Professional Documents
Culture Documents
03 Naucno Objasnjenje, Predvidjanje I Razumevanje PDF
03 Naucno Objasnjenje, Predvidjanje I Razumevanje PDF
03 Naucno Objasnjenje, Predvidjanje I Razumevanje PDF
PREDVIANJE
I RAZUMEVANJE
OBJANJENJE
PREDVIANJE
I RAZUMEVANJE
NAUNO OBJANJENJE
3
Logiki pozitivizam
4
3.1. Podvoenje pod naune zakone
5
3.1.1.1. Logiki uslovi prihvatljivosti
6
3.1.1.2. Vrste supsumptivnih objanjenja
S obzirom na prirodu logikog argumenta i odnos izmeu eksplanansa i
eksplananduma, mogua su razliita razvrstavanja naunog objanjenja:
Prigovori:
A. Proces objanjavanja nije isto logiki, formalni, nego i sadrajni, saznajni
B. Objanjenja su esto samo priblina i delimina i u veini sluajeva ne
nastaju odjednom, nego postupno
C. Ne postoji mogunost izbora najboljeg objanjenja iz skupa 8
predloenih
3.1.2. Salmonov model statistike relevancije
Objanjenje je skup iskaza (a ne logiki argument)
povezanih odnosom statistike relevancije.
Odgovor na pitanje: zato je x koje je lan klase A, lan klase B?
Primer: Zato je y osloboeno simptoma neuroze?
A = klasa neurotiara
B = klasa osoba osloboenih neurotinih simptoma
C1 = klasa osoba podvrgnutih psihoterapiji
C2 = klasa osoba nepodvrgnutih psihoterapiji
x = neurotina osoba
y = osoba osloboena simptoma neuroze
Prigovor:
Model je primenljiv samo na objanjenja pomou naunih zakona, a ne i
na objanjenja koja se daju pomou naunih teorija. 9
3.1.3. Brodijevi modeli naunog objanjenja
(1) Uzroni model
Premisa logikog argumenta mora da sadri opis dogaaja
koji je uzrok dogaaja u eksplanandumu.
Primer:
1. Ovaj komad bakra je zagrejan.
2. Ako se metali zagrevaju, onda se ire.
3. Ovaj komad metala je proiren.
Vrline:
Postoji psiholoka sklonost ljudi da pre podvedu novu injenicu pod
postojei klauzalni model, nego da preinae taj model u svetlu nove
injenice.
Sem toga, preinaenja obavljena radi podeavanja prema novim
injenicama esto su minimalna po obimu i lokalna po karakteru.
10
3.1.3. Brodijevi modeli naunog objanjenja
11
3.1.4. Funkcionalna objanjenja
12
3.1.5. Teleoloka objanjenja
Koristi se za objanjenje ovekovog ponaanja, koje nije samo
reaktivno (odreeno iskustvom i datom situacijom)
nego i
proaktivno (rukovieno ciljem, tenjom, namerom, oekivanjem)
Primer:
1. Osoba O namerava (eli, tei) da postigne cilj C.
2. Osoba O smatra (zna, veruje) da ne moe da postigne Cilj C ako ne uini A.
3. Osoba O preduzima A.
U Aristotelovom praktikom silogizmu:
1. jedna premisa govori o cilju koji ovek eli da postigne
2. druga o nainu i sredstvima neophodnim za postizanje cilja
3. a zakljuak o preduzetoj akciji
Prigovor:
Ovde zakljuak ne sledi sa logikom nunou iz navedenih premisa,
jer ista namera moe voditi raznim akcijama, a pored toga, izbor
sredstava za postizanje cilja zavisi od racionalnih, moralnih, i drugih 13
inilaca.
3.1.6. Genetika objanjenja
14
3.1.7. Kritika postojeih modela objanjenja
Prigovor:
A. Supsumptivni model naunog objanjenja usredsreen na drugo i,
donekle, na tree pitanje
B. Modeli Salmona i Brodija usredsreeni su, uglavnom, na tree pitanje
C. Meutim, shvatanja o osnovnoj funkciji nauke trebalo prevashodno da
budu usredsreena na prvo pitanje
15
3.2. Nauno predvianje
Nauno predvianje:
nije iskljuivo logiki nego je i psiholoki proces
ono uzima u obzir: logika pravila i znaajne epistemoloke i
praktine injenice
podrazumeva racionalni izbor premisa za prediktivni argument
(na osnovu analize prirode, sadraja i prihvatljivosti premisa
koje slue kao osnova za predvianje)
Osim razumevanja formalno-logike strukture predvianja,
neophodno je shvatiti i njegov sadrajni smisao
19
3.2.1.1. Teza o istovetnosti logike strukture
naunog objanjenja i naunog predvianja
Teza o simetriji naunog objanjenja i naunog predvianja
podrazumeva postojanje jedino razlika pragmatike prirode
Ona se moe ralaniti na dve podteze:
svako adekvatno objanjenje je potencijalno predvianje
svako adekvatno predvianje je potencijalno objanjenje.
Prigovori:
Brojni primeri u istoriji nauke pokazuju da to nije uvek tako i da ima
sluajeva kada smo u mogunosti da objanjavamo, ali ne i da
predviamo.
Primer: Darvinova teorija daje prihvatljiva objanjenja razlika izmeu vrsta ivih
organizama, ali ne omoguava predvianje nastanka novih vrsta.
21
3.2.2.2. Predvianje i prognoza
22
3.2.2.3. Hipoteza i prognoza
Hipoteza Prognoza
23
3.2.3. Predikcija, retrodikcija, postdikcija i
cirkumdikcija
24
3.2.4. Kriterijumi razvrstavanja predvianja i
vidovi naunog predvianja
25
3.2.4.1. Vrsta predvidnog argumenta kao
kriterijuma za razvrstavanje predvianja
26
3.2.4.1. Deduktivni i induktivni predvidni argument
28
3.2.4.3. Sadraj predicenduma kao kriterijum za
razvrstavanje predvianja
S obzirom na sadraj predicenduma, predvianja mogu da se
podele prema:
oblasti kojoj pripada ono to se predvia (psihologija,
sociologija i dr.)
prirodi onoga to se predvia (pojava, dogaaj, proces, stanje,
svojstvo, akcija, ishod nekog oblika ponaanja i dr.)
stepenu optosti (predvianje koje se tie pojedinanog
sluaja ili klase sluajeva, predvianje koje se tie dela ili celine
itd.)
prema smeru i udaljenosti u vremenu i dr.
Znaaj intuitivne komponente predvianja
Sklonost ljudi da se u svrhu predvianja u uslovima neizvesnosti
koriste ogranienim brojem heuristika pravilima domiljatih
nagaanja ("reprezentativnost, "raspoloivost, ukotvljenost i
sl.), koja su ekonomina, ali esto vode ozbiljnim grekama 29
3.2.5. Refleksivnost predvianja
30
3.3. Nauno razumevanje
Sve je vie pisaca koji osnovnim funkcijama naunog znanja u empirijskim
naukama: naunom opisivanju, objanjavanju, predvianju i kontrolisanju
instrumentalnom preobraavanju prikljuuju i razumevanje.
Mogue je razlikovati etiri vrste razumevanja:
1. deduktivno objanjavanje (injenica se dedukuje iz skupa
optih iskaza)
2. interpretativna doslednost (konzistentno poimanje
iskustva)
3. poimanje posredstvom otkrivanja inilaca kojima se
kontrolie neka pojava
4. intuitivno razumevanje (isto lino iskustvo)
Holistiko shvatanje razumevanja (objedinjavanje sva 4 vida):
privlano nudi potpuni smisao razumevanja
neodrivo oprenost razumevanja zasnovanog na dedukciji i onog na
kontroli ponaanja u odnosu na druga dva vida razumevanja (ono to
je istinito sa stanovita prvih moe da bude lano ili besmisleno sa 31
stanovita drugih i obratno)