Professional Documents
Culture Documents
Prostorna Osnova PPUSK Oktobar-2014
Prostorna Osnova PPUSK Oktobar-2014
PROSTORNI PLAN
UNSKO SANSKOG KANTONA
ZA PERIOD 2012 2032. godine
PROSTORNA OSNOVA
1
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
PROSTORNA OSNOVA
Nosilac pripreme Nosilac izrade
I Tekstualni dio
II Grafiki dio
3
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SADRAJ
UVOD ..................................................................................................................................................... 11
METODOLOGIJA IZRADE PROSTORNOG PLANA UNSKO-SANSKOG KANTONA ..................................... 13
RAZLOZI I CILJEVI IZRADE PLANA ........................................................................................................... 15
IZVOD IZ PLANA VIEG REDA ................................................................................................................. 17
1. SNIMAK POSTOJEEG STANJA ..................................................................................................... 21
1.1. Prirodni uslovi............................................................................................................................ 21
1.1.1. Geografski poloaj i veliina .............................................................................................. 21
1.1.1.1. Geoprometni poloaj ................................................................................................. 22
1.1.1.2. Administrativno ustrojstvo ........................................................................................ 23
1.1.1.3. Geomorfologija podruja .......................................................................................... 23
1.1.1.4. Hipsometrijska struktura ........................................................................................... 24
1.1.2. Osnovne geoloke karakteristike ...................................................................................... 24
1.1.2.1. Geotektonski odnosi podruja .................................................................................. 24
1.1.2.2. Rasjedi ....................................................................................................................... 26
1.1.2.3. Seizmotektonske karakteristike ................................................................................ 27
1.1.2.4. Geoloka graa terena .............................................................................................. 28
1.1.3. Karstoloke odlike Bosanske Krajine ................................................................................. 37
1.1.4. Hidrogeoloke karakteristike ............................................................................................. 37
1.1.5. Klima i klimatski uslovi....................................................................................................... 40
1.1.5.1. Klimatski pojasevi ...................................................................................................... 41
1.1.5.2. Temperature.............................................................................................................. 42
1.1.5.3. Padavine .................................................................................................................... 43
1.1.5.4. Vlanost zraka ............................................................................................................ 45
1.1.5.5. Koepen Geigerova klasifikacija klime ..................................................................... 45
1.1.5.6. Vjetrovi ...................................................................................................................... 46
1.1.6. Stabilnost terena ............................................................................................................... 47
1.1.7. Biodiverzitet ...................................................................................................................... 49
1.1.7.1. Diverzitet flore ........................................................................................................... 49
1.1.7.2. Diverzitet faune ......................................................................................................... 53
1.1.7.3. Reliktni pejzai ........................................................................................................... 56
1.2. Namjena prostora...................................................................................................................... 61
1.3. Prirodni resursi .......................................................................................................................... 62
1.3.1.1. Poljoprivredno zemljite ................................................................................................ 62
4
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
5
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
7
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
9
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
10
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
UVOD
Na osnovu Ugovora o pruanju usluge Priprema i izrada Prostornog plana Unsko sanskog kantona
za period 2012 2032.godine(broj: 11-49-2230-1/13 od 22.02.2013.godine), u daljnjem tekstu
Plana, koji je sklopljen izmeu Ministarstva za graenje, prostorno ureenje i zatitu okolia i IPSA
Instituta iz Sarajeva, pristupilo se izradi I faze Prostornog plana Unsko sanskog kantona Prostorne
osnove.
Zakon o prostornom ureenju i graenju Unsko sanskog kantona preien tekst (Slubeni
glasnik Unsko sanskog kantona, broj 12/13)
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ureuje
planiranje i koritenje zemljita na nivou FBiH kroz izradu i donoenje planskih dokumenata i njihovo
provoenje, vrsta i sadraj planskih dokumenata, koritenje zemljita na nivou Federacije, kao i
nadzor nad provoenjem planskih dokumenata od znaaja za Federaciju.
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (Slubene novine FBiH, broj
63/04, 50/07, 83/10)
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog ureenja donijela Uredbu o
jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja. Ovom Uredbom utvruje se
postupak pripreme, izrade i sadraj dokumenata prostornog ureenja na svim nivoima prostornog
planiranja u FBIH.
Uredbom se odreuju graevine i zahvati od znaaja za Unsko - sanski kanton i graevine i zahvati
koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi Unsko - sanskog kantona i ire.
Odredbe ove Uredbe su definirale i nivo detaljnosti izrade Prostorne osnove.
11
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
12
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nosilac pripreme Plana je Ministarstvo za graenje, prostorno ureenje i zatitu okolia, a Nosilac
izrade Plana je IPSA Institut, Sarajevo.
Metodologija izrade ovog Plana odreuje se u svemu prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za
izradu planskih dokumenata. Prostorni plan Kantona je lanom 27. Zakona o prostornom ureenju i
graenju definisan kao razvojni planski dokument, dok se lanom 32. istog Zakona odreuje da
Prostorni plan Kantona utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog
razvoja, zatitu, koritenje i namjenu prostora, te preuzima i razrauje planska opredjeljenja
Prostornog plana Federacije BiH, a koja se tiu prostora Kantona.
Grafiki dio prezentira se na odgovarajuem broju tematskih karata, u svemu prema Uredbi o
jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
13
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Snimkom postojeeg stanja stvorila se adekvatna podloga za Analizu i ocjenu stanja, koja je sumirala
sva prikupljena saznanja, te je na osnovu utvrenih Smjernica za razvoj Unsko sanskog kantona,
moglo se pristupiti utvrivanju Ciljeva i smjernica prostornog ureenja.
14
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Objekti i zahvati, te graevine, djelatnosti i zahvati koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i
zdravlje ljudi, koji pravilnicima i uredbama koje reguliu tu tematiku nisu definisani kao od znaaja za
kanton, tretiraju se opinskim prostornim planovima.
Projektni zadatak predvia izradu prostornog plana kantona kao dugoronog plana, koga usvaja
Vlada i Skuptina Unsko-sanskog kantona, za period 2011-2031. godine.
Planski dokument treba da odredi svrsishodno organiziranje, koritenje i namjenu zemljita, te mjere
i smjernice za koritenje i zatitu prostora. U skladu sa zakonskom regultivom, planiranje na svim
nivoima vlasti u Federaciji mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite okolia,
kulturnohistorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijea, tla, zraka, uma, voda, zdravlja, kao i zatite
energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zatite
sportskih, turistikih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.
15
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
16
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Gledajui ovu specifinu situaciju planskih dokumenata, izvodom iz plana vieg reda, tretirat e se
oba spomenuta dokumenta, kako bi se uoile razvojne politike i njihova primjenjivost i realizacija, tj.,
prikazat e se komparativno odredbe PPRBiH, opravdanost rjeenja koja su ponuena tim
dokumentom, u odnosu na stanje u prostoru i projekciju razvoja koju daje Prijedlog Prostornog plana
Federacije BiH.
Analiza sadanjeg stanja u prostoru potvruje ranije uoene procese stagnacije razvoja na pravcima
sjeverozapad - jugoistok, paralelno pruanju Dinarskog masiva. Na ovim podrujima dolo je do
najintenzivnijih privrednih i demografskih stagnacija koje upuuju na opasnost atrofiranja njihovih
dijelova. To se posebno odnosi na dijelove Federacije BiH na pravcu Bosanski Petrovac Klju Jajce
Donji Vakuf Bugojno Gornji Vakuf Prozor.1
Obzirom na ratna deavanja, ovdje se nee tretirati problematika razvoja demografske slike, sistema
naselja, razvojnih centara, privrednih kapaciteta, te svih funkcija centraliteta koje prate ove
segmente. Svaka mogua procjena i projekcija PPRBiH, u tom pogledu, promijenjena je iz temelja, te
nije relevantna sa novih poretkom bh drutva.
Ipak, segment infrastrukturnih sistema, koji je tretirao saobraaj, energetiku i vodne potencijale, i
dalje ima odreenu vanost, obzirom da su za te zahvate raena struna istraivanja, studije, te je
kroz PPRBiH rezervisan prostor za njihovu realizaciju.
Segment cestovnog saobraaja u PPRBiH, naglasio je vanost koridora Biha Jajce Travnik Lava
Sarajevo Ustripraa, kao kljune saobraajnice kroz centralno podruje Federacije BiH. Takoe,
tada je ve uoena problematika prolaska ovog pravca kroz Klju i Biha. Ono to je 80 ih godina
prolog vijeka posmatrano kao pravac koji zadovoljava uslove perspektivnog saobraaja, danas ne
moe ponijeti u cjelosti tu ulogu, te je PPFBiH saobraajnu mreuUnsko sanskog
1
PPFBiH, Prijedlog plana
17
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
kantonapoboljao trasom brze ceste Biha Jajce Travnik Lava, to adekvatno odgovara
razvoju transportne mree ire regije.
S tim u vezi, Prostorni plan Federacije BiH (Prijedlog Plana), projicira slijedee:
Brza cesta Biha - Jajce - Travnik - Lava - Razvoj meunarodne transportne osovine u BiH pravcem
sjeverozapad-jugoistok, uz ve afirmisanu osovinu razvoja sjever-jug, pretpostavka je za policentrini
odrivi razvoj na nivou regija, to je ope-prihvaeni savremeni pristup razvoju drave, iji je osnovni
cilj pridruenje EU. Ovakvo opredijeljenje je potvreno i u Studiji o Master planu transporta za BiH.2
U prvom sektoru, analizirane su dvije trase: Velika Kladua - Biha - Bosanski Petrovac -Jezero i Velika
Kladua - Cazin - Sanski Most - Jezero.
Od navedenih sedam kriterijuma, etiri kriterijuma je na strani trase preko Sanskog Mosta (tehniko-
eksploatacione karakteristike, socio-ekonomske karakteristike ueg gravitacionog podruja, opa
saobraajna pogodnost i pogodnost izgradnje u fazama), dok su dva kriterijuma na strani trase preko
Bosanskog Petrovca (trokovi izgradnje i vrijeme potrebno za izgradnju), a jedan je
indiferentan/jednak (uticaj na okoli). Imajui u vidu rezultat navedene analize, mogunost
racionalizacije tadanjih rjeenja trase (sada se postavlja brza cesta, a ne autocesta) i mogunost
poboljanja ope saobraajne pogodnosti uklapanjem u Prostorni plan RS-a (sa pribliavanjem tokova
iz Banja Luke i Prijedora kao najjaih gravitacija regije), predlae se trasa preko Sanskog Mosta.
U oblasti upravljanja otpadom, Prijedlog Prostornog plana Federacije BiH predvia izgradnju
regionalnih deponija, a za podruje Unsko sanskog kantona, predlae se lokacija:
1. Deponija Grabe, izmjetena lokacija K.O. ekrlije, opina Biha, Unsko sanskih
kantonaAproksimativna planirana povrina ove deponije iznosi 41,40 ha. Vremenom, kako se
bude razvijao integralni sistem upravljanja otpadom postupnim zatvaranjem postojeih
opinskih odlagalita i prelaskom na regionalni koncept upravljanja otpadom, ova deponija e
poprimiti karakter regionalnog centra upravljanja otpadom.
Za ovu lokaciju utoku je izrada studije izvodljivosti regionalnog centra za upravljanje otpadom.
Ako studija izvodljivosti pokae da je deponija Grabe nepovoljna s bilo kog aspekta, onda se
pristupa promjeni lokacije RCUO. U suprotnom, ova deponija e se tretirati kao meuopinska
deponija (centar upravljanja otpadom), a to e defintivno odrediti kantonalni plan.
2
JICA, Ministarstvo civilnih poslova FBiH, Ministarstvo transporta i komunikacija FBiH, Ministarstvo transporta i
komunikacija RS, novembar 2000. godine
3
NET Engineering S.p.A i IPSA Institut d.o.o., Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija, 2001.
godine
18
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U oblasti energetike, tj., potronje energije, smatralo se da e na kraju planskog perioda PPRBiH,
2000. godine, doi do porasta potronje prirodnog gasa, tenih goriva (do 6,5 puta), te hidroenergije
(do 4 puta). Proizvodnja uglja za potrebe proizvodnje energije, prema tadanjim saznanjima, kretala
bi se oko 23 mil t/god, a ukupne potrebe za proizvodnjom energije procjenjivale su se na 40 000
GWh/god. Objekti za proizvodnju energije, koji su trebali odgovoriti na ove potrebe, pored
postojeih, izgraenih elektrana, bili su TE Kamengrad (Sanski Most), te HE Klju, HE Vrhpolje, HE
Unac.
Prostorni plan Federacije BiH je analizirao predloena rjeenja, a kroz prizmu dananjih potreba,
saznanja o ouvanju prostora i stvarnim prostornim mogunostima, koje su posljedica
tridesetogodinjim promjena na ovim prostorima, te je TE Kamengrad prihvaena kao izgledna u
planskom periodu, dok je izgradnja velikih hidrocentrala, koje zahtijevaju stvaranje akumulacija i
potapanje znaajnih povrina, odbaene kao mogunost. Umjesto velikih HE, prihvata se gradnja
malih hidrocentrala, primjerice na rijeci Sani, umjesto HE Vrhpolje, dok se mogunosti gradnje bilo
kakvih postrojenja ovog tipa, u okviru danaenjg NP Una, odbacuju kao neprihvatljive.
Kako je i PPRBiH predviao, za prenos energije bit e potrebno rekonstruisati i nadograditi postojeu
visokonaponsku mreu, to je potvreno i u PPFBiH, te je predviena gradnja dalekovoda od 400 kV i
110 kV napona.
Iz ovog kratkog pregleda, jasno je da je Prostorni plan Republike Bosne i Hercegovine, tretirao kljune
infrastrukturne zahvate gotovo u potpunosti sa samo tehnoloko ekonomskog aspekta. Prostorni
plan Federacije BiH, pak, tu daje potpuno drugaiju sliku, te se odbacuju rjeenja koja nisu u skladu sa
odrivim i ekolokim principima koritenja prostora, posebno u onim dijelovima gdje je ranjivost
prostora na vrlo visokom nivou, kao to je sluaj sa podrujem NP Una i graninim dijelovima s ovim
neponovljivim prirodnim fenomenom.
U sutini, PP FBiH posmatra prostor Unsko sanskog kantona kao visokovrijedan, geostrateki
izuzetan dio nae zemlje, koji je u proteklom periodu bio nepravedno zanemaren, te prema kome
nisu razvijane adekvatne saobraajne, drutvene, administrativne, privredne veze.
Gradnjom jakih saobraajnih pravaca, kao to je brza cesta Biha Jajce, ostvarit e se potrebni
koridori za protok informacija, ljudi, dobara, u zadovoljavajuem vremenskom okviru. Potenciranje
Bihaa, kao kantonalnog, pa i regionalnog centra, ojaat e funkcije centraliteta, ponudit e
stanovnitvu koje gravitira Bihau potrebne sadraje. Koritenje prirodnih potencijala, razvoj
poljoprivrede, stoarstva, razvoj turizma koji se nadovezuje na bogato prirodno i kulturno
historijsko naslijee, moe podii privredu Kantona u cjelosti, a blizina Evropske unije Republike
Hrvatske, nudi velike mogunosti za razvoj i pograninih opina, ali i cijelog Kantona. Ono to je
moda na prvom mjestu, kada govorimo o buduem razvoju i budunosti Kantona uope, jeste
Nacionalni park Una. Napor i trud koji ima viedecenijski epilog u proglaenju podruja sliva rijeke
19
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Une prostorom najvieg stepena zatite, moe dati izvanredne rezultate, ako se prepozna kao brend
Kantona, koji prevazilazi i dravne okvire.
Prijedlogom Prostornog plana Federacije BiH, unutar Unsko sanskog kantona, pored spomenute
infrastrukturne mree i mree sistema naselja, koja treba usmjeriti razvoj Kantona i omoguiti
privredni procvat, velika panja je posveena zatiti prostora. Pored ve proglaenog Nacionalnog
parka Una, zatiena prirodna podruja u Unsko sanskom kantonu su dijelovi planine Grme i
planine Pljeevice, kao i veliki broj kulturno historijskih spomenika, koji imaju nezamjenjivu ulogu u
razvoju kulturne svijesti u BiH, te neprocjenjivu vrijednost u ukupnom opusu spomenike batine
nae zemlje.
20
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Zauzima povrinu od 4239,25 km2 ili 15,8% od ukupne povrine Federacije BiH, tj., 8,05% od ukupne
povrine Bosne i Hercegovine. Unsko sanski kanton je jedna od deset organizacionih jedinica,
kantona, koje tvore administrativno politiki sistem Federacije BiH, a sastoji se iz 8 opina.4
2
Opina Povrina (km ) %
Biha 945,44 22,30
Bosanska Krupa 573,36 13,52
Bosanski Petrovac 763,90 18,03
Buim 130,31 3,07
Cazin 355,76 8,39
Klju 367,29 8,67
Sanski Most 771,43 18,19
Velika Kladua 331,72 7,83
Unsko sanski kanton 4239,25 100
Geografski poloaj, kojeg obiljeava okruenost Visokim Dinaridima, blago sputanje terena ka
sjeveru, to stvara prirodnu vezu sa susjednom dravom Republikom Hrvatskom, u mnogoemu
izoluje Unsko sanski kanton od ostatka F BiH, te ga eksponira ka uticajima R Hrvatske.
Unsko sanski kanton granii na sjeverozapadu sa opinama Donji Lapac, Korenica i Slunj u RH, na
istonoj granici naslanja se na podruje Republike Srpske, a junim dijelom na Kanton Livno.
Okruenost Kantona entiteskim i dravnim granicama, gdje je najkraa granica Kantona ona sa
susjednim Kantonom Livno, prirodno je uslovila odreen stepen alijenacije i nedostupnosti Unsko
sanskog kantona od ostatka F BiH. Udaljenost od centralnog dijela F BiH, glavnog grada Sarajeva,
morala se odraziti jaanje funkcija centraliteta u samom Kantonu. Meutim, da li ponuene funkcije
centraliteta imaju dovoljan administrativno politiki nivo sloenosti, koji bi mogao odgovoriti na
zahtjeve stanovnika, ispitat e se u daljnjoj analizi uslova.
4
Povrina Unsko sanskog kantona je dobivena na osnovu podataka Federalne geodetske uprave, pri emu su
definisane i granice Kantona sa susjednim opinama i Republikom Hrvatskom, te granice opina u sastavu
Unsko sanskog kantona
21
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Meutim, raspadom Jugoslavije, formiranjem novih drava, stanovnitvo Unsko sanskog kantona
gubi svoju prirodnu oslonjenost na sjever, te se usmjerava ka Centralnoj Bosni i Sarajevu. Takve
promjene ne prati i rekonstrukcija potrebne infrastrukture, a iji je razvoj bio umanjen i u periodu
bive drave, to je jedna od osnovnih prepreka u jednakopravnom pristupu funkcijama centraliteta
na dravnom nivou, to je takoe posebna tema ovog izlaganja.
Krajnja taka X Y
Sjever 6337074,1045 5011707,524
Jug 6357862,2926 4901455,726
Zapad 6320414,5 4967231,5
Istok 6413082,25 4934851,5
Loe komunikacione veze sa unutranjosti BiH, jo jednom naglaavaju jedan od, to je do sada
veoma jasno, glavnih problema s kojima se susree Unsko sanski kanton: izoliranost podruja u
odnosu na centralnu BiH i funkcije koje glavni grad Sarajevo mora pruiti svim graanima BiH.
S druge strane, geografski uslovi Kantona stvaraju eksponiranost ka sjeveru i istoku, tj., Republici
Hrvatskoj i RS u. Posebno je bitna izloenost Unsko sanskog kantona prema R Hrvatskoj, to
prostor dovodi u povoljnu konotaciju ka evropskim koridorima i zemljama okruenja, to je
potvreno i kroz snane ekonomske i druge veze sa RH, a koje imaju historijski znaaj.
Primjerice, udaljenost od Bihaa do glavnog grada RH, Zagreba, jeste 157 km, tj., oko 2h vonje, dok
je udaljenost Bihaa od Sarajeva 285 km ili vie od 4,5h vonje. Problem ne predstavlja samo
neadekvatna i zastarjela putna mrea: udaljenost do meunarodnih aerodroma je daleko manja od
Unsko sanskog kantona do takvih objekata u R Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka) ili do aerodrom u Banja
Luci, koji je udaljen svega cca 90 km. Stanje putnih pravaca koji vode do ovih centara je veoma dobro,
obzirom da su povezani manjim dijelom magistralnim putnim pravcem M-5 kroz BiH, a onda se
ukljuuju na hrvatske dravne ceste, ija je opremljenost, uglavnom, jako dobra.
22
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tako je opina Bosanska Krupa danas ustrojena na 60% od svoje prijeratne povrine, jer je 30%
opine ulo u sastav novoformirane opine Buim, a 10% povrine je pripalo Republici Srpskoj.
Opina Sanski Most danas ini 80%, dok opine Bosanski Petrovac i Klju ine 90% od svoje prijeratne
povrine, a preostali dio je uao u sastav RS a.
Unsko sanski kanton je konstituiran 27.05.1995.godine, ima svoj Ustav, sudsku, izvrnu i
zakonodavnu vlast, te odreen stepen samostalnosti u odluivanju i upravljanju, koja je definisana
Ustavom, a tie se ovlasti koje nisu izriito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije
BiH utvrene kao zajednika ovlatenja Federacije i Kantona.
U dijelu Unsko Koranske zaravni, teren je relativno miran, a veina vrhova je blago zaravnjena.
Njihove visine se kreu 300 500 m. Izuzetak je greda koja se sputa od Ostroca prema Otoci,
lijevom stranom kanjona rijeke Une. Prua se pravcem SZ JI, a najvei vrh je Gomila (797 m).
Takoe, veoma znaajno za ovo podruje je uzdignue pravca zapad istok, koje poinje kod Panjka,
pa preko Jezerskog, Koprivne i Gradine ide prema Gati. Sjeverozapadno od ove grede, visine se
postupno smanjuju, uz brojna lokalna odstupanja, koja su uzrokovana tektonikom i promjenama
5
Procjena ugroenosti Unsko sanskog kantona od prirodnih i drugih nesrea, str.5
6
Geoloke i karstoloke karakteristike Bosanske Krajine, dr. Safet ii, dr. Mirza Baagi
23
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
litolokog sastava terena. Greda je znaajna i kao vododjelnica, jer vodotoci sjeverozapadno od nje
pripadaju slivu Korane i Gline, a jugoistono slivu rijeke Une.
Grme (1605 m) se prua pravcem SZ JI, od Pokoja na lijevoj strani rijeke Une, do rijeke Sanice, na
duini oko 65 km. Planine su periferno rasporeene, a istiu se, pored Grmea, Pljeevica (1649 m),
Osjeenica (1804 m), Srnetica (1378 m), Klekovaa (1961 m), te zauzimaju gotovo 191 000 ha od
ukupne povrine Unsko sanskog kantona.
Reljef je ralanjen brojnim vodotocima i rijenim dolinama, od kojih mnoga imaju izgled uravnjenih
polja: Bihako, Bjelajsko, Medeno, Petrovako, Bravsko i Sansko polje.
Na jugozapadnoj strani, teren se sputa prema rijeci Uni i Bihau (231 m), a sjeveroistonoj strani
prema Bosanskoj Krupi (178 m) i Sanskom Mostu (182 m). Cjelokupan prostor je blago nagnut od juga
prema sjeveru i otvoren prema panonskim klimatskim utjecajima.
2
Opina Hipsometrijska struktura u km
< 300 m.n.v. 300 600 600 900 900> m.n.v.
m.n.v. m.n.v.
Biha 104 423 112 49
Bosanski Petrovac - 50 455 359
Bosanska Krupa 159 548 60 16
Cazin 71 285 - -
Klju 64 350 252 178
Sanski Most 160 694 88 41
Velika Kladua 280 52 - -
UKUPNO 835 2392 967 643
Naseljena mjesta u opini Buim nalaze se na nadmorskoj visini od 180-400 metara. Po nadmorskoj
visini istiu se: Rado 630 metara, orkovaa 603 metra, Konjodor (Kaukovia brdo) 476 metara,
Veliko brdo 464 metra, Lubarda 420 metara, ajino brdo 352 metra.
24
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Zona Bosanskog flia, koja je do 3000 m debljine, javlja se u podruju opina Cazin i Velika Kladua,
te je druga po zastupljenosti zona unutar obuhvata Unsko sanskog kantona. Predstavlja, zapravo,
karbonatno-klastine formacije pasivnog kontinentalnog ruba Dinarida, a prema Aubouinu i dr.
(1970), i Dragieviu (1987).
Postorogene neogene i kvartarne sedimente nalazimo u manjoj mjeri, na sjeveru Kantona i krajnjem
sjeverozapadu. Ove strukture imaju vanu ulogu u dananjoj strukturi Dinarida. Poslije finalne
eocenske deformacije Dinarida, kao rezultat podvlaenja Jadranske mikroploe pod Tisiju, u zoni
dananjeg Panonskog bazena, poinje za vrijeme oligocena proces transpresije.
Strukturno facijalna jedinica Grmea se prua pravcem SZ JI, od Cazinsko bihakog neogenog
bazena, pa do Bosanskog Petrovca i Vaganca Bravskog. Prema zapadu i jugozapadu, teren izgrauje
SFJ emernica Kulen Vakuf i Lika Pljeivica, a prema istoku i sjeveroistoku, SFJ Slunj Koprivna
Sanica (Slunj Sanjani). U tom okviru, povrina ove jedinice je blizu 2000 km2, ako ne posmatramo
podruje omeeno granicom Unsko sanskog kantona. U njenom sjeverozapadnom dijelu, u jezgru
7
Prostorna osnova Prostornog plana FBiH, str.14
8
Podjela prema M.Mojieviu, S.iiu i B.Sikoeku
25
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
strukture su karbonati srednjeg i donjeg trijasa, pa taj dio ima karakter razbijene antiklinale. U
jugozapadnom dijelu je sinklinala Vranovina Crni vrh i niz paralelnih nabornih i rasjednih struktura.
Za cijelu SFJ Grmea, karakteristina je blokovska graa, od kojih se navode blokovi:
I. Biha Kulen Vakuf Bosanski Petrovac, u kome je vie manjih blokova, zatim sinklinala
Osjenice, navlaka ave i dr.,
II. Gata Ostroac Srbljani, tektonska struktura izgraena preteno od trijasko jurskih
karbonata, sastavljena od vie manjih blokova,
III. Glogovac Grmua Gomila,
IV. Mali Radi i Lupin, sa karbonatima gornjeg trijasa,
V. Naborne strukture jugoistonog dijela Grmea: sinklinala Suvaja Bravski, antiklinala
Krnja Jela, sinklinala Vranovina Crni vrh, antiklinala Bobija, uz znatan broj uzdunih i
dijagonalnih rasjeda.
Strukturno facijalna jedinica Slunj Otoka Dabar Sanjani, prua se od sjeverozapada prema
jugoistoku, duine je oko 100 km i irine oko 12 km. Jugozapadnu granicu ove jedinice oznaava
dislokacija du koje je ona navuena na SFJ Grmea, a sjeveroistonu granicu ini elo sansko unske
navlake. Ova navlana struktura se prati od Slunja do Otoke i dalje na jugoistok, prema Sanskom
Mostu. I onaje graena od vie blokova, od kojih su znaajniji: Petrova Gora Buim, Kudi Brdo,
Trgovska Gora, Bosanska Krupa Otoka Arapua, Dubovik Mrkalji Podviaa, Kamengradski
bazen, Lisac Kijevo Sanski Most.
1.1.2.2. RASJEDI
U jasno izraenoj navlanoj gradji Dinarida, mogu se izdvojiti slijedei rasjedi:
dubinski rasjedi,
postkolizioni horizontalni i normalni rasjedi - rasjedi prvog reda (neotektonski aktivni
rasjedi),
gravitacioni i reversni rasjedi drugog reda.
Izdvojeni dubinski rasjedi sijeku cijelu Zemljinu koru ili njene velike dijelove. Glavni pravac pruanja
ovih rasjeda je sjeverozapad-jugoistok, dok su izdvojeni i rasjedi pravca pruanja sjeveroistok-
jugozapad i oni vjerovatno predstavljaju granice magnetnih anomalija. Lokacije i dugotrajna aktivnost
dubinskih rasjeda imala je znaajnu ulogu u oblikovanju geologije. Oigledno je da oni imaju vezu
9
Cjelokupan tekst je preuzet iz studije Geoloke i karstoloke karakteristike Bosanske Krajine, dr.Safet ii,
dr.Mirza Baagi
26
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Dubinski rasjedi imaju priblino vertikalni poloaj, a njihovo pruanje je saglasno sa pruanjem
geotektonskih jedinica i neotektonskih zona. Povrinska geologija i recentna seizmika aktivnost
ukazuje na njihovu izraenu neotektonsku aktivnost.
Od dubinskih rasjeda, posebno se istie potez Banja Luka Tuzla Zvornik (kao dio velikog
regionalnog rasjeda od tektonske linije Zagreb Zemplin do Skoplja), zatim Vrbaski i Banja Luka
Zenica koji se spaja sa Busovakim dubinskim rasjedom.
Eocenska, finalna deformacija daje izdizanje, definitivno strukturiranje Dinarida i razdvajanje Tetisa
na Mediteran i Paratetis. Ti procesi su doveli do formiranja uzdunih dubokih normalnih rasjeda. To
je dovelo do stvaranja manjih i veih pred-neogenih slatkovodnih depresija.
Seizmogene zone i
Seizmogene strukture.
Seizmogene strukture su formirane kao posljedica pokreta segmenata Jadranske mikroploe, koji se
razlikuju po svojoj veliini i iznosu kretanja i otpora Dinarske mase i vezane su za vane rasjede na
povrini. Podruje Unsko sanskog kantona veinom se nalazi u zoni Karbonatne platforme, koju
karakteriu zemljotresi na dubini manjoj od 30 km.
10
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.22
11
Ibidem, str,24
27
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Seizmogene strukture su aktivni rasjedi, koji predstavljaju linijske izvore seizmike energije, iji
seizmoenergetski potencijal zavisi od duine strukture i dubine zemljotresa koji se na njima
stvaraju.12
Na osnovu seizmogenih struktura, tj., njihovoj duini i poziciji u tektonskom tenzionom polju,
odreena je magnituda makroseizminog polja.
TABELA 4 SEIZMIKA
Prostor se nalazi unutar unskog dubinskog rasjeda i ispresjecan je brojnim desnim i drugoredastim
rasjedima, te navlakama prvoga i drugoga reda.
Obzirom na razliite podjele i naine prikazivanja grae, gdje se u pojedinim radovima podjela vri
prema hronologiji, a u drugima prema zastupljenosti geolokog supstrata ili pak prema lokaciji, u
Prostornom planu Unsko sanskog kantona prikazat e se podjela prema hronolokoj i sastavinskoj
osnovi.
12
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.25
13
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja za F BiH Sliv rijeke Une, Prostorna osnova, str.20
14
lanak objavljen na stranicama centra za kr, autori dr Safet ii i dr Mirza Baagi,
http://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/nk_33-34_2000-01%20%281%29.pdf
15
http://geol.pmf.hr/~lpalinkas/Geologija_Sana_Una_paleozoika.pdf
16
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na 5. Izvanrednoj sjednici,
odranoj20.12.2011.godine, usvojio prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine u
istom tekstu.
28
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
PALEOZOIK
Veoma znaajnu ulogu u geolokoj grai ovih prostora imaju tvorevine mlaeg paleozoika: donjeg i
srednjeg karbona, gornjeg perma, te prelazni, permotrijaski sedimenti.
Klastini deponati izgrauju najvei dio paleozojskih terena. ine ih pjeari grauvaknog i
subgrauvaknog tipa, metapjeari, scricitsko hloritsko kvarcni kriljci i glinoviti kriljci, sa
mnogobrojnim bonim i vertikalnim promjenama. Pjeari lokalno prelaze u sitnozrne konglomerate.
Meu detritinim sastojcima u pjearima preovlauju kvarc, zatim feldspat, sericit i hlorit, a od
fragmenata stijena kvarciti i ronjaci. U glinovito kvarcno sericitskom matriksu, redovno se
pojavljuju primjene organskog porijekla, koje klastitima daju tamnosivu i mrku boju.
Eruptivne stijene se pojavljuju kao integralni dio sedimentnog kompleksa. Predstavljene su kristalnim
tufovima, spilitima, dijabazima i riolitima, sa mnogobrojnim prelazima i inmedijatnim tipovima
stijena. Nastali su kao submarinski produkti u toku sedimentacije, pa se pojavljuju kao ploe
konkordantne pjearima i kriljcima ili kao tijela debljine 20 100 m.
P ERMOTRIJAS
Permotrijas je izdvojen u eonom dijelu Sansko unske navlake, na junom obodu kamengradskog
bazena. Predstavljen je pjearima, koji alterniraju sa glinovitim alevrolitskim kriljcima i, vrlo rijetko,
krenjacima. Lokalne se u gornjem dijelu permotrijasa nalaze upljikavi pjeskoviti i dolomitini
krenjaci, sa manjim masama gips anhidrita i proslojcima soli, to u rjeici Kozica (opina Sanski
Most), a ije korito oznaava zonu veih rasjeda, dovodi do pojave izvora termalnih voda. Debljina
permotrijasa je 100 200 m.
MEZOZOIK
Mezozojske stijene izgrauju vie od 4/5 terena. Razvijene su tvorevine trijasa, jure i krede. U njima
je izdvojeno vie stratigrafskih jedinica, pa cijeli stub mezozoika karakterizira znatna facijalna
raznolikost.
T RIJAS (T)
Izdvojene su tvorevine sva tri dijela trijasa. Nalaze se u zoni Spoljanjih i Sredinjih Dinarida.
29
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
D ONJI T RIJAS (T 1 )
Sedimenti donjeg trijasa se pruaju od Velike Kladue, pa sve do Prijedora, u vidu diskontinuiranog
pojasa. U normalnoj superpoziciji, oni su konkordantni na permotrijasu, sa postepenim prelazom.
Stariji sedimenti sajskoj podkata (1T1) se nalaze u svim lokalitetima, a naroito od rijeke Une do
Ljubije. Izgrauju ih finoslojeviti i slojeviti liskunoviti, kriljavi pjeari crvene, sive, sivozelene do
ljubiaste boje, sa slojevima i soivima glinaca, dolomira i kalkarenita, koji lokalno mogu imati
znaajnije uee u stubu. Pjeare esto odlikuje prisustvno talasnih brazdi, gradacija i ukrtena
slojevitost, to ukazuje na dinaminu plitkovodnu sedimentaciju sa obilnim ueem terigene
komponente.
Mlai dio donjeg trijasa, kampilski slojevi (2T1) razlikuju se od sajskih naslaga, jer u njima postupno
preovladavaju karbonati. Svuda lee konkordantno preko saja, s tim to je prelaz postupan. Obino
zapoinje sa sivozelenim laporcima i liskunovitim pjearima u meusobnoj izmjeni, zatim dolaze
laporci i laporoviti krenjaci, da bi u zavrnom dijelu, preovladali krenjaci gutentajnskog tipa.
Kampilske naslage se odlikuju finom do normalnom slojevitou. Oito je krajem donjeg trijasa dolo
do stabilizacije u litoralno neritskom dijelu ortogeosinklinale, koja se pruala uz kontinentalnu
padinu. Kampilske naslage imaju znatno manje rasprostranjenje od sajskih, a pojava je prisutna u
cijelom pojasu, to je, najvjerovatije, uzrokovano erozijom i sloenim tektonskim kretanjima u zoni
njihovog rasprostranjenja. Debljina im varira od 100 -250 m, a lokalno i do 350 m.
S REDNJI TRIJAS (T 2 )
Zastupljene su tvorevine oba kata, anizika i ladinika.
Anizijski kat (T21) izgrauju karbonatne facije, predstavljene slojevitim, bankovitim i masivnim
krenjacima i dolomitima. Dolomiti, sa promjenjivim ueem krenjaka, izgrauju teren oko Velike
Kladue, pa prema Vrnograu, Peigradu i Otoci. Dolomiti su grusificirani, to je posljedica njihovih
primarnih odlika i snanih pokreta u fazi stvaranja navlane strukture Sansko unske oblasti.
Krenjaci se pojavljuju kao praslojci u dolomitima, a u veim masama se nalaze oko Velike Kladue i
Vrnograa. Debljina anizijskih karbonata je u rasponu od 150 500 m.
Ladiniski kat (T22) je konstatovan na vie mjesta od Velike Kladue prema Buimu i Mrazovcu.
Ladiniske tvorevine su utvrene i na desnoj obali rijeke Une. Od Velike Kladue prema jugoistoku,
ladinik je predstavljen vulkanogeno sedimentom serijom, koju izgrauju ronjaci u alternaciji sa
tufovima i sitnozrnim pjearima, sa ulocima laporaca i krenjaka. U ovoj seriji se nalaze pojave i
leita manganove rude (piroluzit i psilomelan), sa visokim sadrajem silikata. Debljina ladinske
vulkanogene serije na lijevoj strani rijeke Une je do 200 m. Lei na karbonatima, uglavnom
dolomitima anzika, a povlatu, gdje je ouvana, ine karbonati gornjeg trijasa.
Dijelovi terena oko Skoaja i Ostroca, tokom veeg dijela ladninika bili su kopno i nalazili su se na
margini troga u kome se stvarala vulkano sedimentna (porfirit ronjaka ) serija. U kopnenoj fazi
izvrena je karstifikacija anizijskih karbonata i pretaloavanje boksitine mase iz kore raspadanja.
Tako su nastala manja leita boksita kod Skoaja, koja potvruju ovo prostorno ogranieno
povlaenje mora. Na boksitnim leitima su taloeni karbonati gornjeg ladinika i karnika (T31).
30
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
JURA
Sedimenti jure izgrauju znaajne dijelove terena u strukturno facijalnim jedinicama Grmea i
Koprivne Sanice. Cijeli period je predstavljen krenjacima i, podreeno, dijagenetskim dolomitima.
To govori o dugoronoj stabilizaciji marinskog reima u ovom dijelu Tetisa17. Konstatovano je
pristustvo sva tri dijela ovog perioda: lijasa, dogera i malma. Sadanja debljina jurskih karbonata i
drugih sedimenata ove oblasti, sa gips anhidritskim i prateim naslagama, iznosi oko 5000 m.
L IJAS (J 1 )
Naslage lijasa su zastupljene na velikom prostorno u strukturno facijalnoj jedinici Grmea, zajedno
sa karbonatima dogera. Kao poseban lan su izdvojeni u antiklinali Bosanskog Petrovca, gdje dolomiti
gornjeg trijasa kontinuirano prelaze u lijas. U viim dijelovima dolomitskog kompleksa nalaze se
paketi tamnosivih krenjaka. Debljina lijaskih karbonata je 400 500 m.
U kanjonskoj dolini rijeke Une, izmeu Doljana i Kulen Vakufa, lijas lei transgresivno na srednjem
trijsu. U bazi se nalaze bree, a zatim dolaze slojeviti tamnosivi do crni krenjaci, preteno kalkareniti
i oolitini krenjaci, u uzmjeni sa kalcilutitima. U gornjem dijelu karbonatnog kompleksa lijas dogera
Doljanske strukture su bankoviti i slojeviti jedri krenjaci (Doljani, Zaklopac, Medeno polje), debljine
oko 500 m.
D OGER (J 2 )
17
Tetis oznaava veliku morsku povrinu, koja se prostirala izmeu dvije kopnene povrine na sjevernoj
hemisferi i jedne kopnene povrine na junoj hemisferi, u paleozoiku, tj., permu. Tragovi Tetisa se raspoznaju
na cijelom podruju dananjeg Balkana
31
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
S ERPENTINITI
U predjelu sela Volar nalazi se vea masa intenzivno serpentiniziranog peridotita. On se nalazi u
sanskoj razlomnoj zoni, na kontaktu sa karbonatima trijasa na junoj strani. Ostali dio mase je
prekriven aluvijumom. Ovi ultrabaziti su dio ultrabazita dijabaz ronjake formacije, koja izgrauje
vei dio Kozare i terena prema Bosanskoj Kostajnici i Bosanskoj Dubici.
M ALM (J 3 )
Sedimenti gornje jure izgrauju znatne dijelove terena na lijevoj stranirijeke Une (Donja Gata
Brekovica, Skoaj), zatim na zapadnim padinama Baraue (Mali Ljuto) i izmeu Oraca i Kulen
Vakufa. Vee mase gornjojurskih sedimenata nalaze se i na sjeveroistonoj strani Grmea, u predjelu
Dubovika i Lisca, juno od Kamengrada i Sanskog Mosta.
U dolini rijeke Une i u sjeverozapadnom Grmeu, u gornjoj juri su izdvojeni krenjaci i dolomiti
oksford kimerida (J31,2). Lokalno, dolomiti imaju prevagu. Debljina paketa je 200 300 m.
Jugozapadno od Bihaa, oko Zavalja i Skoaja, izdvojene su naslage kimerid portlanda (J32,3) u faciji
tankoslojevitih i laminiranih raznobojnih krenjaka, sa proslojcima i soivima ronaca, zatim, sa
slojevitim dolomitom i tankim proslojcima bituminoznog kriljca. Ovo su lagunski sedimenti tipa
lamekih slojeva, koji se pojavljuju i u nekoliko drugih lokaliteta ove oblasti. Bono se pojavljuju
sprudni krenjaci. Debljina mlade gornje jure u okolini Bihaa je 200 400 m.
Gornja jura je ralanjena na dva nivoa i u predjelu junog Grmea (Krnjeua, LIpa), sa
karakteristinim mikrofosilnim zajednicama. Meutim, u najveem dijelu ove oblasti, gornja jura je
razvijena u faciji sprudnih, masivnih, a rjee bankovitih krenjaka. Dolomiti su u gornjoj juri
podreeni lan. Poetkom jure na ovim prostorima prestaje sedimentacija, pa gornja jura, u
strukturno facijalnoj jedinici Koprivna Sanica (osim kod Dubovika), lei transgresivno na
gornjotrijaskim dolomitima. Takoe, konstatovani su prekidi depozicije izmeu srednje i gornje jure.
Ovi diskontinuiteti su oznaeni jurskim leitima boksita. Debljina neralanjene jure je u rasponu od
300 500 m.
U dolini rijeke Une, te izmeu Kulen Vakufa i Oraca, malm je takoe predstavljen neralanjenim
starijim dijelom (J31,2), koji line krenjaci, dolomiti i glinovite bree. Debljina im je oko 500 m. Na
sjevernoj strani Osjeenice i kod Vrtoa, na njima su tanja leita boksita, a mlai dio gornje jure
(J32,3) lei transgresivno na njima. U ovom terenu, malm je predstavljen klastinim i evaporitskim
naslagama (gips, kvarci pjeari, pijesci, krenjake bree i glina leite Oraac). U gornjoj juri,
izmeu Kulen Vakufa, Raia i Skoaja, zastupljeni su i krenjaci sa ronacima (Suvaja, Brotnja,
Oraac), debljine do 350 m, te dolomiti sa ulocima klastita, to ukazuje na dinamian marinski reim
i razueno dno mora. To je uslovilo i znatnu facijalnu raznovrsnost. Ukupna debljina malma na ovim
terenima procijenjena je u irokom rasponu od 1700 3200 m.
32
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Krenjaci izgrauju vee dijelive terena juno od Kamengrada. Lee na krenjacima, a debljina im je
oko 450 m.
KREDA
Sedimenti kredne periode izgrauju najvei dio terena Bosanske Krajine. Dominantne su karbonatne
facije i fli. Zastupljene su tvorevine donje i gornje krede, te prelazne naslage izmeu donje i gornje
krede (K1,2) i kredno paleogeni (K2, Pg) fli.
D ONJA KREDA (K 2 )
Naslage donje krede su izdvojene u gredi Pljeivice, zapadno od Bihaa i Zavalja, te oko Uljebia, u
dolini Une i na sjevernoj strani Baraue, gdje ih prekida vea masa jurskih karbonata. Sedimenti
donje krede se, u vidu pojasa irine 1 km, nastavljaju od Luke prema Kulen Vakufu i Martin Brodu.
Oni izgrauju teren u predjelu Bjelajskog polja i ine osnovnu strukturu planine Osjeenice i
jugoistonog dijela strukturno facijalne jedinice Grmea. Karbonati donje krede izgrauju vee
dijelove slivnog podruja rijeke Sanice.
Donja kreda je na pretenom dijelu terena izgraena od krenjaka. Dolomiti imaju zapaenije uee
u jugozapadnom dijelu Grmea i oko Uljebia, a laporci i intrabazenske bree su lokalna pojava.
Karbonati donje krede su konkordantni na malmskim. Lokalno je, a na osnovu mikrofaune, izvrena
podjela na dva paketa: 1. Valendis otkriv (K11,2), ija je debljina oko 400 m, te na 2.Barem apt alb
u faciji bankovitih i slojevitih krenjaka sa proslojcima dolomita. Debljina mlaeg paketa donje krede
je 300 500 m.
33
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
G ORNJA KREDA (K 2 )
Karbonati i klastiti gornje krede imaju znaajno rasprostranjenje. Njih karakteriu razlike u facijalnom
razvoju i starosti, zbog ega su posebno izdvojene preteno karbonatne facije (K 21,2,K2 i K23) i fli
(K2,Pc,K23). Oit je neujednaen stepen prouenosti gornjokrednih tvorevina, to se odrazilo i u
ovakvom stratigrafskom ralanjivanju.
K ARBONATNE FACIJE
Izmeu Papara i Zavalja, podno Pljeivice, izdvojeni su krenjaci cenoman turona (K21,2), sa
proslojcima i soivima dolomita. To su, uglavnom, kalkareniti i biokalkareniti, sa izraenom
slojevitou, bogatim fosilima, naroito rudistima, koji se javljaju u formi biostroma razliite veliine.
Sline karbonatne tvorevine su izdvojene u navlaci bloku ava (1194 m), na jugozapadnom krilu
Grmeke strukture (K2). To su rudistni krenjaci, koji ine poseban tektonski blok izmeu Prkosa i
Stijenjana, prema zapadu navuen na starije, takoe gornjokredne karbonate. Rudistni krenjaci (K2)
su izdvojeni izmeu Brestovca, Krnje jele i Bravskog. Pruaju se pravcem SZ JI, u pojasu duine
preko 20 km i irine 1,5 4,5 km. Oni su ubrani snano rasjednuti. Transgresivni su na krenjacima
cenomanturona. Taj kontakt je obiljeen leitima boksita i bazaltnim breama.
Fline naslage su izdvojene kao gornja kreda uopte (K2), u okviru senonskog kata (K23) i kao prelazne
tvorevine izmeu gornje krede i paleocena (K2,Pc).
Gornjokredni fli (K2) je izdvojen u okviru strukturno facijalne jedinice Koprivna Sanica. To je
biokalkarenitni fli, sa veoma izraenim elementima turbiditne sedimentacije. Ove naslage su
izdvojene na velikoj povrini izmeu Bosanske Krupe, Volodera, Otoke i Arapue, zatim juno od
Suvaje, a spominju se i oko Luci Palanke i Davidovia. U ovim lokalitetima, fli lei direktno na donjoj
kredi. Smatra se da se fli ovdje poeo taloiti i prije Grmekog flia. Pored razliitih tipova krenjaka,
u ovom fliu je karakteristina facija laporaca i laporovitih mikrita. Pjeari nisu prisutni, ali se
pjeskovita komponenta nalazi kao primjesa u nekim varijetetima laporca i krenjaka. Debljina flinog
kompleksa gornje krede u jedinici Slunj Slanjani iznosi oko 600 m.
Senonski fli (K23) je izdvojen u sreditu Grmea, izmeu Maije Grede, Krnjeue, Lastve i Vranovine.
Svuda je transgresivan na starijim naslagama krede, a kontakt je markiran tanjim leitima boksita. U
bazalnom dijelu se nalaze konglomerati koji mjestimino prelaze u bree. Konglomerati se u niim
nivoima pojavljuju u formi bankova, u kojima veliina zrna varira od nekoliko mm do 150 cm. Valutice
su iskljuivo od karbonatnih stijena, a detrius je intrabazenskog porijekla. Ovaj, stariji paket
senonskog flia (1K23) ima debljinu oko 200 m. Pored konglomerata (kalcirudita), u sastavu sekvenci
uestvuju krenjaci, kalkareniti i laporci. Vano je napomenuti da starije naslage starijeg senona
nemaju izraene odlike flia. One se ispoljavaju tek u mlaem paketu (2K23), iji se dobro otkriveni
profili nalaze oko Tihotine, Hrgara, olaje, Risovca i Krnjeue. Sekvence flia izgrauju klastino
karbonatni slojevi biomikrita i biosparita, u kojima preovladavaju fosilni detrius, te intramikrita i
intrasparita, u kojima su dominantni alohemijski sastojci, a zatim laporci i pjeskoviti laporci, listasti i
slojeviti. Sekvnce su obino debljine oko 10 m. Gradacioni lanovi su debeli oko 3 m, a na njima
slijede slojevi sa horizontalnom laminacijom. U okolini Suvaje se nalaze sekvence debljine i do 50 m.
34
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Izdvojen je kod Jezerskog i Cazina na jugoistoku, te predstavlja produetak flinih naslaga iz podruja
oko Bosanske Krupe, iji je diskontinuitet uslovljen tektonikom i erozijom. U litolokom sastavu
uestvuju krenjaki, mjestimino kriljavi, lapori i laporoviti krenjaci, sa slojevima i soivima
pjeara, zatim uloci sitnozrnih kalkarenita i ploastih krenjaka sive i crvene boje, s ronacima.
Seriju odlikuje izraena slojevitost, a debljina slojeva je u intervalu od 5 50 cm. Ovi sedimenti imaju
turbiditske odlike, smjenjuju se bono i vertikalno, a kompletne sekvence su veoma rijetke. este su,
pak, pojave sedimentnih tekstura (erozioni kanali, tragovi vrtloernja i utiskivanja), a od internih
tekstura sreu se razliiti tipovi laminacija, te rjee gradaciona slojevitost. Debljina kredno
paleocenskog flia je oko 500 m.
NEOGEN (N G )
U ovom dijelu Bosanske Krajine, neogen je predstavljen slatkovodnim jezerskim naslagama,
ouvanim u Bihako cazinskom i Kamengradskom bazenu.
Bihako cazinski bazen nalazi se u slivu rijeka Une i Korane. Prua se pravcem SSZ JJI, na duini od
oko 42 km, od Raia, pa sve do iza turlia. Prosjena irina bazena je oko 6 km, a ukupna povrina
preko 250 km2. Kompleks jezerskih sedimenata je podijeljen u tri litofacijalne cjeline:
Na osnovu brojnih ostataka jezerske faune i movarne vegetacije, zakljuuje se da su ove naslage
obrazovane tokom srednjeg i gornjeg miocena. Njihova debljina je u irokom rasponu, od nekoliko
desetaka metara, pa do 250 m, to zavisi od stepena erodiranosti i ubranosti bazenskih deponata.
Bazen Biha Cazin se nalazi u zoni rasjeda rijeka Une i Korane, sa iznosima sputanja do 2000 m,
izmeu Grmea i Pljeivice. U fazi tonjenja bazenskog dna, uglavnom od gornjeg miocena, dolo je do
ubiranja jezerskih naslaga, to je naroito ispoljeno u sjevernom, Cazinsko trakom dijelu bazena.
Sansko kamengradski bazen spada u grupu veih ugljenih bazena u BiH. Nalazi se u istonom dijelu
terena. Prua se pravcem zapad istok, od Lipnika do Sanskog Mosta, na duini od 18 km. Prosjena
irina bazena je oko 4,5 km, pa je ukupna povrina oko 80 km2. U njegovom sastavu su izdvojene
sljedee litografske jedinice:
35
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
antiklinale, koja razdvaja zapadnu i istonu sinklinalu. Debljina bazalnih naslaga je do 500
m,
II. Glavna ugljena zona lei konkordantno na podinskim glinama. Sastavljena je od istog
uglja, ugljevitih glina, laporaca i ugljenog kriljca, ukupne debljine oko 30 m. Debljina
glavnog ugljenog sloja varira od 0,8 23,8 m, a prosjena debljina ugljena u bazenu je 7,6
m,
III. Zona utosivih krenjaka sa slojevima i soivima tufa, debljine do 7 m, nalazi se iznad
zone glavnog ugljenog sloja. To su tamnouti, upljikavi, kompaktni, organogeni krenjaci,
sa proslojcima uglja, debljine oko 30 m. Na njima je debela serija laporovitih krenjaka sa
proslojcima pjeara. Na oko 150 m iznad glavnog sloja uglja, razvijen je sloj tamnosivih,
laporovitih krenjaka, sa bijelim fosilnim tragovima mekuaca. Razvijen je na irem
podruju u zapadnoj sinklinali Fajtovci Modra i pogodan je za korelaciju. Zavrni dio ove
zone predstavljen je klastitima: pjeari, konglomerati, gline, koji ukazuju na opliavanje i
poetak nove tresetne faze. Debljina naslaga ove zone je oko 250 m,
IV. Krovinska ugljena zona, debljine oko 70 m, sastoji se od utih, upljikavih, organogenih
krenjaka, sa vie slojeva uglja, koji lee na klastitima i glinama iz prethodnog lana. Uz
njih se nalaze slojevi ugljevitog kriljca, lapora, glina i pjeara. Ugalj krovne zone ima
produktivnu vrijednost, pa je bio predmet i eksploatacije na vie lokaliteta unutar bazena,
V. Zona utih kongerijskih krenjaka je posljednji lan miocenskih limnikih deponata.
Otkriveni su na velikom prostoru u zapadnom, te neto manje, u istonom dijelu bazena.
Brojne vrste kongerija ukazuju na njihovu gornjomiocensku starost. Debljina im je oko
550 m,
VI. Pliocenskom polifacijalnom kompleksu pripada serija lapora, pjeskovitih lapora, glina sa
mjestimino keramikim svojstvima, tronih komglomerata, soiva kvarcnih pijeskova i
ljunka. Ove naslage su zastupljene samo u istonom dijelu bazena, naroito oko Devara
i Brdara. Debljina im je oko 350 m.
KVARTAR (Q)
Na podruju Unsko sanskog kantona nije utvreno prisustvo naslaga starijeg kvartara pelistocena,
osim to se depozitima kvarcnih pijesaka oko Bihaa pripisuje diluvijska (pleistocenska) starost,
analogno lesnim pijescima Panonske nizije. Takoe, pretpostavka da se dio naslaga sedre stvarao u
tom razdoblju, nije dokazana odgovarajuim fosilima. Holocen je zastupljen razliitim litolokim
lanovima: 1. Naslagama sedre u dolinama rijeka Korane, Une, Unca i Sane, te nekih njihovih pritoka,
2. Barski sedimenti, lokalno razvijeni u dolinama ovih rijeka, 3. Deluvijum predstavljen ilovaama, 4.
Sipari, 5. Aluvijum i aluvijalne terase.
Debljina ovih naslaga je relativno mala, do nekoliko metara, rijetko preko 10 20 m. Meutim,
lokalno su oni vrlo znaajna geoloka tvorevina, naroito u urbanizovanim rejonima, zbog ega treba
vriti njihovo organizovano prouavanje, naroito u ininjerskogeolokom i geotektonskom smislu.
36
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ovdje je formiran dinaridski, krki reljef, stvaran u gornjem trijasu, juri, kredi i paleogenu, koji obiluje
fenomenima: kanjonom rijeke Une, Unca, Sane, koji su duboki i preko 1400 m, krakim poljima, kao
to su Bihako, Bjelajsko, Medeno, Luci Palanka Jelainovac, Skuani Vakuf Kamengrad Sanski
Most, te peinama i vrelima po stranama dolina i kanjona. Ovdje se nailazi i na tzv.visee peine, gdje
je eroziona baza znatno dublja, zatim sukcesivno poredane povri, ponikve, viefazne vrtae, ponori,
te cijeli niz prelaznih oblika od povrine prema podzemlju.
Cijela oblast je obiljeena razvijenim karstom, tipa holokarsta i karstnom hidrografijom, gdje su vodna
tijela, najee, duboka, izvori su rjei, ali jaki i, esto, povremenog karaktera. Povrinski tokovi, osim
glavnih vodotoka, koji su zasluni za vodno bogatstvo cijelog Kantona, su rijetki. 18
Meutim, naunici se slau da istraenost karsta Unsko sanskog kantona je na nezavidnom nivou i
da je potrebno preduzeti opsene radnje, koje e dovesti do razumijevanja tih prirodnih formacija i
njihovog koritenja i zatite.
Pregledna karta hidrogeoloke rejonizacije BiH dijeli prostor Unsko sanskog kantona na regionalne
hidrogeoloke zone:
Kako je ve opisivano u poglavlju geomorfolokih karakteristika, svaka od zona ima svoje posebnosti,
to se odraava i na hidrogeoloke prilike.
18
Na kr, XX-XXI, 33-34, 2000-2001., str.20
37
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
38
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
naslage a posebno fline naslage eocena, u podruju karbonatne platforme imaju znaajnu
hidrogeoloku funkciju. To su stijene sa funkcijom hidrogeolokih barijera, vodonepropusne.
Nepropusna funkcija moe biti lokalno naruena samo ako su ove naslage male monosti, plitkog
zalijeganja ili izrazito tektonski poremeene. Posebno je izraena nepropusna funkcija flinih naslaga,
gdje dominira glinovita komponenta u flinom komleksu glina, lapora, pjeenjaka, konglomerata i
tankoploastih krenjaka.19
Zona bosanskog flia je zastupljena na sjeverozapadnom dijelu podruja. Naslage su starosti gornja
kreda senon, tj., kredni fli koji se taloi na padini i u podnoju karbonatne platforme Dinarida. Ovo
su, uglavnom, vodonepropusne stijene, tj., hidrogeoloki kompleksi preteno bez akvifera.
Postorogeni neogeni i kvartarni sedimenti imaju znaajnu ulogu u strukturi Dinarida. To su neogene
marinske ili slatkovodne naslage, koje su nastale nakon izdizanja Dinarida, a za vrijeme eocenske
deformacione faze. Na podruju Kantona, javljaju se neogeni bazeni karbonatne platforme.
Litofacijalne karakteristike ovih bazena su, zbog intenzivnih orogenih aktivnosti u tom peridu i
ciklinih izmjena uslova sedimentacije, veoma raznovrsne, ali generalno dominiraju klastiti svih tipova
(gline, lapori, pijesci, konglomerati i dr.) , sa karbonatnim sekvencama (krenjaci) i izraenim fazama
formiranja ugljenih naslaga.21
Kamengradski basen, iako u zoni sredinjih Dinarida ima genetske predispozicije i karakter podloge
blizak bazenima u okviru karbonatne platforme. Naslage starijeg miocenskog polifacialnog kompleksa
(konglomerati, pjeari, ljunci, a zatim gline i laporci u podini glavne ugljene zone) pokazuju u cjelini
vodonepropusne karakteristike (kao i slojevi uglja odnosno ugljena zona u cjelini). Mlaemiocenske
naslage neposredne povlate pokazuju dobrovodopropusne karakteristike. Prirodna vodopropusnost
ovih laporovitih krenjaka dodatno je poveana u zoni iznad starih rudarskih radova; zaruavanjem i
deformacijom krovine. Na njima lei povlatna ugljena zona takoe vodonepropusnih karakteristika, a
zatim cca 550 m debela serija ukastosivih, kongerijskih krenjaka i laporaca, sa rijetkim slojevima
pjeara, konglomerata i tufova. Ove naslage pokazuju slabo do dobrovodopropusne karakteristike.
Zavretkom sedimentacije ovih naslaga dolazi do faze tektonske mobilnosti, kada je dolo do
izdizanja centralnog dijela basena i njegovog razdvajanja u dvije odvojene cjeline i kada su znatno
poremeeni stariji lanovi serije, ukljuujui i ugljene slojeve. Zavrna sedimentacija odvija se u
skuenom prostoru krajnjeg istonog dijela basena, a dijelovi ove serije (pjeari, konglomerati,
pjeskovi, ljunkovi) koja zavrava poroznim, bjeliastosivim organogenim (kongerijskim) krenjacima,
pokazuju, takoe, dobrovodopropusne karakteristike.
19
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.29-30
20
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.31
21
Ibidem
39
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pojedini dijelovi basena imaju razliitu ulogu u reimu podzemnih (i povrinskih) voda ovog dijela
terena. Povlatni krenjaci (i glavna ugljena zona) na zapadnom i jugozapadnom dijelu leita lee
direktno preko karstifikovanih naslaga mezozoika, sa kojima ine jedinstvenu akumulaciju podzemnih
voda (akvifer) sloenih hidraulikih odnosa. Dokaz tome su izvori koji se, iz ovih krenjaka, javljaju u
dolinama potoka Hatiraj (Ledenica, Q = 3-20 l/s, Ponorac, Q = 10-20 l/s) i Modranice (iroko
vrelo Q = 2-22 l/s). Dokazana je veza izmeu doticaja podzemnih voda u jamu Fajtovci i padavina,
ak i u dijelovima gdje se priliv vode vri iskljuivo kroz neogenu krovinu. S druge strane na kontaktu
vodopropusnih i vodonosnih krenjaka sa monim, vodonepropusnim naslagama neogena u
centralnim, najdubljim dijelovima basena, javljaju se karstni izvori kao to su Banovci (Q = 10-20
l/s), Grabor (Q = 50 l/s) i dr.
Osnovna su obiljeja otre i relativno snjene zime, te topla ljeta.Minimalne temperature sputaju se
ponekad i ispod -20 C, dok maksimalne doseu do 40 C.Godinje padavine su u prosjeku izmeu 700
i 1200 mm/m2, a srednja godinja temperatura ima vrijednosti izmeu 10 i 12 C.
Prema tome, sjeverni dio Unsko sanskog kantona pripada pojasu umjereno kontinentalne klime,
dok juni dio podruja, a posebice Martin Brod, Klju i Bosanski Petrovac, pripadaju prelaznom pojasu
umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa, sa neto izmijenjenim vrijednostima, gdje
srednja temperatura u januaru je u intervalu - 1,0 C do 7,0 C, a srednja godinja temperatura se
kree od 9,0 C do 10,6 C, sa godinjom sumom padavina od 991 l/m do preko 1300 l/m. Podruja
planina Grmea, Osjeenice i Pljeevice imaju karakteristike planinske klime.
Ovo podruje, usljed injenice da su veoma blizu dva podruja sa sasvim drugaijim tipovima klime
(mediteranske na zapadu i planinske na jugu), sa klimatoloke take gledita predstavlja dosta
sloeno podruje. Uticaj ova dva susjedna klimatska podruja se ne odraava toliko na srednjim
vrijednostima klimatolokih parametara, koliko dolazi do izraaja u sluaju iznenadnih prodora toplih
i hladnih zranih masa. Tada, u kratkom vremenskom intervalu, dolazi do brzih promjena
temperature, vlanosti zraka i ostalih klimatolokih parametara, a sve praeno veoma jakim
vjetrovima.22
22
Procjena ugroenosti Unsko sanskog kantona od prirodnih i drugih nesrea, str.7
40
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Meteoroloka stanica Hg
Biha 4449' 1555' 246
Sanski Most 4446' 1642' 158
U oblasti umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa, srednja godinja temperatura kree se
od 9.5 10.0 C, a za viegodinji niz 1961 1990.godine, dok se u planinskom pojasu srednja
godinja temperatura kree od 8.5 9.5 C za isti niz godina.
Prosjena godinja koliina padavina je od 1 000 1 200 l/m2, a snjene padavine su veoma obilne i
izraene na viim nadmorskim visinama. U najviim predjelima padavine mogu prei i 2000 l/m2
godinje. Raspored padavina, sukladno karakteristikama umjereno kontinentalne klime, jeste
ravnomjeran tokom godine, ali ipak doseu svoj maksimum u maju, junu i julu mjesecu, kao i u
novembru i decembru. Junski intenzitet padavina je, pak, najizraeniji. Snjene padavine mogu se
javljati u svim zimskim mjesecima, ali i u oktobru i aprilu, a na viim nadmorskim visinama nije
rijetkost da se jave i u maju i septembru. Srednji broj dana sa snjegom iznad 10 cm je od 35 50
dana.
U dolinama rijeka se javlja i pojava temperaturne inverzije, posebno u jesen i zimu, to poveava
relativnu vlanost zraka i dovodi do stvaranja magle.
41
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Mini-
Zimska Ljetna God. Max.
malna
God.Temp.zraka temper. temper. sume Temp.
Datum temp. Datum
(C) zraka zraka oborina zraka
zraka
(C) (C) (I/m2) (C)
(C)
Biha 10,9 1,8 19,8 1329 40,0 22.8.2012 -29,2 17.2.1956
Sanski
Most 10,5 0,9 19,6 1067 40,8 16.8.1952 -30,3 17.2.1956
1.1.5.2. TEMPERATURE
Na osnovu podataka ove dvije stanice, ali i pojedinanih mjerenjima u opinskim centrima Kantona,
dobivene su vrijednosti srednjih mjesenih, a posljedino i godinjih temperaturnih vrijednosti.
42
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
1.1.5.3. PADAVINE
Koliina padavina u umjereno kontinentalnom pojasu klime kree se, prosjeno, u intervalu od 700
1100 mm/m2. Mjerenja na meteorolokim stanicama u Unsko sanskom kantonu, ali i na nivou
opina, pokazuju sline vrijednosti, sa lokalnim odstupanjima.
43
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
suma
2000.godine (l/m2)
Biha 83 89 99 117 113 107 104 96 126 130 146 111 1322
Sanski Most 62 61 76 88 92 106 96 82 90 96 98 82 1028
Godinje sume padavina se razlikuju i do 400 l/m2 za pojedine opine, ali su u pravilu, one najvee u
aprilu i novembru, tj., imaju proljetni i jesenji maksimum.
Maksimalne visine snjenog pokrivaa se biljee u januaru i februaru, zadrava se oko 40 dana, a
maksimalne vrijednosti mu mogu dosei i 1 m. Meutim, odreena podruja, a ovisno o orografiji,
mogu imati smetove mnogo vee visine.
44
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Klju 51 82 21 17 0 10 33 60 82
Velika 83 43 45 15 0 0 37 67 83
Kladua
45
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Naime, Cfb klima ili umjereno topla vlana klima sa toplim ljetom. Karakteristike ove klime su,
uglavnom, ravnomjeran raspored padavina tokom cijele godine, to je vrlo povoljno za razvoj uma,
posebice ume bukve, pa se ova klima nekada i naziva klimat bukve.
Uopeno, najvei dio krajeva s ovom klimom nalazi se pod utjecajem ciklona koji dolaze s okeana i
kreu se prema istoku, tako da raspodjela padalina u prostoru i vremenu najvie ovisi upravo o njima.
Kontinentalna podruja, koja su pod utjecajem Cfb klime, imaju vie padavina u toplijem, nego u
hladnijem dijelu godine.
Prema odreenim izvorima23, podruje se ipak dijeli na nekoliko Cf kategorija, tj., tri klimatska
podtipa:
Cfb umjereno topla vlana klima sa toplim ljetom, koja se javlja do 1000 m.n.m,
Dfb umjereno hladna i vlana klima s toplim ljetom, koja se javlja od 1000 1500
m.n.m.,
Dfc vlana borealna klima sa svjeim ljetom, koja se javlja na visinama preko 1500
m.
1.1.5.6. VJETROVI
Rua vjetrova ovisi o orografiji terena, planinskim grebenim i pravcu pruanja rijeka. Brzina vjetra
raste proporcionalno sa poveanjem nadmorske visine, pa je najvea na vrhovima planina.
Dominantni vjetrovi dolaze iz pravca sjevera i jugoistoka, ali prisustvo jugozapadnog vjetra je izuzetno
esto. Ekstremni udari vjetra, u pojasu umjereno kontinentalne klime, mogu dostizati i preko 40
m/s, to se javlja jednom, do dva puta u 10 godina. Brzine 25 40 m/s su zabiljeene gotovo svake
godine, dok brzine do 17 m/s su esta pojava i javljaju se vie puta godinje.
Podaci sa mjernih stanica u opini daju sljedee vrijednosti pravca i brzine vjetrova, koji se javljaju na
podruju Kantona, a koji su dobiveni viegodinjim nizom mjerenja.
Meteoroloka Biha
stanica
Pravac vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
estina (%) 4,6 4,9 6,8 12,2 12,7 9,6 17,3 18,7 13,1 100
Srednja brzina - 1,4 1,5 1,5 2,4 1,4 1,4 1,4 1,3 -
Meteoroloka Bosanska Krupa
stanica
Pravac vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
estina (%) 64,9 7,8 5,1 1,8 4,3 9,8 3,1 1,3 1,9 100
Srednja brzina - 1,9 1,9 1,8 2,1 2,2 1,8 1,4 1,9 -
Meteoroloka Klju
stanica
Pravac vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
23
Prostorni plan opine Biha, Prostorna osnova, str.13
46
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
estina (%) 76,0 2,0 1,0 0,0 9,9 1,0 6,5 1,0 2,5 100
Srednja brzina - 1,7 2,0 0,0 2,5 1,4 1,8 1,9 2,1 -
Meteoroloka Cazin
stanica
Pravac vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
estina (%) 23,4 30,3 6,7 7,6 0,9 5,6 6,4 9,3 9,8 100
Srednja brzina - 1,2 1,3 1,2 3,5 2,3 1,9 1,3 1,2 -
Meteoroloka Sanski Most
stanica
Pravac vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
estina (%) 46,5 6,9 5,1 2,3 3,6 5,2 4,9 7,5 18,2 100
Srednja brzina - 2,5 2,0 1,7 2,5 3,2 2,4 1,7 1,8 -
Meteoroloka Velika Kladua
stanica
Pravac vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
estina (%) 38,8 7,6 3,7 2,0 3,7 10,7 14,4 15,2 3,9 100
Srednja brzina - 2,2 2,4 2,2 1,8 2,4 2,2 2,2 2,2 -
C tiina
Stoga se za potrebe izrade ovog, ali i planova vieg reda, koji su prethodili (PP F BiH, Prostorna
osnova), pristupilo analizi i valorizaciji osnovnih geolokih karata usprezi sa morfolokim,
hidrogeolokim, geotektonskim i dr. karakteristikama terena, a sve dovodei u vezu sa postojeim
ininjersko geolokim kartama, razliitih razmjera i kvaliteta24, kako bi se sagledao segment
stabilnosti terena.
Nestabilan teren,
Uslovno stabilan teren,
Stabilan teren.
Nestabilan teren predstavlja ona podruja koja su zahvaena procesima klizanja, puzanja i
odronjavanja tla. Vrlo je bitno sagledati ove povrine, jer one predstavljaju barijeru u prostornom
planiranju, tj., namjeni povrina za izgradnju u bilo kom pogledu. Meutim, ovaj teren svakako treba
planirati za sanaciju, kako bi se otklonile potencijalne opasnosti, a u krajnjem sluaju, teren priveo
buduoj namjeni kao uslovno stabilan ili stabilan teren.
Uslovno stabilan teren podrazumijeva one povrine koje su u prirodnim uslovima stabilne, meutim,
zbog razliitih sloenih geolokih, geomorfolokih, strukturno tektonskih i hidrogeolokih faktora,
mogu se oekivati problemi sa stabilnou, ukoliko se teren tretira djelovanjem ovjeka (neadekvatni
graevinski zahvati). Svakako, ova kategorija terena ima predispoziciju da se kroz pravilan tretman
prevede u stabilan teren, to budua planska i detaljno provedbena dokumentacija treba tretirati, a
prije odobrenja za graenje.
24
PP F BiH, Prostorna osnova, str.38
47
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Meutim, lokalno posmatrajui, javljaju se odreene anomalije u svim opinama Unsko sanskog
kantona, a bez obzira na predvienu kategoriju stabilnosti terena.
Obzirom da nije ustrojen katastar klizita, koji bi poblie i sa sigurnou evidentirao zahvaene
povrine, informaciono dokumentaciona osnova, koja je formirana na osnovu ustupljenih podataka
od strane opina Kantona, bila je jedini izvor informacija o trenutno ugroenim zemljitima. Pojedine
opine su dostavile tane lokacije klizita, dok su druge svoje informacije vezale za mjesne zajednice.
Zbog neravnomjernosti podataka, klizita su prikazana prema lokacijama., tj., toponimima za koje se
veu, bez podataka o stepenu ugroenosti okoline.
48
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
opinama osjea i danas, problematika klizita i odronjavanja se moe manjim dijelom vezati i za
reime podzemnih voda i kvaliteta supstrata.
1.1.7. BIODIVERZITET
Bosna i Hercegovina, u cjelosti, predstavlja prostor raznolikosti biljnog i ivotinjskog svijeta, posebice
ako se ima na umu injenica da se u pojedinim podrujima i danas odvijaju procesi nastajanja novih
vrsta.
Bioloka raznolikost se odnosi na ukupnost gena, vrsta i ekosistema planete Zemlje ili nekog regiona
(Wilson, 1988; Sala et al., 2000; Schneders et al., 2012).
Visok specijski diverzitet biljnog svijeta bazira se na diverzitetu grupa cijanobakterija, algi i
vaskularnih biljaka (mahovina, papratnjaa i sjemenjaa), posebno u podruju planinskih niskih i
visokih tresetita, planinskih i gorskih izvora, gornjih tokova krakih ponornica i vodotoka u
refugijumima tercijerne flore. Posebnu vrijednost u diverzitetu cijanobakterija i algi imaju oblici
karakteristini za termalne i mineralne izvore, sedrene alge, alge peina i polupeina.25
Biodiverzitet ima znaajnu ulogu u odvijanju kljunih ekolokih procesa na Zemlji kruenju materije
i protoku enregije. Razliiti oblici biodiverziteta, fotosintetiki aktivni organizmi organizirani u razliite
nivoe hranidbenih mrea u okviru producenata, obezbjeuju organsku materiju bogatu energijom za
sve bioloke i ekoloke procese u ekosistemu i planeti Zemlji.26
Proglaenje sliva rijeke Une Nacionalnim parkom, jo je jedna potvrda unikatnosti ivoga svijeta i
ostavtine Zemljine geneze, to se mora prepoznati od svih sudionika i korisnika prostora, ali i BiH u
cjelosti.
Samo u podruju sliva rijeke Une, nalazi se preko 1900 biljnih vrsta, to ini preko 50% svih vrsta koje
obitavaju na podruju BiH.
25
PP F BiH, Prostorna osnova, str.53
26
Biodiverzitet BiH stanje i mogunosti upotrebe, dr.Sulejman Redi
27
PPPO Sliv rijeke Une, Nacrt, str. 24
49
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Cijanobakterije i alge
Vrsta
Cijanobakterije 14 utvrenih vrsta u podruju r.Une
Alge Bacillariophyceae (Cocconeis pediculus, Cymbella ventricosa, Diatoma
vulgare,Gomphonema olivaceum, Meloisa varians, Navicula gracilis, Nitzschia
dissipata, Synedra ulna)
Chlorophyta (Cladophora crispata, Cladophora glomerat, Scenedesmus quadricauda,
Ulothrix zonata, Closterium parvulum, C. obliquus, Closterium sp., C. ehrenbergii, C.
leibleinii, C. acuminatus, Spirogyra sp. Manje su prisutne: Closterium acerosum,
Cosmarium botrytis, C. reniforme, C. vexatum, Pediastrum boryanum, P. duplex, P.
simplex i Stigeoclonium tenue)
Rhodophyta (Chantransia chalybea, Lemanea annulata,Bangia atropurpurea,
Lemanea fluviatilis, Chantransia chalybea, )
Xantophyceae (tri vrste)
Chrysophyceae (1 vrsta)
Cyanophyta(Phormidium inundatum,Phormidium uncinatum, Stratonostoc linckia,
Merismopedia punctata,Phormidium sp., Chamaesiphon incrustans, Gloeocapsa
sp.,Lyngbia martensiana, Oscillatoria sp., Phormidium retzi,Phormidium favosum, P.
Inundatum, P. uncinatum)
Nevedene vrste, a koje su najuestalije na prostoru Unsko sanskog kantona i posebno se veu za
sedrene naslage, kojima podruje rijeke Une obiluje, nisu njihov konaan broj, te je samo poznavanje
vrsta je veoma neujednaeno. Meutim, autori se u jednom slau: neistraenost ovih vrsta moe
dovesti do njihovog nestanka, te se vea panja mora posvetiti izuavanju i mapiranju, kao i mjerama
zatite.
Sloeni odnosi ekosistema, a prvenstveno vrijednih prirodnih podruja, ovise o ravnotei svakog
pojedinanog lana, pa je i ranjivost na antropoloke uticaje veoma visoka.
Rijeni tokovi igraju vanu ulogu u razvoju biljnih vrsta i zajednica, posebno uz tok rijeke Une i u
pojasu u kom se osjea njena prisutnost. Isto se moe aplicirati i na druga podruja Unsko sanskog
kantona u kojima je hidrografska mrea razvijena, a takvih je mnogo.
Mahovine koje nalazimo u podruju tokova rijeka Unsko sanskog kantona su:
TABELA 21 MAHOVINE
Marshancia polymorpha
Paprati se javljaju na movarnim stanitima, na kojima dominiraju vrste iz roda preslice, vodenjare i
izuzetno rijetke paprati. Posebno vrijedni elementi naih umskih ekosistema su crvotoine, koje
nastanjuju humozna zemljita tamnih etinarskih uma i pukotine ultrabazinih stijena.28
TABELA 22 PAPRATI
Uz rijene tokove, tj., u zoni poplavne vegetacije, razvijaju se higrofilne i higromezofilne livade, sa
velikim brojem vrsta vaskularne flore.
Sjemenjae su najbrojnije u vaskularnoj flori. Ova skupina ini okosnicu ivog svijeta Bosne i
Hercegovine. Djeluje kao osnovni faktor u oblikovanju pejzane raznolikosti. Sjemenjae su
najznaajniji bioloki resursi i pokretaki faktor etnogeneze, naseljavanja i opstanka stanovnitva. 30
28
PP F BiH, Prostorna osnova, str. 53
29
Diverzitet vrsta, str. 7
30
Ibidem
51
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
52
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Koegzistencija i postojanje razliitih vrsta na relativno malom stanitu, a kroz prizmu varijeteta
reljefa, daju posebnost Bosanskoj Krajini, koja je nadaleko poznata i moe biti preduslov za
izvanredan nauni, ekoloko ekonomski i turistiki razvoj, to e svakako biti jedna od tema ovog
Plana.
Z OOBENTOS
Obzirom na bogatstvo hidrografske mree u Unsko sanskom kantonu, proporcionalno se razvijala i
fauna vezana uz vodotoke. Jedna od najvanijih skupina jeste zoobentos ili fauna rijenog dna.
Organizmi koji uestvuju u izgradnji ove zajednice su iznimno vani za cjelokupan ivi svijet voda, a
njihovo prisustvo utiu na kvalitet vode.
TABELA 24 ZOOBENTOS
ZOOBENTOS Taksoni
Oligochaeta Lumbriculidae
Arachnida Hydracarina
Crustacea Amphipoda (Gammarus balcanicus), Isopoda (Asellus aquaticus)
Insecta Ephemeroptera (Ephemera danica, Baetis sp Baeis rhodani., Ecdyonurus
sp.Caeniss sp.), Trichoptera (Anabolia nervosa, Hallesus tesellatus,
Mystacides sp.Sericostoma sp.Adicella flavicornis, Limnephilus sp.,
Limnephilus ignavus, Limnephilus centralis, Hydroptila sp.), Coleoptera
(Elminthidae), Diptera (Chironomidae, Limoniidae, Simulidae), Odonata
Gastropoda Ancylus fluviatis, Lymnaea peregera, Valvata sp.
Bivalvia Pisidium sp., Sphaerium rivicola
53
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ZOOBENTOS Taksoni
Triclada Dugesia gonocephala
Hirudinea Espobdella octoculata, Glosiphonia complanata
V ODOZEMCI
Uz gornji tok rijeke Une, zabiljeeno je 10 vrsta vodozemaca, iz dva reda: Anura (bezrepci) i Caudata
(repai), to predstavlja oko 20% od ukupnog broja vrsta vodozemaca na koje nailazimo u Evropi.
Evidentno je prisustvo i ovjeje ribice (Proteus angunius), u estavelama Jelainovakog polja
(estavela Oko i estavela Suvaja), opine Sanski Most, kao i veliki broj drugih vrsta koje nastanjuju
podzemne pilje sa istom vodom, kao to su Monolistra spinosa (ljuskavac), Speleocaris pretnei,
Troglocaris anophthalmus (Troglocaris bosnica), koljka Conreia cusceri, zebrasta koljka (Dreissensia
polymorpha, Marifugia cavatica, cvijetne latice i mnoge druge).
I HTIOFAUNA
Ihtioloka istraivanja su vrena na veini rijeka Unsko sanskog kantona, te su dokazala prisustvo i
brojnost razliitih vrsta ribljeg svijeta, pri emu su regostrovane 23 vrste.
TABELA 25 IHTIOFAUNA
Porodica Vrsta
Salmonidae Potona pastrmka (Salmo trutta m.fario), Mladica (Hucho hucho), kalifornijska
pastrmka (Oncorhynchus mykiss)
Thymalliedae Lipljen (Thymallus thymallus)
Cyprinidae Klen (Squalius cephalus), kobalj (Chondrostoma nasus), Bjelica (Leucaspius
delineatus), Plotica (Rutilus pigus virgo), Brkica (Barbatula barbatula), Sapaa
(Barbus balcanicus), Gaga (Phoxinus phoxinus), Pliska (Alburnodeis bipunctatus),
Mrena (Barbus barbus), Krkua (Gobio obtusirostris), Linjak (Tinca tinca), Crvenooka
(Rutilus rutilus), ljivar (Vimba vimba), Gavica (Rhodeus sericeus), aran (Cyprinus
carpio), Babuka (Carassius gibelio)
Esocidae tuka (Esox lucius)
Cobitidae Vijun (Sabanejewia balcanica)
Cottidae Pe (Cottus gobio)
G MAZOVI
Na irem podruju gornjeg toka rijeke Une prisutno je 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornjae
(Chelonia) i ljuskai (Squamata), to ini oko 15% vrsta gmazova Evrope.
Na ovom podruju su prisutne i slijedee vrste: Algyroides nigropunctatus (mrki ljuskavi guter),
Lacerta horvathi (velebitska guterica) i Vipera macrops (gorski utokrug). Gmazovi koje nalazimo u
podruju Nacionalnog parka Una, uglavnom su uobiajene kontinentalne vrste, meu kojima su
31
PPPO Sliv rijeke Une, Prostorna osnova, str.83
54
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
prisutne neke ue rasprostranjene svojte poput: istone livadne guterice (Lacerta agilis bosnica)
endem balkanskog poluotoka i bosanske riovke (Vipera berus bosniensis) - endem balkanskog
poluotoka. Jo tri svojte se smatraju endemskim na podruju parka: velebitska guterica
(Arheolacerta horvathi) istonoalpski endem, gorski utokrug (Vipera (ursini) macrops) endem
balkanskog poluotoka i mrki ljuskavi guter (Algyroides nigropunctatus).
Fauna gmazova nije previe brojna i ne sadri velik broj endeminih i rijetkih vrsta. Meutim, meu
njima se nalaze neke vrste koje su ugroene, osjetljive, rijetke i zahtijevaju odreene zatitne mjere,
primjerice, mrki ljuskavi guter (Algyroides nigropunctatus), Velebitska guterica (Archeolacerta
horvathi), koja je i je endemska svojta istonih Alpa i sjevernih Dinarida, a najvei problem u zatiti
vrste predstavlja nedostatak podataka o populacijskoj strukturi i dinamici.32
P TICE
Na temelju podataka promatranja i prouavanja ptica na irem podruju Like i gornjeg Pounja na
ovom je irem prostoru zabiljeeno vie od 120 vrsta ptica. Od tog broja vie od 80 vrsta su
gnjezdarice, dok neto iznad 20 vrsta potpadaju pod selice. Usporedi li se ovaj broj s europskom
ornitofaunom on ini oko 25% europske faune ptica, koja broji vie od 500 vrsta.
Temeljem literaturnih podataka i podataka o ornitofauni ireg podruja Like i Pounja broj vrsta ptica
prelazi 160 vrsta. Ptice podruja gornjeg toka Une mogu se sistematizirati u 17 redova i 45 porodica.
Znaajne vrste su veliki tetrijeb (Tetrao urogallus L.) i ljetarka (Tetrastes bonasia L.) ili umska
jarebica koja je vrlo rijetka Bosni i Heregovini.33
S ISARI
Bogatstvo rijeka, uma, livada i panjaka, dom je brojnim vrstama sisara, kojih ima gotovo 60 vrsta, a
to predstavlja oko 25% vrsta na koje nailazimo u Evropi.
Najznaajnije vrste sisara su mrki medvjed (Ursus arctos L.), jelen (Cervus elaphus L.), koji vjerovatno
migrira iz lovita iz susjedne Hrvatske, srna (Capreolus cepreolus L.), divlja svinja (Sus scrofa), zec
(Lepus europaeus) penje se i do 1200 m nadmorske visine, ali je mnogo brojniji u nizinskim
dijelovima. Ovdje obitavaju i vuk, lisica, jazavac, kuna bjelica i zlatica, tvor, ris, divlja maka, lasica,
hermelin i vidra. Meu parnoprstaima (Artiodactyla) pretpostavlja se da su prisutne jo dvije vrste:
jelen lopatar (Dama dama) i divokoza (Rupicapra rupicapra), za iju su prisutnost na podruju porjeja
Une zasluna lovaka drutva ovog podruja koja su ih pokuale unijeti (introducirati). Unutar skupine
glodavci (Rodentia) etiri su vrste koje bi takoe mogle obitavati na ovom podruju i to su alpski
voluhari (Microtus multiplex), vrtni puh (Eliomys quercinus) i nutrija (Myocastor coypus). Dakle, broj
oekivanih vrsta sisavaca gornjeg porjeja rijeke Une i okolnih podruja iznosi vie od 70 vrsta. 34
TABELA 26 SISARI
Sisari Vrste
Kukcojedi (Insectivora) 9 vrsta
imii (Chiroptera) 16 vrsta
32
http://nationalpark-una.ba/bs/historija.php?id=6/Gmazovi
33
PPPO Sliv rijeke Une, Prostorna osnova, str. 94
34
PP Opine Biha, Prostorna osnova, str.22
55
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sisari Vrste
Zvijeri (Carnivora), 13 vrsta
Parnoprstai (Arctiodactyla) 3 vrste
Glodavci (Rodentia) 17 vrsta
Dvojezupci (Lagomorpha) 1 vrsta
Velik broj vrsta sisara smatra se ugroenim prema nekoj od IUCN kategorija ugroenosti i veina je
pod nekim oblikom zatite. Meu tako ugroene svojte mogu se ubrojiti mladica, vuk, ris, medvjed.35
U opini Sanski Most, u Dabraskoj i Hrustovakoj peini, evidentno je i prisustvo imia, koji je u svim
evropskim stanitima zatiena vrsta.
Znajui da se cijelo jedno podruje Unsko sanskog kantona kanjon rijeke Une, te podruje kanjona
rijeke Sane od Zgona (opina Klju) do Podova (opina Sanski Most), kao i kanjon na izvoru Sanice
(opina Klju) i kanjon rijeke Dabar (opina Sanski Most), smatra pejzaem reliktno refugijalnih
sistema u klisurama i kanjonima, gdje takva i druga reliktno refugijalna stanita predstavljaju
najunikatnije dijelove bosanskohercegovakog okolia, diverzitet, pa i njegova zatita i ouvanje,
moraju biti od najvee vanosti za planiranje i upravljanje prostorom.
Una i Sana imaju zone energetskih i ekolokih revira, koji se naizmjenino smjenjuju du vodotoka.
Reliktno refugijalni pejzai su podruja koja su prola kroz najmanje stepene promjena od
preglacijalnog do postglacijalnog perioda i u kojima su se sauvale izvorne ekoloke vrijednosti.
Stanita tog tipa su zastupljena kroz mnoge terijerne vrste biljaka i ivotinja, koje su opstale unato
klimatskim promjenama u toku posljednjeg ledenog doba. Samo ime refugijalna sugerie da se radi
o cjelinama koje su bile utoitem velikom broju vrsta, a reliktna nas usmjerava da se radi i o, u
evolucionalnom pogledu, veoma starim organizmima. Stoga, reliktno refugijalni pejzai nisu samo
bogatstvo Bosne i Hercegovine, ve se njihova vanost ogleda i na globalnom nivou.
Specificne orografske, geomorfoloke, hidroloke, odnosno ekoloke prilike uslovile su pojavu klisura
i kanjona u slivnim podrujima svih vanijih vodotoka Bosne i Hercegovine. Obale klisura i kanjona su
strme, kod nas izgraene uglavnom od karbonatnih stijena (krenjaka i dolomita). Duboki su izmedu
nekoliko desetina i nekoliko stotina metara.36
Jedan od najpoznatijih kanjona jeste kanjon rijeke Une, u kojem je tokom duge prolosti dolo do
razvoja specifine ekoklime kanjona i klisura.
Visoka dnevna i sezonska oscilacija klimatskih faktora, posebno temperature, gdje esto dolazi i do
temperaturnih inverzija, pored toga to je sama po sebi vrlo specifina, dovela je do pojave
unikatnog ivog svijeta bogatog endemima i rekliktima. Zbog izraene dinamike u variranju
35
Master plan razvoja turzima u NP Una, str.24
36
Reliktno refugijalni pejzai BiH, str.96
56
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
osnovnih ekolokih faktora na ovim stanitima se i danas odvijaju intezivni procesi specijacije i
endemogeneze, odnosno, nastajanja novih vrsta.37
U kanjonu rijeke Une, nailazimo na mnoge endemoreliktne biljne vrste, kao to su: Campanula
pyramidalis, C. unensis, C. wetsteinii, Moehringia maly, Asplenium lepidum, Edraianthus croaticus,
Potentila clusiana, Corydalis leiosperma, Micromeria thymifolia, Cerastium dinaricum, Satureia
montana, Ruta divaricata, Satureia subspicata, Iris ilirica, Iris reichenbachii, Daphne cneorum,
Asparagus tenuifolius, Sesleria autumnalis, Ruscus aculeatus, Acer hircanum.
Posebne atribute refugijalnosti ovih stanita daju populacije reliktne vrste Platanus orientalis, koja u
priobalnom pojasu kanjonskog toka rijeke Une sa crnom johom obrazuje i reliktne vodoljubive
zajednice poznate jedino iz ovog kanjona.38
Kao i flora, fauna je veoma raznolika, pa se u kanjonu Une prepoznalo 11 vrsta suhozemnih
gastropoda, koji su ostaci glacijalnih i predglacijalnih razdiblja. Registrovane su i populacije
tercijernog relikta Scolopendrellopsis microcolpa, kao i reliktnih rodova oligocenske starosti
Cochlostoma i Vitrea.
Naroite vrijednosti i dinamiku pejzaima u slivu Une daju i ekosistemi sedrenih barijera i slapova,
kao prirodni fenomeni u ovom dijelu Dinarida i svijeta.
Reliktne vrste gastropoda u kanjonu rijeke Une su: Acanthinulla lamellata, Acanthinulla harpa,
Vallonia tenuilabris, Vitrea contortula, Vitrea subefusa, Vitrea pygmaea, Oxychilus alliarius, Oxychilus
diaphanelus, Phenacolimax annularis, Semilimax semilimax, Acicula polita.
37
Ibidem
38
Reliktno refugijalni pejzai BiH, str.98
57
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Schizotrix fasciculata, S. sp., Tolypotrix distorta, Bangia atropurpurea, Chantransia pygmea, Lemanea
fluviatilis, Hydrurus foetidus, Vaucheria sp., V. sessilis, Cladophora sp., Oedogonium sp., Spirogyra
sp., Zygnema sp.
Dinaminost organogene sedrene stijene, visok bioloki kvalitet voda, i funkcionalna veza sa
priobalnim ekosistemima, uslovile su razvoj endemoreliktnih zajednica mikro i makrofita sa velikim
bogatstvom vodenih insekata (iz grupa Plecoptera, Trichoptera, Psihodida, Simulida), meu kojima su
mnoge stenoendemicne vrste. Osim ovih skupina organizama, neprocjenjivu vrijednost ovim
ekosistemima daju populacije brojnih vrsta riba, od kojih su se neke salmonidne vrste jo zadrale
jedino u ovim ekosistemima.39
P RAUMSKI REZERVATI
Praumski rezervat Lom, jedan od tek nekolicine koji su registrovani na podruju BiH, nalazi se na
planini Klekovai, na nadmorskoj visini od 1250 m.
Za opinu Bosanski Petrovac, prisustvo ovog vrijednog prirodnog rezervata je velika prilika za nauno
istraivaki rad i turizam koji se vee uz to, te se moe i vezati za buduu ponudu ove
opine.40Osnovnu ivotnu zajednicu ovog rezervata ine bukovo jelove ume i ouvane populacije
gorskog javora, jarebike i brojnih drugih vrsta u viim spratovima. U spratu iblja se najee javljaju
kozokrvine, likovac, divlja rua, ribizla i borovnica. Na Klekovai se moe pronai i rijetka alpska biljka
runolist (Leontopodium alpinum).
Fauna ovog podruja je takoe veoma bogata, a ine je medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, zec, srna,
ris, hermelin i vjeverica, dok su od ptica nastanjene tetrijeb, mali tetrijeb, jastreb kokoar i sivi soko.
Temeljne bioloke vrijednosti podruja se ogledaju u praumama bukve, jele i smre, gdje se mogu
razlikovati zajednice:
Od biljnih vrsta koje imaju visoke bioloke vrijednosti ovih ekosistema, izdvajaju se: Lillium martagon,
Vicia oroboides, Dentaria enneaphyllos, Gentiana asclepiadea, Saxifraga rotundifolia, Listera cordata,
Goodyera repens, Platanthera bifolia. Galanthus nivalis, Polygonatum latifolium, i vie od 50 vrsta
makromiceta. 41
39
Ibidem
40
Klekovaa je najvia planina ovog dijela BiH, sa najviim vrhom Velika Klekovaa (1962 m). Okruuju je
Srnetica (1375 m), Grme (1604 m), Osjeenica (1791 m), Lunjevaa (1706 m) i Crna Gora, (1650 m).
Klekovaom prolazi granici entiteta Federacije BiH i Republike Srpske. Granica entiteta ide preko vrha Velika
Klekovaa i sputa se klekovakim grebenom do Male Kelokovae -
http://hr.wikipedia.org/wiki/Klekova%C4%8Da
41
Gorski pejzai Bosne i Hercegovine, str.70
58
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
visokim stepenom diverziteta, kojih je u Unsko sanskom kantonu mnogo ili ako se u njima
nastanjuju rijetke i zatiene vrste.
Eksploatacija prirodnih resursa esto ne poznaje granice, pa se i ona podruja koja su pod odreenim
stepenom zatite, zbog neprovoenja zakonske regulative ili neadekvatno opremljenih institucija za
monitoring i zatitu, iskoritavaju na nedopustiv nain i idu u pravcu potpune degradacije i nestajanja
prirodnih cjelina.
Prema zakljucima Prostorne osnove PP F BiH, nekoliko je glavnih problema, koji dovode do
destrukcije:
K ONVERZIJA STANITA
Predstavlja proces u kojem stanita sa viim oblicima organizacije i integracije bivaju prevedena u
stanita sa karakteristikama nieg oblika organizacije i integracije, to se deava, uglavnom, zbog
uticaja ovjeka i promjena ekolokih uslova. Naravno, konverzija se moe dogoditi i zbog prirodnih
pojava, kao to su umski poari, poplave, erozija tla, ali i kao posljedica dugotrajnog procesa
regresivne sukcesije biocenoza.
Z AGAENJE
Zrak, voda i tlo su neodvojivi mediji, iji meusobni uticaj i nadopuna uslovljavaju kvalitet i
postojanost svakog od njih. Svaka deformacija tla, vode ili zraka, utie i na biljke, ivotinje, pa i u
konanici, na ovjeka, pa se moe rei da je negativno djelovanje ovjeka na prirodu, kroz ove
faktore, odraeno i na njega samog. Zagaenje dovodi do smanjenja prinosa od 30 50%, a uzrok je i
mnogih bolesti biljaka i ivotinja.
Klimatske promjene
Globalni trend promjene klime zahvata i podruje nae zemlje, te smo svjedoci netipinih
temperatura, slabljenja razlika izmeu godinjih doba ili pak rijetkih vremenskih nepogoda. U eri smo
globalnog zatopljavanja, koje je potpomognuto ovjekovim pritiscima na atmosferu i biosferu, to se
posebno negativno odraava na stanje biodiverziteta. Planinski i umski ekosistemi, od kojih zavisi
cijeli niz drugih prirodnih resursa, posebice vodeni tokovi, kvalitet zemljita itd., u opasnosti su od
gubitka svojih znaajki i biocenoza koje ih tvore.
I NVAZIVNE VRSTE
Invazivne vrste su jo jedna od opasnosti koje prijete autohtonim zajednicama i uslovima koji vladaju
meu njima. Naime, dolazi do irenja vrsta izvan svog prirodnog stanita, to je uzrokovano
klimatskim promjenama, kao nekontrolisanim unosom sjemena, biljnog i ivotinjskom materijala.
59
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na osnovu navedenih uticajnih faktora na prirodnu sredinu, odreenu su arine take antropolokog
uticaja ovjeka na svoje okruenje, a u specifinim pejzaima:
60
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U ukupnoj povrini Kantona prednjae ume i umske povrine. Slijedi ih poljoprivredno zemljite,
dok je procenat izgraenih povrina veoma mali, to je i u skladu sa slabom naseljenosti Kantona.
Naravno, gustina izgraenosti urbanih podruja i naseljenih mjesta je razmjerno velika, ali
morfologija i uslovi terena nisu pogodni za ekspanzivnu izgradnju na velikom dijelu povrine Unsko
sanskog kantona.
Uporeujui dostupne podatke, sa orto foto snimcima, koji predstavljaju priblino realno stanje u
prostoru, moglo se odrediti izgraeno zemljite unutar granica Kantona, tj., koristei se dostupnim,
digitaliziranim, georeferenciranim podacima Federalne geodetske uprave, a koji nisu bili izraeni za
cijelo podruje Kantona, te koji suse preklapali sa orto foto snimcima i namjenom zemljita
pojedinanih prostornih planova nieg reda, ako su oni izraeni, utvrena je kategorija izgraenog
zemljita. U izgraene povrine ulaze i sve saobraajnice, tj., magistralne, regionalne, lokalne
saobraajnice.
Istim postupkom, tj., koristei se katastarskim planovima Federalne geodetske uprave, te namjenom
zemljita koju je utvrdio plan vieg reda, Prijedlog Prostornog plana FBiH, sa provjerom kroz orto
foto snimke, utvreno je poljoprivredno zemljite. Agrozone poljoprivrednog zemljita su utvrene
na osnovu podataka plana vieg reda, dok bonitetne kategorije nisu mogle biti utvrene, a uslijed
nepostojanja adekvatnih podloga.
ume i umska zemljita su utvrena na osnovu postojeih, vaeih umsko gospodarskih osnova,
katastarskih planova i orto foto snimaka cijelog Kantona. Podjela na privatne i dravne ume je
61
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
zasnovana na podacima plana vieg reda. Tamo gdje su postojali podaci, utvrene su ire kategorije
uma. umsko zemljite je korigovano u skladu sa izgraenim povrinama.
Vode i vodne povrine su uspostavljene u skladu sa planom vieg reda, planovima nieg reda, te
topografskimkartama, sa kojih su precrtani svi vodotoci i vode stajaice (jezera). Sa topografskih
karata su preuzeti i podaci o izvorima, stalnim i povremenim, koji su korigovani u skladu sa podacima
plana vieg reda. Tretirani su vodotoci I i II kategorije, kao i svi stalni i povremeni vodotoci, koji su bili
oznaeni na nekoj od navedenih podloga za izradu namjene zemljita.
Uzimajui u obzir povrinu Unsko sanskog kantona, koja iznosi 423 925 ha, poljoprivredno zemljite
zauzima gotovo 42% od ukupnog obuhvata Kantona, meutim, svo poljoprivredno zemljite nije i
kvalitetno zemljite.
U toku izrade Prostorne osnove, nije bila dostupna Karta upotrebne vrijednosti zemljita za Unsko
sanski kanton. Podaci kojima se potkrijepio ovaj segment su bili parcijalni i nisu mogli biti analizirani u
postojeim software-skim programima, te je njihova interpretacija za bonitetne klase zemljita
izostala. Stoga se u ovom Planu upotrebna vrijednost zemljita oslanja na podatke koji su dati kroz
Prostornu osnovu Prostornog plana F BiH, a koji klasificira zemljite na agrozone, u kojima su
sadrane bonitetne klase zemljita.
U tom kontekstu, poljoprivredno zemljite u Unsko sanskom kantonu, ima slijedee omjere:
U procesu planiranja buduih sadraja, treba uvijek imati na umu koje agrozone imaju ogranienja i
kakva su ona, te se u skladu s tom injenicom i voditi u koritenju zemljita. Agrozone su prikazane na
grafikom prilogu 1.
Povrina (ha)
Kategorija zemljita Privatno % Javno %
Opina Biha Ukupno
Oranice i vrtovi 9662 84,7 1745 15,3 11407 45,1
Vonjaci 403 90,08 44 9,92 447 1,77
Vinogradi 0 0 0 0 0 0
Livade 6238 76,4 1926 23,6 8165 32,28
Ukupno obradivo zemljite 16316 81,5 3703 18,5 20019 79,15
Panjaci 2046 38,8 3227 61,2 5273 20,85
Ribnjaci 0 0 0 0 0 0
Ukupno poljoprivredno zemljite 18362 72,6 6931 27,4 25 293 100
Opina Bosanska Krupa
Oranice i vrtovi - - - - 14523 61,78
Vonjaci - - - - 363 1,54
Vinogradi - - - - 0 0
Livade - - - - 3277 13,94
Ukupno obradivo zemljite - - - - 18163 77,26
Panjaci - - - - 5346 22,74
Ribnjaci - - - - 0 0
Ukupno poljoprivredno zemljite - - - - 23 509 100
Opina Bosanski Petrovac
Oranice i vrtovi 7492 87 1119 13 8611 29,62
Vonjaci 238 93 18 7 256 0,88
Vinogradi 0 0 0 0 0 0
Livade 9199 79 2445 21 11644 40,05
Ukupno obradivo zemljite 16819 82 3692 18 20511 70,55
63
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
64
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Oranice i vrtovi zauzimaju procentualno najvee povrine poljoprivrednog zemljita Kantona, gdje
prednjai zemljite u privatnom vlasnitvu.
Iako obradivo zemljite zauzima, u odnosu na povrinu Kantona, gotovo treinu od ukupne povrine,
problem predstavlja usitnjena struktura i nepostojanje organizirane poljoprivredne proizvodnje, koja
bi imala znaajniju ulogu u ukupnom razvoju Kantona. Takoe, veoma mali procenat ukupnog
obradivog zemljita je u javnom vlasnitvu.
65
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
13 350 35 2860
Povrina (ha) Vlasnitvo 35 250 5+ 606
Privatno (broj Javno 5+ 15 Ukupno: 9431 0
domainstava) Ukupno: 0 0 Unsko sanski kanton
Opina Cazin 01
Opina Biha 13
01 3030 0
01 35
13 3000 0
13 5+
35 1200 0
35 Ukupno: 0 0
5+ 913 0
TABELA 33 VLASNIKA STRUKTURA ZEMLJINIH POSJEDA
5+ Ukupno: 8143 0
Ukupno: 21624 454 Opina Klju
Opina Bosanska Krupa 01
01 3329 220 13
13 404 43 35
35 4807 19 5+
5+ 131 697 Ukupno: 0 0
Ukupno: 8671 979 Opina Sanski Most
Opina Bosanski Petrovac 01 141886 21865
01 4808 0 13 5402 1842
13 1030 0 35 321 249
35 688 0 5+ 130 482
5+ 343 0 Ukupno: 147739 24438
Ukupno: 6869 0 Opina Velika Kladua
Opina Buim 01 3533
01 600 13 2432
66
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tla Unsko sanskog kantona su veinski automorfna: Litosol, Kalkomelanosol, Rendzina, Ranker,
Regosol,Koluvijum,Kalkokambisol, Distrini i Eutrini kambisol, a u hidromorfna tla: Fluvisol,
Humoglej, Histosol i Euglej. Ova tla nastaju u uslovima deficitarnog i normalnog vlaenja oborinskom
vodom, koja se slobodno procjeuje unutar profila.
Manji postotak je hidromorfnih tala, koja nastaju usljed prekomjernog vlaenja oborinskom vodom ili
drugim vodama, kao to su kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode.
Nacionalna Povrina
42 2
FAO klasifikacija klasifikacija Opis (km )
Calcic Gleysols Humofluvisol Dolinske crvenice karbonatne 23,33
Posmeena srednja duboka
Chromic Cambisols Terra Rossa crvenica 80,01
Posmeena srednje duboka
Chromic Luvisols Luvisol crvenica na dolomitima 279,53
Posmeena i opodzoljena
Luvisol + crvenica, smee plitko tlo na
Kalkokambisol + jedrim krenjacima i deluvijalno
Chromic Luvisols Regosol tlo vrtaa 235,58
Posmeena crvenica na jedrim
krenjacima i deluvijalno tlo
Chromic Luvisols Luvisol + Regosol vrtaa 137,10
Posmeena crvenica na jedrim
krenjacima i deluvijalna tla
Chromic Luvisols Regosol + Luvisol vrtaa 7,55
Terra Rossa + Opodzoljena i posmeena
Kalkokambisol + crvenica, smee tlo i deluvijalno
Chromic Luvisols Regosol tlo vrtaa 113,01
Dystric Cambisols Dystric Kambisol Smee tlo na pjearima 468,00
Eutric Kambisol + Smee tlo na mekim krenjacima
Eutric Cambisols Regosol i deluvijalna tla vrtaa 2,63
Eutric Fluvisols Fluvisol Aluvijalno-deluvijalno tlo 174,66
Smee vrlo plitko i plitko tlo na
Eutric Leptosols Kalkokambisol jedrim krenjacima 1021,30
Smee vrlo plitko i plitko tlo na
Kalkokambisol + jedrim krenjacima i deluvijalno
Eutric Leptosols Regosol tlo vrtaa 462,25
Smee vrlo plitko i plitko tlo i
Kalkokambisol + posmeena crvenica i deluvijalna
Eutric Leptosols Terra Rossa tla vrtaa 10,73
Eutric Leptosols Kalkomelanosol Rendzina na dolomitima 187,90
Kalkomelanosol + Rendzina i vrlo plitko i plitko
Eutric Leptosols Kalkokambisol smee tlo na dolomitu 72,86
Kalkomelanosol + Rendzina, smee vrlo plitko i
Eutric Leptosols Kalkokambisol + plitko tlo na krenjacima i 52,54
42
FAO Food and Agriculture Organization of UN Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda
67
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nacionalna Povrina
42 2
FAO klasifikacija klasifikacija Opis (km )
Regosol deluvijalno tlo
Posmeena rendzina na
Kalkomelanosol + dolomitima i deluvijalno tlo
Eutric Leptosols Regosol vrtaa 18,86
Posmeena plitka crvenica na
Terra Rossa + krenjacima i deluvijalna tla
Eutric Leptosols Regosol vrtaa 39,42
Eutric Regosols Regosol Deluvijalno tlo uvala 5,15
Eutric Vertisols Vertisol Smonica 78,81
Smee opodzoljeno tlo na
reliktnim crvenicama (bujadnice) i
Ferric Podzols Podzol + Regosol deluvijalno tlo vrtaa 8,59
Smee tlo, posmeene crvenice
Kalkokambisol + na jedrim krenjacima i
Humic Cambisols Luvisol + Regosol deluvijalno tlo vrtaa 26,97
Sirozemi na krenjacima i
Lithic Leptosols Litosol dolomitima 16,38
Litosol +
Lithic Leptosols Kalkomelanosol Sirozem i rendzina na dolomitu 8,10
Mollic Gleysols Eugley Mineralno-movarno oglejeno tlo 29,06
Rendzic Leptosols Rendzina Rendzina na tronim krenjacima 17,34
Podzolno pseudoglejno terasno
Stagnic Luvisols Pseudogley tlo 15,82
Ravno, nizinsko, tresetno
beskarbonatno tlo na aluvijalnim
Terric Histosols Histosol (niski treset) pjeskovitim ilovaama 0,28
Smee plitko i srednje duboko tlo
Kalkokambisol + i smee degradirano tlo i
Umbric Leptosols Kalkomelanosol rendzina na krenjacima 43,87
Kalkokambisol + Smee plitko tlo, rendzina i
Kalkomelanosol + deluvijalno tlo vrtaa na jedrim
Umbric Leptosols Regosol krenjacima i dolomitima 8,65
Smee plitko i srednje duboko tlo
Kalkokambisol + i smee degradirano tlo na
Umbric Leptosols Luvisol krenjacima 155,90
Kalkokambisol + Posmeena crvenica, smee tlo
Terra Rossa + na jedrim krenjacima i
Umbric Leptosols Regosol deluvijalno tlo vrtaa 66,21
Kalkomelanosol + Rendzina i smee plitko i srednje
Kalkokambisol + duboko tlo i smee degradirano
Umbric Leptosols Luvisol tlo na krenjacima 1,27
Terra Rossa +
Kalkomelanosol + Crvenica na krenjaku i rendzina i
Umbric Leptosols Regosol deluvijalna tla vrtaa 1,14
Vertic Cambisols Eutric Kambisol Smee tlo na glinama 292,07
Prema priloenoj tabeli, ukupna povrina Unsko sanskog kantona, koja iznosi 4239,25 km2,
umanjena je za izgraeno zemljite, pa se pedoloka kategorizacija izvrila za povrinu od 4162,87
km2 (76,38 km2 pripada izgraenom zemljitu, to e se provjeriti kroz dostupne podatke sa terena,
68
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ova su tla razvijena u dolinama rijeka, a predstavljaju recentne rijene nanose u slojevima. Vano je
istaknuti da na gornje dijelove profila utjee rijetka, ali jako kolebajua podzemna voda. Kako su to
mlana tla, formira se plii ili dublji (A) i Ap horizont. Osnovna znaajka ovog tla je da se slojevi
smjenjuju nepravilno u velikom broju kombinacija pa se za njih ne moe dati tipian prikaz profila.
Takoe, znaajka ovog tipa tla je prisutnost teksturno lakeg i teeg materijala u slojevima. Osim
neujednaene debljine i rasporeda slojeva tla na dnu profila, prisutan je skelet na razliitoj dubini.
Procesi pedogeneze slabo su izraeni zbog mladosti nanosa odnosno zato to sedimentacija
nadvladava proces pedogeneze.
KALKOMELANOSOL
Ovaj tip tla spada u klasu humusno-akumulativnih tala, A - R i A C grane profila. Stvara se na vrstim
vapnencima i dolomitima, te na reljefima koji pogoduju eroziji. Prisutnost vapnenako-dolomitnog
matinog supstrata, izraen reljef i visoke nadmorske visine, imali su odluujui utjecaj na razvoj ovog
tipa tla. Reakcija tla uglavnom se kree u granicama blago kisele do alkaline. Sadraj humusa je
dosta velik. Prema teksturnom sastavu uglavnom su to ilovaste pjeskulje i pjeskovite ilovae. Ukupna
se poroznost (volumen pora) kree preko 50%, a vrijednost kapaciteta za vodu je takoe velika
(preko 50%), to znai da su ova tla porozna, ali i s velikim apsolutnim kapacitetom za vodu. Dakle,
moe se rei da se radi o rahlom tlu, povoljnih znaajki s aspekta ukorjenjivanja biljaka. Sa stajalita
fizikih i kemijskih znaajki, vapnenako-dolomitne crnice mogle bi se oznaiti kao povoljna tla, da
nije drugih ograniavajuih imbenika (plitkoa profila, stjenovitost i kamenitost i dr.), zbog kojih ona
ipak nisu pogodna za neku intenzivniju biljnu proizvodnju.
LITOSOL
Litosol (Kamenjar)
Ova tla spadaju u klasu nerazvijenih tala, (A) - R ili A - (C) grane profila. Litosoli su jako plitka tla, koja
su po svom razvoju vrlo blizu geolokoj podlozi, ija dubina nije vea od 20 cm. Njihova je pojava
posljedica jako nagnutog terena, preko 50, sa kojeg se, uslijed nepovoljnih klimatskih uslova
(erozijom), odnose skoro svi produkti troenja, ime se onemoguava intenzivnija akumulacija sitnice
i humusa, a time i daljnja evolucija u razvijena tla. Tlo se stvara in situ preteito fizikim troenjem i
erodiranjem (migracijom) finijih estica. Na temelju karaktera stijena, litosol nastaje na kiselim,
neutralnim i bazinim stijenama, na peridotitu, te na krenjaku i dolomitu. Dakle, to su ogoljele
43
Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljitem FBiH, Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva, usvojena od strane Vlade F BiH, 24.01.2012. godine
69
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
stijene ili prostori na kojima je stjenovitost vea od 90%. Kako su ovo suha stanita na njima je
zastupljena slaba, uglavnom kserotermna vegetacija.
KALKOKAMBISOL
Ovo tlo spada u klasu kambinih tala s molinim Amo ili ohrinim Aoh humusnim horizontom, koji lei
neposredno na kambinom (B) horizontu koji je karakteristine smee boje. (B) horizont je neto
teeg teksturnog sastava, izraenije strukture i znatno manje humoznosti od povrinskog horizonta.
Budui da se vapnenci veoma sporo troe, formiranje tla na ovim supstratima je sporije, te je vea
opasnost od njihove erozije. Morfoloka grana profila je A - (B)rz - R. Dubina soluma varira, ali su to
preteito plitka do srednje duboka tla. Reakcija tla u povrinskom horizontu kree se od blago kisele
do alkaline. U prvom horizontu su dosta humozna tla, ali humoznost naglo opada s dubinom tla. Po
teksturnom sastavu povrinski horizont spada uglavnom u ilovae. Cijelom dubinom tlo je uglavnom
nekarbonatno ili neznatno karbonatno zbog utrusaka vapnenog skeleta. Prema fizikim i kemijskim
znaajkama ovo nisu loa tla, ali zbog esto izraene povrinske stjenovitosti I kamenitosti, plitkoe
tla, te velikih nadmorskih visina na kojima se formiraju, nisu prikladna za intenzivnu biljnu
proizvodnju. Zato se uglavnom koriste kao livade i panjaci, odnosno nalaze se pod vegetacijom koja
je ve prilagonena danim ekolokim uslovima.
REGOSOL
Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim supstratima, koja u pravilu nisu skeletna.
Nastaju erozijom ranije stvorenih tala I inicijalnim procesima pedogeneze, koja jo nije uzrokovala
tvorbu humusnog A horizonta zbog mladosti, erozije ili utjecaja ovjeka. Ova inicijalna tla dosta su
znaajna u biljnoj proizvodnji, jer se bioloki aktivna zona, koju predstavlja (A) horizont, produbljuje
rastresitim C horizontom, koji takoe ini ekoloki sposobnu sredinu za vie bilje, jer je porozan, dri
vodu i zrak, te omoguava ukorjenjivanje biljaka. Najprikladniji za biljnu proizvodnju su silikatno-
karbonatni regosoli, posebno varijetet na lesu i nekim laporima.
EUGLEJ
Ovo tlo spada u klasu glejnih tala. Karakteristino za ova tla je due ili krae prekomjerno vlaenje
dopunskom poplavnom vodom itavom dubinom profila, to omoguava vrlo intenzivne procese
hidrogenizacije I njezinu konstantnu prisutnost unutar dubine od 1 m tako da je morfoloka grana
profila A - Gso - Gr. to se tie kemijskih znaajki ovog tipa tla, moe se rei da su razliite na
pojedinim lokalitetima. Iako su ova tla preteito nekarbonatna tla, blie vodotocima ima i
karbonatnih. Varira i dubina humusnog horizonta od slabo do vrlo jako humoznog horizonta. Takoe,
na razliitim lokalitetima razliit je i teksturni sastav. U pravilu sadraj glinovite frakcije raste s
dubinom, kao i zbijenost, ljepljivost i plastinost tla. Dubina do koje se sputa voda opredjeljuje
sadanji nain koritenja ovih zemljita, tako da se mjestimino koriste i kao oranice, a na pojedinim
lokalitetima kao loi panjaci s dominirajuom hidrofilnom vegetacijom.
70
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
DYSTRIC KAMBISOL
Ovo tlo, za razliku od eutrinog smeeg tla, nastaje na kiselim matinim stijenama. Karakterizira ga
humusni horizont koji je obino ohrini Aoh ili umbrini - Aum (na viim nadmorskim poloajima),
ispod kojeg se nalazi kambini (B)v horizont. Dakle, morfoloka grana profila ovog tipa tla je A - (B)v -
C ili R. Stupanj zasienosti ovog tla bazama ispod je 50%, a reakcija tla je kisela (to znai da je pH
vrijednost ispod 5,5). U podruju F BiH ovo tlo je formirano na alevrolitima, pjearima, filitima,
glinama, glincima, keratofirima, spilitima, konglomeratima, kvarcu, riolitima, kriljcima, fliu,
melafirima, ronjacima, ljuncima i pijescima, kvarcdioritu i dr.
TERRA ROSSA
Nastaje na vrstim vapnencima i dolomitima koji imaju malo netopivog ostatka. Crvenica je
karakteristina za mediteransko i submediteransko podruje, a fragmentarno se javlja i u
kontinentalnom dijelu. Grana profila je A - (B)rz - R. U A horizontu javlja se ohrini humusni horizont,
koji neposredno lei na kambinom horizontu (B)rz, a ovaj na tvrdoj stijeni. Mehaniki sastav je tei
od ilovastog, a struktura je stabilna poliedrina. Crvenice nisu homogene dubine i zato plitke crvenice
nisu sposobne da konzerviraju dovoljnu koliinu vode za kontinuirano snadbijevanje biljaka vodom u
ljetnom razdoblju. U kemijskom pogledu to su nekarbonatna tla, velikog kapaciteta adsorpcije.
Zasienost bazama je vea od 80%, od kojih prevladavaju Ca-ioni, dok Mg-iona ima manje, ali variraju
u ovisnosti od dolomitne komponente u matinoj stijeni.
EUTRIC KAMBISOL
Eutrina smea tla formiraju se na vrlo razliitim karbonatnim ili bazama bogatim stijenama. Ovaj tip
tla ima molini Amo ili ohrini Aoh humusni horizont, koji lei neposredno iznad kambinog horizonta
(B)v. Stupanj zasienosti bazama je vei od 50%, a pH vrijednosti su iznad 5,5 to znai da ovo tlo ima
neutralnu do slabo kiselu reakciju. Prema dubini soluma ovo su uglavnom srednje duboka i duboka
tla, iako ima i plitkih, naroito na kompaktnim matinim supstratima. Na podruju F BiH ova su tla
formirana na pjearima, laporima, glinama, fliu, ljuncima I pijescima na vrstim vapnencima ali i u
zajednici s laporcima I ronjacima, te na mekim vapnencima, filitima, konglomeratima i dr.
LUVISOL
Luvisol je slabo do umjereno kiselo tlo, s ohrinim - Aoh ili umbrinim - Aum humusnim horizontom,
ispod koga se nalazi eluvijalni (isprani) E horizont, a ispod njega iluvijalni (u koji se unose tvari gline iz
ispranog horizonta), argiluvini Bt horizont pa iz tog razloga morfoloka grana profila je A - E - B - C.
Ispiranje glinene frakcije najpovoljnije je u uslovima pH 4,5-6,5. Premjetanje estica gline iz
eluvijalnog u iluvijalni horizont dovodi do zaepljenja sitnih i krupnih pora u profilu tla, a time i slabije
perkolacije vode kroz tlo to izravno uzrokuje pojavu pseudooglejavanja. Ovaj se tip tla formira na
71
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
RENDZINA
Rendzina
HUMOFLUVISOL
To su tla rijenih dolina. Karakteriziraju ih duboke podzemne vode, u dubljim dijelovima profila,
obino ispod od 1 m. Vano je istaknuti da na gornje dijelove profila ne utjee prekomjerna voda, pa
se procesi odvijaju u terestrinim uslovima, a kako su to mlana tla, formira se plii ili dublji humusno
akumulativni A horizont terestrinog tipa, pa je grana profila A - C - G. Suvina voda u dubljim
dijelovima profila, potjee od vodotoka s kojima komunicira, ili od gornje vode koja se slijeva i
zadrava na tee propusnim dubljim slojevima. Bez obzira na porijeklo, ta se voda javlja kao
podzemna voda na odrenenoj dubini, obino uz manje amplitude i uzrokuje hidrogenizaciju. To su
procesi koji nastaju uslijed prekomjerne zasienosti tla vodom, pa u nedostatku kisika, nastupaju
redukcijski procesi i spojevi dvovalentnog eljeza postaju pokretljivi. Javlja se plavkasta boja od
ferofosfata (vivijanita); zelenkasta od ferohidroksida; crna od eljeznih sulfida. Takoe, javljaju se
zrnasto-smee mrlje i konkrecije.
PSEUDOGLEY
Pseudoglej (Pseudogley)
Za ovaj je tip tla znaajno da se znakovi hidromorfizma javljaju kao rezultat prekomjernog
navlaivanja povrinskih dijelova soluma stagnirajuom povrinskom, uglavnom oborinskom vodom.
Dakle, glavni razlog nastanka pseudogleja je izmjena mokre i vlane faze. Za slabu propusnost glavni
razlog je tei glinoviti, mehaniki sastav po cijeloj dubini profila. Ovaj se tip tla moe definirati kao tip
u kome nema otre podjele na oksidacijski i redukcijski horizont. U zoni slabe perkolacije
(zadravanja) vode, nalaze se blijede mikrozone izmijeane s rnastim I crnim mazotinama i
konkrecijama. Dakle, ovaj tip tla karakterizira stagnirajua voda koja se due ili krae vrijeme
zadrava u profilu tla, pa iz tog razloga i morfoloka grana profila ovog tla je A - Eg - Bg - C. Ovo su
uglavnom duboka tla, kisele aktualne reakcije, ilovastog (u povrinskom horizontu) i ilovasto-
glinovitog (u dubljim horizontima) teksturnog sastava. Mogu biti dosta humozna u povrinskom
horizontu, ali s dubinom tla humoznost se naglo smanjuje.
72
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
VERTISOL
Smonica (Vertisol)
1. Prvo, u jednom dijelom godine, u vlanoj fazi, zbog loe unutarnje drenae nastaju
anaerobni uslovi kad je cijela masa tla smolasta pa humifikacija tada tee u pravcu
stvaranja vie humusnih kiselina i bituminoznih tvari, to, na neki nain, daje humusu
hidromorfni karakter, a tlu crnu boju.
2. Drugo, u vrijeme sune faze, velika je kontrakcija uzrok stvaranja veih i dubljih pukotina,
u koje se trusi sitnica iz gornjeg dijela A horizonta. Ponovnim vlaenjem, u dijelom zasute
pukotine, ulazi vie vode. Ponovo bubre hidrofilni koloidi; pojaava se tlak i zbog
popunjenih pukotina dolazi do pomicanja dubljeg tla koso prema vrhu, dakle, dolazi do
mijeanja - pedoturbacije.
To je pokretanje mase tla specifinost smonice, po emu je i nazvana vertisol (verto - okrenuti).
HISTOSOL
Ovaj tip tla karakterizira akumulacija preko 30% slabo razgranene organske tvari u anaerobnim
uslovima, u debljini veoj od 30 cm. Pojavu takvog tresetnog horizonta iznad zaglejenog mineralnog
G horizontal uzrokuje stalno suficitno vlaenje cijelog profila. Tresetni se sloj moe dugo nakupljati,
pa se na tresetitu smjenjuje i vegetacija. Zato su pojedine zone organskog pokrova razliitog
porijekla i sadraja organske tvari, razliite starosti i stupnja razgranenosti, tako da u dubljim
tresetnim naslagama razlikujemo vie T horizonata koje oznaavamo dodavanjem rimskih brojeva (IT,
IIT, IIIT itd.). Organski tresetni horizonti imaju neke specifine znaajke u odnosu na mineralna tla ili
na mineralni horizont ispod tresetnog. Vododrivost tresetnog horizonta je velika. Upijaju i
zadravaju do nekoliko puta vie vode od vlastite teine, a to je mogue jer je velika poroznost (i do
85%). Odnos C:N je vrlo irok (preko 25). Niski su treseti bogatiji bazama, eutrofni, a mogu da sadre i
CaCO3 pa im je i reakcija alkalna (bazina).
73
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U dravnom vlasnitvu se nalazi P = 187 059ha ili 78,48%, dok je u privatnom vlasnitvu P =51 298 ha
ili 21,52%.
Dravnim umama i umskim zemljitem gospodari umsko privredno drutvo Unsko sanske
ume.
Prostorna organizacija umskih podruja podrazumijeva nekoliko jedinica, koje upravljaju odreenim
prostorom, pa se u Unsko sanskom kantonu nalaze:
Detaljni planovi gospodarenja umama za desetogodinji vremenski period, donose se kroz umsko-
gospodarske osnove, gdje se definiu plan sjea, plan umskouzgojnih radova, zatite uma,
iskoritavanja uma, plan investicionih ulaganja, ekonomsko finansijska analiza gospodarenja itd.
Pregled uma i umskih zemljita je nainjen na osnovu dostupnih, te razliito auriranih, umsko
gospodarskih osnova pojedinih umsko gospodarskih podruja , te drugih studija i pregleda stanja
uma, koje su Nosiocu izrade Plana bile na raspolaganju. Sva umsko gospodarska podruja imaju
izraene osnove za upravljanje i koritenje dobra, s tim to GP Unsko i GP Sansko imaju osnove
koje jo uvijek nisu usvojene, kao i osnove iji je rok vanosti istekao, pa je pregled ovog segmenta
kombinacija dostupnih podataka.
U Unsko sanskom kantonu, od ukupne povrine koja pripada ovom prirodnom resursu, uzgojni
oblici uma i umskog zemljita kreu se u omjeru:
74
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Klasifikacija uma:
Visoke ume s prirodnom obnovom (1000) su definisane porijeklom i nainom obnavljanja. Nastaju
iz sjemena, bez obzira na vrste drvea koje ih ine, te su generativnog (samoobnavljajueg) porijekla.
To su ekonomski najvrjednije ume, od kojih se izdvajaju mjeovite ume bukve i jele sa smrom,
zatim ume bukve i jele, ume bukve i smre, ume bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka, plemenitih
liara itd., a iz ovih uma se dobivaju najvrjedniji sortimenti. Ove ume su stabilne, prirodno se
obnavljaju i njihov razvoj je u zavisnosti od staninih faktora.
umske kulture (3000) su ume koje nastaju sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena pojedinih vrsta
drvea, tj., nastaju pod uticajem ovjeka. Najzastupljenije kulture su bijeli i crni bor, te se generalno
posmatrano, umske kulture sastoje od etinarskih vrsta, koje se sade u pojasu uma montane bukve.
One u ekonomskom pogledu nemaju poseban znaaj, osim za dobivanje celuloznog drveta. Njihova
uloga se ogleda u stabilizaciji tla i sprjeavanju erozije zemljita, poboljanju vodnog reima i
produkcije kisika, ali obzirom da ove ume esto nisu pravilno njegovane, mogu predstavljati
opasnost za okolne ekosisteme, jer se nerijetko u njima razvojaju insekti i fitopatogene gljive.
Goleti i ibljaci (5000) su umska zemljita koja se nalaze unutar umskih zajednica. Obzirom da su
stabla meusobno na veoj udaljenosti, prirodno podmlaivanje esto nije mogue, ve se vri
sadnja sadnica dejstvom ovjeka, na onim podrujima gdje je to mogue. Unutar ovih podruja
postoje i cjeline kod kojih je dolo do trajnog gubljenja vegetacije, te koje tek nakon odreenog
perioda mogu biti pripremljene za sadnju nekih predkultura, koje su osnova za sadnju sadnica drvea.
Stoga, te povrine nisu podesne za poumljavanje, te samim tim, nisu niti interesantne za
gazdovanje.
Minirane i neproduktivne umske povrine (6000) se nalaze unutar svih kategorija ume, a obzirom
da deminiranje uma i umskih povrina nije prioritet, tako e one ostati jo dugo vremena van
redovnog gospodarenja umom.
Uzurpacije (7000) su povrine koje su naruene djelovanjem ovjeka, kroz bespravnu izgradnju,
krenje ume i unitavanje prirodnih stanita.
Izgraene povrine (8000) su povrine dozvoljene za gradnju, tj., gdje je namjena zemljita
graevinska, u odnosu na okolno umsko ili poljoprivredno zemljite.
3
GP Kategorija Povrina Vrsta drvea Drvna zaliha (m ) Godinji zapreminski
uma (ha) prirast
Cijela povr. 1 ha Cijela povr. 1 ha
75
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
3
GP Kategorija Povrina Vrsta drvea Drvna zaliha (m ) Godinji zapreminski
uma (ha) prirast
Cijela povr. 1 ha Cijela povr. 1 ha
Prema izloenom, Unsko sanski kanton ima visok potencijal za iskoritenje vrlo kvalitetne drvne
mase.
Na podruju opine Cazin, nalazi se stanite pitomog kestena, koje povrinom od 2 000 ha predstavlja
najvee stanite te umske zajednice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim opinama Bosanska Krupa
i Buim, ine jedan od veih bazena pitomog kestena i van granica Bosne i Hercegovine.
GP Podruje
Izvorite Okanica objekt od znaaja za vodosnabdijevanje grada Kljua i lokalnog
stanovnitva pitkom vodom, gdje uma ima odreene zatitne vrijednosti. Prema
tome, oznaava se 4a HCVF kategorijom ume vane za opskrbu vodom
Stari grad Klju (Tomaevia grad) objekt od kulturno historijskog znaaja. Ima
odreene zatitne vrijednosti, te se svrstava u 6 HVCF kategoriju umska podruja
znaajna za tradicionalni i kulturni identitet lokalnih zajednica
Kljuko
koncentracije biodiverziteta
Kanjon Une sa pripadajuom termofilnom vegetacijom objekat koji osigurava
osnovne prirodne usluge u kritinim situacijama. Posjeduje odreenu zatitnu
vrijednosti i spada u 4b HCVF kategoriju ume vane za kontrolu erozije
Vodozatitna zona izvorita Sanica objekat od znaaja za snabdjevanje grada
Kljua i lokalnog stanovnitva pitkom vodom
Izvorite i kanjon rijeke Dabar objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritinim situacijama. Posjeduje odreenu zatitnu vrijednosti. HCVF 4a ume
Sansko
GP Podruje
podruja koja sadre globalno, regionalno ili lokalno vane koncentracije
biodiverziteta 1a Zatiena podruja
Vodopad i kanjon rijeke Blihe objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u
kritinim situacijama, ima odreene zatitne vrijednosti. HCVF 4b ume vane za
kontrolu erozije
Izvorite Zdena, sa tzv.Okom objekt od znaaja za vodosnabdjevanje grada Kljua i
lokalnog stanovnitva pitkom vodom, ima odreene zatitne vrijednosti. HCVF 4a
ume vane za opskrbu vodom
Sjemenske sastojine rijetki ekosistemi koji su u nestajanju. HCVF kategorija 1a
Zatiena podruja
Spomen park Koranica objekat koji je od znaaja za kulturni identitet lokanih
zajednica. HCVF kategorija 6 umska podruja znaajna za kulturni identititet
lokalnih zajednica
Izvorite Privilica i Klokot objekt od znaaja za snabdjevanje vodom grada Bihaa i
lokalnog stanovnitva. Ima odreene zatitne vrijednosti i kategorie se 4a HCVF
kategorijom ume vane za opskrbu vodom
Izvorite i kanjoj rijeke Krunice objekt koji osigurava prirodne usluge u kritinim
situacijama, sa odreenom zatitnom vrijednosti, a oznaava se 4a HCVF
kategorijom uma vanih za opskrbu vodom. ume kljune za vodosnabdjevanje
naselja i zatitu vodnih objekata
Kanjon rijeke Une objekt koji osigurava osnovne prirodne usluge u kritinim
situacijama, te posjeduje odreene zatitne vrijednosti, a oznaava se 4b HCVF
kategorijom ume vane za kontrolu erozije
ava Svetinja objekt od kulturno historijskog znaaja, koji ima prisutne zatitne
vrijednosti, te spada u 6 HCVF kategoriju umska podruja vana za tradicionalni i
kulturni identitet lokalnih zajednica
Sjemenske sastojine objekti za proizvodnju i sakupljanje kontrolisanog sjemena,
Unsko
koji spada u 1 HCVF kategoriju umskih podruja koja sadre globalno, regionalno ili
lokalno vane koncentracije biodiverziteta, tj., subkategoriju 1a zatiena podruja
UKUPNO 9189 ha
Prema svom stanju i stepenu izuenosti, mineralna nalazita moemo podijeliti na:
Na podruju Unsko sanskog kantona, registrovano je, a prema dostupnoj literaturi, trinaest
razliitih mineralnih sirovina, ija eksploatacija i stepen istraenosti varira i, generalno, se ne smatra
dovoljnom organizovanom niti obimnom.
44
Poglavlje djelomino obraeno u skladu sa dokumentom Dokument o politici dodjele koncesija
78
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nemetali su zastupljeni kroz: dolomit, krenjak, arhiktektonsko graevinski kamen, gips, barit,
kvarcni pijesak, gline i tuf. Metaline sirovine se javljaju u vidu mangana i boksita, energetske kroz
mrke ugljeve, a prisutna je i pojava termalnih i termomineralnih voda.
NEMETALINE SIROVINE
L EITA BARITA
Leita barita Crkvine - Velika Kladua
Barit se javlja na podruju opine Velika Kladua i predstavlja najznaajniju mineralnu sirovinu tog
podruja. Uspjena eksploatacija je vrena u periodu 1948 1990.godine, na podruju konglomerata
brda Crkvine, te je imao iroku primjenu u razliitim industrijskim granama.
Zadnje ovjerene rezerve u slubenim dokumentima vode se 34000 t rezervi A+B+C1 kategorije,
a procjenjene rezerve C2 su 54 000 t. Procjenjuje se da je ostalo neizvaenih verificiranih
(A+B+C1 kategorije) rezervi cca 10 -15 000 t.
Druga nalazita barita se nalaze na podruju lokaliteta Drenovac, Dabravina, Bare, Lukia brdo,
Ponikve, Podzvizd, Polje, te nalazite u ataru sela Zagaj, u dolini rijeke Sasine, koje se nalazi oko 2,5
km sjeveroistono od Sanskog Mosta. Niti jedno od navedenih nalazita nije istraivano.
L EITA TUFA
Leita tufa u ovome kantonu registrovana u Sansko-kamengradskom bazenu.
Rudno tijelo tufa javlja se u neogenim naslagama, kao sloj i lan sedimentacijskog stuba.
Otkriven je na grebenu uzvienja koje se prua od Podbreja preko Demievaca prema Suhai.
U sloju tufa koji je debeo oko 5,5 m nisu zapaeni bilo kakvi proslojci ili soiva jalovine.
79
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na osnovu prospekcijskih radova u 1997. godini, procijenjene rezerve su bile C1+C2 oko
2.100.000 tona. Konstatovano je da leite ima povoljne uslove za eksploataciju povrinskim
kopom.
Leite Kruhari nalazi se 1,5 km istono od Sanskog Mosta, nedaleko od ceste Sanski Most
Klju.
Gornji dio terase je izgraen od glinovitih sedimenata koji predstavljaju korisnu supstancu u
leitu. Donji dio terase izgrauju glinovito ljunkovito pjeskovite tvorevine, koji lee na
miocenskim slatkovodnim sedimentima.
Eksploatacija ovih glina datira jo od prije II svjetskog rata. Detaljnija geoloka istraivanja su
sprovedena 1958. godine radi otvaranja leita za potrebe ciglane, koja se nalazila uz samo
leite, a intenzivirana su 1969. i 1970. godine, radi potreba fabrike keramikih ploica u
sastavnom dijelu fabrike Sanakeram. Istraivanja su izvedena na povrini od 15 ha, gdje je
izvedeno 100 buotina. Obradom podataka utvren je kvalitet glinovite korisne sustance, kao i
proraun rezervi.
Glinovitu korisnu supstancu ine: tamnoute, svjetlosive i plaviasto-sive gline, naslage u vidu
pravilnih, homogenih i horizontalnih slojeva. Debljina produktivne serije je u prosjeku 7,5m.
Ispitivanjima vrenim 2003. godine, utvrene su rezerve i kvalitet mineralne sirovine opekarskih
glina na leitu Kruhari i to :
80
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Leite ardaite Kruhari Sanski Most nalazi se 1,5 km istono od Sanskog Mosta prema
Banja Luci, kao i istono od naprijed opisanog leita Kruhari. Korisna glinovita supstanca
nalazi se u terasnim sedimentima i javlja se u vidu ute pjeskovite gline i plaviasto-sive
plastine gline.
Leite Demievci Sanski Most se nalazi u ataru sela Demievci oko 4 km sjevero-zapadno
od Sanskog Mosta.
Korisnu glinovitu sustancu ine tamnoute masne i svjetlosive masne gline koje obrazuju
horizontalan sloj sa tendencijom blagog isklinjavanja prema istoku.Maksimalna debljina sloja je
6m.
Ispitivanja su pokazala da gline iz ovog leita predstavljaju kvalitetnu sirovinu, koja se moe, uz
dodatak dolomita, koristiti za industriju graevinske keramike, posebno za proizvodnju podnih i
fasadnih ploica.
Istrani radovi i eksploatacija ciglarske gline na podruju ovog bazena je vrena na lokalitetu oralii
ukunovo brdo.
Leite se nalazi na oko 4,5 km zapadno od Cazina, kod sela oralii po kome i nosi naziv.
81
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Istraivanje gline na ovom lokalitetu datira jo od 1958. godine radi utvrivanja rezervi i
kvaliteta glina za potrebe ciglane u oraliima.
Tokom 1968. godine nastavljena su detaljna istraivanja glina na novome podruju sa ciljem
poveanja sirovinske baze zbog rekonstrukcije ciglane i poveanja kapaciteta. 1975. godine
inoviran je Elaborat o rezervama kada je ustanovljeno da bilansne rezerve A+B kategorije
iznose 965.558 m3 , a rezerve C1+C2 kategorije 1 594 397 m3.
Gline u leitu oralii kod Cazina predstavljaju najmlai dio tercijarne slatkovodne serije
Cazinskog bazena. Istraivane su dubine od 30 m. Korisna glinovita supstanca nalazi se
neposredno ispod humusa koji pokriva povrina cijelog leita. Debljina humusa je u prosjeku
oko 0,4 m. Neposredno ispod humusa su uto-sive i smee gline ija se debljina kree od 3m
u zapadnom dijelu do 7m u istonom dijelu leita.
Ove gline predstavljaju kvalitetnu ciglarsku sirovinu. Ispod ove zone slijedi prelazna zona novih
i tamnsivih polutronih glina debljine od 6-14 m, koje takoe predstavljaju korisnu supstancu
za ciglarsku industriju, a zatim slijedi trea zona u donjem dijelu leita koju predstavljaju sive i
tamnosive do zelene gline i laporovite gline.
Sve ovo je raeno u Tvornici opekarskih proizvoda Cazin (oralii) za ije potrebe je i
istraivano leite glina.
Istraivanjima su utvrene rezerve i kvalitet opekarskih glina na leitu ukunovo brdo kod
oralia, i to :
U podruju Velike Kladue znatan prostor oko doline rijeke Gline i Kladunice, izgraen je od
rijenih terasa i aluviona, iji je osnovni lan glinovita komponenta.
Obzirom da okolne terene grade uglavnom klastiti, koji u sebi sadre feldspate, to se njihovim
raspadanjem mogu oekivati kvalitetne gline u pomenutim rijenim terasama i aluvionima, pa
se u dogledno vrijeme predlae njihovo istraivanje.
82
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
L EITA GIPSA
U Unsko sanskom kantonu nalazi se dvadeset leita gipsa i anhidrita i viestruko vie
pojava. Leita su koncentrisana u etiri zone:
Gips anhidritska leita ovog kantona, prema broju leita ine 50% ukupnog broja u Bosni i
Hercegovini, a po rezervama i vie od 50%.
U ovoj zoni nalaze se leita Brei, Oraac , Zaglavice , Lonari, Rajnovci, Lanite,
Poljane i Martin Brod . Do sada je jedino istraen dio leita Brei.
Leite Brei
Leite gipsa Brei nalazi se u dugakoj gipsno anhidritskoj zoni koja se prua od Oraca
na sjeveru , do Kulen Vakufa na jugu , na duini od oko 10 km. Njegova ua lokacija nalazi se
oko 3 km sjeverno od Kulen Vakufa, u dolini rijeke Une.
Detaljna geoloka istraivanja na leitu Brei izvrene su 1979. godine. Ovom prilikom
buenjem je istraen samo jedan manji dio leita i to samo do nivoa rijeke Une.
Sve izvedene buotine ostale su u gipsu, te nikada nije dokazana stvarna debljina gipsnih
naslaga, a pogotovo anhidritskih.
Tokom 1983. godine zapoeta je eksploatacija sirovog gipsa na leitu Brei, poglavito za
cementnu industriju. Ovom prilikom izvrena su hemijska i poluindustrijska ispitivanja koja su
ukazala na dobar kvalitet ovoga gipsa koji moe imati primjenu u hemijskoj i cementnoj
industriji, kao i u graevinarstvu.
Sadraj gipsa (CaSO4) u rudi kree se od 96-98%, to ga uvrtava u veoma kvalitetne. Boja se
kree od sivo-ute do snijeno bijele.
Prema dosadanjim rezultatima, debljina gipsnih naslaga kree se od 32-40 m. Ispod ove
metrae obino zapoinje anhidrit, koji se prua po dubini jo vie stotina metara.
Na podruju Oraac-Kulen Vakuf, gips se javlja kontinuirano na cijeloj toj duini od 10 km, pa
bi se na osnovu toga i rezultata dosadanjih istraivanja ovdje moglo dokazati vie stotina
miliona tona bilansnih rezervi gipsa. U cijeloj gipsnoj zoni, na oko 20 km, moe se raunati sa
jo preko jedne milijarde tona gipsa, to je uvrstava u najvee leite gipsa u Evropi.
83
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Utvrene su geoloke rezerve gipsa u leitu Brei kod Kulen Vakufa i to:
Leite Oraac
Leite Oraac ima visok potencijal iskoritenja gipsa, te se potencijalne rezerve procjenjuju na 3 316
437 t.
Mineralni sastav sirovine, a prema rezultatima mineraloko petrografskih analiza, govori da se radi
o gipsu pepeljasto sive, svijetlo sive, sive, do tamno sive i crne boje, sa zrnastom strukturom, i
varijetetima srednjezrnaste do krupnozrnaste, te blastrozrnaste do kriptozrnaste granulacije.
Makroskopski posmatrano, tekstura uzoraka je kriljava do breasta, a mikroskopski gledano, tip
stijene varira od gipsnih kriljaca do gipsnih brea.
Mogunost primjene je iroka i kree se od industrije gipsa i gipsnih veziva, za proizvodnju gips
kartonskih, gips vlaknastih, pregradnih i dekorativnih ploa, mainskih gipsnih maltera, pahtel
masa, ljepila, u industriji cementa, poljoprivredi itd.
84
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Osim leita Brei koje je u jednom dijelu istraeno, ostala su, uglavnom, samo registrovana
ili je uraena poneka analiza. Idui od sjevera prema jugu ove zone registrovana su i slijedea
leita gipsa : Zaglavice, Lonari, Rajnovci, Lanite, Poljane, Martin Brod.
Gips ovih leita je dijelom bijelosive boje, dijelom utosive, a mjestimino i snijeno bijele
boje. Naslage gipsa mjestimino obiluju interkalacijama, glinovito ugljevite i karbonatne
materije. U lokalitetu sela Rajinovci nalazi se i vrsta alabaster gipsa.
Geografski ova leita nalaze se u blizini puta koji vodi od Bosanske Krupe preko Arapue
prema Budimli Japri. Na ovom pravcu nalaze se leita : Arapua, Vrebevina i Halilovci, a na
sjeverozapadu od Bosanske Krupe su leita Mahmii, Dijelovi i aueva uma. Ova leita
nalaze se u podruju Jezerskog u dolini rijeke Komarice.
Gips anhidritska leita ove zone su veoma malo istraena , a veina od njih je samo
registrovana.
Gips je bjelosive do svijetlo bijele boje, naslage su esto interkalisane glinovitom i ugljevitom
materijom.
Meu svim leitima najvie su otkrivena : Arapua, Halilovci, Mahmii. Uraeno je i vie
hemijskih analiza koje indiciraju dobar kvalitet. Prema broju leita gipsa u BiH , leita
Bosanske Krupe ine 15,4%.
Na teritoriji opine Sanski Most do sada su registrovana tri leita gipsa i anhidrita i
to:Kre,Suhaa i Luci Palanka.
Leite Kre nalazi se sjeverozapadno od Sanskog Mosta , kod Kamengrada, izmeu rijeka
Blije i Suhae . Nedaleko od Kra, na sjeveroistok je leite Suhaa. Leite u Luci Palanki
nalazi se nedaleko od naselja Luci Palanke, na pola puta Bosanska Krupa Sanski Most.
85
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Gips ove opine nije zasebno ispitivan, te se o njemu veoma malo zna , ali se moe rei da su
upljikavi krenjaci, koji ine povlatu gipsa dosta rasprostranjeni u predjelu Kra, Suhae i
Kamengrada, te se ispod njih mogu pretpostaviti znaajne rezerve gipsa. Samo u graninim
djelovima ovih krenjaka izdanjuje gips. Za sada se moe rei da je gips sivkastobijele boje sa
interkalacijama jalovine.
Uzimajui u obzir samo jedan rubni dio upljikavih krenjaka, koji maskiraju gips, geoloki se
moe pretpostaviti par desetaka miliona tona potencijalnih rezervi gipsa i znatno vie
prognoznih rezervi C2, D1 i D2 kategorije.
Prema dosadanjim podacima moe se rei da su najzanimljiviji lokaliteti: Majki Japra , prostor
Potkalinja (izmeu Mraaja i Haana) i Majki Potok.
U opini Klju za sada je poznato samo jedno leite gipsa. Pored puta Klju-Gornja Sanica
otkriveno je vee leite gipsa Biljani, kao i brojni manji izdanci od Biljana u pravcu
Bosanske Krupe.
Debljina gipsa iznosi cca 40 m. Od etrdeset metara dubine pa dalje , nastavljaju naslage
anhidrita, ija debljina jo nije ustanovljena.
Leite Maskara se nalazi na uzvienju lokaliteta Maskara, u urbanom dijelu grada Bihaa.
Leite bihacita se nalazi u tjemenu blage antiklinale, koja se prua gotovo istok-zapad. Korisna
sirovina se javlja u vidu slojeva i banaka sa proslojcima laporaca. Slojevi su blagog pada 15-
200 u pravcu sjevera.
86
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Rezani i obraeni kameni proizvodi poznati pod komercijalnim nazivom Bihacit nemaju visoki
sjaj, ve djeluju hrapavo i mat, lijepe blijedoute do svijetlosmee do bijele boje.
L EITA DOLOMITA
Dolomiti karbonatne stijene, koje se sastoje od minerala dolomita, zapravo su, prema svom
hemijskom sastavu, dvojna karbonatna sol kalcijuma I magnezijuma. Hemijski sastav je blizak sastavu
krenjaka, ali je kod dolomita dominantna komponenta magnezijum, koji kad je ist sadri 30,41%
CaO, 21,86 MgO i 47,74% CO2. Od primjesa, gotovo uvijek, prisutni su kalcit, gips, anhidrit, magnezit,
oksid I hidroksid eljeza, pirit, siderite, kvarc, opal itd.
Dolomitske naslage Unsko sanskog kantona stvarane su gotovo kontinuirano kroz cijelu geoloku
periodu trijas, paralelno sa krenjacima, te se njihov razmjetaj, uglavnom, poklapa.
Ekonomski interesantnim leitima dolomita, pored dovoljnih rezervi, smatraju se dolomiti koji imaju
odreenu primjenu u industriji, a primjena im je uslovljena kvalitetom kojeg zahtjevaju pojedine
industrijske grane.
Prema sadanjem stepenu istraenosti na Unsko sanskom kantonu nalazi se 24 leita dolomita i jo
mnogo vie prostranih naslaga dolomita koja nisu istraena, a u perspektivi mogu biti interesantna za
dodjelu koncesija za istraivanje i eksploataciju.
Gata Biha, Dobrenica Biha, Pale Biha, Lipa Biha, Dehverua Cazin, iii
Cazin, Ostroac Cazin, Pjeskana Velika Kladua, Sikirica Velika Kladua, Vejnac Velika
Kladua, Podzvizd Velika Kladua, Gornji Purii Velika Kladua, Topolski brijeg Buim,
Zaradostovo Buim, Glavica Buim, Ilia do Bosanska Krupa, Zloimenjak Bosanska
Krupa, Mahmii Bosanska Krupa, Ivanjska Bosanska Krupa, Potkraj Sanski Most, Miljevci
Sanski Most, Karagaa Sanski Most, Donja Sanica Klju, Breica Klju, Bukovaa
Bosanski Petrovac, Mrcelji Todorovo Velika Kladua, iljkovaa Velika Kladua, Gornji
Brigovi Buim, Ljubijankia brdo Buim, Velii Kovaevii Bosanska Krupa, Batra
Bosanska Krupa, Brezik Bosanska Krupa, Arapua Bosanska Krupa, Otoka Bosanska Krupa,
Jezerski Gaj Bosanska Krupa, Banjani Bosanska Krupa.
87
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ovo leite nalazi se u ataru sela Gata 12 km vazdune linije sjeverno od Biha, u eksploataciji je
proteklih 15 godina.
Ovo leite nalazi se na oko 4 km vazdune linije juno od Bihaa na podruju Lohovskih brda. Pri
izgradnji magistranog puta Biha Jajce ovo leite sluilo je kao pozajmite. Leite je otvoreno od
strane firme Vijadukt Zagreb. Na leitu se poslednjih dvadesetak godina nije vrila eksploatacija.
Leite Pale nalazi se na oko 9 km vazdune linije juno od Bihaa. Ovo leite je sluilo kao
pozajmite za nasipanje umskih puteva.
Ovo leite nalazi se pored asfaltnog puta Biha Bosanski Petrovac u rejonu sela Lipa. Od Bihaa je
udaljeno oko 26 km. Dugi niz godina sluio je kao pozajmite za graevinski materijal. Od 2000.
godine nevri se eksploatacija na navedenom lokalitetu. Po sastavu, ovo su trijaski dolomiti u blizini
sela Lipa, kod kojega se javlja i boksit.
Utvrene bilansne rezerve leita iznose 762 675 m3, a dolomit se eksploatie.
Ovo veoma znaajno leite dolomita nalazi se zapadno od Cazina na oko 4,5kmaktivan je
kamenolom. Jo 1982. godine izvrena su propisana geoloka istraivanja ovog leita, gdje su
utvrena bilansne rezerve A+B+C1 kategorije 20 400 000 m3. Treba istai da se u Dehverui nalazi i
preko stotnjak miliona m3 potencijalnih rezervi dolomita.
Ovo leite nalazi se u neposrednoj blizini leita Dehverua u ataru sela iii. Zbog blizine leita
Dehverua, smatra se istim masivom a i ope karakteristike i domen primjene su isti.
Leite Pjeskana nalazi se na udaljenosti od 1 km od Velike Kladue, pored asfaltnog puta Velika
Kladua Cazin. Pripada srednje do gornje trijaskim dolomitima, a u istoj grupi pripada i leite
Sikirica u neposrednoj blizini.
89
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Za sada se u leitu koristi dolomitni grus koji je nastao raspadanjem dolomita uzrokovano radom
vode i degradacijom u masi sa izraenom mreom prslina i pukotina.
Mineroloki i hemijski sastav su izuzetno pogodni pa mu i domen primjene moe biti veliki. Ve sada
se moe rei da je upotrebljiv u keramikoj industriji, kao punilo, te posebno kao tehniki kamen.
Leite Sikiricanalazi se juno od Velike Kladue za oko 1 km vazdune linije blizu puta za Cazin, sa
uraenim pristupnim putem na asfaltni put. Ovo leite je sasvim blizu leita Pjeskana Prema
minerolokom i hemijskom sastavu predstavlja skoro ist dolomit. Izuzetan im je hemijski sastav (CaO
31,34% i MgO 21,68%). Sitnozrnaste je strukture i masivne teksture, sa minimalnim ueem
tetnih primjesa. Ovjerene geoloke rezerve iznose A+B+C1 1 450 000m3. Domen primjene ovih
dolomita u odnosu na izuzetan kvalitet mogao bi biti znatno iri od sadanje primjene kao tehniko
graevinskog kamena.
Leite Gladno brdo nalazi se na oko 7 km vazdune linije sjeveroistono od Velike Kladue. Ovo
leite je sluilo kao pozajmite, koje su koristili mjetani okolnih mjesnih zajednica.
Leite iljkovaa nalazi se na oko 7 km vazdune linije juno od Velike Kladue. Ovo leite je
sluilo kao pozajmite, koje su koristili mjetani okolnih mjesnih zajednica.
Ovo leite nalazi se po dubini desetak kilometara od asfaltnog puta Biha Bos. Petrovac, u rejonu
sela Vrtoe, u zaseoku Prkosi. Dugi niz godina sluio je kao pozajmite za graevinski materijal, a od
2003. godine, vri se eksploatacija za potrebe odravanja putnog pravca Kulen Vakuf Martin Brod.
90
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Leite nije nikad sistematski istraeno, niti posjeduje elaborat o rudnim rezervama.
Leite Topolski brijeg nalazi se na oko 7 km vazdune linije istono od Buima. Nalazi se pored
asfaltnog puta Buim Bosanska Otoka.
91
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
3
A kategorije B kategorije C1 kategorije A+B+C1 (m )
3 3 3
(m ) (m ) (m )
141 000 608 000 630 000 1 379 000
UKUPNO: 141 000 608 000 630 000 1 379 000
TABELA 56 LEITE ILIA DO
Nisu poznati podaci o geolokim istraivanjima, niti rezervama koje se mogu oekivati na ovom
leitu, iako dostupna dokumentacija govori u prilog dobivanju koncesije I ugovoru kojim se nalae da
se istraivanja na ovom lokalitetu izvre.
Federalno ministarstva energije, rudarstava i industrije Mostar izdalo je Rjeenje Up/I broj: 07 18
8/01 od 15.03.2001. godine o nepotvrivanju kvaliteta i koliina dolomita na lokalitetu
Karagaa kod Sanskog Mosta.
Hemijski sastav ovih dolomita je: CaO 33,15%, MgO 18,57% i ukazuje na neto slabiji kvalitet
u smislu ire primjene. Za sada se upotrebljava kao tehniko-graevinski kamen za potrebe
Agrokomerca.
Utvrene rezerve mogu zadovoljiti svo lokalno trite za dui period, a potencijalne i prognozne
rezerve su velike.
Nalazi se u ataru Luci Palanke, sasvim blizu, u pravcu sjevera od ovoga naselja.
Nisu vrena ispitivanja na ovom leitu, te u dostupnoj dokumentaciji nema podataka o rezervama
koje se mogu oekviati, niti je vrena eksploatacija.
Nakon izvrenih geolokih istraivanja na oblinjem leitu Kordii II, utvrene su geoloke rezerve:
3
A kategorije B kategorije C1 kategorije A+B+C1 (m )
3 3 3
(m ) (m ) (m )
347 000 372 000 353 000 1 072 000
UKUPNO: 347 000 372 000 353 000 1 072 000
TABELA 60 LEITE KORDII II
L EITA KRENJAKA
Kao i dolomiti, krenjaci (vapnenci) su dobro zastupljeni na podruju Kantona. Veoma su iroke
primjene:
93
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Leite Pandurica nalazi se blizu Katinovca, nedaleko od Velike Kladue u blizini puta Velika
Kladua Katinovac Topusko
Elaborat o rudnim rezervama, koji je uraen 1974. godine, govori o bilansnim rezervama korisne
supstance po kategorijama:
3
A kategorije B kategorije C1 kategorije A+B+C1 (m )
3 3 3
(m ) (m ) (m )
4 083 420 867 319 136 405 5 087 144
UKUPNO: 4 083 420 867 319 136 405 5 087 144
TABELA 62 LEITE PANDURICA
Na podruju opine Velika Kladua, nalazi se leite krenjaka Donja Slapnica. Od procijenjenih
rezervi, na eksploatacione rezerve odlazi 4 609 769 m3.
Ovo leite nalazi se istono od Bihaa u podruju Pritoke, nedaleko od putnog pravca Biha
Sarajevo.
Leite Pritoka predstavlja dio krenjaka gornje krede Pritoka Tihotina koji predstavljaju
podinu gornje krede.
94
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Iako je dodijeljena koncesija na istraivanje i eksploataciju krenjaka ovog leita, nisu poznati
dobiveni podaci o rezervama i sastavu.
Leita kvarcnog pijeska u ovom basenu su uglavnom skoncentrisana istono od Sanskog Mosta
na udaljenosti od 2,5 3km.
Sva ova leita kvarcnog pijeska pripadaju miopliocenskim naslagama neogenog basena Sanski
Most Kamengrad. Slojevi kvarcnog pijeska unutar ovih naslaga ne zauzimaju odreeni nivo,
nego su zastupljeni koliinski manje ili vie u razliitim nivoima mio-pliocenskih sedimenata.
95
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Kvarcni pijesak u ovim naslagama se javlja u vidu proslojaka, slojeva, a nekada i soiva
razliitih debljina. Oneien je primjesom glinovite materije, valutcima ljunka i komadima
kvarcnog pjeara, te se kao takav javlja u vidu glinovitog pijeska ili samo ljunkovitog pijeska.
Istraivana leita kvarcnog pijeska Majki,Klanice, ipulje i Topii karakterie razliit nivo
stepena istraenosti.
Leite kvarcnog pijeska Majkii nalaze se istono od Sanskog Mosta, na udaljenosti od oko
3 km od sela Majkii, po kome i nosi ime.
U fazi istraivanja i proraunatih rezervi leite nije niti sa jedne strane okontureno, nego je
ostalo neistraeno, te su potencijalne rezerve C2 kategorije procijenjene na oko 5 000 000 t.
Pripada miopliocenskim naslagama obodnog dijela neogenog basena Sanski Most Kamengrad.
Slojevi kvarcnog pijeska unutar ovih naslaga ne zauzimaju odreeni nivo, nego su zastupljeni
koliinski manje ili vie u razliitim nivoima. Generalni pravac pruanja ovih naslaga je istok-
zapad, a zalijeu u pravcu juga pod prosjenim uglom 200.
Pijesak je veinom sitnozrn. Kod istog kvarcnog pijeska (uzorci izdvojeni bez vidljivih tragova
gline) SiO2 se kree od 90,28 - 96,40%.
96
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Dobijene rezerve, ako im se dodaju jo i procijenjene rezerve C2 kategorije (oko 500 000 t),
kao i ispitani kvalitet kvarcnog pijeska, daju dobru osnovu za dugogodinju eksploataciju.
Leite se nalazi na oko 300 m od kole u selu Kruhari, udaljeno od Sanskog Mosta oko 3 km.
Kvarcni pijesak na ovome lokalitetu se javlja kao litoloki lan u miocenskim naslagama, koje
su predstavljene kvarcnim pijeskom, glinom i laporima. Buenjem je konstatovano (1975. i 1976.)
da je debljina oneienog kvarcnog pijeska oko 5,5 m. Boje je smee, tamnosmee i
utosmee. Najzastupljenija frakcija je od 0,2 1,0 mm.
ine pojave kvarca u Hasiima nalaze se na cca 4 km vazdune linije zapadno od grada.
Kvarcne ice izdvojene su u kriljavim stijenama paleozoika. ice nisu istraivane, tako da nema
podataka o debljini i duini ica, kao ni o hemijskom sastavu kvarca.
97
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ENERGETSKE SIROVINE
L EITA UGLJA
Naslage uglja u Unsko-sanskom kantonu koncentrisane su u dva ugljena bazena: Sansko
kamengradskom i Cazinsko trakom. U okviru Sansko kamengradskog ugljenog bazena, ugalj
je istraivan u lokalitetima: Husinovci, Dobrijevii, Suhai, Zuriima i Fajtovcima, dok je u
Cazinsko trakom otkriven u: Gnjilavcu, Cazinu, Mutniku, Pjaniima, Trcu, Crnaji, turliu,
Kovaeviima, ajiima, Beganoviima i Liskovcu.
Sansko kamengradski ugljeni bazen nalazi se u sjeverozapadnoj Bosni, izmeu Sanskog Mosta
na istoku i Luci Palanke na zapadu.
Junim obodom bazena prolazi magistralni put Sanski Most Luci Palanka Bosanska Krupa, a
istonim obodom bazena magistralni put Klju-Prijedor-Banjaluka, tako da je bazen povezan sa
vanijim industrijskim centrima koji su i najvei potroai uglja.
Hidrogeoloku mreu bazena ini rijeka Sana sa svojim pritokama Blihom i Zdenom.
Prva eksploatacija je zapoeta u Istonoj sinklinali jo 1920. godini kada je otvorena jama
Suhaa, a etiri godine kasnije, neto sjevernije, otvorena je i jama Zurnii.
Poslije II svjetskog rata, 1948. godine, zapoeta su detaljna geoloka istraivanja na podruju
sela Doci, Suhaa i Demirovii. Uraena je geoloka karta 1:25 000, a neposredno poslije toga
zapoeta su i dubinska buenja do 1951. godine, kada su utvrene i priznate rezerve od oko
8,9 miliona tona. Na osnovu toga su otvorene i jame Nova jama Kamengrad i jama
Husimovci.
Priznate bilansne reserve A+B kategorije iznosile su 5,9 miliona tona sa dokazanim kvalitetom
uglja od 4 383 Kcal.
Pred rat 1990 ih, eksploatacija uglja se vrila u jami Fajtovci i povrinskom kopu Zlaue.
Unutar slatkovodnih sedimenata tercijera ovoga bazena, utvrene su dvije zone: glavna i
krovinska.
98
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Debljina istog uglja varira od 3,2 20,3 m. U istonoj sinklinali debljina glavne ugljene zone je
oko 10 m, a isti ugalj je oko debljine oko 3m.
Ugalj glavne ugljene zone i krovinske ugljene zone je kvalitetom vrlo slian, te odgovara
slabijim mrkim ugljevima. Donja kalorina vrijednost kree se od 11.758 KJ (2 807 Kcal) do 18
695 KJ (4 463 Kcal). Sadraj pepela varira od 8,61 do 30,31%, ukupna vlaga od 18,33 30,0%, a
ukupni sumpor od 2,95 do 6,05%.
Ugalj glavnog ugljenog sloja u okviru cijelog leita odlikuje se dosta postojanim kvalitetnim
osobinama. Kvalitet se poboljava sa poveanjem dubine.
Prosjena donja kalorina vrijednost uglja glavnog ugljenog sloja je oko 3 680 Kcal (15 420 KJ),
sadraj pepela 19,37%, ukupna vlaga 27,92%, ukupni sumpor 4,2%.
Ukupne rezerve su procijenjene na 133 240 000 t uglja, od ega su bilansne rezerve (A+B+C1) 127
462 000 t, a vanbilansne 10 778 000 t.
Prema posljednjim podacima, a koji su dostavljeni od strane Ministarstva privrede Unsko sanskog
kantona, bilansne rezerve Sansko kamengradskog ugljenog bazena iznose 122 311 637 t, a kop je
aktivan.
CAZINSKO TRAKI UGLJENI BAZEN
Cazinski ugljeni bazen nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ugljonosna
serija ovoga bazena protee se od Gnjilavaca na jugoistoku, do turlia na sjeverozapadu, na
duini od oko 20 km i prosjenoj irini priblino oko 6 km. Povrina produktivne serije iznosi
preko 120 km2.
U okviru ove prostrane, produktivne ugljene serije, ugalj je otkriven na lokalitetima: Gnjilavac,
Cazin, Mutnik, Pjanii, Trac, Crnaja, turli, Kovaevii, ajei, Beganovii i Liskovac.
Prosjena nadmorska visina ugljenosnih terena bazena Cazin Trac iznosi 250 350m.
F. Katzer (1918) procjenjuje na 250 000 t sigurnih i 30 000 000 t vjerovatnih rezervi uglja.
99
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema podacima buotina, jamskih radova i raskopa, sedimentna ugljenosna serija ralanjena je
na tri litostratigrafske jedinice (zone):
Sadanje stanje govori da lignit ima zadovoljavajuu debljinu i kvalitet na tri lokaliteta i to:
Pjanii, Crnaja i turli. Debljina sloja u Pjaniima je u prosjeku 2m, u Crnaji 3m, a u turliu
preko 4,5 m. Ugljevi basena Cazin-Trac pripadaju vrsti neto loijih mrkih ugljeva.
METALINE SIROVINE
L EITA MANGANA
Eksploatacijamanganana terenima Buima i Velike Kladue ima dugu tradiciju. U organizaciji
Energoinvesta iz Sarajeva proizvodilo se godinje 250 000 t, odnosno, 35 000 tona koncentrata
manganovog oksida (MnO2). Sva leita su genetski vezana za produkte trijaske vulkanogeno
sedimentne formacije.
U regiji SZ Bosne, na teritorijama opina Buim i Velika Kladua, do sada su utvrena etiri leita i
desetak pojava mangana, meu kojima se po ekonominosti istiu: Bajraktarevi Polje,
Radostovo, Vrnogra, Metla, Popovi polje i Mamia brdo.
Ovo je najbolje istraeno leite rude u SZ Bosni. Nalazi se na oko 10 km sjeveroistono od Buima.
Leite je otvoreno povrinskim kopom. Oblik rudnog tijela je slojevit do soivast. Debljina rudnog
tijela mjestimino je preko 30 m. Mineralni sastav rude ine: piroluzit, psilomelan, manganiz,
hematit, hidrohematit, getit, braunit, pirit, markasit, kaoi rudni i nerudni minerali: kvarc, kalcit,
kaolinit i ilit.
Rezervne rude ovog leita, prema istraivanjima vrenim 1980 ih godina, iznosila su:
100
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema posljednjim podacima, koji su dobiveni od strane Ministarstva privrede Unsko sanskog
kantona, bilansne rezerve ovog leita iznose 7 167 036 t, a eksploatacija se ne vri.
Leita Vrnogra I i II
Leita Vrnogra I i II, nalaze se na cca 500 600m zapadno od Vrnograa, uz cestu Velika Kladua
Biha. Utvrene rezerve bile su verificirane od 1 060 595 t sa sadrajima MnO2 od 5,97 10,25%.
Leite Radstovo
Procjenjene rezerve iznose cca 2.400.000 t, sa sadrajem od cca 5-25% MnO2. Oblici rudnih tijela su
slinih karakteristika kao u leitu Bajraktarevia Polje.
Leite Metla
Leite Metla predstavlja nastavak leita Bajraktarevia Polja. Nalazi se zapadno od Bajraktarevi
Polja.
101
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pored navedenih leita, na podruju opina Buim i Velika Kladua, nalazi se odreen broj
manganskih pojava, koja su nedovoljno istraena leita. Ovdje se misli na lokalitete: ahinovia
potok, Kajtazovac, lakia glavica, Lubarda, Cinjske glavice, Podzvizd, Stabanda, Strabenica.
L EITA BOKSITA
Boksitni tereni u Unsko sanskom kantonu proteu se od rijeke Une na sjeverozapadu i zapadu,
preko planine Grme, do sadanjih junih i jugoistonih granica Kantona.
Karakterite ih razliita kvaliteta rudne mase i oblika rudnih tijela, to je posljedica genetskih i
stratigrafskih uslova nastanka rudnih mineralizacija. Prema stratigrafskom poloaju leita, izdvojene
su tri vrste rudnih mineralizacija, od kojih svaku karakterite specifian mineroloko hemijski sastav
boksitne rude.
Leite Bjelaj
Leite je locirano oko 4 km istono od Kulen Vakufa, a sistematska istraivanja nisu adekvatno
vrena. Leite je djelomino eksploatirano.
Analize pokazuju da se u ovom leitu javljaju silikatne boksitne rude, iji sastav odgovara primjeni u
cementnoj industriji, kao sastavni dio mjeavine za specijalne vrste cementa. Ovakve rude su i dobra
sirovina za proizvodnju glinice.
Leite Skoaj
Leite se nalazi oko 6 km juno od Bihaa, a prema planini Pljeevici, neposredno uz putnu
komunikaciju Skoaj - Nebljusi.
Sastav rude je heterogen, uglavnom slabijeg kvaliteta. Leite je istraivano raskopima, buotinama,
te rudarskim radovima, ali potrebno je izvriti kompletnija istraivanja, kako bi se utvrdile stvarne
koliine i sastav rude.
Leita Doljane i Lipe nalaze se pored puta Vrtae Biha. Eventualna dalja istraivanja bie u
zavisnosti od ostvarene eksploatacije leita Bjelaj i Skoaj.
Leite se nalazi oko 22 km sjeverno od Bosanskog Petrovca i otkriveno je u dva dijela. U rudnom
tijelu su utvrene i rezerve od oko 80 000 t, koje su djelomino eksploatisane.
102
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na podruju Luci Palanke, otkriveno je nekoliko leita: Majkii, Leovaa, Metla itd.
Eksploatacija nije vrena, a sadraj Al2O3 u rudi je ca 50%, a SiO2 u intervalu od 14 32%, to ga ini
nepovoljnim za proizvodnju glinice, meutim, mogua je primjena u graevinskoj industriji pri
dobivanju specijalnih vrsta cementa.
Boksitonosno rudno polje Suvaja olaja, nalazi se na oko 10 km jugoistono od Bosanske Krupe.
Rudno polje se protee na duini od oko 8 km, a irine je od 800 2000 m- najvea dubina rudnih
tijela zabiljeena je na dijelu sjeverne strukture (do 30 m), dok je u sredinjoj debljina 8 m, a u junoj
tek 5 m.
Boksit je adekvatan za dobivanje glinice, sadraj Al2O3 je cca 60%, a SiO2 4 5%. Eksploatacija je
vrena u leitima Karanovii I, Zec i IV, Pirovite itd.
Sadraj Fe2O3 u boksitnoj rudi je limitirajui faktor kojim se boksiti dijele u crvene ili bijele boje.
Sadraj Fe2O3 ispod 10% klasifikuje boksit u grupu bijelih boksita, koji se koriste, uglavnom, u
vatrostalnoj industriji. Probrani crveni boksiti se koriste za dobivanje glinice.
Leita Pritoka Tihotina Trovrh se proteu na nekoliko kilometara istono od putne komunikacije
Biha Bosanski Petrovac. Radi se o prostornom obuhvatu od cca 50 m2, gdje su utvrena leita:
Pritoka, Tihotina, Krnjeue, Javornjae, Turske kosti, Main dol i Trovrh.
Debljina rudnih tijela se kree od 0,6 2,5 m. Utvrene rezerve iznose 220 161 t, a eksploatacija se
ne vri.
103
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Leita su meusobno povezana putnom komunikacijom. Utvrene rezerve iznose 315 000 t, a
eksploatacija se ne vri.
Leita ovog rudnog tijela nalaze se u sredinjem dijelu Grmea. Debljina rudnih tijela se kree od 0,5
0,7 m, dok im je duina nekoliko metara.
Leite Jelainovac
Leite Jelainovac se odnosi na pojavu boksita od vrha Borovac, do sela Jelainovac. Ovdje se radi o
bijelom boksitu, neujednaenih pojava i niskog ekonomskog znaaja.
M INERALNE VODE
Mineralne vode registrirane na podruju Unsko sanskog kantona se dijele na:
U podruju sela Haani nalazi se izvor nepoznate ubikacije, protoka manjeg od Q = 0,1 l/s, u zoni
disperznog izlijevanja, koji je bogat Glauberovom soli45.
U Majki Japri postojao je izvor neidentificirane ubikacije, Q=1 l/s, sa mineralizacijom od 28 g/l i
suhim ostatkom od 27,4 g/l.
U Majki Japri donjoj je pristuna pojava izvora Slanac, koji se javlja 100 m zapadno od puta za selo
Bundale. Njegova mineralizacija je procijenjena na 3,44 g/l. Drugi izvor se nalazi u selu Kondii ispod
Vukovia glavice, sa mineralizacijom od 5 g/l.
Provedenim buenjima u Majki Japri, dokazana je kamena so, anhidrit i glauberit, a mineralni izvori
koji su gore spomenuti, bili su direktna indikacija postojanja ovih evaporita.
U selu Arapua, koje se nalazi juno od zaseoka Grabovac, postoji izvor mineralizacije 1,4 g/l, te ova
voda, za razliku od one naene u Majki Japri, ima vrlo malo hlorida.
Kod Suhae, izmeu Slatine i Majki Japre, javlja se vie tzv.gipsnih vrela, sa slinim karakteristikama
kao i prethodna vrela. Vode ovih vrela nastaju infiltracijom atmosferilija i rastvaranjem evaporita:
gipsa, anhidrita i halita u permsko werfenskim sedimentima. Istraivanja provedena na vrelima nisu
obavljena u potrebnom obimu.
45
Hidrat natrijum sulfata je poznat i kao Glauberova so, koja je dobila ime po njemako-holandskom farmakologu Johann
Rudolf Glauberu (16041670), koji ju je otkrio u izvorima u Maarskoj. On lino ju je nazvao sal mirabilis (lat. udesna so)
zbog njenih medicinskih svojstava: kristali se generalno koriste kao laksativ, dok nije otkrivena njena dananja primjena
poetkom 20. vijeka. U 18. vijeku Glauberova so se poela upotrebljavati kao sirovina u industrijskoj proizvodnji sode
(natrijum karbonat), putem reakcije sa kalijum karbonatom.
104
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Perspektivna podruja za daljnja istraivanja se smatraju ona izmeu Majki Japre donje i Kondia, u
Haanima izmeu Velikog i Malog Dubovika, te u dolini rijeke Japre.
Crveno vrelo (Brda) i Srabljivo vrelo (Ramii), koja se javljaju kod Kljua, sa protokom Q = 2 l/s i
mineralizacijom od 2 3 g/l, taloe naslage Fe hidroksida i nastaju u permsko werfenskim
naslagama. To su vode atmosferskog porijekla, koje nastaju njihovom infiltracijom i rastvaranjem
evaporita gipsa i anhidrita. Voda se moe koristiti u primjeni terapije lijeenja konih oboljenja, a
zbog poviene mineralizacije, nije pogodna primjena ovih voda u vodosnabdijevanju.
Ove vode cirkuliraju kroz gipsne naslage, kojima se obogauju, kao i sulfatima. One su, prema nekim
saznanjima, prorodni diuretici i sedativi, imaju pozitivan uinak na vaskularna stanja, te zbog visokog
sadraja Ca se koriste u procesima okotavanja kod trudnica, djece i starijih osoba. Prisustvo MgSO4
ini je i depresorom CNS a.
U mjestu Otra Luka, na putnoj komunikaciji Sanski Most Prijedor, javlja se izvor mineralne vode
Koprivna. Voda taloi skrame Fe oksida i smatra se da se ove vode mineraliziraju u paleozojskim
stijenama, te se obogauju na Fe i CO2. Pojava ovog izvora je slabo istraena.
T ERMALNE VODE
Na podruju Unsko sanskog kantona registrirane su pojave termalnih voda:
105
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U blizini Donjeg umatca, preko Ilide Grabovac, Glavica do Baraka, du toka rijeke Kladunice, u
rasjednoj zoni su registrirani brojni izvori termalnih voda, sa Q = cca 50 l/s. Istraivanja su
podrazumijevala buenje vie buotina i tri bunara, u periodu 1979 1987. godine.
Bunar 1 umatac nalazi se u selu Donji Purii, sa lijeve strane potoka Peina, a 50 m uzvodno od
njegovog ulijevanja u potok umatac.
Bunar MHK 1 nalazi se u Maloj Kladui, u selu Grabovac, u podruju termalnih izvora Ilida, a s lijeve
strane rijeke Kladunice.
Srednja temperatura sva tri bunara, pri datim uslovima crpljenja, je T = 240C. Jo uvijek nije
uspostavljeno stacionirano stanje reima, to znai da kapacitet i snienja nisu garantirani. Pojave
ovakvih izvora ukazuju na kompliciranu tektoniku i litostratigrafiju, a akumulacije vode su formirane u
trijaskim dolomitima. Vode su atmosferskog porijekla, spore vodozamjene i male brzine cirkulacije,
neagresivne i neinkrustrirajue. Mjeavina su starijih voda, preteno spore cirkulacije, koje
predstavljanju glavninu voda i male koliine voda infiltriranih nakon 1953.godine u podzemlje.
Primjena voda, a prema temperaturnom padu, moe biti vienamjenska, kao pitka voda, flairana
stolna voda, za uzgoj ribe i navodnjavanje.
Termoenergetska primjena 340 l/s vode sa srednjom temperaturom od 240 C, moe se koristiti
za zagrijavanje stambenog i poslovnog prostora, zagrijavanje staklenika, a postoji i projekat
zagrijavanja grada Velike Kladue iz termalnih voda, to je vrlo ozbiljna opcija. Takoe, postoje
indicije da se izgraeni poluolimpijski bazen kod buotine MKH 1 u Grabovcu Mala Kladua, moe
koristiti u rekreacione i sportske svrhe, a potom voda termoenergetski iskoristi.
U podruju Tjenice (Rudnica), 5 km sjeverozapadno od Sanske Ilide, nalaze se dva termalna izvora:
Temperatura jaeg vrela je ovisna o padavinama, te se ovdje mijeaju tople starije i hladne nove
vode, gdje je udio potonjih oko 90%.
106
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Vode izvorita Tjenica su, po svojim fiziko hemijskim osobinama, sline vodama Sanske Ilide.
Voda je sa mineralizacijom od 0,45 g/l, a pri poveanju mineralizacije, poveava se i temperatura, to
implicira pritok dubokih voda.
Jai izvor je djelomino kaptiran i koristi se u vodosnabdijevanju sela Tomina, Kijevo i Luani.
Zanimljivost izvora se ogleda i u injenici da e biti potrebno utvrditi vezu izmeu njih i izvora Sanska
Ilida, tj., da li e dugotrajno iskoritavanje voda Sanske Ilide dovesti do razblaavanja hemizma i
pada temperature ova dva izvora.
Termalni izvori Kozice nalaze se u selu Donja Kozica, koje se nalazi 16 km uzvodno uz rijeku Sanu od
Sanskog Mosta. Na povrini su od oko 1 ha, uz desnu obalu rijeke Kozice, udaljeni 4 km od njenog
ulijevanja u rijeku Sanu. Javlja se 5 izvora: kolski, Tepia, Perilo, Kod tale i Bazen, na razliitim
nadmorskim visinama (224 228 mnv), sa ukupnom izdanosti Q = 4 l/s i temperaturom T = 21,7
25,3 C. Godinje temperaturne oscilacije su 2 3 C. Mineralizacija je oko 350 mg/l, te imaju est
puta niu mineralizaciju od termomineralnih voda Sanske Ilide, koje su udaljene 4 km.
Ove vode su mjeavina dviju voda razliite starosti i temperatura, to ukazuje na sadraj tricija u
vodama.
Tepia voda presuuje 13 dana nakon potpunog samoizljeva buotina SB 2 i SB 3 u Sanskoj Ilidi, a
pojavi se 24 dana nakon zatvaranja ovih buotina. U prirodnom pranjenju, ovi izvori ne presuuju.
Termalni izvor Mlakulja u Trakoj Rateli, nalazi se oko 300 m udaljen od ua rijeke Gatice u rijeku
Koranu. Temperatura mu je T = 20 C i Q = 5 l/s. Vode nisu agresivne, ne korodiraju niti inkrustriraju.
Spore su cirkulacije i vodozamjene, a u akviferu dolazi do mijeanja toplih i hladnih voda.
Niskotermalne su, to se moe pripisati udaljenou od primarnog akvifera i niskom geotermalnu
gradijentu. Mogu se primjenjivati u ribogojstvu i vodosnabdijevanju.
Izvor Ilida u Vedrom polju, koji se nalazi oko 3 km jugozapadno od Bihaa, javlja se du rasjeda koji
odvaja masiv Pljeevice od ravnine Bihakog bazena. Ovaj izvor izbija pokraj izvora Peina.
Drugi izvor Panjak, koji je povremeno mjeavina toplih i hladnih voda, je sa neto niom
mineralizacijom od 402 mg/l.
U selu Proii, takoe postoji izvor imena Ilida, sa lijeve strane potoka Dobrenica, sa termalnom
vodom izdanosti Q = 1,5 l/s, te temperaturom T = 20 C i mineralizacijom 500 mg/l.
T ERMOMINERALNE VODE
Poznata leita termomineralnih voda Unsko sanskog kantona, nalaze se u Gati i Raiu kod Bihaa,
te Sanskoj Ilidi kod Sanskog Mosta.
107
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Gata Biha/Cazin
B 2 = 0,5 l/s
B 3 = 2 l/s
B 4 = 0,7 l/s
B 5 = 0,5 l/s
B 9 = 4,0 l/s
B 11 = 2,0 l/s
G-5=0,3 l/s
Izvor Srana, Blatna, Vrua i ivana banja, ukupno 15,5 l/s, T = 29 38 C.
Iako je izvreno vie mjerenja i buenja, te su dobivene znatne koliine voda u odnosu na izvore, a
buotine B 6, B 7 i B 10 su bile negativne, generalno se moe rei da: nije postignut primarni
akvifer, tj., nije utvrena dubina prostiranja karbonatnog dolomitnog akvifera; nisu zahvaene
optimalne koliine voda, zbog malih dubina veine buotina; koritenje neadekvatnih korodivnih
konstrukcija, dovelo je u opasnost leita.
Danas je koritenje voda Gata Ilida neadekvatno u svom kvalitativnom i ljeilinom smislu, iako je
izgraen Rehabilitacioni centar Gata, kojem je potrebna nadopuna sadraja i promjena naina
koritenja voda.
Rai - Biha
Ispod istoimenog brda i sela, s desne strane Une, nasuprot sela Lohovo, na obodu aluviona rijeke Une
i vrstog stijenskog masiva, javlja se termomineralni izvor Ilida ili Svetinja. Izdanosti je Q = 0,1 l/s, T
= 16 19 C. Izvor u vrijeme hidrolokog minimuma presuuje, a u njega ponire potona voda. Nakon
padavina, izvor se opet javlja. Prema nezvaninim informacijama, izvor zimi ima temperaturu od T =
25 C.
Voda je mineralizacije od 1 g/l, te ima genetsku slinost sa leitem Gata. Vjerovatno da se ove vode
izlijevaju u aluvion, tako da voda moe imati veu izdanost i temperatutu u odnosu na onu na izvoru.
Voda je jae radioaktivna Rn = 148 kBg/m3 (4056 pCi), to je 10 puta vie nego u Proiima i Vedrom
polju, te spada u tri radioaktivne vode u BiH, sa onima u Fojnici i Viegradskoj banji.
Hemizam reflektira cirkulaciju voda kroz evaporite gipsa trijasa, to je slino sa leitem u Gati.
Termomineralno leite Sanska Ilida nalazi se u dolini desne obale rijeke Dane, 13 km uzvodno od
Sanskog Mosta. Izvori i eksploatacioni bunari su udaljeni od rijeke Sane oko 800 m.
109
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Vode ovog leita su blago alkalne termomineralne vode, sa mineralizacijom oko 2,5 g/l, blago
radioaktivne, sa Sr, Ba, Rb, Li i drugim korisnim mikrokomponentama.
Mineralne sirovine
Mineral Lokacija/Leite Bilansne Aktivan
rezerve
Bajraktarevia polje (Buim) 7 167 036 t Ne
Mangan
Poljane - -
Martin Brod - -
110
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Mineralne sirovine
Oraje (Bosanska Krupa) - -
Halilovci - -
Tabanovac - -
Vrebevina - -
aueva uma - -
Mahmii - -
Dijelovi - -
Kre (Sanski Most) - -
Suhaa (Sanski Most) - -
Luci Palanka (Sanski Most) - -
Biljani (Klju) - -
Ukrasni kamen
3
Bihacit Maskara (Biha) 399 570 m DA
Ruica (Biha) - -
3
Gata (Biha) 516 000 m DA
3
Dobrenica (Biha) 2 481 436 m DA
3
Pale (Biha) 263 000 m NE
3
Lipa (Biha) 762 675 m DA
Dehverua (Cazin) 13 445 000 DA
3
m
3
iii (Cazin) 445 000 m -
3
Ostroac (Cazin) 815 000 m -
3
Pjeskana (Velika Kladua) 875 000 m DA
Sikirica (Velika Kladua) Geol.rez. -
3
1 450 000 m
3
Gladno brdo (Podzvizd-Velika Kladua) 504 000 m NE
3
iljkovaa (Velika Kladua) 721 955 m DA
Lupine (Bosanski Petrovac) - NE
3
Glavica (Buim) 398 000 m NE
3
Zaradostovo (Buim) 392 000 m NE
Topolski brijeg (Buim) 14 156 120 -
3
Ilia-do (Bosanska Krupa) 2 061 196 m DA
Zloimenjak (Bosanska Krupa) - -
3
Kosa (Klju) 598 000 m -
Karagaa (Sanski Most) - -
3
Hajrat (Velika Kladua) 721 955 m NE
3
Potkraj(Luci Palanka; Sanski Most) 510 284 m DA
3
Poljane (Klju) 1 462 000 m -
3
Miljevci (Sanski Most) 5 185 000 m DA
3
Kordii (Klju) 1 952 000 m -
3
Kordii II (Klju) 1 072 000 m -
3
Breica (Klju) 421 483 m DA
Brdo Litica (Sanski Most) 255 177 -
3
Bukovaa (Bosanski Petrovac) 1 055 902 m DA
3
Lipnik (Sanski Most) 1 632 491 m -
3
Ljubijankia brijeg (Buim) 655 977 m -
3
Mrcelji-Todorovo (Velika Kladua) 269 690 m -
3
Pantoi (Klju) 1 580 000 m -
3
Podii i Meudraje (Biha) 1 006 743 m -
3
Perna (Bosanska Krupa) 1 068 300 m DA
Dolomit
3
Pokojske Majne (Biha) 880 531 m DA
3
Sklop (Cazin) 1 086 437 m DA
3
Strane, Sanica (Klju) 737 100 m DA
111
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Mineralne sirovine
Vejinac (Velika Kladua) - -
3
Vilenjaa brijeg (Cazin) 1 048 973 m DA
3
Brezik (Bosanska Krupa) 253 065 m DA
3
Marjanovac (Velika Kladua) 409 707 m DA
3
ekovac (Bosanski Petrovac) 339 921 m DA
3
Hapia njive (Cazin) 1 049 731 m DA
3
Donja Gata (Biha) 1 584 634 m DA
3
Velii Kovaevii (Bosanska Krupa) 291 479 m DA
3
Prhovo (Bosanska Krupa) 241 641 m DA
3
Gorjevac (Biha) 1 082 777 m DA
3
Krenjak Pandurica (Velika Kladua) 5 087 144 m DA
3
Donja Slapnica (Velika Kladua) 4 609 769 m -
3
Pritoka (Biha) 2 500 000 m Da
3
Zgon (Klju) 2 468 000 m -
Krkojevci (Sanski Most) - -
Krkojevci II (Sanski Most) - -
3
Ivanjska (Bosanska Otoka) 912 000 m -
3
raia brdo, Liskovac (Cazin) 49 015 m Da
3
Liskovac-Osoje (Cazin) 82 045 m Da
Kvarcni Majkii (Kamengrad) 3 223 139 t -
pijesak Klanice (Kamengrad) 1 152 020 t -
ipulje (Kamengrad) 180 662 t -
ini kvarc Hasii (Klju) - -
Sansko-kamengradski ugljeni bazen 122 311 637 t DA
Energetsk
e sirovine
Mineralne vode
Arapua - - 1,4
Termalne vode
112
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Mineralne sirovine
Donji umatac B 1 (Velika Kladua) 12,5 22,5 0,45
Termomineralne vode
EKSPLOATACIONE POVRINE
Prema dostupnim podacima, na podruju Unsko sanskog kantona postoji 100 lokaliteta na kojima
se vri eksploatacija mineralnih sirovina, dok su 4 lokaliteta neaktivna, od ega:
Pristup analizi hidrolokih resursa zasnovani su na stalnim praenjem i mjerenjem hidrolokih veliina
prema postojeoj zakonskoj regulativi FBiH i Unsko-sanskog kantona, direktivama, strategijama, te
113
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sliv rijeke Save karakterizira nivalno fluvijalni reim prelaznog srednjeevropskog tipa, gdje su najvii
srednji mjeseni vodostaji prisutni u aprilu, maju i junu, a najnii u avgustu i septembru.
Prema godinjoj raspodjeli padavina, prostor je svrstan u sunija podruja, sa 1000 1250 mm/god,
ali padavine su relativno ravnomjerno rasporeene, to povoljno utie na hidrografsku mreu
podruja, odnosno ukupni hidroloki reim.
Unsko sanski kanton obiluje vodotocima, a u vodnom bogatstvu snano utie na ukupne vodne
resurse BiH.
Vodno podruje Unsko-sanskog kantona se moe posmatrati kroz sliv rijeke Save, te kroz pripadajui
podsliv rijeke Une sa Koranom i Glinom.
POVRINSKE VODE
Prema Zakonu o vodama F BiH (Slubene novine F BiH, broj 70/06), povrinske vode oznaavaju sve
kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje
pripadaju teritorijalnim vodama, te obuhvataju tekue48 i stajae vode49.
P ODSLIV RIJEKE U NE
Una,
Unac,
Klokot,
Krunica,
Sana.
47
Konzorcij: Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar, Strategija upravljanja vodama
Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, april 2010. str.33
48
Tekue vode su prirodni vodotoci kao to su bujice, potoci i rijeke, bez obzira na to da li imaju stalan ili povremen
tok...,...obuhvataju i regulisane vodotoke, vodotoke koji su nastali izmjetanjem prirodnog vodotoka ili djeliminim
zahvatanjem voda iz prirodnog vodotoka, ZOV FBiH, Sarajevo 13.11.2006., lan 6 (2) i (3)
49
Stajae vode su obalne morske vode, prirodna jezera, ukljuujui i ona koja povremeno presuuju, bare, movare i druge
prirodne vodne akumulacije, koje imaju stalan ili povremen dotok ili oticaj povrinskih ili podzemnih voda. Stajae vode su i
vodne akumulacije, koje su nastale pregraivanjem tekuih voda ili drugim zahvatima u prostoru. ZOV FBiH, Sarajevo
13.11.2006. lan 6 (4) i (5)
114
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Rijeka Una drenira sjevernu stranu dinarskog karsta, sa povrinom podsliva na podruju F BiH od P
=5761 km2, zajedno sa slivnim podrujem rijeke Sane.
Una izvire na podruju RH, u Zadarskoj upaniji, mjestu Donja Suvaja, u blizini mjesta Srb, na 448
m.n.m., a ulijeva se u Savu kod Jasenovca, na 83 m.n.m., sa duinom glavnog toka od 207 km, dok je
veliina sliva rijeke Une do vodomjerne stanice Biha Kralje oko 3.300 km2. Prosjean pad korita na
prostoru opine Biha iznosi 1,45%, dok su najvei padovi u gornjem dijelu toka do Bihaa.
Izvor Une se formira od jakih, izdanih krakih vrela, meu kojima se istiu Suvaja, Velika Netka i Mala
Netka, te koja nizvodno kod mjesta Srb prima vode Srebrenice i manjih pritoka Ljaljnovac, Joevica i
Sredica, te tee prema sjeveru. Najvanije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda) ije
su koliine protoka priblino jednake koliinama rijeke Une na sastavku, Krunica (kod Bosanske
Krupe) i Sana (kod Novog Grada) koja je ujedno i najvea pritoka Une50, a zatim Mljeanica i
Motanica, dok su najznaajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaa) i iravac.51
Rijeka Una ima karakteristian snjeno-kini reim sa niskim ljetnim i visokim proljetnim i jesenjim
protjecajima i, vrlo esto, izuzetno velikim zimskim vodama.
Prvih dvadeset (20) kilometara toka Une pograninog je karaktera. U blizini naselja Melinovac, Una
prelazi na teritorij Bosne i Hercegovine. Na podruju Sisako-moslavake upanije, na dravnoj granici
juno od donjeg Dobretina, Una ponovno postaje pogranina rijeka, u duini od 86 kilometara do
Jasenovca gdje se ulijeva u rijeku Savu.
Una povrinski i podzemno drenira vode iz gornjeg i srednjeg sliva u viu zonu visokog kra, a u
donjem dijelu najprije zonu mezozojskih krenjaka i dolomita, potom centralnu paleozojsku i ofiolitnu
zonu, dok pri uu u Savu, sliv joj se nalazi u unutranjoj flinoj zoni. Gornji i srednji sliv graen je od
karbonatnih karstifikovanih elfovskih kompleksa sa ogranienim povrinskim i izraenijim
podzemnim doticanjem. Sredinji dio sliva pripada sedimentno metamorfnom kompleksu, s
preteno povrinskim dotokom. Sjeverni dijelovi sliva ulaze u sastav molasnog kompleksa sa
ogranienim kapacitetom podzemnog dotoka. Ovakav geotektonski i morfostrukturni plan
predodredio joj je postojei asimetrini unipolarni dendroidno - dijagonalni tip rijene mree. Sliv
pokazuje asimetrinost koja iznosi 74% : 26% u korist desne slivne povrine.
Una je gotovo cijelim uzdunim profilom kaskadna rijeka. Neposredno od vrela Une pojavljuje se prvi
slap visok 10 m. Kod Martin Broda se nalazi najvei unski slap i vodopad, gdje se preko bigrene
preage visoke 54 m, na odsjeku od 100 m, prosjeno prelijeva 63 m3/s vode. Ovaj vodopad nosi
naziv Veliki slap, a narod ga zove Bukovi na Uni. Nizvodno od Martin Broda, nalazi se
najatraktivniji slap trbaki buk. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka irine 40 m a visine 23,5 m. Do
Bihaa se nalazi jo i Troslap, visine 2,5 m, Dvoslap visine 1,5 m, a nizvodno od Bihaa Kostelski
slapovi, te Slapovi kod Bosanske Krupe i Bosanskog Novog.52
Na dijelu toku od izvora do Bihaa, Una ima karakteristike planinske rijeke, sa izmjenama strmih
klanaca i kanjona, brojnim brzacima i vodopadima, dok je tok od Bihaa do Bosanskog Novog neto
poloeniji, ali i dalje ima karakter brdske rijeke. Nakon spajanja sa rijekom Sanom, Una postaje
50
Studija o zatiti obala rijeke Une, str.26
51
Akcijski plan zatite gornjeg toka rijeke Une, str.10
52
Studija o zatiti obala rijeke Une, str.30
115
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ravniarska rijeka. Kada se radi o temperaturi vode, koja je izuzetno vana fizika karakteristika,
minimalne temperature vode rijeke Une se javljaju u februaru (6,6C), a maksimalne u junu (14,5C).
Jedna od najznaajnijih specifikuma Une su oblici nastali taloenjem sedre: sedrene barijerice
(najbrojniji oblici su visine 0,5 do 1 m), sedreni otoii (razvijeni kod Martin Broda, Kulen Vakufa i
Ripa), tektonski uslovljeni bukovi kod Martin Broda i trbaki buk, peine, posebno peina kod
Martin Broda i sedrene barijere i slapovi (trbaki buk). Kao rezultat visokog sadraja kalcijum
karbonata formirani bukovi, slapovi i jezera iz kojih se voda preljeva iz jednog u drugo su pjenuavi.
Rijeka Unac izvire ispod planine ator na 876 m nadmorske visine. Nakon toka od 62,35 km ulijeva se
u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda, na 310 m.n.m. 466 m razlike u visini svrstava
je u rijeku sa planinsko - brdskim obiljejima. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela, naroito u
gornjem toku.
Rijeka Klokot izvire u blizini grada Bihaa, u podnoju planinskog masiva Pljeivice, oko 5 km od
samog grada, a predstavlja ujedno najvee vodocrpilite za snabdijevanje stanovnitva Bihaa pitkom
vodom. Na samom izvoru se nalazi ribogojilite koje proizvodi konzumnu kalifornijsku pastrvu. Duina
rijeke je 6 km, prosjena irina od 18 - 22 m, a dubina od 5 7 m. Tee u smjeru zapad istok (Beiraj
i sur., 2002).
Rijeka Krunica izvire u peini u kojoj se skupljaju vode planinskog masiva Grme, u blizini sela
Gudavac u opini Bosanska Krupa. Duine je 6,8 km, prosjene irine 15 - 30 m, a dubine 5 7 m.
Izvire na 200 m nadmorske visine. Smjer njenog toka je jug sjever, a ulijeva se u Unu u samom
centru Bosanske Krupe, na 140 m nadmorske visine. Jedna od najvanijih hidrografskih karakteristika
je neprestano primanje voda i stabilnost protoka, bez velikih sezonskih kolebanja. (Ajanovi, 1999).
Rijeka Sana izvire u podnoju planine Lisne (kota dna 420,34 m.n.m.), iz ajdarevog, Palolia i Suvog
vrela, tee na sjever do ua rijeke Gomjenice, a zatim skree na zapad. Nakon 139 km toka ulijeva se
u Unu kod Bosanskog Novog (kota dna 114,80 m n.m.). Iz navedenog proizlazi da je prosjean uzduni
pad rijeke Sane 2,20%. Pored spomenute pritoke Gomjenice, znaajne pritoke Sane su Ribnik,Kijevska
rijeka, Kozica i Sanica(najvea pritoka rijeke Sane sa slivnom povrinom od 407m2), Dabra, Bliha,
Zdena, Sasina i Majdanua, koja se prostire u okviru centralnog i istonog dijela opine Sanski Most.
Naroito znaajna za sliv Sane je rijeka Bliha na kojoj se nalazi najvei vodopad Unskog sliva, visok 72
m. (IBG, Programski ured). Prosjena temperatura rijeke Sane je 16,8C, dok prosjeni protok Sane u
Sanskom Mostu iznosi 68,7 m3/s .53
Podsliv rijeke Une je dobro hidroloki izuen, na njoj se nalazi vei broj hidrolokih stanica, na kojima
su vrena dugogodinja mjerenja i ispitivanja vodostaja i mjerenja protoka, to je prikazano u
poglavlju Bilans povrinskih voda.
53
Strateki plan za vode i okolinu sanitaciju opine Sanski Most, 2010, Opina Sanski Most, str.13
116
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
742 km2. Podruje nije hidroloki dobro izueno, pa se i rezultati mjerenja mogu smatrati okvirnima i
iznose Qsrgod=16 m3/s. 54
Korana,
Glina,
Mutnica,
Toplica,
Kladunica,
Glinica.
Rijeka Glina bogata je vodom, ima mali pad, velik broj meandara, ima niske obale, to ima za
posljedicu da se pri velikim oborinama izliva iz korita i plavi aluvijalne terase, dok je u ljetnim
mjesecima pogodna za kupanje i ostale oblike rekreacije. Desne pritoke rijeke Gline su: Kladunica,
Jukia Jarak, Podzvidska, Drenovaki potok, Poljanski potok i Glinica. Rijeka Glina prihvata vode
Kladunice i Glinice. Slivno podruje rijeke Gline iznosi 291,17km2.55
Rijeka Korana je pogranina, mirna rijeka, irokog i plitkog korita, iji tok jako meandrira, te ima dosta
staraa i mrtvaja. Njeno korito nije dovoljnog kapaciteta da prihvati velike vode koje se izlijevaju i
plave znaajne povrine poljoprivrednog zemljita uz Koranu i dolinu rijeke Mutnice. Na podruju
opine Cazin Korana je druga po veliini rijeka, nakon Une.
Rijeka Mutnica nastaje od potoka i vrela kod sela Vrela i izvora Kamenica i Crnog vrela ispod sela
Osredka, te je najdua rijeka na podruju opine Cazin sa 19,5 km dugim tokom. Korito rijeke je
poput rijeke Korane nedovoljnog kapaciteta, to ima za posljedicu plavljenje priobalnog zemljita pri
pojavi svakogodinjih velikih voda.
Rijeka Kladunica nastaje od potoka umatice i eine sa slivnim podrujem od 158,2m 2.56 Duinom
cijelog toka menadrira, te je karakteriu niske obale, to za posljedicu ima izlijevanje i plavljenje
niskih podruja aluvijalnih terasa pri veim oborinama. Lijeve pritoke Kladunice su: Jankovac,
iljkovaa i Grabarska, a adesne: Crni potok i Kvrkulja, te nekoliko bezimenih potoka i potoia57.
Glinica nastaje od aglice i Bunice. Meandrira, naroito u svom donjem toku, ima niske obale, pa se
pri velikim vodama izliva i plavi okolno podruje. Bogata je ribom i pogodna za ribolov. Lijeve pritoke
su joj: Slapnica, Stevia potok i Pecka, a s desne: Stabanda, Prosinja, Bojna i Maarac.58
Bilans povrinskih voda Unsko-sanskog kantona prikazan je preko ukupnih koliina voda koje se
formiraju i/ili proteknu preko konkretne teritorije, podijeljen na sopstvene vode59 i tranzitne vode60,
na osnovu ega se daje ocjena sopstvenog vodnog bogatstva.
54
Strategija upravljanja vodama F BiH, Stanje voda, Povrinske vode, str.47
55
Strategija razvoja opine Velika Kladua za period 2007-2017, 2008, Opina Velika Kladua, str.16
56
Hidrologija, dio I, dr.S.Probaska, Institut za vodoprivredu Jaroslav erni, Beograd, Republika Srbija, 2003.godina
57
Ibidem
58
Ibidem
117
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Studija upravljanja vodama F BiH dala je ocjenu vodnog bogatstva prema slivovima, gdje se za slivno
podruje Une i slivno podruje Gline i Korane, daje sljedea slika:
3
Qsr.god. (m /s)
Slivno / podslivno podruje
Sopstvene vode Tranzitne vode Ukupne vode
Una 142,5 57 199,5
Glina i Korana 15 15
UKUPNO 157,5 57 214,5
Procentualno 73,43% 26,57% 100%
TABELA 76 - KOLIINE SOPSTVENIH I TRANZITNIH VODA SLIVNIH PODRUJA UNE SA GLINOM I KORANOM
Analogno ocjeni vodnog bogatstva podruja FBiH, proizilaze i parametri za Unsko-sanski kanton koji
su prikazani u sljedeoj tabeli:
Meutim, vodno bogatstvo Unsko sanskog kantona je odreeno pritokama Une, Gline i Korane,
rijekama, potocima koji pripadaju ovim slivovima, pa e se u nastavku ovog teksta pokuati dati
pregled vodnog bogatstva svih veih vodotoka Kantona, sa posebnim osvrtom na opine i uee
vodnog bogatstva na njihovom teritoriju.
3
Qsrgod srQ min Q1/T (m /s)g
max
Stanica Vodotok 3 3
(m /s) (m /s) 20 50 100
Martin Brod uzv. Una 23,5 4,97
Drvar Unac 7,7 0,5 213
Rmanj Manastir Unac 29,5 5,6
Martin Brod niz. Una 53,5 10,6 492 534 588
Kulen Vakuf Una 53,6 10,9
Biha Una 90 23,4 780 875 933
Klokot Klokot 14 4,4
Kralje Una 104 27,8
Bosanska Krupa Una 104 27,8
Klju Sana 35,5 6,53 290 341 386
Vrhpolje Sana 42,8 8,48 429
59
Sopstvene vode - Vode koje nastaju ili se pojavljuju na podruju Unsko-sanskog kantona
60
Tranzitne vode Vode koje nastaju na drugom prostoru, u odreenoj koliini i kvalitetu, dotiu prostor Unsko-sanskog
kantona
118
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
3
Stanica Vodotok Qsrgod srQ min Q1/T (m /s)g
max
3 3
Sanski Most Zdena (m /s)1,08 (m 0,24
/s) Max registr. 7,83
Hrustovo Sanica 14,9 1 262
Dabar Dabar 5,5 0,41
Sanski Most Sana 68,9 11 560 675 771
Pobrijeje Bliha 2,92 0,22
TABELA 78 - KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI PROTICAJA NA HIDROLOKIM STANICAMA
U narednoj tabeli prikazani su prosjeni viegodinji protoci Qsr, minimalni dnevni protoci razliitih
povratnih razdoblja Qminp i 100-godinji maksimalni protoci Qmax100 Une i Unca u karakteristinim
profilima.
3
P Qsr Qminp (m /s)
Vodotok Profil 2 Qmax100
(km ) (m/s) Qmin10 Qmin20 Qmin100
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8)
Una Martin Brod uzvodno 820 23,5 3,43 3,27 3,05 208
MartinBrod nizvodno 1459 52,3 7,64 7,27 6,79 464
Kulen Vakuf 1564 55,8 8,15 7,76 7,25 495
Biha 3429 96,0* 14,0 13,4 12,5 852
Unac Rmanj Manastir 639 28,8 4,20 4,01 3,74 255
Klokot Klokot 686 12,8 3,6 2,99 - 137
Dobrenica Ue u rijeku Unu 75 1,6 0,189 0,176 - -
Drobinica Ue u rijeku Unu 38 0,79 0,133 0,093 - -
TABELA 79 - KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI VIEGODINJIH, MINIMALNIH DNEVNIH PROTICAJA RAZLIITIH POVRATNIH RAZDOBLJA
Godinji priliv
3 3(61)
obnovljivih vodnih Godinji rijeni protok u m Godinje crpljenje vode u m
3
resursa u m
Dotok sa Odtok na %
Vodni resursi Po Ukupno Po
Ukupno drugih druga 3 godinjeg
osobi m osobi
podruja podruja priliva
Oborinske
6 210 708,00 17 315 - -
vode
Rijeka Una 1 649 3 405
1 649 332,80 4 598
332,800 888,000
32 281
Rijeka Sana 1 084 2 166 90,0
1 084 838,40 3 024 920*
838,400 523,200
Termalne
vode u 3 942 000 11 - - 3 942 000 10,9
koritenju
Ukupno 2 734 5 572
8 948 821,20 24 948 36 223 920 0,40 100,9
171,200 411,200
TABELA 80 - BILANS RASPOLOIVIH KOLIINA VODE ZA PODRUJE UNSKO-SANSKOG KANTONA
61Godinje 3
crpljenje dato na bazi procjene prosjene potronje za Opine Sanski Most, Klju i Biha od 90 m /stanovniku
godinje.
119
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Specifini prosjeni proticaj Une je 26,29 l/s/km2, ili 0,387 l/s po stanovniku, sa maksimalnim
proticajem za povratni period od 100 godina, odnosno 905 m3/s, to rezultira apsolutnim
vodostajem od 215,8 m u regiji i minimalnim proticajem kod Kralja do 17,8 l/s.62Dno Une i njenih
pritoka je kamenito, ljunkovito, pjeskovito ili muljevito, to je rezultat geoloke podloge i brzine toka
rijeke. U mirnijim tokovima brzina iznosi do 3 m/s dok je na slapovima i brzacima tok 1 m/s (Spahi,
1991; JVP, 1994).
Rijeka Sanica u Sanskom Mostu sa 20% od ukupnog sliva rijeke Sane (2008 km2) je znaajna u
kontekstu bilanska povrinskih voda uzimajui u obzir da prosjeni godinji proticaj iznosi 68,7 m3/s,
to iznosi 2,21 milijarde m2 vode na godinjem nivou.
U okviru Meunarodnog ekolokog sajma EKOBIS 2013 odranog u septembru 2013. godine u
Bihau, putena je u rad automatska vodomjerna stanica koja e u svakom trenutku prikazivati
informacije o vodostaju rijeke Une, temperaturi vode, zraka i vlanosti zraka. Planirano je da u
dogledno vrijeme vodomjerna stanica prikazuje informacije i o proticaju rijeke.
PODZEMNE VODE
Prema Strategiji upravljanja vodama FBiH teritorija Unsko-sanskog kantona pripada terenu sa
akviferima kavernoznopukotisnke poroznosti i terenu sa akviferima pukotinske poroznosti. Teren sa
akviferima kavernoznopukotinske poroznosti kada je u pitanju vodoobilnost karakterie uglavnom
slobodan hidrauliki menahizam, a prisustvo akvifera ispod lokalne erozione baze mogue je kod svih
hidrogeolokih jedinica ove grupe gdje je dubina karstifikacije sputena ispod iste. Teren sa
akviferima pukotinske poroznosti karakteriu preteno niske transmisibilnosti, veinom niske
produktivnosti i uglavnom malog lokalnog prostranstva, dok je hidrauliki mehanizam akvifera
uglavnom slobodan i rjee pod pritiskom.
62
Institut za hidrotehniku graevinskog fakulteta u Sarajevu, 2010, Studija vodosnabdijevanja Opine Biha, Knjiga 2:
Master plan vodosnabdijevanja, sveska 2-1: Pregled postojee situacije, Sarajevo, str.4
120
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
3
Kategorija (m /s) Bilansne
Ukupne
R.br. Naziv vodnog tijela A B C1 C2 D1 + D2 rezerve
3 3 3 3 3 3 rezerve
m /s m /s m /s m /s m /s m /s
2 Podsliv Une 0,650 0,980 5,14 4,740 2,470 6,770 13,980
Ukupno: 19,218
TABELA 81 - ZBIRNI BILANSI REZERVI PODZEMNIH VODA
Zbirni bilansi rezervi podzemnih voda obuhvatajui slivno podruje Unsko-sanskog kantona, odnosno
sliv Une i Sane, karstno-pukotinskog akvifera su prikazani u Tabeli broj 80. Kategorizacija od A-D
predstavlja stepen istraenosti odreenih podruja, te potencijale rezervih koliina podzemnih voda.
Posebno bogate opine na teritoriji Unsko-sanskog kantona podzemnim vodama su: Biha, Cazin,
Velika Kladua, Bosanska Krupa i Klju.
Najznaajnija ponornica na podruju opine Cazin je Koprivska rijeka. Znaaj podzemnih voda se
odlikuje prije svega sa aspekta vodosnabdijevanja obzirom da su podzemne vode istije od
povrinskih, te da opina raspolae rezervama koje bi mogla obezbijediti vodosnabdijevanje od 700
l/s.
Kao ilustracija, navodi se da na teritoriji opine Velika Kladua glavna nalazita podzemne vode
egzistiraju na lokalitetima:
121
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
AKUMULACIJE
Teritoriju Unsko-sanskog kantona karakterie nekoliko akumulacija od kojih je znaajno spomenuti
hidroloki spomenik prirode Crno Jezero koje se nalazi zapadno od Bosanske Krupe u dolini rijeke
Une. Jezero posjeduje hidroloko, historijsko-memorijalno znaenje i turistiku vrijednost.
Na podruju Opine Buim registrovana su tri manja limnoloka objekta: vjetaka akumulacija,
juno od Barjaktarevia, povrine 2,7 ha, koje se koristi u svrhu sportskog ribolova i rekreacije, kao i
dva manja jezera na prostoru Dobrog Sela, povrine vodnog ogledala 0,21 i 0,15 ha.
Jezero Kvrkulje je od izuzetnog znaaja za prostor opine Velika Kladua obzirom da je primarni
snabdjeva podruja sanitarnom vodom za pie.
ZATITA VODA
U posljednjem periodu uraeni su znaajni pomaci na podruju zatite voda na podruju Unsko-
sanskog kantona, naroito kada je u pitanju zakonski okviri. Doneseno je nekoliko odluka o zatiti
izvorita u kojima se definiu zone zatite, te detaljne instrukcije o nainu izgradnje u ovim
podrujima.
Prema Zakonu o nacionalnom parku Una (Slubene novine F BiH, broj 44/08) vei dio podsliva
rijeke Une je proglaen podrujem od znaaja za FBiH, sa ciljem zatite rijeke Une i ouvanja sedrenih
tvorevina, kvaliteta vode, biljnog i ivotinjskog svijeta, te je definisano podruje od 13.500 ha kao
strogo zatien prostor.
Zagaivai vode se dijele na koncentrisane: urbane otpadne vode, industrijske otpadne vode i
otpadne vode sa deponija, te na disperzne: ruralna naselja, poljoprivreda, umarstvo i saobraaj. Na
122
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
prostoru Unsko-sanskog kantona u aspektu zatite voda potrebno je obratiti panju na sve oblike
zagaenja obzirom da su prisutni na prostoru teritorije kantona, te da ne postoje ureaji ili
postrojenja za tretman otpadnih voda, to znatno poveava rizik zagaenja. Znaajno je napomenuti
da se u disperzne zagaivae ubrajaju sve urbane i ruralne aglomeracije sa vie od 2000 stanovnika.
Na postoru Unsko-sanskog kantona, to je ujedno i karakteristika prostora FBiH, ruralne i urbane
aglomenracije formirane su od znatno veeg broja stanovnika.
Kada su u pitanju deponije otpada, potrebno je spomenuti posebno deponiju u Bosanskoj Krupi koja
putem procjednih voda koje infiltriraju zagauje povrinske i podzemne vode.
Odluku o zatiti izvorita vode za pie na podruju Bihaa, Klokot i Privilica kojim su definisane
zatitne zone, uslovi isputanja otpadnih voda za postojee objekte, te naini graenja u zonama u
kojima je to dozvoljeno prema Odluci. Ovom odlukom je zahvaen i ponor na lokalitetu deponije
Vujak, te izvori Ostrovica i Toplica.
Odluka o zatiti izvorita na podruju Bihaa obuhvata 6 vodocrpilita i to: Klokot, Privilica, Trebljenik,
Toplica u Klisi, Gata te Ostrovica i Toplica (Slubeni glasnik opine Biha, broj 15/2009, 2.12.2009.
Odluka; Slubeni glasnik opine Biha, broj 10/2012, 9.8.2012., Dopuna Odluke). Za izvorita
Ostrovica, Toplica, Klokot i Privilica utvrene su po tri zone sanitarne zatite koje su prikazane i u
sljedeoj tabeli:
Izvorite
Zatitna zona
Klokot Privilica Ostrovica Toplica
Ia 0,94 ha 0,76 ha 0,56ha 0,40 ha
2 2
Ib 45 km 6,2 km
2 2
II 49,5 km 31,9 km
TABELA 82 ZATITNE ZONE IZVORITA KLOKOT, PRIVILICA, OSTROVICA I TOPLICA
Na podruju opine Bosanska Krupa zatiena su izvorita Luke i Ada.63 Odluke koje su donesene u
svrhu zatite ovih izvorita definiu zatitne zone, nain upravljanja vodama, nain gradnje, te
tretmana otpadnih voda postojeih objekata na ovom podruju.
Izvorite
Zatitna zona
Luka Ada
Ia 0,18 ha 1,69 ha
63
Zatita izvorita Luke i Ada, Institut za hidrotehniku, Sarajevo, 2004. godine
123
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ib 22,2 ha 8,83 ha
II 17,7 ha 8,39 ha
2
III 4,07 ha 1,08 km
TABELA 83 - ZATITNE ZONE IZVORITA LUKA I ADA
Odlukom o zatiti izvorita Zdena na podruju Sanskog Mosta (Slubeni glasnik opine Sanski Most,
broj: 9/09, 6.10.2009. godine), utvrene su zone sanitarne zatite, veliine i granice, te mjere, reimi,
nadzor nad provoenjem, kaznene odredbe i drugo. Utvrene su tri zone sanitarne zatite u skladu
sa Pravilnikom u uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda
(Slubene novine FBiH, broj: 51/02).
Izvorite
Zatitna zona
Zdena
2
Ia 550 m
2
Ib 12,14 km
2
II 22 km
2
III 234,34 km
TABELA 84 - ZATITNE ZONE IZVORITA ZDENA
Zatitne zone izvorita Smoljana (Slubeni glasnik opine Bosanski Petrovac, 41. Sjednica opinskog
vijea, 30.6.2008. godine), koje se nalazi na podruju Bosanskog Petrovca i sa kojeg se vri
vodozahvat vode za pie utvene su na osnovu Odluke a na osnovu provedenih istranih radova i
strunog elaborata Instituta za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu. Na osnovu Pravilnika
o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili
planiraju da koriste za pie (Slubene novine F BiH, broj: 51/02), izvorite Smoljana spada u vode II
kategorije. Utvrene su tri zone sanitarne zatite sa povrinama prikazanh u sljedeoj tabeli:
Izvorite
Zatitna zona
Smoljana
Ia 6,25 ha
2
Ib 1,2 km
2
II 2,9 km
2
III 12,35 km
TABELA 85 - ZATITNE ZONE IZVORITA SMOLJANA
Zona Ia obuhvata prostor oko vodozahvatnih oobjekata na glavnom vrelu Smoljana, vrelu Sedra,
vrelu Peina I i II i Crnom vrelu.
Izvor Sanica,
Ponor Kapljuh,
Ponor Marjanovia do,
Ponor Ponijeri,
Ponor Stjepanovac,
Ponor Potoci,
Ponor Drini,
124
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Izvorite
Zatitna zona
Sanica
2
Ib 12,7 km
2
II 51,79 km
TABELA 86 - ZATITNE ZONE IZVORITA SANICA
Ia zona sanitarne zatite izvedena je kao fiziko obezbjeenje ianom ogradom i prirodnim
preprekama. Ponori Kapljuh, Marjanovia do, Ponijeri, Stjepanovac, Potoci i Korilska slatina je
uspostavljena na udaljenosti 10m od vanjskog ruba ponora dok je na ponori Drini upostavljena 50m
od ponora.
Granica Ib izvora Sanica je uspostavljena na udaljenosti od 4500m od izvora dok je za ponore Kapljuh,
Marjanovia do, Ponijeri, Stjepanovac, Potoci i Kozilska slatina objedinjene u granice fizikog
obezbjeenja na udaljenosti 10m od ponora.
Granica II zatitne zone za ponore Kapljuh, Marjanovia do, Ponijeri, Stjepanovac, Potoci i Kozilska
slatina uspostavljena je tako da formira polukrunu zonu radijusa 300m dok za ponor Drini granica II
zatitne zone se definie du vodotoka sa minimalnom udaljenosti od 250m.
Obzirom da se smatra da je izvorite Krunica povezano sa Crnim jezerom u kanjonu Une, izmeu
Bihaa i Bosanske Krupe i da sadre znatne koliine pitke vode, te da je vrelo dublje i ire nego to se
pretpostavljalo, njihova zatita prioritet je u planskom periodu.
Prema LEAP-u Bosanska Krupa pronaene su i istraene, do sada nepoznate galerije neobino velikih
dimenzija - duine 750 metara, koje se sputaju i ispod dubine od 112 metara. irina galerija kree u
rasponu 5 - 20 metara, velike je visine, pa se stie dojam da je Krunica smjetena u jednom velikom
podzemnom, vodom ispunjenom kanjonu.
Kada su u pitanju mjere sanitarne zatite i ogranienja u pojedinim zonama koja su definisana
uredbama o zatiti izvorita one su usklaene sa Pravilnikom o uslovima za odreivanje zona
sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie
(Slubene novine F BiH, broj 51/02).
Na podruju Ia zatitne zone nalazi se i vodozahvatna graevina, te su zabranjene sve aktivnosti koje
nisu u direktnoj vezi sa redovnim radom i odravanjem vodozahvatnih objekata.
Kada je u pitanju Ib zona sanitarne zatite, Odlukama se dozvoljava dalji radi privrednih subjekata koji
su ve izgraeni i rade u skladu sa vaeim propisima na ovom podruju, te se zabranjuje njihovo
proirenje, promjena, proirenje vrste i obima svoje djelatnosti. Takoe, na podruju Ib sanitarne
zatite, odlukom se dozvoljava ostanak ve postojeih stambenih objekata i vikend objekata izgraeih
u skladu sa vaeim propisima, dok se individualni objekti uz stambene objekte za uzgoj stoke i peradi
moraju ukloniti. Monitoring i kontrola zatite izvorita je u nadlenosti lokalnog vodoprirednog
subjekta.
ZAKLJUAK
Zatita izvorita i voda na podruju Unsko-sanskog kantona od izuzetnog je znaaja za odriv budui
razvoj. U kontekstu zatite izvorita i voda postojee stanje se svodi na donesene odluke o zatiti koje
do danas ne obuhvataju sva izvorita. Mjere sanitarne zatite i ogranienja u pojedinim zonama, te
aktivnosti koje su definirane odlukama je potrebno provoditi u potpunosti, bez izuzetaka osim onih
definiranih odlukom. Za izvorita koja nisu zatiena potrebno je hitno donijeti odluke, mjere
sanitarne zatite i ogranienja u pojedinim zonama, te mjere sanacije ukoliko su potrebne.
Veoma je vano istai, da je nuno za sva navedena izvorita gdje su zone sanitarne zatite definirane
po starom Pravilniku, izvriti dopunu odnosno preradu postojeih projekata i uskladiti ih sa novim
Pravilnikom o zatitnim zonama iz 2012. godine. To je vano i iz razloga usklaenosti tehnikih i
ekonomskih odnosa, kad su u pitanju zone sanitarne zatite, na relaciji lokalna zajednica -umarstvo-
vodoprivreda, te korisnik odredjenog izvorita .
Opina na kojoj se
Naziv izvorita Zatieno
nalazi izvorite
Privilica Biha Da
Klokot Biha Da
Ostrovica Biha Da
Crno vrelo Biha Ne
Krunica Bosanska Krupa Ne
Smoljana Bosanski Petrovac Da
Vrelo Sane Ribnik (RS) Ne
Sanica Klju Da
Okanica Klju Da
Koranica Klju Ne
Dabarsko vrelo Sanski Most Ne
Zdena Sanski Most Da
126
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
127
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Politika privrednog razvoja do 1992. godine, bila je koncipirana na takav nain, da su pojedina
podruja unutar dananjih granica Kantona imala mnogo izraeniji razvoj, tj., postojala je naglaena
neravnomjernost privrednog razvoja, uz neadekvatno koritenje resursa i potencijala ovog podruja.
Industrija je imala stalnu tendenciju rasta i poveanja zaposlenosti, s tim to niti jedna opina nije bila
specijalizirana za razvoj jedne odreene industrijske grane.
U drutvenom sektoru je bilo zaposleno 96,5% od ukupno zaposlenog stanovnitva, a najbru stopu
rasta zaposlenosti imala je Velika Kladua. Bosanska Krupa je biljeila najniu stopu rasta
zaposlenosti.
Ipak, i pored potekoa i neravnomjernog razvoja opina, na podruju cijelog dananjeg Unsko
sanskog kantona, bile su zastupljene brojne industrijske grane, poput metalne, elektro, hemijske,
tekstilne i grafike industrije, prehrambene proizvodnje, proizvodnje tekstilno sanitetskih
proizvoda, proizvodnje stone hrane itd.
Dananja slika privrednog razvoja govori o promjenama koje su nastupile u svim sferama drutva. U
privrednoj strukturi su zastupljene primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija,
umarstvo i drvno preraivaka industrija, grafika industrija, metalopreraivaka, energetika i
rudarstvo, industrija graevinskog materijala, tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
hemijska industrija, industrija gume i ambalae, ali i tercijarne djelatnosti, poput pedicije, trgovine,
ugostiteljstva i turizma, te ostalih uslunih djelatnosti, koje dobivaju primat pred sekundarnim i
primarnim djelatnostima. Razlozi za takve promjene su vieslojni i ne mogu se samo osloniti na ratna
i postratna previranja i velike gubitke infrastrukture, koja je podravala industriju, o emu e jo biti
govora.
Dolo je do promjene u vlasnikoj strukturi, gdje su velika dravna preduzea privatizirana, manje ili
vie uspjeno, ali to je i vanije, privatni sektor je preuzeo primat nad dravnim.
Privreda Unsko sanskog kantona, kao i privreda F BiH, posljednjih nekoliko godina ima negativnu
stopu rasta, ako posmatramo opu sliku. U razdoblju od 2009 2012. godine, BDP Unsko sanskog
kantona je smanjen za 1%, dok vrijednost BDP/st svrstava Unsko sanski kanton na posljednje
mjesto kantona u FBiH.
64
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.107
128
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
BDP na podruju Unsko sankog kantona je u 2012. godini iznosio 1 211 345 000 KM, ime je Kanton
uestvovao sa 7,4% u ostvarenom BDP u na podruju F BiH, tj., 4,6% u ukupnom BDP u BIH. BDP
po glavi stanovnika, u 2012. godiniiznosio je4208 KM/st65.
Meutim, i dalje je Unsko sanski kanton na posljednjem mjestu kantona u F BiH po razini
ostvarenog BDP a, te je prosjek BDP/stanovniku gotovo 40% nii od onog na razini F BiH i BiH. 66
Posmatrali se odnos BDP a Unsko sanskog kantona, u odnosu na druge kantone F BiH, posebice
Kanton Sarajevo, razlike u bruto proizvodu po stanovniku su veoma izraene.67
65
U dokumentu Makroekonomski pokazatelji po opinama, operie se sa podatkom da u Unsko sanskom
kantonu je nastanjeno 287 885 stanovnika, pa je BDP/st iznosio 4208 KM/st. Ako bi se uzeo podatak da u 2012.
godine Unsko sanski kanton ima 299 004 st, onda bi BDP/st bio 4051 KM/st.
66
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona 2014 2020.godine, str.18
67
Ibidem, str.11
68
Uzima se broj stanovnika iz popisa 2013. godine,umanjen za godinji prirataj od 339 st.
129
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ipak, ako u obzir uzmemo period 2008 2012. godine, moe se ustvrditi da je BDP imao uzlaznu
putanju na kantonalnom nivou, ali ipak osjetan pad po pojedinim opinama, posebice Bosanskoj
Krupi i Bosanskom Petrovcu.
Problem svakako predstavlja veliki udio sive ekonomije, to je sluaj na nivou cijele BiH.
Indeks razvijenosti Unsko sanskog kantona je za 22,2% nii od prosjeka F BiH, pa Kanton zauzima
tek osmo mjesto od deset kantona u F BiH.
Stopa Stopa Broj BDP po Indeks Federacija BiH = 100 Indeks Rang
zapos neza uenik st. KM odsutn razvije
lenos posle a/1000 osti nosti
A* B* C* D* E*
ti % nosti st. stanov
% nitva
Unsko sanski kanton
11,0 58,5 133 4208 -16,4 58,9 74,9 100, 60,1 92,1 77,3 8
4
Federacija BiH
18,7 46,8 133, 7001 -15,2 100 100 100 100 100 100
69
Brojka dobivena na osnovu preliminarnih rezultata popisa 2013. godine, kako je objanjeno iznad
70
Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po opinama F BiH, 2011.
130
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
1.4.2. PODUZETNITVO
Na podruju Unsko sanskog kantonau 2013.godiniregistrovano je ukupno 11 853 privrednih
subjekata, to je 9,56% ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u F BiH odnosno oko 2%
ukupnih privrednih subjekata registriranih na podruju BiH. U 2012.godini, bilo je registrirano 11 985
ili 132 privredna subjekta vie, to ini pad od 1,1%.
Broj preduzea na 1000 stanovnika u Unsko sanskom kantonu iznosi 42 to je manje od prosjenog
broja preduzea na 1000 stanovnika na federalnoj razini (54 preduzea na 1000 stanovnika).71
Poduzetnitvo je u 2011. godini 72je, prema kriteriju broja zaposlenih, imalo sljedeu strukturu:
Mikro preduzea ine 65% od ukupnog broja registriranih preduzea na podruju Unsko sanskog
kantona. Gotovo sva preduzea pripadaju grupi s prihodima do 10 mil.KM/god.
Pregled registriranih preduzea po broju zaposlenih, u odnosu na opine Kantona, u periodu 2009 -
2011.godine:
Srednja
Srednja
Velika
Velika
Velika
Mikro
Mikro
Mikro
Mala
Mala
Mala
Biha 462 153 29 5 649 464 153 31 5 653 413 155 30 5 603
B. 133 50 8 1 192 127 51 8 1 187 100 49 8 1 158
Krupa
B.Petrovac 57 18 4 0 79 45 18 4 0 67 42 18 4 0 64
Buim 38 19 7 0 64 37 20 7 0 64 34 19 7 0 60
Cazin 297 110 26 0 433 284 107 25 0 416 273 108 24 0 405
Klju 73 27 1 0 101 71 26 1 0 98 70 26 1 0 97
Sanski Most 140 71 10 0 221 131 68 11 0 210 116 69 9 0 194
Velika 164 68 17 2 251 155 70 17 2 244 145 68 17 2 232
Kladua
136 516 102 8 199 131 513 104 8 193 119 512 100 8 181
4 0 4 9 3 3
71
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.21
72
Ne raspolae se recentnijim podacima
131
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Globalna gospodarska kriza, koja se odraava i na BiH, pa i na Unsko sanski kanton, koji je i prije bio
suoen sa problemima u ovom domenu, utjecali su na odnos novoregistriranih preduzea i onih koja
su u periodu od protekle etiri godine zatvorena.
Novoregistrirana Zatvorena/Odjavljena
2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011
Unsko sanski kanton 167 112 123 118 143 108 73 80
Prema vrsti djelatnosti, najvei broj registriranih pravnih lica u 2012. godini pripadao je djelatnostima
trgovine, popravka motornih vozila i motocikala, te predmeta za vlastitu upotrebu i domainstvo (1
411 ili oko 30%), te ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslunim djelatnostima (1 140 ili 23,7%).
Najmanji broj pravnih lica u 2012. godini zabiljeen je u djelatnostima ribarstva (0,1%) i proizvodnje,
snabdijevanja/opskrbe energijom, plinom i vodom (0,3%).73
73
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.28
132
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema vrsti djelatnosti koju obavljaju, primijetan je porast pravnih lica u oblasti trgovine na veliko i
malo, drutvenim, socijalnim i osobnim uslunim aktivnostima, te preraivakoj industriji.
2
Opina Poslovna zona Povrina (ha) Broj subjekata BGP (m )
Biha Biha 39,2 9
Kamenica I 39,2 8 -
Ripa 20,7 - -
B.Krupa Pilana 17 15 20 000
B.Petrovac Gorinani 10 1 -
B.Petrovac Koluni
Buim Varoka rijeka 70,784 - -
Cazin Ratkovac 75 1 16 700
Klju Velagii 26,6 5 2 660
Sanski Most ejkovaa 12 - 51 938
Potencijali zona za razvoj privrede Unsko sanskog kantona su neiskoriteni zbog nepostojanja
strategije za privlaenje investicija i poticajnih mjera za privlaenje poduzetnika u zone. Iznimka je
poslovna zona u Bosanskoj Krupi gdje postoje objekti koji su bili u funkciji preduzea IP-UNA,
KRUPATRANS d.o.o. u steaju i UNA-OM d.o.o. u steaju. Objekte s pripadajuim parcelama otkupila
je opina Bosanska Krupa s drugim pravnim i fizikim licima, pa na podruju zone postoje objekti koji
se mogu sanirati i adaptirati, kao i novi objekti koji su u zavrnoj fazi gradnje ili su ve u funkciji.74
Potencijal za razvoj poslovnih zona, koji bi bili inkubatori privrede, zasigurno se nalaze u brojnim
naputenim vojnim objektima i preduzeima koja su zatvorena, a ija infrastruktura propada. Stotine
hiljada kvadratnih metara preduzea koja su zatvorena ili su u postupku steaja su neiskoriteni, to
je nedopustivo u vremenu kada se globalna strijemljenja u planiranju zemljita usredsreuju na
ouvanje slobodnih povrina, te reciklau ve zauzetog zemljita. Meutim, i uz sve mogunosti
koritenja kapaciteta tzv.brownfielda, svjedoci smo stalnog izuzimanja, najee visokovrijednog
poljoprivrednog ili umskog zemljita, za potrebe gradnje, to je nonsens i sukobljava se sa
preporukama svjetskih organizacija za planiranje prostora.
U narednom periodu, planskim dokumentima nieg reda utvrena je potreba za razvojem dodatnih
povrina namijenjenih poduzetnikim i radnim zonama.
74
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.26
133
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
1.4.3. OBRT
Broj registriranih obrta u Unsko sanskom kanotu, u periodu 2008 2012. godine, kretao se:
Prema vrsti djelatnosti, najvei procenat obrta je zastupljen kroz trgovake, ugostiteljske i zanatske
obrtnike radnje, gdje je krajem 2012. godine, to predstavlja smanjenje od 5% u odnosu na
2011.godinu, 26,64% bilo registrirano za djelatnost trgovine, popravka motornih vozila, motocikla,
predmeta za vlastitu upotrebu i domainstva, te 23,91% u sektoru ugostiteljstva. Slijedi ih
preraivaka industrija, sa 12,34%, poslovanje nekretninama sa 8,27%, te ostale javne komunalne i
vlastite uslune djelatnosti, sa 7,64%.75
Zatitom i promicanjem interesa obrtnika na podruju Unsko sanskog kantona, bavi se Obrtnika
komora Unsko sanskog kantona. Saradnja s obrtnicima ostvaruje se preko udruenja obrtnika i
privrednika koja postoje u veini opina. Prvo udruenje obrtnika na podruju F BiH osnovano je u
Velikoj Kladui, a na podruju Unsko sanskog kantona udruenja privrednika i obrtnika jo postoje u
opinama Klju, Bosanska Krupa i Sanski Most. Udruenje privrednika u opini Bosanski Petrovac nije
aktivno. Udruenja obrtnika i privrednika ne postoje u Cazinu i Buimu, a u 2013. godini planirano je
osnivanje udruenja obrtnika u Bihau. 76
75
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, podaci Federalnog zavoda za statistiku
76
Praktikum 6 Unsko sanskog kantona, podaci dobiveni od Nosioca pripreme Plana; Nacrt Strategije razvoja
Unsko sanskog kantona, 2014-2020, str.24
134
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema izvoru financiranja, oko 65% investicija u Unsko sanski kanton je isplaeno iz vlastitih
sredstava investitora, 15,8% investicija financirano je iz kredita, a ostatak od priblino 20% financiran
je iz ostalih izvora (udruena sredstva, financijski lizing, sredstva fondova i budeta itd.). U privredi
Unsko sanskog kantona dominiraju mikro preduzea (do 9 zaposlenih) koja ine oko 70% ukupno
registriranih preduzea na podruju Unsko sanskog kantona.
Naime, u 2010. godini, ukupne investicije su iznosile 85 360 000, od ega je 81 933 000 KM ili 96%
sredstava je uloeno u graevinske radove i nabavu strojeva, opreme i transportnih sredstava.
Najvea ulaganja u 2010. godini ostvarena su u djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravka
motornih vozila i motocikala, predmeta za vlastitu uporabu i domainstvo (oko 23% ukupnih
investicija), zatim u djelatnosti proizvodnje, snabdijevanja i opskrbe elektrinom energijom, plinom i
vodom (oko 20% ukupnih investicija) i preraivakoj industriji (oko 15% ukupnih investicija).
Iznos isplata za investicije u 2010. godini u Unsko sanskom kantonu bio je 79 126 000 KM ili 2,82%
ukupnog iznosa isplaenog za investicije u 2010. godini na podruju F BiH. Prema izvoru financiranja,
oko 70% investicija u Unsko sanskom kantonu je isplaeno iz vlastitih sredstava investitora, 20%
investicija financirano je iz kredita, a ostatak od priblino 10% financiran je iz ostalih izvora (udruena
sredstva, financijski lizing itd.).77
TABELA 99 OSTVARENE INVESTICIJE U NOVA STALNA SREDSTVA PO NAMJENI ULAGANJA I TEHNIKOJ STRUKTURI (PRINCIP ISTIH
DJELATNOSTI)
77
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona 2014 2020. godine, str.21
135
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nivo ulaganja investicija po stanovniku Unsko sanskog kantona, u periodu 2002 2007. godine
iznosio je 41,3%, a prosjek ostvarenih investicija po stanovniku u istom periodu iznosio je 385,9 KM.
Prema podacima PP F BiH, Prostorna osnova, Karakteristike privrednog razvoja, Unsko sanski
kanton je u navedenom periodu imao najnia ulaganja u Federaciji, i to 55,6% nia od federalnog
prosjeka.
Dobar dio objanjenja ovakvim kretanjima moe se nai u injenici da se najvei dio investicija
ulagao u obnavljanje i rekonstrukciju predratnih kapaciteta koji se nalaze u sjeditima razvijenijih
kantona, a manje u potpuno nove kapacitete. Tu su jo ulaganja u velike trgovake centre,
graevinarstvo i takozvane neprivredne objekte koji su, takoe, dominantno locirani u sjeditima
najveih gradova u kantonima, osobito u Sarajevu kao glavnom administrativnom i gospodarskom
centru drave i FBiH.
Pa ipak, ovako velike razlike u intenzitetu investicija po kantonima neodrive su i sigurno su ozbiljno
ogranienje dinaminijem ukupnom razvoju Federacije i znatno racionalnijem koritenju ogranienog
prostora kojim raspolae, pa i jaanju konkurentske sposobnosti privrede FBiH. Uvid u te
karakteristike FBiH ostvariemo analizom Izvozno-uvoznih tokova.78
78
Prostorna osnova PP F BiH, str.123
137
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Najvei doprinos tomu je dala preraivaka industrija, koja uestvuje u ukupnom izvozu F BiH sa
92,8%.
Kada govorimo u ukupnom uvozu, situacija je slina, pa preraivaka industrija opet uestvuje sa
89,3% ili vie od 10 milijardi u 2008. godini.
Vidljivo je da F BiH, pa i cijela BiH, i dalje ima viestruko vei uvoz nego izvoz, pa je izvozom pokriveno
tek oko 40% uvoza, to je i sluaj u Unsko sanskom kantonu.
Saldo vanjskotrgovinske bilance u periodu 2009 2012. godine, varira oko 88 miliona KM u Kantonu,
a privreda u tim aktivnostima ima mali udio. U 2011. godini, Unsko sanski kanton je sudjelovao sa
2,79% u ukupnom uvozu roba u F BiH, te sa 3,63% u ostvarenom robnom izvozu.
U strukturi ostvarenog izvoza, priblino 97% izvoza s podruja Unsko sanskog kantona su inile robe
iz djelatnosti preraivake industrije, i to proizvodi iz metalopreraivake i drvne industrije. Sve
ostale djelatnosti su sudjelovale u ukupnom izvozu sa svega 3%. Prisutno je usporavanje rasta
izvoznih aktivnosti to je posljedica utjecaja globalne ekonomske krize, oteanog pristupa izvorima
financiranja te potekoa u naplati dospjelih potraivanja. Procjenjuje se da izvoznih preduzea na
podruju Unsko sanskog kantona ima 66, od ega je oko polovica registrirana na podruju opine
Cazin.79
79
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.43
138
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema zemlji porijekla, najvie se u 2012. godini uvozilo iz Slovenije, Italije, Njemake, Hrvatske i
Kine, a izvozilo u Italiju, Sloveniju, Njemaku, Hrvatsku i Austriju.
139
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Generalno posmatrajui stanje privrednog razvoja, mogu se uspostaviti Osnovni indikatori razvoja
Unsko-sanskog kantona u 2012. godini:
Podaci o zaposlenosti ne odraavaju stvarno stanje, jer ne uzimaju u obzir velik broj zaposlenih osoba
s podruja Unsko sanskog kantona, koje su na radu u inostranstvu. Iako nisu provedene potrebne
analize, procjenjuje se da veliki broj radnika u inostranstvujesu radnici deficitarnih tehnikih
zanimanja.
Procjenjuje se i da postoji znaajan broj ljudi koji su zaposleni izvan sistema, na crno te njihov broj
nije dio statistikih evidencija o ukupnom broju zaposlenih.
80
Broj stanovnika Broj zaposlenih Radno sposobno Aktivno Stopa zaposlenosti
stanovnitvo stanovnitvo
2010 2011 2012 2010 2011 2012 2010 2011 2012 2010 2011 2012 2010 2011 2012
287 287 287 33 32 31 199 199 201 74 75 76 44,7 43,3 41,5
869 835 885 067 594 683 292 323 319 021 320 417
81
80
Procjena Federalnog zavoda za statistiku,2013. godine
140
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Stopa zaposlenosti uvelike varira u odnosu na opine Kantona, a u 2012. godini, kretanja su bila
slijedea:
Prosjena neto plata u Unsko sanskom kantonu iznosi 775,84 KM u 2012. godini, to je za 6,5%
manje od prosjeka F BiH. Razlike u prosjenoj neto plati po opinama su takoe izraene, pa variraju i
vie od dvije stotine maraka.
81
Podaci prije popisa stanovnitva 2013. godine
82
Makroekonomski pokazatelji po kantonima,2013. godine
83
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.44
141
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U 2012. godini na podruju Unsko sanskog kantona preko polovice ukupnog broja zaposlenih osoba
je bilo zaposleno u sektorima trgovine (20,26%), preraivake industrije (14,71%), obrazovanja
(13,32%) i javne uprave (10,50%).
TABELA 109 ZAPOSLENE OSOBE NA PODRUJU UNSKO SANSKOG KANTONA PREMA KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI
Tako se nezaposlenost, kao jedan od najveih gospodarskih problema Unsko sanskog kantona,
izrazito poveava, te je po procjenama, u 2012. godini u Unsko sanskom kantonu bilo 44 734
nezaposlene osobe, to ini 11,6% nezaposlenih osoba na entitetskom, a 8,12% na dravnom nivou.
Najvei broj nezaposlenih imaju opine Cazin (23%), Biha(22,6%), te Velika Kladua (17,4%).
Ukupno je u periodu od 2008 2012. godine, 2951 lice manje ima zaposlenje. Najvei pad
zaposlenosti biljei preraivaka industrija, sa 2 081 licem ili ak 70% od ukupnog pada zaposlenosti.
Slijede prevoz, skladitenje i veze, graevinarstvo, trgovina i ugostiteljstvo, dok se poveao broj
zaposlenih u obrazovanju, javnim, komunalnim, drutvenim i vlastitim uslunim djelatnostima,
zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, proizvodnji, snabdijevanju i opskrbi plinom i elektrinom energijom.
Stopa registrirane nezaposlenosti u Kantonu je u 2012. godini bila 58,33%, to Unsko sanski kanton
svrstava na vodee mjesto po ovom negativnom faktoru u F BiH.
Ove nezavidne brojke govore o teini stanja zaposlenosti, tj., nezaposlenosti Kantona, to treba biti
jedan od prioriteta u rjeavanju svih nivoa planiranja i provoenja planova u stvarnost.
142
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Unutar samih opina postoje velike razlike u broju zaposlenih osoba. U 2012. godini, a prema
podacima Federalnog zavoda za statistiku, te publikacije Unsko sanski kanton u brojkama, Sarajevo
2013. odine, kretanja na tritu rada pojedinih opina su bila:
TABELA 111 NEZAPOSLENE OSOBE UNSKO SANSKOG KANTONA, PREMA STEPENU STRUNOG OBRAZOVANJA, U 2012.GODINI
TABELA 112 NEZAPOSLENE ENSKE OSOBE PREMA OBRAZOVNOJ STRUKTURI U 2012. GODINIU UNSKO SANSKOM KANTONU
Prema obrazovnoj strukturi, najvei udio nezaposlenih osoba je nisko obrazovana radna snaga, sa
40% od ukupnog broja nezaposlenih. Visokoobrazovana nezaposlena radna snaga ini 3,45% od
ukupno nezaposlenih osoba, to je manje od federalnog prosjeka.
TABELA 113 NEZAPOSLENE OSOBE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI U 2012.GODINI NA NIVOU UNSKO SANSKOG KANTONA
Najvii stepen nezaposlenosti biljei opina Bosanski Petrovac, koja se suoava i sa gubitkom svog
stanovnitva i vrlo niskom gustinom naseljenosti. Slijede je opine Bosanska Krupa i Buim. Opina
Biha, kao kantonalni centar, koji je pod pritiskom stalnih imigracija iz drugih opina, ima visok broj
nezaposlenih osoba, gotovo 23% od ukupno radno sposobnog stanovnitva.
Prema zakljucima Nacrta Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, za period 2014 2020. godine,
visoka stopa nezaposlenosti je posljedica neusklaenosti ponude i potranje, jer postojea radna
snaga nije dovoljno educirana za koritenje suvremenih tehnologija, a to neposredno negativno
utie i na privlaenje unvesticija u Unsko sanski kanton.
Neobuenost radno sposobnog stanovnitva za rad, tj., zastarjelost znanja i vjetina koje
su potrebne na tritu rada,
Neadekvatan obrazovni sistem, koji se oslanja na teoretska znanja i ne upranjava
praktian rad tokom edukacije,
Izuzetno visok stepen nezaposlenosti mladih osoba,
Visok stepen nezaposlenosti visokoobrazovanih ena,
Nepovjerenje izmeu poslodavca i zaposlenika i nizak nivo ope poslovne kulture s obje
strane,
Emigracije visokoobrazovanog stanovnitva u druge kantone ili drave,
Nedovoljan kapacitet programa za prekvalifikaciju radne snage,
Ukupno poveanje broja nezaposlenihiz godine u godinu (u odnosu na 2009. godinu za
14%).
144
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Poslije rata veina ovih izgraenih kapaciteta nije u funkciji ili radi u oslabljenom kapacitetu.
Eksploatacija mineralnih sirovina se vri na teritoriji svih opina Kantona, a pored registriranih
subjekata, koji posjeduju odobrenje za obavljanje djelatnosti, est je problem i nelegalne
eksploatacije sirovina.
1.4.7.2. INDUSTRIJA
Industrijsko poslovanje je u svim opinama Kantona veoma ogranieno, te u odnosu na prijeratni broj
industrijskih objekata i kapaciteta, u znaajnom padu. Ratna razaranja su ostavila velike povrine
industrijskih kompleksa praznima, sa razliitim nivoom infrastrukturne opremljenosti.
Povrina (ha)
Kategorija Greenfield Brownfield Sa Bez Ukupno
infrastruktu infrastruktu
Opina
rom re
Biha 0 59,9 djelomino 0 59,9
Bosanska Krupa 136,52 113,54 94,19 155,87 500,12
Bosanski Petrovac 0 0 33,2 0 33,2
Buim 71,66 28,34 0 0 100
Cazin 0 0 188 285,35 473,35
Klju 95 29,22 29,22 95 124,22
Sanski Most 0,64 5,2 27,99 7,31 41,16
Velika Kladua 0 0 47 0 47
Unsko sanski kanton 303,82 236,2 419,6 543,53 1378,95
146
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prihodi od prodaje drvnih sortimenata koje je u 2012. godini ostvarilo preduzee PD Unsko-sanske
ume d.o.o. su iznosili 29 071 402 KM to ini 93,76% ukupno ostvarenih prihoda. Ukupna
proizvodnja drvnih sortimenata po fazama rada porasla je 2012. godine u odnosu na prethodnu
godinu za 3%.84
84
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona 2014 2020.godine, str.33
147
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Veoma rasprostranjene i kvalitetne umske povrine u Unsko sanskom kantonu, imaju za rezultat i
dugu tradiciju prerade drveta i umarstva. U svim opinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju
uma, a u opinama Biha, Bosanska Krupa, Sanski Most, Klju i Bosanski Petrovac, postoje i
kapaciteti za preradu drveta.
Ratna razaranja i postratni period neuspjelih privatizacija i neodrivosti dravnih preduzea, doveli su
do pada drvopreraivake proizvodnje. Inozemno trite je uglavnom izgubljeno, a infrastruktura
ovih kapaciteta propada.
148
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
drveta
Bosanska Krupa HS-Invest doo Proizvodnja drvenih briketa
Bosanska Krupa Kovaevi Enver Pilana za rezanje trupaca
Bosanska Krupa Harba-comp Pilana
Bosanski Petrovac RHM Comerc doo Prerada drveta
Bosanski Petrovac Interwork doo Proizvodnja peleta
Bosanski Petrovac Eko systems Objekat za preradu drveta I
drvenog otpada
Bosanski Petrovac Asisks doo Prerada drveta
Bosanski Petrovac BH Legno doo Prerada drveta
Bosanski Petrovac RHM doo Prerada drveta
Bosanski Petrovac Huji - Rami doo Prerada drveta
Bosanski Petrovac Huseti doo Prerada drveta
Bosanski Petrovac eljeznik doo Pilana
Bosanski Petrovac List doo Proizvodni objekat za
preradu drveta
Bosanski Petrovac Kartal doo Pogon primarne prerade
drveta
Bosanski Petrovac Eko sistem doo Objekat za preradu drveta i
drvenog otpada
Bosanski Petrovac N9 Pilana
Bosanski Petrovac UNA-LES doo Pogon obade drveta
Cazin Vital jela Pilana
Cazin Al - Dihani Pilana
Klju Deri doo Pilana
Klju Semka komerc doo Mini pilana i drvena
stolarija
Klju IBL doo Proizvodnja namjeaja
Klju Sanica doo Drvno-preraivaka djel.
Sanski Most Sconto-prom Fabrika namjetaja
Sanski Most Horozovi doo Pilana, proizvodnja drvene
grae i ostalih proizvoda od
drveta
Sanski Most Adles Proizvodnja graevinske
stolarije i elemenata
Sanski Most Files Proizvodnja rezane grae
Sanski Most Hor-Al Proizvodnja rezane grae
Sanski Most Montes - EHA Proizvodnja graevinske
stolarije i montanih kua
Sanski Most EKO- CAT doo Obrada drvenog otpada i
proizvodnja goriva za
grijanje
Sanski Most Vrhpolje promet Obrada drvenog otpada i
proizvodnja goriva za
grijanje
Sanski Most Centar drvne industrije Primarna i polufinalna
doo obrada drveta
Sanski Most Prodist doo Pilana, tvornica drvnih
proizvoda
Buim Asim komerc doo Primarna i finalna prerada
drveta
Buim Fikro doo Pogon primarne prerade
drveta
149
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
M ETALOPRERAIVAKA INDUSTRIJA
Vrlo razvijena prijeratna metaloprerauvaka industrija, koja je samo u 1991. godini ostvarila 6,7% od
ukupne proizvodnje ove industrije u BiH, te zapoljavala preko 2200 radnika, danas biljei veliki rast,
te se procjenjuje da u ovom sektoru je zaposleno 4972 osoba.
Pored kapaciteta koji su uniteni u ratnim razaranjima, onih koji su nepravilnim postupcima
privatizacije u postratnom periodu doli u teku i bezizlaznu situaciju, javljaju se i preduzea koja su
registrirana u postratnom razdoblju, a koja uspijevaju metalopreraivaku industriju uvrstiti na
ovom podruju i perspektivno je razvijati.
150
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
T EKSTILNA INDUSTRIJA
Od 1957. godine pa sve do poetka rata tekstilna industrija Unsko sanskog kantona sa svojih 10
meusobno tehnoloki povezanih tvornica bila je nosilac razvoja ovog kraja. Proizvodni kapaciteti
graeni su na bazi uvozne sirovine i opreme, stoga je ova industrijska grana morala biti i izvozno
orjentisana. U toku rata pretrpjela je ogromne tete, a veina tvornica ne radi.85
Glavni nosioci predratnog razvoja tekstilne industrije rade povremeno i u veoma ogranienom
kapacitetu. Tekstilna industrija se oslanja na privatna i mjeovita preduzea, koja posluju sa manjim ili
veim uspjehom.
85
Strategija LAG - Strategija ruralnog razvoja regije Una-Sana (Opine Bosanska Krupa, Buim i Sanski Most)
Period 2009 - 2014.
151
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
P REHRAMBENA INDUSTRIJA
Prehrambena industrija je 1991. godine zapoljavala 2 592 radnika ili 4,03% ukupnog broja
zaposlenih u Unsko sanskom kantonu, odnosno 9,8% ukupno zaposlenih u ovoj grani industrije u
BiH. U poslijeratnim godinama se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji Kantona smanjio za 52%.
Najvaniji proizvoai hrane u Unsko sanskom kantonu su Agrokomerc iz Velike Kladue, Megle
Biha, Jezerka Bosanska Krupa, Zlatna dolina Sanski Most, RIZ-Krajina Biha.
Ova preduzea su vodea u svom sektoru i vre otkup sirovina na podruju vie opina Kantona, te na
taj nain pomau privredu na irem planu. Problematika proizvodnje hrane se, i pored velikog
potencijala koji ova industrija ima, ogleda u izgubljenim prijeratnim tritima nemogunosti ireg
plasmana svojih proizvoda, preirokom asortimanu proizvodnje, neprilagoenosti proizvoda trinim
uslovima, niskom produktivnou rada, loim upravljanjem kvalitetom, tehnolokom zastarjelou, te
niskim nivoom znanja u oblasti marketinga i menadmenta.86
86
SEABIH, Biha, 2004.godine
152
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Znaajnu ulogu u kemijskoj industriji Unsko sanskog kantona imaju Saniteks iz Velike Kladue,
Splonum Sanski Most, Igmit Velika Kladua, DKS Loversan Cazin, Riplast Velika Kladua i Styrotherm
Cazin.
Ranije studije su utvrdile veliki potencijal ove industrijske grane, obzirom na dostupnost prirodnih
resursa i nivo razvijenosti potrebne infrastrukture, te se smatra da bi mogla biti jedna od osnova
razvoja ukupne privrede Kantona.
87
Ibidem
153
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
E LEKTROINDUSTRIJA
U Unsko sanskom kantonu, u oblasti elektroindustrije, proizvode se rastavljai visokog napona
vanjske montae 35-240kV, rastavljai i sklopke srednjeg napona unutranje montae, te hladnjaci i
zamrzivai vertikalnog tipa, gdje preko 70% proizvoda odlazi na izvoz.
Iako postoje dobri uslovi za razvoj ove privredne grane, primjetan je pad u broju registriranih
preduzea i broja zaposlenih, to se moe pripisati nedovoljnoj tehnikoj opremljenosti i
neadekvatnom kadru.
U postratnom periodu, opina Sanski Most je pokazala najveu spremnost i opremljenost za razvoj
ove industrijske grane.
154
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
155
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U oblasti graevinarstva, u 2012. godini, bilo je zaposleno neto manje od 7% od ukupnog broja
zaposlenih osoba u Unsko sanskom kantonu.
Preraivaka industrija
Proizvodnja prehrambenih proizvoda 108,2 96,8 107,2 103,6
Proizvodnja tekstila 107,3 112,2 114,9 90,6
Proizvodnja odjee,dorada,bojenje 136,3 0 0 0
Prerada drveta/ i proizvodnja proizvoda od drveta, osim 72,5 61 100,8 116,5
namjetaja
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 102,3 86,9 93,5 77,6
Izdavaka i tamparska djelatnost 158,2 69,6 101,6 71,2
Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 104,4 75,9 122,5 149,2
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 86,5 85,1 107,7 96,3
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 107,1 71,2 84,3 118,6
Proizvodnja proizvoda od metala, osim maina i opreme 107,4 71,2 84,3 118,6
Proizvodnja maina i ureaja 148,7 68,9 90,9 73,6
Proizvodnja elektrinih maina i aparata 0 0 0 0
156
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Proizvodnja medicinskih, preciznih optikih instrumenata, satova 101,6 81,3 115,7 98,6
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 112,9 36,8 245,3 129,7
Proizvodnja namjetaja, preraivaka industrija 117,4 51,9 87,5 78,9
Reciklaa 79,7 43,5 310,8 90,3
TABELA 127 INDEKS INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PRERAIVAKE INDUSTRIJE U 2012. GODINI
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Buim
Cazin
Klju
Sanski Most
Velika Kladua
1.4.7.5. TRGOVINA
U NUTRANJA TRGOVINA
Trgovina na veliko i malo unutar Kantona, oslonjena je na nekoliko velikih trgovakih centara, koji
imaju ulogu distributera proizvoda, te male trgovine, koje se nalaze u svakom naseljenom mjestu, a
esto nude razliit spektar proizvoda.
Smjetanje velikih trgovakih objekata vezano je uz centre opina, te se u njima nudi veliki izbor
dnevnih i povremenih proizvoda.
Kretanja u oblasti trgovine najbolje pokazuju podaci o broju prodavnica, zaposlenih, veliini prometa i
zaliha u distributivnoj trgovini, koju su prikazani u Statistikom godinjaku FBiH, 2012. godine.
Najveu dobit, oekivano, ostvaruje trgovina na malo, koja ini 46% ukupne ostvarene dobiti u oblasti
trgovine. Slijedi je trgovina na veliko, te trgovina motornim gorivima i mazivima.
Posmatrajui podatke koje daju pojedine opine u svojim razvojnim i stratekim dokumentima, a koji
zbog razliitih perioda posmatranja izmeu njih ne prikazuju se ovdje u cjelosti, moe se zakljuiti da
je trgovina u svim opinama zastupljena sa oko 42% od ukupnih djelatnosti.
Trgovina, kao jedna od osnovnih djelatnosti i uesnika u razvoju Kantona, sa prosjenih 40 ak% od
ukupnih djelatnosti i ostvarene dobiti, pokazuje stalni trend rasta, to je globalna injenica, a bit e
sve vie izraeno u narednom periodu, ako posmatramo razliite studije na ovu temu.88
88
Opis prilagoen iz publikacije Razvoj trgovine i domaeg trita u FBiH, Ekonomski institut Sarajevo
158
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Publikacija Razvoj trgovine i domaeg trita u FBiH, raena je 2007. godine, ali daje odreen uvid u
stanje prostorne pokrivenosti i kapacitete veleprodaje i maloprodaje FBiH, izmeu ostalih, i Unsko
sanskog kantona. Stoga e se ovdje prikazati podaci iz datog dokumenta, uz napomenu da se oni
mogu posmatrati kao relativni, obzirom da su analizirani prije 5 godina.
Pokazatelji razvoja trgovine u Unsko sanskom kantonu daju uvid u ovaj sektor gospodarstva:
Unsko sanski kanton ima neto vie stanovnika po jednoj prodavnici, nego to je to prosjek u
Federaciji BiH. Vei indeks pokrivenosti smatra se nepovoljnim faktorom, jer vei broj stanovnika ne
ostvaruje potrebe u svom neposrednom okruenju.
Broj stanovnika po zaposlenome u Unsko sanskom kantonu je 30% vei nego to je to prosjek u
FBiH. Poboljanje razvijenosti doprinosi i smanjenju ovog indeksa.
159
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U odnosu na federalni prosjek i ovi pokazatelji istiu negativan status zaposlene radne snage, u
odnosu na broj stanovnika.
Neto bolji pokazatelji su u ostvarenom prometu u trgovini na malo, koja je tradicionalno razvijenija u
ovom prostoru, te je promet Kantona 30% manji od ukupnog prometa po stanovniku FBiH.
160
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Koeficijenti obrta u trgovini na veliko su znatno vii nego u trgovini na. Izuzetno visoki koeficijenti
obrta u ostalim djelatnostima rezultat su uglavnom visokih koeficijenata u prometu goriva.
V ANJSKA TRGOVINA
Kao i u ostatku nae zemlje, vanjskotrgovinsku bilancu karakterizira deficit, kojeg uzrokuje vei rast
uvoza od izvoza. Saldo vanjskotrgovinske bilance u protekle etiri godine varira oko 92 mil KM.
Nezadovoljava ni podatak da privreda Unsko sanskog kantona u vanjskoj trgovini F BiH uestvuje sa
tek 2,82% u ukupnom uvozu roba, te sa 3,59% u izvozu.
U strukturi ostvarenog izvoza, priblino 97% izvoza s podruja Unsko sanskog kantona su inile robe
iz djelatnosti preraivake industrije i to proizvodi iz metalopreraivake i drvne industrije. Sve ostale
djelatnosti su sudjelovale u ukupnom izvozu sa svega 3%. Prisutno je usporavanje rasta izvoznih
aktivnosti to je posljedica utjecaja globalne ekonomske krize, oteanog pristupa izvorima
financiranja te potekoa u naplati dospjelih potraivanja. Procjenjuje se da izvoznih preduzea na
podruju Kantona ima 66, od ega je oko polovica registrirana na podruju opine Cazin. 89
89
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.43
161
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Svaka od osam opina Kantona ima to za ponuditi: Biha ima prelijepu Unu i Nacionalni park, brojne
historijske objekte, Bosanski Petrovac ima netaknute krake predjele, Cazin oarava svojim kulturno
historijskim spomenicima, a rijeke koje protiu cijelom Krajinom oslikavaju predjele kao, moda,
nigdje drugdje u naoj zemlji. Ako se uzme i obzir i nadaleko poznata gostoljubivost ovdanjeg
stanovnitva, ne udi da je samo u protekloj godini Unsko sanski kanton zabiljeio 56 177 noenja,
to je u odnosu na 2009. godinupoveanje od 147%!
Zadovoljavajui je i porast broja stranih turista, iako i dalje prednjae domai posjetioci.
Blizina jakih meunarodnih putnih pravaca, kao i prirodnih znamenitosti u regionu (NP Plitvika
jezera, RH), imaju zasigurno pozitivan utjecaj i na priliv turista u Unsko sanski kanton, to treba
prepoznati i jaati u narednom periodu.
U svakoj opini nalazi se vie smjetajnih kapaciteta, hotela, motela, ali i vei broj privatnih
smjetajnih jedinica.
Najvie stranih turista dolazi iz zemalja u okruenju: Hrvatske, Slovenije i Srbije, potom Italije,
Austrije, Njemake, Francuske itd.
Dostupne informacije Turistike zajednice Unsko sanskog kantona govore o potencijalima i tipologiji
turistike ponude, a to su:
Ipak, u ovaj sektor se treba jo ozbiljnije ulagati, jer turistika infrastruktura je nedovoljno razvijena.
Postoji manjak sportsko-rekreacijske infrastrukture i turistike signalizacije. Smjetajni kapaciteti su
dijelom obnovljeni te samo djelomino zadovoljavaju turistiku potranju kako u pogledu kvalitete i
162
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U Unsko sanskom kantonu ima nekoliko hotela i vei broj manjih motela, pansiona, prenoita, te
soba u privatnom smjetaju.
U prijeratom periodu, turizam se gotovo svodio na tranzitni turizam, pa su hoteli smjetani u blizini
glavnih putnih pravaca.
Obzirom na trenutno usmjerenje Kantona ka jaanju razliitih vidova turizma, za koji postoji veliki
potencijal, a imajui u vidu potencijalni broj korisnika koje moe ovaj sektor privui, stanje u oblasti
smjetaja nije zadovoljavajue i nije ravnomjerno na nivou Kantona. Ipak, tranzitni turizam i dalje
ostaje najzastupljeniji vid ponude, to se oituje i u prosjenom broju dana zadravanja turista u
Kantonu, koji je u 2012. godine bio svega dva dana.
Dok Biha, kao kantonalni centar i ima dobru ponudu hotela i drugih smjetajnih jedinica, druge
opine su u deficitu, i u pogledu kvantiteta i kvaliteta.
90
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.41
163
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
1.4.7.7. POLJOPRIVREDA
Unsko sanski kanton, prema prirodnim karakteristikama, pripada sjeverozapadnoj regiji, koja ima
odreene potencijale za razvoj biljne i stoarske proizvodnje.
Povrina poljoprivrednog zemljita na podruju Unsko sanskog kantona iznosi P = 174 533ha, a
obradivog poljoprivrednog zemljita ima 43,85%. Prema strukturi vlasnitva, 24 965,66 ha svega
6,74% poljoprivrednog zemljita je u javnom vlasnitvu, a ostatak od priblino 93,26% u privatnom.
Procjenjuje se da je ukupan broj poljoprivrednih domainstava na nivou Kantona u 2011. godini bio
21 624, a prosjena veliina posjeda je od 3 5 ha. Kao i u ostatku F BiH, preovladavaju usitnjeni
posjedi, to oteava ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivredno zemljite je pod stalnim negativnim utjecajem sjee uma i pojave klizita, izuzimanja
visokovrijednog i drugog poljoprivrednog zemljita, a za potrebe izgradnje, te neadekvatnom
zemljinom politikom i manjkom zakonske regulative iz ove oblasti.
Takoe, problematika poplava je vrlo prisutna u ovom Kantonu, a navodnjavanje, s druge strane, je
veoma nisko zastupljeno. Pa, i pored oitih potencijala za ozbiljan razvoj poljoprivredne proizvodnje,
ova grana je nedovoljno razvijena. Dodatnu prepreku predstavljaju i poljoprivrednici koji se nalaze
izvan sistema, tj., koji posluju na crno, te nedostatak praenja namjenskog troenja isplaenih
poticaja za razvoj poljoprivrede, a poslovna povezivanja i saradnja malih poljoprivrednih proizvoaa,
gotovo da i ne postoji. Na alost, veliki procenat povrina je jo uvijek minirano, pa je i to jedan od
ograniavajuih faktora intenzivnog razvoja poljoprivrede.
Z EMLJORADNJA
Povrtlarske kulture se, najee, uzgajaju u porodinim vrtovima, a plasiraju se na lokalno trite ili se
koriste za vlastite potrebe.
91
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Unsko sanskog kantona podaci o zemljitu na
podruju Unsko sanskog kantona
164
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Paradajz 189 3439 18,2 179 3071 17,2 183 2365 12,9
Paprika 202 3934 19 195 4415 18,8 195 3676 18,8
zelena
Krastavac 248 3382 13,6 334 4415 13,2 322 4150 12,9
Djetelina 1520 5255 3,5 1710 5786 3,4 1515 5389 3,5
Lucerka 1460 5767 4 1614 5552 3,4 1526 5432 3,6
Kukuruz za 5591 190238 34 5381 141790 26,4 5477 129836 23,7
krmu
Stona repa 2 20 10 1 11 11 0 0 0
Mjeav 275 1075 3,9 185 725 3,9 230 735 30,2
mahunj sa
travama i it
165
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
V OARSTVO
Uvoarstvu prednjai uzgoj nekoliko kultura, a prije svega, vrlo je naglaena proizvodnja ljive. Slijedi
je jabuka, orasi, trenja, kruka itd. Klimatski uslovi u Unsko sanskom kantonu najbolje odgovaraju
uzgoju upravo ovih voki.
U posljednjih nekoliko godina, sve je prisutniji i obimniji uzgoj jagodiastog voa u Unsko sanskom
kantonu.
U Gnjilavcu, opina Cazin, otvoren je prvi rasadnik jagodiastog voa na ovom prostoru.U opini
Velika Kladua, u Marjanovcu, je uspostavljena SPZ Agromerkantlija, koja se osim izgoja i izvoza
jagodiastog voa, specijalizirala i za proizvodnju krastavaca, te je jedna od vodeih u BiH.
U opini Buim, kako i sami navode u svom predstavljanju, proizvodnja maline i jagodiastog voa u
nekoliko posljednjih godina biljei pravu ekspanziju. Zbog visokih prinosa ali i sigurnog trita,
mnotvo stanovnitva, posebno na podruju mjesne zajednice Konjodor, okrenulo se uzgoju i
proizvodnji maline. Veliku ulogu u intenziviranju proizvodnje i pronalasku trita za ovu
poljoprivrednu kulturu ima firma VRGANJ PROMET d.o.o.
U opini Sanski Most, pored tradicionalnih vrsta jagodiastog voa, uzgaja se i aronijai to na imanju
Terra Sana, gdje se ova relativno nova vrsta zasauje na 1,2 ha povrine.
166
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U Bosanskoj Krupi postoje dvije registrirane firme koje se bave uzgojem i sakupljanjem ljekovitog bilja
ABC Mahi doo i Tim med doo, gdje se godinji uzgoj kree oko 1 ha ljekovitog bilja lavanda,
neven i dr.
Takoe, spomenuta Terra Sana iz Sanskog Mosta, ima veoma uspjene projekte uzgoja, ali i
sakupljanja samoniklog ljekovitog bilja. Na oglednim parcelama u sklopu svog imanja, vre zasade 12
razliitih ljekovitih biljnih vrsta, te imaju tendenciju proirenja.
S TOARSTVO
Brojno stanje stoke Unsko sankog kantona govori o injenici da je na ovim prostorima
najzastupljeniji uzgoj ovaca, sa 55,87%, te goveda, sa 14,03% od ukupnog broja stoke.
Prije rata, vrlo je znaajan bio uzgoj autohtone pasmine bosanskog konja, to je u poslijeratnom
periodu gotovo u potpunosti iezlo.
Ve danas je opina Cazin najvei proizvoa mlijeka u cijeloj FBiH, sa godinjom proizvodnjom i
prodajom registriranim otkupljivaima od oko 9 000 000 l mlijeka. Takoe je i na prvom mjestu u
FBiH po broju poljoprivrednih gazdinstava i klijenata njih 2235.
167
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
I opina Klju pokazuje visok potencijal za razvoj stoarstva, gdje se poljoprivredno zemljite u
najveoj mjeri i koristi za ovaj vid poljoprivredne djelatnosti. Takoe prednjai proizvodnja mlijeka,
koja se kree oko 3 000 000 l/godinje.
Proizvodnja mlijeka je potaknuta redovnim otkupom i zagarantiranom otkupnom cijenom, ali postoji
potreba za modernizacijom postojeih i otvaranjem novih farmi. Edukacijom i uvoenjem novih
tehnologija, smatra se da e se proizvodnja moi poveati na minimalno 2500 l/god po grlu.
Iako je zastupljeno, ovarstvo nije dovoljno razvijeno obzirom na potencijal. Program intenzivnog
ovarstva treba biti pratea grana govedarstvu, a zbog naina prehrane, uz male napore mogue je
prilagoditi povrine sa veim nagibom za stvaranje pregonskih panjaka. 92
P ERADARSTVO
U prijeratnom razdoblju, proizvodnja konzumnih kokojih jaja je bila veoma znaajna. U periodu od
2006 2012. godine ta proizvodnja je smanjena za 36,83%.
Danas se proizvodnjom bave preduzea Agrokomerc d.d. Velika Kladua, porodina poljoprivredna
zadruga Ratar, preduzee Imid Plus, te vie manjih privatnih preduzea.
92
Strategija LAG Strategija ruralnog razvoja regije Una Sana 2009 2014.godine
168
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
R IBNJIARSTVO I RIBARSTVO
I pored velikog vodnog bogatstva i iznimno bogate ihtiofaune ovog prostora, razvoj ribogojilita nije
pratio potencijale.
Trenutno na podruju Kantona postoji nekoliko ribogojilita, koja posluju sa manje ili vie uspjeha.
P ELARSTVO
Pelarstvo posljednjih godina biljei napredak. Broj konica pela u razdoblju od 2006. do 2012.
godine porastao je za oko 34%, no za proizvodnju meda se koristi zastarjela tehnologija, te
preovladavaju usitnjeni pelinjaci to umanjuje prinose i produktivnost. Ne postoji organizirani otkup
meda, a na podruju Unsko sanskog kantona postoje tek dva pravna subjekta kojima je osnovna
djelatnost pelarstvo, FINAB d.o.o Velika Kladua i PIP - BH d.o.o. Velika Kladua. Promoviranjem
razvoja pelarstva bavi se Savez pelara Unsko sanskog kantona.
169
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Bosanska
Krupa
Bosanski
Petrovac
Buim
Cazin
Klju
Sanski
Most
Velika
Kladua
170
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
1.5. STANOVNITVO
Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini nije izvren 23 godine. Promjene koje su u tom periodu
nastupile, a pod pritiskom ratnih razaranja 90 ih godina, u potpunosti su izmijenile demografsku
sliku BiH, pa danas moemo govoriti tek o procjeni broja i strukture stanovnitva.
Meutim, u toku izrade Prostorne osnove, izvren je Popis stanovnitva 2013. godine, te su dobiveni
preliminarni rezultati popisa, koji e se koristiti u predstavljanju demografske slike Unsko sanskog
kantona, uz napomenu da bi konani rezultati mogli odstupati od preliminarnih, to e se,
eventualno, aurirati u narednim fazama izrade Plana.
Ratna deavanja su uslovila pad broja stanovnika, prema nekim procjenama, ak i do 5% od ukupnog
broja stanovnika koji su ivjeli u BiH prije rata, obzirom da se smatra da je gotovo milion stanovnika
iseljeno, raseljeno ili poginulo.
Popisom koji je izvren 1991. godine, na podruju dananjeg Unsko sanskog kantona, ivjelo je 343
795 stanovnika. 93
Obzirom na dostupnu dokumentaciju, popis stanovnitva 1991. godine, Prijedlog Prostornog plana F
BiH 2008-2028. godine, te preliminarne rezultate Popisa 2013. godine, opredjeljenje planera je da se
demografska slika Unsko sanskog kantona predstavi kroz dvije cjeline: do 2008. godine, kada je za
potrebe PP F BiH uraena procjena, te od 2008. godine, to e se nainiti na osnovu dostupnih
podataka.
Prema procjenama koje su raene za potrebe Prostornog plana F BiH, u periodu od 1996 2008.
godine, broj stanovnika i stopa rasta stanovnitva se kretala u sljedeem omjeru:
93
Podaci dobiveni uporeivanjem popisa stanovnitva 1991. godine po naseljenim mjestima, obzirom da su se
granice pojedinih opina promijenile nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma
171
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Podaci koje daje Prostorni plan F BiH, tanije Prostorna osnova, u odreenoj mjeri se razlikuju od
statistikih podataka, koji su dati u godinjacima Federalnog zavoda za statistiku.
U ovom periodu, zabiljeen je blagi rast broja stanovnika u Unsko sanskom kantonu, to je u skladu
i sa trendom rasta stanovnitva u F BiH, koji je u istom periodu iznosio 0,5%.
Gustina naseljenosti Unsko sanskog kantona u ovom periodu je bila 68 73 st/km2, dok je prosjek F
BiH iznosio 85-89 st/km2.
Meutim, neke opine u sastavu kantona imaju izrazito nisku gustinu naseljenosti , a broj stanovnika,
u odnosu na popis 1991. godine, smanjen je i do 50%. Opina Bosanski Petrovac je jedno od
najnenaseljenijih podruja u cijeloj F BiH, koja je jedno od podruja F BiH koje pripada regiji Visokog
kra, a u kojem je koncentracija stanovnitva sve manja, pa je sa prijeratnih 8% pala na manje od 3%
na nivou drave.
Starosna struktura stanovnika u periodu 1996 2008. godine ukazuje na smanjenje uea mlaeg
stanovnitva u ukupnom stanovnitvu, to je posljedica emigracija radno sposobnog stanovnitva
unutar BiH, ali i van nje, kao i ratnih deavanja 90 ih godina.
172
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Stopa nataliteta Unsko sanskog kantona u periodu 1996 2008. godine iznosila je 10,3, dok je
stopa mortaliteta se poveala i iznosila do 7,1.
Unato padu prirodnog prirataja od 1996 2008. godine, Unsko sanski kanton, u odnosu na F BiH,
ima najvei prirodni prirataj.
Prema navedenom, mogue je dati vrijednost vitalnog indeksa, tj., odnosa broja roenih i umrlih, koji
je u periodu 1996 2008. godine u cijeloj F BiH u znaajnom padu.
Migracije su direktna posljedica ratnih deavanja 90ih godina prolog vijeka. One su se nastavile i u
postratnom perioduobzirom na ekonomsku situaciju u zemlji, te tendenciju iseljavanja u zemlje
Evrope i svijeta.
Dok su sve regije u Bosni i Hercegovini pretrpjele znatne gubitke stanovnitva tijekom i nakon rata,
neke regije u graninim podrujima (npr. Unsko-sanski kanton, Kanton 10, Foa), pogoene su
natprosjenom emigriranjem, koje ukljuuje stalnu migraciju u zapadnu Evropu i SAD, i sezonske
migracije u susjedne zemlje. U ovim regijama javlja se pad broja stanovnika, niske stope fertiliteta i
demografske promjene (starenje), kao i visoke stope nezaposlenosti i siromatva.94
94
Drutveni utjecaj emigracije i ruralno-urbane migracije u centralnoj i Istonoj Europi, Autori: Zehra Kaapor-
Dihi, Nermin Oru
173
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U toku izrade Prostorne osnove, tanije u oktobru/listopadu 2013. godine, proveden je Popis
stanovnitva Bosne i Hercegovine, prvi poslije popisa iz 1991. godine.
Meutim, popis stanovnitva je dugotrajan proces, na ije rezultate e se ekati due vrijeme, ali se
ve raspolae preliminarnim rezultatima, koji nee u velikoj mjeri odstupati od konanih rezultata, te
e se oni i koristiti u daljnjoj demografskoj analizi Unsko sanskog kantona.
Broj stanovnika
Kako bi uoili kretanja stanovnitva u periodu 2009 2013. godine, koristit e se do tada mjerodavni
podaci, a to su podaci Federalnog zavoda za statistiku, koji e se uporediti sa preliminarnim
rezultatima popisa 2013. godine.
U odnosu na procjene FZS a iz 2012. godine, popis stanovnitva 2013. godine, ukazuje da na
podruju Unsko sanskog kantona ivi 11 458 stanovnika vie, nego to je to prije smatrano.
U daljnjem razmatranju demografske slike Kantona, uzimat e se za relevantnu brojka od 299 343
stanovnika.
Stopa rasta stanovnitva se mora posmatrati za period 2009 2012. godine, jer popis stanovnitva
nema referentnu godinu prije 2013. godine.
174
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Biha 0,37
Bosanska Krupa -0,10
Bosanski Petrovac -0,63
Buim 0,19
Cazin 0,48
Klju -0,50
Sanski Most -0,73
Velika Kladua 0,80
Unsko sanski kanton -0,22
ak etiri opine imaju negativnu stopu rasta stanovnitva, te u konanici, kantonalna stopa rasta je -
0,22.
Kao to je vidljivo iz prikazanih podataka, razlika gustine naseljenosti meu opinama je iznimna.
Opina Bosanski Petrovac, sa 10,40 st/km2 jedna je od najnenaseljenijih u cijeloj BiH, te ima skoro 20
puta manju gustinu naseljenosti od opine Cazin, koja je najnaseljenija opina Unsko sanskog
kantona.
175
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
95
Opina Starosna struktura Spolna struktura
Broj 0-14 15-64 65+ M
stanovnika
2013.
godine
Biha 61186 11687 42310 7189 31410 29776
Bosanska Krupa 29659 6303 19788 3568 13845 15814
Bosanski Petrovac 7946 1293 4493 2160 3475 4471
Buim 20298 5219 13451 1628 8660 11638
Cazin 69411 14222 49268 5921 30888 38523
Klju 18714 2347 13783 2584 9366 9348
Sanski Most 47359 6607 34430 6322 21550 25809
Velika Kladua 44770 9348 31684 3702 23351 21419
Unsko sanski kanton 299343 54800 201319 31766 142619 156724
Prema dostupnim pokazateljima, na kantonalnom nivou, udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom
stanovnitvu je 11,04%, to je ispod gornje granice nakon koje nastupa period starosti stanovnitva.
Meutim, opet postoje razlike meu opinama Kantona.
Indeks starenja, kao jo jedan od bitnih demografskih pokazatelja starosne strukture stanovnitva i
budueg razvoja, odnos je ukupnog stanovnitva starijeg od 65 godina i stanovnitva od 0-20 godina,
mnoeno sa 100. Ako taj indeks pone prelaziti 40%, smatra se da poinje proces starenja
stanovnitva, to sa sobom donosi socijalne probleme.
95
Obzirom da FZS nije dao podatke o spolnoj strukturi, ona je izvedena na osnovu podataka dostavljenih od
Nosioca pripreme B varijanta broja stanovnika Praktikum, tako da je uzet procenat uea spolnih skupina u
ukupnom stanovnitvu, a za period 2011. godine,te se ovi podaci mogu smatrati samo relativnom procjenom
176
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Oba pokazatelja ukazuju na injenicu da stanovnitvo Unsko sanskog kantona stari. Pozitivni
primjeri su jedino u opinama Buim, Cazin i Velika Kladua, srednja stopa starenja je u opinama
Biha i Bosanska Krupa, a opine Sanski Most, Klju i Bosanski Petrovac (koji je na zaelju ove liste),
imaju visok udio starijeg stanovnitva u ukupnom, to za sobom povlai niz problema, koji se mogu
odraavati na socijalnu i zdravstvenu politiku, razvoj i jaanje ekonomske moi opina (smanjen udio
radno sposobnog stanovnitva), te progresivan trend iseljavanja mladih, koji u takvim sredinama ne
mogu ostvariti svoje potrebe.
97
Opina ivoroeni (2012 . Umrli (2012. godine) Stopa Stopa Prirodni Stopa
godine) nataliteta mortaliteta prirataj prirodnog
Ukup M Ukup M prirataja
Biha 504 269 235 480 222 258 8,1 7,7 24 0,4
Bosanska 269 153 116 254 133 121 9,5 9,0 15 0,5
Krupa
Bosanski 42 21 21 121 60 61 5,9 17 -79 -11,1
Petrovac
Buim 241 128 113 114 61 53 13,3 6,3 127 7,0
Cazin 608 319 289 427 218 209 9,6 6,8 181 2,8
Klju 78 38 40 136 69 67 4,0 7,0 -58 -3,0
Sanski 185 93 92 264 126 138 4,2 6,0 -79 -1,8
Most
Velika 516 268 248 308 162 146 10,9 6,5 208 4,4
96
Obzirom da FZS nije dao podatke o starosnoj strukturi do 20 godina, ona je izvedena na osnovu podataka
dostavljenih od Nosioca pripreme B varijanta broja stanovnika Praktikum, tako da je uzet procenat uea
starosnih skupina u ukupnom stanovnitvu, a za period 2011. godine,te se ovi podaci mogu smatrati samo
relativnom procjenom
97
Podaci za 2013. godinu, o broju ivoroenih i umrlih, nisu poznati, te se u FZS obrauju tek na poetku drugog
polugodita tekue godine, u odnosu na prolu. Stoga se kao jedini relevantni podaci uzimaju podaci za prolu
godinu, tj., za 2012.godinu
177
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Kladua
Unsko 2443 1289 1154 2104 1051 1053 8,4 7,3 339 1,1
sanski
kanton
Ako posmatramo podatke koji su dati do 2008. godine, stopa prirodnog prirataja je bila u stalnom
padu. Prema pokazateljima za 2012. godinu, ona je spala na samo 1,1, teje na najnioj vrijednosti
od 1996. godine, kada je iznosila 10,3.
Prirodni prirataj na kantonalnom nivou je 339 osoba, pa bi se, na osnovu ovog podatka, mogla
procijeniti populacija u vremenskom periodu za koji se radi Prostorni plan, to bi, ako
pojednostavimo ulazne podatke i mogunosti kretanja stanovnitva, bila obina aritmetika
progresija. Meutim, u demografska kretanja se upliu mnogo sloeniji faktori od procjene nataliteta
i mortaliteta, te se takve procjene moraju osloniti na vie ulaznih parametara, to e ovaj Plan, a po
finaliziranju Popisa stanovnitva 2013. godine, dati u narednim fazama izrade Prostorne osnove. Ipak,
smatra se da su i podaci o prirodnom prirataju u ovom trenutku relevantni za procjenu budueg
broja stanovnika.
1.5.2.7. M IGRACIJE
U periodu 2009 2012. godine98, Unsko sanski kanton je ostao bez 6000 stanovnika, koji su
emigrirali u druga podruja zemlje ili pak u inozemstvo.
98
Podaci su dostupni samo za period do 2012. godinu, jer zvanini bilten FZS, za 2013. godinu, izlazi poetkom
drugog polugodita 2014. godine
178
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Moe se smatrati da se najvie imigracija deava izmeu opina Kantona, a u manjoj mjeri da dolazi
do imigracije stanovnitva drugih Kantona u Unsko sanski kanton. Dobna skupina stanovnitva 15
64 godina je najzastupljenija u imigracionim procesima u Unsko sanski kanton, sa 1 387 osoba ili
79% od ukupnog broja doseljenih osoba.
Emigracija, pak, ima drugaije konotacije po vitalne karakteristike stanovnitva, obzirom da se najvei
broj iseljenog stanovnitva svrstava u starosnu skupinu 15 64 godine.
Od ukupno 2163 odseljene osobe, 1688 osoba pripada dobnoj skupini 15 64 godine, tj., 78%
odseljenog stanovnitva je radno sposobno stanovnitvo i mladi ljudi.
179
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ovakva slika migracija, tj., emigracija, potvruje problematiku starenja stanovnitva Unsko sanskog
kantona, na to se ovaj Plan mora posebno osvrnuti i s najveom ozbiljnou pozabaviti.
Iz priloenog se vidi da na podruju Kantona, ak 30 naselja nisu vie stalno nastanjena. Prema istim
podacima, u tim naseljima je popisan 131 stan. Osnovna koncepcija razvoja e ponuditi mogua
rjeenja za ova naselja i graevinski fond u njima.
1.5.2.9. D OMAINSTVA
Broj domainstava je dat kroz preliminarne rezultate Popisa stanovnitva izvrenog u oktobru 2013.
godine, a u opinama je stanje u ovom segmentu slijedee:
184
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Naime, ak 30 naselja uope nisu naseljena, 71 naselje ima do 50 stanovnika, a 28 naselja ima
izmeu 51 100 stanovnika.
To znai da je 130 naselja bez stanovnika ili je vrlo slabo naseljeno, to ini ak 37% od ukupnog broja
naselja u Unsko sanskom kantonu.
Ako odnos naseljenih mjesta i broja stanovnika posmatramo putem grafikona, gdje su na x osi
nanesena sva naseljena mjesta, a na y osi su nanesene vrijednosti broja stanovnika, uoava se
slijedee:
Ovakav odnos naselja i broja stanovnika, kojeg moemo vizuelno predstaviti kroz formulu
E=D/2=C/4=B/8=A/16, pomae odrediti klasifikaciju naselja, koja se javljaju u Unsko sanskom
kantonu.
Stoga, za potrebe razumijevanja naseobinskog sistema ovog Plana, podjela e biti izvrena u X klasa.
99
Ako bi povrinu A podijelili na jo manje podioke, do 100 stanovnika, uoili bi da je vie od polovine od
ukupne povrine A ili A` su naselja do 100 stanovnika.
185
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
1001-1500
1501-2000
2001-2500
2501-5000
501-1000
101-500
20000>
10001-
10000
20000
5001-
0-100
130
71
82
32
19
11
5
1
TABELA 171 KLASIFIKACIJA NASELJA
Zakljuujemo da se sa smanjenjem broja stanovnika naselja poveava broj naselja tog ranga u
ukupnom sistemu, ime se otvara put ka analizi gravitacionih uticaja pojedinih naselja na okolni
prostor.
Uporeujui naseobinski sistem sa teoretskim modelima veliinskog poretka naselja ili Rank Size
Rule, kojim se vodila i Prostorna osnova PP FBiH i u kojem bi idealna veliina naseobinskog sistema
bila ona u kojoj broj stanovnika za svako naselje je inverzno proporcionalna rednom broju, tj., drugo
po veliini naselje treba imati dva puta manji broj stanovnika od najveeg, tree naselje tri puta
manje itd., moemo zakljuiti da je u odnosu na kantonalni centar Biha, ovaj teoretski model
zadovoljen u velikoj mjeri prema opinskim centrima. Takva poetna postavka, daje dobar osnov za
razvitak policentrinog sistema naselja Kantona. Naselja pojedinih opina, takoe imaju slian model:
u odnosu na primarni centar, stvaraju se sekundarni centri u kojima je broj stanovnika najee u
omjeru binarnog, trinarnog itd.,odnosa prema najveem naselju.
Teoretski model treba dopuniti podatkom da od 130 naselja koja su u klasi I (0 100 st.), njih 30 nije
uope naseljeno, 22naselja imaju do 10 stanovnika, 50 naselja su sa 11 50 stanovnika, a 28 ih ima
od 51 100 stanovnika. Kakav je status ovih naselja i da li u planskom periodu se oekuje njihovo
odumiranje ili je mogua revitalizacija ovih struktura, zavisit e od vie faktora,to e se analizirati
kroz programe koje e nuditi ovaj Plan.
186
187
stanovnitvo
0
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
5000
Baljevac
Gornje Sokolovo
Bunara
Podsrnetica
Slatina
Oigrije
Meee brdo
Mali Badi
Gornja Tramonja
Meudraje
Koloni
Doljani
Martin Brod
A
Boboljusci
Krnjeua
Rai
Glavice
estanovac
Gradina
Veleevo
Crnaja
Bukovica
Jelainovci
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
iljkovaa
Elezovii
Johovica
naseljena mjesta Unsko - sanskog kantona Kljevci
OSNOVA
Rado
PROSTORNA
Trnova
B
Kulen Vakuf
Kijevo
Stari Majdan
Zagrad
Biljani donji
Zborite
C
Krasulje
Zaradostovo
veliinska struktura naseljenih mjesta
Podgredina
D
Miljkovii
EF
Bosanski Petrovac
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
S tim u vezi, ovaj plan preuzima odredbe plana vieg reda, uz pretpostavku da
moe doi do promjene tipa naselja, obzirom na detaljnije analiziranje uslova
koji vladaju u prostoru i vee koliine podataka, kojima se u izradi ovog
dokumenta raspolagalo.
188
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
189
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
190
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Od 350 naselja,12 je klasificirano kao urbana naselja, 4 su mjeovita, a 334 naselja tipoloki se
klasificiraju kao ruralna naselja.
191
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U opinskim centrima, koji su tipoloki svrstani u urbana naselja prema klasifikaciji koju je dala
Prostorna osnova Prostornog plana F BiH, ivi 105151 stanovnik u 2013. godini, a u ostala 4 naselja
urbanog karaktera, dodatnih 14258 stanovnika ili ukupno 119406 stanovnika urbanih naselja.
Prostornom osnovom Prostornog plana FBiH, analizirani su polovi razvoja u ukupnom naseobinskom
sistemu Federacije BiH, gdje je posmatran administrativni znaaj u veliinskom redoslijedu. Biha je
sa makrorazvojnog aspekta, a pri emu je posmatrana prisutnost aglomeriranih privrednih subjekata,
koji funkcioniraju na dravnom i regionalnom nivou, oznaen kao pol razvoja 2 ili centar grupe B.
Istim dokumentom se izraava neupitnost ovog rangiranja, obzirom da Biha ima isti znaaj i matricu
prostorne distribucije razvojnih efekata kao i u makroekonomskoj regionalizaciji iz 1991. godine.100
Ostali opinski centri, kroz prizmu iste metodologije i dokumenta, oznaeni su kao centri grupe C ili
polovi razvoja 3, gdje su koriteni kriteriji preliminarno kompozitni, pri emu su relativno pouzdani
podaci o ekonomskoj snazi kombinirani sa specifinim geopozicijskim karakteristikama.101
Zone uticaja B i C polova razvoja date su kao krunice razliitih radijusa na okolno podruje, to ovaj
Plan preuzima.
Prostornim planovima nieg reda, a koji su trenutno usvojeni, definisane su interne sprege izmeu
naseljenih mjesta unutar opine, te se ovaj Plan oslanja na procjene detaljnije razvojne
dokumentacije u tom segmentu, to je prikazano na grafikom prilogu 10.
Do 1991. godine, na nivou Kantona, bilo je izgraeno 627 kolektivnih objekata, sa 9255 stambenih
jedinica, te 82 938 individualnih stambenih objekata.
Nakon 1991. godine, izgraeno je 84 kolektivna stambena objekta, sa 1658 stambenih jedinica, te 14
219 individualnih stambenih objekata, sa 14 299 stambenih jedinica.
Preliminarni rezultati popisa su pokazali da je u Unsko sanskom kantonu popisano 107 049 stanova.
To se donekle razlikuje od podataka koji su dati u sklopu analitiko dokumentacione osnove, gdje je
iskazana brojka od 108 150 stambenih jedinica u Kantonu.
100
Prostorna osnova PP F BiH, str.162
101
Ibidem
192
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ako znamo da je na nivou Kantona procijenjeno da postoji 79 173 domainstava, ini se da je suficit
stambenih jedinica 28 977 (27 876). Naravno, ovdje treba imati na umu da je odreen postotak
stambenih jedinica i dalje neuslovan za ivot, a zbog ratnih razaranja, te da je proces migracija selo
grad zasigurno doprinjeo naputanju stambenih objekata u matinim naseljima i potranju novih
stanova u urbanim centrima.
Ratna razaranja su dovela do unitenja ili oteenja velikog broja objekata. Ukupan stambeni fond do
1991. godine iznosio je 178470 objekata. U periodu 1992 1996.godine, oteeno je 94402 objekta,
sa razliitim stepenom oteenja. Razliitim programima rekonstrukcije i sanacije stambenog fonda,
do 2012.godine, obuhvaeno je 54068 objekata, od ega je 16681 djelomino, a 37387 objekata
potpuno rekonstruirano.
Bespravna gradnja je prisutna u svim opinama. Prema podacima koji su dostavljeni kroz anketne
listove, gdje je jedno od pitanja bilo posveeno stanju bespravne gradnje, stvorena je slika o ovoj
problematici, ali koja sigurno nije konaan ishod, jer stvarno stanje je daleko sloenije, te opine
esto nisu niti u mogunosti da ga iskau, a zbog nepostojanja adekvatnog mjernog aparata.
U opini Biha problematika bespravne gradnje je najvie izraena u urbanom podruju grada Bihaa,
naseljima Veliki Lug, Pokoj, te u ostalim urbanim podrujima: Lohovo, Pritoka, Kamenica, te u
podruju Nacionalnog parka Una. U periodu 2007 2012. godine, opinska sluba je izdala preko
1900 rjeenja o uklanjanju bespravno izgraenih objekata ili objekata koji ne posjeduju svu potrebnu
dokumentaciju za izgradnju. Meutim, procedura uklanjanja bespravnih objekata najee se
zavrava upravo na rjeenju o uklanjanju, ak i tamo gdje ovakav postupak nije rezultat rjeavanja
neophodnog stambenog pitanja (romska naselja, izbjeglika naselja), ve seradi i o objektima za
odmor, koji se smjetaju u zatitnim pojasevima rijeka. Prema nezvaninim procjenama, na podruju
grada Bihaa postoji i do 6000 bespravno izgraenih i nadograenih objekata.
193
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ostale opine svojim anketnim listovima nisu specificirale obim i podruja na kojima se nalaze
bespravno izgraeni objekti. Meutim, evidencija koju vodi Ministarstvo za graenje, prostorno
ureenje i zatitu okolia Unsko sanskog kantona, dala je uvid u ovu problematiku, kroz evidenciju
izgraenog stambenog fonda nakon 1991. godine.
Navedene injenice su sveprisutne u zajednicama koje su u dekadenciji ili iji socijalni razvoj stagnira,
pa se postavlja pitanje, da li je promjena uslova koji vladaju u takvim habitatima, moda, prvi korak
ka socijalnoj inkluziji?
Pitanje poboljanja razumijevanja, komunikacije i odnosa socijalno ugroenih skupina drutva i onih
koji to nisu, u danaenjm svijetu poprima sve veu vanost i vode se stalne rasprave o nainima
socijalne inkluzije. Brojni su studijski radovi, projektna i programska rjeenja, istraivanja tretirala ovu
temu, a prostorno planiranje mora imati svoj stav i odjek prema problemu.
Na podruju Kantona, obzirom na ratna deavanja, veliki broj izbjeglih i raseljenih lica, povratnika,
naselja iz kojih se konstantno iseljavaju mladi ljudi, a stanovnitvo stari i odumire, sveprisutnog
problema gospodarske krize, velikog broja demobilisanih boraca, ija problematika integracije u
194
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
drutvo je izuzetno sloen problem, te romske populacije, koja je prisutna u Unsko sanskom
kantonu, oekivalo se da postoje enklave socijalno ugroenih skupina.
Utvrena su naselja ili dijelovi naselja koja imaju karakteristike socijalno ugroenih naselja, kroz
analizu karakteristika drutvene infrastrukture, podataka zdravstvenih ustanova, centara za socijalni
rad, te informacija o opremljenosti potrebnom infrastrukturom. Opina Biha je uinila veliki napor
prilikom definisanja ovih cjelina, te je otila i korak dalje, te prema multikriterijalnoj analizi, dala
ocjene pojedinih naselja, to se moe smatrati i primjerom za ostale opine, koje nisu do sada uradile
ovakve procjene. U slijedeim fazama izrade Plana, oekuje se definisanje ovih parametara i u ostalim
opinama, nakon ega e se segmentu socijalno ugroenih naselja posvetiti puna panja u projekciji
prostornog razvoja.
Naselja koja iskazuju odreen stepen socijalne potrebe, nalaze se u svim opinama, ali su podaci
poznati samo za opine Biha, Bosanska Krupa i Klju. Zbog neusklaenosti kriterija i obrade
podataka (opina Biha je izradila veoma detaljnu socijalnu analizu, dok su druge opine obradile
tematiku na manje sloen nain), nije mogue u ovoj fazi dati tane odrednice koja naselja imaju
karakter socijalne potrebe.
Ipak, u slijedeim naseljima je prisutan neki od vidova socijalnog statusa, koji je interesantan za
prouavanje u sklopu planske dokumentacije:
195
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema preliminarnim podacima popisa 2013. godine, uoljiv je i vrlo je izraen trend depopulacije
pojedinih naselja. U Unsko sanskom kantonu u ovom trenutku postoji ak 30 naselja koja nisu
uope nastanjena, a veliki broj ima populaciju manju od 10 stanovnika.
Ovakva naselja se takoe mogu posmatrati u domenu socijalno ugroenih, kako iz razloga propadanja
postojee infrastrukture u nenaseljenim mjestima, tako i u pogledu oteanih uslova ivota za one
malobrojne stanovnike naselja sa izrazito niskom naseljenou.
196
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Oigrije
Bosanska Krupa Donji Petrovii Ovo naselje nije ni popisano na popisu 2013.
godine
Srednji Buevi 4 naselja sa manje od 10 stanovnika
Glavica
Haani
Puenik
Bosanski Petrovac Orako brdo 1 naselje bez stanovnika
Drini 2 naselja sa manje od 10 stanovnika
Otrelj
Klju Gornje Ratkovo 10 naselja bez stanovnika
Gornje Sokolovo
Jarice
Lanite
Ljubine
Meee brdo
Mijaica
Pei
Prisjeka donja
Prisjeka gornja
Donje Sokolovo 2 naselja sa manje od 10 stanovnika
Zavolje
Sanski Most Donji Lipnik 7 naselja bez stanovnika
urii
Gornji Lipnik
Hadrovci
Mrkalji
krljevita
Usorci
Batkovci 9 naselja sa manje od 10 stanovnika
Bonjaci
Djedovaa
Gornja Tramonja
Ilida
Koprivna
Kozin
Majki Japra donja
Stara rijeka
197
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Slika 1: E putevi na teritoriji BiH, koji predstavljaju spajanje na mreu meunarodnih puteva
M AGISTRALNE CESTE
Ukupna duina cestovne mree u Bosni i Hercegovini iznosi 22 501 km, od ega je 3 750 km
magistralnih, 4 751 km regionalnih i oko 14 000 km lokalnih puteva. Od toga je asfaltirano oko 14 020
km puteva.
Od ukupnog broja kilometara magistralnih cesta BiH, na podruju Unsko sanskog kantona su 342,4
km, to ini 9,13% ukupne mree magistralnih cesta u BiH. U nastavku su prikazane oznake cesta i
njihova duina na podruju Unsko sanskog kantona:
198
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Obzirom da je povrina Unsko sanskog kantona 4239,25 km2, odnosno, da Unsko sanski kanton
ini cca 16,23% teritorije Federacije BiH, slijedi da je gustina magistralnih cesta kantona nia u
odnosu na prosjek za FBiH. Slian zakljuak slijedi i ukoliko se u obzir uzme populacija koja ivi na
podruju Kantona. Gustina magistralnih cesta u BiH je 7,3 km/100 stanovnika, dok je gustina
magistralnih cesta u Kantonu 1,18 km/100 stanovnika. Iz navedenog, oigledan je zakljuak da Unsko
sanski kanton, u pogledu mree magistralnih puteva, zaostaje u odnosu na ostatak Federacije BiH.
Magistralne ceste raene su kao jednotrane dvosmjerne ceste, ija projektovana brzina iznosi 80
km/h. irina saobraajnih traka na magistralnim cestama u Unsko sanskom kantonu je na relativno
zadovoljavajuem nivou, odnosno irina saobraajne trake kree se od 3 do 3,25 m.
Prosjeni godinji dnevni saobraaj (PGDS) na magistralnim cestama, na podruju Unsko Sanskog
kantona, kree se od 1040 14700 (voz/dan). Najvei PGDS ostvaren je na cesti M4.2, dionica Cazin
oralii, a to je posljedica blizine graninog prelaza sa Republikom Hrvatskom i nedovoljne
povezanosti Unsko sanskog kantona sa ostatkom Federacije, te kao takvo ima veliko lokalno
saobraajno optereenje u dnevnoj migraciji.
Neto manje izraen, ali ipak prisutan, jeste problem bespravne izgradnje na ranije planiranim
trasama infrastrukturnih koridora koji prolaze rubnim dijelovima ili kroz naselja Bosanska Otoka i
Bosanska Krupa.
R EGIONALNE CESTE
Ukupna duina regionalnih cesta Unsko sanskog kantona je 509 491,829 metara, to ini 10,72%
ukupne mree regionalnih cesta Bosne i Hercegovine, odnosno gustina regionalnih cesta u Unsko
sanskom kantonu iznosi 0,12 km/km2 to je na nivou prosjene gustine regionalnih cesta Bosne i
Hercegovine.
U tabeli 176. prikazan je spisak regionalnih cesta na podruju Unsko sanskog kantona, zajedno sa
njihovom duinom. Podaci su preuzeti iz Prijedloga Prostornog plana FBiH koji je u fazi usvajanja.
199
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
2
Km regionalne % od ukupnog PGDS (voz/dan) Gustina po km Gustina na 100
OPINA ceste broja km u stanovnika
kantonu
Sanski Most 106,99 21% 299,8 0,140 0,243
Biha 96,80 19% 281,3 0,102 0,156
Velika Kladua 71,33 14% 362 0,215 0,150
Cazin 61,14 12% 677,1 0,1718 0,097
Klju 56,04 11% 251,6 0,1526 0,290
Bosanska Krupa 56,08 11% 247,5 0,0977 0,199
Bosanski 30,50 6% 41,3 0,040 0,430
Petrovac
Buim 30,54 6% 111 0,234 2,518
Posebno loe stanje je na regionalnim putnim pravcim R 401 i 403 b na kojima postoji velik broj
odrona, klizita i udarnih rupa to izravno utie na bezbjednost saobraaja i smanjenje operativne
brzine za koju su i projektovane. Takoe, u pojedinim opinama postoji znatan broj naseljenih mjesta
koji su sa centrom opine povezani makadamskim putem. Ovaj problem najizraeniji je u opinama
Sanski Most i Bosanski Petrovac.
Generalno gledano, znaajan dio regionalnih cesta Unsko sanskog kantona je na nezahvalnom
nivou. Sama injenica da 25% regionalnih cesta Unsko sanskog kantona jo uvijek nije asfaltirano, te
200
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
da ne ispunjavaju ostale kriterije, kao to su irina kolovoza, bezbjednost vozaa, oprema ceste i sl.,
govori o potrebi za modernizacijom i rehabilitacijom postojeih putnih pravaca (regionalnih cesta).
L OKALNE CESTE
Opina Biha raspolae sa 200 km lokalnih puteva podijeljenih na 34 lokalna puta. Razvijenost
lokalne cestovne mree je zadovoljavajua, modernizovanost je oko 60%, to moe zadovoljiti naselja
i cestovnu komunikaciju na prostoru opine. Mnogo je vea razvijenost lokalne cestovne mree u
sjevernom i srednjem dijelu prostora opine u odnosu na juni dio, gdje je inae mnogo manja
naseljenost prostora.
Opina Klju raspolae sa 6 lokalnih cesta u ukupnoj duini od 53 km koje karakterie nedovoljna
irina kolovoza, te injenica da u posljednjih 8 godina nije bilo nikakvih ulaganja.
Za razliku od opine Klju, opina Sanski Most raspolae sa znatno veim brojem kilometara lokanih
cesta, odnosno sa 291,9 km. Naalost, samo 44,5 km presvueno je asfaltnom podlogom. irina
kolovoza na lokalnim cestama kree se od 3,5 4 m, to dodatno ukazuje na potrebu za
rekonstrukcijom istih.
Opina Velika Kladua posjeduje 188,19 km lokalnih cesta, to je oko 33% putne infrastrukture u
navedenoj opini, te povezuju 13 mjesnih zajednica sa centrom opine. ak neto vie od 75%
lokalnih cesta je sa asfaltnim zastorom, a to je i oekivano, obzirom da je opina Velika Kladua u
posljednjih 7 godina izdvajala odreena sredstva za obnovu i rekonstrukciju saobraajne
infrastrukture.
Lokalne ceste u opini Cazin, ukljuujui i gradske ulice, prostiru se na duini od 147,23 km od kojih je
ak 90% sa asfaltnom podlogom. Obzirom na izrazito policentrian razvoj sistema naselja opine
Cazin, osnovni nedostaci putne mree ogledaju se u nedovoljnoj gustini lokalne putne mree.
Opina Bosanski Petrovac raspolae sa 115 km lokalnih cesta koje povezuju mjesne zajednice sa
centrom opine. Samo 23 km od ukupnih 115 km presvueno je asfaltnom podlogom.
Naselja unutar opine Bosanska Krupa povezana su sa 88,09 km lokalnih cesta koje su podijeljene na
dvanaest lokalnih putnih pravaca. Od ukupnog broja lokalnih cesta, ak 59% ceste je sa
makadamskom podlogom. Obzirom na gustinu naseljenosti, moe se rei da opina raspolae
dovoljnim brojem kilometara lokalnih puteva, koji naalost nisu na zadovoljavajuem nivou.
Na teritoriji opine Buim nalazi se svega 54,70 km lokalnih cesta, kojima su povezana sva naselja sa
centrom opine. Obzirom da kroz opinu Buim ne prolazi magistralna cesta i prolazi tek 28,90 km
regionalne ceste, iz tih razloga posebna panja se posvetila razvoju lokalne cestovne mree.
Generalno gledano, u svim opinama irina kolovoza lokalnih cesta kree se 3 5 m. Iako uloga
lokalnih cesta u sistemu saobraajne infrastrukture nije u prevozu roba, ve u povezivanju lokalnih
naselja i prihvatanja dnevnih migracija putnika, potrebno je poveati nivo usluge istih, ime bi se
poboljali ivotni uslovi unutar same opine pa i ire.
201
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ukupna duina pruge koja prolazi kroz Unsko sanskog kanton iznosi cca 125 km i specifina je po
tome to nekoliko puta prelazi dravnu granicu izmeu BiH i R Hrvatske.
eljezniki saobraaj na ovoj pruzi rapidno opada u zadnjih nekoliko decenija i prvenstveno je
posljedica naglog preusmjeravanja tokova putnika na druge prune pravce i modalitete saobraaja
zbog raspada bive SFRJ i ratnih deavanja na podruju BiH, kao i slabog razvoja lokalnih ekonomija
koje imaju potencijal za koritenje eljeznica u teretnom saobraaju. Zbog takve saobraajne
situacije, dugo vremena se slabo ulae u odravanje postojee eljeznike infrastrukture, osim
najvanijeg zahvata neposredno nakon rata koji je imao za cilj ponovno uspostavljanje fizikog
odvijanja saobraaja na datoj pruzi (rekonstrukcija poruenih mostova, obnova kontaktne mree,
itd.). Predratni eljezniki putniki i teretni tokovi u tranzitu du ove pruge prema jadranskoj obali su
iezli i vei dio putnikog saobraaja prema istim odreditima odvija se tzv. likom prugom na
podruju R. Hrvatske.
Meutim, ova pruga moe dobiti na znaaju iz dva osnovna razloga. Prvo, neophodno je osigurati
funkciju ove pruge u turistike svrhe, uglavnom za potrebe Unsko sanskog kantona. U tu svrhu,
planirana je izgradnja nove eljeznike stanice u Raiu sa povezivanjem na postojeu stanicu Una, a
u sklopu centralnog ulaza u planirani Nacionalni park. Drugo, na podruju Unsko sanskog kantona
razvijena je drvna industrija, prehrambena industrija, industrija graevinskog materijala,
metalopreraivaka, industrija rashladnih ureaja, industrija ambalae od polietilena i papira,
grafika industrija, te je funkciju pruge potrebno prilagoavati zahtjevima budueg razvoja
ekonomije. Pored toga, kod Bihaa se nalazi i terminal za pretakanje tenih tereta (nafta i naftni
derivati) koji posluje sklopu naftnih terminala FBiH i ima znaaj za FBiH na podruju Unsko sanskog
kantona. Ovaj terminal ima kolosjenu vezu za navedenom prugom.
202
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na podruju Unsko sanskog kantona, opina Biha, postoji nekadanji vojni aerodrom prve
kategorije u Europi - eljava, jedan od najmodernijih na svijetu, graen punih 25 godina. Uz avionske
staze na potpljeevikom platou, u utrobi planine Pljeevice, sagraen je pravi podzemni grad, koji je
projektovan sa sistemom zatite da izdri direktan pogodak nuklearnog projektila. Aerodrom je
puten u operativnu upotrebu poetkom 1967. godine, a poetkom 1992. godine, svi objekti u
aerodromu, naroito tuneli, su potpuno razoreni. Ovaj prostor je Prijedlogom PPFBiH proglaen
podrujem na kojem se treba vriti meugranino usaglaavanje upravljanja prostorom, ali jedno je
sigurno eljava nee nikada vie biti strateki i vojni objekat, ve e se za njeno funkcioniranje
morati pronai nova namjena.
Sportski aerodrom Golubi u Bihau se nalazi 3,2 km jugoistono od grada Bihaa. Posjeduje
travnatu poletnosletnu stazu, dimenzija 1200 x 60 m. Staza je stabilisana i osposobljena za prihvat
zrakoplova max teine na poletanju (MTOW) do 5700 kg. Sa obje strane PSS se nalaze rulne staze,
irine 20 i 30 m. Pored toga to je verifikovan kao sportski aerodrom, ovaj aerodrom moe imati
vanu ulogu u razvoju turizma, posebno onog koji e se vezati za Nacionalni park Una, te se u
planskom periodu treba i orjentisati na poboljalje uslova za prihvat manjih aviona.
Godine 1992. formirana je Vazduhoplovna grupa Biha, kao dio Ratnog vazduhoplovstva ARBiH, za
ije je potrebe izgraen aerodrom u mjestu Ratkovac u oraliima. Danas ovaj aerodrom nije u
funkciji, a isti bi se mogao iskoristiti za izgradnju memorijalnog objekta ili spomenika u znak sjeanja
na odbranu BiH u periodu 1992 1995. godine.
1.7.1.4. ZAKLJUAK
Cestovna mrea BiH, sam time i ceste Unsko sanskog kantona, se ubraja meu slabo razvijene u
Evropi. Starost asfaltiranih cesta u BiH je oko 30 godina, a gustina mree je 0,414 km/km2, odnosno,
4,69 km/1000 stanovnika, to je 2,5 do 4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope. Isto tako,
ceste na podruju Kantona zaostaju i po tehnikim pokazateljima, elementima trase, kao i po
podunim i poprenim profilima, u odnosu na ceste u razvijenim zemljama.
Obzirom na povrinu, te broj registrovanih cestovnih motornih vozila u kantonu (54003 vozila),
cestovna infrastruktura odlikuje se nedovoljnim brojem kilometara magistralnih cesta, dok
regionalne ceste unutar Kantona karakterie velik procenat makadamskog zastora, nedovoljna irina
203
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
cestovnog zastora, veliki nagibi, otri radijusi krivina, masovna izgradnja na cestovnom pojasu i
relativno loe stanje cestovnih konstrukcija, tako da su operativne brzine oko 50 (km/h), a nivo
usluge C, D pa ak i E kategorije, ima za posljedicu ogromne trokove i veliki broj saobraajnih
nezgoda.
Obzirom na koncept izgradnje sistema baznih stanica mobilne mree, koje dominiraju horizontom,
moe u manjoj ili veoj mjeri naruiti izgled lokalnog okruenja, a s druge strane treba voditi rauna o
kvalitetnoj pokrivenosti GSM signala odreene povrine ili putne komunikacije. Svaka bazna stanica
da bi postala integralni dio GSM sistema mora imati izgraenu vezu pomou optikih kablovskih
sistema koji omoguava prenos multimedijalnih usluga u duem vremenskom periodu. Zone
pokrivanja signalom 2G i 3G mree pruaju korisnicima dostupnost govornim i podatkovnim
uslugama. Nadlena opinska tijela planom razvoja lokalne zajednice planiraju izgradnju objekata od
znaaja iz oblasti telekomunikacija. U plan izgradnje uvrtavaju se telekomunikacijski objekti (bakarne
pristupne mree i bazne stanice mobilne telefonije) kao i optiki kablovski sistemi koji slue za
meusobno povezivanje te rad sa hijerarhijski nadreenim tehnolokim sistemima. Za meusobno
povezivanje kablovskim optikim sistemom opina unutar Kantona planira se izgradnja objekata od
posebnog interesa na nivou kantonalnog prostornog plana. Izgradnjom optikih kablovskih sistema
vieg reda stvaraju se preduslovi za pruanje kvalitetnih irokopojasnih usluga na irem podruju
Unsko-sanskog kantona te pristup internet sadrajima i razmjenu informacija na federalnom,
dravnom i meunarodnom nivou.
Sa pojavom i razvojem xDSL tehnologije, primarni zadatak je bio da se produi ivotni vijek postojee
bakarne infrastrukture i omogui korisnicima da ostvare vee brzine pristupa internetu u odnosu na
tradicionalni dial up pristup. Razvoj isporuke internet sadraja je tekao u ovom pravcu s obzirom na
204
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
to se tie terminalnih ureaja na strani korisnika, vri se instalacija xDSL modema, dok su pristupni
ureaji (udaljene pretplatnike jedinice) smjeteni u postojeim objektima (zidani objekti ili
privremeni objekti tipa kontejner). To su automatske telefonske centrale (ATC prenos TDM
saobraaja) i digitalni pretplatniki linijski pristupni multiplekser (DSLAM prenos IP saobraaja) ili
izvedba vie-usluni pristupni vor MSAN. Principijelna ema vezivanja DSLAM ureaja data je na
slici ispod.
Slika 1.
Sa znaajnijim razvojem xDSL pristupnih tehnologija pristupilo se izgradnji novih pristupnih bakarnih
mrea. Izgradnjom nove telekomunikacijske infrastrukture stvorili su se preduslovi da se korisnicima
omogui pristup internetu bitskog protoka do teoretskih 25 Mbps u silaznom smjeru i 1 Mbps u
uzlaznom smjeru. Novi koncept izgradnje bakarnih pristupnih mrea je podrazumijevao izgradnju
kablovske kanalizacije sa PEHD cijevima promjera fi 75 mm, 50 mm i 32 mm i ugradnju kablovskih
okana dimenzija 800x800x900mm i 400x400x600 mm na karakteristinim takama.
Ove mree su dimenzionisane da podre kvalitetnu isporuku triple play irokopojasnih usluga. Sa
poveanjem korisnika koji zahtijevaju isporuku irokopojasnih usluga dolaze do izraaja negativni
uticaj presluavanja sa parice na paricu na bliem i daljem kraju NEXT i FEXT to moe znaajno
degradirati kvalitet usluge.
205
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Osnovu telekomunikacionog sistema opine Biha ine dvije tranzitne kombinovane centrale
proizvoaa Simens (B1) i proizvoaa Erikson (B2). Preko ove dvije centrale pokriven je meumjesni
i meugradski saobraaj. Izgradnjom i opremanjem pomenutih centrala, te gaenjem starih
komutacionih vorita stari koncept razvoja telekomunikacionog sistema zamijenjen je novim,
modernijim. Pored izgradnje telekomunikacione mree na sistemu je izgraeno 80 izdvojenih
pretplatnikih stupnjeva (ranije krajnjih centrala). Nakon rata usvojen je koncept razvoja
telekomunikacione mree u prigradskim naseljima grada Bihaa i okolnim selima kako bi se rasteretio
saobraaj u gradu. Pratei u potpunosti svjetske tehnologije, sa aspekta fiksne telefonije, izgraene
su podzemne pristupne mree u velikom broju naselja opine Biha, koje su povezane optikim
kablovskim sistemima. Broj prikljuaka na fiksnu telekomunikacionu mreu na 100 stanovnika iznosi
22.
Mobilna telefonija je dosta dobro razvijena. Na prostoru opine je izgraeno 8 baznih stanica i
pokrivenost GSM signalom je veoma dobra i izvan urbanog podruja grada Bihaa. Na podruju
Unsko-sanskog kantona ima oko 125000 GSM korisnika, meutim za podruje opine Biha nije
mogue izdvojiti broj korisnika. Meutim na podruju opine Biha prikljuak na internet ima oko
5000 korisnika, dok njih 1300 koristi usluge ADSL-a.
U decembru 2010. godine usvojen je dokument Strategija razvoja opine Bosanski Petrovac. U dijelu
strategije koji se odnosi na trenutno stanje i pokrivenost informacijsko-komunikacijskim
tehnologijama navedeno je da od 13 mjesnih zajednica njih 9 imaju telefonsku mreu i mogunost
pristupa inetrnetu a da je pokrivenost podruja signalom mobilne telefonije 90%.
206
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Saobraaj opine Cazin odvijao se preko krajnje telefonske centrale Cazin koja je preko vorne A.T.
centrale Biha ukljuena u meumjesni i meunarodni komunikacioni sistem. Pored automatske
telefonske centrale u Cazinu kapaciteta od 620 brojeva postojale su i indikatorske centrale u
Peigradu, Trakim Ratelima i Ostrocu.
Osnovni pravci daljnjeg razvoja telekomunikacija na prostoru opine Klju treba da budu usmjereni u
sklopu razvoja telekomunikacijskog sistema Kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Ovo se ogleda u
izgradnji komutacionih vorita u savremenim digitalnim sistemima, koji omoguavaju upotrebu
isturenih pretplatnikih stupnjeva, mogunost povezivanja sa drugim komutacionim voritima i sl.
Uvoenjem isturenih pretplatnikih stupnjeva kvalitetno bi se decentralizovala mrea u veim
urbanim podrujima, kao i uspjeno rijeio problem telefonskih veza u ruralnim naseljima.
Gustoa telefonskih prikljucaka na 100 stanovnika iznosila je 1991. godine 12,2, dok je za podruje
Unsko sanskog kantona prosjek iznosio 9,5, a za BiH 13,5 GTP/100 stanovnika, to ukazuje da je
Sanski Most imao iznadprosjene gustine u odnosu na Kanton i bio blizu prosjeka BiH. Krajem 1996.
godine broj prikljuaka je manji za 384 u odnosu na 1991. godinu. Danas se telekomunikacijski sistem
opine Sanski Most sastoji od sistema fiksne i mobilne telefonije. Glavni snabdijeva objema
uslugama za podruje kantona jeste BH Telecom, koji je 31.12.2003. godine na podruju opine
Sanski Most imao ukupno 7500 registrovana korisnika fiksne telefonije i 867 registrovana korisnika
mobilne telefonije (post paid). Podatak o broju pre paid korisnika mobilne mree nije poznat. Ukupan
broj registrovanih Internet korisnika na podruju opine Sanski Most je 460 odnosno 6,13% fiksne
telefonije, dok za Unsko sanski kanton iznosi 5 476, odnosno 9,6% korisnika fiksne telefonije.
Poreenja radi, u Republici Hrvatskoj se krajem 2003. godine broj Internet korisnika procjenjivao na
oko 1 000 000, odnosno 22,9% ukupne populacije RH, dok je u istoj godini 38% domacinstava u
Slovenije imalo Internet prikljuak.
Telefonski saobraaj na podruju opine Velika Kladua bio je do 1991. godine razvijen, naroito u
Velikoj Kladui, kao i privrednom sistemu Agrokomerc. Prije rata u BiH, opina Velika Kladua
raspolagala je sa jednom vornom ATC-ARF-102/4 centralom kapaciteta 3.000 brojeva i po jedna
krajnja ATC u Vrnograu i Todorovu sa 372 telefonska broja na koje su direktno vezane ostale mjesne
zajednice. Telefonske veze u gradu su se odvijale preko mree kapaciteta 3.600 brojeva izvedenih u
podzemnoj i nadzemnoj TT mrei. Krajnje ATC su povezane fizikim linijama preko VF ureaja i to sa
10 direktnih veza za Vrnogra i 6 direktnih veza za Todorovo. Lokalna mrea u Vrnograu i Todorovu
bila je nadzemna. U toku rata je isti devastiran. Nakon rata su pokrenuti znaajni projekti vezani za
telekomunikaciju, tako da je potpuno zavren optiki prenosni sistem Biha - Cazin Velika Kladua
koji je omoguio kvalitetnu, pouzdanu i kapacitetom dovoljno prostranu vezu LATC Velika Kladua sa
TC Biha. Ovim prenosnim sistemom ve je rijeen problem prenosa za izdvojene komunikacione
stupnjeve RSU u Podzvizdu, Zboritu i Vrnograu. Izgradnjom optikog prenosnog sistema Cazin -
Peigrad -Velika Kladua rjeava se prenos na RSU-ove Mala Kladua, Todorovo, umatac, Donja
Vidovska.
207
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ruralnim zonama na perifernim dijelovima pristupne mree zbog fizikih ogranienja bakarne parice.
U gusto naseljenim urbanim zonama zbog masovnije eksploatacije xDSL irokopojasnih usluga javlja
se tzv. negativan uticaj susjednih parica (presluavanje na bliem i daljem kraju izmeu parica) to
moe znaajno degradirati kvalitet isporuene usluge. U ruralnim zonama zbog velike duine parice (3
km i vie) postoji fiziko ogranienja rada xDSL tehnologije na velikim udaljenostima. U ranoj fazi
razvoja ADSL standarda ove duine nisu predstavljale problem za isporuku internet sadraja. Sa
razvojem triple play usluga (isporuka internet sadraja, IP televizija i paketski prenos govora) zone na
periferiji komutacionog vorita imaju ogranienje i nemogunost pruanja savremenih usluga.
Migracijom 2G GSM mree na 3G mree stvoreni su uslovi pokretnim korisnicima za koritenje usluga
video poziva i pristup internet sadrajima na veim brzinama. Prednost 3G mree ogleda se u
iskoritenju postojeih GSM stubova uz hardversku nadogradnju. U prvoj fazi razvoja 3G mree plan
izgradnje je predvidio zone pokrivanja sa velikom gustinom korisnika (kampusi, kole, univerziteti,
trni centri, stambeno-poslovni objekti). Druga faza je usmjerena ka ruralnim podruijma sa
tendencijom potpunog pokrivanja teritorije opine i kantona. Ogranienje razvoja 3G mree
predstavlja povezivanje ograninim kapacitetom radio relejne veze i nemogunost povezivanja 3G
baznih stanica optikim kablovskim sistemima. Koncet razvoja ovog segmenta treba planirati na nain
da se 3G bazne stanice poveu kablovskim optikim sistemom a radio relejna veza bi sluila kao
redundantni (zatitni) link.
1.7.3. VODOPRIVREDA
1.7.3.1. KORITENJE VODA
Centralni
Ostali vidovi vodosnabdijevanja
Opina vodovodni sistem
(%)
(%)
Biha 93 7
Bosanska Krupa 60 40
Bosanski Petrovac 90 10
Buim 25 65
208
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Cazin 95 5
Klju Gradska vodovodna 37 seoskih vodovodnih mrea
mrea
Sanski Most 50 50
Velika Kladua 90 10
TABELA 179 VODOSNABDJEVANJE STANOVNITVA
Qmin., Qmax.,
Izvor lokacija Kaptiran Korisnik
l/s l/s
Klokot Biha 3 000 70 000 Da Biha
Panjak Biha 5 400 Ne
Ilijia vrelo 100 250 Da Biha
Bistrica 15 100 Ne
Privilica Biha 50 2 000 Da Biha
egar 6 1 000 Da Biha
Dobrenica Lohovo 230 5 000 Ne
Peina 1 Vedro polje 3 10 Ne
Peina Vedro polje 0 1000 Ne
Smiljanovac 1 5 Da Biha
Djakulin Loskun 180 4 800 Ne
Crno-Nebljusi 1200 2 000 Ne
Toplica Klisa 60 1 000 Da
Draga Kulen Vakuf 30 500 Ne
Donji Lapac, Kulen
Ostrovica Kulen Vakuf 750 16 000 Da
Vakuf
Dobrenica 30 1 000 Da Dobrenica Cazin
Sa izvorita Dobrovi, Luke i Ada se vri zahvat vode putem dva eksploataciona bunara na izvoritu
Luke, iz kojih se voda prepumpava do rezervoara Teija V=350 m3, te etiri eksploataciona bunara na
izvoritu Ada, iz kojih se voda prepumpava do rezervoara Hum V=2000 m3, a zatim se gravitaciono
distribuira u gradsku mreu, duine cca 70 km.
Prosjena izdanost izvorita Luke i Ada je 250 l/s, dok se za potrebe potroaa u gradski vodovodni
sistem pumpa prosjeno 102 l/s.
Na izvoritima Stovrela, Pajia potok, Vognjevii, Mutnik, Tahirovii, Ljubijankii se vri zahvat vode za
potrebe vodovodnog sistema Ljubijankii, duine 1400 km.
Izvorite Zdena predstavlja jedan od najznaajnijih izvorita pitke vode. Izvorite se nalazi oko 2 km
sjeverozapadno od Sanskog Mosta, sa minimalnim kapacitetom vrela od 116 l/s. Sistem
vodosnabdijevanja opine ini, kao to je ve napomenuto, zahvat sa izvora Zdene odakle se dalje
209
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
pumpama potiskuje u stari rezervoar sa dvije komore po 250 m3, te u kome je izgraena nova
komora od 2500m3, te dalje gravitaciono do gradskog naselja.
Sa izvora Zdena, snabdiejva se centralni objekat za tretman vode, na kojem postoje, pored 4 aktivna
filterska polja, dodatno izgraena 2 filterska polja za tretman dodatnih 100 l/s, koja e se dovesti za
izvora Dabar. Centralni vodovodni sistem proiren je na obuhvat prigradskih i perifernih naselja
opine Sanski Most, tako da potroai na istonoj strani opine, odnosno, naselje Vrhpolje i podruje
sve do granice sa opinom Klju su snabdjevena. Postoje zahtjevi i stanovnitva naselja Kamiak, koje
je u kljukoj opini, da se ukljue u ovaj sistem. Na sjevernoj strani opine Sanski Most, ovaj vodovod
snabdijeva naselje Sasina, koje se nalazi uz administrativnu granicu sa opinom Bronzani Majdan,
stim da e se u skorije vrijeme realizirati i ve uraeni projekat vodosnabdijevanja preostalog dijela
ovog naselja. Moe se oekivati da centralni vodovodni ssitem Sanski Most, proirenjem prema
Sanskoj Ilidi i Podovima, za ta je uraena projektna dokumentacija, obuhvati i dio perifernih naselja
kljuke opine (Kamiak, Podovi, Kozica), ime bi poprimio karakteristike regionalnog vodovodnog
sistema.
Izvorite Dabar, koje je udaljeno oko 10 km od Sanskog Mosta, sa minimalnom izdanou od 400 l/s
predstavlja znaajan vodni resurs za potrebe vodosnabdijevanja. Za ovo izvorite je uraena i Studija
za zahvatanje dodatnih koliina vode, od 100 l/s, a za potrebe centralnog vodovodnog sistema
Sanskog Mosta.
U Sanskom Mostu egzistiraju i druga, manje izdana izvorita, kao to su Saniko vrelo, izvorite
podzemnih voda Oko itd.
Sa vodocrpilita Kvrkulje se putem pumpi voda transportuje preko potisnog cjevovoda do rezervoara
Keserovia Brdo, iz kojeg se putem gravitacije voda doprema do potroaa, dok se iz vodocrpilita
Dabravine I i II putem pumpi i potisnog cjevovoda voda transportuje do rezervoara Polje, te dalje
gravitacionim sistemom do korisnika na podruju opine Velika Kladua i dijelom opine Cazin.
Gradski vodovodni sistemi na podruju Unsko-sanskog kantona su u funkciji tokom cijele godine, te
su redukcije i obustave u vodosnabdijevanju izuzetno rijetke.
210
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U okviru poplavnog podruja sliva rijeke Une sa Glinom i Koranom, naselja kod kojih je prisutna
pojava poplava su: Biha, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Drvar, Klju, Sanski Most i Cazin. Rijeke
koje uzrokuju poplave su: Una, Unac, Sana, Mutnica, Toplica, Kladunica, Bojna i Glinica. Zahvati koji
su izvedeni na podruju ovih opina sa aspekta zatite od voda su skidanje ili snienje sedrenih
pragova, djelomina regulacija Unca, regulacija korita Une i Sane, Mutnice i Kladunice, kao i
akumulacija upica na Uncu.
Velike vode 1/20, 1/100 i 1/500 plavnih podruja su prikazane na sljedeoj tabeli:
211
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sistem unutranje odvodnje je od izuzetnog znaaja kada je u pitanju zatita od poplava u kontekstu
odvoenja oborinskih voda. Na podruju Bihaa sistem unutranjeg odvoenja oborinskih voda je
djelomino izveden.
Karakteristika Une i mnogih rijeka na podruju Unsko-sanskog kantona jesu plitka korita, te pojava
valova velikih voda, to ima za posljedicu plavljenje okolnog zemljita, ak i urbanih zona.
Izgraeni objekti za zatitu od poplava su u loem stanju, te su pretrpljeli znatna oteenja usljed
neodravanja. Dodatni problem predstavlja da uz mnoga podruja u okviru povrinskih voda
1.kategorije ne postoje objekti za zatitu od voda, to posljedino ima reperkusiju i na zatitu voda.
Ta podruja su:
Uz rijeku Unu: dionica od profila na rijeci Uni na uzvodnom kraju naselja: Buimkii-
Bosanska Krupa do profila sa nizvodne strane naselja Smrani (nizvodno od ua rijeke
Batre); dionica od mosta na rijeci Uni u naselju Ripa do naselja avkuni u Pokoju:
dionica od profila na rijeci Uni sa uzvodne strane naselja Kulen Vakuf do kanjonskog dijela
nizvodno od naselja Kaluerica,
Uz rijeku Klokot: dionica od izvora do ua u rijeku Unu,
Uz rijeku Sanu: dionica od izlaza iz klanca u podruju Krkojevci do meuentitetske linije
na rijeci Sani,
Uz rijeku Sanicu: dionica od naselja Budelj Donji do naselja Kokanovii.
Pregled na prostoru opine Velika Kladua plavi nekoliko rijeka u ukupnoj povrini od 700ha:
Na podruju opine Biha u svrhu zatite od poplava izgraena je mrea glavnih i sekundarnih
odvodnih kanala duine 13,2km, te odbrambeni nasip na podruju Velhovskog polja u duini od
5,12km.
U svrhu zatite od voda na podruju opine Buim, izvedena je regulacija rijeke Buimice.
U tabeli 182. prikazani su vodostaji obavjetavanja i maksimalni zabiljeeni vodostaji uz rijeku Unu,
Sanu, Sanicu i Klokot, te popis naselja i dijelova naselja koja mogu biti poplavljena u tabeli 118:
Maksimalni
Vodomjer Vodostaji
Poplavno podruje Dionica zabiljeeni
VS obavjetavanja*
vodostaj
Uz rijeku Unu Od profila na r. Uni, na Bosanska H= +290 cm H= +324cm
212
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 184 POPIS NASELJA I DIJELOVA NASELJA KOJA MOGU BITI POPLAVLJENA
Danas, kada su u pitanju privredni zagaivai situacija je znatno izmjenjena, obzirom da dio
postrojenja ne radi ili radi sa smanjnim kapacitetima.
213
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na podruju Kantona nema izgraeno niti jedno postrojenje za preiavanje otpadne vode.
Kanalizacionim sistemom su obuhvaeni gradske cjeline, dok su pojedina naselja bez kanalizacionog
sistema, te se otpadna voda isputa direktno u vodotoke ili u neadekvatno izgraene septike jame.
Dodatni problem predstavlja infiltracija otpadnih voda usljed visokog nivoa podzemnih voda na
podruju Kantona, loeg materijala cijevi kao i zastarjelog naina izgradnje.
Recipijenti otpadnih voda su Una, Dobrenica na podruju opine Biha, Krunica na podruju opine
Bosanska Krupa, ajih potok, Mutnica, Jorljava na podruju opine Cazin, Sana, te Grabarska i
Kladunica.
Znaajno je napomenuti da se isputanje otpadnih voda na podruju opine Bosanska Krupa vri
uzvodno od glavnog zahvata vode na rijeci Krunici.
Veina kanalizacionih sistema na podruju Kantona su mjeovitog tipa, dakle prihvataju i oborinske
vode.
Vano je istai da se u svrhu poboljanja zatite voda u toku znaajne aktivnosti na kanalizacionim
sistemima Bihaa, Bosanskog Petrovca, Sanskog Mosta, Bosanske Krupe, Cazina i Velike Kladue, gdje
se planira i izgradnja postrojenja za preiavanje otpadnih voda.
Meutim, u veini opina Unsko-sanskog kantona u toku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i
proirenju kanalizacijske mree te uvoenju proistaa otpadnih voda (Biha, Bosanska Krupa, Cazin,
Sanski Most i Velika Kladua). Na podruju opine Biha zapoeo je projekt izgradnje proistaa
otpadnih voda. Veina ostalih opina ima izraenu dokumentaciju za izgradnju postrojenja za
proiavanje otpadnih voda te zakljuen ugovor s Europskom investicijskom bankom o financiranju
njihove izgradnje. Pored konvencionalnih proistaa otpadnih voda na podruju tri opine Unsko-
sanskog kantona pokrenut je proces izgradnje decentralizovanih sistema upravljanja otpadnim
vodama pomou bioloke metode koja je ekoloki prihvatljiva i ne unitava prirodni krajolik. Radi se o
pilot projektima u opinama Biha, Buim i Cazin.
1.7.3.4. ZAKLJUAK
Sve lokalne vodovode karakterie zajedniko stanje
214
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
nepostojedefiniranezonesanitarnezatite,
izgraenivodniobjekti(kaptae,rezervoari,pumpnestanice...)neposjeduju urbanistiko-
tehnikudokumetnacijuinezadovoljavajukriterijehigijensko-tehnikih uvjeta,
nijedefiniranovlasnitvoikvalitetnoupravljanjenadvodovodima,
nevrisedezinfekcijavodeilisevrinestrunobezodgovarajuih ureaja, te kontrola kvaliteta
vode
loa i dotrajala vodovodna mrea
veliki gubici vode prilikom transporta
nizak nivo svijesti graana o znaaju zatite vodnih resursa
Kanalizacioni sistem:
102
Podatak JP EPBiH
215
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Teritorija Unsko sanskog kantona, odnosno sva naselja, su pokrivena sistemom elektroenergetske
mree. Elektroenergetska mrea je podijeljena na: prenosnu visokonaponsku mreu (400 kV, 220 kV i
110 kV), distributivnu srednjenaponsku (35kV i 10(20)kV) i niskonaponsku mreu (0,4kV).
Objekti prenosa elektrine energije su dosta utjecajni na plan prostornog ureenja zbog dosta irokih
zatitnih zona koje za njih treba obezbjediti.
Preko teritorije Unsko sanskog kantona prolaze dalekovodne visokonaponske mree napona 220 kV
i 110 kV i to:
Naziv Naponsk God.i Tip i Tip i presjek Materijal i tip Duin Ukupn Ima
dalekovoda i nivo zgr. presjek zatitnog ueta stubova a u a x
(kV) /reko vodia (mm2) FBiH duina (A)
ns. (mm2/faza (km) (km)
)
DALEKOVODI 220 kV
Biha 1 - 220 1978 Al/Fe NSW 48/48, eljezni, cinani 33,60 69,50 790
Prijedor 2 360/57 4S+24N AKZ, tip NN i Z
Jajce 2 - 220 1966/ Al/Fe 1xOPGW AA/ACS eljezni, cinani 44,40 99,60 790
Prijedor 2 77/20 360/57 70/35, 48 SMF, AKZ, tip N i Z
04 LG
UKUPNO mrea 220 kV 78 169,1
DALEKOVODI 110 kV
B. Krupa- 110 1968/ Al-Fe Fe III 1x50 eljezni, cinani 31,30 31,30 470
Biha 1 78 150/25 AKZ, tip I i M
B. Krupa- 110 1968/ Al-Fe Fe III 1x50 eljezni, cinani 49,50 49,50 470
Prijedor 2 78/98 150/25 AKZ, tip I i M
B. Krupa- 110 2001/ Al-Fe OPGW 100, eljezni, tip J 33,50 33,50 645
Vrnogra 2002 240/40 24S Alcatel
Biha 1- 110 1980 Al-Fe ASLH eljezni, cinani 4,3 4,3 645
Biha 2(1) 240/40 AKZ, tip LH1.DIP
Biha 1- 110 1980 Al-Fe ASLH eljezni, cinani 4,3 4,3 645
Biha 2(2) 240/40 AKZ, tip LH1.DIP
Biha 1- 110 1978/ Al-Fe OPGW 68, eljezni, cinani 16,60 16,60 645
Cazin 1 2003 240/40 24S NSW AKZ, tip M i J
Biha 1- EVP 110 1976/ Al-Fe OPGW 68, eljezni, cinani 37,40 37,40 645
Kulen Vakuf 86/20 240/40 24S NSW AKZ, tip M i J
02
B.Petrovac- 110 1976/ Al-Fe Fe III 1x50, eljezni, cinani 19,80 19,80 645
Drvar 86 240/40 1xAlMg1E/Fe AKZ, tip M i J
95/55
B.Petrovac 110 1976/ Al-Fe OPGW 68, eljezni, cinani 27,10 27,10 645
EVP Kulen 86/20 240/40 24S, NSW AKZ, tip M i J
Vakuf 02
216
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
B.Petrovac 110 1993/ Al-Fe OPGW 68, eljezni, cinani 43,30 43,30 645
Kju 2002 240/40 24S, NSW AKZ, tip M i J
Cazin 1- 110 1984 Al-Fe 1xAlMg1E/Fe eljezni, cinani 9,70 9,70 645
Cazin 2 240/40 95/55 AKZ, tip J
Cazin 1- 110 1978/ Al-Fe OPGW 68, eljezni, cinani 26,10 26,10 645
Velika 2003 240/40 24S, NSW AKZ, tip M
Kladua
Klju- Sanski 110 1978 Al-Fe OPGW 68, eljezni, , tip M 29,00 29,00 645
Most /2002 240/40 24S, NSW
Prijedor 2 110 1975/ Al-Fe 1xOPGW AA/ACS eljezni, cinani 7,00 21,40 470
Sanski Most 80/20 150/25 25/25, 24 SMF, AKZ, tip I
00 Corning
Velika 110 1978/ Al-Fe OPGW 68, eljezni, cinani 12,60 12,60 645
Kladua- 2002 240/40 24S, NSW AKZ, tip M
Vrnogra
UKUPNO mrea 110 kV 351,5 365,9
Generalno se moe zakljuiti da je 220 kV mrea BiH dobro razvijena i meusobno upetljana, s
izuzetkom radijalnog napajanja ireg podruja Bihaa. Radijalno napajano vorite u 220 kV mrei je
TS 220/110 kV Biha.
Ovo konzumno podruja je povezano sa mreom 110 kV na susjedni sistem Hrvatske preko DV 110 kV
EVP Kulen Vakuf Donji Lapac.
Konfiguracija prijenosne mree 110 kV ovog podruja zadovoljava (n-1) kriterij za nivo vrnog
optereenja s aspekta optereenja grana i naponskih prilika.
U cilju poveanja sigurnosti u napajanju elektrinom energijom saniran je na podruju Federacije BiH
dalekovod 110 KV Prijedor - Bosanska Krupa Biha, ali je jo uvijek neizvjesno kada e ovaj
dalekovod biti saniran na podruju Republike Srpske. U svrhu osiguranja dvostranog napajanja
elektrinom energijom opina zapadnog dijela Kantona, uraen je dalekovod 110 KV Bosanska Krupa
Buim Vrnogra, ime su stvoreni uslovi za zatvaranje 110 kV prstena u Unsko-sanskom kantonu.
217
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Vei dio elektrine energije na podruju Elektrodistribucije Biha distribuira se preko direktne
transformacije 110/10(20) kV. Iskljuivo direktna transformacija je u pogonu kod TS110/20/10kV
Sanski Most, Klju, Biha 2 i Cazin 2, dok se u svim ostalim TS 110/SN ona koristi u kombinaciji s
transformacijom 110/35 kV, bilo preko tercijara ili posebnog transformatora.
Ukupna
Broj Instalirana Max.(mjerena)
Prenosni odnos potronja u 2011.
Naziv TS traf snaga trafoa snaga na mrei
(kV/kV/kV) godine
oa 110kV(MVA) (MVA)
(MWh)
220/115/10,5
Biha 1 110/35/10 kV 68 257
2 20+20 16,6
110/35/10 kV
110/20/10 kV 64 162
Sanski Most 2 16+20 12,1
110/20/10 kV
110/35/10 kV 55 150
Velika Kladua 2 20+20 10,4
110/35/10 kV
Vrnogra 1 110/35/10 kV 20 8,5 44468
110/27,5 X
EVP Kulen Vakuf
110/27,5 X
*Buim 110/10(20)
248 97,2 489 103
*U toku je izgradnja TS 110/10(20) kV Buim.
Po upotrebnom karakteru budua mrea 110 kV je uglavnom distributivna. Ovakav njen karakter
posebno je naglaen Odlukom Elektroprivrede BiH 1997. godine da se u elektrodistribuciji pree na
tronaponski sistem mree sa naponima 110 kV, 20kV i 0,4 kV.103
103
Ova odluka je interna odluka JP Elektroprivrede BiH i za nju nema broja i datuma donoenja.Takoe, prema
Studiji energetskog sektora u BiH- Modul 5- Distribucija elektrine energije, koja je objavljenja 02.04. 2008.
218
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
potronja
TS
u 2011.
110/x/x Potroa % MWh
godini
kV
(MWh)
Ind. potronja 18,3 21 711
Biha 1 68 257
Domainstva 60,5 71 775
Javna rasvjeta 1,5 1 780
Biha 2 50 380
Ostala potronja 19,7 23 371
Bosanska 43 893 Ind. potronja 9 3 950
godine, pod vodstvom koordinatora Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predvieno je
postupno uvoenje izravne transformacije 110/10(20) kV i ukidanje mree 35 kV. Dinamika postupnog ukidanja
naponske nivoa 35 kV ovisi o lokalnim specifinostima distribucijske mree. Radi se o dugoronom i
nejednolikom procesu, koji u nadzemnoj vangradskoj mrei zapoinje zamjenom naponske nivoa 10 kV sa 20
kV, a u gradovima uvoenjem izravne transformacije 110/10(20) kV.
219
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
220
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
221
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ukupno
Optereenost Instalirano optereenje
Optereenost instal.
Naziv TS JPD/Opina po Opini po Opini trafoa
TS (MVA) snaga
(MVA) (MVA) (%)
(MVA)
TRAFOSTANICE 35/SN kV
1. Biha 9,09 12
2. Ripa 1,11 2,5
3. itoprerada Biha 1,59 14,07 4 23,5 59,87
4. Brekovica 1,2 2,5
5. Kulen Vakuf 1,08 2,5
Bosanska Bosanska
6. 3,2 3,2 4 4 80,00
Krupa Krupa
Bosanski
7. Vrtoe 0,81 0,81 2,5 2,5 32,40
Petrovac
8. Buim 3,58 4
Popovi Buim 4,73 6,5 72,77
9. 1,15 2,5
Polje
10. Cazin 4,42 8
11. Peigrad Cazin 2,39 7,66 2,5 13 58,92
12. Mihaljevac 0,85 2,5
Velika
13. Velika 3,03 6
Kladua 3,78 8,5 44,47
Kladua
14. Crvarevac 0,75 2,5
UKUPNO 34,25 34,25 58 58 59,05
222
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
223
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na podruju Unsko sanskog kantona je veliki broj privrednih organizacija gradio svoju mreu 35 kV,
tako da je ova mrea na ovom podruju znatno razvijena.U pravilu su to nadzemni vodovi Al/Fe
presjeka od 50 do 150 mm2 na elinim reetkastim stubovima.Pregled dalekovoda 35 kV daje se u
sljedeoj tabeli:
TABELA 194 - PREGLED TS 35/X KV PREMA VISOKONAPONSKIM TRANSFORMATORSKIM STANICAMA 110/X KV SA KOJIH SE NAPAJAJU
224
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Buim 4 3,58 2 1 ne 6
Popovi
Vrnogra 20 8,5 2,5 1,15
Polje
Crvarevac 2,5 0,75
248 97,2 58 66,16 23 7 14 73
Sa ukupno 152 izlaza na 10(20) kV strani (73 direktna 10 kV izlaza i 14 izlaza 20 kV iz TS 110/10 kV,
kao i 65 izlaza 10 kV iz vornih transformatorskih stanica TS 35/x kV) vri se snabdijevanje svih
naselja na teritoriji Unsko-sanskog kantona. Potroai se dalje napajaju preko NN vodova sa TS
10(20)/0,4 kV koje su locirane u samim naseljima. Topografska situacija visokonaponske i
srednjenaponske mrea sa prateim transformatorskim stanicama data je na Karti broj 8.
Prema podacima datim u Modulu 5. Studije energetskog sektora BiH104 sekundarna mrea srednjeg
napona ED Biha je u znaajnoj mjeri u pogonu na 20 kV (prema kriteriju udjela broja transformatora
SN/NN) i to na podruju Bosanskog Petrovca (40%) i Sanskog Mosta (21%). Ova mrea se postepeno
razvija i na podruju Cazina, Kljua i Bihaa.
Podruja Bosanske Krupe, Buima i Velike Kladue su u cijelosti upogonu na 10 kV,a na ostalim
podrujima ima manjih dijelova mree u pogonu na 20 kV. Udjeli elemenata mree u pogonu na 10
kV, ali pripremljenih za 20 kV su sljedei: 56% transformatora i 9% transformatorskih stanica
10(20)/0,4 kV te 73% nadzemne i 71% kabelske mree 10(20) kV. Relativno visoki postoci
omoguavaju planiranje prijelaza dijelova mree na 20 kV tokom promatranog razdoblja.
Instalisane snage i broj srednjenaponskih trafostanica na podruju Unsko sanskog kantona je,
prema dobijenim podacima iz JP Elektrodistribucije Biha, sljedea:
104
Studija energetskog sektora u BiH je izraena od strane Konzorcija: Energetski institut Hrvoje Poar,
Hrvatska; Rudarski institut Tuzla; Ekonomski institut AD Banja Luka; Soluziona, panija, a koja je objavljenja
02.04. 2008. pod vodstvom koordinatora Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
225
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Opina Domainstva
Broj stanovnika 2013. godine Broj domainstava
Biha 61 186 18 251
Bosanska Krupa 29 659 7 691
Bosanski Petrovac 7 946 2 863
Buim 20 298 4 397
Cazin 69 411 16 929
Klju 18 714 5 055
Sanski Most 47 359 12 242
Velika Kladua 44 770 11 745
Unsko sanski kanton 299 343 79 173
Prema podacima datim od strane JP Elektrodistribucija Biha broj kupaca Kantona se kretao prema
sljedeoj tabeli:
TABELA 197 BROJ KUPACA/POTROAA ELEKTRINE ENERGIJE
226
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema podacima o stanju elektro-distributivne mree na podruju Kantona mogu se izvesti sljedei
specifini podaci o duini mree 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV po pripadajuim transformatorskim
stanicama.
TABELA 198 DUINE DALEKOVODNIH MREA
Javna rasvjeta
U Unsko sanskom kantonu je ukupno instalirano 1 525 trafostanica 10(20)/0,4 kV. Procjena je da
ima 515 trafopodruja iz kojih se napaja javna rasvjeta. To iznosi cca 34% transformatora sa kojih se
napaja javna rasvjeta.
Ukupna potronja rasvjete u 2011.godini iznosila je prema podacima Elektroprivrede BiH u Unsko
sanskom kantonu cca 8 189 GWh, to iznosi 1,67% od ukupne utroene elektrine energije.
Trenutni broj stanovnika u Unsko sanskom kantonu iznosi 299 343, a oni ive u350 naseljenjih
mjesta i97 237stambenih jedinica. Prosjena gustina naseljenosti na podruju Kantona iznosi 70,61
stanovnika/km2, a prosjena veliina stambene jedinice iznosi 70 m2. Neznatno je uee kolektivne u
227
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ukupnoj stambenoj izgradnji (711 objekata kolektivnog stanovanja sa 10 913 stambenih jedinica
naspram 86 324objekta individualnog stanovanja). Sama izgradnja nije ravnomjerno disponirana i
najvea koncentracija je u opinskim centrima u kojima se javlja kolektivno stanovanje.
Prema raspoloivim podacima u urbanim naseljima ivi 39%, a u mjeovitim i ruralnim 61%
stanovnitva. Ako se posmatraju vrijednosti specifine potronje toplote, stanje u ovim sredinama
moe se izraziti kroz slijedee vrijednosti:
Sadanje stanje, gdje se veina stanovnika grije u vlastitom aranmanu, uglavnom na kruta goriva, u
vremenu ekoloke svjesnosti i ekonomske opravdanosti, nije prihvatljivo, te je izuzetno agresivno
usmjereno ka ouvanju i zatiti okolia i zdravlju stanovnika, te ouvanju postojeih resursa. Osim
toga, radi niskog intenziteta aktivnosti industrije, preko 50% ukupne potronje energenata se koristi
za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora. Informiranost i svijest stanovnitva o mjerama
poveanja energetske efikasnosti, ijim primjenama se moe znatno smanjiti potronja goriva, nije na
zadovoljavajuem nivou.
U Unsko sanskom kantonu, posebno u nekim opinama, kao to je Sanski Most, postoje
moguenosti za iskoritenje geotermalne energije za zagrijavanje.
P RIRODNI GAS
Jedan od najveih izazova dananjice je pronalaenje naina za ostvarivanje odrivog razvoja i u tom
smislu se pred korisnike energije postavlja zahtjev da se uz zadovoljenje rastuih potreba za
energijom, u isto vrijeme, postigne smanjenje zagaenja okoline na minimum.
U tom smislu, vei udio prirodnog gasa u spektru koritenih energenata, uz koritenje svih
komparativnih prednosti koje prirodni gas ima u odnosu na druge raspoloive energente, doprinosi
ispunjenju tog cilja.
Prirodni gas je fosilno gorivo ijim sagorijevanjem nastaje najmanje polutanata, te se smatra ekoloki
istim gorivom. U produktima sagorijevanja prirodnog gasa nema pepela niti ai, udio sumpor
dioksida i ugljen-monoksida je minimalan, dok je sadraj ugljendioksida za 20-40% manji nego kod
drugih fosilnih goriva. Prirodni gas je izrazito efikasno gorivo ija efikasnost naroito dolazi do izraaja
kod njegove neposredne primjene u proizvodnim procesima, te se uz benefit smanjenja emisije
polutanata istovremeno postie i smanjivanje specifine potronje energije.
Osim konvencionalnih naina primjene prirodnog gasa u sektoru iroke potronje i u industriji, sve je
vie naina koritenja ovog energenta u npr. kombinovanim CCGT i CHP tehnologijama za
proizvodnju elektrine energije, koritenje gasa u sprezi sa drugim izvorima energije kao to su
solarna energija, biomasa, itd.
Da bi se iskoristile navedene prednosti koje ima prirodni gas, znaajan aspekt se mora dati sigurnosti
snadjevanja. Sigurnost snabdijevanja ima strateki znaaj za gasni sektor svake zemlje.
228
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Studija energetskog sektora u BiH EIHP, Modul 10, Prirodni plin, ESSBiH, je dala pregled stanja i
potreba za plinifikacijom nae zemlje. Detaljnija objanjenja e biti prikazana u narednim fazama
Plana.
U tom smislu plan razvoja vieg reda (PPFBiH), predvia kao jedan od dva osnovna pravca razvoja:
Trite naftnih derivata u BiH gotovo je potpuno ovisno o uvozu. Prema strukturi finalne potronje,
najvei udio u finalnoj potronji naftnih derivata zauzima promet (gotovo 70%), zatim slijedi
industrija s 12%, kuanstva s 10%, poljoprivreda s 8% te sektor usluga sa svega 2%.
U vrijeme energetske zavisnosti velikog broja drava o uvozu nafte, u osiguranju stabilnosti
snadbjevanja veliku ulogu ima skladitenje nafte i naftnih derivata. Europska Unija je propisala
obvezu dranja 90-dnevnih zaliha nafte i naftnih derivata radi osiguranja snadbjevanja kljunih
postrojenja kao i adekvatne reakcije na vanjske ili unutranje poremeaje u snadbjevanju.
Upravljanje obaveznim zalihama je kljuni element sistema interventnog reagovanja. Nove drave
lanice kao i one u procesu pridruivanja Europskoj Uniji preuzele su obavezu formiranja obaveznih
zaliha nafte i naftnih derivata kao jedan od vanih zadataka u osiguranju snadbjevanja energijom.
Kako postojei skladini kapaciteti FBiH nisu dovoljni da se obezbjede minimalne obavezne zalihe, PP
FBiH su planirana proirenje postojeih skladinih kapaciteta nafte i naftnih derivata, te je kroz
kantonalne planove potrebno obezbjediti lokacije za nove naftne terminale, koji trebaju biti u
potpunosti opremljeni potrebnom infrastrukturom.
Zbog navedenog je u planskom periodu potrebno izraditi studiju o mogunosti proirenja postojeeg
skladita u Bihau kapaciteta 18.100 m3, te ukoliko se pokae moguim, pokrenuti aktivnosti na
proirenju postojeeg naftnog terminala.
229
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 199 - PREGLED INSTITUCIONALNE ORGANIZACIJE JAVNIH KOMUNALNIH PREDUZEA IZ OPINA UNSKO SANSKOG KANTONA
Velika Kladua Javno komunalno usluno Opina Velika Kladua a) Opi sektor
preduzee b) Tehniki sektor:
Komunalije d.o.o. Velika - Sluba odvoza otpada:
Kladua - Radna jedinica
Komunalije
Samo kod nekoliko komunalnih preduzea postoje odreene aktivnosti na odvojenom prikupljanju i
izdvajanju korisnih komponenti komunalnog otpada, ali na ogranienom podruju i malim
koliinama.
Opina Prostori
Biha Reciklano dvorite
Bosanska Krupa Reciklano dvorite
Bosanski Petrovac nema podataka
Buim nema podataka
Cazin Reciklano dvorite
Klju nema podataka
Sanski Most Mainski krug
Velika Kladua Hala za reciklau
Pored odlaganja komunalnog otpada, poseban tretman odlaganja ima neopasni otpad iz industrijskih
procesa i opasni otpad utvren posebnim propisima.
UUnsko sanskom kantonu ve dugi niz godina prisutan je velik broj nelegalnih divljih odlagalita
otpada, odnosno otpadom oneienih povrina. Uglavnom se radi o lokacijama koje su saobraajno
lako dostupne i koje je tee kontrolirati. Vei broj takvih lokacija postoji na vangradskom podruju na
231
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
kojem nema organiziranog prikupljanja i odvoza otpada. Divlja odlagalita i otpadom oneiene
povrine imaju znaajan negativan uticaj po okoli.
Iako javna komunalna preduzea vre organizirano odvoenje otpada sa podruja opina Kantona,
divlje deponije i dalje svakodnevno nastaju, a dodatan problem predstavlja promjena lokacija divljih
deponija. Povrine koje se zagauju na ovaj nain, pa i nakon akcija ienja, bivaju ponovo
oneiene i koritene, to se u terminologiji naziva aktivnim divljim deponijama. Na njima se
odlau najrazliitije vrste otpada, a najee je to otpad organskom porijekla, kao to su uginule
ivotinje, klaoniki otpad, pa zatim graevinski otpad, kabasti i otpad iz domainstava itd., to ih ini
izuzetno opasnim za okoli, ali i za zdravlje ljudi, zbog nedostatka selekcije i pravilnog postupanja sa
otpadom.
Procjenjuje se da ovakvih lokacija ima na desetine u Unsko sanskom kantonu, a za sada poznate su:
Nivo obuhvata domainstava koja koriste usluge zbrinjavanja komunalnog otpada po opinama
Unsko-sanskog kantona je veoma razliit i kree se od 33,5% u opini Sanski Most do oko 90% u
opinama Biha, Bosanski Petrovac i Cazin. Prosjean obuhvat domainstava koja koriste usluge
zbrinjavanja komunalnog otpada na podruju Unsko-sanskog kantona, iznosi oko 71,5%.
Ukupan broj pravnih lica, korisnika usluga zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno po sastavu i
svojstvima njemu slinog otpada, na podruju Unsko-sanskog kantona (bez podataka za Bosansku
Krupu) iznosi 3 905. Procenat pravnih lica na podruju Unsko-sanskog kantona koji su obuhvaeni
uslugom zbrinjavanja otpada se ne moe dati, jer opine, odnosno javna komunalna preduzea nisu
ustupili podatke o ukupnom broju pravnih lica na podruju opine koja koriste ovu vrstu usluge.
Rb. Opina Broj Broj Broj korisnika Index Broj pravnih Ukupno
stanovnika domainstava usluga 5/4 lica/korisnik korisnika
a usluga usluga
1. Biha 61 186 18 251 15 223 83,4 1 241 16464
2. Bosanska Krupa 29 659 7 691 5 390 70,08 Nije Nije
dostavljeno dostavljeno
3. Bosanski 7 946 2 863 1 718 60,0 144 1862
Petrovac
4. Buim 20 298 4 397 2 241 50,96 156 2397
232
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
O PINA B IHA
Komunalni otpad i otpad po svojstvima slian komunalnom, iz domainstava ali i iz privrede, odvozi
se 5 dana u sedmici. Otpad se skuplja u kontejnere zapremine 1 100 l i 5/7 m3. Na podruju opine
postoje eko otoci na kojima se prikupljaju izdvojene komponente otpada (papir, najlon, PET), te se
nakon preanja predaju ovlatenim licima za obradu korisnih komponenti otpada. Skupljeni otpad
odvozi se na deponiju Gorjevac Krukovaa. Lokalitet deponije sa nalazi sa lijeve strane
magistralnog puta Biha Bosanski Petrovac i udaljena je oko 15 km od Bihaa. U blizini odlagalita
otpada nema izvorita pitke vode, a vodotok rijeke Une udaljen je oko 1,5 km zrane linije od
deponije. Otpad se na deponiju Gorjevac-Krukovaa odlae od sredine 1996. godine, odnosno
nakon zatvaranja deponije Vujak u istoimenom potpljeivikom naselju. Deponija se prostire na
povrini od 15 000 m2, a povrina na koju se trenutno odlae otpad iznosi cca 5 000 m2. Procijenjeno
je da kapacitet odlagalita iznosi cca 500 000 m3,te da je volumen odlagalita popunjen oko 80%.
Nelegalne deponije:
233
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Povremene deponije:
Legalna deponija:
Krivodol
Polulegalne deponije:
Nelegalne deponije:
Puenik 1,
Puenik 2,
Veliki Dubovik,
Zalin,
Petrovii-Kriva,
Petrovii-Borik,
Dobrovi,
Vranjska (preko puta Sene),
Serpentina Krivodol,
Ivanjski put,
Stare njive-Matinovac,
Matinovac,
Perna Brezik-Todia brdo.
Nelegalne deponije:
O PINA B UIM
Komunalni otpad i otpad po svojstvima slian komunalnom, iz domainstava ali i iz privrede, odvozi
se 5 dana u sedmici. Otpad se skuplja u kontejnere i kante. Otpad se odvozi na deponiju Medre
Vlaki do koja se nalazi na podruju opine Bosanska Krupa. Na prostoru opine Buim egzistiraju 22
evidentirane divlje deponije krutog otpada. Predvia se formiranje pretovarne stanice krutog otpada
za cijeli prostor opine u obuhvatu naseljenog mjesta Konjodor, na lokaciji Banova Krntija P=1,36 ha.
O PINA C AZIN
Komunalni otpad i otpad po svojstvima slian komunalnom, iz domainstava ali i iz privrede, odvozi
se 5 dana u sedmici. Otpad se skuplja u kontejnere zapremine 1,1 m3, 5 m3, i 7 m3. Na podruju
opine odvojeno se skuplja otpad za reciklau: papir i plastika. Otpad se odvozi na deponiju Medre
Vlaki do koja se nalazi na podruju opine Bosanska Krupa. Na podruju naselja Slatina nalazi se
pretovarno dvorite za odvojeno prikupljanje i obradu papira i najlona.
Nelegalne deponije:
MZ Stijena, Alijagii,
MZ Stijena, Sivii Borovo,
MZ Stijena, obala Horljave,
MZ Stijena, Silii Kum,
MZ Majetii, Brezik,
MZ Majetii, Unska Strana (Hamin Jarak),
MZ Polje, Selimovii,
MZ Ostroac, Krivodol,
MZ turli, ovii i Crnaja Jarak,
MZ Donja Koprivna, Suljii,
MZ Donja Koprivna, Pivnice,
Mz Cazin, Kolite,
MZ Gnjilavac, Kliia Majdan,
MZ Traka Ratela, RujnicaMZ Vrelo, Semania Majdan.
235
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
O PINA K LJU
Komunalni otpad i otpad po svojstvima slian komunalnom, iz domainstava ali i iz privrede, odvozi
se 5 dana u sedmici. Otpad se selektira, a ova opina ima i eko otoke. Otpad se skuplja u kante i
kontejnere zapremine 1 100 l i 5 m3. Skupljeni otpad odvozi se na deponiju Pei. Deponija je
osnovana 1987. godine. Povrina deponije iznosi oko 8 500 m2 i njena trenutna popunjenost iznosi
oko 80%. Procjenjuje se da su njeni kapaciteti raspoloivi za 5 godina odlaganja otpada.
Nelegalne deponije:
236
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
2004.godine osnovano je preduzee pod nazivom Regionalna deponija US REG DEP, d.o.o. Biha, iji
je veinski osniva u iznosu od 58% bio Unsko sanski kanton, a 42% opine Unsko sanskog
kantona i opine Drvar iz Livanjskog kantona.
Jedan od stratekih ciljeva je uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom na podruju Unsko-
sanskog kantona koji bi se ogledao u formiranju regionalnog centra za tretman otpada, te konanog
utvrivanja lokacije i otvaranja regionalne deponije, a koja bi bila dio sistema regionalnih odlagalita
na podruju Bosne i Hercegovine. Prema prijedlogu svih opina Unsko-sanskog kantona donesena je
Odluka o preraspodjeli osnivakog udjela US REG DEP u korist opina, ime je smanjeno vlasnitvo
Skuptine Unsko-sanskog kantona sa 58% na 5%, odnosno opine su potpisivanjem Aneksa ugovora
postale vlasnici ovog preduzea u iznosu od 95% osnivakog kapitala. Nakon toga resorno
Ministarstvo izvrilo je transformaciju preduzea US REG-DEP u javno preduzee koje sada posluje
pod novim nazivom Javno preduzee Centar upravljanja otpadom REG DEP d.o.o. Biha i koje je
postalo zajedniki regionalni operater za upravljanje otpadom za podruje osam opina Unsko-
sanskog kantona i opine Drvar iz Livanjskog kantona.
Na osnovu ankete koja je provedena za potrebe izrade Plana upravljanja otpadom Unsko-sanskog
kantona 2014 2019. godine, uraena je studija sa pretpostavljenim rastom koliine komunalnog,
krutog i otpada od ienja i odravanja javnih povrina za period 2011 2019. godine.
TABELA 204 PROJEKCIJA RASTA KOLIINA KOMUNALNOG I NJEMU SLINOG OTPADA DO 2019.GODINE
237
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 206 PROJEKCIJA KOLIINA RASTA OTPADA OD IENJA I ODRAVNJA JAVNIH POVRINA
105
Projekcija rasta broja stanovnika je korigovana u odnosu napodatke Strategije prikupljanja i upravljanja
otpadom, a prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovnitva 2013. godine
238
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Podrune kole su organizirane kao etvorogodinje ili devetogodinje kole (prema novom sistemu
obrazovanja), ali esto ne ispunjavaju uslove u pogledu broja djece prema Pedagokim standardima,
to se ipak tolerie, a zbog izoliranosti pojedinih podruja u kojima se te kole smjetaju.
U kolskoj godini 2011/12. godini, osnovne kole je pohaalo 27 220 djece, a broj uenika upisanih u I
razred osnovne kole je bio 2064.
Ako se ovi podaci uporede sa podacima ranijih godina, primjerice kolskom godinom 2005/2006.,
kada je bilo 3194 upisane djece, vidljiv je pad broja uenika upisanih u I razred za 376 djece ili 0,13%
populacije Kantona.
Prema vrlo podrobnim podacima koji su ustupljeni za izradu Plana, uvidjelo se da neke kole,
posebno podrune, su pred zatvaranjem ili su ve zatvorene, to je sluaj sa dvije podrune kole u
opini Bosanski Petrovac, a to opet govori u prilog opadanju broja stanovnika, smanjenju nataliteta
i, generalno, starenju drutva Unsko sanskog kantona.
Problem nije samo izraen kroz smanjen broj uenika koji pohaaju kole; moda je i vei problem,
zapravo, stanje kolskih ustanova.
kolski objekti, u najveoj mjeri, graeni su prije vie od trideset godina, a ratna razaranja su na njima
esto ostavljala trag. Nedostatak finansijskih sredstava u obrazovanju, esto uzrokuje loe stanje
kolskih objekata, nizak nivo opremljenosti, manjak potrebne povrine po ueniku za razliite kolske
aktivnosti itd., to se u planskom periodu svakako mora mijenjati.
239
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 207 PREGLED STANJA I KORISNIKA OSNOVNIH KOLA UNSKO SANSKOG KANTONA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
115
116 648 43 944 158 655 1665 1176 22 175 7914 30089 11584 420
OPINA BIHA
O 'HARMANI I'' 4146 0 4146 963 963 ne ne 390 950
O ''HARMANI II'' 3213 4850 73,55 1143 123 1266 ne ne ne ne ne ne 339 0
1. egar 985 96 54 850
2. Vedro Polje 173 27
3. Golubi 279
4. Sokolac 179
5. Kantonalna bolnica 20
O ''PREKOUNJE'' 4012 5709 953 409 1362 ne ne ne ne 50% ne 492 2640
1. Bakai 558 83 50% 878
2. Pokoj 920 273 882
3. avkii 218 53 880
O ''GORNJE PREKOUNJE-
RIPA'' 4500 6100 52 52 719 259 978 ne ne ne ne ne da da 500 5000
1. Ripa 1000 207 ne
2. Veliko Zaloje 300 24 ne
3. Pritoka 300 28 ne
O ''KAMENICA'' 2250 4140 48 390 491 881 da ne ne ne da da 325 780
1. Izai 1090 339 da ne ne ne da ne 1800
2. Klokot 400 53 ne ne ne ne ne ne 600
3. Vikii 400 99 ne ne ne ne ne 600
O ''BREKOVICA'' 1126 2170 0 0 270 243 513 da da 0 2142
1. Jezero 717 138 da 814
2. Srbljani 196 86 600
3. Spahii 131 19 600
JU O ''GATA ILIDA,VRSTA'' 846 1748 271 225 496 ne ne 1800
240
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
1. Vrsta 902 206
2. Mala Pe 19
O ''K. VAKUF,ORAAC'' 1200 3550 63 225 288 da ne 2200
1. ukovi 250 11
2. Klisa 300 9
3. Oraac 1500 200 da ne 1000
4. Martin Brod 300 5
OPINA BOS. KRUPA
'PRVA OSNOVNA KOLA'' 2500 4330 576 283 859 da 396 250
1. Pitaline 810 198 270
2. Arapua 500 35 da 350 300
3. Zalin 270 24 100
4. Veliki Radi 250 26 29
''DRUGA OSNOVNA KOLA'' 3308 33 590 485 1075 da da 554 18
1. Veliki Badi 550 8 141
2. Pilana 2060 12 278 800
3. Ostrunica 440 3 66 1375
JU O ''OTOKA'' 3141 3640 48 58 635 59 694 da ne da da 514 648
1. Ljusina 297 46 402
2. D. Ivanjska 202 13 500
JU O ''JEZERSKI'' 2308 2774 40 42 443 182 625 da ne ne da da ne 288 1500
1. Mahmi Selo 466 182
OPINA BOS. PETROVAC da ne ne da da ne
O''AHMET HROMADI'' 3910 7029 37 548 167 715 da 294 1280
1. Krnjeua 846 73 335
2. Bravsko 667 34 da 1406
3. Smoljana 405 29 630
4. Bjelaj 595 17 600
5. Koluni 376 8 472
241
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
6. Vrtoe 230 6
7. Bukovaa
OPINA BUIM ne da da da
O ''BUIM'' 3362 6712 36 933 864 1797 ne 404 875
1. Varo. Rijeka 1330 319 ne
2. Lubarda 100 83 ne ne
3. Elkas. Rijeka 420 66 ne
4. Buevci 320 101
5. Vrhovska 400 91 400
6. Zaradostovo 400 94 400
7. Mrazovac 380 110
O ''AVNIK'' 1293 2053 339 32 371 da ne ne 7025
1. Rado 760 32 600
O ''KONJODOR'' 3293 4280 64 64 265 81 346 ne ne ne ne ne ne 1780
1. Brigovi 987 81
OPINA CAZIN
O''CAZIN I'' 3487 4687 30 30 850 232 1082 ne da ne da ne ne 80 800
1. Gnjilavac 697 136
2. Polje 503 96 1000
O''CAZIN II'' 3970 4250 22,4 56 730 112 842 ne da 411 1120
1. Slatina 280 112 860
O''SKOKOVI'' 1750 1950 57 57 248 37 285 ne ne ne ne ne ne 300 900
1, Krakaa 200 37
O ''GORNJA KOPRIVNA" 2418 3704 494 231 725 da ne ne ne ne ne
1. Donja Koprivna 448 131
2. Ljubijankii 643 51
3. Ponjevii 196 49
O 'LISKOVAC'' 2180 2540 56 251 159 410 ne ne ne ne 60% 70% 293 2321
1. Krivaja 360 159
242
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
O ''OSTROAC'' 3919 4938 405 198 603 ne ne ne ne ne da 126 1500
1. Osredak 262 54
2. Proii 500 45
3. Majetii 257 99
O ''TURLI'' 1800 1970 358 52 410 ne ne ne ne ne da
1. . Platnica 170 52
O ''ORALII'' 3445 4265 56 558 217 775 da ne da 190 200
1. Mutnik 350 99
2. Kovaevii 220 61
3. Gornji oralii 250 57
O ''TRAKA RATELA 1300 2800 247 230 477 ne ne ne ne da ne 220 600
1. Pjanii 800 103
2. Trac 500 81 300
3. Rujnica 200 46
O ''PEIGRAD'' 1177 1508 54 54 289 61 350 ne ne ne ne ne ne 140 1500
1. Donja Luka 332 54 54 61 ne ne ne
O ''STIJENA'' 2500 3700 56 56 574 374 948 288 9200
1. Podgredina 400 105 ne ne ne ne ne da
2. Vilenjaa 400 64
3. Zmajevac 400 35
4. Miostrah 82
5. Glogovac 88
OPINA KLJU
O ''KLJU'' 3238 4318 57,5 57,5 725 80 805 da ne ne ne ne da 399 4600
1. Veleevo 360 30 700
2.Humii 450 43 800
3. Crljeni 270 7
O ''VELAGII'' 2674 4426 64 64 258 96 354 da ne ne ne da ne 540 1300
1. Krasulje 450 56 700
243
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
2. Kamiak 450 22
3. Balijevii 402 9 400
4. Ramii 450 9 800
O "SANICA" 2858 3185 105 240 61 301 400 1200
1. Donja Sanica 54 14 da ne ne ne da da 550
2. Biljani 273 47 800
OPINA SANSKI MOST
O ''5.OKTOBAR'' 2520 3938 60 60 844 73 917 da ne ne ne ne da 200 2250
1. Zdena 310 33 ne
2. Stari Majdan 1108 40 ne da 180 1250
O''PRVA SANSKA KOLA'' 2500 3100 56 56 405 69 474 da da ne da ne ne 200 6500
1. Podlug 300 13
2. Trnova 300 56
O ''VRHPOLJE'' 1353 2168 56 56 258 44 302 da da ne da da 800
1. Kijevo 405 29 800
2. Hrustovo 410 15
O ''SKENDER KULENOVI'' 2129 2490 28,2 56 343 122 465 da ne da da da 186 1961
1. Gornji Kamengrad 162 45
2. Podvidaa 100 9
3. Husimovci 99 68
O ''FAJTOVCI'' 2722 4274 56 262 103 365 ne ne ne da ne da 360 1200
1. Luci Palanka 9
2. Skucani Vakuf 73
3. Modra 10
4. Okre 11
O ''HASAN KIKI'' 3184 3184 61 61 435 435 ne ne ne ne da da 178 1260
O ''MAHALA 2596 3016 80 76 372 55 427 ne ne ne ne da da 292 3375
1. aplje 420 55
OPINA VEL. KLADUA
244
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
''PRVA OSNOVNA KOLA'' 1350 2070 12 661 119 780 ne ne ne ne ne ne 1500
1. Polje 470 96
2. iljkovaa 250 23
JU O ''25. NOVEMBAR'' 3075 3252 94 57,29 744 77 821 ne ne ne ne ne ne 425 2628
1. Trnovi 177 77
JU O ''SEAD EHI'' 2160 2400 310 74 384 ne 500
1. Marjanovac 240 74
JU O UMATAC 222 85 307 ne ne ne ne da da
1. Kudii 85
JU O 'PODZVIZD'' 820 1654 378 208 586 ne 720
1. Rajnovac 412 103 1260
2. Ponikve 284 74 450
3. Kumarice 138 31
JU O ''CRVAREVAC'' 2499 2912 56 56 363 175 538 ne ne ne ne ne da 320 920
1. Zborite 147 72
2. Stabanda 145 55 902
3. aglica 121 48
O ''TODOROVO'' 2128 3958 297 170 467 ne ne ne ne ne da 200 3567
1. Vejinac 76
2. Golubovii 23
3. elinje 50
4. Mrcelji 21
O ''TOD. SLAPNICA'' 2180 2620 64 54 219 110 329 288 1725
1. D. Slapnica 440 110 da da ne da ne ne
O ''DONJA VIDOVSKA'' 2008 2808 221 55 276 ne ne ne ne ne da 288 940
1. Gornja Vidovska 320 31
2. Johovica 480 24
O ''1.MART'' VRNOGRA 2300 3284 32 513 107 620 da da da 180 1750
1. Poljana 11
245
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sportska
Povrina kolskog prostora u m2 Povrina rad. Broj uenika 2009/10 Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka dvorana Povrina
UNSKO-SANSKI KANTON mat. k. pod.k. UKUPNO Teh. Lik. mat.k. pod.k. UKUPNO Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez. Zad. Nez. Fis. Igr.
2. Glinica 39
3. Elezovii 30
4. estanovac 17
5. Gradina 10
TABELA 208 PREGLED STANJA JAVNIH USTANOVA ZA PREDKOLSKI ODGOJ Opremljenost ustanova predkolskog odgoja je zadovoljavajua, objekti
Opremljenost i modernizacija kolskih prostorija je na Ustanova (javna) Broj djece 11/12
nezadovoljavajuem nivou; veina kola nema adekvatne prostorije za JU Djeiji vrti Biha 342
kabinetsku nastavu (informatika, fizika, hemija, biologija, tehniku i JU Djeije obdanite Bosanska Krupa 69
likovnu kulturu), esto nije obezbijeen niti potreban minimum otvorenih JU Djeiji vrti Bosanski Petrovac 60
JU Djeije obdanite H.Omanovi Cazin 120
i zatvorenih povrina za sport i rekreaciju. Takoe, stanje kolskih JU Djeiji vrti Ljiljan Klju 69
biblioteka je vrlo loe. JU Djeiji vrti Krajika radost Sanski Most 167
JU Djeije obdanite Velika Kladua 107
TABELA 209 PREGLED STANJA PRIVATNIH USTANOVA ZA PREDKOLSKI ODGOJ
UKUPNO 934
Problematika obrazovanja Unsko sanskog kantona je detaljno opisana u su sanirani i rad se odvija u dobrim uslovima, te su potrebe za dodatnim
Strategiji razvoja obrazovanja Unsko sanskog kantona do 2015. godine, intervencijama smanjene na minimum. Predkolske ustanove zauzimaju
gdje se utvruju problemi, te kandiduju mogua rjeenja i propozicije za
poboljanje stanja u ovoj oblasti. Odredbe ovog dokumenta e biti Ustanova (privatna) Broj djece 10/11
ukomponirane u mjeri koja je adekvatna za prostorno razvojni PPU Pinokio 62
dokument u narednim fazama Plana. PPU Prvi koraci 37
PPU Una Logen 23
Na podruju Kantona radi sedam javnih i etiri privatne predkolske PPU Kolibri 18
ustanove. U javnim predkolskim ustanovama je u k.god.2011/12. bilo UKUPNO 140
ukupnu povrinu od 33 676 m2, od ega su zatvoreni prostori 8 534 m2, a
upisano 934 djece, dok za privatne ustanove podatak nije poznat,
otvorene povrine, dvorita, vrtovi na povrini od 25 142 m2.
meutim, u odnosu na prole kolske godine, moe se procijeniti da je taj
broj oko 15% od broja djece u javnim ustanovama, tj., oko 140.
246
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
247
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Trenutno na podruju Kantona rade 23 srednje kole, od ega je 20 javnih kola i 3 privatne. U
kolskoj godini 2012/13., upisano je 12 754 uenika, u 500 odjeljenja, to je poveanje u odnosu na
prethodne godine za skoro 20%. Iste kolske godine, I razrede srednjih kola pohaa 3797 uenika.
Stanje kolskih objekata srednjih kola na podruju Unsko-sanskog kantona u ovom trenutku nije
povoljno. Veliki broj kolskih objekata graen je prije trideset i vie godina. Objekti uniteni u ratu
uglavnom su obnovljeni koritenjem kredita i donatorskih sredstava meunarodne zajednice, ali se
pritom nije vodilo rauna o opremanju kola savremenim nastavnim sredstvima. Jedan dio kola je
obnovljen i opremljen u skladu sa standardima (Gimnazija u Cazinu, Gimnazija u Bihau, Medicinska
kola Biha, Mjeovita srednja kola Bosanski Petrovac, SP ''Sanus Futurum'') ali drugi dio kola
nema ni osnovnih uslova za izvoenje nastave i zgrade kola trae hitnu rekonstrukciju od kojih su
neke i u izgradnji ili rekonstrukciji (I i II srednja kola Cazin, srednje kole u Velikoj Kladui, Gimnazija
Bosanska Krupa). Oprema kola nastavnim sredstvima je nedovoljna i trai obnavljanje u skladu sa
razvojem tehnologije. U pogledu kolskih sportskih dvorana i terena stanje je takoe loe. Sigurno je
da to negativno utjee na fiziki razvoj kolske populacije na podruju Unsko-sanskog kantona.106
Prema strukturi zvanja i zanimanja, prednjae upisi u tehnike i srodne etvorogodinje i trogodinje
kole, a broj upisanih uenika u gimnazije je tek 26%, to ne odgovara evropskim standardima. Veliki
broj uenika upisuje etvorogodinje ili trogodinje strukovne kole, gdje prednjae upisi u tehnike i
srodne srednje kole, a posebno u kole koje izuavaju mainstvo i obradu metala. Meutim, podaci
iz ustanova za zapoljavanje govore da trite rada nije usklaeno sa sistemom obrazovanja, te da za
neka zanimanja gotovo i da nema interesa. Posebna panja se treba posvetiti ugostiteljskim i
turistikim zanimanjima, obzirom da tu lei veliki potencijal ovog podruja.
106
Strategija razvoja obrazovanja Unsko sanskog kantona do 2015. godine, str.21
248
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 210 PREGLED STANJA I KORISNIKA OBJEKATA ZA SREDNJE OBRAZOVANJE UNSKO SANSKOG KANTONA
249
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
250
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Univerzitet u Bihau je osnovan 1997. godine, meutim, vie obrazovanje se moglo dobiti i mnogo
ranije u kantonalnom centru, ve poetkom 70 ih godina prolog vijeka, kada je sa radom poelo
istureno odjeljenje Vie tehnike kole iz Karlovca, potom, sredinom 70 ih, kada su se osnovali
mainski i tekstilni odsjeci na Vioj tehnikoj koli u Bihau, a u tom periodu je otvorena i Via
ekonomska kola.
Biotehniki fakultet,
Ekonomski fakultet,
Islamski pedagoki fakultet,
Pedagoki fakultet,
Pravni fakultet,
Tehniki fakultet,
Visoku zdravstvenu kolu,
U kolskoj godini 2011/12. broj upisanih studenata je iznosio 4458. Opremljenost i stanje objekata u
kojima se odvija je vrlo razliita; neke ustanove su dosta dobro opremljene, imaju ak i studentske
domove u svom sastavu, dok se druge smjetaju u zgrade srednjih kola, bez vlastitih prostorija i
potrebne opreme za kvalitetan i ugodan boravak studenata.
1.8.1.4. NAUKA
Nauno istraivaki rad se vezuje za visokokolsko obrazovanje, tj., fakultetske ustanove u svom
sastavu imaju odjele za razvoj i promociju nauke, meunarodnu saradnju i pruanje pomoi
studentima, kako bi razvijali i usavravali svoje znanje na Univerzitetu u Bihau ili na inostranim
univerzitetima.
251
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ustanova Brojnost
Bolnice 2
Ljeilite Gata 1
Privatne poliklinike 4
Domovi zdravlja 8
Podrune ambulante 65
Timovi obiteljske medicine 40
Hitne pomoi 8
Javne ljekarne 7
Privatne ljekarne 5
Savjetovalita 1
Domovi zdravlja moraju omoguiti stanovnicima cijele opine adekvatnu sekundarnu zdravstvenu
zatitu, a sve mjesne zajednice trebale bi imati podrune ambulante ope ili porodine medicine,
kako bi se i opinski domovi zdravlja mogli rasteretiti.
U 2013. godini dolo je do poara u Kantonalnoj bolnici Dr Irfan Ljubijanki, gdje su gornji spratovi
najveeg objekta u sklopu kantonalne bolnice u potpunosti izgorjeli, te je nanesena ogromna
materijalna teta cjelokupnom kompleksu. Sa nekadanjih 25 000 m2, bolnica je svedena na uslovnih
6 000 m2. Iako je planirano proirenje kapaciteta kantonalne bolnice, novonastala situacija je dovela
do potrebe izgradnje novih objekata.
252
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
253
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
2
Opina Naselje Ustanova Povrina (m ) Slube/odjeljenja Broj korisnika Kapacitet Porodine i ope ambulante Povrina
2
kreveta (m )
BIHA BIHA KANTONALNA 25 861 Hirurgija 650
BOLNICA Ortopedija sa
traumatologijom
Urologija
Ginekologija i rodilite
Neonatologija
Pneumoftiziologija
Interna medicina
Otorinolaringologija
Pedijatrija
Neurologija
Psihijatrija
Infektologija
Oftalmologija
Dermatovenerologija
Biha Biha Dom zdravlja - Hitna pomo Cca 60 000 - Ozimice
RTG/UZV dijagnostika
Antituberkulozni dispanzer Izai
Sluba za zbrinjavanje Vrsta
medicinskog otpada
Porodina medicina Kulen Vakuf
Dispanzer za ene Srbljani
Hematoloko-biohemijski Brekovica
laboratorij
Polivalentna patronaa Gata
Opta medicina Oraac
Centar za fizikalnu medicinu Klisa
Centar za mentalno zdravlje Zavalje
Medicina rada Ripa
Sluba za zatitu vida i one Martin Brod
bolesti
Stomatologija
Centar za srce
Bosanska Krupa Bosanska Krupa Dom zdravlja 2114 Sluba hitne, ope i Cca 33 000 - Otoka 265
porodine medicine sa
254
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
2
Opina Naselje Ustanova Povrina (m ) Slube/odjeljenja Broj korisnika Kapacitet Porodine i ope ambulante Povrina
2
kreveta (m )
kunim lijeenjem
Sluba polivalentne Jezerski 243
patronae
Sluba za zatitu ena Jasenica 140
Sluba za zatitu predkolske Veliki Radi 47
djece
Sluba za zatitu kolske Arapua 118
djece i omladine
Pneumoftizioloka zatita Veliki Badi 142
Higijensko-epidemioloka Mahmi selo 91
zatita
Sluba za zubozdravstvenu
zatitu djece i odraslih
Dijagnostika (RTG,UZV,EKG,
laboratorij)
Specijalistiko konsultativne
djelatnosti
Centar za fizikalnu
rehabilitaciju
Centar za mentalnu
rehabilitaciju
Oftalmoloka ambulanta
Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Dom zdravlja 1940 + 50 (hitna Hitna pomo - Krnjeua 400
pomo)
Buim Buim Dom zdravlja 1570 + 30 (hitna Hitna pomo Cca 18 000 20 332
pomo)
Cazin Cazin Dom zdravlja 31 569 sa Hitna pomo Cca 65 000 - Donja Korpivna 80
dvoritem Opa/porodina medicina Gornja Koprivna 56
Savjetovalite za dijabetes Ljubijankii 110
Savjetovalite za trudnice Skokovi 70
Peigrad 80
Liskovac 20
Krivaja 56
turli 70
Traka Ratela 64
Mutnik 18
Ostroac 54
255
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
2
Opina Naselje Ustanova Povrina (m ) Slube/odjeljenja Broj korisnika Kapacitet Porodine i ope ambulante Povrina
2
kreveta (m )
Majetii 143
Stijena 130
Miostrah 56
Osredak 64
Klju Klju Dom zdravlja 2750 Hitna pomo Cca 19 000 - Sanica 400
Laboratorij Krasulje 40
RTG Biljani
Zubna ambulanta Velagii
Ambulanta za zatitu radnika Kamiak
Internistika ambulanta Veleevo nije u funkciji
Ona ambulanta Duboani nije u funkciji
Ginekoloki i ortopedski Zgob nije u funkciji
pregledi (jednom sedmino)
SANSKI MOST SANSKI MOST OPA BOLNICA 3471 Cca 44 000 50
Sanski Most Sanski Most Dom zdravlja 1441 + 106 Hitna pomo Cca 44 000 Donji Kamengrad
(hitna pomo) Ordinacija ope medicine Palanka 1060
Patronana sluba Fajtovci
Stomatoloka sluba Vrhpolje
Osnovne laboratorijske Trnova
usluge Stari Majdan
Poljak
Sasina
Velika Kladua Velika Kladua Dom zdravlja 3688 + 194 Opa/porodina medicina Cca 47 000 Vrnogra 1226
(hitna pomo) Zdravstvena zatita ena i umatac
djece sa porodilitem
kolska medicina Vidovska
Zdravstvena zatita Mala Kladua
specifinih i nespecifinih
plunih oboljenja
Zubozdravstvena djelatnost Podzvizd
Higijensko-epidemioloka Todorovo
djelatnost
Laboratorijska i radioloka Todorovska Slapnica
dijagnostika
Centar za mentalno zdravlje Zborite
Centar za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju
256
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pored navedenih ustanova, u Bihau, a za podruje cijelog Kantona, djeluje i Zavod za javno zdravstvo
Unsko sanskog kantona.
Ve dugi niz godina, svoje usluge pacijentima prua i ljeilite Gata, za ije vode je utvreno da imaju
ljekovita svojstva, te se zapoelo sa izgradnjom ljeilino banjskog kompleksa.
Razliiti nivo specijalistikih pregleda se mogu obavljati i u privatnim poliklinikama u Bihau, Cazinu,
Velikoj Kladui i Bosanskoj Krupi.
1.8.2.2. APOTEKE
U svakom opinskom centru postoji vei broj apoteka u dravnom i privatnom vlasnitvu, a ukupan
broj na nivou Kantona je cca 40.
107
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.56
257
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema statistikim podacima, broj osoba kojima je potreban neki vid pomoi je u stalnom porastu, a
kapaciteti ostaju nepromijenjeni.
Kada govorimo o potrebama djece i mladih, one su u stalnom porastu. u 2011. godini, broj djece bez
roditeljskog staranja je bio 237, a odgojno zanemarene i zaputene djece je bilo gotovo 500. Zajedno
sa djecom iji je razvoj ometen porodinim problemima i djecom sa mentalnim i fizikim smetnjama,
potrebe najugroenije kategorije djece i mladih, su zaista velike i potencijalnih korisnika ima vie od
2000.
Djeca i mladi bez roditeljskog staranja ili sa potekoama u razvoju nisu, na alost, jedina ugroena
kategorija naeg drutva. Teka ekonomska situacija u kojoj se naa zemlja nalazi, proizvodi
svakodnevno itave porodice kojima je potrebna socijalna pomo, a socijalni status penzionera je
poraavajui.
2
Ustanova Povrina (m ) Broj
korisnika
Centar za socijalni rad Biha 277
Centar za socijalni rad Bosanska Krupa 200
Centar za socijalni rad Bosanski Petrovac -
Centar za socijalni rad Buim 83
Centar za socijalni rad Cazin 214
Centar za socijalni rad Klju Iznajmljene prostorije
Centar za socijalni rad Sanski Most 205
Centar za socijalni rad Velika Kladua 129 + 204 dvorite
Javna ustanova Socijalno pedagoka ivotna zajednica 14 x 200 208
Djeiji dom Duga Kulen Vakuf 570 + 1200 dvorie
Dom za stara lica i bolesne osobe Mirna oaza Biha
Staraki dom Sana, Sanski Most
Staraki dom Zlatna jesen, Sanski Most
Pored centara socijalne zatite, na podruju Kantona djeluje i oko 150 razliitih organizacija i udruga,
volonterskih i nevladinih organizacija, koje imaju za cilj poboljanje socijalnih prilika najugroenijih
kategorija drutva, te socijalnu inkluziju tih stanovnika Kantona. Meu njima se najvie istie Crveni
kri, koji provodi programe kune njege starih i iznemoglih osoba.
Pored djece koja su ostala bez roditeljskog staranja, a koja su smjetena u sklopu JU Socijalno
pedagoka ivotna zajednica, ova ustanova nudi i mogunost smjetaja uenicima iz drugih opina u
akom domu u Bihau, iji je kapacitet 54 mjesta.
258
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Za potrebe izgradnje stambenih jedinica, kroz donacije sredstava, materijala, to je samo jedan od
uslova za odrivi povratak stanovnitva na svoje prijeratno mjesto prebivalita, opinski stambeni
organi prate situaciju na terenu, te kandidiraju prioritete za dodjelu sredstava, koja se osiguravaju iz
budeta Unsko sanskog kantona.
U 2012. godini odobrena su sredstva od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica,
kroz Program zajednikih projekata, te je obnovljeno:
Obzirom na broj raseljenih osoba u Kantonu, koji je gotovo 2400 osoba, jo uvijek povratak i obnova
nisu na zadovoljavajuem nivou. Naravno, pored osiguranja stambenog pitanja za raseljene osobe,
potrebno je obnoviti potrebnu infrastrukturu i pratee sadraje, koji e odgovoriti na potrebe
stanovnika u povratnikim naseljima.
Analizirajui podatke Nosioca pripreme, a koji se odnose na ukupan broj prijavljenih prekraja u
periodu 2008 2011. godine, naalost, broj prijavljenih krivinih djela je u porastu.
259
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U Unsko sanskom kantonu djeluje Kazneno popravni zavod Luke u Bihau, koji posljednjih
godina radi na proirenju svojih kapaciteta. Sa sadanjih cca 95 mjesta, ustanova e moi primiti do
150 osuenika.
Kada govorimo o ustanovama koje primaju maloljetne osuenike, situacija je potpuno drugaija.
Osim JU Zavod za vaspitanje muke djece i omladine-Sarajevo -Hum, na prostoru F BiH ne postoji
druga ustanova tog tipa. Posebno je problematino to ne postoji niti jedna ustanova za preodgoj
enske djece. Potreba za ovakvim vidom socijalne zatite je iskazana i na nivou Unsko sanskog
kantona, kroz kontakte sa koordinatorima pojedinih opina, ije informacije se temelje na miljenju
lokalne zajednice.
U svim opinama Kantona postoje organizacije koje promiu razvoj kulture, a njihovo ustrojstvo i nivo
opremljenosti variraju od opine do opine.
U istom periodu, u istom objektu, djeluje i Muzej I zasjedanja AVNOJ a, a zbog zajednikih
aktivnosti, tokom 60 ih godina prolog vijeka, dva muzeja se udruuju u Muzej AVNOJ a i Pounja.
Meutim, opet se 70 ih godina prolog vijeka muzeji razdvajaju i osniva se Regionalni muzej Pounja
u Bihau, koji preuzima kadrove, zbirke i osnovna sredstva ranijeg Muzeja Pounja. Nakon ovoga,
unutar Regionalnog muzeja se formiraju podruna odjeljenja: Spomen muzej Jovana Bijelia u
Bosanskom Petrovcu i stalna izloba Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a i Sanski Mosti i okolina u NOR-u
u Sanskom Mostu.
Arheoloko odjeljenje,
Informaciono dokumentaciono odjeljenje,
Umjetniko odjeljenje,
260
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Etnoloko odjeljenje,
Historijsko odjeljenje.
Te zbirke Muzeja:
Umjetnika zbirka,
Arheoloka zbirka,
Fototeka,
Etnoloka zbirka,
Hemeroteka,
Dvije zbirke koje se nalaze u Muzeju su proglaene nacionalnim spomenicima
pokretnim dobrom, a to su:
Zbirka umjetnikih djela Jovana Bijelia,
Zbirka umjetnikih djela Devada Hoze.
Odjeljenja i zbirke Muzeja se nalaze na vie lokacija: u Kapetanovoj kuli u Bihau, u depadansu
Klostera u Bihau, te u Bosanskom Petrovcu, u sklopu Spomen muzeja Jovan Bijeli i Spomen
biblioteke Skender Kulenovi.
Pronalaenja,
Zatite,
Odravanja,
Popularizacije,
Obnavljanje dobara kulturnog naslijea.
1.8.4.3. G ALERIJE
Gradska galerija Biha je osnovana 1998. godine, nalazi se u sreditu grada, na povrini od 220 m2. U
galeriji se od njenog osnutka, odrao veliki broj izlobi, a u sklopu ove javne ustanove djeluje je i
Galerija Enver Krupi.
261
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
zgrade Doma Kulture; Opinsko Udruenje likovnih umjetnika, kako amatera tako i akademskih
umjetnika; Ljetna kola crtanja za najmlae sugraane.108
1.8.4.4. B IBLIOTEKE
U opini Biha djeluje JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka. Ukupna povrina biblioteke iznosi
650 m2, u ijem sastavu su 4 itaonice povrine 200m2, to se obzirom na broj uenika i studenata,
smatra nedovoljnim.
U prostorijama ove ustanove djeluje i Ameriki kutak sa bogatom zbirkom publikacija na engleskom
jeziku, te vlastitim programom aktivnosti.
Ova biblioteka je pokrenula inicijativu za ureenje sobe divanhane posveene proslavljenom djeijem
piscu Ahmetu Hromadiu.109
Gradska biblioteka Bosanska Krupa, iji poeci seu jo u kraj XIX st., danas djeluje kao Javna
ustanova, sa bogatim bibliotekim fondom, od preko 30 000 naslova. Bogatstvo ove ustanove lei i u
Zaviajnoj zbirci, u kojoj se nalazi raznovrsna graa vezana za Bosansku Krupu.
Spomen biblioteka Skender Kulenovi u Bosanskom Petrovcu se sastoji od dvije povezne cjeline;
jedna je gradska biblioteka koja se nalazi u prizemlju, a druga je muzejska postavka posveena
Skenderu Kulenoviu sa eksponatima koji imaju veliku kulturnu i historijsku vrijednost.
Sve osnovne i srednje kole imaju svoje manje biblioteke, koje slue za potrebe uenika.
U opini Biha, JU Kulturni centar Bihaje nosilac svih kulturnih dogaanja i manifestacija, koje su od
interesa za grad i opinu.
JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanjeu Bosanskoj Krupi je jedan od najstarijih svoje vrste
u Kantonu. Sagraen je 1903. godine, te je oduvijek bio mjesto kulturnih susreta i njegovanja
umjetnosti. Ratna stradanja 90ih godina su ostavila velikog traga na ovom objektu, ali je obnovljen,
te je danas u njemu smjetena mala galerija, Kamerni teatar, te mnogobrojna kulturno umjetnika
drutva. Takoe, otvorena je i velika sala sa kapacitetom od 500 mjesta.
Dom kulture u Bosanskoj Otoci je u fazi obnove i sanacije, te e u ovom naselju preuzeti ulogu
promotora kulturno umjetnikih drutava, udruenja i organizacija.
JU Centar za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovacima ulogu krovne kue kulture i umjetnosti u
ovoj opini. Urbanistikim planom grada Bosanskog Petrovca, naglaena je potreba za proirenjem i
108
http://www.opcinabosanskakrupa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=6290:ju-gradska-
galerija-&catid=84:kulturabk
109
Prostorna osnova Prostornog plana opine Biha, str.90
262
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
obogaenjem sadraja koji se u ovom gradu nude, a posebno u obraanju mladima. U sklopu
ustanove nalaze se Muzej Jovana Bijelia, Radio Bosanski Petrovac i Dom kulture. JU Centar za
kulturu daje podrku razvoju starih zanata, organizaciji izlobi afirmisanih i neafirmisanih umjetnika.
JU Kulturni centar Cazin ima ulogu organizatora razliitih kulturnih manifestacija, obrazovanja
odraslih, promocije knjievnog, slikarskog i kiparskog stvaralatva, izdavatva, potom scenske i
pozorine djelatnosti, kao i drugih sadraja, kao to su biblioteka djelatnost, animacija i afirmacija
kulturno historijskog i prirodnog naslijea, te kurseva i kola plesa, likovnog, muzikog i drugog
stvaralatva.
JU Centar za kulturu i obrazovanje je prostor u kojem se deavaju kulturni sadraji grada Kljua i
cijele opine. U sklopu ustanove nalazi se biblioteka sa vie od 12 000 naslova, lapidarijum i muzejska
zbirka. Takoe, ovoj ustanovi pripada i ljetna pozornica.
Centar za kulturu i informisanje Zuhdija ali Velika Kladua je promotor kulturnog razvoja i
obrazovanja ove opine. U Centru se odravaju razliite manifestacije i djeluju kulturno umjetnika
drutva, radionice, knjievni susreti, muziki koncerti, predstave, prikazivanje filmova itd.
1.8.4.6. K INA
Prikazivanje filmskih ostvarenja se odvija u domovima i centrima za razvoj kulture.
U gradu Bihau radi kino Una, koje ima donekle i status promotora kulture mladih, obzirom da se u
njemu organizuju i koncerti.
Udruenja likovnih umjetnika, edukativne organizacije, asocijacije studenata, te veliki broj KUD ova
igraju vanu ulogu u drutvenom ivotu graana Unsko sanskog kantona, a veliki broj njih ima i
razvijenu regionalnu, dravnu i meunarodnu saradnju.
Tako na podruju Kantona djeluje: pet udruenja likovnih umjetnika, dva udruenja pisaca i
knjievnika, vie udruenja koja promiu muziku kulturu, nekoliko desetina kulturno umjetnikih
drutava, udruenja koja promiu teatar i scensku umjetnost, asocijacije studenata svih fakulteta,
omladinske zadruge i razvojni servisi itd.
U prostornom planiranju se velika panja posveuje povrinama za rekreaciju, koje mogu pruati
sadraje stalnog i povremenog karaktera, a u obzir se uzimaju sve dobne skupine stanovnitva.
O vanosti sporta i rekreacije govore i stalna ulaganja u sale za tjelesni odgoj pri osnovnim i srednjim
kolama, poticanje djece i mladih od najranije dobi da se aktivno ukljue u neke od sekcija u svojim
kolama ili organizacijama koje djeluju u njihovom susjedstvu, a gotovo je nezamislivo da u naselju ne
postoje igralita ili tereni za koarku i nogomet.
263
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sport i rekreacija nisu vie pravo nadarenih pojedinaca i onih koji se vole baviti sportskim
aktivnostima; danas je fizika aktivnost katalizator negativnih, i u uurbanom svijetu sve prisutnijih,
stresom izazvanih stanja, koja se javljaju kod svih dobnih skupina. Vonja biciklom, etnice i povrine
za aktivno provoenje vremena na otvorenom, sportski tereni itd., moraju biti ukomponirani u sve
zajednice na odgovarajuem nivou, te pruiti svojim stanovnicima sadraje koji e utjecati na kvalitet
ivota i jaanje drutvenih veza.
Sport Unsko sanskog kantona se razvija kroz djelovanje sportskih udruenja i klubova, te krovne
organizacije Sportskog saveza Unsko sanskog kantona, u ijem sastavu su:
Osam Sportskih saveza (Biha, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Buim, Cazin, Klju,
Sanski Most, Velika Kladua),
Deset granskih strukovnih Saveza (nogometni, koarkaki, odbojkaki, karate, ahovski,
stolnoteniski, rukometni, kickboxing, taekwan-do, judo),
Savez za sport i rekreaciju invalida Unsko sanskog kantona,
Drutvo pedagoga tjelesnog odgoja Unsko sanskog kantona.
U sklopu Saveza Unsko sanskog kantona, zastupljena je 31 sportska grana, a broj registriranih
sportaa premauje 8000, okupljenih u 241 takmiarsku ekipu. Pored opinskog i kantonalnog nivoa
takmienja, preko 100 ekipa uestvuje u I i II Federalnoj ligi, na Balkanskim igrama i Evropskim
prvenstvima, sportai Unsko sanskog kantona su osvojili 4 medalje, a na svjetskoj razini, nosioci su
3 medalje.
I pored razvijene svijesti o sportu i velikom broju graana koji aktivno i profesionalno uestvuju u
vidovima sporta, stanje i kapacitet objekata sporta nije zadovoljavajui. Sportske aktivnosti se esto
obavljaju u sklopu sala za tjelesni odgoj srednjih i osnovnih kola.
Sportski tereni, otvorenih i zatvorenih, ima 249 (188 je na otvorenom), a ukupna povrina sportskih
terena je 413 770 m2. Sportskih dvorana ima 61, a ukupna povrina im je 20 030 m2.
JU za sport, odmor i rekreaciju, dvorana Luke, koja vri usluge iznajmljivanja prostora sportske
infrastrukture sportskim drutvima, klubovima i pojedincima. Meutim, sportska infrastruktura ove
dvorane nije na odgovarajuem nivou, te joj je potrebna adaptacija.
Sportski centar Rifat Zoli Gero je uvelike uticao na poboljanje sportske infrastrukture grada, a
posebno za sportove kao to su: tenis, kajak kanuu, ronjenje, rukomet, odbojka i mali nogomet.
264
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Stadion NKJedinstvo Biha, Pod Boriima je stadion istoimenog NK Jedinstvo. Dananji kapacitet
mu je 8 000 sjedeih mjesta na dvije tribine. Stadion se koristi u ljetnom periodu, ali njegova potpuna
rekonstrukcija jo uvijek eka neka bolja vremena. Pored glavnog igralita, postoji i pomono, a
sadraji su upotpunjeni zgradom uprave sa restoranom.
U naseljima Brekovica, Izai, Jezero, Srbljani, Spahii Pokoj, avkii, Ripa, Oraac i Kulen Vakuf,
nalaze se sportski tereni uz osnovne kole, a u naselju Kamenica nalazi se nogometno igralite. Tenis
igralite je izgraeno u naselju Pritoka.
Na podruju opine Bosanska Krupa nalazi se pet nogometnih terena: Bosanska Krupa-Ade-dva
terena, od ega su 2 stadiona u Bosanskoj Krupi i Bosanskoj Otoci, a u naseljima:
Bosanska Otoka-Voloder,
Jezerski-Mehica ploa i
Jasenica.
Opina danas ima ureenih est sportskih ploha, a dvije su u fazi izrade, te izgraena dva igralita za
djecu. Prisutan je i nedovoljan broj sportskih objekata, te devastiranost postojeih objekata, kao i
njihova neravnomjerna rasporeenost unutar opine. Na podruju opine postoji i potreba za
izgradnjom sportske dvorane.110
Opina Buim svoje sportske aktivnosti vezuje uz otvorene i zatvorene terene uz osnovne kole, a
obzirom da Sportski savez opine broji 17 lanica, potreba za izgradnjom adekvatne infrastrukture je
sve izraenija, te je prepoznata i kroz Prostorni plan opine Buim.
JU Sportski centar Cazin prua prostor za sportske aktivnosti 54 aktivne lanice Sportskog saveza
opine. Povrina od 1440 m2 ipak ne odgovara na potrebe svojih korisnika, pa je potreba za dodatnim
povrinama izraena kod sportaa Cazina, koji imaju vrlo zavidne rezultate na svim nivoima
takmienja.
Sportske aktivnosti na podruju opine Klju odvijaju se uglavnom u sportskim dvoranama u sklopu
kola i na vanjskim igralitima uz kole. Izmeu zgrade gimnazije i O Klju postoji otvoreni teren
povrine 4600 m2, otvoreni teren uz mjeovitu srednju kolu ija je povrina 1 000 m2. Ukupna
povrina zatvorenih sportskih terena u O Klju i mjeovitoj srednjoj koli je 849 m 2. Sportska igralita
otvorenog i zatvorenog tipa postoje i u mjesnim zajednicama, i to: u Velagiima ukupne povrine
terena 4140 m2, u Sanici ukupne povrine 2881 m2, a na podruju naselja Biljani, Humii, Veleevo-
Duboani, Krasulje i Donja Sanica postoji neureeni otvoreni tereni ukupne povrine 3900 m2.
Takoe postoje i tri nogometna igralita u mjesnim zajednicama Klju, Velagii i Sanica, a u mjesnoj
zajednici Klju u planu je i gradnja sportske dvorane.111
Opina Sanski Most ima etiri sportska igralita, koje koriste i istoimeni nogometni klubovi:
Podgrme, Zdena, Rudar Kamengrad i Sloboda. Veoma je izraen manjak sportskih sadraja, posebno
na otvorenom, a uz rijene tokove, koji bi mogli biti rekreativne zone svih graana. Takoe, inkluzija
110
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona
111
Ibidem
265
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
drugih sportova, osim nogometa, te drugih starosnih i spolnih mora biti jedna od primarnih promjena
u domenu sporta ove opine.
Opina Velika Kladua ima osam zatvorenih sportskih dvorana, koje se nalaze u osnovnim kolama, te
zauzimaju ukupnu povrinu od 2260 m2. Sportska igralita na otvorenom su razvijena na gotovo
13500 m2. Nogometni klubovi NK Krajinik Velika Kladua, NK Krajinik i NK Mladost Vrnogra, imaju
izgraene nogometne teren, a u toku je izgradnja nogometnog terena povrine 6500 m2 za potrebe
NK ABC Podzvizd.
Nogomet,
Rukomet,
Odbojka,
Koarka,
Stolni tenis,
Tenis,
Kuglanje,
Aero klub,
Kajakarenje ,
Ronjenje,
Sportski ribolov,
Boks, kickbox i drugi borilaki sportovi,
Body building,
Aerobik,
ah,
Biciklizam,
Planinarenje,
Sportsko streliarstvo,
Ples,
Atletika.
Prijedlogom prostornog plana Federacije BiH, naznaeno je da: Prostornim planovima podruja
posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju utvrditi podruja rezervirana za razvoj sportsko-
rekreativnih centara, i to: Sliv rijeke Une SRC Osjeenica (Biha Bosanski Petrovac).
266
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U Bihau djeluju i dva opinska suda, koja su nadlena za podruje cijelog Kantona:
267
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prirodno naslijee BiH podrazumijeva dijelove prirodnog okolia koji su izdvojeni i prepoznatikao
podruja od visokog znaaja, te kao takvi zatieni zakonskim aktima. Ukupna povrina pod zatitom
je veoma niska i ne odgovara prirodnim potencijalima koje BiH posjeduje. ak ni ona podruja koja
posjeduju odreeni stepen zatite ne ostaju poteena raznih antropogenih destruktivnih aktivnosti.
Zakonom o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, broj: 66/13),uspostavljen je novi koncept zatite
prirode u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o biolokoj raznolikosti i drugim meunarodnim
propisima. Poslijeratnim zakonima koji se odnose na ovu oblast (Zakoni o zatiti prirode FBiH i RS)
nije jasno istaknuto preuzimanje (prekvalifikacija) ranije zatienih podruja, te nisu utvrene
paralele prema meunarodnoj relevantnoj (IUCN) kategorizaciji. Stoga dolazi, s jedne stranedo
zanemarivanja odreenih podruja kao zatienih ili do proglaavanja zatienim ve ranijezatienih
podruja. Veinski broj ranije zatienih podruja (do 1990. godine) praktino se ne tretiraju kao
zatieni, odnosno njihov status trenutno nije definiran. Najvei dio postojeih zatienih podruja u
BiH je jo uvijek teoretski regulisan Zakonom o zatiti i koritenju kulturno-istorijskog i prirodnog
nasljea (Slubeni list SR BiH, broj:20/85 i 12/87).112
TABELA 218 SPOMENICI PRIRODE I ZATIENA PRIRODNA PODRUJA UNSKO SANSKOG KANTONA113
112
Udruenje za zatitu okoline Zeleni - Neretva Konjic: Zatita prirode - Meunarodni standardi i stanje u BiH -
Konjic, novembar 2008. godina
113
Prostorni plan posebnog podruja Una-Sana (prirodne vrijednosti), Sarajevo februar 1987. godine
268
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
sa svim popratnim oblicima koji se javljaju na zatienom dijelu toka (sedreno podruje, slapovi,
bukovi, izvori). Kao zatiene cjeline i spomenici koji se javljaju na teritoriji vie opina izdvajaju se:
zaticeni pejza rijeke Une i Unac, tok rijeke Sane i Sanice, Suvajsko meugorje, zatieni krajolik
planine Grme.
TABELA 219 ZATIENI OBJEKTI PRIRODE PREMA KLASIFIAKCIJI ZAKONA O ZATITI PRIRODE IZ 1965.GODINE
OPINA BIHA
Strogi prirodni Prauma Nacionalni Nacionalni Spomenici Sedreno podruje Spomenici prirode
rezervat "Pljeevica" parkovi park Una prirode Une u Martin (geomorfoloki)
na planini (geoloki) Brodu
Pljeevici
Crni izvor na Izvor rijeke Izvor rijeke Milanev buk trbaki buk na Srednji buk na Peina kod Martin
rijeci Unac, Klokota Ostrovice, (Veliki slap) rijeci Uni, rijeci Uni, Martin Broda
Martin Brod Kulen na rijeci Uni, Martin Brod Brod
Vakuf Martin Brod
OPINA BOSANSKA KRUPA OPINA BOSANSKI PETROVAC
Rezervati Suvajsko Spomenici Izvor rijeke Strogi prirodni Prauma "Lom" na planini Klekovai
prirodnih meugorje prirode Krunice rezervat
predjela (geomorfol
oki)
OPINA SANSKI MOST
Specijalni Peina Spomenici Izvor rijeke Vodopad Bliha Dabarska peina, Dabar kod Sanskog
rezervati Hrustovaa, prirode Dabar Mosta
(geoloki) Vrhpolje kod (geomorfol
Sanskog oki)
Mosta
Prirodno nasljee koje se nalazi na podruju Kantona veoma je znaajno za nauku, a ima i obrazovno-
odgojnu, kulturno-historijsku, pejsanu, turistiku, rekreativnu, razvojnu i drugu namjenu. Dio
prirodnih vrijednosti ima potencijale koji se mogli predloiti za upis u listu Svjetske batine UNESCO.
Pored zatienih prirodnih vrijednosti, podruje Unsko-sanskog kantona obiluje znaajnim prirodnim
dobrima lokalnog znaaja, koji svakako imaju znaajan potencijal kojem bi se trebao dodijeliti
odgovarajui reim zatite.
U BiH postoje zatiena podruja koja su se prilagodila novom Zakonu te egzistiraju kao regularne
javne institucije. Kao jedno takvo podruje za Kanton je znaajno formiranje Nacionalnog parka Una
(19 800 ha).
269
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Kulturno-historijsko naslijee predstavlja skup razliitih oblika materijalne i duhovne kulture jednog
naroda koji su se, neovisno o tome da li su izgubili svoju primarnu funkciju ili ne, sauvali u svom
izvornom obliku ili manifestaciji. Kulturna ili nacionalna batina je naslijee fizikih artefakata i
nematerijalnih atributa neke grupe ili drutva koje ini ostavtinu prolih generacija te se brino uva
u sadanjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijee za dobrobit buduim generacijama. Fizika, opipljiva
ili materijalna kulturna batina ukljuuje graevine i historijske lokalitete, spomenike, artefakte i dr.
to se smatra vrijednim ouvanja za budunost.
Dokumentacija Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika koritena je kao osnovni izvor podataka
za snimak postojeeg stanja kao i podaci koje je dostavio kantonalni Zavod za zatitu kulturnog
naslijea Unsko sanskog kantona u saradnji sa opinskim slubama.
270
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
korelaciji sa ouvanim jedinstvenim prirodnim ambijentom u kojem se nalazi ine jedinstvnu cjelinu,
koja jo uvijek nije degradirana usljed procesa stalne urbanizacije.
Posmatrajui zastupljenost i vrstu kulturnog naslijea mogu se izdvojiti odeene kategorije koje
ujedno mogu tvoriti i jedinstvene kulturne rute koje bi bile znaajan turistiki doprinos.
Prahistorijski period karakteriu bogata arheoloka nalazita u vidu prahistorijskih gradina, nekropola
i sluajnih nalaza predmeta karakteristine japodske kulture sa sojenikim naseljima (ustanovljeno je
prisustvo ovjeka u starijem kamenom, kasnom bronzanom te starijem i mlaem eljeznom dobu).
Rimski period biljei crkvine, gradine, centre, razliite graevine zidane u ovom periodu kao i ostatke
djelimino sauvanih miljokaza (obli kameni stubovi pored puta) koji su ostaci putne infrastrukutre
rimske glavne ceste koja je spajala Jadransko more sa Podunavljem, a prolazila je kroz Pounje.
Znaajan ostatak kulturne batine ine srednjovjekovni gradovi i utvrde koji su se razvijali u posebnim
formacijama budui da se radilo o pograninom podruju koje je bilo izloenom estim ratovima.
Ostavtinu ovog perioda predstavljaju i brojne nekropole sa stecima.
Specifinost veine nalaza i lokaliteta ovog podruja jeste kulturalna vieslojevitost. Pojedini
prahistorijski lokaliteti (gradine, crkvine) su naseljavani i koritene i u rimskom periodu, u
srednjovjekovnom periodu postaju lokaliteti na kojim se podiu gradovi koji po dolasku osmanske
vlasti postaju utvrenja sa unaprijeenom infrastrukturom. Osmanski period je znaajan i u razvoju
urbane strukture podgraa sa naseljima istonog tipa. Austro-ugraska uprava doprinosi razvoju
urbane strukture centra sa javnim i stambenim objektima zapadnoevropskog elekticizma,
komunalnih sistema i izgradnji privrednih objekata. Novi javni i stambeni objekti, izgraeni po
evropskom uzoru, mijenjaju izgled i veliinu grada te se postepeno gube mahale i arija, a formiraju
gradske zone.
Znaajan doprinos kulturno-historijskom naslijeu ine spomenici i spomen obiljeja iz NOB 1941
1945. godine, kao i spomen obiljeja ehida i rtava rata 1992 1995. godine.
Pokretnu batinu Unsko-sanskog kantona ine zatiene zaviajne zbirke i zbirke umjetnikih djela i
predmeta umjetnika koji su stvarali na ovom podruju (Jovan Bejli, Boko Karanovi, Devad Hozo)
kao i arheoloki nalazi japodske kulture (japodska kultura obiljeila je izuzetnim vrijednostima i
zaostavtinama iz dalekih vremena od konstrukcionih rjeenja sojenica, nakita, predmeta od bronce,
eljeza i srebra, do "Japodskog konjanika").
TABELA 220 - PREGLED STATUSA, VRSTE I BROJA DOBARA KULTURNOG NASLIJEA SA PODRUJA UNSKO-SANSKOG KANTONA
ZAKLJUNO SA 16. SEPTEMBAR 2013. GODINE.
271
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Etnoloko naslijee jednog naroda se ogleda kroz materijalnu, socijalnu i duhovnu kulturu.Primjeri
koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu drutvene vrijednosti i tradicije, obiaji i prakse, estetska i
duhovna vjerovanja, umjetnike ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti.
ilimarstvo,
narodna nonja (dinarski tip),
tradicionalni muziki instrumenti,
predmeti od koe,
grnarski centri,
kovaki zanati,
visoki nadgrobni spomenici od bihacita,
lokalna predanja,
drutvene igre,
ipka "kera",
terezijski i abadijski zanat,
proizvodnja domaeg platna,
proizvodnja sukna,
obiljeavanje Sveti Ilija-Aliun (2. august) teferi.
272
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
OPINA BIHA
Nacionalni Fethija damija Mala Jevrejsko Kapetanova Konak Stari grad Stari grad Arheoloko Spomen-park
spomenici sa haremom, hidrocentr groblje, kula, mjesto i ostaci Ostrovica, Sokolac, podruje Ripa rtava
graditeljska ala na historisko historijska historijske historijsko historijsko u selu Ripa faistikog
cjelina Jarku, podruje graevina graevine podruje podruje kod Bihaa terora
industrijsk Garavice,
a kulturni pejza
graditeljsk
a cjelina
Umjetnika Manastir Turbe- Zgrada Kloster Zgrada upna crkva Ulomak Zbirka Zbirka Ploa desne
zbirka Damirke Rmanj u mauzolej u i zgrada I Krajinaputeva, sv. Ante sa Japodske urne umjetnikih umjetnikih bone strane
i Envera Martin Brodu, Bihau, zasjedanja historijski grobnicom iz Zaloja, djela Devada djela Jovana Japodske
Mulabdia, historijska historijska AVNOJ-a, spomenik bihakog pokretno Hoze, Bjelia, kamene urne
pokretno graevina graevina historijska plemstva, dobro pokretno pokretno iz Golubia,
dobro cjelina graditeljska dobro dobro pokretno
cjelina dobro
Privremena Tvrava Grobljansk Groblje pod Harmansko Lohovska Brda
lista Havala a kapela i Ostrovicom groblje grobljanska
nacionalnih utvrda, groblje - kapela sv. Jurja
spomenika osmanski grad Golubii
Lista peticija Mlin za ito na Matine Arheoloki Hram Svetih
za prograenje otoci Luica u knjige lokalitet apostola Petra
dobara Hatincu upne Crkvina sv. i Pavla u
nacionalnim crkve sv. Lucije Pritoci
spomenicima Ante
Padovansk
og
Ugroeni Arheoloko Prahistorijs
spomenici podruje ka gradina,
Ripa, Biha stari grad
Sokolac
273
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Spomenici Sve Ade na Brdo Spomenik Objekat za Damija u Turbe Hasan- Partizansko Objekat Objekti u
lokalnog rijeci Uni kao Debeljaa oficirima prikupljanje avkiima, pae Bievia groblje u Univerzitetske kasarni Adil
znaaja evidentni kao austrougarske oborinskih Biha Boriima biblioteke Bei
(anketa) arheoloki vjerovatan vojske u voda vie (Biblijina kua)
lokaliteti lokalitet egaru Martin Broda egarska aleja Ostaci svih Kua Jurkovia Bivi hotel
antikog bedema Bosna
naselja Gradski park i Bihake Kavazova kua Vile
Reatinium park u tvrave austrougarskih
Boriima oficira
imia kua Podruje Austrougar I gimnazija Nekadanja Mezarje u Objekti Kanal oko Oficirske vile iz
mlin za barut mlinova za ito ski objekti Biha glavna Bihaka Hatnicu (drveno historijske perioda
i barut na ulica, Konak postrojenje jezgre austrougarske
gradskom (potez buica Dmitra uprave u
trgu Kapetanova Reljia, Mlin za egaru aleja
kula - Fethija ito Jovana
damija) tikovca,
Podruje Otoke Prekounjsk Mezarluci u aria greblje postrojenje za Mezarje Umjetnika
drvenih (gradske a damija sklopu naselja (kod pilanje drvene prekounje I i II zbirka slika i
mostova na otoke, otoke kao eljeznike grae Steve skluptura
rijeci Uni na podruju ambijentalne i stanice) Majtorovia) Damirke i
Bihaa) prostorne na rijeci Unac Envera
Stari niani Harmanska vrijednosti u Martin Mulabdia
kola Bihakih damija Brodu
niana
Austrougarski Stare Austrougarski Greblje u Vinici
vodovod bosanske vodovod pored
(egar) kue Drevnog
tjesnog
Spomenici Prahistorijsko Prahistorijs Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko
lokalnog nalazite ko nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite
znaaja Baljevac, nalazite Bukva, Lohovo Crkvina Crkvina, Hrgar Crkvina Velika Crkvina Veliki Crkvina Pod Crnkia
Gornja Grmua Brekovica, - Biha Golubi, Biha - Tihotina Gata Stijenjani Gradina, Lipa
Biha Biha
Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijs Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko
nalazite nalazite ko nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite
ardak, Doljani Drenovaa, nalazite Gradina Gradina Hrgar Gradina Izai Gradina Gradina Gradina Gradina Malo
274
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
275
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
276
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nacionalni Arheoloko Historijska Zbirka Lista peticija za Crkva (hram) Pravoslavna Spomenici Spomen Aerodrom
spomenici podruje sa cjelina umjetnikih proglaenje Presvete crkva stari lokalnog biblioteka Medeno polje
ostacima Stari grad djela i linih dobara Bogorodice u kameni hram znaaja Skender (spomenik)
srednjovjekov Bjelaj predmeta nacionalnim Bukovai na Prkosima sa (anketa) Kulenovi
ne crkve i (Bilaj) u Jovana Bjelia spomenicima spomenicima
nekropolom sa Bjelaju svetenicima
stecima na Partizanski Deli Muratovo Hram sv. ap. Spomenik 22
lokalitetu Titov voz turbe Pavla narodna
Crkvina u na Otrelju katedralni heroja ispred
Koluniu hram crkva opine
sagraena Partizansko
1890. godine groblje iz II
sjedite svjetskog rata
bihako-
petrovake
eparhije
Spomen top Trg ehida u Spomenici Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Srednjovjekov Gradina
rtvama gradu lokalnog nalazite Bijela nalazite nalazite nalazite nalazite na nekropola srednjovjekov
faizma iz II znaaja Crkva Bukovaa 1, Ciglana (Brdo), Gradina 2, Manastirite od 9 steaka (8 na utvrda
svjetskog rata (crkvina), Bukovaa Bara-Gornja Smoljana (grka crkvina), ploa 1 Bravsko polje,
mjesto Vrtoe Busije Bara Cimee sljemenjak B. Petrovac
(na putu B. ukraen
Petrovac jedan),
Biha) S.Vrtoe
Spomen muzej Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Srednjovjekov Krenjeua
Jovan Bijeli nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite na nekropola utvrda i
Crkvina, Drenovac, Gradina, Gradina- Smoljana 3, od 50 steaka naselje,
Krnjeua Vodenica Bjelajski Crkvina, Smoljana (ploa), S. Bosanski
Vaganac Vrtoe Koluni Petrovac
ehidsko Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko ovka Latinski vrh -
mezarje kod nalazite nalazite Grad nalazite nalazite nalazite Visoki srednjovjekov utvrda,
biblioteke Crkvina Risovaa, Gradina, Lijak Mala (Crkvina), na utvrda Bravsko polje,
Skender Voara, Janjila Smoljana Koluni- Gradina, Bravsko- Bosanski
Kulenovi Revenik Krnjeua Jasenovac Petrovac
277
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Lisiijak Gradska Srednja Komunalno Cisterne za Crkva Sv.Petra Crkva Zgrada doma Spomen kua Kua pisca
srednjovjekov damija damija preduzee, sakupljanje Apostola Uzenesenja kulture u kojoj sjedite Ahmeta
na utvrda, austrougarski oborinskih Blaene je odrana I Vrhovnog Hromada
Bosanski arijska Nian Bakir period voda - Titova kua Djevice Marije, konferencija taba Kua slikara i
Petrovac damija bega Gorinani Krnjeua AF-a ul.M.Tita (ul.Omladinska grafiara
(Vrtoe) br.2 br. 2) Mersada
Berbera
Opina Buim
Nacionalni Stari grad Stara Stara damija Privremena Grad Varoka Prahistorijska Lista peticija za Muzej 505 Ugroeni
spomenici Buim drvena u Buimu lista Rijeka gradina na proglaenje Viteke brdske spomenici
damija u (Lubarda) nacionalnih Stari grad Radostovu dobara brigade Stari grad
Buimu spomenika avnik nacionalnim Buim
spomenicima
Spomenici Prahistorijsko Radostovo Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov
lokalnog nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite
znaaja Buim 1 prahistorijs Buim 2 Klisa, Varoka Klisa, Buim Media Brdo, Crkvina, Dobro Crkvina (kod avnik, Dobro
ka gradina, Rijeka Varoka Rijeka Selo Zimonja) Selo
Buim Dobro Selo
Srednjovjekov Turbe Izeta ehidsko
no nalazite Nania, turbe,
Crkvina, Buim Vrhovska
Mrazovac
Opina Cazin
Nacionalni Kajtezovia Kua Stari grad Stari grad Kula Radetina, Kua Ibre Privremena Damija Damija u
spomenici niani, Nurije Bijela Stijena, Cazin, sa prirodno Alagia, lista trulii, Cazin tvravi
grobljanska Pozderca Cazin damijom graditeljska historijska nacionalnih Peigrad, Cazin
cjelina, Donja (kua Ostaci starog cjelina graevina, spomenika Stari grad
Luka porodice grada Ostroca Cazin Peigrad, Cazin
Pozderac)
Lista peticija za Graditeljska Stara Spomenici Konak iz Gradski ured iz Opinska kua Spomenici Prahistorijsko Prahistorijsko
proglaenje cjelina Donji medresa lokalnog austrougarsko austrougarsko Cazin lokalnog nalazite nalazite
dobara Grad Cazin, Demalud znaaja g perioda g period znaaja ungar, Gradina (ukin
nacionalnim Cazin in (anketa) (zgrada (zgrada Osredak bunar),
spomenicima auevi opinske opinske Miostrah
278
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
279
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
NOB - Macini Kula NOB - NOB - Stijena NOB - dvorite NOB - Rujica NOB - oralii NOB - na NOB - preko NOB - Rodna
Dolovi spomen Graanica, Peigrad (dvorite kole Nurija spomen (u dvoritu fasadi Zavoda puta zgrade kua Nurije
grobnica Liskovac spomen osnovne kole) Pozderac kosturnica- osnovne kole) za Skuptine Pozderca sa
Cazin kosturnica zajednika spomen bista zajednika spomen zapoljavanje opine obelisk spomen
grobnica potpredsjednik grobnica grobnica spomen ploa ploom
a AVNOJ-a.
Opina Klju
Nacionalni Stari grad Stari grad Privremena Gradska crkva Lista peticija za Damija na Kaburistan na Turbe na Spomenici
spomenik Kamiak, Klju, lista (pravoslavna) proglaenje starom Gradu Sitnici Gradu i u lokalnog
historijako graditeljsk nacionalnih dobara Gradu znaaja
podruje a cjelina spomenika upna crkva nacionalnim Porueno Turbe na
spomenicima turbe na izvoru Hairbai
Sanice
Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijs Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Rimsko
nalazite nalazite ko nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite,
Bantagia Crkvena nalazite Gradina 1, Pei Gradina, Zgon Jankovia Palanite Pleina (nad Selite, Zgon Donja Sanica
Gradina, Glavica, Gornja Gradina, Prahistorijsko Prahistorijsko Gradina, (Glavica) poljem Prahistorijsko Rimsko
Krasulje Sanica Kamiak nalazite nalazite Krasulje Gornja Sanica Pleina) Gornja nalazite ulia nalazite
Gradinan2, Kopjenica Sanica Glavica, Gornja Dvorita,
Pei Sanica Gornja Sanica
Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Rimsko Nekropola od Dva osamljena Nekropola od Nekropola od
nalazite nalazite nalazite - nalazite Klju nalazite nalazite 4 steaka, D. steka, Gornja 4 steka, 12 steaka,
Gradina, Janekovia Duboani, Moila, Donja Velagii 1 Sanica Sanica Budelj Krasulje
Gornji Budelj Gradina, lokalitet Rimsko Sanica Nekropola od Nekropola od Nekropola od Nekropola od Nekropola od
Krasulje Gromile nalazite 6 steaka Pei 3 steaka, 5 steaka, 6 steaka, 5 steaka,
Kopjenica 2 Gornja Sanica Kopjenica Gornji Ramii Hripavac
Nekropola od Nekropola od Nekropola Nekropola od Nekropola od Nekropola od Nekropola od Nekropola od Nekropola od Nekropola
6 steaka, 50 steaka, od 5 10 steaka D. 5 steaka, 30 steaka, 5 steaka, 115 steaka, 13 steaka, steaka -
Velagii Humii steaka, Sokolovo Sokolovo Sokolovo D.Ratkovo Gornje Klju Veleevo,
Plamenica Ratkovo lokalitet
Lepirica
Nekropola od Gradina kod Sokonica - Vri - utvrda, Damija u Atik damija - Damija u Nian Duraka Nian Aie Nian
25 steaka, sela Jabukovac utvreno Plamenica - Kamiku - Klju Kamiku - Egrlia Klju Filipovi - Mehmed bega
Duboani i lokalitet naselje, Klju Kamiak Kamiak Klju - Klju
280
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nian sa Palanina Klju Nian bez enski nian uz Nian Ahmed Nian Pade - Nian Bekira Nian Hasana Natpisi na
motivom ibrika Samarije natpisa - Klju turbe - Klju bega - Klju Klju Filipovia - Kukvice - Klju lokalitetu
- Klju Klju "Hajir Bae" -
Klju
Nekropola uz Spomenici i Spomenici Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i
damiju - Klju spomen i spomen spomen spomen spomen spomen spomen spomen spomen
obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja
ehida i rtava ehida i ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava
rata lokalitet rtava rata rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet
Kamen kosa lokalitet Crvena zemlja Dolina jama Punovac Kalabe Ometaljka Mramorje Stara damija
Sanica Donja Razbojna Hripavci Lanite Lanite Bataljak Husii
Gornji
Budelj
Kaburistan na Spomenici i Spomenici Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i Spomenici i
Sitnici spomen i spomen spomen spomen spomen spomen spomen spomen spomen
obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja obiljeja
ehida i rtava ehida i ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava ehida i rtava
rata lokalitet rtava rata rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet rata lokalitet
IP-a Klju lokalitet kod damije kod damije kod damije Koenjii Botonjia bare kod damije Raskre
Strane Biljani Veleevo ljivari ljivari Botonjii Crnalii Velagii
Kamiak
Opina Sanski Most
Nacionalni Memorijalni Most u Musala sa Stari grad Privremena Brievo Stara Hamza-begova Rimsko naselje upna crkva
spomenici kompleks Starom grebljem u Kamengrad lista Rijeka damija na uu Dabra uznesenja
unjar Majdanu Kamengradu nacionalnih Filijalna crkva u Sanu BDM
(Rimski Zgrada II spomenika Tomaica Luci Palanka- Stara Rijeka Sasina Zupna
most) zasjedanja Sasina crkva na upna crkva crkva roenja
ZAVNOBIH-a Filijalna crkva Gredaru sv. Antuna BDM
Pustinjaka
Lista peticija za Dabarska Hram i Hrustovaka Nekropola sa Nekropola Rimski lokalitet Zgrada Stare Ugroeni Stari grad
proglaenje peina u tumulus u peina u Sanici stecima u steaka Humci gradina eljeznike spomenici Kamengrad
dobara Donjem Dabru Splonumu Suhau Sastavci stanice
Kula u Tomini Nekropola
nacionalnim
steaka Brdari
spomenicima
281
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Spomenici Prahistorijsko Prahistorijs Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko
lokalnog nalazite ko nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite
znaaja Dabar peina, nalazite Gradina, Donja Gradina Gradina Kozica Gradina Gradina Gradina Gradina
Donji Dabar Grad, Tramonja Eminovci karanovii Sastavci - Tomina Trnovo
Budimli Karaula
Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Prahistorijsko Antiko
nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite
Otoka Velika Gradina, Jelainovci Gradina Usorci Hrustovaa Arifov grad Humke Crkivna Kijevci
Dabar
Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko
nalazite nalazite nalazite nalazite nalazite Grad, nalazite nalazite nalazite Luka, nalazite Otra nalazite Stari
Crkvina aplje Glavica Glavica Sastavci Gradina, Stara Hrustovaa Stara Rijeka Luka Majdan
ehovci Vrhpolje Mahinja, Rijeka
Srednjovjekov Antiko Antiko Budimli Japra Antiko Antiko Antiko Antiko Antiko Srednjovjekov
no nalazite nalazite nalazite nalazite Ilida, nalazite nalazite nalazite nalazite no nalazite
Crkvina Kijevo Kalaura, Kopriva Donja Kozica Janlija Jelainovci Troska, Stari Zdena Crkvina, Donji
Jelainovci Majdan Dabar
Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovje Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Nekropola
no nalazite no nalazite kovno no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite steaka Dabar
Crkvina Martin Crkvina nalazite aplje Glavica Gradina, Gradina, Hrustovaa Zidina, (6 steaka)
Podvidaa Crkvina Mahinja Gornja Kozica Sastavci Kamengrad
ehovci
Nekropola Nekropola Damija u Srednjovjekov Nekropola Sanski Most - Gradina Srednjovjekov Veliki grad - Nekropola
steaka Kijevac steaka Podbijeju, no nalazite steaka Kozica srednjovjekov Tomina, Sanski no nalazite Kijevo, Sanski steaka Kijevac
Kenjari (39 Kijevac Sanski Gornji Dabar (5 steaka) na utvrda Most Tomina Kula Most - Pilii (26
steaka) Sanjani (6 Most steaka)
steaka)
Stara esma u Ilirska Gradska Rimsko naselje Turbe u Trnovi, Turbe u Crkva Stara zgrada Zgrada stare Zgrada Dom
Podbrijeu, nekropola, damija, na uu Dabra, Sanski Most Kamengradu uznesenja SO-e Sanski banke (Kljuka Mladih
Sanski Most Sanski Most Stari Sanski Most Zgrada stanice Turbe u Trnovi blaena Most (ul. 20) (Banjaluka
Majdan Narodne Djevica Marija Banjaluka 3) 42)
milicije, Luci
Palanka
Opina Velika Kladua
282
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nacionalni Crkva svetog Damija sa Damija Gradska Stara damija Stari grad Tvrava Utvreni grad Damija u
spomenici Velikomuenik haremom Zagrad sa damija sa Barake sa Todorovo Vrnogra u Podzvizd Polju, Trnovi
a Gregorija u abiima haremom haremom haremom u (Novigrad) i Vrnograu
Grahovcu damija u
Todorovu
Privremena Tvrava Velika Lista Damija Hram (crkva) Ugroeni Stari grad Spomenici Prahistorijsko Prahistorijsko
lista Kladua peticija za Barake u Preobraenja spomenici Todorovo lokalnog nalazite nalazite
nacionalnih proglaenj Grahovu Gospodnjeg u (Novigrad) i znaaja Crkvina - Vrlet, umatac 1,
spomenika e dobara Bosanskoj damija u Vrnogra Donji umatac
nacionalni Bojni Todorovu
m Staro Hram Svetog Tvrava Prahistorijsko Prahistorijsko
spomenici pravoslavno Proroka Ilije u Vrnogra u nalazite nalazite
ma groblje u Zboritu Vrnograu Kladua umatica,
kladuko- Prahistorijsko umatac
glinikoj nalazite
gradini Todorovo
Prahistorijsko Prahistorijsko Antiko Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovjekov
nalazite nalazite nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite no nalazite
Visoka Glavica, Velika Kladua Crkvina, Gradina, Bojna Gradina, Mala Gradina Strabanica, Crkvina, Crkvina, Crkvina,
Vejnac 1 Velika Kladua Hresno Podzvizd Glinica Kovaevii Podzvizd
Kladua
Srednjovjekov Srednjovjekov Srednjovje Damija u Damija Pravoslavna Pravoslavna NOB - Spomen NOB - spomen Glinica -
no nalazite no nalazite kovno Maloj Kladui Vrnogra (u crkva Svetog crkva Svetog obelisk u ploe: srednjovjekov
Crkvina, Crkvina, V. nalazite starom gradu) preobraenja Trojice, Glinica gradskom umatac, ni lokalitet,
Stabanda Kladua Klisa, Damija NOB - Spomen gospodnjeg, parku, Bosanska Velika Kladua
Vrnogra Mustafa-pae, ploa, Mala Vrnogra V.Kladua Bojna i
Podzvizd Kladua Todorovo
NOB - spomen Hresno - Mala Kula Muje
obelisk i srednjovjekov Kladua - Hrnjice
groblje: B. ni utvreni utvreno Velika Kladua
Bojna, Poljice dvor, Velika feudalno
Vrnogra, Kladua sredite,
Damija u
Podzvizd, utvrda,
Gradini, Velika
Mehino Stanje grad,
Kladua
i Kanal Velika
Kladua
283
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Turizam, kao jedna od privrednih grana sa najbrim rastom na globalnom nivou, na podruju kao to
je Unsko sanski kanton, gdje su prirodni i stvoreni potencijalni ogromni, ima poseban znaaj, koji
polako, ali sigurno biva prepoznat i od kantonalnih, ali i od viih nivoa vlasti nae zemlje.
Nekada se turizam ove regije oslanjao tek na tranzitni i inicijalni vid turizma, to se moe pripisati
nedovoljnim ulaganjima, te openito, manjkom razvoja ovog sektora na podruju nae zemlje. Iako
takav pristup ima za posljedicu dananje stanje, gdje se u razvoju turizma mora krenuti gotovo od
samog poetka, te usmjeriti sredstva i kadar na edukaciju i stvaranje potrebne ljudskih resursa i
infrastrukturnih kapaciteta, ipak se javio jedan nus proizvod takvog pristupa resursi su u velikoj
mjeri ouvani, te se mogu bez veih potekoa i zahvata inkorporirati u budue temelje i glavne
pokretae razvoja ovog sektora.
Dosadanje izlaganje ovog dokumenta prikazalo je svo bogatstvo prirodnog naslijea, a meu njim se
istie biser i najvea vrijednost ovog kraja i ire, ljepotica Una.
Vanost rijeke Une je prepoznata najviim stepenom zatite, te je podruje koje obuhvata povrinu
od cca P = 39 ha proglaeno nacionalnim parkom i stavljeno pod zatitu drave.
U nastavku slijedi kratak pregled ocjene stanja podruja koje obuhvata NP Una, a koje je
predstavljeno kroz dokument Master plan razvoja turizma NP Una.
Zahvaljui znaajnim prirodnim vrijednostima, kao i bogatim kulturnim i historijskim naslijeem, dio
podruja sliva rijeke Une je proglaen nacionalnim parkom u kojem su definirane razliite zone
zatite. Zakon o nacionalnom parku Una predvia dvije osnovne kategorije zatite podruja: podruje
stroge i usmjerene zatite, te podruje usmjerenog razvitka.Osim zona stroge zatite prirode (IUCN Ia
i Ib), ostatak podruja u nacionalnom parku je pogodan za razvoj turistikih aktivnosti koje ne
naruavaju prirodne vrijednosti, a koje dodatno mogu doprinijeti poboljanju ivotnih uslova lokalnog
stanovnitva, kao i ostvarivanju prihoda za lokalno stanovnitvo, i za budue aktivnosti na zatiti
prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka Una. Uzimajui u obzir postojee potencijale za
razvoj turizma, mogui nizak nivo utjecaja turistikih djelatnosti na prirodne vrijednosti, profitabilnost
turistikih aktivnosti te opredijeljenost javnih i privatnih subjekata na podruju nacionalnog parka
ovoj djelatnosti, i Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una (Elektroprojekt, 2005) ocjenjuje turizam
284
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
kao jedan od najvanijih elemenata budueg ekonomskog razvoja podruja unutar nacionalnog parka
i u njegovoj neposrednoj okolini. Razvoj turizma predstavlja prioritetni zadatak i strateko
opredjeljenje organa vlasti Unsko sanskog kantona. Kao to je navedeno u Studiji izvodljivosti,
strateko opredjeljenje regije i nacionalnog parka treba biti usmjereno ka ekoturizmu, koji kao krovni
pojam obuhvata razliite okolino prihvatljive vidove turizma, te kombinaciji odrivog i intenzivnog
turizma u irem okruenju nacionalnog parka.
Prema ovom dokumentu, podruja sa najveim potencijalom za razvoj turizma unutar NP Una su
Martin Brod, Kulen Vakuf, trbaki buk i planina Osjeenica, koji nude veoma iroku paletu moguih
aktivnosti, a sve u cilju promocije i razvitka turistike ponude.
Meutim, ve Master plan, a kasnije i Prostorni plan posebnog obiljeja NP Una, uoavaju
nedostatke, prvenstveno u pogledu postoje infrastrukture, koja je neophodna za razvoj i priliv turista:
Nedostatak adekvatne osnovne infrastrukture ima znaajne implikacije ne samo na sektor turizma,
nego i na ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti u podruju, kao i normalno funkcioniranje
privrede i ivotnog standarda lokalnog stanovnitva. Kao jedan od najozbiljnijih problema, istaknut je
nedostatak kanalizacijskog sistema i sistema proiavanja otpadnih voda. Takoe je neadekvatno
rijeeno upravljanje vrstim otpadom. Sanacija ovog problema zahtjeva ulaganja javnog sektora, kao i
partnerstva sa privatnim subjektima.
Iako podruje obiluje lokalitetima i objektima od kulturnog i historijskog znaaja, veina takvih
lokaliteta je zaputena. Minimalnim zahvatima mogue je ouvati takve lokalitete i ukljuiti ih u
turistiku ponudu kako bi se iskoristili postojei potencijali i poveala sama atraktivnost podruja za
posjete.
Prirodne vrijednosti nisu ograniene samo na ovo iznimno znaajno podruje Nacionalnog parka Una
posmatra ima osjeaj da na svakom koraku nailazi na jedinstven i neponovljiv predio. Morfoloka
raznolikost svake opine daje mogunost razvoja veoma bogate ponude.
Ve podvrgnuti odreenom stepenu zatite, u procesu proglaenja ili, pak, predvieno za zatitu u
planskom periodu, brojni su prirodni resursi u opinama Kantona. O svemu tome je priloen i
detaljan separat, a upravo taj potencijal je osnova razvoja veoma razliitih tipova turizma Unsko
sanskog kantona.
U narednoj tabeli dat je detaljan pregled prirodnog naslijea u opinama Kantona, te je ocijenjen tip
turizma koji se javlja u tim cjelinama. Za sva kulturno historijska dobra, koja su data Separatom,
smatra se da su potencijal kulturnog, edukacijskog i historijskog turizma. Vjerski objekti imaju i
dodatni potencijal vjerskog turizma.
285
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tipovi turizma prema prirodnom i kulturno historijskom potencijalu pojedinog podruja u opinama
Turizam na
i
Avanturisti
Rekreacijski
Eko turizam
Edukacijski
Unsko sanskog kantona
Historijski
robolovni
Tranzitni
Kulturni
Ruralni
Vjerski
Resurs Opina
Lovni
vodi
ki
Vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorita do Ripa Biha
Kestenove ume
Lovite: Baraua - Doljani
Prauma Pljeevica na planini Pljeevici (regionalni rezervat prirode)
Martin Brod, sedreno podruje Une (geoloki spomenik prirode)
Crno vrelo na rijeci Uncu kod Martin Broda
Srednja Una - zatieni krajolik (Dolina rijeke Une od Ripa do Bosanskog Novog)
Lovite: Pljeevica
Osjeenica - umsko podruje
Izvor rijeke Klokota kod Bihaa
Gata - termomineralne vode
Riborevir Kulen Vakuf - Martin Brod
Donji Buk na rijeci Uni kod Martin Broda
Tok rijeke Klokota
Riborevir Paluci, Kulen Vakuf
Milanev Buk (Veliki slap) na rijeci Uni kod Martin Broda
Mrjestilite Klokot (Riz-Krajina)
Srednji Buk na rijeci Uni kod Martin Broda
Ribogojilite Martin Brod (Riz-Krajina) salmonidi
trbaki Buk na rijeci Uni kod Kestenovca, Martin Brod
Riborevir Klisa - Celija, Kulen Vakuf
Peina kod Martin Broda
Slapovi u Ripu
Jalaki Buk na rijeci Uni kod Martin Broda
286
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tipovi turizma prema prirodnom i kulturno historijskom potencijalu pojedinog podruja u opinama
Turizam na
i
Avanturisti
Rekreacijski
Eko turizam
Edukacijski
Unsko sanskog kantona
Historijski
robolovni
Tranzitni
Kulturni
Ruralni
Vjerski
Resurs Opina
Lovni
vodi
ki
Dvoslap na rijeci Uni
Troslapna rijeci Uni
Slap na Uncu kod ua u Unu
Izvor rijeke Ostrovice, Kulen Vakuf
Praumsko podruje "Lom" u Klekovaa planini Bosanski Petrovac
Meina peina
Grme - zatieni krajolik
Praumski rezervat na planini Osjeenica
Budina (Bunina) jama
Praumski rezervat Crni vrh na planini Grme
Peina Ledenica
Srednja Una - zatieni krajolik Bosanska Krupa
Kestenove ume
Riborevir: Krunica (lipljen i pastrmka)
Sujnovac - umsko podruje
Krunika peina
Grme - zatieni krajolik
Riborevir: Una (mladica)
Vukovac - umsko podruje
Izvor rijeke Krunice
Suvajsko meugorje - zatieni krajolik
Crno jezero
Riborevir: Jezero Pecka (aran)
Halkia slap na rijeci Uni
Jezero Pecka u naselju Ljusina
Mrjestilite Krunica (Eko-riba Krunica)
287
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tipovi turizma prema prirodnom i kulturno historijskom potencijalu pojedinog podruja u opinama
Turizam na
i
Avanturisti
Rekreacijski
Eko turizam
Edukacijski
Unsko sanskog kantona
Historijski
robolovni
Tranzitni
Kulturni
Ruralni
Vjerski
Resurs Opina
Lovni
vodi
ki
Manda slap
Otoki slap
Svetinja - izvor (hidro-geoloki fenomen) Buim
Hrast kitnjak (Quercus petraea Lioebl - Jelovski potok)
Lovite: Dobro selo
Jelovski potok
Dobro Selo - podruje zatienog krajolika
Buimsko jezero
Rijeka Korana Cazin
Ponor kod Peigrada
Traka Ratela - termalni izvor
Jusina peina (zaseok Tahirovii)
Radetina peina
Rijeka Sanica - zatieni krajolik Klju
Jama Zveketua
Rijeka Koranica
Jama Jezero
Peina Ledenac
Rijeka Sana - zatieni krajolik
Jabukovako jezero
Jezero Sanica (gornja) na vrelu Koranice
Ribogojilite Zdena (Riz-Krajina) salmonidi Sanski Most
Praumski rezervat Bobija na planini Grme
Peina Hrtustovaa, kod Vrhpolja
Izvor Zdena
Riborevir: Laite
288
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tipovi turizma prema prirodnom i kulturno historijskom potencijalu pojedinog podruja u opinama
Turizam na
i
Avanturisti
Rekreacijski
Eko turizam
Edukacijski
Unsko sanskog kantona
Historijski
robolovni
Tranzitni
Kulturni
Ruralni
Vjerski
Resurs Opina
Lovni
vodi
ki
Praumski rezervat u Malovia dolu na planini Grme
Dabarska peina
Sanska Ilida - termalne i termomineralne vode
Vodopad Bliha kod Fajtovca
ovjeija ribica - peina Dabar
umski kompleks u Bukovlju Velika Kladua
Peina Hukavica
uma Kajtezovac
Peina u Podzvizdu
uma Mrtva
Peina u Kudiima
uma Kestenje
Peina u Rajnovcu
uma Kapan
uma Vrnograka glavica
289
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Direktiva EU 2001/42/EU je okvirni zakon, koji ima za svrhu pobrinuti se da su uticaji na okoli
pojedinih planova i programa utvreni i ocijenjeni tokom njihove primjene i prije njihovog usvajanja.
Iako naa zemlja jo nije postala lanica EU, usklaivanje i provoenje zakona, kao i planiranje koje se
povinuje tim odredbama i prema prostoru se odnosi sa neizostavnom brigom i minimiziranjem
moguih i postojeih tetnih uticaja, je jedan od validnih puteva pribliavanja nae zemlje evropskoj
porodici zemalja. Stoga se i u naoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, strateka procjena
uticaja na okoli stavlja kao neizostavan dio.
Strateka procjena uticaja na okoli (SEA), se odnosi na vjerovatne okoline uticaje odreenih
planova i programa, to za cilj ima smanjenje tetnih uticaja na okoli razvojnih aktivnosti, a
obuhvata:
Stepen do kojeg planirane mjere mogu uticati ili poboljati stanje okolia
Procjenu tete po okoli i stanovnitvo, a u sluaju neprovoenja planiranih mjera
Procjenu ostvarenih uslova za uvoenmje planiranih mjera
Procjenu mogunosti nadlenih organa za provoenje planiranih mjera
U postojeoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, SEA se posmatra kao sastavni dio snimka
postojeeg stanja Prostorne osnove. Meutim, nemogue je posmatrati uticaje na okoli samo kroz
postojee stvorene i prirodne uslove, a bez planiranih zahvata, objekata i graevina. Stoga e se u
ovoj procjeni, pored uticaja od strane postojeih uslova, kao posebna stavka tretirati i uticaji od
moguih, planiranih, konceptualnih zahvata, koji e se dati osnovnom koncepcijom razvoja Prostorne
osnove Prostornog plana Unsko sanskog kantona.
Obzirom na provedene analize stanja na podruju Unsko sanskog kantona, to je stvorilo opu sliku
stanja ivotne sredine, a kroz pojedine segmente posmatranja, njihove korelacije i meusobne
uticaje, mogue je odgovoriti na pitanja koja postavlja strateka procjena uticaja na okoli.
Voda,
Tlo,
Zrak
Flora i fauna,
Biodiverzitet,
Klimatski faktori,
Pejza,
Materijalna dobra,
Stanovnitvo,
290
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Infrastrukture,
Privrede,
Ekploatacija,
Odlagalita,
1.11.1. VODE
Unsko sanski kanton je veoma bogat vodom. Najvaniji vodotoci su oni I kategorije, prije svega,
rijeka Una, potom Sana, Sanica i Unac.
Produkcija otpadnih voda na podruju Kantona je dosta mala u poreenju sa drugim podrujima u
Bosni i Hercegovini. Prema podacima od prije 1990. godine sve otpadne vode sa podruja Kantona
davale su ukupno 0,28% od ukupnog toksikog zagaenja u BiH.
Dananja situacija je znatno izmijenjena usljed prestanka rada veeg broja tvornica, ali i pojedinih
postrojenja za preiavanje tvornikih otpadnih voda, to moe imati utjecaja na poveanje stepena
zagaenosti.
Stanovnitvo ruralnih podruja koje nije obuhvaeno kanalizacionim sistemom, otpadne vode isputa
najee u septike jame koje nisu propisno izvedene. Mnogi industrijski pogoni na podruju Kantona
svoje otpadne vode bez tretmana ili sa nedovoljnim stupnjem preiavanja direktno isputaju u
vodotoke. Direktno isputanje otpadnih voda u vodotoke je, zapravo, i najvei problem u podruju
politike upravljanja vodama Unsko sanskog kantona114, te se proteklih nekoliko godina stavlja veliki
naglasak na rjeavanje ovog stanja, kroz stvaranje potrebnih uslova za izgradnju preistaa otpadnih
voda u svim opinama Kanotna. Na podruju opina Biha, Buim i Cazin, pokrenut je i proces
izgradnje decentraliziranih sistema upravljanja otpadnim vodama, kroz primjenu biolokih metoda
koje su ekoloki prihvatljive i ne unitavaju okoli.
114
Isjeak iz Strategije razvoja Unsko sanskog kantona Strategija razvoja komunalnih djelatnosti, Prijedlog,
strana 15.
115
Isjeak iz Strategije razvoja Unsko sanskog kantona Strategija razvoja komunalnih djelatnosti, Prijedlog,
strana 15.
291
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Postrojenja koja u svom proizvodnom procesu koriste vodu, ali i oneiuju vodu, jesu prvenstveno
postrojenja prehrambene industrije.
292
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Oneienje se vodnim tokovima moe prenositi na mnogo vee udaljenosti od inicijalnog izvora
zagaenja, a uestalost i trajanje su esto kontantni. Pored direktnog uticaja na okoli, prisutan je i
sekundarni proces oneienja. Naime, kroz procese kruenja materije u prirodi, zagaujue tvari
dospijevaju u tlo i zrak, to e djelovati na cjelokupan ekosistem.
Stoga, u planskom periodu se oekuje izgradnja postrojenja za preiavanje otpadnih voda na svim
industrijskim postrojenjima, koja mogu biti potencijalni zagaivai, to treba uvijek ocijeniti na
osnovu Procjena uticaja na okoli, koje treba izraditi kako bi se dobila analiza vjerovatnih uticaja
odreenih projekata na ekosisteme, ljudsko zdravlje i promjene prirode.
Stoga danas magistralne saobraajnice Kantona su u najveoj mjeri smjetene uz rijeke Unu i Sanu,
unato prekrasnom pogledu na ove rijeke, vre uticaj i na vodna dobra, ali i na cjelokupnu floru i
faunu u kontaktnom pojasu. Samo od nekih zagaivaa su teki metali, cijanidi, organski zagaivai,
kao fenoli, PAH ovi, mineralna ulja, masti itd.
U planskom periodu, a kroz iznalaenje naina zatite, kao to su sadnja biljaka u kontaktnom pojasu,
koje e sluiti kao purifikatori, potom, kroz donoenje provedbi koje e obavezivati na upotrebu
goriva koja imaju manji postotak zagaujuim materija (zabrane upotrebe lo ulja), ugradnju filtera
itd., mogu se poboljati uslovi koji vladaju u tim zonama.
Goriva, posebice kruta goriva, koja su i primat u sistemima zagrijavanja domainstava Unsko
sanskog kantona, kroz eliminaciju vrlo toksinih otpadnih materija, a koje u ruralnim naseljima
najee dospijevaju u vodotoke, takoe su jedan od faktora uticaja na okoli. Edukacija stanovnitva
o tetnim posljedicama takvog tretmana, jedini je nain za promjenu trenutnog stanja.
293
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pored svih navedenih faktora uticaja na okoli, sama priroda je esto destruktivna prema sebi, a u
podruju kao to je Unsko sanski kanton, gdje se veina vodotoka moe okarakterisati kao bujini,
dolazi do erozije korita rijenih tokova, a potom i do nanosa pijeska i mulja, koji moe oteati protok
voda, te u konanici dovesti i do poplava, to je esta pojava na ovom podruju. Ako se takvi prirodni
uslovi dodatno opterete svim ve navedenim potencijalnim problemima po vodotoke Kantona, onda
stanje postaje oteano, uticaji mnogo iri, kako geografski, tako i strukturno, te u konanici djeluju na
veoma veliki broj ljudi.
U planskom periodu vrlo je vano provesti mjere zatite i odbrane od poplava, kroz regulaciju rijenih
tokova, tamo gdje je to neophodno, smanjenje faktora koji dovode do erozije tla, zagaenja, anulirati
bespravnu gradnju, posebice u rijenim pojasevima. U poljoprivrednoj proizvodnji koritenje
invazivnih tehnologija i proizvoda ne smije biti standard, ve se treba teiti zdravom i ekoloki
prihvatljivom tretmanu zemljita, koje je u direktnoj korelaciji sa vodnim tijelima.
Stanje u pojedinim opinama Kantona je razliito, ali ga u pravilu karakterite nedovoljna briga o
okoliu i nepostojanje adekvatnih sistema monitoringa.
Stanje vodnih resursa opine Biha, u pogledu kvaliteta povrinskih voda, uglavnom je u domenu
voda I klase, to je zakljueno na osnovu istraivanja koje provodi Univerzitet u Bihau. U vrijeme
niih vodostaja i velikih padavina, moe doi do kratkotrajnih promjena u kvalitetu, zamuenosti i
prisutnosti amonijaka ili organskih tvari. Vodosnabdjevanje stanovnika se vri sa nekoliko izvorita,
gdje je najugroenije izvorite Klokot, jer je dokazana direktna veza podzemnih voda izvorita sa
slivnim podrujem susjedne Republike Hrvatske, gdje otpadne vode Korenice i NP Plitvice
predstavljaju potencijalni rizik za kvalitet izvorita Klokot. U studiji koju je uradio GEOTEST Brno
navodi se da nesanitarna deponija Gorjevac Krukovaa ima znaajan uticaj na pogoranje kvaliteta
vode na izvoritima u naselju Praijak, MZ Ripa i da bi ju trebalo to prije sanirati i zatvoriti, jer je
uraena kao nesanitarna i sve procijedne vode iz tijela deponije zavravaju u podzemnim vodama
koje se dreniraju prema pomenutim izvoritima. 116
U opini Bosanska Krupa, problem je izraen u pogledu odvodnje otpadnih voda, jer ruralna podruja
nemaju rijeen kanalizacioni sistem, ve se otpadna voda izlijeva u septike jame ili direktno u
zemljite i vodotoke. Bespravna gradnja u obalnom pojasu mijenja reim vodotoka, pa se vode
nerijetlo izlijevaju iz korita. Pojedina industrijska postrojenja imaju tehnologiju za primarno
preiavanje otpadnih voda, ali ne postoje tani podaci o kojim se postrojenjima radi.117
Opina Bosanski Petrovac, zbog svoje geoloke podloge, nije bogata vodom kao druge opine Unsko
sanskog kantona, ali to ne umanjuje problematiku vezanu za vode i stanje okolia opine. U
Bosanskom Petrovcu ne postoji ureaj za preiavanje otpadnih voda, a odreen broj kvalitativnih i
kvantitativnih paramerata govore u prilog injenici da je zagaenje voda na podruju opine kljuni
ekoloki problem, koji predstavlja rizik za zdravlje stanovnitva i kvalitet ivotne sredine.118
Uspostavljanje efikasnog sistema zatite kvaliteta voda u vodotocima na prostoru opine Buim
podrazumjeva dosljedno provoenje tehnikih mjera zatite, a to opet znai izgradnju odgovarajuih
kanalizacionih sistema za prikupljanje otpadnih voda i postrojenja za tretman otpadnih voda prije
116
Strateki plan razvoja opine Biha, Nacrt, str.79
117
LEAP opine Bosanska Krupa, str.18
118
LEAP opine Bosanski Petrovac, str.18
294
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
njihovog isputanja u recipijent. To se u svakom sluaju odnosi na vodotoke ili dionice vodotoka koji
su izloeni antropogenim pritiscima u formi otpadnih i tetnih materija koje se nalaze u sastavu
upotrijebljenih voda i danas se koriste kao prijemnici otpadnih voda stanovnitva i privrede i to bez
ikakvog prethodnog preiavanja.
U opini Buim, potrebno je isputanje tetnih materija u vodu dovesti na to nii nivo, u granicama
maksimalnih tehnoloko-tehnikih i ekonomskih mogunosti. Time bi se obezbjedilo da je voda ista
onoliko koliko je to najvie mogue, a ne onoliko zagaena koliko to doputaju norme o kvalitetu
vode recipijenta. Posebno je ovaj princip vaan kada se radi o izgradnji novih proizvodnih objekata, o
promjeni namjene (naina koritenja) neke povrine, uvoenje novih proizvodnih tehnologija i slino.
Propisani kvalitet voda vodotoka na podruju opine Buim odreen je vaeom Uredbom o
klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine preuzetom iz
legislative ex Jugoslavije i on je za sve vodotoke II kategorije na podruju Opine.119
U opini Cazin, pored injenice da postoje dostatne zalihe pitke vode i da je vodosnabdjevanje jako
dobro razvijeno, sa ak 95% pokrivenosti domainstava opine, problem su ogromni gubici u
vodovodnoj mrei, nerijeeno prikupljanje otpadnih voda, te neuspostavljanje zatitnih zona
izvorita. Pored toga, kanalizaciona mrea pokriva tek ui dio grada Cazina, ali je i ona zastarjela, te
nedovoljno dimenzionirana. Prisutan je rastui problem kvaliteta vode, koji je uzorkovan
neorganizovanim isputanjem otpadnih voda. Takoe, na svim vodovodima se ne provodi nadzor nad
kvalitetom vode za pie.
U obuhvatu izvorita Vignjevii nalazi se rasadnik, i to u Ib zatitnoj zoni, ija upotreba mineralnih
ubriva moe vriti ogroman negativni uticaj na kvalitet vode za pie. U obuhvatu izvorita Tahirovii
se nalaze kamenolom, betonara i asfaltna baza. U obuhvatu izvorita Mutnik, nalazi se vei broj
naselja, koja ugroavaju kvalitet vode izvorita. Dodatnu opasnost predstavlja upotreba herbicida i
pesticida na poljoprivrednim zemljitima koja se nalaze u zonama sanitarne zatite izvorita.
U pogledu tretmana otpadnih voda, septike jame najee nisu izvedene prema propisima, nisu
vodonepropusne, a ne postoji niti lokacija za odlaganje sadraja septikih jama nakon ispumpavanja.
Svemu ovome ne ide u prilog niti niska svijest graana o vanosti ekolokog pristupa
vodosnabdjevanju i tretmanu otpada.120
U opini Klju, najznaajniji zagaivai su otpadne i kanalizacione vode naselja Klju i Sanica, to je
posljedica nedovrenih kanalizacionih sistema i nepostojanja kolektora sa preistaima.
U opini Sanski Most, stanje vodosnabdjevanja je zadovoljavajue, ali se treba raditi na kontroli
zatitnih zona izvorita i monitoringu kvaliteta vode za pie. Tretman otpadnih voda, kao i u drugim
opinama Kantona, mora biti upotpunjen postrojenjem za preiavanje otpadnih voda. Sanski Most,
kao opina veoma bogata vodom, gdje se planiraju i sadraji koji u prvi plan stavljaju iskoritenje tog
prirodnog resursa, mora uloiti maksimalan napor da se kvalitet vode odri na zadovoljavajuem
nivou, te da ostane prepoznatljiv znak ovog kraja. Kompleksi ljeilita, za koje postoje realni uslovi
razvoja i irenja, trebaju koristiti vodne resurse, te vriti tretman otpadnih voda na veoma visokom
tehnolokom nivou, gdje prirodni uslovi ne smiju biti dovedeni u pitanje. Meutim, najvei problem
119
Prostorni plan opine Buim, 2008 2028. godine, str.42
120
LEAP opine Cazin, str.13
295
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
predstavlja lokacija gradske deponije, na samoj ivici sliva izvorota Zdena, to predstavlja izuzetnu
opasnost, ne samo po vode, ve i po zrak i tlo, zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada na ovoj
deponiji.121
Znaajnu ulogu na stanje i promjene stanja voda, kako povrinskih tako i podzemnih, u Opini Velika
Kladua imaju otpadne vode kao posljedica nepotpune pokrivenosti kanalizacijskog sistema,tako da
se otpadne vode direktno ulijevaju u rijeku Glinu, Grobarsku i Kladunicu bez prethodnog
proiavanja. Ova pojava je jedan od goruih problema i usljed promjene ekolokog stanja
voda(promjena kemijsko-fizikalne kvalitete) direktnoje ugroena flora i fauna koja je sastavni dio
vodenih tokova. tetan utjecaj ulijevanja kanalizacije u vodotoke nije jedini sluaj oneienja voda. U
prigradskim naseljima iz septika otpadna voda ili se direktno izlijeva na povrinu kroz porozne stijene
ili pukotinskom poroznou direktno zagauju podzemne vode kojih je na podruju opine Velika
Kladua veoma mnogo, kao i to su brojni izvori pitke vode na koji tetno djeluju otpadne vode
kanalizacijskog porijekla. Uticaj ljudskih aktivnosti na stanje povrinskih i podzemnih voda vri
znaajan pritisak na vodene akumulacije i promjenu ekolokog stanja ovih voda od dobrog do loeg ili
vrlo loeg stanja. Zagaenja voda su prisutna, a procjenu koliine zagaenja nije mogue dati, budui
da nema podataka o monitoringu i stvarnom stanju zagaenosti voda. Potencijalni zagaivai su
benzinske pumpe, autopraonice, automehaniarske radionice i druga privredna postrojenja koja
nemaju ureaje za proiavanje niti ispunjavaju zakonske obaveze kontrole isputene vode
Na prostoru opine Velika Kladua nijerijeeno pitanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Zbog
nedostatka kanalizacijskog sistema, neproiavanjem otpadnih voda, curenjem iz starih cijevi i loeg
odravanja septikih jama, dolazi dozagaenja vodotoka, zemljita i podzemnih voda. Djelominoje
rijeeno pitanje otpadnih i fekalnih voda ueg urbanog dijela grada, koje ima staru i dotrajalu
kanalizacijsku mreu. Zbog starostikanalizacionog sistema, curenja sedogaajuunutar i izvan cijevi. Za
otpadne vode, recipijentje rijeka Grabarska koja se zatim uem rijeke Kladunice ulijeva u rijeku
Glinu, koja je prirodna granica s Hrvatskom. Zbog toga je opina pokrenula projekt izgradnje
kanalizacijskog sistema.
Odvoenje i proiavanje otpadnih voda predstavlja jedan od najveih ekolokih problema opine
Velika Kladua. S obzirom da su kapaciteti za razvoj industrije, a naroito prehrambene, zaista veliki,
ovaj problem predstavlja prioritet.122
1.11.2. ZRAK
Sagorijevanje vrstih i tenih goriva, najznaajniji je faktor zagaenja zraka. Takav zrak, svojim
hemijskim i drugim materijama, utie na degradaciju biljnog svijeta, posebno na podruju opina koje
su izloene takvom zraku dui vremenski period.
121
Leap opine Sanski Most, str.25
122
Strategija razvoja opine Velika Kladua, str.74
296
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U Unsko sanskom kantonu ne postoje stanice za mjerenje kvaliteta zraka, to oteava procjenu
ugroenosti ovog resursa. Stoga se, kao relevantne, uzimaju procjene ranjivost zraka, kao dijela
prirode, a koje su date u okviru Studije ranjivosti FBiH, te podataka koje daje EIONET (European
Environment Information and Observation Network), za podruje Evrope.
Najopasniji polutanti su duikovi oksidi (NOx) i sumporov oksid (SO2), te vrste estice.
Ugljenmonoksid je veoma otrovan gas, a nastaje prilikom nepotpunog sagorijevanja fosilnih goriva.
Emisije ugljenmonoksida potiu uglavnom od saobraaja.
Emisije sumpordioksida drastino su vee u zimskom nego u ljetnom periodu, zbog sagorijevanja
fosilnih goriva iz saobraaja i zagrijavanja prostora. Emitovane kisele supstance kao to su SO2, NO2
padaju na povrinu zemlje i povrinskih voda (kisele kie) gdje uzrokuju zakieljavanje sredine. Efekti
acidifikacije odraavaju se na vodene organizme, biljke-preko zemljita i ljude zbog konzumiranja
povrinske ili podzemne vode koje esto imaju neprimjeren pH i poveanu koncentraciju metala.
3 3
Zagaujua materija Period Prosjena godinja vrijednost (g/m ) Visoka vrijednost (g/m )
uzorkovanja
123
SO2 1h 90 500
124
SO2 24 h 90 240
125
NO2 1h 60 300
126
NO2 24 h 60 140
127
L 10 24 h 50 100
128
UL 24 h 150 350
129
Dim 24 h 30 60
CO 8h 10 000
Kako se navodi u Isjeku iz Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, Strategija razvoja komunalnih
djelatnosti Prijedlog, str.16., od stacionarnih izvora oneienja zraka vano je spomenuti
sumpordioksid iz industrijskih postrojenja, koji je bio i glavni izvor oneienja zraka i u prijeratnom
periodu. U opini Biha su u tom periodu i vrena mjerenja sumpordioksida, ali stagnacijom i
zatvaranjem postrojenja, koncentracija ovog jedinjenja je izuzetno smanjena.
Zavod za javno zdravstvo Unsko sanskog kantona provodi mikrobioloka ispitivanja zraka u
preduzeima ija je djelatnost vezana za proizvodnju medicinskih materijala.
123
Ne smije biti prekoraena vie od 24 puta u kalendarskoj godini
124
Ne smije biti prekoraena vie od 7 puta u kalendarskoj godini
125
Ne smije biti prekoraena vie od 18 puta u kalendarskoj godini
126
Ne smije biti prekoraena vie od 7 puta u kalendarskoj godini
127
Ibidem
128
Ibidem
129
Ibidem
297
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ipak, oekivano, najvei zagaivai i dalje dolaze od strane domainstava koja se grije na kruta goriva,
ali i prema procjenama, na kvalitet zraka utiu i brojni kamenolomi u Unsko sanskom kantonu,
putem emisije praine, koja je nusprodukt njihovih aktivnosti. Takoer, problem predstavlja i veliki
broj ilegalnih deponija, koje predstavljaju prijetnju za cijeli ekosistem.
Deponije su posebno opasne po okoli, ne samo zbog odlaganja otpada na neadekvatan nain, ve i
zbog injenice da esto dolazi do samozapaljenja ovih odlagalita, a zbog plinova koji se razvijaju
raspadanem materija, prilikom ega toksini odlaze u zrak i prenose se na veoma velike udaljenosti.
Putem zranih masa, dospijevaju i u atmosferu, gdje se vraaju na tlo i vodu u vidu kontaminiranih
kia.
Za sve zahvate i objekte, koji u bitnoj mjeri mogu utjecati na kvalitet zraka, tj., uticati na okoli u tom
segmentu, potrebno je izraivati Procjene uticaja na okoli od pojedih projekata, gdje e se jasnije
utvrditi mjere i naini zatite okolia, u odnosu na konkretan izvor zagaenja.
Stanje u opinama karakterie zajedniko nepostojanje sistema monitoringa. Pored gore navedenih
problema, koji se tiu zagrijavanja domainstava na kruta goriva, ispunih plinova iz saobraaja,
emisije plinova sa ilegalnih deponija otpada, u pojedinim opinama se kvalitet zraka naruava
postojeim ili nekadanjim industrijskim pogonima.
U analizi emisije odlagalinih plinova iz komunalnog otpada u opini Biha, rezultati govore da
komunalni otpad, kao segment u sveopoj analizi emisije CO2, ne smije se zanemariti. Odlagalini plin
ima negativan uinak na atmosferu, ljudi i okoli, a oituje se u pojaavanju efekta staklenika,
poveanoj opasnosti za zdravlje ljudi, te poveanoj opasnosti od poara i eksplozija na odlagalitu i
njegovoj neposrednoj blizini.130
Ptencijalni zagaivai zraka u opini Biha su privredni subjekti BiraRobot d.d.Biha, Meggle
Mljekara d.o.o.Biha, Bihaka pivovara d.d, koje u svojim loitima za zagrijavanje koriste fosilna
goriva (ugljen, tena goriva). Emisije SO2 i Nox nastaju pri proizvodnji toplotne energije (kuna loita
itehnoloka postrojenja) i predstavljaju najvei dio ukupne emisije.
U opini Bosanska Krupa, potencijalnu opasnost po kvalitet zraka predstavlja i prekomjerna sjea
uma, jer se na taj nain smanjuje apsorpcija staklenikih plinova, to doprinosi staklenikom efektu i
dovodi neposredno do klimatskih promjena.
Na kvalitet zraka u opini Velika Kladua, posebno za vjetrovitih dana, utie staklena vuna azbest,
koja je ostala nadevastiranimkrovnim konstrukcijama hala firme Agrokomerc.Staklena vunaspada u
opasni otpad, jer ima znaajan uinak na zdravlje ljudi.To jevlaknasti mineral, koji je veomaopasan za
dine organe i moe izazvati teku bolest azbestozu. Preporuka i miljenje je da bi se ovaj problem
130
Energetski odriv akcioni plan opine Biha, str.54
298
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
trebao rijeiti saniranjem,odnosno potpunim uklanjanjem staklene vune s devastiranih hala, a zatim
isti odloitina za to predviena mjesta, na nain propisan zakonom za ovakvu vrstu otpada. Osim
ovog izvora zagaenja zraka, povremeno zagaenje dolazi od strane Asfaltne baze.131
1.11.3. TLO
tetni utjecaji na tlo, za razliku od vode i zraka, istrauju se mnogo kasnije, tj., kada su problemi
vezani za oteenja i neienja ve veoma izraeni.
Tvari koje utiu na kvalitativna i kvantitativna svojstva tala, tj., pojava oneienja tla, dolazi od
strane antropogenih i prirodnih uzroka, a posljedica su razvoja u svim sferama ovjekove
djelatnosti132, tj., industrije, poljoprivrede, saobraaja, obrade i odlaganja otpada, vojne djelatnosti,
to je veoma izraeno u urbanim podrujima.
Oneiujue tvari u tlu, obzirom na njihovo fizikalno hemijsko porijeklo, razvrstavaju se na:
Hlapljive organske tvari, koje mogu potjecati iz postrojenja hemijske industrije, rafinerija,
odlagalita otpada, rezervoara nafte i naftnih preraevina, autoservisnih radionica, hemijskih
istionica, te emisija iz rudnika itd.
Poluhlapljive organske tvari, koje se nalaze u emisijama zajedno sa hlapljivim organskim
tvarima, ali ih se moe nai i u emisijama iz prostora gdje se obrauje i konzervira drvena
graa ili u prostorima gdje se primjenjuju agrohemikalije, poput plastenika i staklenika
Pogonska goriva, koja se mogu nai na lokacijama aerodroma, autobuskih i eljeznikih
stanica, parkiralita, naplatnih kuica na cestama, benzinskim pumpama itd.
Anorganske tvari, tj., metali i njihovi spojevi (oksidi, sulfidi, silikati, karbonati), koji se mogu
nai na podrujima odlagalita otpada, rudnika, industrijskih postrojenja (proizvodnja i
prerada metala, hemikalija) itd.
Industrijska postrojenja, osim uticaja koji imaju na okoli tokom svog radnog vijeka, mogu vriti
pritisak i po zatvaranju pogona, posebno ako se ne provedu adekvatne mjere sanacije.
Najopasniji od svih navedenih spojeva i tvari, a koje se mogu nai u tlu, su:
Teki metali: oneienje moe biti geogenog i antropogenog porijekla. Antropogeni uzroci se
veu za transport estica oneiujuih tvari i aerosola, a kroz proces izgaranja fosilnih goriva,
kao i kroz primjenu sredstava za zatitu bilja i tla (herbicidi i pesticidi), mineralna gnojiva i sl.
Policiklini aromatski ugljikovodici (PAH): organski spojevi, koji nastaju nepotpunim
izgaranjem ili pirolizom organskih tvari, to se gotovo u cjelosti vezuje za ljudsku djelatnost,
iako mogu nastati i prirodnim putem, prilikom velikih umskih poara i vulkanskih erupcija. U
131
Strategija razvoja opine Velika Kladua, str.83
132
Oneienje i zatita tla, prof.dr.Tahir Sofili, Metalurki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Skripta, str.51
299
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
okoli dospijevaju kroz procese vezane za eksploataciju ugljena, plina, nafte, proizvodnju
benzina, prirodnog plina, energetska postrojenja i postrojenja za proizvodnju eljeznih i
neeljeznih metala i slitina (eljeza, elika, bakra, nikla, aluminija). Policiklini aromatski
ugljikovodici nastaju i prilikom spaljivanja otpada i plastinih masa u neadekvatnim uslovima,
a nalaze se i u ispunim gorivima motornih vozila, individualnim loitima domainstava, koja
koriste kruta goriva, a koja su i jedno od glavnih izvora PAH ova u naseljima. Veoma su
otrovni, kancerogeni i postojani, te se prenose na veoma velika udaljenosti putem zranih
masa, pa ih se moe nai u tlu, koje je daleko od izvora zagaenja.
Postojani organski polutanti su organoklorni spojevi, koji su veoma tetni po okoli i ljudsko
zdravlje. Izvori spojeva su mnogobrojni, a obino se sreu u tlu, koje je intenzivno tretirano
mineralnim gnojivima i zatitnim sredstvima. U urbana tla dospijevaju taloenjem iz zraka,
kao posljedica emisija iz tekstilne, farmaceutske industrije, industrije cementa i graevinskih
materijala, energetskih postrojenja, metalurgije, postrojenja za obradu i spaljivanje otpada.
Veoma su postojani, toksini, transportuju se putem zraka na velike udaljenosti od izvora
zagaenja, te dospijevaju u tlo.
Radionuklidi u tlu mogu biti prirodnog (kozmiko zraenje) i antropogenog porijekla.
Radioaktivne supstance su prisutne u cijelom ekosistemu, a zbog iroke primjene
radioaktivnih elemenata u industriji, medicini, vojnoj industriji, nakon ega se javlja
radiaktivni otpad, koji neposredno ili posredno dospijeva u tlo.
Osim oteenja tla oneienjem, esto se javljaju i oteenja izazvana zaslanjivanje, alkalizacijom
tala, te njihovom dehumizacijom i erozijom.
Odreena istraivanja su pokazala da tla Unsko sanskog kantona, su, veinom, sa visokim
procentom pokretnog aluminujuma, koji je u viim koncentracijama toksian za biljke.
Poljoprivredna zemljita su, pod uticajem ovjeka koji je vrio razliite zahvate i mjere na poboljanju
njegovih sposobnosti davanja uroda, dosta oteena, a dodatnu nepogodnost predstavljaju i
podruja povrinskih kopova, gdje se bespovratno gubi degradirano zemljite, na dosta velikim
povrinama.
Rudarstvo i metalurka industrija imaju veliki uticaj na oteenja tla. Meutim, razvoj drutva nije
mogu bez ovih djelatnosti, te se panja treba posvetiti ublaavanju negativnih posljedica i sanaciji
nastalih promjena.
Nizak prioritet zatite okolia i njegovih sastavnih dijelova (prirodnih resursa), a uslijed niske
svijesti o odrivom razvoju i vanosti ekologije
Oneienja tla, zraka i vode, kao jedinstvenog sistema
Zastarjele tehnologije i oprema koja se koristi u eksploataciji sirovina
Loa pozicija pogona (blizina naselja i obradiva povrina).
U prostoru se javlja veliki broj naputenih eksploatacionih povrina, koje nisu adekvatno
rekultivisane, iako je to obaveza koncesionara.
Prema dostupnim podacima, na podruju Unsko sanskog kantona se vri eksploatacija mineralnih
sirovina na gotovo 100 lokacija, od ega je najmasovnija eksploatacija dolomita.
300
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Privredni kapaciteti koji su potencijalni oneiivai tla, jesu prehrambena industrija, kemijska
industrija, umarstvo i drvna industrija, te graevinska industrija, te poljoprivredni proizvoai.
Veoma je bitno da ovi kapaciteti, koji su i jedni od pokretaa razvoja, te je njihova vanost neupitna,
prilagode svoju tehnologiju na ekoloki prihvatljiv nain.
Nepravilan tretman i obrada poljoprivrednog zemljita, na terenima sa veim nagibom ili tamo gdje je
izraena bespravna i nestruna sjea uma, ima za posljedicu eroziju zemljita. Erozija je slabije
izraena na terenima sa blagim nagibom i na zaravnjenim povrinama, tj., u rijenim dolinama Une i
drugih vodotoka, ali ve su objanjene druge opasnosti koje prijete u tim podrujima. Na terenima sa
izraenijim nagibom, onim do 8, javlja se blaga erozija, na terenima sa nagibom od 8 16 je prisutna
umjerena, dok na terenima sa nagibom od 16 30je prisutna jaka erozija. Vrlo jaka erozija se javlja
na terenima sa nagibom 30 65, a to su kanjoni rijeka Une i Unca.
Zagaivanje zemljita je u znaajnoj mjeri vezano i sa stepenom razvoja sistema upravljanja otpadom
koji na podruju opine Bosanski Petrovac nije zadovoljavajui to za posljedicu ima niz
problema.Evidencija o broju neadekvatnih odlagalita vrstog otpada (divlje deponije) ne postoji.
Divlja odlagalita predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnitva i ukupnom kvalitetu ivotne
sredine.Odlaganje prikupljenog vrstog otpada vri se na lokaciji Vaganac. Deponija se nalazi u
neposrednoj blizini naseljenog podruja, 2 km udaljena od centra grada.133
U opini Bosanska Krupa, najvee opasnosti dolaze od neadekvatnog tretmana urbanih i ruralnih
otpadnih voda, koje se isputaju direktno u tlo, ime se ugroava poljoprivredno zemljite. Takoe,
problem je prekomjerna i nekontrolirana sjea uma, ime se smanjuje obim drvne mase, koja bi
svojim prirodnim raspadanjem trebala stvarati nove koliine plodnog zemljita, te ime se dovodi do
erozije tla. Kontaminacija tla je optereena i deponovanjem otpada, na legalnim i ilegalnim
deponijama, jer tetne materije na taj nain dospijevaju u tlo.
Erozija zemljita, u veoj ili manjoj mjeri, prisutna je u opini Buim u rijenim dolinama Buimice,
Batrem ave i aglice, te na prostorima Dobrog sela, ave i Konjodora.134
Nestabilan teren predstavlja ona podruja koja su zahvaena procesima klizanja, puzanja i
odronjavanja tla. Vrlo je bitno sagledati ove povrine, jer one predstavljaju barijeru u prostornom
planiranju, tj. namjeni povrina za izgradnju u bilo kom pogledu. Meutim, ovaj teren svakako treba
133
LEAP opine Bosanski Petrovac, str.18
134
Prostroni plan opine Buim, str.42
301
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
planirati za sanaciju, kako bi se otklonile potencijalne opasnosti, a u krajnjem sluaju, teren priveo
buduoj namjeni kao uslovno stabilan ili stabilan teren.
Usljed bespravne sjee uma na kritinim lokalitetima, sposobnost uma da vre regulaciju vodnog
reima je umanjena, ime se otvara prostor za pojavu erozije i klizita. Poljoprivredno zemljite je
podlono negativnim uticajima stambene izgradnje, izgradnje lokalnih i regionalnih puteva i sl.
Posljedice ovih uticaja mogu biti raznovrsne, a svrstavaju se u dvije grupe: oteenja kojima se
zemljite privremeno iskljuuje iz primarne proizvodnje i oteenja pri kojima se zemljite trajno gubi,
a to su gradnja naselja, saobraajnica, industrijskih objekata. Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja
zemljita je dosta kratko, ali izaziva katastrofalne posljedice na graevinskim i infrastrukturnim
objektima, te predstavlja ogromnu opasnost po ivot i zdravlje ljudi, koji su pogoeni ovom
nepogodom.
Destrukcija zemljita moe biti privremena i trajna. Privremenom destrukcijom se smatra stanje u
kojem zemljite gubi svoju proizvodnu funkciju za odreen vremenski period, a kroz sanaciju i
tretman moe povratiti svoja prijanja svojstva. Tu se, primjerice, ubrajaju povrinski kopovi,
eksploatacije, ilegalne deponije otpada, odlagalita jalovine itd. Trajni, ireverzibilni gubitak zemljita
se odnosi na izuzimanje zemljita za potrebe gradnje, gdje se njegova kvalitativna, proizvodna
svojstva gube na veoma dug vremenski period.
Odlagalita otpada, posebno nesanitarna odlagalita, kao i ilegalna odlagalita, veliki su zagaivai
svih dijelova biosfere, pa tako i zraka, tla i voda.
Kao to je ve naglaeno, u opini Biha, otpad sa nesanitarne deponije Gorjevac Krukovaa utie
na kvalitet vode izvorita u naselju Praijak, MZ Ripa, jer procjedne vode iz tijela deponije
zavravaju u podzemnim vodama, koje se dreniraju prema izvoritima.
Proizvoai opasnog otpada zbrinjavaju opasni otpad odvojeno od otpada koji je po sastavu i
svojstvu slian komunalnom otpadu, osim jednog manjeg doma zdravlja koji opasni medicinski otpad
135
Strateki plan razvoja opine Biha, str.111
302
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U opini Bosanska Krupa, tek 55% sa podruja opine se sistemski sakuplja i odlae na privremeno
odlagalite Medre Vlaki do. Na istu deponiju se deponuje i otpad iz opina Cazin i Buim.
Meutim, tehnika opremljenost ovog odlagalita nije zadovoljavajua, ne vri se selekcija otpada, a
dodatni problem su ilegalne deponije, kojih ima nekoliko na podruju opine Bosanska Krupa. Ipak,
pozitivno je to se JKP 10.juli bavi djelominim selektovanjem otpada, tj., sakuplja se papir,
kartonska i PVC ambalaa, staklo, auto gume, metal.
U opini Klju, deponija je locirana u naselju Pei, a planskom dokumentacijom ove opine, utvreno
je da e se lokacija pretovarne stanice za buduu regionalnu sanitarnu deponiju, nai na lokaciji u MZ
Velagii, uz planiranu radnu zonu u Velagiima, uz regionalnu cestu Velagii Sanica.
Gradska deponija Sanska brda-Grabe u opini Sanski Most se nalazi na samoj granici slivnog
podruja izvorita Zdene, na geolokoj formaciji koja je veoma nepovoljna i propusnom zemljitu, te
se kao takva mora dislocirati kao meudeponija. Na tom mjestu trebala bi se vriti selekcija i
razvrstavanje krutog otpada, koji bi se dalje transportovao do regionalne deponije.137
U opini Velika Kladua, zbrinjavanje otpada se vri na podruju gotovo cijele opine, ali broj
domainstava koja uestvuju u organizovanom prikupljanju otpada je tek 55%. Otpad se odlae na
Gradsko odlagalite Radia most. Opina nema reciklano dvorite, niti pretovarne stanice, to se
mora regulisati do izgradnje regionalne sanitarne deponije. Neadekvatno odlaganje i tretiranje
otpada tetno djeluje na biodiverzitet, kvalitet zraka i kvalitet povrinskih i podzemnih voda, kao ina
degradaciju tla, kako poljoprivrednog, tako i neobradivog. Medicinski otpad u opini, tj., njegovo
zbrinjavanje, je u nadlenosti ZU Dom zdravlja Velika Kladua, a on se zbrinjava na propisan i okolinski
prihvatljiv nain ,te se uva u ambalai do konanog zbrinjavanja. Ilegalne deponije su gorui problem
u ovoj opini, registrirano ih je preko 80 u 2011. godini.138
136
Plan upravljanja otpadom, str.94
137
LEAP opine Sanski Most, str.25
138
Strategija razvoja opine Velika Kladua, str.90
139
Kantonalna uprava civilne zatite Unsko sanskog kantona: Procjena ugroenosti Unsko-sanskog kantona od
prirodnih i drugih nesrea, Biha januar 2005. godina
303
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prema recentnijim podacima, kontaminirane povrine su se smanjile za 4,98 km2 od 2005 2011.
godine, a ukupna deminirana povrina u petnaestgodinjem periodu (1996-2011) bi bila P = 9,68 km2
ili samo 0,64 km2 godinje.
Minirane povrine vre ogroman uticaj na okoli, u smislu nemogunosti koritenja povrina i
potencijalne opasnosti za korisnike prostora. Dok za prirodu, moda, minirane povrine mogu
predstavljati, veoma uslovno reeno, prednost, jer se ograniava djelovanje ovjeka u tim stanitima,
ipak je negativna komponenta miniranog zemljita daleko vea, jer se u pitanje dovodi ivot i zdravlje
ljudi i imovine.
Zbog jednostavnijeg ocjenjivanja uticaja na okoli, i ovi planirani zahvati e se posmatrati kroz
nekoliko segmenata: saobraajnu infrastrutkuru, energetsku infrastrukturu, odlagalita otpada,
eksploataciju mineralnih sirovina, ostalu infrastrukturu itd.
SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA
Saobraajna infrastruktura predloena osnovnom koncepcijom razvoja pretpostavlja izgradnju:
304
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ukupna povrina izuzetog zemljita e biti P = 4 502 ha, od ega je 2 904 ha ili 64% poljoprivrednog, 1
122 ili 25% umskog, te 476 ili 11% ostalog zemljita.
Ugroenost biljnih i ivotinjskih vrsta je najvea u prostorima pod odreenim vidom zatite.
Saobraajna infrastruktura u duini od 74,6 km prolazi kroz trenutna ili budua zatiena podruja, i
to:
Uticaj saobraajnih prostornih sistema je viestruk, te osim izuzimanja i pretvorbe zemljita, mijenja i
biodiverzitet podruja. Naravno, razvoj drutva ovisi o razvoju komunikacija, ali se moraju nai
modeli koji e adekvatno zatititi biocenozu, pejza i prirodne resurse.
Prostornim planom FBiH (Prijedlog) predviene su mjere zatite i unaprijeenja okolia, a prilikom
izgradnje infrastrukturnih sistema, to se predlae kao osnova zatite i za planove nieg reda.
305
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na izduvnim cijevima svih maina i vozila s dizel motorima, ugraditi filtere za odvajanje
ai,
Koristiti gorivo sa garantiranim standardom kvaliteta,
Prainu minimizirati kroz povremeno kvaenje saobraajnih i operativnih povrina,
Birati eksplozive za miniranje stjenskih masa, koji najmanje tete okoliu.
Kontrola ispusta ulja u nafte, koji ne smiju dospjeti u vodotoke. U toku gradnje je neophodno
da se voda sa gradilita preiava pjeanim filterima i prihvataima ulja, te da se tek tako
preiena uputa u vodotok,
Sjeu obalne umske vegetacije treba obaviti u zimsko doba, kako bi se umanjio dodatni
negativan efekat na faunu kopna i voda,
Ograivanje gradilita, ime se ograniava pojas negativnih djelovanja, ogradom visine do 2
m,
Za ptice gnjezdarice osigurati izgradnju kuica za pravljenje gnijezda, to e smanjiti gubitak
ornitofaune,
Za riblje vrste osigurati nesmetan prolaz, reguliran manjim stazama.
ENERGETIKA
T ERMOELEKTRANE
Na podruju Unsko sanskog kantona, planirane su dvije termoelektrane TE Kamengrad I i II.
U toku rada termoelektrana, najopasnije materije koje se emitiraju u zrak su SO2, vrste estice i
Nox. Od veliine postrojenja, zavisi i emicija CO. Ipak, uvoenje sistema daljinskog grijanja, smanjit e
se emisije tetnih estica iz individualnih loita.
Naravno, za pravilnu izgradnju i upotrebu ovih pogona, potrebno je pridravati se mjera zatite.
307
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ulja i masti, koji se koriste u proizvodnom procesu, moraju se skladititi u zasebnom objektu
u krugu termoelektrane, pri emu se mora osigurati njihov jednostavan prijem i izdavanje.
Potrebno je predvidjeti izgradnju natkrivenog zatvorenog i otvorenog skladita. U okviru
skladita treba predvidjeti smjetaj turbinskog ulja, ulja za transformatore, mainskog i
specijalnog ulja i dr.,
Za termoelektrane treba izraditi plan upravljanja otpadom.
309
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U sluaju akcidentne situacije, prosipanja ulja ili nafte na zemljite, potrebno je izvriti
sanaciju terena posipanjem upijajueg sredstva i uklanjanjem sloja zemljita,
Potrebno je osigurati nepropusnu povrinu za privremen smjetaj maina i mehanizacije koja
se koristi za radove, bez mogunosti uticaja na vode,
Preklop saobraajnica potrebno je vriti uz saglasnost nadlenog organa za odravanje
saobraajnica i vratiti ih u prvobitno stanje nakon izvoenja radova, radi nesmetanog
odvijanja saobraaja,
Oistiti gradilite i neposrednu okolinu, te rehabilitirati sve komunikacije i potrebne pratee
objekte koji budu oteeni odvijanjem radova na izgradnji trase i ukloniti sve privremene
objekte,
Zabraniti upotrebu hemijskih sredstava za odravanje trase dalekovoda.
310
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
D ALEKOVODI I TRAFOSTANICE
U planskom periodu, na podruju Unsko sanskog kantona, planira se izgradnja:
Naziv dalekovoda ili Napon Duina Zatitni pojas Izuzeta povrina (ha)
trafostanice (kV) (m)
TE Kamengrad TE 400 39 389 40 m 157,5
Kamengrad 2 TS Biha
TS Biha TS Livno 400 58 941 40 m 235,7
TS Biha R Hrvatska 400 11 334 40 m 45,3
311
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Povrina zatitnog pojasa planiranih dalekovoda iznosi P = 468,9 ha, od ega je 63,6% umsko
dravno, 22,81% umsko privatno, 13,59% poljoprivredno zemljite.
Osim izuzetog zemljita, dalekovodi vre uticaj na okoli u toku svoje izgradnje, ali i rada. Stoga je
potrebno preduzeti zatitne mjere, koje e umanjiti negativne posljedice po prirodno okruenje,
stanovnitvo i ivi svijet.
Svako tehniko ili tehnoloko rjeenje koje vodi smanjenju potronje elektrine energije
ili omoguava optimalno njen prijenos na daljinu bila bi mjera zatite. Potrebno je
primijeniti pravilan izbor izolacionog nivoa same izolacije, te spojne i ovjesne opreme
prema zahtjevima iz Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih
elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl. list SFRJ, broj 65/88,
Sl. list RBiH, br. 2/92 i 13/94),
Tokom faze eksploatacije pridravati se zahtjeva iz Pravilnika o tehnikoj dokumentaciji i
odravanju elektroenergetskih objekata te Pravilnika o zatiti na radu pri koritenju
elektrine struje (Sl. list SRBiH, broj 34/88, Sl. list RBiH, broj 2/92). Potrebno je da se
mjere zatite stanovnitva osiguraju i kroz provoenje mjera zatite od buke. Treba
provoditi periodine provjere i istraivanja, te upozoravati lokalno stanovnitvo na
potencijalne opasnosti (elektromagnetni utjecaji koji mogu prouzrokovati smetnje na
ureajima),
Opasnost od napona koraka i dodira otklanja se pravilnim izvoenjem uzemljivakog
sistema stubnih mjesta prema zahtjevima iz Pravilnika o tehnikim normativima za
izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl.
list SFRJ, broj 65/88,),
Zatita od poara oko dalekovoda podrazumijeva pravilno odravanje dalekovoda u
pogonu s ciljem poveane sigurnosti i zdravlja stanovnitva u njegovoj neposrednoj
blizini. Sigurnosne udaljenosti i visine moraju biti u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika o
tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV (Sl. list SFRJ broj 65/88, Sl. list RBiH, br. 2/92 i 13/94),
Zabraniti obavljanje poljoprivrednih radova ispod dalekovoda visokog napona,
Izvesti uzemljivaki sistem stubnih mjesta, radi otklanjanja opasnosti od napona koraka i
dodira,
Onemoguiti penjanje na dalekovode, kroz postavljanje fizikih prepreka.
EKSPLOATACIJE
U Unsko sanskom kantonu trenutno je otvoreno gotovo 100 eksploatacionih povrina. Neka od njih
e u planskom periodu biti zatvorena, a otvorit e se nova, ali uvijek treba imati na umu da su
eksploatacije mineralnih sirovina, zapravo, jedan vrlo ozbiljan zahvat u prostoru, koji trajno mijenja
312
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
fizike i estetske osobine prostora, posebno iz razloga to se sanacija takvih prostora, po zavretku
njihovog ivotnog vijeka, gotovo nikada ne provede u potrebnom obimu i nivou.
DEPONIJE
Pitanje deponija je gorui problem u Unsko sanskom kantonu, te lokacija za regionalnu sanitarnu
deponiju, nije do kraja utvrena i ispitana.
Nekoliko lokacija ima potencijal za smjetanje deponije, ali dok se ne ispitaju svi uslovi koji imaju
uticaj na odabir lokacije, te ista ne potvrdi od strane lokalne zajednice, ne moe se govoriti o
konkretnom lokalitetu i uticaju koji e imati na okoli.
Za svaku lokaciju je potrebno izraditi poseban dokument studiju izvodljivosti, te procjenu uticaja na
okoli, to e dati mnogo detaljnije podatke i pomoi u odabiru lokaliteta.
INDUSTRIJA
Planira se sedam industrijskih zona i to na podrujima petlji na buduu brzu cestu. Industrijske zone,
ovisno o djelatnostima koje se budu smjetale u njima, vrit e odreen uticaj na okoli, to treba biti
procijenjeno pojedinanim procjenama uticaja na okoli. Mjere zatite izgradnje saobraajnica,
vrijede i za izgradnju ovih kompleksa, sa dodatnim uslovima koji e biti analizirani i dati procjenom
uticaja na okoli.
Prostor Unsko sanskog kantona bio je u svojoj prolosti pogoen razliitim vidovima prirodnih
nepogoda, kao to su: zemljotresi, poplave, umski poari, sue, epidemije, epizotije, zarazne bolesti
bilja i biljne tetoine i druge prirodne i tehniko-tehnoloke nesree, manjeg i veeg intenziteta i
razmjera.
Naizmjenino se javljaju u svim vremenskim periodima,a do sada, po svom intenzitetu, nisu imale
obiljeje katastrofe.
Prirodne nesree
Manifestuju se kroz poplave, zemljotrese, visoki snijeg i snjene nanose, odronjavanje i klizanje
zemljita, visoke temperature zraka, suu, te ostale nepogode uzrokovane vremenskim neprilikama,
kao to su prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz, hladnoa itd.
313
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Poplave
Bogata hidrografska mrea, u kojem dominiraju tokovi rijeka Une, Sane, Korane i Gline, koje
pripadaju slivu rijeke Save i Crnoga mora, uz geografske karakteristike podruja, klimatske uslove koji
vladaju (snjeni pokriva na planinama), stvaraju uslove u kojima je proticaj rijeka, a gledano
sezonski, veoma povean. Ovo je najizraenije u mjesecu maju, kada otopljeni snijeg dospjeva u
rijeke i podie njihov nivo.
dolina Une (Kulen Vakuf, Biha od Ripa do Pokoja, Bosanska Otoka i Bosanska Krupa),
dolina Sane (ire podruje grada Sanski Most),
dolina u slivovima Korane (Mutnica), Glinice (Glinica i Kladunica) u BiH.
Pored velikih vodostaja glavnih vodenih tokova, nivo opasnosti od izljevanja manjih vodotoka, koji su
uglavnom bujinog karaktera, je vrlo visoka. Poplave su kratkotrajne, ali mogu izazvati veoma velike
tete zbog malog porasta protoka. Ovdje se posebno istiu:
Poplavna podruja doline rijeke Une: obuhvata ire podruje Kulen Vakufa tj., usku dolinu od naselja
Klisa do Kulen Vakufa, a pripada gornjem toku rijeke Une. Poplave na ovom podruju se javljaju zbog
nedovoljno razvijenog korita rijeke Une i visine sedrenih pragova nizvodno od naselja. Osrednji
podueni pad prirodnog korita rijeke Une na ovom dijelu iznosi 0,40.
Poplavno podruje, dolina rijeke Une u Bihau na dijelu od Ripa do Pokoja ukljuujui i dolinu
Klokota: obuhvata ire podruje Bihaa, a pripada srednjem toku rijeke Une. Obuhvata dolinu uz
vodotok na potezu od naselja Ripa do naselja Pokoj. Na irem podruju Bihaa, a prilikom nailaska
valova velikih voda, plavljenjem su ugroeni dolinski predjeli izmeu Ripa i Pokoja. Takoe su
ugroene povrine u dolini Klokota (lijeva pritoka Une), tako da nije mogue koritenje velikih
povrina u blizini izvora Klokot.
Poplavna podruja doline rijeke Sane: obuhvata prostor uz rijeku Sanu od naselja aplje, pa
nizvodno do meuentitetske granice, kod naselja Trnova. Pad korita Sane na ovom podruju iznosi
1,10. ire podruje Sanskog Mosta je ugroeno poplavama velikih voda i eeg ranga pojave. Stanje
u pogledu zatite Sanskog Mosta dodatno komplikuju i pritoke koje protiu kroz gradsko podruje
(Zdena, Bliha), a koje zbog neureenog korita, sa malom propusnom moi, takoe esto plave
znaajne povrine.
Poplavno podruje rijeke Korane u F BiH i rijeke Mutnice: obuhvata dolinski prostor u donjem toku
rijeke Mutnice, sve do ua u rijeku Koranu. Osrednji produni pad prirodnog korita na ovom dijelu je
314
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
oko 1,35. U gornjem dijelu toka, korito je slabo izraeno, uglavnom obraslo gustom vegetacijom, a
nizvodno od ua ajinog potoka, vodotok ima neto izraajnije korito. Zbog relativno malog pada i
velike obraslosti, korito znaajno meandrira, a pri pojavi velikih voda vrlo brzo dolazi do plavljenja
voda po okolnom poljoprivrednom zemljitu.
Poplavno podruje rijeke Gline u F BiH i donjih tokova rijeka Glinica i Kladunica: Raunajui od
ua do lokaliteta od kojeg tee pod imenom Kladunica, duina vodotoka je oko 20 kilometara, uz
prosjeni pad korita 1,25. Pod svojim imenom Glinica, u duini od 19-20 km, tee od naselja
Crvarevac, a tvore je vodotoci Stabande i Buimnice. Razmatrano poplavno podruje obuhvata donji
tok rijeke Kladunice, odnosno, zone neposredno uzvodno od njenog ua u rijeku Glinu. Osrednji
pad prirodnog vodotoka na ovom podruju iznosi oko 0,8, dok je zbog prosjecanja brojnih meandara
projektnim rjeenjem pod vodotoka povean 1,1. Poplavno podruje rijeke Glinice predstavlja
dionice rijeke u irem rejonu naselja Glinica. Srednji pad korita na ovom dijelu iznosi 0,5. Ovako mali
pad je prouzrokovao meandriranje vodotoka i njegovo stalno premjetanje sa lijevog na desni obod
polja i obrnuto. Izlijevanju rijeka doprinose korita koja su obrasla vegetacijom, to pospjeuje
izlijevanje vode iz korita i plavljenje poljoprivrednog zemljita, poljoprivrednih farmi, lokalnih puteva i
individualnih stambenih objekata.
1.12.1. ZEMLJOTRESI
Na osnovu seizmikih podataka za stogodinji period, na podruju Unsko-sanskog kantona pojavljuju
se zemljotresi maksimalne magnitude iznad 5,5 Rihtera (VII MCS skale), to je uslovljeno poloajem
podruja u blizini dva regiona tektonskih rasjeda. Budui da se radi o pograninom prostoru, na
seizmiku aktivnost uticali su najjai zemljotresi drugih drava. Prema raspoloivim podacima na
podruju Unsko-sanskog kantona u prolosti se dogodilo vie razornih zemljotresa iz lokalnih arinih
zona Magnitude M 7 MCS skale. Zemljotresi koji su se dogodili i koji su na podruju Unsko-sanskog
kantona ostvarili znaajnije seizmike efekte, hronoloki su prikazani u sljedeoj tabeli:
Opine Velika Kladua, Buim i Cazin, nalaze se pod uticajem zemljotresa iji se epicentri nalaze na
podruju R Hrvatske, tj., u aritima Petrinja (M = 6,0, Io = IX) i Slavonski Brod (M = 5,7, Io = VII) .
315
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pod uticajem sue, akumulacije vode se prazne, a izvori presuuju. U ruralnim podrujima stanje
moe biti izuzetno teko, a uslijed nepostojanja jake vodovodne mree, ali i zbog potrebe seoskog
stanovnitva za vodom u poljoprivredne svrhe (navodnjavanje usjeva, napajanje stoke itd.). Gradsko
stanovnitvo takoe dolazi u teku situaciju u ovakvim sunim periodima, kada dolazi do smanjenja
vode u izvoritima iz kojih se vri napajanje gradskih vodovoda, to za posljedicu ima rigorozne
restrikcije i redukcije vode. Osim neugodnosti i nemogunosti odvijanja normalnog ivota
stanovnitva, nedostatak vode moe dovesti do pojave razliitih vrsta bolesti, izbijanja epidemija itd.
1.12.2.2. SUA
Suni periodu se javljaju kao posljedica izostajanja snjenih i kinih padavina, a posebno su izraene u
periodu mart septembar. Posljedice dugotrajnih sunih perioda, koji su u posljednjoj dekadi sve
ei, najvie se odraavaju u poljoprivredi i voarstvu, gdje dolazi do propadanja usjeva, smanjenja
uroda i prinosa, kao i u vodosnabdijevanju, gdje se smanjuje koliina pitke vode i presuuju vodotoci.
Osim problema u vodosnabdijevanju, opadanje razine vodotoka i presuivanje izvorita utie i na
vodenu floru i faunu, te dovodi do smanjenja ribljeg fonda, te poremeaja ekosistema. Ovakvi uslovi,
dugotrajni suni periodi, visoke temperature koje obino ih prate, stvaraju preduslove za izbijanje
umskih poara, to zbog nedostatka vode moe imati katastrofalne posljedice po ivot ljudi i
sigurnost materijalnih dobara.
Trajanje bezmraznog perioda na ovom podruju je dosta razliito i iznosi od 174 206 dana to znai
da je pojava mraza u toku godine mogua skoro est mjeseci. Mraz se ne javlja samo u periodu od
316
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
maja do septembra. Mraz i hladnoa mogu ugroziti i stanje na saobraajnim pravcima, te na taj nain
direktno negativno uticati na sigurnost ljudi u saobraaju.
Nestabilan teren predstavlja ona podruja koja su zahvaena procesima klizanja, puzanja i
odronjavanja tla. Vrlo je bitno sagledati ove povrine, jer one predstavljaju barijeru u prostornom
planiranju, tj. namjeni povrina za izgradnju u bilo kom pogledu. Meutim, ovaj teren svakako treba
planirati za sanaciju, kako bi se otklonile potencijalne opasnosti, a u krajnjem sluaju, teren priveo
buduoj namjeni kao uslovno stabilan ili stabilan teren.
Usljed bespravne sjee uma na kritinim lokalitetima, sposobnost uma da vre regulaciju vodnog
reima je umanjena, ime se otvara prostor za pojavu erozije i klizita. Poljoprivredno zemljite je
podlono negativnim uticajima stambene izgradnje, izgradnje lokalnih i regionalnih puteva i sl.
Posljedice ovih uticaja mogu biti raznovrsne, a svrstavaju se u dvije grupe: oteenja kojima se
zemljite privremeno iskljuuje iz primarne proizvodnje i oteenja pri kojima se zemljite trajno gubi,
a to su gradnja naselja, saobraajnica, industrijskih objekata. Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja
zemljita je dosta kratko, ali izaziva katastrofalne posljedice na graevinskim i infrastrukturnim
objektima, te predstavlja ogromnu opasnost po ivot i zdravlje ljudi, koji su pogoeni ovom
nepogodom.
Gdje I stepen oznaava najvii nivo rizika, II stepen veliki rizik, III stepen srednji ili umjereni, a IV
stepen mali rizik od nastajanja poara.
317
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Veliki broj benzinskih pumpi i drugih postrojenja za skladitenje i prodaju zapaljivih tenosti i gasova,
smjetene su u svim veim naseljima Kantona. Ti objekti predstavljaju potencijalnu opasnosti od
poara, koji bi imao daleko vei uticaj, osim na same objekte. Takoe, primjena plina u kuanstvima i
postrojenjima, ima potencijalnu opasnost po ivot i zdravlje ljudi i sigurnost materijalnih dobara.140
Dananja situacija je znatno izmijenjena usljed prestanka rada veeg broja tvornica, ali i pojedinih
postrojenja za preiavanje tvornikih otpadnih voda, to moe imati utjecaja na poveanje stepena
zagaenosti.
Stanovnitvo ruralnih podruja koje nije obuhvaeno kanalizacionim sistemom, otpadne vode isputa
najee u septike jame koje nisu propisno izvedene. Mnogi industrijski pogoni na podruju Kantona
svoje otpadne vode bez tretmana ili sa nedovoljnim stupnjem preiavanja direktno isputaju u
vodotoke.
Kontaminiranost voda u pojedinim opinama je razliita, a najvei problemi su: nedovoljno izgraena
kanalizaciona mrea, nepostojanje postrojenja za preiavanje, zastarjela postojea infrastruktura.
140
Kantonalna uprava civilne zatite Unsko sanskog kantona, Procjena ugroenosti Unsko sanskog kantona
od poara
318
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Graena za generacije, po povlaenju Vojske Srpske Krajine, koja je djelovala na podruju Republike
Hrvatske, te u jednom trenutku i preuzela aerodrom, eljava, naalost, nije opstala. Uniteni su
oprema i poloaji, objekat je miniran, te i danas predstavlja opasnost.
Znaaj ovog objekta u bivoj dravi je bio ogroman, ali danas njegova vojna uloga u okvirima Bosne i
Hercegovine, bila bi upitna. Ipak, tretiran je od plana vieg reda kao graevina od posebnog znaaja,
te su dati perspektive razvoja i koritenja objekta, kao dio meunarodne saradnje, to e i ovaj Plan
preuzeti, te dati osvrt u osnovnoj koncepciji razvoja.
Drugi vojni objekti na prostoru Unsko sanskog kantona su Kasarna Adil Bei u Bihau, Radio
relejno vorite Velika Gomila u Cazinu, te skladite Grabe u Bihau.
reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz
kontinentalnog podruja Srednje Europe prema Jadranskom moru, a s druge strane teko
pristupana podruja do danas ouvane divljine.
319
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U skladu sa Zakonom o zatiti prirode u granicama obuhvata Nacionalnog parka Una zatiena su
slijedea prirodna podruja, prirodne vrijednosti i spomenici prirode.
Bastaka peina,
Sedreno podruje u Martin Brodu sa slapovima,
Peina u Martin Brodu,
Crno vrelo na rijeci Uncu,
Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu,
trbaki Buk.
Zavisno od svojstava, znaaja i funkcije dobra odreena je njihova opa i posebna (prirodna)
vrijednost, nain zatite i uslovi koritenja u skladu sa Pravilnikom o kategorizaciji.
Vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorita do Ripa, stepen zatite I-IV.
Pojedine zone ove teritorije imaju najvii stepen zatite kao izuzetno vrijedni objekti prirodne
batine:
Kaskade i slapovi u Martin Brodu Veliki Milaniev Buk, Jalak, srednji i Donji buk i
drugi. Povrina ove zone iznosi oko 5 ha,
Dio vodotoka, slapovi u Ripu,
Crno vrelo na rijeci Uncu,
trbaki Buk na Uni kod Kestenovca.
Danas je ovaj prostor proglaen nacionalnim parkom, najviim stepenom zatite i vrijednosti
prirodnog podruja neke zemlje.
Nacionalni park Una je osnovan na temelju Zakona o nacionalnom parku Una (Slubene novine F BiH,
broj 44/08). Kategorizacija NP Una je utvrena u skladu IUCN kategorizacijom, a na osnovu Studije
izvodljivosti NP Una.
Studija izvodljivosti NP Una je analizirala predmetno podruje, te je usvojeno rjeenje suma vie
kombiniranih prijedloga, koji su zasnovani na analizi zateenog stanja, kao i analizi postizanja najvee
neto sadanje vrijednosti141. Prema tome je odreeno da podruje NP Una obuhvata podruje
kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une, uzvodno od Lohova do ua njene pritoke Krke, zatim,
podruje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac, od njenog ua u Unu, uzvodno od Drvarskog
polja, te meuprostor Une i Unca, koji odgovara podruju izvorita rjeice Krke, pritoke Une.
Ovom studijom, a potom i proizalim Zakonom o NP Una, utvrena je povrina NP Una, od P = cca 19
800 ha, od ega je predvieno da u reimu stroge zatite bude ukupno P = cca 13 500 ha, a u reimu
usmjerenog razvoja bude P = cca 6 300 ha.
141
Studija izvodljivosti NP Una, str.6
320
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Zona meuprostora Una i Unac, veliine P = cca 4600 ha, u kojoj se treba provoditi najstroi
sistem zatite u kategoriji rezervata divljine (Ib kategorija prema meunarodnim
standardima),
Zona izvorita Krke, zona kanjona Une nizvodno od Martin Broda izona kanjona Unca, ukupne
povrine P = cca 3100 ha, koji su u reimu usmjerene zatite (II kategorija prema
meunarodnim standardima),
Zona trbaki buk Lohovo, veliine P = cca 5800 ha, koja je u reimu usmjerene zatite (II
kategorija prema meunarodnim standardima).
Podruje usmjerenog razvoja obuhvata jednu zonu, koja se protee izmeu granica NP Una, od
Martin Broda uzvodno do trbakog buka. Ovo se podruje oznaava kategorijom zatienog pejzaa
(V kategorija po meunarodnim standardima), te je doputen razvoj tradicionalnih i nekih zateenih
gospodarskih djelatnosti, kao i turizma, ako su usklaeni sa regionalnim specifinostima i lokalnim
vrijednostima.
Zakon o NP Una, koji je izveden na osnovu Studije izvodljivosti, potvruje podruje stroge i
usmjerene zatite, te podruje usmjerenog razvoja, s tim to na podrujima stroge i usmjerene
zatite utvruje i:
Istim Zakonom se odreuje da e se tane zone utvrditi na osnovu Prostornog plana posebnog
obiljeja.
Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju BiH Sliv rijeke Une 2007 2027. godine,
je u fazi usvajanja Prijedloga plana, a samim uvidom u predmetnu dokumentaciju, koja je Nosiocu
izrade ovog dokumenta stavljena na uvid, uoeno je da su granice NP Una proirene, na gotovo
39000 ha, to se smatra pozitivnim korakom, jer je zatita prostora, posebno prostora koji iskazuju
izuzetne prirodne vrijednosti i praksa kojom se vode planeri ovo dokumenta.
Meutim, daljnjom analizom Nacrta PPPO Sliv rijeke Une, uoava se da dolazi i do odreenih
odstupanja u zoniranju, na ta ovaj Plan ne moe utjecati, ali moe skrenuti panju na slijedee:
Obzirom na nadlenosti koje ovaj Plan ima, tj., u skladu sa injenicom da je PPPPO Sliv rijeke Une
plan vieg reda u odnosu na kantonalni Plan, moe se samo donijeti zakljuak da postoji adekvatna
studijska i zakonska dokumentacija, na osnovu koje se moe izraditi prostorni plan posebnog
obiljeja, iji osnovni postulati moraju prije svega uvaavati apsolutnu zatitu ovog prirodnog
fenomena, uz donesene mjere i uslove koritenja prostora, koji trebaju davati i potencijal za razvoj
tangentnih podruja (naselja i podruja unutar i izvan NP Una). Prostornim planom Kantona e se
uvaiti granice NP Una, te e se infrastruktura (putna, komunalna i dr.), uskladiti sa potrebama
okolnih podruja i posjetilaca NP Una.
Izuzetne prirodne ljepote podruja koje danas obuhvata Nacionalni park Una, prepoznate su od
najviih nivoa vlasti. Pored Nacionalnog parka Sutjeska i Nacionalnog parka Kozara, NP Una je prostor
najvieg stepena zatite u naoj zemlji, te prvi takve vrste u Federaciji BiH. Napori na proglaenju
321
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ovog podruja nacionalnim parkom traju vie od 25 godina, te je izvren cijeli niz analiza, naunih
istraivanja, prikupljanja podataka na terenu, mjerenja i valorizacije prostora, studija i strunih
radova, ime se opetovano pokazala i dokazala potreba za izuzimanjem podruja i njegovog
proglaenja zatienim i to na najviem nivou, a prema IUCN kategorizaciji prirodnih podruja
posebnih vrijednosti.
Podruje Nacionalnog parka Una se protee na tri opine: Biha, Bosanski Petrovac i Drvar, sa
najveim udjelom upravo na teritoriji Bihaa. Biha je itekako svjestan prednosti i vrijednosti koje sa
sobom nosi proglaenje Nacionalnog parka, ali i odgovornosti koje idu sa tom injenicom, te
naporima koji e se morati preduzeti kako bi se pomirile oprena htijenja: razvoj lokalnih zajednica i
zatita prostora.
Proglaenjem podruja od cca 390km2 nacionalnim parkom, podruje se tretira kao podruje od
posebnog znaaja za FBiH. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju
BiHSliv rijeke Une 2007 2027. godine, definisat e uslove zatite, koritenja i upravljanja ovom
cjelinom.
Kao i u Studiji izvodljivosti NP Una, u dokumentaciji PPPPO Sliv rijeke Une, potcrtavaju se razvojni
potencijali podruja.
Ovo se posebno odnosi na potencijal koji NP Una, kao i druga podruja prirodnih vrijednosti, mogu
imati u pogledu razvoja turizma. Razliiti vidovi turizma koji se ovdje mogu upranjavati zasigurno su
tema prostornog plana posebnih obiljeja, a pored istih turistikih djelatnosti, sigurno je da e se
unutar podruja nai prostor i za nauno istraivake djelatnosti, to je moda i najvaniji segment
koritenja prostora.
Turistiki potencijal mora biti usklaen sa zatitom prostora, a kapaciteti za prihvat posjetioca
strateki i odgovorno pozicionirani, kako bi nukleus i ono to ima najviu prirodnu vrijednost unutar
NP Una, bili apsolutno zatieni od negativnih uticaja koji mogu nastati kroz neodgovorno djelovanje
ovjeka.
Po usvajanju PPPPPO Sliv rijeke Une, bit e mogue decidnije sagledati distribuciju prostornih
odnosa i uslova koji vladaju u njima, a tiu se koritenja i upravljanja. Do tada se moe samo
konstatirati da je od izuzetnog znaaja da se prostor sagleda cjelovito, uvaavajui sve prirodne
vrijednosti i da zatitna komponenta mora imati primat u odnosu na sve druge mogunosti koritenja
prostora na kojem se nalazi NP Una, te da niti u jednom trenutku ne smije biti dovedena u pitanje.
322
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Potencijalne prirodne i druge nesree koje ugroavaju podruje Kantona zahtjevaju stvaranje
racionalnog, efikasnog i funkcionalnog sistema zatite i spaavanja.
Osnovna koncepcija planiranja programa i sistema zatite, a koja e biti upuena na daljnje
razraivanje unutar nadlene institucije kantonalnog nivoa, podrazumijevala bi dvije faze:
Faza smanjenja rizika se treba bazirati na prevenciju prirodnih i drugih nesrea. Prevencija je kljuna
taka u provoenju svih aktivnosti u pogledu prirodnih i drugih nesrea.
Za provoenje mjera prevencije nadleni su organi uprave, Federacija, Kanton, jedinice lokalne
samouprave, hijerarhijskim slijedom i za odreen nivo mjera, ali i sami graani, udruenja graana,
organizacije civilnog drutva i druge organizacije. Mjere prevencije se ostvaruju kroz programe i
planove zatite od prirodnih i drugih nesrea u okviru razvojnih ciklusa za pojedine aspekte.
Provoenje preventivnih mjera od vanosti je za: zakonodavstvo, oblast zatite zdravlja ljudi,
planiranje prostornog razvoja i graenja, oblast zatite okolia, uma i voda, bilja i biljnih proizvoda,
oblast energetike, rudarstva i industrije, oblast protivpoarne zatite i vatrogastva, oblast zatite
ivotinja i namirnica ivotinjskog porijekla, oblast radiacione, hemijske i bioloke zatite, oblast
prometa i komunikacija.
Faza ublaavanja uinaka prirodne i druge nesree obuhvaa mjere za faktore koji se nisu uspjeli
sprijeiti, te su nastavili sa tetnim djelovanjem. tetni faktori se mogu izmijeniti ili smanjiti, uz uslov
da se poduzmu odgovarajue akcije. Radi se o strunim mjerama usmjerenim na smanjenje sila
udara, ruilakog djelovanja prirode ili druge nesree.
323
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
su neophodne pri takvim situacijama, obaveza koju moraju provoditi institucije kojima je ova uloga
povjerena, a to e se dalje razraditi kroz potrebne planove i programe.
Faza koja slijedi po ublaavanju nastalih efekata prirodnih i drugih nesrea je faza oporavka, koja
podrazumijeva mjere odgovora i mjere oporavka.
Mjere odgovora ili interventne mjere se poduzimaju nakon uzbunjivanja ili poslije udara prirodne ili
druge nesree. Mjere se usmjeravaju prvenstveno na spaavanje ivota ljudi, te zatitu imovine. Od
adekvatnog, koordiniranog i brzog odgovora, zavisi i broj potencijalnih rtava.
Prema Zakonu o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, provode
sve aktivnosti i mjere, organiziraju se jedinice i stroeri spaavanja i angaira potrebno ljudstvo i
mehanizacija.
324
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Lirika Unsko sanskog kraja, omeena rijekama po kojima nosi ponosno svoje ime, ne prestaje tamo
gdje vas Priroda razorua svojom snagom. Naprotiv, kultura i historija se ovdje proimaju, tvore jedno
sjajno tkanje, djelo koje traje vijekovima i epohama, a uvijek na dohvat ruke.
To znaju stanovnici ovog podneblja. Dolazei u susret s njima, jasno je da ponosno vole i njeguju svoj
kraj i svjesni su vrijednosti koje on u sebi nosi.
Upoznavajui Unsko sanski kanton, ne moete se oteti osjeaju da ste, ipak u nekoj mjeri, izvan
tokova koji se odvijaju u ostatku BiH.
Udaljeni rukavac na mapi nae zemlje, okruen sa dvije strane Republikom Hrvatskom, utopljen u
Vanjske Dinaride i dotaknut drevnim Panonskim morem, nije lako dostupan ostatku Bosne i
Hercegovine. Takav odnos je prirodno nametnuo orjentaciju gotovo cijelog podruja Unsko sanskog
kantona, posebice opina na sjeveru, ka R Hrvatskoj, to je bez potekoa funkcioniralo u okvirima
nekadanje Jugoslavije. Raspadom SFRJ, stvaranjem novih drava, bilo je nemogue ostvarivati sve
potrebe u RH, a posebno one administrativne prirode, zdravstva, kolstva itd., te se, na neki nain
nametnuto, struktura morala usmjeravati ka centralnoj Bosni i Sarajevu.
Zato nametnuto?
Takva prostorna orjentacija ostavila je traga na kulturolokim okvirima koji su ovdje razvijani.
Obzirom da je uvijek bio krajnja granica brojnih historijskih i politikih prevrata, ostaci utvrda i
odbrambenih kula su jedan, od moemo rei, zatitnih znakova ovog kraja. Danas turistiki potencijal,
a nekada razlika izmeu opstanka i predaje, jo jedan su od svjedoka izloenosti i udaljenosti Krajine
od centralizovanog dijela BiH, u kojim god historijskim okvirima ona egzistirala. Svijest stanovnika je
zasigirno oblikovana pod tom konstantom, to je prisutno i danas.
Promjene uzrokovane ratnim dejstvima 90 ih godina prolog vijeka, utjecale su na dodjelu nove
uloge prostoru koji ini Unsko sanski kanton, gdje su se brojne administrativno politike,
drutvene, privredne i druge funkcije morale oformiti i egzistirati na zadovoljavajuem nivou. Prostor
325
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
koji je inilo osam opina, od kojih je vie njih doivjelo prekrajanje granica, a ak je oformljena i
jedna nova opina Buim, dobiva jednu vrstu latentne autonomije, koju ima i svaki kanton u F BiH.
Implozija funkcija i sadraja, dodatno je zatvorila prostor prema ostatku F BiH, prema Sarajevu, to
je pored geografskog poloaja i saobraajne infrastrukture, jo jedan faktor koji utie na izoliranost
Unsko sanskog kantona.
Iako u Kantonu nisu zastupljene funkcije centraliteta na dravnom i entitetskom nivou, imajui svoju
Vladu, Univerzitet, bolniki centar, razvijeno srednjokolsko obrazovanje u svakoj opini, imajui jake
ekonomske veze sa R Hrvatskom, koja je danas i lanica Evropske unije itd., Unsko sanski kanton
ostvaruje odreen vid samostalnosti,koji je uz geografsku izolaciju, jo vie naglaen, ako ne i
neophodan.
Naravno, ova izolacija nije namjerna, ali je stvarna, te se u budunosti velika panja mora posvetiti
povezivanju Kantona sa ostatkom F BiH, jaanju veza i boljem protoku ljudi i dobara.
Zato je potrebno jaati veze sa F BiH, te kakav je poloaj Unsko sanskog kantona u odnosu na
ostatak drave?
Gledajui prostorni i entitetski odnos, Unsko sanski kanton je okruen sa svoje jedne strane
Republikom Srpskom, sa kojom su putne veze u velikom broju opina vrlo dobre, te gravitacija
pojedinih naselja, a koja se nalaze u pograninim podrujima, esto je usmjerena na vea naselja i
centre RS a i obratno. Potrebe u okviru privatnog zdravstvenog osiguranja, trgovine, obrazovanja i
kulture, nerijetko se ostvaruju i u Banja Luci, jer je njena udaljenost od, primjerice Sanskog Mosta,
svega cca 85 km, dok je Biha udaljen oko 120 km.
Dok je jaanje entitetskih veza veoma pozitivna i ohrabrujua injenica, ipak se administartivno
pravni aspekti funkcioniranja Kantona oslanjaju u svemu na FBiH i centralne institucije, koje se nalaze
u Sarajevu i Mostaru, a pristup tim centrima mora biti tretiran na adekvatan nain. Istina, u
kantonalnom centru Bihau, a vjerovatno zbog oteanog pristupa funkcijama centraliteta u Sarajevu i
Mostaru, opremljenost administrativno drutvenog aparata je ojaana, te ima tendenciju dodatnog
rasta.
Iz predstavljanja postojeih uslova, stanja prirodnih resursa, opremljenosti i potencijalima koje ovo
podruje posjeduje, jasno je da su mogunosti ovog podruja viestruke, te da je njegovo ukljuivanje
u sve tokove drutveno privrednih konotacija drave, zapravo, prednost koja je moda za ostatak
FBiH i vea, od one koju e zasigurno imati Unsko sanski kanton.
Problematiku uticaja stvorenih struktura na prirodne resurse u najveoj mjeri ispoljavaju predjeli uz
rijene tokove, koji su po pravilu i kroz historiju bili pravci razvoja i naseljavanja. Prostorno planska
326
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
politika smjetanja saobraajnica i pratee infrastrukture uz rijene tokove, koja je u prolosti bila i
jedina planerska sintagma, dodatno je ugrozila vode i vodna podruja, pa je danas mogue samo
zaustavljanje takvih trendova, te sanacija postojeih teta i asimilacija izgraenih struktura u
prirodno okruenje.
Potrebno je u planskom periodu donijeti programe i stvoriti uslove za ouvanje, koritenje i obnovu
prirodnih resursa, u skladu sa evropskim i svjetskim principima koritenja prirodnog dobra i
savremenim zakljucima prostornog planiranja.
Opine koje imaju odreene prirodne potencijale, mineralne resurse, vodno bogatstvo, umska
podruja pogodna za iskoritavanje, trebaju svoju razvojnu i privrednu politiku usmjeravati ka obnovi
i izgradnji kapaciteta i infrastrukture eksploatacije, ali uvijek imajui na umu da su prirodni resursi
vrlo osjetljiva komponenta u cjelovitosti biocenoze i da se njihovo koritenje mora uskladiti sa
ekolokim zahtjevima koje zakonska i druga regulativa postavlja pred korisnika prostora.
Dodatnu odgovornost prilikom koritenja i planiranja prostora predstavljaju podruja koja imaju
prirodni i kulturno historijski znaaj, pri emu se prvenstveno misli na podruje ve sada
proglaenog NP Una, te druge cjeline koje su trenutno pod zatitom zbog svojih izuzetnih prirodnih i
drugih vrijednosti. U tim cjelinama, negativni antropogeni uticaji su nedopustivi, a iskoritavanje
prirodnih resursa ne smije se razmatrati kao opcija.
Ipak, ne mogu se prostor i svi njegovi segmenti posmatrati odvojeno od ovjeka, ija egzistencija u
potpunosti ovisi o proizvodu koji dobiva iz koritenja svog okruenja.
U prolosti je podruje Kantona bilo dobro privredno razvijeno, industrijski kompleksi su zapoljavali
veliki broj ljudi, a raznovrsnost industrijskih djelatnosti je bila zavidna. Naalost, ratna stradanja i
neuspjele privatizacije u poratnom periodu su zatvorili vrata mnogih tvornica, a nezaposlenost je
jedan od kljunih problema dananjeg drutva Unsko sanskog kantona. Drutvo koje ne proizvodi,
nema ekonomsku mo, je drutvo u stagnaciji i dekompoziciji, gdje nestaju sve osobine napretka i
rasta, a privreda se svodi na potronju bez pokria.
Ipak, jedna privredna grana pokazuje znake rasta i angaira sve vie segmenata drutva. Turizam, koji
se bazira na prirodnim i kulturno historijskim vrijednostima, a u okviru kojeg se jaaju i mnoge
druge djelatnosti, posebice u tercijarnom sektoru, ima visok potencijal za razvoj i jaanje privrede
Kantona. Svaka opina u Kantonu ima resurse koji mogu doprinjeti razvoju turizma razliitih oblika
327
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
rekreativnog, kulturnog, avanturistikog, vjerskog itd., to u planskom periodu moe biti pokreta
razvoja ne samo Unsko sanskog kantona, ve se uticaj moe odraziti na mnogo ira podruja. Jo
jednom napominjui da prilikom planiranja prostora ne smije se posmatrati samo obuhvaeno
podruje, ve se veze izmeu blieg i ireg okruenja moraju uzeti u obzir, evidentno je da susjedni
prostor R Hrvatske, a u domenu prirodnih vrijednosti, zajedno sa Unsko sanskim kantonom moe
initi cjelinu.
Sve navedeno je dovelo do toga da u Unsko sanskom kantonu, prema preliminarnim rezultatima
Popisa 2013. godine, postoji ak 30 naselja bez stanovnika, to je gotovo 10%!
Unsko sanski kanton, obzirom na svoju povrinu, posjeduje znatno manju gustinu magistralnih
cesta u odnosu na ostatak FBiH, to izravno utie na njegovu povezanost sa ostatkom zemlje. Iako
magistralne ceste odlikuje kvalitetna asfaltna podloga, izgradnja bespravnih objekata, te njihovih
prikljuaka uz sami trup ceste, direktno utiu na smanjenje nivoa usluge istih.
Oko 25% regionalnih cesta Unsko sanskog kantona nema asfaltnu podlogu, te ih odlikuje
nedovoljna irina kolovoza, to utie na sigurnost vonje, kao i na kvalitet prevoza regionalnim
putnim pravcima. U pojedinim opinama Unsko sanskog kantona, znaajna sredita lokalnih
zajednica ostvarjuju vezu sa centrom opine putem neasfaltiranih regionalnih cesta.
328
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Lokalne saobraajnice odlikuje nedovoljan broj kilometara asfaltiranih puteva, to za posljedicu ima
nekvalitetno prihvatanja dnevnih migracija putnika, te loiju vezu naselja unutar opina, kao i
meuopinsku povezanost.
Takoe, tomu ne ide u prilog niti nizak nivo svijesti graana o znaaju zatite vodnih resursa, ali niti
stanje vodnih objekata, koji esto ne posjeduju potrebnu urbanistiko tehniku dokumentaciju i ne
zadovoljavaju kriterije higijensko tehnikih uslova.
Odvoenje otpadnih voda je i jo u loijem stanju, jer je vrlo niska pokrivenost podruja
kanalizacionim sistemima, najee je u upotrebi mjeoviti sistem kanalizacija (oborinske i otpadne
vode), esti su nekontrolisani ispusti, bez separatora. U veini ruralnih naselja, u upotrebi su
neadekvatne i nekvalitetno izgraene septike jame, a nepostojanje niti jednog ureaja za tretman
otpadih voda, dodatno uslonjava ovaj segment.
Teritorija Unsko sanskog kantona, odnosno, sva naselja, su pokrivena sistemom elektroenergetske
mree. Elektroenergetska mrea je podijeljena na: prenosnu visokonaponsku mreu (400 kV, 220 kV i
110 kV), distributivnu srednjenaponsku (35kV i 10(20)kV) i niskonaponsku mreu (0,4kV). Vei dio
elektrine energije na podruju Elektrodistribucije Biha distribuira se preko direktne transformacije
110/10(20) kV.
Za postojeu distributivnu mreu Unsko sanskog kantona karakteristino je da je ona razvijena na
etiri naponska nivoa i to: 35 kV, 20 kV, 10 kV i 0,4 kV.
Na ovom podruju je u pogonu i relativno veliki broj TS 35/10(20) kV. Napajanje potroaa na
podruju Kantona se realizuje i preko trinaest vornih transformatorske stanice 35/10 kV i jedne
35/20 kV.Potroai se dalje napajaju preko NN vodova sa TS 10(20)/0,4 kV koje su locirane u samim
naseljima.
Mrea srednjeg napona ED Biha je u znaajnoj mjeri u pogonu na 20 kV. Ova mrea se postepeno
razvija i na podruju Cazina, Kljua i Bihaa. Podruja Bosanske Krupe, Buima i Velike Kladue su u
cijelosti upogonu na 10 kV,a na ostalim podrujima ima manjih dijelova mree u pogonu na 20 kV.
Iako je preliminarnim rezultatima Popisa stanovnitva 2013. godine, utvren vei broj stanovnika od
oekivanog, ipak je proces starenja stanovnitva, kao i u ostatku F BiH, prisutan i u Unsko sanskom
kantonu. Naselja ostaju bez svojih stanovnika, urbani centri postaju optereeni i neopremljeni za
priliv stanovnitva koji je sve vei, to dodatno optereuje i onako nestabilno gospodarstvo.
Pad zaposlenosti u posljednje 4 godine je vei od 7%, mnoga preduzea zatvaraju svoja vrata, a sve je
izraeniji trend drutva koje troi, a ne proizvodi.
329
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ipak, svijetlih primjera ima, pa se tako metalopreraivaka industrija polako oporavlja, turizam
postaje sve zanimljiviji i perspektivniji za razvoj u budunosti, a tendencije za povezivanjem sa
evropskim putnim pravcima pruaju nadu da e i u Unsko sanskom kantonu doi do prosperiteta.
Prirodni potencijali, kao to su voda, mineralne sirovine, pa na kraju krajeva, moda i najjai adut
Kantona, a to su prirodne ljepote, nisu u potpunosti iskoriteni i bit e potrebno jo neko vrijeme dok
se realno sagledaju ovi kapaciteti i naui upravljati njima.
Ovo se odnosi i na koritenje podruja koja ve jesu ili e biti zatiena na osnovu svojih prirodnih ili
kulturno historijskih vrijednosti, to predstavlja osnov razvoja turizma, nauke i istraivakog rada,
pa i profesionalnih sportskih aktivnosti.
U tom pogledu, treba uvati prostor, a koristiti ve izgraene povrine, kako bi se ponudili potrebni
kapaciteti, u emu ulogu mogu igrati i naselja koja su ostala bez svojih stanovnika, a koji, primjerice, u
opini Biha u kojoj je smjeten svojim najveim dijelom i NP Una, ima veliki broj.
Drutvena infrastruktura, a pod tim se misli na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zatitu, kulturu,
sport itd., unato pozitivnim primjerima gdje se obnavljaju i adekvatno kapacitiraju ovi sadraji, treba
doivjeti odreene preinake, kako bi mogli odgovoriti na potrebe modernog ovjeka. Danas sve
primjenjiviji nain pruanja usluga svojim korisnicima jesu multifunkcionalni prostori, koji nude
razliite sadraje, a koji svojim poloajem i funkcijom mogu postati okosnice razvoja i podizanja
urbaniteta pojedinih podruja. U narednom periodu e posebno biti naglaena obnova Kantonalne
bolnice u Bihau, koja je 2013. godine izgorila, to je ostavilo gotovo 300 000 stanovnika Unsko
sanskog kantona bez mogunosti pruanja tercijarnih zdravstvenih usluga ili se one pruaju u veoma
smanjenom obimu. I drugi zdravstveni objekti u pojedinim opinama trebaju se rekonstruisati ili
adekvatno opremiti, o emu je bilo vie govora u predmetnoj oblasti.
Obzirom na svoju ulogu u ovom dijelu BiH, Unsko sanski kanton, a posebice njegov centar grad
Biha, moraju pruiti dostatan nivo opremljenosti i sportskim, rekreativnim, razvojnim i obrazovnim
kapacitetima, ime se stanovnitvo mnogo vee regije privlai u ovaj centar, to moe imati pozitivan
utjecaj i na kantonalnom nivou.
Drugi opinski centri, koji imaju svoju ulogu u policentrinom sistemu naselja, kojeg i razvija ovaj
Plan, takoe trebaju biti adekvatno opremljeni i razvijani u planskom periodu, kako bi mogli biti
komplementarni kantonalnom centru Bihau, ali i svom gravitacionom stanovnitvu pruiti
zadovoljavajui nivo usluge, svih nivoa i vrsta komercijalnih, proizvodnih, drutvenih itd.
Posebno je vano da se centri sistema naselja infrastrukturno poveu, kako bi protok ljudi,
informacija i roba bio niim ometen, te prije svega, siguran, brz i efikasan.
330
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Generalno se moe zakljuiti da je 220 kV mrea BiH dobro razvijena i meusobno upetljana, s
izuzetkom radijalnog napajanja ireg podruja Bihaa. Radijalno napajano vorite u 220 kV mrei je
TS 220/110 kV Biha.Konfiguracija prijenosne mree 110 kV ovog podruja zadovoljava (n-1) kriterij
za nivo vrnog optereenja s aspekta optereenja grana i naponskih prilika.
Na podruju Kantona je veliki broj privrednih organizacija gradio svoju mreu 35 kV, tako da je ova
mrea na ovom podruju znatno razvijena.U pravilu su to nadzemni vodovi Al/Fe presjeka od 50 do
150 mm2 na elinim reetkastim stubovima.
Saobraajni sistem Unsko sanskog kantona mora doivjeti preinake, kako bi se mogao uklopiti u
planiranu razvojnu saobraajnu mreu BiH. Ovo se posebno odnosi na rekonstrukciju i izgradnju
novih saobraajnica visokog ranga, za to su date inpute planovima vieg reda. Ipak, na kantonalnom
nivou, saobraajna mrea treba osigurati za gotovo 300 000 stanovnika kantona, koji su u velikom
procentu podvrgnuti dnevnim migracijama, zadovoljavajuu putnu mreu, to e imati i uticaj na
pravilan razvoj centara, a ne samo koncentraciju radne snage u kantonalnom i veim opinskim
centrima.
Upravljanje otpadom je u ovom trenutku jedan od prioriteta za Unsko sanski kanton, te je u tom
pogledu nainjen niz vanih koraka, kako u donoenju potrebne studijeske, programske i druge
dokumentacije, tako i u pripremanju za odabir i usvajanje lokacije. Ovo je krucijalno, tim vie to se
odlaganje otpada u opinama, uglavnom, ne vri na adekvatan nain.
331
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ve je Prostorna osnova PP F BiH obradila odnos planiranih rjeenja PP R BiH i dananjeg, postojeeg
stanja, a dijelove ovih razmatranja preuzima i ovaj Plan:
Posebna panja pri analizi planiranih rjeenja posveena je Unsko-sanskom kantonu i njegovom
poloaju unutar Federacije BiH i BiH. Valorizacija geoprometnog poloaja u odnosu na postojee, a
pogotovo planirane prometne koridore R Hrvatske i Republike Srpske daje peat specifinosti ovog
Kantona. Bez obzira na postojeu usmjerenost prometa ka graninom prelazu Izai i u tom smislu
podravanja potrebe za modernizaciju ceste M-5, sve analize usmjeravaju ka formiranju novog
znaajnijeg cestovnog pravca usmjerenog ka graninom prelazu Velika Kladua. Naime, uvidom u
Strategiju razvoja cestovne mree R Hrvatske moe se uoiti odsustvo znaajnijeg poboljanja
povezanosti sa Bosnom i Hercegovinom preko graninog prelaza Izai. Posljedica je to opredjeljenja
za ouvanjem prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Plitvice. S druge strane uoava se tendencija
usmjeravanja znaajnih cestovnih pravaca ka Ivanjskoj Bosanskoj Krupi, gdje bi se ostvarila veza sa
planiranom cestovnom mreom R Hrvatske. Analiza sadanjeg stanja u prostoru Unsko-sanskog
kantona jasno ukazuje na potrebu uvaavanja razvojne osovine Velika Kladua Cazin Biha, ija bi
se primarna veza ostvarila u graninom prelazu Velika Kladua. Nita manje znaajan cestovni
koridor, podran postojeim eljeznikim, orjentiran tokom rijeke Une povezuje ovaj Kanton sa
kontinentalnim i primorskim dijelom R Hrvatske. Ovim se ostvaruje umreenost sa planiranom
prometnom mreom R Srpske, koja omoguava najoptimalniju povezanost sa primarnom osovinom
razvoja Federacije BiH (Brko-Tuzla-Zenica-Sarajevo).
Analiza sadanjeg stanja u prostoru potvruje ranije uoene procese stagnacije razvoja na pravcima
sjeverozapad - jugoistok, paralelno pruanju Dinarskog masiva. Na ovim podrujima dolo je do
najintenzivnijih privrednih i demografskih stagnacija koje upuuju na opasnost atrofiranja njihovih
dijelova. To se posebno odnosi na dijelove Federacije BiH na pravcu Bosanski Petrovac-Klju-Jajce-
D.Vakuf-Bugojno-Gornji Vakuf-Prozor, te Bosanski Petrovac-Drvar-Bosansko Grahovo-Livno-
Tomislavgrad -Posuje.
Posebno ''ambicioznim'' moemo okvalifikovati planirana rjeenja Prostornog plana BiH 1981.-2000.
godina kada je u pitanju realizacija planiranih objekata i zahvata energetske i vodne infrastrukture.
To se posebno odnosi na hidroenergetske objekte koji su znaajni sa vodoprivrednog aspekta.
Uvoenje takozvanih aktivnih mjera u regulisanju vodnog reima vodotokova imalo je za posljedicu
planiranje znaajnih vodnih akumulacija ija se realizacija trebala odvijati kroz projekte njihovog
energetskog koritenja. Izvrena je rezervacija znaajnih prostornih obuhvata u te svrhe, uz isticanje
potrebe za supstitucijom i pravinom naknadom vlasnicima odnosno korisnicima ovog zemljita. Uz to
isticala se potreba za izmjetanjem postojee infrastrukture, to je dodatno uslonjavalo proces
realizacije planiranih zahvata. Analiza sadanjeg stanja u prostoru ukazuje na jo sloeniju situaciju u
332
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Planiranje takozvanih eonih vodnih akumulacija nije pratio konflikt u prostoru sa stvorenim
vrijednostima, ali je esto pratio konflikt sa ouvanjem prirodnih vrijednosti. Pozitivne tendencije sa
aspekta ouvanja prirodnih vrijednosti dovele su u pitanje ranija planirana rjeenja i korigovale stav
javnosti spram dosadanje prakse koritenja hidropotencijala.
Nakon svega dolo je do preispitivanja ranije primjenjivanog pristupa u planiranju energetske i vodne
infrastukture. Postepeno se odbacuje koncept velikih vodnih akumulacija bez obzira to je on sa
vodoprivrednog aspekta superioran, a esto i bez alternative.
Jednostrano sagledavanje ove problematike od strane nosioca razvoja energetskog sektora, ogleda se
u pregledu primjenjivih proizvodnih kapaciteta JP EP BiH I JP EP HZHB.U tom pregledu navedeni su
objekti za hidroenergetsko koritenje rijeke Une i Sane proistekli iz koncepta raenog ezdesetih
godina prolog vijeka. Koncept je baziran iskljuivo na principu energetskog koritenja bez uvaavanja
bilo kojeg drugog principa. Bio je to odraz tadanjih prilika i tadanjeg drutveno ekonomskog
sistema koji je ignorisao potrebu za tienjem prirodnih vrijednosti, a pogotovo interesa lokalne
zajednice. Ilustrativan je primjer ideja izgradnje HE Klisa na rijeci Uni, ija realizacija podrazumjeva
potapanje cijelog naselja Kulen Vakuf. Dok realizacija HE Klju na rijeci Sani iziskuje potapanje veeg
dijela naselja opine Ribnik u Republici Srpskoj. Isti problem predstavlja potapanje naselja Kozica u
opini Otra Luka Republike Srpske, pri realizaciji HE Vrhpolje na rijeci Sani. Izgradnja ostalih objekata
na rijeci Uni, sa pregleda prijavljenih proizvodnih kapaciteta JP EP BiH, su u totalnoj koliziji sa
proklamovanim principima stratekog opredjeljenja ouvanja prirodnih vrijednosti ovog vodotoka.
S ovog spiska etiri objekta se nalaze unutar granica NP Una, to dovoljno ukazuje na prevazienost
ovog koncepta.142
Uvaavajui opredljenjenja koje je ponudio plan vieg reda, mogui pravci razvoja se trebaju osloniti
na prirodne resurse i geostrateki poloaj Unsko sanskog kantona. Razliiti pristupi koji se odaberu
u narednom periodu izrade ovog dokumenta, a koji e se usaglaavati sa stavovima i opredjeljenjima
sudionika u planiranju, ali i korisnicima prostora, trebaju se uvijek oslanjati na prirodne potencijale, i
to na dva naina: iskoritenje prirodnih resursa i zatita prirodnog dobra. Ove dvije naizgled oprene
akcije u prostoru, mogu se uz pravilne poduhvate pomiriti i biti jedna drugoj poticaj za daljnji
razvoj.
Ve je iz snimka postojeeg stanja jasna injenica da je Unsko sanski kanton prva stanica nae
zemlje ka putu u Evropsku uniju, te da se saobraajna infrastruktura, kako kantonalna, tako i ona
vieg ranga, treba tomu prilagoditi. Stoga se oekuje da e se u planskom periodu implementirati
neka od ponuenih rjeenja i ovog i drugih planskih razvojnih dokumenata.
142
Prostorni plan F BiH, Prostorna osnova, str.327
333
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nadalje, uspon privrede, koji je uslovljen prirodnim resursima i dobrom infrastrukturnom podlogom,
moe biti oekivan, ali samo ako se tomu prilagode i drugi segmenti drtvene cjeline, odnosno, radna
snaga adekvatno pripremi.
Dobro povezano, prostorno i ekoloki osvijeteno, te stabilno i mlado drutvo, moe se smatrati
zdravom podlogom za rast, a za to u ovom trenutku u Unsko sanskom kantonu postoje realne
anse, ali uz uslove poboljanja i prilagoavanja, to je zahtjevan i dug put.
Vrlo je vaan dokument usvojen u Unsko sanskom kantonu, te zapravo predstavlja prvi input za
izradu ovog Plana. Radi se o Integriranoj strategiji razvoja Unsko sanskog kantona 2014
2020.godine, koja kao osnovne strateke ciljeve postavlja:
Svakako da Prostorni plan Unsko sanskog kantona treba imati iste ciljeve, a koji e biti oblikovani u
prostoru, zajedno sa svom prateom infra i suprastrukturom.
334
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Za tako obiman i odgovoran proces, potrebna je jasna strategija, koja se mora oslanjati na ve
postojee postulate prostornog planiranja, koji proizilaze iz prostornih planova vieg ranga, stratekih
razvojnih dokumenata, dravnih, entitetskih, kantonalnih i meunarodnih dokumenata vezanih za
problematiku koritenja i upravljanja prostorom (smjernice Evropske perspektive prostornog razvoja
ESDP, Vodei principi za odrivi prostorni razvoj evropskog kontintenta, potpisane i ratificirane
konvencije, povelje i dr., Prostorni plan Republike BiH, Prostorni plan Federacije BiH - Nacrt), te
zakonske regulative i drugih relevantnih dokumenata, koji imaju ponuene pravce razvoja prostora i
regulisan nain upravljanja istim.
Kao to je do sada izloeno, dokumenti vieg reda koji imaju uticaja na formuliranje ciljeva i prijedlog
koncepcije razvoja prostora Unsko sanskog kantona, bili bi: Prostorni plan R BiH (1981. godine), koji
je zbog jo uvijek neusvojenog Prostornog plana F BiH relevantan dokument, potom, Nacrt
Prostornog plana F BiH. Propozicije ova dva dokumenta, treba prihvatiti u onoj mjeri u kojoj je to
zakonska obaveza, s tim da se ve sada uoava da projekcija razvoja PP R BiH 1981. godine, ne moe
se prihvatiti kao mogua u velikoj mjeri, jer je prostor u posljednje tri dekade u mnogoemu
bespovratno izmijenjen.
Stoga, ciljevi koji e se postaviti Prostornom osnovom, moraju biti usklaeni sa stvarnim stanjem
prostora, za to e posluiti dosadanja analiza prirodnih i stvorenih uslova.
Politiki ciljevi i opcije predloeni u Evropskim perspektivama prostornog razvoja, imaju za cilj
usmjeravanje prostornog razvoja prostorne strukture drava lanica EU a, ali njihov odjeka mora biti
prihvaen i u drugim zemljama, posebno u onima kao to je BiH, koja e, nadati se, jednom postati
dio evropske porodice.
143
European Spatial Development Perspective, European Commision, Postdam 1999
335
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Usvajanje znanja, principa i vjetina upravljanja i koritenja prostora u skladu sa zemljama lanicama,
ini nas korak blie evropskim integracijama, a taj i takav odnos prema prostoru mora se inkorporirati
u sve slojeve uprave i procese odluivanja u okviru prostornog planiranja i razvoja. Kantonalni
prostorni plan e tada biti oslonac i primjer opinskim praksama planiranja, za to je krajnji cilj jednak
i odriv razvoj na svim nivoima ili postulat ESDP a:
336
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
337
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Analiza postojeeg stanja, posmatranje podruja kroz oekivane okvire razvoja, koje su postavili
meunarodni dokumenti u pogledu razvoja prostora, ukazali su nam na potencijale, ali i na glavne
nedostatke posmatranog obuhvata.
Poljoprivredno zemljite
338
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Utvrivanje prostora koji trajno ostaju umska podruja, kao to su zatitne ume, ume
posebne namjene, zatiene ume, umski rezervati, sjemenske sastojine i sl., te
poduzimanje mjera upravljanja i ouvanja tim podrujima,
Prevoenje degradiranih umskih podruja u vrjednije sastojine,
Prevoenje neproduktivnih umskih zemljita u produktivno poljoprivredno zemljite,
Ouvanje i unaprjeenje korisnih funkcija i bioloke ranolikosti ume,
Sistemsko i nauno istraivanje biljnih i ivotinjskih vrsta,
Utvrivanje lovno privrednih podruja, koja mogu imati privredni, sportski i turistiki
karakter.
Mineralne sirovine
Sistem naselja
Saobraajna infrastruktura
339
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Energetika
340
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Zbog potrebe zatvaranja 400 kV prestena u BiH treba zadrati koridor dalekovoda 400 kV
vod Biha Mostar 4 iz postojeeg Prostornog plana BiH sa TS 400/x kV Livno,
Poboljanje tehnolokih i operativnih performansi energetskih izvora/objekata kroz
modernizaciju energetskog sistema i revitalizaciju energetskih izvora/objekata te
primjena novih energetski efikasnijih i ekoloko prihvatljivih tehnologija,
Provesti Plan poveanja instalirane snage TS 110/x kV i zamjene transformatora 110/x kV
radi potreba distribucije prema Modula 5 iz Studije EES BiH za ED Biha [ugradnja drugog
transformatora u TS 110/SN Vrnogra(110/10(20)/35 kV 20/20/14 MVA), u TS 110/SN
Klju(110/10(20)/10 kV 20/20/14 MVA), u TS 110/SN Bosanski Petrovac(110/10(20)/10
kV 20/20/14 MVA), u TS 110/SN Biha 2 (110/10(20)/10 kV 20/20/14 MVA) i u TS 110/SN
Cazin 1 (110/10(20)/35 kV 20/20/14 MVA)],
Budui razvoj energetike mora staviti akcenat na koritenje obnovljivih izvora energije
(vjetar, hidro, biomasa, suneva energija, itd.) te obezbjeenje efikasnog koritenja
energije (energetsku efikasnost),
Rezervisati prostor za planiranu VE Medveak u Teoaku-Opina Biha. U fazi ispitivanja
ovaj isti prostor je namjenjen i za ispitivanje solarne energije (SE Medveak),
Smanjiti energetske gubitake u sistemu distribucije,
Sve srednjenaponske trafostanice u centrima opina kantona izraditi kao
slobodnostojee montano-betonske ili u sklopu planiranih graevinskih objekata,
Na podrujima na kojima se planira prijelaz na 20 kV napon ugraivati preklopive ili
prespojive transformatore,
Nakon definiranja primjerenih optimalnih parametara treba ugraivati transformatore sa
smanjenim gubicima,
Izmeu bliskih izvoda 10(20) kV graditi povezne 10(20) kV vodove,
Za prikljuenje novih TS treba poloiti, prema Tehnike preporuke JP Elektroprivrede BiH,
date tipizirane kablove,
Elektrinu mreu naponskog nivoa 10(20) i 0,4 kV u podruju centra opina treba izvoditi
kao podzemnu kablovsku mreu.Novi kablovski vodovi se trebaju izvoditi sa kablovima
tipa Al150 mm2 ili Al 185 mm2,
Dovoenje gasa kao kvalitetnog energenta na podruje Unsko-sanskog kantona u svrhu
povoljnog djelovanja na kvalitet okoline i intenziviranje privrednog i drugog razvoja,
Centralizovno snabdjevanje toplotnom energijom i gasom u svrhu racionalnog koritenja
energije za potrebe grijanja, pripreme potronje tople vode i kuhanje, ime se
supstitupie elektrina energija, koja je nezamjenjiva u mnogim drugim oblastima
potronje,
Unaprijediti sistem zatite zagaenja zraka od individualnih kotlovnica,
Uspostaviti sistem daljinskog grijanja u urbanim sredinama, po fazama obuhvata, u svrhu
unaprjeeja sistema zatite zagaenja zraka od individualnih loita. Stepen toplifikacije
u planskom periodu doveti na minimalno 10%,
Monitoring primjene uslova propisanih u ekolokim dozvolama za sve industrijske
kapacitete,
341
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Upravljanje otpadom
Drutvene djelatnosti
342
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prirodno naslijee
Stanovnitvo
Privreda
343
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ugroena podruja
344
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Smjernice su takoe i sumarni prikaz dokumenata i strategija, koje su konsultirane pri izradi ovog
Plana, jer je usklaenost do sada donesenih planova, studija i strategija dobar nain kohezije
saznanja i zakljuaka, te povezivanja razmatranja o prostoru i resursima.
Koordinacioni tim svake opine je dostavio Snage, Slabosti, Prilike i Prijetnje koje su uoene ili SWOT
analizu.
Sa svim navedenim, moglo se raspolagati kao ulaznim parametrima za pripremu smjernica za izradu
osnovne koncepcije.
U nastavku e se dati SWOT analize svih opina pojedinano, nakon ega e se izvesti zakljuci u vidu
smjernica za daljnji rad.
345
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Geostrateka pozicija Ljudski resursi i trite rada
OPINA BIHA
aktivna politika lokalne uprave na promociji poduzetnikog okruenja nedostatak kapaciteta za izradu i implementaciju projekata prema finansijskim fondovima
poslovne/privredne zone izostanak potrebnog znanja i primjene suvremenih agrotehnikih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji
nedostatak sektorskih razvojnih strategija i planova, kao i projektne dokumentacije, nedovoljno stimulativno poslovno
okruenje
PRILIKE PRIJETNJE
Integracioni procesi Politika nestabilnost u zemlji i okruenju
EU i regionalni integracioni procesi Utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u opini
koritenje fondova EU za finansiranje razvojnih projekata
liberalizacija viznog reima za privredno povezivanje, edukaciju, zapoljavanje i dr. Pogoranje demografske situacije
regionalna i prekogranina suradnja
stabilizacija politiko-ekonomskih odnosa u regiji negativan prirodni prirataj
ulazak R. Hrvatske u EU odlazak mladih u inostranstvo
Trine anse starenje populacije
Nepovoljan ekonomski ambijent
Prostor za ekspanziju turistike ponude
Potranja za vodom i energijom sporost u provoenju ekonomsko privrednih reformi
Strane investicije nedovoljan politiko-ekonomski napredak u regiji
Blizina NP Plitvika jezera korupcija i kriminal
Uspostavljanje suradnje s dijasporom sporost u rjeavanju steajnih postupaka
Potencijal razvoj poduzetnitva, posebno u sektorima s veom dodanom vrijednou neusklaenost obrazovanja s potrebama trita rada
Investicije nepostojanje aurne i usaglaene razvojne strategije na viim razinama odluivanja
neaurnost i neusklaenost zakonskih propisa sa standardima EU kao i na razini BiH-F BiH-Unsko sanski kanton
Strane investicije Devastacija prirodnih resursa
Zajednika ulaganja i JPP
Niska razinanadlenosti lokalne zajednice i udjela u raspodjeli propisanih sredstava
Projekti viih nivoa: NP Una, Putne komunikacije i dr.
346 Raspoloivi fondovi za razvoj
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Stalni trend razvoja poljoprivredne proizvodnje Loi uslovi za skrb starijih stanovnika
Visoki kapaciteti za vodosnabdjevanje, sa projektima sanitarne zatite glavnih vodocrpilita Nefunkcionisanje slube za razvoj i poduzetnitvo unutar lokalne uprave, loa koordinacija mjesnih zajednica i lokalne
Usvojen prostorni plan opine i izraen vei broj regulacionih planova uprave
Iskustvo uspostave GIS sistema i digitalizacije karata Nizak stepen prerade poljoprivrednih i industrijskih proizvoda
BEACON status opine u selektivnom prikupljanju otpada i realizacija projekta odvodnje Slaba organizovanost privrednika i obrtnika i njihova nepovezanost sa lokalnom upravom
otpadnih voda Nepostojanje komunikacije socijalnih partnera u vezi potreba privrede za zanimanjima i vjetinama
Ekoloki osjetljivo javno mnijenje Nedostatak neformalnih programa za profesionalno usavravanje i obrazovanje odraslih
ivotni okoli koji omoguuje razvoj rekrativnog sporta i kulturnih sadraja Degradirano umsko i poljoprivredno zemljite
Dobro organizovano civilno drutvo, posebno u obrazovanju, sportu i kulturi Nerazvijena turistiki proizvodi i aranmani (lokalni i regionalni) sa nerazvijenom vrstom i mekom infrastrukturom za
Iskustvo lokalne uprave u realizacijji projekata rekultivacije zemljita razvoj turizma
Radna snaga za razvoj turizma na otvorenom Loa tehnika opremljenost i infrastruktura u kolama
Neadekvatna teritorijalna pokrivenost primarnom zdravstvenom zatitom i loe stanje objekta Doma zdravlja
Zagaenost zemljita minskim poljima
Neredovna kontrola i dezinfekcija lokalnih vodovodnih sistema i veliki gubici u vodovodnoj mrei
PRILIKE PRIJETNJE
Geografski poloaj, blizina Republike Hrvatske Smanjivanje broja stanovnika (migracija stanovnitva prema razvijenim zemljama)
EU IPA predpristupni i pristupni fondovi i ostali razvojni programi u oblasti obrazovanja,
Nepovoljni zakonski okvir
turizma i okolia
Ukljuivanje u procese meunarodnih donatorskih i kreditnih finansijskih instrumenata
Nestabilna politika situacija u Kantonu
Izgradnja regionalne deponije Nestabilnost transfera viih nivoa vlasti i preraspodjela prihoda na viim nivoima
Izrada studija za proglaenje pojedinih podruja zatienim prostorom Odljev strunog kadra iz zdravstva
Nedostatak finansijeske podrke viih nivoa vlasti
Slaba fleksibilnost formalnog obrazovnog sistema na potrebe lokalne privrede i ukupne razvojne potrebe
Neuinkovitost inspekcijskih slubi
347
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Geostrateki poloaj
Slabo kvalifikovana radna snaga
Prirodna bogastva
Nedovoljno razvijena infrastruktura
Broj radno sposobnih ljudi
Slabo razvijeno trite rada
Broj mladih nezaposlenih
Nepotovanje propisa zakona i standarda
Prirodna bogastva
Blizina EU
348
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Tradicija i dobri rezultati u stoarstvu (proizvodnja mlijeka) Nedovoljno razvijena infrastruktura
Tradicija kooperativne proizvodnje u proizvodnji povra i jagodiastog voa Odliv mladih i obrazovanih kadrova
7 000 ha obradivog, ekoloki istog zemljita, sa dobrim klimatskim uslovima Saobraajna izoliranost, nepostojanje magistralnog puta
Prirodno nalazite autohtnonog kestena, ljekovito bilje i umski plodovi Nepostojanje preraivakih kapaciteta
Turistiki potencijal: nacionalni spomenici, prirodni fenomen Svetinja Nedovoljna saradnja sa dijasporom
Tradicionalne manifestacije Veliki broj nezaposlenih
Jaka dijaspora Nepostojanje poslovnih zona
Uspostavljena prekogranina saradnja Nedovoljna administrativna organiziranost poljoprivredne i ostale proizvodnje
Finalna prerada drveta Neracionalno koritenje zemljita
Ljudski resursi (mlada populacija) Izraena javna potronja
Mineralna i rudna nalazita (mangan, glina, dolomit)
Vodni resursi izvorita pitke vode
OPINA BUIM
PRILIKE PRIJETNJE
Poveanje vanosti industrije doivljaja/turizam, proizvodnja zdrave hrane, vode i Utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u opini
obnovljivih izvora energije u globalnoj ekonomiji Politika nestabilnost
Uvezivanje i organizovanje regionalne i prekogranine turistike ponude Neureen pravni i finansijski okvir u BiH za strane ulagae
Znaajne investicije u najavi, magistralni put, gasovod Nepostojanje regionalne deponije
Raspoloivost razvojnih fondova Nedefinisanje nadlenosti lokalne samouprave
Liberalizacija viznog reima Neusklaenost razvojnih strategija na viim nivoima i nedovoljna koordinacija lokalne, kantonalne, entitetske i dravne
Regionalno otvaranje trita vlasti
Aktiviranje poslovnih zona Nelojalna konkurencija
Donoenje zakona o javnom i privatnom partnerstvu
Zainteresiranost stranih investitora
Implementacija Zakona i principima lokalne samouprave
349
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Raskrsnica vanih puteva koji povezuju savsku i jadransku razvojnu osovinu i koji vode ka Izrazito velika nezaposlenost
lukim kapacitetima Loe provedena i nedovrena privatizacija
Blizina veih centara u RH i EU Neusklaenost kvalifikacije radne snage sa potrebama trita rada
Kvalifikovana, mlada, prilagodljiva, operativna i relativno jeftina radna snaga Neorganizovanost privatnog sektora kroz udruenja
Poduzetniki duh stanovnitva Nizak stepen finalizacije u djelatnostima poljoprivrede i drvoprerade
Dugogodinja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u proizvodnji mlijeka Prisustvo sive ekonomije i rada na crno
Znaajan udio kvalitetnog poljoprivrednog zemljita Dominantna trgovinska i usluna djelatnost i nizak nivo industrijske proizvodnje
Veliki broj izvorita Nedovoljan kapacitet poljoprivredne slube
Velika dijaspora znaajno doprinosi jaanju trita i opoj finansijskoj situaciji Loe stanje i nedovoljna opremljenost kolskih i zdravstvenih objekata
Ouvana ivotna sredina bez zagaivaa Loe stanje regionalnih i magistralnih puteva
Podruje bogato kestenom Lo kvalitet elektrosnabdjevanja
Prirodni i historijski uslovi za razvoj turizma Kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljita i usitnjenost posjeda
Velika koncentracija trnih centara koji pokrivaju i regionalno trite Lo odnos prema prirodnim resursima i nizak nivo ekoloke svijesti
Veliki broj sportskih klubova, udruenja i aktivista Nepostojanje kanalizacionog sistema
Dobra lokalna infrastruktura (putna, vodosnabdjevanje, PTT) i dalja ulaganja u istu Nedovoljan broj drutvenih i kulturnih objekata i sadraja u mjesnim zajednicama
Ureena prostorno planska dokumentacija
OPINA CAZIN
Reformirana i efikasna lokalna uprava
Znaajne rezerve i kapaciteti za eksploataciju rudnog bogatstva
PRILIKE PRIJETNJE
Poveanje vanosti industrije doivljaja (turizam, proizvodnja zdrave hrane i vode i Utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u opini
obnovljivih izvora energije u globalnoj ekonomiji) Politika nestabilnost na podruju BiH i Zapadnog Balkana, dodatno naglaena ekonomskom krizom
Uvezivanje i organizovanje regionalne i prekogranine turistike ponude Nedovoljno stimulativan pravni i finansijski okvir u BiH odvraa strane ulagae (nesigurnost za investitore)
Znaajne investicije u najavi (autoput, magistralni put, obilaznica, gasovod) Netretiranje otpada (posebno industrijskog), moe dovesti do ekolokih posljedica i ugroziti i kvalitet ivota i turistike
Raspoloivost razvojnih fondova (Investiciono razvojna banka FBiH) mogunosti (nepostojanje regionalne deponije)
Koritenje fondova EU za finansiranje razvojnih projekata Nizak nivo nadlenosti lokalne samouprave ugroava razvoj
Liberalizacija viznog reima za privredno povezivanje, edukaciju kadrova, zapoljavanje itd. Nepostojanje aurne i usaglaene razvojne strategije na viim nivoima i nedovoljna koordinacija lokalne, kantonalne,
Regionalno otvaranje trita (bilateralni i multilateralni sporazumi) entitetske i dravne vlasti
Otvaranje malograninog prelaza Traka Ratela Prenos nadlenosti na opine za osnovno obrazovanje, bez srazmjernih finansijskih sredstava
Neiskoriteni preraivaki kapaciteti Agrokomerca (mesne i mlinske industrije u nadlenosti Nepostojanje kontrole kvaliteta uvezene robe i ogranienja za izvoz (postojanje necarinskih barijera i nefunkcionalna
viih nivoa vlasti) certifikacija proizvoda)
Uspostavljanje vrih partnerskih odnosa (lokalna zajednica privatni sektor)
Privlaenje stranih investitora i kapitala
350
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Kvalitetna komunikacijska povezanost i blizina kljune putne infrastrukture (magistralni i Nepostojanje adekvatne projektno tehnike dokumentacije
regionalni putevi) Nepostojanje jedinstvenog kanalizacionog sistema sa preistaima
Blizina regionalnih centara Biha i Banja Luka, blizina RH (granini prelaz Strmica) Nedovoljna educiranost stanovnitva o tetnosti odlaganja otpada na za to nepredviena mjesta
Veim dijelom pripremljena prostorno planska dokumentacija Starost voznog parka za prikupljanje otpada
Bogato kulturno istorijsko naslijee Dio nastanjenih naselja nema elektrinu energiju
Transparentne procedure javne nabave, dodjela graevinskog zemljita, zakup poslovnih Dotrajao vodovodni sistem sa velikim gubicima vode, te nedovoljnom zatitom izvorita za snabdijevanje pitkom vodom
prostora, raspodjela sredstava NVO; primjena ISO standarsa 9001:2008 Prisustvo sive ekonomije
Brend prvog turistikog sela bive Jugoslavije Nepovoljan starosna struktura stanovnitva i negativan prirodni prirataj
Vodni potencijal, razvoj ponude za ribolovni, lovni i druge vrste turizma Nedostatak kadrova i opreme u Domu zdravlja
Industrijska zona Velagii Zastarjela oprema obrazovnih i ustanova kulture
Izgraeni objekti drutvene infrastrukture; razvijen civilni sektor, dobra saradnja s vlastima Ograniena sredstva u budetu za poticaj drutvenog i ekonomskog razvoja
Usvojena strategija za mlade, visok procenat visokoobrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi Nerijeeni imovinsko pravni odnosi
Tradicionalne kulturne manifestacije Nepovoljan raspored protoka vode tokom godine (ljetni mjeseci)
Velike povrine poljoprivrednog zemljita, razvijeno stroarstvo i stoarska proizvodnja Samo jedno aktivno srednje preduzee
Povoljni klimatski uslovi za razvoj voarstva i povrtlarstva Nedostatak preraivakih kapaciteta u oblasti poljoprivrede/prehrambene industrije
580 poljoprivrednih gazdinstva upisanih Registar poljoprivrednih gazdinstva 2011. godine Slaba iskoritenost postojeih preraivakih kapaciteta
Rezerve mineralnih i rudnih nalazita (krenjak, dolomit)
OPINA KLJU
Visok procenat nezaposlenosti, nizak nivo poduzetnikog duha kod lokalnog stanovnitva i opa poslovna inertnost
Veliki broj registrovanih pravnih i fizikih lica Mali broj zaposlenih kod registrovanih pravnih i fizikih lica
PRILIKE PRIJETNJE
Promoviranje opine i privlaenje domaih i stranih investitora Nedovravanje izgradnje obilaznice magistralnog puta M5
Razvoj saradnje izmeu BiH i Hrvatske, te meuopinske saradnje Neadekvatno tretiranje otpada na nivou Kantona (regionalna deponija), moe dovesti do ekolokih posljedica i ugroziti
Energetska efikasnost turistike mogunosti opine
Oekivani projekti podrke fondova EU Nizak nivo nadlenosti lokalne vlasti u odnosu na kantonalnu, entitetsku i dravnu vlast
Javno privatno partnerstvo Prirodne nepogode i druge nesree (poplave, klizita itd.)
Mineralna i rudna nalazita neispitana Neodgovarajua komunikacija sa viim nivoima vlasti
Mogunost prekvalifikacije i dokvalifikacije kadrova Nerazumijevanje nadlenih organa za probleme spomenika kulture
Ukljuivanje nevladinog i privatnog sektora u pruanje javnih usluga Povrine po minama rubna podruja opine
Dalji razvoj tradicionalnih kulturno umjetnikih i zabavnih manifestacija Mnogo nivoa vlasti
Razvoj amaterskog i masovnog sporta este izmjene propisa, kao i spora implementacija istih
Izgradnja/dogradnja industrijske zone i poslovne zone i stvaranje preduslova za privlaenje Srednje obrazovanje ne prati potrebe trita
domaih i stranih investicija Nepovoljna organizacija zdravstvene zatite
Povrine poljoprivrednih zemljita koje nisu privedene namjeni su anse za razvoj primarne Odlazak stanovnitva, posebno mladih
poljoprivredne proizvodnje Siva ekonomija i rad na crno
Organizovanje otkupa voa i povra i proizvodnja na bazi ugovorenih kooperantskih odnosa Nepovoljni poticaji sa federalnog, kantonalnog i opinskog nivoa za razvoj privrede i poljoprivrede
Mogunost upoljavanja kod postojeih registrovanih fizikih i pravnih lica
Neiskoriteni objekti koji su u ingerenciji Kantona
351
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Geostrateka pozicija, ekonomski tokovi, povoljan geografski poloaj, pozitivan geopolitiki Nedostupnost prirodnih resursa
poloaj Nedovoljno iskoriteni prirodni, kulturno historijski i ljudski resursi, neuraena istraivanja iz oblasti prirodnih resursa
Prirodni uslovi i resursi, nezagaeno zemljite, poljoprivredna, stoarska i voarska tradicija, Zastarjela znanja i vjetine, nedostatak kvalitetnog kadra
te prisustvo dijela obrazovnih institucija iz ovih djelatnosti, koje omoguavaju nastavak Zastarjelost obrazovnog sistema, viak teoretske i manjak praktine obuke, tradicionalni profili po konceptu: jedno
tradicije zanimanje jedna karijera za cijeli ivot
Tradicija i iskustvo, djelomina industrijska tradicija, historijsko kulturno naslijee, banjsko Pasivnost aktera na tritu rada, niska poslovna kultura i kultura rada, neprilagoenost obrazovnog sistema potrebama
rekreativni kapaciteti trita i evropskim standardima
Primjetan rast privatnog graevinskog sektora i prateih industrija/usluga/zanata, sa Infrastruktura je u slabom stanju, posebno saobraajna i komunalna
znaajnim zapoljavanjem Zastarjela privredna struktura, tehnologija i oprema, nezavrena i loe voena privatizacija i prestrukturiranje veih
Niz malih preduzetnika u prehrambenoj industriji i industriji namjetaja preduzea, niska produktivnosti i efikasnost privrede
Potencijal male privrede (1200 registrovanih firmi) Nepovoljna privredna struktura, veliki broj mikro i malih firmi, nedovoljan broj srednjih i velikih
Proizvodnja zdrave hrane Neaktivan proizvodni sektor, neravnopravan status domaih investitora u odnosu na strane, prisutan visok stepen rada na
Kvalitetno obrazovanje (kadrovi) crno i sive ekonomije
Znaajno interno trite Neefikasnost u provoenju sistemskih rjeenja, zakonska regulativa nije usklaena sa EU standardima
Trite rada, obuena i jeftina radna snaga, mlada, jeziki osposobljena i prilagodljiva, Nepostojanje baze podataka, nelegalna gradnja, nedovoljna informiranost i educiranost graana o reformama na razini
PRILIKE PRIJETNJE
Meuopinska i interregionalna saradnja, primjena opih evropskih standarda i povelje o Pravna nestabilnost, neefikasno sudstvo, preobiman dravni aparat, pravna nesigurnost potencijalnih ulagaa
lokalnoj samoupravi, uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora BiH Politika nestabilnost u BiH i na Balkannu, zadiranje politike u sfere javnog ivota
Razvojno stimulativna ekonomska politika usmjerena ka globalno konkurentnim Gubitak kvalitetnog poljoprivrednog zemljita
proizvodima/uslugama vieg stepena obrade Spora eksploatacije prirodnih resursa
Stavljanje u funkciju centra za podrku malih i srednjih preduzea i poljoprivrede Otpor graana procesu reformi, nedovoljno ulaganje u infrastrukturu, nedovoljan stimulans mladih ljudi
Izrada i primjena planske dokumentacije, unapreenje Sanskog Mosta u prepoznatljiv grad Sporost izrade strategija, nedostatak projekata za eksploataciju resursa
cvijea i ekologije, jaanje saradnje sa prijateljskim gradovima i nevladinim organizacijama Porast narkomanije i ostalih poroka
Aktiviranje kolonije naivnih slikara Nedovoljni i neadekvatni podsticajni programi na nivou drave
Ekoloka proizvodnja hrane, razvojna investiciona banka FBiH, zavrena privatizacija i Izgradnja velikih hidroelektrana
prestrukturiranje stratekih preduzea Nekompetentnost i nestrunost slubenika organa izvrne vlasti, neadekvatna podjela funkcija i nadlenosti na relaciji
EU regionalni fondovi i projekti, rast tranje i investicije u proizvodnju organske hrane za opina/Kanton/Federacija
evropsko trite Opasnost od elementarnih nepogoda, nejedinstven ekonomski prostor, spor proces reformi u svim sferama koje ne raju
Globalni trend rasta turizma, prirodne ljepote za razvoj turizma, razvoj speleologije i rezultate
peinskog turizma, te turizma na vodi Pogoranje demografske situacije, negativan prirodni prirataj, odlazak mladog i strung kadra, starenje populacije
Plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam Pogoranje ekonomske i egzistencijalne situacije, nezaposlenost, siromatvo
Blizina EU, rekonstrukcija srednjevjekovnih gradova i drugih kulturno-historijskih objekata, Poslovno okruenje, siva ekonomija, uestali trajkovi
oivljavanje starih zanata, energetski potencijal, razvoj poljoprivrede, ruralnog prostora Skupe telekomunikacijske usluge, skupa administracija, preskupo poslovno okruenje, nedostatak kreativnih kadrova,
352
Razvoj IT tehnologija, strane investicije, industrijski distrikti, oekivani veliki infrastrukturni prestrukturiranje privrednog sistema, negativne posljedice potpunog otvaranja trita, nedostatak razvojnih fondova
projekti
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Odlian geostrateki poloaj Odlazak mladih ljudi
Bogatstvo i razliitost prirodnih resursa (voda, zemljite) Niska razina iskoritenosti prirodnih resursa
Nezagaen okoli Visoka stopa nezaposlenosti
Bogato kulturno i historijsko naslijee Neiskoritenost izgraenih kapaciteta
Ljudski resursi Nedefinisana prostorno planska dokumentacija
Tradicija i iskustvo Komplicirana procedura registracija
Steene radne navike Neiskoritenost zemljita
Dobro izgraena komunalna infrastruktura Zagaenost vodotoka i putnih pojaseva
Izgraeno javno privatno partnerstvo Loe stanje energetskog sistema
Izgraeni postojei proizvodni kapaciteti Loa opremljenost kolskih objekata
Razvijen NVO sektor Neizgraenost objekata kulture
Otvorenost za saradnju Putniki saobraaj (star vozni park)
Trite rasa radna snaga Neravnomjeran razvoj ruralnog podruja
Rastue ulaganje u modernizaciju lokalne uprave Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih povrina
PRILIKE PRIJETNJE
Ukljuivanje dijaspore u projekte razvoja Centralizirano upravljanje prirodnim resursima
Odrivo koritenje bogatstva prirodnih resursa Deruralizacija i depopulacija
Razvoj poljoprivrede na trinim principima Spor proces privatizacije
Stavljanje u funkciju postojeih neiskoritenih preraivakih kapaciteta Nedovoljne ovlasti opine
Povezivanje s relativno bogatim okruenjem Nefunkcionisanje pravne drave
Razvoj odrivog transportnog/logistikog sredita uslovljenog blizinom evropskog trita Skup administrativni aparat
Razvoj turizma i domae turistike ponude Nadlenosti kod procesa privatizacije
Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva Siva ekonomija
Uvoenje standarda prema djelatnostima Neadekvatan odnos viih nivoa vlasti Kantona
Reforma obrazovanja s ciljem proirenja spektra kvaliteta obrazovanja Nedefinisanje i neusklaivanje zakona o lokalnoj samoupravi sa lokalnim standardima
Potencijal privlaenja izravnih stranih ulaganja Nedostavi razvojnih fondova
Razvoj amaterskog, rekreativnog i profesionalnog sporta Pogoranje demografske situacije
Razvoj sistema socijalne i zdravstvene zatite
Jaanje uloge civilnog drutva
Poveanje meuopinske, kantonalne, meugranine i meunarodne saradnje
353
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
354
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
355
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
356
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Strategija razvoja Federacije BiH, kao polazna taka za Strategiju razvoja Unsko sanskog kantona,
ugraena je u odredbe potonjeg dokumenta, ime se odrava i podrava vertikalno hijerarhijsko
ustrojstvo stratekih i planskih dokumenata, to ima za cilj jednake utvrene polazne odrednice, koje
se potom ralanjuju i detaljno razrauju na niim nivoima.
Strategija razvoja Unsko sanskog kantona je, u ovom trenutku, u fazi izrade Nacrta, meutim,
neodgovorno bi bilo ne analizirati i, eventualno, ne ugraditi postavke tog dokumenta, upravo zbog
potrebe usklaivanja svih razvojnih dokumenata prostora.
Za potrebe izrade Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, nainjena je SWOT analiza, kojom se
utvruju unutarnji i vanjski faktori koji pozitivno i negativno utiu na razvoj Unsko sanskog
kantona144. Evidentnost osnovnih problema sa kojima se susree ovaj prostor, ali i veoma jasnih
potencijala, potvrena je kroz veoma sline zakljuke koje daje pomenuta SWOT analiza, u odnosu na
zakljuke koje je do sada iznio ovaj Plan.
Snage Slabosti
Dobar geografski poloaj Neiskoriteni prirodni resursi/vodni, umski
Prirodni resursi bogatstvo voda i uma Nepostojanje podataka i evidencije o zraku
(kanton sa najvie vode) (kvalitet)
ista, nezagaena priroda Loa implementacija veine zakonskih propisa o
NP Una zatiti okolia
Dobro organizirana priprema za postavljanje i Nisu doneseni strateki dokumenti za razvoj
implementaciju vodne infrastrukture Unsko sanskog kantona; planovi se donose
Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa samo na godinjem nivou
aspekta zatite okolia NVO u sektoru okolia i infrastrukture
Industrijska tradicija Nerazvijena saobraajna infrastruktura i
Poduzetnika infrastruktura/poduzetnike zone povezanost (loe stanje prometne infrastrukture)
Trite rada jeftinija radna snaga, radno Nerijeen sistem zbrinjavanja oborinskih voda
sposobni ljudi iz oblasti industrije Neodgovarajue zbrinjavanje otpada
Financijski potencijal radnika na radu u Visoka stopa nezaposlenosti
inozemstvu i umirovljenika s inozemnim Nerazvijen sektor malih i srednjih preduzea
penzijama Nedovoljan institucionalni okvir i poticaji za
Dobra prekogranina suradnja razvoj poduzetnitva
Jeftinija radna snaga u odnosu na EU i zemlje Loa poslovna klima
okruenja Neiskoritenost financijskih i ljudskih potencijala
Infrastruktura za razvoj ljudskih resursa (za dijaspore i umirovljenika koji su radili u
osnovno i srednje kolstvo, sveuilite) inozemstvu
Infrastruktura za zdravstvo (Kantonalna Administrativne prepreke
bolnica), kulturu (ustanove), sport (sportski Zastoj investicija (stranih i domaih posebno
144
Nacrt Strategije razvoja Unsko sanskog kantona, str.72
357
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Vizije razvoja Unsko sanskog kantona propozirane Strategijom razvoja mogu se posmatrati kao
finalni produkti, koji e nastati kroz mjere, metode, programe, projekte, a koje e postaviti i uobliiti
358
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prostorni plan Unsko sanskog kantona. Naime, sama Strategija e jasno rei ta je to to treba
postii Unsko sanskog kantona, kako bi ostvario put rasta i razvoja, ali procesi prostornog
planiranja stvaraju orue za provedbu tog puta, do konanog cilja.
Unsko sanski kanton je Euro regija smaragd BiH, podruje ugodnog ivota
temeljenog na ravnomjernom odrivom razvoju.
Pet je kljunih stratekih ciljeva razvoja Unsko sanskog kantona, kako bi se vizija ostvarila:
Prostorni plan Unsko sanskog kantona mora ponuditi mogue pravce, kako bi se strateki ciljevi
ostvarili u planskom periodu.
Strateka opredjeljenja Unsko sanskog kantona su ve dobila svoje obrise i u Prostornom planu
FBiH (Prijedlog plana), gdje se iznosi slijedei stav:
Relativno dug posljeratni period ekonomske, drutvene pa i demografske stagnacije znaajnog dijela
FBiH uticao je na koncept stratekih dokumenata. Pod svaku cijenu tei se stvaranju pretpostavki za
kapitalna ulaganja i postizanje veeg stepena zaposlenosti. Kao alternativa ovom konceptu istie se
koncept razvoja poljoprivrede i turizma. Realno je oekivati da e na veem dijelu FBiH razvoj
poljoprivrede biti stimulisan da bi se postigla znaajnija zastupljenost na evropskom tritu.
359
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
prirodnih vrijednosti, pa stoga ne postoji nikakva dilema da se nae, dosada ouvane, vrijednosti i
dalje tite. To je naa prednost koju moramo adekvatno vrednovati i koristiti.
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, lan 16., kae da osnovna
koncepcija prostornog razvoja treba da ima jasno izraenu prostornu dimenziju, kako bi se stekao
potpun uvid u mogunosti prostora da prihvati planirane funkcije, odnosno, da se stekne uvid u
stepen racionalnosti i prostorne usklaenosti planiranih aktivnosti, u odnosu na prirodne uslove i
resurse. Opredjeljenja Nosioca izrade ovog Plana su da osnovna koncepcija mora biti prikazana kroz
nekoliko cjelina, tj., sistema, kako bi se mogla jasno predoiti pomenuta prostorna dimenzija i
sagledati ponueno rjeenje za pojedini segment.
4.2.1. STANOVNITVO
Nacrtom Prostornog plana FBiH procjenjuje se da stanovnitvo FBiH, a i Unsko sanskog kantona,
ima karakter regresivnog stanovnitva, tj., da ga odlikuje nizak natalitet, nizak mortalitet, te produen
ivotni vijek, uz istovremeno stalni negativni migracijski saldo.
Iz do sada izvrenog uvida u postojee stanje broja stanovnika Unsko sanskog kantona, njegove
vitalne karakteristike, stopu rasta, prirodni prirataj, migracijski saldo, starosnu i spolnu strukturu, a
to su procjene zasnovane na podacima koje daje Federalni zavod za statistiku, zakljuuje se da
stanovnitvo stari.
Procjene koje je dao Nacrt Prostornog plana FBiH, a koje su zasnovane na kohort komponentnom
modelu (pretpostavke o kretanju fertiliteta, mortaliteta i migracija u odreenom vremenskom
periodu), donose slijedeu sliku demografskog kretanja:
TABELA 231 PROJEKCIJA DEMOGRAFSKOG KRETANJA PREMA PRIJEDLOGU PROSTORNOG PLANA FBIH
140270
147728
291331
142175
149156
294162
143798
150364
296017
144892
151125
296401
145190
151211
Demografska kretanja bez konanih rezultata Popisa stanovnitva 2013. godine, ne mogu se sa
sigurnou analizirati. Problem predstavlja i injenica da ne postoji period posmatranja, s kojim bi se
360
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
dobiveni podaci mogli uporediti, obzirom da je posljednji popis bio 1991. godine, a od tada je
demografska slika u potpunosti izmijenjena.
Stoga, za potrebe izrade Prostorne osnove Prostornog plana Unsko sanskog kantona, procjena
broja stanovnika za planski period 2012 2032 .godine e se vriti na osnovu procijenjenog prirodnog
prirasta, ne uzimajui u obzir fertilitet, migracije i stopu doivljenja, to je sluaj kod analitikog
modela, tj.,kohort komponentnog modela.
361
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ako uzmemo da je prirodni prirataj za potrebe ovog prorauna demografskih kretanja konstantan, onda bi u planskom periodu poveanje broja stanovnika
bilo slijedee:
Spolna struktura
2013 2018 2023 2028 2032
299343 301038 302733 304428 305784
M M M M M
154162 145181 156540 144498 157442 145331 158303 146125 159008 146776
Starosna struktura, u odnosu na postojei omjer starosnih skupina stanovnitva, bila bi:
Starosna struktura
2013 2018 2023 2028 2032
299343 301038 302733 304428 305784
0-14 15-65 65+ 0-14 15-65 65+ 0-14 15-65 65+ 0-14 15-65 65+ 0-14 15-65 65+
56875 209540 32928 57197 210726 33115 57519 211913 33301 57841 213099 33488 58098 214048 33638
362
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Projekcija demografskog razvoja po opinama, na osnovu dobivenih rezultata i omjera koji oni ine sa postojeim demografskim stanjem, moe se
posmatrati kroz dvije varijante Varijantu A u kojoj se poveanje broja stanovnika u opinama daje kao linearni procenat postojeeg broja stanovnika u
odnosu na ukupni, a prema oekivanom porastu za dati period, te Varijantu B u kojoj se poveanje broja stanovnika daje u odnosu na prirodni prirataj, gdje
je ukupni oekivani broj stanovnika, dobiven u prethodnimi tabelama, raspodjeljen po opinama prema prirodnom prirataju na poetku posmatranog
perioda, tj., bazne godine 2013.
Obje varijante podlijeu promjeni, po dobivanju konanih rezultata popisa stanovnitva, to e biti korigovano u narednim fazama izrade Plana.
Varijanta A Varijanta B
Prirodni
petogodinji
Opina 2013 % 2013 2018 2023 2028 2032 prirataj 2013 2018 2023 2028 2032
period
Bihac 61186 20,44 61186 61532 61879 62225 62503 24 61186 120 61306 61426 61546 61624
Bosanska
29659 9,9 29659 29827 29995 30163 30297 15 29659 75 29734 29809 29884 29994
Krupa
Bosanski
7946 2,65 7946 7991 8036 8081 8117 -79 7946 -395 7551 7156 6761 6287
Petrovac
Buim 20298 6,78 20298 20413 20528 20643 20735 127 20298 635 20933 21568 22203 22711
Cazin 69411 23,18 69411 69804 70197 70590 70905 181 69411 905 70316 71221 72126 72850
Klju 18714 6,25 18714 18820 18926 19032 19117 -58 18714 -290 18424 18134 17844 17496
Sanski
47359 15,82 47359 47627 47895 48163 48378 -79 47359 -395 46944 46569 46174 45700
Most
Velika
44770 14,95 44770 45024 45277 45531 45733 208 44770 1040 45810 46850 47890 48722
Kladua
UKUPNO: 299343 100 299343 301038 302733 304428 305784 339 299343 1695 301038 302733 304428 305784
363
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Hijerarhija naselja Unsko sanskog kantona podrazumijeva hijerarhiju koja prati ukupno
administrativno ureenje, te pozicionira Biha kao primarni centar Kantona, preostalih 7 opinskih
sredita kao sekundarne centre Kantona, dok ostala naseljena mjesta tretira kao ostala naselja koja
se po tipologiji razvrstavaju u naselja ruralnog, mjeovitog ili urbanog karaktera.
U odnosu na razvojni potencijal naselja, nosioci razvoja e i dalje biti urbani centri, sa vrlo jasno
izraenim gradskim karakteristikama. Polazei od projekcije razvoja sistema naselja koju je predloio
Nacrt Prostornog plana FBiH, najvei potencijal razvoja ima Biha, oznaen kao Pol razvoja B, Sanski
Most, Velika Kladua i Cazin su po svom razvojnom potencijalu svrstani u grupaciju Pol razvoja C, a
ostali opinski centri su sa potencijalom grupacije Pola razvoja D.
Posebno interesantno ovdje je navesti da Biha, prema gornjoj kategorizaciji, spada u grupaciju u
kojoj su jo Tuzla, Zenica i Mostar, iako je od istih znaajno manji po broju stanovnika, povrini koju
zauzima i GDP-u koji generira. Ovako odgovorna funkcija se moe obrazloiti udaljenou Unsko
sanskog kantona od funkcija centraliteta koje su koncentrisane u Sarajevu i Mostaru, te nunou da
ovaj grad preuzme ulogu jakog centra za gotovo 300 000 stanovnika Kantona. Obzirom na
administrativne barijere, koje proizilaze iz postojeeg administrativnog ustrojstva BiH, Biha u
planskom periodu treba odgovoriti na potrebe stanovnitva Kantona, a koje je, tradicionalno, te
potrebe zadovoljavalo u Banja Luci ili Zagrebu. Obzirom na postojee stanje drutvene i ostale
infrastrukture u Bihau i njihovih trenutnih kapaciteta, ovim planom je neophodno planirati sve one
sadraje koji slijede u odnosu na kategorijzaciju Bihaa kao Pola razvoja B, a kapacitirano u odnosu na
ukupnu populaciju Kantona.
Uz to, treba imati na umu da Biha ima mogunost da se razvije u pol rasta B, ali pod uslovom da se
stvori jaka meusobna veza Bihaa sa opinskim centrima Kantona i ostvari adekvatna veza sa
centralnom BIH. U protivnom, usluge i funkcije grada mogu proizvesti usisni efekat, gdje e
migracije prema Bihau iz drugih opinskih centara, ali i iz Bihaa prema centralnoj BiH i zemljama
okruenja, dovesti do neeljenih efekata neravnomjernog razvoja. To e biti posljedica nemogunosti
protoka informacija i dobara u zadovoljavajuem vremenskom okviru, to e stvarati optereenja na
oslabljenu infrastrukturu, ekonomiju, drutveni ivot itd.
Nadalje, kako bi se Unsko sanski kanton mogao ravnomjerno razvijati, te kako bi se negativni
demografski pokazatelji pojedinih opina mogli anulirati, razvoj opinskih centara, kao
komplementarnih naselja u sistemu, od krucijalnog je znaaja. Svaki opinski centar mora na
zadovoljavajuem nivou osigurati potrebe stanovnika opine u odnosu na njihov administrativni
poloaj, a njihov gravitacioni uticaj i potencijal koji crpe iz prostora i drugih naselja lokalnog sistema,
predmet je opinskih planova, uz napomenu da se uloge tih naselja biraju prema mogunostima i
doprinosu u cjelokupnom sistemu.
Inovativno u ovom planu, u odnosu na kompletan sistem naselja Unsko sanskog kantona, jeste
stvaranje sistema tematskih gradova u okviru Kantona. To podrazumijeva kreiranje karaktera
364
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Velika Kladua -
grad/opina Bosanska Krupa
privrednog - Eko
razvoja grad/opina
Bosanski
Sanski Most -
Petrovac -
grad/opina
grad/opina
vodnog Biha - grad/opina
uma i zimskog
bogatstva turizma,mladih,
turizma
kulture i obrazovanja
Klju - Buim -
grad/opina grad/opina
stratekih ruralnog
ulaganja razvoja
Cazin -
grad/opina
poslovnih
inkubacija
365
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Opina Biha i grad Biha, kao grad turizma, mladih, kulture i obrazovanja, centar je u kojem se
susreu institucije visokog obrazovanja, srednjeg obrazovanja, usmjerenih i specijalistikih studija, a
to za sobom povlai cijeli niz potrebnih dopunskih sadraja, mreu i ponudu drutvenih djelatnosti u
najirem smislu.
Trenutno, u Bihau djeluje est fakulteta i jedna visoka zdravstvena kola, a u kolskoj godini
2011/12., bilo je 4460 studenata, to je vie od 10% od ukupnog broja stanovnika grada Bihaa.
Smjetajni kapaciteti, biblioteke, informatiki centri, objekti kulture, muzeji, galerije, kina,
multimedijalni centri, pozorita, sportsko rekreativne cjeline, objekti zabave, ugostiteljstva, postaju
neophodni u svakodnevnom ivotu mladih ljudi koji se obrazuju.
Obzirom na gravitacioni uticaj koji kroz ove funkcije Biha vri, potrebno je osigurati i smjetaj za
studente, uenike srednjih kola koji pohaaju budue specijalizirane kole u Bihau i sl., kroz
izgradnju studentskih i uenikih domova. Ono to je mogunost i to bi dodatno uvrstilo Biha
grad mladih, jeste grupisanje objekata obrazovanja i prateih objekata u vidu kampusa. U svakom
sluaju, ovakav inkubator obrazovanja bi bio pogodno tlo i za uspostavljanje instituta, istraivakih
centara i drugih nauno obrazovnih institucija, gdje bi se nauni rad mogao kombinirati sa
poslovanjem, a uz pravilnu ponudu moguih djelatnosti i zanimanja, Biha bi mogao biti
komplementaran drugim obrazovnim centrima u regionu.
Pored razvoja prateih funkcija, izvjesno je da bi jaanje i stvaranje Bihaa centra mladih, imalo za
posljedicu razvoj evropskih i svjetskih dostignua na polju obrazovne politike, tj., razvoj koncepta
cjeloivotnog uenja. Naime, prema obrazovnoj politici koju propagiraju UNESCO, OECD, ILO, Savjet
Evrope, Evropska komisija itd., a na osnovu velikog broja istraivanja, zakljuaka tematskih
konferencija, izvjetaja i sl., reforma obrazovanja mora biti takva da se osigura KONCEPCIJA
DOIVOTNOG UENJA, tj., drutva koje ui. Takvo kolovanje moe biti formalno i neformalno, jer se
kolski i nekolski sektor udruuju i razvijaju partnerski odnos, kako bi ponudili uenje u svakoj
ivotnoj dobi.
Primjerice, potreba za prekvalifikacijom postojee radne snage je izuzetno velika u cijelom Kantonu,
te se kroz Centre za kolovanje odraslih i sline ustanove moe pruiti formalni tip obrazovanja.
Meutim, ve kvalifikovanim i obrazovanim ljudima u dananjem svijetu i diktatu trita rada, treba
omoguiti kroz razliite programe, radionice, kurseve, semirane, kongrese i sl., da se neprestano
usavravaju i stiu nova znanja i vjetine, mimo klasinog/formalnog sistema obrazovanja. Za tako
neto, potrebna je i materijalna i intelektualna snaga, a Biha grad/opina mladih tu moe traiti
366
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
svoje potencijale, svoju karakterizaciju i snagu u lancu, a na taj nain jaa cijeli Kanton i ostvaruje
konkurentnost prema regiji, BiH i drugim dravama u okruenju.
Govorei o srednjem obrazovanju u Kantonu, postojea mrea srednjih kola i zanimanja koja se
stiu, treba biti revidovana i usklaena sa potranjom na tritu rada. Problematika neusklaenosti
obrazovanja i traenih zanimanja je potvrena razliitim studijama, teoretskim istraivanjima, te
praktinim rezultatima i evidencijom broja i strukture nezaposlenih osoba. Potrebna infrastruktura za
nove obrazovne pravce moe biti iskoritena kroz rekonstrukciju postojeih kapaciteta, te gradnju
novih objekata, iji e se kapacitet utvrditi u narednim fazama Plana.
Definisani su prostori u nekoliko opina, u kojima u planskom periodu treba doi do rekonstrukcije,
sanacije, opremanja komunalnom i drugom infrastrukturom, a posebno, treba provesti programe koji
e dovesti do socijalne inkluzije ugroenih skupina. Alijenacija stanovnika, koji su u nekom od statusa
socijalne potrebe, je proces koji je uvrijeen u svakom drutvu, ali moderno drutvo, zdravo drutvo,
pokuava pronai moduse za smanjenje i anuliranje jaza izmeu ljudi razliitog socijalnog statusa.
Nadalje, naselja koja imaju odreen karakter naselja socijalne potrebe, uglavnom su naselja koja su
udaljena od urbanih i centralnih funkcija veih centara kojima gravitiraju. Kljuna je dobra
povezanost sa urbanim tokovima i sadrajima, kako bi stanovnicima bile dostupne potrebne funkcije
urbaniteta.
Podaci centara za socijalni rad, kao i procjene koordinatora opina Unsko sanskog kantona o
stanovnicima koji pripadaju nekoj od kategorija socijalne potrebe, ukazuju i na injenicu da na nivou
Unsko sanskog kantona nisu adekvatno dimenzionirane ustanove za pomo rtvama zlostavljanja,
ustanove za preodgoj mladih, kao niti ustanove za pomo starijim i iznemoglim licima, a koje su,
obzirom na injenicu da je stanovnitvo Unsko sanskog kantona u procesu starenja, jedna od
neminovnosti i vrlo bitnih stavki budueg socijalnog razvoja Kantona. Stoga je u planskom periodu
potrebno odrediti brojnost i tip ovih ustanova, kao i okvirnu lokaciju unutar Kantona, a to e se
tretirati kroz naredne faze Plana.
367
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
4.2.3.3. ZDRAVSTVO
Primarna zdravstvena zatita je relativno dobro organizovana u veini naselja u opinama, a
sekundarna zatita u opinskim centrima. Tercijarna zdravstvena zatita se prua u Bihau i Sanskom
Mostu. U planskom periodu je vano raditi na kvaliteti pruanja usluga i stanja objekata primarne i
sekundarne zdravstvene zatite, te proirivanju kapaciteta i specijaliziranosti tercijarne zdravstvene
zatite, obzirom na udaljenost dravnih klinikih centara.
Konsultujui postojee studije o stanju zdravstva Unsko sanskog kantona, dolazi se do zakljuka da
je u svim segmentima organizacije zdravstvene zatite prisutan problem kapaciteta ustanova i broj
korisnika zdravstvene zatite. U domenu primarne zatite, problematika je izraena u opremljenosti
ustanova, stanju objekata, kao i broju zdravstvenih timova. Neka naselja nemaju svakodnevno
prisutnog lijenika u ambulantama, ali takvi problemi su administrativne prirode i ovaj Plan na njih ne
moe utjecati.
Meutim, na podruju cijelog Kantona je uoen problem dostupnosti hitnih medicinskih timova do
korisnika, posebno u udaljenim naseljima ili na putnim pravcima, u sluaju saobraajnih i drugih
nesrea. Stoga je jedna od preporuka za savladavanje ovog problema, pored opremanja postojeih
slubi hitne pomoi sa potrebnom aparaturom, osnivanje Centra za urgentnu medicinu, koji bi se
naao u sklopu Kantonalne bolnice u Bihau.
Kantonalna bolnica u Bihau je u bliskoj prolosti doivjela havariju, te je izgorila u poaru. I pored te
injenice i sadanjeg stanja u kojem se ta ustanova nalazi, njeni kapaciteti su i prije nesretnog sluaja
bili limitirani, tj., kapacitet nije odgovarao broju korisnika. Obzirom na udaljenosti od drugih
tercijarnih zdravstvenih ustanova, koje se nalaze u Sarajevu i Tuzli (primjerice Centar za srana
oboljenja), zdravstvene ustanove u Unsko sanskom kantonu moraju ponuditi visokodiferencirane i
specijalizirane usluge korisnicima. Neke od odrednica spomenute studije o stanju zdravstva Kantona,
jeste i poveanje prostora u sklopu Domova zdravlja za specijalistike usluge, osnivanje Centra za
invazivnu dijagnostiku, te stvaranje uslova za pruanje tercijarne zdravstvene zatite u veem obimu.
Prostor za navedene usluge se treba traiti u sklopu Kantonalne bolnice u Bihau.
Takoe, uoeno je da, obzirom na dananja dostignua u medicini i kirurke zahvate kakvi se sada
prakticiraju, je sve izraenija potreba za tzv.dnevnim bolnicama, gdje se poslije zahvata, bolesnici
upuuju odmah na kuno lijeenje. Takve ustanove se mogu smjetati uz Domove zdravlja opinskih
centara.
Na podruju Unsko sanskog kantona javljaju se prostori i prirodni resursi za smjetanje ljeilita,
hospicija ili kronikarija. Ljekovite vode u Bihau i Sanskom Mostu trebaju biti prepoznate i kroz
zdravstvenu zatitu i usluge, a podruja koja imaju dobre uslove za smjetanje vazdunih banja,
posebno u umskim podrujima Bosanskog Petrovca i Bosanske Krupe, trebaju biti ispitanu za ovu
vrstu balneolokog145 tretmana, pa ak i zdravstvenog turizma.
145
Lijeenje zasnovano na primjeni mineralnih i termalnih voda
368
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Sanski Most u ovom segmentu moe traiti posebno znaajno mjesto, obzirom da je jedina opina
koja osim Bihaa, ima bolnicu, te je opina poznata po ljekovitim izvorima i nadaleko poznatoj banji
Sanska Ilida. U skladu s tim treba razvijati posebice sadraje vezane uz zdravstvo, koje moe
kombinirati sa ljeilinim kompleksima i ljekovitim izvorima, te zdravstvenim turizmom. Obzirom da
dio funkcija vezanih za zdravstvo, ve postoji u Bihau, u skladu sa njegovim hijerarhijskim poloajem,
Biha i Sanski Most svojim funkcijama se meusobno nadopunjuju i ine dva komplementarna pola
razvoja zdravstva u Unsko sanskom kantonu.
U svakom opinskom centru postoji objekat koji prua stanovnicima kulturne sadraje. Ono to je
evidentno i to e se u planskom periodu jo vie potencirati, jesu prostori multidisciplinarnog
karaktera, sa fleksibilnim prostornim rjeenjem i opremom, u kojima e se moi pruiti potrebna
suprastruktura.
U planskom periodu to znai da postojee objekte treba valorizovati u odnosu na dananje potrebe
stanovnika, prije svega, mladih ljudi i uenika/studenata. S tim u vezi, treba i opremiti i nadograditi
postojee objekte, te utvrditi potrebu za izgradnjom novih objekata u naseljima u kojima ti objekti
nisu prisutni. Ovo je posebno izraeno u naseljima koja imaju ili pokazuju tendenciju za tipologijom
urbanog naselja, kao i u naseljima kojima gravitira veliki broj stanovnika, a nisu nuno urbana.
Bogato kulturno i historijsko naslijee Unsko sanskog kantona djelomino je podrano kroz
nekoliko institucija, muzeja i galerija, ali ve sada se moe rei da je potrebno u planskom periodu
uspostaviti mreu objekata, u kojima e se tematski prikazati ovaj segment. Pored postojeih
muzejskih i galerijskih objekata, planski period treba da osigura potrebne kapacitete za otvaranje
spomen kua zaslunih stanovnika ovog kraja, potom, da osigura uslove, gdje je to mogue, za
pristupe starim kulama i gradovima Unsko sanskog kantona, to moe biti jedan od vodeih aduta i
u turistikoj ponudi. Kako je ve i u Ostrocu prisutna likovna kolonija, koja ima dugogodinju
tradiciju, tako se i u drugim naseljima, koja imaju potencijal (tradicija, pejzane vrijednosti, historijski
aspekt), mogu osnivati likovne kolonije. Posebno je interesantan prostor Bosanskog Petrovca, jer
objedinjuje sva tri segmenta: tradicija rodno mjesto istaknutih likovnih stvaralaca; pejzane
vrijednosti nenadmaan krajolik; historijski aspekti bogat historijski sloj).
U svakoj opini treba definisati prostore multidisciplinarnih sportskih povrina, koje e imati i
rekreativni i takmiarski karakter. Stanje i oprema kolskih dvorana za tjelesni odgoj je, uglavnom,
loe, te je potrebno pristupiti proirivanju kapaciteta i opremanju potrebnom aparaturom. Ovo je
369
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
posebno izraeno u sredinama u kojima kolske sportske dvorane predstavljaju jedini zatvoreni
prostor u kojem se mogu stanovnici naselja baviti sportom. Dvojaka je vrijednost takvih objekata: oni
e predstavljati prostor za kvalitetan odgoj kolske djece u pogledu razliitih sportskih aktivnosti, a u
vannastavnom pogledu, takvi prostori mogu donijeti finansijsku korist kolama, ako se u njima nau
amaterski ili profesionalni klubovi i pojedinci, koji se bave sportom.
Ipak, u Bihau, obzirom na njegove razvojne potencijale, ali i obaveze, koje proizilaze iz hijerarhije
koja je iskazana kroz Prostorni plan Federacije BiH, te je Biha karakteriziran kao Pol razvoja B,
potrebno je osigurati prostor za sadraje vieg sportskog nivoa, tj., adekvatne objekte za odravanje
meunarodnih takmienja na otvorenom i zatvorenom, bazen, te prateu infrastrukturu. Detaljnija
analiza potreba rekonstrukcije postojeeg fonda objekata, te izgradnja novih povrina, bit e
definisana u narednim fazama Plana.
Opremanje ostalom drutvenom infrastrukturom e biti definisano u narednim fazama izrade Plana,
a prema utvrenim normativima, te broju i strukturi stanovnitva.
Privredni razvoj usko je vezan uz fizike faktore prirodne i stvorene, tj., uz izvore energije, nalazita
sirovina, razvoj saobraajne mree, te dostupnost radne snage. Prema uraenim analizama
privrednih kapaciteta i njihovog prostornog razmjetaja, te potencijala opina pojedinano, u
narednom periodu se moe oekivati razvoj:
Prema odredbama planova vieg reda, saobraajna mrea e biti poboljana rekonstrukcijom
postojeih magistralnih saobraajnica, gradnjom novih, kao i izgradnjom brze ceste Klju Velika
Kladua, koja e otvoriti jednu novu razvojnu os, na istoku Kantona.
Opinski prostorni planovi su ve iznali lokacije za smjetanje poslovnih i privrednih zona. Pojedine
opine su ambiciozno planirale razvoj svojih tzv.radnih zona. Ono emu kantonalni Plan tei jeste
multifunkcionalnost prostora koji zauzimaju poslovni/privredni kapaciteti, a zbog racionalizacije
koritenja povrina i potrebnom infrastrukturom, kao i zbog tenje da se na jednom mjestu mogu
ostvarivati veoma razliite potrebe buduih korisnika. Stoga ova Plan propozira ukrupnjavanje
poslovnih/privrednih/industrijskih/radnih zona, koje trebaju biti smjetene uz jake saobraajne
pravce i u to veoj mjeri koristiri postojeu strukturu, koja je naslijeena iz perioda bive Jugoslavije.
370
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U industrijskim zonama bi se smjetali novi preraivaki kapaciteti, kao i pratei sadraji, dok bi se
postojee radne zone, brownfield-i, opremali kao poslovne zone, poslovni inkubatori ili privredne
zone, koje mogu primiti istu industriju, tj., industriju slobodnog smjetaja146.
Kao to su objekti drutvene infrastrukture naglaeni u Bihau, koji je osnovnom koncepcijom razvoja
naselja dobio ulogu grada/opine mladih, tako su neka druga naselja/opine Kantona predodreene
za razvoj u pogledu privrednih djelatnosti.
Cazin, kao opina poslovnih inkubacija, treba u planskom periodu postati prostorom izrazito snane
poslovne atmosfere, potpomognute obrazovnim i istraivakim djelovanjem Bihaa obrazovnog
centra. Blizina Cazina i Bihaa, komplementarnost njihovih funkcija, gustina naseljenosti, razvoj
privrede, funkcije urbaniteta i centraliteta u oba naselja, stvaraju jednu vrstu aglomeracije, naravno,
manje razmjere nego to to podrazumijeva stvarna definicija. Moglo bi se rei da ova aglomeracija
nije prostorna, koliko je potencijalno funkcionalna. Takvo meusobno nadopunjavanje ima snagu za
jaanje oba centra, a time i naselja u sopstvenim sistemima.
Naime, Cazin je ve sada, poslije Bihaa, opina sa najvie preduzea u Unsko sanskom kantonu.
Trenutna gospodarska kriza uticala je i na broj zaposlenih opine Cazin, kao i na zatvaranje
odreenog broja poslovnih subjekata, ali i dalje se moe posmatrati ekonomija Cazina kao
prosperitetna, u odnosu na druge opine Kantona.
Snaga poslovnih sadraja i umjenost za razvoj malih i srednjih preduzea u Cazinu se potvruje i
naporima opine da razvija poslovne zone, pa je tako u fazi implementacije poslovna zona Ratkovac.
Geoprometni poloaj Cazina, blizina Republike Hrvatske, te mogunosti otvaranja regionalnog trita,
stavljaju naglasak na Cazin, kao grad i opinu punu mogunosti sa razvoj poslovnih inkubatora.
Poslovni inkubator je institucija ija je svrha razvoj start up preduzea (Rice i Matthews, 1995),
odnosno, poslovni inkubator je organiziran sistem usluge, s ciljem podrke novoosnovanim
preduzeima. Oni se sastoje od veeg broja manjih poslovnih jedinica na jednom mjestu, koje se
nude poduzetnicima, najee debitantima u brani, uz povoljnije cijene zakupa od trinih, uz
mogunosti koritenja logistike i profesionalne potpore unutar inkubatora, uz minimalnu naknadu.
Zemljite i objekti se daju u zakup, a ne prodaju. Razvoj inkubatora u Evropi i svijetu vezan je za
recesijska i tranzicijska razdoblja, kao i za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Iako ne uestvuje
znaajnim udjelom u bruto domaem proizvodu neke zemlje, znaajni su pri smanjenju
146
Industrije koje se mogu, praktino, smjestiti bilo gdje, te na iji odabir lokacije ne utie veliki broj faktora. U
praksi, to su industrije koje tretiraju ve visoko doraene proizvode.
371
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
nezaposlenosti, izvozu i brzim promjenama na tritu. Veina poslovnih inkubatora koristi postojeu
naputenu industrijsku infrastrukturu i brownfield investicije za razvoj.147
Cazin se, obzirom na svoju dosadanju pozitivnu praksu djelovanja malih i srednjih preduzea, moe
afirmisati kao opina tj., grad poslovnih inkubacija. Poslovni inkubatori koji bi se javili na prostoru
opine, obzirom na relativnu blizinu Republike Hrvatske i sline inkubatore koji se javljaju u RH, mogli
bi imati znaaj koji prevazilazi granice opine i Unsko sanskog kantona.Principijelno, poslovni
inkubatori, a iji vlasnici veinom u praksi bivaju jedinice lokalne samouprave, nudili bi infrastrukturu
i logistiku za preduzea, koja bi se unutar tih inkubatora afirmisala, te po svom rastu, preduzea bi
odlazila u poslovne zone ili individualne prostore u kojima nastavljaju svoj rad i razvoj, a ustupaju
mjesto novim mladim preduzeima.
Smjena poslovnih generacija, dinaminost ponude, stalna podrka kroz izradu poslovnih planova,
marketinga i sl., moe biti siguran put za proizvodnju novih poslovnih subjekata, koji e znaajno
utjecati na ekonomiju regije, a velikom broju ljudi razliitih strunih profila ponuditi prijeko potrebno
zaposlenje.
Ono to je vrlo zanimljivo, jesu prakse inkubatora u Njemakoj, koje imaju obrtniki karakter. Oni
pruaju razliite usluge i jedni druge meusobno nadopunjuju. Tu su jo i komunikacijske tehnologije,
energetika, kreativna industrija, a esto dolazi i do klasterizacije tvrtki u inkubatorima.148
Takav pristup buduem razvoju opine moe biti potpomognut blizinom Bihaa, kao grada mladih i
obrazovanja, kroz tzv.model Triple Helix povezivanje javnog, privatnog i znanstvenog sektora.
Biha, kao studentski i nauni centar, moe pruiti potrebna znanja za razvoj subjekata unutar
inkubatora, privatni subjekti uvaavaju inovacije koje nauna struktura propozira, a dravni sektor
prua potrebnu potporu u vidu finansijske i druge pomoi. U tu svrhu potrebno je osigurati vee
povrine za razvoj centara poslovnih inkubacija, uz ve postojee jake saobraajne pravce.
Nadalje, privreda Kantona u cjelosti treba doivjeti svojevrsnu renesansu, jer je veina prijeratne
privredne infrastrukture i kapaciteta u fazi mirovanja, to je posljedica neuspjelih privatizacija ili
neadekvatnog rukovoenja, kao i u ostatku BiH. Postojei kapaciteti brownfieldi, mogu pruiti
potrebnu infrastrukturu za nove tehnologije, a poslovanje u cjelosti se mora odmaknuti od istih
uslunih djelatnosti i trgovine, gdje proizvodnja ima zanemarivu ulogu, pa se uz pravilno koritenje
prirodnih resursa, iskoritenje svog poloaja uz granicu sa EU, te potovanje ekolokih principa i
standarda, Unsko sanski kanton mora nametnuti kao prostor inovacija, novih tehnologija i
proizvodnje, sa vrstom pozicijom na polju izvoza i kvalitete proizvoda.
Osim u Cazinu, potencijali za privredni preporod se vide i u postojeoj infrastrukturi Velike Kladue,
gdje se u opinskom centru nalaze povrine nekadanjeg magnata Agrokomerca. Kako je Velika
Kladua etiketirana kao grad/opina industrijskog razvoja, a obzirom na blizinu EU, cjelokupan
prostor moe ponuditi idelane uslove za razvoj privrednih djelatnosti.
147
Praktini menadment, Poslovni inkubatori kao generatori razvoja poduzetnitva, Sanja Bonjak, Struni rad
148
Ibidem
372
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Svoju ansu Velika Kladua treba traiti u jakoj infrastrukturi koja je planirana planovima vieg reda,
te koja se nadovezuje na planske dokumente susjedne Republike Hrvatske, ime bi se ostvarili
saobraajni i razvojni koridori. Poloaj Velika Kladue, koja predstavlja danas vrata u Evropsku
Uniju, je izuzetan. Pogranino podruje, blizina jakih saobraajnih koridora meunarodnog karaktera
(panevropski koridor X, ukljuenje kod Karlovca u R Hrvatskoj je udaljeno svega 55 km), postojea
privredna infrastruktura, stanovnitvo koje ima dobre steene radne navike i spremno je preusmjeriti
svoja znanja i vjetine na nove tehnologije, prednost su ove najsjevernije opine Kantona.
To se moe provesti jedino kroz pomo viih nivoa vlasti i rjeavanje problema privatizacije, s kojima
se Velika Kladua bori. Biranje stratekih partnera, koji ele ulagati u Veliku Kladuu, treba biti
paljivo ispitano i tomu se treba pristupiti krajnje struno i odgovorno. Tek tada e postojea
infrastruktura moi biti reciklirana, te upotrijebljena za industrijski i poslovni razvoj, a radna snaga
kvalitetno i odgovorno usmjerena, to treba biti tek polazna taka za budui napredak.
Veliku Kladuu treba posmatrati kao prostor investicija i inkubacija poslovnih ideja, gdje se
pogranina saradnja i mogunosti koje to nosi sa sobom iskoritavaju na najbolji mogui nain. Kroz
napredak privredne klime, svi ostali segmenti ivota e dobiti na kvaliteti.
Privreda Unsko sanskog kantona e biti ojaana i potencijalima koje ima kljuko podruje, koje
moe predstavljati ulaznu rampu u prostor, gdje e se istraivati mineralni resursi, rude, ispitivati
mogunosti povezivanja sa drugim opinama i jaati proizvodnja u industriji i poljoprivredi.
Opina je u prijeratnom periodu svoj privredni razvoj, veinom, dugovala drvnoj industriji, to je
danas marginalizirano, te sa uspjehom radi tek nekoliko privatnih subjekata. Meutim, pogoni za
primarnu i polufinalnu obradu drveta su i dalje prisutni, iako su preduzea zatvorena ili u steajnom
postupku, te uz pravilna ulaganja i ozbiljne investitore, kljuka privreda bi mogla opet stati na svoje
noge.Na podruju opine postoji vie od 55 000 m2 privrednih zona, sa prateom infrastrukturom i
objektima, te dodatnih 40-ak ha industrijske zone Velagii. Udruivanjem sa drugim opinama, ije
drvno bogatstvo moe djelomino nadomjestiti prijeratne kljuke povrine pod umama, proizvodnja
bi se mogla opet pokrenuti. Ovome treba i pridodati opetovano istaknutu injenicu u razliitim
studijama i dokumentaciji koja je ustupljena za izradu ovog dokumenta, da mineralni i rudni resursi
na podruju ove opine su veoma malo i nedostano istraeni, te da u njima lei potencijal za
eksploataciju i preraivaku industriju.
Opina Klju ima dobru tradiciju u razvoju privrede, koja se za dananje trite mora prilagoditi, te
kao i u drugim opinama Kantona, radna snaga i vjetine se moraju prilagoditi novim tendencijama
na tritu rada. Na taj nain se moe dobiti specijalizovan kadar, koji e moi odgovoriti na potrebe
investitora u postojee privredne kapacitete.
373
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Iz svih, gore navedenih razloga, opina/grad Klju se mogu smatrati mjestom stratekih ulaganja od
strane Kantona.
Posebno mjesto u razvoju privrede posljednjih godina stie metalopreraivaka industrija, koja je u
zamahu, te premauje i drvnu industriju, koja je prije rata bila osnovna industrija ovog podruja.
Tome u prilog govori sve vei broj zaposlenih osoba u ovom sektoru, koji se u 2012. godini
procjenjuje na preko 4000 zaposlenih.
4.2.4.1. TURIZAM
Turizam je najbra rastua grana privrede, te ima veliku ulogu u jaanju ekonomske moi i razvoju
nekog podruja, to je globalni trend. Ljudi putuju sve vie, te se u tom smislu, turizam razvija u
cjelogodinju aktivnost, koja nije vezana za odreeno godinje doba, to je nekada bilo standardna
praksa. Naravno, potrebe i zahtjevi korisnika time se uslonjavaju, te je za turizam dananjice, prije
svega, veoma vano da se posjetiocu prui kvalitetan, informativan i dinamian boravak. Takoe,
turisti prestaju biti samo posmatrai, tee aktivnom ukljuivanju u razliite procese tokom svog
boravka u nekom podruju, ele se asimilirati, nauiti i imati, tako rei, odmor doivljaja.
Cjelokupno podruje Kantona pokazuje veoma visok potencijal za razvoj razliitih vidova turizma:
ruralnog, avanturistikog, izletnikog, istraivakog, rekreativnog, tranzitnog itd., emu se u projekciji
razvoja treba posvetiti puna panja, a u saradnji sa ve postojeim organizacijama koje rade na
jaanju ovog sektora i pravaca koje su pred Unsko sanski kanton, u tom pogledu, postavljeni.
Vodni potencijal Unsko sanskog kantona, u nekoliko navrata naglaen i opisan kroz ovaj dokument,
zasigurno je glavni adut za razvoj turizma Kantona. Ovdje se prvenstveno misli na sportove i rekreciju
na vodi, za koju postoje realni uslovi, ali i ve utvrena mrea pruatelja usluga, kao i korisnika.
Rafting, vonja kajakom, splavarenje, regate, ureenje dijelova rijeka kao gradskih plaa, kupalita
itd., tek su neki od moguih vidova koritenja vodnog resursa u svrhe razvoja turizma. Opine Biha,
Bosanska Krupa, Klju, Sanski Most su ve ostvarile zapaene rezultate u razvoju turizma baziranog na
vodnom potencijalu, te se u tom pravcu ponuda treba i dalje jaati, za to je potrebno izraditi
detaljne planove i programe ureenja i koritenja. U narednim fazama izrade ovog Plana e se
procijeniti potrebe za upotpunjavanjem pratee infrastrukture (smjetajni kapaciteti od znaaja za
Kanton).
Govorei o razvoju turizma koji se bazira na vodnom potencijalu, ne moe se izostaviti potencijal
iskoritenja mineralnih i termalnih voda, koji se ve razvio u opini Sanski Most (Sanska Ilida).
Zdravstveni turizam, osim u Sanskom Mostu, moe se razvijati i u opini Biha i opini Cazin (izvorite
Gata), za to treba izraditi adekvatne studije izvodivosti i planove koritenja. U daljnjim fazama izrade
ovog Plana, ispitat e se prostorne mogunosti smjetaja potrebne pratee infrastrukture. Ovaj
resurs predstavlja potencijal u smjeru razvoja turizma od znaaja za Kanton.
374
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Bogato kulturno historijsko naslijee se potencira u svakoj opini Kantona. Osim ve poznatih starih
gradova i kula, za koje se izrauju strategije i programi revitalizacije i ukljuenja u turistiku ponudu
Kantona, velik je broj pojedinanih spomenika antikog, srednjevjekovnog i osmanskog perioda, koji
mogu igrati ulogu u tematskim turistikim ponudama. Kulturno historijski spomenici su podloga za
razvoj: edukativnog, naunog turizma (arheoloka nalazita, arhitektura, geneza i procesi
naseljavanja razliitih naroda na ovim prostorima), potom vjerskog turizma (vjerski objekti,
hodoaa), historijskog turizma. Kulturno historijski spomenici u planskom periodu trebaju proi
kroz adekvatne procese valorizacije i utvrivanja mjera zatite, a nakon ega se treba teiti
uvezivanju, tj., umreavanju tih struktura i objekata, kako bi se posjetiocima ponudili viednevni,
tematski odmori. Posebno mjesto u razvoju kulturno historijskog turizma sigurno imaju Biha
(gradski centar), Cazin (Ostroac), ali i Bosanska Krupa, Sanski Most.
Bosanski Petrovac ima svoje mjesto u historijskoj itanci, jer se na ovom prostoru nalaze tragovi jo
iz starog vijeka, a neki od najzaslunijih knjievnika i umjetnika, potiu iz Bosanskog Petrovca
(Skender Kulenovi, Ahmet Hromadi, Jovan Bijeli, Mersad Berber). Pitoreskni predjeli Bosanskog
Petrovca zasigurno bi mogli inspirisati nove generacije umjetnika u umjetnikim kolonijama, to je jo
jedna od mogunosti za ovu opinu.
Obzirom na relativno male udaljenosti opina meusobno, te samim tim i kulturno historijskog
naslijea Kantona, ali i drugih potencijala za razvoj turistike ponude, formiranje turistikog centra
Kantona, kao polazne take i informaciono resursnog pokretaa za budui razvoj ove privredne
grane, je realna potreba. Takav prostor bi u sebi sadravao informacione punktove, edukativne
sadraje, pratee ugostiteljske sadraje, prostor za ljudske resurse (turistike vodie), pruale bi se
usluge prevoza do odredita, organizirale turistike ture, ali bi imao i odreene smjetajne
kapacitete. U narednim fazama Plana e se detaljnije analizirati potreba, lokacija i nivo opremljenosti
ovog centra.
Ruralni turizam, kao relativno nov oblik turistike ponude, posebno na podruju nae zemlje,
spontano se razvija i na podruju Unsko sanskog kantona. Opine koje iskazuju potencijal i
mogunost za razvoj ove grane turizma, ije uee u ukupnom dohotku od turizma je u svijetu sve
jai, su, prije svega, Buim i Bosanski Petrovac, ali i Klju.
Buim, kao preteno ruralna opina, sa potencijalom za razvoj poljoprivrede, treba veoma ozbiljno
shvatiti svoje potencijale u ruralnom, odnosno, agroturizmu, pored drugih oblika turizma koji se
ovdje mogu nai (prirodne vrijednosti, vjerski turizam). Ekoturizam, u kombinaciji sa agroturizmom,
gdje bi se posjetiocima pruao uvid i omoguavala participacija u procesima organskog uzgoja hrane,
ratarstva i stoarstva usklaenih sa ekolokim principima, ostvaruje viestruku korist, a Buim moe
afirmisati kao centar know-how ruralnog razvoja. Za te potrebe, svakako je veoma bitno da se
revitaliziraju stara imanja, farme, ali i da se stanovnitvu prue edukacija i poticaji za otvaranje novih
gazdinstva. Spomenuti turistiki centar, imao bi i odreenu edukacijsku ulogu spram buduih
turistikih radnika i onih koji u turizam vide kao dodatnu djelatnost. Za opinu Buim je vano da
izradi dokumentaciju koja valorizuje i usmjerava ruralni turizam.
375
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Kljuko podruje je i prije nego to se taj sektor poeo razvijati u dananjem obliku, poznavalo pojam
seoskog turizma. Naime, prvim turistikim selom bive Jugoslavije je proglaena je MZ Sanica i naselje
Sanica, a tamonje stanovnitvo ima odreene vjetine za turistiku djelatnost i ugostiteljstvo. Taj ve
postojei brend treba iskoristiti i razviti, upotpuniti kompletnu ponudu sa bogatim kulturno
historijskim i prirodnim naslijeem opine, vodnim potencijalim, koji su ve poeli ulaziti u rekrativnu
i turistiku ponudu opine (kupalita, regata itd.). Naravno, edukacija stanovnitva u pogledu naina
rada i djelovanja u turizmu je kljuna, kao i u drugim opinama koje imaju izgleda i potencijala za
bavljenje ovom djelatnou.
Sezonski turizam, tj., aktivnosti koje se veu za odreeno godinje doba, uz ve spomenute
rekreativne aktivnosti na rijekama, tie se i zimskog turizma, koji se moe i treba razvijati u Unsko
sanskom kantonu. Na podruju opine Bosanski Petrovac postoje potencijali i izgraena
infrastruktura za razvoj zimskog turizma, i to na podruju planine Klekovae Otrelj. Iako su uloena
sredstva i napori da se skijalite obnovi, jo uvijek nije postignut znaajan napredak, te je izostala
obnova postojeih kapaciteta vikend naselja i ulaganja u zimski turizam u punom kapacitetu. Obzirom
na blizinu Bosanskog Petrovca (grada), blizinu Drvara, pa ak i relativne blizine morske obale
Republike Hrvatske, Otrelj treba u planskom periodu igrati vanu ulogu u razvoju turizma opine
Bosanski Petrovac, te biti jedna od pokretanih snaga za razvoj cjelokupnog podruja. Naravno, bilo
kakvoj konkretizaciji i realizaciji zimskog turizma na Otrelju ili ak proirenju postojeih kapaciteta
skijakih staza i ostale pratee infrastrukture, mora prethoditi temeljito razminiravanje miniranih
povrina u neposrednoj okolini. Turistika ponuda zimskog perioda treba se usmjeravati i na
vansportske aktivnosti, tj., pored skijanja, boardanja, sanjkanja, u toku zimskog perioda posjetiocima
treba omoguiti cjelodnevne i cjeloveernje zabavne aktivnosti, urediti povrine za pasivni boravak
na snijegu i otvorenom, kao i staze za etnju, vonju pseom zapregom i slino. Vrlo je zanimljivo i
posmatranje centara za zimski turizam vansezone. Uspjeno skijalite, tj., uspjean zimski centar,
mora raditi tokom cijele godine: u periodu kada nema snijega, prostor se moe veoma jednostavno
pripremiti za avanturistike sportove (paintball, airsoft, avanturistiki park), biciklizam, jahanje,
izletite itd.
Prirodne vrijednosti su, ipak, najjai adut Kantona, to je potvreno i kroz proglaenje dijela sliva
rijeke Une nacionalnim parkom. Nacionalni park je najveim dijelom u opini Biha, a tek malim u
opini Bosanski Petrovac. Meutim, vanost parka za razvoj turizma prelazi i opinske, ali i
kantonalne granice, te je za oekivati da u budunosti predstavlja prepoznatljiv znak ovog dijela nae
zemlje, kao i da generira veliki broj posjetilaca, koji upranjavaju razliite vidove turizma. O
potencijalima Nacionalnog parka Una za razvoj razliitih oblika turizma, najvie govora je bilo u
dokumentu Master plan za razvoj turizma u NP Una:
Zahvaljui znaajnim prirodnim vrijednostima, kao i bogatim kulturnim i historijskim naslijeem, dio
podruja sliva rijeke Une je proglaen nacionalnim parkom u kojem su definirane razliite zone
zatite. Zakon o nacionalnom parku Una predvia dvije osnovne kategorije zatite podruja: podruje
stroge i usmjerene zatite, te podruje usmjerenog razvitka. U skladu sa kategorijama, zakonom su
definirane dozvoljene aktivnosti u nacionalnom parku.
376
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Uzimajui u obzir postojee potencijale za razvoj turizma, mogui nizak nivo utjecaja turistikih
djelatnosti na prirodne vrijednosti, profitabilnost turistikih aktivnosti te opredijeljenost javnih i
privatnih subjekata na podruju nacionalnog parka ovoj djelatnosti, i Studija izvodljivosti za
Nacionalni park Una (Elektroprojekt, 2005) ocjenjuje turizam kao jedan od najvanijih elemenata
budueg ekonomskog razvoja podruja unutar nacionalnog parka i u njegovoj neposrednoj okolini.
Razvoj turizma predstavlja prioritetni zadatak i strateko opredjeljenje organa vlasti Unsko sanskog
kantona. Kao to je navedeno u Studiji izvodljivosti, strateko opredjeljenje regije i nacionalnog parka
treba biti usmjereno ka ekoturizmu, koji kao krovni pojam obuhvata razliite okolino prihvatljive
vidove turizma, te kombinaciji odrivog i intenzivnog turizma u irem okruenju nacionalnog parka.
Iako podruje Nacionalnog parka Una ima sve preduslove (prirodne ljepote, kulturno-historijske
znamenitosti) turizam jo uvijek ne zauzima ono mjesto koje bi prema resursima trebao imati. Na
podruju Nacionalnog parka rafting (ponekad u kombinaciji sa planinarenjem, biciklizmom ili drugim
sportskim aktivnostima i obilascima kulturno-historijskih spomenika) i ribolov (flyfishing) su glavni
oblici turizma trenutne ponude, zajedno sa tradicionalnom Una regatom. Proglaenje podruja
Nacionalnim parkom e zainteresirati i privui vei broj posjetilaca koji ele vidjeti prirodne ljepote,
odmarati u prirodi, upoznavati se sa lokalnim tradicijama, kulturom i obiajima i baviti se aktivnim
turizmom (sportovi na vodi, ekstremni sportovi). Osim postojanja prirodnih ljepota njihova
komercijalizacija i valorizacija zahtijeva kvalitetnu infrastrukturu za turizam, koja je u skladu sa
principima zatite podruja. Lov i ribolov (flyfishing) u zoni Nacionalnog parka su regulirani Zakonom
o Nacionalnom parku Una (poglavlje 2. Analiza zakonskog okvira), i u duhu proglaenja podruja
Nacionalnim parkom, Master plan razmatra potencijale parka za razvoj okolino prihvatljivijih oblika
turizma, poput ruralnog, sportskog i kulturnog turizma. Muzej Unsko-Sanskog Kantona i Zavod za
zatitu kulturnog nasljea pripremaju sveobuhvatni projekt istraivanja, ouvanja, zatite i obnove
kulturno-historijskih znamenitosti u Unsko sanskom kantonu, koji obuhvata i podruje Nacionalnog
parka Una. Ovaj projekat e pomoi promociji i ouvanju kulturnog blaga ovog podruja, kao i razvoju
kuturnog turizma. Inicijative za razvoj kulturnog turizma ve postoje. Jedna od njih je Europski
kulturni put starih graevina, koju treba uvezati sa ostalim incijativama planiranih oblika turizma u
Nacionalnom parku.
Podruje Nacionalnog parka Una ve ima razvijen niz turistikih aktivnosti koje se mogu unaprijediti i
iskoristiti kao veoma dobra osnova. Turistika ponuda raftinga i sportova na vodi u okviru privatnog
poduzetnitva je zadovoljavajue razvijena i generalno se smatra da je odriva. Ve postoje inicijative,
konkretni planovi, te zavreni radovi na postavljanju infrastrukture za rekreaciju (npr. oznaene
planinarske staze na Osjeenici). Privatni turistiki poduzetnici u podruju spremni su ulagati dodatna
sredstva u poveanju kapaciteta turistikih usluga i proizvoda.
377
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Identificirane prednosti ovog regiona se dodatno odnose na dobru prometnu povezanost, blizinu
veih urbanih centara, blizinu emitivnih trita, te opredijeljenost cijele regije prema turizmu. 149
Podruja sa najveim turistikim potencijalom unutar NP Una su Martin Brod, trbaki buk, Kulen
Vakuf i Osjeenica, o emu je spomenuti dokument nainio detaljan prikaz postojeeg stanja i
mogunosti razvoja.
Upravo e Nacionalni park Una imati veliki utjecaj na tipizaciju grada Bihaa kao, pored grada mladih,
kulture i obrazovanja, kantonalnog turistikog centra, koji e pruati potrebne usluge posjetiocima i
razvijati svoje kapacitete u skladu s tim. Biha ve danas ima najvei broj smjetajnih jedinica u
Kantonu, promocija NP Una, kao i drugih vrijednosti u Kantonu je vidljiva na svakom koraku, a sve
vea involviranost turizma i u sektor obrazovanja, utie na poveanje zainteresiranosti svih ukljuenih
strana pruaoca i primaoca turistikih usluga.
Ono to je trenutni nedostatak, jeste da je turizam u punom zamahu tek u ljetnoj sezoni, dok se u
ostalom dijelu godine on, uglavnom, svodi na tranzitni turizam. Meutim, primjetan je pomak i u tom
pogledu, te se u Bihau sve ee odravaju seminari i kongresi, to moe premostiti donekle jaz
izmeu zimske i ljetne sezone. Ipak, u narednom periodu potrebno je to vie raditi na razvoju
turistike djelatnosti, koja je komplementarna i kompatibilna tipizaciji Bihaa kao kantonalnog
obrazovnog i kulturnog centra.
Pored Nacionalnog parka Una, na podruju Kantona se nalazi obimno i zaista jedinstveno prirodno
naslijee, koje je i kroz ovaj, ali i druge planove vieg i nieg reda prepoznato kao vrijedno, te
predloeno za neki oblik zatite. S tim u vezi, Bosanski Petrovac i Bosansku Krupu e u budunosti
povezivati planirano zatieno podruje planine Grme, pa turistika ponuda i saradnja treba biti
koordinirana i opine u tom smislu trebaju nastupati zajedno na tritu. Grme nudi velike
mogunosti za razvoj adrenalinskog, planinskog, lovnog, eko i agro turizma, u emu se obje opine
mogu pronai, te dati doprinos uspjenom razvoju ove privredne grane, koja u svijetu, ali i kod nas,
poprima sve vei znaaj. Podruje planine Pljeevice se takoe predlae za zatitu, te se oblici turizma
navedeni za grmeko podruje, mogu i ovdje uspjeno realizirati. U analitiko dokumentacionoj
osnovi, koja je bila na raspolaganju Nosiocu izrade (umsko gospodarska osnova za GP Unsko),
naveden je podatak da se na podruju Pljeevice razmatra mogunost izgradnje ski centra. Uslovi
zatite vrijednih prirodnih podruja i njihovo koritenje moraju biti usklaeni, te bilo kakvim
opsenim zahvatima i smjetanju vrlo zahtjevne infrastrukture, mora pristupiti odgovorno, te na
osnovu adekvatnih studija i strategija razvoja. Kako u ovom trenutku ne postoje takvi dokumenti, nije
mogue procijeniti mogunost smjetanja ski centra na Pljeevici, ali se svakako pozdravlja potreba
izrade adekvatnih analiza, te eventualna implementacija ideje, ako zakljuci budu pozitivni.
149
Master plan razvoja turizma NP Una, str.36
378
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
adrenalinskog turizma (rijeke, jezera, stijene, planinski vrhovi, grebeni), izletnikog turizma (vidikovci,
umski predjeli), planinarenja (ume, planinski vrhovi) itd.
4.2.4.2. POLJOPRIVREDA
Odrivo koritenje i ouvanje prirodnih resursa mora biti prioritet u upravljanju prostorom u
planskom periodu. Poljoprivredno zemljite se, u planskom periodu, zadrava u to veoj mjeri u
postojeem obimu, dok se formiranje novih graevinskih povrina usmjerava iskljuivo na
povrinekoje su oznaene kao slabije bonitetne kategorije unutar utvrenih agrozona ili kao
interpolacija unutar ve izgraenih urbanih tkiva, kako bi se stvorio kontinuitet koritenja i izgradnje
naselja.
U planskom periodu se treba izraditi aurna agropedoloka karta, koja e utvrditi klasifikaciju tla,
upotrebnu vrijednost zemljita, to e utjecati i na odabir koritenja i poljoprivredne djelatnosti koje
e se na tim povrinama provoditi.
Kao prostor sa naroitim poljoprivrednim potencijalom je prepoznato podruje opine Buim. Iz tog
razloga, naselja ove opine svoju ansu za razvoj trebaju traiti u razvoju poljoprivrede, ruralnog
turizma, jaanju tradicionalnih zanata, prodaji proizvoda direktno od proizvoaa, eko turizmu,
preradi direktno na poljoprivredim gazdinstvima itd., a to e initi osnovu za razvoj ove opine i
Buima, kao nosica glavnih funkcija.
Buim je jedna od tri opine koje su u sastavu LAG a Una Sana, te njegov doprinos razvoju regije
treba biti usklaen sa vlastitim mogunostima i onim to ostale opine u regiji LAG a nemaju.
Zajedno sa svojom unutranjom mreom naselja, Buim moe biti grad jakog ruralnog razvoja, a ve
postojea praksa prekogranine saradnje unutar LAG a, otvara Buimu put za plasman i na mnogo
ire trite i interesna podruja.
Ruralni razvoj e doprinjeti osnaivanju ekonomije cijele opine, snana ekonomija e poticati jaanje
drutvenih djelatnosti i infrastrukture, ime e se osigurati i urbana infrastruktura veih naselja
opine, tako da moe se rei da urbano ruralni razvoj su u ovoj opini u meusobno zavisnom
poloaju.
379
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Danas je neprihvatljivo odluivanje s vrha na dole, ve se irokom mreom i prijedlozima koji dolaze
od strane aktivnih uesnika i protagonista nekog procesa, ideje kanaliu prema izvrnim i
zakonodavnim tijelima, koji su tek spona izmeu korisnika i administrativnih koraka u ostvarenju cilja.
To je utkano u evropske razvojne programe, iji je cilj demokratski i decentraliziran i odriv razvoj
ruralnih regija.
Predpristupni razvojni projekti Evropske unije, koji pripremaju zemlje kandidate ili potencijalne
kandidate za pristup evropskoj porodici, imaju posebno razvijene programe za ruralni razvoj. Time se
pokuava uravnoteiti pretjerani urbani rast i razvoj, sa odumiranjem ruralnih regija, to je trend jo
od poetka industrijske revolucije krajem 19. vijeka.
Buim, kao regija veoma visokog potencijala za ruralni razvoj, mora u tome prepoznati svoju ansu.
Pored razvoja poljoprivrede, koji bi bio osnovna razvojna grana, znaajan je i mogui doprinos
prirodnih i kulturno historijski vrijednih podruja u opini, ime se stvara podloga za umreavanje
turistike ponude.
Takoe, govorei o opini Klju, poljoprivreda, ponajvie stoarstvo, ve sada imaju dobar razvojni
trend, a potencijal za razvoj ove grane je veoma dobar, te ga treba iskoristiti. Osim proizvodnje
mlijeka, koja je na dobrom nivou, a stoarskom prizvodnjom se bavi oko 250 subjekata, stoarstvo
treba usmjeriti i na proizvodnju mlijenih proizvoda, koe, vune. Takoe, kako bi se pratila kretanja
na tritu, potrebno je razvijati programe organske poljoprivredne proizvodnje, a uzgoj i skupljanje
plodova i ljekovitog bilja u umskim podrujima, takoe je dobar potencijal za ostvarivanje
ekonomske dobiti stanovnitva koje ivi u udaljenim i ruralnim podrujima. Sve ovo, naravno, vrijedi
pod pretpostavkom da se prostor oisti od mina, jer je ova problematika vrlo izraena na podruju
ove Opine.
Poljoprivredna djelatnost ima znaajan potencijal i u Bosanskom Petrovcu, obzirom na nizak stepen
izgraenosti i naseljenosti podruja. Ve su uinjeni napori u oivljavanju poljoprivrede, a prepoznat
je i potencijal za razvoj agroturizma, to je zasigurno jedan od pravaca u kojem Bosanski Petrovac
treba ii. Poljoprivredna proizvodnja se moe usmjeravati na sve popularniji organski uzgoj biljaka,
to moe biti i dio ponude poljoprivrednih gazdinstva koja se bave i ruralnim turizmom.
380
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Koritenje umskog dobra treba biti usklaeno sa mogunostima i obnovljivou ovog resursa, te se
negativni efekti, koji se javljaju kao posljedica neplanskih i bespravnih sjea, u planskom periodu
moraju u to veoj mjeri ublaiti i zaustaviti.
Vrlo je vano donositi aurne i realne planove upravljanja i gospodarenja umama, gdje pored
iskoritenja umskih sirovina, vrlo bitna stavka mora biti i poumljavanje, tj., sadnja umskih kultura,
posebno na zemljitima koja su degradirana ili imaju nisku upotrebnu vrijednost za razvoj
poljoprivrede.
Urbane rekonstrukcije gradova i naselja tee sve vie vratiti zelenilo u izgraeno gradsko tkivo, uiniti
ga dostupnim svakom stanovniku, to ima dalekosean uinak na nivo kvaliteta ivota, te fiziki i
psihiki pozitivan status pojedinca. Svoju ulogu u ponudi Zelenog kantona, kako se jo naziva Unsko
sanski kanton, Bosanski Petrovac treba osnaivati kroz injenicu da je upravo ta opina ono to
moemo zvati pluima Unsko sanskog kantona. umska prostranstva, kraki fenomeni vrtaa, koji
se susreu na svakom koraku, romantini predjeli i jo uvijek vidljivi tragovi nekadanjeg naina
ivota, mogu pomoi ovoj opini, koja rapidno gubi svoje stanovnitvo, da uspori taj negativni trend,
te razvijaju pozitivno poslovno okruenje.
Veliko umsko bogatstvo, osnova privrede ovog oduvijek rijetko naseljenog kraja, uvijek e biti vana
pokretaka snaga. Meutim, u narednom periodu, Bosanski Petrovac treba iskoristiti svoj poloaj
najveeg izvoznika drvnih sirovina, te promovirati umu kao ono to oblikuje i urbanitet opinskog
centra, te otvara vrata za veoma razliite privredne djelatnosti, pored samog iskoritenja drvne
grae.
U Bosanskom Petrovcu se drvo veoma malo ili gotovo nimalo ne obrauje, ve se u pilanama koje
rade na podruju opine drvna graa tek primarno priprema i transportuje dalje. Takav trend u
planskom periodu treba zaustaviti, te orjentisati se i na preraivaku industriju, jer je sirovina u
Bosanskom Petrovcu vrlo dostupna.
U pogledu obrade i proizvodnje finalnih proizvoda u opini Bosanski Petrovac ona treba da bude
vezana i za budui turistiki razvoj opine, gdje bi se drvo i uma, kao najjai adut ove opine,
brendirali, te bili ukljueni u ponudu suvenira, ponudu agroturizma (stari zanati u turistikoj ponudi) i
sl., ali i kroz sloeniju obradu i izradu predmeta od drveta (namjetaja, konstrukcije itd.).
Za opinu koja ima, kao to je reeno na poetku, nizak nivo gustine naseljenosti, te koja je izloena
stalnom odlasku svog stanovnitva, Bosanski Petrovac ima zaista potencijale za vrlo raznovrstan i
bogat privredni razvoj, koji u svim svojim segmentima ukljuuje umska bogatstva.
381
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Mineralne sirovine koje se eksploatiu trebaju biti dio proizvodnog procesa, te se sirovine trebaju u
to veoj mjeri preraivati u buduim proizvodnim pogonima unutar Kantona i ostatka BiH.
Primjetan je vrlo velik broj eksploatacionih povrina, te su one usitnjene i disperzno rasporeene po
cijelom Kantonu. U narednom periodu, treba utvrditi isplativost, legalnost i period eksploatacije tih
povrina. U sluaju eksploatacionih polja, za koje se utvrdi da nisu adekvatnom dokumentacijom
potkrijepljene radnje koje se odvijaju unutar njih ili za koje se utvrdi da iskoritenje mineralnih
resursa nije usklaeno sa aspektom zatite okolia, ljudi i materijalnih dobara, potrebno je provesti
mjere sanacije i vraanja prostora u prihvatljivo stanje. Unutar tih povrina, a ovisno o pojedinanom
potencijalu ili lokaciji, moe se povrina namijeniti za neki drugi vid djelatnosti (povrinski kopovi se
mogu urediti kao vjetaka izletnika jezera i sl.), ali tada se trebaju raditi detaljni provedbeni planovi
i studije izvodljivosti.
Prioritetno je utvrditi prostore za koje su izdate koncesije i vijek trajanja eksploatacije pojedinog
podruja, kako bi se mogli napraviti planovi i programi eksploatacije i sanacije u planskom periodu.
Kako je ve nekoliko puta naglaeno, opina Klju ima potencijal za istraivanje mineralnih sirovina,
to u planskom periodu treba biti sprovedeno.
Sjever opine je razvijeniji u odnosu na jug, kojeg pokrivaju dijelovi planine Grme budueg
zatienog podruja. Iskoritenje prirodnih resursa ima visok stepen, ali izostaje prerada sirovina, iako
za to postoji kvalificirana radna snaga. Blizina Republike Hrvatske nudi razvojni potencijal na razliitim
nivoima, putem IPA fondova i drugih sredstava kojima bi se mogao potaknuti prekogranini razvoj i
saradnja, ali te mogunosti nisu dovoljno iskoritene. Posmatrajui definisane snage i prilike,
primjetno je da se opina Bosanska Krupa ponosi svojim know-how znanjem iz oblasti ekologije,
upravljanja otpadom, rekultiviranja zemljita. I ne samo to! U opini Bosanska Krupa nalazi se preko
113 ha povrine oznaene kao brownfields, to e uz ispravan tretman biti prostor reciklae
urbanog tkiva.
Ima li Bosanska Krupa snage postati sinonimom za razliite vidove ponovnog i obogaenog koritenja
prostora? Moe li Bosanska Krupa postati centar reupotrebe, primjer oivljavanja naputenog
prostora, primjer involviranja javnosti i podizanja svijesti o okoliu i racionalnom koritenju prostora?
Uzimajui u obzir prirodne vrijednosti i resurse kojima ova opina raspolae, te postojei
infrastrukturni sklop nekadanjih industrijskih kompleksa, kao i spremnost opine da se razvija u
pravcu jaanja proizvoake industrije, na ekoloki prihvatljiv nain, onda se moe oekivati da
Bosanska Krupa svoj razvoj u naredna dva desetljea trai reciklai prostora. Bosanska Krupa tako
moe doivjeti transformaciju u eko grad, u kojem e se na svim nivoima i u svim djelatnostima
382
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
promovisati ekoloki prihvatljive tehnologije i naini upotrebe prostora. Takav stav moe biti dodatno
ojaan buduim zatienim prostorom planine Grme, koji se prua na jugu opine Bosanska Krupa,
pa je i eko turizam vrlo izgledna privredna grana koja se moe razvijati u ovoj opini.
No, ono to daje veliki poticaj ovakvom preusmjerenju privrednog i drutvenog ivota opine
Bosanska Krupa, jesu ve nainjeni napori da se Bosanska Krupa, zajedno sa Buimom i Sanskim
Mostom, kroz Lokalnu akcijsku grupu Una Sana, priblii evropskim integracijama i prekograninoj
saradnji. Naime, LAG Una Sana je organizacija koja je prepoznala vanost i potencijal saraivanja
pograninih opina, koje unato adminstrativno politikim granicama, ipak ne poznaju prostorna i
geografska dijeljenja. Slini prirodni uslovi, slini pejzai, naini ivota ljudi u pograninim podrujima,
velika su prilika za rast i razvoj cijelih regija. Tako je LAG Una Sana ostvarila saradnju sa LAG om
Petrova gora u R Hrvatskoj. Ipak, svaka od lanica treba u grupaciju donijeti jedinstven potencijal, a
Bosanska Krupa, kao prostor reciklae, kao prostor eko grada, eko opine, moe postati
eksperimentalno podruje pravilnog upravljanja i koritenja prostora.
Veoma interesantno u planskom perodu e biti i tretiranje vojnih objekata, od kojih Vojni aerodrom
eljava ima i meunarodni znaaj. Pored eljave, na podruju Kantona postoji iKasarna Adil Bei u
Bihau, Radio relejno vorite Velika Gomila u Cazinu, te skladite Grabe u Bihau. Obzirom da
ovi prostori predstavljaju danas neperspektivnu vojnu imovinu, prenamjena je neizbjena, posebice u
onim objektima koji su smjeteni u urbanim podrujima.
Naravno, osim opine Bosanska Krupa, druge opine Kantona pokazuju veliko interesovanje i napore
da promoviu ekoloki prihvaene standarde ivljenja i razvoja. Biha je, primjerice, ekoloki grad
djece, u njemu se odrava i Meunarodni ekoloki sajam EKOBIS, Nacionalni park Una je smjeten
najveim dijelom na podruju opine Biha. Opina Sanski Most je domain ekoloke tafete Akva
Sana, eko akcije Sana u srcu, a i u Sanskom Mostu se vozi Sanska regata.
383
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
SAOBRAAJ
Razvoj transportnog sistema Unsko-sanskog kantona treba biti u funkciji odrivog razvoja kantona i
FBiH. Navedeno podrazumijeva policentrian, uravnoteen i integrisan drutveno-ekonomski razvoj,
kako kantona, tako i cijele BiH, kojim bi se udovoljilo zahtjevima za okolinski prihvatljiv, efikasan i
siguran protok ljudi i roba.
U skladu sa gore navedenim, ali i iz razloga hijerarhijskog ustrojstva sistema planiranja u BiH, ovaj
plan tretira infrastrukturu iz entitetske nadlenosti na nain da preuzima opredjeljenja iz dokumenata
i planova entitetskog nivoa, dok se saobraajna infrastruktura iz kantonalne nadlenosti planira na
nain da se osigura optimalna povezanost i ravnomjeran razvoj unutar Kantona. Obzirom da su
trenutno, na entitetskom nivou, u postupku izrade i donoenja dva dokumenta koji se tiu
saobraajne infrastrukture Unsko sanskog kantona, projekcija razvoja saobraajne infrastrukture u
ovom segmentu sadri opredjeljenja iz tih dokumenata.
Predmet studije kategorizacije cesta, iji je naruilac J.P. Ceste FBiH, je mrea izgraenih cesta kojim
upravlja FBiH i kantoni, uz dodatak cesta trenutno kategorisanih kao lokalne, koje bi mogle biti
kategorisane u vii rang.Ciljevi projekta su jedinstven izgled cesta i jedinstven mogui nivo usluge za
korisnike cesta, jedinstveno upravljanje i planiranje cesta u BiH, jasno definisani zahtjevi kod
urbanistikog planiranja, racionalni zahvati na cestama, pojednostavljen nadzor nad redovnim
odravanjem, te ispravno definisani uslovi za izdavanje dozvola za vrenje zahvata u zatitnom pojasu
ceste.
Kriterijumi na osnovu kojih se vri kategorizacija javnih cesta su uraeni 2005. godine, i dijele se na
osnovne i dodatne.
Dodatni kriterijumi se primjenjuju ukoliko postoje dvije ili vie cesta koje bi mogle biti kategorisane u
istu kategoriju javnih cesta, a koje u prostoru imaju istu funkciju povezivanja. U dodatne kriterijume
spadaju saobraajno-tehnika, vozno-dinamika, saobraajno-bezbjednosna svojstva javnih cesta kao
i uticaj cestovnog saobraaja na okolinu du javne ceste.
384
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U narednim fazama izrade ovog plana, kriteriji koriteni za prekategorizaciju u okviru Studije, e biti
primjenjeni i za odreivanje kategorije novih planiranih pravaca.
U nastavku su prikazana rjeenja iz nacrta Studije kategorizacije cesta FBiH, a koja se tiu Unsko
sanskog kantona, to detaljno prati grafiki prilog Osnovne koncepcije razvoja, jer su neke od dionica
samo djelomino ukljuene u odreeni rang ceste:
385
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
386
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ILUSTRACIJA 4.5. PRIKAZ MAGISTRALNIH I REGIONALNIH CESTA I I II REDA NA PODRUJU UNSKO SANSKOG KANTONA
Kada su u pitanju regionalne ceste Unsko sanskog kantona, sama prekategorizacija dovela bi do
potrebe za rehabilitacijom istih, ime bi se stvorili bolji uslovi sa aspekta tehniko-eksploatacionih
karakteristika ceste i sigurnosti saobraaja na njima, te poveao nivo usluge.
Generalno gledano regionalne ceste Unsko sanskog kantona imaju visok procenat makadamske
podloge, koji varira od opine do opine, te se smatra prioritetnim poveati procenat asflatirane
podloge na regionalnim cestama, odnosno potrebno je obezbijediti da sve regionalne ceste (I i II
reda) imaju asfaltnu podlogu.
OPREDJELJENJA IZ PPFBIH
Prema projekciji prijedloga PPFBIH, na teritoriji Unsko sanskog kantona predvieni su sljedei
koraci:
387
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prijedlog PPFBiH je usvojio trasu varijante preko Sanskog Mosta, u skladu sa ilustracijom 4.2.
Obzirom da se u blizini Bihaa nalazi granini prijelaz Izai, u iju su modernizaciju Unsko sanski
kanton i opina Biha uloili znatna sredstva, brza cesta je planirana sa odvojkom, koji od Bihaa vodi
ka graninom prijelazu Izai, pri tome koristei trasu planirane obilaznice oko Bihaa ranga
magistralne ceste. Obzirom da pomenuta trasa dijeli urbano podruje Bihaa na dva dijela, dostavljen
je dopis opine Biha, koji upozorava na tu injenicu, te izraava svoje neslaganje sa ponuenom
trasom brze ceste, gdje se kae:
Stoga, ovaj plan, varijantno, nudi rjeenje izmjetanja obilaznice izvan urbanog podruja, to je
prikazano na karti broj 14 Osnovna koncepcija razvoja, a koje je u skladu sa rjeenjem koje je
ponudio Urbanistiki plan grada Bihaa. Bitno je napomenuti da se obilaznica oko Bihaa u ovom
trenutku posmatra varijantno, obzirom da je potrebno izvriti usklaivanje sa planom vieg reda,
odnosno, sa Prijedlogom Prostornog plana Federacije BiH. Ukoliko doe do usklaivanja sa tim
dokumentom, u narednim fazama izrade ovog Plana, obilaznica oko Bihaa e biti tretirana kao
planirano rjeenje, a ne varijanta.
150
Prostorni plan FBiH, za period 2008.-2028.godine / knjiga I /
151
Dopis upuen Ministarstvu za graenje, prostorno ureenje i zatitu okolia Unsko sanskog
kantona,br.03/1-23-sl/13, od 22.11.2013. godine
388
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 236 PREGLED PRIORITETNIH PROJEKATA PLANIRANIH MAGISTRANIH CESTA UNSKO SANSKOG KANTONA
Redni
Naziv projekta Napomena
broj
Nova magistralna cesta koja ima funkciju
Izgradnja magistralne ceste M14 Biha- regionalnog povezivanja sa RS-om (autocesta
1
Bosanska Krupa B. Novi-Prijedor-Banja Luka) i R. Hrvatskom
(Zagreb-Sisak-Dvor na Uni).
Izgradnja sjeverne obilaznice Biha (Izai- Ostvarivanje stvarne funkcije magistralne
2
Kamenica-Orljani)-M5 ceste i regionalno povezivanje sa R. Hrvatskom
Rehabilitacija magistralne ceste M4.2 Velika Ostvarivanje stvarne funkcije magistralne
3
Kladua-Srbljani ceste.
Dovretak izgradnja i rehabilitacija Ostvarivanje stvarne funkcije magistralne
4
magistralne ceste M15 Sanski Most-Klju ceste.
Ostvarivanje stvarne funkcije magistralne
5 Izgradnja obilaznice Cazin
ceste.
Ostvarivanje stvarne funkcije magistralne
6 Izgradnja obilaznice Klju
ceste.
389
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pored navedenih projekata, Prostornim planom FBiH se predvia i razvoj slijedeih cestovnih
komunikacija:
Generalna orijentacija Prostornog plana FBiH je da se sve regionalne ceste u FBiH, koje su od znaaja
za dva ili vie Kantona, prekategoriu u magistralne ceste II reda. Takav pristup podrazumijeva i
rekonstrukciju postojeih regionalnih cesta da bi se dostigli minimalni zahtjevi vezani za tehniko-
eksploatacione karakteristike za utvreni rang magistralne ceste.
U skladu sa Zakonom o cestama FBiH iz 2010. godine i planiranim rjeenjima iz ovog plana, predlau
se cestovni pravci za prekategorizaciju152 , koji su dati u tabeli 147.
Postojea
kategorizacija i Planirana Dionica Planirani zahvati Napomena
oznake kategorizacija
Izgradnja nove trase prema
projektnom rjeenju
(obilaznica Bihaa) sa
preprojektovanim
rjeenjem dionice Mali Lug-
Izai - Orljani Izai u rangu brze ceste i
voristem Bakai kojim se
prikljuuje dionica brze
ceste V. Kladua Cazin -
Biha
M5 Magistralna I Ova dionica sa
reda predhodnom Izai-
Orljani se spaja sa
Midii (sa Izgradnja nove trase
planiranom dionicom M-
M14) - obilaznice Pritoke i Ripa tj.
14 Mali Lug - Midii, s
Gorjevac gradskog podruja Bihaa
tim da dionica Mali Lug-
Orljani se tretira kao
dionica M-11
Gorjevac - Uvoenje tree trake za
Gorjevac - Lanite - Klju
Lanite - Klju uspon
Izgradnja obilaznice
urbanog podruja Klju
Klju - Rudenice Klju - Rudenice
prema izmjenama i
dopunama UP Klju
152
PPFBiH
390
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Djelomina rekonstrukcija i
izgradnja nove trase,
uvoenje tree trake na
Bosanski
usponima s ciljem
Petrovac -
poboljanja horizontalnih i
Drvar
vertikalnih elemenata trase
te poveanja kapaciteta i
nivoa usluga
Vei dio ove trase
koristit e se za trasu
Izgranja nove trase Brze ceste, dok e se
Klju - Sanski Prhovskim platoom koja se dijelovi ove trase iz
Most djelomino podudara sa Kljua i Sanskog Mosta
Magistralna I trasom planirane Brze ceste tretirati kao prikljuci na
M-15
reda Brzu cestu grada Kljua i
Sanskog Mosta
Sanski Most -
Rekonstrukcija postojee
Otra Luka
trase
(Prijedor)
4.3.2. ELJEZNICE
Izvriti neophodna odgovarajua ulaganja u postojeu eljezniku infrastrukturu uz odreen stepen
modernizacije, kako bi se omoguio perspektivni razvoj putnikog i teretnog saobraaja du ove
pruge i odgovarajue povezivanje sa eljeznikom mreom u okruenju. To uglavnom obuhvata
aktivnosti unutar glavne opravke pruge (sanacija donjeg i gornjeg stroja, popravke na mostovima,
modernizacija signano-sigurnosnih ureaja, itd.). Pored toga, potrebne su odreene aktivnosti za
osposobljavanje ove pruge turistikoj funkciji opsluivanja Nacionalnog parka.
4.3.3. TELEKOMUNIKACIJE
Kako bi se tehniki problem meusobnog negativnog uticaja izmeu parica otklonio, jedno od
rjeenja je na mjestima razgranjavanja primarnih kablovskih pravaca izvriti tzv. skraenje
pretplatnike petlje. Ovo podrazumijeva da se bakarna parica duine preko 3 km skrati na duinu do
1000 m. Na mjestu skraenja parice postavio bi se aktivni vor sa DSLAM aktivnom opremom u
outdoor ormar do kojeg bi se izgradio elektroenergetski prikljuak i doveo optiki kabl. Ovaj koncept
je poznat kao FTTC (Fiber To The Cabinet). Primjenom VDSL tehnologije u ovakvim rjeenjima
omoguio bi se bitski protok do 50 Mbps po korisniku. Sa minimalnim ulaganjem u postojeu bakarnu
infrastukturu omoguila bi se kvalitetna isporuka usluga u duem vremenskom periodu.
Dugi nain poveanja kapaciteta i poboljanja kvaliteta usluge na bakarnim mreama koje su ranije
izgraene sa niskofrekvencijskim kablovima je da se isti napuste na nain da se oslobodi zauzeta
kablovska kanalizacija izvlaenjem pomentih kablova i uvlaenjem kablova sa poboljanim
392
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
S obzirom na sve veu glad korisnika za bitskim protokom jedan od evolucijskih puteva fiksnih
komunikacija je izgradnja FTTH (Fiber To The Home) pristupne mree u gradskom podruju i
suburbanim zonama sa velikom koncentracijom individualnih kua gdje bi se sa malim ulaganjem
postigli veliki efekti. Ovaj tip mree nije prihvatljiv u ruralnom podruju s obzirom na veliku
razuenost individualnih kua i veliki period povrata investicijskog ulaganja.
Drugi tip optike mree u gradskim zonama sa velikom koncentracijom stambenoposlovnih objekata
je FTTB (Fiber To The Building). Ovaj tip izgradnje telekomunikacijske infrastrukture podrazumijeva
uvlaenje optikih kablova od central office-a kapaciteta 96 i 48 vlakana u primarnom dijelu mree i
24 i 8 vlakana u sekundarnom dijelu mree kroz postojeu kablovsku kanalizaciju te montau
ormaria opremljenih DSLAM-om kapaciteta 12, 24 ili 48 portova u svaki od haustora ili lamele
stambeno-poslovnog objekta. Napajanje ovakvih ureaja bilo bi rijeeno dovoenjem
elektroenergetskog prikljuka ili napajanje po parici. U ovom sluaju planirano je da se bakarna
infrastruktura koristi u zgradama maksimalne duine parice do 100 m. Ovaj tip pristupne mree
omoguava primjenu VDSL tehnologije.
Naredni korak u izgradnji optikih pristupnih mrea je optika do stana (FTTH) gdje bi ve ranije
izgraena telekomunikacijska infrastruktura (FTTB) migrirala u FTTH rjeenje uz uslov da se u
postojeim stambeno-poslovnim objektima uradi optika kuna instalacija.
Kako bi se ostvarili ciljevi iz Digital Agenda for Europe 2020 (100% stanovnika ima mogunost
pristupa internetu brzinom od 30 Mbit/s, a 50% domainstava koristi pristup internetu brzinom od
100 Mbit/s) potrebno je izvriti neophodna ulaganja u irokopojasne pristupne mree sljedee
generacije (NGA - Next Generation Network) to je jedan od preduslova za razvoj pametnih gradova.
Grad se moe definisati kao "pametni" kada ulaganja u ljudski i drutveni kapital i tradicionalne i
moderne (ICT) komunikacijske infrastrukture pruaju odriv ekonomski razvoj i visok kvalitet ivota,
adekvatno upravljanje prirodnim resursima kroz participativnu akciju i angaman. Koncept pametnog
grada u sutini znai efikasnost, ali efikasnost na osnovu inteligentnog upravljanja i integrisanog ICT-a
sa aktivnim ueem graana. Takoe podrazumijeva novu vrstu upravljanja kroz ukljuivanje
graana u javnoj politici. Pametni gradovi se mogu identificirati i rangirani u est glavnih dimenzija:
Pametna ekonomija,
Pametna mobilnost,
Pametan okoli,
393
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pametni ljudi,
Pametno ivljenje,
Pametno upravljanje.
U dananje vrijeme pametni gradovi se razvijaju u cijelom svijetu. Oni e graanima omoguiti
stvaranje informacijskog prostora za svakodnevno koritenje. Kljuni element u razvoju pametnih
gradova i poveanju kvalitete ivota graana su irokopojasne usluge, to se ogleda u irokopojasnim
pristupnim tehnologijama, aplikacijama i uslugama. Lokalna uprava i komercijalni operatori imaju sve
znaajniju ulogu i interes u razvoju odrivih irokopojasnih usluga, u gradskim i ruralnim podrujima
koja su perspektivna sa aspekta razvoja ruralnog turizma. Komercijalni operatori su u poziciji da
potiu rast irokopojasnog pristupa, omoguujui graanima koritenje online usluga, te definirajui
politike i programe koji e stimulirati uvoenje prihvatljivih irokopojasnih usluga na opinskom i
kantonalnom nivou.
394
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Oito je da danas nema uspjenih implementacija e-usluga bez adekvatne mrene infrastrukture pod
koju spada irokopojasni pristup, kao i ira upotreba raunara i mobilnih komunikacija. Na potpuno
liberalizovanom telekomunikacijskom tritu pojavljuju se novi operatori i davatelji usluga koji
samostalno ili zajedniki pruaju usluge krajnjim korisnicima. Nove napredne irokopojasne usluge
postavljaju zahtjeve na pristupne mree u pogledu znatno veeg kapaciteta. Dugorono gledajui,
bakrena parica nije i nee vie biti rjeenje za nove usluge. Iskustvo pokazuje da je smanjenjem cijena
optike tehnologije dolo do njene masovne primjene u pristupnoj, distribucijskoj, pa ak i u
razvodnoj mrei. Optika vlakna do zgrade (FTTB - Fiber To The Building) i optika vlakna do kue
(FTTH - Fiber To The Home) postala su neizostavni dio suvremenih telekomunikacijskih mrea.
Internet je glavna pokretaka snaga informacijskog drutva. Stoga je Europska komisija utvrdila
zadatke s ciljem poveanja koritenja Interneta, od kojih je najvaniji uiniti Internet dostupnim
svakom graaninu, u svakom domu, koli, preduzeu i dravnoj upravi. To se moe postii
poveanjem irine pojasa pristupa, smanjenjem cijene usluga i poveanjem sigurnosti koritenja
Interneta. Istovremeno je potrebno raditi i na uvoenju novih aplikacija i stvaranju digitalnih
sadraja. Komisija stoga vodi programe koji:
395
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Meu inicijativama koje se odvijaju, vano je istaknuti e-javnu upravu (e-government) i e-ukljuivost
(e-inclusion).
E-javna uprava je novi pristup unaprjeenju komunikacije unutar lokalne samouprave te izmeu
graana i lokalne samouprave. Podrava ga softverski intranet i Internet sustav koji omoguuje
unaprjeenje efikasnosti javne uprave, bre obavljanje poslova i radnih zadataka te, to je najvanije,
pruanje usluga graanima putem Interneta.
Model e-javne uprave koristi sva suvremena sredstva komunikacije i razmjene informacija poput
elektronske pote (e-mail) ili elektronskih foruma i konferencija za bolju razmjenu informacija, putem
lokalne mree (LAN - Local Area Network). Najvanija osobina modela e-javne uprave za lokalnu
samoupravu, razvijenog u sklopu projekta reforme lokalne samouprave, jeste interaktivna
komunikacija graana s lokalnom samoupravom i pruanje kvalitetnijih usluga graanima putem
Interneta. E-javna uprava omoguava graanima pristup informacijama o svim projektima lokalne
samouprave, ime se poboljava ne samo nadzor i nivo kontrole troenja proraunskih sredstava, ve
i kvaliteta planiranja u lokalnoj zajednici. E-javna uprava omoguava graanima da izravno
komuniciraju s izabranim lokalnim dunosnicima i lanovima gradskih, odnosno, opinskih vijea, to
otvara prostor za njihovo aktivnije sudjelovanje u donoenju odluka na lokalnom nivou. Graani
putem e-javne uprave mogu gradskoj, odnosno, opinskoj upravi podnositi zahtjeve za obavljanje
usluga iz nadlenosti lokalne samouprave, slati dokumenate potrebne za njihovo odobrenje, i sve to
uz znaajnu utedu vremena. Sljedei znaajan korak je informatizacija gradske uprave, koja e
doprinijeti veoj efikasnosti i kvaliteti rada uprave i njenih zaposlenika. Takoe, otvorit e mogunosti
za veu otvorenost uprave prema graanima te postaviti temelje za stvaranje pravih elektronskih
usluga i pokretanje dvosmjerne elektronske komunikacije s graanima. Nakon uspostave
komunikacijske infrastrukture i potpune informatizacije gradske uprave slijedi faza koja donosi niz
projekata iji je cilj unaprijediti ivot graana: e-edukacija, e-zdravstvo, e-knjinica, e-poslovanje i dr.
Uz ponudu javnih usluga, ciljevi su jo i stvaranje okruenja za elektronsko poslovanje, uspostavljanje
sigurne informacijske infrastrukture te povoljna opa pristupanost irokopojasnog pristupa
Internetu. Nove usluge temeljene na video i IPTV tehnologiji znaajno poveavaju zahtjeve na
kapacite u pristupnoj mrei. Danas, sve vie operatora nudi triple play usluge koje ukljuuju: pristup
Internetu, IPTV i glasovnu uslugu.
396
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Pristupna mrea povezuje korisnike ili grupe korisnika na pristupni vor. Pristupne mree uglavnom
pokrivaju odreeno podruje grada gdje se nalaze kue ili stambene zgrade, preduzea, bolnice, kole
i dr. Na optiki pristupni vor se moe povezati i razna oprema: pristupne take beine pristupne
mree (WLAN - Wireless Local Area Network), bazne stanice pokretnih mrea, kao i razna oprema
namijenjena za javnu sigurnost (nadzorne kamere i dojavni alarmni ureaji) te oprema za upravljanje
saobraajem u gradu i dr.
397
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
398
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Osnovna prednost koritenja pasivnih optikih mrea pred optikom mreom od take do take lei u
utedama u izgradnji kabovske infrastrukture, jer uporaba PON-a smanjuje potrebnu koliinu optikih
vlakana. Snaga signala koji se alju prema krajnjim korisnicima dijeli se u omjeru 1:N, pri emu je N
broj krajnjih korisnika vezanih na pasivni optiki razdjelnik (passive optical splitter).
Biha
Obzirom da je grad Biha obrazovni centar Unsko sanskog kantona, potrebno je izgraditi
akademsku mreu koja e povezati univerzitet, srednje i osnovne kole, te ostale obrazovne
institucije. Akademska mrea bi omoguila interaktivno uenje, on-line predavanja, te brzu i
kvalitetnu razmjenu informacija. Takoe potrebno je planirati digitalizaciju biblioteke grae i
omoguiti obrazovnim institucijama odnosno studentima i acima brzo, efikasno i jednostavno
pristup informacijama koje e im omoguiti kvalitetno praenje nastave i sticanje znanja. Kvalitetno
planiranje i izgradnje TK infrastrukture i povezanost sa univerzitetskim centrima Evrope i svijeta
omoguit e razmjenu informacija i nauno-tehnoloki napredak u svim oblatima. Potrebno je
planirati izgradnju kvalitetne TK infrastrukture u studentskim domovima i kampusima koja bi
studentima omoguila kvalitetno koritenje tk usluga i mogunost cjelodnevnog uenja. Svi pratei
objekti (biblioteke, informatiki centri, rekreativne cjeline, objekti zabave itd.), koji e biti namijenjeni
399
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
S obzirom na razvoj drvnopreraivake industrije u smislu izvoza drvene grae potrebno je stvoriti
uslove za proizvodnju finalnih-gotovih drvenih proizvoda. Jedan od preduslova bi bio da se
kompletan proizvodni lanac (od sjee stabala do marketinkih usluga) bude na adekvatan nain
meusobno povezan TK infrastukturom dovoljnog kapaciteta i sposobnom da zadovolji potrebe
buduih privrednih subjekata u smislu razmjene informacija i velikih koliina podataka. to se tie
razvoja planinskog turizma na planini Otrelj, potrebno je izgraditi optiku pristupnu mreu koja e
omoguiti uivo praenje i odravanje ski utrka u razliitim kategorijama.
Cazin
Budui da opina Cazin ima potencijal za razvoj malih i srednjih preduzea, te obrazovanja poslovnih
zona za kvalitetu razmjenu informacija, potrebno je razviti modernu informacijsko-komunikacijsku
mreu. Kao ozbiljan kandidat namee se razvoj raunarstva u oblaku (Cloud Computing). Ova
tehnologija omoguila bi uspjenu implementaciju modela triple Helix, pri emu bi se umreili
privatni, javni i sektor i na taj nain pruili graanima brzu i kvalitetnu uslugu i informacije. Ova
telekomunikacijska mrea bila bi idealna prilika za potpunu afirmaciju start-up preduzea koji bi bili
organizovani u poslovne inkubatore.
Klju
S obzirom na odlazak mladih neophodno je stvoriti klimu u kome bi visokoobrazovani kadrovi bili
motivisani da ostanu u opini. Prilika lei u pokretanju samostalnih malih preduzea kroz kreativne
ideje, kojih kod mladih ljudi ne nedostaje. Jedan od preduslova je kvalitetna telekomunikacijska
povezanost u samoj opini, ali i sa ostatkom Kantona. U takvom okruenju TK infrastruktura bi bila
jedan od stubova oporavka i napretka opine Klju. Prvi koraci ka ostvarenju tog cilja trebali bi biti
usmjereni ka izgradnji TK veza prema drugim centrima drvne industrije kantona, iji bi primarni cilj
bio stvoriti virtuelnu cjelinu u tehnoloko-komunikacijskom smislu i kroz okrupnjavanje pokuati
poboljati razvoj drvne industrije, stoarstva i proizvodnje mlijeka, te ruralnog turizma.
Sanski Most
400
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Kulturno-historijsko i prirodno nasljee Sanskog Mosta ini dobru osnovu za razvoj koncepta
virtuelni grad u multimedijalnim centrima. Planskim razvojem telekomunikacijskih tehnologija
dovoljnog kapaciteta potrebno je staviti naglasak u turistikoj ponudi na mogunost virtuelne
rekonstrukcije poruenih znaajnih objekata na pametnim telefonima. Ovo bi zahtijevalo
kvalitetniju pokrivenost beinim 3G i WiFi signalom zona sa veom koncentracijom turista. S
obzirom na veliki vodni potencijal otvara se mogunost planiranja prostora u smislu izgradnje mini
hidrocentrala koje bi za posljedicu imale nastanak vjetakih hidroakumulacija i na taj nain dodatno
obogatile turistiku ponudu. Vei broj hidroakumulacija na malom prostoru u sluaju obilnijih
padavina mogao bi stvoriti probleme nekontrolisanog isputanja vika vodene mase. Kao rjeenje
problema namee se izgradnja moderne i brze telekomunikacijske mree koja bi u kombinaciji sa
automatskom regulacijom isputanja vode rijeila pomenuti problem s jedne, i povezala potencijalne
korisnike (mala i srednja preduzea, turistike zajednice itd.) s druge strane.
Velika Kladua
S obzirom na geografski poloaj Velika Kladua moe biti komunikacijski most i poveznica kantona i
cijele drave sa zemljama EU. Potrebno je planirati izgradnju telekomunikacijskih kapaciteta za
razmjenu informacija sa ostatkom drave i susjednih regija. Potrebno je planirati razvoj modernih
telekomunikacijskih vorita, kao i malih i srednjih preduzea, koja bi razvijala aplikacije za usluge
raunarstva u oblaku, virtuelnu digitalizaciju postojeih objekata (biblioteke, muzeji, galerije itd.) i
virtuelnu rekonstrukciju kulturno-historijskih objekata, informatikih kompanija za razvoj i
implementaciju baza podataka, koje e doi do izraaja razvojem ultra brze optike mree na kantonu
koja e za posljedicu imati generisanje i pohranu velike koliine podataka.
Buim
Imajui u vidu postojee stanje razvijenosti i potencijal za ruralni razvoj u opini morala bi se izgraditi
TK pristupna mrea dovoljnog kapaciteta kako bi zadovoljila potrebe korisnika u duem vremenskom
periodu. S obzirom na prevashodni razvoj odnosa selo-grad vezu ova dva pola trebalo bi uvrstiti u
tehnolokom smislu. Prvi korak, nakon izgradnje TK infrastrukture, bio bi usmjeren ka edukaciji
stanovnitva kada je rije o poznavanju i koritenju novih tehnologija. Jedan od glavnih potencijala su
mladi poljoprivrednici. Izgradnjom modernih objekata za uzgoj stoke primjenom modernih
tehnologija (ugradnja digitalnih ureaja za muu krava, optimalni klimatski uslovi u prostorijama
boravka stoke u cilju maksimalne proizvodnje mlijeka itd.), kao i meusobna umreenost navedenih
objekata, stvorila bi dobru osnovu za potpunu afirmaciju mladih poljoprivrednika to bi bio dodatni
motiv i stimulans za rad.
Upravljanje otpadom i njegov tretman u planskom periodu e se, prema usvojenom konceptu,
bazirati na principu regionalnog deponovanja putem nadlenih organizacija za upravljanje otpadom.
Izgradnja regionalnih sanitarnih deponija i formiranje regionalnih centara za upravljanje otpadom je
preduslov za sistematsko rjeenje tretiranja otpada u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini.
Koncept regionalnog odlaganja otpada, takoer, omoguava racionalno koritenje prostora kao
ogranienog resursa i smanjivanje trokova zbrinjavanja otpada.
U planskom periodu treba izraditi planove upravljanja otpadom na kantonalnom i opinskom nivou u
skladu s Federalnim planom upravljanja otpadom 2012.-2017., koji je provedbeni dokument
Strategije upravljanja otpadom u Federaciji BiH 2008.-2018. Kljuna uloga planova upravljanja
otpadom je uspostavljanje odrivog sistema upravljanja otpadom.
Koncept upravljanja otpadom odreen je na nivou kantona kroz kantonalne planove upravljanja
otpadom. Njima su regulirani koncept i uslovi upravljanja otpadom na opinskom nivou.Izraeni je
Plan upravljanja otpadom Federacije BiH koji objanjava tehnologiju i tehniku prikupljanja i obrade
komunalnog i ostalih vrsta otpada koji se tretira na regionalnoj deponiji, ali i utvruje potrebu za
pretovarnim stanicama koji se mogu izgraditi na nivou svake opine ili mogu biti zajednike za
nekoliko opina, te potrebu uspostave reciklanih dvorita i regionalnog centra za upravljanje
otpadom. Potrebno je istai da je u zavrnoj fazi izrade Plan upravljanja otpadom Unsko-sanskog
kantona koji je usaglaen sa istim na federalnom nivou, a posebno u segmentu prioriteta, naela i
stratekih ciljeva, tako da opi cilj Plana upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona glasi:
Uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom na podruju Unsko-sanskog kantona, kao dijela
jedinstvenog integralnog sistema upravljanja otpadom na podruju Federacije BiH.Prostorna osnova
kantonalnog plana USK, podrava gore navedene koncepte, i planira uspostavu regionalnog centra za
upravljanje otpadom za podruje Unsko-Sanskog kantona. Iz razloga otpora lokalnih zajednica,
vezanog za lociranje istog, na podruju USK se u proteklom periodu razmatralo par lokacija. Naime,
Europska komisija je financirala projekat Izrada studije izvodljivosti za odabir regionalnih sanitarnih
deponija u BiH i za Unsko-sanski kanton izraena je Studija izvodljivosti regionalne sanitarne
deponije za Unsko-sanski kanton- regija Biha. Obzirom da su se predstavnici mjesnih zajednica iz
Bihaa koje gravitiraju predloenoj lokaciji koja je obraena ovom Studijom, usprotivili istome, a
predstavnici mjesnih zajednica Ripa i Pritoka iz Bihaa naknadno obratili resornom Ministarstvu sa
inicijativom da lokacija bude na podruju mjesne zajednice Ripa, izraen je Dodatak Studiji
izvodljivosti regionalne sanitarne deponije sa potencijalnom lokacijom u Hrgarskom polju u reonu
Karanovca. Opinsko vijee opine Biha, Vlada Unsko sanskog kantona, te Skuptina Unsko
sanskog kantona, donijeli su Odluku o prihvatanju lokacije za Regionalnu sanitarnu deponiju Unsko-
sanskog kantona regije Biha na Hrgarskom polju u reonu Karanovca i usvojili Studiju izvodljivosti
402
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Nosioc pripreme Prostornog plana Unsko sanskog kantona, je u skladu sa ovim, Nosiocu izrade
plana dostavio smjernice za lociranje regionalne deponije, sve u skladu sa:
Na osnovu gornjih dokumenata, Nosioc izrade plana je locirao i prostornom osnovom rezervisao
prostor za izgranju regionalne deponije na predloenom lokalitetu.
4.3.5. ELEKTROENERGETIKA
Planiranje elektroenergetskog sistema je, pored tehnikog i ekonomskog problema, usko vezano i za
prostor i vrijeme, koje kao funkcije ogranienja moraju da budu zadovoljene. Ove funkcije
ogranienja moraju biti respektovane kod planiranja elektroenergetskih objekata. Osnovni kriterij
kod planiranja elektroenergetskog sistema je svakako pouzdanost i sigurnost u napajanju potroaa.
Ne trai se samo sigurnost i pouzdanost pojedinih izvora energije, nego i primjerena uravnoteenost
koritenja razliitih izvora energije, njihov prostorni razmjetaj odreen prema centrima potronje,
kao i energetska efikasnost u transformaciji.
403
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Struktura izvora napajanja razmatranog podruja koja se treba ostvariti u razmatranom periodu, a
koja se temelji na kriterijima pouzdanosti i sigurnosti napajanja potroaa, mora biti utemeljena na
odnosima aktuelnog (postojeeg) stanja elektroenergetskog sistema, analizi budueg razvoja
potronje i njene strukture, te energetsko-ekonomskim vrijednostima.
Za ovaj Prostorni plan e postojee stanje elektroenergetskog sistema Unsko sanskog kantona biti
temelj za daljnje sagledavanje budueg stanja. Ukupna potronja, struktura i starosna dob postojeih
izvora energije, osnovni su elementi za predvianje budue potronje na razmatranom podruju.
Kako e izgledati elektroenergetski sistem u budunosti, ponajprije ovisi o razvoju budue potronje i
mogunosti zadovoljenja traene snage potroaa.
Opina Sanski Most predstavlja posebno podruje Kantona sa aspekta koritenja vodnih potencijala u
energetske svrhe. Vodni resursi su u Sanskom Mostu oduvijek predstavljali vaan i atraktivan
potencijal. Jo je Prostorni plan RBiH iz 80-ih godina prologa vijeka propagirao izgradnju velike
akumulacije Vrhpolje, na podruju opine Sanski Most, ijom bi se realizacijom rijeio problem
plavljenja veih povrina istono od Sanskog Mosta, ali i ostvarila znaajna korist u energetskom
sektoru. Meutim, ve je kroz, do sada usvojene faze, Prostornog plana FBiH (Nacrt), zakljueno da
su takva nastojanja neprihvatljiva s aspekta ouvanja ivotne sredine, te je ova akumulacija iskljuena
iz planskog dokumenta vieg reda u razmatranju.
Ipak, iskoritenje hidropotencijala ovog podruja treba biti opcija, opcija koja je usklaena sa
zatitom prostora, te koja pomiruje ekonomsku dobit i ekoloku politiku. Opredjeljenje plana vieg
reda u nacrtu, je da se umjesto velike akumulacije Vrhpolje, planira izgradnja pet malih akumulacija,
kapaciteta do 5MW, te takvo opredjeljenje preuzima i ovaj Plan.
Budui da se dobar dio postojeeg sistema distribucije elektrine energije na podruju Unsko
sanskog kantona na nivou srednjeg napona, temelji se na tri nivoa transformacije (110/20(10)kV,
110/35 kV i 35/10 kV), te tri mree srednjeg napona (35 kV 20 kV i 10 kV), dugorono promatrano, cilj
je postojei sistem transformirati u sistem s jednim nivoom srednjeg napona i to 20 kV i jednom
izravnom transformacijom (110/20 kV).
Razvoj mree srednjeg napona na ovom podruju treba da se temelji na dva djelomino povezana
naela, a to su:
404
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ovdje se radi o dugoronom i nejednolikom procesu, koji u nadzemnoj vangradskoj mrei zapoinje
zamjenom naponskom nivou 10 kV sa 20 kV, a u gradovima uvoenjem izravne transformacije
110/10(20) kV.
Podove novih BTS planirati na nivou terena ili sa neznatnim odstupanjima. U TS planirati odvojeni
prostor za transformator sa dvokrilnim vratima prema spoljnom terenu, a za razvode 10(20) kV i 0,4
kV zajedniki ili zasebni prostor, svako sa jednokrilnim vratima prema spoljnom terenu. Do TS
predvidjeti pristupni put irine 3 m i nosivosti 5 t po osovini do najblie javne saobraajnice. Za
planirane TS predvideti kompleks povrine 6 x 4m.
405
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Ovakva koncepcija razvoja mree niskog napona znai da e se napajanje poveanog optereenja na
NN naponu rjeavati poveanjem broja izvoda niskog napona i ugradnjom novih TS 10(20)/0,4 kV u
postojeu mreu.
Sve nove NN razvode elektrine energije, u podruju centralnih dijelova opina na razmatranom
obuhvatu, od trafostanica do krajnjih korisnika, izvesti podzemnim kablovima (ime bi mrea bila
neupadljiva, zatiena od atmosferskih uticaja i ne bi se naruavao izgled prostora sa stubovima)
upotrebom slobodnostojeih DRO-a, koje treba locirati izmeu ivica trotoara i granica parcela du
saobraajnica.
Ostali dio mree izvesti sa SKS-ima na AB stubovima. Postojee razvode sa nadzemnim SKS-ima tipa
X00/0-A na glavnim pravcima treba zadrati i na isti nain izvesti novu NN mreu.
Za magistralne vodove niskonaponske podzemne mree koristi se tipski distributivni kabl XP00-A
4x150mm2. Rasplet niskonaponske podzemne mree za objekte sa veom angaovanom snagom,
treba izvriti direktnom kablovskom vezom sa NN razvoda u TS 10(20)/0,4 kV ili za objekte sa manjom
angaovanom snagom, vezom sa NN razvoda u TS 10(20)/0,4 kV, preko slobodnostojeeg ormara
prema pojedinanom objektu konzuma. Objekti sa manjom angaovanom snagom mogu se prikljuiti
i sa tipskim distributivnim kablovima manjih presjeka (4x70mm2 ili 4x35m2).
Trase niskonaponske mree treba da prate trasu saobraajnica ili granice planskih zona.
Rekostruisati dotrajalu mreu, izvriti zamjenu drvenih stubova armiranobetonskim (AB). Izmjetanje
i rekonstrukciju izvesti prema tehnikom rjeenju nadlene elektrodistribucije.
Dobar kvalitet javne rasvjete je jedan bitan element drutva, budui da javna rasvjeta ima za cilj da
osvijetli javne povrine i saobraajnice u nonim satima i to na to efikasniji nain kako bi se
doprinijelo socijalnoj sigurnosti, sigurnosti u saobraaju i javnom ivotu.
406
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Na nain na koji se izvede NN mrea izvesti i javnu rasvjetu. Razmak izmeu svjetiljaka ne smije biti
vei od 3.5 - 5 visina svjetiljke.
U naseljenim mjestima:
U ovom podruju poseban akcent rasvjete treba posvetiti objektima kulturno historijskog
naslijea.
Reflektorska rasvjeta treba akcentirati arhitektonska zdanja i vane historijske spomenike. Ovdje
treba naglasiti da je kod izvedbe urbane i arhitektonske rasvjete, vrlo bitna saradnja strunjaka iz
oblasti svjetlotehnike i prostornog ureenja, kako bi se nalo optimalno rjeenje za izgradnju ove
rasvjete.
Graevine koje iskoritavanju obnovljive izvora energije smiju se smjetati unutar graevnog
podruja pod uslovom da ne ugroavaju okoli, vrijednosti kulturnih batina i pejsaa.
Pri razmatranju uticaja OIE na elektrodistributivnu mreu trebaju se uzeti u obzir sljedei elementi:
FBiH, kao i Unsko sanski kanton, imaju znaajne potencijale za distribuiranu proizvodnju elektrine
energije posebno u malim HE, vjetroelektranama, sunevim elektranama i kogenerativnim sistemima
408
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
na biomasu. Ova vrsta proizvodnje ima pozitvne efekte na smanjenje emisije CO2 i smanjenje uvoza
goriva buduu da predstavlja proizvodnju iz OIE.
JP EPBiH je na rijeci Sani (podruje Opine Sanski Most) planirala od 2014.-2017.godine izgradnju
protone pribranske Hidroelektrane aplje instalirane snage 11,63 MW sa godinjom proizvodnjom
od 56,82 GWh.
Na rijeci Sanici je prema Prostornom planu FBiH 2008 2028.godine planirana i mHE Kljajii,
instalirane snage 6 MW
U opini Cazin postoji interesovanje za izgradnju mHE uz Unu na potezu od hotela Sedra do
Miostraha. Ove mogunosti treba da se ispitaju posebnim studijama, ija je izrada u toku, a prema
informacijama koje je dala opina Cazin. U ovom prostornom planu treba predvidjeti mogunost za
izgradnju mHE na ovom dijelu rijeke Une u skladu sa dobijenim zakljucima uraenih studija.
Iste inicijative se javljaju i u opini Biha, to takoe treba temeljiti na buduim studijama
izvodljivosti.
Vie je opravdanih razloga koji upuuju na koritenje obnovljive energije iz malih vodotoka, kao to
su angairanje malih investicionih sredstava koja se brzo vraaju, kratko vrijeme izgradnje, minimalni
409
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
U fazi ispitivanja, ovaj isti prostor je namjenjen i za ispitivanje solarne energije (SE Medveak).
Bez obzira da li je re o tehnikim ili netehnikim mjerama, ili o promjenama u ponaanju, sve mjere
podrazumevaju isti, ili vii, stepen ostvarenog komfora i standarda.
Najee mjere koje se preduzimaju u cilju smanjenja gubitaka energije i poveanja energetske
efiksnosti su:
Pored ovih mjera, na podruju Unsko - sanskog kantona se implementiraju jo etiri projekta.
Sa stanovita daljinskog grijanja, a prema broju stanovnika i broju stambenih jedinica, opravdano je
razmatrati slijedea naseljena mjesta urbane tipologije veliine:
Trenutni standard stanovnitva, kao i cijena prirodnog gasa na svjetskom i lokalnom nivou, su takvi
da nije za oekivati da toplifikacija urbanih sredina gasom bude ekonomski opravdana, ak i kada se
izgradi gasna infrastruktura. U planskom periodu se predlae izgradnja lokalnih toplana na bio masu i
infrastruktura za daljinsko grijanje. U sluaju promjene cijena energenata, ovakav sistem se moe
lako transformisati na koritenje prirodnog gasa.
411
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Upotrebom bio mase, kao gorivo bi se koristilo domae gorivoiz okolnih uma. Trokovi transporta
goriva su relativno niski, a na cijenu energenta nema uticaja svjetsko trite fosilnih goriva, ija je
cijena u stalnom porastu. Ovim rjeenjem toplifikacije e se osigurati utede u gorivu, uz poboljanje
ekolokih uslova ivota i smanjenja investicionih trokova kod novogradnje. Dodatno se stvara
mogunost irenja toplovoda u skladu sa buduim razvojem naselja. Dugorono gledajui, ukoliko se
iskoriste potencijali koje prua biomasa kao gorivo, projekat daljinskog grijanja naseljenih mjesta
Unsko sanskog kantona na biomasu kao gorivo, ima opravdanje po energetskom, ekonomskom,
ekolokom i drugim kriterijima.
Za podruje gradova neophodno je izraditi studije toplifikacije. Pri ovome treba kao parametre
koristiti budue (oekivane u narednim decenijama) svjetske cijene energenata, cijene energetske
opreme i uticaj energenata na okoli.
Procjena je da se na sistem daljinskog grijanja moe prikljuiti priblino 10% stanovnitva Kantona, te
veina javnog sektora u urbanim sredinama, ime se poveava kvalitet zraka urbanih sredina.
Dodatno, primjenom ostalih mjera poveanja energetske efikasnosti i podizanjem svijesti
stanovnitva, energetske potrebe za grijanjem se mogu drastino smanjiti pa ak i do 50%.
Uvoenje prirodnog gasa i njegovo koritenje kod individualnih potroaa zahtjeva usaglaavanje
razvoja gasifikacije i toplifikacije u zavisnosti od lokalnih uslova, kako na kantonalnom, tako i na
opinskim nivoima, te je neophodno izraditi sveobuhvatnu investiciono-tehniku dokumentaciju koja
treba uobziriti ekonomske, ekoloke i energetske faktore.
U Unsko sanskom kantonu, posebno u nekim opinama, kao to je Sanski Most, postoje
moguenosti za iskoritenje geotermalne energije za zagrijavanje.
Prirodni gas je bez sumnje najpoeljniji energent zbog svojih ekolokih i tehnolokih prednosti (visoka
kalorina vrijednosti i potpuno sagorjevanje). Zbog toga se veoma mnogo koristi u Evropi, naroito u
gradskim sredinama, jer se njegovom upotrebom mogu odrati povoljni okolinski uslovi u gradovima.
Zbog toga su neophodne aktivnosti za dovoenje prirodnog gasa, kao novog energenta na podruju
Kantona, ime bi se potrebe drugih energenata, koji su znatno vei zagaivai, u sektoru stanovanja,
u javnom sektoru i sektoru industrije smanjile za oko 30%.
U grafikom prilogu 14 Osnovna koncepcija razvoja, prikazani su okvirni koridori budue gasne
transportne mree. Na karti su prikazani planirani gasovodi u planskom periodu za koje je potrebno
predhodno izraditi tehniku dokumentaciju. Napominje se da ovo nisu konane trase, koje e se
definisati prilikom izrade tehnike dokumentacije. Ukoliko se ispostavi opravdano da sa tehniko-
ekonomskih, ekolokih, socijalnih ili nekih drugih aspekata postoje bolja rjeenja, mogue je istraiti
alternativne koridore.
Uvoenje prirodnog gasa i njegovo koritenje kod individualnih potroaa zahtjeva usaglaavanje
razvoja gasifikacije i toplifikacije u zavisnosti od lokalnih uslova, kako na kantonalnom, tako i na
opinskim nivoima, te je neophodno izraditi sveobuhvatnu investiciono-tehniku dokumentaciju koja
treba uobziriti ekonomske, ekoloke i energetske faktore.
413
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Treba naglasiti da ova tehnologija jo nije dostigla svoj puni potencijal u proizvodnji energije, te da je
za dovoljnu proizvodnju biogasa potrebno je obezbjediti odreena koliina otpada tokom cijele
godine koje imaju dovoljnu koncentraciju organske materije, a da se pri tome u njemu ne nalaze
toksine materije. Zbog niske cijene energije, visokih trokova postrojenja i nedostatka ekonomske
inicijative od strane drave jo nema ekspanzije biogas programa.
To podrazumijeva:
U okviru poglavlja Koritenje voda, data je tabela koritenja voda u smislu navodnjavanja
poljoprivrednog zemljita, gdje je vidljivo da je procenat koritenja u odnosu na raspoloive vodne
resurse zanemariv. U planskom periodu planira se poveanje koritenja voda za potrebe
vodoprivrede na 20%, to predstavlja poveanje za 19,6%.
Rezervna vodocrpilita na prostoru opine Bosanska Krupa treba da budu izvori Crnog Jezera na rijeci
Uni i vrelo rijeke Krunice koja treba zatititi. Ova vrela su osnov da se u planskom periodu moe
obezbjediti dovoljno pitke vode. Ovo bogastvo izvorskom higijenski jo uvijek dobro ouvanom
vodom treba iskoristi kao mogunost za vodosnabjevanje i to ne samo opinskog centra, ve i ireg
opinskog i regionalnog podruja.U tu svrhu treba izraditi i adekvatne projekte za realizaciju
potpunog snabdijevanja opinskog prostora vodom za pie.153
O tome su se oitovali i neki planovi nieg reda, koji na temu regionalnog vodosnabdjevanja kau
slijedee:
153
Prostorni plan opine Bosanska Krupa 2007-2027, str.44
415
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prostorni plan opine Cazin definie regionalni koncept snabdijevanja kao idealno rjeenje na sljedei
nain. Praksa parcijalnog snabdjevanja vodom korisnika, koja je veoma prisutna na ovim prostorima,
mogla bi biti zamijenjena regionalnim konceptom. Razmatrano je i zahvatanje vode iz rijeke Une i
njeno pumpanje u gornje tokove pritoke Korane i Gline. Voda bi se tretirala na postrojenju za
kondicioniranje koje bi bilo locirano neposredno uz zahvat. Koncept se sastoji od pumpnog sistema
kojim bi se voda potiskivala do prekidnog prostora na Maglia Glavi, te se gravitaciono usmjeravala
prema korisnicima. Uzimajui u obzir racionalni aspekt regionalnog koncepta vodosnabdijevanja koji
se prvenstveno oituje u duinama cjevovoda, u ovom sluaju sistem ispunjava zahtjev, obzirom da
su duine transportnih linija krae od 10 km. Koridor za cjevovode bi pratio postojee i planirane
saobraajnice, te bi na pojedinim mjestima dolo do konekcije sa lokalnim sistemima. Takoe,
optimalno rjeenje prema Planu predstavlja sistem koji bi se bazirao da se za svako podruje izgrade
posebni dovodni sistemi.
Na prostoru opina Cazin, Velika Kladua i Buim razmatrana je mogunost izgradnje desetak manjih
akumulacija u slivovima Korane i Gline. Doline vodotoka su gusto naseljene, te bi bilo potrebno
potapanje znaajnih poljopivrednih povrina, ali i nekih seoskih objekata.
Na probleme zatite izvorita i voda na podruju Unsko-sanskog kantona, unato do sada izraenoj
dokumentaciji koja se tie ovog segmenta, potrebno je obratiti dodatnu panju, te u planskom
periodu definirati zatitne zone i smjernice za graenje u okviru zatitnih zona, kao i planove zatite,
monitoringa u okviru svih izvorita i voda na podruju Kantona. Takoe, neophodno je usvajanje i
prakticiranje donesenih odluka o zatiti izvorita.
Kada je u pitanju tretman otpadnih voda na podruju Unsko-sanskog kantona, stanje pokazuje
izuzetno nezadovoljavajuu situaciju, te predstavlja prioritet u razvoju komunalne infrastrukture.
Pokrivenost kanalizacionom mreom Kantona je izuzetno niska, te je potrebno u planskom periodu
rijeiti problematiku u opinama koje neposjeduju kanalizacionu mreu (Buim), te dograditi sistem
na prostoru ostalih opina. Kao sljedei korak na polju sistema odvodnje otpadnih voda, planira se
separacija postojeeg mjeovitog sistema na sisteme za odvodnju otpadnih voda i sisteme za
odvodnju oborinskih voda, te izgradnja separatora i ureaja za tretman otpadnih voda na svim
416
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ispustima. Takoe, potrebno je izvriti evaluaciju i sanaciju svih septikih jama, te osigurati da
domainstva koja isputaju otpadne vode u septike jame to ine na adekvatan nain u kontekstu
zatite voda. Domainstva koja isputaju otpadne vode direktno u recipijent, potrebno je prikljuiti
na kanalizacioni sistem ili osigurati isputanje na drugi, adekvatan i kontrolisan nain.
Takoe, sisteme tretmana otpadnih voda potrebno je posmatrati krajnje racionalno, kroz
koritenjejeftinijih tehnolokih jedinica, koje troe manje energije i lake su za odravanje.
U planskom periodu potrebno je obezbijediti sistem odvodnje otpadnih voda za naselja koja imaju
broj stanovnika vei od 2000. To se treba postizati ureajima za tretman otpadnih voda, aza naselja
koji imaju broj stanovnika manji od 2000, sistem odvodnje otpadnih voda treba rijeiti po principu
kontrolisanih i adekvatno konstruisanih septikih jama. Kada je u pitanju separacija sistema odvodnje
otpadnih voda, a na podrujima koji su ve pokriveni mjeovitim kanalizacionim sistemom, potrebno
je prioritetno izgraditi i prikljuiti separativni sistem odvodnje otpadnih voda tamo gdje trenutno ne
postoji, te kao drugi korak raditi na separaciji postojeeg kanalizacionog sistema.
Dosadanju praksu zatite od voda karakteriu pasivna i stihijska rjeenja, kojima nedostaje
adekvatna organizacija.
Aktivna borba protiv tetnog svojstva vode, posebno u podrujima gdje se uticaj vode negativno
odraava na poljoprivredu i umarstvo (erozija zemljita, bujice i sl.), predstavlja primat za koritenje
prostora na adekvatan nain. U ovom trenutku, veoma vano je kroz plansku dokumentaciju
apostrofirati potrebu rezervacije prostora za planirane akumulacije, uz adekvatno rjeavanje
ekonomskih, socijalnih, politikih i drugih aspekata, koji javljaju prilikom realizacije planiranih
rjeenja.
U narednom periodu trebaju se nai rjeenja i kompomisi izmeu interesa koritenja voda, te
stanovnitva koje je prisutno u neposrednom okruenju, a prema pozitivnoj, modernoj praksi, ime
e se zadovoljiti i potrebe i interesi.
Mnoge opine su u okviru stranih investicija i fondova ve napravili znaajne pomake u izgradnji i
izradi planske dokumentacije u kontekstu razvoja komunalne infrastrukture. Kao primjer navodimo
417
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
opinu Velika Kladua, gdje su u toku izgradnja kolektora otpadnih voda, te izrada projekta za
sekundarnu mreu.
V ODOSNABDIJEVANJE
Kao to je poznato, vodosnabdijevanje prije svega pitkom vodom ima apsolutno prvenstvo nad
ostalim vidovima koritenja vode i drugim oblastima vodoprivrede. Da bi se ostvario preduslov za
obezbjeenje buduih potreba u vodi za dui period kao osnovni zadatak postavlja se ouvanje,
zatita i rezervacija jo uvijek, uglavnom, nezagaenih i u hidrolokom pogledu povoljnih izvorita. U
Unsko-sanskom kantonu interesantna izvorita ne samo za opinske, nego i meuopinske, te
regionalne vodovodne sisteme su:
Budui se radi o krakim izvorima, nuna je njihova veoma sloena zatita, kako prostorna tako i
hidrogeoloka. Kvantitativne mjere zatite postiu se jedino kvalitetnim istranim radovima i na bazi
toga, izradom projekata zatitnih zona shodno vaeem pravilniku.
U datom Prostornom planu nuno se predvia rezervacija prostora oko pomenutih izvorita u
preniku od 500 2000 m, to, uostalom, vai i za sva ostala izvorita kod opinskih vodovodnih
sistema.
Treba raunati, prema dosadanjem iskustvu, da su na podruju izvorita veoma prisutni razliiti
nesporazumi i sukobi interesa u raspodjeli vode, koritenju izvorita i njegovoj zatiti, kako izmeu
mjesnih zajednica, opina, tako i ire, te izmeu privrednih subjekata (umarstvo, poljoprivreda,
urbanizam i dr.)
Ovi problemi suprotstavljenih interesa i pokuaji parcijalnih rjeavanja, naroito su izraeni kod
priprema za realizaciju planiranih akumulacija i regionalnih vodovodnih sistema.
418
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Kad se uporede planske potrebe pitke vode (npr.za 2020.godinu, za Kanton iznose oko 405 130
m3/dan ili, 4,7 m3/dan) sa raspoloivim izvorima, slijedi da iste mogu biti zadovoljene iz postojeih
izvora, sa jedenim do tri regionalna sistema, ali koji u svom sastavu pored pumpnih stanica i
postrojenja za kondicioniranje vode (jer su kraki izvori esto mutni poslije obilnijih padavina, kao to
je sluaj Zdene u Sanskom Mostu) moraju imati stanoviti broj rezervoara i znaajnu duinu glavnih
dovoda i vodovodne mree.
Kao mogui regionalni vodovodni sistemi mogu se razmatrati Klju - Bosanski Petrovac - Sanski Most,
zatim, Cazin - Bosanska Krupa, te Velika Kladua - Buim.
Obrada ovakvih ideja trai izradu odgovarajue studije, kao podloge za realizaciju Prostornog plana i
njegovih pretpostavki.
419
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Biha, nastavak radova na izgradnji osnovnih objekata vezanih za koritenje i zatitu voda
Klokota, kao i dogradnja i rekonstrukcija mree,
Bosanska Krupa, izgradnja dovodnog cjevovoda i rezervoara na desnoj obali rijeke Une, te
rekonstruckija i dogradnja vodovodne mree,
Bosanski Petrovac, rekonstrukcija i dogradnja postojeeg vodovodnog sistema
Smoljana,
Buim, proirenje sistema opskrbe,
Cazin, zatita izvorita i sanacija mree,
Klju, rekonstrukcija vodozahvata Okanica, te izgradnja rezervoara za niu i visoku zonu
kao i zatita izvorita od deponije otpada u pripadajuem slivu,
Sanski Most, sanacija i proirenje vodovodne mree,
Velika Kladua, sanacija mree i zatita izvorita Kvrkulje i Dabravine I i II.
Kada je u pitanju iskoritenje vodnih resursa u svrhu proizvodnje vode za pie, proizvodnja je u BiH 10
do 20 puta manja u odnosu na susjedne republike Hrvatsku i Srbiju dok je izvoz skoro zanemariv.
Koritenje voda, prije svega, zavisi od stepena istraenosti, te poznavanje svih elemenata vode na
visokom stepenu. U planskom periodu potrebno je izvriti sve pripremne aktivnosti vezano za
proizvodnju vode za pie za sva izvorita, kao i obezbjediti investiciona sredstva. Nije rijedak sluaj da
je na podruju Unsko-sanskog kantona izdanost izvorita i mogunost zahvata vode znatno vei od
onoga koji je u praksi, te je potrebno istraiti i izvriti zahvatanje vode u punom kapacitetu izvorita,
kako bi se srazmjerno poveao i procenat iskoritenosti vodnih resursa. Upotreba vode u
poljoprivrednom kontekstu je znaajan faktor u koritenju vodnih resursa, te je potrebno istraiti i
uvrstiti vodne resurse kao sastavni dio razvoja poljoprivrede na ovim prostorima. Koritenje vode nije
samo vezano za proizvodnju vode za pie i poljoprivredu, nego je i sastavni dio tehnolokog procesa
cjelokupne industrije i industrijskog razvoja. Kada se govori o istranim radovima i zahvatanju vode,
osim povrinskih izvora i vodotoka, potrebno je posebnu panju obratiti na podzemne vode kojima je
prostor Unsko-sanskog kantona izuzetno bogat, a koja su naroito nedovoljno istraena.
420
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Potrebno je omoguiti izgradnju MHE do 5 MW i na vodotoku rijeke Blihe, opina Sanski Most, za to
je prije svega potrebno izraditi odgovarajuu studijsku dokumentaciju, koja e pokazati izvodljivost i
isplativost ovakvih zahvata.
Male hidroelektrane e na najbolji nain pruiti pokrivanje datog podruja kao izvori sigurnog
potencijala, pa bi ih trebalo graditi i koristiti gdje god je to ekonomski isplativo.
ZATITA VODA
Smanjenje zagaenja voda, to je opi trend aktivnosti kako u svijetu tako i kod nas, je reduciranje
zagaenja iz koncentrisanih izvora. To je u posljednje vrijeme posebno izraeno u Unsko-sanskom
kantonu gotovo u svim opinskim centrima kao to su Biha, Bosanski Petrovac, Cazin, Sanski Most,
Velika Kladua, Bosanska Krupa pa i dr. Intenzivirana je izrada projektne dokumentacije iz oblasti
kanalizacionih sistema, ukljuivo i postrojenja za tretman otpadnih voda, te sanacija deponija. Ta
aktivnost je posebno naglaena u okviru proglaenja Nacionalnog parka gornjeg sliva rijeke Une, gdje
i manje urbane cjeline, ispod 2000 ES trebaju rijeiti svoje kanalizacione sisteme. Opa je obaveza u
mjestima gdje ve egzistira mjeoviti kanalizacioni sistem, da se isti transformira u separatni, uz
izgradnju postrojenja ili ureaja za tretman kanalske vode fekalnog i industrijskog porijekla.
izbor kriterijuma za odreivanje osjetljivih zona (u naem sluaju zone izvorita vode i
nacionalni park Una),
prema datim kriterijumima sva naselja vea od 2000 ES morat e se izgraditi postrojenje
za tretman otpadnih voda.
Naselja za koja se u planskom periodu planira izgraditi postrojenje za preiavanje otpadnih voda su:
TABELA 243 NASELJA U KOJIMA JE POTREBNO IZGRADITI POSTROJENJA ZA PREIAVANJE OTPADNIH VODA SA PREKO 2 000
STANOVNIKA VARIJANTA A
VARIJANTA A
Naselje 2013 % 2018 2023 2028 2032
Opina Buim
Konjodor 2 491 12,72 2 596 2 611 2 625 2 637
Buim 3 180 15,61 3 186 3 204 3 222 3 236
Opina Velika Kladua
Miljkovii 2 793 6,23 2 804 2 820 2 836 2 849
Velika Kladua 5 009 11,18 5 033 5 061 5 090 5 112
Opina Bosanska Krupa
Jezerski 3 743 12,62 3 764 3 785 3 806 3 823
Otoka 3 643 12,28 3 662 3 683 3 704 3 720
Bosanska Krupa 11 514 38,82 11 578 11 644 11 709 11 761
Opina Biha
Biha 43 007 70,28 43 244 43 822 43 731 43 927
Opina Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac 3 781 47,58 3 802 3 823 3 844 3 862
Opina Cazin
Stijena 2 776 3,99 2 785 2 800 2 816 2 829
Urga 1 997 2,87 2 003 2 014 2 025 2 034
Mutnik 2 733 3,93 2 743 2 758 2 774 2 786
oralii 2 804 4,03 2 813 2 828 2 844 2 857
turli 2 620 3,77 2 631 2 646 2 661 2 673
Cazin 14 387 20,72 14 463 14 544 14 626 14 691
Opina Sanski Most
Sanski Most 19 745 41,69 19 855 19 967 20 079 20 168
Opina Klju
Klju 5 409 28,9 5 438 5 469 5 500 5 524
VARIJANTA B
Naselje 2012 2013 2018 2023 2028 2033
Opina Buim
Lubarda 1759 1771 1833 1895 1957 2019
422
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
VARIJANTA B
Naselje 2012 2013 2018 2023 2028 2033
Vrhovska 1801 1814 1877 1941 2004 2067
Konjodor 2265 2281 2361 2440 2520 2600
Buim 2909 2930 3033 3135 3238 3340
Opina Velika Kladua
Miljkovii 2220 2230 2279 2328 2377 2426
Velika Kladua 8139 8176 8356 8535 8715 8895
Opina Bosanska Krupa
Mahmi selo 2481 2482 2489 2496 2502 2509
Jezerski 3190 3192 3200 3209 3217 3226
Otoka 4963 4966 4979 4992 5005 5019
Bosanska Krupa 9603 9609 9635 9660 9686 9712
Opina Biha
Biha 41931 41949 42030 42114 42194 42278
Opina Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac 5236 5179 4885 4594 4303 4011
Opina Cazin
Stijena 2059 2065 2095 2124 2154 2184
Urga 2097 2103 2133 2164 2194 2224
Mutnik 2319 2326 2359 2393 2426 2459
oralii 2467 2474 2510 2545 2581 2616
turli 2663 2671 2710 2748 2786 2824
Cazin 12498 12536 12715 12897 13077 13257
Opina Sanski Most
Sanski Most 16222 16196 16050 15904 15759 15613
Opina Klju
Klju 5261 5245 5166 5087 5008 4928
TABELA 244 NASELJA U KOJIMA JE POTREBNO IZGRADITI POSTROJENJA ZA PREIAVANJE OTPADNIH VODA SA PREKO 2 000
STANOVNIKA VARIJANTA B
Kvalitet efluenta gradskih (urbanih) podruja je maksimalna dnevna koncentracija BPK5, 25gO2/m3,
za zahtjevom za smanjenje na 70-90%, HPK, 100g O2/m3 za smanjenjem na 75%, te ukupne
suspendovane materija 30g/m3. Naravno, trai se i smanjenje koncentracije ukupnog fosfora i azota
na 80%. Standardi efluenta od otpadnih voda industrije su razliiti, pri emu se koristi i postupak
predtretmana tih voda, ukoliko se planira njihovo isputanje u gradsku kanalizaciju. Slino je i za
kriterijume kod osjetljivih zona, tj., za tretman otpadnih voda naselja manjih od 2000 ES, kao to je to
u naem sluaju. Naseljena mjesta za koja se predvia izgradnja ureaja za preiavanje otpadnih
voda a koja imaju manje od 2000 stanovnika su:
423
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELA 245 NASELJA U KOJIMA JE POTREBNO IZGRADITI POSTROJENJA ZA PREIAVANJE OTPADNIH VODA SA MANJE OD 2 000
STANOVNIKA
U svrhu zatite voda unutar urbanih podruja, predvia se za svaki opinski centar postrojenje za
tretman kanalske vode i to uglavnom na bazi konvencionalnog tehnolokog postupka putem aktivnog
mulja ili modifikacija tog postupka (bioaeracija, biljne lagune, produena aeracija itd.). Lokacije
postrojenja za preiavanje otpadnih voda predviene su na nizvodnim podrujima, kako bi se na
kanalizaciju prikljuilo to vei broj pripadajuih korisnika.
Lokacije ureaja za preiavanje otpadnih voda definirane su za naselja: Biha, Bosanski Petrovac,
Buim, Cazin, Sanski Most i Velika Kladua. Za ostatak naselja za koje se ovim Planom ustanovilo da je
potrebna izgradnja malih PPOV, potrebno je izvriti potrebne studije i istrane radove kako bi se
definisala najpovoljnija lokacija za izgradnju ureaja.
Na pojedinim mjestima kine kanalizacije, u zavisnosti koliko se planira ispusta u recipijente, nuna je
izgradnja odgovarajuih separatora, prema uslovima koji se moraju definirati kroz odgovarajuu
projektnu dokumentaciju.
U sklopu zatite voda, nuna je i aktivnost sanacije neregulisanih, odnosno, sanitarnih deponija, time
da se filtrat adekvatno mora tretirati prije ispusta u neki recipiject, to je posebno vano kod buduih
regionalnih deponija.
ZATITA OD VODA
Elemente zatite od voda ine: zatita od poplava, odvodnjavanje poljoprivrednih povrina, te
ureenje bujica i erozija tla. U Unsko-sanskom kantonu odbrana od poplava (Biha, Sanski Most,
Bosanska Krupa i dr.) vri se nepotpuno, putem pasivne aktivnosti tj. regulisanjem korita Une i Sane i
izradom nasipa.
Odvodni sistemi trebali bi da se uspostave naroito u dolini Une, Mljenice i Sladkinje (rijeka Una), te
podruja Sanskog Mosta (Sana), zatim Luici Palanke, Petrovakog polje, Bihakog polja, te podruja
Cazina, Velike Kladue i Buima.
424
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Broj bujinih tokova u slivu Une je 96, od ega gotovo ni jedan nije ureen. Na taj nain produkcija je
izuzetno velika, to negativno utie na ukupan reim povrinskih voda sliva rijeke Une. Rezultat toga
su velike tete koje nastaju gotovo svake godine od erozije i bujinih tokova.
Meutim, obzirom da se radi o Nacrtu PPPO Sliv rijeke Une, koji je bio dostupan prilikom
formiranja analitiko dokumentacione osnove za izradu PP Unsko sanskog kantona, a koji je
podloan promjenama, kao planska varijanta ovog dokumenta usvaja se tek proirenje granica, i to
kao varijanta Osnovne koncepcije razvoja. Iako je PPPO Sliv rijeke Une razvojni dokument vieg
reda u odnosu na prostorni plan kantonalnog nivoa, cijeni se da je potrebno saekati na usvajanje tog
Plana, a nakon ega se mogu i u ovom Planu usvojiti razvojni pravci i projekcija koritenja prostora.
425
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Osim NP Una, koji je ve proglaen zatienim podrujem najvie kategorije, na podruju Unsko
sanskog kantona se nalaze podruja iznimne ljepote i vrijednosti, koja su ve i drugim planskim
dokumentima predloena za odreen vid zatite.
Prirodne predjele koji se u planskom periodu predviaju za odreen vid zatite, a to je preuzeto iz
odrednica Prostornog plana R BiH, Nacrta Prostornog plana FBiH, opinskih prostornih planova i
druge relevantne dokumentacije, treba kroz instrumente nadlenih i strunih institucija rangirati i
utvrditi njihovu kategorizaciju u IUCN kategorijama.
Ve sada se moe rei da podruje Grmea, Pljeevice, te drugi predjeli manjeg obuhvata trebaju
imati neki od vidova zatite, a njihov znaaj za turizam baziran na prirodnim vrijednostima, bit e
krucijalan.
Na podruju Unsko sankog kantona, kroz odluke koje su zasnovane na Zakonu o zatiti prirode iz
1965. godine, zatiene su slijedee lokacije i podruja:
Takoe, kroz plan vieg reda, tj., Prijedlog Prostornog plana FBiH, zatiena su podruja:
Zakon o zatiti prirode iz 1965. godine, nije usklaen sa dananjom kategorizacijom i terminologijom
IUCN klasifikacije podruja prirodnih vrijednosti. U planskom periodu se treba izvriti adekvatna
klasifikacija postojeih/prepoznatih/planiranih podruja prirodnih vrijednosti, koje su ve od znaaja
426
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Prirodno naslijee Unsko sanskog kantona u planskom periodu moe biti obogaeno prepoznatim
cjelinama, podrujima i fenomenima:
Opina Biha
Srednja Una,
Jezero Pecka,
Crno jezero,
Rijeka Krunica,
Krunika peina (imi peina),
umsko podruje ujnovac,
umsko podruje Vukovac,
Mrjestilite Krunica,
Riborevir Krunica (lipljen i pastrmka),
427
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Peina Ledenica,
Praumski rezervat na planini Osjeenici,
Meina peina,
Budina jama,
Ledenjaa peina,
Dvostruka peina,
Jama Lanite.
Opina Buim
Izvor Svetinja,
Lovite Dobro selo,
umski kompleks Jelovski potok,,
Hrast kitnjak - Jelovski potok,
Buimsko jezero,
Riborevir Buimsko jezero,
Dobro Selo.
Opina Cazin
Rijeka Korana
Traka Ratela - termalni izvor
Peina Radetina
Ponor kod Peigrada
Ponor kod Stijene
Srednja Una
Opina Klju
Rijeka Koranica,
428
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Rijeka Sanica,
Jezero na vrelu Koranice,
Jabukovako jezero,
Jama Jezero,
Jama Zveketua,
Dolina rijeke Banjice,
Vodopad Grabovnica na pritoci Banjice,
Rijeka Sana,
Izvor rijeke Sanice.
Izvor Zdena,
Sanska Ilida - termalne i termomineralne vode,
Termalno vrelo Kozica,
ovjeja ribica - peina Dabar,
Ribogojilite Zdena,
Termalno vrelo Tjenica,
Riborevir Laite,
Kerkezova peina,
Peina Suvaja,
Jama Oko,
Grbia peina,,
Koranica - memorijalno spomen podruje,
Peina Vrujac,
Dolina rijeke Kozice,
Izvor Zdena,
Ponornice Jezernica, ardeia, Podgora.
Peina Hukavica,
Peina u Rajnovcu,
Peina u Podzvizdu,
Peina u Kudicima,
umski kompleks Bukovlje,
umski kompleks Kajtezovac,
umski kompleks Mrtvac,
umski kompleks Vrnograka glavica,
umski kompleks Kestenovaka glavica,
umski kompleks Kapan.
429
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Osim nacionalnih spomenika, koji su ve zatieni na dravnom nivou, pregled stanja kulturno
historijskog naslijea kantonalnog ili lokalnog znaaja, mogao bi sam po sebi biti dostatan za jednu
cijelu knjigu.
U planskom periodu, potrebno je izraditi detaljne preglede stanja, vrijednosti, poloaja i dostupnosti
kulturno historijskih spomenika, te ih aktivno angairati u turistiku ponudu Kantona.
Opina Biha
430
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
432
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
433
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Opina Cazin
434
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Opina Klju
436
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
437
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
440
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
TABELE:
442
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
443
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
444
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
445
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
Tabela 208 pregled stanja javnih ustanova za predkolski odgoj _________________________ 246
Tabela 209 pregled stanja privatnih ustanova za predkolski odgoj _______________________ 246
Tabela 210 pregled stanja i korisnika objekata za srednje obrazovanje Unsko sanskog kantona 249
Tabela 211 zastupljenost zanimanja _______________________________________________ 250
Tabela 212 visokokolske ustanove u Unsko sanskom kantonu _________________________ 251
Tabela 213 ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zatite __________________________ 252
Tabela 214 pregled zdravstvenih ustanova po opinama i njihovi kapaciteti ________________ 254
Tabela 215 pregled brojnosti i stanja ustanova socijalne zatite __________________________ 258
tabela 216 struktura raseljenih osoba u opinama Kantona _____________________________ 259
tabela 217 broj prijavljenih krivinih djela ___________________________________________ 259
Tabela 218 spomenici prirode i zatiena prirodna podruja unsko sanskog kantona ________ 268
Tabela 219 zatieni objekti prirode prema klasifiakciji Zakona o zatiti prirode iz 1965.godine _ 269
Tabela 220 - Pregled statusa, vrste i broja dobara kulturnog naslijea sa podruja Unsko-sanskog
kantona zakljuno sa 16. septembar 2013. godine. _____________________________________ 271
tabela 221 kulturno historijsko naslijee Unsko sanskog kantona _____________________ 273
Tabela 222 tipovi turizma u odnosu na prirodno naslijee ______________________________ 286
tabela 223 oneiivai u privredi__________________________________________________ 292
Tabela 224 granine vrijednosti kvaliteta zraka_______________________________________ 297
Tabela 225 - Procjena kontaminiranosti kantona minama i drugim NUS-a ___________________ 303
tabela 226 prijedlog izgradnje saobraajne infrastrukture ______________________________ 305
tabela 227 prolazak infrastrukturnih ssitema kroz zatiena podruja _____________________ 305
tabela 228 planirana izgradnja elektroenergetske infrastrukture _________________________ 312
tabela 229 znaajniji zemljotresi na podruju Unsko sanskog kantona ___________________ 315
Tabela 230 SWOT analiza nacrta strategije razvoja Unsko sanskog kantona ______________ 358
tabela 231 projekcija demografskog kretanja prema Prijedlogu Prostornog plana FBiH _______ 360
tabela 232 projekcija broja stanovnika u planskom periodu po petogoditima ______________ 362
tabela 233 spolna struktura stanovnitva uplanskom periodu ___________________________ 362
tabela 234 starosna struktura stanovnitva u planskom periodu _________________________ 362
tabela 235 varijante projekcije broja stanovnika u planskom periodu _____________________ 363
tabela 236 pregled prioritetnih projekata planiranih magistranih cesta Unsko sanskog kantona389
tabela 237 cestovni pravci predvieni za prekategorizaciju _____________________________ 390
tabela 238 koliine energije iz mHE ________________________________________________ 409
tabela 239 naselja sa potencijalom za razvoj sistema daljinskog grijanja ___________________ 411
tabela 240 izvorita sa potencijalom za integrisanje u opinske i regionalne sisteme
vodosnabdjevanja _______________________________________________________________ 418
tabela 241 potrebe za vodom u planskom periodu ____________________________________ 419
tabela 242 hidropotencijal po slivovima_____________________________________________ 421
tabela 243 naselja u kojima je potrebno izgraditi postrojenja za preiavanje otpadnih voda sa
preko 2 000 stanovnika varijanta A ________________________________________________ 422
tabela 244 naselja u kojima je potrebno izgraditi postrojenja za preiavanje otpadnih voda sa
preko 2 000 stanovnika varijanta B ________________________________________________ 423
tabela 245 naselja u kojima je potrebno izgraditi postrojenja za preiavanje otpadnih voda sa
manje od 2 000 stanovnika ________________________________________________________ 424
446
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
ILUSTRACIJE:
447
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
LITERATURA:
448
PROSTORNA
PROSTORNI PLAN UNSKO SANSKOG KANTONA
OSNOVA
450