Professional Documents
Culture Documents
ORT Dio6 PDF
ORT Dio6 PDF
BANJA LUKA
- nastavni materijali -
UVOD
Pojava i nagli razvoj digitalnih raunar su doveli do sve vee njihove primjene u razliitim
praktinim oblastima. To je ujedno povealo i interes za koritenje raunara i za njiihove mogunosti i
karakteristike. Zbog toga raste interesovanje za funkcionisanje i organizaciju raunara, odnosno za
arhitekturu raunara.
Pojam arhitektura raunara je dosta irok i obuhvata sve ono to je vezano za projektovanje,
realizaciju i primjenu raunara sa osvrtom na organizaciju i strukturu svih elemenata.
Naglim razvojem elektronskih i raunarskih tehnologija 70-tih i 80-tih godina 20-tog vijeka dolo
je do pojave ovog termina i do prilagoavanja njegovog znaaja razvoju raunarskih sistema. Pojava
mikroprocesora i mikroraunara 80-tih godina dovela je do odreenih promjena same arhitekture
raunara i raunarskih sistema. Nagli razvoj raunara i opadanje njihove cijene dovodi do poveanja
broja korisnika, tj. onih koji su zainteresovani za primjenu raunara. Danas je veliki broj strunjaka
zainteresovan za funkcionisanje i arhitekturu raunara sa njihovih aspekata posmatranja.
Druga grupa su korisnici koji se takoe do odreenog nivoa interesuju i moraju znati odreene
elemente vezane za arhitekturu i mogunosti raunara, da bi mogli odabrati za svoje potrebe
raunarski sistem koji je optimalan za njihovu primjenu, sa to niom cijenom, odnosno da bi mogli
optimalno koristiti raunarski sistem koji imaju za svoje potrebe.
Kako raunari postaju jeftiniji sve je vei broj njihovih korinika u razliitim oblastima primjene.
Svi oni koriste raunar kao sredstvo za rad, jer on posjeduje osobine koje mu daju znatne prednosti u
odnosu na ovjeka. To su da funkcionie brzo, tano i jeftino, to su u stvari njegove prednosti u
odnosu na druge naine izvravanja konkretnih zadataka.
Sam izraz Arhitektura raunara je nastao 60-tih godina 20-tog vijeka u velikoj firmi koja se bavi
proizvodnjom raunara IBM. Prvi put je upotrebljavan za opis programskog modela jednog tipa
raunara na nivou tzv. asemblerskog jezika. Kasnije se taj termin proirio i u principu se koristi za
oznaavanje svega onog to je vezano za metode, postupke, naine i algoritme koji su vani za
organizaciju, konstrukciju i funkcionisanje raunara i raunarskih sistema, posmatrano na svim
nivoima. Tako se moe posmatrati i govoriti o:
2
2. na softverskom nivou,
3. na nivou procesora,
4. o arhitekturi memorije,
5. o arhitekturi U/I sklopova i sl.
Prema tome, moe se rei da je arhitektura raunara nain realizovanja raunara i svih njegovih
sastavnih elemenata, ukljuujui i sklopovske (odnosno hardverske) dijelove i programske (odnosno
softverske) dijelove sa ciljem postizanja i ostvarivanja zahtjeva korisnika. Odgovarajua arhitektura
raunara se postie primjenom odreenih metoda, tehnika i postupaka na svim nivoima posmatranja
raunara.
Razvoj hardware utie na promjene u arhitekturi raunara zbog pojave novih elemenata za
realizovanje raunara. Tako, recimo, od elektronskih vakuumskih cijevi koje su koritene u prvim
elektronskim raunarima, dolo je do pojave integrisanih sklopova vrlo visokog stepena integracije,
tzv. VLSI i ULSI kola. Ove promjene u razvoju elektronskih komponenti su uticale i na promjenu
arhitekture raunara.
to se tie softvera, kod prvih raunara su programi pisani iskljuivo pomou 0 i 1. Poslije se
pojavljuju osnovni elementi programskih jezika (prvi je bio asemblerski jezik), zatim su se pojavili
vii programski jezici, pa do raznih metoda programiranja, sve do danas koritenog grafikog
programiranja.
Zbog prednosti raunara interes korisnika je bio da ih koriste u to veem broju oblasti primjene,
to je vodilo ka razvoju arhitektura raunara.
Nove oblasti primjene su povezane sa interesima korisnika i sniavanjem cijena, to takoe dovodi
ra razvoja i poboljanja arhitekture i karakteristika raunara.
Procesor je digitalni sklop, odnosno digitalni sistem, koji vri obradu podataka i informacija, a pod
upravljanjem od strane programa koga taj procesor izvrava. Procesor je u principu realizovan
koritenjem vie integrisanih kola. Ako je realizovan na jednom integrisanom kolu onda se naziva
mikroprocesor. Strukturu procesora ine razna digitalna kola i sklopovi (logika kola, flip flopovi,
3
brojai, registri, koderi, dekoderi, pomjerai, sklopovi za sabiranje i oduzimanje) koji su meusobno
povezani u odreene funkcionalne cjeline, odnosno jedinice procesora.
Sve su one meusobno povezane. Osnovna arhitektura procesora je prikazana na sljedeoj slici.
Adresne
linije
Registarska Aritmetiko
jedinica logika Linije
jedinica podataka
Upravljaka
(kontrolna) Upravljake
jedinica linije
Registarska jedinica se koristi za uvanje podataka prije obrade, onih koji se obrauju,
meurezultata i konanih rezultata obrade.
RAUNAR
4
1. procesor,
2. memorijska jedinica (operativna memorija),
3. ulazna jedinica,
4. izlazna jedinica.
Memorijska
jedinica
(memorija)
Procesorska
Ulazna jedinica Izlazna
jedinica jedinica
(procesor)
Izlazna jedinica se koristi za davanje rezultata obrade korisniku u onom obliku koji je najpogodniji
za koritenje.
Procesor izvrava programe, obrauje podatke i upravlja svim ostalim elementima u raunaru i
raunarskom sistemu.
RAUNARSKI SISTEM
Raunarski sistem ini raunar povezan sa odgovarajuim perifernim jedinicama koji posjeduje
odgovarajuu programsku podrku, tj. odgovarajue programe. Ako se u njegovom sastavu nalazi
mikroraunar, onda se on naziva mikroraunarski sistem.
5
Po arhitekturi razlikuju se dva tipa raunarskih sistema:
Raunarski sistemi opte namjene koriste se u razliitim primjenama opteg tipa kao to su
prorauni, obrade podataka razliite vrste (ekonomskih, komercijalnih, itd.), zatim tehniki prorauni i
razliite vrste projektovanja pomou raunara u razliitim oblastima. Takav raunarski sistem se
sastoji od raunara, perifernih jedinica i odgovarajuih programa.
Ulazne
Raunar periferne
jedinice
Izlazne
periferne
jedinice
Ulazno/izlazne
periferne
jedinice
Senzorna
jedinica
Objekat Ulazne
ili proces Raunar periferne
upravljanja jedinice
Upravljaka
jedinica
Izlazne
periferne
jedinice
Ulazno/izlazne
periferne
jedinice
6
PERIFERNE JEDINICE RAUNARSKIH SISTEMA
Postoji praktino veliki broj razliitih perifernih jedinica koje se mogu svrstati, prema funkciji
koju obavljaju, u tri grupe:
1. ulazne periferne jedinice,
2. izlazne periferne jedinice,
3. ulazno-izlazne periferne jedinice
Tastatura
Tastatura je u stvari skup tastera postavljenih na jednoj podlozi pomou kojih se unose podaci
alfanumerikog tipa. Tako se u raunar unose podaci i programi. Pomou tastature se takoe upravlja
radom raunara i raunarskog sistema.
Mi
Grafika tabla
Ona omoguava da se u raunar unose podaci predstavljeni u obliku crtea, grafikona ili
dijagrama. Dosta se koristi u projektnim biroima u razliitim oblastima, pri emu se pomijeranjem
grafikog pera na tabli mogu u raunar unositi crtei, tj. gotovi dijagrami, nacrti, grafikoni i dr.
Skener
Skener omoguava da se u raunar unose podaci u obliku gotovih slika, fotografija i sl. Pri tome se
slika skenira i pretvara u take i to od gornjeg lijevog ugla do donjeg desnog ugla. Svaka taka se
pretvara u digitalni podatak. Na taj nain se vri digitalizacija slike.
7
Video kamera
Video kamera je ureaj koji uz dodatne sklopove vri digitalizaciju pokretne slike, odnosno video
signala. Pomou nje se podaci takvog tipa unose u raunar.
Mikrofon
Pomou mikrofona i dodatnih sklopova se vri digitalizacija zvuka, odnosno audio signala. Tako
se podaci oblika audio signala unose u raunar.
Funkcija izlaznih perifernih jedinica je davanje odnosno prikazivanje rezultata obrade podataka u
raunaru u eljenom i najpovoljnijem obliku za korisnika. One digitalne podatke pretvaraju u znakove,
crtee, analogne signale i sl. To znai da neke od njih vre digitalno-analognu konverziju (D/A
konverzija).
tampa
1. spori tampai koji tampaju znak po znak i koriste se za tampanje manjih koliina podataka
jer su najjeftiniji,
2. brzi tampai ili tzv. linijski tampai koji tampaju liniju po liniju i koriste se tamo gdje se
tampaju velike koliine podataka,
3. laserski tampai koji su relativno brzi i jeftini, a kvalitet tampanja je jako dobar.
Video monitor
Ploter
Ploter je ureaj za crtanje, tj. ureaj koji se koristi za crtanje pomou raunara i omoguava da se
rezultati obrade podataka dobiju u obliku crtea, dijagrama, skica i sl. Kod klasinih plotera crtanje se
vri pomou pera na papiru. Pera mogu biti razliite boje, a kreu se i po x i po y osi tako da se moe
nacrtati odreeni lik. Njihova primjena je takoe masovna u biroima za projektovanje. Praktino
postoje tzv. ravni ploteri i ploteri sa valjkom. Sve vie se koriste i foto ploteri.
Zvunik
Pomou zvunika i dodatnih sklopova se vri reprodukcija zvuka, odnosno audio signala sa
raunara. Tako se digitalni rezultati obrade pretvaraju u zvune signale.
8
Video projektor
Video projektor je ureaj pomou kojeg se digitalni rezultati obrade pretvaraju u pokretne slike, tj.
video signale.
Operaterska konzola
Ona se koristi u velikim raunarskim sistemima da bi operater koji je zaduen za rad sistema
mogao preko nje upravljati radom sistema i pratiti rad sistema. Ona se u principu sastoji od tastature,
mia, video monitora i tampaa. Preko tastature i mia operater upravlja radom sistema. tampa i
video monitor imaju funkciju izlaznog ureaja za prikazivanje rezultata i stanja raunarskog sistema.
Korisniki terminal
Kod velikih raunarskih sistema obino postoji vie korisnika. Svaki korisnik upotrebljava za rad
tzv. korisniki terminal. Korisniki terminal se uglavnom sastoji od tastature, mia i video monitora.
Pomou tastature i mia korisnici unose podatke, razvijaju svoje programe, izvravaju svoje programe
i upravljaju radom sistema. Na monitoru se prate rezultati rada i obrade i stanje sistema.
Pod ovim nazivom se najee podrazumijevaju periferne jedinice koje se koriste za memorisanje
velikih koliina podataka i programa. To su tzv. periferne ili sekundarne memorije. U tim memorijama
se uvaju podaci, meurezultati, konani rezultati, a takoe i programi i to kako oni za rad sistema
(sistemski programi) tako i korisniki (aplikativni) programi. Da bi se neki program u raunaru mogao
izvriti on se prvo mora iz sekundarne memorije prebaciti u operativnu memoriju, te nakon toga
izvravati iz operativne memorije.
Kao ulazno-izlazne periferne jedinice u praksi se najee koriste memorije magnetnog tipa tzv.
povrinske magnetne memorije. One koriste tanke magnetne povrine nanesene na odgovarajue
nosae, a memorisanje se vri u magnetnim povrinama. Ove periferne jedinice su tzv.
elektromehaniki ureaji gdje se uz koritenje odreenih elemenata za upravljanje ostvaruje
mogunost i upisivanja i oitavanja podataka. Za upisivanje i oitavanje se koriste tzv. magnetne
glave.
U zavisnosti od oblika nosaa magnetne povrine postoji nekoliko razliitih konstrukcija ovih
perifernih jedinica. Poznate su pod nazivima: magnetni dobo (bubanj, cilindar), magnetni disk,
magnetna traka, magnetna disketa, magnetna kaseta i dr. Magnetni diskovi i diskete se najee koriste
kod malih raunarskih sistema i raunara, dok se kod velikih raunarskih sistema koriste magnetni
doboi, trake i kasete. Glavne prednosti i razlozi koritenja ovakvih perifernih jedinica su veliki
kapacitet i niska cijena. Nedostatak je mala brzina rada.
Pored ulazno-izlaznih perifernih jedinica magnetnog tipa u praksi se sve vie koriste ovakve
jedinice drugih tipova. Tu spadaju ulazno-izlazne jedinice optikog tipa, kod kojih se za upisivanje i
oitavanje koriste optiki signali, odnosno laserski signal. To su tzv. kompaktni diskovi, odnosno CD I
DVD uredjaji. Zatim, sve vie se koriste ulazno-izlazne jedinice poluprovodnikog tipa, tzv. fle
memorije, odnosno fle memorijski stikovi.
9
TIPOVI RAUNARA I RAUNARSKIH SISTEMA
U praksi se koriste i postoje razliiti tipovi raunara i raunarskih sistema, sa razliitim
arhitekturama. Postoje razliite mogue klasifikacije tipova raunara i raunarskih sistema, u
zavisnosti od kriterijuma na osnovu kojih se vri klasifikacija, odnosno od aspekta sa kojeg se
posmatra sistem. Neke od moguih klasifikacija su:
Opta arhitektura sistema za upravljanje procesima je principijelno ista kao i kod specijalizovanih
raunarskih sistema i prikazana je na sljedeoj slici.
Senzorna
jedinica
Objekat Periferne
ili proces Raunar jedinice
upravljanja
Upravljaka
jedinica
10
Kod ovakvih raunarskih sistema dobivene informacije od senzorskih jedinica raunar obrauje
prema odgovarajuem upravljakom algoritmu i produkuje odreene upravljake informacije koje
preko upravljakih jedinica generiu signale za upravljanje procesom ili objektom.
To su raunarski sistemi koji se uglavnom koriste za obradu velikih koliina podataka, uglavnom
komercijalnog ili ekonomskog tipa (kao to je npr. jedan bankarski sistem). Takvi sistemi spadaju u
sisteme opte namjene. Na takvom sistemu istovremeno radi vie korisnika preko svojih korisnikih
terminala, a svi korisnici koriste isti softver za odreenu poslovnu primjenu. Vie korisnika radi
istovremeno na istom raunaru, odnosno na istom procesu, a to je omogueno odreenim nainom
upravljanja i izvravanja korisnikih programa. Iako svi korisnici koriste isti raunar i isti procesor,
oni imaju osjeaj da svi istovremeno rade i koriste raunar sami za sebe. Meutim, stvarno raunar,
odnosno procesor, izvrava uzastopno dio po dio programa svakog korisnika. To se realizuje
zahvaljujui velikoj brzini rada procesora, tj. velikom brzinom se izvrava dio po dio programa svakog
korisnika u kratkim vremenskim intervalima, tako da svi korisnici imaju osjeaj da stalno koriste
raunar i da se svi programi stalno izvravaju. Takav nain rada je mogue realizovati na dva naina
koji se nazivaju:
1. multiprogramiranje,
2. raspodjela vremena.
Kod rada sa raspodjelom vremena svakom korisniku je dodijeljen fiksni vremenski interval za
izvravanje dijela njegovog programa, a fiksan je i raspored (redosled) izvravanja programa vie
korisnika. Ovaj nain rada je koriten kod starijih generacija raunara jer ga je jednostavno
organizovati. Meutim, on nije optimalan jer korisnici ekaju na svoj redoslijed u izvravanju, a gubi
se vrijema ako neki korisnik nije aktivan.
Opta arhitektura poslovno orijentisanih sistema je principijelno ista kao i kod raunarskih sistema
opte namjene i prikazana je na sljedeoj slici.
Korisniki
terminal 1
Korisniki Zajednike
terminal 2
Raunar periferne
jedinice
Korisniki
terminal n
11
Nauno-tehniki sistemi
Udaljeni serijski raunarski sistemi su sistemi kod kojih se korisnici i pojedini periferni ureaji
nalaze na veoj udaljenosi od glavnog raunara. U takvim sistemima se pored glavnog raunara
najee koristi jedan poseban komunikacioni raunar, koji je mnogo jeftiniji i jednostavniji, s
obzirom na svoju funkciju, od samo glavnog raunara. Taj komunikacioni raunar je povezan sa
glavnim raunarom brzom komunikacionom serijskom vezom.
Korisniki
terminal 1
To su raunarski sistemi koji se koriste za prikupljanje i obradu podataka, ali se prikupljaju podaci
koji se ne obrauju istovremeno kad se i prikupljaju, tj. nije rad u realnom vremenu. Takvi sistemi
prikupljaju podatke iz okoline, formatiraju ih i smjetaju u perifernu memoriju. Ovi sistemi obino
koriste dva procesora, tako da jedan vri prikupljanje podataka i njihovo upuivanje i upisivanje u
vanjsku (perifernu) memoriju, a drugi procesor vri obradu tih podataka iz vanjske memorije.
12
Senzorski
elementi
Procesor za Procesor Periferne
prikupljanje za obradu jedinice
podataka podataka
Ulazne
periferne
jedinice
Vanjska
memorija
RAUNAR
1. simpleksni sistemi,
2. simpleksni sistemi sa izdvojenim komunikacionim procesorom,
3. simpleksni sistemi sa izdvojenim komunikacionim i procesorom za upravljanje podacima,
4. master slejv sistemi,
5. dualni i dupleksni sistemi,
6. distribuirani sistemi.
Ovakva podjela se vri prema tome koliko sistem ispunjava svoju funkciju i koliko pouzdano
funkcionie, tj. kolika je mogunost otkaza.
Simpleksni sistemi
To su raunarski sistemi kod kojih ne postoji nikakvo dupliranje, niti u pogledu softvera niti u
pogledu hardvera. Kod njih su sve softverske, hardverske i komunikacione funkcije jedinstvene i
skoncentrisane na jednom mjestu, tj. u jednom raunaru. To znai da u sistemu postoji jedan raunar,
jedan operativni sistem i sl., te kad jedan dio otkae ne postoji drugi da ga zamijeni. Znai da su to
sistemi bez redundanse. Pojavom greke u hardveru, softveru ili komunikacijama dolazi do otkaza
itavog sistema.
U sutini to su raunarski sistemi opte namjene ili specijalizovani u kojim nema nikakvih
rezervnih hardverskih niti softverskih elemenata, te je u principu arhitektura ovakvih sistema ista kao
kod sistema opte namjene ili specijalizovanih sistema.
13
komunikacionog procesora i glavnog procesora, odnosno raunara je brza serijska veza ili paralelna
veza.
Korisniki
terminal 1
Korisniki Komunikacioni
terminal 2 procesor Raunar
spore serijske
veze
Korisniki
terminal 1
spore serijske
veze
Masterslejv sistemi
Kod masterslejv sistema se koriste dva procesora, jedan je tzv. master procesor (master - glavni
procesor), a drugi je tzv. slejv procesor (slave - pomoni procesor). Glavni procesor upravlja
korisnikim terminalima, perifernim jedinicama, redoslijedom izvravanja korisnikih programa, tj.
radom sistema. Pomoni procesor izvrava samo korisnike programe i na taj nain se poveava
brzina funkcionisanja sistema.
14
Opta arhitektura takvog raunarskog sistema je prikazana na sljedeoj slici.
Korisniki
terminal 1
Glavni Pomoni
Korisniki (slejv)
(master)
terminal 2 procesor procesor
Korisniki
Periferne
terminal n
jedinice
To su sistemi kod kojih se koriste dva raunara, te se na taj nain poveava pouzdanost rada
itavog sistema i njegova raspoloivost.
Kod dupleksnog sistema drugi (rezervni) raunar slui kao tzv. vrua rezerva i moe da obavlja
neke druge funkcije razliite od funkcija koje obavlja prvi (glavni) raunar. Tek kada doe do otkaza
glavnog raunara njegove funkcije preuzima rezervni raunar. Medjutim, to preuzimanje funkcija
(odnosno tzv. oporavak od greke) nije trenutno jer je potrebno odreeno vrijeme da rezervni raunar
preuzme funkcije glavnog raunara.
Kod dualnog sistema oba raunara funkcioniu istovremeno i obavljaju iste funkcije sve vrijeme
rada. U sluaju otkaza glavnog raunara rezervni raunar nastavlja da normalno funkcionie. To znai
da je oporavak od greke trenutan i da je tu pouzdanost rada i raspoloivost sistema najvea. U nekim
sistemima gdje je potrebna jo vea pouzdanost i sigurnost rada koriste se tri raunara. To omoguava
provjeru ispravnosti rada raunara, tj. da li sluajno neki od njih ne funkcionie ispravno,
uporeivanjem rezultata rada sva tri raunara po veinskoj logici na principu dva prema jedan.
Distribuirani sistemi
To su raunarski sistemi kod kojih se koristi vie procesora, odnosno vie raunara, a koji su
meusobno povezani i istovremeno izbravaju programe. Razlozi koritenja takvih sistema su
poveanje brzine rada, poveanje pouzdanosti rada i mogunost koritenja zajednikih programa,
podataka i perifernih jedinica.
1. multiraunarski sistemi,
2. mree raunara.
Multiraunarski sistemi
Multiraunarski sistemi su sistemi koji koriste vie raunara meusobno povezanih brzim
paralelnim vezama, a koji se fiziki nalaze na malom rastojanju od nekoliko centimetara do nekoliko
decimetara, i obino su smjeteni u jednom kuitu. Svi raunari obino sarauju na obavljanju
15
odreene funkcije. Razlog koritenja ovakvih sistema je prije svega poveanje brzine rada, a
istovremeno se poveava i pouzdanost sistema.
Zajednika magistrala (ili zajednika sabirnica) je jedan paralelni prenosni put, odnosno, skup
paralelnih provodnika preko kojih se prenose podaci. Kod takvog naina povezivanja svi raunari i sve
zajednike jedinice (memorijske i ulazno-izlazne) su povezane na zajedniku magistralu.
Zajednike Zajednike
Raunar 1 Raunar 2 Raunar n memorijske U/I
jedinice jedinice
Zajednika sabirnica
Ovo je najjednostavniji i najjeftiniji nain povezivanja. Ali, njegov nedostatak je manja brzina rada
jer se svi prenosi podataka vre preko jedne (zajednike) magistrale, a ona doputa samo jedan prenos
u samo jednom smijeru u jednom trenutku. To znai da raunari moraju ekati da magistrala bude
slobodna da bi se prenos mogao izvriti, to utie na smanjenje brzine rada.
Opta arhitektura raunarskog sistema koji koristi komunikacionu maticu je prikazana na sljedeoj
slici.
Zajednika Zajednika Zajednika
memorijska memorijska memorijska
jedinica jedinica jedinica
Zajednike
Raunar U/I
jedinice
Zajednike
Raunar U/I
jedinice
Zajednike
Raunar U/I
jedinice
16
Na ovaj nain se uglavnom realizuju veliki, brzi raunari, tzv. super raunari. Koriteni
komunikacioni (komutacioni) elementi su takoe vrlo sloeni i zahtijevaju sloeno upravljanje pa su
takvi sistemi vrlo sloeni i skupi.
Memorijske i U/I jedinice sa vie pristupa omoguavaju uspostavljanje vie direktinih veza
izmeu raunara i zajednikih memorijskih i U/I jedinica i to tako da postoji direktna veza izmeu
svakog raunara i svake zajednike jedinice. Po sloenosti, cijeni i brzini rada ovakav nain
organizacije sistema spada izmeu prethodna dva tipa multiraunarskih sistema.
Zajednika Zajednike
memorijska U/I
jedinica jedinice
Zajednika Zajednike
memorijska U/I
jedinica jedinice
Zajednika
memorijska Zajednike
jedinica U/I
jedinice
Mree raunara
Mree raunara su raunarski sistemi kod kojih se koristi vie raunara iz meusobno udaljenih
mjesta, od nekoliko metara do nekoliko stotina kilometara, koji su meusobno povezani serijskim
komunikacionim vezama. Svaki raunar u mrei funkcionie nezavisno sa svojim lokalnim
programima, podacima i lokalnim perifernim jedinicama. Meutim, postoji mogunost razmjene
podataka, programa i koritenja zajednikih perifernih jedinica izmedju raunara u takvoj mrei.
Serijska veza u takvoj mrei moe da bude ostvarena pomou para provodnika, telefonske linije,
koaksijalnog kabla, optikog kabla, radio putem i sl. Osnovni problem u ovakvoj mrei je spor prenos
podataka, tj. spora komunikacija izmeu raunara. Prednosti i razlozi koritenja su mogunosti
koritenja istih programa, podataka i perifernih jedinica.
S obzirom na osnovni nain povezivanja, odnosno najee koritene strukture mree, raunarske
mree se dijele na raunarske mree sljedeih tipova koji su poznati pod nazivima:
1. zvijezda,
2. prsten,
3. zajednika magistrala,
4. potpuno povezana mrea.
17
Zvijezda je tip strukture raunarske mree kod koje se koristi jedan centralni, komunikacioni
raunar na koga su povezani svi ostali raunari. Opta arhitektura takve raunarske mree je prikazana
na sljedeoj slici.
Raunar
Centralni
Raunar raunar Raunar
Raunar Raunar
Prednost ove strukture je vea brzina komunikacije izmedju raunara. Nedostatak je vea sloenost
i cijena jer je potreban jo jedan dodatni (komunikacioni) raunar, koji se obino naziva server.
Prsten je tip strukture mree raunara u kojoj su svi raunari medjusobno povezani u obliku
jednog prstena, tj. ne postoji centralni raunar. Opta arhitektura raunarske mree tipa prsten je
prikazana na sljedeoj slici. Problem i nedostatak u ovakvoj raunarskoj mrei je u tome to se
komunikacija izmedju raunara ostvaruje samo po prstenu. Zbog toga postoji problem u komunikaciji
nesusjednih raunara koja se odvija preko raunara posrednika, to usporava rad itavog sistema
posebno ako se radi o veem broju raunara u mrei.
Raunar
Raunar Raunar
Raunar
Zajednika magistrala je struktura raunarske mree u kojoj se koristi zajednika serijska veza
(serijska zajednika magistrala ili sabirnica) na koju su paralelno vezani svi raunari. Takvo
povezivanje je najjednostavnije i najjeftinije, ali je problem mala brzina prenosa podataka preko
magistrale i mala brzina rada itavog sistema. Opta arhitektura raunarske mree tipa zajednika
magistrala je prikazana na sljedeoj slici.
Raunar Raunar
zajednika
magistrala Raunar Raunar
18
Potpuno povezana mrea je raunarska mrea kod koje postoje posebne direktne veze izmeu
svaka dva raunara. Ona omoguava postizanje najvee brzine komunikacije izmedju raunara i
najveu brzinu rada takvog sistema. Medjutim, to je najsloenija i najskuplja struktura mree. Zbog
toga se u praksi u komercijalne svrhe vrlo rijetko koristi. Opta arhitektura raunarske mree tipa
potpuno povezana mrea je prikazana na sljedeoj slici.
Raunar
Raunar Raunar
Raunar
S obzirom na medjusobnu udaljenost raunara u raunarskoj mrei, odnosno s obzirom na prostor koji
mree obuhvataju, raunarske mree se dijele na mree sljedeih tipova koje su poznate pod skraenim
nazivima:
Mrea LAN tipa (Local Area Network) je tzv. lokalna mrea raunara. Raunari se nalaze u
jednoj prostoriji ili zgradi, tj. na manjoj udaljenosti (do nekoliko stotina metara). Veza izmedju
raunara se ostvaruje najee parom provodnika ili koaksijalnim kablom.
Mrea MAN tipa (Metropolitan Area Network) je tzv. gradska mrea raunara. Takva mrea se
formira na nivou grada ili dijela grada, tj. na udaljenosti raunara do nekoliko kilometara. Obino je to
mrea sastavljena od vie mrea LAN tipa. Veze u takvoj mrei (izmedju LAN mrea) se obino
ostvaruju pomou optikog kabla, odnosno telekomunikacionih (telefonskih) veza.
Mrea WAN tipa (Wide Area Network) je tzv. raunarska mrea regionalnog tipa ili tzv.
raunarska mrea ireg podruja. Ona obino obuhvata vie gradova, iru regiju, pa ak i vie drava.
Raunari se nalaze na udaljenosti do nekoliko stotina kilometara i povezani su telefonskim linijama,
optikim kablom ili radio putem. Obino je to mrea sastavljena od vie mrea MAN tipa.
INTERNET mrea je tzv. globalna ili svjetska mrea raunara. Ona obuhvata praktino mreu
raunara na povrini cijele Zemlje, odnosno iz cijelog svijeta. Sastoji se od povezanih raunarskih
mrea WAN tipa. Veze se ostvaruju putem telekomunikacionih (telefonskih) linija ili satelitskih veza.
19
Sistemi sa jednim procesorom
Osnovna arhitektura raunara i raunarskog sistema je arhitektura u okviru koje se koristi jedan
procesor. Takvi su bili svi raunari na poetku, a i danas veliki broj savremenih raunara koristi samo
jedan procesor. Jedan procesor izvrava sve funkcije, a uglavnom se koristi multiprogramski princip
rada gdje vie korisnika radi na istom raunaru.
1. multipleksorski kanali,
2. selektorski kanali.
Opta arhitektura raunarskog sistema koji koristi U/I kanale prikazana je na sljedeoj slici.
periferna
U/I jedinica jedinica
U/I procesor Spore
periferna periferne
(multiplek- U/I jedinica
Memorijska jedinica
jedinice
sorski kanal)
jedinica periferna
U/I jedinica jedinica
periferna
Centralni U/I jedinica jedinica
Brze
procesor U/I procesor periferna
(selektorski U/I jedinica periferne
jedinica
kanal) jedinice
periferna
U/I jedinica jedinica
U takvim sistemima se koristi vie procesora prije svega za poveavanje brzine rada, a i za
poveanje pouzdanosti i za mogunost koritenja zajednikih programa i podataka i perifernih
jedinica. Takvi sistemi se meusobno razlikuju uglavnom prema nainu povezivanja izmeu procesora
i prema njihovoj meusobnoj udaljenosti.
20
Sistemi sa vie procesora se dijele na tri tipa sistema:
Ova podjela se vri, dakle, prema tome kako su procesori meusobno povezani (paralelno ili
serijski), na kolikoj su meusobnoj udaljenosti i kako meusobno sarauju pri izvravanju programa.
vrsto spregnuti sistemi (multiprocesorski sistemi) su raunarski sistemi kod kojih se koristi vie
procesora meusobno povezanih paralelnim vezama i koji se nalaze na malim meusobnim
rastojanjima (od nekoliko cantimetara do nekoliko decimetara), a mogu biti na jednoj tampanoj ploi
ili u jednom kuitu. Pri izvravanju programa svi procesori meusobno surauju i mogu da izvravaju
iste programe ili dijelove istog programa. Osnovni cilj koritenja ovakvih sistema je poveanje brzine
rada raunara. Na ovakav nain se esto realizuje centralni procesor raunarskog sistema. To znai da
postoje raunari kod kojih je procesor sastavljen iz vie procesora, pa ak i vie desetina procesora.
Meusobno povezivanje procesora u takvim sistemima se moe ostvariti, slino kao kod
multiraunarskih sistema, na tri naina:
Opta arhitektura takvog sistema kod koga se koristi zajednika magistrala prikazana je na
sljedeoj slici.
zajednika magistrala
I kod druga dva naina povezivanja (koritenjem komunikacione matrice ili koritenjem
zajednikih memorijskih i U/I jedinica sa vie pristupa) eme su identine kao kod tako povezanih
multiraunarskih sistema samo to se umjesto raunara povezuju procesori.
Umjereno spregnuti sistemi (multiraunarski sistemi), kao i slabo spregnuti sistemi (mree
raunara), opisani su ranije kada se govorilo o distribuiranim raunarskim sistemima .
To je klasifikacija koja se vri na osnovu odnosa izmeu programa koji se izvravaju (tzv. tok
instrukcija) i podataka koji se pri tome koriste (tzv. tok podataka). Ova klasifikacija je u praksi
poznata pod nazivom Flinova klasifikacija. Na osnovu te klasifikacije postoje etiri osnovna tipa
raunarskih sistema poznatih pod skraenim oznakama:
21
1. sistemi SISD tipa,
2. sistemi MISD tipa,
3. sistemi SIMD tipa,
4. sistemi MIMD tipa.
Sistemi SISD tipa (Single Instruction Stream, Single Data Stream) su raunarski sistemi kod
kojih se jedan program (jedan tok instrukcija) izvrava nad jednim skupom podataka (jednim tokom
podataka). U tu grupu spadaju svi standardni jednoprocesorski raunari.
Sistemi MISD tipa (Multiple Instruction Stream, Single Data Stream) su raunarski sistemi kod
kojih se istovremeno (paralelno) vie programa izvrava nad jednim skupom podataka. Tu spadaju
neke specijalne arhitekture raunara, tzv. protoni raunari. Tu moe postojati i situacija da vie
procesora izvrava vie programa nad jednim skupom podataka, pa se na taj nain poveava brzina
rada.
Sistemi SIMD tipa (Single Instruction Stream, Multiple Data Stream) su raunarski sistemi kod
kojih se izvrava jedan program nad vie razliitih skupova podataka istovremeno, tj. paralelno. Tu
takodje, spadaju neke specijalne arhitekture raunara, tzv. vektorski raunari.
Sistemi MIMD tipa (Multiple Instruction Stream, Multiple Data Stream) su raunarski sistemi
kod kojih se istovremeno (paralelno) izvrava vie razliitih programa nad vie razliitih skupova
podataka. To su arhitekture raunara sa vie procesora gdje istovremeno vie procesora izvrava svoje
vlastite programe i koriste svoje vlastite podatke.
22