Knjievnost umjetnost rijei, ostvaruje se razliitim knjievnim djelima tj.

rodovima i
vrstama, kao pjesniki i prozni govor, ukupnost svih napisanih djela
Znanost o knjienosti znanost koja prouava knjievnost, dijeli se na :
- teorija o knjievnosti podjela knjievnih odnosa prema drugim umjetnostima, nain
nastajanja knjievnosti, tumaenje i vrednovanje (lirika, epika, drama)
- KNJIEVNI ROD iri pojam od knjievne vrste, svaka knjievna vrsta pripada nekom
od knjievnih rodova
- KNJIEVNA VRSTA skupina slinih djela koja imaju vei broj zajednikih odrednica
- knjievna kritika
- povijest knjievnosti prouava razvoj knjievnosti od njezinih poetaka do danas
- KNJIEVNO RAZDOBLJE odreeni dosjeak vremena koji ima svoje posebitosti i
razlikuje se od vremena koje mu prethodi i koje slijedi poslije njega
Stil knjievnog djela svaki pisac ima svoj, osebujan stil
Stil knjievnog razdoblja stilska formacija
Poetonosne rijei rijei posebne izraajnosti
Pjesniki stil posebne stiske znaajke, stil lirske pjesme, pripovijetke, proze i drame
Stilska sredstva izraajna sredstva koja odabiru autori
Tropi i figure stilska sredstva ; njima se oblikuje tekst koji odlikuje slikovitou,
muzikalnou, ritminou, izaziva osjeaje, budi asocijacije, stvara odreena
raspoloenja i doivljaj ljepote (estetski doivljaj)
FIGURE DIKCIJE (glasovne FIGURE RIJEI (tropi) FIGURE KONSTRUKCIJE FIGURE MISLI
figure)

Asonanaca Metafora Inverzija Poredba

Aliteracija Metonimija Retoriko pitanje Antiteza

Onomatopeja Personifikacija Elipsa Hiperbola

Anafora Sinegdoha Polisindeton Litota

Epifora Eufemizam Asindeton Gradacija

Simploka Alegorija Ironija

Anadiploza Simbol Paradoks

Epitet Oksimoron
 Anafora ponavljanje rijei na poetku stiha
- npr. Noas se moje elo ari, // noas se moje vjee pote (Tin Ujevi, Notturno)
Epifora ponavljanje rijei na kraju stiha
- npr. O kako je teko na tuem pragu zvoniti, // na sprovodu samoga sebe kako je
alosno zvoniti (Miroslav Krlea, Mladi nosi svoje prve pjesme na ogled)
Simploka anafora + epifora
- npr. hoe li nai tijelo moje i grebotine moje? // Hoe li nai raupane usne i
raskidano tijelo moje? (Janko Poli Kamov, Finale)
Anadiploza jedna ili vie rijei s kraja stiha ponavljaju se na poetku stiha
- npr. A naa je ulica duga, // duga (Dobria Cesari, Vagonai)
Metonimija saetija metafora; preneseno znaenje prema odreenim stvarnim
odnosima
- npr. Jer knjiga ta, to dri je u ruci, // samo je dio mene koji spava (Dobria Cesari,
Pjesma mrtvog pjesnika)
Sinegdoha dio se uzima za cjelinu, mnoina za jedninu
- npr. U zagrljaju ostalo je rima
Elipsa neoglagoljenja reenica; iz reenine cjeline izbaene rijei tako da se smisao
ipak zna
- npr. Nedjelja. Tuno. (Dobria Cesari, Vagonai)
Polisindeton nizanje veznika bez gramatike potrebe
- npr. I nema sestre ni brata, // i nema oca ni majke, // i nema drage ni druga. (Tin
Ujevi, Svakidanja jadikovka)
Asindeton nizanje rijei bez gramatikog povezivanja
- npr. Zuji, zvei, zvoni, zvui, (Petar Preradovi, Jezik roda moga)
Antiteza posebna vrsta poredbe zasnovana na opreci
- npr. Buni su aneli tuge... // Al aneli radosti ute. (Vladimir Nazor, Dvoji aneli)
Litota suprotna hiperboli ; ublaava, umanjuje i to negativnim i suprotnim
- npr. Hrana nije bila loa.
Ironija - obrnuto od onog to se izravno kae
Paradoks neto to se suprotstavlja, proturjenost tvrdnje
- npr. Znam da nita ne znam.
Oksimoron vrsta antiteze, spajanje protuslovnih pojmova
- npr. glasna tiina
 LIRIKA
- knjievni rod koji okuplja kratke stihovane vrste
- lyra (starogrki instrument), lirska pjesma nastala u sinkretizmu (sjedinjavanje govora,
plesa, glazbe, glume i knjievnosti)
- subjektivna, nema dogaaja, nema likova
Tema ono o emu se govori
Motiv najmanji dio knjievnog djela
Kompozicija - kako je neko djelo sastavljeno
Ritam ravnomjerno ponavljanje nekih elemenata u jednakim razmacima
Stil skup jezinih obiljeja koja razlikuju jednog pisca od drugog
Stih ritmika, zvukovna, sintaktika i semantika cjelina
Strofa vea sintaktika cjelina, razlikuje se prema broju stihova (distih, tercina, katren,
septima, oktava)
Stopa osnovna ritmiko melodijska jedinica, 2 ili vie slogova rasporeenih u stalnim
odnosima dugih i kratkih slogova (u jamb ; - u u daktil ; - u trohej)
Rima podudaranje rijei na kraju stiha (aabb parna, abab ukrtena, abba obgrljena,
aaaa nagomilana, abcb isprekidana)
Versifikacija znanost o stihu, kako oni nastaju
Sonet knjievna vrsta sastavljena od 14 stihova
- talijanski ili Petrarkin 2 katrena i 2 tercine (rima u katrenama obgrljena, u tercinama
neodreena)
- Shakespeareov ili elizabetanski 3 katrena i 1 distih
- Antun Gustav Mato
- sonetni vijenac ciklus od 15 soneta
Himna izraava nacionalne i religiozne osjeaje (Horvatska Domovina, Antun
Mihanovi- nastala 1835.; Ljudevit Gaj- Danica, 10. broj ; 1846. Josip Runjanin ; 1891.
slubeno postaje himnom Lijepa naa domovino
Oda sveana liska pjesma koja slavi vaan povijesni dogaaj ili slavnu povijesnu osobu
(Rodu o jeziku, Petar Preradovi)
Epitaf nadgrobni spomenik, natpis, govor, pjesma o povodu neije smrti (Slovo o
vremenu)
- steci
 Epigram jednostavna, preteno kratka/ satirina pjesma, sadri poantu na kraju
(Nadrknjitvo, Stanko Vraz), Nadrknjitvo lana knjievnost ; esto oblikovan kao epitaf
ili kao poslovica
- Antun Gustav Mato, Gustav Krklec, Ivan esmiki, Stanko Vraz
Elegija izraava aljenje za neim to je prolo (djetinjstvo, ljubav), tuan sadraj i
raspoloenje (Florentinske elegije, Franjo Ciraki), gr. elegion
- elegijski distih stih od heksametra i pentametra
- Ivan esmiki, Nikola Milievi, Franjo Ciraki
Ditiramb slavi ivotne radosti tonom koji je podignut do zanosa, bog Dioniz (Bakho u
Maloj Aziji) tragedija (Cvrak, Vladimir Nazor)
Domoljubna ljubav prema domovini, narodu, zemlji (Moj dom, S.S. Kranjevi)
Pejsana opisuje i slika krajolik (Jutro, Vladimir Vidri)
Notturno predstavlja no, none prizore (Notturno, Antun Gustav Mato/Tin Ujevi ;
Nokturno, Miroslav Krlea)
- bat, sat AGM
- plaimo, umrimo - TU
Ljubavna osjeaju prema voljenoj osobi, domovini (Zaljubljen u ljubav, Josip Pupai)
Socijalna opisuje drutvene nepravde i nevolje s naglaenom simpatijom prema onima
koji trpe (Vagonai, Dobria Cesari)
Misaona pjesnik izraava svoje misli o razliitim temama (Pjesma mrtvog pjesnika,
Dobria Cesari)
- silabika versifikacija lat. syllaba (slog); stihovi se dijele prema broju
slogova
- retardirajua sredstva usporavaju radnju
- perifraze, ustaljeni epiteti, ponavljanje, heksametar (stih od 6 stopa, 5 daktila i 1 trohej),
digresija (manje udaljavanje od radnje) , epizoda (vee udaljavanje od radnje)
- srok ili slik ili rima
- dvostruko rimovani dvanaesterac Marko Maruli
- Aleksandrinac obini dvanaesterac
- ep opseno djelo koje govori o junacima, pripovjeda uglavnom sveznajui, pripovijeda
u 1. ili 3. osobi
- epopeja- herojski ep
Lirski deseterac se razlikuje od epskog po cezuri ili stanci. U lirskom
desetercu stanka je nakon 5. sloga (5+5), a u epskom desetercu nakon 4.
sloga (4+6).
Opkoraenje misao nije dovrena u 1. nego se dovrava u 2. stihu, 2 ili vie rijei
- npr. Sutra emo // pisati test
Prebacivanje jedna rije
- npr. Sutra emo pisati // test.
Balada lirsko-epska vrsta traginog zavretka
- Hasanaginica, Alberto Fortisse, poinje slavenskom antitezom, nastala u Imotskoj
krajini
Slavenska antiteza sastoji se od pitanja, negacije tog pitanja i odgovora
- 5 epskih elemenata u epskoj poeziji : likovi, radnja, dogaanje, dijalozi, monolozi
LIRSKO EPSKE VRSTE
- sadre elemente lirike (stih, stilska iz. sred., poetinost, osjeajnost), epike
(pripovijedanje, mjesto, radnja, likovi) i drame (dijalozi i monolozi) i zato se tako
nazivaju
- POEMA- lirsko epska vrsta koja je tuna, tragina, istinita (I. G. Kovi, Jama) ili moe
biti humoristina
- ROMANCA lirsko epska vrsta koja uglavnom govori o ljubavi i ljubavnim osjeajima
- BALADA