Esej, kolegij kolska medicina, tema:

Vodei zdravstveni i socijalni problemi kolske djece

i mladei (osnovna kola) i mogunosti njihova
rjeavanja

Polazak u osnovnu kolu je vaan dogaaj za svako dijete, tada postaju manje ovisna o
roditeljima i obitelji, upoznaju nove prijatelje, sklapaju vra prijateljstva, razmiljaju
o budunosti, razvijaju odreene navike i ponaanja, a pred njih se stavljaju tei i
zahtjevniji zadaci koje moraju savladati, nositi se s neuspjehom i konkurencijom.

U skladu sa svojom definicijom odgojno-obrazovne ustanove, kola, u kojoj djeca

provode velik dio svog vremena, posredstvom kvalitetno obrazovanih i motiviranih
uitelja i nastavnika, mora razviti svijest o zdravlju i zdravom stilu ivljenja,
osposobiti djecu za ivot u multikulturalnom svijetu i potivanje razliitosti, potaknuti
na kreativnost kroz cijeli nastavni program, poglavito graanski i zdravstveni odgoj.
kole, takoer, zapoljavaju pedagoge i psihologe koji bi trebali biti pomo i podrka
djeci i roditeljima u ouvanju mentalnog zdravlja u tom, za djecu emocionalno
stresnom ivotnom razdoblju, a dodatno ga oteava sve ea pojava nasilja meu
vrnjacima, bullyinga, koje se, pojavom interneta i drutvenih mrea, iri i u virtualne
prostore, cyber-bullying.

Vie od 60% osnovnokolske djece tvrdi da su rtve bilo kakvog oblika nasilja u koli,
a oko 40% su rtve cyber-bullyinga, 35% ih je doivjelo online prijetnje. Zlostavljana
djeca imaju smanjenu koncentraciju, loiji uspjeh u koli, ee izbjegavaju odlazak u
kolu (razlog izostanka kod 15% djece), a suicid, kojemu su sklonije djevojice od 10
do 14 godina, uz traume i nesree, vodei uzrok smrtnosti u ovoj dobi, poinu 2 do 9
puta ee. Djeca zlostavljai su ee djeaci predadolescentne dobi, koji se osjeaju
nesigurno i odbaeno, a etiri puta uestalije vre kriminalne radnje u odrasloj dobi.
Vaan je i podatak da je mali broj roditelja svjestan da su im djeca rtve bullyinga ili
cyber-bullyinga, tek 10% njih. Treba naglasiti potrebu rada nastavnika na
uspostavljanju i odravanju meusobnih odnosa izmeu uenika u razredu i ulogu
drutva u poveanju svjesnosti o problemu nasilja meu vrnjacima.

Stoga ne udi podatak da je 2,5% amerike djece depresivno. Depresiji su u osnovnoj

koli skloniji djeaci mlai od 10 godina, dok 8% teenagera pati od generaliziranog
anksioznog poremeaja, iji se simptomi pojavljuju ve u 6. godini, njih je samo 18%
potrailo strunu pomo, to ukazuje na nunost naglaavanja mogunosti pojave teih
mentalnih poremeaja i kod djece i skidanje stigmi sa mentalno oboljelih jer depresija
i generalizirani anksiozni poremeaj, koji se nerijetko pojavljuju skupa, uzrokuju tee
probleme u kolovanju, ee izostanke, problematino ponaanje, gubitak energije (za
uenje, igru i razvoj), povlaenje iz drutvenih aktivnosti, gubitak prijatelja, osjeaje
bezvrijednosti, ljutnje i razdraljivost, koji mogu voditi nasilju meu vrnjacima, s
druge strane su izopena i povuena djeca laka meta nasilnika.

Pod stjecanjem zdravih navika i ponaanja, koje je temelj zdravlja u odrasloj dobi, se u
prvom redu misli na zdravu prehranu i redovitu tjelovjebu, nekonzumiranje alkohola,
duhana i droga, jer su pretilost i ovisnosti jedni od vodeih zdravstvenih problema
kolske djece, a zbog sve ranijeg stupanja u seksualne odnose i poveana broja
maloljetnikih trudnoa, i na odgovorno seksualno ponaanje. U stjecanju zdravih
navika veliku ulogu imaju roditelji i drutvo koje ga, formirajui norme temeljene na
tradiciji, sprjeava, to postavljenim normama, to suprostavljanjem znanstveno
utemeljenom zdravstvenom odgoju u kolama.

U Hrvatskoj do 13. godine ivota svakodnevno pui 7% djevojica i 15% djeaka.

Do 15. godine alkohol je 40 i vie puta pilo 6% djevojaka i 21% mladia u Hrvatskoj,
a ilegalne droge probalo 5% djevojaka i 10% mladia.

Da bi se preveniralo i smanjilo ovakvo rizino ponaanje djecu bi trebalo vie educirati

o tetnosti puenja, alkohola i droga. Lijenici bi trebali, u suradnji s psiholozima i
itavom obitelji, raditi na izgradnji pozitivne slike djeteta o samome sebi, uenju
vjetina iznoenja problema i njegovom rjeavanju te oblikovanju ispravnih stavova o
ovisnostima, a drava bi trebala postroiti zakone prodaje alkohola i cigareta mladima
te poveati poreze na njih (primordijalna prevencija).

Sve vei obuhvat kolovanjem utjecao je na sve kasnije stupanje u brak, seksualni
ivot prije braka, vei broj maloljetnikih trudnoa i poveanje broja spolno
prenosivih bolesti.
Prvo seksualno iskustvo do 15. godine je steklo vie od treine maloljetnika, a kondom
je koristilo malo vie od pola njih.

Seksualna pismenost je nezadovoljavajua, glavni izvori informacija o spolnosti su

prirunici (24%), televizija (18%), tisak za mlade (10%). Ovi podaci govore o nunosti
organiziranja spolnog odgoja za mlade i organiziranju veeg broja savjetovalita koji
bi mogli prevenirati posljedice ovog rizinog ponaanja.

Deset posto djevojica, a 23% djeaka do 15. godine u Hrvatskoj je pretilo.

Nekada je najvei problem vezan uz prehranu predstavljao nedovoljan unos hrane i

nutrijenata, danas je to pretilost. Uzrok tomu je prevelik unos energijom bogate hrane,
fast fooda i slatkia te smanjene tjelesne aktivnosti. Djeca danas vie vremena provode
kod kue uz televiziju, kompjutere i video igrice. Primarni cilj rjeavanja ovog
problema treba initi edukacija o vanosti pravilne prehrane u ouvanju zdravlja, koja
bi trebala zapoeti u osnovnim kolama. Uloga roditelja takoer je velika, a ukljuuje
poticanje zajednikih obiteljskih obroka, pripremu raznolikih i nutritivno kvalitetnih
obroka, pripremu obroka za kolski doruak, umjesto osiguravanja djetetu novca za
kupnju doruka. Meutim, nije sve u rukama roditelja i adolescenata. Utjecaj
marketinga i drutva je snaan, a prehrambena industrija veinom promovira
namirnice niske nutritivne kvalitete. Na kolskim hodnicima su postavljeni aparati sa
sokovima i grickalicama, prodavaonice brze hrane i pekare su u neposrednoj blizini
kola. Takve bi se stvari trebale zakonski regulirati. Jedna od strategija je uvoenje
organizirane prehrane u sve osnovne kole.

Polovinu svih smrti mladih ine prometne nesree, djeca mlaa od 15 godina u
prometu najee stradavaju kao pjeaci. U Hrvatskoj postoje razne akcije koje
upozoravaju vozae na djecu u prometu, a djecu ue paljivom ponaanju na cesti.
Moda bi se takve akcije trebale provoditi ee, ne samo na poetku kolske godine.

Djeca su vulnerabilna skupina koja predstavlja budunost, stoga bi zatita i

unapreenje njihova zdravlja trebali biti prioriteti svakog drutva. U provedbi bi
trebali sudjelovati svi, od politiara koji donoenjem zakona mogu sudjelovati u
primordijalnoj prevenciji, preko drutva, obitelji djece, zaposlenika kole i socijalnih
slubi, do dobro organizirane zdravstvene zatite, pogotovo primarne, koja dosad nije
puno spominjana zbog njene oito vane uloge. U Hrvatskoj, osim primarnih
pedijatara, obiteljskih/opih lijenika, lijenika javnozdravstvenih specijalizacija, u
zdravstvenoj zatiti djece sudjeluju i lijenici kolske medicine, koji se kod nas,
pratei europske trendove, pojavljuju ve krajem 19. stoljea, a osnovni cilj im se od
tada nije puno promijenio; uvanje i unapreivanje zdravlja kolske djece postizanjem
zdravog stila ivota, poboljanjem fizike i psihike kondicije i smanjenjem rizinih
imbenika kod samih uenika i u njihovoj okolini.