Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA

Ispitni katalog iz Kemije

u kolskoj godini 2007./2008.

veljaa 2008.
Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Kemije:

dr. sc. Nenad Juda, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

dr. sc. Tomislav Cvita, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. Draginja Mrvo-Sermek, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u
Zagrebu
ana Mati, III. gimnazija, Split
Vinja Vlahek Soka, Zdravstveno uilite, Zagreb
Daisy galji, Gimnazija Rijeka, Rijeka.

2
SADRAJ

1. UVOD 4
2. OPI CILJEVI ISPITA 4
3. OBRAZOVNI ISHODI 5
TEMATSKA CJELINA 1 - TVARI 5
TEMATSKA CJELINA 2 - GRAA ATOMA 5
TEMATSKA CJELINA 3 - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (PSE) 6
TEMATSKA CJELINA 4 - GRAA MOLEKULA 6
TEMATSKA CJELINA 5 - KEMIJSKE VEZE 7
TEMATSKA CJELINA 6 - PLINOVI, TEKUINE I KRUTINE 7
TEMATSKA CJELINA 7- KEMIJSKA REAKCIJA 8
TEMATSKA CJELINA 8 - TERMOKEMIJA 8
TEMATSKA CJELINA 9 - OTOPINE 8
TEMATSKA CJELINA 10 - KEMIJSKA RAVNOTEA 9
TEMATSKA CJELINA 11 - KISELINE, BAZE I SOLI 9
TEMATSKA CJELINA 12 - ELEKTROKEMIJA 9
TEMATSKA CJELINA 13 - KEMIJSKA SIMBOLIKA I TEMELJI KEMIJSKOG RAUNA 10
4. STRUKTURA ISPITA 10
5. TEHNIKI OPIS ISPITA 11
6. OPIS BODOVANJA I OCJENJIVANJE 11
7. PRIMJER EKSPERIMENTALNE OBVEZE U B DIJELU NACIONALNOGA 12
ISPITA IZ KEMIJE 12
8. UENICI S POSEBNIM POTREBAMA 17
9. PRIMJERI ZADATAKA I NAIN BODOVANJA ODGOVORA 17
10. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT 19
11. LITERATURA 19
12. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA IZ KEMIJE 20

3
1. UVOD

Ovaj ispitni katalog namijenjen je uenicima treih razreda srednjih kola

koji e pristupiti nacionalnomu ispitu iz Kemije. Naravno, katalog je namijenjen i
njihovim nastavnicima kako bi im mogli pomoi da se pripreme za ovaj nacionalni
ispit.
U ovome ispitnome katalogu opisani su ciljevi ispita, njegova struktura,
karakteristike i nain vrjednovanja. Ovaj katalog sadri i kratki savjet o tome
kako se najbolje, po miljenju autora, pripremiti za sam ispit te nudi i nekoliko
primjera tipinih pitanja, kao i naine njihova vrjednovanja. Sastavni dio ovoga
ispitnoga kataloga je i popis eksperimentalnih obveza i naputak o njihovoj uporabi
u svrhu nacionalnoga ispita iz Kemije.
Svrha je ovoga ispitnoga kataloga pomoi uenicima i nastavnicima da se
upoznaju s detaljima, nakanom, provedbom i idejom nacionalnoga ispita iz
Kemije.

2. OPI CILJEVI ISPITA

Nacionalnim ispitom iz Kemije kani se provjeriti (i potvrditi) u kojoj su

mjeri uenici usvojili predviena znanja tijekom dosadanjega obrazovanja u
Kemiji, kao i u kojoj su mjeri razvili svoje kemijske vjetine i sposobnosti
(kompetencije), a koje su stjecali i razvijali kroz nastavu Kemije.
Nakana je provjeriti koliko dobro uenik poznaje, razumije i koliko je
sposoban rabiti kemijske pojmove. Osim toga, cilj je utvrditi koliko je uenik
sposoban biljeiti opaanja promatranjem kemijskih promjena, kao i koliko je
sposoban izluiti informacije iz skupina kemijskih podataka (analiza, sinteza i
valorizacija podataka tijekom rjeavanja problema).
Kad govorimo o znanju, razumijevanju i uporabi znanja, prije svega,
elimo da uenici znaju, razumiju i mogu uporabiti kemijske pojmove, kemijske
formule, kemijske jednadbe, kemijske zakone i teorije; da su sposobni rabiti
kemijski simboliki jezik pri kvalitativnome i kvantitativnome opisivanju tvari i
kemijskih promjena u kojima sudjeluju.
U smislu analize i sinteze podataka pri rjeavanju problema uenici bi
trebali biti sposobni razlikovati razliite vrste kemijskih podataka (injenice,
brojane podatke, kemijske simbole, kemijske formule i jednadbe kemijskih
reakcija). Uenici bi takoer trebali biti vjeti u tumaenju tablinih i grafikih
prikaza koji predstavljaju odnose meu razliitim veliinama, vrstama podataka i
informacijama. Potrebna je i sposobnost rjeavanja jednostavnih kemijskih
problema uporabom znanja u novim situacijama.
Sva ova znanja, sposobnosti i vjetine nije mogue jednoznano definirati i
povezati s pojedinanim ciljevima. esto e pitanja i nalozi kojima e se
provjeravati te sposobnosti, sadravati informacije koje su ueniku nepoznate. Da
bi uenici uspjeli odgovoriti na takva pitanja ili uspjeli rijeiti tako postavljene
probleme morat e, svoja znanja, sposobnosti i vjetine, smiljeno i ciljano
uporabiti u takvoj (njima novoj) situaciji.
U eksperimentalnome smislu provjere znanja, sposobnosti i vjetina od
uenika se oekuje da e biti sposobni rabiti jednostavne izvore energije (npr.
plamenik), obavljati jednostavne temeljne kemijske radnje (prelijevanje tekuina,
filtriranje, taloenje...), poznavati mjere sigurnosti i zatite pri radu s
kemikalijama, reakcijskim smjesama i otpadnim tvarima te da e uredno
zabiljeite opaene promjene i rezultate mjerenja i moi ih objasniti.

4
3. OBRAZOVNI ISHODI

Ovaj dio ispitnoga kataloga definira konkretna znanja, vjetine i sposobnosti

(kompetencije) za koje se oekuje da su ih uenici usvojili tijekom svojega
dosadanjega obrazovanja.

Obrazovni ishodi koji e se ispitivati podijeljeni su, prema svojoj naravi, u

sljedee tematske cjeline:

1. TVARI
2. GRAA ATOMA
3. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA
4. GRAA MOLEKULA
5. KEMIJSKE VEZE
6. PLINOVI, TEKUINE I KRUTINE
7. KEMIJSKA REAKCIJA
8. TERMOKEMIJA
9. OTOPINE
10. KEMIJSKA RAVNOTEA
12. KISELINE, BAZE I SOLI
13. ELEKTROKEMIJA
14. KEMIJSKA SIMBOLIKA I TEMELJI KEMIJSKOGA RAUNA

TEMATSKA CJELINA 1 - TVARI

razlikovati pojam tvari i uzorka tvari i istu tvar i smjesu te ih primjereno

rabiti
razlikovati homogenu i heterogenu smjesu tvari
znati (i moi opisati) temeljna fizikalna svojstva tvari (gustou, toplinsku i
elektrinu provodnost, tvrdou, magnetinost, agregacijsko stanje,
vrelite, talite)
razlikovati istu tvar i smjesu tvari na temelju fizikalnih svojstava uzorka
tvari
moi uporabiti fizikalna svojstva uzorka tvari s ciljem njene identifikacije
poznavati temeljne fizikalne postupke odvajanja tvari (taloenje,
dekantiranje, filtriranje, destiliranje, sublimiranje, sedimentiranje,
kristaliziranje, ekstrahiranje, kromatografiranje)
predloiti prikladne fizikalne i kemijske postupke odjeljivanja sastojaka i
pritom odabrati njihov smisleni slijed na temelju poznavanja sastava
smjese poznatih tvari (koje su kemijske tvari prisutne u uzorku tvari)
razlikovati pojam elementarne tvari i sloene tvari (kemijski spoj)
razlikovati pojam metala, nemetala i polumetala

TEMATSKA CJELINA 2 - GRAA ATOMA

razumjeti pojam atoma kao temeljne estice elementarne tvari

objasniti grau atoma {pozitivna jezgra (nukleoni: protoni i neutroni) i
negativni elektroni u omotau; elektroneutralnost, relativne veliine atoma
i jezgre}
objasniti pojam protonskoga (atomskoga), neutronskoga i nukleonskoga
(masenoga) broja te pripadnu simboliku

5
 znati znaenje pojma nuklid, izotop i izobar te kemijskoga elementa kao
smjese nuklida zajednikoga Z
razumjeti atom kao elektriki neutralnu i ion kao nabijenu esticu
(primjerice: H, H, H+)
upoznati pojam emisije i apsorpcije zraenja i elektromagnetski spektar
razumjeti da postoji povezanost elektronske strukture i spektra atoma
znati prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona (periode 1 4)
objasniti odnos elektronske strukture i veliine atoma

TEMATSKA CJELINA 3 - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (PSE)

razumjeti strukturu periodnoga sustava kemijskih elemenata (7 perioda i

18 skupina)
znati povezati poloaj kemijskoga elementa u PSE s elektronskom
strukturom njegovih atoma
moi, na temelju poloaja kemijskoga elemenata u PSE, predvidjeti neka
fizikalna i kemijska svojstva elementarne tvari
znati objasniti pojam energije ionizacije, energije elektronskoga afiniteta i
elektronegativnosti
moi rastumaiti periodinost promjene odreenih fizikalnih svojstava
atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE (polumjer atoma, 1.
energija ionizacije, afinitet prema elektronu, elektronegativnost)
moi predvidjeti tip kemijske veze izmeu atoma kemijskih elemenata
tree periode PSE i atoma kisika ili atoma klora
moi, na temelju poloaja kemijskoga elementa u PSE, pretpostaviti u
kojem e atomskome ili molekulskome obliku elementarna tvar sudjelovati
u kemijskim reakcijama
moi, na temelju poloaja kemijskoga elementa u PSE, predvidjeti mogue
valencije njegovih atoma {elemenata 1., 2., 16. i 17. skupine u PSE}

TEMATSKA CJELINA 4 - GRAA MOLEKULA

poznavati temeljne geometrijske oblike grae molekula (linearna,

planarna, piramidna, bipiramidna; tetraedraska, oktaedarska, prstenasta,
lanasta)
moi, u strukturnome dijagramu vee molekule (ili molekulskoga skupa),
prepoznati planarne i neplanarne dijelove molekule
rastumaiti odnose u odbijanju veznih i neveznih elektronskih parova
moi, u strukturnim prikazima jednostavnih molekula, oznaiti vezne i
nevezne elektronske parove (Lewisova simbolika)
moi, uporabom skupa pravila, stvoriti Lewisovu strukturnu formulu
molekule
objasniti razliku u vrijednosti valentnoga kuta kod molekula metana,
amonijaka, vode i sumporovodika
predvidjeti temeljna fizikalna i kemijska svojstva na temelju grae
molekule kemijskoga spoja
poznavati temelje VSEPR modela
moi, na temelju Lewisove strukturne formule, predvidjeti geometriju
molekule
moi, na temelju njezine prostorne grae, predvidjeti polarnost molekule

6
TEMATSKA CJELINA 5 - KEMIJSKE VEZE

znati to je to kemijska veza i da su za nju odgovorni prvenstveno

elektroni
razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza: ionsku, kovalentnu i metalnu
vezu
moi povezati svojstva tvari s vrstom kemijske veze meu graevnim
jedinkama
moi objasniti elektrinu provodnost taljevina i otopina ionskih kristala
moi objasniti kalavost ionskih kristala
moi objasniti svojstva kristala od kovalentno povezanih atoma
moi objasniti zasienost i usmjerenost kovalentnih veza i nastajanje
molekula
moi objasniti znaenje pojmova jednostruke, dvostruke i trostruke
kovalentne veze
moi objasniti kovnost i nisku elektrinu otpornost metala
moi objasniti polarnost kovalentne veze meu raznovrsnim atomima
primijeniti pojam elektronegativnosti pri procjeni vrste kemijske veze
razlikovati ionsku vezu od nepolarne i polarne kovalentne veze
moi procijeniti utjecaj meumolekulskih interakcija na svojstva tvari (van
der Waalsove sile, vrelita, talita)
moi objasniti pojam vodikove veze
moi prepoznati molekule koje se mogu udruivati vodikovom vezom

TEMATSKA CJELINA 6 - PLINOVI, TEKUINE I KRUTINE

znati prostorne odnose meu graevnim jedinkama triju agregacijskih

stanja
poznavati osnovna svojstva plinova, tekuina i vrstih tvari
predvidjeti dominantnu vrstu meumolekulskih interakcija na temelju
grae molekula
moi, na temelju poznavanja grae tvari, objasniti promjene agregacijskih
stanja tvari
znati o emu ovisi tlak para kondenziranih (tekuih i vrstih) tvari
moi rastumaiti karakteristina svojstva vode na temelju povezanosti
molekula vode vodikovim vezama
poznavati temeljna svojstva ureenosti grae vrstih tvari
razlikovati pojam alotropije, polimorfije i izomorfije te polimorfa i alotropa
poznavati temeljne tipove kristalnih struktura koje tvore atomi iste vrste
moi rastumaiti pojam elementarne elije i kristalne reetke
poznavati dva temeljna tipa ionskih kristalnih struktura binarnih spojeva
(NaCl i CsCl)
znati odrediti broj atoma (ili formulskih jedinki spoja) koji pripada
jedininoj eliji odreenoga tipa kristalne strukture
odrediti vrstu kristala s obzirom na meusobnu povezanost jedinki koje ga
izgrauju (s obzirom na vrstu kemijske veze)
predvidjeti koordinacijski broj iona u odreenoj kristalnoj strukturi
moi rastumaiti specifina svojstva metalne veze i povezati ih s tipinim
fizikalnim svojstvima metala (elektrina i toplinska provodnost, vrstoa,
kovnost)

7
 TEMATSKA CJELINA 7 - KEMIJSKA REAKCIJA

moi rastumaiti pojam kemijske promjene

razlikovati pojam kemijske promjene i kemijske reakcije
rastumaiti odnos kemijske promjene i energije
znati (moi) simboliki opisati kemijsku promjenu (napisati jednadbu
kemijske reakcije)
poznavati temeljna svojstva jednadbe kemijske reakcije (ouvanje mase i
ouvanje naboja)
moi rastumaiti kvantitativno znaenje jednadbe kemijske reakcije
moi uravnoteiti jednadbu kemijske reakcije (molekularni oblik, ionski
oblik, oksidacijski broj...)
moi, na temelju zapisa jednadbe kemijske reakcije, rastumaiti
promjenu mnoina prisutnih kemijskih vrsta
moi objasniti pojam pirolize, oksidacije (u smislu termikoga raspada na
zraku), fotolize, elektrolize, kemijske sinteze i kemijske analize

TEMATSKA CJELINA 8 - TERMOKEMIJA

moi rastumaiti pojam sustava i okoline

razlikovati ekstenzivne i intezivne veliine
rad i toplinu shvaati kao naine izmjene energije izmeu sustava i okoline
razumjeti pojam funkcije stanja
znati prvi zakon termodinamike
razlikovati pojam egzotermnoga i endotermnoga procesa
rastumaiti pojam unutranje energije i entalpije
moi entalpijskim dijagramom prikazati egzotermnu i endotermnu
promjenu
razlikovati pojam promjene entalpije i reakcijske entalpije
prikazati rezultate termokemijskoga pokusa entalpijskim dijagramom
znati iitati podatke iz grafikoga prikaza rezultata termokemijskoga
pokusa i izraunati promjenu iznosa funkcije stanja
znati promjene entalpije tijekom promjena agregacijskih stanja
razumjeti nain odreivanja reakcijske entalpije (princip rada kalorimetra)
moi uporabiti Hessov zakon
razumjeti Born-Haberov ciklus i raun entalpije kristalne strukture

TEMATSKA CJELINA 9 - OTOPINE

razlikovati pojam disperznoga sustava, prave otopine, koloidne otopine i

grube disperzije
moi (na atomskoj razini) rastumaiti procese koji se zbivaju tijekom
otapanja tvari
moi rastumaiti pojam hidratacije i entalpije hidratacije
razlikovati istu tekuinu i smjesu tekuina i otopina
moi na prikladan nain izraziti sastav otopine (maseni i mnoinski udio,
masenu i mnoinsku koncentraciju, molalnost)
moi raunski opisati (iskazati, izraunati) promjenu sastava otopine
tijekom razrjeivanja, koncentriranja ili mijeanja otopina
moi, na jedan nain izraen sastav otopine, izraziti na drugi nain
(primjerice c)
razumjeti (moi rastumaiti) princip razrjeivanja otopina
znati prirediti otopinu odreenoga sastava

8
 moi rastumaiti to je koligativno svojstvo smjese i otopine
poznavati koligativna svojstva otopina (tlak para, snienje ledita,
povienje vrelita i osmotski tlak)
znati objasniti i primijeniti Raoultov zakon
znati izraunati molarne mase otopljenih tvari iz podataka mjerenja
koligativnih svojstava
razlikovati vrste glavnih koloidnih sustava prema agregacijskim stanjima
disperznog sredstva i disperzne faze
moi rastumaiti to je uzrok posebnih svojstava koloidnih sustava

TEMATSKA CJELINA 10 - KEMIJSKA RAVNOTEA

moi rastumaiti pojam dinamike ravnotee i ravnotenoga stanja sustava

moi rastumaiti pojam kemijske ravnotee
znati napisati izraz za empirijsku konstantu ravnotee danoga sustava
(kemijske reakcije)
moi rastumaiti utjecaj razliitih imbenika na kemijsku ravnoteu (T, p,
cR, cP) i Le Chatelierov princip
objasniti pojam topljivosti i znati na prikladne naine izraziti topljivost tvari
(otopine plinova i soli)
razlikovati nezasiene, zasiene i prezasiene otopine
znati to je produkt topljivosti
moi, na temelju poznavanja vrijednosti produkata topljivosti, predvidjeti to
e se dogoditi tijekom mijeanja vodenih otopina razliitih tvari (soli)
rastumaiti utjecaj temperature na topljivost tvari
moi rastumaiti dijagram topljivosti tvari

TEMATSKA CJELINA 11 - KISELINE, BAZE I SOLI

moi definirati pojam kiseline i baze u okviru Brnsted-Lowryeve teorije

kiselina i baza
moi rastumaiti odnos konjugirana baza konjugirana kiselina
moi rastumaiti pojam ionskoga produkta vode
moi rastumaiti pojam pH-vrijednosti (kao veliinu kojom se izraava
kiselost i bazinost vodenih otopina)
moi rastumaiti pojam kiselo-baznoga indikatora
moi rastumaiti pojam reakcije neutralizacije (u okviru i Brnsted-Lowryeve
teorije)
moi predvidjeti pH-vrijednost otopina razliitih soli
razlikovati pojam hidroksida i luine

TEMATSKA CJELINA 12 - ELEKTROKEMIJA

moi rastumaiti pojam oksidacijskoga broja

moi rastumaiti pojam oksidacije i redukcije (porast i smanjenje
oksidacijskoga broja)
moi rastumaiti pojam oksidacijskoga i redukcijskoga sredstva
moi rastumaiti pojam galvanskoga lanka
moi rastumaiti pojam katode i anode
moi napisati dijagram (shemu) galvanskoga ili elektrolitikoga lanka
moi rastumaiti pojam elektrolize
moi rastumaiti pojam elektrolitikoga lanka

9
 moi rastumaiti pojam baterije i akumulatora
moi rastumaiti pojam redukcijskoga potencijala polulanka
moi uporabiti elektrokemijski niz standardnih redukcijskih potencijala
polulanaka i predvidjeti razliku potencijala buduega galvanskoga lanka
moi rastumaiti razliite ishode pri elektrolizi taljevine spoja i njegove
vodene otopine
moi opisati Faradayeve zakone elektrolize
moi opisati proces korozije i objasniti kako sprijeiti koroziju (naini i
sredstva zatite)

TEMATSKA CJELINA 13 - KEMIJSKA SIMBOLIKA I TEMELJI KEMIJSKOGA

RAUNA

moi rastumaiti pojam empirijske formule, molekulske formule i formulske

jedinke
moi napisati empirijske i molekulske formule jednostavnih kovalentnih
spojeva na temelju poznatih valencija atoma vodika, kisika i ugljika
uporabiti molarni volumen i jednadbu stanja idealnoga plina pri rjeavanju
odgovarajuih stehiometrijskih problema
moi prikladno izraziti kemijski sastav smjese tvari (omjeri, udjeli,
koncentracije)
moi, na temelju kemijskoga imena kemijskoga spoja napisati prikladnu
kemijsku formulu (i obrnuto)
moi rjeavati problemske zadatke vezane uz maseni i volumni udio u
sastavu smjesa
moi opisati znaenje kemijskih simbola, kemijskih formula i kemijske
jednadbe
moi objasniti kvalitativno i kvantitativno znaenje kemijskih simbola i
kemijskih formula
razumjeti jednadbu kemijske reakcije kao simboliki opis elementarne
pretvorbe
moi napisati kemijske formule uobiajenih kiselina, luina, hidroksida, soli i
oksida
moi razlikovati i rabiti oznake agregacijskih stanja
moi rastumaiti pojam relativne atomske i relativne molekulske mase
moi odrediti kemijsku formulu spoja na temelju rezultata kemijske analize
moi rastumaiti pojam brojnosti, mnoine tvari, mola, Avogadrove
konstante i molarne mase tvari
moi izraunati mnoinu kemijskih jedinki na temelju mase uzorka tvari
moi, na temelju zapisane jednadbe kemijske reakcije, izraunati potrebne
koliine tvari potrebnih za kemijsku reakciju (ili izraunati koliine koje e
nastati tijekom kemijske reakcije)
moi kvantitativno izraziti elementni sastav tvari na temelju njezine
kemijske formule (i obrnuto)
moi objasniti odnose izmeu mjernih jedinica i pretvarati izvedene mjerne
jedinice jedne u druge

4. STRUKTURA ISPITA

Nacionalni ispit iz Kemije sastoji se od triju dijelova (A, B i C).

Dio A Jedan dio bodova uenik ostvaruje ocjenama steenim u predmetu

tijekom dosadanjega srednjokolskoga uenja Kemije.

10
Dio B Drugi dio bodova uenik ostvaruje ispunjavanjem propisanih
eksperimentalnih obveza. Uenik treba nainiti dvije od triju ponuenih
eksperimentalnih zadaa. Ove obveze uenik treba ispuniti u koli u dogovoru s
nastavnikom, a trebao bi ih dovriti do 15. travnja 2008. godine.
Tijekom izvoenja pokusa uenik e prema naputku nainiti svoja izvjea,
napisati odgovore na pitanja i esej. Materijali koje e uenik nainiti proi e
unutarnju i vanjsku evaluaciju. Rezultati vanjske evaluacije su konani.
Kako bi mogli omoguiti uenicima da ispune svoje obveze, nastavnici e na
vrijeme biti educirani o elementima i obvezama pri provedbi eksperimentalnoga
dijela nacionalnoga ispita.

Dio C Trei, posljednji, dio bodova uenik ostvaruje polaganjem samoga ispita.

Odnos bodova dijelova A, B i C je 20%, 30% i 50%.

5. TEHNIKI OPIS ISPITA

Sam pisani ispit sastojat e se od dvaju dijelova:

I. dio - zadatci viestrukoga izbora, 90 minuta, 40 zadataka

II. dio - zadatci otvorenoga tipa, 120 minuta, 12 zadataka.

Tijekom I. dijela nije doputena uporaba depnoga raunala.

Tijekom II. dijela doputena je uporaba i depnoga raunala i PSE.
U II. dijelu ispita moe se od uenika zahtijevati i konstruiranje dijagrama te im
je doputena i uporaba crtaega pribora.

Raspodjela ispitnih pitanja po kategorijama je sljedea: 20% ispitnih pitanja

pripada niim kategorijama znanja prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji,
60% ispitnih pitanja propituje razumijevanje i uporabu znanja, a posljednjih
20% ispitnih pitanja su problemski zadatci.

6. OPIS BODOVANJA I OCJENJIVANJE

U dijelu A nacionalnoga ispita iz Kemije uenik ostvaruje bodove prema sumi

konanih predmetnih ocjena u prvome, drugome i treem razredu srednje kole
(za trei razred nastavnik neka predloi konanu predmetnu ocjenu na temelju
dosadanjega poznavanja uenika). Bodovi su sljedei:

Suma Bodovi
ocjena

15 72
14 67
13 62
12 58
11 53
10 48
9 43
8 38
7 33
6 29

11
U dijelu B nacionalnoga ispita uenik moe ostvariti maksimalno 108 bodova (za
svaku eksperimentalnu zadau po 54 boda). Bodovi eksperimentalne zadae
dijele se na ovaj nain: 34 boda za provedbu pokusa, opaanja i odgovore na
pitanja te 20 bodova za esej.

U dijelu C nacionalnoga ispita svaki toan odgovor u I. dijelu testa (zadatci

viestrukoga izbora) vrjednuje se s 3 boda.
Toni odgovori u II. dijelu testa vrjednuju se s 5 bodova.

7. PRIMJER EKSPERIMENTALNE OBVEZE U B DIJELU NACIONALNOGA

ISPITA IZ KEMIJE

Uz primjer radnoga listia za uenika priloeni su i oekivani odgovori. Nakon

toga slijedi shema bodovanja s naputcima potrebnima nastavniku. Od nastavnika
se oekuje da e ueniku pripremiti potrebne otopine i pribor. Za svaku
eksperimentalnu zadau uenik e dobiti radni listi, a nastavnik potrebnu uputu
za pripremu izvoenja i vrjednovanje eseja.

Primjer uenikoga radnoga listia

KEMIJA BAKROVIH(II) IONA U VODENIM OTOPINAMA

Pribor: stalak za epruvete, tri epruvete, etiri plastine boice za dokapavanje

Kemikalije: bakrov(II) sulfat pentahidrat, solna kiselina (w = 0,18), sumporna

kiselina (w = 0,20), amonijeva luina (w = 0,20), destilirana voda

KORAK 1. U svakoj od triju epruveta (A, B i C) nalazi se priblino jednaka

koliina modre galice. U epruvetu A dodajte priblino 1,5 mL destilirane vode, u
epruvetu B priblino 1,5 mL sumporne kiseline, a u epruvetu C priblino 1,5 mL
solne kiseline. Zabiljeite opaanja.

A. Uzorak modre galice se potpuno otopio i nastala je svijetlo modra otopina.

B. Uzorak modre galice se potpuno otopio i nastala je svijetlo modra otopina.

C. Uzorak modre galice se potpuno otopio, no nastala otopina je uto-zelene boje.

PITANJE 1. Napiite kemijske oznake ionskih vrsta koje su prisutne u vodenim

otopinama pripravljenima u epruvetama A, B i C.

Cu2+, SO42, H3O+ i Cl

PITANJE 2. Kakve bi boje bio uzorak bezvodnoga bakrova(II) sulfata?

Uzorak bezvodnoga bakrova(II) sulfata bio bi bijele boje (bezvodni bakrov(II) sulfat
je zapravo bezbojan).

12
PITANJE 3. to zakljuujete na temelju opaanja nainjenih tijekom KORAKA 1.
i prethodnih pitanja? (Valja povezati boju otopine i prisutne ione.)

Boja uzorka modre galice, kao i boja vodene otopine modre galice oito su
uzrokovani nekom interakcijom izmeu iona bakra i molekula vode. uto-zelenu
boju solno kisele otopine modre galice (epruveta C) mogla bi uzrokovati neka druga
vrsta interakcija, primjerice interakcija bakrovih(II) iona s kloridnim ionima
(bitna razlika u odnosu na sastav otopina u epruvetama A i B). Ukoliko bi
promjena boje imala veze s kiselou otopine tada je i u epruveti B moralo doi do
promjene boje otopine.
KORAK 2. U est serija od po deset kapi dokapavajte u epruvetu C destiliranu
vodu. Nakon svake serije dokapavanja, promukajte sadraj epruvete C.
Zabiljeite opaanja.

Odmah po dodatku vode boja sadraja epruvete na mjestu dokapavanja postaje

plava, no mukanjem se vraa uto-zelena boja. Svakim sljedeim dodavanjem
vode modra boja se sve dulje zadrava. U konanici se modra boja otopine trajno
zadrava.

PITANJE 4. to zakljuujete na temelju opaanja ostvarenih tijekom KORAKA

2.?

Ova opaanja potvruju pretpostavku da je boja otopina u epruvetama povezana s

interakcijama izmeu bakrovih(II) iona i molekula vode te bakrovih(II) iona i
kloridnih iona.

PITANJE 5. Na prvu crtu napiite kemijsku formulu modre galice, na drugu

kemijsku formulu sumporne kiseline, a na treu kemijsku formulu solne kiseline.

CuSO4 5 H2O H2SO4 HCl

_________________ ________ _____

PITANJE 6. Plava boja vodene otopine modre galice potjee od sloenih iona
(zapravo nabijenih molekula) koje sainjavaju jedan ion bakra i nekoliko molekula
vode. Relativna molekulska masa tih sloenih iona iznosi 135,5. Napiite njihovu
kemijsku formulu (pazite na naboj).

N(H2O u X) = {Mr(X) Ar(Cu)}/Mr(H2O) = {135,5 63,5}/18 = 4

[Cu(H2O)4]2+

13
PITANJE 7. Opaena zelena boja otopine potjee od drugih sloenih iona. Ove
ione sainjavaju jedan ion bakra i nekoliko kloridnih iona. Njihova relativna
molekulska masa iznosi 205,5. Napiite njihovu kemijsku formulu (pazite na
naboj).

N(Cl u Y) = {Mr(Y) Ar(Cu)}/Ar(Cl) = {205,5 63,5}/35,5 = 4

[Cu(Cl)4]2

PITANJE 8. Na temelju dosadanjih saznanja napiite jednadbu kemijske

reakcije kojom ete objasniti opaenu promjenu boje otopine.

[Cu(H2O)4]2+ + 4 Cl [Cu(Cl)4]2 + 4 H2O

PITANJE 9. Ima li trenutaka kad su u otopini prisutne obje vrste sloenih iona?
Objasnite svoj odgovor. U objanjenje ukljuite odgovarajua opaanja.

Oito je da ima i ima ih jako puno, tj. to se stalno dogaa. Tijekom svih dodavanja
vode, u podruju neposrednog mijeanja otopina uvijek dolazi do promjene boje
otopine. Ta boja otopine poniti se mukanjem, no sve se vie zadrava kako je
dodana vea koliina vode. Na temelju toga logino je zakljuiti da je boja otopine
ovisna o brojanom omjeru prisutnih sloenih ionskih vrsta.

KORAK 3. Dokapavajte u epruvetu C, u serijama od po pet kapi, amonijevu

luinu. Nakon svake dodane kapi, lagano protresite sadraj epruvete. S
dokapavanjem luine prestanite onda kada se i nakon jaega protresanja sadraja
epruvete u njoj zadri talog. Zabiljeite opaanja.

Na mjestima izravnoga dodira tekuina (prije protresanja) javlja se tamno modro

obojenje koje nestaje nakon protresanja. Nakon nekoliko dodavanja pojavljuje se
tirkizni do svijetlo modri talog koji protresanjem nestaje, no daljnjim dodavanjem
luine se sve vie zadrava. U konanici se svijetlo modri talog trajno zadrava.

KORAK 4. Nastavite dokapavati amonijevu luinu, u serijama od po pet kapi, u

epruvetu C do pojave bistre otopine. Nakon svake dodane serije kapi, protresite
sadraj epruvete. Zabiljeite opaanja.

Daljnje dodavanje luine uzrokuje pojavu sve intenzivnije tamno modre boje na
mjestu dodira otopina. Kako raste dodana koliina luine boja taloga se mijenja i
on polako nestaje. U konanici je u epruveti prisutna samo bistra tamno modra
otopina (taloga vie nema).

PITANJE 10. to zakljuujete na temelju opaanja ostvarenih tijekom KORAKA

3. i KORAKA 4.?

Kako ponovo dolazi do promjene boje otopine za pretpostaviti je da neke nove jedinke
reagiraju s bakrovim(II) ionima, to bi mogle biti molekule amonijaka ili
hidroksidni ioni. Talog koji nastaje vjerojatno je neki hidroksid bakra(II).

14
PITANJE 11. Relativna molekulska masa jedinki koje reagiraju s bakrovim(II)
ionima tvorei sloeni ion je 17. Njihovo vezanje ne utjee na konani naboj
sloene jedinke. Na temelju svih dosadanjih opaanja, tumaenja i odgovora
napiite kemijsku formulu kemijske vrste za koju smatrate da je u konanici
nastala u epruveti C nakon dodavanja amonijeve luine i koju smatrate
odgovornom za tamnomodru boju otopine.

[Cu(NH3)4]2+

SHEMA BODOVANJA

K1 2 boda
P1 2 boda (4 0,5)
P2 2 boda
P3* 2 boda
K2 2 boda
P4* 2 boda
P5 3 boda
P6 2 boda (1 + 1)
P7 2 boda (1 + 1)
P8 2 boda
P9* 3 boda
K3 3 boda
K4 3 boda
P10* 2 boda
P11 2 boda

Pri vrjednovanju zabiljeenih opaanja ocjenjiva mora usporediti uenikova

opaanja s opaanjima ponuenima u naputku za nastavnika/ocjenjivaa.
Ocjenjiva pritom mora procijeniti koliko je od navedenih elemenata prisutno u
uenikovu zapisu te na temelju toga pridijeliti odgovarajui dio od ponuenoga
maksimalnoga broja bodova (svaki je element koji je naveden u naputku mjerljiv,
odnosno donosi odreeni broj bodova, kako je navedeno u razradbi vrjednovanja
koraka 3.).
Dio bodova uvijek se daje i za uspjeno izvoenje pokusa. Uspjenost izvoenja
pokusa uobiajeno je vrjednovati jednako kao i pojedine elemente.
Takoer je bitno da su opaanja zapisana kao kratke i jasne reenice, a ne
polovine natuknice ili nepovezane rijei.
Primjerice, u KORAKU 3. opaanja se mogu podijeliti na sljedee elemente:

1.) promjena boje na mjestu neposrednoga dodira tekuina

2.) odnos promjene i zadravanja boje i protresanja sadraja epruvete
3.) pojava taloga i promjena njegove boje tijekom dodavanja i protresanja
4.) odnos zadravanja taloga i koliine dodanoga reagensa
5.) zavrna boja taloga
6.) uspjenost izvedenoga pokusa i kvalitetno zapisivanje opaanja.

Maksimalno ponueni broj bodova koje uenik moe ostvariti u KORAKU 3. je tri,
to daje prosjeno pola boda po svakome od navedenih elemenata.

Slino valja nainiti i pri vrjednovanju sloenijih odgovora na pitanja otvorenoga

tipa (pitanja u kojima se od uenika oekuje da, na temelju opaanja i ponuenih
injenica, donese zakljuak (oznaena zvjezdicom).

15
Pri vrjednovanju odgovora na pitanja P6, P7 i P11 ocjenjiva mora imati na umu
da uenik nuno ne zna napisati traene kemijske formule u skladu s modernim
nainom zapisivanja kemijskih formula (uporaba uglatih zagrada). Ipak, bitna je
stvar da, pri rjeavanju problema, uenik primjeni njemu poznati dio koncepta
pisanja kemijskih formula. Stoga, moe odgovor prikazati na vie naina,
2+
primjerice, Cu 4 H2O (adicijski nain zapisivanja, analogno kemijskoj formuli
modre galice). Najvanije je da uenik svojim zapisom jasno iskae da bakrov(II)
ion i molekule vode ine cjelinu nabijenu molekulu.

ESEJ

Uenik treba napisati esej na zadanu temu koja je povezana s nainjenim

pokusom i njegovim tumaenjem. Uspjeno napisani esej vrijedi maksimalno 20
bodova. Pri vrjednovanju eseja ne e se uzimati u obzir duljina teksta (broj rijei
ili stranica), nego jasnoa, tonost navedenih podataka (navoda) i originalnost.
Sadraj eseja bit e odreen naslovom i naravi pokusa kojega prati. Esej, kojega
prati pokus iz navedenoga primjera, mogao bi imati sljedei naslov:
Atomi, molekule, ioni i dinamika ravnotea

UPUTA O PISANJU ESEJA

Konanu inaicu eseja uenik treba napisati na za to predvienim stranicama koje

e biti priloene zajedno s ostalim ispitnim materijalima. Kratice (uobiajene ili po
potrebi stvorene) valja objasniti u tekstu (najloginije na prvome mjestu
pojavljivanja). Po potrebi mogu se rabiti razliite sheme, crtei i slike.
Esej koji prati pokus iz primjera treba sadravati nie navedene dijelove.

1. Uvod

Nekoliko reenica kojima se ukratko opisuje problem koji e biti objanjen u eseju
i koji definira kljune pojmove ponuene u naslovu eseja.

2. Eksperimentalni dio

U ovome dijelu uenik treba navesti mjere opreza kojih se treba pridravati
tijekom izvoenja pokusa i postupke s otpadom. Takoer, treba objasniti kako bi,
iz ishodnih koncentriranih otopina, priredio otopine potrebne za pokus.

3. Rasprava

U ovome dijelu uenik treba ponuditi pisano objanjenje nainjenoga pokusa. Isto
treba biti napisano na temelju spoznaja steenih tijekom pokusa, rjeavanja
radnoga listia, vlastitoga znanja te pretraivanja literature.
Bitno je naglasiti koji eksperimentalni rezultati posebno idu u prilog ponuenome
objanjenju. Poeljno je da uenik navede i mogue naine provjere ispravnosti
ponuenoga objanjenja.
Uenik bi u ovome dijelu eseja takoer trebao povezati glavnu tezu iz objanjenja
(u ovome primjeru dinamika ravnotea) sa svakodnevnim ivotom. Primjerice,
tlak pare tekuine u zatvorenoj boci.

4. Literaturna i druga vrela

Navesti literaturne i ostale izvore koje je uenik rabio tijekom pisanja eseja.

16
UPUTA ZA VRJEDNOVANJE ESEJA

POTIVANJE UPUTE O PISANJU ESEJA

(Uvod, Eksperimentalni dio, Rasprava, Literatura) 5 bodova
KRATAK OPIS PROBLEMA 1 bod
DEFINICIJA KLJUNIH POJMOVA 1 bod
MJERE OPREZA I POSTUPAK S OTPADOM 1 bod
PRIREIVANJE OTOPINA IZ ISHODNIH OTOPINA 1 bod
OPIS POKUSA 1 bod
REZULTATI POKUSA 1 bod
OBJANJENJE REZULTATA POKUSA
- na temelju spoznaja steenih pokusom 1 bod
- na temelju vlastitoga znanja 1 bod
- na temelju pretraivanja literature 1 bod
POVEZIVANJE, ODNOS OBJANJENJA i EKPERIMENTALNIH OPAANJA 2 boda
PONUENA PROVJERA HIPOTEZE 2 boda
VEZA GLAVNE TEZE I SVAKODNEVNICE 1 bod
ISPRAVNO NAVEDENA LITERATURA 1 bod

Popis ponuenih eksperimentalnih obveza

1. Karbonatna kemija
2. Osmoza i osmotski tlak
3. Kiseline i baze

Sve potrebne pokuse mogue je izvesti s minimalnim priborom kako je pokazano

u primjeru.

8. UENICI S POSEBNIM POTREBAMA

Materijali za nacionalni ispit iz Kemije za uenike s posebnim potrebama bit e

nainjeni u dogovoru s uenikovim predmetnim nastavnikom i prikladnim
strunjakom. Obavijest o ovakvim uenicima SRS treba dobiti najkasnije do 15.
oujka tekue kolske godine.

9. PRIMJERI ZADATAKA I NAIN BODOVANJA ODGOVORA

I. dio ispita

Primjer 1.

Stalna mnoina molekula plina ima najvei tlak:

A. pri minimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi

B. pri minimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi
C. pri maksimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi
D. pri maksimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi Rjeenje: A

Primjer 2.

U kojoj je od navedenih molekula najjaa kemijska veza?

A. H2
B. O2
C. N2
D. Cl2 Rjeenje: C

17
Primjer 3.

Koji par ne predstavlja molekule jednake grae?

A. SiH4 i CCl4
B. CO2 i SO2
C. O3 i NO2
D. PCl3 i NF3 Rjeenje: B

II. dio ispita

Primjer 1. Pomijeamo li vodenu otopinu natrijeva sulfita sa sumpornom

kiselinom nastat e sumporov(IV) oksid. Napiite izjednaenu jednadbu kemijske
reakcije i izraunajte koliko se mililitara sumporovog(IV) oksida moe razviti iz
100 mililitara vodene otopine natrijeva sulfata, ija je mnoinska koncentracija
0,125 mol L1, pri 25 C i tlaku od 1000 hPa.

Izjednaena jednadba kemijske reakcije:

_________________________________________
(navedite oznake agregacijskih stanja tvari)

Raun:

Rezultat:

Rjeenje: Na2SO3(aq) + H2SO4(aq) Na2SO4(aq) + SO2(g) + H2O(l)

Pravilno napisana jednadba kemijske reakcije vrijedi 2 boda (bez navedenih

oznaka agregacijskih stanja vrijedi 1 bod).

Volumen razvijenoga sumporovog(IV) oksida iznosi 310 mL (prihvatljiv i odgovor

0,3 L). Za tono rjeenje 3 boda.

Primjer 2.

a) Slike prikazuju ae s vodenim otopinama. Svaki krui predstavlja jednu

esticu otopljene tvari.

500 mL 500 mL 500 mL 500 mL 250 mL

otopina A otopina B otopina C otopina D otopina E

Mnoinska koncentracija otopljene tvari najmanja je u otopini _______

b) Dodamo li otopini A 500 mL vode njezina mnoinska koncentracija, postat e

jednaka mnoinskoj koncentraciji otopine _______

18
c) Pomijeamo li otopine A i B, dobivena otopina imat e jednaku mnoinsku

koncentraciju kao i otopina _____

Rjeenje:

a) C 1 boda
b) B 2 boda
c) D 2 boda

Primjer 3.

Dijagram prikazuje ovisnost mnoinske koncentracije

etiriju tvari u reakcijskoj smjesi stalna volumena o
vremenu t. Na temelju podataka iz dijagrama napiite
odgovarajuu jednadbu kemijske reakcije.

Rjeenje: 4 A + 2 C 2 B + D

2 boda

10. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT

Tijekom uenja svaka osoba ostvaruje razliite rezultate. Ipak, uspjenost valja
na kraju i provjeriti. Samo po sebi, namee se pitanje: Kako provjeriti svoju
pripremljenost za ispit?". Najbolji pokazatelji pripremljenosti za ispit iz Kemije su
uspjenost u zapaanju (uoavanju, prepoznavanju) kemijskih promjena,
razvijena sposobnost kvalitetnoga tumaenja rezultata kemijskih pokusa i
uspjenost u tumaenju opaanja nainjenih tijekom kemijskih pokusa.

11. LITERATURA

Tijekom pripremanja za ispit iz Kemije uenici mogu rabiti sve kemijske

udbenike, pratea nastavna sredstva i materijale koje je tijekom njihovoga
kolovanja odobrilo MZO RH.

Dodatna literatura:

osnovnokolski udbenici odobreni od strane MZO-a RH

natjecateljske zadae s dravnih natjecanja iz Kemije (dostupne u

biltenima s natjecanja i na Internetu: eskola.chem.pmf.hr).

19
12. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA IZ KEMIJE

I. DIO ISPITA

1. Pri kojoj e kombinaciji V i T uvjeta stalna mnoina molekula plina imati

najvei tlak?

A. pri minimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi

B. pri minimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi
C. pri maksimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi
D. pri maksimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi

2. to je magla?

A. tekuina rasprena u tekuini

B. tekuina rasprena u plinu
C. tekuina rasprena u vrstoj tvari

3. Koja e tekuina obojiti fenolftalein?

A .HCl(aq)
B. NaOH(aq)
C .H2O

4. Koju je tvar mogue sublimacijom odvojiti iz smjese s pijeskom?

A. kuhinjsku sol
B. jod
C. eljezo
D. gips

5. Koji postupak predstavlja fizikalnu promjenu?

A. gaenje vapna
B. termika razgradnja modre galice
C. taljenje parafinske svijee
D. dobivanje karamela zagrijavanjem eera

6. Koja tvar ima najvie talite?

A. dijamant
B. jod
C. eer
D. bakar

20
7. U kojoj su tvari prisutne samo kovalentne veze?

A. u kalijevom hidroksidu
B. u siliciievom dioksidu
C. u amonijevom kloridu
D. u natrijevom bromidu

8. Koja tvar ima najnie talite?

A. helij
B. neon
C. argon
D. kripton

9. Od koliko se atoma sastoje molekule rompskoga sumpora?

A. od 5
B. od 6
C. od 7
D. od 8

10. Kolika je molna masa molekula duine kiseline?

A. 63 g
B. 63 g/mol
C. 63 mol1
D. 63

11. Elektronska konfiguracija atoma elementa X je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p5. Kojoj
skupini periodnoga sustava elemenata pripada element X?

A. 17.
B. 16.
C. 15.
D. 18.

12. Koji od navedenih nizova kemijskih formula predstavlja skupinu pravilno

napisanih kemijskih formula?

A. HNO3, KO, MnO2,

B. CuO, SrCl, HNO2

C. Ca(CN)2, KMnO4, I2

D. Fe2SO4, CuCl, NH4

21
13. U ai 1. nalazi se vodovodna voda, a u ai 2. zasiena vodena otopina
eera. U kojoj ai tvar ima nie talite?

A. u ai 1.

B. u ai 2.

C. talita tvari u aama su jednaka

14. Entalpija kondenzacije, cdH, za promjenu H2O(g) H2O(l) je:

A. negativna te je promjena endotermna

B. negativna te je promjena je egzotermna
C. pozitivna te je promjena endotermna

15. Kakvim su vezama povezane molekule u kristalu joda?

A. van der Waalsovim

B. vodikovim vezama
C. kovalentnim vezama

16. U kojem su nizu sve navedene molekule nepolarne?

A. HCl, H2, CO2

B. CO2, NO, BeF2
C. CO2, N2, CCl4
D. CCl4, BeF2, HCl

17. Kakve su grae molekule amonijaka?

A. planarne
B. tetraedarske
C. piramidne
D. oktaedarske

18. Koji paro ne predstavlja molekule jednake grae?

A. SiH4 i CCl4
B. CO2 i SO2
C. O3 i NO2
D. PCl3 i NF3

19. U kojem od navedenih parova molekula moe doi do meusobnoga

povezivanja molekula vodikovim vezama?

A. HCN i N2
B. O2 i H2
C. HCN i NH3
D. O2 i NO2

22
20. U kojem se od navedenih parova molekule ne mogu meusobno povezati
vodikovom vezom?

A. molekula vode i molekula ugljikovoga dioksida

B. molekula vodika i molekula kisika
C. molekula vode i molekula etanola
D. molekula amonijaka i molekula etanola

21. Standardna reakcijska entalpija nastajanja duikova(IV) oksida je 33,8 kJ

mol1. To znai:

A. da je reakcija nastajanja egzotermna

B. da se reakcija zbiva pri temperaturi od 33,8 C
C. da je za nastajanje 1 mola tvari potrebno 67,6 kJ topline
D. da je reakcija nastajanja endotermna

22. Koji e od navedenih uzoraka plinova pri istim uvjetima zauzimati najvei
volumen?

A. 1 g amonijaka
B. 1 g kisika
C. 1 g vodika
D. 1 g ugljikovoga dioksida

23. Mnoinska koncentracija vodene otopine sumporne kiseline je 0,50 mol/L.

Kolika je masena koncentracija te otopine?

A. 0,50 g L1
B. 98 g L1
C. 490 g L1
D. 49 g L1

24. Koja je elektronska konfiguracija tree ljuske Fe3+ iona?

A. 4s2
B. 3d64s2
C. 3s23p63d4
D. 3s23p63d5

25. Koja je posljedica poveanja prve energije ionizacije neke vrste atoma?

A. poveanje reaktivnosti te tvari

B. smanjenje reaktivnosti te tvari
C. smanjenje druge energije ionizacije te vrste atoma
D. smanjenje tree energije ionizacije te vrste atoma

23
26. Navedene su elektronske konfiguracije nekoliko atoma. Koji od njih ima
najveu prvu energiju ionizacije?

A. 1s2
B. 1s2 2s2
C. 1s2 2s1
D. 1s2 2s2 2p1

27. U kojem je od navedenih primjera molekula najjaa kemijska veza?

A. H2
B. O2
C. N2
D. Cl2

28. Koja je tvar vrlo slab vodi elektrine struje?

A. taljevina natrijeva nitrata

B. solna kiselina
C. vodena otopina eera
D. grafit

29. to nastaje termikim raspadom amonijeva nitrata?

A. kisik
B. duik
C. amonijak
D. duikov(IV) oksid

30. to nastaje redukcijom permanaganatnih iona u kiseloj sredini?

A. Mn2+ ioni
B. MnO2
C. MnO42 ioni
D. MnO

31. Prilikom izvoenja pokusa za koji je potrebna otopina pripravljena otapanjem

2 g K2Cr2O7 u 100 mL koncentrirane sumporne kiseline, iz kapaljke je na stol pala
jedna kap te otopine. to je najvanije uiniti?

A. obui kutu
B. staviti zatitne rukavice
C. odmah obrisati stol
D. kap odstraniti pomou druge iste kapaljke

24
32. Koja je jedinka, prema Brnsted-Lowryevoj teoriji kiselina i baza, konjugirana
baza hidrogensulfatnoga iona?

A. molekula sumporne kiseline

B. sulfatni ion
C. molekula vode
D. hidroksid ion

33. Koja je od ponuenih jedinki planarna?

A. SO32
B. SiCl4
C. CO32
D. H2O2

34. Koliko je puta gustoa fosfina, PH3, vea od gustoe amonijaka? Uzorci obaju
plinova imaju jednaku mnoinu i nalaze se pri jednakim uvjetima tlaka i
temperature.

A .2
B. 3
C. 4
D. 5

35. to e se dogoditi kada u prezasienu vodenu otopinu limunske kiseline

ubacimo kristali limunske kiseline?

A. Kristali se ne e otopiti.
B. Poet e i kristalizacija limunske kiseline.
C. Sustav e se ohladiti.

36. Koje se od ponuenih molekula najbre gibaju pri istoj temperaturi?

A. H2
B. O2
C. H2O
D. N2

37. Koja od navedenih vodenih otopina ima jednaku vrijednost vrelita kao i
vodena otopina natrijeva klorida mnoinske koncentracije c(NaCl) = 0,6 mol/L?

A. FeCl3(aq) (c = 0,4 mol/L)

B. C6H12O6(aq) (c = 0,4 mol/L)
C. K2SO4(aq) (c = 0,4 mol/L)
D. KNO3(aq) (c = 0,4 mol/L)

25
38. Koja je posljedica dodatka reaktanta u reakcijsku smjesu?

A. ubrzanje kemijske reakcije

B. usporenje kemijske reakcije
C. nepromjenjivost brzine kemijske reakcije
D. trenutni prestanak kemijske reakcije

39. Koji je volumen zraka potreban za potpuno sagorijevanje 2 L metana u

ugljikov(IV) oksid i vodu?

A. 4 L
B. 12 L
C. 20 L
D. 28 L

40. Prijelazu elektrona iz treega u drugi energijski nivo u emisijskome spektru

vodika odgovara linija pri 656 nm, a prijelazu iz etvrtoga energijskoga nivoa u
drugi energijski nivo odgovara linija pri 486 nm. Kakva je razlika energija
pojedinih energijskih nivoa u atomu vodika?

A. Vea je izmeu treega i drugoga nivoa.

B. Vea je izmeu etvrtoga i treega nivoa.
C. Jednaka je meu svim nivoima.

26
DRUGI DIO ISPITA

1. Nabrojene tvari razvrstajte u pripadajue skupine (rabite slovne oznake

ispred tvari).

A. nafta
B. duik
C. kalcijev karbid
D. morska voda
E. sumpor
F. ugljikov(II) oksid
G. magnezij
H. magla
I. kuhinjski ocat
J. sapun

Elementarne tvari: _____________________________________

Kemijski spojevi: ______________________________________

Smjese: ______________________________________________

2. Kemijska formula anorganske kiseline je HIO3. Njene soli su

___________________, a kemijska formula magnezijeve soli te kiseline je
____________________________________________________.

3. Pretpostavimo da se u posebnoj trcaljki nalazi uzorak vode, mase 18 g,

kojega se iz nje istiskuje tlaenjem kroz izrazito uzak otvor. S obzirom na
primijenjeni tlak i promjer otvora, brzina istiskivanja je takva da kroz otvor u
svakoj sekundi prolazi tono devet stotina milijardi molekula vode. Koliko bi dugo,
u godinama, trebalo trajati istiskivanje cijeloga uzorka vode iz takve trcaljke?
Postupak:

Rezultat: __________________

4. Izraunajte mnoinsku i masenu koncentraciju otopine dobivene mijeanjem

50 mL vodene otopine HCl mnoinske koncentracije 2,0 mol/L i 150 mL vodene
otopine HCl mnoinske koncentracije 0,10 mol/L.
Postupak:

Rezultat:_____________

27
5. Otapanjem 2,2 g neke tvari dobiveno je 250 mL vodene otopine mnoinske
koncentracije 0,90 mol/L. Izraunajte relativnu molekulsku masu otopljene tvari.
Postupak:

Rezultat: _______________

6. Slike prikazuju ae s vodenim otopinama. Svaki krui predstavlja jednu

esticu otopljene tvari.

500 mL 500 mL 500 mL 500 mL 250 mL

otopina A otopina B otopina C otopina D otopina E

6. a) Mnoinska koncentracija otopljene tvari najmanja je u otopini _______.

6. b) Dodamo li otopini A 500 mL vode, njena mnoinska koncentracija postat e

jednaka mnoinskoj koncentraciji otopine _______.

6. c) Pomijeamo li otopine A i B, dobivena otopina imat e jednaku mnoinsku

koncentraciju kao i otopina _______.

7. Poredajte po veliini sljedee atome, odnosno ione: Ne, Na +, O2, Mg2+.

______________________________________________

28
8. Nabrojene tvari razvrstajte na: elementarne tvari, kemijske spojeve i
homogene i heterogene smjese. Kriiem oznaite kojoj vrsti tvari pripada
pojedina tvar.

Tvar Homogena Elementarna Kemijski Heterogena

smjesa tvar spoj smjesa
Bronca
Led
Zrak
Jod
Granit

9. Napiite kemijske nazive navedenih spojeva:

a) Mg(NO3)2 _____________________________

b) NH4I _____________________________

c) Fe3(PO4)2 _____________________________

d) KOH _____________________________

e) NO2 _____________________________

10. to je kiselo-bazni indikator? Objasnite uz primjer.

_________________________________________________________________

_________________________________________________________________

11. a) Masa neke etveroatomne molekule je 2,0572 10 22 g. Napiite njenu

kemijsku formulu.

_________________________________________________________________

11. b) Napiite jednadbu kemijske reakcije gorenja te elementarne tvari u

istome kisiku. Obvezno naznaite agregacijska stanja.

_________________________________________________________________

29
11. c) Napiite kemijski naziv produkta koji nastaje u 11. b).

_________________________________________________________________

12. Crte prikazuje ovisnost koncentracije etiriju tvari

u reakcijskoj smjesi stalna volumena o vremenu t.
Napiite jednadbu reakcije.

___________________________________________

30