RIM

1. Regia na Forumu je rezidencija PonTI. Max.

2. Historia Augusta je zbirka biografija rimskih careva od raznih autora nastalo u 5 ili 6.st.
3. terramara kultura nastala je 15.-8.st.pr.Kr. kasnobronana naselja u dolini rijeke Po. Stanovnici su
ivjeli u sojenicama koje se nazivaju Palafitte. Villanova je najpoznatijakultura elejznog doba u
blizini grada Bologne
4. Etruanski gradovi: Caere, Tarquinii (kultno sredite), Volci, Veii
5. Etruanski dodekapolis savez 12 gradova koji su bili slobodni i nezavisni jedan od drugom
6. Disciplina Etrusca kultni propisi kojih su se Etruani strogo pridravali. Pismo im se zove
eetruansko-halkidski alfabet, preuzet od grkog halkidskog.
7. najstariji ugravirani latinski natpis je zlatna prenestinska fibula iz 7.st.pr.kr u nalazitu Preneste.
8. rimski breuljci:
1.Kapitol
2. Aventin
3. Palatin
4. Kvirinal
5. Viminal
6. Eskvilin
7. Celij
9. Sedam rimskih kraljeva:
1. Romul
2. Numa Pompilije
3. Tul Hostilije
4. Anko Marcije
5. Tarkvinije Stariji Prisko
6. Servije Tulije
7. Tarkvinije Oholi
10. Tri stara riska tribusa: Ramnes, Tities, Luceres.
11. Rimski praznici: Cerealije, Vestalije, Satrunalije, Vulcanalije.
12. Dvanaest glavnih boanstva klasinog Rima: Junona, Vesta, Minerva, Cerera, Dijana,
Venera,Mars, Merkur, Jupiter, Neptun, Vulkan, Apolo.
13. Numa uveo pontifike, augure i haruspicije.
14. Tarkvinije Oholi je osnovao sveeniki kolegij koji uva Sibilinske knjige
15. Patres Conscripti = senatori. Sastanke su odravali u Hostilijevoj kuriji.
16. Zakon 12 ploa uniten je 390.g.pr.Kr prilikom upada Gala
17. 440.g.pr.Kr donesen je Lex Canuleia- na prijedlog plebejskog tribuna Gaja Kanulej, ozakonjen je
brak izmeu patricija i plebsa.

1
18. Prvi konzul plebejac bio je Sekstije.
19. Apije Klaudije dao je sagraditi cestu Rim-Kapua Via Appia i vodovod Aqua Appia.
20. Lex Ogulnii izglasan je 300.g.pr.Kr po kome su plebejci mogli biti birani u pontifike i augure.
21. Hortenzijev zakon je donesen 286.g.,svaka odluka tributskih komicija postaje valjana i bez
suglasnosti senata.
22. Neki gradovi Velike Grke: Tarent, Kuma, Neapolis, Region, Sibaris.
23. dva osnovna tipa rimskih gradova u rimskoj dravi su:
1. komune s punim graasnkim pravomkolonije prve je 338.g. Antium
2. komune s umanjenim graanskim pravom municipiji
24. Luku Ostiju osnovao je Anko Marcije i ono je najstraija rim kolonija.
25. Ustavno ureenje Rimske Republike
Zakonodavna vlast
Nju ima NARODNA SKUPTINA COMITIA.
1. Comitia Centuriata
Vojna skuptina organizirana po cjelinama nazvanim centurije. Pripisuje se Serviju Tuliju. Centurija
ukupno ima 193 i svaka ima jedan glas. Svaki vojni obveznik razvrstava se u centuriju sukladno
starosti i imovini koju posjeduje. Kako ima vie centurija imunijih, ova je skuptina naklonjena
aristokraciji. Svake godine biraju konzule, pretore i magistratr s imperijem. Sastaju se van svete
granice na Marsovom polju,. Odluivali o ratu i miru. Odluivali o presudama koje su se kanjavale
smrtnom kaznom.njihova odluka je lex koji stupa na snagu kada ga odobri Seant.
2. Comitia Curiata
Razvitak iz rane rimske povijesti, najstarija, odraava najraniju podjelu Rimljana na 30 kurija. U
republici nema znaajnu politiku ulogu, okuplja se uglavnom zbog vjerskih razloga. Ona potvruje
imperij magistratima koje prethodno izabire CC. Tu ponti.max. postavlja kalendar
3. Comitia Tributa
Skuptina na kojoj su graani podijeljeni po tribusima. Svaki tribus ima jedan glas na skuptini.
Tribusi predstavljaju teritorijalnu organizaciju Italije. Kako oni koji ive u Rimu mogu u veim
brojevima doi na glasanje, stoga su stanovnici Rima razvrstani u 4 tribusa od ukupno 35, dok je 31
tribus ruralni. Obzirom da je osnova razvrstavanja graana zenljopisni poloaj, a ne imovina, ova je
skuptina manje aristokratska. Nakon 287.g.pr.Kr ovu skuptinu moe zamijeniti Concilium plebis.
Sastaju se na Marsovu polju, Kapitolu, Forumu. Sazivaju ih kurulni mag (konzul, diktator, kurulni
edili,pretor) ili plebejski mag (narodni tribuni, pleb.edili). njihova odluka se naziva Lex plebiscitum
4. Concilium plebis
Vijee plebejaca (ne sudjeluju patriciji). Presjeda mu plebijski tribun. Organizira se po tribusima.
Nakon 287.g.pr.Kr. svaka odluka ove skuptine primjenjivala se na sav Senat i Narod Rima ( zani i
na ples i na patricije, te se u praksi izjednaila sa zakonom).
Izvrna vlast

2
Nju imaju MAGISTRATI.
1.Vii magistrati
Vie magistrate izabire Centurijska skuptina. Oni su: konzuli, pretori, cenzori. Cenzri upisuju nove
lanove Senata i imaju pravo bilo koga iskljuiti sa spiska senatora. Svaki magistar iz ove skupine ima
pravo uloiti veto na postupak sebi ravnog ili nieg magistra.
2. Nii magistri
Tribunska skuptina izabire nie magistrate. Oni su edili, kvestori.
3. Plebejski magistrati
Njih izabire CP. Oni su plebejski tribuni i plebejski edili.
Savjetodavna vlast
Nju ima SENAT. Ali, u praksi n je imao glavnu ulogu u svakodnevnom funkcioiranju ustavnog
ureenja. Sadrava najiskusnije politiare, namee se kao kreator vanjske politike i snano utjee na
unutranju politiku. Plebejski tribun je imao pravo ulaganja veta na djelovanje svih skuptina i Senata.
Veina bivi magistrati koji imaju doivotno lanstvo. Pot.rivali odluke KK. uvari tradicije predaka,
26. Magistrature
1. Dictator
Izvanredna sluba. Definira dunosti. Neogranieni imperij. Na vlasti 6 mj. Ispred njega idu 24 liktora.
2. Interrex
Privremena sluba, traje 7 dana. Predlae novog konzula. Ispred njega ide 6 liktora.
3.Cenzor
Uvodi se od 443.g.pr.Kr. Dva cenzora, svakih 5 god. Provodi cenzus i popis graana i Senata. Zakup
dravnih prihoda.
4.Plebejci tribuni
Od 494.g.pr.Kr. Mogu biti samo plebejci. tite plebejce od patricija. Bira se 10 tribuna. Imaju pravo
veta i oni su zakonodavna vlast. Sula im ograniio ovlasti.
5. Konzul
Biraju se dva konzula.443.g. cenzura, 367.g. pretura (Lex Licinia), 367.g. jedan je plebejac. Ispred
njega idu 12 liktora.
6. Pretor
Ima sudaku dunost. Od 367.g. odijeljen od konzulata, od 337.g. mogu biti i plebejci. Od 197.g.
biraju se 6, za Sule 8, za Cezara 16.
7. Kvestor
Dre ratnu blagajnu. Od 267.g. biraju se 4, za Sule 20.
8. Edili
U poetku pomonici tribuna i samo plebejci. Od 366.g. biraju se dva kuralna edila. Imaju tri funkcije:
cura urbis, cura aenonae, cura ludorum.
27. Periodizacija rimske povijesti:

3
 o Kraljevstvo 7 kraljeva (7.-6. st. Pr. Kr.)
Prva dva kralja legendarni, zadnja 3 etruani
Kraljevstvo izborno
o Republika
Rana (509.-325. pr. Kr.)
Srednja (325.-135. pr. Kr)
Kasna (135.-27.pr.Kr.)
o Carstvo
Principat (27.pr.Kr.-284.po Kr.)
Carstvo zamaskirano u Republiku (August)
Dominat (284.-476. po Kr.)
28. Izvor i nain nastanka rimskog prava
1. Nain nastanka:
a) Consuetudines obiaji
Obiajno pravo
o Kodificirano
o Zakoni 12 ploa 451. pr. Kr.
Desetorica/decenviri u komisiji koja sakupila obiajno pravo i
zapisano na 10 bronanih ploa i izloeno na Forumu do 390.
451. patriciji, a 450. pola pola
Idue godine jo dvije ploe
Ploe danas ne postoje ali sadraj znamo iz drugih
dokumenata koji raspravljaju o zakonima
Privatno, javno, akralno, kazneno, nasljedno - kodifikacija
b) Leges zakoni
Zakon = glasanjem izraena volja naroda i njegov prerogativ
Comitiae (skuptine) donose zakone veinskim glasom
c) Edicta pretorski edikti
Pravni presedani svakog pretora/suca
Na poetku slube objavljuje edikt po kojem e suditi i koje presedane
prihvatiti
Pretura ima sudake dunosti
Presedansko pravo, pravni presedan odluka suca
d) Responas prudernitum odgovori uenih
pravni presedani
rimski sudac u sluaju nedoumice ima pravo pozvati uene/pravnike da ga
savjetuju
e) Senatus consulta odluke Senata
Preporuka Senata (vjee staraca savjetodavno tijelo) kako da konzul postupi
u odreenoj situaciji
Konzuli nisu morali prihvatiti savjet Senata ali gotovo uvijek jesu
Nadopunjavanje prava
U Senatu glasanje etanjem
f) Constitutiones principum carski edikti
im izdane imaju zakonsku snagu
Carske objave/zahtjevi
2. Povijesni izvori antikih autora
o Najznaajnije za vladavine Justinijana
Justinijan ekipi prvaka dao zadatak da moderniziraju Rimsko pravo

4
 Justinijanova kodifikacija 12 kjniga
Gotfrid u 17. st. Uspio pronai 4 knjige izgubljene Justinijanove kodifikacije
objavio Corpus Iuris civilis
Uglavnom privatno pravo
Jedino to nam ostalo od rimskog prava
o Gaj Institucije
Poetnica za mlado plemstvo
Knjiga za one koji se ele baviti pravom, a nita ne znaju o tomu
o Ciceron i njegovi zapisi parnica u kojima je sudjelovao
o Ulpijan, Palpian itd.
28. 3 vrste statusa osoba
1. Status libertatis definira stanje slobode
a) Ingenui slobodno roeni
b) Servi rob
ne moe imati drugi status
on je res i u potpunom je vlasnitvu gospodara
rob je ovijek pa ga gospodar mora sahraniti na nain dostojan
ovjeka
sve to stjee stjee za gospodara
prema Pretorskom pravu gospodar odgovara za tetu koju rob
napravio
peculium (stoka sitnog zuba) kada gospodar da robu da upravlja
nad njegovim djelom imovine (moe sklapati poslovne ugovore do
visine njegova peculia)
postati rob: ratnim zarobljenitvom ili nasljeivanjem statusa od
roditelja
nema dunikog ropstva netko tko je rimski graanin ne moe
postati rob gdje je Rim vlast
ropstvo transtiberum neka vrsta dunikog ropstva
ukoliko rimljanka ivi s robom iji je gospodar to zabranio i ona se
ogluila i ona postaje robinjom tog gosodara
tzv. Dravni robovi oni koji su osueni na rad u rudnicima, najgori
oblik imskog ropstva
robom se prestaje biti:
o smru
o ako vas gospodar oslobodi i postajete rimski graanin ali s
ogranienim pravima manumissio (pravovaljano
osloboenje)
vindicta rob, gospodar i 7 rimskih graana odlze
magistratu gdje se onda odvija predstava
censo oslobaanje cenzorom, njih dvoje rade
svake godine spisak graana i upisuju sve nove i bie
graane pa gospodar trai da njegovog roba stave na
spisak graana
testamento oporuno oslobaanje
Libertini (libertinus, -a) osloboenik
rimski graanin s umanjenim graanskim pravima
o nisu mogli birati i biti birani (jer to mogu samo ingenui)

5
 o nisu smjeli nositi zlatni prsten peatnjak (jer to rezervirano za
viteki/konjaniki i senatski stale) pod prijetnjom glave
(Petronijev Satirikon Trimahlinova gozba)
o ne mogu sluiti kao magistrati
o senatori se ne smiju eniti osloboenicama
o ne smiju nositi prsten s carevim likom Tiberije
o gospodar mu sad patronus koji ga moe osuditi da se vrati u
status roba (ostaje u njegovoj obitelji)
o ne moe tuiti patrona i ne moe biti svjedok protiv patrona
osim ako je u pitanju drava/veleizdaja i samo na izriitu
zapovijed pretora
o status osloboenika zavrava smru
o sva ogranienja se ne prenose na njihovu djecu jer su oni
rimski graani ingenui
2. Status civitatis definira status graanstva
Cijeli niz povlastica
ius sufragii aktivno birako pravo na narodnim skupovima i za
magistrate
ius honorum pravo na ast pravo da budete kandidat na
izborima; munificijencija troenje privatnog novca na javne stvari,
to rimski dunosnici vole jer im se daje na ast; da bi se bavili
politikom novac iskljuivo od zemlje, a ne od trgovine ili bankarstva
ius commercii pravno na sklapanje sudski pravovaljanih
trgovakih ugovora
ius conubii pravo na sklapanje braka, samo za rimske graane
ius agendi pravo da se pojavite kao stranka na sudu
ius provocationius pravo da se pozovete na narod, ukoliko vas
pretor osudi na smrt ili na visoku novanu kaznu imate pravo rei
provoco i pretor mora sazvati narod i njemu obrazloiti presudu i
narod onda glasa, ne vrijedi za vrijeme vojne slube
domnium ex iure quiritum imovina po Kviritskom pravu; Kviriti
oni koji imaju pravo na stjecanje imovine po rimskom pravu
testamenti factio activa et pasiva pravo na oporuku da ostavite i
da vam ostave imovinu; ostavtinu moete odbiti i u tom sluaju
imovina prelazi na gens itd. ako svi odbe prelazi imovina na dravu
ali ne i dugovi vezani uz tu imovinu
Rimsko graanstvo se stjee:
Roenjem
Adopcijom/posinjenjem
Manumisijom
Narodnim zakonom (Savezniki rat rimski saveznici krajem II. St.
Traili izjednaenje sa Rimljanima i kako nisu dobili pa su ustali
protiv Rima; lex Iulija onima koji ostali uz Rim daje graansko
pravo (tim Italcima))
Ratnom zaslugom odlukom rimskog vojskovoe
Prestaje se biti:
Smru
Osudom na sudu capitis deminucio minima i maxima (privremeno
ali najvie dva puta)
Ljudi u progonstvu osudom ili dobrovoljno
Deportacijom (u Carstvu)

6
 Ukoliko se trajno preselite u zajednicu s kojom Rim nema
uspostavljene diplomatske odnose (foedus ugovor meu
ravnopravnim partnerima, ako to ne postoji onda automatski u raatu)
Biti rimski graanin bilo je cool
Jer ste zatieniji od graana SAD-a
Njima sudi rimski sudac pa ak ako je to car
Legije postoje da tite rimske graane
262 tisue rimskih graana poetkom 3. st.
Kada je nastupilo Carstvo oko 5 milijuna rimskih graana u cijelom imperiju
to 10% ukupnog stanovnitva imperija
212. po Kr. car Karakala izdaje carski edikt o graanstvu Constitutio
Antoninniana de civitate svim slobodnim stanovnicima Carstva daje
graansko pravo
Latinus
3 vrste Latina
o Latini prisci
Dobili dio prava rimskih graana
90. pr. Kr. dobili graanska prava
Neposredni Rimski susjedi i vrlo rano dobivaju ius
commercii i conubii (ako se preseli u Rim postaje
punopravni graanin)
o Latini colonarii
Zapravo prisci koji su se iz Lacija preselili u
novoosnovane kolonije i imaju isto to i prisci osim
prava enidbe (conubii)
o Latini iuniani
Rijeenje za one robove koji su osloboeni ali ne
pravomono
Lex Iunia Normana 19. po Kr. nepravomono
osloboenim robovima daje se ius commercii ali tu
imovinu koju je stekao po smrti nasljeuje bivi
gospodar
Peregrinus stranac [doseljenici]
Slobodni stanovnici Rima koji nemaju nikakva prava nego ovise o
tome u kakvom je odnosu njihova matina zajednica sa Rimom
[kojeg odreuje rimski vojskovoa]
242. pr. Kr. uvodi se dodatni sud (sud dva pretora: pretor urbanus i
pretor peregrinus) i jo jedan pretor koji ostaje u Rimu za sluajeve
gdje je jedan stranka Rimljanin a druga peregrinus presuda je u
skladu sa Rimskim pravom i matine zajednice dotinog peregrinusa
Ius gentum nastao kroz peregrinski sud
Cives Romanus
Najbolje pravo
Aktivno glasako pravo; Pasivno birako pravo pravo da bude
izabran; Pravo na sklapanje pravovalljanih trgovakih ugovora; Pravo
na sklapanje braka iz kojeg e djeca biti punopravni rimski graani
(do Hadrijana djeca nasljeuju status majke, a kasnije povoljniji
status); Pravo da se pojave kao stranka na sudu; Pravo priziva na
narod ako se ne slau sa presudom pretora (provoco) nakon ega
narodna skuptina odluuje o pravednosti osude; Pravo stjecanja
imovine; Aktivno i pasivno oporuno pravo

7
 3. Status familiae definira status unutar obitelji
a. Sui iuris svojih prava jedino onaj koji na poloaju pater familias
Sui iuris postajete kada vam otac umre
b. Alieni iuris tuih prava
Svoja prava ostvaruju preko pater familias
Iznimke
Osobe koje stekle odreeni politiki stupanj i postigle neto u vjerskoj
slubi izuzimaju se iz patres potestas
Vestalke izuzete iz svoje familiae i patres potestas im postaje
pontifeks maximus
ena prela iz familae mua i kada postane udovica postaje sui iuris
ali ne moe biti stranka na sudu i ne moe upravljati nasljeenom
imovinom pa joj zakon imenuje tutora
29. Dva su stupa rimske drave: narod i Senat.
30. Rimski kalendar:
o Dani F dies fasti oni dani u koje se obavljaju pravni poslovi
o Dani M dies nefasti njih 160, dani kada se ne smiju obavljati sudski/pravni
poslovi
o Dani C dies comicinalis praznici u koje se narodne skuptine/comiciji okupljaju
o Dani NP dravni praznici
31. Comitia
o Sastaje se negdje vani, najee na Marsovu polju
o Javno glasanje
o U 3. st. Uvedeno tajno glasanje zrnima boba, jer ima bijeli i crni
o Za Gaja Marija predlae se da se glasaki redovi zbiju da ne bi bilo manipulacija
o Rasputanje
Ako su nepovoljne auspicije (promatranje leta ptica to su ga obavljali auguri
da bi otkrili volju bogova pri donoenju vanijih odluka)/haruspicija (detaljno
prouavanje iznutrica, i to najee jetre rtvovanih ivotinja, obino ovaca ili
ptica) disciplina Etruska sva takva vraanja
Ako se uje grmljavina
Na veto plebejskog/pukog tribuna
Ako zae sunce, jer tada prestaju vrijediti auspicije
Ukoliko biltko dobije epileptini napad (morbis comitialis)
Ako izbiju neredi meu graanima
Ako se pojavi crvena zastava na Janikulu (preitak iz kraljevstva Etruani
napadaju)
o Nakon rasputanja idui puta nastavljaju tamo gdje je stalo osim u izboru cenzora
32. Potestas ukljuuje:
a. Obavlja auspicije
Obavezno
Sanavanje volje bogova
Najee gledanje pojava na nebu
Uvijek prvo to radi
b. Sazivanje naroda
Samo onaj kojeg je izabrao narod moe sazivati narod

8
 Saziva narod da ih se o neemu obavijesti ili da ga se pita za miljenje u
obliku prijedloga zakona koji ako izglasan postaje zakon
c. Izdavanje zapovijedi samo on ima pravo zapovijedati rimskim graanima
d. Ometanje kolege (u radu)
Pravo i dunost
Mehanizam sputavanja samovlaa
33. Imperium ukljuuje:
a) Sudbena vlast pravo izricanja smrtne kazne i ogromnih globa
b) Zapovijedanje vojskom u sluaju objave rata
c) Sazivanje Senata i Komicija (Senat pita za savijet)
34. Pojmovi:
o Designatus
Izabran ali jo nije stupio na dunost i ve ima imunitet
Izbori za konzule u kolovozu, stupaju na dunost na januarske kalende (1.1.)
o Suffectus
esto se dogaa da magistrati umru na dunosti
Budui da moraju biti parni konzuli, pretori i sl. pa izbor za zamjenika do
kraja mandata koji se onda zove npr. Consul suffectus
Ne dobiva svoj mandat nego nastavlja tui
o Pro-magistrat
Rije je o mehanizmu kojim si je Senat osigurao krpanje vanrednih poslova
Senat unutar svojih redova moe reaktivirati imperi/slubu koju je jednom
narod ve povijerio pa je on npr. prokonzul
Potreba da onaj koji upravlja provincijom ima ovlast upravljati/zapovijedati
vojskom pa tamo alju bive magistrate
Ako konzulu proe mandat prije kraja rata Senat mu daje imperij da zavretka
rata
o Provincija
Dunost koju dobivaju od Senata
Obnavljanje Jupiterova kipa
U prvo vrijeme rimska osvajanja stvaraju saveznike konfederacije.
Kasnijekada novi prostori vie nisu u Italiji i daleko su pa treba Rim imati
svoga predsatvnika tamo kojemu daju provincije za odreene prostore
mora imati imperij (nekome je senat dao provinciju (dunost/zadau) nad
Sicilijom)
o Candidatus
odjeven u bijelo; candida = kreda
Onaj koji se natjee za politiku slubu
Bijela boja, boja politikog kandidata
Da bi se kandidirali za najniu slubu moraju:
10 godina vojne slube (10 kampanja pa makar ona trajala 3
mjeseca); vojna sluba od 17 godine = 30 godina ivota
Najmanje 27 dana prije se prijaviti gradskom magistratu
o Cursus honorum slijed asti
Unaprijed odreen slijed politike karijere i ovisi da li je patricij ili plebejac
1. Tribunus militem bitno da stekne vojno iskustvo
2. Vigintisexvir
3. Quaestor ili ako ste patricij aedilis culureles
4. Tribunus plebis ili patricij aedilis
9
 5. Censor obavlja spiskove graana; 15 mjeseci sluba; popis Senata
6. Magister equitum pomonik diktatora i ima svoj imperij
7. Praetor
8. Interrex
9. Consul izvorno mijenja kralja
10. Dictator vrag odnio alu pa jedan rijei sve u 6 mjeseci s
apsolutnim ovlastima
35. Oznake dunosti:
o Fasces + lictores
Ljudi koji idu ispred magistrata sa slubenim oznakama (razmiu gomilu)
Nose fasces snop prua
Znak magistrata
Moe iibati graanina
Ako je sa sjekirom, moe osuditi na smrt
o Sella curulis montana stolica
o Plaudamentum
Plat krvavo crvene boje to je oznaka vrhovnog zapovjednika
Zaduuje se u Marsovom hramu i daje se vrhovnom zapovjedniku kada odlazi
u rat
Marsov plat/zapovjedni plat
Kada se vojskovoa vrati vraa plat u Marsov hram i zatvaaraju se vrata
[Janovor] hrama
o Toga praetexta
Oznaka senatorskog stalea
Bijela toga s purpurnim obrubom debeli rub = senator; tanki rub = ?vitez
o Toga purpurea
Oznaka cenzora
Cijela purpurne boje
Vee se uz carstvo (carice rqaale u purpurnoj sobi)
Carevi se dali birati za cenzore pa nosili purpurne toge
36. Herculaneum je grad stradao erupcijom Vezuva, zajedno s Pompejima, Stabijom, za vrijeme cara
Tita iz dinastije Flavijevaca.
37. prvi robni ekvivalent bila je stoka. P0rvi rimski novac bio je AS- bakar teine jedne libre. Na
jednoj strani bila je glava landusa, na drugoj laa. 269. Poinju kovati srebrni novac Denarius= 10
asova,
38. Licinijevim zakonom iz 367.g. plebejci su mogli postati konzuli. Ovinijevim zakonom senat se
popunjavao bivim magistratima bez obzira jesu li plebs ili patriciji.
39. istovremeno vie magistratura mogu vriti samo diktator, cenzor i magister equitum.
40. O ustanku robova na Siciliji pisao je Posidonije iz Apameje
41. otac Gaja i Tiberija Grakha bio je Tiberije Sempronije Grakho, a majka Kornelija, ki Scipiona
Afrikog Starijeg. Tiberijevu biografoju napisao je Plutarh.
42. O Spartanskom ustanku pie Apijan. On se jo naziva i gladijatorski rat.
43. Cezarovu biografiju napisali su Plutarh i Svetonije.

10
44. Augustove titule: princeps senatus, prokonzul, vojni zapovjednik, augustus, pon.mx, otac
domovine.
45. August je sa enom Livijom posinio dva njena sina: Tiberija i Druza, a iz brka sa enom
Skribonijom imao je ki Juliju. Na njegovu dvoru boravili su Vergilije, Ovidije, Horacije.
46. Augustovu biografiju napisao je Svetonije
47. Osobno je vodio dva rata: Delmatski i Kantabrijski, ostale preko legata
48. Julije Cezar je prvi poznati prokonzul Ilirika
49. Lapis Niger natpis grada Rima na rimskom forumu na latinskom jeziku iz 6.st.pr.Kr.--
>najstariji latinski natpis
50. Prilikom iskopavanja Pompeja, pronaena je kopija Doriphorosa, Polikletova djela.
51. Julijevsko-klaudijevska dinastija:
1. Tiberije- osniva
2. Kaligula
3. Klaudije
4. Neron
52. Tacit je prvi rimski pisac koji spominje krane.
53. Dinastija Flavijevca:
1. Vespazijan
2. Tit
3. Domicijan
54. u Domicijanovo doba se poinje graditi limes uzdu Rajne i Dunava radi obrane od Germana.
55. Dinastija Antonina:
1. Nerva
2. Trajan
3. Hadrijan
4. Antonin Pije
5. Marko Aurelije
6. Komod
55. Hadrijan je dao obnoviti Jeruzalem i preimenovao ga u Aelia Capitolina. U cenrtu je podigao hram
Jupitera Kapitolinskog.
56. Edictum Perpetuum su zakonske odredbe koje su donijeli pravnici za vrijeme Hadrijana na elu sa
Salvijem Julijanom.
57. Marko Aurelije ostavio je filozofski spis Samome sebi.
58. Dinastija Severa:
1. Septimije Sever
2. Karakala
3. Makrin

11
4. Elagabal
5. Aleksandar Sever
58. Dinastija Severa jo se naziva i drugom antoninskom, jer je Basijan, zvan Kakrakala, sin SS sebi
uzeo ime Antoninus iz potovanja prema carevima Antonina.
59. Pravnik za vrijeme SS bio je Papinijan, a za vrijeme AS Ulpijan.
60.Corrector Orintis su nosili Valerijan i Senat. I za vrijeme njega je proglaen Imperium Galliarum.
61. Carevi Iliri su : Aurelijan, Prob, Dioklecijan, Konstantin.
62. Vespazijan je naredio ruenje Neronove palae i sagradio hram mira.
63. Od termi najstarije su one Stabijske terme u Pompejima. Prve treme u Rimu sagradio je Agripa u
Augustovo doba.
64. Riba simbolizira Krista, Ovca kranina, Golubica duevni mir, Sidro nadu, Paun besmrtnost
65. Codex Gregorianus zbirka carskih konstitucija objavljenih 301.god. za vrijeme Dioklecijana,
objavio ih je carev strunjak za zakonodavstvo Gregorius.
66. In hoc signo vinces vizija kria Konstantina prije bitke kod Milvijskog mosta.
67. Teodozije Veliki je posljednji univerzalni rimski car.380.god objavio je edikt o univerzalnosti
kranstva za sve podanike carstva.
68. ZRC I IRC nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I.
Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istoni Arkadije.
69. Romulus Augustuls je zadnji zapadni rimski car, pretposljednji je Julije Nepot
70. Codex Theodosianus je zakonik opeg rimskog prava izraen za vrijeme Teodozija II.
71. Apologeti su Branitelj kranske vjere; apologetima se obino nazivaju crkveni pisci III. st., koji
su od krana odbijali optube predstavnika tradicionalnih filozofija i religija kako na filozofsko-
teolokom tako i na pravnom planu. Neki od njih su Ambrozije, Augustin, Hijeron.
72. Petorica dobrih careva:
Nerva,Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije, Komod
73. Godina etvorice careva: 69.g. Oton, Galba, Vitelije.
74. Mit o Eneji sin dardanskog kralja Anhiza i boice Afrodite. Nakon Hektora, postaje vrhovni
voa Trojanaca. Nakon pada Troje, lutao sedam godina, pa doao na ue Tibera. Tamo je zatekao
Latine i njihov kralj Latin mu je dao ki Laviniju da ju oeni. Osnovao grad Lavinij. Sa strancem
kraljem nije se sloio Turnu te se njim sukobio, i ubio ga. Latini se nakon toga izmjeali i od njih je
nastao latinski narod.
75.Legenda o osnutku Rima Romul i Rem su sinovi boga Marsa i Reje Silvije. Da osigura vlast u
Albi Longi, kralj Amulije je svrgnuo brata Nimitora i dao da se njegove sinove baci u Tiber, a Reja da
postane sveenica. Reja je bogu Marsu rodila sinove Romula i Rema. Reju je swpasio bog rijeke Tiber
i nasukao ih na obalu. Djeake je spasila vuica koja ih je dojila. Odgojio ih je pastir Faustul. Kada su
odrasli saznali su istinu o svom podrijetlu, doli u Abu Longu i ubili Amurlija te vlast predali

12
Numitoru. No, i oni sami su eljeli vladati te su odluili podii svoj grad. Novoosnovani grad nazvali
su Roma. U svai Romul ubija Rema i postaje prvi rimski kralj.
76. Veliki ljetopisis, Publija Mucija Scevole je zbir ljetopisa koje je on sabrao u 2.st.pr.Kr.
77. Italska plemena: Samiani,Latini, Lukanci, Brutijaci, Etruani, Umbri, Osci, Veneti, Volani,
ekvi, Hernici
78. Ver Sacrum obiaj svetog proljea u proljee grupa mladih ljudi nekog plemena, s domaim
ivotinjama, odlazi u potragu za mjestom novog naselja.
79. Septimonium je ujedinjenje svih brjegova u 8.st u savez, Rim izgraen na Palatinu, zadnji im se
pridruio Avetin u 4.st.
80. Romul je osnovao Senat, grane podijelio na pat i pleb, stvorio kurije, otmica sabinjanki. Sin mu
se zvao Tit Tacij.
81. Numa Pompilije je osnovao sveenike kolegije.
82. Anko Marcije je osnovao luku Ostiju i sagradio most preko Tibera.
83. Tarkvinije Stariji je osnovao cirkus, temelj Kapitolskog hrama, sagradio cllaca maxima.
84. Servije Tulije reforma graanstva, zida Dijanin hram.
85. ius provocationis je pravo rimskog graana da se obraa NS a apelacijom na odluku magistrata.
86. dijelovi rimskog imena: npr Publije Kornelije Scipion Afriki 1. Osobno ime, 2. Gentilno ime,
3. Nadimak grane roda, 4. Poasni nadimci.
87. Ius necis et vitae pravo ivota i smrti koje ima samo pater familias. Sve osobe pod njegovom
vlasti nazivaju se Agnati. Kognati su osobe u krvnom srodstvu. Npr ki koja se udala ima kog veze s
roacima , ali je agnat u nove porodice.
88. Patroni su osobe koje uzimaju pod svoju zatitu pojedine osobe koje im se obvezuju na odanost i
poslunost klijenti.
89. 10 rodova inu kuriju. 10 kurija tribus. Tri tribusa: Ticiji, Ramni, Luceri ine populus romanus.
90. comitia curiata skuptine kurija gdje se rijeavaju najvanija pitanja. Svaka kurija ima jedan
glas.
91. Senat je prvo imao 100, zatim 300 ljudi.
92. U kraljevu odsudstvu gradom vlada Praefectus urbis perfekt grada.
93. Patriciji su punopravni lanovi rimske zajednice ujedinjeni u rodove, povlateni dio drutva i
isprava su samo ooni inili PR.
94. Plebejci su stranci, klijenti, starosjedioci, ostatak drutva. Sa patricijima ih je ujedinio Servije
Tulije za vrijeme svojih reformi.
95. Reforme Servija Tulija:
a) uvrstio pelebejce u PR
b) svi koji su bili spospbni nositi oruje podijelio je 5 klasa prema imovinskom cenzusu
c) svaka klasa daje odreen broj vojnih jedinica centurija ukupno 193
d) podijelio Rim na teritorijalne tribuse

13
e) centurije su imale i politiko znaenje onoliko glasova na skuptini koliko i centurija daju
f) osnovane comitie centuriate glavna uloga imovinsko stanje
96. Penati su lanovi kue koji se brinu o blagostanju i napretku porodice. Dobri duhovi. Lari se brinu
o porodici izvan kue. Podizali su im ognjita na rubovima zemljinih posjeda. Genij je osobni duh
svakog lana porodice. Od oca svi potuju. Mani su umrli preci o kojima se potomci dobor brinu.
Lemuri su oni zli duhovi pokojnika o kojima se porodica ne brine.
97. Rimski pantenon trojstvo: Jupiter, Mars, Kvirin. Jupiter otac bogova, boanstvo neba. Mars
bog rata. Dijana zatitinica ena, boginja lova. Junona genij ene. Minerva zatitnica obrta.
Saturn prvi ljudima dao hranu i upravljao svijetom. Vulkan bog vatre merkur kao Apolon
98. Pontifik funkcija vrenja nadzora nad itavim vjerskim ivotom, javnim i privatnim
bogoslujem.
99. Za vrijeme Tarkvinija Oholog donesene su Sibiline knjige sastavila proronica Sibila iz Kume
razna grka proroanstva uvali ga sveenici.
100. 451.g. izabrana je komisija od 10 ljudi, pod pritiskom plebsa , da se napiu zakoni decemviri
legibus scribundis. Decemviri imaju izvanrednu vlast. U poetku je komisiju inili samo patriciji, no
za god dana izabrani 5 pleb i 5 pat. 449.g. , nakon uspostavljanja mira izmeu pat i pleb doneseni su
zakoni dostupni svima Zakonik 12 ploa.
Zakonik 12 ploa
a) zapisano obiajno pravo
b) osnovni izvor rimskog prava
c) utvruje obveznost sudskog postupka
d) razvitak razmjene osnovan nain stjecanja vlasti je Mancipacija (specijalan p+obred sa dobitkom
stvari ranijeg vlasnika, na obredu mora biti 5 punoljetnih graana kao svjedoka i esti koji dri
bakrenu vagu).
e) podjela stvari na dvije kategorije: 1. Res mancipi stvari koje se otuuju putem mancipacije.zemlja,
ivotinje, zgrade, poljo usluge, robovi u granicama Ita 2 res nec mancipi stvari koje se ne smijeu
prodati putem mancipacije
d) priznaje slobodu oporuke
f) ozakonio duniko ropstvo rob dunik naziva se nexum.
g) zabranjuje enidbu plebsa i pat.
102. Kapulijev zakon iz 445. Ozakonio enidbu izmeu pat i pleb.
103. Homo novus ili skorjevi je osoba koja se na visok poloaj popela zahvaljujui osobnim
kvalitetama i podrci plebsa, a ne rodovskim vezama.
104. Zakon Sekstija iz 367.g. kae da svaki graanin moe okupirati najvie 500 jugera dravne
zemlje.
105. 326.g. Petelijevim zakonom ukinuto duniko ropstvo i nexum u Rimu.
106. 312.g. izgraena Via Appia prva cesta Apije Klaudije spaja Rim s Kapuom

14
107. Sva prava uivaju rimski graani:
a) Ius connubi pravo braka tj stupanja u brak sa odreenim pravnim posljedicama
b) Ius commercii puno imovinsko pravo zajedno s pravom obraanja rim.sudu radi zatite svojih
materijalnih interesa
c) Ius suffragii pravo glasa tj. sudjelovanja u NS
d) Ius honorum prravo postavljanja svoje kanditature za magistrature.
Nepunopravni graani nemaju pravo a,d i ogranieno c.
108. Municipiji su mali dio gradova Ita kojima je dodijeljeno pravo rimskog graanstva. Oni imaju
autonomiju unutarnjeg ivota. kolonije su vojno-zemljoradnike naseobine osnovane u novoosvojenim
podrujima sa autonomijom i gradskim ureenjem. Prve osnovali lat savez, a kasnije Rimljani. U
njima upravljaju dumviri i savjet dekuriona koji odgovaraju Senatu.
109. Rimska vojska:
Najstarija se dijelila prema rodovima i plemenima. Prema imovinskom cenzusu ju je podjelio ST.
Osnovna vojna jedinica je legija. Teko naoruanu pjeadiju ine: hastati (najmlai), principi (srednji)
i triariji (najstariji). Raspon 17-46. Legija se dijeli na centurije, a nakon samitskih ratova na 30
manipula. 1 manipul= 2 centurije. Centurijom zapovijeda centurion, vii vojni zapovjednici bili su
vojni tribuni koje imenuje konzul a potvruje NS.
110. Logori su rimska utvrena mjesta uz vojsku. Podizani po planu, noita ili utoita u sluaju
opsade. Uporite u vojnim akcijama. Stipednidum je vojna plaa. Trijumf i mali trijmuf ovacija.
111. Reformu komicija 241.-222. svaki od 35 tribusa mora dati 2 cent ukupno 373. Od 242.g.
bira se drugi pretor, od 227. Jo dva jedan za Sic i Korziku. 232. Gaj Flaminije proveo zakon po
podjeli meu graanima galske zemlje .
112. Za opsadu Sirakuze poslan je Klaudije Marcel 213.g. U obrani grada sudjelovao fiziar Arhimed,
osvojena 211.g., umire Arhimed. 210. Osvojena itava Sic.
113. Provincije su svi posjedi izvan Ita. Njima upravlja pretor, birani su na god dana, moe se
produiti senat odlukom, bivi mag. Prokonzul ili propretor je namjesnik koji upravlja poslije isteka
mag ili prije dobivanja mag. Kvestor vodi financije.
114. Zakoni Villija iz 180.g. ureuju red za dobivanje magistratura. Najvie mag mogu zauzeti oni
koji su proli kroz nie izborne dunosti. Pretendant za prvu mag ne smije biti mlai od 28 god.
Izbornim dunostima prethodi vojna obuka. Pretorom se ne smije postati prije 40, konzul prije 43
god..
115. Scipion Stariji za protivnika ima Tiberija Grakha i Katona.
116. kvestor robove prodaje na aukcijama. Centar trgovine robovima je Delos.
117. Carmen je vjerska himna, sveta pjesma. Atelene su dramske predodbe. Pojavile su se u Erutriji,
kultne radnje.
118. prvi rimski pjesnik je Livije Andronik koji je preveo Odiseju na lat jezik.

15
119. Circus Maximus sagraen je u dolini izmeu Aventinskog i Palatinskog breuljka. Na njemu su
se odravala natjecanja. Ono je i mjesto otmice sabinjanki. Borbe u boksu, tke na kolima, tranje.
120. Prve gladijatorske igre odrane su 264.g. u Eruriji.
121. Plebejsko sveto trojstvo: Cerera, Libera, Libero. Imali hram na Aventinskom brauljku.
122. Reforme Tiberija Grakha:
a)obnavljanje slobodog seljatva
b)uzdizanje imske vojske s ciljem spreavanja ustanaka robova
c) oslanja se na Licija i Sekstija
d)ograniiti razmjere okupirane dravne zemlje
e) glava obiteljiu moe imati najvie 500 jugera zemlje za sebe, po 250 za sinove, ali porodica ne
smije prelaziti 1000 j. viak se dijeli na estice po 30 j i daje seljacima u nasljedno koritenje uz
obvezu plaanja naknade. To bi provodila komisija od tri lana. Komisiju inili Tiberije, brat Gaj i tast
Apije Klaudije
tiberije je ubijen 132. U organiziranom napadu na njega na elu s pontifikom Scipionom Nazikom.
123. Smru Tiberija formiraju se dvije stranke:
a) optimati izraavaju interese nobilteta
b) populari interesi seoskog i gradskog plebsa.
124. Reforme Gaja Grakha:
a)poziva na sudsku odgovornost svakog tko bez suda progna rimskog graanina
b)zakon Ius provocatins titi linost rimskog graanina od samovolje mag
c) u vojsku ne siju mlai od 17.god
d) lex frumentaria svaki plebs osobno moe kupiti ito po niskoj cijeni
e) lex de provincia Asia uvodi desetinu na podruju biveg Perg.kraljevstva-provincije Azije.
f) lex iudiciaria u stalnim sudksim komisijama za sluajeve zloupotrebe po provincijama moraju
biti vitezovi
g) zakon o dodijeljivanju prava rimskog graanstva saveznicima koji plaaju vojni porez-tributum
svi zakoni ili na korist vitezova, na tetu Senata.
125. zakonom narodnog tribuna Ruburija na mjestu Kartage osnovana je kolonija Junonija.
126. Proskripcije su specijalni spiskovi za obraunavanje s protivnicima. Uvodi ih Sula za osobe koje
su mu sumnjive. Svatko tko ih ubije dobije nagradu.
127. Interrex je privremeni kralj jer nema konzula. Bira ga Senat.
128. Sulin ustav:
a) Senat poveao sa 300 na 600 lanova
b) poveao broj sudksih komisija i broj mag pretore sa 6 na 8. Kvestore sa 8 na 12
c) ograniio vlast konzula na Rim i Ita po isteku funkcija, i pretori, dobivaju vlast u provincijama
d) ffaktiki ukinuo cenzuru
f) obustavio dijeljenje ita plebsu

16
g) davao zemlju vojsci
129. Sulin nadimak je Felix=sretni.
130. Erarni tribuni su plebske starjeine koje su skupljale tribunat. U 1.st. postaju privilegirani sloj
stan iznad vitezova. Uvode ih Kras i Pompej.
131. Pompej 63.g krenuo na Jeruzalem. Predali mu grad. Judeja postala sastavni dio provincije Sirije.
135. od vremena Pompeja Rimljani se pojavljuju kao nasljednici dijadoha i epigona.
136. urota je tajno udruenje odreenog broja ljudi meusobno povezanih zakletvom vjernosti.
Prva Katilinina urota bila je 66.g. povod je odbaena mu kandidatura za mag pod optubom za
iznuivanje. Glavni suprarnik: Ciceron i Cezar. 64.g. Cezar ukida proskripcije. Katilina se ponovno
kandidirao. Protiv njega agitirao Ciceron. Dao ih ubiti, Katilina pobjegao u Etruriju. Poginuo u bitvi
kod Pistorije. Pet godina nakon toga Ciceron prognan iz Rima radi nezakonitog ubijanja Katilininih
pristaa.
137. Oci domovine: Ciceron, Cezar. August
138. Cezar izmirio Pompeja i Krasa. Njih troje sklapaju prvi trijumvirat 60.g.pr.Kr. Obnovljen je
53.g. Podjela drave: Pompeju Hispanija, Krasu Sirija, Cezaru Galija.
139. Kodijevi zakoni iz 58.g.:
a) ukinuo plaanje ita za siromane
b)obnavlja kvartovske kolegije
c) ograniio vlast cenzora
d) zakon koji nalae da se iz Rima prognu svi graani koji su nezakonito i bez suda ubili
rim.graanina uperen protiv Cicerona
139. Cezarovo zakonodavstvo:
a) Julijev zakon o municipijima daje gradovima autonomiju u rjeavanju lokalnih pitanja, utvruje
pravila za izbor mag
b) zakon o poboljanju poljo isuivanje movara
c) zakon protiv iznuivanja u provincijama
d) regulacija poreznog suda
e) reforma kalendara
f) poveao senatt s 600 na 900 lanovapretore na 16, edile na 6, kvestore na 40.
140. Voe urota protiv Cezara: Longin, Marko Junije Brut, Decim Junije Brut lanovi
rims,nobiliteta. Dan ubojstva Martovske ide 15.3.44.g. u Pompejevom kuriji-senatska sjednica.
Martovske ide je 15 oujka u rimskom kalendaru. Na taj se dan odravala svetkovina u ast boga
Marsa i vojna priredba. Cezar je vlast oporuno ostavio Gaju Oktavijanu. Glavni supranik mu je bio
Antonije kojeg je 17.3.44.g. Seant u hramu boginje zemlje Tellus imenovao nasljednikom.
141. 43.g. sklopljen Drugi trijumvirat izmeu Oktavijana, Antonija i Lepida u Bononiji. Cilj: osveta
Cezarove smrti, borba protiv republikanaca. Oivjali proskripcije, vlast dali NS. Posebnim zakonom

17
dobili su izvanredne ovlsti kao trijumviri za ureenje drave- Tresviri Reipublicae Constituendae. U
proskripcijma ubijen Ciceron
142. 242.g. osnovana je funkcija drugog pretora praetor peregrinos riejava sporove izmeu
stranca i Rimljana. Bonitarno vlasnitvo pretorsko vlasnitvo novi pojam kupoprodaje osim
mancipacije trgovina robljem, okupacija, najam
143. Oktavijan (August) reforme:
a) obnovio hramove
b) reformirao Senat na 1000 lanova iskljuio skorjevie i Ant. Pristae
c) objavio novi senat spis i vratio cenz
d) daje si titulu Principes Senatus
e) 13.1.27.g proglasio uspostavljanje stare Rep; 16.1.27.g. poasni naslov Augustus Imperator
Cezar Agust
f) on je imperioum kao konzul, imperium mauis i konzul nad provincijama te doivotna tribunska
vlast, vel pontifik
g) podijelio provincije na carske i senatorske:
carske
senatorske
senatorskima upravljaju prokonzuli birani od Senata
h) broj retora je 10
i) iz redova senatora bira prefekta grada i namjesnike carskih provincija
j) iz redova vitezova birani zapovjednici pretorijskih gardi prefekt pretorija: uvaju Aug i red u
Rimu i Ita
k) prokurator ubire porez i vodi manje provincije
144. Augstovi zakoni:
a) zakon o obitelji i braku senat i vitezovi moraju obvezno u brak
b) zakon o robovima razgraniiti robve i slobodne Zakon Elija Sencija utvruje da se
osloboenje roba od strane gospodara moe izvriti pod odreenim uvjetima zakon Fufija Kaninija
ograniava broj robova koji se oslobaaju oporukom
c) prireuje brojne priredbe kruha i igara
d) stalna namjesnika vojska pod direktnom njegovom upravom 25 legija u provincijama
podinjeni legatu Propretoru (Birani iz senat stalea) povlateni poloaj Pretorijske kohorte u Rimu
i Ita koji tite cara
umro je u kampanskom gradu Noli
145. Augustovi doprinosi: sagradio Marcelovo kazalite, restaurirao Pompejevo kazalite, podigao
Pantenon- hram posveen bogovima zatitnicima julijevskog roda, preuredio Forum, dodao Augustov
forum i Julijev forum, Oltar mira.

18
146. Kolon je zakupnik sitnih estica raspodijeljenog zemljita udaljenih imanja. On samostalno
obrauje zemlju ili alje robove da obrauju
147. Krani:
Nastaje u 1.st. didache je uenje dvanestorice apostola. Kao voe kranskih opina izdvajaju se
proroci i apostoli. Apostoli propovijedaju novu vjeru, organizairaju opine, skupljaju priloge za
opinu,propovijedaju Kristov nauk. Prezbiteri su najvie cijenjeni lanovi kranske opine. Paze na
red molitvenih skupina. akoni su sluge prezbitera u organiziranju svakodnevnog ivota. episkop je
nadzornik nad imovinom opine. Najstariji kranski obredi su krtenje prilikom stupanja u opinu,
priest kruhom i vinom za vrijeme vjerskih skupova. Krajem 2.st oblikovana je jedinstvena
kranska Crkva s upravom episkopa.
Gnosticizam nastoji pomiriti judejsku teologiju s naelima grke filozofije. Spoznaja
boanstva putem mistinog stapanja s boanstvom. Spajaju iransku mistiku s kranstvom i
slino.
Krani su se borili protiv poganstva i tvrave poganstva-rimske drave. Odbijaju sudjelovati
u njihovim obredima. Tacit optuio Nerona za uzork poara kojim je okrivio krane. .
knjievna djela uperena protiv krana Lukijanov satira O Peregrinovoj smrti.
Apologeti su krani koji dokazuju apsurdnost optubi protiv krana. Upuuju molitve za
cara, propogiraju kranstvo npr kroz knjievnost apolog Aristid djelo Apologija upuena
Antoniju Piju. Najvei apologet bio je Tertulijan.
Krani se okupljaju u katakombama u Rimu Sebastijanove, Domiciline, Prisciline..
Tamo su sahranjivali mrtve, obavljali bogosluja. Motivi na slikama: pastir, vinova loza, riba. Riba na
grkom - Isus, Krist, Sin Boji, Spasitelj.
U Judeji se istiu dvije vjesko politike grupe:
a) Farizeji konzervativci, tradicija i vjerski rigorizam
b) Saduceji prorimski Hebreji
Pompej je idovima nametnuo velik danak i podrao vlast vrhovnog jeruzalemskog sveenika
Hirkana. On je imao vojskovou Antipatara koji je pomogao Cezaru u aleksandrijskom ratu i tako
stekao imunitet od poreza. Njegov sin bio je Herod, koji je od 37.g. vladao kao judejski kralj. 6.god
August je ukinuo judejsko kraljevstvo i proglasio provinciju Judeju.
Judejski rat 66-73.god. povod ustanku bio je despotsko dranje rimskog porkuratora Gesija Flora
koji je opljakao blagajnu jeruzalemskog hrama. 66 i 67. Vespazijan je opsjeo hram i sva mjesta u
Jeruzalemu. 70.god Tit je osvojio Jeruzalem i podignuo Titov slavoluk u Rimu. Josip Flavije
Judejac koji je preao na rismku stranu.
Zeloti su idovski narodni borci. Rimski naziv im je bodeari sikari. oruanim prepadima eljeli su
sruiti rimsku vlast i uspostaviti nacionalnu dravu. Izazvali su i predvodili I. idovski ustanak protiv

19
rimske vlasti (6670), kada su bili razoreni Jeruzalem i Hram; jedna se skupina zadrala u tvravi
Masadi do 73. god. (otuda izraz Masada ne smije pasti).
Prva kranska opina bila je Antiohija. Isusa je osudio na smrt prokurator Poncije Pilat, Herod i car
Tiberije, posvojeni sin Augusta iz Julijevsko-klaudijevske dinastije.
148. Constitutio Antoniniana edikt izdan 212 za vrijeme cara Karakale iz dinastije Severa, kojim su
prava rimskog graanstva proirena na gotovo svo slobodno stanovnitvo. Nisu ga dobili dediticiji
(neprijatelj koji ide na milost pobjedniku, u Carstvu kategorija osloboenika). Cilj edikta
jedinstveni fiskalni sustav kako bi obnovio financije carstva
149. Pravnici Carstva: u doba Augusta Labeon i Kapiton pristae L se zovu Prokulejanci, a K
Sabinijanci. Za vrijeme Hadrijana Salvije Julijan. U vrijeme Antonina Gaj, Ulpijan i Papijan
150. Vojniki carevi: Ver Maksim, Gordijan III., Filip Arap, Decije, Valerijan, Galijan
151. Godina 5 careva 193. Pertinaks, Didije Julijan, Pescenije Niger, Klodije Albin, Septimije
Sever.
152. Dominat doba neograniene vlasti cara. Kasna faza RC. Ukida cara kao pincepsa. Car je
senator i prvi graanin dominus=gospodar svim graanima i inkarnacija boanstva.
Dioklecijan je imao 3 suvladara. Zajedno s Maksimijanom nosi titulu Augusta. Oni su sebi izabrali
suvladare koje nazivamo cezarima. Oni su: Dikoklecijanov Gaj Galerije za istoni dio Carstva. Maks
si je izabrao Konstancija Klora za zapadni dio carstva. podjela carstva na istono i zapadno. Centri
uprave: D Nikomedija, G Sirmij, KK Trier, M Mediolanum = TETRARHIJA.
itavo Carstvo podijelio na 12 dijaceza, koje se dijele na provincije. Italija je podijeljena na dijacezu
Italija i Rimska dijaceza. Podijelio vojsku na pogranine trupe Limitanei i na mobilne trupe
Comitatenses. Uvodi Anonu stanovnitvo pojedinih podruja mora dravi dostzavljati odreene
namirnice za uzdravanje Rima, vojske i inovnitva. Porezan jedinica odreivana prema koliini
obradive zemlje-IUGUM. 303 i 304 izdaje edikte protiv krana. Abdicirao 305. Galerije zamijenio D.
153. RC se podijelio na IRC i ZRC Teodozije I. Veliki 395.god.
154. 312.god. Konstantin se sukobio sa Maksencijem kod Mulvijskog mosta kri na nebu in hoc
signo vinces Mksencije se utopio u Tiberu.
155. 313.god. u Milanu Konstantin i Licinije objavili edikt o slobodnom ispovijedanju kranstva.
Kranstvo postaje vodea religija
156. u 4.st. se javlja prezbiter Arije u Aleksandriji, koji je iznio svoje uenje o sv.Trojstvu nisu svi
istovjetni. Arijanstvo. 325.god. sazvan sabor u Niceji osueno arijanstvo
157. Konstantin je podijelio carstvo na 4 prefekture: Iliriju, Istok, Galija, Italija. Njih vode prefekt
pretorije, zatim vikari dijaceze, pa presides provincije. Odvojio civlinu vlast od vojne. Osnovao je
novu prijestolnicu na mjestu grke kolonije Bizantij KONSTANTINOPOL zapoeo 324.,
zavreno 330. 351. Naslijedio ga sin Konstancij.smijenio ga Julijan otpadnik pokuao povratiti
staru relig.

20
158. 375/76.god Vizigoti od cara Valensa dobili dozvolu da se nasele na rim teritoriju u Trakoj
dijacezi. Sukobili se s njima u bitci kod Hadrijanopola poraz Rima. Car Teodozije im dao nasele
Ilirik. Teodozija nasljedili sinovi Arkadije i Honorije, stavrnu upravu je imao magister militum
Stilihon.
159. 24.10.410. Vizigoti opljakali i opustoili Rim pad Rima. Hune vodi Atila koji se s
Rimljanima sukobio kod Katalunskih polja porazili rim vosjkovou Aecija.
475.god na vlast doveden Romul Augustul, prije njega Julije Nepot. 476.god. RA svrgnut s vlasti,
Odoakar poslao znakove carske asti u Carigrad . pad ZRC.
160. codex Theoidosianus su sve konstitucije koje su izdali Konstantin i njegovi nasljednici nakon
312., a objavio je Teodozije II. U Istonome Rimskom Carstvu primjenjivao se do 529., do pojave
Justinijanove kodifikacije.
161. Corpus Iuris Civilis je pravni zbornik Justinijana I. imao voskovou Belizara.

21