Tower 6

Tower 6
Upute za rad sa programom
Copyright (c) Radimpex * PLAN B * http:// www.plan-b.hr * e-mail: info@plan-b.hr * Tel. 098-231-415
Sadraj
1. UVOD ......................................................................................................... 1
1.1 Potrebna konfiguracija raunala ................................................................1
1.2 Instalacija programa ...............................................................................9
1.2.1 Pojedinana instalacija programa ................................................................... 9
1.2.2 Mrena instalacija ...................................................................................... 15
1.3 De-instalacija programa ........................................................................ 22
1.4 Pokretanje programa ............................................................................ 23
1.5 Osnovna koncepcija i organizacija programa............................................. 24
2. GRAFIKO SUELJE.................................................................................. 25
2.1 Izgled zaslona ...................................................................................... 25
2.2 Raspored i veliina prozora za crtanje...................................................... 27
2.3 Rad sa prozorima ................................................................................. 30
2.4 Aktiviranje naredbi ............................................................................... 32
2.4.1 Ponavljanje i prekidanje naredbi .................................................................. 33
2.4.2 Izbor podnaredbi sa naredbene linije ............................................................ 33
2.4.3 Transparentne naredbe............................................................................... 34
2.4.4 Rad sa dijalog box-ovima............................................................................ 34
2.5 Izbor toaka ........................................................................................ 43
2.5.1 Slobodan izbor toaka ................................................................................ 46
2.5.2 Ortogonalni i polarni izbor toaka ................................................................. 46
2.5.3 Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate ........................................ 48
2.5.4 Izbor toaka zadavanjem koordinata ............................................................ 49
2.5.5 Izbor toaka preciznim pogaanjem (OSNAP - kriteriji) ................................... 51
2.5.6 Izbor toaka odabiranjem ........................................................................... 54
2.6 Crtanje poligonalne linije ....................................................................... 54
2.6.1 Crtanje proizvoljne poligonalne linije ............................................................ 55
2.6.2 Crtanje pravokutnika.................................................................................. 56
2.6.3 Crtanje kruga............................................................................................ 59
2.6.4 Postavljanje polilinije po obodu iscrtane konture ............................................ 60
2.6.5 Offset ...................................................................................................... 61
2.7 Zoomiranje dijelova crtea..................................................................... 61
2.7.1 Zoom prozor ............................................................................................. 62
2.7.2 Zoom prethodni......................................................................................... 62
2.7.3 Zoom pomakni .......................................................................................... 63
2.7.4 Dinamiki zoom ......................................................................................... 63
2.7.5 Zoom sve ................................................................................................. 64
2.7.6 Dinamiki zum na kotaiu mia .................................................................. 64
2.8 Odabir elemenata crtea........................................................................ 65
2.9 Naredbe za rad sa elementima crtea ...................................................... 71
2.9.1 Brisanje ................................................................................................... 72
2.9.2 Kopiranje.................................................................................................. 72
2.9.3 Kopiranje u nizu (Array) ............................................................................. 72
2.9.4 Ogledalo................................................................................................... 75
2.9.5 Rotacija.................................................................................................... 76
2.9.6 Pomicanje................................................................................................. 76
2.9.7 Skraivanje (Trim) ..................................................................................... 77
2.9.8 Produivanje (Extend) ................................................................................ 77
2.9.9 Razvlaenje (Stretch) ................................................................................. 78
2.9.10 3D Kopiranje u nizu (3D Array).................................................................... 78
2.9.11 3D Ogledalo .............................................................................................. 79
2.9.12 3D Rotacija ............................................................................................... 79
2.9.13 Obnavljanje crtea (Undo/Redo) .................................................................. 80
2.9.14 Spajanje kontura ....................................................................................... 80
2.9.15 Razdvajanje kontura .................................................................................. 81
2.10 Vidljivost ............................................................................................. 82
2.10.1 Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata (Vidljivost) ............................... 82
2.10.2 Podeavanje vidljivosti odabirom (Sakrivanje) ............................................... 93
2.11 Naredbe za rad sa nivoima (menu Nivo) ................................................ 98
2.11.1 Ureivanje nivoa (Edit)............................................................................... 99
2.11.2 Izbor tekueg nivoa ................................................................................. 102
2.11.3 Lokalni koordinatni sustav nivoa ................................................................ 103
2.11.4 Ubacivanje ranije kreirane ploe na nivo (Ubaci) .......................................... 104
2.11.5 Zamjena geometrije ploa (Zamjena) ......................................................... 106
2.11.6 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz) .................................................... 107
2.11.7 Generiranje prostornog modela (Generiranje) .............................................. 108
2.12 Naredbe za rad sa okvirima (menu Dispozicija) ................................... 110
2.12.1 Kreiranje novog okvira (Novi) .................................................................... 111
2.12.2 Promjena imena okvira (Preimenuj) ........................................................... 112
2.12.3 Izbor tekueg okvira ................................................................................ 114
2.12.4 Lokalni koordinatni sustav okvira ............................................................... 115
2.12.5 Cilindrini okviri....................................................................................... 116
2.12.6 Naredbe za rad sa okvirima ....................................................................... 120
2.12.7 Generiranje okvira ................................................................................... 120
2.13 3D Grafika kontrola (meni 3D pogled) ............................................... 121
2.13.1 Rotacija izometrijskog prikaza (Orbit) ......................................................... 122
2.13.2 Renderirani prikaz modela (Render) ........................................................... 123
2.13.3 Pogled kamerom (Kamera) ....................................................................... 124
2.13.4 Promjena poloaja kamere (Poloaj kamere) ............................................... 125
2.13.5 Ortoganalne projekcije izometrijskog prikaza ............................................... 127
2.13.6 Poloaj tekueg 2D prikaza (Tekui 2D prikaz)........................................... 128
2.13.7 Samo tekui 2D prikaza ............................................................................ 129
2.14 Naredbe za promjenu tekueg prikaza u prozoru 2D pogled
(menu 2D pogled) ............................................................................. 129
2.14.1 Definiranje pogleda .................................................................................. 130
2.14.2 Ureivanje liste pogleda ........................................................................... 132
2.14.3 Izbor tekueg pomonog pogleda ............................................................... 135
2.14.4 Izbor pogleda (Ctrl+W) ............................................................................ 137
2.14.5 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz) .................................................... 138
2.14.6 Projekcije definiranih pogleda .................................................................... 138
2.14.7 Izbor toaka u definiranim pogledima ......................................................... 139
2.14.8 Vidljivost projiciranih ploa........................................................................ 139
3. UNOS PODATAKA ................................................................................... 143

3.1 Konstrukcija ...................................................................................... 143
3.1.1 Ploa/Zid ................................................................................................ 147
3.1.2 Otvori .................................................................................................... 153
3.1.3 Granini uvjeti......................................................................................... 153
3.1.4 Grede .................................................................................................... 162
3.1.5 Oslobaanje utjecaja................................................................................ 208
3.1.6 Mimoilaenje greda .................................................................................. 214
3.1.7 Baza masivnih i tankozidnih presjeka.......................................................... 215
3.1.8 Generiranje nosaa tankozidnog presjeka.................................................... 220
3.1.9 Povrinski leaj ....................................................................................... 223
3.1.10 Linijski leaj............................................................................................ 225
3.1.11 Tokasti leaj .......................................................................................... 229
3.1.12 3D povrine ............................................................................................ 236
3.1.12.1 Kupola......................................................................................................................................... 239
3.1.12.2 Stoac ......................................................................................................................................... 241
3.1.12.3 Svod ............................................................................................................................................ 241
3.1.12.4 Spirala......................................................................................................................................... 241
3.1.12.5 Postojea povrina ................................................................................................................. 243
3.1.12.6 Ureivanje povrine............................................................................................................... 243
3.1.13 Faze graenja ......................................................................................... 246
3.1.13.1 Definiranje faza graenja.................................................................................................... 251
3.1.13.2 Promjena faze graenja....................................................................................................... 253
3.2 Optereenje....................................................................................... 265
3.2.1 Definiranje sluajeva optereenja............................................................... 268
3.2.2 Definiranje kombinacija optereenja ........................................................... 271
3.2.3 Povrinsko optereenje............................................................................. 278
3.2.3.1 Povrinsko optereenje na evaluiranim povrinama ................................................ 285
3.2.4 Linijsko optereenje ................................................................................. 293
3.2.5 Tokasto optereenje ............................................................................... 298
3.2.6 Pomaci leajeva....................................................................................... 300
3.2.7 Temperaturni utjecaji u ploi ..................................................................... 301
3.2.8 Temperaturni utjecaji u gredi .................................................................... 302
3.2.9 Centrino naprezanje ............................................................................... 302
3.2.10 Pokretno optereenje ............................................................................... 305
3.2.11 Utjecajna linija ........................................................................................ 317
3.2.12 Prednaprezanje ....................................................................................... 319
3.2.12.1 Definiranje krajeva zadane linije prednaprezanja ..................................................... 325
3.2.12.2 Gubici sile prednaprezanja.................................................................................................. 325
3.2.13 Rezultanta .............................................................................................. 327
3.2.14 Konvertor optereenja .............................................................................. 328
3.3 Promjena i kontrola ranije unesenih podataka......................................... 332
3.3.1 Promjena setova...................................................................................... 332
3.3.2 Promjena lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata (Promjena L.K.S.) 336
3.3.3 Promjena lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva ........................... 339
3.3.4 Kontrola setova ....................................................................................... 342
3.3.5 Kontrola uneenih podataka ...................................................................... 348
3.3.6 Kontrola geometrije ................................................................................. 355
3.3.7 Promjena dijagonale povrinskih entiteta .................................................... 360
3.4 Naredbe za unos elemenata crtea koji nisu dio konstrukcije .................... 361
3.4.1 Pomone osi ........................................................................................... 362
3.4.1.1 Postavljanje osi ....................................................................................................................... 366
3.4.1.2 Brisanje osi ............................................................................................................................... 367
3.4.1.3 Promjena rastojanja izmeu osi ....................................................................................... 367
3.4.1.4 Pomaci osi ................................................................................................................................. 368
3.4.1.5 Promjena naziva osi .............................................................................................................. 368
3.4.1.6 Automatsko generiranje osi ............................................................................................... 370
3.4.2 Izbor layer-a za crtanje.......................................................................... 371
3.4.3 Crtanje pomonih linija............................................................................. 371
3.4.4 Ispis tekstova ......................................................................................... 372
3.4.5 Kotiranje crtea ....................................................................................... 374
3.4.6 Oznaka pozicije ....................................................................................... 376
3.4.6.1 Plan pozicija.............................................................................................................................. 376
3.4.6.2 Generiranje plana pozicija .................................................................................................. 379
3.5 Podeavanje parametara koje program koristi u svom radu
(meni Setup)................................................................................... 383
3.5.1 Parametri ............................................................................................... 383
3.5.2 Prilagodba .............................................................................................. 393
3.5.3 Ikone ..................................................................................................... 408
3.5.4 Preice ................................................................................................... 413
3.6 Naredbe za rad sa datotekama ............................................................. 415
3.6.1 Otvaranje nove datoteke (Nova) ................................................................ 416
3.6.2 Uitavanje datoteka (Uitaj) ...................................................................... 417
3.6.3 Snimanje izmjena na crteu (Snimi) ........................................................... 418
3.6.4 Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao) ..................................... 418
3.6.5 Uvoz ...................................................................................................... 419
3.6.6 Uitavanje crtea iz AutoCad-a (DXF Uvoz).................................................. 421
3.6.7 Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz) ................................................. 424
3.6.8 Podaci o projektu..................................................................................... 425
3.6.9 Kraj rada sa programom ........................................................................... 426
3.7 Prelazak u druge module programa ....................................................... 426
4. FORMIRANJE MREE KONANIH ELEMENATA ........................................ 427

4.1 Osnovni pojmovi ................................................................................ 427
4.2 Generiranje mree konanih elemenata ................................................. 428
4.3 Pogreke koje prekidaju proces generiranja............................................ 430
4.4 Ocjena kvaliteta izgenerirane mree konanih elemenata ......................... 432
4.5 Korekcija izgenerirane mree konanih elemenata................................... 433
4.5.1 Proguivanje mree ................................................................................ 433
4.5.2 Prorjeenje ............................................................................................. 436
4.5.3 Pomicanje vora ...................................................................................... 437
4.6 Podjela greda koje se nalaze izvan ploa (Podjela greda izvan ploa) ......... 437
4.7 Ostale naredbe................................................................................... 439
5. PRORAUN STABILNOSTI ...................................................................... 440
6. MODALNA ANALIZA................................................................................ 445

6.1 Proraun ........................................................................................... 445
6.2 Pogreke koje prekidaju proces prorauna ............................................. 451
6.3 Izbor tekueg tona ............................................................................. 452
6.4 Prikaz tekueg tona ............................................................................ 453
6.5 Animacija tekueg tona ....................................................................... 453
6.6 Kontrola postavljenih masa (Mase) ....................................................... 454
7. PRORAUN MODELA............................................................................... 461

7.1 Namjena i opis rada modula................................................................. 461
7.2 Pogreke koje prekidaju proces prorauna ............................................. 464
7.3 Naini prorauna ................................................................................ 466
7.3.1 Teorija I-og reda ..................................................................................... 467
7.3.2 Teorija II-og reda .................................................................................... 467
7.3.3 Proraun modela sa nelinearnim elementima ............................................... 468
7.3.4 Seizmiki proraun................................................................................... 469
7.3.4.1 EUROCODE................................................................................................................................ 472
7.3.4.2 HRN (Ekvivalentno statiko optereenje) ..................................................................... 476
7.3.4.3 HRN (Multi modalna analiza) ............................................................................................. 480
7.3.4.4 Ruski propisi (SNIP) .............................................................................................................. 483
7.3.4.5 vicarski propisi (SIA).......................................................................................................... 485
7.3.4.6 Proizvoljna spektralna krivulja .......................................................................................... 489
8. OBRADA REZULTATA PRORAUNA ......................................................... 492

8.1 Namjena i opis rada modula................................................................. 492
8.2 Izbor tekueg sluaja optereenja ......................................................... 497
8.2.1 Kreiranje SRSS kombinacija ...................................................................... 498
8.2.2 Kreiranje kombinacija............................................................................... 500
8.2.3 Anvelope utjecaja .................................................................................... 501
8.3 Prikaz deformiranog modela ................................................................. 504
8.4 Suma reakcija .................................................................................... 507
8.5 Utjecaji u ploi - zidu .......................................................................... 507
8.5.1 Obiljeavanje izolinija (Legenda)................................................................ 521
8.5.2 Utjecaji u proizvoljnom presjeku (Presjek)................................................... 523
8.5.3 Utjecaji u ploi u zadanom LKS .................................................................. 529
8.5.4 Relativni progib ploa ............................................................................... 532
8.6 Utjecaji u gredama ............................................................................. 535
8.6.1 Pojedinani dijagrami ............................................................................... 536
8.6.2 Dijagrami po svim gredama ...................................................................... 544
8.6.3 Dijagrami u poprenom presjeku................................................................ 547
8.6.4 Prikaz utjecaja u gredama putem izolinija (Legenda)..................................... 552
8.7 Utjecaji u povrinskim leajevima (tlu) .................................................. 555
8.8 Utjecaji u linijskim leajevima .............................................................. 557
8.9 Reakcije leajeva................................................................................ 560
8.10 Utjecaji u indirektnim elementima......................................................... 564
8.11 Reduktor ........................................................................................... 568
8.11.1 Kreiranje reduktora.................................................................................. 568
8.11.2 Utjecaji u reduktoru ................................................................................. 570
8.12 Utjecajna linija ................................................................................... 571
8.13 Skaliranje utjecaja.............................................................................. 579
8.14 Skaliranje mjerila dijagrama ................................................................ 580
8.15 Koliine ............................................................................................. 581
8.16 Tekstualni prikaz rezultata statikog prorauna ....................................... 585
8.17 Generiranja izvjetaja za grupe entiteta................................................. 595
8.18 Trenutano uklanjanje prikazanih utjecaja sa zaslona (Reset) ................... 605
8.19 Numeracija vorova sa mree konanih elemenata .................................. 606
8.20 Kontrola setova .................................................................................. 606
8.21 Kreiranje projektne dokumentacije........................................................ 609
8.21.1 Izvoz grafikih blokova ............................................................................. 610
8.21.2 Izvoz blokova iz dijalog box-ova ................................................................ 617
8.21.3 Definiranje formata papira (Format papira).................................................. 617
8.21.4 Struktura grafikog dokumenta.................................................................. 637
8.21.5 Generiranje tekstualnih izvjetaja .............................................................. 640
8.21.6 Naredbe za rad sa blokovima u stablu......................................................... 653
8.21.7 Potpisi grafikih blokova ........................................................................... 666
8.21.8 Naredbe za rad sa listovima papira............................................................. 667
8.21.9 Prijelom strana u projektnoj dokumentaciji.................................................. 670
8.21.10 Naredbe za rad sa grafikim blokovima na papiru ...................................... 670
8.21.11 Uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata ................ 676
8.21.12 Snimanje projektne dokumentacije ......................................................... 677
8.21.13 Ispis projektne dokumentacije ................................................................ 678
8.21.14 Izvoz u RTF.......................................................................................... 678
8.21.15 Povratak u modul za obradu rezultata prorauna ....................................... 679
8.21.16 Oporavak oteenih dokumenata ............................................................ 680
8.21.17 Tekui jezik izvjetaja ........................................................................... 680
8.21.18 Izvoz bloka u clipboard .......................................................................... 682
8.21.19 Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard ..................................................... 683
8.21.20 Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF..................................................... 683
8.21.21 Izvoz tekstualnih rezultata u datoteku sa nastavkom *.txt ....................... 686
8.21.22 Direktni ispis pojedinanih crtea ............................................................ 687
9. Dimenzioniranje betonskih presjeka ...................................................... 688

9.1 Izbor propisa za dimenzioniranje (Propisi) .............................................. 688
9.2 Definiranje sheme kombinacija optereenje............................................ 690
9.3 Dimenzioniranje ploa ......................................................................... 695
9.3.1 Ulazni podaci .......................................................................................... 695
9.3.1.1 Ulazni podaci Globalni....................................................................................................... 696
9.3.1.2 Ulazni podaci Lokalni......................................................................................................... 699
9.3.2 Proraun potrebne armature...................................................................... 700
9.3.3 Prikaz rezultata dimenzioniranja ................................................................ 701
9.3.4 Odabir armature ...................................................................................... 713
9.3.5 Automatsko generiranje podruja sa odabranom armaturom u ploama........... 723
9.3.6 Manipulacija sa podrujima armiranja ......................................................... 725
9.3.7 Kreiranje tekstualnog izvjetaja ................................................................. 727
9.3.8 Izvoz odabrane armature u ArmCad ........................................................... 732
9.3.9 Proraun pukotina u ploama .................................................................... 734
9.3.10 Proraun progiba u ploama ...................................................................... 737
9.3.11 Kontrola ploa na proboj ........................................................................... 742
9.4 Dimenzioniranje greda ........................................................................ 752
9.4.1 Ulazni podaci .......................................................................................... 752
9.4.1.1 Ulazni podaci Globalni....................................................................................................... 753
9.4.1.2 Ulazni podaci Lokalni......................................................................................................... 757
9.4.2 Proraun potrebne armature...................................................................... 764
9.4.3 Prikaz rezultata dimenzioniranja ................................................................ 765
9.4.4 Odabir armature ...................................................................................... 767
9.4.5 Kreiranje tekstualnog izvjetaja ................................................................. 795
9.4.6 Izvoz odabrane armature u Armcad............................................................ 799
9.4.7 Proraun pukotina u gredama .................................................................... 803
9.4.8 Proraun progiba u gredama ..................................................................... 803
9.4.9 Prikaz pukotina i progiba u gredama........................................................... 805
9.5 Dimenzioniranje seizmikih zidova ........................................................ 808
9.6 Proraun presjeka............................................................................... 821
10. Dimenzioniranje elinih presjeka ....................................................... 825

10.1 Izbor propisa za dimenzioniranje .......................................................... 826
10.2 Mjerodavno optereenje ...................................................................... 827
10.3 Kontrola napona ................................................................................. 831
10.4 Ulazni podaci ..................................................................................... 834
10.5 Kontrola stabilnosti ............................................................................. 837
10.6 Prikaz rezultata .................................................................................. 838
10.7 Izvjetaj............................................................................................ 840
10.8 Izvjetaj za jedan presjek .................................................................... 842
10.9 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa ................................................. 842
11. Dimenzioniranje drvenih konstrukcija ................................................. 844

11.1 Izbor propisa za dimenzioniranje .......................................................... 845
11.2 Mjerodavno optereenje ...................................................................... 849
11.3 Ulazni podaci ..................................................................................... 854
11.4 Kontrola stabilnosti ............................................................................. 860
11.5 Prikaz rezultata .................................................................................. 870
11.6 Izvjetaj............................................................................................ 873
11.7 Izvjetaj za jedan presjek .................................................................... 873
11.8 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa ................................................. 874
1
1. UVOD
1.1 Potrebna konfiguracija raunala
Program Tower je potpuno samostalan grafiki program koji radi pod operativnim
sustavima: Windows 2000, Windows XP i Windows Vista. Minimalna konfiguracija
raunala je praktino odreena minimalnim zahtjevima ovih operativnih sustava, pa e
program raditi na svim raunalima na kojima su instalirani i rade ovi operativni sustavi.
Meutim, za ozbiljniji rad sa programom, poeljno je imati to vie raspoloive RAM memorije.
Prostor na disku
Sam program, nakon instalacije, na disku zauzima oko 50 MB prostora, pa je to ujedno i

teoretski minimum potrebnog slobodnog prostora. Meutim za sam rad programa bie
potrebno znatno vie prostora i njegova veliina zavisi od veliine i broja problema koji e se
proraunavati. Veliina slobodnog prostora na disku utjee i na ukupnu raspoloivu virtualnu
memoriju raunala o kojoj e biti vie rijei u daljnjem tekstu.
Memorija
U Windows okruenju, programi za svoj rad koriste tzv. virtualnu memoriju. Virtualnu
memoriju sainjavaju RAM (standardna operativna memorija raunala) i tzv. swap file -
rezervirani prostor na disku. S obzirom na relativno mali kapacitet operativne memorije,
Windows automatski rezervira odreeni prostor na disku (swap file) koji fiziki predstavlja
poveanje operativne memorije. Te dvije memorije rade zajedno i predstavljaju jednu cjelinu -
virtualnu memoriju.
S obzirom da je RAM memorija izuzetno brza, to se namee zakljuak da e na raunalu sa

vie RAM memorije rad sa programom biti bri i lagodniji. Kao to smo ve na poetku ovog
uputstva rekli, za ozbiljniji rad sa programom raunalo bi trebalo imati minimum 1 GB RAM
memorije, a poeljno bi bilo i vie.
Potrebna ukupna koliina virtualne memorije za rad programa, zavisi iskljuivo od sloenosti i
veliine problema koji se rjeavaju. Kako je programu najvea koliina slobodne virtualne
memorije potrebna pri samom proraunu utjecaja metodom konanih elemenata, moe se
dogoditi da po aktiviranju prorauna program da upozorenje da nema dovoljno virtualne
memorije. Poto je koliina RAM memorije fiksna, odnosno ima je onoliko koliko je ugraeno
na raunalo, to praktino znai da veliina virtualne memorije zavisi iskljuivo od slobodnog
prostora na disku. Rjeenje za ovakav problem je u rezerviranju veeg prostora na disku za
swap file. Ako disk ima vie particija, ili na raunalu postoji vie diskova, obavezno treba
naloiti Windows-u da swap file formira na disku (particiji) sa najvie slobodnog prostora.
U daljnjem tekstu emo dati postupak provjere podeenosti veliine prostora na disku za
kreiranje swap file.
Podeavanje virtualne memorije za Windows 2000
Iz Start menija aktivirajte opciju Settings X Control Panel.
2
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu System, nakon ega e se
otvoriti dijalog box System Properties.
Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,
3
Aktivirajte naredbeno polje Performance options....
Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....
4
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvaanje novih vrijednosti
aktivirajte naredbeno polje Set", a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a
potom i iz ostalih prozora naredbe System.
Podeavanje virtualne memorije - Windows XP
Iz Start menija aktivirajte opciju Settings X Control Panel X System.
Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,
5
Aktivirajte naredbeno polje Settings.
Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....
6
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvaanje novih vrijednosti
aktivirajte naredbeno polje Set", a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a
potom i iz ostalih prozora naredbe System.
Za proraunavanje izuzetno velikih primjera, samo ogranienje Windows-a po pitanju

maksimalne alokacije memorije od 2 GB moe biti prepreka. Ova granica se moe pomjeriti
kod operativnog sistema Windows XP, sa 2 GB na 3 GB. Najbolje je napraviti novu
konfiguraciju za podizanje Windows XP-a, i onda toj novoj konfiguraciji podesiti parametre. To
se radi na slijedei nain:
Iz Start menija aktivirajte opciju: Programs X Accessories X Command Prompt.
Na naredbenoj liniji je potrebno zadati slijedeu instrukciju:
bootcfg /copy /d "Windows XP - 3GB" /id 1
Na ovaj nain kreirana je jo jedna konfiguracija operativnog sistema koja je zasnovana na

konfiguraciji broj 1, ali sa imenom Windows XP - 3GB.
Zatim se unese:
bootcfg /raw /3gb /id 2
Na ovaj nain smo prethodno kreiranoj konfiguraciji Windows XP - 3GB, dodali opciju za
podrku veliine virtualne memorije od 3 GB.
Da bi provjerili da je sve uraeno kako treba, treba otkucati
bootcfg
Nakon ovoga, na zaslonu bi se trebali pojaviti slijedei podaci:
Boot Loader Settings

--------------------
7
timeout: 30
default: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
Boot Entries
------------
Boot entry ID: 1
Friendly Name: "Microsoft Windows XP Professional"
Path: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
OS Load Options: /fastdetect
Boot entry ID: 2

Friendly Name: "Windows XP - 3GB"
Path: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
OS Load Options: /3gb
Za povratak u Windows okruenje, sa naredbene linije command prompta otkucajte naredbu:
Exit
Prilikom slijedeeg starta (boot) Windows-a pojaviti e se dvije konfiguracije. Ako izaberete
"Windows XP - 3GB" Tower e moi koristiti 3GB memorije. Na ovaj nain moi ete
proraunavati i izuzetno velike primjere. Za detaljnije informacije moete koristiti Help sistem
zaWindosXP
Grafika kartica
Rad programa je podran u svim standardnim rezolucijama koje su predviene za Windows

aplikacije. Meutim, kako program u svom radu koristi i renderiran trodimenzionalni prikaz
modela, to je neophodno da vaa kartica ima instaliran drajver koji podrava 16-bitne ili 32-
bitne boje. Ako to nije sluaj, program e nakon starta dati odgovarajue upozorenje.
Provjeru instaliranog drajvera ete dobiti ako iz Start menija aktivirajte opciju Settings X
Control Panel.
8
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu Display, nakon ega e se
otvoriti dijalog box Display Properties.
Klikom mia preko opcije Settings otvorite ovu datoteku.
Da biste uope mogli pokrenuti program, u listi Colors je potrebno postaviti ili High Color
(16 bit) ili True Color (32 bit).
Izlazni ureaji
Od izlaznih ureaja za ispis program podrava sve ureaje koji su podrani samim Windows
operativnim sistemom i instaliranim drajverima.
9
1.2 Instalacija programa

Za pravilnu instalaciju programa neophodno je imati instalacijski CD i odgovarajui
hardlock. Kako postoje i pojedinane i mrene verzije naih programa, a i razliiti tipovi
hardlock-ova (pojedinani, mreni, vremenski ogranieni), to morate znati i serijski broj
instalacije. Uloga ovog serijskog broja je da s univerzalnog instalacijskog CD-a pripremi
instalaciju za Va hardlock.
Svaki korisnik ima jedinstven serijski broj instalacije i on odreuje kako tip instalacije tako i
reim rada programa. U sluaju da naknadno dokupite neki od modula programa, dobit ete
novi serijski broj, pri emu stari vie nee vaiti.
Program moete instalirati samo ako posjedujete pravo instaliranja programa, a to znai da
morate imati pravo pristupa sustavu Power User ili Administrator ako je na raunalu
instaliran Windows 2000, odnosno Administrator ako je na raunalu instaliran Windows
XP ili Windows Vista operativni sustav. Za razliku od instalacije, za koritenje programa
nema ogranienja.
Vano:
Kako Windows ima poseban tretman prema USB ureajima, to u sluaju da ste uz program
dobili USB hardlock, nemojte ga sami stavljati na raunalo prije nego to, Tower-ov
instalacijski program to bude zahtijevao od Vas. Ako to ipak pogrekom uradite, Windows-ovu
automatsku proceduru instalaciju drajvera odmah prekinite. Ovo upozorenje se svakako odnosi
samo na prvo postavljanje USB hardlock-a na raunalo. Nakon prve instalacije programa
Tower, USB hardlock moete slobodno postavljati i skidati sa danog raunala.
1.2.1 Pojedinana instalacija programa

Sa instalacijskog CD-a pokrenete program \Tower6\Setup.exe, nakon ega e
program prvo provjeriti da li je ranije ve instaliran drajver za hardlock, i ako nije automatski
e ga instalirati. Nakon instalacije drajvera, program e dati slijedeu poruku:
Kako je tijekom instalacije neophodno prisustvo odgovarajueg hardlock-a, ovom porukom,

program Vas obavjetava da provjerite prisustvo hardlock-a na raunalu.
U zavisnosti od tipa hardlock-a koji posjedujete, moete ga prikljuiti ili na paralelni (LPT), ili
pak na USB port Vaeg raunala. Hardlock-ovi za paralelni port, imaju na svojoj zadnjoj strani
enski dio, koji omoguava i prikljuenje printera iza njega.
10
Postavljanje LPT hardlock-a na paralelni port raunala
U sluaju da imate USB hardlock, i da ste ga pogrekom, prije instalacije programa prikljuili
na raunalo, neophodno je da ga prvo izvuete, a odmah zatim ponovo postavite na USB port
(resetiranje porta).
Upaljena lampica na USB hardlock-u oznaiti e njegovo ispravno postavljanje
Kada ste postavili hardlock, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e otpoeti
instalacija. U sluaju da se ne radi o prvoj instalaciji programa na dotino raunalo, program e
preskoiti prethodno opisanu proceduru i odmah otpoeti sa instalacijom programa. Na zaslonu
e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
11
Iz zatvorene liste, izaberite jezik instalacije, i nakon toga aktivirajte naredbeno polje OK.
Za nastavak instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.
U centralnom dijelu dijalog box-a, nalazi se ugovor koji propisuje uvjete koritenja programa.
Dobro ga prouite, i samo u sluaju da se slaete s njim, postavite na ukljueno stanje
prekida Slaem se sa ugovorom. Nakon toga, bit e dostupno i naredbeno polje Next,
ijim aktiviranjem e procedura instalacije biti nastavljena.
12
U ovom dijalog box-u, odreuje se da li se radi o pojedinanoj ili pak mrenoj instalaciji
programa. Klikom mia na ikonu Pojedinana, postavite ovaj tip instalacije za tekui, i
aktivirajte naredbeno polje Next.
U edit box-u Vlasnik licence: upiite toan naziv Vaeg poduzea, obzirom da e se taj
podataka ispisivati u dnu svake strane papira Vaeg projekta. Napominjemo da ste se
ugovorom prethodno obavezali ispravno napisati ime korisnika licence. Kompletne podatke o
projektantu, kao i o korisniku Vaih usluga, moi ete potpuno proizvoljno definirati u zaglavlju
projektne dokumentacije (vidi poglavlje 8.21.3).
U edit box-u Registracijski broj: paljivo zadajte toan serijski broj instalacije, koji ste
dobili od Vaeg distributera. Nakon ovoga, aktivirajte naredbeno polje Next.
13
U ovom dijalog box-u se zadaje mjesto na disku na kojem je potrebno instalirati program. Ako
niste zadovoljni ponuenom putanjom, imate mogunost ili da u edit box-u Instalacijski
direktorij: zadate potpuno proizvoljno mjesto na disku, ili da klikom na naredbeno polje ,
koje se nalazi sa desne strane ovog edit box-a, odaberete eljenu putanju. Kad ste odredili
mjesto na disku, za nastavak instalacije aktivirajte naredbeno polje Next.
U sluaju da je u zadanom direktoriju za instalaciju ve ranije instaliran program, program e

dati upozorenje i omoguiti Vam, ili da zadrite postojee datoteke, ili da ih zamijenite s
novim.
Da biste se lake odluili za jednu od programom predvienih akcija, navodimo listu datoteka u
kojima se uvaju podaci koji su dostupni za promjenu u tijeku rada s programom:
Tower.$dis - konfiguracijska datoteka s bojama entiteta koje su postavljene pomou

naredbe Parametri
Tower.$vis konfiguracijska datoteka s podeenim stanjima vidljivosti u okviru naredbe

Vidljivost
Tower.$mtr datoteka s bibliotekom materijala koja se koristi pri definiranju karakteristika

greda, ploa, zidova i stupova
Tower.$prf datoteka s bibliotekom elinih profila koja se koristi pri definiranju

karakteristika poprenog presjeka greda i stupova
Tower.$dim01 - datoteka s podacima o kvalitetu materijala koje program koristi pri

dimenzioniranju betonskih presjeka za sve standarde. Ovi podaci se auriraju
pomou naredbe Dimenzioniranje X Beton X Propisi.
Tower.$sk baza spektralnih krivulja koju moete kreirati opcijom seizmikog prorauna:
Proizvoljna spektralna krivulja
Tower.$vet baza vjetrova koja se moe kreirati u okviru naredbe za zadavanje

povrinskog optereenja po zakrivljenim povrinama
14
Tower.$po baza definiranih shema pokretnih optereenja
Tower.$ks - datoteka sa konfiguriranom paletom boja koja se koristi u okviru naredbe

Kontrola setova.
Tower.$har - baza tipskih papira koje se koriste pri kreiranju projektne dokumentacije
Tower.$gig - konfiguracije parametara koje se definiraju u okviru naredbe Generiranje

izvjetaja za grupe entiteta
Tower.$mtz - baza definiranih masivnih i tankozidnih presjeka
Tower.$net - biblioteka mrea
Tower.$pec - parametri za seizmiku po propisu EUROCODE
Tower.$pl - definirane konfiguracije legendi za armaturu
Tower.$ppz - definirane konfiguracije za generiranje plana pozicija
Tower.$tb - datoteka u kojoj se pamti posljednji koriteni raspored ikona
Tower.$utl - konfiguracije shema pokretnih optereenja koje se definiraju pomou naredbe

Utjecajna linija
Ove datoteke se snimaju u direktoriju C:\Documents and Settings\Ime korisnika \Application

Data\Radimpex\Tower6.
Ako ste tijekom ranijeg rada sa programom sve baze prilagodili svojim potrebama,
preporuujemo da aktivirate naredbeno polje Yes, to e dovesti samo do inoviranja izvrnih
programa, dok e konfiguracijske datoteke ostati nepromijenjene.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste tijekom instalacije postavili. Ako ste njima
zadovoljni, kliknite miem na naredbeno polje Next, nakon ega e otpoeti sam proces
instalacije programa. Ubrzo, na zaslonu e se pojaviti informacija o uspjeno provedenoj
instalaciji.
15
Aktiviranjem naredbenog polja OK, instalacijski program e zavriti svoj rad.
U sluaju da hardlock nije prikljuen na raunalo, program e obustaviti postupak instalacije i

dati odgovarajue upozorenje.
Ako je pak hardlock prikljuen na raunalo, a pogrijeili ste pri zadavanju registracijskog
broja, naredbeno polje Next e biti nedostupno za aktiviranje. U samom dijalog box-u,
program e napisati informaciju da je zadan pogrean registracijski broj.
U ovom sluaju Vam preostaje, da se pomou naredbenog polja Back, vratite na dijalog box
za zadavanje registracijskog broja, i da ga zadate ispravno.
1.2.2 Mrena instalacija

Da bi program mogao raditi na svim raunalima u mrei, neophodno je da meu
njima bude uspostavljen barem jedan od protokola: TCP/IP, NETBIOS ili IPX. Sam postupak
mrene instalacije, odvija se u dva koraka. U prvom se na disk servera instalira serverska
instalacija, a u drugom se sa diska servera vri klijentska instalacija, na svim terminalima na
16
kojima je potrebno izvravati program. Pored toga, na serveru mora biti stalno podignut
(aktivan) HASP License Manager, program koji kontrolira rad mrenog hardlock-a.
Kako server slui samo za postavljanje hardlock-a, i smjetanje izvrnih programa, to

performanse servera uope ne utjeu na brzinu rada programa. Mnogo je vanije da sama
mrea bude dovoljno brza, kako bi se provjera prisustva hardlock-a to bre odvijala.
Serverska instalacija na Windows mrei
Kako performanse servera ne utjeu na brzinu rada programa, to za server moete proglasiti
bilo koji raunalo u mrei. Znai, bitno je da na njemu bude izvrena serverska instalacija
programa, prikljuen mreni hardlock i podignut HASP License Manager. S obzirom da pri
instalaciji program u Registry upisuje niz podataka koji su neophodni za rad izvrnog
programa, to je potrebno da se na server logirate kao Administrator.
Na serveru, sa instalacijskog CD-a pokrenite program \Tower6\Setup.exe, i provedite

potpuno isti postupak kao i kod pojedinane instalacije (vidi poglavlje 1.2.1). Sve ranije
opisano za postavljanje USB hardlock-ova vai i ovdje. Svakako da je u ovom sluaju za tip
instalacije potrebno odabrati ikonu Mrena.
U okviru mrene instalacije omoguena je optimizacija komunikacije sa HASP kljuem.

Optimizacija se ogleda u omoguavanju breg pronalaenja odgovarajueg HASP kljua i
omoguavanju nesmetanog rada vie mrenih HASP kljueva u okviru jedne mree.
Da bi se ova optimizacija izvela, potrebno je da raunalo na kojem se izvodi mrena instalacija

ima fiksnu IP adresu koju upisujete u polje predvieno za to. Da bi saznali IP adresu raunala
postoji vie naina, jedan je iz dijaloga za status mrene konekcije:
17
Ukoliko niste sigurni, ostavite polja za unos IP adrese prazna, jer u sluaju unoenja pogrene
adrese klijentska raunala vjerojatno nee biti u mogunosti pronai odgovarajui HASP klju
pa e rad s programom biti onemoguen.
Instalacija HASP License Manager-a
Nakon zavrene serverske instalacije programa, potrebno je na serveru instalirati program

HASP License Manager. Sa instalacijskog CD-a pokrenite program
\Hasp\LMSETUP.EXE.
Aktiviranjem naredbenog polja Next, otvara se slijedei dijalog box:
18
Ponuena su dva naina instalacije:
- Application (nhsrvw32.exe), koja e instalirati HASP License Manager kao Windows

aplikaciju
- Service (nhsrvice.exe), koja e instalirati HASP License Manager kao Windows servis.
Instalacija HASP License Manager-a kao Windows aplikacije
Ukoliko izaberete nain instalacije Application (nhsrvw32.exe) i aktivirate naredbeno

polje Next, pojaviti e se dijalog box u kojem se moe podesiti (ili prihvatiti predloeni)
instalacijski direktorij HASP License Manager-a .
Izborom naredbenog polja Next, otvoriti e se dijalog box u kojem moete izabrati da se
program stavi u Startup Folder i automatski starta pri svakom pokretanju Windowsa (a
nakon Login-a). Ukoliko se to ne izabere, onda se HASP License Manager mora svaki put
startati preko: Start Programs HASP License Manager HASP License Manager.
19
Izborom naredbenog polja Next, u ovom ali i u nekoliko narednih dijalog box-ova, doi ete
do kraja instalacije HASP License Manager-a.
Instalacija HASP License Manager-a kao Windows servisa
Ovaj nain instalacije omoguava automatsko startanje HASP License Manager-a pri svakom
podizanju (restartu) raunala i to prije Login procedure. Ovaj nain je naroito pogodan za
prave servere jer eliminira potrebu za bilo kakvom administracijom.
Rad sa HASP License Manager-om
Znak da je HASP License Manager aktivan je postojanje ikone u Taskbar-u:
Crvena ikona oznaava da je HASP License Manager aktivan
Duplim klikom mia preko ove ikone, pojaviti e se maksimizirani prozor HASP License
Manager-a.
Izborom naredbe Exit, prozor HASP License Manager-a, moete opet minimizirati. U
sluaju da ovaj program nije startan na serveru, neete moi pristupiti mrenom hardlock-u ni
sa jednog od povezanih raunala u mrei, ime e biti onemoguen i sam rad izvrnog
programa.
Napominjemo da, ukoliko elite program izvravati i na serveru, morate i na njemu izvriti
klijentsku instalaciju programa, na potpuno isti nain kao i na ostalim raunalima na mrei.
20
Klijentska instalacija
S raunala na kojem elite raditi s programom potrebno je pozicioniranje na disk servera te iz

direktorija gdje je prethodno izvrena serverska instalacija pokrenuti instalacijski program
Setup.exe. Dakle, klijentska instalacija se ne vri sa instalacijskog CD-a, ve sa diska
servera, i to iz direktorija gdje je izvrena serverska instalacija. Ako niste mijenjali default
putanju koju je instalacijski program ponudio pri serverskoj instalaciji, onda se ona nalazi na
disku servera u direktoriju C:\Tower 6 Server\.
Za nastavak klijentske instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.
U ovom dijalog box-u se odabire vrsta klijentske instalacije. U sluaju da izaberete

Klijentska instalacija bez kopiranja izvrnih datoteka sa servera na radnu stanicu,
na klijentu se nee kopirati ni jedan izvrna datoteka. Umjesto toga program e se startati
pozivanjem izvrnih datoteka direktno sa servera. Ova varijanta je pogodna za male, brze i
slabo optereene mree i prednost joj je u tome to je mogue neusporedivo lake auriranje i
instalacija novih verzija programa. Naime, instalacijom nove verzije programa na serveru, svi
klijenti automatski dobivaju novu verziju.
U sluaju da izaberete Klijentska instalacija sa kopiranjem izvrnih datoteka sa

servera na radnu stanicu, tad e se sve izvrne datoteke iskopirati na klijent. Ova varijanta
21
je pogodna za mree sa veim brojem korisnika, mree koje su optereenije ili mree koje
imaju manju propusnu mo. Prednost joj je to ne izaziva poveanje mrenog prometa i
zaguenje servera pri startanju, a samim tim se program bre starta. Da bi instalirali noviju
verziju, potrebno je poslije serverske instalacije ponovo izvriti klijentsku instalaciju na
svakom raunalu.
Nakon izbora vrste klijentske instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.
U ovom dijalog box-u potrebno je zadati mjesto na disku, gdje e biti instalirana klijentska
instalacija, i aktivirati naredbeno polje Next.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste tijekom klijentske instalacije postavili, i ako ste
zadovoljni njima, miem kliknite na naredbeno polje Next, nakon ega e otpoeti sam
proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o uspjeno provedenoj
klijentskoj instalaciji.
22
Prethodno opisani postupak klijentske instalacije provedite i na ostalim raunalima u mrei, na

kojima elite koristiti program.
1.3 De-instalacija programa

Ukoliko elite ponititi instalaciju programa, tada iz Start menija aktivirajte opciju
Settings X Control Panel.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu Add/Remove Programs, i

otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
23
U prikazanoj listi svih instaliranih programa, odaberite program Tower6, i aktivirajte

naredbeno polje Change/Remove. Ukoliko elite ukloniti serversku instalaciju, odaberite
program Tower6 Server, a u sluaju klijentske instalacije, program: Tower6 Client.
Kako je ovo akcija brisanja, to e program zahtijevati njenu potvrdu.
Aktiviranjem komadnog polja Yes, otpoet e postupak de-instalacije, a na zaslonu e se

ubrzo pojaviti informacija o uspjenom deinstaliranju programa.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program Tower6 e biti definitivno uklonjen sa

raunala, a Windows e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a za de-instalaciju ranije
instaliranih programa.
1.4 Pokretanje programa

Kako program u svom radu stalno provjerava prisustvo hardlock-a, to ga prije
samog pokretanja programa obavezno stavite na LPT, odnosno USB port vaeg raunala. Sam
program se pokree iz Start menija izborom opcije: Programs X Radimpex X Tower6.
24
U sluaju klijentske instalacije, potrebno je odabrati opciju: Programs X Radimpex X

Tower6 Client.
U oba sluaju, na zaslonu e se ubrzo pojaviti prvo ulazna maska, a potom i sam izgled
programa Tower.
1.5 Osnovna koncepcija i organizacija programa

Program Tower slui za statiku i dinamiku analizu ravninskih i prostornih
konstrukcija. Proraun se provodi metodom konanih elemenata, a geometrija modela se
definira grafiki, iscrtavanjem samo konture konstruktivnih elemenata i optereenja. Program
se sastoji od etiri modula koji su meusobno povezani:
Unos podataka
Formiranje mree
Proraun
Obrada rezultata
Nakon starta programa uvijek se ulazi u prvi modul: Unos podataka. Princip rada s
programom je da se prvo u modulu Unos podataka zadaju svi ulazni podaci potrebni za
definiranje problema. Zatim se prelazi u modul Formiranje mree odakle se, nakon
generiranja mree konanih elemenata, bira opcija za proraun. Po zavrenom proraunu se u
modulu Obrada rezultata analiziraju proraunati utjecaji, dimenzioniraju elementi
konstrukcije i formira projektna dokumentacija. Prelazak iz jednog u drugi modul se odvija
izborom odgovarajue opcije u padajuem meniju Moduli.
Prije detaljnijeg objanjenja naina rada 3D grafikog izgleda, pojasniti emo osnovne
pojmove koji se tiu prostornog modela, a koriste se u programu:
Nivo je horizontalna ravnina koja se postavlja na odreenoj visini zadavanjem njene globalne
Z koordinate. Konstruktivne elemente koji se postavljaju na nivoe nazivamo Ploama.
Okvir je vertikalni dio modela koji moe u sebi sadrati: grede, stupove i zidove. Jedini uvjet
je da svi elementi okvira lee u vertikalnoj ravnini iji je poloaj odreen s dvije toke u
dispoziciji modela. U sluaju cilindrinih okvira, njihov poloaj je u dispoziciji modela odreen
lukom.
25
2. GRAFIKO SUELJE
2.1 Izgled zaslona
U svim modulima programa, izgled zaslona je isti, odnosno podijeljen je ne
slijedea podruja:
horizontalni menu
podruje ikona
statusnu liniju
naredbenu liniju
podruje crtea i
listu nivoa
Izgled zaslona u modulu Unos podataka
Horizontalni menu je podruje koja se nalazi u drugom redu zaslona odozgo. U ovom
podruju su ispisani nazivi odreenih grupacija naredbi.
Podruje ikona je prostor sa sliicama (ikonama) koje su smjetene ispod horizontalnog

menija i uz desnu ivicu zaslona.
Statusna linija se nalazi na samom dnu zaslona i na njoj se ispisuju odreene informacije o
statusu programa. Ona je podijeljena na pet polja i u njima se prikazuju slijedee informacije:
- Podatak o rednom broju i nazivu tekueg sluaja optereenja

- Podatak o koordinatama koje su odreene trenutanim poloajem mia
- Podatak o jedinicama mjera koje su trenutano vaee
- Podruje sa ikonama koje definiraju stanje proraunatosti modela sa kojim se radi.
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na bilo koju od ovih ikona, dobit ete informacije
kako o znaenju dane ikone, tako i o njenom stanju. Raspoloive ikone daju slijedee
informacije:
Da li je mrea konanih elemenata generirana ili ne. Ako je mrea izgenerirana,

dobit ete informaciju i o broju vorova na cijelom modelu.
26
Da li je model proraunat ili nije. Ako je, dobit ete i informaciju da li je proraun
proveden po teoriji I-og ili II-og reda.
Da li je modalna analiza provedena ili ne.
Da li je proraun stabilnosti proveden ili ne.
- Informacija o autoru programa: Copyright Radimpex
Naredbena linija je podruje u visini od jednog reda koja se nalazi odmah iznad statusne
linije. Ova linija mijenja svoj sadraj, i postaje naredbena tek kada se aktivira neka naredba. U
stanju ekanja, kada nije izabrana ni jedna naredba, na njoj se ispisuje ime modula u kojem
se program trenutano nalazi. Ovakav izgled naredbene linije ujedno i oznaava da program
oekuje zadavanje neke naredbe.
Podruje crtea predstavlja preostali (centralni) dio zaslona. Podruje crtea se sastoji od tri
prozora i svaki od njih ima svoj naziv i jasno definiranu namjenu:
3D pogled - ovaj prozor slui za 3D crtanje i u njemu se uvijek prikazuje 3D izgled

cijele prostorne konstrukcije
2D pogled - ovaj prozor slui za 2D crtanje i u njemu se prikazuju pojedini ravninski
dijelovi prostorne konstrukcije
Dispozicija - u ovom prozoru se shematski prikazuje poloaj okvira u tlocrtu objekta
Lista nivoa se nalazi neposredno iznad prozora 3D pogled i slui za rad sa nivoima, odnosno
horizontalnim ravninama koje su odreene svojim nazivom i globalnom Z koordinatom koja
odreuje njen poloaj u prostoru.
Dok je mi u podruju crtea, on ima oblik malog kria, to ujedno oznaava da je to crtai dio
zaslona, dok u svim ostalim poloajima ima oblik strelice. Naizmjeninim aktiviranjem
funkcijske tipke F4 moe se mijenjati oblik mia u podruju crtea.
Izgled mia kada se aktivira funkcijska tipka F4
Jo jedno aktiviranje funkcijske tipke F4 vratiti e oblik mia na prvobitno stanje.
27
Tijekom rada sa programom, uslijed neke pogreno izvedene radnje, u podruju crtea moe
se pojaviti i poruka o pogreki.
Ovakav tip poruka o pogreki e stajati na zaslonu sve dok ne pomaknete mi tako da izae
van gabarita prozora sa porukom o pogreki, ili pak ne pritisnete neku od tipki.
2.2 Raspored i veliina prozora za crtanje

Kao to smo ve u prethodnom poglavlju rekli, podruje crtea se sastoji od tri
prozora, pri emu svaki od njih ima svoj naziv i jasno definiranu namjenu. U gornjem lijevom
kutu svakog od prozora, ispisuje se njegov naziv i u svakom trenutku jedan od prozora je
trenutano aktivan. Klikom mia preko podruja sa nazivom prozora, mijenja se fokus,
odnosno taj prozor postaje trenutano aktivan. Indikator da je prozor aktivan je nain ispisa
njegovog naziva ime se on jasno razlikuje od preostala dva prozora.
Klik mia preko naziva prozora 2D pogled

je postavio fokus na ovaj prozor
28
Dupli klik mia preko naziva prozora, dovodi do njegovog maksimalnog uveanja.
Dupli klik mia preko naziva prozora 2D pogled

doveo je do njegovog maksimalnog uveanja
Ponovni dupli klik mia preko naziva maksimalno uvelianog prozora, dovodi do vraanja na
uobiajeni raspored prozora u podruju crtea.
Uobiajeni raspored prozora u podruju crtea
Raspored prozora moete lako podeavati prema potrebi izborom odgovarajuih naredbi u
padajuem meniju Window. Izbor jedne od naredbi u meniju Window: 2D pogled, 3D
pogled ili Dispozicija, dovodi do postavljanja tog prozora u desni dio podruja crtea, pri
emu e on biti veih dimenzija od preostala dva. Na primjer, izbor naredbe Window X 3D
pogled e dovesti do slijedeeg izgleda zaslona:
29
Izbor naredbe 3D pogled iz padajueg menija Window,

doveo je do ovakvog rasporeda prozora
Naredba Uveaj lijevo radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmjenino ona
postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje
raspored prozora dobiva takav poloaj da je veliki prozor uz lijevi rub podruja crtea.
Postavljanje naredbe Uveaj lijevo iz padajueg menija Window,

na ukljueno stanje, postavio je najvei prozor uz lijevu ivicu zaslona
Ponovno aktiviranje ove naredbe dovest e do njenog iskljuivanja i vraanja na default

poloaj prozora kada je veliki prozor uz desnu ivicu podruja crtea.
Sve naredbe za operacije sa prozorima moete pozivati kao transparentne, odnosno za vrijeme
izvravanja neke druge naredbe.
30
2.3 Rad sa prozorima

Sadraj prozora 3D pogled i Dispozicija je uvijek isti. U prozoru 3D pogled,
uvijek se prikazuje trodimenzionalni izgled cijelog modela, a u prozoru Dispozicija
shematski prikaz poloaja okvira u tlocrtu objekta. Za razliku od ova dva prozora, sadraj
prozora 2D pogled se moe mijenjati i u njemu moe biti prikazan ili sadraj trenutano
aktivnog nivoa ili pak sadraj trenutano aktivnog okvira. Naziv aktivnog nivoa je ispisan u
samoj listi nivoa dok je trenutano aktivan okvir u prozoru dispozicija uvijek jasno naglaen
posebnom bojom kako bi se razlikovao od ostalih okvira.
U ovom primjeru je trenutano aktivan nivo koji se zove Temelji

i nalazi se na visini [Z=0,00], a trenutano je aktivan krajnji lijevi okvir
iji je pravac pruanja u pravcu globalne Y osi
Ako se fokus postavi na prozor Dispozicija, onda e u prozoru 2D pogled biti prikazan
trenutano aktivni okvir.
Klik mia preko naziva prozora Dispozicija je doveo do prikaza

sadraja trenutano aktivnog okvira u prozoru 2D pogled
31
Klik mia preko liste nivoa, dovesti e do prikaza sadraja trenutano aktivnog nivoa u prozoru
2D pogled. Kako fokus ne moe biti na listi nivoa, ve na jednom od tri prozora, to e klik
mia preko liste nivoa, automatski za aktivan postaviti prozor 2D pogled.
Klik mia preko liste nivoa dovodi do prikaza sadraja tog nivoa u prozoru
2D pogled i postavlja prozor 2D pogled za aktivni
Da bi se jasno vidjelo u svakom trenutku to je trenutano prikazano u prozoru 2D pogled, u

produetku naziva ovog prozora se ispisuje ili naziv trenutano aktivnog okvira ili pak naziv
nivoa i njegova visinska koordinata, u zavisnosti od toga to je odabrano za prikaz u prozoru
2D pogled.
Komentar Temelji [0.00] jasno pokazuje da je u prozoru

2D pogled prikazan sadraj nivoa koji se zove Temelji
i da se on nalazi na visinskoj koti Z=0.00.
Napominjemo da se u prozoru 2D pogled pored svih konstruktivnih elemenata koji pripadaju

danoj ravnini (horizontalnoj ili vertikalnoj), prikazuju i svi konstruktivni elementi koji dodiruju
ili prodiru kroz tu ravninu. Prikaz i ovih elemenata konstrukcije je vrlo znaajan, kako zbog
32
jasnijeg sagledavanja prikazanog dijela prostorne konstrukcije, tako i zbog toga to se ti

elementi mogu odabirati pomou OSNAP kriterija za izbor toaka (vidi poglavlje 2.5.5).
Prikazani simboli u prozoru 2D pogled, odreuju poloaj svih

greda i linijskih leaja koji prodiru kroz trenutano aktivni okvir
Na kraju jo napominjemo da se u prozoru 2D pogled, pored prikaza okvira i nivoa, moe

postaviti i ravninski prikaz potpuno proizvoljno odabranog dijela prostornog modela, o emu e
biti vie rijei kasnije (vidi poglavlje 2.14).
2.4 Aktiviranje naredbi

Sve naredbe u programu se mogu ravnopravno aktivirati, kako iz horizontalnog
menija, tako i izborom ikone koja je predviena za izvrenje dane naredbe. Dok je mi u
poloaju da pokazuje na neku od ikona, posle izvjesnog vremena na zaslonu e se otvoriti mali
prozor u kojem e biti ispisano znaenje dane ikone.
Dovoenje mia u poziciju da pokazuje na odreenu ikonu,

dovesti e do ispisa njenog znaenja na zaslonu
33
Ova opcija e biti od velike pomoi pogotovu na poetku rada sa programom.
Obzirom da svaki od prozora ima svoju specifinu namjenu, to se ne mogu sve naredbe u
programu izvravati ravnopravno u svim prozorima. Bez obzira na trenutano aktivni prozor,
program e ipak dopustiti da pokrenete svaku od naredbi, ali e pri izboru toaka u pojedinim
prozorima vriti kontrolu da li je izbor te toke mogu, i po potrebi izdati odgovarajue
upozorenje.
Kako se u horizontalnom meniju ne nalaze sve naredbe koje koristi program, to se desnim
klikom mia preko naziva svakog od prozora, otvara padajui menu u kojem su sadrane
naredbe koje su specifino vezane samo za dani prozor.
Desni klik mia preko naziva prozora Dispozicija je postavio

fokus na ovom prozoru i otvorio padajui menu sa naredbama
koje su specifino vezane samo za ovaj prozor.
2.4.1 Ponavljanje i prekidanje naredbi

esto se ukazuje potreba za ponovnim izborom naredbe koja je neposredno
zavrena. U ovim sluajevima, ne morate ponovo aktivirati istu naredbu, ve je dovoljno
pritisnuti tipku Enter ili kliknuti na desni gumb mia.
Svaka naredba se moe u tijeku njenog izvravanja prekinuti. Prekid izvrenja bilo koje
naredbe se vri pritiskom na tipku Esc, poslije ega e program ponovo biti u stanju ekanja
da se izvri neka nova naredba. Prekid naredbi se moe postii i pritiskom na tipku Enter,
odnosno desnim klikom mia.
2.4.2 Izbor podnaredbi sa naredbene linije

Veina naredbi u programu ima svoje podnaredbe (opcije), koje omoguavaju da se
naredba izvri na vie naina. Korisnik se izborom neke od podnaredbi odluuje za nain na
koji e dana naredba biti izvrena. Sve opcije koje sadri neka naredba, nalaze se na
naredbenoj liniji. Da bismo lake objasnili organizaciju naredbene linije, posluiti emo se
njenim izgledom kada se aktivira naredba Ploa.
34
<-> Prva toka ploe (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set):
Na poetku naredbene linije se ispisuje poruka, kojom program oznaava kakva se akcija
oekuje od korisnika. U ovom sluaju se od korisnika oekuje da zada poetnu (prvu) toku
linije koja odreuje geometriju ploe. Iza ove poruke, u zagradi su ispisane podnaredbe ijim
izborom se mijenja daljnji tok izvrenja naredbe (podnaredbe su meusobno razdvojene kosim
crtama /). Izbor podnaredbi se vri ili zadavanjem sa tastature znaajnog slova te
podnaredbe (veliko slovo u imenu podnaredbe), ili pak klikom mia preko njenog naziva na
naredbenoj liniji.
Pojedine podopcije na naredbenoj liniji mogu biti ispisane izmeu etvrtastih zagrada, to
oznaava da je to podrazumijevana opcija, te e pritisak na tipku Enter, odnosno desni klik
mia, dovesti do njenog automatskog aktiviranja. U ovom primjeru to je podopcija <krAj>.
U sluaju da pogrekom aktivirate neku od podopcija, pritiskom na tipku Esc, moete se

vratiti na prethodni oblik naredbene linije.
2.4.3 Transparentne naredbe

Neke naredbe u programu se mogu pokrenuti za vrijeme izvrenja neke druge
naredbe. Ovako pozvane naredbe se nazivaju transparentnim, jer ne prekidaju izvrenje ve
aktivirane naredbe. Naime, nakon zavrenog rada transparentne naredbe, program e Vas
vratiti na mjesto odakle ste je i aktivirali. U ovu grupu spadaju:
- naredbe za zumiranje (Zoom sve, Zoom prozor, Zoom prethodni, Dinamiki

zoom, Zoom pomakni),
- naredbe za odreivanje stanja vidljivosti pojedinih elemenata crtea (Vidljivost,
Sakrivanje),
- naredba za izbor referentne toke (Referentna toka),
- naredba za ortogonalno crtanje Ortho mod,
- naredba za precizno pogaanje toaka sa crtea (Osnap).
- sve naredbe koje slue za promjenu sadraja prikaza u prozorima 2D pogled i 3D
pogled
Svakako da se sve ove naredbe mogu pozvati i samostalno, a ne samo tijekom izvrenja neke
druge naredbe.
2.4.4 Rad sa dijalog box-ovima

Dijalog box-ovi slue za udobniji i pregledniji unos raznih tekstualnih i numerikih
podataka. U ovom dijelu uputstva emo objasniti samo osnovne principe u radu s njima, a
kasnije, tijekom objanjavanja pojedinih naredbi programa, svaki od njih emo detaljno
opisati.
U dijalog box-ovima su predvieni slijedei naini za zadavanje i izbor podataka.
Naredbena polja
Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi)
Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi)
Tabelarne liste podataka
Polja prekidai (Check box-ovi)
Polja prekidai (Radio button-i)
35
Naredbena polja
Naredbena polja imaju oblik pravokutnika u kojima je upisana samo po jedna naredba,
odnosno radnja koju treba izvriti. Ova polja se aktiviraju jednostavnim klikom mia preko
njihovog naziva. U svim dijalog box-ovima postoje uvijek barem dva naredbena polja: OK i
Cancel. Sa oba se zavrava rad sa dijalog box-om, pri emu Cancel oznaava odustajanje,
a OK prihvaanje, ranije provedenih akcija u dijalog box-u.
Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi)
Polja za upis tekstualnih i numerikih podataka se koriste za unos slovnih i brojanih podataka.
Polje ima oblik izduenog pravokutnika visine jednog reda teksta. Ispred Edit box-a je obino
ispisan i njegov naziv, koji pokazuje koja vrsta podataka se oekuje za unos. Za unos
podataka u Edit box-u, potrebno je prvo miem kliknuti u dati pravokutnik da bi on dobio
fokus, i potom sa tastature zadati eljenu vrijednost.
Standardni edit box-ovi za unos numerikih podataka
U pojedinim sluajevima, kada je Edit box namijenjen zadavanju numerikih vrijednosti u

programski definiranom opsegu, onda se obino koriste Edit box-ovi, koji pored mogunosti
zadavanja vrijednosti sa tastature, imaju i mogunost izbora jedne od ponuenih vrijednosti iz
liste.
Edit box-a sa ponuenom listom vrijednosti
36
Klikom mia preko strelica, napreduje se ka vrhu, odnosno dnu liste, sa ponuenim
vrijednostima. Klik mia unutar samog edit box-a, postaviti e fokus na njemu, i polje e biti
spremno za unos eljenog podatka, direktno sa tastature.
Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi)
Polja sa listom ponuenih opcija se pojavljuju kada se od korisnika oekuje izbor vrijednost
nekog parametra koji ima ogranien broj poznatih vrijednosti. U dijalog box-ovima se koriste
otvorene i zatvorene liste podataka. Razlika izmeu ove dvije liste je jedino u tome to
zatvorena lista koristi manji prostor u dijalog box-u.
Zatvoreni List box
Klik na strelicu koja se nalazi sa desne strane zatvorene liste, dovest e do prikaza cijele liste
na zaslonu, i tada je potrebno klikom mia odabrati jedan od lanova te liste.
Otvoreni List box
Kako otvorene liste podataka mogu biti proizvoljne duine, a na zaslonu je po vertikali
predvien ogranien prostor za prikaz njenog sadraja, to se sa desne strane liste nalazi
37
vertikalna traka za skrolovanje (promjenu sadraja) liste. Iznad i ispod ove trake nalaze se
dvije strelice koje pokazuju na gore, odnosno na dolje. Klikom na ove strelice vri se
napredovanje ka poetku odnosno kraju liste. Izbor aktivnog reda se takoer postie direktnim
klikom mia na bilo koji parametar u listi.
Tabelarne liste podataka
Za razliku od prethodno opisanih List box-ova, tabelarne liste podataka u okviru jednog reda
imaju vie kolona, odnosno vie parametara.
Tabelarna lista podataka
Pojedini parametri u kolonama nemaju fiksnu vrijednost, ve rade kao Edit-box-ovi. Klikom
mia na neki od prikazanih parametara, mogue je promijeniti njegovu vrijednost, na ve
opisan nain rada sa Edit box-ovima.
U ovakvim listama uvijek je po jedan red trenutano aktivan. Trenutano aktivan red se
oznaava posebnom bojom i klikom mia u okviru bilo koje pozicije danog reda, on postaje
nadalje aktivan. Po ovakvim tabelama je kretanje omogueno i pomou kursorskih strelica.
Polja prekidai (Check box-ovi)
Ova vrsta prekidaa se koristi za naredbe koje imaju samo dva mogua stanja, ukljueno,
odnosno iskljueno. Oznaka za Check box je prazan mali kvadrat iza koga je obino napisano
i samo znaenje danog prekidaa. Uzastopnim klikom preko naziva prekidaa, on naizmjenino
postaje postavljen na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Prazan kvadrat oznaava da je
parametar postavljen na iskljueno stanje, a postojanje simbola, oznaava da je parametar
postavljen na ukljueno stanje.
38
Prikazani check box je postavljen

na ukljueno stanje
esto se u programu i naredbena polja koriste kao check box-ovi. U ovim sluajevima se ne
koristi mali pravokutnik, ve uzastopnim klikom preko naziva ovakvog prekidaa on dobiva
udubljeni, odnosno izboeni izgled.
Udubljeni oblik prekidaa oznaava da je

on postavljen na ukljueno stanje
Polja prekidai (Radio button-i)
Ovi prekidai se koriste kao nain za izbor jedne od ponuenih opcija, u sluajevima kada
samo jedna od njih moe biti aktivna. Zbog toga su ovi prekidai uvijek grupirani i jasno
odvojeni od ostalog dijela dijalog box-a.
39
Ove grupe podataka su i meusobno jasno

razdvojene, te samo jedan prekida moe biti
izabran (postavljen na ukljueno stanje)
Postavljanje na ukljueno stanje ovih prekidaa se takoer vri klikom mia, a indikator da je
prekida izabran je zacrnjen mali krug, dok ostali krugovi u okviru te grupe postaju prazni.
Organizacija podataka u dijalog box-ovima putem razgrananog stabla
Pojedini dijalog box-ovi, su zbog velikog obima podataka koji je potrebno u njima zadati,
organizirani putem razgranatog stabla. Na ovaj nain se isti prostor u dijalog box-u koristi za
unos razliitih grupa podataka.
U gornjem lijevom kutu ovog dijalog box-a se nalazi

stablo razgranate strukture
Ispred svakog od naziva, na prvom nivou podjele, nalazi se simbol +, koji oznaava da na
danom nivou postoji podpodjela.
40
Klik mia preko simbola +,otvoriti e stablo na dolje
U stanju kada je naslov otvoren na dolje, znak + zamjenjuje znak -. I otvoreni podnaslovi
mogu imati svoju podpodjelu te se i ispred njih moe nalaziti simbol +. Podnaslovi koji ispred
svog naziva u stablu nemaju nikakav simbol, predstavljaju kraj grane na tom dijelu stabla, te
se klikom mia preko njihovog naziva u preostalom dijelu dijalog box-a pojavljuju podaci koji
su vezani samo za njega.
Klik mia preko grane na stablu koja nema podpodjelu,

dovesti e do prikaza njenih parametara u dijalog box-u
Klik mia preko simbola -, zatvoriti e danu granu, i ispred naslova te grane, ponovo e se
pojaviti simbol +. Efekt otvaranja, odnosno zatvaranja grane stabla, umjesto klikom mia
preko odgovarajueg grafikog simbola, moe se postii i duplim klikom mia direktno preko
danog naslova.
41
Organizacija podataka u dijalog box-ovima putem datoteka
U sluaju potrebe za unosom veeg broja podataka, pored prethodno opisane strukture
razgranatog stabla, u pojedinim dijalog box-ovima se primjenjuje i organizacija podataka
putem datoteka.
Prikazani dijalog box se sastoji od 11 nezavisnih datoteka
Klikom mia preko naziva datoteke, otvara se dio dijalog box-a u kojem su sadrani podaci koji
odgovaraju danoj datoteci.
Klik mia preko naziva Jedinice mjera doveo je do

otvaranja ove datoteke
Kako u dijalog box-u, istovremeno moe biti otvoreno vie datoteka, to se promjena sadraja
podataka vri pomou scroll traka.
42
Strelicama su oznaene scroll trake pomou kojih se vri

promjena sadraja podataka u dijalog box-u
Ponovni klik mia na naziv otvorene datoteke, dovest e do njenog zatvaranja.
Grafika kontrola u dijalog box-ovima
Zbog lake kontrole unesenih podataka, u veini dijalog box-ova se nalazi prostor predvien za
grafiku kontrolu.
Prostor predvien za grafiku kontrolu unesenih podataka
Zbog ogranienosti prostora predvienog za crte, i u dijalog box-ovima je omogueno

zumiranje crtea. Sama procedura zumiranja se odvija pritiskom na odgovarajui gumb mia
dok je pritisnuta tipka Ctrl (vidi poglavlje 2.7).
43
Zumirani dio crtea u dijalog box-u
2.5 Izbor toaka

Programom je predvieno vie naina za izbor toaka, i svi se oni mogu simultano
koristiti, odnosno meusobno kombinirati. Sve to budemo opisali u ovom dijelu uputstva,
moe se ravnopravno koristiti u svim naredbama u programu, kada se oekuje izbor toaka sa
crtea.
Izbor toaka se moe vriti na jedan od slijedeih naina: slobodnim klikom mia, preciznim
pogaanjem toaka pomou OSNAP kriterija i putem zadavanja apsolutnih i relativnih
koordinata sa naredbene linije. Za izbor toaka klikom mia, bez obzira da li se radi o
slobodnom izboru toaka ili o preciznom pogaanju pomou OSNAP kriterija, trenutani fokus
prozora nije bitan s obzirom da e klik mia u danom prozoru automatski taj prozor postaviti
za aktivan. Meutim, pri izboru toaka putem zadavanja apsolutnih i relativnih koordinata sa
naredbene linije, jako je vano koji je prozor trenutano aktivan jer e se koordinate odnositi
na dani prozor i koordinatni sustav koji u njemu vai. U sluaju da je fokus na prozoru 2D
pogled onda je bitno i da li je u njemu prikazan okvir ili pak neki od nivoa, jer ovi prikazi
imaju razliite lokalne koordinatne sustave. U daljnjem tekstu navest emo sve specifinosti
koje vae za svaki od prozora.
Prozor 3D pogled
Kako ovaj prozor slui za trodimenzionalni prikaz cijelog modela to se u njemu uvijek vri izbor
trodimenzionalnih toaka. Dovoenjem mia u podruje ovog prozora, on umjesto oblika
malog kria koji ima na ostalim dijelovima podruja crtea, dobiva oblik kratkih linija u pravcu
globalnih koordinatnih osi, to ujedno i oznaava da se u ovom prozoru oekuje izbor 3D
toaka.
44
Izgled kursora kada se mi nalazi u podruju prozora 3D pogled
Izbor toaka se vri ili putem zadavanja 3D koordinata sa naredbene linije, ili pak izborom
toaka pomou postavljenog OSNAP kriterija. Slobodan izbor toaka u ovom prozoru nije
mogu obzirom da klik mia u prazno ne moe odrediti poloaj dane toke u prostoru. Ako
miem izvrite slobodan izbor toke, program e odbiti ovakav unos i izdati slijedee
upozorenje.
U prozoru 3D pogled vai globalni, desno orijentirani koordinatni sustav, i pri izboru toaka
sa tastature uvijek se moraju zadati sve tri koordinate meusobno razdvojene zarezom
(X,Y,Z). U sluaju da je fokus na prozoru 3D pogled a na naredbenoj liniji zadate samo dvije
koordinate, program e odbiti unos ovakve toke i dati slijedeu poruku.
Izbor toaka preciznim pogaanjem pomou OSNAP kriterija je mogu i u specijalno

definiranim pogledima prozora 3D pogled (vidi poglavlje 2.13.5). Ako za tekui prikaz
postavite recimo pogled sprijeda (opcija Front u padajuem meniju koji se otvara na desni
klik mia preko naziva prozora 3D pogled), tada e OSNAP kriterijem biti odabrana uvijek
toka koja je najblia definiranom pogledu.
45
Kako se radi o pogledu sprijeda, program je odabrao presjenu toku sa

najmanjom Y koordinatom (najblia toka odabranom pogledu)
iako po dubini postoje jo dvije takve presjene toke.
Prozor Dispozicija
Za razliku od prozora 3D pogled i 2D pogled, prozor Dispozicija je pravi crtai prozor

jedino kada se aktiviraju naredbe za rad sa okvirima i naredba za postavljanje pomonih osi. U
svim ostalim naredbama, izbor toaka u ovom prozoru nee biti mogu i tada e njegova uloga
biti jedino u tome da se tijekom crtanja simultano vri promjena tekueg okvira, a samim tim i
promjena prikaza u prozoru 2D pogled. Dok je u ovakvom reimu rada, dovoenjem mia u
podruje prozora Dispozicija, on e dobiti oblik strelice to e jasno ukazivati da se u ovom
prozoru u tom trenutku ne oekuje unos toke ve izbor okvira koji e biti postavljen za tekui.
Tijekom izvrenja crtaih naredbi, kada se oekuje izbor toke, klik mia na odabrani okvir
nee ostaviti fokus na prozoru Dispozicija ve e program automatski za tekui postaviti ili
prozor 2D pogled ili prozor 3D pogled, u ovisnosti od toga koji je bio aktivan prije promjene
tekueg okvira.
U okviru naredbi za rad sa okvirima, kada prozor Dispozicija postaje pravi crtai prozor, on
se ponaa prema svim pravilima ravninskog crtanja u tlocrtu objekta, pri emu vai desno
orijentirani globalni koordinatni sustav.
Prozor 2D pogled
U ovom prozoru se primjenjuje izbor toaka koji u potpunosti odgovara ravninskom crtanju, a
lokalni koordinatni sustav se mijenja u zavisnosti od toga da li je za tekui prikaz odabran neki
od nivoa ili pak neki od postojeih okvira. Ako se izbor toaka vri miem, tada e odabrane
toke pripadati ravnini koju odreuje prikazani nivo odnosno okvir, a ako se izbor toaka vri
zadavanjem koordinata sa tastature, tada e vaiti lokalni koordinatni sustav danog nivoa,
odnosno okvira.
Kada je fokus na prozoru 2D pogled, uobiajeno je zadavanje samo dvije koordinate sa

tastature i one e tada predstavljati lokalnu X i Y koordinatu, a za lokalnu Z koordinatu e biti
usvojena vrijednost 0. Ovako odabrana toka e svakako pripadati ravnini koja je odreena
trenutanim prikazom u prozoru 2D pogled. Meutim, u prozoru 2D pogled je mogue
odabrati toku i zadavanjem tri koordinate sa tastature. Prve dvije koordinate e biti
protumaene kao lokalna X i Y koordinata, a trea e predstavljati lokalnu Z koordinatu. U tom
sluaju, bie odabrana toka, u zavisnosti od lokalnog koordinatnog sustava koji trenutano
vai u prozoru 2D pogled.
46
2.5.1 Slobodan izbor toaka

Pod slobodnim izborom se podrazumijeva izbor toaka sa crtea, pomou mia.
Pomicanjem mia po podruju prozora 2D pogled, program stalno oitava trenutane
koordinate i ispisuje ih na statusnoj liniji. Ovaj nain izbora toaka svakako nee biti esto u
upotrebi jer ne omoguava toan, ve priblian izbor toaka sa crtea. Napominjemo da je
prilikom slobodnog izbora toaka, neophodno da pokaziva ima oblik praznog kria.
2.5.2 Ortogonalni i polarni izbor toaka

Ortogonalni i polarni izbor toaka se mogu primijeniti samo pri iscrtavanju
segmenata poligonalne linije u prozorima 2D pogled i Dispozicija, kada izabrana toka sa
prethodno zadanom tokom odreuje geometriju danog segmenta.
Kada je ukljueno ortogonalno crtanje mogu se crtati samo horizontalni i vertikalni

segmenti polilinije
Polarni izbor toaka se razlikuje od ortogonalnog po tome to se mogu definirati

segmenti polilinije pod bilo kojim zadanim kutom. Naime oko svakog zadanog kuta
postoje uske zone u kojima se mogu izabrati samo toke sa pravca danog kuta, a van tih zona
program se ponaa kao pri slobodnom izboru toke.
Desnim klikom mia preko ikone, otvara se dijalog box u kojem se definiraju svi potrebni
parametri:
Nain izbora toaka, a samim tim i izgled ikone, odreuje se pomou radio button-a
Ortogonalni nain i Polarni nain. Kada se izabere Polarni nain za promjenu postaju
dostupni i parametri u dijelu dijalog box-a Kutovi polarnog crtanja.
47
Dio dijalog box-a u kojem se definiraju

kutovi polarnog crtanja
Iz zatvorene liste se za inkrement moe izabrati bilo koji od ponuenih kutova. Ako se npr.
izabere kut od 45 mogu se crtati segmenti polilinije pod slijedeim kutovima: 0, 45, 90,
135, 180, 225, 270 i 315.
Takoer je omogueno i zadavanje potpuno proizvoljnih kutova, tako to se aktiviranjem

naredbenog polja Dodaj u listu ubaci novi red u kojem se zatim unosi eljeni kut.
Zadani su dodatni kutovi od 33 i 50
Pored ovog naina kutove je mogue preuzeti i direktno sa crtea. Pomou naredbenog polja
Unos iz 2D pogleda se izlazi na crte i izborom dvije toke definira pravac, iji nagib sa
horizontalom odreuje eljeni kut. Ovako preuzeta vrijednost se automatski ubacuje u listu.
48
Kut preuzet sa crtea
Aktiviranjem naredbenog polja Brii se odabrani red uklanja iz liste, dok se pomou
check box-a Dodatni kutovi odreuje da li e se ovi kutovi koristiti pri polarnom izboru
toaka.
Check box Aktivan slui za ukljuivanje, odnosno iskljuivanje izabranog nain crtanja.
Indikator da je izabrani nain crtanja postavljen na ukljueno stanje je uvuena ikona, a da je
iskljuen, izboena ikona. Izabrani nain crtanja se moe aktivirati i lijevim klikom mia preko
ikone, kao i pritiskom na funkcijsku tipku F8 .
Zadavanje segmenta polilinije sa koritenjem

polarnog naina crtanja
2.5.3 Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate

Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate se moe primijeniti pri
iscrtavanju segmenata poligonalne linije u prozorima 2D pogled i Dispozicija. Naime nakon
unosa prve toke potrebno je postaviti mia u eljenom pravcu i sa tastature zadati duinu
segmenta, ime je njegova geometrija u potpunosti odreena. Ovaj nain izbora toke se
najee koristi u kombinaciji sa ortogonalnim ili polarnim nainom crtanja, kada je vrlo
jednostavno nacrtati segment polilinije eljene duine pod bilo kojim nagibom.
49
Crtanje segmenta polilinije u pravcu trenutanog poloaja

mia, zadavanjem njegove duine
2.5.4 Izbor toaka zadavanjem koordinata

Poloaj toaka se umjesto slobodnim izborom sa crtea, moe tono odrediti
zadavanjem njenih koordinata sa tastature. Svakako da e ovaj nain biti ee u primjeni od
prethodno opisanog, obzirom da svi elementi crtea, zbog prorauna, moraju imati svoje tone
dimenzije.
Toke se mogu odrediti zadavanjem apsolutnih (koordinate u odnosu na globalni ili pak lokalni
koordinatni sustav) i relativnih koordinata (koordinate u odnosu na referentnu toku).
Napominjemo da je referentna toka uvijek posljednja zadana, ukoliko se od programa
eksplicitno ne zahtjeva da je promijeni.
Referentna toka je uvijek obiljeena kratkim crticama

na lijevoj i donjoj ivici prozora 2D pogled
Ove crtice predstavljaju X odnosno Y koordinatu referentne toke, i njihov poloaj se tijekom
izvravanja crtaih naredbi automatski postavlja na poloaj posljednje zadane toke.
Za promjenu referentne toke je predviena naredba Referentna toka, koja je

transparentna, odnosno moe se aktivirati tijekom izvrenja drugih naredbi.
50
Izborom ove naredbe, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite poloaj nove
referentne toke:
Referentna toka <7.56, 24.14>:_
Izmeu etvrtastih zagrada su ispisane koordinate toke, koja je neposredno prije poziva
naredbe bila referentna. Nova referentna toka se takoer moe zadati na bilo koji od naina
opisanih u ovom poglavlju: slobodnim izborom sa crtea, zadavanjem njenih koordinata, ili
preciznim pogaanjem na crteu pomou OSNAP-kriterija. Relativna koordinata koja se zada
nakon promjene referentne toke, bit e proraunata u odnosu na novo postavljenu referentnu
toku.
I apsolutne i relativne koordinate se mogu zadavati i u pravokutnom i u polarnom

koordinatnom sustavu. Koordinate toaka se mogu zadati na jedan od slijedeih naina:
Apsolutne pravokutne koordinate
Pri izboru toaka putem zadavanja apsolutnih koordinata sa naredbene linije, jako je vano
koji je prozor trenutano aktivan, jer e se koordinate odnositi na dani prozor i koordinatni
sustav koji u njemu vai.
Koordinate se zadaju u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem je stalna referentna toka

koordinatni poetak (toka 0,0,0). Koordinate X, Y i Z se unose razdvojene zarezom.
Apsolutne polarne koordinate
Zadavanjem ovog tipa koordinata, toka se odreuje udaljenjem od lokalnog koordinatnog

poetka (0,0) tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, i kutom koji to udaljenje zatvara sa
pozitivnim smjerom lokalne X-osi. Prema tome ovakav izbor toaka je mogu samo u prozoru
2D pogled. Prvo se zadaje podatak o rastojanju, a zatim o kutu, pri emu oni moraju biti
razdvojeni znakom <. Napominjemo da vrijednost kuta raste u smjeru suprotnom od
kazaljke na satu. Ako sa tastature zadate na primjer: 5.0<60 , bit e izabrana toka koja ima
slijedee pravokutne koordinate:
X=5*Cos(60)=2,5
Y=5*Sin(60)=4,33
Relativne pravokutne koordinate
Sve to je reeno za apsolutne pravokutne koordinate vai i ovdje, s tim to se ispred

koordinata mora zadati i znak @, koji oznaava da se koordinata zadaje u odnosu na
trenutano vaeu referentnu toku.
Ako je fokus na prozoru 2D pogled i referentna toka ima koordinate X=2, i Y=1,
zadavanjem sa tastature relativne koordinate @2.5,-3.0,bit e odabrana toka koja ima
slijedee apsolutne koordinate.
X=2+2.5=4.5
Y=1-3=-2.
Relativne polarne koordinate
Kako se i ove koordinate postavljaju u odnosu na aktivnu referentnu toku, i ispred njih se
obavezno mora zadati karakter @. Ako referentna toka u tekuem prozoru 2D pogled, ima
koordinate X=4,0 i Y=2,0, a Vi zadate: @1.41<45, definirana toka e imati slijedee
apsolutne pravokutne koordinate:
51
X=4,0+1.41*Cos(45 )=5,0
Y=2.0+1,41*Sin(45 )=3,0.
2.5.5 Izbor toaka preciznim pogaanjem (OSNAP -

kriteriji)
Pored prethodno opisanih naina za izbor toaka, veoma vano mjesto u programu
zauzima i opcija preciznog pogaanja toaka. Ovaj nain ete sigurno najee koristiti u svom
radu.
Naredba Osnap radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmjenino ona
postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Indikator da je naredba
postavljena na ukljueno stanje je uvuena ikona, i kursor umjesto oblika praznog
kria dobiva oblik niana u vidu kria u ijem centru se nalazi mali pravokutnik.
Naredba Osnap se moe aktivirati i pritiskom na funkcijski tipku F3.
Nain rada OSNAP kriterija objasniti emo na primjeru presjene toke. Naime, ako je
potrebno odabrati ba presjenu toku izmeu dva entiteta, tada treba za aktivan OSNAP
kriterij postaviti Presjena toka, i dovesti mi u okolinu eljene toke. U trenutku kada mi
doe u poloaj da se dana presjena toka nae unutar niana (mali pravokutnik na kriu
pokazivaa), tada e se na zaslonu pojaviti crveni marker X, koji ukazuje da e klik mia u
ovom poloaju odabrati ba tu presjenu toku.
Klik mia u poloaju kada se na zaslonu pojavi grafiki marker,

odabrati e toku koja odgovara danom OSNAP kriteriju.
Kako je programom predvieno sedam OSNAP kriterija, a vie njih moe biti istovremeno
postavljeno za aktivne, to precizan izbor toaka sa crtea radi tako, to program pri kretanju
mia po podruju crtea stalno analizira koja bi toka mogla biti odabrana za dani poloaj
mia, i trenutano aktivne OSNAP kriterije. U sluaju da poloaj mia odgovara jednom od
aktivnih OSNAP kriterija, program e na zaslonu prikazati odgovarajui grafiki marker. Prema
tome, izbor toke e biti mogu jedino ako danom poloaju mia odgovara jedan od aktivnih
OSNAP kriterija, pa je na zaslonu prisutan odgovarajui grafiki marker. U suprotnom,
slobodan izbor toke e biti onemoguen, i na zaslonu e se pojaviti odgovarajue upozorenje.
52
Bez obzira to program doputa da vie OSNAP kriterija bude istovremeno aktivno, izbor
toaka je jednoznaan, odnosno uvijek se na zaslonu pojavljuje samo jedan grafiki marker.
Prema tome, ako je poloaj mia takav da je mogu izbor recimo i najblie i presjene toke,
program e uvijek odabrati presjenu toku zato to je to vaniji OSNAP kriterij.
Naredba Osnap spada u grupu transparentnih naredbi, to znai da se moe aktivirati u bilo
kojem trenutku rada programa. Koje OSNAP kriterije ete postaviti za aktivne, regulira se u
dijalog box-u koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Osnap.
Dijalog box za postavljanje OSNAP kriterija
Programom je predvieno sedam kriterija i ispred svakog od njih je nacrtan grafiki simbol koji
e se pojaviti na zaslonu kada bude odabran dati kriterij. Na raspolaganju su slijedei OSNAP
kriteriji:
Krajnja toka
Ovaj kriterij se primjenjuje kada je potrebno odabrati krajnju toku nekog segmenta linije.
Izborom ovog kriterija, u nian treba zahvatiti dio tog segmenta i kliknuti na lijevi gumb
mia. U zavisnosti od toga koja polovina segmenta je zahvaena, odabrana toka e biti na
jednom ili drugom kraju.
Srednja toka
Ovaj kriterij radi slino kao i prethodno opisani, s time to program ne vri izbor krajnje,
ve srednje toke odabranog segmenta linije. Znai, dovoljno je u nian zahvatiti bilo koji
dio segmenta linije i program e automatski izabrati njegovu srednju toku.
Centralna toka
Izborom ovog kriterija, dovoljno je u nian odabrati bilo koji dio lunog segmenta linije ili
kruga, i program e izabrati njegovu centralnu toku.
Najblia toka
Ovim kriterij se vri odabirom najblie toke sa dijela linije ili luka koji se nalazi u nianu.
Ovim kriterijem se moe odabrati i toka koja odreuje poloaj tokastog entiteta.
Okomita toka
Ovaj kriterij slui za izbor toke sa ravne linije ili luka zahvaene u nian pokazivaa, koja
se dobije kada se povue normala iz 'Referentne toke (posljednje zadate) na izabranu
liniju ili luk.
Tangentna toka
53
Ovaj kriterij ima primjenu kada treba odabrati toku sa luka, koja sa prethodno odabranom
tokom formira tangentu na dani luk.
Presjena toka
Ovaj kriterij se koristi kada treba izabrati toku koja se nalazi u presjeku dva iscrtana
objekta. Da bi se ovo ostvarilo, treba nian pokazivaa dovesti u poloaj da u njemu bude
zahvaena okolina presjene toke i kliknuti na lijevi gumb mia.
Ponueni kriteriji radi kao prekidai i klikom mia preko njihovog naziva oni mogu biti
postavljeni na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Uvueni izgled ispisanog naziva kriterija,
oznaava da je on postavljen na ukljueno stanje. Izborom naredbenih polja Odaberi sve i
Iskljui sve, svi kriteriji e istovremeno biti postavljeni na ukljueno, odnosno iskljueno
stanje.
U Tower-u 6 je omoguen unos slobodne toke i kada je ukljuen OSNAP kriterij. Ova opcija
postaje aktivna kada se u dijalogu za definiranje OSNAP kriterija prekida Slobodna
toka postavi na ukljueno stanje.
Prekida Slobodna toka
Pri kretanju mia po crteu program stalno analizira da li toke koje se nalaze unutar kvadrata
kursora mogu biti odabrane za neki od trenutano aktivnih OSNAP kriterija. Ako to nije sluaj,
a ovaj prekida je ukljuen, toka iznad koje se nalazi kursor moe biti izabrana kao slobodna
toka.
Napomena:
U sluaju da nijedan Osnap kriterij nije postavljen za aktivan, postavljanjem naredbe Osnap
na ukljueno stanje, kursor e zatraiti oblik praznog kria kao i kod slobodnog izbora toaka.
Napomena:
Dok je u proceduri izbora toaka, program na statusnoj liniji stalno ispisuje koordinate koje
odgovaraju trenutanom poloaju mia. U sluaju da je poloajem mia odabran neki od
aktivnih OSNAP kriterija, na statusnoj liniji e biti ispisana koordinata ba te toke.
54
2.5.6 Izbor toaka odabiranjem

U naredbama za unos tokastih entiteta, pored svih prethodno opisanih naina za
pojedinaan izbor toaka, programom je omoguen i serijski izbor toaka. Za primjer emo
uzeti naredbu Tokasti leaj, ijim aktiviranjem naredbena linija dobiva slijedei oblik:
<1> Tokasti leaj (Izbor/<krAj>/Set):
Sada se od korisnika oekuje ili da na jedan od prethodno opisanih naina, odabere jednu po
jednu toku koja e odrediti poloaj danog tokastog leaja, ili pak da aktiviranjem podopcije
Izbor, ue u proceduru serijskog odabira toaka.
<0. Odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/<krAj>):
Procedurom odabira e biti obuhvaen poetak i kraj svih linijskih entiteta, sve prijelomne
toke sa konture povrinskih entiteta, kao i poloaj svih tokastih entiteta na modelu. Pored
toga, selekcijom e biti obuhvaene i sve meusobne presjene toke izmeu entiteta, kao i
presjene toke izmeu postavljenih pomonih osi (vidi poglavlje 3.4.1).
Ovdje se neemo uputati u sam postupak odabira, s obzirom da e on biti detaljno objanjen
u poglavlju 2.8.
2.6 Crtanje poligonalne linije

U osnovi gotovo svih crtaih naredbi u programu, je iscrtavanje potpuno proizvoljne
poligonalne linije. Svi principi rada, koje emo u ovom dijelu uputstva iznijeti i detaljno
objasniti, odnose se na gotovo sve naredbe u programu. Za demonstraciju i bolju oiglednost
svih objanjenja u ovom poglavlju, posluiti emo se naredbom Greda. Aktiviranjem ove
naredbe, naredbena linija e dobiti svoj standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne poligonalne
linije.
<-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset<krAj>/Set):
Sama polilinija se moe sastojati od proizvoljnog broja ravnih i lunih segmenata, te program
sa naredbene linije zahtijeva da redom unosite prijelomne toke koje definiraju poetak,
odnosno kraj pojedinih segmenata. Svakako da se za izbor toaka moe primijeniti bilo koji od
programom predvienih naina koje smo opisali u prethodnom poglavlju. Iza poruke, kojom
program ukazuje da se oekuje unos prve toke linije, u zagradi su ispisane podopcije ove
naredbe, kojima se ostvaruje iscrtavanje specijalnih tipova polilinije.
Podopcija krAj se nalazi izmeu simbola < >, to znai da je ona naredba koja se
podrazumijeva i da e se aktivirati kada se pritisne desno dugme mia ili tipku Enter na
tastaturi. Da bi se olakalo pozivanje podopcija sa naredbene linije, program Tower 6 pamti
koja je podopcija posljednja pokrenuta, i pri novom aktiviranju naredbe nju prikazuje kao
podrazumijevanu. Ako naprimjer pokrenemo podopciju za crtanje pravokutnika, pri svakom
slijedeem aktiviranju naredbe ona e biti podrazumijevana, sve dok se ne izabere neka druga
podopcija.
<-> Prva toka grede (Kontura / <Prav.> / kRu. / Offset / krAj / Set):
Izbor toaka koje definiraju poligonalnu liniju, moe se simultano vriti u prozorima za 2D i 3D
prikaz modela. Tijekom crtanja, u prozoru 2D pogled moete transparentno mijenjati njegov
sadraj izborom tekueg okvira u prozoru Dispozicija ili pak tekueg nivoa u listi nivoa.
Naime, jednu toku polilinije moete odabrati recimo u prozoru 3D pogled, slijedeu u
prozoru 2D pogled u kojem je trenutano prikazan neki od okvira, pa potom opet iz prozora
2D pogled ali sada sa prikazom nekog od nivoa u njemu, i tako redom.
55
Napominjemo da pri crtanju poligonalne linije program uvijek prethodno odabranu toku
projicira na trenutanu ravninu prikaza, te je u stanju da ispravno povlai geometriju
segmenta koja se trenutano iscrtava.
Za prvu toku polilinije odabrana je prikazana toka

sa krajnjeg lijevog okvira
Sada je za tekui postavljen nivo na koti 0,00 i program je

prethodno odabranu toku projicirao na ravninu
tekueg nivoa [Z=0,00] i prikazao ispravan DRAG mod.
2.6.1 Crtanje proizvoljne poligonalne linije

Kako se proizvoljna poligonalna linija moe sastojati od proizvoljnog broja ravnih i
lunih segmenata, to e nakon izbora prve toke, program sa naredbene linije zahtijevati da
zadate slijedeu toku.
<-> Slijedea toka (lUk/<krAj>/Set):
56
Na naredbenoj liniji je sada ponuena i podopcija lUk, pomou koje je mogue definirati
lunu geometriju segmenta poligonalne linije. Znai, ako je prvi segment poligonalne linije
ravan, tada treba odabrati toku sa crtea koja e sa prethodno zadanom formirati ravni
segment poligonalne linije, a u sluaju da elite da prvi segment bude luni, onda treba
aktivirati podopciju lUk. Ako ste se odluili za luni segment, program e promijeniti oblik
naredbene linije:
Krajnja toka luka:
Kako je geometrija lunog segmenta odreena sa tri toke, nakon izbora krajnje toke,
program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite i toku sa luka.
Toka sa luka:
U proceduri odreivanja toke sa luka, pomicanjem mia po podruju crtea, program e

stalno u DRAG modu iscrtavati geometriju lunog segmenta koja odgovara trenutanom
poloaju mia.
Bez obzira, da li ste se odluili za lunu ili ravnu geometriju prvog segmenta, nakon definiranja
njegovog oblika, na naredbenoj liniji e se pojaviti jo jedna podopcija.
<-> Slijedea toka (lUk/Nazad/<krAj>/Set):
To je podopcija Nazad, ijim bi aktiviranjem program ponitio definiranje geometrije

prethodnog segmenta, i vratio nas jedan korak unazad. Jasno da se ova opcija koristi samo u
sluaju kada napravite pogreku, odnosno pogreno izaberete neku toku.
Nakon zadavanja geometrije i drugog segmenta poligonalne linije, na naredbenoj liniji se

pojavljuje jo jedna podopcija.
<-> Slijedea toka (lUk/Nazad/Zatvori/<krAj>/Set):
To je podopcija Zatvori, ijim izborom definirana poligonalna linija postaje zatvorena. Znai
podopcija Zatvori se pojavljuje na naredbenoj liniji tek nakon zadavanja drugog segmenta
poligonalne linije, obzirom da se zatvorena kontura moe definirati od najmanje tri segmenta.
Izbor ove podopcije e automatski dovesti i do zavretka procedure definiranja geometrije
poligonalne linije.
Daljnji postupak je u svemu isti pa program nee mijenjati sadraj naredbene linije, odnosno
stalno e zahtijevati unos slijedee toke, sve dok pritiskom na tipku Enter ili pak klikom na
desni gumb mia (izbor podrazumijevane podopcije krAj), ne oznaite kraj definiranja
poligonalne linije.
2.6.2 Crtanje pravokutnika

Svaki pravokutnik se moe iscrtati pomou procedure za definiranje proizvoljne
poligonalne linije, zadavanjem sva etiri njegova tjemena. Meutim, kako je pravokutnik est
oblik u graevinarstvu, to je u okviru naredbe za iscrtavanje polilinije predviena posebna
podopcija za njihovo konstruiranje.
<-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set):
Izborom podopcije Prav. ulazi se u proceduru definiranja pravokutnika.
<-> Prvi kut (Centar/Traka/Set):
57
Programom je predvieno tri naina za definiranje geometrije pravokutnika. Prvi nain

podrazumijeva izbor dvije toke koje odreuju jednu dijagonalu pravokutnika, dok se druga
dva naina mogu pokrenuti izborom podopcija Centar i Traka koje se nalaze na
naredbenoj liniji, kada se ue u proceduru definiranja pravokutnika.
U prvom, podrazumijevanom nainu, program oekuje da zadate toku koja odreuje prvi kut
pravokutnika. Nakon izbora ove toke, program e zahtijevati da zadate i suprotan kut
pravokutnika:
<-> Suprotni kut (Set):
Pri pomicanju mia, program e stalno u DRAG-modu iscrtavati pravokutnik ija je dijagonala
odreena trenutanim poloajem mia. Izborom drugog tjemena pravokutnika, naredba e biti
zavrena.
Izborom toaka 1 i 2 odreena je dijagonala,

a samim tim i geometrija pravokutnika
Svakako ste primijetili da se nakon izbora podopcije Prav., na naredbenoj liniji pojavljuje i
podopcija Centar. Ovo je zgodan nain za definiranje proizvoljnog pravokutnika kada elimo
da se njegova srednja toka (presjek dijagonala), nae na odreenom poloaju na crteu.
Izborom ove podopcije, program sa naredbene linije prvo zahtjeva da se odredi toka u kojoj
e se nalaziti presjek dijagonala pravokutnika.
<-> Centar pravokutnika (Set):
Nakon izbora toke koja odreuje centar pravokutnika, program e zahtijevati da odredite i
jedno njegovo tjeme.
<-> Kut (Set):
I u ovom sluaju, program u DRAG-modu iscrtava pravokutnik ija geometrija odgovara

trenutanom poloaju mia.
58
Izborom centra (toka 1) i jednog tjemena (toka 2),

odreenja je geometrija pravokutnika
Za crtanje pravokutnika programom je predvien jo jedan nain. Naime, kada se izborom

podopcije Prav. sa naredbene linije ue u proceduru crtnja pravokutnika, na naredbenoj liniji
se pored podopcije Centar javlja i podopcija Traka. Njenim aktiviranjem program e sa
naredbene linije zahtijevati da zadavanjem dvije toke prvo odredite srednju liniju
pravokutnika.
<-> Prva toka (Set):
<-> Druga toka (Set):
Kada ste odredili srednju liniju pravokutnika, program e u drag modu iscrtavati pravokutnik
ija geometrija odgovara trenutanom poloaju mia, a sa naredbene linije e zahtijevati da
izaberete toku na crteu koja odreuje irinu trake.
<-> irina (Set):
59
Izborom toaka 1 i 2 odreena je srednja linija pravokutnika,

a tokom 3 jedan njegov kut.
Napomena:
S obzirom da se kroz dvije toke moe postaviti beskonano mnogo ravnina, to pri opciji
crtanja pravokutnika, izbor toaka u prozoru 3D pogled nee jednoznano odrediti ravninu
kojoj treba pripasti nacrtani pravokutnik. Iz tog razloga, u proceduri crtanja pravokutnika izbor
toaka vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled koji jednoznano odreuje ravninu kojoj treba
pripasti pravokutnik. Izuzetak od ovog pravila je crtanje pravokutnika pomou podopcije
Traka, s obzirom da se u ovoj proceduri zadaju tri toke, a one jednoznano odreuju poloaj
ravnine u prostoru.
2.6.3 Crtanje kruga

I krug je isto kao i pravokutnik relativno est oblik u graevinarstvu, pa je i za
njegovo konstruiranje predviena posebna podopcija u okviru naredbi za iscrtavanje polilinije.
Izborom podopcije kRu., program e sa naredbene linije traiti da prvo odredite toku koja
definira njen centar, a zatim i toku sa krunice (polumjer):
<-> Centar krunice (Set):_
<-> Toka sa krunice (Set):_
Prilikom odreivanja toke sa krunice, program e u DRAG-modu iscrtavati krunice ija

geometrija odgovara trenutanom poloaju mia.
60
Izborom toke 1 odreen je centar, a tokom 2 polumjer kruga
Napomena:
Kako se i geometrija kruga zadaje izborom samo dvije toke, koje ne mogu jednoznano
odrediti ravninu kojoj krug treba pripasti, to isto kao i kod crtanja pravokutnika, izbor toaka
vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled.
Napomena:
Svaki nacrtani krug koji predstavlja linijski element, program automatski razlae na dva luna
segmenta koja su meusobno spojena po horizontalnoj liniji koja je provuena kroz centar
kruga. Prema tome, kada je potrebno odabrati cijeli linijski entitet koji je krunog oblika, tada
je potrebno odabrati oba njegova luna segmenta.
2.6.4 Postavljanje polilinije po obodu iscrtane konture

Izborom podopcije Kontura, koja se javlja u naredbenoj liniji pri aktiviranju
naredbi za iscrtavanje poligonalne linije, ostvaruje se njeno automatsko iscrtavanje po obodu
odabrane konture.
Ova opcija ima mnogo primjena, a jedna od njih je kada na primjer treba grede postaviti po
obodu ve iscrtane ploe, ili pak kada je potrebno postaviti linijsko optereenje po ranije
nacrtanim gredama na modelu. Izborom ove podopcije, naredbena linija dobiva slijedei izgled.
<0 odab.> Kontura - odabir (Sve/Prozor/Extras/Deselektiranje/<krAj>Set):
Ovo je standardan oblik naredbene linije u proceduri odabira, i u poglavlju 2.8 bit e detaljno
opisane sve mogunosti koje program nudi u ovakvom reimu rada. Znai, sada se od
korisnika oekuje da odabere jednu ili vie kontura povrinskih, odnosno linijskih entiteta, po
kojima e biti postavljena poligonalna linija koja se kreira.
Ako je podopcija Kontura pokrenuta u okviru naredbi za kreiranje povrinskih entiteta, tada
e u proceduri odabira dostupne biti samo konture ranije kreiranih povrinskih entiteta. Razlog
je u tome to se, u opem sluaju odabira i proizvoljno odabranih segmenata linijskih
elemenata, ne moe uvijek kreirati zatvorena poligonalna linija, koja je uvjet za odreivanje
ispravne geometrije povrinskog entiteta.
61
Ako je pak podopcija Kontura pokrenuta u okviru neke od naredbi za iscrtavanje linijskih
entiteta, tada e za odabir biti dostupne i konture povrinskih entiteta i proizvoljno odabrani
segmenti ranije kreiranih linijskih entiteta.
2.6.5 Offset
Izborom ove pod-opcije naredbena linija dobiva slijedei izgled.
<0 odab.> Offset Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Naime, sada se oekuje da odaberete entitete ija e geometrija biti ofset-irana. Desni klik
mia e oznaiti kraj procedure odabira, nakon ega e program zahtijevati da zadate razmak
za koliko e se ofset izvriti.
Razmak:
Razmak se moe zadati ili sa tipkovnice ili pak izborom dvije toke sa crtea. Na kraju,
program e zahtijevati izbor toke koja e odrediti stranu na koju je potrebno izvriti ofset.
Toka na strani ofsetiranja:
Izborom strane za ofset, ova naredba e biti zavrena a geometrija entiteta koji se postavlja
bit e odreena ofest-iranom geometrijom prethodno odabranih entiteta.
Odabirom konture prethodno nacrtane ploe, linijski leajevi

su postavljeni ofset-om prema unutra (zadan je razmak od 20 cm)
2.7 Zoomiranje dijelova crtea

esto se tijekom rada programa, ukazuje potreba za uveanjem, odnosno za
umanjenjem prikaza dijelova crtea. Zbog toga je u programu razvijen cijeli sustav naredbi
koje omoguavaju razne operacije, a sve u cilju dobivanja jasnije slike. Sve ZOOM naredbe su
transparentne, odnosno mogu se pozivati i za vrijeme izvrenja drugih naredbi. U sva tri
prozora, ZOOM naredbe rade na potpuno isti nain i imaju potpuno istu ulogu.
62
Rad ZOOM naredbi je u osnovi slino radu zoom-a objektiva filmske kamere. Odnosno, one na
crteu fiziki nita ne uveavaju ili umanjuju, ve samo dio crtea pribliavaju, odnosno
udaljavaju, inei ga prividno veim ili manjim.
Pored uveanja odnosno umanjenja pojedinih dijelova crtea, pomou ZOOM-naredbi se mogu
dobiti i drugi naini prikaza, pa emo zato svaku od ovih naredbi posebno objasniti.
Kako su naredbe za zumiranje dijelova crtea esto u upotrebi, to ih je mogue pokrenuti i

pritiskom na specijalno definirane tipke za ovu namjenu. Za brzo aktiviranje naredbi Zoom
prozor, Zoom sve i Zoom prethodni, predvien je tipka Ctrl. Pritiskom na ovaj tipku
na naredbenoj liniji e se pojaviti poruka kojom program ukazuje koje su akcije u ovom
trenutku mogue.
CTRL+lijevi gumb mia=Zoom prozor / CTRL+srednji gumb mia=Zoom sve/

CTRL+desno dugme mia=Zoom-prethodni
Znai, dok je pritisnuta tipka Ctrl, klik na lijevi gumb mia e odabranu toku protumaiti kao
prvi kut pravokutnog podruja kojeg treba uveati, desni klik mia e aktivirati naredbu Zoom
prethodni, a klik na srednji gumb mia e aktivirati naredbu Zoom sve.
Pored ova tri zuma, esto je u upotrebi i naredba za pomicanje trenutanog prikaza na
zaslonu, pa se klikom na srednji gumb mia automatski aktivira naredba Zoom-pomakni
2.7.1 Zoom prozor

Ovom naredbom je mogue uveati proizvoljno podruje na crteu. eljena
podruje se definiraju pravokutnim prozorom, nakon ega program njegov sadraj
uveava toliko da zauzme itav zaslon.
Izborom naredbe, program sa naredbene linije zahtjeva da definirate pravokutno podruje koju
treba uveati:
Prvi kut prozora:_
Suprotni kut prozora:_
Naredba Zoom-prozor se moe pokrenuti i bez njenog direktnog izbora iz padajueg

menija, odnosno klika mia na njegovu ikonu. Pritisak na tipku Ctrl i lijevi klik mia e
automatski pokrenutu ovu naredbu, a zadanu toku miem protumaiti kao prvi kut
pravokutnog podruja koje treba zumirati.
2.7.2 Zoom prethodni

Program pamti sve prethodno zadane zoomove, pa je izborom ove naredbe uvijek
mogue dobiti prethodni prikaz na zaslonu.
Napominjemo da se ova naredba moete aktivirati i pritiskom na tipku Ctrl i desnim klikom
mia.
63
2.7.3 Zoom pomakni

Pomou ove naredbe se na zaslonu mogu prikazivati razliiti dijelovi crtea, ne
mijenjajui pritom prethodno odabrano uveanje. Na taj nain se dobiva efekt
pomicanja poveala iznad crtea na konstantnom rastojanju. Nakon izbora ove
naredbe, pokaziva e promijeniti svoj uobiajeni oblik.
Pokaziva u obliku ruke ukazuje da se oekuje

translatorno pomicanje trenutanog prikaza
Pritisak na lijevi gumb mia bez otputanja, e translatorno pomaknuti crte u smjeru
pomicanja mia sve dok ne otpustite lijevi gumb mia. Pri otputanju lijevog gumba mia
naredba nee biti zavrena ve e program i dalje oekivati da na isti nain promijenite tekui
prikaz, sve dok pritiskom na tipku Enter ili klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj ove
naredbe.
Ovu naredbu moete direktno pozvati i pritiskom na srednji gumb mia. Ne otputajui ovaj
gumb, promjena poloaja mia e odrediti i promjenu trenutanog prikaza. im otpustite
srednji gumb mia, ova naredba e biti zavrena i u tome je praktino jedina razlika u radu
ove naredbe kada se ona pozove pomou ikone, ili pak ovako, pritiskom na srednji gumb mia.
2.7.4 Dinamiki zoom

Pomou ove naredbe je mogue i uveanje i smanjenje trenutanog prikaza na
zaslonu. Nakon izbora ove naredbe pokaziva e promijeniti svoj standardan
oblik.
64
Pokaziva u obliku poveala ukazuje, da se program nalazi u naredbi Dinamiki zoom
Kretanje miem ka gore, dok je lijevi gumb pritisnut, dovodi do uveanja dijelova crtea, a
kretanje na dolje, do smanjenja. Po otputanju lijevog tastera mia, program e i dalje
zahtijevati da zadajete novo uveanje odnosno umanjenje, sve dok pritiskom na tipku Enter
ili klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj ove naredbe.
2.7.5 Zoom sve

Izborom ove naredbe, na zaslonu se dobiva prikaz cijelog crtea. Veliina ovog
prikaza se odreuje tako to se na gabarit svih elemenata crtea koji su tom
trenutku vidljivi, doda po obodu programski zadani postotak praznog prostora.
Napominjemo da se ova naredba moete aktivirati i pritiskom na tipku Ctrl i klikom na

srednji gumb mia.
Napomena:
Kako se jedino kod naredbi Zoom-sve i Zoom-prethodni ne vri izbor toke, to je jedino za
ove dvije naredbe vano na kom se prozoru nalazi fokus, neposredno prije njihovog
aktiviranja. U svim ostalim naredbama za zumiranje, izbor toke e ujedno i postaviti fokus na
danom prozoru. Prema tome, ako elite zoom-sve recimo u prozoru 3D pogled, a to nije
trenutano aktivan prozor, onda prvo morate postaviti fokus na prozor 3D pogled, pa potom
aktivirati naredbu Zoom-sve. Isto vai i za naredbu Zoom-prethodni obzirom da svaki od
prozora ima svoju listu prethodnih zoomova.
2.7.6 Dinamiki zum na kotaiu mia

U proceduri zumiranja dodana je jo jedna opcija, koja e zbog svoje efikasnosti,
vjerojatno biti i najee u upotrebi pri zumiranju. Naime, dinamiko uveanje i umanjenje
crtea je omogueno pomakom kotaia na miu. Pomak kotaia na gore dovodi do uveanja,
a pomak na dolje do umanjenja crtea, u odnosu na centralnu toku koja je odreena
trenutanim poloajem mia.
65
2.8 Odabir elemenata crtea

U mnogim naredbama u programu, a naroito u onima pomou kojih se vri
manipulacija sa elementima crtea, potrebno je odabrati jedan ili vie elemenata crtea. Grupi
odabranih elemenata se mogu dodavati novi, ali i iz nje uklanjati ranije odabrani elementi.
Prilikom odabiranja elemenata crtea, program pomae korisniku tako to sve odabrane
elemente obiljeava isprekidanom linijom.
Poruka na naredbenoj liniji, kojom program trai izbor nekih elemenata crtea je univerzalna i
glasi:
<0 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras/Deselektiranje/ <krAj>):
U proceduri odabira, pokaziva dobiva oblik select-box-a (mali kvadrati za odabir), i sada se
od korisnika oekuje da primjeni jedan od programom predvienih naina odabira. Nakon
izbora nekih od elemenata crtea, procedura se ne prekida, ve program i dalje sa naredbene
linije zahtijeva odabir novih elemenata, pri emu se na samom poetku naredbene linije,
izmeu etvrtastih zagrada, ispisuje poruka o broju do tada odabranih objekata:
<3 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras/Deselektiranje/ <krAj>):
U proceduri odabira, odabiranje je mogue simultano vriti u prozorima za 2D i 3D prikaz

modela. Prozor Dispozicija tijekom operacije odabira ima iskljuivu ulogu da omogui
promjenu tekueg okvira a samim tim i tekueg prikaza u prozoru 2D pogled (isto vai i za
listu nivoa). Dok je program u proceduri odabira, dovoenjem mia u prostor prozora
Dispozicija on e imati oblik strelice koji jasno ukazuje da se ne oekuje izbor nekog
elemenata ve eventualno samo promjena tekueg okvira.
Oblik mia u prozoru 3D pogled je tijekom procedure odabira u obliku kruga to opet ukazuje
na to da se oekuje odabir entiteta u prostornom prikazu. Pored toga, odabir je omoguen i u
specijalno definiranim pogledima, s tim to se pri ovakvom odabiru vri odabir svih entiteta po
dubini.
U trenutanom prikazu prednjeg proelja (opcija Front) odabir krajnjeg

desnog stupa dovodi do istovremenog odabira svih sedam stupova po dubini
66
U trenutanom prikazu odozgo (opcija Top), zadavanjem ovakvog

pravokutnog podruja, bit e odabrani sve elementi konstrukcije u prednjoj polovini objekta
Napominjemo da se u prozoru 2D pogled ne mogu odabirati elementi konstrukcije koji

prodiru danu ravninu pogleda i prikazuju se u vidu simbola. Izuzetak je jedino u naredbama
Trim i Extend kada se ovakvi simboli mogu odabirati samo kao granice za produavanje
odnosno isijecanje entiteta koji pripadaju danoj ravnini pogleda.
Procedura odabira se prekida izborom podopcije krAj sa naredbene linije, nakon ega e
program nastaviti sa daljnjim tijekom naredbe, u okviru koje je izvreno odabiranje. Operacije
koje su predviene aktiviranom naredbom, provest e se samo nad odabranim objektima.
Izborom odgovarajuih podopcija sa naredbene linije, program nudi razne naine odabira, koji
se mogu simultano kombinirati, i u daljnjem tekstu ovog dijela uputstva prikazati emo sve
mogunosti koje program nudi u proceduri odabira.
Odabir svih entiteta
Izbor podopcije Sve sa naredbene linije, dovest e do automatskog odabira svih trenutano
vidljivih entiteta na crteu. to e biti odabrano, ovisi iskljuivo od toga da li je fokus
neposredno prije aktiviranja ove podopcije bio na prozoru za 2D ili 3D prikaz modela. Naime,
ako je fokus na prozoru 3D pogled i odabere se podopcija Sve tada e biti odabrani svi
trenutano vidljivi entiteti na modelu, a ako je pak fokus na prozoru 2D pogled tada e
izborom podopcije Sve biti odabrani samo trenutano prikazani elementi u prozoru 2D
pogled.
Pojedinani odabir
Ovo je podrazumijevani nain odabira i odvija se tako to u mali kvadrat na pokazivau treba
zahvatiti bilo koji dio eljenog elementa i kliknuti na lijevi gumb mia. Za elemente crtea koji
predstavljaju povrine, u kvadrat za odabir treba zahvatiti proizvoljni dio sa njegove konture,
nakon ega e cijela povrina biti odabrana.
67
Po konturi odabrane povrine se iscrtava isprekidana linija,

a njena unutranjost uvijek postaje prazna
Ako se kvadratom za odabir zahvati zajednika toka vie elemenata crtea, tada e program
odabrati sve elemente koji polaze iz te toke.
Jednim klikom mia je odabrana i horizontalna i vertikalna greda
Pri odabiru tokastih elemenata, kvadratom za odabir (select box) je potrebno zahvatiti ba
toku kojom je odreen poloaj tokastog elementa.
U sluaju da se klikne na lijevi gumb mia, a select box-om nije zahvaen nijedan objekt,
tada e program tu toku protumaiti kao prvi kut prozora, i ui u proceduru odabira
prozorom.
Suprotni kut:
U ovoj proceduri e vaiti sva pravila za odabir prozorom koja emo prikazati u daljnjem
tekstu.
68
Odabir pomou prozora
Ovaj nain odabira je omoguen aktiviranjem podopcije Prozor, koja se nalazi na

naredbenoj liniji. Izborom ove podopcije, program prvo trai da odredite jedno tjeme
pravokutnog prozora, a zatim i suprotno po dijagonali:
Prvi kut:
Suprotni kut:
Prilikom odreivanja dijagonalnog tjemena prozora, program u DRAG-modu iscrtava

pravokutnik, ija je geometrija odreena trenutanim poloajem mia. U ovisnosti od toga da li
se prozor zadaje slijeva na desno, ili pak zdesna na lijevo, procedura odabira radi na dva
razliita naina. Ako se odabire slijeva na desno tada e biti odabrani samo elementi koji se
svojom kompletnom geometrijom nalaze unutar zadanog pravokutnog podruja, a ako se pak
prozor zadaje zdesna na lijevo (crossing) tada e biti odabrani svi elementi crtea koji su
barem jednim svojim dijelom zahvaeni zadanim pravokutnim podrujem.
Zadavanjem ovakvog prozora, Zadavanjem istog takvog prozora, ali sada

slijeva na desno, nee biti odabran ni jedan zdesna na lijevo (crossing), bit e odabrana i
objekt ploa i obje grede
Odabir pomou poligona
Izborom podopcije pOligon, naredbena linija dobiva svoj standardni oblik koji se koristi u
naredbama za iscrtavanje polilinije:
Prva toka (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
Postupak iscrtavanja polilinije, u svemu odgovara objanjenjima danim u poglavlju 2.6, s tim
to se izborom podopcije krAj, ili pak desnim klikom mia, polilinija automatski zatvara.
Kriterij odabira pomou ove opcije je potpuno isti kao i kod odabira prozorom, kada se on
zadaje slijeva na desno. Naime, bit e odabrani svi entiteti koji se svojom kompletnom
geometrijom nalaze unutar zadanog poligona.
Odabir linijom presjeka
Pomou ove opcije imate mogunost odabrati sve entitete koje presijeca zadana linija. Izborom
podopcije pResjek, program e prvo zahtijevati da odredite prvu, a potom i drugu toku
linije presjeka.
69
Prva toka:
Druga toka:
Odmah nakon izbora druge toke, program e izvriti odabir svih entiteta koji su presjeeni
zadanom linijom.
Extra odabir
Klikom mia preko podopcije eXtras se otvara padajui menu iz koga je mogue odabrati
neku od programom predvienih opcija za extra odabir.
Prikazane opcije su prilino egzotine i vjerojatno se nee esto koristiti,

ali u nekim sluajevima mogu biti od velike koristi.
Na koje e se entitete odnositi djelovanje naredbi iz menija eXtras zavisi od toga da li je

neposredno prije aktiviranja neke od ovih naredbi fokus bio na prozoru za 2D ili za 3D prikaz
modela. Ako je fokus na prozoru 3D pogled tada e naredba djelovati na sve entitete na
modelu, a ako je fokus na prozoru 2D pogled, tada e ona djelovati samo na trenutano
prikazane elemente u prozoru 2D pogled.
U meniju su na raspolaganju slijedee opcije:
Inverzija
Da bi ova opcija bila dostupna, potrebno je da prije njenog izbora, barem jedan entitet bude
odabran. Izborom ove opcije vri se inverzija odabira, odnosno ono to je odabrano postaje
neselektirano, a ono to nije bilo, postaje odabrano.
Set
Da bi ova opcija bila dostupna mora biti prethodno odabran samo jedan entitet. Nakon
njenog aktiviranja, program e automatski odabrati sve entitete tog tipa, koji imaju isti set
numerikih podataka. Ako recimo na modelu imamo puno greda razliitih poprenih
presjeka, onda odabirom jedne od nje, i izborom ove opcije, program e odabrati sve
preostale grede na modelu koje imaju iste geometrijske karakteristike kao prvobitno
odabrana greda. Napominjemo da ova opcija moe raditi i sa optereenjima. Ako se nakon
odabira nekog optereenja izabere ova opcija, program e odabrati sva optereenja koja su
istog tipa i intenziteta kao prethodno odabrano optereenje, a nalaze se u trenutano
aktivnom prozoru.
70
Kolinearne
Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je da prethodno bude odabran samo jedan linijski
entitet. U sluaju da je odabrano vie linijskih entiteta, onda e ova opcija biti dostupna
samo u sluaju da se svi oni nalaze na istom pravcu, odnosno da su kolinearni. Izborom
podopcije Kolinearne, bit e odabrani svi linijski entiteti koji se nalaze na istom pravcu kao
i odabrani.
Iz iste ravnine
Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je prethodno odabrati minimalan skup entiteta
koji definiraju jednu ravninu. Da bi ravnina bila jednoznano odreena potrebno je odabrati:
dva linijska, jedan linijski i jedan tokasti, tri tokasta, ili pak samo jedan povrinski entitet.
Njenim izborom program e automatski odabrati i sve ostale entitete koji pripadaju ovako
definiranoj ravnini u prostoru.
Na istoj krunici
Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da prethodno budu odabrani entiteti koji
pripadaju istom luku. Napominjemo da se geometrija luka, pored izbora lunog segmenta
povrinskog i linijskog entiteta, moe definirati i izborom tri tokasta entiteta. Izbor ove
podopcije dovodi do odabira svih entiteta koji pripadaju krunici koja ima isti polumjer kao
prethodno odabrani entiteti.
Entitet
Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da bar jedan element crtea bude odabran.
Nakon njenog izbora program odabire sve elemente sa crtea koji su istog tipa kao i
prethodno odabrani element. Ako je recimo bila odabrana greda, nakon aktiviranja ove
opcije bit e odabrane sve grede koje su prikazane u trenutano aktivnom prozoru.
Nazad
Pomou ove opcije se izlazi iz procedure extra odabira i vraa na osnovni oblik naredbene
linije u proceduri odabira.
Deselektiranje ranije odabranih objekata
Izbor elemenata koji je ve odabran nee dovesti do njegovog deselektiranja, ve e njegov

ponovni odabir biti ignoriran. Za deselektiranje ranije odabranih objekata, odnosno uklanjanja
iz liste odabranih elemenata, predviena je na naredbenoj liniji podopcija Deselektiranje.
Njenim izborom naredbena linija dobiva slijedei izgled:
<3 odab.> Deselektiranje (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtas/<krAj>):
Na naredbenoj liniji su i dalje prisutne potpuno iste podopcije kao i u proceduri odabira, s time
to je na njenom poetku jasno napisano da je program sada u proceduri deselektiranja ranije
odabranih entiteta. Nain deselekcije kao i nain rada sa prethodno opisanim podopcijama je
potpuno isti a jedina razlika je u tome to deselekcija reagira samo na ranije odabrane
objekte, tako to ih izbacuje iz liste odabranih objekata. Po zavrenoj deselekciji, izbor
podopcije krAj, odnosno desni klik mia e program vratiti na osnovni oblik naredbene linije
u proceduri odabira entiteta.
Deselekcija se moe vriti i bez aktiviranja prethodno opisane podopcije sa naredbene linije.
Naime, ako drite stalno pritisnutu tipku Shift, pojedinani odabir i odabir pomou prozora
e praktino znaiti deselekciju.
71
Napomena:
Segment linijskog entiteta je odreen zadavanjem toaka prilikom njegovog crtanja, a ne
tokama presjeka sa drugim elementima crtea. Zbog toga e u proceduri odabira uvijek biti
odabran cijeli segment linijskog entiteta, onako kako je i nacrtan a ne samo jedan njegov dio
koji je odreen presjenim tokama sa drugim entitetima.
U ovom primjeru je odabrana cijela horizontalna greda,

iz jednostavnog razloga jer je ona i nacrtana izborom toaka 1 i 2.
U sluaju da elite odabrati samo dio segmenta linijskog entiteta koji je odreen presjenim
tokama sa drugim entitetima, prethodno morate pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi
poglavlje 2.9.15), od prvobitno jednog segmenta linijskog entiteta, napraviti niz novih.
Napomena:
Elementi crtea koji su iscrtani jedan preko drugog, tako da im se geometrija poklapa
djelomino ili potpuno, bit e zajedno odabrani ako se odabir izvri na mjestu preklapanja.
Tipian primjer za ovaj sluaj je kada se povrinsko optereenje protee po cijeloj ploi, ili
kada se grede i zidovi postavljaju po konturi ploe. U oba sluaja e doi do odabira svih
elemenata koji se preklapaju, to moda i ne elite. U ovim sluajevima, prije odabira treba
ukinuti vidljivost elemenata koji se ne ele odabrati (vidi poglavlje 2.10).
2.9 Naredbe za rad sa elementima crtea

Pomou ove grupe naredbi su omoguene razne korekcije na ve iscrtanim
elementima crtea. Korekcije su omoguene nad apsolutno svim entitetima, bez obzira da li oni
predstavljaju dio konstrukcije ili ne. U osnovi svih naredbi iz ove grupe, je da se prvo odaberu
elementi crtea, a da se tek onda na njima provedu operacije koje su danom naredbom
predviene. S obzirom da je postupak odabira elemenata crtea detaljno objanjen u poglavlju
2.8, u daljnjem prikazu svake od ovih naredbi, neemo se uputati u ponovno objanjavanje
ovog postupka.
72
2.9.1 Brisanje
Izborom ove naredbe, omogueno je brisanje proizvoljno odabranih elemenata
crtea.
Aktiviranjem naredbe, naredbena linija dobiva svoj standardni oblik, kojim se zahtjeva odabir
elemenata:
<0 odab.>Brisanje Odabir(Sve/Prozor/pOligon/pResjek/Deselektiranje/eXtras/<krAj>):
Nakon izbora, pritisak na tipku Enter ili klik na desni gumb mia e dovesti do brisanja
odabranih elemenata. Kod ove naredbe treba biti obazriv, da ne bi dolo do neeljenog gubitka
pojedinih elemenata crtea.
2.9.2 Kopiranje
Ova naredba slui za preslikavanje odabranih objekata na bilo koje drugo mjesto
na crteu, pri emu original ostaje nepromijenjen. Nakon zavrene selekcije,
program e sa naredbene linije traiti da izborom dvije toke zadate vektor koji
odreuje pravac, smjer i rastojanje iskopiranih entiteta od originala.
Prva toka vektora kopiranja:
Druga toka vektora kopiranja:
Nakon odreivanja vektora kopiranja, program e sa naredbene linije zatraiti da zadate broj
kopija ili da izaberete podopciju Viestruko:
Broj kopija (Viestruko) <1>:
Klik na desni gumb mia e oznaiti prihvaanje ponuene vrijednosti broja kopija 1, koja se
nalazi u uglastoj zagradi. Svakako da sa tastature moete zadati proizvoljan broj kopija, pri
emu e se svaka od njih nalaziti na razmaku koji je odreen zadanim vektorom kopiranja.
Pomou podopcije Viestruko imate mogunost kreiranja proizvoljnog broja kopija odabranih
objekata zadavanjem razliitih vektora kopiranja. Nakon aktiviranja ove podopcije program na
zadatom mjestu crta prvu kopiju i sa naredbene linije trai da izborom druge toke zadate novi
vektor kopiranja.
Druga toka vektora kopiranja (<krAj>):
Ova poruka e stajati na naredbenoj liniji sve dok izborom podopcije krAj ne zavrite
naredbu.
2.9.3 Kopiranje u nizu (Array)

Ova naredba ima dvostruko djelovanje, i moe se koristiti ili za istovremeno
kopiranje u dva proizvoljno odabrana pravca, ili pak za viestruko kopiranje po
luku.
Nakon zavrenog odabira objekata, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite tip
niza koji e biti primijenjen pri kopiranju.
73
Tip niza (<Ortogonalni>/Polarni):
Pod ortogonalnim nizom se podrazumijeva istovremeno kopiranje odabranih entiteta u dva

proizvoljno odabrana pravca, dok se pod polarnim nizom podrazumijeva kopiranje po lunoj
putanji. Izbor jedne od dvije ponuene opcije, odredit e daljnji tijek ove naredbe.
Ortogonalni tip niza
Nakon izbora opcije Ortogonalni, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate broj
kolona, odnosno broj kopija u jednom redu.
Broj kolona (|||) <1>:
Ovdje je koriten termin kolona zato to program za prvi pravac kopiranja podrazumijeva
pravac pruanja X osi, koji svakako pri zadavanju vektora kopiranja moete naknadno
promijeniti. Nakon zadanog broja kolona, program e zahtijevati da odredite njihov meusobni
razmak.
Razmak:
Ako razmak zadate sa tastature, tada e program podrazumijevati da je zadan horizontalan

vektor kopiranja, i pozitivna vrijednost e odrediti smjer vektora u pravcu pozitivne X osi.
Umjesto zadavanja sa tastature, razmak moete odrediti i izborom dvije toke sa crtea.
Nakon izbora prve toke, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete i drugu
toku.
Druga toka vektora:
Izbor druge toke e odrediti kako razmak, tako i smjer vektora kopiranja. Pomicanjem mia
po podruju crtea program e u DRAG modu iscrtavati trenutani poloaj svih zadanih kopija
u pravcu koji u programu uvjetno nazivamo red. Prema tome red ne mora oznaavati
horizontalan, ve potpuno proizvoljan pravac.
Bez obzira da li ste razmak zadali sa tastature ili pak izborom dvije toke sa crtea, program e
ponoviti prethodno postavljanu seriju pitanja ali sada za kopiranje u drugom pravcu.
Broj redova (...) <1>:
Razmak:
Isto kao i kod kopiranja u prvom pravcu, razmak izmeu redova moete zadati ili sa tastature,
ili pak izborom dvije toke sa crtea. Ako razmak izmeu redova zadate sa tastature, onda e
program podrazumijevati da se radi o vektoru kopiranja u pravcu Y osi, i pozitivna vrijednost
e odrediti smjer vektora kopiranja u pravcu pozitivne Y osi. Izborom dvije toke sa crtea
moete zadati potpuno proizvoljan intenzitet i pravac pruanja vektora kopiranja u drugom
pravcu.
74
Prikazani niz je formiran zadavanjem vektora Prikazani niz je formiran zadavanjem vektora
kopiranja 1 i 2 u pravcu globalnih osi kopiranja 1 i 2 u proizvoljnim pravcima
(broj kolona =2, broj redova=4) (broj kolona =2, broj redova=4)
Polarni tip niza
Nakon izbora opcije Polarni, program e sa naredbene linije prvo zahtijevati da odredite da
li se iskopirani entiteti po luku trebaju rotirati u odnosu na zadani centar rotacije ili ne.
Sa rotacijom (<Da>/Ne):
Zavisno od vaeg odgovara na postavljeno pitanje, mogu nastupiti dva sluaja.
Polarni niz sa rotacijom (broj elemenata u Polarni niz bez rotacije (broj elemenata u
nizu=12, kut za popunjavanje =360) nizu=12, kut za popunjavanje =360)
U sluaju da elite i rotaciju odabranih objekata, onda je problem jednoznano odreen i svest
e se na pravu rotaciju entiteta, pri emu e odabrani objekti biti rasporeeni po luku u svom
rotiranom poloaju.
Ako pak ne elite rotaciju, ve elite da se odabrani entiteti rasporede po luku bez njihovog
rotiranja, onda je za potpuno odreivanje problema neophodno da zadate i toku sa crtea
koja e biti rotirana.
Referentna toka za rotaciju:

Tek ovako zadana toka e potpuno odrediti problem koji se sada svodi, prvo na viestruku
rotaciju zadane toke, a potom i viestruko translatorno kopiranje u odnosu na zadanu toku.
75
Novoformirani entiteti u lunom nizu e se nalaziti na istom razmaku od zarotirane toke kao i
original od izabrane referentne toke za rotaciju.
Bez obzira za koji ste se od ova dva naina odluili, dalji tijek naredbe je zajedniki. Naime,
program e sada sa naredbene linije traiti da zadate broj kopija u lunom nizu.
Broj elemenata u nizu:
Napominjemo da broj koji zadate podrazumijeva da je uraunat i objekt koji je odabran. Znai
ako elite dobiti, na primjer, jo 3 nova objekta koja e biti iskopirana po zadanom luku, na
ovo pitanje trebate odgovoriti zadavanjem broja 4.
Sredinja toka niza:
Izborom ove toke se praktino odreuje centar rotacije, odnosno centar luka po kojem e biti
rasporeeni novoformirani entiteti.
Kut za popunjavanje <360>:
Kut moete zadati ili sa tipkovnice, pri emu pozitivna vrijednost raste u smjeru suprotnom od
kazaljke na satu, ili pak izborom toke sa crtea. Dok budete pomicali mi po crteu program
e u DRAG modu iscrtavati trenutan poloaj svih entiteta u zavisnosti od trenutane vrijednosti
kuta odreene poloajem mia i zadanog broja kopija u nizu.
Napomena:
Kopiranje u polarnom nizu je prava ravninska transformacija, te se svi odabrani objekti i
centralna toka niza moraju nalaziti u istoj ravnini. U sluaju da izaberete centralnu toku niza
koja ne pripada istoj ravnini kao i odabrani objekti, program e dati odgovarajue upozorenje i
prekinuti daljnji tijek naredbe.
Za kreiranje prostornih nizova je predviena naredba 3D Array.
2.9.4 Ogledalo
Ova naredba slui za osno simetrino preslikavanje odabranog dijela crtea.
Nakon zavrenog odabira elemenata crtea, od korisnika se zahtijeva da zada dvije toke koje
odreuju poetak, odnosno kraj osi, u odnosu na koju e se izvriti preslikavanje:
Prva toka osi simetrije:
Druga toka osi simetrije:
Na samom kraju ove procedure, korisniku se nude dvije mogunosti:

Brisanje starih objekata (<Ne>/Da):
76
Izbor opcije Da e oznaiti potvrdan odgovor, to e dovesti do brisanja elemenata koji su

izabrani za preslikavanje, dok e izbor opcije Ne oznaiti negativan, odnosno odabrani
elementi e ostati u sastavu crtea.
2.9.5 Rotacija
Ova naredba omoguava mijenjanje kuta rotacije pojedinih dijelova crtea.
Nakon zavrenog odabira objekata koje je potrebno zarotirati, program e sa naredbene linije
zahtijevati da odredite prvo centar, a potom i kut rotacije.
Centar rotacije:
Kut rotacije:
Kut rotacije se moe zadati ili sa tastature (Kut se zadaje u stupnjevima i raste u smjeru
suprotnom od kazaljke na satu) ili izborom toke sa crtea koja sa ranije zadanim centrom
zaklapa eljeni kut. Pri ovom drugom nainu, odabrani elementi se iscrtavaju u DRAG modu, i
to tako da trenutani poloaj pokazivaa odreuje kut rotacije.
Nakon zadanog kuta, na naredbenoj liniji se pojavljuje poruka iji je smisao isti kao u naredbi
Ogledalo.
Brisanje starih objekata (<Da>/Ne):
Naime, potvrdan odgovor brie odabrane elemente (original), dok ih negativan ostavlja u
sastavu crtea. Ovdje e klik na desni gumb mia dovesti do prihvaanja potvrdnog odgovora
Da.
Napomena:
S obzirom da se pomou naredbe Rotacija provodi prava ravninska transformacija, za njeno
izvrenje je neophodno da se i odabrani objekti i centar rotacije nalaze u istoj ravnini. Iz tog
razloga, odabir objekata u prozoru 3D pogled e biti onemogueno, a pri zadavanju centra
rotacije bit e doputen samo izbor toke koja pripada istoj ravnini kao i odabrani objekti. U
suprotnom, program e dati odgovarajue upozorenje i odbiti da provede naredbu Rotacija.
Za prostorno rotiranje objekta je predviena naredba 3D Rotacija.
2.9.6 Pomicanje
Ova naredba je jako slina naredbi Kopiranje, s tim to se u ovom sluaju
original brie i na taj nain se dobiva efekt pomicanja dijelova crtea sa jednog na
drugo mjesto.
Takoer se prvo vri odabir elemenata, a zatim izbor dvije toke na crteu koje odreuju
poetak odnosno kraj vektora pomicanja.
77
Prva toka vektora pomaka:
Druga toka vektora pomaka:
2.9.7 Skraivanje (Trim)

Pomou ove naredbe je omogueno isijecanje dijelova neke linije izmeu dvije
presjene toke sa drugim elementima crtea.
Naredba radi tako to se prvo odaberu elementi crtea koji presijecaju dani linijski entitet i na
taj nain prave granice za njegovo isijecanje.
<0 odab.> Trim Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/ <krAj>):
Procedura odabira je standardna, i grupi odabranih elemenata se mogu pridruiti i povrinski i

tokasti entiteti, iako je isijecanje predvieno samo za linijske entitete. Znai, odabrani
povrinski i tokasti entiteti se mogu upotrijebiti jedino kao granice u odnosu na koje e se
skraivanje linijskih elemenata izvriti. Nakon ovog odabira elemenata, na naredbenoj liniji se
pojavljuje poruka, kojom se zahtijeva odabir dijelova polilinije koji se izbacuju (mogu biti i
luni), a pokaziva dobiva standardan oblik select-box-a (mali kvadrati).
Segment koji se izbacuje (<krAj>):
U ovom trenutku je omoguen samo pojedinani odabir, odnosno u select-box treba zahvatiti
dio polilinije koji se eli izbaciti i kliknuti na lijevi gumb mia. Segment e trenutano biti
izbaen sa crtea, a sa naredbene linije program e zahtijevati odabir novog dijela polilinije,
sve dok klikom na desni gumb mia ne zavrite naredbu.
Napominjemo da se pomou ove naredbe ne mogu izbaciti cijeli segmenti polilinije, ve samo
njeni dijelovi koji su presjeeni drugim odabranim elementima crtea. Za izbacivanje cijelog
nepresjeenog segmenta polilinije je predviena naredba Brisanje.
2.9.8 Produivanje (Extend)

Pomou ove naredbe je mogue produiti postojee segmente polilinija do
odabranog elementa crtea. Svakako da se segmenti polilinije mogu produiti
samo do elemenata crtea sa kojima se moe dobiti presjena toka nakon
produenja odabranog segmenta.
Nakon izbora naredbe, prvo je potrebno odabrati elemente crtea do kojih e se kasnije
izabrani segmenti polilinije produiti:
<0 odab.>Extend - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras/Deselektiranje/ <krAj>):
Ovoj grupi odabranih elemenata mogue je pridruiti i povrinske i tokaste entitete, koji se u
ovoj naredbi mogu koristiti samo kao granice za produivanje. Nakon odabira ove grupe
elemenata crtea, program e sa naredbene linije zahtijevati da u select-box zahvatite dio
linije koji treba produiti:
Segment koji se produuje (<krAj>):

Odabrani segment polilinije, program e produiti do najblieg elementa koji je odabran kao
granica do koje se produuje. Za produivanje se mogu odabrati i luni segmenti, pri emu se
oni produavaju po lunom (krivocrtnom) zakonu.
78
Program e sa naredbene linije stalno zahtijevati odabir novih segmenata polilinije za

produivanje, sve dok klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj naredbe.
2.9.9 Razvlaenje (Stretch)

Za razliku od naredbe Pomicanje, koja translatorno mijenja poloaj svih toaka
na odabranom entitetu, pomou ove naredbe se vri razvlaenje geometrije tako
to se za zadani vektor pomicanja translatorno pomiu samo odabrane toke sa
konture.
Nakon izbora ove naredbe, procedurom odabira treba odabrati sve toke kojima elimo
promijeniti poloaj. Ovdje se pod terminom toka podrazumijevaju sve prijelomne toke sa
konture povrinskih i linijskih entiteta, kao i toke koje odreuju poloaj samih tokastih
entiteta.
<0 odab.> Stretch - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras /Deselektiranje/ <krAj>):
Napominjemo da je u proceduri odabira prozorom, potrebno zahvatiti samo dio crtea u koji
upada eljena toka, jer e odabir svih toaka sa konture jednog entiteta dovesti do istog
efekta kao i naredba Pomicanje. Desni klik mia e oznaiti kraj procedure odabira, i program
e sa naredbene linije zahtijevati da izborom dvije toke odredite vektor pomicanja.
Prva toka vektora pomaka:
Druga toka vektora pomaka:
2.9.10 3D Kopiranje u nizu (3D Array)

Isto kao i kod naredbe Array za 2D kopiranje u nizu, nakon izvrenog odabira
objekata, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite tip niza.
Tip niza (Ortogonalni/Polarni):
Ortogonalni tip niza
Kako je ovom naredbom omogueno istovremeno kopiranje samo u pravcu globalnih

koordinatnih osi, to program prvo postavlja seriju pitanja o broju elemenata u nizu za svaki od
pravaca globalnih koordinatnih osi.
Broj kolona (X) <1>:
Broj redova (Y) <1>:
Broj nivoa (Z) <1>:
Uvedeni termini kolona red i nivo predstavljaju elemente u nizu koji se dobivaju
kopiranjem u pravcu globalne X, Y, i Z osi, te je u zagradi ispisan naziv odgovarajue osi.
Slijedeom serijom pitanja, program zahtjeva da odredite razmak izmeu elemenata u nizu.
Razmak kolona (X) :

Razmak redova (Y) :
Razmak nivoa (Z) :
79
Umjesto zadavanja sa tastature, razmak moete odrediti i izborom dvije toke sa crtea.
Nakon izbora prve toke, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete i drugu
toku.
Druga toka vektora:
Polarni tip niza
Smisao i tijek ove naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Array, za kreiranje
dvodimenzionalnog polarnog niza. Jedina razlika je u tome to se kod naredbe Array, vri
kopiranje po luku u odnosu na zadanu toku, pa stoga elementi niza i zadana centralna toka
niza moraju biti u jednoj ravnini. U ovoj naredbi se pak, kopiranje po lunom nizu vri u
odnosu na proizvoljno zadanu os u prostoru. Stoga e program, umjesto centralne toke niza,
sa naredbene linije zahtijevati da izborom dvije toke definirate os oko koje se vri rotacija.
Prva toka osi rotacije:
Druga toka osi rotacije:
Na ovaj nain u proceduri kreiranja polarnog niza moete odabrati i elemente crtea koji ne
pripadaju istim ravnima.
2.9.11 3D Ogledalo
Jedina razlika izmeu ove naredbe, i naredbe Ogledalo je u tome to se ovdje
radi o preslikavanju u odnosu na zadanu ravninu a ne u odnosu na zadanu os. Iz
tog razloga, nakon odabira svih entiteta za preslikavanje, program e zahtijevati
da pomou tri nekolinearne toke definirate ravninu preslikavanja.
Prva toka ravnine:
Druga toka ravnine (Nazad):
Trea toka ravnine (Nazad):
Podopcija Nazad na naredbenoj liniji nudi mogunost vraanja jednog koraka unazad pri
izboru toaka, neto slino kao i u proceduru iscrtavanja poligonalne linije. Nakon zavrene
procedure definiranja proizvoljne ravnine u prostoru u odnosu na koje e se izvriti
preslikavanje odabranih objekata, program e sa naredbene linije postaviti i posljednje pitanje
o brisanju starih objekata.
Brisanje starih objekata (<Ne>/Da):
2.9.12 3D Rotacija
I ova naredba je izvedena iz srodne naredbe Rotacija. Jedina razlika izmeu ove
dvije naredbe je u tome to se ovdje radi o rotaciji u odnosu na zadanu os a ne u
odnosu na zadanu toku. Iz tog razloga, nakon odabira svih entiteta za 3D rotaciju
program e zahtijevati da pomou dvije proizvoljno odabrane toke definirate os u
odnosu na koju se vri rotacija.
Prva toka osi rotacije:

Druga toka osi rotacije:
80
Nakon definiranja osi rotacije, daljnji tijek naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe za
ravninsku rotaciju.
Kut rotacije:
Brisanje starih objekata (<Da>/Ne):
2.9.13 Obnavljanje crtea (Undo/Redo)

U sluaju uinjenih pogreaka, programom je predvien mehanizam za obnavljanje
sadraja crtea i vraanje na stanje neposredno prije uinjene pogreke. Pored toga, predvien
je i mehanizam za kretanje unaprijed ako ste pogreno aktivirali naredbu za vraanje unazad.
Svaka od uinjenih akcija u programu se pamti za vrijeme njegovog izvrenja, tako da je
omogueno kretanje unazad, odnosno unaprijed, za sve provedene akcije u programu od
trenutka njegovog pokretanja, i rada sa danom datotekom. Za kretanje unazad predviena je
naredba Undo, a za kretanje unaprijed naredba Redo.
Naredba za kretanje unazad Undo. Naredba se moe aktivirati istovremenim

pritiskom na tipke Ctrl i Z
Naredba za kretanje unaprijed Redo. Naredba se moe aktivirati istovremenim

pritiskom na tipke Ctrl i Y
Napominjemo da se prethodni zoomovi crtea ne mogu obnavljati ovim mehanizmom jer je za

tu namjenu predviena naredba Zoom-prethodni.
2.9.14 Spajanje kontura

Pomou naredbe Spajanje kontura, mogu se spojiti dvije istorodne povrine
koje imaju zajedniku ivicu dodira, ali samo pod uvjetom da im je pridruen isti set numerikih
podataka. Takoer, pomou ove naredbe se mogu spojiti i dva istorodna linijska entiteta koja
imaju zajedniku toku dodira i nalaze se na istom pravcu - kolinearni su. Svakako da i za
linijske entitete mora biti ispunjen uvjet da im je pridruen isti set numerikih podataka. Ovdje
pod terminom istorodni elementi podrazumijevamo: dvije ploe, dvije grede, dva linijska
leaja, itd.
Izborom ove naredbe, na naredbenoj liniji se javlja poruka kojom se ulazi u standardnu
proceduru odabira:
<0 odab.> Spajanje kontura Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras /
Deselektiranje / <krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da odabere sve entitete kojima je potrebno spojiti konture.
Nakon zavrenog odabira, program e provesti ovu operaciju za sve linijske i povrinske
elemente koji ispunjavaju predviene uvjete za spajanje njihovih kontura.
81
Pomou naredbe Spajanje kontura, od dvije ploe je napravljena jedna nova
Pomou naredbe Spajanje kontura, od dvije grede je napravljena jedna nova
2.9.15 Razdvajanje kontura

Naredba Razdvajanje kontura djeluje samo na linijskim elementima, i ima
suprotno djelovanje od prethodno opisane naredbe za spajanje kontura. Naime, njenim
izborom program sa naredbene linije zahtijeva unos toke koja e odrediti mjesto podjele
linijskog entiteta na dva nova.
Unos toaka za razdvajanje (Izbor/<krAj>):
Pored pojedinanog izbora toaka, aktiviranjem podopcije Izbor programom je omoguen i

masovni izbor toaka (vidi poglavlje 2.5.6).
<0 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/<krAj>):
Nakon zavrene procedure izbora toka, program e sve linijske entitete na kojima se nalazi
zadana toka, podijeliti na nova dva linijska entiteta.
82
Pomou naredbe Razdvajanje kontura, od jedne grede su napravljene tri nove
Napomena:
Obzirom da e pri proraunu program na svim mjestima presjeka linijskih entiteta sa ostalim
dijelovima modela automatski postaviti vorove, to ovu naredbu treba koristiti samo u sluaju
kada je potrebno odabrati samo jedan dio linijskog entiteta koji je odreen presjenim
tokama sa drugim entitetima. U svim ostalim sluajevima je bolje ne koristiti ovu opciju jer
ete dobiti nepotrebno vei broj elemenata na crteu koji samo moe usporiti rad programa.
2.10 Vidljivost
Pomou grupe naredbi opisanih u ovom poglavlju, imate mogunost sakriti
elemente crtea koje u odreenom trenutku rada sa programom ne elite vidjeti na ekranu.
to e biti vidljivo a to ne, moete zadati ili po tipu elementa crtea (na primjer elite da sve
ploe na modelu budu trenutano nevidljive) ili pak odabirom danog entiteta, pri emu samo
on postaje nevidljiv. Za reguliranje vidljivosti po tipovima elemenata slui naredba
Vidljivost, a za reguliranje vidljivosti samo odabranih elemenata crtea, naredba
Sakrivanje.
Pri odreivanju kriterija to e biti vidljivo a to ne, jai je kriterij stanja vidljivosti po tipu
elemenata crtea. Uzmimo za primjer da na modelu postoje tri grede i da smo pomou
naredbe Sakrivanje samo jednoj od njih ukinuli vidljivost. Ako pomou naredbe Vidljivost
ukinemo vidljivost svih greda, onda e sve tri grede biti nevidljive, bez obzira to je pomou
naredbe Sakrivanje samo jednoj od njih ukinuta vidljivost.
2.10.1 Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata

(Vidljivost)
Aktiviranjem prikazane ikone, ili naredbe Vidljivost koja se nalazi u okviru
padajueg menija Prikaz, otvara se dijalog box u kojem se regulira vidljivost
pojedinih elemenata crtea.
83
Izgled dijalog box-a za podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata crtea
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, a crte e dobiti novi
izgled u zavisnosti od postavljenih parametara. Elementi crtea, kojima je ukinuta vidljivost i
dalje ostaju u sastavu crtea, ali se ne prikazuju.
Za svaki od elemenata crtea postoji poseban dio u okviru ovog dijalog box-a, u kojem se
podeava nain njegove vidljivosti.
Dio dijalog box-a rezerviran za podeavanje vidljivosti ploa i zidova
Ikona svakog od elementa konstrukcije i optereenja, odreuje da li e dani element crtea biti
vidljiv ili ne. Ove ikone rade kao prekidai tako da se uzastopnim klikom mia preko njih, one
postavljaju na ukljueno, odnosno na iskljueno stanje. Ako je ikona uvuena to znai da e
dati element biti vidljiv, a ako je izboena znai da e biti nevidljiv.
84
Izboena ikona oznaava da je ukinuta vidljivost

svih ploa i zidova na modelu
U svakom od ovih posebnih dijelova, nalaze se prekidai (Radio button-i), kojima se regulira
nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Svakako da je izbor
naina vidljivosti elemenata omoguen samo ako je odgovarajua ikona postavljena na
ukljueno stanje (uvuena). Ovi parametri su grupirani u vertikalne kolone u okviru kojih samo
jedan od parametara moe biti postavljen na ukljueno stanje. Izbor parametara, odnosno
njihovo postavljanje na ukljueno stanje, vri se klikom mia preko njegovog naziva. Indikator
za izabrani parametar je zacrnjen mali krug, dok su ostali krugovi u okviru te grupe (kolone)
prazni.
Grupa prekidaa koja odreuje nain vidljivosti ploa
U daljnjem tekstu emo za sve tipove elemenata crtea objasniti mogua stanja vidljivosti.
Ploa
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura ploe, dok njena unutranjost ostaje prazna.
85
~ rafura
Iscrtana kontura ploa se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Set
Cijela povrina ploe se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta numerikih
podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom ovog naina
vidljivosti, lako se kontroliraju setovi numerikih podataka, koji su pridrueni danoj ploi.
~ Dijagonala
Prikazuje se dijagonala ploe. Njen poloaj program automatski odreuje tako to od dvije
dijagonale gabarita ploe izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine ploe.
Poloaj dijagonale moe se naknadno mijenjati pomou naredbe Promjena dijagonale
povrinskih entiteta.
Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje
dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazana oznaka
pozicije ploe. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje
ploe kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Opis Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan opis ploe.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan redni broj seta
numerikih podataka koji su pridrueni danoj ploi. Zbog preglednosti broj se ispisuje u
zadanoj boji izmeu simbola < i >.
Ortotropija Stanje ovog check box-a odreuje da li e se unutar konture
ortotropnih ploa prikazati i simbol strelica koji odreuje zadani pravac ortotropije.
Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje ortotropne ploe.
Granini uvjeti - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na crteu prikazivati linija
postavljenih graninih uvjeta u ploi ili ne. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako su na modelu postavljeni Granini uvjeti.
Zidovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati zidovi. Pod
pojmom zid se podrazumijevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravninom ine kut vei
od 45 stupnjeva.
Ploe Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati ploe. Pod
pojmom ploa se podrazumijevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravninom ine kut
koji je manji ili jednak 45 stupnjeva.
Greda
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
~ Set
Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s
tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih
podataka koji je danoj gredi pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju
odgovarajuim bojama i smjeteni su izmeu simbola velikih zagrada: {1}.
~ Opis
86
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, na sredini svake od greda e umjesto

rednog broja seta numerikih podataka biti ispisana informacija koja ukazuje na oblik
poprenog presjeka dane grede.
Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svake od greda biti
prikazane i strelice koje odreuju poloaj njenog lokalnog koordinatnog sustava
vorovi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na modelu biti vidljivi ili ne vorovi
koji predstavljaju poetak, odnosno kraj greda.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svake od greda biti
prikazana njena oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na
modelu postoje grede kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Stupovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati stupovi. Pod
pojmom stup se podrazumijevaju sve grede koje sa horizontalnom ravninom ine kut
vei od 45 stupnjeva.
Grede Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati grede. Pod
pojmom greda se podrazumijevaju sve grede koje sa horizontalnom ravninom ine kut
koji je manji ili jednak 45 stupnjeva.
Povrinski leaj
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura povrinskog leaja, dok njegova unutranjost ostaje prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura povrinskog leaja se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Set
Cijela povrina povrinskog leaja se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta
numerikih podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom
ovog naina vidljivosti lako se kontroliraju setovi numerikih podataka, koji su pridrueni
danom povrinskom leaju.
~ Dijagonala
Prikazuje se dijagonala povrinskog leaja. Njen poloaj program automatski odreuje,
tako to od dvije dijagonale gabarita povrinskog leaja izabere onu koja veom duinom
prelazi preko povrine leaja. Poloaj dijagonale moe se naknadno mijenjati pomou
naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta.
Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje
dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazana oznaka
pozicije povrinskog leaja. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na
modelu postoje povrinski leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan redni broj seta
numerikih podataka koji su pridrueni danom povrinskom leaju. Zbog preglednosti
broj se ispisuje u zadanoj boji izmeu simbola l i l .
Linijski leajevi
~ Kontura
87
~ Set
Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s
tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih
podataka koji je danom linijskom leaju pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju
odgovarajuim bojama i smjeteni su izmeu simbola srednjih zagrada: [1].
Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog od linijskih
leaja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svakog linijskog leaja
biti prikazana njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako na modelu postoje linijski leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Tokasti leajevi
~ Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuju poloaj postavljenih tokastih leaja.
~ Set
Takoer se iscrtavaju odgovarajui simboli, s tim to se uz njih ispisuje i redni broj seta
numerikih podataka koji je danom tokastom leaju pridruen. Zbog preglednosti, i ovdje
su redni brojevi setova ispisani izmeu odgovarajuih simbola malih zagrada: (1),
Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na mjestu postavljenog
tokastog leaja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog
sustava
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e pored svakog tokastog leaja
biti prikazana njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako na modelu postoje tokasti leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Povrinsko optereenje
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura povrinskog optereenja, dok njegova unutranjost ostaje
prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura povrinskog optereenja se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta optereenja. Iscrtana povrina se
rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s tim to se u sredini
povrine ispisuje jo i intenzitet optereenja. Ako optereenje nije jednako podijeljeno,
onda se uz sve toke na konturi, ispisuju zadani intenziteti optereenja.
Linijsko optereenje
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. U sluaju da vektor optereenja pripada
ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada se du zadane linije iscrtavaju i
simboli strelica koje ukazuju na pravac i smjer djelovanja optereenja.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta optereenja. Na sredini svakog
segmenta polilinije koja oznaava linijsko optereenje, ispisuje se zadani intenzitet
raspodijeljenih sila, odnosno momenta. Za sile je uvedena oznaka p, a za momente m.
88
Tokasto optereenje
~ Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuju poloaj postavljenih koncentriranih sila i
momenata.
~ Intenzitet
Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole tokastog optereenje, bit e ispisani
intenziteti zadanih koncentriranih optereenja. Za koncentrirane sile je usvojena oznaka
P=, dok je za momente usvojena oznaka M=.
Temperaturni utjecaji u ploi
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura povrine po kojoj djeluju temperaturni utjecaji, dok njegova
unutranjost ostaje prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura temperaturnih utjecaja u ploi se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta temperaturnih utjecaja u ploi.
Iscrtana povrina se rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s
tim to se u sredini povrine ispisuje jo i intenzitet zadanih temperaturnih utjecaja. Za
temperaturnu promjenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku dt=.
Temperaturni utjecaji u gredi
~ Kontura
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta temperaturnih utjecaja u gredi. Na
sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadani intenzitet temperaturnih utjecaja u
gredi. Za temperaturnu promjenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku
dt2= i dt3=.
Pomak vorova
~ Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih pomaka leaja.
~ Intenzitet
Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole, bit e ispisani i intenziteti zadanih
pomaka leaja. Za pomake je uvedena oznaka u=, a za rotacije =.
Prednaprezanje
Prednaprezanje - Stanje ovog check box-a odreuje da li e linija kablova za

prednaprezanje biti vidljiva ili ne.
Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta
linije prednaprezanja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog
koordinatnog sustava. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je
prednaprezanje postavljeno za vidljivo.
Pokretno optereenje
89
Pokretno optereenje - Stanje ovog check box-a odreuje da li e zadana linija po kojoj
se kree pokretno optereenje biti vidljiva ili ne
Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta
zadane putanje pokretnog optereenja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog
lokalnog koordinatnog sustava. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako
je pokretno optereenje postavljeno za vidljivo.
Centrino naprezanje
~ Kontura
~ Intenzitet
Na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadani intenzitet centrinog naprezanja.
Za intenzitet centrinog naprezanja je usvojena oznaka P=.
Reduktor
Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e reduktor biti vidljiv ili ne.
Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svakog reduktora biti
prikazane i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava. Ovaj
check box e biti dostupan za promjenu samo ako je ukljuena vidljivost reduktora.
Indeks pozicija
Indeks pozicija - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pored oznaka pozicija
kolinearnih entiteta biti prikazani i indeksi koji jednoznano odreuju svaki entitet. Indeks
se od oznake pozicije odvaja crticom: *-n. Svakako da e ovaj prekida imati smisla
jedino ako na modelu postoje kolinearni entiteti kojima je dodijeljena oznaka pozicije sa
indeksom.
Simboli u presjeku
Ploa - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati

simboli koji ukazuju na mjesta na kojima ploe prodiru ili pak dodiruju trenutanu ravninu
pogleda.
Zid - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati

simboli koji ukazuju na mjesta na kojima zidovi prodiru ili pak dodiruju trenutanu ravninu
pogleda.
Greda - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati

simboli koji ukazuju na mjesta na kojima grede prodoru ili pak dodiruju trenutanu ravninu
pogleda.
Povrinski leaj - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled

prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta na kojima povrinski leajevi prodiru ili pak
dodiruju trenutanu ravninu pogleda.
Linijski leaj - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled

prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta linijskih leaja koji prodoru ili pak dodiruju
trenutanu ravninu pogleda.
90
Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani
simboli koji ukazuju na mjesta na kojima reduktori prodiru ili dodiruju trenutanu ravninu
pogleda.
Presjek ispred - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti
prikazani simboli na mjestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze ispred
trenutane ravni pogleda dodiruju ili prodiru danu ravninu.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti
prikazane oznake pozicija konstruktivnih elemenata koji se nalaze ispred trenutane
ravnine pogleda, a dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ovaj check box e biti dostupan za
promjenu samo ako je check box Presjek ispred postavljen na ukljueno stanje.
Presjek iza - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti
prikazani simboli na mjestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze iza
trenutane ravnine pogleda dodiruju ili prodiru danu ravninu.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti
prikazane oznake pozicija konstruktivnih elemenata koji se nalaze iza trenutane
ravnine pogleda, a dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ovaj check box e biti dostupan za
promjenu samo ako je check box Presjek iza postavljen na ukljueno stanje.
Pomoni nivo
Pomone osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pomone osi, postavljene
pomou naredbe Osi, biti vidljive na ekranu ili ne.
Ispis razmaka osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na zaslonu biti prikazano
rastojanje izmeu susjednih osi. Horizontalna rastojanja izmeu postavljenih vertikalnih
osi se prikazuju u vrhu podruja crtea, a vertikalna rastojanja izmeu horizontalnih osi
uz desnu ivicu podruja crtea.
Mrea 3D povrina - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti
prikazana pomona mrea, koja ukazuje na oblik i domenu pruanja zadane 3D povrine.
Nivoi (Layers) - Stanje ovog check box-a odreuje da li e svi elementi crtea koji su
konstruirani pomou naredbi: Linija, Text i Kota biti vidljivi ili ne. Kako je programom
predvieno osam layera, to se pomou ovih osam check box-a regulira koji e od
pomonih entiteta biti vidljiv u ovisnosti od layera na kojem je nacrtan.
Gran. uvjeti i oslobaanja
~ Statiki
Prikazuju se simboli samo statikih graninih uvjeta i statikih oslobaanja utjecaja u
odgovarajuim bojama.
~ Seizmiki
Prikazuju se simboli samo seizmikih graninih uvjeta i seizmikih oslobaanja utjecaja u
odgovarajuim bojama.
~ Statiki i seizmiki
Prikazuju se simboli svih graninih uvjeta i svih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim
bojama.
Vidljivost elemenata crtea iz modula Obrada rezultata prorauna
91
Slijedea grupa check box-ova regulira vidljivost elemenata crtea koji se javljaju samo u
modulu za obradu rezultata prorauna. Oni su u okviru naredbe Vidljivost prisutni u svim
modulima, meutim njihovo postavljanje na ukljueno odnosno iskljueno stanje e dovesti do
promjena na crteu samo u modulu za obradu rezultata prorauna.
M.K.E. Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti vidljiva izgenerirana
mrea konanih elemenata ili ne.
Br. vorova Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti ispisani redni
brojevi vorova sa mree konanih elemenata ili ne. Ovaj check box e biti dostupan
za promjenu samo ako je mrea konanih elemenata postavljena za vidljivu.
Sve vidljivo/Sve nevidljivo
U donjem desnom djelu dijalog boksa se nalaze naredbena polja Sve vidljivo i Sve
nevidljivo, pomou kojih se vidljivost svih elemenata crtea postavlja na ukljueno, odnosno
iskljueno stanje.
Rad sa listom stanja vidljivosti
Kako ete u radu sa programom esto mijenjati stanja vidljivosti elemenata crtea u zavisnosti
od trenutanih potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja
vidljivosti. Naime, kada podesite neko stanje vidljivosti, za koje smatrate da je relativno
tipino i da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte naredbu Snimi.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na postavljeno stanje
vidljivosti, i aktivirati naredbeno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi
tipova vidljivosti, program e dati odgovarajuu poruku.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu dijalog box-a Vidljivost je predviena za
izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti.
92
Zatvorena lista za izbor neke od ranije snimljenih stanja vidljivosti
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste se otvara sadraj liste i
sada je dovoljno miem kliknuti na red u kojem je opisan sadraj stanja vidljivosti koji se eli
postaviti. Napominjemo da se u listi uvijek nalazi i programski definirano stanje vidljivosti
Default, koje ne moete obrisati. U svakom od modula programa, Default vidljivost je
razliita i odgovara namjeni danog modula.
Pomou naredbenog polja Brii je omogueno brisanje proizvoljno odabranog stanja

vidljivosti iz liste. Postupak se odvija tako to se prvo miem klikne na stanje vidljivosti u listi
koje se eli obrisati, a potom aktivira naredbeno polje Brii .
Brzi izbor ranije snimljenih stanja vidljivosti
Izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti se moe vriti i bez aktiviranja naredbe
Vidljivost. Naime desnim klikom mia preko ikone Vidljivost se automatski otvara lista sa
svim ranije snimljenim stanjima vidljivosti.
Izgled dijalog box-a koji se otvara na desni

klik mia preko ikone Vidljivost
Sada je dovoljno samo kliknuti miem na eljeni red u listi i aktivirati naredbeno polje OK.
Nakon toga, na crteu e biti postaviti odabrano stanje vidljivosti.
Brzo ukidanje vidljivosti pojedinih elemenata crtea
Ukidanje i postavljanje vidljivosti pojedinih elemenata se moe ostvariti i direktnim klikom na

desni gumb mia preko odgovarajue ikone. Ako su na primjer grede vidljive, desnim klikom
mia preko ikone Greda, one e postati nevidljive. Jo jedan klik na desni gumb mia preko
iste ikone, uiniti e iscrtane grede vidljivim.
93
Desni klik mia preko ikone Greda, dovesti e do

ukidanja njene vidljivosti na zaslonu
Ovakav nain postavljanja i ukidanja vidljivosti je transparentan (isto kao i sama naredba
Vidljivost), odnosno moe se pozivati za vrijeme izvrenja drugih naredbi. Desni klik mia, je
omoguen preko slijedeih ikona: Ploa, Greda, Povrinski leaj, Linijski leaj, Tokasti
leaj, Povrinsko optereenje, Linijsko optereenje, Tokasto optereenje, Granini
uvjeti, Pomak leajeva, Temperaturni utjecaji u ploi, Temperaturni utjecaji u gredi,
Centrino naprezanje, Pokretno optereenje, Prednaprezanje, Reduktor, Osi, Linija,
Tekst i Kota. Desni klik mia preko naredbi Linija, Tekst i Kota e dovesti do ukidanja
vidljivosti svih layer-a, odnosno do postavljanja za vidljive svih layer-a.
Primjena naredbe Vidljivost
ako se eli kontrola unosa samo nekih elemenata, onda se za dobivanje jasnije slike moe
iskljuiti vidljivost svih ostalih.
kada crte sadri puno razliitih elemenata na malom prostoru, i nije mogu ba komotan
izbor pojedinih toaka i elemenata. U ovom sluaju treba ukinuti vidljivost pojedinih
elemenata i na taj nain olakati unos.
preko ove naredbe se podeava sadraj i izgled crtea za ispis
Napominjemo i da se podeavanja vidljivosti koja su u upotrebi pamte za sva tri modula

(Unos podataka, Formiranje mree i Obrada rezultata) i postavljaju za tekua pri
ponovnom pokretanju programa.
Takoer, pri snimanju datoteke snimaju se i trenutana podeavanja vidljivosti za sva tri
modula. Na ovaj nain se osigurava da se pri uitavanju dane datoteke za tekue postavi
podeavanje vidljivosti koje je bilo u uporabi u trenutku njenog snimanja.
2.10.2 Podeavanje vidljivosti odabirom (Sakrivanje)

Naredba Sakrivanje, ima viestruku primjenu, a najvea je kada se ona koristi da
se odreene grupe konstruktivnih elemenata poveu u nezavisne cjeline. Na taj nain, se
odreene cjeline modela mogu naizmjenino prikazivati na zaslonu (vidljivi samo stupovi,
vidljive samo meukatne konstrukcije, vidljivi samo zidovi, itd.). Ovo je jako zgodno, naroito
94
pri analizi rezultata prorauna, jer se tada analiziraju utjecaji samo u okviru trenutano vidljive
grupe entiteta.
Izborom naredbe Sakrivanje, ulazi se u standardnu proceduru odabira elemenata crtea.
<0 odab.> Sakrivanje-Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Znai, sada se oekuje da odaberete sve elemente crtea koji ne treba da budu vidljivi u okviru
ove grupe vidljivosti.
Odabrani su svi entiteti kojima je potrebno ukinuti vidljivost
Po zavretku odabira, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate ime danoj grupi
sakrivenosti.
Naziv grupe <>:
Zadavanjem naziva grupe, ona e biti snimljena u bazu, i uvijek ete moi da je postavite za
tekuu. Ako pak ne elite da definiranu grupu snimate u bazu, jer Vam ona treba jednokratno,
onda pritiskom na taster Enter, ili klikom na desni gumb mia, imate mogunost da joj
pridruite programski predvieno ime za privremene grupe vidljivosti: Noname. Ponovno
definiranje grupe vidljivosti koju ne elite da sauvate u bazi, unititi e prethodno pridruenu
grupu vidljivosti imenu Noname. Znai, sa ovako snimljenim grupama vidljivosti moi ete
raditi sve dok ne izaete iz programa ili pak ne definirate novu grupu sakrivenosti pod istim
imenom. Bez obzira da li ste zadali naziv grupi sakrivenosti ili ne, naredba e biti zavrena, a
na ekranu e biti vidljivi samo entiteti koji pripadaju kreiranoj grupi.
95
U definiranoj grupi vidljivi su samo elementi konstrukcije koji pripadaju krovu
Desnim klikom mia preko ikone Sakrivanje, otvara se dijalog box sa listom svih grupa
sakrivenosti koje su do tada snimljene u bazu programa.
Dijalog box za rad sa grupama vidljivosti
U ovom dijalog box-u se vri izbor jedne grupe ili kombiniranje vie grupa vidljivosti za
istovremeni prikaz.
Da bi se istovremeno prikazao sadraj vie grupa vidljivosti potrebno je izvriti njihov odabir u
listi.
Odabrane su grupe Stupovi i Krov
96
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i na crteu prikazuje
sve entitete koji se nalaze u odabranim grupama.
Entiteti koji pripadaju grupi Krov Entiteti koji pripadaju grupi Stupovi
Istovremeni prikaz obje grupe
Aktiviranjem naredbenog polja Sve otkriveno vri se deselektiranje svih ranije odabranih
grupa vidljivosti u listi, a samim tim i otkrivanje svih elemenata crtea koji su bili sakriveni.
97
Izbor naredbenog polja Sve otkriveno, vratio je

u sastav crtea sve prethodno sakrivene entitete
Izborom naredbe Ureivanje liste sakrivanja, koja se nalazi u okviru padajueg menia
Prikaz, otvara se dijalog box za auriranje ranije definiranih grupa sakrivanja.
U listi se pored svih grupa sakrivenosti koje su snimljene u bazu nalaziti i privremena grupa
Noname, jasno ako je ona kao takva prethodno definirana. Na ovaj nain imate mogunost
da preimenujete grupu Noname, i da je smjestite u bazu da bude ravnopravna sa ostalim
grupama.
Promjena imena neke od grupa se vri tako to se miem prvo odabere red u kojem je dana
grupa prikazana, a potom u edit box-u Novo ime grupe zada novi naziv. Potvrdu unosa e
oznaiti ili pritisak na tipku Enter, ili pak na tipku Tab.
Brisanje grupe iz baze se vri njenim odabirom u listi, tako da taj red postane jasno markiran,
i izborom naredbenog polja Brii .
Pomou naredbenih polja Gore i Dolje imate mogunost promijeniti redoslijed u

listi. Naime izbor jednog od ovih naredbenih polja trenutano odabranu grupu u listi pomie za
jedno mjesto na gore, odnosno na dolje.
98
Postavljanjem check box-a Crtaj sakrivene entitete na ukljueno stanje, imate

mogunost da trenutano sakriveni entiteti na crteu ne budu skroz nevidljivi ve da budu tako
iscrtani da jasno ukazuju na to da nisu trenutano dostupni za bilo kakav odabir.
Prikazani sakriveni entiteti slue za lake sagledavanje

poloaja otkrivenih entiteta u odnosu na preostali dio modela
2.11 Naredbe za rad sa nivoima (menu Nivo)

Desnim klikom mia preko liste nivoa otvara se padajui meni u kojem se nalaze
naredbe za rad sa nivoima.
Izgled padajueg menija sa rad sa nivoima
Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, pod terminom nivo, podrazumijeva se
horizontalna ravnina iji je poloaj u prostoru odreen globalnom Z koordinatom. Uloga nivoa
je da se ili njegovim izborom u prozoru 2D pogled postavi dana ravnina za crtanje ili pak da
se uitavanjem ranije kreirane datoteke, ploa postavi na visinu odreenu danim nivoom.
99
2.11.1 Ureivanje nivoa (Edit)

Pomou ove naredbe se definira poloaj horizontalnih ravnina koje se nalaze na
zadanoj visini. Izborom naredbe Edit otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za ureivanje nivoa
Pomou ovog dijalog box-a je mogue postavljati nove nivoe, brisati postojee, kao i mijenjati
njihove visinske kote. U list box-u se prikazuju svi postavljeni nivoi, a u desnom djelu dijalog
box-a se uvijek grafiki prikazuje njihov poloaj u vertikalnom pogledu. Nain rada sa ovom
naredbom je jako slian postavljanju pomonih osi (vidi poglavlje 3.4.1).
Kako svaki model mora imati definiran barem jedan nivo, to prikazana lista sadri uvijek
najmanje jedan red podataka. Svaki od nivoa je odreen svojim nazivom (kolona Naziv),
globalnom visinskom koordinatom (kolona Z) i relativnom visinom u odnosi na donji nivo
(kolona h). Pored toga, ispred svakog naziva nivoa, u krajnjoj lijevoj koloni prisutna je
informacija i da li je dani nivo pun ili prazan, odnosno da li je na toj horizontalnoj ravnini
postavljen neki od elemenata ili ne. Postojanje simbola jasno ukazuje da je dani nivo pun,
odnosno da se na njemu ve nalaze neki konstruktivni elementi, odnosno optereenja.
Postavljanje nivoa
Svi nivoi koji se postavljaju, stoje u uzlaznom redoslijedu pri emu prvi nivo ima najniu a
posljednji najviu Z koordinatu. Sama procedura postavljanja nivoa se odvija tako to se u edit
box-u Naredba: zada odgovarajua instrukcija i unos potvrdi pritiskom na tipku Enter. U
ovisnosti od zadane instrukcije postoje etiri naina za postavljanje nivoa:
Pojedinanim zadavanjem apsolutne Z koordinate. Ako u edit box-u zadate na primjer

vrijednost 5.5 i unos potvrdite pritiskom na tipku Enter, tada e biti postavljen nivo koji
ima globalnu visinsku koordinatu 5.5.
Pojedinanim zadavanjem relativne Z koordinate u odnosu na referentni nivo. Uvijek je po

jedan nivo referentan i taj red je u list box-u posebnom bojom jasno naznaen. Program za
referentni nivo automatski proglaava posljednji postavljen, a klikom mia u okviru bilo koje
pozicije reda u kojem se nalaze podaci za dani nivo on postaje referentan. Da bi se
programu jasno naznailo da se radi o relativnim koordinatama, u edit box-u se ispred
odgovarajue koordinate mora zadati karakter @. Ako u edit box-u zadane na primjer
vrijednost @5.5, tada e biti postavljen nivo koji se nalazi na rastojanju 5.5 od
referentnog nivoa.
100
Serijskim zadavanjem apsolutnih Z koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja

broj rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti
razdvojena znakom *. Ako u edit box-u zadate na primjer 4*3.5, tada e biti postavljena
etiri nivoa koji imaju slijedee globalne Z koordinate: 3.5 7.0 10.5 14.
Serijskim zadavanjem relativnih Z koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i
kod serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prvi nivo ne postavlja u odnosu
na koordinatni poetak, ve u odnosu na referentni nivo. Ako je za referentni nivo
postavljen nivo koji se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a u edit box-u
zadate na primjer @3*2.2, tada e biti postavljena tri nivoa koji se nalaze na slijedeim
rastojanjima od koordinatnog poetka: 12.2 14.4 i 16.6.
Nivoi se mogu postavljati i izborom toke sa crtea, pri emu e Z koordinata izabrane toke
predstavljati i Z koordinatu dodanog nivoa. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje
Preuzmi.
Naredbeno polje za postavljanje nivoa izborom

toaka sa crtea
Nakon aktiviranja ovog naredbenog polja program zatvara dijalog box i sa naredbene linije
trai da sa crtea izaberete toke u kojima elite postaviti nivoe.
Unos toaka (Deselektiranje / <krAj>):
Ova poruka e stajati na naredbenoj liniji sve dok izborom podopcije Kraj, ili desnim klikom
mia ne zavrite proceduru unosa toaka, nakon ega e se dijalog box ponovo otvoriti. U listu
e biti dodano onoliko nivoa koliko je odabrano toaka sa razliitim Z koordinatama.
Postavljanje nivoa se moe ostvariti i aktiviranjem naredbenog polja Dodaj , pri emu se
novi nivo dodaje odmah iznad trenutano aktivnog. Njegovu visinsku koordinatu program sam
usvaja, ali se ona svakako moe promijeniti, o emu e biti vie rijei u daljem tekstu.
Brisanje nivoa
Aktiviranje naredbenog polja Brii dovodi do uklanjanja referentnog nivoa. Znai prvo je
potrebno u list box-u odabrati red u kojem se nalaze podaci za dani nivo i potom aktivirati
naredbeno polje Brii . Kako u svakom modelu mora biti definiran barem jedan nivo, to u
sluaju da se u listi nalazi samo jedan definirani nivo, naredbeno polje Brii e biti
nedostupno.
101
Promjena rastojanja izmeu nivoa
Promjena rastojanja izmeu bilo koja dva susjedna nivoa se vri direktno u list box-u. Naime,
potrebno je samo miem odabrati danu vrijednost u koloni h i sa tastature zadati novu
vrijednost. Zadavanjem nove vrijednosti, odabrano rastojanje e biti korigirano, a svi nivoi
iznad e biti tako pomicani, da se njihova meusobna rastojanja ne promjene. Napominjemo
da vrijednosti u koloni h predstavljaju rastojanja na dolje, te se ta vrijednost ne moe
mijenjati za najnii nivo (ta vrijednost je uvijek 0.00).
Pomicanje nivoa
Promjenom vrijednosti u koloni Z, mogue je promijeniti poloaj bilo kog od ve postavljenih

nivoa. Sutinska razlika izmeu ove operacije i operacije promjene rastojanja izmeu dva
nivoa je u tome, to se pomicanjem odabranog nivoa na ovaj nain, ne mijenja poloaj ostalih
nivoa.
Ureivanje naziva nivoa
Zadavanjem potpuno proizvoljnog teksta u koloni Naziv, imate mogunost da svakom od

nivoa zadate ime (na primjer: Potkrovlje, Prizemlje, I kat, itd). Zadavanje naziva nivoa nije
obavezno i njegova jedina uloga je bre snalaenje u pronalaenju eljenog nivoa.
Grafiki prikaz nivoa
U desnom dijelu dijalog box-a se grafiki prikazuje poloaj svih postavljenih nivoa. U sluaju
nepreglednog prikaza, u ovom dijelu prozora je mogue primijeniti jedan od programom
predvienih naina za zumiranje:
CTRL+lijevi gumb mia = Zoom prozor

CTRL+srednji gumb mia = Zoom sve
CTRL+desni gumb mia= Zoom-prethodni
Srednji gumb mia = Zoom pomakni
Aktiviranjem naredbenog polja Cancel se izlazi iz dijalog box-a sa odustajanjem od svih

prethodno provedenih akcija u njemu, dok se aktiviranjem naredbenog polja OK prihvaaju
sve provedene akcije i vri kontrola da li su eventualno obrisani ili pomicani nivoi sadrali neke
od elemenata konstrukcije i optereenja. Naime, brisanje nivoa koji ve sadri entitete
istovremeno e znaiti i brisanje tih entiteta. Takoer, i promjena poloaja punog nivoa, znaiti
e promjenu poloaja svih entiteta koji su njemu pripadali. Kako ovakve akcije mogu biti
destruktivne, to e u ovim sluajevima program dati odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do auriranja geometrije modela prema novozadanim podacima,

dok e izbor naredbenog polja Cancel znaiti odustajanje i povratak u dijalog box za
ureivanje nivoa.
Na kraju napominjemo da e za svaki od postavljenih nivoa u ovom dijalog box-u, program na

modelu kreirati i odgovarajuu globalnu Z pomonu os (vidi poglavlje 3.4.1). Ove osi e se
vidjeti u prozoru 2D pogled kada se u njemu za tekui prikaz postavi bilo koji od okvira.
102
Svakako da obrnuti postupak ne vai, odnosno brisanje neke od globalnih Z pomonih osi ne
znai i brisanje nivoa na danoj visini.
Napomena:
Kako je ploa izuzetno vaan konstruktivni element to je u programu usvojena konvencija da
svaka horizontalna ploa na modelu mora pripadati jednom od nivoa. Iz tog razloga e
program za svaku novonastalu horizontalnu plou sam kreirati nivo koji odgovara horizontalnoj
ravnini u kojoj se dana ploa nalazi. Da bismo bolje objasnili ovakvo ponaanje uzeti emo
slijedei primjer. Neka na modelu imamo kreiran samo jedan jedini nivo na koti Z=0,00 i na
njemu postavljenu horizontalnu plou. Kopiranjem ove ploe u pravcu globalne Z koordinate na
rastojanju recimo od 3m, pored iskopirane ploe na koti Z=3,00, dobijemo automatski kreiran
i jedan nivo takoer na koti Z=3,00.
2.11.2 Izbor tekueg nivoa

U listi nivoa je uvijek ispisana informacija o trenutano aktivnom nivou. Za
identifikaciju nivoa se koristi njegov naziv (ako je zadan), i obavezno njegova visinska
koordinata. Promjena tekueg nivoa se vri tako to se miem klikne na strelicu sa desne
strane liste nivoa , nakon ega se otvara padajua lista u kojoj se nalaze svi do tada
kreirani nivoi u modelu.
Postavljeni simbol u otvorenoj listi jasno pokazuje,

koji je nivo trenutano aktivan
Sada je potrebno iz liste odabrati eljeni nivo i on e biti postavljen za tekui.
103
Komentar u produetku naziva prozora 2D pogled: [6.00]

jasno ukazuje na trenutani sadraj prozora 2D pogled
U sluaju kada je fokus na listi nivoa, odnosno kada je u prozoru 2D pogled prikazan jedan
od nivoa, promjena tekueg nivoa se moe postii brzo i pomou slijedeih tipki:
- pritisak na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi nivo iznad tekueg, za aktivan
- pritisak na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi nivo ispod tekueg, za aktivan
Home - pritisak na ovu tipku postavlja najvii nivo sa za tekui
End - pritisak na ovu tipku postavlja najnii nivo sa za tekui
2.11.3 Lokalni koordinatni sustav nivoa

Lokalni koordinatni sustav nivoa je takav da se njegove X, Y i Z lokalne osi
poklapaju sa pravcem i smjerom globalnih osi, a lokalni koordinatni poetak je translatorno
pomaknut u pravcu globalne Z osi za visinsku koordinatu promatranog nivoa.
Prikaz lokalnog koordinatnog sustava nivoa
Prema tome ako je fokus na prozoru 2D pogled, a u njemu je prikazan nivo koji ima visinsku
koordinatu Z=3 i sa tastature zadamo apsolutne koordinate: 2,4,6 ,tada e biti odabrana toka
koja ima slijedee globalne koordinate: X=2; Y=4; Z=3+6=9.
104
Ako pak sa tipkovnice zadamo relativne koordinate: @1,2,3 , a referentna toka na nivou koji
je postavljen na visinu Z=3 ima lokalne koordinate X=4; Y=5 , tada e biti odabrana toka
koja ima slijedee globalne koordinate: X=4+1=5; Y=5+2=7; Z=3+3=6.
2.11.4 Ubacivanje ranije kreirane ploe na nivo (Ubaci)

Naredbe Ubaci, Zamjena i Generiranje imaju naroitu primjenu kod
kreiranja prostornih modela koji predstavljaju zgrade. Naime, kod takvih modela moe biti
jako praktino da se u posebnim datotekama analiziraju utjecaji u meukatnim konstrukcijama
od vertikalnog optereenja, a da se kasnije od ovako kreiranih posebnih dijelova konstrukcije
lako sklopi cijeli prostorni model.
Pomou naredbe Ubaci imate mogunost da sadraj bilo koje od prethodno kreiranih
datoteka proglasite za plou i ubacite u model na tekui nivo. Kako se pri ubacivanju sadraja
odabrane datoteke njen globalni koordinatni poetak translatorno pomie u lokalni koordinatni
poetak tekueg nivoa, to je znai jako vano da prije izbora naredbe Ubaci za tekui
postavite odgovarajui nivo. Nakon izbora ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg
izgleda.
Izgled dijalog box-a za uitavanje ploa
Po default-u program prikazuje sve datoteke sa ekstenzijom *.twp, to znai da se bez

obzira na njihov sadraj, za uitavanje moe odabrati bilo koja od Tower-ovih datoteka.
Svakako da izbor datoteke u kojoj nije definiran sadraj eljene ploe ve proizvoljan prostorni
model nee imati mnogo smisla. Za takvo ubacivanje ranije kreiranih modela predviena je
naredba "Uvoz" u okviru padajueg menija "Datoteka" (vidi poglavlje 3.6.5). Program nee
sprijeiti ubacivanje bilo kojeg modela na tekui nivo ali e pravog smisla imati jedino
ubacivanje ploa.
Pored Tower-ovih datoteka, za uitavanje se moe odabrati i bilo koja od Planet-ovih

datoteka (Planet je naziv naeg starog programa koji je sluio za proraun utjecaja u
meukatnim konstrukcijama). U ovom sluaju je potrebno iz zatvorene liste Tip datoteke
odabrati za tip datoteke Planet (*.plw) i u tekuem direktoriju e se prikazati sve datoteke
sa ekstenzijom *.plw.
Kada ste odabrali eljenu plou, kliknite miem na naredbeno polje Uitaj i ubrzo e
program otvoriti dijalog box za mapiranje uitanog optereenja.
105
Izgled dijalog box-a za mapiranje

optereenja iz uitane ploe
Kako pored elemenata konstrukcije, program omoguava i uitavanje optereenja na ploama,

to je sada potrebno odrediti koji sluaj optereenja iz uitane ploe treba pridruiti modelu koji
se kreira, a koji ne. Prikazana lista ima onoliko redova koliko ima i sluajeva optereenja u
ploi koja se uitava. U lijevom dijelu liste su prikazani svi sluajevi iz uitane ploe a u
desnom dijelu podaci koji e za svaki od ovih sluajeva optereenja odrediti da li e on biti
uitan ili ne. Znai, potrebno je svaki od uitanih sluajeva optereenja smjestiti u
odgovarajui sluaj optereenja modela koji se kreira. Postupak se odvija tako to se klikom
mia na strelicu , koja se nalazi na kraju svakog reda, otvori padajua lista i iz nje odabere
sluaj optereenja na modelu u koji elite da smjestite dani sluaj optereenja iz ploe.
U okviru svakog reda sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mjestu stoji opcija 0.
Nijedan, zatim svi sluajevi optereenja koji postoje u modelu koji se kreira, i na kraju
onoliki broj opcija Novi sluaj koliko ima i sluajeva optereenja u ploi koja se uitava. Na
ovaj nain su pokrivene sve situacije koje mogu nastupiti. Odnosno, optereenje iz ploe se
moe ignorirati, moe se pridruiti ostalim optereenjima u okviru nekog od ve postojeih
sluajeva optereenja na modelu i moe se pridruiti potpuno novom sluaju optereenja na
modelu.
Izbor opcije 0. Nijedan znai da njenim izborom sluaj optereenja iz ploe, koji je prikazan u
danom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste e dovesti do uitavanja
106
danog sluaja optereenja i on e biti pridruen sluaju optereenja na modelu koji je odreen
podatkom iz liste.
Program po default-u svim uitanim sluajevima optereenja postavlja opciju 0.

Nijedan izuzev u sluaju da se naziv uitanog sluaja optereenja tono poklapa sa nazivom
nekog od postojeih sluajeva optereenja na modelu.
U sluaju da se izabere opcija Novi sluaj tada e program pored svih otereenja koja su
uitana, novom sluaju optereenja pridruiti i ime uitanog sluaja optereenja.
2.11.5 Zamjena geometrije ploa (Zamjena)

Pomou naredbe Zamjena imate mogunost da geometriju jedne ploe
automatski pridruite bilo kom prethodno kreiranom nivou na modelu. Ova naredba ima
naroitu primjenu kada va objekt ima na vie nivoa potpuno isti sadraj. Na taj nain je
omogueno da samo jedanput definirate sadraj jednog od nivoa i da ga potom pomou ove
naredbe lako umnoite, odnosno pridruite svim ostalim nivoima koji trebaju imati isti sadraj.
Isto pravilo vai, bez obzira da li ste sadraj takvog nivoa definirali crtanjem ili pak
uitavanjem neke od ranije kreiranih ploa. Ova naredba ima primjenu i kod naknadne
promjene sadraja na modelima iji sadraj se ponavlja na vie razliitih nivoa. Tada je
dovoljno popraviti pogreku na jednom od tih nivoa i potom njen popravljeni sadraj pridruiti
preostalim nivoima.
Kako naredba umnoava sadraj tekueg nivoa, to je jako vano da prije njenog izbora za
tekui postavite onaj nivo iji sadraj elite kopirati. Izborom naredbe Zamjena otvara se
dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za zamjenu geometrije ploa
U prikazanoj listi ima onoliko redova koliko i kreiranih nivoa na cijelom modelu. Svaki od nivoa
je odreen svojim nazivom (kolona Naziv) i globalnom visinskom koordinatom (kolona Z).
Red u kojem su prikazani podaci za tekui nivo, naglaen je posebnom bojom i na taj nain
jasno odvojen od preostalog dijela liste. Postojanje simbola ne lijevoj strani liste, oznaava
da je taj nivo pun, odnosno da su njemu ve ranije pridrueni neki konstruktivni elementi,
odnosno optereenja.
Sada se oekuje da klikom mia odaberete jedan od nivoa iji sadraj treba biti zamijenjen sa
sadrajem tekueg nivoa. Klik mia u okviru nekog od redova e dovesti do odabira tog nivoa i
uklanjanje selekcije sa prethodno odabranog nivoa. Znai, na ovaj nain se obinim klikom
mia moe odabrati samo jedan od nivoa iz liste. U sluaju da elite da sadraj tekueg nivoa
pridruite grupi nivoa, tada za multi-selekciju treba koristiti tipke Shift i Ctrl. Dranje stalo
pritisnute tipke Ctrl i klik mia na neki od nivoa e taj nivo odabrati pri emu e prethodno
odabrani nivoi ostati i dalje odabrani. U ovoj proceduri, klik mia na ranije odabrani nivo e
dovesti do njegovog deselektiranja. Viestruka selekcija nivoa pomou tipke Shift se odvija
slino kao i prethodno opisana pomou tipke Ctrl, osim to ovdje klik mia u okviru danog
107
reda ne odabire samo dani red ve i sve ostale redove u listi koji se nalaze izmeu prethodno
odabranog i onog koji je neposredno odabran.
Izbor naredbenih polja Odaberi sve i Deselektiraj sve dovodi do odabiranja, odnosno
deselektiranja svih nivoa u listi.
Kada ste odabrali sve nivoe kojima elite da pridruite sadraj trenutano aktivnog nivoa,
aktivirajte naredbeno polje OK. Kako se u ovoj proceduri mogu odabrati i nivoi koji su puni,
odnosno ve u sebi sadre neke konstruktivne elemente, odnosno optereenja, to ova naredba
moe biti i destruktivna. Iz tog razloga, u ovom sluaju program daje odgovarajue upozorenje
i zahtjeva ponovnu potvrdu izvrenja ove naredbe.
2.11.6 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz)

Pomou naredbe Izvoz imate mogunost da trenutani sadraj prozora 2D
pogled snimite u posebnu datoteku. Nakon njenog izbora otvara se dijalog box u kojem se
definira nain snimanja greda i ploa koje presijeca trenutano prikazana ravnina (indirektni
elementi).
Kada je check box Pretvoriti u leajeve one indirektne elemente koji se nalaze
ispred/iznad postavljen na ukljueno stanje, na mjestima presjeka trenutano prikazane
ravnine sa ploama i stupovima koji se nalaze ispred date ravnine, u novo kreiranoj datoteci e
biti postavljeni linijski, odnosno tokasti leajevi.
Kada je check box Pretvoriti u leajeve one indirektne elemente koji se nalaze
ispod/iza postavljen na ukljueno stanje, na mjestima presjeka trenutano prikazane
ravnine sa ploama i stupovima koji se nalaze iza date ravnine, u novo kreiranoj datoteci e
biti postavljeni linijski, odnosno tokasti leajevi.
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK otvara se dijalog box potpuno istog izgleda kao i kod
naredbe Snimi kao.
108
Sada je potrebno unijeti ime datoteke, a zatim i izborom naredbenog polja Snimi izvriti
njegovo snimanje.
U novu datoteku e biti snimljeni svi entiteti koji pripadaju trenutanom pogledu, ukljuujui
optereenja i pomone osi.
Ova naredba se koristi kada je potrebno da se dijelovi prostorne konstrukcije detaljnije

analiziraju kao ravninski model.
2.11.7 Generiranje prostornog modela (Generiranje)

Generiranje u stvari predstavlja zamjenu linijskih i tokastih leaja koji su
postavljani na ploe, odgovarajuim vertikalnim zidovima i stupovima. Ovim postupkom se
zapravo postie prostorna veza izmeu ploa preko zidova, odnosno stupova.
Izborom naredbe Generiranje, otpoinje procedura povezivanja ploa u prostorni model

koja se odvija prema slijedeim pravilima.
Pri generiranju, program pokuava da svaki od postavljenih tokastih i linijskih leaja

zamjeni vertikalnim grednim elementom (stupom), odnosno zidom. Jedini uvjet da tokasti
leaj bude zamijenjen stupom, odnosno linijski leaj zidom, je da ispod njega postoji
konstruktivni element, na koji e se tako izgenerirani vertikalni element osloniti.
Ako ispod tokastog, odnosno linijskog leaja ne postoji ni jedan konstruktivni element na
koji bi se izgenerirani vertikalni element oslonio, tada e tokasti, odnosno linijski leaj,
ostati pravi leaj.
Kako setovi numerikih podataka za tokaste i linijske leajeve sadre praktino duple
podatke, odnosno podatke o uvjetima oslanjanja kada su oni leajevi, i podatke o njima kao
gredama odnosno zidovima, to izgenerirani stupovi dobivaju set numerikih podataka
greda, a izgenerirani zidovi set numerikih podataka zidova. Ako ovi elementi ostanu i u
prostornom modelu leajevi, tada e za njih vaiti samo dio podataka koji se odnosi na
uvjete oslanjanja.
Svi tokasti, odnosno linijski leajevi, koji su u proceduri generiranja prostornog modela
zamijenjeni odgovarajuim stupovima, odnosno zidovima, uklanjaju se iz sastava ploa na
danom nivou, i vie ne postoje u modelu kao leajevi.
Iz svega prethodno reenog, proizlazi zakljuak da je za efikasnost ove naredbe jako vano da
geometrija ploa bude izuzetno tono nacrtana, odnosno da svi konstruktivni elementi u
109
vertikalnom smislu zauzmu svoj pravi poloaj. Da bismo bolje shvatili smisao ove reenice
pojasniti emo matematiki algoritam generiranja vertikalnih elemenata koji se odvija odozgo
na dolje. Ako se radi o tokastom leaju, program kroz toku kojom je odreen njegov poloaj
u prostoru, postavlja vertikalnu liniju na dolje i trai prvi prodor te linije sa nekim od
konstruktivnih elemenata: ploom, gredom, tokastim ili linijskim leajem. Iz tog razloga
uslijed netone geometrije moe doi do sluaja da stup ili uope ne bude generiran, ili pak da
bude generiran na pogrenom mjestu.
Uslijed nepoklapanja u visinskom smislu stup Uslijed nepoklapanja u visinskom smislu stup
nee biti izgeneriran jer nema na to da se e biti izgeneriran ali na pogrenom mjestu
osloni
Slino se deava i sa linijskim leajevima. Naime, program kroz liniju kojom je odreen poloaj
u prostoru danog linijskog leaja postavlja vertikalnu ravninu na dolje i takoer trai njen prvi
prodor sa nekim od konstruktivnih elemenata. Ako linijski leaj ne pada cijelom svojom
duinom na neki od konstruktivnih elemenata onda se zid kreira samo na dijelu na kojem je
vertikalna ravnina nala presjek, a na ostalom dijelu se linijski leaj skrauje i kao takav
ostaje.
Poloaj linijskih leaja prije generiranja Izgled izgeneriranog zida.
I kod linijskih leaja, loa geometrija moe dovesti ili do toga da zid uope ne bude izgeneriran
ili pak da bude generiran ali sa loom geometrijom. Ovdje pod loom geometrijom
podrazumijevamo neoekivani poloaj entiteta.
110
Poloaj linijskih leaja prije generiranje Izgled izgeneriranog (nazubljenog) zida
Kada je nepoklapanje geometrije takvo da leaj uope ne bude izgeneriran, takva pogreka se
relativno lako uoava vizualnim pregledavanjem poloaja svih tokastih i linijskih leaja na
modelu. Meutim, u sluajevima kada se vertikalni elementi ipak generiraju ali na pogrenom
mjestu, ili pak sa pogrenom geometrijom, predstavlja jako veliki problem za otkrivanje
pogreke. Prvo to nepoklapanje moe biti toliko malo da se tek jako velikim uveanjem tog
dijela modela moe uope i uoiti. Ovakve crtae pogreke e se naroito vidjeti pri
generiranju mree konanih elemenata i za posljedicu e imati nepotrebno veliki broj konanih
elemenata, ili pak mrea konanih elemenata uope nee moi biti izgenerirana.
Crtae pogreke mogu nastupiti i pri samom postavljanju tokastih i linijskih leaja u okolini
nekog drugog konstruktivnog elementa. U ovakvim sluajevima program e izgenerirati
ispravne vertikalne elemente, stupove i zidove, ali e oni u odnosu na druge konstruktivne
elemente imati neregularan poloaj koji e kasnije sigurno praviti problem pri generiranju
mree konanih elemenata.
Kako se korekcija crtaih pogreaka moe lake provesti na modelu koji nije povezan u jednu
prostornu cjelinu, to je za preporuku da prije samog generiranja vertikalnih elemenata
konstrukcije, pomou naredbe Kontrola geometrije (vidi poglavlje 3.3.6), prekontrolirate
kako podudarnost svih tokastih i linijskih leaja u vertikalnom smislu, tako i meusobna
rastojanja svih konstruktivnih elemenata na svakom od kreiranih nivoa. Ako u ovakvom reimu
program pronae da nema crtaih pogreaka, onda moete slobodno pristupiti generiranju
prostornog modela bez bojazni da ete kasnije imati problema pri generiranju mree konanih
elemenata.
2.12 Naredbe za rad sa okvirima (menu

Dispozicija)
Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, prozor Dispozicija slui za
definiranje i prikaz poloaja vertikalnih sklopova konstrukcije koje u programu nazivamo
okvirima. Poloaj svakog od okvira na modelu je odreen ravnim ili lunim segmentom
polilinije, i svojim nazivom. Desnim klikom mia preko naziva prozora Dispozicija, otvara se
padajui meni u kojem se nalaze naredbe za rad sa okvirima.
111
Izgled padajueg menija za rad sa okvirima
2.12.1 Kreiranje novog okvira (Novi)

Pomou naredbe Novi imate mogunost da u dispoziciji objekta definirate
potpuno proizvoljan poloaj novog okvira. Njenim izborom, ulazi se u proceduru definiranja
potpuno proizvoljne polilinije.
Prva toka okvira (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
Sva objanjenja dana u poglavlju 2.6 za crtanje proizvoljne polilinije vae i ovdje. Kako se
svaki od okvira na modelu moe predstaviti samo jednim segmentom polilinije (ravnim ili
lunim), to e u sluaju da se definira polilinija od vie segmenata, program kreirati isto toliko
novih okvira. Svakom od kreiranih okvira e biti pridruen i programski zadan naziv koji se
ispisuje na sredini linije kojom je predstavljan njegov poloaj u dispoziciji objekta, i to prema
slijedeim pravilima.
H_n - Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen ravnom linijom u
pravcu globalne X osi (horizontalni okviri)
V_n - Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen ravnom linijom u
pravcu globalne Y osi (vertikalni okviri)
K_n - Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen ravnom linijom iji se
pravac ne poklapa ni sa pravcem X, ni sa pravcem Y globalne osi (kosi okviri)
C_n - Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen lukom ili pak punim
krugom (cilindrini okviri)
Oznaka n u imenu svakog od programski zadanih naziva predstavlja redni broj okvira u
okviru date grupe vertikalnih, horizontalnih, kosih ili pak cilindrinih okvira. Ovako zadani
nazivi se mogu naknadno mijenjati, o emu e biti vie rijei u slijedeem poglavlju.
Izbor toaka pri odreivanju poloaja okvira u tlocrtu objekta, moe se vriti u sva tri prozora
a ne samo u prozoru Dispozicija. Takoer, izborom podopcije Kontura imate mogunost da
odaberete konturu bilo kog od ve postojeih linijskih i povrinskih entiteta u prozorima za 2D i
3D prikaz modela. Znai, poloaj novog okvira se moe odrediti crtanjem proizvoljne prostorne
polilinije, s tim to e kroz svaki od segmenata takve polilinije biti provuena vertikalna
ravnina i njen presjek sa horizontalnom ravninom e odrediti liniju kojom je odreen poloaj
tog okvira u tlocrtu objekta.
112
Kako je vertikalna ravnina koja prolazi kroz okvir beskonana, to e zadavanje vie
nepovezanih ali kolineranih okvira (okviri iji se poloaj nalazi na istom pravcu u tlocrtu
objekta) praktino predstavljati jedan te isti okvir. Isto vai i za lune okvire koji su
nepovezani ali lee na istoj krunici. Oni e imati isti naziv, odabiranjem jednog od njih
automatski e biti odabrani i ostali koji se nalaze na istom pravcu, odnosno krunici, a u
prozoru 2D pogled e uvijek biti prikazan kompletan sadraj cijelog okvira.
Kreirani okvir se sastoji od jednog segmenta Kreirani okvir se sastoji od dva kolinearna
segmenta
Kreirani okvir se sastoji od jednog lunog Kreirani okvir se sastoji od tri luna segmenta
segmenta
U svim prethodno prikazanim sluajevima radi se samo o jednom okviru bez obzira da li je
njegov poloaj odreen sa jednim ili sa vie kolinearnih segmenata.
2.12.2 Promjena imena okvira (Preimenuj)

Pomou naredbe Preimenuj, imate mogunost da programski zadane nazive
kreiranih okvira naknadno promijenite prema svojoj elji. Nakon njenog izbora naredbena linija
dobiva slijedei oblik:
<0 odab.> Promjena imena okvira - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras /
Deselektiranje / <krAj> / stiL / osvjeavanje Indeksa):
113
Kako se u ovoj proceduri oekuje odabir simbola okvira, to e za rad biti dostupan samo prozor
Dispozicija. Pored pojedinanog, omoguen je i grupni odabir, pri emu e zadano ime biti
pridrueno svim odabranim okvirima. Po zavretku odabira, program e sa naredbene linije
traiti da zadate novo ime odabranom okviru.
Novi naziv: H_1
Prikazana oznaka H_1 predstavlja stari naziv odabranog okvira, odnosno okvira ukoliko su svi
oni imali isti naziv. Ako je odabrano vie okvira koji imaju razliita imena na naredbenoj liniji
se nee ispisivati nikakva oznaka. Potreba za ispisivanjem starog imena okvira proizlazi iz
injenice da je esto potrebno ve postojeem nazivu pridruiti neku oznaku, to je na ovaj
nain znatno ubrzano. Ova naredba je cirkularna, tako da se odabir okvira i promjena njihovih
imena moe vriti sve dok se ne izae iz naredbe, izborom podopcije krAj sa naredbene
linije.
Pomou podopcije stiL imate mogunost da definirate stil oznaavanja okvira. Izborom ove
podopcije sa naredbene linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje

stila oznaavanja okvira
Ukoliko je check box Korisniki definirani prefiksi iskljuen, okvirima e biti dodijeljeni
default nazivi (H_n, V_n, K_n, C_n). Postavljanjem istog check box-a na ukljueno stanje, edit
box-ovi postaju dostupni za unos i u njima korisnik moe sam definirati prefikse za nazive
okvira. Pored svakog edit box-a je ispisan tip okvira na koje se prefiks odnosi (Horizontalni,
Vertikalni, Kosi i Cilindrini).
Check box Brisanje runo zadanih imena okvira slui za uklanjanje svih runo
promijenjenih imena okvira i njihovu zamjenu sa default nazivima, ili nazivima koji su zadani u
ovom dijalogu. Naime, kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box
Korisniki definirani prefiksi iskljuen, runo zadana imena e biti zamijenjena sa default
nazivima. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box Korisniki
definirani prefiksi ukljuen, runo zadana imena bit e zamijenjena imenima koja su zadana u
ovom dijalogu. Ukoliko je check box Brisanje runo zadanih imena okvira iskljuen, promjene
stila oznaavanja u ovom dijalogu nee utjecati na runo zadane oznake okvira.
Poslije promjena koje naruavaju redoslijed indeksa u imenima okvira (brisanje simbola,
dodavanje okvira, promjena imena okvira,...) program ne vri njihovu automatsku
preindeksaciju. Ukoliko elite izvriti auriranje indeksa potrebno je da sa naredbene linije
izaberete podopciju osvjeavanje Indeksa, i tada e svim okvirima biti pridrueni
odgovarajui indeksi u zavisnosti od njihovog poloaja na crteu.
114
Oznake okvira prije auriranja indeksa Oznake okvira poslije auriranja indeksa
2.12.3 Izbor tekueg okvira

Promjena tekueg okvira se vri jednostavnim klikom mia preko linije kojom je
odreen njegov poloaj u dispoziciji objekta. Simbol linije kojim je odreen poloaj danog
okvira postaje jasno naznaen, a u prozoru 2D pogled se prikazuje njegov sadraj.
Komentar u produetku naziva prozora 2D pogled: H_2

jasno ukazuje na trenutani sadraj prozora 2D pogled
U prozoru Dispozicija je stalno prisutan i marker koji pri promjeni tekueg okvira mijenja
svoj poloaj, tako da jasno ukazuje na smjer gledanja tekueg okvira.
Kada je fokus na prozoru Dispozicija, tada se promjena tekueg okvira moe vriti i
kursorskim strelicama. Pri ovakvoj promjeni tekueg okvira oni su poredani tako da prvo idu
horizontalni, zatim vertikalni, potom kosi i na kraju cilindrini.
- pritisak na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi slijedei okvir za tekui

- pritisak na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi prethodni okvir za tekui
Home - pritisak na ovaj tipku postavlja prvi okvir za tekui
End - pritisak na ovaj tipku postavlja posljednji okvir za tekui
115
2.12.4 Lokalni koordinatni sustav okvira

Lokalni koordinatni sustav okvira je odreen njegovim pravcem pruanja u
dispoziciji. Lokalna X os je u pravcu pruanja okvira, lokalna Y os je uvijek vertikalna (u pravcu
globalne Z osi), dok je lokalna Z os usmjerena u pravcu normale na ravninu okvira. Lokalni
koordinatni poetak okvira je uvijek na mjestu projekcije globalnog koordinatnog poetka
okomito na pravac pruanja okvira.
Prikaz lokalnog koordinatnog sustava okvira u dispoziciji objekta.
Pozitivan smjer lokalne X osi je odreen poloajem okvira u dispoziciji i on je uvijek u smjeru
jedne od globalnih koordinatnih osi, u zavisnosti od toga koja je projekcija okvira na ove osi
dominantna, odnosno dua. U graninom sluaju kada okvir zauzima poloaj u dispoziciji na
simetrali izmeu globalnih koordinatnih osi (kut od 45) tada se za pozitivan smjer lokalne X
osi usvaja pozitivan smjer globalne X osi. Pozitivan smjer lokalne Y osi je uvijek u smjeru
pozitivne globalne Z osi, a pozitivan smjer lokalne Z osi je takav da se uvijek formira desno
orijentirani lokalni koordinatni sustav okvira. Kako je u prozoru 2D pogled okvir uvijek tako
prikazan da mu je smjer lokalne X osi usmjeren na desno, a pozitivan smjer lokalne Y osi na
gore, to je jednoznano odreen i pravac gledanja svakog od okvira u dispoziciji objekta kada
se njegov sadraj prikazuje u prozoru 2D pogled.
Prikaz pozitivnih smjerova lokalni X

koordinatnih osi okvira i pravca
njihovog gledanja za sve mogue
poloaje u dispoziciji objekta
Iz gore prikazane slike, potujui pravilo desno orijentiranog lokalnog koordinatnog sustava,
jasno se vidi da je pozitivan smjer lokalne Z osi svakog od prikazanih okvira u prozoru 2D
pogled, uvijek usmjeren ka nama, odnosno izvire iz ekrana ka oku promatraa.
116
2.12.5 Cilindrini okviri

U sluaju da se za tekui, postavi okvir iji je poloaj u dispoziciji odreen lunim
segmentom, tada se u prozoru 2D pogled njegov sadraj prikazuje u razvijenom obliku.
U prozoru 2D pogled je prikazan razvijeni oblik

tekueg cilindrinog okvira
Lokalna X os cilindrinog okvira raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a lokalna Y os

je vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z osi. Lokalni koordinatni poetak svakog cilindrinog
okvira se nalazi u presjeku kruga kojem pripada dani luni okvir i linije koja polazi iz njegovog
centra u pravcu pozitivne globalne X osi.
Lokalni koordinatni sustav cilindrinih okvira
Znai, lokalna X os je u pravcu tangente, a lokalna Z os je u pravcu normale na tangentu

kruga u promatranoj toki. Kako se svi cilindrini okviri u prozoru 2D pogled prikazuju u
razvijenom obliku i promatraju od vani ka njegovom centru, to je pozitivan smjer lokalne Z osi
uvijek usmjeren ka nama, odnosno izvire iz ekrana ka oku promatraa.
Za razliku od obinih okvira, kod kojih je podruje crtanja u prozoru 2D pogled neogranieno,
kod cilindrinih je podruje crtanja ogranieno veliinom punog kruga kojem pripada dani luni
okvir. Iz tog razloga u prozoru 2D pogled su vertikalnim linijama jasno oznaene granice
punog kruga, odnosno granice od 0 - 2.
117
Svaka odabrana toka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan razvijeni oblik
cilindrinog okvira, predstavljati e toku sa cilindrine ravnine, bez obzira da li je ona zadana
klikom mia ili pak zadavanjem koordinata sa tastature. Jasno, pri zadavanju koordinata sa
tastature vaiti e lokalni koordinatni sustav cilindrinog okvira. Prema tome, crtanje bilo koje
ravne linije u razvijenom cilindrinom okviru e u prostoru predstavljati zaobljenu liniju izuzev
ako je dana linije vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z osi (jedino u tom sluaju, prava
linija e i u prostornom modelu ostati prava).
Kako lijeva i desna granica na razvijenom cilindru (granice 0 i 2) predstavljaju praktino

jednu te istu izvodnicu cilindra, a koordinatni poetak cilindrinog okvira je uvijek jasno
definiran, to crtanje i prikazivanje entiteta iju geometriju presijeca koordinatni poetak, bi
moglo dovesti do problema. Iz tog razloga su granice za crtanje proirene za jo po 2, i u
pravcu pozitivne i u pravcu negativne lokalne X osi cilindrinog okvira.
Ukupno doputeno podruje crtanja u pravcu lokalne X osi

cilindrinog okvira ide od: 2 do +4
Naime, pri prikazivanju entiteta na cilindrinom okviru vai slijedee pravilo: Svi entiteti iji
gabarit ne presijeca koordinatni poetak, iscrtavaju se na svom tonom poloaju u
predvienim granicama punog kruga (podruje: 0 - 2), Entiteti iji gabarit presijeca
koordinatni poetak, uvijek se svojim veim dijelom prikazuju unutar podruja od 0 - 2, a
ostatak gabarita u jednoj od proirenih podruja, u ovisnosti od poloaja entiteta u odnosu na
koordinatni poetak.
118
Manji dio zida je prikazan u podruju od 2 do Manji dio zida je prikazan u podruju od -2
4 do 0
Znai, program se uvijek trudi da vei dio gabarita svakog od entiteta na cilindrinom okviru
bude unutar osnovnog podruja crtanja (granica od 0 do 2). Da ne postoje ovako proirena
podruja crtanja, entiteti koje presijeca koordinatni poetak cilindrinog okvira bi morali da se
prikazuju razdvojeno, iako oni predstavljaju jednu cjelinu.
Izgled zida koga presijeca koordinatni poetak cilindrinog okvira

u sluaju da nema proirenog podruja za crtanje
Pri crtanju u prozoru 2D pogled kada je u njemu prikazan razvijeni oblik cilindrinog okvira
vae slijedea pravila:
Izbor toaka se moe vriti samo u predvienim podrujima za crtanje od -2 do +4.
Izbor toaka u proirenim podrujima za crtanje (podruje od -2 do 0 i podruje od 2 do

+4), takoer e odabrati toku sa cilindrine povrine danog okvira, a njen poloaj e u
horizontalnom smislu biti odreen vrijednou lokalne X koordinate. Svaka odabrana toka
u proirenom podruju moe se zamijeniti istom takvom u osnovnom podruju crtanja
(podruje od 0 do +2). Toke odabrane u desnom proirenom podruju crtanja imaju
uveanu lokalnu X koordinatu u odnosu na istu tu toku u osnovnom podruju crtanja za
veliinu opsega kruga (2r). Isto tako, odabrane toke u lijevoj proirenom podruju crtanja
119
imaju umanjenu lokalnu X koordinatu za vrijednost opsega kruga (2r) u odnosu na istu tu
toku u osnovnom podruju crtanja.
Kako program ne doputa da se vei dio gabarita nacrtanog entiteta nalazi u proirenim
podrujima, to se po zavretku crtanja provjerava poloaj gabarita nacrtanog entiteta u
odnosu na koordinatni poetak cilindrinog okvira. Ako se vei dio gabarita nalazi u
proirenom podruju, tada program korigira zadane lokalne X koordinate (poveava ih ili
umanjuje za vrijednost opsega kruga: 2r), tako da njihov vei dio postavi u osnovno
podruje crtanja (dio od 0 do 2). Takoer u sluaju da se cijeli gabarit objekta nalazi u
jednoj od proirenih podruja, program e ga korekcijom lokalnih X koordinata premjestiti u
osnovno podruje crtanja. Jasno, pri svim ovim transformacijama poloaj entiteta u
prostoru ostaje uvijek isti.
Kako je u programu podrano iscrtavanje samo ravnih i lunih segmenata polilinije, to

crtanje lunih segmenata polilinije na razvijenom cilindru nije doputeno (luk na cilindrinoj
povrini se ne moe predstaviti nijednom u matematici poznatom krivuljom). U tom sluaju,
takvi segmenti e biti izbaeni i nee biti prihvaeni od strane programa.
Crtanje linija koje su due od obima danog cilindrinog okvira nije doputeno.
Ako elite da crtanjem jedne horizontalne linije od granice 0 do 2 nacrtate puni krug, tada
e on automatski biti podijeljen na dva luka po sredini. Tako zadana dva luka e formirati u
prostoru puni krug.
Kada je u prozoru 2D pogled prikazan razvijeni oblik cilindrinog okvira, mogu se

prikazivati i postavljati samo globalne Z osi. Jedino ove osi imaju smisla u cilindrinim
okvirima jer praktino predstavljaju horizontalne ravnine postavljene na odreenoj visini.
Sadraj cilindrinog okvira se moe prikazati u prozoru 2D pogled i pomou naredbe za

definiranje proizvoljnih pogleda (vidi poglavlje 2.14.1). Naime, kada se aktivira naredba
Definiranje pogleda, i sa naredbene linije odabere podopcija <Odabir>, odabir bilo kojeg
entiteta koji pripada cilindrinom okviru e u prozoru 2D pogled postaviti razvijeni obliku
danog cilindrinog okvira. I u ovom sluaju e vaiti sva prethodno iznijeta pravila za
ureivanje cilindrinih okvira.
Iako u dispoziciji nije kreiran simbol cilindrinog okvira, pomou

naredbe za definiranje pomonih pogleda, za tekui prikaz
je postavljen sadraj centralnog cilindrinog okvira
120
Kako se cilindrine povrine opisuju praktino nizom ravnih segmenata, to gustoa mree
kojom se opisuju cilindrine povrine moe imati dosta vanu ulogu za tonost geometrije. Iz
tog razloga se pomou naredbe Ureivanje povrine (vidi poglavlje 3.1.12) za ureivanje
mogu odabrati i cilindrini okviri. Svakako da e u ovoj proceduri za promjenu biti dostupni
samo parametri koji odreuju gustou mree kojom se aproksimira cilindrina povrina.
Promjenom parametara nr i dH se utjee na gustou mree

kojom se aproksimira cilindrina povrina
2.12.6 Naredbe za rad sa okvirima

Kako je simbol okvira u dispoziciji objekta jasno odvojen od sadraja dane
vertikalne, odnosno cilindrine ravnine, to na modelu mogu postojati vertikalni i cilindrini
sklopovi koji u prozoru Dispozicija nisu predstavljeni svojim simbolom. Simboli okvira u
prozoru Dispozicija praktino slue samo za lake snalaenje u prostornom modelu i za brzo
postavljanje sadraja tekueg okvira u prozoru 2D pogled. Iz tog razloga, programom su
predviene dvije grupe naredbi za rad sa okvirima.
U prvu grupu spadaju naredbe koje utjeu kako na entitete koji pripadaju okvirima, tako i na
njihove simbole u dispoziciji: Brisanje, Kopiranje, Ogledalo, Pomicanje, Rotacija
i Array.
Druga grupa naredbi slui samo za manipulaciju sa simbolima okvira bez ikakvog utjecaja na
entitete koji pripadaju danom okviru. U ovu grupu spadaju naredbe: Trim simbola,
Extend simbola, Brisanje simbola.
Rad sa svim ovim naredbama je potpuno isti kao i kod odgovarajuih naredbi iz menija
Korekcija (vidi poglavlje 2.9), s time to je kod ovih naredbi u proceduri odabira mogue
odabrati samo simbole okvira u prozoru Dispozicija.
2.12.7 Generiranje okvira

Pomou naredbe Generiranje okvira, imate mogunost da automatski kreirate
simbole okvira koji e odrediti poloaj vertikalnih i cilindrinih sklopova u tlocrtu objekta.
Njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
121
Postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje vri se izbor metode generiranja

simbola okvira. Naime, izborom bilo kog od ova dva kriterija, simboli okvira e uvijek biti
izgenerirani za vertikalne i cilindrine zidove, dok e kod greda biti primijenjeno jedno od
slijedeih pravila:
Stupovi spojeni gredama po ovom kriteriju simbol okvira e biti kreiran za sve
vertikalne sklopove koji u sebi sadre najmanje dva stupa koja su meusobno povezana
gredom.
Sve grede po ovom kriteriju se kroz svaku od grede na modelu postavlja vertikalna
ravnina i njen presjek sa horizontalom odreuje poloaj simbola okvira u dispoziciji objekta.
Znai, pomou ovog kriterija e svaka od greda na modelu pripadati jednom od generiranih
simbola okvira.
Izborom odgovarajueg kriterija i aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proces

generiranja simbola okvira. Na postojee simbole program nee utjecati, ve e u prozoru
Dispozicija kreirati samo nove simbole.
2.13 3D Grafika kontrola (meni 3D pogled)

Desnim klikom mia preko naziva prozora 3D pogled, otvara se padajui meni sa
naredbama koje omoguavaju laku grafiku kontrolu unesenih podataka.
Izgled padajueg menija sa 3D grafikom kontrolom
Sve ove naredbe su transparentne, odnosno mogu se aktivirati i za vrijeme izvravanja nekih
drugih naredbi. Prije nego to krenemo sa objanjavanjem naina rada ovih naredbi, prvo
122
emo objasniti kakvi su sve prikazi predvieni u programu. Podrazumijevani prikaz je

izometrijski, a predvieno je i etanje po unutranjosti objekta kamerom. Po pitanju dimenzija
konstruktivnih elemenata, predvien je iani prikaz (konstruktivni elementi se prikazuju samo
obinim linijama) a mogue je zahtijevati i renderirani prikaz, odnosno prikaz realnih
dimenzija konstruktivnih elemenata sa prozirnou njihovih materijala.
2.13.1 Rotacija izometrijskog prikaza (Orbit)

Kako je naredba Orbit namijenjena samo rotaciji izometrijskog prikaza, to ona
nee biti dostupna za aktiviranje jedino ako je umjesto izometrijskog, postavljen pogled
kamerom. Njenim izborom, u prozoru 3D pogled se pojavljuje krug koji dijeli podruje
zaslona na vie dijelova i odreuje smjerove rotacije objekta.
Izgled zaslona kada je aktivirana naredba Orbit
Rotacija modela se vri tako to se ne otputajui lijevi gumb mia on pomie u smjeru eljene
rotacije. Oko koje osi e se vriti rotacija zavisi iskljuivo od poetnog poloaja mia u trenutku
pritiska na njegov lijevi gumb. Naime, pomicanjem mia po podruju prozora 3D pogled
primijetiti e se da on mijenja svoj oblik, ime jasno ukazuje oko koje osi e se vriti rotacija.
Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa lijeve i desne strane velikog kruga, on
dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom
poloaju, rotacija vriti oko vertikalne osi zaslona. Za ovakvu rotaciju imati e smisla
pomicanje mia samo u horizontalnom pravcu.
Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on
poloaju, rotacija vriti oko horizontalne osi zaslona. Za ovakvu rotaciju imati e smisla
pomicanje mia samo u vertikalnom pravcu.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti
istovremeno i oko horizontalne i oko vertikalne osi zaslona, u zavisnosti od smjera
pomicanja mia.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko osi
koja je okomita na ravninu zaslona. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia
123
samo izvan podruja velikog kruga.
Pored rotacija oko osi zaslona, programom je omoguena i rotacija oko globalnih koordinatnih
osi. Nain rada je potpuno isti, osim to je za ovakvu vrstu rotacije neophodno da stalno drite
pritisnutu tipku Ctrl. Dok je ova tipka pritisnuta, pomicanjem mia po podruju prozora 3D
pogled, on dobiva slijedee oblike.
Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa lijeve i desne strane velikog kruga, on
poloaju, rotacija vriti oko globalne Y osi. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje
mia samo u horizontalnom pravcu.
Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on
poloaju, rotacija vriti oko globalne X osi. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje
mia samo u vertikalnom pravcu.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti
istovremeno i oko X i oko globalne Y osi, u ovisnosti od smjera pomicanja mia.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko
globalne Z osi. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia samo izvan podruja
velikog kruga.
Pritisak na tipku Enter, ili pak klik na desni gumb mia e oznaiti kraj ove transparentne
naredbe, i novo odabrani poloaj izometrijskog prikaza e stajati na zaslonu sve dok ga ne
promijenite, ili opet izborom naredbe Orbit, ili pak izborom naredbe Default. Naredba
Default se takoer nalazi u padajuem meniju prozora 3D pogled, i ona uvijek postavlja
objekt u programski predvieni poloaj za izometrijski prikaz. Aktiviranje tipke Esc e
oznaiti odustajanje od provedene rotacije objekta u prostoru, i vratiti e objekt u poloaj
neposredno prije aktiviranja naredbe Orbit.
2.13.2 Renderirani prikaz modela (Render)

Naredbe u okviru padajueg menija Render, rade kao prekidai odnosno samo
jedna od ponuene etiri opcije moe biti aktivna. Postojanje simbola ispred naziva jedne
od ponuenih opcija u meniju, oznaava koja je od njih postavljena na ukljueno stanje.
Programom su predvieni slijedei naini prikaza konstruktivnih elemenata i optereenja:
iani model u ovom nainu prikaza svi entiteti se prikazuju tankom

linijama, pri emu se povrinski entiteti prikazuju samo
konturom linijom.
Lite Render i u ovom prikazu se svi entiteti prikazuju tankim linijama
ali se povrine popunjavaju bojom koja je definirana za
svaki tip povrinskog elementa. Ovaj nain prikaza
praktino odgovara punom renderu s tim to se debljine
konstruktivnih elemenata ignoriraju.
Full Render svi konstruktivni elementi se prikazuju sa svojim realnim
dimenzijama i postavljenom prozirnou materijala.
Full Render kontrola setova i kod ovog naina se svi konstruktivni elementi prikazuju
sa svojim realnim dimenzijama i postavljenom prozirnou
materijala, ali se za njihovo prikazivanje koriste boje koje
su definirane pomou naredbe Kontrola setova (vidi
poglavlje 3.3.4)
124
Naredbe Lite Render, Full Render i Full Render kontrola setova jednako utjeu i na
izometrijski prikaz i na prikaz kamerom, dok se za iani prikaz modela ne moe od programa
zahtijevati prikaz kamerom.
2.13.3 Pogled kamerom (Kamera)

I naredba Kamera radi kao prekida, odnosno odreuje da li e u prozoru 3D
pogled biti postavljen izometrijski prikaz, ili pak pogled kamerom. Napominjemo da se pogled
kamerom ne moe odabrati kada je za tekui nain prikaza postavljen iani model.
Iskljueno stanje naredbe Kamera dovodi do Ukljueno stanje naredbe Kamera dovodi do
izometrijskog prikaza modela u prozoru 3D prikaza modela kamerom u prozoru 3D
pogled pogled
Kada je naredba Kamera postavljena na ukljueno stanje tada je prikaz odreen poloajem
kamere i pravcem njenog pogleda. Poetno stanje poloaja kamere je programski zadano, a
pomou mia i pritiskom na pojedine tipke, moe se vriti promjena poloaja kamere.
Kretanje naprijed - Pomicanje mia na gore dok je stalno pritisnut lijevi gumb mia dovodi
do translatornog pomicanja kamere unaprijed po zadanom pravcu. Isto
se postie i pritiskom na tipku W.
Kretanje nazad - Pomicanje mia na dolje dok je stalno pritisnut lijevi gumb mia dovodi
do translatornog pomicanja kamere unazad po zadanom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na tipku S
Kretanje lijevo - Pomicanje mia udesno dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi
do translatornog pomicanja kamere na lijevo po zadanom pravcu. Isto
se postie i pritiskom na tipku X
Kretanje desno - Pomicanje mia ulijevo dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi
do translatornog pomicanja kamere na desno po zadanom pravcu. Isto
se postie i pritiskom na tipku Z
Kretanje gore - Pomicanje mia na dolje dok je stalno pritisnut srednji gumb mia
dovodi do translatornog pomicanja kamere na gore po zadanom pravcu.
Isto se postie i pritiskom na tipku A
Kretanje dolje - Pomicanje mia na gore dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi
do translatornog pomicanja kamere na dolje po zadanom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na tipku Q
Rotacija na lijevo - Pomicanje mia na desno dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje vertikalne osi na lijevo. Isto se postie i
pritiskom na tipku P
125
Rotacija na desno - Pomicanje mia na lijevo dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje vertikalne osi na desno. Isto se postie i
pritiskom na tipku O
Rotacija na gore - Pomicanje mia na dolje dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje horizontalne osi na gore. Isto se postie i
pritiskom na tipku K
Rotacija na dolje - Pomicanje mia na gore dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje horizontalne osi na dolje. Isto se postie i
pritiskom na tipku I
Intenzitet pomicanja u zadanom pravcu je odreen duinom pomicanja mia dok je pri
koritenju tipki on zadan programski (inicijalna vrijednost za translatorno pomicanje je
postavljena na 1m, dok je za rotaciju kamere usvojena vrijednost od 15). Pritiskom na tipke
+ i - na numerikom dijelu tipkovnice, moete poveavati odnosno smanjivati programski
zadan korak pomicanja. Pritisak na tipku *, na numerikom dijelu tipkovnice, dovodi do
resetiranja koraka pomicanja na poetnu vrijednost.
2.13.4 Promjena poloaja kamere (Poloaj kamere)

Pored prethodno opisanog naina za promjenu poloaja i pogleda kamere, etanjem
kroz objekt, pomou naredbe Poloaj kamere imate mogunost da se kamerom brzo
pozicionirate na eljeno mjesto.
Izgled dijalog box-a za podeavanje poloaja kamere
U centralnom dijelu dijalog box-a su prikazana etiri prozora u kojima se prikazuje izgled
modela. U donjem lijevom prozoru je prikazan tlocrt (dispozicija) modela, u gornjem lijevom
prednje proelje a u gornjem desnom lijevo proelje. Model se uvijek u ova tri prozora
prikazuje iano, i u njima se odreuje poloaj kamere. U donjem desnom prozoru se prikazuje
pogled koji odgovara trenutanom poloaju kamere. Nain prikaza u ovom prozoru moe biti i
iani i renderirani, u ovisnosti od stanja check box-a Full Render. Ako se ovaj check box
postavi na ukljueno stanje, u donjem desnom prozoru e iani prikaz biti zamijenjen
renderiranim.
126
Stanje check box-a Full Render odreuje nain

3D prikaza modela u dijalogu
U prozorima predvienim za prikaz modela u projekcijama (dispozicija, prednje i lijevo

proelje), nalaze se strelice koje jednoznano odreuju poloaj kamere u prostoru. Poloaj
kamere je odreen poetkom strelice, a pravac njenog pogleda je odreen krajem strelice. U
dispoziciji se pored poloaja kamere prikazuje i irina njenog pogleda u horizontalnom smislu.
Strelica koja odreuje poloaj i pravac gledanja kamere predstavlja simetralu ovog kuta.
Pomou grupe edit box-ova u desnom dijelu dijalog box-a, moe se podesiti niz parametara
koji e utjecati na nain renderiranog prikaza:
dx = vrijednost koraka pomaka pri translatornoj promjeni poloaja kamere kada se njen
poloaj mijenja pomou programski definiranih tipki u okviru prozora 3D pogled
xm= maksimalna vrijednost koraka pomaka pri translatornoj promjeni poloaja kamere
kada se njen poloaj mijenja pomicanjem mia u okviru prozora 3D pogled
d= vrijednost koraka pomaka pri promjeni rotacijskog poloaja kamere, kada se njen
poloaj mijenja pomou programski definiranih tipki u okviru prozora 3D pogled
m= maksimalna vrijednost koraka pomaka pri promjeni rotacijskog poloaja kamere kada
se njen poloaj mijenja pomicanjem mia u okviru prozora 3D pogled
d= vrijednost irine pogleda u horizontalnom smislu
Promjena poloaja kamere se vri pomicanjem njenog poetka. Sama procedura pomicanja se
odvija tako to se pokaziva dovede u poloaj da pokazuje na poetak strelice u jednoj od
projekcija, i pritisne lijevi gumb mia. Sada ne otputajui gumb mia, pokaziva treba dovesti
u eljeni poloaj i tek tada ga otpustiti. Prilikom pomicanja pokazivaa, program e stalno
iscrtavati strelicu u DRAG modu, tako da njena geometrija odgovara trenutanom poloaju
pokazivaa. Na isti nain se vri i promjena pravca pogleda kamere, s tim to sada miem
treba odabrati kraj strelice. Napominjemo da duina strelice nema nikakvu ulogu na sam
pogled, jer kraj strelice odreuje samo pravac pogleda.
Pored ovakvog naina promjene poloaja i pravca pogleda, razvlaenjem poetka i kraja
strelice, programom je omoguena i translatorna promjena poloaja strelice. U ovoj proceduri
treba pokaziva dovesti u poloaj da pokazuje na sredinu strelice, pritisnuti lijevi gumb mia, i
ne otputajui ga, pokaziva treba dovesti u eljeni poloaj i tek tada otpustiti lijevi gumb
mia. I u ovoj proceduri, program strelicu iscrtava u DRAG modu, tako da njen poloaj uvijek
odgovara trenutanom poloaju pokazivaa.
Promjena poloaja kamere u jednoj projekciji e se automatski odraziti i na ostale dvije

projekcije. Postavljanjem prekidaa Full Drag na ukljueno stanje, imate mogunost da se
pri pomicanju miem ne povlai samo strelica koja odreuje poloaj kamere ve i trenutani
pogled kamerom u 3D prozoru.
127
Kako se model zbog jasnoe prikaza, u prozorima za projekcije iscrtava to je mogue vei, to
kameru neete moi uvijek da postavite dovoljno daleko od objekta. Za ovu namjenu je u ova
tri prozora mogue primijeniti jedan od programom predvienih naina zumiranja:
CTRL+lijevo dugme mia = Zoom prozor

CTRL+srednje dugme mia = Zoom sve
CTRL+desno dugme mia= Zoom-prethodni
Srednji gumb mia = Zoom pomakni
Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 3D pogled e se

pojaviti prikaz koji odgovara definiranom pogledu kamere.
2.13.5 Ortoganalne projekcije izometrijskog prikaza

Pored mogunosti rotacije objekta u izometrijskom prikazu, pomou slijedee grupe
naredbi, od programa se moe zahtijevati prikaz programski definiranih pogleda.
Front - Pogled sprijeda (u pravcu pozitivne globalne Y-osi)
Back - Pogled otpozadi (u pravcu negativne globalne Y-osi)
Left - Pogled slijeva (u pravcu pozitivne globalne X-osi)
Right - Pogled zdesna (u pravcu negativne globalne X-osi
Top - Pogled odozgo (u pravcu negativne globalne Z-osi)
Bottom - Pogled odozdo (u pravcu pozitivne globalne Z-osi)
Default - Podrazumijevani programom predvieni izometrijski prikaz objekta
Naredbe iz ove grupe rade kao prekidai, odnosno samo jedan od predvienih pogleda moe
biti trenutano aktivan. Simbol ispred naziva naredbe u padajuem meniju, ukazuje na
trenutano aktivan pogled.
Opcija Front u izometrijskom prikazu modela
128
Ako je umjesto izometrijskog, za tekui postavljen prikaz kamerom, tada e izbor jednog od
definiranih pogleda, postaviti kameru u poetni poloaj koji odgovara danom definiranom
pogledu. Nadalje, pomou mia ili pak programom definiranih tipki, moete se iz ovog
poetnog poloaja kretati u eljenom pravcu.
Opcija Front u prikazu kamerom
2.13.6 Poloaj tekueg 2D prikaza (Tekui 2D prikaz)

Naredba Tekui 2D prikaz takoer radi kao prekida, odnosno moe biti
postavljena na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Postojanje simbola ispred njenog
naziva u meniju, oznaava da je ona postavljena na ukljueno stanje, to e za posljedicu
imati da se svi entiteti koji pripadaju tekuem prikazu u prozoru 2D pogled jasnije iscrtavaju
i na taj nain vizualno izdvoje od preostalog dijela prostornog modela.
Svi prikazani entiteti u prozoru 2D pogled su jasno naglaeni

u prozoru 3D pogled tako da se jasno moe sagledati poloaj
srednjeg uzdunog okvira u odnosu na ostale dijelove konstrukcije
129
Ova opcija je jako zgodna za lake tumaenje to tekui prikaz u prozoru 2D pogled
predstavlja, odnosno gdje je ta grupa entiteta locirana u odnosu na ostale dijelove prostornog
modela.
2.13.7 Samo tekui 2D prikaza

I naredba Samo tekui 2D prikaz radi kao prekida, odnosno moe biti
postavljena na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Postojanje simbola ispred njenog
naziva u meniju, oznaava da je ona postavljena na ukljueno stanje, to e za posljedicu
imati da se u prozoru 3D pogled prikazuju samo entiteti koji pripadaju tekuem prikazu u
prozoru 2D pogled.
U prozoru 3D pogled su vidljivi samo entiteti

koji pripadaju tekuem uzdunom okviru
Napominjemo da postavljanje ove naredbe na ukljueno stanje automatski iskljuuju naredbu

Samo tekui 2D prikaz, i obrnuto. Znai, u jednom trenutku samo jedan od ova dva prikaza
moe biti aktivan.
2.14 Naredbe za promjenu tekueg prikaza u

prozoru 2D pogled (menu 2D pogled)
U dosadanjem dijelu uputstva, vidjeli smo da se u prozoru 2D pogled moe za
tekui prikaz postaviti ili tekui nivo ili pak tekui okvir. Meutim, kako je orijentacija
programa da se pri kreiranju sloenih prostornih konstrukcija to vie koristi ravninsko crtanje,
to je programom predvien cijeli sustav naredbi za definiranje potpuno proizvoljnih pogleda.
Naredbe iz ove grupe se nalaze u meniju koji se otvara na desni klik mia preko naziva prozora
2D pogled.
130
Izgled padajueg menija 2D pogled
2.14.1 Definiranje pogleda

Izborom ove naredbe, ulazi se u proceduru definiranja potpuno proizvoljne ravnine
pogleda.
<0 to.> Prva toka ravnine (<Odabir>):
Program sa naredbene linije zahtjeva da odaberete prvu toku koja definira eljenu ravninu, a
izborom podopcije Odabir moete ui u proceduru definiranja ravnina pogleda odabirom
postojeih entiteta, koji mogu odrediti poloaj dane ravnine.
<0 odab.> Povrina - Odabir (<Izbor toke>):
Izbor podopcije Izbor toke e Vas vratiti na prvobitan oblik naredbene linije kada se
zahtjeva izbor toke. Znai, programom su predviena dva naina za definiranje eljene
ravnine. Prvi je izborom tri nekolinerane toke, a drugi je odabirom postojeih entiteta.
Svakako da se ova dva naina mogu meusobno kombinirati, i program e sa naredbene linije
stalno zahtijevati izbor nove toke, odnosno odabir entiteta, sve dok se ne ispuni uvjet da je
ravnina jednoznano odreena. U sluaju da izvrite takav izbor taaka i entiteta, da se ne
moe kreirati ravninu u kojoj se nalaze svi odabrani entiteti, odnosno toke, program e dati
odgovarajue upozorenje.
Kada program ustanovi da je zadan dovoljan broj elemenata koji definiraju jednu ravninu, on
e je grafiki prikazati, a sa naredbene linije e zahtijevati da odredite naziv danog pogleda.
Naziv pogleda <>:
Na osnovu prikazane ravnine moete lako zakljuiti da li je ona dobro definirana ili ne. U
sluaju da ste pri izboru toaka ili entiteta pogrijeili i definirali pogrenu ravninu, odustanite
od naredbe pritiskom na tipku Esc. Ako je na zaslonu prikazana oekivana ravnina, tada
imate dvije mogunosti. Zadavanjem naziva pogleda, on e biti snimljen u bazu, i uvijek ete
moi da ga postavite za tekui u prozoru 2D pogled. Ako pak ne elite da definirani pogled
131
snimate u bazu, jer Vam on treba jednokratno, onda pritiskom na tipku Enter, ili klikom na
desni gumb mia, imate mogunost da mu pridruite programski predvieno ime za
privremene poglede: Noname. Ponovno definiranje ravnine pogleda koju ne elite da
sauvate u bazi, unititi e prethodno pridrueni pogled imenu Noname. Znai sa ovako
snimljenim pogledima ete moi da radite sve dok ne izaete iz programa ili pak ne definirate
novi pogled pod istim imenom.
Bez obzira da li ste zadali naziv pogledu ili ne, naredbe e biti zavrena, a u prozoru 2D
pogled e biti prikazana definirana ravnina pogleda, odnosno svi entiteti koji pripadaju danoj
ravnini. U produetku naziva prozora 2D pogled stajati e ispisan ili programski zadan naziva
pogleda Noname, ili pak ime pod kojim ste dani pogled snimili u bazu.
Definiran je pogled Noname u ravnini prednje strane dvostrenog krova
Napominjemo da je u proceduri definiranja ravnina pogleda omogueno odabiranje i 3D

povrina. Izbor bilo kojeg entiteta koji ima evoluator (vidi poglavlje 3.1.10), dovesti e do
razvijenog prikaza svih entiteta koji pripadaju istoj toj 3D povrini.
Odabirom kupolaste ploe, dovelo je do njenog

razvijenog prikaza u prozoru 2D pogled
132
Takoer, odabirom bilo kog entiteta koji pripada cilindrinom okviru, dovesti e do kreiranja
pogleda koji u potpunosti odgovara prikazu koji bi se dobio u prozoru 2D pogled kada bi za
tekui bio postavljen dani cilindrian okvir (vidi poglavlje 2.12.5). Na ovaj nain se u prozoru
2D pogled moe dobiti sadraj cilindrinih okvira iako nije kreiran njihov simbol u dispoziciji
objekta.
Odabirom jednog od etniteta koji pripada centralnom

cilindrinom okviru, definiran je pogled koji u potpunosti
odgovara razvijenom obliku danog cilindrinog okvira.
2.14.2 Ureivanje liste pogleda

U Tower-u je omogueno kreiranje sloenih pogleda. Sloeni pogled je unija
vie ploa i/ili pomonih pogleda koji se istovremeno prikazuju u prozoru 2D pogled, sa
smjerom gledanja odozgo nadolje. Zbog toga se entiteti koji pripadaju pomonim pogledima, u
sloenom pogledu ne prikazuju sa svojom pravom geometrijom, ve se vide njihove projekcije
na horizontalnu ravninu. Sloeni pogledi se najee koriste pri pregledu rezultata, kada je
potrebno da se istovremeno prikau utjecaji u nekoliko uzajamno povezanih sklopova
konstrukcije. Na primjer, sloeni pogled se moe sastojati od nekoliko kosih pogleda koji ine
stranice krova, ili recimo od sklopova koji ine stepenice sa podestima.
Sloeni pogledi se kreiraju pomou naredbe Ureivanje liste pogleda. Izborom ove
naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
133
Izgled dijalog box-a za ureivanje liste pogleda
U listi se prikazuju svi pogledi koji su snimljeni u bazu, kao i privremeni pogled Noname,
ako je prethodno definiran.
Promjena imena nekog pogleda se vri direktno u listi, unoenjem novog imena u koloni
Naziv. Ako se preimenuje pogled Noname, on e biti snimljen u bazu pod novim imenom i
postat e ravnopravan ostalim pogledima.
Brisanje odabranog pogleda iz baze vri se izborom naredbenog polja Brii .
Pomou naredbenih polja Gore i Dolje imate mogunost promijeniti redoslijed u

listi definiranih pogleda. Naime, izbor jednog od ovih naredbenih polja pomie trenutano
odabrani pogled u listi za jedno mjesto na gore, odnosno na dolje.
Aktiviranjem naredbenog polja Novi sloeni, otvara se dijalog box u kojem se kreiraju
sloeni pogledi.
Dijalog box za kreiranje sloenih pogleda
U listi se sada pored pomonih pogleda koji su snimljeni u bazu prikazuju i svi postavljeni
nivoi. Klikom mia preko check box-ova, koji se nalaze u koloni Odabir, vri se izbor
pogleda i nivoa koji e ui u sastav sloenog pogleda.
134
Postavljeni simboli u koloni Odabir,

jasno ukazuju koji e pomoni pogledi
i nivoi ui u sastav sloenog pogleda.
U edit box-u Ime pogleda program automatski ispisuje nazive svih odabranih pogleda i
nivoa i razdvaja ih pomou simbola +. Ovako kreirano ime sloenog pogleda moete
promijeniti unoenjem eljenog teksta u dati edit box.
Izborom naredbenog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box naredbe, u kojem se
sada prikazuje i naziv kreiranog sloenog pogleda.
U listi je prikazan kreirani sloeni pogled
U listi je ispred sloenih pogleda postavljena sliica cijelog krova , tako da se oni jasno
razlikuju od pomonih pogleda, ispred kojih je postavljena sliica jedne strane krova .
Kada je u listi odabran sloeni pogled, dostupno je i naredbeno polje Edit pomou koga se
mogu mijenjati parametri danog sloenog pogleda. Njegovim aktiviranjem se otvara potpuno
isti dijalog box kao i pri kreiranju novog sloenog pogleda, tako da ga neemo ponovo
objanjavati.
Nakon izbora naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a u prozoru 2D pogled se

prikazuje pogled koji je odabran u listi
135
U prozoru 2D pogled prikazan je sloeni pogled krova
Napominjemo da u sloenim pogledima nije mogue unijeti toku, tako da se oni ne mogu
koristiti za definiranje geometrije konstruktivnih elemenata. Jedini izuzetak predstavlja
naredba Presjek, koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, i za koju je doputen unos
toaka u sloenim pogledima.
2.14.3 Izbor tekueg pomonog pogleda

Bilo koji od ranije definiranih pogleda se moe potpuno ravnopravno prikazivati u
prozoru 2D pogled po potpuno istim pravilima kao i kada se u ovom prozoru za tekui prikaz
postavlja tekui nivo, odnosno okvir. Desnim klikom mia preko naziva prozora 2D pogled,
treba otvoriti padajui meni i potom aktivirati naredbu Pomoni pogledi f.
Otvorena lista sa nazivima definiranih pogleda
Sa desne strane ove naredbe otvoriti e se lista sa nazivima svih do tada definiranih pogleda,
te jednostavnim klikom mia preko eljenog pogleda, moete u prozoru 2D pogled dobiti
njegov sadraj.
136
Za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, odabran je pomoni pogled Krov 1
137
2.14.4 Izbor pogleda (Ctrl+W)

Ova naredba je osmiljena da bi se olakao izbor sklopa koji e se prikazivati u 2D
pogledu, prvenstveno u situacijama u kojima se sklopovi esto mijenjaju (na pr. pri kontroli
dobivenih rezultata). Njenim izborom iz padajueg menija Prikaz ili istovremenim pritiskom
na tipke Ctrl i W, otvara se plivajui dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor pogleda
U dijalog box-u je prikazana lista sklopova koji se mogu izabrati za prikazivanje. Desnim
klikom mia preko dijalog box-a otvara se padajui meni, pomou koga se odreuje vrsta
sklopova koji e se prikazivati u listi.
138
Padajui meni za izbor

vrsta sklopova
Izbor sklopa se vri klikom mia preko njegovog imena u listi, nakon ega se on prikazuje u
prozoru 2D pogled, kao da je izabran pomou neke od standardnih naredbi za izbor sklopova.
Dijalog box se moe postaviti na bilo koje mjesto na zaslonu, a mogu se mijenjati i njegove
dimenzije.
Vano je napomenuti da se bilo koja naredba moe pokrenuti i kada je dijalog box aktivan,
odnosno da njegovo prikazivanje na zaslonu ne utjee na rad programa. Takoer, treba rei i
da je naredba Izbor pogleda transparentna, to znai da se ona moe pokrenuti i kada je
aktivna neka druga naredba.
2.14.5 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz)

Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i istoimena naredba koja je detaljno
opisana u poglavlju 2.11.6, tako da je ovdje neemo ponovo objanjavati.
2.14.6 Projekcije definiranih pogleda

Kada je u prozoru 2D pogled za tekui postavljen neki od definiranih pogleda,
mogue je umjesto podrazumijevanog prikaza danog pogleda, dobiti i njegovu projekciju na
jednu od moguih globalnih ravnina projekcije (naredbe: Front, Right i Top u
padajuem meniju prozora 2D pogled). U zavisnosti od ravnine kojom je odreen dani
pogled, moe se desiti i sluaj da neka od ovih programom predvienih projekcija nema
smisla. Tipian primjer je ako iz bilo kojeg razloga definiramo recimo ravninu pogleda koja je
horizontalna, tada nijedna projekcija nee imati smisla. Takoer, ako definiramo za ravninu
pogleda vertikalnu ravninu iji je vektor normale recimo u pravcu globalne Y osi, tada
projekcije Top i Left nee imati nikakvog smisla jer se nita nee vidjeti, a opcija Front e
dati projekciju koja u svemu odgovara definiranom pogledu. Izbor naredbe Default,
ponitava prethodno postavljenu projekciju i vraa prikaz u ravninu definiranog pogleda. Sve
etiri naredbe: Front, Right, Top, i Default, rade kao prekidai, odnosno uvijek je jedna
od njih postavljena na ukljueno stanje. Postavljeni simbol , ispred jedne od ovih naredbi,
jasno ukazuje koja je projekcija pogleda trenutano aktivna, odnosno prikazana u prozoru 2D
pogled.
Ako je u prozoru 2D pogled prikazana neka od projekcija, program e u produetku naziva

prozora, pored imena tekueg pogleda u zagradama ispisati i naziv projekcije: (Front), (Right)
ili (Top). Napominjemo i da se pri snimanju datoteke pamti i posljednja koritena projekcija
tekueg pogleda.
139
Primjenu projekcija definiranih pogleda najbolje emo objasniti na primjeru definiranog

pogleda u ravnini nagiba prednje strane dvostrenog krova prikazane hale. Izborom ovog
pogleda, on e biti prikazan tako da sva rastojanja izmeu entiteta odgovaraju stvarnim
duinama u toj ravnini. Ako pak za ovakav pogled zahtijevamo projekciju odozgo (opcija Top
u padajuem meniju), onda e ta rastojanja biti skraena i odgovarati e njihovoj projekciji na
horizontalu.
Default prikaz definiranog pogleda Krov1 Projekcija Top definiranog pogleda Krov1
Iz meusobnog rastojanja horizontalnih osi koje su postavljene u pravcu ronjaa, jasno se

vidi skraenje u horizontalnoj projekciji danog pogleda.
2.14.7 Izbor toaka u definiranim pogledima

Izbor toaka miem u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan neki od
definiranih pogleda, uvijek e odabrati toke koje lee na danoj kosoj ravnini bez obzira da li
se radi o njegovom default prikazu ili pak o nekoj od projekcija. Razlika e biti jedino u
duinama koje odabrane toke izmeu sebe odreuju. Naime u default prikazu ta rastojanja
e predstavljati stvarnu duinu elemenata, a u sluaju projiciranog prikaza njihovu projekciju
na danu ravninu pogleda.
U sluaju izbora toaka zadavanjem koordinata, vaiti e lokalni koordinatni sustav definiranog
pogleda. Ako se radi o default prikazu onda e lokalne X i Y osi leati u ravnini pogleda, a ako
se radi o projiciranom prikazu na jednu od globalnih ravnina, tada e lokalne X i Y osi leati u
danoj ravnini projekcije.
U sluaju da je definiran pogled odreen odabirom entiteta koji ima evoluator (3D povrine),
tada e izbor toaka miem u ovako definiranom pogledu uvijek odabrati toke koje pripadaju
3D povrini, a meusobna rastojanja ovako odabranih toaka e predstavljati projekciju
njihove stvarne duine na baznu ravninu 3D povrine. O baznoj ravnini, i uope o radu sa 3D
povrinama bit e vie rijei u poglavlju 3.1.12.
2.14.8 Vidljivost projiciranih ploa

Ova opcija koju program nudi ima vie primjena. Jedna od osnovnih je kada elite
da kreirate geometriju nove ploe na osnovu sadraja neke od ranije kreiranih, ili pak kada
elite da provjerite meusobno horizontalno rastojanje izmeu entiteta koji se nalaze na
razliitim nivoima (podudarnost u vertikalnom smislu). Za ovu namjenu su predviene dvije
naredbe. Pomou jedne se definira to se projicira na trenutano aktivan nivo (naredba:
Projicirane ploe), a pomou druge se postavlja, odnosno ukida vidljivost projiciranih entiteta
u prozoru 2D pogled (naredba: Vidljivost projiciranih ploa koja radi kao prekida). Obje
140
ove naredbe e biti dostupne za aktiviranje, samo ako je u prozoru 2D pogled prikazan
sadraj trenutano aktivnog nivoa ili pomonog pogleda sa ukljuenom opcijom Top
(projekcija na horizontalnu ravninu).
Izborom naredbe Projicirane ploe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Projicirane ploe
Izgled i nain rada sa ovim dijalog box-om je jako slian kao i kod naredbe Zamjena (vidi
poglavlje 2.11.5). Naime, u ovom dijalog box-u je potrebno odabrati jednu ili vie ploa iji
sadraj e biti istovremeno prikazan u prozoru 2D pogled, zajedno sa sadrajem trenutano
aktivnog nivoa. Nain odabira i deselektiranja eljenih ploa je potpuno isti kao i kod naredbe
Zamjena, pa ga ovdje neemo ponovo objanjavati. Koji e od entiteta sa odabranih nivoa
biti projiciran na tekui, odreuje se stanjem ponuenih prekidaa u desnom dijelu dijalog box-
a. Naime, programom nije predvieno projiciranje kompletnog sadraja odabranih ploa, ve
samo projiciranje slijedeih entiteta: ploa, greda, povrinskih, linijskih i tokastih leajeva.
Znai, u ovom dijalog box-u se vri izbor ploa koje e biti projicirane na dati tekui nivo, a
takoer se vri i izbor konstruktivnih elemenata koji e biti projicirani.
Nakon zavrene selekcije eljenih ploa, i izbora entiteta koje treba projektirati, aktiviranje
naredbenog polja OK e dovesti do toga da za tekui nivo bude upamena lista svih
odabranih ploa, dok e stanje prekidaa koji odreuju to e biti projicirano sa odabranih
nivoa vaiti za cijeli model. Znai, lista odabranih ploa se pamti za svaki tekui nivo posebno,
a stanje prekidaa koji odreuju to se projicira vai univerzalno za sve nivoe na modelu.
Pored toga, na izbor to e biti projicirano nee utjecati stanje vidljivosti danih konstruktivnih
elemenata. Odnosno, iako je neki od konstruktivnih elemenata nevidljiv, on e na zahtjev
korisnika biti isprojiciran i prikazan u prozoru 2D pogled.
Sadraj projiciranih entiteta iz odabranih ploa e se pojaviti u prozoru 2D pogled tek nakon
aktiviranja naredbe Vidljivost projiciranih ploa, i njenog postavljanja na ukljueno stanje
(ova naredba radi kao prekida). Postojanje simbola ispred njenog naziva u padajuem
meniju, znai da je ona postavljena na ukljueno stanje, te e se tek tada u prozoru 2D
pogled pojaviti projicirani entiteti sa svih ploa koje su odabrane za projiciranje na tekui
nivo.
141
Vidljivost projiciranih ploa Off Vidljivost projiciranih ploa On
Na gore prikazanoj slici postavljanje prekidaa Vidljivost projiciranih ploa na ukljueno

stanje, dovelo je do toga da se u prozoru 2D pogled, pored sadraja nivoa na koti [4,25],
prikau i svi projicirani entiteti sa nivoa na koti [0,00], jer je prethodno pomou naredbe
Projicirane ploe samo ta ploa odabrana za projiciranje na nivo [4,25].
Znai, pomou naredbe Projicirane ploe se za tekui nivo definira lista ploa iji odabrani
konstruktivni elementi treba da budu isprojicirani na njega, a pomou prekidaa Vidljivost
projiciranih ploa se odreuje da li e se projicirani entiteti prikazivati u prozoru 2D pogled
ili ne. Prema tome, da bi se u prozoru 2D pogled prikazali projicirani entiteti sa drugih ploa,
nije dovoljno da se pomou naredbe Projicirane ploe odaberu ploe za projiciranje na tekui
nivo, ve je neophodno i da prekida Vidljivost projiciranih ploa bude postavljen na
ukljueno stanje.
Takozvani projicirani entiteti se prikazuju pomonim linijama koje se ne mogu odabirati za

manipulaciju (brisanje, kopiranje, itd.), ali e biti od velike koristi za izbor toaka pomou
OSNAP kriterija. Nain prikaza projiciranih entiteta (boja, tip linije, itd.), za svaki od
projiciranih konstruktivnih elemenata se odreuje u konfiguraciji programa, pomou naredbe
Parametri (vidi poglavlje 3.5.1).
Primjena opcije projiciranih ploa
Kao to smo ve na samom poetku ovog dijela uputstva rekli, projiciranje ploa ima vie
primjena, ali jedna od osnovnih je kada elimo da sadraj nove ploe kreiramo na osnovu
sadraja ranije kreirane koja ima slinu geometriju. U tom sluaju, postaviti emo za tekui
nivo onaj na kojem trebamo kreirati novu plou a potom emo pomou naredbe Projicirane
ploe iz liste odabrati za projiciranje nivo na kojem se nalazi prethodno kreirana slina ploa.
Jasno, da bi se sadraj projiciranih entiteta pojavio u prozoru 2D pogled moramo i prekida
Vidljivost projiciranih ploa postaviti na ukljueno stanje. Sada, koritenjem OSNAP kriterija,
moemo lako iskoristiti geometriju projiciranih entiteta.
142
Na osnovu geometrije projiciranih entiteta sa prethodno kreirane

ploe na nivou [6,00], koritenjem OSNAP kriterija lako moemo
kreirati potrebnu geometriju tekueg nivoa na koti [3,00]
Projiciranje sadraja ostalih nivoa na tekui e imati naroitu primjenu i kod kontrole
geometrije prije generiranja vertikalnih elemenata konstrukcije (vidi poglavlje 2.11.7). Naime
nepoklapanje tokastih i linijskih leajeva u vertikalnom smislu, pri njihovoj zamjeni
odgovarajuim stupovima, odnosno zidovima, moe izazvati niz problema kako pri samom
generiranju vertikalnih entiteta, tako i pri kasnijem generiranju mree konanih elemenata. Iz
tog razloga je potrebno za bilo koji od nivoa, pomou naredbe Projicirane ploe odabrati za
projiciranje sve preostale ploe u modelu i postaviti prekida Vidljivost projiciranih ploa na
ukljueno stanje. Kada je ovakav prikaz postavljen u prozoru 2D pogled, aktiviranjem
naredbe Kontrolu geometrije program e oznaiti sva rastojanja manja od zadanih, ime e
jasno biti evidentirana sva neeljena nepoklapanja elemenata konstrukcije u vertikalnom
smislu. O ovome e biti jo rijei u poglavlju 3.3.6 Kontrola geometrije.
Na nivo [0.00] su isprojicirane sve ostale ploe,

tako da e aktiviranje naredbe Kontrola geometrije provjeriti
vertikalno poklapanje svih entiteta na cijelom modelu.
143
3. UNOS PODATAKA
3.1 Konstrukcija
Naredbe koje su svrstane u ovu grupu (padajui meni Konstrukcija) slue za
unos konstruktivnih elemenata modela. Kako svi ovi elementi utiu na kasniji proraun, to se
iscrtanim elementima pridruuju i setovi numerikih podataka kao to su: debljina ploe,
kvaliteta materijala, karakteristike poprenih presjeka greda, karakteristike leajeva, itd.
Same crtake procedure su zbog jednostavnosti tako organizirane, da postoje samo dva naina
za iscrtavanje konstruktivnih elemenata, i to jedan za povrinske i linijske elemente a drugi za
tokaste. Procedura iscrtavanja povrinskih i linijskih elemenata se zasniva na postupku
iscrtavanja proizvoljne polilinije, koji je detaljno opisan u poglavlju 2.6. Jedina razlika je u
tome to za povrinske elemente polilinija mora biti zatvorena, a za linijske moe biti i
zatvorena i otvorena. Procedura iscrtavanja tokastih elemenata je potpuno nezavisna i svodi
se na izbor toaka (vidi poglavlje 2.5)
Pri definiranju poloaja konstruktivnih elemenata treba imati na umu da e pri proraunu svaki
povrinski element (ploa) biti zamijenjen mreom konanih elemenata koja se geometrijski
nalazi u istoj onoj ravnini u kojoj je nacrtana polilinija koja odreuje njenu konturu. Takoer, i
svaki linijski konstruktivni element (greda, linijski leaj, itd.) e biti modeliran linijskim
konanim elementom koji se geometrijski potpuno poklapa sa poloajem polilinije kojom je
odreena njegova kontura. Znai, mrea konanih elemenata kojom se kreira matematiki
model za proraun konstrukcije nema svoju dimenziju upravno na pravac pruanja mree, a
njena krutost se opisuje preko setova numerikih podataka koji su pridrueni konstruktivnim
elementima. Iz ovoga proizlazi zakljuak da bi poliliniju kojom se odreuje geometrija i poloaj
konstruktivnih elemenata u prostoru trebalo postavljati u teite poprenog presjeka danog
elementa. Meutim postoji i drugi, mnogo vaniji uvjet, a to je da ukoliko pojedini
konstruktivni elementi treba da rade zajedno, onda i njihove mree konanih elemenata
moraju biti povezane, odnosno moraju imati zajednike vorove.
Prethodno reeno pojasniti emo na jednostavnom primjeru djelovanja ploe i grede u njoj.
Ako bi se u ovakvom sluaju rukovodili pravilom da geometriju i ploe i grede odredimo

crtanjem polilinije koja se nalazi u njihovom teitu, dobili bismo mreu koja nije povezana,
to svakako nismo eljeli. Prema tome, geometriju povrinskih elemenata (ploa) treba
definirati polilinijom u njenoj srednjoj ravnini a poloaj greda ne u njenom teitu, ve u
teitu ploe kako bi mrea konanih elementa bila povezana.
144
Pogreno modeliranje Ispravno modeliranje
Ekscentrian poloaj teita grede u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru,
definira se u setu numerikih podataka odstojanjem e.
Nain ispravnog odreivanja poloaja konstruktivnih elemenata pojasniti emo na jo jednom

primjeru. Uzeti emo za primjer jednu pravokutnu plou po ijem obodu su postavljene grede,
oslonjene na etiri kutna stupa.
Za djelovanje ploe i greda i u ovom primjeru vai prethodno izneseno pravilo da geometriju
greda treba definirati polilinijom koja se nalazi u srednjoj ravnini ploe. Znai ovdje emo
analizirati samo ispravno zadavanje poloaja konstruktivnih elemenata u horizontalnom smislu.
Znai pretpostavka je da se polilinije kojom je odreen poloaj ploe i greda nalaze u istoj
ravnini.
I ovdje bi napravili pogreku, ako bi poloaj konstruktivnih elemenata odredili zadavanjem

polilinije u njihovom teitu.
Pogreno modeliranje
Pored toga to grede ne bi bile direktno oslonjene na stupove, njihov pomjereni poloaj u
odnosu na konturu ploe bi za posljedicu imao bespotrebno veliki broj konanih elemenata.
Uope uzevi, istjerivanje tonosti pri crtanju geometrije modela na nivou od 10-20 cm nema
nikakvog praktinog smisla, jer bi takvo crtanje iziskivalo bespotrebno veliki broj konanih
elemenata koji bi usporavao kako proraun tako i kasniju obradu rezultata prorauna.
145
Ispravno modeliranje
to se tie numerikih podataka, oni se zadaju preko dijalog box-ova, pri emu njihov
sadraj i oblik zavise od tipa konstruktivnog elementa koji se postavlja. Nain rada sa ovim
dijalog box-ovima je manje vie isti za gotovo sve konstruktivne elemente i ovdje emo iznesti
osnovna pravila koja vae u radu sa setovima podataka.
Pod setom numerikih podataka podrazumijevamo niz podataka koji definiraju

karakteristike nekog konstruktivnog elementa. Kako na jednom modelu moete imati vie
istih konstruktivnih elemenata razliitih karakteristika, to je omogueno definiranje vie
razliitih setova podataka. Svaki od ovih setova je odreen svojim rednim brojem od 1 do n,
za dati tip konstruktivnog elementa.
Svaki konstruktivni element ima referencu na odreeni redni broj seta podataka, te e se
naknadna promjena numerikih podatak u okviru nekog od setova podataka automatski
odraziti na sve konstruktivne elemente koji imaju referencu na dati redni broj seta
podataka.
U okviru svih naredbi za postavljanje konstruktivnih elemenata, na poetku naredbene

linije, izmeu uglastih zagrada, ispisuje se redni broj tekueg seta podataka, odnosno seta
podataka koji e biti pridruen konstruktivnom elementu koji se iscrtava.
Pri prvom pozivu svake od naredbi, izmeu uglastih zagrada e stajati znak <->, koji
oznaava da nije definiran ni jedan set numerikih podataka za dati konstruktivni element.
Promjena tekueg seta podataka se moe vriti u bilo kom trenutku iscrtavanja
konstruktivnog elementa, aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna na
naredbenoj liniji.
Ako se procedura crtanja konstruktivnog elementa zavri a da do tada nije definiran ni

jedan set podataka (izmeu uglastih zagrada stoji znak <->), program e sam otvoriti
dijalog box za definiranje numerikih podataka.
Setovi podataka su odreeni rednim brojem od 1 do n, i njihovi podaci se smjetaju u

liste u okviru dijalog box-ova. U prvoj koloni svake od listi nalazi se podatak o rednom
broju seta podataka (kolona Set).
Podaci u okviru jednog reda u listi odgovaraju jednom setu. Promjena podataka u listi se
vri jednostavnim dovoenjem strelice mia u poloaj da pokazuje na postojeu vrijednost i
klikom na lijevi gumb mia. Izabrano polje postaje markirano, to oznaava da je program
spreman za prihvaanje novih vrijednosti. Ako u dijalog box-u postoje i neki podaci van
liste setova, tada oni uvijek odgovaraju aktivnom setu podataka. Aktivan set podataka je
red u list box-u koji je naznaen posebnom bojom.
146
Promjena aktivnog seta podataka se vri klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru reda u
list box-u u kojem se nalaze njegovi podaci.
Crna strelica sa lijeve strane list box-a ukazuje na set podataka koji je bio tekui
neposredno prije ulaska u dijalog box za definiranje numerikih podataka.
Naredbena polja Dodaj i Brii su predviena za dodavanje novih setova podataka,

odnosno za uklanjanje nekih od postojeih. Aktiviranjem naredbenog polja Dodaj u
listu se dodaje novi set podataka, sa rednim brojem koji je za jedan vei od do tada
posljednjeg u listi. U zavisnosti od stanja check box - a Sa kopiranjem mogu
nastupiti dva sluaja. Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje tada e novo
dodanom setu podataka biti pridrueni programski definirani default podaci, a ako je on
postavljen na ukljueno stanje tada e mu biti pridrueni podaci koji odgovaraju prethodno
aktivnom setu podataka (set iji su podaci u listi naglaeni posebnom bojom). Svakako da
se ove vrijednosti mogu naknadno mijenjati od strane korisnika.
Kako je naredba Brii destruktivna, to je omogueno brisanje samo setova koji nisu ranije
pridrueni nekom od ve postavljenih konstruktivnih elemenata na modelu. Ako se za brisanje
odabere set podataka koji nije na posljednjem mjestu u listi, tada e doi do prenumeracije
rednih brojeva setova koji se u listi nalaze iza njega. Ovakva prenumeracija nee dovesti do
nekontroliranih promjena na crteu, jer e i odgovarajui elementi crtea dobiti nove redne
brojeve koji odgovaraju karakteristikama ranije pridruenih setova numerikih podataka.
Promjena redoslijeda podataka u list je uvijek mogua. Ona se vri pomou komadnih polja
Gore i Dolje, ijim aktiviranjem se trenutano aktivan red u listi pomjera za jedno
mjesto na gore, odnosno na dole. Ovakva prenumeracija nee dovesti do nekontroliranih
promjena na crteu, jer e i odgovarajui elementi crtea dobiti nove redne brojeve setova
numerikih podataka.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, prvo se vri kontrola valjanosti podataka koji su
pridrueni svim setovima u listi i u sluaju da neki od podataka nije ispravan izdaje se
upozorenje i onemoguuje izlazak iz dijalog box-a. U sluaju da su svi podaci ispravni,
dijalog box se zatvara a set koji je bio aktivan neposredno prije aktiviranja naredbenog
polja OK (red u listi naglaen posebnom bojom), se proglaava za tekui. Izmeu uglastih
zagrada na poetku naredbene linije se ispisuje njegov redni broj, odnosno ti podaci e biti
pridrueni elementu koji se iscrtava.
Pomou naredbenog polja Cancel se vri odustajanje od svih akcija provedenih u dijalog
box-u.
Napomena:
Redoslijed iscrtavanja konstruktivnih elemenata je potpuno proizvoljan i iskljuivo zavisi od
izbora korisnika i njegovih navika.
Napomena:
Za konstruktivne elemente ne vai princip superpozicije, odnosno u sluaju da se dva istorodna
konstruktivna elementa preklapaju potpuno ili djelomino, na mjestu preklapanja e biti
usvojene karakteristike posljednje iscrtanog elementa. Ovdje se pod istorodnim elementima
podrazumijevaju na primjer dvije ploe, dvije grede, itd.
147
Napomena:
Ako linijske elemente konstrukcije nacrtate polilinijom koja se sastoji od vie segmenata, to e
znaiti da je unijeto tono toliko linijskih elemenata konstrukcije sa istim setom karakteristika.
Drugim rijeima, linijski element koji je iscrtan iz vie segmenata nee biti tretiran kao jedan,
ve kao vie njih. Potvrdu ovoga ete dobiti, ako pomou naredbe Vidljivost za dati linijski
element konstrukcije postavite prekida Set na ukljueno stanje. Tada e na sredini svakog
iscrtanog segmenta stajati isti redni broj seta podataka za cijelu iscrtanu poliliniju. Po istoj
analogiji, ako elite da pomou naredbe Brii uklonite cijeli linijski element konstrukcije,
morate odabrati sve segmente polilinije pomou koje je on nacrtan.
3.1.1 Ploa/Zid
Izborom ove ikone, ulazi se u proceduru za definiranje potpuno proizvoljne ploe,
odnosno zida. Postupak postavljanja ploa i zidova je potpuno isti, pa sve to u
ovom djelu uputstva budemo rekli za ploe vaiti e i za zidove. Nakon pokretanja
naredbe, naredbena linija e dobiti sljedei izgled:
<-> Prva toka ploe (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set) :_
Sadraj naredbene linije jasno ukazuje na to da se od korisnika oekuje iscrtavanje polilinije

koja e definirati potpuno proizvoljnu konturu ploe, odnosno zida. Sam postupak iscrtavanja
polilinije je detaljno objanjen u poglavlju 2.6, pa ga ovdje neemo ponavljati. Kako su ploe
povrinski elementi to se pri izboru toaka mora voditi rauna da sve odabrane toke pripadaju
istoj ravnini, i da se iscrtani segmenti polilinije ne presijecaju meusobno. U protivnom
program e izdati odgovarajue upozorenje o greci.
Izborom podopcije Set otvara se dijalog box za izbor seta karakteristika koje e biti
pridruene ploi, odnosno zidu koja se iscrtava.
148

numerikih podataka o ploama
Karakteristike ploa se definiraju preko njene debljine (d), ekscentriciteta (e), kvaliteta
materijala i naina proraunskog ponaanja. Svi ovi podaci ine jednu cjelinu koja se naziva
set podataka. U koloni Set je prikazan redni broj seta podataka, u koloni d [m] podatak
o debljini ploe, u koloni e [m] podatak o odstojanju gornje ivice ploe u odnosu na
bezdimenzionalnu ravninu kojom je ploa predstavljena na modelu, a u koloni Materijal
naziv materijala ije su karakteristike pridruene danom setu podataka. U listi je mogue
mijenjati samo podatak o debljini ploe i o njenom ekscentrinom poloaju u odnosu na
srednju ravninu ploe.
Ekscentrian poloaj ploa
Podatak e [m] ne utie na karakteristike ploa pri proraunu, ve on slui za ljepi renderirani
prikaz modela, a imat e vanost i pri izvozu usvojene armature iz programa Tower u
program za izradu detalja armiranja ArmCad. Znai, bez obzira na zadanu vrijednost
ekscentrinog poloaja ploe u odnosu na ravninu kojom je odreen njen poloaj u prostoru,
rezultati prorauna e biti isti, ali e zato izvezena armatura u program Armcad biti razliito
oblikovana u zavisnosti od tonog poloaja gornje i donje ivice ploe u odnosu na druge
konstruktivne elemente.
Program po default-u za ovaj podatak usvaja polovinu zadane debljine ploe, to odgovara
njenom simetrinom postavljanju u odnosu na zadanu teinu ravninu.
Simetrian poloaj gornje i donje ivice ploe

u odnosu na zadanu ravninu (e=d/2)
Maksimalna vrijednost koja se moe zadati za parametar e je ukupna debljina date ploe,
tako da teina ravnina ne smije izai van gabarita ploe. Zadavanje ekscentrinog poloaja
ploa e imati naroitu primjenu kod ploa koje imaju razliite debljine i kojima se modeliraju
kapiteli.
149
Simetrian poloaj (e1=d1/2; Izravnata gornja ivica

e2=d2/2)) (e1=e2=d1/2)
Kako vrijednost parametra e predstavlja odstojanje gornje ivice ploe od teine ravnini, a
gornja ivica ploe je usmjerena ka pozitivnom smjeru lokalne Z osi, to je za njegovo ispravno
zadavanje neophodno znati orijentaciju lokalnog koordinatnog sustava ploa.
Lokalni koordinatni sustav ploe
Lokalna X i Y osa svake od ploa lei u ravnini same ploe, dok je lokalna Z osa u pravcu
normale na ravninu ploe. Kako ploa moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je
zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sustava ploa uvedena konvencija da on u
potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled.
Prema tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni
sustav ploa koje pripadaju danom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom
sistemu za izbor toaka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg
nivoa. Potpuno je ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui okvir, odnosno
proizvoljno definiran kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z osa je usmjerena ka oku
promatraa, odnosno gornja ivica ploe je blia oku promatraa.
Karakteristike materijala
Kako su ploe prostorni elementi koji mogu biti napregnuti istovremeno i na savijanje i na
ravno stanje napona, to se kvaliteta materijala opisuje zadavanjem karakteristika za oba
stanja naprezanja. Odnosno, materijal se moe tako definirati da ima jedne karakteristike kada
je napregnut na savijanje a druge kada je napregnut u svojoj ravnini. Kvaliteta materijala se
opisuje zadavanjem sljedeih karakteristika u odgovarajuim edit box-ovima:
E- Young-ov modul elastinosti za naprezanje okomito na ravninu ploe

- Poasonov koeficijent za naprezanje okomito na ravninu ploe
- zapreminska teina
t - koeficijent termikog irenja
Em - Young-ov modul elastinosti za naprezanje u ravnini ploe
m - Poasonov koeficijent za naprezanje u ravnini ploe
Svakako da su za uobiajene materijale koji se koriste u graevinarstvu kao to su beton i

elik, njihove karakteristike iste i kada su ploe napregnute okomito na svoju ravninu i kada su
napregnute u svojoj ravnini. Znai, ovakvo definiranje karakteristika materijala treba shvatiti
samo kao mogunost za neke posebne tipove modeliranja konstrukcija.
Postupak pridruivanja karakteristika materijala odreenom setu podataka se odvija tako to

se prvo miem klikne na proizvoljno mjesto u listi u okviru reda ijem setu podataka elimo da
dodijelimo karakteristike materijala (taj red treba da postane markiran posebnom bojom), i
aktiviramo naredbeno polje Materijal.
150
Izgled dijalog box-a za izbor materijala
U prikazanoj listi, svakom redu odgovaraju podaci koji definiraju karakteristike jednog
materijala. U koloni Naziv je zadano ime materijala, u koloni Tip vrsta materijala kojoj on
pripada, a u ostalim kolonama, karakteristike koje ga odreuju: E [kN/m2], ,
[kN/m3], t [1/C], Em [kN/m2] i m. U zaglavlju ovih kolona izmeu srednjih
zagrada su ispisane i jedinice mjera u kojima su date vrijednosti zadane. Crna strelica koja se
nalazi sa lijeve strane liste ukazuje na materijal koji je bio prethodno pridruen setu za koji
sada vrimo promjenu materijala.
Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii, omogueno je kako dodavanje, tako i

uklanjanje iz liste bilo kog materijala, a pomou naredbenih polja Gore i
Dolje, mogue je mijenjati redoslijed materijala u listi. Na ovaj nain, korisnik moe po svojoj
elji urediti tablicu materijala, koju e program stalno koristiti u svom radu. Napominjemo da
je biblioteka materijala univerzalna za cio program, te e se ona pozivati i pri definiranju
materijala za ostale elemente konstrukcije.
Promjena bilo koje od vrijednosti u tablici se vri klikom mia na nju i zadavanjem sa
tipkovnice nove vrijednosti. Izuzetak je jedino podatak u koloni Tip, koji odreuje kom tipu
dati materijala pripada. Naime, u ovoj koloni se moe postaviti samo jedan od programom
predvienih tipova materijala. Izbor tipa materijala se vri klikom na desni gumb mia u okviru
bilo koje pozicije u redu u kojem se nalaze podaci za dati materijal, nakon ega se otvara
padajui meni.
Padajui meni za izbor tipa materijala
Odreivanje tipa materijala e imati svoju ulogu jednino pri kasnijem dimenzioniranju
elemenata konstrukcije. Naime, kako naziv materijala moe biti potpuno proizvoljan, to njegov
karakter jedino moe odrediti zadani tip. Znai, jedino u zavisnosti od odabranog tipa
materijala, dati konstruktivni element e u proceduri dimenzioniranja biti obraen prema
algoritmima koji su programom predvieni za dati tip materijala. U sluaju da materijal ne
151
pripada ni jednom od programom predvienih tipova za dimenzioniranje (beton, elik, drvo,

opeka), obavezno mu pridruite tip Ostalo.
Naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od svih prethodno uinjenih izmjena u

ovom dijalog box-u, dok e klik na naredbeno polje OK dovesti do uklanjanja ove liste sa
zaslona, a karakteristike aktivnog materijala (red koji je naznaen posebnom bojom), bie
pridruene aktivnom setu podataka.
U koloni Materijal se ispisuje naziv odabranog materijala,

a iznad edit box-ova u kojima su postavljene preuzete
vrijednosti iz biblioteke, ispisuje se tip odabranog materijala.
Svakako da preuzete podatke iz biblioteke materijala moete naknadno mijenjati i direktnom

promjenom preuzete vrijednosti u odgovarajuem edit box-u.
Nain prorauna
U programu su ugraena dva tipa ploastih konanih elemenata, koji se primjenjuju u

proraunu. Odnosno, program nudi mogunost da se proraun provodi i po teoriji tankih i po
teoriji debelih ploa. Jedina razlika izmeu ova dva algoritma je u tome to se po teoriji debelih
ploa uzima u obzir i rad transverzalnih sila u ploama. Koju ete teoriju primijeniti, zavisi od
stanja radio button-a :Tanke ploe i Debele ploe. Za preporuku je da sve zidove i
meukatne konstrukcije proraunavate po teoriji tankih ploa, a temeljne ploe koje imaju
znatnu debljinu, po teoriji debelih ploa.
Ortotropne ploe
Opisani postupak izbora materijala se odnosi na izotropne materijale, odnosno materijale ije
su elastine osobine iste u svim pravcima (E=E1=E2; =1=2). Meutim u praksi Vam se
moe javiti i potreba za modeliranjem ortotropnih ploa (specijalna sluaj anizotropnih ploa),
odnosno ploa koje nemaju iste karakteristike u dva ortogonalna pravca. Stanjem prekidaa
Ortotropija, koji je dostupan za promjenu samo kada se radi o teoriji tankih ploa, regulira
se da li je danim setom podataka definiran izotropan ili ortotropan materijal.
152
U sluaju kada je prekida Ortotropija postavljen na ukljueno stanje, tada je u edit box-
ovima E2, G i mogue definirati dodatne parametre koji zajedno sa ranije zadanim
parametrima E i (sada je E=E1 i =1) potpuno odreuju karakteristike ortotropnog
materijala.
E - Young-ov modul elastinosti za glavni pravac 1 (E1)

- Poason-ov koeficijent za glavni pravac 1 (1)
E2 - Young-ov modul elastinosti za pravac 2 (E2 E1)
G - Modul klizanja za ortotropan materijal
- kut koji zatvara glavni pravac 1 sa lokalnom X osi ploe
Vrijednost Poasonovog koeficijenta 2, program sam rauna iz uvjeta: 2*E1=1*E2
Napominjemo da se pod glavnim pravcem 1 podrazumijeva jai pravac, odnosno pravac u

kojem ploa ima veu mo nosivosti.
Na osnovu zadanih parametara, lanovi matrice kojom se opisuju elastine osobine

ortotropnog materijala program proraunava prema sljedeoj shemi.
Za izotropne materijale, kod kojih je E=E1=E2 i =1=2, lanovi iste matrice se

proraunavaju prema sljedeoj shemi.
Napominjemo kao vrlo vano, da pri unosu modula klizanja G, za ortotropan materijal ne
vai formula koja je primijenjena kod izotropnih materijala. Svaki ortotropan materijal ima
razliitu vrijednost modula klizanja.
153
3.1.2 Otvori
Izborom ove ikone se ulazi u naredbu za postavljanje otvora u povrinskim
elementima konstrukcije. Naredbena linija dobiva svoj standardni oblik za
definiranje proizvoljne polilinije koja odreuje konturu otvora:
Prva toka rupe (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
Postupak iscrtavanja konture rupe je identian kao i za ostale povrinske konstruktivne

elemente. Nakon zatvaranja polilinije, program e napraviti otvore u svim povrinskim
elementima koji su u tom trenutku vidljivi. Ovo emo pojasniti na jednom primjeru. Ako imate
iscrtanu plou preko koje je postavljeno povrinsko optereenje, pri postavljanju otvora mogu
nastupiti dva sluaja u zavisnosti od toga to je vidljivo u tom trenutku. Ako su vidljivi i ploa i
povrinsko optereenje, postavljeni otvor e izbuiti obje povrine. Ako prije postavljanja
otvora iskljuite vidljivost na primjer ploe, rupa e izbuiti samo povrinsko optereenje koje
je vidljivo, dok e ploa ostati u nepromijenjenom obliku. Svakako da ovaj princip vai i za sve
ostale povrinske elemente i stanje njihove vidljivosti u trenutku postavljanja otvora.
Postavljeni otvori predstavljaju regularne povrinske elemente koji se mogu odabrati za:
brisanje, kopiranje, pomicanje itd. Brisanjem otvora, dolazi do vraanja dijelova povrinskih
elemenata, koji su izbueni prilikom njihovog postavljanja. U sluaju da se otvor postavlja tako
da jednim svojim djelom preklapa neki ranije postavljeni otvor, program pravi uniju ta dva
otvora, odnosno konturu koja definira oba otvora.
Pomou naredbi za manipulaciju sa iscrtanim objektima, otvor neete moi odabrati jedino u
sluaju kada se on postavi tako da sjee konturu povrinskog elementa. U takvim sluajevima
otvor se ne tretira kao regularan povrinski element, ve on samo mijenja konturu povrinskog
elementa preko koga je postavljen.
3.1.3 Granini uvjeti

esto se u praksi javlja potreba za postavljanjem graninih uvjeta koji djeluju u
ploama i zidovima, du zadane linije. Na ovaj nain se mogu lako modelirati
zglobne veze ploe i zida, pukotine u ploi, dilatacije, itd. Izborom naredbe
Granini uvjeti, koja se nalazi u padajuem meniju Konstrukcija, naredbena
linija dobiva svoj standardni oblik za iscrtavanje polilinije.
Prva toka graninih uvjeta (Kontura / Prav. / kRu. / Offset / <krAj> / ploa-Zid / Ortotropne
ploe):
Po zavretku definiranja geometrije polilinije, klik na desni gumb mia e oznaiti izbor
podopcije krAj, i na zaslonu e se pojaviti dijalog box za definiranje graninih uvjeta.
154
Izgled dijaloga za definiranje

graninih uvjeta
U gornjem lijevom dijelu dijalog box-a je prikazana geometrija nacrtane polilinije, a sa desne
strane su u dvije kolone organizirani podaci o utjecajima koje je mogue osloboditi, odnosno
postaviti na nulu. Svaka od ovih kolona odgovara izboru utjecaja za ponitavanje sa lijeve,
odnosno desne strane nacrtane polilinije. Kako je teko naslutiti to je lijeva a to desna strana
polilinije, to je iznad lijeve kolone postavljena zelena, a iznad desne crvena boja. Jednostavnim
izborom nekog od utjecaja iz jedne od kolona, na slici e sa odgovarajue strane biti postavljen
simbol crtica odgovarajue boje. Na ovaj nain, lako se moe odrediti to je lijevo a to desno,
odnosno sa koje strane e biti osloboen odabrani utjecaj.
Postavljene crtice jasno ukazuju na stranu,

sa koje e odabrani utjecaj biti osloboen.
155
Pri postavljanju graninih uvjeta, moete odabrati proizvoljnu kombinaciju oslobaanja jednog
ili vie utjecaja, i to ili samo sa jedne, ili pak sa obje strane nacrtane polilinije. Svaki segment
nacrtane polilinije ima svoj jasno definiran lokalni koordinatni sustav a ponueni utjecaji za
ponitavanje nose oznake lokalnih osi.
Lokalni koordinatni sustav graninih uvjeta
Lokalna os 1 je uvijek u pravcu zadanog segmenta polilinije, lokalna os 3 je okomita na os

1 i lei u ravnini ploe kojoj pripada dati segment graninih uvjeta, dok je os 2 u pravcu
normale na ravninu ploe kojoj nacrtani segment polilinije pripada. Prema tome, ponueni
utjecaji za oslobaanje imaju slijedee znaenje:
M1 - Moment savijanja oko lokalne osi 1

N1 - Normalna sila u pravcu lokalne osi 1
T2 - Transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2
T3 - Transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3
Nain izbora vrste utjecaja i sa koje strane ih treba osloboditi, najbolje emo objasniti na
primjeru modeliranja zglobne veze ploe i zida.
Zglob sa lijeve strane zida Zglob sa desne strane zida
156
Zglob sa obje strane zida Zglobna veza sa obodnim zidovima
Na svim prethodno prikazanim slikama osloboen je samo utjecaj M1 i to na strani prema

kojoj su usmjerene kratke crtice.
Programom je predviena i mogunost postavljanja linije fiktivnog zgloba u ploi/zidu, tako

to se izae iz dijaloga bez i jednog osloboenog utjecaja. Utjecaji u ploi/zidu koji se nalaze
sa razliitih strana linije fiktivnog zgloba se ne uprosjeuju, to u obradi rezultata omoguava
dobivanje skoka u utjecajima na tom mjestu. Linija fiktivnog zgloba se na crteu prikazuje
pomou dvije paralelne isprekidane linije.
Pomou check box-a Mimoilazan zadaje se mimoilaenje zidova iz razliitih pravaca.

Mimoilaenje se na crteu obiljeava trokutiima koji su rasporeeni du zadane linije.
Prikazani trokutii ukazuju da je

zadano mimoilaenje
Na geometrijskom mjestu spoja zidova ne formira se veza izmeu zidova razliitih pravaca ali
prua se mogunost zadravanja veze zida ispred sa zidom iza mjesta geometrijskog spoja.
Mogue je podesiti oslobaanja utjecaja na mjestu veze zida ispred sa zidom iza. Na primjer, u
sluaju da ni jedan utjecaj nije osloboen dobit e se pun kontinuitet zida ispred i iza ili ako su
svi utjecaji osloboeni potpuno razdvajanje zida na dio ispred i na dio iza.
157
Mimoilaenje zidova
Radio button-i i zatvorena lista, koji se nalaze u centralnom dijelu dijalog box-a, slue za
definiranje prirode zadanih graninih uvjeta. Kada je ukljuen radio button Jedinstven
granini uvjet za statiki i seizmiki model, kao to se iz samog naziva vidi, zadani
granini uvjeti se koriste i pri statikoj i pri dinamikoj analizi. Razliiti parametri za svaku
vrstu prorauna se mogu definirati kada se ukljui radio button Granini uvjet sa razliitim
karakteristikama za statiki i seizmiki model. Tada se iz zatvorene liste prvo izabere
opcija Karakteristike za statiki model i zadaju se parametri koji e se primjenjivati pri
statikoj analizi, a zatim se iz liste izabere opcija Karakteristike za seizmiki model i
zadaju parametri koji e se primjenjivati pri dinamikoj analizi.
Sadraj liste pomou koje se definira

dvojna priroda graninih uvjeta
Uvjeti u poetnoj i krajnjoj toki svake zadane linije definiraju se u dijelu dijalog box-a Uvjeti
u tjemenima. Mogu se zadati tri naina ponaanja:
158
- Odrediti automatski - program na osnovu geometrije modela odreuje da li e se zadani

granini uvjeti primjenjivati na dano tjeme
- Primijeniti - zadani granini uvjeti se primjenjuju na dano teme
- Ne primijeniti - zadani granini uvjeti se ne primjenjuju na dano tjeme linije
Svaki od tri naina ponaanja na crteu se prikazuje sa posebnim simbolom:
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e zatvoriti dijalog box, a du nacrtane polilinije
bit e postavljene kratke crtice koje odreuju odabranu stranu za oslobaanje utjecaja. Na
sredini svakog segmenta polilinije, bit e ispisana i vrsta utjecaja koja je osloboena.
Du zadane linije graninih uvjeta, ispisuje se naziv

osloboenog utjecaja
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na kratke crtice du linije po kojoj su postavljeni

granini uvjeti, dok je naredba aktivna, otvorit e sa mali prozor u kojem e biti ispisani nazivi
svih utjecaja koji su na toj strani linije graninih uvjeta osloboeni. Ako su osloboeni statiki
utjecaji ispred naziva utjecaja ispisivat e se tekst ST, ako su osloboeni seizmiki utjecaji
ispisivat e se tekst SE, dok e se u sluaju oslobaanja istih utjecaja za obje vrste
prorauna ispisivati samo nazivi utjecaja.
159
Osloboeni su samo statiki utjecaji Osloboeni su samo seizmiki utjecaji
Osloboeni su i statiki i seizmiki utjecaji Osloboeni su isti utjecaji za obje vrste

prorauna
Napominjemo da e ova opcija biti dostupna samo za kretanje mia u oblasti prozora 2D
pogled, bez obzira na to koji je dio konstrukcije prikazan u njemu.
Da bi se olakalo modeliranje veze izmeu ploa i zidova, pri aktiviranju naredbe Granini
uvjeti na naredbenoj liniji je prisutna i podopcija za automatsko modeliranje veze na cijelom
modelu. Naime, izborom podopcije ploa-Zid otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za automatsko

postavljanje veze izmeu ploa i zidova
Postavljanjem jednog od ponuenih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor veze izmeu
ploa i zidova.
Na ploama:
Zglobna veza samo po obodnim zidovima - program e na spoju ploa i obodnih (vanjskih)
zidova automatski postaviti linije graninih uvjeta sa osloboenim momentom oko lokalne osi 1
(M1).
160
Zglobna veza sa svim zidovima - program e na spoju ploa i svih zidova automatski
postaviti linije graninih uvjeta sa osloboenim momentom oko lokalne osi 1 (M1).
Fiktivan, na spoju sa zidom - program e na spoju ploa i svih zidova automatski postaviti
linije fiktivnog zgloba
Na zidovima:
Fiktivan, na spoju sa ploom - program e na spoju zidova i svih ploa automatski postaviti
linije fiktivnog zgloba
Zglobna veza samo po obodnim zidovima Zglobna veza sa svim zidovima
Fiktivan, na spoju sa zidom Fiktivan, na spoju sa ploom
Kod velikih modela ovakva mogunost automatskog modeliranja moe utedjeti dosta
vremena.
Izborom podopcije Ortotropne ploe naredbena linija dobiva novi izgled:
<0 odab.> Granini uvjeti za ortotropne ploe - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek /
eXtras / Deselektiranje / <krAj>):
Sada se oekuje da odaberete sve ortotropne ploe za koje elite da program automatski
postavi potrebne granine uvjete. Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira,
nakon ega program na svim prethodno odabranim ploama postavlja potrebne granine
uvjete i vraa se na osnovni izgled naredbene linije u okviru ove naredbe.
161
Automatski postavljeni granini uvjeti na svim ortotropnim ploama
Kako zadani pravac ortotropije odreuje pravac noenja dane ploe, tada se granini uvjeti
postavljaju prema slijedeem pravilu. Strane ploe koje zadani pravac ortotropije moe
presjei prenose sve utjecaje osim momenata savijanja, dok se strane paralelne sa pravcem
noenja oslobaaju od prenoenja svih utjecaja.
Nain postavljanja graninih uvjeta za ortotropne ploe
162
Napomena:
Polilinija kojom se definira mjesto djelovanja postavljenih graninih uvjeta mora jasno
pripadati samo jednoj ploi, odnosno zidu. Iz tog razloga, program e po zavretku definiranje
njene geometrije prekontrolirati da li je zadana polilinija ispravna, i ako nije dati e
Tipian primjer neispravnog zadavanje polilinije je ako recimo pomou podopcije Kontura sa
naredbene linije, odaberete vie ploa na razliitim nivoima.
U sluaju da liniju graninih uvjeta postavite tono na spoju ploe i zida ostati e dilema da li
ona pripada ploi ili zidu. U tom sluaju program kontrolira da li je jedan od ova dva entiteta
trenutano prikazan u prozoru 2D pogled, i ako jeste onda postavljenu liniju graninih uvjeta
pridruuje tom entitetu. Meutim, ako je linija graninih uvjeta nacrtana u prozoru 3D
pogled, tono na spoju ploe i zida, a nijedan od tih entiteta nije trenutano prikazan u
prostoru 2D pogled, onda e program sa naredbene linije zahtijevati da odredite ravninu
kojoj on pripada.
<0 odab.> Odaberite ravninu - Odabir (Prozor/pOligon/pResjek/<Kraj>):
Sada je potrebno da odaberete jedan od entiteta na ijem spoju je postavljena linija graninih
uvjeta.
3.1.4 Grede
Izborom ove ikone, ulazi se u proceduru za postavljanje greda, a naredbena linija
dobiva svoj standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije:
Aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna u naredbenoj liniji, otvara se dijalog box
za definiranje numerikih podataka koji e biti pridrueni gredi koja se iscrtava.
163
Osnovni izgled dijalog box-a za definiranje setova greda
Svaki set greda se opisuje sljedeim parametrima:
- kvalitetom materijala (E, , , t)

- geometrijskim karakteristikama poprenog presjeka (A1, A2, A3, I1, I2, I3)
Parametri kojima se definira kvaliteta materijala imaju isto znaenje kao i kod ploa. I ovdje je
mogue aktiviranjem naredbenog polja Materijal otvoriti dijalog box sa tablicom materijala i
preuzeti karakteristike koje su ponuene za razliite materijale.
Biblioteka materijala
Svakako da pri proraunu grednih elemenata, ovdje definirani podaci: Em i m za ravno

stanje napona, nee biti razmatrani.
Geometrija poprenog presjeka je odreena sa est geometrijskih karakteristika, koje se

odnose na lokalni koordinatni sustav grede.
164
Lokalni koordinatni sustav grede
Iscrtana linija na crteu kojom je odreen poloaj grede predstavlja lokalnu os 1 grede,
lokalna os 2 je okomita na lokalnu os 1 tako da zajedno sa njom formira vertikalnu
ravninu, a lokalna os 3 je u pravcu normale na vertikalnu ravninu koju formiraju lokalne osi
1 i 2.
Bez obzira na potpuno proizvoljan poloaj grede u prostoru,

postavljajui se u poloaj da gredu promatrate u pravcu njene
lokalne osi 1, i to u smjeru od njenog poetka ka kraju, program
e postaviti lokalni sustav grede tako da e uvijek imati poloaj kao
na ovoj slici.
Poloaj lokalnog koordinatnog sustava svake od greda postavljene na model, je veoma vano
znati jer e se i rezultati prorauna prikazivati putem presijenih sila koje djeluju u pravcu
lokalnih osa svake od greda. Ovdje jo samo napominjemo da se poloaj lokalnog
koordinatnog sustava moe promijeniti (zarotirati) pomou naredbe Promjena L.K.S., a o
tome e biti vie rijei u poglavlju 3.3.2..
Geometrijske karakteristike poprenog presjeka grede imaju sljedee znaenje:
A1 - Povrina poprenog presjeka grede koja se suprotstavlja sili koja djeluje u pravcu lokalne
osi 1 (stvarana povrina poprenog presjeka)
osi 2 (smiua povrina presjeka za pravac lokalne osi 2)
osi 3 (smiua povrina presjeka za pravac lokalne osi 3)
I1 - Moment inercije presjeka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne osi 1 grede (torzioni
moment inercije)
I2 - Moment inercije presjeka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne osi 2 grede
(moment inercije na savijanje oko lokalne osi 2)
I3 - Moment inercije presjeka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne osi 3 grede
(moment inercije na savijanje oko lokalne osi 3)
Nelinearni tapovi
Pored prethodno opisanih est geometrijskih karakteristika, u jedan set podataka ulazi i
podatak o karakteru grednog elementa. Naime, po default-u program podrazumijeva gredni
element koji je napregnut na sloeno savijanje, meutim moe se definirati i specijalan tip
grednog elementa koji moe primiti samo centrine sile vlaka i tlaka.
Desnim klikom mia preko polja u koloni T/V otvara se padajui meni iz koga se moe
izabrati jedna od ponuenih opcija:
165
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko polja u koloni T/V
Standardni tap - podrazumijevani gredni element koji je napregnut na sloeno savijanje
(T) Jednostavani, nelinearan tap tlani - Reetkasti tap koji moe da primi samo
centrinu silu tlaka.
(V) Jednostavni, nelinearan tap vlani - Reetkasti tap koji moe da primi samo
centrinu sili vlaka (sajle).
(T/V) Jednostavni tap - Reetkasti tap koji moe da primi samo centrinu silu tlaka,
odnosno vlaka.
Gredne elemente koji primaju i tlak i vlak (T/V) treba koristiti uvijek kod reetkastih tipova
konstrukcija, dok grede koje primaju samo tlak (T) ili pak samo vlak (V), u sluajevima
modeliranja specijalnih tipova konstrukcija. Sam uvjet da neki od grednih elemenata ne smije
da primi silu vlaka, odnosno silu tlaka, trai iterativni nain prorauna, koji za velike modele
moe potrajati. O ovome e biti vie rijei kasnije, u poglavlju u kojem se opisuju opcije
prorauna.
166
Ofset greda
Za svaki set se posebno definira da li e se grede proraunavati sa ofsetom. Ovaj podatak se

primjenjuje i u statikoj i u modalnoj analizi.
Check box-ovi za definiranje ofseta za svaki set greda
Postavljanjem check box-a Offset greda na ukljueno stanje, imate mogunost da od

programa zahtijevate, da krajeve greda koji ulaze u druge elemente konstrukcije (grede i
ploe) ,modelira veom (realnom) krutou. Ovim postupkom se, na dijelu izmeu presjenih
toaka sa ostalim konstruktivnim elementima (svijetli otvor), gredi pridruuju zadane
karakteristike, a du linije presjeka ona dobiva veu krutost, u zavisnosti od dimenzija
elemenata sa kojima se presijeca. Pri ovakvom nainu prorauna, rezultati se prikazuju samo u
svijetlim otvorima greda.
Offset greda - OFF Offset greda - ON
Napominjemo da se pri proraunu svijetlih otvora, u obzir uzima i eventualno zadan

ekscentrian poloaj konstruktivnih elemenata, u odnosu na sistemsku os.
Fiktivna ekscentrinost
Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda definira se za svaki set greda posebno.
Omogueno je ukljuivanje fiktivne ekscentrinosti i za grede promjenljivog poprenog
presjeka.
167
Check box-ovi Fiktivna ekscentrinost, pomou kojih se odreuje nain

prorauna ekscentrino postavljenih greda
Ponaanje programa sa ukljuenim i iskljuenim check box-ovima Fiktivna ekscentrinost bit

e detaljno objanjeno u daljnjem tekstu uputstva.
Oblikovanje poprenih presjeka
Da bi se izbjeglo mukotrpno preraunavanje geometrijskih karakteristika poprenog presjeka,

programom je omogueno i automatsko izraunavanje ovih vrijednosti za gotovo sve oblike
poprenih presjeka. Aktiviranjem naredbenog polja Presjek, otvara se dijalog box sljedeeg
izgleda.
Izgled dijalog box-a za oblikovanje poprenog presjeka grede
Prije nego to krenemo sa objanjavanjem kako se radi sa ovim dijalog box-om, napominjemo
da on pored uloge izraunavanja geometrijskih karakteristika poprenog presjeka, ima ulogu i
da tono definira sve neophodne podatke za dimenzioniranje u modulu za obradu rezultata
prorauna.
168
Takoer napominjemo da je pored oblika presjeka koji se najee koriste za betonske

konstrukcije, omogueno definiranje jednodijelnih i viedijelnih presjeka od elika, kao i izbor i
ureivanje nekog od ranije kreiranih masivnih ili tankozidnih presjeka (vidi poglavlje 3.1.7).
U gornjem lijevom kutu ovog dijalog box-a se nalazi prozor u kojem se vri izbor tipa presjeka.
Tipove presjeka moemo razdvojiti u dvije grupe, i to na presjeke koji se definiraju
zadavanjem njihovih dimenzija, i presjeke koji se definiraju izborom iz biblioteke profila,
odnosno izborom iz biblioteke masivnih i tankozidnih presjeka.
Prvih deset tipova (pravokutni, T-presjek, I-presjek, trapezni, trokutni, kruni, cjevasti,
sanduasti, otvoreni i nesimetrian I-presjek) spadaju u prvu grupu presjeka. Izbor nekog od
ovih presjeka se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena, nakon ega se u
prozoru sa desne strane liste pojavljuje njegova slika na kojoj su jasno obiljeena znaenja
dimenzija koje treba zadati u edit box-ovima.
Odabran je T-presjek koji se definira zadavanjem njegovih dimenzija
Izbor presjeka koji se nalaze u biblioteci profila se vri tako to se miem klikne na mali
kvadrat u kojem se ispred naziva Profili, nalazi znak +. Nakon toga e se otvoriti podjela
na drugom nivou.
169
Otvorena lista profila
Sigurno ste primijetili da se sada u prethodno odabranom kvadratu umjesto znaka + pojavio
znak -, koji ukazuje na to da je podpodjela otvorena (klik mia preko kvadrata u kojem se
nalazi znak - e dovesti do suprotnog djelovanja, odnosno do zatvaranja ranije otvorene
podpodjele). Ispred novo otvorenih podnaslova (I profili, IPE profili, ...), takoer se nalaze
mali kvadrati koji oznaavaju da i ovi podnaslovi imaju svoje podnaslove. Ako na primjer
miem kliknete na kvadrat ispred podnaslova I profili, otvorit e se i trei nivo podjele u
kojem su sada prikazani svi profili za koje postoje podaci u biblioteci.
Otvorena baza I profila
Izbor profila na treem nivou podjele se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena
nakon ega e se u prozoru sa desne strane ove liste pojaviti izgled odabranog profila sa
iskotiranim svim potrebnim podacima.
170
Odabran je jedan profil iz baze I profila
Na potpuno isti nain se vri i izbor masivnih i tankozidnih presjeka iz baze masivnih i
tankozidnih presjeka.
Odabran je jedan masivni presjek iz baze
Pomou naredbenog polja Uredi se i iz ovog dijalog box-a mogu mijenjati parametri
odabranog masivnog, odnosno tankozidnog presjeka, na potpuno isti nain kao i kod naredbe
Baza masivnih i tankozidnih presjeka (vidi poglavlje 3.1.7.)
Ureivanje biblioteke profila
Biblioteka profila koje se isporuuje uz program, moe se ureivati od strane korisnika.

Aktiviranjem naredbenog polja Profili otvara se dijalog box za ureivanje baze profila.
171
Izgled dijalog box-a za ureivanje biblioteke profila
Kako je programom omogueno postojanje vie baza profila, to se u zaglavlju ovog dijalog
box-a ispisuje i naziv trenutano aktivne baze: Tower. Za kreiranje nove baze profila
potrebno je da prvo pomou naredbenog polja Snimi kao kreirate kopiju postojee baze.
U edit box-u Ime datoteke zadajte novo ime baze i aktivirajte naredbeno polje Snimi. Po
povratku u osnovni dijalog box za ureivanje baze profila, izvrite sve potrebne izmjene i dobit
ete eljeni sadraj nove baze. Pomou naredbenog polja Uitaj otvara se dijalog box za
uitavanje neke od ranije kreiranih baza profila.
172
Postavljenu tekuu bazu profila program e potovati u svom radu, te e u listama za izbor
profila u ponudi biti svi profili iz postavljene tekue baze.
U gornjem lijevom uglu dijalog box-a, prikazana je lista

svih tipova profila koji postoje u trenutano aktivnoj bazi.
Odabiranjem jednog od njih, u donjem djelu dijalog box-a e se pojaviti tabela sa numerikim
podacima o svim profilima odabranog tipa.
173
Za odabrani tip profila iz liste, u donjem djelu dijalog box-a

se prikazuje odgovarajua tablica profila
U prikazanoj tablici svakom od redova odgovaraju karakteristike jednog od profila.

Napominjemo da se ove tabele meusobno razlikuju, u zavisnosti od odabranog tipa profila za
ureivanje. Svaki od profila je odreen svojom oznakom i nizom numerikih podataka koji se
zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona je ispisana oznaka podataka a u zagradi
jedinica mjere u kojoj se on izraava. Da bi znaenje podataka koji se odnose na dimenzije
profila bilo jasnije, na slici u gornjem desnom uglu dijalog box-a su shematski iskotirane sve
potrebne vrijednosti za dati profil. Kako je broj numerikih podataka koji odreuje jedan profil
prilino veliki (zadaju se i sve vrijednosti koje su potrebne za dimenzioniranje), to se u dnu
liste nalazi i horizontalna scroll traka pomou koje je mogue pozicionirati se i na desni kraj
liste. Jasno je da se svi podaci u tabelama mogu mijenjati. Znaenje podataka koji se odnose
na dimenzije je jasno iz slike, dok je znaenje veliina: A1, A2, A3, I1, I2 i I3 potpuno isto kao
i u glavnom dijalog box-u za definiranje setova grede. Jedina razlika je kod L i HOPL
profila, kod kojih je umjesto momenata inercije u odnosu na lokalne osi 1 i 2 potrebno
zadati momente inercije u odnosu na glavne osi 1 i 2 (nagib glavnih osa je odreen uglom
, odnosno podatkom tan u tablici).
Bez obzira to biblioteke sadre gotovo sve vrste profila, pomou grupe naredbenih polja u
donjem djelu dijalog box-a moete sami prema svojoj elji ureivati tablice profila za svaki
odabrani tip iz liste.
174
Grupa naredbi za ureivanje odabrane tablice profila
Pomou naredbenog polja Dodaj omogueno je dodavanje novog profila u tablicu (uloga
check box-a Sa kopiranjem je potpuno ista kao i u ostalim dijalog box-ovima). Novo
dodati profil e biti smjeten na kraj liste i sada je potrebno u svim kolonama zadati mu
odgovarajue podatke. Pomou naredbenog polja Brii se iz biblioteke moe ukloniti
proizvoljno odabrani profil, a pomou komadnih polja Gore i Dolje imate mogunost
da po svojoj elji uredite redoslijed profila u tablici.
Pored toga to se za svaki od tipova profila iz liste moe urediti njegova tablica, programom je
pomou grupe naredbenih polja sa desne strane liste tipova profila, omogueno i ureivanje
same liste tipova profila.
Grupa naredbi za ureivanje liste tipova profila
Izborom komadnog polja Dodaj, otvara se dijalog box za definiranje naziva i tipa profila
koji e biti dodat u listu profila.
175
Naziv grupe profila se moe zadati potpuno proizvoljno, pod uvjetom da on ve ne postoji u
listi, dok se izbor tipa profila vri iz zatvorene liste. Na osnovu odabranog tipa iz liste, svaki od
profila iz te grupe e biti tretiran prema predvienom ponaanju za njega, i to kako pri crtanju
tako i pri eventualnom dimenzioniranju u modulu za obradu rezultata prorauna. Nakon izbora
komadnog polja OK, program e se vratiti na osnovni dijalog box za ureivanje baze
profila, a na kraju liste e biti smjetena novo dodana grupa profila.
Na kraju liste je dodana nova grupa profila
U sluaju da prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj, na ukljueno stanje postavite

check box: Sa kopiranjem, to e znaiti da elite napraviti kopiju od trenutano odabrane
grupe profila pod drugim imenom.
U ovom sluaju moi ete mijenjati samo naziv grupe profila, dok e tip profila ve biti
odreen.
Uloga komadnih polja Brii, Gore i Dole je ista kao i u radu sa tablicom profila,
s tim to se sada ona odnose na ureivanje liste tipova profila.
Kada ste zavrili ureivanje baze profila, aktiviranjem naredbenog polja OK, program e Vas
vratiti na osnovni izgled dijalog box-a za oblikovanje poprenih presjeka. U listi profila,
program e potovati sadraj baze profila koja je trenutano postavljena za tekuu.
176
Ubacivanje presjeka u listu
U dosadanjem djelu ovog uputstva objasnili smo kako se vri izbor presjeka iz biblioteke
profila, i kako se definiraju presjeci za koje je potrebno zadati njihove dimenzije. Da bi se bilo
koji od ovih presjeka pridruio tekuem setu podataka, neophodno je u odgovarajuim edit
box-ovima zadati njegove dimenzije i aktivirati naredbeno polje Dodaj. Nakon ove
operacije, u listi koja se nalazi u donjem lijevom uglu dijalog box-a, pojaviti e se ime
odabranog presjeka, a na slici koja se nalazi u donjem desnom djelu dijalog box-a i njegov
izgled.
U listu presjeka je ubaen odabrani pravokutni presjek b/d=20/40 cm
Kada se odabrani presjek, na ovaj nain pridrui tekuem setu podataka grede, njegovo se
teite automatski postavlja u koordinatni poetak koji je odreen presjekom lokalne osi 2 i
3 date grede. Meutim, zadavanjem vrijednosti u kolonama 3 (rastojanje teita presjeka
od lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne osi 3) i 2 (rastojanje teita presjeka
od lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne osi 2), presjek se moe translatorno
pomjeriti u odnosu na lokalni koordinatni sustav grede. Zadavanjem vrijednosti u koloni ,
presjek se moe zarotirati za zadani kut (pozitivan smjer ugla raste u pravcu suprotnom od
smjera kazaljke na satu). Pored ove dvije transformacije, postavljanjem na ukljueno stanje
check box-a Ogled. (uzastopni klik mia na ovu kolonu e dovesti do naizmjeninog
postavljanja i uklanjanja simbola ), moe se dobiti i slika u ogledalu odabranog presjeka
(preslikavanje se vri oko lokalne osi 2 presjeka).
U sluaju da treba definirati viedijelni presjek, prethodno opisani postupak treba ponoviti
onoliko puta, koliko je i samostalnih elemenata sadrano u viedijelnom presjeku. Znai u
gornjem djelu dijalog box-a se odabere sljedei presjek, i ponovo aktivira naredbeno polje
Dodaj. Kako je i teite novo dodanog presjeka postavljeno u lokalni koordinatni poetak,
zadavanjem odgovarajuih vrijednosti u kolonama 3, 2, , i eventualnim postavljanjem
check box-a Ogled. na ukljueno stanje, presjek ete postaviti na pravo mjesto. Na slici koja
se nalazi u donjem desnom djelu dijalog box-a, uvijek je crvenom bojom naznaen tekui
presjek (tekui presjek je onaj iji su podaci u listi naznaeni posebnom bojom). Pomou
naredbenog polja Brii se iz liste presjeka moe ukloniti tekui presjek.
Za uobiajene oblike viedijelnih presjeka, koji se sastoje od [ i L profila, program nudi
mogunost njihovog jednovremenog ubacivanja u listu presjeka. Naime, kada je iz baze
profila, odabran neki od profila koji po svom tipu pripada grupi [ ili L profila, u desnom
djelu dijalog box-a se nude dodatne mogunosti.
177
Za odabrani [ profil, program nudi i opciju automatskog

kreiranja viedijelnog presjeka
Po default-u program na ukljueno stanje postavlja prekida Jednodijelni, to odgovara

prethodno opisanom postupku pojedinanog ubacivanja u listu odabranog presjeka.
Postavljanjem na ukljueno stanje, nekog drugog od ponuenih prekidaa, na slici e se
pojaviti odabrani oblik viedijelnog presjeka sa iskotiranim znaenjem rastojanja koja odreuju
njihov meusobni poloaj.
Odabrana je kombinacija dva [ profila
Zadavanjem vrijednosti u edit box-u a= i aktiviranjem naredbenog polja Dodaj, u

listu presjeka e na ovaj nain, istovremeno biti ubaena oba [ profila.
178
U listu presjeka je jednovremeno ubaen odabrani viedijelni presjek
Na osnovu zadanog meusobnog rastojanja profila, program je za svaki od ubaenih profila, u

kolonama 3 i 2odredio toan poloaj njihovih teita u odnosu na lokalni koordinatni
sustav grede.
Sve prethodno reeno vai i kada se iz baze odabere neki od profila koji pripada grupi L
profila.
I za odabrane L profile, program nudi opciju

automatskog kreiranja viedijelnih presjeka
Znai postupak je potpuno isti, s tim to za L profile program nudi mnogo vei asortiman
moguih oblika viedijelnih presjeka.
Promjena podataka o ve ubaenim presjecima u listu
U sluaju da ste prilikom ubacivanja presjeka u listu napravili pogreku, program e Vam
omoguiti i da je popravite. Postupak popravljanja pogreke se odvija tako, to klikom mia u
179
okvir liste presjeka, postavite za aktivan presjek, kod koga je potrebno izvriti izmjene (taj red
u listi presjeka treba da postane naznaen posebnom bojom).
U listi je odabran presjek za promjenu ranije zadanih podataka
Nakon odabiranja, na slici koja se nalazi u gornjem djelu dijalog box-a, pojavit e se izgled
odabranog presjeka, a u edit box-ovima sa desne strane ove slike, pojavit e se i sve
numerike vrijednosti koje su ranije zadane. Sada treba u edit box-ovima zadati nove podatke,
nakon ega e geometrija odabranog presjeka biti odmah promijenjena.
Promijenjene dimenzije ranije ubaenog presjeka u listu
Ravnanje presjeka
Kao to smo ve ranije rekli, sam poloaj presjeka u odnosu na liniju kojom je odreen njen
poloaj na crteu, regulira se zadavanjem vrijednosti u kolonama 3 i 2. Kako ove
vrijednosti predstavljaju rastojanje teita svakog od ubaenih presjeka u listu, u odnosu na
lokalni koordinatni sustav grede, to za odreene oblike poprenih presjeka ovakvo raunanje
180
rastojanja moe biti mukotrpno. Iz tog razloga, programom je predviena posebna opcija za
tono odreivanje poloaja presjeka, u koju se ulazi izborom komadnog polja Ravnanje.
Izgled dijalog box-a za ravnanje presjeka
Naime, osnovna ideja je da se toan poloaj presjeka u odnosu na lokalni koordinatni sustav
grede ne odreuje zadavanjem udaljenja teita, ve neke od gabaritnih toaka.
Ova procedura radi tako to se u edit box-u e= prvo zada poznato rastojanje, a potom se
aktivira jedna od ponuenih naredbi za ravnanje:
Vrh nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegov vrh nalazi na
zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede
Dno - nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegovo dno nalazi
na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede
Lijevo - nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegova lijeva ivica
nalazi na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede
Desno - nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegova desna ivica
nalazi na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede
Uzet emo za primjer gredu u ploi. Ako gornja ivica pravokutnog presjeka grede b/d=20/40
treba biti poravnata sa gornjom ivicom ploe ija je debljina d=16, tada je u edit box-u
e=potrebno zadati polovinu debljine ploe (e=8), i aktivirati naredbeno polje Vrh.
Zadano je rastojanje e=8 i aktivirano

naredbeno polje Vrh
Na crteu koji se nalazi u desnom djelu dijalog box-a, program uvijek kotira rastojanje
lokalnog koordinatnog sustava grede od sve etiri gabaritne toke presjeka, tako da moete
imati potpun uvid u tonost izvrene akcije. Napominjemo da se ravnanje presjeka moe vriti
181
u vie koraka, odnosno svako aktiviranje jednog od ponuenih komadnih polja za ravnanje, ne
ponitava prethodno zadano ravnanje.
Zadano je rastojanje e=0 i aktivirano naredbeno polje Lijevo
Novo zadano ravnanje u horizontalnom smislu nije naruilo prethodno zadano ravnanje
presjeka u vertikalnom smislu.
Naredbeno polje Postavi u teite slui za ponitavanje prethodno zadanih ravnanja, i

teite presjeka postavlja u default poloaj, tako da se poklapa sa lokalnim koordinatnim
sistemom grede. Trenutano postavljena vrijednost u edit box-u e=, ne utie na aktiviranje
ovog naredbenog polja.
Aktiviranje komadnog polja Postavi u teite,

postavilo je presjek u default poloaj
U sluaju da se za ravnanje odabere viedijelni popreni presjek, tada e za koritenje biti

dostupan i prekida Cijeli presjek.
182
Za ravnanje je odabran viedijelni presjek
Procedura ravnanja viedijelnog presjeka se odvija na potpuno isti nain kao i za jednodijelne,
s tim to ovdje stanje prekidaa Cijeli presjek odreuje, da li e se sprovedena akcija
ravnanja odnositi samo na tekui presjek (tekui presjek je naznaen crvenom bojom na
crteu), ili pak na cijeli presjek. Znai, ako je prekida Cijeli presjek postavljen na ukljueno
stanje tada e program pomjeriti sve pojedinane dijelove viedijelnog presjeka, tako da se
zadovolje postavljeni kriteriju za ravnanje.
Ako je prekida Cijeli presjek postavljen na

ukljueno stanje, tada e na crteu biti iskotirane
gabaritne toke cijelog viedijelnog presjeka
Pomou edit box-a presjek se moe zarotirati za zadani kut (pozitivan smjer kuta raste u
pravcu suprotnom od smjera kazaljke na satu).
Edit box za rotiranje poprenog presjeka
183
Ova opcija ima naroitu primjenu kada je potrebno cijeli viedijelni presjek zarotirati za eljeni
kut. U takvim sluajevima je svakako potrebno da prethodno na ukljueno stanje postavite i
check box Cijeli presjek.
Zadavanjem kuta rotacije od 90,

cijeli presjek je doveden u eljeni poloaj
Nakon zavrene procedure ravnanja i viedijelnog i jednodijelnog presjeka, aktiviranjem

komadnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren i program e Vas vratiti na osnovni
izgled dijalog box-a za definiranje oblika poprenog presjeka grede.
Sve zadane podatke o ravnanju, program e uvaiti, i u kolonama

3 i 2 postaviti vrijednosti koje odgovaraju zahtijevanom ravnanju.
Napominjemo da e ekscentrino postavljanje poprenog presjeka u odnosu na lokalnu osu

grede uticati i na rezultate samog prorauna.
Pridruivanje definiranih podataka o poprenom presjeku, tekuem setu podataka za grede
Kada su u listu ubaeni svi potrebni presjeci (u sluaju jednodijelnih presjeka lista e sadrati
samo jedan red podataka), tada je potrebno aktivirati naredbeno polje OK, nakon ega e
dijalog box za oblikovanje poprenih presjeka biti zatvoren, a na zaslonu e se pojaviti sadraj
osnovnog dijalog box-a za definiranje setova greda.
184
Tekuem setu podataka je pridruen pravokutni oblik poprenog presjeka
U edit box-ovima A1, A2, A3, I1, I2 i I3, bie smjetene sve proraunate
geometrijske karakteristike oblikovanog presjeka. U sluaju da naknadno sa tipkovnice neku
od ovih proraunatih vrijednosti promijenite, program e u gornjem lijevom uglu slike postaviti
simbol *, koji e ukazivati da je ovakva intervencija izvrena od strane korisnika, i da zadani
podaci ne odgovaraju u potpunosti slici.
Simbol * na slici, ukazuje da zadani torzioni moment inercije

ne odgovara prikazanom presjeku.
Svakom setu greda program na osnovu geometrije zadanog poprenog presjeka generira opis i
prikazuje ga u koloni Presjek. Ovaj opis u svakom trenutku moete promijeniti, tako to
klikom mia obiljeite dano polje i sa tastature unesete eljeni tekst.
185
Setu greda pod rednim brojem 2 je zadan novi opis presjeka
Opis seta greda se ispisuje u veini tekstualnih izvjetaja, a moe se zadati i njegovo
prikazivanje na crteu, odnosno u grafikim blokovima koji se izvoze u projektnu
dokumentaciju. Na ovaj nain se u svakom trenutku moe vidjeti kojoj grupi neka greda
pripada.
Grede promjenljivog poprenog presjeka
Programom je predviena i opcija modeliranja greda promjenljivog poprenog presjeka. Ova

opcija e biti dostupna samo za jednodijelne poprene presjeke i to iz grupe presjeka koji se
mogu definirati zadavanjem njihovih dimenzija (pravokutni, T-presjek, I-presjek, trapezni,
trokutni, kruni, cjevasti, sanduasti, otvoreni i nesimetrian I-presjek) . Znai, prvo se
pomou naredbe Presjek odabere osnovni oblik poprenog presjeka, a potom se aktivira
naredbeno polje Promjenljiv presjek.
Izgled dijalog box-a za definiranje promjenljivog poprenog presjeka grede
U gornjem lijevom djelu dijalog box-a je shematski nacrtan osnovni izgled poprenog presjeka,
a sa njegove desne strane u edit box-ovima su prikazane dimenzije presjeka koje su zadane u
dijalog box-u za oblikovanje poprenog presjeka. U desnom djelu dijalog box-a se nalazi 3D
slika cijele grede, a ispod nje tri prekidaa Top, Left i Front, pomou kojih se moe
186
zahtijevati jedan od programski definiranih pogleda. Ovakvi specijalno definirani pogledi slue
za lake sagledavanje zadane promjene poprenog presjeka du grede.
Pomou prekidaa Front zahtjevan je izgled grede sa prednje strane
Sama promjena dimenzija poprenog presjeka du grede, zadaje se od presjeka do presjeka u

karakteristinim tokama. U listi presjeka koja se nalazi u donjem lijevom djelu dijalog box-a,
pomou komadnog polja Dodaj, imate mogunost da pored presjeka na poetku i kraju
grede, dodate proizvoljan broj meu presjeka u kojima se odvija promjena dimenzija.
Lista karakteristinih presjeka du grede
U koloni Presjek, poetak i kraj grede se oznaavaju slovima S i E, a svaki novo dodati
meupresjek svojim rednim brojem. Poloaj meupresjeka se definira podatkom u koloni dL,
i to ili svojim relativnim odstojanjem od poetka grede, ili pak apsolutnim rastojanjem u
odnosu ne prethodni presjek iz liste. Nain definiranja poloaja presjeka se odreuje stanjem
ponuenih prekidaa sa desne strane liste presjeka Relativno i Apsolutno.
187
Stanje prekidaa Relativno i Apsolutno odreuje nain

na koji se odreuje poloaj meupresjeka
Prebacivanje iz jednog sustava definiranja poloaja presjeka u drugi, bie dostupno samo ako
u listu nije ubaen nijedan meupresjek, dok e u suprotnom program izdati odgovarajue
upozorenje.
Aktiviranjem komadnog polja OK, program e unititi prethodno zadane podatke o poloaju i
dimenzijama presjeka i postaviti odabrani prekida na ukljueno stanje.
U sluaju da se poloaj presjeka odreuje relativno u odnosu na duinu grede, tada e u kolni
dL za svaki od presjeka u listi biti ispisano njegovo relativno udaljenje od poetka grede.
Tada podaci iz ove kolone moraju stajati u uzlaznom redoslijedu, i mogu se mijenjati samo za
meu presjeke, dok e presjeci na poeku i kraju grede imati konstantnu vrijednost 0,
odnosno 1. Ako se pak odluite za definiranje poloaja meupresjeka apsolutnim
odstojanjima, tada se u koloni dL zadaje rastojanje danog presjeka u odnosu ne prethodni
(gornji) iz liste, i to u jedinicama koje su napisane u zaglavlju te kolone.
188
Postavljenjem na ukljueno stanje prekidaa Apsolutno,

poloaj meupresjeka se odreuje u duinskim jedinicama
Kako se jedan isti set grede moe pridruiti gredama razliitih duina, to barem jedan presjek
u listi mora imati nepoznato rastojanje od prethodnog. Oznaka za nepoznate udaljenje je
ispisana oznaka ?, u koloni dL. Svakako da u listi presjeka moe samo jedno rastojanje biti
nepoznato, jer se u protivnom ne moe proraunati poloaj presjeka za proizvoljnu duinu
grede kojoj je pridruen ovaj set podataka.
U svakom trenutku, u listi presjeka je uvijek jedan presjek trenutano aktivan i podaci o
dimenzijama presjeka u edit box-u sa desne strane slike se odnose na dimenzije grede u
danom presjeku. Trenutano aktivan presjek je u listi naznaen posebnom bojom, a na 3D
crteu crvenom linijom po obodu poprenog presjeka.
Trenutano je aktivan presjek 1 koji je postavljen na sredini grede
Prema tome, Promjena dimenzija poprenog presjeka se vri tako to se za karakteristine

presjeke u odgovarajuim edit box-ovima zadaju nove vrijednosti dimenzijama, koje se
mijenjaju.
189
Zadavanjem vrijednosti d=100 na sredini presjeka,

oblikovan je promjenljiv popreni presjek grede
Program podrazumijeva linearnu promjenu dimenziju izmeu dva susjedna presjeka. Meutim,
postavljanjem prekidaa Luna Promjena na ukljueno stanje, moe se od program
zahtijevati u Promjena po krivolinijskom zakonu.
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Luna Promjena,

definirana je krivolinijska Promjena presjeka du grede
Kako se luna Promjena odreuje tako to se kroz tri toke provlai luk, to e ovaj prekida biti
dostupan samo u sluaju da je Promjena du grede definirana samo u tri presjeka. U svim
ostalim sluajevima luna Promjena nee biti mogua.
Podaci u kolonama 3 i 2 u listi presjeka, imaju isto znaenje kao i kod oblikovanja
poprenih presjeka greda, s tim to oni ovdje odreuju rastojanje teita danog presjeka u
odnosu na lokalnu osu kojom je odreen poloaj grede na modelu. Takoer, i uloga komadnog
polje Ravnanje je ista, odnosno ona nudi mogunost da se umjesto rastojanja teita
presjeka, zada poznato udaljenje jedne od gabaritnih toaka u odnosu na lokalni koordinatni
sustav grede.
190
Dijalog box za ravnanje promjenljivog poprenog presjeka
Ako je prekida Cijeli presjek postavljen na iskljueno stanje, tada e se sprovedena akcija
ravnanja odnositi samo na tekui presjek u listi presjeka, a ako je pak postavljen na ukljueno
stanje, tada e svi presjeci du grede biti tako pomjereni da zadovolje zadano ravnanje.
Zadano je ravnanje gornje ivice svih presjeka tako da budu

udaljeni na 10 cm od lokalnog koordinatnog sustava.
Aktiviranjem komadnog polja OK, u kolonama 3 i 2 e za sve presjeke u listi biti

postavljene vrijednosti koje odgovaraju zadanom ravnanju.
Poravnata je gornja ivica po cijeloj duini grede
191
Iznad 3D prikaza cijele grede nalazi se naredbeno polje Promjena orijentacije tapa.
Naredbeno polje za mijenjanje orijentacije tapa
Aktiviranjem ovog naredbenog polja obre se funkcija promjene tapa, tako da ono to je bilo
na poetku ide na kraj i obrnuto. Na ovaj nain se postie isti efekt kao da je svaka greda
danog seta zarotirana za 180 oko svoje srednje toke, u ravni u kojoj se nalaze lokalne osi 1 i
3.
Promijenjena orijentacija tapa
U edit box-u = imate mogunost da sve poprene presjeke u listi zarotirate oko lokalne osi
1 za zadani kut, a pomou prekidaa Ogledalo ih moete osno preslikati oko lokalne osi
2.
Aktiviranjem komadnog polja OK program e provjeriti valjanost zadanih podataka, i u

sluaju uinjenih pogreaka izdati odgovarajue upozorenje. U sluaju ispravno zadanih
podataka, ovaj dijalog box e biti zatvoren a na zaslonu e se pojaviti osnovni izgled dijalog
box-a za definiranje setova greda.
192
Tekuem setu greda je pridruena krivolinijska promjena poprenog presjeka
Za ovako definirani set podataka, u koloni Presjek e stajati komentar Promjenljiv, a na

slici u desnom djelu dijalog box-a e umjesto izgleda poprenog presjeka grede stajati njena
3D slika.
Popreni presjeci od razliitih materijala
Naredbeno polje Spregnuti materijali e biti dostupno za aktiviranje samo u sluaju da je

za tekui set podataka definiran viedijelni popreni presjek. Njegovim izborom otvara se
dijalog box sljedeeg izgleda.
Dijalog box za definiranje spregnutih materijala
U listi koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a, ima onoliko redova koliko i samostalnih
dijelova u okviru danog viedijelnog poprenog presjeka. Za svaki od njih, u kolni Presjek se
ispisuje naziv danog presjeka, a u koloni Materijal naziv materijala ije su mu karakteristike
pridruene. U desnom djelu dijalog box-a se u edit box-ovima prikazuju karakteristike za
tekui presjek u listi (tekui presjek u listi je naznaen posebnom bojom, a na crteu je jasno
naglaen crvenom bojom). Znai, potrebno je odabrati presjek u listi, za koji elimo promijeniti
materijal (taj red treba da postane naznaen posebnom bojom), i potom aktivirati komadno
polje Materijal. Postupak izbora materijala iz biblioteke je potpuno isti kao i ranije, a jedina
razlika je u tome to se karakteristike odabranog materijala pridruuju tekuem poprenom
presjeku.
193
Prikazani viedijelni presjek predstavlja kombinaciju

dva elina profila i betonske ploe
Kako je u najeim sluajevima u praksi, sistemsku liniju kojom je odreen poloaj grede u
prostoru, potrebno postaviti u teite idealnog presjeka, to postavljanjem prekidaa Postavi
u teite idealiziranog presjeka na ukljueno stanje, imate mogunost da to program
automatski uradi.
Nakon aktiviranja komadnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a
za definiranje setova greda, a u koloni Materijal e za dati set podataka stajati komentar
Spregnuti materijal.
Tekuem setu greda je pridruen viedijelni presjek od spregnutih materijala
vorovi greda
Ako nacrtana greda sjee neku ranije iscrtanu gredu, ili pak konturu nekog drugog
konstruktivnog elementa, tada e pri proraunu ona automatski biti podijeljena na dvije nove
grede, odnosno na mjestu presjene toke bie ubaen meu-vor. Meutim, kako bi stalno
pronalaenje presjenih toaka grede sa ostalim konstruktivnim elementima znatno usporilo
rad programa, to je na crteu poetak i kraj svake grede odreen izborom toaka pri njenom
crtanju. Postavljajui na ukljueno stanje prekidae Set i vorovi, u okviru naredbe
Vidljivost, na crteu e jasno biti naznaeni poetak i kraj svake od greda.
194
Poetak i kraj greda na crteu Poetak i kraj greda pri proraunu
Ako biste eljeli da i na crteu imate isto stanje kao i pri proraunu onda to moete lako postii
pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15). Potreba za razdvajanjem
kontura moe nastati kada elite da odaberete samo jedan segment nacrtane grede izmeu
presijenih toaka sa ostalim dijelovima konstrukcije.
Kako je donji pojas nacrtan zadavanjem toaka 1 i 2,

to se automatski odabere kompletan donji pojas
Sve prethodno reeno jedino ne vai za mimoilazne grede, odnosno grede kojima se na
izriit zahtjev korisnika zadaje osobina da sa ostalim dijelovima modela budu povezani samo u
zadanim krajnjim tokama svakog segmenta grede (o ovome e biti vie rijei u poglavlju
3.1.6).
Kako se setovi greda promjenljivog poprenog presjeka odnose na proizvoljnu duinu

grede koja je odreena njenom poetnom i krajnjom tokom, to u sluaju da se grede
promjenljivog poprenog presjeka sijeku sa nekim drugim konstruktivnim elementom, opcija
razdvajanja kontura moete pokvariti njene zadane karakteristike.
195
Izgled grede promjenljivog poprenog Izgled grede promjenljivog poprenog

presjeka prije razdvajanja kontura presjeka posle razdvajanja kontura
Napominjemo da e pri proraunu program voditi rauna o gredama promjenljivog poprenog

presjeka koje dobivaju meuvorove na presjeku sa ostalim konstruktivnim elementima. U tim
sluajevima novo formirane grede e dobiti takve karakteristike da u potpunosti odgovaraju
eljenom izgledu, odnosno bie proraunate sa karakteristikama koje odgovaraju njihovom
renderiranom prikazu na zaslonu.
Iz svega prethodno reenog proizlazi zakljuak da opciju razdvajanja kontura treba koristiti
samo u sluajevima kada je zaista potrebno da se odabere samo jedan dio nacrtane grede
izmeu njenih presijenih toaka sa ostalim dijelovima konstrukcije, ili pak dati meuvor. U
svim ostalim sluajevima je bolje da ne koristite ovu opciju jer ete dobiti nepotrebno vei broj
elemenata na crteu koji samo moe usporiti rad programa.
Lokalni koordinatni sustav greda
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Lokalne osi, u okviru naredbe Vidljivost, imate
mogunost da na sredini svake od postavljenih greda vidite i orijentaciju njenog lokalnog
koordinatnog sustava.
Prikaz lokalnog koordinatnog sustava

konzolnog stupa skokovitog poprenog presjeka
Pri odabiranju greda za manipulaciju u okviru naredbi iz menija Korekcija, zadana

transformacija e se odnositi kako na samu geometriju greda, tako i na njihov lokalni
196
koordinatni sustav. Izuzetak su jedino naredbe Ogledalo i 3D Ogledalo, jer se osnim,

odnosno ravninskim preslikavanjem sve tri osi, na novo kreiranim gredama ne bi mogao dobiti
regularan, desno orijentirani koordinatni sustav. Kako je poloaj lokalne osi 1 uvijek
jednoznano odreene, to se pri ovim transformacijama favorizira dobivanje slike u ogledalu
jedne od preostale dvije lokalne osi, dok poloaj tree proizlazi iz jedinog mogueg poloaja za
dobivanje regularnog desno orijentiranog lokalnog koordinatnog sustava.
Primjenom naredbe Ogledalo na prikazanom konzolnom stupu, novo kreirani stup nee dobiti
oekivani oblik slike u ogledalu, po pitanju njegove skokovite promjene poprenog presjeka.
Osnim preslikavanjem se ne moe dobiti slika u ogledalu

odabranog stupa skokovitog poprenog presjeka
Ukoliko elite da i skokovita promjena poprenog presjeka bude zadana kao slika u ogledalu,
onda preostaje da pomou naredbe Promjena L.K.S., lokalnu os 2 desnog stupa usmjerite
ka unutra.
Naknadnom promjenom smjera lokalne osi 2, dobivena je slika u

ogledalu po pitanju oblika skokovite promjene poprenog presjeka
Isti efekt bi ste postigli i da ste pomou naredbe 3D Rotacija, lijevi stup zarotirali za 180. Na
taj nain bi lokalna os novo kreiranog stupa bila usmjerena ka unutra, to bi dovelo do
eljenog prikaza skokovite promjene poprenog presjeka, kao slike u ogledalu.
197
Reetkasti tapovi
Pri modeliranju reetkastih konstrukcija esto e se koristiti opcija (T/V) Jednostavni tap,
pomou koje e dani set greda biti proglaen za reetkasti tip tapa.
Primjer reetke koja je modelirana reetkastim

tipom tapova
Pri proraunu e na krajevima svih reetkastih tapova biti osloboeni momenti savijanja, tako
da e dijagram momenata savijanja uvijek imati vrijednost nula na njihovom poetku, odnosno
kraju.
Dijagram momenata savijanja M3 u reetkastim

tipovima tapova
Lokalni momenti savijanja koji su dobiveni du reetkastih tapova, proistekli su iz vlastite

teine koja je zadana da djeluje istovremeno sa zadanim koncentriranim optereenjem.
Isti efekt bi se dobio, i da dati set greda niste proglasili za reetkasti tip tapa, ve da ste
naknadno, pomou naredbe Oslobaanje utjecaja, na svim krajevima greda oslobodili
moment savijanja M3 (vidi poglavlje 3.1.5).
198
Modeliranja reetkaste konstrukcije sa grednim elementima

na ijim krajevima su postavljeni zglobovi
Za preporuku je da uvijek koristite opciju reetkastih tapova, pogotovu kod prostornih reetki
jer je postupak mnogo jednostavniji i oigledniji od opcije oslobaanja utjecaja na njenim
krajevima.
Modeliranje greda u ploi (podvlake)
Popreni presjek grede koja radi zajedno sa ploom (podvlaka), potrebno je postaviti
ekscentrino u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru. Znai, pomou
opcije Ravnanje, potrebno je poravnati gornju ivicu grede i ploe.
Zadavanjem vrijednosti e=8 i aktiviranje naredbenog polja Vrh

bie poravnata gornja ivica grede i ploe ija je debljina d=16 cm
Pored toga, potrebno je i proraunatu vrijednost torzionog momenta inercije I1, smanjiti na
dovoljno malu vrijednost (1E-009), kako se u gredama u ploi ne bi javili nerealno veliki
utjecaji od momenata torzije.
199
Simbolom * na crteu, program jasno ukazuje da zadan torzioni

moment inercije ne odgovara zadanim dimenzijama presjeka
Ovakvim modeliranjem, e utjecaji od torzije u gredama biti predati savijanju ploa, to je

zaista i realno ponaanje za ovakav tip konstrukcije.
to se tie samog prorauna ekscentrino postavljenih greda, sada se nude dvije mogunosti.
Ili da one u mrei konanih elemenata zaista budu ekscentrino postavljene u odnosu na liniju
kojom je odreen njihov poloaj u prostoru, ili pak da bez obzira na njihov zadan ekscentrian
poloaj, one u proraun odu centrino postavljene. Na koji nain e ekscentrino postavljene
grede biti proraunate, odreuje stanje prekidaa Fiktivna ekscentrinost.
Prekida Fiktivna ekscentrinost, pomou koga se

odreuje nain prorauna ekscentrino postavljenih greda
Ako je check box Fiktivna ekscentrinost postavljen na ukljueno stanje, tada e greda biti
postavljena centrino u odnosu na liniju kojom je zadan njen poloaj u prostoru, a njen
ekscentrian poloaj e biti opisan uveanjem momenta inercije u odnosu na os za koju je
teite presjeka postavljeno ekscentrino. Na ovaj nain, ekscentrino ponaanje grede se
opisuju priblino, ali e se ovako dobiveni rezultati odnositi na cijelu gredu, te e biti odmah
upotrebljivi i za opciju automatskog dimenzioniranje greda. Ovakav nain prorauna
ekscentrino postavljenih greda preporuamo, s obzirom da on daje dovoljnu tonost za
200
uobiajene sluajeve u praksi, a pri tome moete direktno primijeniti i automatsko

dimenzioniranje greda i ploa.
Ako je check box Fiktivna ekscentrinost postavljen na iskljueno stanje, tada e greda zaista
biti ekscentrino postavljena, a proraunati utjecaji u gredi e odgovarati samo utjecaju u
rebru odgovarajueg T-presjeka, koji se formira pri zajednikom radu ploe i grede. Naime,
program e na osnovu krutosti grede i ploa sam odrediti tonu pripadajuu irinu ploe, koja
sudjeluje sa zadanom ekscentrinom gredom. U ovako postavljenim ekscentrinim gredama,
uslijed vertikalnog optereenja e se pored momenata savijanja pojaviti i normalne sile pritiska
odnosno zatezanja. Kako ovakav proraun podrazumijeva da se pri dimenzioniranju ploa vodi
rauna i o normalnim silama, koje se u njima javljaju, ili pak da se pripadajui utjecaji iz ploe
reduciraju na teite zamjenjujueg T-presjeka, to ga preporuujemo samo naprednijim
korisnicima za tonije analize sudjelovanja greda i ploa.
Sve prethodno reeno, pokazati emo na primjeru jednostavnog modela koji se sastoji od
ploe, greda, zida i stupova. Model je optereen jednakopodijeljenim optereenjem po ploi i
koncentriranim silama na kraju konzola.
Grede su poprenih presjeka definiranih setovima 1 i 2, pri emu je set 1 greda koja je
centrino postavljena u odnosu na referentnu os, dok je set 2 greda ekscentrino postavljena u
odnosu na referentnu os.
201
Poloaji poprenih presjeka grede u odnosu na plou.
Greda presjeka definiranog u Set-1 je definirana teko da joj se teite poklapa sa referentnom
osi, dok je greda presjeka definiranog Set-om 2 , ekscentrino postavljena u odnosu na
referentnu os.
U programu u strukturnim elementima utjecaji se nalaze u odnosu na teinu, odnosno

centralnu liniju grede (na slici oznaenu sa Cen.Lin). Greda Set-a 2 u sudjelovanju sa
ploom gradi T presjek i u klasinoj analizi imala bi znatno vei moment inercije u odnosu na
gredu Set-a 1, kojoj je ploa na polovini visine. Otuda deformacije nee biti identine na obje
grede. Odnosno zbog realno vee krutosti ova greda e navui vee utjecaje od vlastite
teine ploe na konzoli.
Statiki utjecaji koje prikazuje program u gredi Set-a 2 su utjecaji koje u T presjeku prima
vertikalno rebro, odnosno to je samo dio ukupnih statikih utjecaja koje prima cjelokupni T
presjek. Ukupni utjecaji u gredi T presjeka e se odrediti ako promatramo rezultantu utjecaja u
rebru (odreenih kao utjecaji u gredi Set-a 2) i ploi (tonije, na sudjelujuoj irini ploe).
Problem odabira Sudjelujue irine ploe kod T presjeka je analiziran u literaturi i prikazuju
se empirijskim izrazima kojima se utvruje ova vrijednost:
b= br + 20 d = 0.2 + 20 x 0.2 =4.2 m

b= br + 0.25 lo = br + 0.25 x ( 0.75 x 5 ) = 0.2 + 0.25 x 0.75 x 5 = 1.1375m
Ove vrijednosti su dobivene analizom rezultata napona u ploi, i samo su pribline vrijednosti,
dok su mogunosti programa Tower da se ista analiza moe jednostavno provesti i dobiti
tone vrijednosti za krutost sistema.
Analiza utjecaja u gredi T presjeka (koja se sastoji od grede Set-a 2) i djela ploe e prikazati
statike utjecaje koji e zavisiti od vlastite sudjelujue irine b . Analizu sudjelujue irine
moemo provesti na konkretnom primjeru.
Greda set-a 2 i sudjelujua irina ploe
202
Na slici je prikazan dijagram naprezanja u ploi Ny. Opcijom presjek , izborom krajnjih
toaka na poetku i kraju grede i odabirom irine od 1.125 , opcijom povrina, dobivena je
vrijednost ekvivalentne normalne sile u sudjelujuoj irini.
Dijagram normalnih sila u ploi Ny i rezultirajuih utjecaja po presjeku zadane irine
203
Dijagram momenata savijanja u ploi My i rezultirajuih utjecaja po

presjeku zadane irine
Dijagram normalne sile i momenata savijanja u gredi set-a 2
Rezultirajui utjecaji u gredi T presjeka na mjestu oslanjanja na zid, reduciranih na os ploe e

biti:
M= Ms + M2 + N2 x 0.3 = -34.68 250.23 + (-418.59 ) x 0.3 = 410.87 kNm
Ovaj moment je vei od momenta u gredi Set-a 1 ( koji je samo pravokutni presjek ) i zbog
manje krutosti iznosi: -345.18 kNm.
Ovi utjecaji se meutim zbog odsustva simetrije ne mogu direktno usporediti ve se samo
moe usporediti ukupni moment u ploi i gredama na ivici iznad zida na koji se konzola
oslanja.
204
Usporediti emo rezultantu utjecaja iznad zida (nalazi se kao rezultanta utjecaja momenata i
normalnih sila reduciranih na sredinu ploe) :
Ukupni moment iznad zida treba biti:
od aktivnog optereenja (dvije sile po 200 kN)

200x2x2 = 800 kNm
od vlastite teine elemenata:
Teina greda u konzolama: 2x2x0.8x0.2x25 = 16kNm
Teina ploe 5x0.2x2x25x1 = 50 kNm
Ukupno: 866kNm
Iz programa Tower rezultate dobivamo u odnosu na teine ( centralne linije ) prikazane na

slici:
Rezultirajui utjecaji iz programa - reducirani su na centralne linije
205
Dijagram normalnih sila Ny i momenata savijanja My u ploi i rezultirajuih utjecaja po

presjeku (po sredini)
i irinom od 5m ( cjelokupna povrina ploe ), opcijom povrina ,
dobivamo ukupnu normalnu silu i moment savijanja u ploi.
Oitane vrijednosti iz Tower-a su prikazane u slijedeoj tabeli.
Oitane vrijednosti utjecaja u gredama i ploi su:

M2 MP M1 N2 NP N1
Utjecaj -250.23 -151.13 -345.18 -418.59 431.59 -8.74
Rezultirajui utjecaj u ravnini osi ploe su:
M = MP + M1 + M2 + N2 x 0.3 = ( -151.13 ) + ( -345.18 ) + ( - 250.23 ) + ( -418.59 ) x 0.3 =

-872.117 kNm
Negativan predznak je prema orijentaciji vektora momenata na slici, pokazuje da je moment

suprotnog smjera od prikazanog na slici odnosno da zatee gornje vlakno.
Usporedbom sa teorijskom vrijednou od 866 dobivamo relativnu pogreku u intenzitetu

momenata od: ( 872.117 866 ) /866 = 0.00706 , odnosno od 0.7%.
Na prethodnom primjeru smo pokazali da program Tower daje mogunosti analize sudjelujue
irine, da je tonost rezultata zadovoljavajua ( 0.7% ) ali i da se u analizi rezultata mora
voditi rauna o specifinostima sistema grede spregnute sa ploom.
Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda
Tretman ekscentrino postavljenih greda, u odnosu na liniju kojom je odreen njihov poloaj u
prostoru, objasniti emo na dva jednostavna primjera.
206
Primjer normalno pritisnutog konzolnog stupa skokovitog poprenog presjeka.
Gornji dio stupa je dimenzija b/d=40/40cm i postavljen je u teite linije kojom je odreen
njegov poloaj u prostoru. Donji dio stupa je dimenzija b/d=80/40 i postavljen je ekscentrino,
tako da mu desna ivica bude poravnata sa ivicom gornjeg stupa (zadano je e=80/2-40/2=20
cm). Pri proraunu, normalna sila je ostala konstantna po cijeloj visini stupa N1=10 KN, ali je
na donjem djelu stupa uslijed njegovog ekscentrinog poloaja, dobiven moment savijanja M3
= 10 x 0.2 = 2.0 kNm.
Dijagram momenata savijanja M2
Naime, kako se utjecaji prikazuju u teitu presjeka, a zadano je da sila djeluje u pravcu linije
kojom je odreen poloaj stupa, to je uslijed ekscentrinog poloaja donjeg djela stupa i sile
pritiska, dobiven odgovarajui moment savijanja.
Ovaj efekt emo prikazati i na primjeru proste grede sa dva nepokretna leaja.
207
Primjer ekscentrino postavljene proste grede optereene na savijanje
Greda je konstantnog poprenog presjeka b/d=20/40 cm, ali je postavljena ekscentrino u

odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru (zadano je e=10 cm). Da greda nije
ekscentrino postavljena, moment savijanja bi iznosio:
M3 = q x l2 / 8 = -8 x 102 / 8 = 100 kNm.
Meutim, uslijed ekscentrinog poloaja grede, du nje e djelovati konstantna sila vlaka, to
e dovesti do podizanja momentne linije u teitu presjeka grede.
Dijagram momenata savijanja M3
Uzrok ovakvom ponaanju je injenica da je teina linija grede pomjerena ekscentrino u

odnosu na postavljene leajeve i liniju du koje djeluje optereenje. U sluaju da je jedan od
leajeva horizontalno pomian, ovakav efekt se ne bi javio, obzirom da se normalna sila vlaka
ne bi mogla javiti u takvom modelu.
208
Ekscentrino postavljanje greda e imati naroitu primjenu pri modeliranju podvlaka u ploi. U
svim ostalim sluajevima budite obazrivi, i imajte na umu da e se rezultati prorauna
prikazivati, u teitu greda.
3.1.5 Oslobaanje utjecaja

Kako se pri iscrtavanju greda, na njenim krajevima uvijek automatski postavljaju
kruti kutovi, to se pomou naredbe Oslobaanje utjecaja, koja se nalazi u okviru
padajueg menija Konstrukcija, mogu postaviti proizvoljni rubni uvjeti na krajevima ranije
iscrtanih greda. Izborom ove naredbe, na zaslonu e se pojaviti dijalog box, a naredbena
linija e dobiti sljedei oblik:
<0 odab.> Oslobaanje utjecaja Odabir (Sve/Prozor/<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da prvo u dijalog box-u odabere jedan ili vie utjecaja za
oslobaanje, a da potom u select box zahvati dio grede za koji eli da promjeni uvjete na
njenom kraju. U zavisnosti od mjesta na kojem je odabrana greda, uvjeti koji su odreeni
trenutanim stanjem prekidaa u dijalog box-u, bie postavljeni na bliem kraju grede.
Pored ovakvog pojedinanog odabira, jednog od krajeva greda, programom je omoguena i

masovna selekcija greda pri emu e biti odabrana oba kraja svih odabranih greda. Procedura
masovnog odabiranja se odvija na potpuno isti nain kao i kod ostalih naredbi (vidi poglavlja
2.8).
est ikona koje se nalaze u dijalog box-u rade kao prekidai,

odnosno mogu biti postavljene ili na ukljueno ili na iskljueno
stanje.
Uzastopnim klikom mia preko ovih ikona, one se naizmjenino postavljaju na ukljueno,
odnosno iskljueno stanje. Uvuena ikona oznaava da je postavljena na ukljueno stanje,
odnosno dani utjecaj e biti osloboen, a izboena na iskljueno. Ikone imaju sljedea
znaenja:
M1 - Oslobaanje torzionog momenta oko lokalne osi 1 grede
M2 - Oslobaanje momenta savijanja oko lokalne osi 2 grede
M3 - Oslobaanje momenta savijanja oko lokalne osi 3 grede
N1 - Oslobaanje uzdune sile u pravcu lokalne osi 1 grede
T2 - Oslobaanje poprene sile u pravcu lokalne osi 2 grede
T3 - Oslobaanje poprene sile u pravcu lokalne osi 3 grede
U prozoru 3D pogled, program e simbolom malog kruga oznaiti sve vorove koji pripadaju
osloboenim krajevima greda, to e dani samo grubu informaciju o tome da je neto
osloboeno u danom voru. Meutim, u prozoru 2D pogled se moe dobiti prava
informacija, za sve osloboene krajeve greda. Naime, u zavisnosti od odabranog utjecaja za
oslobaanje, na odabranom kraju grede e biti postavljen odgovarajui simbol. Kako bi
postavljanje specijalnog simbola za svaki od moguih est utjecaja za oslobaanje, dovelo do
pretrpanog sadraja crtea, to smo se odluili da jedino momentima savijanja M2 i M3
posvetimo posebnu panju. Znai, jedino u sluaju kada osloboeni momenti savijanja djeluju
209
u trenutanoj ravnini prikaza prozora 2D pogled, oni e biti oznaeni simbolom malog kruga.
Svi ostali osloboeni utjecaji, ukljuujui i momente savijanja koji ne djeluju u trenutanoj
ravnini prikaza prozora 2D pogled, uvijek e biti oznaeni istim simbolom u obliku dva osno
preslikana trokuta.
Simbol kruga se postavlja samo u sluaju da je na danom kraju grede osloboen

moment koji djeluje u trenutanoj ravnini prikaza prozora 2D pogled.
Simbol dva trokuta e biti postavljen na svim krajevima grede na kojima postoji
osloboen barem jedan utjecaj koji ne odgovara osloboenom momentu u trenutanoj
ravnini prikaza.
Prema tome, na kraju grede moe biti postavljen ili samo jedan od predviena dva simbola, ili
pak oba simbola istovremeno. Istovremeno postojanje oba simbola oznaava da je na danom
kraju grede osloboen i moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza i barem jo jedan
drugi utjecaj.
Prikaz osloboenih utjecaja na krajevima greda
Na osnovu postavljenih simbola se vidi, da je na gornjem kraju stupa osloboen samo moment
savijanja koji djeluje u trenutanoj ravnini prikaza, da je na kraju prvog tapa gornjeg pojasa
pored momenta savijanja u trenutanoj ravnini prikaza osloboen jo neki od utjecaja, a da je
na donjem kraju prve vertikale osloboen neki od utjecaja, pri emu nijedan od njih ne
predstavlja moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza.
Dok je program u tijeku izvravanja naredbe Oslobaanje utjecaja, dovoenjem mia u

poloaj da pokazuje na osloboeni kraj neke grede, pojaviti e se mali prozor u kojem e biti
ispisani nazivi svih osloboenih utjecaja.
210
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na kraj prvog tapa gornjeg pojasa,

jasno se vidi da su na tom kraju osloboeni utjecaji M3 i T2
Kako se oslobaanje utjecaja vri u odnosu na lokalne osi greda, to e pri oslobaanju utjecaja
biti korisno da pomou naredbe Vidljivost, u djelu dijalog box-a u kojem se regulira nain
vidljivosti greda, postavite na ukljueno stanje prekida Lokalne osi.
Sve prethodno reeno, najbolje emo objasniti na primjeru oslobaanja utjecaja u krajnjem
lijevom kutnom stupu, koji istovremeno pripada i horizontalnom i vertikalnom okviru.
Obiljeeni ivini stup pripada i uzdunom i poprenom okviru
Kako je ivini stup tako orijentiran da njegova lokalna os 3 lei okomito na ravninu
poprenog okvira (u pravcu globalne X osi), to e oslobaanje momenta savijanja M3 na
njegovom gornjem kraju, znaiti oslobaanje momenta savijanja u ravnini poprenog okvira.
211
Postavljeni simbol kruga jasno oznaava da Postavljeni simbol dva trokuta jasno oznaava
osloboeni moment savijanja M3 djeluje u da osloboeni moment savijanja M3 ne
ravnini prikazanog poprenog okvira djeluje u ravnini prikazanog uzdunog okvira
Ako u jedan vor ulazi vie greda na ijim svim krajevima je osloboen moment savijanja u
trenutanoj ravnini prikaza, tada e program u samom voru postaviti simbol malog kruga koji
oznaava puni zglob u danom voru.
Simbol malog kruga u samom voru, oznaava da je na krajevima svih greda

koje ulaze u njega, osloboen moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza
U sluaju uinjene pogreke, ponitavanje pogreno osloboenog utjecaja se vri tako to se u

dijalog box-u na iskljueno stanje postave svi prekidai i odabere dani kraj grede. Na
odabranom kraju grede tada nee biti postavljen nijedan simbol to e oznaiti da je on sa
ostalim djelom konstrukcije vezan kruto.
Ako je potrebno osloboditi neki od utjecaja u voru koji se nalazi unutar grede, tada je
potrebno prvo pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15), na eljenom
mjestu postaviti meuvor koji e od jedne, napraviti dvije nove grede. Odabirom za
oslobaanje jednog od krajeva novo formiranih greda, imati ete mogunost da oslobodite
proizvoljno odabrani utjecaj u danom voru.
212
Opciju razdvajanja kontura treba koristiti i kada je potrebno da oslobodite neki od utjecaja
unutar grednog elementa u presjenim tokama sa ostalim dijelovima modela.
Ako je greda donjeg pojasa nacrtana izborom toaka 1 i 2,

tada se ona vodi kao jedna cjelina
Oslobaanje utjecaja u gredi donjeg pojasa, na mjestu presjenih toaka sa dijagonalama i

vertikalama prikazane reetkaste konstrukcije, nee biti mogue ako je prethodno pomou
naredbe Razdvajanje kontura ne podijelite na niz malih greda.
U Tower-u je omogueno definiranje dvojne prirode oslobaanja utjecaja na kraju grede -

jedne za statiku a druge za dinamiku analizu. U dijalog box-u ove naredbe se nalaze dva
check box-a pomou kojih se odreuje priroda oslobaanja utjecaja.
Ako je ukljuen samo check box Statiki, zadano oslobaanje utjecaja e se primijeniti
samo pri statikom proraunu, a ako je ukljuen samo check box Seizmiki primijenit e se
pri dinamikoj analizi. Kada su ukljuena oba check box-a, zadano oslobaanje utjecaja e se
primijeniti i za statiku i za dinamiku analizu.
Simboli kojima se obiljeavaju zadana oslobaanja mogu se iscrtavati razliitom bojom i

debljinom za dvojno (osloboeni su razliiti utjecaji za statiku i dinamiku analizu) i obino
oslobaanje utjecaja (osloboeni su isti utjecaji). Ova podeavanja se definiraju pomou
naredbe Parametri.
213
Simboli dvojnog oslobaanja utjecaja su prikazani crvenom

bojom, a simboli obinog oslobaanja crnom bojom
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na osloboeni kraj neke grede, pojavit e se mali
prozor u kojem su ispisani nazivi svih osloboenih utjecaja:
Osloboeni su samo statiki utjecaji Osloboeni su samo seizmiki utjecaji
Osloboeni su i statiki i seizmiki utjecaji
214
Napomena:
U sluaju modeliranja reetkastih konstrukcija, nema potrebe da se koristite naredbom za
oslobaanje utjecaja, s obzirom da je mnogo lake da u setu podataka dane grede, na
ukljueno stanje postavite prekida T/V. Na ovaj nain, mnogo bre ete definirati reetkasti
tip grede koja moe primati samo osna naprezanja.
3.1.6 Mimoilaenje greda

Kao to smo ve ranije napomenuli u poglavlju 3.1.4, ako nacrtana greda sijee
neku ranije iscrtanu gredu, ili pak konturu nekog drugog konstruktivnog elementa, tada e pri
proraunu ona automatski biti podijeljena na dvije nove grede, odnosno na mjestu presjene
toke bie ubaen meu-vor. Kako se u praksi mogu javiti i sluajevi kada je potrebno da
greda bude povezana sa ostalim elementima konstrukcije, samo na svom poetku i kraju, to je
za ovu namjenu predviena naredba Mimoilaenje. Njenim aktiviranjem, ulazi se u
standardnu proceduru odabiranja.
<0 sel.> Mimoilaenje Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da odabere sve grede kojima je potrebno pridruiti karakteristiku
da su mimoilazne, odnosno da su sa ostalim djelom konstrukcije povezane samo u svojoj
poetnoj i krajnjoj toki. Izbor podopcije Kraj, ili pak klik na desni gumb mia, oznaiti e
kraj procedure odabiranja, i na naredbenoj liniji e se pojaviti slijedei sadraj.
Mimoilazne grede (<Da>/Ne):
Izbor podrazumijevane podopcije Da, e sve odabrane grede proglasiti za mimoilazne, dok
podopcija Ne slui za ponitavanje ranije pridruene karakteristike mimoilaenja, odabranim
gredama. U oba sluaja, naredba e biti zavrena a sve mimoilazne grede e na crteu biti
posebno naglaene.
Najea primjena mimoilaznih greda je u elinim reetkastim konstrukcijama, kada se

dijagonale mimoilaze u prostoru.
Crtkanim linijama, jasno su naglaene mimoilazne grede
215
3.1.7 Baza masivnih i tankozidnih presjeka

U Tower-u 6 je omogueno definiranje poprenih presjeka proizvoljne geometrije.
Predviene su dvije vrste presjeka - masivni i tankozidni. Obje vrste se mogu koristiti u
grednim elementima, ali glavna namjena tankozidnih presjeka je za generiranje nosaa
pomou naredbe Generiranje nosaa tankozidnog presjeka, koja e biti posebno objanjena.
Geometrija masivnih i tankozidnih presjeka se definira crtanjem. Masivni presjeci se crtaju

pomou neke od naredbi za kreiranje povrinskih entiteta (Ploa ili Povrinski leaj), dok se
tankozidni presjeci crtaju pomou neke od naredbi za kreiranje linijskih entiteta (Greda ili
Linijski leaj).
Geometrija masivnog presjeka je zadana pomou naredbe Ploa,

dok je geometrija tankozidnog zadana pomou naredbe Greda
Da bi se kreirani popreni presjek mogao koristiti neophodno je da bude ubaen u bazu

masivnih i tankozidnih presjeka.
Aktiviranjem naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka, koja se nalazi

u padajuem meniju Konstrukcija, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
216
Izgled dijalog box-a Baza masivnih i tankozidnih presjeka
U centralnom dijelu dijalog boxa prikazani su svi masivni popreni presjeci koji se trenutano
nalaze u bazi, dok se u desnom dijelu nalaze naredbe za rad sa njima.
Pomou naredbenih polja Lijevo i Desno se odabranom poprenom presjeku vri

promjena poloaja u bazi, pomakom u lijevo, odnosno u desno.
Ubacivanje novog presjeka u bazu se vri pomou naredbenog polja Dodaj , tako to
nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa naredbene linije zahtijeva odabir
poprenog presjeka.
<0 odab.> Povrinski entitet Odabir (<krAj>):
Odabrani popreni presjek se ubacuje u bazu na prvo slobodno mjesto.
U bazu je ubaen novi presjek pomou naredbenog polja Dodaj
Izborom naredbenog polja Kopiraj program u bazu presjeka ubacuje novi presjek
kopiranjem geometrije trenutano odabranog presjeka.
217
Dvostrukim klikom mia preko nekog poprenog presjeka, ili aktiviranjem naredbenog polja
Edit, program otvara dijalog box za definiranje dodatnih parametara odabranog presjeka.
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara masivnog

poprenog presjeka
U lijevom dijelu dijalog box-a se prikazuje geometrija odabranog presjeka. U svim prijelomnim
tokama poprenog presjeka program postavlja mreu horizontalnih i vertikalnih linija i kotira
njihova meusobna rastojanja. Klikom mia preko bilo koje od ovih duina ona postaje
odabrana (obiljeena crvenom bojom), a njena vrijednost se prikazuje u edit box-u Duina
polja. Zadavanjem nove vrijednosti u edit box-u moete promijeniti bilo koju odabranu
duinu.
Edit box za promjenu odabrane duine polja
U edit box-u Naziv, imate mogunost da odabranom poprenom presjeku zadate proizvoljan
naziv. Pri kreiranju seta greda od danog poprenog presjeka kao njegov opis e se ispisivati
zadani naziv, a ako nije zadan ispisivat e se tekst Masivni.
Programom je omogueno i dimenzioniranje betonskih greda koje su kreirane od masivnog

poprenog presjeka. Obzirom da geometrija presjeka moe biti potpuno proizvoljna,
neophodno je da se definira armatura koja se postavlja uz svaki segment konture presjeka.
Odabrani segment konture je obiljeen crvenom bojom, a njegovi parametri se prikazuju u
dijelu dijalog box-a Armatura po segmentima konture. Radi lakeg zadavanja
parametara program svakom segmentu konture dodjeljuje broj koji se za tekui segment
ispisuje zajedno sa ukupnim brojem segmenata.
218
Redni broj tekueg segmenta konture
Izborom iz zatvorene liste tekuem segmentu se moe dodijeliti armatura Aa1, Aa2, Aa3 ili
Aa4, dok se pomou opcije Bez armature definira da se uz tekui segment armatura ne
postavlja. Pomou check box-ova Pripada ipka na poetku i Pripada ipka na kraju
se odreuje da li granine ipke pripadaju tekuem ili njemu susjednim segmentima.
Napominjemo da je za pravac segmenata usvojen pravac suprotan kretanju kazaljke na satu.
Aktiviranjem naredbenog polja OK zadane promjene se prihvaaju, a program se vraa u

glavni dijalog box ove naredbe.
Aktiviranjem naredbenog polja Brii se trenutano odabrani popreni presjek uklanja iz
baze, dok se pomou naredbenih polja i vri promjena tekue strane, odnosno listanje
gore i dolje, u sluaju da se svi popreni presjeci ne mogu istovremeno prikazati.
Pomou radio button-a Masivni presjeci i Tankozidni presjeci se odreuje vrsta

presjeka koja se trenutano prikazuje.
Radio buttoni za izbor grupe presjeka koja se trenutano prikazuje
Sve naredbe u ovom dijalog box-u funkcioniraju na isti nain i za tankozidne presjeke. Jedino
se pri ureivanju tankozidnih presjeka otvara neto drugaiji dijalog box:
219
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara

tankozidnog poprenog presjeka
U edit box-u Debljina se zadaje debljina tekueg segmenta, a debljina svih segmenata se
moe zadati u edit box-u Debljina svih segmenata. Ostali parametri imaju isto znaenje
kao kod masivnog presjeka.
Napominjemo da dimenzioniranje greda koje su kreirane od tankozidnih presjeka nije mogue,

ali to i nije njihova glavna namjena.
Svi masivni i tankozidni presjeci koji se nalaze u bazi bit e dostupni za izbor u dijalogu za
definiranje poprenog presjeka grede.
Izbor masivnih i tankozidnih presjeka iz liste
Pomou naredbenog polja Edit se i iz ovog dijaloga mogu mijenjati parametri odabranog
masivnog, odnosno tankozidnog presjeka.
220
3.1.8 Generiranje nosaa tankozidnog presjeka

Pomou ove naredbe se od izabranog tankozidnog presjeka moe generirati cijeli
nosa, pravolinijske ili lune putanje, tako to program od svakog segmenta
danog presjeka kreira plou odgovarajue geometrije. Nakon aktiviranja naredbe,
program sa naredbene linije zahtijeva unoenje prve toke osi nosaa:
Prva toka osi:
Nakon izbora prve toke osi, naredbena linija dobiva slijedei izgled:
Druga toka (Luk):
Sada se od korisnika oekuje da zada drugu toku osi nosaa ili da izabere podopciju Luk,
ime se ulazi u proceduru definiranja lune putanje.
Bez obzira da li je zadana pravolinijska ili luna putanja otvorit e se dijalog box istog izgleda:
Izgled dijalog box-a u kojem se definiraju parametri za generiranje

nosaa tankozidnog presjeka
U gornjem dijelu dijalog box-a su prikazani tankozidni presjeci koji se nalaze u bazi.
Istovremeno su prikazana etiri presjeka, a prelazak na slijedeu grupu, odnosno povratak na
prethodnu vri se pomou naredbenih polja i , koja se nalaze u gornjem desnom kutu
dijalog box-a. Odabrani presjek je uokviren crvenom bojom i prikazuje se u centralnom dijelu
dijalog box-a.
221
Dio dijaloga u kojem je prikazan odabrani presjek
Aktiviranjem naredbenog polja Edit otvara se dijalog box u kojem se mogu promijeniti
karakteristike odabranog tankozidnog presjeka.
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara

tankozidnog poprenog presjeka
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i kod naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka,
tako da ga neemo ponovo objanjavati.
Nakon aktiviranja naredbenog polja Ravnanje otvara se dijalog box u kojem se moe
definirati toan poloaja presjeka u odnosu na lokalni koordinatni sustav nosaa.
222
Izgled dijalog box-a za ravnanje presjeka
Ovaj dijalog box radi na isti nain kao da je pozvan u okviru naredbe za definiranje poprenog
presjeka grede.
U edit box-ovima, koji su postavljeni uz desnu ivicu dijalog box-a, prikazane su karakteristike
materijala od koga se kreira nosa. Ove karakteristike se mogu promijeniti unoenjem novih
vrijednosti, dok se pomou naredbenog polja Materijal moe izabrati neki drugi materijal.
Kada je check box Automatski generirati i reduktor postavljen na ukljueno stanje,

program e du osi nosaa postaviti reduktor za sve generirane ploe.
Lokalni koordinatni sustav nosaa se moe promijeniti pomou naredbenog polja Promjena
LKS. Nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa naredbene linije zahtijeva da
zadate toku, koja e odrediti kako ravnina u kojoj lee lokalne osi 1 i 2, tako i usmjerenje
lokalne osi 2.
Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 2 / <krAj>):
Kako je u nekim sluajevima lake odrediti ravninu u kojoj lee osi 1 i 3, klik mia preko
podopcije Toka koja odreuje os 2, dovest e do promjene sadraja naredbene linije.
Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 3 / <krAj>):
Sad e odabrana toka odrediti ravninu u kojoj lee lokalne osi 1 i 3. Ponovni klik preko
ove podopcije, vratit e nas na prvobitni oblik naredbene linije. Nakon izbora eljene toke,
program se vraa u dijalog box naredbe.
U prozoru, koji se nalazi uz lijevu ivicu dijalog box-a, je prikazano kako e nosa izgledati na
crteu sa trenutanim stanjem parametara. Naredbena polja, koja se nalaze ispod ovog
prozora, slue za promjenu trenutanog prikaza. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno istu
ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled.
Kada se aktivira naredbeno polje OK program zatvara dijalog box i generira nosa od
izabranog tankozidnog presjeka, a u skladu sa zadanim parametrima.
223
Nosa koji je generiran pomou naredbe Generiranje

nosaa tankozidnog presjeka
3.1.9 Povrinski leaj

Izborom ove ikone se ulazi u naredbu za postavljanje povrinskih leajeva.
Povrinski leajevi se najee koriste, pri modeliranju tla, odnosno pri proraunu
temeljnih ploa na elastinoj podlozi.
Naredbena linija dobiva standardan oblik za iscrtavanje potpuno proizvoljne poligonalne linije:
<-> Prva toka povrinskog leaja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set):
Postupak unosa je u svemu isti kao za ploe, a jedina razlika je u izgledu dijalog box-a koji se
pojavljuje na zaslonu pri aktiviranju podopcije Set sa naredbene linije.
Izgled dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka
Jedan set povrinskih leajeva je odreen sa tri parametra u list box-u koji odreuju da li je
sprijeen ili ne pomak leaja u pravcu njegovih lokalnih osi.
R1 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 1 povrinskog leaja, odnosno omogueno je

dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 1.
224


Ova tri parametra rade kao prekidai, odnosno mogu imati ili sprijeen ili slobodan pomak. Ako
je u odgovarajuem polju ispisan znak , on oznaava da je taj pomak sprijeen. Uzastopnim
klikom mia preko ovih polja, naizmjenino se postavlja i uklanja indikator .
Pored ova tri parametra, jedan set podataka odreuju i tri vrijednosti u edit box-ovima koje se
nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2 i K,R3. Upravo se sa ove tri vrijednosti
odreuje krutost leajeva na pomak u pravcu njegovih lokalnih osi. Program ove krutosti po
default-u postavlja na dovoljno veliku vrijednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
Svakako da za krutost pomaka moete zadani proizvoljnu vrijednost, jasno pod uvjetom da je
dani pomak sprijeen postavljanjem indikatora u list box-u. U suprotnom, dani edit box e
biti zamrznut.
Lokalni koordinatni sustav povrinskog leaja u potpunosti odgovara ranije opisanom lokalnom
koordinatnom sustavu ploa i zidova (vidi poglavlje 3.1.1).
Svakako da ete ovu naredbu koristiti najee kada budete modelirali tlo ispod temeljne
ploe. U tom sluaju, potrebno je za vrijednost parametra K,R3 zadani koeficijent posteljice.
Ovaj podatak zavisi od vrste tla i dobiva se iz geomehanikog elaborata. U nedostatku ovog
parametra, kao orijentacijska vrijednost se moe uzeti:
K,R3=,stv./ s,stv
,stv. - stvarni (oekivani) napon u tlu

s,stv - stvarno (oekivano) slijeganje tla
Ako je na primjer ,stv=200 KN/m2, a s,stv=0,02 m, koeficijent posteljice e imati

orijentacijsku vrijednost: K,R3=200/0.02=10000 KN/m3.
to se tie vrijednosti koeficijenata KR1 i KR2, kojima se sprjeava pomak u pravcu

lokalne osi 1, odnosno 2, i za njih je potrebno zadani istu, ako ne i manju krutost od one
koja je definirana za pomak u pravcu lokalne osi 3.
Pri pripremi podataka za proraun, program e za svaki vor mree konanih elemenata
proraunati pripadajuu povrinu i dodijeliti mu odgovarajuu krutost. Na ovaj nain e biti
modelirano elastino ponaanje tla po Vinkler-ovom modelu.
225
U Tower-u je omogueno da se u setu povrinskog leaja zada nelinearno ponaanje,

odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi
+/- U pravcu date lokalne osi sprijeeni su pomaci u oba smjera. Ovo je default
ponaanje
NL+ Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti
samo pozitivna reakcija
NL- Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
Napomena:
Povrinske leajeve nemojte postavljati van gabarita ploe, jer e takav model biti neregularan
za proraun. U sluajevima kada proraunavate temelje koji se sastoje samo od greda
(temeljni rotilji, temeljne grede, itd.), tlo nemojte modelirati povrinskim ve linijskim
leajem, jer za takav model program nee moi odrediti pripadajuu krutost leajeva u
vorovima sa mree konanih elemenata.
3.1.10 Linijski leaj

Ova naredba slui za postavljanje linijskih leajeva na modelu. Izborom naredbe,
naredbena linija dobiva ve poznat oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije:
<-> Prva toka linijskog leaja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set):
Logika unosa je identina kao i kod greda (isto je linijski element), s tim to se izborom
podopcije Set, dobiva drugi izgled dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka.
226
Izgled dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka
Kako je programom omogueno, da se linijski leajevi pomou naredbe Generiranje

naknadno pretvore u zidove (vidi poglavlje 2.11.7), to je jedan set numerikih podataka za
linijske leajeve podijeljen na dva ravnopravna dijela. Na jedan kada su oni u modelu zaista
leajevi (podaci u lijevom djelu dijalog box-a) i drugi koji se pridruuju eventualno
generiranom zidu (podaci u desnom djelu dijalog box-a). Prema tome, u zavisnosti od uloge
linijskog leaja, program e uzimati u obzir samo dio podataka koji odgovara njegovoj namjeni
u modelu. Drugim rijeima, ako e dani linijski leaj kasnije biti pretvoren u zid, onda e
podaci u lijevom djelu dijalog box-a biti potpuno ignorirani od strane programa. Svakako da
vai i obrnuto pravilo. Ako dani linijski leaj u modelu zaista ima ulogu leaja, onda je potpuno
svejedno koja je debljina i kvaliteta materijala zadana za zid.
Karakteristike leajeva
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika leajeva
Jedan set linijskih leajeva je odreen sa etiri parametra u list box-u, koji odreuju da li je
sprijeen ili ne pomak, odnosno rotacija leaja, u pravcu njegovih lokalnih osi.
R1 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 1 linijskog leaja, odnosno omogueno je

227


M1 - sprijeeno je okretanje oko lokalne osi 1 linijskog leaja, odnosno omogueno je

dobivanje momenta upetosti leaja u pravcu njegove lokalne osi 1.
Ova etiri parametra rade kao prekidai, odnosno mogu imati ili sprijeen ili slobodan pomak,
odnosno rotaciju. Pored ova etiri parametra, jedan set podataka odreuju i etiri vrijednosti u
edit box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3 i K,M1.
Upravo se sa ove etiri vrijednosti odreuje krutost leajeva na pomak i rotaciju u pravcu
njegovih lokalnih osi. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku
vrijednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
Lokalni koordinatni sustav linijskog leaja u potpunosti odgovara ranije opisanom lokalnom
koordinatnom sustavu greda (vidi poglavlje 3.1.4), te se i on pomou naredbe Promjena
L.K.S. moe naknadno mijenjati. Zbog lakeg snalaenja, u samom dijalog box-u je
shematski prikazan default poloaj lokalnog koordinatnog sustava za horizontalni poloaj
linijskog leaja na modelu. Pomou naredbe Vidljivost, postavljanjem na ukljueno stanje
prekidaa Lokalne osi, u dijelu gdje se odreuje nain vidljivosti linijskih leajeva, od
programa se moe zahtijevati prikaz lokalnih osi na samom crteu.
U sluajevima prorauna temeljnih rotilja i temeljnih greda, pomou linijskih leajeva se moe
modelirati tlo. Tada se linijski leajevi postavljaju ispod temeljnih greda, a parametru koji
odreuje krutost vertikalnog pomaka (po default-u to je parametar K,R2), potrebno je
dodijeliti vrijednost koeficijenta posteljice, po istim pravilima kako je to objanjeno za
povrinske leajeve:
K,R2=,stv./ s,stv
Takoer, potrebno je i prekida Tlo postaviti na ukljueno stanje, a u edit box-u b= zadani
stvarnu irinu trake, odnosno irinu grede ispod koje je postavljen linijski leaj. Zadana irine
trake utie na zadanu vrijednost koeficijenta posteljice tako to e pri proraunu biti linearno
pomnoena sa njim. Na taj nain, zadani koeficijent posteljice e pri proraunu biti ispravno
korigiran, a zadani podatak o irini trake e biti koriten i u modulu za obradu rezultata
prorauna. ;Naime, kada budete od programa zahtijevali prikaz napona u tlu ispod
postavljenih linijskih leajeva, raunski dobiveni napon u tlu e automatski biti podijeljen sa
pripadajuom irinom trake, te e se dobiti realne vrijednosti napona u tlu.
228
U Tower-u je omogueno da se u setu linijskog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno

da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja.
+/- U pravcu date lokalne osi sprijeen je pomak u oba smjera. Ovo je default ponaanje
NL- Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
Karakteristike zida
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika

zida koji e eventualno biti izgeneriran
U desnom djelu dijalog box-a se nalaze podaci kojima se opisuju karakteristike zida koji e
eventualno biti izgeneriran u proceduri generiranja vertikalnih entiteta. U edit box-u d=,
zadaje se debljina izgeneriranog zida, a u ostalim edit box-ovima karakteristike njegovog
materijala. Uloga naredbenog polja Materijal, kao i znaenje podataka koji definiraju
karakteristike materijala je potpuno isto kao i u dijalog box-u za definiranje setova ploa.
229
Nakon procedure generiranja vertikalnih entiteta, za izgenerirane zidove e biti kreirani novi
setovi numerikih podataka, koji e biti pridrueni ostalim setovima ploa i zidova na modelu,
3.1.11 Tokasti leaj

Ova naredba slui za postavljanje tokastih leajeva na model. Kako se poloaj
tokastih leajeva odreuje unosom toke, to e i naredbena linija nakon izbora
ove naredbe dobiti oblik koji ne odgovara obliku za unos polilinije, ve za unos
toke:
<_> Tokasti leaj (Izbor/Deselektiranje/<krAj>/Set):
U osnovi postoje dva naina za postavljanje tokastih leajeva. Prvi je kada se oni postavljaju
pojedinano, odnosno bira se jedna po jedna toka sa crtea, i drugi nain je kada se oni
postavljaju serijski. Serijsko postavljanje tokastih leajeva je omogueno aktiviranje
podopcije Izbor sa naredbene linije (vidi poglavlje 2.5.6.).
Sada se od korisnika oekuje da izvri selekciju svih vorova u kojima je potrebno postaviti
tokaste leajeve. Procedura odabiranja i deselektiranja je potpuno ista kao i kada se odabiru
cijeli objekti u drugim naredbama (vidi poglavlje 2.8). Razlika je jedino u tome to se sada
ne odabiru entiteti ve njihove presjene toke. Izbor podopcije krAj ili pak klik na desni
gumb mia, e program vratiti na osnovni oblik naredbene linije za pojedinaan izbor toaka.
Sve odabrane toke, bez obzira da li su odabrane pojedinano ili serijski, program e
privremeno na crteu obiljeiti malim krugom.
Simbolom malog kruga, oznaena su sva odabrana mjesta

na kojima je potrebno postaviti tokaste leajeve istih karakteristika
Nakon zavrenog izbora poloaja svih toka, u kojima je potrebno postaviti tokaste leajeve
istih karakteristika, izborom podopcije Set sa naredbene linije, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda.
230
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka
Kako je programom omogueno, da se tokasti leajevi pomou naredbe Generiranje

naknadno pretvore u stupove (vidi poglavlje 2.11.7), to je jedan set numerikih podataka za
tokaste leajeve, takoer podijeljen na dva ravnopravna dijela. Na jedan kada su oni u
modelu zaista leajevi (podaci u lijevom djelu dijalog box-a), i drugi koji se pridruuju
eventualno generiranom stupu (podaci u desnom djelu dijalog box-a). Prema tome, u
zavisnosti od uloge tokastog leaja, program e uzimati u obzir samo dio podataka koji
odgovara njegovoj namjeni u modelu.
Karakteristike leajeva
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika leajeva
Jedan set tokastih leajeva je odreen sa est parametra u list box-u koji odreuju da li je
sprijeen ili ne pomak, odnosno rotacija leaja, u pravcu njegovih lokalnih osi.
R1 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 1 tokastog leaja, odnosno omogueno je

231


M1 - sprijeeno je okretanje oko lokalne osi 1 tokastog leaja, odnosno omogueno je



Ovih est parametra rade kao prekidai, odnosno mogu imati ili sprijeen ili slobodan pomak,
odnosno rotaciju. Pored toga, jedan set podataka odreuju i est vrijednosti u edit box-ovima
koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3, K,M1, K,M2 i K,M3.
Upravo se sa ovih est vrijednosti odreuje krutost leajeva na pomak i rotaciju u pravcu
njegovih lokalnih osi. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku
vrijednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
U Tower-u je omogueno da se u setu tokastog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno

da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja. Klikom mia
preko jedne od ikona, koje se nalaze pored edit box-ova za definiranje krutosti, otvara se lista
iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi.
+/- U pravcu date lokalne osi sprijeen je pomak u oba smjera. Ovo je default ponaanje
NL- Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna
reakcija
Razliku izmeu nelinearnog i default ponaanja pokazat emo na primjeru kontinuirane grede
koja je optereena jednom koncentriranom silom.
232
Deformirani model grede sa standardnim tokastim leajevima
Deformirani model grede. U pravcu lokalne osi 3 leaja sprijeen je

samo pomak suprotnog smjera od smjera osi (NL+)
U zavisnosti od toga koja su pomaci i rotacije sprijeene, odnosno koje reakcije i momenti
upetosti se mogu dobiti proraunom, na slici u sredini dijalog box-a, prikazuje se njihov 3D
poloaj.
233
Prostor predvien za vizualni pregled poloaja

moguih reakcija leajeva i momenata upetosti
Pomou grupe prekidaa, koja se nalazi ispod ove slike, moete dobiti jedan od programski
definiranih pogleda:
Top pogled odozgo (prikaz o ravnini XY)
Left pogled slijeva (prikaz u ravnini YZ)
Front pogled spreda (prikaz u ravnini XZ)
Default podrazumijevani 3D prikaz
2D prikaz prikaz u ravnini koja je odreena trenutanim sadrajem prozora 2D pogled,

neposredno prije otvaranja ovog dijalog box-a
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na mjestu postavljenih
tokastih leajeva e se pojaviti odgovarajui grafiki simboli.
234
U prozoru 3D pogled, postavljeni trakasti leajevi se uvijek

prikazuju simbolom u obliku male piramide.
Pomou naredbe Vidljivost, postavljenjem na ukljueno stanje prekidaa Lokalne osi,

moe se od programa zahtijevati prikaz pravaca reakcija, za sve sprijeene pomake, odnosno
rotacije.
Prikazane strelice nedvosmisleno ukazuju

na pravac sprijeenih pomaka i rotacije
to se tie grafikih simbola, koji se prikazuju na mjestu postavljenih tokastih leajeva, u

prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja. Naime, kada je za tekui prikaz u prozoru 2D
pogled postavljen nivo, onda se oni uvijek prikazuju simbolom malog kvadrata.
Simbol tokastog leaja, kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui nivo.
Ako je pak, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, prikazan okvir, tada se u njemu postavlja
simbol koji ukazuje i na sam karakter tokastog leaja.
235
Ovaj simbol ukazuje na sprijeeno okretanje i oba pomaka u ravnini prikazanog

tekueg okvira. Ovaj simbol se postavlja i kada lokalne osi tokastog leaja ne lee
u ravnini prikaza tekueg okvira, ali samo pod uvjetom da su sprijeena sva tri
pomaka i sve tri rotacije.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeeno okretanje i samo jedno pomak u ravnini

prikazanog tekueg okvira.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeeno samo okretanje u ravnini prikazanog tekueg

okvira.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeena oba pomaka u ravnini prikazanog tekueg

okvira, dok je okretanje doputeno.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeen samo jedno pomak u ravnini prikazanog tekueg
okvira, dok je okretanje doputeno.
Ovaj simbol ukazuje da danom leaju nisu sprijeeni svi pomaci i sve rotacije, i da
pri tome ni jedna njegova lokalna os ne lei u ravnini prikazanog tekueg okvira
Napomena:
U Tower-u lokalni koordinatni sustav tokastog leaja ne pripada setu, ve svakom
pojedinanom leaju koji je postavljen u modelu. Po default-u, program lokalni koordinatni
sustav leaja postavlja u pravcu globalnog koordinatnog sustava cijelog modela, a njegov
poloaj se moe promijeniti pomou naredbe Promjena L.K.S..
236
Karakteristike stupova
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika

stupa koji e eventualno biti izgeneriran
U desnom djelu dijalog box-a se nalaze podaci kojima se opisuju karakteristike stupova koji e
eventualno biti izgenerirani u proceduri generiranja vertikalnih entiteta. Kako e nakon
procedure generiranja vertikalnih entiteta, za izgenerirane stupove biti kreirani novi setovi
numerikih podataka, to su ovi podaci potpuno usuglaeni sa podacima koji se zadaju pri
definiranju setova greda. Jedina razlika je u tome, to se ovdje ne mogu definirati stupovi
promjenljivog poprenog presjeka, viedijelni presjeci od razliitih materijala kao i reetkasti
tipovi tapova. Svakako da se ovakve osobine mogu naknadno pridruiti izgeneriranim
stupovima, kada oni zaista postanu gredni elementi konstrukcije.
3.1.12 3D povrine
3D povrine slue za postavljanje zakrivljenih konstruktivnih elemenata i
optereenja na model. Znai, 3D povrine nisu dio ni konstrukcije ni optereenja, ve one slue
iskljuivo da odrede zakrivljenost entiteta na modelu. Svaka od 3D povrina je odreena
svojim projiciranim oblikom na baznu ravninu i visinom u odnosu na zadanu baznu ravninu.
Programom su predvieni slijedei tipovi 3D povrina: kupola, stoac, svod i spirala
Projicirani oblik kupole na baznu Projicirani oblik stoca na baznu

ravninu ravninu
je pun krug je pun krug
237
Projicirani oblik svoda na baznu Projicirani oblik spirale na baznu

ravninu je pravokutnik ravninu je polukruni prsten
Svaka od programom predvienih 3D povrina ne mora stajati uvijek uspravno, ve moe

zauzeti potpuno proizvoljan poloaj u prostoru. Poloaj 3D povrine u prostoru je odreen
nagibom njene bazne ravnini u prostoru i orijentacijom njene visine.
Bazna ravnina kupole je Bazna ravnina kupole je

postavljena horizontalna ali je visina zadana
koso u prostoru u negativnom smjeru u odnosu
na baznu ravninu
Postupak kreiranja zakrivljenih dijelova konstrukcije i optereenja, odvija se na potpuno isti

nain za sve tipove 3D povrina:
- Prvo se dani element konstrukcije, odnosno optereenje, nacrta u svom projiciranom obliku
na baznu ravninu figure, iju e zakrivljenost kasnije preuzeti.
- Pomou odgovarajue naredbe definira se geometrija dane 3D povrine.
- Na kraju, odabiru se svi entiteti koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno definirane 3D
povrine.
Po zavretku prethodno opisane procedure, svi odabrani entiteti e dobiti takvu prostornu
transformaciju da svojom kompletnom geometrijom pripadaju 3D povrini kojoj su pridrueni.
Ovako transformirane entitete nazivamo evaluirani. Evaluirani entiteti ne moraju
popunjavati cijelu 3D povrinu, ve samo jedan njen dio. Pri tome, projicirani oblik evaluiranih
entiteta na baznu ravninu 3D povrine moe biti potpuno proizvoljan. Jedini uvjet, da bi neki
od entiteta bio evoluiran, je da se on cijelom svojom geometrijom nalazi unutar gabarita bazne
ravnini dane 3D povrine.
238
Evoluirana pravokutna ploa na Istovremeno su evoluirane

kupoli i radijalno postavljene grede i
dobila je prikazani oblik prstenasta ploa
Kako je programom omogueno da se za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavi i

razvijeni oblik prethodno definirane 3D povrine (vidi poglavlja 2.14.1 i 2.14.7), to u nekim
sluajevima moe biti lake da prvo definirate geometriju 3D povrine a da potom izborom
toaka u prozoru 2D pogled, odmah definirate i krivolinijsku geometriju danog
konstruktivnog elementa, odnosno optereenja. Obzirom da program pri definiranju
geometrije 3D povrine zahtjeva obavezno i odabiranje entiteta za evoluiranje, to neete moi
da kreirate potpuno praznu 3D povrinu. U tom sluaju, u baznoj ravnini 3D povrine nacrtajte
jedan pomoni povrinski ili linijski entitet koji e biti evoluiran, a kasnije kada njegovim
odabiranjem definirate pomoni pogled dane razvijene 3D povrine, slobodno ga obriite.
Odabirom evaluirane pomone ploe, definiran Brisanjem prethodno evaluirane pomone

je pogled razvijenog oblika 3D povrine ploe, dobivena je prazna 3D povrina
Kada je za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavljen razvijeni oblik neke od prethodno
definiranih 3D povrina, tada se u ovom prozoru, prikazuje i pomona mrea, koja jasno
ukazuje na zadani oblik i domenu rasprostiranja dane 3D povrine. Izbor toaka miem u
ovako definiranom pogledu, uvijek e odabrati toke koje pripadaju danoj 3D povrini, a
meusobna rastojanja ovako odabranih toaka e predstavljati projekciju njihove stvarne
duine na baznu ravninu 3D povrine. Pri izboru toaka zadavanjem koordinata, vaiti e
lokalni koordinatni sustav, u kojem lokalna X i Y os lee u baznoj ravnini dane 3D povrine dok
je lokalna Z os u pravcu normale na baznu ravninu.
239
Pri izboru toaka u prozoru 2D pogled, vaiti e pravilo da se mogu odabrati samo toke koje
se nalaze unutar domena rasprostiranja 3D povrine, odnosno unutar postavljene mree
pomonih linija. U suprotnom program e dati odgovarajue upozorenje.
Naglasiti emo da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih elemenata
koja e biti izgenerirana prije prorauna. Ona praktino slui samo za orijentaciju u prostoru
gdje se nalazi, i dokle se prostire dana 3D povrina. Pored toga, ova mrea moe posluiti za
precizan izbor toaka pomou OSNAP kriterija, a njena gustoa e odrediti i preciznost
definiranja koordinata evaluiranih entiteta. Program pri kreiranju 3D povrine, gustou mree
pomonih linija postavlja sam po default-u, a Vi je moete naknadno mijenjati, pomou
naredbe Ureivanje povrine (vidi poglavlje 3.1.12.6).
3.1.12.1 Kupola
Izborom naredbe 3D povrine -> Kupola, ulazi se u proceduru definiranja

geometrije ove 3D povrine, u njenoj baznoj ravnini. Kako je oblik kupole u osnovi krug, to e
program sa naredbene linije zahtijevati da prvo odredite centar kruga, a potom i njegov
polumjer.
Centar tlocrta kupole:
Toka sa tlocrta kupole:
Izbor ove dvije toke, ujedno e odrediti i nagib bazne ravnini u prostoru. Da bi geometrija
kupole bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu normale na
baznu ravninu.
Visina kupole (hmax=3.0000) <3.0000>:
Visina kupole se moe odrediti ili izborom proizvoljne toke u prostoru ili pak zadavanjem
njene numerike vrijednosti sa tipkovnice. Klik na desni gumb mia dovesti e do prihvaanja
ponuene default vrijednosti, koja odgovara zadanom polumjeru kupole. Zadana pozitivna
vrijednost e odrediti orijentaciju kupole u pravcu pozitivnog vektora normale na njenu baznu
ravninu, a negativna u suprotnom smjeru.
Kako je sada geometrija 3D povrine potpuno odreena, to program ulazi u proceduru

odabiranja entiteta koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno zadane 3D povrine.
<0 odab.> 3D povrine Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>):
240
Procedura odabiranja se odvija na potpuno siti nain kao i u ostalim naredbama u programu
(vidi poglavlja 2.8). Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabiranja, nakon
ega e naredba biti zavrena, a prethodno odabrani entiteti, koji ispunjavaju uvjet za
evaluiranje, bie zakrivljeni. Naime, uvjet je da se isprojicirana geometrija odabranih entiteta,
na baznu ravninu 3D povrine, svojom cijelom geometrijom nalazi unutar gabarita bazne
ravnine.
Odabrana horizontalna grede nee biti evaluirana

jer ne upada cijelom svojom geometrijom u gabarit bazne ravnine
Svakako da se entiteti za evaluiranje ne moraju nalaziti samo u baznoj ravnini 3D povrine,

ve bilo gdje u prostoru. Jedini uvjet je da se njihova projekcija na baznu ravninu 3D povrine,
nalazi unutar gabarita bazne ravnini.
Krajnji primjer je kada se za evaluiranje odabere ploa

koja se nalazi iznad zadane kupole, ali je njena projekcija ipak
unutar gabarita bazne ravnini 3D povrine.
241
3.1.12.2 Stoac
Naredba Stoac radi na potpuno isti nain kao i prethodno opisana naredba za
kreiranje kupole. Jedina razlika je kod odreivanja visine stoca, jer se za ovu figuru moe
zadani potpuno proizvoljna visina, dok je ona kod kupole bila ograniena njenim polumjerom.
3.1.12.3 Svod
Kako je projicirani oblik svoda na baznu ravninu pravokutnog oblika, to se

izborom naredbe Svod ulazi u proceduru definiranja pravokutnika.
Prva toka srednje linije svoda:
Nain iscrtavanja pravokutne projekcije svoda na baznu ravninu, u potpunosti odgovara

crtanju pravokutnika, kada se sa naredbene linije izabere podopcija Traka (vidi poglavlje
2.6.2).
Druga toka srednje linije svoda:
irina tlocrta svoda:
irina svoda se moe odrediti ili izborom proizvoljne toke u prostoru, ili pak zadavanjem
njene numerike vrijednosti sa tipkovnice. U oba sluaja, izbor ove tri toke e ujedno odrediti
i nagib bazne ravnini u prostoru. Da bi geometrija svoda bila potpuno odreena, preostalo je
jo da zadamo i njegovu visinu u pravcu normale na baznu ravninu.
Visina svoda (hmax=3.0000) <3.0000>:
Visina svoda se moe odrediti ili izborom proizvoljne toke u prostoru ili pak zadavanjem njene
numerike vrijednosti sa tipkovnice. Klik na desni gumb mia, dovesti e do prihvaanja
ponuene default vrijednosti, koja odgovara polovini zadane irine svoda. Zadana pozitivna
vrijednost e odrediti orijentaciju svoda u pravcu pozitivnog vektora normale na njegovu baznu
ravninu, a negativna u suprotnom smjeru.
Kako je sada geometrija svoda potpuno odreena, to je dalji postupak odabiranja entiteta koji
treba da zauzmu njegovu zakrivljenost, potpuno isti kao i kod ostalih 3D povrina.
3.1.12.4 Spirala
Kako je projicirani izgled spirale na baznu ravninu, oblika polukrunog prstena,

to se izborom naredbe Spirala ulazi u proceduru definiranja ovakve geometrije.
242
Na crteu su obiljeene tri toke, koje je potrebno zadati pri

odreivanju projicirane geometrije spirale na baznu ravninu
Centar tlocrta spirale:
Nakon izbora centra spirale (toka 1), program e traiti da se zada toka koja odreuje
vanjski polumjer (toka 2)
Poetna toka na vanjskoj krunici (Inverzno):
Ovdje se pod poetnom tokom podrazumijeva ona toka od koje poinje da raste, odnosno
pada, visina spirale. Kako se ovdje zadaje polukrug, to je na naredbenoj liniji prisutna i
podopcija Inverzno. Uzastopnim izborom ove podopcije, naizmjenino se odluujete za
postavljanje jednog od mogua dva polukruga, u odnosu na liniju koja je odreena poloajem
toaka 1 i 2.
Kada ste odabrali poetnu toku na vanjskoj krunici, program e traiti da odredite i toku sa
unutarnjeg polukruga (toka 3).
Toka sa unutarnje krunice (Inverzno):
Na naredbenoj liniji je i dalje prisutna podopcija Inverzno, te njenim izborom moete i u

ovom trenutku dobiti sliku u ogledalu definiranog polukruga. Izbor ove tri toke, ujedno e
odrediti i nagib bazne ravnini u prostoru.
Kut (<180.0>):
Sada je potrebno odrediti centralni kut koji spirala zahvaa u tlocrtu. Podrazumijevana
vrijednost je centralni kut od 180, koju svakako po potrebi moete promijeniti. Da bi
geometrija spirale bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu
normale na baznu ravninu.
Visina spirale:
Za visinu spirale se moe zadani proizvoljna vrijednost, nakon ega e program ui u

proceduru odabiranja entiteta koji treba da preuzmu njenu zakrivljenost, na potpuno isti nain
kao i kod ostalih 3D povrine.
243
3.1.12.5 Postojea povrina
Pomou ove naredbe imate mogunost da odabranim entitetima pridruite

zakrivljenost neke od ranije kreiranih 3D povrina. Izborom naredbe Postojea
povrina, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete entitet koji ima evaluator,
odnosno entitet koji je ve ranije zakrivljen.
<0 odab.> Kriva povrina - Odabir:
Procedura odabiranja je pojedinana, odnosno moe se odabrati samo jedan od evaluiranih

entiteta. Nakon zavrene selekcije evaluiranog entiteta, program e preuzeti geometriju
njegove 3D povrine. Sada ste praktino doli u istu situaciju, kao i da ste pomou
odgovarajue naredbe, ponovo kreirali geometriju iste te 3D povrine.
<0 odab.> 3D povrine Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>):
Znai, sada je potrebno, na potpuno isti nain kao i kod kreiranja novih 3D povrine, odabrati
sve entitete koji treba da preuzmu zakrivljenost dane 3D povrine.
Ova naredba ima naroitu primjenu, kada se pri prvom kreiranju 3D povrine, pogrekom ne
odabiru svi entiteti koji treba da preuzmu njenu zakrivljenost.
3.1.12.6 Ureivanje povrine
Pomou naredbe Ureivanje povrine, imate mogunost da proizvoljno

odabranoj 3D povrini promijenite neki od parametara koji definira njenu geometriju. Sa
naredbene linije, program e zahtijevati da odaberete jedan od evaluiranih entiteta, iju 3D
povrinu elite da uredite.
<0 odab.> 3D povri - Odabir:
Nakon zavrene pojedinane selekcije, program e otvoriti dijalog box iji izgled e zavisiti od
tipa 3D povrine iju zakrivljenost je preuzeo odabrani entitet.
Izgled dijalog box-a za ureivanje kupole
U desnom djelu dijalog box-a se prikazuje shematski izgled dane 3D povrine, i to kako u
baznoj ravnini, tako i u presjeku. Napominjemo da, ukoliko je bazna ravnina 3D povrine
244
postavljena koso u prostoru, ona e u ovom dijalog box-u biti prikazana kao da je
horizontalna.
U lijevom djelu dijalog box-a, se nalaze podaci koji odreuju danu 3D povrinu. Klikom mia
na jedan od edit box-ova, u dnu dijalog box-a se ispisuje i znaenje danog parametra i opseg
vrijednosti koji se moe zadati.
Geometrija 3D povrine
Geometrija kupole je odreena polumjerom u njenoj baznoj ravnini ( r =) i ovo je jedini

podatak koji se ne moe mijenjati u ovom dijalog box-u. Podaci o visini kupole ( h =) i
polumjeru cijele kupole ( R = ) su povezani te promjena jednog od njih utie na vrijednost
drugog. Zadavanje visine kupole, koja je manja od njenog polumjera u zadanoj baznoj ravnini,
praktino znai da se srednja ravnina cijele kupole ne nalazi u baznoj ravnini nego negdje
ispod nje. Isto vai i kada se za polumjer cijele kupole zada vrijednost koja je vea od njenog
polumjera u zadanoj baznoj ravnini
Podaci o mrei pomonih linija
Jo jednom emo naglasiti da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih
elemenata koja e biti izgenerirana prije prorauna. Pomou slijedee grupe podataka se utie
na izgled ove pomone mree.
nr broj radijalnih podjela, odnosno broj na koliko e krunih isjeaka biti podijeljena kupola
nh broj tangencijalnih podjela, odnosno koliko e koncentrinih krugova biti postavljeno na
kupoli
Postavljanje check box-a Ekvidistantna mrea na ukljueno stanje, dovodi do jednakih

razmaka podjele mree u prostoru, dok njegovo iskljueno stanje oznaava da e razmak
mree biti jednak u njegovoj projekciji na baznu ravninu.
U sluaju da je vie entiteta na crteu evoluirano danom 3D povrinom, tada pomou check
box-a Pridrui svima imate mogunost da, izvrene promjene u ovom dijalog box-u
pridruite ili svim entitetima, ili pak samo odabranom. U sluaju da na crteu postoji samo
jedan entitet koji pripada danoj 3D povrini, ovaj check box e biti neaktivan. Naime, kako se
u okviru ove naredbe odabere samo jedan od evaluiranih entiteta, to postavljanjem ovog
check box-a na ukljueno stanje, izvrene promjene e biti pridruene svim entitetima dane 3D
povrine. Meutim, u sluaju da je on postavljen na iskljueno stanje, tada e po izlasku iz
dijalog box-a biti kreirana nova 3D povrina, prema zadanim podacima u ovom dijalog box-u.
Odabrani entitet e biti evaluiran prema novo zadatim podacima, a svi ostali e zadrati
geometriju prethodno definirane 3D povrine.
Sva prethodno dana objanjenja za ureivanje kupole, vae i za ostale tipove 3D povrina. U
daljnjem tekstu iznijeti emo samo razlike i specifinosti za svaku od programom predvienih
3D povrina.
245
Izgled dijalog box-a za ureivanje stoca
Geometrija stoca je odreena polumjerom u njegovoj baznoj ravnini ( r =), i podatkom o

visini stoca ( h = ). Polumjer se ne moe mijenjati, dok se za visinu moe zadani potpuno
proizvoljna vrijednost.
Izgled dijalog box-a za ureivanje svoda
Uloga parametara koji definiraju njegovu geometriju je ista kao i kod kupole, s tim to je
znaenje parametara koji odreuju gustou pomone mree drugaije.
dL razmak koncentrinih polukrugova u uzdunom smislu. Ovaj podatak se zadaje u

jedinicama za duinu (m).
nr broj radijalnih podjela, odnosno broj na koliko e dijelova biti podijeljen polukrug koji
odreuje geometriju svoda u poprenom smislu.
246
Izgled dijalog box-a za ureivanje spirale
Geometrija spirale je odreena sa vanjskim i unutarnjim polumjerom u njenoj baznoj ravnini

(R1= i R2=) i podatkom o visini spirale (h=). Program za polumjere nee prihvatiti unos
vrijednosti koje bi izmijenile geometriju konstruktivnih elemenata koji se nalaze na spirali, dok
se za visinu spirale moe zadati potpuno proizvoljna vrijednost.
Napomena:
Nemojte zadavati previe gustu mreu pomonih linija, jer ona moe znatno usporiti rad
programa. Default postavljena gustoa je za veinu sluajeva sasvim dovoljna.
Napomena:
Napominjemo da se pomou naredbe Ureivanje povrine, moe odabrati i cilindrian okvir
(vidi poglavlje 2.12.5).
3.1.13 Faze graenja

Pomou naredbi koje emo opisati u ovom poglavlju, imate mogunost da opiete
fazno graenje konstrukcije. Ove naredbe e imati naroitu primjenu kod montanih i
spregnutih konstrukcija.
Faze graenja treba shvatiti kao mogunost da u jednoj datoteci definirate podatke za niz
nezavisnih modela. U okviru jednog modela moete definirati proizvoljan broj faza.
Postavljanjem jedne od njih za tekuu, na crteu se prikazuju samo entiteti koji njoj pripadaju,
dok entiteti iz drugih faza postaju trenutano nevidljivi. Otvaranje novih faza, i postavljanje
tekue faze, vri se pomou naredbe Faze graenja.
Konstrukcija
U faznom graenju je pored mogunosti dodavanja novih elemenata koji nisu postojali u
prethodnoj fazi, neophodno osigurati i uklanjanje entiteta koji su postojali u prethodnoj fazi.
Ovo emo pojasniti na primjeru montae jednokatnog okvira.
247
Faza 1: Montaa stupova
Faza 2: Montaa grede sa postavljenim podupiraem
248
Faza 3: Skidanje podupiraa
Pored toga, kod spregnutih konstrukcija je gotovo redovan sluaj, da jedan isti entitet u
razliitim fazama, dobiva kako razliite oblike poprenog presjeka, tako i razliite karakteristike
materijala. Ovo emo pojasniti na primjeru proste grede spregnutog poprenog presjeka.
Faza 1: Popreni presjek grede se sastoji samo od elinog profila
249
Faza 2: Popreni presjek grede se sastoji od elinog profila i betonske ploe
Faza 3: Popreni presjek grede se sastoji od elinog profila

i betonske ploe, ali sada smanjenog modula elastinosti,
zbog analize utjecaja od teenja betona
Da bi se osiguralo, ovakvo fleksibilno ponaanje modela u razliitim fazama, u programu je

usvojena koncepcija da je baza entiteta jedinstvena na nivou cijelog modela, odnosno vai u
svim definiranim fazama graenja. Znai, za svaki od entiteta, bez obzira da li on predstavlja
dio konstrukcije, ili pak optereenja, vodi se lista podataka koja govori o tome u kojoj fazi se
on pojavljuje, a u kojoj ne. To praktino znai da e brisanjem nekog entiteta on biti izbaen iz
modela, te se nee pojaviti ni u jednoj od definiranih faza. Isto vai i za listu setova numerikih
podataka, koja je takoer jedinstvena za cijeli model. Naime, promjena numerikih podataka
e se odnositi na sve entitete kojima je ona pridruena, bez obzira na fazu u okviru koje se
dani entitet pojavljuje. Za promjenu parametara koji govore, u kojim se sve fazama on
pojavljuje, predviena je naredba Promjena faze graenja.
Sve prethodno reeno, pojasniti emo na ranije prikazanom primjeru jednokatnog okvira i
proste grede spregnutog poprenog presjeka. Za uklanjanje podupiraa u fazi 3, ne smije se
koristiti naredba Brisanje, ve je potrebno stupovima i njegovim leajevima definirati da se
250
pojavljuju u sve tri faze, gredi da se pojavljuje u fazi 2 i 3, dok je za podupira i njegov
leaj potrebno zadati da se pojavljuje samo u fazi 2.
U primjeru proste grede spregnutog poprenog presjeka, u svakoj od faza je potrebno

definirati novu gredu koja se samo u njoj pojavljuje, i svakoj od njih pridruiti novi set
numerikih podataka. Znai, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 1 potrebno je pridruiti
redni broj seta 1, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 2 redni broj seta 2, a gredi koja se
pojavljuje samo u fazi 3, redni broj seta 3. Pri tome, setu numerikih podataka 1 su
pridruene karakteristike elinog I profila, setu podataka 2 karakteristike spregnutog
poprenog presjeka koji se sastoji od elinog profila i betonske ploe, a redni set podataka 3
je potpuno isti kao i set 2, s tim to je sada, zbog analize utjecaja od teenja betona, modul
elastinosti betonske ploe smanjen na potrebnu vrijednost.
Optereenje
Lista sluajeva optereenja je jedinstvena za cijelio model, odnosno isti sluajevi optereenja
vae u svim definiranim fazama graenja. to se tie entiteta koji predstavljaju optereenje,
za njih vae potpuno ista pravila kao i kod elemenata konstrukcije. Znai, za svaki entitet
optereenja se vodi lista podataka koja ukazuje, u kojim se sva fazama on pojavljuje. Prema
tome, uklanjanje optereenja iz neke od faza, ne radi se pomou naredbe Brisanje, jer e to
izazvati njegovo uklanjanje i iz faza u kojoj je potrebno da ono djeluje, ve se pomou naredbe
Promjena faze graenja odabranom entitetu optereenja zadaje u kojim sve fazama treba
da je prisutan.
Kao to smo ve na poetku ovog poglavlja rekli, svaku od definiranih faza graenja, treba
shvatiti kao poseban model, pri emu svi oni imaju zajedniku listu definiranih sluajeva
optereenja. Znai u okviru prorauna cijelog modela, bit e provedeno onoliko posebnih
prorauna, koliko ima i definiranih faza graenja. Pri proraunu svake od faza, u okviru
svakog od sluajeva optereenja, na model se nanose sva optereenje koja pripadaju danoj
fazi, kao i optereenja zadana u okviru prethodne faze, ali sa negativnim predznakom
(suprotnog smjera djelovanja). Dobivenim rezultatima prorauna iz svake od faza, dodaju se i
odgovarajui utjecaji proraunati iz prethodne faze.
Prema tome, u svakoj od faza se zadaje ukupno optereenje koje u njoj djeluje, odnosno
potrebno je akumulirati optereenje iz svih prethodnih faza. Na ovaj nain, pri proraunu e
svaka od faza biti optereena samo razlikom optereenja koja djeluje u okviru nje, a rezultati
e odgovarati realnom ponaanju konstrukcije. Ovakva koncepcija omoguava znatno laki rad
pri zadavanju potrebnog optereenja po fazama.
Sve prethodno reeno pojasniti emo na primjeru jedne proste grede ije se
jednakopodijeljeno optereenje iz faze u fazu poveava za po 2 kN/m.
251
Iako ovaj primjer nema mnogo smisla u inenjerskoj praksi, odabrali smo ga, da bi to
slikovitije objasnili nain rada programa. Pri proraunu e se dobiti slijedei rezultati.
I-va Faza: M1 = q1 * l2 / 8 = (- 3) * 82 / 8 = -24 kNm
II-ga Faza: M2 = (q2 - q1) * l2 / 8 + M1 = [- 5 ( -3)] * 82 / 8 + (-24) = -40 kNm
III-ca Faza: M3 = (q3 q2) * l2 / 8 + M2 = [- 7 ( -5)] * 82 / 8 + (-40) = -56 kNm
Isto vai i za utjecaje od vl. teine. Naime, kako je programom omogueno automatsko
izraunavanje optereenja od djelovanja vl. teine (vidi poglavlje 3.2.1), a lista sluajeva
optereenja je zajednika za sve faze graenja, to ovakva koncepcija nee dovesti do njenog
viestrukog rada u okviru svake od faza.
Uzeti emo opet za primjer prikazanu prostu gredu, pravokutnog poprenog presjeka od
betona, b/d=20/40cm. Zahtjev za automatsko izraunavanja optereenja od vlastite teine, u
okviru istog sluaja optereenja, praktino e znaiti da je u okviru svake od faza, greda
optereena jednakopodijeljenim optereenjem g = 0,2 * 0,4 * 25 = 2 kN/m.
I-va Faza: M1 = g1 * l2 / 8 = (- 2) * 82 / 8 = -16 kNm
II-ga Faza: M2 = (g2 - g1) * l2 / 8 + M1 = [- 2 ( -2)] * 82 / 8 + (-16) = -16 kNm
III-ca Faza: M3 = (g3 g2) * l2 / 8 + M2 = [- 2 ( -2)] * 82 / 8 + (-16) = -16 kNm
Znai, u okviru svake od faza, vlastita teina e djelovati samo jedanput.
3.1.13.1 Definiranje faza graenja
Izborom naredbe Faze graenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija

Konstrukcija, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje faza graenja
U prikazanoj listi, koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a, svaka od definiranih faza je
odreena svojim rednim brojem (kolona N) i nazivom (kolona Faze graenja). Naziv faze
graenja se zadaje jednostavnim klikom mia na dano polje i unosom eljenog sadraja sa
tipkovnice
252
Pomou naredbenog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu nove faze, sa rednim brojem koji
je za jedan vei od do tada posljednjeg u listi. Pri dodavanju nove faze moe se iskoristiti i
mogunost kreiranja nove faze koja ima potpuno iste sadraj kao i neka od ranije definiranih.
Naime, ako check box Sa kopiranjem postavite na ukljueno stanje (u malom kvadratu
treba da je postavljen simbol ), tada e novo dodana faza imati potpuno isti sadraj kao i
faza koji je bila aktivna, neposredno prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj. Check box Sa
kopiranjem je po default-u postavljen na ukljueno stanje, obzirom da u najeim
sluajevima u praksi, nova faza graenja pored novih, sadri i sve elemente iz prethodne faze.
U sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, naredbeno polje Dodaj e raditi kao i
u ostalim dijalog box-ovima, odnosno bit e otvorena nova (prazna) faza graenja.
Naredbeno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za
brisanje odaberete fazu sa entitetima koji se pojavljuju samo u njoj, program e dati
Izbor naredbenog polja OK e dovesti do brisanja odabrane faze, pri emu e iz modela biti
uklonjeni svi entiteti koji se pojavljuju samo u toj fazi. Naredbeno polje Cancel je
predvieno za odustajanje od brisanja.
Pomou naredbenih polja Gore i Dole omoguena je promjena redoslijeda faza u listi.
Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kojem se nalazi faza kojoj je
potrebno promijeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajui gumb.
Izbor tekue faze se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju poziciju list box-a, u okviru tog
reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain se oznaava koja je faza
aktivna. Klikom na naredbeno polje OK, dijalog box nestaje sa zaslona, a na modelu se (ako
postoje) postavljaju svi entiteti koji su pridrueni danoj fazi graenja. Svi entiteti koji se
nadalje budu iscrtavali, bez obzira da li oni predstavljaju dio konstrukcije ili pak optereenja,
bie pridruivani postavljenoj tekuoj fazi graenja.
Ikona za promjenu faze graenja
253
Na ikoni, pomou koje se aktivira naredba Promjena faze graenja, uvijek je ispisan i redni
broj tekue faze graenja. Brza promjena tekue faze graenja, moe se postii i izborom iz
zatvorene liste koja se otvara klikom mia preko strelice, koja se nalazi sa desne strane
prikazane ikone.
Lista za brzu promjenu tekue faze graenja
3.1.13.2 Promjena faze graenja
Pomou naredbe Promjena faze graenja, imate mogunost da za

proizvoljno odabrane entitete promijenite podatke koji ukazuju na njihovu
pripadnosti pojedinim fazama. Izborom ove naredbe, ulazi se u standardnu
proceduru odabiranja.
<0 odab.> Promjena faze graenja Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/

Deselektiranje/<krAj>):
Nakon zavrene selekcije, desni klik mia e oznaiti izbor podopcije krAj, nakon ega e se
pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
254
Izgled dijalog box-a za definiranje podataka o

pripadnosti odabranih entiteta pojedinim fazama
Prikazani dijalog box ima isti izgleda kao i dijalog box za definiranje faza graenja. U ovom
dijalog box-u se ne mogu dodavati i uklanjati faze, i on sadri onoliko redova, koliko je i
definirano faza graenja. Postojanje simbola u koloni , ukazuje da li se odabrani
entiteti nalaze u okviru dane faze ili ne. Uzastopni klik mia u okviru bilo koje pozicije reda, u
kojoj su prikazani podaci za danu fazu, dovesti e do naizmjeninog postavljanja i uklanjanja
indikatora . Postojanje indikatora oznaava da odabrani entiteti pripadaju danoj fazi.
U sluaju da neki od odabranih entiteta pripada danoj fazi, a neki ne, tada e simbol imati sivi
izgled .. Upravo ovakav izgled simbola ukazuje da se u danoj fazi ne nalaze svi odabrani
entiteti, ve samo neki od njih. Ako klikom mia ne promijenite ovakav izgled simbola, to e
znaiti da odabrani entiteti treba da zadre podatke o pripadnosti danoj fazi, kao i prije
aktiviranja ove naredbe.
Kada ste izvrili sve potrebne izmjene, aktivirajte komadno polja OK, nakon ega e dijalog
box biti zatvoren, a program e za sve odabrane entitet aurirati podatke koji govore o
njihovoj pripadnosti pojedinim fazama.
Nain rada sa naredbama za definiranje faza graenja, objasniti emo na slijedea dva
primjera.
Primjer jednokatnog okvira
Na praznom crteu, postaviti emo oba stupa i njegove leajeve.
255
U okviru tekue faze 1, postavljeni su stupovi i leajevi
Sada emo pomou naredbe Faze graenja, prvo zadati ime fazi 1, a potom emo
pomou naredbenog polja Dodaj dodati novu fazu.
Nova faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem
Kako je check box Sa kopiranjem bio postavljen na ukljueno stanje, to e se u sastavu II-
ge faze nai svi prethodno postavljeni elementi iz faze 1.
256
Poetno stanje faze 2, u potpunosti odgovara sadraju faze 1
Docrtati emo gredu, podupira i njegov leaj.
Kako je tekua faza 2, to su postavljeni elementi

konstrukcije pridrueni samo njoj.
Pomou naredbe Faze graenja, dodati emo i treu fazu.
257
I trea faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem
Kako je samo u okviru faze 3, potrebno ukloniti podupira i njegov leaj, to ga ne smijemo
obrisati pomou naredbe Brisanje, jer bi na taj nain ovi elementi bili uklonjeni i iz faze 2.
Zbog toga emo aktivirati naredbu Promjena faze graenja, i odabrati samo ova dva
elementa konstrukcije. Nakon toga, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
258
Na osnovu postavljenih simbola , jasno se vidi

da oba odabrana entiteta pripadaju i fazi 2 i fazi 3.
Znai, sada je potrebno prethodno odabrani podupira i njegov leaj, izbaciti samo iz faze 3
Jednostavnim klikom mia, u okviru bilo koje pozicije treeg reda,

iz kolone e biti uklonjen simbol
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu emo imati
eljeno stanje za tekuu fazu 3.
259
Definitivan izgled konstrukcije u treoj fazi
Primjer proste grede spregnutog poprenog presjeka
Na praznom crteu, postaviti emo gredu i njene leajeve. U okviru seta grede 1, definirati
emo da je njen popreni presjek odreen geometrijom I profila, a da je materijal elik.
U okviru tekue faze 1, postavljena je elina greda

I presjeka, i oba leaja
Sada emo pomou naredbe Faze graenja, prvo zadani ime fazi 1, a potom emo
pomou naredbenog polja Dodaj dodati novu fazu.
260
Nova faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem
Kako je check box Sa kopiranjem bio postavljen na ukljueno stanje, to e se u sastavu II-
ge faze nai svi prethodno postavljeni elementi iz faze 1.
Kako je sada potrebno promijeniti popreni presjek grede, tako da on postane spregnut samo
u fazi 2, to ga ne smijemo promijeniti pomou naredbe Promjena setova (vidi poglavlje
3.3.1), jer bi na taj nain greda i u fazi 1 bila spregnuta, to svakako ne elimo. Takoer,
ni brisanje postojee grede u fazi 2 ne bi rijeilo problem, jer bi u tom sluaju greda bila
izbaena i iz faze 1. Zbog toga je potrebno aktivirati naredbu Promjena faze graenja, i
odabrati samo gredu. Nakon toga, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
261
Na osnovu postavljenih simbola , jasno se vidi

da odabrana greda pripada i fazi 1 i fazi 2.
Znai sada je potrebno odabranu gredu izbaciti samo iz faze 2.
Jednostavnim klikom mia, u okviru bilo koje pozicije drugog reda,

Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e se pojaviti
samo leajevi koji pripadaju i I-oj i II-oj fazi.
262
U okviru faze 2, sada postoje samo leajevi
Sada emo docrtati novu gredu, ali emo joj dodati novi set numerikih podataka. U okviru
dodanog seta numerikih podataka broj 2, definirati emo spregnuti popreni presjek, koji se
sastoji od elinog I profila i betonske ploe.
Kako je tekua faza 2, to je postavljena greda

spregnutog poprenog presjeka pridruena samo njoj.
Pomou naredbe Faze graenja, dodati emo i treu fazu.
263
I trea faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem
Poetno stanje faze 3 u potpunosti odgovara sadraju faze 2
Kako je sada potrebno promijeniti popreni presjek grede, tako da se betonskom djelu
spregnutog presjeka smanji modul elastinosti, to emo ponovo aktivirati naredbu Promjena
faze graenja, i odabrati samo gredu. Nakon toga, otvoriti e se dijalog box slijedeeg
izgleda.
264
Na osnovu postavljenih simbola , jasno se vidi da

odabrana greda pripada i fazi 2 i fazi 3.
Znai, sada je potrebno odabranu gredu izbaciti samo iz faze 3
Jednostavnim klikom mia, u okviru bilo koje pozicije treeg reda,

Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e se pojaviti
samo leajevi koji pripadaju I-oj, II-oj i III-oj fazi.
265
U okviru faze 3, sada postoje samo leajevi
Sada emo docrtati novu gredu, ali emo joj dodati novi set numerikih podataka. U okviru
dodanog seta numerikih podataka broj 3, definirati emo spregnuti popreni presjek, koji u
potpunosti odgovara setu broj 2, ali emo betonskoj ploi smanjiti modul elastinosti na
potrebnu vrijednost.
Kako je tekua faza 3, to je postavljena greda

spregnutog poprenog presjeka, sa smanjenim modulom
elastinosti betona, pridruena samo njoj.
3.2 Optereenje
Sva optereenja, koja se u programu zadaju pomou naredbi iz padajueg menija
Optereenje, pridruuju se tekuem sluaju optereenja. Pod sluajem optereenja se
podrazumijeva stanje na modelu u kojem u jednom trenutku djeluje proizvoljan broj
optereenja. Na statusnoj liniji, u donjem lijevom kutu zaslona, stalno je ispisana informacija o
rednom broju i nazivu tekueg sluaja optereenja. Kako se u praksi esto ukazuje potreba za
posebnim proraunom utjecaja uslijed djelovanja razliitih sluajeva optereenja (stalno,
266
korisno, izuzetno, itd.), to je u programu omogueno definiranje razliitih sluajeva

optereenja. Od ovako definiranih osnovnih sluajeva optereenja, kasnije je mogue praviti
proizvoljne kombinacije njihovog jednovremenog djelovanja.
Za razliku od konstruktivnih elemenata, numeriki podaci o optereenjima se ne vode preko

lista setova ve se svakom nacrtanom optereenju direktno pridruuje niz potrebnih
numerikih podataka. Kako se optereenja u programu pamte preko intenziteta i pravca
zadanog vektora djelovanja, to ovakva organizacija uvanja podataka omoguava da se u
okviru naredbi za manipulaciju sa elementima crtea (kopiranje, ogledalo, rotacija, itd.), pored
poloaja djelovanja optereenja, transformira i sam vektor koji odreuje smjer djelovanja
optereenja.
Osno preslikavanje zadanog optereenja na lijevom kraju okvira,

pomou naredbe Ogledalo, dovelo je do slike u zrcalu
i samih vektora djelovanja optereenja
Za sva optereenja vai princip superpozicije, odnosno istorodna optereenja se mogu

meusobno preklapati pod uvjetom da im se ne poklapa pravac djelovanja vektora
optereenja. Pod istorodnim optereenjem podrazumijevamo dva povrinska, dva linijska ili
pak dva tokasta optereenja.
Superpozicijom dva tokasta optereenja, omogueno je istovremeno

djelovanje i horizontalne i vertikalne sile u istom voru
267
U sluaju da se pored poloaja zadanog optereenja, poklapa i pravac vektora njihovog

djelovanja, nee doi do superpozicije optereenja, ve e postojee optereenje biti
zamijenjeno novozadanim.
Zadavanje novog optereenja preko postojeeg, koje ima isti pravac

vektora djelovanja, dovelo je do zamjene na tom djelu postojeeg,
sa novo zadanim optereenjem.
Pored standardnih optereenja silama i momentima, koji mogu djelovati na povrinama, du

zadane linije, ili pak u zadanoj toki na modelu, programom se mogu analizirati i temperaturni
utjecaji u ploastim i grednim elementima, utjecaji od pokretnog optereenja, pomaci leajeva,
i utjecaji od prednaprezanja.
Napomena:
Povrinska, linijska i tokasta optereenja se na crteu prikazuju odgovarajuim grafikim
simbolima, u vidu strelica. Veliinu ovih strelica moete sami podeavati pomou slijedeih
funkcijskih tipki:
F9 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski gumb dovodi do poveanja strelica kojima je na
crteu predstavljeno tokasto optereenja.
crteu predstavljeno linijsko optereenja.
crteu predstavljeno povrinsko optereenja.
Jednovremeni pritisak na gumb Alt, i jedan od gore navedenih funkcijskih gumba, dovodi do
suprotnog efekta, odnosno do smanjenja simbola strelica za dani tip optereenja.
Funkcijski gumb F12 je predvien za ponitavanje prethodno provedenih skaliranja, i

povratak na programski definiranu default veliinu strelica.
268
3.2.1 Definiranje sluajeva optereenja

Izborom naredbe Sluajevi optereenja koja se nalazi u okviru padajueg
menija Optereenje, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Osnovni izgled dijalog box-a za definiranje sluajeva optereenja
U prikazanoj listi, svaki od definiranih sluajeva optereenja je odreen svojim rednim brojem
(kolona N), nazivom (kolona Naziv) i indikatorom (kolona g), koji ukazuje na to da li
e u zadani sluaj optereenja biti ukljuena i vlastita teina ili ne.
Ime optereenja se zadaje jednostavnim klikom mia na dano polje i unosom eljenog naziva
sa tipkovnice. Uzastopni klik mia na polje u okviru kolone g e dovesti do naizmjeninog
postavljanja i uklanjanja indikatora . Postojanje indikatora oznaava da e za dani sluaj
optereenja biti unijeta i vlastita teina modela. Vlastita teina ploa i zidova se rauna kao
umnoak zadane specifine teine pridruenog materijala, i njene debljine: g = * d, dok se
za grede rauna iz izraza: g = * A1 , gdje je A1-povrina poprenog presjeka grede. Ako se
za specifinu teinu nekog elementa zada vrijednost nula, vlastita teina tog elementa nee biti
uraunata bez obzira na postojanje indikatora .
Pomou naredbenog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu novog sluaja optereenja, sa
rednim brojem koji je za jedan vei od do tada posljednjeg u listi. Pri dodavanju novog sluaja
optereenja se moe iskoristiti i mogunost kreiranja novog sluaja optereenja koji ima
potpuno iste podatke kao i neki od ranije definiranih. Naime, ako check box Sa kopiranjem
postavite na ukljueno stanje (u malom kvadratu treba biti postavljen simbol ), tada e
novo dodati sluaj optereenja imati potpuno iste podatke kao i sluaj optereenja koji je bio
aktivan, neposredno prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj. Pored naziva, i stanja
parametra g, novo dodanom sluaju optereenja e na crteu biti pridruena i sva
optereenja koja su definirana u okviru ranije kreiranog sluaja optereenja. Ovakva
mogunost dodavanja novih sluajeva optereenja, preslikavanjem postojeih, ima primjenu
kada je malim izmjenama na postojeem sluaju optereenja mogue lako kreirati novi. U
sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, naredbeno polje Dodaj e raditi kao i u
ostalim dijalog box-ovima, odnosno bie otvoren novi (prazan) sluaj optereenja.
Naredbeno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za
brisanje odaberete neki sluaj optereenja koji nije prazan (postojanje markera u koloni
oznaava da dani sluaj na crteu ima pridruena i neka od optereenja), program e dati
upozorenje:
269
Izbor naredbenog polja Yes e dovesti do brisanja odabranog sluaja optereenja, pri emu
e i sa crtea biti uklonjena sva optereenja koja su mu ranije pridruena, dok je naredbeno
polje No predvieno za odustajanje od brisanja.
Pomou naredbenih polja Gore i Dolje omoguena je promjena redoslijeda optereenja u

listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kojem se nalazi optereenje
kojem je potrebno promijeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajui gumb.
Izbor aktivnog (tekueg) sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju
poziciju list box-a u okviru tog reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain
se oznaava koji je sluaj optereenja aktivan. Klikom na naredbeno polje OK, dijalog box
nestaje sa zaslona, na statusnoj liniji se ispisuje redni broj i naziv tekueg sluaja optereenja,
a na modelu se (ako postoje) iscrtavaju optereenja koja su pridruena danom sluaju
optereenja. Sva optereenja koja se nadalje budu iscrtavala, bie pridruivana postavljenom
tekuem sluaju optereenja.
Promjena tekueg sluaja optereenja se moe vriti i iz

zatvorene liste, koja se nalazi u prostoru predvienom za ikone.
Promjena tekueg sluaja optereenja preko ove liste, moe se vriti transparentno, odnosno
za vrijeme izvravanja drugih naredbi. Ako se promjena tekueg sluaja optereenja vri
tijekom procedure postavljanja nekog od optereenja, tada e dano optereenje biti pridrueno
sluaju optereenja koji je bio tekui neposredno prije njegovog postavljanja.
U prikazanoj listi koja se otvara klikom mia na strelicu sa njene desne strane, pored svih
definiranih sluajeva optereenja, na prvom mjestu nalaziti e se i stavka 0. Ukupno
optereenje.
270
Postavljanjem za tekui sluaj ukupno optereenje, na crteu e

biti prikazana sva optereenja koja su definirana na modelu
Kada je za tekui sluaj postavljeno ukupno optereenje, neete moi da definirate nova
optereenja jer se ne bi znalo kom sluaju optereenja treba da budu pridruena. Uloga
postavljanja ukupnog optereenja za tekue je da se prekontroliraju svi zadani podaci o
optereenju i da se eventualno promjene.
Promjena sluaja optereenja se moe vriti i pomou ikona, koje su u toolbaru postavljene sa
desne strane liste za izbor sluaja optereenja.
Ikone za promjenu sluaja optereenja
Klikom mia preko ove ikone se bira slijedei sluaj optereenja sluaj optereenja koji
se u listi nalazi iza tekueg sluaja
Klikom mia preko ove ikone se bira prethodni sluaj optereenja sluaj optereenja koji
se u listi nalazi ispred tekueg sluaja
271
Ova opcija se najee koristi kada se u modulu za obradu rezultata vri kontrola utjecaja po
sluajevima optereenja.
3.2.2 Definiranje kombinacija optereenja

Ako kreirani model elite da proraunavate po teoriji II-og reda, u modulu za
obradu rezultata neete moi praviti linearne kombinacije od rezultata dobivenih za osnovne
sluajeve optereenja, koji su izraunati po teoriji II-og reda. Zbog toga je i u ovom modulu
napravljena naredba za definiranje kombinacija jednovremenog djelovanja osnovnih sluajeva
optereenja. U sluaju da zahtijevate proraun modela po teoriji I-og reda, sve eventualno
zadane kombinacije u ovom modulu, e pri proraunu biti ignorirane, odnosno proraun e biti
proveden samo za zadane osnovne sluajeve optereenja, a definirane kombinacije e biti
samo prenete u modul za obradu rezultata prorauna. Izborom naredbe Kombinacije
optereenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Optereenje, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje kombinacija optereenja
U donjem list box-u, su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su do trenutka ulaska
u dijalog box kreirani. Iz ovoga proizlazi zakljuak, da ovu naredbu treba aktivirati tek kada se
definiraju svi osnovni sluajevi optereenja. Uloga donjeg list box-a e biti objanjena malo
kasnije, kada budemo objanjavali nain automatskog kreiranja moguih kombinacija, dok
gornji list box slui za pojedinano definiranje kombinacija.
Pojedinano definiranje kombinacija
Gornji list box sadri onoliko kolona, koliko je i osnovnih sluajeva optereenja do tada zadano.
Naredbeno polje Dodaj slui za dodavanje nove kombinacije u listu, i radi po istom principu
kao i u ostalim dijalog box-ovima, dok je pomou naredbenog polja Brii omogueno
izbacivanje iz liste odabrane kombinacije. Naredbena polja Gore i Dolje slue za promjenu
poloaja trenutano odabrane kombinacije u listi.
272
Dio dijalog box-a predvien za prikaz kreiranih kombinacija
Kombinacija jednovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja se definira u okviru

jednog reda i to tako to se u kolonama uz osnovne sluajeve optereenja, koji ulaze u
kombinaciju, zadaju vrijednosti multiplikatora (multiplikator se ne moe zadati jedino za
sluajeve optereenja rezervirane za konstruiranje utjecajne linije, jer se oni ne mogu ukljuiti
ni u jednu kombinaciju). Naime, u kombinaciju e ui sva osnovna optereenja za koja su
zadani multiplikatori, i to tako to e intenziteti svih optereenja u okviru izabranih osnovnih
sluajeva, biti pomnoena zadanim multiplikatorima.
Na osnovu zadanih vrijednosti multiplikatora program sam generira naziv kombinacije ali ga Vi
svakako moete naknadno promijeniti ureivanjem postavljene vrijednosti u koloni Naziv.
Na osnovu zadanih multiplikatora, program je

sam generirao naziv kombinacije
U sluajevima kada ima veliki broj osnovnih sluajeva optereenja, list box e biti uzak da
jednovremeno prikae sve kolone koje odgovaraju svim zadanim osnovnim sluajevima
optereenja. Tada se pomou horizontalne scroll trake, koja se nalazi u dnu ovog list box-a,
moe mijenjati tekui prikaz kolona u horizontalnom smislu.
273
Automatsko definiranje kombinacija
Kako u realnim sluajevima u praksi, broj osnovnih sluajeva optereenja moe biti jako veliki,
samim tim i broj svih potrebnih kombinacija njihovog jednovremenog djelovanja, moe biti
takav da je za njihovo pojedinano definiranje potrebno puno vremena. Da bi Vam to je
mogue vie olakali posao, razvili smo postupak kojim se prilino jednostavno mogu
automatski definirati sve potrebne kombinacije.
U donjem list box-u, su za svaki od osnovnih sluajeva optereenja, predviene i tri kolone u
kojima se zadaju parametri koji e odrediti dalji tok automatskog definiranja kombinacija. U
koloni St (Status), klikom mia se u okviru svakog od redova, naizmjenino postavlja i
uklanja simbol . Ako je u koloni St postavljen simbol , to znai da e dano optereenje
ui u sve kombinacije koje se budu automatski kreirale. Ako je polje prazno, to znai da e
dano optereenje ui samo u odreene kombinacije, prema uvjetima koje mu korisnik bude
zadao. Status neete moi da mijenjate jedino za sluajeve optereenja rezervirane za
konstruiranje utjecajne linije (za ovakva optereenja e cio red podataka biti zamrznut,
odnosno neaktivan za rad).
U koloni A. (Alternativno) se definira karakter svakog sluaja optereenja. Naime, ako je u

ovoj koloni postavljen simbol 9, to znai da je dano optereenje alternativnog karaktera i da
e se pri generiranju kombinacija uzimati i sa pozitivnim i sa negativnim znakom. S obzirom da
se na ovaj nain poveava broj moguih kombinacija, programom je uvedeno ogranienje da
se za maksimalno 10 sluajeva optereenja moe zadati alternativno djelovanje.
Ispod ovog list box-a se ispisuje informacija o ukupnom broju kombinacija koje je u tom
trenutku mogue kreirati.
Zadavanjem uvjeta da prvi sluaj treba ui u sve kombinacije,

broj moguih kombinacija je smanjen sa 31 na 16
Ovaj broj kombinacija zavisi od broja osnovnih sluajeva optereenja, i prije postavljanja bilo
kakvih uvjeta, on e biti izuzetno veliki, jer je proiziao iz kombinacije svaki sa svakim.
Meutim, kako optereenja, koja se koriste pri analizi graevinskih konstrukcija, imaju i
odreeni logiki smisao, odnosno odgovaraju i odreenim prirodnim pojavama, to se lako moe
zakljuiti koja optereenja mogu da istovremeno djeluju, a koja ne. Ako na primjer u jednom
sluaju optereenja analiziramo utjecaje od vjetra kada djeluje s lijeva na desno, a u drugom s
desna na lijevo, jasno da ova dva optereenja ne mogu djelovati istovremeno. Ovakvih
primjera ima mnogo u praksi, i oni ponekad proizlaze i iz samih standarda za analizu
optereenja.
274
Iz svega prethodno reenog, proizlazi da bi bilo potrebno da svakom od osnovnih sluajeva

optereenja jasno naznaimo, koja ostala optereenja ne mogu istovremeno djelovati sa njim,
i tako smanjimo broj moguih kombinacija. Ovi uvjeti se postavljaju tako to se prvo klikom
mia u okviru reda u kojem se nalazi sluaj optereenja za koji elimo da postavimo uvjete, on
postavi za trenutano aktivan, a potom aktivira naredbeno polje Ne kombiniraj sa.
Izgled dijalog box-a za postavljanje uvjeta pri kombiniranju
Da bi se uope otvorio ovaj dijalog box, uvjet je da za dano optereenje nije u okviru kolone
St postavljen simbol , koji oznaava da dano optereenje ulazi u sve kombinacije.
U listi su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, pri emu su zelenim simbolom sa
lijeve strane liste, posebno markirani oni sluajevi kojima je u koloni St postavljen simbol
. Ovako postavljeni simboli jasno ukazuju da ta optereenja ulaze u sve kombinacije, te ne
mogu biti obuhvaena ovim uvjetima. Posebnim uvjetima za kombiniranje, nee biti mogue
obuhvatiti ni sluaj optereenja za koji je otvoren dijalog box za postavljanje uvjeta (ispred
reda u kojem je sadrano ovo optereenje e stajati strelica ), a takoer i sluaj
optereenja rezerviran za konstruiranje utjecajne linije. Za sva ostala optereenja,
(optereenja koja nisu markirana sa lijeve strane liste ni jednim od prethodno opisanih
simbola), moete postavljati uvjete, odnosno moete odabrati, koja od njih ne mogu djelovati
istovremeno sa optereenjem za koje se postavljaju uvjeti. Klikom mia preko optereenja u
listi, koje ne moe djelovati jednovremeno sa optereenjem za koje se definira ovaj tip
podataka, bie postavljen simbol . Deselektiranje ranije odabranog sluaja optereenja,
vri se ponovnim klikom mia preko njegovog imena, nakon ega e biti uklonjen simbol ..
275
Simbol oznaava da se ne moe kreirati kombinacija

jednovremenog djelovanja etvrtog i petog sluaja optereenja.
Kada ste odabrali sva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno sa optereenjem za
koje se postavljaju uvjeti, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti
zatvoren, a u osnovnom dijalog box-u ove naredbe, e biti ispisan novi broj moguih
kombinacija, koji sada odgovara novo postavljenim uvjetima.
Na osnovu postavljenih uvjeta za kombiniranje,

dobiven je novi broj moguih kombinacija (12)
esto se deava da se optereenja koja uvijek djeluju istovremeno analiziraju u razliitim

sluajevima. Da bi se smanjio broj kombinacija pri generiranju, omogueno je da se za svaki
sluaju optereenja definira sa kojim optereenjima uvijek djeluje istovremeno, odnosno sa
kojim optereenjima uvijek ulazi u kombinacije. Ovi uvjeti se postavljaju u okviru dijalog box-a
koji se otvara aktiviranjem naredbenog polja Uvijek kombiniraj sa. Napominjemo da je
prije aktiviranja ovog naredbenog polja neophodno da se klikom mia preko odgovarajueg
reda u listi, za tekui postavi sluaj optereenja za koji se zadaju uvjeti.
276
Izgled dijalog box-a za postavljanje

uvjeta pri kombiniranju
U listi su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, pri emu je tekui sluaj (sluaj
optereenja za koji se definiraju uvjeti) obiljeen strelicom . Klikom mia preko
optereenja u listi, vri se izbor onih optereenja koja djeluju istovremeno sa tekuim i ispred
njihovog imena e biti postavljen odgovarajui simbol . Istim simbolom su obiljeena i
optereenja kojima je ranije zadano da ulaze u sve kombinacije, to ukazuje da se tekui
sluaj ne moe nai u kombinaciji bez ovih optereenja. Deselektiranje optereenja se vri
ponovnim klikom mia, to dovodi do uklanjanja simbola, s tim to se ne mogu deselektirati
optereenja koja ulaze u sve kombinacije.
Simbol ukazuje da drugi i trei sluaj

optereenja uvijek djeluju istovremeno
Aktiviranjem naredbenog polja OK tekui dijalog box se zatvara, a u osnovnom dijalog box-
u ove naredbe se ispisuje novi broj moguih kombinacija, koji odgovara postavljenim uvjetima.
277
Na osnovu postavljenih uvjeta dobiven je novi broj moguih kombinacija
Prije nego to od programa budete zahtijevali, da prema postavljenim uvjetima za

kombiniranje, automatski kreira kombinacije, potrebno je i da zadate odgovarajue
multiplikatore u koloni Koef (Koeficijent). Program, po default-u, svim osnovnim sluajevima
optereenja, za vrijednost ovih koeficijenata usvaja vrijednost 1.0, ali svakako da je
potrebno da za svaki od osnovnih sluajeva optereenja zadate stvarnu vrijednost
multiplikatora sa kojim e ono ui u kombinacije. U sluaju da za neko od optereenja zadane
vrijednost multiplikatora 0, to e znaiti da ono ne ulazi ni u jednu kombinaciju bez obzira na
to da li ste ih izuzeli ili ne, uvjetima u okviru drugih optereenja.
Za sam postupak automatskog kreiranja svih moguih kombinacija, potrebno je aktivirati

naredbeno polje Generiranje kombinacija, nakon ega e program automatski popuniti
gornji list box sa svim trenutano moguim kombinacijama, potujui pri tom sve prethodno
postavljene uvjete. Pri ovakvom automatskom kreiranju, program e i svakoj od kombinacija
programski odrediti naziv u kojem su sadrani redni brojevi svih osnovnih sluajeva
optereenja koja ulaze u danu kombinaciju, kao i intenziteti zadanih multiplikatora. Sve ovako
kreirane kombinacije e biti potpuno ravnopravne sa pojedinano kreiranim, odnosno u okviru
svake od njih ete moi izvriti korekciju bilo kog od podataka.
U sluaju da u gornjem list box-u ve postoje prethodno kreirane kombinacije, program e dati
upozorenje i zahtijevati da odredite dalji tok ove naredbe.
Izbor naredbenog polje Zamjeni e dovesti do zamjene postojeih, sa novo kreiranim

kombinacijama, naredbeno polje Dodaj e sauvati stare kombinacije i na kraj liste dodati
novo kreirane, dok e komadno polje Cancel oznaiti odustajanje od akcije automatskog
kreiranja kombinacija.
278
Izgled dijalog box-a sa automatski kreiranim kombinacijama
3.2.3 Povrinsko optereenje

Aktiviranjem naredbe Povrinsko optereenje, ulazi se u standardnu
proceduru iscrtavanja proizvoljne polilinije, koja e odrediti konturu povrine na
kojoj djeluje optereenje.
Prva toka povrinskog optereenja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
Napominjemo da se pri iscrtavanju polilinije moe zadati i zakrivljena (evoluirana) povrina po

kojoj djeluje optereenje. To se moe postii, ili izborom toaka u prozoru 2D pogled, kada je
u njemu prikazan razvijeni oblik neke od 3D povrine, ili pak ako se pomou podopcije
Kontura, odabere kontura neke od 3D povrine na modelu.
Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu ravne ili 3D povrine, program e automatski
otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o povrinskom optereenju.
279
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih

podataka o povrinskom optereenju
Intenzitet optereenja
Numeriki podaci o povrinskom optereenju su odreeni intenzitetom i pravcem vektora

njegovog djelovanja. Kako optereenje u opem sluaju ne mora biti jednako podijeljeno, ve
proizvoljno trapezno, to se njegov intenzitet definira putem ordinata u tri nekolinerane toke
sa zadane konture. U gornjem lijevom kutu dijalog box-a, u tri edit box-a u koloni T, moe
se vriti izbor toaka sa konture, a u tri edit box-a u koloni q, zadaju se intenziteti
optereenja u tim tokama.
Dio rezerviran za definiranje intenziteta u tri

nekolinearne toke sa zadane konture
280
Postavljanjem check box-a 2D prikaz na ukljueno stanje, u centralnom djelu dijalog box-a,
3D prikaz cijelog modela e biti zamijenjen crteom zadane konture na kojoj djeluje povrinsko
optereenje.
Na crteu se sada jasno vidi numeracija toaka, sa zadane konture
Nakon zadavanja intenziteta u tri proizvoljno odabrane nekolinearne toke sa konture,

postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa 3D prikaz, umjesto konture, opet ete na
crteu dobiti prikaz prostornog modela konstrukcije.
Iz sadraja crtea, jasno se vidi zadana trokutna

promjena intenziteta optereenja
U najeim sluajevima u praksi kada je potrebno zadati jednako podijeljeno optereenje,

tada ne morate voditi rauna o postavljenim podacima u koloni T, ve je dovoljno samo u
281
prvom edit box-u, u koloni q, zadani eljenu vrijednost. Nakon toga, program e automatski i
ostalim tokama na konturi pridruiti istu vrijednost.
Zadavanje vrijednosti u prvom edit box-u, u koloni q,

dovelo je do definiranja jednako podijeljenog optereenja
Pravac djelovanja vektora optereenja
Podaci o pravcu djelovanja vektora optereenja e biti dostupni za promjenu tek nakon
zadavanja intenziteta optereenja. Zadani intenzitet optereenja, program po default-u
usmjerava u pravcu lokalne Z osi, a nizom podataka koji se nalaze u lijevom djelu dijalog box-
a, moete zadani potpuno proizvoljan pravac djelovanja vektora optereenja.
Dio dijalog box-a rezerviran za odreivanje

pravca vektora djelovanja optereenja
282
Nain na koji ete zadati pravac vektora djelovanja optereenja odreen je postavljanjem
odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje.
Lokalni koordinatni sustav

Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od lokalnih osi zadane
povrine po kojoj djeluje optereenje. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno
stanje, tada su za promjenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u
pravcu koje lokalne osi e biti usmjeren vektor optereenja. Lokalni kooridnatni sustav
povrinskog optereenja je potpuno isti kao i za ostale povrinske elemente u programu,
odnosno on u potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za izbor toaka u
prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazana dana ravnina. Znai, lokalna X i Y os
svake od povrine lei u ravnini same povrine, dok je lokalna Z os u pravcu normale na
ravninu povrine.
Globalni koordinatni sustav

Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od globalnih osi cijelog
modela. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promjenu
dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje globalne osi e
biti usmjeren vektor optereenja.
Proizvoljni vektor
Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu proizvoljno usmjerenog vektora.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate
naredbeno polje Vektor, i da izborom dvije proizvoljne toke sa crtea odredite smjer
djelovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog naredbenog polja, program e
privremeno zatvoriti dijalog box i sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvo poloaj
poetne, a potom i krajnje toke vektora djelovanja optereenja.
Prva toka:
Druga toka:
Nakon izbora druge toke, program e se vratiti u dijalog box za definiranje numerikih
podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane
vrijednosti zadanog vektora.
283
Dio predvien za ispis vrijednosti normiranog vektora optereenja
Prikazani podaci o normiranom vektoru se ne mogu direktno mijenjati u dijalog box-u,

ve oni slue samo kao informacija o zadanom pravcu vektora optereenja.
Wizard
Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program nudi i mogunost lakog definiranja
optereenja prouzroenog raznim fizikim pojavama kao to su: snijeg, voda, tlak, itd.
Ova opcija e imati naroitu primjenu u sluaju zadavanja evaluirane, ili pak cilindrine
povrine, po kojoj djeluje optereenje. Ako prekida Wizard postavite na ukljueno
stanje, tada imate mogunost da izborom naredbenog polja otvorite poseban dijalog
box za definiranje nekih uobiajenih optereenja.
Dijalog box za definiranje standardnih optereenja na ravnim povrinama
284
Procedura zadavanja optereenja je ista kao i na evaluiranim povrinama, o emu e biti

vie rijei u slijedeem poglavlju. Jedina razlika je u tome to se na ravnim povrinama
ne moe zadati optereenje od vjetra. Tipovi optereenja koji se mogu definirati na
ravnim povrinama su: teina konstrukcije, optereenje od snijega, tlak plina, tlak vode i
tlak zemlje.
Grafika kontrola
Desni dio dijalog box-a, rezerviran je za kontrolu unesenih podataka o povrinskom

optereenju.
Dio dijalog box-a predvien za grafiku kontrolu zadanih podataka
Sa tri naredbena polja koja se nalaze ispod prostora predvienog za crte, imate mogunost da
utiete na sadraj crtea. Oni rade kao prekidai, odnosno mogu biti postavljeni na ukljueno
odnosno iskljueno stanje. Komadna polja 2D prikaz i 3D prikaz, rade kao dva vezana
prekidaa, i izborom jednog od njih se dobiva ili 3D crte, ili pak ravninski prikaz konture
zadanog povrinskog optereenja, sa obiljeenim tokama sa konture. Naredbeno polje
Konstrukcija je dostupno za promjenu samo ako je na ukljueno stanje postavljeno
naredbeno polje 3D prikaz. Ako je ovaj prekida postavljen na iskljueno stanje tada e na
crteu biti prikazano samo optereenje koje se trenutano postavlja, a ako je postavljan na
ukljueno stanje na crteu e biti prikazani i svi konstruktivni elementi modela.
285
Postavljanje prekidaa Konstrukcija, na iskljueno stanje,

dovelo je do uklanjanja konstrukcije sa crtea
Naredbena polja uz desnu ivicu dijalog box-a e takoer biti dostupna samo ako je prekida
3D prikaz postavljen na ukljueno stanje. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno isti smisao
i ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled.
Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadani numeriki podaci e biti
pridrueni nacrtanoj povrine po kojoj djeluje optereenje.
Grafiki simboli na crteu
U prozoru 3D pogled, zadano povrinsko optereenje se prikazuje u stvarnom izgledu sa

pravim poloajem i smjerom strelica. Kako je razmak strelica odreen rastojanjem u
milimetrima (vidi poglavlje 3.5.1), to se moe desiti da iscrtavanje povrinskog optereenja u
prozoru 3D pogled traje dugo, ukoliko je tekue mjerilo malo (vidi poglavlje 3.5.2), a
povrina po kojoj djeluje optereenje velika. U takvim sluajevima je potrebno ili pomou
naredbe Parametri poveati razmak strelica, ili pak pomou naredbe Funkcionalnost
poveati tekue mjerilo. Napominjemo da je u proceduri odabiranja, pored konture, mogue
odabrati i same simbole strelica.
U prozoru 2D pogled, povrinsko optereenje se uvijek predstavlja samo rafiranom

konturom zadane povrine po kojoj djeluje. Postavljanjem prekidaa Intenzitet na
ukljueno stanje, u okviru naredbe Vidljivost, imate mogunost da u prozoru 2D pogled,
vizualno sagledate zadani intenzitet povrinskog optereenja.
Napomena:
Ako pri zadavanju povrinskog optereenja, pomou podopcije Kontura sa naredbene linije,
odabere vie kontura, tada ete u dijalog box-u moi da svim odabranim konturama dodijelite
samo jednako podijeljeno optereenje.
3.2.3.1 Povrinsko optereenje na evaluiranim povrinama
Sva prethodno iznesena objanjena vae kako za ravne, tako i za evaluirane

povrine. Jedina razlika je u tome, da li e napadne toke zadanog povrinskog optereenja
286
djelovati po ravnoj ili zakrivljenoj povrini. Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program
nudi i mogunost lakog definiranja optereenja na evaluiranim povrinama, uslijed raznih
fizikih pojava kao to su: snijeg, voda, tlak, itd.
Prekida Wizard je predvien za generiranje

optereenja uslijed raznih fizikih pojava
Prekida Wizard nee biti aktivan samo ako ste za povrinu po kojoj djeluje optereenje,
zadali spiralnu zakrivljenu povrinu, za koju zbog njene specifine geometrije nije mogue
automatski generirati optereenja, uslijed raznih fizikih pojava. Ako prekida Wizard
postavite na ukljueno stanje, tada imate mogunost da izborom naredbenog polja
otvorite poseban dijalog box za definiranje nekih uobiajenih optereenja na zakrivljene
povrine.
287
Dijalog box za definiranje standardnih

optereenja na evoluiranim povrinama
U zavisnosti od oblika 3D povrine, i odabranog tipa optereenja, program ima mogunost da

sam izgenerira optereenje na zadanoj 3D povrini. Podaci o zadanom optereenju se
definiraju uvijek u odnosu na cijelu figuru dane 3D povrine, bez obzira na to to se zadana 3D
povrina po kojoj djeluje optereenje moe nalaziti samo na jednom djelu cijele figure.
Ulazni podaci o zadanom optereenju, definiraju se u odnosu

na cijelu figuru dane 3D povrine, bez obzira na to to e ono
djelovati samo na zadanom djelu povrine.
Izbor jednog od programom predvienih optereenja se vri u lijevom djelu dijalog box-a,
postavljanjem na ukljueno stanje odgovarajueg prekidaa. U zavisnosti od izabranog tipa
povrine, na slici u desnom djelu dijalog box-a se prikazuje izgled cijele 3D povrine i priroda
odabranog tipa optereenja. Oblik 3D povrine se prikazuje shematski i ima uvijek isti oblik
bez obzira na eventualno zarotirani poloaj zadane 3D povrine u prostoru. Programom su
predvieni slijedei tipovi optereenja:
288
Teina konstrukcije
Ovaj tip optereenja se moe zadani za: kupolu, stoac i svod. Optereenje se definira
zadavanjem samo jednog podatka g=. Vektor djeluje u pravcu negativne globalne Z osi i ima
konstantnu vrijednost u svim tokama zadane povrine. Ovo optereenje u potpunosti
odgovara zadanom optereenju u glavnom dijalog box-u kada se zada jednako podijeljeno
optereenje u pravcu globalne Z osi.
Kupola Stoac Svod
Snijeg
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: kupolu, stoac i svod. Optereenje se definira
zadavanjem samo jednog podatka s=. Vektor djeluje u pravcu negativne globalne Z osi i u
svakoj toki na povrine ima razliiti intenzitet koji se proraunava iz zadane vrijednosti
optereenja po projekciji, i nagiba dane toke na povrine.
Kupola Stoac Svod

Tlak
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: kupolu, stoac i svod. Optereenje se definira
zadavanjem samo jednog podatka t=. Vektor djeluje u pravcu normale na 3D povrinu i ima
konstantnu vrijednost u svim tokama zadane povrine. Ovo optereenje u potpunosti
odgovara zadanom optereenju u glavnom dijalog box-u, kada se zada jednako podijeljeno
optereenje u pravcu lokalne Z osi.
Kupola Stoac Svod
Voda
Pritisak vode se moe zadati na: kupoli, stocu, svodu i cilindru. Ovo optereenje uvjetno
zovemo optereenje vodom, ali se ono svakako moe primijeniti i na bilo koju drugu tekuinu.
Optereenje se definira zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na
289
kojoj se nalazi gornji nivo tekuine i podatka = koji predstavlja specifinu teinu tekuine.
Vektor optereenja djeluje u pravcu normale na 3D povrinu, i njegov intenzitet je odreen
zadanom specifinom teinom tekuine i visinom vodenog stupca u promatranoj toki.
Kupola Stoac Svod Cilindar
Naglasiti emo da je nivo tekuine odreen podatkom h= koji predstavlja globalnu Z

koordinatu, te u sluaju da je nivo tekuine ispod dane 3D povrine, onda na njoj nee biti
generirano nikakvo optereenje.
Kako 3D povrina ne mora stajati uvijek uspravno kao na slici, ve moe imati potpuno
proizvoljan poloaj u prostoru, to pomou prekidaa Djeluje iznutra odreujete da li se
voda nalazi unutar ili van dane 3D povrine.
Djeluje iznutra - OFF Djeluje iznutra - ON
Zemlja
Pritisak zemlje se moe zadani na: kupoli, kupi, svodu i cilindru. Optereenje zemljom se
definira zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na kojoj se nalazi
gornja kota tla, podatka = koji predstavlja specifinu teinu zemlje i podatke = koji
predstavlja kut unutarnjeg trenja zemlje. Vektor optereenja ima svoju radijalnu i
tangencijalnu komponentu, koje su izraene u funkciji od visine gornjeg nivoa zemlje u odnosu
na promatranu toku, specifine teine zemlje i kuta unutarnjeg trenja. U sluaju da se za kut
unutarnjeg trenja zada vrijednost nula, tada e postojati samo radijalna komponenta to e u
potpunosti odgovarati karakteru prethodno opisanog optereenja vodom.
Naglasiti emo da je i nivo zemlje odreen podatkom h= koji predstavlja globalnu Z

koordinatu, te u sluaju da je nivo zemlje ispod dane 3D povrine, onda na njoj nee biti
generirano nikakvo optereenje.
Uloga prekidaa Djeluje iznutra ima potpuno isti smisao kao i kod optereenja vodom.
290
Na osnovu zadanih ulaznih podataka program generira optereenje po Rankine-ovoj teoriji za

aktivni pritisak tla.
Vjetar
Optereenje vjetrom se moe zadati da djeluje na: kupolu, stoac, svod i cilindar. Kako se svi
ulazni podaci o djelovanju vjetra, zadaju u odnosu na baznu ravninu cijele figure, to e zbog
same prirode djelovanja vjetra, izgenerirano optereenje odgovarati realnom stanju, jedino u
sluaju kada je bazna ravninu figure na koju djeluje vjetar, horizontalna. U svim ostalim
sluajevima, program e izgenerirati optereenje tono na osnovu zadanih ulaznih podataka,
ali ono svakako nee odgovarati prirodi horizontalnog djelovanja vjetra.
Vektor izgeneriranog optereenja, u svakoj toki povrine je uvijek okomit na nju, a odreen je
intenzitetom osnovnog djelovanja vjetra (w=), kutom pod kojim djeluje vjetar u baznoj
ravnini 3D povrine (=) i koeficijentima oblika za danu 3D povrinu. Kut pod kojim djeluje
vjetar, zadaje se u odnosu na isprojicirani poloaj globalne X osi u centar bazne ravnini, i raste
u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (ovaj kut se ne zadaje jedino za svod, obzirom da je
programski usvojeno da vjetar uvijek djeluje okomito na pravac pruanja svoda.
Koeficijenti oblika zavise od tipa 3D povrine i uvijek se definiraju za cijelu figuru. Koeficijenti
oblika su definirani sa dvije funkcije. Jednom, koja opisuje promjenu optereenja u baznoj
ravnini 3D povrine, i drugom koja odreuje promjenu optereenja po visini 3D povrine.
Izuzetak je 3D povrina koju u programu nazivamo svod, jer se kod nje definira samo
funkcija promjene intenziteta optereenja vjetra po visini svoda. Ovi podaci se zadaju u
listama u donjem djelu dijalog box-a.
291
Liste u kojima se definiraju koeficijenti oblika djelovanja optereenja
Rad sa ovim listama je identian kao i ostalim dijalog box-ovima u programu. Naime, pomou
naredbenih polja Dodaj i Brii se dodaje novi, odnosno uklanja trenutano selektirani red
podataka. U listama se ne mogu brisati jedno podaci o poetnom i krajnjem poloaju
koeficijenata oblika. Aktiviranje naredbenog polja Reset e dovesti do pranjenja obje liste
koeficijenata oblika, pri emu e one sadrati samo poetnu i krajnju vrijednost.
Kako liste sa koeficijentima oblika zavise od propisa po kojima se proraun provodi, a mogu
sadrati i veliki broj podataka, to imate mogunost da kreirate bazu koeficijenta oblika i da je
po potrebi koristite u razliitim modelima.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa bazom koeficijenata oblika djelovanja vjetra
292
Aktiviranjem komadnog polja Snimi, otvara se dijalog box u kojem moete zadati
proizvoljno ime pod kojim e dane liste koeficijenta oblika biti snimljene u bazi.
Zatvorena lista je predviena za izbor neke od ranije snimljenih lista koeficijenata oblika, a
naredbeno polje Brii za uklanjanje trenutano aktivne liste koeficijenata oblika iz baze.
Za kupolu, stoac i cilindar, koeficijenti oblika djelovanja

optereenja u baznoj ravnini se zadaju u tablici koja sadri
kolone: i x (). Kako je projicirani oblik ovih 3D
povrine na baznu ravninu krug, to se u koloni , u
proizvoljno odabranom broju intervala zadaju vrijednosti ovog
centralnog kuta u opsegu od 0 do 180, dok se za drugu
polovinu kruga podrazumijevaju simetrine vrijednosti. U
koloni x () se za svaki poloaj toke na krugu, koji je
odreen vrijednou centralnog kuta , zadaje ordinata
optereenja u radijalnom smjeru x (). Vrijednost kuta
=0 odgovara poetnom poloaju koji je odreen zadanim
kutom , pod kojim djeluje optereenje vjetrom. Kut
raste u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu i svaka
tablica mora sadrati barem poetnu vrijednost od 0, i
krajnju od 180.
Oblik djelovanja optereenja po visini kupole i svoda se

definira u tablici koja sadri kolone i y (). Kako je
vertikalan presjek ovih 3D povrine polovina kruga, to se u
koloni , u proizvoljno odabranom broju intervala, zadaje
vrijednost ovog vertikalnog kuta u opsegu od 0 do 90, dok
se za preostali dio polukruga podrazumijevaju simetrine
vrijednosti. U koloni y () se za svaki poloaj toke na
krugu, koji je odreen vrijednou vertikalnog kuta ,
zadaje ordinata optereenja u radijalnom smjeru.
Za stoac i cilindar se oblik djelovanja optereenja po visini

zadaje u tablici koja sadri kolone h i y (h). U koloni h
se u proizvoljno odabranom broju intervala zadaje globalna Z
koordinata, a u koloni y(h) intenzitet optereenja na danoj
visinskoj koordinati. Promjena koeficijenta oblika izmeu dvije
susjedne toke po visini je linearna, a sve ordinate iznad prve
i posljednje visine u listi su konstantne. Znai, ako u ovoj listi
ima samo jedan red podataka, bez obzira na zadanu globalnu
visinsku koordinatu, intenzitet e po visini 3D povrine uvijek
biti konstantan.
Aktiviranje naredbenog polja OK e dovesti do povratka na osnovni dijalog box za definiranje

povrinskog optereenja, a na slici e se pojaviti stvarni izgled zadanog optereenja.
293
Stvarni izgled zadanog optereenja pomou opcije Wizard
Gustoa postavljenih strelica na evoluiranoj povrine, zavisiti e od gustoe pomone mree

koja je pridruena danoj 3D povrini (vidi poglavlje 3.1.12.6).
3.2.4 Linijsko optereenje

Aktiviranjem naredbe Linijsko optereenje, ulazi se u standardnu proceduru
iscrtavanja proizvoljne polilinije, koja e odrediti mjesto djelovanja linijskih sila,
odnosno momenata.
Prva toka linijskog optereenja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
Nakon unosa polilinije, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih
podataka o linijskom optereenju.
294

podataka o linijskom optereenju
U sluaju da se zadana polilinija sastoji od vie segmenata, ili pak da je izborom podopcije
Kontura sa naredbene linije odabrano vie segmenata polilinije, to e zadani numeriki
podaci u ovom dijalog box-u biti zajedniki za sve segmente polilinije.
Kako se pomou ove naredbe mogu zadavati i linijske sile i linijski momenti, to se
postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri izbor koji tip
optereenja se zadaje.
Izborom odgovarajueg prekidaa, unijeti podaci

e predstavljati ili sile ili momente
295
U sluaju da po istoj liniji istovremeno djeluju i sile i momenti, tada se ovakvo optereenje
mora zadati u dva koraka. Prvo se zada recimo linijska sila, a ponovnim aktiviranjem ove
naredbe, preko iste polilinije i linijski moment.
Numeriki podaci o intenzitetu i pravcu djelovanja vektora optereenja imaju isto znaenje i za
sile i za momente. Sva objanjenja koja budemo dali u ovom djelu uputa za sile, vaiti e i za
momente.
Intenzitet optereenja
Numeriki podaci o linijskom optereenju su odreeni intenzitetom i pravcem vektora njegovog

djelovanja. Kako optereenje u opem sluaju moe biti proizvoljno trapezno, to se njegov
intenzitet definira zadavanjem vrijednosti na poetku (p1=) i na kraju (p2=), svakog
segmenta zadane polilinije.
U najeim sluajevima u praksi, kada je potrebno zadati jednako podijeljeno optereenje,

tada je dovoljno samo u prvom edit box-u p1= zadani eljenu vrijednost, a program e
automatski istu vrijednost postaviti i u edit box-u p2=.
Pravac djelovanja vektora optereenja
Podaci o pravcu djelovanja vektora optereenja e biti dostupni za promjenu tek nakon
zadavanja intenziteta optereenja. Zadani intenzitet optereenja, program po default-u
usmjerava u pravcu globalne Z osi, a nizom podataka koji se nalaze u lijevom djelu dijalog
box-a, moete zadani potpuno proizvoljan pravac djelovanja vektora optereenja.
Dio dijalog box-a rezerviran za odreivanje

pravca vektora djelovanja optereenja
Nain na koji ete zadati pravac vektora djelovanja optereenja odreen je postavljanjem
odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje.
Lokalni koord. sustav

Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od lokalnih osi zadane linije,
po kojoj djeluje optereenje. Ovaj prekida e biti dostupan samo u sluaju kada svi
zadani segmenti polilinije pripadaju ravnini koja je prikazana u prozoru 2D pogled,
296
neposredno prije ulaska u ovaj dijalog box. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno
stanje, tada su za promjenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u
pravcu koje lokalne osi e biti usmjeren vektor optereenja. Nacrtani segment polilinije,
kojim je odreen poloaj djelovanja optereenja, predstavlja lokalnu X os. Lokalna Y
os je okomita na lokalnu X os tako da zajedno sa njom formira ravninu koja odgovara
tekuem prikazu u prozoru 2D pogled, a lokalna Z os je u pravcu normale na ravninu
prikaza u prozoru 2D pogled. U sluaju da je zadan luni segment polilinije, tada e
lokalna X os predstavljati tangencijalnu, a lokalna Y os radijalnu komponentu
optereenja po luku.
Globalni koord. sustav

Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od globalnih osi cijelog
modela. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promjenu
dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje globalne osi e
biti usmjeren vektor optereenja.
Proizvoljni vektor
Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu proizvoljno usmjerenog vektora.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate
naredbeno polje Vektor, i da izborom dvije proizvoljne toke sa crtea odredite smjer
djelovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog naredbenog polja, program e
privremeno zatvoriti dijalog box, i sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvo poloaj
poetne, a potom i krajnje toke vektora djelovanja optereenja.
Prva toka:
Druga toka:
Nakon izbora druge toke, program e se vratiti u dijalog box za definiranje numerikih
podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane
vrijednosti zadanog vektora.
Dio predvien za ispis vrijednosti normiranog vektora optereenja
Prikazani podaci o normiranom vektoru se ne mogu direktno mijenjati u dijalog box-u,

ve oni slue samo kao informacija o zadanom pravcu vektora optereenja.
297
Grafika kontrola
Desni dio dijalog box-a, rezerviran je za kontrolu unesenih podataka o linijskom optereenju.
Sve prethodno reeno za grafiku kontrolu povrinskog optereenja vai i ovdje, s tim to je
uloga naredbenog polja 2D prikaz drugaija. Naime njegovim izborom se na crteu dobiva
trenutani sadraj prozora 2D pogled neposredno prije otvaranja ovog dijalog box-a.
Izborom komadnog polja 2D prikaz, na crteu se dobiva

trenutani sadraj prozora 2D pogled
Ova opcija je jako zgodna za kontrolu unesenog optereenja, kada ono pripada ravnini tekueg
prikaza u prozoru 2D pogled.
Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadani numeriki podaci e biti
pridrueni svim nacrtanim segmentima polilinije.
U prozoru 3D pogled, zadano linijsko optereenje se uvijek prikazuje u stvarnom izgledu sa

pravim poloajem i smjerom strelica, dok u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja.
Ako vektor zadanog optereenja pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada
e ono biti prikazano strelicama, a ako ne pripada, tada e ono biti predstavljano samo linijom
po kojoj djeluje zadano optereenje.
298
Optereenje pripada ravnini tekueg prikaza Optereenje ne pripada ravnini tekueg

u prozoru 2D pogled prikaza u prozoru 2D pogled
Napomena:
Napominjemo da je u proceduri odabiranja, pored linije po kojoj djeluje optereenje, mogue
3.2.5 Tokasto optereenje

Aktiviranjem naredbe Tokasto optereenje, ulazi se u standardnu proceduru
izbora toaka sa crtea, koje e odrediti mjesto djelovanja koncentriranih sila,
odnosno momenata.
Tokasto optereenje (Izbor/ Deselektiranje/<krAj>):
Nakon izbora svih toaka u kojima djeluju koncentrirane sile, odnosno momenti, istog
intenziteta i pravca djelovanja, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje
numerikih podataka o tokastom optereenju.
299

podataka o tokastom optereenju
Sve izneseno u prethodnom poglavlju za linijska optereenja vai i ovdje, s tim to u ovom
sluaju optereenje ne djeluje du zadane linije ve na mjestima odabranih toaka sa modela.
U prozoru 3D pogled, zadano tokasto optereenje se uvijek prikazuje u stvarnom izgledu

sa pravim poloajem i smjerom strelica, dok u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva
sluaja. Ako vektor zadanog optereenja pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D
pogled tada e ono biti prikazano strelicama, a ako ne pripada, tada e ono biti predstavljano
samo malim krugom, koji odreuje mjesto djelovanja optereenja. Za koncentrirani moment
postoji i trei specijalni sluaj kada je vektor momenta u pravcu normale na trenutanu
ravninu prikaza. Tada se on prikazuje grafikim simbolom lunog oblika, koji jasno ukazuje na
smjer rotacije.
Simbol koncentrirane sile kada je vektor optereenja u ravnini tekueg prikaza u

prozoru 2D pogled.
Simbol koncentrirane sile kada je vektor optereenja van ravnine tekueg prikaza u
prozoru 2D pogled.
Simbol koncentriranog momenta kada je vektor optereenja u ravnini tekueg prikaza

u prozoru 2D pogled.
Simbol koncentriranog momenta kada je vektor optereenja okomit na ravnini

tekueg prikaza u prozoru 2D pogled.
Simbol koncentriranog momenta kada je vektor optereenja van ravnine tekueg

Napomena:
Napominjemo da je u proceduri odabiranja, pored toke u kojoj djeluje optereenje, mogue
300
3.2.6 Pomaci leajeva

Pomou naredbe Pomak leajeva, kao optereenje se moe zadati pomak bilo
kog od postavljenih tokastih leajeva na modelu. Naredbena linija dobiva svoj standardan
oblik za odabiranje:
<0 odab.> Pomak leajeva Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/

Sada se oekuje da odaberete sve tokaste leajeve kojima e biti pridrueno isto pomak,
odnosno rotacija. Nakon zavrene selekcije, izbor podopcije krAj sa naredbene linije, otvoriti
e dijalog box slijedeeg izgleda.

podataka o pomacima leajeva
Pomaci i rotacije se zadaju u pravcu lokalnih osi danog tokastog leaja, i moe se zadati samo
u pravcu sprijeenog pomaka, odnosno rotacije. Programom su predvieni slijedei pomaci i
rotacije:
u1 Pomaci leaja u pravcu njegove lokalne osi 1

1 Okretanje leaja oko njegove lokalne osi 1
Kako se pomaci leajeva zadaju u pravcu lokalnih osi tokastog leaja, to e naknadna
promjena orijentacije lokalnog koordinatnog sustava tokastog leaja dovesti i do promjene
pravca ranije zadanog pomaka odnosno rotacije.
U sluaju da se pomak leajeva zada u pravcu nesprijeenog pomaka, odnosno rotacije,

program nee odmah reagirati, ali e neposredno pred proraun, u okviru kontrole unesenih
podataka, ovako zadano pomak leajeva detektirati kao pogreku u ulaznim podacima.
U prozoru 3D pogled se zadani pomak leajeva uvijek prikazuje pomou strelica koje
ukazuju na toan pravac zadanog pomaka, odnosno rotacije, dok u prozoru 2D pogled
mogu nastupiti dva sluaja.
U sluaju da se svi zadani pomaci, odnosno rotacije, za dani tokasti leaj, nalaze u ravnini
tekueg prikaza, u prozoru 2D pogled, tada se ona prikazuju putem strelica, a ako barem
jedno zadano pomak ili rotacija ne pripada danoj ravnini, tada se ono predstavlja jedinstvenim
grafikim simbolom u obliku romba.
301
Simbol zadanog pomaka leaja, kada se njegov vektor nalazi u ravnini tekueg
Simbol zadane rotacije leaja, kada se njegov vektor nalazi u ravnini tekueg prikaza
u prozoru 2D pogled.
Simbol zadanog pomaka leaja, kada se barem jedno zadano optereenje, ili rotacija,
ne nalazi u ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled.
Napomena:
Napominjemo da je u proceduri odabiranja, mogue odabrati i same simbole strelica.
3.2.7 Temperaturni utjecaji u ploi

Pomou ove naredbe se tekuem sluaju optereenja mogu pridruiti i temperaturni
utjecaji u ploi, odnosno zidu. Nakon aktiviranja ove naredbe, naredbena linija dobiva svoj
standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije koja e odrediti konturu povrine po kojoj
djeluju temperaturni utjecaji u ploi, odnosno zidu.
Prva toka temp. utjecaja u ploi (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu povrine po kojoj djeluju temperaturni utjecaji,
program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka.

o temperaturnim utjecajima u ploi, odnosno zidu
Temperaturni utjecaji su odreeni sa dva parametra, koja imaju slijedee znaenje:
to- veliina ovog parametra odreuje temperaturnu promjenu odnosno utjecaje od

zagrijavanja u srednjoj ravnini ploe
dt- zadavanjem ove vrijednosti se odreuje temperaturna razlika na gornjoj i donjoj strani
ploe (pozitivna vrijednost oznaava da je vea temperatura na donjoj ivici ploe)
Pri zadavanju temperaturnih utjecaja u ploi, odnosno zidu, svakako da je vano da parametar
t, u okviru materijala koji je pridruen danoj ploi, odnosno zidu, ima stvarnu vrijednost.
Napomena:
Pri zadavanju konture povrine po kojoj djeluju temperaturni utjecaji, nee biti nikakvog
ogranienja. Meutim, kontrola unesenih podataka, koja se automatski provodi pred
generiranje mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, dati e pogreku ukoliko se
zadana kontura ne nalazi cijelim svojim gabaritom unutar ploe, odnosno zida (vidi poglavlje
3.3.5).
302
3.2.8 Temperaturni utjecaji u gredi

Pomou naredbe Temperaturni utjecaji u gredi, kao optereenje se mogu
zadani temperaturni utjecaji u bilo kojoj od postavljenih greda na modelu. Naredbena linija
dobiva svoj standardan oblik za odabiranje:
<0 odab.>Temp. utjecaji u gredi Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/

Sada se oekuje da odaberete sve grede kojima e biti pridrueni isti temperaturni utjecaji.
Nakon zavrene selekcije, izbor podopcije krAj sa naredbene linije, otvoriti e dijalog box
slijedeeg izgleda.

o temperaturnim utjecajima u gredama
Znaenje ponuenih parametara je potpuno isto kao i kod temperaturnih utjecaja u ploi, s tim
to je ovdje mogue zadani temperaturnu promjenu u pravcu obje poprene lokalne osi grede.
to- veliina ovog parametra odreuje temperaturnu promjenu odnosno utjecaje od

zagrijavanja du teine osi grede
dt2- zadavanjem ove vrijednosti se odreuje temperaturna razlika na stranama poprenog

presjeka grede u pravcu njene lokalne osi 2
dt3- zadavanjem ove vrijednosti se odreuje temperaturna razlika na stranama poprenog

presjeka grede u pravcu njene lokalne osi 3
Za tonu analizu utjecaja uslijed temperaturnih utjecaja, pored ispravno zadanog podataka
t, na nivou materijala koji je pridruen danoj gredi, neophodno je i da dimenzije greda budu
ispravno zadane, obzirom da se one koriste pri proraunu temperaturnih promjena.
Napomena:
U sluaju da naknadno obriete gredu u kojoj ste zadali da djeluju temperaturni utjecaji,
program nee reagirati. Meutim, kontrola unesenih podataka, koja se automatski provodi
pred generiranje mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, dati e pogreku ukoliko
zadani temperaturni utjecaji, ne djeluju cijelim svojim gabaritom du neke od greda. (vidi
poglavlje 3.3.5).
3.2.9 Centrino naprezanje

Naredba Centrino naprezanje se nalazi u okviru padajueg menija
Optereenje i pomou nje se odabranim gredama moe zadati centrina sila
tlaka ili vlaka. Analogija za ovu vrstu optereivanja je zadavanje temperaturne
promjene u osi tapa. Intenzitet sile koji se zadaje, odnosi se na nedeformirani
tap. Uslijed deformacije modela (razmicanja ili udaljavanja vorova u kojima je
303
tap vezan za konstrukciju) kao rezultirajua vrijednost centrine sile u tom tapu
e se dobiti neka druga vrijednost. Aktiviranjem naredbe ulazi se u proceduru
odabira greda:
<0 odab.> Centrino naprezanje - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras /
Ako su odabrane grede koje imaju razliit broj presjeka, program e neke od njih izbaciti iz
selekcije (ostat e odabrane grede sa najmanjim brojem presjeka) uz odgovarajuu obavijest:
Kada su sve odabrane grede istog poprenog presjeka otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box u kojem se zadaje centrino naprezanje
U desnom dijelu dijaloga je prikazan izgled poprenog presjeka odabranih greda, dok se u
lijevom nalazi lista koja ima onoliko redova koliko ima samostalnih dijelova u okviru danog
poprenog presjeka. Za svaki od njih se ispisuju opis i materijal, dok se u koloni Sila zadaje
eljeno centrino naprezanje.
Ako odabrane grede nemaju isti popreni presjek desni dio dijalog box-a bit e prazan, a
umjesto opisa presjeka pisat e Razliiti presjeci.
Izgled dijalog box-a kad su odabrane grede sa razliitim

poprenim presjekom
304
Naredba Centrino naprezanje ima naroitu primjenu kod elemenata konstrukcije koje
nazivamo zatege. Primjenu ove naredbe emo pokazati na jednostavnom primjeru postavljanje
zatege sa zadanom silom (5kN) na kraj konzole. Model se formira kao i u realnosti prvo se
fiziki nanese sila na kraj konzole (faza I), a onda se kraj konzole zakvai za zategu, koja je
zategnuta zadavanjem centrinog naprezanja (faza II).
Model u fazi I
Model u fazi II
Nakon prorauna, u fazi II emo dobiti zadanu silu u zatezi i odgovarajue sile u konzoli.
305
Dijagram reznih sila N1 u fazi II
Dijagram reznih sila M3 u fazi II
Zatege koje bi se naknadno dodavale takoer bi se zadavale kroz dvije faze faza u kojoj se
na model nanose koncentrirane sile i faza u kojoj se umjesto koncentriranih sila postavlja
zatega sa unesenim centrinim naprezanjem. Znai, ako bi na modelu imali dvije zatege koje
se ne zateu istovremeno, morali bi imati etiri faze. Ostalo optereenje se nanosi na
konstrukciju u kasnijim fazama.
3.2.10 Pokretno optereenje

Nakon aktiviranja naredbe Pokretno optereenje, ulazi se u standardnu
proceduru iscrtavanja polilinije, koja e odrediti putanju po kojoj se kree pokretno
optereenje.
Prva toka pokretnog optereenja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>:
306
Nakon definiranja polilinije koja odreuje putanju pokretnog optereenja, program e

automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o pokretnom optereenju.

podataka o pokretnom optereenju
Zadanoj putanji pokretnog optereenja se pridruuju numeriki podaci koji odreuju shemu
optereenja, i korak pomicanja optereenja du zadane putanje. Podatak o koraku pomicanja
sheme optereenja se zadaje u edit box-u L=, i on praktino odreuje sve mogue poloaje
sheme pokretnog optereenja du zadane putanje. Napominjemo da e na lunim dijelovima
zadane putanje kretanja optereenja, ovaj korak predstavljati duinu luka, a u svakom od tih
poloaja, optereenje e mijenjati i svoj poloaj u zavisnosti od nagiba tangente u danoj toki
luka.
Shema pokretnog optereenja se moe sastojati od: povrinskog, linijskog i tokastog

optereenja. Ovi podaci se zadaju u lijevom djelu dijalog box-a u odgovarajuim datotekama.
Nain rada sa dijalog box-ovima u kojima se koriste datoteke moete vidjeti u poglavlju
2.4.4.
Tokasto optereenje
Klik mia preko naziva datoteke Tokasto optereenje,

doveo je do prikaza sadraja tog dijela dijalog box-a
307
Podaci o tokastom optereenju se zadaju u okviru prikazane tabele, pri emu podaci u
svakom od redova odgovaraju jednoj koncentriranoj sili. Poloaj i intenzitet koncentrirane sile
je odreen zadanim numerikim podacima u odgovarajuim kolonama:
P- intenzitet sile
X1 - koordinata toke u kojoj djeluje koncentrirana sila u pravcu lokalne osi 1, trase po kojoj
se kree pokretno optereenje.
Y1 - koordinata toke u kojoj djeluje koncentrirana sila u pravcu lokalne osi 3, trase po kojoj
se kree pokretno optereenje.
Koordinate koje odreuju poloaj sila, zadaju se u odnosu na referentnu toku. Ovdje pod
referentnom tokom podrazumijevamo sve zadane poloaje u kojima se moe nai zadana
shema pokretnog optereenja.
Konvencija o lokalnom koordinatnom sustavu trase po kojoj se kree pokretno optereenje je

potpuno ista kao i kod greda (vidi poglavlje :3.1.4.). Lokalni koordinatni sustav trase po
kojoj se kree pokretno optereenje, moe se naknadno promijeniti pomou naredbe
Promjena L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2)
Uloga naredbenih polja Dodaj i Brii je ista kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno
pomou njih se dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutano odabrani.
Program po default-u zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi cijelog modela. Ispod
ove tablice se u tri edit box-a X=, Y= i Z= ispisuje vrijednost normiranog vektora sile za
tekui red podataka, te pravac djelovanja vektora moete zadani ili direktnom promjenom ovih
vrijednosti u edit box-ovima, ili pak aktiviranjem komadnog polja Vektor. Njegovim
aktiviranjem, program e privremeno zatvoriti dijalog box i sa naredbene linije zahtijevati da
odredite prvo poloaj poetne, a potom i krajnje toke vektora djelovanja koncentrirane sile.
Prva toka:
Druga toka:
Nakon izbor druge toke, program e se vratiti u dijalog box i u edit box-ovima X=, Y= i
Z= ispisati normirane vrijednosti zadanog vektora. Naglasiti emo da se u ovim edit box-
ovima prikazuju normirane vrijednosti vektora za silu iji su podaci prikazani u trenutano
aktivnom redu. Znai, u opem sluaju, svaka od sila moe imati drugaiji pravac djelovanja
vektora optereenja.
308
Linijsko optereenje
Klik mia preko naziva datoteke Linijsko optereenje,

Programom je predvieno zadavanje samo jednako podijeljenog optereenja, koje djeluje po

pravom segmentu. Podaci o linijskom optereenju se zadaju u tabeli koja sadri slijedee
kolone:
p- intenzitet linijskog jednako podijeljenog optereenja
X1 - koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u

pravcu lokalne osi 1 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje.
Y1 - koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u

X2 - koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u

Y2 - koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u

Sve prethodno reeno o lokalnom koordinatnom sustavu trase po kojoj se kree pokretno
optereenje, i o pravcu vektora djelovanja tokastog optereenja, vai i ovdje. Znai, program
po default-u usmjerava vektor djelovanja linijskog optereenja u pravcu negativne globalne
Z osi cijelog modela, s tim to za svako linijsko optereenje zadano u tabeli moete naknadno
promijeniti ovaj podatak.
309
Povrinsko optereenje
Klik mia preko naziva datoteke Povrinsko optereenje,

Programom je predvieno samo zadavanje jednako podijeljenog optereenja koje djeluje po

pravokutnoj povrine. Podaci o povrinskom optereenju se zadaju u tabeli koja sadri
slijedee kolone:
q- Intenzitet povrinskog jednako podijeljenog optereenja
X1 - koordinata poetne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u

Y1 - koordinata poetne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u

X2 - koordinata suprotne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u

Y2 - koordinata suprotne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u

I ovdje vai ista konvencija o lokalnom koordinatnom sustavu i pravcu vektora djelovanja
optereenja.
Grafika kontrola
Sva zadana optereenja u tabelama, grafiki se prikazuju u desnom djelu dijalog box-a. Zbog
lake kontrole unesenih podataka u tabelama, optereenje iji su podaci sadrani u tekuem
redu dane tabele, na crteu se prikazuju posebnom bojom. Pored toga, na poloaju referentne
toke postavljena je uta strelica u pravcu lokalne osi 1, koja ujedno oznaava i smjer
kretanja sheme optereenja.
310
Prostor predvien za grafiku kontrolu

zadane sheme pokretnog optereenja
Pomou naredbenih polja koja su postavljena sa desne strane prostora predvienog za grafiku
kontrolu zadane sheme optereenja, imate mogunost da 3D prikaz zamijenite jednim od
programom predvienih specijalno definiranih pogleda.
Biblioteka shema optereenja
Kako definiranje sheme optereenja moe biti veliki posao, a u praksi se esto primjenjuju iste
sheme na razliitim konstrukcijama, to je programom predvieno da kreirane sheme snimite u
bazu i po potrebi ih naknadno pozivate.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa

bibliotekom shema optereenja
Kada ste definirali eljenu shemu pokretnog optereenja, aktiviranjem komadnog polja
Snimi imate mogunost da je trajno zapamtite.
311
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komadnog polja OK, svi zadani podaci e biti
snimljeni u biblioteku shema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj
listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom e svi ranije zadani podaci biti preuzeti.
Naredbeno polje Brii je predvieno za brisanje odabrane sheme koja je ranije smjetena u
bazu, a pomou komadnog polja Reset imate mogunost da odjednom uklonite sve
prethodno definirane podatke o tekuoj shemi optereenja.
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren i naredba zavrena. Na
crteu e na osnovu zadanog podataka o koraku pomaka pokretnog optereenja, du zadane
linije biti postavljeni simboli koji odreuju sve mogue poloaje zadane sheme pokretnog
optereenja.
Postavljeni simbol x du zadane trase, odreuje sve

mogue poloaje sheme pokretnog optereenja.
Napominjemo da program doputa da linija du koje se kree pokretno optereenje bude izvan
konstrukcije. Ovo je veoma korisna opcija, s obzirom da se jedino tako mogu analizirati
sluajevi u kojima optereenje tek nailazi na konstrukciju.
Kontrola pokretnog optereenja
Kako u okviru jednog sluaja optereenja moete zadani vie putanja kretanja pokretnih
optereenja, pri emu svaka od njih moe imati i drugaiju shemu pokretnog optereenja, to
pomou naredbe Kontrola pokretnog optereenja imate mogunost da vizualno
prekontrolirate, kako izgled zadane sheme optereenja, tako i sve njene mogue poloaje du
zadane putanje. Izborom ove naredbe, na crteu e biti prikazana zadana shema pokretnog
312
optereenja na poloaju poetne toke putanje po kojoj se kree, a naredbena linija e dobiti
slijedei oblik:
Kontrola pokretnog optereenja (Play/Naprijed/naZad/pRvi/pOsljednji/poDeavanje/ <krAj>):
Na crteu je prikazana zadana shema pokretnog optereenja,

na poloaju poetne toke putanje po kojoj se kree.
Izborom podopcije Play, program pravi animaciju kretanja zadane sheme pokretnog
optereenja, postavljajui je redom u sve zadane poloaje du zadane putanja kretanja.
Naredbena linija sada dobiva novi oblik:
Kontrola pokretnog optereenja (<Stop>):
Izbor podopcije Stop e prekinuti animaciju, i vratiti program na osnovni oblik naredbene
linije u okviru ove naredbe.
Napominjemo da e u sluaju postojanja vie putanja kretanja pokretnog optereenja, one biti
sortirane po svom poloaju, i predstavljati e jednu cjelinu. Odnosno, iz krajnjeg poloaja
jedne putanje, optereenje e prei na poetni poloaj u okviru slijedee putanje.
Da bi se imao laki uvid u ispravnost zadanih podataka o pokretnom optereenju, tijekom

animacije moete pokretati sve transparentne naredbe. Pored toga, moete transparentno
mijenjati i sadraj u prozoru 2D pogled postavljajui u njemu prikaz bilo kog dijela modela.
Pomou podopcije poDeavanje imate mogunost da u otvorenom dijalog box-u podesite

parametre koji utiu na animaciju kretanja pokretnog optereenja.
313
Izgled i dijalog box-a za podeavanje

parametara animacije
Zadavanjem podatka u edit box-u Timer, moete uticati na brzinu kretanja sheme pokretnog
optereenja (zadavanje manjeg broja dovodi do manje pauze odnosno do breg kretanja), a
promjenom poloaja klizaa u donjem djelu dijalog box-a moete promijeniti tekui poloaj
sheme pokretnog optereenja.
Ostale podopcije na naredbenoj liniji slue za promjenu poloaja pokretnog optereenja:
Naprijed pokretno optereenje se pomie za jedan korak naprijed
naZad pokretno optereenje se pomie za jedan korak unazad
pRvi pokretno optereenje se postavlja u poetni poloaj
pOsljednji pokretno optereenje se postavlja u krajnji poloaj
Napomena:
Tijekom izvrenja ove naredbe, optereenje zadano o okviru sheme pokretnog optereenja e
uvijek biti vidljivo, bez obzira na stanje postavljene vidljivosti danog tipa optereenja pomou
naredbe Vidljivost. Ova opcija je jako zgodna ako u okviru istog sluaja optereenja pored
pokretnog imate i neko drugo optereenje koje istovremeno djeluje sa njim. Tada e ukidanje
vidljivosti povrinskom, linijskom i tokastom optereenju dovesti do jasnijeg prikaza, jer e na
modelu biti vidljivo samo pokretno optereenje.
Napomena:
U sluaju da u nekom od zadanih poloaja, optereenja djeluju van konstrukcije, to nee
izazvati pogreku pri kontroli unesenih podataka pred proraun, ve jednostavno ta
optereenja nee biti uzeta u obzir (vidi poglavlje 3.3.5). Na ovaj nain imate mogunost, da
mnogo lake zadajete, kako trasu, tako i same sheme pokretnog optereenja.
Nain prorauna
Pokretno optereenje ima poseban tretman u programu, te se sluaj optereenja, u kojem

postoji barem jedno pokretno optereenje, posebno obrauje. Naime, pri proraunu e od
danog sluaja optereenja, interno biti napravljeno onoliko sluajeva optereenja, koliko ima i
zadanih poloaja sheme pokretnog optereenja. Znai, za svaki zadani poloaj sheme
pokretnog optereenja, bie kreiran novi sluaj optereenja, koji e biti posebno proraunat.
Od svih ovih proraunatih internih sluajeva optereenja, pamti se anvelopa ekstremnih i
njima odgovarajuih utjecaja. Prema tome, u modulu za obradu rezultata neete vidjeti interno
kreirane sluajeve optereenja, ve ete za sluaj optereenja u kojem postoji barem jedno
pokretno optereenje, umjesto obinih rezultata, dobiti anvelopu ekstremnih utjecaja.
Ostalo optereenje koje istovremeno djeluje sa zadanim pokretnim, takoer se posebno

obrauje. Naime, kada se prorauna anvelopa za sve zadane poloaje pokretnog optereenja,
tada se za dani sluaj optereenja opet kreira niz internih sluajeva optereenja, i u svakom od
314
njih se nanosi jedno po jedno optereenje koje djeluje istovremeno sa pokretnim. U svakoj
toki modela, tada se analizira da li dano optereenje poveava dobivenu anvelopu utjecaja, i
u sluaju da je uveava, onda se prethodno proraunata anvelopa uveava za vrijednost
dodanog utjecaja.
Znai, od sluaja optereenja koji u sebi sadri barem jedno pokretno optereenje, kreira se
onoliko internih sluajeva optereenja koliko ima i moguih poloaja pokretnog optereenja,
uveanih za broj nanesenih optereenja koja ne predstavljaju pokretno optereenje.
Tipian primjer primjene ovakvog naina prorauna je kada u okviru istog sluaja optereenja,
pored pokretnog optereenja zadajete i pjeaku navalu koja se nalazi ispred i iza vozila. Sve
prethodno reeno, pojasniti emo na jednom jednostavnom primjeru kontinuiranog nosaa. U
okviru istog sluaja optereenja analizirati emo utjecaj pokretnog optereenja i pjeake
navale koja se nalazi ispred i iza vozila.
Ulazni podaci
Kako se ovaj problem svodi na konstruiranje utjecajne linije, i pronalaenje kritinog poloaja
sheme pokretnog optereenja za sve utjecaje i sve presjeke du nosaa, to emo prvo
prikazati rezultate dobivene konstruiranjem utjecajne linije i pronalaenjem kritinog poloaja
zadane sheme pokretnog optereenja. Za usporeivanje rezultata analizirati emo momente
savijanja iznad srednjeg leaja, i u sredini cijelog nosaa, koji su dobiveni konstruiranjem
utjecajne linije.
Konstruiranjem utjecajne linije za leajni moment, dani kritini poloaj

pokretnog optereenja je izazvao ekstremnu vrijednost Mz= -43.94 KNm
315
Konstruiranjem utjecajne linije za moment u polju, dani kritini poloaj

pokretnog optereenja je izazvao ekstremnu vrijednost Mz= 31.4 KNm
Sada emo problem rijeiti pomou pokretnog optereenja, i analizirati emo dobivene
rezultate za razliite ulazne podatke. Kako se za svaki mogui poloaj pokretnog optereenje i
pjeake navale, kreira niz internih sluajeva optereenja koji se posebno proraunavaju, to se
u okviru zadane sheme pokretnog optereenja mora ispod gabarita vozila zadani i negativno
optereenja od pjeake navale. Na ovaj nain, imamo mogunost da optereenje od pjeake
navale zadamo po cijelom nosau, a da pri tome u svakom poloaju pokretnog optereenja ono
bude poniteno ispod vozila.
Izgled zadane sheme pokretnog optereenja.
Koliki korak za pomake sheme optereenja ete zadani, zavisi od geometrije konstrukcije i
vaeg osjeaja za oekivanu tonost dobivenih rezultata. Isto vai i za pjeaku navalu,
odnosno na koliko ete dijelova izdijeliti optereenje od pjeake navale po cijeloj duini
nosaa. Ovdje svakako ne treba pretjerivati, jer e suvie mali korak pomaka sheme
optereenja, i gusta podjela optereenja od pjeake navale, dovesti do velikog broja internih
sluajeva optereenja, a samim tim i usporiti proraun modela.
U ovom primjeru je za korak pomaka sheme pokretnog optereenja usvojena vrijednost L=

1 m, to e obzirom na duinu nosaa od 30 m, dovesti do kreiranja 30 internih sluajeva
316
optereenja. Podjelu optereenje od pjeake navele du cijelog nosaa emo varirati i na taj
nain prikazati kako ona utjee na rezultate prorauna.
Postavljeno je samo jedno optereenje od

pjeake navale du cijelog nosaa
Za ovakve ulazne podatke, dobiven je interni broj sluajeva optereenja 30 + 1 = 31. Ovakvo
zadavanje optereenja pjeakom navalom, dovelo je do velikog odstupanja od tonih
rezultata dobivenih konstruiranjem utjecajne linije, naroito za moment savijanja u sredini
nosaa.
U svakom od polja, postavljeno je posebno

optereenje od pjeake navale
Za ovakve ulazne podatke, dobiven je interni broj sluajeva optereenja 30 + 3 = 33. Rezultati
su vie nego zadovoljavajui.
317
Optereenje od pjeake navale, izdijeljeno je

na svaki metar duine nosaa
Za ovakve ulazne podatke, dobiven je interni broj sluajeva optereenja 30 + 30 = 60.

Dobivena je ista tonost kao i kod prethodnog sluaja, te je bespotrebno povean broj internih
sluajeva optereenja.
Na osnovu prethodno reenog, proizlazi zakljuak da optereenje od pjeake navale, ne treba

izdijeliti na preveliki, ve dovoljan broj dijelova, i ova podjela najee treba da prati
geometriju konstrukcije. Ovo je naroito bitno kod sloenih konstrukcija kod kojih preveliki
broj internih sluajeva optereenja moe znatno usporiti proraun.
Upotreba pokretnog optereenja, svakako je mnogo praktinija od konstruiranja utjecajne

linije, jer se istovremeno dobivaju ekstremne i njima odgovarajue vrijednosti svih utjecaja, u
svim presjecima nosaa. Ovako dobiveni rezultati, mogu se upotrijebiti i za direktno
dimenzioniranje konstrukcije.
3.2.11 Utjecajna linija

Izborom naredbe Utjecajna linija, ulazi se u proceduru definiranja poloaja i
vrste utjecaja, za koji je potrebno konstruirati utjecajnu liniju.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja, za koji je

potrebno konstruirati utjecajnu liniju
318
U prikazanom dijalog box-u, postavljanjem na ukljueno stanje odgovarajueg prekidaa,

odabere se utjecaj za koji se eli konstruiranje utjecajne linije. Iz samog naziva prekidaa,
jasno se vidi da se moe odabrati, kako bilo koji od utjecaja na gredi, tako i bilo koja reakcija
tokastog leaja. Odabrani utjecaji e se svakako odnositi na lokalni koordinatni sustav grede,
odnosno leaja.
Kada ste odabrali eljeni utjecaj i aktivirali naredbeno polje OK, program e zatvoriti dijalog
box, i sa naredbene linije zahtijevati da odredite mjesto za koje se trai utjecajna linija. Ako je
odabran utjecaj koji se odnosi na presjene sile i pomaci na gredi, na naredbenoj linije e se
javiti poruka:
<0 odab.> Greda na kojoj se trai utjecajna linija Odabir (<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da prvo odabere gredu, a potom i samo mjesto utjecajne linije
na odabranoj gredi.
Mjesto utjecajne linije:
Pri izboru mjesta utjecajne linije, obavezno koristite OSNAP kriterije za precizno pogaanje
toaka, obzirom da e program prihvatiti samo toku koja pripada prethodno odabranoj gredi.
Na odabranom mjestu, program e postaviti odgovarajui simbol, i ispisati naziv odabranog
utjecaja.
Zadano je konstruiranje utjecajne linije za

moment savijanja M3, u sredini cijelog nosaa
Ako ste za konstruiranje utjecajne linije odabrali neku od reakcija, tada e program na
naredbenoj liniji dati poruku, na koju treba odgovoriti izborom tokastog leaja, za iju
reakciju se trai konstruiranje utjecajne linije.
<0 odab.> Tokasti leaj na kojem se trai utjecajna linija Odabir (<krAj>):
Na odabranom leaju, program e postaviti simbol za utjecajnu liniju i ispisati e naziv

odabrane reakcije.
319
Zadano je konstruiranje utjecajne linije za

vertikalnu reakciju R3, krajnjeg lijevog leaja
Program u ovoj proceduri ne provodi kontrolu da li je na odabranom leaju sprijeen pomak

odnosno rotacija koja odgovara odabranoj reakciji za konstruiranje utjecajne linije, ali e
ovakve pogreke svakako otkriti neposredno prije zahtjeva za proraunom, u okviru naredbe
Kontrola unesenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5).
Bez obzira da li ste zahtijevali konstruiranje utjecajne linije za neki od utjecaja na gredi, ili za
neku od reakcija tokastog leaja, program e po zavretku naredbe automatski otvoriti novi
sluaj optereenja, koji je rezerviran samo za konstruiranje utjecajne linije. U okviru ovog
sluaja optereenja je onemogueno zadavanje bilo kakvog drugog optereenja, i ono e imati
poseban tretman u naredbama za definiranje osnovnih sluajeva optereenja i kombinacija
njihovog jednovremenog djelovanja.
Brisanje postavljene utjecajne linije nije mogue pomou naredbe Brisanje, ve se pomou
naredbe Sluajevi optereenja mora zahtijevati brisanje sluaja optereenja koji je
rezerviran za konstruiranje utjecajne linije.
3.2.12 Prednaprezanje
Pomou naredbe Prednaprezanje, na model se postavljaju kablovi kojima se
mogu prednaprezati: ploe, zidovi i grede. Prednaprezanje se moe zadani u okviru jednog, ili
u okviru vie sluajeva optereenja. Ovakva koncepcija omoguava da u sluaju
prednaprezanju sa vie trasa kablova, u okviru posebnih sluajeva optereenja, analizirate
utjecaje prednaprezanja svakog od kablova posebno. Iako je programom omogueno da okviru
istog sluaja optereenja, zadate i prednaprezanje i neko drugo optereenje, za preporuku je
da utjecaje od prednaprezanja analizirate u posebnim sluajevima optereenja. Na ovaj nain
ete kasnijim kreiranjem kombinacija jednovremenog djelovanja razliitih sluajeva
optereenja, imati mogunost da analizirate utjecaje u konstrukciji sa prednaprezanjem i bez
njega.
Nakon izbora naredbe Prednaprezanje, naredbena linija dobiva standardan oblik koji
odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne polilinije.
Prva toka prednaprezanja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
320
U sluaju da elite da prednapreete grede, tada zadana linija prednaprezanja mora svojom
kompletnom geometrijom pripadati liniji kojom je odreen poloaj dane grede na modelu. Isto
tako, ako prednapreete plou ili zid, tada zadana linija prednaprezanja mora svojom
kompletnom geometrijom pripadati ravnini kojom je odreen poloaj ploe, odnosno zida, u
prostoru.
Zadana linja prednaprezanja ima svoj lokalni koordinatni sustav ija je konvencija potpuno ista
kao i za grede (vidi poglavlje 3.1.4). Znai, lokalna os 1 je u pravcu zadane linije
prednaprezanja, lokalna os 2 je okomita na lokalnu os 1 tako da zajedno sa njom formira
vertikalnu ravninu, a lokalna os 3 je u pravcu normale na ravninu koju formiraju lokalne osi
1 i 2. Lokalni koordinatni sustav linije prednaprezanja se takoer moe naknadno
promijeniti pomou naredbe "Promjena L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2).
Nakon unosa polilinije, program e otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o
prednaprezanju.

podataka o prednaprezanju
Ako se zadana polilinija sastoji od vie segmenata, tada e se numeriki podaci zadani u ovom
dijalog box-u, odnositi na svaki nacrtani segment posebno.
Ekscentrinost trase kablova u pravcu lokalne osi 2, zadaje se od presjeka do presjeka, u

karakteristinim tokama du zadane linije prednaprezanja. U listi presjeka, koja se nalazi u
gornjem lijevom kutu dijalog box-a, pomou komadnog polja Dodaj, imate mogunost da
pored presjeka na poetku i kraju linije prednaprezanja, dodate proizvoljan broj meupresjeka
u kojima se odvija promjena poloaja trase kablova.
321
Lista karakteristinih presjeka
U koloni Presjek, poetak i kraj linije prednaprezanja se oznaava slovima S i E, a svaki

novo dodati meupresjek svojim rednim brojem. Poloaj meupresjeka se definira podatkom u
koloni dL, i to svojim relativnim odstojanjem od poetka linije predanprezanja, u pravcu
lokalne osi 1. U koloni e2 se za svaki od presjeka u listi zadaje odstojanje trase kablova u
odnosu na lokalnu os 1 a u pravcu lokalne osi 2.
Da bi se imao laki uvid u tonost unesenih podataka, u donjem djelu dijalog box-a, grafiki se
iscrtava zadani oblik trase kablova. Pored toga, tekui presjek u listi se oznaava crvenom
tokom.
Oblik trase kablova izmeu dva susjedna presjeka se odreuje stanjem ponuenih prekidaa
sa desne strane liste presjeka Krivocrtna i Pravocrtna.
322
Prekidai koji odreuju oblik trase kablova,

izmeu dva susjedna presjeka
Izborom naredbenog polja Generator presjeka, koje se nalazi ispod prostora predvienog
za prikaz zadanog oblika trase kablova, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Naime, sada imate mogunost da na osnovu zadanog oblika trase kablova izgenerirate jedan ili
vie meupresjeka, iji e podaci o ekscentrinom poloaju odgovarati trenutanom obliku
trase kablova.
Ako je prekida Generiraj samo jedan presjek postavljen na ukljueno stanje, tada e u
listu presjeka biti ubaen samo jedan meupresjek, i to na relativnom rastojanju od poetka
linije prednaprezanja, koje odgovara zadanoj vrijednosti u edit box-u : dL=
Ako je prekida Generiraj samo jedan presjek postavljen na iskljueno stanje, tada e
zadana vrijednost u edit box-u dL= predstavljati ekvidistantno rastojanje izmeu svih
meupresjeka koji e biti kreirani u ovoj proceduri (ako se zada vrijednost 0.1, to znai da e
zadana linija prednaprezanja biti podijeljena na 10 jednakih dijelova, a u listi presjeka e biti
ubaeno 9 meupresjeka).
Nakon aktiviranja komadnog polja OK, program e prvo provjeriti da li u listi presjeka ve
postoje meupresjeci, i ako postoje dati e slijedee upozorenje:
323
Izborom odgovarajueg komadnog polja, moete odabrati jednu od programom predvienih

akcija:
Yes svi ranije zadani meupresjeci u listi presjeka e biti uklonjeni a na njihovo mjesto
e doi novokreirani.
No u listi presjeka e biti zadrani stari meupresjeci a novokreirani e biti dodani
Cancel - izbor ovog naredbenog polja dovodi do odustajanja od generiranja meupresjeka i

povratak na osnovni izgled dijalog box-a u ovoj naredbi.
Ova opcija je jako zgodna kada elite da krivolinijsku trasu kablova, definiranu u par
karakteristinih presjeka, aproksimirate odgovarajuom pravolinijskom. U takvom sluaju,
svakako morate zadati generiranje dovoljnog broja meupresjeka.
Parabolina trasa kablova je aproksimirana

odgovarajuom pravocrtnom
Oba naredba ima primjenu i kada nakon uvida u rezultate prorauna, elite da naknadno
promijenite trasu kablova ba u odreenom poloaju meupresjeka.
U edit box-u N=, zadaje se intenzitet sile prednaprezanja, a u edit box-ovima e3,p= i
e3,k= imate mogunost da translatorno pomaknete cijelu trasu kablova u pravcu lokalne osi
3. U edit box-u e3,p = zadaje se ekscentricitet kablova u pravcu lokalne osi 3 na poetku,
dok se u edit box-u e3,k = zadaje ekscentricitet u pravcu lokalne osi 3 na kraju linije
prednaprezanja. Ovakvo translatorno pomicanje cijele trase kablova ima naroitu primjenu kod
324
prednaprezanja greda sanduastog poprenog presjeka, kod kojih se trase kablova nalaze u
rebrima.
Napominjemo da e optereenje uslijed prednaprezanja, pri proraunu biti naneseno na

konstrukciju du zadane linije prednaprezanja, a ekscentrian oblik trase kablova u pravcu
lokalnih osi, samo e odrediti intenzitet i pravac djelovanja sila prednaprezanja.
Grupa edit box-ova u desnom djelu dijalog box-a, slui za definiranje podataka koji e uticati
na gubitak sile prednaprezanja du zadane trase.
= Koeficijent trenja
= Dodatni koeficijent trenja po duini
ln= Proklizavanje klina
Es= Modul elastinosti elika od koga je napravljen kabl
As= Povrina poprenog presjeka kabla
Programom je pored gubitka sile prednaprezanja uslijed trenja i pomaka kabla, obuhvaen i
proraun gubitka sile prednaprezanja uslijed proklizavanja klina. U poglavlju 3.2.12.2,
detaljno e biti iznesen postupak prorauna gubitaka.
Nakon izbora komadnog polja OK, naredba e biti zavrena a na krajevima svakog zadanog
segmenta polilinije, na crteu e biti postavljen simbol koji oznaava mjesto unosa sile
prednaprezanja du svih zadanih segmenata.
Simbolima malog trokuta, oznaeni su poetak

i kraj zadane linije prednaprezanja
Naime, program po default-u pretpostavlja da svaki zadani segment polilinije predstavlja

posebnu trasu prednaprezanja, i da se radi o istovremenom zatezanju kablova sa oba kraja,
svakog od segmenata.
325
Napomena:
U sluaju kada se prenaprezanje vri sa vie trasa kablova, pri emu se njihova lokalna os 1
potpuno poklapa u prostoru, tada ih ne moete zadani u okviru istog sluaja optereenja.
Tipian primjer je ako se ista trasa kablova postavlja u rebrima sanduastog poprenog
presjeka greda. Tada je potrebno, u jednom sluaju optereenja zadani trasu kablova u
jednom rebru, a u drugom sluaju optereenja u drugom rebru. U okviru svakog od ovih
optereenja, trase kablova moraju biti translatorno pomaknute u pravcu lokalne osi 3, za
vrijednost rastojanja rebra od sistemske linije, kojom je odreen poloaj grede na modelu.
Kasnijim kombiniranjem rezultata iz ova dva sluaja optereenja, moete dobiti utjecaje od
ukupnog prednaprezanja u danoj gredi.
3.2.12.1 Definiranje krajeva zadane linije prednaprezanja
Pomou naredbe Kotve, imate mogunost da vie zadanih segmenata linije

prednaprezanja, po potrebi spojite u jednu cjelinu. Pored toga, imate mogunost i da kraj
zadane linije prednaprezanja oznaite kao mjesto na kojem se nalazi anker (zatezanje samo sa
jednog kraja), a ne podrazumijevano mjesto gdje se unosi sila prednaprezanja. Izborom ove
naredbe, naredbena linija dobiva slijedei oblik:
<0 odab.> Kotva Odabir (Sve/Prozor/<krAj>/Sila):
Na kraju naredbene linije, nalazi se podopcija Sila iji naziv ukazuje na nain na koji e biti
definiran odabrani kraj linije prednaprezanja. Uzastopnim izborom ove podopcije, ona mijenja
svoj naziv tako da moe dobiti jedan od mogua tri oblika:
Sila kada je na naredbenoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e

odabrani kraj linije predanprezanja biti oznaen kao mjesto gdje se unosi sila
prednaprezanja. Nakon selekcije, na danom kraju e biti postavljen simbol |>
Anker kada je na naredbenoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e

odabrani kraj linije predanprezanja biti oznaen kao mjesto gdje se postavlja
anker. Nakon selekcije, na danom kraju e biti postavljen simbol ||
Nastavak kada je na naredbenoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e

odabrani kraj linije predanprezanja biti oznaen kao mjesto gdje se nastavljaju
dva segmenta trase kablova. Nakon selekcije, na danom kraju nee biti
postavljen nijedan simbol.
Znai, od korisnika se oekuje da prvo na naredbenoj liniji postavi odgovarajui naziv

posljednje podopcije, i da potom u select box zahvati dio linije prednaprezanja na ijem kraju
e biti postavljen odabrani uvjet. U zavisnosti od mjesta na kojem je odabrana linija
prednaprezanja, uvjet koji je odreen nazivom posljednje podopcije na naredbenoj liniji, bie
postavljen na bliem kraju. Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i naredba za
oslobaanje utjecaja na krajevima greda (vidi poglavlje 3.1.5.), s tim to se uvjeti koji se
postavljaju na odabranom kraju linije, ne podeavaju u dijalog box-u, ve stanjem podopcije
na naredbenoj liniji.
3.2.12.2 Gubici sile prednaprezanja
Pomou ove naredbe imate mogunost da vizualno sagledate gubitak sile

prenaprezanja du zadane trase kablova. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei
oblik:
<0 odab.> Gubitak sile prednaprezanja Odabir (Prozor/<krAl>):
326
Sada je potrebno odabrati jedan segment postavljene trase kablova, nakon ega e program
prvo prekontrolirati da li je ona ispravno zadana, i ako nije dati odgovarajue upozorenje.
Naime, krajevi zadane linije prednaprezanja moraju biti oznaeni ili kao mjesto unoenja sile
prednaprezanja ili kao mjesto ankera (svakako da postavljanje dva ankera na krajevima linije
prednaprezanja, nije mogue). U sluaju da je kraj linije prednaprezanja oznaen kao
nastavak, tada se njegov kraj mora poklopiti sa poetkom drugog segmenta linije
prednaprezanja, a poloaj kabla se na mjestu nastavka mora nalaziti na istom mjestu u
prostoru. Prema tome, vie segmenata prednaprezanja koji su meusobno povezani, tako to
su njihovi krajevi oznaeni kao Nastavak, analiziraju se kao jedna cjelina.
Ako odabrana trasa kablova ispuni formalne uvjete za ispravnost, program e otvoriti dijalog
box slijedeeg izgleda.
Izgled i dijalog box-a za prikaz gubitaka sile prednaprezanja
U lijevom djelu dijalog box-a se u dva odvojena grafikona prikazuje zadani oblik trase kablova i
dijagram promjene intenziteta sile predanprezanja du zadane trase kablova. U sluaju gubitka
sile od proklizavanja klina, na kraju na kojem se unosi sila prednaprezanja, ovaj dio dijagrama
e biti rafiran.
Gubitak sile prednaprezanja uslijed trenja i pomaka kabla, proraunava se iz slijedee formule:
- ,x - l,x
N,x = N e
Upotrijebljene oznake u formuli imaju slijedee znaenje:
N,x Intenzitet sile predanprezanja u promatranom presjeku du zadane trase kablova

N Zadana sila predanprezanja
- Zadani koeficijent trenja
,x Suma skretnih kutova trase kablova do promatranog presjeka
- Dodatni koeficijent trenja po duini
l,x Rastojanje promatranog presjeka od poetka trase kablova
327
Proraun gubitka sile predanprezanja uslijed proklizavanja klina, provodi se u dva koraka.
Prvo se iterativnim rjeavanjem slijedee jednadbe, izraunava duina do koje se rasprostire
pad sile uslijed proklizavanja klina.
le Nepoznata duina na kojoj se rasprostire gubitak sile predanprezanja uslijed

proklizavanja klina
ln Zadano proklizavanje klina
Es Zadani modul elastinosti elika od koga je napravljen kabl
As Zadana povrina poprenog presjeka kabla
- Prosjeni skretni kut do promatranog mjesta
- Zadani dodatni koeficijent trenja po duini
Na osnovu proraunate duine le, iz slijedee formule se proraunava umanjeni intenzitet sile
na mjestu njenog nanoenja na model.
2
Ne = N [1 x ( + )]
Ne Umanjeni intenzitet sile na mjestu unoenje sile na model

x- Udaljenost do promatranog mjesta
- Prosjeni skretni kut do promatranog mjesta
- Zadani dodatni koeficijent trenja po duini
U gornjem desnom kutu dijalog box-a prikazani su svi zadani ulazni podaci o odabranoj trasi
predanprezanja, a u prikazanoj listi presjeka se u proizvoljno odabranim meupresjecima
moe dobiti informacija kako o ekscentrinom poloaju kablova, tako i o intenzitetu sile
predanprezanja u danom presjeku. Nain rada sa listom presjeka je potpuno isti kao i u dijalog
box-a za unos numerikih podataka o prednaprezanju, s tim to ovdje poloaj meupresjeka
nije odreen svojim relativnim rastojanjem od poetka trase kablova, ve tonim rastojanjem
u duinskim jedinicama.
I u sluaju da ne analizirate utjecaje od gubitka sile prednaprezanja, ova naredba e biti od

pomoi da odredite visinsku koordinatu svih toaka u kojima je potrebno pridrati kablove na
gradilitu. Izborom ove naredbe u okviru modula za obradu rezultat prorauna, imati ete
mogunost da ispiete sve prikazane podate iz ovog dijalog box-a.
3.2.13 Rezultanta
Naredba Rezultanta slui za kontrolu tonosti unesenih podataka o intenzitetu
optereenja. Njenim aktiviranjem, program sa naredbene linije zahtjeva odabir svih
optereenja za koja elite dobiti informaciju o intenzitetu i poloaju rezultante.
328
<0 sel.> Optereenja Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Nakon zavrene procedure odabira, program e otvoriti dijalog box sa informacijom o

intenzitetu i poloaju rezultante svih prethodno odabranih optereenja.
Svakako da e u okviru ove naredbe, za odabir biti dostupna samo povrinska, linijska i
tokasta optereenja. Procjenom ispravnosti prikazanih rezultata, moete lako otkriti
eventualno pogreno zadane podatke o optereenju. U sluaju da sva odabrana optereenja
nemaju isti pravac djelovanja, tada program nee biti u stanju da izrauna i poloaj rezultante.
3.2.14 Konvertor optereenja

Ova naredba ima ulogu da olaka unos linijskog i koncentriranog optereenja du
grednih elemenata konstrukcije, koji se nalaze van ploa, odnosno zidova. Naime, kako veina
optereenja koja djeluju na konstrukcije ima povrinski karakter (snijeg, vjetar, teina krovnog
pokrivaa, teina podova, itd.), to pri nanoenju optereenja na gredne elemente konstrukcije
koji ne pripadaju ploama, odnosno zidovima, morate runo proraunavati intenzitet
optereenja, koje pripada svakom od tih grednih elemenata. Iz tog razloga, programom je
predviena slijedea procedura unosa podatka, koju emo prikazati na primjeru djelovanja
vjetra na kosoj krovnoj konstrukciji.
329
Prednja strana krova po kojoj treba zadati pritisak vjetra odozgo
Iako se krovna konstrukcija sastoji samo od grednih elemenata, prvo emo zadati povrinsko
optereenje koje predstavlja pritisak vjetra okomito na prednju stranu krova.
Zadano povrinsko optereenje na prednjoj strani krova koje simulira djelovanje vjetra.
Izborom naredbe Konvertor optereenja, program e zahtijevati da odaberete sva

povrinska optereenja koja je potrebno zamijeniti odgovarajuim linijskim ili pak tokastim
optereenjem.
<0 odab.> Povrinska optereenja Odabir

(Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Nakon zavrenog odabira povrinskog optereenja, program e zahtijevati da odaberete sve

gredne elemente koje elite opteretiti zamjenjujuim linijskim, odnosno koncentriranim silama.
<0 odab.> Grede Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
330
Kako se u sastavu prednje strane krova nalaze i glavni i sekundarni nosai, kao i spregovi za
vjetar, to je sada potrebno odabrati samo one grede koje e preuzeti optereenje od vjetra. U
naem primjeru, odabrati emo sve uzdune grede koje su postavljene u pravcu globalne X
osi.
Odabrane su sve grede koje trebaju dobiti ekvivalentno optereenje
Nakon zavrenog odabira uzdunih greda, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe

Konvertor optereenja
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, odluujete se za

konvertiranje povrinskog optereenja ili u jednako podijeljeno, ili pak u koncentrirano. U
sluaju da se odluite za opciju konvertiranja u koncentrirane sile, tada e za unos podataka
biti dostupan i edit box, u kojem se zadaje meusobna udaljenost koncentriranih sila koje e
biti izgenerirane.
Edit box za definiranje udaljenosti

izmeu koncentriranih sila
331
Svakako da e ovdje zadana udaljenost odrediti i tonost rasporeda sila, mada ne treba
pretjerivati, s obzirom da e se tada u sastavu modela nai preveliki broj entiteta koji moe
usporavati rad samog programa. Preporuka je da, kada god je to mogue, odaberete
konvertiranje u jednako podijeljeno linijsko optereenje, jer e ono u veini sluajeva dovesti
do zadovoljavajue tonosti.
Izborom naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a prethodno odabrano povrinsko
optereenje e biti uklonjeno i zamijenjeno odgovarajuim linijskim, odnosno tokastim
optereenjem. Svakako da e optereenje biti naneseno samo na grede koje su odabrane u
okviru ove naredbe, i to samo pod uvjetom da one pripadaju istoj ravnini kojoj pripada i
odabrano povrinsko optereenje.
Prikaz izgeneriranog linijskog optereenja
Prikaz izgeneriranog tokastog optereenja
Svakako da se na ovaj nain moe prenijeti i povrinsko djelovanje vjetra samo na stupove
koji se nalaze na prednjoj i zadnjoj strani ovdje prikazane hale.
332
Ova naredba ima primjenu i u mnogim drugim sluajevima. Navesti emo jo samo jedan
primjer, kada se modeliraju objekti sa montanim meukatnim konstrukcijama. S obzirom da
nas u tim sluajevima, po pravilu ne zanimaju utjecaji u montanim ploama, tada ih nije
potrebno ni unositi u model samo zbog prenoenja povrinskog optereenja na ostale dijelove
konstrukcije. Znai, i ovdje je potrebno prvo zadati povrinsko optereenje na mjestu gdje bi
stajala dana montana ploa (u prazno), a potom to optereenje konvertirati u zamjenjujue
linijsko ili tokasto optereenje, na gredama koje su postavljene u pravcu nosivosti dane ploe.
Na ovaj nain se ubrzava unos geometrije modela, a pored toga e i sam model imati znatno
manji broj vorova na mrei konanih elemenata.
Napomena:
U Tower-u je omogueno konvertiranje povrinskog optereenja, koje je zadano na nekoj
krivoj povrini, u niz koncentriranih sila du odabranih grednih elemenata konstrukcije. Sama
procedura konvertiranja je ista kao i na ravnim povrinama. Jedino je u dijalog box-u, koji se
otvara nakon zavrene selekcije greda, opcija Ravnomjerna optereenja nedostupna, s
obzirom da se zbog sloenosti problema povrinsko optereenje u opem sluaju ne moe
prikazati pomou linijskih.
3.3 Promjena i kontrola ranije unesenih podataka

3.3.1 Promjena setova
Pomou naredbe Promjena setova, koja se nalazi u okviru padajueg menija
Korekcija, omoguena je naknadna promjena numerikih podataka za
proizvoljno odabrane elemente crtea. Aktiviranjem ove naredbe, ulazi se u
standardnu proceduru odabiranja.
<0 odab.> Promjena setova Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/

eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Nain rada naredbe je potpuno isti, bez obzira da li odabrani elementi predstavljaju dio
konstrukcije, ili pak optereenje. Kako svakom tipu elementa crtea, odgovara samo odreeni
tip numerikih podataka, to se u ovoj proceduri ne mogu istovremeno odabrati raznorodni
tipovi entiteta. Ovdje pod raznorodnim tipovima elemenata podrazumijevamo: ploe, grede,
linijsko optereenje, povrinsko optereenje, itd. Znai, mogua je masovna promjena
podataka za vie odabranih elemenata, ali svi oni moraju pripadati istom tipu elemenata. U
sluaju da se u prvom koraku selekcije, jednovremeno odabiru raznorodni elementi, program
e od svih odabranih zadrati samo elemente jednog tipa, dok e sve ostale izbaciti iz
selekcije. Isto vai i kada se odabere element crtea na mjestu na kojem se njegova
geometrija poklapa sa nekim drugim entitetima. I tada e program sam odabrati element za
koji e ui u proceduru mijenjanja podataka. U ovakvim sluajevima treba ukinuti vidljivost
svih elemenata crtea ija se geometrija poklapa sa geometrijom elementa za koji je potrebno
izvriti promjenu numerikih podataka. Prema tome, najlake je prvo pojedinano odabrati
jedan od elemenata danog tipa, a da tek u slijedeem koraku koriste metode grupnog
odabiranja. Tada e, svi tipovi elemenata koji ne odgovaraju tipu prvog odabranog, automatski
biti odbaeni.
Desni klik mia e oznaiti kraj procedure odabiranja, te e se u zavisnosti od tipa elementa
koji je izabran, otvoriti odgovarajui dijalog box, u kojem se mogu izvriti eljene izmjene.
333
Odabrano je vie ploa istog seta numerikih podataka
Sada ovdje mogu nastupiti dva sluaja. Ako svi odabrani entiteti imaju isti set numerikih
podataka, tada e sa lijeve strane liste, crnom strelicom , jasno biti naznaeno koji je to
redni broj seta. Meutim, ako se istovremeno odabere vie elemenata razliitih setova, tada e
ispred liste, u okviru svih setova koji su pridrueni odabranim elementima, stajati simboli crnih
strelica .
334
Odabrano je vie ploa razliitog seta numerikih podataka
Pored toga, svi podaci u listi e biti ispisani kao neaktivni, a svi edit box-ovi prazni. Ovakvo
stanje e biti, sve dok klikom mia u okviru liste, svim odabranim entitetima ne pridruite isti
set podataka.
Nakon izvrenih izmjena u dijalog box-u, klikom na naredbeno polje OK, novo zadani podaci
e biti pridrueni izabranim elementima crtea, a program e sa naredbene linije i dalje
zahtijevati odabiranje elementa za koje se eli promjena numerikih podataka. Klik na desi
gumb mia, oznaiti e kraj ove naredbe.
Isto vai i kada se za promjenu podataka odabiru elementi crtea koji predstavljaju
optereenje. Ako sva odabrana optereenja imaju iste numerike podatke, tada e u dijalog
box-u biti ispisani svi prethodno zadani parametri.
335
Odabrana su dva povrinska optereenja,

potpuno istog intenziteta i pravca djelovanja
Meutim, ako se odabere vie optereenja razliitog intenziteta, ili pravca djelovanja, tada e
podaci u dijalog box-u biti prazni, sve dok ih ponovo ne zadane. Na taj nain ete, svim
prethodno odabranim optereenjima, pridruiti novo zadane podatke.
Odabrana su dva povrinska optereenja,

istog pravca djelovanja, ali razliitog intenziteta
Promjena podataka je omoguena i za elemente crtea koji nisu dio konstrukcije. To su razne
pomone linije i tekstovi, postavljeni pomou naredbi: Linija, Tekst i Kota (vidi oglavlje
3.4). Za linije i kote je mogue promijeniti layer na kojem su ovi entiteti nacrtani, a za
tekstove je omoguena promjena svih podataka koji su ranije zadani: sadraj teksta, layer,
ravnanje, font, itd. Kako je programom omogueno postavljanje ovih pomonih elemenata
336
crtea i u prozoru Dispozicija, to pomou ove naredbe neete moi da vrite njihovu
promjenu podataka. To proizlazi iz osnovne funkcije prozora Dispozicija, da se u njemu vri
promjena tekueg okvira, te e klik mia u okviru ovog prozora, dok je aktivna naredba
Promjena setova, biti protumaen kao zahtjev za promjenu tekueg okvira. Prema tome, za
promjenu podataka o pomonim entitetima koji su postavljeni u prozoru Dispozicija, morate
koristiti posebnu naredbu Preimenuj (vidi poglavlje 2.12.2). Naime, u sluaju da se
pomou ove naredbe umjesto simbola okvira, odabere neki od pomonih entiteta u prozoru
Dispozicija, tada e ona raditi potpuno isto kao i naredba Promjena setova.
3.3.2 Promjena lokalnog koordinatnog sustava linijskih

elemenata (Promjena L.K.S.)
Kako program po default-u odreuje orijentaciju lokalnog koordinatnog sustava
linijskih elemenata modela, to pomou naredbe Promjena L.K.S., koja se nalazi u okviru
padajueg menija Korekcija, imate mogunost da ga naknadno promijenite. Njenim izborom,
ulazi se u standardnu proceduru odabiranja.
<0 odab.> Promjena L.K.S. Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/

Procedurom selekcije e biti obuhvaeni samo linijski elementi, nad kojima ova naredba ima
djelovanje: grede, linijski leajevi, pokretno optereenje i prednaprezanje. Nakon zavrene
selekcije, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadane toku sa crtea, koja e
odrediti kako ravninu u kojoj lee lokalne osi 1 i 2, tako i usmjerenje lokalne osi 2.
Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 2/<krAj>):
Naime, kako je pravac i smjer lokalne osi 1 potpuno odreen poetkom i krajem linije kojom
je zadan poloaj danog linijskog elementa u prostoru, a kroz jedan pravac je mogue postaviti
beskonano ravnina, to e izbor ove toke jednoznano odrediti kako ravninu u kojoj lee ove
dvije lokalne osi, tako i smjer pruanja lokalne osi 2. Lokalna os 3 e tada biti postavljena
automatski, tako da zadovolji pravilo desno orijentiranog koordinatnog sustava. Kako u nekim
sluajevima, moe biti lake odrediti ravninu u kojoj lee osi 1 i 3, uzastopni klik mia
preko podopcije Toka koja odreuje os 2, dovesti e do promjene sadraja naredbene
linije.
Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 3/<krAj>):
Naime, sada e odabrana toka odrediti ravninu u kojoj lee lokalne osi 1 i 3. Ponovni klik
preko ove podopcije, vratie nas na prvobitni oblik naredbene linije. Nakon izbora eljene
toke, naredba e biti zavrena.
U sluaju viestruke selekcije, vodite rauna da izbor toke pravilno odredi, kako ravninu, tako
i usmjerenje lokalnih osi, svim odabranim elementima. Ovo emo ilustrirati na primjeru
jednovremene promjene orijentacije lokalnog koordinatnog sustava svih stupova jednog
okvira.
337
Lokalne osi 1 i 2 svih stupova postavljene

su u vertikalnoj ravnini X-Z.
Ako elimo promijeniti orijentaciju lokalnog koordinatnog sustava stupova, tako da njihove
lokalne osi 1 i 2 lee u vertikalnoj ravnini Y-Z, tada e postavljenjem podopcije Toka
koja odreuje os 3 za tekuu, i izbor bilo koje toke u okviru ravnini prikazanog okvira,
dovesti do eljenog efekta. Meutim, u zavisnosti od poloaja odabrane toke, orijentacija
lokalne osi 3 odabranih stupova, nee biti ista.
Izborom toke 1, lokalna os 3 svih stupova, bit e usmjerena na desno
338
Izborom toke 1, lokalna os 3 svih stupova, bit e usmjerena na lijevo
Izborom toke 1, lokalna os 3 lijevog stupa,

bit e usmjerena na desno, a druga dva na lijevo
339
Izborom toke 1, lokalna os 3 desnog stupa,

bit e usmjerena na lijevo, a druga dva na desno
Znai, smjer lokalne osi 2, odnosno lokalne osi 3, odreen je relativnim poloajem
odabrane toke, u odnosu na lokalnu osu 1, danog linijskog elementa.
Napominjemo da se smjer lokalne osi 1 ne moe naknadno promijeniti, i on se uvijek

postavlja tako da ide od poetka ka kraju linije, kojom je odreen poloaj danog linijskog
elementa u prostoru.
Primjena naredbe
Orijentacija lokalnog koordinatnog sustava je neobino vana za sve elemente konstrukcije.

Kod greda, ona je viestruko vana, obzirom da se u pravcu postavljenih lokalnih osi, prikazuju
rezultati prorauna, definiraju dimenzije poprenog presjeka i oslobaaju utjecaji na njenim
krajevima. Kod linijskih leajeva se u pravcu postavljenih lokalnih osi, sprjeavaju pomaci i
rotacije, tako da e i proraunate reakcije leajeva, djelovati u njihovom pravcu. Kod
pokretnog optereenja, orijentacija lokalnog koordinatnog sustava definira ravninu po kojoj
ono djeluje, a kod prednaprezanja, nagib ravnini u kojoj se nalazi trasa kablova (kablovi za
prednaprezanje se postavljaju uvijek u ravnini koju odreuju poloaj lokalne osi 1 i 2).
Napomena:
Tijekom izvrenja ove naredbe, za preporuku je da pomou naredbe Vidljivost, postavite za
vidljive lokalne osi elemenata konstrukcije, za koji se vri promjena lokalnog koordinatnog
sustava. Na taj nain, imati ete laki uvid u tonost provedenih izmjena.
3.3.3 Promjena lokalnog koordinatnog sustava tokastih

leajeva
Pored promjene lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata, pomou
naredbe Promjena L.K.S. moe se mijenjati i orijentacija lokalnog koordinatnog sustava
tokastih leajeva. Njenim izborom iz padajueg menija Korekcija, ulazi se u standardnu
proceduru odabira.
<0 odab.> Promjena L.K.S - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje
/ <krAj>):
340
U ovoj proceduri ne mogu se istovremeno odabrati i tokasti leajevi i linijski entiteti. Kada se
koriste opcije grupnog odabira program nasumino odreuje koji e entiteti ui u selekciju,
tako da je najbolje da se u prvom koraku odabere jedan entitet, tokasti leaj ili neki linijski
element, ime se odreuje koji e entiteti ui u grupnu selekciju.
Ako su odabrani tokasti leajevi, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate toku
sa crtea koja e odrediti pravac i smjer lokalne osi 3:
Promjena L.K.S (Toka koja odreuje os 3 / Radijalno / <krAj>):
Napominjemo da u sluaju odabira samo jednog tokastog leaje, na naredbenoj liniji nee biti
prisutna podopcija Radijalno.
Izbor podopcije Toka koja odreuje os 3 dovest e do promjene osi ije e usmjerenje
odrediti toka koja se zadaje. Jedan klik mia mijenja na lokalnu os 2, drugi na lokalnu os 1
dok trei klik mia vraa prvobitno stanje naredbene linije.
Pravac i smjer izabrane lokalne osi (pretpostaviti emo da je izabrana osi 3) moe se odrediti
na dva naina radijalno i paralelno. Kod radijalnog odreivanja, lokalne osi 3 svih odabranih
entiteta bit e usmjerene prema zadanoj toki.
Radijalno odreivanje usmjerenja lokalnih osi
Kod paralelnog odreivanja zadana toka odreuje usmjerenje lokalne osi 3 jednog
(referentnog) tokastog leaja, dok su lokalne osi ostalih odabranih oslonaca paralelne sa njom
i imaju isti smjer. Za referentni tokasti leaj program usvaja onaj koji je prvi odabran.
341
Paralelno odreivanje usmjerenja lokalnih osi
Izabrani nain odreivanja ispisuje se na naredbenoj liniji kao ime podopcije. Znai ako se na
naredbenoj liniji nalazi podopcija Radijalno to znai i da se usmjerenje lokalne osi 3
odreuje radijalno. Promjena na paralelno odreivanje vri se aktiviranjem ove podopcije.
Nakon izbora toke koja odreuje usmjerenje lokalne osi 3, program e sa naredbene linije
zahtijevati da zadate toku koja odreuje ravninu u kojoj se os 3 nalazi.
Promjena L.K.S (Toka koja odreuje ravninu 2-3 / <krAj>):
Naziv podopcije Toka koja odreuje ravninu 2-3 ukazuje da e izabrana toka odrediti
ravninu u kojoj se nalaze lokalne osi 2 i 3. Izborom ove podopcije naredbena linija e dobiti
novi izgled, odnosno toka koja se zadaje odredit e ravninu u kojoj se nalaze lokalne osi 1 i 3.
Promjena L.K.S (Toka koja odreuje ravninu 1-3 / <krAj>):
Naravno, da je na poetku ove procedure izabrana neka druga os, pomou ove podopcije bi se
vrio izbor ravni koje njoj odgovaraju.
Nakon izbora traene toke naredba se zavrava, a lokalni koordinatni sustavi svih odabranih
leajeva dobivaju zadanu orijentaciju.
342
L.K.S. svih tokastih leajeva je promijenjen tako to su

lokalne osi 2 usmjerene prema centru kruga, a lokalne
osi 3 su normalne na prikazanu ravninu
3.3.4 Kontrola setova

Posebno vanu opciju u programu predstavlja i vizualno sagledavanje tonosti
unesenih numerikih podataka, odnosno mogunost da se vizualno prekontrolira da li su svim
elementima konstrukcije pridrueni toni setovi numerikih podataka. Za tu namjenu je
razvijena naredba Kontrola setova, u okviru padajueg menija koji se otvara desnim
klikom mia preko naziva prozora 3D pogled. Aktiviranjem ove naredbe, program e za
dani tip konstruktivnog elementa (ploe, grede, itd.), sve entitete istog seta numerikih
podataka, obojiti istom bojom.
U prozoru 3D pogled, program je istom bojom obojio, sve ploe

i zidove kojima je pridruen isti set numerikih podataka
Naredbena linija je dobila slijedei sadraj.
343
<Sve> Kontrola setova Ploa/Zid (Promjena setova/Izbor/<krAj>):
Za koju vrstu konstruktivnih elemenata se vri kontrola unesenih numerikih podataka, i koji
redni brojevi setova e biti bojani a koje ne, odreuje se u dijalog box-u koji se otvara
aktiviranjem podopcije Izbor.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Kontrola setova
Korisniku je sada omogueno da, osim za razliite tipove konstruktivnih elemenata, vri
kontrolu unesenih podataka i za tri vrste optereenja - povrinsko, linijsko i tokasto. U
lijevom dijelu dijalog box-a nalazi se lista svih entiteta (konstruktivnih elemenata i
optereenja) za koje se moe uraditi kontrola unesenih podataka. Svakako da e za izbor biti
dostupni samo oni entiteti koji se nalaze u modelu. Za odabrani entitet, u desnom dijelu
dijalog box-a, prikazuje se lista sa svim setovima podataka koji su do tada kreirani.
Odabrana je kontrola setova za grede
U koloni Naziv je prikazan opis svakog seta, dok je u koloni Boja za svaki od setova
postavljena boja kojom e elementi tog seta biti obojani u modelu. Boje program sam generira
po kriteriju da one za svaki od setova budu to razliitije, ali je omogueno i da za svaki od
setova sami odaberete boju po elji.
344
Klik mia preko strelice sa desne strane color box-a,

otvorio je dijalog box za izbor proizvoljne boje
Ako se za kontrolu unesenih podataka izabere optereenje, obzirom da se optereenja

grupiraju prema intenzitetu, u koloni Naziv e se umjesto opisa prikazivati intenzitet
optereenja za svaki set.
Odabrana je kontrola unesenih podataka za povrinsko optereenje
Generiranje palete boja
Pored runog odreivanja svake od boja, izborom komadnog polja Generiraj boje imate
mogunost da zadane programu iz koje palete e boje biti generirane.
Dijalog box za generiranje palete boja
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijaloga, a u
listi e za sve setove biti izgenerirane nove boje iz zadane palete.
345
U dijalogu se nalazi i check box Nijansiraj boje. Ukoliko je ovaj check box postavljen na
ukljueno stanje, svim setovima e biti pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za
poetnu.
Svim setovima su pridruene razliite nijanse boje

koja je izabrana za poetnu
Rad sa listom konfiguracija boja
Program doputa i da odabrane boje za setove numerikih podataka snimite u bazu i po

potrebi ih naknadno koristite. Izborom komadnog polja Snimi otvara se dijalog box za
snimanje trenutano odabranih boja u bazu.
Sada je u edit box-u potrebno zadani tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabrane boje, i
aktivirati naredbeno polje OK.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu ovog dijalog box-a je predviena za izbor
neke od ranije snimljenih konfiguracija boja.
346
Zatvorena lista za izbor neke od ranije snimljenih konfiguracija boja
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara se sadraj liste, i
sada je dovoljno miem kliknuti na red u kojem je opisan sadraj stanja boja koje se ele
postaviti. Napominjemo da se u listi uvijek nalazi i programski definirano stanje boja Default,
koje ne moete obrisati. Pomou naredbenog polja Brii je omogueno brisanje proizvoljno
odabrane konfiguracije boja iz liste.
Uvid u tablice setova numerikih podataka
U sluaju da elite vidjeti koji su podaci definirani za koji set numerikih podataka, izborom
komadnog polja Set, otvara se dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka za
odabrani konstruktivni element.
Dijalog box za definiranje setova numerikih podataka o gredama
Ovi dijalog box-ovi u potpunosti odgovaraju dijalog box-ovima koji se koriste pri postavljanju
danih elemenata konstrukcije na model, te je i ovdje mogue, po potrebi vriti naknadne
korekcije u prethodno zadanim ulaznim podacima.
Izbor setova koji e biti prikazani
Na kraju svakog reda, u okviru liste setova, nalazi se i check box koji regulira da li e dani set
konstruktivnog elementa biti obojan ili ne.
347
Check box-ovi, koji odreuju da li e dani set biti obojan na crteu ili ne
Pomou naredbenih polja Odaberi sve i Deselektiraj sve, imate mogunost da

odaberete, odnosno deselektirate za prikaz sve setove danog konstruktivnog elementa.
Nakon izbora naredbenog polje OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu e
odabrani setovi danog konstruktivnog elementa biti obojani odgovarajuim bojama.
Iz sadraj naredbene linije se vidi, da su za bojanje

odabrani setovi greda: 2, i 4
Promjena setova
U sluaju uinjenih pogreaka, odnosno u sluaju da ste nekom od konstruktivnih elemenata

pridruili pogrean set numerikih podataka, programom je omoguena promjena setova i u
okviru ove naredbe. Naime, izborom podopcije Promjena setova, na naredbenoj linija se
javlja slijedea poruka:
<0 sel.> Promjena setova Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/

eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
348
Nain rada sa ovom podopcijom je potpuno isti kao i kada se istoimena naredba pozove
samostalno (vidi poglavlje 3.3.1). Jedina razlika je u tome to e kraj ove naredbe dovesti do
povratka na osnovni oblik naredbene linije u okviru naredbe "Kontrola setova", a boje greda e
automatski biti aurirane prema novo nastalom stanju.
Opcije 2D prikaza
Pomou check box-a Prikai indirektne elemente se definira nain prikazivanja indirektnih
elemenata u prozoru 2D pogled. Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje,
simboli indirektnih elemenata e se iscrtavati s bojama koje su zadane u ovom dijalog box-u, a
ako je postavljen na iskljueno stanje iscrtavat e se s bojom koja je predviena za neaktivne
elemente.
Simboli ploa u presjeku su prikazani sa bojama

iz kontrole setova
3.3.5 Kontrola uneenih podataka

Izborom naredbe Kontrola uneenih podataka, koja se nalazi u okviru
padajueg menija Pomone funkcije, vri se osnovno testiranje ispravnosti kreiranog modela.
Obzirom da je program u svom radu toliko fleksibilan, te doputa kreiranje potpuno
349
proizvoljnih konstrukcija, svakako da ovo testiranje treba shvatiti samo uvjetno, jer je gotovo
nemogue otkriti ba sve eventualno uinjene pogreke. Zbog toga budite obazrivi pri
kreiranju modela, jer e program labilnost sustava moi pouzdano da otkrije, tek u
proraunskom modulu, pri rjeavanju sustava jednadbi. Ipak ova naredba moe biti od koristi
za otkrivanje nekih oiglednih pogreaka. Nakon aktiviranja naredbe, program odmah
otpoinje sa testiranjem unesenih podataka.
Kontrola konstruktivnih elemenata
Program prvo kontrolira da li model uope sadri minimum konstruktivnih elemenata, odnosno
da bi proveo daljnju kontrolu, neophodno je da na modelu postoji barem jedna ploa ili jedna
greda, i barem jedan leaj (povrinski, linijski ili tokasti). U sluaju da je na modelu definirano
vie faza graenja, tada e ovaj uvjet vaiti za svaku od faza posebno. Ako ovaj minimalni
uvjet nije ispunjen, dalja kontrola se ne provodi i program e u otvorenom dijalog box-u dati
upozorenje da je model nekompletan.
Upozorenje da je model nekompletan
Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, i sada Vam preostaje da prvo
popravite pogreke, a da potom opet pokrenete naredbu za kontrolu unesenih podataka.
Ako je ovaj prvi uvjet ispunjen, program nee dati nikakvo upozorenje o nekompletnosti
modela, i otpoeti e sa testiranjem svakog od elemenata konstrukcije posebno. Napominjemo
da se kontrola provodi za sve postavljene konstruktivne elemente na modelu, bez obzira na
njihovo trenutano stanje vidljivosti.
Navesti emo kriterije koji se provjeravaju za svaki od konstruktivnih elemenata posebno:
Ploa/Zid - za ispravnost ploa i zidova ne postoji kriterij, odnosno sve ploe, i svi zidovi
postavljeni na model, su uvijek ispravni.
Granini uvjeti moraju svojim kompletnom geometrijom pripadati ploi, odnosno zidu.
Greda za ispravnost postavljenih greda konstantnog poprenog presjeka ne postoji

kriterij, odnosno sve grede konstantnog poprenog presjeka, postavljene na
model, formalno su uvijek ispravne. Lokalna nestabilnost tapa po pitanju
neregularnog oslobaanja utjecaja na njihovim krajevima, moe se otkriti
jedino pri samom proraunu. Izuzetak su reetkasti tipovi tapova kod kojih
e program detektirati pogreku, ako je na njegovom kraju osloboen neki
od utjecaja. Meutim, kod greda promjenljivog poprenog presjeka,
provjerava se da li je promjena dimenzija poprenog presjeka ispravno
zadana. U sluaju linearne promjene, kod koje je poloaj meupresjeka
zadan apsolutnim odstojanjem od poetka grede, provjerava se da li se
zadani meupresjek nalazi unutar dane grede. Ako se nalazi van grede, onda
takva greda ima pogreno pridruen set numerikih podataka. U sluaju
350
greda sa definiranom lunom promjenom, kontrolira se da li je mogue

primijeniti zadanu luna promjenu. Naime, u sluaju da je zadan takav
poloaj meupresjeka i dimenzija presjeka u njima, da luk koji se postavlja
kroz zadane tri toke izaziva negativne dimenzije, tada je takvoj gredi
takoer pridruen pogrean set numerikih podataka.
Ovako zadana luna promjena visine grede,

dovela bi do negativne visine na sredini nosaa.
Povrinski leaj - mora svojom kompletnom geometrijom biti ispod ploe, odnosno zida.
Linijski leaj - nema kriterija, odnosno uvijek je formalno ispravan.
Tokasti leaj - nema kriterija, odnosno uvijek je formalno ispravan.
3D povrine nema kriterija, odnosno uvijek su formalno ispravne
Ako svi konstruktivni elementi zadovolje postavljene kriterije, program e otpoeti kontrolu
zadanog optereenja. Meutim, u sluaju da na modelu postoje neregularni konstruktivni
elementi, program e otvoriti dijalog box u kojem e jasno biti naznaeni svi elementi
konstrukcije koji ne zadovoljavaju postavljene kriterije. U sluaju da je definirano vie faza
graenja, tada e biti naznaeno i kojoj fazi pripadaju elementi konstrukcije sa pogrekom.
Upozorenje o neispravnim konstruktivnim elementima
Na kraju svakog od redova sa tumaenjem pogreke, program izmeu zagrada ispisuje i

mjesto gdje se dani konstruktivni element nalazi, odnosno kom sklopu pripada. Izmeu
zagrada moe biti ispisan naziv nivoa, okvira ili pak pomonog pogleda, u zavisnosti od toga
kom od ovih sklopova dani konstruktivni element pripada. Ako pogrean konstruktivni element
ne pripada ni jednom od sklopova, onda se izmeu zagrada ispisuje komentar 3D.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona, a program e na crteu
jasno markirati sve neregularne konstruktivne elemente,
351
Specijalnim simbolima, program jasno oznaava koji

konstruktivni elementi ne zadovoljavaju provedenu kontrolu.
U sluaju da na modelu postoji vie definiranih faza graenja, tada e markeri pogreaka biti
postavljeni samo na entitetima koji pripadaju tekuoj fazi.
Kada ste popravili sve otkrivene pogreke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie
nema pogreaka u konstrukciji, program e otpoeti kontrolu zadanog optereenja. Ako
program opet otkrije pogreku u konstrukciji, onda ovaj postupak morate ponavljati sve dok ih
potpuno ne otklonite.
Kontrola optereenja
Tek kada svi konstruktivni elementi zadovolje postavljene kriterije, otpoeti e testiranje
zadanog optereenja, pri emu se svaki od zadanih sluajeva optereenja, testira posebno.
Isto kao i kod konstrukcije, prvo se kontrolira da li u okviru danog sluaja optereenja postoji
zadano barem jedno optereenje. Ako je definiran prazan sluaj optereenja, odnosno nije mu
pridrueno ni jedno konkretno optereenje (nije ukljuena ak ni vlastita teina), program e
dati upozorenje.
Upozorenje o praznim sluajevima optereenja
Izuzetak je, ako se u danom modelu analiziraju utjecaji kroz definirane faze graenja. U
takvim sluajevima, u okviru pojedinih faza je doputeno postojanje praznih optereenja.
352
Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, i sada Vam preostaje da prvo
popravite pogreke, a da potom opet pokrenete naredbu za kontrolu unesenih podataka. Ako
je ovaj prvi uvjet ispunjen, program nee dati nikakvo upozorenje o praznim sluajevima
optereenja, i poeti e sa testiranjem svakog od optereenja posebno, prema slijedeim
kriterijima:
Povrinsko optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi ili

zidu.
Linijsko optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, zidu,

ili gredi.
Tokasto optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, zidu,

ili gredi.
Pomaci leajeva - mora biti zadano na tokastom leaju koji ima sprijeen
pomak (rotaciju), u pravcu zadanog pomaka (rotacije).
Temperaturni utjecaji u ploi - moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar ploe,
odnosno zida.
Temperaturni utjecaji u gredi - moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar grede.
U sluaju da je zadano djelovanje temperaturne razlike, dana
greda mora imati definirane dimenzije poprenog presjeka.
Gredi, iji je popreni presjek definiran kao Proizvoljan, nije
doputeno zadavanje temperaturne razlika.
Pokretno optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi,

odnosno gredi. U zavisnosti od duine trase, i zadanog
pomaka sheme pokretnog optereenja, kontrolira se
potreban broj internih sluajeva optereenja za konstruiranje
anvelope utjecaja. Program e uvijek dati upozorenje o
potrebnom broju internih sluajeva optereenja, ali to nee
smatrati za pogreku. Znai na vama je da procijenite, da li
je broj internih sluajeva prevelik, u zavisnosti od veliine i
sloenosti konstrukcije. Ovakvo upozorenje ete dobiti i pri
zahtjevu za proraun modela. Razlog je vie nego jasan,
obzirom da kod velikih modela, proraun moe trajati
predugo, a moe se desiti, i da se uope ne moe provesti. U
okviru sluaja optereenja, u kojem je zadano pokretno
optereenje, istovremeno sa njim moe djelovati samo
povrinsko, linijsko i tokasto optereenje. U protivnom,
program e dati pogreku za svaki tip, ovako zadanog
optereenja. U sluaju da je na modelu definirano vie faza
graenja, tada se pokretno optereenje, u okviru istog
sluaja optereenja, moe zadani samo unutar jedne od faza.
Utjecajna linija zadano mjesto za konstruiranje utjecajne linije, mora se

nalaziti ili na gredi, ili na tokastom leaju. Ako se nalazi na
gredi, tada i odabrana vrsta utjecaja mora odgovarati
utjecajima koji se mogu dobiti u gredi. Ako se utjecajna linija
nalazi na tokastom leaju, tada on mora imati sprijeen
pomak (rotaciju) koja odgovara traenom utjecaju.
Prednaprezanje sistemska linija prednaprezanja, mora svojom kompletnom

geometrijom biti unutar grede, ili ploe. Za svaki zadani
segment linije prednaprezanja, kontrolira se da li ona na
353
svojim krajevima ima postavljene dobre uvjete

(sila/anker/nastavak). Ako je zadan proraun gubitaka sile
prednaprezanja, tada se kontrolira da sluajno nije cijela sila
prednaprezanja anulirana uslijed gubitaka.
Ako sva optereenja zadovolje postavljene kriterije, program e dati poruku o uspjeno
provedenoj kontroli unesenih podataka.
Informacija o uspjeno provedenoj kontroli uneenih podataka
Meutim, u sluaju da na modelu postoje neregularna optereenja, program e otvoriti dijalog

box u kojem e jasno biti naznaena sva optereenja koja ne zadovoljavaju postavljene
kriterije. U sluaju da je definirano vie faza graenja, tada e pored sluaja optereenja, biti
naznaeno i kojoj fazi pripadaju elementi optereenja sa pogrekom.
Upozorenje o neispravnim optereenjima
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona, a program e na crteu
jasno markirati sva neregularna optereenja.
354
Specijalnim simbolima, program jasno oznaava koja

optereenja ne zadovoljavaju provedenu kontrolu.
U sluaju da na modelu postoji vie definiranih faza graenja, tada e markeri pogreaka biti
postavljeni samo na optereenjima koji pripadaju tekuoj fazi. Takoer, markeri pogreaka e
se prikazivati samo na optereenjima koja pripadaju tekuem sluaju optereenja.
Kada ste popravili sve otkrivene pogreke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie
nema pogreaka u optereenju, program e dati poruku o uspjeno provedenoj kontroli
unesenih podataka.
Informacija o uspjeno provedenoj kontroli uneenih podataka
Ako program opet otkrije pogreku u optereenju, onda ovaj postupak morate ponavljati sve
dok ih potpuno ne otklonite.
Napomena:
Postupak kontrole unesenih podataka se automatski provodi i pri zahtjevu za generiranje
mree konanih elemenata. U sluaju kada na modelu nema povrinskih elemenata
konstrukcije, pa se generiranje mree konanih elemenata ne provodi, tada e kontrola
unesenih podataka biti provedena neposredno pred proraun. U sluaju otkrivene pogreke,
program e dati odgovarajue upozorenje i zaustaviti e daljnji tok generiranja mree konanih
elemenata, odnosno proraun.
355
3.3.6 Kontrola geometrije

Obzirom da je program grafiki orijentiran, i da mu je osnovna uloga proraun
statikih utjecaja, to je svakako vano da geometrija modela bude precizno iscrtana. U sluaju
da neprecizno crtate, imati ete velike probleme pri kasnijem formiranju mree konanih
elemenata, a i rezultati prorauna, ako uope i doete do njih, mogu biti pogreni. Crtake
pogreke se najee ne mogu vidjeti golim okom, pa ih je mogue otkriti jedino izborom
naredbe Kontrola geometrije, koja se nalazi u okviru padajueg menija Pomone
funkcije. Prema tome, prije nego to krenete u generiranje mree konanih elemenata, ili sam
proraun modela, obavezno aktivirajte ovu naredbu.
U edit box-u Tolerancija udaljenosti treba zadani vrijednost sa kojom e se usporeivati

sva meusobna rastojanja izmeu elemenata na crteu. Drugim rijeima, od programa
zahtijevamo da na crteu markira sva rastojanja izmeu entiteta koja su manja od zadanog.
Koju ete vrijednost zadani za ovaj parametar, zavisi od same geometrije modela, odnosno od
preciznosti sa kojom ste eljeli da kreirate model. Ako na primjer, znate da na crteu ne treba
da postoji ni jedno rastojanje koje je manje od 0.5 m, tada ete zadani: Tolerancija
udaljenosti =0.5.
Parametar Tolerancija kutova, se odnosi na odstupanje linija na crteu od horizontalnog i

vertikalnog pravca, odnosno trai se od programa da markira sve linije koje odstupaju od
horizontalnog, odnosno vertikalnog pravca za kut koji je manji od zadanog (ako se za ovaj
parametar zada vrijednost 0, program e ignorirati sve linije na crteu koje odstupaju od
horizontalnog, odnosno vertikalnog pravca).
Nakon zadavanja ova dva parametra, i klika na naredbeno polje OK, program e analizirati
geometriju modela, i u sluaju da nisu pronaene crtake pogreke dati e odgovarajue
upozorenje.
U sluaju da se otkriju crtake pogreke, program e dati upozorenje o otkrivenim

pogrekama.
356
Pored toga, program e na crteu posebnim markerima obiljeiti sva rastojanja koja su manja
od zadanog, i linije koje odstupaju od horizontale, odnosno vertikale, za kut manji od zadanog.
Posebnim markerima, program je oznaio sva

mjesta na kojima postoje crtake pogreke
Segmente linija koji odstupaju od vertikalnog, odnosno horizontalnog poloaja, program boja
posebnom bojom. Rastojanja koja su manja od zadanog, program oznaava tako to markira
toke koje odreuju dano rastojanje. U zavisnosti od toga to dana toka predstavlja,
program pri markiranju toaka upotrebljava slijedee simbole:
- Simbolom malog kvadrata se oznaavaju sve toke koje predstavljaju tokasti entitet, ili
pak poetnu, odnosno krajnju, toku danog segmenta linije.
- Simbolom malog trokuta, program oznaava sve toke koje se nalaze na konturi linijskih i
povrinskih entiteta, ali nisu njene krajnje toke. Znai, ove toke se nalaze unutar
segmenta linije kojom je odreena kontura danog linijskog, odnosno povrinskog elementa.
- Simbolom malog kruga, program oznaava toku koja se nalazi unutar neke od povrine
(toka pripada ravnini povrinskog entiteta ali nije na njegovoj konturi).
Tijekom procedure kontrole geometrije, program moe otkriti i mjesta koja eventualno mogu
biti posljedica crtake pogreke. Naime, radi se u segmentima linija ija rastojanja nisu manja
od zadane tolerancije, ali njihova geometrija ukazuje na to, da postoji entitet za koji vjerojatno
niste eljeli da ima, ba takvu geometriju. I ovakve segmente, program e naznaiti posebnom
bojom koja je definirana za upozorenja. Upozorenja, e program dati za slijedee sluajeve:
- Ako na modelu postoji vie lunih segmenata koji su povezani, a iji se centri krunice
nalaze na malom rastojanju. Kako ste vjerojatno eljeli da ti lukovi pripadaju istoj krunici,
to je mogue da se ovdje radi o crtakoj greci.
357
- Ako na modelu postoji luk sa suvie malim polumjerom. Ovakvo upozorenje se daje jer e
pri generiranju mree konanih elemenata ovakav luk sigurno izazvati veliki broj konanih
elemenata.
- Ako na modelu postoji evoluirani linijski entitet, koji je tako postavljen na 3D povrinu, da
njegova geometrija ne predstavlja regularnu 3D duinu, odnosno 3D luk. Tipian primjer je
ako na sfernu 3D povrinu postavite segment linije koji malo odstupa od njenog radijalnog
pravca. Kako ste vjerojatno eljeli da on bude ba u radijalnom pravcu, to se i ovdje radi o
vjerojatnoj crtakoj greci.
Sa ovako markiranim rastojanjima i pravcima, mogue je lako sagledati eventualne pogreke

nastale pri nepreciznom crtanju.
Postavljeni markeri e stajati na crteu sve dok crtake pogreke ne uklonite i ponovo ne
aktivirate ovu naredbu. Ako pak smatrate da otkrivene crtake pogreke nisu bitne, onda
postavljene markere pogreaka moete ukloniti i izborom komadnog polja Cancel, u okviru
ove naredbe.
Pomou dva prekidaa, koja se nalaze u vrhu dijalog box-a za kontrolu geometrije, mogue je
programu zadati, koji e sve elementi crtea ui u testiranje.
Samo u 2D pogledu Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni samo entiteti koji pripadaju
sadraju prozora 2D pogled, neposredno prije aktiviranja ove
naredbe. Da li e u testiranje geometrije ui samo trenutano vidljivi
entiteti iz ovog prozora, ili pak svi koji mu pripadaju, odreuje
stanje prekidaa Samo vidljivi entiteti.
Samo u 2D pogledu Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni svi entiteti koji su prikazani
u prozoru 3D pogled, neposredno prije aktiviranja ove naredbe.
Da li e u testiranje geometrije ui samo trenutano vidljivi entiteti
iz ovog prozora, ili pak svi elementi modela, odreuje stanje
prekidaa Samo vidljivi entiteti.
Samo vidljivi entiteti Kontrolom geometrije nee biti obuhvaeni entiteti koji nisu
trenutano prikazani u odabranom prozoru. Naime, svi entiteti koji
su proglaeni za nevidljive, bilo pomou naredbe Vidljivost, bilo
pomou naredbe Sakrivanje, bie izuzeti iz kontrole geometrije.
Pored toga, kontrola geomerije za entitete optereenja, vriti e se
samo u okviru tekueg sluaja optereenja.
Samo vidljivi entiteti Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni svi entiteti koji pripadaju
odabranom prozoru, bez obzira na trenutano stanje njihove
vidljivosti. Pored toga, kontrola geometrija e se provesti i nad
entitetima optereenja, koja nisu sadrana u tekuem sluaju
optereenja.
Znai, pomou prekidaa Samo u 2D pogledu, odluujete da li e u kontrolu geometrije ui

sadraj prozora za 2D, ili za 3D prikaz modela, a pomou prekidaa Samo vidljivi entiteti, da
li e u okviru odabranog prozora, u testiranje ui svi entiteti koji mu pripadaju, ili pak samo oni
koji su trenutano prikazani u njemu. Napominjemo da se indirektni elementi, koji su prikazani
u okviru prozora 2D pogled, ne tretiraju u okviru kontrole geometrije, obzirom da oni nisu
entiteti, ve predstavljaju presjek danog elementa konstrukcije sa trenutano prikazanom
ravnini pogleda u prozoru 2D pogled.
U donjem djelu dijalog box-a, nalazi se i prekida Popravi to moe, ijim postavljenjem
na ukljueno stanje moete od program zahtijevati da popravi otkrivene crtake pogreke. Pri
koritenju ove opcije budite obazrivi, obzirom da program nee moi uvijek da popravi sve
358
napravljene crtake pogreke. Pored toga, u proceduri pomaka toaka, popravka jedne crtake
pogreke moe izazvati nekontrolirani niz novih pogreaka. Problemi koje program ne moe da
rijei, najee su javljaju kod povrinskih elemenata, kada je za popravku crtake pogreke,
potrebno pomaknuti jednu toku sa njene konture, u poloaj koji bi cijelu ravninu povrinskog
elementa izveo iz njene prvobitne ravnine. Isto vai i za evoluirane povrine i lune segmente
linijskih entiteta. Takav nain rjeavanja problema bi zahtijevao vjetaku inteligenciju, to je
nemogue automatski rijeiti. Prema tome, za preporuku je da crtake pogreke sami
otklonite, jednu po jednu. Da li ete to provesti brisanjem, po ponovnim iscrtavanjem danog
entiteta, ili ete pak pomaknuti njihov poloaj, iskljuivo zavisi od Vas i Vaih navika. U svakoj
sluaju, najlake je da pri samom kreiranju modela precizno crtate.
Analiza geometrijskih greaka
U sluaju da postavljeni markeri pogreaka ne ukazuju dovoljno jasno u emu se sastoji

pogreka, programom je predviena naredba Analiza geometrijskih greaka. Njenim
aktiviranjem, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete postavljeni marker
pogreke, ili pak segment naznaen kao upozorenje.
Marker greke Odabir (<krAj>):
Ako odaberete marker za toku, tada e program posebnom bojom naznaiti i odabrani i
susjedni marker, koji odreuju rastojanje manje od zadanog. Pored toga, posebnom bojom e
biti naznaena i kontura entiteta kojoj pripada susjedni marker. Na ovaj nain moete lako
sagledati u odnosu na koji entitet se odabrana toka nalazi na manjem rastojanju od zadanog.
U sluaju da odaberete neki od segmenata koji je markiran kao upozorenje, tada e se otvoriti
dijalog box sa znaenjem upozorenja.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box sa upozorenjem e biti zatvoren, a program
e sa naredbene linije i dalje zahtijevati odabiranje postavljenih markera, sve dok izborom
podopcije krAj, ne oznaite kraj ove naredbe. Postavljeni simboli e i po zavretku ove
naredbe stajati na crteu, sve dok ne otklonite sve crtake pogreke. Napominjemo jo
jednom, da se postavljeni simboli pogreaka mogu ukloniti sa crtea i pozivom naredbe
Kontrola geometrije, i aktiviranjem naredbenog polja Cancel.
Primjena naredbe
Kako je neobino vano da geometrija i konstrukcije i optereenja bude precizno nacrtana, to

je za preporuku da tijekom kreiranja modela, s vremena na vrijeme, pomou naredbe
Kontrola geometrije, prekontrolirate tonost unesenih podataka.
U sluaju da konstrukciju kreirate generiranjem njenih vertikalnih entiteta, pomou naredbe

Generiranje (vidi poglavlje 2.11.7), onda je vano da prije same procedure generiranja,
prekontrolirate podudarnost svih konstruktivnih elemenata i u vertikalnom smislu.
U takvim sluajevima, je najbolje, krenuti od vrha objekta, i pomou naredbe Projicirane

ploe (vidi poglavlje 2.14.8), u prozoru 2D pogled postavite za vidljiv samo nivo koji se
nalazi iznad tekueg.
359
Za projiciranje na tekui nivo odaberite samo linijske i tokaste leajeve, obzirom da e u

proceduri generiranja vertikalnih elemenata, samo oni biti zamijenjeni odgovarajuim
stupovima i zidovima. Sada aktivirajte naredbu Kontrola geometrije i postavite na
ukljueno stanje prekidae Samo u 2D pogledu i Samo vidljivi entiteti.
Ako u ovakvom reimu, program otkrije da nema crtakih pogreaka, onda moete za tekui
nivo postaviti prvi ispod, i ponoviti prethodno opisani postupak, sve do najnieg nivoa na
modelu. Ako program otkrije crtake pogreke, onda prvo popravite otkrivene crtake
pogreke, pa tek onda preite na slijedei nivo ispod.
Tek nakon provedenog prethodno opisanog postupka za sve nivoe na modelu, odozgo na dolje,
moete slobodno pristupiti generiranju prostornog modela.
Bez obzira na koji ste nain kreirali geometriju konstrukcije, obavezno prije zadavanja bilo
kakvog optereenja, prvo prekontrolirajte ispravnost geometrije konstrukcije, po pitanju
crtakih pogreaka. Isti postupak ponovite i kada ste nanesli sva optereenja, odnosno prije
prelaska u modul za formiranje mree konanih elemenata.
Pri prvom aktiviranju naredbe, sve prekidae postavite na iskljueno stanje, kako bi ustanovili
da li na cijelom modelu uope postoje crtake pogreke ili ne. Ako ne postoje, program e dati
odgovarajui komentar, a ako postoje, na crteu e biti markirani svi neregularni entiteti. Prije
nego to krenete u otklanjanje crtakih pogreaka, morate prvo otkriti izmeu kojih entiteta je
markirano rastojanje manje od zadanog. Ovo je najlake otkriti selektivnim ukidanjem
vidljivosti pojedinih elemenata crtea. Ponovnim aktiviranjem naredbe Kontrola geometrije,
ali sada postavljanjem odgovarajuih prekidaa na ukljueno stanje, lako ete otkriti izmeu
kojih entiteta je markirano rastojanje manje od zadanog. Svakako da e ovdje od velike
pomoi biti i naredba Analiza geometrijskih pogreaka.
360
Napomena:
Naredba Kontrola geometrije se automatski provodi i u okviru naredbe za generiranje mree
konanih elemenata. U sluaju da na crteu otkrije takve crtake pogreke, koje za posljedicu
imaju da mrea konanih elemenata ne moe biti izgenerirana, program e obustaviti postupak
generiranja, i dati odgovarajue upozorenje. Naglasiti emo da sve otkrivene crtake pogreke
ne moraju po pravilu praviti probleme pri generiranju mree. Neke od njih program moe i
sam rijeiti. U svakom sluaju, najbolje je da ih nema.
Napomena:
U sluaju da je marker toke postavljen na unutranjosti lunog segmenta (simbol malog
trokuta), tada Vam se pri velikom zumiranju moe uiniti da dani simbol ne pripada luku.
Razlog ovome je to se marker uvijek prikazuje na svom pravom poloaju, a luk se uvijek
aproksimira nizom pravih segmenata. Znai, markirana toka sigurno pripada luku.
3.3.7 Promjena dijagonale povrinskih entiteta

Pomou naredbe Vidljivost moe se ukljuiti prikazivanje dijagonale u svakom
povrinskom konstruktivnom elementu (ploe i povrinski leajevi) modela. Njen poloaj
program automatski odreuje, tako to od dvije dijagonale gabarita elementa izabere onu koja
veom duinom prelazi preko povrine tog konstruktivnog elementa.
Ukljueno je prikazivanje dijagonale ploe
Automatski odreeni poloaj moe se promijeniti pomou naredbe Promjena

dijagonale povrinskih entiteta. Izborom ove naredbe iz padajueg menija
Pomoni nivo, ili klikom mia preko prikazane ikone, program e sa naredbene
linije zahtijevati da odaberete dijagonalu kojoj elite promijeniti poloaj.
<0 odab.> Promjena dijagonale povrinskih entiteta Odabir (Prozor / <krAj>):
Nakon odabira, potrebno je da izborom dvije toke sa crtea zadate novi poloaj dijagonale.
Prva toka:
Druga toka:
Program e ostati u proceduri odabira sve dok izborom podopcije Kraj ne zavrite naredbu.
361
Izborom dvije toke sa crtea promijenjen je poloaj dijagonale ploe
3.4 Naredbe za unos elemenata crtea koji nisu

dio konstrukcije
U ovu grupu naredbi spadaju naredbe pomou kojih se kreiraju elementi crtea koji
nisu dio konstrukcije, pa samim tim i ne utiu na proraun modela. Pomou ovih naredbi, koje
se nalaze u okviru padajueg menija Pomoni nivo, mogu se postavljati pomone osi,
iscrtavati proizvoljne linije, ispisivati tekstovi i kotirati crtei. Svi ovi entiteti, mogu se
ravnopravno postavljati i u prozoru Dispozicija, i u prozoru 2D pogled, bez obzira na to,
koji je dio modela trenutano prikazan u njemu. Pomone linije, tekstovi i kote, mogu se
postavljati i na specijalno definiranim pomonim pogledima, koji se dobivaju odabiranjem
evoluiranih elemenata konstrukcije (vidi poglavlje 3.1.12). U tim sluajevima, ovi entiteti se
mogu nalaziti i van domena prostiranja dane 3D povrine.
U sklopu pomonog pogleda Kupola, postavljena je kota i naslov
362
Ovako postavljeni entiteti se ne mogu odabrati u okviru danog pomonog pogleda, ve

iskljuivo u baznoj ravnini dane 3D povrine. Znai, ukoliko elite da pomaknete, ili pak
promijenite sadraj ovako postavljenih entiteta, morate za tekui prikaz u prozoru 2D
pogled, postaviti baznu ravninu dane 3D povrine.
U prozoru 2D pogled je prikazana bazna ravnina kupole
Postavljeni entiteti, nalaze se u baznoj ravnini 3D povrine, a programom je samo omogueno

njihovo prikazivanje u sklopu definiranog pomonog pogleda.
3.4.1 Pomone osi

U poglavlju 2.5 smo detaljno objasnili naine na koje se moe vriti izbor toaka
sa crtea. Jedan od svakako najpraktinijih je biranje toaka pomou OSNAP kriterija (vidi
poglavlje 2.5.5). Kako se prilikom projektiranja, konstruktivni elementi gotovo uvijek
postavljaju u pravcu nekih osi, to bi izuzetno praktino bilo da na crteu imamo tako iscrtane
pomone osi koje e pratiti geometriju konstruktivnih elemenata.
Za ovu namjenu je i napravljen cio sustav naredbi, u koji se ulazi aktiviranjem

naredbe Osi.
Iako pretpostavljamo da Vam je ve poznato, naglasiti emo jo jednom da ove horizontalne i

vertikalne osi nemaju nikakve veze sa mreom konanih elemenata, ve one treba samo da
prate geometriju konstrukcije radi kasnijeg lakeg definiranja njene geometrije.
Izborom naredbe Osi, na podruju crtea se pojavljuju po jedna horizontalna i vertikalna os

koje prolaze kroz koordinatni poetak (toka 0,0,0), a naredbena linija dobiva slijedei oblik.
Vertikalne osi (Oznake/Pomjeri/Brisanje/proMjena/Ref.os/Gen./<krAj>/Drugi pravac):
Izborom naredbe, osi automatski postaju vidljive bez obzira na stanje parametra Pomone
osi u dijalog boksu naredbe Vidljivost. Na naredbenoj liniji su u zagradi ispisane podopcije
ove naredbe, a ako se ne izabere ni jedna od njih, od korisnika se oekuje unos nove osi.
Kako se u jednom trenutku moe raditi samo sa horizontalnim ili vertikalnim osama, na
poetku naredbene linije se ispisuje koje su osi trenutano aktivne, odnosno na koje e se osi
odnositi sve dalje operacije. Promjena aktivnih osi se vri klikom mia preko posljednje
363
prikazane podopcije na naredbenoj liniji Drugi pravac. Naime, svaki klik mia preko ove
podopcije e naizmjenino postavljati za aktivne Horizontalne osi ili Vertikalne osi.
Pomone osi se mogu ravnopravno postavljati i u prozoru Dispozicija i u prozoru 2D pogled,

bez obzira koji je trenutano definirani pogled u njemu. Iz tog razloga, u programu razlikujemo
takozvane globalne i lokalne pomone osi. Naime, globalne pomone osi su one koje se
pruaju u pravcu globalnih koordinatnih osi i one su jedinstvene (zajednike) za cijeli prostorni
model. To znai, ako u prozoru 2D pogled, kada je za tekui postavljen neki od nivoa,
postavite pomone X i Y osi, one e istovremeno vaiti i za sve ostale horizontalne ravnini, na
nekom drugom nivou. Iste te osi bie prikazane i u prozoru Dispozicija.
Postavljene pomone osi u pravcu globalne X i Y osi,

zajednike su i za prozor 2D pogled, i za prozor Dispozicija
Takoer, u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan neki od okvira, iji se pravac
pruanja u dispoziciji objekta poklapa sa pravcem pruanja globalne X i Y osi, takoer e biti
prikazane odgovarajue globalne pomone osi.
364
Prikazane vertikalne osi u prozoru 2D pogled, kada je u

njemu prikazan popreni okvir, praktino predstavljaju
postavljene pomone osi u pravcu globalne X osi.
Prikazane vertikalne osi u prozoru 2D pogled, kada je u

njemu prikazan uzduni okvir, praktino predstavljaju
postavljene pomone osi u pravcu globalne Y osi.
I postavljene globalne Z pomone osi e vaiti za sve vertikalne ravnine koje se prikau u
prozoru 2D pogled. Znai postavljanjem za tekui, bilo kog od okvira u dispoziciji objekta,
bez obzira da li je njihov pravac pruanja u pravcu globalnih koordinatnih osi ili ne, prikazane
X osi e odgovarati globalnim Z pomonim osima.
365
Prikazane X osi u prozoru 2D pogled, zajednike su za sve okvire,

bez obzira na njihov pravac pruanja u dispoziciji objekta.
Prema tome, globalne pomone osi su zajednike za cijeli model, i prikazuju se u svim
ravninama pogleda iji je vektor normale takav da se zadani razmak globalnih osi moe
prikazati u pravoj veliini bez ikakvih transformacija.
Kako je programom predvieno da se pomone osi mogu uvijek zadavati u prozoru 2D

pogled, bez obzira na ravninu tekueg prikaza, to u sluaju da se osi zadaju u ravnini prikaza
u kojoj se ne vide odgovarajue globalne osi, zadane osi program e proglasiti lokalnim za
danu ravninu pogleda. Tipian primjer je zadavanje Y osi u prozoru 2D pogled kada je za
tekui postavljen neki od okvira koji u dispoziciji zauzima kosi poloaj u odnosu na globalne
koordinatne osi.
Postavljene lokalne Y osi, nee se vidjeti ni u jednom

drugom 2D prikazu, osim u onom koji ima isti vektor normale
kao i prikazani okvir u dispoziciji objekta.
I ovdje vai pravilo, kao i kod globalnih pomonih osi, da se zadana meusobna rastojanja
izmeu lokalnih osi moraju ouvati u svim prikazima. Znai postavljene lokalne pomone osi se
366
veu za ravninu u kojoj su zadane, i bie prikazane samo u ravninama pogleda koji imaju isti
vektor normale kao i ravninu u kojoj lee zadane lokalne pomone osi.
3.4.1.1 Postavljanje osi
Kao to smo ve napomenuli, ako se ne izabere ni jedna od ponuenih opcija, od

korisnika se oekuje postavljanje osi, horizontalne ili vertikalne, u zavisnosti od toga to je
ispisano na kraju naredbene linije. U zavisnosti od toga, koji je prozor trenutano aktivan, osi
e biti postavljene u njemu. Buditi obazrivi, naroiti pri postavljanju pomonih osi putem
zadavanja koordinata, obzirom da e se zadane koordinate odnositi na trenutano aktivan
prozor.
Sve osi koje se postavljaju, numeriraju se brojevima od 0 do n, i to posebno za X, a

posebno za Y pravac (numeracija osi se sortira po rastuim koordinatama). Osi obiljeene sa
brojem 0, program sam postavlja i one prolaze kroz koordinatni poetak (toka 0,0). Redni
broj horizontalnih osi se ispisuje uz lijevu, a brojevi vertikalnih uz donju ivicu podruja crtea.
Programski postavljene nazive osi moete promijeniti na nain kako e to biti opisano u
poglavlju 3.4.1.5
I za vertikalne i za horizontalne osi vae isti principi, i one se mogu postavljati na jedan od
slijedeih naina:
izborom slobodne toke na crteu ili preciznim pogaanjem toaka pomou OSNAP kriterija.
Klik mia e dovesti do postavljanja X ili Y-osi ba kroz izabranu toku. Kako je
postavljenje pomonih osi omogueno i u prozoru Dispozicija, za vrijeme izvravanja ove
naredbe neete moi transparentno da vrite promjenu tekueg okvira, jer e svaki klik u
okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtjev za postavljenjem nove osi.
pojedinanim zadavanjem apsolutnih koordinata, odnosno X ili Y koordinata u zavisnosti

od toga da li se postavljaju horizontalne (zadaje se Y koordinata) ili vertikalne osi (zadaje
se X koordinata). Ako sa tipkovnice zadane na primjer vrijednost: 5.5, tada e, u sluaju
da su aktivne Y-osi program postaviti vertikalnu osu koja se nalazi na rastojanju 5.5 od
koordinatnog poetka. U sluaju da su aktivne X-osi, bie postavljena horizontalna os na
rastojanju 5.5 od koordinatnog poetka.
pojedinanim zadavanjem relativnih koordinata u odnosu na referentnu os. Uvijek je po

jedna horizontalna i vertikalna os referentna, i one su jasno naznaene kratkom
podebljanom linijom na poetku dane osi. Program za referentnu os automatski proglaava
posljednju postavljenu, a pomou podopcije Ref. os, korisnik moe sam postaviti
proizvoljnu os za referentnu. Izborom ove podopcije, na naredbenoj liniji se ispisuje poruka:
Referentna linija vertikalne osi (<krAj>):
Pokaziva dobiva oblik select-box-a, u koji sada treba zahvatiti bilo koji dio osi koja se eli
postaviti za referentnu. Svakako da se ne moe za referentnu os postaviti horizontalna os
ako su vertikalne aktivne i obrnuto. Nakon odabiranja osi, program e se vratiti na osnovni
oblik naredbene linije i marker postaviti na poetku novo postavljene referentne osi.
Da bi se programu jasno naznailo da se radi o relativnim koordinatama, ispred

odgovarajue koordinate se mora zadani karakter @. Ako sa tipkovnice zadane na
primjer: @5.5, program e, ako su aktivne Y-osi, postaviti vertikalnu os koja se nalazi na
rastojanju 5,5 od referentne vertikalne osi. Ako su aktivne X-osi, onda e biti
postavljena horizontalna os koja se nalazi na rastojanju 5.5 od referentne horizontalne
osi.
367
serijskim zadavanjem apsolutnih koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja broj
rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti razdvojena
znakom *. Ako sa tipkovnice zadane na primjer: 4*3.5, to e biti postavljene etiri
horizontalne, odnosno vertikalne osi, koje imaju slijedee apsolutne koordinate: 3.5,
7.0, 10.5 i 14.
serijskim zadavanjem relativnih koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod
serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prva os ne postavlja u odnosu na
koordinatni poetak, ve u odnosu na referentnu os. Ako je za referentnu os postavljena os
koja se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a sa tipkovnice zadane na
primjer @3*2.2, to e biti postavljene tri osi koje se nalaze na slijedeim rastojanjima od
koordinatnog poetka: 12.2, 14.4 i 16.6.
3.4.1.2 Brisanje osi
Pored postavljanja, izborom naredbe Osi, mogue je vriti i razne manipulacije sa

postavljenim osima. I ovdje e se isto kao i kod postavljanja, sve operacije odnositi na
trenutano aktivne osi (horizontalne X ili vertikalne Y).
Izborom podopcije Brisanje, pokaziva dobiva oblik select box-a, a na naredbenoj liniji se
javlja poruka:
<0 odab.> Brisanje vertikalnih osi (<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da odabere vertikalne ili horizontalne osi za brisanje, u zavisnosti
od toga koje su postavljene za aktivne. Princip odabiranja je standardan, te je i ovdje
omogueno pojedinano i grupno odabiranje. Za pojedinano odabiranje treba u mali kvadrati
zahvatiti bilo koji dio osi koja se eli brisati. U sluaju da se select box dovede u poloaj da ne
sijee ni jednu od osi, klik na lijevi gumb mia e biti protumaen kao zadavanje prvog kuta
pravokutne podruja, te e sa naredbene linije program zahtijevati da se zada i suprotni:
Suprotni kut:_
Sve osi, horizontalne ili vertikalne, koje prolaze kroz ovako definiranu pravokutnu oblast, bie
odabrane. Pored ovog klasinog odabiranja miem, omogueno je i odabiranje sa tipkovnice,
zadavanjem rednog broja osi koja se eli obrisati. Ako na poruku sa naredbene linije, kojom se
zahtjeva odabiranje osi za brisanje, zadane na primjer:
<0 odab.> Brisanje vertikalnih osi (<krAj>): 2
Tada e os broj 2 biti odabrana za brisanje, pod uvjetom da postoji na crteu.
3.4.1.3 Promjena rastojanja izmeu osi
Izborom podopcije proMjena, korisniku je omogueno da u sluaju uinjene

pogreke promjeni rastojanje izmeu bilo koje dvije susjedne osi na crteu. Zbog lake
kontrole tonosti unesenih podataka o poloaju osi, horizontalna rastojanja izmeu
postavljenih vertikalnih osi se ispisuju u vrhu podruja crtea, a vertikalna izmeu
horizontalnih osi, uz desnu ivicu podruja crtea.
Izborom podopcije proMjena, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete

rastojanje izmeu dvije susjedne horizontalne ili vertikalne osi:
Izaberite udaljenost izmeu vertikalnih osi (<krAj>):_
368
Odabir eljenog rastojanja se vri jednostavnim klikom mia na podruje crtea izmeu dvije
susjedne osi (horizontalne ili vertikalne), ili zadavanjem sa tipkovnice veeg broja linije koja to
rastojanje definira. U oba sluaja, susjedne osi koje definiraju izabrano rastojanje e biti
markirane, a na naredbenoj liniji e se pojaviti poruka kojom se od korisnika oekuje
zadavanje nove vrijednosti:
Nova udaljenost izmeu vertikalnih osi <6.74>:
Izmeu kutnih zagrada je ispisana informacija o trenutanom stanju izabranog razmaka, a

nova vrijednost se moe zadani ili sa tipkovnice ili izborom toke sa crtea koja e odrediti novi
poloaj markirane osi sa veim rednim brojem. Zadavanjem nove vrijednosti, odabrano
rastojanje e biti promijenjeno, a sve osi sa veim rednim brojevima e tako biti pomaknute,
da se njihova meusobna rastojanja ne promjene.
3.4.1.4 Pomaci osi
Izborom podopcije Pomjeri sa naredbene linije, mogue je bilo kojoj odabranoj

osi promijeniti poloaj. Sutinska razlika izmeu ove opcije i opcije kojom se vri promjena
rastojanja izmeu dvije osi, je u tome to se pomakom odabrane osi na ovaj nain, ne mijenja
poloaj ostalih osi.
Izborom podopcije Pomakni, program na naredbenoj liniji daje poruku kojom se oekuje od
korisnika da odabere os kojoj eli da promjeni poloaj:
Pomicanje vertikalne osi (<krAj>):_
U ovoj proceduri je omogueno odabiranje samo jedne horizontalne ili vertikalne osi,
dovoenjem mia u poloaj da select-box presijeca eljenu os. Odabir osi se moe postii i
zadavanjem sa tipkovnice njenog rednog broja. Odabrana os e biti markirana, a program e
sada sa naredbene linije zahtijevati da zadane njen novi poloaj (n oznaava redni broj
izabrane osi).
Novo mjesto vertikalne osi n (<krAj>):_
Njen poloaj se moe zadani bilo kojim od ranije opisanih postupaka za izbor toaka (izbor
toke sa crtea, apsolutne koordinate, relativne, itd.).
3.4.1.5 Promjena naziva osi
Izborom podopcije Oznake sa naredbene linije, moete promijeniti zadani naziv

bilo koje od postavljenih osi na crteu:
Oznaka vertikalne osi (Stil / <krAj>):
Sada se oekuje da odaberete os kojoj elite promjeni ime, ili da izaberete podopciju Stil.
Nakon izbora osi na naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka:
Oznaka vertikalne osi n: 1
Prikazana oznaka n oznaava redni broj odabrane osi, a 1 njen stari naziv. Zadavanjem
novog naziva za odabranu os i pritiskom na tipku Enter, novo ime e biti prihvaeno a
program e se vratiti na prethodni oblik naredbene linije. Odabir osi i promjena njihovih naziva
se moe vriti sve dok se izborom podopcije krAj sa naredbene linije ne izae iz naredbe.
Izborom podopcije Stil sa naredbene linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
369
Dijalog box u kojem se definira stil obiljeavanja osi
Sve pomone osi koje se pruaju u pravcu globalne Y ili u pravcu globalne Z osi pripadaju
nekoj od YOZ ravnina. Program svakoj od ovih ravnina dodjeljuje oznaku i sa njom se na
zaslonu obiljeavaju sve osi koje predstavljaju presjek dane YOZ ravnine i trenutane ravnine
prikaza. Na ovaj nain je osigurano da pomone osi koje se pruaju u pravcu globalne Y osi i
koje pripadaju istoj YOZ ravnini, a nalaze se na razliitim nivoima, imaju istu oznaku. Istu
oznaku e imati i sve pomone osi koje se pruaju u pravcu globalne Z osi, a pripadaju danoj
YOZ ravnini i razliitim okvirima koji se pruaju u pravcu globalne X osi.
Objanjenje za XOZ i XOY ravnine je analogno objanjenju za YOZ ravninu.
Stil oznaavanja danih ravnina se definira izborom jednog od ponuenih stilova iz istoimenih
zatvorenih listi, dok se iz zatvorene liste Lokalne osi vri izbor stila obiljeavanja pomonih
osi.
Sadraj jedne liste za izbor stila oznaavanja
370
Zadano je da se YOZ ravnine obiljeavaju rimskim brojevima,

a XOZ ravnine velikim slovima abecede
Izborom stila Vrijednost od programa se moe traiti da pored svake pomone osi ispie
njeno rastojanje od osi koja prolazi kroz koordinatni poetak tekue ravnine prikaza. Ovaj stil
se najee koristi za obiljeavanje XOY ravnine, odnosno horizontalnih pomonih osi kod
okvira, s obzirom da te vrijednosti predstavljaju visinske koordinate izabranih osi.
Obiljeavanje XOY ravnine pomou stila Vrijednosti
Pomou check box-a Brisanje postojeih oznaka osi briu se sve runo zadane oznake, a
umjesto njih se ispisuju izabrane oznake osi. Ako je ovaj check box iskljuen, promjene stila
oznaavanja u ovom dijalog box-u nee utjecati na runo zadane oznake osi.
3.4.1.6 Automatsko generiranje osi
Pored poznatih naina postavljanja pomonih osi, omogueno je i automatsko

generiranje osi na osnovu geometrije modela. Automatsko generiranje osi vri se izborom
podopcije Gen sa naredbene linije, i tada program u svim prijelomnim tokama kontura
konstruktivnih elemenata modela postavlja pomone osi za trenutano aktivni pravac.
371
Promjenom aktivnih osi, a zatim ponovnim izborom podopcije Gen, automatski e biti
generirane osi u drugom pravcu. Automatsko generiranje se moe vriti u prozorima 2D
pogled i Dispozicija.
3.4.2 Izbor layer-a za crtanje

U okviru naredbi za postavljanje pomonih linija, tekstova i kota, na naredbenoj
liniji je uvijek prisutna i podopcija Layer. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog box za izbor
tekueg layer-a za crtanje.
Izgled dijalog box-a za izbor tekueg layer-a
Programom su predviena osam layer-a na kojima se mogu iscrtavati elementi crtea koji
nisu dio konstrukcije. Za svaki od ovih layer-a, predviena je po jedna boja, koja e na
crteu tono odreivati kojem layer-a pripadaju pojedini entiteti, konstruirani pomou ovih
naredbi.
Izbor tekueg layer-a za crtanje, vri se jednostavnim klikom mia preko njegovog imena,
tako da mali krui ispred odabranog nivoa postane zacrnjen. Aktiviranjem naredbenog polja
OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na poetku naredbene linije, pojaviti e se krug
popunjen bojom, koja odgovara layer-u koji je postavljen za tekui. Svi elementi crtea koji
se budu nadalje iscrtavali, bie iscrtani u boji tekueg layer-a, kojem e i pripadati. Ovakva
organizacija u programu Vam omoguava da pojedine tekstove, linije i kote postavljate po elji
na razliite nivoe.
Kako je pomou naredbe Vidljivost mogue postavljanje i ukidanje vidljivosti za svaki od

layer-a posebno, to je vie nego jasna jedna od osnovnih primjena ovakvog naina crtanja.
Osim toga i pri ispisu moete pored boje, za svaki od layer-a definirati drugaiji tip linije i
njenu debljinu (vidi poglavlje 3.5.1).
Desnim klikom mia preko bilo koje od ikona, kojima se aktiviraju naredbe Linija, Tekst i
Kotiranje, naizmjenino sa svi layer-i postavljaju za vidljive, odnosno nevidljive.
Selektivno definiranje vidljivosti svakog od layer-a posebno, postie se u okviru naredbe
Vidljivost.
3.4.3 Crtanje pomonih linija

Izborom ove ikone ulazi se u naredbu Linija pomou koje se mogu iscrtavati
proizvoljne linije na crteu, a koje nee uticati na proraun modela.
372
Nain rada sa ovom naredbom je detaljno opisan u poglavlju 2.6, pa ga ovdje neemo
ponavljati. Linije se iscrtavaju u boji koja odgovara tekuem layer-u. Ova naredba ima
primjenu naroito kod sloenijih modela kada je za definiranje njihove geometrije neophodno
iscrtati i razne pomone linije.
Napomena:
U sluaju da pomone linije elite da postavite u prozoru Dispozicija, tada morate poetnu
toku linije odabrati u ovom prozoru. Svakako da tada svi segmenti polilinije moraju pripadati
ovom prozoru. U sluaju da poetna toku linije odaberete u prozoru za 2D ili 3D prikaz
modela, tada e klik mia u okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtjev za
promjenu tekueg okvira.
3.4.4 Ispis tekstova

Naredba Tekst slui za ispis raznih naslova i komentara na crteu. Izborom ove
ikone, naredbena linija dobiva slijedei izgled:
Referentna toka (Font <2 mm>/Kut<0>/Ravnanje<LD>/Layer/<krAj>):_
Naime, program od korisnika oekuje da unese referentnu toku teksta. Ova toka odreuje
poloaj teksta na crteu, odnosno u odnosu na nju e se uneseni tekst ravnati u zavisnosti od
tekuih uvjeta ravnanja. Nain izbora uvjeta ravnanja emo objasniti malo kasnije. Kada se
miem klikne na referentnu toku, na naredbenoj liniji se ispisuje poruka:
Tekst:_
Program sada oekuje od korisnika da sa tipkovnice unese eljeni sadraj teksta. Dok se unosi
tekst, program ga u DRAG modu ispisuje na crteu, pa je na taj nain smanjena mogunost
pogrenog unosa. Zavretak unosa teksta se oznaava pritiskom na gumb Enter, nakon
ega e unesti sadraj teksta biti ispisan na crteu u boji koja odgovara tekuem layer-u (na
poetku naredbene linije se nalazi simbol kruga ija boja ukazuje na postavljeni tekui layer), i
poravnat u odnosu na referentnu toku prema tekuim uvjetima ravnanja.
Veliina slova na crteu, kut pod kojim se tekst ispisuje, uvjeti ravnanja i font, e odgovarati
tekuem stanju parametara koji to regulira. Tekue vrijednosti ovih parametara su ispisane
izmeu etvrtastih zagrada uz svaku od podopcija na naredbenoj liniji. Postavljanje
parametara se vri prije izbora referentne toke i to pomou podopcija koje se nalaze na
naredbenoj liniji pri pozivu naredbe Tekst.
Referentna toka (Font <2 mm>/Kut<0>/Ravnanje<LD>/Layer/<krAj>):_
Tekue vrijednosti ovih parametara program pamti i koristi ih u svom radu sve do njihove
slijedee promjene od strane korisnika.
Font i veliina slova
Izbor veliine slova i fonta se postie aktiviranjem podopcije Font, nakon ega se otvara
dijalog box slijedeeg izgleda.
373
Izgled dijalog box-a za izbor fonta
Izbor fonta se vri iz zatvorene liste koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a. Svakako da e
u listi fontova biti prikazani svi fontovi koji su instalirani u okviru Vaih Windows-a.
Zadavanjem eljenih vrijednosti u edit box-ovima: Veliina i Faktor irine imate

mogunost da utie na veliinu fonta i na odnos njegove irine prema zadanoj visini. Visina
slova se zadaje u milimetrima, na osnovu ega e program sam proraunati odgovarajuu
veliinu u crtakim jedinicama. Nain prorauna veze izmeu zadanih veliina slova u
milimetrima na papiru i crtakih jedinica na zaslonu, bit e detaljno objanjen u poglavlju
3.5.2 kada budemo objanjavali nain postavljanja tekueg mjerila. Za sada neka ostane na
tome da treba zadati veliinu slova u milimetrima.
Pomou prekidaa: B , I i _ , imate mogunost da definirate jedan od stilova

odabranog fonta: bold, italic i underline fontove.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren a odabrani font e biti
postavljen za tekui. Na naredbenoj liniji e izmeu etvrtastih zagrada, u okviru podopcije
Font, biti ispisana i odabrana veliina fonta u milimetrima.
Kut ispisa teksta
Izbor kuta pod kojim e tekst biti ispisan na crteu se ostvaruje izborom podopcije Kut. Na
naredbenoj liniji se tada pojavljuje poruka:
Kut <0>:
Od korisnika se sada zahtjeva zadavanje kuta u stupnjevima (izmeu etvrtastih zagrada je
ispisana tekua vrijednost, a kut raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu). Kut se pored
zadavanja sa tipkovnice moe odrediti i izborom dvije toke sa crtea, pri emu e program
oitati sa crtea kut dui koja spaja te dvije toke. Izborom prve toke sa crtea, program e
sa naredbene linije zahtijevati i unos druge toke.
Druga toka:
Zadanu vrijednost kuta, program e usvojiti kao tekuu i vratiti se na osnovni oblik naredbene
linije u okviru naredbe Tekst.
Ravnanje teksta
Izbor naina ravnanja teksta u odnosu na referentnu toku se postie aktiviranjem podopcije
Ravnanje sa naredbene linije. Ravnanje se moe vriti i po horizontali i po vertikali. Po
horizontali je mogue da se tekst ravna u odnosu na lijevu ili desnu marginu, ili da se centrira.
Ravnanje po vertikali je mogue u odnosu na vrh, dno ili centar. Na samoj naredbenoj liniji, u
okviru ove podopcije, je izmeu etvrtastih zagrada ispisan tekui uvjet ravnanja. On se
oznaava sa dva poetna slova, i prvo se odnosi na ravnanje u horizontalnom smislu, a drugo
na ravnanje u vertikalnom smislu. Izborom podopcije Ravnanje, na naredbenoj liniji e biti
ispisana poruka:
374
Horizontalno (<Lijevo>/Centar/Desno):_
Sada se od korisnika oekuje izbor ravnanja u horizontalnom smislu (pod horizontalnim se

ovdje ne smatra kut od 0 ve pravac pod kojim se ispisuje tekst). Klikom mia preko jedne
od ponuenih podopcija u naredbenoj liniji, bie izabran nain ravnanja po horizontali, a na
naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka sa opcijama, ijim se izborom vri ravnanje po
vertikali (pravac okomit na pravac pisanja).
Vertikalno (Gore/Sredina/<Dolje>):_
Izborom novog uvjeta ravnanja, program e se vratiti na osnovni oblik naredbene linije za
izbor referentne toke, a izmeu etvrtastih zagrada e biti ispisani novo postavljeni uvjeti
ravnanja.
3.4.5 Kotiranje crtea

S obzirom da je program Tower grafiki orijentiran, i da omoguava formiranje
kompletne grafike dokumentacije, to je svakako zbog preglednosti ulaznih podataka
neophodno i iskotirati nacrtanu geometriju modela.
Sam postupak kotiranja je veoma jednostavan i postie se izborom naredbe

Kotiranje, nakon ega se na naredbenoj liniji pojavljuje poruka:
Unos toke za kotiranje (Izbor/Deselektiranje/<krAj>/Layer):
Sada se od korisnika oekuje da izvri izbor svih toaka, ije je meusobno rastojanje
potrebno iskotirati. Pored pojedinanog izbora toaka, pomou podopcije Izbor, imate
mogunost i da odabiranjem odaberete sve eljene toke.
Procedura za izbor toka je detaljno opisana u poglavlju 2.5. Kada su odabrane sve toke sa
crtea, izbor podopcije krAj e oznaiti kraj procedure izbora toaka, i program e sa
naredbene linije sada zahtijevati da odrediti poloaj kote.
Poloaj automatske kote (Unos toaka/Horizontalna/Vertikalna /Kosa/Layer):
Iz sadraja naredbene linije, vidi se da u stvari postoje etiri nezavisne procedure, i to za

postavljanje: automatske, horizontalne, vertikalne i kose kote (podopcija Unos toaka
je predviena za povratak na proceduru izbora toaka).
Po default-u, program uvijek nudi postavljanje automatske kote, dok se izborom ostalih
podopcija sa naredbene linije, moe ui u proceduru za postavljanje horizontalne, vertikalne,
odnosno kose kote.
Postavljanje automatske kote podrazumijeva, da e poloaj mia u odnosu na odabrane toke

za kotiranje, odrediti da li e biti postavljena horizontalna, ili vertikalna kota. Program, u DRAG
modu stalno iscrtavati horizontalnu, odnosno vertikalnu kotu, u zavisnosti od trenutanog
poloaja mia.
375
Poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje,

odredio je postavljanje horizontalne kote.
Poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje,

odredio je postavljanje vertikalne kote.
Klik mia e dovesti do kraja procedure kotiranja, i na odabranom mjestu e biti postavljena
horizontalna, odnosno vertikalna kota.
U sluaju da u DRAG modu, ne moete lako odabrati eljeni tip kote, tada izborom
odgovarajue podopcije, ulazite u proceduru eksplicitnog postavljanja horizontalne, odnosno
vertikalne kote. Izbor podopcije Horizontalna, dovesti e do slijedeeg izgleda naredbene
linije.
Poloaj horizontalne kote (Unos toaka/Automatska/Vertikalna /Kosa/Layer):
U ovom sluaju, program e u DRAG modu uvijek iscrtavati horizontalnu kotu, bez obzira na
relativan poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje. Isto vai i za eksplicitno
postavljanje vertikalne kote, pomou podopcije Vertikalna. Izbor toke sa crtea, uvijek e
postaviti vertikalnu kotu.
376
Za postavljanje kosih kota, treba sa naredbene linije izabrati podopciju Kosa, nakon ega e
se pojaviti poruka kojom se od korisnika zahtjeva da zada kut nagiba kotne linije.
Kut kose kote (<0>/Unos toaka/Automatska/Horizontalna/Vertikalna /Layer):
Ovaj kut se moe zadani ili sa tipkovnice u stupnjevima (pozitivan kut raste u smjeru
suprotnom od kazaljke na satu) ili izborom dvije toke sa crtea. Ako se izabere toka sa
crtea, na naredbenoj liniji e se pojaviti poruka:
Druga toka:_
Izborom i druge toke sa crtea, bie odreen kut nagiba kose kote, a dalji postupak je
identian kao kod horizontalnog i vertikalnog kotiranja.
Poloaj kose kote:_
Naime, izbor toke sa crtea, odrediti e poloaj kose kote, a sva meusobna rastojanja
odabranih toka za kotiranje, bie projicirana na zadani kosi pravac.
Napomena:
Izbor fonta, broj decimala u kotama, tip strelica i njihova veliina vri se u okviru naredbe
Parametri (vidi poglavlje 3.5.1).
3.4.6 Oznaka pozicije

Svim konstruktivnim elementima (ploa/zid, greda/stup i svi leajevi) moe se
zadati tekstualno-numeriki identifikator - oznaka pozicije. Ovaj identifikator se ispisuje u svim
tekstualnim izvjetajima. Takoer se moe zahtijevati i njegovo prikazivanje na zaslonu, a
samim tim i u grafikim blokovima koji se izvoze u projektnu dokumentaciju. Oznaka pozicije
predstavlja ime elementa kojem je pridruena i znatno olakava rad kako pri crtanju modela,
tako i pri kreiranju projektne dokumentacije.
Pri pozicioniranju, redoslijed entiteta program odreuje prema koordinatama njihovog teita.
Prvo se porede Z, zatim Y i na kraju X koordinate. Recimo da se pozicioniraju sve grede jednog
modela: prvo se pronau sve grede ije teite pripada ravnini sa najmanjom Z koordinatom,
zatim se meu njima pronau sve grede ije teite pripada pravcu sa najmanjom Y
koordinatom i izvri se njihovo pozicioniranje, poevi od grede ije teite ima najmanju X
koordinatu. Vano je napomenuti da prednost imaju entiteti koji pripadaju zadanim nivoima
modela i oni se pozicioniraju prvi, a zatim se prelazi na pozicioniranje ostalih entiteta.
Naredbe za rad sa oznakama pozicija nalaze se u padajuem meniju Pomoni nivo.
3.4.6.1 Plan pozicija
Pomou ove naredbe se oznake pozicija dodjeljuju entitetima koji su odabrani sa crtea,
tako da nakon njenog aktiviranja komandna linija dobiva slijedei izgled:
<0 odab.> Promjena oznake pozicija - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek /
Deselektiranje / <krAj> / osvjeavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka):
Napominjemo da se istovremeno mogu odabrati samo entiteti istog tipa, na pr. samo grede ili
samo ploe.
Po zavretku odabira otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
377
Izgled dijalog box-a za dodjeljivanje

oznaka pozicija
U edit box-u Opis pozicije se zadaje oznaka koja e biti dodijeljena svim odabranim
entitetima.
Pomou check box-a Numerirati pozicije definira se da li e program pored oznake,

svakom entitetu pridruiti i redni broj. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje,
za promjenu postaju dostupni i ostali parametri u ovom dijelu dijalog box-a.
U edit box-u Poetni broj se zadaje broj od koga kree numeriranje pozicija. Ako je zadani
broj 0 numeriranje se nee izvriti, odnosno program se ponaa kao da je check box
Numerirati pozicije iskljuen.
Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Grupirati kolinearne od programa se

zahtijeva da kolinearne entitete numerira sa istim brojem.
Napominjemo i da program automatski, svim entitetima koji imaju istu oznaku pozicije i isti
redni broj dodjeljuje indekse koji ih jednoznano odreuju. Ovi indeksi su od oznaka pozicija
odvojeni crticom (*-n), a njihovo prikazivanje se definira u dijalog box-u naredbe
Vidljivost.
Komandno polje Brisanje oznake pozicije slui za uklanjanje oznaka pozicija koje su
ranije dodijeljene odabranim entitetima.
Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a program svim odabranim

entitetima pridruuje zadane oznake pozicija. Prikazivanje oznaka pozicija definira se u dijalog
box-u naredbe Vidljivost, pojedinano za svaki entitet.
378
Pomou naredbe Plan pozicija svim odabranim

gredama su dodijeljene oznake pozicija
Pomou naredbe Plan pozicija mogu se promijeniti oznake pozicija koje su ranije dodijeljene
konstruktivnim elementima. Ako su svi odabrani entiteti pozicionirani sa istim parametrima,
program e ih prikazati u dijalog box-u:
Svi odabrani entiteti imaju iste parametre
Parametri koji nisu isti za sve odabrane entitete bit e posebno oznaeni:
Parametri Opis pozicijei Numerirati pozicije

nisu isti za sve odabrane entitete
379
Poruka kojom se zahtijeva odabir entiteta e stajati na komandnoj liniji sve dok se izborom
podopcije krAj naredba ne zavri.
<0 odab.> Promjena oznake pozicija - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek /
Deselektiranje / <krAj> / osvjeavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka):
Izborom podopcije osvjeavanje Indeksa sa komandne linije, vri se auriranje oznaka

pozicija. Ovo je vrlo korisna opcija, s obzirom da se redoslijed rednih brojeva i indeksa moe
lako naruiti (naprimjer brisanjem i dodavanjem novih entiteta, brisanjem zadanih oznaka
pozicija itd.).
Pomou podopcije Brisanje svih oznaka uklanjaju se oznake pozicija svih elemenata
modela.
3.4.6.2 Generiranje plana pozicija
Pomou naredbe Generiranje plana pozicija se istovremeno mogu dodijeliti oznake

pozicija svim konstruktivnim elementima modela. Nakon njenog aktiviranja otvara se
Izgled dijalog box-a za generiranje plana pozicija
U gornjem dijelu dijalog box-a nalazi se lista svih nivoa koji su definirani za dati model. U
koloni Naziv nivoa ispisana su njihova imena, dok su u koloni Z ispisane njihove Z
koordinate. Desni dio liste je podijeljen na dva dijela: Greda i Ploa. U kolonama Opis
zadaju se oznake pozicija koje e biti pridruene svim ploama/gredama danog nivoa, a u
kolonama Broj se za svaki nivo zadaje redni broj od koga poinje numeriranje. Desnim
klikom mia preko zadane oznake pozicije otvara se padajui meni sa dvije ponuene opcije:
Dodijeli svima - dana oznaka pozicije se dodjeljuje ploama/gredama na svim nivoima
Ukloni svima - uklanjaju se oznake pozicija koje su zadane za ploe/grede na bilo kojem
nivou
380
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia

preko oznake pozicije
Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Nast., moe se zahtijevati da numeriranje
greda pone od prvog slobodnog broja koji je ostao poslije numeriranja ploa. Recimo da je
zadani poetni broj za numeriranje ploa na nekom nivou 101 i da se na tom nivou nalaze 3
ploe. Ako je ukljuen check box u koloni Nast., numeriranje greda e poeti od broja 104.
Kada su ovi check box-ovi ukljueni, odgovarajua polja za definiranje poetnog broja
numeriranja greda bit e nedostupna za ureivanje.
Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Poz., definira se da li se ploe/grede na tom
nivou pozicioniraju.
Desnim klikom mia preko bilo kog od ovih check box-ova otvara se meni sa dvije ponuene
opcije:
Ukljui sve - ukljuuju se svi check box-ovi u danoj koloni
Iskljui sve - iskljuuju se svi check box-ovi u danoj koloni
381
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia

preko bilo kog check box-a
U donjem dijelu dijalog box-a nalaze se parametri za definiranje naina pozicioniranja ostalih
entiteta.
Grupa parametara za definiranje naina

pozicioniranja zidova
Za svaki od ovih entiteta se u odgovarajuem edit box-u Opis zadaje oznaka pozicije, u edit
box-u Broj poetni broj za numeriranje, dok se pomou check box-a Pozicionirati
odreuje da li e se izvriti njihovo pozicioniranje.
Kada je check box Grupirati kolinearne postavljen na ukljueno stanje, program e svim
kolinearnim entitetima istog tipa (npr. svim gredama), koji imaju istu oznaku pozicije, dodijeliti
isti redni broj. Takoer, svim entitetima sa istom oznakom i istim rednim brojem dodjeljuju se
indeksi koji ih jednoznano odreuju.
382
Trenutano stanje parametara se moe snimiti u bazu konfiguracija pod eljenim imenom. Za
ovu namjenu je predvieno komandno polje , ijim se aktiviranjem otvara slijedei dijalog
box:
U edit box-u se zadaje ime konfiguracije, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri
njeno snimanje u bazu. Ime konfiguracije se moe definirati i izborom iz liste neke od ranije
snimljenih konfiguracija. U tom sluaju e prethodna konfiguracija biti prepisana, a program e
pri izlasku iz dijaloga izbaciti odgovarajue upozorenje:
Sve snimljene konfiguracije se nalaze u zatvorenoj listi, i pomou nje se mogu u bilo kojem
trenutku uitati.
Komandno polje se koristi za brisanje tekue konfiguracije iz baze.
Dio dijalog box-a za rad sa konfiguracijama
Nakon aktiviranja komandnog polja OK program zatvara dijalog box i pozicionira sve
elemente modela u skladu sa zadanim parametrima.
383
Svim entitetima u modelu su pridruene oznake pozicija

pomou naredbe Generiranje plana pozicija
3.5 Podeavanje parametara koje program koristi

u svom radu (meni Setup)
Izborom naredbi iz ove grupe, podeavaju se globalni parametri koje program
koristi u svom radu. Vrijednosti ovako postavljenih parametara se pamte, sve do njihove
slijedee promjene pozivom jedne od ovih naredbi.
3.5.1 Parametri
Izborom naredbe Parametri, koja se nalazi u okviru padajueg menija Setup,
otvara se dijalog box za definiranje parametara koje program koristi u svom radu, a kojima se
odreuje nain prikaza crtea, kako na zaslonu, tako i na papiru nakon ispisa.
384
Izgled dijalog box-a za podeavanje parametara boja i debljina linija
Kako je u ovom dijalog box-u potrebno prikazati veliki broj podataka, to je on organiziran
putem razgrananog stabla (vidi poglavlje 2.4.4). Izborom jedne od ponuenih opcija u stablu
i njihovih podopcija, vri se promjena sredinjeg sadraja dijalog box-a. Donji dio dijalog box-a
je zajedniki za sve dijelove podataka u stablu, i radi na potpuno isti nain bez obzira na to
koji je od njih trenutano aktivan.
S obzirom da se u dijalog box-u ove naredbe zadaje veliki broj podataka, da bi se olakao rad
sa njima i smanjila mogunost pogreke, u Tower-u 6 je omogueno istovremeno
prikazivanje parametara za Zaslon i Papir.
385
Izgled dijalog box-a za podeavanje parametara
Stanje svih parametara, koji se mogu postavljati u ovom dijalog box-u, se moe trajno
zapamtiti i snimiti pod proizvoljno zadanim imenom. Znai kada postavite parametre po svojoj
elji, aktivirajte naredbeno polje Snimi, nakon ega e se otvoriti dijalog box slijedeeg
izgleda:
Sada u edit box-u treba zadati eljeno ime i aktivirati naredbeno polje OK. U sluaju da
zadano ime ve postoji u listi parametara, program e dani odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do gubitka stanja parametara koji su prethodno bili pridrueni
odabranom imenu, dok e negativan odgovor dovesti do odustajanja od naredbe snimanja.
U zatvorenoj listi, koja se nalazi sa lijeve strane naredbenog polja Snimi, nalaze se sve
snimljene konfiguracije.
386
Zatvorena lista za izbor neke od ranije snimljenih konfiguracija
Pored konfiguracija koje ste sami kreirali, u listi e uvijek stajati i konfiguracija koja se
isporuuje uz program i koja se vodi pod imenom Default. Promjena tekue konfiguracije se
vri tako to se klikom mia na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove liste, prvo lista
otvori, a zatim miem u otvorenoj listi odabere jedna od ponuenih konfiguracija.
Pomou naredbenog polja Brii se vri brisanje konfiguracije koja je postavljena za tekuu.
Znai, konfiguraciju koju elite da trajno uklonite iz konfiguracijske datoteke, prvo morate
postaviti za tekuu a potom aktivirati naredbeno polje Brii. Poto je ova naredba
destruktivna, program e zatraiti potvrdu ove radnje, i tek nakon potvrdnog odgovora obrisati
odabranu konfiguraciju.
Takoer, omogueno je preuzimanje parametara prikaza iz konfiguracijske datoteke drugog

korisnika. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje Uvoz, ijim se aktiviranjem
otvara novi dijalog box:
Dijalog box za uvoz konfiguracija parametara
387
Konfiguracije parametara se prilikom snimanja smjetaju u datoteku Tower.$dis. Sada je

potrebno eljenu datoteku pronai i pomou naredbenog polja Uitaj izvriti preuzimanje
konfiguracija. Sve konfiguracije, koje su se nalazile u izabranoj datoteci, bit e snimljene u
istoimenu datoteku koju Tower koristi pri svom radu, i bit e dostupne za izbor iz zatvorene
liste. Ako neke od preuzetih konfiguracija imaju isto ime kao ve postojee konfiguracije, dodat
e im se simbol zvjezdice *.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a tekuu konfiguraciju
program e koristiti u svom radu sve dok ponovnim izborom naredbe Parametri, za tekuu ne
postavite neku drugu konfiguraciju.
Ako mijenjate stanje parametara u datotekama ovog dijalog box-a, a ne provedete prethodno
opisanu akciju snimanja podataka u konfiguracijsku datoteku, po izlasku iz ovog dijalog box-a,
aktiviranjem naredbenog polja OK, program e potovati postavljene parametre, ali pri
ponovnom pokretanju programa e oni biti trajno izgubljeni.
Izgled zaslona
U ovom dijelu stabla, mogue je mijenjati parametre koji definiraju izgled samog programa. Na
taj nain, lako moete, prema svojoj elji, podesiti najprijatnije okruenje za rad.
Dio dijalog box-a rezerviran za podeavanje izgleda zaslona
Da bi ste imali bolji uvid u znaenje ponuenih parametara, u desnom dijelu dijalog box-a,
prikazuje se izgled podeenih parametara za tekuu stavku u stablu. U sluaju da Vam
znaenje nekog od parametra nije jasno, promjenom njegove boje u neku drugu, lako ete
protumaiti njegovo znaenje.
Promjena boje, bilo kog od ponuenih parametara, postie se klikom mia na odgovarajue
naredbeno polje sa bojom koja je trenutano vaea za njega.
388
Padajui meni koji slui za izbor boje pozadine zaslona
U ovom dijelu dijalog box-a, pored boja mogu se podeavati i tip i debljina linija pojedinih
entiteta koji se prikazuju na zaslonu. Tip linije se odreuje klikom na strelicu sa desne strane
ovog naredbenog polja, nakon ega se otvara padajui meni za izbor jednog od programom
predvienih tipova linija.
Padajui meni koji slui za izbor tipa linije
Debljina linije se zadaje u pixelima, i ona se postie zadavanjem eljene vrijednosti u

odgovarajuem edit box-u.
389
Edit box za izbor debljine linije na zaslonu
I veliina simbola se takoer odreuje u pixelima, zadavanjem eljene vrijednosti u

odgovarajuem edit box-u.
Edit box za izbor veliine simbola na zaslonu
390
Konstrukcija
U ovom dijelu stabla, nalaze se parametri koji utiu na nain iscrtavanja konstruktivnih
elemenata, kako na zaslonu, tako i na papiru prilikom ispisa.
Dio dijalog box-a rezerviran za podeavanje parametra

o konstruktivnim elementima
Za sve parametre se dre dupli podaci, odnosno svaki parametar moe imati jednu vrijednost
na zaslonu a drugi pri ispisu. Napominjemo da se debljina linija na zaslonu zadaje u pixelima, a
na papiru u milimetrima.
U ovoj datoteci se pored prethodno opisanih parametara zadaju i podaci u vrsti fonta kojom se
ispisuju pojedini tekstovi na crteu.
391
Dio dijalog box-a rezerviran za izbor tipa i veliine fonta
Pored svake grupe parametara, kojima se definira ispisivanje tekstova na crteu, dodano je
naredbeno polje pomou koga se zadani parametri mogu dodijeliti svim ostalim
tekstovima.
Naredbeno polje za brzu promjenu parametara
Aktiviranjem ovog naredbenog polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
392
Pomou prikazanih check box-ova vri se izbor parametara, dok se aktiviranjem naredbenog
polja OK njihovo trenutano stanje pridruuje svim ostalim tekstovima.
Napominjemo da se dodjeljivanje parametara pomou ove naredbe vri odvojeno za zaslon i

papir. Takoer, parametri za tekstove ija se veliina zadaje u mm nee se dodijeliti
tekstovima ija se veliina zadaje u pikselima, i obrnuto. U dijalog boxu se u zagradama, pored
naziva grupe parametara Font, ispisuje na koje e se tekstove zadane izmjene odnositi.
Za povrinske elemente konstrukcije, omoguen je i izbor tipa rafure.
Padajui meni koji slui za izbor tipa rafure
Pored tipa, svaka od rafira je odreena i bojom rafure i bojom njene podloge. Postavljanjem
prekidaa Prozirna, na ukljueno stanje, imate mogunost da se rafura ne postavlja preko
podloge ve da bude prozirna (tada e zadata boja podloge biti ignorirana).
Sve prethodno reeno za konstrukciju, vai i za sve ostale elemente crtea, te se vie neemo
baviti ovim dijalog box-om.
393
3.5.2 Prilagodba
Izborom naredbe Prilagodba, imate mogunost da podesite grupu parametara
koja utie na nain rada programa.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Prilagodba
Zbog velike koliine raznorodnih podataka, ovaj dijalog box je organiziran putem datoteka (vidi
poglavlje 2.4.4.). Svaka od ponuenih datoteka predstavlja cjelinu za sebe i ovdje emo ih
detaljno opisati.
394
Jedinice mjera
Izgled datoteke Jedinice mjera
U okviru ove datoteke imate mogunost da podesite mjerni sustav u kojem elite raditi.
Naime, izborom jedne od ponuenih vrijednosti u zatvorenim listama, birate jedinice mjera za:
duinu, sile i temperaturu. Jedinice mjera ne moraju uope biti meusobno usuglaene, te
moete odabrati za duinu recimo ft (stope), a za sile kN. Pored toga, u bilo kom trenutku
rada sa programom moete potpuno slobodno mijenjati tekue jedinice mjera. Na primjer,
moete model kreirati u jednom, a rezultate gledati u drugom mjernom sistemu.
Ovakva fleksibilnost je omoguena zbog toga, to se sve vrijednosti zadane u programu,

interno pamte u metarskom mjernom sistemu (m, Kn, Celzijus), te se promjenom
podataka u ovom dijalog box-u one trenutano preraunavaju i konvertiraju u odabrani mjerni
sustav. Na statusnoj liniji, uvijek se ispisuje trenutano aktivan mjerni sustav.
395
Dio statusne linije rezerviran za prikaz tekuih jedinica mjera
Izborom iz svake od ponuene tri zatvorene liste, moete odabrati jednu od programom
predvienih jedinica mjera.
Lista za izbor jedinica mjera za duinu
U okviru svake od ponuenih duinskih jedinica mjera, na prvom mjestu se ispisuje osnovna
jedinica, a u zagradi njeni manji dijelovi. Manji dijelovi osnovne duinske jedinice mjera,
koriste se jedino pri zadavanju geometrije poprenih presjeka greda. Ako za duinske jedinice
odaberete m [cm, mm], to znai da e se cijela geometrija modela izraavati u metrima, a
jedino e kod zadavanja dimenzija poprenog presjeka greda biti koriteni centimetri. Ako pak
za duinske jedinice odaberete cm [mm], to znai da e se cijela geometrija modela,
396
izraavati u centimetrima, a jedino e kod zadavanja dimenzija poprenog presjeka greda biti
koriteni milimetri.
Na kraju napominjemo i to, da e promjena duinskih jedinica mjera dovesti i do automatskog

prepravljanja sadraja eventualno postavljenih kota na crteu. Na taj nain, one e uvijek
odgovarati trenutano postavljenim jedinicama mjera za duinu.
Jezik
Izgled datoteke Jezik
U okviru ove datoteke, nalaze se dvije zatvorene liste iz kojih moete odabrati jedan od
programom predvienih jezika. Iz zatvorene liste Jezik programa, vri se izbor jezika koji
e program koristiti pri samom radu. Znai, samo okruenje programa e biti na odabranom
jeziku. Koji e sve jezici biti podrani u ovoj listi, zavisi iskljuivo od licence kupljenog
programa. Naime, kako cijena programa nije ista u svim zemljama u kojima se on prodaje, to
e kupljena licenca odrediti i sadraj ove liste.
Nakon promjene jezika aplikacije, i aktiviranjem naredbenog polja OK, program e dani
odgovarajuu poruku.
Iz sadraja prikazane poruke, jasno se vidi da je za prihvaanje novog jezika, neophodno da

prvo izaete iz programa, i da ga potom ponovo pokrenete.
397
Kako Vam se u praksi moe desiti i sluaj da projekt radite za inozemno trite, to bi svakako
bilo dobro da i projektna dokumentacija bude na danom jeziku. Izborom eljenog jezika, iz
zatvorene liste Jezik izvjetaja, svi nadalje generirani tekstovi na papiru, bit e ispisivani
na odabranom jeziku. Znai, sam izgled programa i dalje ostaje na istom jeziku, ali tekstualni
izvjetaji, kao i potpisi svih blokova crtea se kreiraju na jednom od ponuenih jezika. U ovoj
listi nema ogranienja po pitanju kupljene licence, te e na raspolaganju uvijek biti svi
programom predvieni jezici.
Osvjetljenje 3D scene
U okviru ove kartoteke imate mogunost da iz zatvorene liste izaberete jedan od 3 naina
prikazivanja renderiranog modela: Svjetlija scena, Normalno osvijetljena i Tamnija
scena. Ove konfiguracije se razlikuju u kontrastu, otrini i osvijetljenosti modela.
398
Animacija
Izgled datoteke Animacija
Pomou pet klizaa, koji su prikazani u ovoj datoteci, imate mogunost da utiete na nain
animacije koju program vri pri prikazivanju formi osciliranja, i deformiranog modela
konstrukcije. Na vrijednost ovih parametara utiete tako to svaki od klizaa postavljate u
eljeni poloaj, od manje ka veoj vrijednosti. Za vraanje klizaa u programski definiran
poloaj, predvieno je naredbeno polje Default.
399
Izvoz u ArmCAD
Izbor jednog od ponuena dva prekidaa, odrediti e format datoteke u koju se izvozi
odabrana armatura u program ArmCAD. Stanje ovih prekidaa, program e potivati u okviru
naredbi za izvoz odabrane armature u ArmCAD (vidi poglavlja 9.3.8 i 9.4.6).
400
Automatsko snimanje
U okviru ove kartoteke imate mogunost podesiti automatsko snimanje datoteke sa ulaznim
podacima (ekstenzija *.twp), kao i datoteke sa kreiranom projektnom dokumentacijom
(ekstenzija *.twp_d). Program e automatski snimiti ove datoteke samo ako je check box
Ukljueno automatsko snimanje postavljen na ukljueno stanje.
U edit box-u Period snimanja se zadaje vremenski interval automatskog snimanja, dok se
u edit box-u, koji se nalazi ispod njega, zadaje putanja do neke ve postojee mape, u kojoj e
se snimati ove datoteke. Izbor mape se moe izvriti i pomou dijalog box-a, koji se otvara
aktiviranjem naredbenog polja, koje se nalazi u produetku edit box-a.
Dijalog box za izbor mape
Bilo koja od automatski snimljenih datoteka se moe u svakom trenutku oporaviti, odnosno
snimiti na eljenom mjestu radi daljeg koritenja. Za oporavak datoteka sa ulaznim podacima
401
je predvieno naredbeno polje Popravak datoteka. Nakon aktiviranja ovog naredbenog

polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za oporavak automatski

snimljenih datoteka
U centralnom dijelu dijalog box-a se nalazi lista sa automatski snimljenim datotekama. Pamti
se maksimalno 10 datoteka, a ista datoteka se moe pojaviti u listi proizvoljan broj puta sa
razliitim vremenima snimanja. Program datoteku snima na prvoj praznoj poziciji u listi. Ako
su svih 10 pozicija popunjene, traiti e one na kojima je ve snimljena tekua datoteka i
presnimiti e najstariju kopiju. Ako u listi nema kopija tekue datoteke, presnimiti e generalno
najstariju kopiju.
U koloni Projekt su prikazana imena datoteka, dok su u koloni Vrijeme za svaku

datoteku ispisani datum i vrijeme snimanja. Ako dati projekt prije automatskog snimanja nije
bio snimljen dodijelit e mu se ime Noname.
Trenutano odabrana datoteka je u listi obiljeena posebnom bojom, a samo odabir se vri
klikom mia preko imena eljene datoteke. Da bi se izvrio oporavak odabrane datoteke
potrebno je aktivirati naredbeno polje Popravi datoteku, nakon ega se otvara novi dijalog
box:
Dijalog box za snimanje datoteka
Ovo je standardni dijalog box za snimanje datoteka i pomou njega se oporavljena datoteka
snima na eljeno mjesto na disku radi daljeg koritenja. Ako oporavljenu datoteku sa ulaznim
podacima snimite preko datoteke od koje je kreirana, program e izbrisati sve datoteke sa
rezultatima koje su istog imena (naravno, ako postoje).
402
Pomou naredbenog polja Brii se odabrana kopija datoteke uklanja iz liste.
Za oporavak datoteka sa projektnom dokumentacijom je predvieno naredbeno polje

Popravak izvjetaja. Nakon aktiviranja ovog naredbenog polja otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda:
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i sa dijalog box-om za oporavak datoteka sa ulaznim
podacima.
Napominjemo da je neophodno oporavljenu datoteku snimiti preko datoteke od koje je

kreirana, odnosno sa istim imenom i u istoj mapi u kojoj se nalaze sve ostale datoteke danog
projekta, kako bi se mogla koristiti u daljnjem radu sa projektom.
Mjerilo
403
Izgled datoteke Mjerilo
Da bismo objasnili ulogu ove datoteke, moramo prvo pojasniti osnovnu koncepciju programa u
vezi sa mjerilima crtanja i ispisa. Da bi se izbjeglo mukotrpno preraunavanje mjerila u kojoj
se crta, u programu je usvojeno da se sve crta u 1:1. Odnosno, , ako je za tekuu duinsku
jedinicu odabran metar, onda jednoj crtakoj jedinici odgovara 1 m. Iz ovoga proizlazi da
zadavanje bilo kojeg mjerila crtea nee promijeniti zaslonski prikaz crtea po pitanju
geometrije modela i optereenja. Meutim, to nije sluaj sa tekstovima, obzirom da se njihova
veliina, iz razloga itljivosti, zadaje u milimetrima. Zbog toga je i potrebno zadati mjerilo, koja
e odrediti veliinu svih tekstova na zaslonu u crtakim jedinicama. Ovo se odnosi na sve
tekstove koji se ispisuju pomou naredbi Tekst i Kota, a takoer i na tekstove koji
predstavljaju redne brojeve setova konstruktivnih elemenata, intenzitete optereenja, itd.
Pored tekstova, ovo preraunavanje se odnosi i na sve simbole ija se veliina takoer zadaje
u milimetrima (simbol za tokasti leaj, tokasto optereenje, simbol ortotropije, itd.).
Pri izboru mjerila imate mogunost ili da iz liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa
desne strane edit box-a, odaberete jednu od ponuenih vrijednosti, ili da u samom edit box-u
zadane eljenu vrijednost.
Nakon zadavanja novog mjerila i aktiviranja naredbenog polja OK, dijalog box e biti
zatvoren, a program e na osnovu trenutanih gabarita crtea, odrediti veliinu tekstova i
simbola na zaslonu u crtakim jedinicama. Kako je ispis tako organiziran, da se bez obzira na
postavljeno mjerilo pri izvozu grafikih blokova, zadata veliina tekstova i simbola u
milimetrima na papiru uvijek potivat, to e promjena mjerila imati utjecaja samo na zaslonski
prikaz.
Obzirom da e Vam promjena mjerila relativno esto trebati u radu sa programom, to imate
mogunost da ovaj combo box, pomou naredbe Ikone (vidi poglavlje 3.5.3), postavite i
u prostor predvien za prikaz ikona na zaslonu. Znai, promjenu mjerila moete vriti i bez
ulaska u ovaj dijalog box.
Podjela
404
Izgled datoteke Podjela
Kako se lukovi u programu aproksimiraju kao niz pravih segmenata, to se pomou etiri
prikazana klizaa odreuje finoa njihove podjele, i to kada su oni luni segmenti linijskih
entiteta (lukovi), kada su dio 3D cilindra, 3D povrine, ili pak kada je lukom odreena luna
promjena grede, promjenljivog poprenog presjeka. Vodite rauna da e pretjerana finoa
lukova usporiti rad programa te je za preporuku da ove vrijednosti ne mijenjate ve da
koristite default postavljene vrijednosti.
Postavljanjem check box-a Izolinije sa obje strane na ukljueno stanje, zahtjeva se od

programa da u prozoru za 3D prikaz modela, u modulu za obradu rezultata prorauna, izolinije
iscrtava sa obje strane povrinskih elemenata konstrukcije. Naime, ako je ovaj check box
postavljen na iskljueno stanje, moe se desiti da pune izolinije ne budu vidljive na svim
dijelovima, jer ih zaklanja poleina danog povrinskog elementa.
- OFF Izolinije sa obje stane - ON
Za vraanje klizaa, i svih ostalih parametara u ovoj datoteci, na programski definirane

vrijednosti, predvieno je naredbeno polje Deafult.
405
Preklapanje
Izgled datoteke Preklapanje
Obzirom da kod konstruktivnih elemenata ne vai princip superpozicije, to se u okviru svih

naredbi za manipulaciju sa elementima crtea (kopiranje, pomicanje, itd), provjerava
preklapanje istorodnih elemenata. U sluaju potpunog ili djelominog preklapanja, na mjestu
preklapanja se usvajaju karakteristike posljednje iscrtanog elemenata, i na taj nain se
izbacuju nepotrebni elementi crtea. Kako ova stalna provjera moe znatno usporiti rad
programa, to smo jedino za grede dopustili da se one mogu privrjemeno preklapati na crteu.
Da li e duplikati greda biti automatski izbacivani ili ne, regulira se stanjem check box-a
Izbaci preklopljene grede. U oba sluaja, model e ui ispravan u proceduru generiranja
mree konanih elemenata, i sam proraun modela. Naime, kako se kontrola unesenih
podataka automatski poziva i pred generiranje mree konanih elemenata i pred proraun, to
e u sluaju postojanja preklopljenih greda program sam izbaciti duplikate. Ipak, za preporuku
je da ovaj check box bude uvijek postavljen na ukljueno stanje.
Rezultati
406
U okviru ove kartoteke se mogu podesiti odreeni parametri koji utjeu na nain prikazivanja
rezultata:
Prikaz ekstrema povrinskih entiteta - pomou ovog check box-a se definira da li e se pri
prikazivanju utjecaja u povrinskim entitetima, u tokama u kojima se nalaze ekstremi,
ispisivati vrijednosti utjecaja i odgovarajui simboli
Kotiranje linijskih u 3D - pomou ovog check box-a se definira da li e se u prozoru 3D

pogled ispisivati numerike vrijednosti na dijagramima prikazanih utjecaja u linijskim
entitetima
Dvije boje za izolinije i legende - pomou ovog check box-a se moe zahtijevati
prikazivanje svih rezultata sa samo dvije boje jedne za pozitivne, a druge za negativne
vrijednosti
Poetni broj podjela za povrinske - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podjela za
prikazivanje rezultata u povrinskim entitetima. To znai da e se neki utjecaj u povrinskim
entitetima prikazivati sa ovim brojem podjela sve dok se u okviru naredbe za njegovo
prikazivanje ne zada neka druga vrijednost
Poetni broj podjela za beton - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podjela za
prikazivanje rezultata dimenzioniranja betonskih ploa
Proraun
407
U okviru ove kartoteke definira se nain prorauna modela. Detaljna objanjenja ponuenih
opcija nalaze se u poglavlju 7.1.
Ponitavanje automatskih odgovora
408
Naredbeno polje za ponitavanje automatskih odgovora
U dijalog box-ovima nekih upozorenja, koja program tijekom rada prikazuje, se moe
zahtijevati da se oni vie ne pojavljuju i da se posljednji dati odgovor koristi ubudue.
Aktiviranjem ovog naredbenog polja se takva podeavanja ponitavaju u svim dijalog box-
ovima u kojima su zadana.
3.5.3 Ikone
Pomou naredbe Ikone imate mogunost sami odrediti raspored ikona na
zaslonu. Nakon njenog aktiviranja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
409
Dijalog box za odreivanje rasporeda ikona na zaslonu
U ovom dijalog box-u se radi sa pojedinanim ikonama koje se grupiraju u logike cjeline, a
zatim se ovim grupama zadaje poloaj unutar izabranog toolbara. Izbor toolbara se vri iz
zatvorene liste, koja se nalazi u gornjem lijevom uglu dijalog box-a.
Iz zatvorene liste je izabran toolbar koji se nalazi uz gornju

ivicu zaslona
Sve grupe ikona koje pripadaju izabranom toolbaru su prikazane u listi. Redoslijed grupa ikona
u listi ujedno odreuje i njihov poloaj na zaslonu.
410
Grupe ikona koje pripadaju gornjem toolbaru
Poloaj odabrane grupe ikona u listi, a samim tim i na zaslonu, se moe promijeniti pomou
naredbenih polja (na gore) i (na dolje). Pored imena svake grupe u listi nalazi se check
box, ije stanje odreuje da li e se data grupa ikona prikazivati na zaslonu.
Pomou naredbenog polja Dodaj se u listu ubacuje nova grupa, dok se pomou
naredbenog polja Brii odabrana grupa uklanja iz liste. S obzirom da se mogu brisati
samo prazne grupe, program e pri pokuaju brisanja grupe koja nije prazna izbaciti
odgovarajuu obavijest:
Sve ikone koje pripadaju odabranoj grupi se prikazuju u donjem lijevom dijelu dijalog box-a,
istim redoslijedom kojim e se prikazivati na zaslonu:
411
Ikone koje pripadaju odabranoj grupi Datoteka
Poloaj odabrane ikone u grupi, a samim tim i na zaslonu, se moe promijeniti pomou
naredbenih polja (na gore) i (na dolje).
Odabrana ikona se moe ukloniti iz grupe aktiviranjem naredbenog polja , dok se pomou
naredbenog polja grupi moe pridruiti bilo koja nerasporeena ikona (nerasporeene ikone
su prikazane u desnom dijelu dijalog box-a).
Naredbena polja za ubacivanje i izbacivanje ikona
412
Napominjemo da je u ovom dijalogu doputen viestruki odabir, tako da se istovremeno moe

ubacivati/izbacivati vie ikona.
Iz zatvorene liste, koja se nalazi iznad nerasporeenih ikona, se bira modul programa za koji
se odreuje raspored ikona na zaslonu. Od izabranog modula zavisi koje e se ikone pojaviti u
dijalogu, s obzirom da se neke naredbe ne pojavljuju u svim modulima.
Iz zatvorene liste je izabran modul Unos podataka
Pri rasporeivanju grupa ikona na zaslonu, imate potpunu slobodu, s tim to se grupe
Sluajevi optereenja, Faze graenja, Mjerilo, kao i grupa Izbor utjecaja (koja se
pojavljuje u modulu za obradu podataka) mogu postaviti samo uz gornju ivicu zaslona, s
obzirom da se u njima ne nalaze ikone, ve combo box-ovi, koji fiziki ne mogu stati uz
desnu ivicu zaslona. Ove grupe se ne mogu izbrisati iz gornjeg toolbara, pa je naredbeno polje
Brii onemogueno kad je neka od njih odabrana.
Kad se aktivira naredbeno polje OK program zatvara dijalog box i na zaslonu prikazuje
raspored ikona koji je u njemu definiran. Ako postoji neka prazna grupa ikona izlazak iz dijalog
box-a nee biti doputen, a program e izdati odgovarajuu obavijest.
413
3.5.4 Preice
Pomou naredbe Preice, bilo kojoj naredbi u programu moe se dodijeliti
kombinacija tipki koja e se koristiti za njeno pokretanje. Ova naredba se nalazi u
padajuem meniju Setup, a njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg
izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje preica
U donjem dijelu dijalog box-a su prikazane sve naredbe kojima se mogu dodijeliti preice.
Izbor naredbe se vri klikom mia preko njenog imena, nakon ega se ona obiljeava
posebnom bojom. S obzirom da se u listi nalazi veliki broj naredbi, omogueno je i njihovo
pronalaenje pomou tipkovnice. U ovoj proceduri se klikom mia obiljei bilo koja naredba, a
zatim se sa tipkovnice unese prvo ili nekoliko poetnih slova imena eljene naredbe.
Da bi se odabranoj naredbi dodijelila preica potrebno je da se klikom mia, ili pomou tipke
Tab sa tipkovnice, postavi fokus na edit box Unos preice i u njemu zada eljena
kombinacija tipki.
414
Naredbi Snimi je dodijeljena preica Ctrl+S
Aktiviranjem naredbenog polja Postavi ova procedura se zavrava, a u gornjem dijelu

dijalog box-a se ispisuju naziv naredbe i preica koja joj je dodijeljena.
U listi se prikazuje naziv naredbe i preica koja

joj je dodijeljena
415
Kao preice se mogu zadati sva slova i svi brojevi, kao i njihove kombinacije sa tipkama Ctrl
i Shift. Ako se pokua zadavanje preice koja je ve u uporabi program e izbaciti
odgovarajue obavjetenje.
Napominjemo i da se preice za transparentne naredbe mogu zadati samo u kombinaciji sa

tipkom Ctrl. Ako se pokua zadavanje neke druge kombinacije program e dati odgovarajue
obavjetenje.
Uklanjanje preice se vri tako to se u gornjoj listi odabere naredba kojoj je dodijeljena, a
zatim se aktivira naredbeno polje Brii .
Naredbeno polje za brisanje odabrane preice
3.6 Naredbe za rad sa datotekama

Svi podaci o jednom crteu (modelu), uvaju se u datotekama koje se snimaju na
tvrdi disk raunala. U samom vrhu zaslona, u prvom redu odozgo, iza imena programa, izmeu
etvrtastih zagrada ispisano je ime datoteke sa kojom se trenutano radi. Pri svakom novom
416
pokretanju programa, automatski se otvara prazan crte kojem se programski zadaje

privrjemeno ime Untitled. Pod ovim imenom e se voditi svi elementi koje budete crtali, sve
dok ne izaete iz programa ili ne aktivirate neku od naredbi: Nova, Uitaj, Snimi. Nakon
izbora jedne od ovih naredbi, program e Vas automatski ubaciti u proceduru naredbe Snimi
kao, i svi podaci o do tada kreiranom crteu e biti snimljeni pod imenom koje Vi zadane.
Imena datoteka, korisnik zadaje sam po svojoj volji, dok se ekstenzije odreuju programski.
Kako se u datotekama pored ulaznih podataka i mree konanih elemenata uvaju i rezultati
prorauna, to svaki model moe imati vie datoteka. Sve one imaju zajedniko ime, dok
programski zadane ekstenzije odreuju koji se podaci u njima nalaze:
*.TWP - uvaju se podaci o samom crteu (modelu) kreirani u modulu Unos podataka, i
podaci o izgeneriranoj mrei konanih elemenata u modulu Formiranje mree
*TWP_M - uvaju se podaci o rezultatima prorauna modalne analize koji su kreirani u modulu
Formiranje mree.
*TWP_0 - uvaju se podaci o rezultatima prorauna koji su kreirani u modulu Proraun

modela.
*TWP_D - uvaju se podaci o grafikom dokumentu koji se kreira u modulu Obrada

rezultata.
3.6.1 Otvaranje nove datoteke (Nova)

U sluaju kada ste radili sa nekom starom datotekom i elite da kreirate potpuno
novi model, potrebno je da aktivirate naredbu Nova koja se nalazi u okviru padajueg
menija Datoteka. Kada se izabere ova naredba, program prvo analizira stanje crtea sa kojim
se do tog trenutka radilo, i ispituje da li su na njemu izvrene neke izmjene. U sluaju
izvrenih izmjena, otvara se dijalog box u kojem se daje opis izvrenih izmjena i nudi izbor
jedne od moguih akcija.
Sada moe nastupiti vie sluajeva, u zavisnosti od toga da li je za dani model izgenerirana
mrea konanih elemenata, da li postoje rezultati prorauna, i da li uinjene izmjene utiu na
njih. U svim ovim sluajevima, program e Vas obavijestiti svojom porukom, a izborom nekog
od ponuenih naredbenih polja mogu se provesti slijedee radnje:
Yes - promjene se snimaju u datoteku pod tekuim imenom, a u sluaju da uinjene

izmjene utiu na ranije formiranu mreu konanih elemenata i eventualno postojee
rezultate prorauna, ti podaci e biti uniteni (datoteka *.TWP_O e biti obrisana sa
diska raunala). Razlog ovome je vie nego jasan, jer podaci o mrei konanih
elemenata i rezultatima prorauna, moraju odgovarati sadraju crtea ulaznih
podataka.
No - sve promjene na crteu e biti ignorirane, odnosno nee biti zapamene.
Cancel - izborom ovog naredbenog polja se odustaje od otvaranja nove datoteke.
417
Ovakvu kontrolu program provodi i pri aktiviranju naredbi Uitaj i Snimi, koje se takoer
nalaze u okviru padajueg menija Datoteka, kao i pri izlasku iz programa ili pri prelasku u
druge module programa.
U sluaju izbora naredbenog polja Yes ili No, aktivirana naredba Nova e biti nastavljena i
program e otvoriti prazan crte, kojem e zadati privrjemeno ime Untitled. Sada na ovako
praznom crteu moete kreirati svoj model, a slijedeim aktiviranjem neke od naredbi koje
mijenjaju tekui crte, program e Vas automatski ubaciti u proceduru naredbe Snimi kao,
gdje ete imati mogunost da kreirani crte snimite pod imenom koje Vi zadane.
3.6.2 Uitavanje datoteka (Uitaj)

Pomou naredbe Uitaj, omogueno je uitavanje neke od ranije formiranih
datoteka. Kada se izabere ova naredba, program prvo analizira stanje crtea sa kojim se do
tog trenutka radilo, i provodi kontrolu o eventualno izvrenim izmjenama, onako kako je to
objanjeno u prethodnom poglavlju. Nakon toga se otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za uitavanje datoteka
U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija:, nalazi se ime tekueg direktorija, a u
centralnom dijelu dijalog box-a su prikazani sve Tower-ove ulazne datoteke (*.twp), koji se
nalaze u tekuem direktoriju. Ispred imena Tower-ovih ulaznih datoteka, kao i ispred imena
poddirektorija nalaze se odgovarajui simboli:
simbol koji oznaava Tower-ovu ulaznu datoteku
simbol koji oznaava poddirektorij
Za lake pronalaenje datoteke koju elite da uitate, programom je predvieno da se nakon

njenog selektiranja, u prozoru koji se nalazi u desnom dijelu dijalog box-a, pojavi sadraj
crtea, a ispod njega i svi opisni podaci koji su pridrueni modelu pomou naredbe Podaci o
projektu (vidi poglavlje 3.6.8). Takoer, iznad prozora predvienog za prikaz sadraja
crtea, ispisuje se verzija programa sa kojom je selektiran model kreiran, kao i status modela
po pitanju rezultata prorauna.
Samo uitavanje datoteke se odvija tako to se ona miem odabere i aktivira naredbeno polje
Uitaj. Naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od procedure uitavanja
datoteke.
418
Uitavanje datoteka starog formata
U sluaju da elite da radite sa nekom od datoteka koje su ranije kreirane, pomou naih
starih programa Tower i Planet, potrebno je da kliknete miem preko strelice koja se nalazi
sa desne strane zatvorene liste Tip datoteke:, i za aktivne postavite datoteke koji imaju
staru ekstenziju: *.twr ili *.plw. Nakon ove operacije, u centralnom prozoru dijalog box-a
za uitavanje datoteka, pojavi e se sve datoteke koje imaju odabranu ekstenziju, odnosno
koje su kreirane pomou jednog od naih starih programa.
Obzirom da se nova verzija programa znaajno razlikuje od starih programa, to ete za uitane
stare datoteke, morati ponovo da izgenerirate mreu konanih elemenata i ponovo provedete
proraun.
Nakon selektiranja eljene datoteke starog formata i aktiviranja naredbenog polja Uitaj, u
podruju crtea e se pojaviti sadraj danog modela, sa kojim se sada moe nastaviti rad. U
vrhu zaslona e stajati privremeno zadano ime Untitled. Samo kreiranje datoteke novog
formata *.twp moete provesti pomou naredbe Snimi ili Snimi kao.
Nakon uitavanja datoteka koje su kreirane sa starim verzijama programa, obavezno

aktivirajte naredbu Kontrola geometrije, obzirom da pri konvertiranju starih datoteka
mogu nastupiti odreeni problemi, koji proizlaze iz injenice da je stara verzija programa radila
sa tonou 1E-04, a nova u tonosti 1E-07. Iz ovog razloga moe nastupiti i situacija da
kontrola geometrije u staroj verziji programa pokae da nema crtakih pogreaka, a da nova
verzija programa otkrije pogreke.
Napomena:
Uitavanje datoteka se moe vriti i bez aktiviranja naredbe Uitaj. Naime program pamti
nazive posljednje etiri datoteke sa kojima ste radili i njihova imena ispisuje u padajuem
meniju Datoteka. Jednostavnim klikom mia preko jednog od ponuenih imena, eljena
datoteka e biti otvorena.
3.6.3 Snimanje izmjena na crteu (Snimi)

Naredba Snimi, ima osnovnu ulogu da trenutano stanje crtea sa kojim se radi,
snimi u datoteku pod istim imenom pod kojim je i uitana u program. U sluaju da za dani
model postoji izgenerirana mrea konanih elemenata, i eventualno rezultati prorauna,
program provodi kontrolu o tipu uinjenih izmjena, i u sluaju da one utiu na ove podatke
izdaje odgovarajue upozorenje, kao to je to ve objanjeno u poglavlju 3.6.1.
Napomena:
Ovu naredbu treba s vremena na vrijeme aktivirati, kako bi se sprijeio gubitak veeg broja
podataka uslijed nestanka elektrine energije ili nekog drugog nepredvienog dogaaja.
3.6.4 Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao)

Pomou naredbe Snimi kao, trenutani sadraj crtea se snima u novu datoteku
pod potpuno novim imenom, a postojea ostaje nepromijenjena. Ova opcija se najee koristi
kada se pravi vie varijanti rjeenja za jedan isti model, ili kada se malim izmjenama na
postojeem moe kreirati potpuno novi model.
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box kao i kod naredbe Uitaj.
419
Novo ime datoteke se zadaje u edit box-u Ime datoteke: koji se nalazi u donjem dijelu
dijalog box-a. Zadavanjem novog imena, i aktiviranjem naredbenog polja Snimi, ovaj dijalog
box se zatvara, a novoformirana datoteka u okviru tekueg direktorija postaje aktivna,
odnosno sve dalje operacije e se odnositi na novu datoteku. Ako je postojala i mrea konanih
elemenata i eventualno rezultati prorauna, a trenutano stanje crtea je bilo takvo da im je
odgovaralo, onda e biti kreirana i datoteka *.twp_o, pod novozadanim imenom. U
suprotnom sluaju, trenutani sadraj crtea e biti snimljen samo u datoteci sa ekstenzijom
*.twp.
Ako se za novo ime datoteke zada neko koje ve postoji, program e Vas o tome obavijestiti
svojom porukom:
Izborom naredbenog polja Yes, stari podaci koji su uvani u datoteci pod izabranim imenom
e biti uniteni, odnosno sada e im biti pridrueni podaci o trenutanom stanju crtea, dok e
izbor naredbenog polja No oznaiti odustajanje od ove operacije i povratak na osnovni izgled
dijalog box-a naredbe Snimi kao.
3.6.5 Uvoz
Pomou naredbe Uvoz, imate mogunost da u sastav crtea ubacite sadraj bilo
koje od ranije kreiranih datoteka. Izborom ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box kao
i kod naredbe Ubaci, koja se nalazi u okviru padajueg menija Nivo (vidi poglavlje
2.11.4).
420
Izgled dijalog box-a za uvozi proizvoljno selektirane datoteke
Pored toga, i sam tok naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Ubaci. Jedina razlika je u
tome to se kod naredbe Ubaci, sadraj selektirane datoteke ubacuje na tekui nivo, dok se
kod ove naredbe sadraj selektirane datoteke ubacuje na proizvoljno odabrano mjesto na
crteu. Pored toga, sadraj uvezene datoteke moe se postaviti u potpuno proizvoljan nagnuti
poloaj, u odnosu na globalni koordinatni sustav tekueg modela. Nakon selektiranja datoteke
za ubacivanje, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite poloaj globalnog
koordinatnog poetka datoteke, koja je selektirana za uvoz.
Poloaj koordinatnog poetka (Ref. toka/<0, 0, 0>):
Znai, sada je potrebno odabrati toku sa crtea, u koju e biti smjeten koordinatni poetak
modela koji se ubacuje. Svakako da e poloaj svih entiteta, iz datoteke koja se ubacuje, biti
odreen njihovim udaljenjem od ovako postavljenog koordinatnog poetka.
Kako definiranje poloaja koordinatnog poetka ne mora biti uvijek najzgodnije rjeenje, to
program omoguava da se izborom proizvoljne toke sa crtea, odredi poloaj referentne toke
uvezenog modela. Naime, izborom podopcije Ref. toka, komadna linija e promijeniti
sadraj, te se sada od korisnika oekuje da odredi poloaj referentne toke uvezenog modela.
Poloaj referentne toke (Koord. poetak/<0, 0, 0>):
Ovakav nain odreivanja poloaja uvezenih entiteta, podrazumijeva da ste prethodno u

modelu koji se uvozi, za referentnu toku odabrali i snimili onu koja e lako odrediti poloaj
uvezenih elemenata, u odnosu na elemente tekueg crtea. Napominjemo da se poloaj
referentne toke modela postavlja pomou naredbe Referentna toka (vidi poglavlje 2.5.4).
Umjesto izbora toke sa crtea, desni klik mia e u oba sluaja dovesti do prihvaanja
podrazumijevane opcije da se koordinatni poetak, odnosno referenta toka, smjesti u
koordinatni poetak tekueg modela. Na ovaj nain se cijeli uvezeni model translatorno pomie
tako da koordinatni poetak, odnosno referentna toka, zauzme poloaj odabrane toke.
Eventualno zaokrenuti poloaj uvezenog modela, u odnosu na globalni koordinatni sustav

tekueg modela, odreuje se izborom toke koja e sa prethodno zadanom, odrediti pravac
globalne X koordinatne osi uvezenog modela.
Toka sa X osi ubaenog modela (<Globalna X Os>):
421
U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni gumb mia e uvezenu globalnu X os
postaviti u pravcu globalne X osi tekueg modela.
Kako se kroz prethodno zadane dvije toke moe postaviti beskonano mnogo ravnina, to da bi
poloaj uvezenih entiteta bio potpuno odreen program zahtjeva da odaberete toku koja e
sa prethodno zadane dvije toke odrediti ravninu koju formiraju globalne X i Y osi uvezenog
modela.
Toka iz XOY ravnine ubaenog modela (<Globalna XOY ravnina>):
U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni gumb mia e uvezenu XOY ravninu
postaviti u XOY ravninu tekueg modela.
Obzirom da je izborom i posljednje toke poloaj svih uvezenih entiteta potpuno odreen u
prostoru, program e otvoriti dijalog box za mapiranje osnovnih sluajeva optereenja.
Izgled dijalog box-a za mapiranje

uvezenih sluajeva optereenja
Smisao i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i kod naredbe Ubaci (vidi
poglavlje 2.11.4), te ga ovdje neemo ponavljati.
Primjena ove naredbe je velika kada se pojedini dijelovi kreirane konstrukcije mogu primijeniti
i na nekom drugom modelu. Znai, tada je potrebno ukloniti suvine elemente konstrukcije i
pomou naredbe Snimi kao, snimiti sadraj samo modela koji se eli kasnije uvoziti u neki
drugi model. Ovakva logika, gotovo u potpunosti odgovara AutoCad-ovom nainu rada sa
blokovima crtea.
3.6.6 Uitavanje crtea iz AutoCad-a (DXF Uvoz)

Bez obzira na svu lakou iscrtavanja modela u programu Tower, ova opcija moe
biti zgodna ako crte modela imate ve ranije kreiran u programu AutoCad (arhitektonska
podloga). Napominjemo da pored ravninskih crtea, program podrava uvoz i 3D geometrije
modela. Kako je format DXF datoteke univerzalan, to preko njega moete uvesti geometriju
422
modela i iz ostalih crtaih programa koji podravaju ovaj format datoteka. Da biste ovu opciju
pravilno koristili, navesti emo neka od pravila koja se moraju potivati prilikom kreiranja DXF
datoteka:
obavezno eksplodirajte sve blokove na crteu

ukinite vidljivost svih nivoa (Layer-a) koji Vam nisu potrebni,
ukinite vidljivost svih rafura, jer se pri uitavanju u Tower moe pretjerano opteretiti
crte.
crte skalirajte tako da jedna crtaa jedinica u AutoCad-u odgovara odabranoj jedinici
mjera za duinu u programu Tower (naredba Funkcionalnost -> Jedinice mjera).
ako je poloaj entiteta u AutoCad-ovom crteu predstavljen sa velikim koordinatama, prije
izvoza u DXF, sve ih translatorno pomaknite u okolinu koordinatnog poetka (0,0,0), kako
velike koordinate ne bi izazvale tolerancijske probleme u Tower-u.
ako sadraj DXF datoteke elite ubaciti na odreeno mjesto u ve postojei model,
prethodno u AutoCad-u sve entitete pomaknite tako da njihove koordinate dobiju eljene
vrijednosti.
vodite rauna da linijske entitete predstavite samo sa jednom linijom a ne sa duplim
linijama (zidovi, grede, itd).
Izborom naredbe DXF Uvoz, koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka, otvara se
dijalog box koji je identian dijalogu koji se otvara pri izboru naredbe Uitaj.
Izgled dijalog box-a za uitavanje DXF datoteka
Jedina razlika je u tome, to se sada u listi prikazuju samo datoteke sa ekstenzijom *.DXF.
Nakon izbora eljene DXF datoteke, program e analizirati stanje u odabranoj datoteci i otvoriti
novi dijalog box.
423
Izgled dijalog box-a za mapiranje layer-a, odnosno boja
Kako program omoguava da se geometrija svakog od layera-a, pretvori u drugi tip entiteta,
to je sada potrebno odrediti koji od layer-a e biti uitan, a koji ne. Prikazana lista ima
onoliko redova koliko ima i layer-a u datoteci koja se uitava. U lijevom djelu liste su
prikazani svi layer-i iz uitane DXF datoteke, a u desnom dijelu podaci koji e za svaki od
ovih layer-a odrediti da li e oni biti uitani ili ne. Postupak se odvija tako to se klikom mia
na strelicu , koja se nalazi na kraju svakog reda, otvori padajua lista i iz nje odabere tip
entiteta koji elite da preuzme geometriju iz danog layer-a.
Padajua lista za izbor tipa entiteta
U okviru svakog reda, sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mjestu stoji opcija Nita, a
zatim spisak svih entiteta za koje je predvieno da mogu preuzeti geometriju danog layer-a:
ploa, greda, povrinski leaj, linijski leaj, tokasti leaj, layer 1, layer 2, layer 3, layer 4,
layer 5, layer 6, layer 7 i layer 8. Izbor opcije Nita znai da njenim izborom sadraj layer-
a, koji je prikazan u danom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste,
dovesti e do uitavanja sadraja danog layer-a i njegova geometrija e biti pridruena
odabranom tipu entiteta. Napominjemo da se pri odreivanju poloaja tokastih leaja pored
toaka moe preuzeti i teite zatvorenog lika, kojom je on predstavljen u DXF datoteci
(kvadrat, krug, pravokutnik, itd.).
Pored mapiranja layer-a, program podrava i razlikovanje tipa entiteta po bojama. Naime,
postavljanjem prekidaa Boja na ukljueno stanje, u listi e se pojaviti onoliko redova koliko
ima i definiranih boja u datoteci koja se uitava.
424
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Boja,

od programa je zahtijevano mapiranje entiteta po bojama
Nain rada je ista kao i kada se mapiraju layer-i. Znai, za svaku od boja se moe odrediti da
li e biti uitana ili ne, i ako se uitava, koji tip entiteta e preuzeti njenu geometriju.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona, i otpoeti e proces
uitavanja entiteta iz DXF datoteke. Jasno da e program uitati samo entitete sa vidljivih i
nezamrznutih layer-a. Ubrzo, na zaslonu e se pojaviti sadraj DXF datoteke, pretvoren u
Tower-ove entitete, na nain kako je to zadano u prethodnom dijalog box-u. Svim
konstruktivnim elementima bie pridruen tekui set podataka, te pomou naredbe Promjena
setova, moete naknadno svim entitetima lako pridruiti eljeni set numerikih podataka.
Napominjemo da je pomou ove naredbe mogue uitavati i zakrivljene dijelove modela.
3.6.7 Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz)

Pomou ove naredbe moete izvesti geometriju cijelog modela u DXF format. Ovaj
format je univerzalan i podrava ga veina crtakih programa (npr. AutoCAD). Naredba se
nalazi u padajuem meniju Datoteka i njenim aktiviranjem otvara se dijalog box slijedeeg
izgleda:
425
Dijalog box za izvoz u DXF format
U edit box-u se zadaju ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i
pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara
aktiviranjem naredbenog polja .
Iz zatvorene liste se vri izbor mjernih jedinica koje e se koristiti pri izvozu modela.
Napominjemo da se izvoze samo konstruktivni elementi koji su trenutano vidljivi. Svaki tip
elemenata se izvozi u poseban layer. Ploe se izvoze u layer PLATE, grede u BEAM, a
povrinski, linijski i tokasti leajevi redom u layer-e AREASUPPORT, LINEARSUPPORT i
POINTSUPPORT. Ploe i povrinski leajevi na krivim povrinama se izvoze u posebne layer-
e, PLATEMESH i AREASUPPORTMESH, gdje je njihova zakrivljenost predstavljena pomou
linija.
3.6.8 Podaci o projektu

Izborom naredbe Podaci o projektu, omogueno je zadavanje raznih tekstualnih
podataka koji e biti snimljeni u datoteku *.twp, zajedno sa svim ostalim podacima o crteu.
Izgled dijalog box-a za zadavanje podataka o projektu
Znaenje podataka koje treba zadati u odgovarajuim edit box-ovima je vie nego jasno, i oni
imaju prije svega ulogu da budu od pomoi pri kasnijem uitavanju datoteka u program. Pored
samog prikaza crtea, i ovi podaci e jasno ukazivati na sadraj dane datoteke. Kako se u
program mogu uitavati i datoteke kreirane sa starim verzijama programima, koje su radile u
tonosti 1E-04, to se u donjem dijelu dijalog box-a programski ispisuje informacija o
tolerancijskoj tonosti sa kojom je datoteka kreirana.
426
3.6.9 Kraj rada sa programom

Izlaz iz programa se moe postii ili izborom naredbe Kraj u okviru padajueg
menija Datoteka ili istovremenim pritiskom na gumbe Alt i F4. U oba sluaja, prije
izlaska iz programa analizira se trenutano stanje crtea, i u sluaju da ono ne odgovara
sadraju datoteke (*.twp), pojavljuje se dijalog box sa odgovarajuim upozorenjem, kako je to
ve objanjeno u poglavlju 3.6.1.
3.7 Prelazak u druge module programa

Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, program se sastoji iz vie modula,
pa je izborom jedne od ponuenih opcija u okviru padajueg menija Moduli, omoguen
prelazak u te module.
U ovom meniju jedino nije omoguen direktan prelazak u modul Proraun modela, obzirom
da se on moe aktivirati jedino iz modula Formiranje mree.
Pri izboru bilo koje od ponuenih opcija, analizira se trenutano stanje crtea i po potrebi
otvara dijalog box sa upozorenjem o vrsti uinjenih izmjena, identian kao i kod naredbe
Uitaj.
Ako je kreiran novi model, logian potez je prelazak u modul za formiranje mree konanih
elemenata.
427
4. FORMIRANJE MREE KONANIH

ELEMENATA
4.1 Osnovni pojmovi
Obzirom da se proraun vri metodom konanih elemenata, jedna od kljunih
operacija u pripremi modela za proraun je generiranje mree konanih elemenata. Sutina
metode konanih elemenata je u tome da se svi konstruktivni elementi predstave skupom
odgovarajuih manjih elemenata.
Programom su predviena tri tipa konanih elemenata:
- ploasti
- gredni i
- granini (leajni).
Ploasti elementi mogu biti trokutastog i etvrtastog oblika, pa samim tim i cjelokupnu plou
proizvoljne geometrije treba predstaviti skupom malih trokuta i etverokuta. Oni se moraju
dodirivati samo po cijelim stranicama, a njihove dimenzije treba da su to ujednaenije,
odnosno mrea treba biti to homogenija. U samom proraunu, bolji rezultati se dobivaju za
etverokutni nego za trokutni element, pri emu se najbolji dobivaju za kvadratni. Iz ovoga
proizlazi da trokutne i etverokutne elemente treba koristiti samo na mjestima gdje je
geometriju nemogue opisati kvadratnim elementima.
Broj ploastih elemenata sa kojima predstavljamo neku plou ili zid, moe biti u veoma
velikom opsegu, i on naravno zavisi od veliine same ploe, odnosno zida, i sloenosti njihovih
kontura. Manji broj konanih elemenata znai krae vrijeme prorauna ali i loije opisivanje
modela, pa samim tim i nepreciznije rezultate. Sa druge strane, sa veim brojem elemenata
vjernije opisujemo model, ali zato vrijeme prorauna raste. Prema tome, optimalno rjeenje je
negdje u sredini: dovoljno veliki broj elemenata da bi se opisao model, ali ne preveliki jer je
posle odreene granice dobitak u tonosti izuzetno mali u odnosu na vrijeme prorauna.
Tokom rada sa programom, vrlo brzo ete stei iskustvo i osjeaj za procjenu optimalne mjere
po pitanju broja konanih elemenata.
Gredni elementi mogu biti samo pravi, to znai da se lune grede na modelu zamjenjuju
nizom pravih greda. Gustoa mree kod grednih elemenata koji se nalaze unutar ploe utie
kako na kvalitetu opisivanja lukova, tako i na kvalitetu dijagrama utjecaja u gredama, koji se
mogu dobiti u modulu Obrada rezultata prorauna (dijagrami se iscrtavanju na osnovu
proraunatih utjecaja na krajevima izgeneriranih grednih elemenata). Za gredne elemente koji
se nalaze izvan gabarita ploe ovo pravilo ne vai i za njih nije potrebno generirati mreu
konanih elemenata. Prema tome, mrea konanih elemenata se ne mora generirati za modele
koji u sebi ne sadre ploe (gredne konstrukcije).
Granini elementi se rasporeuju na mjestima gdje su predvieni tokasti, linijski i povrinski

leajevi. Sa graninim elementima se modeliraju kako kruti tako i elastini leajevi. Kod
linijskih i povrinskih leajeva, koji se nalaze unutar konture ploe, gustoa mree e takoer
uticati na kvalitetu opisivanja modela.
Iz svega naprijed reenog proizlazi, da nije ba lak posao napraviti korektnu mreu konanih
elemenata. Da bismo Vam u tome pomogli, razvili smo naredbu pomou koje se moe
automatski generirati mrea konanih elemenata.
428
4.2 Generiranje mree konanih elemenata

Naredba Generiranje e biti dostupna za aktiviranje samo u sluajevima kada
na modelu postoji barem jedan povrinski element konstrukcije (ploa, odnosno
zid). U protivnom, ova naredba e biti neaktivna, te moete odmah aktivirati
naredbu za proraun, bez prethodnog generiranja mree konanih elemenata.
Nakon izbora naredbe za generiranje mree konanih elemenata, program prvo ispituje
regularnost modela, odnosno automatski provodi testiranje kao kod naredbe Kontrola
unesenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5).
Konstrukcija mora biti stabilna i optereena, i ako ne postoje ni teoretski uvjeti da ona bude
proraunata, nee se dopustiti formiranje mree konanih elemenata, a korisnik e biti
upozoren.
Upozorenje o neispravnosti modela po

pitanju zadanih ulaznih podataka
Ako doe do ovog sluaja, pomou naredbe Kontrola uneenih podataka, otkrijte sve
pogreke koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
Ako su ispunjeni formalni uvjeti da mrea konanih elemenata moe biti generirana, program
analizira geometriju modela i otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za generiranje

mree konanih elemenata
Za odreivanje gustoe mree konanih elemenata, imate dvije mogunosti. Ili da kao ulazni
podatak zadane ukupan broj vorova na modelu, ili da zadane prosjenu veliinu jednog
konanog elementa. Koji e od ova dva podatka biti zadan kao ulazni, zavisi iskljuivo od volje
korisnika i njegovih navika. Ovi podaci se zadaju u odgovarajuim edit box-ovima, koji rade
simultano. Naime, zadavanjem vrijednosti u jednom edit box-u, automatski se proraunava i
prikazuje odgovarajua vrijednost u drugom, tako da je potpuno sve jedno koji se od podatka
zadaje kao ulazni.
429
Default vrijednosti koje program nudi u edit box-ovima, nalaze se unutar intervala moguih
vrijednosti. Do njih je program doao analizom veliine i sloenosti modela, kao i na osnovu
samog ogranienja programa, po pitanju teorijskog maksimalnog broja vorova (300000).
Napominjemo da postavljeno teorijsko ogranienje od 300000 vorova ne znai i da model sa
ovolikim brojem vorova moe biti proraunat. To jednostavno zavisi od sloenosti modela i ne
moe se eksplicitno rei. Pored toga, izgeneriranu mreu od 300000 vorova moete opcijom
prorjeenja svesti na puno manji broj elemenata koji je mogue proraunati.
Default vrijednosti program postavlja po slijedeem pravilu. Prvo ispituje da li se prosjena

veliina jednog konanog elementa od 1m nalazi unutar postavljenog intervala, i ako je to
sluaj, tada se ova vrijednost, i njoj odgovarajui broj vorova, usvaja za default. Ako se sa
veliinom elementa od 1 m ne moe izgenerirati regularna mrea konanih elemenata (nalazi
se izvan postavljenih intervala), tada se za ovaj parametar kao default vrijednost nudi vea,
odnosno manja vrijednost.
Broj vorova koji program preporuuje treba uzeti sa velikom rezervom, obzirom da se prije
samog procesa generiranja mree konanih elemenata, ne moe dobiti pouzdana informacija o
potrebnom broju vorova. Prema tome, moe se desiti i sluaj da program ponudi mreu od
300000 vorova, a da ipak uspijete da je izgenerirate sa recimo 250000 vorova. Znai u
sluajevima, kada se nudi maksimalna broj vorova, za preporuku je da pokuate da
izgenerirate mreu sa manjim brojem vorova.
Pored mogunosti zadavanje prosjene veliine jednog konanog elementa, odnosno ukupnog
broja vorova na modelu, postavljanjem check box-a Minimalna mrea na ukljueno
stanje, imate mogunost da od programa zahtijevate da izgenerira mreu sa najmanjim
moguim brojem vorova.
Nakon zadavanja parametara kojima se definira gustoa mree konanih elemenata, potrebno
je aktivirati naredbeno polje OK, nakon ega e otpoeti proces generiranja mree prema
zadanim kriterijima.
Tijekom samog generiranja, na zaslonu e stajati dijalog box, koji pokazuje da se odvija neki
proces.
Dijalog box za praenje procesa generiranja

mree konanih elemenata
Ako se sa zadanom prosjenom veliinom elementa ne moe izgenerirati regularna mrea

konanih elemenata, program e ovu vrijednost smanjivati sve dok se ne uspije da izgenerira
regularnu mreu konanih elemenata. Poslije izvjesnog vremena, na zaslonu e se pojaviti
poruka o uspjeno provedenom postupku generiranja mree konanih elemenata, i informacija
o broju izgeneriranih vorova.
430
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu e se
pojaviti izgenerirana mrea konanih elementa.
Izgenerirana mrea konanih elemenata
Napominjemo da broj vorova na izgeneriranoj mrei konanih elemenata, nee u potpunosti

odgovarati zadanom, ali e mu biti to je mogue blii. Ova nemogunost apsolutno tonog
procjenjivanja, proizlazi iz uvjeta da konani elementi treba da budu to homogenijih
dimenzija, a pri tome model moe biti potpuno proizvoljne geometrije. Informacija o broju
izgeneriranih vorova na mrei konanih elemenata je stalno prisutna na poetku statusne
linije.
Ako niste zadovoljni gustoom i oblikom mree konanih elemenata, postupak generiranja
moete ponavljati zadavanjem novih ulaznih parametara, sve dok ne dobijete zadovoljavajuu
mreu.
Za uobiajene konstrukcije sa kojima se moete sresti u praksi, prosjena veliina jednog

konanog elementa trebalo bi da se nalazi u granicama od 0.5m - 1.0 m. to se tie ukupnog
broja vorova na modelu, on ne bi trebao biti vei od 50000 i za vrlo sloene i velike modele.
4.3 Pogreke koje prekidaju proces generiranja

U sluaju da ste neprecizno crtali, moe se javiti i sluaj da program ne moe
uope da izgenerira mreu konanih elemenata, jer je geometrija modela takva da je za
generiranje mree potreban preveliki broj vorova. Ako program doe do ovakvog zakljuka,
dani e odgovarajue upozorenje.
431
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj prozor e nestati sa zaslona, a program e

automatski pozvati naredbu Kontrola geometrije (vidi poglavlje 3.3.6). U okviru ove
procedure, parametre: Samo u 2D pogledu i Samo vidljivi entiteti, program postavlja na
iskljueno stanje, to odgovara 3D kontroli geometrije. Sada mogu nastupiti dva sluaja,
Ako 3D kontrola geometrije otkrije crtake pogreke, na zaslonu e se pojaviti upozorenje u

okviru naredbe Kontrola geometrije.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na modelu e biti
markirane sve crtake pogreke.
Provedena 3D kontrola geometrije,

markirala je sve crtake pogreke
Sada je potrebno da preete u modul Unos podataka, i popravite sve markirane crtake
pogreke.
Ako je tip crtake pogreke takav, da ga 3D kontrola geometrije ne moe otkriti, program daje
slijedee upozorenje.
432
Upozorenje da u okviru sklopa

Nivo: [18.00m] [-11.6024,1.60373,18]
postoji crtaka pogreka
Na osnovu sadraja upozorenja jasno se vidi u kom sklopu je problem. Sada je potrebno prei
u modul za unos podataka i postaviti za tekui 2D pogled, navedeni sklop. Pokretanjem
naredbe Kontrola geometrije i postavljanjem prekidaa Samo u 2D pogledu, na ukljueno
stanje, program e sada biti u stanju da markira crtake pogreke.
Napomena:
Da bi se izbjegle pogreke koje e onemoguiti formiranje mree konanih elemenata, a
samim tim i proraun modela, pored preciznog crtanja, neophodno je i pravilno modelirati
konstrukciju. Odnosno, uvijek kada je to mogue, treba arhitektonski crte svesti na to
pravilniji oblik. Istjerivanje tonosti na nivou od 10 ili 20 centimetara nema nikakvog smisla u
cilju poboljanja rezultata prorauna.
4.4 Ocjena kvaliteta izgenerirane mree konanih

elemenata
to se tie same procjene, da li je s izgeneriranom mreom konanih elemenata
model dobro opisan ili ne, ne postoje jasni kriteriji, pa je na korisniku da sam da procjenu.
Usporeivanjem dobivenih rezultata prorauna s oekivanim, sami ete uoiti da li je mreom
konanih elemenata model dobro opisan ili ne. Svakako da ete vremenom stei iskustvo i
dobiti osjeaj za bre postavljanje ovakvog kriterija. U principu, ova ocjena se dobiva
vizualnim sagledavanjem mree, i ona treba da zadovolji slijedee uvjete:
mrea treba da sadri to je mogue vie kvadratnih elemenata istih dimenzija.
Dobra - homogena mrea Loa - nehomogena mrea
broj konanih elemenata treba biti dovoljan da se funkcija promjene utjecaja moe dovoljno
dobro opisati
433
Dobra - dovoljno gusta mrea Loa - rijetka mrea
treba izbjegavati etverokutni konani element ije stranice formiraju kut blizak 180, kao i
trokutni jako izdueni element.
Lo etverokutni element Lo trokutni element
Kako e program uvijek izgenerirati mreu sa formalno regularnim konanim elementima (nee
se nikad javiti neregularni peterokutni elementi), to se na pojedinim vorovima sa mree
konanih elementa mogu pojaviti markeri upozorenja koji signaliziraju da te dijelove modela
treba vizualno prekontrolirati (boju ovih markera moete podesiti pomou naredbe
Parametri). U sluaju da postoje neki elementi ne ba pravilnog oblika, tu zonu modela treba
ili progustiti na nain kako e to biti opisano u slijedeem poglavlju, ili ponovo izgenerirati
mreu konanih elemenata, ali sada sa veim brojem vorova.
4.5 Korekcija izgenerirane mree konanih

elemenata
U sluaju da Vam izgenerirana mrea ne odgovara u potpunosti, programom je
predvien niz naredbi, koje emo opisati u ovom poglavlju, a pomou kojih se moe vriti
korekcija izgenerirane mree. Ako niste ba mnogo iskusni po pitanju procjene valjanosti
mree konanih elemenata, najbolje je da ne koristite ni jednu od ovih naredbi, ve osnovno
izgeneriranu, dovoljno gustu mreu konanih elemenata.
4.5.1 Proguivanje mree

U prethodnom tekstu je spomenuto da gustoa mree utie na tonost rezultata.
Na mjestima djelovanja koncentriranih sila javljaju se nagli skokovi utjecaja koji kod krupne
mree mogu biti loe obraeni, s obzirom da se tone vrijednosti utjecaja dovijaju samo u
vorovima i sredinama konanih elemenata. Zato, smanjenjem veliine konanih elemenata na
tim mjestima, smanjujemo rastojanje izmeu toaka u kojima se utjecaji proraunavaju i
poveavamo kvalitetu rezultata prorauna. Ovim se osigurava da se ne poveava gustoa cijele
mree, to bi uticalo na poveanje vrjemena prorauna, ve samo nekih dijelova mree pri
emu se tonost poveava.
434
Koritenje proguenja nije obavezno i na korisniku je da prema svom iskustvu i osjeaju

koristi fino podeavanje gustoe mree.
Za proguivanje mree predvieno je sedam shema. Odnose se na etverokutne ploaste

elemente, a kod trokutnih, koje moemo smatrati polovinama etverokuta, proguava se
samo ta polovina.
Sheme proguenja dijele jedan etverokut :
na dva dijela jednom vertikalom na dva dijela jednom horizontalom
na etiri dijela, i sa vertikalom i sa na dva dijela sa desnom

horizontalom dijagonalom
na dva dijela sa lijevom dijagonalom na etiri dijela sa obje dijagonale
Sedma shema proguenja je proguenje Kapitel, koje poveava gustou okolnih elementa
koji imaju zajedniki vor.
Ovo proguenje se preporuuje na mjestima stupova - tokastih leajeva ili na

mjestima djelovanja koncentriranih sila.
Sva proguenja se mogu kombinirati.
Proguenja se postavljaju na ve gotovu, regularnu mreu konanih elemenata na slijedei

nain:
prvo se aktivira ikona koja predstavlja izabranu shemu proguenja i tada e se od korisnika
zahtijevati da na mrei konanih elemenata obiljei zonu koja e biti proguena.
Prva toka proguenja (Kontura/Prav./kRu./<krAj>):
Ovaj postupak u potpunosti odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne zatvorene

poligonalne linije (vidi poglavlje 2.6). Svi konani elementi koji se nalaze unutar zadane
zone, bit e progueni izabranom shemom proguenja.
435
pri koritenju proguenja za kapitele, poslije aktiviranja odgovarajue ikone, potrebno je

selektirati jedan vor osnovne mree (ne mogu se selektirati vorovi koji su dobiveni nekim
od proguenja), tako to e se on uhvatiti u mali pravokutnik na pokazivau.
Proguenje za kapitel:
Nakon selekcije, oko tog vora bit e postavljeno navedeno proguenje.
Nakon postavljanja svakog od proguenja, program e na statusnoj liniji ispisivati informaciju

o novom broju vorova na mrei konanih elemenata. Proguivanje ve proguenih dijelova
modela nije mogue, odnosno uzastopnim proguivanjem sa istom shemom, nee se dobivati
manji konani elementi.
436
Napomena:
Proguivanje mree treba koristiti samo na modelima gdje je to zaista i potrebno. U ostalim
sluajevima e se dobiti bolji rezultati za homogenu mreu. Naroito treba izbjegavati
proguenja sa dijagonalama, jer kao to smo na samom poetku ovog dijela uputstva rekli,
bolji rezultati se dobivaju za pravokutne nego za trokutne elemente. Dijagonalama je poeljno
proguivati samo jako razvedene etverokutne elemente.
4.5.2 Prorjeenje
U sluaju da izgenerirana mrea konanih elemenata ima veliki broj vorova, i da
elite da ubrzate proces prorauna, pri tom ne utiui mnogo na samu tonost, program e
Vam omoguiti da prorijedite mreu na proizvoljno odabranim dijelovima modela. Izborom
naredbe Prorjeenje, koja se nalazi u padajuem meniju Korekcija, na naredbenoj liniji se
javlja poruka, kojom se od korisnika zahtjeva da na mrei konanih elemenata obiljei zonu
koja e biti prorijeena.
Prva toka prorjeenja (Kontura/Prav./kRu./<krAj>/Dubina <1>):
Na kraju naredbene linije nalazi se podopcija Dubina <1>, pomou koje je mogue zadati,
do kog stupnja (dubine) je potrebno izvriti prorjeenje. Uzastopnim klikom mia preko ove
podopcije, ona mijenja svoj naziv iz koga se moe jasno vidjeti koji je stupanj prorjeenja
odabran. Stupanj prorjeenja ide od 1-5, odnosno od manjeg ka veem prorjeenju.
Kada ste odabrali stupanj prorjeenja, sam postupak definiranja podruja je potpuno isti kao i
u naredbama za proguenje mree. Znai, zadaje se proizvoljna zatvorena poligonalna linija.
Svi konani elementi koji se nalaze unutar zadane zone bit e prorijeeni tako to e im, gdje
god je to mogue, biti izbaeni nepotrebni vorovi (konani elementi, na ovaj nain dobivaju
izgled rombova).
Prorijeena mrea konanih elemenata

do zadanog stupnja prorijeenja 1
Koju zonu ete odabrati za prorjeenje zavisi iskljuivo od Vaeg osjeaja to je to dobra
mrea konanih elemenata, a to ne. Obino se za zone prorjeenja biraju dijelovi modela koji
u svojoj okolini ne sadre leajeve i koncentrirana optereenja koja mogu uzrokovati nagle
promjene (skokove) u uticanjima.
437
Svakako da je mogue i za cijeli model zahtijevati prorjeenje, ukoliko je osnovna izgenerirana

mrea, sama po sebi, ve dovoljno homogena.
Napomena:
Napominjemo da sa zadavanjem veeg stupnja prorjeenja ne moe dobiti homogena mrea,
te ovu mogunost treba koristiti samo u sluajevima kada modeli imaju izuzetno veliki broj
vorova, a tonost rezultata Vas ne interesira na svim njegovim dijelovima. Tipian primjer
ovakve primjene je kod velikih zgrada, kada Vas ne interesiraju utjecaji u meukatnim
konstrukcijama, ve samo u temeljima ili pak vertikalnim sklopovima od horizontalnog
optereenja. U takvim sluajevima, utjecaji u meukatnim konstrukcijama od vertikalnog
optereenja, mogu se proraunati u odvojenim datotekama, a utjecaji na prostornom modelu
sa maksimalno prorijeenom mreom u meukatnim konstrukcijama. Tada je potrebno,
pomou podopcije Kontura, za maksimalno prorjeenje selektirati sve meukatne
konstrukcije. Na ovaj nain, uveliko ete smanjiti broj vorova na mrei konanih elemenata, a
rezultati dobiveni proraunom, bit e sasvim dobri za utjecaje u vertikalnim dijelovima
konstrukcije i temeljima.
4.5.3 Pomicanje vora

Pomou naredbe Pomak vora, koja se takoer nalazi u okviru padajueg menija
Korekcija, imate mogunost da pomicanjem pojedinih vorova sa mree, promijenite
geometriju elemenata koji imaju nepoeljan (kritian) oblik (vidi poglavlje 4.4). Nakon izbora
ove naredbe, naredbena linija dobiva slijedei oblik.
Izaberite vor sa mree (<krAj>):
Sada se od korisnika zahtjeva da select box-om zahvati vor koji eli da pomakne. U ovoj
proceduri nije mogue selektirati vorove iji je poloaj fiksiran samom geometrijom
konstruktivnih elemenata i optereenja. Nakon selekcije vora iji poloaj nije fiksiran, na
naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka.
Novi poloaj (<krAj>):
Pomiui mia po crteu, program e u DRAG modu iscrtavati geometriju okolnih elemenata iji
je selektirani vor zajedniki, sve dok mu klikom mia ne odredite novi poloaj. Program e
kontrolirati valjanost novog poloaja, i u sluaju da se sa njim ne bi dobili regularni konani
elementi, nee dopustiti ovu operaciju.
4.6 Podjela greda koje se nalaze izvan ploa

(Podjela greda izvan ploa)
Kako se procedurom generiranja mree konanih elemenata, ne moe uticati na
podjelu linijskih elemenata koji se nalaze izvan ploa, to je programom predviena naredba
Podjela greda izvan ploa. Njenim aktiviranjem, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
438
Izgled dijalog box-a za podeavanje gustoe vorova

na gredama koje se nalaze izvan ploe
U edit box-u Veliina segmenta, definira se duina segmenta, na koje e biti izdijeljene
grede koje se nalaze izvan ploa, a stanje ponuenih prekidaa odreuje, da li e ba sve
grede izvan ploa biti ovako podijeljene, ili samo one za koje je ovakva podjela neophodna.
Podjela greda izvan ploa je neophodna samo za oslonake grede (grede ispod kojih se nalaze
linijski leajevi), lune grede, i grede spregnutog poprenog presjeka. Na ovaj nain, du danih
linijskih elemenata, ubacuju se meu vorovi, te e njihova gustoa odrediti i tonost rezultata
u ovim linijskim elementima konstrukcije. Naglasiti emo da se ovaj parametar ne odnosi na
grede i linijske leajeve koji se nalaze unutar ploe, jer e u tom sluaju njihovu podjelu
odreivati sama gustoa mree konanih elemenata.
Kako podjela i ostalih greda, koje se nalaze izvan ploa nije neophodna, to program po
defult-u, na ukljueno stanje postavlja prekida Samo neophodne. Ovo je uraeno zbog
toga to bi podjela svih ostalih greda samo bespotrebno poveala broj vorova na mrei
konanih elemenata, bez ikakvog utjecaja na tonost prorauna po teoriji I-og reda.
Ali, kako je programom predvien i proraun stabilnosti, proraun po teoriji II-og reda, a i
postupak modalne analize, to kod nekih modela moe biti od interesa da sve grede izvan ploa
budu podijeljene na niz manjih dijelova. To se naroito odnosi na linijske konstrukcije kod kojih
bi ovakva, sitnija podjela, dovela do poboljanja tonosti pri proraunu stabilnosti i proraunu
po teoriji II-og reda. Pored toga, pri modalnoj analizi, ovakva podjela e kod linijskih
konstrukcija dovesti do mnogo preciznijeg prorauna pripadajuih masa u svakom novo
dodanom voru du greda koje se nalaze izvan ploe (vidi poglavlje 6.1). Znai kod ovakvih
modela, za preporuku je da na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a program e pri
kasnijem proraunu potivati ovdje postavljeni parametar podjele. U sluaju da rezultati
prorauna ve postoje, a parametar podjele je promijenjen, program e dani odgovarajue
upozorenje.
Izbor naredbenog polja Yes, dovesti e do gubitka postojeih rezultata prorauna, dok e
izbor naredbenog polja No oznaiti povratak na dijalog box za definiranja parametara
podjele.
Da li ete podjelu vriti za sve grede koje se nalaze izvan ploa, ili samo za one za koje je to
neophodno, zavisi iskljuivo od Vas, i Vaeg osjeaja za oekivanu tonost rezultata prorauna.
U nastavku, iznijeti emo neka osnovna pravila koja Vam mogu biti od pomoi pri donoenju
odluke da li ete na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede.
- Ako se proraun provodi samo po teoriji I-og reda, podjela svih greda izvan ploa nee imati
nikakvu ulogu na tonost prorauna.
- Zahtjev za podjelom greda, tamo gdje to nije neophodno, nee izazvati nikakve tetne
posljedice na samu tonost prorauna, ve e samo proraun biti sporiji, obzirom da je na
ovaj nain, dobiven bespotrebno vei broj vorova. Prema tome, ako niste sigurni da li je
podjelu potrebno izvriti za sve grede izvan ploa ili ne, a model nema preveliki broj
vorova, iskoristite ovu mogunost.
439
- Kod modalne analize, zahtjev za podjelom svih greda zavisi iskljuivo od vrste konstrukcije
koju model predstavlja. Kod modela koji predstavljaju zgrade, grede koje se nalaze izvan
ploe uglavnom predstavljaju stupove. Kako je njima pripadajua masa znatno manja od
masa koje su koncentrirane u meukatnim konstrukcijama, to finija podjela stupova nee
dovesti do znaajnijeg poboljanja rezultata prorauna. Za linijske konstrukcije, za
preporuku je podijeliti sve grede, jer su ovo ionako mali modeli koji se brzo proraunavaju.
- Kod prorauna stabilnosti i prorauna po teoriji II-og reda, za preporuku je da zadane

parametra podjele na svim gredama jer ete dobiti tonije rezultate prorauna.
Napomena:
Kako se zadani parametar podjele greda, odnosi na sve grede izvan ploa, to u sluaju da
elite da ova podjela bude razliita na pojedinim gredama, onda nemojte podjelu zadavati
pomou ove naredbe, ve pri samom odreivanju poloaj greda na modelu, eljene grede
nacrtajte iz vie kolineranih segmenata. Ovako postavljene krajeve manjih greda, program e
morati da potivat i pri rasporeivanju masa a i pri samom proraunu.
4.7 Ostale naredbe

Izborom naredbe Reset, koja se nalazi u okviru padajueg menija Korekcija,
sva postavljenja proguenja i prorjeenja se automatski uklanjaju sa modela.
Naredbe Undo i Redo, rade na potpuno isti nain kao i modulu za unos podataka, s tim to
se vraanje korak unazad, odnosno unaprijed, ovdje odnosi iskljuivo na mreu konanih
elemenata. Ostale naredbe, koje su prisutne u ovom modulu, ve su ranije opisane u poglavlju
2.. Nain rada sa njima je identian ranije opisanom postupku.
440
5. PRORAUN STABILNOSTI
U okviru padajueg menija Stabilnost, u modulu za formiranje mree konanih
elemenata, nalazi se grupa naredbi za proraun i prikaz rezultata, za ovu vrstu analize
konstrukcije.
Padajui meni sa naredbama za proraun i prikaz rezultata stabilnosti
Kako se proraun stabilnosti provodi tako to se intenzitet definiranog promjenljivog

optereenja varira, sve dok se ne pronae prva nulta vrijednost determinante postavljenog
sistema jednadbi po teoriji II-og reda, to e za ovakav proraun vaiti ista ogranienja kao i
kod zahtjeva za proraunom po teoriji II-og reda.
Znai, pomou naredbe Proraun koja se nalazi u okviru padajueg menija Stabilnost, od
programa moete zahtijevati proraun kritinih sila i duina izvijanja za sve grede na modelu.
Kako se proraun stabilnosti vri samo za zadane kombinacije u modulu Unos podataka, to
e ova naredba biti dostupna samo u sluaju da su prethodno zadane i kombinacije
optereenja. U protivnom program e dati odgovarajue upozorenje.
Pod uvjetom da postoje kreirane kombinacije, nakon izbora naredbe Stabilnost =>
Proraun, otvoriti e se dijalog box u kojem se vri izbor kombinacija za koje treba provesti
proraun stabilnosti.
441
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka o proraunu stabilnosti
Kako za vee modele proraun stabilnosti moe trajati prilino dugo, to u desnom list box-u
imate mogunost da odaberete samo neke od kombinacija za koje elite proraun stabilnosti.
Uzastopnim klikom mia na kolonu u njoj se postavlja, odnosno ukida simbol .
Postojanje simbola u koloni oznaava da je dana kombinacija selektirana za proraun
stabilnosti.
Postavljeni simboli u koloni St., ukazuju da je proraun

stabilnosti zahtjevan samo za drugu i etvrtu kombinaciju
U lijevom list box-u, prikazani su svi zadani osnovni sluajevi optereenja. Kako se kritina sila
dobiva iz izraza: N,kr = N,stalno + N,promjenljivo, to je jasno da se pri proraunu
stabilnosti varira samo intenzitet promjenljivih optereenja, dok intenzitet stalnog optereenja
ostaje nepromijenjen. Iz tog razloga, u koloni je potrebno odrediti status svakog od
osnovnih sluajeva optereenja po pitanju njegovog promjenljivog, odnosno stalnog karaktera.
442
Postojanje simbola u koloni oznaava da dani osnovni sluaj optereenja ima stalni
karakter, odnosno da se njegov intenzitet nee varirati pri proraunu stabilnosti. U koloni
Koef moete svakom od optereenja za koje je definirano da ima stalni karakter, zadati
multiplikator sa kojim e dano osnovno optereenje ui u kombinaciju pri proraunu stabilnosti
(multiplikatori zadani pri kreiranju samih kombinacija nemaju nikakvu ulogu pri proraunu
stabilnosti, jer oni uglavnom predstavljaju koeficijente sigurnosti pri proraun utjecaja po
teoriji I-og, odnosno II-og reda).
Postavljeni simboli u koloni , ukazuju da e pri proraunu

stabilnosti samo prvi sluaj imati karakter stalnog optereenja
Svakako da u okviru odabranih kombinacija za proraun stabilnosti, ne mogu sva sadrana

optereenja imati stalni karakter, odnosno barem jedno od njih mora biti varijabilno. U sluaju
da je za proraun stabilnosti odabrana kombinacija u kojoj su sadrana samo fiksna
optereenja, program e dati odgovarajue upozorenje.
U donjem dijelu ovog dijalog box-a, nalaze se i dva edit box-a pomou kojih moete
zadavanjem drugaijih vrijednosti od ponuenih, uticati na duinu i tonost samog postupka
prorauna stabilnosti.
Interval u kojem se trai vrijednost koeficijenta - kako se problem stabilnosti rjeava

iterativno, pronalaenjem nula funkcije u nepoznatom intervalu, to u sluaju da znate
maksimalni koeficijent, ijim mnoenjem e promjenljivo optereenje dovesti do sloma
konstrukcije, moete znatno ubrzati sam tok prorauna.
Dovoljna tonost izraunatog koeficijenta - Ovaj parametar praktino odreuje kada e

iterativni proraun biti prekinut, odnosno kada e kriterij za dovoljnu tonost prorauna biti
ispunjen. Svakako da i vrijednost ovog parametra utie na duinu prorauna.
443
Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun stabilnosti i po njegovom zavretku,

pojaviti e se dijalog box sa informacijom o uspjenom provedenom postupku proraunan
stabilnosti.
Promjena tekue kombinacije za koju je proveden proraun stabilnosti, vri se pomou

naredbe Kritino optereenje,koja se takoer nalazi u okviru padajueg menija
Stabilnost. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Dijalog box koji se otvara u okviru naredbe Kritino optereenje
U prikazanoj listi ima onoliko redova, koliko i kombinacija za koje je proveden proraun
stabilnosti. U svakom od prikazanih redova, nalaze se numeriki podatak o vrijednosti
parametra koji predstavlja kritian faktor optereenja, pri kojem dolazi do naruavanja
stabilnosti sistema za danu kombinaciju, Klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru jednog
od redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja
naredbenog polja OK ta kombinacija postati tekua.
Naredba Prikaz rezultata, u okviru padajueg menija Stabilnost, radi kao prekida,
odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je postavljena na
ukljueno stanje, na zaslonu e na sredini svake od greda biti ispisana vrijednost normalne sile
pri kritinoj vrijednosti optereenja N,kr, a u zagradi podatak o koeficijentu izvijanja za
kritino optereenje sistema. Ove vrijednosti se izraunavaju po slijedeim formulama:
= l0/l = /l
(EI/N,kr)1/2
N,kr = N,stalno +
N,prom
Upotrjebljene oznake u prethodnim formulama imaju slijedea znaenja:
- koeficijent izvijanja za kritino optereenje sistema

lo - duina izvijanja grede
l- stvarna duina grede
EI - krutost grede
N,kr - normalna sila u gredi pri kritinoj vrijednosti optereenja
N,stalno - normalna sila u gredi od optereenja iji se intenzitet ne varira
444
N,prom - normalna sila u gredi od optereenja iji se intenzitet varira

- kritian faktor optereenja pri kojem dolazi do naruavanja stabilnosti sistema
Prikaz duina izvijanja i kritinih sila u tlanim grednim elementima konstrukcije
U ovakvom reimu rada, program na poetku statusne linije, sada ispisuje i informaciju o
trenutano postavljenoj kombinaciji, za koju su na zaslonu prikazani rezultati prorauna
stabilnosti.
445
6. MODALNA ANALIZA
6.1 Proraun
Modalna analiza slui za proraun vlastitih vrijednosti i oblika osciliranja
konstrukcije. Ovako dobiveni rezultati, koriste se kao ulazni podaci pri kasnijem seizmikom
proraunu konstrukcija. Pri modalnoj analizi, konstrukcija se opisuje sa njenom krutou i
rasporedom masa koje djeluju na njoj. Da bi uope moglo da se pristupi proraunu modalne
analize, neophodno je da model bude kreiran i da bude formirana mrea konanih elemenata
(jasno da za modele koji se sastoje iskljuivo od linijskih elementa, formiranje mree konanih
elemenata nije neophodno). Kako su nakon formiranja mree konanih elemenata, poznati svi
podaci koji opisuju geometriju i krutost modela, to je za provoenje modalne analize potrebno
jo zadati poloaj i intenzitet svih masa koje djeluju na objektu. Sam proraun, kako
intenziteta masa tako i odreivanja njihovog teita, bio bi dugotrajan i mukotrpan posao, te
smo zbog toga razvili potpuno automatiziran postupak za odreivanja pripadajuih masa
svakom od izgeneriranih vorova sa mree konanih elemenata.
Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Modalna analiza, program prvo
ispituje da li ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box slijedeeg
izgleda.
Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e aktiviranje naredbenog polja Yes

dovesti do ponovnog prorauna.
U sluaju da rezultati prorauna ne postoje, a konstrukcija se sastoji samo od linijskih

elemenata, te za nju nije potrebno prethodno generiranje mree konanih elemenata, program
prvo ispituje regularnost modela, odnosno automatski provodi testiranje kao kod naredbe
Kontrola unesenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5). Konstrukcija mora biti stabilna i
optereena, i ako ne postoje ni teoretski uvjeti da ona bude proraunata, nee se dopustiti
proraun, a korisnik e biti upozoren.
Upozorenje o neispravnosti modela po pitanju zadatih ulaznih podataka
U ovom sluaju, pomou naredbe Kontrola uneenih podataka, otkrijte sve pogreke koje e
program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
446
Ako je model ispravan po pitanju kontrole unesenih podataka, program e samo za linijske
konstrukcije provjeriti, da li ste pomou naredbe Podjela greda izvan ploa, zahtijevali
podjelu svih greda na manje segmente (vidi poglavlje 4.6). Ako to nije sluaj, program e
dani slijedee upozorenje.
Ovo upozorenje ne predstavlja pogreku ve slui kao podsjetnik da je za ovakvu vrstu

konstrukcija, pri modalnoj analizi preporuljivo sve grede izdijeliti na manje segmente.
Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e izbor naredbenog polja Yes
dovesti do nastavka naredbe za dinamiki proraun.
Potrebu za podjelom svih greda, prikazati emo na jednostavnom primjeru konzole koja je
optereena vlastitom teinom. Konzola je od betona, pravokutnog poprenog presjeka
b/d=40/40 cm, i visoka je 10 m. Kako se mase postavljaju na poetku i kraju svake od greda
na modelu, to u sluaju da nije izvrena podjela greda na manje segmente, mase e biti
postavljene samo na njenom vrhu i na dnu. Na ovaj nain, u proraun e ui samo 50% od
njene stvarne mase, a proraunate forme osciliranja nee dobiti realne vrijednosti. Ako se pak
zada podjela greda, recimo na svaki metar, tada e mase biti postavljene na svaki metar njene
duine, a forme osciliranja e dobiti tone vrijednosti.
Podjela greda - OFF Podjela greda - ON
Ako su ispunjeni svi formalni uvjeti da proraun moe biti proveden, program e otvoriti dijalog
447
Izgled dijalog box-a za proraun modalne analize
U listi koja se nalazi u gornjem dijelu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i
osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim
e se mnoiti sva zadana optereenja u okviru danog osnovnog sluaja optereenja pri
proraunu masa. Na ovaj nain imate mogunost prilagoditi se pojedinim seizmikim propisima
koji tono definiraju koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta (na
primjer: 100% stalnog tereta, 100% optereenja od snijega i 50% od projektiranog korisnog
optereenja). to se tie vlastite teine konstrukcije, ona e biti uzeta u obzir jedino ako je
zadana u okviru nekog od osnovnih sluajeva optereenja.
Pomou check box-ova Sprijeiti osciliranje u X, Y ili Z pravcu utjee se na stupnjeve

slobode osciliranja konstrukcije, odnosno omoguava se filtriranje dobivenih formi osciliranja.
Na primjer, ukoliko se sprijei osciliranje u Z pravcu, forme osciliranja nee sadrati vertikalne
oscilacije, a ukoliko se sprijee osciliranja u X i Y pravcu, forme osciliranja sadravat e samo
vertikalne oscilacije.
U edit box-u Broj tonova zadaje se eljeni broj tonova, koji ne moe biti vei od 128
(ogranienje programa).
Naredbeno polje Napredne opcije seizmikog prorauna otvara dijalog box u kojem se
mogu definirati napredne opcije seizmikog prorauna.
448
Izgled dijalog box-a u kojem se definiraju napredne opcije

seizmikog prorauna
Nain grupiranja masa u modelu moe biti:
- Realni raspored masa - masa se nalazi u svakom voru konstrukcije, a veliina svake
mase je sraunata na osnovu vertikalne komponente optereenja koja djeluje u tom
voru. Ovo je podrazumijevani nain grupiranja masa i ekvivalentan je grupiranju masa
u programu Tower 5
- Mase grupirane u nivoima izabranih ploa - kod ovog naina korisnik bira
horizontalne nivoe (nivoe ploa) u kojima e koncentrirati mase.
Za grupiranje masa su izabrani svi nivoi osim nivoa 0.00
449
Ovim nainom grupiranja, mase iz vertikalnih elemenata konstrukcije (zidova, stupova) bit e
dodijeljene ploama i to e program izvesti automatski. Izbor nivoa u kojima e se grupirati
mase vri se ukljuivanjem check box-ova u listi ploa (nivoa).
Ostale napredne opcije seizmikog prorauna slue za utjecanje na karakteristike modela koje
se pri seizmikoj analizi (modalnoj analizi i proraunu utjecaja u seizmikim sluajevima
optereenja) razlikuju od karakteristika modela za statiku analizu.
- Faktor krutosti horizontalnih ploa na savijanje pomou ovog parametra moe

se smanjiti krutost horizontalnih ploa na savijanje pri seizmikom proraunu. Opseg za
ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, pri emu za faktor 1.0 karakteristike ploa ostaju
neizmijenjene, a za faktor 0.001 krutost na savijanje se smanjuje 1000 puta. Ovo
smanjivanje krutosti nee se primjenjivati na temeljne ploe ploe ispod kojih se
nalazi povrinski leaj.
- Faktor krutosti greda u horizontalnim ploama na savijanje pomou ovog

parametra moe se smanjiti krutost na savijanje greda u horizontalnim ploama. Opseg
za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, pri emu za faktor 1.0 karakteristike greda ostaju
neizmijenjene, a za faktor 0.001 krutost na savijanje oko pravaca 2 i 3, kao i torziona
krutost se smanjuju 1000 puta. Ovo smanjenje krutosti greda nee se primjenjivati na
gredama koje se nalaze u temeljnim ploama a to su ploe ispod kojih se nalazi
povrinski leaj.
- Faktor krutosti vertikalnih zidova na savijanje pomou ovog parametra moe se

smanjiti krutost na savijanje vertikalnih zidova pri seizmikom proraunu. Opseg za
ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, a znaenje je isto kao i kod faktora za krutost ploa.
- Multiplikator krutosti leajeva pomou ovog parametra se moe poveati krutost

svih oslonaca u seizmikom proraunu.
- Djelovanje zida sa zidom u okomitom pravcu omogueno je definiranje

sudjelujue zone zida iz drugog pravca koji utie na poveanje krutosti zida. irina
sudjelujue zone (sa jedne strane) zadaje se kao multiplikator (n) debljine promatranog
zida (d).
Definiranje sudjelujue zone zida
Zadane opcije seizmikog prorauna se ispisuju i u glavnom dijalog box-u naredbe.
450
Dio dijalog box-a u kojem se prikazuju zadane

napredne opcije seizmikog prorauna
Za modele sa nelinearnim elementima proraun modalne analize izvrit e sa zanemarivanjem

nelinearnosti, o emu e se i dobiti odgovarajua obavijest.
Po zavrenom proraunu, program nudi i grafiku i numeriku obradu rezultata provedene

modalne analize za trenutano postavljeni tekui ton. Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje
na odgovarajuu ikonu na statusnoj liniji, pojavljuje se mali prozor u kojem se ispisuje
informacija o trenutano postavljenom tekuem tonu.
451
Informacija o periodu osciliranja konstrukcije za tekui ton
Napomena:
Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravnini, i pri tome
optereenje djeluje ili u istoj, ili pak u okomitoj ravnini, program e ovakav model pri
proraunu proglasiti za ravninski. To e za posljedicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi
nepotrebni stupnjevi slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da
elite provesti prostorni proraun za ravninski model, neophodno je da program prevarite, tako
to ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravninskom modelu zadati
jednu koncentriranu silu iji vektor ne smije pripadati ni ravnini konstrukcije ni ravnini koja je
okomita na nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorirati pri obradi rezultata. Tipian
primjer primjene prostornog prorauna je kada elite da dobijete forme osciliranja i izvan
ravnine kojoj pripada model.
Napomena:
U sluaju da model sadri vie faza graenja, tada e se proraun modalne analize odnositi
uvijek na posljednju fazu.
6.2 Pogreke koje prekidaju proces prorauna

Tijekom prorauna velikih modela, moe Vam se desiti sluaj da na raunalu nema
dovoljno raspoloive virtualne memorije. U donjem dijelu dijalog box-a za praenja procesa
prorauna, program stalno ispisuje informaciju o trenutanoj koliini raspoloive virtualne
memorije.
Prostor predvien za prikaz trenutano raspoloive

virtualne memorije raunala
452
U sluaju da tijekom prorauna ponestane slobodne virtualne memorije, proces prorauna e

biti prekinut, a na zaslonu e se pojaviti slijedee upozorenje.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, osigurate dovoljno
raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
Iako program prije samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove
fleksibilnosti u definiranju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene pogreke,
koje izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku
rjeavanja sistema jednadbi. U ovom sluaju, program e prekinuti proces rjeavanja i dani
Sada se morate vratiti u modul za unos podataka i otkloniti sve pogreno zadane podatke. Pri
otklanjanju ovakvog tipa pogreaka, naredba Kontrola unesenih podataka Vam nee biti od
pomoi jer se ne radi o oiglednoj greci, koju je program mogao sam da otkrije, a sustav je
ipak labilan.
6.3 Izbor tekueg tona

Promjena tekueg tona, vri se pomou naredbe Izbor tekueg tona koja se
nalazi u okviru padajueg menija Modalna analiza. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog
Izgled dijalog box-a za promjenu tekueg tona
U prikazanoj listi ima onoliko kolona koliko i proraunatih formi osciliranja. U svakom od
prikazanih redova, nalaze se numeriki rezultati prorauna za dani ton, i to podatak o periodu
osciliranja konstrukcije i o frekvenciji. Klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru jednog od
redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja
naredbenog polja OK taj ton postati tekui.
453
6.4 Prikaz tekueg tona

Naredba Prikaz tekueg tona radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena
ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje, tada se u
prozoru 3D Pogled iscrtava deformirana mrea konanih elemenata prema formi osciliranja
za tekui ton.
Prikaz forme osciliranja za tekui ton
U ovakvom reimu rada, program na poetku statusne linije sada ispisuje informaciju o
trenutano postavljenom tekuem tonu i vrijednost njegovog perioda osciliranja, odnosno
frekvencije.
6.5 Animacija tekueg tona

Nakon izbora naredbe Animacija tekueg tona, program e neko vrijeme
utroiti na kreiranje AVI datoteke i na zaslonu e se ubrzo pojaviti dijalog box slijedeeg
izgleda.
454
Izgled dijalog box-a za animaciju tekueg tona
U otvorenom dijalog box-u, prikazuje se animacija osciliranja konstrukcije za tekui ton.

Pomou naredbe Funkcionalnost (datoteka Animacija), moete uticati na parametre koji
odreuju nain kreiranja animacije (vidi poglavlje 3.5.2).
Naredbena polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom
naredbenog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunala
kao AVI datoteku koju moete kasnije, izvan okruenja programa Tower, putati kao
posebnu animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player.
Naredbeno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg
tona.
6.6 Kontrola postavljenih masa (Mase)

Kako je postupak prorauna i postavljanja masa potpuno automatiziran, to pomou
naredbe Mase imate mogunost da prekontrolirate ispravnost njihovog postavljanja.
Izborom ove naredbe, na modelu e svaka od izgeneriranih masa biti oznaena simbolom
malog kruga.
455
Uz svaki od postavljenih simbola, ispisuje se i intenzitet dane mase.
Nakon aktiviranja ove naredbe, program e ui u standardnu proceduru selektiranja, a za

selektiranje e biti dostupni samo postavljeni simboli masa.
<0 odab.> (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/Izvjetaj/<krAj>):
Kada ste odabrali sve mase za koje Vas interesira zbirna vrijednost, klik na desni gumb mia
e oznaiti kraj procedure selektiranja, a na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa eljenom
informacijom.
Naime, na ovaj nain moete dobiti informaciju koliki je ukupan zbir proizvoljno odabranih
masa.
Izborom podopcije Izvjetaj sa naredbene linije, otvara se dijalog box u kojem je mogue
sumirati mase po nivoima (horizontalnim ravninama).
456
Izgled dijalog box-a u okviru podopcije Izvjetaj
Ovaj dijalog box gotovo u potpunosti odgovara dijalog box-u za ureivanje nivoa (vidi
poglavlje 2.11.1). Jedina razlika je u tome, to se na slici za svaki od postavljenih nivoa,
pored njegove visinske koordinate i naziva, ispisuje i njemu pripadajua masa.
Za svaki od postavljenih nivoa, ispisuje se i njemu pripadajua masa
Algoritam prorauna pripadajuih masa odvija se tako, to u masu promatranog nivoa, pored
svih masa koje imaju istu visinsku Z koordinatu kao i sam nivo, ulaze i sve mase koje se
nalaze izmeu horizontalnih ravnina koje su postavljene na polovini visinske razlike sa
susjednim nivoima. Ako iznad promatranog nivoa nema ni jedan drugi nivo, tada e u masu
tog nivoa ui i sve mase koje imaju veu visinu koordinatu od promatranog nivoa. Ista logika
vai i ako ispod promatranog nivoa nema ni jednog drugog nivoa. Prema tome, ako na modelu
postoji samo jedan nivo, njemu pripadajua masa e odgovarati ukupnoj masi cijelog modela.
457
Ispod crtea nivoa, uvijek se ispisuje i informacija

o ukupnoj masi cijelog modela
Pri prvom pozivu ove naredbe, program po deafult-u postavlja sve nivoe koji su ranije
kreirani pomou naredbe za ureivanje nivoa. Meutim, kako ovi nivoi nemaju nikakve veze sa
prethodno postavljenim nivoima na modelu, to poloaj ovih nivoa moete potpuno slobodno
ureivati, dodavanjem novih, ili pak brisanjem postojeih. Na ovaj nain imate potpunu
slobodu da po svojoj elji sumirate mase u odnosu na proizvoljno postavljene horizontalne
ravnine.
Kako se kompletan padajui meni Modalna analiza, nalazi i u modulu za obradu rezultata
prorauna, to ete imati mogunost da sve podatke o provedenoj modalnoj analizi priloite i u
projekt. Izvozom grafikih blokova tijekom izvrenja naredbe Mase, imati ete mogunost da
u projekt ubacite crtee sa oznaenim poloajem i intenzitetom masa. Pored toga, u projekt
moete priloiti i sliku svih kreiranih nivoa sa informacijom o pripadajuim masama. O nainu
kreiranja projektne dokumentacije bit e vie rijei u poglavlju koje se odnosi na modul za
obradu rezultata prorauna.
458
Izgled dijalog box-a Mase po nivoima
U ovom dijalogu se moe podesiti nain prikaza masa u modelu. Pri ukljuenom stanju check
box-a Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu nivoa), umjesto prikazivanja mase u
svakom voru modela prikazuje se simbol samo jedne jedine mase u teitu svakog nivoa.
Mase elemenata koji ne lee u ravnini nivoa preraspodjeljuju se najbliim nivoima.
Prikazivanje mase u svakom voru modela Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu
nivoa)
Kada se ovaj dijalog pokrene u modulu za obradu podataka dostupne su i opcije za

prikazivanje centara krutosti i kreiranje izvjetaja.
459
Izgled dijalog box-a Mase po nivoima u modulu

za obradu rezultata
Pri ukljuenom stanju check box-a Prikaz krutosti nivoa, program prikazuje poloaj centra
krutosti u svakom nivou. Centar krutosti se odreuje na osnovu rasporeda i krutosti indirektnih
elemenata (stupova i zidova) za svaki nivo.
Prikaz centra krutosti u svakom nivou
Aktiviranjem naredbenog polja Parametri za centar krutosti otvara se dijalog box

slijedeeg izgleda:
460
Dijalog box za definiranje parametara

prorauna centra krutosti
U edit box-u Postotak uea zidova moe se definirati postotak sa kojim se u obzir uzima
krutost zidova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese vrijednost 0,
zidovi se nee uzeti u obzir.
U edit box-u Postotak uea stupova moe se definirati postotak sa kojim se u obzir
uzima krutost stupova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese
vrijednost 0, stupovi se nee uzeti u obzir.
Check box Zanemariti krutost zidova na savijanje omoguava da se zanemari krutost

zida na savijanje oko slabije osi.
Pomou naredbenih polja za kreiranje izvjetaja mogu se tabelarno prikazati podaci o veliini
mase na svakom nivou, koordinate teita mase na svakom nivou, kao i koordinate centra
krutosti na svakom nivou.
- Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i smjeta u projektnu dokumentaciju
- Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i alje na ispis
461
7. PRORAUN MODELA
7.1 Namjena i opis rada modula
Modul za proraun, metodom konanih elemenata odreuje utjecaje u ploastim,
grednim i graninim elementima. Sam postupak se odvija tako to se prvo vri priprema
podataka, odnosno sadraj crtea sa definiranim podacima o konstrukciji i optereenju se
numeriki obrauje. Na osnovu pripremljenih podataka, formira se globalna matrica krutosti
sistema sa odgovarajuim slobodnim lanovima, i za ovako formiran sustav linearnih
jednadbi, provodi se prvo prenumeracija, a potom i sam postupak rjeavanja (dekompozicija
sistema jednadbi). Iz dobivenih rjeenja, program prvo izraunava pomake, a potom iz njih i
sve potrebne presjene sile u modelu.
Kako konstrukcije mogu biti proizvoljne geometrije i sloenosti, to sustav jednadbi koji se
formira moe imati veliki broj nepoznanica. Kod ravninskih problema, u svakom voru sa
mree konanih elemenata, javljaju se tri nepoznata pomaka, dok se kod prostornih
konstrukcija u svakom voru javljaju nepoznatih est pomaka.
Za efikasan proraun, naroito velikih modela, neophodno da imate dovoljno raspoloive, kako
virtualne tako i OKVIR memorije. Nain podeavanja ovih parametara, detaljno je opisan u
poglavlju 1.1 Potrebna konfiguracija raunala.
Program Tower raspolae sa dva proraunska modula (solvera). Prvi, takozvani standardni
solver je isti solver koji se koristi i u programu Tower 5. To je direktni in-core solver,
velike brzine prorauna. In-core oznaava da se cijeli sustav jednadbi rjeava odjednom,
to dovodi do ogranienja kapaciteta. Drugi, takozvani solver velikog kapaciteta je novi
solver. To je direktni, out-of-core solver. Out-of-core oznaava da se sustav jednadbi
rjeava tako to se dijeli u niz manjih sustava jednadbi (blokova) koji se zasebno raunaju, a
za pamenje rezultata faktorizacije i dekompozicije ovih blokova se koriste privremene
datoteke na disku. Ovaj solver ima daleko vei kapacitet nego in-core solver, ali zbog
sloenijeg postupka koji se uz to sastoji od vie faza, brzina vrenja prorauna je manja.
Korisnik moe izabrati solver sa kojim eli vriti proraun modela u dijalog box-u naredbe
Prilagodba, u poglavlju Proraun.
462
Dio dijalog box-a Prilagodba u kojem se definiraju

parametri prorauna modela
Ukoliko je izabran solver velikog kapaciteta, moe se ograniiti njegova upotreba samo na
velike modele, odnosno na modele koji mogu biti preveliki za standardni solver. Izborom check
box-a Koristi samo za modele sa vie od 40000 vorova, modeli sa manje od 40000
vorova rjeavat e se standardnim solverom.
Rjeavanje sustava jednadbi veoma intenzivno koristi resurse raunala. Podeavanjem nivoa
prioriteta prorauna odreuje se njegov prioritet pri koritenju procesora i ostalih resursa
raunala u odnosu na druge procese koji su istovremeno aktivni. Predviena su tri nivoa:
Normalan prioritet - proraun se provodi najveom moguom brzinom uz maksimalno

mogue iskoritenje (zauzetost) procesora
Manji prioritet - srednji nivo angairanja procesora
Najmanji prioritet - najmanji nivo angairanja procesora
Pri normalnom prioritetu, vrijeme trajanja prorauna je najkrae, a kada je prioritet najmanji,
tijekom prorauna mogue je raunalo koristiti i za rad u nekim drugim programima.
Tijekom rada, solver velikog kapaciteta snima velike koliine podataka na disk u obliku velikih
datoteka, tako da mu je potrebno dosta slobodnog prostora na disku, reda veliine nekoliko
gigabajta. Nakon prorauna, te datoteke se briu te ne zauzimaju prostor na disku. Program za
pohranu privremenih datoteka koristi direktorij koji je operativni sustav (Windows) predvidio
za tu namjenu. Taj direktorij se nalazi na istoj particiji (disku) na kojem je instaliran
Windows. U sluaju da na toj particiji nema dovoljno prostora, omogueno je da korisnik sam
definira direktorij (a samim tim i particiju, odnosno disk) za smjetanje ovih velikih
privremenih datoteka. Kada se check box Korisnik sam definira mapu gdje e se praviti
velike privremene datoteke postavi na ukljueno stanje, u edit box-u ispod njega se moe
unijeti putanja do nekog ve postojee mape.
Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Moduli, program prvo ispituje da li
ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
463
Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e aktiviranje naredbenog polja Yes

dovesti do ponovnog prorauna.
U sluaju da rezultati prorauna ne postoje, a konstrukcija se sastoji samo od linijskih

elementa, te za nju nije potrebno prethodno generiranje mree konanih elemenata, program
prvo ispituje regularnost modela, odnosno automatski provodi testiranje kao kod naredbe
Kontrola uneenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5). Konstrukcija mora biti stabilna i
optereena, i ako ne postoje ni teoretski uvjeti da ona bude proraunata, nee se dopustiti
proraun, a korisnik e biti upozoren.
Upozorenje o neispravnosti modela po pitanju zadanih ulaznih podataka
Ako doe do ovog sluaja, pomou naredbe Kontrola uneenih podataka, otkrijte sve
pogreke koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
Ako su ispunjeni formalni uvjeti da proraun moe biti proveden, program e otvoriti dijalog
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe za proraun modela
U ovom dijalog box-u se nizom ponuenih parametara odreuje nain i vrsta prorauna. O
znaenju ovih parametara, bit e vie rijei u narednim poglavljima ovog dijela uputstva.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e odabrani nain prorauna. Tijekom samog
prorauna, na zaslonu e stalno stajati dijalog box u kojem se prikazuje kako napreduje proces
rjeavanja.
464
U ovom dijalog box-u je prisutno i naredbeno polje Cancel ijim izborom moete odustati od
zapoetog prorauna.
Nakon zavrenog prorauna, program na disku raunala kreira odgovarajuu datoteku sa

rezultatima prorauna (*.TWP_O), i automatski prelazi u modul za obradu rezultata
prorauna.
Napomena:
Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravnini, i pri tome
optereenje djeluje ili u istoj, ili pak u okomitoj ravnini, program e ovakav model pri
proraunu proglasiti za ravninski. To e za posljedicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi
nepotrebni stupnjevi slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da
elite provesti prostorni proraun za ravninski model, neophodno je da program prevarite, tako
to ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravninskom modelu zadati
jednu koncentriranu silu iji vektor ne smije pripadati ni ravnini konstrukcije ni ravnini koja je
okomita na nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorirati pri obradi rezultata.
7.2 Pogreke koje prekidaju proces prorauna

Tijekom prorauna velikih modela, moe Vam se desiti sluaj da na raunalu nema
dovoljno raspoloive virtualne memorije. U donjem dijelu dijalog box-a za praenja procesa
prorauna, program stalno ispisuje informaciju o trenutanoj koliini raspoloive virtualne
memorije.
Prostor predvien za prikaz trenutano raspoloive

virtualne memorije raunala
U sluaju da tijekom prorauna ponestane slobodne virtualne memorije, proces prorauna e

biti prekinut, a na zaslonu e se pojaviti slijedee upozorenje.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, osigurate dovoljno
raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
465
Iako program prije samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove
fleksibilnosti u definiranju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene pogreke,
koje izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku
rjeavanja sistema jednadbi. U ovom sluaju, program e prekinuti proces rjeavanja i dani
Program moe konstatirati labilnost modela u dva sluaja:
1. Kada ne moe doi do reenja sustava jednadbi zbog toga to je matrica krutosti
singularna
U ovom sluaju program prekida proraun i izdaje odgovarajue upozorenje.
Na osnovu podatka o tome koja jednadba je uzrok singularnosti matrice, moe se dobiti
informacija o poloaju vora i njegovom stupnju slobode koji je uzrok labilnosti. Program na
modelu obiljeava labilan vor i ispisuje oznaku danog stupnja slobode (Xp, Yp, Zp, Xr, Yr i
Zr).
Labilan je vor na desnom kraju grede, a uzrok

labilnosti je stupanj slobode Xr
Simbol labilnog vora ostaje vidljiv i u modulu za unos podataka kako bi se lake mogao
otkloniti uzrok labilnosti. Ovaj simbol e nestati sa modela pri ponovnom pokretanju prorauna
ili aktiviranjem naredbe Reset u modulu za obradu rezultata.
2. Ako su deformacije prevelike
U ovom sluaju, program je rijeio sustav jednadbi, ali u modelu su za pojedine sluajeve
optereenja pronaeni vorovi sa prevelikom deformacijom, koja je oigledno posljedica
pogreke. Kontrola postojanja prevelikih deformacija vri se nakon prorauna, prilikom
466
inicijalizacije rezultata u modulu za obradu rezultata, i tom prilikom program izdaje

odgovarajuu obavijest.
Mogue je da vie vorova ima velike deformacije, ali samo e prvih 5-6 biti navedeno i
obiljeeno na crteu. Granica za prevelike deformacije je ono pomicanje vora koje je vee
od gabarita modela ili ona rotacija vora koja je vea od 90 stupnjeva.
Velike deformacije imaju vorovi na poetku (Yr),

sredini (Zp) i kraju (Yr) grede
Simboli labilnih vorova e se ukloniti sa crtea aktiviranjem naredbe Reset u modulu za

obradu rezultata.
7.3 Naini prorauna

Kao to smo ve na poetku ovog dijela uputstva rekli, postavljanjem ponuenih
parametara, u okviru dijalog box-a naredbe Proraun, od programa se mogu zahtijevati
razliiti naini prorauna.
467
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe za proraun modela
U dijelu dijalog box-a Teorija, postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje,

vri se izbor teorije po kojoj e se provesti proraun. Na raspolaganju su teorija I-og i II-og
reda.
Omogueno je iskljuivanje (redukcija) torzionih utjecaja u gredama koje se nalaze u

horizontalnim ploama. Ukoliko se izabere ova opcija, program e automatski, u dovoljnom
stupnju reducirati torzionu krutost to e dovesti do znaajnog smanjenja momenata torzije u
tim gredama.
7.3.1 Teorija I-og reda

Proraun po teoriji I-og reda se provodi za sve zadane osnovne sluajeve
optereenja, a eventualno zadane kombinacije istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva
optereenja e biti samo prenete u modul za obradu rezultata prorauna.
7.3.2 Teorija II-og reda

Proraun po teoriji II-og reda se odvija u dva koraka. U prvom se vri proraun po
teoriji I-og reda, a u drugom se proraun provodi sa korigiranom matricom krutosti sistema
uslijed izraunatih deformacija i normalnih sila u grednim elementima. Rezultati dobiveni u
drugom koraku prorauna sada odgovaraju utjecajima po teoriji II-og reda.
Zbog svoje specifinosti, proraun po teoriji II-og reda, bit e dostupan samo za uobiajene
konstrukcije, dok e za egzotine mogunosti koje program nudi, biti nedostupan. Tu se prije
svega misli na modele koji u sebi sadre faze graenja, zadano pokretno optereenja, zahtjev
za konstruiranje utjecajne linije, pomicanje leajeva i temperaturne utjecaje. Proraun po
teoriji II-og reda nee biti mogu ni za modele koji u sebi ne sadre ni jedan gredni element.
Ako u modelu postoji barem jedna greda koja se nalazi izvan ploe, a prethodno niste pomou
naredbe Podjela greda izvan ploa, zahtijevali podjelu svih greda na manje segmente (vidi
poglavlje 4.6), program e nakon zahtjeva za proraun, dani slijedee upozorenje.
Ovo upozorenje ne predstavlja pogreku ve slui kao podsjetnik da je za ovakvu vrstu

prorauna preporuljivo da sve grede koje se nalaze izvan ploa izdijeliti na manje segmente.
Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e izbor naredbenog polja Yes
468
dovesti do nastavka prorauna po teoriji II-og reda. Ovakvo upozorenje ete dobiti i pred
proraun stabilnosti, obzirom da se i on zasniva na proraunu po teoriji II-og reda.
Napominjemo da je za proraun po teoriji II-og reda neophodno da sve potrebne kombinacije

zadane u modulu Unos podataka, jer se od rezultata prorauna po teoriji II-og reda ne mogu
naknadno praviti linearne kombinacije, u modulu za obradu rezultata prorauna.
7.3.3 Proraun modela sa nelinearnim elementima

U sluaju da model sadri neki element sa nelinearnim ponaanjem (tap, leaj),
aktiviranjem naredbe Proraun otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za proraun modela

sa nelinearnim elementima
Gornji dio dijaloga identian je dijalogu koji se otvara pri pokretanju prorauna modela bez
nelinearnih elemenata.
Omoguen je proraun po teoriji II reda za modele sa nelinearnim elementima i to tako to se

iterativni nelinearni proraun vri po teoriji I reda dok se posljednja, konana iteracija vri po
teoriji II reda.
Omoguen je i seizmiki proraun za modele sa nelinearnim elementima. Svaki seizmiki sluaj

optereenja e se proraunavati dva puta, za pozitivan i za negativan pravac djelovanja
seizmikih sila. Kao rezultat, dobit e se rezultati za dvostruko vei broj seizmikih sluajeva
optereenja.
U dijelu dijaloga Parametri nelinearnog prorauna mogu se zadati:
- Maksimalni broj iteracija moe utjecati na duinu prorauna, a ukoliko se unese

nedovoljno veliki broj, moe se dogoditi da ne dobijete rjeenje
- Koeficijent redukcije za jednu iteraciju utjee na korak degradacije

karakteristika elementa koji je u odreenoj iteraciji napregnut utjecajima koje ne moe
primiti. Vrijednost 0.05 oznaava da e se karakteristike (krutost) elementa reducirati 20
puta (na 5% od vrijednosti u prethodnoj iteraciji). Utjee na potreban broj iteracija.
469
- Doputeno prekoraenje napona u tapovima zadaje se maksimalna vrijednost

napona neodgovarajueg znaka (za tap koji moe primiti samo zatezanje, ovo je
maksimalna vrijednost napona pritiska koji taj tap moe primiti, a dovoljno mali da se
moe ignorirati). Veoma mala vrijednost utjecat e na duinu prorauna i ukupan broj
iteracija.
- Doputeno prekoraenje napona u tlu zadaje se maksimalna vrijednost napona

neodgovarajueg znaka (za povrinski leaj koji moe primiti samo reakciju pritiska, ovo
je maksimalni napon zatezanja koji tlo moe primiti, a dovoljno mali se moe ignorirati.).
Veoma mala vrijednost utjecat e na produenje trajanja prorauna i ukupan broj
iteracija.
7.3.4 Seizmiki proraun

U ovom dijelu uputstva, objasniti emo nain rada programa pri analizi utjecaja u
konstrukciji uslijed djelovanja seizmikih sila. Programom su predvieni seizmiki prorauni za
razliite standarde. Programom je omogueno zadavanje potpuno proizvoljnih pravaca
djelovanja potresa, te e nakon provedenog seizmikog prorauna, uz ostale sluajeve
optereenja biti dodano onoliko novih sluajeva optereenja, koliko je i zadano pravaca
djelovanja potresa. Ovako zadati seizmiki sluajevi optereenja bit e potpuno ravnopravni sa
ostalim sluajevima optereenja, koji su kreirani u modulu za unos podataka. Odnosno, u
modulu za obradu rezultata, mogue je praviti i kombinacije istovremenog djelovanja
seizmikih i ostalih sluajeva optereenja.
Svi ponueni standardi za seizmiki proraun, baziraju se ili na multi modalnoj analizi, ili na
metodi ekvivalentnog statikog optereenja. Multi modalna analiza predstavlja toniji
postupak, ali su za razliku od metode ekvivalentnog statikog otereenja, njeni rezultati dosta
nepregledni obzirom da su dobiveni nekom od statistikih metoda, te su uvijek istog znaka,
odnosno uvijek imaju pozitivnu vrijednost.
Metoda ekvivalentnog statikog optereenja
Ova metoda ne uzima u obzir utjecaje od viih tonova osciliranja konstrukcije. Kao ulazni
podatak, zadaje se period osciliranja konstrukcije iz prvog tona koji odgovara translatornom
pomaku u zadanom pravcu djelovanja potresa. Na osnovu ovog ulaznog podataka, i ostalih
koje definira dani standard, proraunavaju se zamjenjujue statike sile koja na cijelom
modelu djeluju u pravcu zadanog potresa. Na taj nain dobivaju se seizmiki sluajevi
optereenja koji po karakteru u potpunosti odgovaraju bilo kom drugom zadanom optereenju
na modelu. Velika prednost ove metoda je u tome to proraunate presjene sile imaju
odgovarajui predznak te svi dijagrami presjenih sila dobivaju oekivani oblik.
Kako se za period osciliranja konstrukcije moe zadati potpuno proizvoljna vrijednost, to

ovakav tip prorauna ne zahtjeva prethodno provedenu modalnu analizu. Tada se svakako
podrazumijeva da ste na neki drugi nain doli do podatka o periodu osciliranja konstrukcije.
Ipak, za preporuku je da, i prije ovakvog naina seizmikog prorauna, prethodno provedete
modalnu analizu i dobijete toan podatak o periodu osciliranja konstrukcije u pravcu zadanog
potresa.
Multimodalna analiza
Sam postupak se moe grubo podijeliti na dva dijela. I to na dio u kojem se vri modalna
analiza, i dio u kojem se vri proraun odgovarajuih seizmikih sila, na osnovu rezultata
prethodno provedene modalne analize. Prema tome, prije samog seizmikog prorauna
obavezno je provesti modalnu analizu (vidi poglavlje 6). Na osnovu perioda i formi
osciliranja, za sve prethodno sraunate tonove osciliranja, i na osnovu ulaznih podataka
vezanih za dani standard, program za svaku od masa na modelu izraunava odgovarajuu
470
inercijalnu silu. Svaka od ovako proraunatih inercijalnih sila djeluje u pravcu osciliranja
konstrukcije u okviru danog tona.
Kako se veliine projektnih seizmikih sila izraunavaju posebno za svaki oblik vlastitih
oscilacija objekta, to program interno provodi analizu za n nezavisnih sluajeva optereenja,
pri emu broj sluajeva optereenja n odgovara proizvodu zadatih pravaca djelovanja
potresa i broju proraunatih vlastitih vrijednosti osciliranja konstrukcije. Po zavrenom
proraunu program sada sve ove interne sluajeve optereenja reducira na onoliko sluajeva
optereenja koliko je i zadano pravaca djelovanja potresa.
Mjerodavne rezne sile za svaki od zadanih pravac djelovanja potresa, dobivaju se jednom od
statistikih metoda - CQC ili SRSS.
CQC metoda modalnog kombiniranja
Ova metoda modalnog kombiniranja (Complete Quadratic Combination) je uopenija metoda

od do sada primjenjivane SRSS (Square Root of the Sum of the Squares)
Ekstremna vrijednost oekivanog utjecaja izraunava se na slijedei nain:
F= f
n m
n f
nm m
gdje je f n modalna sila koja se odnosi na ton n
Koeficijenti korelacije nm za CQC metod sa konstantnim priguenjem su:
8 2 (1 + r )r 3 / 2
nm =
(1 r 2 ) 2 + 4 2 r (1 + r ) 2
gdje je r = n / m i mora biti manje ili jednako 1.0, a je priguenje.
U sluaju da nema priguenja = 0, svi vandijagonalni koeficijenti nm su nula, a dijagonalni

su jednaki 1.0 pa se ova metoda modalnog kombiniranja transformira u SRSS metodu.
F= f
n
n
2
Izbor standarda
Postavljanjem check box-a Seizmiki proraun na ukljueno stanje,

od programa moete zahtijevati i seizmiki proraun konstrukcije.
471
Zatvorena lista, pomou koje se vri izbor propisa po kojima e se izraunavati seizmike sile,
bit e dostupna tek nakon postavljanja prekidaa Seizmiki proraun na ukljueno stanje.
Ako prethodno nije provedena modalna analiza, tada ete seizmiki proraun moi da
provedete jedino za standarde koji se zasnivaju na metodi ekvivalentnih statikih sila.
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, u zavisnosti od odabranog standarda, otvoriti e se

odgovarajui dijalog box za definiranje ulaznih podataka koji su neophodni za odabrani propis.
Napredne opcije seizmikog prorauna
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom multimodalne analize (EUROCODE, SNIP,
SIA262, HRN multimodalna, proizvoljna spektralna krivulja)
Za ove propise neophodno je izvriti modalnu analizu prije provoenja seizmikog prorauna.
Napredne opcije seizmikog prorauna koje su izabrane pri modalnoj analizi, vait e i pri
proraunu seizmikih sluajeva optereenja.
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom ekvivalentnog statikog optereenja

(HRN, HRN-N, SIA)
Za ove propise provedena modalna analiza nije neophodan uvjet za proraun, pa se napredne
opcije seizmikog prorauna mogu zadavati i na ovom mjestu, neposredno pred seizmiki
proraun.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po

HRN-u (metoda ekvivalentnih statikih sila)
Naredbeno polje Napredne opcije seizmikog prorauna aktivira dijalog u kojem se

mogu definirati napredne opcije seizmikog prorauna.
472
Izgled dijalog box-a u kojem se definiraju napredne opcije

seizmikog prorauna
Rad sa ovim dijalogom je detaljno objanjen u poglavlju 6. MODALNA ANALIZA.
Ukoliko je modalna analiza ve provedena, u dijalogu e biti prikazani parametri koji su zadani
za proraun modalne analize. Preporuljivo je, ali nije neophodno, da se modalna analiza i
seizmiki proraun provode sa istim parametrima. Ako to nije sluaj, program e pri izlasku iz
dijalog box-a izdati odgovarajue upozorenje.
7.3.4.1 EUROCODE
Seizmiki proraun po EUROCOD-u, zasniva se na multimodalnoj analizi

konstrukcije, pri emu se u obzir uzima utjecaj svih proraunatih tonova iz modalne analize.
Izborom ove opcije seizmikog prorauna, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
473
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po EuroCod-u
U gornjem dijelu dijalog box-a se zadaju parametri koji definiraju vrstu tla, tip konstrukcije,
intenzitet seizmikog djelovanja, itd., a u listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a,
definira se pravac djelovanja potresa.
Eurocode 8 EN 1998-1 definira se Horizontalni elastini spektar odgovora kao:
gdje
Se(T) je ordinata elastinog spektra odgovora
T je period osciliranje linijskog sistema sa jednim stupnjem slobode
ag je projektirano ubrzanje tla
TB donja granica za period osciliranja za granu sa konstantnim spektralnim ubrzanjem
Tc gornja granica za period osciliranja za granu sa konstantnim spektralnim ubrzanjem
TD vrijednost koja definira poetak podruja spektra sa konstantnim pomakom
S parametar tla, veliina direktno ovisna od kategorije tla.
korekcijski faktor ovisan od priguenja, sa referentnom vrijednou od 1.0 za viskozno
priguenje od 5%
Napomena: Vrijednosti karakteristinih perioda osciliranja (TB,TC,TD) mogu biti definirane

Nacionalnim Aneksom.
474
Eurocode 8 EN 1998-1 preporuuje uporabu dva tipa spektra: Tip 1 i Tip 2 koji su definirani
za tipove tla A,B,C,D i E. Koji e se od ova dva tipa spektra izabrati ovisi od karakteristike
najvjerojatnijeg potresa.
Nacionalnim Aneksom mogu biti predvieni razliiti spektri odgovora.
Eurocode 8 EN 1998-1 definira kategorije tla kao:
A stijena ili neke druge stjenolike geoloke formacije ukljuujui najvie 5m slabijeg
materijala na povrini
B krute naslage pijeska, ljunka ili prekonsolidirane gline, najmanje debljine nekoliko
desetina metara sa karakteristikom postepenog poveanja mehanikih osobina sa
dubinom
C duboke naslage srednje gustog pijeska, ljunka ili srednje krutih glina sa debljinom od
nekoliko desetina do mnogo stotina metara
D naslage rastresitog tla bez kohezije (sa ili bez izvjesnih mekih kohezivnih slojeva)
E tlo koje se sastoji od naslaga tla tipa C i D sa debljinom koja varira izmeu 5 i 20 m,
ispod kojeg se nalazi vri materijal.
Kategorija znaaja
Eurocode 8 EN 1998-1 definira kategorije znaaja objekta kao:
I Graevine iji je integritet za vrijeme potresa od vitalnog znaaja za zatitu puanstva,

npr. bolnice, vatrogasne stanice, elektrine centrale itd. (faktor znaaja = 1.4)
II Graevine ija je seizmika otpornost znaajna sa gledita posljedica nastalih zbog
njihovog ruenja, npr. kole, dvorane, kulturna dobra... (faktor znaaja = 1.2)
III Obine graevine, koje ne pripadaju niti jednoj drugoj kategoriji (faktor znaaja = 1.0)
IV Graevine sa minimalnim znaajem za drutvenu sigurnost, npr. poljoprivredni objekti
itd. (faktor znaaja = 0.8)
Napomena: Nacionalnim Aneksom mogu se definirati drugaije vrijednosti faktora znaaja.
Da bi se izbjegla eksplicitna nelinearna analiza, uzimajui u obzir kapacitet konstrukcije za

disipaciju energije kroz prvenstveno duktilno ponaanje njenih elemenata, vri se linearna
analiza zasnovana na spektru odgovora koji je reduciran u odnosu na elastini spektar. Taj
reducirani spektar se naziva Projektni spektar.
Eurocode 8 EN 1998-1 definira Projektni spektar za linearnu analizu kao:
gdje su
475
q faktor ponaanja
donja granica elastinog spektra, preporuena vrijednost je 0.2
Faktor ponaanja
Faktor ponaanja je uveden kao mjera disipacije energije i izraunava se prema slijedeem
izrazu:
q = q0 x kD x kR x kW 1.5
Upotrjebljene oznake imaju slijedee znaenje:
q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja

kD faktor koji uzima u obzir klasu duktilnosti
kR faktor koji uzima u obzir pravilnost konstrukcije po visini
kW faktor koji uzima u obzir preovlaujuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima
Osnovna vrijednost faktora ponaanja (q0) zavisi od vrste konstruktivnog sistema:
- Okvirni sustav => q0=5.0

- Dvojni sustav - sa dominantnim okvirima => q0=5.0
- Dvojni sustav - sa dominantnim zidovima, sa povezanim zidovima => q0=5.0
- Dvojni sustav - sa dominantnim zidovima, sa nepovezanim zidovima => q0=4.5
- Sustav zidova - sa povezanim zidovima => q0=5.0
- Sustav zidova - sa nepovezanim zidovima => q0=4.0
- Sustav sa jezgrom => q0=3.5
- Sustav obrnutog klatna => q0=2.0
Faktor koji uzima u obzir klasu duktilnosti (kD) treba usvojiti prema slijedeem:
kD = 1,00 za DC H
kD = 0,75 za DC M
kD = 0,50 za DC L
Faktor koji uzima u obzir pravilnost konstrukcije po visini (kR) ima slijedee vrijednosti:
kR = 1,00 za pravilne konstrukcije

kR = 0,80 za nepravilne konstrukcije
Faktor koji uzima u obzir prevladavajuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima (kW)
usvaja se prema slijedeem:
kW = 1,00 za okvirni i dvojni dominantno okvirni sustav
kW = 1 / (2,5 - 0,5 a0) 1 za sustav zidova, dvojni sistem sa dominantnim zidovima i sistem
sa jezgrom (a0 je prevladavajui odnos dimenzija zidova
konstruktivnog sistema - odnos visine prema duini zida)
Odnos ag/g
Odnos ag/g je odnos projektiranog ubrzanja tla i gravitacijske konstante. To je u stvari

koeficijent seizmikog intenziteta (Ks) koji je propisan na osnovu seizmike zone u kojoj se
objekt nalazi.
476
Donja granica elastinog spektra
U ovom polju se zadaje vrijednost za donju granicu elastinog spektra . Preporuena

vrijednost je 0.2 ali se Nacionalnim Aneksom moe predvidjeti i druga vrijednost.
Tip spektra
Osim dva podrazumijevana tipa spektra (Tip 1 i Tip 2) za koje se automatski postavljaju
vrijednosti parametara S, Tb(S), Tc(S) i Td(S) za sve kategorije tla (A,B,C,D,E),
programom je omogueno definiranje novih elastinih spektara ubrzanja suglasnih sa
Nacionalnim Aneksima.
Edit box-ovi omoguavaju definiranje sva etiri parametra sa kojim se definira neka spektralna
krivulja. Nakon unoenja parametara koji definiraju novu spektralnu krivulju, ukoliko elite istu
da trajno zapamtite, aktivirajte naredbeno polje za snimanje . Naredbeno polje je
predvieno za brisanje neke ranije definirane spektralne krivulje.
Postotak viskoznog priguenja (CQC)

Postotak viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statistiku metodu kombiniranja.
Ukoliko se unese vrijednost 0, CQC postaje ekvivalentna SRSS metodi kombiniranja.
Pravac djelovanja potresa
U listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a imate mogunost da zadane proizvoljan broj
pravaca mogueg djelovanja potresa (ova lista radi na potpuno isti nain kao i ostale liste u
programu). Pored pravca potresa, koji se definira zadavanjem odgovarajuih koeficijenata u
kolonama kx, ky i kz, u koloni Naziv moete danom pravcu djelovanja potresa
pridruiti i proizvoljan naziv.
7.3.4.2 HRN (Ekvivalentno statiko optereenje)
Kako se ovaj standard bazira na metodi ekvivalentnih statikih sila, to za njega nije
neophodno prethodno provesti modalnu analizu. Izborom ovog standarda, otvara se dijalog
477
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po

HRN-u (metoda ekvivalentnih statikih sila)
Prema vaeem pravilniku za objekte visokogradnje, ukupna seizmika sila se proraunava

prema slijedeoj formuli:
S = Ko x Ks x Kd x Kp x G
U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla (ovaj parametar zajedno sa zadanim
periodom osciliranja konstrukcije odreuje vrijednost koeficijenta dinaminosti Kd),
seizmike zone (=> Ks), kategorije objekta (=> Ko) i vrste konstrukcije (=> Kp), te e
program na osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficijente koji se koriste u formuli za
proraun ukupne seizmike sile koja djeluje na objekt.
Kategorija objekta
- I kategorija (Ko=1.50)
Zgrade sa prostorijama predvienim za vee skupove ljudi (kino dvorane, kazalita,
sportske, izlobene i sline dvorane), fakulteti, kole, zdravstveni objekti, zgrade
vatrogasne slube, objekti veze koji nisu uvrteni u prethodnu kategoriju (HT, RTV i drugi),
industrijske zgrade sa skupocjenom opremom, svi energetski objekti instalirane snage do
40MW, zgrade koje sadre predmete izuzetne kulturne i umjetnike vrijednosti i druge
zgrade u kojima se vre aktivnosti od posebnog interesa.
- II kategorija (Ko=1.00)
Stambene zgrade, hoteli, restorani, javne zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju,
industrijske zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju
- III kategorija (Ko=0.75)

Pomono-proizvodne zgrade, poljoprivredni objekti
Seizmika zona
- VII seizmika zona => Ks=0.025

- VIII seizmika zona => Ks=0.050
- IX seizmika zona => Ks=0.100
478
U sluaju da objekt nije lociran ni na jednoj od ponuenih seizmikih zona, imate u mogunost
da u edit box-u Ks= zadane proizvoljnu vrijednost koeficijenta seizminosti.
Kategorija tla
- I kategorija tla => Kd=0.5/T (1.00 Kd 0.33)

- II kategorija tla => Kd=0.7/T (1.00 Kd 0.47)
- III kategorija tla => Kd=0.9/T (1.00 Kd 0.60)
Vrsta konstrukcije
- 1. (Kp=1.00)
Sve suvremene konstrukcije od armiranog betona, sve eline konstrukcije osim
konstrukcija navedenih u toki 2 ovog lana, sve suvremene drvene konstrukcije osim
konstrukcija definiranih u toki 3 ovog lana.
- 2. (Kp=1.30)
Konstrukcije od armiranih zidova i eline konstrukcije sa dijagonalama.
- 3. (Kp=2.00)
Konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili katom, odnosno naglom promjenom krutosti, kao
i konstrukcije od obinih zidova.
Kako se za objekte do 5 katova raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema priblinom
obrascu:
Si = S x (Gi x Hi) / (Gi x Hi)
gdje je:
Si - seizmika horizontalna sila u i-toj masi

Gi - teina i-te mase
Hi -visina i-te mase od gornjeg ruba temelja
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine
rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrijednost usvaja visinsku koordinatu najnie
postavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadane visine svakako nee ui
u proraun seizmikih sila.
Prekida 15% sile, odnosi se na lan 31, koji regulira da se za objekte preko 5 katova,
prema prethodno navedenoj formuli rasporeuje samo 85% ukupne seizmike sile koja djeluje
na objekt, a da se preostalih 15% sile zadaje da djeluje kao koncentrirana sila u vrhu objekta.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, aktivan e postati i edit box Zg= u kojem
treba zadati referentnu visinu koja odreuje vrh objekta (program po default-u za ovu
vrijednost usvaja najvii postavljeni nivo u objektu). Naime, svim masama koje se nalaze na
toj i veoj visinskoj koordinati, program e razmjerno njihovim intenzitetima raspodijeliti 15%
ukupne seizmike sile kao koncentrirane sile.
programu). Pored pravca potresa, koji se definira zadavanjem kuta u koloni () (kutu od 0
odgovara pravac globalne X osi), potrebno je u koloni T zadati i period osciliranja
konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete danom pravcu djelovanja potresa
pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno proveli i modalnu analizu, tada e se na desni
479
klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa proraunatim

periodima osciliranja konstrukcije za sve zahtijevane tonove.
Klik na desni gumb mia u okviru kolone T otvara

padajui meni za izbor proraunatih perioda osciliranja
Jednostavnim klikom mia u okviru eljenog reda, ta numerika vrijednost e biti upisana u
koloni T. Ovdje kao veoma vanu stvar napominjemo da period osciliranja konstrukcije mora
odgovarati tonu u kojem je dominantna translatorna oscilacija u danom pravcu, i ako ima vie
tonova u kojima je dominanto pomicanje u tom pravcu, tada od svih tih vrijednosti treba za
period osciliranja odabrati najveu (utjecaj prvog tona za dani pravac).
U uvodnom dijelu ovog dijela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog
optereenja moe primijeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je
predviena mogunost zadavanja potpuno proizvoljne vrijednosti u koloni T. Ovakav nain
seizmikog prorauna ima vie primjena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija.
Tada imate mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati
ponaanje konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako izraunate periode osciliranja, unesete
kao ulazni podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Drugi razlog
moe biti i u tome da uope nemate potrebu za provoenjem modalne analize ve elite da za
vrijednost koeficijenta dinaminosti Kd umjesto stvarne vrijednosti usvojite maksimalnu
pravilnikom doputenu vrijednost (Kd=1.0). U takvim sluajevima ete za period osciliranja
konstrukcije, u svim zadanim pravcima djelovanja potresa, zadati dovoljno malu vrijednost,
recimo T=0.1.
Svakako da ovaj nain ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje rjeenje,
koje za mnoge objekte moe biti zadovoljavajue.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun konstrukcije u kojem e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima djeluje potres.
U sluaju da prethodno nije provedena modalna analiza, programu e nedostajati podaci o

teini objekta, na osnovu koje se proraunavaju seizmike sile. U takvim sluajevima,
aktiviranjem naredbenog polja OK, nee odmah otpoeti seizmiki proraun, ve e program
480
otvoriti jo jedna dijalog box, u kojem je sada potrebno odrediti nain na koji e biti izvren
proraun teine objekta.
Izgled dijalog box-a za definiranje teine objekta
proraunu teine objekta. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite propisu koji tono
definira koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta. Aktiviranjem
komadnog polja OK, otpoeti e seizmiki proraun.
7.3.4.3 HRN (Multi modalna analiza)
Izbor ovog standarda e biti mogu jedino ako je prethodno provedena modalna
analiza. Algoritam koji se nudi u ovoj opciji, zasniva se na pravilniku o tehnikim normativima
za projektiranje i proraun inenjerskih objekata u seizmikim podrujima. Pravilnik jo nije
usvojen, ali ga u programu nudimo kao opciju zbog toga to se oslanja na potpune rezultate
modalne analize i teoriju dinamike konstrukcije, a pored toga dosta je slian i ostalim
standardima koji se primjenjuju u svijetu.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun

po HRN-u (spektralna analiza)
481
U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone i kategorije objekta,
na osnovu ega e program usvojiti odgovarajue koeficijente koji se koriste u formulama za
proraun seizmikih sila, a u listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a imate mogunost
da zadane proizvoljan broj pravaca mogueg djelovanja potresa.
Veliina projektnih seizmikih sila za svaku od masa postavljenih na konstrukciju, izraunava

se prema slijedeem izrazu:
Sik = Ks x i x ik x x Gk
Vrijednost koeficijenta seizmikog intenziteta (Ks), odreuje se prema formuli:
Ks = Xmax / p
gdje je vrijednost maksimalnog ubrzanja tla (Xmax) odreena u zavisnosti od seizmike zone,
a faktor duktilnosti konstrukcije p je odreen u zavisnosti od vrste konstrukcije i ugraenih
materijala.
VII seizmika zona => Xmax = 0.10

VIII seizmika zona => Xmax = 0.20
IX seizmika zona => Xmax = 0.40
Vrsta konstrukcije 1 => p = 4.00

Konstrukcije su klasificirane prema slijedeem:
1. Nadzemne eline i armiranobetonske konstrukcije; okvirnih, lunih i grednih sistema

2. Nadzemne betonske i armiranobetonske konstrukcije sa nosivim zidovima
3. Nasuti objekti - konstrukcije od zemlje i kamena
4. Djelomino ukopani objekti; objekti izloeni zemljinom pritisku
5. Podzemni objekti
U sluaju da objekt nije lociran ni na jednoj od ponuenih seizmikih zona, imate u mogunost
da u edit box-u Ks= zadane proizvoljnu vrijednost za koeficijent seizminosti.
Koeficijent dinaminosti (i), proraunava se prema slijedeim obrascima:
Za 0 < Ti < To
=>
za To Ti Ts
=>
za Ti > Ts =>
Parametri a, To i Ts zavise od kategorije tla, i vrijednosti se usvajaju prema slijedeoj

tabeli:
I kategorija tla => a=0.20; To=0.10; Ts=0.35

II kategorija tla => a=0.25; To=0.15; Ts=0.55
III kategorija tla => a=0.30; To=0.20; Ts=0.85
482
Koeficijent priguenja zavisi od vrste konstrukcije i ima slijedee vrijednosti:
Vrsta konstrukcije 1 => = 0.05

Koeficijent (ik) zavisi od oblika vlastitih oscilacija konstrukcije, te se za svaki pojedini oblik
osciliranja (i=1,2,3,4,...) komponentalne vrijednosti (ikj) odreuju prema slijedeem izrazu:
gdje je:
Uikj - projekcija normaliziranog vektora (Uik) i-tog tona osciliranja u toki k na tri
ortogonalne koordinatne osi X, Y, i Z (j=1,2,3)
Cos(ikj) - kosinus kuta izmeu vektora seizmikog djelovanja i projekcije normaliziranog

vektora i-tog tona osciliranja u toki k (Uikj), j=1,2,3.
Gk - teina mase u kojoj se proraunava intenzitet seizmike sile.
Posljednji koeficijent koji stoji u izrazu za odreivanje seizmike sile je koeficijent redukcije
(), koji zavisi od vrste konstrukcije i ima slijedee vrijednosti:

Postotak viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statistiku metodu kombiniranje.

U donjem dijelu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca djelovanja
potresa, a zadavanjem vrijednosti koeficijenata u kolonama: Kx, Ky i Kz, odreuje se
smjer djelovanja potresa.
Kx - koeficijent djelovanja u pravcu globalne X osi

Ky - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Y osi
Kz - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Z osi
svih zadanih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja
483
7.3.4.4 Ruski propisi (SNIP)
Proraun seizmikih sila po Ruskim standardima, takoer se zasniva na multi

modalnoj analizi.

po Ruskim propisima (SNIP)
U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, i zadaju se
vrijednosti koeficijenata K1 i K, a u listi u donjem dijalog box-u se zadaje proizvoljan broj
pravaca djelovanja potresa. U daljnjem tekstu emo ukratko iznijeti formule po kojima se
proraunavaju projektirane seizmike sile. Proraunsko seizmiko optereenje Sik u
odabranom pravcu, postavljeno u toki k, koje odgovara i-tom tonu vlastitih vibracija
konstrukcije, odreuje se po formuli:
Sik=K1 x Soik
K1 - koeficijent koji obuhvata doputena oteenja objekata
Soik - vrijednost seizmikog optereenja za i-ti ton vlastitih oscilacija konstrukcije, koji se
odreuje prema pretpostavci elastinih deformacija konstrukcije.
Vrijednosti koeficijenata K1 se odreuju prema slijedeoj tabeli:
Doputena oteenja zgrada i objekata K1

Zgrade i objekti sa konstrukcijom kod kojih se ne doputaju neelastine
deformacije i oteenja. K1=1.00
Zgrade i objekti sa konstrukcijom kod kojih se doputaju neelastine
deformacije i oteenja, koja ometaju normalnu funkciju, ali osiguravaju
bezopasnost po ivote ljudi i neoteivanje opreme a koji su izgraeni:
- iz armirano betonskih krupno panelnih ili monolitnih konstrukcija K1=0.22
- iz okvira od elika bez vertikalnih dijafragmi ili veza K1=0.25
- iz okvira od elika sa vertikalnim dijafragmama ili vezama K1=0.22
- iz okvira od armiranog betona bez vertikalnih dijafragmi ili veza K1=0.35
- iz okvira od armiranog betona sa vertikalnim dijafragmama ili vezama K1=0.25
- iz blokova od opeke ili kamena K1=0.35
Zgrade i objekti sa konstrukcijom gdje mogu da se dopuste znaajnije ne
elastine deformacije, pukotine, oteenja sekundarnih elemenata,
njihovo pomicanje, privremeno obustavljanje funkcije objekta pri K1=0.12
osiguranju bezopasnosti po ljude.
484
Vrijednost seizmikog optereenja za i-ti ton vlastitih osciliranja konstrukcije se izraunava

prema slijedeoj formuli:
Soik = A x i x ik x K x Gk
Vrijednost koeficijenta A se usvaja u zavisnosti od seizmike zone:

VII seizmika zona => A = 0.10
VIII seizmika zona => A = 0.20
IX seizmika zona => A = 0.40
Koeficijent dinaminosti (i) koji odgovara i-tom tonu vlastitih oscilacija konstrukcije, zavisi
od odabrane kategorije tla i izraunava se prema slijedeim izrazima:
I-va i II-ga kategorija tla:

za Ti <= 0,1 sec => i=1+15Ti
za 0,1 sec < Ti < 0,4 sec => i = 2,5
za Ti >= 0,4 sec => i = 2,5(0,4/ Ti)0,5
III kategoriju tla:

za Ti <= 0,1 sec => i=1+15Ti
za 0,1 sec < Ti < 0,8 sec => i=2,5
za Ti >= 0,8 sec => i = 2,5(0,8/ Ti)0,5
gdje je Ti period vlastitih oscilacija konstrukcije za i-ti ton osciliranja. U svim sluajevima,
koeficijent i ne smije biti manji od 0.8
Koeficijent (ik) zavisi od oblika vlastitih oscilacija konstrukcije i izraunava se prema

slijedeoj formuli:
gdje je: Xi(Xk) i Xi(Xj) - pomicanje konstrukcije prilikom vlastitih oscilacija po i-tom tonu u
promatranoj toki k i u svim tokama j, a Qj - teina mase u toki j.
Vrijednost koeficijenta K se usvaja po slijedeoj tabeli:
Karakteristike konstrukcija K
1. Visoki objekti sa malom tlocrtnom veliinom (tornjevi, jarboli, dimnjaci,
odvojeni liftovski ahtovi i sl). Objekti sa stupovima u prizemnom katu, sa
odnosom krutosti prizemlja i viih katova jednakim 0.25 i veim. K=1.50
2. Objekti iz okvira, kod kojih ispuna po katovima ne utie na K=1.30
deformabilnost objekta.
3. Zgrade i objekti koji ne pripadaju pod toke 1. i 2., izuzev K=1.00
hidrotehnikih objekata.

485
potresa, a zadavanjem vrijednosti koeficijenata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se

Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoet e proraun konstrukcije u kojem e sada pored
7.3.4.5 vicarski propisi (SIA)
Kako se ovaj standard bazira na metodi ekvivalentnih statikih sila, to za njega nije
neophodno prethodno provesti modalnu analizu. Izborom ovog standarda, otvara se dijalog

po vicarskim propisima (SIA)
Ukupna seizmika sila se proraunava prema slijedeoj formuli:
S = Ck x Sk(T) x G
U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, kategorije objekta i
vrste konstrukcije, te e program na osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficijente
koji se koriste u formuli za proraun ukupne seizmike sile koja djeluje na objekt.
Koeficijent Ck se izraunava iz izraza Ck = 0.65 / K, pri emu vrijednost koeficijenta K

zavisi od kategorije objekta i vrste konstrukcije.
Vrsta konstrukcije Kategorija objekta I Kategorija objekta Kategorija objekta

II III
Vrsta konstrukcije 1 K = 2.5 K = 2.0 K = 1.4
486

Vrsta konstrukcije 5 K = 2.5 K = 1.5
Kategorija objekta
Karakteristike Normirana oteenja Dokazi

I - nema veih okupljanja ljudi - mogua vea oteenja na - nosivosti
- robe i oprema bez naroite nosivom sustavu, ali bez
vrijednosti ruenja objekta
- nema opasnosti po okolinu
II - vjerojatna vea okupljanja - srednja oteenja - nosivosti
ljudi - u izuzetnim
- objekt sa vrijednom sluajevima i
opremom i robom upotrebljivosti
- vana infrastrukturna
funkcija objekta
- veliki stupanj ugroenosti
okoline
III - ivotno vana infrastrukturna - manja oteenja bez - nosivost
funkcija ugroavanja funkcionalnosti - upotrebljivost
- veliki stupanj ugroenosti objekta
okoline
Vrsta konstrukcije
1. elini i betonski okviri

2. Betonski nosei zidovi sa armaturom, eline konstrukcije
3. Drvene konstrukcije
4. Zidane konstrukcije bez armature
5. Gredni mostovi (leajevi, nosai)
6. Luni i prednapregnuti mostovi
7. Nepomini leajevi mostova
Na osnovu odabrane seizmike zone i kategorije tla, propisom je definirano osam oblika
spektralne krivulje.
Seizmika zona
- seizmika zona 1
- seizmika zona 2
- seizmika zona 3a
- seizmika zona 3b
Kategorija tla
- tvrdo tlo
- srednje tvrdo tlo
487
Spektralne krivulje prema vicarskim propisima
Vrijednost koeficijenta Sk(T) odgovara ordinati odgovarajue spektralne krivulje za zadani

period osciliranja konstrukcije.
Kako se raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema priblinom obrascu:
Si = S x (Gi x Hi) / (Gi x Hi)
gdje je:
Si - seizmika horizontalna sila u i-toj masi

Gi - teina i-te mase
Hi -visina i-te mase od gornjeg ruba temelja
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine
rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrijednost usvaja visinsku koordinatu najnie
postavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadane visine svakako nee ui
u proraun seizmikih sila.
programu). Pored pravca potresa, koji se definira zadavanjem kuta u koloni () (kutu od 0
odgovara pravac globalne X osi), potrebno je u koloni T zadati i period osciliranja
konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete danom pravcu djelovanja potresa
pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno proveli i modalnu analizu, tada e se na desni
klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa proraunatim
periodima osciliranja konstrukcije za sve zahtijevane tonove.
488
Klik na desni gumb mia u okviru kolone T otvara padajui

meni za izbor proraunatih perioda osciliranja.
Jednostavnim klikom mia u okviru eljenog reda, ta numerika vrijednost e biti upisana u
koloni T. Ovdje kao veoma vanu stvar napominjemo da period osciliranja konstrukcije mora
odgovarati tonu u kojem je dominantna translatorna oscilacija u danom pravcu, i ako ima vie
tonova u kojima je dominanto pomicanje u tom pravcu, tada od svih tih vrijednosti treba za
period osciliranja odabrati najveu (utjecaj prvog tona za dani pravac).
U uvodnom dijelu ovog dijela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog
optereenja moe primijeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je
predviena mogunost zadavanja potpuno proizvoljne vrijednosti u koloni T. Ovakav nain
seizmikog prorauna ima vie primjena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija.
Tada imate mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati
ponaanje konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako izraunate periode osciliranja, unesete
kao ulazni podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Svakako da
ovaj nain ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje rjeenje, koje za mnoge
objekte moe biti zadovoljavajue.
U sluaju da prethodno nije provedena modalna analiza, programu e nedostajati podaci o

teini objekta, na osnovu koje se proraunavaju seizmike sile. U takvim sluajevima,
aktiviranjem naredbenog polja OK, nee odmah otpoeti seizmiki proraun, ve e program
otvoriti jo jedna dijalog box, u kojem je sada potrebno odrediti nain na koji e biti izvren
proraun teine objekta.
489
Izgled dijalog box-a za definiranje teine objekta
proraunu teine objekta. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite propisu koji tono
definira koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta. Aktiviranjem
komadnog polja OK, otpoeti e seizmiki proraun.
7.3.4.6 Proizvoljna spektralna krivulja
Pored svih prethodno opisanih mogunosti seizmikog prorauna po odreenim

standardima, program doputa i opciju kreiranja proizvoljne spektralne krivulje. Pomou ove
opcije imate mogunost da sami definirate spektralnu krivulju i tako provedete seizmiki
proraun prema proizvoljnom standardu. Ovakav nain seizmikog prorauna se zasniva na
multi modalnoj analizi.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun,

kreiranjem proizvoljne spektralne krivulje
potresa, a zadavanjem vrijednosti koeficijenata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se
490

Izborom naredbenog polja Biblioteka ulazi se u proceduru definiranja nove, ili izbor neke od
ranije kreiranih spektralnih krivulja.
Izgled dijalog box-a za definiranje proizvoljne spektralne krivulje
U desnom dijelu ovog dijalog box-a, nalazi se lista sa svim do tada kreiranim spektralnim
krivuljama, a sa njene lijeve strane grafika interpretacija trenutano aktivne krivulje iz liste.
Svaka spektralna krivulja je odreena svojim nazivom i nizom ordinata u odabranom intervalu
perioda osciliranja. Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii, koja se nalaze ispod ove liste,
moete ureivati svoju bazu spektralnih krivulja. Uloga check box-a Sa kopiranjem je
potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, odnosno postavljanjem ovog check box-a
na ukljueno stanje imate mogunost napraviti kopiju spektralne krivulje koja je bila
trenutano aktivna neposredno prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj.
U donjem lijevom kutu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj se definira sam izgled krivulje. Njen
izgled se definira zadavanjem vrijednosti ordinata (podatak u koloni m/s2) za proizvoljno
odabrani broj toaka na apscisi, koja predstavlja period osciliranja konstrukcije (podatak u
koloni T (s). Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii dodajete, odnosno uklanjate par
podataka koji definira oblik spektralne krivulje. Kako je veza izmeu dvije susjedne toke
linearna, to na zaobljenim dijelovima spektra morate definirati ordinate u vie meutoaka,
dok je na ravnim dijelovima dovoljno definirati ordinate samo na poetku i kraju.
Izborom naredbenog polja OK program e se vratiti u osnovni dijalog box i preuzeti sve
definirane podatke za odabranu spektralnu krivulju iz baze.
491
Dio dijalog box-a rezerviran za naziv odabrane spektralne krivulje
U edit box-u K=, potrebno je zadati vrijednost koeficijenta sa kojim e biti linearno
pomnoene vrijednosti ordinata na definiranoj spektralnoj krivulji. Znai, vrijednost ovog
koeficijenta predstavlja umnoak svih koeficijenata koji su odreeni danim standardom u
zavisnosti od sezimike zone, kategorije objekta, itd.

492
8. OBRADA REZULTATA
PRORAUNA
8.1 Namjena i opis rada modula
Modul za obradu rezultata omoguava sveobuhvatnu analizu rezultata prorauna i
priprema grafike i tekstualne izvjetaje za formiranje kvalitetne projektne dokumentacije.
Rezultati prorauna se mogu dobiti za sve konstruktivne elemente, i prikazuju se putem
izolinija, dijagrama presjenih sila, ...itd. Na osnovu sraunatih utjecaja i odabranog
standarda, programom je predvieno i automatsko dimenzioniranje betonskih, elinih i
drvenih konstrukcija.
Rezultati prorauna se prikazuju u prozoru 2D pogled. Kako se u okviru prozora 2D

pogled, za tekui prikaz mogu postavljati proizvoljno odabrani dijelovi konstrukcije (okviri,
nivoi, pomoni pogledi), to e prikazani rezultati u ovom prozoru biti vie nego pregledni.
Nain prikazivanja utjecaja je isti za sve entitete. Utjecaji se prikazuju odmah nakon
pokretanja odgovarajue naredbe. Ako su za dani entitet tijekom rada sa programom
prikazivani utjecaji, program e prikazati onaj koji je izabran posljednji, u suprotnom e se
prikazati default utjecaj za taj entitet (Mx za ploe, M3 za grede itd.). Utjecaji koji se prikau
pri pokretanju naredbe, mogu se naknadno mijenjati pomou liste za brzi izbor utjecaja ili
pomou opcija sa naredbene linije.
U toolbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promjena utjecaja.
Lista za brzi izbor utjecaja
Ova lista se moe koristiti tijekom prikazivanja svih vrsta utjecaja: statikih utjecaja u svim
elementima konstrukcije, utjecaja u reduktoru, rezultata dimenzioniranja betonskih ploa i
betonskih greda. Sadraj liste zavisi od utjecaja i entiteta za koji se on prikazuje. Ako je
recimo prikazan moment savijanja Mx, iz liste se moe izabrati neki drugi statiki utjecaj u
ploi.
493
Sadraj liste kada se prikazuju

statiki utjecaji u ploi
S obzirom da se za neke entitete moe prikazati veliki broj utjecaja, u zatvorenoj listi se nalaze
samo oni koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu izabrati iz dijalog box-a koji se
otvara izborom opcije Ostali. Naime, izborom ove opcije za svaki entitet e se otvoriti isti
dijalog box koji bi se otvorio pomou naredbe za prikazivanje utjecaja u danom entitetu.
Pomou naredbe Rezultati, koja je dodana u okviru padajueg menija prozora 3D

pogled, rezultati se mogu dobiti i u prozoru 3D pogled. Ova naredba radi kao prekida,
odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je ova naredba
postavljena na ukljueno stanje, (ispred njenog naziva je postavljen simbol ), tada e
rezultati, za odabranu vrstu utjecaja, biti prikazani na cijelom modelu.
Pomou naredbe Rezultati, od programa je zahtjevan

prikaz rezultata i u prozoru 3D pogled
Prikazani rezultati u prozoru 3D pogled mogu biti znatno pregledniji aktiviranjem

naredbe Samo tekui 2D prikaz koja se nalazi u okviru padajueg menija 3D pogled
494
Postavljenje prekidaa Samo tekui 2D prikaz na

ukljueno stanje, dovelo je do prikaza rezultata u prozoru 3D pogled
samo za tekui nivo temelja
U Tower-u je omogueno ispisivanje numerikih vrijednosti utjecaja na dijagramima linijskih

entiteta koji se prikazuju u prozoru 3D pogled. Prikazivanje ovih vrijednosti definira se
pomou check box-a Kotiranje linijskih u 3D, koji se nalazi u dijalog box-u naredbe
Prilagodba, u kartoteci Rezultati (poglavlje 3.5.2 Prilagodba).
U prozoru 3D pogled prikazane su numerike

vrijednosti utjecaja u gredi
Kako se rezultati za odabrani utjecaj prikazuju samo na trenutano vidljivim elementima

konstrukcije, to pomou naredbe Sakrivanje imate mogunost da grupirate pojedine
dijelove modela u cjeline (vidi poglavlje 2.10.2). Na ovaj nain moete lako pronalaziti
ekstremne vrijednosti i jasnije prikazivati rezultate u srodnim dijelovima konstrukcije: u
stupovima, meukatnim gredama, zidovima, meukatnim ploama, itd.
495
Za trenutano vidljivu grupu Stupovi,

rezultati prorauna postaju jo pregledniji
Ukidanje vidljivosti po tipovima entiteta, postie se isto kao i u modulu za unos podataka, ili
pomou naredbe Vidljivost, ili pak desnim klikom mia na odgovarajuu ikonu (vidi
poglavlje 2.10.1).
Desni klik mia preko jedne od prvih 5 ikona,

dovodi do ukidanja vidljivosti odgovarajueg konstruktivnog elementa
Gotovo sve naredbe opisane u poglavlju 2. Grafiko suelje, nalaze se i ovom modulu
programa. Izuzetak su jedino naredbe pomou kojih se mijenja geometrija konstrukcije i
zadano optereenje. Iz tog razloga, iz menija Nivo su izbaene sve naredbe osim naredbe
Edit (vidi poglavlje 2.11). Ova naredba radi na potpuno isti nain, s tim to je u modulu za
obradu rezultata zabranjeno brisanje i pomicanje nivoa koji u sebi sadre konstruktivne
elemente. U sluaju da pokuate ovakvu akciju program e dani odgovarajue upozorenje.
496
I iz menija Dispozicija, izbaene su sve naredbe koje utiu na geometriju konstrukcije:

Brisanje, Kopiranje, Ogledalo, Pomicanje, Rotacija i Array (vidi poglavlje 2.12).
Naredbe za rad sa simbolima okvira su ostavljene, tako da i u modulu za obradu rezultata
imate mogunost da briete i postavljate nove simbole.
Sve naredbe iz padajuih menija prozora 2D pogled i prozora 3D pogled, postoje i u

modulu za obradu rezultata prorauna, te ih moete aktivirati na potpuno isti nain kao i u
modulu za unos podataka.
Naredbe za manipulaciju sa elementima crtea, prisutne su u meniju Korekcija (vidi

poglavlje 2.9). Meutim, u proceduri selektiranja nee biti mogue selektirati elemente
konstrukcije i optereenja, obzirom da bi to dovelo do gubitka postojeih rezultata prorauna.
Ova grupa naredbi je predviena za manipulaciju sa entitetima koji se kreiraju u modulu za
obradu rezultata (zone postavljene armature u ploama, zadata linije presjeka za iscrtavanje
dijagrama presjenih sila, itd.).
Kako naredbe iz padajueg menija Pomoni nivo ne utiu na geometriju modela, to su one
prisutne i u modulu za obradu rezultata prorauna (vidi poglavlje 3.4).
S obzirom da se projektna dokumentacija pravi samo u modulu za obradu rezultata prorauna,

to su u ovom modulu prisutne i naredbe za obradu rezultata provedene modalne analize i
prorauna stabilnosti. U okviru padajueg menija Utjecaji, nalazi se kompletan meni
Modalna analiza i meni Stabilnost koji su prisutni i u modulu za formiranje mree
konanih elemenata (vidi poglavlja 5 i 6). Pokretanjem ovih naredbi, u okviru modula za
obradu rezultata prorauna, imate mogunost da u projekt priloite i rezultate modalne analize
i prorauna stabilnosti. Isto vai i za naredbe Rezultanta, Gubitak sile prednaprezanja i
Kontrola pokretnog optereenja, koje su preuzeta iz modula za unos podataka.
Na kraju, napominjemo jo i to da se naredba za promjenu tekue faze graenja ne nalazi u

meniju, ve se moe aktivirati jedino preko odgovarajue ikone (vidi poglavlje 3.1.13.2).
497
Ikona za promjenu tekue faze graenja
8.2 Izbor tekueg sluaja optereenja

Nakon zavrenog prorauna, program automatski prelazi u modul za obradu
rezultata prorauna i za aktivan postavlja sluaj optereenja koji je bio tekui u modulu za
unos podataka. U modul za obradu rezultata prorauna, moe se ui i kada se radi sa modelom
koji nije proraunat. Jasno da se u ovom sluaju ne mogu analizirati nepostojei rezultati
prorauna, ve se mogu eventualno samo pripremiti ulazni podaci za ispis.
Izborom naredbe Sluajevi optereenja koja se nalazi u okviru padajueg menija

Utjecaji, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za postavljanje

tekueg sluaja optereenja
498
U listi su prikazani svi zadati osnovni sluajevi optereenja. Crna strelica sa lijeve strane list
box-a pokazuje koji je sluaj optereenja bio tekui neposredno prije aktiviranja ove naredbe.
Promjena tekueg sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia preko njegovog
imena, nakon ega taj red postaje naznaen posebnom bojom.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a program e biti spreman
da prikae rezultate prorauna za novo postavljeni tekui sluaj optereenja.
Izbor tekueg sluaja optereenja, moe se vriti i iz zatvorene liste,

koja se nalazi u prostoru predvienom za ikone.
8.2.1 Kreiranje SRSS kombinacija

U okviru naredbe Sluajevi optereenja, omogueno je i kreiranje SRSS
kombinacija optereenja. Izborom naredbenog polja SRSS kombinacije, otvara se dijalog
Izgled dijalog box-a za kreiranje SRSS kombinacija
U donjem lijevom dijelu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su prikazani svi osnovni sluajevi
optereenja koji su do tada zadani, dok se u gornjem dijelu dijalog box-a nalazi lista sa
kreiranim SRSS kombinacijama. Aktiviranjem naredbenog polja Dodaj u listu se ubacuje
499
novi red, koji ima onoliko kolona koliko je i osnovnih sluajeva optereenja. SRSS kombinacija
se definira tako to se u kolonama koje imaju isti redni broj kao i osnovni sluajevi optereenja
koji ulaze u kombinaciju zada multiplikator.
Zadavanjem multiplikatora treem i etvrtom osnovnom

sluaju optereenja, kreirana je SRSS kombinacija
Bilo koji utjecaj za SRSS kombinaciju se rauna po slijedeoj formuli:
E= k i Ei2
gdje je:
E utjecaj
k multiplikator
i redni broj osnovnog sluaja optereenja
SRSS kombinacije se u programu tretiraju na isti nain kao i osnovni sluajevi optereenja,
tako da e svaka promjena u ovom dijalog box-u dovesti do brisanja rezultata dimenzioniranja,
ukoliko oni postoje. Iz tog razloga, ako su vam SRSS kombinacije potrebne, najbolje je da
prije bilo kakvog rada u modulu za obradu podataka izvrite njihovo definiranje. S obzirom da
ova naredba moe biti destruktivna, u dijalog box-u se prikazuje i odgovarajue obavjetenje.
Naredbeno polje Brii je predvieno za uklanjanje odabrane SRSS kombinacije iz liste,

dok se pomou naredbenih polja Gore i Dolje trenutano odabranoj kombinaciji vri
promjena poloaja u listi na gore, odnosno na dolje.
Nakon aktiviranjem naredbenog polja OK program zatvara tekui dijalog box, uz prihvaanje
svih unesenih izmjena, i vraa se na osnovni izgled dijalog box-a naredbe Sluajevi
optereenja. Obzirom da se SRSS kombinacije tretiraju kao osnovni sluajevi optereenja,
prikazivati e se u ovom dijalog box-u potpuno ravnopravno sa ostalim osnovnim sluajevima i
bie dostupne za kreiranje anvelopa utjecaja i obinih kombinacija optereenja.
500
Kreirana SRSS kombinacija je prikazana u dijalog box-u

Sluajevi optereenja ravnopravno sa ostalim
osnovnim sluajevima optereenja
8.2.2 Kreiranje kombinacija

Pored izbora tekueg sluaja optereenja, u okviru naredbe Sluajevi optereenja,
omogueno je i kreiranje proizvoljnih kombinacija njihovog istovremenog djelovanja. Izborom
naredbenog polja Kombinacije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za kreiranje kombinacija
Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i sa naredbom Kombinacije
optereenja u modulu za unos podataka, pa sve reeno u poglavlje 3.2.2, vai i ovdje.
Napominjemo da kreiranje kombinacija u modulu za obradu rezultata prorauna, nee biti

mogue jedino u sluaju da je proraun proveden po teoriji II-og reda, i u sluaju da se svi
postavljeni sluajevi optereenja odnose na konstruiranje utjecajne linije.
501
8.2.3 Anvelope utjecaja

Pored prikaza rezultata za tekui sluaj optereenja, odnosno kreiranu kombinaciju,
od programa se moe zahtijevati i prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. U ovom sluaju treba
check box Anvelope postaviti na ukljueno stanje, a zatim klikom mia na kolonu u list
box-u, oznaiti sve osnovne sluajeve optereenja i kombinacije koje e ui u obzir pri
proraunu anvelopa ekstremnih utjecaja. Uzastopnim klikom mia preko polja u koloni ,
pojavljivat e se i uklanjati simbol . Postojanje simbola oznaava da e taj sluaj
optereenja, odnosno kombinacija, ui u proraun anvelopa.
Postavljeni simboli, u okviru kolone , jasno

ukazuju od kojih sluajeva optereenja
i kombinacija je zahtijevana anvelopa utjecaja
U edit box-u, koji se nalazi ispod check box-a Anvelope, su prikazani redni brojevi svih
sluajeva optereenja i kombinacija od kojih je zahtijevana anvelopa utjecaja.
502
Redni brojevi svih sluajeva optereenja

i kombinacija od kojih je zahtijevana
anvelopa utjecaja
Izbor sluajeva optereenja i kombinacija za proraun anvelope utjecaja se moe vriti i

direktno u ovom edit box-u unoenjem njihovih rednih brojeva ili intervala koji obuhvaa
eljene redne brojeve. Ako je npr. potrebno odabrati sluaj optereenja sa rednim brojem 1 u
edit box treba unijeti string 1, a kada je potrebno izabrati sluajeve optereenja sa rednim
brojevima 1, 2 i 3, u edit box treba unijeti string 1-3. Uneseni redni brojevi/intervali se
moraju razdvajati zarezima.
Kreirani anvelopski sluaj optereenja se moe trajno zapamtiti u modelu. Za ovu namjenu je
predvieno naredbeno polje Snimi , ijim se izborom otvara dijalog box slijedeeg
izgleda:
U edit box-u se zadaje eljeni naziv, dok se aktiviranjem naredbenog polja OK vri
snimanje. Od tog trenutka, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv, a njegovim
izborom se u bilo kojem trenutku mogu uitati svi podaci koji su mu pridrueni.
503
Zatvorena lista iz koje se vri izbor ranije snimljenih

anvelopskih sluajeva optereenja
Pomou naredbenog polja Brii se tekui anvelopski sluaj optereenja uklanja iz liste.
Izborom naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u zatvorenoj listi za izbor
sluajeva optereenja nalazit e se svi snimljeni anvelopski sluajevi optereenja, sa svojim
nazivom i rednim brojevima sluajeva optereenja koji su odabrani za proraun anvelopa
ekstremnih utjecaja.
Ukoliko definirani anvelopski sluaj optereenja nije snimljen, nakon aktiviranja naredbenog
polja OK, u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja umjesto imena pojavit e se tekst
Anv:.
Na osnovu sadraja zatvorene liste, jasno se vidi da je za

tekui sluaj postavljena anvelopa ekstremnih utjecaja.
504
Svi rezultati koji se od ovog trenutka budu prikazivali u okviru pojedinih naredbi, u ovom
sluaju e predstavljati anvelope ekstremnih utjecaja.
Ponovnim ulaskom u dijalog box ove naredbe, i postavljanjem check box-a Anvelope na
iskljueno stanje, moete umjesto prikaza anvelopa, ponovo zahtijevati prikaz rezultata za bilo
koji od osnovnih sluajeva optereenja ili proizvoljno kreiranu kombinaciju.
Moe se desiti da se tijekom rada sa modelom izbriu neki sluajevi optereenja ili
kombinacije, tako da ne postoje redni brojevi koji su zadani pri kreiranju anvelopa. U
zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja e se ispred danih anvelopa ispisivati znak
pitanja (?), a pri pokuaju njihovog izbora program e izbaciti odgovarajuu obavijest.
Ako se takva anvelopa izabere iz zatvorene liste u dijalogu Sluajevi optereenja, program e
ponuditi mogunost njenog brisanja, kao i mogunost brisanja svih ostalih neregularnih
anvelopa.
8.3 Prikaz deformiranog modela

Naredba Prikaz deformiranog modela, koja se nalazi u okviru padajueg
menija Utjecaji, radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na
iskljueno stanje. Kada je naredba postavljena na ukljueno stanje (ispred njenog naziva
postavljen je simbol ), tada se pored trenutano vidljivih konstruktivnih elemenata i
optereenja, u prozoru 3D pogled, prikazuje i prostorni izgled deformirane mree konanih
elemenata za postavljeni tekui sluaj optereenja.
505
Deformirani model se prikazuje samo u prozoru 3D pogled
U sluaju da elite da pogledate deformirani oblik samo odreenog dijela modela, tada je
potrebno da prvo sadraj tog dijela konstrukcije postavite za tekui prikaz u okviru prozora
2D pogled. Nakon toga, postavljanjem naredbe Samo tekui 2D prikaz, na ukljueno
stanje, u prozoru 3D pogled e biti prikazan deformirani oblik samo odabranog dijela modela
Pomou naredbe Samo tekui 2D prikaz, od programa je

zahtjevan prikaz samo deformiranog oblika temelja
Ako elite da u prozoru 3D pogled bude prikazana samo deformirana mrea konanih
elemenata, tada pomou naredbenog polja Sve nevidljivo, u okviru naredbe Vidljivost,
moete ukinuti vidljivost svih elemenata, crtea.
506
Iskljuivanje vidljivosti svim entitetima na crteu, dobiva se

prikaz samo deformirane mree konanih elemenata
Na kraju jo napominjemo da se prikaz deformirane mree konanih elemenata ne moe dobiti

ako je umjesto tekueg sluaja optereenja, od programa zahtjevan prikaz anvelopa
ekstremnih utjecaja. Isto vai i ako je u okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno
optereenja, obzirom da se i u tom sluaju rezultati prikazuju putem anvelopa ekstremnih
utjecaja za razliite poloaje pokretnog optereenja.
Nakon izbora naredbe Animacija deformiranog modela, program e neko vrijeme utroiti
na kreiranje AVI datoteke i na zaslonu e se ubrzo pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za animaciju deformiranog modela
U otvorenom dijalog box-u, prikazuje se animacija deformiranog modela za tekui sluaj

optereenja. Pomou naredbe Funkcionalnost (kartoteka Animacija), moete utjecati na
parametre koji odreuju nain kreiranja animacije (vidi poglavlje 3.5.2).
507
Naredbena polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom
naredbenog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunala
kao AVI datoteka koju moete kasnije, van okruenja programa Tower, putati kao
posebnu animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player.
Naredbeno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg
tona.
8.4 Suma reakcija

Za kontrolu tonosti intenziteta zadanog optereenja, predviena je naredba
Sume reakcija, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji. Njenim izborom, otvara
se dijalog box slijedeeg izgleda.
U lijevom dijelu dijalog box-a, prikazuje se sume zadanog optereenja u pravcu globalnih
koordinatnih osi, a u desnom dijelu odgovarajue sume reaktivnog optereenja za postavljeni
tekui sluaj optereenja. Svakako da, u sluaju ispravno provedenog prorauna, aktivno i
reaktivno optereenje moraju stajati u ravnotei.
Naredba za dobivanje sume reakcija, bit e neaktivna u slijedeim sluajevima:
- ako je umjesto tekueg sluaja optereenja, od programa zahtjevan prikaz anvelopa

ekstremnih utjecaja.
- ako je u okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno optereenje, obzirom da se i u

tom sluaju rezultati prikazuju putem anvelopa ekstremnih utjecaja za razliite poloaje
pokretnog optereenja.
- ako tekui sluaj optereenja predstavlja seizmiko optereenje koje je proraunato

metodom multi modalne analize. Prikazivanje sume reakcija u ovakvim sluajevima nema
nikakvog smisla, obzirom da su sve reakcije leajeva dobivene nekom od statistikih
metoda, te uvijek imaju pozitivnu vrijednost.
8.5 Utjecaji u ploi - zidu

Izborom naredbe Ploa, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji,
program odmah u prozoru 2D prikaz prikazuje rezultate prorauna u ploastim
elementima za tekui sluaj optereenja.
U toolbaru, koji je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promjena vrste utjecaja.
508
U zatvorenoj listi se nalaze samo oni utjecaji koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu
izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u toolbaru, ili pak izborom
podopcije Prikaz sa naredbene linije.
Izgled i dijalog box-a za izbor utjecaja u ploama i zidovima
U lijevom dijelu ovog dijalog box-a se nalazi podruje u kojoj se vri izbor utjecaja koji e biti
prikazani na zaslonu. Kako se pomou programa Tower, pored ravninskih, mogu rjeavati i
prostorni modeli, to je mogue zahtijevati prikaz bilo kog od utjecaja koji se javljaju pri
sloenom naprezanju ploe. Na slijedeoj slici su prikazane sve presjene sile koje se mogu
javiti na jednom konanom ploastom elementu.
509
Na lijevoj slici su prikazane presjene sile koje odgovaraju savijanju ploe (naprezanje okomito
na ravninu ploe), a na desnoj presjene sile koje odgovaraju membranskom naprezanju
(naprezanju u ravnini ploe). Iz slike se jasno vidi i usvojena konvencija o pozitivnim
smjerovima presjenih sila.
Vrsta utjecaja
Izbor utjecaja se vri postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na

raspolaganju su:
Mx - moment savijanja u pravcu lokalne X osi

My - moment savijanja u pravcu lokalne Y osi
Mxy - torzioni moment
Nx - normalna sila u pravcu lokalne X osi
Ny - normalna sila u pravcu lokalne Y osi
Nxy - posmina sila u ravnini ploe
Tz,x - transverzalna sila u pravcu lokalne Z osi (djeluje u ravnini koja je definirana poloajem
lokalne Z i X osi)
Tz,y - transverzalna sila u pravcu lokalne Z osi (djeluje u ravnini koja je definirana poloajem
lokalne Z i Y osi)
Lokalna X i Y os svake od ploa lei u ravnini same ploe, dok je lokalna Z os u pravcu
normale na ravninu ploe. Kako ploa moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je
zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sistema ploa uvedena konvencija da on u
potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled. Prema
tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni sustav
ploa koje pripadaju danom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom sistemu za
izbor toaka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg nivoa. Potpuno
je ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui okvir, odnosno proizvoljno
definiran kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z os je usmjerena ka oku promatraa,
odnosno gornja ivica ploe je blia oku promatraa.
U sluaju rotaciono simetrinih tijela, za koje se generira radijalna mrea konanih elemenata
(kupola, stoac, spirala), lokalna X os je usmjerena u tangencijalnom, dok je lokalna Y os
usmjerena u radijalnom pravcu.
510
Lokalni koordinatni sustav ploe za radijalno

izgeneriranu mreu konanih elemenata
Pored presjenih sila, rezultatima prorauna su predvieni i glavni naponi, i oni se prikazuju
posebno za gornju i donju stranu ploe (gornja ivica ploe je usmjerena ka pozitivnom smjeru
lokalne Z osi ploe).
1,g - napon za pravac glavne osi 1, na gornjoj ivici ploe

2,g - napon za pravac glavne osi 2, na gornjoj ivici ploe
,g - napon smicanja na gornjoj ivici ploe od Nxy i Mxy
u,g - usporedni napon na gornjoj ivici ploe
1,d - napon za pravac glavne osi 1, na donjoj ivici ploe
2,d - napon za pravac glavne osi 2, na donjoj ivici ploe
,d - napon smicanja na donjoj ivici ploe
u,d - uporedni napon na donjoj ivici ploe
,g - pravac djelovanja glavnih napona na gornjoj ivici ploe
,d - pravac djelovanja glavnih napona na donjoj ivici ploe
Kako se glavni naponi proraunavaju samo na gornjoj i donjoj strani ploe, a vrijednosti
smiuih napona od transverzalnih sila su u tim tokama jednaki nuli, to naponska slika za
sloeno naprezanje u potpunosti odgovara ravninskom stanju napona.
Glavni napon 1 predstavlja maksimalnu, a 2 minimalnu vrijednost napona u promatranoj

toki, i ove vrijednosti se za ravninsko stanje napona raunaju iz slijedeih izraza:
Vrijednosti komponentalnih napona, koji sudjeluju u prethodno prikazanim formulama se

proraunavaju iz izraza koji takoer odgovaraju ravninskom stanju napona:
U izraze za proraun glavnih napona, svakako treba uvrstiti odgovarajue komponentalne

napone, u zavisnosti od toga da li se glavni naponi raunaju na gornjoj ili donjoj strani ploe.
511
Preglednu sliku o rasporedu napona u proizvoljnoj toki modela, za ravninsko stanje napona
prua Mohr-ov krug.
Kut koji zatvara pravac napona 1 sa pravcem globalne X osi je odreen slijedeim izrazima:
Ravnine u kojima se javljaju glavni naponi lee okomito jedna na drugu.
Vrijednost usporednog napona se proraunava iz Miss-ove formule (hipoteza najvee energije

distorzije):
to se tie deformacija, program pri sloenom naprezanju prikazuje rezultate za sva tri
pomaka i sve tri rotacije u pravcu i globalnih i lokalnih koordinatnih osi.
Xp - pomicanje u pravcu globalne X osi

Yp - pomicanje u pravcu globalne Y osi
Zp - pomicanje u pravcu globalne Z osi
Xr - rotacija oko globalne X osi
Yr - rotacija oko globalne Y osi
Zr - rotacija oko globalne Z osi
u1 - pomicanje u pravcu lokalne X osi
u2 - pomicanje u pravcu lokalne Y osi
u3 - pomicanje u pravcu lokalne Z osi
r1 - rotacija oko lokalne X osi
r2 - rotacija oko lokalne Y osi
512
r3 - rotacija oko lokalne Z osi
Pomaci i rotacije imaju pozitivne vrijednosti ako njihovi vektori djeluju u pravcu pozitivnih
globalnih, odnosno lokalnih osi.
Vrsta izolinija
Kako su izolinije najpogodniji nain za prikazivanje utjecaja u povrinskim elementima, to se u

gornjem desnom dijelu dijalog box-a nalazi pravokutna podruje u kojoj se biraju vrste izolinija
kojima e biti interpretirani izabrani utjecaji. Izbor tipa izolinija, se vri postavljanjem
odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Programom su predviena tri tipa izolinija i to:
Empty (prazne) izolinije su linije koje povezuju toke na ploi sa istim intenzitetom
(potencijalom). Du svake od postavljenih linija na crteu, ispisuje se i njen intenzitet. Nulta
linija se oznaava posebnom bojom, tako da se jasno razdvaja od ostalih.
Empty (prazne) izolinije
Full (pune) izolinije se grafiki interpretiraju tako to se podruje izmeu dvije susjedne
izolinije popunjava istom bojom, koja odreuje interval utjecaja izmeu vrijednosti te dvije
izolinije. Na ovaj nain se cijela povrina ploe, odnosno zida, popunjava obojanim
povrinama, pri emu svakoj boji odgovara odreeni interval utjecaja.
513
Full (pune) izolinije
U gornjem desnom kutu prozora 2D pogled uvijek se postavlja i tablica koja za svaku od
postavljenih boja izolinija ukazuje na opseg vrijednosti.
Smooth (glatke) izolinije, za razliku od punih, ne povlae jasnu granicu, ve se boja

postepeno preljeva, pratei veliinu utjecaja. Na ovaj nain se dobiva plastina slika o
utjecajima.
Smooth (glatke) izolinije
Znaenje tablice u gornjem desnom kutu prozora 2D pogled je isto kao i kod prikaza punih
izolinija.
Kada su rezultati u bilo kojem entitetu prikazani putem izolinija, od programa se moe
zahtijevati da podruje izmeu njih oboji sa samo dvije boje. Pri tome se za pozitivne
vrijednosti koriste razliite nijanse jedne boje, dok se za negativne vrijednosti koriste razliite
nijanse druge boje. Zasienost boje se poveava od najmanje do najvee vrijednosti izolinija.
Odnosno, podruje izmeu izolinija sa najmanjim vrijednostima oboji se najbljeim nijansama,
514
dok se podruje izmeu izolinija sa najveim vrijednostima oboji tamnijim nijansama zadane
boje.
Prikazivanje rezultata sa dvije boje bira se u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u datoteci
Rezultati, tako to se check box Dvije boje za izolinije i legende postavi na ukljueno
stanje.
Rezultati u ploi su prikazani sa dvije boje
Izbor boja koje e se koristiti za prikazivanje pozitivnih i negativnih vrijednosti vri se u dijalog
box-u naredbe Parametri, u grani Rezultati => Povrinski => Pune izolinije.
Anvelope
Izbor prekidaa u dijelu dijalog box-a Anvelope, bit e dostupan jedino ako je pomou
naredbe Sluajevi optereenja, umjesto rezultata za tekui sluaj optereenja, odnosno
kreiranu kombinaciju, zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. Isto vai i za sluajeve
optereenja u okviru kojih je zadano pokretno optereenje. Kako se na crteu putem izolinija
ne mogu istovremeno prikazivati anvelope i za maksimalne pozitivne i za maksimalne
negativne utjecaje, to se izborom jednog od prekidaa: Max + i Max -, definira za koje
vrijednosti e biti iscrtane izolinije.
515
Na dijelovima ploe, na kojima je ekstremna vrijednost odabranog

utjecaja suprotnog znaka, izolinije se ne postavljaju.
Broj podjela izolinija
U edit box-u Broj podjela, koji se nalazi u donjem desnom dijelu ovog dijalog box-a, moe
se zadati broj na koliko e se jednakih segmenata podijeliti interval od maksimalne do
minimalne vrijednosti izabranog utjecaja. Ovaj broj podjela praktino odreuje gustou
izolinija, i moe se zadati u opsegu od 2 (najrjee) do 20 (najgue). Podrazumijevana
vrijednost koja se nudi je 7 podjela. Napominjemo da ako izabrani utjecaj ima nultu vrijednost,
tada e ona obavezno ui kao jedna od granica. Ostali intervali se postavljaju na jednakim
razmacima.
Pored ovog edit box-a, na podjelu izolinija utie i stanje prekidaa Cijeli model. Naime,
pomou njega se odreuje gornja i donja granica cijelog opsega moguih vrijednost odabranog
utjecaja. Ako je ovaj prekida postavljen na iskljueno stanje, tada e interval odabranog
utjecaja odrediti njegova maksimalna i minimalna vrijednost u svakom sklopu modela posebno
(nivo, okvir, pomoni pogled, itd.). Znai, svaki od sklopova na modelu e imati svoj opseg
moguih vrijednosti.
Meutim, ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada e sve ploe i zidovi na
modelu imati zajedniku tablicu vrijednosti, jer e se maksimalna i minimalna vrijednost
odabranog utjecaja odnositi na cijeli model. Na ovaj nain imate mogunost da dobijete
jedinstvenu podjelu u svim ploama i zidovima na cijelom modelu. Na primjer, zelena boja e
na svim ploama i zidovima predstavljati jedan isti interval odabranog utjecaja.
Kako je pomou naredbe Sakrivanje (vidi poglavlje 2.10.2), mogue za vidljive postaviti
samo pojedine dijelove modela, to se pod terminom Cijeli model, ovdje podrazumijevaju sve
ploe i zidovi na modelu, koji su trenutano vidljivi.
Za tipian primjer ovakve primjene prikaza izolinija navesti emo primjer zgrade koja ima
tipske katove. Kako ete vjerojatno sve tipske katove armirati istom armaturom, to ukidanjem
vidljivosti svim ostalim ploama i zidovima, i postavljanjem prekidaa Cijeli model na
ukljueno stanje, na svim trenutano vidljivim meukatnim ploama, izolinije e biti
postavljene u istim intervalima. Na ovaj nain e jedna boja predstavljati isti interval utjecaja
na svim meukatnim ploama. Pored toga, lako ete uoiti i na kojoj od meukatnih ploa se
javljaju ekstremne vrijednosti.
516
Postavljanjem prekidaa Cijeli model na ukljueno stanje,

sve meukatne ploe su dobile zajedniku oznaku izolinija
Prekida Globalno, koji se nalazi u okviru dijalog box-a za izbor utjecaja u ploama, moe se
aktivirati jedino ako je prethodno na ukljueno stanje postavljen prekida Cijeli model. Tada
e njegovo postavljanje na ukljueno stane dovesti do promjene sadraja centralnog dijela
dijalog box-a.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja koji su

projicirani na pravac jedne od globalnih osi
Ova naredba ima primjenu kod ploa koje stoje zakoeno u prostoru te sa na ovaj nain
utjecaji projiciraju na pravac odabrane globalne osi, ali tako da pripadaju samoj kosoj ravnini
ploe. Na ovaj nain se praktino mijenja lokalni koordinatni sustav zakoenih ploa.
Mx,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne X osi na kosu ravninu
ploe
Nx,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne X osi na kosu
ravninu ploe
Nx,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne X osi na kosu
ravninu ploe
517
Mx,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne X osi na
kosu ravninu ploe
Nx,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne X osi
na kosu ravninu ploe
Tx,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne X
osi na kosu ravninu ploe
My,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Y osi na kosu ravninu
ploe
Ny,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Y osi na kosu
ravninu ploe
Ny,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Y osi na kosu
ravninu ploe
My,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Y osi na
kosu ravninu ploe
Ny,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Y osi
Ty,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Y
Mz,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Z osi na kosu ravninu
ploe
Nz,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Z osi na kosu
ravninu ploe
Nz,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Z osi na kosu
ravninu ploe
Mz,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Z osi na
kosu ravninu ploe
Nz,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Z osi
Tz,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Z
Zone leajeva
Posljednji podatak koji se moe zadati u ovom dijalog box-u, odnosi se na parabolino
zaobljavanje momenata savijanja iznad leajeva. Naime, postavljanjem prekidaa Zone
leajeva na ukljueno stanje, od programa se zahtjeva da sve vrhove momenata savijanja u
ploama, na mjestima njenog oslanjanja, parabolino zaobli u zavisnosti od zadanih dimenzija
elemenata na koje se ona oslanja. Svakako da e ovako proraunati momenti savijanja imati
utjecaja i na intenzitet svih ostalih utjecaja (napona), iji se intenzitet dobiva na osnovu
vrijednosti momenata savijanja.
Na lijevoj slici je prikazan dijagram momenata dobiven direktno iz prorauna metodom

konanih elemenata, u kojoj se svi elementi konstrukcije modeliraju bezdimenzionalnim
konanim elementima.
518
Meutim, kako oslanjanje ploa u prirodi ne djeluju samo u jednoj toki ve po cijeloj irini
danog konstruktivnog elementa, to mnogi standardi doputaju parabolino zaobljavanje
raunski dobivenih leajnih momenata, na nain kako je to prikazano na desnoj slici. Iz slike se
jasno vidi da na ovo ublaavanje leajnih momenata direktno utie irina konstruktivnog
elementa na koji se ploa oslanja, u pravcu pruanja dijagrama. Naime, to je konstruktivni
element na koji se ploa oslanja iri, to e se parabolinim zaobljavanjem dobiti vee
ublaavanje momenata savijanja.
Pri parabolinom zaobljavanju utjecaja, na mjestima gdje se ploa oslanja na prave tokaste i
linijske leajeve, za podatak o njihovoj dimenziji se koristi pridrueni parametar u okviru seta
njihovih numerikih podataka. Za linijske leajeve to je podatak d, a za tokaste leajeve
oblik i dimenzije koji su mu pridrueni pomou naredbenog polja Presjek.
Prikaz rezultata
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati, a na zaslonu e se pojaviti prikaz
izabranih utjecaja, na nain kako je to i zadano u dijalog box-u. Promjenom tekueg prikaza u
prozoru 2D pogled, izolinije e se prikazivati za sve ploe i zidove koji pripadaju tekuem
sklopu (nivo, okvir, pomoni pogled, itd.). Svakako da e izolinije biti zajednike za sve ploe i
zidove u okviru danog sklopa. Uzmimo za primjer meukatnu plou sa kapitelima. U ovom
sluaju, izolinije e biti tako postavljene da predstavljaju podjelu od najvee do najmanje
vrijednosti na svim ploama koje se nalaze u danom sklopu.
Polje predvieno za ispis vrste prikazanih utjecaja i njegovih ekstrema
Na statusnoj liniji, u krajnjem lijevom polju, ispisuje se naziv utjecaja za koji su prikazane
izolinije i informacija o njegovim ekstremnim vrijednostima. Ako je prekida Cijeli model bio
postavljen na iskljueni stanje, tada e prikazani ekstremi odgovarati trenutanom sadraju u
prozoru 2D pogled, a ako je bio postavljen na ukljueno stanje, tada e prikazani ekstremi
imati uvijek istu vrijednost obzirom da se odnose na sve ploe i zidove na modelu.
519
Polje predvieno za prikaz oitane vrijednosti utjecaja miem
U krajnjem desnom polju statusne linije, ispsuje se vrijednost odabranog utjecaja na mjestu
koje je odreeno trenutanim poloajem mia. Naredba radi tako, to se miem kree po
povrinskim dijelovima modela, pri emu se na statusnoj liniji, u krajnjem desnom polju
rezerviranom za informaciju o autoru programa, ispisuje vrijednost aktivnog utjecaja, koja
odgovara trenutanom poloaju mia. Ova opcija je namijenjena brzom pregledu rezultata
prorauna koji se u povrinskim elementima konstrukcije predstavljaju pomou izolinija.
Bez obzira na odabrani tip izolinija, na svakoj od prikazanih ploa, program oznaava i poloaj
lokalnih ekstrema.
Simbolom malog trokuta oznaen je poloaj

ekstremne vrijednosti na ovom dijelu modela
Napominjemo da se lokalni ekstremi nalaze samo u prvom i posljednjem intervalu podjele

izolinija.
Od svih utjecaja koji se mogu prikazati u ploama, jedino se pravci glavnih napona (prekidai
,g i ,d) ne prikazuju putem izolinija ve pomou strelica koje jasno pokazuju pravac
520
njihovog djelovanja. Naime, u sredini svakog konanog elementa e biti postavljene dvije
ortogonalne strelice u pravcu djelovanja glavnih napona. Na krajevima linija koje odreuju
pravac djelovanja glavnog napona 1, odnosno glavnog napona 2, se u sluaju vlaka
javljaju strelice okrenute prema vani, a u sluaju tlaka prema unutra. Prikaz kriia glavnih
napona nee biti mogu ako je umjesto tekueg sluaja optereenja zahtijevano od programa
da prikazuje anvelope ekstremnih utjecaja.
Napominjemo da utjecaji transverzalnih sila nee uvijek imati oekivani oblik u zoni gdje se
javlja skok transverzalne sile. Ovo emo pokazati na jednostavnom primjeru izduene
kontinuirane ploe na dva polja, koja je optereena vertikalnim optereenjem.
Dijagram transverzalnih sila
Du linije srednjeg leaja, umjesto oekivane vertikalne, dobivena je kosa ordinata. Razlog
ovakvom prikazu lei u samoj organizaciji podataka pri prikazu izolinijama. Naime, da bi se
utjecaji u povrinskim elementima prikazali putem izolinija, neophodno je da u svakoj toki na
modelu postoji samo jedna vrijednost danog utjecaja. Iz tog razloga, u svakom od vorova se
vrijednosti uprosjeuje sa vrijednostima iz okolnih vorova. To kod ostalih utjecaja nema
nikakvu tetnu posljedicu, meutim kod transverzalnih sila dovodi do ovakve pojave. U
svakom sluaju gua mrea konanih elemenata e dovesti do priblinijeg izgleda dijagrama
na mjestu skoka transverzalne sile.
Ovaj problem se moe rijeiti postavljanjem fiktivne linije zglobova iznad srednjeg leaja,
pomou naredbe Granini uvjeti (vidi poglavlje 3.1.3). Ovdje pod fiktivnom linijom
zglobova podrazumijevamo postavljanje graninog uvjeta iznad srednjeg leaja, bez
oslobaanja niti jednog utjecaja.
521
Dijagram poprenih sila

sa postavljenom fiktivnom linijom zglobova iznad srednjeg leaja
8.5.1 Obiljeavanje izolinija (Legenda)

Ve smo ranije rekli, da se izolinije postavljaju tako to se ukupan interval od
maksimalnog do minimalnog utjecaja koji se analizira, dijeli na zadani broj
jednakih podjela. Pomou naredbe Legenda, imate mogunost da sami
podesite kako broj izolinija, tako i njihove meusobne razmake. Izborom ove
naredbe, ulazi se u standardnu proceduru selektiranja.
<0 odab.> Legenda za utjecaje u ploi Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/

Deselektiranje/>krAj>):
Sada je potrebno selektirati jednu ili vie ploa, iju podjelu izolinija elite da uredite. Kako su
izolinije zajednike na svim ploama i zidovima jednog sklopa to se selektiranjem jedna ploe
automatski selektira i sve ostale ploe koje pripadaju tom sklopu.
Klik na desni gumb mia, oznaiti e kraj procedure selektiranja i program e otvoriti dijalog
522
Izgled dijalog box-a za podeavanje vrijednosti izolinija
U sluaju da se naredba Legenda aktivira kada su na modelu prikazane izolinije za sve

trenutano vidljive ploe i zidove na modelu (u okviru naredbe Ploa, prekida Cijeli model
je postavljan na ukljueno stanje), tada e program odmah otvoriti ovaj dijalog box bez
prethodne procedure selektiranja ploa. Razlog lei u tome, to u ovakvom reimu rada,
postavljene izolinije imaju zajedniku podjelu te prethodno selektiranje nije neophodno.
U prikazanoj listi, nalaze se sve vrijednosti utjecaja za koje su iscrtane izolinije na crteu, a u
gornjem desnom kutu dijalog box-a program ispisuje ekstremne vrijednosti danog utjecaja na
svim selektiranim ploama (prva i posljednja vrijednost iz liste).
Gustou izolinija moete definirati ili zadavanjem broja podjela ili zadavanjem vrijednosti
ekvidistance jednakih rastojanja izmeu susjednih izolinija (ova dva podatka se zadaju u edit
box-ovima Korak i Broj podjela). Nakon zadavanja eljene vrijednosti, u jednom od ova
dva edit box-a, i pritiskom na gumb Enter ili Tab, program e automatski preurediti listu
sa vrijednostima prema zadanom kriteriju.
Pored prethodno opisanog automatskog definiranja gustoa i intenziteta izolinija, programom

je omogueno i pojedinano ureivanje svih vrijednosti koje se nalaze u list box-u.
Klikom mia preko bilo koje vrijednosti izolinije u list box-u, ona postaje markirana, i tada je
mogue sa tipkovnice zadati joj novu vrijednost. Kako vrijednosti izolinija moraju biti u
rastuem poretku, to e nakon svake promjene program automatski aurirati i njihov
redoslijed u listi.
Uklanjanje neke od vrijednosti izolinija iz liste, obavlja se tako to se prvo miem klikne preko
nje (taj red u list box-u postaje posebno naznaen) a zatim se aktivira naredbeno polje
Brii. Svakako da e brisanje biti onemogueno ako se u listi nalaze samo dvije vrijednosti
koje cijeli interval proraunatih utjecaja dijele na minimalan broj od dvije podjele.
Aktiviranjem naredbenog polja Dodaj, u listu se moe ubaciti nova vrijednost izolinije i to
ispod aktivnog (markiranog) reda. Dodavanje novih vrijednosti e biti omogueno sve dok se
ne dostigne maksimalan broj od 20 podjela.
523
Kao i u ostalim dijalog box-ovima, naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od

izvrenih izmjena, a naredbeno polje OK, za potvrdu izvrenih korekcija u listi. Klikom na
naredbeno polje OK, dijalog box e nestati, a na crteu e se pojaviti nove izolinije iji e
intenziteti odgovarati zadanim vrijednostima.
Mogunost selektiranja vie sklopova na modelu ima naroitu primjenu kada elite da
unificirate podjelu izolinija na srodnim dijelovima konstrukcije (tipski kat, zidovi, itd.). Tada e
na svim prethodno selektiranim sklopovima, utjecaji biti prikazani u istim intervalima izolinija.
Na kraju napominjemo da se podjela izolinija za dani utjecaj pamti za svaki sklop na modelu
odvojeno. Prethodno ureivanje vrijednosti izolinija moete ponititi na cijelom modelu, jedino
ponovnim izborom naredbe Ploa, i zadavanjem novog broja podjela.
8.5.2 Utjecaji u proizvoljnom presjeku (Presjek)

Za korisnike kojima prikaz utjecaja u povrinskim elementima putem izolinija nije
dovoljno jasan i pregledan, razvijena je ova naredba pomou koje je mogue
utjecaje prikazati putem dijagrama za proizvoljno zadan poloaj presjeka.
U zavisnosti od toga da li su na zaslonu iscrtane ili ne izolinije nekog od utjecaja, mogu

nastupiti dva sluaja. U stvari, tok naredbe je uvijek isti, ali je razlika jedino u vrsti utjecaja
koji se prikazuje. Naime, ako su izolinije prisutne na zaslonu, onda se i dijagram odnosi na te
utjecaje, pri emu zadata linija presjeka odreuje samo mjesto njihovog djelovanja. U
suprotnom sluaju, kada nema izolinija na zaslonu, prije zadavanja poloaja presjeka otvoriti
e se dijalog box za izbor utjecaja za koji je potrebno iscrtati dijagrame presjenih sila.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja,

kada na zaslonu nisu prikazane izolinije
Na raspolaganju su slijedei utjecaji:
Presjene sile:
Ms - Moment savijanja koji djeluje u pravcu zadanog presjeka

Mn - Moment savijanja koji djeluje u pravcu normale na zadanu liniju presjeka
Mns - Torzioni moment
Ns - Normalna sila koja djeluje u pravcu zadanog presjeka
Nn - Normalna sila koja djeluje u pravcu normale na zadatu liniju presjeka
Ts - Transverzalna sila za ravninu ija je normala okomita na zadatu liniju presjeka
Tn - Transverzalna sila za ravninu ija je normala u pravcu zadanog presjeka
524
Naponi:
s,g - Napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka, (na gornjoj strani ploe)
n,g - Napon koji djeluje u pravcu normale na zadatu liniju presjeka (na gornjoj strani
ploe)
ns,g - Posmini napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka (na gornjoj strani ploe)
u,g - Uporedni napon (na gornjoj strani ploe)
s,d - Napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka, (na donjoj strani ploe)
n,d - Napon koji djeluje u pravcu normale na zadatu liniju presjeka (na donjoj strani
ploe)
ns,d - Posmini napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka (na donjoj strani ploe)
u,d - Uporedni napon (na donjoj strani ploe)
Deformacije:
Xp - Pomicanje u pravcu globalne X osi

Yp - Pomicanje u pravcu globalne Y osi
Zp - Pomicanje u pravcu globalne Z osi
Xr - Rotacija oko globalne X osi
Yr - Rotacija oko globalne Y osi
Zr - Rotacija oko globalne Z osi
u1 - Pomicanje u pravcu lokalne X osi
u2 - Pomicanje u pravcu lokalne Y osi
u3 - Pomicanje u pravcu lokalne Z osi
r1 - Rotacija oko lokalne X osi
r2 - Rotacija oko lokalne Y osi
r3 - Rotacija oko lokalne Z osi
Kako se pomou naredbe Presjek mogu analizirati utjecaji i u povrinskim leajevima, to je

za izbor utjecaja predvien i napon u tlu:
,tla - Napon u tlu
Uloga i znaenje prekidaa Zone leajeva je potpuno isto kao i u dijalog box-u naredbe za
prikaz utjecaja u ploama, odnosno njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, program e
parabolino zaobliti sve raunski dobivene vrhove momenata iznad leajeva.
Nakon izbora eljenog utjecaja i aktiviranja naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa
zaslona i dalji tok naredbe e biti isti kao i kada su na zaslonu prikazane izolinije nekog od
utjecaja. Naime, na naredbenoj liniji e se javiti poruka kojom se od korisnika zahtjeva
iscrtavanje potpuno proizvoljne jedno-segmentne linije.
Prva toka (Krug/<krAj>:
Nakon zadavanja poloaja prve toke, na naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka, kojom se
zahtjeva izbor i druge toke linije presjeka.
Druga toka (lUk/<krAj>):
Izborom odgovarajuih podopcija sa naredbene linije, pored prave linije, mogue je zadati i
luni i kruni oblik linije presjeka. Zadavanje krunog, odnosno lunog presjeka, moe biti od
koristi pri analizi utjecaja u rotaciono simetrinim dijelovima konstrukcije (kupola, kruna
ploa, itd.).
Kada je poloaj linije presjeka potpuno odreen, program e sa naredbene linije ponuditi i
mogunost zadavanja irine trake, u odnosu na zadanu liniju presjeka.
irina (Spreg sila) <0>:
525
Napominjemo da se podopcija Spreg sila, pojavljuje na naredbenoj liniji samo ako je za

vrstu utjecaja odabrano: Nn, Ns ili Nns.
Sada se nudi vie mogunosti, u zavisnosti od toga kakvu vrstu dijagrama elite da dobijete
du zadane linije presjeka.
Dijagrami bez zadavanja irine trake
Ako elite obian dijagram, bez integriranja po zadanoj irini presjeka, klikom na desni gumb
mia prihvatite default irinu trake 0, i na zaslonu e se pojaviti dijagram du zadane linije
presjeka.
Dijagram momenata savijanja u pravcu zadane linije presjeka: Ms
Ovakav nain prikaza dijagrama je uobiajen za sve vrste utjecaja u povrinskim dijelovima
konstrukcije.
Isti dijagram ete dobiti i ako sa naredbene linije izaberite podopciju Spreg sila. Izbor ove
podopcije e takoer za irinu trake usvojiti vrijednost 0, s tim to e na poetku zadane
linije presjeka, program ispisati i numerike vrijednosti koje je dobio redukcijom utjecaja du
zadane linije presjeka, na njegovo teite.
526
Dijagram normalnih sila Nn sa opcijom Spreg sila
Normalna sila N=, predstavlja povrinu dijagrama, pri emu se potuje pozitivan, odnosno
negativan znak utjecaja. U teitu svake povrine dijagrama istog znaka, program postavlja
strelicu iji intenzitet predstavlja povrinu tog dijela dijagrama. Moment koji prave ovako
proraunate normalne sile, u odnosu na teite zadane linije presjeka, predstavlja proraunatu
vrijednost M=.
Ovakva vrsta dijagrama ima naroitu primjenu kod seizmikih zidova koji su optereeni
horizontalnim silama. Na ovaj nain, povlaenjem horizontalne linije presjeka, za odabrani
utjecaj Nn, moete dobiti intenzitet ukupne normalne sile i momenta savijanja koji izazivaju
horizontalne sile u ravnini zida.
Dijagrami sa zadavanjem irine trake
Ako elite da se utjecaji integriraju du zadane linije presjeka na odreenoj irini, tada ili
izborom toke sa crtea, ili pak zadavanjem numerike vrijednosti sa tipkovnice, odredite
eljenu irinu trake. Nakon ovoga, na naredbenoj liniji e se pojaviti slijedea poruka.
Vrsta dijagrama (Spreg/Povrina/<srednja Vrijednost>):
Izborom jedne od ponuenih podopcija sa komadne linije, sada se nude nove mogunosti. Bez
obzira na koju se opciju odluite, na poetku zadane linije presjeka, program e ispisati zadatu
irinu trake b= i oznaiti odabranu vrstu dijagrama. Oznaka za srednju vrijednost je Sr., za
Spreg M a za povrinu T
Izbor podrazumijevane podopcije srednja Vrijednost, dovesti e do ujednaenja utjecaja

na zadanoj irini trake.
527
Za utjecaj Ms zadata je irina trake b=2.0 i

odabrana je podopcija srednja Vrijednost
Svaka ordinata na dijagramu, predstavlja srednju vrijednost odabranog utjecaja, du linije

koja je okomita na zadanu linija presjeka, a na duini koja odgovara zadanoj irini trake.
Ovakva vrsta dijagrama ima primjenu kod analize utjecaja savijanja u ploama. Na ovaj nain,
ekstremne vrijednosti utjecaja se ublaavaju njihovim uprosjeivanjem na zadanoj irini.
Izborom podopcije Spreg, odabrani utjecaj se na zadanoj irini integrira, tako da dobivena
vrijednost u svakoj toki zadane linije presjeka, predstavlja moment od spreg sila, koje se
pruaju okomito na zadatu liniju presjeka.
Za utjecaj Ns zadata je irina trake koja odgovara cijeloj

irini zida i odabrana je podopcija Spreg
Ovakva vrsta dijagrama se najee koristi kod zidova koji su optereeni horizontalnim silama.
Na ovaj nain, povlaenjem vertikalnog presjeka za odabrani utjecaj Ns, dobiva se dijagram
momenata savijanja u ravnini zida kao i kod odgovarajueg grednog elementa.
528
Dobivene ordinate na ovakvom dijagramu, praktino predstavljaju vrijednost M= koja bi se

dobila povlaenjem horizontalnog presjeka za odabrani utjecaj Nn, na promatranom mjestu.
Niz horizontalnih presjeka za utjecaj Nn, bez zadavanja

irine trake, sa koritenjem podopcije Spreg-sila
Podopcija Spreg ima primjenu i kod zidova sa otvorima, koji su optereeni vertikalnim
teretom. Povlaenjem horizontalnog presjeka, po srednjoj liniji, dijela zida iznad otvora, na
ovaj nain moe se dobiti dijagram koji u potpunosti odgovara obostrano upetom nadvoju.
Za utjecaj Ns, zadata je irina trake koja odgovara visini

nadvoja, i odabrana je podopcija Spreg
Izborom podopcije Povrina, odabrani utjecaj se na zadanoj irini integrira tako da,
dobivena vrijednost u svakoj toki zadane linije presjeka, predstavlja povrinu dijagrama sila
koje se pruaju okomito na zadatu liniju presjeka.
529
Za utjecaj Nns zadata je irina trake koja odgovara cijeloj

irini zida i odabrana je podopcija Povrina
Ovakva vrsta dijagrama se najee koristi kod zidova koji su optereeni horizontalnim silama.
Na ovaj nain, povlaenjem vertikalnog presjeka, za odabrani utjecaj Nns (posmine sile u
ravnini zida), dobiva se dijagram transverzalnih sila kao i kod odgovarajueg grednog
elementa.
Kako je programom omogueno da se u jednom koraku iscrta proizvoljan broj dijagrama, to e

se ova serija pitanja pojavljivati na naredbenoj liniji, sve dok na pitanje o prvoj toki presjeka
ne odgovorite klikom na desni gumb mia.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih

utjecaja, tada e se du zadatih linja presjeka pojaviti po dva dijagrama, pri emu e jedan
odgovarati maksimalnim pozitivnim, a drugi maksimalnim negativnim utjecajima. Isto vai i za
sluaj optereenja u kojem je postavljeno pokretno optereenje.
Ponovnim izborom ove naredbe, prethodno iscrtani presjeci nee biti uklonjeni, a zadavanjem
novih moete dopuniti postojei crte.
Postavljene linije presjeka, bit e dostupne za selekciju u okviru svih naredbi iz padajueg
menija Korekcija. Znai, postavljeni dijagrami se mogu brisati, kopirati, rotirati itd.
Napomena:
Bez obzira na odabranu vrstu utjecaja, dijagrami presjeka se u prozoru 3D pogled, uvijek
iscrtavaju okomito na ravninu ploe, odnosno zida,. Znai, ravnina u kojoj se prikazuju
dijagrami presjeka ne odgovara uvijek i ravnini u kojoj dani utjecaji djeluju.
8.5.3 Utjecaji u ploi u zadanom LKS

Pomou ove naredbe moete definirati lokalni koordinatni sustav ploe u odnosu
na koji e se prikazivati utjecaji. Izborom naredbe Utjecaji u ploi u zadanom
LKS, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, ulazi se u proceduru
odabira ploa.
<0 odab.> Zadavanje LKS ploa - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras /
Deselektiranje / <krAj> / prIkaz):
530
Istovremeno program za svaku plou iscrtava simbol koji pokazuje trenutanu orijentaciju
njenog lokalnog koordinatnog sustava.
Izborom naredbe Utjecaji u ploi u zadanom LKS

na svakoj ploi se prikazuje simbol njenog LKS
U bilo kojem trenutku rada sa ovom naredbom, pomou podopcije Prikaz moete izabrati
utjecaj koji e se prikazivati u ploama. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog box slijedeeg
izgleda:
Dijalog box za izbor utjecaja u ploi
Izbor utjecaja vri se u dijelu dijalog box-a Vrsta utjecaja, postavljanjem odgovarajueg
prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su:
M1 -
moment savijanja u pravcu lokalne osi 1
M2 -
moment savijanja u pravcu lokalne osi 2
M12 -
torzioni moment
T3,1 -
poprena sila u pravcu lokalne osi 3 (djeluje u ravni koja je definirana poloajem
lokalnih osi 3 i 1 )
T3,2 - poprena sila u pravcu lokalne osi 3 (djeluje u ravni koja je definirana poloajem
lokalnih osi 3 i 2)
N1 - normalna sila u pravcu lokalne osi 1
531
N2 - normalna sila u pravcu lokalne osi 2

N12 - posmina sila u ravnini ploe
Pomou check box-a Crtanje simbola LKS odreuje se da li e se crtati simboli koji
prikazuju orijentaciju LKS ploa.
Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod obine naredbe za prikazivanje utjecaja u
ploama, tako da ih ovdje neemo objanjavati.
Aktiviranjem naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje izabrani utjecaj.
Prikazan je moment savijanja M1 u LKS ploa
Nakon odabira ploa kojima se mijenja orijentacija LKS, naredbena linija dobiva novi izgled:
Prva toka osi 1 (Kut / Radijalno):
Sada je potrebno zadati prvu toku vektora koji e odrediti novi pravac lokalne osi 1, ili da
izaberete neku od ponuenih podopcija. Nakon izbora prve, potrebno je zadati i drugu toku
vektora osi 1, ime e njena orijentacija biti potpuno odreena.
Druga toka osi 1:
Os 2 LKS imat e pravac koji sa pravcem osi 1 zatvara kut od 90.
Pomou podopcije Kut, pravac lokalne osi 1 definira se unoenjem sa tastature kuta koji e
ona u ravnini trenutanog pogleda zatvarati sa horizontalom.
Kut <0>:
Pomou podopcije Radijalno imate mogunost da izborom centralne toke, odabranim

ploama zadate radijalni LKS:
Centar radijalnog LKS:
Bez obzira kojim ste od navedenih naina definirali LKS odabranih ploa, program e izabrane
utjecaje prikazivati u odnosu na njega.
532
Gornjoj ploi je promijenjen LKS, tako da se pravac osi 1

poklapa sa pravcem due stranice ploe. Na ovaj nain
su u danoj ploi dobiveni isti utjecaji kao i u donjoj ploi
Na kraju emo jo napominjemo da se pomou ove naredbe ne mogu prikazivati utjecaji za

anvelopske sluajeve optereenja.
8.5.4 Relativni progib ploa

Izborom naredbe Relativni progib ploa, koja se nalazi u okviru padajueg
menija Utjecaji, prikazati e se izolinije progiba u ploama:
Izolinije ukupnog progiba u ploi bez zadanih referentnih toaka
Istovremeno se na naredbenoj liniji javlja slijedea poruka:
Referentne toke za relativni progib ploa Prva toka ( prikaz / <krAj> ):
533
Izborom podopcije prikaz sa naredbene linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box Relativni progib ploa
U ovom dijalog box-u se pored parametara za zadavanje broja podjela i izbor vrste izolinija
kojima e se prikazivati progibi, nalazi i check box Iscrtavanje referentnih toaka.
Njegovo stanje odreuje da li e se simboli referentnih toaka prikazivati na crteu.
Sada imate mogunost da zadate prvu referentnu toku za proraun relativnog progiba ploe.
Referentne toke predstavljaju nepomine toke na konstrukciji, a to su najee toke na
mjestima stupova ili zidova. Korisnik moe za referentne toke da izabere bilo koje toke iz
tekueg 2D pogleda, koje se nalaze u vorovima mree konanih elemenata, koristei OSNAP
kriterij. Zadane toke se odnose na proraun relativnog progiba u svim ploama tekueg 2D
prikaza. Nakon zadavanja prve referentne toke naredbena linija dobiva novi izgled:
Referentne toke za relativni progib ploa Druga toka ( prikaz / <krAj> ):
U ovom trenutku naredba moe da se zavri aktiviranjem desnog gumba mia ili izborom
podopcije krAj sa naredbene linije. Tada e u ploi biti prikazan relativni progib izraunat u
odnosu na zadanu prvu referentnu toku. Progib u njoj e biti nula, a progibi u svim ostalim
tokama ploe e se umanjiti za deformaciju koja je postojala na mjestu referentne toke prije
nego to smo istu proglasili za nepominu.
Prikaz relativnog progiba u ploama wr nakon postavljanja referentne toke
534
S obzirom da je programom omogueno zadavanje maksimalno tri referentne toke naredbu

moete i da nastavite unosom druge toke, nakon ega naredbena linija dobiva novi izgled:
Referentne toke za relativni progib ploa Trea toka ( prikaz / <krAj> ):
I nakon unosa druge referentne toke naredba moe ili da se zavri ili da se sada zada trea
toka, poslije ega e se naredba automatski zavriti. S obzirom da ove tri toke definiraju
ravninu, jasno je da se one ne mogu nalaziti na jednoj osi, tako da program onemoguava
unos tree toke koja je kolinearna sa prve dvije.
Prikaz relativnog progiba ploa wr, nakon postavljanja tri referentne toke
Radi boljeg razumijevanja pojma relativnog progiba prikazati emo rezultate na jednostavnom
primjeru jedne tanke ploe oslonjene na dva stupa. Ploa je optereena sa vlastitom teinom i
dvije koncentrirane sile u stupovima P1 i P2.
P2
P1
B
C2
C1 T1
T2
A
X
Pretpostavimo da je ukupni progib u ploi oznaen sa A i da on predstavlja stvarnu

deformaciju, pri emu se i stupovi deformiraju. Ukoliko elimo da zanemarimo skraenje
stupova (C1 i C2), potrebno je da referentne toke postavimo na mjestima tih stupova (toke
T1 i T2) i na taj nain e one biti proglaene za nepomine toke. Relativni progib u tim
referentnim tokama bit e, naravno nula. U svim ostalim tokama relativni progib e se dobiti
tako to e se na osnovu pomaka referentnih toaka (C1 i C2) napraviti ravninu koja e
sadrati os koja prolazi kroz toke T1 i T2. Formula po kojoj se rauna relativni progib u sredini
ploe glasi:
535
X= A B
X relativni progib ploe dobiven nakon postavljanja referentnih toaka na mjestima

stupova, ime je zanemarena njihova deformacija
A ukupna deformacija ploe prije postavljanja referentnih toaka
B dio deformacije u ravnini koja sadri pravac provuen kroz referentne toke
stupova T1 i T2
C1 i C2 deformacije stupova
Analogno progibu koji se izraunava u sredini ploe, dobivaju se i progibi u svim ostalima
tokama ploe.
Ponovnim izborom naredbe Relativni progib ploa, ukoliko su prethodno zadane referentne
toke, naredbena linija dobiva novi izgled:
Referentne toke za relativni progib ploa Prva toka (prikaz / Brisanje / <krAj>):
Izborom podopcije Brisanje sa naredbene linije uklanjaju se sve ranije zadane referentne
toke, nakon ega se ponovo prikazuje stvarni progib ploa.
Na kraju jo napominjemo i da se za anvelopske sluajeve optereenja ne moe prikazivati

relativni progib ploa.
8.6 Utjecaji u gredama

Izborom naredbe Greda, mogu se dobiti dijagrami presjenih sila u gredama.
Svakako da e izbor ove naredbe biti onemoguen za modele koji u sebi ne
sadre niti jednu gredu.
Nakon aktiviranja naredbe, program odmah u prozoru 2D prikaz prikazuje rezultate

prorauna u grednim elementima za tekui sluaj optereenja, a na pokazivau se pojavljuje
mali kvadrati za odabir.
536
moe vriti brza promjena vrste utjecaja. Na prvom mjestu ove liste nalazi se opcija Disp.
koja osigurava prikaz numeracije poetka i krajeva svih greda na modelu.
Numeracija greda odgovarajuim brojevima vorova

sa mree konanih elemenata (dispozicija greda)
Sada imate dvije mogunosti. Ili da zahtijevate istovremeni prikaz vie dijagrama za odabranu
gredu (pojedinani dijagrami), ili pak da zahtijevate, da se za sve grede prikau dijagrami
odabranog utjecaja (dijagrami po svim gredama).
8.6.1 Pojedinani dijagrami

Numeracija poetka i kraja svake od prikazanih greda, vri se zbog identifikacije
greda na crteu i njima odgovarajuih pojedinanih dijagrama. Naime, svaki od prikazanih
pojedinanih dijagrama, nosi i podatak o poetnom i krajnjem voru grede za koju je iscrtan.
Ova numeracija je jako zgodna kod formiranja grafike projektne dokumentacije, kako bi se
tono znalo na koje grede se odnose iscrtani dijagrami. Prilaganjem u projekt i dispozicije
greda sa obiljeenim vorovima na njihovim krajevima, tono e biti odreen i njihov poloaj
na modelu. O kreiranju projektne dokumentacije bit e vie rijei u poglavlju 8.21.
Nakon aktiviranja naredbe Greda, program na naredbenoj liniji ispisuje poruku kojom se
oekuje izbor jedne ili vie greda, za koje se eli prikaz pojedinanih dijagrama.
<0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz/sakrivanje Utjecaja/Presjek/<krAj>):
Selektiranje vie greda je mogue samo u sluaju kada su one meusobno povezane. Znai,
nakon selektiranja prve grede, slijedea greda koju moete selektirati mora biti povezana sa
njom. Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na
naredbenoj liniji e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti
odabrane sve grede koje su kolinearne sa prvom selektiranom.
Kada ste selektirali sve grede za koje elite prikaz dijagrama, potrebno je desnim klikom mia
oznaiti kraj procedure selektiranja, nakon ega e se, pod uvjetom da su grede pravilno
selektirane, na zaslonu pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
537
U vrhu dijalog box-a, ispisuje se oznaka greda

koje su selektirane za pojedinaan prikaz dijagrama
Izborom Naredbenog polja Set, otvoriti e se dijalog box za izbor utjecaja za koje se eli
iscrtavanje dijagrama.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja za koje je

potrebno istovremeno prikazati pojedinane dijagrame
U lijevom dijelu dijalog box-a se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na ukljueno

stanje vri izbor koji e sve dijagrami biti istovremeno prikazani u dijalog box-u.
Iscrtavanje dijagrama se moe zahtijevati za slijedee utjecaje:
Presjene sile:
N1 - normalna sila u pravcu lokalne osi 1 grede

T2 - transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2 grede
T3 - transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3 grede
538
M1 - torzioni momenti oko lokalne osi 1 grede

M2 - momenti savijanja oko lokalne osi 2 grede
M3 - momenti savijanja oko lokalne osi 3 grede
Deformacije:
u1 - pomicanje u pravcu lokalne osi 1 grede

r1 - rotacija oko lokalne osi 1 grede
Xp - pomicanje u pravcu globale X osi
Yp - pomicanje u pravcu globale Y osi
Zp - pomicanje u pravcu globale Z osi
Xr - rotacija oko globalne X osi
Yr - rotacija oko globalne Y osi
Zr - rotacija oko globalne Z osi
Naponi:
,max - maksimalni normalni napon u presjeku. Napon se izraunava u svim tokama

poprenog presjeka i kao rezultat se usvaja najvea dobivena vrijednost
,min - minimalni normalni napon u presjeku. Napon se izraunava u svim tokama
poprenog presjeka i kao rezultat se usvaja najmanja dobivena vrijednost
,0 - napon od normalne sile u presjeku. Kako pojedini seizmiki propisi ograniavaju
maksimalno centrino naprezanje seizmikih stupova od vertikalnog tereta, to ovaj
podatak moe biti od koristi.
,2 - napon smicanja u pravcu lokalne osi 2
,3 - napon smicanja u pravcu lokalne osi 3
,23 - srednja kvadratna vrijednost smiuih napona
Pri proraunu napona primijenjene su slijedee formule:
,max/min = N1/A1 M2/W2 M3/W3
,0 = N1/A1
,2 = T2/A2
,3 = T3/A3
,23 = (,22 + ,32)1/2
Prema usvojenoj konvenciji, presjene sile su pozitivne ako njihovi vektori djeluju u pravcu
pozitivnih smjerova lokalnih koordinatnih os svake od greda, a deformacije su pozitivne ako
njihovi vektori pomaka i rotacija djeluju u pravcu pozitivnih smjerova lokalnih, odnosno
globalnih koordinatnih osi.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umjesto tekueg sluaja optereenja zahtjevan
prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja, tada e u ovom dijalog box-u biti mogue odabrati i
utjecaj za koji treba konstruirati anvelope. Znai, za odabrani utjecaj u dijelu Anvelope, bit
e konstruirane anvelope ekstremnih vrijednosti, a za ostale dijagrami odgovarajuih
vrijednosti. Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je definirano pokretno optereenja.
539
Kako se za istovremeni prikaz moe odabrati proizvoljan broj dijagrama, to se pomou check
box-a Automatski odreen, odreuje njihov meusobni poloaj. Ako je ovaj check box
postavljen na ukljueno stanje, tada e program sam rasporediti poloaj dijagrama, tako da
prostor u prozoru za prikaz pojedinanih dijagrama bude to optimalnije popunjen. Meutim, u
sluaju da elite da ispiete ove dijagrame, takav programski odreen poloaj dijagrama Vam
ne mora uvijek odgovarati. U tim sluajevima, postavite prekida Automatski odreen na
iskljueno stanje, nakon ega e edit box Broj kolona biti dostupan za unos podatka. Kao
ulazni podatak zadajete, u koliko redova e odabrani dijagrami biti prikazani u dijalog box-u.
Znai, ako ste odabrali za prikaz recimo 5 dijagrama, i elite da oni budu smjeteni u jednoj
koloni, tada je potrebno za broj redova da zadane broj 5.
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, na zaslonu e se istovremeno pojaviti svi odabrani
dijagrami.
Svi dijagrami imaju obiljeene i iskotirane ekstremne

vrijednosti, kao i oznaku vrste utjecaja na koje se odnose.
Postavljanjem check box-a Okomito, na ukljueno stanje, umjesto poloene orijentacije

dijagrama, moe se zahtijevati njihov okomit poloaj.
540
Okomita orijentacija pojedinanih dijagrama
Ovakav nain prikaza je primjeren kada se za prikaz pojedinanih dijagrama selektiraju

stupovi.
Pomou check box-a Obrnuto moete promijeniti smjer crtanja dijagrama, odnosno
redoslijed poetka i kraja selektiranih greda.
Promijenjeni redoslijed poetka i kraja selektiranih greda
Moe se dogoditi da prikazani dijagrami nisu dovoljno jasni da bi bili ispisani. Na primjer kada
se preklapaju ispisane numerike vrijednosti susjednih dijagrama ili se prikazuju utjecaji u
541
dugakim gredama, pa sve djeluje jako zbijeno. Da bi se izbjegle ovakve situacije omogueno
je podeavanje razmaka izmeu dijagrama, kao i veliine samih dijagrama.
Da bi bilo koja vrsta podeavanja uope bila mogua, neophodno je da se klikom mia preko
povrine predviene za prikaz dijagrama postavi fokus. Nakon toga se na statusnoj liniji, koja
je postavljena uz donju ivicu dijalog box-a, ispisuje kratak opis moguih podeavanja.
Nakon postavljanja fokusa na statusnoj liniji

se prikazuje opis moguih podeavanja
Podeavanje razmaka izmeu dijagrama vri se sa tastature pomou strelica:
542
K - Pomou strelice koja je usmjerena na gore poveava se vertikalno rastojanje izmeu

dijagrama
L - Pomou strelice koja je usmjerena na dolje smanjuje se vertikalno rastojanje izmeu

dijagrama
J - Pomou strelice koja je usmjerena na desno poveava se horizontalno rastojanje izmeu

dijagrama
I - Pomou strelice koja je usmjerena na lijevo smanjuje se horizontalno rastojanje izmeu

dijagrama
Prije podeavanja dolazi do preklapanja Poveano je vertikalno rastojanje, da bi se

numerikih vrijednosti izbjeglo preklapanje numerikih vrijednosti
Podeavanje veliine dijagrama vri se sa tastature, istovremenim pritiskom na taster Ctrl i

odgovarajuu strelicu:
Ctrl+ K - Poveava se vertikalna dimenzija svih dijagrama
Ctrl+ L - Smanjuje se vertikalna dimenzija svih dijagrama
Ctrl+ J - Poveava se horizontalna dimenzija svih dijagrama
Ctrl+ I - Smanjuje se horizontalna dimenzija svih dijagrama
Dijagrami prije podeavanja veliine Poveana je horizontalna dimenzija dijagrama
543
Pritiskom na taster Home ponitavaju se sve zadane promjene, a razmak i veliina

dijagrama se vraaju na default stanje.
U sluaju selektiranja greda spregnutog poprenog presjeka, dostupna e biti i zatvorena lista
za izbor pojedinanih dijelova spregnutog poprenog presjeka, koja se nalazi u donjem dijelu
dijalog box-a.
Zatvorena lista za izbor pojedinanih dijelova

spregnutog poprenog presjeka
Izborom jednog od ponuenih presjeka iz liste, na zaslonu e se umjesto utjecaja za cijeli

presjek, pojaviti dijagrami pripadajuih utjecaja odabranog dijela spregnutog presjeka.
544
Dijagrami utjecaja koji pripadaju elinom profilu I 260,

u okviru definiranog spregnutog poprenog presjeka
Napominjemo da e dijagram momenata savijanja u pojedinanim presjecima imati zupasti

oblik zbog skokovite promjene normalne sile u njima. Skok normalne sila se javlja na mjestima
povezanosti pojedinanih dijelova spregnutog presjeka i zavisi od zadanog parametra podjele
greda izvan ploa (vidi poglavlje 4.6). Razlog skoku normalnih sila je ekscentrian poloaja
pojedinanih dijelova spregnutog presjeka u odnosu na postavljenu sistemsku os grede.
Ispis pojedinanih dijagrama za selektirane grede je osigurano pomou naredbenih polja koja
se nalaze u donjem desnom kutu dijalog box-a.
Naredbena polja za ispis pojedinanih dijagrama
O nainu kreiranja projektne dokumentacije, bit e vie rijei u poglavlju 8.21.
Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box za prikaz pojedinanih dijagrama e biti
zatvoren, a na zaslonu e opet biti prikazana dispozicija greda. Program e opet oekivati ili da
selektirate neke druge grede za prikaz njihovih pojedinanih dijagrama, ili pak da od programa
zahtijevate istovremeni prikaz dijagrama za sve grede na modelu.
8.6.2 Dijagrami po svim gredama

U toolbaru, koji je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista
pomou koje se moe vriti brza promjena vrste utjecaja.
545
podopcije prikaz sa naredbene linije.
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama po svim gredama
Ovaj dijalog box je gotovo identian dijalogu koji se otvara izborom naredbenog polja Set u
okviru dijalog box-a za prikaz pojedinanih dijagrama. Jedina razlika je u tome to sada
prekidai u lijevom dijelu dijalog box-a ne rade kao check box-ovi ve kao radio button-i,
odnosno ne moe biti odabran istovremeni prikaz dijagrama za vie utjecaja, ve samo za
jedan.
Takoer u ovom dijalog box-u se pored svih prethodno opisanih utjecaja pojavljuju i prekidai
N,sr, M2D i T2D koji imaju slijedee znaenje.
N,sr - postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, od programa se umjesto prikaza

dijagrama normalnih sila N1, zahtjeva da na sredini svake od greda ispie srednju
vrijednost normalne sile koja se u njoj javlja. Ovakav nain prikaza je jako zgodan
kada se eli prikaz normalnih sila u reetkastim konstrukcijama.
M2D - postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje od programa se zahtjeva da prikae

dijagram momenata savijanja u ravnini tekueg 2D prikaza. Naime, program e
546
momente savijanja, koji su proraunati u odnosu na lokalni koordinatni sustav svake

od greda (M2 i M3), isprojicirati na ravninu savijanja koja odgovara trenutanoj
ravnini prikaza u prozoru 2D pogled.
T2D - postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje od programa se zahtjeva da prikae

dijagram transverzalnih sila u ravnini tekueg 2D prikaza. Naime, program e
transverzalne sile, koje su proraunate u odnosu na lokalni koordinatni sustav svake
od greda (T2 i T3), isprojicirati na ravninu koja odgovara trenutanoj ravnini prikaza u
prozoru 2D pogled.
Izborom eljenog utjecaja i aktiviranjem naredbenog polja OK, na svim gredama e se

istovremeno pojaviti dijagrami odabranog utjecaja.
Istovremeni prikaz dijagrama M3 na svim gredama
U sluaju da se na modelu nalazi veliki broj greda, dijagrami mogu biti prenatrpani pa samim
tim i nepregledni. Izborom podopcije Sakrivanje utjecaja, koja je prisutna na naredbenoj
liniji, moete od programa zahtijevati da na pojedinim gredama ne prikazuje dijagrame.
Izborom ove podopcije, ulazi se u standardnu proceduru selektiranja (vidi poglavlje 2.8).
<0 odab.> Sakrivanje utjecaja Odabir

Na svim selektiranim gredama, program e odmah ukloniti dijagrame i bit e u proceduri

selektiranja sve dok se klikom na desni gumb mia na vratite na osnovni oblik naredbene linije
u okviru ove naredbe.
547
Pomou opcije sakrivanja utjecaja na zaslonu su ostali

samo dijagrami u temeljnim gredama
Svakako da se procedurom deselektiranja u sastav crtea mogu vratiti svi prethodno sakriveni
dijagrami. Napominjemo da ova opcija radi potpuno nezavisno od opcije sakrivanja elementa
konstrukcije (vidi poglavlje 2.10.2). Naime, sakriveni elementi konstrukcije uope nee biti ni
vidljivi na crteu, te se samim tim na njima dijagrami nee ni iscrtavati.
8.6.3 Dijagrami u poprenom presjeku

Pored prikaza pojedinanih dijagrama, i mogunosti crtanja dijagrama po svim
gredama, programom je omogueno i crtanje rasporeda napona u ravnini odabranog
poprenog presjeka. U ovu proceduru se ulazi izborom podopcije Presjek, koja je stalno
prisutna na naredbenoj liniji. Njenim izborom, program e sa naredbene linije prvo zahtijevati
da selektirate gredu za koju Vas interesira raspored napona.
<0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek Odabir (<krAj>):
Napominjemo da e u proceduri selekcije, dostupne biti samo grede za koje je definiran oblik
poprenog presjeka. Za grede koje su definirane kao Proizvoljne, selekcija e biti
onemoguena.
Nakon izbora eljene grede, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete toku
koja pripada prethodno selektiranoj gredi, i koja e odrediti mjesto poprenog presjeka.
Toka na gredi:
Izbor toke na selektiranoj gredi, dovesti e do otvaranja dijalog box-a, sa prikazom raspodjele
napona u danom presjeku.
548
Dijalog box za prikaz raspodjele napona, u odabranom poprenom presjeku grede
U srednjem dijelu dijalog box-a, program iscrtava dijagram raspodjele napona u odnosu na
zadane linije presjeka. Na crteu poprenog presjeka, lokalne osi grede su naznaene crnom
bojom, dok je poloaj presjeka, u odnosu na koji se crta dijagram napona, naznaen crvenom
bojom. Po default-u, poloaj presjeka odgovara poloaju lokalnih osi. Translatorno
pomicanje poloaja presjeka se vri zadavanjem eljene vrijednosti, u jednom od edit
box-ova: Koristi pomaknutu os 3 i Koristi pomaknutu os 2.
Zadat je pomaknuti poloaj presjeka u odnosu na lokalnu os 2.
549
Ova dva edit box-a rade i kao prekidai, te klikom mia preko njih, moete sa zaslona ukinuti
prikaz jednog od prikazanih dijagrama.
Zahtjevan je prikaz samo dijagrama u odnosu na lokalnu os 2
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na unutranjost poprenog presjeka, program u dnu

dijalog box-a ispisuje informaciju kako o trenutanoj vrijednosti napona u danoj toki, tako i
njeno udaljenje u odnosu na lokalne osi grede.
Informacija o trenutanom udaljenju mia od lokalnih osi,

i intenzitetu napona u danoj toki
550
Informacija o udaljenju mia od lokalnih osi, bit e od velike pomoi za odreivanje vrijednosti,
koju je potrebno zadati u edit box-ovima za translatorno pomicanje presjeka. Na ovaj nain,
bez prethodnog pamenja dimenzija presjeka, moete lako odabrati eljeni poloaj presjeka.
Ako se model sastoji od vie faza graenja, program e za sve oblike selektiranog poprenog
presjeka u njima, iscrtati raspodjelu dijagrama napona.
Dijagram napona u poprenom presjeku grede,

kroz sve definirane faze graenja
U tom sluaju, bit e dostupan i check box Sve faze, ijim postavljanjem na iskljueno
stanje, moete od programa zahtijevati prikaz raspodjele napona samo za postavljenu tekuu
fazu graenja.
551
Prikaz dijagrama napona samo za tekuu fazu graenja
U sluaju istovremenog prikaza dijagrama za sve definirane faze graenja, dostupan e biti i
edit box Broj kolona, koji regulira nain rasporeivanja poprenih presjeka u dijalog box-u.
Ovaj podatak ima potpuno isti smisao kao i kod pojedinanog prikaza dijagrama u gredama
Ispis raspodjele napona u poprenom presjeku, omogueno je pomou naredbenih polja koja
se nalaze u donjem desnom kutu dijalog box-a.
552
Naredbena polja za ispis dijagrama

u selektiranom poprenom presjeku
O nainu kreiranja projektne dokumentacije, bit e vie rijei u poglavlju 8.21.
8.6.4 Prikaz utjecaja u gredama putem izolinija (Legenda)

Ako su po zavretku naredbe Greda, na zaslonu ostali prikazani dijagrami
presjenih sila u gredama, za aktiviranje e biti dostupna i naredba Legenda. Njenim
aktiviranjem na naredbenoj liniji e se pojaviti slijedea poruka:
<0 odab.> Legenda za grede Odabir

Sada se od korisnika oekuje da odabere sve grede, za koje eli prikaz utjecaja putem izolinija.
Nakon selektiranja prve greda, na naredbenoj liniji e biti dodana nova podopcija Legenda
<1 odab.> Legenda za grede Selektiranje

(Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/krAj/<Legenda>):
Kada ste zavrili proceduru selektiranja, klik na desni gumb mia e oznaiti izbor
podrazumijevane podopcije Legenda, nakon ega e se otvoriti dijalog box slijedeeg
izgleda.
553
Izgled dijalog box-a za podeavanje vrijednosti

izolinija u grednim elementima konstrukcije
Ovaj dijalog box gotovo u potpunosti odgovara dijalog box-a za ureivanje izolinija u
povrinskim elementima konstrukcije. U gornjem desnom kutu dijalog box-a program ispisuje
ekstremne vrijednosti danog utjecaja na svim selektiranim gredama (prva i posljednja
vrijednost iz liste). Jedina razlika je u tome to je dodan dio Anvelope koji e biti aktivan
samo u sluaju da je za tekui sluaj postavljena anvelopa, ili pak kada je u okviru tekueg
sluaja optereenja zadano pokretno optereenje. Kako se na crteu putem izolinija ne mogu
istovremeno prikazivati anvelope i za maksimalne pozitivne i za maksimalne negativne
utjecaje, to se izborom jednog od prekidaa: Max + i Max -, definira za koje vrijednosti e
biti iscrtane izolinije.
U ovom dijalog box-u, dodano je i naredbeno polje Set ijim aktiviranjem se otvara dijalog
box za izbor utjecaja u gredama.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja za koji je

potrebno postaviti izolinije u gredama
554
Nakon izbora eljenog utjecaja, i aktiviranja naredbenog polja OK, u osnovnom dijalog box-a
za ureivanje vrijednosti izolinija u gredama, program e postaviti listu moguih vrijednosti
odabranog utjecaja, za sve prethodno selektirane grede.
Lista moguih vrijednosti izolinija

za novo postavljeni utjecaj N1
Nakon izbora eljenog utjecaja, i podeavanja broja podjela i vrijednosti izolinija, aktiviranjem
naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e sve prethodno
selektirane grede biti obojane odgovarajuim bojama, pri emu e svaka od postavljenih boja
odrediti interval odabranog utjecaja.
Izolinije su postavljene samo na prethodno

selektiranim krovnim gredama
555
U gornjem desnom kutu prozora 2D pogled, uvijek se postavlja i tablica koja za svaku od
postavljenih boja izolinija ukazuje na opseg vrijednosti.
Program e i dalje biti u proceduri selekcije novih greda, pri emu i dalje ostaju selektirane sve
prethodno odabrane grede. Znai, u sluaju da elite da selektirati novu grupu greda, prvo
morate da de-selektirate ranije selektirane grede. Ovakav nain obrade rezultata u gredama,
bit e dostupan sve dok sa naredbene linije ne izaberete podopciju krAj. Njenim izborom,
obojane grede e zamijeniti dijagrami koji su bili prikazani na zaslonu neposredno prije
aktiviranja naredbe Legenda.
Ovakva obrada rezultata u gredama ima viestruku primjenu, i najee se koristi za

otkrivanje ekstremnih vrijednosti pojedinih utjecaja na cijelom modelu. Koritenjem
mogunosti grupiranja istorodnih elemenata konstrukcije u cjeline (vidi poglavlje 2.10.2), i
selektiranjem svih tih grednih elemenata, ova naredba postaje naroito efikasna. Lako se moe
dobiti informacija o poloaju momenata savijanja koji prelazi neku postavljenu vrijednost
recimo u svim meukatnim gredama na modelu, poloaj ekstremnih normalnih sila pritiska u
svim stupovima, poloaj tlanih i vlanih tapova u reetkastim konstrukcijama, itd.
Program je obiljeio sve stupove na modelu u kojima se

javlja normalna sila pritiska vea od 50 kN
8.7 Utjecaji u povrinskim leajevima (tlu)

U sluaju temeljenja na elastinoj podlozi, pomou naredbe Povrinski leaj
moete dobiti informaciju o naponu u tlu i slijeganju leajeva. Svakako da e ova
naredba biti dostupna za aktiviranja samo u sluaju kada je na modelu postavljen
povrinski leaj.
moe vriti brza promjena vrste utjecaja.
556
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja

u povrinskim leajevima
Ovaj dijalog box je veoma slian ranije opisanom dijalog box-u za izbor utjecaja u ploama i
zidovima. Jedina razlika je u vrsti utjecaja za koje se eli prikaz rezultata putem izolinija. Kod
povrinskih leajeva, na raspolaganju su slijedei utjecaji:
,tla napon u tlu (reakcije u pravcu lokalne osi 3 povrinskog leaja)

s,tla slijeganje tla (pomicanje u pravcu lokalne osi 3 povrinskog leaja)
R1 - reakcije u pravcu lokalne osi 1 povrinskog leaja
R2 - reakcije u pravcu lokalne osi 2 povrinskog leaja
Konvencija o lokalnom koordinatnom sustavu povrinskih leajeva je potpuno ista kao i kod
ploa i zidova, pa sve prethodno reeno vai i ovdje. Prema usvojenoj konvenciji, napon u tlu
ima pozitivnu vrijednost ako predstavlja pritisak (reakcija djeluje u pravcu pozivne lokalne osi
3). Takoer i slijeganje je pozitivno ako djeluje u pravcu pozitivne lokalne osi 3.
557
Znaenje svih ostalih ponuenih parametara u ovom dijalog box-a je potpuno isto kao i kod
naredbe za izbor utjecaja u ploama, odnosno zidovima.
Prikaz slijeganja tla putem punih izolinija
Svakako da e izolinije biti prikazane samo kada je u prozoru 2D pogled prikazan povrinski
leaj. Prema tome, nakon aktiviranja ove naredbe, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled
potrebno je da postavite sklop koji u sebi sadri povrinski leaj.
Nain rada naredbi Presjek i Legenda, za jasniji prikaz utjecaja u povrinskim

elementima konstrukcije, potpuno je isti kao i kada su na zaslonu prikazane izolinije utjecaja u
ploama, odnosno zidovima.
8.8 Utjecaji u linijskim leajevima

Izborom naredbe Linijski leajevi, analizira se raspodjela utjecaja du linijskih
leajeva.
Naredba radi potpuno isto kao i naredba opisana u poglavlju 8.6, pomou koje se analiziraju
utjecaji u gredama. Jedina razlika je u vrsti utjecaja za koje se mogu prikazivati rezultati.
Izborom podopcije prikaz, sa naredbene linije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
558
Izgled dijalog box-a za izbor

utjecaja u linijskim leajevima
Kod linijskih leajeva se iscrtavaju dijagrami slijedeih utjecaja:
R1 - reakcija leaja u pravcu lokalne osi 1 linijskog leaja

M1 - moment upetosti oko lokalne osi 1 linijskog leaja
,tla - napon u tlu za sluaj temeljenja na elastinoj podlozi
s,tla - slijeganje tla za sluaj temeljenja na elastinoj podlozi (pomicanje u pravcu lokalne
osi 2 linijskog leaja)
Za linijske leajeve kojima je u setu numerikih podataka pridruen i podatak o pripadajuoj

irini temeljne trake (prekida Tlo je postavljen na ukljueno stanje) tada e prikazana
vrijednost napona u tlu predstavljati kolinik reakcije R2 i zadane pripadajue irine trake
b=.
,tla = R2/b
Prema usvojenoj konvenciji, reakcije su pozitivne ako njihovi vektori djeluju u pravcu
pozitivnih smjerova lokalnih osi linijskih leajeva.
Napominjemo da se u ovom dijalog box-u ne mogu birati utjecaji za konstruiranje anvelopa,

ve u sluaju da je za tekui sluaj postavljena anvelopa, tada e odabrana vrsta utjecaja
ujedno predstavljati i anvelopu njegovih utjecaja. Znai, za razliku od greda ne mogu se dobiti
odgovarajui dijagrami utjecaja za proizvoljno odabrani utjecaj anvelope. Isto vai i kada je u
okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno optereenje.
Nain prikaza utjecaja u linijskim leajevima u potpunosti odgovara prethodno opisanom

postupku za grede, te se u linijskim leajevima mogu dobiti i pojedinani i istovremeni
dijagrami odabranog utjecaja.
559
Pojedinaan prikaz dijagrama za selektirane linijske leaja
Istovremeni prikaz dijagrama ,tla na svim linijskim leajevima
Pored toga, i za linijske leajeve je dostupna opcija prikaza utjecaja putem izolinija (naredba
Legenda). Na ovaj nain i u linijskim leajevima se lako moe dobiti informacija o mjestima
gdje se javljaju naponi u tlu koji prekorauju zadanu vrijednost, mjesta najveih slijeganja tla,
itd.
560
Program je obiljeio sva mjesta na linijskim leajevima

na kojima se javlja napon u tlu vei od 30 kN/m2
8.9 Reakcije leajeva

Izborom naredbe Reakcije, na crteu e uz sve tokaste i linijske leajeve biti
ispisane njihove reakcije.
Prikaz reakcija leajeva na zaslonu
Izborom podopcije Prikaz, koja je prisutna na naredbenoj liniji, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda.
561
Izgled dijalog box-a za izbor reakcija

koje e biti prikazane na zaslonu
Pomou prekidaa koji se nalaze u dijalog box-u, vri se izbor reakcija koje e na crteu biti
prikazane uz odgovarajue tokaste i linijske leajeve. Ovi prekidai rade kao check box-ovi,
odnosno vie njih moe istovremeno biti postavljeno na ukljueno stanje, i oni imaju slijedee
znaenje:
R1 - reakcija tokastog leaja u pravcu njegove lokalne osi 1

M1 - moment upetosti tokastog leaja za obrtanje oko njegove lokalne osi 1
r1 - prosjena raspodijeljena reakcija linijskog leaja u pravcu njegove lokalne osi 1
m1 - prosjean raspodijeljeni moment linijskog leaja za rotaciju oko njegove lokalne osi
1
Prema usvojenoj konvenciji, reakcije tokastih i linijskih leajeva su pozitivne ako njihovi
vektori djeluju u pravcu pozitivnih smjerova lokalnih koordinatnih osi tokastih odnosno
linijskih leajeva.
Nakon izbora vrste reakcija i aktiviranja naredbenog polja OK, na zaslonu e se uz sve
tokaste i linijske leajeve pojaviti sve odabrane vrste reakcija.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umjesto tekueg sluaja optereenja zahtjevan
prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja, tada e se na crteu prikazivati po dvije reakcije, pri
emu e jedna odgovarati maksimalno pozitivnoj a druga maksimalno negativnoj vrijednosti.
Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je zadano pokretno optereenje.
562
Check box pomou kojeg se bira nain prikazivanja

reakcija za anvelopske sluajeve optereenja
Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, na crteu e se za svaku reakciju
prikazivati po dvije vrijednosti, pri emu e jedna odgovarati maksimalnoj a druga minimalnoj
vrijednosti date reakcije.
Prikaz reakcija tokastog leaja kada je check box

Max/min postavljen na ukljueno stanje
Kada je check box Max/min postavljen na iskljueno, za promjenu su dostupni i radio button-
i koji se nalaze u dijelu dijalog box-a Anvelopa. Pomou ovih radio button-a vri se izbor
reakcije za koju se prikazuje anvelopa. Znai, za izabranu reakciju prikazivat e se ekstremne
vrijednosti, a za ostale reakcije vrijednosti koje odgovaraju ovim ekstremima.
563
Prikaz ekstremnih vrijednosti reakcija Prikaz reakcija za izabrani utjecaj R3
Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Skraeni prikaz, imate mogunost da

reakcije leajeva prikaete bez oznaka. Na taj nain se smanjuje guva na crteu i poveava se
njegova preglednost.
Prikaz reakcija sa oznakama Prikaz reakcija bez oznaka
Pravac simbola reakcija koje se nalaze u ravni trenutanog pogleda jasno ukazuje na to o
kojim se reakcijama radi, dok se za reakcije koje nisu u ravnini trenutanog pogleda iza
prikazane vrijednosti u zagradama ispisuje oznaka.
Ukoliko se check-box Prikaz bez simbola postavi na ukljueno stanje dobit e se

maksimalno kompaktan prikaz reakcija tokastih leajeva, bez iscrtavanja grafikih simbola.
Sada se vrijednosti reakcija ispisuju sa znakom, tako da znak minus (-) ukazuje da je smjer
date reakcije suprotan od smjera odgovarajue lokalne osi tokastog leaja.
564
Prikaz reakcija bez simbola
8.10 Utjecaji u indirektnim elementima

Naredba Utjecaji u indirektnim elementima,slui za istovremeni prikaz
utjecaja u elementima konstrukcije, koji ne pripadaju tekuoj ravnini prikaza u prozoru 2D
pogled, ve je prodiru. Znai, pod indirektnim elementima se podrazumijevaju grede, ploe i
zidovi koji prodiru trenutanu ravninu prikaza u prozoru 2D pogled.
Ovakav nain prikaza rezultata je naroito zgodan kada se za tekui prikaz u prozoru 2D
pogled postavi nivo. Tada se na jednom crteu istovremeno moe sagledati raspored
normalnih sila u svim stupovima i zidovima od vertikalnog tereta, ili pak raspored momenata u
stupovima i zidovima ako se radi o seizmikom sluaju optereenja. U svakom sluaju,
naredba ima viestruku primjenu. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei oblik.
Utjecaji u indirektnim elementima (Prikaz/<krAj>):
Kako proraun ovih utjecaja za cijeli model moe potrajati, to se oni prikazuju tek nakon izbora
podopcije Prikaz, sa naredbene linije. Znai, prvo je potrebo za tekui prikaz u prozoru 2D
pogled, postaviti dio konstrukcije za koji vas zanimaju utjecaji u indirektnim elementima, pa
tek potom aktivirati podopciju Prikaz. Njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg
izgleda.
565
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja

u indirektnim elementima
U dijalog box-u, se nalaze parametri kojima se vri izbor utjecaja za prikaz u indirektnim
elementima. Na raspolaganju su slijedei utjecaji:
Utjecaji u indirektnim grednim elementima (stupovi i grede)
N1 - normalna sila u pravcu lokalne osi 1 indirektne grede

T2 - transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2 indirektne grede
T3 - transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3 indirektne grede
M1 - torzioni momenti oko lokalne osi 1 indirektne grede
M2 - momenti savijanja oko lokalne osi 2 indirektne grede
M3 - momenti savijanja oko lokalne osi 3 indirektne grede
Utjecaji u indirektnim ploastim elementima (zidovi i ploe)
M- moment savijanja u ravnini zida, odnosno ploe, na mjestu presjeka sa trenutanom

ravninom prikaza u prozoru 2D pogled (vektor momenta je okomit na ravninu zida).
T- transverzalna sila u ravnini zida, odnosno ploe, na mjestu presjeka sa trenutanom
ravninom prikaza u prozoru 2D pogled. Pravac djelovanja transverzalne sile je
odreen linijom presjeka ploe, odnosno zida, sa trenutanom ravnini prikaza u
prozoru 2D pogled.
N- normalna sila u ravnini zida, odnosno ploe, na mjestu presjeka sa trenutanom
ravninom prikaza u prozoru 2D pogled. Vektor sile pripada ravnini zida i okomit je na
liniju presjeka ploe, odnosno zida, sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D
pogled.
Utjecaji u indirektnim reduktorima
N1 - normalna sila u pravcu lokalne osi 1 indirektnog reduktora

T2 - poprena sila u pravcu lokalne osi 2 indirektnog reduktora
T3 - poprena sila u pravcu lokalne osi 3 indirektnog reduktora
M1 - torzioni momenti oko lokalne osi 1 indirektnog reduktora
M2 - momenti savijanja oko lokalne osi 2 indirektnog reduktora
M3 - momenti savijanja oko lokalne osi 3 indirektnog reduktora
Kako utjecaji u indirektnim grednim elementima obino imaju skok na mjestu njihovog
presjeka sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D pogled, to se pomou slijedee
grupe prekidaa odreuje mjesto djelovanja odabranih utjecaja za prikaz.
566
Iznad/Ispred - Program e prikazati odabrane utjecaje u indirektnim grednim elementima

neposredno iznad, odnosno ispred, trenutane ravnini prikaza u prozoru 2D
pogled. Tipian primjer je ako se eli prikaz normalnih sila u stupovima od
vertikalnog tereta, neposredno iznad ravnini kojoj pripada postavljeni tekui
nivo u prozoru 2D pogled. Znai, bez tereta koji djeluje u ravnini tekueg
nivoa.
Ispod/Iza - Program e prikazati odabrane utjecaje u indirektnim grednim elementima

neposredno ispod, odnosno iza, trenutane ravnini prikaza u prozoru 2D
pogled. Tipian primjer je ako se eli prikaz normalnih sila u stupovima od
vertikalnog tereta, neposredno ispod ravnini kojoj pripada postavljeni tekui
nivo u prozoru 2D pogled. Znai ukljuujui i teret koji djeluje u ravnini
tekueg nivoa.
Razlika - Program e prikazati razliku odabranih utjecaja u indirektnim grednim

elementima neposredno iznad (ispred), i neposredno ispod (iza) trenutane
ravnine prikaza u prozoru 2D pogled. Tipian primjer je ako se eli prikaz
normalnih sila u stupovima od vertikalnog tereta, koji djeluje ba u ravnini
tekueg nivoa.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 2D pogled, uz
sve trenutano vidljive indirektne elemente bit e ispisane vrijednosti odabranih utjecaja.
Na nivou temeljne ploe zahtjevan je prikaz

normalnih sila u svim stupovima i zidovima
Utjecaji koje program prikazuje u indirektnim zidovima i ploama, u potpunosti odgovaraju

vrijednostima koje bi se dobile pomou naredbe Presjek. Uzeti emo za primjer utjecaje u
krajnjem desnom zidu, od djelovanje seizmike u X pravcu, na mjestu njegovog presjeka sa
temeljnom ploom.
567
Utjecaji u zidu, na mjestu njegove upetosti sa temeljnom ploom,

dobiveni naredbom Utjecaji u indirektnim elementima
Iste vrijednosti utjecaja, dobili bi i pomou naredbe Presjek, povlaenjem presjeka u danom
zidu, na mjestu njegovog dodira sa temeljnom ploom. Za vrstu utjecaja, potrebno je odbrati
Nn, a sa naredbene linije podopciju Spreg sila.
Utjecaji u zidu, na mjestu njegove upetosti sa temeljnom ploom,

dobiveni naredbom Presjek.
Napominjemo da je povlaenjem istog presjeka, za dobivanje transverzalne sile na mjestu

upetosti sa temeljnom ploom, potrebno odabrati utjecaj Nns.
Velika prednost naredbe Utjecaji u indirektnim elementima, je u tome to se na jednom

crteu, istovremeno mogu dobiti utjecaji u svim elementima konstrukcije koji prodiru danu
ravninu pogleda.
Pri ispisu utjecaja u indirektnim elementima, program vodi rauna o trenutanom stanju
njihove vidljivosti. Naime ako je pomou naredbe Vidljivost ukinuta vidljivost indirektnih
grednih elemenata (u okviru dijela Simbol u presjeku, check box Greda je postavljen na
568
iskljueno stanje), tada za gredne indirektne elemente nee biti ispisani utjecaji. Isto vai i za
ploe i zidove, a i za naredbu Sakrivanje pomou koje se selektivno ukida vidljivost samo
odreenoj grupi elemenata crtea.
Napomena:
Utjecaji u indirektnim povrinskim elementima za multimodalne seizmike sluajeve
optereenja sada se izraunavaju statistikim kombiniranjem utjecaja od svih tonova (CQC
shema).
8.11 Reduktor
Reduktor je linijski entitet koji omoguava da se utjecaji iz vie paralelnih
konstruktivnih elemenata reduciraju u jednu os, radi daljeg zajednikog prikazivanja i
analiziranja. Elementi iji se utjecaji reduciraju mogu biti i povrinski (ploe/zidovi) i linijski
(grede/stupovi).
Naredbe za kreiranje reduktora i prikazivanje utjecaja u reduktoru nalaze se u modulu za

obradu rezultata, u padajuem meniju Utjecaji.
8.11.1 Kreiranje reduktora

Izborom naredbe Reduktor ulazi se u proceduru odabira ploa i greda koje e
se pridruiti reduktoru.
<0 odab.> Reduktor - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje /
<krAj>):
Napominjemo da se u prozoru 2D pogled, pored ploa i greda koje se u njemu nalaze, mogu
odabrati i ploe i grede koje prodiru ravninu trenutanog prikaza, odnosno i indirektni
elementi.
Pri odabiru treba voditi rauna o tome da entiteti koji se pridruuju reduktoru moraju
ispunjavati odreene geometrijske uvjete. Naime, pravolinijske grede moraju biti paralelne sa
reduktorom, dok se lune grede moraju nalaziti u ravninama koje su paralelne sa ravninom u
kojoj je reduktor, s tim da se njihovi centri nalaze na istoj normali na te ravnine (odnosno
njihovi lukovi moraju biti koncentrini). to se ploa tie, one moraju biti ravninske i moraju
biti paralelne sa ravninom u kojoj je reduktor.
Nakon odabira eljenih entiteta, crtanjem proizvoljne poligonalne linije zadaje se geometrija
reduktora.
Prva toka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj>):
Ova procedura je identina sa crtanjem bilo koje poligonalne linije, tako da je ovdje neemo
objanjavati. Kada se zavri definiranje geometrije reduktora, program za svaki odabrani
entitet provjerava da li zadovoljava navedene geometrijske uvjete. Entiteti koji ne
zadovoljavaju date uvjete izbacuju se iz selekcije uz odgovarajuu obavijest.
569
Ako se od svih odabranih entiteta moe kreirati reduktor, na naredbenoj liniji e se nakon
selekcije pojaviti i podopcije Teite i Centar krutosti.
Prva toka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Teite / Centar krutosti):
Ove opcije imaju smisla samo ako se u prozoru 2D pogled bar neki od izabranih entiteta vide
u presjeku. U tom sluaju program e odrediti teite, odnosno centar krutosti svih njihovih
presjeka sa tekuom ravninom, i na osnovu geometrija odabranih objekata odrediti geometriju
reduktora, tako da sadri i navedenu toku. U sluaju da se kroz danu toku moe postaviti
vie reduktora, program e izabrati onaj koji je normalan na tekuu ravninu u prozoru 2D
pogled.
Ako se u prozoru 2D pogled ni jedan od odabranih entiteta ne vidi u presjeku, nakon

aktiviranja neke od ovih podopcija program e izdati odgovarajuu obavijest.
Bez obzira na koji nain ste odredili geometriju reduktora, kada se naredba zavri on e se
prikazati na crteu.
Prikaz reduktora na crteu
Napominjemo da se pomou naredbe Promjena setova reduktoru mogu pridruiti novi

entiteti, kao i da se ve dodijeljeni entiteti mogu deselektirati.
570
8.11.2 Utjecaji u reduktoru

Aktiviranjem naredbe Utjecaji u reduktoru program sve utjecaje iz entiteta
koji su pridrueni reduktoru reducira na zadanu os. Ako se naredba pokree prvi
put prikazat e se dijagram default utjecaja (M3), a ako je ve pokretana
prikazat e dijagram posljednjeg izabranog utjecaja.
U reduktoru je prikazan dijagram utjecaja M3
Istovremeno se na naredbenoj liniji javlja slijedea poruka:
Utjecaji (Prikaz / <Kraj>)
Aktiviranjem podopcije Prikaz otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor utjecaja u reduktoru
Izbor utjecaja koji e se prikazivati u reduktoru vri se postavljanjem odgovarajueg prekidaa

na ukljueno stanje. Na raspolaganju su:
N1 - normalna sila u pravcu lokalne osi 1 reduktora

T2 - poprena sila u pravcu lokalne osi 2 reduktora
T3 - poprena sila u pravcu lokalne osi 3 reduktora
M1 - torzioni momenti oko lokalne osi 1 reduktora
M2 - momenti savijanja oko lokalne osi 2 reduktora
M3 - momenti savijanja oko lokalne osi 3 reduktora
571
Aktiviranjem naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje dijagram

izabranog utjecaja u reduktoru.
Za prikazivanje je izabran utjecaj T2
Utjecaji u reduktorima koji prodiru ravninu prikazanu u prozoru 2D pogled mogu se prikazati
pomou naredbe Utjecaji u indirektnim elementima (vidi poglavlje 8.10).
Napominjemo i da se za anvelopske sluajeve optereenja ne mogu prikazivati utjecaji u

reduktoru.
8.12 Utjecajna linija

Izborom naredbe Utjecajna linija, program na naredbenoj liniji ispisuje poruku
kojom zahtijeva izbor jedne ili vie greda po kojima se kree pokretno
optereenje.
<0 odab.> Grede sa pokretnim optereenjem - Odabir (Deselektiranje / Shema opt / <krAj>):
Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na naredbenoj liniji
e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti odabrane sve
grede koje su kolinearne sa prvom odabranom.
<1 odab.> Grede sa pokretnim optereenjem - Odabir (Deselektiranje / Kolinearne / Shema

opt / Kritini poloaj / <krAj>):
Nakon odabira svih greda sa pokretnim optereenjem, na zaslonu e biti prikazana utjecajna
linija za odgovarajuu vrstu utjecaja.
572
Utjecajna linija za moment savijanja M3
Program prua mogunost definiranja sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju, koja se
sastoji od vozila (proizvoljno definiranog pokretnog optereenja) i pjeake navale
(raspodijeljenog optereenja), koja opcijsko moe biti ispred i iza vozila, proizvoljne duine i
proizvoljnog rasporeda.
Izborom podopcije Shema opt sa naredbene linije otvara se slijedei dijalog box:
Dijalog box za definiranje sheme pokretnog optereenja

za utjecajnu liniju
Shema pokretnog optereenja za utjecajnu liniju definira se zadavanjem koncentriranih i

linijskih sila i kontinuiranog optereenja.
Koncentrirane sile
Podaci o koncentriranim silama zadaju se u okviru prikazane liste u gornjem lijevom dijelu
dijalog box-a, pri emu podaci u svakom od redova odgovaraju jednoj koncentriranoj sili.
573
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje koncentriranih sila
Novi red se ubacuje u listu pomou naredbenog polja Dodaj , dok se pomou
naredbenog polja Brii odabrani red uklanja iz liste. Poloaj i intenzitet koncentrirane
sile se zadaju direktno u listi, unoenjem numerikih vrijednosti u odgovarajuim kolonama:
X [m] - koordinata toke u kojoj djeluje koncentracijska sila
Pz [kN] - intenzitet sile
Radi breg i lakeg unosa podataka, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, znak
+ oznaava djelovanje sile na dolje. Program zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi
cijelog modela.
Linijske sile
Podaci o linijskom optereenju se zadaju u listi, koja se nalazi u gornjem desnom dijelu dijalog
box-a.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje linijskih sila
574
Prikazane kolone imaju slijedee znaenje:
X1 [m] - koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje linijsko optereenje
X2 [m] - koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje linijsko optereenje
P1[kN/m] - intenzitet linijskog optereenja na poetku
P2 [kN/m] - intenzitet linijskog optereenja na kraju
Kao i kod koncentriranih sila, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, tj. znak +
oznaava djelovanje sile na dolje. Program zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi
cijelog modela.
U najeim sluajevima u praksi, potrebno je zadati jednako podijeljeno optereenje. Iz tog

razloga zadanu vrijednost u edit box-u P1 program automatski postavlja i u edit box-u P2.
Naravno, kada je to potrebno u ovom edit box-u moete zadati vrijednost koja se razlikuje od
one u edit box-u P1.
Uloga naredbenih polja Dodaj i Brii je ista kao i pri unosu koncentrirane sile, tj.
da se pomou njih dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutano odabrani.
Kontinuirano optereenje - ispred i iza
U dijelu dijalog box-a Kontinuirano optereenje - ispred i iza omogueno je definiranje

pjeake navale, koja se moe nalaziti ispred i/ili iza vozila. U edit box-u Intenzitet
zadaje se intenzitet pjeake navale, a njen poloaj je definiran slobodnim prostorom do
vozila (proizvoljno definiranog pokretnog optereenja) ija se duina unosi u edit box-u
Slobodan prostor. Konvencija za znak sile je takoer obrnuta od uobiajene, tako da znak
+ oznaava djelovanje sile na dolje.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje kontinuiranog optereenja
Sva zadana optereenja u tabelama i edit box-ovima grafiki se prikazuju u donjem desnom
dijelu dijalog box-a. Zbog lake kontrole unesenih podataka u tabelama, optereenja iji su
podaci sadrani u tekuim redovima danih tabela, na crteu se prikazuju posebnom bojom.
575
Dio dijalog box-a predvien za grafiku kontrolu zadane

sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju
Biblioteka shema pokretnog optereenja za utjecajnu liniju
U praksi se esto primjenjuju iste sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju. Da bi se

izbjeglo nepotrebno ponavljanje definiranja istih ili slinih shema, omogueno je da se kreirane
sheme snime u bazu i po potrebi naknadno uitaju.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa bibliotekom shema

pokretnog optereenja
Nakon definiranja sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju, ukoliko elite da istu trajno
zapamtite aktivirajte naredbeno polje Snimi .
576
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem naredbenog polja OK, svi uneseni podaci e biti
snimljeni u biblioteku shema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj
listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom e svi podaci koji su mu pridrueni biti
preuzeti i prikazani u dijalog box-u. Naredbeno polje Brii je predvieno za brisanje
odabrane sheme koja je ranije smjetena u bazu.
Za snimljene sheme optereenja se moe kreirati i izvjetaj.
Naredbena polja za kreiranje izvjetaja
- Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i smjeta u projektnu dokumentaciju

- Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i alje na ispis
- Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i snima u tekstualnu datoteku
Izvjetaj se sastoji od naziva sheme pokretnog optereenja, crtea (kao u dijalogu) i tablica sa
numerikim podacima kojima su definirana zadana optereenja.
577
Izgled kreiranog izvjetaja
Ukoliko shema optereenja nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a aktiviranjem naredbenog
polja OK, pojavit e se upozorenje Izabrana shema optereenja nije snimljena. Nastavljate
dalje? i tu shemu ete moi koristiti samo dok ne izaete iz programa.
Napominjemo i da se za shemu koja nije snimljena ne moe kreirati izvjetaj.
Pomou naredbenog polja Reset imate mogunost da odjedanput uklonite sve prethodno
definirane podatke o tekuoj shemi optereenja.
Kritini poloaj
Nain prorauna kritinog poloaja optereenja se definira pomou zatvorenih listi, koje se
nalaze lijevo od grafikog prikaza sheme pokretnog optereenja.
578
Zatvorene liste za definiranje prorauna kritinog

poloaja optereenja
Iz prve zatvorene liste se moe izabrati jedna od tri ponuene opcije:
Analiza oba poretka analizira se kretanje optereenja u oba smjera
Analiza samo I poretka analizira se kretanje optereenja samo u jednom smjeru (sa
lijeve na desnu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su
dobiveni analizom prvog poretka postavlja simbol koji
ukazuje na smjer kretanja optereenja: -->.
Analiza samo II poretka analizira se kretanje optereenja samo u jednom smjeru (sa
desne na lijevu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su
dobiveni analizom drugog poretka postavlja simbol koji
ukazuje na smjer kretanja optereenja:<--.
Napominjemo da izbor poretka ima smisla samo ako zadano optereenje nije simetrino,
obzirom da su kod simetrinih optereenja rezultati za oba smjera kretanja identini.
Pomou druge zatvorene liste se izborom jedne od ponuenih opcija (Maksimum i

minimum, Samo maksimum i Samo minimum) definira za koje se ekstremne
vrijednosti trai kritini poloaj.
Izborom podopcije Kritini poloaj sa naredbene linije, na crteu e se prikazati ekstremne

vrijednosti kao i njihov poloaj za tekuu shemu pokretnog optereenja.
579
Utjecajna linija sa prikazanim kritinim poloajem
8.13 Skaliranje utjecaja

Pomou ove naredbe se utie na raunski dobivene rezultate prorauna i na nain
njihovog ispisa na crteu. Izborom naredbe Skaliranje utjecaja, koja se nalazi u okviru
padajueg menija Vrijednosti, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za skaliranje utjecaja
U edit box-ovima u lijevom dijelu dijalog box-a, zadaju se vrijednosti multiplikatora, sa kojima
e biti linearno pomnoeni rezultati prorauna. Bez obzira, za koji se od konstruktivnih
elemenata analiziraju rezultati, zadanim multiplikatorima e biti pomnoeni svi odgovarajui
rezultati, pri emu se oni razdvajaju jedino po svom karakteru:
Presjene sile - zadanim multiplikatorom e linearno biti pomnoene sve presjene sile u
ploama, gredama, kao i reakcije leajeva.
Naponi - zadanim multiplikatorom e linearno biti pomnoeni svi naponi u ploi kao i
napon u tlu u sluaju temeljenja na elastinoj podlozi.
Deformacije - zadanim multiplikatorom e linearno biti pomnoene sve deformacije ploa i

greda, kao i slijeganje tla u sluaju temeljenja na elastinoj podlozi.
Svakako da je jedna od najveih primjena ovih faktora skaliranja u tome da se rezultati iz

jednog mjernog sistema prevedu u drugi. Ako je pri iscrtavanju modela za duine kao jedinca
mjere koriten metar, zadavanje vrijednosti 1000 u edit box-u Deformacije, dovesti e do
prikaza proraunatih pomaka u milimetrima.
580
Pored zadavanja faktora skaliranja, u ovom dijalog box-u se moe uticati na preglednost ispisa
numerikih rezultata prorauna na crteu, i izgled dijagrama presjenih sila.
Broj decimala - u ovom edit box-u se definira sa kojom preciznou, odnosno sa koliko
decimala, treba prikazivati rezultate prorauna. Ako se zada vrijednost 0,
tada e svi rezultati, bez obzira to oni predstavljaju, i na koji konstruktivni
element se odnose, biti prikazani kao cjelobrojne vrijednosti.
Donja granica - kako se veina rezultata prorauna prikazuje putem dijagrama na kojima se
ispisuju i ordinate ekstremnih vrijednosti, to crte u nekim sluajevima moe
postati nepregledan. U takvim sluajevima imate mogunost da u ovom edit
box-u zadane proizvoljnu vrijednost i da od programa zahtijevate da ne kotira
vrijednosti koje su po apsolutnoj vrijednosti manje od zadane. Vrijednost
zadata u ovom edit box-u se odnosi i na prikaz reakcija tokastih leajeva,
odnosno na crteu e biti ispisane samo reakcije iji je intenzitet po apsolutnoj
vrijednosti vei od zadane donje granice (zadavanje vrijednosti 0, znai
prikaz svih vrijednosti).
Tehnika nula - zadavanjem eljene vrijednosti imate mogunost da program svim

vrijednostima koje su manje od zadane dodjeli vrijednost nula. Na ovaj nain
program ne samo da nee kotirati vrijednosti manje od zadane, ve ih nee ni
prikazivati.
Aktiviranje naredbenog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, a sve postavljene parametre,
program e potivati u svom daljnjem radu.
8.14 Skaliranje mjerila dijagrama

Izgled dijagrama u linijskim konstrukcijama, moe se podeavati i skaliranjem
vrijednosti ordinata na dijagramu. Pritiskom na funkcijski gumb F5, ordinate se
proporcionalno poveavaju, a istovremenim pritiskom na gumbe Alt i F5 se smanjuju.
Pored promjene mjerila u kojoj se iscrtavaju dijagrami, pomou funkcijskog gumba F6 je
mogue podeavati gustou rafure dijagrama. Naime, pritiskom na funkcijski gumb F6
gustoa rafure se poveava, a istovremenim pritiskom na gumbe Alt i F6 se smanjuje.
Funkcijski gumb F7 je predvien za ponitavanje svih prethodno zadatih skaliranja dijagrama
i povratak na poetnu, programski zadano mjerilo.
Dijagrami utjecaja u linijskim entitetima mogu se prikazivati i bez rafure, odnosno bez
unutranjih ordinata. Istovremenim pritiskom na tipku Ctrl i funkcijsku tipku F6
prikazivanje ordinata se iskljuuje, dok se ponovnim pritiskom na iste tipke ukljuuje.
581
Prikaz dijagrama sa ordinatama
Prikaz dijagrama bez ordinata
Sve prethodno reeno ne odnosi se samo na dijagrame u linijskim elementima konstrukcije ve

i na dijagrame presjeka u povrinskim elementima konstrukcije, simbole strelica kojima se
prikazuju reakcije tokastih leajeva, prikaz deformiranog modela i prikaz tekue forme
osciliranja konstrukcije. I ovdje je za skaliranje mjerila predvien funkcijski gumb F5, a za
ponitavanje skaliranja funkcijski gumb F7.
8.15 Koliine
Pomou naredbe Koliine moete automatski generirati tekstualni izvjetaj sa
potrebnim koliinama materijala za odabrane grede i ploe modela. Naredba se
nalazi u padajuem meniju Vrijednosti, a njenim aktiviranjem se ulazi u
standardnu proceduru odabira:
<0 odab.> Koliine - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje /
<krAj>):
582
Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog
box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno izabrane grede i ploe.
Izgled dijalog box-a za prikaz tekstualnog izvjetaja
Ploe - koliine
Tabela sa koliinama za ploe
Koliine za ploe se sastoji od tabele u kojoj su za svaki set ploa prikazani slijedei podaci:
Set - redni broj seta

d [m]/Materijal - u prvom redu se ispisuje debljina ploa, dok se u drugom redu ispisuje
materijal od koga su ploe danog seta kreirane
[kN/m3] - specifina teina materijala
P [m2] - povrina svih ploa danog seta
V [m3] - volumen svih ploa danog seta
m [T] - masa svih ploa danog seta
U posljednjem redu tabele Ukupno prikazuje se povrina, volumen i masa svih odabranih
ploa.
583
Grede - koliine
Tabele sa koliinama za grede
Za izvjetaj koliina greda predviene su dvije vrste tabela. Tabela Grede koliine po
setovima se uvijek prikazuje i u njoj su odabrane grede grupirane po setovima. Tabela
Grede koliine po poprenim presjecima se prikazuje u situacijama u kojima se meu
odabranim gredama nalaze grede koje imaju isti popreni presjek i iste numerike podatke, a
pripadaju razliitim setovima. U ovoj tabeli se grede grupiraju po poprenim presjecima i ona
ne sadri kolonu Set. Ostale kolone su iste za obje tabele:
Set redni broj seta

Presjek/Materijal u prvom redu se ispisuje opis presjeka grede, dok se u drugom redu
ispisuje materijal od koga su date grede kreirane
L [m] duina svih greda danog seta/presjeka
V [m3] volumen svih greda danog seta/presjeka
m [T] masa svih greda danog seta/presjeka
U posljednjem redu obje tabele Ukupno ispisuju se duina, zapremina i masa svih
odabranih greda. Prikazani numeriki podaci u ovom redu moraju biti isti za obje tabele.
584
Rekapitulacija koliina materijala
Tabela rekapitulacije koliina materijala
U ovoj tabeli prikazuje se rekapitulacija koliina svih materijala koji su koriteni za kreiranje
odabranih ploa i greda. Za svaki materijal su prikazani slijedei podaci:
Materijal - u ovoj koloni se prikazuje naziv materijala

V [m3] - volumen svih greda i ploa koje su kreirane od danog materijala
m [T] - masa svih greda i ploa koje su kreirane od danog materijala
Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, kreirani
izvjetaj koliina se moe izvesti u projektnu dokumentaciju ( ), ispis ( ) ili tekstualnu
datoteku ( ).
Naredbena polja za izvoz izvjetaja
585
8.16 Tekstualni prikaz rezultata statikog

prorauna
Pored mogunosti prilaganja u projekt crtea sa grafikim prikazom rezultata
prorauna, programom je omogueno i kreiranje tekstualnih izvjetaja, u kojima se u formi
tabela mogu dobiti numeriki rezultati provedenog statikog prorauna. Za ovu namjenu su
predviene dvije naredbe. Jedna slui za kreiranje tekstualnih izvjetaja samo za grupu
odabranih entiteta, a druga za kreiranje tekstualnih izvjetaja cijelog modela.
Izborom naredbe Tekstualni izvjetaj, koja se u modulu za obradu rezultata prorauna

nalazi u okviru padajueg menija Vrijednosti, program e sa naredbene linije zahtijevati da
odaberete entitete u kojima vas zanimaju numeriki rezultati prorauna.
<0 odab.> Odabir entiteta Odabir

(Sve/Prozor/pOligon/pResjek/Extras/Deselektiranje/<krAj>):
Kako se numeriki rezultati mogu u jednom trenutku gledati samo za jedan tip entiteta (ploe,
grede, itd.), to e izbor prvog entiteta odrediti i koje je sve entitete mogue nadalje odabrati.
Znai, ako elite da gledate numerike rezultate u ploama, tada je potrebno da u prvom
koraku odaberete samo jednu od eljenih ploa, a potom i ostale. Ako u prvom koraku
odaberete vie raznorodnih entiteta, onda e se program sam odluiti za jedna od njih, o stale
izbaciti iz selekcije. Nakon zavrene selekcije, program e u zavisnosti od tipa odabranog
entiteta otvoriti odgovarajui dijalog box.
Izgled dijalog box-a za prikaz numerikih

rezultata prorauna u ploama i zidovima
Nain rada sa ovom naredbom je potpuno isti za sve tipove konstruktivnih elemenata a jedina
razlika je u vrsti utjecaja koji se za pojedine elemente konstrukcije mogu dobiti. Zbog toga
emo u daljem tekstu prikazati nain kreiranja tekstualnih izvjetaja za utjecaje u ploi, pa e
sve nadalje reeno vaiti i za ostale elemente konstrukcije.
586
Ploe
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja

u ploama i zidovima
Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvjetaj vri se u donjem lijevom dijelu
dijalog box-a (Optereenja). Prikazane opcije imaju slijedee znaenje:
Tekui sluaj optereenja - Izvjetaj se generira za sluaj optereenja koji je izabran

iz zatvorene liste, koja postaje dostupna tek kada se
izabere ovaj prekida. U listi se nalaze svi osnovni
sluajevi optereenja, sve kombinacije i sve anvelope koje
su ranije kreirane za dati model. Bilo koji od ovih
sluajeva optereenja moe se izabrati za kreiranje
izvjetaja.
Sva osnovna optereenja - Izvjetaj se generira za sve osnovne sluajeve optereenja
Sve kombinacije optereenja - Izvjetaj se generira za sve kombinacije optereenja
Sva optereenja - Izvjetaj se generira za sva optereenja
587
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor optereenja
U gornjem dijelu dijalog box-a, nalaze se tri tabele koje e biti aktivne ili neaktivne, u ovisnosti
od stanja prekidaa koji se nalaze na njihovom vrhu.
Prekidai koji odreuju koja e vrsta utjecaja

biti prikazana u tekstualnom izvjetaju, a koja ne
U ovisnosti od stanja prekidaa Rezne sile, Deformacija LKS i Deformacija GLO donji dio
odgovarajuih tabela e biti dostupan ili ne.
Nain rada sa tabelama je potpuno isti. Objasniti emo nain rada sa tabelom za rezne sile, a
to e se odnositi i na ostale dvije tabele.
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa koji se nalaze sa lijeve strane naziva utjecaja,
odreujete da li e se ti rezultati nai u sastavu tekstualnog izvjetaja ili ne.
588
Prekidai koji odreuju broj kolona u izvjetaju
Prekidai koji se nalaze sa desne strane naziva danog utjecaja, bie dostupni za promjenu
samo ako je prekida Ekstremi postavljen na ukljueno stanje.
Prekida koji odreuje vrstu tekstualnog izvjetaja
Pomou prekidaa Ekstremi, praktino se odreuje vrsta tekstualnog izvjetaja, odnosno da

li elite da se prikae samo odreeni broj maksimalnih vrijednosti odabranog utjecaja ili pak
rezultati u svim odabranim elementima konstrukcije. Znai, ako je prekida Ekstremi
postavljen na iskljueno stanje, tada e kreirana tabela sadrati onoliko redova koliko ima i
vorova na mrei konanih elementa u odabranim ploama, a broj kolona e odrediti broj
odabranih utjecaja za prikaz. Ako je pak prekida Ekstremi postavljen na ukljueno stanje,
tada je potrebno da odaberete za koje utjecaje traite ekstreme.
589
Dio dijalog box-a za izbor vrste i broja ekstrema
U svakom od prikazanih osam redova, definiraju se parametri za danu vrstu presjeenih sila. U
okviru svakog od ovih redova, u edit box-u n, se zadaje broj ekstremnih vrijednosti koje je
potrebno prikazati, a postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa u kolonama +, - i ,
odreujete kriterij sortiranja rezultata. Naime, odreujete da li rezultati treba da predstavljaju
maksimalne pozitivne vrijednosti, maksimalne negativne ili pak maksimalne vrijednosti po
apsolutnom znaku. Svakako da e ovi prekidai biti aktivni samo u redovima koji se odnose na
odabrane utjecaje za prikaz. Prema tome, za svaki od odabranih utjecaja moete traiti eljeni
broj ekstrema po jednom, ili pak vie odabranih kriterija sortiranja. U okviru jednog reda,
mogu i sva tri prekidaa biti postavljena na iskljueno stanje, to e oznaiti da se za taj
utjecaj nee traiti ekstremi ve e se oni prikazivati samo kao odgovarajue vrijednosti pri
pronalaenju drugih ekstremnih vrijednosti.
Znai, broj postavljenih prekidaa sa lijeve strane naziva utjecaja e odrediti broj kolona, a
broj prekidaa postavljenih sa desne strane naziva utjecaja e odrediti broj tabela. Svaka od
ovih tabela e sadrati onoliko redova koliko je i zahtijevano ekstremnih vrijednosti danog
utjecaja (podatak u koloni n).
Kada tekui model sadri faze graenja, za promjenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja
se nalazi u donjem desnom dijelu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste
odreuje se faza graenja za koju se generira izvjetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze.
Njenim izborom izvjetaj se generira za sve faze graenja.
Pomou check box-a Razdvojeno po setovima od programa se moe zahtijevati da

rezultate u izvjetaju grupira po setovima. Ispred svake grupe rezultata ispisuje se redni broj i
opis danog seta. Ova opcija je dostupna samo kada se kreira izvjetaj za zadani broj
ekstremnih vrijednosti izabranih utjecaja, odnosno kada je check box Ekstremi postavljen na
ukljueno stanje.
Kako ete u radu sa programom esto mijenjati vrstu izvjetaja u zavisnosti od

trenutanih potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja
prekidaa. Naime, kada podesite neko stanje za izvjetaj, za koje smatrate da je
relativno tipino, i da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte ovu
ikonu.
590
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabranu vrstu
tekstualnog izvjetaja i aktivirati naredbeno polje OK.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu ovog dijalog box-a je predviena za izbor
nekog od ranije snimljenih tipova izvjetaja.
Zatvorena lista za izbor nekog od ranije snimljenih tipova izvjetaja
Kada ste odabrali vrstu tekstualnog izvjetaja, i sadraj njegovih kolona i redova, aktiviranjem
naredbenog polja OK, program e otvoriti dijalog box sa sadrajem kreiranog tekstualnog
izvjetaja.
591
Dijalog box sa sadrajem kreiranog tekstualnog izvjetaja
Isto kao i kod ostalih procedura u programu, u kojima se generiraju razni tekstualni izvjetaji,
imate mogunost da izborom odgovarajueg komadnog polja se odluite ili za direktni ispis, ili
pak za smjetanje ovog izvjetaja u glavni projekt.
Ikona za smjetaj TXT izvjetaja u glavni projekt
Ikona za direktan ispis TXT izvjetaja
Ikona za izvoz TXT izvjetaja u txt datoteku
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a u
okviru ove naredbe.
Osnovni izgled dijalog box-a za kreiranje

tekstualnog izvjetaja sa rezultatima u ploama
592
Sada imate mogunost ili da zahtijevate novu vrstu izvjetaja za iste odabrane entitete, ili pak
da se izborom naredbenog polja Cancel, vratite na osnovni izgled naredbene linije u okviru
ove naredbe.
<0 odab.> Odabir entiteta Odabir

Program e biti u proceduri selekcije novih entiteta, sve dok izborom pod-opcije krAj ne
oznaite kraj ove naredbe.
Grede

u gredama i stupovima
Za stupove i grede moe se kreirati izvjetaj sa kljunim vrijednostima izabranih utjecaja. Pod
kljunim vrijednostima se podrazumijevaju vrijednosti u svim karakteristinim tokama grede,
odnosno tokama u kojima se javljaju lokalni ekstremi.
Izborom jednog od prekidaa, koji postaju dostupni nakon postavljanja check box-a Ekstremi
na iskljueno stanje, definira se sadraj izvjetaja:
Kljune vrijednosti - U izvjetaju se prikazuju samo vrijednosti u kljunim tokama

odabranih greda/stupova
Kljune vrijednosti + dx - Pored kljunih vrijednosti u izvjetaju se prikazuju i vrijednosti

u tokama koje su odreene zadanim intervalom u edit box-u dx
593
Parametri pomou kojih se definira kreiranje izvjetaja

sa kljunim vrijednostima u odabranim gredama
U sluaju da je za tekui sluaj optereenja postavljena anvelopa, i pod uvjetom da je check

box Ekstremi postavljen na iskljueno stanje, imate mogunost da odaberete utjecaje za
koje e biti traena anvelopa.
Prekidai koji odreuju vrstu utjecaja za koje se trai anvelopa
594
Tokasti leaj

u tokastim leajevima
Ako se meu izabranim sluajevima optereenja za kreiranje tekstualnog izvjetaja u

tokastim leajevima nalazi i anvelopski sluaj, za promjenu postaju dostupni i parametri u
dijelu dijalog box-a Anvelopa.
Parametri pomou kojih se definira kreiranje izvjetaja

za anvelopske sluajeve optereenja
Kada je check check box Max/min postavljen na ukljueno stanje u izvjetaju e se za

svaku izabranu reakciju i anvelopski sluaj optereenja ispisivati dvije vrijednosti, maksimalna
i minimalna.
Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, pomou ostalih check box-ova vri se
izbor reakcija za koje se trai anvelopa. Znai, za izabrane reakcije u izvjetaju e se
prikazivati ekstremne vrijednosti, a za ostale reakcije vrijednosti koje odgovaraju ovim
ekstremima.
Napominjemo da sve to je ovdje navedeno vai i za naredbu pomou koje se generira

izvjetaj sa rezultatima statikog prorauna za cijeli model. Ova naredba se nalazi u ureivanju
papira, u meniju koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja Statiki proraun.
595
8.17 Generiranja izvjetaja za grupe entiteta

Pomou ove naredbe moe se na jednostavan nain kreirati kompletan izvjetaj za
izabrane grupe entiteta. Ovaj izvjetaj moe sadravati tekstualne i grafike blokove sa
rezultatima statikog prorauna, kao i tekstualne i grafike blokove sa rezultatima
dimenzioniranja i to za sve vrste konstruktivnih elemenata.
Izborom naredbe Generiranje izvjetaja za grupe entiteta, koja se u modulu za obradu

rezultata prorauna nalazi u okviru padajueg menija Vrijednosti, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a koji se otvara aktiviranjem naredbe

Generiranje izvjetaja za grupe entiteta
Sam postupak rada sa ovim dijalog box-om moe se podijeliti na dva dijela. U prvom se
pomou ponuenih parametara vri izbor tekstualnih i grafikih blokova koji e se nai u
izvjetaju, kao i snimanje njihovog trenutanog stanja u bazu konfiguracija radi daljeg
koritenja. U drugom dijelu se kreiraju grupe entiteta i za njih vri generiranje izvjetaja.
Definiranje konfiguracija
Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima statikog prorauna vri se u dijelu dijalog
box-a Statiki utjecaji.
596
Dio dijalog box-a za izbor tekstualnih i grafikih blokova

sa rezultatima statikog prorauna
Moe se definirati izgled izvjetaja za ploe, grede, povrinske leajeve, linijske leajeve i
reakcije leajeva. Svakom entitetu su pridruena po dva check box-a i naredbena polja. Oni
koji se nalaze sa lijeve strane imena entiteta predvieni su za rad sa tekstualnim izvjetajima,
dok su oni sa desne strane predvieni za rad sa grafikim blokovima.
Postavljanjem na ukljueno stanje nekog od check box-ova sa lijeve strane, postaje dostupno i
naredbeno polje koje se nalazi pored njega. Aktiviranjem danog naredbenog polja program
otvara dijalog box u kojem se vri izbor utjecaja koji e se nai u sastavu tekstualnog
izvjetaja odgovarajueg entiteta.
597
Dijalog box za izbor utjecaja koji e se nai u sastavu

tekstualnog izvjetaja ploa
Rad sa dijalog box-ovima za tekstualne izvjetaje je isti kao kod naredbe Tekstualni izvjetaj,
s tim to je dio za izbor sluaja optereenja i faze graenja nedostupan, s obzirom da se njihov
izbor vri u osnovnom dijalog box-u naredbe.
Aktiviranjem naredbenih polja sa desne strane imena entiteta, otvaraju se odgovarajui dijalog
box-ovi u kojima se vri izbor utjecaja za generiranje grafikih blokova.
Dijalog box za izbor grafikih blokova u ploi

koji e se nai u sastavu izvjetaja
Rad sa ovim dijalog box-ovima je isti kao kod naredbi za prikazivanje statikih utjecaja u
odgovarajuim entitetima.
Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima dimenzioniranja vri se u dijalog box-ovima

koji se otvaraju aktiviranjem odgovarajuih naredbenih polja u dijelu Dimenzioniranje.
598
Dijalog box za izbor tekstualnih i grafikih

blokova sa rezultatima dimenzioniranja
betonskih ploa
Nakon izbora svih grafikih i tekstualnih blokova potrebno je snimiti tekue stanje parametara
u bazu konfiguracija. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje , ijim se
aktiviranjem otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem naredbenog polja OK, svi zadani podaci bit e
snimljeni, a zadani naziv e se pojaviti u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija.
U zatvorenoj listi nalazi se i konfiguracija sa imenom Default, u kojoj su svi parametri

postavljeni na iskljueno stanje, tako da se njenim izborom na najbri nain mogu ponititi
unesene izmjene.
Kreiranje grupa entiteta i generiranje izvjetaja
Izborom naredbenog polja Nivo, koji se nalazi u dijelu dijalog box-a Definiranje novih
grupa, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
599
Dijalog box za izbor nivoa
U dijalog box-u su prikazani svi nivoi koji se nalaze u modelu. Sada je potrebno da izaberete
nivoe za koje elite kreirati izvjetaj i da ih aktiviranjem naredbenog polja OK ubacite u
listu.
U listu su ubaeni izabrani nivoi
Izborom naredbenog polja Okvir, dijalog box se zatvara i ulazi se u proceduru odabira
okvira u prozoru Dispozicija, pri emu naredbena linija dobiva slijedei oblik:
<0 odab.> Okviri - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje /
<krAj>):
Klik na desni gumb mia oznait e kraj procedure odabira, nakon ega se dijalog box ponovo
otvara, a svi odabrani okviri prikazuju u list.
Pomou naredbenog polja Pomoni pogled u listu se mogu ubaciti i pomoni pogledi.
600
Dijalog box za izbor pomonih pogleda
Grupe za koje se generira izvjetaj, mogu se kreirati i odabirom linijskih entiteta (greda i
linijskih leajeva) sa crtea. Naime, aktiviranjem naredbenog polja Linijski entiteti dijalog
box se zatvara i ulazi se u proceduru odabira linijskih entiteta:
<0 odab.> Linijski entiteti - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje
/ <krAj>):
Napominjemo da se ne mogu kreirati grupe u kojima se istovremeno nalaze i grede i linijski

leajevi, tako da e entitet koji je prvi odabran odrediti koji e entiteti ui u selekciju.
Klik na desni gumb mia oznait e kraj procedure odabira, nakon ega se dijalog box ponovo
otvara, a u listu se ubacuje grupa sa imenom Grupa greda ako su odabrane grede,
odnosno Grupa linijskih leajeva ako su sa crtea odabrani linijski leajevi.
Odabirom greda sa crtea, u listu je ubaena grupa greda
601
U koloni Naziv u listi, zadaje se ime poglavlja u koje se ubacuje izvjetaj za entitete koji
pripadaju danoj grupi. Jednostavnim klikom mia preko naziva bilo koje grupe, on se odabire i
moe se promijeniti unosom novog imena sa tipkovnice.
Za svaku grupu entiteta, u koloni Konfiguracija nalazi se zatvorena lista iz koje se moe
izabrati bilo koja ranije snimljena konfiguracija. Znai izvjetaj se ne generira za trenutano
stanje parametara, ve za snimljenu konfiguraciju koja je pridruena danoj grupi entiteta.
Ako se izvjetaj za sve grupe generira sa istom konfiguracijom, dovoljno je da se ona dodijeli
jednoj grupi, a zatim da se iz padajueg menija, koji se otvara desnim klikom mia preko
njenog imena, izabere naredba Dodijeli svima. Na ovaj nain svim grupama bit e
pridruena izabrana konfiguracija
Naredba za dodjeljivanje iste konfiguracije svim grupama entiteta
Stanje check box-a koji se nalazi na kraju svakog reda, odreuje da li e se za tu grupu
entiteta generirati izvjetaj. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se
padajui meni sa stavkama Odaberi sve i Deselektiraj sve. Njihovim izborom mogu se
odabrati, odnosno deselektirati svi check box-ovi istovremeno. Grupe entiteta mogu se
odabrati i unoenjem njihovih rednih brojeva u edit box-u Izbor, koji se nalazi ispod liste.
602
Ukljueni check box-ovi oznaavaju da e se za te grupe

entiteta generirati izvjetaj
Pomou naredbenih polja Gore i Dolje omoguena je promjena redoslijeda grupa

entiteta u listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne preko reda u kojem se nalazi grupa
kojoj je potrebno promijeniti poloaj u listi, a zatim aktivira odgovarajue dugme.
Pomou naredbenog polja Brii odabrane grupe se uklanjaju iz liste.
Napominjemo da se kreirane grupe snimaju u datoteku pri snimanju modela, tako ostaju
trajno zapamene za kasnije koritenje.
U datoteku se snimaju i sve konfiguracije koje su dodijeljene grupama. Pri pokretanju naredbe
program usporeuje ove konfiguracije i konfiguracije koje su snimljene u bazu. Ako se u bazi
ne nalazi konfiguracija koja je dodijeljena nekoj grupi, pored njenog imena se ispisuje
zvjezdica (*) koja pokazuje da ona nije snimljena u bazu, ali da se moe koristiti u danom
projektu.
Ukoliko se u modelu nalaze faze graenja, izborom iz zatvorene liste Faze graenja
odreuje se faza za koju se generira izvjetaj. Izborom opcije Sve faze, izvjetaj se generira
za sve faze graenja.
Zatvorena lista koja se nalazi u dijelu dijaloga Vidljivost, predviena je za izbor nekog od
ranije snimljenih stanja vidljivosti, sa kojim e se vriti generiranje grafikih blokova. Pored
ove liste se nalaze i dvije ikone.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost u kojem moete regulirati nain
vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Izabrano stanje
vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti sve dok ne izaete iz dijalog box-a Generiranje
izvjetaja za grupe entiteta, kada e biti vraeno stanje vidljivosti koje je postavljeno u
modulu za obradu rezultata.
603
Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kojem se mogu podeavati karakteristike
blokova koji se generiraju. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara desnim
klikom mia preko ikone Izvoz bloka u modulu za obradu rezultata, tako da e sve izmjene
parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue naredbe.
U dijelu dijalog box-a Optereenja vri se izbor optereenja za koja se generiraju izvjetaji
rezultata statikog prorauna. Pored pojedinanog sluaja optereenja koji se bira iz liste,
izvjetaj se moe generirati i za: Sva osnovna optereenja, Sve kombinacije
optereenja ili Sva optereenja.

za koja se generira izvjetaj
Napominjemo da se izabrano optereenje, faza graenja i vidljivost ne snimaju u konfiguraciju,

ve se pri svakom generiranju izvjetaja ponovo definiraju
Kada su zadani svi potrebni parametri pristupa se generiranju izvjetaja. Pri tome, treba
provjeriti da li je za svaku od grupa u koloni Konfiguracija izabrana neka od ranije snimljenih
konfiguracija, jer e na osnovu nje biti generiran izvjetaj, kao i da li je grupama za koje se
generira izvjetaj odgovarajui check box postavljen na ukljueno stanje
Generiraj cijeli izvjetaj - Izborom ovog naredbenog polja izvjetaj se generira i

izvozi u projektnu dokumentaciju
Generiraj cijeli izvjetaj - Izborom ovog naredbenog polja izvjetaj se generira i alje
na ispis
Pomou check box-a Grupirati po nazivu odreuje se poloaj generiranih blokova u

projektnoj dokumentaciji. Kada je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje program
automatski svaki blok smjeta u odgovarajue poglavlje. Tako e na primjer blokove sa
rezultatima dimenzioniranja elinih greda ubaciti u poglavlje Dimenzioniranje (elik). Ako je
604
ovaj check box postavljen na ukljueno stanje program e za svaku grupu entiteta kreirati
novo poglavlje sa imenom koje je zadano u koloni Naziv, i u njega e ubaciti sve blokove koji
su generirani za entitete iz date grupe.
Blokovi koji se izvoze mogu se grupirati na vie naina. Izbor tipa grupiranja se vri iz
zatvorene liste, koja se nalazi sa desne strane naredbenih polja za generiranje izvjetaja.
Grupiranje tip 1 (po sluajevima optereenja) se vri prema slijedeim kriterijima:
1. Redni broj faze graenja

2. Redni broj grupe u listi
3. Redni broj sluaja optereenja
4. Tip entiteta
5. Vrsta utjecaja
Grupiranje tip 2 (po vrsti entiteta) se vri prema slijedeim kriterijima:

3. Tip entiteta
5. Vrsta utjecaja
Grupiranje tip 3 (po vrsti utjecaja) se vri prema slijedeim kriterijima:

3. Tip entiteta
4. Vrsta utjecaja
Da bi se olakalo kreiranje konfiguracija i kontrola unesenih podataka, omogueno je

generiranje izvjetaja i za trenutano stanje parametara. Naime, desnim klikom mia preko
odabranih grupa u listi otvara se padajui meni, iz koga se moe izabrati neka od ponuenih
opcija za generiranje izvjetaja.
605
Sadraj padajueg menija za generiranje izvjetaja

sa trenutanim stanjem parametara
Moe se generirati cijeli izvjetaj ili samo neki njegov dio, na primjer tekstualni izvjetaj sa
rezultatima statikog prorauna za ploe ili izvjetaj dimenzioniranja betonskih grede. Sadraj
ovog menija nije uvijek isti, ve zavisi od toga koji su tekstualni i grafiki blokovi izabrani za
generiranje. Tako da ukoliko npr. nisu ukljueni check box-ovi koji se odnose na
dimenzioniranje, u meniju se nee nai opcije za generiranje izvjetaja dimenzioniranja.
Izborom neke od stavki iz menija, izvjetaj se generira i prikazuje na zaslonu.
Napominjemo da se izvjetaji koji su generirani za trenutano stanje parametara ne mogu

ubacivati u projektnu dokumentaciju. Njihova prvenstvena namjena je kontrola unesenih
podataka pri kreiranju konfiguracija.
8.18 Trenutano uklanjanje prikazanih utjecaja sa

zaslona (Reset)
Kada su na zaslonu prikazani neki od utjecaja, izborom druge naredbe za obradu
rezultata, oni se uklanjaju i zamjenjuju novim. Meutim, esto se ukazuje potreba za
uklanjanjem prikazanih utjecaja sa zaslona i bez aktiviranja neke druge naredbe za obradu
rezultata. Ova potreba se javlja, kada se recimo ele pripremiti ulazni podaci za projektnu
dokumentaciju, ili kada se eli provjeriti tonost zadanih ulaznih podataka.
Izborom naredbe Reset, rezultati se uklanjaju sa zaslona, a na njemu ostaje samo

crte ulaznih podataka.
606
8.19 Numeracija vorova sa mree konanih

elemenata
U sluaju da elite da u projektnu dokumentaciju priloite i tekstualne izvjetaje,
koji se pri prikazu ulaznih podataka i rezultata prorauna pozivaju na brojeve vorova sa
mree konanih elemenata, tada e Vam svakako trebati i crte koji ima numerirane sve
brojeve vorova sa mree konanih elemenata.
Prikaz numeracije vorova sa mree konanih elemenata se postie postavljanjem na

ukljueno stanje check box-a Br. vorova koji se nalazi u okviru naredbe Vidljivost.
Svakako da postavljanje ovog check box-a na ukljueno stanje nee imati nikakvog smisla ako
se za vidljivu ne postavi i sama mrea konanih elemenata (check box M.K.E.).
8.20 Kontrola setova

Kada se naredba Kontrola setova pokrene u modulu za obradu rezultata na
naredbenoj liniji se pojavljuje i podopcija iZvjetaj.
<Sve> Kontrola setova - Ploa/Zid (Izbor / <krAj> / iZvjetaj):
Izborom ove podopcije otvara se dijalog box iz koga se vri generiranje izvjetaja kontrole
setova.
Dijalog box za generiranje izvjetaja kontrole setova
U dijelu dijalog box-a Prikaz smjetena su dva radio button-a: Izvjetaj za trenutani
2D pogled i Izvjetaj za 3D pogled, pomou kojih se vri izbor pogleda za koji se
generira izvjetaj.
607
Naredbena polja za izbor pogleda
U sluaju da se projektna dokumentacija ispisuje na crno-bijelom pisau, izvoz grafikih

blokova sa bojama ne bi imao smisla. Iz tog razloga se u dijelu dijalog box-a Prikaz nalazi i
check box Samo sa crnom bojom, kojim se od programa moe zahtijevati da u grafikim
blokovima sve setove prikazuje sa crnom bojom.
U dijelu dijalog box-a Entiteti se, ukljuivanjem odgovarajuih check box-ova, vri izbor
konstruktivnih elemenata i optereenja za koje se generira izvjetaj kontrole setova.
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor entiteta

za generiranje izvjetaja
Check box-ovi entiteta koji se ne nalaze u tekuem modelu su onemogueni, tako da se oni ne
mogu izabrati za generiranje izvjetaja.
Dio dijalog box-a Sluajevi optereenja bit e nedostupan za promjenu sve dok se bar
jedno optereenje ne odabere za kreiranje izvjetaja. U njemu se pomou ponuenih radio
button-a definira da li e se grafiki blokovi generirati samo za tekui ili za sve osnovne
sluajeve optereenja.
608
Aktiviranjem naredbenog polja Generiraj cijeli izvjetaj, na kojem se nalazi ikona ,

grafiki blokovi se izvoze u projektnu dokumentaciju, dok se izborom istoimenog naredbenog
polja sa ikonom grafiki blokovi izvoze direktno na ispis.
Naredbena polja za generiranje izvjetaja
609
Generirani grafiki blokovi sa setovima povrinskog optereenja
Napominjemo da se grafiki blokovi sa setovima numerikih podataka konstruktivnih

elemenata smjetaju u poglavlje Konstrukcija, dok se grafiki blokovi sa setovima numerikih
podataka optereenja smjetaju u poglavlje Optereenje.
8.21 Kreiranje projektne dokumentacije

Kako je cijeli program grafiki orijentiran, to je pomou grupe naredbi koja se
opisuje u ovom dijelu uputstva, omoguena laka izrada kvalitetne projektne dokumentacije.
Svaka Tower-ova ulazna datoteka ima istoimenu datoteku sa ekstenzijom *.TWP_D, koja
slui za kreiranje tekstualnih i grafikih izvjetaja. Prema tome, za svaki model je mogue
kreirati samo jednu projektnu dokumentaciju. Pri ulasku u modul za obradu rezultata
prorauna, ovaj dokument postaje aktivan i spreman za smjetanje, proizvoljno odabranih
prikaza na zaslonu, bez obzira da li oni predstavljaju ulazne podatke, ili rezultate prorauna.
Pored toga, u ovaj dokument se mogu smjetati i raznorazni tekstualni izvjetaji, a postoji i
mogunost njihovog automatskog generiranja.
Izborom naredbe Ureivanje papira koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka,
otvara se prozor sa izgledom projektne dokumentacije.
610
Izgled prozora za rad sa projektnom dokumentacijom
U lijevom dijelu prozora, nalazi se razgranano stablo koje cijelu projektnu dokumentaciju dijeli
na manje cjeline, a u desnom dijelu izgled trenutano aktivne strane dokumenta. U dnu
zaslona, na statusnoj liniji, ispisuje se informacija o rednom broju tekue strane projektne
dokumentacije.
8.21.1 Izvoz grafikih blokova

Izvoz crtea u projektnu dokumentaciju, vri se iz osnovnog okruenja programa, u
modulu za obradu rezultata prorauna. Kako se u svakom trenutku moe izvoziti sadraj bilo
kog od prozora, to je jako vano da prije izvoza slike, postavite fokus na eljeni prozor.
Kako je fokus na prozoru Dispozicija, to e izborom naredbe

Izvoz bloka, u projekt biti priloena dispozicija okvira
611
Default karakteristike blokova koji e biti izvezeni
Iako se veliina izvezenih grafikih blokova moe naknadno mijenjati, u okviru

prozora naredbe Ureivanje papira, poeljno je da se prije samog izvoza crtea,
postave default karakteristike blokova koji e biti izvezeni. To se postie desnim
klikom mia preko ikone Izvoz bloka, nakon ega se otvara dijalog box
slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za podeavanje default

karakteristika blokova, koji e biti izvezeni
U desnom dijelu dijalog box-a, prikazan je definirani izgled tipskog papira, i raspored grafikih
blokova koji odgovara trenutano postavljenim parametrima u ovom dijalog box-u. U dijelu
dijalog box-a Maksimalna veliina bloka, odreuje se default veliina blokova koji e
nadalje biti izvezeni. Da bi projektna dokumentacija izgledala to preglednije, veliina grafikih
blokova se odreuje veliinom prostora na papiru koja se dobiva njenom podjelom na zadati
broj redova i kolona. Zadavanjem podatka u edit box-u Broj redova, slobodna povrina
papira za ispis, dijeli se po horizontali na zadani broj jednakih dijelova. Isto tako, zadavanjem
podatka u edit box-u Broj kolona, slobodna povrina papira za ispis, dijeli se po vertikali na
zadati broj jednakih dijelova.
612
Default veliina grafikih blokova, odreena je

zadanim brojem redova 3 i brojem kolona 2
Prema tome, ako elite da grafiki blok bude na cijeloj strani papira, potrebno je da za broj
redova i kolona, zadane 1. Znai, veliina izvezenih blokova ne zavisi od trenutanog mjerila
crtea, ve od definiranog podataka, na kom dijelu tipskog papira treba biti smjeten.
U sluaju da elite da izvezeni blokovi budu u zadanom mjerilu, potrebno je da u dijelu dijalog
box-a Mjerilo bloka, prekida postavite na ukljueno stanje i da u edit box-u zadate eljeno
mjerilo.
Dio dijalog box-a za zadavanje eljenog mjerila blokova
Napominjemo da e program pri izvozu blokova kontrolirati zadano mjerilo, i u sluaju da dani
blok ne moe biti izvezen u zadanom mjerilu, na cijelom listu papira, ograniiti veliinu bloka.
613
U dijelu dijalog box-a Orijentacija bloka, postavljanjem na ukljueno stanje jednog od

ponuena dva prekidaa: Okomito ili Vodoravno definira se default orijentacija bloka.
Odabrana je poloena orijentacija blokova
Dio dijalog box-a Rezolucija bitmapa se odnosi samo na opciju izvoza tekueg prikaza u
clipboard (ova opcija izvoza blokova e biti opisana u ovom poglavlju, malo kasnije).
Zadavanjem eljene vrijednosti u ovom edit box-u birate rezoluciju bitmapa koji e biti kreiran.
Edit box za definiranje rezolucije bitmapa
Kako svaki izvezeni blok sadri i naslov i potpis, u dijelu dijalog box-a Potpis bloka, pomou
prekidaa: Lijevo, Centar i Desno, podeava se ravnanje ovih tekstova. Napominjemo
da se pod naslovom podrazumijeva tekst koji se ispisuje u vrhu bloka, a pod potpisom dio
teksta koji se ispisuje u dnu bloka. Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Okomiti
614
tekst, mijenja se poloaj naslova i potpisa, tako da se naslov postavlja uz lijevu, a potpis uz
desnu ivicu bloka
Odabran je centriran ispis i naslova i potpisa,

i to na bonim stranama bloka
Slijedea dva check box-a: Poni na novoj strani i Poni u novom redu, vezani su za
prijelom strane u projektnoj dokumentaciji. Naime, svakom grafikom bloku se moe zadati da
pone na novoj strani, odnosno u novom redu. Preporuujemo da po default-u ovi check box-
ovi budu postavljeni na iskljueno stanje, a da tek po zavretku kreiranja projektne
dokumentacije, samo pojedinim blokovima pridruite ovakve parametre. O nainu prijeloma
strane, bit e vie rijei kasnije.
U dijelu dijalog box-a Margine, imate mogunost da zadane veliinu slobodnog prostora oko
crtea. Prije nego to objasnimo ulogu parametara kojima se regulira veliina slobodnog
prostora oko crtea, objasniti emo osnovnu koncepciju programa po pitanju mjerila i gabarita
crtea. Naime, fiziku veliinu crtea koji se izvozi, program odreuje iz njegovog gabarita i
raspoloivog prostora za ispis, koji je zadan u dijelu dijalog box-a Maksimalna veliina bloka.
Kako se veliina svih tekstova u programu zadaje u milimetrima na papiru, to se pri
odreivanju gabarita crtea oni ne uzimaju u obzir. Iz svega prethodno reenog, proizlazi da
pri izvozu crtea, u njegov sastav nee ui ni jedan tekst koji se nalazi izvan gabarita crtea.
Da se to ne bi desilo, u edit box-u X i Y moete zadati proizvoljno postotno uveanje
stvarnog gabarita crtea u oba pravca, i na taj nain osigurati da se svi tekstovi po ivici crtea,
smjeste u tako napravljen slobodan prostor. Koliki ete postotak uveanja zadati, svakako
zavisi od vrste crtea i zadane veliine tekstova u milimetrima. Preporuujemo da default
podatak od 5% ne mijenjate, s obzirom da ete u prozoru naredbe Ureivanje papira imati
mogunost da samo pojedinim blokovima, gdje je to zaista i potrebno, poveate slobodan
prostor oko crtea.
S obzirom da program po default-u uske tekstualne izvjetaje automatski prelama u vie

kolona, u programu Tower 6 omogueno je da se izabere njihov prikaz u jednoj koloni.
615
Check box Jedna kolona, pomou koga se regulira da li e

tekstualni izvjetaj biti prikazan u jednoj koloni
Posljednji parametar koji se nudi u ovom dijalog box-u, vezan je za iscrtavanje okvira oko
izvezenih blokova. Naime, postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Okvir oko bloka,
svi nadalje izvezeni blokovi bit e uokvireni.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e prihvatiti sve zadane parametre, i potovati
e ih pri izvozu novih grafikih blokova.
Koju ete defualt veliinu izvezenih blokova zadati, i da li e oni biti uspravni ili pak poloeni,
zavisi iskljuivo od odabranog formata papira i sloenosti geometrije modela sa kojim radite.
Izvoz grafikih blokova
Sam izvoz grafikih blokova, postie se ili izborom naredbe Izvoz bloka, koja
se nalazi u okviru padajueg menija Pomone funkcije, ili klikom mia na ovu
ikonu. Kako je operacija izvoza grafikih blokova relativno esta, to se ona moe
postii i pritiskom na funkcijski gumb F2.
Nakon zahtjeva za izvoz bloka, program e trenutani sadraj prozora, na kojem je postavljen
fokus, priloiti u projektnu dokumentaciju. Izvoz bloka e biti mogu u svakom trenutku rada
sa programom, bez obzira da li su trenutano prikazani neki od rezultata prorauna, ili pak
ulazni podaci. Napominjemo da trenutano stanje zooma nee uticati na sadraj bloka,
obzirom da se uvijek izvozi kompletan sadraj prozora. U sluaju da elite da u projekt priloite
uveani dio modela, za tu namjenu je predviena posebna naredba, u okviru prozora naredbe
Ureivanje papira. O ovoj naredbi e biti vie rijei kasnije. Znai, i u ovakvim sluajevima se
izvozi cijeli blok, a potom se on naknadno uveava.
U zavisnosti od toga to je sadrano u izvezenom bloku, on e biti smjeten u stablu

dokumenta uz odgovarajui pod-naslov. Ako pri izvozu bloka nisu bili prikazani rezultati, tada
mogu nastupiti dva sluaja. Ako u prozoru iji se sadraj izvozi, nije prikazan ni jedan entitet
optereenja, tada e takav blok biti pridruen pod-naslovu Ulazni podaci Konstrukcija. Ako
je barem jedan entitet optereenja vidljiv, tada e blok biti pridruen podnaslovu Ulazni
podaci - Optereenje. Ako su na zaslonu prikazani bilo koji od rezultata prorauna, ukljuujui
i prikaz deformiranog modela, tada e blok biti pridruen pod naslovu Statiki proraun.
616
Izvezeni crtei tekue forme osciliranja, bit e pridrueni pod-naslovu Modalna analiza, a svi
rezultati dimenzioniranja odgovarajuem pod-naslovu koji se odnosi na dimenzioniranje za
dani materijal. Jedino e izvoz sadraja prozora Dispozicija uvijek dovesti do istog sadraja
bloka.
Izvoz vidljivog dijela bloka
Izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka, iz padajueg menija Pomone

funkcije ili klikom mia na ovu ikonu, u projektnu dokumentaciju se izvozi grafiki blok
sa dijelom modela koji je trenutano vidljiv u prozoru na kojem je postavljen fokus. Znai
trenutano stanje zuma utjee na sadraj bloka, tako da na ovaj nain moete izvesti uveani
dio modela. Kako je ova operacija relativno esta, to se ona moe postii i istovremenim
pritiskom na tastere Shift i F2.
Kako je fokus na prozoru 2D pogled, to e izborom naredbe

Izvoz vidljivog dijela bloka u projektnu dokumentaciju
biti priloen zumirani dio modela iz ovog prozora
617
Sva pravila koja vae za izvoz kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Izvoz bloka,
vae i za ovu naredbu.
8.21.2 Izvoz blokova iz dijalog box-ova

Pored prethodno opisanog naina izvoza grafikih blokova, program omoguava
smjetanje u projektnu dokumentaciju i blokove koji se generiraju u dijalog box-ovima
pojedinih naredbi.
U veini dijalog box-ova prisutno je i ovo naredbeno polje, ijim aktiviranjem se vri
izvoz bloka u projektnu dokumentaciju.
U ovisnosti od sadraja danog dijalog box-u, program e izvesti ili grafiki ili pak tekstualni
blok.
8.21.3 Definiranje formata papira (Format papira)

Prije bilo kakvog rada sa projektnom dokumentacijom, potrebno je odrediti
veliinu i izgled jedne strane dokumenta. Izborom ove ikone, otvara se dijalog
Izgled dijalog box-a za podeavanje formata papira
Ovaj dijalog box je zbog velike koliine podataka organiziran putem datoteka, U datoteci
Format papira imate mogunost da definirate veliinu stranice dokumenta. U zavisnosti od
izlaznog ureaja za ispis koji imate, iz zatvorene liste odaberite jedan od ponuenih formata
papira. U sluaju da u listi nije ponuen eljeni format, postavljanjem na ukljueno stanje
prekidaa Proizvoljni format, imati ete mogunost da u edit box-ovima irina i Visina
zadate potpuno proizvoljne dimenzije papira. Svakako da je uvjet, da va izlazni ureaj za ispis
podrava zadani format papira.
618
Edit box-ovi za zadavanje proizvoljnih dimenzija papira
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, moete odabrati

orijentaciju papira: Okomito ili Poloeno.
S obzirom da projektna dokumentacija sadri veliki broj tekstualnih blokova, da bi se olakao
rad sa njima omogueno je prikazivanje sadraja blokova koji su odabrani u stablu izvjetaja
sa posebnom bojom pozadine.
Odabrani tekstualni izvjetaj je prikazan sa izabranom bojom pozadine
Boja pozadine odabranih tekstualnih izvjetaja moe se promijeniti pomou color box-a
Boja pozadine odabranog izvjetaja.
619
Klik mia preko strelice sa desne strane color box-a,

otvoriti e dijalog za izbor boje
Definiranje margina
U okviru datoteke Margine definira se neto povrina papira za ispis.
Izgled datoteke Margine
U centralnom dijelu dijalog box-a, prikazan je odabrani format papira, a sa etiri edit box-a, sa
njegove gornje, donje, lijeve i desne strane imate mogunost da definirate odgovarajue
margine. Vodite rauna pri zadavanju ovih vrijednosti, obzirom da svaki izlazni ureaj ima
ogranienje po pitanju neto povrine za ispis. U ovoj proceduri, program e dopustiti zadavanje
potpuno proizvoljne vrijednosti, ali se zato pri ispisu dokumenta moe desiti sluaj da drajver
620
ne moe na tom dijelu ivinog prostoru izvriti ispis. U ovakvim sluajevima, nakon zahtjeva za
ispis, program e dati odgovarajue upozorenje.
Jedino ogranienje pri zadavanju margina e biti u edit box-u Dolje, obzirom da se u
podnoju svakog papira mora nai i potpis autora programa. Minimalna, programski
ograniena vrijednost, za donju marginu je 8 mm.
U sluaju da svaka strana vaeg dokumenta treba da sadri i zaglavlje, tada je potrebno u edit
box-u Visina zaglavlja, zadati njegovu dimenziju. Ako ne elite zaglavlje, tada u ovom edit
box-u zadajte vrijednost 0.
U okviru opcije Margine postoje etiri edit box-a za unoenje proizvoljnog teksta, koji e se
ispisivati u header-u, odnosno footer-u svake strane izvjetaja:
Opcija Margine sa etiri edit box-a za unos

teksta u header i footer
Gore - Lijevo: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u header pored lijeve margine
Gore - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u header pored desne margine
Dolje - Lijevo: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u footer pored lijeve margine
Dolje - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u footer pored desne margine
Izborom ove ikone, koja se nalazi sa desne strane svakog od prethodno opisanih edit
box-ova, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski definiranih
tekstova. Na raspolaganju su slijedei tekstovi:
621
#p - Redni broj tekue strane

#n - Ukupan broj strana
#t - Trenutano vrijeme
#d - Tekui datum
Ubaeni programski definirani tekstovi, u edit box-u se oznaavaju simbolom # i

odgovarajuim slovom.
Definiranje izgleda zaglavlja
U okviru datoteke Zaglavlje definira se izgled zaglavlja koje e biti ispisano u vrhu svake
strane dokumenta.
Izgled datoteke Zaglavlje
Default izgled zaglavlja koje se isporuuje uz program, predstavlja smo ugledni primjer za
postupak njegovog formiranja. U gornjem dijelu dijalog box-a, prikazuje se trenutan izgled
kreiranog zaglavlja. irina tablice zaglavlja je odreene irinom papira koja je umanjena za
lijevu i desnu marginu, a visina zadanim podatkom u edit box-u Visina zaglavlja, u okviru
datoteke Margine. Tablica zaglavlja je podijeljena na niz elija (pravokutnih podruja), i
klikom mia u okviru svake od njih, u donjem dijelu dijalog box-a se prikazuje sadraj
trenutano aktivne elije.
622
U donjem dijelu dijalog box-a je prikazan sadraj

trenutano aktivne elije namijenjene prikazu naslova projekta
U svaku od elija, moe se unesti potpuno proizvoljan sadraj. Postupak ureivanja sadraja
trenutano aktivne elije, u potpunosti odgovara postupku rada sa tekst procesorima, kakav je
i programom WordPad. Izbor i veliina fonta se vri iz zatvorenih lista koje se nalaze iznad
polja predvienog za ureivanje sadraja trenutano aktivne elije.
Zatvorene liste za izbor vrste i veliine fonta
Pomou slijedee grupe ikona, utie sa na izgled i sadraj trenutano aktivne elije.
selektirani tekst se izbacuje iz elije i prebacuje u clipboard
623
selektirani tekst se prebacuje u clipboard bez izbacivanja iz elije
prethodno smjeteni tekst u clipboard, ubacuje se u eliju, i to na mjesto koje je

odreeno trenutanim poloajem kursora
Ukljueno stanje ove ikone odreuje zadebljani ispis selektiranog teksta
Ukljueno stanje ove ikone odreuje zakoeni ispis selektiranog teksta
Ukljueno stanje ove ikone odreuje podvueni ispis selektiranog teksta
Izborom ove ikone otvara se padajua lista za izbor boje koja e biti pridruena
selektiranom tekstu
Ukljueno stanje ove ikone odreuje lijevo ravnanje

selektiranog teksta
Ukljueno stanje ove ikone odreuje centralno ravnanje

selektiranog teksta
Ukljueno stanje ove ikone odreuje desno ravnanje

selektiranog teksta
Izbor ove ikone, selektirani tekst oznaava kao stavku u listi

niza podataka
Izborom ove ikone otvara se dijalog box za postavljanje okvira

oko elije.
Izgled dijalog box-a za postavljanje okvira oko elije
Postavljanjem na ukljueno stanje ponuenih prekidaa, na odgovarajuoj strani elije se

postavlja linija okvira. Oznaka za ukljueno stanje je uvuen izgled ikone, pri emu se u
centralnom dijelu ovog dijalog box-a, na odgovarajuoj strani postavlja linija okvira.
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Pridrui svima, imate mogunost da odabrane
strane za postavljanje okvira, pridruite i svim ostalim elijama u zaglavlju. Za najee
sluajeve u praksi, kada je potrebno postaviti okvir oko svih elija, sve ponuene prekidae u
ovom dijalog box-u, postavite na ukljueno stanje, to e dovesti do eljenog efekta.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box za uitavanje slika sa diska raunala.
624
Izgled dijalog box-a za ubacivanje slika u eliju zaglavlja
Izborom jedne od ponuenih opcija iz zatvoren liste Tip datoteke, pored bitmapa, u eliju je
mogue ubaciti i sadraj metafiles-a. Nakon selektiranja eljene datoteke, i aktiviranja
naredbenog polja OK, na poziciji kursora e se pojaviti sadraj uitane slike. U sluaju
velikog formata slike, kliknite miem na nju, i pomou scrooll traka dovedite jedan od njenih
kutova u poloaj da se vidi u prostoru predvienom za prikaz elije.
Selektiranjem ubaene bitmape, u njenim kutovima i na

sredinama svake od strana, postavljaju se simboli malog
kvadrata pomou kojih se vri promjena dimenzija slike.
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na mali kvadrat postavljen u kutu slike, i njegovim
razvlaenjem ka unutra, dovedite veliinu slike na eljenu dimenziju.
625
Smanjena veliina uitane slike
Izborom ove ikone, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski

definiranih tekstova. Na raspolaganju su slijedei tekstovi:
#p - redni broj tekue strane

#n - ukupan broj strana
#t - trenutano vrijeme
#d - tekui datum
Ubaeni programski definirani tekstovi, u eliji se oznaavaju simbolom # i odgovarajuim

slovom.
Da biste definirali raspored elija koji odgovara Vaem zaglavlju, potrebno je da prvo zadane
eljeni format papira, odredite margine i visinu zaglavlja. Pored toga potrebno je ponititi
default zaglavlje koje je isporueno kao ugledni primjer. To ete postii tako to ete krajnju
lijevu eliju proiriti do maksimalne veliine zaglavlja.
626
Razvlaenje desne ivice krajnje lijeve elije po cijeloj irini zaglavlja
Znai, dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na desnu ivicu krajnje lijeve elije, ovu ivicu
razvucite da krajnje desne ivice zaglavlja. Na ovaj nain dobit ete da se zaglavlje sastoji samo
od jedne elije.
Izgled zaglavlja koje se sastoje samo od jedne elije
Selektiranjem bitmape u donjem dijelu dijalog box-a, koji je predvien za ureivanje sadraja
trenutano aktivne elije, i pritiskom na gumb Del izbacite ovu bitmapu iz sadraja vaeg
zaglavlja.
627
Potpuno prazan sadraj zaglavlja
U donjem lijevom kutu svake od elija, nalazi se mali okomiti pravokutnik, pomou koga se
svaka od elija moe podijeliti na dvije nove, po vertikali. Mali poloeni pravokutnik u gornjem
desnom kutu svake od elija, slui za podjelu elija po horizontali. Dovoenjem mia u poloaj
da pokazuje na jedan od ova dva mala pravokutnika, kursor mijenja oblik u odgovarajui oblik
koji ujedno ukazuje i na smisao mogue radnje.
Pravokutnici za podjelu elija na manje dijelove
Operacija podjele elija se odvija tako to se miem klikne na eljeni mali pravokutnik, i ne
otputajui ga dovede u poloaj eljene vertikalne, odnosno horizontalne podjele.
628
Razvlaenjem gornjeg desnog pravokutnika

na dolje, dobivena je nova elija
I na novo dodanoj eliji, u donjem lijevom i gornjem desnom kutu, nalaze se mali pravokutnici
za njenu eventualnu podjelu na manje dijelove. U gornjem dijelu zaglavlja dodati emo jo
jednu eliju.
Razvlaenjem donjeg lijevog pravokutnika gornje elije

u desno, dobivena je nova elija
Ovaj postupak je potrebno ponavljati, sve dok ne dobijete eljeni broj i raspored elija.
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na sredinu jednu od unutarnjih strana elije,
omoguena je naknadna promjena dimenzija dane elije.
629
Unutranje strane elija koje se mogu razvlaiti
Kako se razvlaenjem pomou mia ne moe odrediti tona dimenzija elije, to je programom
predvieno i numeriko zadavanje dimenzija svake od elija. Klikom mia unutar bilo koje od
elija, ona postaje trenutano aktivna, a u edit box-ovima irina i Visina, prikazuju se
njene trenutane dimenzije.
Edit box-ovi za numeriko zadavanje dimenzija trenutano aktivne elije
Kako zaglavlje ima ogranienu, ranije zadatu dimenziju, to promjena dimenzija jedne elije
utie i na dimenzije ostalih elija. Usvojeno je da se promjena dimenzija elija odvija slijeva na
desno, i odozgo na dolje. Iz tog razloga, selektiranjem jedne od ivinih elija, odgovarajui edit
box za numeriko podeavanje dimenzija elije bit e neaktivan.
630
Za odabranu gornju desnu eliju, nije mogue mijenjati irinu
Kada ste podesili poloaj i broj elija u zaglavlju, preostalo je jo da u svakoj od njih zadane i
odgovarajui sadraj, na nain kako je to ranije opisano.
Definiranje tekstova na papiru
U okviru datoteke Tekst, imate mogunost da definirate sve podatke o vrsti, boji i veliini
tekstova koji se ispisuju na papiru.
Izgled datoteke Tekst
U dijelu dijalog box-a Papir, definiraju se podaci koji se odnose na ispis naslova poglavlja.
Naime, kako je grafiki dokument podijeljen na manje cjeline, to se u vrhu strane na kojoj
631
poinje dano poglavlje, automatski postavlja i naslov danog poglavlja: Osnovni podaci o
modelu, Ulazni podaci Konstrukcija, Ulazni podaci-Optereenje, Seizmiki proraun,
itd. Pomou check box-a Ispis naslova, odreujete da li e naslovi poglavlja biti ispisani ili
ne. Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, tada postavljanjem na ukljueno
stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Samo na poetnoj strani i Na svakoj strani,
odreujete uestalost njegovog pojavljivanja. Znai, naslov poglavlja se moe pojaviti ili samo
na vrhu strane na kojoj je se nalazi njegov poetak, ili pak na vrhu svih strana na kojima se
dano poglavlje prostire. Za preporuku je da se odluite za ispis naslova samo na poetnoj
strani poglavlja.
Pomou ove tri ikone, koje rade kao prekidai,

odluujete se za nain ravnanje naslova
Iz zatvorene liste koja se nalazi u vrhu ovog dijela dijalog box-a, moete odabrati proizvoljnu
vrstu i veliinu fonta sa kojim e biti ispisani naslovi poglavlja. Pored mogunosti definiranja
podebljanog, zakoenog i podvuenog ispisa naslova, mogue je odabrati kako boju samog
teksta tako i boju njegove pozadine.
632
Naredbena polja za izbor boje teksta i njegove pozadine
Prvo naredbeno polje slui za izbor boje samog naslova poglavlja, a drugo za izbor boje
pozadine. Na ovaj nain moete dobiti osjenane naslove poglavlja.
U edit box-u Broj prve stranice moete promijeniti redni broj poetne strane dokumenta.
Edit box za definiranje rednog broja prve strane dokumenta
Promjena poetnog broja prve strane e imati utjecaj samo na ispis rednog broja strane na
samom papiru dokumenta.
U dijelu dijalog box-a Tekstualni izvjetaj, nalaze se parametri koje e program koristiti pri
kreiranju raznih tekstualnih izvjetaja.
633
Dio dijalog box-a za podeavanje fontova u tekstualnim izvjetajima
U tekstualnim izvjetajima, svi tekstovi su razvrstani u tri grupe:
Glavni tekst: zadati parametri e se odnositi na sve tekstove unutar izvjetaja,

ukljuujui i zaglavlje tabela
Tekst na crteima: zadati parametri e se odnositi na kote i oznake na crteima koje se
kreiraju u okviru pojedinih tekstualnih izvjetaja. Na primjer crtei
poprenih presjeka greda u okviru setova njihovih ulaznih podataka, itd.
Naslov tabele: zadati parametri e se odnositi na naslov svake od kreiranih tabela u okviru
tekstualnih izvjetaja. Na primjer naslov tabele: Tabela materijala, itd.
Pored boje samog fonta, za naslove i zaglavlje tabela, omoguen je i izbor boje pozadine. Na
ovaj nain naslovi tabela, kao i njihova zaglavlja mogu biti osjenani.
634
Naredbena polja za izbor boje pozadine naslova i zaglavlja tabela
U donjem dijelu dijalog box-a nalazi se parametar kojim se odreuje nain potpisa grafikih
blokova.
Dio dijalog box-a za izbor vrste i veliine fonta

kojim e biti potpisivani grafiki blokovi
Naime, svaka od izvezenih slika, ima rezerviran prostor u kojem se ispisuje njeno znaenje.
Na primjer: Deformirani model, Okvir V_1, itd. O samom izvozu grafikih blokova, i
znaenju njihovih potpisa, bit e vie rijei kasnije.
635
Snimanje zadatih podataka o papiru
Kada ste podesili sve potrebne podatke, potrebno je da izgled tipske papira sauvate u bazi.
Izborom naredbenog polja Snimi, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na definirane podatke
o papiru, i aktivirati naredbeno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi
tipova papira, program e dani odgovarajuu poruku.
Aktiviranje naredbenog polja Yes, e znaiti potvrdan odgovor i prethodni parametri papira,
koji su bili upameni pod zadanim imenom, bit e izgubljeni. Izbor naredbenog polja No e
dovesti do odustajanja od operacije snimanja.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu dijalog box-a, predviena je za izbor neke
od ranije snimljenih konfiguracija.
Zatvorena lista za izbor jednog od ranije snimljenih tipova papira
636
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara se sadraj liste i
sada je dovoljno miem kliknuti na red u kojem je opisan sadraj papira koja se eli odabrati.
Napominjemo da se u listi uvijek nalazi i programski definiran papir Default, koji ne moete
obrisati.
Pomou naredbenog polja Brii je omogueno brisanje proizvoljno selektiranog papira iz

liste. Postupak se odvija tako to se prvo miem klikne na papir u listi koja se eli obrisati, a
potom aktivira naredbeno polje Brii.
Posljednje odabrani tip papira se pamti, te e pri kreiranju novih modela, njihove projektne
dokumentacije imati iste karakteristike papira kao i dokument sa kojim ste posljednji put radili.
Pored toga programom je omoguena i naknadna promjena svih prethodno zadatih podataka o
papiru. Znai, moete kreirati projektnu dokumentaciju za jedan format papira, o posle toga je
moete promjenom podataka u ovom dijalog box-u, naknadno prelomiti na potpuno drugi
format.
Preuzimanje snimljenih konfiguracija od drugog korisnika (Uvoz)
Programom je omogueno i preuzimanje snimljenih konfiguracija sa podacima o papiru od

drugog korisnika. Za ovu namjenu predvieno je naredbeno polje naredbenog polja Uvoz:
Naredbeno polje Uvoz za preuzimanje konfiguracija

od drugog korisnika
Izborom ovog naredbenog polja otvara se novi dijalog box:
637
Dijalog box za uvoz konfiguracija sa podacima o papiru
Konfiguracije parametara se prilikom snimanja smjetaju u datoteku Tower.$har. Kada je

odabrana eljena datoteka, klikom miem na naredbeno polje Uitaj izvrit e se
preuzimanje konfiguracija sa podacima o papiru. Od tog trenutka, sve uvezene konfiguracije
prikazivat e se u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija, i bilo koja od njih moi e se postaviti
za tekuu. Ako neke od uvezenih konfiguracija imaju isto ime kao i postojee konfiguracije u
listi, dodati e im se simbol * na kraju imena.
8.21.4 Struktura grafikog dokumenta

Projektna dokumentacija se sastoji od niza blokova, koji mogu biti ili tekstualni ili
grafiki. Kako broj blokova moe biti veliki, to je cijeli dokument zbog preglednosti, podijeljen
na manje cjeline. Organizacija ove podjele je prikazana u stablu koje se nalazi u lijevom dijelu
prozora za rad sa projektnom dokumentacijom.
Struktura projektne dokumentacije
638
Cijeli dokument se uvijek dijeli na slijedee cjeline, odnosno poglavlja:
- Sadraj
- Osnovni podaci o modelu
- Ulazni podaci
- Rezultati
- Dodaci
Grana Ulazni podaci, dijeli se na dvije nove podjele u zavisnosti od toga da li se ulazni
podaci odnose na geometriju konstrukcije ili pak na zadano optereenje. I grana Rezultati,
ima svoju pod-podjelu, u zavisnosti od toga, na to se odnose prikazani rezultati: Modalna
analiza, Seizmiki proraun, Statiki proraun, Stabilnost ili pak dimenzioniranje.
Kako se u projekt mogu prilagati i tekstualni i grafiki blokovi, to e program svaki od njih
smjetati u odgovarajuu granu, u zavisnosti od prirode danog bloka. Svi ubaeni blokovi u
projektnu dokumentaciju se pamte kao takvi, te naknadnim izmjenama na modelu, i njegovim
eventualnim ponovnim proraunavanjem, nee doi do automatskog osvjeavanja ovog
dokumenta. U takvim sluajevima, svi ranije ubaeni blokovi, koji ne odgovaraju novom
sadraju modela, moraju se prvo obrisati pa potom ponovo ubaciti u projekt.
Da bi se olakalo organiziranje projektne dokumentacije, omogueno je dodavanje novih

poglavlja u stablo izvjetaja. Kao posljednja grana u stablu izvjetaja sada se nalazi poglavlje
Dodaci. Desnim klikom mia preko njega otvara se meni sa stavkom Nova mapa:
Desni klik mia preko naziva poglavlja Dodaci, otvara

meni u kojem se nalazi stavka Nova mapa
Izborom ove stavke iz menija, otvara se dijalog u kojem se zadaje ime novog poglavlja:
639
Aktiviranjem naredbenog polja OK, u grani Dodaci bit e smjeteno novo poglavlje sa
zadanim nazivom.
Ukoliko elite promijeniti ime novododanog poglavlja ili ga obrisati iz stabla, potrebno je da iz
padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko njegovog naziva izaberete
odgovarajuu naredbu.
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko

novog poglavlja
Izborom naredbe Preimenuj ponovo se otvara dijalog u kojem se sada moe zadati novo
ime poglavlja, dok se aktiviranjem naredbe Brii poglavlje uklanja iz dokumentacije. Ukoliko
poglavlje sadri neke grafike ili tekstualne blokove, a aktivira se opcija Brii, pojavit e se
odgovarajue upozorenje:
Dodana poglavlja su potpuno ravnopravna sa ve postojeim poglavljima, tako da i za njih

vae sve programom predviene naredbe za ubacivanje blokova (ubacivanje praznog bloka,
premjetanje i kopiranje blokova).
Za razliku od ostalih poglavlja, poglavljima koja se nalaze u direktoriju Dodaci moe se

mijenjati i poloaj. Naime, kada se odabere neko od ovih poglavlja postaju dostupne ikone
koje se koriste za promjenu poloaja blokova:
Izborom ove ikone, trenutano aktivno poglavlje se pomie u stablu za jedno mjesto na
gore.
Izborom ove ikone, trenutano aktivno poglavlje se pomie u stablu za jedno mjesto na
dolje.
Promjena poloaja poglavlja se moe vriti samo unutar direktorija Dodaci, odnosno
poglavlje nije mogue prebaciti u neki drugi direktorij.
640
8.21.5 Generiranje tekstualnih izvjetaja

Pored tekstualnih i grafikih blokova, koje se mogu izvoziti u projekt iz modula za
obradu rezultata prorauna, programom je omogueno i automatsko generiranje tekstualnih
izvjetaja, iz okruenja samog prozora za rad sa projektnom dokumentacijom. Naime, desnim
klikom mia preko jednog od ponuenih naslova poglavlja u stablu, otvara se padajui meni.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja

Ulazni podaci - Konstrukcija, otvara se padajui meni
U sklopu svih padajuih menija, koji se otvaraju na desni klik mia preko naslova
odgovarajueg poglavlja, nalazi se i naredbe Generiraj, Njenim izborom, ulazi se u
proceduru generiranja danog tekstualnog izvjetaja. Ako se zahtjeva ponovno generiranje ve
postojeih izvjetaja, tada e stari izvjetaji biti obrisani, a novi ubaeni u projekt. U sluaju da
model nije proraunat, tada pojedini dijelovi izvjetaja za koje su potrebni podaci iz prorauna,
nee biti ni generirani.
Generiranje sadraja
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Sadraj, i izborom naredbe Generiraj,
automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje njen sadraj. U sadraju se ispisuju
nazivi poglavlja i redni brojevi strana na kojoj dana poglavlja poinju. Kako se sadraj stalno
aurira, u zavisnosti od broja i veliine ubaenih tekstualnih i grafikih blokova, to je potpuno
svejedno kada ete ga generirati.
Generiranje osnovnih podataka o modelu
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Osnovni podaci o modelu, i izborom naredbe
Generiraj, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuju osnovne informacije o
modelu.
641
Izgled izgeneriranih osnovnih podataka o modelu
Na poetku ovog izvjetaja, prikazuju se podaci koji su pridrueni pomou naredbe Podaci o
projektu (vidi poglavlje 3.6.8.). Ako ove podatke niste zadali, tada e oni i u tekstualnom
izvjetaju biti preskoeni. U daljnjem tekstu ovog izvjetaja, program ispisuje naziv datoteke i
datum provedenog prorauna.
U dijelu izvjetaja gdje se ispisuje naziv prorauna, program e u produetku postaviti oznaku
ili 3D ili 2D, u zavisnosti od toga da li je model ravninski ili pak prostorni. U sluaju da se
radi o ravninskom proraunu, pored informacije 2D, program e u zagradi ispisati i oznaku
slobodnih pomaka, koja ujedno oznaavaju i ravninu u kojoj je proraun proveden. U ovom
dijelu izvjetaja, program simbolom X, oznaava i vrste analize koje su provedene.
Veliina modela se opisuje brojem vorova na mrei konanih elemenata, i brojem

odgovarajuih tipova konanih elemenata.
Na kraju izvjetaja, program ispisuje i informaciju o jedinicama mjera koje su postavljene za

tekue pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2). Vodite rauna, da prije
generiranja ovog izvjetaja, tekue jedinice mjera u programu budu usuglaene sa jedinicama
u kojima su kreirani ostali dijelovi projektne dokumentacije.
Generiranje ulaznih podataka o konstrukciji
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Konstrukcija, i izborom naredbe Generiranje
izvjetaja, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
642
Izgled dijalog box-a za generiranje ulaznih podataka o konstrukciji
Postavljanjem odgovarajuih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor tekstualnih blokova

koji e ui u sastav projektne dokumentacije.
Lista faza graenja - ovaj check box e biti dostupan samo za modele koji u sebi imaju
definirane faze graenja. U listi e biti ispisani nazivi svih zadatih faza graenja.
Shema nivoa ovaj check box e uvijek biti dostupan, obzirom da svaki model u sebi mora
sadrati barem jedan nivo. U ovom tekstualnom bloku, bit e prikazana tablica sa svim
podacima koje ste zadali pomou naredbe za ureivanje nivoa (vidi poglavlje 2.11.1).
Koordinate vorova ovi podaci se mogu prikazivati na dva naina. Naime, moe se
zahtijevati prikaz koordinata ba svih vorova na modelu, ili pak samo vorova koji se nalaze
na konturama konstruktivnih elemenata i optereenja. Nain prikaza koordinata vorova se
odreuje postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Svi vorovi i
Samo konture. Napominjemo da e se kod modela u kojima su definirani granini uvjeti u
ploama ili zidovima, pojaviti vie vorova sa istim koordinatama (vidi poglavlje 3.1.3).
Razlog ovome je to se granini uvjeti modeliraju izjednaavanjem pomaka vorovima koji
imaju isti poloaj u prostoru, a pripadaju razliitim konstruktivnim elementima. U takvim
sluajevima, u okviru jednog reda podataka e se pojaviti informacija o rednom broju prvog i
posljednjeg vora u nizu, koji ima iste koordinate.
Ako model sadri preko 5000 vorova, a izabrali ste prikaz svih vorova, aktiviranjem
komadnog polja OK program e dani odgovarajue upozorenje.
643
Razlog ovakvom upozorenju je vie nego jasan, obzirom da bi ispis koordinata svih vorova, za
velike modele, zahtijevalo jako veliki broj strana dokumenta. Obzirom da je program grafiki
orijentiran i da imate mogunost da geometriju modela i optereenja prikaete putem slika,
preporuujemo da prikaz koordinata vorova uope ne prilaete u sastav Vae projektne
dokumentacije.
Setovi numerikih podataka u ovom dijelu dijalog box-a, bit e dostupni prekidai samo
za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Napominjemo da se za cijeli model
pravi jedinstvena tablica upotrijebljenih materijala, te e uz setove konstruktivnih elemenata,
umjesto karakteristika materijala, biti prikazani samo njihovi redni brojevi koji odgovaraju
numeraciji u tablici materijala. Svakako da e tablica materijala sadrati sve podatke koji
definiraju jedan materijal. Kako se ova vrsta ulaznih podataka ne moe prikazati izvozom
grafikih blokova, to preporuujemo da svaka Vaa projektna dokumentacija sadri setove
numerikih podataka za sve konstruktivne elemente. Ako ipak ne elite prikaz setova
numerikih podataka, check box Setovi numerikih podataka postavite na iskljueno stanje,
nakon ega e program ignorirati stanje ostalih prekidaa u ovom dijelu dijalog box-a.
Kontura konstruktivnih elemenata- u ovom dijelu dijalog box-a, bit e dostupni prekidai
samo za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Podaci o poloaju
konstruktivnih elemenata se opisuju u tablicama za svaki konstruktivni element posebno. Ove
tablice sadre onoliko redova koliko ima i entiteta tog tipa na modelu. Kontura entiteta se
opisuje nizom rednih brojeva vorova na njegovoj konturi. U sluaju lunih segmenata, vor
koji oznaava toku sa luka povezan je sa ostalim vorovima simbolom . Kako se poloaj
konstruktivnih elemenata opisuje rednim brojevima vorova sa mree konanih elemenata, to
u sluaju da se odluite za ovakav prikaz ulaznih podataka, dobro bi bilo da u projekt priloite i
koordinate konturnih, ili pak svih vorova. Obzirom da je program grafiki orijentiran i da
imate mogunost da geometriju modela i optereenja prikaete putem slika, preporuujemo da
ovakve ulazne podatke uope ne prilaete u sastav Vae projektne dokumentacije.
U dijelu dijalog box-a Grafiki blokovi, postavljen je niz prekidaa koji odreuju koji e
grafiki blokovi biti automatski kreirani.
3D prikaz - kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje za izbor su

dostupni radio button-i koji se nalaze ispod njega:
iani - kada je izabran ovaj radio button kreirat e se grafiki blok sa

ianim trodimenzionalnim modelom.
Render - kada je izabran ovaj radio button kreirat e se grafiki blok sa

renderiranim trodimenzionalnim modelom.
Ploe - postavljanjem ovog prekidaa na ukljuno stanje, bit e kreirani

grafiki blokovi u ijem sastavu e se nai svi horizontalni sklopovi
(nivoi) na modelu. Znai, kreirati e se onoliko blokova koliko ima
horizontalnih nivoa na modelu.
Dispozicija okvira - kada je ovaj check box postavljen na ukljueno kreirat e se

grafiki blok sa dispozicijom svih okvira modela.
644
Okviri - postavljanjem ovog prekidaa na ukljuno stanje bit e kreirani

grafiki blokovi u ijem sastavu e se nai svi vertikalni sklopovi
(okviri) na modelu. Znai, kreirat e se onoliko blokova koliko ima
i simbola vertikalnih okvira u prozoru Dispozicija. Pored toga,
program e obavezno kreirati i grafike blokove od vertikalnih
sklopova koji u sebi sadre zidove, bez obzira da li je njihov
poloaj u prozoru Dispozicija odreen simbolom ili ne.
Pomoni pogledi - postavljanjem ovog prekidaa na ukljuno stanje bit e kreirani

grafiki blokovi u ijem sastavu e se nai svi definirani pomoni
pogledi na modelu (vidi poglavlje 2.14.3). Svakako da e ovaj
prekida biti aktivan samo u sluaju da su na danom modelu
kreirani pomoni pogledi.
U okviru svih ovih grafikih blokova, optereenje se nee nikada prikazivati dok e vidljivost
svih ostalih elemenata crtea biti odreena trenutanim stanjem vidljivosti u modulu za obradu
rezultata prorauna. Zbog toga je u ovom dijalog box-u prisutna i zatvorena lista za promjenu
stanja vidljivosti.
Zatvorena lista za izbor vidljivosti koja e odrediti sadraj grafikih blokova
Znai na ovaj nain moete odrediti da li e se uz vidljive konstruktivne elemente prikazivati i

redni broj seta numerikih podataka, da li e pomone osi biti prikazane ili ne, da li e se
vidjeti pomone linije sa kotama, itd.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost, u kojem moete regulirati nain
vidljivosti svakog elementa konstrukcije posebno. Izabrano stanje vidljivosti je
jednokratno, tako da e ono vaiti samo dok ne izaete iz dijalog box-a Generator ulaznih
podataka o konstrukciji.
645
Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kojem se mogu podeavati karakteristike
blokova koji e biti kreirani. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara
desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka u modulu za obradu rezultata, tako da e sve
izmjene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue naredbe.
U sluaju modela koji su definirani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena
lista pomou koje imate mogunost da definirate da li e se grafiki blokovi generirati za sve
faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja.
Zatvorena lista za izbor faza graenja ija e geometrija biti izvezena
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e pored svih ostalih ulaznih podataka,
automatski generirati i sve odabrane grafike blokove koji definiraju ulazne podatke o
geometriji konstrukcije.
646
U dijelu stabla Konstrukcija, program je postavio

sve prethodno izgenerirane tekstualne i grafike blokove
Generiranje ulaznih podataka o optereenju
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Optereenje, i izborom naredbe Generiranje
izvjetaja, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za generiranje

ulaznih podataka o optereenju
Postavljanjem odgovarajuih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor blokova koji e ui u

sastav projektne dokumentacije. U svakom sluaju, poeljno je da u projektnu dokumentaciju
priloite i listu svih osnovnih sluajeva optereenja i eventualno kreiranih kombinacija njihovog
istovremenog djelovanja. Kada je prekida Lista sluajeva optereenja postavljen na
ukljueno stanje, tada e dostupan postati i prekida Zbroj vanjskih sila. Kada je on
postavljen na ukljueno stanje u tablici e se pored imena svih osnovnih sluajeva optereenja
ispisivati i sume zadanog optereenja u pravcu globalnih koordinatnih osi. Izuzetak
predstavljaju sluajevi optereenja sa pokretnim optereenjem, seizmiki sluajevi optereenja
proraunati metodom multimodalne analize i utjecajne linije. Isti podaci e se ispisivati i za sve
647
kombinacije koje u svom sastavu nemaju pokretno optereenje ili seizmiko optereenje koje
je proraunato metodom multimodalne analize.
Tabela sluajeva optereenja sa prikazanom sumom vanjskih sila
Da bi uope dolo do automatskog generiranja grafikih blokova, potrebno je da prekida

Poloaj optereenja postavite na ukljueno stanje.
U sluaju modela koji su definirani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena
lista pomou koje imate mogunost da definirate da li e se grafiki blokovi generirati za sve
faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja.
Sve prethodno reeno, za postavljanje vidljivosti i veliine grafikih blokova vai i ovdje (vidi
dio generiranja ulaznih podataka o konstrukciji).
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e automatski generirati i grafike blokove koji
definiraju poloaj zadanog optereenja u okviru svih osnovnih sluajeva optereenja.
Automatski generirani grafiki blokovi sa poloajem optereenja
648
Veliine simbola strelica kojima se predstavlja djelovanje povrinskog, linijskog i tokastog

optereenja, odreena je trenutanim faktorom skaliranja koji je postavljen u modulu za
obradu rezultata prorauna funkcijskim tipkama : F9, F10 i F11 (vidi poglavlje 3.2).
Napominjemo da se grafiki blokovi kreiraju samo za sklopove u kojima se barem jedan od

entiteta optereenja vidi. Uz sva prikazana optereenja uvijek se ispisuje i njihov intenzitet.
Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenoj modalnoj analizi
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Modalna analiza, i izborom naredbe
Generiranje izvjetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tekstualni
izvjetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate provedene modalne analize.
Izgled izgeneriranog izvjetaja modalne analize
Napominjemo, da sadraj tablice u kojoj se prikazuje raspored masa po visini objekta, u

potpunosti odgovara sadraju dijalog box-a, koji se otvara izborom podopcije Izvjetaj, u
okviru naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste ureivali nivoe pomou naredbe
Mase, njihov poloaj e odgovarati zadanom poloaju nivoa u samom modelu (naredba
Edit).
Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenom seizmikom proraunu
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Seizmiki proraun, i izborom naredbe
Generiranje izvjetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tekstualni
izvjetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate provedenog seizmikog prorauna.
649
Izgled izgeneriranog izvjetaja seizmikog prorauna
Pored zadatih ulaznih podataka, program za svaki zadati pravac djelovanja seizmike, kreira i
tablicu rasporeda seizmikih sila po visini objekta. Raspored nivoa u ovim tablicama u
potpunosti odgovara rasporedu nivoa koji je definiran izborom podopcije Izvjetaj, u okviru
naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste ureivali nivoe pomou naredbe Mase,
njihov poloaj e odgovarati zadanom poloaju nivoa u samom modelu (naredba Edit).
U sluaju seizmikog prorauna, koji se bazira na multimodalnoj analizi, tada e se u okviru

ovih tablica prikazivati proraunate seizmike sile za svaki od proraunatih tonova. Na kraju
izvjetaja, program e kreirati i tablicu sa faktorima participacije, iz koje se moe sagledati
doprinos svakog od tonova, pri proraunu seizmikih sila.
Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenom statikom proraunu
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Statiki proraun, i izborom naredbe
Generiranje izvjetaja, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za generiranje numerikih rezultata statikog prorauna
Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvjetaj vri se u desnom dijelu dijalog box-
a (Optereenja). Prikazane opcije imaju slijedee znaenje:
Tekui sluaj optereenja - Izvjetaj se generira za sluaj optereenja koji je izabran

iz zatvorene liste, koja postaje dostupna tek kada se
650
izabere ovaj prekida. U listi se nalaze svi osnovni

sluajevi optereenja, sve kombinacije i sve anvelope koje
su ranije kreirane za dani model. Bilo koji od ovih
sluajeva optereenja moe se izabrati za kreiranje
izvjetaja.
Sva osnovna optereenja - Izvjetaj se generira za sve osnovne sluajeve

optereenja.
Sve kombinacije optereenja - Izvjetaj se generira za sve kombinacije optereenja.
Sva optereenja - Izvjetaj se generira za sva optereenja.
Kada tekui model sadri faze graenja, za promjenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja
se nalazi u donjem desnom dijelu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste
odreuje se faza graenja za koju se generira izvjetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze.
Njenim izborom izvjetaj se generira za sve faze graenja.
U lijevom djelu dijalog box-a se nalaze naredbena polja sa nazivima svih konstruktivnih
elemenata koji su podrani u programu. Svakako da e za aktiviranje biti dostupni samo
elementi konstrukcije koji su zastupljeni u modelu, sa kojim trenutano radite. Sa lijeve strane
naziva, svakog od konstruktivnih elemenata, nalaze se prekidai ijim postavljanjem na
ukljueno, odnosno iskljueno stanje, regulirate da li e se njihovi rezultati nai u sklopu
izgeneriranog tekstualnog izvjetaja ili ne.
Prekidai koji odreuju da li e se rezultati za dani

konstruktivni element izgenerirati ili ne
651
Izborom bilo kog od ponuenih naredbenih polja, otvara se dijalog box za definiranje sadraja
tekstualnog izvjetaja koji e se odnositi na rezultate u danom konstruktivnom elementu.
Izgled dijalog box-a za definiranje sadraja

tekstualnog izvjetaja sa rezultatima u ploama i zidovima
Nain rada sa ovim dijalog box-ovima je potpuno isti kao i kod dijalog box-ova u okviru
naredbe za generiranje tekstualnih izvjetaja odabiranjem (vidi poglavlje 8.16).
Kada ste zadali sve potrebne podatke u ovom dijalog box-u, izbor naredbenog polja OK e
dovesti do vraanja na osnovni izgled dijalog box-a u okviru naredbe za generiranje
numerikih rezultata statikog prorauna cijelog modela.
Pored rezultata za odabrane konstruktivne elemente, u okviru ove naredbe za nudi mogunost
i generiranja tabela sa deformacijama vorova sa mree konanih elemenata. Izborom
naredbenog polja Deformacija vorova, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje sadraja

tekstualnog izvjetaja o deformacijama vorova.
Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i kod konstruktivnih elemenata, s tim
to se mijenja jedino vrsta utjecaja koje moete odabrati za prikaz. Ovdje su za prikaz
predviene deformacije vorova sa mree konanih elemenata u globalnom koordinatnom
sistemu.
652
Isto, kao i kod naredbe za kreiranje tekstualnih izvjetaja odabirom, i u okviru ove naredbe je
mogue snimanje u bazu trenutanog stanja prekidaa, odnosno odabranog sadraja
tekstualnog izvjetaja.
Zatvorena lista za izbor nekog od ranije snimljenih tipova izvjetaja
Ove baze su meusobno usuglaene, odnosno konfiguracija snimljena u okviru ove naredbe
sadri niz pod-konfiguracija koje se odnose na pojedine konstruktivne elemente.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a u dijelu projektne
dokumentacije koji je rezerviran za rezultate statikog prorauna, bit e postavljeno onoliko
tekstualnih blokova koliko ste ih i odabrali u ovom dijalog box-u.
U dijelu stabla Statiki proraun, program je izgenerirao

sve prethodno odabrane tekstualne blokove
Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenom proraunu stabilnosti
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Stabilnost, i izborom naredbe Generiranje
izvjetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tekstualni izvjetaj koji
sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate provedenog prorauna stabilnosti.
653
Izgled generiranog tekstualnog izvjetaja o kritinom optereenju
Opcijsko brisanje ve postojeih generiranih blokova pri ponovnom generiranju
Prilikom generiranja izvjetaja program provjerava da li u projektnoj dokumentaciji postoje

tekstualni ili grafiki blokovi koji su ranije generirani sa istom naredbom. Ako postoje
pojavljuje se upozorenje koje korisniku prua mogunost brisanja ovih blokova iz izvjetaja.
Izborom potvrdnog odgovora briu se ranije generirani blokovi, dok se izborom negativnog
odgovora oni zadravaju, uz dodavanje novih blokova u dokumentaciju.
Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program
e zapamtiti posljednji dati odgovor (Yes ili No) i koristit e ga pri buduim generiranjima
blokova, tako da se upozorenje vie nee pojavljivati. Ukoliko elite ponititi zapameni
odgovor, odnosno omoguiti ponovno prikazivanje upozorenja, potrebno je da u dijalog box-u
naredbe Prilagodba (Setup -> Prilagodba) aktivirate naredbeno polje Ponitavanje
automatskih odgovora.
8.21.6 Naredbe za rad sa blokovima u stablu

Svi generirani tekstualni izvjetaji i izvezeni grafiki blokovi, smjetaju se u stablo
projektne dokumentacije, i to u podruje podnaslova, kojem po sadraju pripadaju.
654
Izgled stabla projektne dokumentacije sa izvezenim blokovima
Kako program ima razliit tretman prema tekstualnim i grafikim blokovima, to se oni u stablu
oznaavaju posebnim ikonama.
Ikona za oznaku tekstualnog bloka u stablu
Ikona za oznaku grafikog bloka u stablu
Iza ovih ikona, program ispisuje i naziv danog bloka, koji ukazuje na njegov sadraj.
Napominjemo da naslovi blokova ne utiu na sadraj projekta na papiru, ve slue iskljuivo za
lake prepoznavanje njihovog sadraja.
Kako je prostor za prikaz stabla dokumenta ograniene veliine, to pomou horizontalne i

vertikalne scroll trake na stablu, moete vriti promjenu njegovog tekueg sadraja na
zaslonu.
Scrooll trake za promjenu tekueg sadraja stabla
655
Raspoloivi prostor za prikaz stabla, moe se mijenjati u horizontalnom smislu. Naime,

razvlaenjem njegove desne ivice, ovaj prostor se moe poveati, odnosno smanjiti.
Razvlaenjem desne ivice prostora predvienog za prikaz stabla,

moe se mijenjati dimenzija ovog prostora
Svakako da e poveanje polja predvienog za prikaz stabla, dovesti do smanjenja prostora za

prikaz lista dokumenta.
Promjena tekueg bloka
U svakom trenutku rada sa projektnom dokumentacijom, uvijek je jedan blok trenutano

aktivan (naslov aktivnog bloka, u stablu je naznaen posebnom bojom). Promjena tekueg
bloka, vri se jednostavnim klikom mia preko njegovog naziva u stablu. Nakon toga, u
desnom dijelu zaslona, za tekuu stranu projekta se postavlja ona strana na kojoj se nalazi
trenutano aktivan blok.
Trenutano aktivan je grafiki blok u okviru

podnaslova Statiki proraun
656
U sluaju tekstualnih blokova koji se prostiru na vie strana, za tekuu e biti postavljena
strana, na kojoj poinje dani tekstualni blok. Na ovaj nain, tekui blok u stablu je uvijek
usuglaen sa prikazom tekue strane projekta, to omoguava lako pozicioniranje na eljeni
dio dokumenta. Promjena tekueg bloka, moe se vriti i pomou kursorskih strelica.
Viestruka selekcija blokova
Kako se pojedine naredbe u programu mogu istovremeno odnositi na vie blokova, to je u

stablu omoguena viestruka selekcija blokova pomou gumba Shift i Ctrl. Dranje stalo
pritisnute tipke Ctrl i klik mia na neki od blokova e taj blok selektirati pri emu e
prethodno selektirani blokovi ostati i dalje selektirani. U ovoj proceduri, klik mia na ranije
selektirani blok e dovesti do njegovog de-selektiranja. Viestruka selekcija blokova pomou
tipke Shift se odvija slino kao i prethodno opisana pomou tipke Ctrl, s tim to ovdje klik
mia na blok ne odabere samo dani blok ve i sve ostale blokove u listi koji se nalaze izmeu
prethodno selektiranog i onog koji je neposredno selektiran. Napominjemo da je pomou
viestruke selekcije mogue selektirati blokove iz razliitih podpodruja. Viestruka selekcija e
imati primjenu kod naredbe za brisanje blokova i naredbe za podeavanje karakteristika
blokova.
Viestrukom selekcijom su selektirani svi blokovi dokumenta
Promjena naziva bloka
Klikom na desni gumb mia, u poziciji kada on pokazuje na naslov odabranog bloka u stablu,
otvara se padajui meni u kojem je uvijek prisutna i naredba Preimenuj. Njenim izborom
otvara se dijalog box u kojem prethodno odabranom bloku moete zadati novi naziv.
Dijalog box za promjenu naziva bloka
657
Brisanje bloka
Brisanje selektiranih blokova se moe postii ili izborom ove ikone, ili pak direktnim
pritiskom na tipku Del. Pored toga, klikom na desni gumb mia, u poziciji kada on
pokazuje na naslov selektiranog bloka u stablu, otvara se padajui meni u kojem je
uvijek prisutna i naredba Brii.
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko naslova bloka
Karakteristike bloka
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Karakteristike bloka, iz padajueg menija
koji se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za podeavanje karakteristika

selektiranog grafikog bloka
658
Ovaj dijalog box u potpunosti odgovara ranije opisanom za postavljanje default

karakteristika izvezenih blokova (vidi poglavlje 8.21.1). Jedina razlika je u tome, to se ovdje
zadati parametri ne koriste kao default vrijednosti, ve se pridruuju samo selektiranom
bloku. U sluaju da se ova naredba aktivira kada je selektiran tekstualni blok, tada e u
njemu biti neaktivne sve opcije osim prekidaa Poni na novoj strani i Jedna
kolona.

selektiranog tekstualnog bloka
U sluaju viestruke selekcije grafikih blokova, tada e dostupni biti samo parametri koji su
zajedniki za sve selektirane blokove.
659

vie selektiranih grafikih blokova
U ovakvim sluajevima, podaci koji nisu zajedniki za sve selektirane blokove, bit e
nedefinirani, odnosno prazni. Zadavanjem samo odreene grupe podataka, i aktiviranjem
naredbenog polja OK, svim selektiranim blokovima, bit e pridrueni samo podaci koji su bili
prethodno postavljeni u dijalog box-u, dok e ostali ostati nepromijenjeni.
U sluaju istovremenog selektiranja i grafikih i tekstualnih blokova, za promjenu e biti

dostupan samo parametar koji odreuje poetak bloka na novoj strani.
Promjena mjerila bloka
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Mjerilo bloka, iz padajueg menija koji se
otvara na desni klik mia preko naziva odabranog grafikog bloka u stablu, otvara
Dijalog box za promjenu mjerila bloka
Sada je u ponuenom edit box-u potrebno da zadate eljeno mjerilo prethodno odabranog
bloka.
Promjena poloaja bloka
Svaki novododani blok se automatski smjeta na kraj grupe blokova koji su vezani za dani
naslov poglavlja.
Izborom ove ikone, trenutano aktivni blok se pomie u stablu, za jedno mjesto na
gore.
660
Izborom ove ikone, trenutano aktivni blok se pomie u stablu, za jedno mjesto na
dolje.
Pored izbora jedne od ponuenih ikona, promjena poloaja bloka je omoguena i drag-
iranjem. Sama procedura se odvija tako to se miem odabere blok za pomicanje, i ne
otputajui lijevi gumb mia on prevue na novi poloaj u stablu. Po otputanju lijevog gumba
mia, prethodno selektirani blok e biti postavljen neposredno ispod bloka na ije mjesto je
prevuen. Iz ovoga proizlazi zakljuak, da u sluaju da neki blok elite da postavite na prvo
mjesto u okviru danog podruja, neete moi tu akciju provesti u jednom koraku. U takvom
sluaju morate selektirani blok postaviti prvo na drugo mjesto, a potom prvi iz liste da
premjestite na drugo mjesto.
Pri promjeni mjesta blokovima, vodite rauna o blokovima kojima je zadano da ponu na novoj
strani ili pak u novom redu. O ovome e biti vie rijei u poglavlju u kojem se opisuje prijelom
dokumenta.
Na prethodno opisani nain, blokovi se mogu premjetati samo unutar istog podnaslova.
Da bi mogli izvriti rasporeivanje blokova po svojoj elji, omogueno je prebacivanje i

kopiranje trenutano odabranog bloka iz jednog poglavlja u drugo.
Izborom naredbe Premjetanje bloka pomou ove ikone, ili iz padajueg menija koji
se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box slijedeeg
izgleda:
Izgled dijalog box-a za premjetanje

i kopiranje trenutano aktivnog bloka
iz jednog poglavlja u drugo
U zatvorenoj listi trenutano je prikazan naziv poglavlja kojem odabrani blok pripada. U sluaju
da blok elite premjestiti ili kopirati u neko drugo poglavlje, potrebno je da iz zatvorene liste
odaberete naziv tog poglavlja, a zatim aktivirate jednu od dvije ponuene opcije: premjetanje
ili kopiranje bloka.
Izborom radio button-a Premjetanje bloka, blok e biti premjeten iz poglavlja kojem je
prvobitno pripadao, u poglavlje koje je izabrano iz liste, dok e u sluaju da je aktiviran radio
button Kopiranje bloka, odabrani blok biti kopiran iz jednog poglavlja u drugo, tako da e
se nai u oba poglavlja. Izlaskom iz dijalog box-a na naredbeno polje OK, u stablu e blok
biti premjeten, odnosno kopiran u zahtijevano poglavlje.
TXT blokovi u okviru projektne dokumentacije
Obzirom da se pri kreiranju projektne dokumentacije, pored tabela i crtea, esto javlja
potreba za dopisivanjem raznih tekstova (naslovi, komentari, analize optereenja, itd.)
omogueno je ubacivanje praznih blokova koji bi se koristili za ovu namjenu. Blokovi se mogu
661
ubacivati u projektnu dokumentaciju izborom odgovarajuih naredbi iz menija koji se otvara

desnim klikom mia preko imena poglavlja u stablu:
Ubaci blok na poetak poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje
na poetak danog poglavlja
Ubaci blok na kraj poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje na
kraj danog poglavlja
Naredbe za ubacivanje praznog bloka na poetak,

odnosno kraj poglavlja
Takoer, blokovi se mogu ubacivati i aktiviranjem odgovarajuih ikona ili izborom naredbi iz
menija koji se otvara desnim klikom mia preko imena bilo kog ve ubaenog bloka.
aktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok iznad blok se
ubacuje neposredno iznad odabranog bloka
aktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok ispod blok se
ubacuje neposredno ispod odabranog bloka
662
Naredbe za ubacivanje praznog bloka iznad, odnosno

ispod trenutano odabranog bloka
Nakon ubacivanja bloka u izvjetaj pomou neke od prethodno opisanih naredbi, program e
automatski otvoriti dijalog box u koji se unosi sadraj bloka:
Izgled dijalog box-a u koji se unosi sadraj

ubaenog bloka
Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i u proceduri definiranja zaglavlja tipske
strane projekta. Pored mogunosti definiranja proizvoljne veliine i sadraja kolona i redova,
imate mogunost i da proizvoljno odabrani tekst iz Word-a, preko clip-board-a kopirate u
sadraj ubaenog bloka.
663
U sadraj bloka je iz Word-a kopirana analiza optereenja
Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, sadraj ubaenog bloka pojavit e se u sastavu
projektne dokumentacije.
Sadraj ubaenog bloka
Veliina ubaenih blokova je programski definirana, ali se ona moe naknadno promijeniti
razvlaenjem graninika koji su postavljeni na njegovim stranama.
664
Razvlaenjem donje ivice blok je dobio potrebnu veliinu
Ubaeni tekstualni blok je potpuno ravnopravan sa ostalim grafikim i tekstualnim blokovima,

tako da se nad njim mogu vriti sve programom predviene operacije (promjena poloaja,
brisanje, itd).
U meniju koji se otvara desnim klikom preko imena ubaenog bloka u stablu nalazi se i
naredba Ureivanje ubaenog bloka. Izborom ove naredbe otvara se potpuno isti dijalog
kao i pri ubacivanju bloka, tako da na ovaj nain u svakom trenutku moete urediti njegov
sadraj. Napominjemo da se ista naredba nalazi i u meniju koji se otvara desnim klikom preko
sadraja ubaenog bloka.
Naredba za ureivanje ubaenog bloka
Izvoz grafikog bloka u AutoCAD (DXF)
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Izvoz u DXF, iz padajueg menija koji se
otvara na desni klik mia preko naziva odabranog grafikog bloka u stablu, otvara
665
Dijalog box za izvoz trenutano odabranog grafikog bloka u DXF format
U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i
U donjem dijelu dijalog box-a nalaziti e se zatvorena lista Duina ACU, iz koje se biraju
mjerne jedinice koje e se koristiti pri izvozu bloka.
Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se izvozi u
poseban layer. Konstruktivni elementi se izvoze u layer CONSTRUCTION, mrea konanih
elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS.
Izvoz grafikog bloka u clipboard
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Izvoz bloka u clipbord, iz padajueg menija
koji se otvara na desni klik mia preko naziva odabranog grafikog bloka u stablu,
program sadraj odabranog bloka kopira u clipbord.
Izvoz bloka u TXT
Izborom ove ikone, otvara se dijalog box za izvoz odabranog tekstualnog bloka u
TXT format.
Sada je potrebno da zadate eljeno ime datoteke i da aktiviranjem naredbenog polja Snimi
izvrite njegovo snimanje u izabranom direktoriju.
666
Sve tekstualne izvjetaje generirane u programu moete izvesti u posebnu datoteku koja ima
nastavak *.txt. Izvjetaji se izvoze u istoj formi u kojoj su prikazani u programu (npr. u
formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji podravaju isti format
datoteke, prije svega u Excel.
8.21.7 Potpisi grafikih blokova

Ve smo ranije rekli, da se pri izvozu grafikih blokova, uz sadraj samog crtea
automatski pridruuju i tekstovi koji ukazuju na njegov sadraj. Naime, svaki grafiki blok ima
svoj naslov i svoj potpis. U dnu prozora za rad sa projektnom dokumentacijom, za trenutano
aktivan grafiki blok, u odgovarajuim edit box-ovima program ispisuje ove podatke.
Edit box-ovi u kojima se ispisuje naslov,

odnosno potpis grafikog bloka
Ove tekstove program sam kreira, u zavisnosti od toga to dani grafiki blok predstavlja. U
program je usvojena slijedea konvencija pri kreiranju ovih tekstova.
- Ako model u sebi sadri definirane faze graenja, onda se obavezno u prvom redu naslova
ispisuje naziv tekue faze graenja, a u drugom redu tekui sluaj optereenja, pod
uvjetom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju Ulazni podaci
Optereenje ili poglavlju Statiki proraun.
- Ako model ne sadri definirane faze graenja, tada se u prvom redu naslova ispisuje tekui
sluaj optereenja, pod uvjetom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju
Ulazni podaci Optereenje ili poglavlju Statiki proraun. U svim ostalim sluajevima
naslov e biti prazan.
- U prvom redu potpisa bloka ispisuje se naziv dijela modela koji je sadran u grafikom
bloku (naziv okvira, nivoa, pomonog pogleda, naziv trenutanog stanja sakrivenosti, i sl.),
a drugi red se ispisuje samo u sluaju da grafiki blok predstavlja rezultate prorauna. Tada
se ispisuje naziv utjecaja za koje su prikazani rezultati i njihove ekstremne vrijednosti. U
svim ostalim sluajevima, drugi red potpisa bloka e biti prazan.
Naslov i potpis bloka su sastavni dio crtea, i moete ih mijenjati po svojoj elji. Pri ureivanju
i naslova i potpisa bloka, moete zadati vie od predviena dva reda. Dovoenjem mia na kraj
tekueg reda, i pritiskom na tipku Enter, program e prei u slijedei red danog edit box-a.
667
Promjena sadraja ovih tekstova, bit e prikazana na listu papira tek kada promijenite fokus sa
tog edit box-a, pritiskom na tipku Tab.
Naslov i potpis bloka ne utiu na gabarit samog grafikog bloka, ve se ispisuju u njegovoj
unutranjosti, na mjestu koje je odreeno parametrima ravnanja u sklopu naredbe
Karakteristike bloka. U sluaju da naslov ili potpis bloka preklapaju neki dio crtea,
izborom nekog drugog naina ravnanja, on se gotovo uvijek moe smjestiti na prazan dio
crtea.
8.21.8 Naredbe za rad sa listovima papira

U desnom dijelu prozora za rad sa projektnom dokumentacijom, uvijek se prikazuje
stvaran izgled trenutano aktivne strane dokumenta. Na dnu zaslona, na statusnoj liniji, uvijek
se ispisuje i informacija o rednom broju tekue strane kao i podatak o ukupnom broju strana u
dokumentu.
Polje predvieno za ispis tekue strane dokumenta
Ve smo ranije rekli da se promjenom tekueg bloka u stablu dokumenta, automatski aurira i
strana na kojoj se dani blok nalazi. Meutim, promjena tekue strane se moe vriti i pritiskom
na tipke PgUp i PgDn, kao i izborom odgovarajuih ikona.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana ispred trenutano aktivne.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana iza trenutano aktivne.
U sluaju da dokument sadri veliki broj strana, za brzo postavljanje tekue strane, moe
posluiti i scroll trake koja se postavlja uz desnu ivicu ovog prozora.
668
Scroll traka za brzu promjenu tekue strane
Podrazumijevani nain za prikazivanje stvarnog izgleda dokumenta je prikaz samo jedne

strane. Meutim, ponekad moe biti od interese da se istovremeno prikae vie strana
projekta.
Izborom ove ikone, prikaz tekue strane dokumenta, zamjenjuje se istovremenim

prikazom vie stranica
Istovremeni prikaz dvije stranice dokumenta
Koliki e broj strana biti prikazan istovremeno, odreuje se izborom jedne od ponuenih opcija
iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane ikone za istovremeni
prikaz vie strana dokumenta. Programom je ogranieno da se istovremeno moe prikazati
maksimalno est strana.
669
Zatvorena lista za izbor, koliko e strana

dokumenta biti prikazano istovremeno
Izborom ove ikone, istovremeni prikaz vie strana, zamjenjuje se prikazom samo
tekue strane.
Naredbe za zumiranje sadraja papira rade na potpuno isti nain kao i ostalim modulima
programa. Znai, mogue ih je pokrenuti ili izborom odgovarajue ikone ili pak pritiskom na
tipku Ctrl i odgovarajue dugme mia (vidi poglavlje 2.7).
Zumirani dio tekue strane dokumenta
U prozoru za rad sa projektnom dokumentacijom podran je i sustav za obnavljanje sadraja

projekta. Ikone Undo i Redo radi na potpuno isti nain, s tim to postoji ogranienje da se
undo buffer ne moe osvjeiti nakon generiranja tekstualnih izvjetaja. Naime, u trenutku
generiranja bilo kog od tekstualnih izvjetaja, program mora prvo da snimi bazu projekta, te
se nakon ove operacije program ne moe vie vratiti na prethodno stanje. Meutim, u sluaju
670
kada se u radu sa projektnom dokumentacijom ne generiraju tekstualni izvjetaji, tada e

kompletan sustav za obnavljanje crtea u potpunosti raditi.
8.21.9 Prijelom strana u projektnoj dokumentaciji

Prijelom strana u projektnoj dokumentaciji, vri se automatski, potujui pri tom
kako trenutano veliinu grafikih blokova, tako i definirane podatke o fontovima u
generiranim tekstualnim izvjetajima. Tekstualni i grafiki blokovi se mogu kontinuirano
postavljati jedan iza drugog, po redoslijedu koji je odreen u stablu dokumenta. Grafiki
blokovi mogu stajati jedan pored drugog, ako to njihova veliina doputa. Isto vai i za
tekstualne blokove. Ako je njihova irina takva da mogu stati u vie kolona tada se oni tako i
postavljaju na listu papira. Znai, uvjet je da prostor na papiru bude maksimalno popunjen.
Jedino ogranienje je u tome to se tekstualni i grafiki blok ne mogu nai jedan pored drugog.
Razlog ovome je to tekstualni izvjetaju nemaju pravokutni gabarit pa bi za algoritam
prelamanja ovo bio suvie sloen zahtjev. I grafiki i tekstualni blokovi se uvijek ravnaju uz
lijevu ivicu stranice dokumenta.
Pri prijelomu strana, program potuje i zadane karakteristike blokova po pitanju zahtjeva da
oni ponu na novoj strani, odnosno u novom redu. Svi blokovi kojima su zadane ovakve
karakteristike, u stablu se oznaavaju posebnim ikonama.
Ikona za oznaku tekstualnog bloka kojem je zadano da pone na novoj strani
Ikona za oznaku grafikog bloka kojem je zadano da pone na novoj strani
Ikona za oznaku grafikog bloka kojem je zadano da pone u novom redu
Napominjemo jo jednom da se tekstualnim blokovima ne moe zadati karakteristika da ponu

u novom redu.
Iako je prijelom strane potpuno automatiziran, promjenom karakteristika pojedinim blokovima,

po pitanju njihove veliine, i podatka da li treba da ponu na novoj strani (novom redu), ili ne,
ipak moete uticati na prijelom dokumenta. Inae, svakom bloku koji je prvi ubaen u jedno
od podruja podnaslova, program automatski postavlja karakteristiku da poinje na novoj
strani. Vi ovaj parametra svakako moete ponititi, ali e projekt izgledati mnogo preglednije
ako svako poglavlje pone na novoj strani.
Pri operaciji promjene redoslijeda blokova vodite rauna o blokovima kojima je postavljan
parametar o poetku na novoj strani, odnosno novom redu.
8.21.10 Naredbe za rad sa grafikim blokovima na papiru

Neke od ranije opisanih naredbi za rad sa blokovima u stablu, mogu se aktivirati
i na samom listu papira. Naime, desnim klikom mia preko prikazanog bloka na papiru, otvara
se padajui meni u kojem su sadrane ove naredbe.
671
Desnim klikom mia preko grafikog bloka, otvara se padajui meni
Promjena dimenzija grafikih blokova
Na listu papira, mogu se odabrati samo grafiki blokovi, i samo jedan od njih moe biti
trenutano aktivan. Oko aktivnog bloka postavlja se okvir, koji u svojim kutovima, i na
sredinama svake od strana, ima postavljene male kvadrate koji slue za promjenu dimenzija
bloka.
Kvadrati za promjenu dimenzija trenutano aktivnog grafikog bloka
Znai, promjena dimenzija aktivnog bloka se moe vriti i razvlaenjem njegovih kutova. Za
ovakav nain rada, potrebno je da pokaziva dovedete u poloaj da pokazuje na jedan od
kutova bloka. U tom poloaju pokaziva e dobiti oblik dvostrane strelice ime vam program
ukazuje da je spreman za ovu vrstu operacije. Sada pritisnite lijevi gumb mia, i ne otputajui
ga dovedite odabrano tjeme bloka u eljeni poloaj, i tek tada otpustite gumb mia. Na ovaj
nain, odnos irine prema visini bloka ostaje nepromijenjen.
672
Razvlaenjem dijagonalnih tjemena, odnos visine

prema irini bloka ostaje nepromijenjen
Pored razvlaenja kutova bloka, programom je omogueno i razvlaenje njegovih stranica.

Postupak se odvija na potpuno isti nain, s tim to je sada umjesto kutnog, potrebno odabrati
mali kvadrat na sredini eljene strane okvira. Na ovaj nain, mijenja se odnos irine prema
visini bloka.
Razvlaenjem donje strane bloka na gore,

poremeen je odnos irine prema visini bloka
Ovakav nain promjene dimenzija blokova moe biti jako pogodan kod crtea koji imaju jako
izraenu jednu dimenziju. Na taj nain, kod njih e biti eliminirane suvine praznine na crteu.
Pri naknadnoj promjeni dimenzija blokova, morate znati da e ona uticati na poloaj blokova
koji se nalaze iz njega. Pored toga, program e odmah napraviti i novi prijelom strana
dokumenta.
673
Pojedinaan prikaz blokova
Izborom ove ikone, umjesto tekue strane dokumenta, na zaslonu se prikazuje

sadraj trenutano aktivnog grafikog bloka
Pojedinaan prikaz trenutano aktivnog grafikog bloka
Ova ikona radi kao prekida, te se njenim ponovnim izborom, na zaslonu vraa prikaz tekue
strane dokumenta. Isti efekt se moe postii i duplim klikom mia. Naime, dupli klik mia
preko grafikog bloka, na prikazanoj tekuoj strani dokumenta, ikonu Prikaz bloka postavlja
na ukljueno stanje. Po istoj analogiji, dupli klik mia preko sadraja trenutano prikazanog
bloka, ovu ikonu vraa na iskljueno stanje.
U reimu rada, kada je prikazan samo tekui grafiki blok, stablo je neaktivno, te se promjena
tekueg bloka, moe vriti samo pomou kursorskih strelica.
Od svih naredbi, na raspolaganju e biti samo naredbe za zumiranje dijelova crtea, edit box-
ovi za promjenu naslova i potpisa bloka, kao i naredbe Ureivanje bloka i Plot window,
koje se mogu aktivirati samo u ovom reimu rada programa. Oko bloka se postavlja uti okvir
koji jasno ukazuje na gabarit crtea.
Ureivanje sadraja bloka
Ova naredba je predviena za finalno podeavanje sadraja bloka prije ispisa.

Njenim izborom, ulazi se u proceduru ureivanja tekueg grafikog bloka.
Ikona ostaje uvuena za sve vrijeme trajanja ove naredbe, sve dok se njenim ponovnim
izborom ne oznai kraj naredbe. Za vrijeme trajanja ove naredbe, program je stalno u
proceduri selekcije tekstova, a sve ostale naredbe, izuzev naredbi za zumiranje i obnavljanje
sadraja crtea, bit e neaktivne (zamrznute). Pod pojmom ureivanja, ovdje
podrazumijevamo samo promjenu poloaja svih tekstova i njihovo eventualno brisanje (kote
dijagrama, vrijednosti izolinija, redni brojevi setova numerikih podataka, itd).
U proceduri ureivanja bloka omoguen je viestruki odabir tekstova. Odabir tekstova se vri
po slijedeim pravilima:
674
1. Klik lijevim gumbom mia preko nekog teksta odabire dani tekst, pri emu ranije odabrani
tekstovi ostaju i dalje odabrani
2. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se lijevim gumbom mia,
program e ui u proceduru odabira prozorom
3. Klik lijevim gumbom mia preko nekog odabranog teksta, dok je pritisnuta tipka Shift na
tipkovnici, deselektirate dani tekst
4. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se lijevim gumbom mia
dok je pritisnuta tipka Shift na tipkovnici, program e ui u proceduru deselektiranja
prozorom
5. Desnim klikom mia se vri deselektiranje svih ranije odabranih tekstova
Pomicanje tekstova se vri tako to se prvo pokaziva mia dovede iznad nekog od odabranih
tekstova i pritisne lijevi gumb mia, a zatim se odabrani tekstovi dovedu u novi poloaj i tek
tada otpusti gumb mia.
Pritiskom na tipku Del briu se svi odabrani tekstovi.
Prikaz odabranog teksta za pomicanje, odnosno brisanje
Napominjemo da se za pomicanje i brisanje, moe odabrati i kompletna tablica legende punih

izolinija. Na ovaj nain, u sluaju da ona preklapa neki dio modela, imate mogunost da je
postavite na slobodan dio crtea.
Plot window
Izborom ove naredbe, imate mogunost da umjesto kompletnog sadraja bloka, u

projekt priloite samo jedan njegov dio.
Nakon izbora naredbe Plot window, program e oekivati da izborom dvije toke sa crtea,
odredite pravokutnu podruje za uveanje. Po zavretku naredbe, sadraj zadane pravokutne
podruja bit e tako proiren da popuni kompletan prostor zadane veliine bloka.
675
Prikaz uveanog dijela crtea
Sigurno ste primijetili, da je ikona Plot Window po zavretku naredbe ostala uvuena, to
oznaava da ona radi i kao prekida. Naime, ako trenutano prikazani blok sadri samo dio
crtea, ona e biti postavljena na ukljueno stanje (uvuena), a ako je prikazan blok sa svojim
kompletnim sadrajem, ona e biti postavljena na iskljueno stanje (izboena). Prema tome,
ako se ova ikona aktivira kada je izboena, tada e ona raditi kao naredba i oekivati e se od
korisnika da pravokutnim podruju definira dio crtea za uveanje, a ako je uvuena, njenim
izborom ona e biti postavljena na iskljueno stanje, i u sastav bloka e ponovo ui kompletan
crte. Znai, ako niste zadovoljni prethodno zadanim uveanjem, imate mogunost da u sastav
bloka ponovo vratite cijeli crte, i da ponovnim aktiviranjem iste naredbe definirate novo
pravokutno podruje za uveanje.
Postavljanjem ikone Prikaz bloka na iskljueno stanje, ovako uveani dio bloka e biti
prikazan i na samoj papiru dokumenta.
U sastav projektne dokumentacije, priloen je uveani dio bloka
Ova naredba ima naroitu primjenu kada je crte veliki i ne moe da stane na odabrani format
papira.
676
8.21.11 Uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz

drugih projekata
Pomou naredbe Uvoz, imate mogunost da u sastav projektne dokumentacije
ubacite grafike blokove i tekstualne izvjetaje iz drugih projekata. Izborom ove
naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za uvoz grafikih blokova

i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata
U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija, nalazi se ime tekueg direktorija. S
obzirom da se kreirana projektna dokumentacija snima u datoteku koja ima isto ime kao i
datoteka sa ulaznim podacima i nastavak *.twp_d, u centralnom dijelu dijalog box-a su
prikazane samo datoteke sa ovim nastavkom, koji se nalaze u tekuem direktoriju.
Sada je potrebno da klikom mia odaberete eljenu datoteku i aktivirate naredbeno polje
Uitaj, nakon ega se otvara novi dijalog box:
Dijalog box u kojem se biraju blokovi za uvoz
677
U listi su prikazani svi grafiki blokovi i tekstualni izvjetaji koji se nalaze u odabranoj datoteci.
Za svaki od njih je ispisano ime, kao i naziv poglavlja kojem pripada. Izbor blokova za
ubacivanje u projektnu dokumentaciju vri se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na
ukljueno stanje.
Naredbena polja u donjem dijelu dijalog boxa imaju slijedeu namjenu:
Sve - aktiviranjem ovog naredbenog polja odabiru se svi grafiki i

tekstualni blokovi u listi
Nita - aktiviranjem ovog naredbenog polja deselektiraju se svi ranije

odabrani blokovi
Inverzija odabira - aktiviranjem ovog naredbenog polja odabrani blokovi se

deselektiraju, a neodabrani postaju odabrani.
Blokovi se mogu odabrati i aktiviranjem naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia
preko naziva poglavlja kojem dati blok pripada:
Meni koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja
Odaberi poglavlje - odabiru se svi blokovi koji pripadaju danom poglavlju
Deselektiraj poglavlje - iz selekcije se iskljuuju svi blokovi koji pripadaju danom

poglavlju
Izborom naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a svi odabrani blokovi se ubacuju u
odgovarajuu granu projektne dokumentacije.
8.21.12 Snimanje projektne dokumentacije

Aktiviranjem prikazane ikone moete snimiti trenutani sadraj projektne
dokumentacije u bilo kom trenutku rada sa njom.
678
8.21.13 Ispis projektne dokumentacije

Izborom ove ikone, otvara se dijalog box za unos parametara koji e regulirati
nain ispisa.
Izgled dijalog box-a za ispis dokumenta
U dijelu dijalog box-a Print range, definira se elite li ispisati cijeli dokument ili samo
pojedine njegove strane. Postavljenjem prekidaa All na ukljueno stanje, od programa se
zahtjeva ispis cijelog dokumenta, dok se postavljanjem prekidaa Pages na ukljueno
stanje, u edit box-ovima sa njegove desne strane moe zadati redni broj poetne i krajnje
strane koje odreuju dio dokumenta koji treba ispisati.
U edit box-u Number of copies imate mogunost da zadane broj kopija za ispis, a
postavljanjem check box-a Print to file na ukljueno stanje, imate mogunost da umjesto
direktnog izlaza na pisa, kreirate datoteku koja se moe ispisati i izvan okruenja programa.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proces ispisa.
8.21.14 Izvoz u RTF

Izborom naredbe Izvoz u RTF, imate mogunost cijeli grafiki dokument (*.twd
datoteka) prebaciti u *.rtf format, koji je itljiv za gotovo sve Windows tekst
procesore, kakav je i Word. Njenim aktiviranjem, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda.
679
Izgled dijalog box-a za izvoz u RTF
U edit box-u Datoteka moete zadati potpuno proizvoljno ime *.rtf datoteke koja se kreira,
a u djelu dijalog box-a Opcije izvoza, odreuje se da li elite izvoziti cijeli izvjetaj ili samo
odreene strane. S obzirom da veliina kreirane RTF datoteke zavisi i od kvalitete slika koje se
izvoze, to pomou klizaa Kvaliteta slika imate mogunost da utiete na ovaj parametar.
Jasno da e visoka kvaliteta slike dovesti i do kreiranja mnogo vee RTF datoteke.
Aktiviranjem naredbenog polja OK otpoeti e proces izvoza, i duina trajanje ovog procesa
e zavisti iskljuivo od sloenosti i veliine projektne dokumentacije. Kasnijim uitavanjem u
Word, ili pak neki drugi tekst procesor, moi ete potpuno slobodno urediti sadraj ovako
izvezene projektne dokumentacije. Ova naredba ima primjenu i kada elite projektnu
dokumentaciju poslati svojim poslovnim partnerima u digitalnom obliku, iako za ovu namjenu
svakako moe posluiti i ispis u PDF format koja je takoer podrana programom u okviru
naredbe Ispis.
Napomena:
Kako ne postoje tehnike mogunosti da se sadraj zaglavlja konvertira u odgovarajue
tekstove i tabele, to se zaglavlje izvozi kao slika (Metafile). Negativna posljedica ovoga je
nemogunost auriranja eventualno postavljenog brojaa strana u Tower-ovom zaglavlju. U
takvim sluajevima je onda bolje da izgled tipskog zaglavlja kreirate u samom Word-u a da
zaglavlje iskljuite iz Tower-ovog zaglavlja. Postoji jo jedno rjeenje a to je da u okviru
Tower-ovog zaglavlja ne ubacujete broja strana ve da to uradite u Word-u.
Napomena:
Vodite rauna da zadane margine u Tower-u budu usuglaene sa maksimalnom povrinom
ispisa koja je omoguena u Word-u ili pak nekom drugom tekst procesoru, u koji ete kasnije
uitavati izvezenu RTF datoteku. Naime, Word, pogotovu starije verzije, ne mogu ispisivati
na cijeloj povrini papira koja je definirana drajverom danog pisaa. Znai, Tower moe
ispisivati na veoj povrini. Iz tog razloga moe Vam se desiti da kreirana RTF datoteka, kada
se uita u Word, nema ispisane sve dijelove dokumenta po ivicama strane.
8.21.15 Povratak u modul za obradu rezultata prorauna

Pomou ove naredbe, vri se povratak u modul za obradu rezultata prorauna.
Njenim aktiviranjem, program prvo provjerava da li su u dokumentu izvrene
neke izmjene, i ako jesu otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
680
Izbor naredbenog polja Yes, dovesti e do snimanja u projekt svih prethodno izvrenih
izmjena, naredbeno polje No e oznaiti da ne elite snimiti provedene izmjene, dok e izbor
naredbenog polja Cancel znaiti odustajanje od povratka u modul za obradu rezultata.
8.21.16 Oporavak oteenih dokumenata

U sluaju da, iz nekog razloga, doe do kvarenja dokumenata, tako da vie ne
mogu da se otvore, predviena je naredba za njihovo oporavljanje uz zadravanje blokova.
Naime, istovremenim pritiskom na tastere Ctrl i D u modulu za obradu rezultata otvara se
Izborom potvrdnog odgovora izvrit e se defragmentacija, odnosno oporavak izvjetaja, dok

e negativan odgovor oznaiti zatvaranje dijalog box-a bez prethodnog oporavka dokumenta.
Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program
e zapamtiti posljednji dati odgovor (Yes ili No) i koristit e ga pri buduim pozivanjima ove
naredbe, bez otvaranja dijalog box-a.
8.21.17 Tekui jezik izvjetaja

Kako Vam se u praksi moe desiti sluaj da projekt radite za inozemno trite, to
bi svakako bilo dobro da i projektna dokumentacija bude na danom jeziku. Pomou naredbe
Funkcionalnost, koja se nalazi u okviru padajueg menija Setup, imate mogunost da
odaberete jezik izvjetaja (vidi poglavlje 3.5.2).
681
Zatvorena lista za izbor jezika izvjetaja
Nakon promjene tekueg jezika izvjetaja, u postojeoj projektnoj dokumentaciji nee doi do
promjene, ve e svi nadalje generirani tekstualni izvjetaji, kao i potpisi grafikih blokova, biti
ispisivani na novo odabranom jeziku. Znai, program ne moe ranije kreirani projekt,
automatski prevesti sa jednog, na drugi jezik. Razlog tome je to se potpisi blokova mogu
ureivati od strane korisnika te ih je nemogue automatski prevesti. to se tie tekstualnih
izvjetaja koji se automatski generiraju, tu pri promjeni jezika izvjetaja nema mnogo
potekoa, s obzirom da e novo generiranje prvo obrisati stare izvjetaje, a potom izgenerirati
nove na tekuem jeziku.
Kako se jezik na kojem je posljednji put bio izgeneriran tekstualni izvjetaj, odnosno potpis
bloka, pamti u samom dokumentu, to e u sluaju promjene jezika izvjetaja program pri
prvom pokuaju izvoza grafikog bloka, odnosno generiranja tekstualnog izvjetaja, dati
upozorenje o trenutano aktivnom jeziku.
Ovo upozorenje slui kao opomena da e se u sadraju istog projekta nai tekstovi na
razliitim jezicima.
682
8.21.18 Izvoz bloka u clipboard

Grafiki blok sa trenutanim sadrajem prozora na kojem je postavljen fokus,
moete prebaciti u clipboard radi kasnijeg koritenja u nekom drugom programu.
Za ovu namjenu je predviena naredba Izvoz bloka u clipboard, koja se u
modulu za obradu rezultata nalazi u padajuem meniju Pomone funkcije.
Takoer, naredba se moe aktivirati pomou prikazane ikone, kao i istovremenim
pritiskom na tastere Ctrl i F2. Napominjemo da trenutano stanje zuma nee
utjecati na sadraj bloka, ve e se izvesti kompletan sadraj prozora.
Blok se u clipboard-u pamti kao bitmap. Veliina i rezolucija bitmapa zadaju se u dijalog box-
u koji se otvara desnim klikom mia preko ikone.
Izgled dijalog box-s koji se otvara desnim klikom mia preko ikone
Ovo je isti dijalog box kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz
bloka. Veliina bitmapa se zadaje unoenjem vrijednosti u edit box-ove Broj redova i Broj
kolona ili zadavanjem eljenog mjerila u edit box-u Mjerilo bloka dok se rezolucija
bitmapa zadaje unoenjem vrijednosti u edit box Rezolucija bitmapa.
Primjena ove naredbe je velika. Recimo ako u Word-u vrite sreivanje projektne
dokumentacije, preko clipboard-a u dokument moete ubaciti i eljeni grafiki blok.
Izvoz bloka u clipboard moe se vriti i iz ureivaa papira, aktiviranjem prikazane

ikone. Ova naredba radi na isti nain kao i naredba koja se nalazi u modulu za obradu
rezultata, s tim to se pomou nje umjesto sadraja prozora u clipboard izvozi odabrani
grafiki blok.
683
8.21.19 Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard

U clipboard se moe prebaciti i grafiki blok sa dijelom modela koji je trenutano
prikazan u prozoru na kojem je postavljen fokus. Izvoz u clipboard uveanog
dijela modela obavlja se izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka u
clipboard iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia na prikazanu
ikonu. Ova naredba se moe aktivirati i istovremenim pritiskom na tipke Ctrl,
Shift i F2.
Sva pravila koja vae za izvoz u clipboard kompletnog sadraja prozora pomou naredbe
Izvoz bloka u clipboard , vae i za ovu naredbu.
8.21.20 Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF

Pomou naredbe Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF imate mogunost
da trenutani prikaz u prozoru na kojem je postavljen fokus snimite u DXF formatu
ili kao bitmap zadane rezolucije. Izvoz bloka e biti mogu u svakom trenutku rada
sa programom, bez obzira da li su trenutano prikazani neki od rezultata
prorauna, ili ulazni podaci. Nakon izbora ove naredbe iz padajueg menija
Pomone funkcije ili klikom mia preko prikazane ikone, otvara se dijalog box
slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izvoz bloka u .DXF

format ili bitmap
Pomou radio button-a Izvoz u BMP i Izvoz u DXF odreuje se vrsta izvoza.
U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i
Izvoz bloka u bitmap ili AutoCAD .DXF se moe vriti sa parametrima koji su pomou naredbe
Setup X Parametri definirani za prikaz modela na zaslonu, kao i sa parametrima koji su
definirani za prikaz crtea na papiru. Koji e se parametri koristiti pri izvozu odreuje se
izborom jednog od dva ponuena radio button-a: Izvoz sa parametrima za ispis i Izvoz
sa parametrima za zaslon.
684
Radio button-i pomou kojih se biraju

parametri za izvoz
Ukoliko je izabran radio button Izvoz u DXF, za promjenu e biti dostupna i zatvorena lista
Duina ACU, iz koje se biraju mjerne jedinice koje e se koristiti pri izvozu bloka.
Zatvorena lista za izbor mjernih jedinica

koje se koriste pri izvozu u DXF
Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se izvozi u
poseban layer. Konstruktivni elementi se izvoze u layer CONSTRUCTION, mrea konanih
elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS.
Izvoz bloka u DXF format moe se vriti i iz urednika papira, aktiviranjem prikazane
ikone. Ova naredba radi na isti nain kao i naredba koja se nalazi u modulu za obradu
rezultata, s tim to se pomou nje umjesto sadraja prozora u DXF format izvozi selektirani
grafiki blok.
Kada je izabran radio button Izvoz u BMP, donji dio dijalog box-a dobiva novi izgled:
685
Dijalog box za izvoz bloka u bitmap
U edit box-ovima irina i Visina unose se redom irina i visina slike u pixel-ima. Ako su
zadane dimenzije slike velike, moete je podijeliti na proizvoljan broj dijelova, unoenjem
vrijednosti u edit box-ove Broj kolona i Broj redova. Svaki od ovih dijelova snima se u
posebnu datoteku.
Slika podijeljena na etiri dijela (dvije kolone i dva reda), pri emu je svaki od njih smjeten u
posebnu datoteku
686
Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa zadanim imenom i ekstenzijom .bmp. Ukoliko je
slika podijeljena, naziv svake datoteke formira se tako to se zadanom imenu dodaju broj reda
i broj kolone u kojima se dati dio slike nalazi.
8.21.21 Izvoz tekstualnih rezultata u datoteku sa

nastavkom *.txt
Sve tekstualne izvjetaje generirane u programu moete izvesti u posebnu
datoteku koja ima nastavak *.txt. Izvjetaji se izvoze u istoj formi u kojoj su prikazani u
programu (na pr. u formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji
podravaju isti format datoteke, prije svega u Excel.
Izvoz u *.txt se moe izvesti iz svakog dijalog box-a u kojem je omogueno

kreiranje tekstualnih izvjetaja, odnosno u kojem se nalazi naredbeno polje sa
prikazanom ikonom. Aktiviranjem ovog naredbenog polja otvara se standardni
dijalog box za snimanje datoteka.
Dijalog box za snimanje datoteka
Sada je potrebno zadati eljeno ime datoteke i aktiviranjem naredbenog polja Snimi izvriti
njegovo snimanje u izabranom direktoriju.
Pored pojedinanog izvoza tekstualnih izvjetaja, omogueno je i snimanje u *.txt datoteku

izvjetaja koji su ranije izvezeni u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je
naredbeno polje , koje je u editoru ureivanja papira postavljeno uz desnu ivicu zaslona.
Naime, neophodno je prvo odabrati tekstualni blok koji se izvozi, a zatim aktiviranjem ovog
naredbenog polja izvriti njegovo snimanje u *.txt datoteku.
687
8.21.22 Direktni ispis pojedinanih crtea

U ovom poglavlju, objasniti emo nain pojedinane ispisa, odnosno postupak
ispisa samo jednog grafikog bloka bez kreiranja projektne dokumentacije. U dosadanjem
dijela uputstva objasnili smo postupak kreiranja kompletne projektne dokumentacije. Meutim,
tijekom rada sa programom moete imat potrebu da samo jedan crte brzo ispiete, i to izvan
okruenja projektne dokumentacije. Za takve sluajeve, predviena je naredba Ispis koja se
nalazi u okviru padajueg menija Datoteka. I kod ove naredbe je vano, na kom je prozoru
postavljen fokus, jer e sadraj tog prozora biti pripremljen za ispis. Nakon izbora ove
naredbe, otvoriti e se prozor, slian prozoru za rad sa projektnom dokumentacijom.
Izgled prozora za pojedinani ispis
Ovom procedurom se izvozi grafiki blok iji sadraj odgovara sadraju prozora na kojem je
bio fokus neposredno prije aktiviranja ove naredbe. Veliina i orijentacija bloka se preuzimaju
iz parametara za default karakteristike grafikih blokova, a format papira u potpunosti
odgovara odabranom formatu za projektnu dokumentaciju. Ovakav reim rada u potpunosti
odgovara stanju projekta u kojem je sadran samo jedan grafiki blok. Jasno da naredbe za
rada sa stablom nee biti dostupne, dok je nain rada sa ostalim naredbama potpuno isti kao i
u postupku kreiranja kompletne projektne dokumentacije.
Program omoguava direktni ispis i blokova koji se generiraju u dijalog box-ovima pojedinih
naredbi.
U veini dijalog box-ova prisutno je i ovo naredbeno polje, ijim aktiviranjem se vri
direktni ispis njegovog sadraja, bez obzira da li je sadraj danog dijalog box-a
grafiki ili pak tekstualni.
688
9. Dimenzioniranje betonskih
presjeka
Jedna od vanih mogunosti ovog programa je automatsko dimenzioniranje betonskih
presjeka, na osnovu izraunatih utjecaja u konstrukciji, i izabranog standarda. Programom je
predvieno kako dimenzioniranje povrinskih elemenata konstrukcije (ploe, zidovi), tako i
dimenzioniranje linijskih elemenata (stupovi, grede). Svakako da e u proceduri
dimenzioniranja biti uzeti u obzir samo elementi konstrukcije kojima je u okviru ulaznih
podataka pridruen tip materijala Beton (vidi poglavlje 3.1.1.). Naredbe za promjenu
propisa, i definiranje sheme kombinacija optereenja, zajednike su za sve betonske elemente
u konstrukciji, dok je sam postupak definiranja ulaznih podataka, postupak dimenzioniranja i
prikaza potrebne armature, razdvojen po tipovima konstruktivnih elemenata.
Napomena:
Rezultati dimenzioniranja, kao i podaci o odabranoj armaturi se automatski snimaju tek pri
izlasku iz programa i pri prelasku u druge module programa. Iz tog razloga, za preporuku je da
povremeno aktivirate naredbu Snimi, kako ne bi dolo do neeljenog gubitka rezultata
dimenzioniranja uslijed nestanka struje, li pak nekog drugog nepredvienog dogaaja.
Napomena:
U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, elementi koji su dimenzionirani
(grede, stupovi ploe i zidovi) nee izgubiti ulazne podatke kombiniranja, dimenzioniranja i
odabira armature, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu geometrije ili poprenog presjeka.
9.1 Izbor propisa za dimenzioniranje (Propisi)

Prije kretanja u sam postupak dimenzioniranja, potrebno je odabrati standard po
kojem e se vriti proraun potrebne armature. Izborom naredbe Propisi, koja se nalazi u
okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izbor tekueg propisa
Promjena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi u
lijevom djelu dijalog box-a. Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box e nestati sa
zaslona, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. U sluaju da za pojedine dijelove modela ve
postoje rezultati dimenzioniranja po nekom drugom standardu, program e dati slijedee
upozorenje.
689
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzioniranja e biti izgubljeni.
Znai, svi betonski presjeci na jednom modelu, mogu biti dimenzionirani samo po istom
standardu.
Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definirati i globalne
parametre koje e program koristiti u svom radu. Oni se prije svega odnose na karakteristike
materijala (naredbena polja Beton i elik za armiranje), i vode se odvojeno za svaki od
ponuenih standarda. Znai, za svaki od ponuenih standarda moete definirati razliite vrste
kako betona tako i elika za armiranje.
Izborom naredbenog polja Beton, otvara se dijalog box za definiranje karakteristika betona.
U prikazanoj listi se nalaze podaci za razliite marke betona, a na slici u desnom djelu dijalog
box-a je prikazan radni dijagram betona za odabrani standard. Karakteristike betona su
odreene sa njegovom raunskom vrstoom pri tlaku fck i raunskom vrstoom pri
posmiku rd (podatak rd se koristi samo u djelu prorauna armature za prijem posminih
naprezanja u gredama i stupovima). Bilo koji od ponuenih podataka moete izmijeniti, a
pomou naredbenih polja Dodaj i Brii ovu listu moete urediti prema svojoj elji.
Izborom naredbenog polja elik za armiranje, otvara se dijalog box za definiranje

karakteristika armature.
Ovaj dijalog box radi na potpuno isti nain kao i dijalog box za definiranje kvalitete betona.
Napominjemo da se jedino kod EUROCOD-a kvaliteta armature definira sa podatkom za
granicu razvlaenja fyk.
690
9.2 Definiranje sheme kombinacija optereenje

Pored svih ostalih ulaznih podataka, koje je neophodno zadani pred samo
dimenzioniranje, svakako je potrebno odrediti i mjerodavne statike utjecaje za proraun
armature. U opciji dimenzioniranja betonskih elemenata konstrukcije, program nudi dvije
mogunosti. Ili da sami po svojoj elji za tekui sluaj optereenja postavite mjerodavnu
kombinaciju za dimenzioniranje, odnosno anvelopu odabranih kombinacija, ili pak da programu
prepustite opciju automatskog kombinacija optereenja. Opcija automatskog kombinacija
optereenja od strane programa, svakako je mnogo bolja i lagodnija, obzirom da u tom sluaju
ne morate voditi rauna o parcijalnim koeficijentima sigurnosti, kao ni o broju moguih
kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja. Kako je programom
omogueno da svaki betonski element konstrukcije moete dimenzionirati ili za tekui sluaj
optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija, to emo u daljnjem tekstu dati oba
postupka.
Dimenzioniranje za tekui sluaj optereenja
Ovaj nain odreivanja mjerodavnih statikih utjecaja podrazumijeva da prije dimenzioniranja

danog betonskog elementa konstrukcije, pomou naredbe Sluajevi optereenja, koja se
nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, za tekui sluaj postavite mjerodavnu
kombinaciju. Uobiajeno je da se pri ovakvom definiranju mjerodavnih statikih utjecaja za
dimenzioniranje, vrijednosti koeficijenata sigurnosti reguliraju zadavanjem multiplikatora u
kombinacijama optereenja.
Pomou naredbe Sluajevi optereenja, za tekui sluaj

optereenja je postavljena kombinacija: I+II
Pored mogunosti prorauna armature za postavljeni tekui sluaj optereenja, program moe
da vri dimenzioniranje i za vie odabranih sluajeva optereenja. Naime, u tom sluaju je
pomou naredbe Sluajevi optereenja potrebno prekida Anvelope postaviti na ukljueno
691
stanje, i u koloni postaviti simbol za sve sluajeve optereenja, odnosno kombinacije,

za koje elite da program vri dimenzioniranje.
Pomou naredbe Sluajevi optereenja, za tekui sluaj

optereenja je postavljena anvelopa za sve kreirane kombinacije
U ovakvom reimu rada program e vriti proraun potrebne armature za sva odabrana
optereenja, a rezultat e svakako biti maksimalna potrebna armatura.
Automatsko definiranje sheme kombinacija optereenja
Naredba Shema kombinacija optereenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija

Dimenzioniranje -> Beton, bie dostupna samo u sluaju da je za tekui propis odabran
standard za koji je predvieno automatsko definiranje sheme kombinacija osnovnih sluajeva
optereenja. Njenim izborom, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje sheme kombinacija optereenja
692
U gornjem lijevom djelu dijalog box-a, nalazi se lista sa svim osnovnim sluajevima
optereenja za koje je konstrukcija proraunata (eventualno kreirane kombinacije se ne
uzimaju u obzir). Ostali podaci koji su prikazani u ovom dijalog box-u, uvijek se odnose na
trenutano aktivan sluaj optereenja, odnosno na red u ovom list box-u koji je posebnom
bojom naznaen.
Pri prvom ulasku u ovaj dijalog box, program automatski svim zadanim osnovnim sluajevima
optereenja, po default-u pridruuje karakter Nedefinirano optereenje, to znai da se
proraunati utjecaji od tog sluaja optereenja nee uzimati u obzir pri proraunu potrebne
armature. Klikom mia na strelicu sa desne strane zatvorene liste, koja se nalazi u gornjem
desnom kutu dijalog box-a, otvara se lista sa svim tipovima optereenja koja su predviena za
postavljeni tekui standard.
Zatvorena lista za izbor tipa optereenja
Kada ste zadali odgovarajui karakter za trenutano aktivan osnovni sluaj optereenja, to je
potrebno i da izborom odgovarajueg prekidaa u djelu dijalog box-a Alternativno
djelovanje, definirate da li je to optereenje alternativnog karaktera ili ne (program po
default-u jedino za seizmiko optereenje postavlja na ukljueno stanje prekida Da, dok je u
svim ostalim sluajevima po default-u aktivan prekida Ne).
Prekidai koji odreuju da li je odabrano optereenje alternativno ili ne
U sluaju da pored prorauna potrebne armature, elite da provedete i proraun pukotina i

progiba, tada je neophodno i da svim osnovnim sluajevima optereenja odredite i karakter po
pitanju duine njihovog trajanja.
693
Zatvorena lista za izbor duine trajanja optereenja
Optereenja koja ne elite da tretirate pri proraunu pukotina i progiba, potrebno je da

oznaite kao "Nedefinirana".
U sluaju da zadana osnovna optereenja imaju takav karakter da neka od njih ne mogu
istovremeno djelovati sa drugima, tada pomou naredbenog polja Ne kombiniraj sa,
moete dodatno definirati i ovakve uvjete kombinacija (tipian primjer je ako se u jednom
sluaju optereenja analizira djelovanje vjetra sa lijeva na desno, a u drugom sa desna na
lijevo). Tada treba odabrati jedno od ovih optereenja i aktivirati naredbeno polje Ne
kombiniraj sa.
Dijalog box za definiranje sluajeva optereenja

koja ne mogu djelovati istovremeno
U prikazanoj listi sadrani su svi zadani osnovni sluajevi optereenja (ispred reda u kojem je
sadrano optereenje za koje je otvoren ovaj dijalog box stajati e strelica ), te je
dovoljno klikom mia oznaiti sva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno sa
odabranim. Klikom mia preko optereenja u listi, koje ne moe djelovati istovremeno sa
optereenjem za koje se definira ovaj tip podataka, bie postavljen simbol . Deselektiranje
ranije odabranog sluaja optereenja, vri se ponovnim klikom mia preko njegovog imena,
nakon ega e biti uklonjen simbol .
Kada ste odabrali sva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno sa optereenjem za
koje se postavljaju uvjeti, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti
694
zatvoren. Napominjemo da za seizmike sluajeve optereenja nije potrebno definiranje

ovakvih podataka, obzirom da je programski rijeeno da vie seizmikih optereenja ne mogu
djelovati istovremeno.
Izborom naredbenog polja Izvjetaj, od programa moete zahtijevati prikaz liste svih
kombinacija za koje e biti izvreno dimenzioniranje.
Dijalog box za prikaz kreiranih kombinacija shemom kombiniranja
Kao i u veini ostalih dijalog box-ova, i ovdje imate mogunost da izborom odgovarajuih
ikona, ovaj tekstualni izvjetaj izvezete u projektnu dokumentaciju, direktno ispiete ili pak
izvezete u TXT izvjetaj.
Kada ste svim osnovnim sluajevima optereenja pridruili odgovarajue ulazne podatke,
izaite iz dijalog box-a za definiranje sheme kombinacija optereenja, aktiviranjem
naredbenog polje OK. Kako se sada tono zna karakter svakog od osnovnih sluajeva
optereenja, to e program znati da pri dimenzioniranju sam kreira sve mogue kombinacije
istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja i automatski e osnovnim sluajevima
optereenja znati da pridrui odgovarajue parcijalne koeficijente sigurnosti.
U sluaju da na modelu postoje elementi konstrukcije koji su ve dimenzionirani za ranije

definiranu shemu kombinacija, promjena bilo kog od ulaznih podataka o shemi kombinacija, po
izlasku iz ovog dijalog box-a, dovesti e do slijedeeg upozorenja.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, rezultati dimenzioniranja e biti izgubljeni, na svim

dijelovima modela koji su dimenzionirani sa starom shemom kombinacija.
695
Napomena:
Dimenzioniranje za postavljeni tekui sluaj optereenja treba koristiti samo u sluaju da za
odabrani standard nije predvieno automatsko kreiranje sheme kombinacija optereenja. Za
standarde za koje je predvieno automatsko definiranje sheme kombinacija optereenja, treba
koristiti shemu kombinacija za sve konstruktivne elemente izuzev za meukatne ploe. Kako
su ovi konstruktivni elementi napregnuti uglavnom na isto savijanje uslijed vertikalnog tereta,
to je za njih lako predvidjeti mjerodavnu kombinaciju optereenja. Na ovaj nain, znatno ete
utedjeti vrijeme potrebno za dimenzioniranje meukatnih ploa. Naime pri dimenzioniranju
ploa, proraun potrebne armature se vri u svim tokama sa mree konanih elemenata, te
preveliki broj kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja, u svakoj
dimenzioniranoj toki sa mree konanih elemenata, moe potrajati dugo.
9.3 Dimenzioniranje ploa

Automatsko dimenzioniranje povrinskih elemenata konstrukcije, ogleda se u tome,
da se u svakoj toki ploe, odnosno zida, za zadani pravac postavljanja armature, odredi
raunski potrebna povrina armature. Naredbe za dimenzioniranje povrinskih dijelova modela
(ploa, zidova) nalaze se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe. Da
bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona Beton: Dimenzioniranje
ploa, ijim izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.
Ikona za brzi izbor naredbi iz padajueg menija

Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe
U daljnjem tekstu ovog uputstva koristiti emo samo termin ploa, pri emu e sve iznijeto
vaiti i za ploe i za zidove.
9.3.1 Ulazni podaci

Da bi zadatak dimenzioniranja bio potpuno odreen, pored izbora propisa i
mjerodavnog optereenja, potrebno je zadani i niz drugih ulaznih podataka kao to su:
kvaliteta betona, vrsta armature, udaljenost teita vlane armature od ruba presjeka, nain
armiranja, itd. Svi ovi ulazni podaci, odrediti e nain prorauna potrebne armature u ploama.
Kako je programom omogueno zadavanje razliitih ulaznih podataka za svaku plou posebno,
to su na raspolaganju dvije naredbe. Jedna slui za pridruivanje istih ulaznih podataka svim
696
ploama (Ulazni podaci Globalni), a druga samo odabranoj grupi ploa (Ulazni podaci
Lokalni).
9.3.1.1 Ulazni podaci Globalni
Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje globalnih ulaznih podataka
U lijevom djelu dijalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiraju karakteristike materijala i
udaljenost teita armature od ruba presjeka. Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih
lista iji sadraj je odreen definiranim nazivima materijala za odabrani tekui propis. Kao to
smo ve na poetku ovog djela uputstva rekli, za svaki od standarda se u okviru naredbe
Propisi, pomou naredbenih polja Beton i elik za armiranje, moe definirati kako sadraj
liste materijala tako i njihove odgovarajue karakteristike. Vrsta elika za armiranje, kao i
udaljenost armature od ruba presjeka, definira se posebno za gornju i posebno za donju zonu
armiranja. Znai, imate mogunost da recimo u donjoj zoni postavljate mreastu, a u gornjoj
zoni recimo rebrastu armaturu. Napominjemo da kod zidova terminu gornja zona odgovara
strana zida, koja je blia oku promatraa kada je dani zid prikazan u prozoru 2D pogled
Pomou prekidaa u desnom djelu dijalog box-a moete utjecati na nain odreivanja
mjerodavnih momenata savijanja u ploama. Ponueni prekidai imaju slijedee znaenje.
Zone leajeva postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, od programa se

zahtjeva da sve vrhove momenata savijanja u ploama, na mjestima njihovog oslanjanja,
parabolino zaobli u zavisnosti od zadanih dimenzija tih leaja.
Mxy postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje od programa se zahtjeva da pri

proraunu momenata savijanja uzme u obzir i utjecaje od momenata torzije Mxy. Sada je
primijenjen algoritam koji je predloen u EuroCod-u 2. On se svodi na uveavanje mjerodavnih
momenata savijanja Mx i My za proraun potrebne armature, u zavisnosti od njihovog
meusobnog odnosa, kao i veliine momenta Mxy, koji djeluje u promatranoj toki ploe.
Posljedica ovog algoritma je kako uveanje momenta savijanja na vlanoj strani ploe, tako i
dobivanje raunski potrebne armature na suprotnoj strani ploe. Za odreivanje proraunskih
graninih momenata nosivosti, primijenjen je slijedei algoritam.
697
U prikazanoj blok shemi je usvojena konvencija da je u promatranoj toki My Mx, da

pozitivan moment zatee donju stranu ploe, kao i da se pravci armiranja poklapaju sa
pravcima globalnih koordinatnih osi. Algoritam svakako vai i u ostalim sluajevima, pri emu
onda oznake utjecaja Mx i My zamjenjuju svoja mjesta, a oznake Mx i My se generalno odnose
na momente savijanja koji djeluju u zadanom pravcu armiranja 1, odnosno pravcu armiranja
2.
Upotrjebljene oznake u algoritmu imaju slijedee znaenje.
Mx raunski dobiven moment savijanja u promatranoj toki ploe u pravcu globale X osi
My raunski dobiven moment savijanja u promatranoj toki ploe u pravcu globale Y osi
Mxy raunski dobiven moment uvijanja u promatranoj toki ploe
Mdx mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X
osi, na vlanoj strani ploe
Mdy mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y osi,
na vlanoj strani ploe
Mdx mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X
osi, na tlanoj strani ploe
698
Mdy mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y osi,
na tlanoj strani ploe
Ovakav nain odreivanja statikih utjecaja ne preporuujemo, izuzev u sluaju specijalnih

konstrukcija, kod kojih bi zanemarivanje momenata torzije dovelo do znaajne pogreke. U
svakom sluaju na korisniku je da odlui da li e i ove momente uvesti u proraun potrebne
armature.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, zadani ulazni podaci e biti pridrueni svim ploama na
modelu. Kako je programom doputeno zadavanje razliitih ulaznih podataka na svakoj od
ploa, to Vam se moe desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno
pomou naredbe Ulazni podaci Lokalni, nekim od ploa zadali druge ulazne podatke,
pojedina polja budu prazna, odnosno prekidai zamagljeni.
Prazno polje za Beton ukazuje da nije svim ploama

na modelu pridruena ista kvaliteta betona
Zamagljeni izgled prekidaa Zone leaja ukazuje da je na nekim

ploama zahtijevano ublaavanje leajnih momenata savijanja, a na nekima ne
U ovakvim sluajevima, aktiviranje naredbenog polja OK dovesti e do promjene samo

ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u.
U sluaju da na modelu postoje ve dimenzionirane ploe, naknadna promjena ulaznih

podataka e pri aktiviranju naredbenog poljaOK dovesti do slijedeeg upozorenja.
699
Izbor komadnog polja OK, dovesti e do gubitka rezultata dimenzioniranja na svim

prethodno dimenzioniranim ploama.
9.3.1.2 Ulazni podaci Lokalni
Izborom ove naredbe program ulazi u standardnu proceduru odabira.
<0 odab.> Ulazni podaci za ploe - Odabir

(Sve/prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Naime, sada je potrebno odabrati sve ploe kojima je potrebno promijeniti ulazne podatke.
Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje lokalnih ulaznih podataka
Ovaj dijalog box je gotovo isti kao i dijalog box za definiranje globalnih ulaznih podataka s tim
to su sada dodana nova dva prekidaa:
Simetrino armiranje postavljanjem ovog check box-a na ukljueno stanje, od program se

zahtjeva simetrino armiranje. Ova opcija ima smisla samo kod
zidova te program po deafult-u ovaj prekida postavlja na ukljueno
stanje samo kod vertikalnih zidova.
isto savijanje postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje moete od

programa zahtijevati bri algoritam prorauna potrebne armature.
Naime, u ovakvom reimu rada program e u obzir uzimati samo
momente savijanja dok e normalne sile biti potpuno ignorirane.
Jasno da postavljanje ovog prekidaa na ukljueno stanje ima smisla
samo kod horizontalnih ploa koje su optereene vertikalnim teretom.
Kako promjena ulaznih podataka, automatski dovodi do gubitka prethodnih rezultata

dimenzioniranja, to se u donjem desnom kutu dijalog box-a ispisuje informacija da li su
odabrane ploe dimenzionirane ili ne.
700
Dio dijalog box-a u kojem se ispisuje informacija

da li su odabrane ploe dimenzionirane ili ne
U sluaju da su odabrane ploe ve dimenzionirane, naknadna promjena ulaznih podataka e

pri aktiviranju komadnog poljaOK dovesti do slijedeeg upozorenja.
Izbor komadnog polja OK, dovesti e do gubitka rezultata dimenzioniranja na svim

prethodno odabranim ploama kojima su promijenjeni ulazni podaci.
Napomena:
Default ulazne podatke program postavlja prema slijedeem pravilu:
- prekida Zone leaja je za sve ploa i zidove na modelu po default-u postavljen na

ukljueno stanje
- prekida Mxy je za sve ploa i zidove na modelu po default-u postavljen na iskljueno
stanje
- prekida Simetrino armiranje je samo za vertikalne zidove na modelu, po default-u
postavljen na ukljueno stanje
- prekida isto savijanje je samo za horizontalne ploe na modelu, po default-u
postavljen na ukljueno stanje
- kvaliteta materijala se pri svakom novom postavljanju zapisuje u Registry te se pri
dimenzioniranju novih modela, po default-u postavljaju posljednje zadani podaci za dani
standard.
9.3.2 Proraun potrebne armature

Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Dimenzioniranje ulazi
se prvo u standardnu proceduru odabira.
<0 odab.> Dimenzioniranje ploa - Odabir

(Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
701
Naime, sada se oekuje da odaberete sve ploe za koje elite izvriti proraun potrebne
armature. Po zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da li su odabrane ploe
ve ranije dimenzionirane i u tom sluaju e dati odgovarajue upozorenje.
Upozorenje o statusu odabranih ploa
Sada se oekuje da odaberete mjerodavno optereenje za sve odabrane ploe koje je potrebno
dimenzionirati. Prema tome, za dimenzioniranje je potrebno odabrati samo ploe koje elite da
dimenzionirate za isto mjerodavno optereenje. Znai imate mogunost ili da dimenzioniranje
uradite za postavljeni tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija
optereenja. U sluaju da u okviru naredbe Shema kombinacija optereenja sva optereenja
imaju karakter Nedefinirano optereenje, tada e ovaj prekida biti neaktivan. I naredbeno
polje OK e biti neaktivno sve dok se klikom mia jasno ne opredijelite za jedan od mogua
dva naina izbora mjerodavnog optereenja. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e
postupak dimenzioniranje u svim tokama sa mree konanih elemenata prethodno odabranih
ploa. Nakon zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata
prorauna, o emu e biti rijei u slijedeem poglavlju.
Napomena:
Napominjemo jo jednom da je u sluaju meukatnih konstrukcija, za preporuku da
neposredno prije dimenzioniranja, za tekui sluaj optereenja postavite kombinaciju
istovremenog djelovanja vertikalnih optereenja, sa odgovarajuim parcijalnim koeficijentima
sigurnosti. U okviru ulaznih podataka, za nain prorauna odaberete isto savijanje, i
zahtijevajte dimenzioniranje za postavljeni tekui sluaj optereenja. Na ovaj nain utedjeti
ete znatno vrijeme neophodno za proraun potrebne armature. Pored toga, u sluaju velikih
modela, opcija dimenzioniranja samo odabranih dijelova modela takoer, moe utedjeti
znatno vrijeme. Ako uzmemo za primjer veliku zgradu u kojoj se geometrija tipskog kata
ponavlja, zbog utede u vremenu, za dimenzioniranje moete odabrati samo jedan od tipskih
katova.
9.3.3 Prikaz rezultata dimenzioniranja

Izborom naredbe Prikaz rezultata, program odmah u prozoru 2D prikaz
prikazuje potrebnu povrinu armature u dimenzioniranim ploama i zidovima. U toolbaru, koji
je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza
promjena vrste armature za prikaz.
702
Lista za brzi izbor vrste armature
U zatvorenoj listi se nalaze samo one armature koje se najee koriste. Ostale opcije se mogu
Zbog preglednosti rezultata prorauna, a i zbog mogunosti dvojnog armiranja, odnosno

mogunosti da u jednoj toki ploe postoji armatura i u gornjoj i u donjoj zoni, u jednom
koraku se vri prikaz potrebne armature ili samo u gornjoj, ili samo u donjoj zoni (prekidai
Gornja i Donja).
U djelu dijalog box-a Pravac armiranja, imate mogunost da za odabranu zonu zahtijevate
prikaz rezultata za jedan od mogua dva pravca (prekidai Pravac 1 i Pravac 2), ili pak da
zahtijevate istovremeni prikaz potrebne armature za oba pravca (prekida Oba pravca).
Program po default-u, pravce armiranja postavlja u pravcu lokalnih osi dane ploe, tako da
pravac 1 odgovara lokalnoj X osi, a pravac 2 lokalnoj Y osi. U sluaju da za pravac armiranja
elite odabrati neki drugi pravac, potrebno je da pokrenete naredbu Odabir armature (vidi
slijedee poglavlje 9.3.4).
Znaenje edit box-a Broj podjela, kao i zatvorene liste za izbor snimljenih konfiguracija,
ima isto znaenje i ulogu kao i kada se pokrene naredba Legenda, o kojoj e biti vie rijei
malo kasnije. Znai, uloga ova dva parametra je da se izolinije potrebne armatura mogu
prikazati u eljenom formatu i bez pozivanja naredbe Legenda.
703
Ako se zahtjeva prikaz samo jednog od pravaca armiranja, tada se rezultati prikazuju putem
izolonija, te u djelu dijalog box-a Tip izolinija imate mogunost da izaberete tip izolinija
(prekidai Empty i Full). Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti
zatvoren, a na zaslonu ete dobiti prikaz rezultata dimenzioniranja na zahtijevani nain. Jasno
da e rezultati dimenzioniranja biti prikazani samo na prethodno dimenzioniranim dijelovima
modela.
Prikaz potrebne armature u donjoj zoni za Pravac 1, putem praznih izolinija
Prikaz potrebne armature u donjoj zoni za Pravac 1, putem punih izolinija
U sluaju da elite istovremeni prikaz potrebne armature za oba pravca, tada je potrebno da
na ukljueno stanje postavite prekida Oba pravca. Kako se za ovakav prikaz ne koriste
izolinije, ve rafiranje podruju putem linija odgovarajue boje, to e prekida Empty biti
neaktivan.
704
Istovremeni prikaz potrebne armature

u donjoj zoni za oba pravca armiranja
Postavljene linije rafure odgovaraju zadanim pravcima armiranja, i postavljaju se samo na

mjestima na kojima je raunski potrebna armatura u danom pravcu. Na dijelovima ploe na
kojima se preklapaju ove dvije rafure znai da je potrebna armatura u oba pravca. Boja
postavljenih linija rafure odgovara intenzitetu raunski potrebne armature u promatranoj
toki, a prikazana maksimalna vrijednost u legendi odgovara veoj raunski potrebnoj armaturi
u jednom od pravaca (ako je na primjer, maksimalno potrebna armature za pravac 1: 2.28
cm2/m, a za pravac 2: 4.00 cm2/m, tada e za ekstremnu vrijednost u legendi biti
postavljeno: 4.00 cm2/m).
Bez obzira na to da li je odabran prikaz potrebne armature putem izolinija, ili pak rafurom,
dostupna e biti i opcija oitavanja vrijednosti potrebne armature etanjem mia. Ovu
informaciju program ispisuje u donjem desnom kutu zaslona, i ona je namijenjena brzom
pregledu rezultata dimenzioniranja.
Prostor predvien za prikaz raunski potrebne armature,

na mjestu koje je odreeno trenutanim poloajem mia
705
U sluaju da je zahtjevan prikaz samo jednog pravca armiranja, program e ispisivati samo
jednu vrijednost koja odgovara potrebnoj armaturi u danom pravcu, dok e u opciji
istovremenog prikaza rezultata za oba pravca, prvi broj predstavljati potrebnu armaturu za
pravac 1, a drugi za pravac 2.
U proceduri obrade rezultata proraunate potrebne armature, bez obzira da li ste se

odluili za prikaz rezultata za jedan od pravaca, ili pak za istovremeni prikaz u oba
pravca, veoma vanu ulogu ima naredba Legenda.
Ona radi na potpuno isti nain kao i pri analizi statikih utjecaja u povrinskim elementima
konstrukcije. Naime, njenim izborom, kada su na zaslonu prikazani rezultati dimenzioniranja,
imate mogunost da odaberete sve ploe za koje elite da uredite listu moguih vrijednost
raunski potrebne armature.
<0 odab.> Legenda za armaturu Odabir

Mogunost odabira vie ploa na modelu ima naroitu primjenu kada elite da unificirate
podjelu raunski potrebne armature na srodnim dijelovima konstrukcije (tipski katovi, zidovi,
itd.). Tada e na svim prethodno odabranim ploama, utjecaji biti prikazani u istim intervalima
izolinija. Napominjemo da ete u ovoj proceduri moi odabrati samo ploe koje su ve
dimenzionirane. Nakon zavrene selekcije, otvoriti e se dijalog box u kojem e sada umjesto
statikih utjecaja biti prikazane vrijednosti raunski potrebne armature.
Izgled dijalog box-a za ureivanje vrijednosti

raunski potrebne armature
Znai, pomou naredbe Legenda imate mogunost da interval izolinija podijelite na segmente
ije vrijednosti odgovaraju tono odabranoj armaturi. Ako elite da svuda u donjoj zoni
postavite recimo neku minimalnu armaturu 8/20 (Aa=2.50 cm2), a jaom armaturom
pokrijete samo mjesta gdje je to zaista i potrebno, tada ete interval izolinija podijeliti na
slijedei nain:
706
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e posebnim bojama oznaiti sva mjesta na
modelu na kojima je odabrana minimalna armatura 8/20, i konano armatura za pokrivanje
ekstremnih vrijednosti 8/10 (Aa=5.001 cm2),
U Tower-u 6 je omogueno kreiranje i snimanje konfiguracija sa zadanim moguim

vrijednostima izolinija raunski potrebne armature i opisom za svaku od njih.
Izgled dijalog box-a za ureivanje vrijednosti

raunski potrebne armature
707
Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje Biblioteka , ijim se izborom otvara

Izgled dijalog box-a za kreiranje konfiguracija legendi
Dijalog box je podijeljen na dva dijela. U lijevom se zadaju mogue vrijednosti izolinija
raunski potrebne armature u donjoj zoni (pozitivne vrijednosti), dok se u desnom dijelu
zadaju mogue vrijednosti izolinija u gornjoj zoni (negativne vrijednosti).
Dodavanje novog reda u listu vri se aktiviranjem naredbenog polja . Novi red se ubacuje
neposredno iza trenutano aktivnog reda, a dodavanje je mogue sve dok se ne dostigne
maksimalan broj od 20 podjela.
Pomou naredbenog polja u listu je ubaen

novi red
Odabrani red se uklanja iz liste pomou naredbenog polja .
U koloni [cm2/m] se zadaje vrijednost izolinije raunski potrebne armature, dok se u koloni
Opis unosi eljeni opis. S obzirom da vrijednosti izolinija moraju biti u rastuem slijedu, to
e nakon svake promjene program automatski aurirati i njihov redoslijed u tabeli.
708
Zadane su vrijednosti izolinija i opisi koji

odgovaraju Q mreama
U polju Opis omoguen je jednostavan nain unosa grkog slova , koje se esto koristi za
oznaavanje presjeka armature. Da bi se u polju pojavio spomenuti simbol, potrebno je unijeti
%f, a program e automatski ta dva znaka zamijeniti grkim slovom.
U sluaju da je kreirana jedna tabela, a druga treba sadravati iste ili sline podatke, radi
spreavanja nepotrebnog ponavljanja posla, programom je omogueno njihovo kopiranje iz
jedne u drugu tabelu. Za ovu namjenu su predviena naredbena polja i .
Pomou naredbenog polja , podaci iz lijevog dijela

iskopirani su u desni dio dijaloga
S obzirom da e se u praksi esto koristiti iste vrijednosti izolinija, programom je predviena i

mogunost njihovog snimanja u bazu. Naime, aktiviranjem naredbenog polja Snimi
otvara se dijalog box u kojem se zadaje ime kreirane konfiguracije:
709
Izborom naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i snima danu konfiguraciju u
bazu. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim
izborom se u svakom trenutku mogu uitati zadani podaci.
Zatvorena lista iz koje se vri izbor

snimljenih konfiguracija
Pomou naredbenog polja Brii tekua konfiguracija se uklanja iz liste.
Aktiviranjem naredbenog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box ove naredbe, uz
prihvat svih zadanih podataka. Ukoliko konfiguracija nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a
pojavit e se odgovarajue upozorenje, a konfiguracija e se moi koristiti samo dok se ne
izae iz programa.
U zatvorenoj listi, u glavnom dijalog box-u naredbe, sada je prikazan naziv tekue
konfiguracije, dok se u lijevom dijelu dijalog box-a prikazuju mogue vrijednosti za izolinije
raunski potrebne armature. Ako je u odabranim ploama prikazana armatura iz donje zone
ove vrijednosti se preuzimaju iz lijeve tabele, a ako je prikazana armatura u gornjoj zoni
preuzimaju se iz desne tabele.
710
Prikazane su vrijednosti izolinija koje su

snimljene u tekuoj konfiguraciji
Napominjemo da se u listi nee prikazivati sve zadane vrijednosti za izolinije, ve samo one
koje su manje od maksimalne vrijednosti raunski potrebne armature u odabranim ploama.
Maksimalna vrijednost raunski potrebne armature prikazana je u posljednjem redu u listi kada
se prikazuje armatura u donjoj zoni, odnosno u prvom redu ako se prikazuje armatura u
gornjoj zoni odabranih ploa.
Check box-ovi Prikaz vrijednosti i Prikaz opisa su dostupni za promjenu samo kada je
iz liste izabrana neka snimljena konfiguracija i pomou njih se podeava prikaz tablice legende
na zaslonu. Stanje check box-a Prikaz vrijednosti odreuje da li e se u tablici prikazivati
vrijednosti raunski potrebne armature, dok stanje check box-a Prikaz opisa odreuje da li e
se prikazivati zadani opisi. Vano je napomenuti da bar jedan od njih uvijek mora biti
postavljen na ukljueno stanje.
Check box-ovi pomou kojih se definira

prikaz tablice legende na zaslonu
711
Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a na zaslonu se prikazuje raunski

potrebna armatura u skladu za zadanim parametrima.
Prikazana je armatura u donjoj zoni ploe za oba pravca
Izgled tablice legende na zaslonu
Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija se nalazi i u dijalog box-u naredbe Prikaz
rezultata, tako da se potrebna armatura moe prikazati u eljenom formatu i bez pozivanja
naredbe Legenda.
Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija

u dijalog box-u naredbe Prikaz rezultata
712
U sluaju da Vam prikaz potrebne armature nije dovoljno jasan i pregledan putem
izolinija, tada imate mogunost da pomou naredbe Presjek, raspored potrebne
proraunate armature prikaete putem dijagrama u proizvoljno zadanim presjecima.
Napominjemo da e naredba Presjek biti dostupna za aktiviranje samo ako je u odabranoj

zoni armiranja, zahtjevan prikaz raunski potrebne armature za jedan od mogua dva pravca.
Ako je zahtjevan istovremeni prikaz potrebne armatura za oba pravca, tada naredba Presjek
nee biti dostupna.
Prikaz potrebne armature u donjoj zoni za

pravac armiranja 2, putem dijagrama presjeka
Pri iscrtavanju dijagrama potrebne armature program prikazuje samo raunski potrebnu
armaturu u odgovarajuoj zoni, odnosno sve ordinate na dijagramu se nalaze sa iste strane. U
okviru naredbe Presjek, dostupna e biti i opcija zadavanja irine presjeka, koja e dovesti
do prorauna prosjene raunski potrebne armature na zadanoj irini trake.
U sluaju da ste pomou naredbe Odabir armature, u pojedinim zonama modela zadali
pravce armiranja koji se ne poklapaju sa pravcem lokalnih osi dane ploe, tada e program u
unutranjosti tih podruja postaviti simbole strelica koji ukazuju na odabrane pravce armiranja
u danom podruju. Na ostalim dijelovima modela, podrazumijeva se odabrani default pravac
armiranja koji odgovara pravcu lokalnih osi dane ploe.
713
Postavljeni simboli strelica jasno ukazuju na odabrani

pravac armiranja na oznaenim dijelovima modela
Ako je zahtjevan istovremeni prikaz rezultata za oba pravca armiranja, tada e i postavljene
linije rafure u tim podrujima, pratiti odabrane pravce armiranja. U svakom sluaju, bez
obzira da li je zahtjevan prikaz samo jednog, ili pak istovremeni prikaz za oba pravca
armiranja, vrijednosti potrebne armature u svakoj toki modela, odgovaraju provedenom
dimenzioniranju za zadane pravce armiranja
Napomena:
U okviru dijalog box-a za prikaz rezultata prorauna, nalazi se i prekida Odabrana
armatura. Naime, njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, na zaslonu e biti
postavljena podruja odabrane armature, a izolinije e predstavljati razliku izmeu potrebne i
odabrane armature. Ovaj prekida ima ulogu da program dovede u stanje, koje odgovara
prikazu na zaslonu kada je pokrenuta naredba za odabir armature. O nainu odabira armature,
bit e vie rijei u slijedeem poglavlju.
9.3.4 Odabir armature

Naredba Odabir armature ima dvije namjene. Jedna je da se na osnovu
rezultata dimenzioniranja odabere konkretna armatura, a druga je kada elite na pojedinim
dijelovima modela promijeniti default postavljene pravce armiranja. Opcija odabira armature
svakako nije neophodna, ali u sluaju da je geometrija modela takva, da je neophodno zadani
drugaije kutove armiranja od default postavljenih, tada ete svakako morati da pomou ove
naredbe definirate dijelove modela na kojima se ti kutovi razlikuju. Podruju koje se zadaju
pomou ove naredbe, zajednike su za obje namjene. Naime, one odreuju kako odabranu
armaturu, tako i odabrane pravce armiranja. Izborom ove naredbe, naredbena linija dobiva
slijedei izgled.
<_> Prva toka podruju armiranja Donja zona

(Kontura/Prav./kRu./<krAj>/Set/prikaz/ Radijalno):
Sada se od korisnika oekuje da zada podruje u kojoj e postaviti istu armaturu u odabranim
pravcima. Procedura iscrtavanja zatvorene polilinije u potpunosti odgovara postupku
iscrtavanja i ostalih povrinskih entiteta u programu. Kako se armatura moe usvajati ili u
gornjoj ili u donjoj zoni, to je na naredbenoj liniji ispisan komentar koji jasno ukazuje da li se
trenutano radi sa gornjom ili sa donjom zonom. Promjena tekue zone, vri se izborom
714
popdopcije prikaz koja je stalno prisutna na komadnoj liniji. Njenim izborom otvara se
dijalog box slijedeeg izgleda.
Ovaj dijalog box u potpunosti odgovara dijalog box-u koji se otvara u okviru naredbe za prikaz
rezultata dimenzioniranja. Razlika je jedino u tome to je ovdje postavljen i prekida Nita.
Izborom ovog prekidaa, za odabranu zonu armiranja, rezultati raunski potrebne armature
nee uope biti prikazani. Znai, izborom podopcije Prikaz, vrite promjenu tekue zone za
koju usvajate podruju armiranja, i regulirate na koji nain e na zaslonu biti prikazana
potrebna armatura. Aktiviranjem komadnog polja OK, program e se vratiti na proceduru
zadavanja podruju, a na zaslonu e biti prikazani rezultati dimenzioniranja na odabrani nain.
Nakon zadavanja geometrije podruja, u okviru koje je potrebno odabrati istu armaturu,
program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite pravce postavljanja armature u danom
podruju. Kako program u obje zone, po default-u pravce armiranja postavlja u pravcu
lokalnih osi dane ploe (horizontalan i vertikalan pravac koji su meusobno ortogonalni), to u
nekim sluajevima oni ne moraju odgovarati Vaim zahtjevima. U takvim sluajevima, imate
mogunost da za pravce armiranja zadane dva potpuno proizvoljno odabrana kuta, koji pri tom
ne moraju biti meusobno okomita.
Pravac 1 Kut <0>:
Kut je mogue zadani ili sa tipkovnice u stupnjevima, ili izborom dvije toke sa crtea. Klik na
desni gumb mia e oznaiti prihvaanje podrazumijevane vrijednosti od 0. Nakon izbora
pravca 1 armiranja, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite i pravac armiranja
2.
Pravac 2 Kut <90>:
Nakon izbora i drugog pravca armiranja, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
715
Izgled dijalog box-a za odabir armature u postavljenom podruju na modelu
Pomou ovog dijalog box-a, zadanom podruju se pridruuje tono odabrana armatura.
Prikazana lista u dijalog box-u, radi na potpuno isti nain kao i bilo koja druga lista u programu
za pridruivanje setova numerikih podataka. U vrhu dijalog box-a, program prikazuje
ekstremne vrijednosti raunski potrebne armature koje je pronaao u zadanom podruju.
Podatak potr. A1= se odnosi na pravac 1, a podatak potr. A2= na zadani pravac 2
armiranja. U redu ispod ovih podataka se prikazuju povrine odab. A1= i odab. A2=,
koje odgovaraju tekuem setu podataka, a proraunavaju se iz zadanih podataka u kolonama:
1, e1, 2 i e2.
1 - promjer odabrane armature za pravac 1 armiranja

e1 - razmak ipki odabrane armature za pravac 1 armiranja
2 - promjer odabrane armature za pravac 2 armiranja
e2 - razmak ipki odabrane armature za pravac 2 armiranja
U koloni Naziv moete zadati i tekstualni opis danog seta podataka koji e kasnije biti
ispisan u koti danog podruja kao informacija o odabranoj armaturi. Kako se u praksi
uglavnom koriste ili zavarene mree ili pak uvijek jedan broj istih profila, to da ne bi morali
stalno da zadajete iste podatke, moete kreirati svoju biblioteku tipskih armatura. Izborom
naredbenog polja Biblioteka, otvara se dijalog box za definiranje eljenih tipova armatura.
Izgled dijalog box-a za ureivanje biblioteke tipskih armatura
716
Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii moete urediti ovu biblioteku prema svojoj elji i
potrebama. Kako je programom omogueno postojanje vie biblioteka armature, to se u
zaglavlju ovog dijalog box-a ispisuje i naziv trenutano aktivne biblioteke: Tower.$net. Za
kreiranje nove biblioteke tipskih armatura, potrebno je da prvo pomou naredbenog polja
Snimi kao kreirate kopiju postojee.
U edit box-u Ime datoteke zadajte novo ime biblioteke, i aktivirajte naredbeno polje
Snimi. Po povratku u osnovni dijalog box za ureivanje biblioteke tipskih armatura, izvrite
sve potrebne izmjene i dobit ete eljeni sadraj nove biblioteke. Pomou naredbenog polja
Uitaj otvara se dijalog box za uitavanje neke od ranije kreiranih biblioteka armatura.
Postavljenu tekuu biblioteku tipskih armatura program e potovati u svom radu, te e u

listama za izbor tipske armature, u ponudi biti sve armature iz postavljene tekue biblioteke.
Pri izboru tipske armature, primijenjena je gotovo ista logika kao i sa bibliotekama materijala
koja se koristi u programu za konstruktivne elemente. Naime izborom naredbenog polja OK,
ovaj dijalog box se zatvara, a podaci iz tekueg reda se pridruuju tekuem setu armature.
717
Tekuem setu podataka su pridruene karakteristike

odabrane tipske armature iz biblioteke
Kada ste odabrali set armature koji ete pridruiti zadanom podruju na modelu, aktivirajte
naredbeno polje OK, nakon ega e program postaviti dijagonalu izmeu dvije najudaljenije
toke sa konture zadane podruju, i na njoj e ispisati informaciju o odabranoj armaturi i o
zadanim pravcima postavljanja armature.
Postavljena kota na zadanoj podruju armiranja
U sluaju da se u okviru odabranog seta armature u koloni Naziv zadan neki tekst, tada e
program umjesto promjera i razmaka armature ispisati samo zadani naziv. Poloaj kote
moete naknadno mijenjati pomou naredbe Kota, o kojoj e biti vie rijei u poglavlju
9.3.6.
Ako ste u zadanom podruju odabrali veu armaturu od maksimalno potrebne, tada e rafura
potpuno nestati iz tog podruja, to e znaiti da unutar nje vie nije potrebna nikakva
armatura. Ako ste odabrali manju armaturu od maksimalno potrebne, tada e program
odgovarajuim rafurama obiljeiti samo nepokrivene dijelove na kojima tako odabrana
armatura ne zadovoljava. Kretanjem mia po dijelovima novopostavljene rafure, program e
na statusnoj liniji za potrebnu povrinu armature prikazivati vrijednosti koje predstavljaju
razliku izmeu maksimalno potrebne i odabrane armature na tom mjestu.
718
Novopostavljena rafura jasno ukazuje da odabrana

armatura ne zadovoljava na svim dijelovima danog podruja
Isto vai i ako je za prikaz odabran samo jedan pravac armiranja, odnosno ako je zahtjevan
prikaz potrebne armature putem izolinija. Postavljene izolinije e predstavljati razliku izmeu
raunski potrebne i odabrane armature.
Postavljene izolinije predstavljaju razliku izmeu raunski

potrebne i odabrane armature u danom podruju
Kada ste u zadano podruju odabrali potrebnu armaturu, program e sa naredbene linije i dalje
zahtijevati zadavanje novog podruja armiranja sve dok klikom na desni gumb ne oznaite kraj
ove naredbe. Znai, prethodno opisani postupak je potrebno ponavljati sve dok na svim
dijelovima modela, u obje zone, ne odaberete potrebnu armaturu.
719
Prikaz kompletno odabrane armature u donjoj zoni
Prikaz kompletno odabrane armature u gornjoj zoni.
U sluaju da ovu naredbu koristite samo za promjenu default odabranih pravaca armiranja,
svakako da je onda potrebno zadat samo podruja kojima su pravci armiranja drugaiji od
default postavljenih. U ovakvo zadanim podrujima svejedno koju ete armaturu odabrati, s
obzirom da ovu naredbu koristite samo za dobivanje raunski potrebne armature u zadanim
pravcima.
Ako ste u proceduri odabira armature, pomou podopcije Prikaz, na ukljueno stanje
postavili prekida Nita, tada program nee automatski otvarati dijalog box sa setovima
odabrane armature, ve e zadanoj podruju pridruiti tekui set podataka. Podatak o tekuem
setu odabrane armature je stalno ispisan na poetku komadne linije, a izborom podopcije
Set, koja je takoer prisutne na naredbenoj liniji, moete pozvati dijalog box za izbor
tekueg seta odabrane armature. Program e se na ovaj nain ponaati i ako ste naredbu za
odabir armature pokrenuli prije samog postupka dimenzioniranja.
Pri postavljanju podruju armiranja koje se potpuno ili djelomino preklapaju, vai princip
superpozicije. Odnosno, na preklopljenim dijelovima, armatura iz oba podruja se superponira i
720
sudjeluje u pokrivanju raunski potrebne armature na tom djelu modela. Tipian primjer
opravdanosti superpozicije je kod postavljanja armature u gornjoj zoni iznad stupova.
Prikaz potrebne armature u gornjoj zoni
Na osnovu postavljenih rafura, jasno se vidi da je jedino iznad srednjih stupova potrebna
armatura u oba pravca, dok je na ostalim dijelovima modela potrebna armatura samo u
odgovarajuem pravcu noenja. Iz tog razloga, iznad horizontalne grede je odabrana armatura
samo u pravcu globale Y osi, a iznad vertikalnih greda, samo armatura u pravcu globale X osi.
Na ovaj nain, raunski potrebna armatura iznad srednjih stupova, pokrivena je odabranom
armaturom u oba pravca.
Prikaz odabrane armature u gornjoj zoni
Ako elite da postavite podruje preko ranije zadane, ali tako da ne vai princip superpozicije,
ve da na preklopljenom djelu bude odabrana samo armatura iz novo postavljene podruju,
tada prvo morate pomou naredbe Otvor, u postojeoj podruju postaviti otvor, a posle po
konturi otvora definirati podruje sa novo odabranom armaturom. O naredbi Otvor, bie vie
rijei u slijedeem poglavlju.
721
Napomena:
Napominjemo da su pri iscrtavanju podruju dostupne sve opcije kao i pri iscrtavanju
proizvoljne polilinije. Obratite panju na podopciju Traka koja se javlja na naredbenoj liniji
kao opcija iscrtavanja pravokutnog podruja. Ovakav nain iscrtavanja pravokutnog podruju
moe biti jako zgodan kada se armatura postavlja u gornjoj zoni iznad linijskih leaja i greda.
Takoer pri postavljanju podruja, imajte u vidu da se podruje moe zadati i van gabarita
ploe, odnosno i preko otvora u ploi, a program e sam automatski otkloniti ovako
postavljene vikove i korigirati geometriju zadanog podruja. Na ovaj nain moete znatno
ubrzati iscrtavanje podruja ne vodei rauna o tonoj geometriji konture ploe.
Radijalni odabir armature u ploama
Izborom podopcije Radijalno, koja se nalazi na naredbenoj liniji nakon izbora naredbe
Odabir armature, ulazi se u proceduru radijalnog armiranja.
<-> Prva toka podruja armiranja Donja zona Radijalno

(Kontura/Prav./kRu./Ofset/<krAj>/Set/prikaz /Paralelno):
Izbor podopcije Paralelno dovodi do povratka na osnovni oblik naredbene linije za odabir
armature, odnosno na proceduru odabira obine (ne radijalne) armature. Postupak odabira
radijalne armature se odvija tako to se prvo definira podruje u kojoj se postavlja isti
povrina armature i u centralnom i u radijalnom pravcu. Kada je definirana kontura eljenog
podruja armiranja, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate centralnu toku iz
koje polazi radijalno armiranja.
Sredite armature:
Nakon izbora centralne toke problem e biti potpuno odreen, odnosno program e biti u
stanju da prorauna maksimalnu potrebnu armaturu i u tangencijalnom u i u radijalnom pravcu
unutar zadanog podruja.
Izgled dijalog box-a za odabir radijalne armature
Ovaj dijalog box je jako slian dijalogu za odabir obine armature, s time to treba znati da su
setovi odabrane radijalne armature potpuno nezavisni od setova odabrane obine armature.
Potrebna tangencijalna armatura se izraava potrebnom povrinom po jedinici duine u

radijalnom pravcu, dok se radijalna armatura ne moe izraziti na ovaj nain s obzirom da
njena povrina po jedinici duine u tangencijalnom pravcu varira sa udaljenjem od centra
kruga. Zbog toga se potrebna radijalna armatura izraava ukupnom potrebnom povrinom na
cijelom krugu.
722
U vrhu dijalog box-a se ispisuju podaci o potrebnoj povrini

tangencijalne (potr. A1) i radijalne (potr. A2) armature
Potrebna tangencijalna armatura se odabire izborom promjera ipki (kolona 1) i zadavanjem

njihovog meusobnog razmaka (kolona e1). Radijalna armatura se odabire odabranim
promjerom ipki (kolona 2) i brojem ipki na punom krugu (kolona n/2).
U tangencijalnom pravcu je odabrana armatura 19/15cm a u radijalnom 5019
Izborom naredbenog polja OK, program e u zadanom podruju postaviti odabranu radijalnu
armaturu.
723
U sadraju kote se za armaturu u radijalnom pravcu, pored broja komada ispisuje

i podatak o centralnom kutu koji formiraju radijalne ipke.
U sluaju da zadano podruje za radijalno armiranje ne predstavlja pun krug, tada se u dijalog
box-u takoer usvaja broj komada ipki radijalne armature na punom krugu, s time to e u
koti biti ispisan toan broj ipki koji je potreban na dijelu kruga koji je odreen zadanom
geometrijom podruja.
Za zadano podruje od pola kruga, program je na kotnoj liniji ispisao da je odabrano 2719
iako je u danom setu podataka zadano da je na punom krugu potrebno odabrati 5219
9.3.5 Automatsko generiranje podruja sa odabranom

armaturom u ploama
S obzirom da procedura definiranja podruja u kojem je potrebno odabrati isti tip
armature moe potrajati, to smo napravili naredbu pomou koje se ova procedura moe
potpuno automatizirati. Izborom naredbe Generiranje podruja armiranja, na naredbenoj
liniji se javlja poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere ploe za koje eli automatsko
generiranje podruja.
724
< odab.> Generiranje podruja armiranja Odabir

Nakon zavrenog odabira, otvoriti e se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za automatsko generiranje podruja sa

odabranom armaturom u odabranim ploama
Pomou prekidaa Gornja zona i Donja zona, vri se izbor zone za koju elite
automatsko generiranje podruja. Znai, moete od programa zahtijevati da generira podruja
ili u obje zone, ili pak samo u jednoj od njih.
Zadana vrijednost u edit box-u irina predstavlja irinu trakastog podruja u gornjoj zoni sa
jedne strane leaja. Zadavanjem decimalnog broja u edit box-u 2 x Lo x, irinu podruja za
generiranje moete uveati za dio raspona, sa dane strane leaja. Napominjemo da e zadani
decimalni broj pomnoiti svijetli otvor raspona Lo, odnosno dani raspon umanjen za
dimenzije leaja koji definiraju dano polje.
Pomou prekidaa Temelji regulira se da li se radi o meukatnoj konstrukciji ili o temeljnoj

ploi. Naime, ako ovaj prekida postavite na ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o
temeljnoj ploi te e pojmovi gornja i donja zona dobiti obrnuti smisao. Ovo je vano s obzirom
da se odabrana pravila za generiranje podruja posebno odnose na gornju, a posebno na donju
zonu. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proces generiranja podruja prema
sljedeim pravilima:
- U sluaju da u odabranim ploama ve postoji neka od ranije postavljenih podruja

armiranja, program e ih prvo ukloniti a potom izgenerirati nova podruja. Razlog ovome
lei u injenici da pri odabiru armature u ploama vai princip superpozicije, te se na ovaj
nain izbjegavaju neeljene pogreke, odnosno dupliranje podruja sa odabranom
armaturom.
- Pri generiranju podruja u donjoj zoni vai pravilo da ona budu oiviene gredama i
leajevima, odnosno da zona ne bude presjeena ni jednim od ovih linijskih entiteta. Za
pravce armiranja se uvijek odabiru kutovi od 0 i 90.
- Podruja u gornjoj zoni su uvijek pravokutnog oblika i postavljaju se iznad svih greda i
linijskih leaja, odnosno zidova. Pravac ovih linijskih entiteta odreuje srednju liniju trakaste
pravokutne podruja, a njena irina je odreena zadanim podatkom irina u dijalog box-
u. Za glavni pravac armiranja se odabire pravac koji je okomit na pravac pruanja linijskog
entiteta, iznad koga se pokrivaju utjecaji, dok je pravac 2 uvijek okomit na pravac 1.
725
Prikaz automatsko izgeneriranih podruja armiranja u donjoj zoni
Svim ovako izgeneriranim podrujima program automatski pridruuje armaturu koja je

definirana tekuim setom podataka, te preostaje da naknadno, pomou naredbe Promjena
setova, ovim podrujima pridruite onu armaturu koja je potrebna za potpuno pokrivanje
raunski potrebne.
S obzirom da je dosta teko automatski postaviti oekivane podruja armiranja u gornjoj zoni,
a pored toga ovom procedurom nisu obuhvaeni ni utjecaji iznad tokastih leaja, odnosno
stupova, to preporuujemo da ovu naredbu koristite za postavljanje podruja samo u donjoj
zoni. Svakako da moete zahtijevati i generiranje podruja u gornjoj zoni, ako je geometrija
takva da se moe oekivani dobar rezultat rada ove naredbe.
9.3.6 Manipulacija sa podrujima armiranja

Kada su na zaslonu prikazana odabrana podruja armiranja, a nije aktivna ni jedna
naredba, program nudi niz opcija za manipulaciju sa njima. Da biste program doveli u ovakav
reim rada, potrebno je ili da pokrenete naredbu Odabir armature i da iziete iz nje, ili pak
da pomou naredbe Prikaz rezultata, na ukljueno stanje postavite prekida Odabrana
armatura.
726
Stanje programa kada su dostupne naredbe za

manipulaciju sa podrujima odabrane armature
Program e biti u ovom reimu rada sve dok ne aktivirate naredbu Reset ili neku drugu
naredbu za obradu rezultata koja e sa zaslona ukloniti postavljena podruja odabrane
armature.
Sve naredbe iz padajueg menija Korekcija rade na potpuno isti nain kao i u modulu za
unos podataka, s tim to se ovdje za manipulaciju mogu odabrati samo postavljena podruja
armiranja. Znai, umjesto iscrtavanja svakog podruja armiranja posebno, imate mogunost
da pomou naredbi za manipulaciju (kopiranje, zrcalo, rotacija, brisanje, itd.) znatno lake i
bre odaberete armaturu na svim dijelovima modela.
Pomou naredbe Kopiranje, prethodno zadano podruje je

postavljeno i na ostalim dijelovima modela
Napominjemo da se naredba Promjena setova nalazi i u meniju Korekcija i u meniju

Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe. To je jedna te ista naredba, ali je zbog njene relativno
este primjene ona postavljena u oba menija.
727
Pored naredbi iz menija Korekcija, u ovom reimu rada programa, za aktiviranje e biti
dostupna i naredba Otvor. Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i u modulu za unos
podataka, s tim to se ovdje otvori postavljaju samo unutar zadanih podruja i to u trenutano
prikazanoj zoni armiranja (gornja/donja). Kako pri postavljanju podruju sa odabranom
armaturom vai princip superpozicije, to je postojanje ovakve naredbe potrebno, kada unutar
ranije zadanog podruja elite zamjenu, a ne superpoziciju armature.
Ako su na zaslonu pored podruja sa odabranom armaturom prikazane i izolinije nedostajue

armature, program ih zbog brzine rada nee automatski aurirati poslije svake od naredbi za
manipulaciju sa podrujima, ve samo na izriit zahtjev korisnika.
Klik na desni gumb mia preko ikone Beton: Dimenzioniranje ploa, dovesti e
do promjene prikazanih izolinija tako da one odgovaraju trenutanom stanju podruja
armiranja na modelu. Automatsko auriranje izolinija potrebne armature se vri samo
aktiviranjem naredbi Odabir armature i Prikaz rezultata.
Kako se pri postavljanju podruja armiranja, poloaj njene kote automatski odreuje, to
izborom naredbe Kota imate mogunost da je promijenite. Aktiviranjem ove naredbe,
naredbena linija dobiva slijedei izgled.
<0 odab.> Kota Odabir (<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da odabere podruje iji poloaj kote eli promijeniti. Nakon
izvrene selekcije, program e sa komadne linije zahtijevati izbor dvije toke koje e odrediti
novi poloaj kote.
Prva toka:
Druga toka:
Izbor ovih toaka je potpuno slobodan, s tim to se novopostavljena kota mora nalaziti unutar
danog podruja i uvijek se prua do krajnjih gabarita podruja u zadanom pravcu. Tekst kote
se uvijek ispisuje na sredini ovako postavljene linije kote.
9.3.7 Kreiranje tekstualnog izvjetaja

Pored grafikog prikaza rezultata dimenzioniranja putem izolinija, odnosno rafura,
programom je predvieno i kreiranje tekstualnih izvjetaja. Kako se dimenzioniranje provodi u
svim vorovima sa mree konanih elemenata, to svakako ne bi bilo prihvatljivo da se
generiraju izvjetaji za sve vorove modela. Iz tog razloga, izborom naredbe Izvjetaj, ulazi
se u proceduru izbora toaka za koje se eli kreiranje tekstualnog izvjetaja.
Toke za izvjetaj potrebna armatura (Deselektiranje/<krAj>/Ekstremi/prikaz):
Da biste se lake odluili za izbor mjerodavnih toaka za izvjetaj, pomou podopcije prikaz
moete zahtijevati jedan od programom predvienih naina za prikaz rezultata
dimenzioniranja.
728
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata dimenzioniranja, s
tim to je u dijelu TXT Izvjetaj dodan i prekida Odabrana armatura. Naime, pomou
ovog prekidaa birate sadraj tekstualnog izvjetaja, odnosno da li e u okviru njega biti
prikazana i odabrana armatura ili pak samo potrebna. Ako ovaj prekida postavite na
ukljueno stanje, u tekstualnom izvjetaju e pored potrebne biti prikazana i odabrana
armatura.
Napominjemo da je u sluaju prikaza rezultata putem izolinija, pomou OSNAP kriterija

mogue odabrati toke koje predstavljaju lokalne ekstreme potrebne armature.
Prikazani lokalni ekstremi se mogu odabrati pomou OSNAP kriterija
Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru mjerodavnih toka, na naredbenoj liniji je prisutna
i podopcija Ekstremi. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei izgled.
<0 odab.> Selekcija ploa Odabir

Naime, sada se od korisnika oekuje da odabere sve ploe u kojima eli da mu program sam
odabere toke sa ekstremnim vrijednostima potrebne armature. Nakon zavrenog odabira,
program e simbolima malog kruga, na svakoj od prethodno odabranih ploa, oznaiti toke u
kojima se nalaze ekstremne vrijednosti potrebne armature, i vratiti se na osnovni oblik
naredbene linije u okviru ove naredbe. Za svaku od zona armiranja, program pronalazi mjesto
729
maksimalno potrebne armature u oba pravca armiranja, tako da se u opem sluaju za svaku
od odabranih ploa mogu pronai maksimalno etiri razliite toke.
Svi prethodno prikazani naini za izbor toaka se mogu meusobno kombinirati, pri emu je
svakako najlake da pomou podopcije Ekstremi, od programa zahtijevate da sam obiljei
mjesta sa najveom raunski potrebnom armaturom, u obje zone, i za oba pravca armiranja.
Napominjemo da je u sluaju pogreno odabrane toke za izvjetaj, pomou podopcije
Deselektiranje mogue deselektirati bilo koju ranije odabranu toku.
Svaku toku koja je izabrana za kreiranje izvjetaja program obiljeava simbolom kruga sa
kriiem u sredini i odgovarajuim rednim brojem.
Sve izabrane toke su obiljeene simbolima i brojevima
Kada ste odabrali sve toke za izvjetaj, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure
izbora toaka i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve
prethodno odabrane toke.
730
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata dimenzioniranja
Kako je u proceduri izbora toaka mogue odabrati toke sa vie razliitih ploa, to program
tekstualni izvjetaj sortira po ploama. Na poetku izvjetaja, za svaku od ploa se ispisuju
ulazni podaci, a potom i rezultati dimenzioniranja za sve toke koje pripadaju danoj ploi.
Poloaj svake od zadanih toaka je odreen sa tri koordinate koje nedvosmisleno odreuju
njen poloaj. U opem sluaju, za svaku toku postoje etiri rezultata potrebne armature:
Gornja zona Pravac 1, Gornja zona Pravac 2, Donja zona Pravac 1, Donja zona Pravac
2. Ako neki od ova etiri rezultata daje da raunski nije potrebna armatura, tada se zbog
preglednosti, taj rezultat nee ispisivati.
731
Ikone za direktan ispis i izvoz bloka u projektnu dokumentaciju
Pored direktnog ispisa, programom je predvien i izvoz ovog izvjetaja u projektnu

dokumentaciju. Sve toke zadane u jednom upisu pripadati e jednom tekstualnom izvjetaju,
tako da je na vama da odredite kako ete odabrane toke grupirati.
Prikaz tekstualnog izvjetaja sa rezultatima dimenzioniranja

ploa u sklopu projektne dokumentacije
Kako tekstualni izvjetaji mogu biti prilino obimni, to se oni kreiraju u vie kolona, pri emu
broj kolona iskljuivo zavisi od odabranog fonta i njegove veliine.
732
9.3.8 Izvoz odabrane armature u ArmCad

Pored velike lakoe sa kojom se nacrti armature i odgovarajui iskazi armature
mogu kreirati, velika pogodnost programa ArmCad je i mogunost uitavanja izvoenih
datoteka iz programa Tower. Naime, odabranu armaturu u programu Tower, ArmCad je u
stanju da sam pozicionira i kreira kako planove oplate, tako i nacrte armature. Pravila po
kojima se nacrti armature kreiraju, navedena su u uputstvu za rad sa programom ArmCad.
Kada je u prozoru 2D pogled, za tekui prikaz odabrana ploa sa odabranom armaturom,

tada se od programa moe zahtijevati izvoz odabrane armature u danoj ploi. Izborom
naredbe Izvoz u ArmCAD, otvara se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izvoz odabrane armature u ploama
U edit box-u Datoteka potrebno je zadati ime datoteke u kojoj e biti snimljeni svi potrebni
podaci o odabranoj armaturi u ploama, a aktiviranjem naredbenog polja imate
mogunost da se brzo pozicionirate na eljeno mjesto na disku vaeg raunala. Ime datoteke
moe biti potpuno proizvoljno, dok je za tip datoteke predvien default naziv *.pa3,
odnosno *.pa4 koji takoer moete po elji promijeniti.
U edit box-u Komentar imate mogunost da u datoteku upiete i proizvoljan komentar koji
e pri kasnijem uitavanju u Armcad, lake odrediti njen sadraj.
Pomou prekidaa u lijevom dijelu dijalog box-a vri se izbor elemenata crtea koje je
potrebno izvesti. Ovi prekidai imaju slijedee znaenje:
Oplata izvozi se oplata, odnosno izgled svih konstruktivnih elemenata u svojoj pravoj
veliini i smjetaju se na layer koji ima programski zadano ime A3_OP.
Oplata se izvozi pomou entiteta koji se u AutoCad-u nazivaju regioni, te u
sluaju da elite ove regione pretvorite u obine linije, potrebno je da aktivirate
AutoCad-ovu naredbu Explode. Napominjemo da e program konstruktivnim
elementima kojima nije odabran izgled poprenog presjeka, sam odabrati
default dimenzije.
Donja zona izvozi se odabrana armatura u donjoj zoni i smjeta na layer koji ima
programski zadano ime A3_DZ.
Gornja zona izvozi se odabrana armatura u gornjoj zoni i smjeta na layer koji ima
programski zadano ime A3_GZ.
733
Proizvoljnim izborom stanja ovih check box-ova, moete sami regulirati da li ete u istoj
datoteci imati i gornju i donju zonu ili ete se odluiti za odvojeni izvoz ovih armatura. U
svakom sluaju, program nudi i jednu i drugu mogunost. U sluaju da izvoenu armaturu
elite smjestiti u ve ranije iscrtanu oplatu, koju ste recimo dobili iz arhitektonskog tlocrta
nacrtanog u AutoCad-u, tada moete postavljanjem prekidaa Oplata na iskljueno stanje
izvoziti samo odabranu armaturu bez plana oplate.
Kako se na osnovu seta odabrane armature u ploama ne moe eksplicitno zakljuiti da li se

radi o mreastoj ili obinoj armaturi, to pomou prekidaa Mrea, u okviru obje zone
armiranja, programu moete jasno naznaiti da li se radi o mreastoj armaturi ili ne.
U sluaju da izvozite mreastu armaturu u donjoj zoni, tada je potrebno da u edit box-u da=
zadate veliinu preputanja mreaste armature u donjoj zoni preko leaja.
Napominjemo da ovaj edit box nee biti prikazan u dijalog box-u, ako je u okviru naredbe
Funkcionalnost postavljeno da se izvoz vri u program ArmCad 2005 (vidi poglavlje
3.5.2).
U edit box-u a0= potrebno je zadani veliinu zatitnog sloja (po default-u program za ovu
vrijednost odabire 1.5 cm), a pomou prekidaa Temelji regulirate da li se radi o
meukatnoj konstrukciji ili o temeljnoj ploi. Naime, ako ovaj prekida postavite na ukljueno
stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj ploi te e pojmovi gornja i donja zona dobiti
obrnuti smisao. Ovo je vano s obzirom da se odabrana pravila za oblikovanje armature
posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu.
Dio dijalog box-a Poprena armatura se odnosi iskljuivo na ploe kod kojih je odabrana
obina armatura. Naime, kako imate mogunost da u setu odabrane armature za drugi pravac
ne postavite armaturu, to je naroito zgodno kada se odabire armatura u gornjoj zoni na
dijelovima gdje se podruja kriaju pod pravim kutom, to e program na svim dijelovima
odabranih podruja armiranja na kojima nije odabrana armatura u drugom pravcu, kao
poprenu postaviti armaturu koja je definirana u ovom dijelu dijalog box-a. Program e
svakako provjeriti da li ovako zadana poprena armatura zadovoljava uvjet da je povrina
poprene armature najmanje 20 % povrine glavne i ako ovaj uvjet nije ispunjen, onda e
umjesto zadane armature u ovom dijalog box-u odabrati ili manji razmak ipki ili jai promjer
tako da i ovaj uvjet bude zadovoljen.
Izbor naredbenog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno odabrana armatura e biti
izvezena u datoteku pod zadanim imenom. U sluaju da ste odabrali datoteku sa ve
postojeim imenom, program e dati odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do snimanja novih podataka u ve postojeoj datoteci, dok e

negativan odgovor oznaiti odustajanje od snimanja novo zadanih podataka u ve postojeoj
datoteci.
Napomena:
Da li e izvoz odabrane armature biti u formatu programa ArmCad 2000 (*.pa3) ili pak u
formatu programa ArmCad 2005 (*.pa4), zavisi od stanja postavljenih prekidaa u okviru
naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2). Ako se odluite za izvoz u program ArmCad
2005, tada u edit box-u nee biti prisutan edit box da=
734
9.3.9 Proraun pukotina u ploama

Sam postupak prorauna pukotina u ploama kao i prikaza rezultata, je gotovo isti
kao i kod proraun potrebne armature u njima. Izborom naredbe Proraun pukotina, koja
se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe", ulazi se prvo u standardnu
proceduru odabira.
<0 odab.>Proraun pukotina ploa - Odabir

Naime, sada se oekuje da odaberete sve ploe za koje elite izvriti proraun pukotina. Po
zavretku procedure odabira, na zaslonu e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
U gornjem dijelu dijalog box-a, nalaze se edit box-ovu u kojima se zadaju ulazni podaci
neophodni za proraun pukotina.
x- koeficijent starenja betona

- koeficijent teenja betona
s - koeficijent skupljanja betona
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa u donjem dijelu dijalog
box-a, odreuje se mjerodavno optereenje za proraun pukotina. U sluaju da se odluite za
kompletnu shemu, tada e vrijednosti dugotrajnih i kratkotrajnih utjecaja biti jednoznano
odreeni na osnovu ulaznih podataka koje ste zadali u okviru naredbe "Shema kombinacija
optereenja". Kako se proraun pukotina provodi za eksploatacijsko optereenje, to e
vrijednosti parcijalnih koeficijenata svakako biti ignorirane.
U sluaju da se odluite da proraun pukotina radite za tekui sluaj optereenja, tada e za

promjenu biti dostupan i edit box u kojem moete zadati postotno uee kratkotrajnog
optereenja.
735
Edit box ija vrijednost odreuje odnos kratkotrajnog

prema ukupnom eksploatacijskom optereenju
Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e postupak prorauna pukotina u svim tokama
sa mree konanih elemenata prethodno odabranih ploa. Nakon zavrenog prorauna,
program e biti spreman za obradu rezultata.
Izborom naredbe "Prikaz pukotina", na zaslonu e se u formi izolinija pojaviti prikazani

rezultati, a naredbena linija e dobiti slijedei izgled.
Toke za izvjetaj (Deselektiranje/<krAj>/Ekstremi/prikaz):
Izborom podopcije "prikaz" otvara se dijalog box za izbor utjecaja koji e se prikazivati na
zaslonu.
Ovaj dijalog box je jako slian dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzioniranja u ploama.
Kako se izolinije prikazuju istovremeno za obje zone armiranja, to se u ovom dijalog box-u vri
samo izbor utjecaja, odnosno vrijednosti pukotina u trenutku T=0 i T=. Znaenje ostalih
parametara je potpuno isto kao i u dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzioniranja.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu ete dobiti
prikaz rezultata proraun pukotina na zahtijevani nain.
736
Prikaz pukotina u T= za pravac 1, putem punih izolinija
Svakako da e u ovom reima rada programa biti dostupne i naredbe "Presjek" i "Legenda".
Pomou naredbe "Legenda", ureivanjem liste proraunatih vrijednosti, lako moete locirati
sva mjesta na modelu u kojima je vrijednost pukotina vea od doputene.
Program je locirao sva mjesta na modelu na kojima je

vrijednost pukotina vea od granine vrijednosti a=0.2 mm
Pored grafikog prikaza rezultata vrijednosti pukotina putem izolinija, odnosno rafura,
programom je predvieno i kreiranje tekstualnih izvjetaja. I ovaj postupak je gotovo isti kao i
kod prikaza rezultata provedenog prorauna potrebne armature. Znai, imate mogunost
izbora proizvoljno odabranih toaka, ili pak od programa moete pomou podopcije sa
naredbene linije "Ekstremi", zahtijevati da on sam odredi mjerodavne toke za prilaganje u
projekt.
izbora toaka, i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve
737
Izgled tekstualnog izvjetaja za provedeni proraun pukotina
9.3.10 Proraun progiba u ploama

S obzirom da se proraun progiba ne moe raditi za svaki presjek nezavisno, kao
proraun pukotina, to prikaz rezultata putem izolinija nije mogu. Naime, pri proraunu se
tretiraju relativni progibi, odnosno neophodno je vriti integraciju krivine presjeka du zadate
linije. Izborom naredbe "Proraun progiba", koja se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje
-> Beton -> Ploe", program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite liniju du koje elite
da dobijete dijagram progiba.
Poetna toka (Brisanje/Izvjetaj/Prikaz/<Kraj>):
Nakon izbora poetne toke, program e zahtijevati i izbor krajnje toke eljene linije.
Krajnja toka:
738
Izbor toaka 1 i 2, odredio je liniju du koje e biti prikazan dijagram progiba
Sada se oekuje da odredite sve leajne toke du zadane linije, odnosno sve toke u kojima
progib ima vrijednost nula.
Toka leaj (Izbor):
Program e sa naredbene linije stalno zahtijevati unos novih leajnih toaka, sve dok klikom na
desni gumb mia ne oznaite kraj ove procedure. Pored pojedinanog izbora leajnih toaka,
pomou podopcije Izbor moete ui i u proceduru izbora toaka odabirom (vidi poglavlje
2.5.6), Nakon toga, program e otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka koji e
odrediti nain prorauna progiba du zadane linije.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu pukotina, te sve prethodno reeno vai i
ovdje. Aktiviranjem naredbenog polja "OK", na zaslonu e se du zadate linije pojaviti
dijagram progiba.
739
Dijagram progiba u trenutku T=0, du zadate linije
U ovom trenutku, naredbena linija je dobila svoj osnovni oblik u okviru ove naredbe, odnosno
oekuje se unos poetne toke nove linije presjeka.
Poetna toka (Brisanje/Izvjetaj/Prikaz/<Kraj>):
Program e sa naredbene linije i dalje zahtijevati unos slijedee linije presjeka, sve dok klikom
na desni gumb mia ne oznaite izbor podrazumijevane podopcije "Kraj".
Izborom podopcije "Prikaz" otvara se dijalog box za izbor utjecaja koji e se prikazivati na
zaslonu.
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, od programa moete

zahtijevati prikaz progiba ili u trenutku T=0, ili pak u trenutku T=
740
Dijagram progiba u trenutku T=, du zadate linije
Pod-opcija "Brisanje" slui za brisanje neke od prethodno zadanih linija presjeka, a pod-opcija
"Izvjetaj", za kreiranje tekstualnih izvjetaja o provedenom proraunu progiba. Izborom
podopcije Izvjetaj program e sa naredbene linije zahtijevati izbor toaka du ranije
zadanih linija na kojima je prikazan dijagram progiba.
Toke za izvjetaj (prIkaz/Ekstremi/Kompletan presjek/<Kraj>):
Ova procedura u potpunosti odgovara ranije opisanoj za kreiranje tekstualnog izvjetaja sa

proraunatom potrebnom armaturom u gredama (vidi poglavlje 8.4.3). Analogija je potpuna s
tim to se ovdje, naredba ne odnosi na grede, ve na zadane linije presjeka.
741
Izgled tekstualnog izvjetaja za provedeni proraun pukotina
Napominjemo da se rezultati provedenog prorauna progiba du zadatih linija presjeka ne

snimaju u datoteku, ve se koriste jednokratno, sve dok ste u modulu za obradu rezultata
prorauna.
Napomena:
S obzirom da na vrijednost proraunatih progiba utie i koliina usvojene armature, a progibi

se proraunavaju du zadane linije presjeka, to Vam se moe desiti situacija da u istoj toki
ploe za razliite pravce armiranja dobijete razliite vrijednosti progiba. Ovu pojavu emo
objasniti na primjeru kvadratne ploe koja je simetrino optereena.
U pravcu X os je usvojeno 8/10, a u Y pravcu 8/20
742
Proraunom progiba u dva ortogonalna pravca, dobit emo u ovom sluaju razliite veliine
progiba u srednjoj toki ploe.
Ovo djeluje paradoksalno ali je u stvari sasvim oekivano s obzirom na primijenjeni algoritam i
vaee standarde.
9.3.11 Kontrola ploa na proboj

Za ploe neposredno oslonjene na stupove bez kapitela kao i za ploe optereene
koncentriranom silom mora se izvriti osiguranje od proboja. Programom je omogueno
provoenje prorauna sa kojim se utvruje otpornost ploe na proboj kao i koliina armature
potrebne za osiguranje ploe od proboja. Ovaj proraun se moe izvriti po dva razliita
standarda - EUROCODE (EN 1992) i PBAB 87.
Naredba Kontrola ploa na proboj se nalazi u meniju Dimenzioniranje X Beton, a

nakon njenog aktiviranja naredbena linija dobiva slijedei izgled:
<0 sel.> Indirektna Greda - Odabir (Brisanje / Izvjetaj / <krAj>):
Od korisnika se sada oekuje da za kontrolu na proboj odabere toku u kojoj se ploa oslanja
na gredu (indirektna greda), ili da izabere jednu od ponuenih podopcija sa naredbene linije.
Odabir se vri u 2D pogledu i to samo kada je ploa za koju se provodi kontrola na proboj
prikazana u pogledu (samim tim su grede na koje se ploa oslanja prikazane u presjeku -
indirektne grede).
743
Odabir indirektne grede
Sama procedura odabira se odvija tako to se pokaziva dovede iznad simbola grede u
poprenom presjeku i pritisne se lijevi gumb mia. Napominjemo da u setu numerikih
podataka ploe za materijal mora biti beton, kao i da odabrana greda ne smije biti proizvoljnog
poprenog presjeka. Ako ovi uvjeti nisu zadovoljeni program e izbaciti odgovarajue
obavjetenje, a ako jesu otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za kontrolu proboja ploa
Iz zatvorene liste Propisi vri se izbor propisa na osnovu kojeg e se provoditi kontrola
proboja ploe. Izabrani propis ne mora biti u suglasnosti sa trenutano postavljenim propisom
za dimenzioniranje betona. Za razliku od njega marka betona i vrsta armature koje e se
koristiti pri kontroli ploe na proboj uvijek odgovaraju trenutano postavljenom propisu za
dimenzioniranje betona.
744
U gornjem lijevom kutu dijalog box-a nalazi se polje u kojem se prikazuje kompletan izvjetaj
kontrole ploe na proboj. Pri promjeni bilo kog parametara izvjetaj se ne aurira automatski,
ve je neophodno da se aktivira naredbeno polje Proraun, to dovodi do ponavljanja
prorauna i generiranja novog izvjetaja.
U donjem lijevom kutu dijalog box-a nalaze se parametri pomou kojih se definira postojea
armatura u ploi na mjestu na kojem se vri kontrola na proboj. Ukljuivanjem odgovarajueg
radio-buttona vri se izbor jednog od tri predviena naina za definiranja ove armature:
Preuzmi trenutno odabranu armaturu - za potrebe prorauna program iz podruja

armiranja, koja je postavljena na mjestu kontrole ploe na proboj, preuzima podatak o
odabranoj armaturi.
Poznata armatura - izborom iz baze mrea korisnik odabire armaturu u gornjoj i donjoj
zoni ploe, a u prikazanim edit box-ovima Kut unosi pravac pruanja izabrane armature.
Poznati postoci armiranja - korisnik za oba pravca unosi postotke armiranja ploe, koji
e biti koriteni pri proraunu otpornosti ploe na proboj.
Napominjemo da je za propis PBAB 87 minimalni postotak armiranja s kojim se vri proraun

=0.5%, dok za propis EUROCODE ne postoje nikakva ogranienja.
U centralnom dijelu dijalog box-a se zadaju podaci o ploi koji su potrebni za proraun:
Beton - iz ove zatvorene liste se bira marka betona ploe. Ponuene marke su u skladu sa
trenutano aktivnim propisom za dimenzioniranje betona, a ne u skladu sa aktivnim propisom
za kontrolu ploa na proboj.
Udaljenost od ruba ploe do teita armature - podatak se odnosi na vlanu zonu.
Poloaj kritinog presjeka - ovaj podatak definira poloaj kritinog presjeka i zavisi od
propisa, ali je programom omogueno i njegovo mijenjanje. Default vrijednost za EUROCODE
je 2.0 a za PBAB 87 je 0.5. Udaljenost kritinog presjeka od ruba stupa rauna se kao
umnoak ovog koeficijenta i statike visine ploe (hs).
Temeljna ploa - omoguava razlikovanje proboja ploe na gore i na dolje, odnosno na

osnovu ovog podatka program pretpostavlja koja je zona ploe na mjestu proboja vlana. U
sluaju da je check box postavljen na ukljueno stanje pretpostavlja se da je vlana donja
zona ploe i obrnuto, u sluaju da je check box postavljen na iskljueno stanje pretpostavlja se
da je vlana gornja zona ploe.
Model zamjenjujueg krunog stupa - korisniku je omogueno da bira izmeu dva

naina odreivanja oblika kontrolnog presjeka. Model zamjenjujueg krunog stupa je default
model za propis PBAB 87. Za pravokutne ali i sve ostale ne-krune poprene presjeke promjer
zamjenjujueg krunog stupa se rauna po formuli:
d s = 1.13 b d
ds - promjer zamjenjujueg krunog presjeka

b i d - stranice gabarita poprenog presjeka stupa
Ako je jedna stranica gabarita poprenog presjeka vie od 1.5 puta dua od druge stranice, za
proraun e se umjesto njene prave vrijednosti koristiti duina krae stranice pomnoena sa
1.5. Tako bi se kod pravokutnog presjeka b/d=40/80cm za duu stranicu koristila vrijednost
d=1.5b=60cm.
745
Ukoliko se ne koristi model zamjenjujueg krunog stupa, program odreuje kontrolni presjek
na osnovu prave geometrije poprenog presjeka stupa uz minimizaciju duine kontrolnog
presjeka na odreenom rastojanju od ruba stupa. Ovaj nain je default za EUROCODE.
Kritini presjek za model zamjenjujueg Kritini presjek na osnovu prave geometrije

krunog stupa (PBAB 87, b/d=40/50cm) poprenog presjeka stupa (PBAB 87,
b/d=40/50cm)
U dijelu dijalog box-a Parametri zadaju se koeficijenti koji su neophodni za proraun po

EUROCODE-u.
Podaci o armaturi koja e se koristiti za osiguranje od proboja definiraju se u djelu dijalog box-
a Armatura za osiguranje od proboja ploe. Iz zatvorene liste se bira vrsta armature za
osiguranje, pri emu su ponuene vrste u skladu sa trenutano aktivnim propisom za
dimenzioniranje betona. Ovaj podatak se koristi pri proraunu po oba propisa, dok se ostala
dva podatka Kut prema glavnoj armaturi i Razmak izmeu ipki u radijalnom
pravcu koriste samo pri proraunu po EUROCODE-u.
Kontrola ploa na proboj moe se provesti na osnovu dva izvora podataka za rezne
sile/napone. Prvi izvor podataka su poprene sile iz ploe na mjestima kontrolnih presjeka, dok
drugi izvor predstavljaju rezne u stupu na mjestu kontrole proboja. Iz zatvorene liste, koja se
nalazi u djelu dijalog box-a Izbor podataka za odreivanje naprezanja, korisnik sam
moe izabrati na osnovu kojeg podatka e se vriti proraun.
Vano:
Metoda sa poprenim silama u ploi (poprena sila u ploi)
Ova metoda na osnovi posminog napona u svakoj toki ploe na mjestu kontrolnog presjeka
odreuje da li je dolo do prekoraenja napona i ako nije, da li je potrebna armatura za
osiguranje od proboja. Ovom metodom e automatski biti uzeta u obzir i eventualna
ekscentrinost sile uslijed prisustva momenta savijanja ali i povoljni efekti optereenja unutar
kontrolnog presjeka. Nedostatak je u tome to je tonost prilino ovisna od gustoe mree
konanih elemenata i to e se za mreu krupniju od dimenzija stupa dobivati manje precizni
rezultati.
746
Metod sa reznim silama u stupu (normalna sila u stupu)
Ova metoda odreuje posmine napone u kontrolnom presjeku na osnovu normalne sile u
stupu na mjestu presjeka (ukoliko se stup nalazi i sa gornje i sa donje strane ploe u obzir se
uzima razlika normalne sile ta dva stupa). Ova metoda ne uzima u obzir ekscentrinost sile u
stupu i povoljno djelovanje optereenja unutar kontrolnog presjeka. Utjecaj nesimetrinog
naprezanja ploe unosi se runo, zadavanjem faktora ekscentriciteta (EUROCODE)
odnosno zadavanjem faktora poveanja napona zbog ekscentrinosti (PBAB 87). Za
povoljno svojstvo ove metode moe se smatrati to to njena tonost nije previe ovisna od
gustoe mree konanih elemenata.
Pomou radio button-a Tekui sluaj optereenja i Kompletna shema vri se izbor
sluajeva optereenja koji e ui u razmatranje.
U gornjem desnom kutu dijalog box-a nalazi se lista kontrolnih presjeka (opsega) na kojima
elimo da program izvri kontrolu ploe na proboj. Propisima je definirano da se ova kontrola
mora uvijek provoditi na 2 mjesta i to: neposredno uz rub stupa i u kritinom presjeku.
Pored kritinog presjeka, koji je obavezan, aktiviranjem naredbenog polja Dodaj u

listu se moe ubaciti proizvoljan broj novih presjeka u kojima e se vriti kontrola. Udaljenost
kontrolnog presjeka od vanjskog ruba poprenog presjeka grede zadaje se direktno u listi, u
koloni Lh [m]. Ukoliko je zadano vie kontrolnih presjeka, u listi e kritini presjek biti
vidljivo oznaen.
Pored kritinog presjeka koji je definiran propisom,

u listu su ubaena jo tri kontrolna presjeka
Za uklanjanje odabranog kontrolnog presjeka iz liste predvieno je naredbeno polje

Brii.
Ako je postupkom utvreno da je potrebna armatura za osiguranje od proboja u jednom

kontrolnom presjeku, potrebno je pronai udaljeniji kontrolni presjek za koji nije potrebna
armatura za osiguranje od proboja. Na ovaj nain se odreuje udaljenost od ruba poprenog
presjeka grede do koje se postavlja armatura za osiguranje od proboja.
747
Programom je predvieno i grafiko predstavljanje kontrole ploa na proboj. Nakon izlaska iz

dijalog box-a popreni presjek stupa se na zaslonu iscrtava sa pravim dimenzijama, dok se
pomou check box-a Crtanje offseta utjee na izgled grafikog simbola kontrole ploa na
proboj.
Kada je check box Crtanje offseta iskljuen, uz crte poprenog presjeka grede moe biti
ispisano:
nita - ako su svi uvjeti ispunjeni i ako je ploa osigurana od proboja i bez dodatne
armature.
povrina dodatne armature - ako su svi uvjeti ispunjeni ali je potrebna dodatna
armatura za osiguranje od proboja. Prikazana vrijednost za povrinu armature za
osiguranje ploe na proboj odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba
ravnomjerno rasporediti po opsegu kontrolnog presjeka.
znakovi usklika !!! - ako je neki od predvienih uvjeta prekoraen.
Grafiko predstavljanje kontrole ploa na proboj,

check box Crtanje offseta iskljuen
Kada je check box Crtanje offseta ukljuen, pored crtea poprenog presjeka grede bit e
iscrtani i kontrolni presjeci. Uz svaki kontrolni presjek moe biti ispisano:
nita - ako su svi uvjeti ispunjeni i ako je ploa osigurana od proboja i bez dodatne
armature. U tom sluaju e i kontrolni presjek biti iscrtan isprekidanom linijom.
povrina dodatne armature - ako su svi uvjeti ispunjeni ali je potrebna dodatna
armatura za osiguranje od proboja. Prikazana vrijednost za povrinu armature za
osiguranje ploe na proboj odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba
ravnomjerno rasporediti po opsegu kontrolnog presjeka.
znakovi usklika !!! - ako je neki od predvienih uvjeta prekoraen.
748
Grafiko predstavljanje kontrole ploa na proboj,

check box Crtanje offseta ukljuen
Pored svakog simbola kontrole ploe na proboj program ispisuje i njegov redni broj. Ovaj broj
se ispisuje i u tekstualnom izvjetaju kontrole proboja. Ako se u projektnu dokumentaciju
pored tekstualnih izvjetaja izvoze i grafiki blok sa ovim simbolima, pomou rednih brojeva se
lako moe vidjeti kojoj toki ploe pripada koji izvjetaj.
Kao to smo ve napomenuli, proraun se ne provodi automatski poslije promjene nekog od

parametara u dijalog box-u, ve je za njegovo izvrenje neophodno da se aktivira naredbeno
polje Proraun.
Postupak prorauna EUROCODE
Do proboja ploe nee doi ako je karakteristina posmina sila manja ili jednaka projektiranoj
otpornosti ploe na kontrolnom presjeku:
vEd vRd,max
i ako je manja od projektirane otpornosti ploe sa armaturom za osiguranje od proboja:
vEd vRd,cs
vEd - projektirana vrijednost karakteristine posmine sile
vRd,max - projektirana vrijednost maksimalne sile proboja du kontrolnog presjeka
vRd,cs - projektirana vrijednost otpornosti ploe na proboj zajedno sa armaturom za

osiguranje od proboja
VEd
vEd =
ui d
749
- faktor kojim se u proraun uvodi dodatni napon zbog ekscentrinog naprezanja

EUROCODE pretpostavlja da se kritian presjek nalazi na udaljenju od 2hs od ruba stupa.
hs statika visina ploe
Projektirana vrijednost otpornosti ploe na proboj, bez armature za osiguranje od proboja je

dana kao:
v Rd ,c = C Rd ,c k (100 f ck )1 / 3 + k1 cp (vmin + k1 cp )
Ako je vEd > vRd , c tada je potrebno rasporediti armaturu za osiguranje od proboja du
kontrolnog presjeka. Koliina potrebne armature izraunava se prema slijedeem izrazu:
d Asw f ywd ,ef

v Rd ,cs = 0 . 75 v Rd ,c + 1 . 5 sin
sr u1 d
Postupak prorauna PBAB
Napon smicanja u kritinom presjeku izraunava se kao:
Tmax
=
Okp hs
gdje je:
Tmax najvea poprena sila u kritinom presjeku pri eksploatacijskom optereenju

Okp opseg kritinog krunog presjeka
hs srednja statika visina ploe za dva odabrana pravca armature u kritinom presjeku
Ako popreni presjek stupa ima oblik pravokutnika sa stranama b i d u raun se uvodi
zamjenjujui kruni stup promjera d s = 1.13 b d , uz ogranienje da dua stranica bude
najvie 1.5 puta vea od krae.
Utjecaj ekscentrinog oslanjanja ploe na veliinu napona smicanja ne mora se posebno

odreivati ako se napon smicanja povea najmanje za 40%.
Ako u kritinom presjeku napon smicanja zadovoljava uvjet:
2
1 a
3
nije potrebna posebna raunska armatura za prijem vlanih sila uslijed djelovanja posmine
sile Tmax.
Ako se napon smicanja nalazi u granici:
750
2
1 a < 2 b
3
za prihvaanje vlanih sila uslijed djelovanja posmine sile Tmax mora se dodati posebna
poprena armatura.
Nije doputeno stanje pri kojem je:

> 2 b .
Koeficijenti 1 i 2 se odreuju iz izraza:

1 = 1.3 a ; 2 = 0.45a
gdje je srednja vrijednost postotka armiranja vlane armature iz dva okomita pravca.
Koeficijent a iznosi 1.0 za GA 240/360, 1.3 za RA 400/500 i 1.4 za MA 500/600.
Potrebna koliina armature Aak koja se postavlja pod kutom 45o 90o u odnosu na
srednju ravninu ploe izraunava se iz izraza:
0.75 Tmax T
Aak = = 1.35 max
v / 1.8 v
Ikone koje se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a slue, kao i kod svih ostalih
naredbi, za izvoz izvjetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u TXT dokument.
Ako su podaci u dijalog box-u mijenjani, a nije pokrenut proraun, program e nakon
aktiviranja naredbenog polja OK prvo izvriti proraun za trenutano stanje parametara, a
zatim i da zatvori dijalog box.
Po izlasku iz dijalog box-a na zaslonu e biti prikazani grafiki simboli u svim tokama ploe u
kojima je izvrena kontrola na proboj,
751
Prikaz kontrole ploe na proboj na zaslonu
a program e se i dalje nalaziti u proceduri odabira indirektnih greda.
<0 sel.> Indirektna Greda Odabir (Brisanje / Izvjetaj / <krAj>):
Pomou podopcije Izvjetaj vri se generiranje izvjetaja kontrole ploe na proboj u svim
tokama u kojima je kontrola ranije izvrena. Izborom ove naredbe izvjetaj se generira i
prikazuje u novom dijalog box-u.
Dijalog box za izvoz izvjetaja
U ovom dijalog box-u se nalaze samo naredbena polja pomou kojih se vri izvoz generiranog
izvjetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u TXT dokument.
752
Podopcija Brisanje slui za uklanjanje grafikih simbola kontrole ploe na proboj. Izborom
ove podopcije ulazi se u standardnu proceduru odabira:
<0 sel.> Brisanje - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje /
<krAj>):
Aktiviranjem podopcije Kraj ili klikom na desni gumb mia svi odabrani simboli e biti
obrisani sa zaslona, a program e se vratiti na osnovni oblik naredbene linije u ovoj naredbi.
9.4 Dimenzioniranje greda

Automatsko dimenzioniranje greda se ogleda u proraunu potrebne armature u
svim grednim elementima konstrukcije. Proraun se u opem sluaju provodi za potpuno
proizvoljno naprezanje i podrazumijeva proraun potrebne, i uzdune i poprene armature. Da
bi se provelo dimenzioniranje, podrazumijeva se da je grednim elementima, u modulu za unos
podataka, pridruen odgovarajui popreni presjek, i program dimenzioniranje provodi samo
za jednodijelne presjeke sljedeih oblika: pravokutni, T-presjek, I-presjek, trapezni, trokutni,
kruni, cjevasti, sanduasti, otvoreni i nesimetrini I presjek. Dimenzioniranje e biti dostupno
i za sve masivne presjeke, ako im je definiran nain armiranja (vidi poglavlje 3.1.7). Ostale
vrste poprenih presjeka e biti ignorirane u ovom djelu programa.
Naredbe za dimenzioniranje greda i stupova, nalaze se u okviru padajueg menija

Dimenzioniranje -> Beton -> Grede. Da bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija,
predviena je ikona Beton: Dimenzioniranje greda, ijim izborom se otvara meni sa ovom
grupom naredbi.

Dimenzioniranje -> Beton -> Grede
9.4.1 Ulazni podaci

Da bi zadatak dimenzioniranja bio potpuno odreen, pored izbora propisa i
mjerodavnog optereenja, potrebno je zadani i niz drugih ulaznih podataka kao to su:
kvaliteta betona, vrsta armature, udaljenost teita vlane armature od ruba presjeka, nain
armiranja, itd. Svi ovi ulazni podaci, odrediti e nain prorauna potrebne armature u
gredama. Kako je programom omogueno zadavanje razliitih ulaznih podataka za svaku
gredu posebno, to su na raspolaganju dvije naredbe. Jedna slui za pridruivanje istih ulaznih
753
podataka svim gredama (Ulazni podaci Globalni), a druga samo odabranoj grupi greda
(Ulazni podaci Lokalni).
9.4.1.1 Ulazni podaci Globalni
Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje globalnih ulaznih podataka
U gornjem djelu dijalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiraju karakteristike materijala.
Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih lista iji sadraj je odreen definiranim nazivima
materijala za odabrani tekui propis. Aktiviranjem naredbenog polja OK, zadani ulazni podaci
o kvalitetu materijala e biti pridrueni svim gredama na modelu. Kako je programom
doputeno zadavanje razliitih karakteristika materijala za svaku od greda, to Vam se moe
desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno pomou naredbe
Ulazni podaci Lokalni, nekim od greda zadali druge karakteristike materijala, pojedina polja
budu prazna.
Prazno polje za Beton ukazuje da nije svim gredama

na modelu pridruen ista kvaliteta betona
754
U ovakvim sluajevima, aktiviranje naredbenog polja OK dovesti e do promjene samo

ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u.
U sluaju da na modelu postoje ve dimenzionirane grede, naknadna promjena ulaznih

podataka e pri aktiviranju naredbenog polja OK dovesti do sljedeeg upozorenja.
Izbor naredbenog polja OK, dovesti e do gubitka rezultata dimenzioniranja na svim

prethodno dimenzioniranim gredama.
Ostali podaci koje se definiraju u ovom dijalog box-u, odnose se na nain prorauna svih vitkih
elemenata na modelu, te u pravom smislu predstavljaju globalne ulazne podatke. Svakako da
e ovi podaci utjecati na nain dimenzioniranja samo greda kojima je u okviru lokalnih ulaznih
podataka zadano uzimanje u obzir utjecaja izvijanja. Kontrola stabilnosti vitkih elemenata je
primarno uvjetovana podatkom o horizontalnoj pominosti konstrukcije. to vie, i
proraunske procedure se bitno razlikuju. Kako ne postoji mogunost algoritamske provjere
pominosti konstrukcije za opi sluaj, to je deklaracija konstrukcije kao pomine (konstrukcija
sa pominim vorovima) ili nepomine (konstrukcija sa nepominim vorovima) ostavljena
korisniku. Pri tome se korisnik upuuje na preporuke za projektiranje odreenih vrsta
konstrukcija definirane aktualnom tehnikom regulativom.
Prekidai kojima se odreuje da li je konstrukcija pomina ili ne
Pod nepominom konstrukcijom se podrazumijeva konstrukcija koja ima horizontalno

nepomine vorove u oba pravca. U situacijama kada se konstrukcija po pitanju pominosti
vorova, ponaa razliito u dva pravca, konstrukciju treba deklarirati kao pominu.
Nepomine konstrukcije
Odreivanje armature tlanih vitkih elemenata, u sluaju nepominih konstrukcija, bazira na

analizi izdvojenog stupa iz konstrukcije. Duina izvijanja nepominog stupa je ili jednaka duini
stupa, ili je njoj bliska (esto se konzervativno duina izvijanja nepominog stupa usvaja kao
duina stupa, bez obzira na rubne uvjete). S obzirom na ove, relativno, male razlike,
755
primijenjeno je rjeenje koje duinu izvijanja locira centriranu po visini stupa. Odstupanje od
stvarne lokacije duine izvijanja je takvo da su pogreke u krajnjim rezultatima zanemarive i
na strani su sigurnosti (zahvaljujui postavljanju minimalne vrijednosti faktora duine izvijanja
na 0.85).
Osiguranje stabilnosti tlanog vitkog elementa se provodi uveanjem momenata savijanja

prvog reda uslijed netonosti prilikom izvoenja (imperfekcija) i utjecaja drugog reda. Presjeci
elementa se zatim dimenzioniraju na, ovako, uveane utjecaje. Pri tome se, konzervativno,
momenti savijanja uveavaju nezavisno u dva ortogonalna pravca pravci definirani lokalnim
osima poprenog presjeka.
Izbor metoda prorauna uveanih momenata savijanja

za umjereno i izuzetno vitke dijelove modela
Programski su podrani sljedei postupci prorauna uveanih momenata savijanja:
Metoda dopunske ekscentrinosti

Metoda dopunske ekscentrinosti je predviena za primjenu na elementima umjerene
vitkosti. Utjecaji drugog reda su predstavljeni kao direktne funkcije geometrije elementa i
utjecaja prvog reda.
Metoda model-stup, kod koje se aproksimira krivulja poprenog presjeka u upetom voru
Model-stup postupak osigurava vii stupanj tonosti, zbog ega moe biti primjenjivana u
svim podrujima vitkosti elemenata. Aproksimativni oblik ove metode bazira na direktnoj
procjeni krivulje presjeka u funkciji geometrije presjeka i nivoa centrinog optereenja.
Podrazumijevani (default) nain prorauna dodatnih utjecaja je metoda dopunske

ekscentrinosti u podruju umjereno vitkih stupova, odnosno model-stup postupak u podruju
izrazito vitkih elemenata. Meutim, korisniku je ostavljena mogunost da za oba podruju
vitkosti sam odabere jednu od ponuenih metoda prorauna. Granica izmeu umjereno vitkih i
izrazito vitkih elemenata se zadaje u edit box-u lambda,gr=.
756
Podatak koji odreuje granicu izmeu umjereno i izuzetno vitkih elemenata konstrukcije
Znai, i za umjereno i za izuzetno vitke elemente konstrukcije moete proizvoljno odabrati bilo
koji od ponuenih postupaka prorauna. Na ovaj nain omoguen je izbor i neloginih
postupaka prorauna, poput izbora metode dopunske ekscentrinosti za proraun izrazito vitkih
elemenata. Primjena ovakvog izbora nema opravdanja u tehnikim standardima, kojima je
definirana kontrola stabilnosti elemenata. Sa druge strane, iskusni korisnici mogu na ovaj
nain stei grubu aproksimaciju tonijeg ponaanja konstrukcije.
Napominjemo da su razlike u rezultatima aproksimativne i "tone" model-stup metode esto

zanemarive. Kako je proraun aproksimativnim postupkom znatno bri, to se primjena
"tonog" postupka rijetko ispostavlja opravdanom, usprkos veoj tonosti rezultata koji su
njome osigurani.
Pomine konstrukcije
U sluaju pominih konstrukcija analiza izdvojenih stupova iz konstrukcije ne daje dovoljno

tone rezultate, zbog ega veina tehnikih standarda, u ovom sluaju, zahtjeva primjenu
kompleksnijih metoda prorauna, kojima se zahtjeva analiza cjeline konstrukcije na utjecaje
drugog reda. Odredbe tehnikih propisa kojima je regulirano ovo podruje daju izuzetno krta
uputstva za proraun ovih konstrukcija. Dodatno, uputstva su u obliku koji nije mogue
algoritamski prikazati za opi sluaj neregularne prostorne konstrukcije. Zbog toga, programski
su implementirana tri aproksimativna postupka prorauna.
1. Proraun statikih utjecaja po teoriji II-og reda
Prije samog prorauna statikih utjecaja po teoriji II-og reda, potrebno je definirati sve
mjerodavne kombinacije za dimenzioniranje, obzirom da naknadno kombiniranje rezultata
dobivenih po teoriji II-og reda nije mogue. U proceduri zadavanja lokalnih ulaznih
podataka, svim stupovima je potrebno iskljuiti uzimanje u obzir utjecaja izvijanja. Prije
samog dimenzioniranja, pomou naredbe Sluajevi optereenja, potrebno je postaviti
anvelopu svih prethodno definiranih kombinacija. Na ovaj nain e vitki elementi
konstrukcije biti dimenzionirani bez dodatnog uveavanja dobivenih momenata savijanja,
znai samo na osnovu dobivenih rezultata po teoriji II-og reda.
Napominjemo da su opisanim postupkom stvarni momenti savijanja podcijenjeni. Razlog

ovome je neobuhvaanje prethodnim proraunom materijalne nelinearnosti, niti
imperfekcija konstrukcije. Korisnik se upuuje da o ovome vodi rauna prilikom odabira
armature tlanih elemenata.
757
2. Proraun statikih utjecaja po teoriji II-og reda + Analiza izdvojenog stupa
Ovaj postupak je u potpunosti isti kao i prethodni sa stanovita odreivanja statikih

utjecaja prema teoriji drugog reda. Razlika je u tome to ovdje u okviru lokalnih ulaznih
podataka za stupove ne treba iskljuivati uzimanje u obzir utjecaja izvijanja. U ovom sluaju
treba odabrati da je konstrukcija nepomina, odnosno zahtijevati dimenzioniranje kao za
nepomine konstrukcije za nove, manje vrijednosti vitkosti.
Napominjemo da opisana procedura nema opravdanja u aktualnim tehnikim standardima,

zbog ega je preporuena njena primjena samo u sluaju potrebe grube procjene realnog
ponaanja konstrukcije.
3. Proraun statikih utjecaja po teoriji I-og reda + Analiza izdvojenog stupa
Ovaj postupak se bazira na rezultatima po teoriji I-og reda. Znai postupak je isti kao i kod
nepominih konstrukcija, izdvajanje stupa iz konstrukcije i njegov nezavisni tretman, s time
to je u okviru globalnih ulaznih podataka potrebno zadani da je konstrukcija pomina. Kako
je rije o elementima sa pominim krajevima, to su duine izvijanja ovih stupova vee od
duine stupa. Konzervativno se usvaja da se cijela duina stupa nalazi u sredinjem djelu
duine izvijanja. Sa ovim pretpostavkama, uveanje momenata savijanja se provodi
suglasno ranije opisanom aproksimativnom model-stup postupku.
Napominjemo da ni ova procedura nema opravdanja u aktualnim tehnikim standardima,

zbog ega je preporuena njena primjena samo u sluaju potrebe grube procjene realnog
ponaanja konstrukcije. Oigledne prednosti ovako definiranog postupka lee u njegovoj
brzini, uvoenja u o proraun imperfekcija i mogunost superpozicije utjecaja. Dodatno, na
rjeenje posredno utiu i karakteristike materijalne nelinearnosti armiranog betona.
9.4.1.2 Ulazni podaci Lokalni
Izborom ove naredbe program ulazi u standardnu proceduru odabira.
<0 odab> Ulazni podaci za grede Odabir

Naime, sada je potrebno odabrati sve grede kojima je potrebno pridruiti iste ulazne podatke.
Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
758
Izgled dijalog box-a za definiranje lokalnih ulaznih podataka
Kako procedura selekcije nema nikakvih ogranienja, odnosno mogue je odabrati potpuno
proizvoljno odabranu grupu greda, to pojedini podaci u ovom dijalog box-u mogu biti ispisani
kao neaktivni. To ujedno oznaava da dana grupa podataka nije zajednika za sve odabrane
grede. U ovakvim sluajevima, aktiviranje naredbenog polja OK dovesti e do promjene
samo ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u.
Prazno polje za Kvaliteta betona ukazuje da sve prethodno

odabrane grede nemaju istu kvalitetu betona
Kako se u ovom dijalog box-u zadaju raznorodni ulazni podaci (kvaliteta materijala, nain
armiranja, duine izvijanja), to ovakva koncepcija omoguava laku promjenu samo eljene
grupe ulaznih podataka. Znai, ako elite da pojedinim gredama zadane recimo samo nove
duine izvijanja, onda je, ne obazirui se na ostale podatke u ovom dijalog box-u, potrebno
odabrati sve grede koje trebaju imati istu duinu izvijanja. Isto vai i za promjenu ostalih
ulaznih podataka.
759
U sluaju da ste za promjenu ulaznih podataka odabrali grede razliitih setova ulaznih
podataka, tada u dijalog box-u nee biti slike poprenog presjeka, a zatvorena lista za izbor
sheme armiranja e biti nedostupna za promjenu, obzirom da ona zavisi od oblika poprenog
presjeka.
Dijalog box bez slike poprenog presjeka, oznaava da su

odabrane grede razliitog oblika poprenog presjeka
Udaljenost armature od ruba presjeka
U desnom djelu dijalog box-a, nalazi se skica poprenog presjeka na kojem su shematski
oznaene armature ije e se vrijednosti proraunavati u postupku dimenzioniranja, a u
gornjem lijevom kutu dijalog box-a se u etiri prikazana edit box-a definira udaljenost teita
armatura od odgovarajuih rubova presjeka. Program po default-u za vrijednost ove
udaljenosti usvaja 10% od odgovarajue dimenzije, ali svakako da moete zadani potpuno
proizvoljnu vrijednost.
Dio dijalog box-a za definiranje udaljenosti armature od ruba presjeka
760
Materijal
U donjem lijevom kutu dijalog box-a se nalaze podaci o materijalu, koje ste definirali u okviru
globalnih ulaznih podataka, i oni su tu prisutni u sluaju da elite pojedinim gredama pridruiti
razliite materijale. Naime, aktiviranjem naredbenog polja OK svi zadani podaci u ovom
dijalog box-u e biti pridrueni samo odabranim gredama.
Dio dijalog box-a za definiranje kvalitete materijala
Nain armiranja
U sredinjem lijevom djelu dijalog box-a nalaze se dvije grupe prekidaa koje su meusobno
povezane i pomou kojih vrite izbor naina dimenzioniranja.
Dio dijalog box-a za definiranje naina dimenzioniranja
761
Kako program u opem sluaju rjeava naprezanje od kosog savijanja (M2, M3, N1) i
naprezanje uslijed posminih naprezanja (T2, T3, i M1), to su za prijem utjecaja od savijanja
omoguene slijedee opcije:
Oba pravca simetrino. U ovom sluaju presjek se obostrano simetrino armira sa etiri
linije raspodijeljene armature (Aa1=Aa2 i Aa3=Aa4). Pri tome se algoritamski trai
optimalan odnos koliina armatura Aa3/Aa1, koji rezultira minimalnom koliinom ukupne
armature u presjeku.
Dominantni moment. U ovom nainu armiranja imate mogunost da sa dva prekidaa
ispod, definirate koji je utjecaj dominantan (M3 ili M2), odnosno da li ete utjecaje
primati sa armaturama Aa1 i Aa2 (prekida: Oko osi 3 (Aa1,Aa2)) ili sa armaturama
Aa3 i Aa4 (prekida: Oko osi 2 (Aa3/Aa4)). Ispod ova dva prekidaa koji se
meusobno iskljuuju, nalazi se i prekida Drugi moment se zanemaruje koji radi kao
check box, odnosno moe biti postavljen ili na ukljueno, ili na iskljueno stanje. Ako je
ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje (u malom pravokutniku treba biti simbol ),
tada e program u proraunu armature moment iz drugog pravca potpuno ignorirati, a ako
je postavljen na iskljueno stanje tada e program oba utjecaja tretirati u proraunu, ali e
ih primati samo sa dvije armature koje su odabrane. Ovaj nain armiranja program
preporuuje za sve grede na modelu.
Proizvoljno, kada je ovaj nain armiranja odabran tada imate mogunost da zadane
potpuno proizvoljne odnose za svaku od etiri mogue armature prema ukupnoj armaturi u
presjeku. Ovdje je jedini uvjet da suma ovih odnosa mora imati vrijednost 1.00.
Moment torzije se zanemaruje. Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje,

imate mogunost da od programa zahtijevate da pri proraunu potrebne armature
zanemari utjecaje torzije. Ova opcija ima primjenu kod dimenzioniranju greda u ploama,
kada ove utjecaje objektivno preuzima sama ploa.
Za sve grede, program po default-u usvaja nain armiranja Dominantni moment ->
Oko osi 3 (Aa1,Aa2), a za sve stupove usvaja Proizvoljno, pri emu uee pojedinih
armatura odreuje iz uvjeta da armatura bude rasporeena homogeno po presjeku.
Napominjemo da se kod krunih i cjevastih presjeka ne moe birati nain armiranja, ve je
programski odabrano da se u cijelom presjeku proraunava samo jedna armatura Aa1 koja
se rasporeuje ravnomjerno po obimu presjeka.
762
Sheme armiranja
Dio dijalog box-a za izbor sheme armiranja
Posljednji podatak koji odreuje nain armiranja, je izbor jedne od ponuenih shema
armiranja. Sheme armiranja zavise od oblika poprenog presjeka i za: T-presjeke, I-presjeke,
sanduaste presjeka, otvorene presjeke i nesimetrine I presjeke su predviene dvije sheme
armiranja, koje variraju samo poloaj bonih armatura: Aa3 i Aa4. Za sve ostale presjeke,
izuzev pravokutnih, postoji samo jedna shema armiranja te ovaj podatak nema nikakvog
utjecaja na nain njihovog dimenzioniranja. Za pravokutne presjeke, koje se inae i najee
javljaju u praksi, pored sheme armiranja putem linija armatura, predviena je mogunost
zadavanja jednog od predefiniranih rasporeda ipki armature u presjeku.
Shema 1 Shema 2 Shema 3 Shema 4 Shema 5
Izbor jedne od ponuenih shema armiranja, sa predefiniranim rasporedom ipki u presjeku,

ima naroito primjenu kod stupova, jer se na ovaj nain raunski dobiva manja potrebna
armatura nego kada se radi sa linijama armature. Pored toga, na ovaj nain se rjeava i
problem kutnih ipki. Naime, pri izboru sheme sa linijama armature, kutne ipke iskljuivo
pripadaju glavnim armaturama: Aa1 i Aa2. Svako da je pri shemama armiranja sa tono
odabranim rasporedom ipki u presjeku podrazumijevano da sve postavljene ipke u presjeku
imaju isti promjer. Pri obradi rezultata ovako dimenzioniranih stupova, rezultati e takoer biti
prikazani putem dijagrama odgovarajuih linija armature (Aa1, Aa2, Aa3, Aa4), iako je rezultat
dimenzioniranja dao ukupnu potrebnu povrinu armature: Aa,uk. Ordinate na ovako
prikazanim dijagramima, bie preraunate na slijedei nain:
763
Shema 2: Aa1=Aa2=2/4Aa,uk; Aa3=Aa4=0

Shema 3: Aa1=Aa2=2/6Aa,uk; Aa3=Aa4=1/6Aa,uk
Shema 4: Aa1=Aa2=3/6Aa,uk; Aa3=Aa4=0
Shema 5: Aa1=Aa2=3/8Aa,uk; Aa3=Aa4=1/8Aa,uk
Utjecaji izvijanja
Dio dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka o vitkim elemenata
Pomou prekidaa Utjecaj izvijanja, odreuje se da li e odabrane grede od strane

programa biti tretirane kao vitki elementi ili ne. Programski, svim stupovima se ovaj prekida
postavlja na ukljueno stanje, dok je za ostale gredne elemente na modelu on po default-u
postavljen na iskljueno stanje. Ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada ete
u edit box-ovima Koef. duine izvijanja oko osi 3 i Koef. duine izvijanja oko osi 2
imati mogunost da zadane odgovarajue koeficijente duine izvijanja. Programski se za ove
koeficijente usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti.
Duina izvijanja pojedinih elemenata se odreuje aproksimativno, suglasno preporukama

veine tehnikih standarda, na nain koji u njen proraun uvodi geometriju elementa i uvjete
njegove veze sa susjednim elementima (zapravo stupanj upetosti krajeva stupa u ostatak
konstrukcije). Pri tome se bitno razlikuju izrazi kojima se izraunava duina izvijanja
nepominog stupa, od onih za pomine stupove. Duina izvijanja elementa nepomine
konstrukcije (osim konzolnih prepusta) je najvie jednaka duini stupa, dok je u sluaju
pomine konstrukcije ona najmanje jednaka duini stupa.
Duine izvijanja stupova sa horizontalno nepominim vorovima
764
Duine izvijanja stupova sa horizontalno pominim vorovima
Pomou prekidaa S (Start) i E (End), odreuju se uvjeti pridranosti na krajevima stupa, i

to u pravcu obje lokalne osi. Naime ako je prekida S postavljen na ukljueno stanje, to
oznaava da je poetak tapa bono pridran u pravcu dane lokalne osi, a ako je postavljen na
iskljueno stanje, to oznaava da je dani kraj tapa slobodan. Isto vai i za stanje prekidaa
E. Stanje ovih prekidaa odreuje da li je dani kraj tapa u srednjoj duini izvijanja stupa ili
ne. to je poetak a to kraj tapa najlake ete vidjeti ako pomou naredbe Vidljivost, za
vidljive postavite lokalne osi greda. Naime, pozitivan smjer lokalne osi 1 je uvijek usmjeren od
poetka ka kraju tapa.
Napomena:
U sluaju presjeka, kod kojih su u ulaznim podacima zarotirane lokalne osi, one se u modulu
za dimenzioniranje uvijek tako postavljaju da se dovodu u poloaj glavnih osi danog presjeka
(popreni presjek je uvijek vertikalan). Pri tome se svakako i statiki utjecaji u presjeku
reduciraju na novo postavljeni poloaj lokalnih osi.
Zarotirani poloaj presjeka zadan ulaznim podacima Reducirani poloaj presjeka u modulu
za dimenzioniranje
9.4.2 Proraun potrebne armature

Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Dimenzioniranje ulazi
se prvo u standardnu proceduru odabira.
<0 odab.> Dimenzioniranje greda - Odabir

Naime, sada se oekuje da odaberete sve grede i stupove za koje elite izvriti proraun
potrebne armature. Po zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da li su
odabrane grede ve ranije dimenzionirane i u tom sluaju e dati odgovarajue upozorenje.
765
Dio dijalog box-a sa upozorenjima
S obzirom da se ranije odabrana armatura u gredama ne uklanja automatski, nakon ponovnog

dimenzioniranja, to pomou prekidaa Ponititi odabranu armaturu u gredama koje se
ponovo dimenzioniraju, imate mogunost da to zahtijevate od programa.
Sada se oekuje da odaberete mjerodavno optereenje za sve odabrane grede i stupove, koje
je potrebno dimenzionirati. Prema tome, za dimenzioniranje je potrebno odabrati samo grede i
stupove koje elite da dimenzionirate za isto mjerodavno optereenje. Znai imate mogunost
ili da dimenzioniranje uradite za postavljeni tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu
shemu kombinacija optereenja. U sluaju da u okviru naredbe Shema kombinacija
optereenja sva optereenja imaju karakter Nedefinirano optereenje, tada e ovaj prekida
biti neaktivan. I naredbeno polje OK e biti neaktivno sve dok se klikom mia jasno ne
opredijelite za jedan od mogua dva naina izbora mjerodavnog optereenja. Aktiviranjem
komadnog polja OK, otpoeti e postupak dimenzioniranje svih prethodno odabranih greda i
stupova. Nakon zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata
prorauna, o emu e biti rijei u slijedeem poglavlju.
Napomena:
Napominjemo da je u proceduri dimenzioniranja greda i stupova poeljno da koristite opciju
Kompletna shema, obzirom da je ovaj nain mnogo laki jer ne morate voditi rauna o
parcijalnim koeficijentima sigurnosti, kao ni o broju moguih kombinacija istovremenog
djelovanja osnovnih sluajeva optereenja. Opciju dimenzioniranja za tekui sluaj optereenja
treba koristiti samo za standarde u kojima nije podrana shema kombinacija optereenja.
9.4.3 Prikaz rezultata dimenzioniranja

Za prikaz rezultata dimenzioniranja greda i stupova, potrebno je odabrati naredbu
Prikaz rezultata. Nain rada sa ovom naredbom je gotovo isti kao i sa naredbom Greda
koja slui za prikaz reznih sila u gredama. Jedina razlika je u tome to se ovdje ne prikazuju
rezne sile, ve dijagrami raunski potrebne armature du greda (ordinate se izraunavaju u
cm2 potrebne armature u danom presjeku).
moe vriti brza promjena vrste armature. Na prvom mjestu ove liste nalazi se opcija Disp.
koja osigurava prikaz numeracije poetka i krajeva svih greda na modelu.
766
Numeracija greda odgovarajuim brojevima vorova

sa mree konanih elemenata (dispozicija greda)
Kako se pri prikazu pojedinanih dijagrama, kao i u tekstualnom izvjetaju dimenzioniranja,

program poziva na redni broj grede za koju se prikazuju rezultati dimenzioniranja, to bi
svakako bilo dobro da izvjetaj dimenzioniranja otpone sa dispozicijom greda, na kojoj su
oznaeni redni brojevi vorova, na njenom kraju i poetku. Upravo izvoz ovakvog bloka u
projekt, koji e biti smjeten u poglavlje Dimenzioniranje (beton), omoguiti e lake
tumaenje gdje se na modelu nalazi greda za koju se prikazuju rezultati dimenzioniranja.
Izborom naredbe Prikaz rezultata, na komadnoj liniji se javlja slijedea poruka:
<0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz/sakrivanje Utjecaja/<krAj>):

Izborom podopcije prikaz sa naredbene linije, otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama potrebne armature
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri se izbor dijagrama

koji e se prikazivati na crteu.
Aa2- prikaz samo armature Aa2

Aa2/Aa1- istovremeni prikaz armatura Aa2 i Aa1
Aa3/Aa4- istovremeni prikaz armatura Aa3 i Aa4
767
Aa,v- prikaz potrebne povrine vilica po dunom metru grede, za prijem posminih
naprezanja (programom je predvieno da se posmina naprezanja pokrivaju samo
sa vilicama bez kosih ipki). Rezultati se uvijek prikazuju za dvorezne vilice, te je
na primjer, za pokrivanje proraunate vrijednosti na dijagramu od: 5,00 cm2/m
potrebno odabrati dvorezne vilice: 8/10 cm.
Aa- prikaz ukupne uzdune armature u presjeku (Aa1+Aa2+Aa3+Aa4)
Izborom jednog od ponuenih prekidaa, i aktiviranjem naredbenog polje OK, program e

rezultate proraunate armature prikazati u formi odabranog dijagrama.
Prikaz dijagrama potrebne armature Aa2/Aa1
Napominjemo da se jedino za grede krunog i cjevastog presjeka, ne prikazuju sva etiri

dijagrama potrebne uzdune armature, ve samo dijagram Aa1. Za ovakve oblike poprenog
presjeka, kao rezultat se dobiva samo jedna armatura koja se postavlja simetrino u
poprenom presjeku.
Kako se jedino pri proraunu posminih naprezanja moe desiti sluaj da se proraunati
utjecaji ne mogu prihvatiti armaturom, to je u takvim sluajevima, jedino rjeenje ili u
promjeni kvalitete materijala ili u poveanju poprenog presjeka greda. Ovakve grede e na
crteu biti jasno obiljeene crvenom bojom.
Ostale opcije koje se nude u ovoj naredbi, kao to su: sakrivanje utjecaja i prikaz pojedinanih
dijagrama za odabrane grede, potpuno su iste kao i kod naredbe za prikaz reznih sila u
gredama.
9.4.4 Odabir armature

Kako su programi Radimpex-a grafiki orijentirani i imaju stalnu tenju za to
veom automatikom, a krajnji cilj svakog prorauna konstrukcije su radioniki crtei, odnosno
u sluaju betonskih konstrukcija, nacrti armature, to smo kao prirodni nastavak postupka
dimenzioniranja predvidjeli i procedure odabira i voenja armature du svih grednih
elemenata. Nakon izbora naredbe Odabir armature, program e sa naredbene linije
zahtijevati da odaberete grede za koje elite odabrati armaturu.
<0 odab.> Izbor greda Odabir

(prikaz / sakrivanje Utjecaja / Kopiranje iteracija / uJednaavanje iteracija / <krAj>):
768
U ovoj proceduri je predvieno pojedinano odabiranje, pri emu je nakon izbora prve grede,
doputeno odabiranje i ostalih greda, koje su povezane sa prethodno odabranom, i imaju isti
set numerikih podataka. Znai, odabrane grede za odabir armature moraju biti istog seta
numerikih podataka, i moraju biti meusobno povezane. Klik na desni gumb mia e oznaiti
kraj procedure odabiranja, a na zaslonu e se ubrzo pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za odabir armature u gredama
Dijagrami
U donjem dijelu dijalog box-a se prikazuju dijagrami proraunate armature du odabranih

greda. Kako ovi dijagrami ne bi bili optereeni kotama numerikih vrijednosti, a sve zbog
preglednosti, to je predvieno da se kretanjem mia po proizvoljnim dijelovima ovog podruja,
odmah iznad dijagrama, prikazuju oitane vrijednosti: x= i Aa=.
769
Dio dijalog box-a za oitavanje vrijednosti ordinata

na dijagramu potrebne armature
Podatak x= predstavlja horizontalni razmak u metrima od poetka dijagrama do trenutanog

poloaja mia, a podatak Aa= predstavlja ordinatu na dijagramu (cm2 potrebne armature),
koja je najblia poloaju mia. Kako dijagram ima vrijednosti i sa gornje (armatura Aa2), i sa
donje strane (armatura Aa1), to e se prikazivati vrijednost gornje, odnosno donje ordinate, u
zavisnosti od toga da li se mi nalazi u gornjem ili donjem dijelu dijagrama. Obzirom da je
prostor za prikaz dijagrama fiksne veliine, a da dijagram moe biti proizvoljnih dimenzija, u
ovom dijelu dijalog box-a je omogueno zumiranje pritiskom na gumb Ctrl i odgovarajui
gumb mia.
Kako za svaku od greda postoje tri vrste dijagrama potrebne armature (Aa2/Aa1, Aa3/Aa4 i
Aa,v), to pomou prekidaa u dijelu dijalog box-a Dijagram, birate koji od ova tri dijagrama
elite prikazati.
770
Prekidai za izbor dijagrama potrebne armature
Pored toga to utiu na prikaz dijagrama, ovi prekidai utiu i na nain rada cijelog dijalog box-
a, o emu e kasnije biti vie rijei. Za sada neka na ukljueno stanje bude postavljen prekida
Aa2/Aa1.
Popreni presjek
U gornjem desnom dijelu dijalog box-a je previen prostor za prikaz poprenog presjeka za
koji se odabire armatura. Kako i popreni presjeci mogu biti razliitog oblika i proizvoljnih
dimenzija, a prostor predvien za njihov prikaz je fiksan, to je i u ovom dijelu dijalog box-a
omogueno zumiranje pritiskom na gumb Ctrl i odgovarajui gumb mia.
771
Zumirani dio crtea poprenog presjeka
Postavljanje uzdune armature u poprenom presjeku
Uzduna armatura se postavlja jednostavnim klikom mia u okolini malog crvenog kria koji
odreuje mogui poloaj ipki u poprenom presjeku (ova opcija e biti dostupna jedino ako je
na ukljueno stanje postavljen ili check box Aa2/Aa1 ili Aa3/Aa4).
U gornjoj zoni su postavljene dvije ipke promjera =16
Ispod slike poprenog presjeka, nalazi se edit box =, u kojem se zadaje promjer ipke koju
elite postaviti.
772
Edit box za izbor promjera ipke koja se trenutano postavlja u poprenom presjeku
Postupak uklanjanja pogreno postavljene ipke je potpuno isti, odnosno klik mia u okolini
ve postavljene ipke e dovesti do njenog uklanjanja iz poprenog presjeka, a na tom mjestu
e se ponovo pojaviti crveni kri. Program po default-u za mogui poloaj ipki u poprenom
presjeku odreuje sve kutove vilica, s tim to svakako moete sami utjecati na njihov
raspored. Naime, du svakog od segmenta vilice moete postaviti proizvoljan broj meu-
kriia. To se radi tako to se miem klikne na eljeni segment vilice tako da on postane
crvene boje, a u edit box-u n=, koji e tek tada biti dostupan za ureivanje, zada eljeni broj
ipki. Nakon pritiska na gumb Enter ili Tab, program e prihvatiti zadani broj i tono toliko
kriia postaviti du prethodno odabranog segmenta vilice.
Na gornjem segmentu vilice, ubaena su nova 3 meu-kriia
773
Svi kriii e biti postavljeni na jednakom razmaku, tako da u sluaju da elite da ipke budu
nesimetrino postavljene du danog segmenta vilice, jasno je da treba zadani vei broj
podjela, a pri samom postavljanju ipki, postaviti ete ih samo preko kriia koji odgovaraju
eljenom poloaju ipke.
U sluaju da je potrebno odabrati toliko armature da ona ne moe stati u jedan red,
omogueno je i armiranje u vie redova. Za ovu namjenu su predvieni dijelovi dijalog box-a
Aa1 i Aa2. Naime, tu je u edit-box-u n= potrebno zadati broj eljenih redova armature i
unos potvrditi pritiskom na gumb Enter ili Tab. U tom trenutku e za ureivanje biti
dostupan i edit box e= u kojem moete zadati osni razmak izmeu redova armature, a na
slici poprenog presjeka e se pojaviti i drugi red kriia koji u uzdunom smislu odgovara
rasporedu iz prvog reda.
U gornjoj zoni je zadano armiranje u 2 reda armature na

meusobnom osnom razmaku od 3 cm
U sluaju da se za tekui prikaz dijagrama, na ukljueno stanje postavi prekida Aa3/Aa4,

tada e prethodno opisani dijelovi dijalog box-a za definiranje armiranja u vie redova dobiti
nove nazive: Aa3 odnosno Aa4, i ti podaci e se odnositi na bonu armaturu: Aa3 i
Aa4. Napominjemo da kutne ipke uvijek pripadaju armaturama Aa1, odnosno Aa2.
Simetrino postavljanje uzdune armature
U sluaju da imate simetrino armiranje, tada je dovoljno da samo jednoj armaturi, recimo
armaturi Aa2, definirate toan poloaj ipki, dok drugu, u ovom sluaju Aa1 moete
automatski preslikati.
774
Naredba za osno simetrino preslikavanje odabrane armature
Ovaj postupak se provodi tako to se miem odabere segment vilice du koga je ve

postavljena armatura, tako da on postane crven, i potom klikne na desni gumb mia. Iz ovako
otvorenog padajueg menija treba aktivirati naredbu Simetrino i program e automatski
osno preslikati ranije postavljenu armaturu na odgovarajui segment vilice.
Pomou opcije Simetrino, prethodno odabrana armatura

u gornjoj zoni, postavljena je i u donjoj zoni
Kako se na crteu poprenog presjeka ne kotiraju postavljene ipke, a sigurno je od interesa

da tijekom rada u svakom trenutku znate koji ste promjer ipke na kom mjestu postavili, to je
razvijena procedura identifikacije postavljenih ipki. Naime dovoljno je da miem doete u
775
okolinu ipke iji vas promjer zanima, i ispod slike poprenog presjeka, pojaviti e se
informacija =.
Dio dijalog box-a u kojem se ispisuje promjer ipke,

u iju okolinu je doveden kursor mia
Prethodno opisana procedura postavljanja uzdunih ipki u poprenom presjeku vai za sve
oblike poprenih presjeka izuzev za kruni i cjevasti presjek. Naime, kada se za odabir
armature odabere greda krunog ili cjevastog poprenog presjeka, tada se otvara isti dijalog
box, s tim to se sada na crteu poprenog presjeka ne pojavljuju crveni kriii koji odreuju
mogui poloaj ipki u poprenom presjeku, ve se odmah pojavljuje armatura koju je
program sam postavio po default-u.
776
Izgled dijalog box-a za odabir armature u krunom poprenom presjeku
Kako smo poli od pretpostavke da e se armatura u ovakvim oblicima poprenih presjeka

postavljati homogeno po opsegu, to je ovdje predvieni nain za postavljanje armature znatno
bri i jednostavniji nego kod drugih oblika poprenih presjeka. Naime, dovoljno je samo u edit
box-ovima n= i =, koji se nalaze ispod crtea poprenog presjeka, zadani eljeni broj i
promjer ipki, i one e automatski biti postavljene homogeno po opsegu presjeka. Za ovakve
oblike poprenih presjeka postoji jo jedna specifinost koja proizlazi iz injenice da se kao
rezultat dimenzioniranja dobiva samo jedan dijagram uzdune armature Aa1, te e check box
Aa3/Aa4 biti zamrznut - neaktivan.
Postavljanje vilica u poprenom presjeku
Za proces odabira poprene armature, neophodno je da na ukljueno stanje postavite prekida

Aa,v, nakon ega e se u dijalog box-u pojaviti dijagram potrebne poprene armature.
777
Postavljanjem prekidaa Aa,v na ukljueno stanje,

ulazi se u proceduru odabira poprene armature
Sada e za ureivanje biti dostupan i dio dijalog box-a Aa,v. Naime, zadavanjem eljenih
vrijednosti u edit box-ovima =, e= i m=, odabire se promjer vilice, razmak vilica i
njihova reznost, ime e biti poznati svi podaci za poprenu armaturu.
Edit box-ovi za izbor promjera, razmaka i reznosti odabranih vilica
U edit box a0= moete zadani veliinu zatitnog sloja, odnosno razmak od ivice presjeka do
vanjske ivice vilice. Ovaj podatak je jedinstven za cijeli presjek i direktno utie na poloaj
kako vilica, tako i ipki u poprenom presjeku.
778
Edit box za zadavanje veliine zatitnog sloja
Naknadna promjena ovog podataka, kao i promjera vilica, bez ikakvih posljedica e automatski
izraunavati novi poloaj ranije postavljenih ipki u poprenom presjeku.
Voenje armature du grede
U dosadanjem dijelu uputstva smo objasnili kako se postavlja armatura u poprenom

presjeku, pa se sada postavlja pitanje za koje presjeke po duini odabranih greda ona vrijedi,
odnosno dokle se po duini tako postavljena armatura prua. Kako svaka od postavljenih ipki
u poprenom presjeku (izuzev konstruktivnih) pripada jednoj od etiri mogue armature (Aa1,
Aa2, Aa3 ili Aa4), to e njena povrina ui u zbroj odgovarajue armature. U dijalog box-u, sa
lijeve strane crtea poprenog presjeka, prikazuju se trenutane vrijednosti za ove etiri
armature.
779
Prikaz povrina odabrane armature u presjeku
Sigurno ste primijetili da se nakon postavljanja ipki u poprenom presjeku, na dijagramu

potrebne armature pojavljuju horizontalne linije sa njegove gornje i donje strane, ija
udaljenost od osi dijagrama odgovara povrini odgovarajue postavljene armature. Ova linija
se prua du cijelog dijagrama i oznaava da postavljena armatura u poprenom presjeku vai
po cijeloj duini svih odabranih greda. Kako sigurno neete cijelu gredu armirati sa
maksimalno potrebnom armaturom, to se postupak odabira armature provodi u iteracijama.
Naime, u prvoj iteraciji se obino postavlja neka minimalna armatura, koja ide cijelom duinom
grede, a u slijedeim iteracijama se dodaje nova armatura koja po pravilu mora biti vea od
odabrane u prethodnoj iteraciji. Sa koliko iteracija e biti pokriveni dijagrami potrebne
armature zavisi iskljuivo od elje i navika korisnika.
780
Prikaz odabrane uzdune armature u dvije iteracije
Sve prethodno reeno za voenje uzdune armature du greda, vai i za poprenu armaturu -
vilice.
Rad sa iteracijama
Kada ste postavili minimalnu armaturu u prvoj iteraciji, tada je u veini sluajeva potrebno
dodati novu iteraciju (jasno da kod odabranih neoptereenih greda, kod kojih su armaturom iz
prve iteracije pokriveni svi dijagrami potrebne armature, nema potrebe za dodavanjem nove
iteracije). Desnim klikom mia na proizvoljno mjesto unutar podruja predviene za
iscrtavanja dijagrama potrebne armature, otvara se meni u kojem su sadrane naredbe za rad
sa iteracijama.
781
Padajui meni sa naredbama za rad sa iteracijama
Na raspolaganju su slijedee naredbe:
Slijedea iteracija - pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja slijedea iteracija (naredba e biti dostupna samo
ako ima vie od jedne iteracije)
Prethodna iteracija - pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja prethodna iteracija (naredba e biti dostupna
samo ako ima vie od jedne iteracije)
Prva iteracija - pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja prva iteracija (naredba e biti dostupna samo ako
ima vie od jedne iteracije)
Posljednja iteracija - pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja posljednja iteracija (naredba e biti dostupna
samo ako ima vie od jedne iteracije)
Dodaj iteraciju - pomou ove naredbe se dodaje nova iteracija, koja dobiva redni broj
za jedan vei od do tada posljednje (program automatski preuzima
ve postavljenu armaturu iz do tada posljednje iteracije i pridruuje
je novoformiranoj iteraciji)
Brii tekuu iteraciju - kako je ova naredba destruktivna vodite rauna da ne aktivirate ovu
naredbu pogrekom (i ova naredba e biti dostupna samo ako ima
vie od jedne iteracije)
Napominjemo da su za promjenu tekue iteracije pored prethodno opisanih naredbi predvieni

i gumbi: PgUp, PgDn, Home i End, koji e raditi samo kada je fokus na dijelu dijalog
box-a predvienom za prikaz dijagrama potrebne armature (fokus se postavlja obinim klikom
mia unutar ovog podruja).
782
Informacija o tekuem broju iteracije se prikazuje neposredno iznad dijagrama potrebne

armature: Iteracija 1/2". Prvi broj oznaava redni broj tekue iteracije a drugi ukupan broj
iteracija.
Odabrana armatura u prvoj iteraciji
Pored toga, na dijagramu potrebne armature, horizontalnu liniju pokrivanja koja odgovara
tekuoj iteraciji program iscrtava crvenom bojom, a armatura na crteu poprenog presjeka
uvijek odgovara tekuoj iteraciji. Samim tim i armatura koju postavljate u poprenom
presjeku, uvijek se pridruuje tekuoj iteraciji.
Odabrana armatura u drugoj iteraciji
783
Na osnovu postavljenih linija odabrane armature, na dijagramu potrebne uzdune armature,

jasno se vidi da armatura iz dodane iteracije, vrijedi na svim dijelovima odabranih greda na
kojima ne vrijedi armatura iz prve iteracije.
Vano:
Naglasiti emo da su iteracije jedinstvene za sve armature, i to kako po broju, tako i po
njihovom sadraju. Ako ste recimo kreirali tri iteracije, to e znaiti da e i dijagram Aa1/Aa2
i dijagram Aa3/Aa4 i dijagram Aa,v sadravati tri iteracije, bez obzira da li je u nekom od
ovih dijagrama dovoljan manji broj iteracija. Kako je za regularnost iteracija vano da svaka
od iteracija ima veu ili jednaku povrinu odgovarajue armature od one u prethodnoj iteraciji,
to znai da armature kod kojih je broj potrebnih iteracija manji od ukupno kreiranih, u
iteracijama koje su viak, mora imati istu povrinu kao u posljednjoj potrebnoj iteraciji. Iz
ovog razloga, program pri dodavanju nove iteracije uvijek kopira sadraj armature iz
prethodne iteracije. Sve iteracije u kojima je neka od povrina armatura manja nego u
prethodnoj iteraciji, program oznaava isprekidanim linijama.
Isprekidana linija na dijagramu potrebne armature jasno ukazuje da je u okviru

druge iteracije, u gornjoj zoni, odabrana manja armatura nego u prvoj iteraciji
Proraun ipki
S obzirom da je pri odabiru uzdune armature, najei potreban podatak informacija koji
promjer i koliki broj komada neke armature odgovara potrebnoj povrini armature, to smo
napravili naredbu Proraun ipki. Ova naredba se aktivira iz menija, koji se otvara na desni
klik mia preko dijagrama potrebne armature. Za aktiviranje ove naredbe nije svejedno na
kom mjestu ete kliknuti na desni gumb mia, unutar podruja predviene za prikaz potrebne
armature. Naime, poloaj mia e odrediti i koliinu potrebne armature za odabir.
784
Neposredno prije pritiska na desni gumb mia, on je doveden u

poloaj da pokazuje na ekstremnu vrijednost potrebne armature u gornjoj zoni
Procedura radi potpuno isto kao i ranije opisana za oitavanje vrijednosti sa dijagrama
potrebne armature. Znai tek kada ste mi doveli u poloaj blizu eljene ordinate na
dijagramu, tako da je neposredno iznad dijagrama oitana prava vrijednost, i ispisana
informacija Aa=", kliknite na desni gumb mia i aktivirajte naredbu Proraun ipki.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Proraun ipki
Prikazana tabela je podijeljena u kolone Odabrano i Potrebno, i okviru nje se mogu

mijenjati samo podaci koji nisu osjenani plavom bojom (edit box-ovi = i n=). U redu
Aa2=, u okviru kolone Odabrano, prikazuje se povrina armature koja odgovara zadanim
vrijednostima u edit box-ovima = (promjer ipki u mm) i n= (broj komada), a u okviru
kolone Potrebno, prikazuje se povrina oitana sa dijagrama (odreena poloajem mia
neposredno prije aktiviranja ove naredbe). U sluaju da su na tom dijelu dijagrama ve
postavljene neke ipke ranije, tada e taj broj predstavljati razliku izmeu oitane vrijednosti
sa dijagrama i povrine ve odabranih ipki. Taj broj oznaava povrinu potrebne armature
koju treba dodati u tom presjeku da bi on bio potpuno pokriven.
Na osnovu zadanog promjera i broja komada ipki, u edit box-ovima = i n=, u koloni
Potrebno se prikazuju jo neke korisne informacije koje zavise od trenutanog stanja
vrijednosti u ovim edit box-ovima. Naime, za zadani promjer se u koloni Potrebno, u okviru
reda n=, prikazuju dva broja od kojih prvi predstavlja broj komada ipki koji je potreban da
785
se sa zadanim promjerom dostigne potrebna povrina, a drugi broj, koji se nalazi u zagradi,
predstavlja maksimalan broj ipki koji moe stati u jednom redu. Ovaj drugi broj se
proraunava iz geometrije presjeka, zadanog promjera i minimalnog istog razmaka izmeu
dvije susjedne ipke u jednom redu. Podatak o minimalnom istom razmaku izmeu susjednih
ipki, moe se zadati takoer u ovom dijalogu, u edit box-u e=.
Po istoj analogiji potrebna je i obrnuta informacija, odnosno koji je promjer ipke potreban za
zadani broj komada, da bi se dostigla potrebna povrina armature. Ovaj podatak se takoer
prikazuje u koloni Potrebno, ali sada u okviru reda =. Koja e od ove dvije grupe
podataka biti prikazana u koloni Potrebno, iskljuivo zavisi od toga da li ste kao ulazni
podatak zadali promjer ili broj komada ipki.
Meutim pored ve navedenog, ova naredba se moe koristiti i za postavljanje ipki u

poprenom presjeku. Naime, postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Ukupna
armatura, dostupno za aktiviranje postaje i naredbeno polje Postavi ipke. Kada je check
box Ukupna armatura postavljen na ukljueno stanje, tada se u koloni Potrebno, u okviru
reda Aa2=, prikazuje uvijek cjelokupna potrebna armatura, bez obzira da li u toj iteraciji ve
postoji armatura u poprenom presjeku ili ne. Iz ovoga se moe i naslutiti to e program
uraditi nakon aktiviranja naredbenog polja Postavi ipke. Naime, program e prvo ukloniti
sve ranije postavljene ipke u danoj iteraciji (jasno samo one koje pripadaju danoj armaturi, u
zavisnosti od toga koja je vrijednost oitana sa dijagrama neposredno prije poziva ove
naredbe), i na osnovu novo zadanih podataka o promjeru i broju ipki, danoj iteraciji pridruiti
novu armaturu. Svakako da se na ovaj nain mogu postavljati samo ipke istog promjera i na
meusobno istom razmaku. Ako zadani broj ipki prelazi maksimalan mogui broj ipki u
jednom redu, program e ih smjestiti u dva reda.
Ova naredba se moe aktivirati i kada je u dijalog box-u prikazan dijagram potrebne povrine
vilica, odnosno kada je na ukljueno stanje, u dijelu Dijagram, postavljen check box Aa,v.
Logika pozicioniranja mia je potpuno ista kao i kod prethodno opisanog prorauna uzdune
armature, s tim to se na desni klik mia sada moe aktivirati naredba Proraun vilica.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Proraun vilica
Prikazana tabela radi na gotovo isti nain kao i kod prorauna ipki, s tim to sada u okviru nje
postoje tri reda: = (promjer vilica u mm), e= (podatak o meusobnom razmaku vilica u
cm) i m= (podatak o reznosti odabranih vilica). U koloni Potrebno, takoer se prikazuju
pomone informacije, i to ili potreban razmak vilica za zadani promjer i reznost, ili potreban
promjer vilice za zadani razmak i reznost. Aktiviranjem naredbenog polja Postavi ipke,
program tekuoj iteraciji pridruuje zadani promjer, razmak i reznost vilica.
Brisanje segmenta iteracije
esto Vam se moe desiti sluaj da pojedini segmenti nekih iteracija u uzdunom smjeru
vrijede na jako kratkoj duini, te bi zbog jednostavnosti izvoenja bilo bolje da se na tom
dijelu odabere armatura iz slijedee iteracije, iako je njena povrina vea nego to je potrebno.
786
Uzrok ovome moe biti ili sam oblik dijagrama potrebne armature (jako strm) ili pak
pretjerano detaljiranje pri odabiru armature, odnosno nepotrebno veliki broj iteracija.
Segment u okolini desnog kraja grede koji je mogue obrisati
Uzmimo za primjer postavljenu armaturu u donjoj zoni prikazane grede. Jasno se moe uoiti
da bi zbog jednostavnosti, na njenom desnom kraju mogli da odaberemo armaturu iz druge, a
ne iz prve iteracije. Postupak brisanja segmenta iteracije se provodi tako to se miem
jednostavno klikne na njega, nakon ega on postane oznaen plavom bojom, i tek onda
pritisne gumb Del. Bez ikakvog upozorenja, program e ukloniti odabrani segment i na tom
dijelu produiti liniju koja odgovara slijedeoj iteraciji. Ako na prethodno prikazanoj gredi
obriemo segmente prve iteracije na njenom desnom kraju, dijagram odabrane armature e
dobiti slijedei izgled.
787
Brisanjem segmenta, armatura iz druge iteracije

je produena do desnog kraja grede
Kako se na obrisanom segmentu iteracije postavlja armatura iz slijedee iteracije, to proizlazi

jasan zakljuak da se za brisanje ne mogu odabrati segmenti posljednje iteracije.
Ovu mogunost programa treba koristiti na samom kraju procedure odabira armature,
odnosno tek kada ste ve odabrali toan poloaj ipki u svim iteracijama, jer e svaka
intervencija nad odabranom armaturom iz bilo koje iteracije obnoviti obrisane segmente.
Promjena duine segmenata iteracije
Pri odabiru armature program automatski odreuje mjesta poetka i zavretka iteracije na
osnovu uvjeta o pokrivanju dijagrama potrebne armature. Sada je mogue utjecati na duinu
bilo kog segmenta iteracije. Neophodno je da se prvo klikom mia odabere segment kojem se
mijenja duina. Odabrani, odnosno tekui segment se iscrtava plavom bojom.
788
Odabrani segment iteracije
U meniju koji se otvara desnim klikom mia unutar podruja predvienog za iscrtavanje
dijagrama potrebne armature nalazi se opcija Promjena duine segmenta, pomou koje
se moe promijeniti duina trenutano aktivnog segmenta iteracije.
Padajui meni sa naredbama za rad sa iteracijama
Izborom ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
789
Dijalog box za promjenu duine

tekueg segmenta
U prvom i drugom edit box-u prikazane su udaljenosti lijevog i desnog tjemena segmenta od
poetka grede, dok su u treem i etvrtom edit box-u prikazane udaljenosti lijevog i desnog
tjemena segmenta od kraja grede. Unoenjem nove vrijednosti u bilo koji od ovih edit box-
ova, moete promijeniti duinu odabranog segmenta.
Polje Duina segmenta slui za kontrolu unesenih izmjena i u njemu se ispisuje trenutana
duina segmenta.
Unoenjem vrijednosti 130 u prvi edit box, promijenjena je

udaljenost lijevog tjemena segmenta u odnosu na poetak
grede, a samim tim i njegova duina
Kontrola odabrane armature
Ova naredba se nalazi u okviru menija, koji se otvara na desni klik mia preko prostora
predvienog za prikaz dijagrama potrebne armature. Naredbu nema smisla aktivirati ako su svi
dijagrami potrebne armature pokriveni, a predviena je za kontrolu u sluajevima kada ste iz
790
nekog razloga odabirom armature u poprenom presjeku promijenili zadani nain armiranja za
koji je proraunata potrebna armatura, te su neki dijelovi dijagrama ostali nepokriveni.
Padajui meni iz koga se moe aktivirati naredba za kontrolu odabrane armature
Nakon aktiviranja naredbe, program e provjeriti da li odabrana armatura u svim presjecima

zadovoljava i dati poruku kojom e Vas obavijestiti o rezultatu analize. U sluaju da barem u
jednom presjeku odabrana armatura ne zadovoljava, program e na odgovarajuim
dijagramima debelom crvenom linijom oznaiti ordinate u svim presjecima koji nisu zadovoljili
provjeru.
Naglasiti emo da se provjera odabrane armature vri za trenutano vaee ulazne podatke,
odnosno za ulazne podatke sa kojima je i proraunata potrebna armature. Razlika je jedino u
tome to se proraun potrebne armature sada ne provodi za zamjenjujue linije armature, ve
za tono odabrani poloaj svake od ipki u presjeku.
Izlazak iz dijalog box-a za odabir armature
Kao i u svim ostalim dijalog box-ovima, naredbeno polje Cancel je predvieno za

odustajanje od svih provedenih akcija u dijalog box-u, dok se nakon izbora naredbenog polja
OK, prvo provodi kontrola regularnosti odabrane armature u svim iteracijama. Ako se u
nekoj od iteracija pronae da povrina neke od armatura nije vea ili barem jednaka povrini
odgovarajue armature iz prethodne iteracije, program daje odgovarajue upozorenje.
791
Ako povrina odabranih armatura u svim iteracijama stoji u uzlaznom redoslijedu, po

aktiviranju naredbenog polja OK, program e zatvoriti dijalog box i vratiti se na osnovni
izgled naredbene linije u ovoj naredbi, a na zaslonu e se pojaviti dijagrami odabrane
armature.
Prikaz dijagrama odabrane armature
Kao ordinate na ovim dijagramima se prikazuje tono specificirana odabrana armatura koja na
toj duini vrijedi, a u zagradi se ispisuje podatak u duini ipki na tom dijelu iteracije (kod
prikaza odabranih vilica, u zagradi se umjesto duine ispisuje proraunati broj komada vilica
koji je potreban na toj duini segmenta iteracije). Grede koje nemaju pokrivene sve dijagrame
potrebne armature, bit e jasno naznaene crvenom bojom.
I ovdje je isto kao i kod prikaza rezultata dimenzioniranja na naredbenoj liniji stalno prisutna i
podopcija prikaz, ijim izborom se otvara dijalog box za izbor dijagrama koji e biti prikazani
na zaslonu.
792
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama koji e biti prikazani na crteu
U ovom dijalogu je prisutan i check box Potrebna armatura ijim se postavljanjem na

ukljueno stanje od programa moe zahtijevati istovremeni prikaz kako odabrane, tako i
dijagrama potrebne armature.
Istovremeni prikaz raunski potrebne i odabrane armature
Istovremeno odabir armature u svim gredama istog seta
U do sada opisanoj proceduri, prikazan je postupak odabira armature samo u odabranim

gredama. Meutim, postupak odabira armature se moe znatno ubrzati na nain koji emo
opisati u ovom dijelu uputstva. Naime, dovoljno je da odaberete samo jednu gredu koja ima
set numerikih podataka za koji elite izvriti istovremeno odabir armature, i da u otvorenom
dijalog box-u, na ukljueno stanje postavite check box Sve grede.
793
Ukljueno stanje prekidaa Sve grede dovodi do prikaza dijagrama

potrebne armature sa ekstremima koji odgovaraju svim gredama na modelu danog seta
U ovom reimu rada, dijagrami uvijek imaju trokutasti oblik iji je ekstrem na polovini
dijagrama, s obzirom da je ovo jedini nain da se prikae zajedniki dijagram za sve grede na
modelu istog seta. Daljnji postupak odabira armature se odvija na potpuno isti nain kao i da
se armatura odabire samo za odabrane grede. Znai, potrebno je kreirate onoliko iteracija
koliko je potrebno da se svi dijagrami potrebne armature pokriju. Aktiviranjem naredbenog
polja OK, program e odabranu armaturu pridruiti svim gredama na modelu danog seta
numerikih podataka.
Prikaz istovremeno odabrane armature u svim

gredama istog seta numerikih podataka
Svakako da e u neoptereenim gredama, program odabrati samo armaturu iz prve iteracije,

odnosno tamo gdje ne treba, nee odabrati armaturu veu od raunski potrebne.
794
Iako su pri istovremenom odabiru armature u gredama ovog seta zadane

dvije iteracije, na prikazanoj gredi je postavljena samo armatura
iz prve iteracije, s obzirom da ona kompletno pokriva potrebnu armaturu u njoj
Kopiranje i ujednaavanje iteracija
Na naredbenoj liniji naredbe Odabir armature prisutne su i podopcije: Kopiranje

iteracija i Ujednaavanje iteracija.
Opcija Kopiranje iteracija omoguava da se podaci o odabranoj armaturi (iteracije)

iskopiraju sa jedne na vie drugih odabranih greda. Njenim aktiviranjem ulazi se u proceduru
odabira grede ije e se iteracije kopirati:
<0 odab.> Izvorina greda - Odabir (<krAj>)
U ovoj proceduri moe se odabrati samo greda koja je dimenzionirana. Nakon odabira jedne
izvorine grede program e zahtijevati odabir greda na koje e se iskopirati iteracije odabrane
armature:
<1 odab.> Odredina grede - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras /
Po zavretku selekcije, program e izvriti kopiranje iteracija. Duine iteracija bit e za svaku
gredu automatski odreene. Uvjet za uspjeno kopiranje iteracija je da izvorina i odredine
grede imaju isti popreni presjek.
Opcija Ujednaavanje iteracija omoguava da se za vie greda, koje su istog poprenog

presjeka i jednake po duini, dobije identino odabrana armatura. Kao rezultat ujednaavanja
iteracija, dobit e se jedinstveni raspored iteracija koji obuhvata iteracije svih odabranih greda
(unija iteracija). Na ovaj nain se znatno olakava i ubrzava izvoenje konstrukcije, ali na
raun odreenog poveanja ukupne koliine upotrijebljene armature.
Kada se aktivira ova opcija, program e zahtijevati odabir jedne grede (referentna greda):
<0 odab.> Prva greda - Odabir (<krAj>):
795
Nakon odabira prve grede bit e omoguen odabir ostalih greda za koje treba izvriti
ujednaavanje iteracija:
<1 odab.> Ostale grede - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje /
<krAj>):
U ovoj proceduri mogue je odabrati proizvoljan broj greda razliitih poprenih presjeka i
duina, ali samo za one grede koje imaju identian popreni presjek i duinu kao greda koja je
prva odabrana bit e izvreno ujednaavanje iteracija.
Armatura u gredama prije ujednaavanja Armatura u gredama poslije ujednaavanja
9.4.5 Kreiranje tekstualnog izvjetaja

U programu Tower za kreiranje tekstualnog izvjetaja sa rezultatima
dimenzioniranja betonskih greda predviena je posebna naredba Izvjetaj.
Izborom ove naredbe naredbena linija dobiva slijedei izgled:
Toke za izvjetaj - potrebna armatura (Deselektiranje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz /

Kompletna greda):
Kako se izvjetaj moe kreirati i za potrebnu i za odabranu armaturu, na naredbenoj liniji se

ispisuje koja je vrsta izvjetaja trenutano aktivna, odnosno koji se izvjetaj kreira. Promjena
izvjetaja, kao i promjena vrste dijagrama koji se prikazuje na crteu vri se pomou podopcije
Prikaz. Njenim izborom sa naredbene linije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
796
Dijalog box za podeavanje parametara

pri kreiranju tekstualnih izvjetaja
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri se izbor dijagrama

raunski potrebne armature koji e se prikazivati na crteu.
Pomou check box-ova koji se nalaze u dijelu dijalog box-a Armatura, odreuje se nain
prikazivanja izabranog dijagrama:
- Kada je ukljuen samo check box Potrebna prikazivat e se potrebna armatura
- Kada je ukljuen samo check box Odabrana prikazivat e se odabrana armatura
- Kada su ukljuena oba check box-a prikazivati e se i potrebna i odabrana armatura
- Kada nije ukljuen ni jedan check box prikazivat e se dispozicija greda, odnosno svi krajevi
greda bit e numerirani odgovarajuim brojevima vorova sa mree konanih elemenata
Stanje check box-a Odabrana armatura odreuje da li e se kreirati izvjetaj za potrebnu

ili za odabranu armaturu.
Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a na crteu se prikazuje izabrani

dijagram. Takoer, u sluaju promjene vrste izvjetaja naredbena linija mijenja svoj izgled:
Toke za izvjetaj - odabrana armatura (Deselektiranje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz /

Kompletna greda):
Prikazani tekst na naredbenoj liniji oznaava da se izvjetaj kreira za odabranu armaturu.
Sada se od korisnika oekuje da zada poloaj toaka na gredama za koje se eli kreiranje
tekstualnog izvjetaja. Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru mjerodavnih toka, na
naredbenoj liniji je prisutna i podopcija Ekstremi. Njenim izborom, naredbena linija dobiva
slijedei izgled.
<0 odab.> Odabir greda Odabir

Naime, sada se od korisnika oekuje da odabere sve grede u kojima eli da mu program sam
odabere toke sa ekstremnim vrijednostima potrebne armature. Nakon zavrenog odabira,
program e simbolima presjeka i rednim brojem, na svakoj od prethodno odabranih greda,
797
oznaiti toke u kojima se nalaze ekstremne vrijednosti potrebne armature, i vratiti se na

osnovni oblik naredbene linije u okviru ove naredbe.
Ako elite detaljniji izvjetaj dimenzioniranja, tada imate mogunost da pomou podopcije
Kompletna greda uete u proceduru odabira greda i stupova za koje elite izvjetaj
dimenzioniranja. Izborom ove podopcije, program ulazi u potpuno istu proceduru odabira kao i
pomou podopcije Ekstremi.
<0 odab.> Odabir greda Odabir

Razlika je u tome, to e sada na odabranim gredama toke za izvjetaj biti postavljene na

svakih pola metra i na svim mjestima na gredi gdje dolazi do skoka utjecaja. U sluaju da se
odabrana greda nalazi na ploi tada e na ovakav izbor toaka svakako utjecati i veliina
mree konanih elemenata.
Svi prethodno prikazani naini za izbor toaka se mogu meusobno kombinirati, pri emu je
svakako najlake da pomou podopcije Ekstremi, od programa zahtijevate da sam obiljei
mjesta sa najveom raunski potrebnom armaturom. Napominjemo da je u sluaju pogreno
odabrane toke za izvjetaj, pomou podopcije Deselektiranje mogue deselektirati bilo
koju ranije odabranu toku.
Kako je u proceduri izbora toaka mogue odabrati toke sa vie razliitih greda, to program
tekstualni izvjetaj grupira po gredama. Na poetku izvjetaja, za svaku od greda se ispisuju
ulazni podaci, a potom i rezultati dimenzioniranja za sve toke koje pripadaju danoj gredi.
Poloaj svake od zadanih toaka je odreen njenim rastojanjem od poetka dane grede.
798
Ikone za direktni ispis i izvoz bloka u projektnu dokumentaciju

dokumentaciju. Sve toke zadane u jednoj obradi pripadati e jednom tekstualnom izvjetaju,
tako da je na vama da odredite kako ete odabrane toke grupirati.

greda u sklopu projektne dokumentacije
799
9.4.6 Izvoz odabrane armature u Armcad

Izvoz odabrane armature u gredama i stupovima, odvija se na slian nain kao i
kod ploa. Naime, i za linijske elemente konstrukcije, predvieno je zapisivanje podataka o
odabranoj armaturi u datoteku, na osnovu ijeg sadraja je ArmCad u stanju da kreira nacrte
armature. S obzirom da se grede mogu nai i u sastavu nivoa (ploa), i u sastavu okvira, to su
napravljene dvije naredbe koje rade na slian nain, ali se odabrane grede i stupovi za izvoz,
prikazuju u razliitim projekcijama. Znai, jedna ista greda se pomou ove dvije naredbe
jedanput moe u Armcad izvesti u pogledu sa strane, a drugi put u pogledu odozgo.
Izvozu ArmCAD (tlocrt) ova naredba je predviena za izvoz odabrane armature u gredama
koje su u prozoru 2D pogled prikazane u sklopu nivoa, odnosno
ploe. Tada se odabrana armatura u gredama izvozi sa pogledom
sa strane, odnosno sa pogledom koji je okomit na ravninu tekueg
2D prikaza.
izvoz u ArmCAD (okviri) - ova naredba je predviena za izvoz odabrana armature u gredama
i stupovima koji su u prozoru 2D pogled prikazani u sklopu
okvira. Tada se odabrana armatura u gredama izvozi sa pogledom
koji odgovara ravnini tekueg 2D prikaza.
Na osnovu prethodno reenog proizlaze slijedei zakljuci:
- Kako ravnina tekueg 2D prikaza odreuje i ravninu projekcije u kojoj e odabrane grede
biti izvezene, to se u okviru obje naredbe za izvoz odabrane armature, mogu odabrati samo
grede i stupovi koji su trenutano prikazani u prozoru 2D pogled. U suprotnom, program
e dati slijedee upozorenje.
- Izvozom odabrane armature u jednoj te istoj gredi, kada je ona prikazana u sastavu istog
sklopa (nivoa ili okvira), pomou jedne naredbe ete dobiti njen pogled sa strane, a pomou
druge njen pogled odozgo.
- Izvozom grede koja je prikazana u sastavu nivoa, pomou naredbe Izvoz u ArmCAD
(tlocrt), dobit ete isti rezultata rada programa kao i kada bi tu istu gredu izvezli pomou
naredbe Izvoz u ArmCAD (okviri), ali kada je ona prikazana u sastavu odgovarajueg
okvira.
Izvoz u ArmCAD (tlocrt)
Izborom naredbe Izvoz u ArmCAD (tlocrt), u prozoru 2D pogled e se du svih grednih

elemenata pojaviti dijagrami odabrane armature, a naredbena linija e dobiti slijedei izgled:
<0 odab.> Izbor greda - Odabiranje (Set/<krAj>):
Kako je programom omogueno odabiranje vie greda (jedini uvjet je da grede moraju biti
meusobno povezane), to e ova poruka stajati na naredbenoj liniji sve dok desnim klikom
mia ne oznaite kraj procedure odabiranja. Ubrzo e se na zaslonu pojaviti dijalog box koji je
jako slian dijalog box-u koji se koristi za izvoz odabrane armature u ploama.
800
Izgled dijalog box-a za izvoz odabrane armature

u gredama koje pripadaju tekuem nivou
U edit box-u Datoteka potrebno je zadati ime datoteke u kojoj e biti snimljeni svi potrebni
podaci o odabranoj armaturi u odabranim gredama, a aktiviranjem naredbenog polja

imate mogunost da se brzo pozicionirate na eljeno mjesto na disku vaeg raunala. Isto kao
i pri izvozu odabrane armature u ploama, ime datoteke moe biti potpuno proizvoljno, dok je
za tip datoteke predvien default naziv *.pa3, koji takoer moete po elji promijeniti.
U edit box-u Komentar imate mogunost da u datoteku upiete i proizvoljan komentar koji
e pri kasnijem uitavanju u Armcad 2000 lake odrediti njen sadraj.
Postavljanjem check box-a Oplata na ukljueno stanje, pored odabrane armature izvozi se i
oplata, odnosno izgled svih odabranih greda u njihovoj pravoj veliini i smjeta se na layer
koji ima programski zadano ime A3_OP.
Pomou prekidaa Temelji regulirate da li se radi o temeljnoj gredi ili ne. Naime, ako ovaj
prekida postavite na ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj gredi te e pojmovi
gornja i donja zona dobiti obrnuti smisao. Ovo je vano s obzirom da se odabrana pravila za
oblikovanje armature posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu.
Izbor naredbenog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno odabrana armatura e biti
izvezena u datoteku pod zadanim imenom.
U daljnjem tekstu iznijeti emo neka osnovna pravila kojih se program pridrava pri izvozu
odabrane armature u gredama:
- Ako se za izvoz odabrane armature odabere vie povezanih greda, program ih tretira kao
jednu cjelinu, te e ipke koje se na spoju ovih greda dodiruju u istoj toki, i imaju isti
promjer, biti spojene u jednu poziciju armature.
- Grede koje se nalaze na kosim dijelovima modela, izvoze se u svom stvarnom uzdunom
izgledu pod nagibom koji je odreen zadanom kosom ravninom na kojoj se nalaze.
- Odabrane lune grede se izvoze u razvijenom obliku. Uzduna armatura se u ArmCad-u

prikazuje pomou reprezenata koji imaju ravni oblik, dok se u specifikaciji prikazuje stvarni
(zakrivljeni) oblik lune ipke. Na krajevima lunih greda, program ne oblikuje vertikalne
zavretke za sidrenje, jer bi se na taj nain dobio prostorni oblik ipke. U sluaju da irina
krajnjeg leaja nije dovoljna da se osigura pravilno sidrenje samo ravnim dijelom,
neophodno je da sami naknadno intervenirate tako to ete u ArmCad-u promijeniti
geometriju dane pozicije armature.
- Program pri izvozu armature ne vodi rauna o duini ipki s obzirom na uvjete transporta,
te u sluaju da imate raspone vee od 12 m, preostaje da sami u ArmCad-u naknadno
801
intervenirate tako to ete od jedne napraviti dvije nove pozicije, sami birajui optimalno
mjesto nastavaka (zona najmanjeg naprezanja).
- Program ima jasna pravila za voenje armature du nosaa kao i pravila po kojima zavrava
armaturu na njenim krajevima. Kako je omoguen izvoz vie povezanih greda, to se pod
krajevima podrazumijeva gabarit svih odabranih greda.
- Za nain voenja uzdune armature du grednih elemenata bitnu ulogu ima raspored leaja
koji se na njoj nalaze. Pod leajevima se podrazumijevaju svi tokasti i linijski leajevi koji
sijeku ili se nalaze du odabranih greda. Kao leaj program e tretirati i grede iz drugog
pravca koje isjeku odabranu gredu za izvoz odabrane armature.
Prethodno opisana naredba se odnosi na izvoz u program ArmCad 2000. U sluaju da je

pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2), za tekui postavljen izvoz u ArmCad
2005, tada u ovom dijalog box-u nee biti prisutan prekida Temelji. Umjesto njega
dostupna e biti slijedea dva prekidaa.
- Sloene spone podjeliti na prvokutne. Ovaj prekida e biti aktivan jedino ako je za
popreni presjek grede odabran T presjek, I presjek, Sanduasti, Otvoreni ili nesimetrian I
presjek. Njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, umjesto jedne serije spona, ija
geometrija odgovara obliku samog poprenog presjeka, bie izvezeno onoliko serija sa
pravokutnim oblikom spona, koliko ima i pravokutnih dijelova dani presjek. Na primjer za T
presjek e biti izvezene dvije serije spona. Jedna spona e biti smjetena u pojasu a druga u
rebru.
- 3D prikaz. Postavljanjem na ukljueno stanje ovog prekidaa, program e kompletnu

geometriju izvesti kao tro-dimenzionalnu.
Izvoz u ArmCAD (okviri)
Isto kao i kod prethodno opisane naredbe, izborom naredbe Izvoz u ArmCAD (okviri), u
prozoru 2D pogled e se du svih grednih elemenata pojaviti dijagrami odabrane armature.
Naredbena linija e sada dobiti slijedei izgled:
< odab.> Izbor greda Odabiranje

(Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>/Set):
S obzirom da se pomou ove naredbe odabrana armatura izvozi u istom pogledu u kojem je i
trenutano prikazana u prozoru 2D pogled, to pri odabiru nema nikakvog ogranienja po
pitanju povezanosti greda. Jedni uvjet je da sve odabrane grede za izvoz moraju pripadati
tekuem okviru. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
802
Izgled dijalog box-a za izvoz odabrane armature

u gredama i stupovima koji pripadaju tekuem okviru
Ovaj dijalog box je gotovo isti kao i u okviru naredbe za izvoz odabrane armature u gredama
kada one pripadaju ploama. Razlika je jedino u tome to ovdje ne postoji check box
Temelji s obzirom da se odjednom mogu za izvoz odabrati i obine i temeljne grede, a
program je u stanju da sam prepozna koja je greda temeljna a koja ne. Naime, da bi greda
bila temeljna, ispod nje se mora nalaziti ili linijski ili povrinski leaj.
Zadavanje podataka u edit box d= ima smisla jedino u sluaju da se na modelu nalaze
tokasti i linijski leajevi. Naime, tada program nema podatak o dimenzijama tokastih i
linijskih leaja i ne moe pravilno oblikovati kako oplatu, tako i samu geometriju armature.
U daljnjem tekstu dati emo neka osnovna pravila kojih se program pridrava pri izvozu
odabrane armature u okvirnim konstrukcijama.
- Program uzima u obzir i konstruktivne elemente koji ne pripadaju promatranom okviru ali
zato utjeu na raspored armature u njemu.
- Svi gredni elementi na modelu se dijele na grede i na stupove i program ima razliit tretman
prema ovako grupiranim elementima konstrukcije. Svi gredni elementi koji su horizontalni
tretiraju se kao grede a vertikalni kao stupovi. Kosi gredni elementi se tretiraju kao stupovi
ako je u njima primijenjeno simetrino armiranje ili ako je kut njihovog nagiba prema
horizontali vei od 45. U svim ostalim sluajevima kosi gredni elementi se tretiraju kao
grede.
- Kolinerane grede i stupovi se grupiraju u cjeline i pri oblikovanju armature program postavlja
pravila za voenje armature du greda, odnosno stupova i pravila za oblikovanje armature na
krajevima greda, odnosno stupova.
- Izgled izvezene armature ne zavisi od toga koji su gredni elementi odabrani za izvoz. Moe se
razlikovati samo oplata jer se prikazuje samo poetak oplate grednih elemenata koji nisu
odabrani. Tipian primjer je kada se izvozi samo armatura niza stupova koji su dio neke
okvirne konstrukcije.
- Pri izvozu cilindrinih okvira, moi ete odabrati samo vertikalne stupove, dok je za izvoz
lunih greda predviena ranije opisana naredba Izvoz u ArmCAD (tlocrt).
- Oplata stupova se uvijek prikazuje simetrino u odnosu na teinu liniju bez obzira da li se
popreni presjeci razlikuju ili ne.
Prethodno opisana naredba se odnosi na izvoz u program ArmCad 2000. U sluaju da je

pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2), za tekui postavljen izvoz u ArmCad
2005, tada u ovom dijalog box-u nee biti prisutan edit box d=. Umjesto njega dostupni e
biti prekidai Sloene spone podijeliti na pravokutne. i 3D prikaz.
803
Znaenje ovih prekidaa je potpuno isto kao i kod izvoza iz tlocrta.
9.4.7 Proraun pukotina u gredama

Sam postupak prorauna pukotina u gredama kao i prikaza rezultata, je gotovo isti
kao i kod proraun potrebne armature u njima. Izborom naredbe Proraun pukotina, koja
se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje -> Beton -> Grede", ulazi se prvo u standardnu
proceduru odabira.
<0 odab.>Proraun pukotina greda - Odabir

(Sve/prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>/prikaz):
Naime, sada se oekuje da odaberete sve grede za koje elite izvriti proraun pukotina. Po
zavretku procedure odabira, na zaslonu e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i kod prorauna pukotina u ploama, te sve prethodno
reeno vai i ovdje. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e postupak prorauna
pukotina u svim prethodno odabranim gredama. Nakon zavrenog prorauna, program e biti
spreman za obradu rezultata.
9.4.8 Proraun progiba u gredama

S obzirom da se proraun progiba ne moe raditi za svaki presjek nezavisno, kao
proraun pukotina, to jednovremeni proraun progiba za sve odabrane grede nije mogu. Iz
tog razloga, izborom naredbe "Proraun progiba", koja se nalazi u okviru menija
804
"Dimenzioniranje -> Beton -> Grede", program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete
jednu ili vie povezanih greda.
<0 odab.> Izbor greda za proraun progiba Odabir (Prikaz/<krAj>):
Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure selekcije, i program e sa komadne linije
sada zahtijevati da odredite sve leajne toke, odnosno sve toke u kojima progib ima
vrijednost nula, du prethodno odabrane grede.
Toka leaj (Izbor):
Program e sa naredbene linije stalno zahtijevati unos novih leajnih toaka, sve dok klikom na
desni gumb mia ne oznaite kraj ove procedure. Nakon toga, program e otvoriti dijalog box
za definiranje ulaznih podataka koji e odrediti nain prorauna progiba u prethodno odabranoj
gredi.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu progiba u ploama, s tim to je ovdje
dodan i prekida Savijanje oko osi 3. Naime kako se proraun progiba provodi samo za
jednoosno savijanje to pomou ovog prekidaa odreujete da li se radi o savijanju oko osi 3 ili
pak oko osi 2.
Aktiviranjem naredbenog polja "OK", na zaslonu e se du prethodno odabrane grede pojaviti

dijagram progiba.
805
Dijagram progiba u trenutku T=, du prethodno odabrane grede
U ovom trenutku, naredbena linija je dobila svoj osnovni oblik u okviru ove naredbe, odnosno
oekuje se odabir nove grede za proraun progiba, sve dok klikom na desni gumb mia ne
oznaite izbor podrazumijevane podopcije "Kraj".
9.4.9 Prikaz pukotina i progiba u gredama

Izborom naredbe "Prikaz pukotina i progiba", koja se nalazi u okviru menija
"Dimenzioniranje -> Beton -> Grede", ulazi se u proceduru prikaza rezultata proraunatih
pukotina i progiba u gredama.
<0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz/sakrivanje Utjecaja/iZvjetaj/<krAj>):
Nain rada sa ovom naredbom je potpuno isti kao i kod naredbe za prikaz rezultata
dimenzioniranja u gredama. Jedina razlika je u tome to se ovdje umjesto potrebne povrine
armature, prikazuju proraunate vrijednosti pukotina i progiba u gredama. Izborom pod-opcije
Prikaz, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama koji e biti prikazani na zaslonu
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, na zaslonu ete dobiti

jednovremeni prikaz dijagrama za odabrani utjecaj.
806
Jednovremeni prikaz pukotina u gredama u trenutku T=
Kako su procedure za proraun pukotina i progiba razdvojene, a naredba za prikaz rezultata je

zajednika za oba prorauna, to e za prikaz rezultata svakako biti dostupni samo proraunati
utjecaji.
Izborom podopcije iZvjetaj ulazi se u proceduru izbora toaka iji rezultati se ele priloiti u
projekt. I ovaj postupak je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata
dimenzioniranja u gredama.
Toke za izvjetaj (Deselektiranje/<krAj>/Ekstremi/prIkaz/Kompletna greda):
807
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata prorauna pukotina i progiba
Ako je u danoj gredi proveden i proraun pukotina i proraun progiba, tada e se u okviru
tekstualnog izvjetaja nai rezultati oba prorauna. U sluaju da jedan od ovih postupaka niste
proveli, tada e biti prikazani samo postojei rezultati.
Pomou naredbe Legenda, dok su na zaslonu prikazani dijagrami pukotina ili progiba, lako
moete od programa zahtijevati da Vam jasno markira sva mjesta u kojima su proraunate
vrijednosti prekoraile doputene.
Program je locirao sva mrijesta na gredama na kojima je

vrijednost pukotina vea od granine vrijednosti a=0.2 mm
808
9.5 Dimenzioniranje seizmikih zidova

Ovaj nain dimenzioniranja je predvien samo za seizmike zidove koji su preteno
naprezani na sloeno savijanje u samoj ravnini zida. Tada se dimenzioniranje vri kao za
odgovarajui pravokutni presjek kod koga irina presjeka odgovara debljini zida, a visina
presjeka odgovara zadanoj duini presjeka. Napominjemo da se rezultati provedenog
dimenzioniranja ne snimaju u datoteku, ve se pamte jedino dok ste u modulu za obradu
rezultata prorauna. Isto kao i kod greda, dimenzioniranje se moe provesti ili za tekui sluaj
optereenja, odnosno anvelopu kreiranih kombinacija, ili se pomou naredbe Dimenzioniranje
-> Beton -> Shema kombinacija optereenja, moe od programa zahtijevati da sam kreira
mjerodavne kombinacije za dimenzioniranje.
Nakon izbora naredbe Dimenzioniranje -> Beton -> Seizmiki zidovi, program e sa
naredbene linije zahtijevati da odredite prvu toku linije presjeka,
Prva toka (Brisanje/Izvjetaj/Edit/<Kraj>):
a odmah zatim i krajnju toku.
Druga toka:
Izborom toaka 1 i 2, odreena je linija presjeka za dimenzioniranje
Nakon zadane linije presjeka, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
809
Izgled dijalog box-a za dimenzioniranje seizmikih zidova u zadanom presjeku
Kako su seizmiki zidovi uglavnom naprezani u svojoj ravnini, odnosno mjerodavni rezultati se
u njima prikazuju putem utjecaja: Nx, Ny i Nxy, to se prilikom dimenzioniranja seizmikih
zidova ne moe primijeniti postupak kao kod ploa, da se jednoznano u svakoj toki zida
odredi potrebna armatura i ona prikae putem izolinija, ve se postupak svodi na
dimenzioniranje odgovarajueg pravokutnog presjeka ija je irina odreena debljinom zida, a
visina poetnom i krajnjom tokom zadate linije presjeka.
U gornjem desnom kutu dijalog box-a, shematski je prikazan odgovarajui pravokutni presjek
koji se dimenzionira, a ispod slike je ispisana informacija o njegovim dimenzijama (b/d) i bruto
povrini presjeka (Ab).
Shematski prikaz odgovarajueg pravokutnog poprenog presjeka
S obzirom da se algoritam dimenzioniranja seizmikih zidova svodi na dimenzioniranje grednog

elementa pravokutnog poprenog presjeka, to se utjecaji od sloenog savijanja prihvaaju
vertikalnom armaturom koja je grupirana u kutovima zida (Aa1 i Aa2) i vertikalnom
armaturom koja se postavlja ravnomjerno po bonim stranama zida (Aav). Utjecaji od
posminih naprezanja prihvaaju se horizontalnom armaturom (Aah) koja se takoer postavlja
ravnomjerno po bonim stranama zida.
810
Poloaj ovih armatura je odreen razmakom njihovog teita od vanjske ivice betonskog
presjeka, i ove podatke moete zadati u edit box-ovima a1=, a2= i a3=, koji se nalaze sa
lijeve strane slike na kojoj je shematski prikazan popreni presjek.
Edit box-ovi za definiranje razmaka teita

sve etiri armature od odgovarajue ivice presjeka
Mjerodavni utjecaji za dimenzioniranje
U desnom dijelu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su za svaki od osnovnih sluajeva
optereenja prikazane rezne sile (M, T, N), du zadane linije presjeka u zidu.
Lista sa prikazanim reznim silama za sve definirane osnovne sluajeve optereenja
Za dimenzioniranje presjeka na sloeno savijanje u ravnini zida, mjerodavni su utjecaji M i

N, a za prijem posminih naprezanja utjecaj T. Utjecaje M i N program izraunava
integracijom dijagrama normalnih sila koje djeluju u ravnini zida, okomito na zadanu liniju
presjeka, i reducira ih na teite presjeka, dok vrijednost utjecaja T program izraunava
integracijom dijagrama Nns.
811
Kod multimodalnih seizmikih sluajeva optereenja znakovi svih utjecaja (a samim time i
znakovi M i N su uvijek pozitivni). Program ovakve sluajeve optereenja dimenzionira za sve
etiri kombinacije znaka ova dva utjecaja M>0 i N>0, M>0 i N<0, M<0 i N>0, M<0 i N<0 i
kao rezultat odabire armaturu iz najnepovoljnijeg sluaja.
U skladu sa novim nainom modalnog kombiniranja (CQC umjesto SRSS) moi e se ukljuiti ili
iskljuiti modalno kombiniranje utjecaja, ukljuivanjem ili iskljuivanjem check box-a CQC
(Koef. priguenja) ili ukoliko je koeficijent priguenja jednak nuli, SRSS.
Check box pomou koga se ukljuuje/iskljuuje modalno kombiniranje utjecaja
Pomou prekidaa koji se nalaze u donjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor da li e se
dimenzioniranje provesti za tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija.
Prekidai za izbor mjerodavnog optereenja
U sluaju da u okviru naredbe Shema kombinacija optereenja sva optereenja imaju

karakter Nedefinirano optereenje, tada e prekida Kompletna shema biti neaktivan.
812
Rezultati
U gornjem dijelu dijalog box-a Rezultati, ispisana je informacija o mjerodavnim statikim

utjecajima za koje je proveden postupak prorauna potrebne armature. Iza svakog od
prikazanih utjecaja, program ispisuje i informaciju iz koje kombinacije je on potekao, i svakako
da je mjerodavna ona kombinacija koja daje najveu raunski potrebnu armaturu.
Prikaz mjerodavnih utjecaja na osnovu kojih je dobivena raunski potrebna armatura
Vrijednosti mjerodavnih utjecaja za dimenzioniranje, moete i sami dobiti ako za svaku od

kombinacija koja se promatra, pomou naredbe Presjek od programa zahtijevate da po
zadanoj liniji presjeka integrira odgovarajue dijagrame reznih sila i da ih pomou opcije
Spreg-sila reducira na teite tog presjeka. Vrijednosti Mu i Nu ete dobiti ako zahtijevate
integraciju dijagrama Nn a vrijednost Tu integraciju dijagrama Nns.
U donjem dijelu dijalog box-a Rezultati, ispisuju se rezultati provedenog dimenzioniranja za

default odabrani nain armiranja i default odabranu kvalitetu materijala. Raunski potrebna
kutna armatura (Aa1 i Aa2) se izraava ukupnom potrebnom povrinom, dok se uzduna
vertikalna (Aav) i horizontalna (Aah) armatura izraavaju po dunom metru, i podrazumijeva
se njihovo postavljanje na obije strane zida.
813
Prikaz raunski potrebne armature u zadanom presjeku
U produetku svake od raunski potrebne armature prikazuje se i informacija o minimalnoj

potrebnoj armaturi koja je proizila iz minimalnih postotaka armiranja koji se za svaki od
standarda mogu posebno definirati.
Minimalni postoci armiranja
Izborom naredbenog polja Parametri otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.

minimalnih postotaka armiranja
U ponuenim edit box-ovima, moete regulirati minimalne postotke armiranja u ovisnosti od

bruto povrine betonskog presjeka.
Aa1 - minimalan postotak armiranja kutnom armaturom

Aa2 - minimalan postotak armiranja kutnom armaturom
Aav - minimalan postotak armiranja vertikalnom uzdunom armaturom
Aah - minimalan postotak armiranja horizontalnom uzdunom armaturom
L/ - u ovom edit box-u se zadaje na kojoj duini zida se mora grupirati kutna vertikalna
armatura pri emu je L oznaka za duinu zida. Ovaj podatak je reguliran seizmikim
propisima i ima utjecaj samo na proceduru odabira kutne armature i njenog pravilnog
smjetanja
Napominjemo da se ovi podaci pridruuju tekuem standardu i da se za svaki od programom

predvienih standarda mogu definirati razliiti minimalni postoci armiranja.
814
Nain armiranja
Kako se pri dimenzioniranju na sloeno savijanje, ravnotea sila u presjeku moe uvijek dobiti
za potpuno proizvoljno zadane meusobne odnose vertikalnih armatura (Aa1, Aa2, i Aav), to
su programom predviena dva osnovna postupka za definiranje naina armiranja. Koji od
postupka ete primijeniti zavisi od stanja prekidaa Poznata Aav koji moe biti postavljen
na ukljueno, odnosno iskljueno stanje.
Poznata Aav ON
Prekida Poznata Aav je postavljen na ukljueno stanje
Ako elite da po duini zida postavite odreenu armaturu (najee se u praksi tu postavljaju
mree poznatih karakteristika), a da ostatak utjecaja pokrijete kutnom armaturom (Aa1 i
Aa2), onda ovaj check box trebate postaviti na ukljueno stanje, a zadavanjem proizvoljnih
vrijednosti u edit box-ovima Aa1/Aa= i Aa2/Aa= regulirate meusobni odnos kutnih
armatura. Program po default-u predlae simetrian nain armiranja ali Vi svakako moete po
svojoj elji urediti njihov odnos, jasno pod uvjetom da ukupan zbir ovih koeficijenata mora biti
1.00.
Pri prvom proraunu, program za poznatu vertikalnu uzdunu armaturu (Aav) odabire
minimalnu potrebnu uzdunu armaturu koja je odreena zadanim minimalnim postotkom
armiranja. Sada, na osnovu rezultata provedenog prorauna, imajui u vidu i proraunatu
potrebnu povrinu horizontalne uzdune armature za prijem napona smicanja, aktiviranjem
naredbenog polja Biblioteka moete istovremeno odabrati i horizontalnu i vertikalnu
uzdunu armaturu.
815
Ovaj dijalog box je isti kao i kada se aktivira naredbeno polje Biblioteka u proceduri odabira
armature u ploama. Jasno da ovu biblioteku moete urediti po svojoj elji i da je ona
jedinstvena i u proceduri odabira armature u ploama i u ovoj proceduri odabira armature u
zidovima. Izborom eljene armature i aktiviranjem naredbenog polja OK, program e se
vratiti u osnovni dijalog box i preuzeti e za poznatu vertikalnu armaturu podatak odabran iz
biblioteke. Sada je potrebno da ponovo aktiviranjem naredbenog polja Proraun provedete
novo dimenzioniranje, pri emu e program potivati novo odabranu koliinu vertikalne
uzdune armature.
Poznata Aav OFF
Prekida Poznata Aav je postavljen na iskljueno stanje
Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, tada imate mogunost da u
postavljenim edit box-ovima zadavanjem potpuno proizvoljnih meusobnih odnosa vertikalnih
armatura, sami odredite nain armiranja.
Aa1/Aa - odnos kutne armature Aa1 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u cijelom
presjeku
Aa2/Aa - odnos kutne armature Aa2 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u cijelom
presjeku
816
Aav/Aa - odnos uzdune armature prema ukupnoj povrini vertikalne armature u cijelom
presjeku
I ovdje je jedini uvjet da zbroj svih koeficijenata koji se zadaju bude 1.00.
Kvaliteta materijala
Dio dijalog box-a za izbor kvaliteta materijala
Pomou zatvorenih lista: Kutna armatura, Uzduna armatura i Kvaliteta betona,

definiraju se karakteristike materijala, i analogija je potpuno ista kao i kod dimenzioniranja
greda.
Proraun armature
Aktiviranjem naredbenog polja Proraun, program uvijek ponovo dimenzionira dani presjek,
potujui pri tome sve parametre zadane u ovom dijalog box-u.
Odabir armature
U ovom dijelu dijalog box-a imate mogunost da na osnovu rezultata provedenog

dimenzioniranja odaberete konkretnu armaturu u danom presjeku. Ako je check box Poznata
Aav postavljen na ukljueno stanje, onda e za odabir biti dostupna samo kutna armatura Aa1
i Aa2, s obzirom da se u ovom nainu dimenzioniranja horizontalna i vertikalna uzduna
armatura odabire iz biblioteke mrea. Ako je pak ovaj check box postavljen na iskljueno
stanje, tada e za odabir biti dostupne i uzdune armature. Aktiviranjem naredbenog polja !
uz odgovarajuu kutnu armaturu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
817
Izgled dijalog box-a za odabir kutne armature
Analogija rada sa ovim dijalog box-om je potpuna kao i u proceduri odabira armature u
gredama kada se aktivira naredba Proraun ipki. Jedina razlika je u nainu smjetanja kutne
armature. Naime, u ovoj proceduri se kutne ipke moraju smjestiti na zadanoj duini koja je
odreena seizmikim propisima za dati standard (podatak L/ koji se zadaje pomou naredbe
Parametri u ovom dijalog box-u), pa se podatak o koliini ipki koji moe stati na odreenoj
duini izraunava iz proraunate duine i zadanog istog razmaka izmeu ipki u edit box-u
e=.
Kako je programski odabrano da se ipke postavljaju samo uz ivice zida, to se proraunata

koliina armature koja moe da se smjesti, udvostruuje.
Na primjer neka je duina zida 3m, a propisima regulirano da se kutna armatura mora
smjestiti na duini od L/10. Prema tome, za odabrani promjer 16 i zadani ist razmak izmeu
ipki e=3 cm, na toj duini u jednom redu moe stati 6 ipki: 30/(3+1.6)=6.52 Kako se ipke
postavljaju obostrano, to na danoj duini moe stati ukupno 12 ipki (podatak koji se ispisuje
u koloni Potrebno izmeu zagrada).
Izborom naredbenog polja Postavi ipke ovaj dijalog box e biti zatvoren a u glavnom
dijalog box-u e biti ispisana informacija o odabranoj armaturi. U sluaju da elite ponititi
ranije odabranu armaturu onda je potrebno u edit box-u n= zadati vrijednost 0 i aktivirati
naredbeno polje Postavi ipke.
818
Za odabir uzdune vertikalne i horizontalne armature, takoer je skoro potpuna analogija kao i
kod odabira vilica u gredama, kada se aktivira naredba Proraun vilica.
Izgled dijalog box-a za odabir poprene armature
Kako se uzduna armatura proraunava po dunom metru zida, to se i procedura odabira

armature odvija na isti nain. Znai, na osnovu zadanog promjera se proraunava potreban
meusobni razmak armature a na osnovu zadanog razmaka se proraunava potreban promjer
ipki. Izborom naredbenog polja Postavi ipke u glavnom dijalog box-u e biti ispisana
informacija o odabranoj armaturi.
Takoer napominjemo da u sluajevima gdje je minimalna potrebna armatura vea od raunski

potrebne, tada e program u koloni Potrebno uvijek ispisivati veu vrijednost.
Kontrola odabrane armature
Aktiviranjem naredbenog polja Kontrola odabrane armature program kontrolira da li

odabrana armatura zadovoljava i daje odgovarajue upozorenje.
Osim izvjetaja koji sadri rezultate dimenzioniranja (Izvjetaj sa armaturom) mogue je

dobiti izvjetaj koji sadri samo tablicu utjecaja u izabranom presjeku zida po sluajevima
optereenja (Izvjetaj sa silama) i izvjetaj koji sadri i jedno i drugo (Izvjetaj sa
armaturom i silama).
819
Zatvorena lista iz koje se vri izbor izvjetaja koji e se generirati
Aktiviranjem naredbenog polja OK procedura dimenzioniranja zadanog presjeka e biti

zavrena i program e na crteu obiljeiti prethodno zadani presjek, a sa naredbene linije e
zahtijevati da definirate novi presjek za dimenzioniranje.
Na crteu je jasno oznaen prethodno dimenzionirani presjek
Ureivanje presjeka
Izborom podopcije Edit sa naredbene linije, program e zahtijevati da odaberete neki od

ranije zadanih presjeka.
<0 odab.> Edit Odabiranje (Prozor/pOligon/presjek/<krAj>):_
Nakon odabiranja, program e otvoriti potpuno isti dijalog box, sa svim ranije zadanim
podacima u proceduri dimenzioniranja tog presjeka.
820
Izgled dijalog box-a za ureivanje ranije dimenzioniranog presjeka
Svi ponueni parametri su sada dostupni za promjenu i provoenje novog dimenzioniranja.
Brisanje presjeka
Izborom podopcije Brisanje, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete sve

ranije zadane presjeke koje elite ukloniti sa crtea.
<0 odab.> Brisanje - Odabiranje (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Kreiranje tekstualnog izvjetaja
Izborom podopcije Izvjetaj program otvara prozor rezerviran za prikaz tekstualnog

izvjetaja, i prikazuje provedeno dimenzioniranje u svim zadanim presjecima.
821
Izgled dijalog box-a za prikaz tekstualnog izvjetaja
Rad sa ovom prozorom je potpuno isti kao i u ostalim naredbama u programu u kojima se
kreiraju tekstualni izvjetaji.
9.6 Proraun presjeka

Pomou ove naredbe, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzioniranje ->
Beton, moe se proraunati potrebna armatura za proizvoljan popreni presjek i proizvoljno
zadane statike utjecaje. Naime, izborom naredbe Proraun presjeka, otvara se dijalog box
koji radi kao potpuno neovisan dio programa, a proraun potrebne armature se provodi za
odabrani standard.
Zatvorena lista za izbor standarda po kojem e se izvriti dimenzioniranje
U gornjoj polovini dijalog box-a se definira eljeni oblik i dimenzije poprenog presjeka. Ovaj
dio dijalog box-a radi na gotovo isti nain kao i dijalog za definiranje poprenog presjeka greda
822
u modulu za unos podataka (za odabrani tip poprenog presjeka iz liste, u edit box-ovima se
zadaju odgovarajue dimenzije).
Odabran je pravokutni popreni presjek b/d=20/40 cm
U dijelu dijalog box-a Utjecaji, zadaju se granini statiki utjecaji koji napreu presjek
(pomnoeni sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti).
Dio dijalog box-a za zadavanje intenziteta reznih sila
Izborom naredbenog polja Nain armiranja, otvara se dijalog box u kojem moete definirati
kako kvalitetu materijala tako i nain armiranja.
823
Izgled dijalog box-a koji se otvara nakon izbora naredbenog polja Nain armiranja
Sadraj i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i pri aktiviranju naredbe
Dimenzioniranje -> Beton -> Grede -> Ulazni podaci Lokalni. U ovom dijalog box-u,
neaktivan e biti jedino dio koji se odnosi na proraun utjecaja izvijanja, obzirom da se ovaj
problem ne rjeava na nivou presjeka, ve na nivou cijelog tapa. Zatvaranjem ovog dijalog
box-a, vraa se na osnovni dijalog box i svi zadani podaci, kako o nainu armiranja tako i o
odabranom materijalu, pridruuju se presjeku za koji je potrebno izraunati potrebnu
armaturu. Aktiviranjem naredbenog polja Proraun, za zadane ulazne podatke i odabrani
propis, provodi se proraun potrebne armature, a rezultati se ispisuju u dijelu dijalog box-a
Rezultati.
Dio dijalog box-a u kojem se prikazuju rezultati provedenog prorauna potrebne armature
Tek kada su u dijalog box-u prikazani izraunati rezultati prorauna, dostupne za aktiviranje e
postati i ikone za izvoz bloka i direktni ispis. Izborom jedne od ove dvije ikone, program e
formirati tekstualni izvjetaj koji sadri sve podatke o provedenom dimenzioniranju.
824
Izgled tekstualnog izvjetaja koji je formiran pomou naredbe Proraun presjeka
Izvjetaj e otpoeti sa proizvoljno zadanim tekstom koji ste zadali u edit box-u Naslov,
neposredno prije aktiviranja jedne od ponuenih ikona. Ova naredba moe imati viestruku
primjenu, a naroito kada radite kontrolu projekata.
825
10. Dimenzioniranje elinih

presjeka
Pomou ovoga modula imate mogunost da dimenzionirate eline konstrukcije, za
sve vrste naprezanja i skoro sve oblike jednodijelnih i viedijelnih elinih presjeka. Naredbe za
dimenzioniranje elinih presjeka, nalaze se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje ->
elik. Da bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona elik:
Dimenzioniranje, ijim izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.

Dimenzioniranje -> elik
Napomena:
Kako se dimenzioniranje vri samo za odabrane kombinacije istovremenog djelovanja osnovnih
sluajeva optereenja, to e naredbe za dimenzioniranje elinih presjeka biti neaktivne ako
prethodno niste definirali barem jednu kombinaciju. Znai, prije samog postupka
dimenzioniranja potrebno je da definirate sve mjerodavne kombinacije iz kojih e program
preuzimati statike utjecaje za dimenzioniranje. U sluaju da model ne sadri ni jednu kreiranu
kombinaciju, nakon izbora bilo koje od naredbi iz menija Dimenzioniranje -> elik, program
e dati slijedee upozorenje.
826
10.1 Izbor propisa za dimenzioniranje

Prije kretanja u sam postupak dimenzioniranja, potrebno je odabrati standard po
kojem e se vriti dimenzioniranje. Izborom naredbe Propisi, koja se nalazi u okviru
padajueg menija Dimenzioniranje -> elik, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Promjena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi u
lijevom djelu dijalog box-a. Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box e nestati sa
zaslona, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. U sluaju da za pojedine dijelove modela ve
postoje rezultati dimenzioniranja po nekom drugom standardu, program e dati slijedee
upozorenje.
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzioniranja e biti izgubljeni.
Znai, svi elini presjeci na jednom modelu, mogu biti dimenzionirani samo po istom
standardu.
Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definirati i globalne
parametre koje e program koristiti u svom radu. U edit box-u Tolerancija, definira se
doputeni postotak prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u presjeku
jako bliski doputenim (u granicama zadanog doputenog postotnog prekoraenja), te tapove
program e u naredbama Kontrola napona i Kontrola stabilnosti, tretirati kao regularne.
Doputena granica razvlaenja elika v, bie odreena izborom vrste elika iz zatvorene
liste koja se nalazi u gornjem desnom djelu dijalog box-a. U edit box-ovima M0 =, M1
= i M2 =, imate mogunost da definirate parcijalne koeficijente sigurnosti i vrijednost
koeficijenta vec=.
Napomena:
Za dimenzioniranje po HRN-u, od globalnih parametara se zadaje samo podatak o toleranciji i
kvaliteti elika v.
827
10.2 Mjerodavno optereenje

EUROCODE
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dijalog box za izbor, koje e od svih prethodno kreiranih
kombinacija, biti tretirane pri dimenzioniranju elinih presjeka.
Izgled dijalog box-a za izbor mjerodavnog optereenja
U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definirano pomou
naredbe Sluajevi optereenja. U koloni N, ispisuje se redni broj dane kombinacije, u
koloni Naziv zadani naziv, dok je posljednja kolona predviena za izbor, da li e dana
kombinacija biti razmatrana pri dimenzioniranju ili ne. Postojanje simbola u ovoj koloni
oznaava uzimanje u obzir dane kombinacije, dok prazno polje oznaava da dana kombinacija
nee biti uzeta u obzir pri dimenzioniranju.
U Tower-u omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u

projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je naredbeno polje Izvjetaj, koje
se nalazi u dijalog box-u naredbe Mjerodavno optereenje.
828
Naredbeno polje za kreiranje izvjetaja

sa mjerodavnim kombinacijama
Izborom ovog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem

mjerodavnog optereenja
Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, izvjetaj sa
mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno
na ispis ili u tekstualnu datoteku.
HRN
S obzirom da koeficijent sigurnosti K.S. zavisi od karaktera osnovnih sluajeva optereenja

koji ulaze u danu kombinaciju optereenja, programom je omogueno da se njegova vrijednost
automatski dodjeljuje kombinacijama optereenja na osnovu njihovog tipa.
Izborom naredbe Mjerodavno optereenje otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
829
Izgled dijalog box-a Mjerodavno optereenje HRN
U donjem list box-u su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su kreirani do trenutka
ulaska u dijalog box. U koloni N, ispisuje se redni broj osnovnog sluaja optereenja, u
koloni Naziv zadani naziv, dok se pomou posljednje kolone Tip bira tip optereenja, koji
e preko koeficijenta sigurnosti K.S uticati na korekciju doputenih napona. Za svaki od
osnovnih sluajeva optereenja imate mogunost da izaberete jedan od tri ponuena tipa
optereenja: stalno, promjenjivo ili izvanredno. To se postie tako to se pokaziva mia
dovede iznad polja u koloni Tipi pritisne desni gumb mia, ime se otvara padajui meni sa
opcijama stalno, promjenjivo i izvanredno. Izborom jedne od ponuenih opcija imate
mogunost promijeniti tip optereenja na eljeni, nakon ega e se u koloni Tip ispisivati
odabrani tip optereenja.
830
Padajui meni koji se otvara pritiskom na

desni gumb mia iznad polja u koloni Tip
U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova
koliko ima i kombinacija definiranih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No
ispisuje se redni broj dane kombinacije, u koloni Naziv zadani naziv, dok se u posljednjoj
koloni Tip ispisuje tip svake od kombinacija na osnovu tipa osnovnih sluajeva optereenja
koji ulaze u danu kombinaciju. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u
kombinaciju dodijeljen tip promjenjivo, a nijednom nije dodijeljen tip izvanredno, danoj
kombinaciji e biti dodijeljen tip promjenjivo. Ako je bar jednom osnovnom sluaju
optereenja koji ulazi u kombinaciju dodijeljen tip izvanredno i danoj kombinaciji e biti
dodijeljen tip izvanredno. U koloni K.S. program svakoj kombinaciji automatski dodjeljuje
vrijednost koeficijentu sigurnosti K.S. u zavisnosti od tipa optereenja kojem pripada i to na
slijedei nain:
K.S. = 1.500 za stalno optereenje
K.S. = 1.333 za promjenjivo optereenje
K.S. = 1.200 za izvanredno optereenje
Korisnik za koeficijent sigurnosti K.S.moe zadati i proizvoljnu vrijednost, tako to e prvo

miem obiljeiti polje u koloni K.S., a zatim sa tipkovnice unijeti eljenu vrijednost.
Ukoliko ne elite da vrite dimenzioniranje za sve ranije definirane kombinacije dovoljno je da

u ovom dijalog box-u za koeficijent sigurnosti (podatak u koloni K.S.), svim kombinacijama
koje ne elite da uzimate u obzir pri dimenzioniranju, zadate vrijednost 0.
Pomou naredbenog polja Izvjetaj, koje se nalazi u donjem lijevom djelu dijalog box-a,
omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu
dokumentaciju. Izborom ovog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim
izvjetajem:
831

U izvjetaju su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja i sve kombinacije optereenja. U

koloni K.S za osnovne sluajeve optereenja prikazan je tip optereenja (stalno,
promjenjivo ili izvanredno), a za kombinacije vrijednost koeficijenta sigurnosti.
10.3 Kontrola napona

Izborom ove naredbe, program e provesti naponsku kontrolu, i ubrzo e svi
tapovi u modelu biti obojani ili zelenom ili crvenom bojom. Zelenom bojom e biti obojani svi
tapovi koji zadovoljavaju, a crvenom svi tapovi koji ne zadovoljavaju naponsku kontrolu.
Proraun se provodi za normalne, smiue i usporedne napone, i to prema slijedeim izrazima:
stv = N/Ax + My/Wy + Mz/Wz
stv = Ty(z) /Ay(z)
u = (,stv2 + 3,stv2)1/2
I za normalni i za smiui napon, program e proraunati odgovarajui koeficijent iskoritenja

presjeka, odnosno odnos doputenih i stvarnih napona, i na sredini svakog od tapa ispisati
maksimalnu vrijednost proraunatog koeficijenta iskoritenja presjeka. U produetku ove
vrijednosti u zagradi e biti ispisan i redni broj kombinacije iz koje je doao maksimalni
koeficijent iskoritenja. Iako je vjerojatno, ve samo po sebi jasno, naglasiti emo da je
idealna vrijednost ovog koeficijenta, po pitanju iskoritenja napona 1.00, dok e svi tapovi
koji ne zadovoljavaju imati vrijednost > 1.00, a oni koji zadovoljavaju vrijednost < 1.00.
Napominjemo da e tapovi koji imaju koeficijent iskoritenja > 1.00, biti obojani u zeleno,
ukoliko se prekoraenje napona uklapa u toleranciju, zadanu pomou naredbe Propisi.
832
Prikaz koeficijenata iskoritenosti po pitanju doputenih napona
Nakon aktiviranja naredbe Kontrola napona, kursor dobiva oblik select box-a, a na
naredbenoj liniji se javlja poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere gredu za koju eli
da dobije detaljniji prikaz provedene naponske kontrole.
<0 odab.> Kontrola napona Odabir (<krAj>):
Nakon odabira eljene grede, program e otvoriti dijalog box sa detaljnim prikazom provedene
naponske kontrole.
Izgled dijalog box-a za prikaz provedene naponske kontrole
naredbe Sluajevi optereenja. U koloni N, ispisuje se redni broj dane kombinacije, a u
ostalim kolonama vrijednosti proraunatih napona za danu kombinaciju. Program posebnom
bojom markira ekstremne vrijednosti napona, odnosno napon koji odgovara maksimalnom
iskoritenju presjeka, jer nekada i manji napon moe biti mjerodavan, ako je odgovarajui
doputeni napon smanjen.
Za provedenu kontrolu napona odabrane grede moe se generirati i izvjetaj. Za ovu namjenu
je predvieno naredbeno polje Izvjetaj, ijim se aktiviranjem otvara dijalog box slijedeeg
izgleda:
833
Dijalog box sa kreiranim izvjetajem kontrole napona
Generirani izvjetaj se prikazuje u centralnom dijelu dijalog box-a. U prvom redu se ispisuju
set i opis odabrane grede, a u slijedeim redovima proraunata kontrola napona za sve
kombinacije optereenja. U koloni Opis se prikazuju brojevi vorova mree konanih
elemenata u poetnoj i krajnjoj toki grede, kao i oznaka pozicije, ako je za danu gredu
definirana. Redni brojevi kombinacija optereenja, za koje je izvrna kontrola napona, se
prikazuju u koloni LC, a u ostalim kolonama se za svaku kombinaciju ispisuju proraunate
vrijednosti normalnih, posminih i usporednih napona. Vrijednosti napona koje odgovaraju
maksimalnom iskoritenju presjeka su posebno naznaene.
Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, moe se
izvriti njegov izvoz u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku.
Izvjetaj se moe istovremeno generirati i za proizvoljan broj odabranih greda. Za ovu

namjenu je predviena podopcija Izvjetaj sa naredbene linije:
<0 odab.> Kontrola napona - Odabir (iZvjetaj / <krAj>):
Izborom ove podopcije program ulazi u standardnu proceduru odabira entiteta:
<0 odab.> Izvjetaj - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Sada je potrebno da odaberete sve grede za koje elite da kreirate izvjetaj kontrole napona.
Po zavretku odabira program e generirati izvjetaj i prikazati e ga u istom dijalog box-u kao
kod kreiranja izvjetaja iz dijalog box-a za kontrolu napona.
834
Dijalog box sa kreiranim izvjetajem kontrole napona
Format izvjetaja je potpuno isti kao kod izvjetaja koji se generira iz dijalog box-a za kontrolu
napona, ali se u njemu za svaku od odabranih greda prikazuju samo vrijednosti napona koje
odgovaraju maksimalnom iskoritenju presjeka.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, zatvara se ovaj dijalog box, a program e sa naredbene
linije zahtijevati da odaberete slijedeu gredu, sve dok desnim klikom mia ne oznaite kraj
ove naredbe.
10.4 Ulazni podaci

EUROCODE
Ova naredba slui za definiranje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku
kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru odabira, a na naredbenoj liniji
se javlja poruka:
<0 odab.> Ulazni podaci za grede - Odabir

Sama procedura odabira je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, i program e
biti u proceduri selekcije sve dok ne kliknete na desni gumb mia, nakon ega e se otvoriti
dijalog box za definiranje ulaznih podataka.
835
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka
Koje podatke je mogue zadavati u dijalog box-u zavisi iskljuivo od vrste presjeka (da li je
jednodijelni ili viedijelni, i ako je jednodijelni da li je zavareni ili ne), i od toga da li je odabran
samo jedan tap ili vie njih. Prvo emo objasniti znaenje svakog od ulaznih podataka.
Koeficijenti duine izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)

Za odabrani tap, u edit box-ovima z i y zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko
lokalne Z, odnosno lokalne Y osi tapa (ako se radi o L profilima tada se zadaju
koeficijenti duine izvijanja oko glavne , odnosno osi presjeka). Programski se za ove
vrijednosti usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti. Pored
zadavanja duina izvijanja u relativnom smislu (zadavanjem koeficijenta duine izvijanja),
omogueno je i zadavanje duine izvijanja tapa u apsolutnom iznosu. Naime, aktiviranjem
ikone naziv edit box-a se mijenja u Duina izvijanja, a u njemu se ispisuje apsolutna
vrijednost duina izvijanja
Krivulja izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)

U zavisnosti od oblika poprenog presjeka tapa, program tono usvaja odgovarajuu krivulju
izvijanja prema standardu, kako za z-z tako i za y-y osi, s tim to Vam ipak ostavlja i
mogunost da iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane
odgovarajueg edit box-a, odaberete i neku drugu krivulju izvijanja.
Razmak bono pridranih toaka (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po default-u za njegovu
vrijednost postavlja stvarnu duinu tapa. Napominjemo da se proraun bonog izvijanja moe
iskljuiti ako za ovaj podatak zadate vrijednost 0.
Razmak limova ukruenja (zadaje se samo za jednodijelne zavarene presjeke)

Ovaj podatak je neophodan za proraun izboivanja i bit e dostupan za zadavanje samo ako
je odabran tap zavarenog poprenog presjeka. Za ostale tipove poprenog presjeka, u
proraunu se za razmak limova ukruenja uvijek usvaja cijela duina tapa.
Koeficijent duine bonog izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na okretanje
krajnjeg presjeka u ravnini.
836
Koeficijent duine torzionog uvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na iskrivljenje
krajnjeg presjeka
Koeficijent neto povrine presjeka (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)
Ovaj koeficijent reducira bruto povrinu presjeka pri proraunu.
Poloaj optereenja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)

Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena tri prekidaa, definira se poloaj
optereenja. I ovaj podatak se koristi pri proraunu bonog izvijanja.
Vrsta elika
Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija mijenja se vrsta elika, tako da se sada
mogu analizirati i konstrukcije napravljene od vie vrsta elika.
Tip tapa (zadaje se samo za viedijelne presjeke)

Ova grupa ulaznih podataka e biti dostupna samo ako se odabere tap viedijelnog poprenog
presjeka. Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, definira se da
li se radi o okvirnom ili reetkastom tapu.
Okvirni tap
Razmak spojnih limova

Program po default-u za ovu vrijednost usvaja treinu stvarne duine tapa, te je na vama
da u edit box-u Razmak: zadate stvarni razmak spojnih limova.
irina
U edit box-u irina:, zadaje se dimenzija spojnog lima u pravcu pruanja tapa
Debljina
U edit box-u Debljina:, zadaje se debljina spojnog lima
Reetkasti tap
Razmak tapova ispune

Program po default-u za ovu vrijednost usvaja treinu stvarne duine tapa, te je na vama
da u edit box-u Razmak: zadate stvarni razmak izmeu vorova reetkaste ispune.
Proraunska povrina
U zavisnosti od sistema ispune, a prema vaeem standardu, potrebno je u edit box-u
Povrina: zadati proraunski presjek dijagonale Ar.
Polumjer inercije
U edit box-u Polumjer inercije:, treba zadati vrijednost polumjera inercije za slabiju os
tapa ispune.
Parametri oblika dijagrama - Omogueno je utjecanje na nain odreivanja parametara

zavisnih od oblika dijagrama. Kada se check box Proizvoljni postavi na ukljueno stanje
mogu se unijeti koeficijenti C1, C2, C3, i M.LT koji e se koristiti u kontroli
stabilnosti. Kada je ovaj check box iskljuen, program e koeficijente odreivati automatski, za
svaki sluaj optereenja prema njegovom obliku dijagrama momenata.
Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata
iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou
check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj
837
Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili

vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne
napravi pogreku.
Na poetku ovog djela uputstva smo ve rekli, da e grupa podataka dostupna za unos, zavisiti
kako od vrste poprenog presjeka odabranog tapa, tako i od toga da li je odabran jedan ili
vie tapova. Ako je odabran samo jedan tap, tada e u dijalog box-u biti dostupni samo
podaci koji su predvieni za dani oblik poprenog presjeka, te je nakon zadavanja eljenih
ulaznih podataka dovoljno aktivirati samo naredbeno polje OK. Meutim, kako na modelu
moe biti puno tapova, tada je sigurno mnogo praktinije odabrati vie tapova, koji imaju
barem jedan dio ulaznih podataka isti, ime se postupak zadavanja ulaznih podataka znatno
ubrzava. U tom sluaju, dostupni e biti samo podaci koji su zajedniki za odabrane tapove.
Kako se dimenzioniranje vri za vie kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva

optereenja, to u fazi definiranja ulaznih podataka pojedini ulazni podaci mogu biti i suvini,
obzirom da se podruje naprezanja u ovom trenutku ne zna, a lako je mogue i da jedan isti
tap u jednoj kombinaciji na primjer bude tlani a u drugoj vlani. Postoji i oitiji primjer, da
program za ulazni podatak uvijek trai duine izvijanja tapa a da dani tap recimo ni u jednoj
kombinaciji ne bude uope tlani. U ovakvim sluajevima suvini ulazni podaci nee utjecati na
dimenzioniranje, pa je potpuno svejedno koju vrijednost ete im pridruiti.
HRN
Za dimenzioniranje po HRN-u, koeficijenti duine bonog izvijanja i duine torzionog uvijanja

se ne zadaju, ali je zato potrebno zadati podatak o razmaku viljukastih leaja. Ovaj podatak
je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po default-u za njegovu vrijednost
postavlja stvarnu duinu tapa. Pored toga, u okviru ulaznih podataka za proraun po HRN-u,
nije potrebno zadati ni podatak o koeficijentu neto povrine presjeka. Parametri oblika
dijagrama se po HRN-u definiraju zadavanjem koeficijenata , i , a vrsta elika se
umjesto izborom iz liste, odreuje zadavanjem vrstoe elika u odgovarajuem edit box-u
v=. Skraeni izvjetaj bez nemjerodavnih izvjetaja - Postavljanjem ovog check
box-a na ukljueno stanje moe se dobiti skraeni izvjetaj dimenzioniranja elika, tako to e
biti izostavljeni svi izvjetaji za bono izvijanje i izboivanje limova ukoliko oni nisu
mjerodavni, odnosno nisu kritini. Svi ostali ulazni podaci imaju potpuno isto znaenje kao i
kod EUROCOD-a.
10.5 Kontrola stabilnosti

Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Kontrola stabilnosti
ulazi se prvo u standardnu proceduru odabira.
<0 odab.> Kontrola stabilnosti

Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Naime, sada se oekuje da odaberete sve tapove za koje elite izvriti dimenzioniranje. Po
zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da li su odabrani tapovi ve ranije
dimenzionirani i u tom sluaju e dati odgovarajue upozorenje.
838
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom komadnog polja OK
nastavite naredbu za dimenzioniranje svih prethodno odabranih tapova. Nakon zavrenog
dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rijei
u slijedeem poglavlju.
10.6 Prikaz rezultata

Izborom ove naredbe, program sve tapove, za koje je prethodno provedena
kontrola stabilnosti, boja zelenom, odnosno crvenom bojom. Sa gornje strane tapa se ispisuje
koeficijent iskoritenja presjeka, ije je znaenje potpuno isto kao u naredbi Kontrola
napona. Naime idealna vrijednost je 1.00, dok tapovi koji ne zadovoljavaju imaju
vrijednost > 1.00, a oni koji zadovoljavaju vrijednost < 1.00. Nakon aktiviranja naredbe
Prikaz rezultata, na naredbenoj liniji se javlja i poruka:
<0 odab.> Prikaz rezultata - Odabir (<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da odaberete proizvoljan tap, nakon ega e se otvoriti dijalog
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja
U donjem djelu dijalog box-a se nalaze svi ulazni podaci za odabrani tap, a u donjem desnom
djelu dijaloga se kao orijentacijske vrijednosti prikazuju koeficijenti iskoritenosti presjeka ()
za svaku od zadanih kombinacija posebno. U gornjem djelu dijalog box-a se nalazi detaljan
prikaz provedenog postupka dimenzioniranja. Promjena tekueg sadraja ovog prozora se
moe vriti pomou scroll trake sa njegove desne strane, a mogu se koristiti i gumbi PgUp,
PgDn, kao i kursorske strelice , , ali pod uvjetom da je fokus na tom prozoru. Ako vam
ovi gumbi ne reagiraju, onda je dovoljno da miem kliknete na bilo koje mjesto unutar prozora
predvienog za prikaz rezultata dimenzioniranja, to e dovesti do promjene fokusa, a samim
tim e i gumbi za scroll-iranje proraditi.
U sluaju da elite promijeniti ulazne podatke za dani tap, ne morate izlaziti iz ove naredbe i
pokretati ponovo naredbu Ulazni podaci, ve je dovoljno da u ovom dijalog box-u izvrite sve
839
potrebne izmjene i potom aktivirate naredbeno polje Proraun. Nakon ove operacije
program e za odabrani tap provesti ponovni proraun uzimajui u obzir sve izvrene izmjene
u ulaznim podacima. Iz ovoga proizlazi i zakljuak da koritenje naredbe Ulazni podaci i nije
neophodno ako elite dimenzionirati jedan po jedan tap. U tom sluaju je dovoljno bez
prethodnog aktiviranja naredbe Ulazni podaci, aktivirati naredbu Kontrola stabilnosti, i ne
obazirui se na provedeno dimenzioniranje u prvom koraku, odabrati jedan po jedan tap, u
ovom dijalog box-u zadavati potrebne ulazne podatke i vriti ponovno dimenzioniranje.
Ako Vam tap ne zadovoljava, tako da promjenom nijednog od ulaznih podataka koji se odnosi
na konstruktivno rjeavanje problema (na primjer promjena razmaka bono pridranih toaka,
razmak spojnih limova, i slino), ne moe proi sve potrebne kontrole, tada je rjeenje
svakako u promjeni poprenog presjeka tapa. Kako e promjena poprenog presjeka tapa
dovesti do preraspodjele statikih utjecaja na cijelom modelu, u tim sluajevima je neophodno
da se vratite u modul za unos podataka, da promijenite popreni presjek tapa, da provedete
ponovni proraun statikih utjecaja, i svakako ponovo dimenzionirate sve tapove na modelu.
Meutim, ako je Vaa procjena da promjena poprenog presjeka nee dovesti do znaajnije
preraspodjele statikih utjecaja na cijelom modelu, to program nudi mogunost da promijenite
popreni presjek i bez ponovnog prorauna konstrukcije. Za tu namjenu je predvieno
naredbeno polje Novi presjek. Njegovim aktiviranjem, otvara se dijalog box koji je
identian dijalog box-u za definiranje poprenih presjeka greda u modulu za unos podataka. Tu
moete promijeniti popreni presjek i potom pomou naredbenog polja Proraun, zahtijevati
novo dimenzioniranje odabranog tapa, za stare statike utjecaje, ali sa novim
karakteristikama poprenog presjeka. Napominjemo da e ovako promijenjeni popreni presjek
biti tretiran samu u modulu za dimenzioniranje elinih presjeka, dok e u svim ostalim
naredbama, program raditi samo sa originalnim presjekom, koji je zadan u modulu za unos
podataka, i za koji su proraunati statiki utjecaji. U sluaju da elite odustati od promjene
poprenog presjeka, dovoljno je da aktivirate komadno polje Originalni presjek. Njegovim
izborom, prethodno promijenjeni popreni presjek e biti zamijenjen originalnim.
Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit box-

u Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kojem se trai izvjetaj
dimenzioniranja, dok se aktiviranjem naredbenog polja Generiranje izvjetaja, generira
izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom naredbenog polja Proraun , ponovo e
se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli stap.
Izborom naredbenih polja i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu

dokumentaciju ili poslati direktno na ispis.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, sve eventualno izvrene izmjene u ulaznim podacima,
kao i rezultati ponovno provedenog dimenzioniranja, za odabrani tap e biti trajno upameni,
dok je naredbeno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmjena.
Napomena:
Kako se u okviru kontrole stabilnosti po HRN-u, pored naponske kontrole provode i prorauni
na bono izvijanje, izboivanje i provjera posminih napona, to se moe desiti i sluaj da tap
na crteu bude obojan u crveno iako mu je koeficijent iskoritenosti presjeka < 1.00. U
sluaju da neki od ovih postupaka nije zadovoljio, program sa donje strane tapa, izmeu
zagrada ispisuje poetno slovo postupka koji nije zadovoljio:
(B!) - proraun bonog izvijanja

(I!) - proraun izboivanja
(T!) - proraun posminih napona
840
10.7 Izvjetaj
Kako je ovu naredba predviena za kreiranje tekstualnih izvjetaja na papiru, to
njen izbor ima smisla tek nakon provedenog postupka kontrole stabilnosti. Izborom naredbe na
naredbenoj liniji se javlja dobro poznata poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere
jedan ili vie tapova.
<0 odab.> Izvjetaj - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Naime, sada imate mogunost da odaberete sve tapove za koje elite kreiranje tekstualnog
izvjetaja. Kada ste odabrali sve tapove, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure
odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno
odabrane tapove.
Na poetku izvjetaja, za svaku od greda se ispisuju ulazni podaci, a potom i rezultati

provedenog dimenzioniranja.
841
Ikone za direktan ispis i izvoz bloka u projektnu dokumentaciju

dokumentaciju. Svi tapovi odabrani u jednom unosu pripadati e jednom tekstualnom
izvjetaju, tako da je na vama da odredite kako ete odabrane tapove grupirati.

elika u sklopu projektne dokumentacije
842
10.8 Izvjetaj za jedan presjek

Ova naredba omoguava dobivanje izvjetaja na odreenom mjestu tapa za koji je
ve provedena kontrola stabilnosti. Njenim izborom ulazi se u proceduru odabira tapa:
<0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek - Odabir (<krAj>):
Nakon izvrene selekcije, od korisnika se oekuje da izabere mjesto na odabranom tapu za

koji eli dobiti izvjetaj kontrole stabilnosti:
Toka na gredi:
Nakon izbora toke sa grede, pojavit e se dijalog box sa izvjetajem:
10.9 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa

U programu je omoguena kontrola stabilnosti i izrada izvjetaja za proizvoljno
definiran tap sa proizvoljno zadanim utjecajima. Aktiviranjem ove naredbe pojavit e se
dijalog slian onome za prikaz rezultata. (Zbog analogije sa ostalim propisima, prikazat emo
ovu naredbu samo za propis EUROCODE).
843
Izgled dijalog box-a za kontrolu stabilnosti pojedinanog tapa
U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u
dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka
koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji.
Vrsta elika - Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija mijenja se vrsta elika.
Duina - U ovom edit box-u unosi se duina tapa.
Utjecaji - U ovom dijelu dijalog box-a nalaze se edit box-ovi za unos utjecaja (sila) koji
djeluju du tapa.
Parametri oblika dijagrama - Pretpostavljeno je da du cijelog tapa djeluju utjecaji

konstantnog intenziteta a efekti razliitih oblika dijagrama momenata mogu se zadati preko
koeficijenata C1, C2, C3 i M.LT.
Naredbeno polje Preuzmi omoguava da se podaci u ovom dijalog box-u inicijaliziraju na

osnovu izabranog tapa iz konstrukcije.
Aktiviranjem ovog naredbenog polja, izlazi se na crte i naredbena linija dobiva slijedei izgled:
<0 odab.> Pojedinani tap Odabir (<krAj>):
Mogue je odabrati samo jedan tap nakon ega slijedi povratak u dijalog box. Od odabranog
tapa preuzima se popreni presjek, duina i ulazni podaci za kontrolu stabilnosti.
Naredbeno polje Novi presjek slui za promjenu poprenog presjeka tapa. Njegovim
aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definiranje poprenog presjeka.
Aktiviranjem naredbenog polja Proraun vri se proraun i generiranje izvjetaja. U

polju Iskoritenje bit e ispisan maksimalni koeficijent iskoritenja.
844
11. Dimenzioniranje drvenih

konstrukcija
Pomou ovog modula imate mogunost da dimenzionirate tapove drvenih
elemenata konstrukcije: ravne tapove, zakrivljene tapove sa konstantnom dimenzijom
poprenog presjeka, prave tapove sa promjenljivom dimenzijom poprenog presjeka,
viedijelne drvene tapove, za sve vrste naprezanja. Naredba za dimenzioniranje drvenih
elemenata konstrukcija, nalazi se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Drvo. Da bi
se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona Drvo: Dimenzioniranje, ijim
izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.

Dimenzioniranje -> Drvo
Napomena:
Kako se dimenzioniranje vri samo za odabrane kombinacije jednovremenog djelovanja
osnovnih sluajeva optereenja, to e naredbe za dimenzioniranje drvenih elemenata
konstrukcije biti neaktivne ako prethodno niste definirali barem jednu kombinaciju. Znai, prije
samog postupka dimenzioniranja potrebno je da definirate sve mjerodavne kombinacije iz
kojih e program preuzimati statike utjecaje za dimenzioniranje. U sluaju da model ne sadri
ni jednu kreiranu kombinaciju, nakon izbora bilo koje od naredbi iz menija Dimenzioniranje ->
Drvo, program e dati slijedee upozorenje.
845
11.1 Izbor propisa za dimenzioniranje

Prije kretanja na sam postupak dimenzioniranja, potrebno je odabrati standard po
kojem e se vriti dimenzioniranje. Izborom naredbe Propisi, koja se nalazi u okviru
padajueg menija Dimenzioniranje -> Drvo, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Promjena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi na
gornjem dijelu dijalog box-a. U edit box-u Tolerancija, definira se doputeni postotak
prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u presjeku jako bliski
doputenim (u granicama zadanog doputenog postotnog prekoraenja), te tapove program
e u naredbi Kontrola stabilnosti, tretirati kao regularne. Aktiviranjem naredbenog polja
OK,dijalog box e nestati sa zaslona, a izabrani propisi e nadalje biti vaei.
EUROCODE
Za propis EUROCODE neophodno je da se prije samog dimenzioniranja definira i baza

materijala drva. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje Materijal, koje e biti
onemogueno u sluaju da je izabran propis HRN.
Naredbeno polje Materijal koje slui

za definiranje baze materijala drva
Nakon aktiviranja naredbenog polja Materijal otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
846
Izgled dijalog box-a za definiranje baza materijala

drva sa tekuom bazom
U lijevom djelu dijalog box-a prikazana je lista sa svim bazama materijala drva, koje se
trenutano nalaze snimljene u konfiguracijskoj datoteci. Sa programom se isporuuju tri
default baze materijala. Prva u listi je trenutano tekua baza i ispred njenog naziva nalazi se
strelica ( ). Napominjemo da e podaci iz tekue baze materijala drva biti preuzeti u dijalog
box-ovima Ulazni podaci, Prikaz rezultata i Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa.
Korisnik u svakom trenutku moe izvriti promjenu tekue baze. Postupak se sastoji od
odabira eljene baze iz liste i aktiviranju naredbenog polja Postavi za tekui. Ovo
naredbeno polje je aktivno kada se iz liste odabere bilo koja baza materijala drva izuzev
tekue.
Pomou naredbenog polja Postavi za tekui,

promijenjena je tekua baza materijala
Dodavanje nove baze materijala drva vri se aktiviranjem naredbenog polja Dodaj. Ako
je check box Sa kopiranjem postavljen na ukljueno stanje, dodana baza predstavlja kopiju
baze koja je bila odabrana u trenutku aktiviranja ovog naredbenog polja i u svom nazivu ona
sadri oznaku 1.
847
Pomou naredbenog polja Dodaj u listu

je ubaena kopija odabrane baze
Ako je check box Sa kopiranjem postavljen na iskljueno stanje u listu se dodaje prazan red
kojem korisnik sam dodjeljuje naziv. Takva baza je potpuno prazna, tako da je neophodno da
joj sami zadate sve potrebne parametre.
Naziv bilo koje baze materijala iz liste, moe se promijeniti tako to se prvo miem obiljei
polje u koloni Naziv, a zatim se sa tipkovnice unese eljeni naziv.
Za uklanjanje odabrane baze predvieno je naredbeno polje Brii. S obzirom da je ova

naredba destruktivna, program e izdati odgovarajue upozorenje:
Potvrdan odgovor e dovesti do brisanja odabrane baze, dok e negativan odgovor oznaiti
odustajanje od naredbe.
Naredbena polja Gore i Dolje e biti aktivna jedino ako se u listi nalazi vie od
jedne baze materijala i pomou njih se trenutano odabranoj bazi vri promjena poloaja u listi
na gore, odnosno na dolje.
Aktiviranjem naredbenog polja Edit, otvara se novi dijalog box u kojem imate mogunost da
za trenutano odabranu bazu materijala definirate sve potrebne podatke.
848
Dijalog za definiranje parametara za razliite kvalitetne klase drva
Pored naziva dijalog box-a ispisan je i naziv baze materijala drva koja se trenutano ureuje. U
gornjem lijevom kutu dijalog box-a nalaze se tri radio button-a koja se odnose na tri vrste
drva: Puno drvo crnogorica i bjelogorica, Puno drvo tvrdo drvo i Lijepljeno lamelirano
drvo. Izborom jednog od njih korisniku se prua mogunost da u tabeli, koja se nalazi u
centralnom djelu dijalog box-a, definira sve kvalitetne klase drva koje e pripadati upravo toj
vrsti, tako da e svaka od te tri vrste drva imati svoju tabelu sa kvalitetnim klasama i njihovim
parametrima. U prikazanoj tabeli svakom od redova odgovaraju karakteristike jedne klase
drva. Svaka kvalitetna klasa drva odreena je svojim nazivom i nizom numerikih podataka
koji se zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona ispisana je oznaka podatka, a u
redu iznad i jedinica mjere u kojoj se on izraava. Naravno, jasno je da se svi podaci u
tabelama mogu mijenjati. Ukoliko neki od parametara nisu zadani, program e pri aktiviranju
naredbenog polja OK izdati odgovarajue obavjetenje.
Pomou naredbenog polja Dodaj omogueno je dodavanje nove kvalitetne klase drva u
tabelu. Nova klasa drva bit e smjetena ispod reda koji je bio odabran prije aktiviranja
naredbenog polja Dodaj i on e zapravo predstavljati kopiju tog reda. To znai da e imati
isti naziv i sve ostale podatke kao klasa drva koja je prethodno bila odabrana. Novododanoj
klasi drva neophodno je promijeniti naziv, s obzirom da vie klasa drva ne smije imati isto ime.
U suprotnom, pri aktiviranju naredbenog polja OK program e izbaciti obavjetenje:
849
Pomou naredbenog polja Brii moe se ukloniti odabrana kvalitetna klasa drva, a
pomou komadnih polja Gore i Dolje imate mogunost da po svojoj elji uredite
redoslijed klasa u tabeli.
11.2 Mjerodavno optereenje

HRN
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dijalog box za unos korekcijskih koeficijenata za

prethodno kreirane kombinacije optereenja.
Izgled dijalog box-a za unoenje korekcijskih koeficijenata

za mjerodavne kombinacije optereenja
naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No, ispisuje se redni broj dane kombinacije, u
koloni Naziv zadani naziv, dok su posljednje dvije kolone predviena za unos korekcijskih
koeficijenata Ko i Kd. Korekcijski koeficijenti Ko i Kd se koriste za korekciju doputenih
napona.
Koeficijent Ko zavisi od karaktera osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u danu

kombinaciju.
Ko = 1.00 za osnovno optereenje

Ko = 1.15 za osnovno + dopunsko optereenja
Ko = 1.50 za osnovno + dopunsko + naroito optereenje
Koeficijent Kd zavisi od duine trajanja optereenja
Kd = 1.00 za kratkotrajna optereenja

Kd = 0.90 za permanentno korisno optereenje korisno optereenje ili snijeg djeluju bez
prestanka due od 3 mjeseca.
Kako se u ovom dijalog box-u preuzimaju sve zadane kombinacije pomou naredbe Sluajevi
optereenja, to vam se moe desiti sluaj da ne elite da vrite dimenzioniranje za sve ranije
definirane kombinacije. U tom sluaju je dovoljno da u ovom dijalog box-u za korekcijske
koeficijente (podatak u koloni Ko ili Kd), svim kombinacijama koje ne elite da uzimate u
obzir pri dimenzioniranju, zadate vrijednost 0.
850
U Tower-u omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u

projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je naredbeno polje Izvjetaj, koje
se nalazi u dijalog box-u naredbe Mjerodavno optereenje.
Naredbeno polje za kreiranje izvjetaja

sa mjerodavnim kombinacijama
Izborom ovog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:

851
EUROCODE
Izborom naredbe Mjerodavno optereenje otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a Mjerodavno optereenje EUROCODE
U donjem list box-u su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su kreirani do trenutka
ulaska u dijalog box. U koloni No se ispisuje redni broj osnovnog sluaja optereenja, a u
koloni Naziv zadani naziv optereenja. Pomou posljednje dvije kolone Tip i Trajanje
zadaju se tip optereenja i njegovo trajanje. Za svaki od osnovnih sluajeva optereenja imate
mogunost da izaberete jedan od dva ponuena tipa optereenja: stalno ili promjenjivo. To se
postie tako to se pokaziva mia dovede iznad polja u koloni Tipi pritisne desni gumb mia,
ime se otvara padajui meni sa opcijama stalno i promjenjivo. Izborom jedne od
ponuenih opcija imate mogunost promijeniti tip optereenja na eljeni, nakon ega e se u
koloni Tip ispisivati odabrani tip optereenja.
852
Padajui meni koji se otvara pritiskom na

desni gumb mia iznad polja u koloni Tip
U zavisnosti od zadanog tipa optereenja i vrste materijala proraunava se parcijalni koeficijent

za karakteristike materijala m, pomou koga se vri korekcija karakteristinih vrstoa (bit
e naknadno objanjeno u poglavlju Kontrola stabilnosti).
Na slian nain imate mogunost da osnovnim sluajevima optereenja dodijelite i

odgovarajue trajanje. Naime, desnim klikom mia u koloni Trajanje, za svaki od sluajeva
optereenja otvara se padajui meni sa opcijama stalno, dugotrajno, srednjetrajno,
kratkotrajno i trenutno.
853
Padajui meni koji se otvara pritiskom na desni gumb

mia iznad polja u koloni Trajanje
Izborom jedne od ponuenih opcija imate mogunost promijeniti trajanje optereenja na

eljeno, nakon ega e se u koloni Trajanje ispisivati odabrano trajanje optereenja.
U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova
koliko ima i kombinacija definiranih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No se
ispisuje redni broj dane kombinacije, u koloni Naziv zadani naziv, dok se pomou slijedee
kolone odreuje da li e dana kombinacija biti razmatrana pri dimenzioniranju ili ne. Postojanje
simbola u ovoj koloni oznaava uzimanje u obzir date kombinacije pri dimenzioniranju i
ona e biti prikazana u izvjetaju, dok prazno polje oznaava da dana kombinacija nee biti
uzeta u obzir pri dimenzioniranju, a samim tim ne javlja se ni potreba za prikazivanjem takve
kombinacije u izvjetaju. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se
padajui meni sa stavkama Ukljui sve i Iskljui sve. Njihovim izborom mogu se odabrati
odnosno deselektirati svi check box-ovi istovremeno. U posljednjoj koloni Trajanje ispisuje
se trajanje svake od kombinacija na osnovu trajanja osnovnih sluajeva optereenja koji ulaze
u tu kombinaciju.
Na osnovu dodijeljenog trajanja optereenja definira se korekcijski koeficijent Kmod, koji

takoer utjee na promjenu karakteristinih vrstoa materijala (bit e naknadno objanjeno u
poglavlju Kontrola stabilnosti).
Pomou naredbenog polja Izvjetaj, koje se nalazi u donjem lijevom djelu dijalog box-a,
omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu
dokumentaciju. Izborom tog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
854

U izvjetaju su prikazane dvije tabele, prva sa osnovnim sluajevima optereenja,a druga sa

svim kombinacijama koje e se uzeti u obzir pri dimenzioniranju (postojanje simbola u
dijalogu Mjerodavno optereenje). U koloni Tip je sada pored svake kombinacije
optereenja prikazan i njen tip st. ili prom., u ovisnosti od tipova osnovnih sluajeva
optereenja koji su uli u tu kombinaciju.
Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom djelu dijalog box-a, izvjetaj sa
11.3 Ulazni podaci

HRN
se javlja poruka:
<0 odab.> Ulazni podaci za grede Odabir

Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Sama procedura odabira je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, i program e
biti u proceduri selekcije sve dok ne kliknete na desni gumb mia, nakon ega e se otvoriti
dijalog box za definiranje ulaznih podataka.
855
Koje podatke je mogue zadati u dijalog box-u zavisi iskljuivo od vrste presjeka (da li je
jednodijelni ili viedijelni, da li je od masivnog drveta ili od lijepljenog lameliranog drveta, da li
je konstantne dimenzije poprenog presjeka ili sa promjenljivom visinom poprenog
pravokutnog presjeka, i od toga da li je odabran samo jedan tap ili vie njih. Prvo emo
objasniti znaenje svakog od ulaznih podataka.
Koeficijenti duine izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)

Za odabrani tap, u edit box-ovima 3 i 2, zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko
lokalne osi 3, odnosno lokalne osi 2 tapa. Programski se za ove vrijednosti usvaja
vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtijevati ili
unos bezdimenzionalnog koeficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima.
Obzirom da se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe odabrati vie tapova
koji imaju razliite duine, to vrijednosti zadate preko bezdimenzionalnog koeficijenta i
duine izvijanja u metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do
meusobnog preraunavanja. Znai, pri kontroli stabilnosti e biti potovan podatak o
duini izvijanja koji je trenutano vidljiv u dijalog box-u.
Korekcijski koeficijent neto/bruto presjeka (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)
Ovaj koeficijent reducira bruto povrinu presjeka pri proraunu uzdunih t napona od sile
vlaka kao i pri proraunu napona od poprene sile.
Maksimalne vitkosti tapa max (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)
Za odabrani tap zadaje se maksimalna vitkost tapa u combo box-u kao jedna od ponuenih
mogunosti, u zavisnosti da li je glavni ili sekundarni element konstrukcije i kako je odreena
vrijednost max:
- Glavni element konstrukcije (priblino Lk) max Lk = 120

- Glavni element konstrukcije (tono Lk) max Lk = 150
- Sekundarni element konstrukcije max Lk = 175
Materijal (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa)

Zadaje se kvaliteta materijala za odabrane tapove. U combo box-u biraju se neke od
ponuenih kombinacija:
856
Vrsta materijala:
- Puno drvo
- Lijepljeno lamelirano drvo
razliitih botanikih klasifikacija:

- Bjelogorica
- Crnogorica
i prema klasi:
- Klasa I
- Klasa II
- Klasa III (samo za puno drvo, crnogorica)
Sam izbora materijala drvenog tapa prema vrsti materijala, botanikoj klasifikaciji i prema
klasi potrebno je unijeti i postotak vlanosti drveta tokom uporabe. Za puno drvo bazni napon
je za vlanost od 18% dok je za LLD bazni napon za 15%. U sluaju da se vlanosti drveta
razlikuju od 18% za puno drvo, odnosno 15% za LLD, doputeni naponi se korigiraju sa
koeficijentima Kf.
Korekcijski koeficijent (izloenost) se unosi u zavisnosti od izloenosti elementa konstrukcije

atmosferilijama i mogu se unijeti vrijednosti od 0.85 do 1.00 a u svemu prema slijedeoj
tabeli
Glavni nosivi elementi Sekundarni nosivi

Vrste objekta i stupanj konstrukcije elementi konstrukcije
njihove izloenosti Nenadzirane Nadzirane Nenadzirane Nadzirane
atmosferilijama i i i i
neodravane odravane neodravane odravane
Potpuno otvoreni objekti
sa nezatienom
konstrukcijom, izloenom
atmosferilijama ili trajno 0.85 0.90 0.90 1.00
visokoj relativnoj
vlanosti zraka u
zatvorenom prostoru
Djelomino otvoreni
objekti, najvie sa jedne
bone strane, sa
nezatienom 0.90 0.95 0.95 1.00
konstrukcijom i
djelomino izloeni
atmosferilijama
U ostalim sluajevima za Korekcijski koeficijent izloenosti unosi se 1.00
Viedijelni tap
Razmak izmeu elemenata veze:

Zadaje se razmak izmeu elemenata veze (drvenih umetaka ili podvezica), maksimalni razmak
izmeu elemenata veze mora biti manji od treine duine tapa.
Korekcijski koeficijent veze (kod viedijelnih tapova):

Zadaje se u zavisnosti od veze izmeu samostalnih elemenata i spojnog sredstva prema
slijedeoj tabeli
857
Element veze Spojno sredstvo Korekcijski

koeficijent
veze K
Ljepilo 1.00
Modanici, karike 2.50
Drveni umetak
avli, trnovi i 3.00
vijci
Ljepilo 3.00
Podveze drvene
avli, trnovi i 4.50
spojne ploe
vijci
Korekcijski koeficijent K koristi za proraun raunske vitkosti tapa oko nematerijalne osi.
Kod tapova koji su od lijepljenog lameliranog drva definiraju se i slijedei ulazni podaci
Broj faza lijepljenja

Jedna faza lijepljenja kada su sve lamele meusobno paralelne (lameliranje u jednom
prolazu)
Vie faza lijepljenja kada postoje vie ravnina lijepljenja, mogue kod tapova sa
promjenljivom visinom poprenog pravokutnog presjeka (lameliranje
u vie prolaza)
Za pravac lamela (I faza lijepljenja) moe se izabrati jedan od tri ponuena pravca:
- u pravcu osi tapa,
- u pravcu gornjeg ruba tapa,
- u pravcu donjeg ruba tapa.
U zavisnosti od broja faza lijepljenja, i pravca lamela osnovne faze (I faze) lijepljenja lamela,
odreuje se postupak prorauna kao i korekcijski koeficijent K.
Debljina lamele
Kod tapova koji su zakrivljeni, kod kojih je odnos 130a R1 < 150 a (u funkciji
debljine lamele i polumjera krivulje), vri se redukcija doputenih normalnih napona, dok se
za odnos 150a R1 < 200 a, vri provjera debljine lamele u funkciji zakrivljena.
Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata
iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou
check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj.
Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili

vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne
napravi pogreku.
U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, tapovi koji su ve dimenzionirani

zadravaju svoje ulazne podatke za dimenzioniranje, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu
geometrije ili poprenog presjeka.
858
Napomena:
Bazni doputeni naponi u zavisnosti od vrste materijala, botanike klasifikacije i klase
reduciraju se sa slijedeim korekcijskim koeficijentima:
Ko - karakter osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u danu kombinaciju,
Kd - zavisi od duine trajanja optereenja,
Ki - zavisi od izloenosti elementa konstrukcije atmosferilijama tijekom eksploatacije,
Kf - zavisi od vlanosti drveta tijekom eksploatacije,
K - kod elemenata konstrukcije od LLD zavisi od kuta izmeu ravnine lijepljenja i pravca sile
Ukupan korekcijski koeficijent K se dobiva kao umnoak svih prethodnih korekcijskih

koeficijenata
EUROCODE
se javlja poruka:
<0 odab.> Ulazni podaci za grede Odabir ( Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras /
Deselektiranje / <krAj> ):
Sama procedura odabira je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, a program e
biti u proceduri odabira sve dok ne izaberete podopciju Kraj ili ne kliknete na desni gumb
mia, nakon ega e se otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka.
Lijevi dio dijalog box-a predvien je za definiranje materijala za sve odabrane tapove, pri
emu e se koristiti podaci iz baze, koja je u dijalog box-u Baza materijala drva postavljena
za tekuu (vidi poglavlje Izbor propisa za dimenzioniranje).
Materijal
Izborom jednog od ponuenih radio button-a definira se vrsta materijala:
- Puno drvo crnogorica i bjelogorica

- Puno drvo - tvrdo drvo
- Lijepljeno lamelirano drvo
859
Svakoj od ovih vrsta drveta pripadaju odgovarajue kvalitetne klase drva, koje korisnik moe
birati iz zatvorene liste. Sadraj zatvorene liste odgovara listi kvalitetnih klasa drva koja se
nalazi u tekuoj bazi materijala drveta, tako da je jasno da e se i on mijenjati u ovisnosti od
izabrane tekue baze.
Lamelirani
Kod tapova koji su od lijepljenog lameliranog drveta definira se pravac i debljina lamele.
Za pravac lamela moe se iz zatvorene liste Pravac izabrati jedan od dva ponuena pravca:
- u pravcu gornjeg ruba tapa

- u pravcu donjeg ruba tapa
U edit box-u Debljina lamele unosi se debljina lamele u [cm].
Klasa uporabljivosti
Za sve vrste i kvalitetne klase drva potrebno je izabrati jednu od tri ponuene klase
uporabljivosti:
- Klasa uporabljivosti 1 - sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i

relativnoj vlanosti zraka od 60%
- Klasa uporabljivosti 2 - sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i
relativnoj vlanosti zraka koja samo nekoliko tjedana godinje prelazi 85%
- Klasa uporabljivosti 3 - kada je sadraj vlage vei nego kod klase 2
Izvijanje
U gornjem desnom dijelu dijalog box-a zadaju se koeficijenti duine izvijanja.
Za odabrani tap, u edit box-ovima Koeficijent duine izvijanja 3 i Koeficijent duine

izvijanja 2, zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko lokalne osi 3, odnosno lokalne osi
2 tapa. Programski se za ove vrijednosti usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam
promjeni ove vrijednosti.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtijevati ili unos
bezdimenzionalnog koeficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima. S obzirom da
se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe odabrati vie tapova koji imaju razliite
duine, to vrijednosti zadane preko bezdimenzionalnog koeficijenta i duine izvijanja u
metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do meusobnog preraunavanja. Znai,
pri kontroli stabilnosti e biti potivan podatak o duini izvijanja koji je trenutano vidljiv u
dijalog box-u.
Korekcijski koeficijent neto/bruto presjeka - zadaje se za sve oblike poprenog presjeka

tapa. Ovaj koeficijent reducira bruto povrinu presjeka pri kontroli napona od sile vlaka kao i
pri kontroli posminih napona.
Koeficijent duine bonog pridravanja - koristi se u dokazu bone stabilnosti elementa.

Program za ovu vrijednost automatski usvaja vrijednost 1. U zavisnosti od konkretnog
primjera korisnik moe sam promijeniti ovu vrijednost.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtijevati ili unos
bezdimenzionalnog koeficijenta, ili pak unos stvarnog razmaka bono pridranih toaka
okomitih na pravac osi 2, izraen u metrima.
860
Zanemarivanje utjecaja
Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je
da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi pogreku.
Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj
Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja
tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou ovog check
box-a.
11.4 Kontrola stabilnosti

Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Kontrola stabilnosti
ulazi se u standardnu proceduru odabira
<0 odab.> Kontrola stabilnosti - Odabir

Naime sada se oekuje da odaberete sve tapove za koje elite izvriti dimenzioniranje. Po
zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da si su odabrani tapovi ve ranije
dimenzionirani i u tom sluaju e dati slijedee upozorenje.
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom naredbenog polja OK
nastavite naredbu za dimenzioniranje svih prethodno odabranih tapova. U okviru kontrole
stabilnosti provodi se i proraun maksimalnog razmaka bonih pridrajnih toaka. Nakon
zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e
biti rijei u slijedeem poglavlju.
Nain prorauna - HRN
Kod nosaa sa konstantnom dimenzijom poprenog pravokutnog presjeka, proraun napona se

vri prema slijedeim obrascima:
za uzdune-normalne napone:
Z
M3 M2
Aneto t dop
N
'
, i = odnosno
m m c dop
' ' '
= = t n c n
=
m3
W3 dop m2
W2 dop
A
za posmine napone:
Q
A
' Mt
m
= 1 .5 m dop
,
= dop ;
'
t
Wp
Superponiranje uzdunih napona se vri na slijedei nain:

ako na presjek djeluje normalna sila tlaka
m3 + m2 c n
+ ' 1 .00
m' dop c dop
ili ako na presjek djeluje normalna sila vlaka
861
m3 + m 2 t n
+ ' 1.00
m' dop t dop
Superpozicija posminih napona se vri na slijedei nain:

+ m 2 m dop
'
m3
ukoliko djeluje moment torzije na presjeku:

m + t dop
'
Proraun napona kod nosaa koji su zakrivljeni, sa promjenom visine pravokutnog poprenog
presjeka (koji se formira u jednoj fazi) i u tjemenom presjeku vri se prema slijedeim
formulama:
za uzdune -normalne napone:

M M Z N
m3 = k m W33 m dop , m2 = W22 m i
Aneto t dop
odnosno
c dop ;
' ' ' '
=kn c n
=kn
dop t n
A
za poprene napone:
N
M Z odnosno n = k n A
m3 = k m W33 , i n
= k n
Aneto
.
Proraun napona kod nosaa sa promjenom visine pravokutnog poprenog presjeka, kod koga
su sve lamele paralelne, vri se prema slijedeim formulama:
za normalne napone:
Z
M3 M2
t dop odnosno N
'
, i = c dop ;
W3 m W2 m

' ' '
= = t n =
m3 dop m2 dop
Aneto c n
A
za poprene napone:
M Z N;
m3 = k m W33 , i n = k n Aneto odnosno n
= k n
A
za uzdune posmine napone:
Z
m3
=km
M3 , i
W3
n
= k n
A neto
odnosno
n
=kn
N;
A
Kontrola kombiniranog naponskog stanja na zakoenom rubu ivici se vri prema slijedeem
obrascu:
2 2
2
1 c 1 1
ako je < 0 + +
1
dop 1
c dop 2.66 dop
2 2
2
1 t 1 1
ako je > 0 + + 1
t dop 1.33 dop
1
dop 1.25

Prilikom prorauna stabilnosti obraala se panja na specifinosti kao to su:

- odreivanje duine izvijanja tapova sa promjenljivom dimenzijom poprenog presjeka,
- redukcije presjeka kod zakrivljenih tapova kada je razvijena duina lamela manja od 4.0
m, kod nosaa koji se formiraju u jednoj fazi (lameliraju u jednom mahu),
- odreivanje koeficijenata K (kuta izmeu pravca sile i pravca lameliranja),
- kod zakrivljenih tapovi iji je odnos zakrivljenja =R/h u relaciji 2 10 proraunavaju
se kao zakrivljeni tapovi, ukoliko je > 10, proraunavaju su kao ravni tapovi (bez
utjecaja zakrivljenja).
862
tapovi koji se nisu mogli proraunati, u okviru naredbe za prikaz rezultata se oznaavaju sa
!!!!. To znai da su neki od slijedeih uvjeta prekoraeni:
- izvijanje, > max (definirano u ulaznim podacima),

- kod zakrivljenih tapova ukoliko je odnos zakrivljenja =R/h manji od 2 (<2),
- kod tapova koji se formiraju u I fazi (lameliraju u jednom mahu) ako zavrni klinovi lamela
ne zadovoljavaju propisane kriterije,
- kut izmeu djelovanja normalne sile (osi tapa) i pravca lamela kod LLD.
Dimenzioniranje drvenih konstrukcija prema EN 1995-1-1:2004
Definirane su slijedee klase uporabljivosti:
- Klasa uporabljivosti 1 sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i

relativnoj vlanosti zraka od 60%
- Klasa uporabljivosti 2 sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i
relativnoj vlanosti zraka koja samo nekoliko tjedana godinje prelazi 85%
- Klasa uporabljivosti 3 kada je sadraj vlage vei nego kod klase 2
Korekcijski koeficijent modifikacije za razliito trajanje optereenja kmod se odreuje kao:
Trajanje opt./Klasa 1 2 3
uporab.
Stalno 0.6 0.6 0.5
Dugotrajno 0.7 0.7 0.55
Srednjetrajno 0.8 0.8 0.65
Kratkotrajno 0.9 0.9 0.7
Trenutno 1.1 1.1 0.9
Parcijalni koeficijent za svojstva gradiva m se odreuje na slijedei nain:
- za osnovnu kombinaciju optereenja, za puno drvo m = 1.3

- za osnovnu kombinaciju optereenja, za lijepljeno lamelirano drvo m = 1.25
- za izvanrednu kombinaciju optereenja m = 1.0
- za granino stanje uporabljivosti m = 1.0
Odgovarajue vrstoe fm,d , ft,0,d , ft,90,d , fc,0,d , fc,90,d , fv,d se dobivaju kada se tabline
vrijednosti fm,k , ft,0,k , ft,90,k , fc,0,k , fc,90,k , fv,k pomnoe sa korekcijskim faktorom klase trajanja
optereenja i klase uporabljivosti kmod i podijele sa parcijalnim koeficijentom za svojstva
gradiva m.
kmod
f x.d = f x.k
m
Nain prorauna:
a) Savijanje bez normalne sile (N = 0) , moraju biti zadovoljena oba uvjeta:
m , 3, d m , 2 ,d t
km + 1 +
f m , 3, d f m , 2 ,d 100
863
m , 3, d m , 2,d t
+ km 1 +
f m , 3, d f m , 2,d 100
gdje je:
t - doputeno odstupanje u %
km - koeficijent oblika za pravokutni presjek km = 0.70, za ostale presjeke km =
1.00
fm,3,d i fm,2,d - odgovarajue vrstoe na savijanje
m,3,d i m,2,d - izraunati naponi savijanja (M/W)
b) Ekscentrino zatezanje (N > 0) , moraju biti zadovoljena oba uvjeta:
t , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ km + 1 +
f t , 0 ,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
t , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ + km 1 +
f t , 0,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
gdje je:
t - doputeno odstupanje u %
km - faktor oblika za pravokutni presjek km = 0.70, za ostale presjeke km
= 1.00
fm,3,d , fm,2,d , ft,0,d - odgovarajue vrstoe na savijanje ako ne postoje onda je on fm,d
(ako je presjek malih dimenzija razlikuje se od fm,d )
m,3,d , m,2,d - izraunati naponi savijanja (M/W) kao i za HRN (odgovarajue osi)
t,0,d - izraunati uzduni napon (N/Aneto) kao i ranije
c) Ekscentrini tlak
L3 L2
3 = 2 =
i3 i2
vitkost L3 i L2 su duine izvijanja, a i3 i i2 su polumjeri inercije poprenog presjeka
2 E0,05 2 E0, 05
c ,crit ,3 = c ,crit , 2 = kritian napon izvijanja
32 22
f c , 0 ,k f c , 0 ,k
rel .3 = rel .2 = relativna vitkost
c ,crit ,3 c ,crit , 2
ako je rel,3 0.3 i rel,2 0.3, onda slijedea dva uvjeta moraju biti ispunjena:
864
2
c , 0 ,d
+ k m m ,3,d + m , 2,d 1 + t
f f m , 3, d f m , 2,d 100
c , 0 ,d
2
c , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ + k 1 +
f f
m
f 100
c , 0 ,d m , 3, d m , 2,d
u ostalim sluajevima slijedea dva uvjeta moraju biti ispunjena:
c , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ km + 1 +
k c , 2 f c , 0 ,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
c , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ + km 1 +
k c , 3 f c , 0 ,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
gdje je :
1 1
k c ,3 = k c,2 =
k 3 + k 32 2rel ,3 k 2 + k 22 2rel , 2
i
[
k 3 = 0.5 1 + c (rel .3 0.3) + 2rel .3 ] [
k 2 = 0.5 1 + c ( rel .2 0.3) + 2rel .2 ]
c - poetna imerfekcija u odnosu na ravni tap (za puno drvo c = 0.20, a za lijepljeno
lamelirano c = 0.10)
d) Utjecaj poprene sile
Q2 Q3
2 ,d
= 1.5
Aneto 3, d
= 1.5
Aneto
naponi od poprene sile
Mora biti ispunjen slijedei uvjet:
2,d + 3,d 1 + tol

2 2
f v ,d
gdje je:
Q3 i Q2 - poprena sila
Aneto - povrina poprenog presjeka (po odbijanju svih oslabljenja)
e) Utjecaj torzije
865
Napon od utjecaja torzije se izraunava kao:
Mt Mt
tor , 3, d
=
Wp3 tor , 2 , d
=
Wp 2
Moraju biti ispunjena slijedea dva uvjeta:
tor , 3, d
1 + tol
fv, d
tor , 2 , d
1 + tol
fv,d
U sluaju istovremenog djelovanja momenta torzije i poprene sile moraju biti ispunjena
slijedea dva uvjeta:
2,d + tor,3,d 1 + tol

f v, d

3,d + tor , 2,d 1 + tol

f v ,d

f) nosai sa jednostrano nagnutim rubom
Na nagnutom rubu modificira se vrstoa na savijanje i to:
ako je nagnuti rub tapa tlani, od djelovanja momenta
f m, d
f m, , d =
2 2
f m, d f
1+ tan + m, d tan 2
1.50 f f
v, d c,90, d
ako je nagnuti rub tapa vlani, od djelovanja momenta
f m, d
f m , , d =
2 2
f m, d f m, d
1+ tan + tan 2
0.75 f f
v, d t ,90, d
Kontrola je ista kao i za ravni tap samo je broj uvjeta koji moraju biti ispunjeni povean na
etiri zbog razliite vrstoe na savijanje na ravnom i kosom rubu.
866
iskoritenje presjeka u zoni gdje su lamele paralelne sa rubom tapa
uticaji od pritiskuju e
+ k m m ,3, 0,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d f m , 2,d
i
uticaji od pritiskuju e m ,3, 0,d
+ + k m m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d f m , 2,d
iskoritenje presjeka u zoni gdje lamele nisu paralelne sa rubom tapa
uticaji od pritiskuju e
+ k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m , ,d f m , 2,d
i
uticaji od pritiskuju e m ,3, , d m , 2,d
+ + km (1 + tol )
ili zateua sile f m , , d f m, 2,d
g) zakrivljeni nosai konstantnog poprenog presjeka
Moraju biti ispunjena dva uvjeta
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d
i
uticaji od pritiskujue m ,3,d
+ + k m m , 2,d (1 + tol )
Napon savijanja za os 3 (os oko koje je nosa zakrivljen) izraunava se kao:
M3
m , 3, d = k l
W3
k1 = 1 ; k 2 = 0.35 ; k 3 = 0 .6 ; k4 = 0
2 3 2
h h h h h
kl = k1 + k 2 + k3 + k 4 = 1 + 0.35 + 0.6
r r r r r
Uvodi se faktor redukcije kr zbog savijanja lamela tijekom izrade:
rin
ako je 240
kr = 1
t
867
rin r
ako je < 240
kr = 0.76 + 0.001 in
t t
U sluaju da je napon u vanjskom rubu u odnosu na centar krivulje od utjecaja momenta tlak,
potrebno je provesti i kontrolu poprenih vlanih napona i slijedei uvjet treba biti ispunjen:
t ,3,90,d
0 .2
1 + tol
V
k dis 0 f t ,90,d
V
kdis - faktor za raspodjelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima
vrijednost 1.4
M3
t ,3,90,d = k p
W3
V0 - usporedni volumen od 0.01 m
V - volumen zakrivljenog dijela nosaa, maksimalna vrijednost V=2/3 Vb
Vb - ukupni volumen nosaa (volumen nosaa izmeu dva zgloba)
k 6 = 0.25
h h
k p = k6 = 0.25
r r
h) zakrivljeni nosai sa promjenom dimenzije presjeka
Potrebno je da su ispunjena etiri uvjeta:
iskoritenje presjeka u zoni gdje su lamele paralelne sa rubom tapa
+ k m m ,3,0,d + m , 2,d (1 + tol )
i
uticaji od pritiskujue m ,3, 0,d
+ + k m m , 2,d (1 + tol )
iskoritenje presjeka u zoni gdje lamele nisu paralelne sa rubom tapa
+ k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m , ,d k r f m , 2 ,d
i
868
uticaji od pritiskujue m ,3, ,d

+ + k m m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m , ,d k r f m , 2 ,d
Napon savijanja za os 3 (os oko koje je nosa zakrivljen) izraunava se kao:
za vlakna paralelna sa rubom tapa
m,3, 0, d = kl (1 + 4tg 2 )
6M 3
bh 2
vlakna na nagnutom rubu
m,3, , d = kl (1 + 4tg 2 )
5M 3
bh 2
- kut izmeu pravca lamela i ruba tapa
Uvodi se faktor redukcije kr zbog savijanja lamela tijekom izrade.
rin
ako je 240
kr = 1
t
rin r
ako je < 240
kr = 0.76 + 0.001 in
t t
Na nagnutom rubu modificira se vrstoa na savijanje i to:
ako je nagnuti rub tapa tlani, od djelovanja momenta
f m,d
f m, ,d =
f m,d
sin 2 + cos 2
f c ,90,d
ako je nagnuti rub tapa vlani, od djelovanja momenta
f m ,d
f m , ,d =
f m,d
sin 2 + cos 2
f t ,90,d
Koeficijent kl se izraunava kao:
2 3
h h h
kl = k1 + k2 + k3 + k4
r r r
k1 = 1 + 1.4tg + 5.4tg
2
869
k 2 = 0.35 8tg
k 3 = 0.6 + 8.3tg 7.8tg 2
k 4 = 6tg 2
U sluaju da je napon u vanjskom rubu u odnosu na centar krivulje od utjecaja momenta tlak,
potrebno je provesti i kontrolu poprenih vlanih napona i slijedei uvjet treba biti ispunjen:
t ,3,90,d
0 .2
1 + tol
V
k dis 0 f t ,90,d
V
kdis - faktor za raspodjelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima
vrijednost 1.4
V0 - usporedni volumen od 0.01 m
V - volumen zakrivljenog dijela nosaa, maksimalna vrijednost V=2/3 Vb
Vb - ukupni volumen nosaa (volumen nosaa izmeu dva zgloba)
M3
t ,3,90,d = k p
W3
2
h h
k p = k5 + k 6 + k 7
r r
k5 = 0.2tg
k6 = 0.25 1.5tg + 2.6tg 2
k7 = 2.1tg 4tg 2
i) Dokaz bone stabilnosti elementa
U sluaju da je nosa napregnut momentom savijanja sa ili bez sile tlaka.
Mora biti ispunjen slijedei uvjet:
m , 3, d
1 + tol
kkrit f m, d
relativna vitkost se odreuje kao:
f m ,k
rel ,m =
m ,crit
kritini napon izvijanja se uzima kao:
870
M 3,crit E0, 05 I 2G0, 05 I tor

m ,crit = =
W3 l ef W3
Na osnovu vrijednosti rel,m odreuje se kkrit
ako je rel,m 0.75 kkrit = 1

ako je 0.75 < rel,m 1.40 kkrit = 1.56 - 0.75 rel,m
ako je 1.40 < rel,m kkrit = 1/rel,m2
E0,05 - 5% fraktil modula E paralelno vlaknima

G0,05 - 5% fraktil modula posmika
Itor - torzijski moment inercije
l ef - razmak pridrajnih toaka okomitih na pravac osi 2
11.5 Prikaz rezultata

Izborom ove naredbe, program sve tapove, za koje je prethodno provedena
kontrola stabilnosti, boja zelenom, odnosno crvenom bojom. Sa gornje strane tapa se ispisuje
maksimalna vrijednost proraunatog koeficijenta iskoritenja presjeka za: normalni, posmini,
kontrolu kombiniranog naponskog stanja kako na zakoenom rubu tapa tako i u tjemenom
presjeku. Iako je vjerojatno, ve samo po sebi jasno, naglasiti emo da je idealna vrijednost
ovog koeficijenta 1.00, dok e svi tapovi koji ne zadovoljavaju imati vrijednost > 1.00, a
oni koji zadovoljavaju vrijednost < 1.00. Napominjemo da e tapovi koji imaju koeficijent
iskoritenja > 1.00, biti obojani u zeleno, ukoliko se prekoraenje napona uklapa u
odstupanje, zadanu pomou naredbe Propisi.
Nakon aktiviranja naredbe Prikaz rezultata, na naredbenoj liniji se javlja i poruka:
<0 odab.> Prikaz rezultata - Odabir (<krAj>/Dijagram b.p.t ):
Sada se od korisnika oekuje da odabere proizvoljan tap, nakon ega se otvara dijalog box
slijedeeg izgleda.
871
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja
U donjem dijelu dijalog box-a se nalaze svi ulazni podaci za odabrani tap, a u donjem desnom
dijelu dijaloga se kao orijentacijske vrijednosti prikazuju koeficijenti iskoritenosti presjeka (),
za svaku od zadatih kombinacija posebno. U gornjem dijelu dijalog box-a se nalazi detaljan
prikaz provedenog postupka dimenzioniranja. Promjena tekueg sadraja ovog prozora se
moe vriti pomou scroll trake sa njegove desne strane, a mogu se koristiti i gumbi PgUp,
PgDn, kao i strelice , , ali pod uvjetom da je fokus na tom prozoru. Ako vam ove tipke
ne reagiraju, onda je dovoljno da miem kliknete na bilo koje mjesto unutar prozora
predvienog za prikaz rezultata dimenzioniranja, to e dovesti do promjene fokusa, a samim
tim e i gumbi za scroll-iranje proraditi. U sluaju da elite promijeniti ulazne podatke za dani
tap, ne morate da izlazite iz ove naredbe i da pokreete ponovo naredbu Ulazni podaci, ve
je dovoljno da u ovom dijalog box-u izvrite sve potrebne izmjene i potom aktivirate
naredbeno polje Proraun. Nakon ove operacije program e za odabrani tap provesti
ponovni proraun uzimajui u obzir sve izvrene izmjene u ulaznim podacima. Iz ovoga
proizlazi i zakljuak da koritenje naredbe Ulazni podaci i nije neophodno ako elite da
dimenzionirate jedan po jedan tap. U tom sluaju je dovoljno bez prethodnog aktiviranja
naredbe Ulazni podaci, aktivirati naredbu Kontrola stabilnosti, i ne obazirui se na
provedeno dimenzioniranje u prvom koraku, odabrati jedan po jedan tap, u ovom dijalog box-
u, zadati potrebne ulazne podatke, i vriti ponovno dimenzioniranje.
Ako Vam tap ne zadovoljava, tako da promjenom nijednog od ulaznih podataka koji se odnosi
na konstruktivno rjeavanje problema, ne moe da proe sve potrebne kontrole, tada je
rjeenje svakako u promjeni poprenog presjeka tapa. Kako e promjena poprenog presjeka
tapa dovesti do preraspodijele statikih utjecaja na cijelom modelu, u tim sluajevima je
neophodno da se vratite u modul za unos podataka, da promijenite popreni presjek tapa, da
provedete ponovni proraun statikih utjecaja, i svakako ponovo dimenzionirate sve tapove
na modelu. Meutim, ako je Vaa procjena da promjena poprenog presjeka nee dovesti do
znaajnije preraspodijele statikih utjecaja na cijelom modelu, to program nudi mogunost da
promijenite popreni presjek i bez ponovnog prorauna konstrukcije. Za tu namjenu je
predvieno naredbeno polje Novi presjek. Njegovim aktiviranjem, otvara se dijalog box koji
je identian dijalog box-u za definiranje poprenih presjeka greda u modulu za unos podataka.
Tu moete promijeniti popreni presjek i potom pomou naredbenog polja Proraun,
zahtijevati novo dimenzioniranje odabranog tapa, za stare statike utjecaje, ali sa novim
872
karakteristikama poprenog presjeka. Napominjemo da e ovako promijenjeni popreni presjek

biti tretiran samu u modulu za dimenzioniranje drvenih elementa konstrukcije, dok e u svim
ostalim naredbama, program baratati samo sa originalnim presjekom, koji je zadan u modulu
za unos podataka, i za koji su proraunati statiki utjecaji. U sluaju da elite odustati od
promjene poprenog presjeka, dovoljno je da aktivirate naredbeno polje Originalni presjek.
Njegovim izborom, prethodno promijenjeni popreni presjek e biti zamijenjen originalnim.
Napominjemo da e u sluaju greda promjenljivog poprenog presjeka opcija za promjenu
dimenzija poprenog presjeka biti nedostupna.
Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit box-

u Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kojem se trai izvjetaj
dimenzioniranja, dok se aktiviranjem naredbenog polja Generiranje izvjetaja, generira
izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom naredbenog polja Proraun , ponovo e
se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli tap.
Izborom naredbenih polja i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu

dokumentaciju ili poslati direktno na ispis.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, sve eventualno izvrene izmjene u ulaznim podacima,
kao i rezultati ponovno provedenog dimenzioniranja, za odabrani tap e biti trajno upameni,
dok je naredbeno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmjena.
Izborom pod-opcije Dijagram b.p.t., koja je prisutna na naredbenoj liniji, prikazuje se

dijagram maksimalnog razmaka bonih pridrajnih toaka, na kojem su prikazane reciprone
vrijednosti maksimalnog razmaka pridrajnih toaka za sve kombinacije optereenja, za svaki
drveni element konstrukcije, objedinjeno za donju i za gornju ivicu tapa, kao na slijedeoj
slici.
Izgled prikazanog dijagrama b.p.t. (bone pridrajne toke) na zaslonu
Napomena:
Opcija prikaza dijagrama bono pridrajnih toaka je dostupna samo za proraun stabilnosti
prema HRN-u.
873
11.6 Izvjetaj
Kako je ovu naredba predviena za kreiranje tekstualnih izvjetaja na papiru, to
njen izbor ima smisla tek nakon provedenog postupka kontrole stabilnosti. Izborom naredbe,
na naredbenoj liniji se javlja dobro poznata poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere
jedan ili vie tapova.
<0 odab.> Izvjetaj - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
Naime, sada imate mogunost da odaberete sve tapove za koje elite kreiranje tekstualnog
izvjetaja. Kada ste odabrali sve tapove, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure
odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno
odabrane tapove.
Na poetku izvjetaja, za svaku od greda se ispisuju ulazni podaci, a potom i rezultati

provedenog dimenzioniranja.

dokumentaciju. Svi tapovi odabrani u jednoj seansi pripadati e jednom tekstualnom
izvjetaju, tako da je na vama da odredite kako ete odabrane tapove grupirati.
11.7 Izvjetaj za jedan presjek

Kako se u izvjetaju za cijelu gredu, za svaku od provedenih analiza automatski
odreuje mjerodavno mjesto na gredi, to se moe desiti sluaj da pomou prethodno opisane
naredbe ne dobijete prikaz rezultata na eljenom mjestu, obzirom da za danu analizu to
874
mjesto nije kritino. Zbog toga je i napravljena naredba Izvjetaj za jedan

presjek,pomou koje imate mogunost da dobijete tekstualni izvjetaj rezultata
dimenzioniranja, ba na zadanom mjestu. Njenim izborom, program e sa naredbene linije
prvo zahtijevati da odaberete gredu u okviru koje elite da razmatrate eljeni presjek.
<0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek Odabir (<krAj>):
Nakon izbora eljene grede, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete toku
koja pripada prethodno odabranoj gredi, i koja e odrediti mjesto presjeka.
Toka na gredi:
Izbor toke na odabranoj gredi, dovesti e do otvaranja dijalog box-a, sa prikazom provedenog
dimenzioniranja u odabranom presjeku.
Izgled dijalog box-a za prikaz rezultata dimenzioniranja u odabranom presjeku
11.8 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa

U programu je omoguena kontrola stabilnosti i pravljenje izvjetaja za proizvoljno
definiran tap sa proizvoljno zadanim utjecajima. Aktiviranjem ove naredbe pojavit e se
dijalog vrlo slian onom za prikaz rezultata.
875
Izgled dijalog box-a za kontrolu stabilnosti pojedinanog tapa
U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u
dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka
koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji.
Grupa parametara Geometrija omoguava definiranje geometrije tapa. U edit box-u

Duina unosi se duina tapa, a u sluaju da je potrebno dimenzionirati tap sa lunom
geometrijom check box Luna geometrija postavi se na ukljueno stanje i u edit box-u
Radijus unese se polumjer luka. U tom sluaju moe se podesiti i orijentacija lokalnog
koordinatnog sustava tapa da li je os 2 tapa usmjerena ka centru ili od centra krivine.
U dijelu dijalog box-a Utjecaji nalaze se edit box-ovi za unos utjecaja (sila) koji djeluju du
tapa.
Naredbeno polje Preuzmi omoguava da se podaci u ovom dijalog box-u inicijaliziraju na

osnovu izabranog tapa iz konstrukcije.
Aktiviranjem ovog naredbenog polja, izlazi se na crte i naredbena linija dobiva slijedei izgled:
<0 odab.> Pojedinani tap - Odabir (<krAj>):
Mogue je odabrati samo jedan tap nakon ega slijedi povratak u dijalog box. Od odabranog
tapa preuzima se popreni presjek, duina i ulazni podaci za kontrolu stabilnosti.
Naredbeno polje Novi presjek slui za promjenu poprenog presjeka tapa. Njegovim
aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definiranje poprenog presjeka.
Aktiviranjem naredbenog polja Proraun vri se proraun i generiranje izvjetaja. U

polju Iskoritenje bit e ispisan maksimalni koeficijent iskoritenja.

Tower 6 - Uputstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Tower 6 - Uputstvo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tower 6 - Uputstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Upute za rad sa programom

3. UNOS PODATAKA ................................................................................... 143

4. FORMIRANJE MREE KONANIH ELEMENATA ........................................ 427

6. MODALNA ANALIZA................................................................................ 445

7. PRORAUN MODELA............................................................................... 461

8. OBRADA REZULTATA PRORAUNA ......................................................... 492

9. Dimenzioniranje betonskih presjeka ...................................................... 688

10. Dimenzioniranje elinih presjeka ....................................................... 825

11. Dimenzioniranje drvenih konstrukcija ................................................. 844

Sam program, nakon instalacije, na disku zauzima oko 50 MB prostora, pa je to ujedno i

S obzirom da je RAM memorija izuzetno brza, to se namee zakljuak da e na raunalu sa

Podeavanje virtualne memorije za Windows 2000

Iz Start menija aktivirajte opciju Settings X Control Panel.

Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,

Aktivirajte naredbeno polje Performance options....

Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....

Podeavanje virtualne memorije - Windows XP

Iz Start menija aktivirajte opciju Settings X Control Panel X System.

Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,

Aktivirajte naredbeno polje Settings.

Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....

Za proraunavanje izuzetno velikih primjera, samo ogranienje Windows-a po pitanju

Iz Start menija aktivirajte opciju: Programs X Accessories X Command Prompt.

Na naredbenoj liniji je potrebno zadati slijedeu instrukciju:

bootcfg /copy /d "Windows XP - 3GB" /id 1

Na ovaj nain kreirana je jo jedna konfiguracija operativnog sistema koja je zasnovana na

bootcfg /raw /3gb /id 2

Da bi provjerili da je sve uraeno kako treba, treba otkucati

Nakon ovoga, na zaslonu bi se trebali pojaviti slijedei podaci:

Boot Loader Settings

Boot entry ID: 2

Za povratak u Windows okruenje, sa naredbene linije command prompta otkucajte naredbu:

Rad programa je podran u svim standardnim rezolucijama koje su predviene za Windows

Klikom mia preko opcije Settings otvorite ovu datoteku.

1.2 Instalacija programa

1.2.1 Pojedinana instalacija programa

Kako je tijekom instalacije neophodno prisustvo odgovarajueg hardlock-a, ovom porukom,

Postavljanje LPT hardlock-a na paralelni port raunala

Upaljena lampica na USB hardlock-u oznaiti e njegovo ispravno postavljanje

Za nastavak instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.

U sluaju da je u zadanom direktoriju za instalaciju ve ranije instaliran program, program e

Tower.$dis - konfiguracijska datoteka s bojama entiteta koje su postavljene pomou

Tower.$vis konfiguracijska datoteka s podeenim stanjima vidljivosti u okviru naredbe

Tower.$mtr datoteka s bibliotekom materijala koja se koristi pri definiranju karakteristika

Tower.$prf datoteka s bibliotekom elinih profila koja se koristi pri definiranju

Tower.$dim01 - datoteka s podacima o kvalitetu materijala koje program koristi pri

Tower.$vet baza vjetrova koja se moe kreirati u okviru naredbe za zadavanje

Tower.$po baza definiranih shema pokretnih optereenja

Tower.$ks - datoteka sa konfiguriranom paletom boja koja se koristi u okviru naredbe

Tower.$gig - konfiguracije parametara koje se definiraju u okviru naredbe Generiranje

Tower.$mtz - baza definiranih masivnih i tankozidnih presjeka

Tower.$net - biblioteka mrea

Tower.$pec - parametri za seizmiku po propisu EUROCODE

Tower.$pl - definirane konfiguracije legendi za armaturu

Tower.$ppz - definirane konfiguracije za generiranje plana pozicija

Tower.$tb - datoteka u kojoj se pamti posljednji koriteni raspored ikona

Tower.$utl - konfiguracije shema pokretnih optereenja koje se definiraju pomou naredbe

Ove datoteke se snimaju u direktoriju C:\Documents and Settings\Ime korisnika \Application