SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD

Osijek, travanj 2015.godine KRUNOSLAV CELI

 SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD
TEMA: VODOSPREME U VODOOPSKRBNOM SUSTAVU

KRUNOSLAV CELI
Osijek, ____________ _______________
 SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZNANSTVENO PODRUJE: TEHNIKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: HIDROTEHNIKA
TEMA: VODOSPREME U SUSTAVU VODOOPSKRBE
PRISTUPNIK: Krunoslav Celi
NAZIV STUDIJA: PREDDIPLOMSKI STRUNI STUDIJ
TEKST TEME: ULOGA VODOPSREME U OPSKRBI NASELJA

Osijek, travanj 2015.godine

Predsjednik Odbora za
zavrne i diplomske radove:
Mentorica:

___________________ _________________
Mr.sc. Tatjana Mijukovi-Svetinovi Prof.dr.sc. Mirjana Bonjak-Kleina
SADRAJ

1. UVOD ........................................................................................................................ 4
2. IZVORITA VODE ................................................................................................. 6
2.1. REGIONALNO VODOCRPILITE ISTONA SLAVONIJA .......................... 6
3. OPENITO O VODOSPREMAMA ...................................................................... 9
3.1. OSNOVNA FUNKCIJA VODOSPREME ......................................................... 9
3.2. OSNOVNI TIPOVI VODOSPREME .............................................................. 10
3.3. ELEMENTI VODOSPREME .......................................................................... 12
3.4. PROJEKTIRANJE VODOSPREME ............................................................... 14
3.5. VODOTORNJEVI ............................................................................................ 16
3.6. DIMENZIONIRANJE VOLUMENA VODOSPREMA .................................. 17
4. VODOSPREMA/CRPNA STANICA RETKOVCI-VS/CS RETKOVCI ......... 22
4.1. OPENITO ........................................................................................................... 22
4.2. LOKACIJA............................................................................................................ 24
4.3. OPIS VODOSPREME I CRPNE STANICE ........................................................ 25
4.3.1. GRAEVINA .............................................................................................. 25
4.3.2. SASTAV ZIDOVA,STROPOVA I PODOVA ............................................ 26
4.3.3. STROJARSKI DIO ...................................................................................... 26
4.3.4. CRPNA STANICA-KONSTRUKCIJA I NAMJENA ................................ 27
4.3.5. ALGORITAM I NAIN RADA CS RETKOVCI ....................................... 32
4.3.6. CJEVOVODI-IZVEDBA I MATERIJALI .................................................. 34
4.4. NORME I STANDARDI ...................................................................................... 38
4.5. GRAENJE VODOSPREME .............................................................................. 41
4.5.1. PRIPREMNI I ZEMLJANI RADOVI ......................................................... 41
4.5.2. BETONSKI RADOVI I HIDROIZOLACIJA ............................................. 41
4.5.3. ZAVRNI RADOVI I ISPITIVANJA ......................................................... 46
4.5.4. ODRAVANJE VODOSPREME................................................................ 49
5. ZAKLJUAK ......................................................................................................... 51
6. GRAFIKI PRILOZI ............................................................................................ 53
7. POPIS LITERATURE ........................................................................................... 54

1
POPIS SLIKA

Slika 1.Vodonosnici i zahvati voda za javnu vodoopskrbu

Slika 2a. Izvorite Sikirevci
Slika 2b. Postojei zdenac
Slika 3. Vodotoranj
Slika 4. Polukopana vodosprema
Slika 5. Tlocrtni oblici ukopanih vodosprema
Slika 6a. Osnovni elementi vodospreme
Slika 6b. Ventilacija vodospreme
Slika 6c. Mjera protoka na cjevovodu
Slika 7. Vodotoranj Vukovar
Slika 8. Vodotornjevi Darfur/Sudan
Slika 9. Vodotoranj OLT
Slika 10. Reim potronje vode u naselju, stalni dotok vode u vodospremu
Slika 11. Reim potronje vode u naselju, povremeni dotok vode u naselju
Slika 12. Grafiko odreivanje volumena, konstantan dotok
Slika 13. Lokacija vodospreme na geodetskoj podlozi
Slika 14. Sabirna muljna jama
Slika 15. Montaa crpki i pripadajuih cjevovoda u strojarnici
Slika 16a i 16b. Izvedba cijevnog razvoda u strojarnici
Slika 17. Otvori u zidovima za naknadnu montau fazonskih komada
Slika 18a. Ovjesna kolica dizalice
Slika 18b. INP profil sa runom dizalicom
Slika 19. iroki iskop vodospremnika
Slika 20. Izrada nanosne skele
Slika 21. Instalacija krana za potrebe gradilita.
Slike 22a. i 22b. Izvedba hidroizolacije bitumenskim trakama
Slike 23a. i 23b. Zatitni sloj betona izveden na hidroizolaciju
Slika 24. Armiranje i oplata zidova
Slika 25. Izrada oplate oko cjevovoda
Slika 26. Postavljanje epiaste folije
Slika 27a. i 27b. Elaborat o vodonepropusnosti
Slika 28. Izvjee o praenju slijeganja vodospreme
Slika 29. Vodosprema Retkovci-3D model
Slika 30. Izgraena vodosprema Retkovci

2
POPIS TABLICA

Tablica 1. Zakonska regulativa sektora javne vodoopskrbe i odvodnje

Tablica 2. Tehnike karakteristike OLT vodotornjeva
Tablica 3. Popis i procjena broja stanovnika
Tablica 4. Proraun vodospreme Retkovci
Tablica 5. Grafiki prikaz dimenzioniranja volumena vodospreme
Tablica 6. Nazivne karakteristike izabrane crpke MPA 125.2/3-SA111A-3704:
Tablica 7. Nazivne karakteristike izabrane crpke MPA 65.2/5 SA111A-1104:
Tablica 8. Opi ulazni podatci za mjerenje vodonepropusnosti
Tablica 9. Rezultati mjerenja vodonepropusnosti

POPIS DIJAGRAMA

Dijagram 1. Struktura upravljanja vodama na dravnoj razini

Dijagram 2. Q H krivulja vee crpke
Dijagram 3. Q H krivulja manje crpke
Dijagram 4. Dnevne oscilacije nivoa vode u vodospremniku
Dijagram 5. Protok na izlazu iz crpne stanice

3
1. UVOD

U Ustavu Republike Hrvatske voda se navodi kao ope dobro od posebnog interesa u
skupini s morem, zranim prostorom, rudnim bogatstvom, zemljitem, umom i drugim
dobrima i resursima. Podruje voda pravno je ureeno Zakonom o vodama, kojim se ureuje
pravni status voda i vodnog dobra, nain i uvjeti upravljanja vodama, organiziranja i obavljanja
poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje
djelatnosti vodnog gospodarstava; ovlasti i dunosti tijela dravne uprave i drugih dravnih
subjekata, te druga pitanja znaajna za upravljanje vodama. Financiranje vodnog gospodarstva
ureeno je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva.

Tablica 1. Zakonska regulativa sektora javne vodoopskrbe i odvodnje

Zakonska regulativa:
Zakon o vodama (NN153/09,63/11,130/11,56/13,14/14)
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09,9011,6/13)
Pravilnik o oevidniku zahvaenih i koritenih koliina voda (NN 81/10)
Zakon o vodi za ljudsku potronju (NN56/13)
Pravilnik o obraunavanju i plaanju naknade za zatitu voda (NN 83/10,146/13)
Pravilnik o obraunu i naplati naknade za koritenje voda (NN 84/10,146/12)
Uredba o visini naknade za zatitu voda(NN 82/10,83/12,151/13)
Uredba o visini naknade za zatitu voda (NN 82/10,83/12,151/13)
Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13)
Odluka o imanovanju lanova vijea za vodne usluge (NN 90/10)
Uredba o najnioj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsta trokova koje cijena vodnih usluga
pokriva ( NN 112/10)
Uredba o mjestima ekonominog poslovanja isporuitelja vodnih usluga (NN 112/10)

Nadalje svakako treba spomenuti i prihvaene direktive iz pravnog okvira Europske unije i
to kao najvanije:
Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EEC)
Direktiva o odvodnji i proiavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC)
Direktivi o vodi za pie (80/778/EEC, 91/858/EEC,90/90/656/EEC i 91 692/EEC)
Direktiva o kakvoe vode za pie (98/83/EEC)
Nacionalni strateki ciljevi i prioriteti definirani su u Ugovoru o pristupanju Republike
Hrvatske Europskoj uniji, Nacionalnoj strategiji zatite okolia i Nacionalnom planu djelovanja
na okoli, te Strategiji upravljanja vodama.
Strateki cilj zatite voda je ouvati kvalitetu voda i sprijeiti njeno pogoranje, prvenstveno
zbog zatite zdravlja ljudi i okolia i postizanja dobrog ekolokog stanja voda kako bi se mogle
koristiti za planirane svrhe. Nuno je ouvati povrinske i podzemne vode koje su jo uvijek
iste ( gornje dionice vodotoka, brdski vodotoci i naroito podzemne vode, koje pripadaju
vodama I vrste) kao i akumulacije za vodoopskrbu stanovnitva, te rijeiti ili ukloniti
oneienje voda koje se koriste u industriji, poljoprivredi, ribarstvu i rekreaciji (prema
klasifikaciji one su vode II vrste).

4
 Opisana zatita voda bi se ostvarila s primjenom mjera i zahvata :
Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda u naseljima s postojeim sustavima
odvodnje,
Poveanje prikljuenosti na sustav odvodnje i stupnjeva proiavanja otpadnih voda
na podrujima s razvijenim vodoopskrbnim sustavima,
Sanacija postojeih sustava odvodnje znatne vodopropusnosti, to pogaa izvore vode
za pie,
Poveanjem uinkovitosti i pouzdanosti sustava javne odvodnje i proiavanja
otpadnih voda, s uvoenjem ekonomske cijene vode (naelo po kojem oneiiva
plaa).
TIJELA ZADUENA ZA UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA
Ministarstvo poljoprivrede je odgovorno za vodnu politiku u Republici Hrvatskoj.
Sukladno dokumentima, Uprava vodnog gospodarstva unutar Ministarstva poljoprivrede
obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama, praenje i
prilagoavanje vodo gospodarstvenog razvitka s potrebama ukupnog gospodarskog razvitka
Republika Hrvatske, zatitu od tetnog djelovanja voda i leda, zatitu od erozije i bujica,
upravljanje vodnim dobrom i njegovo koritenje, navodnjavanje i melioracijsku odvodnju,
provedbu zatite voda i vodnog okolia od oneienja, provedbu zatite mora od oneienja
s kopna, koritenje voda za razliite namjene, djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje i
proiavanja voda, planiranje i usklaivanje razvoja vodnih graevina, provoenje upravnog
i inspekcijskog nadzora iz podruja upravljanja vodama, meunarodnu suradnju, poslove za
koritenje pretpristupnih i strukturnih fondova EU.
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama. Osnovala ih je Vlada RH na
temelju lanka 156, zakona o vodama kao pravnu osobu za obavljanje poslova vezanih za
upravljanje vodama, zatitu voda i mora od oneienja s kopna. One su neprofitabilna
organizacija i pravni slijednik Hrvatske vodoprivrede, ija je imovina prenesena na Hrvatske
vode. Upravno vijee i generalni direktor, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske trenutno
rade pod okriljem Ministarstva poljoprivrede.
Hrvatske vode dijele svoju djelatnost na 6 vodno gospodarstvenih odjela:
Vodnogospodarski odjel za gornju Savu
Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu
Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu
Vodnogospodarski odjel za slivove junog Jadrana
Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana
Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu.

5
 Dijagram 1. Struktura upravljanja vodama na dravnoj razini [4]

2. IZVORITA VODE
Na podruju Hrvatske pojavljuju se dva tipa vodonosnika [3]:
Meuzonski, koji prevladava u panonskom dijelu
Krki, koji se nalazi na podruju Dinarida.
Najznaajniji vodonosnici panonskog dijela formirani su u debelim kvartarnim
naslagama meuzonske poroznosti u dolinama rijeka Save i Drave. Izdanost ovih vodonosnika
najvea je uz gornje tokove, dok se nizvodno, zbog poveanja udjela sitno zrnate komponente,
smanjuje. Stoga je dosadanji razvitak javne vodoopskrbe veliki dijelom temeljen na koritenju
upravo tih vodonosnika, tj. oni se danas koriste za potrebe javne vodoopskrbe gravitirajueg
urbanog prostora. Pregled izvorita u Hrvatskoj prikazan je na slici 1.

2.1 REGIONALNO VODOCRPILITE ISTONA SLAVONIJA

Opskrba vodom stanovnitva na podruju Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istone
Slavonije danas se temelji na zahvatima podzemnih voda iz rijenih aluvija. Tako danas
crpilite Istona Slavonija obiluje zdravstveno ispravnom vodom za pie. Ono je locirano u
istonom dijelu Brodsko-posavske upanije, na podruju izmeu Velike Kopanice, Gundinaca
i Kruevice, gdje postoji iroko rasprostranjeni ljunano-pjeani vodonosni horizont pod
nazivom Velika Kopanica, koji sadri podzemnu vodu zadovoljavajue kakvoe.
Regionalna hidrogeoloka istraivanja u pri Savskom dijelu Istone Slavonije su
zapoeta 70-ih godina prolog stoljea, kojima su definirani hidrogeoloki odnosi na irem
podruju. U studenom 2005. godine izraen je projekt Hidrogeoloka istraivanja u cilju
definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na potencijalnom regionalnom crpilitu
Gundinci Sikirevci od strane Hrvatskog geolokog instituta, u kojem su analizirane dvije
lokacije regionalnog crpilita. Jedna se nalazila juno od naselja Gundinci, a druga izmeu
6
Sikirevaca i rijeke Save. Utvreno je da je vodonosnik na podruju Sikirevaca boljih
hidrogeolokih svojstava i bolje kakvoe podzemne vode nego kod Gundinaca. Rezultati su
pokazivali da se voda s lokacije Sikirevci moe izravno bez prerade pustiti u vodoopskrbni
sustav. Na temelju provedenih radova u razdoblju od 2005, do 2008. godine na podruje izmeu
Gundinaca i rijeke Save izvedeno je 26 strukturno-pijezometarskih buotina i devet zdenaca, te
su nastavljena istraivanja.

Slika 1. Vodonosnici i zahvati voda za javnu vodoopskrbu [3]

Nakon 2008. godine kada je provedeno matematiko modeliranje i daljnje hidrgeoloko

istaraivanje s izbuenih jo 19 pijezometarskih buotina i osam istrano-eksploatacijskih
zdenaca, utvreno je da zdenci dubine 73-82m, pojedinanog kapaciteta izmeu 100 i 200 l/s,
a vodonosnik zahvaaju na tri do etiri intervala izmeu 24 i 70m.
Zakljueno je da vodocrpilite Istona Slavonija, locirano izmeu Sikirevaca i rijeke
Save, mogueg kapaciteta Q = 1000 l/s. Zbog povoljnih hidrogeolokih karakteristika i
zadovoljavajue kakvoe vode, ova lokacija se moe smatrati glavnom lokacijom za regionalni
vodoopskrbni sustav. [3]
Danas su na lokaciji izbuena i u funkciju putena etiri zdenca izdanosti svaki po 100 l/s.
Crpilite se nalazi na teritoriju Brodsko-posavske upanije, no njime upravlja
Vinkovaki vodovod i kanalizacija d.o.o.

7
 Slika 2a. Raspored zdenaca na crpilitu Sikirevci [4]

Zahvaena voda se pomou bunarskih crpki tlai transportnim cjevovodom 700 mm

prema upanji, odakle se dalje transportira prema Vinkovcima na sjeveru i Posavskim
Podgajcima na jugu. Zahvaene koliine vode Q = 400 l/s ne zadovoljavaju budue potrebe
stanovnitva navedenog podruja, pa e proirenje crpilita biti potrebno kada se na Regionalni
vodoopskrbni sustav spoje preostala naselja distribucijskog podruja Vinkovakog vodovoda i
kanalizacije d.o.o. i Komunalac d.o.o. upanja. Opseg spomenutog Regionalnog sustava
Istone Slavonije i njegov razvoj u prostoru vidljiv je u Prilogu 1.

Slika 2b. Postojei zdenac u Sikirevcima

8
3. OPENITO O VODOSPREMAMA

3.1 OSNOVNA FUNKCIJA VODOSPREME

Vodosprema je zatvorena graevina za pohranjivanje vode za pie, koje obuhvaaju

vodne komore, zatvaranicu, pogonske ureaje, omoguava pristup, sadri pogonske rezerve,
osigurava stabilnost tlaka i izjednaava oscilacije potronje.
Vodospreme u vodoopskrbnom sustavu imaju dvije osnovne funkcije: spremanje vode
i osiguranje potrebnog pogonskog tlaka u vodoopskrbnoj mrei. Iz navedenog slijedi da mora
imati potrebni volumen, osigurati kontinuitet opskrbe, biti vodonepropusna i osigurati
zadovoljavajuu kakvou vode, a da pritom bude ekonomski prihvatljiva za gradnju i
odravanje. Spremanje vode se odnosi na izravnavanje veliine protoke koja dotjee u
vodospremu s koliinama koje se troe u naselju, odnosno reima vode koja dotjee i potronje.
Zatim, nuno je i spremanje vode za gaenje poara u skladu s pravilnikom o protupoarnoj
zatiti. Naravno da je za sve sluajeve poremeaja opskrbe nuna i rezervna koliina vode za
vodoopskrbu. U skladu s tim proizlazi da je volumen neke budue vodospreme zbroj ove tri
koliine.
Uz navedeno, u vodospremi postoje i nuna su jo dva manja volumena ija namjena je:
osiguranje minimalne razine vode radi odranja tlaka u vodoopskrbnom sustavu te osiguranje
vode u sustavu kada je u normalnim uvjetima izvor vode u stanju mirovanja (pogonski-ne radi).
Volumen za osiguranje pogonskog tlaka je takozvani mrtvi volumen vode tj. minimalna
razina vode nuna za osiguranje pogonskog tlaka i ta razina je oko 0,5 m iznad tjemena odvodne
cijevi. Ovaj volumen se moe troiti jedino u incidentnim situacijama. U drugom sluaju se radi
o pogonskom volumenu koji je nuan zbog tromosti sustava i njegovu veliinu odreuje sam
sustav odnosno njegova konstrukcija.
Slijedi da se volumen za izravnavanje potreba mijenja i troi iz sata u sat, volumen za
protupoarnu zatitu se mijenja od poara do poara, rezervni volumen se troi samo kod
incidentnih situacija koje ugroavaju normalnu vodoopskrbu te se takozvani mrtvi volumen
moe potroiti kada je nestalo i rezervnog volumena.
Minimalni potrebni kapacitet vodovodne mree je maksimalna satna koliina vode
potrebna naselju plus protupoarne potrebe i gubici u mrei. Ako se to ne moe osigurati tada
se mora izgraditi vodosprema za unutar-dnevno osiguranje dotoka i potronje vode. Osim
spomenutog osnovnog razloga, izgradnja vodospreme osigurava smanjenje trokova crpljenja,
zahvaanja i prerade vode, te mogunost instaliranja crpki jednolikog minimalnog kapaciteta
rada i minimalnog i jednolikog kapaciteta postrojenja za preradu vode. Crpke se projektiraju
tako da uglavnom rade s konstantnim kapacitetom u jednom duem vremenskom periodu i to
od 8 do 24h. Dotjecanje u vodospremu se, samim time, moe kontrolirati dok je istjecanje
neregulirano i rezultat je trenutne potronje u naselju. Zbog oscilacija u potronji nemogue je
instalirati takve crpke koje bi pratile sve te promjene te iz tog razloga gradimo vodospreme u
kojima se voda akumulira. Sve pozitivne razlike izmeu dotoka i potronje se zadravaju u
vodospremi (Qraz=Qdot-Qpotronje) da bi se u periodima kada je razlika negativna (Qdot< Qpotronje),
spremljena voda troila za zadovoljenje trenutne potrebe u naselju.

9
 Ukupni volumen vodosprema nekog naselja bi trebao biti jednak ili vei od prosjene
dnevne potronje vode u naselju te ovaj volumen prua dovoljnu garanciju opskrbe za kvarove,
gubitke i ostale probleme koji se mogu javiti u opskrbi naselja.
Dakle osim spomenutog naina dimenzioniranje vodospreme se odreuju i za planske
periode rada: poetni period, krajnji planski period i karakteristine meu periode te se na
temelju toga i planira etapna izgradnja vodosprema.
Druga vana funkcija vodosprema je regulacija tlaka u vodoopskrbnoj mrei. Visinski
poloaj vodnog lica u vodospremi je geodetska kota koja odreuje ishodite tlaka te gubici tlaka
uslijed teenja vode i geodetski poloaj cijevi u mrei odreuju radni tlak.

3.2 OSNOVNI TIPOVI VODOSPREMA

Razlikujemo vodospreme koje su ukopane i poluukopane, te vodospreme na terenu i

iznad terena koje nazivamo vodotornjevi. Osim ovih osnovnih tipova vodosprema koriste se
jo i vodospreme pod tlakom za manje koliine vode, te prekidne komore koje slue za kontrolu
i regulaciju tlaka u vodoopskrbnom sustavu.

Slika 3. Vodotoranj u Sisku [7] Slika 4. Poluukopana vodosprema [7]

Vodosprema po funkciji moe biti [1]:

sabirna
opskrbna

Temeljnu razliku ini kakvoa vode i funkcija. Sabirna je ona koja slui za sabiranje
vode radi prerade ili nekih drugih potreba obrade i transporta, dok je opskrbna ona koja slui
za izravnavanje dotoka i potronje, regulaciju tlaka i spremanje poarnih koliina pitke vode.
Sabirne vodospreme se uglavnom rade na razini terena, a svrha im je smanjiti instalirani
kapacitet ureaja za preradu vode za pie.

10
Daljnja podjela vodosprema je mogua prema pogonu :

visinske,
niske vodospreme

Visinske vodospreme imaju razinu vode iznad potroaa, tako da voda u njima otjee
gravitacijski.
Niske vodospreme su u visinskom smislu smjetene (ukopane) u nedovoljnoj visini za
osiguranje potrebnog tlaka u vodovodnoj mrei, voda se iz njih distribuira potroaima pomou
crpki, tako da su to zapravo usisni spremnici crpnih stanica.

Slika 5. Tlocrtni oblici ukopanih vodosprema [5]

Tlocrtni oblik vodospreme kako se vidi iz slike 5 moe biti okrugli, pravokutni i spiralni.Po
broju komora vodospreme moemo podijeliti na jednokomornu, dvokomorne i trokomorne, te
moe biti naslonjena uz zasunsku komoru i odvojena od nje.

11
3.3 ELEMENTI VODOPSREME

Vodosprema se u graevinskom dijelu sastoji od dva osnovna dijela [5]:

Vodnih komora u kojima se sprema voda i
zasunske komore u kojoj se nalaze armature za upravljanje vodospremom.

Na Slici 5b. prikazani su osnovni elementi vodospreme.

Slika 6a. Osnovni elementi vodospreme [1]

Zasunska komora je prostorija u kojoj su smjeteni svi cjevovodi, oprema za nadzor i

upravljanje vodospremom. Ova komora se gradi da bi se u nju smjestili svi potrebni izljevi i
dijelovi, da se isti mogu neometano montirati te demontirati u sluaju zamjene. Komora se esto
oprema i mosnom dizalicom, a zbog lakeg dizanja i transporta fazonkih komada i armatura.
Vaan dio su svakako i preljevi koji moraju biti paljivo projektirani zbog mogueg ulaska
insekata i sl., te ne smiju biti izravno povezani s kanalizacijom otpadnih voda.

12
 Slika 6b. Ventilacija vodospreme Sedlarica u Pitomai

Uz svaku vodospremu imamo pripadajui [1]:

dovodni cjevovod
opskrbni cjevovod
temeljni ispust i
preljevni cjevovod.

Vani elementi na dovodnom i odvodnom cjevovodu su mjerai protoke kojima se

kontrolira reim punjenja i pranjenja, koji su u novije vrijeme povezani s nadzorno-
upravljakim centrom vodovoda gdje se mogu kontrolirati svi parametri vezani za rad i funkciju
vodospreme.

Slika 6c. Mjera protoka na cjevovodu

13
3.4 PROJEKTIRANJE VODOSPREMA

Rjeenje vodospreme ovisi o puno imbenika, prije svega o tipu, potrebnom volumenu
zatim o prostornim znaajkama lokacije te geomehanikim znaajkama i uvjetima temeljenja.
U projektiranju ovih objekata potreban je cijeli niz strunjaka, a posebice kod vodotornjeva koji
su kao takvi i najzahtjevniji oblik vodospreme.
Osnovni kriteriji za odabir rjeenja su [1]:
sigurnost vodoopskrbe i kakvoa vode
ukupni trokovi izgradnje, te trokovi rada i odravanja
integracija u vodoopskrbni sustav i
uklapanje u gradske planove i okoli.

Prvi korak u projektiranju je izbor lokacije objekta pri emu uzimamo u obzir:
raspoloivi prostor za graenje,
udaljenost od postojeih opskrbnih mrea,
potrebe u donosu za nove vodoopskrbne mree,
postojei visinski poloaj terena,
geotehnike i geomehanike znaajke terena te
dostupnost energijom.
Pravila izbora lokacije ukljuuju sljedee [1]:
a) Lokacija vodospreme mora biti izvan poplavnog podruja (100 godinjeg povratnog
perioda).
b) Mora biti najmanje 20m udaljena od povrinske vode.
c) Dno treba biti iznad podzemne vode, a ako je to nemogue tada se izvodi drenaa i
odvodnja podzemnih voda kako bi se sprijeilo dotjecanje vode i stvaranje uzgona.
d) Vodospreme moraju biti udaljene 20 m od kanalizacije otpadnih voda i sl.
e) Gornja kota vodospreme mora biti barem 1m iznad terena, ako se to ne moe ostvariti
tada se vodosprema mora posebno zatititi od oneienja povrinskih voda.
Kod gradnje vodi se rauna o etapnoj izgradnji i s tim u vezi je broj komora koji nije
preporuivo da bude manji od dvije. Oblik vodospreme se definira na temelju uvjeta izvedbe o
imamo dva oblika: okrugli i pravokutni.
Okrugli oblik je najracionalniji, koristi se svugdje gdje je prostor za graenje ogranien,
ali je izvedba zbog krunog izgleda zidova zahtjevnija, a time i skuplja. Raspoloiv prostor za
gradnju definira i dubinu, a ona opet povrinu. U normalnim uvjetima dubine se usvajaju od 3-
4 m, iznimno manje od 3 m. U sluajevima kada imamo nedostatak prostora koristi se dubine
od 4-6 m, samo iznimno i vie. Pokrovna ploa se izvodi u padu od 2% i mora se odgovarajue
drenirati. Ona mora imati potrebnu nosivost zbog vlastite teine te optereenja nadsloja zemlje
i sl.

Zatita vodospreme
Zatitu vodosprema moemo podijeliti na [1]:

fiziku zatitu
sanitarnu zatitu

14
 tehnoloku zatitu ili zatitu kakvoe vode
zatita konstrukcije

Vodospreme su graevine koje su jako osjetljive s obzirom na sigurnost, a najvie zbog

toga to je u njima voda sa slobodnim vodnim licem i bez tlaka. Ovo uvjetuje odgovarajuu
opremu i u nekim sluajevima i organiziranu straarsku slubu.
Sanitarna zatita se odnosi preteito na zaposlenike koji moraju imati vaei lijeniki
pregled te se kontrolira njihov ulaz u objekt.
Tehnoloka zatita i kakvoa vode se odnosi na kakvou vode i vodo odrivost
konstrukcije, opreme kao to su: cijevi, spojni komadi, armature i sl. Vododosprema se mora
projektirati, graditi tako da se sprijee kemijske, fizikalne i bioloke promjene kakvoe vode.
Pri tome se mora voditi rauna o: izboru materijala, spreavanju prodiranja svijetla u
vodospremu, odravanja ulazne temperature vode, areaciju i prozraivanje te cirkulaciju
(konstantno kretanje vode prema izlazu). Shodno tome, samo materijali koji su sukladni EU
Direktivama i koji nee izazvati negativne uinke se smiju upotrebljavati.
Dno vodnih komora se izvodi u padu od 1-2% u pravcu muljnog ispusta. Cjevovodi se
u vodnim komorama postavljaju na minimalnoj udaljenosti od 10 cm i moraju biti od
nehrajueg elika da ne bi kvarili vodu.

Zatita konstrukcije graevine se odnosi na [1]:

zatitu od vanjskih voda

zatitu od vlage i podzemnih voda
zatitu od vanjskog djelovanja tlaka podzemnih voda i terena.

Od vanjskih voda se titi tako da se izvedu obodni kanali kojima se voda odvodi dalje
od vodospreme.
Zatita od vlage se postie izvedbom obodne drenae i hidroizolacije vanjskih zidova
vodospreme. Drenaa ujedno titi i od vanjskog tlaka na konstrukciji.
Na kraju moramo posebnu pozornost posvetiti i sigurnosti radnika na nain da sve komore
moraju biti ograene, stubita takoer te po potrebi osigurati i pojaseve za spaavanje. Na
izvedbu elektroinstalacija se takoer postavljaju dodatni uvjeti za sigurnost, isti moraju biti
izvedene sa posebnim zatitama i pripadajuim normama. Instrumentima kontroliramo razine
vode te raspoloive koliine vode, a zato nam slue razne vrste senzora koji rade na bazi
ultrazvuka, tlaka, mehaniki i sl. U sluaju prelaska dvije glavne granine razine senzori alju
upozorenje u centar i automatski iskljuuju pumpe i dotok vode u vodospremu. Drugim pak
ureajima kao to su mjerai protoke, temperature, vlanosti zraka, veliine klornog ostatka
alju podatke u centar gdje se ti podaci spremaju u banke podataka.

15
3.5 VODOTORNJEVI

Vodotoranj je vodosprema postavljena na odreenu konstrukciju iznad terena. Koristi

se kada ne postoje prirodni topografski uvjeti za smjetaj vodospreme odnosno potrebna
visinska razlika izmeu vodospreme i naselja koje opskrbljujemo vodom. Osnovna funkcija im
je osiguranje dovoljnog tj, minimalnog tlaka u vodoopskrbnom sustavu.
Vodotornjevi (Slike 7 i 8) su zahtjevne i skupe konstrukcije, pa se shodno tome
minimalizira njihov volumen. Dakle vodotoranj se smjeta na najvioj toki vodoopskrbnog
podruja i po mogunosti u teitu opskrbe. Poeljni volumen vodotornjeva se sastoji od
poarnog volumena Vpo i rezervnog volumena Vrez.. U sluaju izgradnje vodotornjeva opskrba
naselja se u najveoj mjeri rjeava kapacitetom opskrbnih cjevovoda koji imaju kapacitet:
QcjevovodaQmax,satno . [1] Na ovaj nain volumen vodotornja se ne koristi za izravnavanje reima
dotjecanja i otjecanja. Normalno da u ovom sluaju kapacitet zahvata mora biti vei od
maksimalne satne potronje, ako to nije sluaj onda se gradi vodosprema koja je u razini terena.
Na taj nain se izbjegava izvedba vodotornjeva velikog volumena

Slika 7. Vodotoranj u Vukovaru [7] Slika 8. Vodotornjevi Darfur/Sudan [7]

Tehnoloki elementi vodotornja su isti kao kod vodospreme. Zahtjevi za ouvanje

kakvoe vode (aeracija, zamraenje, mijeanje i cirkulacija, temperatura i drugo), sigurnost
objekta i vode. Jedna od bitnih razlika su zahtjevi na termoizolaciju, a zbog velike oscilacije
temperatura u zraku.
Osnovni konstrukcijski elementi vodotornja su [1]:
vodosprema
nosiva konstrukcija i
zasunska komora.
Vodosprema, za razliku od podzemnih, je uglavnom okruglog oblika uz iznimku
kada je npr. nosiva konstrukcija pravokutna (zgrada).Vodotoranj je zahtjevni i skup
graevinski objekt ija se gradnja nastoji racionalizirati. Ovakav objekt mora biti i atraktivno

16
dizajniran i kao takav se mora moi uklopiti to bolje u okoli tj. iskoristi ga za druge funkcije
npr. vidikovac i sl. Naravno da je takav objekt i statiki vrlo zahtjevan pa se u konstruiranju
mora uzeti u obzir otpornost na potrese i vjetar. Izrauju se uglavnom od armiranog i
prenapregnutog betona te elika. Mogu biti razliitih oblika: sferini i cilindrini.

Slika 9. Vodotoranj OLT [9]

Olt standardno proizvodi dva tipa vodotornja:
Vezani vodotoranj VTV sastoji se iz stupa, izoliranog spremnika i eline uadi. Preko
kuglastog zgloba vodotoranj je oslonjen na centralni temelj, a est elinih uadi vezanih u
podnoju spremnika privruju se za sidrena AB blokove. Standardni vodotoranj opremljen je
cjevovodom (odvod, dovod, preljev), penjalicama s odmoritima i elektrinom instalacijom
pozicionog svijetla i rasvjete unutar stupa i spremnika.
Samostojei vodotoranj VTS je prirubniki vezan za AB temelj tako da oko tornja
imamo ist (koristan) prostor. Ostalo sadri kao i vezani vodotoranj.

Tablica 2. Tehnike karakteristike OLT vodotornjeva [9]

17
3.6 DIMENZIONIRANJE VOLUMENA VODOSPREMA

Osnovni cjevovodi uz vodospremu su:

dovodni cjevovod
opskrbni cjevovod
preljevni cjevovod i
temeljni ispust
Protok za dimenzioniranje dovodnog cjevovoda je odreen reimom rada glavnog
dovodnog cjevovoda i treba biti jednak ili vei od Qmax,dnevno+Qgubici.
Protok opskrbnog cjevovoda je Qmax,satno+Qgubici+Qpoarno.
Kapacitet preljevnog cjevovoda i preljeva mora biti vei od protoka dovodnog
cjevovoda, a kapacitet temeljnog ispusta odreuje se prema eljenom vremenu pranjenja
komora.
Preporuena brzina za dimenzioniranje cjevovoda je od 1-1,5 m/s.
Kada vodosprema ima dvije komore tada se dimenzije cjevovoda prema svim
komorama dimenzioniraju na ukupnu pripadajuu protoku. Ako je u pitanju vie komora tada
se cjevovodi dimenzioniraju na manje protoke shodno planiranom trajnom radu broja komora,
a poeljno je da se dimenzioniraju na kapacitet vei od polovine ukupnih protoka maksimalnog
satnog protoka.
Volumen vodospreme ine tri odnosno etiri volumena [1]:
V =V1+V2+V3+V4 (m3) (1)
Gdje je:
V1- volumen za izravnavanje veliine protoka koji dotjee u vodospremu s koliinama
koje se troe u naselju, odnosno izravnavanja reima dotjecanja i potronje vode tijekom jednog
dana.
V2- koliina koja je nuna za gaenje poara u skladu s vaei pravilnikom o
protupoarnoj zatiti.
V3- voda za sve incidentne situacije, odnosno rezervni volumen.
V4- ukljuujui gubitke na vodoopskrbnoj mrei i vodospremi.

Ove veliine su razliite od naselja do naselja jer je svaki vodoopskrbni sustav razliit
u odnosu na potrebe stanovnitva, industrije, javne ustanove i njihove potrebe. Volumen se
odreuje na temelju tehniko-ekonomskih analiza tj. izrauje se vie moguih rjeenja.
Smatra se da volumen svih vodosprema, nadzemnih i podzemnih, treba biti jednak ili vei
od [1]:
Va = 50% prosjene dnevne potrebe za vodom stanovnitva + sve dnevne industrijske
potrebe ovo je minimalni volumen potreban za izravnavanje dnevne potrebe, ali ne
ukljuuje potrebe za protupoarnu zatitu.
Vb = ukupne protupoarne koliine + 50% ukupnih dnevnih potreba stanovnitva +
potrebe industrijske i druge koje se ne mogu smanjiti tijekom poara.
Vc= 50% ukupnih dnevnih potreba stanovnitva + sve industrijske potrebe koje se ne
mogu iskljuiti za vrijeme incidentnih situacija + poarne koliine koliina vode
dostupnu u periodu od 24 sata za vrijeme incidentnih situacija.
Koliine potrebne za navodnjavanje se mogu ukljuiti u proraun vodosprema ako se to
smatra opravdanim i vanim za lokalnu situaciju (suni krajevi). U tom sluaju voda za
navodnjavanje se tretira kao industrijska voda, a ne kao dio opskrbe norme domainstva. Moe
se oekivati da e u vrijeme vrne potronje koliine u vodospremi biti manje od ukupnog

18
volumena koji je potreban, pa e u ovim uvjetima biti potrebno provesti mjere tednje kako
koliina vode u vodospremi ne bi pala ispod razine potrebne za protupoarnu zatitu.

Takoer, potrebno je sagledati i analizirati najekonominiju alternativu volumena

vodospreme u odnosu na instaliranje dodatnih crpnih sustava, opskrbnih pravaca i prikljuaka,
te buenje dodatnih bunara koji bi bili ekonominiji od proirenja vodospreme.

U vodospremama koliine za protupoarnu zatitu se osigurava u odnosu na veliinu

naselja i koliinama kroz vremenski period od dva sata, a vrijedi [1]:

Qpo=qn (l/s) (2)

Vpo=qnc (m3) (3)

Gdje je:

Qpo -potrebna protupoarna protoka (l/s)

Vpo - potrebna protupoarna koliina (m3)
q -potrebna protoka po jednom poaru (l/s)
n -broj istovremenih poara
c -konstanta

C=T6060/1000 (s) (4)

T-trajanje poara (2 sata)

Rezervni volumen vode za incidentne situacije ovisi o tri imbenika[1]:

broju stanovnika n
jedininoj minimalnoj koliini, veliine rezervne vode po stanovniku na dan q
(l/stan/dan)
razini sigurnosti, odnosno duljini perioda prekida rada sustava ili smanjenja opskrbnih
koliina t (dani)

Vrezervni=qnt (m3) (5)

Gdje je :
Vrezervni - potrebna rezerva za incidentne situacije (m3)
q - potrebna rezerva po jednom stanovniku na dan (m3/stan/dan)
N - broj stanovnika
T -period trajanja prekida opskrbe (dani)

Pri ovome se smatra da je jedan dan period za koji treba osigurati rezervni volumen s
tim da je q odreen na temelju kljunih potreba koje su uglavnom u granicama od 20-50
l/stan/dan.
S obzirom da je koliina potrebne vode u naselju stalno promjenjiva, a ovisi o
aktivnostima stanovnitva. Posljedino tome i reim istjecanja iz vodospreme se stalno mijenja,
ujedno i ovisi o reimu dotjecanja. Ako je dotjecanje gravitacijsko tada punjenje vodospreme
ovisi o kapacitetu dovodnog cjevovoda. Slijedi da ako je kapacitet dovodnog cjevovoda vei

19
od maksimalnog satnog istjecanja, teoretski nije potrebno zadravati vodu u vodospremi pa je
potrebni volumen za izravnavanje V1=0. Mogui je sluaj da se u vodospremu dovodi radom
crpki koje takoer mogu biti vee od maksimalne satne potronje u naselju, tako da nam je
,takoer nam je V1=0.
Ovakva rjeenja su u pravilu skupa pa se ni ne primjenjuju, nego se u praksi planira [1]:

1) Stalnim radom crpki s minimalnim protokom koja je jednaka srednjoj protoci u

maksimalnom danu potronje t=24 sata.(Slika 10)
2) Povremeni rad crpki u periodima niske cijene elektrine energije 8-16 sati.(Slika 11)

Povremeno crpljenje rezultira veim snagama crpnih agregata, ali kraim trajanjem rada
crpki, dok stalni rad rezultira najmanjim moguim instaliranim kapacitetom crpki i stalnim
radom. Potronja energije proporcionalna je koliini vode koja se precrpljuje i visini dizanja:

E=gVH (J,Ws) (6)

P=gQH (J/s,W) (7)

Gdje je :

E -potronja energije (J,Ws)

V -volumen vode koji se precrpio (m3)
-gustoa vode (kg/m3)
g -konstantna gravitacije (m/s2)
Q -protok (m3/s)
P -snaga crpke
Slika 10. Reim potronje vode u naselju, stalni dotok vode u vodospremu [1]

Slika 10. Reim potronje vode u naselju, stalni dotok vode u vodospremu [1]

Slijedi da povremeno crpljenje vode utjee na dimenzije crpki, te dimenzije tlanog

cjevovoda koji je u tom sluaju vei. Osim navedenog, povremeno crpljenje utjee na volumen
vode V1 potrebnog za izravnavanje reima dotjecanja i potreba. Vrednovanje rjeenja treba
provesti metodom neto sadanje vrijednosti za minimalni period od 30 godina (vijek trajanja
vodospreme i opreme).

20
 Slika 11. Reim potronje vode u naselju, povremeni dotok vode u naselju [1]

Ukupni trokovi sastoje se od [1]: :

trokova graenja,
sadanje vrijednosti potronje energije,
sadanje vrijednosti angairane snage,
sadanje vrijednosti trokova odravanja.

Samo dimenzioniranje se obino obavlja grafiki ili numeriki, ako je poznat reim
dotjecanja i istjecanja, metodom integralne krivulje. Tu metodu je jo davne 1883.god.
predloio Ripl. Metoda se sastoji u proraunu maksimalnog odstupanja izmeu uzastopnih
isputanja iz vodospreme i dotjecanja u vodospremu.

Slika 12. Grafiko odreivanje volumena, konstantan dotok [1]

Na veliinu vodospreme bitno utjee reim potronje vode u naselju. to je potronja

ravnomjernija to je potrebni volumen za izjednaavanje dotoka i potronje vode manji. S
obzirom da se naselja razlikuju osnovno pravilo je da se za manja naselja uzima vea
promjenjivost troenja vode i obrnuto.

21
4. VODOSPREMA/CRPNA STANICA - VS/CS RETKOVCI

4.1 OPENITO

Idejnim rjeenjem ''Regionalni vodoopskrbni sustav Istone Slavonije'' postavljena je

koncepcija i dimenzionirana je konstrukcija temeljnog kontrolno-regulacijskog sustava
vodoopskrbe prostora Istone Slavonije.
Prvom etapom vodoopskrbnog sustava Istone Slavonije rjeava se vodoopskrba dijela
Brodsko-posavske upanije istono od Slavonskog Broda (opina: Bukovlje, Donji Andrijevci,
Garin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski amac, Velika
Kopanica) i dijela Vukovarsko srijemske upanije (opina: Babina Greda, Vinkovci, upanja,
Andrijaevci, Bonjaci, Cerna, Drenovci, Gradite, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markuica,
Nutar, Nijemci, Otok, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Voinci,
Vrbanja te dijela opine Bogdanovci). Prikaz naselja dan je na slici u prilogu br.1.
Konstrukcija vodoopskrbnog sustava je postavljena vieslojno u tri razine. U prvoj je
razini temeljni transportni sustav koji prihvaa vode svakoga ili svih izvorita i transportira ih
u svim smjerovima, do svih podruja distribucije. U drugoj su razini magistralni distribucijski
cjevovodi koji vode iz temeljnog sustava distribuiraju unutar meuprostora njegove
konstrukcije. U treoj, najnioj razini su pojedinane lokalne komunalne vodovodne mree
pojedinanih naselja, gradova i podruja opskrbe. Prva etapa regionalnog vodoopskrbnog
sustava istone Slavonije, cjelina sjever (druga razina, tj. magistralna vodoopskrbna
konstrukcija) obuhvaa :
a) Vodoopskrbne cjevovode
b) Vodospremnik i crpnu stanicu ''Retkovci'' ( V=1.000m3)
Objekt VS/CS Retkovci slui za opskrbu vodom naselja Ivankovo, Voinci, Novi i Stari
Mikanovci, Retkovci i Prkovci.
Tablica 3. Popis i procjena kretanja broja stanovnika [3]
POPIS STANOVNITVA PROCJENA BROJA STANOVNIKA
UPANIJA GRAD - OPINA NASELJE
1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 2031.
Mirkovci 2121 2499 2935 3233 2673 4000 4300 4500
Vinkovci
Vinkovci 23192 29106 32923 35347 33239 35350 38000 40000
UKUPNO 25313 31605 35858 38580 35912 39350 42300 44500
Ivankovo 4633 5284 5770 6354 6695 6900 7050 7100
Ivankovo Prkovci 711 581 563 579 600 780 840 860
Retkovci 1720 1516 1448 1335 1381 1460 1500 1530
UKUPNO 7064 7381 7781 8268 8676 9140 9390 9490
Jarmina Jarmina 1987 2224 2493 2629 2627 2730 2800 2850
UKUPNO 1987 2224 2493 2629 2627 2730 2800 2850
Gabo 843 826 777 746 613 700 730 750
VUKOVARSKO - SRIJEMSKA

Karadievo 398 392 394 411 239 280 320 350

Markuica Markuica 1741 1674 1522 1371 1160 1240 1300 1350
Ostrovo 924 1040 932 884 760 880 920 950
Podrinje 319 287 277 300 281 305 330 350
UKUPNO 4225 4219 3902 3712 3053 3405 3600 3750
Ceri 1436 1428 1436 1563 1460 1625 1700 1750
Nutar Marinci 938 909 901 969 796 975 1020 1050
Nutar 2811 3290 3759 4080 3606 4000 4180 4300
UKUPNO 5185 5627 6096 6612 5862 6600 6900 7100
Novi Mikanovci 946 870 749 788 677 720 780 800
Stari Mikanovci
Stari Mikanovci 2801 2776 2691 2612 2710 2820 2860 2900
UKUPNO 3747 3646 3440 3400 3387 3540 3640 3700
Antin 883 960 935 977 806 950 1020 1050
Korog 945 845 803 748 521 520 560 580
Tordinci
Mlaka Antinska 165 149 118 126 88 130 140 145
Tordinci 1341 1212 1021 1017 836 910 980 1020
UKUPNO 3334 3166 2877 2868 2251 2510 2700 2795
Voinci Voinci 1913 2131 2059 2099 2113 2150 2180 2200
UKUPNO 1913 2131 2059 2099 2113 2150 2180 2200
SVEUKUPNO 52768 59999 64506 68168 63881 69425 73510 76385

22
 Potrebne koliine vode i njihova prostorna raspodjela temelji se na predvienom
kretanju broja stanovnika, normama potronje, dijagramima dnevnih varijacija potronje, te
planiranom razvoju vodoopskrbnog sustava. U tablici 3. dan je prikaz i popisa tj. procjena broja
stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj upaniji za cjelinu Sjever Regionalnog vodoopskrbnog
sustava Istone Slavonije u koju spadaju i naselja za koju je vodosprema namijenjena.
U Tablici 3. prikazano je dimenzioniranje volumena vodospreme Retkovci. Iz Tablice
4 je vidljiv proraun dimenzije vodospreme proveden na maksimalnu dnevnu potronju
stanovnitva (15390 stanovnika po projekciji iz tablice 2. za 2031 god.) od 5150 m3/dan. Dotok
vode u vodospremu je kontinuiran tijekom 24 sata i definiran je raspoloivim koliinama na
dolaznom cjevovodu DN 300mm koji je ogranak glavnog Regionalnog cjevovoda . Prema
proraunu odreen je volumen od 980 m3.

Tablica 4. Proraun vodospreme Retkovci

MAKSIMALNA DNE. POTRONJA m3/dan 5150

SAT POTRONJA DOTOK (D-P) KUMULATIVNO

3 3 3 3
% m /h m /h m /h m
0-1 2,1 107 215 107 107
1 -2 1,7 86 215 129 236
2-3 1,3 64 215 150 386
3-4 1,3 64 215 150 536
4-5 1,7 86 215 129 665
5-6 4,2 215 215 0 665
6-7 5,8 300 215 -86 579
7-8 6,7 343 215 -129 451
8-9 5,4 279 215 -64 386
9 - 10 3,8 193 215 21 408
10 - 11 2,9 150 215 64 472
11 - 12 3,3 172 215 43 515
12 - 13 5,0 258 215 -43 472
13 - 14 8,3 429 215 -215 258
14 - 15 7,5 386 215 -172 86
15 - 16 5,0 258 215 -43 43
16 - 17 3,3 172 215 43 86
17 - 18 2,9 150 215 64 150
18 - 19 2,9 150 215 64 215
19 - 20 4,2 215 215 0 215
20 - 21 6,3 322 215 -107 107
21 - 22 6,3 322 215 -107 0
22 - 23 5,0 258 215 -43 -43
23 - 24 3,3 172 215 43 0
UKUPNO 100 5150 5150 0
3
VOLUMEN OSCILACIJA m 708
PROTUPOARNI VOLUMEN m
3
144
POAR (broj x Q l/s) 2 10
PRIUVA % 15 m
3
128

UKUPNI VOLUMEN m3 980

23
 Tablica 5. Grafiki prikaz dimenzioniranja volumena vodospreme

VOLUMEN REZERVOARA-stalan dotok vode

6000
V=665,00 + 43,00= 708,00m
5000
dotok/potronja m3

4000 -43m3
3000

2000
665m3
1000

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
t (sati)

Potronja Dotok

4.2 LOKACIJA

Crpna stanica i vodosprema Retkovci nalazi se oko 2.5 kilometara sjeverno od naselja
Retkovci, (Slika 13) Za izgradnju vodospremnika i crpne stanice bilo je potrebno formirati
novu parcelu na postojeoj k.. 9/3 povrine 6620 m2. Pristup je predvien sa zapadne strane,
gdje je poljski put. Zgrada crpne stanice i vodospremnika je na zapadnom dijelu parcele, a do
nje je pristupni put s javne prometnice do graevine vodospremnika i crpne stanice. Izvodi se
u duini 55m' irine 4m' s bankinama irine 1m'. Ukupna povrina asfaltiranih prometnica je
cca 405 m2 .
Odreeno je da je u nacrtima kota 0,00 = 85,65 metara nadmorske visine.

Slika 13. Lokacija vodospreme Retkovci na geodetskoj podlozi

24
4.3 OPIS VODOSPREME I CRPNE STANICE

4.3.1 OPIS GRAEVINA

Vodospremnik i crpna stanica Retkovci ine zajedniku arhitektonsku cjelinu, to je

est oblik projektnog rjeenja na podruju vodoopskrbnog sustava Istone Slavonije. VS/CS
Retkovci se sastoji od poluukopanih vodnih komora, podzemne strojarnice te nadzemnog dijela
graevine. Dvije vodne komore vodospremnika, zapremine 500 m3 svaka, djelomino su
ukopane, a dio nad zemljom je prekriven zemljanim nasipom. Na njih se nastavlja zgrada crpne
stanice i zasunske komore vodospremnika, u ijem podrumu se nalaze cijevni razvodi i ostala
strojarska oprema. Sama zgrada je podijeljena na tri volumena. Na dva prizemna, meusobno
razdvojena unutarnjim dvoritem spaja se trei, okomit na njih, uzdignut za 2,5 metra od tla.
Konstrukcija zgrade je od armiranog betona, nosivi zidovi su debljine 35cm, krovna
ploa je takoer od armiranog betona, nagiba 22, a pokrov je od biber crijepa. Vanjski zidovi
su obloeni proeljnom bukom bijele boje, a na nekim mjestima postoje drvene obloge.

Nadstrenica za elektro agregat je nadzemna graevina visine do 3,2 m koja se smjeta

na betonski plato dimenzija 7,504,50 m, povrine 33,75 m2. Unutar nadstrenice postavljen je
tipski montani elektroagregat.

Glavni ulaz u graevinu je preko sjevernog volumena, kroz radionicu. Osim radionice,
tu se nalazi sanitarni vor te stubite koje povezuje podrum, prizemlje te galeriju za ulaz u
vodne komore preko otvora u podu, radionica je povezana sa strojarnicom u podrumu. Taj
otvor, dimenzija 1,0x2,0m, slui za sputanje/dizanje strojarske opreme u podrum. Ona e biti
transportirana pomou krana ugraenog u strop radionice. Nakon upotrebe otvor se prekriva
montano/demontanim elinim poklopcima. Sanitarni vor sastoji se od wc-a, te tu-kabine
sa pretprostorom. Iznad tih vrata i prozora na junom proelju nalazi se nadstrenica koja je
arhitektonski oblikovana tako da se povezuje sa drvenim oblogom na proelju.
U junom volumenu zgrade crpne stanice i vodospremnika nalaze se:
prostorija za smjetaj HCl,
prostorija za smjetaj NaClO2,
prostorija za smjetaj opreme za kloriranje te
prostorija sa elektro-opremom i NUS-om.

Podovi u svim prostorijama su od protukliznog, vodonepropusnog premaza Dulex-

tecniflor CF, zelenkaste boje. Ostale prostorije na zidovima s unutarnje strane imaju
kiselootporni, vodonepropusni premaz. Na jugozapadnom uglu ovog dijela zgrade nalaze se
etiri istake irine 30 cm, a visine 20 cm, meusobnog razmaka 20 cm, boje kao i ostale istake
na objektu.
Trei volumen je okomit na prva dva i povezuje ih na nain da zajedno okruuju
unutarnje dvorite. Taj dio zgrade je uzdignut za 2,85 metara iznad tla (na relativnoj koti
+2.85m). Povezan je sa sjevernim dijelom zgrade preko zajednikog stubita, a u njemu se
nalazi galerija preko koje se ulazi u vodne komore. Sama galerija osvijetljena je preko prozora
na zapadnom proelju tog volumena. Prozori su od plastificiranog aluminija i dimenzija su
80/60cm, a postavljeni su u nizu od tri prozora. Na sjevernom i junom dijelu tog prostora
postavljeni su ventilacijske reetke radi spreavanja pojave kondenzata po zidovima. Iz te
galerije ulazi se u dvije vodne komore. Zidovi su takoer od armiranog betona debljine 35cm,
obloeni su drvenom oblogom sa vanjske strane,

25
 Podrum zgrade nalazi se tlocrtno ispod sjevernog i junog volumena te unutarnjeg
dvorita. Svijetle je visine 4,40 metara, a u njemu se nalazi cijevni razvod vodospremnika i
pumpe crpne stanice. Na visini od 3,90 metra iznad poda podruma nalazi se kranska staza sa
kranom koji slui za postavljanje i naknadni transport pumpi i teih strojarskih dijelova. Preko
stubita podrum je povezan sa sjevernim dijelom zgrade.

4.3.2 SASTAV ZIDOVA, PODOVA I STROPOVA

Sastav zidova, podova i stropova odabran je na temelju statikog prorauna i prorauna

graevinske fizike, a ima zadau osiguranja potrebne mehanike otpornosti i stabilnosti
graevine, te udovoljavanju u pogledu zahtjeva za zatitom od poara, zatitom od buke,
sigurnosti u koritenju, higijenom, zdravljem i zatitom okolia, te utedom energije i toplinske
zatite.

4.3.3 STROJARSKI DIO

Strojarska oprema vodospremnika sastoji se od cijevnog razvoda, fazonskih

komada i armature smjetene uglavnom u zasunskoj komori vodospremnika. Oprema
omoguava osnovnu funkciju vodospremnika, tj. dovoenje vode u priuvu i njenu distribuciju
u razdobljima vee potronje. Dovodni cjevovod do vodospremnika je iz Ductila profila DN300
mm. U zasunskoj komori vodospremnika taj profil je reduciran na DN200mm. Unutar
vodospremnika kompletni cijevni razvod (dovod, odvod, preljev, ispust) izveden je iz
nehrajueg elika AISI316. Dotok vode, iz regionalnog vodovoda, u vodospremnik ''Retkovci''
reguliran je pomou regulacijskog sklopa koji se sastoji od igliastog ventila sa
elektromotornim pogonom, elektromagnetskog mjeraa protoka i PLC-a (programibilni logiki
kontroler, tj. industrijsko raunalo koje se sastoji od memorije, procesora, industrijskih ulaza i
izlaza; ulazi nisu tipkovnica i mi, nego tipkala i sklopke, ili razne vrste pretvornika ili senzora).
Algoritam rada regulacijskog sklopa je Q = konst, kako se dnevne oscilacije potronje ne bi
prenosile na regionalni vodovod. Regulirani dotok iz regionalnog vodovoda iznosi Q ~ 45 l/s i
programibilan je tako da se u svakom trenutku, na zahtjev operatera, putem NUS-a moe
promijeniti. Nakon regulacijskog sklopa dovodni cjevovod se dijeli na dva kraka DN200, za
svaku vodnu komoru po jedan. Vodospremnik se puni odozdo, a u vodnim komorama se voda
distribuira pomou cjevovoda DN200mm. Osim dovodnog cjevovoda, u zasunskoj komori
vodospremnika "Retkovci" smjeteni su razvodi potrebnog preljevnog i ispusnog cjevovoda,
oba takoer vezana na obje vodne komore.
Razina vode u vodospremniku kontinuirano se prati putem senzora nivoa vode (nivo
sondi) smjetenih u vodne komore. Svaka vodna komora ima svoju sondu za mjerenje nivoa.
Kada se razina vode u vodnim komorama priblii maksimalnoj vrijednosti putem PLC-a
regulira se daljnji dotok vode u vodospremnik odnosno daje se signal igliastom regulacijskom
ventilu da se zatvori u potpunosti.
Ako uslijed neke havarije (nestanak elektrine energije uz kvar na rezervnom agregatu
skoro nevjerojatna koincidencija) ne bi bilo mogue sprijeiti dotok vode u vodospremnik,
dolazi do aktiviranja preljevnog cjevovoda. Ovaj preljev, zajedno sa tlanim ispusnim
cjevovodom zavrava u preljevnom oknu, gdje je smjeten ablji poklopac za sprjeavanje
ulaza nepoeljnih ivotinja. Preljev obuhvaa obje vodne komore zasebnim cjevovodima
DN300mm koji se spajaju u jednu cijev istog profila.
Ispusni cjevovodi DN150mm kojima je svrha potpuno pranjenje pojedine vodne
komore u svrhu ienja i odravanja, tzv. muljni ispust, spojeni su u sabirnu jamu smjetenu u

26
podu zasunske komore korisnog volumena V = 1,35 m3 (Slika 14). U sabirnoj jami smjetena
je kanalizacijska muljna crpka kapaciteta Q ~ 12,4 14 l/s; H = 5,3 mVS; N = 1,3 kW koja
otpadnu vodu precrpljuje tlanim cjevovodom DN100mm u preljevno okno jer zbog smjetaja
vodospremnika u ravniarskom terenu nije mogu gravitacijski odvod vode u recipijent.
Odzrani cjevovod DN150 izveden je preljevnoj cijevi DN300 u zasunskoj komori. Na
gornjem dijelu ugrauje se zatitna "kapa" s mreicom ( otvor 1 mm ) od inox-a.

Slika 14. Sabirna muljna jama

4.3.4 CRPNA STANICA RETKOVCI - KONSTRUKCIJA I NAMJENA

I Etapa - kratkoroni plan

Kako je ve ranije navedeno, namjena crpne stanice ''Retkovci'' je postizanje potrebnog
tlaka u glavnim cjevovodima za naselja Ivankovo, Retkovci, Prkovci, Voinci, Stari i Novi
Mikanovci.
Crpke vodu iz prizemnog vodospremnika ''Retkovci'' transportiraju direktno u
vodoopskrbnu mreu. Crpkama se upravlja putem frekventnog regulatora po algoritmu H =
konst.
Na izlazu iz crpne stanice ''Retkovci'' potrebno je postii pijezometarsku visinu tlane
linije od 139 m.n.m. Uz poznate kote vode u vodospremniku od KD = 82,50 mn.m. (kota dna
vodne komore) i KP = 87,50 mn.m. (kota preljeva) proizlazi teoretska, maksimalna, potrebna
visina dizanja crpki od 56,5 mVS.
Zbog lokalnih gubitaka u cijevnom razvodu same crpne stanice (na usisnom i tlanom
dijelu), odabrana je, zbog sigurnosti, minimalna visina dizanja svih crpki od H = 60 mVS.
Jedna grupa se sastoji od tri vee crpke kapaciteta od 10 40 l/s, a drugu grupu ine
dvije manje crpke kapaciteta od cca 2 10 l/s (sve upravljane frekventnim regulatorima).

27
 Sve crpke su vie stupanjske, horizontalna izvedba, usis je horizontalan, a tlani
prikljuak je vertikalan prema gore. Sve crpke su radne (3 + 0 i 2 + 0), a kako je kombinacijom
bilo koje etiri mogue pokriti veinu traenog radnog podruja (izmeu 2 i 104 l/s) nema
potrebe za posebnom rezervnom crpkom. Takvom kombinacijom crpki zapravo je formiran
crpni blok, s ukupno pet (5) crpki, promjenjivog kapaciteta, u traenom rasponu protoka s
potrebnom visinom dizanja od 60 mVS.
Projektne karakteristike jedne ( 1 ) vee crpke:

kapacitet: Q = 40 l/s
visina dizanja: H ~ 60 mVS
uvjeti el. prikljuka: 400 V, 50 Hz, direktan spoj,
Frekventna regulacija po algoritmu H = konst.

Projektne karakteristike jedne ( 1 ) manje crpke:

kapacitet: Q = 10 l/s
visina dizanja H ~ 60 mVS
uvjeti el. prikljuka: 400 V, 50 Hz, direktan spoj,
Frekventna regulacija po algoritmu H = konst.

Za potrebe projektiranja i planiranja potrebnog mjesta za ugradnju crpki u objektu crpne

stanice odabrane su realne crpke. Njihove karakteristike su prikazane na dijagramima 1 i 2.
Na dijagramu 1. prikazane su Q H, N, NPSH i karakteristike, odabrane, vee crpke
MPA 125.2/3-SA111A-3704 iz programa tvrtke ''VOGEL'' koja najbolje pokriva traene
uvjete, potrebne koliine crpljenja i visine dizanja.

Tablica 6 Nazivne karakteristike izabrane crpke MPA 125.2/3-SA111A-3704:

nazivni kapacitet: Qo = 38,5 l/s
nazivna visina dizanja: Ho = 61,6 mVS
nazivni broj okretaja: no = 1475 o/min
nazivni koeficijent iskoritenja: max = 76,5 %
nazivna snaga el. motora: No = 37 kW ( 4 polni el. motor )
uvjeti el. prikljuka: 400 V, 50 Hz, direktan spoj,
Frekventna regulacija po algoritmu H = konst.
Na dijagramu 3. prikazane su Q H, N, NPSH i karakteristike, odabrane, manje crpke
MPA 65.2/5 SA111A-1104 iz programa tvrtke ''VOGEL'' koja najbolje pokriva traene
uvjete, potrebne koliine crpljenja i visine dizanja.

Tablica 7. Nazivne karakteristike izabrane crpke MPA 65.2/5 SA111A-1104:

nazivni kapacitet: Qo = 10,6 l/s
nazivna visina dizanja: Ho = 58,3 mVS
nazivni broj okretaja: no = 1460 o/min
nazivni koeficijent iskoritenja: max = 71 %
nazivna snaga el. motora: No = 11 kW ( 4 polni el. motor )
uvjeti el. prikljuka: 400 V, 50 Hz, direktan spoj,
Frekventna regulacija po algoritmu H = konst

28
 Slika 15. Montaa crpki i pripadajuih cjevovoda u strojarnici

Na Slici 13. prikazana je montaa crpnih agregata na armirano-betonska postolja i

izvedba spoja na inox cjevovod pomou prirubnica. Crpke su se prije putanja u probni pogon
morale jo jednom pregledati o emu je napravljen zapisnik. Kod ovog probnog pogona crpki
vrlo je vano da crpke moraju ostati potopljene, kako kod novog pogona ne doe do rada na
suho to moe uzrokovati veliku tetu na crpkama.
Pregled je sadravao slijedee:
kontrolu temeljne ploe i privrenja agregata na temeljnu plou
kontrolu spoja prirubnica usisnog i tlanog cjevovoda na prirubnice agregata
centriranje spojke na etiri crpna agregata.

29
Dijagram 2. Q H krivulja vee crpke Q H, s N, NPSH i karakteristike, odabrane, vee crpke
MPA 125.2/3-SA111A-3704 iz programa tvrtke ''VOGEL'' [6]

30
Dijagram 3. Q H krivulja manje crpke prikazane su Q H, N, NPSH i karakteristike, odabrane,
manje crpke MPA 65.2/5 SA111A-1104 iz programa tvrtke ''VOGEL'' [6]

31
4.3.5 ALGORITAM I NAIN RADA CRPKI U CS RETKOVCI

U normalnom pogonu regulacijski sklop provjerava tlak u regulacijskoj toki, regulacija

po algoritmu H = konst. Kada tlak u regulacijskoj toki padne ispod zadanog regulacijskog
tlaka za konstantnu regulacijsku kotu od 139 m n.m. (poveava se potronja) tada poveaj broj
okretaja crpnog agregata. Kada tlak u regulacijskoj toki poraste iznad zadanog regulacijskog
tlaka, koji daje traenu pijezometarsku kotu od 139 mn.m. (smanjuje se potronja) tada smanji
broj okretaja crpnog agregata.
Regulacijski sklop provjerava protok ( elektomagnetski mjera protoka ) i ovisno o
njemu odabire kombinaciju crpki i algoritam rada pojedine crpke vodei rauna o to veem
koeficijentu iskoritenja pojedine crpke. Raspon protoka od 2 10 l/s pokrivala bi jedna manja
crpka upravljana putem frekventnog regulatora. Porastom zahtjeva startala bi i druga manja
crpka te obje male crpke svojim sinhronim radom ( obje se vrte s istim brojem okretaja zbog
boljeg koeficijenta iskoritenja upravljano putem frekventnih regulatora ) pokrivaju raspon
protoka od 10 20 l/s. Kada zahtjev za vodom preraste njihov kapacitet ukljuuje se jedna vea
crpka, a obje manje se gase. Vea crpka pokriva protoke od 20 40 l/s ( crpka moe raditi i sa
manjim protokom, ali ima manji koeficijent iskoritenja ). Porastom zahtjeva startala bi dodatno
jedna manja crpka sa svojim maksimalnim kapacitetom od 10 l/s kako bi se izbjeglo podruje
nepovoljnog koeficijenta iskoritenja manje crpke ( vea crpka nastavlja s radom ). Velika crpka
bi promjenom brzine vrtnje pokrivala ukupni raspon protoka od 30 50 l/s ( velika crpka 20
40 l/s + mala crpka 10 l/s ). Daljnjim porastom zahtjeva startaju dvije vee crpke ( manja crpka
se gasi ) i svojim sinhronim radom ( obje se vrte s istim brojem okretaja zbog boljeg koeficijenta
iskoritenja upravljano putem frekventnih regulatora ) pokrivaju raspon protoka od 40 80
l/s. Ako zahtjev za vodom nastavi rasti pokree se i trea velika crpka te sve tri vee crpke
svojim sinhronim radom ( sve tri se vrte s istim brojem okretaja zbog boljeg koeficijenta
iskoritenja upravljano putem frekventnih regulatora ) pokrivaju raspon protoka od 80 105
( 120 ) l/s.
U prvo vrijeme vjerojatno nee biti veih zahtjeva za vodom od 80 l/s pa e trea velika
crpka zapravo sluiti kao rezerva, ali u sluaju da se premai taj zahtjev za vodom ona e se
automatski ukljuiti i zadovoljiti zahtjev.
Oscilacije nivoa vode u vodospremniku Retkovci
5.0

4.0

3.0
Nivo (m v.s.)

2.0

1.0

0.0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (sati)

Dijagram 4. Dnevne oscilacije nivoa vode u vodospremniku [4]

32
 Ukoliko u prvo vrijeme protok, premai 80 l/s ili crpke rade s maksimalnim brojem
okretaja ( potronja je vea od kapaciteta crpki, puknue cjevovoda ili neto drugo ) signalizira
se alarm.

Protok iz CS Retkovci
110.0

100.0

90.0

80.0
Protok (l/s)

70.0

60.0

50.0

40.0

30.0

20.0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (sati)

Dijagram 5. Protok na izlazu iz crpne stanice [4]

Ako protok dosegne donju dopustivu vrijednost Qmin = 2 l/s (ovisno o konkretnoj crpki)
ugasi crpku jer je zahtjev za vodom manji od minimalnog protoka jedne manje crpke.
Vodoopskrba se kod ugaenih crpki vri pomou tri membranske posude ukupnog volumena
1,5 m3. Kako crpke stoje, pranjenjem membranskih posuda dolazi do odreenog pada tlaka na
odvodnom cjevovodu crpne stanice. Kada taj pad tlaka dosegne cca 1 bar ( ovo je programibilna
vrijednost i nju zapravo odreuje projektant automatike, odnosno proizvoa crpki) ponovno
starta jedna mala crpka kapaciteta 2 10 l/s i algoritam opet kree od poetka
Da bi se omoguio stabilan rad regulacijskog sklopa na tlani dio crpne stanice, kako je
ve ranije spomenuto, potrebno je ugraditi tri membranske tlane posude svaka kapaciteta 500
l, PN10. Ovo je neophodno zbog tonosti mjerenja tlaka na izlazu iz crpne stanice i stabilnosti
pogona kod ukljuivanja i iskljuivanja pojedinih crpki u kontinuiranom radu, a omoguuje i
rad s protocima ispod 2 l/s, u prvo vrijeme, dok se u potpunosti ne izgradi lokalna vodoopskrbna
mrea i ostvari projektirana minimalna potronja od 2 l/s. Svi telemetrijski signali parametara
rada vodospremnika i crpne stanice ''Retkovci'' upuuju se u nadzorni centar u Vinkovcima

I. etapa, dugoroni plan

U daljoj budunosti ukupni maksimalni zahtjev za vodom bi se prema sadanjim
procjenama kretao oko 104 l/s. Za ove zahtjeve sluiti e trea vea crpke iz I. etape, a koja je
u I. etapi kratkorono, zapravo rezerva. Znai crpni blok bi se sastojao od tri vee i dvije manje
crpke istih karakteristika kao u I. etapi kratkorono. Zbog dovoljnog broja crpki ne treba
dodatna rezervna crpka jer se bilo kojom kombinacijom crpki moe minimalno ostvariti
kapacitet od 100 l/s to je praktino dovoljno jer je maksimalni kapacitet procijenjen na
teoretski.

33
Zatita od tlanih prekoraenja
Kao bi se smanjile oscilacije tlaka uslijed ne stacionarnih prijelaznih pojava kod naglog
ispada sustava iz pogona ( nestanak elektrine energije ) u crpnoj stanici je ugraen spoj u vidu
protu povratnog ventila izmeu tlane i usisne strane crpnog bloka. Takoer, u crpnoj stanici
su ugraeni i automatski odzrano dozrani ventili kako bi se omoguilo ispravno
funkcioniranje crpki i njihova zatita od rada u suho ( ako nisu dobro ozraene ). Na
vodoopskrbnoj mrei treba ugraditi kvalitetne odzrano dozrane ventile jer samo njihova
ispravna funkcija jami sigurno funkcioniranje vodoopskrbne mree i ponovnu uspostavu
vodoopskrbe nakon ispada sustava. Prvo punjenje sustava i pokretanje sustava nakon ispada
treba vriti polako kako bi se omoguilo to bolje odzraivanje cjevovoda.

4.3.6 CJEVOVODI - IZVEDBA I MATERIJALI

Kompletni cijevni razvod izveden je iz avnih cijevi i fazonskih komada tvornike

izrade iz nehrajueg elika AISI316 ili AISI316L ( . 4573, W. Nr. 1.4401 ). Pojedine pozicije
koje nisu standardne izraene su iz standardnih dijelova radioniki zavarivanjem. Prilikom
montae spojevi cijevi i tvornikih fazonskih komada, iz nehrajueg elika, izvedene su
(umjesto zavarivanjem) upotrebom tzv. krutih utornih spojnica tipa kao Style 489
''VICTAULIC'' ili odgovarajuih ( spojnice su iz nehrajueg elika s odgovarajuim brtvama
i vijcima ). Primjenom ovih spojnica nije potrebna ugradnja montano demontanih komada
uz armature. Uporabom utornih spojnica otpada zavarivanje cijevi iz nehrajueg elika na
terenu (gradilitu) ime se znatno ubrzava i olakava montaa te izbjegavaju greke prilikom
zavarivanja. Spajanje pojedinih elemenata (armature) je predvieno prirubnikim spojem
prema EN 10 92-2 ( DIN 2501 ), a sve za nazivni tlak PN 10. Nakon zavarivanja i pasiviranja
zavara ( u radionici ) oblikovni komadi od inoxa ne trae nikakvu dodatnu antikorozivnu zatitu.

Slika 16a. i 16b. Izvedba cijevnog razvoda u strojarnici

Spoj na dovodni i opskrbni cjevovod izveden je s fazonskim komadima iz modularnog

lijeva (Ductil, GGG 40) zatieni epoxy premazom iznutra i izvana (plastificirani fazonski
komadi ), s atestom za pitku vodu.
Kuita ravnih zasuna su iz modularnog lijeva (GGG 40 ili GGG 50 ), vreteno iz feritnog
kromnog elika, a zaporno tijelo je obloeno NBRom. Antikorozivna zatita iznutra je stakleni
emajl, a izvana EKB epoxy. Pokretanje zasuna je runim kolom. Kuita leptirastih zatvaraa
takoer su iz modularnog lijeva (GGG 40 ili GGG 50), vratilo iz feritnog kromnog elika, a
disk iz GGG 50. Antikorozivna zatita iznutra je stakleni emajl, a izvana EKB epoxy. Dijelovi

34
u kontaktu s pitkom vodom moraju imati atest za pitku vodu. Pokretanje leptirastih zatvaraa je
pomou reduktora runim kolima ili elektromotornim pogonom standardnog tipa ( on/off ) s
runim kolom za pokretanje u nudi ovisno o mjestu ugradnje. Uz elektromotorne pogone
ugraena je vlastita automatika za samostalan rad tzv. AUMAMATIC.
U svrhu mjerenja izlazne koliine vode, na odvodnom cjevovodu iz crpne stanice
ugraen je elektromagnetski mjera protoka DN200 mm, odvojene izvedbe, za jednosmjerno
mjerenje. Uz mjera je ugraen leptirasti zatvara s el. motornim pogonom standardne izvedbe
( on/off ) DN300 mm. Kako bi se olakalo pranjenje odvodnog cjevovoda DN300 mm uz
leptirasti zatvara ugraen je automatski odzrano dozrani ventil DN80 mm koji omoguava
dovod zraka u cjevovod pri zatvorenom leptirastom zatvarau te na taj nain prijei pojavu
podtlaka u odvodnom cjevovodu, ako ga iz nekog razloga treba isprazniti.
Oslonci kompletnog cijevnog razvoda izvedeni su iz nehrajueg elika AISI304.
Instalacija za uzimanje uzoraka vode iz vodnih komora te dovodnog i odvodnog cjevovoda
izvedena je kompletna (cijevi, fitinzi i ventil - pipe) iz inox-a (AISI316 ili AISI316L). Cijevi i
lukovi su spojeni bez zavarivanja tzv. Pressfitting System, a armature na navoj. Navojni spojevi
brtve se omatanjem navoja kudeljinim predivom natopljenim lanenih uljem. Rjeenje mjerenja
nivoa (dvije zasebne nivo sonde) zahtjeva odreenu panju jer se mora odrediti koja nivo sonda
je vodea (nije mogue upravljanje s dva razliita signala). U normalnom pogonu jedna nivo
sonda je radna, a druga rezerva (za sluaj da se jedna od komora mora zbog nekog razloga
isprazniti). Dodue obje sonde mogu davati signal o nivou vode u svojoj vodnoj komori, a na
dispeeru je da odlui koja sonda e sluiti za automatski rad. Kako su obje komore, u
normalnom pogonu, hidrauliki povezane preko odvodnih cjevovoda DN300 mm, kao
posljedica zakona o spojenim posudama, teoretski, sonde bi trebale davati istu razinu u obje
komore.

Prije same montae, tj. jo u tijeku izvedbe vodnih i zasunske komore, u njihovim
zidovima ostavljeni su dovoljno veliki otvori (Slika 17) u koje su naknadno ugraene cijevi sa
zidnim prirubnicama, a otvore u vodnim komorama vodonepropusno su zatvoreni sitno zrnatim
betonom. Ostavljanje otvora u zidovima bilo je neophodno, u odnosu na ubetoniravanje
fazonskih komada prilikom betonae zidova, jer je gotovo nemogue unaprijed pogoditi tone
osne razmake meu pojedinim cjevovodima. Nadalje, i kod same ugradnje moe doi do
nekontroliranih pomaka fazonskih komada, te je naknadno vrlo teko uklopiti pojedine
fazonske komade izmeu ubetoniranih fazonskih komada. Prodori cijevi kroz zidove vodnih
komora ugraene se kruto i vodonepropusno, a kroz zidove zasunske komore dilatacijski
(prema vodnim komorama), te kruto i vodonepropusno prema vanjskoj strani, tj. prema
okolnom terenu.

35
 Slika 17. Otvori u zidovima za naknadnu montau fazonskih komada

Nakon izvedbe cjevovoda unutar zasunske komore vodospremnika, odnosno crpne

stanice potrebno je izvriti kontrolu vodonepropusnosti montiranih cjevovoda, te su nakon
uspjene probe isprani i dezinficirani prema tehnikim uvjetima .

Dizalice
Za dopremu pojedinih komada ostavljeni su otvori u gornjoj ulaznoj prostoriji kao i INP
profil (Slika 18) na kojem je runa lanana dizalica nosivosti 1,5 t za laku manipulaciju
opremom odnosno za sputanje teih komada opreme u podrum (strojarnicu). U podzemnom
dijelu zasunske komore, iznad prostora s crpkama, ugraena je jednogredna mostna dizalica
nosivosti 1,5 t kako bi se olakala manipulacija s crpnim agregatima kod ugradnje, a i kasnije
prilikom odravanja crpne stanice. Pogoni vonje make, mosta i dizanja su runi putem lanca.
Raspon krana je 5,85 m, duina kranske staze 10,50 m, a visina dizanja 3,08 m.

Slika 18a. Ovjesna kolica dizalice

36
 Slika 18b. INP profil sa runom dizalicom

U crpnoj stanici i vodospremniku nema stalno zaposlenih, a kontrola rada se vri

pomou senzora i elektronikih mjernih ureaja iji podaci e se oitavati u nadzornom centru
u Centralnoj vodnoj stanici Istona Slavonija. Predvia se samo povremeni dolazak radnika
u kontrolu objekta i ureaja u njemu

37
4.4 NORME I STANDARDI

Zbog zahtjevnosti vodopsrema kao graevinskih objekata, posebno u graevinskom

smislu, uz trokovnik za graenje zadane su u projektu norme i standarde za materijale i radove
koji su se morali potovati pri izgradnji graevine. U nastavku su pobrojane po vrstama radova.

1) NORMATIVI ZA MATERIJALE ZA BETONSKE I ARM. BETONSKE RADOVE

- agregat: HRN EN 12620
- voda: HRN EN 1008:2002
- cement :HRN EN 197-1, HRN EN 197-1prA1, HRN EN 197-4, HRN B.C1.015 ili
HRN EN 14216
- dodaci: HRN EN 934-2, nHRN EN934-5
- beton: HRN EN 206-1, HRN EN 12350, HRN EN 12390, HRN U.M1.016, prCEN/TS
12390-9, HRN ENV 13670
- armatura: n HRN EN 10080
- betonski elik HRN C.K6.020
- zavarivanje ipki C.K6.020
- zavarene arm. mree U.M1.091
- bi armatura U.M1.092

2) NORMATIVI ZA MATERIJALE ZA ZIDARSKE RADOVE

- gips HRN B.C1.030, B.C8.030, B.C8.932
- cementi B.C1.011, B.C1.015, B.C8.022-028
- vapno B.C1.02, B.C8.042
- pijesak B.B8.030, B.B8.039-040,U.M8.002
- mort vatrostalni B.D6.430
- pune opeke od gline B.D1.011
- uplje opeke i blokovi od gline B.D1.015
- uplje fasadne opeke i blokovi od gline B.D1.014
- dimovodne cijevi B.D8.320, B.D8.304
- keramike cijevi B.D1.200-245
- azbest cem. cijevi B.C4.011

3) NORMATIVI ZA MATERIJALE ZA HIDROIZOLACIJU

- krovne ljepenke HRN U.M3.220, U.M3.221-225
- bitumenske trake U.M3.226, U.M3.232
- voalbit U.M3.231
- resitol hladni premaz U.M3.240, U.M3.242
- bituzol vrue mase U.M3.244
- bit. trake sa alu.folijom U.M3.230
- bit. trake sa ulokom od stakl. voala U.M3.231
- bit. trake sa ulokom od stakl. tkanine U.M3.234

38
4) NORMATIVI ZA MATERIJALE ZA TOPLINSKU IZOLACIJU
- mineralna vuna HRN U.M9.015
- porofen G.C1.320
- okipor G.C1.201, G.C1.320, G.C7.201
- drvolit B.D1.024

5) NORMATIVI ZA METALNE DOVRATNIKE

HRN U.N6.020

6) NORMATIVI ZA MONTANE ARM. BET. RADOVE

- betonski blokovi HRN U.N1.011
- betonski nadvratnici U.N1.101
- betonski nadprozornici U.N1.111
- stubita U.N1.201

7) NORMATIVI ZA STOLARSKE RADOVE

HRN D.E1.001-D.E1.192
- ispitivanje D.E8.193- D.E8.235
- okov M.K3.010- M.K3.323
- furnir ploe, iverice D.C5.001-D.C5.044

8) NORMATIVI ZA BRAVARSKE RADOVE I ALU. BRAVARSKE RADOVE

- opi grad. elici HRN C.B0.500
- okrugli elici, vrue valjani C.B3.021
- kvadrat. elici, vrue valjani C.B3.024
- plosnat. elici, vrue valjani C.B3.025
- iroki pl. elici, vrue valjani C.B3.030
- vueni elici C.B3.402
- elini limovi C.B4.110-112
- toplo valjani rebr. lim C.B4.114
- mehanika ispitivanja kovina C.A4.001
- montaa i ispit. kem. sastava elika i eljeza C.A1.010, C.A1.041
tehnika zavarivanja kovina C.T3.001,C.T3.011,C.T3.020,
C.T3.030, C.T3.040, C.T3.051
C.T3.052, C.T3.061
- osiguranje kakvoe zavar. radova C.T3.071, C.T3.082
- zatita od korozije C.T8.113, C.T7.114, C.T7.320, C.T7.322,
C.T7.329, C.T7.339, C.T7.362,C.T7.363, C.T7.366, C.T7.371, C.T7.378,
- alu. legure za lijevanje C.C2.300, C.C3.200, C.04., C.C4, C.C6., C.CO.9

9) NORMATIVI ZA ELINE KONSTRUKCIJE HRN U.E7.

- Odreivanje duljine izvijanja tapova. U.E7.086

39
 - Centrino pritisnuti tapovi konstantnog viedjelnog presjeka. U.E7.091
- tapovi izloeni pritisku i savijanju U.E7.096
- Bono izvijanje nosaa U.E7.101
- Proraun izboivanja limova U.E7.121

10) NORMATIVI ZA STAKLARSKE RADOVE HRN U.F2.025

- staklo B.E8.092
- staklo ravno B.E1.011
- staklo armirano B.E1.080
- staklo siguronosno B.E3.701
- staklo brazdasto i ornament B.E1.050
- staklarski kit H.C6.050

11) NORMATIVI ZA PARKETARSKE RADOVE HRN U.F2.016

- parket D.D5.020
- masivni parket D.D5.040-04
- ljepila U.F2.011

12) NORMATIVI ZA KERAMIKE RADOVE HRN U.F2.016

- zidne plocice B.D1.300-301, B.D1.334-335
- podne plocice B.D1.305-306, B.D1.310 i 320
- kulir plocice B.D1.321

13) NORMATIV ZA KAMENOREZAKE RADOVE I PRIRODNI KAMEN

HRN U.F7.010

14) NORMATIV ZA LIMARSKE RADOVE

HRN U.N9.052-055
- pocinani lim C.B4.081
- bakreni lim C.D4.021

15) NORMATIV ZA SOBOSLIKARSKE RADOVE HRN U.F2.012

- boje i lakovi H.C1.001-027, H.C8.030-100
- olovni minij H.C1.023
- cinkov kromat H.C1.034

16) NORMATIV ZA FASADERSKE RADOVE HRN U.F2.010

17) NORMATIV ZA ASFALTERSKE RADOVE HRN V.E5.014

Pri izgradnji graevine ukoliko za zadanu vrstu radova ne postoji Hrvatska HRN norma
obavezno je bilo preuzeti normu po DIN-u.

40
4.5 GRAENJE VODOSPREME

4.5.1 PRIPREMNI I ZEMLJANI RADOVI

U natjeajnoj dokumentaciji za izgradnju vodospreme Retkovci bilo je predvieno

da se u sklopu ponude potencijalnog izvoaa ponudi i izrada izvedbenog projekta koji se
sastojao od sljedeih pojedinanih projekata :
arhitektonski projekt,
graevinski projekt,
strojarski projekt,
elektrotehniki projekt.
Nakon ovog preduvjeta mogli su otpoeti pripremni i zemljani radovi. Prije svega
prostor zahvata se trebao iskriti da bi se moglo pristupiti geodetskom iskolenju graevine
vodospremnika i crpne stanice, prikljunih vodoopskrbnih cjevovoda, pristupnog puta s
manipulativnim platoom, ograde i drugih manjih objekata. Zatim obiljeavanju postojeih
podzemnih instalacija na trasi cjevovoda, kao to su HT vodovi, kablovi HEP-a, plinovod, a
prema podacima odgovornih osoba nadlenih slubi pripadajuih institucija, a sve da ne bi
dolo do oteenja istih pri iskopu.
Od prvih radovima bilo potrebno da se izvede ograda gradilita, koja je bila neophodna
zbog zatite deponirane opreme, materijala te osiguranja samog mjesta graenja.
Jedan od bitnih pripremnih radova bila je izrada pijezometra za promatranje razine
podzemnih voda, profila 65mm i dubine 8m.
Zemljani radovi su zapoeli iskopom humusa na parceli vodospremnika te odvozom na
za to predvienu deponiju. Nakon ega je uslijedio iroki iskop zemlje III. kategorije (Slika 19),
da bi se to moglo izvesti pri iskopu su morale biti izvedene bone rampe za pristup strojeva.
Tijekom cijelog vremena iskopa bilo je neophodno gradilinim crpkama crpiti vodu (u prosjeku
su radile 2 crpke po 4 sata/dnevno) to je bila stalna smetnja radovima.

Slike 19. iroki iskop vodospremnika Slika 20. Izrada nanosne skele

Nakon iskopa, strojnog i runog planiranja dna graevinske jame u svrhu zatite pokosa
graevinske jame od djelovanja oborina, uz rub graevne jame, a na udaljenosti 1,5 m od ruba
pokosa, iskopan je obodni kanal dubine 0,2 m. Sve povrine pokosa graevinske jame su
obloene PVC folijom koja je uvrena odgovarajuim utezima.

41
 Tijekom radova obavljena su kontrolna ispitivanje od strane IGH-Osijek krunom
ploom, a da se ustanovi nosivost odnosno zbijenost podloge, odnosno modula stiljivosti
nasipanog tucanika na dijelu ploe crpne stanice i vodospreme.
Usporedo sa zemljanim radovima na samoj vodospremi i crpnoj stanici izvodili su se
radovi na iskopu odnosno izvedbi pripadajueg pristupnog puta, zasunskog okna, ispusnog
cjevovoda muljnog ispusta s pripadajuim oknom, sabirnoj jami, vodoopskrbnom cjevovodu te
na drugim manjim iskopima za pripadajue instalacije graevine vodospreme. Zbog daljnjih
radova na izgradnji graevine bilo je neophodno montirati gradilini kran-dizalicu kojim se
potrebni materijal i oprema prinosio na mjesto ugradnje. Instaliranje dizelskog agregata za
opskrbu gradilita elektrinom energijom (Slika 21).

Slika 21. Instalacija krana za potrebe gradilita.

Opisani radovi na dijelu crpne stanice su izvoeni neto prije radova na dijelu
vodospreme, tj. moemo rei da su fazno prethodili s obzirom da je i sama dubina crpne stanica
vea iz ega se podrazumijeva takav raspored radova. Treba napomenuti da se svi ovi radovi
izvode ispod razine podzemne vode koja se nalazi prema geomehanikim istraivanjima na koti
-1,45 m, a kota iskopa za crpnu stanicu je cca -5,50m ispod razine terena, dok je iskop u dijelu
bazena vodospreme -3,60 m, to dovoljno govori o zahtjevnoj izvedbi radova.

4.5.2 BETONSKI RADOVI, ARMIRAKI I HIDROIZOLACIJA

Za betonske radove na vodospremi i crpnoj stanici obveza izvoaa je bila izrada

projekta betona koji je definirao zahvate i kvalitetu za ugradnju istog. Koriteni beton je po
zadanoj recepturi vodonepropustan VDP-3, a koristio se za sve elemente koji su to zahtijevali.
Na isplaniranoj podlozi od ljunka odnosno tucanika debljine 30 cm izveden je podloni
beton C16/20 debljine 11 cm, nakon ega je izvedena vieslojna hidroizolacija u izvedbi sa
bitumenskim trakama debljine 0,8 cm ( slika 22a. i 22b.).

42
 Slike 22a i 22b. Izvedba hidroizolacije bitumenskim trakama

Na hidroizolaciju postavljen zatitni sloj betonom C16/20 debljine 5 cm. (Slike 23a i
23b) Ovaj sloj betona ima funkciju zatite hidroizolacije od armature, samih radova na vezanju
i postavljanu iste, a za izvedbu ploe koja slijedi.

Slike 23a. i 23b. Zatitni sloj betona izveden na hidroizolaciju

Na tako pripremljenu podlogu nastavljeno je s armirakim radovima temeljne ploe u

koju je ugraeno oko 17 000 kg armature. Napominjem da se prije svakog betoniranja, a nakon
izrade oplate i armature moralo traiti pregled i odobrenje nadzornog inenjera.
Nakon ega je izvrena betonaa prvo temeljne ploe crpne stanice, a nakon toga fazno
je slijedila izrada temeljne ploe vodospreme, betonom C30/37 s dodatkom za
vodonepropusnost VDP-3. Treba napomenuti da su redovito uzimani uzorci ugraenog betona
u obliku probne kocke za ispitivanje tlane vrstoe betona. Opisana izvedba i slojevi vidljivi
su u prilogu koji prikazuje presjek 1-1 vodospreme i crpne stanice. Na temeljnoj ploi se
izvodio cementna glazura u padu debljine 3-20 cm na koji je kasnije nakon svih radova ugraen
vodonepropusni premaz na bazi cementa (Hidrolit - prah sive boje, izraen na bazi cementa,
punila, sintetskih smola i specijalnih aditiva) debljine 0,4 cm.
Nakon toga slijedila je izrada armature, oplate i zatim betoniranje armirano-betonskih
zidova crpne stanice betonom C30/37 vodonepropusni kvalitete VDP- 3. Izvedeni su prema
43
planu oplate u potrebnoj glatkoj oplati. Zidove je bilo potrebno armirati prema planu armature,
sa armaturom kvalitete B500B. Nivo zatite armature XC2. Prilikom betoniranja u zidove je
bilo potrebno ugraditi sve elemente predviene projektom (prodori pod ploom i na svim
potrebnim mjestima u zidovima, usjeci u zidovima, ventilacijski otvori i sl.). Izvedba zidova
zahtijevala je i izradu skele za podupiranje do 6m. Treba spomenuti izvedbu dilatacija izmeu
AB zidova vodospreme i pogonskog dijela te izmeu bazena vodospreme sa ekspandiranim
polistirenom debljine 5 cm.

Slika 24. Armiranje i izrada oplate zidova

Kako je spomenuto, bilo je potrebno obratiti posebnu pozornost na brtvljenje prodora

kroz zidove koji su se obraivali premazom s kitom na bazi epoxy smola. Na vanjske plohe
zidova bilo je potrebno postaviti epiaste drenane trake. Debljina drenane trake je 0,6 mm
sa epovima visine 8 mm i cca 1860 epova / m2. Traka je otporna na kemijske utjecaje, gljivice
i bakterije te se ne skuplja. Volumen zraka izmeu epova je cca 5,3 l/m2 a otpornost na tlanu
silu vea od 200kN/m2. Opisana traka ima funkciju drenae i prikazana je na slici 25.

Slika 25. Izrada oplate oko cjevovoda

44
 Slika 26. Postavljanje epiaste folije

Na crpnoj stanici nakon izvedbe zidova uslijedila je izvedba armature, oplate i betonae,
greda i konzola previenih za oslonac kranske staze dizalice crpne stanice. Nakon tih radova
izvodile su se armirano betonske stepenice crpne stanice te hidroizolacija zidova podruma.
Uslijedila je izrada podne ploe prizemlja crpne stanice i naravno slijedili su daljnji radovi na
dizanju zidova prizemlja. U ovoj fazi radova nakon izvedbe zidova prizemlja crpne stanice
prelo se na armiranje, oplatu i betoniranje zidova u vodospremi prije ega su se zidovi oko
crpne stanice zasuli i zbili sa zemljom. Radovi na izgradnji zidova vodospreme su odraeni
prvo na jednom bazenu vodospreme pa potom drugom bazenu, a iz razloga jednostavnosti
izvedbe tj. neophodne faznosti izgradnje na kojoj se tedi materijal za potrebnu izvedbu oplate
i drugih materijala.
Srednji zid odnosno pregradni zid vodospreme se izvodio zadnji. Na kraju ove faze se
u komorama vodospreme izvodio armirani estrih u padu debljine 3-20 cm i zatitni premaz
Hidrolit ( prah sive boje, izraen na bazi cementa, punila, sintetskih smola i specijalnih aditiva)
debljine 0,4 cm. Slijedili su radovi na stropnoj ploi vodospreme, koji su se sastojali od izvedbe
armirano betonske stropne ploe debljine 20 cm, betona u padu (2%) debljine 4-12 cm, izradi
izolacije stropne ploe od bitumenskih traka 0,8 cm na koju je postavljena epiasta folija
debljine 0,5 cm i poliesterska mreica 0,2 cm. Dalje se izveo sloj od staklene tkanine za zatitu
od korijenja te filc debljine 0,5 cm na koji se nasipala probrana ista zemlja debljine 36-44 cm.
Dalje su paralelno uslijedili svi ostali zidarski, obrtniki, fasaderski, krovopokrivaki i
radovi na daljnjoj izgradnji graevine te samog okolia koji su vie-manje uobiajeni na
objektima ope namjene i kao takvi nisu specifini za vodospreme te ih u ovom opisu dalje
neu opisivati niti nabrajati.

45
4.5.3 ZAVRNI RADOVI I ISPITIVANJA

Poslije mehanikog ienja od zaostalog materijala i slino, treba spomenuti i zavrno

ienje vodosprema pod pritiskom od 5 bara, isuivanje te zavrnu dezinfekciju za koju se
morao napraviti i zapisnik od Zavoda za javno zdravstvo Osjeko-baranjske upanije.

Uslijedilo je poetno punjenje vodospreme od strane Vinkovakog vodovoda i

kanalizacije d.o.o., svaki dan otprilike 1 m vie od nivoa vode prethodnog dana, a uz praenje
vodonepropusnosti.
Ispitivanje i izrada izvjetaja o ispitivanju od strane ovlatenog laboratorija je vidljivo
na slikama br. 27a. i 27b.

Slika 27a i 27b. Elaborat o vodonepropusnosti [4]

46
 Prva prikazana slika 27a. izvjetaja prikazuje ope podatke i karakteristike komore i
njihovo stanje u trenutku ispitivanja:

Opi podatci:

Tablica 8. Opi podatci za mjerenje vodonepropusnosti

Opi podaci Komora 1 Komora 2
Kapacitet 500,00m3 500,00m3
Maksimalnu dubinu 5,00m 5,00m
Povrina lica vode 106,4m2 106,4m2
Omoena povrina 213,0 m2 213,0 m2

Promjer cijevi Komora 1 Komora 2

Ulaz 300mm 300mm
Izlaz 200mm 200mm
Ispiranje -- -
Preljev 300mm 300mm

Vrsta i stanje Komora 1 Komora 2

povrine
Zidovi AB, bez pukotina AB, bez pukotina
Pod AB, bez pukotina AB, bez pukotina
Plafon -- --
Grede -- --
Pregrada AB, bez pukotina AB, bez pukotina

Na drugoj slici 27b. prikazani su rezultati ispitivanja:

Tablica 9. Rezultati mjerenja vodonepropusnosti

REZULTATI ISPITIVANJA: uljevno okno - SEPARATOR S-01 - izljevno okno
KOMORA 1 KOMORA 2
Poetno punjenje 16.10.2014. 16.10.2014.
(vrijeme zasienja) 24 sata 24 sata
Poetak ispitivanja 17.10.2014. 17.10.2014.
(datum i sat) 10:30 h 10:30 h
Poetno oitanje na Gornje: Donje: Gornje: Donje:
dubinomjeru (mm) 807 193 841 159
Kraj ispitivanja 18.10.2014. 18.10.2014.
(datum i sat) 10:30 h 10:30 h
Zavrno oitanje na Gornje: Donje: Gornje: Donje:
dubinomjeru (mm) 807 193 841 159
Razlika oitanja (mm) 0,00 0,00 0,00 0,00
Mjera nesigurnosti 6,174 6,174
oitanja (mm)

Uz punjenje i ispitivanje o vodonepropusnosti vodospreme radilo se i geodetsko

praenje slijeganja od ovlatene firme koja je izradila izvjee. Ono se sastoji u praenju

47
slijeganja vodospreme geodetskim promatranjem preko 6 postavljenih repera na odabranim
pozicijama graevine, iz kojih rezultata je vidljivo da je vrijednost slijeganja iznosila tek 2-
3mm, to je dozvoljena vrijednost.

Slika 28. Izvjee o praenju slijeganja vodospreme [4]

48
4.5.4 ODRAVANJE VODOSPREME

Vijek uporabe graevine odreen je zakonskom odredbom o amortizaciji. Za

projektiranu vrstu graevine je amortizacija min. 2,5 % godinje, to znai da vodospremnik s
crpnom stanicom i pripadajuim objektima (pristupni put, prikljuni cjevovodi i kontrolna
okna) trebaju biti graeni za uporabu minimalno od 40 godina.
Oekivani vijek trajanja hidromehanike opreme iznosi:
crpke: 15 godina,
zasuni: 20 godina,
protupovratni ventili: 20 godina,
induktivni mjera protoka: 10 godina

Odravanje mora biti u skladu s Pravilnikom o odravanju objekata komunalne

infrastrukture nadlenog komunalnog poduzea koje e, kao krajnji korisnik, preuzeti istu na
odravanje. U tom smislu Pravilnikom treba biti obuhvaeno:
a. Redovno odravanje
b. Investicijsko odravanje
c. Odravanje u izvanrednim uvjetima

Redovito odravanje
Ovo odravanje se odnosi na sve radove pri sistematskim pregledima sustava i na
manjim popravcima, a da pri tome ne dolazi do prekida rada vodospremnika i crpne stanice te
ostalog dijela sustava.
U redovito odravanje spadaju sljedei radovi:
- sistematski pregled crpne stanice
- sistematski pregled vodnih komora
- sistematski pregled muljnog ispusta
- sistematski pregled sabirne jame
- sistematski pregled tlanih cjevovoda
- sistematski pregled odvodnih cjevovoda
- kontrola slijeganja nasipa
- utvrivanje i popravak pukotina na cijevima i oknima
- kontrola zatvaraa (zasuna) 2x godinje
- odravanje istoe prostorija vodospremnika, crpne stanice i galerije
- odravanje istoe fiksnih aluzina i mreice protiv ulaza insekata za nesmetan protok
zraka na vanjskim ulaznim vratima prostorija i u zidu
- pregled i odravanje prostora s kemikalijama za dezinfekciju vode i zatitnih kada u
kojima su smjeteni spremnici s kemikalijama
- kontrola ispravnosti ureaja za pripremu i doziranje klor dioksida

Sistematskim pregledom obavlja se vizualni pregled obilaskom trase cjevovoda i

uoavanjem svih nepravilnosti uz otvaranje poklopaca revizijskih okana, utvrivanje ulegnua
na cesti i okolnome terenu, uoavanje izbijanja vode na povrinu, utvrivanje bujanja zelenila

49
u blizini cjevovoda, utvrivanje i zamjenu polomljenih poklopaca revizijskih okna, povratnih
ventila, crpki i ostale opreme prema uputama isporuitelja.
Ovakve preglede obavljati minimalno dva puta godinje uz ispunjavanje dnevnika
vizualnog pregleda. Opremu pregledavati ee, tj. minimum jednom u 3 mjeseca, odnosno
prema uputama isporuitelja.
Ukoliko se prilikom pregleda ukae potreba za ispiranjem cjevovoda uslijed zamuljenja,
zaepljenja i sl., treba napraviti plan ispiranja uz utvrivanje uzroka, uporabu odgovarajuih
alatki, provedbu zatitnih mjera, vaenje i transport materijala koji je uzrokovao zaepljenje.

Investicijsko odravanje

Pod investicijskim odravanjem podrazumijevaju se svi vei popravci na postrojenju za

pripremu pitke vode, odvodnim cjevovodima i vodovodnim cjevovodima, gdje se vri izmjena
jedne ili vie cijevi (do 50 m), dotrajalih ventila, crpki, elektrinih kablova i sl.. Tu razlikujemo
plansko investicijsko odravanje gdje se zamjenjuju dotrajali dijelovi prema vijeku trajanja
opreme i izvanredno investicijsko odravanje na zamjeni nepredvidivo utvrenih unitenih
elemenata uz obustavu rada sustava. Tu spadaju i hitne intervencije u radnom i izvan radnog
vremena da se omogui rad sustava nakon utvrenog kvara.
Jedna od takvih intervencija je i omoguavanje rada sustava odvodnje tijekom nestanka
elektrine energije. U tom periodu ne rade crpke, pa se prekida proces kondicioniranja vode i
obustava isporuke pitke vode, stoga investitor treba rijeiti eventualno varijantni izvor energije.
U sluaju planiranih intervencija potrebno je obavijestiti puanstvo sredstvima javnog
priopavanja o privremenoj obustavi rada opskrbnog sustava.

Odravanje u izvanrednim uvjetima

Ovo odravanje se odnosi na izvanredne uvjete koji uzrokuju poremeaj rada sustava, a
to su:
ope opasnosti kao rat i elementarne nepogode (zemljotres, poplava, sua, klizanje
terena, poar i sl.)
vei zastoji u opskrbi elektrinom energijom
vee havarije na cjevovodima i crpkama

Za takve okolnosti treba nadleno komunalno poduzee imati razraene postupke

svojim pravilnikom, a sve se odnosi na pripremu i organizaciju sanacije nastale tete,
eventualna privremena rjeenja opskrbe vodom, te suradnju s ostalim poduzeima koja mogu
doprinijeti brzom otklanjanju tete.

50
 5. ZAKLJUAK

Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ogranienih koliina i neravnomjerne

prostorne i vremenske raspodjele. Iz injenice da su svi oblici ivota i sve ljudske aktivnosti
vie ili manje vezane uz vodu jasno proizlazi vanost odnosa prema vodi i znaenje dokumenata
kojima se taj odnos ureuje. Gospodarski razvoj i urbanizacija dovode, s jedne strane, do
velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do ugroavanja vodnih resursa i vodnoga okolia.
Voda tako moe postati ograniavajui imbenik razvoja, te prijetnja ljudskom zdravlju i
odrivosti prirodnih ekosustava. Stoga je za svako drutvo posebno vano da uravnotei te
odnose i osmisli politiku i strategiju ureenja, iskoritavanja i zatite vodnih resursa.
Velika potronja, velika oneienja zdrave i iste vode razlog su to je s vremenom
voda za pie postala teko dostupna ili ak i nedostupna milijunima ljudi irom svijeta. Potrebe
za pitkom vodom u svijetu sve su vee, a zalihe su svakim danom sve manje.
Tema ovog zavrnog rada su vodospreme u sustavu vodoopskrbe. Kao primjer obradio
sam vodospremu Retkovci i njenu ulogu u regionalnom vodoopskrbnom sustavu Istone
Slavonije. Ova vodosprema slui za opskrbu vodom naselja Ivankovo, Voinci, Novi i Stari
Mikanovci, Retkovci i Prkovci. Graevina je armirano-betonske konstrukcije, te sastoji se od
dvije vodne komore zapremine po 500m3.
Specifinosti vodosprema u ovom ravniarskom podruju je da se one projektiraju sa
relativno velikim kapacitetom zbog velike udaljenosti od izvorita te u pravilu u kombinaciji sa
crpnom stanicom koja ostvaruje opskrbu odnosno tlak u vodoopskrbnoj mrei za pripadajua
naselja. Tako i vodosprema Retkovci ima crpnu stanicu s tri vee i dvije manje crpke, koje rade
po svom programu odnosno zadanom algoritmu te se nadopunjuju zavisno o potrebama za
vodom.
U radu je dan naglasak na specifinostima projektiranja i izvoenja VS/CS Retkovci. U
regionalnom sustavu Istone Slavonije na podruju od crpilita Sikirevci pa preko cijele
Vukovarsko-srijemske upanije planirano ili je ve izgraeno 7 slinih vodosprema kapaciteta
od 400 do 4600 m3, kako bi sustav mogao ispravno funkcionirati.

Slika 29 . Vodosprema Retkovci 3d model [2]

51
 Nakon pravilno projektirane i izvedene vodospreme nuno ju je, nakon putanja u pogon
i redovito i pravilno odravati kako bi one mogle ispravno raditi kroz svoj projektirani vijek.
Zakljuno vodospreme su dio vodoopskrbnog sustava koji nam omoguava visok
standard upotrebe vode, te kao takav element vodoopskrbnog sustava moemo rei da su
nezamjenjive, pogotovo u razvoju regionalnih vodoopskrbnih sustava. Omoguuju nam visok
standard, koritenja i konzumiranja, kada i u kojim koliinama elimo.
Ovakvo koritenje vodnog resursa je neprocjenjiva privilegija naeg narataja, ali i naa
obveza da vodu sauvamo za slijedee generacije.

Slika 30. Izgraena vodosprema Retkovci

52
6. GRAFIKI PRILOZI

53
 7. LITERATURA:
[1] Margeta, Jure: Vodoopskrba naselja, Split 2010.
[2] Glavni projekt vodospreme Retkovci, Hidroprojekt-ing, Zagreb
[3] Studija izvodljivosti-Regionalni vodoopskrbni sustav Istone Slavonije, Hidroprojekt-ing,
Zagreb
[4] Arhiva Vinkovakog vodovoda i kanalizacije d.o.o.
[5] Vukovi, ivko: Osnove hidrotehnike
[6] www.vogelpompen.ch
[7] www.hr.wikipedia.org
[8] Zakon o vodama
[9] www.olt.hr

54