Professional Documents
Culture Documents
Edgar Alan Po Pripovetke
Edgar Alan Po Pripovetke
Edgar Alan Po Pripovetke
Obavezne pripovetke:
1. U vrtlozima Malstrema
2. Maska crvene smrti
3. Pad kue Aerovih
4. Zlatni jelenak
5. Crni maak
6. Bunar i klatno
7. avo perverznosti / Demon nastranosti
8. Vilijem Vilson
9. Ligeja
10. Ukradeno pismo
U VRTLOZIMA MALSTREMA
- ovu pripovetku moemo dovesti u vezu sa Arturom Gordonom Pimom
- specifina pripovedna (?) pozicija: pripoveda stoji na rubu ivota i smrti; to
produkuje zanimljive posledice po samo pripovedanje, ne samo po temu.
Naratoloki zanimljivo postavljeni problemi.
- zanimljiv odnos prema prirodi i rubnim psiholokim podrujima: mo prirode
i psiholoka podruja (strah od smrti i od natprirodnog)
ZLATNI JELENAK
- reprezentativna za manipulativnu strategiju pripovedaa i implicitnog autora
- pitanje udnog i udesnog u sferi fantastike (ova pripovetka se ne uklapa u
Todorovljeve sheme...)
- produkt specifine strategije pripovedanja prema itaocu u okviru opsesivne
eksplikacije i egzaktnosti imamo zamagljivanje;
CRNI MAAK
- manipulativna strategija
- specifian odnos (balans) pripovedaevog nastojanja da sve eksplicitno
objasni (njegove egzaktnosti) s jedne strane i zamagljivanjs onoga to se
eksplicira, s druge...
1
- tema perverznosti / nastranosti kao nagona u oveku (zlo kao podsvesni nagon
u oveku). Ovo vezuje Poa za crni realizam.
BUNAR I KLATNO
- najreprezentativnija za ono to se podrazumeva pod hororom kod Poa
- graenje atmosfere uasa i straha
AVO PERVERZNOSTI
- tematizuje apstraktniju temu
- nagonsko, nekontolisano, vodi na injenicu zla
- uokvireno nekom vrstom teoretisanja na tu temu
- oblast istraivanja ljudske psihe: objanjava se poriv u oveku ka
samodestrukciji uz svest o posledicama... nemo da se ovek odupre toj
tenji...
- kategorije nagona...
- alkoholizam glavnog junaka
- nagon za smru kao dominantan... (ova tema proima skoro sve prie; iz tog
centra valja sagledavati celu jednu grupu pria)
VILIJEM VILSON
- alagorija i fantastika
- retrospektivno pripovedanje
- motiv dvojnitva
LIGEJA
- reprezentativna za temu / motiv umrle drage
- na udan nain gradi lik Ligeje
UKRADENO PISMO
- prvi detektiv u svetskoj knjievnosti: Ogist Dipen prototip za detektive u
daljoj tradiciji detektivske knjievnosti (erlok Holms poseduje dosta osobina
Ogista Dipena: demonska radoznalost...;) Tip detektiva demonske logike koja
je toliko snana da deluje kao da nije od ovoga sveta.
- tema nadmonog intelekta; prividna superiornost intelekta; ideja o razumu koji
je u stanju da iitava prolost... zloinaki um bi trebalo da pokae
superiornost intelekta... Sfera zla se obino vezuje za iracionalno; kod Poa je
obrnut sluaj: ...
- pripovetka poseduje specifinu simetriju u odnosima izmeu likova i znanja i
vienja tih likova (ta ko vidi i ta ko zna, ta ko drugom poverava...?)
- ov pripovetka je bila predmet jedne prilino ozbiljne interpretativne rasprave
koju su zapoeli Lakan (Seminar o Ukradenom pismu) i Derida. Ova dva
autora su isprovocirala gomilu radova...
2
ambivalentan odnos racionalnog i iracionalnog. Po nije jednostavan pisac
strave i uasa! Naivnim itanjem se stie utisak da imamo posla sa
konvencionalnim pripovedaem.
- Deo Poove erudicije se primeuje u njegovim pripovetkama pri emu treba
voditi rauna o Pou mistifikatoru.
- meanje dva razliita diskursa: realizam u izrazu, fantastika u zbivanju.
Produbljuje nedoumicu i izlae tivo koje govori o neem neverovatnom na
nain koji lii na izlaganje naunih istina.
- Najea tema je smrt i strah od toga da bude iv sahranjen. itava grupa
pripovedaka tematizuje smrt. Postoje dva vida ove tematizacije: (1) u kojima
je smrt tema i (2) u kojima je glavni junak pripoveda koji pria kroz svoju
poluludu svest.
- Dve grupe pripovedaka: (1) tema nagona za smru i (2) prie detekcije1
- ANATOMIJA MELANHOLIJE: dom((aa)) tema i atmosfera itave prie.
Anatomija, kao vrsta pristupa; melanholija, kao vrsta teme.
- Poov izraz ide u pravcu produbljivanja neodreenosti.
- Pojavljuju se teme kao okultizam, hiromantija... Sve to opisuje pripovedaa
kao nepouzdanog. To reflektuje njegovu pomuenost, treperavost...
- Avanture Artura Gordona Pima imaju intertekstualnih veza sa drugim
tekstovima romantizma. Tradicija pria o putovanju po moru iz 17. i 18. veka.
Prisutna je riznica tematike vezane za romantizam 2 (priroda, nepoznato, druge
kulture, zaumno, iracionalno itd.)
POOVA POETIKA
1. Filozofija kompozicije kljuni tekst. Prividno predstavljen itaocu kao vrsta
propratnog teksta poetiki tekst u kojem Po objanjava kako je napisao Gavrana.
U pitanju je PESNIKA TRAVESTIJA koja manipulie itaocem Po pokuava da
proda poetiku priu kao da je prava anatomija pisanja Gavrana. Gavran nije nastao,
tvrdi tu Po, kao plod nadahnua, nego je autor hteo da uini da itaoca podiu marci
i sl. (Pisanje pesme za Poa nije stvaralatvo kako ga smatraju romantiari, ve je
poezija vrsta racionalnog kalkulisanja. Po hiperbolizuje racionalnost.) Moram da
odaberem jednu tunu, traginu temu...; Teza o kratkoi pesme: Ona ne sme da bude
dua od 100 stihova, a pria treba da moe da se u jednom itanju proita... 3 Po ovu
priu vrlo uverljivo razvija; naivnom itaocu ovo moe biti... U pitanju je graenje
poetike potpuno suprotne loe proitanoj romantiarskoj poetici. Ovo delo je utuk na
stav o poeziji kao spontanom izrazu snanih oseanja. Ova poetika nije zasnovana na
oseanjima ve na hiperbolizovanoj racionalnosti u stvaranju poezije. (Poezija kao
stvar intelekta.) Po upuuje na uestvovanje racionalnog u kompoziciji. Prisutna je
ironija (ironijski otklon), falsifikatorski naboj.4 U pitanju je specifina intencija koja
nije iskreno izlaganje sopstvenih poetikih stavova. (Ne treba je uzeti kao iskrenu
ispovest stvaralakog uma.) Neiskrena poetika intencija, namera je ovde prisutna
1
Prva detektivska pria u istoriji knjievnosti: Zagonetni sluaj Mari Roe
2
Ne moemo odrediti Poov status u odnosu na romantizam. Odnos je ambivalentan kao i Pukinov.
3
Ovaj stav ne treba shvatiti doslovno teite je na JEDINSTVENOSTI UTISAKA dozi koherencije koja
nam daje dozvolu da svaki deo dela karakteriemo kao nesuvian. SUGESTIVNOST je, po Pou, vana osobina
koju pisac treba da ima ona je usmerena na jedinstven utisak.
4
B.M: Imajte u vidu itajui Poa da je to jedan neobino pokvaren pisac koji se sve vreme poigrava sa itaocem
onim itaocem koji se shvata zdravo za gotovo. Po se poigrava sa naivnim itaokim oekivanjima, kao i
Stern. Naivan italac ostaje slep za sitne prepreke koje mu Po postavlja.
3
Tekst se pie da bi izazvao smerani efekat koji nije prava intencija teksta. 5 *Stvari
koje Po govori u ovom tekstu se odnose na poeziju, ali se neki delovi mogu odnositi i
na prozu.
2. Pesniko / Poetsko (?) naelo
3. Marginalije
POOVA POEZIJA
1. Gavran
2. Anabel Li
3. Zvona6 pesma reprezentativna za Poov odnos prema melodiji u pesmi. Predstavlja
vrhunac onomatopejskog / melodijskog oblikovanja pesme.
5
legel, Novalis izlau svoje stavove iskreno imaju nameru da objasne postupak, naela nove poezije.
6
Gavran je kljuna pesma i predstavlja obaveznu literaturu. Preostale dve su uobiajeni izbor studenata za ispit.
7
Sm Po u tekstu Pesniko naelo daje podelu, izlae tri ovekova aspekta.
4
duhovnih moi8! Ovoj temi jedinstva parira tema o jednoj hipertrofiranoj duhovnoj moi
nekada je u pitanju imaginativna strana, nekad nagon, nekad razum (detektivske prie)...
Jedno od motivacionih sredita Poovih pria VOLJA. Volja kao jedan aspekt ovekovog
aktivizma9, aspekt koji upoljava ovekove duhovne moi. Pitanje o temeljnom uzroniku
ovekovih ponaanja... Pritisak okoline na oveka, kako okolnosti menjaju oveka....
Tema transformisanja, metamorfoze u Crnom maku data kao transformacija junaka pod
uticajem pia... Ova Poova ideja o prreobraaju nije tipino udesna nema napitaka,
arolija: njegovi junaci se ne pretvaraju i magarce i ne piju udesne napitke. Ali, imamo
traganje za poreklom udnovatih ponaanja! Situacije, okolina menja oveka... Uasne
okolnosti, rubne situacije ili supstance alkohol tematizovan u Crnom maku. Maak se
moe videti kao vrsta alegorijske slike alkoholizma.
POOVE PRIPOVETKE
Poovo delo obino nije vieno u vidu nekih faza nema promena pravca u stvaranju.
Meutim, istoriari i biografi prepoznaju kao fazu period 40tih godina. (Poova ena se u to
vreme raspada od tuberkuloze i umire od nje.) Ovaj period je obeleen tekim temama:
duevno muenje, prevremena smrt i sahrana, tema nastranosti kao neega suprotnog od onog
to bi ovek trebalo da ini, suprotnog od onog to bi bilo logino da ini duevna kidanja
obuzimaju junake.
Sadraj Junak dolazi u kuu Aerovih po pozivu prijatelja. Ovo je motivisano time to je
prijatelj bolestan i treba mu drutvo. ... Sestra ipak umire a njih dvojica je sahrane u kui.
Osam dana nakon sahrane... Roderik Aer ita jedan od romana koji mu je bio pri ruci...
Madlen se pojavljuje na vratima, brat i sestra se grle... Kua se rui.
Kako se uvodi kua? Kako se ulazi u zbivanje? Kako mi kao itaoci saznajemo podatke?
Koji su slikovni elementi atribuirani kui?
Slika kue: prozori koji lie na iskopane oi potenciranje metaforike / slikovnosti prozora
kao oiju. (Mila: ovo asocira na lobanju. Tanja: kao da je kua iva...) Kua je jedan od
likova, ona je dvojnik ljudi. Tema ograniene svesti, odnosno sposobnosti neivog da ima
neku svest ovo je dato / objanjeno (?) mistifikacijama... Sama pojava kue raa ideju o
kui kao o ivom biu. Oivljenost kue jeste deo i Roderikovog dejstva na pripovedaa, ali i
same kue...
8
Jedna o glavnih tema u pripoveci Bunar i klatno.
9
Kolrid mu je tu najblii.
5
Poov postupak
Smena iste, puke deskripcije koju zapaamo u realistikom romanu krije se vrsta
metonimije. (Deskripcija je metonimijska??) ... Da li puka deskripcija uopte postoji u
knjievnosti?
Tipino za itav romantizam, kao i za Poov postupak: Meanje piktorijalnog i lirskog,
deskriptivnog i ekspresivnog. Ova meavina je napravljena na jedan vrlo konvencionalan
nain uitavanjem melanholije u atmosferu... Ono to je novo, to je karakteristino za Poa
je neosetnost tog meanja // premetanje ka psihikom (?).
Meavina elemenata slike, opisa sa onim to se posmatrau ini, sa onim to on pripisuje slici
ini da mi bivamo uvuenu u atmosferu ovo je lirska karakteristika. Melahnolija je isto
oseajno stanje pripada subjektu a ne svetu oko njega. (Slika kue kao sumorne.) Gradi se
lirska atmosfera i to donekle elementima koji pripadaju slici... Dolazi do preklapanja rei
koje opisuju dan i rei koje opisuju kuu. Junaka na neki nain doivljavamo kao lirskog
subjeka. Ovo je privilegija pripovedanja u prvom licu. Uitavanje atmosfere i bojenje itave
slike je oteano znaenjem koje lirska atmosfera pridaje...
Kua se nalazi na jezeru data je slikovna struktura kue kao odelitog prostora ona je
odvojena od kopna vodom! (Samo jednim nasipom je povezana sa kopnom to je
karakteristino za zamkove.) Po slikovno odvaja kuu od sveta.
Pukotina pripoveda kada opisuje kuu ne kae: Tu je bila pukotina. Isti postupak je dat u
Crnom maku ODJEDNOM nema vie Ja koje vidi i zna; ovim se relativizuje postojanje
pukotine. Moda je oko paljivog posmatraa moglo primetiti... Na ovaj nain je
sprovedeno viestepeno distanciranje ne znamo ni da li ju je pripoveda video, ne znamo ni
da li ju je bilo! (Zbog ovoga Todorov Poov postupak karakterie kao blizak fantastici i daje
primer Crnog maka.) U pitanju je postupak u kome imamo dosledan pripovedaki manir
(vlastito vienje stvari; nudi se vlastiti izvetaj i doivljaj...) i povremeno iskakanje iz tog
Ja stila koji zamagljuje ono o emu se govori na taj nain Po destabilizuje prirodu
10
Balzakovska ekspozicija kree se od najireg plana, najoptije take pa se suava...
11
Gloom 1.polutama, tmina; mrak, tama 2.utuenost, seta, potitenost; sumornost, turobnost 3.tamno, mrano
mesto
6
zbivanja o kojima pie. Pria nema udesnog ima neobinih zbivanja koja su donekle
racionalizovana preko pseudo-naunih mistifikacija. Poov pripoveda esto na ovaj nain
zamagljuje zbivanja: dal' je pukotina postojala ili ne? Na zavretku se ta pukotina otvara (i
vidi se uareni mesec) a mi ne znamo dal' je postojala na poetku. Na taj nain ne moemo
jasno da odredimo prirodu pukotine, pa time ni prirodu zavretka.
12
U Maski crvene smrti nema perspektive; sve je fragmentisano u sobu po sobu.
13
Aluzija na Nervala: crno sunce melanholije.
14
Vue na pakao; suprotna sunevoj svetlosti.
7
misteriozno na racionalan, analitiki nain. Prisutan je kontrast to je tema o kojoj se
govori dalja o razumskog to je jezik tvri, egzaktniji, vie nauni.15
Roderikovo umetniko bavljenje Roderik je provuen kroz sve umetnosti: pie pesmu;
slika. Njegova pesma se zove Ukleta palata / Dvorac duhova. (Po ne umee esto pesmu
u prozu to vole da rade nemaki romantiari. Po je vie voleo da umee epigrafe.) Tema
ove pesme je kua. Pesma je alegorina opisuje dvorac u kome caruje, stoluje misao.
(Pesma poinje sa zlatnim... zlatno doba.) Izgled ove palate daje alegoriju u alegoriji
kroz osvetljene prozore se vide sablasti / kroz crvena okna se vide senke slika glave data
na onaj nain na koji se nedovreno na poetku pripovetke videla kua Aerovih. Ovde je ta
slika razvijenija. U pitanju je primitivna alegorija: dvorac kao glava u kojoj caruje misao.
Prevrat razaranje blistavog dvorca pesma o padu dvorca misli. (Dublet prie o padu.)
Uvedena tema dvostrukog osmeha: kao cerenja16 (vieno kao neljudsko...) i kao osmeha
(neto to pripada ljudskom stanju). (Personifikacija: vienje dvorca kao glave: vrata se
cere.)
Roderikov crte tema crtea je prostorija. Ovde je dat (?) deo Poovog postupka podrobnog
opisa. Po kao pripoveda intencionalno pristaje na konvenciju romana 18. veka: detaljan
opis. Ovim postupkom moemo dobiti 300 strana Tristama endija ili pak Poove opise koji
ine deo razumljivosti (?) teksta.
Motiv dvojnitva
- brat i sestra su blizanci
- kua i njen odraz u jezeru
- auditivne senzacije se preklapaju sa razvaljivanjem (?) Madleninog kovega.
Alegorijsko itanje: Pria o napredovanju ludila. Za ovo bi dobar dokument bila pesma...
Posustajanje jedne od ovekovih moi: razuma. Poremeaj harmonije je ujedno i znak
destrukcije. Poremeaj ravnotee je ujedno i propast ovekova! (Ova pria nije apologija
ludila.)
- Svet ovekov jeste ovek sam. Prostor je instumentalan ovek zrai svoju
sutinu na prostor; svet koji ovek poznaje je njegova projekcija.
15
U vrtlozima Malstrema jezik fizike.
16
Ovo imamo u opisu Madlene koju polau na odar grimasa smrti. Svuda su pobacane male slike koje se
prepliu...
8
- Poloaj pesnika u odnosu na harmoniju duhovnih moi.
- Paradoks: ujedinjavanje svih dvojnika kroz sliku pukotine.
AVO PERVERZNOSTI
***
- Perverznost nagon kao iracionalni pokreta. (To je ono to ovek deli sa
ivotinjama. Zato ga poredi sa nagonom za hranom...)
- sva tri primera perverznosti govore o tipovima autodestruktivnosti. Ovo se moe i
okrenuti pria se moe shvatiti kao pria o ironijsko sagledavanje
autodestruktivnosti u stvaralakom procesu.
- Frenologija je uzeta upravo zbog ograniene ekzaktnosti, kao problematina
znanost.
Ideja ovog autora ide u pravcu toga da UMETNIK mora da razrui stvarni, referentni svet da
bi nainio fikcionalni.
(Svet Poovih pria je prividno mimetian. Kod Poa je prisutan simboliki pejsa pejsa
funkcionie u simbolikom kljuu. U tom smislu kod Poa ne moemo govoriti o realistikoj
mimetinosti17 uprkos tvrdom diskursu. Tekst i fabula funkcioniu u simbolikom /
17
Zlatni jelenak je prividno mimetian, kao da korespondira sa stvarnim svetom.
9
semantikom kljuu, a ne u kljuu pokazivanja realne stvarnosti. U tom smislu bi ideja o
destruiranju sveta da bi se on mogao iznova stvoriti mogla piti vodu.)
Potreba junaka da izrazi svoju mranu tajnu bi se mogla itati kao umetnikova potreba da se
neko divi njegovom savrenom zloinu umetnikom delu.
CRNI MAAK
Polivalentnost motiva Zato junak ubija? Dal' zbog pia, poriva, instinkta...
PSIHOANALITIKA TUMAENJA:
Radi se o frustraciji iz detinjstva.
Redukovanje ljudskog na jedan aspekt: Junak ubija svoj emotivni deo. (Maka predstavlja
emotivni deo njega, njegovu duu.) Mora da ubije i enu jer ona voli drugu maku.
U tom kolopletu gubljenja ljudskih osobina, takoe se problematizuje i dehumanizacija.
10
Problem uvanja tajne u oveku Iako moemo objasniti zato Raskoljnikov ubija babu
ipak je vei deo Zloina i kazne Raskoljnikov napor da ne izda sebe.
BUNAR I KLATNO
19
Dvojnitvo / ubistvo ivotinje (?) je povezano sa tematikom Kolridove Pesme o starom mornaru.
11
PROSTOR
Prostor je precizno opisan: u pitanju je kvadratni prostor, s tim to ima na uglovima neke
nie. U sredini je bunar.
Ono to se posle deava jeste da prostorija dobija romboidni oblik prostor se stenjava.
ISTORIJSKI KONTEKST
Epigraf: Direktno upuivanje na Francusku revoluciju, na doba terora.
Istorijska potka vezana za Francusku revoluciju je minimalna.
Inkvizicija je u paniji funkcionisala do 1835. godina. (Sa pauzom kada je Napoleon osvojio
paniju. panci su se Napolenove okupacije oslobodili 1815. (godina Napoleonovog pada) i
tada se ponovo uspostavlja Inkvizicija.)
Pria se deava 1808. godine20, neposredno pre nego je Napoleonova vojska ula u paniju.
Francuska vojska je ula u Toledo i Inkvizicija je pala u ruke svojih neprijatelja.
Kako je Po sklon mistifikacijama... Izmilja epigrafe i sentence koje pripie nekome, raznim
knjievnicima... La Sal nije izmiljena linost u pitanju je Napoleonov general. Posredno se
moe napipati istorijski kontekst.
OPTIMIZAM
Pria se zavrava izvrenjem zemaljske pravde; kosmika pravda...
Ovo nisu teme koje Poa naroito zanimaju, ali eto, pojavljuju se u prii koja ima zauujue
finale optimizam. Ne treba ga, kao nita kod Poa uzeti ozbiljno...
Postoji epizoda o oslobaanju zavezanog junaka ispod klatna (?).
Junak ne moe da artikulie misao, ne moe da joj da oblik, ali jedino po emu prepoznaje tu
misao jeste da mu je ulivala NADU.
20
Nije neki postrenesansni ambijent, nego se posredno d utvrditi tana godina zbivanja.
12
To da e smrt nastupiti u kraem periodu, to je izvesno; toga je junak svestan i prihvata to.
Meutim, on nadu ima, dakle na delu su neke iracionalne sile... (Nadu mu donosi neki
iracionalni nagon. / Nada je iracionalna.)
Drugo paradoksalno oseanje koje ga obuzima je oseanje SLOBODE.
... Period ovekov kada je smrt izvesna. Metaforiki prikaz ovekovog ivota: svima nama
dani jesu odbrojani. ovek je fiziki zatvoren i usredsreen an vlastitu smrt. Ipak, i takav
ovek je sposoban da oseti nadu.
13
Od onoga to se vidi pojavljuje se sedmokraki svenjak (asocijacija na Menoru). Ovo odmah
za sobom vue aneosku sliku pa...
Ima puno kritikih biografija Poovih u kojima se prie ovog perioda itaju kao .... Prepoznaju
se dogaaji iz njegovog ivota koji su mogli biti neka vrsta inicijacije...
NARATOLOKA PERSPEKTIVA
Ono to je zanimljivo i u naratolokom smislu: Za razliku od poetka avola i Jelenka ova
pria je dosledno pripovedana iz 1. lica koje je prevashodno doivljajno... Otuda u prii
toliko esto krah nekog od ula (neko od perceptivnih moi pripovedaa krahira)... Ono to
nam se prikazuje je u principu zamueno.
Pripoveda retrospektivno izlae, odnosno rezimira / revidira (?) itav uvodni deo koji se ne
sastoji od konvencionalne ekspozicije... nego postoji galimatijas utisaka u kome je uvek
iskljueno neko od ula. Predoavanje onoga to se vidi mea se sa tumaenjem toga.
Junak osea da ga nose dole u eliju... Budi se u mrak i pipanjem saznaje gde se nalazi
taktilno ulo postaje orue fokalizacije pripoveda saznaje o onome to nam pripoveda na
osnovu ula dodira.
ZLATNI JELENAK
OPIS OSTRVA realan lokalitet, topografija ostrva je preraena za potrebe teksta. Sve je
usmereno ka svojoj funkciji u tekstu. To vidimo po kontrastriranju: prizemnog i visokog,
ravnog i neravnog, neprohodnog i prohodnog... Topografija je strogo funkcionalna za tekst.
Simbolika pejsaa kao u Padu kue Aerovih dvostruko odvajanje vodom: prvo je ostrvo
odvojeno od kopna, pa kanal odvaja njih od magnolije.
14
Uzvieni pejsa ne mora biti hiperbolisan (premda hiperbola moe biti njegov deo na pr.
Ekspedicija na terenu sa objektima neizrecivo velikim), ali je uvek neizreciv, izaziva
oseanje neizrecivog... U pitanju je manifestacija prirode koja ne moe biti izreena
jezikom... Shvata se doivljajme, a ne rezonovanjem... Ova koncepcija uzvienog
korespondira sa imaginacijom uzvieno je dohvatljivo imaginacijom; razum je nedostatan.
Prvi deo deluje kao opis realistikog miljea, kao kulise, dekor, a ne kao zbivanje.
Ispostavlja se da su to take oslonca na kojima poiva druga, prava pria. (Neobino hladan
dan ovo na poetku deluje kao viak, a posle, ako ponovo itamo, ima svoju bitnu
funkciju.)
TROJSTVO LIKOVA:
- Jupiter predstavlja ugao obeleene nekritikom sveu, sujeverjem,
raspolae stereotipima; vezan za pagansko, ne za znanje bilo koje vrste.
Jupiter je dat i u komikom modusu zasmejava... (Spoj realistike motivacije
+ Jupiter kao komika figura.)
- Pripoveda prividna stabilnost; kognitivna racionalnost. Pripoveda i
Jupiter su obojica OINSKE FIGURE u odnosu na Legrana uestvuju u
ekspediciji da bi pazili na njega. Obojica imaju autoritativni odnos prema
Legranu i obojica imaju svoje verzije dogaaja. (Jupiter uzrok ludila,
pomuenog razuma Legranovog vidi u ujedu bube fantastika, udesna
21
Kao maka u Crnom maku.
15
verzija. Pripoveda uzrok vidi u genetici (?) genetska verzija ludila.22)
Obojica na kraju bivaju pobeeni...
- Legran istina je na strani Legrana imaginacija; kontekstualan pristup.
Zdrava pamet je na strani ludog u ovoj prii.
RAZVOJ LIKOVA?
Pripoveda, po sopstvenim reima, poinje da uoava neki metod u Legranovom ponaanju,
pa poinje i sam da se uzbuuje (dolazi do entuzijazma), dolazi do neizrecivosti oseaja
izjednauje se sa Legranom.
BUBA
Buba se na kraju ispostavlja kao akcidentalna. Pria je sva oslonjena na vorita koja se u
prvi mah ine nebitnim a kao nuna se pokazuju kasnije. Ono to se u poetku inilo vikom,
u presemantizaciji zauzima vorina mesta, a buba se pokazuje kao neto potpuno zamenjivo.
(Skarabej kao centar, a na kraju biva odbaen iz cele prie.)
Simbolika imena Lagran veliki. Nasuprot toga: kapetan Kid (jare) mali.
Distribucija istoka i zapada u prii: Legran se seli iz Nju Orleansa sa istoka na zapad
simbolika sunca; kretanje sunca... Po udruuje tu simboliku raanja ((sunca?)) sa skarabejem
koji je buba vezana za izmet; jutarnje sunce nazivaju balegarom simbolika zlatnog
balegara Sunca. Buba je zlatna, sunce je sijajue, blago takoe...
22
Pripovedaevo oslanjanje na zdrav razum kao prefekt u Ukradenom pismu: protokolarni, standardni pristup.
Perfekt separatno posmatra stvari, iskljuuje kontekst, i na kraju ne uspeva da nae pismo.
23
U Ukradenom pismu identifikacija sa mozgom zloinca...
16
DVE PRIE i DVA PRIPOVEDAA
Postoje dve prie: lana i prava i njihovi pripovedai: primarni pripoveda daje lanu priu
njegove su perceptive moi redukovane na puki zdravi razum, te on nije u stanju da ispria
pravu priu. On ostaje slep za itav kontekst: koljka, buba, ostaci broda, more... Drugi
pripoveda pokazuje nadmoni intelekt...
Kod Poa je zanimljivo da postoji jedna vrsta modifikacije romantiarskih ideja ideja da je
nadmoni intelekt, koji deluje dijaboliki, kontroliui faktor. (Hiperbolisani deduktivni
um.) ... Pokuaj novog kontekstualizovanja zbivanja rekontekstualizacija je poverena
imaginaciji imaginacija poinje od hipoteza... Prozire u neto to deluje potpuno mutno,
stie do razreenja nerazreivog, dovodi do novih otkria... Ona (?) nije puko racionalna...
(Hiperbolisani deduktivni um otkriva tajnu kod Poa??)
NEKE INTERPRETACIJE
an Rikardu, tekstualista, Poove prie vidi kao ALEGORIJU TEKSTA SAMOG. (itavog
Gordona Pima vidi kao narativ u tekstu samom.) Budui da je u romantizmu inae prisutno
pitanje umetnikog stvaranja, dela, teksta... te da umetnost sama predstavlja interesovanje
romantiara ovo jeste (?) i Poova tema. (Pervertirani romantizam kakav Poov jeste...)
Autoreferencijalnost, metagovor o umetnosti samoj, jeste tematizovano u romantizmu24.
IDEJA ALHEMIJSKE POTRAGE25: Jelenak se moe videti kao deo alhemijske potrage.
Alhemiarske ideje u Jelenku: traganje za zlatom, dinovska magnolija (ime ove vrste je fera
re mukog roda; Po daje ferum enski rod; misli se da ova omaka nije sluajna...), drvo
i gvoe, Jupiter vezan za metal, gvoe, Sunce vezano za zlato...
PRIA O POTRAZI
Jeste u pitanju pria o potrazi u pitanju je jedan od prototipova romanesknog pripovedanja
koji obeleava i poeziju i prozu. Matrica potrage ovde obeleava celu pripovest: Lagrand
traga za blagom koje treba da ga vrati u predaki status, tamo gde pripada...
PITANJE INTERPRETACIJE
Mi smo napustili optimistiku ideju Nove kritike da tekst ima jednu valjanu interpretaciju.
Gnoseoloki optimizam podrazumeva tekst kao ifru koja ima jedno reenje. Mnoge decenije od
Nove kritike je dokazano suprotno: polisemija, vie valjanih interpretacije, bezbroj, tavie... Mi
moda moemo konstituisati polje valjane interpretacije, ali bi ona morala da dozvoli polisemiju!
17
itaju... Ovo je deo Poovog postupka, pojava koju su Francuzi nazvali mizanabim 26:
gledanje u ogledalu, produbljeni odraz u ogledalu... (Kao kada stojimo izmeu dva
ogledala...)
Crte bube se onda javlja kao alegorija itavog teksta ono to se deava sa itavim
tekstom: dva lica papira i dve slike... Pogreno itanje mrtvaka glava. Na planu prie se
deava to pogreno itanje, pripoveda ita ludilo Legranovo i sumanute poteze...
Ovaj postupak je u vezi sa pojavom dvojnitva repliciranje jednog entiteta sa drugim... U
pripoveci Vilijam Vilson uvek ostajemo u nedoumici da li je dvojnitvo samo halucinacija...
(Dvojnitvo se javlja sa take gledita pripovedaa...) Drugaija vrsta dvojnitva: kua Aer i
njeni stanovnici kua je arhitektonski dovjnik vlastitih stanovnika... Ideja je provuena i u
odrazu kue u jezeru u koje e posle i propasti... Virtuelni ponor pogleda stalno repliciranje
jedne iste slike... Po je autor koga zanima ta vrsta poniranja u dubinu; on posee za jednim
postupkom... Slika padanja u ponor povezuje ponor i dvojnitvo.
VILIJAM VILSON
Nije (?) mnogo vie od prie o dvojniku... 27 Pojavljuje se dvojnik junaku. esto su u
knjievnosti dvojnici junak i slika, umetnika predstava kao u Dorijanu Greju kod Poa
slina tematika u pripoveci Ovalni portret (umetnost krade ivot junakinji).
Tipian Poov poetak vrsta ivotne rekapitulacije (u blizini smrti) koja prua razloge
ivotu i razloge smrti. itava pria se vodi tako da objasni poetnu junakovu poziciju
(poziciju sa poetka prie).
Sled:
- kolovanje
- studije
- beanje
26
Re preuzeta iz heraldike...
27
Brojne u knjievnosti: Dostojevski, novela Dvojnik; Bulgakov, Kobna jaja?; Pukin, Pikova dama
metonimijsko dvojnitvo Petera lemila i njegove senke...
28
iv: u odnosu na ta se ponavlja? U odnosu leksiku (?) ove pripovetke ili u odnosu na druge Poove pripovetke
Brana navodi primere iz Ligeje (epigraf) i Bunara i klatna (smrt nije kraj).
18
Pripovest gde se objanjava ivot i sudbina vezano za junake iji je identitet dupliran...
Individualna pria junaka iji je identitet zamagljen i udvojen... Stvorena ambisna struktura
vrtoglavog ogledanja u nedogled, u beskraj koja stvara vrstu vrtoglavog utiska.
PITANJE IDENTITETA
Porodica se odlikovala jakom uobraziljom ovo se pominje vie puta kao genetska
predispozicija... Kad padne u poroan ivot, pomene da je sklonost ka uivanjima takoe
porodina... I jedno i drugo je vezano za identitet s jedne strane, fundira se kao vrst
(pripadnost porodici), a sa druge, ponitava se injenicom da se udvaja.
Igra individualnog, jedinstvenog i onoga to nije jedinstveno (duplikat). Prisutna je
klackalica utvrivanje i razaranje identiteta.
PITANJE PROSTORA
Obratiti panju na prostor...
kolovanje: Dvojna struktura prostora:
- eksterijer tip geometrizovane funkcionalne povrine: igralie i travnjak
- enterijer uionica (uska a dugaka) asocira na sanduk, zatvorenost; stepenice na
lavirint + (u uionici voda, kofa, sat)
PITANJE DVOJNIKA
Dvojnik najvidnije identinosti, koincidencije:
- ime
- datum roenja
- upisani u kolu istog dana i odlaze u isto vreme
19
- ravnopravnost u sposobnostima stalno nadigravanje (?)
- sline visine i grae (svi su mislili da su braa)
Prisutna je ideja o identitetu dva junaka na irem planu, u fikcionom svetu. Da li okolina
primeuje identinost ili ne? Neto primeuje, neto ne... To je stalno zamuivano...
Dvostruka pria:
1. fokalizovana kroz junaka njegovo vienje stvari da se pojavila osoba koja neobino
lii na njega... / Njegovo vienje stvari i osobe sa kojom razvija komplikovanu
relaciju. To ___ okolina ne vidi i to nam on saoptava. Imamo uvedenu
ambivalentnost koja nas kao itaoce zbunjuje Da li drugi Vilijam Vilson zaista
postoji? Na pripoveda je nepouzdan! Poovi pripovedai u principu jesu takvi: Da li
neto jeste ili se tako ini?... Naini na koji su oni nepouzdani itaoca dovode u jednu
izofrenu poziciju... a povremeno uzimaju sebi autoritarnu poziciju.... Tako Po kreira
zaudnost svojih pria zamuuje nam prirodu dogaaja u prii... Njegove prie ne
zalaze u udesno, a teko nam je da ih prihvatimo samo kao udno. * Gogolj
Posezanje za onim to drugi priaju, kako drugi kau, glasine... Sistemom glasina
(inilo se da je on takav i takav...) nam se pripovest saoptava. Ovo je deo
pripovednog diskursa, ali se fokalizacija preputa nekoj amorfnoj masi, ija je
pouzdanost problematina. Preseljavanje znanja u ono to ljudi priaju, zamuivanje
prave prirode stvari time se konstituie jedna vrsta fantastike.
2. ???
ALEGORIJSKA TUMAENJA
Jedno znaenje dua vidi sopstveno telo koje spava. (Telo je nemo apat... Telo je eho,
senka due...) Dalje pria upuuje na alegorijska tumaenja: dvojnik kao savest (moralistino
tumaenje), super ego (psihoanaliza)...
SCENE SUSRETA
20
Pijanka pijanstvo na vrhuncu... Mutna svest koja nam je jedini svedok (neto to se desilo
junak je jedini u stanju da rastumai...) Nepouzdan pripoveda + no, mutno svetlo,
praskozorje... (Slabo svetlo koje zamuuje oblike...) U spavaonici dvojnik je nem, ovde
izgovara samo ime tako je prokljuviti intencionalnost toga. Vilijam Vilson br. 1 to ita kao
opomenu.
Kockanje Vilijam Vilson br. 2 pokazuje znanje nekih stvari koje su line... Vilijam Vilson
br. 1 ga naziva skorojeviem. Dve prethodne scene su nasamo. Ovde: grupa tipina gotska
scena: gase se svee, plat... Stupamo na teritoriju neobinog, udnog... Postavlja se pitanje
odakle on to zna... Gradacija pojave... Raskrinkavanje ima socijalnu funkciju, ima posledice
po junaka... Trea pojava dvojnika ima posledice po naeg junaka on naputa univerzitet.
Ako dvojnika vidimo kao alegoriju savesti koja apue u samoi, opominje... i halucinantno
dobija oblika lika... Mehanizam samopotkopavanja dvojnik kao otelotvorenje avola
perverznosti: radi u korist svoje tet, u korist samoukopavanja. Beanje i jurenje.
Jo u koli oseaj da su se nekada znali, pre susreta u koli (u detinjstvu). Ovo upuuje na
nerazdvojnost... i ojaava ideju da ovo dvojnitvo nije telesno dvojnitvo... (kolsko doba
poetak samosvesti; junak u Vilsonu 2 prepoznaje neto to je video ranije ovo upuuje i na
druge konotacije osim telesnog dvojnitva.)
21
LIGEJA
Poova pripovetka koja najvie zbunjuje. Veina tumaa pokuava da Ligeju proglasi
alegorijom neega.
Ligejin karakter:
- znanje, uenost: zna kao nijedna ena, nepogreiva, superiorna. ime god da se
pripoveda pozabavio, Ligeja je to znala. (Sveukupnost znanja. Superioran um koji sve
razume.)
- spolja mirna, sa skrivenim strastima
- naglaena volja za ivotom. Ovo je naglaeno epigrafom koji se ponavlja.
Hiperbolisane osobine Ligejine: prenaglaen intelekt, lepota i volja za ivotom. Da li je ona
boginja?
Kako se razume prisustvo ove pesimistine pesme u kontekstu prie o venoj volji?
Oblikovana kao pozorina predstava upuuje na srednjovekovne misterije (marionete,
ludilo, greh, aneli...) i alegorijsko itanje. Istovremeno se gradi slika ivota kao predstave
(ivot kao pozornica), pa i smrti kao pozorine predstave (smrt u vidu nekakve pozorine
realnosti... kostimirana...).
Smrt je vezana za maskenbal, karneval...29 Smrt kao predstava koja nije prava, nema pravu
autentinost, ve je data kao ritual toliko da se moe prikazati kao vrsta ne prirodnog, nego
apstraktnog, artificijelnog zbivanja.
PROSTOR: ARABESKA
ivot sa Rovenom je skopan sa prostorom koji je podrobno opisan: zamak u kuli; jedna
prostorija, petougaona, sa kandilom. Zajedniki imenitelj za itav enterijer draperije i tepisi
zlatne sa crnim, orjentalnim arama arabeska.
29
Uporedi dvoboj Vilijama Vilsona sa dvojnikom i Masku crvene smrti
22
Ovo vue na ideju o arabesknom i grotesknom. Ona nije kod Poa u poetici naroito
objanjenja. Groteskno je vezano za telo, maskiranje, vrstu karnevalske razularenosti,
izopaavanje...30 Arabeska je alegorija intelekta zakuasta ara vijuganje ovekovog
mozga. Dezen vezan za intelektualnu, metafiziku, apstraktnu matricu... I arabeskno i
groteskno su srodne pojave predstavljaju kombinacije disparatnih elemenata, elemenata
koji nisu udruivi... s tim to je groteskno vezano za telesno. O arabesknom se moe vie
priati u interpretaciji. Po za to daje pravo vrlo esto prostori koji opisuje nisu dati preko
nametaja, nego preko tepiha, zastora, prekrivaa... u orjentalnim arama... esto se
pojavljuje prepletaj31. Pojam arabeske se aktualizuje inae u romantizmu od legela... Po je
cenio Nemce, a Engleze je smatrao eklektinim - ____ ponavljanje nemakog prodora u
novo. Zato neka itanja ovu pripovetku vide kao literarnu alegoriju u kojoj bi Ligeja
predstavljala nemaki romantizam, a Rovena engleski.32 Rovena je viena kao uljez u
arabesknoj kuli ova kula je intelektualna, cerebralna, duhovna... Razumljivo je
pojavljivanje Ligeje na kraju kojoj jeste tu mesto. Kakav god da je taj povratak stvarni ili
halucinantni.
NEKE INTERPRETACIJE
Ligejina umstvenost nasuprot Rovenine obezduhovljenosti alegorizacija duhovnog.
Ligeju moemo videti kao celovit duh. Rovena kao redukovani kvalitet: pomodni ukus,
puko ukraavanje.
Psihoanaliza Ligeja kao majinska figura. Vodi me kao deaka... Kod Poa postoji taj
mit majinstva koje umire. Postoji niz takvih enskih figura koje imaju zatitnike majinske
kvalitete.
UKRADENO PISMO
STRUKTURA
Prisutna je ista struktura prie kao i u Zlatnom jelenku: dve prie, dva pripovedaa:
1. pria svedenija nego u Jelenku: prefekt dolazi da trai pomo i pria ta je sve
uinjeno prua svoju verziju potrage.
2. pria popunjava zbivanje u onih mesec dana pauze. Prefekt ponovo dolazi da
posvedoi da potraga i dalje traje. Postoji jaz u pripovedaevom znanju o tome ta se
30
Ovo je najgue, najsublimnije dato u Maski crvene smrti.
31
U Gradu u moru violina, ljubiica i loza...
32
Kao to i Evgenija Onjegina moemo itati kao priu o engleskom i nemakom romantizmu i o srednjem putu
slovenskom romantizmu.
23
desilo (isto ko u Jelenku). U mesec dana je Dipen izvrio potragu, uzeo pismo i ekao
prefekta da se pojavi.
LAKANOVA INTERPRETACIJA
Osnovna ideja Lakanova je da pismo nije ukradeno nego je uskraeno itaocu. Sve se vrti
oko pisma a ono je prazno od sadraja. Pismo je oblik poruke, vrsta proznog znaenja
znak, oznaitelj a ne oznaeno. Ono se puni znaenjima kroz priu prema onome to se
stavlja u njega prima razne sadraje u zavisnoti od toga ko ga prima, eli... Njegovo
znaenje se formira u relaciji sa svakim od subjekata. Ono ima razliita znaenja za razliite
likove: drugaije znaenje za kraljicu, drugaije za drugu vanu osobu koja poseuje budoar,
drugaije za ministra D. (orue moi), za prefekta (predmet potrage, plen, uspeh), za Dipena,
za pripovedaa (destrukcija centralnog pojma prie da bi se pria nastavila... / destrukcija
onoga to je centralni pojam prie teorija sokola u Dekameronu: ta svaka novela mora
da.. ena zaklela sokola... pismo=soko...) Pismo tematizuje priu i omoguava odvijanje
prie.
Budui da je sve u direktnom govoru, Lakan se pita ta nije u direktnom govoru? To je opis
pisma pripoveda parafrazira prefektove rei. Praktino je jedino opis pisma zamuen
33
Uporedi Legran iz Zlatnog jelenka kontekstualno itanje situacije...
24
odsustvom citata, predmet potrage je zamuen. Time je destabilizovana tanost: Iz druge ruke
saznajemo najvanije datosti, kljune u potrazi za pismom kako ono izgleda... Pripoveda
je mogao iskriviti rei prefektove... (Time se brie njegov sadraj?)
...Kombinacije poroka...
NEKE INTERPRETACIJE
Postoje relacije izmeu uesnika u prii (kao u Jelenku) i pismo je u ovoj prii ispranjeno
od znaenja i dobija znaenje tek u relaciji prema subjektu koji ga eli. (Lakan?)
... Simetrija i geometrija u prii detekcije Geometrijska organizacija relacije izmeu
uesnika u prii daje oblik pisma:
Q M D
K P P
25
Pol de Man Po provocira paradokse itanja time to tematizuje te kontraste... Dipenov
metod: Proces suprotnog smera ii istim putem kojim je poinilac poao... Prefekt:
Zloinac se sakrio; ja sad idem u suprotnom smeru: traim.
Prototipska pria za model detekcije i metafora skrivanja? pismo je skriveno tako da bude
vidljivo; ono je na najoiglednijem mestu. Poiva na psiholokoj osobenosti oveka: da ono
to mu je u frontu previa tragajui iza toga... 35
ta sugerie naslov?
Zato Ukradeno - ono je posle i naeno...?
35
itati Borhesovo predavanje u Pou u knjizi Usmeni Borhes
36
Ono to e posle njega biti jedno od poetikih naela larpulartizma odsustvo pouke neto to e uslediti i
to je neuobiajeno za vreme kada se kod Poa pojavljuje...
37
Brana Poa vidi u kontekstu romantizma.
26
imaginacije udruene sa intuicijom... Ta vrsta sadejstva dovodi do prodora u istinu, do kojih
ist intelekt (koji demonstrira prefekt) ne moe da doe...
Pismo je dobra ilustracija da favorizovanje jedne moi ili vodi u smrt (Bunar i klatno) ili...
U MALSTREMSKOM VRTLOGU
STRUKTURA
Dvolana struktura:
- prvi deo pisan u prolom vremenu, drugi u sadanjem
- naratoloki postupak tipian za Poa: Prvi pripoveda ije rei navodi drugi
pripoveda; kao u Jelenku i Pismu pravi pripoveda je onaj ije su rei navedene...
PROSTOR
Hari Levin tvrdi da je za Poa karakteristian bunar kao oblik... U pitanju je tipian Poov
prostor38 koji, po Levinu, upuuje na dole. (Ovde je to vir.)
Pripovedaka i posmatraka pozicija na vrhu upuuje na sveznanje ili na superiorno
znanje.
JUNAK
Ribar koji pria itavu priu je neko ko je okrenut ka onostranom. Junak se nalazi na rubu,
pred smrt... (Leukidska stena... Zloinci koji su bacani sa Leukadske stene... granice,
Had...)
VERODOSTOJNOST
Tipian romantiarski pejsa... Poveava oseaj verodostojnosti...
Ono to verodostojnost dovodi u pitanje: ribar je sed, izgleda kao starac, a tvrdi za sebe da
nije starac... Takoe kae da se uasno plai svega, a iz njegovog ponaanja to ne vidimo...
Problem sa pripovedaem je i njegova kompetencija: on na bar dva mesta kae neto to ne
bi mogao da zna zna vie nego to odgovara kompetenciji jednog ribara... I termini koje on
koristi su van njegove govorne kompetencije: sferini, cilindrini oblici... Analitiko
objanjavanje dok pada u vrtlog...
PEJSA
Pejsa funkcionie kao simboliki... Crno more mitska slika mora... Voda u sebi daje odraz
neba. (Nebo se ogleda u vodi.) Nebeski vrtlog, bura na vodi analogija izmeu neba i vode
kod Poa... Kad uu u vrtlog, horizont se preokree... Kosmika vertikala...
Balar: Osnovna odlika vode je dubina. Tanja: Metafora dubine je karakteristina i za vodu i
za zemlju kod Poa...
MIT?
Ribareva pria ima mitografsku osnovu (?): tri brata, pre tri godine, tri puta fatalan...
(Paradigmatian broj tri.) Vreme se javlja kao neto to vara staje mu sat oseaj gubitka
vremena... (Vigotski (?): Iskustvo onostranog naruava pravilan doivljaj vremena... Oseaj
38
Kao to je bunar kod Poa karakteristina slika prostora, tako je klatno slika vremena...
27
poremeaja vremena je karakteristian za osobu koja ima iskustvo onostranog. Vreme je
diferencia specifica ovostranog...39) Kod ribara potreba da vidi Malstremski vrtlog, potreba
da se ispita dubina isto kao u avolu perverznosti...
TEKSTOLOKI PRISTUP
Rikardu: U pitanju je alegorija ina itanja i ina pisanja. Nain na koji se upada u vrtlog je
nain na koji italac ulazi u itanje prie, umetnikog dela i izlazi izmenjen. (I junak se vraa
bitno izmenjen...)
Balar: Sve vode Edgara Poa su duboke, teke, mrane, mrtve vode, vode koje primaju smrt.
Smrt je njihova sutina. (Kolridov uticaj na Poa: ideja ivota u smrti.) ...Mrana voda koja u
sebe prima senke, budi tugu. (Tanja: Moemo kod Poa da primetimo opsesiju vodom i
dubinama upravo neprozirnom vodom. Lako je izjednaiti ovu neprozirnu dubinu sa
ljudskom psihom.)
Voda se takoe vezuje za vreme, za protok vremena; Leta kao voda zaborava... 40 Nema
razmiljanja o prolosti bez razmiljanja o dubinama...
39
uporedi Bunar i klatno: sa gubitkom nade, gubi se i strah... Kad to dvoje nestane, onda se javlja i racio...
40
Tanja: Da ne pominjem Heraklita... + primer iz Maske sat od abonosovine neumitni protok vremena...
41
Mila: Poveava mu se kapacitet...
42
Rikardu za ovaj motiv u Pimu kae: putovanje na dno strane...
28
***
Ove dve prie upuuju na... Ukinuta su imena, poreklo, pripadnost ili su dati samo u
signalima... (Ovo u Odiseji nije nevano poreklo je konstituent junaka... Odiseja iskazuje
kolektivne vrednosti kroz priu o jednom oveku.) Ovde je aspekt spoljanjeg sveta, ivot
meu ljudima diskreditovan kao okvir bia. Bie je iupano iz korena, uljebljenosti... U
Poovim priama figurira bie kao takvo, svedeno na sebe.
***
Pitanje identiteta i iskustva koje obeleava individuu i stavlja joj na teret obavezu
ponavljanja: da reprodukuje, da upoznaje drugog sa svojim iskustvom to jeste nulta
pozicija svakog pripovedanja. Isto je prokletstvo pripovedaa ovih pria i Starog mornara
nije dovoljno to su proli kroz vrtlog, pakao... boravak sa one strane nije dovoljan, nego je
potrebno to sada i replicirati i posredovati drugim ljudima. Ovde se opet krije alegorijsko
uitavanje vezano za romantiarsku ideju o neophodnosti pisanja poezije za druge,
neophodnosti saoptavanja prie put, nain irenja specifine istine radi popravljanja
oveanstva. Romantizam i nastaje iz te potrebe da se popravlja svet...
(Kaler: osnova svakog pripovedanje dvostruka struktura bez koje nema prie... Slinost
teksta i knjievno-umetnikog dela i sa pozicijom protagonist koji pria doivljaj...)
***
U itanju ove dve prie, Mobi Dika i Starog mornara se podrazumeva analogija sa svim
putovanjima po moru... Prisutno je oslanjanje na reku Letu koja razdvaja ovaj svet od onog i
poreenje sa Odisejom i njenim delovima... (strukturni elementi Odiseje) Pripovedna
matrica: putovanje po moru kao putovanje do sredita zemlje...
Pria je oslonjena na matricu Dekamerona. Daje se vrsta okvirne prie kao u Dekameronu:
kuga koja vlada.
...Renesansni duh... Ime princa Prospera...
43
itati Puleov tekst u Metamorfozama kruga: odnos izmeu centra i periferije kao odnos subjekta i objekta,
oveka i sveta, i kretanje kao...
29
Hermetina sredina se ostvaruje zaptivanjem vrata...
Poetak prie svedoi o crvenoj smrti kao junaku. Uvodi opis je lirian: Krv joj je bila
poetak i kraj... crvenilo i uas smrti. Ova sintagma upuuje na ikoniki karakter kuge
njenu boju i njeno dejstvo.
Posle te reenice koja je krajnje lirina, sledi reenica koja je anamneza bolesti: Prvo se
oseaju otri bolovi... nesvestica... krvarenje... crvene ospe.... Tipino za Poa lirian govor
je bez upozorenja smenjen egzaktnim govorom medicine.
Efekat jeste ambivalentnost (?) itaoca, ali je istovremeno... kao i kontrapunktiranje ova dva
modusa: lirski modus (pretendovanje na sugestivnosti i...)...
PROSTOR
Sobe se ne vide jedna iz druge. Njihov raspored moemo zamisliti kao kruni. Jedna soba
vodi u sledeu, a iz te prethodne se sledea ne vidi.
Raspored soba posreduje ideju o nemogunosti vienja budunosti...
PRIPOVEDA
Zanimljivo je na koji nain se pojavljuje pripoveda u ovoj prii; on je ak zanimljiviji od
Crvene smrti.
Pripoveda se nalazi unutar palate. O tome svedoi deiktika sistem pokaznih signala: tu (je
bilo)... Ovo upuuje na to da se pripoveda nalazi u svetu koji opisuje. Ovaj svedoei
pripoveda je prisutan u svetu prie. On pripoveda spoljanjom fokalizacijom, odnosno nema
pristupa u svest junaka. Oseanje mase nam nije posredovano kroz pripovedaevo sveznanje,
ve kroz kao da (igrai preblede kao da su utonuli...) metodom koja jeste neka vrsta
poreenja (?) i koja je manifestacija (?) nepouzdanog pripovedaa. Taj sistem kao da
stvara tu specifinu atmosferu zbivanja u kojem se ne zna tano ta se deava. On konstituie
nepouzdanog pripovedaa...
Poslednje deavanje u prii: pojava maske koju niko do tada nije primetio maske Crvene
smrti. Prospero je goni da joj skine masku... i stiu u crnu sobu. Ovaj dogaaj je obino
proitan kao smrt Prospera od Crvene smrti. Ali, mi ne znamo ta se desilo ovi dogaaji
ne moraju biti proeti kauzalitetom. Jednom reju, mi ne znamo zato je umro knez Prospero.
Sledi umiranje svih gostiju koje je lako tumaiti kao smrt od kuge. Ali, to to su se vatre
ugasile i to je stao sat je neto to ne moe biti posledica kuge.
Naivni italac ita ono to je susedno kao ((uzrono-posledino)). Nejasno je ta se na kraju
prie deava, a naroito je nejasno ko nam je ovu priu ispriao. Ovoj prii je potreban
svedok da bi stigla do nas. Kako, ako su svi umrli?
30
Tokom prie pripoveda nam se konstituie kao antropomorfan. Sveden je na ljudsko znanje
te otuda ne moe da ulazi u svest drugih ljudi. On nam se konstituie kao telesno jastvo,
kao... On nije transcedentan...
Pripoveda je ovde u centru prie kao vrhunska zagonetka. Po ovome je ova pripovetka
karakteristina u sreditu misterije je sam pripoveda. Sam pripoveda se javlja kao
kriptogram. Kako je ula Crvena smrt to je prividna zagonetka. Prava zagonetka je to ko je
ovu priu ispriao. Ko je ovu priu mogao znati?
Jo jedna stvar koja zbunjuje: Mnogo onoga to se posle moglo videti u Ernaniju.
Pripoveda transcendira vreme prie (koje god da je ono), anticipira... Na ovaj nain se vri
prelaenje granica pretpostavljenog sveta i ...
SAT
...uspostavlja ritam proticanja vremena kao smrtnoga asa... Kao u Gavranu otkucaji srca...
Sat dobija emblematino svojstvo na isti nain na koji gavran... Sueljavaju se znaenje sata i
tih ljudi koji bee od sata (?).
KUGA
Sama metaforika kojom se kuga opisuje jeste jedna maska. Kuga ima dva lica:
- ?
- medicinski opis (dat na poetku)
Crvena smrt je sintagma koja zamenjuje kugu... To odsustvo sutine koje... upuuje na
smrt to jeste prava sutina i kuge i itavog zbivanja (?).
BOJE SOBA
Ove boje (plava, crvena, zelena, narandasta, bela, ljubiasta i crna) nisu rasporeene ni po
jednom hromatskom krugu. Neki kau da su to boje koje ni na koji nain ne mogu da se
uklope (?), da konstituiu odnos. One ne mogu da upadnu u zakonomernost. I broj sedam je
kriptian nigde ne postoji sedam elemenata hromatskog kruga...
MASKENBAL
Kontrast maskenbala kao karnevala u okruenju smrti, potom smrti kao centra koji se u
karnevalu pojavljuje...
31
AVANTURE ARTURA GORDONA PIMA
PRIPOVEST PUTOVANJA
Pripovest putovanja je zgodan modus za meanje injenica i fikcije, jo od elizabetanskog
doba. Ima korene jo u Herodotu. Pitanje Junog pola je bilo otvoreno u Poovo vreme...
U anrovskom smislu veza satire i fantastinog putovanja je vrlo vrsta Svift, Blejkovo
rano delo Putovanje na Mesec matrica putovanja se koristi za satiru.
MISTIFIKACIJA i SIMBOLIZACIJA
Mistifikacija je smetena u PERITEKSTU: Po se pojavljuje kao urednik Avantura, gospodin
Pim se osvre na gospodina Poa. Ova igra nam je poznata iz romana 18. veka autor dela se
predstavlja kao neko ko nije autor, ve prireiva. Ovo je dato na poetku romana, u uvodnoj
napomeni (koju daje navodno Pim) i na kraju, u Pogovoru, koji daje prireiva gospodin
Po. Igra je smetena na rubove samog teksta. Sam tekst se nalazi unutar jedne ljuture koju
ine peritekstualni tekstovi.
Prikriva se autorstvo ili se italac navodi da pomisli da je autor neko drugi. Ovo je manir
pisaca 18. veka, oeva graanskog romana, koji se ovo inili zarad utiska verodostojnosti.
Ovde motiv nije verodostojnost... Ovde je cilj potpuno drugaiji izazivanje neverice /
meavina fantastike i naunog diskursa (?).
Za naune delove pripovesti, koji se odnose na opise geografske irine i slinih
pseudonaunih fakata (gnezda pingvina i albatrosa...) ne moe se provaliti ta je istina, a ta
ne. Kao i u Jelenku, nauni delovi imaju jak potencijal simbolizacije: zeleno ostrvo iz
pripovesti nije zeleno prema ((izvetajima geografa)). Isto tako funkcionie krajolik na ostrvu
u Jelenku.
Iako Pim stalno upada u polusvesna stanja (kao i ostali Poovi junaci), te nismo sigurni u
pozdanost podataka...
KOMPOZICIJA
Simetrina struktura 26 poglavlja dva dela: 1 + 12 ili 12 + 1
I poglavlje opisuje kako je junak dobio elju da luta po morima...
II XIV poglavlja opis na lai Grampus.
XIV do kraja polovidba na lai JovankaGaj i na unu, kanuu44
Dva sredinja dela su simetrina postoje analogne epizode koje mogu da se poveu.
Simetrija postoji i izmeu predgovora i pogovora.
Sve lae su ili trgovaki brodovi ili brodovi koji bi trebalo da love kitove. Ipak, mi nigde
nemamo prikaz lova primarna funkcija se izneverava. Vano je LUTANJE. (Po upuuje na
44
Ova podela je deo deskripcije Pima i treba je izneti na ispitu kao kompiziciju dela...
32
motiv lutanja, neutaive elje za saznanjem.) Junak lutanje opisuje kao divnu i vatrenu
enju... Njegovo lutanje je krajnje fantastino... Kada se vrate u Englesku oni ostavljaju
izvetaj o onome ta su otkrili, ak daju imena ostrvima...
SPOREDNI LIKOVI
Avgust se esto vidi kao Arturov alter-ego. Drugi prijatelj, Piters, koji zamenjuje Avgusta
nakon njegove smrti, po nekim tumaima predstavlja oca. On im je iznosio pred oi... i o
draima lepih ena...
NEKA TUMAENJA
Paralelno sa tenjom ka saznanju...
Pule svoju analizu Pima poinje analizom prie Bunar i klatno. Poovi junaci stalno u
kritinim egzistencijalnim situacijama padaju u neku vrstu nesvesti. ta se sa Arturom deava
u potpalublju? Pule: ak i kada ovek upadne u besvesno stanje, ostaje neka svest, SVEST O
NEODREDIVOM. Kad se probudi, ovek teko povraa ono to je izgubio. Cela knjiga je
pokuaj da se povrati ono to je doivljeno... Seam se dogaaja vie kao stranog sna...
Dogaaje pamtim, ali ne oseaje koji su ti dogaaji izazivali...
Po jednom tumau irei krug svojih saznanja, ovek samo utvruje razloge za strah...
Odlika glavnog junaka: kretanje nanie i navie sahranjivanje junaka u dva navrata...
itavo Pimovo putovanje ima oblik SAVLADAVANJA PREPREKE (isto kao Robinzon).
PREDAVANTURA koja se ne zavrava kako treba i koja bi trebalo da funkcionie kao jedna
vrsta opomene... Artur notira: posle 7-8 dana, njegovo seanje kao da je profiltriralo ono to
se desilo... umesto straha u seanju je ostala vizija putovanja kao neeg lepog... U
Robinzonu se ova tematika neposluha opomene razvija, a u Pimu ne. (Pim shvata opomenu,
ali osea jo veu enju da izae na more.)
NEPOUZDANOST PRIPOVEDANJA
Seanje kao metod pripovedanja, kako je dato jo na poetku, potpuno je nepouzdano. Tome
kao kontrast stoji pseudonauno pripovedanje, pseudonauni teg verodostojnosti.
33
OSTRVO sve je crno na tom ostrvu. Ljudi su crni, ak su im i zubi crni... Njima je belo
neka vrsta tabua... Ako naie bela ivotinja oni joj se klanjaju i govore taj uzvik: Tekeli-li!
VODA
Voda na ostrvu je mogla da se see onda se ile u vodi prekinu... Po psihoanalizi ile
asociraju na krv a ovo ostrvo je mesto koje je svakom od nas poznato kada smo bili u
maminom stomaku, boravili u majinoj utrobi...
Pomeranje ka polu, bela topla voda poput mleka, vir, pojava velikog belog bia...
Psihoanalitiari ovu priu vide kao povratak u matericu...
BELO BIE
Putovanje kanuom... Pojavljuje se belo bie... Herni Dejms je za Pima rekao da itaoca
ostavlja bez zakljuka, ali i naa egzistencija se tako zavrava...
Moda je u pitanju potraga za apsolutom i ta nemogunost dosezanja Apsoluta...
ogranienost saznanja (?)...
Na crnom ostrvu je selo... more je dole. Kada su Piters i Pim zatrpani za vreme zemljotresa
njih dvojica se nalaze u rupi, a na vrhu gledaju na dole... Kada izlaze iz zemlje (peine) oni
silaze dole, u provaliju inverzija prostora...
Prisutna je GRADACIJA sve udnije stvari se deavaju kako se pribliavaju crnom ostrvu.
Na kraju otopljavanje inverzija oekivanja koje imamo o Junom polu. Ekspliciranje
promene promena ambijenta... Inverzija istoka i zapada prilikom pribliavanja polu igla
poinje da luduje ide levo-desno...
BELI ZID
Beli zid pare, zastor pare, opisan kao vodopad, katarakt i kao zavesa... Kada se koristi re
zid onda se obino aludira na njegovu horizonalnu protenost... Vodopad upuuje na
vertikalu, na vertikalnu komponentu... Onda se kae da taj zid povremeno biva i prekidan
pukotinama kroz koje se vidi haos nejasnih slika. Kao da se javljaju pukotine koje su
entropine... ali su slike... Neega ima kada se zid... kada se u njemu pojavi pukotina
GRANICA IZA KOJE NEEGA IMA... (Zid kao granica izmeu svetova...)
Druga kljuna osobina zida pare on je beuman!
BELA FIGURA
Ovde se amac bez spoljanjeg pokretaa vrtoglavo pribliava tom zidu u kome se, u jednom
trenutku, otvara jama ili ponor u koju bi amac trebalo da upadne. U vodopadu se otvara
jama... U tom trenutku se ipsred amca uzdie jedna prilika koja je perfect whiteness of snow
savreno bela figura, prepoznata kao ljudska figura... (Savreno bela, ogromna figura koja
34
ima ljudske prerogative.) Kritku prve polovine veka ovo navodi na tumaenje figure kao
slike (?) boga...
Kada se formira taj zid, dolazi do jo jedne inverzije iznad vode nastupa vrsta zamraenja,
a svetlost dolazi iz vode. (Isto imamo u Gradu u moru.)
PITANJE ZAVRETKA
Treba imati u vidu i pitanje kraja. Pim ima dva kraja i jedno odsustvo kraja:
Prvi kraj bela figura.
Drugi kraj beleke prireivaa u kojima on konstatuje odsustvo Pim nije napisao nekoliko
poglavlja koja fale. (Da bi se narativna celina u njenom... ) Sugerisano je da pria nema kraj,
da tu neto nedostaje i taj kraj je definitivno izgubljen smru gospodina Pima koji je prvo
odbijao, a kasnije odugovlaio da napie zavretak...
TEMA NEIZRECIVOG
Tema neizrecivog i onoga to nije ispripovedano to se ne moe ispripovedati, kao i ono to
je neiskazivo. (Tipino za Poa pripoveda upada u unnarratable jezik nije dovoljan za
to neizrecivo, neiskazivo...)
Epizoda kada Pimu Tigar skae na grudi fragmentarizovana percepcija delimino takva
zbog fizikih uslova, delimino... , kao i druge epizode: pijanstvo... Percepcija je
fragmentizovana... onemoguuje niz ... dogaaja... ve produkuje lirsku percepciju iskidanih
slika. Ta percepcija... koja povlai za sobom pripovedanje koje je lieno sekvencijalnosti,
kontinuiteta niza...
GLAVNI JUNAK
Glavni junak koji je pripoveda nema nekih markantnih crta. Jedino u predavanturi
pripoveda-junak opisuje sebe i svoju elju za plovidbom.. U predavanturi je pobacano vie
stvari znaajnih za... Nakon to su se vratili iz avanture junak pripisuje tu svoju elju za
plovidbom svom temperamentu... Opisan je kao Lagran i Frederik Aer sklon je
uzbuivanju, osetljiv je, to je udrueno sa turobnom, ali zraeom imaginacijom: much of
gloomy but ... imagination. Ovakvi likovi tragaju za rubovima, njih snana imaginacija vue
u istraivanje, i poseduju volju da se pitaju ta je to iza...
Pimov boravak u utrobi broda daje okvir tematike itanja romana, kao neko jezgro daje a to
je pitanje funkcionisanja ovekovog duha, uma u trenutku kad je um onemoguen. On je u
utrobi broda u mraku (kognitivni mrak) i nema predstavu o prostoru i vremenu lien je dve
koordinate koje su neophodne za funkcionisanje zdravog razuma... Vezano za realistiku
motivaciju tu se javlja i e i halucinacije... U stvari se radi o fragmentarnosti znanja i
spoznaje m ozaiko slaganje injenica prilikom koje izostaje celina prie... Period od 10
12 dana za koje vreme je Pim u utrobi broda, a Avgust na palubi. Tek pojavom Avgusta se
konstituie ta je bilo na palubi za to vreme... Onda imamo umetnutu priu Avgustovu o
deavanjima na palubi broda... Ovo se odnosi na dogaaje koji su istovremeni dakle,
imamo dva pripovedaa: Pima i Avgusta koji je dat kao HIPODIJAGETIKI
35
PRIPOVEDA, kao umetnuti pripoveda (isto kao u Jelenku). Avgustova pria je razjanjenj
zbivanja i upotpunjavanje Pimovog neznanja... gde se on, u lirskom maniru, vezuje za re
krv... Tek Avgustovo svetlo prisustvo popunjava praznine koje Pim usled mraka itd...
(Ovo je primetna (?) pojava matrice mnogih Poovih pria) Istovremeno, ovde je u manjem
segmentu dato i tematsko sredite Pima: pitanje funkcionisanja ovekovog duha izvan
svesti i razuma, ili da se izrazimo savremeno pitanje nesvesnog.
TEMA NEIZRECIVOG?
Vraamo se na temu neizrecivog... Zatvoreni prostori koji upuuju na kognitivnu zatvorenost
imaju i karakter grobnice i karakter materice vezano za temu roenja i temu smrti. itav
Artur Gordon Pim se deava u devet meseci, to je period noenja bebe u stomaku... To
devetomeseno zbivanje moe biti vezano i za prirodne cikluse: Period u kome je Persefona
na zemlji... Povezivanje vremena i prirodnih ciklusa... injenica da Pim ide od severa ka
jugu, sa severne hemisfere na junu... itav Pim se deava tokom leta. Leto se zavrava pri
kraju Pima. Dakle, uvrena je i dimenzija / inverzija (?) koja je stavljena na orjentacionu
osu sever-jug i koja podrazumeva _____ inverziju.
Markante celine:
1. u utrobi broda
2. pobuna
Tematske...:
1. bura
2. period ei i gladi
3. susret sa Ukletim Holananinom.
Ova tri poglavlja koja fale su oigledno neto to je neispripovedivo. (Ovo je tematizovano
i u Malstremu i u Kolridovoj Pesmi o starom mornaru tu takoe postoji neto drugaiji ali
analogan susret sa leevima i smru... U pesmi se pojavljuje ivot u smrti kao alegorija...
Poov dug Kolridu nije nepoznat.)
Kanibalizam je pravi primer podruja onoga to je neizrecivo. Pisac pada u nesvest upravo u
trenutku kada se kanibalizam izvrava time je ono smeteno izvan onoga to se zove
narativ. (Kanibalizam moe biti motivisan nagonskim glau... ali se on ne moe
ispripovedati a da...; razumu je nedohvatno.)
36
KATEGORIJA NEPRIPOVEDANOG:
1. ire podruje nepripovedanog ono to je beznaajno, redudantno, dosadno. (Svako
pripovedanje je odabir onog to je... Nijedno pripovedanje ne pripoveda ba sve.)
2. ue podruje onoga to se ne pripoveda intencionalno se ne pripoveda... U pitanju
je ono to se tendeciozno bira i izostavlja. Vidljiva odsustva upuuju... Akcentuje se
ono to nedostaje!
3. posebna kategorija stvari koje se opiru pripovedanju; podruje onoga gde je jezik
nedostatan ovde je razumska spoznaja nedostatna ili je u pitanju ono to naracija
sama po sebi ne moe da savlada. (Ovo mogu biti sreni zavreci tema ka kojoj
itav roman tei a to je ljubav. Ovo nije podatno pripovedanju srena ljubav nema
dinamiku. Piter Bruks pie o ovome: romani koji se zavravaju brakom nema
produetka jer nema dinamike, nema elje da se uje ta je dalje bilo... Tamo gde ima
harmonije nema narativne dinamike.)
DRUGI DEO
U drugom delu je dat svet razliitosti koji se pretvara... u inverzijama. TEMA
NAOPAKOSTI, izvrnutosti je ve uvedena putovanjem prema Ekvatoru i podrana je
hromatskom iskljuivou hromatsko poigravanje na tragu belog, crnog i crvenog koje
sugerie...
U predavanturi imamo dva broda: Arijel (brodi na kome su Artur i Avgust isplovili) i
Pingvin (onaj koji ih spasava). Ovde je ve u malom data jedna od tema Pima: odnos
prirode i civilizacije. Jedan brod nosi artificijelno, umetniko ime Arijel, doim Pingvin
upuuje na prirodu. To je utoliko zanimljivije jer je pingvin crno-bela ptica. Pingvini i
albatrosi (bele ptice) u drugom delu se pojavljuju kao kontrast nagonskom, krvolonom
ljudskom drutvu. Ove se ivotinje, dakle, u drugom delu pojavljuju kao element inverzije
ljudskom drutvu. (Na Grampusu vidimo sve te nagone glad, e, strah i ubilaki nagon
45
Brana u ovo ne veruje...
37
najnia fizika ispoljavanja ljudskog bia, animalni nivo ispoljavanja ljudskog bia...) Ove
ivotinje grade simetrinu arhitekturu... Arhitektura ((drave pingvina)): simetrina,
harmonina arhitektura svih utopijskih gradova (Liliputanci itd... Osim kod Blejka, sve
utopije su harmonine...) Elementi prirode pokazuju i sreenost... i predstavljaju... Ovo je
upakovano u vremensku konstelaciju vezano za smene godinjih doba, s jedne strane, a sa
druge, neto to kontrastrira tu kalendarsku osveenost pripovedaa imamo bele noi u
kojima je nemogue rei kada je no, a kad poinje dan. Pripoveda je as nauno pouzdan i
rigorozan, as nepouzdan zbog spoljanjih i unutranjih faktora koji remete njegov
koordinatni sistem. On sam za sebe kae da je uzbuujue prirode i bogate imaginacije...
Pripoveda je, dakle, nepouzdan na vie naina. On tu svoju nepouzdanost komnenzuje
pseudonaunim diskursom.
Svrha naunog diskursa je takoe imaginativna... Realitet Pima nije realitet putovanja po
svetu nego realitet unutranjeg putovanja koji se ojaava fantastikom u drugom delu.
(Realitet unutranjeg putovanja se u drugom delu ojaava time to se doivljava kao
fantastika destabilizovana naunim diskursom te ostaje u sferi simbolike...)
ZNACI U GRANITU
Pim se opire sistematskom alegorijskom itanju. Teko je celovito ga alegorijski rastumaiti.
Na primer, znaenje crnih znakova u granitu. U tom delu, kada Pim i Piters analiziraju te
useke i kada Piters argumentuje dal' je u pitanju... sve dok Pim ne nae na zemlji opiljke...
to je dokaz da nije u pitanju u stenu ugravirano znaenje... ...bez smisla... Apolotiki (?)
zavretak romana u uem smislu... Nenadani produetak u pogovoru koji ima epiloki
karakter (pie ga urednik Po) konstatuje da ovi zapisi jesu nekakve reenice nekog jezika
ovo se onda tumai pseudonano46.
Slova urezana u stenu jesu, s jedne strane, svedoanstvo istorije (poruke koje putuju kroz
vreme) i, sa druge, poruka koja posreduje boju re ljudima (posredovanje izmeu
onostranog i prirodnog...). U tom smislu, tekst kao takav, kao takva vrsta posrednitva koje
anulira vreme, s jedne strane, i sa druge, tekst kao entitet koji anulira granicu izmeu
prirodnog i natprirodnog, onog to je s onu stranu fizikog sveta... koje funkcionie kao jedan
trajan zapis, to se opire promeni, to je fiksirano (ucrtano u stenu) skoro veno...
Na kraju, kriptini zavrteak pogovora: zapis u praini... Imamo posla sa zapisom koji
upuuje na neto sasvim suprotno od slova u granitu slova u pesku nestabilnost,
izmicanje smisla, nemogunost da se smisao fiksira...
DOMINANTNE INTEPRETACIJE
...razbila tumaenje Pima sa stanovita ... tumaenje vezano za pouku, za boga... Psihoanaliza
Pima vidi kao potragu za identitetom, za vienjem (?) sebe...
Dekonstrukcija je skrenula panju na to pitanje stabilnosti smisla. Pim kao potraga za
jezikim smislom... kroz znak ili kroz govor... Mo jezika u izraavanju smisla... Poentiranje
te teme u ovom pogovoru oigledno nije bez vraga... Upuuje na predele iskazivog i
neiskazivog...
Bela figura koja se pojavljuje u apokaliptikom zavretku jeste ljudska figura, Bog, ali ovo
ne treba da nam skrene panju sa drugih znaenja.
Ideja da u granitu neto pie, a da je to sainila priroda... jako vue na Vordsvorta. (Priroda
jeste jezik, ona neto saoptava, na svoj specifian nain.)
38
itanje je putovanje na kraj prie, na dno stranice. Taj tip analize u svojim zakljucima vrlo
je neuzbudljiv, ali je sama analiza inspirativna...)
Psihoantropoloka linija posmatranja vode, peine, zatvorenog i otvorenog prostora,
opozicija crno-belo, zatvoreno-otvoreno...
39