INFORMATIKA 2.

kolokvij

7. INFORMACIJSKI SUSTAVI U POSLOVANJU

Definiranje informacijskog sustava
- cilj informacijskog sustava najee se odreuje opim zahtjevom, a to je dostaviti pravu informaciju na pravo
mjesto, u pravo vrijeme i uz minimalne trokove
* - osnovne funkcije informacijskog sustava:
- prikupljanje podataka
- obrada podataka
- pohranjivanje (spremanje) podataka i informacija
- dostavljanje podataka i informacija korisnicima
- dijelovi: hardver, softver, ljudi (lifeware), organizacija (orgware), raunalne mree (netware), podaci (dataware)
- definicija informacijskog sustava u poslovanju: informacijski sustav je sustav koji treba osigurati podatke i
informacije za potrebe poslovanja, a to ostvaruje posredstvom funkcija prikljupljanja, obrade, spremanja i
dostavljanja podataka i informacija korisnicima
- ostvarenje ciljeva i uinkovito izvrenje funkcija informacijskog sustava pretpostavlja koritenje
suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije
* - ostvaruje posredstvom funkcija
- poslovanje organizacije obuhvaa niz poslovnih dogaaja, a veina tih poslovnih dogaaja rezultira nekim
podacima
- putem tih podataka prati se izvrenje poslovanja, kontrolira, evidentira i potvruje da se uistinu dogodila
poslovna aktivnost (poslovni proces)
- bez podataka i informacija bilo bi teko izvravati poslovne aktivnosti i upravljati poslovanjem

Organizacija kao sustav

- svaki sustav ima:
a) ulazne tokove (materijalne, financijske, informacijske) unutar kojeg se odvijaju brojni poslovni procesi
(poslovni dogaaji)
- poslovni dogaaj generira podatke (npr. Raun, uplatnica, prijavnica za ispit)
- podaci se obrauju u informaciju (npr. Popis studenata koji su poloili ispit)
b) izlazne tokove kojima se stvaraju nove vrijednosti

- svaki sustav ima elemente ili podsustave

1) izvrni podsustav u njemu se izvravaju poslovni procesi
2) upravljaki podsustav upravlja poslovnim sustavom
3) informacijski podsustav pribavlja i obrauje potrebne informacije za oba podsustava, povezuje ih,
osigurava vezu organizacije s okruenjem

- u poslovni sustav ulaze i iz njega izlaze razliiti materijalni, podatkovni i informacijski tokovi
- za materijalne tokove zaduen je izvrni podsustav
- upravljaki tokovi osiguravaju upravljanje izvrnim podsustavom
- podaci i informacije prate prate materijalne tokove
- informacije podupiru upravljake tokove
- informacijski podsustav je zaduen za podatke i informacije, on ih biljei, obrauje i prezentira poslovnom sustavu
(izvrnom i upravljakom podsustavu) te omoguuje poslovnom sustavu da komunicira (povezujui izvrni i
upravljaki podsustav), osigurava vezu organizacije s okolinom
- dakle, informacijski (pod)sustav treba osigurati potpuru poslovnim podsustavima i to:
- izvrnom podsustavu za izvoenje poslovnog procesa
- upravljakom podsustavu za upravljanje poslovnim sustavom
- komunikacijskom podsustavu z aostvarenje komunikacije i suradnje unutar poslovnog sustava i prema
okolini
Izvrni podsustav
- slui za izvoenje poslovniih procesa
- poslovni proces poslovi koji se obavljaju unutar promatrane organizacije (tj. poslovnog sustava)
- izvoenjem poslovnih procesa ostvaruje se poslovna aktivnost organizacije
- u proizvodnom podueu poslovni proces ine poslovi nabave potrebnih sirovina i energije, proizvodnje, plasmana
proizvedenih proizvoda..
- u bankama poslovni proces obuhvaa poslove obavljanja financijskih transakcija uplata i isplata, kreditiranja,
tednje..
- informacijska tehnologija poveava uinkovitost obavljanja poslova unutar poslovnog procesa
- moe automatizirati (manje manualnog rada), uiniti djelotvornijim, uiniti na drukiji nain

Upravljaki podsustav
- upravlja izvrnim podsustavom, tj. poslovanjem
- upravljati znai donositi odluke koje se tiu poslovnog sustava, planirati, kontrolirati i organizirati poslovanje
- temelj upravljanja je odluivanje
- za odluivanje su potrebni podaci iz kojih se dobiva informacija za donoenje odluke
- informacije koje se koriste pri odluivanju mogu nastati obradom podataka iz razliitih izvora:
- podaci nastali u poslovnom procesu (unutarnji podaci, npr. Podaci o vrsti i broju proizvedenih proizvoda)
- podaci nastali izvan poslovnog sustava (vanjski podaci, npr. Podaci o stanju trita, stanju na burzama)
- podaci nastali u postupku odluianja (podaci koje su stvorili menaderi, npr.Planovi proizvodnje, tj. prodaje)
- situacije odluivanja mogu biti strukturirane, slabo (polu)strukturirane i nestrukturirane, s obzirom na razliite
informacijske potrebe
a) Strukturirano (programirano) odluivanje zna se postupak odluivanja pa se sam postupak moe i
progamirati
b) Slabo strukturirano odluivanje ne moe se potpuno propisati postupak odluivanja, pa pri odluivanju
treba upotrijebiti steeno znanje, tj. iskustvo, npr: ekspertni sustavi (simulacija, optimizacija)
c) Nestrukturirano odluivanje ne zna se ili se ne moe propisati postupak odluivanja
- odluuje osoba na temelju relevantnih informacija i alata za analizu podataka (npr. Analitika obrada,
otkrivanje znanje)

Odluivanje se odvija na razliitim organizacijskim razinama upravljanja, a svaka razina ima razliite informacijske
potrebe:
- operativno upravljanje: glavne aktivnosti dnevne, operativne informacije (podaci), unutarnji izvori
podataka
- taktiko upravljanje djelomino agregirane informacije ili informacije o izuzecima dnevnih
- strateko upravljanje kljune, dugorone poslovne odluke, kljune poslovne funkcije (vezane uz
marketing, cinancije, proizvodnju ili razvoj), potrebne jako agregirane informacije

Komunikacijski podsustav
- obavlja komunikaciju i suradnike aktivnosti

Dijelovi informacijskog sustava organizacijski pogled

- sustav za obradu podataka (transakcijski sustav), engl. Transaction Processing System
- prua potporu tekuem odvijanju poslovnog procesa obrada transakcija
- praenje rutinskih poslovnih dogaaja (praenje i obrada narudbi, fakturiranje, praenje zaliha, obraun zaliha,
kadrovska evidencija i sl.)
- ope funkcije transakcijskog sustava:
- voenje evidencije evidentiranje zapisa o svakoj transakciji u bazu podataka
- izdavanje generiranje raznovrsnih dokumenata potrebnih u poslovanju
- izvjetavanje praenje poslovnog procesa

Sustav za potporu upravljanju

- poetkom 80-ih upravljaki informacijski sustavi (MIS)
- proizvodi rutinske (programirane) i unaprijed naznaene izvjetaje, rjeava jednostavne upite, namijenjeni
operativnoj razini upravljanja (upravljaki izvjetajni sustav ili izvjetajni informacijski sustav)
Sustav za potporu odluivanju (DSS)
- nadograen MIS koji osim baze podataka i suvremenih tehnika i postupaka obrade, dobiva jo i modele (metode)
odluivanja i korisniko suelje radi ostvarivanja dijaloga korisnik sustav
- orijentirani specifinim, slabo strukturiranim situacijama odluivanja i viim razinama upravljanja

Sustav za potporu upravljanju

- poetak 90-ih nova generacija sustava za potporu odluivanju skladitenje podataka i sustavi poslovne
inteligencije (BI sustavi)
- potpora veeg broja razliitih situacija odluivanja i razina upravljanja
- uloga sustava je da korisniku prui dovoljno relevantnih informacija te da mu razliitim postupcima omogui
kvalitetnu analizu dostupnih podataka
- pomae u pronalaenju uzroka neke pojave
- korisnici sami izrauju raznovrsne analitike obrade podataka i otkrivaju znanje bez potrebe za klasinim
programiranjem
- programska rjeenja za opsene i sloene obrade podataka: analitike obrade (On-line anallitical procesing
OLAP) i otkrivanje znanje (Knowledge Discovery KD)
- OLAP i DM alati (softveri) omoguavaju dobivanje odgovara na sve sloenija poslovna pitanja

- sustav poslovne inteligencije (business intelligence, corporate intelligence) skup vjetine, tehnologija i
programskih rjeenja koje pomau organizaciji da bolje razumije i koristi informacije za uspjeno poslovanje
- govori o nainima prikupljanja i obradi infromacija s ciljem da organizacija dri ili predvodi korak u trinoj
utakmici
- ideja poslovne inteligencije smatra da inteligentno poslovanje poiva na informacijama koje se
transformiraju u znanje, a ono u dobit

- daljnji razvoj infromacijske tehnologije i sustava za potporu odluivanja krenuo je u smjeru potpore i drugih
aktivnosti upravljanja kao to su planiranje, kontroliranje i organiziranje
- sustav za upravljanje poslovnim performansama (Business Perofrmance Management, BPM/ Corporate
Performance Management)
- sustavi upravljanja performansama predstavljaju nadogradnju sustava poslovne inteligencije specijaliziranim
analitikim aplikacijama koje podupiru kljune procese za upravljanje performansama poslovanja:
- aplikacije za financijsko i operativno planiranje
- aplikacije za upravljanje financijama (budgeting)
- aplikacije za predvianje
- aplikacije za upravljane kljunim indikatorima poslovanja (Key Performance Indicators KPI)
- aplikacije za modeliranje
- aplikacije za praenje uravnoteene karte uinaka/ciljeva (Balanced Scorecards-BSC)
takav sustav moemo zvati sustav za potporu upravljanju (Management Support System MSS)

Sustav za komunikaciju i suradnju

(dio informacijskog sustava koji osigurava informacijsko povezivanje unutar organizacije, te vezu s okolinom)
- komunikacije (e-mail, glasovna pota, telefoniranje, faksiranje)
- potpora suradnji u skupini
- potpora individualnom radu
- upravljanje sadrajima
- pretraivanje dokumenata
- sustav za komunikaciju i suradnju

Modul financija
- financijska funkcija poduzea odgovorna je za financijsko planiranje i praenje, tj. openito za poveanje kapitala
poduzea

Modul raunovodstva
- dijelovi: glavna knjiga, obrada ulaznih i izlaznih rauna, obrada narudbi, nabavno i skladino poslovanje te obrada
plaa
- raunovodstveni modul dobro je integrirati s financijskim jer su mnogi podaci zajedniki i potrebni u oba sustava
- postoji i zajedniki naziv: financijsko-raunovodstveni modul
Modul marketinga
- 4 vana podruja na kojima podacima treba poduprijeti odluivanje:
1) proizvodi (Koje proizvode ili usluge ponuditi?)
2) cijena (Po kojoj cijeni?)
3) promocija (Koju strategiju promocije primijeniti?)
4) naini prodaje (Koje kanale distribucije primijeniti?)

Modul proizvodnje
- proizvodnja je poslovno podruje zadueno za proizvede proizvod ili uslugu prema potrebama trita
- kako je konkurencija na tritu sve vea, a tako i izbirljivost kupaca, proizvodnji se namee potreba stalnog
skraenja ciklusa oblikovanja proizvoda te potreba masovne proizvodnje proizvoda po mjeri kupaca
- pritisci izvana zahtijevaju visoku kvalitetu proizvoda
- oblikovanje poduprto raunalom (Computer-Aided Design CAD)
- proizvodnja poduprta raunalom (Computer-Aided Manufacturing CAM)
- raunalo integrirane proizvodnje (Computer-Integrated Manufacturing CIM)

Integralni informacijski sustav novi ERP

- programska rjeenja za izgradnju integriranog informacijskog sustava kojim se eliminiraju nedostaci nepovezanih
aplikacija
- 90-ih godina sustavi planiranja resursa organizacije (Enterprise Resource Planinng ERP)
- softverska arhitektura temeljena na zajednikoj bazi podataka i korisnikom suelju osigurava nesmetan tok
informacija izmeu dijelova organizacije i omoguuje cjelovit informacijski pogled na poslovni sustav
- razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije omoguio je integralnu potporu ne samo tekuem poslovanju
nego i upravljanju, odluivanju, komunikaciji i suradnji, pa govorimo o novom, modernom ERP-u:
- sustav upravljanja resursima poduzea (Enterprise Resoruce Management ERM)
- nove informacijsko- komunikacijske tehnologije postavile su i omoguile i dodatni zahtjev za povezivanje
informacijskih sustava poslovnih partnera zbog postizanja uinkovitosti u cijelom lancu dodane vrijednosti, od
dobavljaa do krajnjeg kupca, korisnika
- tada se govori o novom otvorenom ERP-u, ERP-u II
- poveemo li oba proirena ERP-a (ERM i ERP II) dobivamo cjeloviti integralni informacijski sustav poduzea

Definiranje integralnog informacijskog sustava (IIS)

- temeljna ideja: integracija (organizacija i procesi integrirani)
- IIS osiguraava pomak u orijentaciji organizacije od podreenosti funkcionalnim ili drugim dijelovima poslovanja
prema stvaranju uinkovtosti organizacije kao cjeline korz potporu stratekim cijelvima i kljunim poslovnim
procesima
- sustav za obradu transakcija podupire tekue poslovanje
- sustav za potporu upravljanjanju podupire sve razine i aktivnosti upravljanja
- sustav za komunikaciju i suradnju
- moduli pojedinih poslovnih podruja (proizvodnja, financije..)
- prednost IIS-a: podaci poslovnih podruja i organizacijskih razina meusobno su dobro povezani, ostvaruje se
funkcijska i procesna povezanost unutar organizacije kao i povezanost s okruenjem
- mogue je uinkovito upravljati i odluivati po pojedinim podrujima i razinama, kao i na razini cjeline
sustava

Pitanja:
1) to je cilj informacijskog sustava, koje su funkcije (4x) i od ega se sastoji?
2) Koji su elementi IS-a? (6x)
3) to je informacijski sustav?
4) Koji su dijelovi/podsustavi organizacije? (izvrni, upravljaki, komunikacijski)
5) Koji su dijelovi informacijskog sustava? (transakcijski, za potporu upravljanja, za komunikaciju i suradnju)
6) Koje su ope funkcije sustava za obradu transakcija?
7) to je poslovna inteligencija (Business inteligence, BI) ?
 9. ELEKTRONIKO POSLOVANJE

- pojava internetskog WWW servisa pridonosi shvaanju da Internet moe biti iskoriten ne samo kao tehnika
infrastruktura za razmjenu informacija ve takoer i kao medij (virtualni globalni prostor) unutar kojega se mogu
uinkovitije obavljati raziliiti poslovi
- 1994. i 1995. godine poinju se javljati prva poslovna Web mjesta kao internetska odredita ija je osnovna svrha
poticati i omoguiti obavljanje poslovnih transakcija putem Interneta

Odreenje pojma elektronikog poslovanja (e-poslovanja)

- elektroniko poslovanje ili e-poslovanje (e-Business) suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva
intenzivnu primjenu informatike i posebice internetske tehnologije pri ostvarivanju svih kljunih poslovnih funkcija
tvrtke

*Razlozi rasta popularnosti e-poslovanja

- tenja to boljem iskoritenju svih raspoloivih poslovnih sredstava (resursa), a posebice informacija
- nastojanje da se ostvari to bolja trina pozicija, odnosno to vea konkurentska prednost tvrtke
- elja za ostvarivenjem boljih poslovnih uinaka, posebice onih precizno mjerljivih financijskih

Dodatni poticaji rastu popularnosti e-poslovanja

- vei komfor u radu radnika, izvrnih djelatnika i menadera tvrtki koje primjenjuje e-poslovanje
- bolja osposobljenosti i civilizacijska pozicija ljudi u takvom poslovnom okruenjem
- tenja za odranjem koraka s opim tehnolokim razvitkom, to se smatra investicijom za budunost
- ostvarivanje uzgrednih koristi (socijalne, psiholoke, ekoloke i politike prirode)

Elektroniko poslovanje i elektronika javna uprava slinosti i razlike

- slinosti:
- intenzivna primjena informatike i internetske tehnologije
- koriste se jednaki internetski servisi, standardi i protokoli
- razlike:
- cilj e-poslovanja je poveanje profita, a elektronike javne uprave poveanje kvalitete usluga pruanih
graanima
- e-poslovanje se ostvaruje u konkurentskom okruenju, to nije sluaj s e-javnom upravom (institucije javne
uprave nemaju konkurencije)

Sektori elektronikog poslovanja

1. sektor proizvoaa i ponuaa osnovnih internetskih infrastrukturnih proizvoda i usluga (npr. Usluge
pristupa Internetu)
2. sektor pruatelja temeljnih internetskih servisa (npr. E-pote)
3. sektor poduzetnika i trgovaca u okruenju elektronikog poslovanja (npr. Amazon.com)
4. sektor posrednika u e-poslovanju (npr. eBay)

*Sudionici (akteri) u e-poslovanju

- tvrtke (poduzea, kompanije, organizacije)
- krajnji potroai (kupci, korisnici usluga)
- organi dravne (javne) uprave

- najvaniji modeli:
- Model poslovanja tvrtke s krajnjim potroaima (B2C, Business to Customer)
- Model poslovanja meu tvrtkama (B2B, Business to Business)
- Model u kojem posluju pojedinci meu sobom (C2C, Customer to Customer)
- Model poslovanja u kojem se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao ponuai, a privatne tvrtke kao kupci
(G2B, Government to Business)
- Model elektronikog poslovanja u kojem se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao kupci dobara i usluga
nuenih od strane privatnih tvrtki (B2G, Business to Government)
Primjene koncepta e-poslovanja
- mnogobrojne primjene, praktiki u svim poslovnim aktivnostima i gospodarskim granama i djelatnostima
- elektroniki marketing
- elektronika prodaja i trgovanje
- elektroniko bankarstvo
- elektroniko plaanje i naplata

E-marketing: strategija
- Prepoznatljivost tvrtke i njenog Web mjesta Web mjesto postaje osnov prepoznatljivosti tvrtke i njenih
proizvoda/usluga
- Dinaminost Web mjesta prilagoavanje promjenama u poslovanju mjenjajui povremeno sadraj i izgled Web
mjesta
- Saetost (konciznost) nuenih informacija Web stranice moraju biti informativne, ali istovremeno i saete
- Primjerenost sadraja Klijentima treba, u infromacijskom smislu, ponuditi sve to ele, ali jedino to bez
nepotrebnoh i nevanog sadraja
- Besplatni uzorci i prigodne ponude Prigodne marketinke aktivnosti (poklanjanja uzoraka ili povoljne ponude)
imaju veliki pozitivni odjek i uinak
- Svijest o globalnom karakteru trita i nunosti lokalnog poslovnog djelovanja Misli globalno, djeluj lokalno!.
Tvrtka se svojim marketinkim porukama putem Interneta obraa svima, ali posao e obavljati lokalno, na
civilizacijskom, kulturnom i jezinom prostoru
- Dogaanja uivo Pridonose jaanju svijesti klijenata o brzini i snazi Interneta, a time i tvrtke koja ga koristi
- Pronalaenje vlastite trine nie u sluaju manjih tvrtki koje moraju nai svoje trino utoite unutar kojega
e biti dobro zatiene od utjecaja prekomjerne konkurencije, a istovremeno dobro izloene pogledima potroaa
- Promocija Web mjesta Web mjesto nije dovoljno postaviti, treba ga stalno promovirati
- Suradnja u marketinkim aktivnostima valja suraivati s drugim slinim, a posebice komplementarnim
internetskim trinim subjektima
- Uporaba suvremenih tehnologija - slijediti inovacije u informacijskim i internetskim tehnologijama

E-marketing: socijalno (drutveno) umreavanje

- meu korisnicima Interneta znaajno raste popularnost Web 2.0 tehnologija koje omoguuju i razvoj tzv. socijalnih
(drutvenih) mrea (Facebook, MySpace, LinkedIn)
- stvorene drutvene skupine tvrtka moe ciljati svojim marketinkim aktivnostima
- u sofisticiranoj inaici ovoga pristupa tvrtka sama inicira i stvara interesne skupine

Elektronika prodaja i trgovanje

- Elektronika prodaja vlastitih dobara i usluga:
- mekanih (digitaliziranih) dobara (Soft Goods)
- tvrdih (materijalnih) dobara (Hard Goods)
- usluga
- Elektroniko trgovanje:
- elektronika maloprodaja
- elektronia veleprodaja
- On-line aukcije (drabe) na malo
- elektroniko trgovanje kapitalom

Elektronika prodaja mekanih dobara

- mekana se dobra mogu digitalizirati (iskazati i pohraniti u binarnom obliku) te prenositi mreom
- primjeri: tekst, slika, zvuk, pokretne slike ili film, raunalni programi, video igre, itd.
- raunalnim programima mekana se dobra mogu ponuditi kupcima na preuzimanje (engl. Download), odnosno na
izravan (on-line) prijenos na njihovo raunalo

Elektronika prodaja tvrdih dobara

- kod e-prodaje vlastitih materijalnih predmeta (tvrdih dobara) osnovne aktivnosti vezane uz postavljanje Web
mjesta, kreiranje i odravanje Web stranica, te naplatu robe vie-manje su podudarne s onima u sluaju prodaje
mekanih dobara
- isporuka robe (distribucija) ne moe se ostvariti elektroniki (digitalno), pa se ne moe ni potpuno automatizirati
mora se ostvarivati na neki od konvencionalnih naina
Elektronika prodaja (pruanje) usluga
- usluge su nematerijalne (sline mekanim dobrima)
- razlikuju se po tome to ih nije mogue digitalizirati
- elektronika prodaja (pruanje) usluga ima odreenih specifinosti i u usporedbi s prodajom mekanih i s prodajom
tvrdih dobara

Vrste i obiljeja usluga

- osnovne vrste usluga:
- djelatne (izvrne)
- intelektualne
- djelatne (izvrne) usluge moraju imati neki vidljiv, u konanom vremenu ostvariv uinak na (ili za) primatelja
- intelektualne usluge imaju vie elemenata jednostranog prijenosa znanja meu ljudima, s naelno neizvjesnim
uinkom
- izostanak uinka u djelatnim uslugama se smatra nepruanjem usluge, to ne mora biti sluaj s intelekutalnim
uslugama

Primjeri djelatnih usluga:

- Informacijska (internetska) tehnologija i infrastruktura: pruanje usluga pristupa Internetu, usluga traenja i
pronalaenja posluiteljskih IP adresa, usluga zatite i sigurnosti podataka, usluga iznajmljivanja memorijskog
prostora i udomljavanja Web mjesta
- Turizam, hotelijerstvo i ugostiteljstvo: organizacija i planiranje putovanja, rezervacija turistikog smjetaja,
prijevoza putnika, posjeta razliitim manifestacijama, mjesta u restoranima
- Transport i otpremnitvo: usluge planiranja prijevoza robe, rezervacije prijevoznih sredstava, carinjenja robe

Primjeri intelektualnih usluga

- Savjetodavne (konzultantske) usluge: zdravstvo, prehrana, psiholoka pomo, pravno savjetovanje, financije i
porezi, revizija, burzovno poslovanje, uporaba raunala, hobi, rekreacija
- Obrazovne usluge: uenje na daljinu, uvjebavanje za rad (treninh), samoobrazovanje, cjeloivotno uenje, uenje
odreenih vjetina iz hobija (sviranje, ples, tehnike vjetine)

Pitanja:
1) to je e-poslovanje?
2) Koji su razlozi rasta popularnosti e-poslovanja?
3) Navedite sudionike u e-poslovanju (3x).
4) Primjer izvrne i intelektualne usluge.

Elektroniko trgovanje: maloprodaja

- najuspjeniji modeli:
Model tradicionalne prodavaonice s Web mjestom: prakticiraju ga ve postojee trgovake kue i
lanci kao prvi korak u osuvremenjivanju svojeg poslovanja postavljajui oglasno Web mjesto
Model virtualne prodavaonice (duana): duani ne egzistiraju u stvarnom, ve samo u virtualnom
internetskom prostoru
Model mjeovito relano/virtualne prodavaonice: danas najee prakticiran u e-trgovanju na malo;
fizike prodavaonice koje nude i mogunosti kupovanja robe iz svojega asortimana putem Interneta
Model internetskog trgovakog centra: elektronika slika fizikih trgovakih centara (engl. Mall);
na jednom sredinjem Web mjestu postavljaju se hiperpoveznice prema mnotvu pojedinanih
trgovakih Web mjesta
Model diskontne prodavaonice: slui prodaji robe pod posebnim uvjetima, uz popust i/ili dodatne
pogodnosti ili ak besplatnim ustupanjem
Model prodavaonice po mjeri:primjenjuje se onda kada se prodaja obavlja prema posebnim
zahtjevima kupaca
Elektroniko trgovanje: veleprodaja
- najuspjeniji modeli
Model kataloga: tvrtke iz odreene djelatnosti objavljuju informacije o svojim proizvodima i
uslugama na jednom, tzv. stoernom Web mjestu (engl. Hub), koje posjeuju zainteresirane tvrtke-
kupci i na kojemu se mogu okuppjati tvrtke-prodavatelji
Model elektronike veletrnice: operator ili vlasnik Web mjesta (veletrnice) prua svu potrebnu
tehniku podrku prodavateljima i kupcima
Model robne burze: danas najpopularniji model e-trgovanja meu tvrtkama; Web mjesto oponaa
tradicionalnu robnu burzu

Elektroniko trgovanje: on-line aukcije na malo

- prva on-line aukcija na malo: eBay
- pojedinci koji ele ponuditi neto na prodaju i oni to neto ele kupiti prijavljuju se na auckiju aljui svoju adresu
elektronike pote i neke daljnje osobne podatke
- registracija je u pravilu besplatna
- prodavai prijavljuju robu koju ele prodati i navode poetnu (isklinu) cijenu
- kupci se nadmeu svojim cjenovnim ponudama, a pobjeuje onaj s najpovoljnijom ponudom

Elektroniko trgovanje: trgovanje kapitalom

Suvremeni trendovi u trgovanju kapitalom:
- odnosi brokera prema burzi poprimaju obiljeja elektronikog slina onima kod trgovanja robom i uslugama
organiziranog prema pravilima burzovnog poslovanja
- mijenjaju se odnosi komitenata i brokera, oni vie ne moraju izravno komunicirati, nego razmjenom
informacija putem Interneta
- burze se meusobno elektroniki povezuju i globaliziraju
- najvee svjetske burze vrijednoscnica izravno su povezane i posluju 24 sata dnevno
Razlozi u prilog e-trgovanju kapitalom:
- utede u vremenu, komfor u radu, prikupljanje informacija iz vie izvora, utede u trokovim abrokerskih
provizija, suradnja s drugim investitorima, uenje i jeftino stjecanje iskustva
Tipologija on-line brokera:
- brokeri koji nude potpunu uslugu velike provizije
- brokeri s niskim provizijama rizini

Elektroniko bankarstvo
- razvitak funkcionalnosti bankarstva pod utjecajem suvremenih tehnologije
- faza 1 inicijativa
- faza 2 interaktivnosti
- faza 3 personalizacija
- faza 4 virtualizacija
- tradicionalno se bankarstvo transformira u daljinsko, daljinsko u izravno (direktno), u najnovije vrijeme poprima
oblik virtualnog bankarstva (tradicionalno daljinsko izravno (direktno) virtualno)

Elektroniko plaanje i naplata

- internet omoguuje primjenu niza tehnoloki razliitih, ali funkcionalno slinih naina elektronikog plaanja:
- koritenje usluga elektronikog bankarstva
- koritenje usluga spoecijaliziranih servisa za elektronika plaanja (npr. PayPal)
- uporaba platenih kartica kreditne, debitne i pametne kartice
- mikroplaanja za plaanje malih iznosa
- digitalni novac virtualni surogat stvarnog novca (e-kuponi ili e-etoni)

Uenje na daljinu (e-uenje)

- podrava i razvija potrebe pojedinca za cjeloivotnim uenjem (Life-Long Learning)
- rezultati su podudarni s rezultatima ostvarenima u tradicionalnim oblicima nastave, a esto i bolji
- korisnicima je na raspologanju niz opcija tehnike izvedbe i sadrajnog oblikovanja obrazovnih aktivnosti
- demokratian oblik obrazovanja jer stvara sve pretpostavke ravnopravnosti pristupa infromacijama, tj. znanju
- nii trokovi provoenja obrazovnog procesa
Druga generacija elektronikog poslovanja
1) Raunalstvo u pokretu
- koritenje mobilnih tehnologija u razmjeni dobara, usluga, informacija i znanja
- izvravanje transakcija pomou pokretne opereme i putem mobilnih mrea
- B2C i B2B
- prednosti:
- sveprisutnost (lokacija i vrijeme nisu ogranienje)
- dostupnost (visoka pokrivenost mobilnim mreama)
- sigurnost (dva lica, rizik vs. Relativno siguran ita pametnih kartica)
- lokalizacija (pomou sustava za pozicioniranje ponuda korisnih usluga)
- prikladnost, komfor
- personalizacija ureaja (kuite, zvuk)
- primjeri: mobilno oglaavanje (prema lokaciji i preferencijama korisnika)
Mobilno plaanja vie vrsta
- telefonski brojevi s posebnim tarifama
- vrijednosne kartice
- kreditne kartice
- mobilna mikroplaanja
- elektroniki novac

2) Raunalstvo u oblaku
mogunost krajnjih korisnika da sukladno svojim potrebama koriste masovne raunalne resurse, brzo i
jednostavno
- djeljivi raunalni resursi raunalne mree, posluiteljska raunala, mediji za pohranu podataka,
aplikacija i usluga
- minimalan angaman korisnika
- minimalna interakcija sa pruanjem usluga
prema kriteriju isporuke
- softver kao usluga (Software as a Service, Saas) koristi se softver (aplikacija) bez kontrole ostalog
- platforma kao usluga (Platform as a Service, Paas) koristi se i kontrolira aplikaicja, nema kontrole
nad OS-om, hardverom ili mrenom infrastrukturom
- infrastruktura kao usluga (Infrastructure as a Service, IaaS) koristi se procesna snaga, prostor za
pohranu podataka, mrene komponente, nema kontrole nad infrastrukturom samog oblaka
prema kriteriju primjene
- javni oblak usluge koje se nude javno su dostupne na Internetu
- privatni oblak u vlasnitvu neke organizacije
- hibridni oblak (kombinacija)
- oblak zajednice - sve aktivnosti kontrolira skupina organizacija zajednikih interesa
- primjeri raunalstva u oblaku: kontaktni centri, upravljanje odnosima s kupcima, financije i raunovodstvo, zatita
prirodnog okolia i odrivi razvoj

3) Web 2.0. tehnologije

Pitanja:
1. Nabroji modele elektronikog trgovanja.
2. Navedi obiljeja odreenog modela elektronikog trgovanja.
3. to je m-poslovanje? (m=pokretno, poslovanje u pokretu)
4. Kako se dijeli raunalstvo u oblaku prema kriteriju isporuke?
 POSLOVNA INFORMATIKA ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE
INFORMATKOM KAO POSLOVNOM FUNKCIJOM

Uloga informatike u organizaciji

- Korporativno upravljanje informatikom (IT Governance) skup tehnika i naina kojima najvii menadment
ovladava primjenom informatike u poslovanju, ulaganjima u informatiku, uspjenosti i rizicima njezina koritenja,
ali i preuzima, odnosno dodjeljuje odgovornost za kontrolu provedbe informatikih procesa i svih aktivnosti

Zrelost primjene informatike u poslovanju

- informatika kao tehnoloki partner (tehnoloki sluga poslovanju)
- informatika kao procesni i servisni partner poslovanju
- informatika kao strateki partner poslovanju i strateka poslovna funkcija

Odreivanje uloge informatike u poslovanju

- informatika kao tehnoloki partner
- informatika tehnoloki sluga (nuna tehnoloka infrastruktura poslovanja)
- korisniko raunarstvo svi zaposlenici koriste IT u obavljanju poslova
- ERC, AOP, CAOP

- informatika kao procesni i servisni partner

- IT i ICT poinju sluiti kao sredstvo unutarnjeg povezivanja poslovanja ('80-ih god.)
- upotreba informatike podrka odvijanju kljunim poslovnim procesima i pruanje usluga primjerene
razine kvalitete
- odjel za informatiku (centar za informatiku)

- informatika kao strateki partner i strateka poslovna funkcija

- primjena informatike i informacijskih sustava kao stratekog partnera poslovanja (kraj '90-ih god.)
- informatika sve vie mjesto u organizacijskog hijerarhiji
- glavni informacijski menader izvrni menader, najvia razina menadmenta

Organizacija rada informacijskog sustava

- centralizirana
- centralizacija (koncentracija) tehnolokih, procesnih, djelatnih, razvojnih i upravljakih resursa
- ovlasti upravljanja, jedno sredinje raunalo i periferni ureaju
- decentralizirana
- resursi IS-a dislocirani na vie odvojenih lokacija
- oteana razmjena podataka, aplikacija, problemi upravljanja
- distribuirana
- centralizacija kljunog hardvera, razvojnih i upravljakih aktivnosti, decentralizacija opreme,
podataka i aplikacija

Pitanja:
1. to je korporativno upravljanje informatikom (IT Governance)?
2. Na koji nain se upravlja sustavom (organizacija rada IS-a)?

Odjel za informacijski sustav

Promjene s razvojem IT i IS:
- dio drugih slubi (najee: raunovodstvo i financije)
- samostalna organizacijska jedinica: CAOP, ERC
- od servisa poslovanju (knjigovodstvo) do imbenika konkurentnosti poslovanja
- samostalna jedinica sa stratekom funkcijom, izravno odgovorna rukovodstvu poduzea
- danas naziv: Sektor informatika, ranije: Odjel za IS, Informatiki centar, Centar za informatiku, Sluba za informatiku,
CAOP, AOP, ERC, EOP, itd..
Odjel za informacijski sustav glavni informacijski menader (CIO)
- Chief Information Officer CIO direktor informatike
- *zadatak: upravljati cjelokupnom informacijskom infrastrukturom poslovanja i voditi sve informacijske poslovne
aktivnosti poput:
Izrada stratekog plana IS
Odrediti optimalnu ulogu informatike u poslovanju
Inicirati promjene poslovnih procesa
Izvriti procjene isplativosti ulaganja u informatiku

Unajmljivanje informacijskih usluga (eng. Outsourcing)

- postupci i aktivnosti kojima kompanije angairaju neku drugu organizaciju da za njih, po komercijalnim principima,
vodi brigu o informacijskim uslugama poput obrade podataka, provedbe poslovnih transakcija, razvoja palikacija i
upravljanja cjelokupnom informatikom infrastrukturom poslovanja
- u tom sluaju kompanija nema vlastitu organizacijsku jedinicu za informacijski sustav nego te usluge unajmljuje na
tritu od specijaliziranih kompanije
- prednosti unajmljivanja informacijskih usluga:
Bolje upravljanje informacijskom tehnologijom
Smanjivanje trokova
Smanjivanje rizika primjene informacijske tehnologije za kompaniju
- opasnosti i rizici unajmljivanja inofrmacijskih usluga
Gubitak kontrole
Prednosti se gube u dugoronim trokovima
Nije lako izai iz takvog poslovnog odnosa
 10. RIZICI PRIMJENE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU
*Zlouporaba IT u poslovanju
- do zlouporabe moe doi iz dva razloga:
1. Radi ostvarivanja neopravdanih ili protupravnih koristi od strane pojedinca ili organiziranih skupina
2. Radi namjernog nanoenja materijalne ili nematerijane tete pojedincu, skupini, zajednici ili
organizaciji
- u oba sluaja uporaba tehnologije predstavlja krenje pravnih i/ili moralnih normi i podlona je sankcijama

Rizici informacijske tehnologije

- u opem smislu, rizik je opasnost da e neka poduzeta aktivnost dovesti do neeljenih posljedica
- kada se radi o aktivnostima u kojima se koristi IT, rizik je opasnost da bi primjena IT mogla dovesti do neeljenih
posljedica (teta) po pojedinca, u organizacijskom sustavu i/ili njegovoj okolici

- s rizicima od zlouporaba IT treba uvijek raunati pa se od njih valja tititi, odnosno minimalizirati ih
- rizike openito, pa i one svojstvene primjeni IT karakteriziraju dva osnovna obiljeja
- teina mjerilo veliine tete to je stanovita aktivnost moe izazvati i obino se moe procijeniti i iskazati u
financijskom obliku
- uestalost procijenjeni broj poduzimanja potencijalno tetnih aktivnosti u jedinici vremena

- ovisno o uzroku (izvoru), rizici mogu biti:

- objektivni kada proizlaze iz prirode i zakonitosti funkcioniranja sustava u kojemu se IT primjenjuje i
njegova okruenja
- subjektivni kada nastaju namjerom pojedinaca ili skupina, ili pak kada se u sustavu ne poduzimaju
raspoloive mjere zatite (prevencije) od objektivnih rizika
- protiv objektivnih se rizika teko boriti i od njih se tititi pa ih, openito govorei, nije mogue u potpunosti izbjei
- subjektivni se rizici mogu izbjei poduzimanjem odgovarajuih zatitnih (preventivnih) mjera

Sigurnost informacijskih sustava

- neophodno je razviti odgovarajui sustav zatite od zlouporabe IT
- takav sustav mora obuhvaati tri oblika zatite
- zatitu IS-a od pristupa neovlaetnih osoba
- zatitu od zloudnog koda
- zatitu tajnosti podataka (informacijskog sadraja)
- nije dovoljno uspostaviti samo neku zatitu ve obavezno sve navedene oblike

Zatita IS-a od pristupa neovlatenih osoba

- u svrhu zatite IS-a od informacijskih rizika primjenjuje se dvije osnovne skupine mjera:
a) Mjere fizike zatite postavljanje fizikih prepreka pristupu materijalnim elementima informacijskog
sustava (zakljuavanja prostorija, postavljanje ograda) ili angairanje zatitarske slube
b) Mjere logike zatite identifikacija korisnika i provjera ovlatenosti (autoriziranosti) korisnika za uporabu
resursa IS-a

Identifikacija korisnika
- postupak identifikacije korisnika znai provjeru je li korisnik zaista ona osoba kojom se predstavlja raunalu (IS-u)
- moe se ostvariti na dva naina:
a) Fizika identifikacija korisnika pretpostavlja da korisnik posjeduje neki predmet (identifikacijsku karticu s
kodiranim podacima potrebnima za provjeru identiteta, neki oblik materijalnog kljua za aktiviranje ureaja) ili ima
neku bioloku osobinu (primjerice otisak prsta, glas, sliku one arenice, DNK karakteristiku) to ga jednoznano
razlikuje od svih ostalih potencijalnih korisnika)
- u svrhu fizike identifikacije korisnika sve se ee primjenjuju biometrijske metode
- biometrijske metode identifikacije razvijaju se u okrilju biometrije
- biometrija znanstvena disciplina koja se bavi izuavanjem i mjerenjem jedinstvenih biolokih
karakteristika ovjeka
 - dva tipa biometrijskih karakteristika:
1) fizike osobine pojedinca (otisak prsta, otisak i geometrija ake ili lica, karakteristike
arenice i mrenice oka, geometrija uha, DNA)
2) osobine ponaanja pojedinca (govor, rukopis, kretnje pri hodu, koritenje tipkovnice)
b) Logika identifikacija zasniva se na provjeri zna li korisnik neto to bi trebao znati, tj. moe li saznati bez
injenja prekraja; podatak kojeg bi korisnik trebao nazvati naziva se openito lozinkom ili zaporkom (password), a u
nekim sluajevima rabe se i nazivi klju (Key), identifikacijski klju (Identification Key, ID, User ID), osobni
identifikacijski broj (Personal Identification Number, PIN), korisniko ime (User Name), kljuna rije (Keyword)

Zatita od zloudnog koda

- popularno se naziva i antivirusna zatita to nije sasvim korektno jer su raunalni virusi samo jedan od brojnih
oblika zloudnog koda
- zloudni kod (Malicious Software, Malware) su raunalni programi oblikovani s ciljem da se infiltiriraju u raunalne
sustave i naine neku vrstu tete
- raunalni virusi se samostalno razmnoavaju, ali izvorni virus je uvijek djelo ovjeka
- uz raunalne viruse, zloudnim se kodom smatraju i mreni crvi, trojanski konji, pijunski programi, neovlateni
reklamni (oglasni) softver
- primjenjuju se dvije skupine mjera zatite od zlounof koda (po ugledu na mjere zatite od biolokih virusa)
- mjere preventivne zatite bolje sprijeiti, nego lijeiti
- mjere kurativne zatite ako do zaraze ipak doe, treba primjeniti odgovarajuuje lijekove
- objektivno, nikakve mjere zatite od zloudnog koda nisu apsolutno dobre i pouzdane postoje samo bolje i loije

Zatita tajnosti podataka (informacijskog sadraja)

- nastoji se ostvariti poduzimanjem mjera:
- ograniavanja dostupnosti podataka i ostalih elemanta IS-a fizika i logika zatita IS-a
- ostvarivanje prividne nerazumljivosti smanjenja razumljivosti inae dostupnih podataka od strane
neovlatenih korisnika kriptografske metode zatite podataka

Kriptografske metode zatite podataka

- kriptologija znanost o prikrivanju stvarnog informacijskog sadraja izgovorenih ili napisanih poruka
- kriptografija znanost o metoma ostvarivanja nerazumljivosti poruka od strane onih subjekata kojima nisu
upuene
- kriptoanaliza znanost o ostavrivanju razumljivosti poruka, prethodno kriptografiranih (kriptiranih), od strane
subjekata koji su ih primili, a da to nisu trebali, odnosno smjeli
- oblik u kojemu je iskazana izvorna poruka naziva se otvoreni tekst, a nakon primjene neke kriptografske metode u
kojemu e biti ta ista poruka kriptogram ili ifrat
- cilj promjene mnogobrojnih kriptografskih metoda nije uiniti podatka nedostupnima neovlatenim korisnicima,
ve ih uiniti nerazumlijvima za njih
- kriptografija se primjenjuje prilikom prijenosa podataka nezaitenim raunalnim mreama (npr. Internetom), ali i
pohranjivanju osjetljivih podataka u raunalnim memorijama

Problemi sigurnosti u elektronikom poslovanju

- informatiki kriminalitet novi oblik kriminaliteta, ukupnost protupravnih aktivnosti pri kojima informacijska
tehnologija slui kao sredstvo injenja i/ili objekt napada
- osnovne kategorije informatikih kriminalnih aktivnosti su napadi na resurse tvrtke, napadi na privatnost i kraa
identiteta, ugroavanje integriteta (vjerodostojnosti) podataka) i ometanje normalnoga rada i poslovanja

Pitanja:
1. Koje su funkcije direktora informatike?
2. to znai unajmljivanje inf. usluga (outsourcing)? Primjer? (Raunalstvo u oblaku)
3. U koja dva sluaju dolazi do zlouporabe IT u poslovanju?
4. to je objektivni, a to subjektivni rizik inf. tehnologije?
5. to je biometrija i koja su dva tipa?
6. to je kriptologija, kriptografija, kriptoanaliza?
7. to je informatiki kriminalitet? (Koritenje informacijske tehnologije s ciljem nanoenja tete.)
8. Nabroji osnovne kategorije informatike kriminalne aktivnosti.