TEHNOLOGIJA

GRAENJA
NISKOGRADNJA

XII. predavanje
TEHNIKA I
TEHNOLOGIJA
ASFALTERSKIH
RADOVA
 ASFALTERSKI RADOVI

VALJANI ASFALTBETONI

LIJEVANI ASFALTBETONI

ASFALTNI MAKADAMI

ASFALTERSKI RADOVI
 Asfalterski radovi

obuhv aaj u izvedbu asfaltnih zastora (plone graevinske konstrukcija)

asfaltni slojevi kolnikih konstrukcija

obloge pokosa i dna hidrotehnikih kanala, brana i bazena

podloge hodnika i pjeakih staza;

podovi hala, igralita ....
od raznih vrsta asfaltnih betona

valjani asfaltni betoni

asfaltni tepisi

lijevani asfalti
kod koj ih j e v eziv o agregata v iskomolekularna organska ugljikovodina
(hidro-karbonatna) veziva

dobra adhezijsku prionjljivost na kamene materijale

hidrofobnost tj . odbijaj u v odu,

plastina konzistencija,

otporna na dj elovanje atmosferilija i raznih agresivnih kemikalij a.

Asfaltni beton
mjeavina triju osnovnih sastavnica
1. ugljikovodino vezivo
2. kameno brano

- mljevena kamena sitne (praina) veliine "zrna"
do oko 0,25 mm (iznimno 0,71 mm)

- 60 % - 85 % granulometrijskog sastava ini punilo
(promjer "estica" manji od 0,063 mm)
3. mineralna sastavnica tj. kamena sitne (agregat
asfaltne mase)
 nesijani ili sijani prirodni ljunak
 drobljeni nesijani ili sijani minirani kameni materijal.
 Ugljikovodina veziva

- prirodni asfalt

o podzemnih nalazita

o ponekad izbija na povrinu u obliku asfaltnih jezera
(otok Trinidad),

- bitumen (petrolejski odnosno naftni asfalt)

o dobiva kao posljednji teki proizvod (ostatak) pri
destilaciji sirove nafte,

- katran (ter)

dobiva suhom destilacijom ugljena ili, rijee, rasvjetnog
plina.

Katran

- kvalitetnije vezivo od bitumena -

o nia viskozn osti

viskoznost je mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni ploaja
sastavnih estica neke tvar; pri povienoj temperaturi se smanjuje
pa se stoga sastvanice asfaltne mjeavine zagrijavaju kako bi
ukupni tehnoloki postupak rezultirao to kvalitenije izvednim
asfaltnim zastorom

o visoka prionljivost na agregat

- vea otpornost na djelovanje vode

- proizvodno naskuplje vezivo

- ne rabi u masovnim asfalterskim radovima

- rabi se za visokokvalitetne lijevane asfaltne zastore -

o kolnika mostov a

o plonika gradskih ulica.
 Bitumen

Razmj erno nepovoljna viskoznost bitumena smanj uje se -

- razrjeivanjem bitumena podesnim ulj ima (nakon ugradnj e
asfaltne mj eavine ulj a ispare - ov aj se postupak u praksi rij ee koristi)

- disperzijom bitumena u vodi

o polustabilne bitumenske emulzije

o mj eavine bitumena, vode i emulgatora

anionske ili kationske aktivne tvari (ovisno o agregatu)

smanj uje povrinsku napetost izmeu rasprenog
bitumena i vode

omoguavaj u brzo vezanj e odnosno "lj eplj enje" bitumena
po pov rini agregata

nakon isparavanjem ulja ili v ode bitumen ostaje kao veziv o u
asfaltnoj masi.
 Punilo (kameno brano)

- uvruje strukture ugljikovodinog veziva

- smjesa bitumena i punila daje bitumenski mort.

o povezuje zrna kamenog skeleta

o ispunja va prostor izmeu zrna kamenog skeleta

o sastoji se od

dijela slobodnog bitumena

stvara ljepljivi filma oko zrna kamenog
skeleta koji time postaje koherentan materijal

ispunjava prostor izmeu zrna kamenog
skeleta a dio pore unutar pojedinih zrna
(adsorbirani bitumen)

samog bitumenskog morta koji sadri punilo i
drugi dio (vezanog) bitumena.

Agregat asfaltnog betona

- ini 92 % do 97 % mase asfaltne mjeavine

- sastoji se od slijedeih proizvodnih inaica kamene
sitnei

o prirodni (ne)sijani nedrobljeni pijesak i ljunak,

o prirodni drobljeni (i sijani) ljunak,

o drobljena i sijana kamena sitne dobivena iz
(minirane) stijene

o mijeavina drobljenih (predhodno miniranih) i
prirodnih (pjeskovitih, ljunkovitih) kamenih materijala
bilo nesijanih bilo sijanih.
 Agregat asfaltnog betona

- sva kamena sitne traenog granulometrijskog
sastava

- sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla

- karbonatnog sadraja

- bolje "obljepljepljivanje" bitumenom

- bolje "upijanje" bitumena

- jeftinija pridobivanje (proizvodnja)

- svi asfaltni slojevi kolnike konstrukcije

- troivi (habajui) slojevi kod srednjeg, lakog i vrlo
lakog prometnog optereenja

Mjeavina asfaltnog betona

- proizv onja i/ili izvedba-

o zagrijana (topla, vrua) mijeavina

zagrijane (vrue) kamene sitnei i zagrijanog (toplog) veziva

hladne kamene sitnei i zagrijanog veziva

zagrijane kamene sitnei i hladnog veziva

o hladna mjeavina

mj eavina hladne kamene sitnei i hladnog veziva

o izvan (dalje od) mjesta ugradnje (in plant)

o u neposrednoj blizini mj esta ugradnje (mijeanj e sastav nica
nije sastavni dio ugradnj e asfaltne mase)

o na licu mj esta ugradnj e

mjeanje sastavnica je dio postupka ugradnje asfalta
(in situ).
 Agregat asfaltnog betona

- drobljena kamena sitne traenog granulometrijskog
sastava

- eruptivno i/ili metamorfno porijeklo

- silikatni sadraj

- visoka fiziko-mehanika svojstva (visokoa
otpornost na habanje i na djelovanje smrzavanja)

- slabije/tee "obljepljuje" bitumen

- slabije "upija" bitumen

- skuplja u pridobivanju odnosno u proizvodnji

- samo za zavrene asfaltne zastore

- troive (habajue) sloje ve kod autocesta i cesta
(vrlo) tekog prometnog optereenja (ovo iz razloga to
je kamena sitne silikatnog sadraja

Vrste asfaltnih zastora i slojeva

U smislu

- naina i mjesta dodavanja (mijeanja) ugljikovodinog veziva

- zagrijanosti asfaltne mjeavine

- naina ugradnje (izvedbe) asfaltnog sloja
razlikuj u se -

- asfaltbetoni

- (v rui i hladni) valjani asfaltbetoni

- asfaltni tepisi

- lijevani asfalti (lijevani asfaltbetoni)

- asfaltni makadami -

- zasuti asfaltni makadami (pov rinske obrade)

- zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami

- mij eani asfaltni makadami

asfaltne stabilizacije
 Kolnike konstrukcije od
valjanih asfaltbetona
Savitljive cestovne kolnike konstrukcije

- izvode se u naelu od dva ili tri sloja asfaltbetona

o (redom od gore prema dole)

o (jednosloj ni ili dv osloj ni) asfaltni zastor koji obuhv aa -

troivi (habajui sloj, topeka)

deblj ine oko 4 cm ukoliko se radi o jednosloj nom zastoru

ukoliko se radi o dv osloj nom zastoru tada obuhvaa j

vezni sloj (binder) debljine oko 6 cm,

o nosiv sloj vezan bitumenom (bito-sloj ili bito-
ljunak) deblj ine oko 20 cm.

Vezani asfaltni kolnici

(kolnike konstrukcije)
Hrvatski tehnikim uvjeti za radove u cestogradnji utvrenju
slijedee asfaltne slojeve vezanih asf altnih kolnikih konstrukcija (redom od gor e):

- habajui sloj HS od asfaltbetona AB s agregatom
veliine zrna -

- do 8 mm (AB 4) za deblj ine izvedenog sloj a 2 3 cm

- do 12 mm (AB 8) za debljine izv edenog sloja 3 4 cm

- do 16 mm (AB 11) za deblj ine izvedenog sloj a 3,5 5 cm

- do 22 mm (AB 16) za deblj ine izvedenog sloj a 4,5 6 cm

- do 32 mm (AB 22) za debljine izvedenog sloja 7 8,5 cm

- gornji bitumenizirani nosivi habajui sloj BNHS s
agregatom veliine zrna

- do 22 mm (BNHS 16) za debljine izvedenog sloja 4,5 mm 6,5 cm

- do 32 mm (BNHS 22) za debljine izvedenog sloja 5,5 mm 10 cm

ov o je ustv ari vezni sloj.
 Vezani asfaltni kolnici
(kolnike konstrukcije) - nastavak
Hrvatski tehnikim uvjeti za radove u cestogradnji utvrenju
slijedee asfaltne slojeve vezanih asf altnih kolnikih konstrukcija (nast avak):

- - gornji bitumenizirani nosivi sloj BNS sa
agregatom veliine zrna ovisno o tipu i debljini sloja

- do 32 mm (BNS 22)

- do 45 mm (BNS 32)

- do 64 mm (BNS 45)

- donji bitumenizirani nosivi sloj D BNS sa agregatom
veliine zrna ovisno o tipu i debljini sloja -

- do 32 mm (DBNS 22)

- do 45 mm (DBNS 32)

- do 64 mm (DBNS 45)

to su ustvari nosivi slojevi vezani bitumenom .

Vezani asfaltni kolnici

(kolnike konstrukcije) - nastavak
Suvremeni habajui tj. troivi slojevi izv ode se takoer u vidu
splitmastiks asfalta (SMA)

posebne vrste asfaltne mase sa v rlo kvalitetnom droblj enom
kamenom sitnei te najkavalitetnij im bitumenom i prirodnim
asfaltom kao vezivom

ov o j e ustv ari jedan od oblika asfaltnog tepiha.

Donji bitumenizirani nosivi slojevi izv ode se takoer kao

asfaltne stabilizacije

oblik "in situ" uvrivanja slojeva kamene sitnei sa
hladnim ili zagrijanim bitumenom kao vezivom

slino kao stabilizacije vezanih no sivih slojeva kamen e sitnei kod kojih je
vezivo cement odnosno vapno.
 Asfaltbetoni

Valjani asfaltbetoni u uem smislu :

- mij eanj e asfaltne mase odv ija prije i izvan mjesta same
ugradnje u asfaltnim bazama

- ugradnja sa obvezatnim valjanjem izv edenog asfaltnog sloj a

- mogu biti proizv edeni i ugraeni kao

- hladne mjeavine (rij ea uporaba, uglavnom za odravanj e
kolnika krpanj em udarnih rupa)

- (uglavnom i naj ee) vrue mjeavine asfaltnbetona ,

- Asfaltni tepisi:

- podvrsta vrue mijeanih valjanih asfaltbetona

- za izvedbu tanjih i kvalitetnijih asfaltnih zastora),
 Asfaltbetoni - nastavak
- Lijevani asfaltI

- mijeanj e asfaltne mase prije ugradnje obavlja -

- ili u asfaltnim postroj enj ima ("in plant") dalje od
mjesta ugradnj e,

- ili u posebnim mijealicama na kamionskom
podvozju na licu mjesta ugradnje ("in situ")

- ugradnja asfaltne mase je lijevanjem na
podlogu bez strojnog valjanje izvednog asfaltnog
zastora

pov rina se zaglauj e laganim runim drvenim valj iima
ukoliko ugradnj a nije posebnim finierima za izvedbu
lij evanih asfalta

Asfaltni makadami

mijeanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ")

o ugradnja obuhvaa mijeanje sastojaka

o zagrijani ili hladni b itumena kao veziva, hladna kamena sitne i

- podjela:

- jednoslojni ... vieslojni zasuti asfaltni makadami

- jednoslojene ... vieslojne te pojaan e povrinske obrade

- prv o se na podlogu nanosi uglj ikov odino veziv o a zatim sloj kamene sitnei koj i se
nakon toga uv alj a v alj kom

- zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami

- prvo se izvodi sloj kam ene sitnei a z atim se sloj "zalijeva" ili prska vezivom
koje zatim prodir e ili "penetrir a" u sloj kam ene sitnei

- obvezatno zatvaranje ovako izvednih makadam skih kolnikih konstrukcija
povrinskom obradom

- mijeani asfaltni makadami

- tehnoloke kombinacije asfaltbetona i asf altnih makadama
 VALJANI ASFALTBETONI

(Vrui) valjani asfaltbetoni

- osnovno j e tehnoloko obilj eje

- mijeanj e asfaltne mase u mijealicama ("in plant" ili "in situ")

- ugraivanje asfaltne masa zbijanj em tj . valjanjem

- vrui postupak proizv odnj e (mij eanja) i ugradnj e (valjanj a)

- preporuene temperature skladitenja bitumena u
spremnicima asfaltnog postroj enja 130 0C - 160 0 (najvie do 175 0C).

- preporuene temperature asfaltne mjeavine na izlazu iz
asfaltne baze od 140 0C 10 0C do 1700 10 0C (najvie do 1800C)

- preporuene temperature asfaltne mjeavine na mjestu
ugradnje od 1300C 100C do 160 0 100C (naj nia 110 0C)

- dulj ina prijev oza asfaltne mjeavine najvie oko 70 km

vrij eme prij evoza najv ie na 1,5 sat od trenutka prhvata na
asfaltnoj bazi
 (Vrui) valjani asfaltbetoni
Izv edba asfaltnih zastora i slojeva kolnikih konstrukcija od vrue
mijeanih valjanih asfaltnih betona predstavlja u
organizacijsko-tehnolokom smislu masovne
asfalterske radove koj i moraj u osigurati kvalitetu izvednog
asfaltnog zastora u smislu nj egove -

- ravnosti

ovisi o brzini izvedbe zastora i kvaliteti (nainu) njegova zbijanja,

- kompaktnosti (homogenosti)

ovisi o ouvanju jednake homogenosti proizvednog sastava asfaltne
mjeavine prilikom transporta i ugradnje kao i o kvaliteti zbijanja,

- mehanika stabilnosti

ovisi o ouvanju jednake homogenosti sastava asfaltne mjeavine
prilikom transporta i ugradnje

otpornosti na vodu.
 Proizvodnja (vrueg valjanog)
asfaltbetona asfaltne baze
Tehnoloka i konstruktivna obiljeja asfaltne baze utvruje
nain spr valjanja (mijeanja) asfaltne mase
moe biti u tom smislu dvojak :

cikliki (asfaltne baze s ciklikom mjealicom)

kontinuirani (asfaltne baze s kontinuiranom
mjealicom i asfaltne baze tipa bubanj
sueilica-mijealica)

Cikliki oblik spravljanja vrue asfaltbetonske mjeavine je kvalitetniji nego
kontinuirani zbog tonijeg mjerenja sastavnica asfaltne mase vaganjem

kod kontinuiranog postrojenja agreg at se po obujmu kontinurano protokom
dozira prem a mijeanju

Suvremeni tehnoloki razvoj sve vie unapr euju tehniku i tehnologiju
kontinuirane proizvodnje asfaltnih mjeavina posebice u svrhu recikliranja
asfaltbetonskih zastora kolnikih konstrukcija.

Ciklika asfaltna baza (asfalt.

baza sa ciklikom mjealicom)
 Ciklika asfaltna baza
proizvodno-tehnoloke cjeline

Postroj enja obuhv aaj u slijedee osnov ne proizv odno-tehnoloke
(stroj ne) podcjeline:
 sklop v ie bunkera
u obliku otvorenih silosa za
skladitenje agregata s dodavaima za "protono"
predoziranje poj edinih v rsta (po veliina) zrna kamene sitnei
(tzv . "frakcija") uklj uiv o transportne trake od bunkera pa nadalj e,
 blago zakoeni rotiraj ui bubanj
za suenje
(zagrijavanje i otpraivanje) agregata
 o ako se koristi nafta kao gorivo tada se u okviru ove
podcjelina nalazi se jedna ili v ie cisterni za goriv o s opremom
dov od goriva do plamenika bubnj a,

bubanj za suenje
(zagrijavanje i
otpraivanje)
agregata

Bubanj za suenj e agregata radi na

prostustruj nom naelu pa se naziv a
protustrujni bubanj za
j o
suenje agregata . Kod nj ega
v rua plamena masa struj i u j ednom
smj eru a agregat se u bubnj u kree
prema dolj e u suprotnom smj eru. Pri
tomu se samo otpraiv anj e izv odi na
v iem kraj u bubnj a tj . na poetku
bubnj a gdj e ulazi agregat a gdj e su
takoer temperature plamene mase
naj nie.
 Ciklika asfaltna baza
proizvodno-tehnoloke cjeline

filtera (separatora) za izdvajanje
sklop opreme
punila iz praine dobivene otpraivanjem agregata
u bubnju za suenje, zajedno s opremom otpraiv anje tj .
izv laenje i transport praine do i kroz ciklone i filtere koj u sainj avaj u
posebni cjev ovodi i tzv. exhaustor (v entilator) koj i usisava prainu iz
bubnj a kroz filtere;

o u okviru ove tehnoloke podcjelina nalazi se j edan ili vie
zatv orenih usprav nih silosa za uskladitenje otpraivanj em
dobijenog i izvana dopremljenog punila zajedno s opremom za
transport punila do mij eanja;

Ciklika asfaltna baza

proizvodno-tehnoloke cjeline

sklop opreme za ("vrue") sijanje zagrijanog agregata i mijeanje svih
sastavnica asfaltne mase koji je smjeten u okviru cjelovite vieetane
konstrukcije a obuhvaa slijedee dijelove -

o u spravni elevator

transport agreg ata od bubnja za suenje do sijanja,

o vietano (koso vibracijsko ili horizontalno

rezonantno) sito za sijanje vrueg agregata

ukljuivo manje silo se pro sijanih frakcija ispod sita a iznad mijealice zajedno
s vagama za ponovno mjerenje agreg ata i punila pr ije mijeanja,

mijealica vruih sastavnica asfaltne

ciklika
mase

(prisilna mij ealicama s dvij e (v odorav ne) osovine lopatica
suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnj a) zaj edno s
protonim mj eraima veziv a i s prskalicama veziv a unutar
bubnj a mij ealice ,
 Mjealica u
asfaltnoj bazi

Ciklika asfaltna baza

proizvodno-tehnoloke cjeline

sklop opreme skladita gotove asfaltbetonske
mjeavine s skip-ureaj em (kosa sanduasta prenosilica)

transport vrue mjeavine od ispod mijealice pa do zatvorenih (u smislu
vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smjetenih takoer u
okviru cjelovite etane konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni za
preuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,

skladita odnosno spremnici (rezervoari,

kotlovi) bitumena i asfalta

ukljuivo opremu za zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i opremu
(crpke, cjevovodi) za dovod veziva do mijealica,

sustav opreme elektro-pogona i -instalacija postrojenja
ukljuivo tzv. komandnu kuicu s opremom i ureajima
za upravljanje radom postrojenja.
Ciklika asfaltna baza

Ciklika asfaltna
baza
 Ciklika asfaltna
baza s protustrujnim
bubnjem za suenje
agregata

Ciklika asfaltna baza s

protustrujnim bubnjem za
suenje agregata
Pokretna (vuena na
kotaima) cikl. asfaltna baza

(Kontejnerska) ciklika
asfaltna baza
 Kontinuirane asfaltne baze

dva bitno razliita tehnoloka i konstruktiv na oblika kontinuirana
naina mijeanj a vrueg asfaltbetona:

- asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom

tradicijska koncepcija asfaltnih postroj enja

s zasebnim okretnim bubnjem za suenje agregata

s zasebnom opremom za kontinuirano mijeanje

asfaltne mase,

asfaltne baze s bubnjem tipa suilica
mijealica

suv remena koncepcija asfaltnih postrojenj a

okretni bubanj za suenje ujedno i mijealica pa
se istovremeno u bubnju odvija zagrijavanje
agregata i njegovo mijeanje s vezivom i punilom.

Kontinuirane asfaltne baze s

kontinuiranom mjealicom
malog su do srednjeg
proizvodnog uinka
polupokretna lako
premjestiva manja
postrojenja
po radnoj koncepciji i tomu
primjerenoj konstrukcji
prilino slina asfaltnim
bazama s ciklikim nainom
rada jedino to nemaju sita i
to umjesto ciklike imaju
kontinuiranu mijealicu.
 Kontinuirane asfaltne baze s
kontinuiranom mjealicom

Dijelov i postroj enja:

1. sklop vie bunkera za skladitenje agregata s
dodavaima za predoziranje poj edinih "frakcija" kamene sitnei
uklj uiv o transportne trake od bunkera do bubnja za suenj e,

2. blago zakoeni okretni bubanj za suenje agregata
(bubanj za zagrijavanje i istov remeno otpraivanj e agregata); u okviru
ov og dijela nalazi se spremnik za gorivo s opremom dov od goriv a do
plamenika bubnja ako se koristi nafta kao goriv o,

protustrujni bubanj zasuenje agregata

3. sklop opreme za otpraivanjem agregata u bubnj u
za suenj e zajedno s opremom za izvlaenje, transport i izdvajanj e
praine (cjev ov odi, filteri i exhaustor),

Kontinuirane asfaltne baze s

kontinuiranom mjealicom

4. sklop opreme za mijeanje i uskladitenje asfaltne
mase (naj ee smjeten u okv iru cjelovite vieetane konstrukcij e)
koj i obuhv aa slij edee dijelove -

- strmi elevator za transport agregata od bubnj a za suenje do
podruj a mijeanja,

- v odoravna puna mijealica za mij eanje sv ih
sastavnica asfaltne mase uklj iiv o protone dozatore
uglj ikov odinog veziva i prskalice veziva unutar mijealice,

- skladita gotove asfaltbetonske mjeavine u vidu malog
bunkera (silosa) ispod koj ega mogu doi kamioni za preuzimanj e i
dalj nj i transport asfaltne mase do mjesta ugradnj e,

5. skladita odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena
ukljuivo opremu za zagrijavanje veziva kao i opremu (crpke,
cjevovodi) za dovod veziva do mijealica,

6. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje
radom postrojenja ukljuivo tzv. komandnu kuicu.
Pokretna suvremena kontinuirane asfaltne baze
s kontinuiranom mjealicom

Pokretna suvremena
kontinuirane asfaltne baze s
kontinuiranom mjealicom
sredinji dio
 Kontinuirane asfaltne baze s
bubnjem tipa suilica-mjealica

Asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamij ealica trenutno su dv ojake
tehnoloke koncepcije i iz toga proizile konstrukcije.

nj ihov razvoj je zapoeo s koncepcij om i konstrukcij om okretnog

jednostrukog bubnja tipa suilicamijealica s

uporednim suenjem i mijeanjem sastav nica asfaltne
mase u istom prostoru bubnja.

nakon toga slij edi sadanji razv oj dvostrukih bubnja tipa
suilicamijealica

odvojeni procesi suenja i mijeanja sastavnica
asfaltne mase odvijaju u istom, ali po prostoru
dvostrukom, okretnom bubnju.

Kontinuirane asfaltne baze s

bubnjem tipa suilica-mjealica

bubanj za suenje (odnosno samo zagrij avanje) agregata i istov remno
mij eanj e agregata za veziv om

vezivo se dodaje oko sredine dna bubnja kroz posebnu
cijev

obuhv aa uglav nom tri podruja

podruje zagrijavanja agregata,

podruje zagrijavanja agregata i asfaltnog loma
(ukoliko se radi o uporabi dijelom recikliranom
agregata),

podruje mijeanja s punilom (filerom) i bitumenom
kao vezivom
Kontinuirane asfaltne baze s jednostrukim
istosmjernim bubnjem tipa suilica-mjealica

Kontinuirana asfaltna baza s jednostrukim istosmjernim

bubnjem tipa suilica-mjealica agregata (agregat se kree
u istom smjeru u kojem ide i plamena struja vrueg
zraka) koja nema mogunost koritenja recikliranog
asfaltnog loma

Kontinuirana asfaltna baze s

istosmjernim jednostrukim
bubnjem tipa suilica-mjealica
agregata koja koristi reciklirani
asfaltni lom (dodaje se u sredini)
Kontinuirana asfaltna baze s istosmjernim
jednostrukim bubnjem tipa suilica-mjealica agregata
koja koristi reciklirani asfaltni lom (dodaje se u sredini)

Kontinuirane asfaltne baze s jednostrukim

protustrujnim bubnjem tipa suilica-mjealica

Kontinuirana asfaltna baza s jednostrukim protustrujnim bubnjem

tipa suilica-mjealica agregata (agregat se kree u suprotnom smjeru
u kojem ide i plamena struja vrueg zraka) koja nema mogunost
koritenja recikliranog asfaltnog loma (vezivo se dodaje u sredini)
Kontinuirana asfaltna baze s protustrujnim jednostrukim bubnjem
tipa suilica-mjealica agregata (koristi reciklirani asfaltni lom)

protustrujni
jednostruki
bubanj tipa
suilica-
mjealica
agregata (dolazi
u zoni A)
-koristi
reciklirani
asfaltni lom
(dodaje u sredini
tj. zoni B)
- vezivo se
dodaje na kraju
(zona C iza
plamenika)
 Kontinuirane asfaltne baze s
protustrujnim dvostrukim bubnjem tipa
suilica-mjealica
recikliranje
asfaltnog loma

Ugradnja (vrueg, valjanog)

asfaltbetona
Osnovni stroje vi za ugradnju zastora i vezanih nosivih
slojeva od asfaltnog betona -

- finier

- sloena tehnoloka oprema

- posebni graev inski stroj na pokretnom postolj u

- obuhvaa slij edee osnov ne ureaj e:

- sanduk za prihvat asfaltbetona iz kamiona,

- transportnu traku za dotur materijala do razdjeljivaa,

- razdjeljiva u obliku beskonanog vijka peglu za ravnanje i
poetno zbijanje ugraenog sloja asfaltnog betona

- valjci

- kombinacij a tandem-vibracijskog vljaka i valjka
gumenjaka
Osnovni strojevi za ugradnju zastora i
vezanih nosivih slojeva od asfaltnog
betona

finier
Finieri na kotaima i na gusjenicama
LIJEVANI ASFALTBETONI
 Lijevani asfaltbetoni
Pri izvedbi zastora od lijevanih asfalta mijeanje sastvnica
prije ugradnje oba vlja -

- ili u asfaltnim postrojenjima ("in plant") dalje od
mjesta ugradnje -

- pri emu je, nakon dovoza, ugradnja posebnim
finierima za izvedbu lijevanih asfalta.

- ili u posebnim mijealicama na kamionskom
podvozju (tzv. kuhalima odnosno koherima) na licu
mjesta ugradnje ("in situ") -

pri emu je ugradnja runa lijevanjem na podlogu a
povrina zastora se zaglauje laganim runim
drvenim valjiima

ASFALTNI MAKADAMI
 Asfaltni makadami

mijeanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ")

o ugradnja obuhvaa mijeanje sastojaka

o zagrijani ili hladni b itumena kao veziva, hladna kamena sitne i

- podjela:

- jednoslojni ... vieslojni zasuti asfaltni makadami

- jednoslojene ... vieslojne te pojaan e povrinske obrade

- prv o se na podlogu nanosi uglj ikov odino veziv o a zatim sloj kamene sitnei koj i se
nakon toga uv alj a v alj kom

- zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami

- prv o se izv odi sloj kamene sitnei a zatim se sloj "zalij eva" ili prska v eziv om koje zatim
prodire ili "penetrira" u sloj kamene sitnei

- obvezatno zatvaranje povrinskom obradom

- veliki broj upljina (10-12% obujma sainjavaju upljine) pa se zbog

toga tijekom koritenja (prometovanja po njima) naknadno sabijaju

Zasuti asfaltni makadami

povrinske obrade
Izvedba (dvoslojnog zastora) zasutog asfaltnog makadama
obuhvaa slijedee teholoke zahvate -

- priprema podloge

rav nanje i zbijanje nosiv og nev ezanog sloja kamene sitnei ili vezanog
sloja penetriranog makadama kao podloge zastora

- poetno zalijevanje (prskanje) ugljikovodinog veziva

primjerice zagrijanog bitumena oko 1,4 kg/m2 ili bitumenske emulzije
oko 1,8 kg/m2

- (za)sipanje kamene sitnei sa razastiranjem (primjerice veliine
zrna do 16 mm)

- meu valjanj e primjerice sa dva prelaza valjkom,

- zav rno zalijevanje (prskanje) ugljikovodinog veziva,

- zav rno (za)sipanje kamene sitnei sa razastiranjem

primjerice veliine zrna do 8 mm

- zavrno valjanje

primjerice sa etiri prelaz a valjkom.
 Zasuti asfaltni makadami
povrinske obrade
Osnov nu jednostav nu tehnoloku opremu (grupu stroj eva) za izvedbu
zastora od zasutog asfaltnog makadama sainj ava:

- spremnici, grij ai i prskalice veziva na kamionskom postolj u
(pokretni distributor veziva)

- nesamostalni razastira kamene sitnei (razastira agregata)
koj e se vjea o stranje kotae kamiona koj i dov oze kamenu sitne i
koj i se kree se zajedno sa kamionom prilikom razastiranja agregata,

- valjak.
ili

- spremnici veziva na kamionskom postolju,

posebni finier

samohodni distributor veziva i razastira kamene sitnei na
jedinstvenom postolju s kotaima sa opremom za prihvat i doziranje
agregata iz kamiona te s valjkom za zbijanje poloenog zastora zasutog
makadama.