Prekršajni Zakon 2.

POGLEDI I MILJENJA
Primljeno: prosinac 2014.
TOMISLAV KRTINI*, MARIJAN ANTEK**
Neka pitanja primjene odredbi Prekrajnog

zakona***
Saetak
lanak sadri prijedloge uputa za postupanje policije u raznim situacijama iz Prekrajnog zako-
na: prilikom zatjecanja osobe u krenju mjere opreza; prilikom izdavanja i popunjavanja opeg
ili obaveznog prekrajnog naloga; prilikom trajnog oduzimanja predmeta uz "opi" ili obavezni
prekrajni nalog policije; prilikom uhienja i posebne mjere smjetanja u posebnu prostoriju
do prestanka djelovanja opojnog sredstva kad istovremeno postoje obje osnove za postupanje
prema poinitelju prekraja; prilikom postupanja policije prema osobi koja nema prijavljeno
prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj, a zateena je u prekraju za koji se novana
kazna moe naplatiti na mjestu poinjenja prekraja ili je zateena u prekraju za koji je izdan
prekrajni nalog, ali nije voljna (odbija) platiti novanu kaznu i trokove postupka.
Kljune rijei: nalog, kazna, uhienje, posebna prostorija, mjera opreza, poinitelj, prekraj.
UVOD
U lanku se razmatra 12 situacija kod kojih je u policijskoj praksi dolazilo do nedoumica u

primjeni Prekrajnog zakona (dalje PZ), odnosno razliitih pristupa i policije i prekrajnih
sudova, pa se postavljalo pitanje naina postupanja policijskih slubenika u tim situacijama.
Nakon zajednikih radionica i konzultacija s relevantnim predstavnicima prekrajnog
sudovanja i Ravnateljstva policije predlaemo upute za postupanje policije u tih 12 situacija1,
u svrhu ef kasnijeg i unif ciranog postupanja policije. Situacije e se razmatrati tako da se
prvo iznese i razmotri problem, a zatim se ponudi prijedlog upute o postupanju.
*
Tomislav Krtini, voditelj Slube za javni red, Sektora policije PUZ-a.
**
Marijan antek, voditelj Odjela za struno usavravanje, Slube za javni red, Sektora policije PUZ-a.
U lanku autori iznose svoje stajalite.

1
PU zagrebaka je izdala uputu broj: 511-19-04/2-20-50/2-14. od 18. studenoga 2014. i uputu broj: 511-19-
04/2-20/3-2/14. od 19. oujka 2014. o nainu postupanja u tih 12 situacija. Te su vaee upute izvori sadraja
ovog lanka.
320
Krtini, antek: Neka pitanja primjene odredbi Prekrajnog zakona
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 4, str. 320-349
1. KRENJE MJERE OPREZA
U sluaju utvrivanja postupanja okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze koja
je odreena mjerom opreza kada je za izvravanje te mjere nadlena policija (a nadlena je
za sve mjere opreza osim zabrane poduzimanja odreene poslovne aktivnosti) predlaemo2:
- o tome odmah nakon zatjecanja osobe, bez odlaganja izvijestiti nadleni
prekrajni sud (njegov deurni odjel/deurni sudac) detaljnim pisanim izvjeem
(dopisom) i pri tom predloiti izricanje novane kazne iz lanka 132. stavka 5.,
stavka 6., odnosno stavka 7. PZ-a (disciplinska novana kazna).
Pri zatjecanju osobe u krenju mjere opreza, pored ostalih potrebnih radnji, pokuati
obaviti obavijesni razgovor s takvom osobom, s eventualnim oevicima i rtvom, te sva
utvrena saznanja inkorporirati ili priloiti uz spomenuto izvjee sudu. Osobu se ne moe
uhititi ili privesti samo zbog zatjecanja u krenju mjere opreza jer krenje mjere opreza
nije prekraj, a postojei propisi ne propisuju krenje mjere opreza kao jedan od razloga za
privoenje.
Izvjee o krenju mjere opreza moe se koristiti kao prilog optunim prijedlozima
protiv istog poinitelja i u nekim buduim predmetima, koji ne moraju imati veze s predme-
tom u vezi s kojim se mjera opreza krila, a to stoga kako bi sud prilikom donoenja svo-
jih odluka po tim novim predmetima mogao imati u vidu poiniteljevo ponaanje u smislu
sklonosti krenja zakona, odnosno upornosti u protupravnim radnjama.
2. NAIN UTVRIVANJA PREKRAJA KAO UVJET ZA IZDAVANJE

OBAVEZNOG I "OPEGA" PREKRAJNOG NALOGA
Mislilo se da policijski slubenici nisu ovlateni izdati obavezni i "opi" prekrajni nalog
pri obavljanju nadzora iz njihove nadlenosti, jer pojam nadzora nije percipiran kao sadraj
neke policijske ovlasti. Smatralo se da se izdavanje opih i obaveznih prekrajnih naloga
nakon provedenog inspekcijskog ili drugog nadzora odnosi na druga upravna tijela, a ne i na
policiju. Meutim, pokazalo se da sintagmom "nadzora u okviru svoje nadlenosti" Prekr-
ajni zakon podrazumijeva i izvide prekraja i prikupljanje dokaza tijekom kriminalistikog
istraivanja prekraja, a to su policijski poslovi i ovlasti.
2.1. Obavezni prekrajni nalog
Vezano za nain utvrivanja prekraja prilikom izdavanja obaveznoga prekrajnog

naloga, upozoravamo da je Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalite: pre-
suda br. J-212/2014. od 6. veljae 2014.: "da lanak 239. Prekrajnog zakona kao uvjet za
obavezno izdavanje prekrajnog naloga (obavezni prekrajni nalog) izriito propisuje samo
visinu propisane novane kazne za odreenu vrstu poinitelja prekraja, a ne i nain na koji
2
U skladu s l. 132. st. 4. Prekrajnog zakona.
321
je prekraj utvren".
Iz toga proizlazi da policijski slubenik moe izdati obavezni prekrajni nalog na bilo
koji nain propisan u Prekrajnom zakonu za "opi" prekrajni nalog3, pa tako i obavljanjem
nadzora iz svoje nadlenosti, to jest bilo kojim vidom kriminalistikog istraivanja pre-
kraja, odnosno provoenjem raznih izvida i dokaznih radnji. Isto proizlazi i iz lanka
239. stavka 5. Prekrajnog zakona: "U postupku izdavanja obaveznog prekrajnog naloga
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i odredbe ovoga
Zakona o izdavanju prekrajnog naloga, osim ako odredbama ovoga Zakona o izdavanju
obaveznog prekrajnog naloga nije neto drukije odreeno." Naime, Prekrajni zakon "uti"
o nainu utvrivanja prekraja kod izdavanja obaveznoga prekrajnog naloga.
2.2. "Opi" prekrajni nalog
lankom 233. stavkom 1. PZ-a propisano je da tijelo dravne uprave, dakle i policija,
moe izdati "opi" prekrajni nalog i u sluaju kada je prekraj utvrdila obavljanjem nadzora
u okviru svoje nadlenosti. Ponovno istiemo da se pod pojmom "nadzora u okviru svoje
nadlenosti" u Prekrajnom zakonu razumijevaju i izvidi prekraja te prikupljanje dokaza
tijekom kriminalistikog istraivanja prekraja.4 Drugim rijeima, u pogledu naina utvri-
vanja prekraja, policija moe izdati "opi" prekrajni nalog kada prekraj utvrdi:
1. neposrednim opaanjem ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije ili
3. uporabom propisanih tehnikih ureaja ili
4. provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza ili
3
Vidi lanak 233. st. 1. Prekrajnog zakona:
"Tijela dravne uprave kao ovlateni tuitelji mogu izdati prekrajni nalog ako su utvrdili prekraj:
1. neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspe-
kcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadlenosti, koje su o tome sainile slubenu biljeku ili zapisnik, ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili
3. upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza
i vjetaenja."
4
Vidi lanak 158. st. 1. i st. 3. Prekrajnog zakona:
(1) Ovlatene osobe tijela dravne uprave kada postupaju u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora
ili ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj, dune su poduzeti potrebne mjere da se:
1. utvrdi je li poinjen prekraj i tko je poinitelj,
2. poinitelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne,
3. otkriju i osiguraju tragovi prekraja i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica,
4. prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje prekrajnog postupka.
(3) Policija radi ispunjenja zadae iz stavka 1. ovoga lanka moe:
1. traiti potrebne obavijesti od graana,
2. obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage,
3. u najkraem potrebnom vremenu a najdulje est sati nadzirati i ograniiti kretanje odreenih osoba na
odreenom prostoru,
4. poduzeti druge mjere za otkrivanje osoba i stvari (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda, klopka, i
dr.),
5. poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem istovjetnosti osoba i predmeta
322
5. pri obavljanju nadzora u okviru nadlenosti policije, to jest temeljem rezultata pro-
vedenih izvida i dokaznih radnji tijekom kriminalistikog istraivanja prekraja.
Ako je za dokazivanje krivnje poinitelja prekraja potrebno poduzeti vie izvida i
dokaznih radnji, onda "opi" prekrajni nalog i ne bi uvijek bio najpogodniji kao nain pokre-
tanja prekrajnog postupka, pa predlaemo da policija prekrajni postupak pokrene optunim
prijedlogom (primjerice kod sloenih prekraja koji u biu djela sadre vie elemenata koje
treba dokazati, iz ega moe proizai procjena da e za dokazivanje krivnje poinitelja oito
biti potrebno provesti raspravu i dokazne radnje na prekrajnom sudu).
U sluaju kada okrivljenik pravodobno podnese prigovor, predlaemo da policija do-
kumentaciju nainjenu tijekom kriminalistikog istraivanja prekraja dostavi prekrajnom
sudu zajedno s "opim" prekrajnim nalogom na koji je uloen prigovor.
2.3. Mjesto izdavanja prekrajnih naloga
Obavezni i opi prekrajni nalozi izdavali su se u policijskoj postaji i u sluajevima

kada ih se moglo i trebalo izdati "na terenu".
U sluajevima kad su za to ispunjeni zakonski uvjeti potrebno je teiti prema to veoj
primjeni izdavanja prekrajnih naloga na mjestu poinjenja prekraja putem tiskanog obrasca
prekrajnog naloga MUP RH R-126a.
U skladu s vaeim uputama Ravnateljstva policije, za prekraj za koji je novana ka-
zna propisana u rasponu, moe se izrei samo donja novana kazna (detaljnije obrazloeno
u toki 6.). Drimo da je izdavanje prekrajnih naloga u slubenim prostorijama ("referadi")
umjesto njihova izdavanja na mjestu dogaaja potrebno, pored nekih drugih, u sljedeim
situacijama:
- kad slobodan prostor tiskanog obrasca prekrajnog naloga MUP RH R-126a nije
dostatan za opis prekrajnog djela (poglavito kod sloenih prekraja, kad je po-
trebno navesti vie njegovih elemenata). Kada se "opi" ili obavezni prekrajni na-
log izdaje u policijskoj postaji, poinitelja se zbog izdavanja tih prekrajnih naloga
ne privodi u prostorije policije. Policijski slubenik ga s mjesta dogaaja puta da
ode te mu priopava da e protiv njega naknadno biti izdan "opi" ili obavezni
prekrajni nalog, koji e mu naknadno biti dostavljen potom,
- kad se radi o stjecaju prekraja, a zadovoljeni su zakonski uvjeti za izdavanje pre-
krajnog naloga za te prekraje,5
5
Obrazac opeg i obaveznoga prekrajnog naloga za izdavanje na mjestu poinjenja prekraja nema mjesta za
unoenje vie prekraja, koje je poinitelj poinio u stjecaju, pa je to razlog zato se ti prekrajni nalozi izdaju
u policijskoj postaji ispisivanjem iz kompjutora na temelju predloka u elektronikom obliku. U sluajevima
kada jedan okrivljenik poini vie prekraja u stjecaju, od kojih jedan dio prekraja zadovoljava uvjete za
podnoenje optunog prijedloga, a drugi dio prekraja za izdavanje obaveznih prekrajnih naloga, pojedini
prekrajni suci smatraju da policija ne bi trebala podnositi jedinstven optuni prijedlog za sve te prekraje,
nego da ih razdvoji dio na optuni prijedlog, a dio na obavezne prekrajne naloge. Prilikom konzultacija
prekrajni suci su iznijeli miljenje da nije u duhu Prekrajnog zakona da ovlateni tuitelj (policija) za sve
prekraje u realnom stjecaju podnese optuni prijedlog, jer tako okrivljenik stjee pravo na albu i pravo
na povrat u prijanje stanje i u vezi s onim prekrajima za koje postoje uvjeti za izdavanje obaveznoga
323
- u situaciji kad je poinitelj bio u uem smislu rijei lien slobode zbog prekraja
(opisano u toki 5.). Osobe liene slobode ne moraju ekati na izdavanje "opeg"
ili obaveznoga prekrajnog naloga u policiji, jer im se on dostavlja naknadno po-
tom preporueno. Obavezni ili "opi" prekrajni nalog izdaje se u policiji nakon
to prestane oduzimanje slobode osobi:
- po osnovi prekrajnog uhienja (koje moe trajati do 12 sati, a iznimno do 24
sata od zatjecanja poinitelja na poinjenju prekraja propisanog zakonom),
- po osnovi posebne mjere iz lanka 137. Prekrajnog zakona (koje moe tra-
jati do putanja iz posebne prostorije u koju je bila smjetena do prestanka
djelovanja opojnog sredstva, ali najdue do 12 sati od zatjecanja u poinjenju
prekraja),
- po osnovi privoenja kada je osoba bila privedena s mjesta dogaaja u
slubene prostorije policije po nekoj od drugih zakonskih ovlasti (osobu se
puta na slobodu nakon prestanka razloga iz lanka 45. Zakona o policijskim
poslovima i ovlastima, zbog kojeg je bila privedena, primjerice, osobu koja
je privedena zbog utvrivanja identiteta puta se na slobodu nakon to joj je
identitet utvren. Trajanje privoenja mora biti ogranieno na najkrae nuno
vrijeme6.
- u situaciji kad je za odreeni prekraj novana kazna propisana u rasponu
i ukae se potrebnim izrei iznos novane kazne unutar raspona (opisano u
toki 6.).
U sluaju da policijski slubenik nije potpuno siguran u kvalif kaciju prekrajnog djela,
ili odmjeravanje sankcije, ili u procesne zakonske uvjete, ili je u kakvoj drugoj dvojbi po bilo
kojoj osnovi, a da se to ne moe pravodobno razjasniti na mjestu dogaaja, drimo potreb-
nim da o uoavanju radnje koja upuuje na poinjenje prekraja sastavi izvjee ili slubenu
zabiljeku i druga eventualna pismena te da se u njegovoj ustrojstvenoj jedinici naknadno,
zajedno s nadlenim rukovoditeljem, donese konana odluka o kvalif kaciji dogaaja i nai-
nu eventualnog procesuiranja, odnosno odmjeravanju sankcije.
prekrajnog naloga, a koja prava ne bi imao da je protiv njega podnijet obavezni prekrajni nalog. Naime,
temeljem l. 243. st. 6. Prekrajnog zakona u postupku izdavanja obaveznoga prekrajnog naloga nije mogue
podnositi molbu za povrat u prijanje stanje. Protiv presude prekrajnog suda donesene povodom prigovora
protiv obaveznoga prekrajnog naloga nije doputena alba, to je propisano l. 244. Prekrajnog zakona.
Tako se jednog okrivljenika koji je poinio vie prekraja u realnom stjecaju te su za sve prekraje ispunjeni
uvjeti za izdavanje obaveznoga prekrajnog naloga stavlja u nepovoljniji poloaj (u pravni reim obaveznoga
prekrajnog naloga) od drugog okrivljenika koji je poinio vie prekraja u realnom stjecaju, ali za neke od tih
prekraja nema uvjeta za izdavanje obaveznoga prekrajnog naloga (stavljanje u pravni reim optunog pri-
jedloga). Okrivljenik u pravnom reimu optunog prijedloga ima pravo na albu na presudu prekrajnog suda
temeljem l. 192. Prekrajnog zakona i ima pravo na povrat u prijanje stanje temeljem l. 124. Prekrajnog
zakona, dok okrivljenik u pravnom reimu obaveznoga prekrajnog naloga ta prava nema.
6
U skladu s l. 4. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12.,
56/13., 145/13., 152/14.), Prekrajni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o policijskim poslovima i
ovlastima ne preciziraju rok u kojem se identitet mora utvrditi. Imajui u vidu da je osoba kojoj se utvruje
identitet i osoba kojoj treba izdati prekrajni nalog, dakle i osoba osumnjiena za prekraj te da je uhienje
svako zadravanje osobe pod sumnjom da je poinila prekraj, smatramo da privoenje radi utvrivanja
identiteta moe trajati kao i rok za uhienje do 12 sati, a iznimno do 24 sata, sukladno s l. 134. st. 3. PZ-a.
324
3. PRECIZNOST, KOMPLETNOST I UREDNOST PREKRAJNIH NALOGA
Vie puta su prekrajni sudovi, to je potvreno i tijekom nadzora rada policijskih postaja,
uoili da dio "opih" i obaveznih prekrajnih naloga, posebice onih izdanih na mjestu doga-
aja koji se popunjavaju rukom (putem tiskanih obrazaca MUP R-126a), nije zadovoljava-
jui, uglavnom zbog sljedeih razloga koji sucima oteavaju rjeavanje prigovora po takvim
nalozima, odnosno tetni su i za tuitelja u pogledu konanog ishoda prekrajnog postupka:
- neurednost (neitak rukopis, zamrljanost tintom i slino),
- nepreciznost (izdavanje pogrene vrste prekrajnog naloga, manjkav ili pogrean
opis prekrajnog djela, primjena pogrene materijalne zakonske odredbe, pojedi-
ne rubrike neoznaene ili nepopunjene ili su pogreno oznaene ili popunjene i
slino),
- nekompletnost (izostanak nekih sastavnih elemenata prekrajnog naloga koji pre-
ma PZ moraju biti navedeni).
Stoga, u sluaju kad je zaprimljen prigovor koji se odnosi na prekrajni nalog izdan
na mjestu dogaaja, a da je rukopis slubenika koji ga je popunjavao neitak, ili je iz nekog
drugog razloga prekrajni nalog neuredan, predlaemo da se nadlenom prekrajnom sudu
takoer dostavi i ovjereni prijepis takvog prekrajnog naloga.
4. PRERAUNAVANJE NOVANE KAZNE IZ NJEMAKIH MARAKA U KUNE
Jo uvijek postoje propisi kojima su novane kazne propisane u njemakim markama, kao
to su Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira, Zakon o grbu, zastavi i himni Repu-
blike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Zakonom o izmjenama
i dopunama zakona kojima su odreene novane kazne za privredne prijestupe i prekraje
(NN 26/93.) rije dinara zamijenjena je rijeima "u dinarskog protuvrijednosti DEM" te je u
skladu s time potrebno iznose u DEM pretvoriti u valutu EURO, a potom u kune. Meutim,
utvreno je da neki prekrajni sudovi koriste drugaiju metodu za preraunavanje novane
kazne propisane u njemakim markama (DEM), od metode koju je propisalo Ravnateljstvo
policije. 7
Tako policija iznos novane kazne u kunama dobiva preraunavanjem DEM u EURO
prema konverzijskom teaju f ksiranom 1. sijenja 1999. godine od strane Europske mone-
tarne unije (EMU): 1 EUR=1.95583 DEM, odnosno 1 DEM=0,51129 EUR, a potom prerau-
navanjem EURA u kune (HRK), prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi
za dan kada se donosi odluka o novanoj kazni, a to se moe provjeriti i putem navedenog
linka Hrvatske narodne banke: http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm, stoga predlaemo da
ga se koristi u daljnjem radu.
Za razliku od te, ispravne metode, pojedini prekrajni sudovi koriste drugaiju metodu
7
Vidi Upute Ravnateljstva policije broj: 511-01-22/29-80963/13 od 10. 12. 2007. i broj: 511-01-22/29-
1888/4-08 od 13. 5. 2008., kojima je naloeno preraunavanje kazni iz valute DEM u valutu EURO, a potom
u kune te je objanjena metoda preraunavanja. U ovom lanku taj se nain preraunavanja ralanjuje po
situacijama izdavanje prekrajnih naloga, sklapanje sporazuma s poiniteljem o sankciji, naplata novane
kazne na mjestu poinjenja prekraja.
325
preraunavanja, tako da visinu kazne odreuju prema zadnjem teaju njemake marke u od-
nosu na hrvatsku kunu (370 HRK = 100 DEM), to je ujedno i uporite da stranke u postupku
(dakle i policija) mogu albom osporavati takvu odluku o novanoj kazni.
Nakon konzultacija s predstavnicima prekrajnih sudova te Upravom policije, pri emu
su se imale u vidu i postojee mogunosti aplikacije Operativne evidencije prekraja, stav
je PU zagrebake da se prilikom preraunavanja novane kazne iz njemakih maraka preko
eura u kune postupa na sljedei nain, a to predlaemo da koriste i sve druge ustrojstvene
jedinice policije:
4.1. Preraunavanje i upisivanje novane kazne iz njemakih maraka u kune

prilokom izdavanja prekrajnih naloga u "referadi"
Prilikom preraunavanja njemakih maraka u eure iznos se zaokruuje na petu decima-

lu, a zaokruivanje se vri prema opim pravilima: posljednja od potrebnih brojki ostaje ista
ako je ona iza nje ista ili manja od "4", odnosno povisuje se za jednu brojku ukoliko je ona
iza nje ista ili vea od "5".
Potom, kod preraunavanja eura u kune, zaokruuje se na puni iznos u kunama bez lipa
(Operativna evidencija prekraja ne omoguuje unos lipa), s time da se ide u korist okrivlje-
nika: decimale, tj. lipe se izostavljaju, a upisuju se samo dobivene kune prije decimala (npr.
ako je preraunavanjem eura u kune dobiven iznos od 195,82 kuna, upisat e se 195,00 kuna).
Tako je prilikom izdavanja takvih prekrajnih naloga u "referadi" onaj dio izreke koji
se odnosi na izricanje novane kazne potrebno navesti prema sljedeem obrascu:
"pa mu/joj se na temelju citiranog propisa izrie novana kazna u iznosu od ___,___
kuna (slovima: ________ kuna), a to je protuvrijednost od ________ njemakih maraka
(DEM), to preraunavanjem DEM u euro (prema konverzijskom teaju fiksiranom 01. sije-
nja 1999. godine od strane EMU: 1 EUR=1,95583 DEM, odnosno 1 DEM=0,51129 EUR)
iznosi ___,______ eura, to preraunavanjem eura u kune prema srednjem teaju HNB koji
vrijedi za dan kada se donosi odluka o novanoj kazni, uz zaokruivanje na puni iznos, iznosi
_______ kuna".
4.2. Preraunavanje i upisivanje novane kazne iz njemakih maraka u kune prilikom

izdavanja prekrajnih naloga na mjestu poinjenja prekraja
Preraunavanje i zaokruivanje se vri na isti nain kako je reeno pod tokom 4.1.,
s tom razlikom to se prilikom preraunavanja njemakih maraka u eure iznos zaokruuje
na dvije decimale, pa se u rubriku navoenja visine izreene novane kazne upisuje sljedei
skraeni opis izrauna i zaokruivanja: "te se temeljem istog propisa izrie novana kazna
u iznosu od ___ DEM =__,__ EUR = ______ kuna (slovima: _________ kuna)".
Ovo stoga to prilikom izdavanja takvih prekrajnih naloga na mjestu poinjenja pre-
kraja putem tiskanog obrasca MUP RH R-126a, zbog oskudnosti njegovog prostora za upi-
sivanje iznosa izreene novane kazne, nije mogue upisati cjeloviti opis preraunavanja.
Pri tom, upozoravamo da se, u skladu s vaeim uputama Ravnateljstva policije, prili-
kom izdavanja "opeg" ili obaveznoga prekrajnog naloga na mjestu poinjenja za prekraj
326
za koji je novana kazna propisana u rasponu izrie samo donja novana kazna (u suprotnom
je niti aplikacija Operativne evidencije prekraja nee moi prihvatiti).
Tako u pogledu prekraja iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira donja nov-
ana kazna kod svih prekraja za koje zaprijeena novana kazna iznosi 50 DEM, to iznosi
25,56450 eura, odnosno prema srednjem teaju HNB za dan, primjerice ako je dan kada se
donosi odluka o novanoj kazni 18. studenoga 2014. god. 195,98 kuna, odnosno u konani-
ci (zaokrueno na pune kune) 195,00 kuna, pa se u spomenutu rubriku u takvim sluajevima
u tiskani obrazac prekrajnog naloga treba upisati sljedee:
"te se temeljem istog propisa izrie novana kazna u iznosu od 50 DEM = 25,56
EUR = 195 kuna (slovima: stodevedesetpet kuna)", a potonji iznos u kunama, naravno, ovisi
o teaju eura aktualnom za dan kada se donosi odluka o prekraju. Meutim, na posebni za-
htjev suda, potrebno je prezentirati cjelovit izraun opisan u toki 4.1.

donoenja izjave za donoenje odluke o prekraju na temelju sporazuma u skladu s
lankom 109.e PZ-a
Preraunavanje se vri i upisuje na isti nain kako je reeno pod tokom 4.1. Slijedom
svega navedenog, u izjavi bi dio koji se odnosi na sporazumnu novanu kaznu trebao glasiti:
"te je postignut sporazum da se kazni novanom kaznom u iznosu od ___,___ kuna
(slovima: ________ kuna), a to je protuvrijednost od ________ njemakih maraka (DEM),
to preraunavanjem DEM u euro (prema konverzijskom teaju fiksiranom 01. sijenja 1999.
godine od strane EMU: 1 EUR=1,95583 DEM, odnosno 1 DEM=0,51129 EUR) iznosi
___,______ eura, to preraunavanjem eura u kune prema srednjem teaju HNB koji vri-
jedi za dan kada se donosi odluka o novanoj kazni, uz zaokruivanje na puni iznos, iznosi
_______ kuna".

naplaivanja novane kazne uz izdavanje potvrde o naplaenoj novanoj kazni na
mjestu poinjenja prekraja ili uz izdavanje obavijesti/izvjea o poinjenom prekraju,
u skladu s lankom 245. PZ-a
Preraunavanje i zaokruivanje se vri na isti nain kako je reeno pod tokom 4.1., s
tom razlikom to se:
- u rubriku navoenja visine izreene novane kazne u potvrdi o naplaenoj nova-
noj kazni na mjestu poinjenja prekraja odmah upisuje samo puni iznos novane
kazne u kunama, uz prethodno umanjenje od 50%,
- u sluaju izdavanja obavijesti/izvjea o poinjenom prekraju (putem obrasca
MUP RH R-119b), u predvienu rubriku odmah upisuje samo puni iznos novane
kazne u kunama, ali bez umanjenja od 50% (jer graanin samostalno popunjava
priloenu uplatnicu, odnosno odluuje hoe li iskoristiti zakonsku mogunost za
pravodobnu uplatu uz primjenu umanjenja od 50%).
327
5. URAUNAVANJE ODUZIMANJA SLOBODE U IZNOS NOVANE KAZNE

PREMA PREKRAJNOM NALOGU
Prekrajnim zakonom8 odreeno je da se vrijeme provedeno u uhienju, zadravanju i

svako oduzimanje slobode u vezi s prekrajem uraunava u izreenu kaznu zatvora, kaznu
maloljetnikog zatvora i novanu kaznu, te da se prilikom uraunavanja izjednauje svaki
zapoeti dan uhienja, zadravanja i svakog drugog oduzimanja slobode te zapoetih tristo
kuna novane kazne s jednim danom zatvora.9
U skladu s tim, u situacijama kada se poinitelju izdaje "opi" ili obavezni prekrajni
nalog, a da mu je tijekom utvrivanja prekraja bila u uem smislu rijei oduzeta sloboda
(bio uhien, smjeten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, bio
priveden s mjesta dogaaja u slubene prostorije policije prema nekoj od zakonskih ovlasti i
drugo), takav prekrajni nalog se mora izdati u "referadi". Predlaemo da se u izreci prekraj-
nog naloga u dijelu u kojem se navodi novana kazna dopie i sljedei tekst (pasus):
"Temeljem l. 40. Prekrajnog zakona okrivljeniku/ci se u izreenu novanu kaznu ura-
unava vrijeme za koje mu/joj je bila oduzeta sloboda od dana __. __. 20__. godine u __,__
sati do dana __. __. 20__. godine do __,__ sati kao 300,00 kuna (slovima: tristo kuna) nov-
ane kazne, PA OKRIVLJENIK/CA IMA ZA PLATITI JO __________ KUNA (SLOVIMA:
__________ KUNA)."
Takoer, primjena ove odredbe se u tom sluaju mora citirati i u obrazloenju pre-
krajnog naloga. Prilikom unoenja u Operativnu evidenciju prekraja podataka iz takvog
prekrajnog naloga potrebno je u okviru rubrike "ODUZIMANJE SLOBODE" upisati broj
dana svakog poetka oduzimanja slobode, a u rubrici "NOVANA KAZNA" upisati iznos
izreene novane kazne umanjen za 300 kuna po danu uzimanja slobode. Ako je izreena
novana kazna bila 300 kuna ili manja, u konanici e se upisati "0" kuna.
6. ODMJERAVANJE I OBRAZLOENJE NOVANE KAZNE KAD JE

PROPISANA U RASPONU PRI IZDAVANJU "OPEG" I OBAVEZNOGA
PREKRAJNOG NALOGA U "REFERADI"
Kad je za odreeni prekraj novana kazna propisana u rasponu i pokae li se potrebnim izre-
i iznos novane kazne unutar raspona (dakle, vea od minimuma), treba pristupiti izdavanju
prekrajnog naloga iskljuivo u "referadi" (kako je navedeno u toki 2.3.), s obzirom na to
da tiskani obrazac MUP RH R126a nema predviene rubrike, odnosno dostatni prostor za
navedene injenice.10
8
Vidi lanak 40. st. 2. Prekrajnog zakona.
9
Pod oduzimanjem slobode razumijeva se u vezi s tokom 5. u ovom lanku 1) uhienje, 2) posebna mjera iz
l. 137. Prekrajnog zakona smjetaj poinitelja prekraja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opo-
jnog sredstva, kojima se poinitelja prekraja izolira od vanjskog svijeta, ali i 3) privoenje kao ogranienje
slobode kretanja osobe, zbog razloga iz l. 45. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Oduzimanje
slobode u irem smislu rijei (npr. nedozvoljavanje udaljenja dok traje provjera identiteta osoba i predmeta na
mjestu dogaaja i druge aktivnosti policije na mjestu dogaaja ili njegovoj blizini koje zahtijevaju prisutnost
poinitelja, kao i odazivanje na slubeni poziv i sl.), ne potpadaju pod spomenutu odredbu.
10
Prilikom odmjeravanja takve novane kazne primjenjuje se l. 36. st. 2. Prekrajnog zakona: "Odreujui
328
U skladu s time, kad se za prekraj izdaje "opi" ili obavezni prekrajni nalog u "refe-
radi", u tom se sluaju okolnosti koje su utjecale na visinu izreene kazne navode u okviru
njegova obrazloenja. Olakotne okolnosti su okolnosti koje mogu utjecati na izricanje blae
kazne unutar zakonski predvienog okvira za propisanu kaznu. Kao primjer navodimo slje-
dee olakotne okolnosti:
- mladost poinitelja,
- okolnosti poiniteljevog ivota prije poinjenja djela: ranija neosuivanost, rodi-
teljstvo, narueno zdravlje, ovisnost (o drogi, alkoholu, kockanju i drugo), loe
materijalne i obiteljske prilike, invalidnost, sudjelovanje u Domovinskom ratu,
- okolnosti tijekom poinjenja djela: oteeni svojim ponaanjem doprinese poi-
njenju prekraja,
- okolnosti nakon poinjenja djela: iskreno izraeno kajanje za poinjeni prekraj,
restitucija poinjene tete i slino,
- i drugo.
Otegotne okolnosti su okolnosti koje mogu utjecati na izricanje tee kazne unutar za-
konskog okvira predvienog za propisanu kaznu, kao to su:
- okolnosti poiniteljevog ivota prije poinjenja djela: ranija prekrajna osuiva-
nost, injenje prekrajnih djela kroz dui vremenski period, djelo poinjeno u roku
kunje, sklonost poinjenju odreene vrste prekraja,
- okolnosti tijekom poinjenja djela: upornost pri injenju djela, zlouporaba povje-
renja, iivljavanje nad oteenim, brutalnost, zlouporaba gostoprimstva, srodstvo
sa rtvom, oteeni je starija ili nemona osoba ili nezrela mlaa osoba,
- okolnosti nakon poinjenja djela: odbijanje priznanja,
- i drugo.
Poiniteljevo imovinsko stanje izraava se u stupnju njegovih imovinskih prilika (sla-
be, loe, odnosno teke, osrednje, odnosno prosjene, dobre te iznadprosjeno dobre). Radi
utvrivanja tih prilika daje se mogunost okrivljeniku da ih iznese, a po mogunosti i da ih
dokumentira (npr. rjeenjem o djejem doplatku, socijalnoj pomoi i slino). U sluaju ne-
poklanjanja vjere u navode okrivljenika o njegovim imovinskim prilikama, bilo bi potrebno
da donositelj prekrajnog naloga navede injenice koje to opovrgavaju. Kao pomagalo kod
primjene ovih odredbi uputno je koristiti kvalitetne sadraje presuda i prekrajnih naloga
sudova.
Drimo potrebnim upozoriti da se, u skladu s vaeim uputama Ravnateljstva policije,
prilikom izdavanja "opeg" ili obaveznoga prekrajnog naloga na mjestu poinjenja za pre-
kraj za koji je novana kazna propisana u rasponu, moe izrei samo donja novana kazna,
ali se ovo pravilo pokazuje svrhovitim i u nekim sluajevima izdavanja prekrajnog naloga
u "referadi" (npr. ako doe do situacije da tijekom donoenja odluke o visini novane kazne
vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri
bude laka ili tea za poinitelja prekraja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje,
pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja, njegovo ponaanje nakon poinjenog
prekraja, te ukupnost drutvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Izriui poinitelju
prekraja novanu kaznu, sud e uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje."
329
nisu bile utvrene ni olakotne ni otegotne okolnosti to ne mora uvijek znaiti da nisu po-
stojale, nego da ih se nije moglo utvrditi), to u tom sluaju u veoj mjeri jami potvrivanje
takvih naloga u postupcima prema eventualnim prigovorima okrivljenika zbog izreene nov-
ane kazne, odnosno njene visine.
7. POSTUPANJE S PREDMETIMA PRAVOMONO ODUZETIM UZ "OPI" ILI

OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG POLICIJE
Policija ima ovlast "opim" ili obaveznim prekrajnim nalogom trajno oduzeti predmete i
sredstva, koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje prekraja ili su nastali njegovim
poinjenjem, ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje prekraja11. Da se
radi o trajnom oduzimanju predmeta vidi se po tome to oduzeti predmeti i sredstva postaju
vlasnitvo Republike Hrvatske.12
Pojavila se dvojba o tome koje propise treba primijeniti na daljnje postupanje s tako
trajno oduzetim predmetima, odnosno treba li primijeniti Pravilnik o nainu postupanja s
predmetima oduzetim u prekrajnim postupcima, koji su postali vlasnitvo Republike Hrvat-
ske (u nastavku Pravilnik13 opi propis, lex generalis) ili neki drugi, posebni propis (lex
specialis). S tim u vezi napominjemo da se predmeti koje policija trajno oduzima "opim"
ili obaveznim prekrajni nalogom mogu podijeliti na predmete ope uporabe i na specif ne
predmete. Pod predmete ope uporabe svrstavali bi se svi oni predmeti koji nisu specif ni,
odnosno koji se inae nalaze u irokoj uporabi, odnosno njihova prodaja, u pravilu, nije
ograniena.
7.1. Primjena posebne mjere trajnog oduzimanja predmeta ope uporabe
Za postupanje s predmetima koje je nadleni tuitelj pravomono oduzeo uz "opi" ili

obavezni prekrajni nalog nadlean je podruni ured Porezne uprave na ijem se podruju
nalazi ustrojstvena jedinica koja je donijela pravomonu odluku o prekraju kojom su trajno
oduzeti predmeti, te je ujedno propisano da sve tako oduzete predmete, zajedno s odlukom o
prekraju s klauzulom pravomonosti, treba dostaviti nadlenom podrunom uredu Porezne
uprave.14
11
Vidi l. 76.a st. 1. Prekrajnog zakona (NN 39/13., 157/13.), l. 228. st. 3. Prekrajnog zakona (NN 39/13.)
st. 3. te l. 239. st. 4. Prekrajnog zakona (NN 39/13., 157/13.). Trajno oduzimanje predmeta prema ovim
lancima Prekrajnog zakona nije zatitna mjera, nego posebna mjera trajnog oduzimanja predmeta, na koju
je ovlatena i policija. Policija nije ovlatena izricati zatitne mjere.
12
l. 76.a st. 4. i st. 5. Prekrajnog zakona: Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske.
To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva.
Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili
naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom prido-
nio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje prekraja ili da nastane njegovim
poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje.
(5) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema
pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
13
Vidi NN 38/14. i 60/14. Ispravak.
14
U skladu s l. 3. st. 1. i l. 4. st. 1. Pravilnika o nainu postupanja s predmetima oduzetim u prekrajnim
postupcima, koji su postali vlasnitvo Republike Hrvatske.
330
Temeljem lanka 18. stavka 1. Pravilnika, mogue je od nadlenoga podrunog ureda

Porezne uprave bez dostavljanja predmeta traiti njihovu trajnu besplatnu dodjelu radi kori-
tenja u slubene svrhe (obuka, edukacija, znanstveno istraivanje, Muzej policije i drugo).
Takoer, ako oduzeti predmeti predstavljaju izravnu opasnost za zdravlje i ivot ljudi te zati-
tu prirode i okolia i nije ih mogue uvati na odgovarajui nain15 unitit e se na nekodljiv
nain pod nadzorom nadlenog tijela u skladu s posebnim propisima.16 O takvom unitavanju
predmeta potrebno je takoer, znanja radi, izvijestiti nadleni podruni ured Porezne uprave.
Kao predmeti ope uporabe u praksi bi se najee mogli pojaviti sljedei predmeti:
- odjevni predmet s natpisom "ACAB" i slino, ime je poinjen prekraj iz lanka
17. Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira,
- transparent s natpisom kojim se izaziva netrpeljivost opisana u Zakonu o sprjea-
vanju nereda na portskim natjecanjima, odnosno Zakonu o suzbijanju diskrimi-
nacije, odnosno Zakonu o ravnopravnosti spolova, ili se remeti javni red i mir iz
Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira i drugo,
- palica za tunjavu kojom je poinjen prekraj iz Zakona o prekrajima protiv jav-
nog reda i mira, ili iz Zakona o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima, ili
iz Zakona o javnom okupljanju i drugo,
- pirotehnika sredstva kao predmeti prekraja iz Zakona o eksplozivnim tvarima,
odnosno Zakona o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima, odnosno Zako-
na o javnom okupljanju i drugo,
- boce i drugo s piima koja sadre alkohol kao predmeti prekraja iz Zakona o
sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima, Zakona o javnom okupljanju, Za-
kona o prekrajima protiv javnog reda i mira i drugo.
7.2. Primjena posebne mjere trajnog oduzimanja specifinih predmeta
Ponajprije se ima u vidu problematika oduzimanja droge zbog prekraja iz Zakona o

suzbijanju zlouporabe droga. S tim u vezi zatraeno je i miljenje Uprave policije o postupa-
nju s oduzetom drogom, imajui u vidu odredbe o unitavanju droge te odredbe o oduzimanju
droge17.
Slijedom navedenog u cijelosti navodimo stajalite Uprave policije: "Vezano za Vae
prvo pitanje koje se odnosi na postupanje s predmetnima koji su oduzeti od strane policije
uz ope" ili obavezne prekrajne naloge ija je pravomonost stupila na snagu, treba uzeti
u obzir da je odredba kojim su odreeni uvjeti za oduzimanje predmeta i podzakonski propis
koji je temeljem te odredbe donesen, regulirana Prekrajnim zakonom kao opim propisom.
S obzirom da propisi koje ste naveli u Vaem dopisu (Zakon o suzbijanju zlouporabe
droga) reguliraju postupanje s oduzetim predmetima u prekrajnom postupku na drugaiji
nain od onog koji je naveden u Prekrajnom zakonu, potrebno je uzeti u obzir injenicu da
15
U skladu s l. 20. Pravilnika o nainu postupanja s predmetima oduzetim u prekrajnim postupcima, koji
su postali vlasnitvo RH.
16
Kao to su odredbe l. 60.a Zakona o policijskim poslovima i ovlastima koje se, primjerice mogu primijeniti
i u pogledu pirotehnikih sredstava, naetih pia, lako pokvarljivih namirnica i sl.
17
Vidi l. 51. st. 1. i l. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.
331
se radi o posebnim propisima, te da e se primijeniti pravilo po kojem e se, ukoliko opi i

posebni propisi reguliraju isto podruje na razliit nain, primijeniti odredbe posebnog pro-
pisa (lat. lex specialis derogat legi generali).
Drugim rijeima, odredbe koje ureuju postupak s oduzetim predmetima, ukoliko su
propisane posebnim zakonom temeljem kojeg je izdan opi" ili obavezni prekrajni nalog,
imaju prednost u primjeni u odnosu na odredbe Prekrajnog zakona koje ureuju istu pro-
ceduru."
Slijedom navedenog proizlazi da je u daljnjem postupanju s oduzetom drogom potreb-
no postupati temeljem Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, odnosno eventualnim podza-
konskim aktima donesenim na temelju tog Zakona, ili vaeim pisanim i usmenim uputama
Ravnateljstva policije, odnosno policijske uprave te drugih nadlenih ustrojstvenih jedinica
i tijela.
Vezano za aktualne upute Ravnateljstva policije, posebno upuujemo na uputu Upra-
ve kriminalistike policije broj: 511-01-73/1-640/12-13. od 16. sijenja 2013. god. i uputu
Ravnateljstva policije broj: 511-01-110-226/14. od 14. veljae 2014. god. U sluaju dvojbi,
drimo potrebnim obratiti se Slubi (Odjelu) kriminaliteta droga policijske uprave.
8. PREKRAJNI NALOZI ZA PREKRAJE IZ ZAKONA O PREKRAJIMA

PROTIV JAVNOG REDA I MIRA TE DRUGIH ZAKONA KOJIMA SU
PROPISANE UZ NOVANU I KAZNE ZATVORA
Do nedavno se postavljalo pitanje ima li policija ovlast izdati "opi" prekrajni nalog u vezi
s prekrajem za koje je pored novane propisana i kazna zatvora. Nadalje, nije postojala po-
licijska praksa izdavanja "opih" prekrajnih naloga po prekrajima iz javnog reda i mira, za
koje je pored novane kazne propisana i kazna zatvora, kao alternativna.
Glava XXX. PZ-a koja ureuje ope uvjete za izdavanje "opih" prekrajnih naloga
omoguuje njihovo izdavanje i za prekraje za koje su pored novanih kazni kao mogue
propisane i kazne zatvora, dok odredbe lanka 239. PZ-a ureuju izdavanje obaveznih prekr-
ajnih naloga u sluajevima kad je za prekraj propisana samo novana kazna. Kad se izdaje
opi prekrajni nalog za prekraj za koji je propisana novana kazna ili kazna zatvora njime
se moe izrei samo novana kazna, a ne i kazna zatvora.18
Primjeri zakona koji propisuju za prekraje novanu kaznu ili kaznu zatvora: Zakon o
prekrajima protiv javnog reda i mira, Zakon o oruju, Zakon o zatiti od nasilja u obitelji,
Zakon o sprjeavanju nereda na sportskim natjecanjima, Zakon o sigurnosti prometa na ce-
stama, Zakon o nadzoru dravne granice
Opi prekrajni nalog moe se izdati unato okolnosti da je, primjerice Zakonom o pre-
18
l. 228. st. 3. i st. 4. Prekrajnog zakona (NN 39/13.): Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije,
prekrajnim se nalogom moe, prema uvjetima ovoga Zakona, izrei odnosno primijeniti svaka od prop-
isanih prekrajnopravnih sankcija za punoljetne poinitelje prekraja, oduzimanje imovinske koristi, oduzi-
manje predmeta, odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog naloga i trokovi nastali
utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja.
Prekrajnim se nalogom ne moe izrei kazna zatvora ni zatitne mjere, osim zabrana upravljanja
motornim vozilom.
332
krajima protiv javnog reda i mira propisan mali iznos minimuma novane kazne (50 DEM
= 25,56 EUR = 195 kuna19). Naime, iznos novane kazne je bitan samo prilikom izdavanja
opega prekrajnog naloga za prekraj za koji je propisana samo novana kazna. Tada se
okrivljeniku, primjerice f zikoj osobi opi prekrajni nalog moe izdati, ako se njime izrie
novana kazna vea od 5.000,00 kuna.
U meuvremenu je policijska praksa izdavanja prekrajnih naloga i za ovakve prekr-
aje ve uvelike zaivjela, ali povremeno dolazi do u ranijim tokama opisanih openitih
manjkavosti, ali i dvojbi, odnosno nesigurnosti u primjeni citiranih odredbi PZ-a, stoga u
prilogu lanka dajemo na uvid i mogue koritenje obrazaca obaveznog i opega prekrajnog
naloga kao podlogu za budua izdavanja.
Prilog 1: primjerak predloka obrasca "opeg" prekrajnog naloga namijenjenog za iz-
davanje u "referadi" PP/PU zbog prekraja iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira.
Prilog 2: primjerak predloka obrasca obaveznoga prekrajnog naloga namijenjenog
za izdavanje u "referadi" PP/PU zbog prekraja iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda
i mira.
Prilog 3: primjerak djelomino popunjenog opeg prekrajnog naloga izdanog na mje-
stu poinjenja prekraja putem obrasca MUP RH R-126a (u ovom sluaju zbog prekraja iz
l. 17. Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira, uz primjenu posebne mjere oduzima-
nja predmeta).
Primjeri prekrajnih naloga izdanih u referadi na odgovarajue se naine mogu u dalj-
njem koritenju preinaiti i za izdavanje prekrajnih naloga za prekraje iz drugih zakona,
kako u formi "opeg" tako i u formi obaveznog prekrajnog naloga.
9. SLUBENO PISMENO POLICIJSKOG SLUBENIKA O NEPOSREDNOM

OPAANJU RADNJE POINJENJA PREKRAJA KAO DOKAZ
Prekrajnim zakonom20 ureeno je da "slubena biljeka" policijskog slubenika o neposred-

nom opaanju radnje poinjenja prekraja predstavlja dokaz. Meutim, uoeno je da pojedini
prekrajni sudovi/suci imaju razliite pristupe u pogledu tog pismena, pa su skloni sugerirati
(i inzistirati) da se umjesto naslova "slubena biljeka" koristi naslov "izvjee", bez obzira
to su oba pismena o neposrednom opaanju radnje poinjenja prekraja sastavljena pod
istim okolnostima propisanim navedenim lankom i stavkom PZ-a te su, osim naslova, istog
sadraja (sadre isto injenino stanje).
Doli smo do saznanja da su u pogledu ovog pismena bitni sadraj, okolnosti i nain na
koji je sastavljeno takvo pismeno, a ne njegov naziv/naslov, neovisno glasi li "slubena bi-
ljeka", "slubena zabiljeka" ili "izvjee". Ako pojedini sud/sudac odlui drugaije (izdvoji
u postupku takvo pismeno iz dokaza), drimo potrebnim pravodobno uloiti albu.
Meutim, to se tie sadraja razgovora sa svjedocima (naroito rtvama) predlaemo,
kad god je to mogue, umjesto slubene zabiljeke o obavljenom obavijesnom razgovoru
pristupati formalnom ispitivanju svjedoka uz sastavljanje zapisnika, pri emu je od presudne
19
Radi se o izraunu na temelju srednjeg teaja za euro teajne liste HNB koja je vrijedila za dan 18. studeno-
ga 2014., zaokrueno na pune kune.
20
Vidi lanak 158. st. 5. Prekrajnog zakona.
333
vanosti da bude navedeno kako je ispitana osoba prethodno upozorena na svoja prava iz
PZ-a (za suce je nebitno je li upozorenje ve prethodno tiskano u propisanom obrascu zapi-
snika ili je upisano u uvodnom sadraju teksta izjave koja se uzima na zapisnik). Ovo stoga
to u odreenom broju sluajeva svjedoci pred sudom odbijaju dati izjave (koriste blagodati
nesvjedoenja) ili ele povui svoje ranije izjave, odnosno mijenjaju ih.
10. URUENJE AKATA OSOBAMA KOJE SE NALAZE NA LIJEENJU U

ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA
Povremeno se pojavljuju situacije da tijekom kriminalistikog istraivanja prekraja poini-

telj bude smjeten na lijeenje u zdravstvenu ustanovu (najee psihijatrijsku), a pri tom je
neophodno uruiti mu neki od akata ije neuruenje onemoguuje daljnje postupke, odnosno
mjere (obavijest iz lanka 109.a PZ-a, naredbu o odreivanju mjere opreza, rjeenje o odre-
ivanju zatitne mjere ili drugo) pa je dolazilo i do dvojbe ima li kakvih pravnih prepreka za
takvo uruenje u prostorijama zdravstvene ustanove. Utvreno je da nema pravne prepreke,
osim ako se prema izjavi nadlenog lijenika osoba nalazi u takvom stanju u kojem ne moe
shvatiti in uruenja akta.
11. LIENJE SLOBODE POINITELJA PREKRAJA
Praenjem primjene PZ-a, utvreno je da dolazi do nedoumica i neujednaenog postupanja

u vezi s osobama lienih slobode, osumnjienih za poinjenje prekraja. Neka od najeih
nepravilnih postupanja jesu:
- za osobu za koju je izdana naredba o smjetanju u posebnu prostoriju do prestanka
djelovanja opojnog sredstva se kao vrijeme poetka smjetaja ne upisuje ono vri-
jeme kad je stvarno bila liena slobode (na terenu),
- osoba za koju je bila izdana naredba o smjetanju u posebnu prostoriju do pre-
stanka djelovanja opojnog sredstva, a istodobno su postojali uvjeti za uhienje,
formalno se uhiuje tek nakon izlaska iz posebne prostorije,
- uhienoj se osobi odmah jasno ne stavlja do znanja da je uhiena, i zbog kojih
razloga, nego je se "poziva da poe u policijsku postaju radi krim. istraivanja",
- nepravilno se popunjavaju, ili se ne auriraju, podaci u izvjeu o uhienju (na-
roito vremena uhienja i vremena putanja na slobodu/predaje sudu ili drugom
tijelu).
11.1. Uhienje, prava uhienika i obveze policije
Policija je ovlatena uhititi osobu zateenu u poinjenju prekraja propisanog zako-

nom, ako postoje razlozi za zadravanje.21
Na temelju Prekrajnog zakona i vaeih uputa Ravnateljstva policije procesne pretpo-
21
Ovlast uhienja propisana je l. 134. st. 1. PZ-a, a razlozi za zadravanje u l. 135. PZ-a.
334
stavke koje moraju biti ispunjene da bi policija uhitila, a potom i eventualno privela poini-
telja prekraja na prekrajni sud radi zadravanja jesu:
a) da je osoba zateena u poinjenju prekraja propisanog zakonom, te
b) da policija podnese optuni prijedlog (a ne prekrajni nalog):
- za prekraj propisan zakonom (a ne odlukom jedinice lokalne samouprave) i
- da se radi o prekraju vezanom uz nasilje u obitelji
- ili da se radi o prekraju protiv javnog reda i mira
- ili da se radi o prekraju vezanom za sprjeavanje nereda na sportskim
natjecanjima
- ili da se radi o prekraju iz nekog drugog zakona (a ne iz Zakona o prekrajima
protiv javnog reda i mira odnosno ne iz Zakona o zatiti od nasilja u obitelji od-
nosno ne iz Zakona o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima) za koji se
moe izrei kazna zatvora
- ili novana kazna vea od 10.000,00 kuna
- te da ne postoje razlozi za odbacivanje optunog prijedloga iz l. 161. PZ-a, te
c) da postoji barem jedna od navedenih okolnosti:
1. postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e osumnjiena osoba pobjei, ili
2. postoji opasnost da e osumnjiena osoba unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti
dokaze ili tragove vane za prekrajni postupak ili da e ometati prekrajni postupak
utjecajem na svjedoke ili sudionike, ili
3. osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e osumnjiena osoba ponoviti istovrsni
prekraj.
U policijskoj se praksi primjenjuju vaee upute Ravnateljstva policije prema kojima
je ovlast uhienja vezana uz istodobno (kumulativno) postojanje barem jednog iz sve tri
skupine razloga (a+b+c).
Gramatikim tumaenjem odredbi lanka 134. i lanka 135. PZ-a moe se zakljuiti
da je Zakonodavac htio da se ne uhiuju poinitelji koji nisu zateeni na prekrajnom djelu.
Meutim, s obzirom na to da zatjecanje poinitelja prekraja nije uvijek mogue, sma-
tramo da postoji potreba za dopunom Prekrajnog zakona u koji bi se trebala inkorporirati i
odredba prisutna u lanku 107. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku, a to je da se u lanku
134. stavku 1. Prekrajnog zakona ubaci i: "osobu za koju postoje osnove sumnje da je po-
inila prekraj", to je autorima ovog strunog lanka obeano da e biti predloeno Radnoj
skupini zaduenoj za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekrajnog
zakona.22
To se pokazuje opravdanim naroito kod prekraja prema Zakonu o zatiti od nasilja u
obitelji, kada poinitelj ne bude zateen na djelu te pobjegne i neko vrijeme nije dostupan po-
22
Ako se poinitelj prekraja koji je naknadno otkriven i prisilno priveden ne smije uhititi on bi imao status
osumnjienika, a ne uhienika. Onda bi temeljem l. 82. st. 3. Prekrajnog zakona bilo primjereno svrsi
prekrajnog postupka, na osumnjienika primijeniti l. 208. st. 4. i st. 7. Zakona o kaznenom postupku (NN
152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.) o prikupljanju obavijesti, pa bi
policija osumnjienika koji je prisilno priveden morala odmah pustiti na slobodu, ako odbije dati obavijest o
prekraju koji mu se stavlja na teret.
335
liciji. Kada policija, temeljem lanka 49. stavka 1. toke 1. Zakona o policijskim poslovima
i ovlastima, za poiniteljem raspie potragu, nakon njegova pronalaenja nije ga ovlatena
uhititi prema Prekrajnom zakonu (jer nije zateen na poinjenju prekraja), a ako ga privede
na prekrajni sud radi zadravanja (kao to nalae Protokol o postupanju policije u sluaje-
vima nasilja u obitelji), strogo gledajui, moglo bi se postaviti pitanje zakonitosti uhienja.
Ako policija doista nema ovlast "naknadnog" uhienja poinitelja i njegovog privoe-
nja prekrajnom sudu, moe se dogoditi da se, pogotovo u sluajevima teih oblika obitelj-
skog nasilja, ne bi moglo ef kasno zatiti rtvu ak niti primjenom mjera opreza ili primje-
nom lanka 19. u vezi s lankom 11. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji (NN 137/09.,14/10.
i 60/10.) zatitnim mjerama prije pokretanja prekrajnog postupka na prijedlog policije uz
prethodnu suglasnost rtve. Naime, dokle god se poinitelj nalazi na slobodi, on ima mogu-
nost krenja mjera opreza i zatitnih mjera, tako da nita ne moe bolje zatiti rtvu koja je u
opasnosti od sudskog zadravanja uhienog poinitelja prekraja23.
Osoba uhiena ili zadrana pod sumnjom da je poinila prekraj mora biti odmah upo-
znata o razlozima uhienja ili zadravanja, na njezin e zahtjev nadleno tijelo o uhienju
ili zadravanju izvijestiti njezinu obitelj ili drugu osobu koju ona odredi, a ako se ispituje
kao osumnjienik ili okrivljenik i pouiti da nije duna iskazivati te da ima pravo na strunu
pomo branitelja kojeg moe sama izabrati24.
Nakon uhienja policija je duna:
1. odmah obavijestiti uhienika o razlozima njegova uhienja,
2. na traenje uhienika u roku od 12 sati od uhienja obavijestiti njegovu obitelj o
uhienju. Roditelja ili skrbnika uhienog maloljetnika o uhienju e se obavijestiti
neovisno o elji uhienika,
3. o uhienju obavijestiti nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere
za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, a u
postupku povezanim s nasiljem u obitelji obavezno odmah obavijestiti radi mogueg
zbrinjavanja lanova obitelji oteenih tim nasiljem.25
Slijedom navedenog, smatramo da je spram uhienika potrebno:
23
Temeljem l. 19. u vezi s l. 11. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, policija moe predloiti prekrajnom
sudu da odmah izrekne zatitnu mjeru, primjerice udaljenje iz doma, ali uz prethodnu suglasnost rtve
radi otklanjanja izravne ivotne ugroenosti te osobe ili drugih lanova obitelji. lanak 19. Zakon o zatiti
od nasilja u obitelji: "(1) Zatitne mjere iz lanka 11. stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona mogu se
primijeniti prije pokretanja prekrajnog postupka. (2) Zatitne mjere iz stavka 1. ovoga lanka primijenit
e se na prijedlog osobe izloene nasilju ili ovlatenog tuitelja uz prethodnu suglasnost rtve radi otklanjanja
izravne ivotne ugroenosti te osobe ili drugih lanova obitelji. (3) Sud e donijeti odluku iz stavka 1. ovoga
lanka, odmah bez odgode, a najkasnije u roku od dvadeset etiri sata od podnoenja prijedloga." l. 11.
st. 2. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji sud moe nad poiniteljem nasilja u obitelji, osim zatitnih mjera
propisanih Prekrajnim zakonom, primijeniti sljedee zatitne mjere:
obveznog psihosocijalnog tretmana,
zabrane pribliavanja rtvi nasilja u obitelji,
zabrane uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju,
udaljenja iz stana, kue ili nekoga drugoga stambenog prostora,
obveznog lijeenja od ovisnosti,
oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u poinjenju prekraja.
24
Prava uhienika propisana su l. 86. st. 1. PZ-a.
25
Obveze policije u pogledu uhienika propisane su u l. 134. st. 2. PZ-a.
336
1. odmah ga pri uhienju jasno obavijestiti o razlozima uhienja:

- primjerice rijeima: "Gospodine/gospoo, uhieni ste zbog sumnje u poinjenje
prekraja iz l.. Zakona!"
- ili (ako nije mogue odmah precizno def nirati pravnu odredbu prekraja: "
zbog remeenja javnog reda i mira" ili,zbog nasilja u obitelji" itd.,
2. obavijestiti i ga o drugim pravima:
- na primjer rijeima: "Na Va zahtjev o uhienju emo izvijestiti Vau obitelj ili
drugu osobu koju odredite!",
3. neovisno o volji uhienika, obavijestiti:
- nadleni centar za socijalnu skrb, ako je potrebno poduzeti mjere za
zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, a
u postupku povezanim s nasiljem u obitelji obavezno odmah obavijestiti radi
mogueg zbrinjavanja lanova obitelji oteenih tim nasiljem, 26
- roditelja ili skrbnika uhienog maloljetnika o uhienju,27
4. ako je stranac, da e se na njegov zahtjev obavijestiti (putem OKCP-a i nadlenih
ustrojstvenih jedinica Ravnateljstva policije) nadleno diplomatsko-konzularno
predstavnitvo.28 Napominjemo da ovo posljednje vrijedi i kod svih ostalih oblika
lienja slobode, odnosno zadravanja stranaca,
5. usmeno ga pouiti da nije duan iskazivati te da ima pravo na strunu pomo
branitelja kojeg moe sam izabrati. Za sluaj da uhienik ne eli branitelja, kao
dokaz o tome moe se koristiti obrazac MUP RH R 106: Izjava o odricanju od
prava na branitelja, koji se uhieniku da na potpis.
11. 2. Meusobni odnos uhienja i posebne mjere smjetanja u posebnu prostoriju do

prestanka djelovanja opojnog sredstva kad istodobno postoje obje osnove
Praenjem primjene Prekrajnog zakona u PU zagrebakoj utvreno je da dolazi do

nedoumica i neujednaenog postupanja u vezi s osobama lienih slobode, osumnjienih za
poinjenje prekraja.
Neka od najeih nepravilnih postupanja jesu:
- za osobu za koju je izdana naredba o smjetanju u posebnu prostoriju do
prestanka djelovanja opojnog sredstva se kao vrijeme poetka smjetaja ne
upisuje ono vrijeme kad je stvarno bila liena slobode (na terenu),
- osoba za koju je bila izdana naredba o smjetanju u posebnu prostoriju do
prestanka djelovanja opojnog sredstva, a istodobno su postojali uvjeti za
uhienje, formalno se uhiuje tek nakon izlaska iz posebne prostorije,
- uhienoj se osobi odmah jasno ne stavlja do znanja da je uhiena, i zbog kojih
razloga, nego je se "poziva da poe u policijsku postaju radi krim. istraivanja"
i slino,
- ne popunjavaju se pravilno ili se ne auriraju, podaci u izvjeu o uhienju
26
Radi se o situaciji iz l. 134. st. 2. t. 3. PZ-a.
27
Radi o situaciji iz l. 134. st. 2. t. 2. PZ-a.
28
U skladu s l. 36. Beke konvencije o konzularnim odnosima.
337
(naroito vremena uhienja i vremena putanja na slobodu/predaje sudu ili

drugom tijelu).
Smatramo da, u skladu s pozitivnim odredbama PZ-a, te uputom Ravnateljstva poli-
cije29 policija moe primijeniti posebnu mjeru smjetanja poinitelja prekraja u posebnu
prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva30:
1. kao samostalnu mjeru (bez uhienja), ako nisu ispunjeni svi uvjeti za uhienje iz
lanka 134. stavka 1. PZ-a, nego samo uvjeti za primjenu posebne mjere iz lanka
137. PZ-a koju policija odreuje naredbom31 ili
2. istodobno s uhienjem, ako su istodobno ispunjeni uvjeti za uhienje iz lanka 134.
stavka 1. PZ-a (vidi ranije pod 11.1.) te uvjeti za smjetanje u posebnu prostoriju iz
lanka 137. PZ-a.
Pri tom valja napomenuti da uhienje konzumira mjeru smjetanja u posebnu prosto-
riju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, slijedom ega proizlazi da za uhienu osobu
koja se nalazi pod utjecajem opojnih sredstava nije nuno donositi naredbu o smjetanju u
posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, meutim, poradi lakeg prav-
danja okolnosti iz lanka 134. stavka 3. PZ-a (zato uhienik nije bio priveden prekrajnom
sudu u roku od 12 sati od uhienja) pokazuje se opravdano da se u tim sluajevima istodobno
s uhienjem donosi i takva naredba.
Mjeru iz lanka 137. PZ-a policija odreuje naredbom, a o uhienju se popunjava obra-
zac izvjea o uhienju.
Dakle, u situacijama postojanja obje osnove (za uhienje iz l. 134. st. 1. PZ-a te za
smjetanje u posebnu prostoriju iz l. 137. PZ-a) potrebno je istodobno primijeniti i uhienje
i smjetanje uz istodobno popunjavanje obrasca izvjea o uhienju te izdavanje naredbe o
smjetanju s istim poetnim vremenom lienja slobode (kao to je objanjeno u toki 11. 3.).
Sveukupno lienje slobode, odnosno zadravanje uhienika od strane policije, ako su
postojale opravdane okolnosti iz. PZ-a, smije trajati do 24 sata.32
Kada su formirana oba dokumenta (izvjee o uhienju i naredba), oba se i predaju
policijskom slubeniku nadlenom za uvanje i nadzor smjetaja osoba lienih slobode (efu
smjene policijske postaje odnosno jedinice za zadravanje i prepratu) prilikom primopredaje
osobe na zadravanje, a osoba se uvodi i razvodi u Zbirci osoba lienih slobode i pritvorenih
osoba Informacijskog sustava kao uhiena osoba.
29
Uputa Ravnateljstva policije broj: 511-01-51/7-32664/24 od 9. listopada 2013.
30
Vidi i uputu PU zagrebake broj: 511-19-04/2-20/3-2/14. od 19. oujka 2014.
31
Vidi l. 137. st. 1 Prekrajnog zakona. Prema osobi pod utjecajem opojnih sredstava koja je zateena u
poinjenju prekraja, ako osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraja, policija moe na-
redbom radi neposrednog sprjeavanja nastavka injenja prekraja odrediti mjeru: 1. smjetanja u posebnu
prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati.
32
Opravdane okolnosti iz l. 134 st. 3. Prekrajnog zakona: "Policija e uhienika uz optuni prijedlog dovesti
sucu ili ga pustiti na slobodu im prestane potreba lienja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja.
Policija e od uhienika uzeti osobne i druge potrebne podatke. Ako navedeni rok za uhienje pada izvan
radnog vremena ili deurstva suda, uhienik e se dovesti do kraja vremena u kojemu sud radi. Ako to nije
mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih vanih razloga, policija e uhienika, uz pisano obrazloenje,
dovesti sucu poetkom radnog vremena ili deurstva narednog dana. U svakom sluaju, zadravanje
ne moe trajati dulje od 24 sata."
338
11. 3. Vrijeme koje se smatra poetkom uhienja i vrijeme koje se smatra poetkom
smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva
1. Uhienje poinitelja prekraja koji nije pod utjecajem opojnog sredstva

Uhienje poinje tei, i tim podatkom se popunjava izvjee o uhienju, od trenutka
kad je bio stvarno lien slobode (u najeem broju sluajeva je to ve "na terenu") te je ta-
kvog uhienika odmah potrebno obavijestiti o razlozima uhienja i drugim pravima te se taj
podatak upisuje u izvjee o uhienju.
2. Uhienje poinitelja prekraja koji je pod utjecajem opojnog sredstva

Uhienje poinje tei, i tim podatkom se popunjava izvjee o uhienju, od trenutka
stvarnog lienja slobode. Predlaemo da se uhienika o razlozima uhienja i drugim pravima
obavijesti dva puta. Prvi put odmah prilikom stvarnog lienja slobode, a drugi put nakon
prestanka djelovanja opojnog sredstva, odnosno nakon izlaska iz posebne prostorije, za slu-
aj da u vrijeme djelovanja opojnog sredstva nije bio u stanju razumjeti takvu obavijest.
U skladu s tim u obrazac izvjea o uhienju upisuju se oba vremena davanja obavi-
jesti uz stavljanje potpisa policijskog slubenika koji je uhienika upoznavao s njegovim
pravima uz svako od tih upisanih vremena.
3. Odreivanje mjere smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog

sredstva
Kao poetak smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva
iz lanka 137. PZ-a ne uzima se trenutak u kojem je donesena naredba ili kad je poinitelj
prekraja f ziki uveden u tu prostoriju, nego trenutak u kojem je na mjestu dogaaja stvarno
lien slobode, odnosno trenutak u kojem je poinitelj prekraja na terenu zateen, odnosno
uhvaen na poinjenju prekrajnog djela pod utjecajem opojnog sredstva (dakle, kao i kod
uhienja).
12. POSTUPANJE POLICIJE PREMA OSOBI KOJA NEMA PRIJAVLJENO

PREBIVALITE ILI BORAVITE U RH, A ZATEENA JE U PREKRAJU ZA
KOJI SE NOVANA KAZNA MOE NAPLATITI NA MJESTU POINJENJA
PREKRAJA ILI JE ZATEENA U PREKRAJU ZA KOJI JE IZDAN
PREKRAJNI NALOG, ALI NIJE VOLJNA (ODBIJA) PLATITI NOVANU
KAZNU I TROKOVE POSTUPKA
Navedena postupanja obuhvaaju posebne oblike lienja slobode poinitelja prekraja kad
nisu ispunjeni uvjeti za uhienje ili odreivanje mjere smjetanja u posebnu prostoriju do
prestanka djelovanja opojnog sredstva.
Ranija policijska praksa prema lanku 245. PZ-a (u situaciji kada osoba koja nema
prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj odbije platiti novanu kaznu do 2000,00 kn
za f ziku osobu) odvijala se na sljedei nain:
- policijski slubenik izda obavezni prekrajni nalog uz koji automatski ide i
uplatnica za novanu kaznu te
- od osobe oduzima putnu ispravu za prelazak dravne granice, putovnicu ili
339
osobnu iskaznicu uz potvrdu, a

- ako okrivljenik nee podnositi prigovor, policija ga puta na slobodu, a oduzetu
putovnicu mu ne vraa dok ne plati novanu kaznu, odnosno do isteka odreenog
roka (od 8 dana po l. 294. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama NN
67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. za prekraje u prometu) kada se
vraa preko Ministarstva vanjskih poslova,
- ako poinitelj prekraja eli pisati prigovor policijski slubenik ga uputi da se
javi u policijsku postaju (izvan radnog vremena efu smjene, a u radno vrijeme
u referadu za prekrajni postupak), gdje se zaprimi prigovor putem prevoditelja,
- ef smjene policijske postaje dogovori s deurnim sucem Deurne slube
prekrajnog suda urni postupak (datum i sat roita) te se okrivljenika uputi
da se u odreeni dan (uglavnom isti dan) i sat javi na prekrajni sud,
- policijski slubenik nosi na prekrajni sud okrivljenikovu putovnicu, prekrajni
nalog i druga pismena,
- u urnom postupku prekrajni sud donese presudu33.
Dakle, prema strancima i drugim osobama koje nemaju prijavljeno prebivalite ili
boravite u Republici Hrvatskoj (primjerice, nai dravljani s prijavljenim prebivalitem u
BiH) izricala se mjera opreza i njome se osiguravao njihov dolazak pred prekrajni sud, iako
prema lanku 245. stavku 7. PZ-a policijskom slubeniku stoji na raspolaganju i mogunost
dovoenja34.
12.1. Kod prekraja za koji se novana kazna moe naplatiti na mjestu poinjenja
prekraja, a nema uvjeta za uhienje iz lanka 134. stavka 1. PZ-a
Kada postupa po prekraju za koji je propisana naplata novane kazne na mjestu po-
injenja prekraja, a poinitelj prekraja nema prebivalite ili stalno boravite u Republici
Hrvatskoj te odbija platiti novanu kaznu i trokove, policijski slubenik moe ga dovesti
prekrajnom sucu uz podnoenje optunog prijedloga.
33
Zadravanje ili jamstvo u posebnim sluajevima, l. 136. Prekrajnog zakona: "(1) Kad je okrivljeniku
koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj nepravomonom presudom izreena kazna,
a nema zakonskih uvjeta da se protiv njega odredi ili produlji zadravanje (lanak 135. stavak 3.), ponudit
e mu sud da poloi jamstvo u visini iznosa izreene novane kazne, visine odreenih trokova postupka
i naknade tete koju je obvezan naknaditi. Ako je izreena kazna zatvora dio jamstva kojim se osigurava
izvravanje kazne zatvora odredit e se razmjerno visini izreene kazne, pri emu e se uzeti u obzir i vrijeme
koje je proveo u zadravanju.
(2) Ako okrivljenik ne poloi jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, sud e, i mimo uvjeta iz lanka 135.
stavka 3. ovoga Zakona, produljiti ili odrediti njegovo zadravanje koje moe trajati do isteka izreene kazne
zatvora, odnosno onoliko koliko bi mu zamjenom umjesto neplaene novane kazne bio odreen zatvor.
Okrivljenik moe u roku od etrdeset osam sati podnijeti albu protiv tog rjeenja koja ne odgaa izvrenje
rjeenja."
34
Prema l. 245. st. 7. Prekrajnog zakona: ako policijski slubenik poinitelju prekraja koji nema prebivalite
ili stalno boravite u Republici Hrvatskoj izrekne novanu kaznu i odredi trokove postupka a on odbije platiti
kaznu i trokove, policijski slubenik moe poinitelja dovesti prekrajnom sucu uz podnoenje optunog pri-
jedloga. Prekrajni e sudac odmah ispitati privedenog poinitelja prekraja. Ako pri tom nisu se stekli uvjeti
za zadravanje okrivljenika sukladno odredbi lanka 135. stavka 3. Prekrajnog zakon, sudac moe postupiti
sukladno lanku 136. Prekrajnog zakona.
340
Valja napomenuti da se, iako se u PZ-u upotrebljava izraz dovoenje, zapravo radi o
privoenju, jer se ne radi o dovoenju na temelju pisane zapovijedi nadreenog ili naloga
nadlenog tijela izdanog na temelju zakona 35. Slijedom navedenog, takvog poinitelja se uz
optuni prijedlog moe privesti nadlenom prekrajnom sudu, prije svega njegovom deur-
nom odjelu, tj. deurnom prekrajnom sucu.
Pri tom, kako bi prekrajni sud u okviru izricanja eventualne kazne mogao donijeti i
odluku o uraunavanju lienja slobode takvog okrivljenika36, a imajui u vidu da se ne radi o
uhienju iz lanka 134. stavka 1. PZ-a, pokazuje se potrebnim prilikom njegovog privoenja
sudu priloiti i "popratni" dopis iz kojeg mora biti vidljivo da se postupalo prema lanku 245.
stavku 7. PZ-a uz navoenje prekraja koji je osoba poinila te navoenja vremena kada je
zapoelo lienje slobode te osobe.
Ako je osoba zateena izvan radnog vremena suda, odnosno njegovoga deurnog odje-
la, odnosno deurnoga prekrajnog suca, a postoji sumnja da se primjenom mjere opreza
oduzimanja isprave za prelazak dravne granice ili neke druge mjere opreza ne bi osigurala
njegova nazonost pred sudom, te ako poinitelj prekraja ne raspolae ispravom (nema je
uz sebe), drimo potrebnim osobu smjestiti na zadravanje u prostorijama policije (u policij-
skim postajama koje posjeduju odgovarajue prostorije, odnosno u jedinici za zadravanje i
prepratu).
Pri tom je potrebno policijskom slubeniku nadlenom za uvanje i nadzor smjeta-
ja osoba lienih slobode (efu smjene policijske postaje odnosno jedinice za zadravanje i
prepratu) prilikom primopredaje osobe na zadravanje dostaviti primjerak spomenutog "po-
pratnog" dopisa, a osobu uvesti i razvesti u Zbirci osoba lienih slobode i pritvorenih osoba
Informacijskog sustava kao privedenu osoba.
12.2. Kod prekraja za koji je izdan obavezni ili "opi" prekrajni nalog, a nema
uvjeta za uhienje iz lanka 134. stavka 1. PZ-a
Uputom Ravnateljstva policije37 regulirano je da policija poinitelja prekraja koji

nema prebivalite ili stalno boravite u Republici Hrvatskoj i izdan mu je obavezni ili "opi"
prekrajni nalog, a odbija platiti novanu kaznu i trokove postupka, moe privesti nadleno-
me prekrajnom sudu, s tom razlikom to nije potrebno sastavljati optuni prijedlog, nego ga
se moe privesti uz ve izdani obavezni, odnosno "opi" prekrajni nalog.
Istom uputom Ravnateljstva policije objanjeno je da policija prije privoenja takvog
poinitelja prekrajnom sudu treba razmotriti mogunost da se njegova prisutnost pred nad-
lenim prekrajnim sudom osigura primjenom mjere opreza, i to poglavito u situacijama
kada je prekraj utvren izvan radnog vremena nadlenog prekrajnog suda.
Slijedom toga su se u praksi izricale mjere opreza privremenog oduzimanja putne i
druge isprave za prelazak dravne granice kao mjere osiguranja nazonosti poinitelja u pre-
krajnom postupku i osiguranja izvrenja kazne, te se umjesto privoenja poinitelj prekraja
35
U skladu s l. 45. t. 5. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima privoenje u drugim sluajevima
predvienim zakonom.
36
U skladu s l. 40. i l. 183. st. 1. t. 5. PZ-a.
37
Uputa Ravnateljstva policije broj: 511-01-22/29-1888/4-08 od 13. svibnja 2008.
341
pozivao da pristupi pred prekrajni sud, koji moe 38 istome ponuditi jamstvo u visini iznosa
izreene novane kazne, visine odreenih trokova postupka i naknade tete koju je obvezan
naknaditi ili mu odrediti zadravanje39, ako ne poloi jamstvo.
Meutim, dogaalo se, i jo se dogaa, da pojedini takvi okrivljenici ne postupe po
pozivu, odnosno da se samovoljno udalje, pa i s podruja Republike Hrvatske, ime je dove-
deno u pitanje izvrenje njihove kazne i drugih obveza.
Slijedom navedenog, kada postoji sumnja da se primjenom mjere opreza oduzimanja
isprave za prelazak dravne granice ili neke druge mjere opreza ne bi osigurala nazonost
poinitelja prekraja pred sudom, te ako poinitelj prekraja ne raspolae ispravom (nema
je uz sebe), policija ga moe privesti nadlenom prekrajnom sudu, prije svega njegovom
deurnom odjelu, odnosno deurnom prekrajnom sucu,uz ve izdani obavezni ili "opi"
prekrajni nalog.
Kako bi prekrajni sud u okviru izricanja eventualne kazne mogao donijeti i odluku o
uraunavanju lienja slobode takvog okrivljenika 40 imajui u vidu da se ne radi o uhienju
iz lanka 134. stavka 1. PZ-a, potrebno je prilikom njegovog privoenja sudu priloiti i "po-
pratni" dopis iz kojeg mora biti vidljivo zato je osoba privedena te navoenje vremena kada
je zapoelo njeno lienje slobode.
Ako je takva osoba zateena izvan radnog vremena suda, odnosno njegovog deurnog
odjela, odnosno deurnoga prekrajnog suca, drimo potrebnim osobu smjestiti na zadrava-
nje u prostorijama policije (u policijskim postajama koje posjeduju odgovarajue prostorije,
odnosno u jedinici za zadravanje i prepratu).
Pri tom je potrebno policijskom slubeniku nadlenom za uvanje i nadzor smjeta-
ja osoba lienih slobode (efu smjene policijske postaje, odnosno jedinice za zadravanje i
prepratu) prilikom primopredaje osobe na zadravanje dostaviti primjerak spomenutog "po-
pratnog" dopisa, a osobu uvesti i razvesti u Zbirci osoba lienih slobode i pritvorenih osoba
Informacijskog sustava kao privedena osoba.
13. UMJESTO ZAKLJUKA
PU zagrebaka je izdala uputu broj: 511-19-04/2-20/3-2/14. od 19. oujka 2014. i uputu

broj: 511-19-04/2-20-50/2-14. od 18. studenoga 2014. o nainu postupanja u 12 situacija iz
Prekrajnog zakona koje su predmet razmatranja u ovom lanku. Te su vaee upute PU za-
grebake glavni izvori sadraja ovog lanka, a nastale su kao rezultat prethodno provedenih
konzultacija s Ravnateljstvom policije i s predstavnicima prekrajnih sudova. Autori u lanku
predlau upute za postupanje policije, odnosno odgovore na 12 pitanja primjene Prekrajnog
zakona, to moe doprinijeti unif ciranom postupanju policije u tim situacijama.
38
Prema l. 136. st. 1. PZ-a.
39
Prema l. 136. st. 2. PZ-a.
40
U skladu s l. 40. i l. 183. st. 1. t. 5. PZ-a.
342
LITERATURA
a) Zakoni
1. Prekrajni zakon (NN 107/07., 39/13., 157/13.).

2. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09.).
3. Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.).
4. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika
Republike Hrvatske (NN 55/90.).
5. Zakon o oruju (NN 63/07., 146/08., 59/12.).
6. Zakon o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima (NN 117/03., 71/06.,
43/09., 34/11.).
7. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08.,112/12.).
8. Zakonu o ravnopravnosti spolova (NN 82/08.).
9. Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (NN 107/01.,87/02., 163/03., 141/04.,
40/07., 149/09., 84/11., 80/13.).
10. Zakon o javnom okupljanju (NN 128/99., 90/05., 139/05., 150/05., 82/11.,
78/12.).
11. Zakon o zatiti od nasilja u obitelj (NN 137/09., 14/10., 60/10.).
12. Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12.,
143/12., 56/13., 145/13., 152/14.).
b) Pravilnici
13. Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika (NN 89/10.).

14. Pravilnik o nainu postupanja s predmetima oduzetim u prekrajnim postupcima,
koji su postali Vlasnitvo Republike Hrvatske (NN 38/14., 60/14.).
c) Upute
15. Uputa Uprave kriminalistike policije broj: 511-01-73/1-640/12-13. od 16. 1.

2013.
16. Dopis Uprave kriminalistike policije broj: 511-01-73/8-140/160-14 od
3.6.2014.
17. Uputa Ravnateljstva policije broj: 511-01-22/29-80963/13 od 10. 12. 2007.
18. Uputa Ravnateljstva policije broj: 511-01-22/29-1888/4-08 od 13. 5. 2008.
21. Uputa Ravnateljstva policije broj: 511-01-110-226/14. od 14. 2. 2014.
22. Uputa PU zagrebake broj: 511-19-04/2-20-50/2-14. od 18. studenoga 2014.
343
23. Uputa PU zagrebake broj: 511-19-04/2-20/3-2/14. od 19. oujka 2014.
d) Sudska presuda
24. Presuda Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske br. J-212/2014. od 6. 2.

2014.
e) lanak
25. Posilovi, D., Mri, ., antek, M. (2013). Mjere opreza u prekrajnom

postupku s osvrtom na zabranu posjeivanja odreenog mjesta ili podruja.
Policija i sigurnost, godina 22, broj 4, str. 526-540.
f) Knjiga
26. Vei, P. (2012). Prekrajni zakon-komentar*sudska praksa*pojmovno kazalo.

Duevi i Krovnik d.o.o.", Rijeka.
g) Protokol
27. Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji.
Summary _________________________________________________________________________
Tomislav Krtini, Marijan antek
Some questions the application of the provisions of the Misdemeanour Act
This article contains instructions for conducting of the police in a variety of situations from the Magi-
strate's law: a person who is caught in violation of the precautions; in case of issuing general or man-
datory misdemeanor warrant; in case of permanent conf scation of objects with general or mandatory
misdemeanor warrant; in case of arresting and detention of person while cessation of inf uence of
substances and drugs with booth possible reasons for action against the perpetrator; in case of policing
against a person who hasn't had permanent or temporary residence in the Republic of Croatia, and this
person was found in violation of law for which could be f ned at the scene of the offense, but refuses
to pay f nes and costs.
Key words: order, punishment, arrest, a special room, precautions, offender, offense.
344
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
POLICIJSKA UPRAVA _______________________________
__________________________________________________
Broj: ______________________________________________
__________________________________________________
(mjesto i datum )
Na temelju l. 239., u vezi sa l. 234. Prekrajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13. i 157/13.) izdaje se
OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG

Okrivljenik/ca _______________________, od oca/majke ________________roen/a __________________
u ________________________, s prebivalitem u _______________, _______________ broj ________,
OIB: ________________________________, dravljanin/ka __________________, identitet provjeren
uvidom u ____________________, serijskog broja ___________________,
( naziv isprave )
k r i v-a j e
to je dana ____________ 20___. godine u _____ sati, u ____________, ________________ ulici, ispred
broja ________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
( kratak opis prekraja )
dakle, _______________________________________________________________________________,
ime je poinio/la prekraj iz lanka ____. stavka ___. kanjivo po lanku __. stavku __. Zakona o prekrajima
protiv javnog reda i mira,
pa mu/joj se na temelju citiranog propisa izrie novana kazna u iznosu od ___,___ kuna (slovima: ________
kuna), a to je protuvrijednost od ________ njemakih maraka (DEM), to preraunavanjem DEM u euro
(prema konverzijskom teaju fiksiranom 01. sijenja 1999. godine od strane EMU: 1 EUR=1,95583 DEM,
odnosno 1 DEM=0,51129 EUR) iznosi ___,______ eura), to preraunavanjem eura u kune prema srednjem
teaju HNB koji vrijedi za dan kada se donosi odluka o novanoj kazni, uz zaokruivanje na puni iznos, iznosi
_______ kuna.
Temeljem l. 40. Prekrajnog zakona okrivljeniku/ci se u izreenu novanu kaznu uraunava vrijeme za koje
mu/joj je bila oduzeta sloboda od dana __. __. 20__. godine u __,__ sati do dana __. __. 20__. godine do
__,__ sati kao 300,00 kuna (slovima: tristo kuna) novane kazne, PA OKRIVLJENIK/CA IMA ZA PLATITI JO
__________ KUNA (SLOVIMA: _________ KUNA). (ukoliko nije bilo oduzimanja slobode ovaj se pasus ne
upisuje)
Okrivljenik/ca je duan/na novanu kaznu platiti u roku 8 dana od pravomonosti prekrajnog naloga
uplatnicom na iro raun ili u ovoj Policijskoj postaji.
Ukoliko okrivljenik/ca u zadanom roku plati 2/3 izreene novane kazne smatrat e se da je kazna u cjelini plaena.
Okrivljeniku/ci se temeljem lanka 239. Prekrajnog zakona izrie:
a) mjera oduzimanja predmeta____________________________________________________________________,

b) oduzimanja imovinske koristi____________________________________________________________________,
Okrivljenik/ca je na temelju lanka 239. Prekrajnog zakona i lanka 5. Rjeenja o utvrivanju cijena posebnih
trokova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova (NN br. 55/11., 58/11. ispravak, 100/12. i 110/14.)
duan/na nadoknaditi trokove prekrajnog postupka u paualnom iznosu od 100,00 kuna (slovima: sto kuna),
uplatnicom u roku od 8 dana pod prijetnjom izvrenja.
345
2
Obrazloenje
Policijski slubenik ovoga tijela podnio je izvjee broj: ____________________________________________

o poinjenom prekraju opisanom u izreci ovog Prekrajnog naloga.
Prekraji su utvreni: A. neposrednim zapaanjem ili obavljenim nadzorom B. na temelju vjerodostojne

dokumentacije C. ureajima za nadzor i mjerenje ili provoenjem odgovarajuih laboratorijskih
analiza i vjetaenja, sukladno l. 233. Prekrajnog zakona, te je u skladu sa lankom 239. istog Zakona
izreena novana kazna te _________ mjera ___________ i odreeni su trokovi postupka.
Kako su u prekrajnom djelu okrivljenika/ce sadrana sva obiljeja prekraja iz primijenjenog pravnog propisa
iz izreke ovog naloga, novana kazna i ________ mjera __________ utvreni su u odgovarajuim iznosima,
odnosno trajanju, pri emu su kod odmjeravanja novane kazne sukladno l. 36. st. 2. Prekrajnog zakona
uzete u obzir sve okolnosti koje utjeu na njenu visinu, i to olakotne okolnosti: ______________, kao i
otegotne okolnosti: ____________________, te poiniteljevo imovinsko stanje, koje je utvreno kao
________________.
Temeljem l. 40. Prekrajnog zakona okrivljeniku/ci u izreenu novanu kaznu uraunato vrijeme za koje
mu/joj je oduzeta sloboda kao 300,00 kuna. (ukoliko nije bilo oduzimanja slobode ova reenica se ne upisuje)
Odluka o trokovima izreena je na temelju lanka 239. Prekrajnog zakona.
Slijedom iznijetoga rijeeno je kako je navedeno u izreci.
Okrivljenik/ca se upozorava da ima prava u smislu lanka 109. a. stavka 1. toke od 2. do 8. Prekrajnog zakona, i
to:
2. da moe slobodno iznijeti obranu ili dostaviti pisanu obranu, uskratiti iznoenje obrane ili odgovor na
pojedino pitanje,
3. da kod tijela postupka ima pravo razgledati spis i upoznati se s dokazima protiv njega,
4. da ima pravo braniti se sam ili uz pomo branitelja po vlastitom izboru, ali da zbog nedolaska branitelja
na raspravu odnosno roite ili uzimanja branitelja tek na raspravi odnosno roitu, rasprava odnosno
roite se nee odgoditi,
5. da ima pravo podnositi prijedloge za provoenje dokaza u svoju obranu,
6. da se rasprava pred tijelom postupka moe odrati i u njegovoj odsutnosti,
7. da je do pravomonog zavretka postupka i zavretka postupka izvrenja sankcije duan obavijestiti
tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivalita i boravita odnosno sjedita, jer e mu se, ako tako
ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploe tijela postupka,
8. da ima pravo upotrebljavati svoj jezik, odnosno pravo da mu se osigura tuma ako se postupak ili
pojedina radnja u postupku ne vodi na njegovom jeziku te da se tog prava moe odrei ako zna jezik na
kojem se vodi postupak ili provodi pojedina radnja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog Naloga okrivljenik/ca, branitelj i osobe iz l. 192. st. 2. Prekrajnog zakona imaju pravo prigovora
nadlenom prekrajnom sudu u roku od 8 dana po primitku odnosno uruenju ovog Naloga.
Prigovor se podnosi putem ove Policijske uprave, odnosno Policijske postaje u dva istovjetna
primjerka.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku/ci,
2. Pismohrana - ovdje.
NAELNIK
_____________________
346
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
POLICIJSKA UPRAVA _______________________________
__________________________________________________
Broj: ______________________________________________
__________________________________________________
(mjesto i datum )
Na temelju l. 229., u vezi sa l. 234. Prekrajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13. i 157/13.) izdaje se
PREKRAJNI NALOG
Okrivljenik/ca _______________________, od oca/majke ________________roen/a __________________
u ________________________, s prebivalitem u _______________, _______________ broj ________,
OIB: ________________________________, dravljanin/ka __________________, identitet provjeren
uvidom u ____________________, serijskog broja ___________________,
( naziv isprave )
k r i v-a j e
to je dana ____________ 20___. godine u _____ sati, u ____________, ________________ ulici, ispred
broja ________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
( kratak opis prekraja )
dakle, _______________________________________________________________________________,
ime je poinio/la prekraj iz lanka ____. stavka ___. kanjivo po lanku __. stavku __. Zakona o prekrajima
protiv javnog reda i mira,
pa mu/joj se na temelju citiranog propisa izrie novana kazna u iznosu od ___,___ kuna (slovima: ________
kuna), a to je protuvrijednost od ________ njemakih maraka (DEM), to preraunavanjem DEM u euro
(prema konverzijskom teaju fiksiranom 01. sijenja 1999. godine od strane EMU: 1 EUR=1,95583 DEM,
odnosno 1 DEM=0,51129 EUR) iznosi ___,______ eura), to preraunavanjem eura u kune prema srednjem
teaju HNB koji vrijedi za dan kada se donosi odluka o novanoj kazni, uz zaokruivanje na puni iznos, iznosi
_______ kuna.
Temeljem l. 40. Prekrajnog zakona okrivljeniku/ci se u izreenu novanu kaznu uraunava vrijeme za koje
mu/joj je bila oduzeta sloboda od dana __. __. 20__. godine u __,__ sati do dana __. __. 20__. godine do
__,__ sati kao 300,00 kuna (slovima: tristo kuna) novane kazne, PA OKRIVLJENIK/CA IMA ZA PLATITI JO
__________ KUNA (SLOVIMA: _________ KUNA). (ukoliko nije bilo oduzimanja slobode ovaj se pasus ne
upisuje)
Okrivljenik/ca je duan/na novanu kaznu platiti u roku 8 dana od pravomonosti prekrajnog naloga
uplatnicom na iro raun ili u ovoj Policijskoj postaji.
Ukoliko okrivljenik/ca u zadanom roku plati 2/3 izreene novane kazne smatrat e se da je kazna u cjelini plaena.
Okrivljeniku/ci se temeljem lanka 228. Prekrajnog zakona izrie:
a) mjera oduzimanja predmeta____________________________________________________________________,

b) oduzimanja imovinske koristi____________________________________________________________________,
Okrivljenik/ca je na temelju lanka 228. Prekrajnog zakona i lanka 5. Rjeenja o utvrivanju cijena posebnih
trokova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova (NN br. 55/11., 58/11. ispravak, 100/12. i 110/14.)
duan/na nadoknaditi trokove prekrajnog postupka u paualnom iznosu od 500,00 kuna (slovima: petsto
kuna), uplatnicom u roku od 8 dana pod prijetnjom izvrenja.
347
2
Obrazloenje
Policijski slubenik ovoga tijela podnio je izvjee broj: ____________________________________________

o poinjenom prekraju opisanom u izreci ovog Prekrajnog naloga.
Prekraji su utvreni: A. neposrednim zapaanjem ili obavljenim nadzorom B. na temelju vjerodostojne

dokumentacije C. ureajima za nadzor i mjerenje ili provoenjem odgovarajuih laboratorijskih
analiza i vjetaenja, sukladno l. 233. Prekrajnog zakona, te je u skladu sa lankom 228. istog Zakona
izreena novana kazna, ________ mjera _________ i odreeni su trokovi postupka.
Kako su u prekrajnom djelu okrivljenika/ce sadrana sva obiljeja prekraja iz primijenjenog pravnog propisa
iz izreke ovog naloga, novana kazna i ________ mjera __________ utvreni su u odgovarajuim iznosima,
odnosno trajanju, pri emu su kod odmjeravanja novane kazne sukladno l. 36. st. 2. Prekrajnog zakona
uzete u obzir sve okolnosti koje utjeu na njenu visinu, i to olakotne okolnosti: ______________, kao i
otegotne okolnosti: ____________________, te poiniteljevo imovinsko stanje, koje je utvreno kao
________________.
Temeljem l. 40. Prekrajnog zakona okrivljeniku/ci u izreenu novanu kaznu uraunato vrijeme za koje
mu/joj je oduzeta sloboda kao 300,00 kuna. (ukoliko nije bilo oduzimanja slobode ova reenica se ne upisuje)
Odluka o trokovima izreena je na temelju lanka 228. Prekrajnog zakona.
Slijedom iznijetoga rijeeno je kako je navedeno u izreci.
Okrivljenik/ca se upozorava da ima prava u smislu lanka 109. a. stavka 1. toke od 2. do 8. Prekrajnog zakona, i
to:
2. da moe slobodno iznijeti obranu ili dostaviti pisanu obranu, uskratiti iznoenje obrane ili odgovor na
pojedino pitanje,
3. da kod tijela postupka ima pravo razgledati spis i upoznati se s dokazima protiv njega,
4. da ima pravo braniti se sam ili uz pomo branitelja po vlastitom izboru, ali da zbog nedolaska branitelja
na raspravu odnosno roite ili uzimanja branitelja tek na raspravi odnosno roitu, rasprava odnosno
roite se nee odgoditi,
5. da ima pravo podnositi prijedloge za provoenje dokaza u svoju obranu,
6. da se rasprava pred tijelom postupka moe odrati i u njegovoj odsutnosti,
7. da je do pravomonog zavretka postupka i zavretka postupka izvrenja sankcije duan obavijestiti
tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivalita i boravita odnosno sjedita, jer e mu se, ako tako
ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploe tijela postupka,
8. da ima pravo upotrebljavati svoj jezik, odnosno pravo da mu se osigura tuma ako se postupak ili
pojedina radnja u postupku ne vodi na njegovom jeziku te da se tog prava moe odrei ako zna jezik na
kojem se vodi postupak ili provodi pojedina radnja.
Protiv ovog Naloga okrivljenik/ca, branitelj i osobe iz l. 192. st. 2. Prekrajnog zakona imaju pravo prigovora
nadlenom prekrajnom sudu u roku od 8 dana po primitku odnosno uruenju ovog Naloga.
Prigovor se podnosi putem ove Policijske uprave, odnosno Policijske postaje u dva istovjetna
primjerka.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku/ci,
2. Pismohrana - ovdje.
NAELNIK
_____________________
348
JRM ACAB
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA SERIJSKI BROJ:________________
POLICIJSKA UPRAVA _______________________________ URUITI GRAANINU!

__________________________________________________
Broj: ______________________________________________
__________________________________________________
( mjesto i datum )
Na temelju lanka 229. / 239., u vezi s lankom 234. Prekrajnog zakona, izdaje se
PREKRAJNI NALOG __ (STAVITI X U KUICU)
OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG __
Okrivljenik __________________________________________________________, OIB: __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __,

(ime i prezime)
ime oca/majke ____________________, roen ___________________ godine u _______________________, s prebivalitem u ___
_______________________________________, dravljanin ___________________identitet provjeren uvidom u ______________
______________________________ serijskog broja ______________________________________________________________,

( naziv isprave)
kriv je
to se dana 01. 12. 2013 godine u _________sati u mjestu Zagreb, Maksimirska 128, stadion Maksimir kao
A. voza, B. pjeak, C. putnik, ________________________, marke_______________________reg. oznake __________________
(vrsta vozila)
za vrijeme odigravanja meunarodne nogometne utakmice izmeu GNK Dinamo i __ _________, bio odjeven u majicu ____ boje,
proizvoaa ______, na ijoj se ________ strani nalazi otisnut natpis A.C.A.B., to na engleskom jeziku predstavlja kraticu rijei All
cops are bastards, to u prijevodu znai: Svi murjaci su kopilad, u emu je i zateen od strane policijskih slubenika pred kojima je
majicu i nosio,
dakle, vrijeao je policijske slubenike,
ime je poinio prekraj iz lanka 17. kanjivo po istom lanku Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira,
pa mu se temeljem istog propisa
izrie
novana kazna u iznosu od 50 DEM = 25,56 EUR = 195 kuna (slovima: STODEVEDESTPET KUNA).
Okrivljenik je duan novanu kaznu platiti u roku od 8 dana od dana PRAVOMONOSTI prekrajnog naloga uplatnicom na iro raun ili
u ovoj PU/PP. Ukoliko okrivljenik u zadanom roku plati 2/3 izreene novane kazne smatrat e se da je kazna u cjelini plaena.
Okrivljeniku se temeljem lanka 228./239. Prekrajnog zakona izrie:
a) zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ________ kategorije u trajanju od ________mjeseci
(slovima:____________________________________________________________________________________________),
b) mjera oduzimanja predmeta: jedne majice ________ boje, proizvoaa ________, na ijoj se __________ strani nalazi otisnut
natpis A.C.A.B., to je prethodno oduzeto uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja __________________,
c) oduzimanja imovinske koristi____________________________________________________________________________,
Okrivljenik je duan naknaditi trokove prekrajnog postupka u iznosu od 500 kuna (slovima: PETSTO KUNA), uplatnicom u roku od
osam dana pod prijetnjom izvrenja.
Okrivljeniku je kao sastavni dio ovog naloga uruena obavijest o pravima iz lanka 109. a. stavka 1. toke od 2. do 8. Prekrajnog
zakona.
O b r a z l o e nj e
Poinjeni prekraj utvren je: A. neposrednim zapaanjem ili obavljenim nadzorom; B. na temelju vjerodostojne dokumentacije;
C. ureajima za nadzor i mjerenje ili provoenjem odgovarajuih laboratorijskih analiza i vjetaenja, sukladno lanku 233. Prekrajnog
zakona, te je u skladu sa lankom 228. istog Zakona izreena novana kazna i zatitne mjere i odreeni trokovi postupka.
Protiv ovog Naloga okrivljenik, branitelj i osobe iz lanka 192. stavka 2. Prekrajnog zakona imaju pravo prigovora nadlenom
prekrajnom sudu u roku od 8 dana po primitku odnosno uruenju Naloga. Prigovor se podnosi putem ove PU/PP u dva istovjetna
primjerka.
Dostava:
_________________20___. _______________________ M. P. _________________________I I I I I I
Prekrajni nalog primio Policijski slubenik i broj slubene znake
Primjedbe vezane uz dostavu ______________________________________________________________________________________________
MUP RH - R 126 a
349

Prekršajni Zakon 2.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prekršajni Zakon 2.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POGLEDI I MILJENJA

Primljeno: prosinac 2014.

TOMISLAV KRTINI*, MARIJAN ANTEK**

Neka pitanja primjene odredbi Prekrajnog

U lanku se razmatra 12 situacija kod kojih je u policijskoj praksi dolazilo do nedoumica u

U lanku autori iznose svoje stajalite.

1. KRENJE MJERE OPREZA

2. NAIN UTVRIVANJA PREKRAJA KAO UVJET ZA IZDAVANJE

2.1. Obavezni prekrajni nalog

Vezano za nain utvrivanja prekraja prilikom izdavanja obaveznoga prekrajnog

2.2. "Opi" prekrajni nalog

2.3. Mjesto izdavanja prekrajnih naloga

Obavezni i opi prekrajni nalozi izdavali su se u policijskoj postaji i u sluajevima

3. PRECIZNOST, KOMPLETNOST I UREDNOST PREKRAJNIH NALOGA

4. PRERAUNAVANJE NOVANE KAZNE IZ NJEMAKIH MARAKA U KUNE

4.1. Preraunavanje i upisivanje novane kazne iz njemakih maraka u kune

Prilikom preraunavanja njemakih maraka u eure iznos se zaokruuje na petu decima-

4.2. Preraunavanje i upisivanje novane kazne iz njemakih maraka u kune prilikom

4.3. Preraunavanje i upisivanje novane kazne iz njemakih maraka u kune prilikom

4.4. Preraunavanje i upisivanje novane kazne iz njemakih maraka u kune prilikom

5. URAUNAVANJE ODUZIMANJA SLOBODE U IZNOS NOVANE KAZNE

Prekrajnim zakonom8 odreeno je da se vrijeme provedeno u uhienju, zadravanju i

6. ODMJERAVANJE I OBRAZLOENJE NOVANE KAZNE KAD JE

7. POSTUPANJE S PREDMETIMA PRAVOMONO ODUZETIM UZ "OPI" ILI

7.1. Primjena posebne mjere trajnog oduzimanja predmeta ope uporabe

Za postupanje s predmetima koje je nadleni tuitelj pravomono oduzeo uz "opi" ili

Temeljem lanka 18. stavka 1. Pravilnika, mogue je od nadlenoga podrunog ureda

7.2. Primjena posebne mjere trajnog oduzimanja specifinih predmeta

Ponajprije se ima u vidu problematika oduzimanja droge zbog prekraja iz Zakona o

se radi o posebnim propisima, te da e se primijeniti pravilo po kojem e se, ukoliko opi i

8. PREKRAJNI NALOZI ZA PREKRAJE IZ ZAKONA O PREKRAJIMA

9. SLUBENO PISMENO POLICIJSKOG SLUBENIKA O NEPOSREDNOM

Prekrajnim zakonom20 ureeno je da "slubena biljeka" policijskog slubenika o neposred-

10. URUENJE AKATA OSOBAMA KOJE SE NALAZE NA LIJEENJU U

Povremeno se pojavljuju situacije da tijekom kriminalistikog istraivanja prekraja poini-

11. LIENJE SLOBODE POINITELJA PREKRAJA

Praenjem primjene PZ-a, utvreno je da dolazi do nedoumica i neujednaenog postupanja

11.1. Uhienje, prava uhienika i obveze policije

Policija je ovlatena uhititi osobu zateenu u poinjenju prekraja propisanog zako-

1. odmah ga pri uhienju jasno obavijestiti o razlozima uhienja:

11. 2. Meusobni odnos uhienja i posebne mjere smjetanja u posebnu prostoriju do

Praenjem primjene Prekrajnog zakona u PU zagrebakoj utvreno je da dolazi do

(naroito vremena uhienja i vremena putanja na slobodu/predaje sudu ili

1. Uhienje poinitelja prekraja koji nije pod utjecajem opojnog sredstva

2. Uhienje poinitelja prekraja koji je pod utjecajem opojnog sredstva

3. Odreivanje mjere smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog

12. POSTUPANJE POLICIJE PREMA OSOBI KOJA NEMA PRIJAVLJENO

osobnu iskaznicu uz potvrdu, a

Uputom Ravnateljstva policije37 regulirano je da policija poinitelja prekraja koji

13. UMJESTO ZAKLJUKA

PU zagrebaka je izdala uputu broj: 511-19-04/2-20/3-2/14. od 19. oujka 2014. i uputu

1. Prekrajni zakon (NN 107/07., 39/13., 157/13.).

13. Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika (NN 89/10.).

15. Uputa Uprave kriminalistike policije broj: 511-01-73/1-640/12-13. od 16. 1.

23. Uputa PU zagrebake broj: 511-19-04/2-20/3-2/14. od 19. oujka 2014.

24. Presuda Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske br. J-212/2014. od 6. 2.

25. Posilovi, D., Mri, ., antek, M. (2013). Mjere opreza u prekrajnom

26. Vei, P. (2012). Prekrajni zakon-komentar*sudska praksa*pojmovno kazalo.

27. Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji.

OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG

Okrivljeniku/ci se temeljem lanka 239. Prekrajnog zakona izrie:

a) mjera oduzimanja predmeta____________________________________________________________________,

Policijski slubenik ovoga tijela podnio je izvjee broj: ____________________________________________

Prekraji su utvreni: A. neposrednim zapaanjem ili obavljenim nadzorom B. na temelju vjerodostojne

26. Vei, P. (2012). Prekrajni zakon-komentarsudska praksapojmovno kazalo.

Okrivljenik ________________________________________________________, OIB: ,

ime oca/majke __________, roen _ godine u _____________, s prebivalitem u _

_____________________________, dravljanin _identitet provjeren uvidom u ______

serijskog broja ________________________________,