.
Odsustvo samobitnosti umetnosti ovde se pokazuje
kao prednost: nijedan artifex nije samo umetnik, ali je svaki
artifex i umetnik. Njegovo "biti umetnik" daje mu kao
artifex-u savrenost. Iz ove savrenosti proistie paradoks
srednjovekovne estetike koja ne zna za razliku umetnosti i
prirode a istovremeno prirodu shvata na isti nain kao i
umetnost. Srednjovekovna estetika umetnost u naem
smislu ne razlikuje od svake druge ljudske delatnosti, ve
se prema svakoj ljudskoj delatnosti odnosi kao to se mi
odnosimo prema pojmu "umetnosti".
***
Renesansni filozofi bili su vie okrenuti prirodi, a
manje razmiljanju o lepom tako da tokom renesanse ova
teorija i dalje vai, iako u modificiranom vidu; lepo je
harmonija i dobra proporcija, pie Alberti, autor slavnog
www.uzelac.eu 95
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 96
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 97
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 98
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 99
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 100
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 101
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 102
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 103
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 104
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 105
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 106
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 107
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 108
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 109
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 110
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 111
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 112
Milan Uzelac Estetika
UZVIENO
www.uzelac.eu 113
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 114
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 115
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 116
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 117
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 118
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 119
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 120
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 121
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 122
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 123
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 124
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 125
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 126
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 127
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 128
Milan Uzelac Estetika
TRAGINO
www.uzelac.eu 129
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 130
Milan Uzelac Estetika
na tragediju.
U specifina svojstva tragedije Aristotel ubraja
radnju a ne priu (tragedija je "podraavanje delovanjem a
ne priom" (1449b 26). To se nikako ne slae sa umetnikim
analizama samog Aristotela, jer, (a) radnja se ne zavrava
samo u tragediji, ve i u drugim anrovima poezije,
naprimer u komediji; (b) ta pojava je protivrena s faktom
grke scene: kao to je svima poznato na sceni se zavravaju
samo okonane radnje, no ne uvek - ono to je centralna
radnja tragedije o tome pria vesnik, tako grka drama za
saoptavanje radnje ne koristi se radnjom nego priom o
njoj. A po reima Aristotela ne samo tragedija ve i poezija
uopte koristi se radnjom (1451b 27-9).
Kao naredni momenat istie se da se tragiko
podraavanje zbiva /perainousa/ posredstvom saaljenja i
straha kojima se iste ti afekti (1449b 26-7). No u ovom
odreenju nije jasna nijedna re: nije jasno kakav strah, i
kakvo saaljenje ima u vidu Aristotel zato to nisu svaki
strah i svako saaljenje tragini. to se tie rei: "oienje",
"upravo takvih" i "afekata", o njima postoji vievekovna
literatura koja do naih dana nije dola do nekih odreenih
rezultata.
Moe se zakljuiti da to to se navodi kao odreenje
tragedije i to je izazivalo stotine tumaenja svedoi samo o
tome da kod Aristotela nema zapravo nikakvog odreenja
tragedije, zakljuuje Losev; ono se ili sastoji iz optih fraza
(koje se mogu odnositi i na druge anrove) ili je zagonetka
koju Aristotel nije ni sam nalazio za shodno da je blie
razjasni (Losev, 1975, IV/439-440).
Postoji i shvatanje da poslednje rei i nisu kraj
reenice i da Poetika dolazi do nas u iskrivljenom obliku, ili,
da nema dve ili tri knjige o kojima su govorili stari, ve da
ima samo jednu i to u sumnjivom obliku. Ima i onih koji
tvrde da, kad je o ovom traktatu re, imamo pred sobom ne
www.uzelac.eu 131
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 132
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 133
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 134
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 135
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 136
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 137
Milan Uzelac Estetika
2
O ovome opirnije: Uzelac, M.: Stvarnost umetnikog dela, Knjievna
zajednica, Novi Sad 1991; (poglavlje: Hegel i priroda drame, str. 51-
97).
www.uzelac.eu 138
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 139
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 140
Milan Uzelac Estetika
KOMINO
www.uzelac.eu 141
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 142
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 143
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 144
Milan Uzelac Estetika
3
Po miljenju nekih istraivaa, ovde Aristotel izgleda upuuje na
izgubljeni deo tog spisa koji nije sauvan.
www.uzelac.eu 145
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 146
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 147
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 148
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 149
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 150
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 151
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 152
Milan Uzelac Estetika
RUNO
www.uzelac.eu 153
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 154
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 155
Milan Uzelac Estetika
LJUPKO
www.uzelac.eu 156
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 157
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 158
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 159
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 160
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 161
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 162
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 163
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 164
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 165
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 166
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 167
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 168
Milan Uzelac Estetika
1. Pojam umetnosti
www.uzelac.eu 169
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 170
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 171
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 172
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 173
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 174
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 175
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 176
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 177
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 178
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 179
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 180
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 181
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 182
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 183
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 184
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 185
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 186
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 187
Milan Uzelac Estetika
3. Umetnost i tehnika
www.uzelac.eu 188
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 189
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 190
Milan Uzelac Estetika
a. Tehnika i techne
Fenomen tehnike, u dananjem znaenju ove rei,
kao najvia forma racionalne svesti to obezbeujui
postojanost "primorava zemlju da iskorai preko naraslog
kruga svoje mogunosti i goni je ka onom to vie nije
mogue i to je zato nemogue" (Heidegger, 1982, 38)
postaje izrazit predmet istraivanja tek nakon Hegelove
smrti. Tehnika, kao raunajui i ovladavajui oblik
ovekovog odnosa prema prirodi, u toj meri gospodari njim
da se spram tehnike vie ne moe biti ravnoduan; po
reima Hajdegera, najvie smo joj izloeni na milost i
nemilost upravo onda kad je posmatramo kao neto
neutralno (Heidegger, 1967, 5).
Moderna tehnika, upozorava on, nije puko ljudsko
delo (Heidegger, 1967, 18); s druge strane, sam ovek, iako
nije puki sluaj, postaje materijal tehnike. Ako je ona nain
pro-iz-vodeeg raskrivanja /Entbergen/, te ako se kao
podruje njene biti javlja istina /Wahr-heit/ (Heidegger,
1967, 12), pa je sa ovom bit tehnike u najbliem srodstvu
(Heidegger, 1967, 25), ima razloga (ako znamo da "samo
tehniko ne dospeva do biti tehnike"), da tehniku tretiramo
kao jednu od temeljnih kategorija savremene filozofije, jer
put kroz iskustvo sutine tehnike vodi nas razumevanju po-
stava kao udesa raskrivanja, pri emu udes /Geschick/ jeste
podruje unutar kojeg se raskrivanje dovodi na put; drugim
reima, tu se nalazimo u podruju slobode i to slobode koja
se shvata na ontoloki nain, kao fenomen bivstvovanja. Sa
postavljanjem pitanje bivstvovanja bivaoigledno da preeg
pitanja, koje poziva na odgovornost da se stalno odgovara,
ne moe biti.
Ako smo poueni time da poetak filozofije lei u
www.uzelac.eu 191
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 192
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 193
Milan Uzelac Estetika
reprodukciju kapitala.
Tehnika postaje problematina kad se ima u vidu
kvantitativan princip na kome ona poiva pa se stoga
Hajdeger i poziva na onu esto citiranu reenicu M. Planka:
Wirklich ist, was sich messen laest /Stvarno je ono to se
moe meriti/ (Heidegger, 1967, 50). Istovremeno, kako na to
upozorava i ani Vatimo "tehnika i zbog svog globalnog
projekta po kom se sva bia povezuju u uzrone veze koje su
predvidljive i kojima se moe upravljati, predstavlja najvii
domet metafizike" (Vatimo, 1991, 42).
Obino kaemo da je temeljna crta ljudske stvarnosti
delovanje /Wirken/, proizvoenje. ovek proizvodi ljudski
svet na dvostruki nain: to proizvoenje s jedne strane je
proizvoenje drutva, a s druge proizvoenje ooveene
prirode. U prvom sluaju re je o proizvoenju totalne
politike, u drugom, o proizvoenju totalne tehnike. Ovaj
susret politike i tehnike jeste ono to odreuje nae vreme.
Njihov temelj je u proizvoenju koje se deava bez ikakvog
spoljnog cilja i ne slui niem do proizvoenju.
Ako se ranije proizvodilo radi neeg drugog, radi
postizanja moi, sada je poslednji cilj mo proizvoenja koja
nije voena nikakvim ciljem, jer prava mo je u injenju, u
proizvodnosti a ne u proizvodima. Po sredi je delovanje
kojim ovek proizvodi sebe samog ophodei se sa niim a to
je karakteristino za nau epohu; pritom se mogunost
proizvoenja vidi kao ovekova temeljna osobina budui da
je u stvaralatvu postavljena njegova bit jer on sam po sebi
nema neko veno bivstvovanje, ve je ono ta ostvaruje; to
znai da se bit oveka temelji u njegovoj moi proizvoenja
koja se prvenstveno pokazuje kao proizvoenje
/Herstellung/ socijalnih odnosa.
Tehnika je nain raskrivanja, ali, moderna tehnika
na koju ovde mislimo, razlikuje se od one antike: ona je
raskrivanje, no ne u smislu poietikog proizvoenja ve u
www.uzelac.eu 194
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 195
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 196
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 197
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 198
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 199
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 200
Milan Uzelac Estetika
b. Tehnika i umetnost
Hajdeger nastoji da se fenomen tehnike dovede u
www.uzelac.eu 201
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 202
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 203
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 204
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 205
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 206
Milan Uzelac Estetika
3. Umetnost i stvarnost
www.uzelac.eu 207
Milan Uzelac Estetika
4
O pitagorejskom shvatanju muzike videti opirnije u knjizi: Uzelac M.:
Estetika muzike I, Akademija umetnosti, Novi Sad 1998, str. 25-37.
www.uzelac.eu 208
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 209
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 210
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 211
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 212
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 213
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 214
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 215
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 216
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 217
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 218
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 219
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 220
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 221
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 222
Milan Uzelac Estetika
deluju na isti nain (920a 3-7). Sve ovo vai za iste zvuke;
sjedinjeni zvuci (symphonia) ne sadre etika svojstva.
Zato samo ono to je ujno ima etika svojstva? Zato to
samo melodija sadri kretanje. Aristotel tako daje i
karakteristiku muzikog objekta: on sam po sebi sadri u
sebi energiju, kretanje, i to nezavisno od njegovog delovanja
na nas. Zato je i blizak tako naoj dui. U ovim odgovorima
budi sumnje to to Aristotel naglasak stavlja samo na iste i
odvojene zvuke a ne na povezane /smeane/ zvuke. To je
stoga to meanje zvukova nije lepo jer oni se pri meanju
mute i negativno deluju jedan na drugi. Na tome se i ne
zavrava Aristotelovo shvatanje muzike jer u istim
Problemima itamo da se "sazvuju (symphonia) radujemo
stoga to ono kao smea meusobnih suprotnosti koje
sadre odreene odnose" (921a); mnogoglasje je smetalo
grkom sluhu i ono je bilo doputeno samo na osnovu istog
aritmetikog i simetrinog principa.
to se poezije tie, tu materijal sauvan u Poetici nije
jednoznaan i nije jasno ta je tu pravo podraavanje
Nesumnjivo je da se tu radi o nekom unutranjem
podraavanju i to zato to u ovom traktatu Aristotel brani
tragediju od prigovora upuenih loem tumaenju pa i kae:
"taj prigovor se ne odnosi na poetsko delo ve na umetnost
glumaca, jer ve i rapsod moe igrati gestovima" (Poet.,
1462a). Na taj nain poezija je utemeljena na unutranjem
podraavanju. Ali ranije je ve konstatovano kako je
unutranje podraavanje muzikalno; prirodno,
pretpostavlja se da poezija podraava ljudske postupke i
radnje. Tako je "tragedija proizvoenje radnje a radnju
izvode neka delatna lica koja imaju ove ili one osobine
karaktera i uma i po ovima odreujemo osobine radnji"
(Poet., 1449b-1450a); samo predstavljanje karaktera, radnje
i uma nije specifina karakteristika poezije jer se time bavi
i slikarstvo.
www.uzelac.eu 223
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 224
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 225
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 226
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 227
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 228
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 229
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 230
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 231
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 232
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 233
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 234
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 235
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 236
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 237
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 238
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 239
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 240
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 241
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 242
Milan Uzelac Estetika
4. Umetnost i saznanje
www.uzelac.eu 243
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 244
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 245
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 246
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 247
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 248
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 249
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 250
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 251
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 252
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 253
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 254
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 255
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 256
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 257
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 258
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 259
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 260
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 261
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 262
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 263
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 264
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 265
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 266
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 267
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 268
Milan Uzelac Estetika
samog.
*
Ovde tematizovano nita, nepredstavljivo i nemislivo
u isti mah, zadobija istoga asa sve karakteristike smrti
koja se kao osnovni egzistencijal javlja na odluujuim
stranicama epohalnog Hajdegerovog spisa Bivstvovanje i
nita /Sein und Zeit/: "smrt je mogunost apsolutne
nemogunosti opstanka. Ona se razotkriva kao najvlastitija,
neodnosiva, nenadmaiva, mogunost" (Heidegger, 1984,
250). U smrti kao antropolokom simbolu metafizikog
nita (jer ona ne daje nita opstanku to bi ovaj trebalo da
ostvari) krije se klju temeljnog ontolokog pitanja i stoga
svaki filozofski govor o smrti samo je pokuaj metafizikog
opravdanja za zasnivanje jedne negativne ontologije
graene na tlu nebivstvovanja.
Izvesno je da smrt moemo oznaiti kao jedinu temu
filozofije to ostaje s druge strane metafizike, jer ostajui u
njenom temelju pita ta je metafizika; ona nije model
reverzibilnog (i tako socioloki fenomen), kao to je to sluaj
kod ana Bodrijara (J. Baudrillard) u njegovoj knjizi
Simbolika razmena i smrt, ve prevashodno metafora
nepojmljivog a sveomoguujueg nita. Misliti smrt, znai
misliti nita, misliti temeljno pitanja filozofije, temelj
miljenja, temelj svega opstojeeg i tako do kraja
radikalizovati pitanje o domaaju kritiki zasnovane
kritike; naavi se pred smru shvatamo da nije re o
nekom pukom iezavanju, ve o nekom uzmicanju koje je
sasvim posebne vrste: re je o uzmicanju bivstvujueg u
celini koje nas spopada u teskobi; ono nas prestravljuje, jer
nakon tog uzmicanja ne ostaje ni pusto, ostaje samo nita.
Ono o emu se ponajpre mora govoriti jeste nadiranje ovog
nita, vladavina tiine dok opstanak lebdi u praznini.
Moemo govoriti o objavi niega, o objavi onog pred im se
povlai bivstvujue. Izvorna objavljenost niega jeste klju
www.uzelac.eu 269
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 270
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 271
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 272
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 273
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 274
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 275
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 276
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 277
Milan Uzelac Estetika
UMETNIKO DELO
www.uzelac.eu 278
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 279
Milan Uzelac Estetika
1. Umetniko delo
www.uzelac.eu 280
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 281
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 282
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 283
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 284
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 285
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 286
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 287
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 288
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 289
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 290
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 291
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 292
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 293
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 294
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 295
Milan Uzelac Estetika
ne i stvaranje.
Ideja stvaranja iz nieg Grcima je bila strana;
dodue, demiurg, o kojem itamo u Platonovom dijalogu
Timaj, proizvodi svet ali ne ni iz ega, ve iz materije i
preegzistirajue ideje - on se shvata kao graditelj sveta, a ne
kao tvorac kakav je hrianski bog ije stvaranje je in
davanja postojanja shvaen kao trajno stanje. Iako su Grci
imali dva izraza za stvaraoca (demiurgos i poetes), slikar,
kako istie Platon, nije nijedno od ta dva (Pol. 597d).
Ljudi srednjeg veka tvrdili su da stvaranje iz nieg
postoji ali da je ono iskljuivo atribut boga. Uenje o
stvaranju sveta bilo je tajna vere i dogma hrianske
religije; Toma Akvinski smatra da se sama injenica
stvaranja ne moe dokazati, ali da na pitanje da li je svet
postojao oduvek ili je nastao sa vremenom filozofija nema
odgovora, pa injenica da je stvaranje izvreno u vremenu
jeste stvar vere. Religijska koncepcija stvaranja ne
implicira pojam poetka; svet nije stvoren u ovom ili onom
trenutku, ve je stvaranje trajno stanje stvari; stoga je
istorija sveta neprestano stvaranje. Stvaralatvo dakle
postoji, ali ljudi nisu za njega sposobni.
Do preokreta dolazi u vreme renesanse, u vreme
kad ljudi poinju da oseaju nezavisnost i slobodu: M. Fiino
smatra da umetnik izmilja svoja dela; tada se po prvi put
uje da umetnik unapred odreuje svoje delo (Alberti), da
on oblikuje unapred po svojoj ideji (Rafael), da primenjuje
oblike kakvih nema u prirodi (Leonardo), da umetnik
realizuje svoju viziju (Mikelanelo), te da se umetnici
(slikari) koriste istim slobodama kao pesnici i ludaci
(Veroneze). Tako, u doba renesanse, a pod znatnim uticajem
N. Kuzanskog, pojam creatio poinje da se koristi i kad se
govori o ljudskom stvaranju: pesnik ne samo da izmilja
nego i iznova svara (de novo creat); pesnik stvara slino
bogu. Kuzanski istie da je stvaralaki princip podjednako
www.uzelac.eu 296
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 297
Milan Uzelac Estetika
b. Fantazija
Umetniko delo proizlazi iz duha i za njega je
potreba subjektivna staralaka delatnost iz koje delo
nastaje i kao proizvod postaje radi drugog, radi neposrednog
posmatranja i doivljavanja od strane publike; ta delatnost
umetnika naziva se fantazija.
Tokom helenskog, i u potonjem helenistikom
periodu sreemo pojam podraavanje i ovaj se primenjuje
na sve oblasti stvarnosti; tek kod Cicerona sree se razlika
izmeu realnih modela umetnika i ideje lepog predmeta u
njegovoj svesti, a nekoliko stolea kasnije Filostrat pravei
razliku izmeu proste kopije i tvorakog stvaranja
(naspram mimesisa) uvodi pojam fantazija (phantasia).
*
Grki termin phantasia potie od glagola phaino
(pojaviti se) a tom glagolu srodan je i termin phainomenon
(pojava). Phantasia kao snaga zamiljanja stvara slikovite
produkte, odraze (eikasia); ovaj poslednji izraz nastao je od
glagola eiko (a to znai: biti slian, izgledati). Eikasia ima
dvostruko znaenje: (a) slian i (b) prividan odraz. Ta
dvostrukost karakterie fantaziju (odnosno matu): (1)
fantaziju moemo shvatiti kao izvornu delatnost koja
uoavajui slinost otkriva veze i time omoguuje da se
www.uzelac.eu 298
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 299
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 300
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 301
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 302
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 303
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 304
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 305
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 306
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 307
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 308
Milan Uzelac Estetika
a. Estetski doivljaj
H.G. Gadamer pie da kao to je umetniko delo kao
takvo svet za sebe, tako je i ono to je estetski doivljeno
(kao doivljaj) udaljeno od svih istinskih veza. Izgleda da je
upravo odreenje umetnikog dela da postane estetski
doivljaj, tj. da onoga koji doivljava jednim udarcem
istrgne iz sklopa njegovog ivota snagom umetnikog dela, a
ipak da ga istovremeno vee za celinu njegovog opstojanja
(Gadamer, 1978, 98). Pokazuje se da objekt saznanja i
estetskog doivljaja ne moe biti isti, jer estetski doivljaj
vodi konstituisanju estetskog predmeta koji se ne moe
svesti na realni predmet. Zato se estetski akt i odreuje kao
stav kojim se prilazi umetnikom delu i ini ga niz funkcija
i akata kojima se shvata estetski predmet.
Estetski doivljaj poinje "kad se na fonu opaenog
ili posredstvom fantazije predstavljenog realnog predmeta
ispolji neki posebni kvalitet (obino kvalitet oblika), koji
onoga to doivljava ne ostavlja hladnim", ve ga prenosi u
osobeno stanje uzbuenja. Uzbuenje izazvano ovim
kvalitetom Ingarden naziva "estetskom prvobitnom
emocijom"; ona je sastavljena iz mnotva momenata i
odlikuje se tenjom za posedovanje kvaliteta koji uzbuuje i
istovremeno je kristalizacioni centar estetskog predmeta.
Estetski doivljaj je celina izdvojena iz prirodnog
www.uzelac.eu 309
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 310
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 311
Milan Uzelac Estetika
b. Pojam ukusa
Skriveno ulo za koje Ciceron kae (De oratore, III,
50) da razlikuje dobro od zlog ne oslanjajui se na prave
razloge, jeste sposobnost koju su u XVIII stoleu
metaforino nazivali "ukusom"; kada se odustalo od
pokuaja definisanja lepog koje se svakom inilo drugaijim
(a to je onda vodilo u relativizam) dolo se na ideju da bi
teorija lepog mogla biti zamenjena teorijom ukusa, tj.
jednom teorijom estetskog doivljaja. Tako neto moglo se
dogoditi u vreme intenzivnih psiholokih istraivanja kakvo
je bilo doba prosveenosti; ovom pojmu je tada poklanjana
tolika pana da je itavo to stolee nazivano stoleem
kritike ukusa. Tada se smatra da je ukus oseanje za lepotu
i nedostatke prisutne u umetnostima: to je neposredno
razlikovanje, kao razlikovanje jezika i nepca, koje pretie
razmiljanje (Dalhaus, 1992, 13).
Ako nakon XVIII stolea uticaj teorija koje
umetniko tumae ukusom poinje da jenjava i u prvi plan
www.uzelac.eu 312
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 313
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 314
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 315
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 316
Milan Uzelac Estetika
ukus ini pravi probni kamen ovih pravila. Zbog toga ili
treba ovo ime ponovo uvesti i zadrati ga za uenje koje je
prava nauka (ime bi se pribliili jeziku i smislu starih, kod
kojih, po reima Kanta, bee vrlo uvena podela saznanja
na aistheta kai noeta) ili ga treba deliti sa spekulativnom
filozofijom, pa re estetika upotrebiti delom u
transcendentalnom smislu, a delom u psiholokom znaenju
(Kant, 1990, 52).
S tim problemom da je pravilo ukusa isto empirijski
opte te da je filozofska kritika ukusa oigledno
nesprovodljiva, bavi se Kant u Kritici istog uma. U okviru
opteg odreenja uslova mogunosti saznanja ima on u vidu
dodue to da svo saznanje poinje sa iskustvom koje nam je
pristupano putem ula i da je istinitost tog saznanja
uslovljena tim pristupom predmetima. Ali, estetika kao
uenje o sudovima ukusa (ili, kako Kant kae: estetika u
psiholokom znaenju) ne moe prevladati empirijsku
osnovu iskustva. Estetika, u posebnom znaenju te rei, kao
uenje o ukusu i prosuivanje umetnosti, ima posla sa
specifinim sudovima o ulnom iskustvu a koji su uslovljeni
umetnou, lepim predmetima koji se razlikuju od
predmeta koje nalazimo u prirodi. Ali, tu je re o takvom
iskustvu koje nije objektivno i stoga je samo privatno i ima
individualno vaenje.
Tako se i deava da se istie zahtev da subjektivni i
individualni sud ukusa bude opteprihvaen; meutim taj
zahtev ostaje neutemeljen. Na osnovu toga Kant dolazi do
zakljuka da estetika u smislu jedne adekvatne filozofije
umetnosti nije mogua. Meutim, u Kritici moi suenja
on, moda iznenaujue, daje predlog za jednu temeljnu
filozofsku estetiku koja bi polazila od optosti suda ukusa.
On je odreuje kao "istraivanje o ukusu kao estetskoj moi
suenja a koje se vri ne radi vaspitanja i kulture ukusa
(jer e kultura ukusa ii, kako do sada tako i ubudue,
www.uzelac.eu 317
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 318
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 319
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 320
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 321
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 322
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 323
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 324
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 325
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 326
Milan Uzelac Estetika
4. 1. Vrednost u umetnosti
Pitanje o vrednosti umetnosti jeste pitanje o mestu i
ulozi koju umetnost ima u ljudskom ivotu; pritom je
mogue razlikovati istorijsku dimenziju pitanja (kada se
hoe neto rei o ulozi koju ova ima unutar ireg sistema
www.uzelac.eu 327
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 328
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 329
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 330
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 331
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 332
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 333
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 334
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 335
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 336
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 337
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 338
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 339
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 340
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 341
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 342
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 343
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 344
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 345
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 346
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 347
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 348
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 349
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 350
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 351
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 352
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 353
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 354
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 355
Milan Uzelac Estetika
istinsko).
Kako je mogue da u jednom asu doe do tog da
onog istinskog nema? Moe li ovo biti ikad dovedeno u
pitanje? Prvi odgovor bio bi negativan: ne moe se dovesti u
pitanje egzistentnost istinskog ve samo njegovo prisustvo;
odsustvo inae uvek prisutnog pokazuje se onda kao
posebno stanje, kao stanje noi, tj. kao stanje kojim
dominira samo jedan elemenat od veno sukobljenih
kosmikih moi: no. Sila dana povukla se u sebe. Pitanje je
da li uopte i postoji? Drugi odgovor, poemo li tragom
Hajdegera, mogao bi biti pozitivan: sila dana postoji u
svetosti te noi, u njenoj udnovatoj svetlini koju ini (i
odreuje) posebno vreme to nastankom svetske noi
poinje i to se nestankom iste zavrava. Kako u oskudnom
vremenu moe biti sadran jo samo obrat, taj obrat mora
doi iz temelja, iz bezdana. Bezdan sveta mora u svojoj
odsutnosti biti iskuan i izdran sred svetske noi. Kao
otvoreno tad ostaje pitanje: da li no svojim trajanjem
prevazilazi vreme? Treba, takoe, imati u vidu da sveto
otvara bivstvovanje s obzirom na spas /Heil/ koji ne moe
biti miljen bez otvorenosti sukoba, opasnosti, zalutalosti
/Irre/ koji opet stoje u sticaju bivstvovanja /Ereignung des
Seins/ (Siewerth, 1987, 503).
Ako se prihvati pak druga mogunost, mogunost
neegzistentnosti istinitog, a ova je tu latentno prisutna kao
kontrarna pozicija ontike mogunosti istinitog (to samo
kao nain sveta dospeva u ravan ontolokog pitanja), onda
se dovodi u pitanje egzistencija sveta ali i njegove osnove
to ini podlogu blizine. U navedenom radu M. Hajdeger
pokuava da opravda opstanak egzistencije pesnika; on
nalazi da su oni, kako ih pesnik Helderlin imenuje u svojoj
uvenoj pesmi Hleb i vino /Brod und Wein/, sveti svetenici
to hode od jedne do druge zemlje u svetoj noi (Heidegger,
1977, 272), te da njihovoj biti, ukoliko su istinski pesnici,
www.uzelac.eu 356
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 357
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 358
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 359
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 360
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 361
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 362
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 363
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 364
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 365
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 366
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 367
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 368
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 369
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 370
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 371
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 372
Milan Uzelac Estetika
2. Umetnost i igra
www.uzelac.eu 373
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 374
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 375
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 376
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 377
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 378
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 379
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 380
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 381
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 382
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 383
Milan Uzelac Estetika
3.Umetnost i egzistencija
www.uzelac.eu 384
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 385
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 386
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 387
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 388
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 389
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 390
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 391
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 392
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 393
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 394
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 395
Milan Uzelac Estetika
1987, 256).
Odreivanje umetnikog dela tako to e se kao
njegove karakteristike izdvojiti stajanje-u-sebi i otvaranje
sveta /Welt-Eroeffnen/, na nain kako to ini Hajdeger,
omoguuje, po reima Gadamera, da se izbegne povratak
tumaenjima u ijoj bi osnovi bio pojam genija, kako je to
inila klasina estetika. U takvom nastojanju ontoloka
struktura dela moe se razumeti nezavisno od
subjektivnosti stvaraoca ili posmatraa, i to stoga to
Hajdeger, pored pojma sveta (kome delo pripada i koji delo
postavlja i otvara), koristi svetu suprotam pojam, pojam
zemlje. Zemlja se suprotstavlja svetu, ali se oba fenomena
potom stiu u umetnikom delu.
Umetniko delo ne upuuje na neto, kao to znak
upuuje na znaenje, ve sebe pred-stavlja u svome
bivstvovanju tako da samog posmatraa primorava na
bivstvovanje u njemu. Ono je stoga tako prisutno, i tako
postoji da sve iz ega je izraeno (kamen, boje, ton, rei)
dobijaju u njemu posebnu, specifinu egzistenciju. Tonovi u
muzikom delu su vie tonovi no to su to umovi ili tonovi
inae, boje na slici su vie boje no to su to boje u prirodi;
ako razlikujemo ton u delu od tona u realnosti, to znai da
ono to nastaje u delu i to u njemu postoji jeste bie
sopstvene zatvorenosti (to je boja u njenoj drugosti,
suprotnosti) i za to Hajdeger koristi izraz zemlja u smislu
bivstvovanja zemlje /Erde-Sein/ (Gadamer, 1987, 256-257).
Zato zemlja nije materijal ve ono iz ega sve nastaje i u ta
sve propada.
Ako se moe rei da svet nastaje u nekom
umetnikom delu onda je to nastajanje istovremeno
prelazak u mirujui oblik te tako umetniko delo dobija svoj
mir; ono ima sopstveno bivstvovanje koje nije u
doivljujuem subjektu niti od ovog prima svoje znaenje;
njegovo bivstvovanje ne moe se dokuiti u doivljaju ve je
www.uzelac.eu 396
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 397
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 398
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 399
Milan Uzelac Estetika
b.a. Svet
U odnosu na Hajdegerov pojam sveta treba otkloniti
mogue nesporazume ne samo sa vulgarnim shvatanjem
sveta nego i sa tradicionalnom racionalnom kosmologijom.
Kada se iz tradicije racionalne metafizike hoe postaviti
problem sveta onda se, kao to je poznato, obino polazi od
razlike sveta i boga: Svet je u tom sluaju celina ne-
boanskih i uopte izvan-boanskih bivstvujuih. U
hrianskom smi-slu razlika izmeu sveta i boga postavlja
se kao razlika stvorenog i, naspram njega, nestvorenog. Deo
tako shvaenog sveta jeste, naravno, i ovek. Ali ovek nije
samo deo sveta, ve oduvek i istovremeno onaj koji stoji
naspram sveta. To stajanje spram sveta ima smisao imanja
sveta kao onog u emu se ovek kree, emu se on
suprotstavlja, ime on vlada i emu slui, ali i onoga emu
je on preputen (Heidegger, 1983, 262).
Nasuprot tradicionalnom shvatanju po kome je svet
ono stvoreno naspram nestvorenog boga, pri emu je ovek
deo sveta koji stoji nasuprot njega, Hajdeger u delu Sein
und Zeit fenomen sveta razrauje s obzirom na nain kako
se mi pre svega i ponajee u svetu svakodnevno kreemo.
Svet se tu odreuje iz perspektive opstanka, odnosno on se
razumeva kao karakter opstanka /Dasen/ samog
www.uzelac.eu 400
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 401
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 402
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 403
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 404
Milan Uzelac Estetika
b.b. Tlo
Da novo miljenje sveta ne bi ostalo prazno potrebno
je uvesti i nove pojmove: prostor i vreme ne vie kao
subjektivne forme ulnosti ve kao "otvorenost neba i
zemlje", "pojavljivanje" bivstvovanja, prostor igre
bivstvujueg. U tom svetlu treba razumeti i Hajdegerov
pojam "tlo". Valja se setiti da se ovaj pojam sree ve u
Huserlovom spisuIdeen I, u kome se za "prethodno
bivstvujui svet" kae da nije "jedno univerzalno tlo
bivstvivanja" (Husserl, 1950, 68). Odavde do Hajdegera nije
dalek put. Ali ne samo to. Huserl ve 1913. godine
anticipira i Hajdegerovu metaforizaciju tla u "zemlju"
pripremajui time osnovu za Hajdegerovo tematizovanje
istine (iz svetskosti oveka) kao posledice sukoba sveta i
zemlje. Dakle, i u fenomenologiji nije re samo o tlu na
kojem se gradi, temelji, ve i o tlu u kome se koreni. Ovom
motivu korenovanja kao zornoj predstavi odnosa metafizike
www.uzelac.eu 405
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 406
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 407
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 408
Milan Uzelac Estetika
b.c.. Pozornica
Ovde dospevamo do treeg pojma iz navoda kojim
smo poeli naa razmatranja. Svet je pozornica, poprite
sukoba neba i zemlje. On nije neka stvarovita celina, ve
kako jedna celina prostora, tako i celina vremena, odnosno
celina pojavljivanja. Problem sveta postavlja se stoga, da
upotrebimo ovde zgodan Finkov izraz, u njegovom
trojedinstvu Fink, 1990, 196). Trojedinstvo drame sveta
odraava bivstvovanje samo.
Za nas je sada posebno zanimljiv momenat
pozornice, jer nam on pomae da reljefnije ocrtamo
nagovetenu vezu sveta i umetnosti. Pozornica je mesto
otelotvorivanja, mesto pojavljivanja umetnikog dela. To je,
kao to je poznato, i tema spisa Izvor umetnikog dela u
kome svet i zemlja nastupaju kao suprotstavljene moi.
Upravo taj sukob se oituje na umetnikom delu koje se
pokazuje kao organon filozofskog saznanja, naime medium
spoznavanja fundamentalnih ontolokih principa. Jedan od
njih je i "sukob sa zemljom". Gde ima sveta tu ima i
njegovog sukoba sa zemljom. Zato u ovom Hajdegerovom
spisu, prema uverljivom Finkovom zapaanju, nalazimo i
jedno drugaije odreenje istine: istina je tu, naime
smetena u sukob sveta i zemlje. Sukob sveta i zemlje nije
samo jedna pesnika slika; ona oznaava jednu temeljnu
filozofsku misao o bivstvovanju istine. Istina kao
neskrivenost /aletheia/ se, naime, razumeva kao sukob
sveta (koji nosi bivstvovanje ljudskog opstanka) i zemlje kao
neeg ne-ljudskog. Sukob sveta i zemlje je istina, odnosno:
istina se dogaa kao sukob. Istina se vie, dakle, ne
interpretira polazei od oveka (od njegovog sveta
www.uzelac.eu 409
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 410
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 411
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 412
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 413
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 414
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 415
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 416
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 417
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 418
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 419
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 420
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 421
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 422
Milan Uzelac Estetika
ve mundani karakter).
Moda se antropocentristikom i narcistikom
tumaenju svega oko sebe moe izbei tako to e se kao
prva i osnovna videti uvek svetska dimenzija stvari (i sebe),
to e se u svetu kao krajnjem horizontu sveg bivstvujueg
traiti poslednji temelj i poslednja opravdanja. Ako smo
baeni u svet, moramo mu se (miljenjem) neprestano
vraati i u njemu, kao smislu smisla, videti potrebu za
umetnou kao potrebu za odreenjem sveta i sebe u njemu.
Pre svake odluke mora da bude razumevanje. Ako je
Hajdeger uestvujui u jednom simpozijumu o Heraklitu
rekao Mi moramo pojmove svakoga dana iznova misliti (Wir
mssen die Begriffe jeden Tag neu zu denken) (Heidegger-
Fink, 1970, 126), onda nas njegove rei opominju da
pojmove (o kojima je danas ovde opet i jedino re) moramo
uvek iznova misliti, da se ne zavaramo poput Pontija Pilata
kako njihov smisao i njihova istina sad su neto to je iza
nas, to nas se vie ne tie.
Meu te opasne, nejasne, zavodljive pojmove spada i
pojam postmoderne umetnosti pa nije nimalo sluajno to
smo svedoci brojnih rasprava o odnosu moderne i
postmoderne, o njihovom pravu, novosti ili zastarelosti. Dok
neki autori postmodernu umetnost vide samo kao logiki
zavretak moderne ili njen stalni nastavak, drugi
postmodernu (nalazei njene korene ve u vreme
romantizma) odreuju kao pre-modernu i kao poetak
moderne.
*
Izraz moderna umetnost pretpostavlja da je u nae
vreme nastalo neto posve novo u odnosu na raniju
umetnost koja se stoga moe odrediti kao stara umetnost.
To novo je teko opisati: bit mu se vie osea no to se moe
spoznati; ono se u istoj meri i slavi i osuuje; ako se danas,
ak vie i ne osuuje to je ponajpre zato to se izgubio strah
www.uzelac.eu 423
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 424
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 425
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 426
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 427
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 428
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 429
Milan Uzelac Estetika
modernosti.
Pogreno bi bilo izjednaavati pojmove avangarde i
modernizma. Dok je avangarda dvadesetih godina bila
napad na visoku umetnost 19. stolea odvojenu od
svakodnevnog ivota, te je tada nova umetnost svoj osnovni
zadatak videla u nastojanju da se "umetnost porekne
ivotom", da se smeaju umetnost i ivot, dotle je
modernizam ostao vezan za tradicionalan pojam umetnosti,
za pojam autonomnog umetnikog dela; suoen sa
spajanjem estetike, politike i svakodnevnog ivota (u
nacistikoj Nemakoj tridesetih godina) Adorno se zalagao
za autonomiju umetnosti.
Desilo se da upravo takva moderna umetnost
ponikla u opiranju politizaciji i upotrebi umetnosti u
vanumetnike svrhe pedesetih godina putem masovne
reprodukcije i kulturne industrije bude i sama
institucionalizovana i iskoriena za potrebe dnevne
politike; ve ezdesetih godina uoava se pobuna, ali ne u
smislu odbacivanja modernizma, ve pobuna protiv
institucionalizovane varijante modurnizma. Ta pobuna se
kasnije odreuje izrazom postmoderna.
ezdesetih godina se ponovo otkriva avangarda
dvadesetih, nadrealizam, aktualizuje se teorijsko delo
Valtera Benjamina (W. Benjamin, 1892-1940) (ije se
zalaganje za avangardu sad prihvata kao argument
postmoderne protiv moderne). Jedna od propratnih pojava
tada je pokuaj revalorizacije popularne kulture koja se
javlja kao izazov moderoj umetnosti, te imamo rokenrol,
folk-muziku, likovne prikaze svakodnevice, hepening,
alturnativno i ulino pozorite, jenjavanje kritike moderne
mas-kulture, psihodelinu umetnost "acid-roka"... Drugim
reima: dovoenjem u sredite umetnikog interesa do tad
zanemarivanih fenomena s periferije ljudske egzistencije
obnavlja se buntovnitvo koje je u poetku bilo ugraeno u
www.uzelac.eu 430
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 431
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 432
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 433
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 434
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 435
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 436
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 437
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 438
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 439
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 440
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 441
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 442
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 443
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 444
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 445
Milan Uzelac Estetika
Pitanje dekonstrukcije
www.uzelac.eu 446
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 447
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 448
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 449
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 450
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 451
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 452
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 453
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 454
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 455
Milan Uzelac Estetika
5
Perspektive metafizike, SPb. 2000, str. 297-310.
www.uzelac.eu 456
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 457
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 458
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 459
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 460
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 461
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 462
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 463
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 464
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 465
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 466
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 467
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 468
Milan Uzelac Estetika
6
O svemu tome videti opirnije u knjizi: Uzelac, M.: Fenomenologija sveta
umetnosti, Novi Sad 2008.
www.uzelac.eu 469
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 470
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 471
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 472
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 473
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 474
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 475
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 476
Milan Uzelac Estetika
dospeti na svetlo.
Nae uporno obraanje fenomenolokoj filozofiji
upravo ovde nalazi svoje istinsko opravdanje; nije re o
vaskrsavanju onog to je prolo, ve o nastojanju da se uz
pomo prolog probudi jo neiskazano budue. Upravo
fenomenoloka filozofija to omoguuje. Nije naodmet
podsetiti da je ve "otpisana" Huserlova fenomenologija
nakon Drugog svetskog rata (kad su filozofija egzistencije i i
egzistencijalizam poeli da gube svoj sjaj) sa objavljivanjem
spisa Krisis (1954), opet postala aktuelna i koliko predmet
toliko i podsticaj novih istraivanja. Radikalnost njenog
naina postavljanja problema i dalje ostaje tema dana;
njena metoda istrajnog vraanja izvorima oliena u
stavljanju u zagrade svega naknadno dobijenog samo je
nain da se dospe do tla koje je garant egzistentnosti ak i
onoga to prvi fenomenolozi nisu imali u obzorju.
Ve prvih decenija XX stolea bee vidno nastojanje
fenomenologa da estetika ne bude redukovana ni na
istraivanja usmerena samo na ono subjektivno (na
stvaralake doivljaje i delatnosti iz kojih nastaju
umetnmika dela, ili na primalake doivljaje koji se svode
na sticanje utisaka i uivanje u delima), niti iskljuivo na
ono objektivno (na predmete, odnosno, umetnika dela).
**
S neprestanim proirivanjem obima pojma
umetnikog dela, a to je za posledicu imalo permanentnu
potrebu za redefinicijom i pojma umetnosti, i sama estetika
kao filozofska disciplina nala se u nezavidnoj situaciji:
jednako je ugroen kako njen smisao tako i smisao
umetnosti i egzistentnost umetnikog dela; nakon prolaznog
"postmodernog" verovanja da sutine nema, budimo se iz
"dogmatskog dremea": sutina se sree tamo gde je
najmanje oekujemo - u nainu konstituisanja prostora
umetnikog dela. Uenje o nesupstancijalnosti poinje
www.uzelac.eu 477
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 478
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 479
Milan Uzelac Estetika
VANIJA LITERATURA
www.uzelac.eu 480
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 481
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 482
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 483
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 484
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 485
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 486
Milan Uzelac Estetika
ISBN 86-499-0049-6
CIP
,
111.852 (075.8)
,
Estetika/Milan Uzelac, - Novi Sad : Akademija umetnosti 1999
(Novi Sad : S print). 345 str. ; - (Edicija Univerzitetski uddenik ; br.
96)
300. : . 339-345.
ISBN 6-499-0049-6
a)
COBISS.SR-ID 143904519
www.uzelac.eu 487