Professional Documents
Culture Documents
Parkovi Zagrebačkih Stambenih Naselja Izgrađenih Između Dva Svjetska Rata - Mlinar - Trošić PDF
Parkovi Zagrebačkih Stambenih Naselja Izgrađenih Između Dva Svjetska Rata - Mlinar - Trošić PDF
Parkovi Zagrebačkih Stambenih Naselja Izgrađenih Između Dva Svjetska Rata - Mlinar - Trošić PDF
U lanku se opisuju parkovi i parkovne povrine u 15 zagrebakih stambenih This paper presents park areas of 15 housing developments in Zagreb built
naselja izgraenih u razdoblju izmeu dva svjetska rata. Stambena su naselja between the two World Wars. Each housing development is chronologically
kronolokim redoslijedom pojedinano obraena, s kratkim opisom osnovnih studied with a short description of its main urban and architectural features
urbanistiko-arhitektonskih obilje`ja, komentarom planiranoga parkovnog and a comment on the planned landscape design found in the archives as well
ureenja vidljivog iz arhivske grae te opisom parkova i parkovnih povrina s as a description of the park areas with a dendrologic inventory made in 2002.
dendrolokom inventarizacijom provedenom 2002. godine. Parkove i Parks of the housing developments consist of landscaped communal areas,
parkovne povrine stambenih naselja ine parkovno ureena zajednika squares and parks with street tree lines or tree lines within the housing
dvorita, perivojni trgovi i parkovi stambenih naselja, te zatitni nasadi, ulini complexes and gardens. The parks show considerable variations in terms of
drvoredi i drvoredi unutar stambenih sklopova i dvorita. their landscape design, preservation and maintenance.
32 PROSTOR 1[27] 12[2004] 31-46 I. MLINAR, M. TROI Parkovi zagrebakih stambenih naselja Znanstveni prilozi|Scientific Papers
Stambena se naselja grade na dijelovima grad- Stambena naselja planirana i izgraena izme-
ske periferije koji svojim polo`ajem odgova- u dva svjetska rata kronoloki su prikazana
raju investitorima i korisnicima. Uglavnom su s podacima o autoru4 i godini izvedbe, s opi-
to lokacije vezane za industrijske pogone ili som smjetaja naselja u odnosu na tada iz-
slobodna jeftina gradska zemljita na perife- graenu gradsku strukturu te kratkim opisom
riji. Vea je koncentracija radnikih stambe- osnovnih urbanistiko-arhitektonskih obil-
nih naselja uz Radniku i Selsku cestu, a i- je`ja i planiranoga parkovnog ureenja nasel-
novnikih uz rubne dijelove ve izgraene ja. Prikaz je izraen na osnovi izvornih plano-
gradske strukture. Naselja se grade i na udal- va, nacrta, skica i fotografija te lanaka i knji-
jenim dijelovima istone i jugozapadne grad- ga, a meu njima se opsegom i sistemati-
ske periferije. Stambena naselja viega stan- nou istiu radovi Darje Radovi-Mahei. U
darda i modernoga arhitektonskog vokabula- proljee i ljeto 2002. godine provedeno je i te-
ra, namijenjena inovnicima i umjetnicima, rensko istra`ivanje, na temelju kojega su opi-
projektiraju se i za ju`ne padine Medvednice,
ali nijedno nije realizirano.
1 Prema procjeni I. Vinskoga stanovnitvo grada Zagreba
U svim je izvedenim primjerima u manjoj ili povealo se od 1919. do 1940. godine za 125 000. (Domljan,
veoj mjeri vidljivo nastojanje da se stambe- 1979: 105)
na kompozicija oplemeni parkom ili parkov- 2 Radovi, 1992: 201
nom povrinom radi kreiranja ljepega i zdra- 3 Juki, 1997: 59
vijega `ivotnog okru`enja. Elementi parkovne 4 U sluajevima kada su autori poznati.
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Parkovi zagrebakih stambenih naselja I. MLINAR, M. TROI 31-46 12[2004] 1[27] PROSTOR 33
17 Kultivar Atropurpurea
18 Radovi, 1992: 199
19 Trgovina, kola i samostan
20 Kultivar Pisardii
21 Kultivar Vitellina
22 Kultivar Tamariscifolia
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Parkovi zagrebakih stambenih naselja I. MLINAR, M. TROI 31-46 12[2004] 1[27] PROSTOR 37
23 *** 1932: 1
24 Kultivar Tamariscifolia
25 Kultivar Atropurpurea
26 Kultivar Atropurpurea
27 Premerl, 1976.a: 15. Strii se bavio urbanizmom teo-
retski i praktiki, to pokazuju projekti naselja Spandau
pokraj Berlina 1927. i stambenog naselja u Stockholmu
1933. (Premerl, 1976.b: 46). Novija istraivanja (arh. I.
To) dovode u sumnju autorstvo Zdenka Striia nad na-
seljem Prve hrvatske tedionice jer Strii kritizira koncept
i organizaciju naselja (Strii, 1936: 3). Pretpostavlja se
da bi autor naselja mogao biti in. Ivan Juranovi, od koje-
ga je naruena Izvedba parcelacije iz 1932. godine. (Juki,
1998: 25)
28 Kritovac; Delalle, 1999: 13
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Parkovi zagrebakih stambenih naselja I. MLINAR, M. TROI 31-46 12[2004] 1[27] PROSTOR 39
29 Kultivar Atropurpurea
30 Autorica navodi da je park naselja realiziran prema
projektu Cirila Jeglia i Zvonimira Frhlicha, odnosno Smi-
ljana Klaia. (Radovi Mahei, 2003: 180)
31 *** 1941: 13; Radovi Mahei, 1998: 165-173
32 Frankovi, 1976: 24
40 PROSTOR 1[27] 12[2004] 31-46 I. MLINAR, M. TROI Parkovi zagrebakih stambenih naselja Znanstveni prilozi|Scientific Papers
33 Kultivar Pisardii
34 Kultivar Vitellina
35 Kultivar Fastigiata
36 Kultivar Pisardii
37 Kultivar Atropurpurea
38 Premerl, 1989: 115
39 Radovi Mahei, 1998: 171
40 Radovi Mahei, 2003: 199
41 Kultivar Vitellina
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Parkovi zagrebakih stambenih naselja I. MLINAR, M. TROI 31-46 12[2004] 1[27] PROSTOR 41
DENDROLO[KA INVENTARIZACIJA
DENDROLOGIC INVENTORY
Na osnovi terenskog istra`ivanja, provedeno-
ga u proljee i ljeto 2002. godine, izraena je
dendroloka inventarizacija parkova i parkov-
nih povrina zagrebakih stambenih naselja
koja su izgraena izmeu dva svjetska rata.
Na podruju 15 stambenih naselja zabilje`e-
no je ukupno 68 taksona (vrsta i kultivara), od
ega je u 8 naselja zabilje`eno 11 golosjemen-
jaa, a u svih 15 naselja 57 kritosjemenjaa.
Najvei broj od 35 taksona zabilje`en je u
Cvjetnom naselju, zatim slijedi Naselje Prve i kompleksnim parkovnim ureenjem, meu Sl. 30. Radniko naselje Ante Starevi
hrvatske tedionice na Trenjevci s 25, pa u Donjoj Dubravi Skica varijante planirane
kojima je najistaknutiji primjer park u Naselju
Naselje na Volovici s 21 te Gradske kue u izgradnje i parkovnog ureenja
Prve hrvatske tedionice na Trenjevci. Cje-
Merievoj ulici i Naselje eljeznika koloni- Fig. 30 Housing development Ante Starevi
lovito osmiljenim parkovnim ureenjem, uz in Lower Dubrava Variation of the planned
ja u Maksimiru sa 17 taksona, a u Provizor-
Naselje Prve hrvatske tedionice na Tre- construction and park layout; sketch
nim stanovima na Selskoj cesti zabilje`en je
njevci, izdvaja se i Cvjetno naselje te Naselje
samo 1 takson. Najzastupljenije vrste u par-
kovima i parkovnim povrinama stambenih eljeznika kolonija u Maksimiru. Sl. 31. Radniko naselje Ante Starevi
u Donjoj Dubravi
naselja jesu: gorski javor, srebrnolisni javor, U najveem broju sluajeva uoava se pove- Fig. 31 Housing development Ante Starevi
malolisna lipa, obini divlji kesten, obina zanost parkovnog ureenja s okolnom arhi- in Lower Dubrava
breza, obina katalpa i javorolisna platana. tekturom i urbanistikim rjeenjem stambe-
Vrste koje uokviruju parkove i parkovno ure- nih naselja, dok se u manjem broju sluajeva
ena zajednika dvorita jesu: obini divlji radi o neplanskoj sadnji uz pojedine graevi-
kesten u 4 i malolisna lipa u jednom primjeru. ne ili uz novosagraene stambene kompozici-
U drvoredima nalazimo srebrnolisni javor u 3 je. Jasno je nastojanje da se stambena naselja
stambena naselja, javor mlije, gorski javor, oplemene i ukrase parkovnim ureenjem te
obini divlji kesten i obinu brezu u 2, te obi- da se kreira humaniji `ivotni prostor za sta-
nu katalpu i kultivar mirobalana42 u jednom
novnike.
naselju, dok je u `ivicama najzastupljenija i-
rokolisna kalina u 3, te obini grab i kultivar Na istra`ivanom podruju 15 stambenih na-
Thunbergove `utike43 u 2 naselja. Kao izvorno selja zabilje`eno je ukupno 68 taksona (vrsta
posaene vrste mogu se izdvojiti obini divlji i kultivara) od ega 11 golosjemenjaa i 57 kri-
kesten, srebrnolisni javor i obina katalpa. tosjemenjaa. Raznolikost vrsta i kultivara
Detaljan pregled zabilje`enih golosjemenjaa vea je na parkovnim povrinama zbog spon-
i kritosjemenjaa u pojedinim naseljima te tane sadnje, a manja u parkovima i drvoredi-
broj naselja u kojima je zabilje`en pojedini ma zbog projektom odreene urbane forme i
takson vidljiv je u tablicama I. i II., a ukupan planske sadnje. Parkove i parkovne povrine
broj taksona u pojedinom naselju u tablici III. mo`emo podijeliti na parkovno ureena za-
jednika dvorita, perivojne trgove jedno-
ZAKLJU^AK stavnije forme i parkove stambenih naselja
neto slo`enije forme te zatitne nasade, uli-
CONCLUSION ne drvorede i drvorede unutar stambenih
sklopova i dvorita.
Veina izgraenih zagrebakih stambenih na-
selja izmeu dva svjetska rata zadovoljava Stanje parkova i parkovnih povrina mo`e se
minimalne standarde stanovanja, a stambe- okarakterizirati kao zaputeno, a u nekim slu-
na naselja namijenjena inovnicima kvalitet- ajevima i izrazito loe iz ega proizlazi potre-
nija su u odnosu na ona namijenjena radnici- ba za ureenjem i obnovom istih. Smjernice
ma. Elementi parkovne arhitekture prisutni za ureenje i obnovu treba postaviti uva`ava-
su u skromnom obliku u gotovo svim planovi- jui dostupne izvorne nacrte, povijesnu ma-
ma naselja, a u nekoliko primjera vidljivo je tricu te predloke, kao i sadanje stanje te po-
jasno odstupanje od prosjenosti s cjelovitim trebe korisnika. U vezi s tim treba spomenuti
injenicu da je veina analiziranih naselja iz-
42 Kultivar Pisardii graena na gradskoj periferiji, koja je iren-
43 Kultivar Atropurpurea jem gradskog tkiva integrirana u iri centar
42 PROSTOR 1[27] 12[2004] 31-46 I. MLINAR, M. TROI Parkovi zagrebakih stambenih naselja Znanstveni prilozi|Scientific Papers
grada i na taj je nain dolo do promjene ur- Tabl. III. Broj taksona u pojedinom naselju
banog konteksta, to se mora uzeti u obzir
prigodom bilo kakvih intervencija. Stoga je Table III. Number of taxons in each development
osim ureenja i obnove parkova i parkovnih Prosjeno
povrina stambenih naselja, potrebno potica- 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
po naselju
ti ureenje i obnovu zajednikih dvorita u re- Golosjemenjae 0 0 1 0 0 3 1 4 0 0 0 2 6 3 1 1,4
lativno zatvorenim stambenim kompozicija-
Kritosjemenjae 5 4 10 5 6 13 4 14 1 2 4 19 19 32 8 9,7
ma, koja najee slue kao rjeenje za nedo-
statak parkiralinih mjesta. Ukupno taksona u naselju 5 4 11 5 6 16 5 18 1 2 4 21 25 35 9 11,1
Literatura Izvori
Bibliography Sources
1. Ani, M. (1946.), Dendrologija, umarski priru- 11. Premerl, T. (1976.a), Hrvatska moderna arhi- Izvori ilustracija
nik I.: 475-582, Zagreb tektura izmeu dva rata, Arhitektura, 30
(156-157): 12-40, Zagreb Illustration Sources
2. Biljecki, Z.; Tonkovi, T. (1998.), Atlas digital-
nog ortofota Zagreba, Geofoto, Zagreb 12. Premerl, T. (1976.b), Pobjeda moderne, Arhi- Sl. 1. GZZKIGPGZ
3. Borzan, . (2001.), Imenik drvea i grmlja: latin- tektura, 30 (156-157): 41-54, Zagreb Sl. 2. Biljecki; Tonkovi, 1998: 34
ski, hrvatski, engleski, njemaki, sa sinonimima, 13. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitek- Sl. 3. Radovi, 1992: 201
Hrvatske ume, Ud`benici Sveuilita u Zagre- tura izmeu dva rata, Nakladni zavod Matice Sl. 4. Biljecki; Tonkovi, 1998: 35
bu, Zagreb hrvatske: 108-236, Zagreb
Sl. 5. Radovi Mahei, 2003: 113
4. Boinik, M. (1994.), Zagreb na geodetsko-ka- 14. Radovi, D. (1992.), eljeznika kolonija u Mak-
tastarskim zemljovidima i u zemljinim knjiga- Sl. 6. Radovi Mahei, 1993: 143
simiru u kontekstu radnikih naselja nastalih u
ma izmeu druge i tree katastarske izmjere od Zagrebu izmeu dva svjetska rata, Radovi Insti- Sl. 7. Biljecki; Tonkovi, 1998: 35
1919. do 1960. godine, Zagreb na geodetsko-ka- tuta za povijest umjetnosti, 16: 199-215, Zagreb Sl. 8. Radovi, 1992: 202
tastarskim zemljovidima i u zemljinim knjiga- 15. Radovi Mahei, D. (1993.), Socijalno stano- Sl. 9. Biljecki; Tonkovi, 1998: 35
ma, Pako Lovri, Gradski zavod za katastar i ge- vanje meuratnog Zagreba, Radovi Instituta za
odetske poslove: 101-114, Zagreb Sl. 10. Biljecki; Tonkovi, 1998: 36
povijest umjetnosti, 17: 141-155, Zagreb Sl. 11. Radovi Mahei, 1993: 145
5. Domljan, . (1979.), Hugo Ehrlich, Projekti za
16. Radovi Mahei, D. (1994.), utljiva zagreba- Sl. 12. Biljecki; Tonkovi, 1998: 33
stambena naselja, Drutvo povjesniara Hrvat-
ka arhitektura, ovjek i prostor, 41 (5-6
ske, 26: 104-212, Zagreb Sl. 13. Juki, 1998: 22
/480-481/): 20-25, Zagreb
6. Frankovi, E. (1976.), Arhitekt Vlado Antoli, Sl. 14. Radovi, 1992: 201
17. Radovi Mahei, D. (1998.), Naselje radnikih
ivot umjetnosti, 11 (24-25): 69, Zagreb Biljecki; Tonkovi, 1998: 35
obiteljskih kua u Dubravi iz 1941. godine, Ra- Sl. 15.
7. Juki, T. (1997.), Strukturalne promjene rubnih dovi Instituta za povijest umjetnosti, 22: Sl. 16. Biljecki; Tonkovi, 1998: 36
dijelova grada prilog prouavanju urbanisti- 164-173, Zagreb Sl. 17. Biljecki; Tonkovi, 1998: 33
kog razvoja Zagreba, doktorska disertacija, Ar-
hitektonski fakultet, Zagreb 18. Radovi Mahei, D. (2003.), Socijalno stano- Sl. 18. Radovi, 1992: 212
vanje meuratnog Zagreba, Horetzky: 99-203, Sl. 19. Radovi Mahei, 1993: 148
8. Juki, T. (1998.), Urbanistika studija preobraz- Zagreb
be sredinjeg prostora Trenjevke Povijesno- Sl. 20. Biljecki; Tonkovi, 1998: 33
-urbanistiki razvoj Trenjevke, Zavod za plani- 19. Strii, Z. (1936.), Novo naselje u Zagrebu,
Sl. 21. Radovi Mahei, 1998: 164, 167
ranje razvoja grada i zatitu ovjekove okoline: Graevinski vjesnik, 5 (1): 3, Zagreb
Sl. 22. Radovi, 1992: 203
5-26, Zagreb 20. Vidakovi, M. (1993.), etinjae morfologija i
varijabilnost, Grafiki zavod Hrvatske, Hrvatske Sl. 23. Biljecki; Tonkovi, 1998: 43
9. Kritovac, F.; Delalle, R. (1999.), Naselje Prve
ume, Zagreb Sl. 24. *** 1932: 1
hrvatske tedionice, u: Stara Trenjevka na kra-
ju stoljea [ur. Radovan, D.], Centar za kulturu 21. *** (1932.), Odluka o rasprodaji Volovice, Veer, Sl. 25. Biljecki; Tonkovi, 1998: 36
Trenjevka: 13-14, Zagreb 13 (3414), 16. 04. 1932.: 1, Zagreb Sl. 26. Biljecki; Tonkovi, 1998: 33, 34
10. Obad itaroci, M. (1992.), Hrvatska parkovna 22. *** (1994.), Grad Zagreb, Gradski zavod za kata- Sl. 27. Radovi Mahei, 1994: 24
batina: zatita i obnova, kolska knjiga, Zagreb star i geodetske poslove, Zagreb [GZZKIGPGZ] Sl. 28. Biljecki; Tonkovi, 1998: 44
Sl. 29. Radovi Mahei, 1994: 25
Sl. 30. Radovi Mahei, 1998: 171
Sl. 31. Biljecki; Tonkovi, 1998: 27, 37
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Parkovi zagrebakih stambenih naselja I. MLINAR, M. TROI 31-46 12[2004] 1[27] PROSTOR 45
Saetak
Summary
Biografije
Biographies
IVAN MLINAR, dipl.ing.arh., roen je 1973. godine u IVAN MLINAR, Dipl.Eng.Arch., born in 1973 in Zagreb
Zagrebu, gdje je zavrio Arhitektonski fakultet. Po- where he graduated from the Faculty of Architectu-
laznik je poslijediplomskoga znanstvenog studija re. He is enrolled in the post-graduate program in
Prostorno planiranje, urbanizam i parkovna arhi- Physical Planning, Urban Planning and Landscape
tektura na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Architecture at the Faculty of Architecture. He works
Zagrebu. Asistent je kolegija Osnove urbanizma, as the assistant for the courses in Introduction to
Parkovna arhitektura, Terenska nastava, Urbanisti- Urban Planning, Landscape Architecture, Field
ko planiranje I, II, III i IV, Urbanizam I i III te Urbani- Classes, Urban Planning I-IV, Urban Planning I and
stika kompozicija. Na znanstvenim temama sura- III and Urban Composition. He works with the pro-
uje s prof. dr.sc. M. Hr`iem. fessor M. Hr`i, Ph.D. on various scientific issues.
MARKO TROI, dipl.ing.um., roen je 1970. godine u MARKO TROI, Dipl.Eng. of Forestry, born in 1970 in
Zagrebu, gdje je zavrio umarski fakultet. Polaznik Zagreb where he graduated from the Faculty of Fo-
je poslijediplomskoga znanstvenog studija Obliko- restry. He is enrolled in the post-graduate program
vanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata na in Landscape and Recreational Facilities Design at
umarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. the Faculty of Forestry, University of Zagreb.