TEHNIKA ANALIZA (PRIMJERI)

to je tehnika analiza?
Tehnika analiza, oslanjajui se na razliite grafove i indikatore, prouava kretanje cijena dionica (ili
kojeg drugog financijskog instrumenta) u prolosti s ciljem predvianja trenda kretanja cijena u
budunosti. Utemeljitelj tehnike analize bio je Charles Dow ija je tvrtka Dow Jones prva poela
sustavno pratiti kretanje cijena. Dow je krajem 19. stoljea utvrdio osnovne postavke na kojima se
temelji dananja moderna tehnika analiza.

Osnova tehnike analize lei u empirijskoj injenici da trite anticipira sve budue dogaaje tj. da su u
sadanju cijenu neke robe ukljuune (sve) dostupne informacije o istoj. Sve to bi moglo imati nekakav
utjecaj (makroekonomsko okruenje, politiki razlozi, oekivanja investitora, promjene u poslovanju...)
odraava se na cijenu. Gornja pretpostavka esto se "naziva" i pretpostavka efikasnog i transparentnog
trita: svaka relevantna informacija podjednako je (i u isto vrijeme) dostupna svima te e ju velik broj
sudionika na tritu podjednako interpretirati. Time e investicijske odluke velikog broja 'racionalnih'
investitora u mnogo emu biti sline.
Dalje, TA pretpostavlja da kretanje cijena (vrijednosnica, indeksa, valuta...) nije sluajno nego da slijedi
odreene zakonitosti koje se ponavljaju u ciklusima (cikliko kretanje ekonomije). Prouavanjem takvih
zakonitosti u prolosti, mogue je priblino predvidjeti i njihovo ponavljanje u budunosti. Svrha
koritenja grafova i razliitih indikatora je u olakavanju odreivanja trenda i karakteristika kretanja
cijene u prolosti.
Konano, "What is More Important then Why" tj. kretanja na tritu vanija su od njihovih uzroka.
Fokusirajui se samo na analizu trenutne trine cijene i njenog kretanja u prolosti, TA predstavlja
direktni pristup analizi trita.

Primjena tehnike analize mogua je ako postoji efikasno i transparentno trite. Ono podrazumijeva
relativno velik broj sudionika koji pojedinano ne mogu znaajno utjecati na cijene kao i mali utjecaj
insajderskih informacija. Donedavno je na hrvatksom tritu kapitala, zbog njegove plitkosti, TA bila
prilino ograniena. No na sve veem broju (likvidnih) dionica, kod kojih postoji kontinuitet trgovanja,
primjena TA postaje sve kvalitetnija. tovie, u situacijama silaznog trenda i negativnih oekivanja, TA
ponekad jedina daje ispravne sugestije za investicijske odluke. Ipak, mo TA u najveoj mjeri ovisi o
njenom tumau.

Oblici grafova tehnike analize

Alati tehnike analize su grafovi i indikatori. Grafovi prikazuju osnovne elemente potrebne za
prouavanje kretanja cijene. Osnova svakog grafa je krivulja teajeva (cijena) i protrgovani volumen.
Proizvoljno, na graf se ucrtavaju i drugi indikatori koji prikazuju apsolutne i relativne promjene,
odreene prosjeke i mnoge druge odnose.

Candelstick
Jedan od osnovnih i esto koritenih grafova je Candlestick ili japanske svijee. Candlestick graf je
japanska verzija crtanja grafova, a postao je popularan radi svoje izraajnosti. Krivulja kretanja cijena
sastoji se od niza svijea, a jedna svijea prikazuje najviu i najniu te prvu i zadnju cijenu za
pojedini trgovinski dan. Najnia i najvia vrijednost spojene su tankom linijom, debljom linijom
(pravokutnikom) opisan je raspon izmeu poetne i zavrne cijene. Ako je poetna cijena manja od
zavrne (rast) pravokutnik je prazan ("bijela boja"), u protivnom (kod pada cijene tijekom dana),
pravokutnik je pun ("crna boja"). Zavisno od kretanja navedenih cijena formiraju se razliiti oblici
svijea. Uoavanjem kombinacija pojedinih svijea, tehniari pokuavaju predvidjeti budue
kretanje cijena.

Primjer: Moving Average, Bollinger i Price Channel

Pliva d.d. Zagreb: PLVA-R-A

Suavanje Bollingerovih krivulja (BB) u sijenju ove godine signaliziralo je, nakon "smirivanja" dionice,
mogu poetak novog trenda kretanja cijene. Vrlo brzo je novi, silazni trend kretanja cijene potvrdio i
poloaj krivulje zakljunih cijena ispod pominog prosjeka cijena (SMA). "Klizanje" krivulje zakljunih
cijena po donjoj krivulji Bollingerovog pojasa pokazuje "jainu" trenda ali, istovremeno, i upuuje na
mogunost promjene smjera ("odbijanje" prema drugoj krivulji pojasa). Isto je posebno naglaeno
"probijanjima" donje krivulje. Uz sve vei raspon Bollingerovih krivulja, "buy" signal koji daju
"probijanja" dobija na znaaju. Na kraju drugog tjedna oujka, i cjenovni tunel (nije prikazan na grafu,
pogledajte graf uz tekst o Price Channel indikatoru) daje signal promjene trenda, "buy" signal: krivulja
zakljunih cijena "izala" je izvan tunela. Za primjer, na slian nain je tehnika analiza signalizirala
"sell" na samom kraju studenog prole godine. Za razliku od Bollingerovih krivulja i cjenovnog tunela,
koji "predviaju" promjene trenda, pomini prosjeci ne slue za "predvianje" ve za potvrdu novih
trendova. Novi trend (trend rasta) cijene dionice Plive bit e potvren presijee li krivulja zakljunih
cijena krivulju SMA (presijecanje s donje strane oznaava rast). Vrijedi pravilo da je potvrda to sigurnija
to je razdoblje uzeto kod izrauna pominog prosjeka vee.

Generalna napomena: vano je kombinirati vie indikatora tehnike analize kako bi se izbjegli pogreni
odnosno to prije prepoznali toni signali promjena trenda.
Oscilatori - pomoni indikatori
Oscilatori su pomoni ("sekundarni") indikatori tehnike analize koji se koriste uz osnovne indikatore ili
indikatore trenda (pomini prosjeci, Bollinger krivulje, cijenovni tunel). Oscilatori se koriste u cilju
pruanja dodatne potvrde (smjera) trenda te kod uvrivanja pravovremenih "buy" i "sell" signala.
Njihova upotreba je vrlo esta, a podjednako su korisni u gotovo svim razdobljima kretanja trita. Kako
kretanje cijene nikada nije u potpunosti ciklino nego ga karakteriziraju i "netrendovska" razdoblja kada
je upotreba osnovnih indikatora ograniena, tada (u takvim razdobljima vodoravnog kretanja cijene)
oscilatori mogu biti iznimno korisni jer mogu davati signale koje uobiajene tehnike praenja trenda ne
mogu. Bez obzira na trend, "tehniari" koriste oscilatore kao alat koji moe dati upozoravajue signale.
Vrlo je vana mogunost prepoznavanja stanja trenutane prenapuhanosti potranje (overbought ili
"sell" signal) ili stanja trenutane prenapuhanosti ponude (oversold ili "buy" signal), a koja esto nije
mogua bez koritenja oscilatora. Oscilatori takoer mogu uoiti da pojedini trend usporava i da je blizu
svog zavretka (prije nego to to postane oito). Iako su primjenjivi praktino u svim fazama kretanja
cijene, vano je napomenuti da oscilatori ponekad ne daju jasne signale o stanju na tritu. Zbog toga i
imaju karakter pomonih indikatora i uvijek se koriste u kombinaciji s osnovnim.

Koritenje
Oscilatori se crtaju na posebnom grafu koji se nalazi ispod grafa cijene. Kretanje krivulje pojedinog
oscilatora, u pravilu, na odreen nain prati kretanje krivulje cijena. Interpretacija signala koji se
generiraju ovisi o pojedinom oscilatoru, a mogua je na dva naina. Jedna grupa oscilatora (Momentum,
ROC, PPO, MACD) koristi sredinju ili 'nultu' liniju (zero line) na grafu. Kako se cijena tijekom
razdoblja mijenja i vrijednost oscilatora kree se iznad odnosno ispod sredinje linije: karakter signala
("buy" ili "sell") ovisi o poloaju oscilatora u odnosu na sredinju liniju (da li se oscilator nalazi iznad ili
ispod 'nulte' linije). Druga grupa oscilatora (RSI, CCI, Stochastic K%D, Williams %R) koristi donje i
gornje granice raspona (empirijski odreene), a poloaj oscilatora u odnosu na granice tumai se kao
"sell" ili "buy" signal odnosno overbought/oversold podruje.
Primjer: Moving Average uz oscilatore PPO i MACD
Pliva d.d. Zagreb: PLVA-R-A

Pad cijene dionice Plive sredinom 2002. godine potvrivali su negativni nagibi PPO i MACD indikatora
("sell" signal). Iako se cijena neko vrijeme odrala na razini 575 kuna, poloaj "linije okidaa" iznad
krivulje MACD te prelazak indikatora u podruje negativnih vrijednosti sugerirali su nastavak silaznog
trenda. Potvrdu silaznom trendu (i jo jedan "sell" signal) daje presijecanje linije pominih prosjeka
(SMA) i krivulje zakljunih cijena sredinom svibnja (krivulja zakljunih cijena i "krai" 20 dnevni SMA
presijecaju "dui" 50 dnevni SMA s gornje strane). Pad cijena nastavlja se sve do kraja srpnja. Linije
pominih presjeka tada jo ne signaliziraju moguu promjenu trenda.

Prvi "buy" signal daju niske (negativne) vrijednosti PPO i MACD, a zatim i njihove (pozitivne)
promjene smjera. Uz to, krajem srpnja MACD presijeca "liniju okidaa" i daje novi "buy" signal. Cijena
je (uz PPO i MACD) nastavila uzlaznom putanjom gotovo do kraja rujna kada je dolo do kratke
netrendovske korekcije cijene. Novi rast zapoinje ve sredinom listopada kada PPO i MACD ponovo
dobijaju pozitivan smjer ("buy" signal), a zatim i presijecaju "nultu" liniju na grafu to je dodatna
potvrda uzlaznog smjera. Istovremeno krivulja cijena presijeca "krai" SMA sa donje strane dajui
snaan "buy" signal.

Visoke pozitivne vrijednosti PPO i MACD poetkom prosinca (analogne onima s poetka travnja)
sugerirale su mogui zavretak uzlaznog trenda. Potvrdu tome i signal poetka silaznog trenda dali su
novi negativni nagibi PPO i MACD. "Jainu" silaznog trenda potvruje novo presijecanje pominih
prosjeka i krivulje zakljunih cijena krajem sijenja. Oba pomina prosjeka nalaze se iznad krivulje
zakljunih cijena uz, istovremeno, "dui" SMA iznad "kraeg" to se tumai kao snaan "sell" signal.
Konano, novi uzlazni trend (koji je jo uvijek aktualan) zapoinje sredinom oujka kada PPO i MACD
dobijaju pozitivni nagib, a zatim i presijecaju "nultu" liniju dajui potvrdu "buy" signalu. Novu potvrdu
signala daje i krivulja cijena koja presijeca "krau" SMA krivulju s gornje strane. U kratkom vremenu
PPO i MACD su se pribliili svojim maksimumima iz travnja i prosinca prole godine. Ovakve brze
promjene sugeriraju mogue usporavanje snanog rasta i zavretak uzlaznog trenda cijene dionice Plive.

Volumen
Sutina tehnike analize je prouavanje kretanja cijene vrijednosnice i njenog protrgovanog volumena.
Dok analiza kretanja cijene u prolosti slui njenom predvianju u budunosti, prouavanje volumena
slui kako bi se potvrdilia jaina pojedinog trenda ili trita.Tehniari smatraju da promjene volumena
prethode promjenama cijena. Promjene u volumenu posljedice su promjene u potranji ili ponudi na
tritu. Kombinacije rasta ili pada cijene zajedno sa porastom ili padom volumena sugeriraju jainu
pritiska na kupnju ili prodaju te odraavaju snagu trita. Ako volumen neke vrijednosnice raste za
oekivati je da kretanje cijene zadri postojei smjer. Ako je postojei trend cijene uzlazni, porast
volumena sugerira jaanje pritiska na kupnju to e za posljedicu imati nastavak rasta cijene. Ako je
trend cijene silazni, porast cijene sugerira jaanje pritiska na prodaju to e za posljedicu imati nastavak
pada cijene. Obrnuto, pad volumena trgovanja nekom vrijednosnicom moe biti upozorenje da bi se
postojei smjer kretanja cijene mogao promijeniti te sugerira smanjivanje pritiska bilo na kupnju ili
prodaju.

U ovom kontekstu potrebno je promatrati indikatore volumena. Percentage volume oscilator (PVO), koji
mjeri postotnu promjenu protrgovanog volumena izmeu dva pomina prosjeka, koristi se kako bi se
identificirala razdoblja poveavanja ili smanjivanja volumena trgovanja pri oba smjera kretanja cijene
vrijednosnice (rast ili pad). Porast ili pad PVO indikatora odraava porast ili pad pritiska na kupnju ili
prodaju ime se moe pretpostavljati nastavak kretanja cijene. On Balance Volume (OBV), koji mjeri
protrgovani volumen u odnosu na pozitivne ili negativne promjene cijene, koristi se kako bi se
identificirala kratkorona razdoblja pritiska na kupnju ili prodaju. Opet, praenjem jaanja ili slabljenja
tog pritiska moe se pretpostavljati daljnje kretanje cijene.

Promjene cijene uz razliite volumene trgovanja sugeriraju snagu trita. Openito, smatra se da je
trite snano kada je prisutan opi uzlazni trend. Na snanom tritu volumen se poveava pri porastu
cijene, a smanjuje se pri padu cijene. Obrnuto, smatra se da je trite slabo kada je prisutan opi silazni
trend. Na slabom tritu volumen se poveava pri padu cijene, a smanjuje se pri rastu cijene.

Odnos kretanja cijene, volumena i snage trita:

Koncept trenda
Koncept trenda jedan je od najvanijih elemenata u tehnikom pristupu analizi trita. Alati kojim se
slue tehniari indikatori, pomini prosjeci, volumen, linije podrke i otpora i dr. imaju za cilj
predvidjeti kretanje cijena vrijednosnica tj. predvidjeti njihov budui trend ili trend trita openito.
Trend ili smjer u kojem se kree cijena vrijednosnice ili trite uope nikada nije pravocrtno nego ga
karakterizira cik-cak kretanje na krivulji cijena koje 'ostavlja' vrhove i dna. Ovisno da li se vrhovi i dna
kreu prema gore ili dolje (ili postranice) uoava se smjer trenda. Uzlazni trend karakterizira niz vrhova
i dna koji se ponavljaju jedan iznad drugog. Obrnuto, silazni trend karakterizira niz vrhova i dna koji se
ponavljaju jedan ispod drugog. Horizontalno kretanje vrhova i dna karakterizira netrendovsko razdoblje
ili jednostavno netrend.
Koncept koritenja indikatora tehnike analize i itanja grafova vezan je uz injenicu da je uvijek
preporuljivo trgovati u smjeru opeg trenda trita ('trend is your friend'). Zavisno od postojeeg trenda,
tehnika analiza preporua razliite strategije trgovanja. Ako je trend uzlazni preporuuje se zauzimanje
'duge pozicije' ili strategija kupnje. Obrnuto, ako je trend silazni preporuuje se zauzimanje 'kratke
pozicije' ili strategija prodaje. No ako je trite u netrendovskom razdoblju, preporuljivo je 'biti sa
strane' tj. ne poduzimati niti kupnje niti prodaje sve dok trite ponovo ne promijeni svoj smjer.
S obzirom na trajanje trend moe biti dugoroan, srednjoroan ili kratkoroan. Dugoronim se smatra
trend koji zadrava svoj smjer due od godine dana. Srednjoronim se smatra onaj unutar godine dana
dok se trend krai od mjesec dana smatra kratkoronim. Kratkoroni trend promjenom smjera postaje
novi kratkoni trend. U sluaju da traje due od mjesec dana od tada postaje srednjoroan. Srednjoroan
trend se moe sastojati od nekoliko kratkoronih koji mogu biti razliitog smjera, a isto tako se
dugoroni trend moe sastojati od nekoliko srednjoronih i kratkonih, opet razliitog smjera (u praksi
se pojedni trend sastoji od maksimalno 3 do 4 kraa trenda). No dokle god postoji kretanje (cijene ili
vrijednosto indeksa) koje se moe okarakterizirati kao smjer, bez obzira na oscilacije u kretanju, smatra
se da postoji trend.

Na primjeru se vidi koncept pojedinih trendova. Kod uzlaznog trenda, svaki novi vrh i dno su vii od
prethodnih. Kod silaznog trenda, svaki novi vrh i dno su nii od prethodnih. Kod 'netrenda' vrhovi i dna
su na gotovo istim razinama.

Praenje trenda - podrka i otpor

Koncept podrke i otpore nadovezuje se na osnovni koncept trenda. Kretajui se u jednom smjeru,
krivulja zakljunih cijena na grafu 'biljei' vrhove i dna. Dno ili najnia razina cijene nakon koje krivulja
zakljunih cijena nastavlja kretanje uzlaznim smjerom, naziva se podrka. Podrka je razina cijene
ispod koje pritisak na kupnju nadilazi pritisak na prodaju te se silazni smjer kretanja krivulje zaustavlja i
nastavlja uzlaznim smjerom. Obrnuto, vrh ili najvia razina cijene nakon koje krivulja zakljunih cijena
nastavlja kretanje silaznim smjerom, naziva se otpor. Otpor je razina cijene ispod koje pritisak na
prodaju nadilazi pritisak na kupnju te se uzlazni smjer kretanja krivulje zaustavlja i nastavlja silaznim
smjerom.
Kod trendovskog kretanja u jednom smjeru, razine podrke ili otpora ne zaustavljaju trend nego ga
privremeno usporavaju. Tako se kod uzlaznog trenda prvotna razina otpora nakon nekog vremena
'probija', a trend nastavlja uzlaznim smjerom. No da bi se smjer trenda zadrao potrebno da je da svaki
sljedei vrh ili dno krivulje bude iznad prethodnog. Kod silaznog trenda, prvotna razina podrke se
takoer nakon nekog vremena 'probija', a trend nastavlja silaznom putanjom. Da bi se zadravanje
silaznog trenda potvrdilo potrebno je da svako sljedee dno ili vrh budu ispod prethodnog. Sluaj kada
se nove podrke/otpori ne kreu iznad prethodnih kod uzlaznog trenda ili ispod prethodnih kod silaznog
trenda, tehniari tumae kao signal mogueg zavretka postojeeg trenda. Potvrdu promjeni smjera
trenda obino daje 'zamjena' razina podrke i otpora to se tumai kao 'sell' signal kod promjene u silazni
trend ili 'buy' signal kod promjene u uzlazni trend (vidi sliku).
Slika 1-A, primjer podrki i otpora kod uzlaznog trenda; razina otpora toke 3 nalazi se iznad razine
otpora toke 1; razina podrke toke 4 nalazi se iznad razine podrke toke 2
Slika 1-B, primjer promjene trenda i 'buy' signala; razina podrka toke C nalazi se iznad razine
podrke toke A; 'probijanje' razine otpora toke B tumai se kao 'buy' signal (toka B0)
Slika 1-C, primjer promjene trenda i dvostrukog 'buy' signala; razina podrke toke C nalazi se ispod
razine podrke toke A; 'probijanje' razine otpora toke B tumai se kao 'buy' signal (toka B1); razina
otpora toke D nalazi se iznad razine otpora toke B; razina podrka toke E nalazi se iznad razine
podrke toke C; 'probijanje' razine otpora toke D tumai se kao drugi 'buy' signal (toka B2)

Slika 2-A, primjer podrki i otpora kod silaznog trenda; razina otpora toke 3 nalazi se ispod razine
otpora toke 1; razina podrke toke 4 nalazi se ispod razine podrke toke 2
Slika 2-B, primjer promjene trenda i 'sell' signala; razina otpora toke C nalazi se ispod razine otpora
toke A; 'probijanje' razine podrke toke B tumai se kao 'sell' signal (toka S0)
Slika 2-C, primjer promjene trenda i dvostrukog 'sell' signala; razina otpora toke C nalazi se iznad
razine otpora toke A; 'probijanje' razine podrke toke B tumai se kao 'sell' signal (toka S1); razina
podrke toke D nalazi se ispod razine otpora toke B; razina otpora toke E nalazi se ispod razine
otpora toke C; 'probijanje' razine podrke toke D tumai se kao drugi 'sell' signal (toka S2)

Linija trenda
Osnovna linija trenda je jedan od najjednostavnijih alata tehnike analize no takoer i jedan od
najvrednijih. Da bi upotreba tehnikih indikatora bila mogua (i korisna) potrebno je najprije utvrditi
smjer trita te trend kretanja pojedinane vrijednosnice koja se analizira. Linijom trenda utvruje se
kako smjer tako i snaga trendu (uz protrgovani volumen), a njeno praenje omoguava i predvianje
promjene postojeeg trenda. Uzlazna linija trenda je jednostavna linija ucrtana ispod dna krivulje
zakljunih cijena (koji slijede jedan iznad drugog). Obrnuto, silazna linija trenda je jednostavna linija
ucrtana iznad vrhova krivulje zakljunih cijena (koji slijede jedan ispod drugog).
Zakljune cijene imaju tendenciju 'odbijati se' od linije trenda. Uzlazna linija trenda djeluje tako kao
razina podrke. Zbog tog svojstva, tehniari tumae 'odbijanja' cijene od uzlazne linije trenda kao 'buy'
signale, oekujui naravno nastavak uzlaznog trenda. Obrnuto, silazna linija trenda djeluje tako kao
razina otpora te tehniari 'odbijanja' cijene od silazne linije trenda tumae kao 'sell' signale, oekujui
naravno nastavak silaznog trenda.
Sve linije trenda nemaju jednako znaenje. to linija trenda (uzlazna ili silazna) due zadrava svoj
smjer to je snaga trenda jaa. Takoer, to je njeno testiranje ee tj. to su 'odbijanja' cijene od nje
ea to je njeno znaenje vee. No isto tako, 'probijanje' linije trenda (neuspjeno 'odbijanje' krivulje
zakljunih cijena od linije trenda) moe biti prvi signal upozorenja da je postojei trend pri zavretku.
to je probijanja vie, linija trenda postaje nepouzdanija. Tehniari u pravilu koriste skalu 'probijanja'
kako bi vrednovali njegov znaaj. Primjerice, ako se uzlazna linija trenda (to je ujedno i razina podrke)
nalazi na razini 100, zakljuivanje cijene na 99 znai 'probijanje' linije trenda od 1%, to ne mora imati
vano znaenje. No ako se 'probijanje' dogodi dva ili tri dana zaredom ili ako u jednom danu ono iznosi
vie od 3%, tada je njegovo znaenje vee, a signal mogue promjene trenda dobija na teini.
Jedinstvenog pravila nema no veina tehniara koristi upravo kriterij od 3% ili 'probijanje' od dva dana
zaredom.
Korekcije cijene
Pri odreenom trendu, kretanje cijene u jednom smjeru nikada nije konstantno nego ono oscilira u oba
smjera. Ako se istovremeno zadrava postojei trend, tada se te oscilacije nazivaju korekcije cijene. Pri
uzlaznom trendu, nakon odreenog razdoblja rasta, u pravilu dolazi do korekcije cijene prema dolje, tj.
dolazi do pada cijene. Obrnuto, pri silaznom trendu, nakon odreenog razdoblja pada, dolazi do
korekcije cijene prema gore, tj. dolazi do porasta cijene.
Korekcije cijene omoguavaju dodatne prilike za kupnju ako je trend uzlazni odnosno za prodaju ako je
trend silazni. U praksi se pokazalo da korekcije cijene slijede odreene pravilnosti. Te pravilnosti
omoguavaju procjenu veliine korekcije. Praksa je pokazala da korekcije slijede odreene postotne
iznose. Pri kratkoronim i srednjeronim trendovima korekcije najee iznose 10 ili 20% razlike
izmeu poetne cijene postojeeg trenda i posljednje cijene prije poetka korekcije. Primjerice, ako je
trend uzlazan, a cijena se kree u rasponu od 100 do 200 (200 je cijena prije poetka korekcije) za
oekivati je korekciju cijene (ako se dogodi) do 190 (10% od 200 minus 100 je 10). Ako je trend silazan,
a cijena se kree u rasponu od 300 do 200, za oekivati je trajanje korekcije do 210 (10%). Ako se
nastavi korekcija (pad ili porast cijene) za oekivati korigiranje cijene do 180 pri uzlazanom trendu ili
220 pri silaznom trendu (20%). Kod dugoronih trendova najee se koriste razine 33%, 50% i 66% (u
odnosu na cijene pri poetku trenda). U sluaju da korekcija cijene 'probije' prvu razinu (33%) za
oekivati je nastavak korekcije do druge razine (50%). Ako korekcija cijene 'probije' i drugu razinu za
oekivati je nastavak korekcije do tree razine (66%). Ako 'probije' i nju tada je za oekivati povratak
cijene na poetnu razinu. Vano je napomenuti da su pravila o korekciji cijene primjenjiva samo ako pri
korekciji ne dolazi do promjene osnovnog trenda.

Ekstremi trenda
Maksimum trenda je najvea cijena koju je uzlazni trend dosegnuo prije promjene svog smjera. Obrnuto,
minimum nekog trenda je najnia cijena koju je silazni trend dosegnuo prije promjene smjera. Dan u
kojem trend postigne maksimum ili minimum naziva se 'dan promjene' (reversal day). 'Dan promjene'
sam po sebi nema veliko znaenje no u kontekstu 'tehnikih informacija' moe imati znaajnu ulogu.
'Dan promjene' najee slijedi pravilan uzorak trgovanja. Nakon to cijena postigne maksimum (vrh) ili
minimum (dno) ona se u pravilu korigira jo tijekom dana. Drugim rijeima, maksimum ili minimum
nekog trenda (prije promjene) gotovo nikada nisu i zakljune cijene dana. Kako je korekcija cijene u
'danu promjene' esto relativno velika tako i dnevni raspon trgovanja (od najvie do najnie cijene) bude
vei od prosjenog. Upravo taj veliki raspon trgovanja kada zakljuna cijena nije ujedno i najvea tog
dana kod uzlaznog trenda ili najnia kod silaznog trenda, prvi je signal mogue promjene trenda.
Razlog pouzdanosti ovog signala lei u tome to u sluaju slabljenja pritiska na kupnju ili prodaju druga
strana pojaava pritisak kako bi se smanjila razlika izmeu njih. Kod uzlaznog trenda tako kontinuirano
slabi prodaja, a jaa kupnja. Onog trenutka kada se jaanje pritiska promjeni dolazi do promjene trenda.
Obrnuto vrijedi za silazni trend. Cijena je u padu dok kontinuirano slabi pritisak na kupnju jer raste onaj
na prodaju. Promjena pritiska imat e za posljedicu i promjenu smjera trenda.

Uzorci trgovanja - promjena ili nastavak trenda

Svaki trend, bilo uzlazni ili silazni, povremeno doivljava korekcije. Pri korekciji trenda, nakon to
dosegne odreeni maksimum ili minimum, cijena se esto odreeno vrijeme kree 'netrendovski' tj.
oscilira u nekom rasponu koji nema ni uzlazni ni silazni smjer. Ovo vodoravno kretanje cijene esto daje
signale o promjeni ili nastavku prethodnog trenda. Da li e prijanji trend (nakon vodoravnog kretanja)
zadrati ili promijeniti svoj smjer sugeriraju uzorci trgovanja. Promatrajui grafove, tehniari uoavaju
razne uzorke kretanja cijena tj. slike ili formacije koje ostavljaju vrhovi i dna krivulje zakljunih cijena.
Upravo odreeni uzorci trgovanja upuuju na mogue budue kretanje cijena tj. na promjenu ili
nastavak trenda.
Dvije su vrste uzoraka: uzorci promjene i uzorci nastavka trenda. Dok uzorci promjene sugeriraju
zavretak prijanjeg trenda, uzorci nastavka sugeriraju da trite trenutno pauzira, da cijena doivljava
korekciju s obzirom na overbought/oversold stanje te da e nakon toga trend nastaviti prijanjim
smjerom. Takoer postoji razlika u trajanju uzorka. Uzorci promjene u pravilu traju puno due kako bi
dali valjan signal promjene trenda. Uzorci nastavka traju puno krae i esto daju pouzdanije signale
nego uzorci promjene. Takoer panju treba obratiti i na protrgovani volumen. Veliina volumena
potvruje snagu trita i postojeeg trenda. Uz to, kao i kod pojedinih indikatora, postoje iznimke koje
mogu dati krive signale. Zbog toga je uz promatranje uzoraka trgovanja potrebno koristiti i druge alate
tehnike analize kako bi se signali uzoraka pouzdanije protumaili.

Uzorci trgovanja - promjena trenda I.

Da bi uzorak promjene trenda bio valjano protumaen potrebno je utvrditi nekoliko polazinih toaka:
1. preduvjet tumaenja uzorka promjene je postojanje prethodnog trenda
2. prvi signal mogueg uzorka promjene trenda je probijanje linije trenda
3. to uzorak promjene due traje znaajnija e promjena trenda uslijediti
4. uzorci promjene pri uzlaznom trendu traju krae nego uzorci promjene pri silaznom trendu
Uzorci promjene slijede pravila ireg koncepta trenda. Tako se kod uzoraka promjene koriste elementi
linije trenda, razina podrke i otpora, minimumi i maksimumi. Pri promjeni trenda dolazi do probijanja
linije trenda. Vrhovi i dna krivulje zakljunih cijena ne uspijevaju ostvariti nove maksimume ili
minimume (zavisno od uzlaznog ili silaznog trenda), razine podrke i otpora se probijaju. Kombinacija
ovih pojedinanih 'akcija' krivulje zakljunih cijena ini uzorak promjene, a razliite kombinacije imaju
razliite nazive no zajedniko im je da nakon njih slijedi promjena trenda.

''Glava i ramena''
'Glava i ramena' je jedan od najpoznatijih i svakako jedan od najpouzdanijih uzoraka promjene.
Slika 1-A prikazuje 'glavu i ramena' pri uzlaznom trendu. Vrh C nalazi se iznad prijanjeg vrha A no
nakon toga krivulja takljunih cijena probija prvotnu liniju trenda (1) do toke D. Ovo probijanje linije
trenda tumai se kao signal mogue promjene trenda. Novi vrh E nalazi se ispod prijanjeg vrha C to
se tumai kao novi signal vjerojatne promjene trenda. Konano, probijanje korigirane linije trenda
(2)do toke F daje definitivnu potvrdu promjeni trenda. Novi vrh G nalazi se ispod prijanjeg vrha E to
takoer potvruje novi silazni trend. Slika 1-B prikazuje obrnutu 'glavu i ramena' pri silaznom trendu.
Tumaenje je obrnuto identino tumaenju slike 1-A.
Uzorci trgovanja - promjena trenda II. ''Trostruki vrh i trostruko dno''
'Trostruki vrh' ili 'trostruko dno' su zapravo varijacije 'Glave i ramene'. Razlika je u tome to se vrhovi ili
dna nalaze u istoj razini (tj. glava nije iznad ili ispod ramena). Slika 1. prikazuje 'trostruki vrh' pri
uzlaznom trendu nakon kojeg je trend promijenio smjer. Nakon dosezanja maksimuma, cijena se dva
puta korigirala do toaka B i D stvarajui u njima razinu podrke. Istovremeno je stvorena razina
otpora u priblino identinim vrhovima A, C i E. Nakon vrha C, cijena je zapoela silazni trend to je
potvrdila probijanjem razine podrke u toci F. Obrnuto, slika 2. prikazuje 'trostruko dno'. Nakon
dosegnutog minimuma u toci A cijena dvaputa nije probila razinu otpora u toakama B i D. Nakon
odbijanja od 'treeg dna' u toci E, cijena konano poprima uzlazni trend to potvruje i probijanje
razine otpora u toki F.
 Uzorci trgovanja - promjena trenda III.
''alica s drkom - tanjuri''
Slika 1. prikazuje 'alicu s drkom'. 'alicu' ini krivulja zakljunih cijena od toke A do toke C. Nakon
vrha u toki A cijena je zapoela silaznu putanju do dna u toki B nakon kojeg je nastavila rast do toke
C. Od toke C do toke D nastupilo je netrendovsko razdoblje kretanja cijene. To razdoblje ini 'drku
alice' nakon koje se cijena nastavila kretati uzlaznom putanjom. U sluaju da nije postojalo
netrendovsko razdoblje 'alica s drkom' predstavljala bi samo 'tanjuri' (od toke A do toke C). Kao
to je vidljivo alicu ili tanjuri karakteriziraju vrlo spore i postupne promjene cijene prema dolje i
prema gore. Stoga je teko procijeniti kada alica ili tanjuri tono zavravaju.

''iljak''
Slika 2. prikazuje 'iljak'. 'iljci' oznaavaju brza kretanja trita (prema dolje ili prema gore) te ih je
teko pravovremeno utvrditi. Kada se trite tj. cijena vrijednosnice pomake duboko u overbought ili
oversold podruje (obino skokovitim pomacima cijene) tada na grafu nastaje 'iljak'. Kako su
overbought/oversold podruja samo kratkorono odriva, nakon 'iljka' u pravilu slijedi promjena
smjera kretanja cijene (porast cijene nakon dna iljka u toki A ili pad cijene nakon vrha iljka u toki
B).
Uzorci trgovanja - nastavak trenda I.
Za razliku od uzoraka promjene trenda, uzorci nastavka trenda sugeriraju pauziranje trita, smanjenu
aktivnost na tritu ili korekciju cijene nakon ega se trend nastavlja prijanjim smjerom. Znaajna
razlika izmeu ove dvije vrste uzoraka postoji i u trajanju uzorka. Uzorci nastavka traju puno krae od
uzoraka promjene. Rijetko imaju dugoroni karakter nego je njihovo trajanje gotovo uvijek krakorono
ili srednjerono te zbog toga esto daju mnogo pouzdanije signale.
Uzorci nastavka trenda, kao i uzorci promjene trenda, takoer sadravaju elemente ireg koncepta trenda.
Razliite linije trenda, razine podrke i otpora, minimumi i maksimumi te kombinacije ovih elemenata,
to su zapravo 'tragovi' krivulje zakljunih cijena, ine uzorak nastavka koji sugerira nastavak
postojeeg trenda. Naravno, kao i kod pojedinih indikatora, postoje iznimke koje mogu dati krive
signale, te je uputno koristiti i druge alate tehnike analize kako bi se signali uzoraka pouzdanije
protumaili. Njihovo pravilno tumaenje, znaajno moe pomoi itanju grafova i predvianju budueg
kretanja cijene.

''Trokut''
Slika 1-A prikazuje 'simetrini trokut'. Da bi se trokut formirao potrebne su najmanje 4 promjene pri
kretanju cijene. U netrendovskom razdoblju, krivulja zakljunih cijena je 'iscrtala' dva vrha (toke A i
C) i dva dna (toke B i D), a spajanjem tih toaka formirane su dvije linije trenda koje ine trokut
(trokuti esto zabiljee i 6 promjena kretanja cijene tj. tri vrha: A, C i E te tri dna: B, D i F). Toka u
kojoj se dvije linije trenda spajaju naziva se vrh, a poetna irina izmeu dvije linije naziva se baza
trokuta. Udaljenost od baze do vrha je duina trokuta. Kako se irina trokuta prema vrhu smanjuje,
krivulja zakljunih cijena nakon 'odbijanja' od linija trenda (tj. stranica trokuta) u jednom trenutku
'probija' trokut te nastavlja prijanji trend. Ovo probijanje se najee dogaa u rasponu 2/3 do
duine trokuta (vidi plavi krug). Procijenivi tono duinu trokuta (od baze do vrha) prilino tono se
moe odrediti razdoblje u kojem e cijena nastaviti prethodni trend. Slika 1-B prikazuje ' rastui trokut'.
Gornja linija trenda (stranica trokuta) je vodoravna dok donja ima uzlaznu putanju. Rastui trokut je
karakteristian za bikovska kretanja tj. za uzlazni trend. Slika 1-C prikazuje 'padajui trokut'. Donja
linija trenda (stranica trokuta) je vodoravna dok gornja ima silaznu putanju. Padajui trokut je
karakteristian za medvjea kretanja tj. za silazni trend.

Uzorci trgovanja - nastavak trenda II.

''Zastava i zastavica''
Slike 1-A i 1-B prikazuju 'zastavu' i 'zastavicu', dvije formacije vrlo slinih karakteristika. Javljaju se (i
tumae) kao kratke pauze kretanja cijene kod vrlo dinaminih trinih kretanja (tehniari esto kau da
trite hvata zraka prije nego to nastavi trati u istom smjeru) i po tome su najsliniji trokutima.
'Zastava' se forimira nakon najmanje 4 promjene kretanja cijene no esto ih bude i 6 ili vie. Krivulja
zakljunih cijena je 'iscrtala' tri vrha (toke A, C i D) i tri dna (toke B, D i F). Svaki vrh je nii od
prethodnog vrha, svako dno je nie od prethodnog dna (bikovska zastava, obrnuto vrijedi kod medvjee
zastave). Spajanjem tih toaka formirane su dvije linije koje ine raspon trgovanja nakon kojeg se cijena
nastavila kretati prijanjim smjerom. 'Zastavica' je jo vie slina 'trokutu'. Formira se puno bre od
'trokuta' no raspon trgovanja moe varirati od malog do vrlo irokog. Nakon nekoliko promjena
kretanja cijene tj. formiranja 'zastavice', trend se takoer nastavlja istim smjerom.

''Klin''
Slike 1-C i 1-D prikazuju 'rastui plin' i 'padajui klin'. 'Klinovi' su formacije takoer vrlo sline
'trokutima' no za razliku od njih ne poznaju pravilnosti kod kretanja cijene te se obino formiraju neto
sporije tj. u duem vremenskom razdoblju. Formiraju se isto kao i 'trokuti' ili ' zastave' nakon
kontinuiranih promjena cijena. Rastui trokut ima medvjei karakter nakon kojeg cijena nastavlja
silaznom putanjom dok 'padajui klin' ima bikovski karakter nakon kojeg cijena nastavlja uzlaznom
putanjom.

Preporuke uz tehniku analizu

Iako tehnika analiza pravilnim tumaenjem moe dati vrlo pouzdane 'buy' i 'sell' signale, postoje
razdoblja u kojima ona nije tako uinkovita. Za vrijeme stagnacije trita ili netrendovskog razdoblja
trgovanja, tehniki indikatori jednostavno ne sugeriraju pouzdana budua kretanja nego daju samo
naznake moguim promjenama ili nastavku smjera. Stoga mnogi investitori poseu za drugim
kriterijima u svojim investicijskim odlukama. esto su takvi kriteriji loa podloga za odluku o kupnji ili
prodaji te mnogima donose gubitke pri ulaganju. to je potrebno initi ili ne initi kako bi se izbjegle
pogreke u trgovanju:
1. Rezanje gubitaka - mnogi investitori ne ele prodavati uz male gubitke nadajui se da e cijena
uskoro porasti. esto takvi gubici postaju sve vei i vei. Ako ne postoje jasni signali brzog oporavka
cijene preporuka je rezati gubitke na razini 5% od kupovne cijene (neki preporuaju i do 7-8%).
2. Kupnje pri silaznoj putanji znae kupnje pri velikim padovima cijene nadajui se da je ve
dosegnuto dno nakon kojeg e cijena poeti rasti. esto cijena nakon to padne vrlo nisko, potone jo
nie. Potrebno je ekati pouzdan signal promjene smjera i kretanje cijene prema gore da bi se poelo
kupovati.(Why try to catch a falling dagger?)
3. Uprosjeivanje cijene (price averaging) - mnogi pri padu cijene kupuju na niim razinama kako bi
uprosjeili prvotnu ulaznu cijenu. Ako ste portfolio ulaga ovo znai da sredstva ulaete tamo gdje
gubite, a ne tamo gdje zaraujete.
4. Kupnje na glasine, vijesti i preporuke drugim rijeima, mnogi su spremni kupovati na osnovu
onoga to drugi kau. Iako nove informacije na tritu mogu dii cijenu prema gore, uvijek je upitno
koja je informacija takva i koliki ju broj investitora na tritu ve ima.
5. Kupnja poznatih imena svi su uli za neke najvee kompanije. Velike kompanije ne znae nuno
da i njihove dionice treba kupiti. Za sve postoji pravo vrijeme i prava cijena.
6. Izbjegavanje kupnje pri povijesno najviim cijenama to se ini iz razloga jer mnogi smatraju da
je takva cijena previsoka i da na toj razini treba prodati. Trite se uvijek pokazivalo kao mnogo
pouzdanije od osobnih miljenja i preferencija. Visoka cijena nikada nije sluajna.
7. Uzimanje malih profita i dranje gubitaka tj. initi upravo suprotno od onoga to bi trebalo,
rezati male gubitke i 'davati' profitu prostora za rast.
8. Kada prodati mnogi investitori nakon kupnje i nakon to cijena pone rasti uope ne znaju to vie
uiniti i kada prodati. Potrebo je primarno koristiti tehniku analizu. Iako se za odluke o kupnji moe
koristiti i drugim analizama, pravi timing za prodaju najbolje e sugerirati tehnika analiza.
9. Zaokruivanje cijene umjesto davanja trinih naloga. Mnogi su skloni davanju prodajnih naloga
na zaokruenim cijenama (100, 200, 500 ili dr.). Problem je to mnogi rezoniraju slino te se i razine
otpora esto formiraju na 'okruglim razinama' koje cijena esto ne probije. Ako se odlui prodati,
preporuka je opredijeliti se za trini nalog (najbolje to se moe dobiti), a ne inzistirati na svojim
cijenama.
10. Ne znati to uiniti svaka odluka je bolja nego ne odluiti nita. Mnogi esto nisu sigurni to
napraviti, kupiti, prodati ili drati dionicu. Prije ulaska na trite potrebno je imati plan i biti odluan, to
je prihvatljivi gubitak, to je zadovoljavajui dobitak.