Professional Documents
Culture Documents
Preljevi Temisp Zapzat PDF
Preljevi Temisp Zapzat PDF
Sa pokretnim ureajem
- zapornicom
DIJELOVI:
Kruna preljeva
1
PRELJEVI NA OBJEKTU 1.) Preljev sa slapitem (umirujuim bazenom)
Brzotok
Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod
nasutih moe dio brane izvesti u betonu kao preljev.
Preljev
HP=H0
CP -koef.preljevanja H0 HP H0 H
P
ovisi o tipu preljeva
L duljina preljeva
2
Oblik konture preljeva
praktinog profila Gornja
Donja Gornja
kontura kontura
Creagerov preljev kontura mlaza mlaza
mlaza
(Cp=0,49)
(nema vakuma jer preljevni profil
Donja
ulazi u tijelo brane): kontura
Odnos P/H0
nja
anj
jec
nic
isp
ef.
Ko
2
od
lje
va
=
za
Q 2g C L(H 3/2
H 3/2
)
CP
P
3
P 1 2
a
e
-
Odn
os
d/H1
3
Preljevna polja
Preljevna polja omeuju se zidom, zid slui za usmjeravanje toka vode.
5. Nepreljevni Stup
Ozraivanje mlaza
dio brane
4. Razdjelni zid
1.Creagerov
preljev
Presjek A-A
Razdjelni zid
6. Izlazni dio
3. Prelaznica na
izlazni dio d= visina
razdjelnog
Popreni presjek zida
Most
Razdjelni
zid
4
Za osiguravanje prometa preko krune brane preljev se esto dijeli
stupovima preko kojih se gradi most.
SLAPITE
5
SLAPITE umirujui bazen
Koristi se za padove do 50 m.
U njemu se javlja vrtloni valjak hidraulikog skoka.
hS
h1 h2
t
LS
Duljina slapita
Proraun:
1.) Izraunati h1.
2.) Izraunati h2: h2 =
h1
2
( 8Fr12 + 1 1 ) ; Fr1 =
v1
g h1
3.) Usporedba h2 s dubinom donje vode hDV.
Ukoliko je hDV/h21,05 ne treba bunica, u suprotnom se izvodi bunica
dubine t.
hS/h2 skok je POTOPLJEN
- koef.potopljenosti (1,05-1,10) postoji nizvodni prag
(1,20-1,25) ako nema nizvodnog
praga
hS
h1 h2
t
LS
Duljina slapita
6
Slapite se moe i proiriti.
b B
b
> 0,33 h2 =
h1 b
2 B
( )
8Fr12 + 1 1 ; Fr1 =
v1
g h1
B
Duljina slapita
h2 18-20 h2
L pasivnog skoka
L duljina
L aktivnog skoka L guenja skoka
Deponiranje
nanosa uslijed
povoljnog
obstrujavanja
praga
7
Razbijai energije povezani su s Freudovim brojem:
Fr<2,5 slapita nisu nuna
2,5<Fr<4,5 ovaj dio se izbjegava
4,5<Fr<9 potrebno je urediti slapite
Kod definiranja oblika i dimenzija slapita treba uzeti u obzir slijedee uvjete:
irinu rijene doline
Topografiju terena i dispoziciju objekta
Oblik protone krivulje donje vode
Geoloki sastav temeljnog tla slapita (zbog erozije nizvodnog korita i
nosivosti temeljnog tla)
8
Prelazna Jo nekoliko vrsta slapita
dionica
9
Slapite temeljnog ispusta i bunarskog preljeva -Lokvarsko jezero
10
Preljev praktinog profila (Lepenica), oteenja preljeva i brzotoka
11
SKI JUMP-odbaeni skok
Jednostavan i jeftin, esto se koristi kao izlazni dio evakuacijskih organa, pogotovo
kod visokih brana, kod kojih velike brzine stvaraju velike probleme u slapitu
(kavitacija, vibracije,...).
Moe se koristiti ukoliko je brana temeljena na stijeni i ako se dokae da erozijska
jama koju mlaz iskopa u koritu rijeke nee potkopavati temelje okolnih objekata
(brane, brzotoka, tunela) i ugroziti njihovu stabilnost.
Potrebno je odrediti:
Visinski poloaj tjemena
odskoka Z0
Radijus odskoka R0=(3-8)h0
Kut odskoka
Duljinu odskoka L0
Kut udara u donju vodu
12
POTOPLJENI SKI SKOK
Mlaz vode se ne odbacuje u atmosferu, ve se kontrolirano potapa donjom vodom.
Moe se koristiti ako je brana temeljena na stijeni i ako je donja voda dovoljno
visoka (potrebna je vea dubina vode nego kod klasinog slapita).
Manjih je dimenzija i jednostavnije konstrukcije nego klasino slapite.
U odnosu na klasini ski-jump manja je erozija korita nizvodno.
Treba odrediti:
Radijus odskoka Rh1
Kut odskoka =45
5. Linija
1. Odskok dna prije
erozije
A) eoni preljev:
Brzotok - ozraivanje mlaza,
zakoenje vodnog lica ako je Preljev
13
eoni preljev sa zapornicama na
nasutoj brani
Brzotok i slapite
B) Boni preljev:
1. Preljev
1. Preljev
Presjek A-A kroz sabirni kanal
3. Prelazna dionica
4. Kontrolni
4. Kontrolni presjek hkr presjek
3. Prelazna dionica
Presjek B-B
3. Prelazna dionica
6. Izlazni dio
14
Boni preljev sa sabirnim kanalom (Botoniga)
15
C) Bunarski (ahtni) preljev:
Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje
pa ga se moe preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.
8.Prilazna
1. Preljevni ljevak dionica
7. Slapite
plombiranje
8.Prilazna
dionica
1. Preljevni
ljevak
I Preljevanje
II Istjecanje ispod
deflektora
Preljevanje
16
Bunarski preljev na
Lokvarskom jezeru
17
TEMELJNI ISPUST
Postavlja se:
Kroz tijelo brane (kod betonskih)
Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih)
Ispod brane (koristi se rijetko)
Ulazni dio
1
Temeljni ispust kroz tijelo brane:
Radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih, olakanih i lunih
brana
Ulaz je na uzvodnom licu brane
Havarijski i remontni zatvara radi se na uzvodnom licu
Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u
tijelu brane
Moe se koristiti slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste
istovremeno
Aeracija
preljeva
Slapite preljeva i
temeljnog ispusta
Ulazni
dio
2
Temeljni ispust oko/ispod brane-kroz teren:
Radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih
Radi se kao tunel sa zatvaranicom na ulazu, blizu sredine ili na kraju
Perua
(na Cetini)
PRORAUN:
Q = F 2gH
1
=
1 + LOK + LIN
Q protok
koef. gubitaka
F povrina poprenog presjeka tunela
LOK lokalni gubici (uslijed trenja)
LIN linijski gubici (na ulazu, reetci, u krivinama,)
3
Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se
on nakon zavretka brane tunel moe adaptirati u temeljni ispust, odvod
bunarskog preljeva, dovod na HE,.
Ako se obilazni tunel koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u
odnosu na potrebne dimenzije temeljnog ispusta pa se adaptacija provodi u
obliku suenja na mjestima zavaraa.
Dimenzioniranje slapita se provodi kao kod preljeva (vidi prethodno
predavanje).
4
ZAPORNICE I ZATVARAI
Na preljevu zapornice/ustave
Zapornice na preljevima
Podjela:
Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE:
- GREDNE
- PLOASTE (tablaste)
- SEGMENTNE
- VALJKASTE
- KUKASTE
Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU:
- SEKTORSKE
- ZAKLOPKE
- KRUNE
- KROVASTE
1
Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE
GREDNE ZAPORNICE izvode se samo kao pomoni (remontni)
zatvarai
HE Lepenica
HE Varadin
2
PLOASTE ZAPORNICE
Postavljaju se u utore
tako da :
Klize
Kotrljaju se
3
Brana na Dravi
(za HE akovec)
Brana na Dunavu
Freudenau
(Be)
4
SEGMENTNE ZAPORNICE nastavak
Prednosti:
Zbog krunog oblika vanjske povrine
zapornice (prema vodi), krutost
zapornice je velika pa se teko
vitoperi, manje je podlona vibracijama i zahtijeva manje materijala od
ploastih zapornica
Nema utora u stupovima po liniji kontakta sa zapornicom ime se poboljava
strujna slika i izbjegava mogunost zatrpavanja utora nanosom ili ploveim
objektima
Tijelo segmentne zapornice predstavlja puno povoljniju strujnu konturu od
donjeg brida ploaste zapornice, pa je istjecanje pri manjim otvorima
stabilnije (nego kod ploastih)
Za podizanje zapornice potrebne su relativno male sile (u odnosu na
ploaste)
Nije potrebna visoka konstrukcija za podizanje zapornice
Mane:
Velika koncentracija naprezanja u okolini oslonca obino zahtijeva
prednaprezanje i sloenu skupu konstrukciju stupova
Konstrukcija same zapornice i leita je sloena
Kraci zapornice zahtijevaju znatno due stupove nego kod ploastih
zapornica
VALJKASTE ZAPORNICE
Visine do 10 m.
Duine do 50 m.
Prednosti:
Velika krutost i mogunost zatvaranja velikih irina otvora
Dobra evakuacija leda, plivajuih objekata i nanosa
Mane:
Cijena (zbog sloenosti)
5
Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU
SEKTORSKE ZAPORNICE
Oslanjaju se cijelom duinom na krunu (prag) objekta, stoga su vrlo krute i imaju
mogunost zatvaranja velikih raspona (preko 50 m).
Uputaju se u utore/otvore
na samoj brani.
Poloaj oslonca:
Nizvodno
Uzvodno
ZAKLOPKE (KLAPNE)
Prednosti:
Brzina manevriranja Otvor
Precizna regulacija razine vode i protoka
Nisu potrebni stupovi
Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata
Mane:
Osjetljivost na vibracije
Potrebna visina/dubina praga za ugradnju
Potrebno ienje otvora za servo ureaj
6
Brana VALII
7
Zatvarai na temeljnim ispustima,
dovodima,
Kontroliraju (otvaraju/zatvaraju) dovod pod pritiskom.
Koriste se jo i na dovodnim tunelima, cjevovodima HE, koji mogu biti
pod pritiskom i sa slobodnim vodnim licem iza zatvaraa.
Vrste 3 grupe:
PLOASTI i SEGMENTNI
LEPTIRASTI i KUGLASTI (princip otvoreno/zatvoreno)
IGLASTI i TELESKOPSKI (regulacija od - % protoka)
Namjena:
Za regulaciju protoka - Koriste se zatvarai koji omoguavaju
stabilan rad pri svim proticajima - segmentni i
iglasti
Areacijski otvor
Nizvodna brzina zraka ~50m/s
brtva
Atmosferski pritisak
8
Pravokutna
Aeracijska cijev dionica
Glavni Pomoni
zatvara zatvara
Dubinska zatvaranica
Pristup zatvaraima
Pristup je otean (osim kod zatvaraa na
Presjek 0-0 Presjek 1-1
nizvodnom kraju dovoda) jer se nalaze u
tijelu brane ili u ahtu duboko ispod povrine Prelaznice kod dovoda pod pritiskom
terena.
Prilaz:
Betonske brane ahtovi i galerije
Nasute ahtovi ili kule sa pristupnim
mostovima Ulazni
dio
Mehanizam za pokretanje zatvaraa moe
biti:
Neposredno iznad zatvaraa dubinske Utori za Injekcijska
zatvaranice gredne zavjesa
zatvarae
Iznad razine u akumulaciji povrinske
t i
9
PLOASTI I SEGMENTNI ZATVARAI
Koriste se na dovodima velikog poprenog presjeka sa pritiscima do
100-njak mVS.
Brana Valii
(Rjeina, Rijeka)
Temeljni ispust
sa segmentnim
zatvaraem
10
Temeljni ispust sa ploastim
zatvaraem na brani Botonega
11
LEPTIRASTI ZATVARA
Optereenje na objekt prenosi se preko kuita.
Najee se koristi kao havarijski na dovodima pod pritiskom.
Zatvara
Ne koristi se za regulaciju protoka. bypass-a
Koristi se na padovima do 300m. Bypass
KUGLASTI ZATVARA
Sastoji se od:
Sfernog kuita
Kugle s cilindrinim otvorom koji odgovara promjeru cijevi
Moe se koristiti i pri vrlo velikim pritiscima (1700 mVS).
Ima dva radna poloaja:
potpuno otvoren
potpuno zatvoren
Koristi se kao havarijski zatvara najee kod dovoda za HE.
Odlino brtvi i ima vrlo male hidraulike gubitke, ali je velikih dimenzija,
velike teine i visoke cijene, te je za njegovo pokretanje potrebna velika
sila.
12
KONUSNI regulacijski ZATVARA Howel Bunger ili
teleskopski zatvara
Sastoji se od:
Nepokretnog cilindrinog kuita
Hidrauliki oblikovanih rebara
Nepokretnog konusa
Pokretnog obodnog cilindra
(ijim se pomicanjem mijenja
protona povrina na izlazu i time
regulira protok)
Prednosti: Dovod zraka
KRUNO CILINDRINI
ZATVARA
13