UDRUGA ZA ISTRAIVANJE I POPULARIZACIJU FLORE

HAENDELOVA 2, 10 000 ZAGREB

www.udrugapopulus.hr

uta siritara ili sranik (Gentiana lutea L.)

uta siritara je trajnica s kratkim i debelim podankom, koji se grana u dugi i debeli korijen.
Stabljika je uspravna, nerazgranjena, visine 40 100 (140) cm, u promjeru 1 2 cm i uplja.
Listovi su plavkastozelene boje i nasuprotni, iroko jajastoeliptini ili duguljasti, dugi oko 30
cm i iroki oko 15 cm, s 5 7 gotovo paralelnih i povijenih ila. Prizemni listovi rozete su na
dugim drcima. Cvjetovi su veliki, zlatnoute boje, skupljeni u vrnom dijelu stabljike u
prividno titolike, zbijene cvatove, prljenasto postavljene na glavnoj osi i ine dugaku,
klasu slinu tvorevinu. Vjeni je ljevkast li zvonast. Cvjeta o lipnja do kolovoza. Siritara
moe ivjeti i do 60 godina. Tijekom nekoliko godina, iz korijena izrasta jedna prizemna
rozeta listova, a stabljika biljke ne raste iz rozete prije 10. ili 12. godine starosti.

Gentiana lutea L.
(http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Koeh-066-original.jpg, by Franz Eugen
Khler, in Khler's Medizinal-Pflanzen [Public domain], via Wikimedia
Commons).

Siritara je planinska biljka koja raste na planinskim livadama izmeu 750 i 2200 m n.m.
Rasprostranjena je od Alpa i njihova podnoja, preko sredinje i june Europe do Male Azije.
Ubraja se meu najstarije ljekovite biljke u povijesti narodne medicine i upravo je upotreba u
narodnoj medicini glavni uzrok ugroenosti (u Hrvatskoj je temeljem Zakona o zatiti prirode
(NN 70/05, 139/08, 57/11) njezino branje u prirodi zabranjeno). Najei nazivi u hrvatskom

UDRUGA POPULUS /// OIB: 02842320582 /// IRO-RAUN PRI PBZ BANCI: 2340009-1110454063
 UDRUGA ZA ISTRAIVANJE I POPULARIZACIJU FLORE
HAENDELOVA 2, 10 000 ZAGREB
www.udrugapopulus.hr

narodu su lincura, gencijan i sranik. Rije je o najpoznatijoj ljekovitoj biljci s gorkim tvarima,
koja se najee koristi kod eluanih tegoba, loe probave, smanjena apetita i jakih
vjetrova. Potie djelovanje unog mjehura, jetre i guterae. Kao tonik je uinkovit kod
slabokrvnosti i kod slabih osoba. U narodnoj medicini koristi se kod poviene temperature,
uloga i nekih psihikih bolesti.
Biljka je prisutna u europskoj biljnoj medicini preko 2000 godina. Prvi podaci o upotrebi ove
biljke potjeu iz 2. st. p.n.e. Smatrala se uinkovitom u lijeenju otrovnih ujeda ivotinja,
bolova, greva, groznice i problema s
jetrom i elucem. Ilirski kralj Gencije je
siritaru preporuivao kao lijek protiv
kuge, pa se danas cijeli rod siritara
naziva prema njemu. Dioskorid je
pripravke od korijenja siritare
preporuivao kod jetrenih i unih
bolesti, rana, ireva i tupih ozljeda. U
srednjem vijeku to je znanje preuzeto, a
pridodana mu je i uporaba kod oboljenja
s vruicom. uta siritara bila je sastavni
dio terijaka, vrlo skupog univerzalnog
lijeka. Stanovnici alpskih zemalja cijenili
su je kao najbolji lijek kod eluanih i
crijevnih tegoba. U Kalabriji, junoj regiji
Italije, narod je koristio brojne biljke za
lijeenje vruica povezanih s malarijom,
meu kojima se spominje i uta siritara.
Stari naziv ute siritare bio je i biljka
kralja Ladislava. Tijekom vladavine
kralja Ladislava, u cijeloj Maarskoj bila
je rairena kuga. Kraljeve molitve su
usliane tako da je strijelu koju je kralj
odapeo prema nebu, Bog navodno usmjerio da prema korijenu biljke koja e pomoi
kraljevom narodu. Strijela je tako pala i pogodila korijen siritare.
Zadebljali korijen biljke sadri ljekovite gorke tvari genciopikrin i amarogentin, najgorije do
sada poznate spojeve, koji potiu izluivanje sline i eluanog soka. Gorke tvari iz korijena
sastojak su velikog broja gotovih pripravaka, aperitiva, biljnih rakija i amara. Za upotrebu u
proizvodnji lijekova, korijen se mora brzo obraditi nakon iskapanja, da bi se sprijeila
fermentacija. Fermentirani korijen je manje uinkovit, ali aromatiniji, pa se koristi za
proizvodnju gorkih estokih pia. Jedina je biljka iz tog roda koja se moe kultivirati radi
komercijalne proizvodnje. Otkad se uzgaja za potrebe farmaceutske industrije i industrije
estokih pia, manja je opasnost od njezina istrjebljenja. Moe se uspjeno uzgojiti iz
sjemena. Za dobivanje ljekovitih tvari iz biljke i osobito za pripravljanje alkoholnih pia u
nekim se zemljama (vicarska, Francuska, Njemaka) uzgaja na poljima, a korijenje se
moe iskopavati nakon 3 godine. U zapadnoeuropskim zemljama prodaje se u vrtlarijama ili
upravama nacionalnih parkova, kako bi se sprijeilo iskopavanje u prirodi. Drugdje se,
naalost ubire samonikla siritara (Balkan, Italija, panjolska, Turska).

UDRUGA POPULUS /// OIB: 02842320582 /// IRO-RAUN PRI PBZ BANCI: 2340009-1110454063
 UDRUGA ZA ISTRAIVANJE I POPULARIZACIJU FLORE
HAENDELOVA 2, 10 000 ZAGREB
www.udrugapopulus.hr

Podvrsta koja raste u naim krajevima Gentiana lutea L. ssp. symphyandra (Murb.) Hayek,
endem je dinarskih planina. U Hrvatskoj raste na viim gorskim i pretplaninskim podrujima
850 do 1000 (1500) m n.m. u
sastavu travnjaka i planinskih
goleti, esto na humoznim tlu. Na
dubokom tlu dolazi i u sastavu
klekovine bora, rjee meu
stijenama ili u pukotinama stijena.
Ugroena je i strogo zatiena
vrsta. Posredno je zatiena u
dijelovima svojeg areala u
granicama zatienih podruja
parkova prirode Velebit, Biokovo i
Uka, te nacionalnih parkova
Risnjak, Plitvika jezera i Sjeverni
Velebit.

Literatura:
Folkard Richard, Jun. (1884): Plant lore, legends, and lyrics: Embracing the myths, traditions,
superstitions, and folk-lore of the plant kingdom . S. Low, Marston, Searle, and Rivington,
London.
Kremer Bruno P. (2007): Vodi kroz prirodu Ljekovito bilje. Begen, Zagreb. (prijevod
izvornika: Kremer Bruno P. (2003): Kosmos Naturfhrer Heil Pflanzen. Franckh-Kosmos
Verlags GmbH & Co., Stuttgart.)
Tagarelli G., Tagarelli A., Piro A. (2010): Folk medicine used to heal malaria in Calabria
(southern Italy). Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine 2010, 6:27
Topolak Galle K. (2005): Domae ljekovito biljke. Mozaik knjiga, Zagreb.
Nikoli T., Topi J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture,
Dravni zavod za zatitu prirode, Republika Hrvatska.
http://www.avogel.com.au/pflant-encyclopaedia/

Autorica teksta: Ana Pasari

UDRUGA POPULUS /// OIB: 02842320582 /// IRO-RAUN PRI PBZ BANCI: 2340009-1110454063