Professional Documents
Culture Documents
Tablicasnowhite 1.doc 1405159024
Tablicasnowhite 1.doc 1405159024
UINAK OSNIVAKIH
Dva ''pacemakera'' (Walrave i
UGOVORA KAO
Koch) tue Meunarodnu uniju
PRIMARNIH IZVORA
WALRAWE i biciklista i nizozemsku i Ugovor jami slobodu kretanja radnika i slobodu
panjolsku biciklistiku
KOCH federaciju smatrajui da su
Mogu li se fizike i pravne pruanja usluga a sport je u ovom sluaju ekonomska
osobe pred nacionalnim aktivnost.
1974. odredbe njihova pravilnika
sudovima pozivati na
diskriminatorne, i time
subjektivna prava koja
suprotne odredbama Ugovora o ODREDBE OSNIVAKIH UGOVORA imaju ne samo
IZRAVNI UINAK proizlaze izravno iz
EZ (l. 59 ima za cilj zabranu
OSNIVAKIH svake diskriminacije
osnivakih ugovora ne samo u vertikalne, nego i HORIZONTALNE IZRAVNE
odnosu na dravu (vertikalni UINKE
UGOVORA utemeljene na dravljanstvu).
odnos), ve i u odnosu na
horizontalni odnos
druge pravne subjekte
(horizontalni odnos)?
LANAK UGOVORA 119. O ZABRANI DISKRIMINACIJE
UINAK OSNIVAKIH IMA HORIZONTALNI IZRAVNI UINAK. Rok u kojem su
Stjuardesa koja je bila plaena UGOVORA KAO drave trebale ostvariti naelo jednake plae za mukarce i ene je
manje od stjuarta u istom PRIMARNIH IZVORA protekao, a odgoda roka za nove lanice ne utjee na rok za stare.
DEFRENNE II. periodu radnog odnosa (veljaa
1963. do veljae 1966.), tui
1976. poslodavca (horizontalni lanak ugovora koji se odnosi
Sud smatra da treba regulirati i privatni sektor jer se inae ne bi
mogao ostvariti cilj koji se eli postii ovom odredbom, a osobama
odnos) po osnovi da je u tom na zabranu diskriminacije
privatnog sektora ne smije se dopustiti da naruavaju pravni
IZRAVNI UINAK periodu trpila diskriminaciju u upuen je dravama lanicama,
plai zbog spola. a ne pojedincima (poslodavcu). poredak zajednice.
OSNIVAKIH l.119. ima DVOSTRUKI CILJ: EKONOMSKI (izbjei situaciju
UGOVORA Belgija se poziva na to da Mogu li se pojedici i u sluaju
drava jo uvijek nije uspjela horizontalnog odnosa u kojoj poduzea u zemljama koje se provele odredbu trpe tetu u
osigurati. pozivati na njega pred odnosu na one koje nisu) i SOCIJALNI (jedan od soc.ciljeva
nacionalnim sudovima? zajednice)
Ipak, retroaktivni uinci ove odluke se ograniavaju!
Ratti je Talijan, trgovac Sud je takvu odluku obrazloio NAELOM ESTOPPEL, tj. Nemo
to ako ROK ZA auditur propriam turpitudinem allegansnitko, pa niti drava, ne
opasnim supstancama, ije je
trgovako drutvo odluilo IMPLEMENTACIJU moe se pozivati na svoj vlastiti propust sebi u korist.
svoje proizvode pakirati i PROTEKNE, a drava
RATTI obiljeavati u skladu sa dvije ne implementira
Dakle, IZRAVAN UINAK DIREKTIVA (koje
Direktive (o pakiranju i direktivu?
1979. obiljeavanju), premda niti zadovoljavaju 3 uvjeta) NASTAJE TEK PO PROTEKU
jedna nije bila implementirana Koja je norma PROPISANOGA ROKA, i to u sluaju kad dotina drava
DIREKTIVE u Italiji. Kada je Ratti pustio primjenjiva: norma lanica ne ispuni svoju obvezu.
VERTIKALNI svoje proizvode na trite, direktive koja nije
IZRAVNI UINAK protiv njega je pokrenut prenesena u talijansko Prije isteka roka za provedbu direktiva, dakle, u razdoblju koje je
postupak zbog povrede pravo u roku ili norma dravama lanicama ostavljeno za njihovu provedbu, direktive ne mogu
odredaba talijanskog zakona
talijanskog prava koja je proizvoditi derogacijske uinke na nacionalno pravo. Drugim rijeima,
koji ima restriktivnije oderdbe
po tom pitanju.
suprotna direktivi? primjenjuje se nacionalno pravo, te se pojedinci u tom razdoblju ne mogu
pozivati na izravan uinak direktiva.
Ali tom razdoblju direktive imaju neke druge uinke, primjerice, stvaraju
obavezu za drave da ne poduzimaju nita to bi moglo osujetiti ili
oteati ostvarivanje ciljeva koje direktiva propisuje.
ES odbio je takav uinak djelovanja prema treima koje tereti privatne
BECKER Sluaj slian Rattiju, ga. Becker Mogu li direktive razviti
osobe. Prema pravnoj praksi, DIREKTIVE NE MOGU BITI TEMELJ
trai od drave da je na temelju NEPOSREDNIH OBAVEZA ZA POJEDINCE.
1981. direktive oslobodi poreza (dakle,
i HORIZONTALNO
trai od drave da neto provede DJELOVANJE PREMA Nije bitno ima li cijela direktiva izravni uinak mogue je i da
temeljem direktive) TREIMA? SAMO JEDAN NJEZIN DIO zadovoljava 3 uvjeta i tada se
UINAK DIREKTIVA
pojedinac moe pozvati na njega bez obzira na ostatak direktive.
Cassis de Dijon je alkoholni liker Predstavlja li takav Takav njemaki zakon predstavlja MJERU S ISTOVRSNIM UINKOM koja je
CASSIS DE koji se iz Francuske uvozi u zahtjev njemakog JEDNAKO PRIMJENJIVA i to mjera S DVOSTRUKIM TERETOM (jer
DIJON Njemaku. Njemakim zakonom
zakona povredu strani proizvoa mora zadovoljiti dvostruke standarde i francuske i njemake a
odreena je minimalna koliina
1978. alkohola koju pie smije imati da bi slobode kretanja domai proizvoa mora zadovoljiti samo njemake standarde, te mjera u odnosu na
njega namee samo jednostruki teret)
se moglo prodavati kao liker (25%). roba?
Kao razlog je navedena zatita
SLOBODA ES smatra da njemaki zahtjevi koji se odnose na minimalni postotak
zdravlja stoga to bi potroai pili
KRETANJA ROBA: vie likera ako bi postotak alkohola alkohola u alkoholnim piima ne slue svrsi od opeg interesa i kao takvi
DOSEG L. 34. u piu bio nii, to bi dovelo do NEMAJU PREDNOST pred zahtjevima slobodnog kretanja roba koji
UFEU, MJERE S naruavanja zdravlja.Cassis ima predstavalja jedno od temeljnih prava zajednice.
ISTOVRSNIM 15%- 20% alkohola. Prodaja Ova njem. mjera NE PROLAZI TEST PROPORCIONALNOSTI:
Cassisa nije doputena u Njemakoj 1. jer zatita zdravlja nije dovoljno opravdan razlog jer na tritu postoji niz
UINKOM stoga to ne udovoljava standardima
pia s niim udjelom alkohola
koje propisuje njemaki Zakon o
alkoholnim piima. Tuitelj smatra 2. zatita potroaa (bili bi u zabludi, mislili bi da kupuju pie s 25 i vie %
da njemaki zakon predstavlja aklohola) koju navodi njemaka vlada moe se ostvariti i mnogo manje
mjeru s istovrsnim uinkom kao resriktivnim mjerama (npr. obvezno isticanje zemlje porijekla i udjela
koliinsko ogranienje. alkohola na ambalai) pad na testu nunosti i testu prikladnosti
Giorgio Zoni je iz Njemake uvezao Nacionalni sud trai ES poziva se na formulu iz Dassonvillea: koliinskim ogranienjem na uvoz ili
ZONI proizvode od tijesta napravljene od od ES-a da ustanovi mjerom s istovrsnim uinkom treba smatrati ''sva trgovaka pravila drava
1986. mijeavine obine penice i durum
je li talijanski zakon lanica koja, izravno ili neizravno, aktualno ili potencijalno, mogu ometati
penice. Talijanski Zakon o trgovinu unutar zajednice.''
proizvodima od tijesta predvia da se u skladu s pravom
SLOBODA KRETANJA za industrijsku proizvodnju suhog zajednice.
ROBA: OPRAVDANJE I tijesta, koje se moe uvati neko Nije ispotovano NAELO UZAJAMNOG PRIZNANJA tijesto je
PROPORCIONALNOST vrijeme prije konzumacije, moe Nije! Predstavlja zakonito proizvedeno i u prodaji u drugoj dravi lanici.
koristiti samo durum penica. Na taj
MIU i nije u skladu s
nain se garantira kvaliteta tijesta te se Pitanje OPRAVDANJA i TEST PROPORCIONALNOSTI: Italija
promovira razvoj uzgoja durum lancima 34 i 36
ovu mjeru nije uspjela opravdati niti temeljem zatite zdravlja niti
penice koja se proizvodi u regiji UFEU!
Mezziogiorno. Protiv Zonia Italija
temeljem imperativnih zahtjeva:
pokree kazneni postupak. U svoju je ZATITA JAVNOG ZDRAVLJA nema dokaza da tjestenina od
obranu gospodin Zoni tvrdio da mijeanog brana nuno sadri boje i aditive
primjena Zakona o proizvodima od IMPERATIVNI ZAHTJEVI zatita potroaa moe se ostvariti i
tijesta na uvezenu tijesteninu nije u manje restriktivnom mjerom (tako da na proizvodu bude naznaen
skladu s lankom 30 Ugovora o sastav tjesetenine) - potena trgovina moe se osigurati tako da
EEZ. proizvodi od iste durum penice imaju viu cijenu.
Da bi bile opravdane, nacionalne mjere moraju biti nune,
proporcionalne i razumne.
MILJENJE Kad je odreena nacionalna mjera zabranjena l. 34., drava lanica mora dokazati da je korist od te mjere za javni interes koji priznaje
Zajednica vea od trokova koji proizlaze iz ogranienja koja su tom mjerom nametnuta trinim slobodama.
NEZAVISNOG
TESTOVI koje Europski sud primjenjuje kad odluuje o PROPORCIONALNOSTI MJERA:
ODVJETNIKA
LEGITIMNOST samog cilja koji se nastoji ostvariti mjerom
MADURA
TEST PRIKLADNOSTI (moe li mjera ostvariti namjeravani cilj ) mjera o kojoj je rije mora doista pridonositi postizanju cilja za
ijim ostvarivanjem stremi kada to nije sluaj, mjera, po definiciji, kri naelo proporcionalnosti.
NUNOST MJERE (postoji li manje restriktivna alternativa) postoji li alternativna mjera koja je realno dostupna, a koja bi zatitila
legitimne interese drave lanice jednako uinkovito, ali bi bila manje restriktivna za slobodno kretanje dobara
TEST PROPORCIONALNOST STRICTO SENSU (odvagivanje interesa) to je vei stupanj tete za naelo slobode kretanja
dobara, to vea mora biti vanost zatite javnog interesa na koji se drava lanica poziva drave lanice moraju pokazati da je razina
zatite koju su odluile dati svojim legitimnim interesima srazmjerna stupnju uplitanja u trgovinu unutar Zajednice drava lanica
moe imati obavezu prihvatiti mjeru koja je manje restriktivna za trgovinu unutar Zajednice, ak ako bi to dovelo do nie razine
zatite njenih legitimnih interesa
Da bi tvrka koja je ve osnovana uivala pravo poslovnog nastana u drugoj dravi lanici, moraju se ispuniti dva uvjeta:
tvrtka mora biti registrirana u skladu sa zakonima zemlje lanice u kojoj se obavlja ekonomska aktivnost (dravljanstvo osnivaa firme, lanova ili vlasnika je nebitno);
tvrtka mora imati registrirani ured, glavni ured ili glavno mjesto iz kojeg se upravlja poduzeem u drugoj zemlji lanici EU
Da bi se odreena aktivnost mogla podvesti pod pravo poslovnog nastana, mora ispunjavati odreene kriterije. ES je u praksi u tu svrhu izgradio sljedee grupe kriterija:
mora se raditi o ekonomskoj aktivnosti (npr. sport se moe podvesti pod ovo pravilo ukoliko predstavlja ekonomsku aktivnost)
mora se raditi o stalnoj aktivnosti, stabilne i trajne prirode
mora se raditi o prekograninoj aktivnosti, (tj. ukljuivati inozemni element)
moe se raditi kako o pravnoj osobi, tako i o fizikoj osobi koja je samozaposlena - pravne osobe mogu biti osnovane u vie od jedne drave lanice, naroito u
sluajevima kompanija kroz osnivanje predstavnitava, kerki kompanija i poslovnih jedinica (Gebhard), kao i mogunost fizike osobe iz jedne drave lanice da se
samozaposli u drugoj dravi lanici (Stanton)
ES smatra da:
Udruga za zatitu neroene djece * Pruanje informacija o odreenoj gospodarskoj djelatnosti ne
pokrenula je pravni postupak pred podrazumijeva pruanje usluga u smislu l. 60 Ugovora ako se
irskim sudovima kako bi sprijeila
studentske udruge u Irskoj da informacije ne pruaju u ime odreenog gospodarskog subjekta ve
objavljuju adrese britanskih klinika iskazuju tek slobodu izraavanja.
za obavljanje pobaaja. Ubraja li se * Kao posljedica toga, nije suprotno pravu Zajednice da drava lanica u
Udruga svoj zahtjev temelji na djelatnost kojoj je medicinski prekid trudnoe zabranjen, zabrani studentskim
GROGAN odredbi Irskog Ustava kojom se studenata u udrugama pruanje informacija o nazivu i mjestu klinika u nekoj drugoj
potrvuje pravo na ivot neroenoj slobodu pruanja
1990. djeci. dravi lanici gdje se dobrovoljni prekid trudnoe zakonito obavlja, kao i
Studenti su svoju obranu temeljili na usluga? naine kontaktiranja tih klinika, gdje spomenute klinike nemaju nikakvog
TEMELJNA PRAVA I pravu Zajednice tvrde da udjela u pruanju spomenutih informacija.
TRINE SLOBODE obavljanje pobaaja predstavlja Kakav je status
uslunu djelatnost u smislu lanka nacionalnog
49 UEZ i stoga pravo Zajednice ustava? Europski sud je pokazao namjeru da se ne mijea u nacionalne
zabranjuje Irskoj ograniavati pravo Ustave kada su u pitanju TEMELJNE VREDNOTE
stanovnika te zemlje da obavljaju
pobaaj u nekoj drugoj dravi pojedinog naroda. Tako dugo dok NEMA ZAJEDNIKOG
lanici. STANDARDA, svaka drava moe imati svoje stavove u
pogledu ovakvih temeljnih vrednota.
Transitforum Austria Tirol, udruga
za''zatitu biosfere u alpskim Sud smatra da injenica da nadlene vlasti drave lanice nisu zabranile demonstracije
predjelima'' obavijestila je koje su dovele do potpunog zatvaranja vane tranzitne prometnice kao to je autocesta
pokrajinsku vladu u Innsbrucku o Brenner gotovo na 30 sati moe ograniiti trgovinu robom unutar Zajednice i mora se
demonstracijama koje e se odrati stoga smatrati mjerom s uinkom jednakim kvantitativnom ogranienju koje je, u
od 11.00h u petak 12. lipnja 1998 do naelu, inkompatibilno s obvezama prema pravu Zajednice. Meutim, oito je iz da su
15.00 h u subotu 13. lipnja 1998. na austrijske vlasti djelovale u skladu s potivanjem temeljnih prava demonstranata na
autocesti Brenner zbog ega e ta slobodu izraavanja i slobodu okupljanja koje jami Europska konvencija o ljudskim
autocesta biti zatvorena za sav Postoji sukob izmeu pravima i Austrijski ustav.
promet na jednom dijelu. NAELA
SCHMIDBER- SLOBODNOG Budui da Zajednica i drave lanice moraju potivati temeljna prava,
Schmidberger je meunarodno
KRETANJA ROBE s ZATITA TIH PRAVA JE OPRAVDANI INTERES koji, u naelu, opravdava
GER transportno poduzee sa sjeditem u
Njemakoj koje posjeduje est jedne strane i PRAVA ogranienje obveza koje propisuje pravo Zajednice, ak i u sluaju temeljne
2000. kamiona za prijevoz tekih tereta sa NA PROSVJED
slobode koju jami Ugovor kao to je slobodno kretanje robe.
'smanjenom emisijom buke i ai'.
(slobodu izraavanja Austrija sama treba odmjeriti interese uzimajui u obzir sve okolnosti
Glavna djelatnost je prijevoz drveta
TEMELJNA PRAVA I iz Njemake u Italiju i olova iz i okupljanja) KAO sluaja i odrediti pravinu ravnoteu izmeu njih treba pronai
TRINE SLOBODE Italije u Njemaku. Vozila pritom TEMELJNOG harmoniju izmeu slobode izraavanja i okupljanja [koja je takoer
najee koriste autocestu Brenner. PRAVA koje od njih ponekad podlona ogranienjima] i slobode kretanja usluga [takoer se
Schmidberger je podnio tubu sudu ima veu vanost? ponekad moe ograniiti] tako ES daje dravi IROKU
u Innsbrucku (Austrija) i traio MARGINU PROSUDBE ustvari djeluje kao pravni tit sve to
odtetu u iznosu od ATS 140 000
protiv Republike Austrije jer
je unutar nje je u okviru nacionalnih vlasti, ali ako se drava ponaa u
njegovih pet kamiona nije moglo skladu s TEMELJNIM PRAVIMA Europski sud e reagirati samo u
koristiti autocestu Brenner tijekom onim sluajevima ako drava dispropocionalno ugrozi temeljne slobode
etiri uzastopna dana. ovdje TO NIJE NAPRAVLJENO
[demonstracije+praznici+vikend]
ES kae da NIJE!
Dva britanska poduzea Harlequin i Slinost izraza koji se koriste u l. 30 i 36 Ugovora o EEZ, s jedne strane i u l. 14(2) i
Simons kupuju gramofonske ploe u
Portugalu i prodaju ih u Ujedinjenom
23 Ugovora izmeu EEZ i Portugalske republike, s druge strane, nije dovoljan razlog
kraljevstvu bez dozvole vlasnika da bi se na odredbe Ugovora primjenila sudska praksa Europskog Suda koja u
autorskih prava u UK poduzea RSO kontekstu Zajednice odreuje odnos izmeu zatite industrijskog i komercijalnog prava
Records ili njegovog poduzea Polydor vlasnitva i odredaba o slobodi kretanja dobara.
Ltd. koje ima iskljuivu licencu za UK.
Gramofonske ploe identinog zapisa ali
razliitog porijekla (Portugal i UK) tako injenica da Europski sud shvaa PRIMARNO I SEKUNDARNO
se prodaju na tritu UK. Engleski Court
POLYDOR of Appeal utvrdio je da H. i S. kre Je li lanak 34. ASOCIJACIJSKO pravo kao dio pravnog poretka Europske zajednice
odredbe britanskog zakona o autorskom jednako primjenjiv ipak NE ZNAI da te pravne izvore interpretira NA ISTI NAIN kao i
1986. pravu jer bez licence za podruje UK i na ZONU odredbe primarnog i sekundarnog prava Europske zajednice.
prodaju gramofonske ploe. H i S
odgovaraju da se vlasnik autorskih prava SLOBODNE
UINAK ne moe pozivati na tu okolnost stoga TRGOVINE i na Tom prilikom Europski sud je zauzeo shvaanje da odredbe razliitih vrsta
MEUNARODNIH to je Europski sud svojom ranijom INTERNO ugovora, ak i kada su tekstualno identine, mogu biti interpretirane na
praksom utvrdio da dobra koja su TRITE?
UGOVORA stavljena zakonito u prodaju u jednoj razliit nain.
dravi lanici moraju imati slobodan
pristup tritima svih drava lanica, a Slinost teksta Ugovora o Europskoj zajednici i ugovora s treom dravom nije dovoljan razlog
zatita autorskih prava predstavlja mjeru
za primjenu sudske prakse Europskog suda pri interpretaciji sporazuma s treim dravama.
s istovrsnim uinkom kao koliinsko
ogranienje i ne moe biti opravdana Razlozi koji utjeu na interpretaciju lanaka 30 i 36 Ugovora o Europskoj zajednici (danas lanci
temeljem prve reenice lanka 30 UEZ. 28 i 30), ne primjenjuju se u kontekstu odnosa izmedu Zajednice i Portugala. Odatle proizlazi da
Ugovor o slobodnoj trgovini izmeu EZ se niti odredbe sporazuma o pridruivanju, odnosno stabilizaciji i pridruivanju ne mogu
i Portugala sadri identine norme o interpretirati mutatis mutandis kao odredbe Ugovora o Europskoj zajednici, a mogue je da
slobodi kretanja roba kao i UEZ. se svaki sporazum o pridruivanju, bez obzira na injenicu pripada li istoj vrsti sporazuma, moe
interpretirati razliito od drugih sporazuma iste vrste.