SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

ZAVRNI RAD

Katharina Maruna

Split, rujan 2016.

 SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Katharina Maruna

PROJEKT ORGANIZACIJE GRAENJA MALE

OBITELJSKE KUE

Zavrni rad

Split, rujan 2016.

 Projekt organizacije graenja male obiteljske kue

Saetak:

Ureenje gradilita je sloen proces kojim je potrebno isplanirati proizvodnju kako bi se

radovi odvijali nesmetano u planiranim rokovima na to ekonominiji nain. Elementi
ureenja gradilita su uglavnom privremenog karaktera, iako se mogu koristiti i neki ve
postojei elementi ili elementi koji e biti dio budue graevine. Shema ureenja gradilita
je potrebna za organizaciju radnih procesa na gradilitu, a rjeava se u okviru projekta
organizacije gradilita u sklopu pripremno zavrnih radova.
U radu je potrebno prikazati smjernice za izradu ureenja gradilita i opisati elemente
ureenja gradilita. Potrebno je izraditi shemu ureenja gradilita za zadanu graevinu.

Kljune rijei:

gradilite, ureenje gradilita, shema ureenja gradilita.

Organization of construction project of a small family home

Abstract:

Arranging site is a complex process which is necessary to plan production in order for
construction to proceed at the planned deadlines in the most economical way. Elements of
construction site are mostly temporary, although some already existing elements or some
elements that will be part of the future building can be reused. The scheme of construction
site is necessary for the organization of work processes at the site and is dealt with in the
framework of the organization's site within the preliminary final works.
The paper should present the guidelines for preparing construction site and describe the
elements of construction site. It is necessary to make the scheme of construction site for a
given building.

Keywords:

construction site, arrangement site, scheme arrangement site.

 STUDIJ: STRUNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA

KANDIDAT: Katharina Maruna

BROJ INDEKSA: 1594

KATEDRA: Katedra za organizaciju i tehnologiju graenja

PREDMET: Organizacija graenja

ZADATAK ZA ZAVRNI RAD

Tema: Projekt organizacije graenja male obiteljske kue

Opis Zadatka: Na temelju danih arhitektonskih podloga, potrebno je izraditi

Projekt organizacije graenja manje obiteljske kue u Splitu. Izraeni projekt mora
sadravati:
- tehniki opis
- Projekt organizacije gradilita
- Shemu organizacije gradilita

U Splitu, oujak 2016.

Voditelj zavrnog rada: Predsjednik povjerenstva za

zavrne i diplomske ispite

Prof. dr. sc. Alen Harapin Prof. dr. sc. Ivica Boko
SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................ 2
1.1. CILJEVI RADA ..................................................................................................... 2
1.2. METODE RADA ................................................................................................... 2
2. PODLOGE .................................................................................................................... 3
2.1. TEHNIKI OPIS .................................................................................................... 3
2.2. ISKAZ KOLIINA RADOVA .............................................................................. 6
3. PROJEKT ORGANIZACIJE GRADILITA ............................................................... 8
3.1. SADRAJ PROJEKTA ORGANIZACIJE GRAENJA I PODLOGE ZA
ORGANIZIRANJE GRAENJA ................................................................................. 8
3.2. SAETI OPIS I ANALIZA ULAZNIH PODLOGA I PODATAKA ................. 10
3.3. ANALIZA LOKACIJE S OSVRTOM NA TERENSKE PRILIKE I LOKALNE
UVJETE ...................................................................................................................... 11
3.4. IZBOR METODA GRAENJA I NAIN ORGANIZACIJE TEHNOLOKIH
PROCESA ................................................................................................................... 12
3.5. VANJSKI I UNUTARNJI TRANSPORT ........................................................... 16
3.6. ORGANIZACIJA PRIVREMENIH SADRAJA NA GRADILITU ............... 21
3.7. ORGANIZACIJA RUKOVOENJA IZVRENJEM......................................... 25
3.8. PROVOENJE ZATITE NA RADU ................................................................ 27
4. SHEMA ORGANIZACIJE GRADILITA ................................................................ 33
5. ZAKLJUAK .............................................................................................................. 34
6. LITERATURA ............................................................................................................ 35

1
1. UVOD

Predmet ovog rada je Projekt organizacije gradilita, skraeno POG, koji je temeljna
tehniko-ekonomska dokumentacija pripreme graenja kojom se usklauju procesi, zadaci,
izvritelji i odgovornosti kako bi se ostvarili uvjeti za sigurno, ekonomino i pravodobno
izvrenje koje rezultira graevinom prema zadanoj dokumentaciji i funkcionalnosti.

1.1. CILJEVI RADA

Ciljevi ovoga zavrnog rada su priprema graenja i odreivanje realnoga i

uinkovitog naina izvrenja i pojedinanih procesa i sveukupnih aktivnosti do pune
funkcionalnosti graevine. Pitanja na koja treba odgovoriti pri organizaciji graenja
odnose se posebno na sljedee nepoznanice:
- Nain utjecaja okoline na graenje
- Utjecaj graenja na okoli
- Izbor metoda graenja
- Osiguranje potrebnih resursa po vrsti i broju za izabrana rjeenja
- Potrebe privremenih sadraja i usluga tijekom graenja
- Odreivanje vremena izvrenja po aktivnostima i ukupno
- Stvaranje podloga za upravljanje i kontrolu
- Sigurnost na radu

1.2. METODE RADA

Radi lakeg razumijevanja rada, opisat emo sadraj Projekta organizacije graenja.
- Saeti opis i analiza ulaznih podloga i podataka
- Analiza lokacije s osvrtom na terenske prilike i lokalne uvjete
- Detaljni iskaz koliina materijala i radova za graenje
- Izbor metoda planiranja graenja i nain organizacije tehnolokih procesa
- Nain rjeenja vanjskog i unutranjeg transporta
- Organizacija privremenih sadraja na gradilitu
- Organizacija rukovoenja izvrenjem
- Zatita na radu

2
2. PODLOGE

2.1. TEHNIKI OPIS

2.1.1. Opis i konstrukcijski sastav graevine

Predmetna graevina je stambene namjene, a sastoji se od prizemlja i kata.
Glavni nosivi konstrukcijski sustav graevine je omeena zidana konstrukcija, izraena od
opekarskih blokova, koja je omeena vertikalnim i horizontalnim serklaima. Pregradni
zidovi izraeni su od opekarskih blokova debljine 10 cm. Stropna meukatna konstrukcija
prizemlja izraena je kao puna AB ploa, lijevana na licu mjesta debljine d=16 cm.
Stubita su takoer izvedena u armiranom betonu debljine 16 cm. Krovna konstrukcija je
armirano-betonska monolitna ploa debljine 16 cm.
Vertikalna nosiva konstrukcija graevine su unutarnji i vanjski (sa vanjske strane termiki
izolirani), zidovi debljine 25 cm, ojaani vertikalnim serklaima. Temeljenje je predvieno
na trakastim armirano-betonskim temeljima ispod nosivih zidova irine 55 cm. U
proraunu su dane osnovne dimenzije i koliine armature za pojedine konstruktivne
elemente. Elementi koji nisu raunati armiraju se konstruktivno.
Graevina se nalazi u podruju za koje se, uz povratni period od 475 godina, oekuje
potres sa ubrzanjem tla ag=0.2g. Konstrukcija seizmike sile preuzima sustavom omeenih
zidanih zidova, sukladno EC-6 i EC-8.
Za sve betonske radove predvien je beton C 30/37. Predviena armatura je B 500.
Skidanje podupora za ploe moe se izvriti nakon to beton postigne min. 80% vrstoe.
Za temelje se moe upotrijebiti beton nie marke (C 25/30).
Svi raunalni prorauni su izvreni programskim paketom: Scia Engineer. Svi ostali
podaci i detalji relevantni za predmetni objekt dani su kroz projektna rjeenja.

2.1.2. Geotehniki izvjetaj

Teren na predmetnoj lokaciji je izrazito krevit s djelominim oblikovanjem. Teren
izgrauju naslage gornje krede (matina stijena K21,2) koja je uglavnom pokrivena
slojem gline crvenice, s ueem ulomaka manjih blokova i stijenskog krja vapnenca (Q).
Naslage gornje krede sastavljene su od vapnenaca svjetlo sive do bijele boje, uglavnom
slojeviti, mjestimino gromadasti. U hidrogeolokom smislu, razlomljene i okrene naslage
vapnenaca imaju pukotinsku i mogue kavernoznu poroznost, te se oborinske vode
relativno brzo procjeuju u podzemlje. Do dubine buenja nije registrirana podzemna

3
voda. Budui da se matina stijena nalazi na oko 0.40 m od povrine terena temeljenje
graevine izvest e se na njoj. Nakon iskopa potrebno je temeljnu plohu runo oistiti od
ostataka razlomljenog materijala, kao i eventualnu glinovitu ispunu iz pukotina. Po
obavljenom ienju temeljne plohe potrebno je neravnine i udubine (krape) popuniti i
izravnati podlonim betonom C 16/20 (MB-20) do projektirane kote temeljenja.
Ukoliko se naie na kavernu (pukotinu), vee udubine i relativno manje irine, a nije
mogue potpuno uklanjanje gline crvenice, sanaciju izvesti tako da se glina oisti do
dubine cca 50 cm ispod kote temeljenja, a nastali prostor do projektiranje kote temeljenja
"plombira" zapuni podbetonom.
Doputena centrina naprezanja tla na detaljno oienim naslagama matine stijene uzeta
su za osnovna optereenja 0.50 MPa.

2.1.3. Konstruktivni materijali

1. Beton
Za izgradnju graevine koristit e se beton zadanog sastava ili projektiranog sastava,
razreda tlane vrstoe normalnog betona C 30/37, a sve prema "Tehnikim propisima za
betonske konstrukcije" ("TPBK" N.N. 139/09, 14/10, 125/10). Sustav potvrivanja
sukladnosti betona je 2+. Tehniki uvjeti za projektirana svojstva svjeeg betona dani su u
tablici.

Tablica 1. Tehniki uvjeti za projektirana svojstva svjeeg betona

Ploe, Serklai i Tlana

NAMJENA Temelji Podna ploa
ploa FERT stropa

TRAENA SVOJSTVA SVJEEG BETONA

Razred vrstoe normalnog betona C 25/30 C 30/37 C 30/37
Klasa izloenosti XC2 XC1 XC2
Minimalna koliina cementa (kg/m3) 280 340 340
Maksimalni vodocementni faktor (v/c) 0.6 0.47 0.43
Uz dodatak superflastifikatora DA DA DA
Razred slijeganja (slump) S4 S3 ili S4 S3 ili S4
Maksimalno zrno agregata (mm) 32 32 32
Minimalni zatitni sloj (mm) 25 35 25
Razred sadraja klorida CI 0,20 Cl 0,10 Cl 0,10
Minimalno vrijeme obradivosti (min) 90 90 90
Maksimalna temperatura sveeg betona (+ C) 5 - 30 5 - 30 5 - 30

4
Za izradu konstruktivnog betona smiju se koristiti samo CEM I ili CEM II/A-S. Zbog
opasnosti od korozije armature ne smiju se upotrebljavati betoni koji sadre cemente tipa
CEM II/C, CEM IV i CEM V, prema normi HRN EN 197-1.
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi ili koji mu se pri proizvodnji dodaju moraju
ispunjavati zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema
prilozima C, D, E i F Tehnikih propisa za betonske konstrukcije (TPBK).
Za izvedbu konstruktivnih dijelova graevine smiju se upotrijebiti samo oni sastavi betona
za koje je dokazano da ispunjavaju gore navedene tehnike uvjete.

2. Armatura
Kao armatura koristit e se betonski elik B 500 A ili B 500B (prema TPBK) za sve
elemente, u obliku ipki ili mrea. Zatitni slojevi betona do armature prema gornjoj
tablici.
Veliinu zatitnog sloja osigurati dostatnim brojem kvalitetnih distancera. Kvalitetu
zatitnog sloja osigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona, te dodacima betonu i
ostalim rjeenjima prema zahtjevima ovog projekta i projektu betona, kojeg je duan
izraditi izvoa radova. U potpunosti potivati projektirani raspored i poloaj armaturnih
ipki, koje trebaju biti nepomine kod betoniranja. Sva uporabljena armatura treba imati
odgovarajue ateste o kakvoi.

3. Elementi za zidanje
a) Blokovi za zidanje
Za zidanje su predvieni opekarski blokovi d=25 cm. Ovi blokovi moraju biti u skladu s
normom EN 771-1, i biti 1. razreda (ovisno o kontroli proizvodnje) tamo gdje je
proizvoa sporazuman isporuivati zidne elemente odreene tlane vrstoe a ima
program kontrole kvalitete s rezultatima koji pokazuju da srednja tlana vrstoa poiljke
uzrokovana i ispitana prema odgovarajuoj normi ima vjerojatnost podbaaja odreene
tlane vrstoe manju od 5%. Razred izvedbe moe biti A ili B. Prema udjelu upljina
blokovi mogu biti grupe 2a ili 2b.
b) Mort za zidanje
Za zidanje je predvien produni mort vrstoe M5, ope namjene. Mort mora biti u skladu
s normom EN 998-2.

5
2.2. ISKAZ KOLIINA RADOVA
Tablica 2. Iskaz koliina radova
Jedinica
R.br. Opis radova Koliina
mjere
1. Zemljani radovi
1.1. iroki iskop tla Akategorije m3 69,25
1.2. Iskop tla za temeljne trake m3 9,73
1.3. Razastiranje kamenog nabaaja izmeu temeljnih
m3 17,64
traka d=40 cm
1.4. Vanjsko zatrpavanje m3 45,35
1.5. Odvoz vika materijala m3 58,90
1. Tesarski radovi
2.1. Oplata nadtemeljnih zidova m2 34,60
2.2. Oplata podne ploe m2 6,18
2.3. Oplata vertikalnih serklaa m2 133,25
2.4. Oplata nadvoja m2 19,25
2.5. Oplata stubita m2 11,70
2.6. Oplata meukatne ploe i horizontalnih serklaa m2 97,10
2.7. Oplata za krovnu plou m2 34,28
2. Betonski radovi
3.1. Betoniranje temelja m3 9,76
3.2. Betoniranje nadtemeljnih zidova m3 4,33
3.3. Betoniranje podne ploe m3 14,70
3.4. Betoniranje vertikalnih serklaa m3 10,10
3.5. Betoniranje nadvoja m3 1,62
3.6. Betoniranje stubita m3 1,54
3.7. Betoniranje meukatne ploe i horizontalnih serklaa m3 18,77
3.8. Betoniranje krovne ploe m3 19,20
3. Armiraki radovi
4.1. Armiranje temelja kg/m3 1268,80
4.2. Armiranje nadtemeljnih zidova kg/m3 562,90
4.3. Armiranje podne ploe kg/m3 1911,00
4.4. Armiranje vertikalnih serklaa kg/m3 1313,00
4.5. Armiranje nadvoja kg/m3 194,40
4.6. Armiranje stubita kg/m3 200,20
4.7. Armiranje meukatne ploe i horizontalnih serklaa kg/m3 2440,10
4.8. Armiranje krovne ploe kg/m3 2496,00
4. Zidarski radovi
5.1. Zidanje nosivih zidova m3 60,95
5.2. Zidanje pregradnih zidova m3 7,64
5.3. Izrada cementnog estriha m2 10,32
5.4. Unutarnje bukanje nosivih zidova m2 303,71
5.5. Vanjsko bukanje nosivih zidova m2 165,76
5.6. bukanje pregradnih zidova m2 152,80
5.7. bukanje stropova m2 176,56
5.8. bukanje stubita m2 6,15
5. Montaerski radovi
6.1. Montaa nadvoja u pregradnim zidovima kom 10

6
 6. Zavrni radovi
7.1. Postavljanje podnih ploica m2 163,47
7.2. Postavljanje parketa na pod m2 127,88
7.3. Lienje nosivih zidova m2 243,75
7.4. Lienje pregradnih zidova m2 152,78
7.5. Lienje stropova m2 175,32
7.6. Lienje stubita m2 6,48
7.7. Ugradba vrata Kom 14
7.8. Ugradba prozora Kom 15

7
3. PROJEKT ORGANIZACIJE GRADILITA

3.1. SADRAJ PROJEKTA ORGANIZACIJE GRAENJA I PODLOGE ZA

ORGANIZIRANJE GRAENJA

Projekt organizacije graenja (POG) je osnovni elaborat pripreme graenja, iji

sadraj moe djelomino varirati, ovisno o procjeni vanosti pojedinih dijelova, vrsti
graevine, praksi sudionika u projektu i ciljevima projekta. U standardnoj formi sadrava
sve ulazne informacije, analize i rjeenja o uvjetima, nainu i detaljima graenja te
pripremnim i pomonim radovima povezanima s graenjem i ugradnjom opreme.
Uobiajeno je da POG sadrava slijedee toke:
- Saeti opis i analiza ulaznih podloga i podataka
- Analiza lokacije s osvrtom na terenske prilike i lokalne uvjete
- Detaljni iskazi koliina i materijala za graenje
- Izbor metoda graenja i nain organizacije tehnolokih procesa
- Nain rjeenja vanjskog i unutarnjeg transporta
- Organizacija gradilita, odnosno privremenih sadraja na gradilitu
- Plan graenja
- Organizacija rukovoenja izvrenjem
- Zatita na radu
Tijekom izrade POG-a meusobno se preklapaju nizovi povezanih prorauna i analiza, pa
ne postoji slijed u kojem se neto prethodno u potpunosti zavrava da bi ono to slijedi
zapoelo. Toan slijed radova djelomino varira ovisno o praksi organizatora, vrsti
graevine i prioritetima. U slijedu rada neosporno e se najprije morati prikupiti i prouiti
podloge iz kojih treba izdvojiti informacije bitne za odreivanje tehnologije i organizacije
izvrenja, nakon ega se mogu izraditi trokovni dio, vremenski plan, nabava i organizacija
gradilita.

Za organiziranje graenja potrebno je posjedovati nekoliko vrsta podloga:

- Tehnika dokumentacija o graevini
- Podaci o lokalnim uvjetima
- Osnovne organizacijske i upravljake smjernice, odnosno bitne pretpostavke, uvjeti
i organienja graenja
- Ostala dokumentacija kojom se odreuju odnosi sudionika u projektu

8
Tehnika dokumentacija za ishoenje dozvole i nakon toga za graenje temeljna je
podloga organizacije graenja, jer prikazuje i opisuje graevinu koja je predmet budue
gradnje. Za organiziranje graenja posebno se rabe slijedei dijelovi tehnike
dokumentacije:
- Tehniki opis
- Nacrti (tlocti, presjeci, profili...)
- Dokaznica mjera
- Trokovnik

Tehniki opis radova je tekstualni dio tehnike dokumentacije koji sadrava opise i detalje
graevine ili naina graenja, koji ine vane informacije za razumijevanje budueg
pothvata. To je sastavni dio tehnike dokumentacije koji treba prvi proitati i tako dobiti
spoznaje o buduoj graevini.

Dokaznica mjera ili predmjer dio je tehnike dokumentacije u kojemu su proraunate

koliine radova po pojedinim stavkama sloenima po vrstama radova.
Trokovnik ili predraun radova je detaljan opis pojedinih stavki radova s unesenim
koliinama iz dokaznice mjera, upisanim jedininim cijenama i proraunatom ukupnom
cijenom za stavku.

Podaci o lokalnim uvjetima na podruju graenja vaan su ulazni podatak organizacije

graenja. Lokalni uvjeti posebno utjeu na procese vanjskog transporta, organizacije
gradilita, opskrbe materijalom, plan radova, cijene resursa i ivot radnika. Posjetom
lokacije budueg gradilita potrebno je provjeriti i zapisati podatke o vrsti prometnih veza,
stanju prometnica, moguem prikljuku gradilita na njih, udaljenostima i ogranienjima
nosivosti i visini prolaza. Potrebno je istraiti i zapisati i ostale podatke i lokalne uvjete kao
to su geografski i topografski uvjeti na terenu, geoloki i geomehaniki uvjeti,
meteoroloki i klimatski uvjeti, hidroloki uvjeti, opskrba vodom i strujom, lokalni resursi
(materijali, radna snaga, strojevi), imovinsko-pravni odnosi povezani s gradilitem i
okolinom i lokalni propisi u kulturni obiaji.
Osnovne organizacijske smjernice jesu niz podataka koji proizlaze iz naina poslovanja
poduzea koje provodi graenje i specifinih uvjeta na tritu. U okviru poduzea
smjernice za organizaciju graenja jesu informacije o raspoloivim tehnologijama,
organizacijskoj praksi, razvijenim i prakticiranim tehnologijama, iskustvu iz prolosti na

9
primjerima slinih graenja i poslovnim prioritetima. Trine smjernice su posebno vane
kod kalkulacije trokova izvoenja radova. Podaci iz ugovorne dokumentacije su podaci
koji utjeu na cijenu radova, nain plaanja, ugovorne kazne i premije te rokovi i
meurokovi dovrenja.

3.2. SAETI OPIS I ANALIZA ULAZNIH PODLOGA I PODATAKA

Plan ovoga Projekta organizacije graenja je izgradnja obiteljske kue na

katastarskoj estici 2406/7. Povrina objekta je 119,0 m2, a povrina estice 671,84 m2.
Objekt se nalazi u okolici Splita. Predmetna graevina se sastoji od prizemlja i kata.

Tehnika dokumentacija ovog objekta sadri tehniki opis i nacrte, dokaznicu mjera i
trokovnik. Uvidom u tehniki opis saznajemo konstruktivni sastav graevine. Glavni
nosivi konstrukcijski sustav graevine je omeena zidana konstrukcija, izraena od
opekarskih blokova debljine 25 cm, koja je omeena vertikalnim i horizontalnim
serklaima. Pregradni zidovi su izraeni od opekarskih blokova debljine 10 cm. Stropna
meukatna konstrukcija prizemlja izraena je kao puna AB ploa, lijevana na licu mjesta
debljine d=16 cm. Stubita su takoer izvedena u armiranom betonu debljine 16 cm.
Krovna konstrukcija je izraena od kao puna AB ploa, lijevana na licu mjesta debljine 16
cm.. Temeljenje je predvieno na trakastim armirano-betonskim temeljima ispod nosivih
zidova irine 55 cm.

Izvoditelj je odgovoran za kvalitetu izvoenja radova i za uredno poslovanje. Izvoditelj ne

smije odstupati od projekta bez pismenog odobrenja nadzornog inenjera Investitora, a uz
prethodnu suglasnost projektanta. Sve izmjene se moraju unijeti u graevinsku knjigu i
graevinski dnevnik. Kvaliteta koritenog graevinskog materijala, poluproizvoda i
gotovih proizvoda, kao i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati prethodno navedenim
uvjetima propisanim vaeim propisima, standardima, uvjetima iz tehnike dokumentacije,
te uvjetima iz Ugovora.

10
3.3. ANALIZA LOKACIJE S OSVRTOM NA TERENSKE PRILIKE I LOKALNE
UVJETE

Posjetom lokacije budueg gradilita provjereni su i zapisani podaci o prometnim

uvjetima. Uz gradilite budue obiteljske kue nalazi se zemljani put. irina zemljanog
puta na najuem dijelu je 1,5 m. Spomenuti zemljani put spaja se na lokalnu cestu Opine
Split.

Gradilite je udaljeno najvie 30 km od najblieg skladita materijala potrebnih za gradnju

te je najvie 15 km udaljeno od najblie betonare. Takva lokacija gradilita ne zahtijeva
velika skladita materijala. Lokacija gradilita omoguava koritenje lokalnih resursa
(materijali, radna snaga i strojevi).

Geografski i topografski uvjeti su prikazani na situaciji, koja prikazuje konfiguraciju

terena, kote, vegetaciju, posjed, postojee graevine i infrastrukturu.

Teren je izrazito krevit te ga izgrauju naslage gornje krede koja je uglavnom pokrivena
slojem gline crvenice.. Budui da se matina stijena nalazi na oko 0,40 m od povrine
terena temeljenje graevine se izvodi na navedenoj dubini. Do dubine buenja nije
registrirana podzemna voda.

Podaci o meteorolokim i klimatskim uvjetima dobiveni su iz Dravnog meteorolokog

zavoda. Split i okolica su opisani dominantnom kategorijom ekstremno toplo s
temperaturama -1 C do +35 C i kao umjereno kino podruje s padalinama iznad 10 mm.
Split je podruje sa vrlo snanim udarima vjetrova kao to su jugo i bura.

Za dobivanje gradilinih prikljuaka potrebno je ishoditi suglasnost lokalne zajednice i

nadlene komunalne uprave. Kako bi cijelo gradilite imalo opskrbu vodom i strujom,
provodi se vod za elektrinu energiju potrebnu za rasvjetu i strojeve, a vodovodna cijev za
opskrbu vodom unutar objekta i na gradilitu. Za opskrbu vodom gradilite se slui vodom
iz javne vodoopskrbne mree za rad s materijalima i strojevima.

11
Lokalni propisi doputaju izvoenje radova u periodu od 8,00 sati do 18,00 sati. Za vrijeme
turistike sezone nije doputeno izvoenje radova na objektu u periodu od 1. srpnja do 1.
rujna.

3.4. IZBOR METODA GRAENJA I NAIN ORGANIZACIJE TEHNOLOKIH

PROCESA

3.4.1. Karakteristine faze radova

Na gradilitu e biti izvedeni slijedei radovi:
- Pripremni radovi
- Zemljani radovi
- Tesarski radovi
- Armiraki radovi
- Betonski radovi
- Zidarski radovi
- Instalaterski radovi
- Izolaterski radovi
- Montani radovi
- Zavrni radovi
Pripremni radovi se sastoje od slijedeih aktivnosti: montaa ograde gradilita, postavljanje
ploe s obavijestima i podacima o gradilitu, izrada privremene ceste na gradilitu, dostava
privremenih sadraja gradilita.
Zemljani radovi rasporeeni su u slijedee grupe: iskopi, razastiranje, planiranje, nabijanje
i transport iskopanog materijala. Svi iskopi u terenu vre se strojno ili u izuzetnim
sluajevima runo to ovisi o mjestu i uvjetima rada. Sav suvini materijal odvozi se na
privremeni ili trajni deponij. Iskopani zemljani materijal nakon izrade temelja i podzemnih
zidova treba upotrijebiti za nasipanje oko zidova, za ureenje terena, za rovove temeljne
kanalizacije, vodoinstalacije, elektroinstalacije i drenau. Nasipanje, razastiranje,
planiranja i nabijanja vre se runo ili strojno.
Sve armiranobetonske i betonske konstrukcije moraju se izvoditi prema Projektu
konstrukcije i Izvedbenim nacrtima. Prilikom betoniranja treba u konstrukcijama izvesti
sve kanale i proboje zavoenje raznih instalacija, prema izvedbenim nacrtima i nacrtima
instalacija kao i na zahtjev nadzornog organa, kako ne bi dolazilo do bilo kakvih
naknadnih temanja (usijecanja) u AB konstrukcijama. Zidarski radovi odnose se na
zidanje pregradnih zidova, zazidavanje instalacija, prodora i liceva, bukanje zidova,

12
stropova i fasade, izvoenje estriha, izvoenje cementnih glazura, razne zidarske
pripomoi kod izvoenja instalacija, ugradnje stolarije, aluminijskih stijena i bravarskih
elemenata i krpanja oteenja. bukaju se unutranji zidovi, stropovi i dijelovi fasade.
Unutranje bukanje izvodi se produnim cementnim mortom ili strojno industrijskim
mortom. Dijelovi fasade bukaju se mineralnom bukom s ugraenim pigmentom i
agregatom u boji. Obloga fasadnih zidova vri se termoizolacijskim fasadnim sustavom
(kvaliteta kao StoTherm Classic ili drugi jednakovrijedni sustav) to ukljuuje sve
elemente koji su dio sustava (spojevi, obrade uglova, otvora, sokla i slino).

INSTALATERSKI
RADOVI
1. FAZA
PRIPREMNI ZEMLJANI IZRADA TEMELJA I
RADOVI RADOVI (instalacija cijevi NADTEMELJNE PLOE
za vodovod,
kanalizaciju i el.
energiju)

INSTALATERSKI
RADOVI IZRADA
IZRADA
VERTIKALNIH
IZRADA AB 2. FAZA HORIZONTALNIH
SERKLAA I
PODNE PLOE (postavljanje vodova SERKLAA I AB PLOE
ZIDOVA
za instalacije unutar PRIZEMLJA
PRIZEMLJA
konstrukcije)

INSTALATERSKI RADOVI
IZRADA IZRADA
3. FAZA BUKANJE
VERTIKALNIH HORIZONTALNIH
(izvedba prikljuaka ZIDOVA I
SERKLAA I SERKLAA I AB
vodovoda, kanalizacije i STROPOVA
ZIDOVA KATA KROVNE PLOE
el.energije unutar objekta)

INSTALATERSKI RADOVI
POSTAVLJANJE ESTRIHA
ZAVRNI 4. FAZA
NA SVE POVRINE
RADOVI (zavrna montaa opreme u
PODA
objektu)

Slika 1. Prikaz tehnlokog slijeda radova na graevini

13
3.4.2. Metode planiranja organizacije gradilita

Za organizaciju predmetnog gradilita koritena je jednostavna grafika metoda

planiranja radova, gantogram. Konstrukcija gantograma sastoji se od dva dijela: tablice i
grafike. U tablinom dijelu nalaze se podaci o aktivnostima prikazani po stupcima i
redovima. U grafikom dijelu nalazi se vremenska os i prikaz aktivnosti graenja u
vremenu. Iz gantograma saznajemo koliko e trajati gradnja objekta, ali i poetak i
zavretak pojedinane aktivnosti. Uz gantogram, za planiranje resursa i radne snage
koritena je grafika metoda, histogram1. Zbog jednostavnosti izvedbe graevine nije bilo
potrebno mreno planiranje radova kao i koritenje S-krivulje.

Slika 2. Primjer histograma koji se rabi zajedno s gantogramom

1
Na vodoravnoj osi se nalazi vrijeme jednako kao u gantogramu. Podaci o broju resursa koji se planira ili
prati tijekom vremena graenja dobiju se projekcijom resursnih podataka po aktivnostima iz gantograma dan
po dan du vremenske skale i njihovim zbrajanjem po vertikali.

14
3.4.3. Izbor strojeva
Koritenje strojeva je neophodno kod veine radnih aktivnosti. Zbog jednostavnosti
razumijevanja, u tablici su navedeni strojevi koji su koriteni u svakoj fazi izgradnje.
Transport materijala je zahtijevao svakodnevno koritenje dostavnih vozila, a najee je to
bio kamion.

Tablica 2. Prikaz koritenih strojeva po vrsti radova

VRSTA RADOVA: KORITENI STROJEVI:

Jarualo
Pripremni radovi
Kamion-kiper
Jarualo
Zemljani radovi Kamion-kiper
Vibro ploa
Kamion-kiper
Tesarski radovi
Kran, vibrator oplate
Kamion-kiper
Armiraki radovi Kran
Stroj za obradu armature
Automijealica
Betonski radovi Mobilna pumpa za beton
Pervibrator
Gravitacijska mijealica
Zidarski radovi Dizalica
Kamion-kiper

15
3.5. VANJSKI I UNUTARNJI TRANSPORT

Transport je sastavni dio procesa graenja u kojem ima veliki utjecaj na pravodobno
odvijanje radova. Ve je spomenuto kako je transport bio vrlo vaan za svaku aktivnost na
gradilitu.

Za organizaciju graenja najvanije su slijedee podjele transporta:

- Vanjski ili unutarnji transport

- Vertikalni ili horizontalni transport

3.5.1. Vanjski transport

Vanjski transport je transport koji se obavlja izmeu teita nabave i gradilita,

odnosno transport koji se odvija izvan gradilita. Vano je napomenuti kako trokovi
transporta mogu biti uraunati u prodajnu cijenu materijala (isporuka na gradilite),
meutim izvoa e u ovom sluaju sam obavljati transport materijala po gradilitu. Stoga,
u kalkulaciji cijena u nabavi materijala treba uzeti u obzir prodajnu cijenu materijala sa
isporukom do gradilinog skladita.

Pri transportu osjetljivi materijali ne smiju gubiti na kvaliteti i ne smije doi do oteenja.
Rastresiti materijali, kao to su ljunak i pijesak, se transportiraju kamionom. Kamion je,
takoer, potreban i za transport ostalih materijala kao to su: opeka, armatura, cement,
vapno, drvena graa, oplata i sl. Beton se transportira automijealicama kapaciteta 9 m3 .

Teita nabave materijala su udaljeni maksimalno 30 km od predmetnog gradilita. Budui

da e se veina materijala skladititi na gradiliu, osigurane su potrebne zalihe materijala.

Teina kamiona i ostalih strojeva ne prelazi maksimalnu nosivost javne ceste te ne postoji
opasnost da e otetiti javnu cestu u okolici gradilita.

16
3.5.2. Unutarnji transport

Unutarnji transport je prijenos ili prijevoz materijala od teita skladitenja ili

pogona na gradilitu do teita ugradnje s usputnom doradom ili preradom ili bez nje, a
sadrava horizontalni i vertikalni put. (Radujkovi i suradnici, Organizacija graenja,
Zagreb, 2015.)

Kako bi osigurali pravodobnu dostavu traene koliine i propisanog materijala na mjesto

ugradnje, biljee se podaci o materijalima na gradilinom skladitu (vrste, koliine,
pakiranje, uvjeti prijenosa), potreba dorade ili prerade, raspoloiva sredstva za horizontalni
i za vertikalni transport (vrsta, broj, uinak, stanje...) i rjeenja pretovara i pomoi pri
transportu.

Privremena cesta na gradilitu se gradi u fazi pripremnih radova. Time je osiguran

unutarnji horizontalni transport. Osim strojevima, unutarnji horizontalni transport se izvodi
i runo, odnosno uporabom japanera. Deponije materijala se nalaze unutar dometa mjesta
ugradnje materijala, stoga e se takvi materijali najee dostavljati runo.

Ukoliko je materijale potrebno dostaviti na odreenu visinu na objektu u izgradnji,

koritenje vertikalnog transporta dizalicama (kran) je neophodno.

17
 OPEKA

KRAN

MOBILNA SKLADITE
BETON GRAEVINA KRAN
PUMPA OPLATE

KRAN

DEPONIJA
ARMATURE

Slika 3. Grafika podloga za prikaz unutarnjeg transporta

18
Privremena cesta na gradilitu nasuta je ljunkom debljine 15-20 cm, a promet se odvija u
jednom smjeru. irina ceste je 2,50 m. U jednom dijelu preko ceste prelazi elektrini vod
koji je osiguran od oteenja. Popreni nagib ceste iznosi 3% zbog odvodnje, a maksimalni
uzduni nagib je 8%. Raunska brzina kamiona iznosi 15 20 km/h.

SHEMA O
GR

15.0

P+1

KOLNI PRILAZ
(PRILAZ VATROGASNOM VOZILU)
PJEAKI PRILAZ

Slika 4. Prikaz privremene ceste na gradilitu, kolnog i pjeakog prilaza

19
Kljuni stroj kod unutarnjeg vertikalnog transporta je kran. Organizacijom gradilita
osigurava se da kran dobro pokriva graevinu, skladita i pogone. Kod koritenja kranova
treba zadovoljiti uvjete stabilnosti i sigurnosti u radu, pa je svaka uporaba podlona
prethodnom rjeavanju zadanih uvjeta u odnosu na:
- Temeljenje i stabilnost
- Opskrba strujom
- Potrebne ateste i provjere prije i za vrijeme uporabe
- Nain sigurne montae i demontae te sigurnog rada
- Tlocrtnu pokrivenost graevine, skladita i pogona
Na slici (Slika 5.) prikazana je pokrivenost graevine, skladita i pogona kranom. Kran je
visine 10 m, a duljina ruke je 15 m.

15.00

GRAEVINA

PV

kolni prilaz

pjeaki prilaz

Slika 5. Prikaz tlocrtne pokrivenosti graevine kranom

20
3.6. ORGANIZACIJA PRIVREMENIH SADRAJA NA GRADILITU

3.6.1. Obiljeja i sadraj gradilita

Gradilite je dio prostora estice 2406/7 koji ima tono odreene granice koje su
naznaene ogradom. Sadraj predmetnog gradilita je:

- Privremeni objekti - kontejner dimenzija 6,0x2,0x2,2m koji slui kao gradilini

ured za glavnog inenjera gradilita i voditelja gradilita

- Privremeni sanitarni objekti ekoloka toaletna kabina dimezija 1,23x1,23x2,30 m

- Skladita i deponije za privremeno odlaganje materijala i strojeva - 6 otvorenih

deponija, jedno zatvoreno skladite i kontejner

- Gradilini pogoni: Armiraki pogon 3,00 x 2,00 m

- Vanjski i unutarnji transport s putevima i mehanizacijom

- Opskrba strujom i vodom za potrebe procesa i ljudi (privremene instalacije)

- Ograde i rasvjeta vezano uz sigurnost imovine i ljudi

3.6.2. Privremeni objekti

Uz graevinu u izgradnji postavlja se privremeni objekt, kontejner, za potrebe

radnika tijekom graenja. Nakon zavretka graenja privremeni objekt se uklanja,
odnosno, premjeta na novo gradilite. Privremeni montani objekt kao to je kontejner,
slui kao gradilini ured i kao skladite sitnog alata i osjetljivog materijala. Uz kontejner je
postavljen privremeni sanitarni objekt. Kontejner i sanitarni objekt se nalaze odmah kod
ulaza na gradilite i imaju prikljuak na vodu i struju.

Kontejneri (Slika 6.) se izrauju u standardiziranim dimenzijama podeenima za brz i lak

transport. Standardne dimenzije iznose u duini 4-6 m, u irini 2,5 m, a u visini oko 2,2 m.
Postavljaju se na vrstu podlogu u obliku betoniranih traka.

21
 TLOCRT POGLED

2.00 +2.2

0.00

6.00
6.00

Slika 6. Dimenzije kontejnera na gradilitu

3.6.3. SKLADITENJA I SKLADITA NA GRADILITU

Iznimno je vano skladititi materijal na gradilitu jer time osiguravamo

kontinuiranost procesa. Materijali koje je potrebno privremeno skladititi ili deponirati na
gradilitu mogu se svrstati u nekoliko skupina:

- Materijali za izradu poluproizvoda koji se nakon toga ugrauju u graevinu

(agregati, cement, vapno)

- Materijali koji se obrauju ili kroje te nakon toga ugrauju u graevinu (elik za
izradu armature)

- Pomoni materijali koji se viekratno rabe za vrijeme graenja (skele, oplate)

- Materijali i oprema koji se ugrauju u graevinu u kupovnom obliku (opeka)

Ovom podjelom postiemo laku organizaciju skladitenja i deponiranja. Organizacija

skladitenja i deponiranja materijala ne znai samo smjetaj na gradilitu, ve i nain
skladitenja materijala ovisno o vrsti materijala. U nastavku je tablica (Tablica 3.) koja
prikazuje na koji nain se deponirao odreeni materijal.

22
Tablica 3. Skladitenje materijala

UDALJENOST OD
NAIN MJESTA JEDINICA SREDNJA
MATERIJAL KOLIINA
SKLADITENJA UGRADBE KOLIINE VISINA (m)
MATERIJALA

Materijal iz iskopa Otvorena deponija 4,00 m m3 62,99 3

Kameni agregati Otvorena deponija 4,00 m m3 10,00 2

Cement i vapno u
Zatvoreno skladite 6,00 m kg 300,00 2,0
vreama

Betonsko eljezo
Otvorena deponija 1,40 m kg 64621,00 2
(mree i ipke)

Otvorena
Oplata 1,40 m m2 168,13 2
deponija/objekt

Otvorena
Opeka 2,70 m kom 26407 1,5
deponija/objekt

Tablica 4. Broj dana za koji se stvara zaliha (n) (Trbojevi, 1977.)

VRSTA MATERIJALA AUTOTRANSPORT DO 50 km

CEMENT, ARMATURA 8 12

DRVENA GRAA 12

OPEKA, KAMEN, LJUNAK, PIJESAK,

5 - 10
PREFABRICIRANI ELEMENTI

23
3.6.4. GRADILINI POGONI

Predmetno gradilite ima dva gradilina pogona, armiraki pogon (vidi Shema
organizacije gradilita) i pogon za pripremu morta (vidi Shema organizacije gradilita).

Skladina povrina i povrina armirakog pogona na gradilitu ovise o koliini i

dimenzijama armature. Armatura se skladiti prema vrstama. ipke armature se isporuuju
u duljini od 12 m. Obraeni elementi skladite se prema pozicijama i oznakama radi
kontrole i redoslijeda ugradnje.

SKLADITE
OBRADA, SAVIJANJE, OBRAENIH
REZANJE ELEMENATA

SKLADITE MATERIJALA 6 - 12 m

Slika 7. Armiraki pogon

3.6.5. OPSKRBA GRADILITA ELEKTRINOM ENERGIJOM

Elektrina energija na gradilitu je potrebna za rad strojeva i potrebe ljudi (rasvjeta,

grijanje...). Kod koritenja elektrine energije mora se pridravati odgovarajuih standarda
i propisa o koritenju s ciljem zatite zdravlja i ivota ljudi.

Glavni potroai elektrine energije na gradilitu su strojevi (dizalice, mijealice, pile...)

koji troe struju od 220 V do 380 V. Potrebe rasvjete gradilita i ljudi (grijanje) su vrlo
male jer se ne obavlja noni rad, a grijanje je potrebno samo u kontejneru za vrijeme niskih
temperatura.

Rjeenje opskrbe elektrinom energijom je olakano jer se potroai nalaze relativno blizu
jedan drugome. Opskrba gradilita strujom je organizirana iz javne mree. Pritom je
prethodno izraunata potreba elektrine energije te dobivena suglasnost za prikljuak od
nadlenog distributera. Svi razvodi elektrine energije su ucrtani u shemu gradilita (vidi
Shema organizacije gradilita).

24
3.6.6. OPSKRBA GRADILITA VODOM I ODVODNJA

Potrebe za vodom na gradilitu postoje zbog primijenjene tehnologije (proizvodnja

betona, morta, obrada armature), potrebe sanitarnih prikljuaka (voda za pie, ienje,
pranje) te zbog zatite od poara.

Na gradilitu se prakticira slijedei nain opskrbe vodom: prikljuivanje na postojeu

vodovodnu mreu, na gradilitu se izvodi stalni prikljuak.

Elementi vodoopskrbnog prikljuka su vor prikljuka, spojni vod i vodomjer s

pripadajuom armaturom.

Zahtjev za privremeno ili stalno prikljuenje gradilita na vodovodnu mreu podnosi

investitor.

3.7. ORGANIZACIJA RUKOVOENJA IZVRENJEM

U organizacija rukovoenja izvrenjem se prikazuje shema voenja graenja s

osobljem za koje se navode uloge i odgovornosti (slika 8.) i nain voenja gradiline
dokumentacije.

UPRAVA
DIREKTOR/ICA PODUZEA

GLAVNI INENJER GRADILITA

VODITELJ GRADILITA KONTROLA KVALITETE

POSLOVOA

GRAEVINSKI
RADOVI

Slika 8. Organizacijska shema upravljanja gradilitem

25
Voditelj gradilita potpisuje svu tehniku i financijsko-materijalnu dokumentaciju
(graevni dnevnik, graevnu knjigu, situacije, raune i dr.). On vodi rauna da se objekt
izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i u ugovorenom roku i povodi mjere zatite na
radu. Poslovoa vodi rauna o kvalitetnom izvoenju radova prema projektnoj
dokumentaciji i prikuplja podatke za graevni dnevnik i graevnu knjigu.

Na gradilitu je organizirano voenje administracije koja omoguava nesmetano odvijanje

radova. U tehniku administraciju gradilita spadaju:

- Graevni dnevnik

- Graevna knjiga

- Situacije

- Radni nalozi

- Knjiga evidencije prisutnosti radnika na radu

- Izrada, proraun i praenje dinamikih planova graenja, potreba materijala, radne

snage i mehanizacije.

26
3.8. PROVOENJE ZATITE NA RADU

3.8.1. Propisi zatite na radu u graevinarstvu

Zatita na radu2 regulirana je slijedeim propisima:
1. Zakon o zatiti na radu (ZNR)
2. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore
3. Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (ZPG)
4. Pravilnik o sigurnosnim znakovima (PSZ)
5. Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (PUOS)
6. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada
7. Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima
8. HRN U.C9.100/62 dnevno i elektrino osvjetljenje prostorija u zgradama

Sva sredstva rada moraju udovoljavati slijedeim zahtjevima:

- Opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama
- Osiguranje od udara elektrine struje
- Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije
- Osiguranje stabilnosti objekata u odnosu na statika i dinamika optereenja
- Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora
- Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika
- Osiguranje istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka
- Ogranienje brzine kretanja zraka
- Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia
- Ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu
- Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
- Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu

2
Zakon o zatiti na radu (NN, br.71/2014., 118/2014.)

27
 3.8.2. Zone opasnosti i obiljeavanja na gradilitu
Opasnost je definirana ugroenou od: pada s visine, pada u istoj razini, pada
predmeta s visine, viseeg tereta, opasnost od elektrine struje, opasnost od poara,
opasnost od trovanja, ekplozije, zraenja i isparavanja (Tablica 5.).

Tablica 5. Zone opasnosti zatite na radu (Radujkovi, Zagreb, 2015.)

I. ZONA OPASNOSTI II. ZONA OPASNOSTI III. ZONA OPASNOSTI

Ostali dio objekta

Podruje od ruba
Podruje od ruba gdje se radnik mora
objekta do 0,6 do
RAD NA VISINI graevine do 0,6 m pridravati uputa o
1,0 m prema
prema unutranjosti radu na visini, a ne
unutranjosti
mora biti vezan
Povrina koju
Zona 5,0 m od
RAD S KRANOM Zona ispod ruke krana pokriva cijela ruka
staze krana
krana
skladite zapaljivih
Povrina 2,5 m od
ZATITA OD tvari veliine 3,0 x 5,0 m od objekta i
objekta i ograde
ZAPALJIVIH TVARI 3,0, prosjene visine ograde
objekta
2,8 m

Poslodavac je duan na mjestima rada i pripadajuim instalacijama trajno postaviti

znakove sigurnosti i znakove ope obavijesti u skladu s odgovarajuim propisima. Na
ulazu na gradilite se postavlja ploa skupnih obaveznih znakova za privremena gradilita:
Zabranjen pristup nezaposlenima, obavezna upotreba zatitne kacige, obavezna upotreba
naoala, obavezna upotreba rukavica! (Slika 9.)

28
Slika 9. Primjer ploe oznaka Zatite na radu na gradilitu

29
3.8.3. Koordinatori zatite na radu
Investitor imenuje kooridantore zatite na radu, tj. odgovornu osobu za koordinaciju
primjene pravila zatite na radu tijekom faze projektiranja i tijekom faze izgradnje.

Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta (koordinator 1), odgovoran je za

izradu pravodobnog i strunog plana izvoenja radova, koordinaciju primjene naela
zatite na radu, izradu dokumentacije koja sadrava specifinosti projekta te bitne
sigurnosne i zdravstvene podatke koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi
uporabe (l.10.,ZPG).

Koordinator zatite na radu u fazi izvoenja radova (kooridnator 2), duan je tijekom
gradnje koordinirati primjenu naela zatite na radu, a posebno pri donoenju odluka i
organizacijskih mjera tijekom planiranja pojedinih faza rada, pri odreivanju rokova
potrebnih za sigurno dovrenje pojedinih faza rada, te osigurati dosljednu primjenu naela
zatite na radu. Organizira rad na gradilitu tako da pristup gradilitu imaju samo osobe
zaposlene na njemu, s dozvolom ulaska na gradilite (l.11.,ZPG).

Investitor i nadzorni inenjer duni su izraditi plan zatite sigurnosti i zdravlja prije
otvaranja gradilita.

3.8.4. Glavne obveze sudionika u gradnji vezane uz zatitu na radu

Investitor je duan najmanje osam dana prije poetka izvoenja radova na gradilitu
prijaviti radove tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada i graevinskoj inspekciji, ako
radovi traju due od 5 dana.

Glavne obveze izvoaa radova vezane uz zatitu na radu jesu osposbljavanje radnika za
rad na siguran nain, zapoinjanje radova u skladu s prijavom gradilita i vaeim
propisima, imenovanje odgovorne osobe za provedbu mjera zatite na radu. Izvoa
radova svakom radniku omoguuje pripadajua sredstva zatite na radu, a u sluaju teih
ozljeda radnika na radu obavijetava inspekciju rada o nastaloj ozljedi. Prva pomo na
gradilitu se organizira ovisno o broju radnika na gradilitu i vaeim propisima.

30
3.8.5. Osobna zatitna sredstva
Za vrijeme izvoenja radova pri kojima su dijelovi tijela izloeni odreenim vrstama
opasnosti i tetnosti, zaposlenicima se daju na raspolaganje sredstva osobne zatite i
osobna zatitna oprema.
Zatitna sredstva dijelimo na sredstva za:
- Zatitu glave (kaciga)
- Zatitu oiju i lica (zatitne naoale)
- Zatitu sluha (uni epii, uni titnici za zatitu sluha od buke)
- Zatitu organa za disanje (respirator, cijevne maske, plinske maske)
- Zatitu ruku (zatitne rukavice)
- Zatitu nogu (zatitna potkoljenica, natkoljenica, zatitne radne cipele)
- Zatitu zglobova (titnik za runi zglob)
- Zatitu trbunih organa (koni pojas ili pregaa)
- Zatitu tijela (radna odijela, kina kabanica).

3.8.6. Zatita od poara

Zatita od poara se zasniva na preventivnoj i interventnoj zatiti: otklanjanju svih
potencijalnih izvora opasnosti od poara i organizaciji intervencije u sluaju izbijanja
poara.

Preventivne mjere zatite od poara su slijedee:

Skladita eksploziva, eksplozivnih sredstava, zapaljivih tekuina i drugih opasnih tvari
moraju se izgraditi u posebnim zonama na gradilitu te ih treba osigurati dodatnim
ogradama i obiljeiti odgovarajuim natpisima. Drvena graa zbog svoje zapaljivosti mora
se odlagati na mjestima na kojima ne postoji opasnost od irenja i prenoenja poara. U
blizini deponija drvene grae se ne smije loiti vatra, puiti i bacati opuke. Ako se za
grijanje pomonih prostorija koristi rabe uljne ili plinske pei, treba zatraiti posebne upute
za njihovo koritenje. Svi elektrini ureaji za zagrijavanje ili kuhanje se moraju postaviti
na vatrograsne podloge i odmaknuti od zapaljivih predmeta te osigurati od prevrtanja.
Opuke je zabranjeno bacati na pod u prostoriji, a na otvorenom gradilitu moraju se
ugasiti nogom.

Na gradilitu se svi zaposlenici moraju pridravati pravila zatite od poara, a organizaciju

te zatite obavezan je organizirati rukovoditelj gradilita.

31
Organizacija intervencije u sluaju izbijanja poara obuhvaa nabavu i postavu specijalnih
vatrogasnih aparata s poetkom gaenja poara te osiguranje dovoljne koliine vode kao
osnovnog sredstva za gaenje poara. Dnevna potrebna koliina vode za gaenje poara je
0,005 m3/s do 0,5 m3/s tijekom 3 sata. Na gradilitu je osiguran pristup vatrogasnim
vozilima s jedne strane.

Vatrogasni aparati se postavljaju na uoljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini

mogueg izbijanja poara (za prijenosne aparate ruka za noenje ne smije biti na visini
veoj od 1,5 m).

32
 SHEMA ORGANIZACIJE

MJ 1:200
5 7 7

UR A ZIN

B
20 02

P. .
5 C. M. B

4
6
LEGENDA:
2
0 - PRIVREMENI SANITARNI OBJEKT
15.0 1 - KONTEJNER

P+1 3 - DEPONIJA KAMENOG AGREGATA

1
5 - DEPONIJA MATERIJALA IZ ISKOPA
9 6 - DEPONIJA OPLATE
7 - DEPONIJA OPEKE

0 9 - ARMATURNI POGON

v
8 - PRIVREMENI DOVOD VODE
KOLNI PRILAZ - PRIVREMENI DOVOD STRUJE
(PRILAZ VATROGASNOM VOZILU)

Studij:
Predmet:
Zadatak: Datum: 9/2016.
Tema:
Kandidat: KATHARINA MARUNA
list 1./str.33.
5. ZAKLJUAK

Svaki sloeni rad neizostavno zahtijeva i niz sloenih analiza koje moraju biti
dokumentirane. Nepostojanje analiza i dokumentiranje vodi u improvizaciju i probleme. U
ivotnom vijeku graevinskog projekta izradi se velik broj dokumenata, od onih koji
odreuju graevinu (tehnika dokumentacija) do onih koji daju uvjete uklapanja u prostor i
drutvenu zajednicu (dozvole). Meutim, postoje dokumenti koji se odnose iskljuivo na
organizaciju i upravljanje gradilitem kao to je Projekt organizacije gradilita (POG). Rad
bez pripreme i izrade POG-a kao odgovarajue dokumentacije vrlo je rizian za uspjeh
graenja te vjerojatno vodi ka loijim rezultatima, gubicima, ne izvrenju ugovora i
sporovima izmeu sudionika u projektu.

34
6. LITERATURA

1. Radujkovi, M. i suradnici, Organizacija graenja, Sveuilite u Zagrebu,

Graevinski fakultet, Zagreb, 2015.
2. Buar, G., Normativi i cijene u graditeljstvu, ICG Omialj i Graevinski fakultet u
Rijeci, Rijeka, 2003.
3. (ZOG) Zakon o gradnji (NN, br.153/2013.)
4. Zakon o zatiti na radu (NN. Br.71/2014.,118/2014.)
5. Pravilnik OZS Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN, br.39/2006.)
6. Pravilnik o ovlatenjima za poslove zatite na radu (NN, br.112/2014.)
7. Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN, br.29/2005.)
8. (ZOGI) Zakon o graevinskoj inspekciji (NN, br.153/2013.)
9. Dr.sc. Nives Ostoji-komrlj predavanje

35