Evodija

Opis
Evodija je listopadno stablo (ili grm ako se tako obrezuje) porijeklom iz June Koreje i Kine. Moe

narasti i do 20m visine, ali najee naraste do 8,5m u visinu i oko 8,5m u irinu. Kora ovog

listopadnog drveta je glatka i siva, a listovi su tamno-zeleni i sjajni. Cvjetanje poinje tek nakon

etvrte godine rasta, u srpnju i kolovozu. Cvate sitnim bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u

cvatove sline bazginim. Cvatovi su promjera oko 15cm. Odlina je ljetna medonosna biljka koja

pelama daje nektar i pelud u izobilju. Evodija medi tako snano da pele nektar skupljaju ak i iz onih

cvjetova koji padnu na tlo. Plodovi su crveno-ljubiasti tobolci i sadre crne sjemenke. Sjemenke su

jako sitne (tisuu sjemenki tei samo est grama). Plodovi esto ostaju na drvetu kroz zimu i na taj

nain opskrbljuju ptice stanarice prijeko potrebnom hranom.

Uzgoj
Evodija nije zahtjevna vrsta. Dobro se prilagoava na razliite tipove tala. Najbolje uspijeva

na pjeskovitoj iliglinastoj ilovai. Tolerantna je na razliiti stupanj kiselosti tla pa tako raste na

tlima s pH u rasponu od 5,5 do 6,5. Odgovara joj djelomina sjena ili potpuno sunani poloaj, a

najbolje e napredovati na lokacijama gdje je izloena 6 i vie sati dnevnom suncu. Ne zahtjeva puno

vlage u tlu. Otporna je na uvjete koji vladaju u gradu, poput zagaenog zraka. Najnia temperatura

koju evodija moe podnijeti je -18C. No, ponekad preko zime pojedina mlada stabla promrznu.

Najkritinije su prve tri godine i zato ju u prvim godinama rasta treba zatititi od mraza.

Najjednostavnije je odmah nabaviti trogodinju sadnicu. Ako i promrzne sadnica, ne treba ju odmah

unititi jer u proljee e izbiti novi izdanak iz korijena ili nesmrznutog dijela stabla. Ovakva pojava joj

usporava rast, ali stablo e rast nadoknaditi i s godinama ojaati.

Sadi se na razmak od 5m i na 1ha dolazi otprilike 400 sadnica. Sadnice stare 3 godine spremne su

za sadnju na otvorene povrine. Obrezivanje se obavlja samo na mladoj biljci zbog postizanja

eljenog oblika kronje i poslije obrezivanje vie nije potrebno. Uzgojiti se moe i direktno iz

sjemena koje se sije u jesen na 1cm dubine, a zemlja se sabija i prekriva slamom radi odravanja

vlage. Sjemenke se radi boljeg klijanja podvrgavaju skarifikaciji (natope se u vodi i ostave da tako

odstoje 12h), a ponekad i stratifikaciji.

Skarifikacija spada u svladavanje dormantnosti sjemena zbog nepropusnosti sjemene ljuske. Provodi

se na nekoliko naina:
o tretiranjem sjemena sumpornom kiselinom,
o grebanjem ljuske sjemena nekim brusnim sredstvom,
o moenjem sjemena u vreloj ili mlakoj vodi,
o moenjem sjemena u alkoholu, ksilenu, eteru ili acetonu.

Stratifikacija je tehnika koja oponaa prirodni period prelaska zime u proljee tj. odleivanja.
o hladno stratificiranje sjemena je najee koritena metoda, sjeme se odreeno vrijeme izlae obilnoj
vlazi i kisiku i niskoj temperaturi (najee od 0 do 5C), 80-90% isklije,
o kombinirano toplo i hladno stratificiranje sjemena - sjeme se jedan do vie mjeseci dri u toplom i
vlanom stratifikatu, a nakon toga se premjesti u hladnu komoru gdje se takoer dri jedan do vie
mjeseci.

Dok je biljka mlada, brzo raste. Nije podlona nametnicima-furanokumarini u plodovima odbijaju

nametnike i sisavce. Za svaki sluaj, mladu je biljku dobro zatititi i od srna.

Uporaba
o Mirisni cvjetovi evodije su bogati peludom i nektarom. ak su i listovi evodije miriljavi, te privlae
pele na ovo medonosno stablo. Cvate tijekom ljeta, a period cvjetanja traje i do mjesec dana u
vrijeme kada je malo druge pae. Ova je vrsta izrazito atraktivna pelama koje je masovno posjeuju
tijekom itavog dana, pa ak i kada se smrai. Takoer, kada cvijet opadne sa stabla, jo uvijek se na
njemu mogu nai pele koje ga obilaze. Dnevni unosi su preko 3 kg nektara po konici, a ukupni
prinosi po jednoj pelinjoj zajednici mogu biti i preko 30 kg meda. Sa samo jednog hektara zasaene
evodije, prosjeni je prinos meda oko 400-500kg (prema rijeima naeg poznatog pelara i
proizvoaa pelinjeg otrova Ivana Curia iz Konjine). Najvie koristi od nje je u kasno ljeto, kada
nema vie puno pae za pele koje tada spremaju zalihe za zimu.
o Takoer, evodija je omiljena dekorativna vrtna biljka zanimljivih cvatova i boje jesenjih listova (dugo
zelenih, kasnije ukastih). Dekorativna je biljka zanimljiva za urbane nasade, ali deblo joj je podlono
pucanju prilikom olujnog vremena.
o Dodatno, njeno cvijee privlai u va vrt veliki broj kukaca, a njene sitne crvene bobice su privlane
pticama.
o Vrste iz roda Tetradium upotrebljavaju se kao biljna hrana za liinke nekih leptira,
uljuujui Aenetusscotii i Endoclita damor,
o U nekim dijelovima svijeta, iz sjemenki evodije proizvodi se jestivo ulje za kuhanje
(http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Tetradium+Daniellii )ili ulje za njegu
kose.